DIPLOMATSKA POŠTA



Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Za Abazovića, ali i za Crnu Goru, važno je pitanje: da li je najava junskog samita ,,Otvoreni Balkan“ u Podgorici bila improvizacija g. Rame, ili je albanska strana samo obznanila odluku za koju je domaćin mogao znati - pa nam je nije najavio - ili uopšte nije znao? Što bi značilo da osovina Vučić-Rama planira susrete i donosi odluke koje, volens-nolens zvanično Skoplje, za sada, slijedi, a koje okrnjena zvanična Podgorica nema snage i smjelosti da najavi sopstvenoj Skupštini i sopstvenim građanima?
DEBLOKADA: Ključna sudska instanca konačno dobila nova tri člana
Odluku crnogorskog parlamenta o izboru Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Miomirke Tešić pozdravili su predstavnici evropskih institucija, ocjenjujući da će izbor troje sudija deblokirati politički život i doprinijeti organizovanju izbora na adekvatan način. Sud nije kompletiran u potpunosti zbog izostanka dogovora o predstavniku manjinskih naroda
Vjerski praznik proslavljen u pojedinim crnogorskim školama, ombudsman formirao predmet, nadležni resor tvrdi da se radi o činu koji simbolizuje ispraćaj zime i slavi ljubav
Selektor rukometaša Vlado Šola objavio spisak za dvomeč sa Slovenijom, ništa od povratka desnog beka Magdeburga
Kako je direktor ,,Mediteran reklama“ Nikola Kažanegra zbrinuo bivšeg kotorskog tužioca, hapšenog i osumnjičenog za zloupotrebu položaja
Ugovor o djelu sa Jovanovićem je sačinjen sredinom maja 2022. godine, na period od 120 dana i uz ugovorenu naknadu od 700 eura mjesečno. Možda sve ne bi zavrijedjelo pažnju da novouposleni u ,,Mediteran reklamama“ nije samo mjesec ranijeuhapšen i osumnjičen da je, kao tužilac u Kotoru, zloupotrijebio službeni položaj
Tri decenije od ratnog zločina u Štrpcima, kada je ubijeno 20 civila, kritikuju se donosioci odluka što nijesu procesuirani nalogodavci
Iskazan je i protest što do sada nijednu komemoraciju nije organizovala Vlada Crne Gore, niti su juče na Željezničkoj stanici bili njeni predstavnici
,,Lipovina mi je rekao da nije spreman da igra za reprezentaciju“Snežana Armenko Dragana Đuranović Miomirka Tešić GOV.ME
Za Abazovića, ali i za Crnu Goru, važno je pitanje: da li je najava junskog samita ,,Otvoreni Balkan“ u Podgorici bila improvizacija g. Rame ili je albanska strana samo obznanila odluku za koju je domaćin mogao znati – pa nam je nije najavio – ili uopšte nije znao? Što bi značilo da osovina Vučić – Rama planira susrete i donosi odluke koje, volens-nolens zvanično Skoplje, za sada, slijedi, a koje okrnjena zvanična Podgorica nema snage i smjelosti da najavi sopstvenoj Skupštini i sopstvenim građanima?
Jučerašnja posjeta Edija Rame Podgorici se u albanskim zvaničnim krugovima već ocjenjuje kao „istorijska“.
Takva je ocjena pristrasna i, sasvim sigurno, pretjerana. Mada se našem čitanju takvog zvaničnog oduševljenja u Tirani, bar kada se o tamošnjoj vlasti radi, može prigovoriti: nijesmo iz Tirane, pa ne možemo da shvatimo, bar ne u punoj mjeri, politiku i namjere aktuelnog predsjednika albanske vlade.
S crnogorske strane gledano – i sa zvanične (ma što to značilo u datim uslovima), i sa nezvanične strane, stvari nijesu izgledale tako gloriozno.
Zajednička sjednica dvije vlade – što bi, po definiciji, ali i po prirodi balkanskih fenomena i procesa, trebalo da bude jedna pozitivna i vrlo konstruktivna stvar – i zajednička konferencija za štampu koja joj je slijedila, imale su karakteristike koje, neizbježno i nedvosmisleno, ukazuju na duboku političku krizu u kojoj se nalazi Crna Gora.
BEZ POLITIKE
Jedan je problem, svakako, kako se u diplomatskim aktivnostima ponaša, tj. da li umije da se ponaša ,,tehnički“ premijer i vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova, a drugi, mnogo važniji, da li on i njegov kabinet i saradnici imaju konzistentnu i logički i politički održivu vanjsku politiku. Da budemo precizniji: da li su uopšte zainteresovani da imaju vanjsku politiku i, ako jesu, da li umiju da je sprovode i sprovedu?
To je, poslije dvogodišnjeg iskustva sa Dritanom Abazovićem, u njegovim raznim formalnim funkcijama, gotovo retoričko pitanje.
Odgovor se dobro vidi: nemaju.
Dio sa Njemačkom je posebno interesantan. On dolazi poslije i uprkos eksplicitnih i nedvosmislenih zaključaka samita Berlinskog procesa, iz novembra prošle godine. Tamo se ,,Otvoreni Balkan“ deniše kao nejasna, nedovršena i nepotrebna inicijativa. Sve to nije dovoljno, niti, očigledno, dovoljno ozbiljno za Ramu i za Abazovića, koji sve to poslušno prati. Ne znaju Njemci što je Berlinski proces i čemu služi, pa ćemo im mi objasniti!
Sva iskustva i svi pokazatelji govore da tu nema ni znanja, ni zainteresovanosti da se ova Vlada Crne Gore – u bilo kojem ,,agregatnom stanju“ da se nalazi, u punom ili u tehničkom mandatu– zalaže i da pokušava da vodi nezavisnu vanjsku politiku, koja bi se zaista oslanjala na evro-atlantske vrijednosti i koja bi, suštinaki i iskreno, bila usmjerena na evropsku agendu, uzimajući kao jedinu i definitivnu osnovu i rezon – crnogorske državne i nacionalne interese.
Ništa od toga.
Abazović je nebrojeno puta pokazao, čak i sa gotovo vodviljskim elementima u svojim diplomatskim misijama, da su za njega Beograd i Tirana, Vučić i Rama, dvije centralne vanjskopolitičke adrese, koje presudno utiču na njegove odluke, poteze i ukupnu politiku.
Van toga, zapravo, ne postoji ništa.
I Vašington i Brisel, pa i pojedine evropske prijestonice, bez obzira na nemjerljivo strpljenje i želju da pomognu mladom i neiskusnom premijeru i nje-
Abazović je nebrojeno puta pokazao, čak i sa gotovo vodviljskim elementima u svojim diplomatskim misijama, da su za njega Beograd i Tirana, Vučić i Rama, dvije centralne vanjskopolitičke adrese koje presudno utiču na njegove odluke, poteze i ukupnu politiku. Van toga, zapravo, ne postoji ništa. I Vašington i Brisel, pa i pojedine evropske prijestonice, bez obzira na nemjerljivo strpljenje i želju da pomognu neiskusnom premijeru i njegovom ,,tehničkom“ kabinetu, odavno su izgubile i strpljenje i razumijevanje
govom, sada već krnjem, pa još i ,,tehničkom“ kabinetu, odavno su izgubile i strpljenje i razumijevanje.
(Glasovi da su Crnoj Gori potrebni izbori su sve češći i sve glasniji. Evo se javio čak i osvjedočeni crnogorski prijatelj, evropski komesar Varhelji, pošto su izabrane tri sutkinje Ustavnog suda – jasnom porukom da su sada potrebni izbori. Jednoglasnost!)
Takva potčinjena i snishodljiva pozicija i uloga Dritana Abazovića je bila očigledna i tokom jučerašnjih ,,zajedničkih“ aktivnosti dva premijera. Jasno se vidjelo ko je tu ,,stariji“ i važniji, ne samo po godinama i stasu. Abazović je ponovio grešku koja ranije – povodom zajedničkog leta iz Tirane prema Poljskoj, pa dalje prema Kijevu, kao gost albanskog premijera u tom – nesporno značajnom gestu podrške Ukrajini – nije bila tako očigledna.
Crna Gora nije ,,junior partner“ Albaniji, niti je to ikada bila. Abazović to jeste prema Rami –jer drukčije ne umije i ne može. Sada se to nije moglo sakriti, sve da je i tehnički premijer to htio da ukrije. Rama je ostvario svoje ciljeve zbog kojih je došao u Crnu Goru, ignorišući, s jedne strane, ukupnu političku situaciju, u uslovima teške krize, i, s druge, zaboravljajući (teško je povjerovati da je to slučajno) karakter, činioce i ulogu aktuelne tehničke vlade njegovog mlađeg partnera Abazovića. Zato ta posjeta, uz puno poštovanje
iskrene želje naših albanskih susjeda i prijatelja, nije mogla biti ,,istorijska“.
I za taj istorijski tango je potrebno dvoje!
Tako se aktuelna crnogorska vanjska politika bez personaliteta, koju upravo bezlično personalizuje Abazović, ponovo sudarila sa realnošću: ona je manje važna, marginalna, odnosno nebitna - pa i na adresama koje toj vladi zapravo najviše znače.
Abazović je, sjećamo se, tokom posjete Beogradu brojao automobile u pratnji. Ovoga puta samo može brojati cvijeće u buketima koje su pioniri – baš kao u stara vremena – predala dragom gostu iz Albanije.
BEZ DIPLOMATIJE
Najvažnija poruka sa susreta dva premijera stigla je – logično i očekivano – sa strane gosta. Za jun je, kaže premijer Rama, predviđen samit tzv. ,,Otvorenog Balkana“ u Podgorici.
Za takvu vijest nije bilo nikakve najave – ukoliko u to, uz mnogo dobre volje, ne uračunamo nedavni čudni susret u Vili ,,Gorica“ g. Jokovića i njegovog kolege ministra poljoprivrede iz Sjeverne Makedonije (i ,,panel diskusiju“ koja je, tom prigodom, organizvana), što, uz puno uvažavanje, niko nije ozbiljno shvatio.
Zato je Ramina objava da će se u zemlji u kojoj boravi kao gost (?!) održati ,,to i to, tada i tada“ bila neprijatna i za domaćina, koji se upinjao da, bar u tom trenutku, izgleda jednako ležer-
no i ,,moćno“ kao njegov visoki gost. To je svakako nezvanični sastanak, pokušaće da improvizuje neuki tehnički premijer. Za Abazovića, ipak, ali i za Crnu Goru, ostaje mnogo važnije pitanje: da li je to bila improvizacija g. Rame, ili je albanska strana samo obznanila odluku za koju je domaćin mogao znati – pa nam je nije najavio – ili uopšte nije znao? Što bi značilo da osovina Vučić – Rama planira susrete i donosi odluke koje, volens-nolens zvanično Skoplje (za sada) slijedi, a koje okrnjena zvanična Podgorica nema snage i smjelosti da najavi sopstvenoj Skupštini i sopstvenim građanima?
(Ostavićemo, ovoga puta, po strani činjenicu koje se partije i političari u Crnoj Gori i zašto se zalažu za ulazak u ,,Open Balkans“, tj. sa kime misli g. Rama da pravi istoriju?)
Ova pitanja, za nas od posebnog značaja i neizbježne dramatike, s obzirom na zaustavljen proces evropskih integracija, ne mogu marginalizovati, niti prekriti centralnu poruku g. Rame tokom boravka u Podgorici. ,,Otvoreni Balkan“ i Berlinski proces su komplementarni, kazao je Abazovićev gost. I više od toga: Otvoreni je Balkan pospješio i osnažio Berlinski proces! Pa još: ne mogu nam to nametnuti ni ovi, ni oni, uključujući Marsovce, ali ni Njemci! Ni Njemci!“
Taj dio sa Njemačkom je posebno interesantan. On dolazi poslije i uprkos eksplicitnih i nedvosmislenih zaključaka
samita Berlinskog procesa, iz novembra prošle godine. Tamo se ,,Otvoreni Balkan“ definiše kao nejasna, nedovršena i nepotrebna inicijativa. Poslije toga su slijedile, više puta izrečene, sa jasnom željom njemačkih prijatelja, uključujući ambasadora Petera Feltena, ovdje u Podgorici, da ne ostave ni zrnce sumnje što se i zašto misli na toj adresi u vezi ,,Otvorenog Balkana“. Sve to nije dovoljno, niti, očigledno, dovoljno ozbiljno za Ramu i za Abazovića, koji sve to poslušno prati (,,tehnički“u naše ime!). Ne znaju Njemci što je Berlinski proces i čemu služi, pa ćemo im mi objasniti! Time je zvanična Podgorica, u liku Abazovića i pomenutog Jokovića, kao i ministara u ,,odlazećoj vladi“ koji, uz sporadične izuzetke, tu imaju (pardon!) ulogu čunjeva, pokazala da je njena diplomatija svedena na dvije regionalne adrese, na nekoliko prigodnih poštapalica (formalna ,,100% usaglašanost sa politikom EU“, itd.) i na jednu inicijativu, koju svi u EU (ukoliko ne računamo Orbanovu i Varheljijevu Mađarsku, naravno) smatraju nepotrebnom i kontraproduktivnom. Tako da nemamo što da brinemo za formu, kada nemamo sadržinu.
Ili obrnuto – ako nam je tako lakše da posmatramo ,,istorijske“ susrete u kojima ne nedostaje samo istorija, nego nema ni nezavisne i suverene Crne Gore. (Autor je vanjsko-politički komentator Pobjede)
PODGORICA – Iako je prošle neđelje kazao da je 15. januara pogledao sve snimke incidenta koji se dogodio na graničnom prelazu Sukobin – Murićani kada su granični policajci maltretirali albansku porodicu i ustvrdio da se nijesu poštovala saobraćajna pravila i kolone, odlazeći premijer Dritan Abazović rekao je juče da se izvinio albanskom profesoru Petraćiju Milu zbog neprijatnosti koje je doživio i istakao da je loše interpretirao situaciju.
– Bila je loša interpretacija sa moje strane da neko nije poštovao red, profesor nije kriv, on je bio žrtva ovog incidenta, meni je žao i nadam se da takve situacije se neće ponoviti – naveo je Abazović na konferenciji za medije koju je održao sa albanskim premijerom Edijem Ramom
NAKNADNA PAMET ILI JOŠ JEDAN SPIN: Odlazeći premijer kazao da se izvinio albanskom profesoru zbog neprijatnosti koje je doživio na GP Sukobin
Iako je Abazović ustvrdio da ne voli što se ,,ta situacija politizuje“, odlazeći premijer je sam politizovao incident, tvrdeći prošle neđelje da u susret predsjedničkim izborima možemo očekivati „mnogo više video snimaka, grafita, nacionalizma, tenzija, pokušaja stvaranja tenzija u odnosu na Bošnjake, Muslimane“
Kazao je i da će počinioci biti kažnjeni, ali i ustvrdio da ne voli što se ta situacija politizuje. Međutim, Abazović je sam politizovao incident tvrdeći prošle neđelje da u susret predsjedničkim izborima možemo očekivati „mnogo više video snimaka, grafita, nacionalizma, tenzija, pokušaja stvara-
nja tenzija u odnosu na Bošnjake, Muslimane“.
Naveo je tada da je snimke vidio 15. januara i poručio da su preduzeli sve aktivnosti, a ustvrdio je i da policajci nijesu reagovali „tek onako“, već da je „sigurno napravio prekršaj“. Pa ipak, iako je Abazović kazao da su još u januaru pre-
duzeli sve aktivnosti, policijski službenici D. Š. i N. B. koji se sumnjiče da su 15. januara maltretirali državljanina Albanije uhapšeni su tek u srijedu, 22. februara, kada su mediji izvijestili o incidentu. Premijer Albanije Edi Rama potvrdio je, pak, da ga je Abazović pozvao nakon što se inci-
dent dogodio i kazao da se izvinio profesoru. – Ja nijesam rekao ništa oko ove situacije, jer to je jedan sporadični slučaj, bilo mi je dovoljno od prvog minuta kad je pozvao Abazović... čuo sam da je u međuvremenu uradio sve što je trebalo da uradi, izvinio se profesoru i počeo procedu-
Predsjednik Milo Đukanović govorio na 52. sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi
ru za osobe koje su odgovorne – istakao je Rama.
Pokušao je i da se našali tvrdeći da bi Abazović možda i htio da strijelja počinioce, ali da to ne može da uradi.
-Ako je poslije ovoga pitanje kada će biti strijeljani oni koji su ovo uradili – da ja znam Crna Gora je ukinula smrtnu kaznu, jer je dio Savjeta Evrope i biće integrisana u EU. Možda bi Dritan htio da ih strijelja, ali on to ne može da uradi – rekao je on. Rama je juče govorio i o „Otvorenom Balkanu“ tvrdeći da je ta inicijativa oživjela Berlinski proces. Kazao je i da se Abazović ponudio da u junu u Crnoj Gori organizuje Samit „Otvorenog Balkana“, ali je crnogorski premijer naveo da je, u zavisnosti od političkih prilika, planirao da organizuje neformalni sastanak. Ž. ZVICER
ŽENEVA - Crna Gora se danas suočava sa ozbiljnim izazovima koji nagrizaju njenu multietničku demokratiju, oazu mira na Zapadnom Balkanu i sidro njegove stabilnosti kako su je od 90-ih godina prošlog vijeka do nedavno nazivali najviši zvaničnici demokratskih država. Kontinuirana ruska hibridna djelovanja, kojima smo besomučno izloženi, podstiču retrogradne politike, šire govor mržnje i produbljuju podjele i u Crnoj Gori, kao i u drugim zapadnobalkanskim društvima –ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na 52. sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi.
Đukanović je kazao da se ovogodišnja debata održava u kontekstu nastavka jednogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, sa nesagledivim patnjama i stradanjima civila i daljim teškim kršenjima međunarodnog prava, ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.
ZA SVIJET
– U uslovima rušenja temelja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i Povelje UN, tektonskih potresa i posljedica po globalnu bezbjednost, geopolitiku i ekonomiju, uključujući krizu energenata i hrane, inflatorne pritiske i porast troškova života i poslovanja. Ruska agresija je stavila na test cio svijet, generalno djelujući otrežnjujuće i kohezivno na međunarodnu zajednicu – naveo je Đukanović. Napad na Ukrajinu je, kako je kazao, napad na našu evropsku
Ne smijemo ostajati nijemi kada je dio suverene države okupiran od strane druge, kada se dešavaju pokušaji svrgavanja demokratski izabranih vlasti ili kada bilo koja država krši i zloupotrebljava ljudska prava i slobode. Zbog svega toga, važno je da otvoreno i jasno sagledavamo kako se države odnose prema svojim obavezama da štite i unapređuju ljudska prava, jer od toga zavise životi ljudi, kao i mir, sigurnost i stabilnost. Ne možemo biti neutralni u odnosu na agresiju, niti na kršenja ljudskih prava – ocijenio je Đukanović
i globalnu bezbjednost i stabilnost, i na obavezujuće ključne principe međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava.
– Zato ne smijemo ostajati nijemi kada je dio suverene države okupiran od strane druge, kada se dešavaju pokušaji svrgavanja demokratski izabranih vlasti ili kada bilo koja država krši i zloupotrebljava ljudska prava i slobode. Zbog svega toga, važno je da otvoreno i jasno sagledavamo kako se države odnose prema svojim obavezama da štite i unapređuju ljudska prava, jer od toga zavise životi ljudi, kao i mir, sigurnost i stabilnost. Ne možemo biti neutralni u odnosu na agresiju, niti na kršenja ljudskih prava – ističe Đukanović. On je pozdravio pažnju Savjeta za ljudska prava na stanje ljudskih prava u Ukrajini u ovom kontekstu. Savjet na to obavezuje njegov mandat, smatra Đukanović.
– U suprotnom, rizikovali bismo da ohrabrimo slične prijetnje i drugim državama. Danas je to Ukrajina, sjutra bi to mogla biti neka druga susjedna država. Recimo i Crna Gora koja je, inače, duže pod snažnim uplivom tzv. meke moći Rusije i njenih ekspozitura hibridnog djelovanja u zemlji i na Zapadnom Balkanu. U prošlosti smo prečesto bili svjedoci zastrašujućih efekata nekažnjivosti za zločine. Na
greškama moramo učiti. Greške ne smijemo ponavljati – ističe predsjednik.
EVROPSKI SISTEM
NEMA ALTERNATIVU
Đukanović je ocijenio i da je neophodno raditi na očuvanju i unapređenju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti u našim društvima. Jedino tako možemo biti kredibilni i odgovorni prema svojim građanima i pouzdani u saradnji sa drugima. – Kada sagledavamo domete Univerzalne deklaracije u kon-
tekstu sadašnjih višestruko povezanih i isprepletanih izazova i kriza, čini se važnim podsjetiti da je država na čijem sam čelu sačuvala mir, međukulturni i međuetnički karakter crnogorskog društva u vihoru zla i rata koji su generisali retrogradne politike na prostoru bivše Jugoslavije, devedesetih godina prošlog vijeka. Mi danas sve svoje susjede možemo pogledati u oči, ne okrećući glavu od Srebrenice i svih drugih zločina, kao što nijesmo zatvarali vrata pred kolonama izbjeglica iz
BiH, Hrvatske, sa Kosova, koje su tokom devedesetih našle utočište u Crnoj Gori. Kao i danas od velikog broja Ukrajinaca koji bježe od ruske agresije –naveo je Đukanović. Istakao je da mi nemamo i ne tražimo alternativu evropskom vrijednosnom sistemu. Na vrijednostima pravde, prava, slobode i jednakosti, uz poštovanje najviših međunarodnih standarda, Crna Gora je obnovila nezavisnost. Ostvarila članstvo u NATO i našla se u predvorju Evropske unije. I na-
stavićemo evropskim putem. Crna Gora će ostati principijelan glas u odnosu na dramatična kršenja ljudskih prava, krize i sukobe koje su se dešavale i u drugim državama širom svijeta – zaključio je Đukanović. Predsjednik Đukanović sastao se juče u Ženevi sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom. Na njihovom sastanku je konstatovano da je bilo previše pokušaja izvan zemlje da se utiče na Crnu Goru i njene građane. U tom kontekstu Gutereš je poručio da se Ujedinjene nacije ne miješaju u unutrašnja pitanja, ali da Crna Gora može da računa na svaki oblik podrške kako bi se ubrzao evropski put i ojačale institucije. Đukanović se sastao i sa predsjednikom Savjeta za ljudska prava Vaclavom Balekom i poručio da je uvjeren da će Crna Gora, uprkos izazovima, izaći iz krize na dobar način i kroz demokratske izborne procedure dobiti stabilnu i proevropsku vladu. On je je čestitao ambasadoru Baleku prestižno mjesto predsjednika Savjeta za ljudska prava. Tokom razgovora sa visokim komesarom za ljudska prava Volkerom Turkom, Đukanović je čestitao komesaru na imenovanju i poželio uspjeh u izvršavanju važne misije u svijetu sa nikad komleksnijim odnosima. R.U.-I.
Istraživanje agencije Damar za potrebe Centra za demokratsku tranziciju
Suprotno tome, nepunih 30 odsto anketiranih smatra da crkva ne favorizuje nijednu političku partiju ili kandidata i time ne utiče na političko opredjeljenje građana/ki –ističe Kovačević
PODGORICA - Prema
rezultatima istraživanja, koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju sprovela agencija Damar, izbore kao fer i slobodne vidi 31,4 odsto ispitanika, dok 42,9 odsto njih smatra da izbori u našoj zemlji nijesu slobodni. Čak četvrtina građana (25,7) je odgovorila da ne zna da li su naši izbori fer i slobodni, kazala je Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
– Da izbori nijesu fer i slobodni smatra 54,1 odsto glasača DPS-a i 46,2 odsto glasača Pokreta „Evropa sad“. Izbore kao nefer vidi i 45,9 odsto glasača DF-a, 45,7 odsto glasača Demokrata, 39,4 odsto Ure, 27,1 odsto Bošnjačke stranke, 31,3 odsto SDP-a, 25 odsto glasača SD-a… Među onima koji sma-
traju da su izbori fer i slobodni je 50 odsto građana koji podržavaju SD, 40,6 odsto onih koji podržavaju SDP, zatim 35,4 odsto glasača Bošnjačke stranke, 31,2 odsto DF-a, 30 odsto Demokrata, 27,5 odsto DPS-a, 29,4 odsto SNP-a, 25,4 odsto Pokreta „Evropa sad!“, 21,2 odsto glasača Ure… – kazala je Kovačević.
Najveći procenat ispitanika (70,6 odsto) smatra da, u većoj ili manjoj mjeri, crkva favorizuje neke političke opcije/ kandidate i tako utiče na političko opredjeljenje građana/ki.
– Suprotno tome, nepunih 30 odsto anketiranih smatra da crkva ne favorizuje nijednu političku partiju ili kandidata i time ne utiče na političko opredjeljenje građana/ki
– ističe Kovačević.
Da su rezultati izbora uslovljeni izbornim krađama i pre-
varama smatra 46,7 odsto ispitanika.
– Suprotnog stava je 34,7 odsto, dok 18,6 odsto građana nema formirano mišljenje o ovoj temi – navodi Kovačević. Skoro 16 odsto građana, kazala je ona, izjavilo je da im je ponuđeno zaposlenje u zamjenu za glas.
– Gotovo identičan procenat
ispitanika (15,6 odsto) potvrdio je da im je ponuđen novac za glas. Na pitanje da li im je ponuđena neka druga korist u zamjenu za glas potvrdno je odgovorilo 15 odsto, a 12,7 odsto nije željelo da odgovori na ovo pitanje. Takođe, svaki deseti građanin (11,1 odsto) je izjavio da su članovi njihove porodice doživjeli pritiske
Državna izborna komisija utvrdila da je Ujedinjena Crna Gora predala 8.101 validan potpis podrške birača, Željko Matijašević odustao od izborne utakmice
PODGORICA – Državna
izborna komisija utvrdila je kandidaturu lidera Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića za predstojeće predsjedničke izbore.
Funkcioneri Ujedinjene Crne Gore prekjuče su predali stručnoj službi Državne izborne komisije nedostajuće potpise podrške predsjedničkoj kandidaturi Danilovića, a Komisija je juče utvrdila da postoji najmanje 8.101 validan potpis podrške birača. DIK je u srijedu donio zaključak da nedostaje 2.269 validnih potpisa za kandidaturu Danilovića koje je trebalo da dostave u roku od 48 sati.
Lider Ujedinjene tvrdio je da je neko brisao podatke sa obrazaca i na taj način učinio 316 obrazaca nevalidnim. Juče je prijedlog kandidature povukao Nikšićanin Željko Matijašević. – Očigledno je da vladavina
prava ne stanuje i ne sprovodi se u Crnoj Gori – kazao je kratko Matijašević. U subotu veče DIK je utvrdio da Matijašević prilikom predaje kandidature nije predao ništa od potrebnih dokumenata i donio zaključak da u roku od 48 sati dostavi naziv ovlašćenog predlagača, prijedlog kandidata za pred-
sjednika, izjavu o prihvatanju kandidature, potvrdu o biračkom pravu, potvrdu o prebivalištu, uvjerenje o državljanstvu i 8.101 potpis podrške. Portal Analitika objavio je fotografiju „potpisa“ koje je prethodno dostavio Matijašević. On se predstavio kao „utjerivač pravde“, a podršku su mu dali „lopov direktor,
rendžer načelnik, obstrukcionar načelnik, dobrodušna načelnica, ćutuk-neznalica načelnik, kabadahijka načelnikov i privatni notar arhivistkinja“.
Podsjetimo, osim kandidature Danilovića, Državna izborna komisija potvrdila je i kandidature Mila Đukanovića, Draginje Vuksanović-Stanković i Andrije Mandića
Prijedlog kandidature u neđelju su predali i Demokratska Crna Gora čiji je kandidat Aleksa Bečić, Pokret „Evropa sad“ koji je predložio Jakova Milatovića i influenser Jovan Radulović. DIK će se o tim kandidaturama izjasniti u roku od 48 sata. Predsjednički izbori održavaju se 19. marta. Ukoliko nijedan kandidat u prvom krugu ne dobije podršku makar 51 odsto birača, 2. aprila organizovaće se drugi krug izbora u kojem će učestvovati dva kandidata sa najvećim brojem glasova. Ž. Z.
ćalo ugroženo zbog političkog mišljenja. Više od četvrtine građana (27,7 odsto), kazala je ona, preferira autoritativni način upravljanja, odnosno da država ima jakog lidera koji se neće rukovoditi odlukama parlamenta, dok se na trećem mjestu nalazi demokratski politički sistem (27,1 odsto).
ili prijetnje povodom partijskog opredjeljenja, a 8,5 odsto je izjavilo da su dobili prijetnju da će oni ili članovi njihove porodice izgubiti posao u zavisnosti od toga za koga će glasati – rekla je programska direktorica CDT-a.
U ovom istraživanju je gotovo 30 odsto ispitanika izjavilo da se u posljednjih godinu osje-
– Svaki deseti građanin Crne Gore navodi Srbiju kao ključnog aktera koji utiče na odluke u Crnoj Gori, a gotovo identičan je broj onih koji navode SAD – kazala je ona. Na pitanje kako treba definisati Crnu Goru kao državu, svega malo više od trećine, njih 36,7 odsto, odgovorilo je da Crnu Goru treba definisati kao državu svih građana koji u njoj žive (građansku državu). – Dok njih 35,5 odsto smatra da je treba definisati kao državu crnogorskog naroda i drugih građana koji u njoj žive. Kao državu srpskog naroda i drugih građana koji u njoj žive bi je definisao svaki deseti građanin (12,1 odsto) – kaže se u saopštenju. Istraživanje javnog mnjenja je sprovedeno u periodu od 6. do 16. februara, na uzorku od 1.000 građana. R. P.
Ocjena poslanika Socijaldemokrata
PODGORICA- Stekli su se uslovi da se uskoro proglase konačni rezultati lokalnih izbora u Podgorici, Plavu i Pljevljima i vjerujem raspišu vanredni parlamentarni izbori kao jedini održivi pokušaj izlaska iz duboke krize, poručio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša nakon deblokade Ustavnog suda.
-Najvažnije je da je odblokiran Ustavni sud… Kolege iz obnovljene većine su nadam se shvatili da su dijalog i kompromis a ne ucjene i “političke igre” demokratski standard iako smo izgu-
bili preko godinu dana kad je ta lekcija u pitanju, naveo je Mugoša na Tviteru. Poslanik SD-a istakao je da hoće da vjeruje da će izabrane sutkinje ,,funkciju vršiti časno“.
-Što se tiče profesionalnog integriteta izabranih sutkinja, mnogo važnije od toga što svako od nas iz ovih ili onih razloga misli je to kako će iste postupati kao sutkinje US i to je najrelevantnije mjerilo njihovog kvaliteta. Hoću da vjerujem da će funkciju vršiti časno, savjesno pravedno i nepristrasno, po Ustavu zakonu, kako i stoji u zakletvi koju su položili danas, poručio je Mugoša. R.P.
PODGORICA – Imajući u vidu trend kretanja biračkog tijela koje glasa Demokratsku partiju socijalista, kao i da pokušaji drugačije retorike, kampanja i nosilaca lista tokom lokalnih izbora u prethodne dvije godine nijesu dali željeni efekat u smislu mobilizacije biračkog tijela, odluka da Milo Đukanović bude predsjednički kandidat jeste najracionalnija moguća sa aspekta postizanja maksimalnog rezultataocijenio je za Pobjedu programski direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj Marko Pejović.
Ukazao je i da niko od ljudi koji su se pominjali kao potencijalni kandidati DPS-a nema podršku i prepoznatljivost u biračkom tijelu kao što je ima Đukanović. – Moramo biti svjesni činjenice da se vlast promijenila na parlamentarnim i lokalnim izborima i da od 2020. godine imamo drugačiju konstelaciju političkih snaga u Crnoj Gori, te da će rezultati ovih izbora najsnažnije uticati na DPS interno, ali i njihovo dalje djelovanje na političkoj sceni Crne Gore, jer će biti pokazatelj jačine partije u biračkom tijelu nakon 2020. godine i test za naredni izborni ciklus – istakao je Pejović. Kandidaturu na predsjedničkim izborima predao je i zamjenik predsjednika Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović
Pejović smatra da se on nalazi u nezahvalnoj poziciji nakon kompromitacije lidera Pokreta Milojka Spajića koji je iznosio neistine i pokušao da manipuliše javnim mnjenjem u Crnoj Gori.
– Sada je na njemu sav teret da održi biračko tijelo i da potencijalno mobilizuje nove birače. Vjerujem da je izborom Milatovića smanjena mogućnost značajnijeg negativnog uticaja na opredijeljenost birača, jer je svojim stavom i reagovanjem pokazao da ima drugačiji pristup od Spajića, jer nije želio relativizovati njegovo ponašenje, već se izviniti građanima koji se s pravom osjećaju obmanutim – kazao je Pejović.
Programski direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj
Pejović je istakao i da djelovanje drugih zemalja na izborni proces govori o nedovoljnoj odlučnosti političkih subjekata da se prekine sa takvom praksom i izgrade autonomne, efikasne i profesionalne institucije. – Djelovanje Srbije i Rusije je vrlo strateški osmišljeno posebno u kontekstu regionalnih dešavanja i geopolitičkih kretanja. Svjedoci smo pokušajima, ali i izvođenjima različitih nezakonitih radnji u prethodnih izbornim ciklusima koji su doprinosili boljim rezultatima partijama čija idelogija i djelovanje je blisko ovim državama. Njihov interes je jačanje svog uticaja u Crnoj Gori, ali i regionu, te izazivanje dodatne nestabilnosti u Crnoj Gori koje podriva evropski put Crne Gore i njenu samostalnost –naglasio je Pejović.
Posebno zabrinjava, dodao je, što ovoga puta imamo i miješanje druge države koje su inicirale crnogorske institucije.
Pejović je istakao i da će podrška bilo kom kandidatu partija koje su tvorile parlamentarnu većinu nakon izbora 2020. godine, u drugom krugu predsjedničkih izbora zavisiti isključivo od političkih interesa, zbog čega, rekao je, ne bi bilo iznenađenje da kandidat koji prođe ne dobije podršku određenih političkih partija
Ocijenio je i da će Milatović, imajući u vidu fokusirane kampanje Pokreta „Evropa sad“, uspjeti fokus da prebaci van problema koji su nastali zbog Spajićevih poteza. Komentarišući kandidaturu lidera Demokrata Alekse Bečića na predsjedničkim izborima, Pejović je kazao da je važno sagledati izborne rezultate koje je ova stran-
ka ostvarila u prethodnom periodu.
– S obzirom na to da su Demokrate značajno lošije prošle na lokalnim izborima koji su se održali u više od polovine opština Crne Gore, teško je očekivati toliki rast podrške ovoj partiji, odnosno njihovom predsjedničkom kandidatu u ovom izbornom ciklusu do mjere da bi
bio opredjeljenje dovoljnog broja birača da Bečića kandiduju za drugi krug predsjedničkih izbora – istakao je Pejović.
Ukazao je i da će podrška bilo kom kandidatu partija koje su tvorile parlamentarnu većinu nakon izbora 2020. godine, u drugom krugu predsjedničkih izbora zavisiti isključivo od političkih interesa, zbog čega, rekao je, ne bi bilo iznenađenje da kandidat koji prođe - ne dobije podršku određenih političkih partija. Ocijenio je da će u slučaju drugog kruga podrška najupitnija biti kandidatu Demokratskog fronta Andriji Mandiću – Podrška partija parlamentarne većine iz 2020. godine
– Odluka Državne izborne komisije da se obrati Republičkoj izbornoj komisiji Srbije predstavlja par excellence primjer miješanja druge države u izborni proces na inicijativu crnogorskih organa uprkos jasnim pravnim propisima i nadležnostima Ministarstva unutrašnjih poslova u vezi sa ovim pitanjem – kazao je.
Osvrnuo se i na uticaj Srpske pravoslavne crkve i ukazao da se zbog priznanje predstavnika parlamentarne većine od 2020. godine da je uspjeh na izborima ostvaren zbog njihove podrške, koje smo mnogo puta čuli, stiče utisak da je politička uloga SPC normalizovana. – Pitanje da li će SPC djelovati otvoreno i u ovom izbornom ciklusu se više i ne postavlja, jer komentarisanje i činjenje njenih predstavnika u vezi sa političkim prilikama, stavovima i odlukama u Crnoj Gori samo dodatno doprinosi percipiranju SPC-a kao političkog aktera. Da njen uticaj nije nimalo zanemarljiv na opredijeljenost birača, dokazuju nam prethodni izborni ciklusi, što je poražavajuće za jednu građansku i sekularnu državu –poručio je Pejović.
je u slučaju ovoj kandidata najupitnija, jer podrška Mandiću ne bi bila shvaćena i prihvaćena kao podrška predsjedničkom kandidatu, već i opredjeljenje tih partija za ono za što se DF zalaže godinama unazad, a što je nevidljivo u ovoj kampanji – kategoričan je Pejović.
Osvrnuo se i na početak kam-
Moramo biti svjesni činjenice da se vlast promijenila na parlamentarnim i lokalnim izborima i da od 2020. godine imamo drugačiju konstelaciju političkih snaga u Crnoj Gori, te da će rezultati ovih izbora najsnažnije uticati na DPS interno, ali i njihovo dalje djelovanje na političkoj sceni Crne Gore, jer će biti pokazatelj jačine partije u biračkom tijelu nakon 2020. godine i test za naredni izborni ciklus – istakao je Pejović
panje Demokratskog fronta i ukazao da retorika koja se koristi pokazuje poznato lice Andriju Mandića, ali u neprepoznatljivom obličju – koji nije blizak njihovom biračkom tijelu i njihovoj koaliciji. – Pitanje kako će na ovakav pristup reagovati njihovi glasači, ali i koji je kapacitet mobilizacije novog biračkog tijela, pamteći Mandića i Demokratski front u izdanju različitom u odnosu na ovakvu kampanju. Svakako, imajući u vidu rast podrške koju je ova partija ostvarila u posljednjem izbornom ciklusu na lokalnom nivou ne bih isključio mogućnost da Mandić bude kandidat koji će ostvariti dovoljnu podršku za drugi krug predsjedničkih izbora – zaključio je Pejović. Ž. ZVICER
PRESEDAN: Nakon što je Regionalni vodovod vratio na posao i obeštetio Nikicu Purliju, ona tužila tu rmu
Kako je tuženi priznao tužbeni zahtjev, a kod činjenice da je isti učinio nespornim da je tužilja vraćena na rad i plaćena joj šteta za period u kojem nije radila, sud je mišljenja da tužbeni zahtjev treba usvojiti i predmetnu odluku poništiti kao nezakonitu
Vlada juče predala dokumentaciju SDT-u o spornoj emisiji
PODGORICA – Iako je iz Regionalnog vodovoda
Crnogorsko primorje (RVCP) nedavno saopšteno da je pravosnažna presuda povodom otkaza
Nikici Purliji još jednom pokazala nezakonito postupanje smijenjenog
direktora Josipa Đuraškovića, propustili su da dodaju da je ta presuda rezultat njihovog priznanja tužbenog zahtjeva, a njena pravosnažnost izostanka žalbe.
ODLUKA
Iz ove kompanije, koja se sudi sa Đuraškovićem oko smjene, navode da ova presuda potvrđuje tu njihovu odluku. Đurašković je dao otkaz Purliji 30. maja prošle godine, ali je tu odluku odbor direktora stavio van snage već idućeg dana. Nakon malo više od mjesec, isto je uradio i tadašnji v.d. direktora Borislav Ivanković koji odlučuje da Purlija ostaje menadžer za kadrovske, upravne i administrativne poslove te da
Purlija će, kao troškove postupka, od svoje rme naplatiti i 545 eura
joj pripada plata od dana kada je bila otpuštena. Zbog toga i iznenađuje odluka Purlije da tuži firmu i traži od suda da poništi odluku o njenom otkazu, imajući u vidu da je RVCP već poništio, a ona vraćena na posao uz sve zarade. Purlija je tokom postupka tvrdila da je daleko od toga da je ostvarena njena pravna sigurnost, te da je pretrpjela ogromnu materijalnu i nematerijalnu štetu. Osnovni sud u Cetinju je usvojio njen tužbeni zahtjev i poništio raniju odluku Đuraškovića, a presuda je polovinom januara postala pravosnažna, kako je i saopšteno iz RVCP, a Pobjedi i potvrđeno iz ovog suda, jer se na nju niko nije žalio.
Domaće tržište na nih derivata
Dizel skuplji sedam, benzin 10 i 11 centi
Naime, RVCP je za ovaj postupak angažovao advokata koji nije osporavao činjenice i dokaze navodeći da je u tužbi predstavljeno sve kako je i bilo. Ukazao je da je spornu odluku donio bivši direktor sa kojom odbor direktora nije bio saglasan, te da, kao i Purlija, i RVCP ima pravni interes da sud presudi o zakonitosti te odluke. Osim toga, u postupku je naveo da zakon predviđa da direktor nije mogao zastupati RVCP u disciplinskom postupku protiv Purlije, imajući u vidu da je on oštećena strana, zbog tvrdnji da je pogrešno na zapisniku interpretirala raspravu na njegovu štetu, te da je tu nadležnost mogao imati samo bord.
- Kako iz svega navedenog proizilazi da je tuženi priznao tužbeni zahtjev, a kod činjenice da je isti učinio nespornim da je tužilja vraćena na rad i plaćena joj šteta za period u kojem nije radila, sud je mišljenja da tužbeni zahtjev treba usvojiti i predmetnu odluku poništiti kao nezakonitu. Prednje ne ulazeći u pojedinačnu ocjenu svakog dokaza kod činjenice da je tuženi u svemu priznao navode tužbe, zbog čega ova odluka ima deklarativni karakter– zaključak je suda.
Purlija će, kao troškove postupka, od svoje firme naplatiti i 545 eura, a još toliko bi, ukoliko se imaju u vidu sprovedene radnje, od RVCP mogao naplatiti i advokat kojeg su angažovali da prizna tužbeni zahtjev. M. Lk.
PODGORICA - Benzin i eurodizel od juče su poskupili sedam do 11 centi, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.
Eurosuper 95 i 98 poskupili su deset, odnosno 11 centi na 1,55 eura, odnosno 1,6 eura. Cijena eurodizela je veća sedam centi i narednih 15 dana iznosiće 1,48 eura. Lož ulje će i dalje koštati 1,45 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 14. februara, kada su sve vrste goriva pojeftinile tri do 12 centi.
Iz „Evrope sad“ objašnjavaju da je diskont zadržala banka kako bi godišnju kamatu od 2,95 odsto, postignutu na berzi, smanjila na 2,875 procenata
PODGORICA - Vlada je juče predala dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u vezi sa emisijom euroobveznica 2020. godine. To je odlučeno u petak, na prijedlog ministra finansija Aleksandra Damjanovića, koji tvrdi da je bivši ministar finansija Milojko Spajić („Evropa sad“) fiktivno na račun Centralne banke (CBCG) prenio 3,5 miliona eura. – Ovaj proces je pod sumnjom dvije godine i detaljno smo u Ministarstvu finansija pregledali svu dokumentaciju. Ključno pitanje je ko su kupci koji su dobili diskont (popust) na obveznice i zašto toga nema u prospektu o emisiji, a moralo bi biti, te čemu falsifikovanje isprava o prenosu sredstava sa trezora na račun CBCG. To su pitanja na koja Spajić treba da odgovori u tužilaštvu, umjesto polemika koje vodi sa mnom i političke priče – kazao je Damjanović Televiziji Vijesti. Komentarišući Spajićeve tvrdnje da ne poznaje termin obveznica, Damjanović je kazao da je magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu na temu „Uloga obveznica na međunarodnom tržištu“.
Komentarišući Spajićeve tvrdnje da ne poznaje termin obveznica, Damjanović je kazao da je magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu na temu „Uloga obveznica na međunarodnom tržištu“
Na njegove tvrdnje juče je reagovao član predsjedništva „Evrope sad“ Vasilije Čarapić – Nominalna vrijednost svake obveznice je određena na 100 i ako se prodaje ispod te vrijednosti radi se o diskontu, a ako se prodaje iznad te vrijednosti, radi se o premiji – tvitnuo je Čarapić i istakao da se u prospektu emisije iz 2020. godine odmah vidi da se radi o diskontnoj emisiji.
– Damjanović je, dakle, samo trebalo da pročita naslov prospekta, a ne da ovako blamira sebe i Vladu – poručio je Čarapić. Spajić je ranije kazao da su dis-
kontom od 3,5 miliona smanjili godišnju kamatu sa 2,95 postignutih na berzi na 2,875 odsto. Član Predsjedništva „Evropa sad“ Branko Krvavac je ocijenio da Damjanović ovo radi iz političkih razloga i iz neznanja, jer se on prije par mjeseci zadužio po stopi od 7,5 odsto, što je tri puta skuplje od emisije iz 2020, koju je prijavio SDT-u.
– Damjanović nas je vratio 11-12 godina nazad u period skupog zaduživanja – rekao je Spajić, koji tvrdi da za nove velike projekte ove godine
Profesorica Gordana Đurović o najavljenom povećanju akciza
PODGORICA - Povećanje cijena goriva i namirnica poput gaziranih pića, negaziranih bezalkoholnih pića, te slatkiša i duvanskih proizvoda će biti udar na kupovnu moć potrošača, pa poslodavačka udruženja sa razlogom reaguju, saopštila je profesorica na Ekonomskom fakultetu i predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović Antenu M. Ona je istakla zabrinutost i kritikovala aktuelnu vladinu po-
litiku povećanja cijene akciza.
– Inače, donošenje ovako
važnih propisa po kratkom postupku, bez prethodnih pregovo-
za
Đurović.
ra, postao je standardni način rada Vlade u tehničkom mandatu. Imajući u vidu da je naš javni dug dostigao 4,3 milijarde i da ove godine treba platiti 600 miliona nedostajućih sredstava, a da će to do 2025. biti 1,2 milijarde nedostajućeg novca u budžetu, jasno je da će ovakvi potezi postati nešto na šta se, nažalost, navikavamo – kazala je Vlada je odlučila da akcize na gorivo od danas više neće biti umanjene, već će se plaćati u punom iznosu, a i najavljeno je između ostalog i povećanje akciza na duvanske proizvode, na proizvode od šećera, kakaa i sladoled.
emisiji euroobveznica
Iz „Evrope sad“ su saopštili da je juče predata tužba protiv Nebojše Medojevića (PZP) zbog povrede prava na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo Spajića. Naveli su da je Spajić angažovao advokatsku
kancelariju Danila Radulovića.
Predstavnici vlada Crne Gore i Albanije potpisali sporazum o gradnji infrastrukturnog objekta na zajedničkoj granici
novca nema zbog neznanja ili loše namjere.
Na pitanje zašto izbjegava TV duel sa Spajićem, Damjanović je juče odgovorio da je to još jedna od neistina koja se provlači.
– Kada mi nije produžen mandat na mjesto direktora Uprave prihoda i carina (UPC), Spajić je odbio nekoliko poziva na javne duele. Sad više nema prostora da se priča politička priča, nego da se tužilaštvo ovim bavi i da Spajić njima odgovori na ovih nekoliko pitanja koja sam otvorio, a biće ih još iz tužilaštva - kazao je Damjanović i dodao da je spreman da se izvini ako se pokaže da nije u pravu.
Podsjećamo da Damjanoviću u oktobru 2021. godine na zahtjev Spajića nije produžen v. d. mandat na čelu Uprave
– Advokat Radulović izjavio je da se Spajić na ovakav potez odlučio kako zbog sopstvene, tako i zbog mentalne higijene cjelokupne javnosti, koju tuženi godinama bombarduje senzacionalističkim optužbama protiv Spajića, bez ikakvog pravnog i logičkog osnova – kaže se u saopštenju i dodaje da je Spajić, kao javna ličnost i aktivan učesnik političkog života dosadašnjim postupcima pokazao da je spreman da podnese uz veći stepen tolerancije sve negativne kritike i reakcije, koje je, kao kreator jednog koncepta rješavanja ekonomskog pitanja, mogao očekivati.
– Međutim, tuženi u kontinuitetu, sa ogromnim brojem svojih javnih objava, targetira tužioca koristeći najveće uvrede i inkriminišuće optužbe, te je Spajić prinuđen svoj integritet zaštititi sudskim putem – navodi se u saopštenju.
prihoda i carina. Damjanović je juče naveo i da će biti potrebno odgovoriti na pitanja u vezi osnivanja nacionalne avio-kompanije To Montenegro, puta Meljine – Petijevići i izbora advokatske kancelarije u arbitražnom postupku koji je protiv države pokrenuo biznismen Duško Knežević S. P.
PODGORICA - Most na rijeci Bojani, koji će zajednički graditi Crna Gora i Albanija, koštaće 20 miliona eura, saopštio je crnogorski premijer Dritan Abazović i dodao da će taj projekat uticati na BDP obje zemlje. Abazović je nakon zajedničke sjednice vlada dvije države, na kojoj je potpisan bilateralni sporazum o izgradnji mosta, kazao da će projekat biti ,,malo skuplji nego što su prvobitno procjenjivali, ali ništa spektakularno“.
– Kad troškove podijelimo po pola, zaista nije mnogo. Imamo otvorenu stavku u kapitalnom budžetu i imamo i rezervu za to, s tim što će u prvoj godini biti isplaćena samo početna sredstva – objasnio je Abazović na konferenciji za novinare i dodao da je albanska strana uzela na sebe troškove projektovanja.
On očekuje da će vrlo brzo doći u fazu da otvore tender da bi birali najboljeg ponuđača.
– Biće međudržavna komisija koja će raditi preglede sve-
ga što se bude radilo na terenu. Imaćemo situaciju da možete, na primjer, da ručate na Velikoj plaži, a spavate u Albaniji ili obratno. To će gostima biti
atraktivno – tvrdi Abazović.
Premijer Albanije Edi Rama kazao je da je projekat spreman i da sada zajednička komisija treba da sprovede me-
Predsjednik tivatske opštine najavio da sjutra stiže trajekt iz Hrvatske
PODGORICA - Do srijede će stići trajekt koji je kupilo JP Morsko dobro u Hrvatskoj, a koji može da prihvati 60 automobila. Nadamo se da će narednih dana stići još jedno plovilo, a do sezone će morati da se kompletira čitava flota od najmanje šest trajekata, izjavio je predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović Radiju Crne Gore.
Najavio je i da će u četvrtak u Skupštini Crne Gore zasijedati anketni odbor posvećen Pomorskom saobraćaju i pripremi turističke sezone, na kojem
Reakcije na štrajk u telekomunikacionoj kompaniji
USSCG podržava štrajkače, CUP Crnogorski Telekom
PODGORICA – Unija
slobodnih sindikata
podržala je štrajkače Crnogorskog Telekoma, koji su njeni članovi, dok su iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP), čiji je član Crnogorski Telekom, reagovali navodeći da se radi o najboljim crnogorskim kompanijama i najpoželjnijem poslodavcu.
Smatraju da bi u ocjenama
trebalo biti posebno pažljiv, imajući u vidu da se radi o dijelu renomirane svjetske kompanije, koja poslovanjem u našoj zemlji to preporučuje i drugima.
- Očekujemo od nadležnih da postupaju u skladu sa zakonom i da ni u kom
slučaju ne podležu bilo kakvim pritiscima, jer samo to može biti društveni interes i ništa drugo. Takav odnos očekujemo i od svih zainteresovanih – poručili
su iz CUP-a dodajući da su bezrezervno uz Crnogorski Telekom i svakog člana dok god posluju u skladu sa zakonom.
Iz štrajkačkog odbora su ocijenili da uprava hoće da razbije sindikat i da su „u nedostatku argumenata za dokazane nezakonitosti, pokušali da diskredituju“ Burića, ali i generalnog sekretara i Uniju slobodnih sindikata Crne Gore, koji ih podržavaju“. R. E.
će učestvovati i premijer Dritan Abazović – Mislim da će biti uključena i
Mornarica Crne Gore koja će dati određene kapacitete za radionicu. U pregovorima smo
đunarodni tender. – Ovaj most ne zamjenjuje onaj koji je planiran u okviru Jadransko-jonske magistrale –precizirao je Rama. S. P.
i da se nađe prostor za administrativne poslove Morskom dobru, koje će u narednom periodu obavljati tu odgovornu i zahtjevnu djelatnost – kazao je Komnenović, koji ne vidi prepreku da tom trajektnom linijom upravlja država uz pomoć tivatske i novske opštine. Dodao je i da je nezadovoljan saradnjom sa Pomorskim saobraćajem, za čiji menadžment tvrdi da nije htio da izađe u susret zahtjevima mještana, a da su opštinski komunalci naplaćivali odvoz smeća sudskim putem. Kazao je i da pregovaraju sa 70 zaposlenih u Pomorskom saobraćaju, koje Morsko dobro planira da angažuje. Najavio je i da će, prije raspisivanja tendera za koncesiju, insistirati da opštine Herceg Novi i Tivat budu uključene u upravljačku strukturu, kako bi dijelile dobit od trajektnog prevoza. R. E.
Uniprom potpisao ugovor sa italijanskom kompanijom Pansoinco
PODGORICA - Iz Uniproma, vlasništvo Veselina Pejovića, najavili su otvaranje fabrike aluminijumske žice u okviru Kombinata aluminijuma, vrijednosti 15 miliona eura. Iz kompanije su saopštili da je ugovor o kupovini pogona za fabriku aluminijumske žice potpisan sa italijanskom kompanijom Pansoinco iz Milana. – Kapacitet ove fabrike je 30 hiljada tona godišnje i to propersi aluminijumske žice promjera 9,5 mm koja se uglavnom koristi za kablove i za potrebe automobilske in-
dustrije, kao i žice promjera 12 mm koja se koristi u željezarama za dezoks – navodi se u saopštenju kompanije.
Nova fabrika, kako je najavljeno, zapošljavaće 70 ljudi, a planirani rok za završetak radova je prva polovina naredne godine. Ta fabrika, kao i postojeće dvije, radiće na LNG (tečni prirodni gas), uz poštovanje svih parametara za zaštitu životne sredine. Podsjetili su da je Uniprom na bijeloj listi poreskih obveznika, a da je iz dviju fabrika u okviru KAP-a lanjski izvoz bio vrijedan 180 miliona eura. Završetkom treće fabrike izvoz Uniproma dostigao bi, kako su najavili, 350 miliona eura godišnje. S. P.
PODGORICA – U praznim vozovima na željezničkim stanicama u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori juče, tačno u 13.30 sati, na sjedišta su istaknuta imena 20 civila, uglavnom bošnjačkog porijekla, u znak sjećanja
što su ih u Štrpcima prije 30 godina otele, a potom mučile i ubile srpske paravojne jedinice. Pronađena su tijela samo njih četvoro, dok se za ostalima traga…
Inicijativa mladih za ljudska prava na ovaj način, na regionalnom nivou, organizovala je komemoraciju povodom tri decenije od ratnog zločina i negodovala što nijesu još pronađeni i kažnjeni nalogodavci.
Željeznički prevoz Crne Gore im je povodom obilježavanja 30 godina ratnog zločina ustupio voz.
Ratni zločin desio se 27. februara 1993. godine kada je voz koji je saobraćao na redovnoj liniji Beograd – Bar zaustavljen u Štrpcima. Pripadnici srpskih paravojnih jedinica, pod komandom Milana Lukića, oteli su grupu putnika iz voza 671. Bilo je 18 Bošnjaka, jedan Hrvat, a jedan je do danas ostao nepoznat. Odvedeni su do škole u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su opljačkani i pretučeni, a zatim prebačeni u selo Mušići, kod Višegradske Banje. Tu su ubijeni. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri osobe na obalama jezera Perućac kod Višegrada, 2009. i 2010. godine. Najmlađa žrtva imala je samo 16 godina, a najstarija 59.
Pravosnažno su osuđeni Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić, pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod nazivom ,,Osvetnici“. U međuvremenu je pred sudovima u Beogradu i Sarajevu osuđeno još 12 pripadnika iste jedinice, na neujednačene kazne.
Građani i pojedini predstavnici političkih partija, međunarodnih organizacija, juče u Podgorici, na Željezničkoj stanici, nosili su 20 crvenih ruža i položili ih uz imena žrtava. Inicijativa mladih za ljudska prava poručila je donosiocima odluka da nijesu zadovoljni kako se odvija istraga, što nijesu pronađeni i kažnjeni nalogodavci. Pojedini
članovi porodica stradalih položili su ruže pored imena svojih, ali nijesu bili raspoloženi da razgovaraju sa novinarima. Mehdina Kašić-Šutković iz Inicijative mladih za ljudska prava rekla je da je otmica bila isplanirana, ali da nijedna od tri države nije učinila ništa da bi je spriječila. Pozvala je nadležne da pokrenu istragu, da se pronađu nalogodavci, da se kazne. Iako ratni zločin ne zastarijeva, kritikovala je što je prošlo 30 godina, a nije riješen. Inicijativa mladih za ljudska prava zato je uručila juče – paket odgovornosti, premijeru Dritanu Abazoviću koji sadrži dokaze o ratnom zločitnu, dokaze da je sve bilo isplanirano.
U Crnoj Gori je za ovaj zločin osuđen samo Nebojša Ranisavljević, na 15 godina zatvora. Podsjetila je da su nedavno u Beogradu osuđene četiri osobe na ukupno 35 godina zatvora. Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava apeluju da se konačno procesuiraju nalogodavci i svi neposredni izvršioci zločina. Istakli su da u Crnoj Gori nije pokrenuta ni bilo koja druga istraga povodom ovog zločina, iako je Ranisavljević u svom svjedočenju kao učesnike u akciji pominjao i ,,Crnogorca“, „Pijanog Slovenca“, Milana „Čačka“, Acu Šimšića, Željka Marjanovića, Bogda-
na Šekarića, Vidakovića, Tanovića, Gorana (romskog porijekla) i Mitra ,,Četnika“, protiv kojih su još 1998. godine krivičnu prijavu podnijeli advokati Dragan Prelević i Aleksandar Cvejić, koje je Fond za humanitarno pravo iz Beograda angažovao da zastupaju porodice žrtava.
Do sada ni pred jednim sudom nije procesuiran niko od nalogodavaca i onih koji su znali da će se zločin dogoditi, a ništa nijesu učinili da ga spriječe, poručili su oni. evladine organizacije podsjećaju da je u krivičnom postupku protiv Ranisavljevića u Crnoj Gori utvrđeno da je otmica u Štrpcima bila planirana i da je o tome unaprijed bio obaviješten generalni direktor Željezničko-transportnog preduzeća (ŽTP) Beograd Milomir Minić, koji je o tome obavijestio Ministarstvo odbrane Republike Srbije, MUP Srbije, Službu državne bezbjednosti Srbije i Vojsku Jugoslavije. Šefko Alomerović, predsjednik sandžačkog Helsinškog komiteta za ljudska prava, javno je svjedočio da je na željezničkoj stanici u Beogradu uoči polaska voza vidio Vladimira Matovića, savjetnika za štampu predsjednika SR Jugoslavije Dobrice Ćosića, kako razgovara sa čovjekom koji je pomagao otmičarima. U maju 2002. godine, advokat Velija Murić je podnio krivičnu prijavu protiv 14 osoba iz vrha vlasti tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srbije, Vojske Jugoslavije i Želje-
Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u Bijelom Polju obilježeno je 30 godina od tog zločina. Predsjednik Foruma Bošnjaka Mirsad Rastoder kazao je da su nevine ljude nakon što su ih izveli iz voza, ubili i bacili u Drinu, a da se njihova tijela, vjerovatno, nalaze u jezeru Perućac. U ime stradalih i njihovih porodica, obratio se Demir Ličina koji je kazao da samo žele da se pravda, koju iščekuju punih trideset godina, konačno privede kraju. – Nećemo dozvoliti da se zločin koji se desio zaboravi, jer nećemo imati slobodnu budućnost ako ovo zaboravimo – rekao je Ličina. B. Č.
zničko-transportnog preduzeća Beograd. Tadašnje Savezno državno tužilaštvo je prijavu uputilo nadležnom republičkom tužilaštvu Crne Gore, koje Murića tim povodom više nije kontaktiralo, precizirale su NVO. Predstavnici rodbine i prijatelja stradalih položili su juče i cvijeće kod spomen-obilježja civilnim žrtvama na Pobrežju u Podgorici. U Štrpcima su ubijeni Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice. N. Đ.
PODGORICA - Sjednice parlamenta na čijem dnevnom redu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću juče ipak nije bilo, a prema najavi iz Skupštine biće održana danas.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i ministar pravde Marko Kovač razgovarali su juče sa predsjednicom Skupštine Crne Gore Danijelom Đurović o daljim koracima u vezi sa predlaganjem Zakona o porijeklu imovine.
Prema nezvaničnim saznanjima Portala RTCG iz parlamenta, Abazović i Đurović pokušavaju da postignu dogovor o mogućnostima promjene nacrta Zakona.Na nezvaničnu informaciju da se Kovač i Abazović iza zatvorenih vrata sastaju sa predsjednicom parlamenta, reagovali su juče iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, podsjećajući da su i nacrt tog zakona krili od javnosti. – Kao i mišljenje Evropske komisije. Zato što je taj zakon selektivan i nepra-
vedan – poručili su iz MANS-a u objavi na Tviteru.
Parlament je 10. februara prekinuo sjednicu na kojoj je prvobitno trebalo da se glasa o prijedlogu teksta Ministarstva pravde, a na prijedlog Odbora za politički sistem koji je nakon kontrolnog saslušanja na svojoj sjednici formirao radnu grupu koja je trebala za 15-ak dana da „popravi“ prijedlog zakona. U radnoj grupi su predstavnici parlamentarne većine, MANS-a, Udruženja pravnika, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, te zaštitnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić
Pobjeda je juče objavila da je na radnoj grupi jedine amandmane na kontroverzni Zakon koji je ministar pravde Marko Kovač mjesecima krio od crnogorske javnosti i koji je žestoko kritikovala Evropska komisija koja je pozvala parlament da ga ne usvaja, te da ga vrati na opsežnu i inkluzivnu javnu raspravu, predložio poslanik Demokrata i koordinator radne grupe Momo Koprivica.
Ti amandmani, ukoliko budu prihvaće-
ni, unijeli bi samo dodatnu konfuziju u ionako, prema ocjenama domaćih i inostranih eksperata, haotičan tekst zakona, uvodeći u proces pored sporne institucije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa i mnoštvo drugih organa bez ikakvog definisanja njihovih odnosa. Osim toga, u predloženim amandmanima predloženo je rješenje da se imovinska korist stečena na pravno neosnovan način može oduzeti ukoliko je stečena od 1. januara 1997. godine. Na ove informacije koje je objavila Pobjeda Koprivica se juče, zloupotrebljavajući proceduralno reagovanje na sjednici Skupštine na kojoj je na dnevnom redu bio izbor sudija Ustavnog suda, obrušio na pisanje našeg lista nazivajući ih „brutalnim lažima“ , „teškim manipulacijama“ i „neistinama prve vrste“.
On je negirao da je on autor amandmana, te da ih je pisao izvjesni „jedan pravnik“. Međutim, u sadržaju email poruke koju je članovima radne grupe poslala sekretarka Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Slavica Mirković piše da im „po dogovoru sa predsjedni-
kom Odbora... i koordinatorom Radne grupe Momom Koprivicom dostavlja amandmane na uvid“. U attachmentu te email poruke nalaze se nepotpisani amandmani. Umjesto što je pravni čistunac Koprivica kršio skupštinski Poslovnik i zloupotrijebio govornicu u parlamentu za obračun sa medijima, koordinator radne grupe trebao je objelodaniti ime autora nepotpisanih amandmana koje je dostavio članovima radne grupe.
Međutim, on je kao i na jučerašnjoj sjednici same radne grupe, i u plenumu izbjegao da saopšti ime „jednog pravnika“ skrivajući se iza činjenice da su i organizacije poput Akcije za ljudska prava koja je pozvala poslanike da ne glasaju za predloženi zakon i ne učestvuje u radu radne grupe, dostavljale komentare i prijedloge na zakon.
Međutim, kako je javnost vrlo transparentno upoznata sa činjenicom da mišljenje HRA potpisuje dr Dragoljub Popović, ugledni advokat, nekadašnji sudija Evropskog suda za ljudska prava i profesor Pravnog fakulteta u Beogra-
du, tako je u najmanju ruku neozbiljno da se radnoj grupi predstavljaju amandmani nepoznatih autora i to na zakon koji bi trebao biti ključni točkić u mehanizmu borbe protiv korupcije, za koju se poslanik Koprivica tako zdušno zalaže, makar verbalno. D. MIHAILOVIĆ
Tri decenije od ratnog zločina u Štrpcima, kada je ubijeno 20 civila, kritikuju se donosioci odluka što nijesu procesuirani nalogodavci
deblokada: Ključna sudska instanca dobila nova tri člana, mogućnost da država konačno profunkcioniše
PODGORICA – Ustavni
sud Crne Gore konačno je popunjen sa tri nova člana, ali nije kompletiran, budući da dvotrećinsku podršku u Skupštini Crne Gore juče nije dobio četvrti predloženi kandidat – Faruk Resulbegović.
Na mandat od 12 godina, koliko traje funkcija sudije Ustavnog suda, juče su kao plod političkog dogovora i kompromisa, na osnovu prijedloga Ustavnog odbora koji je sproveo konkurs i obavio intervjue sa 26 kandidata, izabrane Snežana Armenko, Dragana Đuranović i Miomirka Tešić. Nakon ove odluke parlamenta, sud će imati šest članova od sedam koliko broji po Ustavu.
Odluku crnogorskog parlamenta pozdravili su predstavnici evropskih institucija, ocjenjujući da će izbor sudija deblokirati politički život i doprinijeti organizovanju izbora na adekvatan način.
Resulbegović, kao predstavnika manjinskih naroda, nije dobio potrebnu većinu jer su opoziciona Demokratska partija, kao i Bošnjačka stranka riješila da bude uzdržana prilikom glasanja. Šansu da ipak bude izabran imaće u drugom krugu glasanja, najranije za mjesec, kada parlament odlučuje tropetinskom većinom.
Poslanici Bošnjačke stranke bili su uzdržani tokom glasanja za sva četiri kandidata, a kao razlog su naveli to što predloženi kandidat iz redova manje brojnog naroda nije bio plod kompromisa manjinskih stranaka, već aktuelne parlamentarne većine, što je za njih bilo neprihvatljivo.
Pat Pozicija
Izborom troje sudija, Ustavni sud će prvi put nakon februara 2021. godine imati više od pet članova, nakon što je proteklih pola godine bio bez šanse da odlučuje, a proteklih dvije u krnjem sastavu.
Start zasijedanja parlamenta izazvao je revolt dijela poslanika zbog bizarne
situacije: održavanja mini
koncerta Kamernog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra, koji je počeo odmah nakon minuta
ćutanja povodom obilježavanja 30 godina zločina u Štrpcima.
Prema riječima potpredsjednice Skupštine Branke
Bošnjak, kazala je da je koncert iznenađenja poklon
Ženskog kluba povodom postizanja kompromisa u vezi sa izborom sudija
Ustavnog suda.
Predstavnici Bošnjačke stranke, koji su uoči početka
Odluku crnogorskog parlamenta o izboru Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Miomirke Tešić pozdravili su predstavnici evropskih institucija, ocjenjujući da će izbor troje sudija deblokirati politički život i doprinijeti organizovanju izbora na adekvatan način. Sud nije kompletiran u potpunosti, zbog izostanka dogovora o predstavniku manjinskih naroda
Činjenicu da kandidat Faruk Resulbegović nije dobio podršku u parlamentu naišla je na oštru osudu predsjednika Albanske alternative Nika Đeljošaja. On je saopštio da poslanici DPS-a i BS nijesu glasali za kandidata za sudiju Ustavnog suda Faruka Resulbegovića samo zato što je Albanac, odnosno da je za njih nezamislivo da sudija bude te nacionalnosti.
Sa druge strane, poslanik i portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić kazao je da ta stranka principijelno nije glasala za kandidata za sudiju Ustavnog suda Faruka Resulbegovića zbog odsustva dogovora manjinskih stranaka oko zajedničkog kandidata.
– Više puta smo ponovili da u dogovoru između Bošnjačke stranke i albanskih partija nećemo arbitrirati. Svaki kandidat koji bude proizvod zajedničkog dogovora navedenih partija imaće našu punu podršku – poručio je Nikolić na Tviteru.
Osipanje sudija teklo je od januara 2021. godine do septembra prošle godine, kako je koji ispunjavao uslove za odlazak u penziju, da bi minulih šest mjeseci najviša sudska instanca, koja ispituje ustavnost zakonskih akata i odlučuje o ustavnim žalbama bila svedena na svega troje sudija, od sedam koliko je predviđeno Ustavom. Pokušaji da se Ustavni sud kompletira trajali su dvije godine.
Krajem jula 2020. godine Ustavni sud je obavijestio Skupštinu da će u januaru, odnosno februaru 2021. godine uslove za starosnu penziju ispuniti sudija Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović. U novembru 2021. godine uslove za penziju stekao je sudija Dragoljub Drašković, a nakon toga, u septembru prošle godine sudija Miodrag Iličković Uporedo, sukcesivno nijesu birani sudije da popune upražnjena mjesta došlo se do situacije da
sjednice inicirali da se minutom ćutanja održi počast nevino stradalim putnicima koji su oteti iz stanice Štrpci 27. februara 1993. godine, rekli su da na taj dan nije bilo ni vrijeme ni mjesto za održavanje koncerta.
– Razumijem vaše namjere i sve što ste htjeli reći, ali nije bilo vrijeme da se preko kostiju nevinih na ovakav način ophodimo - rekao je poslanik BS Suljo Mustafić
On je na konferenciji za novinare naveo da očekuju izvinjenje predsjednice parlamenta javnosti, porodicama žrtava i bošnjačkom narodu.
Poslanica Draginja Vuksa-
sud ima troje članova: Desanku Lopičić, Budimira Šćepanovića i Milorada Gogića Za to vrijeme nagomilano je više od 3.500 ustavnih žalbi, dok je uporedo donijeto nekoliko izmjena zakona koj su dramatično uticale na političku geometriju u Crnoj Gori, a sud nije imao kvorum da cijeni njihovu stavnost. To uključuje izmjene Zakona o predsjedniku, iz kojih je proisteklo imenovanje mandatara koji vodi pregovore o novoj vladi, što je impliciralo i izbjegavanje da se raspišu vanredni parlamentarni izbori... Dodatno, treba li podsjećati da su minuli lokalni izbori u 14 opština u oktobru održani bez Ustavnog suda kao jedinog nadležnog da u konačnoj instanci cijeni da li je bilo povrede biračkog prava. To je za posljedicu imalo produženje tehničkog mandata lokalnim upravama u Podgorici, Plavu i Pljevljima. U ovom kon-
nović-Stanković obratila se predsjednici Skupštine Danijeli Đurović navodeći da ne može da vjeruje da, i pored dobre namjere, neko pokriva tako važnu državnu funkciju nije vodio računa o datumu.
Đurović je rekla da je za projekat ženskog kluba očekivala da će imati više razumijevanja u parlamentu.
Ona je pojasnila da je mini koncert izveden u okviru projekta „Kultura pokreće”, nastalog po ugledu na većinu parlamentarnih praksi u EU, sa ciljem da se promovišu kultura i umjetnost.
Gudački ansambal Muzičkog centra Crne Gore izveo
tekstu, šavnička epopeja i glasanje bez kraja, pojava su za sebe, nezabilježena u savremenoj parlamentarnoj demokratiji...
Haotično stanje
Ne manje bitno, u nastalom institucionalnom vakuumu, proizvedena je haotična pravna situacija koja je imala efekat prećutnog reizbora sudija i tužilaca. Do nje je dovela situacija u kojoj su Sudski i Tužilački savjet, pozivajući se na tumačenje izmijenjenih odredbi Zakona o PIO, odlučili da prestaju funkcije sudijama i tužiocima, čime je počinjena diskriminacija sutkinja i tužiteljki (penzionisanje sa 64 godine). U međuvremenu nije bilo Ustavnog suda sa dovoljno članova da odlučuje o inicijativama za ispitivanje ustavnosti ovih odluka, a to su, pored neposredno pogođenih, tražila strukovna i pravna udruženja, kao i nevladine organizacije. Piro-
Za Đeljošaja ishod glasanja je, kako je naveo, da ,,antialbanska histerija iz 90-ih izgleda još uvijek vlada u glavama nekih partija i poslanika“.
– Ovakvo antialbansko djelovanje DPS-a nije novina, jer su bili uvijek na braniku da ne mogu Albanci da budu u institucijama, zato ih danas boli ovoliko prisustvo i pokazatelj da gdje god budu oni odlučivali, bićemo nepoželjni – tvrdi Đeljošaj.
Premijer u tehničkom mandate Dritan Abazović kazao je da je izbor sudija veliki dan, ali je dodao da ne može da ,,vjeruje da DPS nije glasala za kandidata iz redova manjina“.
– Građani to ne treba da zaborave, jer idu predsjedički izbori i DPS će tražiti podršku manjinskih naroda – rekao je Abazović na konferenciji za medije sa albanskim kolegom Edijem Ramom
vu pobjedu izvojevalo je nekoliko sutkinja i tužiteljki koje će biti vraćene na posao, ali su van sistema bile više od 18 mjeseci. Prošle godine je Skupština propustila priliku da u susret lokalnim parlamentarnim izborima izabere članove Ustavnog suda, ali tada se nije mogao postići konsenzus.
Konačno funKcionalan
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pozdravio je odluku Skupštine kojom je potvrđen dogovor o izboru troje sudija, čime su se, prema njegovim riječima, stvorili uslovi da Ustavni sud vrati funkcionalnost i bude garant ustavnog poretka, pravne sigurnosti i legitimnosti budućih izbornih procesa. Đukanović je pozvao i ohrabrio manjinske partije da se što prije dogovore o preostalom upražnjenom mjestu kako bi postigli kompletiranje punog sastava Ustavnog suda.
– Zahvaljujemo partnerima na podršci i pomoći u ovom procesu – naveo je Đukanović u objavi na Tviteru.
Komesar za proširenje EU Oliver Varhelji ocijenio je su stvoreni svi uslovi za organizaciju predsjedničkih i opštih izbora. Predsjednik ES Šarl Mišel istakao je da je to važan korak ka potpuno funkcionalnom pravosuđu u Crnoj Gori.
je tri numere: „Igra“ (B. Tamindžić) ,,Izbor iz Holbergove svite“ (E.Grig) i Betovenova ,,Oda radosti“.
Poslanik DPS Danijel Živković rekao je da se ozbiljna situacija pretvorena u cirkus.
Ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon ocijenila je da je imenovanje troje sudija važan korak za okončanje političkih blokada i ubrzanje na putu ka EU. i. PeRiĆ
Ne idu zajedno minut ćutanja i „Oda radosti“Bizaran momenat na jučerašnjoj sjednici tri nove sutkinje ustavnog suda: Snežana Armenko, Dragana Đuranović i Miomirka Tešić skupština.me skupština.me
Vjerski praznik proslavljen u pojedinim crnogorskim školama, ombudsman formirao predmet, nadležni resor tvrdi da se radi o činu koji simbolizuje ispraćaj zime i slavi ljubav
PODGORICA - Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je formirao predmet povodom proslave vjerskog praznika
Maslenice u crnogorskim školama, saopšteno je Pobjedi iz te institucije.
Kazali su da su odmah po saznanju iz medija formirali predmet i da će po okončanju ispitnog postupka mišljenje zaštitnika biti objavljeno i dostupno javnosti.
ZAKON ILI VJERA
S druge strane, Ministarstvo prosvjete ne vidi ništa sporno u proslavljanju vjerskog praznika u školama, već su naveli da je to praznik koji simbolizuje ispraćaj zime i najavu proljeća, „a osim toga, ovaj praznik slavi ljubav, pomirenje i praštanje“...
Taj praznik je obilježen u subotu 25. februara, koja je bila radni dan u crnogorskim školama. Dok su u petak građani Crne Gore na Cetinju protestnom šetnjom izrazili podršku Ukrajini i njenom narodu u borbi za slobodu, narednog dana se u crnogorskim školama obilježavao vjerski ruski praznik, a učenicima, na primjer, nije održan javni čas o ratu koji Rusija vodi protiv te zemlje. Maslenice nijesu samo ruski praznik, danas se proslavlja kao hrišćanski u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji. Vodi porijeklo od drevnog slovenskog praznika kojim se obilježavalo ispraćanje zime i doček proljeća, a u slavu boga Jarila. Kao i brojni paganski običaji, i ovaj praznik je nastavio da živi i u hrišćanstvu, a crkva ga je uvrstila u svoje praznike, kao nedjelju pred uskršnji post, koja je u crkvenom kalendaru danas poznata kao Sirna ili Bijela nedjelja. Tokom te nedjelje se priprema za post, ne jede se meso, ali su dozvoljeni mliječni proizvodi i jaja.
PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije učinila je sve što je mogla i dostigla stakleni plafon u reformama, a dalje jačanje te ustanove sada zavisi od Skupštine i Vlade koje moraju da donesu neophodne zakonske promjene, poručio je predsjednik Savjeta ASK-a Momčilo Radulović.
On je na radnom doručku, koji je juče organizovan za predstavnike medija i diplomatskog kora, ocijenio i kako je Agencija u posljednje tri i po godine, odnosno od formiranja novog savjeta, postala jedna od „rijetkih svijetlih tačaka“. Radulović je kazao da su svje-
Ovo je prvi i jedini slučaj u prosvjeti Crne Gore da se jedan radni školski dan pretvorio u neradni dan da bi se proslavio vjerski praznik koji nema nikakvog
značaja za Crnu Goru! Ili nam uvode na mala vrata praznik uoči „časnog posta“? – kazao je Backović
Da su ih pojedine škole u Crnoj Gori slavile kao crkveni praznik, svjedoči i objava Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici, koja je u objavi napisala da se Maslenice slave „u nedjelji prije časnog posta, koja podrazumijeva praštanje“. U članu pet Opšteg zakona o vaspitanju i obrazovanju se navodi da je u javnoj ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javno važećeg obrazovnog programa, obrazovanje i vaspitanje je svjetovnog karaktera.
– U ustanovi iz stava 1 ovog člana nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole – piše u Zakonu.
PITANJA I ODGOVOR
Na pitanje Pobjede da li se proslavom ovog praznika krši Zakon, iz Ministarstva prosvjete kojim rukovodi Miomir Vojinović – nije odgovoreno. Na brojna Pobjedina pitanja, stigao je sljedeći odgovor: – Povodom reakcija u javnosti u vezi sa obilježavanjem praznika Maslenica u OŠ „Novka Ubović“ u Podgorici i još ne-
koliko škola u Crnoj Gori, želimo da obavijestimo crnogorsku javnost da je riječ o prazniku koji ima duboke korijene u slovenskoj mitologiji i koji se obilježava kako u Rusiji, tako i u Ukrajini i Bjelorusiji. Ovaj praznik simbolizuje ispraćaj zime i najavu proljeća, a osim toga, ovaj praznik slavi ljubav, pomirenje i praštanje. Škola „Novka Ubović“ nije jedina škola koja je obilježila ovaj praznik, a isti je obilježavan godinama unazad u gotovo svim crnogorskim školama u kojima se izučava ruski jezik – piše u odgovoru Ministarstva prosvjete.
Iz tog resora su istakli da je potpuno u skladu sa našim obrazovnim sistemom da u školama, osim jezika, djeca uče i o običajima, kulturi, tradiciji, književnosti i umjetnosti drugih zemalja.
Pobjedi nije odgovoreno u koliko se škola obilježio ovaj praznik i od kada je tradicionalni. Nije odgovoreno ni na pitanje da li se, s obzirom na to da je praznik vjerski, kosi sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju u kojem je izričito zabranjeno bilo kakvo religijsko
djelovanje u javnim obrazovnim ustanovama? Nije odgovoreno ni kakav je stav Ministarstva prosvjete prema ovakvoj promociji u ovom trenutku, a koja je stavljena ne u obrazovni, već u vjerski kontekst s obzirom na to da je Gimnazija upotrijebila u najavi i riječi poput „proslava časnog posta“? Pobjeda je takođe pitala Ministarstvo i da li su kontaktirali direktore škola i šta će preduzeti povodom obilježavanja praznika i da li su pedagozi svjesni obaveze koju imaju prema učenicima te i da su se škole odredile prema agresiji Rusije na Ukrajinu što je pedagoška i civilizacijska obaveza ovog trenutka. Nije odgovoreno ni na pitanje da li postoje još neki vjerski praznici koji se obilježavaju u školama uprkos Zakonu, niti zbog čega se kao dan ruskog jezika ne obilježava 6. jun, koji je Međunarodni dan ruskog jezika a ujedno i dan rođenja Aleksandra Puškina, oca moderne ruske književnosti.
MINISTARSTVO
ODOBRAVA
Nekadašnji ministar prosvjete, akademik prof. dr Slobodan Backović kazao je Pobjedi da ovakav odgovor iz Ministarstva pokazuje da oni odobravaju proslavu ruskog vjerskog praznika u našim školama ili su saučesnici ovih događanja.
– Znamo šta su Maslenice, ali koji značaj Maslenice imaju za škole i svu djecu u Crnoj Gori da im se za proslavu posvećuje jedan radni školski dan?
Na to nam je potreban odgovor i objašnjenje iz Ministarstva prosvjete – kazao je akademik Backović.
On je istakao da ako je u pitanju upoznavanje sa jezikom i običajima ruskog naroda, da se to moglo, ako je predviđeno nastavnim planom, uraditi za vrijeme jednog časa ruskog jezika. – Ovo je prvi i jedini slučaj u prosvjeti Crne Gore da se jedan radni školski dan pretvorio u neradni dan da bi se proslavio vjerski praznik koji nema nikakvog značaja za Crnu Goru! Ili nam uvode na mala vrata praznik uoči „časnog posta“? –kazao je Backović.
ZAVOD: NADOKNADITE PROPUŠTENO
Nakon što se radna subota u pojedinim crnogorskim školama odradila proslavom vjerskog praznika, iz Zavoda za školstvo je rukovodiocima obrazovno-vaspitnih ustanova upućen dopis u kojem se preporučuje da obrazovno-vaspitne ustanove radne subote realizuju isključivo kao nastavne, kako bi se postigli svi planirani obrazovno-vaspitni ishodi, odnosno ishodi učenja. Oni su u dopisu istakli da je cilj obrazovanja i vaspitanja da obezbijedi mogućnost za svestrani razvoj pojedinca, bez obzira na pol, životno doba, invaliditet, socijalno i kulturno porijeklo, nacionalnu i vjersku pripadnost i tjelesnu i psihičku konstituciju.
– Zavod za školstvo podsjeća rukovodioce obrazovno-vaspitnih ustanova da direktor
Jačanje ASK-a je u rukama političara
sni mogu mnogo više, ali i naglasio kako su dalje reforme i jačanje ASK-a sada u rukama drugih institucija.
- Ukoliko Skupština, Vlada i političke partije budu željele da imaju snažnu ASK, na njima je da izglasaju zakonske promjene. Agencija ne može da radi stvari koje bi željela i trebala bez izmijenjenog zakonskog okvira. Sadašnji zakonski okvir potpuno vezuje ruke Agencije – rekao je on i dodao da čudi da političke partije vlasti i opozicije nijesu našle za shodno da ne-
ka jednostavna rješenja prihvate na brz i efiksan način.
Saopštio je i da je u okviru ASK-a formirana radna grupa koja radi na izradi spiska svih javnih funkcionera u državi.
- Ubrzo će biti završen i taj dio posla i konačno ćemo znati ko su javni funkcioneri u Crnoj Gori – rekao je on.
Da su rezultati Agencije tokom prošle godine bili najbolji još od osnivanja te instutucije potvrdila je i direktorica ASK-a Jelena Perović navodeći da su tokom tog perioda radili na
uvođenju ISO standarda, započeli kadrovsko jačanje, donijeli komunikacionu strategiju i doslijedno i neselektivno primjenjivali antikorupcijske zakone.
Istakla je i kako je broj postupaka pokrenutih protiv bivših i aktuelnih javnih funkcionera gotovo izjednačen što, prema njenim riječima, potvrđuje neselektivan pristup Agencije.
Zaključila je kako su rad ASK-a prepoznali i građani u istraživanju rađenom krajem prošle godine u kome je više od 70 odsto njih ocijenilo kako
vaspitno-obrazovne ustanove organizuje racionalno i efikasno izvođenje obrazovnog programa i priprema prijedlog godišnjeg plana rada i odgovoran je za njegovo sprovođenje (Član 82 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju) – piše u dopisu koji je upućen svim direktorima.
DIREKTORI TVRDE DA JE
Učenici podgoričkih škola „Štampar Makarije“, „Novka Ubović“ i Gimnazije „Slobodan Škerović“ su u subotu proslavljali Maslenice.
Direktor OŠ ,,Štampar Makarije“ Novica Gačević je Pobjedi prije dva dana kazao da se radi o kulturnom događaju i čuvanju tradicije.
– I treba to da njegujemo što više jer 1711. godine su naši vladari crnogorski sklopili savez sa Rusijom i dobijali smo ogromni novac od te iste Rusije, koju sad pljujemo. Što se tiče Novice Gačevića, uvijek će se održavati ta tradicija koju su naši preci održavali sa Rusijom. Tako da se to njeguje preko dva-tri vijeka, a ne radi se sad o provokacijama ili ne znam ni ja o čemu. To je nešto što ćemo uvijek njegovati, dok sam ja, a poslije neka rade što god hoće – poručio je Gačević. Direktorica OŠ „Novka Ubović“ Ljiljana Ćorac-Ražnatović je u subotu kazala Pobjedi da nijesu imali namjeru nikog da politički provociraju, nego da se taj praznik godinama proslavlja u svim školama jer je vezan za učenje kulture ruskog jezika koji djeca izučavaju kao i običaje i tradiciju.
Jelena MARTINOVIĆje Agencija doprinijela jačanju transparentnosti upotrebe javnih resursa i finansiranja političkih subjekata tokom kampanje.
Agencija za sprečavanje korupcije će protiv zastupnice Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentine Paviličić pokrenuti postupak kako bi se ispitali navodi MANS-a da je od ASK-a sakrila da je njen suprug bio vlasnik of-šor kompanije.
- Pokrenućemo postupak kao i u svim slučajevima u kojima postoji sumnja da je neko prekr-
šio zakon - najavila je direktorica Agencije Jelena Perović Kada je riječ o optužbama na njen i račun njene zamjenice da su tokom septembra službenim automobilom prešle više od 6.800 kilometara, Perović je navela kako su to „nebitne stvari za vladavinu prava“. - Sve što radimo je zakonito. O pređenim kilometrima i korišćenju službenih vozila treba da pitate šefa voznog parka. To su toliko nebitne stvari za vladavinu prava i za sve ono čime se mi bavimo. Za nas je to potpuno nebitno – navela je Perović, odgovarajući na pitanja novinara. Đ. Ć.
Kako
PODGORICA/BUDVA – Vršilac dužnosti direktora budvanske opštinske kompanije ,,Mediteran reklame“ Nikola Kažanegra, koji se tereti da je jedan od aktera napada na dvojicu mladića u hotelu ,,Mogren“ u Budvi 19. februara, javio se nakon pet dana policiji, u petak 24. februara, saslušan je i protiv njega je podnešena prekršajna prijava, saznaje Pobjeda.
Nakon incidenta u hotelu ,,Mogren“ sredinom februara, prikupljanja obavještenja od svjedoka događaja i izuzimanja video-nadzora, policija je označila da su odbornik Demokratskog fronta Mladen Kažanegra, njegov brat Ognjen
Kažanegra i bratanić Nikola Kažanegra, nakon kraćeg verbalnog konflikta, fizički napali dvadesetogodišnjeg Stefana
Pekovića i godinu starijeg Boža Brnovića, zadajući im više udaraca po glavi i tijelu, usljed kojih su dvojica mladića zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Opštine Budva za sada nema reakcija na učešće opštinskog javnog funkcionera Nikole Kažanegre u incidentu koji je imao nacionalističku pozadinu, kada su dvojica mladića napadnuti dok su pjevali uz pjesme o Crnoj Gori.
Teško je i očekivati reakciju iz lokalne DF-ekipe kojom upravljuju bivši i sadašnji predsjednici Opštine Marko Bato Carević i Milo Božović: Nikola Kažanegra je njihov čovjek zadatka, još iz vremena žestoke svađe DF-a i Demokrata u Budvi.
POLITIČKO POSTAVLJENJE
Tako je ,,zaslužni frontovac“
Nikola Kažanegra, krajem marta prošle godine, postavljen za vršioca dužnosti direktora opštinske firme Mediteran reklame d. o. o, nakon što je prethodno, na brzinu imenovani, Upravni odbor smijenio dotašnjeg čelnika iz redova Demokrata Ivana Pejovića
Iz Opštine, kojom je tada rukovodio Carević, medijima su proslijedili informaciju da je Pejović ,,grubom silom pokušao da onemogući“ održavanje konstitutivne sjednice Odbora direktora u prostorijama ,,Mediteran reklama“, te je novi odbor protiv njega podnio krivičnu prijavu Centru bezbjednosti Budva zbog zloupotrebe službenog položaja.
Pejović je istog dana, 23. marta, odgovorio da su Carevićevi ljudi primjenili ,,dobro oprobanu matricu“ preuzimanja pre-
za zloupotrebu položaja
Ugovor o djelu sa Jovanovićem je sačinjen sredinom maja 2022. godine, na period od 120 dana i uz ugovorenu naknadu od 700 eura mjesečno. Možda sve ne bi zavrijedjelo pažnju da novouposleni u ,,Mediteran reklamama“ nije samo mjesec ranije - uhapšen i osumnjičen da je, kao tužilac u Kotoru, zloupotrijebio službeni položaj
duzeća koja nijesu ,,podobna po mjerilima onih koji od Budve žele da naprave podružnicu privatne firme“.
I tu je priča – završena. Niti je krivična prijava procesuirana protiv Pejovića, niti je Kažanegra spriječen da preuzme ,,Mediteran reklame“, kompaniju u stopostotnom vlasništvu Opštine Budva.
Tako je Kažanegra mogao, nesmetano, da razrađuje posao opštinske kompanije, koju je njegov prethodnik pretvorio od uspješne firme u gubitaša: bilansi poslovanja pokazuju da su ,,Mediteran reklame“, koje su 2019. godine ostvarile profit od oko 138 hiljada eura, sljedeću 2020. završili su u minusu od 173 hiljade, a u 2021. godini zabilježili negativni bilans od 118 hiljada.
No, kompanija je bila vrlo ,,profitabilna“ u zbrinjavanju ljudi koji su značajni za Demokratski front.
USLUGA ZA USLUGU
To se nije činilo kroz povećanje broja zapošljenih, već pr-
venstveno sklapanjem ugovora o djelu i Kažanegra je zaista vodio računa da vraća usluge onima koji su bili od koristi za ekipu iz Budve.
Tako je 20. maja 2022. godine Kažanegra sklopio ugovor o djelu sa izvjesnim Srđom Jovanovićem koji se obavezao da će, kao stručno lice, za potrebe ,,Mediteran reklama“ obavljati ,,administrativno-pravne poslove u pravno-kadrovskom sektoru“.
Ugovor je sačinjen na period od 120 dana, ,,odnosno od 20. maja 2022. godine do 7. novembra 2022. godine“. Ugovorena je i naknada od 700 eura mjesečno za ,,davaoca usluga“.
Ovaj ugovor o djelu i ne bi zavrijedio pažnju da, mjesec prije potpisivanja, Jovanović nije
dospio u fokus crnogorske javnosti. I to kao uhapšeni tužilac Osnovnog tužilaštva u Kotoru, osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja.
Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, tužioca Jovanovića su uhapsili pripadnici specijalnog policijskog odjeljenja 13. aprila 2022. godine zbog osnovane sumnje da je ,,pomogao dvojici Tivćana da krivično ne odgovaraju za nasilničko ponašanje nad državljaninom Turske“.
Na teret mu je stavljeno da je umišljajno sklonio policijske zapisnike o saslušanju, a potom donio odluku koja je išla u korist osumnjičenima za prebijanje stranog državljanina koji su se teretili za prekršaj.
Kako su pojasnili iz SDT-a, postupajući u predmetu u kom su otac i sin iz Tivta prijavljeni za napad na turskog državljanina, Jovanović je, kako se sumnja, iz spisa sklonio zapisnike o saslušanju koji su ih inkriminisali, čime im je olakšao položaj. Specijalni tužilac Miloš Šoškić je 18. aprila prošle godine, nakon saslušanja, donio rješenje o zadržavanju Jovanovića do 72 sata. Dan kasnije Jovanović je podnio, a Tužilački savjet je na elektronskoj sjednici odmah prihvatio, ostavku na položaj osnovnog državnog tužioca u Kotoru. Naređeno je i da se formira komisija tužilaštva čije je zaduženje bilo da prekontroliše sve predmete kojima je bio zadužen uhapšeni državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru.
,,NEVIDLJIVI RADNIK“
Da li je to urađeno i kakvi su nalazi komisije nije poznato. Činjenica je da je Srđa Jovanović - nepun mjesec nakon što je uhapšen – sklopio ugovor sa Nikolom Kažanegrom u Budvi. I da je za 120 dana zaradio nekih 3.500 eura.
Prema saznanjima Pobjede, zapošljeni u kompaniji ,,Mediteran reklame“ bivšeg kotorskog tužioca, nijesu uočili na ,,admi-
nistrativno-pravnim poslovima“ tokom 120 dana koliko mu je trajao ugovor o djelu. Ali su, sasvim sigurno, budvanska grupa – Kažanegre i njihov vođa Marko Ljubiša Kan – dobro znali da Jovanovića moraju zbrinuti, zbog ,,ranijih zasluga“. Istaknuti članovi budvanskog Demokratskog frona odavno su dobro organizovana interesna grupa. Braća Ognjen i Mladen Kažanagra, prema policijskim evidencijama slove za članove organizovane kriminalne grupe označene kao „Budvanska“, a na čijem čelu je Marko Ljubiša Kan
POLITIKA SE ISPLATI
U snimcima telefonskih razgovora, koje je svojevremeno M portal objavio, Ognjen i Mladen Kažanegre komuniciraju sa Markom Batom Carevićem i visokim funkcionerom Abazovićeve Ure, Blažom Rađenovićem, aktuelnim direktorom JP Morsko dobro i uočava se kako traže pomoć da se stopiraju policijske akcije usmjerene ka budvanskoj grupi i Ljubiši. Budvanska grupa odavno je aktivna kao gorljivi protivnici suverene Crne Gore i ,,prijatelji“ Crkve Srbije. Poznato je da su braća Kažanegra aktivno učestvovala na litijama koje je organizovala Crkva Srbije povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, što potvrđuje i fotografija na kojoj su ispred Manastira Praskvica u Budvi sa pokojnim poglavarom SPC u Crnoj Gori, mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, Ljubišom, Vasom Kažanegrom i Nikolom Sjekloćom Nakon što su srpske snage osvojile vlast u Budvi, a naročito nakon što je koalicija predvođena Đukanovićevim DPS-om izgubila dugogodišnju vlast avgusta 2020. godine, braća Kažanegra i ljudi iz ,,Budvanske“ postali su još moćniji, ostvarujući uticaj i u policiji i tužilaštvu. Slučaj ugovora o djelu sa ražalovanim tužiocem iz Kotora samo je pokazatelj mehanizama kako se taj uticaj pojačava, korićenjem političkih poluga vlasti na lokalnom i državnom nivou.
D. ĐURANOVIĆ / A. RAIČKOVIĆPODGORICA – Američka državljanka Tamara Dadjan (40) izručena je juče iz Crne Gore u Sjedinjene Američke Države, gdje je čeka izdržavanje 10 godi-
na i 10 mjeseci zatvorske kazne zbog krivičnih djela zločinačko udruživanje sa ciljem izvršenja bankarske prevare i pronevjere, teška krađa identiteta i
krivično djelo zločinačko udruživanje sa ciljem pranja novca.
Dadjan je uhapšena krajem februara u Crnoj Gori, zajedno sa američkim državljani-
ma Ričardom Ajvazijanom i Marijetom Terabelijan, najtraženijim bjeguncima sa liste FBI. Prilikom hapšenja u Crnoj Gori Dadjan je posjedova-
la falsifikovani putni dokument.
Oni i još pet članova porodice osuđeni su u SAD za krađu više od 18 miliona dolara kredita za pomoć u borbi protiv
kovida, a potraživani su od 29. avgusta 2021. godine kada su uklonili nanogice i pobjegli. Ajvazijan i Terabelijan izručeni su SAD u novembru prošle godine. A. R.
je direktor ,,Mediteran reklama“ Nikola Kažanegra zbrinuo bivšeg kotorskog tužioca, hapšenog i osumnjičenogUgovor o djelu koji su sklopili Srđa Jovanović i Nikola Kažanegra ČOVJEK ZADATKA: Nikola Kažanegra Vlada dala saglasnost Opštini
KOLAŠIN – Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za objekte do 200 kvadratnih metara ubuduće će iznositi, zavisno od zone, od pet do 30 eura, a za objekte veće od 200 kvadrata od 40 do 150 eura. To je predviđeno odlukom koju je pripremila Opština a na koju je Vlada dala saglasnost. Prva zona obuhvata DUP-ove ,,Centar“, ,,Smailagića Polje“, ,,Breza“ i ,,Sportska zona“. Druga zona odnosi se na: Detaljne razrade lokaliteta Kolašin 1450 i 1600, DUP ,,Industrijska zona“ i ,,Radigojno“. Treća zahvata područje GUR-a PUP-a Kolašin, a koje nije obuhvaćeno detaljnim planovima. Četvrta zona podrazumijeva koridore puteva Kolašin - Mateševo i Kolašin - Jezerine, u širini od 100 metara od osovine puta sa obje strane, prostor KO Kolašin i KO Smailagića Polje, a koji se ne nalaze u prve tri zone, kao i detaljne razrade mjesnih centara Mateševo i prostore svih LSL koji su van generalne razrade PUP-a. U petoj zoni za koju se ne plaćaju komunalije su Dragovića Polje i Manastir Morača u granicama definisanim PUP-om i ostala naselja i zemljište na području PUP-a Opštine, a koja se ne nalaze u prve četiri zone. Iznos naknade po kvadratu neto površine objekta do 200 metara kvadratnih u prvoj zoni iznosi 30 eura, u drugoj 15, u trećoj 10, u četvrtoj pet i u petoj je bez troškova. Naknada po kvadratnom metru neto površine objekta, odnosno otvorenog prostora na parceli projektovanoj za obavljanje djelatnosti, iznosi 150 eura u prvoj, 100 u drugoj, 70 u trećoj i 30 eura u četvrtoj, u petoj je bez troškova. Postupci započeti do dana stupanja na snagu nove odluke okončaće se po odredbama prvobitne. I. R.
TivaT: Izvještaj o stanju uređenja prostora u 2022. godini
U saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Opština je odredila lokaciju za sidrište na bove sjeverno od ostrva Sveti Marko, površine 260.100 m².
Kod Sekretarijata za uređenje prostora još je u toku veliki broj postupaka za legalizaciju za koje su zahtjevi podnijeti još 2017, 2018, 2020. te 2021. godine, dok se podnose i novi zahtjevi. Prošle godine od komunalija uplaćenih po osnovu legalizacije Opština je prihodovala 69.223 eura
PODGORICA – Na području Tivta ima 2.900 nelegalnih objekata. Od tog broja na tuđem zemljištu je izgrađeno pet, bez dozvole 2.464, bez upotrebne dozvole 162 a prekoračenje dozvole evidentirano je kod 238 objekata. Za legalizaciju je blagovremeno podnijeto 2.117 zahtjeva, donijeto je 128 pozitivnih rješenja (98 stambeni, tri poslovni objekti). Statistika dalje pokazuje da je donijeto 31 rješenje o obustavi postupka, 429 o prekidu te da su odbijena 192 zahtjeva.
Ti podaci navedeni su u Izvještaju o stanju uređenja prostora za 2022. o kojem će Skupština opštine raspravljati na sjednci 3. marta.
Kada je o katastarskim opšti-
nama riječ najviše nelegalnih objekata je u Tivtu – 1.135, Mrčevcu 750, Krašićima 228, Đuraševićima 157, Radovićima 150. Slijedi Donja Lastva sa 109, Gošići sa 101, Lepetane sa 98 i Bogišići sa 80. U Nikovićma ima 37 ,,divljih“ objekata, Bogdašićima 32, Milovićima 19 i Gornjoj Lastvi četiri. – U zahvatu svih planskih dokumenata svi izgrađeni
zahtjeva za promjenu u prostoru podnijeto je 2022, uglavnom se odnose na prenamjenu iz zelene površine u građevinsko zemljište
stambeni objekti, legalni i nelegalni, kao i izvršene rekonstrukcije (dogradnja i nadogradnja), legalno ili nelegalno su uklopljeni u planske dokumente, odnosno data je mogućnost za njihovo uklapanje. Postojeća planska dokumentacija omogućiće legalizaciju svih objekata koji su u skladu sa postavkama iz planskih dokumenata, odnosno u skladu sa namjenom prostora – piše u dokumentu.
Prošle godine od komunalija uplaćenih po osnovu legalizacije Opština je prihodovala 69.223 eura. – Kod Sekretarijata za uređenje prostora još je u toku veliki broj postupaka za legalizaciju za koje su zahtjevi podnijeti još 2017, 2018, 2020. te 2021. godine, dok se podnose i novi zahtjevi – navedeno je u dokumentu.
CET i NJE: Skupština Prijestonice raspravljala o revizijama poslovanja tri gradska preduzeća
CETINJE – Skupština Cetinja zadužila je na jučerašnjem zasijedanju zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Prijestonice, te odbore direktora Komunalnog preduzeća, Sportski centar i izvršni odbor Turističke organizacije da u saradnji sa organima lokalne uprave analiziraju revizorske izvještaje o radu tih preduzeća za 2021. godinu.
Na čelu DOO Komunalno preduzeće 2021. godine bio je Saša Zvicer, DOO Sportski centar
Draško Mrvaljević, a Turističke organizacije Oskar Huter. – Ukoliko utvrde postojanje osnova odgovornosti lica koja su upravljala tim društvima, preduzmu pravne radnje i pokrenu odgovarajuće postupke pred nadležnim državnim organima, te da Skupštinu Prijestonice Cetinje redovno obavještavaju o preduzetim mjerama i radnjama – navedeno je u zaključku Skupštine. U nastavku sjednice usvojene su informacije o obimu i strukturi privrednih djelatnosti, za-
tim o stanju u poljoprivredi i stanju vodoprivrede u ruralnom području Prijestonice Cetinje za 2022. godinu. Zeleno svjetlo dobijeno je izmjene odluke o zaradama lokalnih službenika i namještenika idr. Odbornici su glasali i za prijedlog odluke o prodaji čelične konstrukcije bivše hale EI „Obod“ – objekat broj 23 (stubovi i krov kao otpadno željezo i lim) procijenjene vrijednosti 6.160 eura. Prijestonica je saglasnost za prodaju u decembru dobila od Vlade. C. G.
Autori ističu kako bi u cilju efikasnijeg i efektivnijeg rada korisno bilo kadrovski ojačati kapacitete Sekretarijata.
– Takođe, kako bi se pratili i sumirali podaci značajni za procedure koje slijede (lista bespravnih objekata) potrebno je obezbijediti nabavku adekvatnog programa, softvera za vođenje dokumentacione osnove o prostoru. Neophodno je i pojednostaviti određene procedure, imajući u vidu veoma mali broj objekata koji su do sada legalizovani. Potrebno je definisati uvezivanje organa koji su uključeni u proces, te postupanje po službenoj dužnosti kako bi se investitorima olakšao postupak i smanjilo vrijeme za rješavanje u upravnom postupanju – konstatovano je u izvještaju.
– Lokacija je dobila saglasnosti Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, dok je od Agencije za zaštitu životne sredine dobijeno mišljenje koje upućuje na neophodnost sprovođenja procjene uticaja na životnu sredinu. Radi vršenja javnog interesa i zaštite životne sredine, ka Vladi i JP Morsko dobro upućen je zahtjev za ustupanje Opštini lokacije bez naknade u prvih pet godina, a uz naknadu određenu procentualno od ostvarene dobiti u narednih pet godina. Zvaničan odgovor Vlade nije stigao, dok Morsko dobro nije iskazalo spremnost da udovolji zahtjevu – piše u dokumentu.
U toku prošle godine podnešena su 144 zahtjeva za promjenu u prostoru. – Broj zahtjeva je znatno veći u odnosu na prethodne godine naročito imajući u vidu činjenicu da je donesena odluka o izradi izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Opštine Tivat. Zahtjevi se uglavnom odnose na promjenu namjene zemljišta iz zelene površine u građevinsko, povećanje parametara izgradnje–indeksa izgrađenosti i spratnosti na parcelama koje su planskim dokumentima već predviđene za izgradnju, te izmještanje do sada planirane infrastrukture ili prijedlog novih infrastrukturnih trasa i rješenja – piše u Izvještaju o stanju uređenja prostora. D. Š.
Nikšić: Dom za raseljena lica i stare otvorio vrata
NIKŠIĆ – Dom starih u Nikšiću, poslije više odlaganja, otvorio je vrata za korisnike. Juče ih se uselilo desetoro.
Svečano otvaranje ustanove Ministarstvo rada i socijalnog staranja najavilo je za 15. mart.
Cijene usluge u Domu za stare koštaće od 400 do 550 eura.
Moderno opremljeni objekat je izgrađen sredstvima Regionalnog stambenog fonda, predviđeno je da u njemu bude smješteno ukupno 208 korisnika, a od toga je polovina mjesta predviđena za raseljena i interno raseljena lica. Na listi čekanja je ukupno 157 budućih korisnika, po svemu sudeći prioritet će imati raseljena lica kojih je, za sada, 30-ak i oni bi trebalo da dobiju krov nad glavom već do svečanog otvaranja.
U četiri paviljona, najsavremenije opremljena, budući korisnici imaju najsavremenije uslove, počev od smještaja i ishrane, medicinske zaštite, do prostora za slobodno vrijem. Tu su kafeterije, sale za raznovrsne kulturno-umjetničke programe, za razne sportske i društvene igre, razonodu... Zainteresovani je neophodno da pribave medicinsku dokumentaciju, lične kartu, važeću zdravstvenu knjižicu, važeći medicinski karton, izvod iz banke, analitičku karticu iz Fonda PIO, izjavu volje kori-
TRiSTA šEZDESET OSMi DAN iNVAZiJE NA UkRAJiNU: Pojačano granatiranje i pješadijski napadi na istočnom frontu
KIJEV/MOSKVA – Ruske snage su, tokom posljednjih borbi na frontu, uspjele da presijeku nekoliko važnih puteva snabdijevanja ukrajinskih trupa i stignu na kilometar od centra strateški važnog grada Bahmuta na istoku Ukrajine, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
– Naša vojska uništila je ukrajinsko skladište municije u blizini grada Bahmuta i oborila četiri rakete sistema HIMARS i pet dronova koje su lansirale ukrajinske snage – saopštilo je rusko ministarstvo odbrane, a prenijela agencija Rojters.
Zvanični Kijev se povodom tih navoda juče nije oglašavao, ali je Generalštab oružanih snaga Ukrajine potvrdio da Rusija nastavlja da koncentriše ofanzivne napore duž cijele linije fronta u Bahmutu.
Eventualno zauzimanje Bahmuta ruskim snagama bi olakšalo dalji pohod u Donbasu i preuzimanje kontrole nad tom regijom, zbog čega je bitka za taj grad prioritet Moskve u ovoj fazi rata
Građevinski radovi –rekonstrukcija vojnih objekata počeli su u septembru 2019. godine, donatorska sredstva su oko 3,3 miliona eura, a iz državnog budžeta je opredijeljen ostatak od 1,4 miliona eura
snika, ali i izjavu volje garanta ukoliko participira u cijeni smještaja u ustanovi.
Osim Regionalnog stambenog fonda i država je u ovom poduhvatu značajno učestvovala.
Građevinski radovi – rekonstrukcija vojnih objekata počeli su u septembru 2019. godine, donatorska sredstva su oko 3,3 miliona eura, a iz državnog budžeta je opredijeljen ostatak od 1,4 miliona eura. Ukupno je rekonstruisano ili nanovo sagrađeno pet objekata, od čega su četiri paviljonsko-smještajnog tipa.
Jedan je namijenjen upravi, na čijem čelu je Anđela Lalatović, koja pripada političkoj partiji Demokrate.
Prvim gostima su dobrodošlicu poželjeli predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević i predsjednik Skupštine opštine Nemanja Vuković.
Ra. P.
Ministarstvo pozvalo poljoprivrednike
PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pozvalo je nosioce poljoprivrednih gazdinstava da u Registru poljoprivrednih gazdinstava ažuriraju podatke i upišu sve poljoprivredno zemljište prema načinu korišćenja, kao i broj životinja po kategorijama.
- Ažurirani podaci u Registru poljoprivrednih gazdinstava biće osnov za isplatu podrške u okviru mjera Agrobudžeta – navedeno je u pozivu.
Ažuriranje i upis obavljaju se u regionalnim centrima savjetodavnih službi u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Cetinju, Baru i Herceg Novom. C. G.
Grad Bahmut, oko koga se dvije zaraćene strane grčevito bore od sredine prošlog mjeseca, predstavlja važno transportno čvorište putem koga se trenutno snabdijevaju ukrajinske trupe u Donbasu.
Eventualno zauzimanje Bahmuta ruskim snagama bi olakšalo dalji pohod u Donbasu i preuzimanje kontrole nad tom regijom, zbog čega je bitka za taj grad prioritet Moskve u ovoj fazi rata.
Ruske snage su, takođe, pojačale granatiranje i pješadijske napade na zahvaćena područja Bilohorivka, Svatove-Kupijansk i Kremina u istočnoj ukrajinskoj provinciji Lugansk.
To je, u izjavi za ukrajinsku državnu televiziju potvrdio guverner Luganska Serhij Gajdaj, koji je poručio i da ukrajinske snage, bez obzira na to, ne napuštaju svoje položaje. Nema bježanja. Naše jedinice ne napuštaju teritoriju. Štaviše, postoji uspjeh u određenim sektorima. Oni napreduju i mogu da zauzmu određena područja, ali se sve to u svakom trenutku može promijeniti – rekao je Gajdaj, a prenio Rojters.
U međuvremenu je komandant operacija združenih snaga Ukrajine Eduard Mihailovič Moskalov, po naređenju predsjednika Volodimira Zelen-
Dvojicu ruskih ratnih zarobljenika, koji se terete za učešće u granatiranju stambenih naselja na istoku Ukrajine, sud u Kijevu osudio je juče na ukupno 19 godina robije, saopštila je ukrajinska služba bezbjednosti SBU, a prenio Rojters. SBU je u saopštenju precizirala da je jedan od vojnika osuđen na 10, a drugi na devet godina zatvora. – Kao rezultat istražnih radnji, prikupljeni su nesporni dokazi o krivici još dvojice
skog, razriješen te dužnosti. General-major Moskalov je na tu dužnost postavljen u martu prošle godine, nakon što je general-potpukovnik Oleksandr Pavljuk imenovan za šefa kijevske regionalne vojne administracije.
Mirovni plan za okončanje ukrajinskog sukoba, koji je u
Nakon posljednjih nemira na Zapadnoj obali Izrael poslao još vojske u okupirano područje
RAMALA – Nakon što je palestinski napadač u nedjelju u gradu Havara na Zapadnoj obali ubio dvojicu izraelskih doseljenika, koji su prethodno palili kuće u tom mjestu, izraelska vlada poslala je juče na stotine novih vojnika na to okupirano područje.
Braća Hilel i Jagel Janiv, stari 19 i 21 godinu, iz jevrejskog naselja Har Braha na okupiranoj Zapadnoj obali, ubijeni su u nedjelju iz zasjede na sjeveru tog područja. Njih je ubio
37-godišnji palestinski napadač izrevoltiran time što su, kako prenose mediji, palili palestinske kuće. Nakon njihovog ubistva u Havari su izbili novi neredi kada je grupa izraelskih doseljenika, kako prenosi Al Džazira, divljala duž glavne magistrale u Havari koju koriste i Palestinci i Izraelci. Palestinski državni zvaničnici saopštili su u nedjelju veče da su izraelske snage ubile osumnjičenog za taj napad, još dvojicu Palestinaca ranile, a jednog pretukle željeznom šipkom.
militanata koji su se pridružili redovima okupacionih grupa zemlje agresora na početku invazije. Obojica su aktivno učestvovali u granatiranju ukrajinskih gradova na istočnom frontu. Oni su proglašeni krivim po zakonima o narušavanju teritorijalnog integriteta i nepovredivosti Ukrajine, kao i za učešće u nezakonitim paravojnim oružanim formacijama – navodi se u saopštenju SBU.
petak predložila Kina, juče je prokomentarisao portparol Kremlja Dmitrij Peskov navodeći kako taj dokument zaslužuje pažnju. – Naravno da zaslužuju pažnju svi pokušaji da se razviju planovi koji će doprinijeti prelasku sukoba na miran tok. Ovo je dug i stresan proces. U ovom
trenutku ne vidimo preduslove da proces ide u mirnom pravcu – rekao je Peskov i dodao da se vojna operacija Rusije u Ukrajini nastavlja i da se ide ka ostvarivanju postavljenih ciljeva. Mirovni plan vlade u Pekingu ranije su odbacile Ukrajina, Evropska unija i Sjevernoatlantska alijansa.
Novo poglavlje u međusobnim odnosima
LONDON – Velika Britanija i Evropska unija postigli su juče dogovor o trgovinskom aranžmanu u Sjevernoj Irskoj nakon Bregzita.
Britanski premijer Riši Sunak objasnio je, nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, da su se obje strane saglasile da će raditi na ublažavanju trgovinskih pravila za tu britansku provinciju i ocijenio kako to predstavlja novo poglavlje u njihovim odnosima.
– Zadovoljstvo mi je što mogu
da izvijestim da smo napravili odlučujući iskorak. Složili smo se da promijenimo prvobitni dogovor za Sjevernu Irsku, poznat kao protokol, kako bi se stvorio novi Vindzorski okvir. Ovo je početak novog poglavlja u našim odnosima – naveo je Sunak.
Pitanje tgovinskih odnosa sa Sjevernom Irskom bilo je jedno od najsloženijih nakon odluke Velike Britanije da napusti Evropsku uniju.
Priredila: Đurđica ĆORIĆ
Jedan od najvećih tenora današnjice u Podgorici
PODGORICA – Projekcija dokumentarnog filma o slovačkom operskom pjevaču svjetskog formata Petru Dvorskom biće održana večeras u 19 sati u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“.
Film, koji je premijeru imao u aprilu prošle godine, biće prikazan u okviru obilježavanja 30. godišnjice samostalnosti Slovačke Republike. Nakon prikazivanja filma uslijediće razgovor sa Dvorskim i producentkinjom filma Ivetom Malahovskom, kao i otvaranje
Vizuelni umjetnik Dante Buu za Pobjedu o izložbi u Ljubljani, boravku u Njujorku
Ljubav i otpor u središtu
izložbe „Misija Slovačka 30“. Organizator projekcije i izložbe je Ambasada Slovačke Republike u Podgorici u saradnji sa KIC-om „Budo Tomović“. Ulaz na projekciju je slobodan. D. E.
PODGORICA – Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada raspisao je Konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture za 2023. godinu. Ukupan iznos sredstava za raspodjelu iznosi 200 hiljada eura.
Konkurs se raspisuje za projekte iz šest oblasti kulturne djelatnosti: vizuelna umjetnost, književnost, muzička umjetnost, časopisi za kulturu i umjetnost, pozorišna djelatnost i kulturno-umjetničke manifestacije i festivali. Pojedinačan projekat Glavni grad će putem Konkursa sufinansirati u iznosu do 50 odsto od ukupnog iznosa koji je potreban za njegovu realizaciju. Učesnik konkursa može konkurisati sa jednim ili više projekata, od kojih samo jedan može biti sufinansiran. Pravo učešća na Konkursu imaju fizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Podgorici, odnosno, sa teritorije Glavnog grada, koja su registrovana za obavljanje djelatnosti kulture. Fizička lica mogu konkurisati sa projektima koje samostalno rea-
lizuju kao svoje autorsko djelo. Prijava na Konkurs podnosi se putem obrasca koji je dostupan na sajtu Glavnog grada i u prostorijama Sekretarijata. Prijava sa dokumentacijom podnosi se neposredno ili poštom na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za kulturu i sport, Ul. Marka Miljanova broj 4, sa naznakom „Konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture (navesti oblast) za 2023. godinu“. Prijave se mogu podnositi do 29. marta, a rezultati konkursa će biti objavljeni na stranici Glavnog grada. Sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Ana Medigović nedavno je na Gradskoj televiziji podsjetila je da je prošle godine Glavni grad podržao 19 projekata pravnim licima i ostatak fizičkim licima.
- Podijelili smo ukupno 122.000 eura. Javnost nas je sa pravom kritikovala i mi smo ove godine povećali iznos za podršku kulturnim stvaraocima na 200.000 eura, uz korekciju uslova za same prijavljene projekte – izjavila je Medigović. D. E.
Gostovanje predstave Gradskog pozorišta iz Podgorice
PODGORICA – Predstava sa Dramske scene za djecu ,,Aladinova čarobna lampa“ (5+), u režiji Milana Karadžića, biće izvedena u Nikšićkom pozorištu večeras u 19 sati, a u Centru za kulturu u Pljevljima sjutra u 18 sati.
Bajku iz čuvene persijske zbirke pripovjedaka ,,1001 noć“ pozorištu je prilagodio Nikolas Stjuart Grej, u verziji ,,Nove lampe za stare“, a dramatizaciju za Gradsko pozorište napisao je Igor Bojović
U predstavi igraju: Lazar Đurđević, Lara Dragović, Omar Bajramspahić, Miloš Pejović, Maja Šarenac, Emir Ćatović/Vukan Pejović, Stefan Vuković, Marija Đurić i Davor Dragojević S. V.
- Moje vezene skulpture nastaju intuitivno, u veoma dugom procesu. Imam tu kutiju u kojoj se nalaze ostaci konaca od miraza, restlovi i poneki novi konac, bez gledanja izaberem boju i vezem onako kako se osjećam u datom vremenu dok se boja ne potroši i tako sve dok se rad ne završi. Nikada ne znam unaprijed kako će rad izgledati, niti koja će biti njegova veličina. Kada zavr-
šim vez pričvrstim ga na metalne žice, što znači da sa svakom novom postavkom rada on izgleda drukčije. Na ovaj način ostaje uvijek živ, uvijek promjenljiv, anti-forma. Baš kao i osjećanja koja imamo, uvijek nova, uvijek promjenjiva, uvijek živa – istakao je Buu.
NJUJORK
Buu se nedavno vratio sa dvomjesečnog rezidencijalnog boravka u Njujorku u okviru nagrade ,,Milčik 2021“.
Kaže da je Njujork sjajan, grad pulsira i uvijek je živ, što neopisivo utiče na njegovu inspiraciju i daje dodatni drajv da se ide naprijed.
- Kao jedan od centara umjetnosti pruža nebrojeno prilika da se uspostave profesionalni odnosi i proširi polje djelovanja. Milčik nagrada, koju organizuje Institut za savremenu umjetnost, od velikog je značaja za umjetnike iz Crne Go-
re, jer daje priliku da se izađe iz evropskih okvira, gdje je umjetnost negdje vrlo institucionalna, i uđe u američko poimanje umjetnosti koja je velikim dijelom biznis. Umjetnost, pored svih, nazovimo ih ,,idejnih“ puteva i mogućih rješenja koje nudi za prevazilaženje problema svijeta i realnosti koje živimo kroz epohe, ima i tu dimenziju biznisa koju umjetnici treba da nauče, prije svega kako bi znali da cijene svoj rad i ne budu, uslovno rečeno, ,,prevareni“ od strane institucija, muzeja, galerija i kustosica i kustosa da njihov rad zavisi od drugih, već da je posrijedi upravo obratno – smatra Buu. S obzirom na to da nagrada Milčik podrazumijeva organizovanje samostalne izložbe u Crnoj Gori po povratku iz rezidencije, Buu je trenutno u pregovorima sa Institutom za savremenu umjetnost
kako bi uskladili termine oko njegove samostalne izložbe. - Koncept izložbe je još uvijek u razvoju, ali je negdje osnovna ideja ljubav i otpor, koji su karakteristični za moju umjetničku praksu. Moram da priznam da se jako radujem izložbi u Crnoj Gori, koja bi bila moja prva samostalna izložba u domovini – najavio je Buu. Tokom protekle godine Dante je imao priliku da bude dio projekata ,,No Intermission“ u Kraljevskom pozorištu Carré u Amsterdamu, u organizaciji Instituta Marine Abramović - U Amsterdamu sam izveo novi dugotrajni participatorni performans u kojem smo publika i ja vezli rečenicu ,,na mom jeziku, ja sanjam o tvojim ustima, moj Aleksandre“. Publika je bila pozvana da bude sa mnom među 200 metara tekstila, oko 4.000 igala i preko 9.500 metara konca, kako bi
U Kolašinu premijerno izvedena predstava „Suton u javorovom vrtu“, u režiji Zorana Rakočevića
KOLAŠIN – Višedecenijski režim treba poslati u prošlost. To treba da urade mladi revolucionari kojima su usta puna slobode i pravde, a suštinski ništa ne mijenjaju jer je borba za vlast cilj jednih i drugih. Poruke šalje razorena porodica. Otac koji se bori za državu i koji je, kako kaže, pola života bio žrtva komunista, a drugu polovinu žrtva kapitalista.
Sin je diplomirao ekonomiju i zauvijek otišao u inostranstvo. Kćerka je u stalnom sukobu sa ocem koji se odvija pred očima izmučene supruge i majke koja je više biljka nego biće. U borbi za vlast diže se ruka i na svetinju kuma i na kraju se dobijaju vlastodršci koji su isti i koji ništa neće promijeniti... Uz odlična scenska rješenja i sugestivnu i uvjerljivu glumu,
Živjeti u zamračenoj orbiti vlasti
sve su to bili razlozi da aplauz kolašinske publike u prepunoj sali Doma kulture bude i dugotrajan i iskren. Još jedna kooprodukcija NVO Korifeja i Opštine Kolašin započela je svoj život na respektabilan i upamćen način. „Suton u javorovom vrtu“ kreće putem profesionalnog pozorišnog učinka gdje je NVO Korifej sa prethodnom predstavom „Ifigenija“ postavio prestižne standarde. Energiju predstave nose glumci Petar Novaković, Jelena Đukić, Nemanja Todorović, Đorđije Tatić, Anđelija Rondović i Dejan Ivanić Vasko Raičević, pisac scenarija, priznaje da mu je Markesov roman „Jesen patrijarha“ bio inspiracija da razmišlja kako bi izgedao kraj neke dugotrajna vladavine na
ma, dobili su nadu u izgradnju novih vrijednosti i ostali da egzistiraju kao poražena klasa. U međuvremenu, stasali su neki novi ljudi... - Oslonjen na literaturu, dramu sam gradio na arhetip
„Aladinova lampa“ u Nikšiću i PljevljimaGlavni grad raspisao konkurs za kulturu
Vizuelni umjetnik iz Crne Gore Dante Buu izražava se kroz medij performansa dugog trajanja, ali i kroz vez, fotografiju i video-rad, a sada i kroz muziku. Kaže da radove nikada ne stvara planski, uvijek ide za osjećajem, intuitivno.
- Kada inspiracija dođe, uvijek jasno vidim u kojem mediju bi rad trebalo da bude i kako bi trebalo da izgleda. Vrlo mi je bitno da moji radovi budu iskreni i da publika može da se poveže sa njima. Mislim da je publika uvijek sposobna da procijeni da li je neko ili nešto autentično ili ne. Ja, i u životu i u umjetnosti „radim na ljubav“. Tako da kada bih probao da radim na neki drugi način, mislim da to nikako ne bi valjalo – istakao je Buu.
jedan san vezom pretvorili u javnost, u toku 33 sata u rasponu od šest dana – kazao je Buu. Buu je podsjetio da je performans projekat ,,No Intermission“ realizovan pod kustoškim vođstvom Instituta Marine Abramović, u kojem je, pored Abramović, učestvovalo još deset renomiranih svjetskih umjetnika, među kojima je bio i on.
- Marina me je lično pozvala da učestvujem u ,,No Intermission“ i moram da priznam da je izuzetno edukativno, uzbudljivo i prepuno ljubavi sarađivati sa Marinom i njenim timom, sama činjenica da je moj performans vidjelo hiljade i hiljade ljudi, da je sva ta publika zajedno sa mnom stvarala moj rad govori o tome da se doista radi o nekom ko je kvalitetan i uspješan u onome što radi – istakao je Buu.
VIZUELNI ALBUM
Buu je podsjetio da je početkom oktobra prošle godine otputovao u Nju Orleans na rezidencijalni program CEC ArtsLinka u saradnji sa Sideyard Industries/Little Red Hand, u sklopu kojeg je počeo novi umjetnički rad koji
Rakočevića
skim odnosima: revolucionari predstavljaju splet sila od kojih jedna nošena vatrom idealizma, snažno vuče naprijed, druga je tamna i u krajnjem ishodu pragmatična – kazao je Raičević.
Reditelj predstave Zoran Rakočević istakao je da živimo u društvu gdje još nije postignut konsenzus da li nam je potrebna promjena. Kako kaže, to nije pitanje mentaliteta koji se učaurio u sopstvenom komformizmu, već osnovno pitanje ljudskog dostojanstva i etike.
- Društvene, to jest političke elite svojski su se potrudile da naše društvo drže u sopstvenom rezervatu uticaja kako bi se preko leđa društvene imovine i javnog interesa ne samo obogatile, već i lansirale u zamračenu or-
PODGORICA – Kustoskinjama projekta „Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja“ Aniti Ćulafić, Marini Čelebić, Nadi Baković i Nataliji Vujošević nije odobren put u Ljubljanu povodom večerašnjeg otvaranja i promocije izložbe ,,Vježbe u kolekciji“ u Muzeju savremene umjetnosti. To se dogodilo zbog neusvajanja programa Centra savremene umjetnosti Crne Gore za 2023. godinu, na sjednici novopostavljenog Savjeta ove ustanove.
je osmišljen kao muzički i vizuelni album.
- Prvi duet sam snimio sa Tif
Lamson i muzičarima: Jebney Lewis , Paolo Sartori i Aurora Nealand, dok je tekst pjesme baziran na pjesmi ,,Epilog“ od Miroslava
Antića. Stvaranje muzičkog i vizuelnog albuma će pratiti i dokumentarni film. Rad na albumu i spotovima se nastavlja i ove godine, ideja je da se svi dueti i spotovi snime i da rad bude spreman za izlaganje sljedeće godine –kazao je Buu. U toku boravka u Nju Orleansu Buu je izveo i dugotrajni performans ,,a ti, da li ti umireš srećan?“ u Marigny Opera House.
- Marigny Opera House ima pravilo da svoj prostor daje samo umjetnicima koji su bazirani u Nju Orleansu, što je značilo da sam dobio dvije opcije, ili da ne izvedem performans ili da izvedem performans samo za sebe. Odlučio sam se za drugu opciju i izveo performans samo za sebe koji je trajao tri sata. Performans je video dokumentovan, te na neki način publika će ipak imati priliku da ga vidi – istakao je Buu. A. Đ.
bitu vlasti i moći. Nije crnogorsko društvo u tome usamljeno iako ova predstava neodoljivo podsjeća na naše tridesetogodišnje tekovine, autoritarnu vlast, kult ličnosti, tajkunizaciju državnih dobara, navodnu evropeizaciju, korupciju, nepotizam, klijentelizam, društveno raslojavanje. Ovo je, dakle, komad o političkoj promjeni ili uopšte o njenoj mogućnosti. To svakako jeste dnevno-politička tema kojom se bagateliše još otpočetka 90-ih, ali i posljedice brojnih društvenih konflikata u koje su nas gurale „elite“. Na taj način su proizvodili samo jedan jedini rezultat – demoralisano, opustošeno i privatizovano društvo u kojem su novi vlasnici naših dobara stvorili privid napretka i vladavine prava, iz kojeg mladi ljudi odlaze ili makar po svim anketama žele da odu – zaključio je Rakočević. Dr. D.
Podsjetimo, projekat Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja trenutno ko-kurira i participira na tri međunarodne izložbe i to – ,,Kolekcije solidarne budućnosti“ – Muzej moderne i savremene umjetnosti Koroška, Slovenj Gradec, ,,Kolekcije višestrukih želja“, Mosaic Rooms, London, a od večeras i na izložbi ,,Vježbe u kolekciji“, koja se otvara u Ljubljani.
Kustoskinje su kazale da im je onemogućeno i promovisanje izložbe koja se održava u Londonu, te rada na planiranim saradnjama. Kako naglašavaju, Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja je vjerovatno i jedini projekat u koji se ulažu sredstva od strane inostranih partnera (Centar je za većinu programa snosio manjinske ili nikakve troškove).
– Napominjemo da su sredstva za avio-prevoz i smještaj obezbijeđena od strane MSU Ljubljana – saopštile su kustoskinje. Prema njihovim riječima, odlukom Savjeta CSUCG, na sjednici održanoj 25. jula 2022, nakon polugodišnjeg izvještaja o uspjehu projekta, i najavljenih međunarodnih saradnji, rad projekta Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja produžen je do 2025. godine, uz obavezu da se godišnje aktivnosti ugovaraju u skladu sa budžetom.
- Aktivnosti koje sprovodi tim projekta preduzimane su u odnosu na ovu odluku, budući da primjerena profesionalna korespondencija podrazumijeva i pravovremenost planiranja.
I pored obraćanja ovim povodom Upravi i Savjetu institucije, nijesmo naišli na razumijevanje – istakle su one. Kustoskinje smatraju da ovim dolazi do narušavanja rezultata i ugleda projekta, institucije, i svih zaposlenih u ovom projektu, te kršenja međunarodnih sporazuma u realizaciji ugovorenih prava i obaveza, što spada u međunarodni kulturni incident.
- Izuzetno nas uznemirava pozicija u kojoj se kao radnice u kulturi nalazimo, kao i odnos koji se pokazuje prema radu i rezultatima koje smo postigle. Pitamo se kakvi interesi mogu da stoje iza ovakvih postupaka i odluka, i čiji su to interesi? Što institucija Centar savreme-
Povodom odluke Savjeta CSUCG, reagovala je i kustoskinja, muzejska savjetnica u Modernoj galeriji u Ljubljani dr Bojana Piškur
- U svojoj dvadeset petogodišnjoj karijeri kustoskinje, koja djeluje i u Sloveniji i međunarodno, ovaj je slučaj bez presedana. Još nijesam doživjela da stručni direktor svojim zaposlenicima nije dopustio putovanje na otvaranje izložbe na kojoj sudjeluju kao kustosi. Moje iznenađenje i razočaranje su utoliko veći jer su mnogi međunarodni stručnjaci, ali i direktori važnih institucija iz inostranstva najavili posjetu izložbi i žele se upoznati s kustoskinjama ove zbirke – istakla je Piškur.
Podršku projektu pružilo je i oko 100 predstavnika uglednih međunarodnih institucija kulture, predstavnika akademske zajednice, umjetnika, kustosa i istraživača.
ne umjetnosti Crne Gore i kultura Crne Gore dobijaju ovakvim odlukama, i da li oni koji ih donose rade u interesu kulture Crne Gore, i u javnom interesu njenih građana? Zahtijevamo da se ovakav nasilni odnos prema radu, zalaganju i uspjehu našeg projekta i kolektiva smje-
Crnogorsko narodno pozorište predstavilo repertoar za naredni mjesec
sta zaustavi, te da se obezbijede uslovi u kojima će se razvoj i rad u kulturi obavljati u miru, profesionalnoj atmosferi i u cilju javnog interesa. Jutros su o ovom problemu obaviješteni i kabineti ministarke kulture i predsjednika Vlade – istakle su kustoskinje. A. Đ.
PODGORICA – Premijera predstave „Ujka Vanja“, koju prema tekstu Antona Pavloviča Čehova na scenu postavlja Mirko Radonjić, planirana za petak, 3. marta u 20 sati na Velikoj sceni, obilježiće martovski repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta.
Ovo je ujedno i prva premijera u kojoj nacionalni teatar slavi jubilej, odnosno 70 godina postojanja. Uloge u predstavi tumače: Aleksandar Gavranić, Jelica Vukčević, Anja Misović (studentkinja II godine, Studijski program gluma u klasi red. prof. Branislava Đage Mićunovića – FDU), Tihana Ćulafić, Pavle Prelević, Ivan Bezmarević, Ilija Gajević i Jelena Laban. Predstava će reprizno biti izvede-
na u ponedjeljak, 6. marta u 20 sati na Velikoj sceni. Mart će u CNP-u obilježiti i brojna gostovanja, pa će publika imati priliku da pogleda predstave iz zemlje i regiona. Narodno pozorište iz Beograda dolazi sa predstavom „Nora – lutkina kuća“ Henrika Ibzena u režiji Tatjane
Mandić-Rigonat, koja će biti izvedena u srijedu, 8. marta u 20 sati na Velikoj sceni. Predstava „Ne dolaze svi lopovi za zlo“ Daria Floa u režiji Edine Mustafić-Avdiu, u produkciji pozorišta Teuta iz Ulcinja, biće izvedena u petak, 10. marta na Velikoj sceni. Produkcija BeoArt-a iz Beograda dolazi sa
dvije predstave – „Čovjek visine“ Ane Đorđević u režiji Jane Maričić će biti izvedena 29. marta, a „Lutka sa kreveta broj #21“ Đorđa Lebovića u režiji Slobodana Brankovića 30. marta u 20 sati na Velikoj sceni.
Predstava CNP-a „Bladi Mun“ Ane Đorđević je ušla u selekciju 49. „Dana komedije“ u Jagodini i biće izvedena 26. marta, a predstava „Jerma“ Sajmona Stouna u režiji i adaptaciji Ane Tomović biće izvedena u Centru za kulturu Tivat 17. marta. Nacionalni teatar gostovaće u Beogradskom dramskom pozorištu sa predstavama „Pokojnik“, „Šćeri moja“ i „Bladi Mun“ koje će biti izvedene 29, 30. i 31. marta. U martu će biti izvedene i brojne druge predstave sa redovnog repertoara CNP-a. S. V.
Savjet CSUCG nije kustoskinjama odobrio put u Ljubljanu, na promociju projekta „Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja“Kustoskinje Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nada Baković i Natalija Vujošević na simpozijumu u Skoplju Proba predstave „Ujka Vanja“
Nakon što se prije dvije noći obrušila ograda i dio dvorišta porodične kuće Vukčevića u Beogradskoj ulici 53, juče je gradilište pored njih, na kojem je iskopan temelj za izgradnju stambene zgrade na četiri sprata, posjetila Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
INSPEKCIJA
Vlasnica kuće Lidija Vukčević priča kako se u neđelju veče oko 19 sati obrušila ograda koju je prije 60 godina izgradio njen svekar (kad i kuću), kao i dio zemljišta. Do tada je na tom mjestu stajala i armaturna mreža koja je odvajala gradilište, a koja je juče bila izmještena nekoliko metara unutar dvorišta Vukčevića. – U neđelju, oko sedam sati uveče, kao da je bomba pukla – srušilo se nekih deset metara ograde koja je razdvajala naš plac od gradilišta… zid i armaturna mreža koju su oni postavili krajem decembra, sve se urušilo. Mogla sam samo da gledam i da se nadam da neće krenuti da se urušava dalje prema kući – kazala je Vukčević, uz napomenu da je popucao i betonirani plato u njihovom dvorištu, gdje tokom ljeta
Vlasnica kuće Lidija Vukčević izjavila je za Pobjedu da su mještani ovog naselja već protestovali zbog izgradnje ove zgrade, a da im je usljed izvođenja građevinskih radova na toj parceli sada ugrožena bezbjednost. Predstavnica investitora, kompanije ,,CK Group Investment“ iz Podgorice, kazala je da je kompletna projektna dokumentacija u skladu sa zakonom, te da će investitor u saradnji sa izvođačem radova u što kraćem roku sanirati eventualnu štetu
du sa projektom. Ali, evo kako su radili i što sada imamo – sliježe ramenima Vukčević.
PROVJERE
stoje sto i stolice. Kaže da je nakon toga pokušala da dobije Komunalnu policiju i Urbanističko-građevinsku inspekciju.
- Nije bilo šanse da dobijem ni jedne ni druge. Preko Ministarstva unutrašnjih poslova i Službe za hitne intervencije
uspjela sam dobiti Komunalnu policiju. Zvala sam i policiju i došli su i jedni i drugi, savjetovali su nas da izađemo iz kuće, da zbog bezbjednosti prespavamo u hotelu, da će oni snositi troškove. Naravno da nijesmo na to pristali i presjedjeli smo ovdje cijelu noć, su-
prug, sin i ja – priča Vukčević. Kaže da je prilikom kopanja temelja upozoravala da ne ulaze skroz do njihove ograde jer je, kako kaže, potporni zid planiran dva metra dalje. - Građevinska inspekcija je izlazila na teren i rekli su da je sve u redu, da se radi u skla-
Predstavnica investitora, kompanije ,,CK Group Investment“ iz Podgorice, advokatica Anja Čvorović izjavila je za Pobjedu da investitor trenutno želi da se uzdrži od komentara na ovu temu, dok u cjelosti sa projektantom, izvođačem radova i nadzorom ne sagleda kompletnu sliku i situaciju na terenu. Naglasila je da je kompletna projektna dokumentacija za gradnju u potpunosti u skladu sa zakonom, da je dobijena saglasnost Glavnog državnog arhitekte, da su plaćene komunalije, prijava građenja i u krajnjem, potvrde inspekcije i nadležnog Ministarstva da je kompletna dokumentacija u skladu sa propisima. Investitor će, dodala je Čvorović, sarađivati sa izvođačem radova kako bi u što kraćem roku bila
Lidija Vukčević smatra da na susjednim parcelama nije smjela da bude dozvoljena gradnja zgrade.
- Po planu, ovdje je dozvoljeno da budu dvije kuće, a oni su povezali dva placa gdje su bile dvije kuće i započeli izgradnju zgrade sa četiri sprata, koja će da naruši i izgled ulice i život nas stanara. Prije svega, ugrožena nam je bezbjednost – kaže Vukčević. Od Urbanističko-građevinske inspekcije
očekuje se da zatvori gradilište, kao i da što prije bude sanirana šteta koja je napravljena u njihovom dvorištu.
- Juče smo imali sastanak sa predstavnicima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Očekujemo brzu reakciju, ne samo po pitanju ovoga, nego po pitanju kompletne Gorice – da se sve ispita. Očekujemo da ovaj DUP bude stavljen van snage – poručila je Vukčević.
U odgovoru na pitanja Pobjede, iz Komunalne inspekcije i Komunalne policije Glavnog grada navedeno je da su upoznati kako je na posjedu porodice Vukčević u Beogradskoj ulici došlo do urušavanja zemljišta. - Obje službe su odmah izašle na lice mjesta, međutim, kako je u pitanju nadležnost državnog organa, Komunalna inspekcija je prijavu proslijedila Direktoratu za inspekcijske poslove i licenciranje (Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma) na dalje postupanje – navedeno je u odgovoru tih gradskih službi.
U vezi sa obrušavanjem zemljišta na gradilištu u Beogradskoj ulici uputili smo pitanja i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, odnosno Urbanističko-građevinskoj inspekciji, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovore.
sanirana eventualna šteta na susjednom objektu. Investitor na parceli pored porodične kuće Vukčevića je ,,CK Group Investment“ d.o.o. iz Podgorice, dok je izvođač radova kompanija ,,Tron“ d.o.o. iz Budve. Saglasnost Glavnog državnog arhitekte firma je dobila 14. juna prošle godine, dok je gradnja Urbanističko-građevinskoj inspekciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma prijavljena 10. novembra. Na građevinskoj tabli piše da je objekat površine 4.320 kvadratnih metara, u zahvatu DUP-a „Gorica C“. Radovi su počeli u decembru 2022. godine, a rok završetka je septembar 2024. godine.
I. MITROVIĆ
Prvi dobitnici u nagradnoj igri ,,Kupone skupi, u Idei kupi“ juče su u redakciji Pobjede dobili vaučere za kupovinu u trgovinskom lancu Idea. Predstavnica Idee Maja Boljević u petak je iz gomile pristiglih koverata izvukla prvih 15 dobitnika vaučera u vrijednosti od po 100 eura.
Dobitnici vaučera u prvom kolu nagradne igre su Angelina Radević, Jovanka Vukotić, Jovanka Danilović, Zorka Ljumović, Sanja Stijepović, Zorica Zečević i Zorica Jovićević iz Podgorice, Ilija Marković i Tanja Batrićević sa Cetinja, Dejan Milošević iz Virpazara, Mileva Bulajić iz Herceg Novog, Radovan Vuković iz Ulcinja, Ljiljana Laco i Svetlana Mar-
tinović iz Nikšića i Anka Radoman iz Bara. Najsrećniji učesnici prvog kola nagradne igre svoje vaučere mogu iskoristiti u Idei do 31. marta. Svi koji u prvom kolu nijesu dobili vaučere, imaće još jednu šansu – 13. marta biće podijeljeno još 15 vaučera vrijednosti po 100 eura. Sve koverte koje nijesu bile dobitne u prvom kolu učestvuju u tom izvlačenju. Nije kasno ni da se čitaoci sada uključe, jer je potrebno sakupiti pet kupona u nizu, koje objavljujemo na naslovnoj strani Pobjede, a danas je objavljen 21. od ukupno 30 kupona.
Pobjeda i Idea čestitaju dobitnicima, uz poruku da nastave da čitaju najstariji crnogorski dnevni list i šalju kupone, ali i da trguju u ovom trgovinskom lancu! H. P.
Nagradna igra ,,Kupone skupi, u Idei kupi“
Projekat Organizacije KOD i Turističke organizacije Podgorice
turističkog potencijala
Duklje i Meduna
Organizacija KOD, uz podršku Turističke organizacije Podgorice, realizovala je multimedijalni projekat
„Digitalni svijet Meduna i Duklje“ kojim je predstavljen turistički potencijal ova dva istorijska lokaliteta.
U sklopu projekta izrađena je studija postojećeg stanja, kao i smjernice za buduće turističko opremanje dva lokaliteta.Koordinator projekta, generalni sekretar Organizacije KOD Miodrag Vujović ističe da je digitalizacija kulturne baštine ključna za održivi razvoj. – Vjerujemo da će projekat ,,Digitalni svijet Meduna i Duklje“ doprinijeti edukaciji i turističkoj valorizaciji dva lokaliteta jer do sada nijesu postojali ni optimalni uslovi za boravak i obilazak posjetilaca iako ova dva lokaliteta imaju nesumnjivo ogroman potencijal koji primarno zaslužuju i mogu pružiti. Projektom smo ukazali na turistički potencijal i ekonomske benefite koji oni mogu pružiti, sagledavajući postojeće sisteme zaštite, definišući prioritete i zadatke koji cjelovito odgovaraju savremenim zahtjevima zaštite i valorizacije kulturne baštine. Neophodno je da se arhitektonski i turistički valorizuju
Redakcija
graditeljski objekti naše prošlosti, a uz primjenu optimalnih sistema zaštite, čime se dobijaju bezbjedni uslovi za prihvatanje većeg broja turista, a ne dovodi do ugrožavanja istorijske dokumentovanosti i integriteta kulturnog dobra – kazao je Vujović.
On je naglasio da digitalna kopija spomenika ili istorijske građevine doprinosi očuvanju i zaštiti nacionalne baštine i razvoju i promociji kulturnog turizma.
On je naglasio da se metoda 3D laserskog skeniranja pokazuje kao pouzdana za digitalizaciju istorijskih građevina i prirodne baštine, te da 3D skeniranje
i 3D vizualizacija spomenika kulturne baštine i onlajn prezentacija 3D modela pružaju brojne opcije u oblasti kulturnog turizma.
Na području Podgorice za 24 sata palo je 76 litara kiše na kvadratni metar. Zbog obilne količine kiše koja je pala na području glavnog grada i slivnom području Morače (u kolašinskoj opštini palo više do 100 litara na kvadratni metar), to se odrazilo na nagli skok vodostaja Morače.
- Nivo Morače na mjernoj stanici Podgorica porastao je sa 223 centimetra na 905 centimetara, što je rast za oko 6,8 metara za vrlo kratko vrijeme – kazao je za Pobjedu v. d. pomoćnika direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev Navodeći da je najjači intenzitet padavina bio u neđelju u poslijepodnevnim satima, Micev je podsjetio Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u subotu izdao upozorenje i najavio da se do kraja sedmice očekuje promjenljivo vrijeme sa učestalom pojavom kiše.
- U utorak i srijedu, zbog priliva tople vazdušne mase sa juga, biće neuobičajeno toplo, duži sunčani periodi tokom dana i temperatura vazduha
na nivou od oko 18. Od četvrtka do kraja sedmice očekuju se promjenljive vremenske prilike, sa učestalom pojavom kiše – najavio je Micev. Usljed nepovoljnih vremenskih prilika i obilne kiše, ekipe gradskih preduzeća imale su nešto više posla.
- Došlo je do oštećenja na semaforskim uređajima, ali su oni brzo dovedeni u ispravno
stanje. Ekipe gradskog preduzeća Komunalne usluge intervenisale na semaforskim raskrsnicama ulica Radosava Burića i 27. marta, zatim 27. marta i 8. marta, Ivana Milutinovića i Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, Kralja Nikole i 27. marta, te 27. marta i 4. jula. Što se tiče objekata javne rasvjete, nije bilo prijava kvarova od strane građana i nadležnih or-
Za svoj šesti rođendan KIC Pop hor napravio lijep gest
gana – saopštili su za Pobjedu iz Komunalnih usluga. Pripadnici Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada imali su jednu intervenciju izazvanu obilnim padavinama u neđelju veče, kada je evakuisala dvije odrasle osobe i dvoje djece iz automobila u Ulici Vojislavljevića, koja je bila poplavljena zbog zagušenja odvoda atmosferske kanalizacije. I. M.
Nakon što je predsjednik
Opštine Zeta Mihailo Asanović raskinuo ugovor o saradnji lokalne samouprave i ,,Zeta radija“ i naložio napuštanje prostorija koje je do sada koristio taj emiter, glavna urednica Nena Stajović-Vukčević saopštila je da su nove prostorije za ,,Zeta radio“ obezbijeđene u rekordnom roku.
Ona je naglasila da im je bio ostavljen relativno kratak vremenski period za nalaženje novog prostora za rad, njegovo opremanje i preseljenje.
- Ipak, na inicijativu Ranka Ubovića i kompanije Bemaks,
Povodom šestog rođendana KIC Pop hora, prvi crnogorski pop hor pokloniće śutra (srijeda, 1. mart) u 20 sati koncert Domu za stare ,,Podgorica“.
balkanske“, „Bela, ćao“, „Kraj Sutjeske hladne vode“ i druge, a pod dirigentskim vođstvom prof. Zoje Đurović, magistra dirigovanja.
pozitivna i brzo smo se dogovorili. Jedva čekaju da dođemo i da s nama zapjevaju popularne melodije – nostalgične, antifašističke, pop... Kako smo krajem decembra održali koncert na sceni KIC-a, bilo bi prerano da održimo još jedan na istom mjestu – istakla je Burzan. KIC Pop hor prepoznat je po humanitarnim koncertima.
H. P.Za 3D skeniranje lokaliteta bio je zadužen Paten studio, dok su kratki filmovi „Medun“ i „Duklja“, u kojima o njihovom istorijskom, kulturnom i turističkom potencijalu govore arheolog Miloš Živanović, dipl. konzervator restaurator Magdalena Radunović i kustos Muzeja Marka Miljanova Aleksandar Mugoša, urađeni u koprodukciji sa DOK Creative.
Najpopularniji crnogorski horski sastav, na tom svom 81. koncertu, izvešće mješoviti repertoar – poznate domaće pop hitove i dio antifašističkog repertoara: „Pjevam danju, pjevam noću“, „Muzika“, „Džuli“, „Titograd“, „Zemljo moja“, „Džipsi song“, „Devojko mala“, „Grudi
Menadžerka hora Snežana Burzan-Vuksanović kazala je da su Domu za stare, kao novoosnovanoj ustanovi socijalne brige, sa zadovoljstvom ponudili koncert povodom rođendana KIC Pop hora.
– Njima će to biti jedan od prvih takvih programa koje će ugostiti. Reakcija je bila
za samo 12 radnih dana i noći, upriličen je prostor na Cijevni predviđen za preseljenje ,,Zeta radija“. Urađeni su svi građevinsko-zanatski radovi, sa potrebnim instalacijama jake i slabe struje i termotehničkim instalacijama, kao i drugi važni radovi prilagođavanja prostora za radijsku upotrebu –navela je Stajović-Vukčević, iskazujući zahvalnost Ranku Uboviću i kompaniji Bemaks na pruženoj pomoći i podršci. Glavna urednica ,,Zeta radija“ saopštila je da će zbog preseljenja u nove prostorije napraviti jednodnevnu pauzu u emitovanju programa 28. februara (utorak).
H. P.– Proteklih godina smo organizovali tri koncerta u Domu za stare u Risnu, u Grabovcu. Zajedno sa još dvadesetak učesnika, 2. marta učestvovaćemo na humanitarnom koncertu za pomoć stanovništvu Turske i Sirije, koji će biti održan u KIC-u ,,Budo Tomović“ – kazala je Burzan, uz napomenu da će ih zbog pripreme novog repertoara publika na sceni KIC-a ponovo vidjeti tek krajem proljeća ili na ljeto. KIC Pop hor, pod okriljem NVU „Kutak“, koji od 1. marta 2017. godine, kada je održana prva proba, uspješno vode menadžerke Snežana Burzan-Vuksanović i Sanja Radusinović, do sada je održao 80 koncerata širom Crne Gore i regiona. Odličnim nastupima obogaćivao je prestižne manifestacije kao što su Lučindanski susreti Crnogoraca u Zagrebu, Skopsko ljeto, Baščaršijske noći, Svjetski kongres MENSE, Olimpijada malih zemalja Evrope, Evropsko prvenstvo u džudou, ceremonija dodjele nagrade za filantropiju ,,Iskra“, godišnjica Rotari kluba, Božićni bazar, festival „City Groove“, Montevizija, Međunarodni festival lutkarstva i brojne druge... Najveću popularnost KIC Pop hor je stekao svojim projektom ,,Bez dileme – antifašizam“, za koji je dobio i Povelju SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, za posebne zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma. H. P.
koncert
za stare ,,Podgorica“
,,Zeta radija“ dobila nove prostorije Bemaks pomogao da dobiju novi dom
Vladimir TODOROVIĆ pomoćni trener
PUT DO MUNDOBASKETA: Trideset crnogorskih košarkaša
prošlo kroz kvali kacije koje su trajale više od 18 mjeseci
Nakon premijernog nastupa u Kini 2019. godine, naši košarkaši su uspješno završili još jedan ciklus kvalifikacija, pa će od 25. avgusta do 10. septembra ove godine nastupiti na šampionatu čiji su domaćini tri azijske zemlje – Filipini, Japan i Indonezija.
A put do novog učešća počeo je prije više od 18 mjeseci, još u pretkvalifikacijama, na turniru koji je od 12. do 18. avgusta 2021. godine održan u podgoričkoj „Bemaks areni“. Iako sa samo jednim centrom (Filip Baro-
vić), izabranici Boška Radovića su opravdali ulogu favorita i po dva puta savladali Island (83:69, 82:80) i Dansku (79:68, 79:67) i sa prve pozicije otišli u kvalifikacije.
U prvoj rundi kvalifikacija su rivali bili Francuska, Mađarska i Portugal. Počelo je prvim „prozorom“ u novembru 2021. godine, odličnom igrom i tijesnim porazom u gostima od Francuske (67:73), a tri dana kasnije je u Podgorici savladan Portugal (83:69).
U februaru 2022. godine, u drugom „prozoru“, na programu je bio dvomeč sa Mađarskom. Ubjedljiva pobjeda u gostima (83:67) najavila je uspješan put, ali je uslijedio neočekivan poraz u „Bemaks areni“ (84:88), koji je mogao da bude koban kada su šanse za Mundobasket u pitanju.
U julu te godine, međutim, uslijedio je najsjajniji trenutak u kvalifikacijama i velika pobjeda protiv Francuske u „Morači“ (70:69), koja je „poništila“ poraz od Mađara i pokazala da Crna Gora ima razloga da se nada drugom uzastopnom učešću na Mundobasketu. To je bio jedini „prozor“ u kvalifikacijama u kojem su „crveni“ upisali obje pobjede, jer su u gostima savladali Portugal (77:62).
Pošto je uspješno preskočila prvu rundu kvalifikacija, Crna Gora je drugi kvalifikacioni krug dočekala sa pozicije sa koje je, realno, mogla da se nada drugom uzastopnom plasmanu na SP. U novoformiranoj grupi K, naša selekcija je kvalifikacije počela sa 10 bodova, jednim manje od Francuske i Litvanije, a jednim više od Češke,
Bosne i Hercegovine i Mađarske, od koje je imala i bolji međusobni skor. Prvi „prozor“ druge runde kvalifikacija je bio na programu u avgustu prošle godine, neposredno pred Eurobasket, pa je naša selekcija nastupila u skoro najjačem sastavu u ovom ciklusu kvalifikacija, jer su igrali i Bojan Dubljević i Marko Simonović, ali nije bilo povrijeđenog Nikole Ivanovića Ubjedljiva pobjeda u „Morači“ protiv Bosne i Hercegovine (88:69) je donijela prednost u odnosu na BiH. Uslijedio je ubjedljiv poraz u gostima od Litvanije (90:73), a onda u novembru bitna pobjeda u gostima protiv Češke (65:56), te poraz kod kuće od Litvanije (56:65).
Pred posljednji „prozor“ Crna Gora je sudbinu držala u svojim rukama. Trebalo je da pobijedi Bosnu i Hercegovinu u Tuzli, ili da, uz poraz manji od 19 razlike, u posljednjem kolu kući savlada Češku. Iako je skoro čitav meč bila u igri za pobjedu, naša selekcija je izgubila od BiH (66:74), ali je bez problema pobijedila Češku (88:70) i proslavila novi plasman na Svjetsko prvenstvo, koja je jedina iz Evrope do najveće smotre košarke došla iz pretkvalifikacija. S. JONČIĆ
PODGORICA – Iako više nije najmanja zemlja učesnica šampionata, kao što je bila prije četiri godine u Kini (primat sada drže Zelenortska Ostrva sa oko 572 hiljada stanovnika), muška košarkaška reprezentacija Crne Gore, svakako, ima razloga da se osjeća posebno zbog plasmana na Svjetsko prvenstvo.
Za zemlju sa nešto više od 600 hiljada stanovinika, sa malom bazom igrača, drugi uzastopni plasman na Mundobasket je, bez dileme, vanredan uspjeh... - Ne znam kako drugi ljudi gledaju ali, iskreno, odlazak Crne Gore na Svjetsko prvenstvo je u rangu osvajanja medalje. Ko misli drugačije, ja ne mogu da mu pomognem. Ali ja tako mislim, momci isto, kao i ljudi koji iskreno gledaju košarku. Drugi uzastopni plasman na SP je izvanredna stvar – rekao je Boško Radović, kome je kao selektoru plasman na Mundobasket prvi na veliko takmičenje izboren kroz kvalifikacije, s obzirom na to da je Crna Gora u septembru zaigrala na Evropskom prvenstvu, i to odlično (tri pobjede u šest mečeva), nakon diskvalifikacije Rusije.
BEZ PROBLEMA SA ČESIMA
Za razliku od prethodnog plasmana na SP, koji je izboren i pored poraza od Letonije u posljednjem kolu, ovoga puta je viza pečatirana pobjedom na kraju, protiv Češke (88:70).
Bez ikakvih problema, nadahnutom, na momente i egzibicionom igrom.
- Od prvog trenutka smo znali šta želimo, bili smo bolja ekipa i apsolutno kontrolisali sve što se dešavalo na terenu. Zaista smo ozbiljno shvatili meč koji je mnogo teško bilo igrati jer ga je trebalo dobiti po svaku cijenu. Ali uspjeli smo sve da iskontrolišemo, iako je u finišu bilo malog pada, primili smo neke lake poene, trojke iz tranzicije i polaganja. Međutim, to je ogromna pobjeda, ogroman uspjeh i apsolutno zaslužen plasman na Svjetsko prvenstvo – rekao je plej Nikola Ivanović, koji zbog obaveza u Crvenoj zvezdi nije bio u sastavu u Tuzli protiv Bosne i Hercegovine.
Bez obzira što je u svakom ,,prozoru“ ekipa bila nekompletna, ostatak ekipe je na svakom meču davao maksimum što je i donijelo rezultat.
- Uvijek je tako. Hvala ljudima
iz Saveza, sve momke super
Crna Gora je prije četiri godine na Mundobasketu u Kini upisala jednu pobjedu (Japan) u pet mečeva. Na pitanje šta očekuje od šampionata koji organizuju Filipini, Japan i Indonezija, Nikola Ivanović je odgovorio: - Ne znam, stvarno, šta da očekujem. Nadam se da ćemo igrati bolje nego na prošlom prvenstvu. To neka bude neki cilj, da postignemo bolji rezultat nego u Kini – rekao je Ivanović.
tretiraju i merak je kad dođemo da igramo za reprezentaciju. Veliko hvala Kendriku Periju, koji je vukao ekipu u svim ,,prozorima“. Čestitam mu na osvojenom Kupu kralja, on je podređen ekipi. I naravno Džoni (Radeba), koji je bio u jednom ,,prozoru“, bio lider i jedan od najzaslužnijih za plasman na SP. Naravno, uz sve ostale momke koji su uvijek bili uz reprezentaciju kako treba…
Krajnji cilj je ostvaren, to je bilo ono zbog čega smo se i okupili, za šta smo radili i o čemu se pričalo u svakom ,,prozoru“, a i između. Apsolutno smo zadovoljni.
Ivanović ističe da je atmosfera vrhunska, na terenu i van njega.
- Imamo vrhunsku grupu momaka, selektor Radović to dosta potencira, da momci rade izuzetno pošteno, ponašaju se na pravi način, na pripremama i ,,prozorima“. I plod toga je kontinuitet rezultata – istakao je Ivanović.
NOVA GENERACIJA
Radović je podsjetio da je viza za ovogodišnje SP izborena sa, praktično, novom ekipom.
- Prvo Svjetsko prvenstvo na kojem smo bili, a to sam rekao i momcima, izborila je i na nje-
EVROPA: CRNA GORA, Srbija, Slovenija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Italija, Letonija, Litvanija, Španija
AMERIKA: SAD, Venecuela, Brazil, Kanada, Dominikanska Republika, Meksiko, Portoriko
AZIJA i OKEANIJA: Australija, Kina, Iran, Japan, Jordan, Liban, Novi Zeland, Filipini
AFRIKA: Zelenortska Ostrva, Angola, Egipat, Obala Slonovače i Južni Sudan. Žrijeb za Mundobasket je 29. aprila.
mu igrala jedna druga ekipa, druga generacija. Rekao sam im da su ove kvalifikacije rad i trud neke nove generacije koja je naslijedila onu od prije četiri godine. Od igrača koji su izborili plasman, sada su u ekipi samo Nemanja Radović, Petar Popović i Nikola Ivanović, koji je bio povrijeđen u posljednjem ,,prozoru“. Ovo je šansa za mnoge mlade igrače na pripremama tokom ljeta da pokušaju da se izbore, da budu konkurentni. Hadžibegović je do sada na nekom ,,balonu“ igrao dva minuta, Slavković je u pretkvalifikacijama imao dva-tri minuta. To su bile njihove minutaže za ,,A“ reprezentaciju. Na utakmicama protiv Bosne
NBA: Jokićev tripl-dabl i 40 poena, mega preokret Lejkersa
PODGORICA - Lider Zapada ekspresno se vratio pobjedama, Denver Nagitsi (skor 42-19) pobijedili su Los Anđeles Kliperse (33-29) 134:124 u produžetku konferencijskog derbija NBA lige. Dan nakon poraza od Memfisa zablistao je aktuelni i favorit za novu MVP
titulu Nikola Jokić. Centar Denvera je postigao čak 40 poena uz 17 skokova, deset asistencija i tri ukradene lopte. Novi tripl-dabl je potvrda da je lošija partija dan ranije bila samo trenutno spoticanje. Denver je produžetak otvorio ekspresnom serijom 9:0 za manje od dva mi-
i Hercegovine i Češke i jedan i drugi su odigrali izvanredno. To je plod rada u klubu, i rezultat dobijene šanse u reprezentaciji i vjerovanje u njih. Dino (Radončić) nam je bio jedini igrač na poziciji ,,tri“ sa tom visinom i ,,sajzom“, a sada smo na toj poziciji dobili i Slavkovića. Svaka pobjeda i svaki ,,prozor“ ima neki plus, nešto što je dobro – rekao je Radović.
Pred početak pretkvalifikacija za Mundobasket, a nakon što Crna Gora nije kroz kvalifikacije uspjela da izbori plasman na Eurobasket, selektor ,,crvenih“ je izjavio da bi za našu mušku košarku bila katastro-
nuta, a ključni akter je bio upravo Jokić. Prethodno je slavno krilo Džordž (23 poena) donijelo Klipersima produžetak sa linije bacanja. Velika zvijezda Kavaj Lenard predvodila je kalifornijsku ekipu u porazu sa 33 poena i šest skokova. Fantastičan preokret režirali su Lej-
fa da nekoliko godina ostane bez velikih takmičenja. Zato su ove kvalifikacije bile od velikog značaja, a na kraju su završene na najbolji mogući način, trećim mjestom u kvalifikacionoj grupi, iza velesila poput Francuske i Litvanije, sa skorom od sedam pobjeda (11 računajući i pretkvalifikacije) i pet poraza. Na radost svih ljubitelja košarke u Crnoj Gori, sporta uopšte, jer je, nakon Evropskog prvenstva, kao i plasmana na SP, pozicija i perspektiva muške reprezentacije i muške košarke bolja nego što je to izgledalo prije dvije godine… - Ja se nadam da je tako. Imali smo ljetos i te bronzane momke iz mlade reprezentacije, protiv Češke su u sastavu iz te ekipe bili Grbović i Žugić, Vučeljić je bio na Evropskom prvenstvo i u posljednjem ,,prozoru“ kvalifikacija za SP. Zbog problema sa povredama, Žugić nije bio u nekom baš najboljem momentu za igru, ali ima puno do ljeta, vratiće se i računamo na njega. Mislim da crnogorska košarka ima budućnost. Da li ćemo i dalje biti redovni učesnici velikih takmičenja, evropskih i svjetskih prvenstava, ne znam. Ali
kersi, na gostovanju favoritu Dalasu 111:108. U ovom meču imali su čak 25 poena deficita u drugoj četvrtini, a drugo poluvrijeme riješili su skorom 64:47.
Superstar Lebron Džejms upisao je 26 poena uz osam skokova u pobjedi, a još bolje igrao je slavni krilni centar Dejvis sa 30 poena i 15 skokova. Glavne zvijezde Dalasa zaustavljene su u završnici:
Dončić je postigao 26 a Irving 21 poen. Ovom pobjedom ,,jezerdžije“ su stigle do skora 29-32 i imaju dva trijumfa manje od ekipa u plej-in zoni. Dalas (32-
Danilo Mitrović i Zoran Piperović podnijeli su ostavke u Upravnom odboru Košarkaškog saveza Crne Gore. Mitrović je zajedno sa bivšim predsjednikom Veselinom Barovićem bio čovjek sa najdužim stažom u KSCG u nezavisnoj državi. Do 2021. Mitrović je obavljao funkciju sportskog direktora Saveza, nakon čega je bio član UO
znam sigurno postoji neki napredak – kazao je selektor Crne Gore.
SPASOJEVIĆ ZA PRIMJER
U pretkvalifikacijama i kvalifikacijama je u rosteru bilo u kupno 30 igrača. Na pitanje koliko će mu biti teško izabrati ekipu pripreme i za sam Mundobasket, Radović je odgovorio: - Što se tiče košarke, ja se jedino bavim selektorskim poslom. Kad nemamo akcije, pratim kandidate za reprezentaciju. Pratićemo igre svih njih, ima dosta do ljeta, i, kao i uvijek, izabrati 15, 16 ili 17 igrača za pripreme. A biće teško izabrati. Imate, recimo, Raša Spasojevića koji je bio u svim ,,prozorima“ za Evropsko prvenstvo, i počeo je ,,prozore“ za SP. Nije otišao na EP, ali nije otišao iz reprezentacije. Odazvao se svakom pozivu nakon EP. Ovi momci, zaista, zaslužuju sve pohvale i veliko poštovanje – zaključio je Radović. S. JONČIĆ
30) je šesti u Zapadnoj konferenciji. Šampion Golden Stejt režirao je preokret u posljednjoj dionici za pobjedu nad Minesotom 109:104 na svom terenu. ,,Ratnici“ su četvrtu četvrtinu riješili 31:17.
Slavni bek Klej Tompson briljirao je u ovom duelu i predvodio oslabljeni tim (i dalje bez prve zvijezde Karija) sa 32 poena i pet skokova. Krilo Divinćenco dodao je 21 poen uz osam skokova. Za Minesotu centar Rid bio je najbolji sa 30 poena. S. S.
PODGORICA - Proljećna polusezona elitnog fudbalskog karavana Crne Gore nastavlja se ubrzanim tempom – treće kolo u posljednjih 10 dana na redu je danas, s tim što se igraju samo tri utakmice.
Dueli Rudar – Budućnost i Jedinstvo – Jezero odloženi su zbog snijega u Pljevljima odnosno Bijelom Polju. Novi termini biće naknadno određeni.
Sutjeska će od 14 časova ugostiti Iskru, sat kasnije sastaće se Arsenal i Mornar u Radanovićima, dok će se u jednom od derbija nadmetati Petrovac i Dečić pod Malim brdom (18 h).
NIKŠIĆANI ŽELE
ULOGU LIDERA
Nikšićani su u prošloj rundi ispustili prvo mjesto, a sada mogu da se vrate na čelo tabele jer će vodeća Budućnost prinudno odmoriti usljed loših vremenskih uslova u Pljevljima.
Sutjeska je izgubila dobijenu utakmicu na ,,Topolici“, ali protiv zahuktale Iskre ima prliku da nadoknadi bod zaostatka za direktnim rivalom u borbi za titulu.
- Opuštanje nas je mnogo koštalo u Baru. Greške koje smo pravili ne bi smjele da nam se više ponavljaju, ukoliko želimo ono što najavljujemo. Moramo biti koncentrisani do posljednjeg sudijskog zvižduka. U goste nam dolazi iskusna ekipa iz Danilovgrada, imaju za sobom dvije pobjede i sigurno nam neće biti lako. Važan nam je meč, moramo pokazati pravo lice i očekujem sva tri boda - kazao je strateg Sutjeske Nenad Brnović Nikšićani će biti u najjačem sastavu, što znači i da je defanzivac Anto Babić odradio svoju kaznu.
Priznaje i Dušan Vuković da im sa Iskrom neće biti lako, ali i da moraju nastaviti na najvišem nivou.
- Znamo svi šta se desilo u Baru, da smo odigrali odlično prvih sat vremena, postigli dva pogotka, ali... na kraju smo dozvolili sebi da se vratimo bez bodova. I izgubili smo čelnu poziciju na tabeli, a sad dočekujemo Iskru i tek treba da odmjerimo snage sa Podgoričanima. Moramo biti maksimalno fokusirani na današnji meč, a o najvećem derbiju tek ćemo razmišljati pošto pripišemo ova tri boda - riječi su napadača Vukovića. Danilovgrađani su na startu proljećne polusezone povezali dvije pobjede, ukupno tri
Prvoligaške utakmice Rudar – Budućnost i Jedinstvo –Jezero odložene su zbog loših vremenskih prilika u Pljevljima odnosno Bijelom Polju.
Dueli 22. kola Meridianbet 1. CFL trebalo je da se odigraju danas pod Golubinjom i na stadionu ,,Nikoljac“, ali usljed sniježnih padavina nema uslova za nadmetanje u gradovima na sjeveru države.
- Utakmica 22. kola Meridianbet 1. CFL između FK Rudar i FK Budućnost odlaže se i neće se igrati u terminu koji je bio planiran. O novom terminu odigravanja navedene utakmice bićete naknadno obaviješteni - stoji u dopisu Komisije za takmičenje FSCG koji je stigao na adresu podgoričkog kluba, a objavljen je na sajtu ,,plavo-bijelih“. Nešto kasnije i u Jedinstvu i Jezeru su dobili informaciju iz Saveza da neće biti meča u Bijelom Polju. Novi rok meča takođe će biti određen naknadno.
NIKŠIĆ: Sutjeska – Iskra (14h)
RADANOVIĆI: Arsenal – Mornar (15h)
PETROVAC: Petrovac – Dečić (18h)
ODLOŽENO: Rudar – Budućnost
tuacija u prvoligašu iz Tuzi. - Očekuje nas teško gostovanje. Petrovac je tradicionalno neugodan za nas, tako da smo svjesni težine zadatka. Nalazimo se u specifičnoj situaciji, kada nakon dva poraza idemo na megdan direktnom konkurentu, ali mislim da i pored lošeg rezultatskog niza imamo sve u našim rukama, jer pobjedom pod Malim brdom imamo priliku da preskočimo Petrovac. Baš zbog toga ovaj meč je od izuzetne važnosti, tri boda značila bi nam mnogo, a i treba nam da se vratimo u pozitivan niz koji bi vratio i samopouzdanje –kazao je vezista Dečića Danilo Marković
14 – Konrad (Sutjeska)
8 – Mendi (Petrovac)
6 – Bećiraj (Mornar), Faust (Petrovac), Korać (Jedinstvo), Montenegro (Arsenal), Striković (Sutjeska), Denković (Dečić)...
u seriji, te ,,fenjer“ prvoligaškog karavana predali Rudaru. ,,Crveno-bijeli“ su luci spasa prišli na dva boda, a sigurno mjesto moglo bi da bude bliže ako ostvare pozitivan rezultat kraj Bistrice.
- Zadovoljstvo je na nivou nakon odličnog početka drugog dijela šampionata. Imamo maksimalan skor iz prethodna dva meča i bilo bi ijepo da pozitivnu seriju nastavimo protiv ekipe koja brani trofej. Sutjeska je favorit, riječ je jako kvalitetnom timu, ali vjerujem da možemo do iznenađenja. Za nas je remi prihvatljiv, ali zašto da ne pokušemo da stignemo i do trijumfa – poručio je napadač Iskre Dar-
ko Nikač, koji je prošle godine nosio dres Sutjeske.
Pod Malim brdom igraju timovi koji nijesu uspješno ušli u nastavak prvenstva. Petrovac je osvojio bod, a Dečić nijedan iz dva kola. Međusobni sudar prilika je da nekome krene nabolje.
- Startni bod protiv Budućnosti je u redu, ali poraz od Jedinstva u 96. minutu nas je zabolio. Nijesmo zadovoljni učinkom iz prethodna dva meča, ali pozitivno je to što smo treći na tabeli. Na nama je da se što prije podignemo igrački i rezultatski – rekao
je vezista ,,nebo-plavih“ Aldin Adžović Tuzani su u težoj poziciji –izgubili su od Iskre i pod Goricom, sada su peti, na ,,plus tri“ od pozicije koja vodi u doigravanje.
- Razlika između nas i njih je bod. Nadam se da ćemo nakon utakmice povećati prednost, ne samo u odnosu na Dečić, nego i Arsenal koji ima isti učinak kao mi. Naravno, gledamo sebe. Trenirali smo kvalitetetno tokom priprema, ekipa je dobra i vrijeme je da pokažemo ono najbolje protiv jakog protivnika. Pitanje je kakvi će uslovi biti za igru nakon kiše, ali kako god – na nama je da pronađemo
pobjednički put. Grešaka će sigurno biti po teškom terenu, a ko ih napravi manje biće bliži trijumf – ističe novajlija u Petrovcu.
Dečić je nakon lošeg finiša jesenjeg dijela napravio veliku rekonstrukciju tima, promijenio trenera, ali za sada rekacije u vidu rezultata nema. Tuzani su otvorili drugi sezone sa dva poraza, pa je put ka Evropi sve teži.
Dva vezana poraza na početku proljećne polusezone već sada stvaraju imperativ za Tuzane, koji večeras gostuju Petrovcu, direktnom konkurentu u borbi za treće mjesto, a koji trenutno ima bod više. Baš zbog toga jasno je kakva je si-
U dosadašnjem dijelu sezone ova dva tima dva puta su remizirali (1:1 u Tuzima, 2:2 pod Malim brdom), a nakon dva poraza na startu proljećnog dijela Dečić je pod imperativom.
- Vjerujem da ćemo prenijeti odnos i zalaganje iz utakmice protiv Budućnosti, gdje je sve funkcionisalo osim završnice. Imamo ogroman motiv i nadam se da možemo do tri boda – naglasio je Marković.
PRIMORSKI DERBI
Arsenal je najprijatnije iznenađenje lige – debitant u elitnom društvu dijeli treće mjesto sa Petrovcem, a ostvario je i plasman u polufinale Kupa. Brojke Tivćana mogu da budu još bolje poslije primorskog derbija sa Mornarom. Po zahtjevnom terenu u Radanovićima šansu za uspeh vide i Barani, čije samopouzdanje je u usponu nakon dvije uzastpne pobjede. Momci Andrije Delibašića uhvatili su priključak za lukom spasa u koju mogu da uplove u slučaju pozitivnog epiloga na Jadranu. D. K – R. P – Ra. P.
PODGORICA - Selektor
crnogorskih rukometaša
Vlado Šola saopštio je juče prvi spisak igrača otkad je 9. februara izabran na tu poziciju kao nasljednik Zorana Roganovića, koji se povukao s mjesta šefa stručnog štaba poslije Svjetskog prvenstva u Švedskoj i Poljskoj.
U odnosu na planetarni šampionat na kojem su ,,lavovi“ prošli preliminarnu rundu i zauzeli 18. mjesto, na Šolinom spisku za dvomeč sa Slovenijom u kvalifikacijama za Evropski šampionat 2024. nema doskorašnjeg kapitena Vaska Ševaljevića koji se povukao iz nacionalnog tima nakon SP, povrijeđenog pivota Nemanje Grbovića, te desnog krila Marka Lasica i srednjeg/lijevog beka Stevana Vujovića
- Niko nije otpisan, zato što je ovo nacionalni tim i uvijek mora prihvatati one koji će u određenom trenutku biti adekvatni za određenog protivnika. Sve zavisi od forme i strategije koja će se pripremati. Prateći posljednje Svjetsko prvenstvo, došao sam do nekih zaključaka. Igra koja nam je potrebna za mečeve sa Slovenijom nametnula je male izmjene u sastavu, ali to ne znači da je iko otpisan, ostali su na širem spisku. Sada ćemo odigrati s ovim timom, a za sljedeće utakmice
ćemo vidjeti da li ćemo nešto mijenjati ili ne – rekao je Šola za Pobjedu. - Ljudi koji vode Savez i ja kao selektor moramo razmišljati i o budućnosti, uvoditi mlade snage jer moramo imati kontinuitet. Posljednjih nekoliko godina Crna Gora je imala sjajan kontinuitet razvoja, dolaskom Zorana Roganovića bilo je to ubrzano, tako da se ne smije stati na tome, već nastaviti gdje se stalo.
IGRAĆE ONI KOJI SU
SPREMNI DA SE ŽRTVUJU
Nakon odlaska Zorana Roganovića s mjesta selektora, dio rukometne javnosti očekivao je povratak u tim desnog beka Vladana Lipovine, koji nije oblačio dres ,,lavova“ od maja 2021.
Kada se zbog sukoba s Roganovićem nije našao među odabranima za Evropsko prvenstvo 2022, Lipovina je saopštio da se više neće odazivati njegovim pozivima u reprezentaciju, te da sa ,,grobarima crnogorskog rukometa“ ne može dalje da sarađuje. I nakon objave jučerašnjeg spiska, navijači ,,lavova“ najviše su se pitali zbog čega na njemu nema člana svjetskog klupskog šampiona, njemačkog Magdeburga.
Selektor Vlado Šola dao je odgovor.
Selektor rukometaša Crne Gore Vlado Šola objavio spisak za dvomeč sa Slovenijom, ništa od povratka desnog beka Magdeburga
Mirko Latković predstavljao je budućnost crnogorskog rukometa, igrao je za sve mlađe selekcije, a to što se našao na spisku za dvomeč sa Slovenijom dokaz je da su selektor Vlado Šola i RSCG ozbiljno računali na
- Obavio sam razgovor sa svim igračima - onima koji su sada na spisku, i onima koji nijesu. Sa gospodinom Lipovinom sam obavio razgovor i on ima svoj stav vezan za nešto što je od prije, to nema nikakve veze s mojim dolaskom, već s odnosima koji se vuku od ranije. Ponudio sam mu da igra za reprezentaciju, rekao je da trenutno nije spreman zbog tih razloga od prije - i ostali smo na tome. Ostavio sam ga na spisku od 35 igrača, pa ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati u budućnosti. Isključivo je njegova odluka to što ne želi igrati za reprezentaciju. Ne želim da ulazim u to što je bi-
njega uprkos jakoj konkurenciji na poziciji desnog beka.
Iz Trebnja, gdje sedamnaestogodišnji Cetinjanin igra za Trimo, stigao je međutim iznenađujuć odgovor. - Iznenađen sam odlukom
Latkovića koji me pozvao i informisao da je odlučio da u budućnosti nastupa za Sloveniju. Odluku ne shvatam i, iskreno, ne razumijem. Ali želim da istaknem da imamo jasan plan i da su tu oni koji su spremni da ga
u potpunosti slijede i dožive igranje za nacionalni tim kao čast – prenio je RSCG izjavu Šole.
Trener Trimo Trebnja je Uroš Zorman, koji je i selektor Slovenije.
Latković nije prvi crnogorski talenat koji je odabrao da igra za Sloveniju. Prije nekoliko godina istu odluku donio je još jedan Cetinjanin, golman Miljan Vujović
Vasko Ševaljević povukao se iz reprezentacije po završetku Svjetskog prvenstva, pa će crnogorski rukometaši uskoro dobiti novog kapitena.
lo ranije – rekao nam je Šola. Legendarni golman Hrvatske, nekadašnji olimpijski i svjetski šampion s ,,kaubojima“, tako se na početku prvog selektorskog mandata u trenerskoj karijeri suočio s dva negativna iznenađenja, budući da neće moći da računa
Dolaskom novog selektora stručni štab naše reprezentacije neće se mnogo mijenjati.
- Stručni štab je promijenjen samo s dva čovjeka, novi smo dr Nikola Foretić i ja. Foretić je moj
pomoćni trener i čovjek zadužen za kondicioni aspekt. Bivši je rukometaš i profesor za kondicionu pripremu. Trener golmana ostaće Mile Mijušković medicinski tim je takođe isti – otkrio je Šola.
- Prepustiću igračima da izaberu. Kapiten se ne može nametnuti od strane trenera ili selektora, nego je to neko ko proiziđe iz ekipe i koga će ekipa slijediti –
na još jednog desnog beka, talentovanog Mirka Latkovića (17) koji je novom ,,izborniku“ saopštio da su mu planovi vezani za reprezentaciju Slovenije.
- Dugo godina sam nastupao za reprezentaciju koja je u tom vremenu bila jedna od najboljh na svijetu i bilo je vrlo jasno zbog čega smo bili takvi. Nije bilo dovoljno to što smo bili kvalitetni igrači, već je jedan od razloga taj što smo doživljavali da je igranje za reprezentaciju iznad svega i da ne postoji nijedan razlog zbog kojeg se ne bih odazvao pozivu. Uspjeli smo bili da stvorimo kult reprezentacije, tako
prokomentarisao je Šola. Očekuje se da ,,traku“ nakon Ševaljevića dobije Mirko Radović, dugogodišnje desno krilo ,,crvenih“.
da želim da i u Crnoj Gori napravimo istu stvar, da stvorimo kult igranja za nacionalni tim i da bude vrlo jasno da će biti prostora u reprezentaciji samo za one igrače koji su spremni da daju sve od sebe i žrtvuju se – objasnio je Šola.
Crna Gora će 9. marta dočekati Sloveniju u trećem kolu kvalifikacija za EP, tri dana kasnije gostovaće istoj selekciji u Kopru. Ti dueli odlučiće pobjednika grupe, nakon što su obje selekcije u oktobru ostvarile dvije pobjede,
GOLMANI Nebojša Simić Nikola Matović Jagoš Braunović
KRILA
Miloš Vujović Aleksandar Bakić Mirko Radović Luka Radović
PIVOTI
Vuk Lazović Miodrag Ćorsović Luka Vujović
BEKOVI Branko Vujović Stefan Čavor
Božo Anđelić Miloš Božović Radojica Čepić
Arsenije Dragašević Vasilije Kaluđerović Risto Vujačić Božidar Simić
protiv Bosine i Hercegovine i Kosova.
Šolu će na debiju vjerovatno sačekati pune tribine ,,Morače“.
- Svakako se radujem takvoj atmosferi u Podgorici, ali to je i ogromna obaveza i odgovornost, koju prihvatam. Kao i svaki moj igrač, daću 100 odsto da se odužim na takvoj atmosferi i strasti koju ljudi pokazuju – poručio je novi selektor crnogorskih rukometaša. Neđeljko KOSTIĆ
Foretić prvi asistent, ostaju Mijušković i medicinski tim
PODGORICA - Crnogorske rukometašice okupile su se juče u Podgorici, na mjestu gdje su u novembru počele put ka osvajanju bronze na Evropskom prvenstvu.
,,Lavice“ su u ,,Morači“ odradile prvi trening u sklopu EHF sedmice, tokom koje neće imati kontrolnih mečeva, ali će poslužiti kao početak uigravanja za Svjetsko prvenstvo koje će od 30. novembra do 17. decembra biti održano u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj.
- Uvijek imamo pozitivnu energiju kad se okupimo, naročito sada poslije uspjeha na Evropskom prvenstvu. I dalje se osjeća zadovoljstvo, tako da je lijepa sedmica pred nama –kazala je Tatjana Brnović
- Ipak, koliko god da smo srećne zbog evropske bronze, to je iza nas. Pred nama je zahtjevna godina, u kojoj nas očekuje Svjetsko prvenstvo, potom u martu naredne i kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre. Sve će to će brzo doći i moramo maksimalno da pristupimo obavezama, počev od ove sedmice.
Pivotkinja francuskog Bresta kazala je da su ,,lavice“ podigle ljestvicu očekivanja.
- Evropa nas je uvijek cijenila kao tim koji ostavlja ,,srce na terenu“, to je stavka koja se nije promijenila, niti će, jer zavisi od našeg stava i odnosa. Biće nam sigurno teže jer će se svi ozbiljnije spremati za nas i neće nas potcjenjivati, ali spremne smo za to – istakla je Brnović.
Današnje okupljanje crno-
gorskih rukometašica bilo je prvo otkad se iz selekcije povukla kapitenka Jovanka
Radičević
- Još mi je neobično da nije s nama. Osjećam kao da je tu, bila sam spremna da je vidim ovdje – navela je Brnović.
JOŠ OI I PENZIJA
Slično razmišlja i golmanka
Marta Batinović
- Nedostaje Jokina energija, godinama je bila tu. Ali dolaze nove nade, to je dobro za crnogorski sport, pokazale su to u prethodnim utakmicama. Mora se nastaviti bez svih nas starijih, vjerujem da će mlade ići putem koji je Crna Gora godinama gradila.
Djevojka rođena prije skoro 33 godine u Metkoviću srećna je zbog novog susreta sa saigračicama iz nacionalnog tima.
- Predivan je osjećaj doći u re-
Mediteransko prvenstvo za rukometašice
PODGORICA - Ženska kadetska rukometna reprezentacija poražena je na startu
prezentaciju i biti opet u Podgorici, ima i novih lica, a svi znamo što nas čeka. I ovu sedmicu i kontrolne mečeve s Norveškom u aprilu iskoristićemo da mlade igračice što više uđu u sistem. Kad je Crna Gora ranije osvajala medalje, svi su pričali o njoj. Sad smo to ponovile i definitivno će svi ozbiljnije gledati na nas. Mi imamo svoj cilj i grabimo prema njemu –istakla je Batinović. CIlj je – Olimpijske igre u Parizu 2024.
- Nijesam bila na prethodnim Igrama, tako da je to sada moja najveća ambicija. Kad sam došla u reprezentaciju Crne Gore rekla sam da mi je cilj medalja na velikom takmičenjui ostvarila sam ga. Ostao je još jedan - plasman na Olimpijske igre. Poslije toga mogu da odem u zasluženu penziju –navela je Marta.
Mediteranskog prvenstva koje se održava u Grčkoj.
Generacija koju predvodi trener Tatjana Jeraminok izgubila je od Italije 17:16 (8:8, 7:3, 2:5) i osvojila 1,5 od mogućih pet bodova.
Anđela Guberinić je bila najefikasnija u našem timu sa šest golova, Elena Mitrović je postigla tri, a Anika Jo-
ĆOROVIĆ: DONIJEĆU NOVU ENERGIJU
Prvi put među ,,lavicama“ je Nada Ćorović, lijevi bek francuskog Bezansona.
- Nijesam baš očekivala, ali potajno sam se nadala pozivu u reprezentaciju. Došao je u pravo vrijeme jer sam imala vrlo dobru polusezonu. Mnogo sam srećna što sam prvi put u reprezentaciji, uzbuđena sam i jedva sam čekala da sve krene – istakla je dvadeset dvogodišnjakinja iz Nikšića.
- Očekujem da se nametnem, da igračice i stručni štab steknu povjerenje u mene. Želim da pokažem da nijesam ovdje samo da treniram, već da u budućnosti možda budem standardna članica repezentacije. Nadam se da mogu da donesem novu energiju u oba pravca – poručila je Nada Ćorović. Ne. K.
vanović dva. U strijelce su se još upisale Sanja Andrijašević, Mia Grujić, Ksenija Kuzman, Natalija Lekić i Hanadi Delić
Crna Gora će danas odigrati dva meča – u prijepodnevnom terminu protiv Hrvatske i popodne protiv Kosova.
Rival u grupi je još Španija koja će biti rival u srijedu. R. A.
Naša teniserka popravila plasman u svjetskom poretku
Danka ove sedmice 62. na WTA listi
PODGORICA - Danka Kovinić od ovog poneđeljka zauzima 62. mjesto na planetarnoj WTA listi teniserki.
To je za poziciju bolji plasman u odnosu na prethodnu sedmicu, kada je naša najbolja teniserka u pitanju. Trenutno ima
905 WTA poena, pet manje od slavne Estonke Anet Kontavejt, koja je u odnosu na prethodnu sedmicu izgubila čak 34 pozicije.
Iza Danke sada je Australijanka
Darija Savil sa 883 boda. Kovinić čeka važan period sezone, do početka juna brani najve-
ći dio poena osvojenih prošle godine. Prva na svijetu i dalje je ubjedljivo trostruka grend slem šampionka, Poljakinja Iga Švjontek sa čak 10.585 poena, ispred šampionke Australijan opena Bjeloruskinje Arine Sabalenke sa 6.100 bodova. R. A.
Bilo je jasno već u decembru – Lionel Mesi dobitnik je nagrade ,,The Best“ za najboljeg fudbalera svijeta u 2022. godini. FIFA je uručila priznanje čarobnjaku iz Rosarija nakon što je u Kataru u 36. godini ispunio svoj i san svih Argentinaca –odveo je ,,gaućose“ do trofeja prvaka svijeta i blistao u dresu južnoameričke selekcije, koja je u finalu nakon penala savladala Francusku. - Cijeli život sam se borio da budem prvak svijeta s Argentinom. Konačno je to stiglo i to je nešto najljepše što mi se desilo u karijeri. Hvala svim saigračima, porodici, argentinskom narodu... – rekao je Mesi. Mesi je drugi put dobio nagradu Svjetske fudbalske federacije u izboru u kojem učestvuju selektori, novinari i navijači (prvi put 2019), a iza sebe je ovog puta ostavio Karima Benzemu i Kilijana Mbapea Ima i sedam ,,Zlatnih lopti“ koje dodjeljuje ,,Frans fudbal“. Nije bilo dileme ni da će trener godine biti Lionel Skaloni, selektor Argentine.
I nagrada za najboljeg golmana otišla je u ruke jednom Argentincu – priznanje je dobio Emilijano Martines, golman ,,gaućosa“ i Aston Vile. U najboljoj postavi za 2022. su Tibo Kurtoa, Ašraf Ha-
kimi, Žoao Kanselo, Virdžil van Dajk, Kevin de Brujne, Luka Modrić, Kazemiro, Mesi, Mbape, Benzema i Erling Haland Nagradu za gol godine, koja nosi ime po legendarnom Mađaru Ferencu Puškašu, zaslužio je Poljak Marcin Oleksi, koji je u utakmici fudbalera s hendikepom postigao spektakularan pogodak ,,makazicama“. Po fer-pleju se u 2022. istakao defanzivac Kremonezea Gruzin Luka Lokošvili – njegova brza reakcija pomogla je da se spasi život fudbalera bečke Austrije Georga Tajgla Kod dama, drugu godinu zaredom nagrada ,,The Best“ pripala je Aleksiji Puteljas iz Barselone, najbolja trenerica je Sarina Vigman, šampionka Evrope sa Holandijom, a najbolja golmanka Meri Irps iz Engleske.
Idealni tim čine Kristian Indler, Lusi Bronz, Mapi Leon, Lea Vilijamson, Vendi Renar, Aleksija Puteljas, Kjera Volš, Lena Oberdorf, Aleks Morgan, Sam Ker i Bet Mid Nagrada za najbolje navijače pripala je pristalicama reprezentacije Argentine. Početak ceremonije u Parizu protekao je u omažu legendarnom Brazilcu Peleu, koji je preminuo 29. decembra 2022. godine. Ne. K.
PODGORICA - Seniorska vaterpolo reprezentacija
Crne Gore odradila je juče u Kotoru prvi trening u sklopu priprema za Svjetski kup koji 8. marta počinje u Podgorici.
Selektor Vladimir Gojković krajem neđelje kompletiraće sastav, jer neki od igrača koji nastupaju u inostranstvu imaju obaveze u domaćim prvenstvima.
Zajednički trening planiran je u poneđeljak u glavnom gradu. Ova sedmica biće posvećena uglavnom igračima iz domaćih klubova, koji će sparingovati sa reprezentacijom Australije. Na spisku su: Đuro Radović, Aljoša Mačić, Luka Murišić, Darko Đurović, Martin Gardašević, Danilo Radović, Uroš Vučurović, Vuk Draš-
ković, Đorđije Stanojević, Andrija Korać, Vasilije Radović, Marko Mršić, Jovan Vujović, Ilija Radović, Matija Sladović, Petar Vujošević, David Stevović i Dragoljub Ćetković.
U stručnom štabu, pored selektora Gojkovića, su Miodrag Matković, Miodrag Mirović, Vladimir Dedović
i Ivan Borović
Na Svjetskom kupu učestvovaće Španija, Grčka, Srbija, Australija i Gruzija.
U Hrvatskoj su Italija, Mađarska, Francuska, SAD i Japan. Tri prvoplasirane ekipe sa oba turnira, kao i dvije najbolje selekcije iz Divizije 2, plasiraće se na finalni turnir ovog takmičenja. A. M.
Na internetu se može naći podosta tekstova o dvooltarskim crkvama, ali kad smo pročitali neke od njih, shvatili smo da je, umjesto ozbiljnog istraživanja, u pisanju bila uglavnom zastupljena Resavska škola, odnosno prepisivanje. Tragajući za vjerodostojnim sagovornicima u Crnoj Gori, gdje postoji više aktivnih dvooltarskih crkava, skoro da smo odustali od ove priče. Naime, istorijom se na tom prostoru mnogi bave, ali reklo bi se da sloga, čovjekoljublje i vjerska tolerancija za istraživače danas nisu u modi, što i nije čudno kad znamo kakva je globalna slika svijeta, mahom određena politikom.
Srećom, magazin KOSMO je došao do Ivana Jovovića, mladog magistra pravnih nauka iz Bara, zaposlenog u crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova. Nizom stručnih radova, on je istoriografiji i kulturologiji Crne Gore dao veliki doprinos. Između ostalog, gospodin Jovović je studiozno prikupljao podatke o dvooltarskim crkvama, a dio svojih spoznaja podijelio je sa nama.
KOSMO: Postoji više tumačenja kojima se objašnjava nastanak dvooltarskih crkava na crnogorskom primorju. Do kojih podataka ste Vi došli?
Mag. Ivan Jovović: „O fenomenu dvooltarskih crkava se relativno malo zna u domaćoj javnosti, iako su po svojim karakteristikama jedno od najupečatljivijih kulturno-istorijskih dobara Crne Gore. Objašnjenja njihovog nastanka su različita. Prije svega, istorijske okolnosti su uticale na pojavu ovih bikonfesionalnih sakralnih građevina, gdje se naizmjenično obavljalo katoličko i pravoslavno bogosluženje. Uglavnom, njihov nastanak na crnogorskom prostoru vezujemo za 16. i 17. stoljeće, kada su sveštenstvo i vjernici, kako pravoslavne, tako i katoličke crkve, bili udruženi na antiosmanskoj osnovi. U to doba je bila prilično izražena međuhrišćanska solidarnost, pa su zajedničkim snagama građene ili obnavljane dvooltarske crkve. Ipak, dominantan
Crkve sa dva oltara – katoličkim i pravoslavnim, pokazatelji su viševjekovne međuvjerske sloge i tolerancije na Crnogorskom primorju, a građene su u srednjem vijeku. U opštini Bar, više dvooltarskih bogomolja još uvijek živi, šaljući svijetu poruku nade. Članak je izvorno objavljen u bečkom magazinu Kosmo
Istorijske okolnosti su uticale na pojavu ovih bikonfesionalnih sakralnih građevina, gdje se naizmjenično obavljalo katoličko i pravoslavno bogosluženje. Uglavnom, njihov nastanak na crnogorskom prostoru vezujemo za 16. i 17. stoljeće, kada su sveštenstvo i vjernici, kako pravoslavne, tako i katoličke crkve, bili udruženi na antiosmanskoj osnovi
broj ovih sakralnih objekata na crnogorskom primorju, ali i u basenu Skadarskog jezera, nastao je u vrijeme tzv. unijatskog pokreta na prostoru Crne Gore. Tada su u postojećim katoličkim ili pravoslavnim crkvama dograđivani oltari, kako bi vjernici mogli da praktikuju jedan ili drugi obred, a često su zajedno učestvovali u liturgijskim slavljima.“
Je li pojava dvooltarskih crkava vezana isključivo za Crnu Goru?
raširio od Jadranskog do Crnog mora.“
Ko je gradio dvooltarske crkve, kada i kojim povodom?
Barskog nadbiskupa
Andriju Zmajevića dočekuju monasi i iguman Prečiste Krajinske i on sa njima drži liturgiju. Za potrebe katolika u obližnjem selu Briski, monasi su izgradili kapelu, što je presedan u svakom vremenu
„U cilju objektivne predstave inače složene tematike, treba istaći da su i na drugim rubnim područjima Mediterana postojale sakralne građevine ovog tipa u kojima su bogoslužile obje crkve, kao što je to i danas slučaj sa bazilikom Svetog Nikole u Bariju (Italija), gdje počivaju mošti Sv. Nikole, zajedničkog hrišćanskog sveca. Ipak, treba naglasiti da je prostor Crne Gore od najranijih srednjovjekovnih državnih tvorevina Duklje, odnosno Zete, počivao na istočnjačko-zapadnjačkoj osnovici, o čemu govore brojni primjeri, a tipičan primjer je kult dukljanskog kneza Svetog Vladimira. On vjekovima okuplja različite narode, odnosno konfesije, te je vremenom ovaj kult stekao svoje ekumensko i internacionalno značenje i jedan je od najstarijih domaćih svetačkih kultova u Crnoj Gori, a kasnije se
„Pitanje ktitorstva ovih crkava u većini slučajeva je teško odrediti jer mnoge od njih su građene u srednjem vijeku i uglavnom su bile proizvod narodnog graditeljstva i nastajale su na ruralnim područjima. Prve pisane pomene o njima nalazimo tek u spisima iz 16. i 17. vijeka. Od toga se izdvajaju dvije nekadašnje dvooltarske crkve, koje su bile unutar gradskih zidina. To je crkva Sv. Luke u Kotoru i crkva Sv. Save
Osvećenog u Budvi, u kojima je od sredine 17. vijeka do prvih decenija 19. vijeka postojala služba na oba oltara, tj. na katoličkom i pravoslavnom. Naravno, ovdje treba imati u vidu da je Mletačka republika uglavnom imala fleksibilan odnos, ne samo prema katoličkoj, nego i pravoslavnoj crkvi, vidjeći u tome i političke interese. Tako je i crnogorskim mitropolitima potvrdila crkvenu jurisdikciju na dijelu crnogorskog primorja koje je bilo pod mletačkom vlašću. Na području koje je bilo pod osmanskom vlašću, a to je od Kufina pre-
ma barskoj i ulcinjskoj opštini, dvooltarske crkve imaju nešto drugačiju genezu, odnosno nastanak. One nijesu nastale na inicijativu i uz potporu bilo kakvih političkih vlasti, već spontano, naročito one na području barske opštine, gdje je stanovništvo bilo gotovo identičnog etno-jezičkog porijekla, a bilo je povezano raznim rodbinskim i kumovskim vezama. Tako je proces postavljanja dva oltara bio spontan, a mogao je biti iniciran od strane nekog crkvenog prelata. Treba napomenuti da je katolička crkva na prostoru Barske nadbiskupije prozelitskom aktivnošću tokom 17. vijeka pokušala da povrati nekadašnje pozicije, koje su urušene dolaskom
Osmanlija u Bar 1571. godine.“ Evropu srednjeg vijeka obilježio je vjerski fanatizam, dok su međuvjerski odnosi u Crnoj Gori bili puni tolerancije. Imate li primjere za to? „Dok je u Evropi to bilo onako kako nam je poznato, barskog nadbiskupa Andriju Zmajevića dočekuju monasi i iguman Prečiste Krajinske i on sa njima drži liturgiju. Za potrebe katolika u obližnjem selu Briski, monasi su izgradili kapelu, što je presedan u svakom vremenu. Zajedničke procesije i litije bile su svakodnevica na prostoru barske opštine, pa su čak u selu Tuđemili, osim katolika i pravoslavnih, učestvovali i muslimani.“
Na teritoriji opštine Bar postoji više crkava sa dva oltara, a neke su još uvijek aktivne. Molim Vas da ih nabrojite. „Od brojnih dvooltarskih crkava koje su postojale duž crnogorskog primorja i u basenu Skadarskog jezera, sačuvane su samo četiri na prostoru Sutomora, odnosno Spiča: crkva Sv. Tekle ili Ćekle, Sv. Petke, Sv. Roka i Sv. Dimitrija. Unutar zidina nekadašnje Benediktinske opatije na Ratcu, odnedavno ponovo i pravoslavna crkva služi liturgiju. Katolici na Ratac idu dva puta godišnje – na Tjelovo i Veliku Gospu, a pravoslavni 4. juna, kad obilježavaju dan Sv. Cara Konstantina. Dakle, radi se o crkvama koje se pominju u pisanim izvorima iz 16. vijeka, ali one u građevinskoj arhitektonskoj strukturi pripadaju 13., odnosno 14. vijeku.“ (Nastavlja se)
Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ
Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”)
Poslovni broj I.br.1807/2020
U pravnoj stvari izvršnog povjerioca
ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ FC SNADBIJEVANJE, Vuka Karadžića br. 2, Nikšić, PIB: 02002230
protiv izvršnog dužnika
TAFRA DAVOR, Zelenika bb, Herceg Novi.
Radi namirenja novčane tražbine izvršnog povjerioca, sa troškovima izvršnog postupka, prodajom nepokretnosti, u smislu odredbe čl.169-177 ZIO-a, donio
ZAKLJUČAK O PRODAJI
Određuje se TREĆA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u LN.br. 300 KO Sasovići, kat.parcela 37/3, poslovni prostor površine 197 m2, u obimu prava svojina 1/1, Predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u zaključku su predmet prodaje po pravosnažnom rješenju I.br. 1807/2020 od 21.12.2020.godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 6.108,22 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom počev od 27.04.2018. godine pa do konačne isplate, 70,00 eura na ime troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26.03.2020. godine pa do konačne isplate, te svih troškova izvršnog postupka u konačnom koliko budu iznosili. Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem o utvđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br. 1807/2020 od 27.12.2021. godine, u smislu odredbe čl.168.ZIO i iznosi 88,000.00 eura. Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.03.2023.godine u 9 i 30 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja. Na trećem javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja, po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja br. 535-18956-53 kod Prve banke, u iznosu od 8,800.00 eura, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja br. 535-1466622 kod Prve banke, u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca ili izvršnog dužnika u medijima o trošku predlagača. Zaključak o prodaji dostaviti strankama i založnim povjeriocima. Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO
U Herceg Novom, dana 27.02.2023.godine
JI Marko Đaković
Konkurs za izradu arhitektonskog i umjetničkog rješenja spomen-obilježjaBaju Pivljaninu
1. Raspisivač i naručilac Konkursa je NVU “Ognjište Baja Pivljanina”
2. Predmet Konkursa
- Predmet Konkursa je izrada arhitektonskog i umjetničkog rješenja spomen-obilježja Baju Pivljaninu, kojim će se ostvariti dostojno sjećanje na najpoznatijeg epskog junaka i znamenitu ličnost naše istorije.
Spomen obilježje će se podići/izgraditi na katastarskim parcelama 1161 i 1162 KO Rudinice, opština Plužine
3. Učesnici Konkursa
- Konkurs je međunarodni, javni, jednostepeni i neanonimni. Na Konkursu mogu učestvovati sva zainteresovana pravna i fizička lica, osim članova Stručne komisije . Priloženo rješenje mora biti originalni rad učesnika na konkursu.
4. Rokovi
- Konkurs je otvoren 30 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu “Pobjeda”. Učesnici Konkursa su u obavezi da radove predaju direktno na adresu Plužine, Rudinice br. 75 ( “Etno selo Izlazak” ), zaključno sa 30. 03.2023. godine do 12 h.
5. Stručna komisija
- Predsjednik opštine Plužine imenuje Stručnu komisiju za ocjenu i odabir arhitetonskog i umjetničkog rješenja. Stručna komisija donijeće odluku o rezultatima Konkursa u roku od 10(deset) dana od dana isteka roka za predaju konkursnih radova.
6. Opšti kriterijumi
a. zadovoljavajući estetski kvalitet i zavidan nivo skulpturskog izvođenja b komunikativnost sa okolinom.
7. Posebni kriterijumi
Arhitektonsko i umjetničko rješenje treba biti urađeno u kontekstu idejnog rješenja koje predstavlja sastavni dio zahtjeva na osnovu koga su od strane SO PLužine donijeti program podizanja spomen- obilježja i odluka o podizanju spomen-obilježja Baju Pivljaninu, uz prethodnu saglasnost Ministarstva kuluture Crne Gore.
Idejno rješenje je objavljeno na fejsbuk stranici https://www.facebook.com/ognjistebajapivljanina i biće dostavljeno svim zainteresovanim učesnicima putem mejla.
8.Nagrada
Autoru najboljeg arhitektonskog i umjetničkog rješenja naručilac dodjeljuje nagradu u iznosu od 500 €,
9. Sadržaj konkursnog rada
•studija figure(skulptura) visine 75-100 cm
•studija glave u odnosu 1:1;
•arhitektonsko-urbanističko rješenje prostora na kojem će spomenik biti postavljen
Konkursni rad mora biti u omotu na kome se nalazi ime i prezime autora, adresa, broj kontakt telefona i email adresa. Uz konkursni rad predaje se i koverta sa spiskom svih priloga konkursnog rada, a na svakom od njih mora postojati potpis autora. Posjetu lokaciji moguće je organizovati u periodu od 01.03.2023. god. do 15.03.2023 godine uz prethodnu najavu. Sve potrebne informacije u vezi sa ovim Konkursom zainteresovani mogu dobiti pozivom na broj telefona : + 382 67 303 163 svakog radnog dana od 09- 12 h ili obraćanjem na mejl adresu radenkodam@gmail.com;
Na osnovu članova 336, 337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O ŠESTOM ROČIŠTU PRODAJE NEPOKRETNOSTI
Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u LN 4699 KO Podgorica II, označene kao:
•Kat.parcela br.2744/8, površine 31m2, dvorište;
•Kat.parcela br.2744/8, površine 92m2, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, br.zgrade 1;
•Kat.parcela br.2744/8, površine 23m2, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, br.zgrade 2;
•Porodična stambena zgrada, površine u osnovi 92m2, spratnost P1, na kat.parceli br.2744/8, br.zgrade 1;
•Stambeni prostor, površine 79m2, spratnost P, PD1, koji se nalazi u objektu broj 1, na kat.parceli br.2744/8;
•Stambeni prostor, površine 52m2, spratnost P1, PD2, koji se nalazi u objektu broj 1, na kat.parceli br.2744/8
•Stambeni prostor, površine 46m2, PN, PD3, koji se nalazi u objektu broj 1, na kat.parceli br.2744/8
•Porodična stambena zgrada, površine 23m2, spratnost P, na kat.parceli br.2744/8, br.zgrade 2;
•Stambeni prostor, površine 18m2, spratnost P, PD1, koji se nalazi u objektu broj 2, na kat.parceli br.2744/8
SVOJINA Marka Popovića, Vasa Popovića i Sonje Popović, u obimu prava od po 1/3.
Početna prodajna cijena prednje opisanih nepokretnosti iznosi 19.000,00€.
Kreditni dužnici Marko Popović, Vaso Popović i Sonja Popović (nasljednici Miroslava Popovića iz Podgorice), na dan 16.11.2022.godine, imaju neizmireni dug u iznosu od 13.237,81€ + zakonska zatezna kamata do dana izmirenja duga. Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose oko 5.700,00€.
Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 08.03.2023 godine, u prostorijama Advokatske kancelarije „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, sa početkom u 10:00 časova.
Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od od tržišne vrijednosti predmetne nepokretnosti, tačnije iznos od 8.500,00€
Depozit se uplaćuje na žiro-račun „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, prije početka postupka prodaje na br. računa: 90755501-69 sa pozivom na broj EUR147031003, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju“.
Prijave se podnose Advokatskoj kancelariji „Mijović & Vuković“ Podgorica, ul. Jovana Tomaševića br.21, najkasnije 5 dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.
Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita i sljedeće lične podatke:
-Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte;
-Pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom pečatom ovlašćenog lica.
Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.
Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.
Kupac je dužan da sa „ADDIKO BANK“ AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja. Lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u predvidjenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere ugovora i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.
Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Bojana Vukovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 069 421 668, Advokatska kancelarija „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, Podgorica.
FINALNO IZVLAČENJE NAGRADA
nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“
Podgorica, 21.02.2023. TC Big Fashion (Delta) 15h, Cosmetics – mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ za koju je izdata saglasnost br. I/1-38490/3-22 od strane Uprave prihoda i carina, dana 25.11.2022. Način izvlačenja: iz kompjuterske baze računa koji zadovoljavaju kriterijume iz pravila.
Dobitnik nagrade
SMEG električni mikser 50’s Style 1kom
VOJINOVIĆ KATARINA, Berane
Komisija:
1.MIRA DUBAK
2.DANICA KRIVOKAPIC
3.TIJANA TERZIC
Podgorica, 21.02.2022.
USLUGE
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3
POTrEBaN kuvar -ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rizota,salate)
Hugo Bar Bokeska ulica
Tel. 067067163
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
,,Nova Pobjeda“ - Podgorica
Sjedište osnivača:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“
d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija:
Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica
PIB 02842777
Broj žiro računa:
560-822-77
Universal Capital Bank
Дана 27. фебруара 2023. преминуо је послије дуже
болести у 49. години наш драги
Dana 27. februara 2023. u 71. godini iznenada je ispustila svoju plemenitu dušu naša voljena
БРАНКО Радоја АКСИЋ
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 27. фебруара од 10 до 15 часова и дана 28. фебруара од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана.
Ожалошћени: отац РАДОЈЕ, супруга ТАЊА, ћерка
СОФИЈА, брат РАДЕ ЛАЗИЋ са породицом, сестра БИСЕРКА СИМИЋ са породицом, као и остала многобројна родбина и пријатељи
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 28. februara 2023. od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na Novom groblju u Podgorici u krugu porodice.
OŽALOŠĆENI: suprug DRAGAN, sinovi DEJAN i MIRKO, brat MILORAD, sestre MILEVA, BOSILJKA i MIRJANA, snahe RAJKA i BILJANA, đever MIHAILO-BATKI, jetrva VESNA, zaova NATALIJA i ostala mnogobrojna rodbina RADOVIĆ i RAIČEVIĆ
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 27. februara 2023, u 85. godini, preminula naša draga i voljena
LJILJANA pok. Tonka MATIJEVIĆ rođena Živković
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 27. februara od 15 do 17 sati i 28. februara od 10 do 16 sati, kada pogrebna povorka kreće prema mjesnom groblju Sveta Agata, gdje će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni: sin PETAR, ćerka JADRANKA, snaha LJILJANA, unuci NOVICA , SANJA, BRANKO , ANTONIA i MATIJA, praunuci ALEKSA, NIKOLA, PETRA i KATJA, bratanići PREDRAG i NENAD ŽIVKOVIĆ, bratanična JULIJA DEKOVIĆ, porodice JAJČANIN, ŽIVKOVIĆ, MATIJEVIĆ, SMODLAKA i ostala rodbina
Posljednji pozdrav bratu, đeveru, stricu i đedu
1313
NOVAKU
Od STOJANA i GOSPAVE sa porodicom
Utorak, 28. februar
Дана 26. фебруара 2023. године преминуо је наш драги отац, дјед и прадјед
ВЛАДИМИР Стеванов СУБАЧЕВ
Сахрана је, по изричитој жељи покојника, обављена 27. фебруара 2023. године, у најужем кругу породице.
Ожалошћени: синови СЛОБОДАН, СРЂАН и САША СУБАЧЕВ са породицама
1316
Posljednji pozdrav dragom
NOVAKU VUKADINOVIĆU
KOMŠIJE iz ulaza
Opraštamo se od dragog nam brata i ujaka NOVAKA Đ. VUKADINOVIĆA
Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja.
Sestra LJUBICA sa porodicom
1315
Posljednji pozdrav dragom stricu NOVAKU VUKADINOVIĆU
Od DEJANA sa porodicom
Sa poštovanjem opraštamo se od dragog kolege
MILADINA MAGDELINIĆA notara u penziji
Počivaj u miru.
NOTARSKA KOMORA I NOTARI CRNE GORE
1317
Дана 27. фебруара 2023, послије краће болести, преминуо је у 85. години живота наш драги
Саучешће примамо у градској капели на Цетињу, дана 27. фебруара од 12 до 15 часова и дана 28. фебруара од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана, на Новом гробљу на Цетињу.
Ожалошћена породица:
кћерке ЖЕЉКА и НАТАША, унучад СЛОБОДАН, ИГОР, МИРЈАНА, ЈЕЛЕНА, АНА и ИРЕНА, сестра ЉУБИЦА, браћа СТОЈАН и СТАНКО, снаха ГОСПАВА, синовци, сестрићи, сестричне и остала родбина ВУКАДИНОВИЋ
Posljednji pozdrav stricu
1318
NOVAKU
1312
Počivaj u miru
1314
Od ZORANA i VJERE sa porodicom