Poneđeljak, 27. mart 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20597 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
OTVORENO MIJEŠANJE U IZBORE: Vlasti u Srbiji preko SPC, Vojislava Šešelja i Aleksandra Rakovića podržavaju kandidata Pokreta ,,Evropa sad“
Milatović ima posebnu podršku Joanikija Mićovića. To je posebna struja unutar Crkve Srbije koja je privržena isključivo ruskim interesima. Sve to ne ostavlja nadu da bi ovaj kandidat bio iole nezavisan u vršenju svoje predsjedničke funkcije. Državnim interesima Crne Gore pretpostavljao bi interese ovih struktura iz Beograda i Banjaluke - ocjenjuje Balša
Politički analitičar poručio da će stranke avgustovske većine, ako u drugom krugu predsjedničkih izbora podrže Jakova Milatovića, izgubiti smisao postojanja
Građani očekivali da će se nakon povećanja plata ljekarima situacija u zdravstvu popraviti, međutim kažu da ništa nije bolje
Građani različito komentarisali akciju ,,Stop in aciji“ Američki izdavač „Rowman & Little eld“ objavio Istorijski rječnik Crne Gore, autorke Bojke Đukanović
Treba birati one koji su za Evropu uvijek a ne samo ,,sad“, one koji smatraju Evropom širu zajednicu a ne samo njen sjeveroistočni dio. Đukanović je dokazao da je za građansku zajednicu svih građana Crne Gore, za međunacionalni sklad i prosperitet svih stanovnika, bez obzira na njihovu političku, nacionalnu, građansku, vjersku i socijalnu pripadnost. Milatović je bio u Krivokapićevoj vladi kratko i po onome što su uradili nijesu se baš istakli– kaže Kahari
Za Pobjedu iz Njujorka: Finansijski analitičar Džavid Kahari o drugom krugu izbora 2. aprila
Zaštitimo javni interes, omogućimo svakom građaninu da slobodno glasaSTR. 3. STR. 2.
Advokati Azra Jasavić i Mihailo Volkov nude besplatnu pravnu pomoć svakome iz dijaspore kome je zbog prijetnji ugroženo biračko pravo
PODGORICA - Advokatica i bivša potpredsjednica Vlade Azra Jasavić i njen kolega
advokat Mihailo Volkov
kazali su da dijaspora i svaki građanin Crne Gore ima pravo da slobodno glasa i da mu niko ne smije prijetiti. Oni su ponudili besplatnu pomoć svakome kome je ugroženo ustavno pravo da slobodno glasa na predstojećim demokratski raspisanim predsjedničkim izborima.
Advokatica Jasavić kazala je da dijaspora ima pravo da slobodno glasa u svojoj zemlji i da joj niko zbog toga ne može prijetiti. Ona je rekla i da je spremna da besplatno procesuira svaku prijetnju koja bude upućena bilo kome iz dijaspore.
– Slobodni građani Crne Gore, reformom izbornog zakonodavstva dijaspora mora dobiti pravo da glasa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, što je za civilizovane zemlje praksa, a za to sam se javno zalagala u parlamentu. Sada dijaspora ima pravo da slobodno glasa u svojoj zemlji i niko joj zbog toga ne smije prijetiti – istakla je Jasavić na Fejsbuku. Poručuje da svi koji prijete dijaspori ,,ulaze u zonu krivične odgovornosti i na to tužilastvo mora da reaguje“.
- Zato pozivam građane na privremenom radu van zemlje da slobodno glasaju za kandidata koji po njima zaslužuje glas. Svaku prijetnju koja bude upućena bilo kome iz dijaspore vezano za izbore rado ću besplatno kao advokat procesuirati pred nadležnim državnim organima - kazala je Jasavić.
Advokat Volkov takođe je pozvao i sve kolege pravnike kao i nevladin sektor da prepoznaju momenat i uvijek reaguju kada se ugrožava biračko pravo građana, kako bi doprinijeli boljem društvu u Crnoj Gori.
- Pozdravljam poruku koju je moja koleginica Azra Jasavić uputila i pridružujem se. Podsjećam da je jedna od misija advokata da doprinesu opštoj pravničkoj kulturi i ukažu na značaj ustavnosti i zakonitosti, a korišćenje biračkog prava je jedno od tih zakonitosti. S tim u vezi, u namjeri da doprinesem očuvanju ustavnih prava da bira na demokratski raspisanim izborima da dam doprinos boljem društvu u Crnoj Gori koja baštini evropske vrijednosti i ja se stavljam na raspolaganju svim građanima koji smatraju da su im ugrožena njihova biračka prava na predstojećim predsjedničkim izborima - poručio je Volkov.
On istovremeno poziva sve one koji bi mogli da doprinesu da formiramo jedan pravnički blok koji bi bio protiv nezakonitih radnji iz oblasti biračkih prava a koji su usmjereni na narušavanje demokratskih vrijednosti našeg društva da
Skandalozno zastrašivanje i suzbijanje birača na predstojećim predsjedničkim izborima uz prećutni blagoslov ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića je neprihvatljivo. Ovo je izdaja principa demokratije i uvreda za slobodne građane Crne Gore, navodi se u protestnom pismu Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje iz Los Anđelesa.
Oni od ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića očekuju da preduzme hitne i odlučne mjere kako bi osigurao sigurnost i bezbjednost svih građana Crne Gore koji dolaze iz dijaspore da ostvare svoje biračko pravo.
- Izvjesni Mišo Sekulović iz neonacističkog bratstva ,,Tvrdoš“ javno je na Fejsbuku prijetio crnogorskoj dijaspori da će ih ,,sačekati na aerodromu i učiniti im boravak nezaboravnim“. To nasilničko bratstvo i drugi ultradesni velikosrpski nacionalisti iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore uznemiravaju crnogorske građane iz dijaspore, koji žele da ostvare svoje demokratsko biračko pravo bez straha od nasilja i zastrašivanja. Mislimo da ne treba da objašnjavamo da svako zastrašivanje i nasilje predstavlja kršenje osnovnih ustavnih prava građana Crne Gore - navodi se u pismu.
Neprihvatljivo je, dodaju, da Adžić ne preduzima nikakvu akciju da zaštiti građane Crne Gore i njihova Ustavom zagarantovana prava.
- Vlast ima odgovornost da osigura da izborni proces bude pošten i transparentan i da svi građani mogu glasati bez straha od zastrašivanja ili nasilja. Ukoliko dođe do bilo kakvih incidenata ili zastrašivanja crnogorske dijaspore tokom izbornog procesa, upozoravamo da će prvo ministar policije lično pa onda i njegovo ministarstvo snositi punu odgovornost za sve posljedice. Stoga, očekujemo njegovu brzu reakciju i adekvatne preventivne mjere kako bi se spriječile kobne posljedice, situacija riješila i počinioci priveli pravdi - ističe se u pismu. Takođe, žele da ukažu na navode o mogućem sabotiranju biračkih spiskova i dovođenju neovlašćenih birača iz Srbije i BiH entiteta Republike Srpske da glasaju.
- Zahtijevamo od Vas da istražite ove navode i osigurate transparentnost i pravičnost izbornog procesa. Ukoliko Ministarstvo unutrašnjih poslova ne preduzme konkretne korake kako bi se svaki pokušaj zastrašivanja dijaspore snažno osudio i spriječile zloupotrebe biračkih spiskova, znajte da ćemo njihove postupke i odsustvo akcije razotkriti javnosti i zahtijevati odgovornost. Nećemo odustati dok se naši problemi ne riješe i demokratski proces u Crnoj Gori ne bude zaštićen - zaključuje se u pismu.
se odazovu njegovom pozivu i da zajedno istupimo na braniku tih evropskih vrijednosti. – Volio bih da se odazovu pravnici i nevladin sektor kako bi ustali i pravničkom porukom očuvali javni interes svih onih čije su vrijednosti iz domena prava i pravničke kulture ugrožena, a koje se baštine u evropskim i demokratskim društvima kakvo želimo da budemo. Volio bih da ovo ima neki invetivni momenat i da bude manir svih onih iz oblasti prava ili sličnih nauka da u datom momentu prepoznaju neki momenat i istupe svim onim što znaju kako bi mo-
Kandidat Jakov Milatović ima posebnu podršku od Joanikija Mićovića. To je posebna struja unutar Crkve Srbije koja je privržena isključivo ruskim interesima. Sve to ne ostavlja nadu da bi ovaj kandidat bio iole nezavisan u vršenju svoje predsjedničke funkcije. I sasvim je izvjesno da bi stvarnim državnim interesima Crne Gore pretpostavljao interese ovih struktura iz Beograda i Banjaluke, koje su ga, sve ovo vrijeme, podržavale, ne samo verbalno nego i propagandno - ocjenjuje Balša Božović
gli da zaštitimo javni interes iz svog domena - poručio je Volkov dodajući da će na ovaj način moći da doprinesu boljem društvu.
- Ja se dajem na raspolaganju svim građanima u onom momentu besplatno kada procijenim da je ugroženo njihovo biračko pravo ili ako neko utiče na njih da im pružim pravnu pomoć. Uvijek sam bio raspoložen za neposredan razgovor i da dam savjet pa i u ovom momentu se nudim kako bih doprinio da ljudi iskoriste svoja prava bez uticaja i da doprinesemo boljem društvu - poručio je Vokov. N. K.
BEOGRAD - Aleksandar Vučić se nije javno miješao u predsjedničke izbore u Crnoj Gori, ali njegovi glasnogovornici Vojislav Šešelj, haški osuđenik i Aleksandar Raković, zagovornik ,,srpskog sveta“, pozivaju da se glasa za Jakova Milatovića – dok su vladike SPC u nekoliko navrata pozvale da se glasa protiv Mila Đukanovića.
Političke analitičare smo pitali da li je od početka Milatović kandidat zvaničnog Beograda i Crkve Srbije.
- Kandidat Jakov Milatović kompletno zavisi od Joanikija Mićovića i zvaničnog režima u Beogradu, njega posebno podržavaju dijelovi nacionalističke i proruske opozicije u Srbiji - odgovara Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije, i precizira za Pobjedu
da on nema iza sebe političku infrastrukturu ili utemeljenje koje bi ga pored toliko velikog uticaja sa strane učinili i djelimično nezavisnim funkcionerom države.
- On je dobio novac za kampanju od, još uvijek, nepoznatih ljudi (možemo samo da nagađamo ko su). Kada imate netransparentne finansije onda je to posebna opasnost. I kada vam neko plati kampanju valjda očekuje nešto zauzvrat? To građani imaju prava da znaju - kaže Božović.
Ocijenivši da zvanični Beograd ćuti kao i predsjednik Srbije i partija koju vodi SNS dr Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose kaže da od partija nema ko drugi da se podrži osim Demokratskog fronta koji je pozvao na podršku Milatoviću.
- Šešelj je vjerovatno izabran da bi se davali signali da Vučić stoji iza toga što je povezano i
- Iako je Šešeljeva stranka vanparlamentarna iza njegove podrške Milatoviću stoje sve patriote - tu su svi oni koji kažu da im je Rusija važnija i da ne žele u EU. Dakle, njima je on prirodan izbor, pa i investicija koja nije do kraja završena - jer ipak se održala Crna Gora, ona je u NATO i to je bolna tačka. Srpstvo i ostalo služe za mobilizaciju - kaže Janjić
sa parama - precizira Janjić za Pobjedu i ističe da nije siguran da Beogradu i Vučiću, u ovom momentu, odgovara da se uopšte miješaju u izbore i da im odgovara bilo koji rezultat koji bi udaljio Crnu Goru od EU.
On objašnjava da Milatović u kombinatorikama srpskih nacionalizama dolazi kao siguran igrač. Ovaj stav Janjić obrazlaže činjenicom da Milatović priča o Evropi, da je bio mjesec i po dana ministar, povećao plate na uštrb zdravstvenog osiguranja i zbog toga ga građani i glasaju.
- Objektivno Crna Gora, odnosno Vlada, nije ništa napravila –čak ni na unutrašnjoj stabilnosti. A sve što je privremeno je i nestabilno i dugo traje. To Vam je kao jedna građevnska skela koja je improvizovana, ali je teško srušiti jer ne postoji kritičan momenat - kaže Janjić.
SPC - IGRAČ IZ SJENKE Kao i zvanični Beograd prvi čovek SPC patrijarh Porfirije nije direktno podržao nijednog kandidata, ali podsjetimo, još kada su raspisani izbori, među prvima vladika Joanikije je pozvao da se glasa protiv Đukanovića. Janjić objašnjava da se SPC ponaša baš onako kako se dešavaju i podjele po svim pitanjima.
- Kandidat Jakov Milatović ima posebnu podršku od Joanikija Mićovića koji je jedini visoki predstavnik Crkve Srbije koji je oštro protiv potpisivanja sporazuma između Srbije i Kosova. To je posebna struja unutar SPC-a koja je privržena isključivo ruskim interesima. Sve to ne ostavlja nadu da bi kandidat Milatović bio iole nezavisan u vršenju svoje predsjedničke funkcije. I sasvim je izvjesno da bi stvarnim državnim interesima Crne Gore pretpostavljao interese ovih struktura iz Beograda i Banjaluke, koje su ga, sve ovo vrijeme, podržavale, ne samo verbalno i propagandno - ocjenjuje Božović.
- Generalno, patrijarh će ćutati kao što je ćutao i oko Kosova i ta ljubav prema DF-u i ne mora da se direktno izrazi ali ona je legitimirana time što je i Front podržao Milatovića. Zbog toga on će biti izbor svakome ko punom dušom nije za EU, a pogotovu za NATO. Indirektno mislim da će Vučić lakše podnijeti jednog Milatovića nego Đukanovića - kaže Janjić.
Zatim je podsjetio da se na relaciji Vučić – Đukanović radi o odnosima koji su drastično prekinuti prije desetak godina.
- Da li tu ima i nečeg personalnog - vjerovatno, ali objektivno za te ljude neuspješna Crna Gora je opravdanje njihovog neuspjeha u Srbiji - jer mi ne znamo gdje ćemo - zaključio je Janjić.
NEIZVJESNOST
Na pitanje šta bi Milatovićeva, eventualna, pobjeda značila za Crnu Goru i kojim putem bi onda ona išla (EU i evroatlantske integracije) ili bi se okretala ka Rusiji, Božović procjenjuje da se ulazi u još veću nestabilnost.
- Ukoliko bi se dogodilo da kandidat Milatović pobijedi na izborima mislim da biste živjeli u velikoj neizvjesnosti. On je već kao ministar iskazivao kontroverzne političke i vrijednosne stavove.
Po pisanju medija, bio je veoma agresivan prema bivšem ministru spoljnih poslova, gospodinu Raduloviću, koji je predlagao da Vlada Crne Gore uvede sankcije Rusiji istog momenta kada je to radila i EU. Postoji ta kontroverza da kandidat Milatović nije bio da se Rusiji uvedu sankcije iz navodno ekonomskih razloga, tek kasnije je Krivokapićeva vlada, pod pritiskom spolja, donijela
Politički analitičar poručio da će stranke avgustovske većine, ako u drugom krugu predsjedničkih izbora podrže Jakova Milatovića, izgubiti smisao postojanja
PODGORICA – DF i sve partije većine nalaze se u teškoj dilemi uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, jer ako podrže Jakova Milatovića i ako on pobijedi, oni gube smisao svog političkog postojanja. Zbog toga mislim da će njihova podrška kandidatu „Evrope sad“ biti limitirana – kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar, dodajući i da će stepen animoziteta na ličnom nivou između DF-a i „Evrope sad“ spriječiti birače Fronta da u značajnijoj mjeri podrže Milatovića. Kalezić je rekao da očekuje da će kandidata DPS-a Mila Đukanovića podržati predstavnici manjinskih naroda, dijaspore, ali i birači koji su glasali za Draginju Vuksanović-Stanković u prvom krugu, kao i razočarani apstinenti i oni koji u Milatoviću prepoznaju prijetnju po stabilnost i suverenitet Crne Gore. Kalezić očekuje da će zahvaljujući tim glasovima Đukanović biti u „blagoj prednosti“ u odnosu na Milatovića.
IZNENAĐENJE
takvu odluku - kaže naš sagovornik.
Božović podsjeća i da je Milatovićeva bliska saradnica
Olivera Injac na početku ruske agresije, na sastanku NATO ministara odbrane, odbila da se izjasni po pitanju sankcija Rusiji.
On ocjenjuje da to sve baca veliku sumnju na političko opredjeljenje tog novog pokreta i skreće pažnju sa posljednjih istraživanja prema kojima slabi podrška NATO u Crnoj Gori, za šta odgovornost pripisuje svima onima koji su se nakon 30. avgusta domogli pozicije vlasti, a tu je bio i kandidat Milatović.
Božović veliku pažnju skreće i na hirotonisanje vladike Joanikija na Cetinju i činjenicu da je čuveni helikopterski desant pozdravio i ruski ministar Lavrov i portparolka Kremlja Zaharova – i da su tu represivnu akciju zdušno organizovali i podržavali Milatović i Injac što je, po Božoviću, ostavilo veoma gorak ukus u ustima.
korpus su birači iz dijaspore koji će u manjoj ili većoj mjeri doći na glasanje. Treći su razočarani apstinenti i oni koji u Milatovića prepoznaju prijetnju po stabilnost i suverenitet Crne Gore. Neko koga podržava DF, Crkva Srbije i tradicionalni protivnici crnogorske nezavisnosti ne može da uliva povjerenje suverenističkom biračkom tijelu –istakao je Kalezić.
PODRŠKA SDP-A
Rekao je da očekuje i podršku glasača Draginje Vuksanović-Stanković, kandidatkinje SDP-a, Đukanoviću.
- Svaki istinski simpatizer SDP-a nema opcija osim da podrži Đukanovića, uprkos svim partijskim trvenjima iz prošlosti – poručio je Kalezić.
Kalezić kaže da je rezultat prvog kruga predsjedničkih izbora iznenađujući samo u dijelu broja glasova koji je dobio Milatović, odnosno broja glasova koje nije dobio kandidat DF-a Andrija Mandić
- Ako je postojala dilema ko će od njih dvojice ući u drugi krug, iznenađenje je razlika koju je Milatović napravio u korist svoje kandidature – istakao je Kalezić.
Komentarišući to što su kandidati koji su u drugi krug ušli predstavnici jedne opozicione partije i jedne vanparlamentarne stranke, a oni koji obavljaju vlast su doživjeli poraz, Milatović kaže da je formalno tačno da u drugom krugu imamo kandidate opozicione i vanparlamnetrane stranke, ali ne i suštinski.
Danilo Kalezić kaže da očekuje manju izlaznost birača u drugom krugu predsjedničkih izbora.
– Mislim da će izlaznost biti manja, posebno zbog okolnosti da dio birača DF-a i Demokrata neće biti dovoljno motivisani da glasaju za Milatovića i da će ostati kod kuće. Ako bih prognozirao izlaznost, očekujem od 59 do 61 odsto, definitvno ne više – kazao je Kalezić.
potrijebljen, iako su za to sami krivi, od zvaničnog Beograda – kazao je Kalezić. Kalezić je istakao da su se stranke većine mahom ponašale kao ispostava režima u Beogradu i Moskvi koji ih, kako je rekao, nemilosrdno troše u političkom smislu.
ma uoči parlamentarnih izbora gdje im ne odgovara jačanje Pokreta „Evropa sad“, Kalezić je kazao da se DF i sve partije većine nalaze u teškoj dilemi.
Na pitanje šta očekuje u drugom krugu izbora, on je rekao da je prognoze nezahvalno dati, te da je uvijek u prednosti onaj ko trenutno obavlja funkciju u vlasti, a to je Đukanović.
- Ovi „rezervoari“ glasova meni mogu da daju naznaku da bi će on biti u blagoj prednosti, ali ključni dio kampanje predstoji. U tome može da se izgubi ili dobije dva do tri odsto – rekao je Kalezić. Komentarišući loš rezultat Vuksanović-Stanković i zbog toga njeno podnošenje ostavke na partijske i poslaničku funkciju, Kalezić je rekao da je ostavka hrabar i moralan čin, pogotovo na političkoj sceni kakva je crnogorska.
CVEJIĆ
- Vi ne biste više imali jasnu vrijednosnu vertikalu antifašizma koji je temelj Crne Gore. Što kandidat Milatović misli o Srebrenici, Karadžiću, Mladiću? O ,,Otvorenom Balkanu“ i dvojnom državljanstvu, koji su suštinski veoma nepovoljni po interese Crne Gore. Kada neko otvoreno staje na stranu agresivne crkveno-policijske represije na Cetinju 2021. godine, gdje pukim slučajem niko nije poginuo, a koja je služila interesima nacionalističkog režima u Beogradu kako da očekujete da će taj neko držati stranu Crnoj Gori u nekim budućim situacijama? To nije slučajno, to su poruke i na kraju politika koju zastupaju i on i ljudi oko njega - zaključuje Božović. Violeta
- Kada govorimo o toj zanimljivosti crnogorske politike da imamo kandidata opozicije i vanparlamentarne stranke, to iako je formalno tačno, suštinski nije potpuno, jer Đukanović i dalje ima oreol nekoga ko je na vlasti i trenutni je predsjednik Crne Gore, a Milatović iza sebe ima institucionalnu prednost kroz program „Evropa sad“ koji je težak cirka milijardu eura – kazao je Kalezić. Komentarišući poraz kandidata DF-a Andrije Mandića, Kalezić kaže da je kampanja manji dio objašnjenja, a važnije je to što je DF potrošena politička opcija.
– Kampanja je manji dio objašnjenja. Za tu vrstu političkog ribrendinga vam je potrebno izuzetno puno vremena, a ono što je važnije je da se radi o potrošenoj političkoj opciji. Kad god jedna politička partija ili savez kao DF bezuslovno sluša centre van Crne Gore, onda gube kredibilitet i autonomiju. Mandić kampanjom nije uspio da se nametne kao lider, ali važnije je to što je DF nemilosrdno potrošen i na neki način zlou-
- Oni su suštinski potrošeni politički projekti kojih su se odrekli i njihovi tvorci u Beogradu i Moskvi. Slično će proći i gospodin Milatović i Pokret „Evropa sad“ kojeg svesrdno podržavaju beogradski mediji, indirektno ga podržava i zvanična Moskva, a kao što vidimo, ovih dana dobija podršku i od osuđenih ratnih zločinaca. Taj rukopis obavještajnih službi i Rusije i Srbije više je nego očigledan kad se govori o Milatoviću – istakao je Kalezić.
Prema njegovim riječima, sve ono što čini kredo političkog djelovanja Milatovića je oslonjeno na Crkvu Srbije, Beograd i Republiku Srpsku i Moskvu. – Sve što je radio od njegovog političkog otkrića, dakle od litija preko djelovanja u prvoj postavgustovskoj vladi, pa njegovo djelovanje nakon vlade, sve upućuje da je to čovjek koji je duboko politički oslonjen na te stubove i on neskriveno traži podršku i vrlo je srećan njom, od struktura i partija koje su ispostave tih centara. Dva i dva moraju biti četiri – rekao je Kalezić.
Na pitanje da li će DF i Demokrate podržati Milatovića ili će se rukovoditi svojim interesi-
- Ako podrže Milatovića i ako on pobijedi, oni gube smisao svog političkog postojanja. On će u političkom smislu da ih sve proguta. Te partije svoje političko djelovanje vezali su samo za atakovanje na Đukanovića i nijesu u tome uspjeli. Ako bi to uspio neko drugi, u ovom slučaju Milatović, postavlja se pitanje koji je smisao tih političkih partija i saveza. Zbog toga mislim da će njihova podrška biti limitirana, a ono što je važnije je da stepen animoziteta na ličnom nivou između DF-a i „Evrope sad“ sprečava birače Fronta da u značajnijoj mjeri podrže Milatovića. I tu će biti vrlo interesantno koliko će birača po inerciji glasati za Milatovića, koliko njih će pratiti ono što su suptilne poruke lidera DF-a i ne manje važno, koliko agilna će biti podrška Crkve Srbije i pomenutih centara van Crne Gore. Mislim da će to biti ključ njegove pobjede ili poraza – istakao je Kalezić. Poručio je da Đukanović ima tri potencijalna „rezervoara“ glasova.
– Prvi su manjinski narodi koji, kad saberete ukupno biračko tijelo opština u kojima žive dominantno manje brojni narodi, čine nekih 75 hiljada, od kojih većina nije izašla u prvom krugu. To je prvi korpus glasova na koje može da se osloni, a drugi
- Njen rezultat može da se objasni sa nekoliko faktora, jer nikada to nije samo jedan razlog. Koalicija na Cetinju, nejasno djelovanje SDP-a, njeno osciliranje u stepenu zastupanja nacionalnih interesa. Ona je u jednom periodu javno bila vrlo angažovana i prepoznata kao osoba koja nosi procrnogorsku nacionalnu misao, međutim, to se dešavalo u nekim fazama i oscilacijama koje su zbunile birače. I mislim da je biračka javnost za razliku od ranijih izbora, sad više nego ikad, očekivala jedinstvenog kandidata suverenističkog ili prozapadnog bloka. Svakako, akcentujem značaj njene ostavke i moralnost tog čina koji treba da bude primjer i drugima. Ne vidimo reakcije ni DF-a ni Demokrata koji su pretrpjeli značajne gubitke na izborima – rekao je Kalezić.
On smatra da će se ostavka Vuksanović-Stanković odraziti i na rejting SDP-a na parlamentarnim izborima.
- Za SDP je najbolje da kroz širi koalicioni angažman nastupi na parlamentarnim izborima, kao i SD. SDP je napustila jedna od ključnih ličnosti političke stranke, dugo je rejting Draginjin bio veći od rejtinga partije. Tako da će se to odraziti na rejting SDP-a– rekao je Kalezić. I. KOPRIVICA
Na tribini „Svi za Crnu Goru“ u Nikšiću poručeno građanima da zaokružujući broj jedan ne glasaju za politiku Đukanovića, već za svoju zemlju
NIKŠIĆ - Crnogorski pokret i Montenegro International juče je u nikšićkom „Royal Garden“ centru organizovali su tribinu pod nazivom „Svi za Crnu Goru“. Bila je to prilika da se poštovaoci crnogorske istorije i tradicije podsjete na važnost aktuelnog političkog trenutka u kojem se našlo naše društvo, pa je zbog toga događaj i organizovan, simbolično, u „pet do dvanaest“.
Mr Alek Barović poručio je da se patriote nijesu okupili kako bi podršku dali bilo kom političkom lideru u susret drugom krugu predsjedničkih izbora ni zbog toga što nijesu svjesni važnosti predstojećeg 2. aprila, već da bi značaj najnovijih dešavanja uvidjeli i oni koji ne vide kuda je Crna Gora krenula u posljednje vrijeme.
– Sloga nam je sad najpotrebnija i, kako kaže crnogorska himna, „ona nam daje krila“. Moramo se udružiti, ne treba nam vođa, već da budemo svi jednaki, da se svačiji glas jednako čuje. Moraju svi u Crnoj Gori i dijaspori shvatiti u kakvoj se muci nalazimo i šta nam se od vjekovnih dželata sprema. Nije lako pobijediti propagandu na koju se troše milioni, ali naša platforma treba da iznjedri nova lica, mlade ljude koji su do sada sputavani. Nažalost, morao je da nam se dogodi 30. avgust da bi se sjetili i mladih patriota. Nemamo luksuz da ovog puta išta prepuštimo slučaju, tim prije što je Crna Gora vječita meta srpskog polusvijeta koji nikad ne odmara – kazao je na jučerašnjoj tribini Barović. Reditelj Danilo Marunović konstatovao je da nijesu prošle ni dvije decenije, a da Crnogorci ponovo moraju biti na svojoj najsvetijoj držnosti, da moraju ustati za pravo, čast i slobodu svoje države. – Svako ko ima i zeru dostojanstva, mora svu svoju snagu uložiti da bi odbranio svoju
Sloga nam je sad najpotrebnija i, kako kaže crnogorska himna, „ona nam daje krila“. Moramo se udružiti, ne treba nam vođa, već da budemo svi jednaki, da se svačiji glas jednako čuje. Moraju svi u Crnoj Gori i dijaspori shvatiti u kakvoj se muci nalazimo i što nam se od vjekovnih dželata sprema. Nije lako pobijediti propagandu na koju se troše milioni, ali naša platforma treba da iznjedri nova lica, mlade ljude koji su do sada sputavani - rekao je Alek Barović
đelju glasamo Đukanovića.
Dragan Nikčević iz Crnogorskog pokreta istakao je da su aktuelni političari nakon avgusta 2020. godine urušili sve crnogorske institucije, osim predsjedničke.
Predsjednički kandidat DPS-a kazao da je zadnji tren da se probudimo iz sna i zaustavimo agoniju
Đukanović: Sraman stav o deset Crnogoraca na Belvederu, to su reference Milatovića
jedinu domovinu. Crna Gora je napadnuta sa svih strana i izvani i iznutra. Čak smo i od inostranih partnera ostavljeni kao strvina pred hijenama, a od svih sluga „četvrtog Rajha“ najgori su naši domaći izrodi. Prokleta im bila svaka rublja zarađena izdajom svoje zemlje – reče Marunović poručujući da se slavna crnogorska milenijum duga državnost, slobodarstvo i korota ne smiju na tacni servirati šibicarima i lupežima, jer to nijesu dozvoljavali na naši preci koji su se hranili korom sa drveta u viteškoj borbi za slobodu.
Predrag Boljević, inženjer i kolumnista, obraćanje je započeo kazujući stihove Vita Nikolića posvećene vrapcima i gospođicama lastama. Istakao je da se Crna Gora sa svakakvima sretala od vremena Šćepana Malog, ali nije doživljavala ovakve jade.
– Laž je najjače srpsko oružje, oni su narod popova, topova, rijalitija i starleta. E, u nedjelju narodu crnogorskom neće se ispostavljati račun. Nije tačno da nared-
nog vikenda zaokružujući broj jedan zaokružujete Mila Đukanovića, već zaokružujete za svoju zemlju, za svoje pretke i potomke – poručio je Boljević.
Izvršni direktor NVO „Forum slobodnih građana Luča“ Nebojša Mrvaljević podsjetio je da političari na vlasti, uvlačenjem Crne Gore u tzv. „Otvoreni Balkan“, žele samo da nas uvuku u regionalne velikodržavne priče, kako bismo se mi izgubili na tržištu rada, na tržištu kapitala, kako bismo urušili naše već postignute standarde u proizvodnji hrane, kako bi naša luka u Baru izgubila dominaciju u regionu.
– O ekologiji neću ni govoriti, ni o tome kako bi u tom slučaju naša pruga postala slijepi kolosijek, kako bi nas zaobišli i naftovodi i gasovodi. Ne smijemo dozvoliti da nam bude važniji tavulin u Beogradu ili Tirani od onoga u Zagrebu, Rimu, Parizu... Ne smijemo dozvoliti da izgubimo identitet, nezavisnost, suverenitet, a to postižemo jedino ukoliko u ne-
Ponovljen prvi krug predsjedničkih izbora u šavničkom selu
– Sve naše opravdane i neopravdane ljutnje treba da ostavimo po strani, jer država je u pitanju. Izborili smo nezavisnost 2006. godine bez kapi prolivene krvi, bez crnih marama i unesrećenih majki i sestara. Kad se krvlju osvaja sloboda tako se i brani, a mi smo se tada olovkom i srcem izborili i sad tako treba da odbranimo Crnu Goru. Treba Zapadu i Istoku da pokažemo da ne želimo biti država za potkusurivanje u velikodržavničkim aspiracijama naših susjeda, već samo da želimo biti svoji na svome i dio naprednog svijeta. Sad se ne bira ličnost, već se brani država i naša jedina partija je Crna Gora – riječi su Dragana Nikolića Po mišljenju psihološkinje Ranke Božović, predsjedničkom kandidatu Jakovu Milatoviću ne mogu pomoći ni hegemonistička Vučićeva vlast iz Srbije, ni litijaši, ni mantijaši, pa ni kvaziistoričar Aleksandar Raković Obratio se juče Nikšićanima i Aleksandar Šćekić, koordinator bjelopoljskog Crnogorskog pokreta, poručujući Milatoviću, Abazoviću, Mandiću, Bečiću, Daniloviću... da Crna Gora nije sveska bez korica iz koje se mogu čupati listovi istorije.
– Naša država je knjiga tvrdog poveza, zlatnih korica, a taj povez je vječna multietničnost – istakao je Šćekić. Ra. P.
PODGORICA – U svakom vremenu državi trebaju ozbiljni ljudi na čelu države, a posebno kada nastupe ovakvi geopolitički poremećaji, koji su samo pridodati naslijeđenim istorijskim problemima počev od podjela crnogorskog društva pa do zaostajanja u razvoju – poručio je Milo Đukanović, predsjednik DPS i predsjednički kandidat te partije na predstojećim izborima sa tribine u Sutomoru.
dobro, mi vam tvrdimo već od vremena prije referenduma da vam ne treba nezavisnost, tako da sada treba da na koljenima dođete u poziciju 27. izborne jedinice koju smo vam nudili 2006. godine – jasan je Đukanović i kaže da je upravo to ideja sva četiri njegova protivkandidata.
PODGORICA – Predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović dobio je 12 glasova na biračkom mjestu Dubrovsko u Šavniku, gdje je juče ponovljen prvi krug
izbora za predsjednika
Crne Gore, dok je kandidat Pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović osvojio devet glasova. Kandidat DF-a
Andrija Mandić dobio je
osam glasova, a za kandidata Demokrata Aleksu Bečića glasao je jedan birač. Kako prenosi Portal RTVCG, nije bilo nepravilnosti. Na biračkom mjestu u selu Dubrov-
sko pravo glasa ima 45 birača. Tokom prvog kruga predsjedničkih izbora na biračkom mjestu u selu Dubrovsko prekinuto je glasanje. Šavnička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv LJ. Ć. jer je, kako se sumnja, kao član biračkog odbora na tom biračkom mjestu, onemogućio jednom građaninu da ostvari biračko pravo. R. P.
– Crnoj Gori trebaju ozbiljni i odgovorni ljudi na njenom čelu. Potrudimo se da dobijemo takav izborni rezultat na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima – kazao je Đukanović. – Nijesam nikada isijavao iluzije, niti sam ikada dijelio nerealni optimizam. Ovo što vam kažem je za mene potpuno realno. Ja sam ubijeđen da ću pobijediti na izborima 2. aprila. Pobjeda na predsjedničkim izborima nam potpuno otvara put do pobjede na parlamentarnim izborima. Nadam se da vas u to ne moram ubjeđivati. Dakle, sigurno 50% posla, za parlamentarne izbore se završava 2. aprila – poručio je predsjednik DPS. U nastavku tribine i interaktivnog dijaloga sa mještanima ovog kraja predsjednik se osvrnuo i na svoje protivkandidate kao i na sam dosadašnji tok kampanje. – Kampanja je do sada pokazala da većina od svih mojih protivkandidata zapravo nastupa za istu reprezentaciju. Imamo nama suprotstavljenu platformu koja je i ideološki i politički savršeno jasna. Dakle, svako od njih će imati punu podršku za dalje urnisanje Crne Gore, jer je ideja da Crnu Goru treba dokusuriti – prije svega ekonomski i institucionalno. Da treba paralisati institucije, da treba ekonomiju baciti na koljena, da treba Crnu Goru zadužiti toliko da više ne može da finansira svoje funkcije, da bi se onda naravno našao spasilac koji će reći – pa
Đukanović je stava da na ovim izborima odlučujemo hoćemo li da budemo pokrajina „velike Srbije“ ili ćemo da nastavimo putem kojim smo krenuli, da nadograđujemo i da dalje razvijamo i usavršavamo svoju državu kao uređenu evropsku državu, kao našu državnu kuću. – Ja poštujem svakog ko može da se podiči da kaže bio sam dobar đak, bio sam dobar student. To zaista poštujem. Ali mi smo sada na jednom drugom terenu u kojem nam petice ili desetke nijesu dovoljne, mi smo sada na terenu gdje pokazujemo jesmo li u stanju da to što smo učili i naučili implementiramo u korist države i naroda. Ima li čime da nam se pohvali? Je li to ona njegova vlada koja je iz političkih razloga odbijala vakcine u vremenu korona virusa kada nije bilo nijedne vakcije u Crnoj Gori, kada su ljudi umirali i kada je Crna Gora bila u vrhu svih zemalja u svijetu, čini mi se na trećem – četvrtom mjestu u pogledu broja umrlih u odnosu na broj stanovnika. Je li to? Ili je njegovo umijeće da okuplja investitore i da ih dovodi. Možemo li se svi zajedno sjetiti jednog investitora koji je došao u skorije vrijeme? Naravno, sjetićemo se onih koji su otišli. Da ne govorim zaista o onom sramotnom stavu vezanom za deset Crnogoraca na Belvederu, koji ako poginu – poginuli su. Pa kakve to sad veze ima kada je u pitanju sveti cilj kojeg je imala apostolska vlada Zdravka Krivokapića?!
To su reference kandidata koji nam se sada preporučuje kao spasilac. Ja mislim da ne treba nijednu riječ dalje potrošiti – saopštio je Đukanović. R. P.
Đukanoviću u Dubrovskom 12, Milatoviću devet glasova
Za Pobjedu i Z Njujorka: Finansijski analitičar Džavid Kahari o drugom krugu izbora 2. aprila
NJUJORK - Izuzetno je važno izabrati dokazano liderstvo, dokazane političare i one koji će znati realno da ocijene, donesu i ispune obećanja.
One koji su za Evropu uvijek, a ne samo ,,sad“, one koji smatruju Evropom širu zajednicu, a ne samo njen sjeverno-istočni dio. Na izborima 2. aprila odlučuje se o sopstvenoj budućnosti, o budućnosti djece, unučadi i mnogih generacija koje dolaze. U pitanju je Crna Gora, zajednica svih naroda i narodnosti, u pitanju je obrazovanje budućih generacija, građanske i vjerske slobode, nacionalno zdravstvo, socijalno, penziono i invalidsko osiguranje, u pitanju su opšta bezbjednost, sigurnost i demokratija – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu finansijski analitičar iz Njujorka Džavid Kahari
On naglašava da zbog toga nema dvoumljenja i da je jedino ispravno rješenje za Crnu Goru - potvrditi Đukanovića za predsjednika.
- Đukanović je dokazao da je za građansku zajednicu svih građana Crne Gore, za međunacionalni sklad i prosperitet svih stanovnika Crne Gore, bez obzira na njihovu političku, nacionalnu, građansku, vjersku i socijalnu pripadnost. Zbog svega toga pozivam Crnogorce, Srbe, Bošnjake, Albance, Muslimane, Hrvate i sve ostale u Crnoj Gori da nesebično i u što većem broju izađu ne izbore i glasaju za napredak Crne Gore i za gospodina Đukanovića – rekao je Kahari.
Liderstvo
Smatra da predsjednik Đukanović zaslužuje svaku pohvalu, jer je dugogodišnjim političkim angažovanjem i liderstvom postavio uslove da se tako nešto i ostvari.
- Danas se i mnogo starije demokratije, mnogo razvijenije i bogatije zemlje ne mogu baš pohvaliti time. Reklo bi se još jedno neobjektivno pisanje, ali ja imam najmanje ličnih razloga da to radim i odajem pohvale Đukanoviću, jer sam zbog politike s kraja 80ih, kao mladi albanski političar, bio primoran da napustim Crnu Goru – kaže naš sagovornik.
Treba birati one koji su za Evropu uvijek a ne samo ,,sad“, one koji smatraju Evropom širu zajednicu a ne samo njen sjeverno-istočni dio. Đukanović je dokazao da je za građansku zajednicu svih građana Crne Gore, za međunacionalni sklad i prosperitet svih stanovnika, bez obzira na njihovu političku, nacionalnu, građansku, vjersku i socijalnu pripadnost. Milatović je bio u Krivokapićevoj vladi kratko i po onome što su uradili nijesu se baš istakli – kaže Kahari
Ali, ističe, lično se mora zapostaviti kada je u pitanju budućnost onih za koje te veže mnogo toga i kada te sopstvene godine navode na realno sagledavanje stanja.
- Budućnost Crne Gore, njenih građana, najmlađih, ali i onih koji su na zalasku radnog vijeka, na jugu ili sjeveru, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost, je zajednička i vezana je za opšti prosperitet.
Kaže da danas, kada govorimo o međunacionalnom skladu i zajedničkom življenju svih građana Crne Gore, moramo biti iskreni i istaći da za tu harmoničnost, osim građana Crne Gore, velike zasluge pripadaju Đukanoviću.
- Uz liderstvo predsjednika Đukanovića doživjeli smo da se poslanik u Skupštini Crne Gore obrati poslanicima na albanskom jeziku, što se nije moglo zamisliti ni u vremenu ,,bratstva i jedinstva“. Doživjeli smo da, i uz ličnu netrpeljivost, Đukanović da svoj glas i da premijer Crne Gore bude Albanac. Danas u Vladi Crne Gore imamo predstavnike nacionalnih manjina, što ni u vremenu ,,bratstva i jedinstva“ nije bilo moguće i još jednom potvrđuje da mu se moraju priznati zasluge u postavljanju preduslova da se tako nešto i ostvari – kaže Kahari.
da odlučim na osnovu njegovog dosadašnjeg rada. Međutim, koliko sam upoznat, on je bio u Krivokapićevoj vladi veoma kratko i, po onome što je urađeno, nijesu se baš istakli. Veoma je interesantno da ga sada neograničeno podržavaju oni koji su mu izglasali nepovjerenje kao ministru u Vladi, ali to ne govori o njegovom karakteru, već o karakteru takvih političara – kaže Kahari. On podsjeća da je Milatović nakon izbora u Podgorici obećao građanima neograničen prosperitet, da će od Podgorice stvoriti evropsku metropolu, da će njeni građani imati evropska lična primanja, te da će grad biti okružen parkovima i igralištima za djecu.
- I tako prvom prilikom u kampanji za predsjedničke izbore, sva ta obećanja su zanemarena. Pitanje je da li iz spoznaje da se ne mogu ispuniti ili zbog većih obećanja gdje će svi građani Crne Gore uživati ono što je obećano građanima Podgorice. Milatović posjeduje kvalitete u vođenju izbornih kampanja ili zna da izabere kvalitetne savjetnike
za takve poslove, ali nije isto voditi izborne kampanje i voditi naciju. Ne može biti jednako biti izabran i biti lider –smatra Kahari.
PoPuLizam
Tvrdi da se populističkom politikom mogu osvojiti glasovi, pa čak i steći trenutna popularnost, ali će prave namjere biti razotkrivene u veoma kratkom roku.
- Populizam je, da navedem primjer, kada Vlada zamrzne cijene za 20 prehrambenih proizvoda - prije izbora. To je veoma efektivno u zadovoljanju zahtjeva naroda u kratkom roku, ali sa štetnim dalokosežnim i dugoročnim posljedicama. Tako da u dogledno vrijeme police prodavnica prehrambene robe mogu biti prazne odnosno popunjene nekvalitetnom robom, a građani će u budućnosti plaćati znatno veće cijene za te iste, ali tada zamrznute proizvode - kaže Kahari.
Šansa
Naš sagovornik navodi da je prvi krug predsjedničkih iz-
Populizam je kada Vlada zamrzne cijene za 20 prehrambenih proizvoda - prije izbora. Veoma efektivno u zadovoljanju narodnih zahtjeva u kratkom roku, sa delokosežnim dugoročnim posljedicama. Tako da u dogledno vrijeme police prodavnica prehrambene robe mogu biti prazne ili popunjene nekvalitetnom robom, a građani će u budućnosti plaćati znatno veće cijene za te iste, zamrznute proizvode
bora 19. marta u Crnoj Gori izazvao pažnju i u SAD, pa ga izuzetno raduje što je slobodarski i demokratski duh crnogorskog naroda još jednom pobijedio.
- Zasluge za tu pobjedu zaslužuje prije svega crnogorski narod, političari koji su se našli na izbornoj listi, a posebno priznanje zaslužuje predsjednik Đukanović, ne samo zbog najvećeg broja osvojenih glasova, već zbog uslova za održavanje takvih izbora.
Ocjenjuje da Crna Gora ima sve preduslove da bude mjesto uspješnog poslovanja i ekonomskog prosperiteta za sve njene stanovnike.
- Uz liderstvo predsjednika Đukanovića, njegovu harizmatičnost, lična poznanstva, uspostavljene ekonomske veze i svjetsku prepoznatlji-
vost, svaka buduća vlada može izvući mnogo koristi, što je veoma važno za pridobijanje budućih investitora i obezbjeđenja finansiranja uz povoljne kreditne uslove.
Naglašava da je izuzetno važno ko će biti na čelu zemlje, dodatno imajući u vidu kakve su globalne prilike, zatim brze promjene u ekonomskom i političkom životu svake zajednice i gdje se svijet suočava sa mnogim kriznim žarištima i izazovima prouzrokovanim prirodom ili ljudskom nemarnošću, gdje se geopolitička prepucavanja odražavaju u negativnom pogledu na one najmanje, a stabilnost i suživot građana su i te kako značajan faktor za stabilnost države. Smatra da je Crna Gora danas jedna od najpoželjnijih destinacija za mnoge svjetske turiste.
Uz liderstvo predsjednika Đukanovića, njegovu harizmatičnost, lična poznanstva, uspostavljene ekonomske veze i svjetsku prepoznatljivost, svaka buduća vlada može izvući mnogo koristi, što je veoma važno za pridobijanje budućih investitora i obezbjeđenja finansiranja uz povoljne kreditne uslove
Sumira da velike zasluge pripadaju Đukanoviću i za postavljanje demokratskih osnova društva, bez obzira na svakodnevne napade i negiranje od onih koji su spremni da negiraju i sopstvenu naciju. obećanja
Govoreći o drugom kandidatu na izborima 2. aprila, Kahari navodi da je Jakov Milatović veoma sposoban mladi političar i očigledno omiljen među mnogim građanima Crne Gore, što i potvrđuje da je drugi po osvojenim glasovima.
- Po svemu sudeći to i zaslužuje. Možda bih ja i bio uz Milatovića, kada bih bio u mogućnosti
Džavid Kahari je rodom iz Ulcinja, diplomu Ekonomskog fakulteta stekao je u Sarajevu, a radni vijek započeo je u ulcinjskoj građevinskoj firmi. Političku karijeru počeo je krajem burnih 80-ih, prvo kao predsjednik omladine Ulcinja, zatim član uglavnom svih tadašnjih političkih saveza i predsjedništava, delegat u SO Ulcinj. Kao član Republičke konferencije omladine Crne Gore, sa Stankovićem,
Milićevićem, Brajovićem, Darmanovićem, Rakčevićem i Đukanovićem, bio je svjedok događaja ,,AB revolucije“. Zaista politički nezahvalna vremena i uz to malo više za mladog političara Albanca iz Crne Gore.
- Odlučio sam da nemam pravo da nametnem svojoj nerođenoj đeci da gledaju nerođene školske drugove kroz prizmu vjere, nacije ili političkih opredjeljenja njihovih rodi-
telja. Odluka: 29. oktobar 1989 - Titograd - Beograd - Njujork. Nije bilo lako, od restoranskih poslova, čistoće, nadgledanja parkinga, postdiplomskih studija, finansijskih sertifikata i 30 godina na mnogim bankarskim poslovima i tako sve do danas gdje na poslovima finansijskog analitičara radim u jednoj od vodećih američkih (finansijskih) institucija –kazao je Džavid Kahari za Pobjedu.
- Uz prirodnu raznolikost i bogatstva, gostoprimstvo građana, prelijepe plaže, skijališta i uz prepoznatljive turističke objekte, Crna Gora to i zaslužuje. Zaista su liderstvo i vizija predsjednika Đukanovića u stvaranju elitnih turističkih naselja i te kako doprinijeli da se Crna Gora uvrsti u red veoma atraktivnih turističkih destinacija. Bez pretenzija da je sve idealno, još mnogo toga treba da se uradi da bi građani Crne Gore ne samo dobijali pohvale, već da se te pohvale pretoče u ekonomske blagodeti. Ali isključivo uz ozbiljnu vladu, stručne i iskusne privrednike, kvalitetne programe i uz napor svih građana – zaključuje finansijski analitičar iz Njujorka Džavid Kahari.
r. usKoKović-ivanović
PODGORICA - U crnogorskim trgovinskim lancima snižene su cijene na najmanje 25 proizvoda ograničavanjem trgovačke marže na pet odsto kako bi se ublažila poskupljenja i udar na standard građana. Akciju ,,Stop inflaciji“ pokrenulo je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, a pridružili se trgovački lanci Voli, Merkator, Laković, Aroma, Franca, Mega promet i Marteks, a priključuju se i ostali. Trgovci su, kako su kazali Pobjedi, obezbijedili kontinuitet snabdijevanja tako da poručuju građanima da ne treba da prave zalihe.
Ipak, prve reakcije građana nijesu najpozitivnije, smatraju da lista od 25 proizvoda nije dovoljna, da su izuzete neke osnovne životne namirnice, te da su odabrani artikli proizvođača koji se slabije kupuju ili su lošijeg kvaliteta. Takođe, pohvaljuju bilo kakvu inicijativu za smanjenje cijene, ali, kako su kazali Pobjedi, moglo je to da bude i jeftinije jer su neki artikli od prošle godine u ovo vrijeme poskupili i 50 odsto. Ne vjeruju da je inflacija samo 17 odsto i smatraju da je ovakvu vrstu akcije trebalo pokrenuti i ranije.
POJAČANA TRAŽNJA
Kampanja „Stop inflaciji“ počela je u utorak, a antiinflaciona korpa formirana je tako da sadrži najmanje po jedan artikal iz svake od 25 vrsta dogovorenih proizvoda. Izbor konkretnog artikla iz definisane vrste proizvoda je na trgovcu, koji formira cijenu u skladu sa prethodno postignutim dogovorom sa Ministarstvom ekonomskog razvoja - trgovačka marža u maloprodaji ne treba da bude iznad pet odsto, a isto važi i za veleprodaju. Većina lanaca dobrovoljno je proširila listu proizvoda, a svi oni su u marketima posebno istaknuti oznakom ,,Stop inflaciji“. Vlada je akciju ,,oročila“ do kraja aprila uz obećanje da će se u maju sa vlasnicima trgovinskih lanaca dogovarati o
Privreda će se uvijek odazvati na poziv za pomoć i podršku građanima. Sa druge strane i država mora da izađe u susret i da upravo sa privredom komunicira u tom dijelu smanjenja ostalih nameta kako ne bi u kasnijem periodu došlo do povećanja cijena proizvoda – poručio je Mulešković
kvalitetu proizvoda, u nekim ključnim artiklima spustili cijenu i 20 odsto. Iako je inicijativa da se nađe 25 proizvoda, mi u Aroma, City i Conto marketima smo povećali taj broj na još nekih 10-ak proizvoda. Mi smo prilikom odabira vodili računa da obezbijedimo kontinuitet snabdijevanja, neće biti tih problema - poručila je Medojević.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da akciju „Stop inflaciji“ treba pohvaliti iz ugla pokretanja određenih aktivnosti koje će doprinijeti očuvanju životnog standarda posebno ugroženih kategorija u Crnoj Gori.
- Imajući u vidu broj osoba koje primaju minimalnu zaradu, minimalne penzije te socijalna davanja jasno je da će ovakva akcija upravo tim kategorijama kratkoročno najviše pomoći. Jasno je da ovakve akcije predstavljaju kratkoročne mjere koje mogu doprinijeti i dati veoma ograničene efekte u borbi za smirivanje inflacije i sprečavanja dodatnog rasta cijena. Želim da pohvalim ovakve akcije, kao početne aktivnosti od strane Vlade i poslodavaca u cilju suzbijanja inflacije - ističe Mulešković.
daljim koracima i namjeravaju da u junu bude snižena druga potrošačka korpa. U osnovnu ,,antiinflacionu korpu“ ušli su: jaja, sir, jogurt, mlijeko, krompir, pirinač, pasulj, makaroni, pileće meso, šunka u omotu, suvo svinjsko meso, sardine u ulju, mliječna čokolada, mljevena kafa, razni sokovi, dio povrća, hrana i šampon za bebe, pelene za
Mulešković: Pokazalo
se da trgovci ipak
nijesu pro teri
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković naglašava da je ova akcija pokazala da privrednici nijesu profiteri i da cijene nijesu visoke zbog marži. - Pokazalo se da je bila nepotrebna hajka na privrednike. Privreda je i ovog puta pokazala solidarnost, kao i u doba pandemije tako i u mnogim drugim slučajevima. Ova akcija je pokazala da privrednici nijesu iskoristili trenutak, da marže nijesu toliko visoke i da zapravo ostali zavisni troškovi utiču na ovakav rast cijena. Jasno je da se sa ovom akcijom izbio argument Vladi da može čak i da razmišlja o uvođenju ovog dodatnog doprinosa, koji osim što jeste dvostruko oporezivanje, može da dodatno optereti privredu koja je u veoma teškoj situaciji, a na kraju će sve to morati da plaćaju građani kroz rast cijena - poručio je Mulešković.
bebe, higijenski ulošci, šampon za odrasle, deterdžent...
Kako je Pobjedi kazala direktorica marketinga kompanije Voli Olivera Lakonić, pojačano je interesovanje kupaca za namirnice obuhvaćene akcijom. Takođe je navela da su višestruko povećali broj proizvoda koji su sniženi i da se nijesu ograničili na 25. Voli će, kako je istakla, u narednom periodu širiti paletu sniženih proizvoda.
- Snizili smo veliki broj proizvoda koji se najčešće kupuju i koji imaju najveću prolaznost. Obezbijeđene su dovoljne ko-
ličine, nema bojazni da će doći do bilo kakve nestašice. Građani su pozitivno reagovali i nijesmo imali primjedbi ni na proizvode, ni na njihovu dostupnost - istakla je Lakonić. Sead Franca iz kompanije Franca očekuje da će građani osjetiti dobrobiti ove akcije jer su se svi potrudili, kao i dobavljači.
- Čak smo se potrudili i da bude šira ponuda. Franca je izašla sa 41 artiklom. Bili smo skučeni vremenom za ovu akciju, ali se nadamo da ćemo u narednih dva mjeseca proširiti lepezu proizvoda. Već neko-
liko mjeseci traje ograničenje marže na ulje, šećer, brašno… –kazao je Franca i poručio kupcima da će biti dosta namirnica i da ne bude euforije.
- Neće biti nestašice, građani da ne kupuju veće količine proizvoda - poručio je Franca. Aleksandra Medojević iz Aroma marketa kaže da su podržavali inicijativu kako bi u domenu djelovanja uticali na smanjenje inflatornih i drugih poremećaja na tržištu.
- Zato smo se i pridružili akciji, a sve u cilju zadovoljstva potrošača. Prilikom odabira proizvoda vodili smo računa o
Međutim, Mulešković naglašava da su ovakve akcije morale biti ranije pokrenute i da upravo mjere koje donosi država u ovoj oblasti konstantno kasne.
- Tako da se nadam da će se uporedo sa realizacijom ove kampanje raditi na kreiranju novih aktivnosti, u saradnji sa privredom, koje će imati za cilj suzbijanja inflacije kroz pakete podrške kako građanima tako i privredi. Pozitivna strana ove akcije je i saradnja privrede i Vlade, tj. ponovna želja i volja Vlade da komunicira sa privredom, jer u posljednje vrijeme smo imali potpuni prekid u toj komunikaciji i odluke koje su donijete na takav način su i doprinijele da Crna Gora bude zemlja sa najvećom stopom inflacije - smatra Mulešković koji postavlja pitanje šta je čak i u ovoj akciji, a i u svim ostalim drugim mjerama država uradila da bude solidarna. - Ne bih rekao da imamo odgovor. Već upravo skoro sve mjere koje su se odnosile na smanjenje akciza su ukinute. Jedina pozitivna stvar koja je dala zasigurno pozitivne efekte jeste odluka da se ne mijenja cijena električne enegrije. To treba pohvaliti jer da je došlo i do povećanja te cijene ko zna šta bi bilo sa cijenama u Crnoj Gori - kazao je Mulešković.
različito komentarisali akciju ,,Stop in aciji“, a trgovci obećavaju da će širiti paletu sniženih proizvodaVOLI ĆE U NAREDNOM PERIODU ŠIRITI PALETU SNIŽENIH PROIZVODA: Pojačano interesovanje kupaca Dio sniženih artikala u jednoj od podgoričkih prodavnica
Elfija Muratović: Nijesam zadovoljna, jer su samo snizili one najjeftinije artikle. Nešto što je, recimo, bilo tri eura, snizili su ga na 2,70 eura, kafu po cent, jaja nekoliko centi, ništa mi nijesu pomogli. Nek se ne trude ni ovo.
Iz AD Luka Kotor se nadaju uspješnoj turističkoj sezoni
Rade Ćorović: Dobro je za građane, ali i da su popusti malo veći bilo bi bolje. Dobro ipak, ako je već počelo, nadam se da će se nastaviti duže. Ja i supruga smo sami, ćerka po Americi zarađuje dosta novca i sin advokat ovdje, tako da smo mi oslobođeni brige.
Aleksandra Božović: Podržavam ovu akciju, mislim da su cijene već bile otišle u nebesa, tako da svaka vrsta akcije ovog tipa je dobrodošla i mi kao građani smo zadovoljni i nadam se da će biti još. Takođe se nadam da će se proširiti lista proizvoda i da će se produžiti i nakon maja. Kako sam čula, u junu će pojeftiniti novu korpu proizvoda tako da je svakako dobro.
KOTOR - Uplovljavanjem
kruzera „Viking Sky“, 21. marta, u Kotoru je počela kruzing sezona, a iz AD Luka Kotor najavljuju da će ove godine sezona biti odlična. Prvi veći kruzer „Viking Sky“ doveo je 908 putnika i 446 članova posade, a prema planu već 11. aprila u kotorskoj luci boraviće čak pet kruzera.
Kotor je, nakon Venecije i Dubrovnika, treća luka u Jadranu, nezaobilazna i jedinstvena destinacija, što potvrđuju i najave za ovu sezonu, a to je da će biti 460 uplovljavanja brodova, koji će dovesti oko 600.000 turista. Iz AD Luka Kotor Pobjedi je rečeno da je evidentan povratak putnika na kruzerima, te da su kapaciteti brodova skoro potpuno popunjeni.
Milutin Mališić: U ovoj situaciji akciju ocjenjujem kao izuzetno dobru. I to podržavam i nadam se da će se produžiti makar do kraja godine. Doći će i nova vlast pa se nadamo da će nastaviti sa ovim za stanovništvo pozitivnim akcijama.
On procjenjuje da će se privreda uvijek odazvati na poziv za pomoć i podršku građanima i da sa druge strane i država mora da izađe u susret i da upravo sa privredom komunicira u tom dijelu smanjenja ostalih nameta kako ne bi u kasnijem periodu došlo do povećanja cijena proizvoda jer su na gubitku ili zbog toga što se povećavaju određeni troškovi. - Činjenica je da smo prije mjesec dana podigli određene akcize, poreze i sve ostalo, a tek nakon toga sprovodimo akciju za smanjenje cijena malo je nelogična. Imate određena gazirana pića i čokolade koje su u akciji, a prije samo mjesec
Nada Brajović: Nije to neka razlika u cijeni i da se na to može računati. Nadam se, međutim, da će trajati. I onda da li su to artikli koje smo navikli da kupujemo. Većinom su to jeftiniji proizvodi i na koje nijesmo navikli, koliko sam vidjeli. U svakom slučaju sve je pohvalno, i da to bude duže, da traje ne jednokratno kako su oročili do maja. Što se tiče cijena to je veća matematika, i sve je nevjerovatno skupo. Zadnju godinu neki proizvodi su ,,skočili“ i 50 odsto.
dana država je iskorisila argument da to nijesu zdravi proizvodi i povećala akcize. To su neke kontradiktorne odluke u samo mjesec dana i to su odluke koje nam govore da nemamo jasan plan, dugoročni, na koji način možemo i želimo da se borimo protiv daljeg rasta cijena - poručuje Mulešković. Na kraju zaključuje da se definitivno moraju donijeti paketi podrške kako za građane tako i za privredu, da država oslobodi privredu dodatnih opterećenja i da smanjuje postojeća kako bi na taj način pokazali solidarnost prema privredi i građanima. N. KovačevIć
Foto: M. BaBovIć
U 2022. godini u Kotor je bilo 434 dolaska brodova sa kojima je dovezeno 418.174 putnika. Po planu za ovu godinu, ta brojka uz moguće svakodnevne izmjene biće 459 dolazaka kruzera sa 581.693 putnika.
I direktor Turističke organizacije Kotora Jovan Ristić očekuje ove godine veći broj turista za nekoliko procenata i poručuje da je TO spremna za ovogodišnju turističku sezonu.
– Ako je pratiti trend rasta iz
prethodnih godina, očekujemo veći broj turista ove sezone za nekoliko procenata. U TO Kotor spremni smo za predstojeću sezonu, promotivne aktivnosti su dijelom završene, a one vezane za digitalni marketing traju tokom cijele godine. Što se tiče ostalih službi koje su važne za normalno odvijanje sezone i one su spremne i uvjeren sam da će obaviti posao na najbolji način - kaže Ristić. Problem sa saobraćajnim gužvama u Kotoru, kaže Ristić, biće donekle riješen implementacijom novog
programa na kojem se radi. - Nažalost, ove godine neće biti završeni radovi na izgradnji novih hotela na teritoriji naše opstine, ali i ti radovi teku planiranom dinamikom. Kada je u pitanju projekat žičare Kotor – Lovćen, njeno otvaranje je najavljeno u julu, što će umnogome doprinijeti još boljoj promociji i pozicioniranju turističke ponude grada Kotora – kazao je Ristić. Ristić kaže i da se očekuje veći broj dolazaka turista sa kruzera jer će od aprila ove godine svi smještajni kapaciteti biti
To Montenegro iznajmio hangar Montenegro Airlinesa u stečaju
PODGORICA - To Montenegro iznajmio je hangar Montenegro Airlinesa u stečaju, potvrđeno je TVCG.
Zakup počinje 1. aprila i trajaće godinu, a osim To Montenegra, hangar će određeni broj dana u mjesecu iznaj -
mljivati i JAT tehnika. Dogovor o iznajmljivanju hangara i kancelarija na podgoričkom aerodromu postignut je sa stečajnim upravnikom MA Milanom Radulovićem, nešto više od dvije godine od osnivanja nove državne avio-kompanije.
Iznajmljivanje hangara i kancelarija olakšaće To Montenegru održavanje aviona. Oni su do sada koristili kontejnere koje su ranije postavili na aerodromu u Golubovcima. Menadžment državnog avio-prevoznika ranije je u više navrata pokušavao da
dostupni turistima, za razliku od prethodne tri godine, kada je maksimalna popunjenost smještajnih kapaciteta bila ograničena na 30%. Kada je u pitanju izletnički turizam, Ristić navodi da je prošle godine Kotor posjetilo 307.795 izletnika, a da se ove godine očekuje porast, odnosno da će broj izletnika biti veći od 350.000. Do 23. marta ove godine Kotor je posjetilo 15.113 izletnika, najvećim brojem iz Francuske, Turske, Njemačke i Velike Britanije. Iv. K.
se dogovori o iznajmljivanju hangara sa bivšim stečajnim upravnikom MA Sašom Zejakom
On je, neposredno po osnivanju To Montenegra, odbio njihovu ponudu da im za 10.000 eura mjesečno iznajmi hangar i alat za održavanje aviona. Umjesto toga, Zejak je tražio da potpišu ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, kroz koji bi stečajna uprava nudila To Montenegru usluge održavanja vazduhoplova, keteringa i drugih djelatnosti koje državna kompanija ne obavlja. Bivši radnici MA tada su tvrdili da je cijena koju To Montenegro nudi za zakup hangara višestruko manja od vrijednosti zakupa, te da taj zakup ulazi u stečajnu masu iz koje oni treba da naplate svoja potraživanja.
Avion To Montenegro
U nedostataku prostora za održavanje aviona To Montenegro je tokom 2021. iznajmljivao hangar Vektre aviation, koji je plaćao 1.000 eura po danu. Stečaj u MA uveden je u aprilu 2021. godine. R. P.
PODGORCA - Crveni
krst Crne Gore je u okviru projekta prekogranične saradnje ,,Briga o starijima
Crna Gora – Albanija – Bosna i Hercegovina“ koji se sprovodi uz finansijsku podršku Crvenog krsta
Italije organizovao obuku za volontere na temu ,,Briga o starijima“ koja je realizovana u periodu od
24. do 26. marta u Domu solidarnosti u Sutomoru.
Kako je saopšteno iz Crvenog krsta, obuka je organizovana u cilju sticanja znanja i vještina potrebnih za rad sa starijim osobama. - Tokom tri dana obuke učesnici/ce su imali priliku da nauče više o uslugama podrške za starije u zajednici, ulozi i obavezama volontera, procesu starenja, zdravom starenju, porodičnom sistemu, komunikaciji sa starijima, prevazilaženju izazova u radu, mapiranju potreba i organizovanju podrške, izvještavanju, prevenciji padova i prvoj pomoći - naveli su u saopštenju.
Jedna od učesnica iz Crne Gore Jovana Šobić iz Opštinske organizacije Crvenog krsta Bar je, u razgovoru na-
Ministar unutrašnjih poslova obratio se na 3. Dunavskoj bezbjednosnoj konferenciji u Briselu
PODGORICA - Savremeni bezbjednosni izazovi nameću potrebu jedinstvenog pristupa u suočavanju sa sigurnosnim prijetnjama, a Crna Gora daje aktivan doprinos kvalitetnom regionalnom i međunarodnom uvezivanju na ovom planu, poručio je ministar unutrašnjih poslova Filip
Adžić obraćajući se na 3. Dunavskoj bezbjednosnoj konferenciji koja se održala u Briselu.
On je istakao uvjerenje da će
ovaj vid promovisanja vladavine prava i jačanja međunarodne policijske saradnje u okvirima Strategije EU za Dunavsku regiju pospješiti implementaciju novog akcionog plana u prioritetnoj oblasti 11 – Bezbjednost i omogućiti bolji odgovor na izazove organizovanog kriminala, neregularnih migracija, krijumčarenja.
U svjetlu jačanja međunarodne policijske saradnje, akcentovao je značaj učešća Crne Gore u aktivnostima Evropske multidisciplinarne platforme
za borbu protiv kriminalnih prijetnji, a po ugledu na lidere EMPACT-a i Crna Gora insistira na većoj obazrivosti organa za sprovođenje zakona u odnosu na neregularne migracije, krijumčarenje i trgovinu ljudima, sa naročitim osvrtom na ukrajinske državljane, te u tom smislu intenzivno razmjenjuje informacije sa ostalim članicama Interpola i Europola i trećim stranama.
– Potvrda naše dobre saradnje su i posljednje akcije kojima smo zadali udarce organizo -
Ruski državljanin pao sa paraglajderom iznad Sokolina
vanim kriminalnim grupama, a u ovoj borbi nema privilegovanih, bez obzira iz kojih struktura dolaze – poručio je Adžić. Istakao je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali i Crna Gora kao država ponosna što smo prvi u regionu pružili blagovremeni odgovor na masovni priliv lica iz Ukrajine na identičan način kao države članice EU, a Vlada Crne Gore je u cilju nastavka podrške donijela odluku o produžavanju privremene zaštite za lica iz Ukrajine na još godinu dana. N. K.
PODGORICA - Ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Danilovgrad uspješno su danas okončali akciju spasavanja povrijeđenog paraglajderiste. Naime, ruski državljanin Sergej (43) pao je sa paraglajderom iznad Sokolina u Danilovgradu.
- Ekipa HMP Danilovgrad u 13.50 sati dobila je poziv od stra-
ne pripadnika MUP-a da je nepoznato lice vitalno ugroženo u planinskom predjelu – Sokoline, opština Danilovgrad. Na veoma nepristupačnom terenu, ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć pristupila je u saradnji sa pripadnicima Službe zaštite i spašavanja kako bi pružili pomoć i adekvatno zbrinuli povrijeđenog paraglajderistu- saopštio je ZHMP. R. P.
kon obuke, izjavila da je prezadovoljna. - Bilo je jako zabavno, razgovarali smo o mnogim stvarima, zdravom starenju, komunikaciji, našoj ulozi u zajednici i uz druge zanimljive aktivnosti smo stekli dodatno znanje. Imali smo priliku da čujemo razna iskustva volontera iz Albanije i Bosne i Hercegovine, kao i da podijelimo svoje - dodaje Jovana ističući da je tokom obuke poboljšala komunikaciju na engleskom jeziku i stekla nove prijatelje iz Albanije i Bosne i Hercegovine.
Trening su vodili treneri iz Crne Gore u skladu sa priručnikom koji je za rad u ovoj oblasti kreirala Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.
Na obuci su, pored predstavnika opštinskih organizacija Crvenog krsta Andrijevice, Bara, Cetinja, Kolašina, Nikšića, Herceg Novog i Rožaja, učestvovali i predstavnici Crvenog krsta Italije, delegacije švajcarskog Crvenog krsta u Bosni i Hercegovini, Crvenog krsta Albanije i Društva Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine.
PODGORICA - U nikšićkom naselju Kapino Polje juče ujutro je jedna osoba nastradala od strujnog udara. Kako je portalu RTNK pojašnjeno, u pitanju je vozač kamiona koji je podigavši kipu dotakao dalekovod.
Ekipa Hitne pomoći bezuspješno je pokušavala reanimacijom da Nikšićanina vrati u život. Njega su iz kamiona, inače, evakuisali pripadnici Službe zaštite i spašavanja Nikšić. R. P.
Crna Gora se uskladila sa odlukama Savjeta Evropske unije o restriktivnim mjerama zbog ozbiljnog kršenja ljudskih prava
PODGORICA – Crna Gora se uskladila sa odlukama
Savjeta Evropske unije o restriktivnim mjerama zbog ozbiljnog kršenja ljudskih prava i zloupotreba. Aktuelnim, restriktivnim mjerama, proširuje se spisak osoba i firmi koje se
nalaze na crnoj listi EU. Na proširenoj listi, kako se može vidjeti u dokumentu Savjeta EU, nalazi se devet novih imena - komandir moskovske policijske stanice Aleksan-
der Geoorgievič Fedorinov, ruski major-general Aikolaj Anatolevič Kuznjecov, poručnik Ramil Rakmatulovič Ibatulin, talibanski ministar za visoko obrazovanje Neda
Mohamad Nadem i drugi..., prenosi Portal RTCG. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj saopštio je da je Savjet EU ovu odlu-
ku usvojio 7. marta. Sa odlukama su se uskladile sve zemlje kandidati za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu, sem Srbije.
Srbija je jedina zemlja kan-
didat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja se nije uskladila ni sa prethodnih 15 odluka Savjeta EU o restriktivnim mjerama zbog Ukrajine, koje su donijete u januaru i februaru ove godine i julu, septembru i novembru 2022. R.
krst učestvovao u projektu prekogranične saradnje ,,Briga o starijima Crna Gora – Albanija – Bosna i Hercegovina“Obuka da pOmOgnu starima: Detalj sa seminara
Predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović za Pobjedu kaže da povećanje zarada ne može preko noći popraviti zdravstvenu uslugu. Ona smatra da odgovornost nije na doktorima nego na državi, te da je ključno povećati broj ljekara, uvesti protokole i standarde kao i regulisati elektronski sistem zakazivanja koji, prema njenim riječima, sada ništa ne valja
preko 2.000 eura
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje za Pobjedu su rekli da je u januaru najveća ukupna neto zarada sa ostalim ličnim primanjima ljekara u Kliničkom centru iznosila 4.423 eura. Zatim slijede iznosi od 4.236, 3.802, 3.800 kao i 3.776 eura.
Medicinska sestra za isti period u Kliničkom centru primila je sa svim dodacima 2.128 eura. Među najvećim platama medicnskih sestara su i iznosi od 1.998 eura, 1.912, 1.886 kao i 1.688 eura.
– Najveća ukupna neto zarada sa ostalim ličnim primanjima ljekara u opštim bolnicama, obračunata za januar, iznosila je 4.799,25 eura. Zatim slijede iznosi od 4.634, 4.417, 4.366, kao i 4.190 eura. Medicinskim sestrama isplaćeno je 1.553, 1.517, 1.464, 1.424, 1.386 eura … – naveli sui z Fonda.
Iako su se u domovima zdravlja žalili da su im plte umanjene nakon ukidanja kapitacija, prema podacima Fonda one su ostale na istom nivou.
Tako je prije ukidanja kapitacije, najveća ukupna neto zarada sa ostalim ličnim primanjima izabranog doktora, obračunata za novembar 2022. iznosila čak 3.240, a medicinske sestre, odnosno tehničara u timu izabranog doktora, za isti mjesec čak 1.177 eura. U januaru nakon ukidanja kapitacije izabranom doktoru isplaćeno je 3.264 eura, dok je najveća ukupna neto zarada medicinskoj sestri za isti mjesec iznosila 1.431 eura.
ljekara u Crnoj Gori od prošle godine unaprijeđen je i neuporedivo bolji nego ranije. Ipak, u zdravstvu se, prema mišljenju mnogih građana sa kojima je Pobjeda razgovarala, nije ništa promijenilo. I dalje se mjesecima čeka na pregled, a kod pojedinih specijalista do termina se i ne može doći.
Slavko Radović, koji je u petak ujutro izašao iz Poliklinike Kliničkog centra, kaže da boljitka nema, te da ga i neće biti ukoliko se ljekari ne posvete više poslu u javnom zdravstvu.
On nam je ispričao da je sa doktorom trebao da dogovori operaciju kičme, ali da su ga vratili i rekli mu da dođe krajem sljedeće sedmice. - Rečeno mi je da će ovog petka odrediti termin. Međutim, od toga ništa. E, tako se stvaraju gužve. Svakome je lijepo primiti veće pare, ali ne mogu da se posvete na sto strana jednako. To mora uticati na kvalitet rada. Ovdje u Kliničkom su odbili da me snime i uputili privatno. Kaže ,,dođi tu i tu“. Ja dođem,
kad tamo isti doktor koji me uputio. Uzima me za ruku i uvodi – rekao je Radović.
A njegova sugrađanka, koja je željela da ostane anonimna, ogorčena je na zdravstveni sistem.
DUGA ČEKANJA
Kaže da je čekala dva sata kod grudnog hirurga, ali da je bar završila pregled. Žali se da ne može dobiti termin za skener.
- Treba da uradim skener tek pred Novu godinu. Mogu umrijeti dok ga snimim.
Mislila sam da će biti bolje kada se povećaju plate. Ali, od toga nema ništa. Najbolje je kod privatnika. Ko ima para, neka se liječi, ko nema nek śedi doma – kaže ova sugrađanka. Nezadovoljan je i Goran Bokan. Priča da ne ide često kod doktora, ali kad ode to bude katastrofa.
– Gužve su i čekam po tri-četiri sata da uđem kod doktora, da ne govorim o tome da ne mogu doći do termina kod pojedinih specijalista. Godinu i po ne mogu uraditi sni-
manje za osteoporozu – rekao je Bokan. On je ipak pohvalio odnos ljekara prema pacijentima. Da su ljekari korektni prema pacijentima smatra i Radmila Radonjić. Ono što joj smeta je, kako kaže, što joj je svaki uput zakazan za najmanje tri do četiri mjeseca.
- Velike su gužve. Ne znam da li fale ljekari, ali nešto nije regulisano kako treba i nešto se mora mijenjati – poručuje Radonjić. Sa druge strane, u Ljekarskoj komori smatraju da odgovornost za loše stanje u zdravstvu nije na doktorima nego na državi.
du predsjednica te komore dr Žanka Cerović
Komentarišući nezadovoljstvo pacijenata zbog nemogućnosti da zakažu pojedine preglede, ona naglašava da je, između ostalog, za to odgovoran i elektronski sistem zakazivanja koji, kako kaže, ,,ništa ne valja“. - Mi stalno tamo otvaramo neke termine. Na magnet, recimo jedan pacijent može da bude zakazan tri puta, a ljekar ne može to da vidi. Magnet ima pravo da zakaže ljekar specijalista, konzilijum za magnet kao i izabrani ljekar u Domu zdravlja – kazala je dr Cerović.
zarade ne mogu preko noći da dovedu do bolje zdravstvene usluge.
– Većom platom mogu se povući ljekari iz privatnog u javni sektor i mogu se stimulisati mladi ljekari da ostanu ovdje. Dakle, treba vrijeme i uopšte da se stimulišu ljudi da upisuju medicinu i da ostaju u zemlji. To se radi tim relativno boljim plaćanjem -kazala je dr Cerović.
može da obavi pregleda. To je osnova rada i planiranja. Potrebna je i analiza koliko ima specijalista, koliko ih treba, koliko ih ide u penziju,
domova zdravlja…-
kazala je za Pobje-
Ipak, prema njenom mišljenju, to se kod nas nije desilo. Cerović kaže da je veliko nezadovoljstvo i među ljekarima jer im se, tvrdi ona, uprkos povećanju, plata nakon ukidanja ili smanjenja velikog broja nadoknada svela na iznos koji je ranije bio. – Specijalizantima smanjuju nadoknade za odvojeni život, zatim zabrana dopunskog rada u privatnim ambulantama, smanjuje se plaćanje za dopunski u KCCG, zatim za dežurstva. Od novembra nijesu isplaćeni ni konzilijumi kao ni komisije nikakve, tako da naša plata u suštini, suma sumaris, kada se sve sabere uopšte nije povećana –tvrdi dr Cerović.
LGBT forum „Progres“ za tri posljednja mjeseca podnio 24 prijave zbog govora mržnje, pravosuđe tokom prošle godine neaktivno
PODGORICA - LGBT forum „Progres“ je u periodu od 23. decembra 2022. do 23. marta ove godine Upravi policije podnio 24 prijave za govor mržnje usmjeren protiv LGBTI osoba, saopšteno je iz te organizacije.
U brošuri koju su objavili pod nazivom „Pregled slučajeva govora mržnje i zločina iz mržnje usmjerenih protiv LGBTI zajednice“, navodi se da, sudeći po statistici sudova i obradi pravosnažnih presuda, u Crnoj Gori ne postoje govor mržnje i diskriminacija usmjereni protiv LGBTI osoba, ali da to nema uporišta u stvarnosti. Crnogorski sudovi su tokom 2022. godine imali u radu 76 predmeta kojima je procesuirana diskriminacija ili drugi oblici napada na pripadni-
ke LGBT zajednice. Od njih je riješeno svega 15, a neriješenih je 61. Tako je podgorički sud od 47 predmeta završio osam, pred budvanskim je bilo devet, a riješili su tri, dok je
U brošuri se navodi i da je bilo 60 predmeta u kojima su zahtjevi za pokretanje za prekršajnog postupka podnijeti sudovima za prekršaje u 2022. godini (novi predmeti) i 16 predmeta iz ranijih godina (stari predmeti)
bjelopoljski sud za prekršaje od 20 predmeta ove vrste riješio četiri.
U brošuri se navodi i da je bilo 60 predmeta u kojima su zahtjevi za pokretanje za prekršajnog postupka podnijeti sudovima za prekršaje u 2022. godini (novi predmeti) i 16 predmeta iz ranijih godina (stari predmeti).
– Na kraju godine završeno je 15 ili 19,74% predmeta –zaključak je LGBT foruma
„Progres“ koji je iznešen u brošuri.
Od ukupno 76 predmeta u radu, u četiri predmeta su prekršaji procesuirani u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije, dok su u ostalim predmetima prekršaji procesuirani u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru, ali su isti prepoznati kao prekršaji sa elementima diskriminacije i napada na pripadnike LGBT zajednice.
Ukazali su na izuzetno ozbiljan problem govora mržnje usmjerenog prema LGBTI osobama u Crnoj Gori i odsustvo adekvatnih mehanizama sistemske zaštite za LGBTI osobe, koje su svakodnevno na meti mržnje, diskriminacije i nasilja. Problematizovana je i činjenica da se njhove prijave procesuiraju po Zakonu o javnom redu i miru, te u tom smislu Sud za prekršaje podnosio -
ca prijave smatra oštećenim, a ne cijelu zajednicu. - Dodatno, postavlja se pitanje zašto podnosioci prijave Uprave policije opis činjeničnog stanja vežu za okolnosti iz
UNECE pokrenula istraživanje o pristupu ključnom resursu od kojeg zavisi život čitave zajednice
PODGORICA – Kako klimatske promjene postaju izraženije, time i dostupnost vode, posebno pristup vodi za piće, postaju globalni izazov, pa Crna Gora na vrijeme mora da reaguje kako bi preduprijedila da očuva resurs bez kojeg nema života na Zemlji.
To je ocjena sagovornika Pobjede koji ukazuju da obezbjeđivanje i dostupnost stanovništvu vode postaje izazov za mnoge zemlje, što traži konkretne korake temeljene na adekvatnim procjenama i istraživanjima.
Uzimajući u obzir ove aspekte, Institut za javno zdravlje Crne Gore uz podršku UNECE (ko-sekretarijata Protokola o vodi i zdravlju) i lokalnih ekspertkinja, pokrenuo je u januaru pilot projekat za procjenu situacije u pogledu ravnopravnog pristupa vodi, sanitarijama i higijeni.
Procjena, odnosno samoprocjena (uključeni akteri dali podatke) je sprovedena u okviru Protokola o vodi i zdravlju – koji je Crna Gora potpisala 2020. godine, a uzeti su u obzir geografski dispariteti, problem pristupačnosti i specifične barijere sa kojima se suočavaju ranjive i marginalizovane grupe.
Prava i Prioriteti
Kako je Pobjedi kazala vodeća konsultankinja na ovom projektu Mirjana Vlahović-Andrijašević, u tu svrhu kreirane su revidirane bodovne kartice sa pitanjima o ravnopravnom pristupu vodi, sanitaciji i higijeni.
Prema njenim riječima, odgovori će poslužiti da se utvrdi realno stanje o pristupačnosti vode i sanitacije svim građanima i građankama Crne Gore, kao i da se pristup vodi una-
Institut za javno zdravlje Crne Gore uz podršku UNECE (ko-sekretarijata Protokola o vodi i zdravlju) i lokalnih ekspertkinja, pokrenuo je u januaru pilot projekat za procjenu situacije u pogledu ravnopravnog pristupa vodi, sanitarijama i higijeni. Rezultati će biti prezentovani u maju ove godine
prijedi u onim djelovima zemlje gdje nije dovoljno razvijen, kako bi se osiguralo puno ostvarenje ljudskog prava na vodu i sanitaciju. – Načela ljudskih prava ističu potrebu za aktivnim osmišljavanjem politika za obezbjeđivanje vode i sanitacije koje postavljaju kao prioritet
i rješavanje potrebe ranjivih i marginalizovanih grupa. Iskustva Francuske i Portugala su pokazala da proces samoprocjene, kroz uključivanje širokog kruga aktera i njihovom bliskom saradnjom, podiže svijest i olakšava razumijevanje potrebe ravnopravnosti u pristupu vodi i sanitaciji, či-
me se takođe podstiče i kreativno mišljenje – kazala je Vlahović-Andrijašević.
Ona je naglasila da je cilj pilot projekta da se ukaže na to kakav je opšti nivo pristupa vodi i kanalizaciji, stepen njene dostupnosti, ali i da se podstakne saradnja aktera koji se bave vodosnabdijevanjem, sanitaci-
jom i higijenom, kao i građana ka postizanju odgovornog i smislenog korišćenja ovog prirodnog resursa.
Najavila je da će preliminarni rezultati pilot projekta biti prezentovani na okruglom stolu u maju, koji će okupiti i stručnjake/inje za vodosnabdijevanja i ekološke građan-
ske aktiviste/inje iz zemlje i inostranstva, kao i domaće institucije i ustanove na svim nivoima.
Ugrožena
dragocjenost
Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kazao je za Pobjedu da je upravo zimska suša u Evropi pokazala da voda postaje dragocjenost, naročito ako se uzme u obzir činjenica da su zabrinjavajuća i kolebanja, odnosno konstantan pad nivoa podzemnih voda.
– Moramo uložiti novac, vrijeme i ekspertizu da sačuvamo vodu u Crnoj Gori. Ništa drugo neće biti bitno kada ostane-
Osvrt
Najnoviji medijski iskorak RTCG u plasiranju priče o velikom broju žrtava služi kao podrška izbornim kampanjama prosrpskih partija, ali i kao doprinos ove medijske kuće zaokruživanju političkog i ideološkog diskursa neistina koji danas dominira u Crnoj Gori
statistiku“ o 2.500 žrtava NATO bombardovanja.
bića prekršajnih djela, odnosno za Zakon o javnom redu i miru i Zakon o prekršajima, a ne za Zakon o zabrani diskriminacije i člana koji se veže za govor mržnje, te se otvara pi-
tanje zašto sudovi ne vraćaju na doradu i prekvalifikaciju takve predmete i da li je cilj presuda stvaranje nepouzdane statistike kakvu danas imamo – istakli su iz te NVO. j.M.
Vlahović-Andrijašević je objasnila da će istraživanje čiji je cilj procjena situacije u pogledu ravnopravnog pristupa vodi, sanitarijama i higijeni, biti sprovedeno u svim opštinama, odnosno obuhvatiće 151 državnu instituciju, ustanovu, kao i lokalnu samoupravu, privredna preduzeća i međunarodne i nevladine organizacije.
- Korisnička grupa je velika i obuhvata stanovnike/ce gradskog i ruralnih područja, korisnike/ce: zdravstvenih objekata, obrazovnih objekata, domova za stare, osobe sa invaliditetom, zatvorenike/ce, lica koja žive u kolektivnim centrima i kampovima, beskućnike/ce, putnike/ce i nomadske zajednice, lica koja žive u stambenom prostoru bez bezbjedne vode za piće i sanitacije, lica bez pristupa bezbjednoj vodi za piće, sanitaciji i higijeni na radnom mjestu kao i korisnike/ce pijaca i javnog prevoza – navela je Vlahović-Andrijašević.
mo bez vode. Poslije najsuvljeg ljeta u 500 godina Evropu je pogodila i zimska suša. Vlade zemalja EU uvode hitne mjere zbog manjka padavina i niskog vodostaja na svim jezerima i rijekama. Na Alpima je ove godine palo 63 odsto manje snijega nego što je to prosjek – ističe Dragićević. Koliki je značaj pravovremenog promišljanja problema i kreiranja vizija da se na vrijeme reaguje, pokazuje i primjer Francuske koja je zabilježila niz od 39 dana bez značajnijih padavina, što je najduži period od 1959. od kada se sprovode mjerenja u toj zemlji.
– U devet od 12 prethodnih mjeseci količina padavina u Francuskoj je do 85 odsto manja od prosjeka. Jezero Lak de Montbel je skoro potpuno presušilo, i bilježi 80 odsto manje vode od prosjeka – napominje on.
Dodaje da su ove zime, zbog niskog vodostaja rijeke Rajne u Njemačkoj, brodovi prevozili teret sa pola kapaciteta kako se ne bi nasukali.
Na teritoriji cijele Španije je, prema njegovim riječima, još od januara 2022. proglašena suša.
– Katalonija je pogođena toliko
da su već sada uveli restrikcije i to 40 odsto manje potrošnje vode za poljoprivredu i 15 odsto manje za industriju. Dnevna potrošnja za građane smanjena je sa 250 na 230 litara vode po stanovniku - kazao je Dragićević dodajući da je u januaru španska vlada donijela odluku da uloži 23 milijarde eura u zaštitu i poboljšanje vodosnabdijevanja.
MAnjAk PAdAVInA VOdI u re StrIkcIje Ističe i da u našem susjedstvu situacija nije bolja, pa je tako u Italiji vodostaj rijeke Po 61 odsto niži od februarskog prosjeka.
– Na sjeveru Italije bilo je 40 procenata manje padavina od prosjeka pa vlada planira formiranje tima koji će se baviti samo problemima suše i nedostatka vode. U djelovima Austrije i Švajcarske se ili uvode restrikcije ili se radi na planu restrikcija zbog manjka snijega ove zime i malo kiše - kazao je Dragićević. On upozorava da opsežna i kompleksna istraživanja dokazuju da je nivo podzemnih voda 15 odsto manji na teritoriji cijele Evrope i da ne pokazuje znake oporavka. n. k.
Konstatacija o tome da postoje tri nivoa prevare: laži, proklete laži i statistika, je poznata širom svijeta. Izvorište ove izreke je teško utvrditi, ali postoji konsenzus da je ovu frazu popularizovao američki pisac Mark Tven.
Istinitost ove izreke se makar jednom godišnje potvrđuje u Crnoj Gori i u Srbiji.
Godišnje obilježavanje NATO intervencije u SRJ 1999. godine i pomen žrtvama tog bombardovanja nas podsjete na spremnost političkih elita da manipulišu tuđom patnjom i konstruišu kolektivno sjećanje na kojem mogu zaraditi političke poene.
Na osnovu do sada jedinog urađenog istraživanja, koje je kompletirao Fond za humanitarno pravo, neke od činjenica vezane za stradale u NATO bombardovanju su slijedeće:
- u NATO bombardovanju SRJ je poginulo 756 ljudi;
- od toga je bilo 452 civila i 304 pripadnika oružanih snaga;
- 206 stradalih civla su bili srpske ili crnogorske etničke pripadnosti;
- 218 ubijenih civila su bili Albanci, 14 Romi, a 14 pripadnici drugih nacionalnosti;
- u bombardovanju je stradalo 275 pripadnika Vojske Jugoslavije (VJ) i MUP-a, kao i 29 pripadnika Oslobodilačke Vojske Kosova (OVK);
- ukupno 261 osoba ubijena je na teritoriji Srbije, 10 u Crnoj Gori, a 485 na Kosovu.
Država Srbija još nije završila posao utvrđivanja tačnog broja žrtava NATO bombardovanja. Skupština Srbije je 2022. godine odbila zahtjev da se formira komisija čiji bi zadatak bio utvrđivanje ove krvave statistike. Kao posljedicu ovog nečinjenja imamo neutemeljene narative o broju žrtava koji se iz godine u godinu povećava u skladu s potrebama srbijanske vladajuće elite. Sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom posljednjih nekoliko godina uspio da nametne „emotivnu
Vučićevi istomišljenici i njegova politička pješadija u Crnoj Gori ga prate marševskim korakom i koriste ogromni mobilizacioni potencijal ove neutemeljene statistike u tekućim izbornim kampanjama. Najnoviji medijski iskorak RTCG u plasiranju priče o velikom broju žrtava služi kao podrška izbornim kampanjama prosrpskih partija, ali i kao doprinos ove medijske kuće zaokruživanju političkog i ideološkog diskursa neistina koji danas dominira u Crnoj Gori. U obje države se nametnula statistika koja se ne oslanja na faktografiju otkrivenu istraživanjem i promoviše se razumijevanje ovog događaja i čitave skorije istorije isključivo kroz prizmu kolektivne viktimizacije Srba. Ova statistika ima veliku političku upotrebljivost i simboličku vrijednost. Na nju se oslanja revizionistički i negacionistički spomenik kolektivnoj žrtvi. Autori ovog „istorijskog“ projekta žele da nedvosmisleno pokažu i dokažu nemoralnost i nepravednost tadašnje NATO intervencije. Naravno, svaki viktimološki narativ je djelimično ili potpuno istrgnut iz šireg konteksta, pa ni konstrukcija o nemoralnoj i osvetničkoj vojnoj intervenciji NATO i preuveličavanje broja stradalih nijesu izuzetak. Ovo preuveličavanje služi i kao svojevrsna „šok terapija“ kojom se marginalizuju svi razlozi za tadašnju NATO intervenciju i rastače se naša tadašnja vojno-politička realnost koja je izazvala ovakvu reakciju. Prosto rečeno, ubija se sjećanje na ono što se zaista dogodilo kako se
ne bi postavilo centralno pitanje: zašto je tada došlo do NATO intervencije. Zagovornici političkog diskursa i ideologije srpskog kleronacionalizma u Crnoj Gori predstavljaju tadašnju NATO intervenciju kao agresiju i pokušaj kolonizacije, te kao „bezbožno i tiransko nasilje“ i „nastavak nacifašizma 20tog vijeka“. Naglašena patetika žrtve NATO bombardovanja, koja dominira javnim prostorom u Srbiji i u Crnoj Gori, interpretira ova dešavanja kao nemoralan akt saveza koji je produžena ruka imperijalističke politike SAD-a. Tako bombardovanje NATO-a postaje centralni događaj u konstruisanom sjećanju o krvavim 1990-im. Kao da se tih godina ništa drugo nije dogodilo na našem prostoru?! Oni u Crnoj Gori koji se nalaze na liberalnoj i prozapadnoj strani političke i ideološke barikade, uključujući i potpisnika ovih redova, vide tadašnju NATO intervenciju kao pravno problematičan, ali neminovan akt izazvan nastojanjem srbijanskih vlasti pod kontrolom Slobodana Miloševića da Kosovo etnički očiste od albanskog življa. Međutim, tvrdim stavom o neminovnosti ove vojne akcije mnogi takođe pokušavaju da relativizuju i marginalizuju legitimnu kritiku pravne utemeljenosti tadašnjeg unilateralnog djelovanja NATO. Uvjeren sam da ovakva relativizacija nije usluga istini i pravdi. Bez obzira na suprotstavljene stavove, jedno je sigurno: tadašnje NATO bombardovanje je dunulo vjetar u jedra nacionalistima, učvrstilo već postojeći antizapadni i antiamerički sentiment i dalo šansu prosrpskim i kleronaciona-
Današnji vjerski i politički pomeni poginulima su, kao po pravilu, potkovani porukama koje demonizuju Zapad i svakog ko bi se usudio da kritikuje lokalnu i regionalnu politiku što je dovela do intervencije. Žrtve NATO bombardovanja se bezrezervno pozicioniraju u topli zagrljaj nacionalizma i prestaju biti nevine žrtve pogrešne domaće i međunarodne politike, a postaju simboli nacionalnog stradanja Srba. Mislim da se ovim vrijeđa njihova nevinost i naše sjećanje na njih. Sve žrtve NATO bombardovanja zaslužuju poštovanje i pomen, i za njihove duše ja palim svijeće u mojem dvorištu
lističkim partijama u Crnoj Gori da izvuku političku i izbornu korist iz mitologizacije ove tragedije.
Današnji vjerski i politički pomeni poginulima su, kao po pravilu, potkovani porukama koje demonizuju Zapad i svakog ko bi se usudio da kritikuje lokalnu i regionalnu politiku što je dovela do intervencije. Žrtve NATO bombardovanja se bezrezervno pozicioniraju u topli zagrljaj nacionalizma i prestaju biti nevine žrtve pogrešne domaće i međunarodne politike, a postaju simboli nacionalnog stradanja Srba. Mislim da se ovim vrijeđa njihova nevinost i naše sjećanje na njih. Sve žrtve NATO bombardovanja zaslužuju poštovanje i pomen, i za njihove duše ja palim svijeće u mojem dvorištu.
Problem nastaje kada Crkva Srbije, prosrpske političke partije u Crnoj Gori, kao i Vlada Srbije, ovo poštovanje počnu primjenjivati selektivno i samo na „naše“ žrtve. Ne bi smjeli zaboraviti da današnje pomene žrtvama organizuje i vjerska organizacija čiji su pastiri pričešćivali Crvene beretke prije njihovog polaska u zločinačku misiju na Kosovo. Poštovanje žrtve nestaje onog trena kada „naši“ mrtvi postanu najvažnija, ako ne i jedina, valuta kojom se obilježavaju istorijske godišnjice.
Uvjeren sam da nije moguće odati poštovanje „svojim“ žrtvama, a da se istovremeno ćuti o žrtvama drugih, i o razlozima za sva ta stradanja? Fokusiranje na „naše“ žrtve pomaže da se izbjegne prepoznavanje hiljada albanskih civila na Kosovu koji su mučeni i likvidirani od strane srbijanskih snaga bezbjednosti.
Pomaže da se ne suočimo sa sjećanjem na stotine hiljada izbjeglica u Kukešu i Tropoju, i sa zločinom u zatvoru u Dubravi. Pomaže da se ne suočimo sa činjenicom da su „naši“ vitezovi u maskirnim uniformama počinili ratne zločine protiv civilnog stanovništva i postali đecoubice, silovatelji i pljačkaši. Pomaže da se ne suočimo s činjenicom da je „duša srpskog naroda umrljana krvlju etničkih Albanaca“, kako je opominjao jedan počivši pravoslavni vjerski poglavar.
Piše: Vesna KILIBARDA
PODGORICA – U izdanju renomirane američke izdavačke kuće „Rowman & Littlefield“ početkom ove godine objavljen je Istorijski rječnik Crne Gore, koji je sačinila prof. dr Bojka Đukanović, dugogodišnja profesorica angloameričke književnosti i civilizacije na Univerzitetu Crne Gore, koja se u svom naučnom radu primarno bavi anglosaksonsko-crnogorskim književnim i kulturnim vezama i uticajima.
Od svog osnivanja 1949. godine ovaj nezavisni izdavač specijalizovao se, pored ostalog, za inovativnu udžbeničku literaturu za akademske studije iz oblasti humanističkih i društvenih nauka, kao i za tekstove visokog kvaliteta za studente, istraživače i zainteresovanu čitalačku publiku uopšte.
PETNAEST VJEKOVA
U enciklopedijskoj ediciji Istorijski rječnici Evrope, koju od 1996. godine uređuje Jon Voronov, knjiga o Crnoj Gori po-
Istorijski rječnik sadrži preko 800 jedinica koje se odnose na značajne ličnosti crnogorske prošlosti i savremenosti, kao i na najznačajnije fenomene iz oblasti politike, ekonomije, spoljnih odnosa, religije i kulture Crne Gore
javljuje se kao četrdeset i sedmi naslov. Istorijski rječnik Crne Gore tako se pridružio odgovarajućim izdanjima u kojima su, između ostalih, do sad pojedinačno predstavljene i sve zemlje nastale iz bivše Jugoslavije osim Srbije. Istorijski rječnik sadrži preko 800 jedinica koje se odnose na značajne ličnosti crnogorske prošlosti i savremenosti, kao i na najznačajnije fenomene iz oblasti politike, ekonomije, spoljnih odnosa, religije i kulture Crne Gore. Uz to, u ovu knjigu uključena je obimna hronologija koja obuhvata petnaest vjekova crnogorske istorije, od dolaska Slovena u oblasti južnog Jadrana u šestom vijeku naše ere, preko Duklje i Zete, do Crne Gore, zaključno sa 2020. godinom. U izdanju je data karta Crne Gore, alfabet crnogorskog jezika, razrješenje akronima i skraćenica, kao i rječnik manje poznatih riječi i pojmova
Predstava „Policajci“ u CNP-u povodom Svjetskog dana pozorišta
(većinom turcizama). Knjiga sadrži obimnu bibliografiju literature o Crnoj Gori, prvenstveno na engleskom jeziku, za sve one koji bi željeli da se šire obavijeste o pojedinim temama i pojmovima sadržanim u ovom rječniku. Prema redakcijskim normama u Rječnik je unijeto i pet ilustracija: od diatrete od plavog stakla iz IV vijeka, koja se čuva u pljevaljskom muzeju, preko pečata arhonta Petra i vedute Žabljaka Crnojevića, do portreta Petra II Petrovića Njegoša i Ljuba Čupića
U kratkom predgovoru izdavač Istorijskog rječnika osvrće se na razloge koji su ga uvjerili da jednu ovako obimnu knjigu treba da posveti jednoj tako maloj zemlji, ali i na razloge koji su uticali da njegovu izradu povjeri profesorici Đukanović, ekspertkinji u programima Savjeta Evrope i UNESCO-a za promociju građanskog vaspitanja i ljudskih
prava, čiju dosljednu implementaciju on smatra ključem budućeg razvoja Crne Gore.
DELIKATAN POSAO
U svom predgovoru ovom izdanju autorka, između ostalog, objašnjava koliko je delikatan posao predstavljala selekcija onih ekskluzivno crnogorskih elemenata crnogorske istorije i crnogorskog kulturnog nasljeđa, s obzirom da je, posebno u posljednjih sto godina, Crna Gora koegzistirala u tri razičite južnoslovenske državne zajednice. U obimnom uvodu autorka stranom čitaocu objašnjava da se ovaj Istorijski rječnik odnosi na geografski prostor, odnosno teritoriju današnje Crne Gore, čiju je sudbinu umnogome određivala činjenica da se nalazi na raskrsnici ukrštanja i sukoba interesa velikih sila. Potom se u kratkim sekvencama izlaže istorijski hod Crne Gore od praistorije do naših
PODGORICA – Crnogorsko narodno pozorište obilježiće Svjetski dan pozorišta, 27. marta, izvođenjem predstave „Policajci“ Slavomira Mrožeka, u režiji Aleksandra Jovanovića, večeras u 20 sati na sceni „Studio“.
Prije izvođenja predstave, glumica CNP-a Tihana Ćulafić pročitaće poruku koju na zahtjev Međunarodnog pozorišnog instituta svake godine pišu istaknuti pozorišni umjetnici. Ove godine, poruku je napisa-
la egipatska glumica Samiha Ajoub. Ona je istakla da njeno biće „drhti pod teretom onoga od čega svi mi patimo – pozorišni umjetnici i ostali – od silnih pritisaka i pomiješanih osjećanja zbog današnjeg stanja u svijetu.“
Ona je pozvala da stanu svi zajedno, ruku pod ruku i rame uz rame, da „iz sveg glasa vičemo, kao što smo navikli na scenama naših pozorišta, i pustimo da naše riječi izađu i probude savjest cijelog svijeta, tražeći u sebi izgubljenu suštinu čovječanstva.“ R. K.
dana, nakon čega slijedi osvrt na veličinu, broj stanovnika, jezik, religiju, aktuelni glavni grad i istorijsku prijestonicu, članstvo u najznačajnijim međunarodnim organizacijama i dinamiku kandidature Crne Gore na putu za ulazak u EU. Istorijski rječnik Crne Gore pozicionira se u anglosaksonski akademski svijet na veo-
ma obuhvatan i vrlo pitak način koji će, nesumnjivo, biti od koristi kako specijalizovanim istraživačima ove materije tako i onima, poput studenata, koji se s njom prvi put susretnu.
Inače, na sajtu izdavača, jedan primjerak Rječnika može se kupiti za 225 američkih dolara.
Počinje program „Film kao sredstvo za interkulturni dijalog“
PODGORICA – Program
„Film kao sredstvo za interkulturni dijalog“, koji zajednički organizuju Albanski nacionalni centar za kinematografiju i Filmski centar Crne Gore, počeće danas konferencijom u Tirani.
Pored konferencije koja će okupiti filmske profesionalce iz Albanije i Crne Gore, predstavnike filmskih centara, institucija kulture i ambasada dvije zemlje, program čine i projekcije savremenih crnogorskih i albanskih filmova. Prva serija projekcija filmova biće realizovana u albanskim gradovima od 27. do 30. marta, dok će krajem maja i početkom jula crnogorska publika biti u prilici da pogleda novija ostvarenja albanske kinematografije. Program će biti realizovan u Tirani, Đirokastri, Valoni, Skadru, Podgorici, Gusinju, Ulcinju i Tuzima. U okviru programa, prvo će 27. marta će u Tirani (Nacionalni istorijski muzej) biti prikazani filmovi „Orlovsko gnijezdo“
reditelja Milije Šćepanovića, u 13.10 sati, kao i film „Poslije zime“ reditelja Ivana Bakrača, u 17 sati.
U Đirokastri i Valoni, filmovi će biti prikazani u bioskopima koji su nedavno osavremenjeni i tehnički i infrastrukturno unaprijeđeni uz podršku Interreg IPA projekta CIRCE, koji je realizovan u partnerstvu sa Italijom i Crnom Gorom. Tako će 28. marta će u Đirokastri (City Cinema – Kulturni centar „Musine Kokalari“) biti prikazani filmovi „Mar“ u režiji Milorada Milatovića i „Poslije zime“
Ivana Bakrača, sa početkom u 17 sati. Dan kasnije, 29. marta, projekcije se nastavljaju u Valoni, gdje će u sali „Kinema Vlora“ (Culture Palast „Laberia“) biti prikazani filmovi „Ime mi je Ana“ reditelja Bojana Stijovića i „Igla ispod praga“ reditelja Ivana Marinovića, u 17 sati. Za kraj ovog dijela programa, 30. marta, u Skadru će biti prikazani filmovi „Duga“ reditelja Aleksandra Vujovića i „Igla ispod praga“ reditelja Ivana Marinovića, takođe u 17 sati.
Program „Film kao sredstvo
za interkulturni dijalog“ dio je aktivnosti predviđenih memorandumom o saradnji između Filmskog centra Crne Gore i Albanskog nacionalnog centra za kinematografiju, koji su nedavno u Kotoru potpisali direktori centara Aleksandra Božović i Eduart Makri Predmet Memoranduma je saradnja centara u cilju afirmacije audiovizuelne djelatnosti i kulture, potrebe za razvojem publike, kao i podsticanja filmskih koprodukcija dvije zemlje. Zajednička saradnja partnera će se realizovati kroz brojne programske segmente poput: prikazivanja crnogorskih filmova u Albaniji i albanskih filmova u Crnoj Gori, organizaciju edukativnih programa, radionica i masterklas predavanja, dodatno umrežavanje filmskih radnika Crne Gore i Albanije.
O nastavku programa i projekcijama u Crnoj Gori, zakazanim za kraj maja i početak juna ove godine, publika će biti blagovremeno obavještena. S. V.
PODGORICA – Od dubina emocija do vrhunca drame i ljepote, jednako elegantno i strastveno glumica Nada Šargin umjetničkim nijansama daje život karakterima koje donosi.
I, dok je publika u Crnoj Gori najviše poznaje po televizijskim ulogama, nedavno je imala priliku da je gleda u Crnogorskom narodnom pozorištu, prilikom izvođenja predstave „Nora – lutkina kuća“, u produkciji Narodnog pozorišta iz Beograda.
Kapitulirati nad životom nije opcija, ali i do slavljenja njegove ljepote i žilavosti treba doći, a činjenica je da kroz takvu priču prolazi Šargin ovom predstavom po komadu Henrika
Ibzena, koja prije svega slavi žensku, feniksovsku snagu. Koliko, te da li je lako danas izgubiti sebe, ima li šansi individualac naspram svijeta, te koliko je normalno biti nesavršen, Šargin je govorila za Pobjedu.
POBJEDA: Predstava „Nora – lutkina kuća“ u Podgorici je izvedena na Dan žena. Budući da je tekst nastao u drugoj polovini 19. vijeka, te da je donio veliki progres (u Kini se feminizam naziva „norizam“), kako on govori danas o nama?
ŠARGIN: Vrlo aktuelno. Gomila ljudi koja je gledala predstavu se prepoznala, žena, možda čak i parova. Ibzen je Nori dao veliku životnu snagu, ona se kroz cio komad bori. Bori se za ljubav, za svog muža. Bog joj je poslao velike prepreke i puno njih zaredom tokom komada da bi je iznurio i otvorio joj oči kada svi njeni napori ne budu prepoznati niti validirani kao ljubav od strane njenog muža. To je nešto što je inspirativno, ne samo za žene koje gledaju tu predstavu, nego i za neke muškarce koji su možda u nekim manipulativnim vezama gdje su
Danas previše mladih ljudi, to je dokazano, pate od depresije gledajući tuđe profile nekih tamo „fenomenalnih“, ukrašenih života. To je nedostižno, nije realno, a nije ni istina i to je zanimljivo pitanje danas – kazala je Šargin
oni kao muškarci konstantno kritikovani i kontrolisani. Ne mora uvijek žena biti žrtva takvih odnosa i to je jasno. Nora je inspirativna meni lično, daje mi veliki polet. Samo kada ponavljam taj tekst i kada se spremam da je igram u meni to budi veliku energiju. Kada se sruši njena iluzija o njenom braku ona ide dalje, u nov u život, ali sa istim žarom.
Zanimljivo je da je to napisano osam-devet godina prije Stankovićeve „Nečiste krvi“. Stanković je pisao ono što se dešavalo u našim krajevima. Žene su bile nasilnički ubijane, vođene na silu u manastire, udavane na silu, silovane... Stanković je pisao ono što je vidio, ali je divno što je Ibzen njegovoj junakinji dao krila, mogućnost da radi, da bude samostalna. Danas žene možda imaju više šansi nego prije, a opet možemo čuti gomilu primjera da nikada neće izaći iz braka koji je destruktivan, nasilnički zbog novca i materijalne nesigurnosti ili jer se prosto boje za svoj život pošto muškarci koji ubijaju svoje žene i djecu misle da su njihovi životi njegovo vlasništvo. Ono što svim tim ljudima fali je ljubav, istinska ljubav, prvenstveno prema sebi. Vjerujem da je svi možemo
u CNP-u
toga, toliko žrtava, nesreće... Kao i na ovim našim prostorima. Svaka revolucija je, kako kažu, pojela svoju djecu. I u Beogradu, i kod vas. Samo pojedinac. On mora u sebi da napravi stožer, pa otpor za sve okolo. Da se ne plaši i nauči da kaže: dosta. Kada pojedinac to shvati, neće biti tih što će da nam prodaju laži da bi svoje interese ostvarili. To su ljudi koji imaju ozbiljne poremećaje sistema vrijednosti. Oni lažu i manipulišu i posle kažu: pa šta. Otimaju i ponižavaju i kažu ja imam snagu, ja sam karakter. Može svaki stručnjak da vam kaže da nas oni ne vole, ni nas ni sebe, to je praznina koju nikakva pozicija moći ni gomila novca neće popuniti i dok sve ne prožderu neće se zaustaviti. To su uistinu demonske sile. Svaki pojedinac mora da nađe snagu i glasno kaže: Ne, ti nisi jak jer ti nemaš obraza, ti nisi vitez jer lažeš, ti si slab jer otimaš, ti si gladan ljubavi koju si davno izgubio. To treba da bude jasno, to je istina. Da li je ta osoba naš roditelj, profesor, neki prijatelj, partner, poslodavac, predsjednik države – treba da uočimo i kažemo dosta i odredimo zdrave granice.
Scena iz predstave „Nora – lutkina kuća“
naći. I treba što više pričati na tu temu i na temu kako se do nje dolazi.
POBJEDA: Naslov „Lutkina kuća“ asocira na objektivizaciju, ne samo žena, već i generalno. Gdje je čovjek, nevezano za pol, u svemu tome danas?
ŠARGIN: Recimo nečiji profil na društvenim mrežama je kao lutkina kuća. U smislu prikazivanja sebe u nekom pakovanju. Ti vidiš pakovanje, a ispod njega su druge stvari – slabosti. Svi ih imamo. I svi na svojim stranicama imamo i jedno i drugo – i nešto lijepo i nešto glupkasto. Pojavljivanje u javnosti je takvo. Ljudi su krhki, ranjivi, nesigurni, ne žele da se vide neke stvari jer ne žele biti povrijeđeni i to je okej i onda nekada i stavimo masku. Ali kada ta maska postane identitet i kada se insistira na pakovanju, to je problem. Danas previše mladih ljudi, to je dokazano, pate od depresije gledajući tuđe profile nekih tamo „feno-
POBJEDA: U pojedinim serijama sarađivali ste sa crnogorskim glumcima i rediteljima. Ima li razlike u „glumačkoj školi“ i kako gledate na našu scenu?
ŠARGIN: Ja mnogo cijenim vašu glumačku školu. Glumci ovdje do skoro nisu imali mnogo prilike da snimaju, a sada se to mijenja. Jeste razlika u smislu izraza, ne u emo-
ciji, već u glumačkom izrazu u pozorištu i na filmu. Tu razlika postoji i to svi znaju. Ni na jednoj akademji se filmska gluma ne njeguje kao predmet, što je velika greška. Glumci su ovdje u pozorištu fantastični, radila sam sa Radmilom Vojvodić predstavu i vidjela sam kako oni govore, razmišljaju, pronalaze radnju, motive. To je jedna tehnika koju uči cetinjska
akademija, i mislim da je najbolja, u smislu kako uči mlade i djecu da razmišljaju, govore. Tu i Dubravka Drakić radi veliki posao na akademiji kao profesorica dikcije. Radeći sa crnogorskim glumcima u pozorištu vidjela sam koliko meni fali, ne zato što su moji profesori bili loši, nego ja nisam dovoljno radila na sebi u tom pravcu. I mlade kolege
menalnih“, ukrašenih života. To je nedostižno, nije realno, a nije ni istina i to je zanimljivo pitanje danas. Kada djevojčice, na primjer, vide nekog ko izgleda kao lutka i ima puno stvari koje mu još i poklanjaju jer je ta osoba od „uticaja i značaja“, pomisle da je to istinski život, da je to sreća, a ne mogu to da imaju – od materijalnog do izgleda. A istina je da su različiti filteri ušarenili stvarnost i da biti uticajan znači biti zdrav sa zdravim sistemom vrijednosti, a sigurno ne materijalnim i spoljnim. Mlade ljude, gledajući te profile, sve zbunjuje, imaju pogrešne sisteme vrijednosti, počinju sebe da gledaju kao niža bića. Vrlo je loš uticaj. I veze se pokazuju kao savršene. Ljudima je život koliko divan, toliko i težak. To treba prihvatiti i ne praviti od sebe i drugih nešto što nismo. Ne kažem da treba sad svaki svoj problem da izlažemo javnosti, daleko od toga. I ne kažem da nam nije
koje gledam sa vaše akademije mi se jako sviđaju, veoma su dobri profesori i mislim da je jako dobra škola na Cetinju. To mislim odavno, jer sam prošla i sa prvom generacijom mnogo stvari. Kako razmišljaju, tretiraju tekst, govore – u tome su neprikosnoveni. Međutim, kada je u pitanju film i televizija, akademija bi trebalo da se otvori i da jednom ili dva puta nedjeljno postoje ta predavanja.
potrebno nekada da uljepšamo stvarnost kroz objave na profilima i da se i zabavimo.
Kažem da je kada se pretjeruje u spoljnom i na tome insistira i nameće kao vrijednost to problem. Ljubav i podrška nam trebaju, da je normalno i u redu biti nesavršen i nesimetričan spolja i da je okej nemati gomilu materijalnih stvari i taj osjećaj je sloboda.
POBJEDA: „Čitavo društvo je bolnica mentalno oboljelih, a oni koji bi da ih liječe nisu ništa bolji“. Jesmo li mi danas slični ovom opisu?
ŠARGIN: Nije baš čitavo društvo, ali ima puno poremećaja, raznih. I ja sada pričam neke stvari da bi možda neko uspio da čuje, ali ja to sve primjenjujem na sebi. Ja ne mislim da sam bolja od bilo koga. Znam svoje mane. Svi imamo bar zrno narcizma u sebi. Ali, ima puno ljudi koji misle da su bolji od svih nas, pa nam nešto popuju ili pričaju, a u stvari zvrje od praznine koju ne mogu nikako da popune pa stalno od nas nešto traže. Pisac aludira na ljude koji ne vide svoj mrak i kompleks i misle da mi postojimo samo da bi zadovoljavali njihove narcističke potrebe. POBJEDA: Koja je onda snaga i uloga individualne promjene?
ŠARGIN: To je jedino rešenje. Toliko revolucija je bilo, ratova. Čemu je služio Drugi svjetski rat, kada izgleda nije ni prestao. Ovo što se dešava u Ukrajini mi izgleda kao da nije ni prestajalo. Takva tragedija oba naroda. Šta posle
POBJEDA: Publika u Crnoj Gori najviše Vas pamti po ulozi Marine u seriji „Vratiće se rode“, ali i po ulogama u serijama „Grudi“, „Kalup“, „Dug moru“... Koliko Vam je u profesionalnom smislu važna raznolikost, te i dubina karaktera koje ste tumačili?
ŠARGIN: Veoma važna. Svima nama se manje-više desi to malo ukalupljivanje. Nešto na početku napraviš dobro, naravno da će reditelji da te vide u tom pravcu, to im treba od tebe. Ali onda tebi dođe: nemam više šta tu da kažem, ništa iz mene ne izlazi, ili mi je toliko udobno da moram da mijenjam.. Ja sam uspijevala da kažem da ne želim više, bila na pauzi, odbijala ponude za to nešto slično prethodnim ulogama. Ali, onda krene da se događa nešto što želite. Dogodilo mi se sa ovom ulogom. Jeste stvar priželjkivanja, ali mora i da se kaže. Bilo je jedno vrijeme mnogo tih utučenih, žena koje se muče, i željela sam da ih igram, ali jeste u jednom momentu bilo dovoljno. Ja volim raznolikost, da probam da uđem u tuđu glavu, sa svojim stavovima. Ali, kada nešto novo priželjkujete najbolje je da to novo potražite i u sebi i onda ono privuče takve stvari i spolja.
POBJEDA: Kako gledate na umjetnost u egzistencijalnom, reflektivnom i suštinskom smislu?
ŠARGIN: Uvijek to zavisi i od potrebe, reditelja, pogleda. Neki reditelji se bave političkim, dnevno-aktuelnim temama, stavljaju ih u taj kontekst. Meni lično više prijaju predstave koje se bave odnosima, ljudima. Šta je to u čovjeku što ga stalno muči, mene radi to pozorište kada vidim ljude, život, žar. Svetlana VIŠNJIĆ
Sudeći, prema nekim ostacima, iz bronzanog i željeznog doba, pretpostavlja se da je još u preistorijskom vremenu, na tlu Cme Gore ,,vađena“ ruda. Iz srednjeg vijeka, na sjeveru Cme Gore, u prostoru Sćepan Polja, postoje ostaci kopanja, primitivne topionice i šljačišta. Na to ukazuju nazivi nekih mjesta ovog kraja.
U doba dinastije Nemanjića i za vrijeme vladavine vojvode Sandalja i Herceg Stjepana vađenje ruda bilo je znatno razvijeno. Sredinom 13. vijeka, otvoren je rudnik ,,Brskovo“, kod današnjeg Mojkovca, čije ime potiče od riječi moj kovani novac, što ukazuje, na značaj postojećeg rudnika iz koga je krajem XIII vijeka, dobijano srebro. U doba kralja Uroša kovan je prvi srpski srebrni novac. U to doba u Brskovu je postojala trgovačka naseobina Dubrovčana u kojoj su živjeli Dubrovčani i Mlečići.
Početkom XIV vijeka, zbog konkurencije drugih rudnika (Trepča, Novo brdo, Janjevo, Rudnik, Srebmica), Brskovo stagnira. Do kraja XIV vijeka, aktuelno je kao trgovački centar srebra, meda, voska i kože. I danas na prostoru Brskova postoje ostaci radova na vađenju rude, troskvišta od topljenja i razvaline objekata.
U XIV vijeku, u doba turske vlasti, nije bilo interesa za rudama. Na prostoru Pljevalja, vađen je ugalj za lokalne potrebe. Prvi dokument o rudama u Cmoj Gori je iz 1782. godine. Austrijski poslanik Paulic, u svom izvještaju, navodi da ,,u Cmoj Gori ima ruda nepoznatih osobina i količina“.
Najviše interesovanja za rude Cme Gore bilo je u 1881. godini, na prostoru današnje Crmnice i Skadarskog jezera, sa pojavama mangana, živa i petroleja (nafta).
U doba vladike Petra I i Petra II Njegoša (1860-1918), bilo je interesovanja za rude. Vladika Rade pokušao je da školuje Cmogorce za kopanje ruda.
U vrijeme Knjaževine, odnosno Kraljevine Cme Gore, pod dinastijom Petrovića, bilo je više pokušaja istraživanja ruda u Cmoj Gori. U Crmnici, 1982. godne, istraživan je mangan, a 1984. živa, u Spiču kod Sutomora.
Prva koncesija za eksploataciju ruda u Knjaževini Crnoj Gori izdata je 1900. godine. U Kraljevini Crnoj Gori, 1911.
U XIV vijeku, u doba turske vlasti, nije bilo interesovanja za rudu. Na prostoru Pljevalja vađen je ugalj za lokalne potrebe. Prvi dokument o rudama u Cmoj Gori je iz 1782. godine. Austrijski poslanik Paulic, u svom izvještaju, navodi da ,,u Cmoj Gori ima ruda nepoznatih osobina i količina“
1956. godine na kopnu, izvedene četiri duboke istražne bušotine B-l, B-2, B-3, B-4. Tom prilikom, u bušotini B-3 (2.048,9 metara), otkrivene su pojave nafte i gasa u više intervala. S obzirom na njihovu učestalost predloženo je ondašnjim nadležnim organima da se utvrđena tri „omanja gasna ležišta eksploatišu, a gas koristi za lokalnu upotrebu, što nije realizovano. Činjenica je da ranije, a i danas, za istraživanje nafte i gasa, Cma Gora nema mogućnosti finasiranja skupih istražnih radova, a strani partneri ne pokazuju istrajavanje u istraživanju. Istraživanjem crvenih boksita, Kombinat aluminijuma u Podgorici ima obezbijeđenu sirovinsku bazu. Mrkolignitni ugalj površinskih kopova Pljevalja stalni je snabdijevač Termoelektrane Pljevlja. Ukrasni kamen (krečnjaci), sa brojnim površinskim kopovima i dvije respektivne prerađivačke industrije, značajna je sirovina, a Crna Gora neiscpni izvor kamena prvenstveno svijetlih nijansi traženih na tržištu. Ne može se zaključiti da je XXI vijek dao povoljnu šansu razvoju istraživanja i eksploataciji raspoloživih mineralnih supstanci u Cmoj Gori.
RASPAD
JUGOSLAVIJE
godine, donešen je prvi Zakon o rudama. Izdato je više koncesija za istraživanje i eksploataciju gvožđa, nafte i uglja.
Prvim svjetskim ratom, odnosno austrijskom okupacijom, prekinute su aktivnosti na korišćenju ruda u Cmoj Gori. Međutim Austrija je 1905. godine izvodila podzemne radove (četiri potkopa) i manju eksploataciju, na živi kod Spiča (Sutomore). Ovi radovi i danas postoje, kao i ostaci manje eksploatacije orudnjenjenih dolomita sa živom. Autor tog rada, u okviru Geološkog zavoda Cme Gore, 1961. godine izvodio je istraživanja žive prostora Spiča, kojom prilikom je otkrivena samorodna živa na lokalitetu Peroč. Nijesu poznate aktivnosti na eventualnim detaljnim istraživanjima.
Od prve polovine XIX vijeka, od 1838. do 1933. godine, poznato je 18 radova stranih stručnjaka o rudama u Cmoj Gori. Treba ukazati na ruskog geologa Jegora Kovalevskog, odnosno radove iz 1838, 1840, 1872. i 1874. godine. On je 1838. uradio prvu geološku kartu Crne Gore. Na značajno interesovanje za rude u Cmoj Gori, između dva Svjetska rata, ukazuje formiranje Oblasne rudarske
uprave u Podgorici 1921. godine, u doba Kraljevine Srba, Hravata i Slovenaca.
U tom periodu, u pogledu rudnog bogatstva i infrastrukturnih uslova (putevi, luke), najinteresantniji je bio prostor tadašnjeg Barskog sreza, nosioca mineralizacija gvožđa, mangana, žive i kaolina determinisan u savremenim uslovima, kao bentonit. On je jedini mineralni resurs, eksploatisan i prerađivan, čak do 1971. godine, kada su, eksploatacija i prerada obustavljeni.
N. Jergović (1927, Cetinje), autor je prve rudarske karte Crne Gore.
S. Zuber, industrijalac iz Poljske, 1922/23. godine, finansirao je istražna bušenja, na lokaciji ,,Smrdež“ u Brčelima (Crmnica), na mjestu pojava nafte, odnosno bitumije (proizvod degradacije ležišta nafte D. D.). Tom prilikom, izvedena je istražna bušotina 215 metara. Re-
zultati tih istraživanja nijesu poznati.
B. Đurović (1940), piše o otvaranju rudnika Brskovo, kod Mojkovca, vlasništvo engleskog duštva ,,Trepča“ iz Kosovske Mitrovice. Takođe ukazuje na istraživanja crvenog boksita područja Nikšića 1936. godine, za potrebe češke firme, koja je 1940. godine dobila koncesiju za eksploataciju. Te aktivnosti prekinuo je Drugi svjetski rat.
NOVO VRIJEME
Poslije Drugog svjetskog rata, težilo se intenzivnoj obnovi cjelokupne infrastrukture. Akcenat je dat prirodnim mineralnim resursima. Aktivnosti u tom smislu uslovila su ekstenzivna geološka istraživanja, otvaranje rudnika i eksploataciju mineralnih sirovina i stremljenja izgradnji prerađivačkih kapaciteta. Kalendar aktiviranja eksploatacije mineralnih sirovina bio je: septembra 1948. go -
Najviše interesovanja za rude Cme Gore bilo je u 1881. godini, na prostoru današnje Crmnice i Skadarskog jezera, sa pojavama mangana, žive i petroleja (nafta). U doba vladike Petra I i Petra II Njegoša bilo je interesovanja za rude. Vladika Rade pokušao je da školuje Cmogorce za kopanje ruda
dine, crvenih boksita na području Nikšića, bijelog boksita, 1948. godine, mrkog uglja Berana 1949, mrko-lignitnog uglja Pljevalja 1952, barita Podkovača 1954, rudnika olovo-cinka Pljevalja 1954, bentonita, 1958/9, rudnika olovo-cinka-Brskovo, Mojkovac - 1976. godine.
Sredinom 60-ih godina XX vijeka otvoreno je više ležišta ukrasnog kamena, tehničkog građevinskog kamena, šljunka i pijeska. Najviše nade polagano je u otkrivanju ležišta nafte i gasa, od ekonomskog interesa na kopnu otpočela su l947, a u podmorju 1973. godine. Istraživanja su izvođena sa prekidima, pretežno dubokim bušotinama na kopnu i moru. Na kopnu je izvedeno 16 dubokih bušotina od 1950. do 1964. godine. Ukupno 30.000 metara. U podmorju je izbušeno 19.000 m. u četiri bušotine 1973-1988. U izvedenim bušotinama nijesu otkrivena ležišta nafte i/ ili gasa, od ekonomskog interesa ali u svim su prisutne indikacije.
S obzirom na nadu nalaska nafte i gasa od ekonomskog interesa u Cmoj Gori vrijedno je pomenuti nalaz ugljovodonika (nafta i gas) u izvednim bušotinama na kopnu, u Buljarici, kod Petrovca na moru, gdje su od 1951. do
Znatne nepovoljnosti uslijedile su raspadom Jugoslavije, odnosno osamostaljenjem nekadašnjih republika, što je uslovilo krizu u daljem razvoju mineralno-sirovinskog kompleksa Crne Gore (istraživanje, proizvodnja, prerada primarna i sekundarna). Nastupila je „lančana reakcija“. Obustavljena su geološka istraživanja, a sa tim eksploatacija i prerada zavidnog broja mineralnih sirovina: bentonit, bijeli boksit, barit, gline za ciglarstvo, tuf, bigar, laporac (cementni). Decenija, od 1999. do 2019. godine, za mineralne sirovine, bio je moratorijum aktivnosti koje su trebale da udahnu život eksploataciji mineralnih sirovina u XXI vijeku.
Kao barijere razvoju pojavile su se ekipe autora i stručnih timova domaćih i uvezenih, koji su u „svojim“ radovima, umjesto da daju osnovu pravcima istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u XXI vijeku, ponudili praktično nove registre mineralnih sirovina, proisteklih kompilacijom i plagiranjem registra ležišta i pojava mineralnih sirovina iz 1996/98. godine. Potvrda iznešenom stavu je plagirana, ali i neprilagodljiva, podjela mineralnih sirovina na ležišta i pojave, koja se provlači kroz sve navedene publikacije i radove počev od Matičnog registra iz 1996/98. godine. (Autor je naučni savjetnik u penziji)
TrisTa devedese T pe T i dan ruske invazije na u krajinu: Putin tvrdi da Zapad tajno naoružava Kijev
KIJEV - Ukrajina je pozvala na hitan sastanak Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog najave Rusije da će stacionirati taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji.
NATO je kritikovao Rusiju zbog njene ,,opasne i neodgovorne“ nuklearne retorike, dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će Rusija stacionirati taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji, javlja Rojters, prenio je Index.
Saopšteno je da je NATO na oprezu i da pomno prati situaciju.
Pomoćnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak optužio je Vladimira Putina za ,,kršenje sporazuma o neširenju nuklearnog oružja“ i pribjegavanje taktici ,,zastrašivanja“.
- Dajući izjavu o taktičkom nuklearnom oružju u Bjelorusiji, priznaje da se boji poraza i jedino što može je da plaši taktikom - napisao je Podoljak.
Najava ruskog predsjednika
Vladimira Putina da će nuklearno oružje biti stacionirano u
susjednoj Bjelorusiji naišla je na kritike njemačke vlade, piše Velt. Sinoć se u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu govorilo o tome da je riječ o ,,daljem pokušaju nuklearnog zastrašivanja“. - Poređenje predsjednika Putina s nuklearnim oružjem NATO dovodi u zabludu. Ne
može poslužiti kao opravdanje za korak koji je Rusija najavila. Osim toga, Bjelorusija je dala nekoliko međunarodnih izjava o tome da neće imati nuklearno oružje - navodi ministarstvo.
Kijev je rekao da Rusija drži Minsk kao ,,nuklearnog taoca“ nakon što je ruski pred-
Ruski mediji objavili su da je došlo do eksplozije u gradu Kirejevsku u ruskoj regiji Tula te da su dvije osobe zadobile rane od gelera. Eksplodirao je dron i nastao je krater, citirala je ruska agencija TASS nadležne ruske službe.
- Dvije osobe su zadobile rane od gelera nakon eksplozije u nedjelju u gradu Kire-
jevsku, oko 220 kilometara južno od Moskve - prenijela je novinska agencija TASS pozivajući se na hitne službe.
- Eksplozija je odjeknula u 15.19 (po lokalnom vremenu. Dvije žrtve, rođene 2002. i 2006. godine, imaju rane od gelera. Hitne službe su na licu mjesta - rekao je predstavnik lokalne hitne službe, a prenosi TASS.
sjednik Vladimir Putin najavio raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja saveznici
Bjelorusiji, izvještava agencija Frans pres.
- Kremlj je uzeo Bjelorusiju kao nuklearnog taoca - napisao je na Tviteru sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Oleksij Danilov , dodajući da je taj potez ,,korak prema unutrašnjoj destabilizaciji zemlje“. Američko ministarstvo odbrane saopštilo je da nema naznaka da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje nakon što je Moskva najavila raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.
- Vidjeli smo izvještaje o ruskoj objavi i nastavićemo pratiti ovu situaciju - stoji u pisanoj izjavi kancelarije za medije ministarstva odbrane.
- Nijesmo vidjeli nijedan razlog za prilagodbu našeg vlastitog strateškog nuklearnog stava niti bilo kakve naznake da se Rusija priprema koristiti nu-
klearno oružje. Ostajemo predani kolektivnoj obrani NATO saveza - saopšteno je iz američkog ministarstva odbrane. Zapad tajno naoružava Ukrajinu, ali ruske trupe pokušavaju da unište zapadno oružje u toku isporuke, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
- Naša vojska uspijeva da uradi nešto, ali ne sve. Prevoze oružje tajno, noću - rekao je Putin u intervjuu na TV kanalu Rusija-24, prenosi TASS. Ukrajinski tim za kompjuterske hitne slučajeve (CERTUA), organ Državne službe za posebne komunikacije, registrovao je više od 300 sajber napada u prva dva mjeseca 2023. godine.
Šef Vagnerove plaćeničke grupe koju podržava ruska država Jevgenij Prigožin izjavio je 25. marta da je za više od 5.000 ruskih zatvorenika koji su se borili u Ukrajini ponuđena amnestija.
TIRANA - Vlade Kosova i Albanije održaće u junu sljedeću zajedničku sjednicu, najavio je albanski premijer Edi Rama poslije sastanka s premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem, s kojim je razgovarao ,,o Ohridskom sporazumu i daljem napretku procesa njegove implementacije“, javlja Albanian post. Rama je na Fejsbuku objavio
da je sa svojim „specijalnim prijateljem“ na ručku „detaljno razgovarao o Ohridskom sporazumu i daljem napretku procesa njegove implementacije“.
- Izrazio sam sve svoje simpatije Aljbinu zbog hrabrosti i realizma sa kojima je preduzeo važne korake ka normalizaciji odnosa sa Srbijom - naveo je Rama.
On je, kako se navodi u saop-
štenju, ohrabrio svog kolegu da preduzme dalje korake, bilo za garanciju srpskih opština u okviru udruženja koje garantuje samoupravu srpskoj zajednici, bilo za djelovanje uz neophodne garancije srpskoj zajednici.
- Uvjerio sam ga da u ovom teškom procesu ima moju punu podršku - naglasio je Rama. Dvojica lidera nakon sastanka iza zatvorenih vrata nijesu
davali izjave za medije. Premijer Kosova je u sličnoj posjeti boravio 13. oktobra prošle godine, podsjeća albanski portal. Ranije juče Kurti se sastao i sa predsjednikom Albanije Bajramom Begajem i predsjednicom parlamenta te zemlje Linditom Nikolom, od kojih je dobio podršku za evropski plan o dijalogu Kosova i Srbije, objavio je Albanian post.
Više od hiljadu učenika, zajedno sa svojim profesoricama i učiteljicama, na stazi opremljenoj profesionalnim rekvizitima, demonstriralo je sportske vještine i na taj način upotpunilo ovaj praznik sporta. Ovako organizovan školski kros je za pohvalu i primjer svima i, kako za Pobjedu najavljuje profesor fizičkog vaspitanja iz ove škole Velimir Vlahović, korak ka organizovanju velikog gradskog krosa, ali i državnog takmičenja u trčanju za osnovce
Kolektiv Osnovne škole ,,Pavle Rovinski“, uz podršku Multisport akademije „Majer“, u subotu je na Ćemovskom polju u nikad boljoj atmosferi organizovao proljećnji kros.
Više od hiljadu učenika, zajedno sa svojim profesoricama i učiteljicama, na stazi opremljenoj profesionalnim rekvizitima, demonstriralo je sportske vještine i na taj način upotpunilo ovaj praznik sporta. Ovako organizovan škoski kros je za pohvalu i primjer svima i, kako za Pobjedu najavljuje profesor fizičkog vaspitanja iz ove škole Velimir Vlahović, korak ka organizovanju velikog gradskog krosa, ali i državnog takmičenja u trčanju za osnovce.
PODRŠKA
Za učenike prvog razreda OŠ ,,Pavle Rovinski“ trka je održana u školskom dvorištu, a za ostale, tradicionalno, na na Ćemovskom polju. Aktiv fizičkog vaspitanja OŠ ,,Pavle Rovinski“ je uz veliku podršku Multisport akademije „Majer“, koja ima najviše iskustva u organizaciji profesionalnih trka, uči-
nio da se djeca na stazi osjećaju kao profesionalni trkači. – I prošle godine smo u organizaciju jesenjeg školskog krosa uključili Multisport akademiju „Majer“, koja nam je obezbijedila rekvizite na stazi. Ovoga puta je još bolje organizovano. Društveno-odgovorni pojedinci i kompanije su stale iza ovog događaja predvođeni
U okviru krosa OŠ ,,Pavle Rovinski“ ove godine je prvi put organizovana trka učiteljica i profesorica.
– Posebno zadovoljstvo je bilo gledati trku profesorica i učiteljica, koje su ispisale istoriju kao prva ekipa koja je svojim učešćem pokrenula
još jednu takmičarsku kategoriju. To je proteklo u odličnom raspoloženju. Uhvatile su se za ruke i zajedno prošle kroz cilj. Djeca su ih bodrila, trčala za njima. Mislim da smo jedini u regionu, pa i šire, koji su pokrenuli ovu disciplinu. Plniramo naredne
godine da organizujemo i trku za roditelje – najavio je profesor fizičkog vaspitanja u OŠ ,,Pavle Rovinski“ Velimir Vlahović, uz napomenu da će na ovaj način organizovanje krosa prerasti u svojevrstan praznik sporta na Ćemovskom polju.
Multisport akademijom „Majer“ koja je prepoznatljiva u svijetu po organizaciji maratona, triatlona i sličnih događaja. Bile su postavljene velike kapije na naduvavanje na
startu i cilju, ograde, obezbijeđeno ozvučenje, magafoni, mikrofoni, sve što se koristi na profesionalnim trkama –kazao je Vlahović. Iskazujući zadovoljstvo zbog
veoma dobrih reakcija djece, roditelja i profesora, profesor fizičkog u OŠ ,,Pavle Rovinski“ kaže da se nada da će u saradnji sa kolegama iz drugih škola uz podršku institucija i društveno-odgovornih pojedinaca zajednički organizovati veliki gradski školski kros.
– Bilo bi lijepo da nas podrži i Glavni grad, da se podigne interesovanje za organizovanje gradskog krosa, na kome bi učestvovala djeca iz svih škola. Naravno, Multisport akademija „Majer“ bi nas podržala u tome kao i do sada. U organizaciju treba uključiti ministarstva prosvjete i sporta, Školski sportski savez – poručuje Vlahović, uz podsjećanje da su ranije organizovani školski krosevi na nivou grada i države.
ZDRAVLJE
Navodeći da bi Ćemovsko polje bilo odlično i za organizovanje gradskog krosa, Vlahović smatra da bi to dodatno doprinijelo podizanju svijesti kod ljudi da ne bacaju komunalni otpad na ovom prostoru, nego da se ta zelena površina bolje čuva. – Djeca treba da trče, da dođu do tog nivoa da mogu da uživaju u tome i da se takmiče. Trenutno ne postoji gradski, niti državni školski kros. Ranije su organizovani, na njima su se takmičili najbrži učenici sa školskih takmičenja. Kros treba uključiti u takmičenja na nivou grada – smatra profesor fizičkog u školi ,,Pavle Rovinski“, uz napomenu da aktiv fizičkog vaspitanja ove škole ima dobru komunikaciju sa kolegama iz drugih škola. Organizovanje gadskog krosa za osnovce, ističe, način je da se djeca uvedu u ozbiljnija tajkmičenja u trčanju, poput onih koja se organizuju za odrasle. – Otvaraju se novi atletski klubovi, čekamo izgradnju atletske staze, a djecu od malih nogu treba navikavati na zdrave stilove života. Primjetno je da neka djeca godinama osvajaju kros, a nerijetko budu prvi na takmičenjima od prvog do devetog razreda, među njima ima velikih potencijala za trčanje –zaključuje profesor Vlahović. I. MITROVIĆ
Usljed pucanja cijevi izliva se veća količina vode u Ulici 19. decembra
Vodovodna cijev koja je prije dva dana pukla u Ulici 19. decembra, iza istočne tribine Gradskog stadiona, biće sanirana nakon završetka kvalifikacionog meča između fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Srbije, koji je zakazan za večeras u 20.45 časova.
To su, odgovarajući na pitanja Pobjede, poručili iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacije d.o.o. Podgorica.
– Jutros oko 10 časova (nedje-
lja) prijavljen je kvar dežurnoj službi Vodovoda i kanalizacije na lokaciji iza južne tribine stadiona ,,Budućnosti“. Ubrzo nakon prijave kvara ekipa je izašla na teren u cilju otklanjanja istog. Međutim, usljed odigravanja sjutrašnje (večeras) važne utakmice, otklanjanju kvara će se pristupiti nakon završetka utakmice, shodno zahtjevu Fudbalskog saveza Crne Gore. Zapisnik je sačinjen u prisustvu Komunalne policije – izjavili su juče iz Vodovoda i kanalizacije.
Kako nam je nezvanično rečeno, vodovodna cijev koja je pukla nema veze sa instalacijama atmosferske knalizacije koja je nedavno sprovedena u
ovoj ulici. Usljed ovog problema prethodnih dana izlilvala se veća količina vode i stvarale lokve u dijelu ove saobraćajnice. I. M.
Ekipe gradskih preduzeća završile izgradnju parkinga sa 140 mjesta u Ulici Đoka Miraševića u Bloku šest.
Tim povodom gradonačelnik
Podgorice Ivan Vuković je u subotu sa saradnicima i stanovnicima Bloka šest obišao novoformirani parking prostor.
– Na ovom mjestu smo jednu prethodno neuređenu, veliku površinu, na inicijativu naših sugrađana, pretvorili u veliki parking. Znamo da je ovo jedan od novih djelova Podgorice koji se intenzivno razvio u
posljednjih 10-15 godina. Posljedica tog razvoja jeste nedostatak parking mjesta. Mi smo, kao odgovorna gradska uprava, adekvatno reagovali i na ovom prostoru formirali 140 novih, besplatnih parking mjesta. Projekat koji smo realizovali kroz dvije faze ukupne je vrijednosti gotovo 200.000 eura – kazao je Vuković. Podsjetio je da se u neposrednoj blizini nalazi i novi vrtić, na zemljištu koje je za te namjene obezbijedio Glavni grad, kao i sportsko-rekreativna zona. I. M.
PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaksa i u ovoj sezoni mučile su se sa šutevima iz daljine, a uz sve probleme neiskustva i mladosti, igrale su bez desnog beka.
Katarina Džaferović bila je projektovana za velike stvari, ali se povrijedila na samom početku sezone, a 17-godišnja Jelena Vukčević, bez iskustva, nije mogla u kontinuitetu da iznese odgovornu ulogu (oporavlja se posljednjih četrdesetak dana od povrede). Kapitenka Milena Raičević je, nakon oporavka od povrede na EP u meču sa Holandijom, u finišu Lige šampiona, više šutirala što se osjetilo na napadačku sigurnost i raznovrsnost. Ostali bekovi su se uglavnom oslanjali na driblinge i golove iz prodora (prije svih Matea Pletikosić Nataša Ćorović), a manji broj, poput Ilde Kepić, nije koristio i iskoristio šutersku slobodu i razoran šut. Suočeni sa bekovskim - šuterskim deficitom trener Bojana Popović, sa stručnim štabom, je prilagodila sistemu neke druge vještine. I upravo ih je igra bazirana na krila i pivotkinje dovela do cilja - prolaza u osminu finala gdje su zaustavljene od mađarskog FTC-a.
Bojana kaže da niko nije sposoban (ili je možda vještina rijetkih), da u svakom trenutku ,,uđe“ u glavu sportista. Ovu tvrdnju izgovorila je poslije pitanje zbog čega je njena ekipa prosječno promašivala od osam do 10 zicera.
- Neefikasnost malo i umoru pripisujemo. Uglavnom smo promašivali pred kraj utakmice. Situ-
NOVI SISTEM
- Samo dobar šut sa devet metara je nedovoljan za vrhunski rukomet - tvrdi Popović.
- Odbrana je došla do nivoa da sve što se šutira preko dvije igračice je teško pogoditi. Zato ekipe sa dobrim šuterima moraju dobru šansu da stvore jer sve manje golova pada preko dvojnog, čak i preko jednog bloka. Smatram da bekovi koji dobro šutiraju moraju da znaju još ponešto. Nije poenta samo u šutu već i poznavanju situacija i u praćenju saigračica. Jasno je, takođe, da posljednje dvije i po godine nemamo veliki broj šuteva iz daljine i zato smo ušli u novi sistem raz-
acije su pomalo i stresne kada se odlučuju neke stvari. Veći dio tima nikada nije prolazio kroz utakmice LŠ. U momentima kada je potreban mir da se realizuje nešto što je lako, mi smo, ako mogu da kažem, zapinjali. A, ustvari, takvi šutevi su jednostavni. Nekim igračicama smo sugerisali, a neke su takvog psihološkog sklopa da ne mogu da
mišljanja i rada. Tako smo morali zbog nečega što bi nam, u kombinaciji sa bekovima šuterima, kada ih bude, donijelo dobar miks. Budućnost je u ovoj sezoni tražila sigurne šanse i mnogo je igrala preko krila i pivotkinja. Bekovi su ,,provocirali“ duele ,,jedan na jedan“ zbog finterskih sposobnosti. - Možda nemamo šut, ali smo imali nešto drugo. Na tome smo gradili igru, zato smo stvarali puno šansi sa krila i na crti, jer smo taj stil igrali. Još koji šut spolja mogao je neke druge stvari da nam otvori, ali je i ovo mač sa dvije oštrice. Šutevi spolja su rizični, pokazao je to današnji rukomet.
Popović je insistirala na igri
dođu do mirnoće Da li je i to proces i može li da se popravi? - Kod nekih može, a možda kod nekih i ne može. Neko to lako riješi sa sobom, nijesam u njihovim glavama, ali pretpostavljam… Sve je super kada nema semafora, ali pritisak često vodi u užurbanost, a onda u grešku - jasna je Popović.
do istrajnosti. Nekada je to davalo rezultat, a protiv favorita uglavnom ih je ,,spoticalo“ zbog umora i slabije rotacije. U prosjeku ,,plave“ su dolazile do dvocifrenog broja tehničkh grešaka.
- Bekove smo gradili da budu istrajni u traženju šansi i da znaju šta žele. Kada smo imali disciplinu imali smo i šanse. A kada bi i malo izašli iz tih okvira primali smo lake golove, kojih je bilo manje u posljednje vrijeme. Mislim da smo FTC držali na dobrom nivou, do minuta kada smo u nizu pravili greške. Sve u svemu, djevojke su shvatile da na ovaj način mogu da igraju, a iskreno se nadam da će sljedeće godine biti više puteva.
NEREALNA
Bojana Popović sa asistentkinjom Majom Savić
27:24
Sezonu u Ligi šampiona ,,plave“ su podijelile na dva dijela, na prije i poslije Evropskog prvenstva. - U prvom dijelu sezone, a pred EP, neke stvari u Ligi šampiona praktično su bile riješene. U prva tri kola napravili smo korak ka cilju. U najvažnijim utakmicama, realno sa protivnicima koji su bili na našem nivou, završili smo posao. Sa favoritima smo sticali novo iskustvo, pokušavajući djevojkama da objasnimo da mogu sa svima da se nose ako rade ono što rade na treninzima, pod uslovom da su fokusirane u dužem periodu na zadatke. Poslije šampionata Evrope djevojke su još više rasle i podizale formu. Neke su dobile više samopouzdanja u odbrani, a neke su napadački sticale rutinu. Mislim da smo sa FTC-om, koji je najavljivao odlazak na fajnal-for, znali da zapri-
jetimo i da ih zadržimo bez napadačkih rješenja. Sami smo krivi što nijesmo neke stvari realizovali, ali i to je dio procesa kako bi se kasnije neke situacije mirnije odradile. Rezime svega ovoga bio bi: - Neke su se pronašle nakon 2022, a neke se nijesu pronašle, ali, ajde, da kažemo da su kao tim, kao dobra družina, sa jakom energijom rasle i pokazale koliko mogu u posljednjem meču. Da smo kod kuće ostvarili malo bolji rezultat, mislim da bismo u revanšu utakmicu drugačije priveli kraju. Ostaje žal, ali, ako pogledamo papir sa imenima, možda je moja želja nerealna. U sportu ko ne prođe poraze i ne primi udarce, ne može daleko da dogura, pričaju iskusniji i prekaljeni asovi. - I nakon oscilacija djevojke su nalazile put da se vrate. Put je uvijek dug, a proces sazrijevanja neminovan - jasna je Popović. A. MARKOVIĆ
prste još može gledati i o sistemu bez izrazitih šutera
Crna Gora je pobjedom nad Bugarskom u Razgradu (1:0) napravila veliku stvar i došla u poziciju da bez imperativa odigra večerašnji meč sa Srbijom (20.45 sati) jer će – kako god se završi komšijski derbi u Podgorici – i dalje voditi otvorenu trku za jedno od dva mjesta koja vode na Evropsko prvenstvo 2024. godine.
Draganu Piksiju Stojkoviću je teren pod Goricom dobro poznat budući da je u našem glavnom gradu mnogo puta gostovao kao fudbaler Crvene zvezde.
Večeras će takođe biti gost, ali u drugačijoj ulozi - kao selektor Srbije.
- Osjećam se lijepo ovdje, kao i uvijek. Prvi put sam u ovoj ulozi, a Crna Gora mi je protivnik. To ništa ne mijenja, imam mnogo prijatelja ovdje. Čuo sam sa Dejanom Savićevićem prije nekoliko dana, takođe i kad smo doputovali. Pričali smo o fudbalu, o drugim stvarima, da se stari hotel ,,Crna Gora“ sada zove ,,Hilton“. Prvo ime mi se više sviđa, saglasili smo se u tome – našalio se Stojković na konferenciji za medije na Gradskom stadionu. Selektor ,,orlova“ kazao je da ne postoje nepoznanice između dvije reprezentacije.
- Gledali smo meč u Bugarskoj i vrlo važnu pobjedu za Crnu Goru. Znam da nema Jankovića koji je odličan igrač, žao mi je što je povrijeđen. Poznajemo glavne igrače Crne Gore, jedino sam se uplašio kad sam vidio prezime Savićević u timu – pomislio sam kako ćemo protiv njega. Onda sam shvatio da je to mladi igrač Vukan – nastavio je Piksi u šaljivom tonu.
- Crna Gora je dobra ekipa, koja ne smije da se potcijeni. To su osjetili i Holanđani, tako da mnogo cijenim Crnogorce. Imaju mnogo kvalitetnih igrača.
Srbija će u Podgorici igrati bez Filipa Kostića koji se povrijedio.
- Uvijek mi je žao kad se igrač povrijedi, ali to je sastavni dio sporta, osjetili smo i na Mundijalu u Kataru koliko to zna da
poremeti zamisli, ideje i kvalitet koji si imao. Naći ćemo rješenje. očekujem da odigramo najbolje što možemo i ostvarimo cilj. Legendarni vezista očekuje odličnu atmosferu.
- Stadion će biti pun, tako i treba, jer je važna utakmica, kvalifikacije su u pitanju. Sve ove utakmice nose istu važnost, bodovi imaju potpuno istu težinu kao u drugim mečevima. Prebrodili smo prvu prepreku, sad nas očekuje Crna Gora. Biće uzbudljiv i kvaliteten meč, pravi takmičarski, i vjerujem da moji momci mogu da iznesu taj teret, ako se može nazvati teretom – kazao je Stojković, čiji je tim u petak savladao Litvaniju (2:0).
Najveća dilema je da li će Srbija zaigrati s jednim ili dva špica.
- Postoji nekoliko opcija, drago mi je što mogu da razmišljam u nekoliko pravaca. Sastav koji bude istrčao smatraću najspremnijim što se tiče timske igre –rekao je Piksi, čija selekcija nije vezala dvije pobjede na startu u posljednjih pet kvalifikacionih ciklusa.
- Tradicije su tu da se ruše, kave god bile. Ne obraćam previše pažnje na to. Došli smo u Podgoricu da se nadigravamo, da kroz naš stil igre dođemo do pobjede. Ali i rival želi da šutne, postigne pogodak, želi isto što i mi. Učinićemo sve da meč riješimo u svoju korist. Svjesni smo težine svake utakmice, odgovornosti koju nosimo, a mentalitet koji nas je krasio i igra koju pokazujemo posljednje dvije godine govori da smo na dobrom putu i da Srbija može da igra dobro i atraktivno, i pobjeđuje u isto vrijeme – naveo je Stojković. - Bitno je da nastavimo s našom igrom, da držimo kontro-
lu i tražimo šansu kroz kvalitet koji imamo i grešku protivnika. Jer fudbal je igra grešaka, ko bude manje griješio ima veću šansu da pobijedi. Ali naš stil se ne mijenja, igramo kako znamo i umijemo i tražimo maksimum po tom pitanju. Vidjećemo koliko će Crna Gora biti kadra da nas u tome zaustavi – poručio je Dragan Stojković. Reprezentacije Crne Gore i Srbije prvi put su se sastale 11. oktobra 2018. godine u Podgorici, u Ligi nacija. Slavili su tada ,,orlovi“ (2:0), oba pogotka postigao je Aleksandar Mitrović, koji je bio strijelac i u pobjedi nad ,,sokolima“ u Beogradu (2:1).
Popularni Mitrogol ne bi imao ništa protiv da se i večerašnje gostovanje našoj reprezentaciji završi kao prvo, tim prije jer je ulog sada veći.
- Prije četiri i po godine smo igrali u pravoj sportskoj atmosferi. Rezultat je bio dobar za nas, nadam se da će i ovog puta biti tako. Ako postignem koji gol, bilo bi perfektno. U svakom slučaju, vežu nas lijepe uspomene i nadam se da ćemo ih ponoviti – rekao je napadač Fulama.
Crna Gora?
- Posjeduje veliki kvalitet i ima dobrog selektora. Kostur ekipe je dugo zajedno, svi znamo kakvi su igrači Savić i Jovetić, koji su predvodnici ekipe. Ima i dosta mladih koji donose novu energiju, poštujemo ih na svim nivoima. Pobjeda u Bugarskoj im je dala vjetar u leđa i sigurno će kod kuće željeti da nastave niz. Ali mi smo ekipa koja uvijek ide na pobjedu, nema što da krijemo, tako smo pričali i prije Brazila, tako ćemo se uvijek ponašati. Nadam se dobroj atmosferi i pobjedi –dodao je Mitrović. Ne. K.
Poraz, dakle, ne bi naše fudbalere ,,gurnuo u kanal“, remi bi bio vrlo dobar rezultat pred nastavak kvalifikacione grupe G, a kako bi sve izgledalo da ekipa Miodraga Radulovića pobijedi brojne zvijezde, koje vodi najveća među njima, selektor Dragan Piksi Stojković? Bio bi to početak iz snova, pravi ,,bum“, na horizontu bi se jasno vidjele velike stvari, o odlasku u Njemačku naredne godine sanjalo bi se otvorenih očiju. Crna Gora lider grupe uoči junskog termina – pobjeda nad Srbijom to garantuje. Činjenica je da se ,,sokolima“ ne daju velike šanse da to urade, kvalitet je na strani Dušana Tadića, Aleksandra Mitrovića Sergeja Milinković Savića, Dušana Vlahovića i drugova, ali suština sporta je u tome da
pobijediš boljeg od sebe, a teren možda pokaže da razlika nije tolika kao što mnogi misle.
- Dočekujemo meč u dobrom momentu za nas, poslije pobjede u Bugarskoj koja je podigla optimizam i atmosferu. Podigla je i očekivanja navijača, ali mi utakmici pristupamo kako smo generalno ovom ciklusu. Imamo jasnu strategiju, a najvažnije nam je bilo da oporavimo igrače. Izmjene u Razgradu bile su dosta planski odrađene, tako da vjerujem da imamo svježu ekipu koja može da pruži jak ritam tokom svih 90 minuta i odgovori na sve zahtjeve –rekao je selektor Radulović na konferenciji za medije u Kući fudbala.
Srbija je u petak rutinski savladala Litvaniju (2:0), u Podgoricu dolazi da završi dobar dio posla oko odlaska na Euro. - Izuzetno dobro poznajemo Srbiju, imam veliko poštovanje prema njihovom individualnom i kolektivnom kvalitetu. Piksi Stojković je sve to dobro posložio, znamo kako su odigrali kvalifikacije
za Svjetsko prvenstvo, kao i Ligu nacija. To će nam biti dodatni motiv. Imamo kvalitet da se izmjerimo s tako renomiranim rivalom – smatra Radulović.
ODLUKA NA SREDINI Vladimir Jovović je ušao na poluvremenu meča s Bugarskom, upisao asistenciju za Nikolu Krstovića,
potom se i povrijedio i izašao. Sinoć je trenirao, moguće je da se nađe u prvoj postavi.
- Situacija s Jovovićem je bolja, a vidjeli ste koliko nam je značio njegov ulazak u Bugarskoj. Bićemo jači i za Žarka Tomaševića koji je odradio suspenziju – istakao je Radulović, koji bi ovog puta i Stevana Jovetića trebalo da koristi od prvog minuta.
- Imamo jasno razređen plan za Jovetića, možete pretpostaviti zašto je u Razgradu igrao drugih 45 minuta. U dobroj je formi i raspoloženju. Svi naši lideri su spremni, to nije bio slučaj u proteklom periodu.
Crna Gora je u Razgradu imala problema prvih pola sata, nije dominirala u posjedu, brzo je gubila lopte... Bugarska to nije kaznila, Srbija ima mnogo veći potencijal da iskoristi ,,pukotine“.
- Srbija ima dobre igrače, ali imamo i mi. Spremamo se da odgovorimo u tom segmentu. Mislim da će prevaga biti na sredini terena, ako tu dobro odreagujemo, to će biti zamajac za cijelu ekipu. Glavni cilj je da zaustavimo protok lopte ka njihovim špicevima. Srbija ima potencijal kao malo koja reprezentacija. Ako uspijemo u ovoj namjeri, uradićemo veliki posao. Bićemo orijenti-
Da nije pobijedila Bugarsku u Razgradu, Crna Gora bi bila pod pritiskom u duelu sa Srbijom.
Poslije Razgrada se lakše diše. - Mnogo je lakše prići ovom meču nakon pobjede u prethodnom. Veoma je bilo bitno da počnemo na pravi način, atmosfera je bolja, timski duh na višem nivou.
To će nas sigurno nositi da uz pomoć navijača stignemo do dobrog rezultata – izjavio je Stefan Savić
Meč na stadionu Ludogoreca odlučio je Nikola Krstović, koji je potencirao da je ekipa ,,ginula“ na terenu.
- Mi iskusniji trudimo se da prenesemo vrijednosti koje smo mi nekada ,,kupili“ od starijih igrača, da na pravi način dožive što znači igranje za reprezentaciju. Pokušavamo da budemo pravi primjer i čini mi se da to radimo na pravi način, što se vidi iz pristupa mladih igrača, generalno svih onih koji su igrali u Bugarskoj – istakao je Savić.
Srbija?
- Nema nepoznanica, svi se poznajemo, podržavamo u klupskim karijerama. Ali kad izađem na teren ne gledam ni da li igram protiv nekog iz porodice - za mene je to samo
sani i napadački jer imamo za to potencijal i u startnih 11 i na klupi. Zadovoljan sam kako smo ekipno taktički odigrali u Razgradu. Ne smije se potcijeniti Bugarska, svaki rival ima kvalitet i naša grupa je jedna od ujednačenijih – istakao je Radulović.
dodatni korak više nakon pobjede u Bugarskoj – optimista je Radulović.
- Znamo što nam je cilj. Naša kompaktnost, borbenost, atmosfera su adut za uspjeh. Ekipa je dobila obrise takmičarske, to nam je nedostajalo.
NAPADNEMO
bi (mu) bilo lakše da je u timu
Radulović potencira borbu za prevlast na sredini terena. Sve bi (mu) bilo lakše da je u timu
Marko Janković
dva napadača?
jalan igrač na sredini, za sve
dobro odgovorili na neke
- Njegova povreda je veliki hendikep. Marko je bio krucijalan igrač na sredini, za sve ono što nam treba. Ali imamo igrače koji mogu dostojno da ga zamijene. U Bugarskoj smo dobro odgovorili na neke zahtjeve, bilo je više pozitivnih nego negativnih stvari.
ZENIT OVE GENERACIJE
Srbija odavno nije vezala dvije pobjede na startu kvalifikacija.
- Ne bavim se statistikom.
Nesvjesno je i nama bio nametnut pritisak pred Bugarsku jer nikad nijesmo izgubili na startu kvalifikacija. Ovo je treći ciklus koji smo počeli pobjedom. Nije lako stvarati ekipu i ujedno se takmičiti. Trebalo je proći kvalifikacije za SP i Ligu nacija, uz to širiti sastav. Ovo je zenit ove generacije, puni su iskustva, u najboljim godinama, ovo je situacija da napravimo
protivnik. Pokušaćemo da zaustavimo napadače, to je posao nas iz odbrane, a siguran sam da možemo da napravimo nešto u napadu.
Crnogorski navijači lako padnu u euforiju nakon dobrog starta, ekipa mora da pronađe balans.
- Na nama iskusnijima je da unesemo mir u ekipu. Imamo odgovornost i veliku želju, ali ne treba stvarati pritisak – podvukao je Savić.
- Očekujem veliku borbu, vidjeli smo da su i oni svjesni da ih ne čeka laka utakmica. Malo ko je lako prošao kroz Podgoricu. Siguran sam da ćemo pružiti jak otpor. Imaju strašan potencijal naročito u veznom redu i napadu, ali i mi imamo strategiju. Svi zajedno se branimo i napadamo.
Crna Gora i Srbija igrale su 2018. u Ligi nacija. Oba meča dobili su ,,orlovi“.
- Po meni su jači sada nego u Ligi naciji. Iskusniji su, imaju iza sebe i Mundijal, dodatno iskustvo. Imamo i mi naše kvalitete. Dvije godine smo na okupu sa sadašnjim selektorom, vidi se njegov pečat. Sigurno imamo kvaliteta i snage da se suprotstavimo Srbiji. Na papiru je Srbija jača, ali igramo
- Pratili smo Srbiju, ne može ništa da se sakrije. Većinu mečeva odigrali su s jednim špicem, ali imamo spreman odgovor i ako zaigraju sa dva. U svakom meču želimo da izvučemo maksimum, ali nećemo ići grlom u jagode.
Ova ekipa je spremna da
odgovori na svaki sistem protivnika. Znamo i mi da napadnemo, imamo potencijal za to – ponovio je selektor Crne Gore.
da će publika uživati i da na utakmicu gleda isključivo fudbalski.
fudbalu, da se na terenu suprotstavimo renomiranom protivniku. Navijači dolaze da uživaju, da vide asove, ovo je samo fudbal i to je jedino o čemu razmišljamo – zaključio je Radulović.
Foto: D. MALIDŽAN
kod kuće. Nećemo im se pomjeriti.
Koji je dobar rezultat za Crnu Goru?
- Pokušaćemo da pobijedimo. Igramo kod kuće, poštujemo rivala, ali vjerujemo u sebe.
Vidjećemo što će nam biti dovoljno, a nastojaćemo da uzmemo tri boda.
Savić očekuje lijep ambijent pod Goricom.
- Željno iščekujem utakmicu, ovo je pravi sportski događaj.
Ima li što ljepše nego kad igraju reprezentacije dvije susjedne zemlje. Uvjeren sam da će sve proći u najboljem redu i u sportskim okvirima. Nema razloga da bude drugačije, niti da se prave bilo kakve tenzije. Vjerujem da ćemo svi uživati –poručio je Stefan Savić.
PODGORICA – ,,Duhovi“
iz meča sa Gran Kanarijom su skoro 23 minuta bili prisutni i na utakmici protiv SC Derbija, tokom kojih su ,,plavi“ u jednom trenutku imali i dvocifren minus (24:34).
Težak poraz od tima sa Kanarskih ostrva je, očigledno, ostavio traga na košarkašima Budućnost Volija, koji su, međutim, od 23. minuta zaigrali kako treba, u oba pravca, pa su do kraja stigli do ubjedljive pobjede u gradskom derbiju (96:69).
,,Plavi“ su do važnog trijumfa za nastavak borbe za treće mjesto pred start plej-ofa ABA lige došli uz bolje procente šuta za dva (67,4 – 57,5 odsto) i tri poena (38,9 – 16,7 odsto), više asistencija (18-13) i ukradenih lopti (10-4), manje izgubljenih (9-14). Budućnost je jedino podbacila u skoku, meč je završila sa samo 20 uhvaćenih lopti, osam manje od SC Derbija, što je drugi najslabiji skakački učinak u sezoni ABA lige. Manje skokova je Budućnost imala jedino u porazu od Partizana u Beogradu (18). Posebno je nevjerovatna bila razlika u ofanzivnom skoku 13-4 u korist SC Derbija… - Mi živimo od tog skoka u napadu, protiv SC Derbija to nije bilo tako. Problem smo, prije svega, imali u tom prvom poluvremenu, gdje su oni, mislim, imali desetak skokova u napadu iz kojih su postigli direktne poene. To je bilo povezano sa našim izgubljenim loptama. U pripremi utakmice smo znali da je SC Derbi jedna od boljih ekipa što se tiče tranzicije i šuta za tri poena, u kojem je predvodnik Megi. Tu nijesmo imali dobar odgovor, računajući i nedostatak skoka, a oni su iz ofanzivnih imali direktne poena, na kraju utakmice su u jednom napadu imali tri-četiri takva skoka. U trećoj četvrtini, kada smo igrali dobro, imali smo i kontrolu skoka – ističe trener Budućnosti Vladimir Jovanović, uz napomenu da je Alfa Kaba imao samo jedan skok u napadu.
Loše igre i porazi se liječe, prije svega, pobjedama, pa je i sa te strane trijumf nad SC Derbijem značajan.
- Zadovoljan sam zbog psihološke strane. Očekivao sam neku reakciju nakon Gran Kanarije. Na svakom sastanku, pripremajući se za SC Derbi, osvrnuli smo se na tu utakmicu. Iako su pobjede i porazi sa-
Budućnost u srijedu gostuje Turk Telekomu u Ankari na zatvaranju grupne faze Evrokupa. S obzirom na to da to da ne mogu ni bolje, niti gore od šestog mjesta (rival u osmini finala bi mogao da bude njemački Ulm), meč sa turskim timom je značajan na psihološkom planu za nastavak sezone, posebno nakon duela sa Gran Kanarijom.
stavni dio ovog posla, čini se da na meču sa Gran Kanarijom nijesmo dali sve od sebe. I igrači su imali i imaju isti osjećaj. Zato sam, ponavljam, očekivao reakciju, ali je ta reakcija protiv SC Derbija došla tek u trećoj četvrtini. U prvom poluvremenu smo bili jako stegnuti, kada je naša prva reakcija bila strah od poraza. Iz tog straha je bilo dosta grešaka. Puno nekih ,,ničijih“ lopti je došlo do njih, imali smo izgubljene lopte u prvoj liniji od plejmejkera, koje je protivnik odmah pretvorio u lake poene. Tek u trećoj četvrtini smo svi zajed-
- Spremamo se da napravimo kvalitetnu utakmicu, koja nam, sigurno, treba, bez obzira na to što nema rezultatski značaj, iz razloga da polako podižemo formu iz koje smo, s razlogom, ispali. Imali smo i povreda i taj FIBA ,,prozor“ zbog kojeg nijesmo uspjeli da napravimo taj kontinuitet, pa ta forma nije nikako predvidljiva. Nama uta-
no dobili ono što smo očekivali, prije svega u odbrani, a onda smo se malo rastrčali i došli do laganih poena, kao i otvorenih šuteva koje smo ubacili. A u prvom poluvremenu, zbog te stegnutosti, smo čak promašivali i otvorene šuteve – dodao je Jovanović.
Posljednja dva meča van stroja su Aleksa Ilić i Igor Drobnjak, pa je Jovanović sumirao njihovo trenutno stanje.
- Drobnjak je imao virus, i dan prije meča je odradio trening ,,pet na nula“ , bez kontakta. Imao je toliko jak virus da uopšte nije dolazio na treninge, le-
Studentska liga Crne Gore u košarci
Šampionska ekipa Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) slavila je rezultatom 59:55 protiv ekipe Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje iz Nikšića u derbiju trećeg kola Meridianbet Studentske lige Crne Gore u košarci.
U istoj grupi, Građevinski fakultet je nanio prvi poraz ekipi Pravnog fakulteta (57:52).
U grupi B, Ekonomski fakultet je savladao jednog od favorita ovog takmičenja i aktuelne vicešampione, ekipu Elektrotehničkog fakulteta (39:34), dok je ekipa Biotehničkog fakulteta u uzbudljivom meču savladala UDG (58:57). Ekipa Medicinskog fakulteta je bez problema savladala ekipu Studentski dom NK rezultatom 50:23. R. A.
NBA: Denver bolji od Milvokija
Duel najboljih timova Istočne i Zapadne konferencije, ,,sudar“ dva posljednja MVPja NBA lige, pripao je Denveru i Nikoli Jokiću, koji su slavili pobjedu protiv Milvokija sa 129:106. Drugi period bio je i ključan za konačni rezultat, Denver je ,,oduvao“ Milvoki u drugih 24 minuta i zasluženo je pobijedio.
kmica sa Turk Telekomom treba iz tog razloga, i siguran sam da ćemo da imamo pravi pristup, mogu da položim i zakletvu u ime svojih igrača. Nadam se dobroj utakmici, prije svega zbog onoga što nas očekuje u finišu ABA lige, gdje imamo svoje ciljeve, a daleko od toga da smo odustali od ciljeva u Evrokupu – rekao je Jovanović
žao je kući, imao problem i sa bolom u glavi. Što se Ilića tiče, u prvom mahu je dijagnostifikovana malo jača distorzija zgloba, ali se to dodatno malo zakomplikovalo, i medicinski tim pokušava da nađe najbolju moguću opciju za njega da se što prije vrati. Mislili smo da će da bude daleko bezazlenije nego što jeste, ali sam siguran da će ljudi koji se bave time uraditi sve najbolje. Moraćemo da uradimo dodatnu dijagnostiku, i zavisno od toga će se donijeti sljedeći potezi što se njega tiče – zaključio je trener Budućnosti. S. J.
Jokić je briljirao, iako se mučio u šutu za tri poena, ali je za dva bio veoma siguran. Dominirao je protiv Bruka Lopesa, jednog od najboljih defanzivaca lige, a ništa mu nije mogao ni Bobi Portis. Srpski centar je utakmicu završio sa 31 poenom, šest skokova i 11 asistencija. Pratio ga je Džamal Marej sa 26 poena, Porter junior ubacio je 19, a Brus Braun i Kaldvel-Poup devet poena.
U poraženom timu istakao se Janis Adetokumbo sa 31 poenom, ali samo sedam u drugom poluvremenu. Imao je i devet skokova i po četiri asistencije, ukradene i izgubljene lopte. Po 13 poena za Bakse dodali su Kris Midlton, Lopes i Grejson Alen Finiks je ubjedljivo nadigrao Filadelfiju rezultatom 125:105. Prvi kandidat za MVP-ja NBA lige Džoel Embid meč je završio dabl-dablom - sa 28 poena i 10 skokova, uz još četiri asistencije. Kada je riječ o pojedinačnom učinku, ostao je u sjenci svog saigrača Tajrisa Makseja koji je ubacio 37 poena, uz sedam uhvaćenih lopti i tri asistencije. Ali ni to nije bilo dovoljno Filadelfiji da bude konkurentna u Arizoni do kraja. Meč je bio
u egalu tri četvrtine, a onda je početkom posljednje Finiks dodao gas i slavio. Devin Buker bio je najbolji kod Sansa sa 29 poena, tri skoka i pet asistencija, dok je dabl-dabl imao Bizmark Bijombo sa 17 poena i 13 skokova, a jedan poen manje imao je Ti-Džej Voren Finiks je skočio na četvrto mjesto Zapadne konferencije sa 39-35, dok je Filadelfija na trećoj poziciji na Istoku sa 49-25. Sakramento je nastavio da blista, savladao je Jutu 121:113. Uprkos sjajnoj partiji Voker Keslera sa 31 poenom i 11 skokova u taboru Jute, ,,kraljevi“ su trijumfovali na krilima Kevin Uertera i Kigana Mareja sa 27, odnosno, 22 postignuta poena. Sakramento je nastavio odličan niz i nalazi se na trećem mjestu Zapada sa skorom 45-29, tik ispod Memfisa koji ima 4627. Juta nastavlja da se bori za plej-in sa skorom 35-39 na 12. mjestu iste konferencije U derbiju za poziciju u plej-ofu, Bruklin je nadigrao Majami u gostima rezultatom 129:100. Dva tima sada imaju isti broj pobjeda, 40, dok ,,vrelina“ ima jedan poraz više, 35 naspram 34. Najefikasniji igrač susreta bio je Mikel Bridžis sa 27 koševa, a pratio ga je Kameron Džonson u pobjedničkom taboru sa 23, koliko je u ekipi Majamija ubacio Tajler Hirou S. J.
U ime igrača polažem zakletvu da ćemo u Turskoj imati pravi pristup
Košarkašice Budućnost
Bemaksa 371 dan čekale su osvetu, ali su na istom mjestu kao i prošle godine doživjele poraz, opet od Celja, čime je sezona koja je bila blistava završena sa suzama.
Podgoričanke nijesu uspjele da četvrti put u istoriji osvoje titulu u WABA ligi - ,,vučice“ na domaćem terenu, u reprizi prošlogodišnjeg finala, izgubile su od Cinkarne Celje (66:64) i interesantno od kada je napravljena ,,Bemaks arene“ ,,plave“ su doživjele samo dva poraza i to oba u mečevima za trofej. Početak je bio izjednačen, ekipe su se smjenjivale u vođstvu, a onda je u finišu druge četvrtine slovenačka ekipa napravila seriju 8:0, povela 34:31 i na odmor otišla sa pet poena prednosti - 37:32. Bilo je jasno da se očekuje još jedna dramatična utakmica dva tima, koja nijesu slučajno tokom posljednje decenije glavni brend regionalne lige.
I za razliku od prvog poluvremena, kada su ,,plave“ imale dosta problema da zaustave
Celje, koje je dominiralo u reketu, iako su domaće opteretile gošće faulovima, u nastavku je Budućnost djelovala bolje. ,,Vučice“ su drugo poluvrijeme dobro otvorile, po trojku su pogodile Leković, Draga-
ŽKK Budućnost Bemaks još jednom je bio sjajan domaćin završnog turnira. Tokom dva dana tribine ,,Bemaks arene“ bile su prepune, a u sjajnom ambijentu viđene su slike kakve nijesu česte za žensku košarku.
Evropsko prvenstvo u karateu
na Živković i Višnja Stefanović (41:37). Kontrolisala je ekipa Vladana Radovića dešavanja na terenu u trećoj četvrtini, imala u tom periodu i šest poena prednosti (46:40), jer je tokom treće dionice svelo Slovenke na samo šest poena (dvije trojke).
Ali u posljednjem periodu Celje je uspjelo da preokrene i slavi u dramatičnom finišu. U posljednji minut ekipe su ušle izjednačene 62:62. Potom je Jovana Marković pogodila oba bacanja (64:62), a na
PODGORICA - Muški kata
tim karate reprezentacije Crne Gore osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari, dok je ekipa u borbama završila kao petoplasirana.
Tim u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, savladao je u meču za treće mjesto Englesku 42,6 – 40,4. To je prva medalja muškog kata tima u nezavisnoj Crnoj Gori.
U toj disciplini crnogorski karate ima i bronzu ženskog tima, u sastavu Tijana i Biserka Radulović i Milena Milačić, osvojenu 2007. godine. Član bronzanog tima Vladimir Mijač kazao je da je
ponosan na ostvareni rezultat u Gvadalahari.
- Osvajanje seniorske bronzane medalje u katama za naš tim, reprezentaciju i državu znači mnogo. Posebno što je prva, istorijska, za muški kata tim na šampionatima Evrope u seniorskoj konkurenciji. Rezultat ostvaren u Gcvadalahari još veći nam je podstrek da nastavimo još jače da radimo, kako bismo u kontinuitetu ostvarivali slične i bolje rezultate - rekao je Mijač, koji se zahvalio porodici, trenerima i selektorki, svima koji su na bilo koji način doprinijeli njihovom uspjehu. Trio Bara osvojio je u Gvadalahari 12. evropsku medalju za crnogorski karate u senior-
skoj konkurenciji. Oni su u četvrtak prvi krug takmičenja završili kao trećeplasirani u grupi sa 39,1 poenom. U drugom kolu crnogorski tim osvojio je drugo mjesto (39,1), što je bilo dovoljno za borbu za medalju.
Selektorka Milena Milačić podsjetila je da je nakon 15 godina osvojena medalja u katama na Evropskom prvenstvu.
- Jako sam ponosna na ekipu i vjerujem da trudom, zalganjem i pristupom koji su imali i do sada, mogu da ostvaruju još bolje rezultate - rekla je Milačić agenciji MINA. Muški tim u borbama u meču za treće mejsto poražen je od Hrvatske 3:1. Ekipa je u Gvadalahari nastupila u sastavu Nikola Malović, Nenad Dulović,
10
6
10
4
17
5
–
3
Na kraju meča Vladan Radović, koji je za četiri sezone doživio u finalnom meču tek 10. poraz na klupi Budućnost Bemaksa, bio je prilično emotivan.
- Jako je teško. Djevojke nijesu zaslužile da izgube na ovakav način. Dale su sve od sebe, klub je uradio sve da se ovo organizuje. Poraz ide na moju dušu, ja sam jedini krivac - rekao je trener Budućnosti Vladan Radović nakon meča.
drugoj strani je Čeh bila polovična (64:63). Do kraja je ostalo 35 sekundi, Zorana Radonjić nije pogodila za tri, a onda je, sedam sekundi prije kraja, Čeh bila precizna za preokret (65:64). Budućnost je imala posljednji napad, ali je Marija Leković bila neprecizna, pa je Simons jednim slobodnim bacanjem potvrdila pobjedu svog tima, čime Celje drugi put uzastopno slavi titulu u Podgorici. Za Budućnost Bemaks, koja je u 20. meču ove sezone doživjela drugi poraz (oba od Celja)
Blaža Čeh iz Cinkarna Celje je MVP finalnog turnira u Podgorici, dok su Anđelika Mitrašinović i Šareka Meklin iz Vojvodine, sa po 44 poena, podijelile priznanje za najboljeg strijelca fajnal-fora. Pobjednički pehar i zlatne medalje Slovenkama uručio je Ivan Vuković, gradonačelnik Podgorice, dok je srebrne i bronzane medalje uručio Nikola Bulatović, nekadašnji svjetski i evropski šampion.
tužan kraj sezone, u kojem su se još jednom afirmisale mlade crnogorske igračice, koje su
željele da svom klubu donesu četvrtu krunu, ali je sreća bila na strani Celja. R .P.
EPCG Superliga za odbojkašice (18. kolo)
Lazar Jovović, Nemanja Mikulić, Nemanja Jovović, Balša Miličković i Dušan Bijelić. Crnogorski sastav u petak je bez borbe dobio duel sa Švedskom, dok je u drugom kolu eliminisao Holandiju 3:1. U četvrtfinalu poraženi je od Ukrajine 3:0, koja je plasmanom u finale omogućila crnogorskim karatistima repasaž. Borbu za me-
MOTO GP: Velika nagrada Portugala
Franćesko Banjaja pobjednik je prve trke u novoj sezoni Moto GP šampionata, na postolju je završio Maverik Vinjales, dok je treće mjesto pripalo Marku Becekiju Italijan je samo dan ranije slavio u prvoj sprint trci, a juče na
stazi Algarve od drugog kruga nije ispuštao prednost. Na samom startu, preciznije u trećem krugu Mark Markes je zakačio Horhea Martina i srušio Oliveiru, koji je ostao da leži na stazi. Trku je šest krugova prije kraja zavšio Martin. Uzbudlji-
dalju izborili su pobjedom protiv Portugala 3:2.
Na korak od medalje stao je i Nemanja Mikulić, koji je u meču za treće mjesto i bronzanu medalju, u kategoriji do 75 kilograma, poražen od Belgijanca Kventina Mahudina. Borba je završena neriješeno (0:0), a pobjednik je odlučen sudijskim preglasavanjem. R. P.
Pobjedom u Bijelom Polju protiv Jedinstva, odbojkašice Mediterana uspjele su da izbjegnu posljednje mjesto i ispadanje iz EPCG Superlige, a mjesto u eliti će braniti kroz baraž, sa drugoplasiranom ekipom iz Prve lige (poraženi iz duela Rudar – Tempo).
Budvanke su upisale četvrtu pobjedu i imaju jednu više od posljednjeplasiranog Gimnazijalca, koji je izgubio status superligaša, iako je imao dva boda više (prvo se broje pobjede, pa onda bodovi).
va je bila borba za četvrto mjesto koje je osvojio Žoan Zarko, a Aleks Markes je trku završio na petom mjestu. Među prvih deset završili su Bred Binder, Džek Miler, Fabio Kvartararo, Aleš Espargaro i Aleks Rins R. A.
U drugom meču posljednjeg 18. kola ligaškog dijela prvenstva, Akademija je na svom terenu bila bolja od Budućnost voleja sa 3:2. Osmom pobjedom su Tivćanke zauzele peto mjesto u prvenstvu, Budućnost je završila na šestom sa skorom 6-12. U polufinalu plej-ofa do dvije pobjede, koji startuje 5. aprila, sastaju se Herceg Novi – Albatros, odnosno Luka Bar – Galeb Liko Soho Group. S. J.
Poljsko ratno groblje u Bikovniji otvoreno je 21. septembra 2012. Osnovano je na inicijativu Savjeta za čuvanje sjećanja na borbu i mučeništvo. Na groblju su u masovnim grobnicama sahranjeni ostaci 3.435 poljskih državljana sa ukrajinske Katinjske liste, koje su 1940. ubili funkcioneri NKVD-a. Na groblju se nalazi oltar sa imenima žrtava, zvono sjećanja i vjerski simboli: krstovi - latinski i pravoslavni, Davidova zvijezda i polumjesec.
Predsjednik Republike Poljske Bronislav Komorovski i predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič položili su 28. novembra 2011. kamen temeljac za izgradnju poljskog ratnog groblja u Kijevu-Bikovniji. Nepoznati počinioci su 25. januara 2017. oskrnavili i poljski i ukrajinski dio nekropole postavljajući uvredljive antipoljske i antiukrajinske natpise na spomenike.
MOGUĆE GROBNICE
POLJSKIH RATNIH
ZAROBLJENIKA NA
DRUGIM LOKACIJAMA
Godine 1998. pojavile su se informacije da se grobovi poljskih ratnih zarobljenika, koje je 1940. ubio NKVD, mogu nalaziti u gradu Tavda na Uralu. Prema istoričarima, žrtve sa bjeloruskog spiska Katinj moguće je da su sahranjene u Kuropatima kod Minska (pomenuto je i nekoliko drugih mjesta u oblasti Minsk, uključujući Mali Trostanec, a takođe i Glubokoje u regiji Vitebsk). Pretpostavlja se i da se masovne grobnice žrtava katinjskog masakra mogu nalaziti na nekoliko mjesta u blizini Harkova (Aleksijevka, Bezludovka, Sokolniki, Dergači). Volodimir Volinjski je
takođe naznačen kao moguće mjesto sahrane ljudi ubijenih po Katinjskoj listi, gdje su 2011. poljski istraživači započeli arheološka istraživanja.
VLASTI
Uprkos tome što su SSSR, a zatim i Ruska Federacija zvanično priznali odgovornost Staljina i NKVD-a za masakr u Katinju i objelodanili mnogo tajnih dokumenata, krivicu staljinističkih vlasti negiraju ruske nacionalističke i komunističke grupe, uključujući i Komunističku partiju Ruske Federacije (KPRF) i njenog lidera Genadij Zjuganova. Ove grupe okrivljuju Njemce ponavljajući teze sovjetske propagande iz perioda 1943–1989 i saopštenje Burdenkove komisije. Jurij Muhin, novinar i metalurg po obrazovanju, poznat je po takvim stavovima. Predstavio ih je i Viktor Iljuhin, jedan od lidera Komunističke partije Ruske Federacije. Odgovornost staljinističkih vlasti za masakr u Katinju negira i Komunistička partija Poljske, koja djeluje u Poljskoj.
ODNOS RUSIJE PREMA KATINJSKOM
MASAKRU 2010-2012. U intervjuu za televiziju ,,Russia Today” na engleskom jeziku, 14. aprila 2010., ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da je očigledno da su poljski oficiri strijeljani 1940. po volji tadašnjih lidera SSSR-a, uključujući Josifa Staljina
U opsežnom intervjuu za dnevnik ,,Izvestija” 5. maja 2010., on je izjavio da ne postoji zastara za ratne zločine i opisao je masakr u Katinju kao vrlo mračnu stranicu. Medvedev je 8. maja 2010. predao predsjedniku Sejma Bronislavu Komorovskom, 67 otvore-
Ruska Državna duma je 26. novembra 2010. donijela rezoluciju kojom se osuđuje masakr u Katinju. U Rezoluciji se navodi da objavljeni materijali dokazuju da je masakr u Katinju počinjen po direktnom naređenju Josifa Staljina i drugih sovjetskih lidera
Od oko 22 hiljade stradalih Poljaka poznata su imena oko 18.000 žrtava. Imena 3.870 žrtava navedena su na tzv. Bjelorusko-katinjskoj listi koja do sada nije pronađena i nije poznato gdje su ti ljudi sahranjeni
sahranjivanja samo 9 osoba.
- Pitanje motiva koji stoje iza odluke Političkog biroa Centralnog komiteta KP SSSR-a (b) od 5. marta 1940. godine,
- Pitanje moguće saradnje između NKVD-a i Gestapoa i moguća koordinacija masovnog ubistva u Katinju sa tzv.
nih tomova ruske istrage, poznatih poljskoj strani od 2005. godine. Ruski predsjednik je najavio da će se, po njegovom naređenju, preduzeti koraci za deklasifikaciju 116 tajnih knjiga. U periodu 2010–2011. Rusija je Poljskoj poklonila 148 tomova knjiga. Nije predato 35 tomova klasifikovanih kao „tajno“ i „strogo povjerljivo“ i kopija tajne odluke o obustavi istrage.
19. marta 2010, kao odgovor na žalbu koju su podnijeli rođaci žrtava pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, ruska vlada je izjavila da istraga vođena u Rusiji nije uspjela da potvrdi okolnosti hapšenja poljskih oficira, prirodu optužbi protiv njih kao ni da ih dokaže. Prema ruskoj vladi, neizvjesno je da li su Poljaci uopšte strijeljani. Tribunalu
nije poslata kopija odluke od 21. septembra 2004. o obustavi ruskog postupka Katinj, jer ovaj dokument, prema ruskoj strani, sadrži tajne čije bi otkrivanje moglo naštetiti bezbjednosti zemlje.
Zamjenik ruskog ministra pravde Georgij Matjuškin izjavio je 6. oktobra 2011. tokom saslušanja pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu da nije bilo dokaza da su poljski oficiri ubijeni, ali ih tretiraju kao „nestale“ osobe.
Akcijom AB koju je u Poljskoj izveo Treći rajh.
- Istoričari ne znaju koje državne tajne sadrže povjerljivi tomovi spisa ruske istrage 1990–2004 i strogo povjerljiva odluka iz 2004. da se istraga obustavi.
Grobovi poljskih ratnih zarobljenika, koje je 1940. ubio NKVD, mogli bi se nalaziti u gradu Tavda na Uralu, u Kuropatima kod Minska, kao i na nekoliko mjesta u blizini Harkova. Volodimir Volinjski je takođe naznačen kao moguće mjesto sahrane ljudi ubijenih po Katinjskoj listi
U pismu ruskom udruženju „Memorijal“, Glavno vojno tužilaštvo Ruske Federacije izjavilo je 9. aprila 2010., da ne postoji pitanje rehabilitacije žrtava i nastavka istrage masakra u Katinju. Prema pismu tužilaštva, Staljin nije proglašen odgovornim za masakr u Katinju, a za to su krivi samo oficiri NKVD-a koji su prekoračili svoja ovlašćenja. Prema Glavnom vojnom tužilaštvu, nema dokaza da je svaki od poljskih oficira strijeljan.
Početkom aprila 2012. godine, glavni vojni tužilac Ruske Federacije Sergej Fridinski, stavio je do znanja da Rusija možda neće predati Poljskoj sva dosijea ruske istrage o Katinju.
Ruska Državna duma je 26. novembra 2010. donijela rezoluciju kojom se osuđuje masakr u Katinju. U Rezoluciji se navodi da objavljeni materi-
jali, koji su dugo čuvani u tajnim arhivima, ne samo da otkrivaju razmjere ove strašne tragedije, već i dokazuju da je masakr u Katinju počinjen po direktnom naređenju Josifa Staljina i drugih sovjetskih lidera.
NERAZJAŠNJENA
PITANJA MASAKRA I
MISTERIJA
BJELORUSKE LISTE
- Od ukupno otprilike 22 hiljade stradalih Poljaka poznata su imena oko 18.000 žrtava.
- Imena 3.870 žrtava navedena su na tzv. Bjelorusko-katinjskoj listi koja do sada nije pronađena i nije poznato gdje su ti ljudi sahranjeni.
- U slučaju 3.435 žrtava na tzv. Ukrajinsko-katinjskoj listi njihov identitet je poznat, ali je do sada je utvrđeno mjesto
Bjeloruski katinjski spisak smatra se jednim od najvećih misterija katinjskog masakra 1940. godine. Još nije pronađen u bjeloruskim ili ruskim arhivima. Prvih dana aprila 2010. u poljskoj štampi pojavile su se spekulacije da je lista možda pronađena. Ruski istoričar Nikita Petrov, istakao je 2012. da bi traženje bjeloruske liste Katinj bilo nepotrebno da istoričari imaju protokole tzv. tri NKVD-a, koji su 1940. godine osudili strijeljanje 21.857 žrtava masakra u Katinju - ovi izvještaji su sadržali imena, prezimena i brojeve slučajeva svih strijeljanih poljskih građana, uključujući i one iz Bjelorusije.
U junu 2012. objavljeno je da je Natalija Lebedeva navodno pronašla bjeloruski katinjski spisak. Zapravo, to je bio spisak svih konvoja koje je 15. konvojna brigada NKVD izvela u prvim mjesecima 1940., koji je sadržao 1.996 imena ljudi premještenih 1940. iz zatvora na području inkorporiranog u sovjetsku Bjelorusiju u zatvore rukovodstva NKVD u Minsku. Ova lista je istraživačima poznata već nekoliko godina. (Kraj)
Kad već nije u mogućnosti da uvede jednopartijski sistem koji mu je srcu najbliži, Vučiću ostaje da pravi nadstranački pokret kako bi dodatno suzio prostor demokratije i pluralizma
Kao i svaki autoritarac, i Aleksandar Vučić je opsednut homogenizacijom stanovništva, famoznim narodnim jedinstvom. Vučiću jedinstva nikad dosta, ne postoji stupanj nacionalnog jednoumlja koji bi zadovoljio suštinski diktatorske porive predsednika Srbije. Nalazi se na čelu najjače i najbrojnije partije u Srbiji, ima neprikosnovenu vlast nad celom državom i svim institucijama, kontroliše većinu medija, odlučuje bukvalno o svemu, sa druge strane ima nemoćne i malobrojne protivnike, ali sve to ne ispunjava Vučića osećanjem spokoja. Čak i u društvu uređenom po modelu kasarne, uvek se nađu neki inokosni pojedinci koji razmišljaju svojom glavom i odbijaju da marširaju u stroju, remeteći tako narodnu slogu.
Predsednik je odlučio da dodatno pojača nacionalno jedinstvo i najavio formiranje Narodnog pokreta za državu. Vučić i njegovi partijski poslušnici nisu baš detaljno objasnili kakav će to pokret biti, ali su dali neke naznake. Pokret će biti nadstranački, obuhvataće stranke, ali i pojedince. Nastanak pokreta Vučić opravdava složenim geopolitičkim trenutkom i famoznim stanjem opsade.
“U ovim uslovima, kada smo pritisnuti spolja, važno je da angažujemo sve pametne ljude iz stranaka i van njih, ljude koji su za normalnu i pristojnu Srbiju, da se ujedinimo, da udružimo znanje koje imamo”, rekao je predsednik.
Snovi totalitarnog uma
Svi treba da se ujedinimo kako bismo izdržali strašna iskušenja koja stoje pred nama. Na tome treba da se angažuju “svi pametni ljudi”, a pre svega “intelektualci, prava elita, za normalnu, pristojnu, racionalnu Srbiju budućnosti”. Prava elita su, naravno, intelektualci koji podržavaju Vučića, uglavnom iz koristi, a svi ostali, pogotovo oni kritički nastrojeni su, naravno, lažna elita. Totalitarni um jednostavno ne zna za prirodnu raznolikost i pluralitet društva, za njega su svi koji drugačije misle naprosto izdajnici.
Vučić određuje šta je “normalna i pristojna Srbija”, a ko god se nađe van budućeg pokreta očigledno će biti protivnik takve normalnosti i pristojnosti.
A biće i protivnik naroda i države, što se vidi iz samog imena novog pokreta. Kad već nije u mogućnosti da uvede jednopartijski sistem koji mu je srcu najbliži, Vučiću ostaje da pravi nadstranački pokret kako bi dodatno suzio prostor demokratije i pluralizma.
Pošto predsednik ima veći rejting od svoje stranke, to mu daje dovoljno manevarskog prostora za ovakve poteze. Na to ga je primorala i odlučnost međunarodne zajednice da se sklopi mirovni sporazum sa Kosovom. Vučić je prinuđen na saradnju, makar samo formalnu, što mu je uzdrmalo status “vrhovnog patriote” i otvorilo prostor desničarskim partijama i liderima da se kandiduju za tu nezvaničnu funkciju.
ProgramSka načela
U javnosti se vode rasprave o tome kako će izgledati taj Vučićev Narodni pokret za državu, spekuliše se o njegovom karakteru i programu, jer njegov idejni tvorac nije dao dovoljno informacija, što ostavlja prostor za domišljanje. Međutim, nema potrebe za pretpostavkama, pošto je Milorad Vučelić, šef Večernjih novosti po milosti Vučićevoj, u svojim novinama već objavio program budućeg pokreta pod re-
čitim naslovom Srpska sloga. Nekadašnji prvi operativac Miloševićeve ratnohuškačke propagande, a današnji Vučićev propagandista izneo je osnovna ideološka i programska načela svenarodnog pokreta.
Tu su se našla sva opšta mesta nacionalističke ideologije koja su posle tri i po decenije besomučne propagande postale neupitne dogme. Tu je vojna neutralnost i otpor svakome ko želi pristupanje NATO paktu, čuvanje pretenzija na teritorije gde žive Srbi (Kosovo, Republika Srpska, Crna Gora); nezaobilazna odbrana Kosova, ali na vučićevski način, kroz pregovore o međunarodnim planovima. Zatim, tu je oslanjanje na ključne institucije srpskog naroda: Srpsku rpavoslavnu crkvu, Srpsku akademiju nauka i umetnosti i Vojsku Srbije.
Što se tiče spoljne politike, program predviđa jačanje “čeličnog prijateljstva” sa Kinom, neuvođenje sankcija Rusiji, te velikodušno uvažavanje manjine koja je za Evropsku uniju, ali uz trajno protivljenje krilatici Evropa nema alternativu, što praktično znači odustajanje od evropskih integracija. To je jasno i iz stava da ne treba “EU poistovećivati sve one silne antisrpske rezolucije i izjave koje nam svakodnevno stižu iz Evropskog parlamenta”. Navikao Vučelić na autokratiju, pa zaboravio da odluke koje donose parlamenti nešto znače. A
te rezolucije nisu antisrpske, već su usmerene protiv nedemokratskih, autokratskih odluka naprednjačkih vlasti koje su, pre svega, štetne po građane Srbije.
Slogom Protiv
Pluralizma
Vučelić ne predviđa kraj višepartijskog sistema, već širokogrudo dozvoljava strankama da i dalje postoje: “Stranačka raznolikost i raznoglasnost neće biti dovođena u pitanje, što, takođe, možda može biti važno”. Dakle, razmišljalo se o ukidanju višepartijskog sistema, ali se od toga odustalo, jer smo ipak na evropskom kontinentu, dozvoliće vladajuća oligarhija postojanje i nekakvih partijica, jer to “može biti važno”.
Osnova demokratije je Vučićevim propagandistima nešto što može, ali ne mora biti važno. Raznolikost, pluralizam, borba različitih ideja, šarolikost društva i političkog života bez kojih je nezamisliva savremena demokratska država je za tvorce Narodnog pokreta nešto nepoželjno. Njima je mnogo bliži onaj princip o jednom narodu, jednoj partiji i jednom vođi.
Vučelić ponavlja floskulu o srpskoj neslozi koja nas je toliko puta skupo koštala u istoriji, “pogotovo u bratoubilačkom ratu u Drugom svetskom ratu”, ali zaključuje da je stanje danas mnogo bolje. Nikakve nesloge više nema, jednou-
Ne podseća Vučelićev program samo na današnju Rusiju, već i na jedan istorijski period u našoj zemlji. Homogenizovano društvo odano jednom vođe, 80 ili 90 posto stanovništva okupljeno oko nacionalnog programa; otpor evropeizaciji i demokratizaciji; SANU, SPC i vojska koje stoji na strani političke oligarhije na vlasti – sve to neodoljivo podseća na rani period vladavine Slobodana Miloševića. Tada su se sve ključne instance društva i države ujedinile oko velikosrpskog programa i novog vožda koji je obožavan kao mesija. Gde je to završilo, dobro znamo: u ratovima, razaranju, zločinu i genocidu, u sramoti i beščašću. Gde će završiti nova homogenizacija Srbije ne znamo tačno, ali je sigurno da takav put neminovno vodi u propast.
mlje je zavladalo skoro čitavim društvom: “Razlike postoje i uvek će postojati, ali su one danas u razmerama 80 ili 90 prema 20 ili 10 odsto”. Toj zanemarljivoj manjini će vladajući ideolozi i političari velikodušno dozvoliti da postoji, bar za sad. Ipak Srbija nije Rusija, mada bi mnogi želeli da postanemo totalitarna država.
Po uzoru na Putina i miloševića
I sam Narodni pokret za državu podseća na projekat Vladimira Putina Sveruski narodni front koji je stvoren 2011. godine. Front je takođe bio nadstranački, u njega su ušle razne organizacije i pojedinci, sindikati, omladinska udruženja. I Putin je tada koristio istu retoriku koju danas upotrebljava Vučić: država i narod su ugroženi, zato ih treba braniti, okupiti se i homogenizovati oko voljenog vođe. Istu logiku sprovodili su svi totalitarni i autoritarni pokreti u istoriji. Ista je i logika isključivanja nepodobnih, svih koji drugačije misle, jer oni postaju neprijatelji naroda. U manifestu Narodni front – za Rusiju! pisalo je: “Pozivamo sve koji su za Rusiju da se pridruže Narodnom frontu”. A ko nije u Narodnom frontu, taj je protiv Rusije; ko nije u Narodnom pokretu za državu, taj je protiv naroda i države. Jeftini trik koji uvek upali u zastrašenim i zarobljenim društvima bez demokratske tradicije.
JedinStvo crkve i voJSke Kuda smo se to uputili moglo se videti i na nedavnom sastanku ministra odbrane Miloša Vučevića i patrijarha Porfirija. Ministar je obznanio da je Srbiji danas “nasušno potrebno jedinstvo države, crkve i naroda, jedinstvo vojske i crkve”. Vučević je dodatno obrazložio svoju ideju: “Mislimo da je to jedinstvo prirodan tok i ono što je neprirodnim putem bilo prekinuto pre nekoliko decenija danas dobija one obrise kako treba da bude i što proizilazi iz karaktera i bića našeg naroda i naše države, naše crkve i naše vojske”. A i patrijarh je imao šta da kaže: “Nema ništa prirodnije nego da sveštenici budu uz svoj narod. Ako je igde potrebna duhovna podrška, duhovna orijentacija i duhovna uteha među ljudima onda je to zasigurno potrebno u vojsci.”
Trebalo bi podsetiti duhovnike, ministre, predsednike, političare, ideologe i propagandiste da mnogohvaljeno jedinstvo vođe, naroda, države, partije, crkve i vojske nije karakteristično za demokratska uređenja, već za neke druge, znatno kukastije poretke. Valjalo bi građane Srbije još jednom podsetiti na ono što Klaus Tevelejat piše u trećem tomu studije o fašizmu Muške fantazije, u poglavlju Nacija: “Jedinstvo o kojem fašist govori je, prema tome, nasilni spoj tlačitelja i potlačenih u jednu dominantu. Jedinstvo uopšte označava stanje dominacije a ne, recimo, stanje jednakosti”. Da ne bude posle kako vas niko nije upozorio na vreme.
Tridesetak grupa i profila na Facebooku, Instagramu i drugim mrežama, koje je mjesec dana pratio Radio Slobodna Evropa, glorificiraju, uz ostalo, bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, te zagovaraju njegovo otcjepljenje od Bosne i Hercegovine
“Srpska zemlja glavama se plaća” i “Sloboda ili smrt”. Tog tipa su najčešće poruke na profilima koji se na društvenim mrežama deklariraju kao ravnogorske i četničke grupe u Bosni i Hercegovini (BiH). Tridesetak grupa i profila na Facebooku, Instagramu i drugim mrežama, koje je mjesec dana pratio Radio Slobodna Evropa (RSE), glorificiraju, uz ostalo, bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS), te zagovaraju njegovo otcjepljenje od Bosne i Hercegovine.
“Ako je Drina granica, popićemo je”. Ovu poruku je 9. januara na Instagram profilu objavila “Četnička omladina Gacko”, uz stihove kojima se obećava vjernost RS-u.
Poruka koja aludira na potrebu “brisanja” rijeke Drine, kao prirodne granice između BiH i Srbije, objavljena je u vrijeme obilježavanja Dana Republike Srpske. Taj dan slavi se 9. januara unatoč odluci Ustavnog suda BiH koji ga je proglasio neustavnim.
Profil “Četnička omladina Gacko” na Instagramu prati više od 3.800 osoba, a na Facebooku oko 2.100.
Na profilnoj fotografiji su lubanja i ukrštene kosti, smješteni između dva krsta, sa zastavom RS u pozadini. U opisu ovog profila stoje poznate parole “Samo sloga Srbina spašava” i “Ne damo svetinje”.
Na profilu nema podataka o administratorima, a na poruku RSE za razgovor o objavljenim sadržajima nije odgovoreno.
Tik Tok ravnogorci
U BiH ima 16 registriranih udruženja koje baštine tradiciju zloglasnih četničkih postrojbi iz Drugog svjetskog rata.
Vođa ravnogoraca Draža Mihailović osuđen je 1946. godi-
ne na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan. Viši sud u Beogradu rehabilitirao ga je u maju 2015. godine.
Tokom Drugog svjetskog rata, četnici su u BiH ubili oko 58.600 ljudi, podaci su iz knjige “Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941 -1945”, autora Rasima Hurema.
Pod simbolima četništva, ponovili su se zločini paravojnih i vojnih formacija, u ratu devedesetih godina prošlog stoljeća koji je pratio raspad Jugoslavije.
Goran Ljepojević, bivši predsjednik Pokreta ujedinjene ravnjarske otadžbine Srpske, međutim, kaže za RSE da su ravnogorci “žrtve stereotipa i pogrešnih tumačenja povijesti”.
“U svakom žitu ima kukolja i ja ne generališem da smo mi ge-
neralno dobri, a drugi loši. No, najpogubnija je neistina i sistematska laž. Pročitajte i drugu stranu, pa nađite neku sredinu. I ja sam učio pogrešno istoriju u školi”, kaže Ljepojević.
kakvo je TrenuTno sTanje?
Zvanična ravnogorska udruženja danas su u BiH registrirana na području entiteta Republika Srpska.
Istovremeno njihove ideje, često dodatno začinjene otvorenim pozivima na nasilje, na društvenim mrežama svakodnevno dijele desetine grupa, profila i stranica.
Hikmet Karčić, autor priručnika “Krajnje desničarski pokreti i simbolika na Zapadnom Balkanu”, kaže za RSE da su ravnogorski i četnički pokreti posljednjih godina doživjeli transformaciju i postali dominantni u online prostoru.
“Sada imamo taj novi jezik za
promociju četništva - kroz mimove, murale i slično. U odnosu na uobičajenu simoboliku, kao što je lobanja sa kostima, sada to postaje prilagođeno da privuče tu Tik Tok generaciju”, kaže Karačić.
Pojašnjava da se većinom radi o anonimnim profilima i grupama, koje “četničku ideologiju šire na način primamljiv mlađoj publici”.
“Pokušavaju naslijeđe iz Drugog svjetskog i rata iz devedestih bolje približiti mladima širom svijeta. Toliko ih ima da je to jako teško i upratiti”, ističe on.
Najveći broj profila kreiran je na Facebooku i Instagramu, ali kako ističe sporna ideologija “živi” i na drugim mrežama, kao što su Twitter i Tik Tok. Umreženi u online prostoru, uglavnom, šire isti sadržaj, promovirajući ratne brigade i slaveći osuđene ratne zločince. Jedan od “najpopularnijih”
osuđenika za zločine iz ratnih devedesetih, za ravnogorce na društvenim mrežama je Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske. Mladića je Haški tribunal osudio na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u BiH.
“Može se vidjeti i promocija osuđenih četničkih vojvoda, na čijoj se rehabilitaciji radi. Tako se kroz društvene mreže povećava njihova popularnost”, kazao je Karačić.
Podrška vojvodi Aleksiću Grupe na društvenim mrežama, čije je aktivnosti RSE pratio, objavljivale su, uz ostalo, sadržaje posvećene četničkom vojvodi Slavku Aleksiću.
ljuju i sadržaje kojima veličaju Aleksićevu ratnu prošlost. ko je aleksić?
Aleksić je veći dio života proveo u Sarajevu, a od marta 1992. godine postaje komandant četničkog odreda “Četnički odred Novog Sarajeva”, sa štabom u sarajevskom naselju Grbavica. Tokom gotovo četvorogodišnje opsade Sarajeva, taj dio grada bio je pod kontrolom Vojske Republike Srpske.
Naselje Grbavica okupirano je 1992. godine, uz pomoć Jugoslovenske narodne armije. Aleksićevo ime spominjalo se i tokom suđenja radikalu Vojislavu Šešelju i bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom.
Aleksić je u junu 2022., zajedno sa još dva pripadnika Ravnogorskog pokreta u BiH, osuđen na pet mjeseci zatvora zbog pjesama na okupljanju ravnogoraca 2019. godine u Višegradu.
“Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina”, pjevano je tada uz gusle u Višegradu, na skupu 200-injak pripadnika i simpatizera ravnogorskih pokreta.
Dvojica pripadnika četničkog pokreta u BiH otkupila zatvorsku kaznu, tvrdi advokat Veselinović Nakon presude Suda BiH, Aleksić i osuđeni ravnogorci su u februaru ove godine otkupili kazne zatvora. Inače, to je prva presuda za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje pripadnicima ravnogorskih pokreta u BiH.
U prikupljanju novca pomagale su im brojne ravnogorske i četničke organizacije u BiH i Srbiji. Na Instagram profilu “Četnička omladina Gacko”, krajem janura, prenesena je objava kojom traže pomoć za prikupljanje novca za otkup kazne.
Na tom profilu je također najavljen i skup podrške osuđenim pripadnicima Ravnogorskog četničkog pokreta, koji je održan 8. januara u Trebinju, na jugu BiH.
Objave podrške Aleksiću u prikupljanju novca za otkup kazne mogle su se pronaći i na nekoliko drugih profila i grupa sa četničkim i ravnogorskim prefiksom.
Osim financijske potpore, ravnogorci i četnici koji djeluju na društvenim mrežama objav-
U grupama i na profilima na društvenim mrežama, o Aleksiću je, pak, pisano kao o “živoj legendi srpskog Sarajeva”. Aleksić danas živi u istočnoj Hercegovini, na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska, i nije bio dostupan za razgovor sa RSE. Facebook stranicu pod nazivom “Vojvoda Slavko Aleksić”, koja je kreirana 2015. godine, prati oko 5.600 osoba, a ne sadrži podatke o administratorima.
Na jednoj od fotografija, objavljenih u junu 2019. godine, prikazan je sa grupom muškaraca u uniformi. U opisu fotografije napisano je da je fotografiran sa ruskim dobrovoljcima na sarajevskom ratištu 1993. godine.
“Na ovoj stranici slika za večnost, lepo je setiti se braće po oružju”, jedan je od komentara ispod fotografije.
“Stani nešto ne kontam, kao ovi ruski dobrovoljci su pozitivni, a arapski mudžahedini negativni, a i jedni i drugi su bili ‘psi rata’”, navodi se u drugom komentaru.
Među sadržajima objavljenima na stranici “Vojvoda Slavko Aleksić” je fotografija na kojoj je Aleksić prikazan sa zastavom samoproglašene narodne republike Donjeck, u istočnoj Ukrajini, koju podržava Rusija. Fotografija Aleksićeve podrške Donjecku objavljena u maju 2022. godine, tri mjeseca nakon što je Moskva započela invaziju na Ukrajinu.
Pjesme vojvodi, kosovu, PuTinu...
Viralna na Facebook i Instagram “zidovima” ravnogorskih grupa postala je i pjesma koju je u Aleksićevu čast napisao pjesnik i guslar Milorad Šarović, nastanjen u Beogradu, a
porijekom iz Gacka, na jugoistoku BiH.
U toj pjesmi opisan je Aleksićev dolazak na Jevrejsko groblje u Sarajevo, početkom rata u BiH devedesetih godina prošlog vijeka.
“Da tu dođe po ratnome planu. I podigne bedem i odbranu. Od krvavih ratnika džihada. I njihovih podmuklih napada. Iz srpskoga Sarajeva grada”, stihovi su pjesme posvećene Aleksiću.
Inače, Jevrejsko groblje u Sarajevu bilo je u ratu jedno od mjesta sa kojih su terorizirani stanovnici Sarajeva, koji su bili pod opsadom 1.425 dana. Autor pjesme, koji nije odgovorio na upit za razgovor za RSE, na Facebooku se predstavio kao patriotski pjesnik. “Pišem istorijsku istinu o Srbinu, da se ne zaturi i zaboravi”, naveo je na svom profilu.
Uz četničkog vojvodu Slavka
Aleksića, Šarović je “opjevao”
među ostalim, “stradanje Srba na Kosovu”, ali i “podvige” ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Pjesmu “Novi svjetski poredak po mjeri pravde” objavio je na društevnim mrežama 25. februara prošle godine, dan nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
I druge grupe i profili, čije je aktivnosti pratio RSE, obiluju sadržajima kojima se podržava Rusija, u jeku rata u Ukrajini.
AdministrAtori većinom nepoznAti
Većina profila i grupa nema podatke o administratorima, a na poruke ne odgovaraju.
Nikola Milić, naveden kao jedan od administrator Facebook grupe “Četnici Republike Srpske” za RSE kaže da vodi ukupno “četiri četničke grupe na društvenim mrežama”. “Cilj je branjenje srpstva”, napisao je kratko za RSE ne precizirajući o kojim se grupama radi.
Inače, u objavama nerijetko poziva na otcjepljenje entiteta Republika Srpska od BiH. “Zbogom, Bosno i Alija, Srpska nam je najmilija”, jedna je od takvih poruka, a objavljena je 4. marta.
Na pitanje RSE s kojim ciljem objavljuje ovakve sadržaje, kratko je odgovorio: “Zbog napada na Srbe”. Nakon upita od koga ih brani, više nije odgovarao. Inače, u Republici Srpskoj godinama dominira politička retorika o potrebi otcjepljenja
tog bh. entiteta iz BiH. Najglasniji u zagovaranju secesionističkih ideja je Milorad Dodik, aktualni predsjednik RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Na secesionističke najave nekoliko je puta reagirala i međunarodna zajednica, upozoravajući da ni Daytonski mirovni sporazum, ni Ustav BiH, ne nude nijednom entitetu pravo na otcjepljenje.
negirAnje genocidA i pozivi nA ,,krvoproliće“
Uz pozive na otcjepljenje, pojedine ravnogorske stranice na društvenim mrežama otvoreno pozivaju na nasilje i negiraju genocid u Srebrenici iz 1995. godine.
Jedna od njih, “četnički rav-
nogorski pokret Republike Srpske” kreirana 19. februara, objavljuje isključivo fotogafije naoružanih muškaraca u uniformama sa četničkim obilježjima.
“Sutra ranom zorom dolazi u Višegrad osam autobusa puni ravnogoraca iz Loznice, Valjeva, Kragujevca itd... Nose sa sobom lično naoružanje, ko može da ponese automatsku pušku, bombu itd. Biće pucanja”, objavljeno je 12. marta na ovoj stranici.
Svake godine, 13. marta u Višegradu, gradu na istoku BiH, okupljaju se pripadnici ravnogorskih četničkih organizacija iz BiH i drugih zemalja kako bi obilježili godišnjicu hapšenja Draže Mihailovića.
Ova okupljanja su obilježena isticanjem ikonografije i pjevanjem pjesama koje potiču na mržnju i strah kod bošnjačkih povratnika u tom gradu. U Višegradu je od 1992. do 1995. ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, navodi se u presudama Haškog tribunala.
U opisu stranice, kao mjesto prebivališta navedena je Bileća, grad na jugoistoku BiH, te broj mobilnog telefona sa pozivnim brojem za Srbiju.
Pozivom na dostupni broj, RSE je stupio u kontakt sa Nenadom Miloševićem, predsjednikom Ravnogorskog pokreta u Lajkovcu, mjestu na zapadu Srbije.
On tvrdi da nema ništa sa spornom stranicom na Facebooku, te da je zloupotrijebljen njegov broj telefona. Milošević, također, tvrdi da je ovaj slučaj prijavio policiji u Lajkovcu.
“Cilj je da se izazovu tenzije. Očigledno je to kreirirala neka budala zarad širenja međuverske i nacionalne mržnje. Iskorišćene su slike ljudi koje se mogu svugde naći i koje su nastale u nekom zanosu ili kako god”, kazao je za RSE. turčilo: nArAtivi mržnje s političkom podrškom
Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu ocjenjuje za RSE da narativi kojima se širi strah i govor mržnje “žive” zato što imaju političku i ideološku podršku.
“Ova vrsta govora mržnje jako pogoduje političkoj manipulaciji građanima i u tom smislu je žestoko podržana od svih nacionalističkih struktura na našim prostorima”, kaže ona.
Problem je što u BiH nema sistemske reakcije na govor mržnje, pogotovo na društvenim mrežama.
“Vidimo je uvijek samo kao oblik represije prema onima koji kritički govore, a onda se taj kritički govor naziva govorom mržnje. One koji zaista šire govor mržnje, političke elite, zapravo, direktno podržavaju.”
Turčilo smatra da se u BiH
provodi manipulacija strahom, jer “bez straha i podržavanja tog koncepta straha među građanima, ugroženosti i fizičke i svake druge, oni koji danas vode BiH ne bi imali šta ponuditi”.
“I upravo zato što nemaju šta ponuditi podržavaju tu vječitu tenziju i podgrijavaju je žestokim političkim narativima koje sami promoviraju, ali i tako da podržavaju ove koji su najgori oblik govora mržnje. To je dio politike i strategije podčinjavanja građana političkim elitama koje se onda predstavljaju kao jedini spasitelji”, ističe profesorica Turčilo.
1135
Dana 26. marta 2023, poslije duže bolesti, u 66. godini, preminuo je naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu, 27. marta od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na mjesnom groblju u Poljima.
Ožalošćeni: supruga SLAVICA, ćerke SVETLANA i MARINA, braća MILIĆ – MIĆO i RADOSAV – RACO, sestre MIKA i CANA, stric BEĆO, tetka RADA, unučad, sinovci, sinovice, snahe, sestrići, sestričine i ostala mnogobrojna rodbina
Preselio se u vječnost veliki čovjek i naš prijatelj
Dana 25. marta 2023. iznenada je preminuo u 80. godini života
Po želji pokojnika, sahrana je obavljena dana 26. marta u užem krugu porodice, u porodičnoj grobnici na Gornjim Kokotima.
Dana 26. marta 2023. umrla je u 76. godini života
Gardašević
Saučešće primamo 27. marta u seoskoj kapeli u selu Grbe – Zuri, Spuž, od 10 do 16 časova, kada će se i obaviti sahrana.
Ožalošćena porodica STOJANOVIĆ
Дана 25. марта 2023. године умро је
Саучешће примамо 26. марта од 12 30 до 15 часова и 27. марта од 10 до 13 часова на градском гробљу Чепурци, а сахрана је у 14 часова на гробљу Зури –Даљам.
Ожалошћени:
супруга ЈУЛКА, синови ЖЕЉКО и МИЛОРАД –МИЋА, ћерке МИКИЦА, НАДА и НЕВЕНКА, сестричне, унучад и праунучад
1114
Ožalošćeni: sin ĐORĐIJE, ćerka LJILJANA, sestra SENKA, snaha MARINA, unučad MATIJA, IVANA, KSENIJA, IRENA i JOVANA, sestrići VESKO i PREDRAG, đever ČEDOMIR, stric MIRKO, strina ANĐELIJA i NADA, tetke MILOSAVA i MARIJA, zaova ANGELINA, jetrve MILOSAVA, JELENA i OLGA, bratanići, bratanične, zaovičići i ostala rodbina ŠARANOVIĆ i GARDAŠEVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj kumi
SLAVKI – BEKI ŠARANOVIĆ
od MARKA RADUSINOVIĆA sa porodicom
1138
Dr Milorad Stanojević je bio istaknuti privrednik, naučnik, političar i društveni radnik. Gorostasna ličnost u oblasti biotehničke struke i nauke u Crnoj Gori i bivšoj Jugoslaviji. Čovjek koji je pobijedio svoje vrijeme, i koji je za života postao legenda.
Bila nam je čast i zadovoljstvo sarađivati sa dr Miloradom Stanojevićem, i biti dio tima, kojemu je on stajao na čelu, i u teškom vremenu izgradili veliko i ugledno privredno preduzeće.
Slava mu i hvala, što smo uz njega učili i spoznali koliko je važno u životu biti dobar čovjek, uspješan stručnjak, rukovodilac i privrednik! Porodici iskreno saučešće i žaljenje zbog gubitka koji ih je zadesio.
SARADNICI I PRIJATELJI IZ BIVŠEG AGROKOMBINATA „13 JUL“
Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i svekru
DRAGANU VOJIČIĆU
Od tebe ćemo pamtiti nježnost i blagoslove, radost i osmijeh, volju i životnost. Teško se mirimo sa gubitkom koji donese današnji dan, sa saznanjem da te odjednom nema.
Tvoji: sin MARKO, snaha TAMARA i unučad NIKŠA i DUNJA
1137
Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu
DRAGANU Rajovom VOJIČIĆU
Čuvajući uspomenu na ljudskost, ljubav i toplinu kojima si nas obasipao, otrgnućemo te od zaborava i nećemo te dati surovosti vremena.
Uvijek ćeš biti naš oslonac i naš neprebol.
Tvoji: MARIJA, MARKO i ANĐELA
1136
Posljednji pozdrav dragom
SPASOJU – BATU
MILORAD NOVAKOVIĆ sa porodicom
1131
Dragi
DULE
Bio si plemenit, dobroćudan, oslonac i podrška našoj familiji. Praznina se osjeća već sada, a mi ćemo te čuvati od zaborava kao značajnog i voljenog člana naše porodice.
Posljednji pozdrav našem kumu
1119
Posljednji pozdrav dragom
SPASOJU – BATU
MARKO Milovanov NOVAKOVIĆ sa porodicom
Prođe tužna godina, draga
VESNA
Bila si od one rijetke vrste ljudi koji polako nestaju. Požrtvovana, iskrena, poštena. Tvoj osmijeh, glas, dobrota i ljubav živjeće vječno u srcu tvoje sestre SENKE sa porodicom
1132
TUŽNO SJEĆANJE
MILAN PAPAN
27. 3. 1982 – 27. 3. 2023.
1120
U nizu godina tužnih, vremena i dana ružnih, najljepša sjećanja i slike kruže na hladnoj ploči su rascvetale ruže!
Rođendan danas bi tvoj bio al nam te nebo odavno skrilo, odnijelo život i radost, ugasilo jednu sretnu mladost.
1125
1122
Vole te roditelji: NIKOLA i BRANKA i sestre SANJA i ANA
Zauvijek ćemo te pamtiti po tvojoj hrabrosti, dobroti i poštenju.
Putuješ u carstvo nebesko gdje te čeka tvoj kum da nastavite gdje ste stali, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.
Porodica pokojnog MIKIJA MARTINOVIĆA
DRAGANU
Od svega si bio jači, ali ne od ove zle sudbine. Počivaj u miru, brate, druže, prijatelju!
1115
MILAN ANDRIJAŠEVIĆ sa porodicom
МИРЈАНА ЕРАКОВИЋ рођена Андријашевић
1126
Prošlo je pet godina od kada nije sa nama naša
JOVANKA Mirka RADEVIĆ rođ. Kovijanić
Вријеме не лијечи ране само их продубљује, са нама си у нашим мислима и срцима и након свих ових година…
DRAGANU
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. GORAN ELEZOVIĆ sa porodicom
Iako prolaze dani, mjeseci i godine nikada te nećemo zaboraviti. Sa radošću se prisjećamo zajedničkih trenutaka i svega što smo prošli zajedno. Iako tužni što nisi više sa nama, zahvalni smo i ponosni što smo te imali.
TVOJA PORODICA
TUŽNO SJEĆANJE VERA 27. 3. 2000 – 27. 3. 2023.
Suze presahle, jauci zanijemili, a bol i tuga sve jači. NADA
1124
Navršava se dvije godine od smrti naše drage majke, svekrve i babe DANICE ĐUROVIĆ
Ostaćeš vječno u našim mislima i sjećanju. Sinovi MOMČILO i DRAGAN, snaha MIRA i unuke JELENA i MARA
1139
Твоји НАЈМИЛИЈИ
Dvadeset godina je od smrti voljenog
VESELINA MUJA POPOVIĆA
Vrijeme prolazi, a sjećanje i ljubav ostaju kao neizbrisiv trag u našim srcima
Tvoja PORODICA
1110
1113
Voljeni naš Saša
Navršavaju se tri godine od kada više nisi sa nama. Bol i tuga ne prolaze, kao ni ponos, sreća i privilegija što si bio naš sin, otac, muž, brat i prijatelj. Dok mi postojimo postojiš i ti.
Pet godina od kada nije sa nama
VESKO POPOVIĆ
Dragi brate, ponosni što smo te imali i beskrajno zahvalni za svu ljubav i toplinu koju si nam pružao. Uvijek si u našoj duši, u našim srcima i tu ćeš uvijek ostati.
MARINA, MARKO, MARIJA i KAĆA
1116
Porodica KLIKOVAC
Danas su dvije godine od kada nije sa nama naša voljena majka i supruga
OLGA JOKIĆ
rođena Marojević
Svakim danom sve više nam nedostaje tvoja ljubav, podrška i mudri savjeti. Još uvijek osluškujemo tvoj mili glas i osmijeh koji su nam putokaz kroz život. S ljubavlju i velikim ponosom o tebi pričamo i u srcima te čuvamo!
1123
Brate
VESKO
Pet godina uzaludnog nadanja i čekanja. Uzaludnih susreta u mojim snovima i vječne tuge u javi. Godine prolaze želja sve veća. Tuga ne jenjava već svakim danom produbljuje vječnu ranu.
Nek ti moje suze ne remete vječni san i nek moji jecaji ne otjeraju anđele sa tvojih ramena.
Tvoja sestra ROKSANDA sa porodicom
Pet godina, ujo naš
VESKO
Načas pogledamo u nebo da ti kažemo što si nam značio. Iako smo bili mali, sjećamo se vremena što smo s tobom provodili. Sve je drugačije, ujo, naše djetinjstvo je uskraćeno za veliku ljubav tvoju.
Zauvijek ćemo da te volimo.
SIMONA, MIA, JAKOV i VELJKO kojeg nažalost nijesi upoznao, ali ćemo mu pričati kakvog je ujaka imao
Moj brate
VESKO
1129
1133
Deset je godina od kada nije sa nama
NOVAK MARINOVIĆ
Ostale su drage uspomene i lijepa sjećanja. Nikada Te nećemo zaboraviti.
Tvoja PORODICA
1111
Kao pet sekundi...
Voli te tvoj brat ŽELJKO sa porodicom
Zahvalni na svemu, tvoji: SONJA , SLAVKO, NOVO i RADE 1127
1134
Pet godina, moj bolu, moj
VEŚO
Jedan trenutak promijeni sve, uze mi tebe, tvoju mladost i ljepotu, a ostavi mi bolnu ranu koja ne zarasta.
Sestrinske suze, one najteže zalivaju tvoju usnulu dušu, ali ne brišu tugu, ja ne želim da te na tvom putu prati moja ogromna tuga. Nadam se da ćeš tamo dotaći sreću koja te je ovđe zaobišla. Od kad tebe nema ništa isto nije. Ti živiš sa mnom svakog minuta, dana, svih ovih godina. Boli svaka pomisao na tebe i boljeće sve dok budem živa, moj Veśo. Svaki moj otkucaj srca za tebe je.
Tvoja sestra JELENA sa porodicom
VESKO
Sine moj, prevelika je moja tuga i bol da bi u sve ove kratke riječi stala.
Evo peta godina od kada te majka nema.
Ne mogu da se pomirim sa zlom sudbinom da si mi otišao zauvijek, srećo moja, da te i dalje čekam da mi se vratiš.
U svakoj mojoj riječi živiš, u svakom ćutanju se čuješ, u otkucajima srca boliš i tako će biti dok sam živa. Ponosu moj, ljepoto moja, živote moj, budi mi i tamo ono što si bio, neponovljiv i jedinstven.
Ne zamišljam želje od kad mi tebe nema, ti si neko ko se više ostvariti neće.
U vječnom bolu za tobom tvoja MAJKA
