God. LXIII
Birmingham, 1. juni 2011.
Broj 1201
RS izmeu federalne i jedinstveno ureene dræave BiH
TRVEWE VELIKIH OKO REPUBLIKE SRPSKE Pre dva meseca, Iskra se dotakla pitawa Republike Srpske i wenog predsednika Milorada Dodika, a povodom prava na referendum o dræavnoj imovini RS. Po tom referendumskom pitawu sva dræavna imovina koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske, pripada, po Ustavu dejtonske BiH, iskquËivo Republici Srpskoj. Visoki predstavnik (VP) tzv. meunarodne zajednice Austrijanac, Valentin Incko, na dan Dræavnosti RS, umesto Ëestitke, poniπtio je ovu odluku, rekavπi za wu da je protivna Dejtonu. Odluka, meutim, VP u praksi ni najmawe nije promenila situaciju na terenu. Imovina o kojoj je bila reË i daqe je u posedu RS jer Valentin Incko nema mehanizme ili organe svoje vlasti ili one iz Sarajeva, koji bi mogli da preuzmu tu imovinu, a kako je Dodik ignorisao tu odredbu VP, stawe na terenu ostalo je kao πto je bilo pre tj. ta imovina je i daqe Ëvrsto u rukama RS. Sudstvo BiH komplikovalo situaciju Uopπteno govoreÊi, situacija se sada daqe zakomplikovala u RS odnosno BiH. Inicijator tih novih komplikacija nije niko drugi veÊ predsednik Republike Srpske, Milorad Dodik. Izgleda da on æeli da pokaæe i dokaæe tzv. meunarodnoj zajednici odnosno Savetu za ostvarewe mira u BiH (saËiwavaju ga, izmeu ostalih, SAD, EU i Rusija) da institucija VP u BiH ne samo da nije potrebna veÊ i smetwa za reπavawe tekuÊih problema koje BiH ima. Dodik, Ëini se, ima velike ambicije. Naravno, ne liËne, veÊ one narodne, od vitalnog znaËaja za RS. On hoÊe, æeli, upiwe sve svoje ne male snage, da povrati narodu RS, sve one institucije vlasti koje su joj do sada bespravno otuili i otuuju, a za raËun unitarne BiH, raznorazni VP od PetriËa (Austrijanac, verovatno ponemËeni Slovenac), Eπdauna, LajËaka i sad, eto, i do Valentina Incka. Sve u svemu radi se o nekoliko desetina takvih bespravnih akata. Neki od wih su drugorazredni, dok su neki, kao vojska, na primer, od vitalnog
znaËaja za RS. Konkretno, pak, ovaj posledwi sukob sa Inckom, koji se dramatiËno zakomplikovao i doveo te odnose do - reklo bi se „belog usijawa”, odnosi se na Tuæilaπtvo i Sud BiH. Naime, ove dve ustanove, sad iskquËivo, u rukama centralistiËkog Sarajeva, osnovane su kao posledica odluke Haπkog Tribunala za bivπu Jugoslaviju iz Haga (to je sud gde su bili MiloπeviÊ i ostali Srbi), a s obzirom na wegovo skoro zatvarawe, da Sarajevo preuzme sve sluËajeve preostalih ratnih zloËina sa terena BiH, koje Hag nije imao vremena da prosledi. Tuæilaπtvo i Sud BiH su pored toga taËno pratili liniju Haga kad je bila u pitawu narodnost ratnih zloËinaca. Hapπeni, sueni i osueni su uglavnom Srbi, po neki Hrvat, a Musliman, moæda - i slovima - jedan. Srbin - Alijin ratni general Cela se, meutim, stvar joπ viπe komplikovala, kad je u BeËu Interpol uhapsio na zahtev Srbije Jovu Divjaka, Srbina. roenog u Beogradu. zbog zloËina u DobrovoqaËkoj ulici u Sarajevu. Tom prilikom, u obostrano dogovorenom slobodnom povlaËewu JNA efektiva iz Sarajeva, poginulo je nekoliko desetina oficira i vojnika JNA. «»ini se da je Divjak, jer je bio general u Alijinoj vojsci, prekrπio dogovor i naredio paqbu na nenaoruæanu kolonu vojnika i vozila JNA. Posle Divjakovog hapπewa u BeËu, dugo se pri austrijskom sudu vodila borba kome bi Divjaka trebalo izruËiti: Beogradu ili Sarajevu? Pobedilo je, naravno, Sarajevo. Pa se neπto pitam, nije li to zbog toga, πto je celo Alijino Sarajevo urnebesno uzvikivalo: „ne damo te, Jovo Srbine!?” Ultimatum Dodiku - od strane SAD i VP U svakom sluËaju, ovo je dodatno razbesnelo Dodika, jer je austrijski sud prepustio Divjaka Sarajevu da bi protiv wega bio pokrenut proces za ratni zloËin u