Dnevni list Pobjeda 27.02.2023.

Poneđeljak, 27. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20569 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ZLOUPOTREBA DJECE: Nakon OŠ ,,Novka Ubović“ Maslenica proslavljana i u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ i OŠ ,,Štampar Makarije“ u Podgorici

Pavlović: Dokaz pada

Crne Gore u vjersko

blato svetosavskog kulta

Što se mene tiče uvijek će se održavati ta tradicija koju su naši preci imali sa Rusijom. Tako da se to njeguje više od dva-tri vijeka, a ne radi se o provokacijama ili ne znam ni ja o čemu. To je nešto što ćemo uvijek njegovati dok sam ja, a poslije neka rade što god hoće - kazao je Novica Gačević, direktor OŠ ,,Štampar Makarije“

Politički analitičar o predsjedničkim izborima

Kalezić: Očekujem

ubjedljivu pobjedu

Đukanovića u drugom krugu

Đe je Balkan godinu od početka ruske invazije na Ukrajinu

Brisel nema strategiju dok Kremlj razara region

PRIVILEGIJA ZA ODABRANE: Drvoprerađivači Plava godinama traže od države da im vrati pravo na raspolaganje svojim šumskim bogatstvom, jedina nada je, smatraju oni, osnivanje državnog preduzeća

Borba sa vjetrenjačama

Stvorila je država kauboje, anarhiju, koncesionari su bili i iznad područnih jedinica Uprave za šume i iznad države – kaže predsjednik i jedan od osnivača nevladine organizacije Drvoprerađivači Plava Nedžad Cecunjanin

Naši košarkaši savladali Češku (88:70) i plasirali se na SP

Idemo na Mundobasket

SKANDALOZNO: Samohrana majka Milica Đuranović teško optužuje upravu Osnovne škole ,,Novka Ubović“

Direktorica onemogućila prilaz

školi djeci sa posebnim potrebama

Iz Vlade tvrde da kupuju akcije preduzeća zbog njihove konsolidacije i razvoja, ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorava da nam iskustvo ne daje veliki optimizam

Damjanović: Strateške

kompanije moraju biti u

državnom vlasništvu STR. 4. i 5.

Proslava sa direktoricom Gimnazije Biljanom Vučurović

Šumska prostranstva na planini Čakor

Jednoglasna odluka Državne izborne komisije

DIK potvrdio kandidaturu Đukanovića

PODGORICA – Državna izborna komisija na jučerašnjoj sjednici utvrdila je predsjedničku kandidaturu lidera DPS-a Mila Đukanovića

Na sjednici je konstatovana validnost

8.465 potpisa. Rečeno je da je predata dokumentacija ispravna. Za utvrđivanje kandidature glasali su svi članovi DIK-a.

R. P.

Istekao rok za predaju predsjedničkih kandidatura

Milatović i Bečić predali potpise podrške

Politički analitičar poručio da je kandidatura lidera DPS-a jedini odgovor na speci čne okolnosti u kojima se nalazi

Kalezić: Očekujem da Đukanović ubjedljivo pobijedi u drugom krugu

PODGORICA – Pokret

„Evropa sad“ predao je juče Državnoj izbornoj komisiji predsjedničku kandidaturu njihovog potpredsjednika Jakova Milatovića. Kandidaturu je predao i predsjednik Demokrata Aleksa Bečić.

Funkcioneri Ujedinjene Crne Gore predali su stručnoj službi DIK-a potpise podrške predsjedničkoj kandidaturi lidera te stranke Gorana Danilovića. DIK je u srijedu utvrdio da nedostaje 2.269 validnih potpisa za kandidaturu Danilovića. Njemu je tada

ostavljen rok od 48 sati da otkloni nedostatke. Rok za predaju kandidatura za predsjedničke izbore, zakazane za 19. mart, istekao je sinoć u ponoć. DIK će listu kandidata za predsjednika Crne Gore objaviti najkasnije do 3. marta. R. P.

Vuković: Ko će vam biti gradonačelnik, dragi sugrađani?

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković objavio je na Fejsbuku izjavu Milatovića, koji je, između ostalog, kazao da se „kao čovjeku od riječi, kojem su građani Podgorice ukazali povjerenje da bude gradonačelnik, nada da će se u što kraćem konstituisati gradska vlast“. Upitao je građane ko će im biti gradonačelnik.

– Kao čovjek od riječi… Ko će vam biti gradonačelnik, dragi sugrađani? – napisao je Vuković.

Brojni strani mediji izvijestili o predsjedničkoj kandidaturi lidera DPS-a Mila Đukanovića

DPS: Pokazatelj značaja izbora za strateški pravac države

PODGORICA – Brojni strani mediji izvijestili su o predsjedničkoj kandidaturi lidera DPS-a Mila Đukanovića i u tom kontekstu, o izborima u Crnoj Gori. Ovakvo interesovanje medija iz regiona i svijeta za predstojeće predsjedničke izbore ukazuje na važnost trenutka u kojem se Crna Gora nalazi, kao i značaj predstojećih izbora na globalni strateški pravac u kojem će se država kretati – saopšteno je iz DPS-a.

Navodi se da je agencija Rojters podsjetila na političke prilike u kojima se izbori održavaju, naglašavajući blokadu izazvanu izglasavanjem nepovjerenja za dvije vlade.

– Izvještaj takođe sugeriše da bi pobjeda Đukanovića mogla da vodi do prijevremenih parlamentarnih izbora – saopšteno je iz DPS-a. Navode da je takođe i Glas Amerike objavio informaciju o kandidaturi Đukanovića i citirao najvažnije poruke iz njegovog prvog obraćanja nakon kandidature.

– Moja predsjednička kandidatura je izraz od-

govornosti prema Crnoj Gori, izraz brige za ugroženost tekovina razvoja savremene Crne Gore koja je u ogromnim problemima. Crna Gora je, za kraće od tri godine, prešla nevjerovatan put, od zemlje koja je opisivana kao oaza multietničke demokratije i sidro stabilnosti na Balkanu, od zemlje koja je bila lider u pregovaračkom procesu sa EU, do Crne Gore koja se danas opisuje kao rak rana Balkana i Evrope… Ovu agoniju treba što prije prekinuti, a to je moguće na izborima… Ovo je vrijeme za ozbiljne i odgovorne ljude – prenosi VOA Đukanovićeve poruke, podsjeća DPS. Austrijski državni servis, ORF objavio je vijest o kandidaturi predsjednika Đukanovića, kako navode iz DPS-a, i podsjetio da je on na prošlim izborima osvojio apsolutnu pobjedu, te da je za njega glasalo 53 odsto birača. Osim brojnih svjetskih agencija i medija, gotovo svi regionalni mediji prenijeli su vijest o kandidaturi Đukanovića u svojim centralnim blokovima – saopšteno je iz DPS-a. R. P.

S obzirom na to da manje-više sve partije trenutne većine imaju svoje kandidate i da su se Bečić i Milatović odlučili za pojedinačan nastup, iz svih tih razloga mislim da će najviše iz tog korpusa glasova osvojiti Mandić. Očekujem da se u drugom krugu nađu Đukanović i Mandić – kazao je Kalezić, dodajući da bi Bečić mogao završiti na četvrtom mjestu, kao i da će birači Draginje Vuksanović-Stanković podržati Đukanovića u drugom krugu

PODGORICA – Crna Gora suočena je sa hibridnom agresijom Srbije i Rusije koja našu državu u kontinuitetu destabilizuje. Takav društveno-politički kontekst zahtijeva državničku mudrost i odgovornost koju trenutno samo ima čovjek koji je bio na čelu Crne Gore u sličnim istorijskim momentima. Zato je kandidatura Mila Đukanovića jedini politički odgovor na takve okolnosti – kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar, i poručio da u drugom krugu predsjedničkih izbora vidi Đukanovića i Andriju Mandića, te da će lider DPS-a biti ubjedljivi pobjednik izbora.

Kalezić je kazao da nije pitanje da li je DPS imao drugo rješenje za predsjedničke izbore, već to što „specifične okolnosti zahtijevaju takav

PODGORICA – Period od 17 godina konstantnog prisustva na političkoj sceni Crne Gore, u veoma izazovnim i turbulentnim vremenima, kada su se donosile važne odluke za državu Crnu Goru i za bošnjački narod, najbolji su pokazatelj opravdanosti ideje i potrebe osnivanja Bošnjačke stranke – poručio je predsjednik te partije Ervin Ibrahimović, povodom 17. godišnjice osnivanja stranke.

profil ličnosti“ kakav je Đukanovićev.

- Ovo nijesu redovne društvene i političke okolnosti. Zbog toga je logično, državnički odgovorno i istorijski opravdano da Đukanović bude taj koji će da predvodi ne samo DPS, nego i cijeli prozapadni, suverenistički pokret. Ako govorimo o njemu kao nekom ko ima veći državnički značaj od prosječnog političara, mogu reći da je ovaj potez bio njegova politička i državna odgovornost prema građanima – kazao je Kalezić.

On je, na pitanje koga vidi u drugom krugu izbora, rekao da očekuje da se u drugom krugu nađu Đukanović i kandidat Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

- S obzirom na to da manje-više sve partije trenutne većine imaju svoje kandidate i da su se (Aleksa) Bečić i (Jakov) Milatović odlučili za poje-

dinačan nastup, iz svih tih razloga mislim da će najviše iz tog korpusa glasova osvojiti Mandić. Očekujem da se u drugom krugu nađu Đukanović i Mandić – kazao je Kalezić.

Poručio je da će Đukanović biti ubjedljivi pobjednik izbora.

- Nesumnjivo da će, ako prođu u drugi krug Mandić i Đukanović, lider DPS-a biti nesporni, ubjedljivi pobjednik. Druga teorijska mogućnost je da Milatović bude u drugom krugu, ali iz svih razloga koji ga opterećuju, on je mlad političar i nije ideološki profilisan, vrlo sporan politički kredo, uz aferu koju nosi u ime Spajića, ne daju mi vjeru da može pobijediti. Mislim da će Đukanović pobijediti u svakom scenariju – poručio je Kalezić.

Komentarišući kandidature Milatovića i Bečića, Kalezić je kazao da je njihova odluka

Bošnjačka stranka obilježila 17 godina postojanja

Ibrahimović: Ponosni

Crne Gore kao nezavisne,

- Povjerenje građana koje dobijamo godinama predstavljalo je obavezu da radimo na unapređenju našeg političkog programa i vjerujem da smo u tom segmentu napravili značajan rezultat, jer nema skoro

niti jedne stavke iz programa da u periodu od 17 godina nije napravljen određeni progres, a ponegdje i potpuni uspjehrekao je Ibrahimović. Istakao je da su naročito ponosni na učešće u formiranju

Jakov Milatović i predstavnici Demokrata predaju kandidature Državnoj izbornoj komisiji

Danilo Kalezić

DPS-a za predsjednika Crne Gore nalazi država

DPS se nije snašao u opoziciji

Danilo Kalezić je ocijenio da se DPS nije snašao u opozicionim redovima.

- DPS se još nije navikao na opoziciono djelovanje. To je najveći teret DPS-u i iz toga proističu sve nedovoljno izvedene političke odluke i nedovoljno definisani politički potezi, počev od protesta preko izostanka nečega što nazivamo „vladom u sjenci“. To je sve bazirano na ovom nesnalaženju u opozicionim redovima – kazao je Kalezić.

Ako bismo tražili neku vrstu opravdanja, dodao je, ipak ova složena politička situacija i društvena napetost smanjuje i prostor za opozicino djelovanje. Vladajuća većina i njihovi mentori iz inostranstva državu su doveli u stanje totalne paralize u kojoj svi metodi tradicionalnog opozicionog djelovanja izgledaju prevaziđeno i nedjelotvorno – dodao je Kalezić.

da pojedinačno nastupe vrlo „taktički upitna i čudna“. - Mislim da bi Bečić bio puno ozbiljniji pretendent za drugi krug da je imao podršku Pokreta „Evropa sad“ i obratno. Vrlo je čudna i politički nedovoljno promišljena odluka ta dva politička subjekta koji plediraju na isto biračko tijelo, kad imate tu okolnost, a izbori koji nijesu proporcionalni nego većinski poput predsjedničkih, onda je logičnije da imate jednog kandidata. To bi bila mudrija okolnost. Osim unutarpartijskog pozicioniranja i pripreme za parlamentarne izbore, ne vidim drugi rezon kandidature Bečića, jer se lako može desiti da on završi na četvrtom mjestu. A to nije baš ni dobar start za parlamentarne izbore, jer je to stranka koja je do skoro važila za najjaču unutar vladajuće većine, a dugo i za najjaču opozicionu partiju – kazao je Kalezić.

Na pitanje da li će skandal sa Spajićem negativno uticati na rezultat Milatovića, Kalezić je rekao da Spajić „da je Crna Gora demokratski zrelo društvo, ne bi više bio dio političkog života na način na koji jeste“.

- Međutim, Crna Gora još nije prešla sve demokratske stepenice razvoja, i mislim da je pad podrške neizostavan, ali puno manji u odnosu na ono kako bi bilo da je Crna Gora demokratski zrela država. Nesporno je da će to imati negativan uticaj, samo je pitanje u kojoj mjeri, na kandidaturu Milatovića, iz dva razloga – jer on mora da nosi hipoteku afere državljanstva Spaji-

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, govori za Pobjedu uoči predsjedničkih izbora

Nedopustivo je da se zemlje regiona miješaju jedna drugoj u unutrašnja pitanja

ća, a drugo, što ima značajno manje vremena za kampanju jer mijenjati kandidata usred kampanje je izazov. To se ne radi, ako tražite uporedna iskustva u sličnim situacijama. Bilo je logičnije i politički taktičnije da su podržali Bečića – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, posebno je veoma politički sporno da se usred pripreme za preuzimanje jedne funkcije, Milatović već takmiči za drugu.

- Kakva je to poruka građanima Podgorice? Da li to znači da Milatović na funkciju gradonačelnika Podgorice gleda kao na odstupnicu i šta to govori biračima koji su podržali njegovu listu? To je, po mom mišljenju, izuzetno politički problematično i neetično – kazao je Kalezić. Komentarišući to što suverenistički blok nije postigao dogovor o zajedničkom kandidatu, već je SDP predložio svog, Kalezić je istakao to ne mora da znači nužno raslojavanje unutar bloka već, kako je istakao, „možda jedan taktičko mudriji nastup jer će Vuksanović-Stanković dopinijeti do onog dijela suverenističkog bloka koji je u nekom periodu bio možda pasiviziran“.

- Ne bih nužno stavio znak jednakosti između više kandidata i nekom vrstom raslojavanja, već se radi o jednom taktičkom pozicioniranjuu.

PODGORICA - Želimo da Crna Gora ima parlamentarne izbore i da izabere onu vlast koju zapravo crnogorski građani žele. Siguran sam da će to biti proevropski orjentisana vlada koja će nastaviti put ostvarivanja evropske perspektive. Mislim da su ove dvije godine zbog nestabilnosti i propuštene, ali sigurno da tu ima prostora za unpređenje i nastavak integracija. Svakako, ima volje i ima motivacije. Smatram da je Evropska unija trebalo da bude više prisutna na Zapadnom Balkanu. Moguće je, kako je predsjednik Đukanović i kazao, da je upravo i taj izostanak aktivnog prisustva EU možda usporio neke procese – kaže u razgovoru za Pobjedu Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske. Ističe da Hrvatska snažno podržava Berlinski proces i da su nepotrebne inicijative koje dupliraju te integracije.

POBJEDA: Crna Gora i Hrvatska imaju prijateljske odnose bez otvorenih pitanja, u kojim oblastima se saradnja može unaprijediti?

Već imamo Berlinski proces i regionalno zajedničko tržište i mislimo da nije dobro ako postoji neka druga inicijativa, neki paralelni proces u koji nijesu uključene sve države Zapadnog Balkana. Mi želimo, zapravo, vidjeti svih šest zemalja Zapadnog Balkana da se usaglase oko jednog procesa koji je ostvarljiv i perspektivan za sve zemlje ovog regiona. To, svakako, ne smije biti nekakvo palijativno rješenje ili proces koji se duplicira – kaže Grlić Radman

sankcija Rusiji. Zašto nemamo snažniju reakciju EU na takvu politiku s obzirom da je naš region veoma ranjiv posebno nakon invazije Rusije na Ukrajinu?

Crne Gore kao nezavisne, proevropske države koja teži građanskom konceptu.

– Na naše članstvo u NATO-u, na unapređenje položaja i zastupljenost Bošnjaka u institucijama sistema i

Izvjesno je da će biti drugi krug izbora i logično je da birači Draginje Vuksanović-Stanković jasno stanu uz Đukanovića – poručio je Kalezić.

I. KOPRIVICA

GRLIĆ RADMAN: Crnogorski predsjednik Milo Đukanović i naš premijer Andrej Plenković su razgovarali o dobrosusjedskim odnosima i kako možemo izgrađivati te odnose i učiniti ih još boljim. Mi pratimo situaciju u Crnoj Gori, želimo da se što prije kompletira Ustavni sud kako bi se održali predsjednički izbori 19. marta. Želimo da Crna Gora ima i parlamentarne izbore i da izabere onu vlast koju zapravo crnogorski građani žele. Siguran sam da će to biti proevropski orjentisana vlada koja će nastaviti put ostvarivanja evropske perspektive. Mislim da su ove dvije godine zbog nestabilnosti i propušte-

ne, ali sigurno da tu ima prostora za unpređenje i nastavak integracija. Svakako ima volje i ima motivacije. Smatram da je Evropska unija trebalo da bude više prisutna na Zapadnom Balkanu. Moguće je, kako je predsjednik Đukanović i kazao, da je upravo i taj izostanak aktivnog prisustva EU možda usporio neke procese.

POBJEDA: Kako Hrvatska, kao članica EU, gleda na incijativu „Otvoreni Balkan“, koju su pokrenuli Aleksandar Vučić i Edi Rama. Crna Gora još ne želi da bude dio te organizacije iako se tehnički premijer zalaže za ulazak? Vaš komentar?

GRLIĆ RADMAN: Mi, naravno, podržavamo sve one inicijative koje dogovore zemlje Zapadnog Balkana, ali postoji to regionalno zajedničko tržište u okviru Berlinskog procesa gdje su uključene sve zemlje Zapadnog Balkana. Mislimo da nije dobro ako postoji neka druga inicijativa, neki paralelni proces u koji

nijesu uključene sve države Zapadnog Balkana. Mi želimo, zapravo, vidjeti svih šest zemalja Zapadnog Balkana da se usaglase oko jednog procesa koji je ostvarljiv i perspektivan za sve zemlje ovog regiona. To svakako ne smije biti nekakvo palijativno rješenje ili proces koji se duplicira. Već imamo Berlinski proces kao regionalno zajedničko tržište. Mi smo u novembru pozdravili tri sporazuma koja su potpisana vezano za mobilnost i energetsku sigurnost. Mislim da to jača perspektivu ujednačenosti svih uslova i stvara koheziju političkog i ekonomskog stanja kako bi sve zemlje Zapadnog Balkana ostvarile evropsku perspektivu, ali i svaka posebno na temelju vlastitih dostignuća.

POBJEDA : Kako Zagreb gleda na regionalnu politiku koju vodi Aleksandar Vučić, projekat „srpskog sveta“ i brutalnog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore, kao i neuvođenje

GRLIĆ RADMAN: Prije svega, EU ima političke i pravne instrumente, ali isto tako nema one instrumente koji bi, zapravo, trebali biti sama vodilja zemljama Zapadnog Balkana. Evropska unija ima u vidu činjenicu da bi sve politike država na Zapadnom Balkanu trebale biti odgovorne politike i tu se ne bih složio sa vama da Evropska unija nije prisutna. EU je poslala snažnu poruku za pojedine zemlje Zapadnog Balkana i kada je riječ o Srbiji. Beograd mora promovisati regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose prije svega. Nijedna država Zapadnog Balkana se ne bi trebala i smjela miješati u unutrašnja pitanja druge zemlje. Da bi se ostvarilo članstvo u Evropskoj uniji prema kojem sve zemlje ovog regiona idu, njihove politike moraju biti usklađene sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. To je uslov svih uslova i to se prati. Da li će to biti sjutra ili prekosjutra, sigurno da su ti pokazatelji mjerljivi i nijedna zemlja Zapadnog Baklkana se ne može provući na politički način nego na onaj mjerljiv na temelju pravne podloge. Jeste li ispunili ili nijeste određene uslove tako da za svaku zemlju postoje jednaki uslovi, ali uspjeh se temelji na vlastitim dostignućima. Mr. J.

afirmaciju naših manjinskih prava, od kojih smo ključna uspjeli da uspostavimo kao ustavne i zakonske kategorije. To je rezultat mukotrpnog rada dugog 17 godina. Naravno, ništa se ne dešava

brzo i revolucionarno, ali ako se vratimo 17 godina nazad i uporedimo naš položaj tada i sada, vidjećemo da je položaj Bošnjaka danas neuporedivo bolji. Naravno, u aktuelnoj političkoj krizi postoje

tendencije koje ugrožavaju taj dostignuti nivo položaja Bošnjaka, ali mi smo u međuvremenu politički prilično sazreli, učvrstili partiju i siguran sam da ćemo znati kako da se izborimo za zaštitu postignutih i dodatno unapređenje naših prava - rekao je Ibrahimović.

Istakao je da su ocjene članova, simpatizera, ali i prijatelja iz drugih političkih partija i međunarodnih partnera da je Bošnjačka stranka sa-

vremenoj Crnoj Gori donijela ključnu političku prevagu za sve najvažnije strateške unutarpolitičke i spoljnopolitičke odluke, od samostalnosti, preko posvećenosti EU i NATO integracijama, do uspostavljanja Crne Gore kao građanske države. – Slobodno mogu reći da nije bilo Bošnjačke stranke, da bi sve to krenulo u nekom drugom smjeru – ocijenio je, između ostalog, Ibrahimović.

R. P.

Grlić Radman

smo na učešće u formiranju nezavisne, proevropske države

Ervin Ibrahimović

Iz Vlade tvrde da kupuju akcije preduzeća zbog njihove konsolidacije i razvoja, ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorava da nam iskustvo ne daje veliki optimizam

Damjanović: Strateške kompanije moraju biti u državnom vlasništvu

Strateške kompanije iz oblasti energetike i saobraćaja moraju biti u državnom vlasništvu i to onom koje omogućava donošenje strateških odluka. U slučaju Crne Gore to su prvenstveno Luka Bar, Elektroprivreda, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Željeznička infrastruktura, naveo je ministar finansija Aleksandar Damjanović. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković se zalaže za otvoreno tržište i što manji upliv države u ovim poslovima jer, kako kaže, jedino na taj način možemo da promovišemo konkurentnost i možemo da radimo na jačanju realnog sektora

PODGORICA – Vlada u posljednjih nekoliko mjeseci sve češće najavljuje, a i odlučuje da vrati pojedina preduzeća u državno vlasništvo, kao i da poveća državni vlasnički udio u kompanijama u kojima je već većinski akcionar. Ministar finansija Aleksandar Damjanović smatra da bi obezbjeđenjem kontrolnog paketa akcija u ovim firmama Vlada mogla donositi strateške odluke koje bi doprinijele konsolidaciji i razvoju pojedinih kompanija. Sa druge strane ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorava da nam iskustvo o upravljanju državnim kompanijama u posljednjih nekoliko decenija ne daje veliki optimizam da su ovi modeli uspješni, već nam upravo govori da je većina tih kompanija u veoma lošem položaju i da imaju veoma netransparentan proces donošenja odluka, te problem sa upravljačkim kadrom.

-Vlada će u skladu sa finansijskom situacijom i raspoloživošću sredstava, kao i nakon

Kupovina Telekoma nije razmatrana

Damjanović je kazao da ideja o otkupu Crnogorskog Telekoma nije razmatrana, niti je bilo zvaničnih prijedloga.

-Na nivou ideje je u svakom slučaju treba uzeti ozbiljno u obzir, a ukoliko dođe do ponude od strane sadašnjeg vlasnika, tu ponudu će Vlada svakako ozbiljno razmotriti i zauzeti stav –

pažljivih analiza, sagledati mogućnost da, u pojedinim kompanijama u kojima već ima većinsko vlasništvo obezbijedi kontrolni paket kako bi mogla donositi strateške odluke koje bi doprinijele konsolidaciji i razvoju tih kompanija –kazao je Damjanović Pobjedi.

EnErgEtika i saobraćaj

On smatra da strateške kompanije iz oblasti energetike i saobraćaja moraju biti u državnom vlasništvu i to onom koje omogućava donošenje strateških odluka.

rekao je Damjanović. Telekom je privatizovan 2005. godine, od kada je njegov većinski vlasnik Dojče Telekom. Predsjednik skupštinske Komisije za praćenje kontrole i postupaka privatizacije Maksim Vučinić nedavno je kazao da se privatizacija Telekoma mora poništiti kako ga ne

-U slučaju Crne Gore to su prvenstveno Luka Bar, Elektroprivreda, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Željeznička infrastruktura –naglasio je Damjanović.

On je dodao da su se sa druge strane privatizacija monopola, poput Telekoma i Jugopetrola, pokazale kao pogrešni potezi koji su nanijeli ozbiljne štete ekonomskim, bezbjednosnim i strateškim interesima države.

-Sama činjenica da su u jednom trenutku na telekomunikacionom trzištu Crne Gore, kao vlasnici, bile prisutne

bi zadesila sudbina KAP-a i Željezare. On je najavio da će inicirati sjednicu o ovoj temi. Predsjednik Sindikata Crnogorskog Telekoma Željko Burić najavio je pokretanje tužbe za poništenje privatizacije ove kompanije zbog, kako je kazao, dokazane korupcije u tom kupoprodajnom procesu.

kompanije iz tri strane države govori sama po sebi – rekao je Damjanović.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da je veliki broj odluka koje su se odnosile na ove procese bio veoma netransparentan i da smo svi o ovim stvarima, koje su veoma značajne za kompletnu ekonomsku situaciju u zemlji, saznali na samoj sjednici Vlade.

-Takođe, veliki broj ovih odluka je donijet bez adekvatnog biznis plana (ili biznis plana koji nije dostupan javnosti) na bazi projekcija o kojima smo mogli čuti u medijima, a nijesmo mogli dobiti i zvanične analize. Ovo predstavlja veliki problem i sigurno ne garantuje uspješnost same investicije, jer investiranje državnog novca u određene projekte, za koje nemamo jasan plan i nemamo jasan model funkcionisanja, ne garantuju stabilnost niti održivost – kazao je Mulešković.

otvorEno tržištE

On se zalaže za otvoreno tržište i što manji upliv države u ovim poslovima jer, kako kaže, jedino na taj način možemo da promovišemo konkurentnost i možemo da radimo na jačanju realnog sektora.

-Fer utakmica i jednaka pravila za sve, a tržište je to koje će odrediti ko je uspješan a ko ne. Država treba, ukoliko želimo da budemo otvorena eko-

Fer utakmica i jednaka pravila za sve, a tržište je to koje će odrediti ko je uspješan a ko ne. Država treba, ukoliko želimo da budemo otvorena ekonomija, da bude tu da postavi pravila i da kontroliše utakmicu. I, naravno, da kroz tenderske procedure nađe najbolja rješenja za određene poslove koji su državni interes – ističe Mulešković

nomija, da bude tu da postavi pravila i da kontroliše utakmicu. I, naravno, da kroz tenderske procedure nađe najbolja rješenja za određene poslove koji su državni interes – ističe Mulešković.

Prema njegovim riječima iskustvo o upravljanju državnim kompanijama u posljednjih nekoliko decenija nam ne daje veliki optimizam da su ovi modeli uspješni već, kako dodaje, upravo nam govori da je većina tih kompanija u veoma lošem položaju i da

imaju veoma netransparentan proces donošenja odluka, te problem sa upravljačkim kadrom.

-Svjesni smo činjenice da upravo ljudi koji su na rukovodećim pozicijama su na tim mjestima ne zbog svojih stručnih kapaciteta, već da su se državne kompanije dijelile shodno rezultatima na izborima. I upravo je ovo onaj segment koji automatski ovakve odluke stavlja u red pogrešnih. Niti smo se riješili te prakse, niti postoje naznake da ćemo

Mirza Mulešković

Luka Bar je pod kontrolom države

Vlada će u skladu sa finansijskom situacijom i raspoloživošću sredstava, kao i nakon pažljivih analiza, sagledati mogućnost da, u pojedinim kompanijama u kojima već ima većinsko vlasništvo obezbijedi kontrolni paket kako bi mogla donositi strateške odluke koje bi doprinijele konsolidaciji i razvoju tih kompanija – kazao je Damjanović

se riješiti istih. Ovo nije recept za uspjeh kompanije, već nasuprot – ovo je recept za sigurne probleme u budućnosti –naveo je Mulešković.

On ukazuje i na činjenicu o zapošljavanju u kompanijama sa većinskim državnim udjelom, podsjećajući da je samo u energetskom sektoru za manje od dvije godine više od 1.400 novozaposlenih.

-Upravo zbog samog načina upravljanja ovim kompanijama i sami procesi zapošljavanja su u većini slučajeva upitni i afirmativni samo za određene grupe. Napominjem da je ovo situacija koja traje već duži niz godina, a da se ništa nije promijenilo – naglasio je Mulešković.

Luka bar

Damjanović je pojašnjavajući zašto se Vlada odlučila da poveća udio u vlasništvu Luke Bar, saopštio da je ova kompanija prepoznata kao lider u postavljanju novih standarda u kvalitetu, profesionalnosti, pouzdanosti i konkurentnosti u oblasti lučkih usluga u regionu Jugoistočne Evrope.

-U godini koju generišu pandemija korona virusa i ekonomske nestabilnosti na globalnom nivou Luka Bar je uspjela da održi kontinuitet poslovanja i zabilježi bolje poslovne rezultate nego ranije. Stoga smatramo da je vraćanje dominantnog vlasništva nad ovakvim gigantom, koji jedinstveno posluje na nivou

Crne Gore, pravi potez, s mo-

Nakon analize poslovanja odlučuju o kupovini kompanije Port of Adria

Damjanović je kazao da Vlada razmatra kupovinu barske Port of Adria, međutim, dodaje da bi se preduzeli konkretni koraci za realizaciju te aktivnosti, neopohodno je da se ispune zakonske i ekonomsko-finansijske pretpostavke.

-U toku je analiza podataka o poslovanju kompanije Port of Adria, koja će se, kada bude gotova staviti u kontekst ponude koju je vlasnik dao Vladi, nakon čega će se donijeti odluka o eventualnoj kupovini kompanije Port of Adria i vraćanju u državne ruke tzv. ,,srca“ luke u Baru –kazao je Damjanović.

On je ocijenio da je prodaja dijela luke prije desetak godina bila direktni udar na poslovanje ostatka Luke Bar u državnom vlasništvu.

-Ovo je pokušaj da se objedini luka i da u narednom periodu bude jedan od motora državnog razvoja u većinskom državnom vlasništvu – poručio je Damjanović.

Većinski vlasnik barske kompanije Port of Adria je turski Global ports holding, koji je 2013. godine od države Crne Gore za osam miliona eura kupio 62,1 odsto akcija nekadašnje barske kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti.

gućnošću dodatnog ulaganja i pospješivanja biznisa – rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima to je uz detaljnu ekonomsko-finansijsku analizu bio osnov za donošenje niza odluka od strane Vlade za otkup dijela akcija u vlasništvu manjinskih akcionara Luke Bar.

Damajnović je podsjetio da je u momentu otpočinjanja otkupa akcija država bila vlasnik ukupno 54 odsto akcijskog kapitala Luke Bar.

-Ministarstvo finansija cijenilo je isplativost ovog pravnog posla u ekonomskom smislu, uzimajući u obzir izvještaj o poslovanju kompanije. S tim u vezi Ministarstvo finansija je sačinilo je ekonomsko-finansijsku analizu koja je bila polazna osnova za pokretanje inicijative donošenja odluka Vlade o otkupu akcija –izjavio je Damjanović.

On je podsjetio da je Vlada je na sjednicama od 8, 15. i 22. decembra prošle godine usvojila informacije o namjeri otkupa dijela akcija u vlasništvu manjinskih akcionara barske kompanije i za tu namjenu opredijelila sredstva iz budžeta (9,41 miliona eura, 1,1 milion i 1,5 miliona eura).

-Postupanjem po zaključcima Vlade, ukupno je, po -

Koprivica amandmanima dodatno zakomplikovao ionako sporni Zakon o oduzimanju imovine

Predlaže se primjena od 1997. godine jer su tada ukinute sankcije prema SRJ

PODGORICA – Poslanici bi danas u Skupštini trebali da se izjasne o kontroverznom Zakonu o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću koji je ministar pravde Marko Kovač mjesecima krio od crnogorske javnosti i koji je žestoko kritikovala Evropska komisija koja je pozvala parlament da ga ne usvaja i da ga vrati na opsežnu i inkluzivnu javnu raspravu.

Parlament je 10. februara prekinuo sjednicu na kojoj je trebalo da se glasa o prijedlogu teksta Ministarstva pravde, na prijedlog Odbora za politički sistem koji je nakon kontrolnog saslušanja na svojoj sjednici formirao radnu grupu koja je trebala za 15-ak dana da „popravi“ prijedlog zakona, a u kojoj su predstavnici parlamentarne većine, MANS-a, Udruženja pravnika, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, te zaštitnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić

dodatni haos

sredstvom Montenegroberze, kupljeno 13.348.542 akcija pomenute kompanije, odnosno 23,51 odsto od ukupnog broja akcija ovog emitenta. Prosječna cijena po kojoj su sklapane transakcije u sistemu Montenegroberze iznosila je 0,89939 eura po akciji –naveo je Damjanović i dodao da je Vlada 9. februara ove godine usvojila informaciju o namjeri otkupa dijela preostalih ponuđenih akcija, pa je imajući u vidu navedeno, Ministarstvo finansija za dalju realizaciju, iz tekuće budžetske rezerve, obezbijedilo dodatna sredstva u ukupnom iznosu od 500.000 eura za ovu namjenu i realizacija otkupa akcija je u toku.

-Odluku smatramo opravdanom jer se kupuje profitabilna i strateški bitna kompanija koja, na osnovu sadašnjih parametara, može da isplaćuje dividendu i ukupnu investiciju, u kratkom roku. Kupovinom akcija Luke Bar obezbijedili smo bolju startnu poziciju i izbjegli mogućnost da akcije kupi drugi zainteresovani ponuđač, kao i potencijalnu nesaglasnost manjinskih akcionara u slučaju restrukturiranja i objedinjavanja sa Port of Adria – saopštio je Damjanović. s. popoviĆ

Do sada je, prema saznanjima Pobjede, amandmane predložio samo poslanik Demokrata i koordinator radne grupe Momo Koprivica. Međutim, ukoliko ti amandmani budu prihvaćeni, unijeće samo dodatni haos u ionako, prema međunarodnim standardima, haotičan tekst zakona, uvodeći u proces pored sporne institucije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa gomilu drugih organa bez ikakvog definisanja njihovih odnosa. Takođe, Koprivica je u pokušaju da izađe u susret ocjenama nevladinog sektora da je neophodno obezbijediti mehanizme za oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću u periodu 90-ih, smislio „solomonsko“ rješenje da se imovinska korist stečena na pravno neosnovan način može oduzeti ukoliko je stečena od 1. januara 1997. godine. Koprivica ovo, kako saznaje Pobjeda, obrazlaže time da je „upravo u periodu po okončanju sankcija uslijedila najmasovnija akumulacija neosnovano stečene imovinske koristi“, čime bi se zapravo abolirali sumnjivi poslovi šverca cigareta, ali i oružja, za vrijeme ratnih godina u bivšoj Jugoslaviji. Upravo je direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković nedavno u izjavi za Pobjedu, komentarišući najavu premijera Dritana Abazovića o otvara-

nju fabrike u Nikšiću koja će proizvoditi jedan od najpoznatijih ruskih alkoholnih brendova - votku Beluga, upozorila da osim potencijalnog kršenja sankcija prema Rusiji, premijer promoviše i podstiče sporno poslovanje Miodraga Dake Davidovića, te da je, pored ostalog, zbog toga i predložen takozvani „anti-mafija“ zakon u obliku kojim se amnestira nezakonito bogaćenje iz 90-ih godina prošlog vijeka.

– Poznato je da je Daka Davidović jedan od ljudi koji su bili uključeni u poslove sa cigaretama 90-ih godina, ali umjesto da njegova imovina bude predmet istrage državnih organa i ispitivanja porijekla, premijer promoviše i podstiče njegovo sporno poslovanje. Zbog toga vjerujemo da je Abazovićeva Vlada i predložila kvazi „anti-mafija“ zakon kojim će se suštinski amnestirati nezakonito bogaćenje iz 90-ih – kazala je tada Ćalović-Marković za Pobjedu.

Prema njenim riječima, taj novac treba vratiti u državni budžet, umjesto da služi za potkupljivanja političara, ilegalna finansiranja političkih partija ili pranje biografija kroz donacije bilo kojim vjerskim zajednicama. – Za razliku od premijera, mi smatramo da ne treba da postoje ,,naši“ i ,,njihovi“ tajkuni i kriminalci, već da svi koji su se nezakonito obogatili jednako odgovaraju pred zakonom i dokazuju porijeklo svoje imovine – naglasila je Ćalović-Marković.

ignorisane preporuke

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero za Pobjedu je uoči sjednice parlamenta 10. februara kazala da je EK zabrinuta zbog potencijalnog usvajanja izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću jer su ignorisane njene preporuke.

Pisonero je u izjavi za Pobjedu tada podsjetila da je u skladu sa crnogorskom dobrom praksom konsultovanja o važnim nacrtima zakona, Evropska komisija 9. decembra dala najnovije smjernice o nacrtu Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnim radnjama.

Ona je ovim još jednom potvrdila da su Ministarstvo pravde, ali i ministar Kovač, svjesno obmanuli javnost, jer su tada tvrdili da „pismo koje se pojavilo u medijima u vezi prijedloga Zakona ne predstavlja mišljenje EK“.

ministrove obmane

Kovač je, osim ove obmane, a nakon višemjesečnog skrivanja teksta nacrta od crnogorske laičke i stručne javnosti, tvrdio i da je taj Prijedlog zakona u potpunosti komplementaran sa tekovinama Evropske unije. – Komisija je dala savjete o daljnjoj potrebi usklađivanja s pravnim tekovinama EU, standardima i definicijama i ukazala na rizike i izazove tokom faze implementacije, ukoliko se zakon usvoji u obliku nacrta, te preporučila da se zakon revidira kroz inkluzivni proces konsultacija. Zabrinuti smo da nacrt zakona koji će se glasati neće uzeti u obzir ove komentare – kazala je tada Pisonero Pobjedi.

Eksperti Evropske komisije su u analizi nacrta zakona poslatoj Vladi u decembru prošle godine ocijenili da Crna Gora, opredjeljujući se za do sada neviđeni model, doprinosi još većoj raznolikosti u okviru postojećih sistema, što će samo dovesti do više problema u prekograničnom oduzimanju imovine, te da će model koji su predložile crnogorske vlasti, gdje se imovina oduzima isključivo u građanskim parnicama, imati uticaj na uzjamnu pravnu pomoć u Evropi. d. mihaiLoviĆ

Aleksandar Damjanović

Momo Koprivica Marko Kovač

m. babović

PLAVSKE ŠUME – PRIVILEGIJA ZA ODABRANE: Drvoprerađivači Plava godinama traže od države da im raspolaganje svojim šumskim bogatstvom, jedina nada je, smatraju oni, osnivanje državnog preduzeća

PLAV – Državnom politikom upravljanja šumama plavski drvoprerađivači došli su u situaciju da od 2012, kako kažu, do današnjeg dana, nijedan od njih 17, koliko ih ima na području ove opštine, nije mogao da dobije ni trupac iz plavskih šuma kojima gazduje država, već su sirovinu kupovali od vlasnika privatnih šuma.

Već nekoliko godina ni na taj način ne mogu da dođu do stabala i svi posluju sa velikim problemima.

– Koncesionom politikom zarobili su Upravu za šume i državu, a šumsko bogatstvo prepušteno je privilegovanim koncesionarima – izričit je predsjednik i jedan od osnivača nevladine organizacije Drvoprerađivači Plava Nedžad Cecunjanin

InstItucIje bez reakcIje

On je 25 godina u poslu drvoprerade, koji je porodična tradicija, ali od uvođenja koncesione politike upravljanja šumama 2007. godine sve je, kako kaže, krenulo naopako.

– Osnovali smo nevladinu organizaciju 2017. godine u nadi da će nas država udružene čuti, da će naš glas tako biti snažniji. Uzalud – rezignirano konstatuje naš sagovornik. Institucije su ostale bez reakcije na njihova upozorenja da koncesionari uništavaju šume, da je na djelu institucionalna korupcija, da pojedinci stiču enormno bogatstvo dok drvoprerada i sjever zemlje „umiru“, a da je pljačka legalizovana državnom politikom koncesionog upravljanja šumama.

– Uzalud smo pokušali da vlasti iz Podgorice privolimo da makar malo okrenu glavu prema sjeveru države, da nešto kažu, pomognu… Džabe. Lokalne vlasti ne mogu pomoći. Išli smo i kod njih, kažu - mi nemamo uticaj na upravljanje šumama – priča ovaj Plavljanin.

Insistira da naglasimo da njega i članove udruženja politika ne interesuje, niti koja je vlast odgovorna – „ova ili ona“.

– Mi samo tražimo da podrže i sjever države, ne samo adekvatnim konceptom upravljanja šumama, već i gradnjom i rekonstrukcijom puteva, otvaranjem fabrika… U Plavu je sve zatvoreno. Ništa ne radi, sve se raspada… Put preko prevoja Čakor

Borba sa vjetrenjačama

Stvorila je država kauboje, anarhiju, koncesionari su bili i iznad područnih jedinica Uprave za šume i iznad države – kaže predsjednik i jedan od osnivača nevladine organizacije Drvoprerađivači Plava Nedžad Cecunjanin

bio je žila kucavica ovog grada – zašto je zatvoren. Kad odem gore suze mi poteku. Gledam tu ljepotu, to nema niđe, a sela umiru – kaže Cecunjanin. Baš u tom reonu ljudi su, dodaje on, maltene živjeli od šume.

– Mi ovdje radimo sa sjekirom, motornom šegom, u nekom drugom kraju Crne Gore živi se od nekog drugog posla… Radilo se u šumama, čuvali smo ih i održavali, a onda su stigli koncesionari. Seoska domaćinstva uništena su jedaman, ne samo u plavskom kraju. Ne treba uzimati nekom zalogaj iz usta – nama je šuma sve – jada se naš sagovornik.

Godine 2005. privatizovan je Šumarsko-industrijski kombinat „Bor“, koji je, kažu Plavljani, radio još oko godinu-dvije, i nakon toga kapije ovog preduzeća, koje je upošljavalo stotine ljudi, ostale su zatvorene do danas…

Tako je drvna industrija u Plavu nestala.

koncesIonarI

Iznad države

- Privilegovani koncesionari

dobili su naše šume, a mi smo prepušteni da se snalazimo kako znamo i umijemo. U ovom reonu koncesije su dobile fir-

Izbačeni iz igre

Predsjednik NVO Drvoprerađivači Plava Nedžad Cecunjanin priča da su i oni pokušali da konkurišu za šume, ali da su „izbačeni iz igre“.

– Prošle godine javili smo se za građu u Nacionalnom parku Prokletije, tu ima ogromna građa koja truli. Odmah su nas eliminisali. Poništili tender i do danas nijesu oglasili novi. To su uradili samo zbog toga što smo se mi prijavili. Prvorangirani nije ispunjavao uslove i logično je bilo da prođemo mi kao drugorangirani, međutim tadašnji direktor Nacionalnog parka je poništio tender. Sve je to jedna uvezana ekipa – ogorčen je Cecunjanin. Nijesu dobili ni odgovor na prigovor koji su uložili.

me „Pelengić trejd“ iz Bijelog Polja i „Boj komerc“ iz Andrijevice. Izvlačili su nemilice trupce iz plavskih šuma, uništavali ih, nijesu brinuli o putnoj infrastrukturi, a vlasti nijesu reagovale – ističe naš sagovornik.

Koliko su koncesionari zarađivali, prema riječima Cecunjanina, jasno pokazuje podatak da je „građa pretprošle godine dostizala cijenu i do 150 eura na kub, a ‘Pelengić trejd’ je Ječmište uzeo za 17 eura po kubiku“.

– Stvorila je država kauboje, anarhiju, koncesionari su bili i iznad područnih jedinica Uprave za šume i iznad države – dodaje Cecunjanin.

Kao primjer bahatosti koncesionara on navodi kako je jedan od njih „u šume uvodio automobil koji košta preko 100.000 eura“.

– Šumski putevi su katastrofa.

Za kamione i džipove… A on se bahati takvim automobilom, pokazuje moć, da mu nije važno što će ga uništiti, jer mu se može, jer ima novca da ga zamijeni… Pa, samo taj detalj pokazuje da tu nešto nije u redu, da mu ništa nije važno, da samo želi da pokaže moć – ogorčen je sagovornik Pobjede.

Posebno su ljuti što je firma „Pelengić trejd“, bez ijednog papira, ušla u „elitno odjeljenje broj devet, na Ječmištu, na Čakoru gdje su posjekli najbolja stabla“. Drvoprerađivači su podnijeli krivične prijave Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, a u oktobru i Specijalnom državnom tužilaštvu, ali do danas ni od koga nijesu dobili odgovor.

tužIlaštva ćute

Pobjeda je u januaru uputila pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu o takozvanoj „šumarskoj mafiji“, visokoj korupciji u upravljanju šumama,

a odgovoreno nam je da je „u toku postupak protiv pojedinih odgovornih lica tadašnje Uprave za šume, zbog osnova sumnje da su učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja, a u vezi nezakonite sječe šume“.

– Radi zaštite interesa postupka, ne može se dati više podataka. Takođe, i krivične prijave koje se podnesu Specijalnom tužilaštvu, za nezakonitu sječu šuma, dostavljaju se nadležnim državnim tužilaštvima, u skladu sa zakonom, ukoliko prijavljena lica nijesu javni funkcioneri, jer je ovo tužilaštvo nadležno samo za krivično gonjenje javnih funkcionera koji učine krivična djela visoke korupcije ili u slučaju da se utvrdi da postoji sumnja da se radi o organizovanom krimina-

lu – navodi se u odgovoru koji je potpisao državni tužilac i portparol Vukas Radonjić

A sudeći prema odgovoru koji nam je stigao iz Višeg tužilaštva u Bijelom Polju prijava drvoprerađivača Plava je odbijena. - Shodno postavljenom pitanju, obavještavamo Vas da u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, nije bilo formiranih predmeta zbog nelegalne eksploatacije šume – naveo je državni tužilac i portparol Hasan Lukač Džaba je, izgleda, bjelopoljskom tužilaštvu bio i nalaz komisije Područne jedinice Uprave za šume Plav koja je na Ječmištu zatekla radnike koji su bez ijednog dokumenta izvlačili elitna stabla iz odjeljenja devet u koje, da su poštovani propisi, nijesu smjeli ni da uđu.

– Sjekači su im rekli da sijeku po odobrenju iz Pljevalja, a tamo je centrala Uprave za šume – objašnjava Cecunjanin i dodaje da je koncesionar „upao u elitno odjeljenje, ne poštujući nijednu proceduru – od projekta do doznaka“.

Šumari koji bi trebalo da su prva brana od nelegalne sječe, jasno je, samo se sklone, jer ako je država ustuknula pred koncesionarima i toleriše pljačku crnogorskih šuma, tek su oni nemoćni.

Pred koncesionarima su, sudeći prema podacima drvoprerađivača Plava, ustuknuli i šumarski inspektori.

sprega sa upravom za šume Jedan je, ipak, digao glas, ali institucije su odlučile da ga ne ču-

UPALI SU „VUKOVI“ I NAPRAVILI HAVARIJU: Elitno odjeljenje broj devet na Ječmištu, planina Čakor, opština Plav

PUT JE BIO ŽILA KUCAVICA OVOG GRADA: Nedžad Cecunjanin

U PLAVU JE SVE ZATVORENO: Sječivo šumske testere na ogradi bivšeg ŠIK „Bor“ ČEKAJU REORGANIZACIJU:

im vrati pravo na

vjetrenjačama

Babina gora za „Boj komerc“

Drvoprerađivači Nedžad Cecunjanin i Esad Barjaktarević naglašavaju da u plavskim šumama nije povlašćeno samo preduzeće „Pelengić trejd“, već da je privilegovana i firma „Boj komerc“ iz Andrijevice. – Dostavili smo nadležnima sve podatke za nelegalnu sječu koju su uradili na Babinoj gori, u blizini granice sa Kosovom – 2020. i 2021. Mislite da je neko reagovao. A onda, ministar Aleksandar Stijović kad je „pala“ vlada priča kako se u Crnoj Gori posijeku stotine hiljada kubika đume nelegalno. A đe je bio za njegovog mandata. Ništa nije uradio. Imali smo razgovor sa njima, dali mu podatke i ništa. Što je u pitanju – negoduje Cecunjanin.

tora za opštinu Plav Jasavića optužujući ga da aktivnostima koje preduzima nanosi štetu ovoj upravi.

– Naše je mišljenje da se ponašanje, koje je suprotno njegovim ovlašćenjima, dešava zbog toga što mu je sa mjesta šefa PJ Plav, zbog propusta u svom radu smijenjen rođeni brat Ganija Jasavić – napisao je, pored ostalog, Kalač, optužujući Jasavića i da radi „na štetu opštih – državnih interesa“.

Često se, kako kaže, zapita „ima li u ovoj državi iko dva prsta obraza da zaustavi poharu šuma“.

– Svi samo dođu kad je neko glasanje, kad su izbori. Brda i doline obećavaju i onda ništa – dodaje on.

Bivši direktor Uprave za šume Nusret Kalač odbio je, kaže naš sagovornik, da im omogući uvid u dokumentaciju za koncesionara „Boj komerc“.

– Tražili smo da nam objasni po kom osnovu je on ušao u Babinu goru. Samo nam je usmeno rekao da ga je on uveo. Nije učestvovao na tenderu, niđe ga nije bilo… Strašno – kaže Cecunjanin. Uvjeren je da bi, da oni nijesu reagovali, priča bila da su tu „šumu ukrale komšije sa Kosova“.

– Poveli smo i inspektora na Babi-

nu goru. Sve je vidio, snimali smo stabla, pločice sa drugog terena, čekića nema ili je švercovan, a sve

Kategoričan je da nijesu tačne tvrdnje resornog ministra u tehničkom mandatu Vladimira Jokovića da su koncesionari sredili i popravili puteve kojima su izvlačili šume.

- Tuda sada može samo neki dobar šumski traktor i kamioni da prođu – ogorčen je on. Njegov sin umalo je platio cijenu njegove borbe protiv koncesionara.

ju. Plavljanin Hakija Jasavić donio je u julu 2020. rješenje o zabrani dalje sječe šume preduzeću „Pelengić trejd“ u devetom odjeljenju, na lokalitetu Ječmište na Čakoru. Koncesionar se oglušio o ovo rješenje, a nadležni su ostali bez reakcije?! Jasavić je na kraju 10. septembra 2020. tražio izuzeće iz slučaja kontrole koncesionog ugovora preduzeća „Pelengić trejd“ uz obrazloženje da ne želi da učestvuje „u organizovanim kriminalnim radnjama“ tadašnjih direktora Uprave za šume i glavnog inžinjera za koncesije. Dopisom prema Upravi za inspekcijske poslove odmah je, već 15. septembra 2020, reagovao i tadašnji direktor Uprave za šume Nusret Kalač zahtijevajući od glavnog inspektora da izuzme šumarskog inspek-

Jasavić je rješenjem Uprave za inspekcijske poslove izuzet, tužilaštvo se nije bavilo njegovim navodima o potencijalnoj visokoj korupciji, a preduzeće „Pelengić trejd“ nastavilo je da eksploatiše odjeljenje devet na Ječmištu. Radnici ove firme i 2021, opet bez ikakvih papira, tvrde naši sagovornici, „upali su u deveto odjeljenje i opustošili ga“.

– Jednostavno Pelengić je mogao što hoće – konstatuje Cecunjanin.

Deveto odjeljenje, naglašava on, jedno je od najljepših u Crnoj Gori.

– Bilo je 2019. doznačeno za reorganizaciju novog, državnog šumarskog preduzeća. Prostire se na oko 80 hektara – priča Cecunjanin.

Ni nove vlasti konstituisane nakon avgustovskih izbora 2020. nijesu, prema ocjeni našeg sagovornika, nijesu pokazale interesovanje da „stanu na kraj koncesionarima i zaustave pljačku crnogorskih šuma“.

– Svi samo obećavaju i ništa –dodaje on. Drvoprerađivači, tvrdi Cecunjanin, imaju samo jedan interes – da spasu što se spasiti može.

– Da se koncesije automatski zaustave i da se formira preduzeće u državnoj svojini, da se izmjeri svaki pedalj, svaki panj da se premjeri i da svi trupci budu na lageru, na prodaju. Da ima za pelet, za ogrijevno drvo, za preradu i svi bi bili zadovoljni –objašnjava Cecunjanin.

Naš sagovornik nezadovoljan je i odnosom „zelenih“ nevladinih organizacija prema politici upravljanja šumama.

- Sarađivali smo sa mnogima, tražili njihovu pomoć i podršku, ali njih interesuju samo njihovi projekti – ozelenjavanje i slično – kategoričan je on. Plavski drvoprerađivači na kraju su, kao okrivljeni, završili na sudu. Kompanija „Pelengić trejd“ ih je tužila. Postupak je u toku.

Selo Velika odumire

Na sudu je i Spasoje Živaljević iz sela Velika. Zatekli smo

ga, po povratku sa Čakora, na cesti, čuvao je stoku.

– Odnesoše nam koncesionari svu šumu, a naše selo od toga nema nikakve koristi. Samo štetu prave – kaže on. Prije koncesionara, nastavlja Živaljević, selo je bilo živo. - Ljudi su radili u drvoprerađivačkoj industriji, radili su u šumi, zarađivali i izdržavali porodicu. U školi je bilo gotovo stotinjak djece, a sad ih je devetoro… U čitavom ovom reonu živi možda 15-20 domaćinstava – dodaje on. Ogorčen je na institucije koje ne žele da ih čuju.

– Na naša obraćanja državni organi su nam rekli da se skrajnemo, da mi nemamo pravo da se miješamo u sječu šuma, da ćemo biti uhapšeni… Uzalud su bili naši apeli da nađu način da prisile koncesionare da nam makar puteve održavaju. Ništa. Putevi kuda koncesionar izvlači šume su privatni posjedi, asfaltni put kuda je Pelengić izvlačio šumu je uništen, a ta cesta je rađena za stočare i planinu. Sada je gotovo neupotrebljiv, a mi imamo katune gore – objašnjava Živaljević.

Radnici „Pelengić trejda“, tvrdi Nedžad Cecunjanin, upali su u elitno deveto odjeljenje na Ječmitu na Čakoru i 2021. godine i odnijeli oko 5.000 kubika građe. – Upali su „vukovi“ i napravili havariju za mjesec sječe. Platila je firma državi 17 eura po kubiku ukupno oko 85.000 eura, vuča i sječa ga je po kubiku do lagera koštala 25 eura, a kubik je na tržištu išao 2021. i do 150 eura – znači zaradio je oko 625.000 eura –

- Podnijeli su krivičnu prijavu protiv njega što je na planini, na državnom posjedu napravio njivu… Koncesionari pljačkaju naše šume, a nas izvode na sud zbog njive, koja nikome ne šteti, samo može dobro donijeti. Rekli su mi tada: „Spasoje da nijesi radio protiv nas sve bi ti bilo ovo završeno“ – ističe on i dodaje da je preuzeo „krivicu za njivu na sebe“. Da je borba sa koncesionarima bila unaprijed izgubljena i da je to bila borba sa vjetrenjačama, objašnjava i Plavljanin Esad Barjaktarević, koji je potpredsjednik Saveza drvoprerađivača Crne Gore i koordinator u Udruženju dvoprerađivača Plava.

miniStri nezaintere S oVani

– Uzalud je sa njima bilo razgovarati. Mi njih nijesmo interesovali. Oni su imali dodijeljene koncesije. Ni Vladu nijesmo zanimali. Imali smo 2019. razgovor sa tada resornim ministrom Milutinom Simovićem, pa kasnije sa novim ministrom Aleksandrom Stijovićem, pa evo i sad smo bili sa aktuelnim Vladimirom Jokovićem… Recimo da je ova, 43. vlada, napravila jedan korak - ali samo u pravcu zaštite šuma. U odnosu na dr-

objašnjava Cecunjanin. Osim toga, radnu snagu je angažovao sa strane, dodaje on, iz Bosne i Hercegovine, „i sjekače i vučare“. – Državi za njih nije plaćao doprinose i svi smo na gubitku, jedino je vlasnik „Pelengić trejda“ zaradio enormnih 650.000 eura za mjesec sječe. To je strašno. Država sve to zna i ništa nije preduzela – kategoričan je Cecunjanin.

voprerađivače ništa nije urađeno – kaže Barjaktarević. Kao i ostali sagovornici Pobjede i on se nada da će biti formirano državno preduzeće za gazdovanje šumama, koje će se baviti sječom, izvlačenjem i prodajom drvnih sortimenata. – Trupac će se računati kao berzanska roba i ako se to uvede, to je dobro za nas i državu. Smanjiće se zloupotrebe, pljačke, nelegalna sječa. Nama je u fokusu interes drvoprerade, jer onaj ko vrši sječu i izvlačenje nije drvoprerađivač. To smo mi koji se bavimo sekundarnom obradom drveta – objašnjava on. A država je, prema njegovim riječima „drvoprerađivače ostavila na ledini od kada je šume prepuštila koncesionarima“.

– Kada bi država napravila taj korak da obezbijedi sirovinu onda bi posla u drvopreradi, ne samo u Plavu, nego u čitavoj Crnoj Gori bilo dovoljno. Ključni problem je sirovina koja od 2008. u kontinuitetu ide van Crne Gore. Kada je zabranjen izvoz trupca koncesionari su se samo preorijentisali i nastavili isporuku daske tamo gdje su do tada isporučivali trupce – Srbija, Albanija, Kosovo – objašnjava Barjaktarević. Neprihvatljivo je, dodaje on, da imate situaciju da je koncesionar iz jednog odjeljenja izvlačio više hiljada kubika stabala „bez ijednog papira, na osnovu nekog internog dogovora sa tadašnjim direktorom Uprave za šume“.

– Nastavili su da rade i u vrijeme ministra Stijovića… Još čekamo reakciju tužilaštva – priča Barjaktarević.

Što će pokazati istraga Specijalnog tužilaštva protiv „šumarske mafije“ i visoke politike u upravljanju crnogorskim šumama javnost će tek za neko vrijeme saznati. S druge strane, Vlada u tehničkom mandatu „objavila je rat“ takozvanoj „šumarskoj mafiji“, ali, s obzirom na dosadašnje iskustvo s vlastima, drvoprerađivači su skeptični kakav će biti ishod. Crnogorske šume, u međuvremenu, opustošene i oboljele, nakon što su koncesionari i moguće još poneko zaradili milione, i dalje su na meti nezajažljivih eksploatatora. kaćuša krSmanoViĆ

Foto: Stevo VaSilJeViĆ

posječeno. Podnijeli smo i prijavu 2020. Tužilaštvu u Plavu i ništa –ogorčen je sagovornik Pobjede.

Za mjesec sječe zarada iz „devetog odjeljenja“ na Čakoru 625.000 eura

DRŽAVA JE DRVOPRERAĐIVAČE OSTAVILA NA LEDINI: Esad Barjaktarević u svom pogonu u Plavu

REORGANIZACIJU: Zarasla prikolica kamiona iza pogona ŠIK „Bor“

ODNESOŠE NAM SVU ŠUMU: Spasoje Živaljević iz sela Velika

Stav Maslenice

Ako je proslava Maslenica u pomenutim školama zbog ruskog jezika i običaja, postavlja se pitanje koliko djece u tim školama uči ruski jezik. Taj broj nije veliki, možda par odjeljenja. Onda se nameće i sljedeće pitanje: ako je u školi malo djece koja uče ruski, zašto se proslava Maslenice nameće svoj djeci škole? Ili, da li je dovoljno da su direktorica i resorni ministar nastavnici ruskog jezika pa da se zbog toga uvode u škole ruski običaji?

Subota 25. februara trebala je da bude radni dan naših javnih obrazovnih ustanova - dan nadoknade dana zbog pomjeranja početka drugog polugodišta. Uprave naših škola su te subote ranije znali da pretvore u sportske dane, dane za izlete itd. Kod djece su ove subote bile nepopularne i veliki broj ih nije subotom dolazio u školu na nadoknadu časova. Juče smo imali inovirani pristup suboti kojom se nadoknađuju propušteni časovi. Subota je iskorišćena da se proslavi vjerski praznik Maslenice. Očigledno je da je to bilo inicirano i koordinisano sa strane jer se ova proslava održala u najmanje dvije škole koje su se tim povodom pojavile u medijima.

Objašnjenja organizatora-aktiva nastavnika ruskog jezika i direktorice škole o razlogu proslave Maslenice su bila slična. Povodom proslave iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ je saopšteno: ,,Volonterski klub Gimnazije „Slobodan Škerović“, uz podršku Aktiva ruskog jezika, u petak, 25. februara, organizovao je obilježavanje Maslenice. Ovaj ruski praznik slavi se u nedjelji prije časnog posta, koja podrazumijeva praštanje“.

Iz Osnovne škole „Novka Ubović“ je objašnjeno: „Danas smo u školi uz muziku, ukusnu hranu i prije svega veselo raspoloženje, obilježili Maslenicu, tradicionalni ruski praznik kojim se uz ukusne palačinke, koje simbolizuju Sunce, ispraća zima i najavljuje proljeće“. Direktorica je dodala i: ,,da se taj praznik godinama proslavlja u svim školama jer je vezan za učenje kulture ruskog jezika koji djeca izučavaju kao i običaje i tradiciju“.

Kao što vidimo, naši prosvjetari su Maslenice slavili kao ruski praznik i dan koji je vezan za „učenje kulture ruskog jezika“. U njenoj izjavi su dvije ortodoksne neistine. Prva je da se ovaj praznik godinama proslavlja u svim školama a nije se nikada proslavljao u našim školama. Druga, da li Maslenice imaju toliku vezu sa ruskim jezikom da bi se u školama proslavljale. Kako se nije sjetila da kod Rusa postoje i drugi običajni praznici i da bi njihove proslave mogla interpretirati na isti način (Красная горка, Иван купала, День Петра и Февронии itd).

Maslenice su istočnoslovenski tradicionalni vjerski praznik koji se slavi u nedjelji prije velikog uskršnjeg posta, a koji je u svojoj obrednoj osnovi zadržao niz elemenata predhrišćanke slovenske mitologije.

U vjerskom kalendaru Istočnih Slovena ovaj praznik označava granicu između zime i proljeća, kao i početak velikog uskršnjeg posta. Dan proslave Maslenice se mijenja svake godine jer zavisi od dana kada se slavi Uskrs. Maslenice se slave u Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini. Zbog toga je objašnjenje organizatora proslave Maslenica kao ruskog praznika u Crnoj Gori rezultat skrivene loše namjere ili ortodoksnog neznanja. Prije će biti ovo prvo. Ako se Maslenice proslavljaju u ruskim školama, treba li da se proslavljaju i u našim? Maslenice u Crnoj Gori mogu da se proslavljaju u etničkim ruskim, ukrajinskim i bjeloruskim grupama, van škola.

Ako je proslava Maslenica u pomenutim školama zbog ruskog jezika i običaja, postavlja se pitanje koliko djece u tim školama uči ruski jezik. Taj broj nije veliki, možda par odjeljenja. Onda se nameće i sljedeće pitanje: ako je u školi malo djece koja uče ruski, zašto se proslava Maslenice nameće svoj djeci škole? Ili, da li je dovoljno da su direktorica i resorni ministar nastavnici ruskog jezika pa da se zbog toga uvode u škole ruski običaji?

Kada je ruski jezik u pitanju, pitanje za organizatore ovog vjerskog praznika je: zašto ne slave međunarodni Dan ruskog jezika 6. juna (dan rođenja A. S. Puškina) koji su ustanovile UN 2010. godine?

Na kraju poruka organizatorima Maslenica napomena iz Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju: „Član 5. U javnoj ustanovi i u ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javno važećeg obrazovnog programa obrazovanje i vaspitanje je svjetovnog karaktera. U ustanovi iz stava 1 ovog člana nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole.“

Šta bi mogli javnosti da saopšte iz Prosvjetne inspekcije i objasne kako se proslavom vjerskog praznika Maslenice u školama mogu nadoknaditi propušteni časovi? (Antena M)

Maslenica proslavljana i u Osnovnoj školi ,,Štampar Makarije“ i Gimnaziji direktor škole Novica Gačević tvrdi da će „slaviti Rusiju dok god je on

PODGORICA - Učenici OŠ „Štampar Makarije“ u Podgorici, kao i učenici OŠ „Novka Ubović“ juče su proslavljali ruski praznik Maslenica.

Isti praznik je obilježio i volonterski klub Gimnazije „Slobodan Škerović“ i pohvalio se fotografijama na Fejsbuku. Direktor OŠ ,,Štampar Makarije“ Novica Gačević je Pobjedi potvrdio da je u toj školi organizovana proslava povodom ruskog praznika Maslenica. On tvrdi da se ne radi ni o kakvoj provokaciji i ne dovodi to u vezu sa godišnjicom ruske invazije na Ukrajinu.

– Radi se o jednom kulturnom događaju i čuvanju tradicije, a provokacije nema nikakve kod nas – kazao je Gačević. Prema njegovim riječima, to je kulturni i tradicionalni događaj koji se njeguje u brojnim državama.

- I treba to da njegujemo što više jer 1711. godine su naši vladari crnogorski sklopili savez sa Rusijom i dobijali smo ogromni novac od te iste Rusije, koju sad pljujemo. Što se tiče Novice Gačevića, uvijek će se održavati ta tradicija koju su naši preci održavali sa Rusijom. Tako da se to njeguje preko dva-tri vijeka, a ne radi se sad o provokacijama ili ne znam ni ja o čemu. To je nešto što ćemo uvijek njegovati, dok sam ja, a poslije neka rade što god hoće – poručio je Gačević. Fotografije proslave iz podgoričke gimnazije objavljene su na društvenim mrežama. – Volonterski klub Gimnazije „Slobodan Škerović“, uz podršku Aktiva ruskog jezika, u petak, 25. februara, organizo-

Pavlović: Dokaz Crne Gore u vjersko svetosavskog kulta

vao je obilježavanje Maslenice. Ovaj ruski praznik slavi se u nedjelji prije časnog posta, koja podrazumijeva praštanje –navodi se u objavi Gimnazije. Kazali su da je praznik ispraćen uz muziku, ples i igru. U tom duhu, pomenuti praznik, koji je lijep povod da se svi bolje upoznamo sa ruskom kulturom, u našoj školi ispraćen je kroz muziku, ples, igru i zanimljivo druženje - zaključili su u objavi. Pobjeda je tim povodom kon-

Vlahović: Možda neka crnogorska škola proslavi i neki ukrajinski praznik

Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora, diplomata Miodrag Vlahović se oglasio nakon što su mediji objavili da je u nekim crnogorskim školama obilježen ruski praznik Maslenica.

– Možda će neka škola u Crnoj Gori nekada proslaviti i neki ukrajinski praznik. Razmišlja li o tome ministar Miomir Vojinović? - napisao je na Tviteru Vlahović.

Trideset godina od zločina u Štrpcima

taktirala direktoricu Gimnazije Biljanu Vučurović, ali se ona juče nije javljala na telefonske pozive. Profesor Srđa Pavlović ocijenio je da obilježavanje ruskog vjerskog praznika Maslenica na godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu u podgoričkoj gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ je tužan, ali najbolji dokaz dubine edukativnog, moralnog, etičkog i političkog pada Crne Gore u vjersko blato svetosavskog kulta i u bezdanicu ideološkog jednoumlja ,,srpsko-ruskog sveta“.

– Ovdje se radi o svojevrsnoj proslavi početka ruske vojne agresije na suverenu i nezavisnu državu. Radi se, ako ćemo da budemo iskreni, o davanju podrške ruskom besomučnom razaranju gradskih naselja, škola, obdaništa, bolnica i civilne infrastrukture u Ukrajini. Radi se, u konačnoj analizi, o slavljenju zločina genocida počinjenih nad civilima u Buči i drugim naseljima okupirane Ukrajine. Šta god se bude ponudilo kao obrazloženje za ovaj čin (ako

se bude osjetila bilo kakva potreba da se objašnjava bilo šta) uvjeren sam da je slavljenje pomenutih ruskih vojnih bestijalnosti bilo pravi impuls i razlog za paravjersku manifestaciju u školi koju sam nekada pohađao – kazao je Pavlović. Podsjećamo da su učenici OŠ ,,Novka Ubović“ u Tološima, umjesto da pohađaju nastavu, u subotu proslavljali ruski praznik Maslenica. Iako je subota bila formalno radna za učenike u Crnoj Gori, rukovodstvo škole je organizovalo proslavu ruskog praznika i time se takođe pohvalilo na Fejsbuk stranici. Direktorica ove ustanove Ljiljana Ćorac-Ražnatović ka-

Rodbina i prijatelji položiće cvijeće na

PODGORICA - Povodom 30 godina od zločina u Štrpcima, rodbina otetih i prijatelji položiće sjutra cvijeće na spomen-obilježja žrtvama.

Iz Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori saopšteno je da će položiti cvijeće kod spomen-obilježja civilnim žrtvama na Pobrežju u Podgorici i u Bijelom Polju kod obeliska ,,Sahat života“. Na željezničkoj stanici Štrpci, uniformisanE osobe pod komandom Milana Lukića izvele su iz voza 20 ljudi, odveli ih u nepoznatom pravcu i ubili.

Najmlađa žrtva imala je samo 16 godina, a najstarija 59. Od 20 osoba koje su ubijene, pronađena su tijela samo njih četvoro.

Piše: Slobodan BACKOVIĆ

PrOSlAVIlI ruSKI PrAznIK MASlenICA

Srđa Pavlović

Spomen-obilježje u Štrpcima

pada vjersko blato kulta

zala je ranije Pobjedi da nijesu imali namjeru da nikog politički provociraju, nego da se taj praznik godinama proslav-

lja u svim školama jer je vezan za učenje kulture ruskog jezika koji djeca izučavaju kao i običaje i tradiciju. S. p

A:

sa direktoricom Gimnazije „Slobodan Škerović“

na spomen-obilježja

U Crnoj Gori je za ovaj zločin osuđen samo Nebojša Ranisavljević na 15 godina zatvora.

Milan Lukić u Haškom tribunalu osuđen je za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju, dok za zločin u Štrpcima nije odgovarao.

Ove godine Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio

Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po deset godina zatvora, a Draganu Đekić na pet godina. Sud Bosne i Hercegovine u januaru je osudio Bobana

Inđića na 15 godina, a u oktobru prošle godine proglasio krivima još sedam bivših pripadnika Druge podrinjske brigade VRS-a za učešće u otmicama i ubistvima. R.p

SKANDALOZNO: Samohrana majka Milica Đuranović teško optužuje upravu Osnovne škole ,,Novka

PODGORICA - Samohrana majka dva dječaka sa posebnim potrebama Milica Đuranović tvrdi da joj direktorica Osnovne škole ,,Novka Ubović“ Ljiljana Ćorac-Ražnatović nije dozvoljavala da u danima kada pada kiša ili duva jak vjetar automobilom uđe u dvorište škole kako bi sina koji koristi hodalicu približila ulazu. Ona je Pobjedi saopštila da je direktorica obavijestila da je kompanija Bemaks, koja je gradila i donirala tu školu, zabranila da se vozi po pločniku unutar dvorišta, ispred ulaza u školu. Direktorica Osnovne škole ,,Novka Ubović“ Ljiljana Ćorac-Ražnatović potvrdila je našoj redakciji da je taj problem postojao i da je po preporici inženjera Bemaksa zabranjen ulaz u dvorište škole jer navodno pucaju ploče u dvorištu kada se ulazi autom.

Đuranović je navela da je ona svoje sinove prebacila iz škole ,,Štampar Makarije“ u OŠ ,,Novka Ubović“ iz razloga što ta škola ima lift, pošto njen sin ne može da hoda, kao i toalet koji je namijenjen djeci sa posebnim potrebama.

– Kapija škole je dosta daleko od ulaza, pa sam pitala direktoricu da mi omogući ulaz vozilom kroz dvorište da bih dijete dovela blizu ulaza, ispod strehe, da mogu da ga predam asistentici jer se on vozi na hodalicu. Ja to samo tražim u danima ako je nevrijeme i kad su jaki vjetrovi. Jer to nije dijete koje hoda, jer kad se smrzne od hladnoće on će cijeli dan da se smrzava na času. Od direktorice sam dobila odgovor da je kompanija Bemaks zabranila prilaz školi vozilima i da ne smije da se vozi po pločniku –kazala je Đuranović.

Ona je dodala da je od direktorice dobila instrukciju da ide u Bemaks i da traži potvrdu na kojoj će iz te kompanije da joj napišu da može da prolazi autom preko pločnika ispred škole.

– Ja sam samohrana majka osam godina, ne znam gdje mi je glava, a ne da idem po Bemaksu da se tražim sa ljudima. Dobila sam informaciju da Bemaks nema nikakve veze sa tim. Da od kada su donirali školu i predali ključ oni nemaju nikakve veze sa bilo kojom zabranom i da što se tiče njih rečeno mi je može bager da ulazi. Dali su ključ i predali školu i nemaju nikakve veze – rekla je Đuranović.

Bez poziva

Ona je navela da od nedavno ulazi automobilom u dvorište škole kad je ružno vrijeme. – Vjerujte mi do danas nijesam dobila nikakvu poruku, niti poziv od direktorice lično da mi kaže da mi je odobren ulaz autom. Očekujem od jedne direktorice da mi ona javi da je odobreno. Nekoliko dana sam

Ubović“

Direktorica onemogućila prilaz školi djeci sa posebnim potrebama

Od Ljiljane Ćorac-Ražnatović sam dobila odgovor da je kompanija Bemaks zabranila prilaz školi vozilima i da ne smije da se vozi po pločniku i da mi treba potvrda od Bemaksa da priđem školi. Kasnije sam dobila informaciju da Bemaks nema nikakve veze sa tim i da otkad su donirali školu i predali ključ oni nemaju nikakve veze sa bilo kojom zabranom, navela je majka dva dječaka sa posebnim potrebama Milica Đuranović

ulazila kad je bio jak vjetar, ali od nje lično nikakvu informaciju nijesam dobila – istakla je Đuranović. Ćorac-Ražnatović tvrdi da su dva inženjera Bemaksa pri primopredaji škole dali savjete i preporuke, te da je jedna bila da nije preporučljivo da auto-

mobili prolaze preko ploča na trgu ispred škole jer one popuštaju pred teretom. Ipak, zabranu niko ne pominje, niti je to kompanija Bemaks mogla zabraniti.

Đuranović je kazala da je od direktorice dobila instrukciju da ide u Bemaks i da traži potvrdu na kojoj će iz te kompanije da joj napišu da može da prolazi autom preko pločnika ispred škole

– Ja sam to predočila Milici Đuranović kad je htjela da upiše djecu u ovu školu, ali ona je rekla da njen dječak ide u hodalici i da to nije nikakav problem. Ja sam rekla da ako je kiša mi ćemo da ga zaštitimo sa svih strana kišobranima, ceradom i da to nije problem – rekla je Ćorac-Ražnatović.

pUŠTaLi SU Je i KaD

Je Bio vJeTaR

Ona dodaje da se Milica Đuranović obratila Bemaksu i da su direktorici Ćorac-Ražnatović iz te firme, nakon toga, rekli da u slučajevima kad je kiša puste Milicu Đuranović da autom uđe u dvorište škole.

– Prvog dana kad je ušla autom je pukla jedna ploča, ali sam ja odmah kontaktirala Bemaks i rekli su da će nam donijeti rezervne ploče da ih zamijenimo. Tako da smo je mi pustili i ona regularno ulazi kad je kiša, a i puštali smo je kad je vjetar bio, a ona je čak i kad je bio lijep dan ulazila i otvarala kapiju. Više nijesmo ništa progovarali, pustili smo je, kad su oni tako dozvolili i kad su rekli da ćemo da mijenjamo ploče, jer mi te ploče nemamo i onda je u redu, sve je dogovoreno – dala je nevjerovatno objašnjenje prosvjetna radnica Ćorac-Ražnatović. Ona je nav ela da je Milicu Đuranović o tome da joj je dozvoljen ulazak automobilom obavijestila pedagoškinja škole i dvije asistentkinje koje rade sa njenim sinovima. S. p.

DireKtOricA ZAbrANiLA uLAZ AutOm u DvOrište šKOLe: OŠ ,,Novka Ubović“

Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“, on na tom radnom mjestu“

Članice volonterskog kluba

Novica Gačević

Sve teža situacija u Turskoj

Broj poginulih od zemljotresa povećan na 44.374

ANKARA - Broj poginulih od posljedica razornih zemljotresa koji su 6. februara pogodili južne regije Turske s epicentrom u Kahramanmarašu povećan je na 44.374.

Iz Uprave za vanredne situacije Turske (AFAD) saopšteno je da je od 6. februara na jugu Turske registrovano ukupno 9.136 zemljotresa, odnosno naknadnih podrhtavanja tla nakon prva dva potresa koji su bili magnitude 7,7 i 7,6. Potresi su pogodili i susjedne zemlje, uključujući i Siriju, Liban i Egipat.

Kako su saopštili turski zvaničnici, više od 230.000 ljudi trenutno radi na raščišćavanju ruševina. Nadležni timovi su postavili blizu 335.400 šatora u zoni potresa.

Strašan brodolom na jugu Italije

anaLiza: Đe je Balkan godinu od početka ruske invazije na Ukrajinu

Brisel nema strategiju dok Kremlj razara region

PODGORICA – Godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu, pažnja cijelog svijeta usmjerena je na tu zemlju i napore da se rat okonča pobjedom Kijeva. Pitanje je – gdje je danas Balkan, koji je, jednako poput Ukrajine, Moldavije ili Gruzije ranjiv kada je u pitanju ruski uticaj. Jesu li saveznici zaboravili na činjenicu da je Rusija upravo u Crnoj Gori pokušala da demonstrira svoju snagu 2016. godine i koliko je opasna činjenica da baš na Balkanu, Rusija ima snažne saveznike u vidu Aleksandra Vučića, Milorada Dodika, pa i struktura u Demokratskom frontu.

U NATO tvrde da su vrlo oprezni kada je u pitanju ruski uticaj u ovom regionu, dok u EU ističu da Balkan ne može postati ratna zona.

Poginulo najmanje 30 migranata

RIM - Najmanje 30 migranata je stradalo kada je njihov čamac juče ujutro potonuo nedaleko od italijanskog grada

Krotonea, javila je agencija Ansa.

Potraga za nestalima u moru se nastavlja, a spasiocima rad otežavaju veliki talasi.

Krotone je grad u južnoj italijanskoj pokrajini Kalabriji.

EU i SAD: Vučić i

Kurti da prihvate evropski plan u načelu i da počnu razradu

BRISEL - EU i SAD očekuju da čelnici Beograda i Prištine sjutra u Briselu prihvate evropski prijedlog kao načela, polazišta za cjelovito, pravno obavezujuće sređivanje odnosa dvije strane, i da počnu da razrađuju kako ga primijeniti u roku od nekoliko mjeseci, uz istovremeno neizostavno formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO).

Zvaničnici u Briselu, upućeni u dijalog Beograda i Prištine, rekli su novinarima iza zatvorenih vrata da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti stavili do znanja da će predočiti i svoje „crvene linije“ i uslove u vezi sa evropskim prijedlogom, poznatim i kao francusko-njemački plan. Evropski posrednici su, međutim, podvukli da su EU i SAD čvrsto uvjereni da „evropski, njemačko-francuski prijedlog“ to ima na umu i nudi rješenja, a Vašington je predočio da će konačni sporazum značiti i bitne ustupke i „bolne kompromise za obje strane“, naveli su zvaničnici.

Zato se neće odmah raspravljati o sadržaju prijedloga EU, koji je utvrđen u aneksu i nije objavljen, već o načinima i koracima da se on što prije sprovede.

Zvaničnici u Briselu su dodatno objasnili svoj stav da prihvatanje i sprovođenje ovog sporazuma od Beograda znači činjeničko priznavanje nezavisnosti Kosova, a ne zvanično, pošto se u „polazištima i načelima“ za sporazum to i ne traži.

Zabrinutost zbog uticaja Rusije u regionu se pojačala od invazije Moskve na Ukrajinu. Mnogi saveznici su posljednjih mjeseci primijetili sajber napade, dezinformacije, ekonomski pritisak i političko zastrašivanje protiv svojih zemalja. NATO je na oprezu i pažljivo pratimo šta Rusija radi – kazala je portparolka NATO-a Oana Longesku Pobjedi

noj odbrani NATO, podsjeća Lungesku, dodajući da će NATO preduzeti sve neophodne korake da osigura bezbjednost saveznika.

NE VIDE SE PROBLEMI REGIONA

Jakub Janda, direktor Evropskog centra za bezbjednosnu politiku u Češkoj, ocjenjuje u razgovoru za Pobjedu da su saveznici svjesni ruskog uticaja u ovom regionu, ali, kako kaže, čine veome malo po tom pitanju, jer je glavni fokus na Ukrajini.

Portparolka NATO Oana Longesku kazala je Pobjedi da je Zapadni Balkan od strateškog značaja za Alijansu, te da pažljivo prate šta Rusija radi.

– Zabrinutost zbog uticaja Rusije u regionu se pojačala od invazije Moskve na Ukrajinu.

Mnogi saveznici su posljednjih mjeseci primijetili sajber napade, dezinformacije, ekonomski pritisak i političko zastrašivanje protiv svojih zemalja. NATO je na oprezu i pažljivo pratimo šta Rusija radi – kazala je Longesku Pobjedi.

Svi NATO saveznici, uključujući Crnu Goru, obuhvaćeni su klauzulom o kolektiv-

– Ne postoji jasna pobjednička strategija za zapadne zemlje na Balkanu, to je ono što većina zapadnih kreatora politike danas misli – ističe Janda, dodajući da su na mnogo načina, NATO saveznici u potpunosti fokusirani na zaustavljanje ruskih osvajača u Ukrajini i postoji vrlo malo strateškog fokusa na bilo koje drugo mjesto.

– To je ono što otvara vrata neprijateljskom miješanju ruske države i ruskih zastupnika u balkanske zemlje i sada je malo pravog odvraćanja zapadnih demokratija protiv toga – ocijenio je Janda. Longesku, ipak, ističe da je Crna Gora veoma cijenjen sa-

veznik koji daje važan doprinos zajedničkoj bezbjednosti, uključujući raspoređivanje trupa u misijama i operacijama NATO-a. – NATO avioni čuvaju crnogorsko nebo, a stručnjaci za sajber i obavještajne službe NATO-a ostaju u redovnom kontaktu sa crnogorskim kolegama. Svi saveznici u NATO-u su ujedinjeni – poručuje Longesku na pitanju o NATO angažovanju na Balkanu. EU, sa druge strane, odbacuje kritike da EU nije učinila dovoljno da podrži pristupanje Zapadnog Balkana bloku.

„Činjenica da su u procesu pristupanja znači da se svakim danom približavaju i integrišu sa EU na osnovu napora u sprovođenju reformi i uz značajnu pomoć EU“, rekao je portparol EU Peter Stano za CNBC. Upitan o trenutnoj bezbjednosnoj situaciji u regionu, Stano je odgovorio: „Više se radi o stabilnosti nego o samoj bezbjednosti“.

– To nije ratna zona i neće postati ratna zona iz dva razloga. Neke od zemalja u regionu su već članice NATO-a, au drugima imamo misije EU (vojne i

Oana Longesku

Pomoć Ukrajini je Prioritet saveznika: Detalj iz Mariupolja

Jakub Janda

region

Srbija kao ruska obavještajna baza

Upitan koliko je opasno imati političare na Balkanu koje održavaju odnose sa Moskvom u vrijeme rata u Ukrajini, Janda vjeruje da bi EU trebalo da natjera Vučića da otvoreno bira da li će djelovati kao saveznik ruske mašinerije za ratne zločine ili želi da pokuša da uvede Srbiju u EU.

– Srbija je u ovom trenutku ruska uticajna i obavještajna baza, ona djeluje kao de facto ruska kolonija. Zato smatram da bi EU trebalo da prekine sve svoje pregovore i finansiranje srpske države od strane EU sve dok se srpska vlada ponaša kao saveznik Rusije – zaključio je Janda

civilne) i sve su u procesu pristupanja EU – rekao je Stano.

To, kako kaže, pruža dovoljno preventivnih mjera zaštite od bilo kakvog teškog sukoba koji može izbiti.

– Sigurno, Zapadni Balkan je drugo bojno polje za Rusiju u smislu stranog miješanja i manipulacije informacijama. Bilo je i ranije, ali poslije Ukrajine, ovo se pojačalo u smislu sveukupnog miješanja, uključujući sajber napade, i pokušaja da se podriva stabilnost jer (ruski predsjednik Vladimir) Putin ne želi da se oni približe EU – rekao je Stano.

BALKAN ZAVISI OD

ISHODA RATA

Ako bi Rusija porazila i okupirala veći dio Ukrajine, došlo bi do ogromnih izbjegličkih talasa u zemlje EU što bi stvorilo velike probleme, smatra Janda.

– Štaviše, ruska agresija ne bi prestala i Rusija bi pokrenula neprijateljske akcije na Balkanu, što bi moglo da pokrene otvorene sukobe ovdje –stav je Jande.

Ako Rusija bude poražena u Ukrajini, doživjela bi strateški i ekonomski kolaps, pa bi, kako smatra Janda, imala manje moći da projektuje širom Balkana, a njeni saveznici i zastupnici poput Aleksandra Vučića bi vjerovatno odbacili svoju rusku pripadnost kako ne bi bili zavisni od kolapsa diktatora. Jovana ĐURIŠIĆ

RAZGOVOR: Darko Obradović o vagnerovcima i ruskoj propagandi u regionu

Rusija od Zapadnog Balkana

želi da napravi svoj virtuelni

Staljingrad za borbu sa EU i NATO

Ekstremisti koji su eksponenti strane države ugrožavaju državu, primjer je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori koji je karakterističan po simbiozi podržavalaca Rusije i ruskih službi. Ko želi da izvede destabilizaciju računa na grupe za pritisak kao što su navijači, koji mogu da mobilišu mase za ulične demonstracije, nerede, blokade i sl. Ove grupe mogu biti upotrijebljene od nereda do atentata, država treba da demonstrira snagu, donese odluke u interesu svih građana, a pomenute grupe i njihove inspiratore – sankcioniše

BEOGRAD - Države Zapadnog Balkana treba da iskoriste sve međunarodne kapacitete kako bi se formirali protivhibridni timovi, edukovali državni službenici, podigla nacionalna otpornost od tih prijetnji i presjekli kanali dezinformacija koje Rusija koristi – kaže Darko Obradović, programski direktor Centra za stratešku analizu za Pobjedu.

POBJEDA: Grupa „Vagner“ zvanično ne postoji u Srbiji, ali njihovi pripadnici se pominju u mnogim akcijama: demonstracije ispred Predsjedništva Srbije na Dan državnosti, poziv za zbor na Jarinju da učestvuju na barikadama na sjeveru Kosova, povezanost sa navijačima i SPC - da li je to dio ruske propagande ili njihovi pripadnici djeluju u Srbiji i Crnoj Gori?

OBRADOVIĆ: Preciznije je – podržavaoci grupe „Vagner“ u Srbiji. Cijela ujdurma je pokrenuta usljed odlazaka pojedinaca i organizacija u novo sjedište „Vagnera“ u Sankt Peterburgu. To smo saznali samohvalisanjem grupa i pojedinaca koji su uvjereni da dobijaju na autoritetu, među ekstremističkim organizacijama, ako se hvale vezama sa transnacionalnom kriminalnom i terorističkom organizacijom. Očigledno je da je za kontakte sa dijelom ekstremista zadužen „Vagner“ i Prigozin, kao što smo nekada u izvještajima u toj ulozi viđali Malofejeva. Svi znamo šta se dogodilo poslije intenzivnih veza Malofejeva i određenih grupa i pojedinaca, koliko se to negativno odrazilo u našem regionu. Vjerujem da su ove veze upalile bezbjednosni alarm, jer im je namjera da se stvori subverzivna mreža ljudi koji su spremni da rade u službi strane države. U ruskom

djelovanju treba razdvojiti informacionu komponentu (širenje ratne propagande, podrške ruskoj agresiji i zločinima) od kontrole i usmeravanja djelovanja ekstremnih organizacija i pojedinaca. Rusija se služi taktikom „jedinstvenog fronta“, širenja antizapadne propagande, ratne propagande i djelovanje ekstremističkih grupacija koji imaju iste ciljeve... Nije tajna da širom Evrope izlaze dokazi o decenijskim vezama ekstremista i ruskih struktura.

POBJEDA: Zašto se niko iz srpskih bezbjednosnih službi nije jasno odredio prema pominjanju da „Vagner“ djeluje u Srbiji i oglasu koji je objavljen na sajtu RT u kojem pozivaju građane da im se pridruže?

OBRADOVIĆ: Tekstovima u kojima se indirektno regrutuje za strane plaćeničke formacije nema mjesta u javnom prostoru, makar to bili i ruski propagandni kanali. Naši građani imaju pravo da budu zaštićeni od takvih bezobzirnih i opasnih sadržaja koji mogu odvesti nekog mladog čovjeka u propast. Incident sa tim tekstom je samo kap u moru ruske propagande koja svoj intenzitet ne smanjuje. Kada se sve ovo raščisti imaćemo puno izazova pred sobom: da odviknemo društvo od teorija zavjera, paranoidnog pogleda na svijet i zaziranja od civilizacije.

Ne sumnjam da su službe bezbjednosti otvorile dosije „Vagner“ i pomno prate aktivnosti bezbjednosno interesantnih pojedinaca sa aspekta njihovog djelovanja protiv nacionalne bezbjednosti i mogućih aktivnosti na vrbovanju ljudi za odlazak u redove ove zloglasne organizacije. Kao neko ko se bavi naukom bezbjednosti smatram da određene radnje traže vrijeme, mnogo je bitnije da se političko rukovodstvo jasno odre-

Ekstremisti određuju pravac Srbije

– Čini se da šaka ekstremista ima monopol da određuje kako će ova zemlja da ide – 23 godine oni su na istom zadatku ostvarenja ruskih spoljnopolitičkih ciljeva. Javno mnjenje je ciljano zaluđeno pričama o „Putinu supermenu“, „majci Rusiji“, „ruskom vetu“ dok Rusija ispunjava svoje interese, a Srbija stoji u predvorju EU i NATO. Ruski ambasador je dobio orden u ratno vrijeme od Putina - za kakve zasluge? Danas je imperativ da se Srbija sankcijama distancira od Rusije i protjera ruski humanitarni centar, čime bi ojačala svoju međunarodnu poziciju sa zemljama od kojih zavisi naš razvoj, investicije i budućnost – kaže Obradović.

dilo prema tome kao negativnoj pojavi što je jasan signal za profesionalce šta im valja činiti.

POBJEDA: Što je cilj takvog djelovanja u Srbiji: aktivnosti protiv ruske dijaspore, destabilizacija regiona, skretanje pažnje sa rata u Ukrajini. Koliko su oni opasni za društvo koje je podijeljeno i dobar dio podržava Rusiju?

OBRADOVIĆ : Ekstremisti koji su eksponentni strane države ugrožavaju državu, primjer je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori koji je karakterističan po simbiozi podržavalaca Rusije i ruskih službi. Ko želi da izvede destablizaciju računa na grupe za pritisak kao što su navijači

Dobrovoljci u ruskim formacijama

– Niko pouzdano ne zna koliko ljudi sa ovih prostora i kojim kanalima se zaputilo u ruske formacije. Radikalizacija i nasilni ekstremizam su složeni bezbjednosni izazovi koji nemaju laka rješenja. Danas takozvane

patriote demonstriraju podršku stranoj državi direktno protiv interesa sopstvene države. Najveći problem je što dobar dio društva ne percipira te aktivnosti kao prijetnju, razmetanje sa Vagnerovim

simbolima kao opasnost, a podršku Ruskoj Federaciji kao nešto što je sramotno. Dobro je da je taj sraman vid indirektnog marketinga uklonjen i da je javnost to osudila - kaže Obradović.

Rusija na nizbrdici

– Rusija je na nizbrdici, njen uticaj slabi, tradicionalna uporišta poput Zapadnog Balkana trajno napuštaju ideju da budu ruska sfera interesa, ali opskurne organizacije izlaze u prvi plan. Da je u Rusiji sve kako treba i da se ne nalazi u ekonomskom, političkom i vojnom rasulu ne bi „Vagner“ i kojekakvi „Orlovi“ na sve moguće načine progonili ljude po bijelom svijetu i učestvovali u destabilizaciji budućih članica EU – kaže Obradović.

- koji mogu da mobilišu mase za ulične demonstracije, nerede, blokade i sl. Ove grupe mogu biti upotrijebljene od nereda do atentata, država treba da demonstrira snagu, donese odluke u interesu svih građana, a pomenute grupe i njihove inspiratore - sankcioniše. Od prvog dana ruske agresije imamo skupove podrške, naučne konferencije, tribine u Ruskom domu, ruski ambasador prijeti socio-ekonomskim posljedicama u slučaju zavođenja sankcija Rusiji. Ali, ne znamo razmjeru pritisaka koji trpe ruski aktivisti i da li ti pritisci na njih dolaze od domaćih ekstremista ili ruskih obavještajnih struktura. Preko 160.000 ljudi je pobjeglo iz Rusije u Srbiju, a Rusija, kao i svaka autoritarna država želi da ućutka svoju dijasporu. Cilj je onemogućiti te ljude da iznesu lične istine i pruže realnu sliku i time ugroze kult ličnosti Vladimira Putina

POBJEDA: Koji je način odbrane od njih i vijesti u kojima se promovišu, da li je potrebna šira regionalna saradnja? Već nekoliko puta se ponavlja da demantuju sopstvene oglase: u decem-

bru 2022. na Telegram kanalu saopštili su da je u Srbiji formiran njihov informativno-kulturni centar prijateljstva ,,Orlovi“ pa su demantovali...? OBRADOVIĆ: O ruskim izmišljotinama se priča kao da se radi o kredibilnim informacijama i činjenicama. Dezinformacije se moraju odmah razbijati zakonskim i tehničkim rješenjima, jer imaju potencijal da razore multietnički sklad, spoljnu politiku i javno zdravlje - ako se sjetimo perioda korona virusa.

Crna Gora kao članica NATO-a ima daleko više mogućnosti na raspolaganju. Srbija, nažalost, još nije pristupila Centru za brobu protiv hibridnih prijetnji u Helsinkiju i nema kapacitet da se suprotstavlja čim dopuštamo jednoj sili na zalasku da manipuliše našim građanima, širi društvene podjele, organizuje zavjere i nerede, potpiruje međuetničke sukobe.

Regionalna koalicija protiv ruskog malignog uticaja uz punu koordinaciju sa evroatlantskom zajednicom bila bi od velike pomoći, jer ruski maligni uticaj nije samo pitanje bezbjednosti već i medijske pismenosti, obrazovanja, kulture i religije. Moramo zajedno da mapiramo oblasti u kojima su hibridna dejstva najopasnija, a kroz zajednički rad doći će do uzajamnog boljeg političkog i institucionalnog povezivanja država. Violeta CVEJIĆ

Darko Obradović

KOLAŠIN: Kiša i vjetar „uzeli“ svoj danak

Otkriveni krovovi, „oćerani“ turisti...

KOLAŠIN – Kiša praćena intenzivnim vjetrom obilježila je meteo vikend u „maloj varoši“. Prema dosadašnjim informacijama, najviše štete je pretrpjela fabrika za flaširanje vode

„Gorska“ koj se nalazi u Smajlagića Polju. Vjetar je podigao dio krovnog pokrivača na fabrici. Intervencijom je spriječeno da voda ošteti mašinski park unutar fabrike. Ovo je objekat ne-

kadašnjeg „Titeksa“ i rijetki su bili slučajevi da vjetar podigne krovni pokrivač. Nevrijeme je značajno „desetkovalo“ i turističke bilanse ovoga vikenda. Gosti koji su stigli tokom petka su u subotu napu-

Otvorene zimske kotorske karnevalske fešte

štali sobe u privatnom smještaju jer vikend nije bio ni za skijanje, ni za planinu. Ski centar Kolašin 1600 nije radio tokom vikenda. Vjetar i kiša su sprečavali rad skijaške infrastrukture. Takođe su na pojedinim mje-

stima pomalo i „načete“ staze jer je kombinacija kiše i vjetra najopasnija za pravu skijašku podlogu. Na Ski centru Kolašin 1450 radili su šestosjed Viline vode i ski lift Jezerine. Kažu da zbog boljeg geografskog po-

ložaja staza kiša i vjetar mogu manje da ih oštete. Bilo je oko stotinjak gostiju, uglavnom iz Albanije i Rusije jer domaći gosti, po pravilu, kišne i vjetrovite dane ne provode na planini.

D. DRAŠKOVIĆ

Mladi da sačuvaju tradiciju maskenbala

KOTOR - Tradicionalne

zimske kotorske karnevalske fešte svečano su otvorene sinoć u poslovnom centru ,,Vukšić“, uz mažoretke ,,Fešta“ i kapa Kotorskog karnevala Branka Knezovića, koji je kazao da je i ,,vrijeme išempijano kao i narod, ali nikad nije nevrijeme za škerce“ i pozvao mlade da čuvaju karnevalsku tradiciju koja u Kotoru postoji preko 500 godina, a kroz istoriju je prekidana samo silom neprilika.

Prisutne je u ime organizatora pozdravio v. d. direktora Kulturnog centra Kotor Vladimir Bujišić i najavio zabavu pod nazivom ,,Crno-bijela reduta“.

Ovu manifestaciju pokrenulo je 1926. godine Srpsko pjevačko društvo ,,Jedinstvo“ koje je te godine bilo organizator karnevala i glavni

urednik lista ,,Karampana“. Svi prisutni ispoštovali su dres kod na sinoćnjem balu tako da je kompletan doga-

đaj odisao elegancijom i izazvao divljenje i oduševljenje prisutnih.

U svečanoj atmosferi i uz sen-

zacionalan nastup mažoretki ,,Fešta“ gosti su uživali uz klapu ,,Šufit“ iz Splita i Amadeus bend iz Dubrovnika.

Karnevalske fešte nastavljaju se danas dječijim maskenbalom od 16 časova u hotelu ,,Blue Kotor Bay“ na Prčanju na kome će najmlađe zabavljati Šanta Panta

Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO ,,Fešta“, a pokrovite-

lji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor. Medijski sponzori karnevalskih fešti su: RTCG, Radiotelevizija Herceg Novi, Radio-televizija Budva, Radio Kotor, Radio Dux, NVO Kutak, Travel Montenegro, Share Montenegro, Boka news, Feral Bar, PV Informer.

Kiša i vjetar „načeli“ staze

Oštećen krov na fabrici „Gorska“

Prazna polazna stanica Ski centra Kolašin 1600

Vladimir Bujišić

Svi prisutni ispoštovali su dres kod na sinoćnjem balu

Gosti su uživali uz klapu ,,Šufit“ iz Splita

Senzacionalan nastup mažoretki ,,Fešta“

Kapo Kotorskog karnevala Branko Knezović

Poruka Emire Ličine, predsjednice eMDe alijanse, Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj, uoči predsjedničkih izbora

PODGORICA - U susret izborima u Crnoj Gori, pokrenuo se, sad već tradicionalni, talas ponižavanja dijaspore - poručuje Emira Ličina, predsjednica eMDe alijanse, Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj. – Združena akcija vodećeg medija predstavnika parlamentarne većine od 2020. godine i dokazanih perjanica koje su se i do sada dokazivale izjavama usmjerenim protiv dijaspore. Moramo priznati da nas to ni najmanje ne iznenađuje, bilo je samo pitanje momenta kad će da se krene sa propagandom ka

PODGORICA – Pravo da biraš ili da budeš biran je jedno od fundamentalnih ljudskih prava. Kako je utvrđeno, Milojko Spajić očigledno to pravo ima u dvije države, što nije ispravno i zato mu je kandidatura odbijena, ali ima i od toga gore. Naime, naše komšije Trebinjci glasaju u BiH, u Srbiji i u Crnoj Gori u Herceg Novom i Nikšiću, tako da su dva puta ,,ravnopravniji“ od ostalih građana u tim državama – kaže u razgovoru za Pobjedu sekretar Udruženja Montenegro-Hessen iz Frankfurta dr Nenad Popović.

Komentarišući kompleksnu političku situaciju sa duplim biračima u Crnoj Gori Popović podsjeća da je bivša Krivokapićeva vlada zamislila da što prije ukine pravo glasa našim građanima na privremenom radu u inostranstvu, i da selektivnim davanjem državljanstva uveze još nekoliko hiljada svojih sigurnih birača iz BiH i Srbije.

- Od svih naših ljudi koji rade u Evropi, oko 25 odsto su uzeli iz raznoraznih razloga državljanstvo države u kojoj žive i time su automatski izgubili pravo glasa u Crnoj Gori, ali su dobili u tim evropskim zemljama i to je tako kako treba da bude u uređenim državama. Čak 75 odsto naših građana nema nikakav drugi pasoš osim crnogorskog i posjeduju samo dozvolu rada i boravka u njemu i time nemaju pravo glasa niđe osim u Crnoj Gori –kaže Popović.

On podsjeća da je ta namjera bivše klerikalne vlade dobila brz i masivan odgovor, kako od patriota u zemlji tako i u dijaspori.

-Na inicijativu naše MD Alijanse koja okuplja 9 udruženja u Njemačkoj, tome se usprotivilo čak 53 udruženja građana Crne Gore iz cijelog svijeta. Tada smo najavili osnivanje fonda čijim bi sredstvima branili pravo glasa naših građana kroz sve sudske instance do suda u Strazburu i vjerujte da bi ta sredstva bila obezbijeđena u nekoliko dana. Krivokapić je osjetio da je udario na tvrdo i brzo se preorjentisao da razgrađuje državu tamo đe je mekše, sve u skladu sa karakterom pokreta iz Drugog svjetskog rata čiju ideologiju on baštini.

Dijaspora će 19. marta podržati

procrnogorskog kandidata

dijaspori, onom koja ima zadatak i cilj da spriječi dijasporu da se odazove i izađe na izbore, da spriječi sve nas koji imamo samo crnogorsko državljanstvo i pravo glasa isključivo u Crnoj Gori da to pravo iskoristimo. Postavka je može se reći promijenjena, udarna medijska pesnica je promiješala karte, javljaju se nova lica, fali nam onaj

koji se navodno žali Bundestagu, te kojem isti odgovara da će nas sankcionisati, a fali i poslanik kome smeta isključivo kad glasa dijaspora ,,Plava, Gusinja, Rožaja, Bijelog Polja“, a ne smeta mu nimalo kad se iz susjedne države vodi ,,Bitka za Nikšić“. Pobrinuli su se marketinški magovi crnogorskih Vesti da nam poruke prenose i

preko raznih Sejda Bajramovića i Rahmana Morina, ne shvatajući da ako možda ranije i nijesmo znali, da se nakon avgusta 2020. godine nikad jasnije nije vidjelo ko je ko na crnogorskoj političkoj sceni – navodi Ličina. Kako kaže, dugo iščekivana alternativa vlasti pokazala nam je da i od lošeg postoji gore. – Dobili smo kolaps sistema u

državi i nakon 90-ih nikad gore stanje, nikad veću podijeljenost i nikad neizvjesniju budućnost. I dok su im usta puna evropskog puta, šansa koju je Crna Gora dobila da, spletom geopolitičkih okolnosti, uđe u Evropsku uniju nepovratno je prokockana, obrukali su i nas i državu na svim adresama s namjerom da preuzmu kormilo i

upute se pravac majke Srbije, odnosno Rusije – ističe Ličina. Anticrnogorska kampanja vodi se, dodaje, na svim frontovima. – Zato pozivamo crnogorsku dijasporu da počne da planira odlazak na izbore 19. marta u što većem broju, kao nikada do sada, punim kapacitetima pruži podršku procrnogorskim kandidatima. Onima za koje znamo da će nastaviti put ka Evropskoj uniji, onima koji su možda ranije griješili i sami, ali koji će sigurno raditi na tome da što prije budemo dio civilizovanih a ne nekih ratnohuškačkih zajednica – zaključuje Ličina. R. P.

RAZGOVOR: Dr Nenad Popović, sekretar Udruženja Montenegro-Hessen iz Frankfurta

Crna Gora nema iskrenijeg saveznika od svoje dijaspore

Lobiramo za ubrzanje našeg puta ka EU

POBJEDA: Kako ocjenjujete stanje u državi, ozbiljnu političku, društvenu i socijalnu krizu u kojoj se nalazimo od avgusta 2020. godine? Kako komentarišete i rastući populizam i nacionalizam u društvu koji je doveo državu do bankrota, ali i do činjenice da nam trobojke stoje po opštinskim kabinetima?

POPOVIĆ: Što se tiče populističkih finansijskih vratolomija koje je tada odlazeća vlada Zdravka Krivokapića preduzela pripremajući se za osnivanje raznih novih partija, ne morate pitati nikakvog magistra ni doktora ekonomije za to. Dovoljan vam je neko ko je makar kiosk za kokice vodio, da vam kaže da je to neodrživo i da će naplata doći, ne našoj đeci kako je ranije kod zaduživanja bilo nego, ovoj generaciji i to za najviše godinu. Zato bi bilo vaseljenski pravedno da u tom momentu Vladu i ta ministarstva vode isti ljudi koji su to skrivili i da izađu pred građane da im objasne kako su to doveli državu do bankrota sličnog onom koji smo gledali u Grčkoj prije nekoliko godina. Ako se to tako ne desi, nego neko finansijski odgovoran preuzme vlast, ne bih volio biti njima u koži. U civilizovanim zemljama je

referendum 2006.

- Crna Gora nema iskrenijeg saveznika i strateškog partnera od svoje dijaspore i mi pomažemo i pomagaćemo i kad niko drugi neće. Mi smo pred referendum 2006. lobirali u svojim državama i mijenjali nezavisnoj državi Crnoj Gori nenaklonjeno javno mnjenje. Slali pomoć u svakoj prilici, investira-

nepristojno pitati nekoga za religijsku i nacionalnu pripadnost, jer je to privatna stvar koja ostaje u okviru porodice i ne iznosi se vani. Takođe, isto tako nepristojno je pitati nekoga koga će na izborima glasati, a da ne kažem da prelazi sve granice nepristojnosti agitovanje da pomenuti glasa drugačije nego što je mislio. Takođe, niko se ne usuđuje da pita nekoga kolika mu je plata ili koliko mu firma ima profita. U Crnoj Gori je to drugačije, bez primjera u svijetu, zaposlenje ti daje potvrda sa litija, a ne kvalifikacija i radno iskustvo, barjačiš sa državnom zastavom susjednih država bez sankcija i to smatraš ispravnim, a one multinacionalne i multireligiozne građane pod državnim barjakom Crne Gore nazivaš crnogorskim ekstremistima i fašistima po primjeru Putinove propagande protiv ukrajinskog naroda i države. Primjeri poput kampanje za popis stanovništva koji smo imali prošlih puta, lične objave mijenjanja nacionalne pripadnosti preko televizije ili navijanje za tuđu reprezentaciju, iako im sinovi ili šćeri igraju za našu, su pojave koje bi trebalo prostudirati u okviru psihomedicine. Vrijednosti koje smo nekada baštinili su danas izvrnute, što

li svi po svojim mogućnostima, tako da je suma od priliva novca 2019. prešla pola milijarde eura preko bankovnih računa, a pretpostavlja se da je realna suma oko milijardu eura godišnje. Sada se ti brojevi više ne objavljuju, ali je realno da su za pola manji, jer se ni mi sami ne odlučujemo u ovoj institucionalnoj krizi i zastoju evropskih integracija dalje da investiramo, tako i ne ohrabrujemo naše

civilizovanu i miroljubivu većinu dovodi u čudo i nevjericu, ali ona još uvijek gleda to nijemo po onoj Andrićevoj: ,,Dođu, tako, vremena kad pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati“. Kad se ova civilizovana većina crnogorskog društva uspravi i artikuliše, ovima gore pomenutim će ,,biti usko“ u Crnoj Gori i njihova ideologija će biti ponovo, i nadam se jednom zauvijek, bačena na đubrište istorije i čovječanstva.

POBJEDA: Pored duboke društvene krize izgleda da je pod najjačim udarom Crkve Srbije crnogorski identitet, koji je dijaspora i tamo u tuđini uspjela sačuvati. Kako smo dozvolili da postanemo manjina u sopstvenoj državi?

POPOVIĆ: Ovdje odmah moram da kažem da se ne slažem sa Vašom konstatacijom da smo u manjini. Ovi drugi su samo glasniji, jer misle da je došlo njihovih pet minuta ili kako reče njihova perjanica Zdravko Krivokapić – da su se oslobodili poslije 75 godina ropstva. Na istom fonu je djelovanje SPC u Crnoj Gori od 1919. do danas: negiranje crnogorske nacije, jezika i Crnogorske pravoslavne crkve, te relativizovanje trajanja crnogorske države

njemačke sugrađane, iako je interes za našu zemlju postao kod njih jako izražen. Trenutno smo mi u MD Alijansi skoncentrisani da u komunikaciji sa relevantnim političkim partijama u Njemačkoj obezbijedimo podršku za ubrzan prijem Crne Gore u EU i za stvarne proevropske snage u zemlji (a to nijesu Pokret ,,Evropa sad“, Demokrate ni Ura, jer su svi pod skutom Crkve Srbije) – kaže Popović.

preko hiljadu godina stavljanjem Crne Gore u ravan samo jedne od njihovih imaginarnih srpskih zemalja. Na tome tvrdo istrajavaju posebno otkad je pokojni g. Risto Radović sjeo na prijesto Sv. Petra Cetinjskog. Sa njime se Crnogorcima desila duhovna i nacionalna katastrofa poput japanske Fukušime. On je duhovno otrovao i zemlju i vodu i vazduh naše domovine kako među parvoslavcima, tako i prema našim dragim sugrađanima katoličke i islamske vjere. Otrov koji je posijao trajaće i biti maligan po naše društvo poput radijacije u Fukušimi.

POBJEDA: Ipak je dijaspora uspjela u svojoj misiji da sačuva identitet, dok je Crkva Srbije taj isti identitet gasila u Crnoj Gori?

POPOVIĆ: Da, i to strogom personalnom selekcijom sveštenstva u CG. Najveće šanse su imali oni koji nijesu iz CG, jer im se vjerovalo da će sprovodit srpski program bez pogovora. Ako je neko primljen iz crnogorske populacije, taj se morao deset puta dokazivati da je on taj pravi. Etničke Crnogorce su polako penzionisali i popunjavali odanima, tako da danas imamo u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori najtvrđeg nastavljača čet-

ničke ideologije. Zloupotreba slabosti države, pojedinih donatora humanitarne pomoći i sujevjerja jednog dijela stanovništva su posebno poglavlje u debeloj knjizi subverzivne djelatnosti pomenute organizacije prema državi domaćinu. Ipak, u dijaspori smo uspjeli da se sačuvamo. Crnogorski građani pravoslavne vjere u dijaspori jednostavno su svjesni nepočinstava te organizacije tokom sukoba u Jugoslaviji i još od tada datira jedna čvrsta distanca prema ograncima te organizacije u inostranstvu. Nas s vremena na vrijeme posjete velikodostojnici Crnogorske pravoslavne crkve, a na usluzi su nam sveštenici prijateljskih crkava – Ukrajinske, Bugarske i Makedonske pravoslavne crkve.

POBJEDA: Koliko je dijaspora razjedinjena, da li se možete udružiti i po ko zna koji put pomoći Crnoj Gori, kao što ste to uvijek činili? POPOVIĆ: Vi ste kao profesionalna novinarka sigurno pratili reagovanja i protestna pisma naše MD Alijanse od 30. avgusta 2020. naovamo. U saopštenjima koje su potpisivali naša predsjednica Emira Ličina-Mustajbašić i potpredsjednica Nena Keselman-Evans primijetili ste našu čvrstu odluku da ne sarađujemo sa Vladom i njenim institucijama, kao ni sa njenim činovnicima za koje su u parlamentu ruku digli najveći negatori naše nacije, države, zastave, himne, ratni huškači, agenti tuđih tajnih službi.

Pitali su nas zašto? Zato što sa takvima nemamo zajedničke teme. U nama neće naći partnera da razgrađujemo ono što smo mukom gradili od 1999. do danas, a to su naša nezavisna država i mostovi koje gradimo između nje i zemalja u kojima radimo i živimo.

Te vrijednosti baštini ogromna većina naših građana u Zapadnoj Evropi. M. JOVIĆEVIĆ

Završen 73. Berlinale, najvažnija nagrada francuskom reditelju Nikoli Filiberu

Zlatni medvjed filmu o plutajućoj mentalnoj bolnici

PODGORICA – Francuski dokumentarni film

„Na brodu Adaman (Sur l’Adamant)“ reditelja

Nikole Filibera osvojio je Zlatnog medvjeda, glavnu nagradu 73. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu – Berlinale. Ovogodišnji Berlinale je počeo 16. februara i bio je posvećen podršci Ukrajini i iranskim disidentima. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski vir-

tuelno se obratio prvog dana festivala. Festival je otvorila američka ljubavna komedija „She Came to Me“ rediteljke Rebeke Miler

HUMANOST

Nagrađeni film Nikole Filibera tematizuje svakodnevicu na jednom brodu na pariškoj obali Sene na kojem se nalazi klinika za mentalno oboljele osobe. - Pokušao sam da preokrenem

sliku koju uvijek imamo o psihijatrijskim bolesnicima jer je puna diskriminacije – rekao je Filiber primajući nagradu i dodao da ukoliko ljudi nijesu sposobni da se poistovjete sa njima, barem treba da priznaju ono što sve ljude ujedinjuje mimo razlika, a to je humanost.

Drugu nagradu, Srebrnog medvjeda, takođe je dobio Francuz, reditelj Filip Garel Osvojio je nagradu za najbo-

lju režiju, za film „Velika kolica (Le grand chariot)“, ostvarenje koje predstavlja umjetnički testament reditelja, jer se pojavljuju njegova djeca, među kojima je najpoznatiji njegov sin Luj, takođe reditelj i glumac. Filip Garel je primajući nagradu rekao: „Živjela iranska revolucija“, aludirajući na protestni pokret u Iranu, a nagradu je posvetio velikom reditelju Novog talasa Žan-Liku Godaru

U konkurenciji za Zlatnog medvjeda ove godine bilo je 19 filmova. Počasni Zlatni medved dodijeljen je američkom reditelju Stivenu Spilbergu koji je došao u Berlin da predstavi svoj film „Fabelmanovi (The Fabelmans)“.

CRNOGORSKI ŠTAND

Crna Gora je i ove godine na Berinalu nastupila kao izlagač na Evropskom filmskom marketu. Filmski centar Crne Gore na svom EFM štandu predstavio je aktuelnu crnogorsku kinematografiju brojnim evropskim filmskim profesionalcima, izlagačima i posjetiocima.

Na štandu su se mogle naći informacije o aktuelnim crnogorskim produkcijama i koprodukcijama, festivalima, filmskim lokacijama, pogodnostima u vezi sa snimanjem u Crnoj Gori, kontaktima. EFM omogućio je crnogorskim predstavnicima da ugoste sve zainteresovane, trenutne i potencijalne partnere, te da proces umrežavanja sa autorima, producentima, stručnjacima u oblasti filma učine lakšim i bržim, u cilju uspostavljanja novih saradnji. Na crnogorskom štandu su predstavljena dva kataloga: „Montenegrin Cinema 2023“,

Crnogorski umjetnici u Bosni i Hercegovini Muratović

PODGORICA – Izložba radova crnogorskih umjetnika Muharema Muratovića i Miluna Lutovca biće otvorena večeras, u 18 sati, u galeriji ,,Preporod“ u okviru festivala ,,Sarajevska zima“.

Muratović je u izjavi za Fenu kazao da će to biti zajednička izložba dva umjetnika različitih senzibiliteta.

- Ja sam figurativac, moje teme su ženski likovi, dok je Milun ekspresionista sa eksplozijom boja – kazao je Muratović.

Muratović je jedan je od najpoznatijih crnogorskih slikara, čuven po gotovo svetačkim i freskastim likovima žena koje je izlagao širom svijeta. Lutovac je autor više stručnih knjiga, likovnih djela, instalacija, umjetničkih projekata i kolektiva. Profesor je na Univerzitetu ,,Donja Gorica“, teoretičar i kritičar likovne umjetnosti, pedagog, mentor, ali prije svega, kako ističe u razgovorima, stvaralac. A. Đ.

PODGORICA – Na godišnjicu početka rata u Ukrajini, u Zavičajnom muzeju Kulturnog centra u Baru otvorena je izložba „Klasika budućnosti“ ukrajinskog akademskog umjetnika Oleksandra Udre.

Ovu multimedijalnu izložbu čini 12 radova iz četiri manja ciklusa – „Još jedna planeta“, „Virtuelna stvarnost“, „Paralelni svijet“ i „Budućnost“. Istoričarka umjetnosti i upravnica Zavičajnog muzeja dr Anastazija Miranović kazala je prilikom otvaranja Udrine izložbe da autor svojim djelima prikazuje kako, odnosno koliko, umjetnik promišlja svijet u kojem živimo.

- Izložba predstavlja i eksplicitnu potvrdu činjenice da su umjetnici „proroci“ svog vremena. Ta, neraskidiva, uzročno-posljedična veza umjetnosti, društva i ambijenta kontinuirano produkuje njihove međusobne interakcije, koje umjetnost „drže budnom“ i osiguravaju njenu permanentnu, angažovanu svrsishodnost – rekla je Miranović.

Ona je istakla da ovaj ukrajinski umjetnik udružuje svoju kreativnost, talente, stečena umjetnička znanja i vještine,

Pokušao sam da preokrenem sliku koju uvijek imamo o psihijatrijskim bolesnicima jer je puna diskriminacije – rekao je Filiber

koji je koncipiran kao pregled aktuelne produkcije, kao i „Film Destination Montenegro“ koji obuhvata širok prikaz raznovrsnih filmskih lokacija, pogodnosti za snimanje u Crnoj Gori, kontakte filmskih profesionalaca, kompanija, uz sve neophodne servisne informacije. Predstavnici Filmskog centra Crne Gore održali su brojne sastanke sa filmskim profesionalcima koji prisustvuju Evropskom filmskom marketu u okviru Berlinale-a 2023, kao i sa saradnicima iz mreža i ogranizacija čiji je Filmski centar član ili partner. Na ovogodišnjem Berlinale-u pokrenute su i nove inicijative koje okupljaju nove i stare partnere sa filmskog tržišta, usmjerene ka daljem umrežavanju i stvaranju povoljnijeg kinematografskog ambijenta. R. K.

U Baru otvorena izložba ukrajinskog umjetnika Oleksandra Udre

Otpor destrukcijama koje vode u sunovrat

u osoben postupak koji sublimira više umjetničkih disciplina/medija – likovnu umjetnost, film, fotografiju, muziku, virtuelnu stvarnost, digitalni svijet, u jedinstveno umjetničko djelo.

- Takođe, njegovi radovi vrlo amblematično referišu kolektivnu, akumuliranu, viševjekovnu kvintesenciju ljudskih znanja, kreativnosti, vještina, koje umjetnik putem simboličnih, svakodnevno upotrebljivih, utilitarnih predmeta čini djelom scenarija budućeg svijeta. Prepoznatijivi primjerci savremenog dizajna, koji predstavljaju svojevrsne estetske klasike – poput čuvene egg chair (stolica-jaje), ikone filmske umjetnosti – Merlin Monro, politike – Vinston Čerčil, dio su Oleksandrovog kreiranog mizanscena svijeta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti istakla je Miranović. Miranović je naglasila da se

Oleksandr Udra umjetnošću suprotstavlja razaranju, nasilju i ratu.

- Njegova umjetnost je vid otpora svim destrukcijama koje čovječanstvo vode u sunovrat i nestanak, zarad samodoziva i osvješćenja, zarad harmonije, ljepote, sklada, mira – u nama i svijetu, koji su/moraju ostati/biti „klasika budućno-

sti“ – zaključila je Miranović. U ime Udruženja za međunarodnu saradnju – ADRUM iz Kijeva, koje je suorganizator izložbe, prisutnima se obratila predsjednica Tatiana Kolesničenko koja je zahvalila crnogorskom narodu na podršci koju su osjećali tokom cijele godine.

- Ukrajinski narod stoji do

smrti, štiteći od zla i uništenja ne samo svoju zemlju, već i cijelo progresivno čovječanstvo. Štitimo univerzalne ljudske vrijednosti. Izložba „Klasici budućnosti“ govori o tome – o pitanjima civilizacije, njenog postojanja i opstanka. Iskustvo prethodnih generacija i naša stvaralačka aktivnost mogu dovesti do našeg procvata ako prestanemo ići putem destrukcije i samouništenja. Vjerujem da će dobrota i svjetlost pobijediti. Ukrajina će pobijediti. I za sve nas će doći era stvaranja i mira – poručila je Kolesničenko, uz usklik „Da je Vječna Crna Gora! Slava Ukrajini!“. Izložbi je prethodio nastup mješovitog hora „Antivari Musica“ koji je izveo vićevu kompoziciju „Samo da rata ne bude“ i vu „Odu radosti“.

BalašeBetoveno-

Izložba „Klasika budućnosti“ Oleksandra Udre može se pogledati do 20. marta.

Sa dodjele nagrade na Berlinskom festivalu

i Lutovac na ,,Sarajevskoj zimi“

Zbirka poezije „Radio ‘Rat’“ ukrajinske književnice Darine Gladun objavljena u izdanju ,,Fokalizatora“

PODGORICA – Bilo je izvjesno da će rat u Ukrajini, koji je zaokružio cijelu godinu i još mu se ne nazire kraj, iznjedriti gomilu zapisa onih koji znaju i onih koji moraju da zapišu strahote kojima su svjedočili.

Potaknuta užasima i osjećajima koji grcaju od straha, neizrečenosti i ljutnje, ukrajinska književnica Darina Gladun sklopila je slagalicu utisaka, dilema, ogorčenja, u poetski performans koji je nazvala „Radio ‘Rat’“. Knjigu je prevela Anđela Radovanović, a objavljena je u ediciji posebnih izdanja podgoričke kuće ,,Fokalizator“.

KRIK

„Radio ‘Rat’“ je svjedočanstvo jednog naroda koje se izlistava poput istorijske čitanke, ali i krik osobe koja se buni protiv kradljivaca te istorije i njenog reinterpretiranja za tuđe potrebe. Slike u ovoj zbirci Darine Gladun su mračne, na momente jezive i uvijek u kontrastu sa onim što smo navikli, onog što očekujemo. Gladun ne štedi čitaoce kao što ni nju niko štedio nije – niže motive kao da nabraja, mrtve ljude, silovane djevojčice, oskrnavljene spomenike („tijela bez glava“), migracije (kroz „šuplje rešeto granica“), zgrade koje se ruše...

Sakrivena iza crnih pečata postoji i dopunjena istina za koju, možda, svijet nije bio spreman, za koju možda ni autorka nije bila spremna, pa i vizuelno ova knjiga izgleda kao da se „događa“ iza neke apstraktne zavjese koja čitaocu zakloni povremeno pogled. U metaforičkom smislu kao da šalje poruku: nijeste vidjeli i svakako ne bi razumjeli.

Prevoditeljka ove zbirke Anđela Radovanović za Pobjedu je rekla da je poeziju ove ukrajinske pjesnikinje u suštini teško definisati.

- Način na koji Darina Gladun piše tjera vas da njenu poeziju doživite kao živi organi-

zam, koji raste, buja, pulsira i boli živim ranama stradanja jedne zemlje i, kad je tako doživite, zadatak definisanja postaje još teži. Kad se osvrnemo na strukturu zbirke, vidimo u njoj jasne tematske blokove koji govore o posljednjih tridesetak godina ukrajinske

zoru, koja pripovijeda o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, i na-

glas ptice utihne na dan kad

gubitka nade. Niz prisutnih motiva, način na koji se

Žive rane jedne zemlje

Naša gorka iskustva iz ne tako davne prošlosti moraju da budu lekcije i za nas i našu đecu da ne dozvolimo da bilo ko bilo đe, kako to u zbirci govori

Darina Gladun, bude „ambasador rata“ – rekla je prevoditeljka

Anđela Radovanović

koristi jezik, redosljed kojim su poređane pjesme, momenti u kojima se koriste oznake za radijski šum i note – sve ima svoju simboliku i namjeru. Tako i ukrajinska himna na samom početku – kao glasna poruka da još živi Ukrajina – objasnila je Radovanović.

JEZIK

Pored vizuelne i strukturne haotičnosti koja je prisutna, kao da je tu s namjerom da vas povuče u neki vrtlog paralelne realnosti i natjera da učestvujete u njoj, prevoditeljka ističe da se ona ogleda i u jeziku.

- Ako, na primjer, pogledamo pjesmu „Institut za reviziju istorije“, niz naizgled neodređenih sintagmi „nekakva fraza, nekakva riječ, neko, neki“, mnoge realije koje djeluju kao da im baš u tom dijelu pjesme mjesto nije – iza sebe opet skrivaju simboliku koja se mora promišljati, natjerati vas da se zapitate ko ili šta se skriva iza njih. Kojim riječima bismo ove neodređenosti u zagradama mogli mijenjati?

fabrika iz kojih zvone ove poruke? Djeluju li zacrnjena polja kao mjesta na kojima smo zamoljeni da sami do-

zatrubili/ crnim trubama/ zazvonili/ crnim zvonima / drozdovi silovana / uplašena / obogaljena / đeca pakuju rance za školu gutaju pilule / propuštaju naše riječi kroz uši / slušaju samo trube zemlje / i čađava zvona i tako / nestaju u poljima / u kojima je sjetva šta će reći / o ovim danima / svojoj đeci / kad odrastu to smo mi čuli od naših starih / naših vječnih / rođaka u žitu leži / sjena rata i davne gladi u žitu klasja živi / kao u śećanju ljudi

(Pjesma iz zbirke „Radio ‘Rat’“ Darine Gladun)

stvenu pjesmu ili zamišljamo kako bi se mogla nastaviti – rekla je Radovanović.

Ovaj prividni besmisao živi i u drugim pjesmama, kao što je „Traka“: „traka / pred noge mi spušta / vreće / premještam ih

ka, vreće, opet traka, i tako bezbroj puta, dok se na kraju ne umori i ne odjekne ljudski krik: „hoćemo li izaći ikad / iz ratnog stanja“. Kad zatvorimo posljednju koricu, shvatamo da je i haos namjeran – obja-

da stvorimo sopsnila je prevoditeljka.

Skica za književni portret

Darina Gladun je rođena 1993. godine. Ukrajinska je spisateljica, prevoditeljica, umjetnica performansa i istraživačica. Dobitnica je brojnih ukrajinskih i međunarodnih pjesničkih konkursa i stipendija. Njena druga knjiga „Iz sjenke lijepih crvenih dječaka“ jedna od najboljih ukrajinskih knjiga poezije, prema Ukrajinskome PEN centru. Gladun je učesnica međunarodnih rezidencija i književnih projekata u Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Latviji i Poljskoj. Njene pjesme su prevedene na brojne svjetske jezike.

naročito stradanja djece, kao što su „42“ i „Subota“.

- Kako prevesti žmarce koji vas obuzimaju dok čitate „i đe god pogledaš – svud je naša tuga“ ili poruku „ostavite svoja prava i slobode i spustite se u sklonište“? Tad uloga prevoditeljke koja mora racionalno da pristupi građi i da kontroliše emocije nije nimalo laka, ali bez tog emotivnog momenta prevođenje poezije rijetko uspijeva. Tek istinska povezanost sa pjesmom daje rezultate, iako potresa i troši – rekla je Radovanović.

Ona razumije, baš kao i pjesnikinja čiju je poeziju približila crnogorskim čitaocima, da je rat najveći poraz čovječanstva.

Zbirka u cjelosti izaziva niz poznavanja do suza onog

emocija – od osmijeha pre-

ko je rekla Radovanović, da u bučanskom parku

da više nikada neće

ka one koji se možvratiti.

ti ravnodušno, jer ona ispunjava jed-

nu od najvažnijih misija poezije – da vas pogodi i pomjeri, a nadam se da sam prevodom uspjela da odgovorim upravo tome – da prenesem emocije koje je knjiga u meni izazvala. Baš to je samo po sebi bilo najteži zadatak – prenijeti emotivni sloj poezije, uz nesumnjivo zahtjevno prevođenje jezika i metafora koje su upotrijebljene, a što je opet podrazumijevalo i dosta čitanja o ukrajinskoj istoriji, procesu osamostaljivanja, društvenim i političkim prilikama na koje se u tekstu daje niz aluzija, i bez čijeg, makar djelimičnog razumijevanja, teško da se i zbirka može adekvatno razumjeti i prevesti –rekla je Radovanović. Poema „Institut za reviziju istorije“ neodoljivo podsjeća na procese koji su i u Crnoj Gori utirali put osobi koja je nedavno uložila svoje vrijeme da rezbari po grobu narodnog heroja Ljuba Čupića Gladun ukazuje na sporost tih procesa, ali i na razmjere koje su imali: „svake godine su mijenjali po riječ / po jednoj stranici udžbenika“, a zatim i

„po četiri riječi po stranici Ustava“, plus književni časopisi i novine koji skreću sa zacrtanih misija i „jedan kanal koji u vrijeme protesta emituje balet Labudovo jezero“. Herojima se polako umjesto slave podmetalo izdajništvo, ljudi počinju da se okreću Bogu i „traže neprijatelja u bilo kome ko se razlikuje od...“, a jezik postaje tema razdora. Gladun zna da rat u njenoj domovini nije počeo iznenada, te srijede kad je utihnula ptica, kad je radio zanijemio, kad lirska žena nije otvorila vrata svog doma na kucanje.

POVEZANOST

Posebno je, prema riječima prevoditeljke, izazovno i teško bilo prevoditi pjesme koje opisuju razmjere stradanja,

- Uloga je svakoga od nas –dok čitamo, pišemo, prevodimo, govorimo, učimo i podučavamo – da nikad ono ljudsko u nama ne ugasne do te mjere da ravnodušno posmatramo patnje miliona ljudi i razaranje teritorijalno najveće evropske zemlje, kolijevke velike slovenske kulture, uostalom – da se ne mirimo sa ratom i stradanjem kao neminovnošću i učimo iz prošlosti. Pojedini politikolozi su na ovakav scenario u bivšem SSSR ukazivali još prije više od deset godina, govoreći da postoji opasnost da on bude krvaviji i okrutniji od onih u Jugoslaviji devedesetih. Na kraju, naša gorka iskustva iz ne tako davne prošlosti moraju da budu lekcije i za nas i našu đecu da ne dozvolimo da bilo ko bilo đe, kako to u zbirci govori Darina Gladun, bude „ambasador rata“ – zaključila je Radovanović.

Knjiga „Radio ‘Rat’“ dostupna je u knjižari Narodna knjiga i u Book caffe-u. D. ERJAVŠEK

Darina Gladun

Naslovnica knjige ,,Radio ‘Rat’“

FEJSBUK

U okviru Atletskog kluba ,,Podgorica“ od 1. aprila počinje rad škole atletike u dvorištu OŠ ,,Novka Ubović“

Đe ima staza, može biti i vrhunskih atletičara

Početak izgradnje atletskog stadiona očekuju naredne godine

Predsjednik AK ,,Podgorica“ Gojko Banjević podsjetio je da je predviđena izgradnja atletske staze na Starom aerodromu (na lokaciji koja se nalazi u blizini sadašnjeg završetka Bulevara Pera Ćetkovića).

– Atletski savez Crne Gore dobio je lokaciju za izgradnju i sada su u toku aktivnosti za dobijanje dozvola za gradnju. Nadamo se da bi tokom naredne godine trebalo da krene izgradnja atletskog stadiona koji glavni grad čeka toliko dugo – kazao je Banjević.

Za razvoj atletike potrebni su, prije svega, dobri uslovi i stručnjaci koji kvalitetnim radom sa djecom mogu stvarati uspješne sportiste.

Upravo ovim putem kreće Atletski klub ,,Podgorica“, u okviru kojeg će 1. aprila početi da radi škola dječje atletike kroz koju će na vrhunskim tartan stazama, u dvorištu Osnovne škole ,,Novka Ubović“ u Tološima, mališani moći da osjete čari i ljepotu bavljenja kraljicom sportova. Cilj je da za tri-četiri godine pripreme generaciju koja spremno može da se sretne sa pravim atletskim borilištem, koje treba da bude izgrađeno na Starom aerodromu. Tim renomiranih stručnjaka koji će raditi sa djecom, ali i stariji-

Služba zaštite i spašavanja intervenisala u Ulici Vojislavljevića

Voda zaustavila automobile

Iz Službe zaštite i spašavanja saopšteno je da su juče u kasnim popodnevnim satima intervenisali u Ulici Vojislavljevića, gdje je usljed obilnih padavina došlo do zagušenja odvoda atmosferske kanalizacije. - U 18.15 Služba zaštite i spašavanja primila je prijavu da je usljed obilne kiše poplavljena ulica Vojislavljevića. Na lice mjesta upućena je jedna posada sa tri vatrogasaca. Izlaskom na lice mjesta zatečeno je više zaglavljenih vozila, a iz jednog vozila evakuisane su dvije odrasle osobe i dvoje djece. Akcija evakuacije završena je u 18.45 – naveli su iz SZS-a. H. P.

ma, u dvorištu škole koja trenutno pruža najbolje uslove za bavljenje atletikom u Podgorici, garantuje napredak u svim fizičkim parametrima i poručuje da je ovo samo početak razvoja kvalitetnog atletskog sporta u glavnom gradu.

STANDARD

Već je obezbijeđena oprema koja je sertifikovana od strane Svjetske atletske federacije, a treninge će voditi renomirani atletski treneri iz Crne Gore i Rusije. Iz Atletskog kluba ,,Podgorica“ kažu da do sada nijesu vodili školu za mlađe, jer nijesu imali dobre uslove za to.

Predsjednik AK ,,Podgorica“

Gojko Banjević podsjeća da je OŠ ,,Novka Ubović“ izgrađena po savremenim svjetskim

standardima, te da, između ostalog, ima i atletsku kružnu stazu dužine 400 metara i pravu stazu dužine 100 metara. – U tom dijelu zadovoljene su potrebe ne samo početnika, nego i nešto starijih koji počinju da se bave atletikom. Mislimo da je ovo pravi trenutak da se otvori jedna ozbiljna škola dječje atletike. Već smo obezbijedili sertifikovanu opremu i rekvizite. Treninzi će se raditi po standardima Svjetske atletske federacije, a vodiće ih visoko obrazovani treneri – poručuje Banjević, uz napomenu da će uz njega biti kolege Sergej Kuzmov, Nemanja Kalezić, Stefan Varagić i Milena Mudreša Navodeći da se mogu prijavljivati djeca uzrasta od četiri godine pa naviše, kaže da ima-

ju mogućnosti za rad sa svim kategorijama. Ističe da je veoma dobar odziv i interesovanje za školu atletike, pa se nadaju ozbiljnom broju članova kada počnu rad.

TRENINZI

Iz AK ,,Podgorica“ preporučuju da je djeci izuzetno korisno da se bave atletikom kao bazičnim sportom, nakon kojeg mogu da se bave bilo kojim drugim sportom.

Aktivnosti ekipa gradskog preduzeća Komunalne usluge

– Dobili smo saglasnost uprave škole da možemo da držimo treninge, koji će biti poslijepodne, kako ne bi bilo remećenja odvijanja nastave – kaže predsjednik AK ,,Podgorica“, uz napomenu da će za djecu iz OŠ ,,Novka Ubović“ treninzi biti besplatni.

Članovi AK ,,Podgorica“ do sada su trenirali u Tološkoj šumi i kod upravne zgrade kompanije ,,Plantaže – 13. jul“, ali su ipak stvarali šam-

pione, poput najboljeg sprintera Crne Gore.

– Blagota Petričević je sa tog parka ispunio normu za Svjetsko atletsko prvenstvo za juniore i bio među 40 najboljih sprintera svijeta, što je, gotovo, nestvarno – kazao je Banjević, iskazujući uvjerenje da će uz rad na kvalitetnijim stazama stići još takvih, pa i boljih, rezultata. Ozbiljna škola atletike, uvjeren je, trebalo bi da doprinese razvoju kvalitetnog atletskog sporta u Podgorici. Sedmično će biti tri treninga za djecu, a nakon godinu bavljenja atletikom postoji mogućnost da Ministarstvo sporta refundira dio članarine. Svi zainteresovani se mogu prijaviti preko sajta www.akpodgorica.com I. MITROVIĆ

Na Zabjelu ugrađeno još 25 svjetiljki

U sklopu radova na modernizaciji javne rasvjete, ekipe Komunalnih usluga završile su rekonstrukciji rasvjete u Ulici Radosava Burića na Zabjelu. Riječ je o ugradnji 25 savremenih LED svjetiljki, zahvaljujući čemu je ova prometna saobraćajnica sada znatno bezbjednija za učesnike u saobraćaju. U toku su i radovi na rekonstrukciji javne rasvjete u Ulici Marka Miljanova, gdje će biti zamijenjeno 15 stubova, što podrazumijeva demontažu starih, izradu novih betonskih temelja i montažu novih stubova. Kako su postojeće LED svjetiljke u zadovoljavajućem stanju, biće ponovo montirane na novim stubovima javne rasvjete. H. P.

OVĐE ĆE STASAVATI BUDUĆI ASOVI: Atletske staze kod OŠ ,,Novka Ubović“

M. BABOVIĆ

Gro crnogorskih reprezentativki potpisao za rumunske ekipe

Batinović, Rajčić i Kepić

u Maguri, Malović potpisala za Krajovu

PODGORICA – Nada

Ćorović je dočekala poziv crnogorskog rukometnog nacionalnog tima. Selektorka Bojana Popović nagradila je nekadašnju članicu Levalee 2010 za prikazane igre u francuskoj najjačoj ligi, ali i želi da se uvjeri da li ima kvalitet da uđe u uži spisak reprezentativki koje će se boriti na velikim takmičenjima.

Put članici Bezansona je utabala sestra Nataša, prvotimka Budućnost Bemaksa i osvajačica bronzanog odličja na prvenstvu Evrope.

SNOVI SE OSTVARUJU

Nada je prošla težak put od Nikšića, preko slovačke Juvente i Jagodine. Borba još uvijek traje, ali je utisak da se u sedmoplasiranoj ekipi francuskog prvenstva ne samo snašla, već ozbiljno ,,zakucala“ mjesto i minutažu koja je duplo veća od početka ove godine. Po potrebi je srednji bek, a prirodna pozicija je lijevi bek.

- Moji rukometni snovi su počeli da se ostvaruju. Mislim da je dovoljno to da kažem o značaju prvog poziva. Sigurno će mi značiti u daljoj karijeri, ali ono što je jasno – ovo je stepenik više – kazala je Ćorović.

Ne želi da stane i ne zadovoljava se trenutnim zaletom. Želi još… Vjeruje da će, nakon teškog perioda, razmišljanja kako dalje, uspjeti da napravi još neke velike korake u karijeri.

- Poziv je stigao, ostalo je na meni, trudiću se da se pokažem najbolje što mogu. Želja mi je da u budućnosti budem neko na koga se uvijek može računati. Nadam se da će se to i ostvariti.

Sa svojom ekipom gura odlično. Malo je falilo da u Evropskoj ligi, u konkurenciji jakih timova (Šiofok sa Marinom Rajčić na golu), prođu grupu. - Iza nas je puno utakmica. Bukvalno smo igrali po dvije nedjeljno. I dalje je to jak tempo, sa konstantnim pri-

PODGORICA – Golmanka Marta Batinović je potpisala za Maguru Ćisnadije, a njenim stopama će vjerovatno i koleginice iz reprezentacije –golmanka Marina Rajčić i lijevi bek Ilda Kepić

Batinović petu sezonu nastupa u Rumuniji, bila je članica Vlčee, a sada brani za Gloriju Buzau. Njena koleginica sa gola Rajčić odlično brani za Šiofok, dok Kepić, poslije dvije sezone, odlazi iz podgoričke ekipe.

U Rumuniju će još jedna reprezentativka – ljevoruka Đurđina Malović potpisala je za Krajovu. Desni bek je odlučila, nakon dvije sezone u Tulonu, da Francusku zamijeni za Rumuniju. Nedavno je i Matea Pletikosić dogovorila saradnju sa Koronom iz Brašova (poput povremene reprezentativke Bobane Klikovac), a od crnogorskih reprezentativki u zemlji gdje očigledno nema problema sa finansijama nastupaju još Ema Alivodić, Tanja Ašanin, Ljubica Nenezić, Anastasija Babović, Dijana Mugoša, Dijana Ujkić i Andrea Klikovac (oprostila se od reprezentacije, a na kraju sezone najavila je povlačenje iz rukometa). A. M.

Nada Ćorović je u dresu francuskog Bezansona dočekala poziv selektorke ,,lavica“ Bojane Popović

Stepenica za budućnost

Derbi Tivćankama, Ana Radović dala 20 golova

PODGORICA – Derbi u Tivtu pripao je domaćim rukometašicama, a gol za trijumf (31:30) dala je Kristina Arsenijević 13 sekundi prije kraja utakmice!

Nada Ćorović na jednom od mečeva francuske lige

premama za protivnike. Malo je nedostajalo da ostanemo u Evropi, direktno je odlučivao duel u Mađarskoj, nažalost, nijesmo uspjeli. Sada smo potpuno posvećeni domaćem šampionatu.

MOŽE JOŠ PUNO

Već je igrala protiv Meca, Bresta… Velesila u klupskom rukometu.

- Kada osjetite sigurnost, koja dolazi kroz jake treninge, odnosno, kvalitetan rad, onda postajete svjesniji koliko,

zapravo, možete. Moja ekipa je igrala protiv učesnika Lige šampiona. Iskreno, dobar je osjećaj kada vidite da možete da date gol, odgovorite zadacima u odbrani ili proigrate saigračicu.

Ugovorom je još sezonu vezana za francusku ekipu.

- Baš se dobro osjećam u novoj sredini. U početku sam mislila da li ću uspjeti da se prilagodim, ali kada sam došla nijesam imala vremena, zbog obaveza, da razmišljam ili imam neke dileme. Krenule

su pripreme, utakmice, treninzi, sve se dešavalo brzo što je iz ove perspektive bilo najbolje za mene. Nažalost, danas se Nada sa sestrom neće naći na terenu. Nataša ima lakšu povredu.

- Jedna od prvih stvari na koje sam pomislila jeste da ćemo igrati zajedno nakon dužeg perioda. Nažalost, na neke stvari ne možemo uticati, ali biće tu da mi pomogne da se uklopim u sistem, a sigurna sam da će se sljedeća šansa ukazati vrlo brzo – poručila je Ćorović. A. M.

Ulcinj je imao šansu da dođe do boda, ali nije uspio, iako je u 40. minutu vodio dva gola razlike, nakon preokreta. Čak ni 20 golova Ane Radović (četiri promašaja iz igre, sedmerce šutirala osam-osam) nijesu pomogli saigračicama da riješe derbi u svoju korist. Najefikasnija u 10. trijumfu ekipe iz Tivta bila je Arsenijević sa devet golova, a pet puta su po-

godile Andrijana Ivanović i Božidarka Delibašić Prvi trijumf upisale su mlade rukometašice Mornara 7. Baranke su kod kuće bile bolje od Nikšića (28:27), a Hana Hot je postigla 11 golova. Marija Terzić sa 13 pogodaka odskočila je kod gošći. Lider Rudar (12 pobjeda) bez problema upisao je bodove u gostima kod Komova (44:16). Blistala je Ivana Vujadinović sa 12 golova, Maša Kuzmanović brojala je do 10… U domaćem timu Sara Folić dala je pet golova. Levalea 2010 savladala je Zetu 28:23 u ranije odigranom meču 13. kola.

Prva SBbet liga za rukometaše (13. kolo)

Vuk Kaluđerović za preokret

PODGORICA – Tivćani su u 54. minutu gubili 23:22, a u posljednjih šest minuta sačuvali su gol i serijom 4:0 stigli do pobjede – 26:23 protiv Sutjeske.

Vuk Kaluđerović je sa dva gola pokrenuo Partizan 1949 koji je u 13. kolu Prve SBbet lige stigao do trećeg trijumfa. Upravo je Kaluđerović sa osam golova (bez promašaja) bio najefikasniji u domaćem timu, a u redovima Nikšićana istakao se Blagoje Tomanović sa šest golova. A. M.

Marina Rajčić

Marta Batinović

Ilda Kepić

Đurđina Malović

Prva SBbet liga za rukometašice (13. kolo)

,,Crveni“

prvenstvo

Crna Gora slavi drugi plasman na Mundobasket!

PODGORICA – Put koji je počeo tog užarenog 12. avgusta 2021. godine u Podgorici u pretkvalifikacijama, utakmicom u ,,Bemaks areni“ sa Islandom (pobjeda od 83:69), a koji je nastavljen u prvoj, pa drugoj rundi kvalifikacija, na kraju je uspješno okončan. Pobjedom protiv Češke (88:70), u još jednom prelijepom ambijentu pune ,,Morače“ i egzibicionoj igri, košarkaši Crne Gore drugi put uzastopno su izborili plasman na Mundobasket, čiji su domaćini, od 25. avgusta do 10. septembra ove godine, tri azijske zemlje – Filipini, Japan i Indonezija.

Sa sedam pobjeda (11 računajući i pretkvalifikacije) i pet poraza, izabranici Boška Radovića su ,,ovjerili“ treće mjesto u kvalifikacionoj grupi K i uradili ono što je u sportu najteže – ponovili su istorijski uspjeh od prije četiri godine, kada su prvi put izborili plasman na Svjetsko prvenstvo u Kini.

Za novo učešće na planetarnom šampionatu pobjeda protiv Češke bila je najsigurnija opcija (i poraz je mogao biti dovoljan u slučaju poraza Bosne i Hercegovine, a uz pobjedu Mađarske manju od 41 razlike), ali i najljepši kraj uspješnog kvalifikacionog ciklusa, u kojem su ,,crveni“ završili samo iza dvije košarkaške velesile, Francuske i Litvanije, pri čemu su jednom uspjeli i da pobijede Francuze, možda u ključnom meču ovih kvalifikacija.

Plasmanom na Mundobasket, košarkaši su obezbijedili i kontinuitet učešća na velikim takmičenjima, jer će „vezati“ nastupe na po dva posljednja svjetska evropska prvenstva (na prošlogodišnjem EP su nastupili nakon diskvalifikacije

Slavlje košarkaša nakon pobjede nad Češkom Košarkaši Zelenortskih Ostrva plasirali su se na Mundobasket. Tim čija je glavna zvijezda as Real Madrida Valter Tavares, pobijedio je Obalu Slonovače sa 79:64 i završio kao najbolja trećeplasirana ekipa. Zelenortska Ostrva su, ujedno, i najmanja nacija koja će svoju reprezentaciju gledati na SP. Ova zemlja ima 572 hiljada stanovnika i nadmašila je Crnu Goru koja je 2019. u Kini bila najmanja nacija na mundobasketima

Rusije, kao najbolja selekcija koja nije izborila vizu u kvalifikacijama). To je i te kako važno za opstanak i napredak crnogorske muške košarke, imajući u vidu i da će na predstojećem Mundobasketu, od zemalja sa eks-Ju prostora, nastupiti još sam Slovenija i vjerovatno Srbija (treba kući da savlada Veliku Britaniju)...

UBRZANJE OD POČETKA

Sa imperativom pobjede, protiv selekcije koja je odavno izgubila rezultatski motiv i koja je rasterećena došla da se nadigrava u Podgorici, Crna Gora je meč sa Češkom, prelomila, praktično, već u prvoj četvrtini. Startna postava – Peri, Popović, Slavković,

Ilić i Nikolić je za sedam i po minuta igre donijela 17 poena prednosti (24:7, 26:9). Crna Gora je u efikasnoj prvoj dionici ubacila četiri trojke iz pet pokušaja (Peri dvije, Popović i Slavković po jednu), gosti su sa distance šutirali 7-1, a naša selekcija je imala i bolji šut za dva poena (10/6 –14/5), više asistencija (10-4) i

igrača je prošlo kroz dres reprezentacije, računajući i pretkvali kacije i kvalikacije za Mundobasket, a najviše nastupa je upisao Igor Drobnjak – 14

ukradenih lopti (2-0), te nijednu izgubljenu (Česi pet), uz tri blokade Ilića, uz čime je anulirala bolji skok gostiju (7-14). Crna Gora je u ovoj dionici imala i ,,plus 20“ (31:11), nakon dva bacanja koje je 41,6 sekundi prije kraja pogodio Ivanović.

Iako dvorana nije bila ispunjena do posljednjeg mjesta, atmosfera u „Morači“ je bila za desetku.

Navijači su od starta davali vjetar u leđa našoj selekciji i bili velika pomoć u rijetkim trenucima kada je izgledalo da ekipi pada koncentracija...

Crna Gora je u drugom kvartalu usporila napadački (14 poena manje nego u prvom), iako je ubacila dvije trojke iz tri pokušaja, ali je pokvarila procente šuta za dva poena (sa 60 na 51,6 odsto). ,,Crveni“ su, međutim, u odbrani odigrali još bolje (primili 11 poena), a uspjeli da smanje prednost Čeha u skoku (21-22). Ivanović se šuterski pridružio Periju (obojica po 10 poena), a plej Crvene zvezde je ubacio prvu trojku u nastavku za 37:14. Najveću prednost u prvom poluvremenu, od 25 razlike (43:18), donio je Radović nakon četiri i po minuta igre, a

pobjeda u 16 mečeva je upisala Crna Gora, računajući pretkvali kacije i dvije runde kvali kacija, na putu do vize za Mundobasket

istu prednost na odmoru je sačuvao Ivanović drugom trojkom, dvije sekunde prije kraja, kada je naša selekcija stigla do dvostruko više poena od gostiju (50:25).

RUTINA U NASTAVKU Crna Gora je dobro otvorila drugo poluvrijeme, košem Radovića i sa dva uzastopna koša Slavkovića je stigla do maksimalnih ,,plus 27“ (56:29), a onda je uslijedio pad koncentracije, što se Česi iskoristili i za dva minuta i 20 sekundi napravili seriju od 11:0 i smanjili na 56:40. Publika je osjetila da je momenat da pojača podršku, a onda je stigao i odgovor na terenu. Ilić i Peri su zakucavanjima prekinuli post i digli publiku na noge, a vrlo brzo je ponovo bilo više nego sigurnih i nedostižnih 25 razlike (67:42)… U posljednjoj četvrtini je najveća prednost Crne Gore išla

ubjedljivi protiv Češke u posljednjem meču kvali kacija za Svjetsko

Atmosfera u ,,Morači“ za desetku

88 70

Sigurni učesnici SP

Pored Crne Gore, pasoš za Japan, Filipine i Indoneziju vizirali su Njemačka, Italija, Španija, Letonija, Slovenija, Litvanija, Francuska, Finska, Grčka, Gruzija, SAD, Kanada, Japan, Filipini, Australija, Novi Zeland, Kina, Liban, Jordan, Iran, Obala Slonovače, Južni Sudan, Egipat, Angola, Zelenortska Ostrva. Preostalo je još šest mjesta za put na SP. Još jedna dilema je u Evropi, a pet u panameričkim kvalifikacijama.

Iz Evrope će na Mundobasket najvjerovatnije ići još Srbija, koju večeras u Beogradu čeka lak posao protiv Velike Britanije. Ako se, ipak, dogodi prvorazredna senzacija na toj utakmici, onda bi na Mundobasket mogla i Belgija, i to ako savlada Tursku pred svojim navijačima.

Zanimljiviji će biti rasplet u panameričkim kvalifikacijama, gdje je ostalo još pet nepoznanica.

U jednoj grupi za preostala mjesta konkurišu Venecuela, Dominikanska Republika i Argentina, a u drugoj Portoriko, Meksiko i Brazil.

Pritom, po dvije od te tri selekcije iz obje grupe ići će direktno na Mundobasket, a tamo će i bolja četvrtoplasirana ekipa. Dakle, od navedenih šest reprezentacija, samo jedna neće ići na Mundobasket.

Košarkašice Budućnost Bemaksa praktično

ovjerile prvo mjesto pred završni turnir

Dupla pobjeda idealna uvertira za finiš sezone

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa završni turnir WABA lige dočekaće sa prvog mjesta, baš kao i prošle sezone.

U preostala tri meča Podgoričanke imaju pravo na kiks u Novom Sadu protiv Vojvodine, a potrebno je samo da opravdaju ulogu favorita u dvomeču protiv Orlova (8. i 9. marta) u ,,Bemaks areni“. Do takve situacije ,,vučice“ su stigle zahvaljujući trijumfu protiv Celja (72:60), kojim su čak i neutralisale minus sa gostovanja šampionu (61:59), što znači da ukoliko prošlosezonski finalisti budu imali isti skor, ,,plave“ će biti bolje plasirane.

– Imale smo, zaista, ogroman motiv. Poražene smo od Celja u finalu što je za nas bio prvi poraz na domaćem terenu nakon gotovo četiri godine, a prvi u ,,Bemaks areni“. Ove sezone jedini poraz imamo upravo od Celja i bile smo odlučne da u ovom meču pokažemo bolje izdanje i napravimo važan iskorak uoči fajnal-fora – kazala je Zorana Radonjić, bek ,,plavih“.

Meč se odvijao u serijama, oba tima imala su oscilacije i periode ,,praznog hoda“, ali je Bu-

dućnost i pored šest i po minuta bez koša u drugom periodu uspjela da bude u ,,plusu“ na poluvremenu (32:31). Sve dileme otklonjene su na startu posljednje dionice. – Znale smo kakav nas meč čeka. Svaki derbi protiv Celja je specifičan. Ali, bile smo svjesne situacije da možemo, možda, ući u krug, da možemo zakomplikovati pitanje prvog mjesta, pa smo, možda, i zbog samog značaja meča pravile neke greške. Ali, najvažnije

je da smo uspjele da trijumfujemo, a čak smo stigle i do pobjede većom razlikom, tako da smo sada u odličnoj situaciji – naglasila je Radonjić. ,,Plave“ će danas (18.30 h) odraditi meč Prve lige protiv Nikšića, a onda nastaviti spremanje za gostovanje Vojvodini u četvrtak. Iako nemaju imperativ, ,,vučice“ će nastojati da nastave niz… – Ispunile smo cilj, ali sigurno da ćemo i protiv Vojvodine ići na pobjedu. Sada je potreb-

no da budemo u što boljem ritmu, da gradimo seriju pobjeda, kako bismo u što boljoj formi i raspoloženju dočekale fajnal-for. Vjerujem da možemo nastaviti pozitivan niz, a sigurno da će trijumf u derbiju protiv Celja mnogo značiti na psihološkom planu – objasnila je Višnja Stefanović, krilni centar Podgoričanki, koja je baš u derbiju prikazala jednu od najboljih partija od kada nosi dres crnogorskog šampiona. R. P.

Meč u kojem nije imala pravo na grešku, Crna Gora je odigrala – bez greške. - Otići drugi put zaredom na svjetsko prvenstvo za Crnu Goru je u rangu osvajanja medalje. Odigrali smo od početka do kraja na vrhunskom nivou, onako kako zamišljam da treba da igramo. Čvrsto u odbrani, disciplinovano u napadu. Zaustavili smo tranziciju Češke i šut za tri poena. Čestitam igračima, svima koji su bili u selekciji posljednje dvije godine, a bilo ih je dosta, oko 30. Hvala i divnoj publici koja je napunila ,,Moraču“ uprkos lošem vremenu i dala nam snagu da izborimo plasman na Mundobasket – rekao je selektor Boško Radović

Mladi stručnjak rekao je da prvi put mora da istakne jednog igrača.

- Kendrik Peri je odigrao pet mečeva u 10 dana, a svaki od njih bio je malo finale ili bukvalno finale, kao ono u španskom Kupu s Unikahom ili ovo večerašnje u posljednjem kolu kvalifi-

do 26 razlike (78:62), a onda su Česi iskoristili opuštanje domaće selekcije da nepuna dva minuta prije kraja smanje na trenutnih 14 razlike (82:68)…

Nikola Ivanović je bio najefikasniji u našoj selekciji sa 17 poena, uz sedam skokova,

kacija. Dugujemo mu veliku zahvalnost što se pojavio poslije tako napornog turnira Kupa, odigrao je dva meča na ozbiljnom nivou –kazao je Radović i dodao:

- Moramo da počnemo da cijenimo igrače iz naših klubova, pojavili su se Hadžibegović, Slavković, biće i momaka iz bronzane mlade selekcije. Izuzetni su napori i svi momci su se borili lavovski. Mi smo jedina selekcija u Evropi koja je iz pretkvalifikacija otišla na Svjetsko prvenstvo. Mene možete i ne morate da cijenite, ali ovi momci su napravili još jedno čudo. Svaki put kad naša reprezentacija ode na veliko takmičenje, to je čudo.

Nemanja Radović je dodao 16 poena i devet skokova, Kendrik Peri 14, a Andrija Slavković 11.

U selekciji Češke je najefikasniji bio Hanzlik sa 17 poena. S. JONČIĆ

Foto: D. MIJATOVIĆ

Prva liga za košarkašice, 15. kolo

U Bokserskom klubu Budva ogorčeni suđenjem

Vasilije Kujundžić poražen u finalu turnira u Rumuniji

PODGORICA – Vasilije Kujundžić, takmičar Bokserskog kluba Budva poražen je u finalu prestižnog međunarodnog turnira ,,Drakula open“ u Rumuniji u kategoriji do 80 kilograma.

Rutina Podgorice

Primorje 61

Podgorica 72

HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 50. Sudije: Milosav Kaluđerović, Rade Bubanja i Aleksandar Marušić. Rezultat po četvrtinama: 18:25, 14:22, 12:14, 17:11.

PRIMORJE: Baćović 11, Kasalica 9, Tripović 4, Vujičić, Andrić 24, Mijajlović 3, Brković 10, Mandić.

PODGORICA: Baošić 12, Ilić 4, Begović 18, Šćepanović 8, Vukčević 6, Zuber 2, Milošević, Radević 7, Kuzmanović 3, Vučković 10, Dragišić 2, Vujošević.

Košarkašice Podgorice očekivano su bez mnogo problema došle do 12. pobjede u 15. kolu Prve lige. Domaće su meč otvorile serijom 6:0, ali je Podgorica već u finišu prve dionice stigla do dvocifrene razlike – 25:15. Primorje se nakratko vratilo, ali je Podgorica furioznom serijom u posljednja dva minuta prvog poluvremena uspjela da stigne do 47:32 na velikom odmoru.

Bilo je jasno da je iznenađenje isključeno, Podgorica je uvećavala prednost, dok je domaćin u posljednjem periodu uspio koliko-toliko da ublaži poraz… R. P.

U budvanskom klubu razočarani su odlukom sudija, jer smatraju da je naš bokser bio daleko bolji od domaćeg boksera Matea Nastakjucia

Kujundžić je od početka meča uspio da nametne stil koju mu odgovara, dominirao je od prvog do posljednjeg sekunda meča, a kada se očekivala zlatna medalja, uslijedila je čudna odluka sudija. Kujundžić je tužan napustio ring. Iako sportska pravda nije zadovoljena, Vasilije je stekao dodatno iskustvo uoči predstojećih nastupa na međunarodnim takmičenjima… R. P.

Boško Radović: Možete i da me ne cijenite, ali ovi momci su napravili čudo

Engleski Liga kup – ,,crveni đavoli“ u nalu savladali Njukasl (2:0)

Junajted se vraća na staze uspjeha

Trofej engleskog Liga kupa znak je da se Mančester junajted vraća na staze uspjeha.

Na kultnom „Vembliju“ u Londonu, ,,crveni đavoli“ su u finalu savladali Njukasl sa 2:0. Utakmica je riješena u prvom poluvremenu kada je ekipa Erika ten Haga postigla oba gola. Prvi je djelo brazilskog reprezentativca Kazemira koji je poentirao u 33. minutu na asistenciju Šoa, dok je Botman u 39. savladao svog golmana Karijusa Junajted je kontrolisao igru i rezultat u nastavku, ne dozvolivši ,,svrakama“ da se vrate u meč.

Na taj način su ,,đavoli“ prekinuli sušni period od šest godina bez trofeja. Posljednji su osvojili 2017. sa Žoze Murinjom na klupi kada su se popeli na tron Lige Evrope. Kada je riječ o domaćim okvirima, bio je to upravo Liga kup iste godine.

Vrijeme je prolazilo, smjenjivali su se menadžeri, ali engle-

La Liga (23. kolo)

ski velikan je tavorio u prosjeku. Stvari su očigledno počele da se mijenjaju nabolje dolaskom holandskog stručnjaka Ten Haga koji je u debitant-

Almerija šokirala Barsu

Barselona je propustila priliku da već sada zaključa šampionsku trku u La Ligi – Katalonci su izgubili u gostima od Almerije (1:0) i dozvolili drugoplasiranom Realu da na ,,minus sedam“ sanja preokret na vrhu tabele.

Izabranici legendarnog Ćavija dobili su željeni epilog madridskog derbija (1:1) i šansu da nakon 23. kola španskog prvenstva ostvare deset bodova prednosti u odnosu na kraljevski klub. Ipak, Levandovski i društvo okliznuli su se protiv tima iz donjeg dijela tabele koji se nakon senzacije protiv lidera izdigao iznad opasne zone.

Utakmicu je odlučio Ture – golom u 24. minutu na asistenciju Luisa Suareza

Barsa je imala skoro tri puta više loptu u nogama, ali je igrala u širinu, nedovoljno konkretno prema naprijed. Od ukupno 16 šuteva ka mreži domaćina, svega tri su išla unutra. Nijedan dovoljno dobar da završi iza leđa golmana Martineza Almerija je sada 15. na tabeli sa 25 bodova, dva više od Valensije koja je na poziciji ispadanja.

Đirona je slavila protiv Atletik Bilbaa na „San Mamesu“ (3:2), uz veliku pomoć domaćih igrača koji su postigli dva autogola. Selta je bila sigurna u meču sa Valjadolidom – 3:0. Seferović je pogodio u 17. minutu, a dvostruki strijelac bio je Veiga – u 32. i 64. D. K.

skoj sezoni donio ,,srebrninu“ na „Old Traford“. Njukasl igra odličnu sezonu, a bio je u prilici da nakon 68 godina podigne pehar. Nije us-

pio, ali tim koji se donedavno borio za opstanak, a sada juri mjesto u Ligi šampiona, može da bude zadovoljan kampanjom u Liga kupu. D. K.

BUNDESLIGA (22. KOLO):

Bavarci ubjedljivi protiv Union Berlina (3:0)

Bajern predvodi gužvu na vrhu

Gužvu na vrhu Bundeslige predvodi Bajern Minhen koji je u derbiju 22. kola savladao Union Berlin sa 3:0.

Bavarci su prvi sa 46 bodova, isti učinak ima Borusija Dortmund, a na „minus tri“ je ostao jučerašnji rival aktuelnog njemačkog šampiona. Lajpcig ima 42, a Frajburg 41 bod.

Na „Alijanc areni“ nije bilo neizvjesnosti – utakmica je riješena do odlaska na odmor, budući da je domaćin postigao sva tri gola u rasponu od 15 minuta.

Goste je ’načeo’ Čupo Moting u 31. na dodavanje Komana

Asistent kod vođstva bio je strijelac drugog pogotka u 40, a tačku na meč stavio je Musijala u nadoknadi poluvremena. Egzekucije za 2:0 i 3:0 upisao je Miler

Bavarci će 4. marta gostovati Štutgartu, a četiri dana kasnije dočekuju PSŽ u revanšu osmine finala Lige šampiona. Duel na „Parku prinčeva“ završen je pobjedom njemačkog tima od 1:0.

U pretposljednjoj utakmici kola Frajburg i Bajer Leverkuzen odigrali su 1:1. Domaćin je poveo preko Grifa u 29. minutu, a izjednačio je iranski reprezentativac Azmun u 68. D. K.

Danas se okupljaju ,,ajkule“, Gojković će tek krajem sedmice kompletirati ekipu Ciljaju

finalni turnir Svjetskog kupa

PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Kotoru, planirani su sparing mečevi i treninzi sa Australijom, a do kraja sedmice, preciznije u nedjelju, selektor Vladimir Gojković imaće na raspolaganju sve igrače.

,,Ajkule“ od 8. do 15. marta u Podgorici očekuje turnir Svjetskog kupa, a rivali su Španija, Grčka, Srbija, Australija i Gruzija.

U Grupi A, u Hrvatskoj, nastupaće Italija, Mađarska, Francuska, SAD i Japan. Tri prvoplasirane selekcije sa oba turnira plasiraće se na finalni turnir čiji je domaćin SAD.

– Tokom sedmice radićemo uglavnom sa igračima iz domaće lige. Sredinom sedmice priključiće se igrači koji nastupaju u Srbiji, u Ligi šampiona, i Murišić iz Francuske. Probaćemo polako da se prilagođavamo novim pravilima koji će star-

tovati od Svjetskog kupa. U ponedjeljak ćemo u Podgorici odraditi prvi zajednički trening – kazao je Gojković.

Održano seniorsko prvenstvo Crne Gore u karateu

PODGORICA – Karatisti podgoričkog Omladinca sa šest zlatnih medalja najuspješniji su učesnici seniorskog prvenstva Crne Gore u Baru, na kojem su nastupila 44 takmičara iz 13 klubova. Trofej manje osvojili su karatisti Bara, dok po jednog prvaka Crne Gore imaju Budućnost, Onogošt, Ris, Fokus i Bijela. Karatisti Omladinca osvojili su i tri srebrne i dvije bronzane medalje, Bar ima jednu srebrne i šest bronzanih, a Budućnost dva srebrna i jedno bronzano odličje.

Iz jakih utakmica gro igrača će doći na okupljanje, a veliki problem je što će samo dva dana trenirati u najjačem sastavu.

– Kako nama tako i ostalima. Dosta reprezentativaca u subotu igra kolo zbog čega prije nedjelje ne mogu doći na okupljanje.

Dejan Lazović biće pošteđen od obaveza u Svjetskom kupu, a od golmana su tu Tešanović, Đurović i Andrić. Sjajne partije ljevorukog Đura Radovića u kapici Jadrana, na posljednjem turniru Regionalne lige, biće dobar zalog za obaveze nacionalnog tima.

A kakva su očekivanja s obzirom na to da su makar na papiru Srbija, Španija i Grčka favoriti:

– Australiju i Gruziju trebalo bi da pobijedimo. Mada smo ljetos igrali teško sa Gruzijom, a Australija je bila bolja. Cilj je da pobijedimo jednu od jačih reprezentacija i dođemo do mjesta koje vodi na završni turnir – kazao je Gojković. A. M.

Omladinac najuspješniji

Onogošt se, osim zlatne, može pohvaliti i jednom srebrnom, a Ris bronzanom medaljom. Po jednog finalistu, koji se morao zadovoljiti srebrnim odličjem, imaju i Potoci, Bratstvo, Mavaši 2015, Ulcinj i Ibar. U katama pojedinačno titule prvaka osvojili su karatista Bara, Vladimir Mijač i Biserka Radulović iz Budućnosti, koja je tako 12. put postala državni šampion. U katama ekipno oba trofeja pri-

pala su Baru, a u borbama ekipno Omladincu, u obje konkurencije. U pojedinačnoj konkurenciji zlatne medalje osvojili su Matija Bojić (do 60, Fokus), Andrija Danilović (do 67, Omladinac), Nemanja Mikulić (do 75, Bijela), Nikola Malović (do 84, Onogošt) i Nemanja Jovović (preko 84, Bar). U ženskoj konkurenciji najbolje su bile Anja Jović (do 50, Omladinac), Jovana Strujić (do 55, Ris), Ksenija Mi-

ličković (do 61, Omladinac), Vasilisa Bujić (do 68, Bar) i Milena Jovanović (preko 68, Omladinac).

U katama ekipno prvaci Crne Gore su Vladimir Mijač, Arijan Kočan i Kenan Nikočević, odnosno, Mila Mraković, Maša Đukanović i Džena Canović

U borbama ekipno šampionske timove čine Mario Hodžić, Nenad Dulović, Balša Miličković, Andrija Danilović, Dalibor Dragojević, Ognjen Otašević i Lazar Kukuličić u muškoj, odnosno, Ksenija Miličković, Ksenija Rajović, Milena Jovanović i Anja Jović u ženskoj konkurenciji. R. P.

Dominacija igrača Mančester junajteda

Vladimir Gojković

5. PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ KAO DRŽAVNIK

Boka i Crna Gora su kao duša i tijelo - jedan narod i duh

Poznato vam je, tu smo priču ovdje jednom ispričali, ali da podsjetimo, da su Mlečići, posebnim dukalom iz 1718, u doba vladike Danila, Crnogorskoj mitropoliji dozvolili da na Crnogorskom primorju obavlja sve vjerske obrede pravoslavnom stanovništvu, obnavlja stare i podiže nove crkve. Tom prilikom su obnovljeni, odnosno podignuti novi manastiri u Mainama i Stanjevićima, koji su istovremeno bili i rezidencije crnogorskih mitropolita. Tada, a i poslije 1815. godine, Austrija je Crnu Goru tretirala kao suverenu državu. Međutim, propašću Mletačke republike prestala su da važe njena prava i odluke. Nova –austrijska vlast smatrala je da manastiri Maine i Stanjevići ne mogu više pripadati drugoj državi, o čemu je obavijestila i Petra I. Od tada austrijska vlast nije dozvolila Cetinjskoj mitropoliji da te manastire koristi kao svoje rezidencije, jer oni sada pripadaju austrijskoj državi. Od tada crnogorski mitropoliti i crnogorski građani mogli su da dolaze u te manastire samo kao turisti. Još za vrijeme Petra I austrijske vlasti su pokušale da to pitanje riješe nekakvom nagodbom, ali to nije realizovano. Poslije smrti Petra I austrijske vlasti su nastojale da Maine i Stanjeviće proglase privatnim posjedom porodice Petrović, a ne državnim posjedom, kako bi dogovor oko novčane nadoknade lakše riješili. To je Njegoš u saradnji sa nekoliko uglednih rođaka odbio. Austrijske vlasti su krajem novembra 1830. godine organizovale sastanak sa crnogorskim predstavnicima, ali dogovor nije postignut. Na tom sastanku sa crnogorske strane učestvovao je guvernadur Vuko (Vukale) Radonjić, izgleda samoinicijativno. Njegoš je osporio pravo guvernaduru na predstavljanje Crne Gore. Zbog toga je Vuku Radonjiću oduzeto zvanje guvernadura i državni pečat, a on osuđen na smrt. Kasnije je kazna preinačena na protjerivanje guvernera iz Crne Gore, a guvernadurstvo kao institucija je ukinuto.

Nije samo taj slučaj odlučio za

Propašću Mletačke republike prestala su da važe njena prava i odluke. Nova austrijska vlast smatrala je da manastiri Maine i Stanjevići ne mogu više pripadati drugoj državi, o čemu je obavijestila i Petra I. Od tada austrijska vlast nije dozvolila Cetinjskoj mitropoliji da te manastire koristi kao svoje rezidencije

takav postupak prema guvernaduru. U doba Petra I bilo je više nesporazuma sa guvernadurom, tako da je njegovo pregovaranje sa Austrijom u vezi sa navedenim manastirima bilo samo epilog tih nesporazuma. Bilo kako bilo, priče koje se i danas mogu čuti, da je Njegoš prodao navedene manastire zato što mu je ponestalo para su zlonamjerne i naravno netačne. Očito da je Njegošev postupak bio racionalan. Kad su manastiri ionako bili izgubljeni Njegoš je pokušao da za to dobije makar nadoknadu. Njegoš je pokušavao sa austrijskim vlastima, čak i sa kancelarom Meternihom (1834), da se to pitanje riješi. On je sa Meternihom razgovarao o tome i 1837. Te godine je to pitanje konačno riješeno. Dana 24. 10. 1837. godine potpisan je ugovor o prodaji Maina, a maja 1839. i Stanjevića. Za Maine je dobijeno 40.000, a za Stanjeviće 17.000 fiorina (u „Istorijskom leksikonu Crne Gore“, knj. 1, str. 226. piše da su oba manastira prodata za 34.000 fiorina). Tim činom započeo je proces razgraničenja između Crne Gore i Austrije, koji je završen 18. jula 1841. godine potpisivanjem posebnog protokola. Njegoš je nekoliko puta posjetio Beč i Trst i pri tom imao susrete sa uglednim austrij-

Priče koje se i danas mogu čuti, da je Njegoš prodao navedene manastire zato što mu je ponestalo para su zlonamjerne i naravno netačne. Očito da je Njegošev postupak bio racionalan. Kad su manastiri ionako bili izgubljeni Njegoš je pokušao da za to dobije makar nadoknadu

skim državnicima. On je takođe imao susrete i sa pojedinim kulturnim stvaraocima sa južnoslovenskih prostora, kao što su Vuk Karadžić, Jernej Kopitar i drugi. Odlazak u Beč imao je značaja i sa stanovišta štampanja svojih djela, pored ostalih i „Gorskog vijenca“. On je usput, u odlasku i povratku, posjećivao Dubrovnik i Zadar. Kotor, Prčanj i Dobrotu je često posjećivao. Zanimljiv je Njegošev odnos prema građanima Boke Kotorske. U pismu Nikoli Tomazeu aprila 1848, Njegoš je rekao da je bokeško stanovništvo uvijek smatrao dijelom jedinstvenog etničkog i narodnog organizma s crnogorskim narodom, da nikad među njima nije pravio razliku i da je vazda bio spreman da se za njihovu sudbinu zauzme, kao da je u pitanju i narod crnogorski. U proglasu od maja 1848. kojim se obratio Bokeljima i Dubrovčanima, Njegoš je pisao: „Boka i Crna Gora tako spojena kao duša i tijelo, jedan narod i duh, jedan običaj i jezik i jedan bez drugoga ne može ži-

Na skupu o Petru II Petroviću 2012. godine na Njegušima u organizaciji Matice crnogorske, naš poznati istoričar govorio je o Njegošu zaključujući da je bio veliki državnik, prosvijećeni apsolutista i veliki patriota, sav posvećen svojoj državi i svome narodu. Esej je objavljen u časopisu Matica (broj 55, jesen 2013.)

vjeti ni umrijeti, i zato vas ja u srcu ne razlikujem od Crnogoraca, i gotov sam vazda zlo i dobro dijeliti“. On je tom prilikom poručio Bokeljima i Dubrovčanima da budu srcem i dušom privrženi svojoj narodnosti, ali da im to nalaže obavezu da budu „sasvim vjerni i poslušni Jelačiću“ svome jedinoplemenome banu od trojedne kraljevine. U protivnom, Njegoš im poručuje da će biti zakleti neprijatelji. Isto tako preporučuje Bokeljima da budu pokorni ćesaru bečkome kao pravi sinovi svojem ocu. A u slučaju da ne prihvate njegove preporuke Njegoš im poručuje da će im biti „grđi no Turčin“. Da li je Njegoš tako istinski mislio ili je htio ti-

me da poruči Beču da im je on lojalni prijatelj – teško je utvrditi. Lično mi je ovo drugo tumačenje bliže, ali svejedno ovako zabilježeno na papiru –za istoriju djeluje suviše grubo za jednog tako genijalnog čovjeka kakav je bio Njegoš. Ne bi mu moglo služiti na čast ni bezrezervna podrška Jelačiću koji je učestvovao u gušenju mađarske bune i namjera da mu pošalje u pomoć 3.000 Crnogoraca. Slično je i sa ponudom ruskom grofu A. F. Orlovu (2. juna 1849) u kojoj traži da mu kod ruskog cara obezbijedi dozvolu da sa četiri do pet hiljada Crnogoraca krene i da se sjedini sa carskom ruskom vojskom protiv Mađara. Očito da se radi o velikim istorijskim zabludama, jer je zbog angažovanja ruskih snaga u gušenju mađarske bune ruski car proglašen za džandara Evrope i da se stavio u službu najveće evropske reakcije. Njegoš nije bio bolje sreće ni u pogledu saradnje s Ilijom Garašaninom, autorom famoznog „Načertanija“, čija je osnovna ideja bila stvaranje Velike Srbije. Činjenica je da je Njegoš bio opčinjen Garašaninom, nemogavši da pronikne u suštinu njegove politike, što potvrđuje da je u nekim segmentima bio više roman-

tičar-pisac, nego pragmatični političar. Savremena istoriografija je utvrdila da je Njegoš bio grandiozna figura, ne samo crnogorske nego i južnoslovenske istorije. Neshvatljivo je da ga neki istoričari uporno nazivaju mitropolitom, a on je najmanje značajan kao crkvena ličnost. Nijesam naišao ni na jedan tekst ili pismo gdje se on potpisuje kao mitropolit. Kad se Njegoševa ličnost posmatra u cjelini, držim da je on prije svega genijalni pjesnik, neprevaziđen na južnoslovenskim prostorima. Nesporno je da je Njegoš bio i veliki državnik. Zatim bi on mogao da se svrsta i u velike mislioce – filozofe. Kao političar bio je prilično konzervativan – tipičan predstavnik svoje klase (vladajuće) i svoga vremena. Za takvog vladara se obično kaže da je bio prosvijećeni apsolutista. Nesporno je, međutim, da je bio veliki patriota i sav posvećen svojoj državi i svome narodu. Čak i na samrtnoj uri. Za svoj narod je rekao da je u kvantumu malobrojan „ali vojinstven i silan duhom i srcem“. Savremenici su ga viđeli naglašeno vrlo hrabra i viteški dostojanstvena. To ga je krasilo do potonje ure. Bio je veoma zabrinut za sudbinu Crne Gore poslije njegove smrti. Uoči smrti preduzeo je sve mjere kod ruskog ambasadora u Beču da preko ruskog cara obezbijedi nastavak subvencija za Crnu Goru, čiji je rok isticao 1852. godine. Doživio je pozitivan odgovor da će se ruske subvencije produžiti za još pet godina. (Kraj)

Autor: dr Radoje PAJOVIĆ

Petar Lubarda - Portret Petra II Petrovića Njegoša, 1947.

Manastir Podmaine

Manastir Stanjevići

CENTRALNA BANKA CRNE GORE

Br. 0102-1847-3/2023 Podgorica, 24.02.2023. godine

Na osnovu člana 3 stav 2 Odluke o postupku načinu davanja u zakup ili na korišćenje nepokretnosti (br. 0102–819-1/2018 od 17.01.2018. godine) i Odluke o pokretanju postupka davanja u zakup poslovnog prostora u Budvi, br. 0102-1847-1/2023 od 24.02.2023. godine J A V N I P O Z I V za davanje u zakup poslovnog prostora u Budvi prikupljanjem ponuda

Predmet Javnog poziva je davanje u zakup nepokretnosti – poslovnog prostora u Budvi, koji se nalazi u naselju Gospoština, upisanog u listu nepokretnosti br. 2707 KO Budva, na katastarskoj parceli broj 2057/1, broj zgrade 1, ukupne površine 495 m², i to: poslovni prostor PD 200, površine 173 m2 na prvoj etaži podruma, poslovni prostor PD 212, površine 141 m2, na prizemlju poslovni prostor PD 215, površine 181 m2 na prvom spratu, svojina Crna Gora – sa pravom raspolaganja Centralna banka Crne Gore, na neodređeno vrijeme.

Poslovni prostor se daje u zakup kao cjelina, u viđenom stanju.

Poslovni prostor se izdaje na neodređeno vrijeme.

Početna cijena mjesečnog zakupa poslovnog prostora iznosi najmanje 2.200,00 €.

Pravo učešća u postupku imaju pravna fizička domaća strana lica.

Ponuda treba da sadrži pored cijene mjesečnog zakupa poslovnog prostora, izražene u eurima i podatke o ponuđaču:

- za pravna lica

•naziv, sjedište, broj računa za povraćaj depozita i potvrda o registraciji pravnog lica

-za fizička lica

•ime prezime i adresu stanovanja, broj lične karte ili pasoša i broj računa za povraćaj depozita

Isti ponuđač može dostaviti samo jednu ponudu.

Rok važenja ponude ne može biti kraći od 30 dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Za učešće u postupku davanja u zakup poslovnog prostora ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 300,00 €, sa naznakom „Učešće na javnom pozivu”, na račun Centralne banke Crne Gore br 907-92001-82 najkasnije do 03.03.2023. godine.

Ukoliko ponuđač po isteku roka za dostavljanje ponuda povuče ponudu, Centralna banka Crne Gore će zadržati uplaćeni depozit. Ponude se predaju u zapečaćenoj koverti, radnim danima od 08:00 do 16:00 sati, zaključno sa 06.03.2023. godine do 12,00 sati, neposredno u pisarnicu Centralne banke Crne Gore, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 6 Podgorica, ili putem preporučene pošiljke, sa navođenjem javnog poziva na koji se odnosi i naznakom: „Ne otvarati prije zvanične sjednice Komisije”.

Najpovoljnijom ponudom smatra se ponuda kojom se nudi najviša cijena zakupa.

U slučaju kada više ponuda sadrži istu cijenu, izbor najpovoljnije ponude izvršiće se žrijebanjem.

Zainteresovani ponuđači se mogu (tokom trajanja javnog poziva) putem telefona 069/171-378 informisati o obilasku predmetnog poslovnog prostora.

Javno otvaranje ponuda, kome mogu da prisustvuju podnosioci ponuda, njihovi zastupnici ili punomoćnici, biće održano 06.03.2023. godine u 12,30 sati, u Centralnoj banci Crne Gore, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 6, Podgorica.

Ponude koje su primljene nakon isteka roka utvrđenog u javnom pozivu, ponude koje ne sadrže cijenu zakupa ili sadrže cijenu koja je niža od početne, kao ponude ponuđača koji nijesu uplatili depozite, neće se razmatrati biće vraćene ponuđačima.

O rezultatu sprovedenog postupka Komisija za pripremu sprovođenje postupka davanja u zakup nepokretnosti će obavijestiti ponuđače u roku od pet dana od dana donošenja odluke o davanju u zakup.

Centralna banka Crne Gore će vratiti ponuđačima depozite u roku od pet dana od donošenja odluke o davanju u zakup, osim najpovoljnijem kome se uplaćeni depozit uračunava u zakupninu.

Sa najpovoljnijim ponuđačem biće zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora.

Ukoliko izabrani ponuđač odbije da potpiše ugovor smatraće se da je odustao od zakupa u kom slučaju Centralna banka Crne Gore zadržava depozit i može odlučiti da ugovor o zakupu zaključi sa sljedećim rangiranim ponuđačem.

Sva obavještenja vezana za ovaj poziv mogu se dobiti putem telefona 069/171-378.

Centralna banka Crne Gore Komisija za pripremu i sprovođenje postupka

Poslovni broj: Iv. br. 150/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “Caffe Rio” Bar, ul. Vuka Karadžića br.8, koga zastupa izvršni direktor Zoran Nedović, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06449 od 01.12.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.02.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “Caffe Rio” Bar, ul. Vuka Karadžića br.8, koga zastupa izvršni direktor Zoran Nedović, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06449 od 01.12.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 10.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 24.02.2023. godine.

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno. Vukčević. 069/991-999, 067/000-008 1

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

1303

Obavještavamo rođake i prijatelje da je 21. februara 2023 u 84. godini umro naš voljeni otac, brat, đed, svekar i ujak

CVETKO Markov STAMATOVIĆ

Sahrana će biti obavljena u Berlinu

Ožalošćeni: sin MARKO, sestra OLGA, unuk FILIP, snaha HEIKE, sestričići TOMI, MIRJANA i IVANA i porodice MARKUŠ, VUČINIĆ, MUGOŠA i ostala rodbina 1307

Dana 26. februara 2023. iznenada je ispustila svoju plemenitu dušu, u 63. godini, naša voljena

NADA Cvetkova STAMATOVIĆ

rođena Vujović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 27. februara od 10 do 16 časova i 28. februara od 10 do 13 časova, nakon čega krećemo za Donje Zagarače, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: suprug CVETKO, kćerke SVETLANA, MIRJANA, IVANA i MILENA, braća BRANISLAV i IGOR, sestre SONJA i ANKA, đever DRAGOLJUB, zaove STANKA i DRAGICA, snaha TANJA, jetrva MILA, unučad, zetovi i ostala mnogobrojna rodbina STAMATOVIĆ i VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav VESKU

Počivaj u miru, dragi naš komšija. ŽELJKO – ZIKO, VESNA i MARINA sa porodicama

Posljednji pozdrav svom dragom i iskrenom prijatelju BOŽU POPOVIĆU

Neka ti duša počiva u miru.

NIKOLA VUJOVIĆ sa porodicom

1301

NADA Cvetkova STAMATOVIĆ rođ. Vujović

Tvoja želja je bila suviše velika za krhko i ranjeno srce. Ostavljaš beskrajnu tugu i bol.

Braća BRANISLAV i IGOR, snaha TATJANA, bratanić PAVLE i bratanična KATARINA VUJOVIĆ

1310

Posljednji pozdrav mom voljenom bratu BOŽU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru Sestra VJERA sa porodicom

1304

1299

Poneđeljak, 27. februar 2023. Oglasi i obavještenja

1305

Posljednji pozdrav dragom stricu

VESKU ČAKIĆU

Ostaje tužno sjećanje na dragi lik i topli zagrljaj

MLADENKA, BALŠA, JOVANA i KSENIJA

Posljednji pozdrav dragoj

RANKO Dušanov SAVELJIĆ

Iako je prošlo 9 godina od kada si nas napustio, ne blijedi sjećanje na tebe, na tvoju ljubav i divne trenutke koje si nam mnogo puta pružio.

Zauvijek ćeš biti prisutan u našim srcima i mislima.

Brat RATKO sa porodicom

1302

MILICI OBRADOVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu i sjećati se topline i humora kojim si zračila.

JOVANA, MILAN i DRAGAN POPOVIĆ sa familijom

1306

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

STANKI MATKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava JAKŠA RADULOVIĆ sa porodicom

1308

Posljednji pozdrav STANKI MATKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru Porodica pok. VASKA ANTOVIĆA

Prošlo je 9 godina od smrti mog sina

RANKA Dušanovog SAVELJIĆA

Nedostaje mi tvoja dobrota, pažnja i ljubav koju si mi nesebično poklanjao. Svakog dana si prisutan u mojim mislima. Teško je. Tješi me pomisao da ćemo brzo biti zajedno.

Majka VUKICA SAVELJIĆ

1309

Posljednji pozdrav majci, svekrvi i babi

STANKI MATKOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala. Počivaj u miru!

Sinovi LJUBO i MOMO sa porodicom

PETRA

Tebi u znak sjećanja na iskrenost, dobrotu i osmijeh koji nadjačava sve tišine. Čuvamo te uvijek i zauvijek u našim mislima, srcima i duši.

SJEĆANJE

Navršilo se 4 godine 4 je godine od od smrti dragog oca smrti drage majke

PAVLE RADOVIĆ ZORKA RADOVIĆ 3. 1. 2023 26. 2. 2023

ĆERKA LIDIJA

1285

MIHAILO ČABARKAPA

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju naše porodice, plemenitoj i blagorodnoj osobi, koju je morao voljeti svako ko je poznavao.

Neka te anđeli čuvaju na vječnom putu, jer ako neko to zaslužuje, to si ti.

BRANKA BOGETIĆ sa porodicom

Dobri naš čika Mihailo, hvala je suviše malo za svu nesebičnu i neizmjernu ljubav i podršku koju ste pružili našoj porodici. Putujte spokojno.

Neka Vaša časna i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo Vas čuvati od zaborava.

SLAĐANA i MILADIN VUČELIĆ

Dana 27. februara 2023. navršavaju se 3 godine od odlaska našeg

– PERA MUHADINOVIĆA

TVOJA PORODICA

Oglasi i obavještenja

1300

Dana 26.02. navršilo se godinu dana od smrti naše drage

Dana 27. februara 2023 navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš dragi

Poneđeljak, 27. februar

U razmaku od svega dva dana, između 29. januara 2023 godine kada je preminuo naš otac 31. januara 2023 kada se upokojila u Gospodu naša majka, ostali smo bez roditelja

1288

ZORICE Dušanove MARKOVIĆ

Čuvamo te od zaborava.

PERO MUHADINOVIĆ

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava

Ujna VOJKA, sestre SUZANA i MILENA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Porodica pok. strica BOŽA 1293 PEKI

Mnogo fališ, brate moj SRĐA

1287

Godina dana je od smrti naše drage majke, babe i prababe

VELJKO MILENKA 1926–2023. 1928–2023.

PEROVIĆ

Životi naših roditelja bili su mitski povezani, do epske romantičnosti. Zajedno su proveli u braku 77 godina, zajedno otišli u vječnost i zajedno sahranjeni u isti grob. Zato ćemo im zajedno obilježiti četrdesetodnevni pomen 4. marta 2023. u 10 časova na groblju u Dragovoj Luci u Nikšiću.

Njihova djeca MARA, LJEPOSAVA, MILOŠ i GAVRILO sa porodicama

1291

Dana 27. februara 2023. navršava se godina dana od smrti

Navršava se godina dana od smrti naše drage i voljene

1289

DRAGE ČOLIĆ

Bila si oličenje hrabrosti i dostojanstva. Tugujemo za tobom u tušini da tvojoj duši ne remetimo mir. Ponosni, ali i beskrajno tužni. Čuvaćemo te od zaborava.

Ćerka SLAVICA sa porodicom

Navršava se godina dana od smrti moje sestre

DRAGINJE DRAGE Perove ČOLIĆ

rođene Jočić

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo našu bol jer si svojom dobrotom i plemenitošću urezala dubok trag u našim srcima koji vrijeme ne briše.

Počivaj u zasluženom miru uz našu zahvalnost za sve što si činila za nas.

OŽALOŠĆENA PORODICA 1292

DRAGA ČOLIĆ

Draga majko, teško je opisati bol i prazninu koju si ostavila u našim srcima. Tvojim odlaskom izgubili smo toplinu doma kada dođemo da nas dočekaš, vedrim osmijehom i toplim zagrljajem.

Živjela si časno da sa ponosom pričamo o tebi, a tako će biti dok bude nas bilo.

Počivaj u miru zajedno sa tatom, neka vas anđeli čuvaju, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

MIRA sa porodicom

Navršila se godina dana od kada me je napustila moja voljena majka

DRAGE Perove ČOLIĆ

Rođene Jočić

Vječno ćeš živjeti u mojem srcu, časna i plemenita sestro i moj veliki dobrotvoru.

Tuguje za tobom ĐOKO

1290

DRAGA ČOLIĆ

Draga majko, cijeli život si nesebično posvetila nama, tvojoj porodici. Zato je tvoj odlazak ostavio veliku prazninu i trajno sjećanje na tvoju dobrotu. Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav. Voli te tvoja VERA