Dnevni list Pobjeda 26.09.2022.

Analitičar Zlatko Vujović ocijenio da su ključni akteri izazivanja političkih potresa partije koje kontrolišu odlazeću vladu i njen predsjednik zakoni koštali milion eura

Lokalni izbori u Podgorici će dati odgovor da li zajednička lista ,,Svi za naš grad“ ima sinergetski efekat. Međutim, puno je još faktora koji utiču na ishod izbora. Pozitivne ocjene rada gradonačelnika Vukovića mogu uticati da i kritičari DPS-a, a koji su razočarani glasači Ure, mogu glasati za zajedničku listu – istakao je Vujović

Svečanost Đukanović: Vrijeme je za izbore i kompetentnu vladu

PODGORICA - Ovih dana imamo gotovo tragikomične pokušaje aktuelne parlamentarne većine da pobjegne od izbora – rekao je predsjednik Crne Gore i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović u Pljevljima.

Kako je saopšteno iz DPS-a, u subotu je u Pljevljima organizovana svečanost povodom godinu od formiranja postojećeg saziva Savjeta mladih DPS-a u ovom gradu. – Bila je to prilika da se u sali do posljednjeg mjesta ispunjenoj aktivistima naše partije prezentuju brojne aktivnosti koje su realizovane u minulom periodu, kao i da se predstavi ambiciozan plan za naredni period – naveli su u saopštenju.

Događaju u Pljevljima prisustvovao je i Đukanović koji je, kako su saopštili, izrazio zadovoljstvo i zahvalnost organizatorima i svim prisutnima, istakavši da je „ponosan što se nalazi na čelu partije koja je nakon tri decenije, i poslije svega kroz šta je prošla, zajedno sa građanima Crne Gore, i danas dovoljno atraktivna politička partija, sa privlačnim političkim programom“.

Tokom svog obraćanja predsjednik DPS-a se osvrnuo na dvogodišnji period nakon parlamentarnih izbora, koji je nazvao „tegobnim eksperimentom u demokratskom zrijevanju našeg društva“.

GODINE GUBITAKA

– Nažalost, svi jako dobro znamo da su ovo bile godine ozbiljnih gubitaka u ekonomskom i demokratskom razvoju naše zemlje. Na neki način, ovo su izgubljene dvije godine za Crnu Goru. Ovo je vrijeme u kojem su prethodna i aktuelna vlada, zahvaljujući svojoj nekompetentnosti i neposvećenosti crnogorskim državnim interesima, proizveli ozbiljne štete na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu. Ovo su bile dvije godine nekontrolisanog zaduživanja, ne za razvoj, jer svaka vlada se zadužuje, od najmanje razvijenih država pa do najrazvijenijih, kakve su recimo SAD ili Japan. Ali, zadužuju se da bi uložili u razvoj. Za razliku od tih vlada, naše dvije vlade su se zaduživale za tekuću potrošnju i da bi stvarale iluzuju kod ljudi da mogu živjeti mimo rezultata svog rada. To tako radi pijani domaćin. Crna Gora je umjesto odgovornih vlada na čelu svoje kuće imala pijanog domaćina – poručio

je Đukanović dodajući da su ozbiljne štete napravili na ekonomskom planu, umjesto da osnivaju nove biznise i na taj način otvaraju nova radna mjesta.

– Umjesto da dovode nove investitore i da partnerskim odnosom vlade učvršćuju povjerenje investitora u investicioni potencijal Crne Gore, oni su tokom ove dvije godine uspjeli da rastjeraju investitore, koje smo mi prethodno doveli i uspjeli da zatvore nekoliko do tada veoma uspješnih biznisa i na taj način povećaju nezaposlenost u Crnoj Gori – nastavio je svoje izlaganje Đukanović.

Predsjednik DPS-a je saopštio da ovih dana imamo gotovo tragikomične pokušaje aktuelne parlamentarne većine da pobjegne od izbora.

– To vam je kao da čovjek nezadovoljan svojim izgledom bježi ispred ogledala. Pobjeći ćete ispred prvog, drugog, zadesiće vas treće, četvrto i moraćete pogledati svoj lik. Ako bježite unedogled, nikada nećete otkloniti nedostatke koji vam se ne dopadaju. Odgovorni ljudi, time i odgovorne partije i politike, ne bježe od izbora. Izbori su suočavanje sa realnošću –rekao je predsjednik DPS-a. Od izbora, poručuje Đuka-

nović, bježe samo oni koji su ubijeđeni da će na njima izgubiti.

– Zato sa vama želim podijeliti vrlo realan i utemeljen optimizam: koliko god bježali od izbora – pokušavaju već sad na predstojećoj sjednici parlamenta, 30. septembra, glasajući protiv inicijative za skraćenje mandata parlamentu, da kupe još koji dan svoje umišljene političke važnosti – nema to nikakvog značaja. Oni su vrlo dobro svjesni da su tokom ove dvije godine iskompromitovali svoje partije, svoje ideje, da su dokazali da su apsolutno nedorasla alternativa DPS-u i koaliciji „Za evropsku Crnu Goru“. Da su nedorasli izazovima sa kojima se suočava Crna Gora i sa kojima se danas suočava čitav svijet. Oni su propustili priliku, nakon što je i druga vlada voljom većine u parlamentu izgubila povjerenje, da predlože mandatara u Ustavom predviđenom roku i da dobiju i treću šansu – rekao je Đukanović. U nastavku svog izlaganja on je iskazao stav da misli „da smo sada na početku nove etape demokratskog razvoja Crne Gore, da su partije i politike koje su dobile povjerenje građana na izborima 30.

avgusta 2020. godine i finalno potrošile to povjerenje“. – Vrijeme je za nove izbore i vrijeme je da Crna Gora dobije politički odgovornu, kompetentnu vladu, koja će nastaviti da Crnu Goru vodi putem izgradnje građanske države, putem unapređenja međunacionalnih i međuvjerskih odnosa i putem dostizanja evropskih sistema vrijednosti. Dakle, vrijeme je da se u Crnoj Gori na vlasti opet nađe Demokratska partija socijalista sa svojim tradicionalnim koalicionim partnerima – jasan je Đukanović.

ODGOVORNOST

On je mladima poručio da mogu sebi dozvoliti u velikoj lepezi njihovih interesovanja, da politika nije važna, ali da bi to bila ozbiljna greška. I iz tog razloga svim prisutnim mladim ljudima, navode iz DPS-a, odao je poštovanje za odgovornost, jer su „uz sva druga interesovanja odlučili da se pozabave politikom i da preuzmu odgovornost za svoju budućnost, u svoje ruke“.

– Morate biti svjesni, ne samo u Crnoj Gori već svuda u svijetu da od politike zavisi kvalitet života svakog od nas. To još više dolazi do izražaja kada imate ovako nekvalitetnu politiku kakvu je Crna Gora imala tokom prethodne dvije godine. Ako nekada sebi dozvolite takvu neodgovornost da drugima prepustite da odlučuje o vašoj budućnosti biće to ozbiljna greška. Zato mislim da ste na odličnom putu da se odgovorno bavite svojom budućnošću već u najranijoj dobi i napravili ste odličan izbor da se time bavite iz partije kakva je DPS – zaključio je Đukanović. N. K.

Politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio potresa partije koje kontrolišu odlazeću

PODGORICA – Ključni akteri izazivanja najnovije političke krize su partije koje kontrolišu odlazeću vladu i njen predsjednik. Ovakav rasplet – da se blokira održavanje vanrednih izbora, te da vlada koja je izgubila povjerenje i dalje vlada, najviše i isključivo njima odgovara – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.

Vujović je, komentarišući način na koji je većina od 30. avgusta 2020. godine predložila Miodraga Lekića za mandatara –prvo verbalno, a potom pošto je istekao rok potpisima, kazao da je jasno da od ovakvog scenarija najviše koristi imaju partije koje kontrolišu odlazeću Vladu Crne Gore i njen predsjednik.

– Stoga ne čudi da su one i oklijevale, a na kraju nepotpisivanjem podrške kandidatu Lekiću u Ustavom definisanom roku, već po njegovom proteku, ključni akteri izazivanja ove najnovije krize – kazao je Vujović.

Podsjetio je da je „premijer isticao kao ključni argument da se ne glasa za pad njegove vlade uvjerenje da predsjednik može izbjeći da da mandat kandidatu stare parlamentarne većine“.

– Nešto slično što su pričali predstavnici te većine prije formiranja Krivokapićeve vlade. Da bi suzili manevarski prostor Đukanoviću, Krivokapićevu kandidaturu je pismeno podržao 41 poslanik. Stoga čudi da su oni najglasniji u tvrdnji da Đukanović neće dati mandat toj koaliciji odbili da podrže kandidaturu pismeno, u Ustavom propisanom roku, već naknadno, po njegovom isticanju. Stoga je logično zaključiti da ovakav rasplet najviše i isključivo njima odgovara. Rasplet da se blokira održavanje vanrednih izbora, te da vlada koja je izgubila povjerenje i dalje vlada – istakao je Vujović. Prema njegovim riječima, niko ne zna kako bi se ovakvo ponašanje političkih subjekata većine od 30. avgusta moglo odraziti po njih na izborima.

– Ali smatram da šaljete lošu poruku svojim biračima ako odbijate da testirate volju birača, odnosno panično bježite od izbora. Neke partije, odnosno koalicije, ne mogu da ponove rezultat sa prethodnih izbora,

Abazoviću odgovara politička kriza da dalje vladao

Predstojeći izbori u Podgorici su, prije svega, odmjeravanje snaga pred očekivane vanredne parlamentarne izbore, ali i testiranje taktika kada govorimo o načinima koaliranja. Lokalni izbori daće odgovor da li zajednička lista ima sinergetski efekat – smatra Zlatko Vujović

stoga ne čudi izbjegavanje izbora – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, predstojeći izbori u Podgorici su, prije svega, odmjeravanje snaga pred očekivane vanredne parlamentarne izbore, ali i testiranje taktika kada govorimo o načinima koaliranja. – Svaki izbori su priča za sebe. Odluka o stvaranju snažnog građanskog bloka, kojeg čine gotovo sve snage koje ne predstavljaju bivšu vladajuću većinu koja je birala vladu Krivokapića, a sada podržava Lekića, pokazuje da se produbljuje jaz između partija ko-

PODGORICA - U Crnoj Gori postoji malo političke konfuzije, ali mislim da nema rješenja koje nas ostavlja van vlasti, rekao je predsjednik Vlade u tehničkom mandatu i lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović za Gardijan. Abazović ne dovodi u pitanje da će Ura i njeni partne-

ri zadržati kontrolni udio u vladi.

– Zadržaćemo bezbjednosni sektor i spoljnu politiku, to je definitivno i to smo obećali našim partnerima u Stejt departmentu – kazao je.

On je ocijenio i da je njegova vlada oborena političkim uticajem organizovanog kri-

– Promjenljivoj parlamentarnoj smijeniti protiv Crne Gore

– Da hitno daju svoj glas za izbor sudija Ustavnog suda i tako pokažu da stvarno misle da sam prekršio Ustav. Ako bi im to potvrdio Ustavni sud, imali bi otvoren put da smijene predsjednika države – naveo je Đukanović na Tviteru.

Hitno da daju glas za izbor sudija Ustavnog suda

ocijenio da su ključni akteri izazivanja najnovijih političkih odlazeću vladu i njen predsjednik

Abazoviću odgovara politička da bi i vladao

Zlatko Vujović je, komentarišući inicijativu većine od 30. avgusta 2020. godine za razrješenje predsjednika države, kazao da se ona može posmatrati kroz dva aspekta – ili je populistička priča ili pokušaj da se na neustavan način Đukanović spriječi da obavlja funkciju predsjednika.

– Jedna varijanta je da se radi o populističkoj

je podržava Srpska pravoslavna crkva i predsjednik Vučić, i bloka koji se tome suprotstavlja. Stiče se utisak da su izbori u Podgorici, prije svega odmjeravanje snaga pred očekivane vanredne parlamentarne izbore, ali isto tako i testiranje taktika kada govorimo o načinima koaliranja – istakao je Vujović, komentarišući formiranje pokreta „Svi za naš grad“, kojeg čini osam proevropskih stranaka i jedna građanska inicijativa. Vujović je ocijenio da podgorički izbori imaju veći značaj od lokalnih jer će, kako je istakao, njihov ishod imati i veliki uticaj na vanredne parlamentarne izbore koji nas očekuju uskoro.

Na pitanje da li primjer objedinjavanja proevropskih stranaka na lokalnim treba primijeniti i na parlamentarnim izborima,

priči, čiji uspjeh u ovom trenutku nije realan, što je jasno i samim inicijatorima, zato što nemamo funkcionalan Ustavni sud i to upravo zbog njih, jer su blokirali bilo kakav dogovor o tome. Sa druge strane, možda bude i pokušaja da se stvori atmosfera gdje bi se na neustavan način Đukanović spriječio da obavlja funkciju predsjednika – dodao je Vujović.

Vujović kaže da se ne može na isti način posmatrati pristup na lokalnim u odnosu na parlamentarne izbore.

– Prevashodno zbog povlašćenih uslova koje uživaju manjinske liste. Ključno pitanje je kako će reagovati birači koji su i dalje kritični prema DPS-u, a ne žele da podrže, recimo, Uru koja im je bila izbor. Da li bi bilo bolje ostaviti tim biračima opciju u, recimo, SDP van velike koalicije. Takav pristup se nije pokazao dobrim u Nikšiću, ali jeste na Cetinju gdje su nezadovoljnii DPS-om podržali SDP –kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, Podgorica je ipak različita od drugih opština jer je na njenom čelu, kako kaže, najuspješniji gradonačelnik iz DPS-a, te i kritičari DPS-a na nacionalnom nivou nemaju veliki ot-

por da priznaju uspjehe u radu Vukovićevog upravljanja Podgoricom.

– Stoga prilično pozitivne ocjene rada Vukovića mogu uticati da i kritičari DPS-a, a koji su razočarani glasači Ure, mogu glasati za zajedničku listu. Međutim, puno je još faktora koji utiču na ishod izbora. Lokalni izbori u Podgorici će dati odgovor da li zajednička lista ima sinergetski efekat – istakao je Vujović.

Kazao je da će i druge partije testirati savezništva prije parlamentarnih izbora.

Neozbiljno govoriti „iz glave“ i na engleskom

PODGORICA - ,,Otvoreno zalaganje za regionalne inicijative, čitajte „Otvoreni Balkan“, i najava skorog pristupanja Crne Gore bez šireg saglasja, i to istog dana kada glavni, a njemu vrlo dragi promoter, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisuje sporazum o koordinisanju vanjskopolitičkih aktivnosti sa Rusijom, valjda treba da se shvati kao dodatni argument za „Otvoreni Balkan“. A to ide baš lijepo sa našom usaglašenošću vanjske politike sa EU“.

Istaknuti crnogorski diplomata Nebojša Kaluđerović prisustvovao je čak na 22 zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Nekadašnji ministar vanjskih poslova naše države i ambasador u SAD i UN ocjenjuje u analizi za Antenu M da je Dritan Abazović ostavio loš utisak na Generalnoj skupštini, jer je njegov govor bio uglavnom nejasan, improvizovan, samohvalisav i frazerski, a uz sve to i saopšten na „improvizovanom“ engleskom. Kaluđerović naglašava da se u Njujorku još jednom vidjela impresioniranost odlazećeg premijera Crne Gore predsjednikom Srbije. Ilustruje to Abazovićevom najavom skorog pristupanja Crne Gore „Otvorenom Balkanu“, izrečenom istog dana kada glavni promoter te regionalne inicijative Aleksandar Vučić potpisuje sporazum o koordinisanju vanjskopolitičkih aktivnosti sa Rusijom! Naš sagovornik ironično primjećuje kako to „treba da se shvati kao dodatni argument za Otvoreni Balkan“, te da to „ide baš lijepo sa našom usaglašenošću vanjske politike sa EU“.

svake godine okupe lideri zemalja članica da razmijene mišljenja o najvažnijim pitanjima u svijetu. To nijesu predizborni skupovi, već forumi za ozbiljan nastup u vidu sublimacije vanjske i ukupne politike zemalja članica. U izlaganju našeg tehničkog premijera Dritana Abazovića čini se da on to nije do kraja shvatio. Da ne ulazim u detalje improvizovanog govora na improvizovanom engleskom jeziku.

Utisak je loš, a evo i zašto: bio je nejasan u najvećem dijelu improvizovanih stavova, nepotrebnih sekvenci, nezasluženog samohvalisanja, ponavljanja loše sročenih fraza. Dobro je da je istakao značaj našeg „punopravnog“ članstva u NATO, a znamo da druge vrste članstva i nema, iako je to svojevremeno izbjegao da podrži u našoj Skupštini – obrazlaže Kaluđerović.

vanjske politike sa EU – ironičan je Kaluđerović. Ovaj iskusni diplomata smatra da nije prikladno govoriti o unutarpolitičkim stvarima na mjestu kakvo je GS UN, jer se one rješavaju unutar granica države, a na Generalnoj skupštini UN govori se o pitanjima od globalnog značaja.

– Potenciranje korupcije kao ‘izvora nacionalizma’, a pritom potiranje organizovanog kriminala, vjerujem da potiče iz razloga koji su svima nama jasni. Vidimo to ovih dana iz informacija koje daju mediji, a o kojima se ni glavni specijalni tužilac Vladimir Novović ne oglašava - ističe on. Kaluđerović ističe i da „niko ne može shvatiti zalaganje za slobodu medija čovjeka koji je besprimjerno atakovao na slobodne medije koji nijesu pod njegovom kontrolom“, uz konstataciju da je „jasno zašto Abazović nije učestvovao na TLN konferenciji u Vašingtonu“. Sada se, kako kaže, sa Abazovićem upoznala i svjetska javnost, a „u Ujedinjenim nacijama pamti se i notira samo ono što je rečeno za govornicom“, upozorava naš sagovornik.

I. KOPRIVICA

– Interesantno je vidjeti da zavisno od opštine do opštine više partija ima različite pristupe, odnosno ne ide se sa istim partijama u koaliciju u svim opštinama. Imaće se što analizirati poslije 23. oktobra – dodao je Vujović.

uvjeren u opstanak Vlade i spoljnu politiku“

minala nakon što je, kako kaže, ona zaustavila švercere kokaina i cigareta. Govoreći o zapljeni 1,4 tone kokaina skrivenog u pošiljci banana, Abazović ističe da je sav taj kokain išao u Zapadnu Evropu i dolazio je iz Ekvadora.

On u intervjuu za Gardijan ističe i kako smatra da pred-

sjednik Milo Đukanović predstavlja sponu između organizovanog kriminala i crnogorske politike.

– On je problem. To je moje lično mišljenje jer je on duboko umiješan u korupciju – kazao je.

On je sebe okarakterisao kao političara koji je „razveden od nacionalizma“.

– Mislim da sam, kao i novi političari koji nemaju prtljag iz 90-ih, razveden od nacionalizma. Želim da promovišem pomirenje u svojoj zemlji, ali i u regionu, kako bismo mogli da idemo dalje – rekao je lider GP Ura, uz poruku da je optimista u vezi sa Crnom Gorom. R. P.

Kaluđerović ocjenjuje da odlazeći premijer nije shvatio gdje se nalazi i kakvo je obraćanje prikladno Generalnoj skupštini UN. Dodaje da ovo nije prvi slučaj da Abazović precjenjuje sebe. I govor u UN-u bio je više po principu „hvalite me, usta moja“, nego onakav kakav bi u ovoj međunarodnoj instituciji, pred plejadom svjetskih lidera, zaista smio i trebalo da bude.

– Zasijedanje Generalne skupštine je veoma značajan događaj, sigurno jedan od najvažnijih na svjetskoj agendi, gdje se

Dodaje, osvrćući se na status Crne Gore u odnosu na Evropsku uniju, da smo „u fazi hibernacije“, a da je tome uzrok nedjelovanje izvršnih vlasti u kojima je Abazović upravo ključni čovjek. Ni pitanje „Otvorenog Balkana“ nije moglo izostati u ocjeni našeg sagovornika.

– Otvoreno zalaganje za regionalne inicijative, čitajte ‘Otvoreni Balkan’, i najava skorog pristupanja Crne Gore bez šireg saglasja, i to istog dana kada glavni, a njemu vrlo dragi promoter, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisuje sporazum o koordinisanju vanjskopolitičkih aktivnosti sa Rusijom, valjda treba da se shvati kao dodatni argument za ‘Otvoreni Balkan’. A to ide baš lijepo sa našom usaglašenošću

Priznaje da je veoma iznenađen „neukim poduhvatom“ premijera koji izlazi za govornicu bez unaprijed podrobno pripremljenog govora, kojeg spremaju njegovi saradnici!? Kaluđerović, koji je prisustvovao čak na 22 zasijedanja GS UN, prisjeća se da se u Savjetu bezbjednosti nekada i dešavalo da neki lider izađe bez pripremljenog govora. Ali, u Generalnoj skupštini je to skoro nezabilježeno.

– Govor „iz glave“ održao je, N.K.

Ranko Krivokapić sa Miroslavom Lajčakom mišljenja o političkoj situaciji u Crnoj Gori

PODGORICA - Na marginama Generalne skupštine UN u Njujorku, šef crnogorske diplomatije Ranko Krivokapić sastao se sa specijalnim izaslanikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom

– Razmijenjena su mišljenja o političkoj situaciji u Crnoj Gori, kao i razvoju događaja na Zapadnom Balkanu – naveli su iz MVP na Tviteru. R. P.

Nebojša

Populistička priča ili pokušaj da se predsjednik na neustavan način spriječi u obavljanju funkcije

Zlatko Vujović

Lajčak Krivokapić

Spoljnotrgovinski deficit možemo smanjiti izvozom struje i hrane

Smanjenje spoljnotrgovinskog deficita je trajan proces koji podrazumijeva kontinuirane podsticajne mjere države, koje se već sprovode i uvođenje novih kroz strateško planiranje, poručili su iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma. Ekonomski analitičar Predrag Drecun tvrdi da je spoljnotrgovinski deficit uzrok naše potrebe za stalnim cikličnim zaduživanjem

PODGORICA - Spoljnotr govinski deficit i uvozna zavisnost opasni su i na du gi rok, jer nas guraju ka ra stu javnog duga, a i na krat ki rok, jer ako ne mognemo da se zadužimo, može doći do pada standarda i nesta šica, saopštio je ekonomski analitičar Predrag Drecun. On smatra da bi spoljnotr govinski deficit Crna Gora mogla drastično smanjiti izvozom energije i hrane, a da bi se to ostvarilo treba izgraditi veliki energetski objekat snage 350 do 400 MW i ostvariti rast poljo privredne proizvodnje, što su, kako kaže, realni ciljevi.

- Odgovorno tvrdim da je spoljnotrgovinski deficit uzrok naše potrebe za stal nim cikličnim zaduživanjem. Međutim, spoljnotrgovinski deficit možemo posmatrati i kao posljedicu vrednosnog si stema koji dominantno deter miniše naš ekonomski sistem. Podaci će biti takvi kakvi su, i vjerujte mi ne treba se bavi ti njima, sve dok naša ekono mija ne bude ovako drastično uvozno zavisna. Mi se bavimo analizama da li je pokrivenost uvoza izvozom 15 odsto ili 17 odsto, pa kad u nekoj godini doguramo do 17,5 odsto slavi mo. To je na granici neozbilj nog i svakako neodgovornog odnosa prema državi – kazao je Drecun Pobjedi.

Rast javnog duga

Prema njegovim riječima, spoljnotrgovinski deficit i uvo zna zavisnost opasni su za Cr nu Goru na dugi rok, jer nas guraju ka rastu javnog duga. - Opasni su na kratki rok, jer ako ne mognemo da se zadu žimo, može doći do pada stan darda i nestašica. Sve dok mo žemo da se zadužujemo, nama se taj problem ne čini velikim. Ali, spirala zaduživanja plus kamate, u jednom trenutku će postati neizdrživa omča o vratu privredi i dalje snažno uticati na rast nelikvidnosti

privrede – rekao je Drecun. On je dodao da je danas ne likvidnost privrede kvanti fikovana na oko 19 hiljada privrednih subjekata, ili oko jednu milijardu eura, što je jedna petina BDP, a javni dug je, od 2014. godine do 2021. godine, porastao za nešto vi še nego 100 posto, sa 2,07 mi lijardu na 4,16 milijarde eura. – Skoro 90 odsto javnog du ga je spoljni dug, što znači da nam je manevar mnogo sužen. Sliku naše ekonomije mnogo realnijom čini jedan veoma negativni pokazatelj, a to je ukupni spoljni dug. Prema po dacima CBCG, na kraju 2020. godine ukupni spoljni dug (ne samo javni) iznosi 9,3 milijar de eura. Vjerovatno je u 2021. godini taj dug povećan za par stotina miliona eura (podaci još nijesu saopšteni), tako da

okvirno možemo govoriti da smo stranim partnerima duž ni blizu deset milijardi eura, što su dva naša BDP. Ukupni obrt novca preko RTGS i DNS je oko 15 milijardi eura godiš nje. E sad možete sagledati ko liko je golemo opterećenje na še privrede spoljnim dugom. Bojim se da je ovoliki dug mo guće vraćati samo novim kre ditima, jer naš realni sektor ne postoji – upozorio je Drecun.

Ciljevi

Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora može smanji ti uvoz i deficit u spoljnotr govinskoj razmjeni, Drecun je saopštio da mi moramo da koncipiramo ekonomi ju tako da za desetak godi na pokrivenost uvoza izvo zom bude najmanje 80 odsto.

– To ćemo postići ako bilans hrane i bilans energije učini mo pozitivnim. Jedan novi ve liki energetski objekat snage 350 do 400 MW, i rast poljo privredne, i proizvodnje hra ne su realni ciljevi. To treba da bude biznis plan svake vla de u narednom periodu. Uz to, što prije dovršiti započe te infrastrukturne projek te, pa i po cijenu novog duga, naravno na drugačiji način u odnosu na prvu dionicu au to-puta – istakao je Drecun. Njega ohrabruje poda tak da raste izvoz nekih ro ba, što, kako kaže, govori da imamo preduzetnika ko ji su shvatili, posebno u vri

Da jačamo proizvodnju

U MERT-u ne smatraju opasnom uvoznu zavisnost Crne Gore od Srbije.

– Kada je u pitanju uvozna zavisnost u odnosu na Srbiju koja je jedan od najvećih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore, ne smatramo je „opasnom“ iz razloga što se pokaza lo da su domaći preduzetnici i u situacijama ograničenja uvoza različitih namirnica iz te države uspijevali da se snabdijevaju sa alternativnih tržišta. U tom kontekstu Crna Gora treba da jača svoju proizvodnju ne samo u odnosu na Srbiju već i sva ostala tržišta kako bi trend smanjenja spoljnotrgovinskog deficita u narednim godinama nasta vio u još bržem tempu – rekli su iz MERT-a.

Predrag Drecun ističe da se zalaže da Crna Gora bude eko nomski samoodrživ sistem ,,jer to zaista može da bude“.

- Mi smo se sami odlučili za drugačiji koncept ekonomije i samo sebe doveli u ovu poziciju. Sad smo tu gdje jesmo. Ako logički razmišljamo, mi hranu moramo uvoziti, jer je ne proizvodimo dovoljno za svoje potrebe. Ako je ne uvo zimo iz Srbije, morali bismo je uvoziti iz Hrvatske, Slove nije, Njemačke, Italije, Kine, Rusije, Ukrajine, Burkine Faso, Obale Slonovače ili ko zna odakle. Vjerujem da trgovci uvoze hranu iz Srbije samo zato što je jeftinije od slične robe iz drugih država. Dakle, kad već uvozimo hranu, bolje da je uvozimo što jeftinije, ali treba sve da učinimo da hranu ne uvozimo, da svojom proizvodnjom supstituiše mo uvoz i taj cilj moramo što prije započeti da realizujemo – poručio je Drecun.

jeme korone, da se moramo okrenuti realnoj ekonomiji. – Ove pozitivne pojave mogu biti ciklične i treba sačekati da vidimo godišnji bilans. Sma tram, i to opet naglašavam da Crna Gora ima potencijal da bude neto izvoznik hrane, i neto izvoznik energije. Tom cilju treba da težimo – poru čio je Drecun.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) podsjetili su da je spoljnotr govinski deficit problem sa ko jim se Crna Gora suočava go dinama, kako zbog nedovoljne proizvodnje na domaćem trži štu tako i zbog same veličine i strukture tržišta u odnosu na države trgovinske partnere.

na takav trend posebno je uti cao izvoz električne energije koji je u sedam mjeseci uve ćan čak 159,4 odsto u odnosu na lani kao i obojenih metalaaluminijuma gdje se bilježi po većanje izvoza od 184 odsto u odnosu na prošlu godinu – re kli su iz MERT-a.

Populistički sada koštali 141 milion

PODGORICA – Populistički zakoni i mjere prethodne i aktuelne Vlade u tehničkom mandatu do sada su koštale državni budžet 141 milion eura, pokazuju podaci koji su Pobjedi dostavila ministar stva finansija i ekonomskog razvoja.

Naknade za majke sa troje i vi še djece državu za devet mjese ci ove godine koštaju 34,5 mili ona eura, šestomjesečni trošak povećanja plata profesorima i ljekarima iznosi 44,2 milio na, dok je za otpremnine bivših radnika metalskog i rudarskog sektora izdvojeno 12 miliona. Dječiji dodatak prošle godine je koštao 3,24 miliona, dok je za njega u ovoj godini opredijeljeno 27,4 miliona. Uz sve to, na (bes potrebnu) kupovinu akcija EP CG potrošeno je 15 miliona eura.

tRoŠkovi

Kako povećati BDP

Drecun je izbio podatak da je Crna Gora prije samo 110 godina imala oko milion grla sitne stoke i oko 300 hiljada grla krupne stoke. – Tvrdim da današnja Crna Gora može imati bar tri puta toliko. Uzgoj milion junadi značio bi najmanje dvije milijarde eura povećanja BDP, što bi bio rast BDP od oko 40 odsto, u odnosu na aktuelni BDP. Ovaj rast bi mogli postići za vrlo kratko vrijeme, ali ovo zahtije va veliki rad, a manje jalove politike – kazao je Drecun.

On je naveo i da su u Crnoj Gori trešnja, smo kva i jabuka skuplji od banana koje se proi zvode hiljadama kilometara daleko i prevoze hladnjačama do nas.

– Crna Gora ne proizvodi više ni kosijer a kamoli traktor, a ,,Radoje Dakić“ je proizvo dio 400 građevinskih mašina godišnje. Radi poređenja iznosim podatak da je Slovenija zemlja sa najviše traktora po glavi stanov nika. Ovo je samo mali dio onoga što bismo morali da radimo – kazao je Drecun.

Oni su podsjetili da prelimi narni podaci Monstata za se dam mjeseci ove godine po kazuju da je izvezena roba vrijedna 427 miliona eura, što je 81,6 odsto više u odnosu na uporedni period prošle godi ne, dok je uvoz bio veći 42 od sto i iznosio je 1,93 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvo zom u tom periodu iznosila je 22,2 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 17,3 odsto.

– Kada se uporede godišnji po daci o spoljnotrgovinskom de ficitu države (2021. – 17,5 od sto, 2020. – 17,4 odsto, 2019. – 16 odsto, 2018. – 15,7 odsto) stati stika pokazuje da pokrivenost uvoza izvozom iz godine u go dinu raste, što govori o tome da se deficit polako, ali sigur no ipak smanjuje. Ove godine

Paket mjeRa Predstavnici Ministarstva na vode da u godinama koje je obilježila ekonomska kriza izazvana pojavom korona vi rusa, a zatim u ovoj godini i iz bijanje rata u Ukrajini više ne go ikada se pokazala važnost smanjenja uvozne zavisnosti zemlje i oslanjanja na sopstve nu proizvodnju. -U tom segmentu posebnu ulogu imaju MERT, Mini starstvo poljoprivrede i In vesticiono-razvojni fond. MERT je u februaru ove go dine opredijelio 5,2 miliona eura kroz tri programa podrš ke, za unapređenje konkuren tnosti privrede, razvoj pre rađivačke industrije i razvoj zanatstva. Ovaj paket predviđa uvećan procenat bespovratne podrške za privredne subjek te koji posluju u manje razvi jenim opštinama, sa akcen tom na sjeverni region – kazali su iz MERT-a i dodali da je i Ministarstvo poljoprivre de donijelo cijeli set mjera u okviru agrobudžeta vrijed nog blizu 51 milion eura ka ko bi podržalo i podstaklo po ljoprivredne proizvođače.

s. PoPoviĆ

Najveći trošak država je imala za povećanje plata ljekarima i pro fesorima, kojima je na inicijativu poslanice Branke Bošnjak za rada uvećana od 1. jula ove godi ne, a startni fiskalni efekat bio je 23,5 miliona eura. Za povećanje plata rebalansom budžeta, koji je u skupštinskoj proceduri, tra ženo je dodatnih 17,4 miliona za zdravstvo, te 3,57 miliona za Uni verzitet. Početna plata ljekarima i profesorima sada je 2.000 eu ra i raste do dodatnih 50 odsto po osnovu dežurstava, dopun skog rada i časova preko norme.

Iz Ministarstva finansija Po bjedi je rečeno da će država u ovoj godini za isplatu nakna da za majke sa troje i više djece potrošiti 34,5 miliona eura. Od toga je 29,5 miliona planirano budžetom, dok je još pet milio na traženo rebalansom. Da maj ke opet primaju nadoknade, ko je je Ustavni sud 2017. ukinuo kao neustavne, tražile su Demo krate, pa od 1. aprila ove godine to pravo ostvaruje 14.935 žena. Po osnovu dječijeg dodatka, ovo godišnji izdaci države su 27,4 mi liona eura. Uvođenje dodatka predložila je većina od 30. avgu sta u martu prošle godine, dok su isplate za djecu do šest godi na počele da se realizuju proš log oktobra. Tokom tri mjeseca 2021. država je za dječiji doda tak potrošila 3,24 miliona eura. Demokrate su, međutim, „una prijedile“ taj prijedlog, pa će od ovog oktobra dodatak primati sva djeca do 18 godina, bez obzi ra na materijalni status porodice.

– Planirana sredstva od 27,4 mi liona eura odnose se na isplatu dječijeg dodatka za djecu do šest godina za cijelu godinu, kao i za djecu od šest do 18 godina počev od 1. oktobra. Od toga su za dje

Predrag Drecun

Sud potvrdio

PODGORICA - Odluka Međunarodnog arbitraž nog suda u Londonu da odbije zahtjev države Crne Gore da se otvori hotel Sve ti Stefan i Vila „Miločer“, iznenadila je samo one izmanipulisane jeftinim, karikaturalnim populiz mom bivšeg ministra eko nomskog razvoja i turizma Jakova Milatovića - po ručila je Jovanka Laličić, poslanica DPS-a.

Mulešković: korišćeni za dobijanje podrške naroda

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković sma tra da je većina zakona donijetih u prethod nom periodu bila u značajnom dijelu populi stička i isključivo za dobijanje podrške naroda.

– Jasno je da takav princip rada ne valja i pokazuje veoma neodgovorno ophođenje donosilaca odluka prema javnim finansija ma. Neki od zakona koji su usvojeni su, ne samo populistički, već sadrže i komponente diskriminacije, kao što su naknade za majke. Takvi zakoni stavljaju u nepovoljan položaj

cu od šest do 18 godina planira na sredstva za dva mjeseca četi ri miliona eura – precizirali su iz Ministarstva finansija.

Prethodna vlada odobrila je i isplatu otpremnina bivšim rad nicima KAP-a, za šta je, prema podacima Ministarstva eko nomskog razvoja, iz budžeta prošle godine izdvojeno 4,7 mi liona eura.

– Posljednji radnici KAP-a, ko ji je tada bio u stečaju, njih 291, napustili su to preduzeće u peri odu od marta do kraja jula 2021. sa isplaćenim otpremninama u visini do 18.000 eura po radniku – kazali su Pobjedi iz resora Go rana Đurovića Fiskalni efekat isplate otpremni na bivšim radnicima rudarskog i metalskog sektora je 12 milio na eura, od čega je država ove godine platila šest miliona, dok će drugu polovinu novca ispla titi tokom 2023.

– Za otpremnine bivšim radnici ma rudarskog i metalskog sekto ra stigla je ukupno 4.751 prijava. Pozitivno je ocijenjeno i ispla ćeno 1.029 rješenja, u vrijedno sti od 10.000 do 12.000 eura po radniku. U obradi je još oko 50 prijava za koje se čekaju provje re iz ostalih državnih institucija – naveli su iz MER-a.

Posljednja u nizu populističkih i krajnje upitnih fiskalnih mjera je odluka aktuelne Vlade u teh ničkom mandatu da za 15 milio na eura kupi akcije EPCG, i time državnom preduzeću obezbije

ostale građane kojima je možda ta naknada potrebnija, a ne ispunjavaju uslove iz oprav danih razloga – rekao je Mulešković Pobjedi.

On upozorava da se svi zakoni koji se odno se na određena davanja moraju dobro pla nirati i da za njihovo kreiranje moramo imati dobre baze podataka.

– Obaveza podnosilaca ovakvih inicijativa morala bi biti da ukažu odakle se naknade mogu finansirati, kao i da urade studije održi vosti takvih davanja – naveo je Mulešković.

Za novorođenčad do pet miliona eura godišnje

Jedna od populističkih mjera koju je predložila Vlada Zdravka Krivokapića je da država obezbijedi po 1.000 eura za svu novorođenčad rođenu u opštinama sa negativnim prirodnim priraštajem, te po 500 eura za djecu u opštinama sa pozitivnim prirodnim priraštajem.

Krivokapićeva vlada nije izradila zakon na osnovu kojeg bi ova mjera bila sprovedena, dok je Vlada u tehničkom mandatu obećala da će to uraditi.

Prema nezvaničnim projekcijama, za finansiranje tih naknada za novorođenčad državi će trebati četiri do pet miliona eura godišnje.

di novac za najavljenu kupovinu nikšićke željezare. Iako iz Vlade nijesu jasno rekli da će novac bi ti upotrijebljen za kupovinu že ljezare, već da će se koristiti za likvidnost, jasno je da je ovo je dan od načina da se obezbijedi politička podrška zaposlenih i njihovih porodica, bez obzira na sve ekonomske parametre koji ukazuju na neopravdanost takvog poteza.

ODGOVORNI SVI

Komentarišući rast populistič kih zakona i njihov uticaj na sta bilnost javnih finansija, Marko Sošić iz Instituta alternativa Po bjedi je kazao da polako sazna jemo koliko nas zapravo koštaju neka od zakonskih rješenja ko ja su poslanici predložili i usvo jili prošle i ove godine.

– Uglavnom ukazuju da se loše

planiralo i da su obrazloženja o fiskalnom uticaju bila površ na i netačna. Nedovoljno dobro promišljeni fiskalni uticaj zako na dovodi nas do potrebe za no vim zaduženjem, izvodi budžet iz ravnoteže i veže ruke dono siocima odluka da novac ulože na bolji način ili značajnije po mognu stanovništu koje je naj više pogođeno krizom i inflaci jom – ocijenio je Sošić, ističući da odgovornost za ovakvo sta nje snose svi.

– I većina od 30. avgusta koja je pokušala da sprovede svoja obe ćanja ne mareći mnogo koliko to košta, kao i bivša većina i partije koje je čine, koje se takođe neod govorno odnose prema budžetu kada misle da im to politički od govara i kada mogu da preuzmu zasluge kod građana – zaključio je Sošić. B. DESPOTOVIĆ

– Revanšizmom prema DPS-u, ali i prema uglednim investitorima, koji su došli u Crnu Goru prije 2020. godi ne, grobar crnogorske eko nomije, Jakov Milatović, za jedno sa svojim nadređenim Milojkom Spajićem izvršio je svojevrsnu destrukciju eko nomskog sistema Crne Go re. Tako je građanima vezana omča oko vrata, u vidu even tualnog plaćanja odštete od čak 100 miliona eura – kaza la je Laličić.

Ona dodaje da ukoliko država izgubi arbitražni postupak sa „Amanom“, koji počinje u ok tobru, šteta za državni budžet, osim novčane odštete, biće i to što je hotel već dvije godi ne zatvoren.

– Na sve to treba dodati i pri činjenu lošu reputaciju po imidž države kod potenci jalnih investitora. Usljed na mjernih opstrukcija, koju je forsirala Krivokapićeva vla da, Kraljičina plaža pretvo rena je u ruglo i vašarište. Na najljepši dio naše obale, umje sto da se dočekaju turisti sa emitivnih turističkih destina cija, ove sezone kuvao se pa sulj, pravio roštilj i širio tepih – ističe Laličić. Kako dalje navodi, samo neo dgovorna i nedobronamjerna vlast, mogla je ovako da uništi biser crnogorske obale i pro izvede moguće katastrofal ne efekte po državni budžet.

– Milatovićev amaterizam, si rovi populizam, ali i loša na mjera po pitanju nacionalnih interesa, što se ogleda upravo kroz bezobziran odnos pre ma najuspješnijim razvojnim projektima iz oblasti turizma koje je Crna Gora imala, ima će ogromne posljedice na bu dućnost naše države. Ukoliko građani budu na kraju među narodnog sudskog postupka, dužni zbog grešaka Krivo kapićevih vajnih eksperata, da plaćaju ogromnu novčanu odštetu, zahtijevaćemo prav nu odgovornost počinilaca ekonomskog zločina prema našoj državi – zaključuje La ličić. R.P. državu milion eura Rudnik uglja i uoči izbora kriju podatke o broju zapošljenih

PODGORICA - Državne kompanije, Rudnik uglja i Elektroprivreda Crne Go re već više od pola godine kriju većinu podataka o broju ljudi koje su zaposli li, a ta praksa se nastavila i nakon raspisivanja lokal nih izbora, saopšteno je iz Mreže za afirmaciju nevla dinog sektora.

Zapošljavanje po partijskoj osnovi je nastavilo da bude jedan od ključnih mehani zama za izgradnju glasač ke baze, zbog čega je MANS od najvećih kompanija koja su u vlasništvu države zatra žio pristup informaciji o bro ju novozaposlenih kadrova. Pljevaljski Rudnik uglja, ko ji je od kraja 2018. godine u potpunom vlasništvu države, odbio je zahtjeve za slobodan pristup informacijama, pro glašavajući sve vrste ugovora koje je sklopio sa novozapo slenima od početka ove godi ne za poslovnu tajnu. U svom odgovoru MANS-u, izvršni direktor Rudnika Mi lan Lekić se pozvao na in terni dokument Pravilnika o

poslovnoj tajni iako je, kako navode iz te NVO, bio dužan da sprovede Zakon o slobod nom pristupu informacijama. – Podatke o tome koliko je od početka godine podijeljeno novih ugovora krije i Elek troprivreda Crne Gore koja od početka ove godine nije odgovorila niti na jedan za htjev za slobodan pristup in formacijama o novozaposle nima koji joj je MANS uputio - navode iz ove NVO. Podaci do kojih je MANS ipak uspio da dođe koristeći Za kon o slobodnom pristupu informacijama pokazuju da je od početka ove godine u kćerki-firmi Elektroprivrede, EPCG Solar-Gradnja, po ra zličitim osnovama zapošlje no čak 493 lica. Od tog broja, najviše je dodijeljeno tako zvanih ugovora „na određe no“ i to 228, ugovora o djelu je sklopljeno 129, dok je osta tak angažovan preko agen cija za posredovanje u zapo šljavanju.

I dok su pružili podatak o broju novozaposlenih, iz uprave „Solar-Gradnje“ su

odbili da objave imena oso ba sa kojima su sklapali ugo vore, pravdajući se zaštitom privatnosti, navode iz MANS.

- Primjeri ovih preduzeća nažalost svjedoče o nastav ku pogubne prakse koju je uspostavio prethodni me nadžment, dok novi koji je isključivo sastavljen po par tijskom ključu, ne pokazuje namjeru da se sa njome pre kine. Zapošljavanje po par tijskom ključu ili takozvanoj „dubini“ jedan je od meha nizama uticaja na birače ko je je Demokratska partija so cijalista intenzivno koristila uoči svakih izbora. Nažalost, nakon političkih promjena iz 2020. godine i dalje svje dočimo besprizornom za robljavanju kompanija u dr žavnom vlasništvu, sada od nekada opozicionih partijadodaje se u saopštenju.

Iz MANS-a apeluju na ove kompanije da bez odlaganja do kraja sprovedu Zakon o slobodnom pristupu infor macijama i tražene podat ke o novozaposlenima učine javnim.

Advokat koji je kažnjen

TV Hepi nastavlja govor mržnje

PODGORICA - Članica

Savjeta Agencije za elektronske medije Andrijana Nikolić uputila je prigovor stručnim službama Agencije na još jedan u nizu, kako kaže, skandaloznih intervjua emitovanog na Hepi televiziji.

Riječ je o jutarnjem programu „Dobro jutro, Srbijo“, u kojem su učestvovali Željko Čurović, guslar i predsjednik Saveza Srba iz Crne Gore i Vesko Drašković iz Strateškog centra za vitalnost nacije.

U spornom intervjuu, emitovanom na Hepi televiziji su se, pored ostalog, mogli čuti i sljedeći navodi.

Božidar Gutić (voditelj): ,,Crnogorska nacija rođena u Jajcu. Da li može tako da se kaže?“ Vesko Drašković: ,,Očigledno da može. Čim ste vi pomenuli, da može i da neka bruka koja se

stvara, ona ima tendenciju da traje i da nije bruke, gotovo da ove Crne Gore koja pravi ovakve probleme svim normalnim ljudima, ne bi bilo. Meni taj primer koji ste vi rekli liči na vanmateričnu trudnoću. Negde su nešto hteli da izneguju, ali im nije uspelo. Od toga ne odustaju. Tako da vi u Crnoj Gori imate jedan fenomen. Mi smo svi učili da je Bog stvorio svet, samo su Crnogorci stvorili Boga. I oni su tvorci, kroz komunizam, praktično nekog Boga kojem oni služe u obliku satanizma. Sada je u Crnoj Gori doživljen taj hit da mi nismo Crnogorci samo zato što smo Srbi. A da su svi oni koji nisu Srbi i koji mrze Srbe, kandidati za Crnogorce koji se među sobom ne priznaju i koje niko neće. Verovatno je dovoljno to zlo samo po sebi da odumre, da se mi puno ne bavimo njim, nego da budemo samo oprezni i da nam ne naprave veliku štetu“.

Kako je kazala Nikolić, inicijativu je podnijela zbog intervjua koji obiluje govorom mržnje prema crnogorskom nacionalnom biću i u kojem se istorija reinterpretira u cilju uzburkavanja javnosti pred lokalne izbore 23. oktobra.

Inicijativi su se, ističe Nikolić, pridružili i ostali članovi Savjeta osim, kako kaže, neregularno izabranog predsjednika Branka Boškovića, koji je bio uzdržan i prilikom nedavnog odlučivanja o zamračenju TV Pink. Nikolić smatra da bi stručne službe AEM-a, nadležne za monitoring, trebalo da se fokusiraju na one medije koji su već bili pod sankcijama, kao što je to slučaj sa Televizijom Hepi kojoj su, odlukom Savjeta AEM-a, 8. januara ove godine, na šest mjeseci bili zamračeni formati emisije „Dobro jutro, Srbijo“, „Vikend“, „Ćirilica“ i „Poslije ručka“. R.P.

Studentu iz Crne Gore pukla arterija u Americi

PODGORICA - Dvadesetogodišnjem studentu iz Crne Gore Filipu Duloviću, koji je prije tri mjeseca radi ljetnjeg zapošljavanja otputovao u Sjedinjene Američke Države, preko Work and Travel programa, neophodna je pomoć za liječenje.

Filipu je iznenada, u utorak uveče, pukla arterija i izazvala ozbiljno krvarenje u mozgu.

– Trenutno se nalazi na intenzivnoj njezi u bolnici Mount Sinai West na Menhetnu 59 st. Pod stalnim je nadzorom ljekara i čeka operaciju mozga – navodi se u apelu za pomoć. Operacija je prilično skupa, a on će morati da ostane u bolnici u Njujorku narednih nekoliko mjeseci dok se ne oporavi i neće moći da radi.

– Svaka pomoć za plaćanje operacije i drugih medicinskih troškova koji neće biti pokriveni osiguranjem, kao i pomoć oko

Filipu neophodna pomoć za operaciju

Miloš Vukčević

njegovih svakodnevnih životnih troškova je veoma cijenjena i mnogo će pomoći da se mladi Filip oporavi – dodaje se. Cilj je da se prikupi 100.000 do-

Vukčević: Delević bio dužan da odbije

Disciplinska komisija, kaže Miloš Vukčević, nije cijenila ni iskaz pomoćnika direktora Uprave policije Dragana Gorovića, da su postojali operativni podaci policije o bespilotnoj letilici – dronu sa eksplozivom, koja je mogla da ugrozi bezbjednost helikoptera i osoba koje se nalaze u njemu

PODGORICA - Odluka Disciplinske komisije da oglasi odgovornim Igora Delevića da je počinio težu povredu službene dužnosti time što je navodno odbio da postupi po nalogu pretpostavljenog i izvrši transport sveštenstva iz Podgorice do Cetinja je nezakonita, proizvoljna, nedovoljno obrazložena, zasnovana na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešno primijenjenom materijalnom pravu – kazao je za Pobjedu Delevićev advokat Miloš Vukčević.

Čitavo obrazloženje odluke da se njegov klijent oglasi odgovornim zasnovano je, ističe naš sagovornik, na iskazu jednog svjedoka - Miodraga Bešovića, pretpostavljenog Igoru Deleviću kojem je Disciplinska komisija poklonila punu vjeru, pri tome, dodaje on, ne obrazlažući zašto to čini.

SLIJEDI TUŽBA

Sve to, podsjeća on, izostalo je i ministar je u svom iskazu, kao svjedok, jasno izjavio na pitanje punomoćnika da 5. septembra ujutro v. d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodragu Bešoviću nije saopštio vrstu letilice koja će da se koristi, datum i vrijeme polijetanja i maršrutu i svrhu leta.

– U obrazloženju rješenja/odluke Disciplinske komisije nema nijedne jedine rečenice, niti osvrta na navode odbrane da nije primijenjeno Uputstvo o načinu korišćenja helikoptera i da je izostao nalog ministra, kako je to uvijek rađeno u svim sličnim situacijama kada se koristio helikopter Ministarstva unutrašnjih poslova –ističe Vukčević.

S.VASILJEVIĆ

lara, a do sada je donirano skoro 55.000.

Filipu možete pomoći doniranjem preko platforme gofundme. N.R.

– Komisija se nijednom riječju nije osvrnula na navode odbrane da je u ovoj pravnoj stvari izostao nalog ministra shodno članovima 6 i 7 Uputstva o načinu korišćenja i upotrebi helikoptera i aviona Ministarstva unutrašnjih poslova od 15. 9. 2016. godine. Tadašnji ministar Sergej Sekulović morao je, shodno članu 6 navedenog uputstva, donijeti odluku o korišćenju i upotrebi letilice, prije svega, u formi pisanog naloga, izuzetno u slučaju hitnosti mogao je izdati i usmeni nalog koji, shodno članu 7 Uputstva, sadrži vrstu letilice, datum i vrijeme polijetanja i maršrutu i svrhu leta – objašnjava Vukčević.

Disciplinska komisija, kaže on, u obrazloženju svoje odluke nije se osvrnula ni na Operativni priručnik (Operativni postupci - helikopter), posebno na odredbe 1.4. koje u tački 11 propisuju da je vođa vazduhoplova ovlašćen i odgovoran da odbije da preveze lica ili teret koji mogu da utiču na sigurnost vazduhoplova, a lica koja se u njemu nalaze može da iskrca, a teret da istovari.

On ukazuje i na tačku 7, koju Komisija, takođe, nije pominjala u odluci, da je pilot obavezan da „odbije da obavi let ako utvrdi da postoje odstupanja od operativnog ograničenja iz propisa o osnovnim pravima u oblasti civilnog vazduhoplovstva i nadležnostima Evropske agencije za sigurnost vazdušnog saobraćaja“.

– Dakle, sve i da je tog jutra 5. septembra 2021. godine dobio nalog ili radni zadatak (za koji smo naknadno saznali da se

sastojao u tome da bude „mamac“ ili „glineni golub“ za odvraćanje pažnje), Igor Delević bio je dužan da ga odbije iz razloga bezbjednosti, jer su bili ispunjeni svi citirani uslovi iz Operativnog priručnika da odbije da obavi let – kategoričan je Vukčević.

Naglašava da Disciplinska komisija nije cijenila ni iskaz pomoćnika direktora Dragana Gorovića, da su postojali operativni podaci policije o bespilotnoj letilici - dronu sa eksplozivom, koja je mogla da ugrozi bezbjednost helikoptera i osoba koje se nalaze u njemu.

– Sve navedeno Disciplinska komisija nije cijenila i nevjerovatno djeluje da je kompletno svoje obrazloženje odluke zasnovala na iskazu jednog svjedoka Bešovića, kojem je poklonila punu vjeru, pri čemu nije uzela u obzir da je isti u svom iskazu priznao da nije dobio od ministra precizne podatke o akciji koja je trebalo da se sprovede, već je izdao nalog Igoru Deleviću da se javi Milošu Rakonjcu koji je, navodno, trebalo da mu da precizna uputstva – ogorčen je Vukčević.

On najavljuje da će u ime

Članica Savjeta Agencije za elektronske medije Andrijana Nikolić uputila prigovor stručnim službama

svog klijenta podnijeti tužbu Upravnom sudu i uvjeren je da će „nezakonito rješenje Disciplinske komisije, kako zbog navedenih nepravilnosti“, tako i brojnih drugih koje će navesti u tužbi, biti poništeno.

POLITIČKI PROCES

Piloti Aviohelikopterske jedinice MUP-a Igor Delević i Dražen Vlahović suspendovani su 6. septembra prošle godine, odlukom tadašnjeg ministra Sergeja Sekulovića, zbog teže povrede službene dužnosti.

Delević i Vlahović, kako se ispostavilo tokom disciplinskog postupka, bili su određeni da budu „glineni golubovi“ u policijskoj akciji dopremanja velikodostojnika Crkve Srbije Joanikija Mićovića i Porfirija Perića na Cetinje 5. septembra, gdje je Mićović, u Cetinjskom manastiru nasilno ustoličen, a crnogorska prijestonica u susret toj ceremoniji i tokom nje, bila, duže od četiri sata, zasuta ogromnim količinama suzavca, šok i fleš bombi.

Nekoliko hiljada Cetinjanki i Cetinjana, koje su podržali brojne građanke i građani iz ostalih gradova Crne Gore, koji su uspjeli da dođu na

Cetinje dan ranije prije nego su policijski kordoni blokirali sve prilaze prijestonici i tako onemogućili još masovniji građanski protest, bili su izloženi brutalnoj policijskoj sili. Nikada ranije nije upotrijebljena tolika količina hemijskih sredstava protiv građana, koji su gađani i zabranjenim gumenim mecima. Policajci su bukvalno lovili ljude u jezgru grada, čak su patrone ispaljivali i na po jednog čovjeka ako bi ga ugledali u nekoj od ulica koje su vodile ka Dvorskom trgu, u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira. Nalog je, očito, bio da se oko Manastira uspostavi „brisani prostor“, kako bi se građanke i građani onemogućili da iskažu protest ustoličenju Mićovića u crnogorskoj svetinji.

Akcijom policije rukovodio je pomoćnik direktora Uprave policije Miloš Rakonjac, koji je, zajedno sa svojim saradnikom, jednim od komandanata u Protivterorističkoj jedinici Petrom Kneževićem, i smislio plan helikopterskog ustoličenja Mićovića. Što je ovaj dvojac mislio o građankama i građanima koji su iskazali protest inauguraciji bjelodano jasno se pokazalo

nekoliko mjeseci kasnije kada su se u javnosti pojavili snimci Kneževićevog prepričavanja dogodovština u susret akciji na Cetinju. Na jednom od snimaka Knežević kaže: „Mi smo otišli, osvojili smo tamo Cetinje, ne osvojili nego raščistili tamo tu bagru i to završili“.

Crkveni velikodostojnici na Cetinje su prevezeni helikopterom Vojske Crne Gore i odmah po obavljenom poslu vraćeni u Podgoricu, gdje su priredili veliko slavlje. U akciji su korišćena dva vojna helikoptera.

Prema planu Rakonjca i Kneževića, trebalo je da poleti i helikopter MUP-a, ali je Delević, kao glavni pilot, procijenio da let neće biti bezbjedan ni po letilicu, ni po posadu i putnike, jer je od Dragana Gorovića, koji je bio na Cetinju, dobio informacije da se priprema napad na helikopter. S njim je bio saglasan i kopilot Dražen Vlahović, kojeg je Disciplinska komisija oslobodila odgovornosti.

Osim toga, Deleviću nije uručena pisana odluka o kakvom je zadatku riječ, niti saopšteno vrijeme, mjesto i svrha polijetanja. Komandu da podigne letilicu izdao mu je Miloš Rakonjac koji na to nije imao pravo ni po kom osnovu.

Bivši ministar Sekulović je tokom svjedočenja u ovom procesu rekao da je moguće da ne bi pokretao postupak protiv dvojice pilota da je imao sve informacije o njihovim razlozima da odbiju da podignu letilicu.

Delevićev advokat u završnoj riječi konstatovao je da je njegov klijent žrtva političkog progona i političkih nadgornjavanja, te da je čitav disciplinski proces politički montiran.

Sve što se dešavalo u susret inauguraciji Mićovića i nakon tog 5. septembra prošle godine nedvosmisleno to potvrđuje – i tadašnjoj i sadašnjoj vlasti jedini cilj je da zataškaju što se sve događalo i sakriju od javnosti brojne nezakonitosti za kojima su posegnuli, kao i činjenicu da je komandni lanac bio prekinut. Odavno je jasno da je komandu akcijom 5. septembra oko dva sata iza ponoći preuzeo Miloš Rakonjac, prema nezvaničnim informacijama, na prijedlog lidera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću ovu dvojicu predstavili kao ljude od povjerenja koji imaju plan kako da do Cetinja dopreme velikodostojnike Crkve Srbije i vrate ih natrag u Podgoricu. Istraga o ovim događajima biće otvorena i u parlamentu i čini se da je proglašavanje Delevića krivim još jedan od očajničkih poteza odlazeće vlasti da opravda zloupotrebu policije i vojske na Cetinju 5. septembra prošle godine. K. KRSMANOVIĆ

Mihailo: Vratiti Crnoj Gori ono za što su se izborili naši slavni preci i vladike

PODGORICA - Crnogorska pravoslavna crkva pokrenula je kampanju potpisivanja peticije kojom se zahtijeva ispravljanje istorijske nepravde učinjene crnogorskom narodu i državi nakon nasilne aneksije i otimanja naših svetilišta i kulturnog blaga od strane Srbije i Srpske crkve 2018. godine.

Iz CPC obavještavaju da je potpisivanje peticije proteklih dana organizovano na Cetinju uz masovan odziv, a da je pult za potpisivanje postavljen na centralnom trgu u Podgorici i u Episkopskom dvoru (Ljetnjikovac kralja Nikole) u Nikšiću.

Takođe, našim ljudima iz dijaspore omogućeno je potpisivanje peticije elektronskim putem, pa CPC zahvaljuje na podršci i velikom odzivu koji nikada, pa ni sada, nije izostao

od Crnogoraca, Crnogorki, naše braće muslimanske i katoličke vjeroispovijesti, te svih poštovalaca i prijatelja naše crkve u iseljeništvu.

– U ovim okolnostima kada se vrši asimilacija čitavog jednog naroda, usred Evrope 21. vijeka, kada su Crnogorci i Cr-

nogorke, kao i svaki lojalni građanin naše države, diskriminisani i poniženi djelovanjem aktuelnih vlasti, pozivamo vas da svojim potpisom stanete uz Crnogorsku crkvu i njenog zahtjeva da se okupirane crkve, manastiri, kulturna dobra i crkveno zemljište vrate u vlasništvo države Crne Gore. U nadi da ćemo zajedničkim naporom, s ljubavlju i odanošću jedinoj nam domovini, vratiti Crnoj Gori i njenim pokoljenjima ono za što su se kroz vjekove izborili naši slavni preci i vladike – poručio je vladika CPC Mihailo. Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković potpisala je peticiju Crnogorske pravoslavne crkve kojom se traži da se ,,okupirane crkve, manastiri, kulturna dobra i crkveno zemljište vrate u vlasništvo države Crne Gore“. R. P.

Neophodna solidarnost u osudi napada na novinarke i novinare

PODGORICA - Medijska zajednica u Crnoj Gori, bez obzira na evidentnu polarizaciju kada je uređivačka politika u pitanju, treba da bude ujedinjena u osudi svih slučajeva ugrožavanja bezbjednosti i napada na novinarke i novinare, saopšteno je iz nevladinih organizacija Interakcija i Objektiv. Istovremeno se naglašava da je potrebno konstantno podsjećati političare i visoke javne funkcionere da svojim porukama mogu da doprinesu kreiranju lošeg ambijenta u kojem funkcionišu novinarke i novinari u Crnoj Gori. – Zato je neophodno kontinuirano pozivati javne funkcionere da svojim pogrešnim porukama ne ohrabruju pojedince na loše postupke prema novinarkama i novinarima u Crnoj Gori – navodi se u preporukama za unapređenje primjene zakona koji tretiraju pitanje medijskih sloboda i bezbjednosti novinarki u Crnoj Gori. Jedna od preporuka jeste i insistiranje na primjeni međunarodnih preporuka prema kojima Vlada ima odgovornost da novinarima osigura bezbjedno poslovno okruženje. Nadležnim državnim organima (Uprava polici-

je, nadležna državna tužilaštva, sudovi) preporučuje se dosljedna i neselektivna primjena Izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore i drugih zakonskih propisa, a medijskim radnicima da prate primjenu zakonskih propisa kako bi ukazivali na eventualnu nedosljednost nadležnih državnih organa. N. K.

CPC

Dopremanje velikodostojnika Crkve Srbije, Cetinje,

Igor Delević

Vladika CPC Mihailo

ZAHTIJEVAJU ISPRAVLJANJE NEPRAVDE: Potpisivanje peticije u Podgorici

Zaštićeno samo 13 odsto kopna i jedan odsto mora

Prema Strategiji biodiverziteta EU, do 2030. godine treba da bude zaštićeno 30 odsto kopna i isto toliko mora. Zaštita ne može da bude samo „na papiru“, bez adekvatnog upravljanja zaštita prirode je nemoguća, istakla je Ana Novaković-Đurović, ministarka ekologije u tehničkom mandatu

KOLAŠIN – Zaštićena područja ne smiju biti za štićena samo „na papiru“. Uspostavljanje i proglašenje zaštićenog područja je novo dostignuće i novi kvalitet, ali to podrazumijeva obavezu i odgovornost da bude dugo ročno zaštićeno i sačuvano. Zbog toga je upravljanje ključna riječ za zaštićena područja i bez adekvatnog upravljanja, zaštita prirode je nemoguća i neodrživa –stakla je Ana Novaković-Đu rović, ministarka ekologije u tehničkom mandatu, na konferenciji „Zaštićena po dručja u Crnoj Gori – izazovi i perspektive“ koja je orga nizovana povodom sedam decenija od osnivanja prvih nacionalnih parkova u Crnoj Gori.

Ona je naglasila da od samog početka rada ove vlade, Mini starstvo na čijem je čelu na mjeravalo je da pokaže kako osim NVO sektora i ekoloških aktivista koji daju najveći do prinos zaštiti prirode u Crnoj Gori i institucije žele konač no da štite prirodna bogatstva. – Prihvatili smo inicijative ci

vilnog sektora i saglasili se da određena područja budu za štićena. Ključno pitanje je ka ko i kada da odlučimo da ne ko područje bude zaštićeno. Trenutno u Crnoj Gori ima mo 13 odsto zaštićenog ko pna i jedan odsto zaštićenog mora. Značajno širenje zašti ćenih područja tek predstoji. Kroz strategiju biodiviziteta, EU je do 2030. godine posta vila za cilj da se zaštiti 30 od sto kopna i isto toliko mora.

Po 10 odsto kopna i mora tre ba da budu pod strogom zašti tom. Ovako visoko postavljeni ciljevi potvrđuju da su zašti ćena područja najbolji nači ni zaštite prirode – istakla je Ana Novaković- Đurović, mi nistarka ekologije u tehnič kom mandatu.

Aleksandar Bulatović, pred sjednik Upravnog odbora JP Nacionalni parkovi Crne Go re, naglasio je da novo vrije me i novi izazovi zahtijevaju temeljnu analizu za pronala ženje najboljih rješenja za na ša zaštićena područja.

PODGORICA – Crna Gora je duže od mjeseca izložena sajber napadima na vladinu informatičku infrastruk turu i državne institucije. U toku je sanacija štete na državnoj mreži i serverima, dok se strahuje da opasnost od hakerskog napada još uvijek nije prošla. Posljed njih dva mjeseca zabilježe no je i više sajber napada u regionu.

Ovakav slučaj u našoj zemlji povlači za sobom mnoga pi tanja, a neka od njih su i si gurnost građana Crne Gore na internetu, koliko smo kao društvo edukovani o sajber bezbjednosti, kao i koliko dr žava radi na unapređenju di gitalne pismenosti.

Saradnica na programima Centra za građansko obrazo vanje (CGO) Milica Zindo vić kazala je za Pobjedu da ova tema, iako važna i u svije tu odavno aktuelna, kod nas praktično nije postojala u jav nom diskursu, sem sporadič nih i marginalizovanih priloga u medijima, što se uglavnom doticalo nekih slučajeva van Crne Gore.

lIčnA zAŠtItA

Ona naglašava da su upravo građani i građanke jedan od ključnih aktera u obezbjeđi vanju različitih nivoa sajber bezbjednosti.

– Naime, svako od nas, svakod nevnim aktivnostima, može doprinijeti povećanju lične za štite u sajber prostoru, ali i za štite organizacije ili instituci je u kojoj radi, pod uslovom da ima makar osnovna znanja za to – istakla je Zindović.

Kako je kazala, zabrinjava i činjenica da do sada u Crnoj Gori nadležne institucije ni jesu uradile nijednu analizu ili istraživanje stavova i per cepcija javnog mnjenja oko sajber bezbjednosti.

– Nemamo precizne podat ke, ali utisak je da je znanje o ovom pitanju na niskom ni vou. Sa ovim je povezan i još uvijek nedovoljan broj onih koji su upoznati sa postojećim e-servisima, odnosno onih ko ji ih koriste, što takođe uklju čuje određene informacije o digitalnoj bezbjednosti. Ako građani nijesu svjesni ili ne

Građani prepušteni sami sebi na

Ako građani nijesu svjesni ili ne znaju kako da koriste elektronske usluge koje su im prijeko potrebne, uz sistemsko zanemarivanje institucija da ovo pitanje adekvatno adresiraju i kroz ulaganja u finansijske, tehničke i administrativne kapacitete unutar javne uprave, onda nije iznenađenje ni nizak nivo generalne informisanosti o sajber bezbjednosti jer je mnogima ta oblast daleka. Na ovaj način, usljed nedostatka preciznih uputstava, građani se mogu osloniti isključivo na sopstvenu želju i potrebu da do njih dođu kroz različite izvore informisanja, rekla je Zindović

Povodom jubileja i 70 godina od formiranja nacionalnih parkova u Crnoj Gori, juče je bio besplatan ulazak u svaki od crnogorskih prirodnih dragulja – NP Biogradska gora, NP Durmitor, NP Prokletije, NP Skadarsko jezero i NP Lovćen

– Nacionalni parkovi ove go dine bilježe izvanredne rezul tate, što potvrđuje da se doma ćinskim odnosom i brigom stvari mogu promijeniti nabo lje. Takav pristup treba da bu de putokaz za budućnost. Tre ba održati kontinuitet dobrih odluka koje su ponekad teške sa aspekta ekonomije i soci jale, ali su dobre za opstanak i održivost zaštićenih područ ja – kazao je Bulatović.

Povodom jubileja i 70 godi na od formiranja nacional nih parkova u Crnoj Gori, juče je bio besplatan ulazak u sva ki od crnogorskih prirodnih dragulja – NP Biogradska go ra, NP Durmitor, NP Prokle tije, NP Skadarsko jezero i NP Lovćen. D. DRAŠKOVIĆ

Kada je riječ o digitalnoj pismenosti, prema riječima analitičara DFC-a Milana Jovanovića, postoji neza dovoljstvo načinom na koji se u formalnom sistemu obrazovanja tretira ovo pitanje.

– Često se može čuti da se koristi prevaziđen pristup, ali i da se nedovoljno poten cira značaj privatno-javnog partnerstva u ovoj oblasti. Činjenica koja dodatno uslo žnjava situaciju je nepre kidna dinamika evolucije i promjene sajber opasnosti, zbog toga je nezahvalno reći da je bilo koje društvo dovoljno edukovano na ovu temu - u pitanju je nepre

znaju kako da koriste elek tronske usluge koje su im pri jeko potrebne, uz sistemsko zanemarivanje institucija da ovo pitanje adekvatno adre siraju i kroz ulaganja u finan sijske, tehničke i administra

tivne kapacitete unutar javne uprave, onda nije iznenađenje ni nizak nivo generalne infor misanosti o sajber bezbjedno sti jer je mnogima ta oblast ja ko daleka – ocijenila je ona. Kada je riječ o informisano

sti građana u vezi sa zaštitom podataka na svojim nalozima, te pitanjem da li dovoljno vje što koriste dostupne alatke ko je im garantuju bezbjednost, Zindović ističe da ni o ovom pitanju ne postoje empirij ski podaci.

– Vrijedi konstatovati da gra đani i građanke Crne Gore ostaju uskraćeni za eduka tivne sadržaje, promo mate rijale, obuke, kampanje i bilo kakve osmišljene strateške na

kidni kontinuirani proces učenja – poručio je on. Analitičar DFC podsjeća da je dvostepena autentifikacija metod koji se koristi da kori snik potvrdi svoj identitet u dva koraka, prije nego mu bude omogućeno da pristupi sopstvenom nalogu i ohrabruje sve građane da koriste ovu metodu kako bi povećali stepen zaštite ličnih podataka.

- Na primjer, da bi se pri stupilo nalogu, potrebno je da korisnik posjeduje dvije odvojene informacije – kao što su lozinka i poruka sa kodom za pristup – što sprje čava bilo koga ko posjeduje samo lozinku da neovlašće

no pristupi nalogu. Nakon unošenja šifre, od korisnika se traži da potvrdi svoj iden titet još jednim korakom (npr. na mobilni telefon stiže poruka koja sadrži kod koji treba unijeti ili se koristi neka od aplikacija poput Google Authentificator). Dvostruka autentifikacija se naknadno podešava za svaki nalog gdje je podržana, recimo na Gmail, Tvitter, Facebook–precizirao je. Na osnovu svega prethodno rečenog, kako je istakao Jovanović, neophodno je organizovati intenzivne kampanje i treninge, a od obrazovnih institucija se očekuje da izmijene svoje

programe i doprinesu osnovnom obrazovanju u ovoj oblasti.

– Kreiranje specijalizovanih multidisciplinarnih progra ma u oblasti sajber bez bjednosti na svim nivoima obrazovanja bi obezbijedilo školovanje stručnjaka koji će kasnije biti nosioci sajber bezbjednosti na nacional nom nivou. Vlada bi trebalo da predloži nacionalne zako ne, politike i strategije u cilju regulisanja sajber prostora i zaštite kritične infrastruktu re – rekao je on.

Deficit stručnog kadra je evidentan, a evidentiran je i Strategijom sajber bez bjednosti od 2022. do 2026,

Sa konferencije u Kolašinu

KOLAŠIN: Poruke konferencije „Zaštićena područja u Crnoj Gori – izazovi i perspektive“

Digitalna (ne)pismenost i dalje problem jer država

m.babović

Milica Zindović

prepušteni na internetu

Jovanović: Fokus treba staviti na društvene mreže

Analitičar Digitalnog forenzičkog centra Milan Jovanović kazao je za Pobjedu da je potrebno, kako bi ostali zaštićeni od sajber prijetnji, da svi korisnici budu svjesni prijetnji i da povedu računa o svojim aktivnostima na internetu. – Bez obzira na kontinuirano povećanje broja korisnika interneta u Crnoj Gori (trenutno oko 521.000 – penetracija 83 odsto stanovništva), ne postoje sistematični podaci o njihovom korišćenju interneta, iskustvima i upoznatošću sa rizicima od zloupotrebe i iskorišćavanja. Takođe, nije bilo mnogo preventivnih kampanja za podizanje svijesti i iniciranje zaštite djece i odraslih na sistematičniji način. Dakle, tom pitanju nije posvećena odgovarajuća pažnja od strane nadležnih – napominje Jovanović. Prema istraživanju UNICEF-a u Crnoj Gori, roditelji nijesu dovoljno svjesni rizika kojima su njihova djeca izložena na internetu niti imaju dovoljno digitalne pismenosti da bi kontrolisali svoju djecu, savjetovali ih i pomogli im da koriste internet na bezbjedniji način.

- Nešto preko 90 odsto populacije koja koristi internet to čini svakog dana ili skoro svakog dana, što dodatno povećava potrebu rada na podizanju digitalne pismenosti kod građana. Kako sve veći broj kompanija, usluga, a ubuduće očekujemo to i za demokratske procese, migriraju onlajn, građani koji nemaju vještine digitalne pismenosti rizikuju da budu u nepovoljnom položaju kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, državnim uslugama i mogućnostima za zapošljavanje, obrazovanje i građansko učešće – kazao je on i dodao da poseban fokus treba staviti na društvene mreže budući da 65 odsto građana svakodnevno ili više puta nedjeljno koristi mreže (istraživanje javnog mnjenja DFC 2022).

Ipak, kako je kazao, važno

pore institucija da im približe ovu oblast. To kod većine rezultira ili nekorišćenjem ili pogrešnim korišćenjem alatki za sajber zaštitu – rekla je saradnica na programima CGO.

Na ovaj način, usljed nedostatka preciznih uputstava, prema njenim riječima, građani/ke se mogu osloniti isključivo na sopstvenu želju i potrebu da do njih dođu kroz različite izvore informisanja.

- Onda kada se desi problem,

u kojoj se navodi da Crna Gora ne posjeduje adekvatne mehanizme za detektovanje sajber prijetnji, kao ni mehanizme za dovoljno brz odgovor, odnosno oporavak od sajber napada.

– Strategijom je predviđeno da se, u odnosu na ovu, do 2024. godine za deset odsto povećaju izdvajanja iz budžeta za razvoj sajber kapaciteta za Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB), Ministarstvo odbrane (MO), Ministarstvo javne uprave (MJU), Ministarstvo vanjskih poslova (MVP), Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Upravu policije (UP), Forenzički centar, CIRT - kazao je Jovanović.

U planu je i da se formira Agencija sa sajber bezbjed-

kao sada, stižu određene smjernice o zaštiti, ali u nekim slučajevima to može biti kasno, a svakako se na tome mora raditi kontinuirano - precizirala je ona.

STANDARDI

Društvo u cjelini, kako je navela Zindović, nije u dovoljnoj mjeri edukovano o sajber bezbjednosti. Ona, između ostalog, ističe problem nedostatka obuke.

nost. Budući da se oko 95 odsto sajber bezbjednosnih incidenata dogodi kao rezultat ljudske greške, akcionim planom Strategije predviđeno je da do 2026. godine 15 odsto zaposlenih u javnoj upravi prođe obuku sajber bezbjednosti.

-Problem je multidisciplinaran, stoga je neophodan identičan odgovor. Aktuelna situacija je ukazala na neophodnost i značaj obrazovanja na ovom polju i izdizanje digitalne higijene na svim nivoima. Svi činioci društva jedino jasnim, pažljivim i preciznim koracima u tom smjeru mogu da omoguće postojanje bezbjednog i stabilnog sajber prostora. – zaključio je Milan Jovanović za Pobjedu.

- Ponavljam da bi ove standardizovane mjere i prakse morale doći od nadležnih institucija, a na tome se nije radilo.

Samo se reaktivno djelovalo kada se osjete negativne posljedice sajber napada. Takođe, u našem obrazovnom sistemu ovo pitanje gotovo da ne postoji, a na onim nivoima na kojima je i zastupljeno to je vrlo oskudno i bez kontinuiteta – poručuje Zindović. Ipak, ono što ohrabruje je podatak da je Vlada Crne Gore usvojila novu Strategiju o sajber bezbjednosti za 2022-2026.

– Nadamo se da su neke lekcije iz ove posljednje situacije naučene. Strategija ima dio i oko edukacije o sigurnom korišćenju informaciono-komunikacionih tehnologija u svakodnevnom životu i poslovanju, te kreiranju ambijenta u kome građani, privreda i državni sektor postaju zaštićeni od negativnih posljedica sajber prijetnji i napada, kojima je Crna Gora trenutno izložena

– dodaje Zindović.

Na pitanje koliko građani znaju o dvostrukoj zaštiti naloga na platformama koje koriste, saradnica na programima CGO kaže da je to samo na nivou lične percepcije i iskustva, jer empirijskih podataka nema. – Utisak je da dosta onih koji čak i imaju dvostruku zaštitu

naloga (2FA) nijesu svjesni te činjenice ili ne znaju kako bi takvu zaštitu iskoristili. Neinformisanost i nekorišćenje 2FA, iz različitih razloga, nije samo kod nas problem, već i u mnogim drugim državama. Suštinski je uzrok tome, po mom sudu, neadekvatno komuniciranje važnosti ovakve zaštite i prednosti koje ona pruža korisnicima - ocijenila je ona. Govoreći o tome koliko država radi na unapređenju digitalne pismenosti, Zindović smatra da je Crna Gora preduzela određene korake, ali da ima još mnogo toga da se uradi na tom polju. - Često se digitalna pismenost svodi na osnovno umijeće korišćenja IT opreme i elementarno funkcionisanje na internetu, komunikacije na društvenim mrežama i slično. Međutim, da bismo dobili epitet digitalno pismene nacije, neophodno je izaći iz okvira bazičnog praćenja digitalnih sadržaja na internetu u domen ozbiljnije informatičke pismenosti, ali i pojačati korišćenje digitalnih tehnologija u privredi, u komunikaciji sa organima javne uprave, sa bankama, i u sektoru obrazovanja – naglasila je Zindović i dodala da smo trenutno daleko od dostizanja takvog ni-

je naglasiti da su profili na društvenim mrežama postali svojevrsni javno-privatni lični dnevnik.

– Svaki klik, svaka interakcija, pretraga, skinuta aplikacija, sve ostavlja digitalni trag i pomaže da dio naših ličnih informacija dođe do određene baze podataka – koga zanima može istražiti temu biznis modela društvenih mreža. Ono što za nama ostaje jesu informacije – lične, koje sami podijelimo, ali i one koje nesvjesno ostavimo, poput našeg „ponašanja“ na nekom vebsajtu – upozorava analitičar DFC-a. Jovanović upozorava da sve ono što građani podijele na internetu nikada nije u potpunosti privatno.

– Čak i aplikacije za razmjenu poruka, kao što su Whatsapp ili Facebook Messenger nijesu u potpunosti pouzdane. Zbog toga je jako bitno da građani poštuju dva glavna postulata – prvi: nikada ne dijeliti značajne lične informacije (u bilo kom formatu) putem društvenih mreža i drugih online alata komunikacije – istakao je on i napomenuo da nikada ne treba otvarati linkove i mejlove koji stižu sa nepoznate adrese.

Jovanović posebno izdvaja standardne mjere zaštite i sigurnosti na internetu kao što su: zaključavanje (telefona i računara); kvalitetna lozinka; redovno ažuriranje operativnog sistema i aplikacija; dvostruka autentifikacija naloga; enkripcija; pravljenje rezervne kopije; antivirusna zaštita. Nemojte se povezivati na javne i nezaštićene Wi-Fi mreže, a ukoliko to uradite, koristite VPN. Prekrijte kameru ukoliko je ne koristite, jednostavno nalijepite traku preko objektiva kamere, jer je kameri moguće pristupiti sa udaljene lokacije. Koristiti sigurne internet pretraživače, poput Brave ili Tor i korisne ekstenzije za dodatnu zaštitu privatnosti pri pretraživanju.

Samo jedan odsto javnih službenika prošlo obuku

U Sajber strategiji za period 2022 – 2026. navedeno i da je samo jedan odsto zaposlenih javnih službenika prošao obuku na temu sajber bezbjednosti. Akcionim planom strategije predviđeno je da do 2026. godine taj broj bude povećan na 15 odsto državnih službenika.

– Kako bi se obezbijedio efikasan i funkcionalan mehanizam u oblasti sajber bezbjednosti koji će omogućiti otkrivanje i odbranu od sajber prijetnji i napada, neophodno je da postoji razvijena svijest na najvišem upravljačkom nivou o značaju održivog alociranja potrebnih sredstava za snaženje operativnih, ljudskih i tehničkih resursa nadležnih resora za sajber bezbjednost – piše u dokumentu.

voa digitalne pismenosti, a da su razlozi za to brojni.

DIGITALIZACIJA

– Prije svega, Crna Gora nema razvijene infrastrukturne kapacitete u ovoj oblasti. Određeni napredak jeste postignut, ali ulaganja ostaju minimalna. Takođe, mora se jačati pravni okvir u domenu digitalizacije, dok su hitno potrebne promjene unutar obrazovnog sistema kako bi se nove generacije digitalno opismenjavale, te proizvodili novi IT kadrovi koji će biti nosioci digitalne transformacije u Crnoj Gori. Između ostalog, neophodan je i rad na jačanju sistema e-uprave, koji pruža brojne usluge građani-

ma/kama Crne Gore, ali problemi nastaju kad dođe do (ne) korišćenja ovih servisa. Nedovoljna upoznatost, nedovoljno korišćenje i nepoznavanje prednosti e-usluga, te slabo povjerenje u njih, samo su neki od problema koji se moraju promptno adresirati. Još jedan od razloga je podozrenje građana/ki da koriste ove servise, a što je opet posljedica slabog informatičkog obrazovanja – jasna je ona. Ulaganje u obrazovni sistem na svim nivoima, a konkretno u domenu digitalizacije, je ulaganje u budućnost države, zaključila je Milica Zindović u razgovoru za Pobjedu.

Jovana RAIČEVIĆ

Društvo nije dovoljno edukovano o sajber bezbjednosti

Milan Jovanović

Dokazi o crnogorskom nasljeđu

Crkva Srbije, odnosno Srpska pravoslavna crkva, nema istorijsko-pravni, a to će reći ni imovinski, kontinuitet u Crnoj Gori prije 1918-1920. godine. Ona nije ni pravni ni istorijski, niti na bilo koji drugi legalni i juridički relevantni način, sljedbenik, sukcesor, nasljednik nekadašnje viševjekovne autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. SPC nije gradila, niti je mogla graditi, podizati, finansirati, crkve i manastire u Crnoj Gori do kraja 1918, niti su oni bili njena svojina i oni nijesu bili u njenom posjedu do polovine 1920. godine, jer u Crnoj Gori ona do tada nije ni postojala.

Današnja Crkva Srbije, odnosno SPC i njene eparhije, zapravo, ekspoziture i filijale u Crnoj Gori, nemaju, niti su ikada imale, pravno valjani, legalni i legitimni, istorijski, ustavni i zakonski osnov sticanja svojine nad pravoslavnim crkvama i manastirima i crkvenom imovinom u Crnoj Gori, sagrađenom i nastalom do kraja 1918, odnosno, preciznije, do sredine 1920. godine.

ISTORIJSKI IZVORI

U monografiji ,,Pedeset godina na prestolu Crne Gore 18601910“, objavljenoj u slavlje i čast jubileja 50 godina vladavine knjaza Nikole I Petrovića Njegoša i proglašenja Knjaževine Crne Gore za Kraljevinu (tu monografiju je uredio dr Lazar Tomanović, istoričar, predsjednik Vlade Crne Gore, i ona je štampana u Kraljevskoj crnogorskoj državnoj štampariji na Cetinju 1910), između ostalog, navodi se na strani 108 - kada se nabrajaju podignuti i obnovljeni hramovi u Crnoj Gori od 1860. do 1910. godine – da je u naselju Rubeža kod Nikšića 1894. godine, podignut hram, odnosno Crkva Svetog evanđeliste Luke Crkvu Svetog Luke u Rubežima podigli su stanovnici Rubeža, iz raznih bratstava, njih ondašnjih 30 domova (kuća), koji su se u Rubeže doselili iz Katunske nahije. Vjersku jurisdikciju nad tim hramom imala je u doba Knjaževine i Kraljevine Crne Gore autokefalna Crnogorska crkva - Mitropolija crnogorska - Pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Dvije godine

Crkvu Svetog Luke podigli su stanovnici Rubeža, iz raznih bratstava, njih ondašnjih 30 domova (kuća), koji su se u Rubeže doselili iz Katunske nahije. Vjersku jurisdikciju nad tim hramom imala je u doba Knjaževine i Kraljevine Crne Gore autokefalna Crnogorska crkva - Mitropolija crnogorskaPravoslavna crkva u Crnoj Gori. Dvije godine nakon gradnje nju je osveštao poglavar i kler pravoslavne autokefalne Crnogorske crkve Crkva Svetog Luke

nakon gradnje ona je osveštana od strane poglavara i klera pravoslavne autokefalne Crnogorske crkve.

O osveštavanju Crkve Svetog evanđeliste Luke u selu Rubeža sagrađenoj 1894. godine, izvještava, kratkom informacijom, list „Glas Crnogorca“, Cetinje, broj 46. od 11. novembra 1895. godine, na strani 2, u članku čiji je autor potpisan-učitelj L. P. Jovanović. On saopštava da je mitropolit Mitrofan Ban 6. novembra 1895. godine otišao u Rubeže i osveštao Crkvu Svetog evanđeliste Luke. Autor-izvještač u tom smislu konstatuje: „6. ov. mj. u 8 sati bilo je osvještenje crkve u Rubeže kod Nikšića“.

OSVEŠTAVANJE

Više podataka o tome nalazimo u drugom istorijskom izvoru. Naime, o osveštavanju crkve u naselju Rubeža kod Nikšića, podignute 1894. godine, pisao je i list „Prosvjeta“, (to je u stvari bio zvanični časopis Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova Knjaževine Crne Gore, iako se nazivao listom), koji navodi da je tu crkvu osveštao mitropo-

lit Mitrofan Ban sa sveštenstvom 6. oktobra 1895. godine (datum je drugačiji od pisanja „Glasa Crnogorca“).

„Prosvjeta“ o tome događaju i svečanom činu konstatuje sljedeće: „Sjutri dan 6. ov. m. bilo je osvećenje novopodignute crkve u Rubežu, na sjevero-istočnoj strani Nikšića. Ovu je crkvu podiglo trideset kuća doseljenika iz raznijeh bratstava Katunske nahije, a posvećena je sv. Evanđelistu Luki. Crkva se odlikuje svojom skromnom ljepotom, da se čovjek diviti mora, kako je tako mala općina kadra bila ovako lijepu crkvicu podići. Poslije osvećenja šljedovao je objed, na kome je prisutno bilo oko 100 osoba iz Nikšića i okoline. Po-

slije mnogijeh lijepijeh zdravica, koje su na ovome objedu izgovorene, neki prisutni gosti dali su skromne priloge, među ovijema je g. Mato Čepa, trgovac, priložio za istu crkvu zvono; iguman župski otac Teofan Đoković, priložio je jednu kadionicu, a Vaso Zlatar jedan srebrni krst. Na ovijem prilozima u ime općine zahvalio priložnicima g. serdar Filip, kao i g. Mitropolitu, što ih je počastio svojom arhijerejskom posjetom. Iza ovoga g. Mitropolit sa pratnjom odavde okrene put Manastira Ostroga radi crkvenijeh građevina i manastirskog uređenja“, piše „Prosvjeta“. (,,Prosvjeta“, list za crkvu i školu, uređuje kancelarija Mini-

Navedenu crkvu nije gradila, podizala, donirala, nansirala Srpska pravoslavna crkva iz prostog razloga i istorijski provjerenog i utvrđenog fakta zato što tada ona nije postojala u Crnoj Gori. Ona nije podignuta na zemljištu koje bi bilo „svojina“ tada nepostojeće crkve u Crnoj Gori. Navedenu crkvu sagradilo je mjesno stanovništvo, koje se tu naselilo iz Katunske nahije nakon oslobodilačkih ratova 1876-1878. godine i integrisanja Nikšića u sastav međunarodno priznate države Knjaževine Crne Gore

starstva prosvjete i crkvenih poslova, sveska X, oktobar 1895, str. 544-545).

Crkvu Svetog evanđeliste Luke u naselju Rubeža kod Nikšića, ergo, podiglo je svojim radom, trudom, pregnućem, materijalnim, novčanim i drugim sredstvima domicilno, lokalno stanovništvo, za svoje vjerske, običajne, tradicijske, kulturno-civilizacijske i druge duhovne i praktične potrebe i obrede.

Navedenu crkvu nije gradila, podizala, donirala, finansirala Srpska pravoslavna crkva iz prostog razloga i istorijski provjerenog i utvrđenog fakta – zato što tada ona nije postojala u Crnoj Gori. Ona nije podignuta na zemljištu koje bi bilo „svojina“ tada nepostojeće crkve u Crnoj Gori. Navedenu crkvu sagradilo je mjesno stanovništvo, koje se tu naselilo iz Katunske nahije nakon oslobodilačkih ratova 1876-1878. godine i integrisanja Nikšića u sastav međunarodno priznate države Knjaževine Crne Gore.

PITANJE SVOJINE

Stoga, hram u Rubežama, o kome je riječ, ne može biti u

svojini Srpske pravoslavne crkve, odnosno, njenih eparhija u Crnoj Gori, niti njoj kako taj, tako ni drugi mnogobrojni drugi hramovi, bogomolje podizani do 1918. u Crnoj Gori pripadaju i ne mogu biti njeno vlasništvo.

Crnogorska crkva je ukinuta nakon velikosrpske i srbijanske okupacije i nasilne aneksije Crne Gore 1918. Njene hramove i imovinu od 1920. zaposjela je bespravno, silom i poretkom državne vlasti i moći novonastala „Ujedinjena Srpska pravoslavna crkva Kraljevine SHS“ i to posredstvom svoje novonastale eparhije u Crnoj Gori i njenog aparata i kadra.

Crnogorski Dvor i Vlada u egzilu su, od 1918. do 1920. i kasnije, izričito bili protiv toga da se autokefalna Crnogorska crkva ,,ujedini“ sa ostalim pravoslavnim crkvama u novonastaloj državi KSHS, odnosno da se ona pripoji Pravoslavnoj crkvi Kraljevine Srbije i novonastaloj tzv. ,,Ujedinjenoj SPC KSHS“.

Ovom prilikom hoću istaći, a u navedenom kontekstu, sljedeće istorijske i pravne činje-

Piše: Novak ADŽIĆ

Nikšića

nasljeđu

nice:

- da nakon 1918. godine, po Ustavu i zakonima države Crne Gore, niti po pravnom poretku autokefalne Crnogorske crkve (Ustavu njenog Svetog sinoda iz 1903. i Ustavu pravoslavnih konsistorija 1904...), svojina nad crkvama i manastirima u Crnoj Gori nije ustavno, zakonsko i crkveno-pravno validno prešla u svojinu „Ujedinjene Srpske pravoslavne crkve KSHS“, nastale 1920.

Ona nije prešla u svojinu novonastale SPC nijednim valjanim pravnim poslom, koji reguliše način sticanja svojine: niti po sili zakona ili po samom pravu (de lege lata, ipso iure), niti putem bilo kojeg i kakvog ugovora ili akta o nasljeđivanju, testamentarno (putem zavještaja), niti putem ugovora o prodaji, kupovini, poklonu, zamjenjivanju, a još manje odlukom nadležnih vlasti Kraljevine Crne Gore, a svakako ne nikada odricanjem od prava svojine i njenog prenošenja na drugoga od zakonskog i stvarnog titulara, imaoca, nosioca tih prava.

– Na drugoga se ne može prenijeti više prava od onih koje titular sam već ima. Tako da ni Crnogorska crkva, koja je vjekovima bila autokefalna, sve i da je bila (a nije bila) vlasnik, već samo zakoniti držalac, plodouživalac i upravljač pravoslavnim crkvenim hramovima, i da je to mogla i htjela, (a po propisima crnogorske države i same crkve nije mogla sve i da je htjela), prenijeti svojinu koji ni sama imala nije nad istim objektima i drugim crkvenim nepokretnostima, jer je za takvo nešto u pogledu otuđenja crkvenih dobara bilo neophodno odobrenje ili saglasnost, odnosno odluka Države i suverene državne vlasti Kraljevine Crne Gore i njenog suverena.

A takvo odobrenje niti je ikada traženo od strane nosioca svojinskih prava, niti je dato ikada od strane nadležnih ustavnih i zakonskih faktora Kraljevine Crne Gore. To pravo nije imala pa time ni tražila, a logično time niti je i ikada dobila Crnogorska crkva, u vrijeme nekanonskog i nasilnog njenog pripajanja Pravoslavnoj crkvi u Kraljevini Srbiji i novonastaloj Ujedinjenoj SPC KSHS, u procesu koji je trajao 1918-1920, odnosno do 1922. godine kada je Carigradska patrijaršija izdala tomos o priznavanju novostvorene Srpske pravoslavne patrijaršije.

Porfirije je opasniji od Vučića i više ne krije što misli

PODGORICA - Istoričar Dragan Markovina izjavio je da je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije „opasniji“ od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ocijenio da ne treba isključiti mogućnost da Porfirije postane Vučićev neprijatelj.

Posljednje prijetnje predsjednika Rusije Vladimira Putina nuklearnim ratom uznemirile su većinu lidera zemalja EU, ali ne i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji to „ne vidi kao glavni problem“. Na pitanje novinara ima li Hrvatska plan u slučaju da dođe do nuklearnog rata, predsjednik Milanović u intervjuu za Autonomija.info kaže da Hrvati nijesu Poljaci, da nijesu upali u Ukrajinu, niti su donosili ključne odluke. ,,Ušli smo u NATO s primarnim ciljem da nas Amerikanci zaštite od barbarizma i opasnosti iz Beograda. Dakle, niti nas se pita, niti dodatno sudjelujemo“, kazao je predsjednik Hrvatske.

Hrvatski istoričar Dragan

Markovina podsjeća da predsjednik Milanović u svojoj posljednjoj političkoj fazi, onoj koja počinje momentom izbora za predsjednika države, gotovo da ne krije da je na strani desničarskog populizma u Evropi, te da gaji stanovite simpatije spram Vladimira Putina, Viktora Orbana i Milorada Dodika. Izuzetak je, kaže Markovina za Autonomiju, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koga hrvatski nacionalisti ne podnose. Kada je riječ o regionu, hrvatski predsjednik „samo u Crnoj Gori radi razliku: dosljedno

drži stranu evropskim i prozapadnim političkim snagama“.

O Porfiriju kaže da je ,,opasniji“ od Vučića ,,zato što je obrazovan i zato što je, posebno u Zagrebu, naučio manipulirati ljudima koje je u izvjesnom smislu lako zavesti“.

- Relativno je mlad i zna da će, za razliku od Vučića koji će jednom ipak otići sa vlasti, na tom mjestu ostati do kraja svog života. Moć koju ima dovela je do toga da više nema potrebu da krije što misli. Čuli ste šta je, uoči održavanja Europrajda, govorio o LGBT populaciji, kako se ponašao na Cetinju prilikom ustoličenja Joanikija, koliko je odlikovanja podijelio ljudima poput Milorada Vučelića i sl. Porfirije je najbolji izraz postratnog srpskog nacionalizma; predstavlja ga bolje i preciznije čak i od Vučića. Vučić je bio dio rata, bio je ministar krajem devedesetih, znamo što je govorio; za razliku od njega, Porfirije je simbol novog doba. Zahvaljujući Porfiriju, Vučić bi mogao doživjeti sudbinu Vuka Draškovića - poručuje Markovina. N. K.

Krajnja desnica očekuje pobjedu pod budnim okom Evrope

RIM - Italijani odlučuju da li će izabrati prvu krajnje desničarsku vladu od Drugog svjetskog rata na izborima koji se sa pažnjom prate širom Evrope.

Đorđija Meloni vodi krajnje desnu partiju Braća Italije i njen je cilj da postane prva premijerka u istoriji zemlje, u koaliciji sa druge dvije desničarske stranke.

Ona je ublažila imidž koji je prati i ne voli da je povezuju sa italijanskom fašističkom prošlošću.

Do 19 časova je izlaznost bila 52 odsto, što je slično izborima prije četiri godine, a u Rimu su primijećeni dugački redovi ispred biračkih mjesta.

Glavni protivkandidat Melonijeve je Enriko Leta i dolazi sa lijevog centra, glasao je u glavnom gradu, dok je njen saveznik sa desnice Mateo Salvini glasao u Milanu. Ove godine 2,6 miliona ljudi ima pravo prvi

put da glasa, dok je 4,7 miliona onih koji to pravo mogu ostvariti u inostranstvu.

Izlazne ankete će biti objavljene po zatvaranju birališta, a rezultati će stići nekoliko sati kasnije.

Posljednjih godinu i po dana Italiju vodi vlada jedinstva pod Mariom Dragijem, naširoko poštovanim bivšim direktorom Evropske centralne banke. Đorđija Meloni je jedna od rijetkih lidera partije koji su odbili da učestvuju u vlasti.

Glavni zadatak Dragijeve vlade bio je da izgura reforme dogovorene kao dio paketa grantova i pozajmica Evropske unije u vrijednosti od 200 milijardi eura.

Vlada je pala u julu i Meloni sada traži da se te reforme revidiraju u svjetlu nove energetske krize. Govorila je i o potrebi za većim naporima kako bi se „branili“ nacionalni interesi Italije u EU. Nije ni čudo što mnogi evropski lideri pažljivo prate izbore.

Oštre reakcije na potpisivanje plana konsultacija ministarstava spoljnih poslova Srbije i Rusije

KIJEV - U gradu Kupjansku na prvoj liniji čuje se konstantno granatiranje, a crni dim podiže se s druge strane rijeke Oskil, koja i dalje odvaja ukrajinske od ruskih snaga.

– Kiša trenutno svuda otežava upotrebu teškog naoružanja. Možemo koristiti samo asfaltirane puteve. Trenutno zbog težine kretanja zbog vremenskih uslova ciljamo njihova oklopna vozila, skladišta oružja i grupe vojnika – rekao je ukrajinski komandant Roman Malina i poručio da će iza Rusa ostati samo njihova tijela.

Ukrajinske vlasti objavile su da je u masovnoj grobnici u oslobođenom Izjumu pronađeno ukupno 447 tijela. Još prije nekoliko dana objavljeno je da su na nekim tijelima pronađeni tragovi koji upućuju na mučenje. Nekim ubijenima su ruke bile vezane, a neki su bili vezani i oko vrata.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o odlaganju djelimične mobilizacije za redovne i vanredne studente.

U dokumentu se navodi da se odlaganje mobilizacije odobrava redovnim i vanrednim studentima koji pohađaju na-

stavu po državnim programima srednjeg stručnog i visokog obrazovanja u državnim obrazovnim i naučnim organizacijama i oni koji prvi put stiču obrazovanje odgovarajućeg nivoa, prenosi Tanjug.

Putin je 21. septembra objavio djelimičnu mobilizaciju, a biće mobilisani građani sa vojnim činovima redova i narednika mlađi od 35 godina, mlađi oficiri do 50 godina i viši oficiri do 55 godina.

U rusku vojsku biće mobilisano ukupno 300 hiljada rezervista.

Izjave koje stižu iz Kremlja o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja su „apsolutno ne-

prihvatljive“ i Kijev neće dozvoliti da se ostane na tome, izjavio je juče ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba – Pozivamo sve nuklearne sile da sada progovore, jasno stave do znanja Rusiji da takva retorika dovodi svijet u opasnost i da se neće tolerisati – napisao je Kuleba na Tviteru. Sergej Bratčuk, portparol vojne komande oblasti Odesa, kazao je da je administrativna zgrada u centru Odese pogođena tri puta. Jedan je dron oboren od strane ukrajinske protivvazdušne odbrane. Nema prijavljenih žrtava.

R. P.

Fon Kramon: Signal za EU da zamrznemo pristupne pregovore Beogradu

BEOGRAD - Šefovi diplomatije Rusije Sergej Lavrov i Srbije Nikola Selaković potpisali su juče u Njujorku plan konsultacija ministarstava spoljnih poslova dvije zemlje za naredne dvije godine, objavio je MIP Srbije.

Plan je potpisan na marginama 77. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a ministarstvo je na Tviteru objavilo video snimak potpisivanja i razmjene dokumenta koji je, sudeći po snimku, potpisan u prostorijama ruske misije pri UN. Oštre reakcije stižu iz Evropske unije. Izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo ola fon Kramon komentarisala je potpisivanje plana konsultacija ministarstava spoljnih poslova Srbije i Rusije za naredne dvije godine i ovaj sporazum nazvala „ozbiljnim skandalom“.

– Ovo je ozbiljan

skandal. Usred bijesnog rata, ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije potpisuje plan buduće saradnje sa ruskim agresorom. Ili je to možda samo signal za nas da zamrznemo pristupne pregovore u EU, jer ulazak u EU ne ide preko Moskve - napisala je na Tviteru Fon Kramon. I Vladimir Bilčik, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, naveo je da kao veliki pobornik bilo kakvih koraka na evropskom putu Srbije smatra da je vijest o planiranim konsultacijama između Srbije i Rusije veliki udarac za proces pridruživanja Zapadnog Balkana.

Vipro- Ukrajinu,

– Budimo jasni – Rusija se mobiliše da napadne Ukrajinu, državu kandidata za EU, Rusija napada proširenje EU – napisao je Bilčik na Tviteru reagujući na potpisivanje „Plana konsultacija između ministarstava spoljnih poslova Srbije i Rusije za period 20232024“ u Njujor-

ku.

Dragan Markovina

Dvjesta četrnaesti dan ruske invazije Ukrajina oslobađa teritorije

Žestoke borbe ne jenjavaju

Viola fon Kramon

Đorđija

PODGORICA – Poetika koja uspijeva da dokuči naj tananije emocije, rezono vanje i refleksija izvornosti naše zbilje, osobeni autor ski pečat - filmski su jezik kojim godinama unazad komunicira srpski reditelj Srdan Golubović. O tome najbolje govore njegova ostvarenja „Apsolutnih sto“, „Klopka“, „Krugovi“ i „Otac“, čiju su verifikaciju dali kako publika, tako i međunarodna kritika.

Golubovića je u Podgoricu ovog puta doveo Džada film fest, a kako je kazao na počet ku razgovora za Pobjedu, za ovaj grad ga, prije svega, ve zuje sjećanje na oca i reditelja Predraga Golubovića - Svaki put kada dođem po svetim vrijeme mjestima ko ja me na njega sjećaju. Danas sam otišao do gimnazije u ko joj je učio, uvijek je to emotiv no putovanje kroz ulice i grad u kome je odrastao. Na uglu Njegoševe i Vučedolske je ži vjela moja baba, sa kojom sam odrastao. Za mene je Podgori ca važna tačka mog života. Ve zuju me i brojni prijatelji ko je imam ovdje. Usadio sam u sebe osjećaj da je to moj grad. Ne kao Beograd i ne u toj mje ri, ali jedan prostor koji je uti cao na to ko sam ja sada – ka zao je on.

POBJEDA: Iako je premi jerno prikazan još 2006. go dine, Vaš film „Klopka“ dio je selekcije i ovogodišnjeg dijela Džada festa. Pored trajanja i neospornog kva liteta, šta je ono što Vas po sebno veže za ovaj film?

GOLUBOVIĆ: Svaki film ko ji sam napravio, a nijesam ih mnogo snimio, vežu me za taj period života, oni su slika mojih interesovanja, zrelosti, unutrašnjih nemira koji su mi

Živimo u zemljama provincijalnih kultura

Moji su filmovi vrlo vezani za motiv oca. Bio sam veoma mlad kada je moj otac umro, imao sam 21 godinu. Do skoro, praktično do ostvarenja „Otac“, nijesam bio svjestan da se svi filmovi koje radim bave tim motivom, dijalogom koji i dalje vodim sa svojim ocem – kazao je Golubović

POBJEDA: Uprkos pande mijskim okolnostima i film „Otac“ je imao sjajan festi valski život. Da li Vam je ostao žal što, uprkos neos pornom kvalitetu, nije bio srpski kandidat za Oskara?

se tada dešavali. „Klopka“, sa druge strane, me veže i za sa radnju sa Nebojšom Glogov cem. To je bila naša prva sa radnja. Film „Apsolutnih sto“ krenuli smo da snimamo 2000. godine, prije pada Miloševića, a bio je moj bunt, bijes, vrisak, pokušaj da se taj svijet u ko me živimo promijeni. Tako je „Klopka“ bila i vrsta razočara

POBJEDA: Kakav je pogled na crnogorsku kul turnu scenu? Što se tiče kulturne ovdje, nijesam toliko ali jesam filmskom Jako mi je drago se opet stvara poslije skoro godina u kojima se ništa nije dešavalo, tokom kojih je poneki film bio čisti incident. Ne znam da li je od 1991. do 2011. napravljeno pet-šest filmova u Crnoj Gori. To je nevjerovatna stvar kojom će istoriografija da se bavi. Možda i jedini slučaj u Evropi da je jedna zemlja zapustila važnu oblast u kul turi iz koje su izašli Živko Nikolić, Vlatko Gilić i mnogi drugi. Mnogo se radujem što se to promijenilo, što su se pojavili mladi autori, koji su veoma dobri i imaju ogroman potencijal. Meni se najviše sviđaju Ivan Salatić, Ivan Marinović, Nikola Vukčević, Marija Perović, Dušan Kasalica, Ivan Bakrač... oni su različitih generacija, što je veoma dobro. Ali čini mi se da generacija na čelu sa Sala tićem i Marinovićem donosi novi duh crnogorskog filma iz koga bi moglo da se desi nešto zanimljivo. Ne znam koliko je ovdje kulturna javnost svjesna važosti činjenice da je Salatićev prvi film bio u zvaničnom programu Vene cije. Ogromna stvar za jednu malu zemlju, znak da je to jedan umjetnički prostor otvoren ka svijetu. Nije jedini, pomenuo sam i Marinovića koji je postigao sjajan uspjeh sa prvim filmom, koji ima drugačiju poetiku, i koji novim filmom nastavlja u tom duhu, a ne sumnjam u njegov uspjeh. To su iskoraci koje bi trebalo da ovdje politička i kulturna elita podrži. Ako ne bude sluha i podrške, neće biti uspjeha koji bi mogao da se postigne.

nja što ono za šta smo se bori li nije ispalo kako smo mislili. Svijet za koji smo vjerovali da će toga dana, kada se promije ni sve, biti potpuno različit, na žalost, nije bio drugačiji koli ko smo mislili. Film je nastao po romanu Nenada Teofilo vića, ali je bilo presudno moje osjećanje u tom periodu – sva kog dana u novinama su izlazili oglasi za pomoć djeci za opera cije u inostranstvu, što i danas postoji. Ali u tom trenutku to je za mene bila paradigma tog vremena, apsurd borbe da ži vimo u normalnoj zemlji. Sa radnja sa Nebojšom bila je ne što što me uvelo u dugi proces rada sa glumcima, koji se po slije ponovio u „Krugovima“, a posebno u „Ocu“.

POBJEDA: Je li za ovako ja ku storiju bila važna i odlič na glumačka ekipa koja ju je iznijela?

GOLUBOVIĆ: Pitanje rada sa glumcima, ono što sam iz gradio tada sa Nebojšom, a i u „Apsolutnih sto“ sa Vukom, je povjerenje. Ako postoji srž i tajna rada, to je povjerenje. To mi je najdraži segment rada na filmu. Scena na kraju „Klopke“ u kojoj Glogovac govori Nata ši Ninković šta se sve desilo, jedina je u mojoj karijeri koju sam snimio samo u dva kadra, svaki po jedan dubl, bez po navljanja. Nije bilo planirano da se Nebojša rasplače, a to se desilo. Kada se završio kadar, koji je veoma dugo trajao, po gledao sam u ekipu a većina od njih je plakala. Bio sam ma lo sumnjičav, jer su suze uvi jek varljive, stvar su trenut ka u kome se emocija dogodi. Tada sam prišao Nebojši i re kao: „Možda je ovo greška, ali je najsavršenija greška na svi jetu“. Tako je nastala ta scena.

GOLUBOVIĆ : Žao mi je, naravno, ali o tome više ne razmišljam. Žao mi je bilo zato što mislim da je taj film mogao da veoma dobro promoviše srpsku i regionalnu kinema tografiju. Naravno, nikad ne znamo koji bi mu bio krajnji domet, ali mi se čini da je mo gao da ostavi neki trag. „Otac“ je dobro prošao na festivali ma, uprkos tome što je nakon nekoliko dana od beogradske i berlinske premijere, krenula pandemija. U Berlinu je pro dat i u nekih 30-ak zemalja ši rom svijeta, a u nekima od njih je, nakon pandemije, dobio bioskopski život, ali u mno gima nije.

POBJEDA: U građenju ovog ostvarenja da li je pozadin ska linija, odnosno praće nje jednog istinitog doga đaja u kojem se otac bori za svoju djecu, koju mu je odu zeo Centar za socijalni rad, bila donekle i opterećujuća okolnost?

GOLUBOVIĆ: Mislim da mi je veće opterećenje bilo kada

su „Krugovi“ u pitanju. Taj cio događaj, priča oko Srđana Aleksića je zaista komplek sna i kontroverzna. Bilo je tu svašta, pa i različitih tumače nja. To mi je bilo jako teško, ni jesam krenuo da se bavim tim filmom dok nijesam bio sigu ran šta ta priča zapravo jeste. Poslije višemjesečnog istraži vanja shvatio sam da je moje tumačenje istinitosti te priče zaista tako. U „Ocu“ sam kre nuo od onog što se zaista do godilo, ali smo od trenutka kada Nikola (otac) kreće na putovanje otišli u potpunu fik ciju. Trudio sam se da film ko ji je istinit bude slika stvarno sti, i u jednom trenutku pređe u ono što je poetska stvarnost, odnosno istina.

POBJEDA : Nakon svega, uspjeli ste da aktuelizuje te temu koju obrađuje, te i doprinesete borbi ,,malog“ čovjeka protiv sistema. Da li Vam je kao umjetniku, ali i čovjeku, i ovo bio jedan cilj do kog ste željeli da dođete?

GOLUBOVIĆ: Nedavno je preminuo Žan-Lik Godar ko ji je govorio da je film moć no sredstvo klasne i političke borbe, što mislim da je tač no. To nije jedina i najvažni ja strana filma, ali on ima oba vezu da kao umjetnost koja je najbliža širokoj publici posje duje svoju vrstu društvenog i političkog angažovanja. Dra go mi je što je film pomogao Đorđu Joksimoviću da vrati djecu. To je trajalo mnogo du že nego što su svi mislili, ali je film je sigurno doprinio. Ka da sam počeo da radim „Oca“ plašio sam se da on ne odmo gne, da u stvari ne učini da se lokalni moćnici još više zai nate, da počnu da mu se sve te. Međutim, to se nije desilo i pokazalo se da film ima moć da kreira vrstu javnog i druš tvenog mnjenja koje nikome nije prijatno, koje može da bu de uznemirujuće, da opomi nje. Čini se da, između ostalog, to jeste smisao onoga što radi mo. Ako ne vjerujemo da dje lima, koja pravimo, ne može mo da promijenimo društvo u

INTERVJU:

UMJETNOST MORA BITI ANGAŽOVANA: Srdan Golubović

Kadar iz filma

Generacija na čelu sa Salatićem i Marinovićem nosi novi duh crnogorskog filma

Život je najbolja inspiracija

zemljama kultura Mi živimo u specifičnoj stvarnosti, turbu lentnom svijetu u kome je zbilja najčešće zanimljivija od filmova koje pravimo. Baveći se umjetnošću, mi moramo da trčimo za tom stvarnošću, da pokušavamo da je sti gnemo. Ona je na momente potpuno nadrealna. Filmski umjetnici, a i književnici, moraju neprestano da je oslušku ju. Sa druge strane, najbolja tradicija jugoslovenskog filma, a prije svega crnog talasa, bazirala se na filmovima koji se zasnivaju na stvarnosti. Jedan od najvećih scenarista te epohe Gordan Mihić bio je novinar crne hronike, a iz tog iskustva je kasnije crpio scenarije koje je pisao. Život je naj bolja inspiracija. Balkan je zanimljiv prostor, koji ima svoju vrstu specifičnosti, a ona daje posebnost i drugačiji ton tim umjetničkim djelima.

nom na scenska prilagođenja.

- Trudili smo se da, uz likove i osnovnu ideju, zadržimo sve ,,sokove“ kojima obiluje fanta stični roman Ognjena Spahića.

kome živimo bar malo, onda i ne treba da se bavimo time.

POBJEDA: U Vašoj reditelj skoj poetici ni protagoniste ni antagoniste ne oslikavate kao karakterno crno-bijele ljude. Takođe, iako u njima nema klasičnih „hepiend“ krajeva, ne šalju beznadež nu sliku uprkos tematici ko ju obrađuju. Da li je poruka da može ili će biti bolje ona koja, u krajnjem, želite da iskomunicira sa publikom?

GOLUBOVIĆ: U principu, najčešće se bavim običnim ljudima koji se nalaze pred nekim strašnim životnim iza zovom, gurnuti na ivicu po nora – egzistencijalnog, mo ralnog... Pred njima su izbori koji njihov život određuju za uvijek, a to su dramske situa cije u koje volim da stavljam svoje junake. Valjda razmiš ljajući kako bih se ja u nekim situacijama ponašao, te po stavljajući sebi pitanja koje su granice mog etičkog i eg zistencijalističkog stava pre ma životu. Uvijek je film ra zračunavanje sa sopstvenim demonima. Moji su filmovi vrlo vezani za motiv oca. Bio sam veoma mlad kada je moj otac umro, imao sam 21 go dinu. Do skoro, praktično do ostvarenja „Otac“, nijesam bio svjestan da svi filmovi koje ra dim se bave tim motivom, di jalogom koji i dalje vodim sa svojim ocem. Čovjeka uvijek lični motivi tjeraju da zaroni u nešto što mu je nepoznato i što mora da istražuje. Nijesu ti moji filmovi toliko različiti koliko je način na koji sam im pristupao bio drugačiji. U tim temama nema ni „hepienda“, ali ni beznađa. Postoji nešto što je nada da svijet oko nas može da bude bolji. Vjerujem da umjetnost treba da provo cira, uznemiri, ali i ponudi vjeru da može da bude bolje.

POBJEDA: Da li je film, kao i umjetnost, moguće posma trati odvojeno od politike i da li je uticaj elite jači na ideološkom ili nekom dru gom planu?

GOLUBOVIĆ: Film i da hoće

ne može da bude u eskapizmu, on je refleksija stvarnosti. Ka da govorimo o tim intelektual nim elitama, to jeste problem ovih prostora. To je ta razlika u odnosu na bivšu Jugoslavi ju – lokalne intelektualne eli te su bile beznačajne u odno su na taj veliki prostor. Danas često baš one određuju neku vrstu kulture politike i duha jedne sredine i imaju privi legiju da iznose šta je dobro, a šta nije. To vodi u provinci jalizaciju kulture i umjetno sti koja je dosta česta kod nas. Jugoslavija zbog veličine nije mogla da bude zemlja provin cijalne kulture, a nažalost ove sad naše zemlje sve pomalo je su. Veliku zaslugu za to imaju kulturne elite koje, pokušava jući da sačuvaju svoju pozici ju u društvu, nijesu u stanju da vide svijet oko sebe. Zato su za nas važni strani festivali, na ša lokalna razmišljanja tamo ne prolaze.

POBJEDA: A postoje li dru gi uticaji?

GOLUBOVIĆ: Politički uticaj postoji. Na sreću, još uvijek ne toliko jak, jer postoji i solidar nost među ljudima koji stva raju filmove, svi imamo ide ju da pravimo dobre filmove. Ipak, postoji i uticaj, pritisci, potreba da se kroz neku vrstu nacionalnih i tema koje idu uz dlaku vlasti dođe do provin cijalizacije. Umjetnici mora ju da budu hrabri, da bez ob zira na posljedice svoju stvar

istjeraju. Svako ko do kraja svoju umjetničku viziju gura, na kraju će da uspije. Ne znam nijedan sjajan scenario koji na kraju nije snimljen. Svaki dobar projekat nađe svoj put, ali je na umjetnicima da budu istrajni, da vjeruju u to, i da ne pristanu da budu marionete neke političke igre. Ne može umjetnost da se stvara kada si ,,isprljan“. Važno je ostati bi strog pogleda sa mogućnošću da možeš da kritikuješ. Kada uđeš u političko ,,kolo“ teško je da kritikuješ stvarnost oko sebe, a ako sebi oduzmeš to pravo, ne znam šta onda mo žeš da radiš.

POBJEDA: U Srbiji je tre nutno vidljiva hiperpro dukcija TV sadržaja. Da li sve to prati i kvalitet? Uz gred, Vi se pripremate da radite jednu seriju, pa šta ona tematizuje i otkud po treba da se oprobate u ovoj formi?

PODGORICA - Probe za predstavu „Pod oba sunca“, u režiji Borisa Liješevića, koju je prema istoimenom romanu Ognjena Spahića dramatizovala Stela Miš ković, ovih dana se odvijaju u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Predstava će premijerno biti izvedena sljedećeg mjeseca.

Glavne uloge su povjerene Srđanu Grahovcu i Varji Đukić, a u predstavi igraju i članovi ansambla „Zetskog doma“: Jelena Laban, Jeli ca Vukčević, Marija Maša Labudović, Goran Vujović i Vule Marković

Liješević je rekao da je „Pod oba sunca“ priča našeg vre mena i naših prostora.

- To je priča kolektivnog sje

ćanja generacija koje pamte veliku zemlju u kojoj smo ži vjeli i njen raspad, koje tako đe svjedoče ovom novom vre menu, a koje te slike raspada nose cijeli život kao neku ko lektivnu traumu – rekao je re ditelj i dodao da je riječ i o inti mnim pričama junaka, pošto komad gotovo ,,bergmanov ski“ govori o veoma složenim međuljudskim odnosima, o ljudima kojima postaje tije sno u sopstvenoj koži.

- Već nekoliko sedmica radimo u predivnom pozorištu Zetski dom, sa divnom ekipom koju čine izvanredni crnogorski glumci raznih generacija i ve oma sam zadovoljan i srećan zbog toga - kazao je Liješević. Autorka dramatizacije Stela Mišković naglasila je kako su intervencije na romanu bile neznatne i odnosile su se uglav

U tom smislu smo i monološku formu koja je zastupljena u ro manu zadržali u dramatizaci ji, tako da naše scene zapravo proističu iz naših monologa i tvore jedinstven scenski do življaj – objasnila je Mišković. Varja Đukić smatra da se na sceni Kraljevskog pozori šta Zetski dom rade najbolje predstave.

- Mislim da će ovo vjerovatno biti jedna od značajnijih pred stava, s obzirom na to da je ri ječ o domaćem piscu, o do maćem dramskom djelu, ali i o jednoj vanrednoj temi ko ja je negdje prećutana, a koja nas sve i dalje opsijeda - ocije nila je Đukić. Dodaje da je rad zanimljv, odgovornost velika, te da očekuje kako će publika prepoznati da predstava „Pod oba Sunca“ jeste pomak u na šem pozorišnom životu.

Scenografiju potpisuje Janja Valjarević, kompoziciju Ni na Perović, a kostimografi ju Lina Leković. Asistentki nja režije je Nina Martinović Roman „Pod oba sunca“ Spa hić je stvarao po pozivu Kra ljevskog pozorišta Zetski dom, a objavljen je 2020. godine. Bio je i u finalu izbora za NIN-ovu nagradu. D. E.

Najčešće se bavim običnim ljudima koji se nalaze pred nekim strašnim životnim iza zovom, gurnuti na ivicu ponora – egzistencijal nog, moralnog...

GOLUBOVIĆ : Napravljen je veliki pomak kada je kvali tet serija u pitanju, ima tu za nimljivih stvari. Ali mi se čini na toliki kvantitet i ulaganje, kod nas se nije desio kvalitet koji sam očekivao. Ne posto ji nijedna serija za koju mogu da kažem da je u umjetnič kom smislu blizu onome što su najbolji evropski projekti. Žao mi je zbog toga, jer je po stojala mogućnost da se na prave izuzetne stvari. Ali kao da je cijela produkcija ostala zadovoljna nekim nivoom i kvalitetom koji je, u odnosu na potencijal glumaca, reditelja i pisaca, mogao da bude veći. Ja ću prvi put da radim seriju, ne sa željom da to ispravim, nemam ambiciju da se razra čunavam sa neki drugim ne go sa svojim željama i ambici jama. To će biti mini-serija od šest epizoda. Neću je sam re žirati – ja ću raditi tri epizode, a preostale moji bivši studenti.

Ušao sam u to na malo druga čiji način u odnosu na filmove. U njih sam ulazio sa ogromnim pritiskom, fatalizmom, ludač kom energijom. Ovdje uživam u procesu koji je sličan, a dru gačiji, prvi put sebe stavljam u poziciju da se igram, da poku šam neke stvari koje sam že lio a nijesam imao priliku. Ne vjerujem da ću da nastavim da snimam serije, ali je ovo ava nutra koja mi trenutno prija. Svetlana VIŠNJIĆ

PODGORICA - Autorski projekat Branka Kovače vića, poznatog pozorišnog alternativca, pod nazivom „Muzej voštenih figura“, biće izveden večeras u 20 sati u sali Dodest. Projekat je koprodukcija KIC-a „Budo Tomović“ i Pozorišne trupe „Preporodilište“. Stari prijatelji Alfredo i Robert, ljudi sa periferije bitisanja, tra že i nalaze privremeni smje štaj u napuštenom suterenu muzeja voštenih figura u jed nom gradu. Tokom detaljnog pospremanja prostora prona đu vrijedan predmet. Oni se za taj predmet bore izvodeći zna ne i neznane oblike takmiče nja pokazujući pritom svijetle i tamne strane ljudske prirode. Poslije uspješne dvomjesečne evropske turneje ponovo će po dgoričkoj publici ispričati svo ju „istinitu“ priču navedenu u sižeu. Uloge u predstavi su po vjerene Draženu Miliću i Lju bu Kaličaninu, a izbor muzike, scenografiju i kostime je osmi slila trupa. Predstava je posve ćena istaknutim crnogorskim pozorišnim stvaraocima, Do destovcima Slobodanu Mi latoviću i Džoniju Hodžiću. D. E.

PODGORICA - Poljska re diteljka Agnješka Žulevska i njen film „Silent land“ po bjednici su u takmičarskoj selekciji ovogodišnjeg, sed mog, Džada film festivala za najbolji debitantski film i najbolji debitant režiser. To je jednoglasno odlučio žiri u sastavu Milorad Milinković, Nikola Vukčević i Nada Vu kčević. Reditelj Milorad Milinković kazao je da su svi filmovi u ta kmičarskom dijelu bili izvr sni, ali da se „Silent land“ iz dvojio od ostalih, navodi se u saopštenju organizatora. Ka ko Žulevska nije mogla da pri sustvuje uručenju nagrade, vi deo-linkom se obratila publici i zahvalila žiriju što je njen au torski film pobijedio. Ona je dodala da je film „Silent Land“ priča o tome kako zatvaramo oči pred bolom drugih i o tome kako djelić nepažnje može da

vam promijeni život iz korije na. Nagradni fond u iznosu od 2.000 eura je obezbijedila Uni versal Capital banka a u njeno ime obratila se Jelena Đurović i kazala kako je bilo zadovoljstvo biti prija telj ovog projekta koji je sada već tradicionalno postao kul tni filmski festival u Crnoj Gori. - Imamo dužnost i odgovornost aktivno učestvovati u našem društvu, doprinositi poboljša nju uslova života, a podrškom Džada film festivalu podržava mo dalji razvoj ne samo kultu re i umjetnosti, nego i privrede, čineći naše okruženje boljim i uspješnijim – rekla je Đurović. Uručenjem nagrada u subotu je završen takmičarski dio festi vala, a juče je u okviru progra ma Džada junior, posvećenog najmlađima, u Dječjem parku prekoputa Kliničkog centra Cr ne Gore prikazan film „Encan to“. R. K.

Dio

„Muzej Ljudi periferije bitisanja

Kako bi rasteretili prebuki ranost pojedinih osnovnih škola u glavnom gradu Mi nistarstvo prosvjete planira osnaživanje infrastruktur nih kapaciteta, odnosno rekonstrukciju, adaptaciju i proširenje objekata tih škola.

- Ove godine planiramo da u budžet unesemo rekonstruk ciju i adaptaciju osnovnih ško la u Podgorici koje su najviše prebukirane – ,,Oktoih“, ,,Vla do Milić“, ,,Pavle Rovinski“, ,,Radojica Perović“ i ,,Štampar Makarije“ – najavila je državna sekretarka u Ministarstvu pro svjete Maša Stevović

Osnovna škola ,,Oktoih“ dogradnju pet osnovnih škola

Ove godine planiramo da u budžet unesemo rekonstrukciju i adaptaciju osnovnih škola u Podgorici koje su najviše prebukirane – ,,Oktoih“, ,,Vlado Milić“, ,,Pavle Rovinski“, ,,Radojica Perović“ i ,,Štampar Makarije“ – najavila je državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Maša Stevović Agencije

Marketinška agencija ,,Link creative studio“, u čijoj orga nizaciji se održava 7. izdanje Džada film festa, sa prijate ljima festivala, kompanijom Epson iz Hrvatske, kompa nijom G3Spirits i Moto klubom „Familija“, organizovala je humanitarnu akciju pod sloganom ,,DžFF 4 kids“. U okviru te akcije Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore poklonili su opremu za gledanje filmova - pro jektor, laptop i zvučnike, u želji da mališanima olakša bo ravak i liječenje na Institutu.

Direktor Instituta za bolesti djece dr Velibor Marić zahvalio je organizatorima festivala na brižnoj misli o najmlađima i dir ljivom poklonu, istakavši da, uprkos tome što se svi zaposleni u Institutu zaista trude da boravak mališanima u bolnici bude što prijatniji, on je za njih i dalje jako stresan.

PREBUKIRANOST

Ističući da 13 odsto škola u Cr noj Gori pohađa 70 odsto uku pnog broja đaka, ona pojaš njava da je to jasan pokazatelj kolika je centralizacija u našoj zemlji i koliko migracija sta novništva predstavlja ozbiljan problem, naročito u Podgorici. Osnovna škola ,,Oktoih“, koja broji blizu 1.900 đaka, a u ko joj se nastava odvija u pet smje na, je jedna ali ne i jedina škola u gradu, koja posljednjih godi na muku muči kako da usposta vi normalno odvijanje nasta ve. Iskorišćeni su svi prostorni kapaciteti, a nakon intenzivne komunikacije resornog mini starstva sa Savjetom roditelja i upravom škole, zajednički je zaključeno da je usljed neostat ka prostora jedini način orga nizacije nastave bio da se ona odvija u pet smjena.

- U OŠ ,,Oktoih“ 2006. godi ne dograđene su četiri učioni ce. Mi kao Ministarstvo naila zimo na taj problem, jer su oni tada iskoristili maksimum koji

je prostornim planom omogu ćen, odnosno dostigli su mak simum izgrađenosti. Postoji susjedna parcela kod školskog dvorišta na kojoj je moguće iz graditi 1.560 kvadratnih me tara i to je pravac u kojem sada djelujemo – kazala je Stevović. Ona naglašava da problem OŠ ,,Oktoih“ nije usamljen, s obzi rom na to da nije jedina škola u Podgorici u kojoj se nastavu izvodi u više od dvije smjene. - U OŠ ,,Milorad Musa Bur zan“ nastava se odvija u če tiri smjene, baš kao i u škola ma ,,Vlado Milić“ i ,,Sutjeska“, a u školama ,,Štampar Maka rije“ i ,,Pavle Rovinski“ u pet smjena. Uz škole u primorskim opštinama, koje takođe imaju određene problema prilikom organizacije nastave, to je na ša realnost – kazala je držav na sekretarka u Ministarstvu prosvjete. Roditelji djece koja pohađaju

OŠ ,,Oktoih“ protestovali su vi še puta zbog ovakve situacije. ČEKANJE

Predstavnica Savjeta roditelja te škole je nedavno za Pobjedu izjavila da su roditelji veoma nezadovoljni zbog toga što pri vremena rješenja postaju traj na, a nema konkretnog rješava nja problema. Poručuje da se roditelji sa time neće pomiriti, već da očekuju od Ministarstva prosvjete da hitno reaguje, da zajedničkim snagama sa Glav nim gradom i privatnim predu zećima pokrene dogradnju već ucrtanog objekta u okviru OŠ ,,Oktoih“, koji je planiran DUPom Zabjelo na UP 13. Podsjeća mo da su se roditelji učenika koji ove godine pohađaju treći razred OŠ ,,Milorad Musa Bur zan“ protivili tome da njihova djeca idu u školu poslijepod ne i zahtijevali da im se omo gući da pohađaju nastavu uju

tro. Uprava škole im je izašla u susret, ali su zato učenike dru gog razreda prebacili u posli jepodnevnu smjenu. I direk torica Osnovne škole ,,Pavle Rovinski“ više puta je isticala kako je u njihovoj školi ove go dine upisano dva odjeljenja vi še nego prethodne, a ništa bo lja situacija nije ni u školama Preko Morače i Bloku šest. U posljednjih dvadesetak godi na u gradu je izgrađen veliki broj zgrada, u koje se doselio veliki broj stanovnika, ali po slije izgradnje OŠ ,,21. maj“ na Draču (izgrađena 2010. godi ne) izgrađena je samo jedna os novna škola - ,,Novka Ubović“ u Tološima, koju nije finansi rala država, već donirala kom panija Bemax i porodica Ubo vić. Izgradnja novog objekta OŠ ,,Vladimir Nazor“ u Masi nama trebalo je da počne pri je pola godine, ali od obećanja se nije daleko odmaklo. I. M.

- Koliko god su i sa roditeljima ovdje, ali van svoga ambijenta, znate da je to poseban stres. Hvala vam puno što mislite i što osjećate da treba neko da pomogne djeci da im bude ljepše vrije me koje, na žalost, moraju da provedu ovdje – kazao je dr Marić. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Vladimir Obradović zahvalio je organizatorima akcije na tome što su prepoznali važnost ovakvih gestova, odnosno što su omogućili mališani ma da se u Institutu osjećaju maltene kao kod kuće. H. P.

U Igračkoteci i Razvojnom centru Udruženja Roditelji ove sedmice osnovci će razvijati liderske vještine, samopouzdanje i pronalaziti kon struktivne načine rješavanja proble ma, a biće organizovano i onlajn pre davanje za roditelje na temu nasilje na društvenim mrežama.

Danas u 19 sati biće održana edukativna radionica ,,Pametnim koracima do cilja“, koja je namijenjena djeci od sedam do 11 godina. Osmišljena je na način da kod djece razvije samopouzdanje, liderstvo, vještine

rješavanja problema, upravljanja novcem, komunikaciju sa svijetom koji ih okružu je i kreativnost, kako bi od malih nogu po stavili temelje svog uspjeha.

- Mališani će kroz razgovor i igru jačati svo je vještine. Imaće priliku da na zabavan i interaktivan način postave individualne ciljeve, korake za njihovo ostvarenje, raz mišljaći o mogućim preprekama i načini ma za njihovo prevazilaženje. U fokusu će biti i navike koje su im neophodne da istra ju. Biće ohrabreni da slobodno izražavaju svoje mišljenje, saslušaju ideje drugih i da o tome razgovaraju na konstruktivan na

čin, jačanjem samopouzdanja. Radionicu će voditi psihološkinja Marija Boljević Broj mjesta je ograničen na 12 – najavili su iz Udruženja Roditelji.

U srijedu u 18 sati na Fejsbuk stranici por tala Roditelji.me uslijediće onlajn preda vanje za roditelje ,,Nasilje na društvenim mrežama - kako ga prepoznati i kako re agovati“, koje realizujemo u saradnji sa Agencijom za elektronske medije.

U tom terminu na Fejsbuk stranici portala Roditelji.me, marketing menadžerka Va nja Kosović razgovaraće sa roditeljima o nasilju na društvenim mrežama. I. M.

Radnici Agencije za stanovanje su u okviru akcije ,,Za ljepše lice Podgorice“ obnovili fasadu na zgradi tzv. Boja u Ulici Đečevića br. 5 i 7 na Draču.

U toku su radovi na zgradi u Ulici Slobodana Škerovića br. 2628, a sivilo će u narednom periodu zamijeniti bjelina i na zgra di u Ulici 13. jula (ulazi br. 25-29-33-37-40-45-49).

Završavaju i četvrtu stranu fasade solitera tzv. Pomorandža u ulici 4. jula. I. M.

Zbog

Bolja saobraćajna povezanost i odvod atmosferskih voda

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradni cima, obišao je završene radove na izgradnji Zmaj Jovinog bulevara na Starom aerodromu.

Kako prenosi PG biro, u pitanju je projekat koji je započet sa ve likim optimizmom, imajući u vidu šta on znači za stanovni ke ovog dijela Podgorice, ali je nažalost njegova realizacija, iz poznatih razloga (kašnjenja sa uplatama izvođaču radova od strane Vladinog organa, Upra ve javnih radova) kasnila. Upr kos svemu, stanovnici Starog aerodroma prekjuče su u veli kom broju iskazali zadovoljstvo zbog završetka radova i izrazili zahvalnost gradskoj upravi na posvećenom odnosu i preda nom radu.

ULAGANJA

Gradonačelnik Ivan Vuković iskazao je ogromno zadovolj stvo što su uspješno privedeni kraju radovi na izgradnji novog Zmaj Jovinog bulevara.

- U pitanju je jedna kapitalna investicija iz oblasti putne in frastrukture, projekat vrijedan 1,6 miliona eura. Saobraćajnica

potpuno nova, sa novom infra strukturom kako pod zemljom, tako i iznad zemlje, duga 650 metara. Važnije od toga, jedan potpuno novi kvalitet života za ljude koji žive u ovom dije lu grada, a njih je kao što zna mo dvadesetak hiljada. Na ovaj način, ne samo što rješavamo problem loše saobraćajne po vezanosti Starog aerodroma, odnosno povezanosti sa ostat kom grada, već i problem tre tmana atmosferskih voda - ka zao je Vuković.

Podsjetio je da je izgradnju ove saobraćajnice pratio niz pro blema, u prvom redu krajnje nedobronamjeran, neodgova oran odnos Vlade Crne Gore.

- Da nije bilo tako, ovaj bulevar bi bio gotov u decembru prošle godine. Mi smo stotinu puta pi sali i nadležnom ministarstvu i ljudima u Upravi javnih rado va. Nijesmo dobijali adekvatne odgovore i onda smo na kraju odlučili da se sami umiješamo i da kroz posredovanje obez bijedimo angažovanje jedne građevinske kompanije koja je ovaj posao privela kraju mno go prije. Da je ostalo Vladi da završi radove na izgradnji bu levara, čekali bismo barem po

četak naredne godine - poručio je Vuković.

NASTAVAK RADOVA

Kako je istakao, Glavni grad je pokazao odgovoran odnos pre ma ljudima koji žive u ovom di jelu grada.

- Kazao sam da neću dozvoliti dok sam gradonačelnik da bi lo ko radi na štetu interesa Po dgorice i njenih stanovnika. U

narednom periodu, u drugom mandatu, jedan od priorite ta će biti izgradnja nastavka ovog bulevara. Dakle, saobra ćajna veza između Zmaj Jovi nog i Bulevara Save Kovačevi ća. Otvorićemo jedan potpuno novi saobraćajni koridor u Pod gorici koji nam je prijeko potre ban, imajući u vidu da se Stari aerodrom intenzivno razvija i kao što vidite, između Buleva

ra Josipa Broza i pruge već ni če jedno novo naselje, tako da nam je veoma potrebna još jed na kvalitetna saobraćajna ve za - najavio je gradonačelnik. Kako je dodao, uporedo s tim potrebno je završiti radove na izgradnji kružnog toka, na ukr štanju pomenutih bulevara, što zavisi od ekspropriacije.

- U intenzivnim smo pregovo rima sa ljudima koji su vlasnici

zemljišta na toj lokaciji. Nadam se da ćemo doći do dogovo ra. Projekat je spreman, novac imamo, tako da čim se dogovo rimo sa njima, krenućemo u iz gradnju i tog kružnog toka - ka zao je Vuković.

Podsjetio da je, uporedo sa za vršetkom radova na izgradnji Zmaj Jovinog bulevara, grad sko preduzeće Vodovod i ka nalizacija krenulo u izgrad nju više od kilometra mreže atmosferske kanalizacije u boč nim ulicama.

- Koristeći kolektor atmosfer ske kanalizacije koji imamo u novom bulevaru, riješićemo i problem sa atmosferskim vo dama u šest ulica. Kao što vi dite, večeras je ovdje mnogo ljudi, presrećni su, bili su str pljivi, nijesu gubili povjerenje u nas i mislim da smo mi to po vjerenje, kao i uvijek, opravda li - zaključio je Vuković.

Podsjećamo, izgradnja Zmaj Jovinog bulevara, odnosno pre tvaranje nekadašnje ulice u sa obraćajnicu bulevarskog tipa, počela je u decembru 2020. go dine. Vrijednost radova je pro cijenjena na 1,6 miliona eura, a rok za izgradnju bio je 18 mje seci. I. M.

PROJEKAT

Sedmica za ,,lavice“, vraća se Jauković

PODGORICA - Prvi put od aprila, okupljaju se naše najbolje rukometašice. Za „lavice“ će predstojeća EHF sedmica biti posljednje okupljanje pred najveći izazov u ovoj godini, a to je Evropsko prvenstvo na kojem će utakmice grupne faze u novembru, protiv Španije, Njemačke i Poljske, igrati u Podgorici.

Naše djevojke posljednju akciju imale su u aprilu, kada su ostvarile dvije pobjede protiv Slovenije u EHF Euro

kupu, takmičenju u kojem su učestvovali domaćini predstojećeg Evropskog prvenstva i Norveška kao šampion kontinenta.

Tokom predstojeće EHF sedmice, selektorka Bojana Popović na raspolaganju će imati 20 igračica, a nije planirano odigravanje kontrolnih mečeva.

U reprezentaciju se vraća Đurđina Jauković nakon oporavka od povrede. Lijevi bek Bresta posljednju utakmicu za nacionalni tim odigrala je prošlog

ljeta na OI u Japanu.

Na spisku su: (golmanke) Marta Batinović, Marina Rajčić, Ljubica Nenezić, (krila) Jovanka Radičević, Nina Bulatović, Dijana Ujkić, Ivona Pavićević, Nađa Kadović, (pivotkinje) Tatjana Brnović, Ema Ramusović, Ivana Godeč, Andrijana Popović, (bekovi) Milena Raičević, Matea Pletikosić, Đurđina Jauković, Itana Grbić, Đurđina Malović, Tanja Ašanin, Nataša Ćorović, Ilda Kepić A. M.

IMATI PETLJU

PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaxa na pauzu od Lige šampiona odlaze sa dvije pobjede (Kastamonu i Lokomotiva), porazom (Esbjerg) i sa visokim procentom šutaiz 135 pokušaja postigle su 88 golova!

Uglavnom sve iz tranzicije, sa šest metara, iz solo akcija i sa krila. Milena Raičević i Matea Pletikosić uradile su veliki posao za tim, osim što su pravile viškove, dijelile lopte, bile su izuzetno golgeterski raspoložene (postigle ukupno 40 golova).

Veliku pomoć u sistemu koji je osmišljen da funkcioniše bez izrazitih šuteva sa devet metara, trener Bojana Popović imala je od strane krila: reprezentativke Ivona Pavićević i Nađa Kadović odgovarale su i odbrambeno i napadački obavezama, a Nina Bulatović polako je uhvatila zalet. Ključne golove, konkretno u posljednjem trijumfu u Zagrebu, postigla je reprezentativka Brazila Kardoso de Kastro! Dobre stvari na crti radila je povratnica u Podgoricu Ivana Godeč (na spisku je za današnje okupljanje reprezentacije) i veliki teret nosila kroz sva tri meča jer je Nikolina Vukčević bila povrijeđena (vratila se u meču sa Lokomotivom, ali još nije fit). Uz sve ove dobre individualne perfomanse, falila je ljevakinja Katarina Džaferović koja se još nije potpuno oporavila i preskočila je posljednji duel LŠ.

Ostale djevojke su uglavnom završavale poslove u defanzivi, a imale su neke bljeskove u napadu.

- Znali smo koliko su prva tri kola važna. Naročito prvo i treće sa direktnim konkurentima za plasman u osminu finala. Cilj je za sada ispunjen, a dobrih 45-50 minuta sa Esbjergom govore nam da smo na dobrom putu. Bilo je i očekivanih oscilacija, ali realno možemo biti zadovoljni s obzirom na to da nijesmo bili kompletni od starta i da se ekipa podizala kroz pripremne utakmice. Nijesu svi ni na istom nivou, Katarinu pokušavamo da vratimo, zbog čega na desnom beku rotiramo kako bi svi iznijeli dio terete. Nekada to funkcioniše dobro, a nekada ne - kazala je Popović.

Kako su igrale u pripremnom periodu, ,,plave“ su otvorile Ligu šampiona. Maestralno! - U Turskoj smo odigrali dobru utakmic, u Hrvatskoj nijesmo, ali pobjeda nam znači. Djevojke su vidjele kako je to kada se igra gol za gol ili kada ne ide baš onako kako smo zamislili i energiju koju smo željeli da imamo - nemamo. Pravili smo neke neiznuđene greške i ulazili u konstantnu situaciju da igramo odbranu - neprestano. I onda smo dolazili do situacija za lake golove kojih nije bilo. Ali i to treba da dožive i da uče iz situacija.

UČENJE JE ZANAT

Budućnost je nakon dvije pobjede u ozbiljnoj priči za plasman u osminu finala. Ali treba spustiti loptu. Zna to Popović i stručni štab.

- Vidjeli smo gdje smo i kako dalje treba da gradimo put. Mlada ekipa ima sve ono što je potrebno da napreduje, ali za možda neke velike stvari, kao što je konstantnost, neophodna je snažnija domaća liga. U takvoj ligi djevojke sa klupe i manje iskustva mogle bi da dođu do vrijednih minuta i spremnije doče-

kaju šansu u LŠ.

- Treba nam mnogo vremena, utakmica i malo jača liga jer bi na taj način sve one koje su na klupi dobile veći prostor da napreduju. Zato neke djevojke formu podižu, a neke ostaju na istom nivou. Jer, utakmica LŠ je takva da jednostavno moramo da se držimo najsigurnijeg kostura, a u prelomnim momentima ne možemo mnogo da mijenjamo. Naravno, probaćemo i ovdje da se podignemo, ali se do cilja teško dolazi bez utakmica.

KOMBINACIJE

Dobitnu kombinaciju u odbrani nije lako pronaći. Konkretno u Zagrebu Popović je dugo rotirala i uspjela u namjeri.

- Kada bih ušla u dublju analizu pitanje je koliko neko, ko je napadački dobar, može i odbrambeno da odgovori i obrnuto. Prosto nekada, jer manje-više svi igraju brz rukomet, ne možemo brzo da zamijenimo igrača ili igrače. Ne znamo šta je nekad bolje i gdje da izgubimo - napadački pa da imamo bolju odbranu ili negdje da kiksamo u odbrani. To su sve kalkulacije koje konstantno imamo, ali uvijek se svi odlučujemo da to bude odbrana. Iskreno, svašta nešto smo imali da učimo i vidimo. Etiketiran je problem promašaja iz čistih situacija. Konkretno sa Esbjergom ,,plave“ su 16 puta bile neprecizne. Da li se ovaj segmenat može popraviti kroz treninge?

- Ziceri su stvar rutine. U momentima kada su same i kada mogu najbolje da vide i daju gol, bitnost momenta ih dovede do toga da od želje ne vide gdje šutiraju. Moraju da budu opuštenije, a to je iskustvo. Kada su bitni momenti, kada se lomi utakmica, kada si u zicer situaciji samo je stvar gledanja, a da bi gledao moraš da si miran i opušten. Napetost dovodi do promašaja. Ali

i ovo je proces učenja. Imali smo najbolji primjer u prošlom kolu kada su golmanke

FTC-a i Bresta bile na 56 i 42 odsto odbrana, što znači da su igračice promašivale iako obje ekipe imaju iskusne pojedince. Dešava se, znači, i iskusnim igračicama da promašuju jer golmani imaju svoje dane. Ali,definitvno se ta vrsta rutine stiče iskustvom i vježbanjem. Čini se da su ,,plave“ sa manje stresa odigrale start Lige šampiona.

- Liga šampiona jeste stres, posebno za našu ekipu koja je i prošle godine bila mlada. Sada imamo Milenu i dobili smo sigurnost.

Da se vratimo pričom i da je zaključimo sa manjkavosti šuteva sa devet metara. Kako u ovom dijelu Budućnost može da dođe do većeg broja šuteva i golova?

- Trenutno ovakav stil jedino možemo da forsiramo jer imamo takav tip igrača. Milena i Matea su dominantno na terenu, kreiraju igru i kroz viškove i prolaze drugima stvaraju šanse. Mi imamo šutere, ali ne za ovaj sistem igre koji igramo. Navešću vam primjer još jedan, u stvari šta može da se dogodi kada neka ekipa ima vrhunske šutere. U 2. kolu FTC je izgubio 20 golova od Biteghajma. Mađarski tim ima izvanredne šutere, ali se ispostavilo da je to u Njemačkoj bio mač sa dvije oštrice. Kod nas je ovakva situacija: Kaću imamo, pa je nemamo, mlada Jelena Vukčević nije klasičan šuter, više je finter i neko ko će da ima šuteve sa šest metara. Ilda Kepić na desnom beku je neko ko je naučen da čuva loptu i da je ne troši na šuteve. Znači, nije klasičan šuter koji troši lopte, a mi ne ne možemo da mijenjamo. Nije jednostavno sve ovo, a da bi formirali beka šutera potrebna je ne jaka, nego osrednja liga - jasna je Popović.

A. MARKOVIĆ

Rukometašice

Radulović: Biće uspjeh ako zadržimo drugo mjesto

Pad entuzijazma uoči posljednjeg kola Lige nacija – poraz u Zenici ostavio je fudbalere Crne Gore bez šanse da protiv Finske jure prvo mjesto u B3 grupi večeras pod Goricom (20.45 h).

,,Hrabri sokoli“ ne mogu da ostvare ono o čemu su maštali do prije tri dana i utakmice sa Bosnom i Hercegovinom. Plasman u A diviziju i kraći put do Evropskog prvenstva ostaće samo san. Sve što državni tim možejeste da bude drugi na kraju ovog ciklusa, što u krajnjem uopšte nije loš rezultat, budući da su sva tri rivala iz grupe igrala na velikim takmičenjima i bolje su kotirani na FIFA rang listi.

A da bi Crna Gora zadržala drugo mjesto – potreban je bod protiv skandinavske selekcije, koja je u prethodnom međusobnom duelu slavila sa 2:0.

Remi odgovara, s tim što će momci Miodraga Radulovića pokušati da savladaju Finsku pred domaćim navijačima.

- Osjeća se da pritisak plasmana na veliko takmičenje podsvjesno utiče, jer jedino to može biti logičan odgovor. Imali smo sve preduslove za dobru utakmicu u Zenici. Mnogo naših navijača, od tri moguća rezultata, dva su nam odgovarala.

Niko nije potencirao ogroman ulog, momci su zreli, profesionalci su, ali vjerovatno je pritisak doveo do toga da nijesmo bili na nivou u prvom poluvremenu - rekao je Radulović na konferenciji za medije u pres sali FSCG.

- Analizirali smo sve, više puta, iz više uglova, ali ne bih o tome pričao pred meč sa Finskom, to su i interne stvari. Možda je pomalo i riječ o psihološkom problemu. Kad treba da ostavimo pečat i trag, mi odemo korak unazad. Ne dešava se samo ovoj generaciji, već i ranije

Crna Gora ne može do najjačeg ranga Lige nacija, ali je bitno da zadrži drugo mjesto u grupi B divizije koje bi u nekim kalkulacijama moglo da donese povoljnosti u borbi za EURO 2024.

Sve i da nije tako - ,,hrabri sokoli“ imaju pobjednički motiv protiv Finske u posljednjem meču ovog takmičarskog ciklusa.

- Shvatamo da je utakmica sa Finskom važna. Uvijek postoji sportski motiv. Bez obzira što su neke utakmice od izuzetnog značaja, a neke ne, kod nas mora da postoji motiv, zbog sebe, zbog grba koji nosimo, a i zbog navijača – rekao je Marko Janković

u baražu sa Češkom, zatim u mečevima sa Danskom i Ukrajinom. Zašto je to takoto je za dublju analizu – ističe selektor.

Prilika da se napravi nešto više je propuštena, ali tu su nove utakmice, izazovi, priprema za sljedeće kvalifikacije tokom kojih će ,,crveni“

,,Crveni“ su u junu izgubili u Helsinikiju sa 2:0.

Večeras pod Goricom imaju priliku da se revanširaju, s tim što našem timu odgovara i remi.

- Igramo protiv dobre reprezentacije, ja najviše simpatišem fudbal koji igraju Finci od rivala iz naše grupe. Jako su dobro uigrali sistem ,,3-5-2“ i ako se protivnička ekipa ne postavi kako treba - može da ima mnogo problema. Znamo da će biti teško, ali odmorili smo i nadam se da ćemo spremno dočekati meč – kazao je prvotimac Karabaga iz Azerbejdžana.

Na pitanje da li se želja da se Crna Gora plasira na neko veliko takmi-

tražiti način da se domognu Evropskog prvenstva. Crna Gora je tokom Lige nacija vratila kult reprezentacije, ozbiljnost, na momente imala blistavih trenutaka i pobjeda za pamćenje. Dobrih stvari ima mnogo, a sve to treba zaokružiti protiv Finske.

čenje pretvorila u pritisak koji igrači i tim nijesu spremni da iznesu, dvadeset sedmogodišnji Cetinjan odgovara:

- Ne mogu da odgovorim u ime čitave ekipe, već samo u svoje - ne osjećam nikakav pritisak.

Jasno je da bismo svi željeli da to ostvarimo, o tome je nepotrebno i govoriti. Kada ćemo uspjeti i da li ćemo uspjeti, ne znam, niti mogu da obećam. Ali trudimo se, to je sigurno – ističe Janković.

Od kada selektor Radulović vodi nacionalnu selekciju, Janković je standardan, pruža zapažene partije, a dobio je i novu ulogu na sredini terena.

- Želimo da na što bolji način završimo Ligu nacija. To je pobjeda. Osvojili bismo drugo mjesto u grupi, dala bi nam nadu za baraž za EURO, a revanširali bismo se Fincima za poraz u junu 2:0. Izaći će najspremniji i igrači koji mogu da izdrže teret jakog ritma. Samo maksimalno

- Definitivno da moja forma ide uzlaznom putanjom, poslije perioda neigranja, perioda kada nije bila najbolja situacija u prethodnom klubu. Igram stalno u Karabagu, logično je da sam u boljem ritmu. Možda sam neke iznenadio svojim povratkom, ali sebe nijesam jer sam uvijek znao koliko vrijedim i koliko mogu, samo se neke stvari ne poklope u pravom trenutku. Definitivno da igrama u reprezentaciji možemo mnogo da dobijemo, a meni je reprezentacija izuzetna motivacija. Drago mi je ako javnost i stručni štab tako to vide. Uvijek sam tu da pomognem u svakom smislu, trudim se da pružim maksimum - zaključio je Janković.

spremni fudbaleri dobiće šansu, jer nas očekuje težak teren i težak protivnik, koji dugo igra zajedno, koji se uigrao u formaciji ,,3-5-2“, a koju dugo godina vodi isti selektor - naglasio je Radulović.

Crna Gora dakle igra i za generalni utisak, koji će svakako biti pozitivniji ukoliko epilog pod Goricom bude zadovoljavajući.

- Gradili smo tim i imali viziju da iskoristimo Ligu nacija da ostanemo u B grupi, proširimo roster i homogenizujemo ekipu... Junski ciklus je bio izuzetno dobar, nadali smo se da ćemo to nadograditi protiv BiH. Nijesmo, ali ako pobjedimo Finsku bićemo takođe zadovoljni. Biće uspjeh ako budemo drugi, ako iza sebe ostavimo dvije selekcije koje su bolje rangirane od nas –ističe Radulović.

Biće promjena u odnosu na sastav koji je nastupio na ,,Bilinom polju“.

Van kombinacije je Adam Marušić zbog kartona, a stručnom štabu je na raspolaganju krilni napadač Vladimir Jovović

Očekuje se da od starta zaigra novi član Seltika – Sead Hakšabanović Spreman je i vezista Nikola Điđo Vukčević, kao i treći strijelac Lige nacija Stefan Mugoša - Napravićemo određene rotacije. Imamo ideju i plan, a uradićemo sve da to sprovedemo pod Goricom. Vjerujem u dobru igru i rezultat – zaključio

Miodrag Radulović Stevan Jovetić jučerašnjem treningu

Mlada reprezentacija Crne Gore večeras na Malti (19 h) završava septembarski blok prijateljskih utakmica.

,,Sokolići“ su u junu okončali kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, a nakon toga na snazi je smjena generacija. Koliko to zna da bude težak

proces vidjelo se prije tri dana kada su izabranici Miodraga Vukotića doživjeli ubjedljiv poraz od Austrije. Podmlađeni, pa još i oslabljeni, sastav našeg tima, nije imao što da traži protiv raspoložeog domaćina koji je slavio sa 5:1. Austrija je u prvih pola sata

postigla tri gola, a u nastavku još dva pogotka praktično u istom – 69. minutu. Jedna od tih egzekucija bio je autogol Perovića, koji se u finišu iskupio pogotkom u protivničkoj mreži. Utakmica sa Maltom prilika je za ,,sokoliće“ da poprave utisak iz prošlog meča. D. K.

PODGORICA - Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 100. Sudije: Kastagnola (Italija) i Ćopić (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 2:4, 3:6, 5:2, 2:1. NJEMAČKA: Spitank (deset odbrana), Dorenhaus, Gros, Portih 1, Hofman 3, Manćini, Kovači, Rotermund 1, Sekulić 5, Džak, Dak 1, Tubert 1, Rem. CRNA GORA: I. Radović (tri odbrane), Ćetković (šest odbrana), Vukićević , Nikaljević 1, Bošković 1, Baštrica, gopčević, Stevović 3, V. Radović, Vujošević 2, Vujičić, Sladović 4, Vukićević 1. Najavljivali su borbu za vrh, a u posljednjem meču naši juniori jedva su savladali Njemačku (13:12) i osvojili sedmo mjesto na vaterpolo šampionatu Evrope. To je naša realnost! Od poraza u četvrtfinalu od Španije crnogorski vaterpolo tim ispao je iz ritma, mada je bilo naznaka još u grupnoj fazi, nakon derbija sa Mađa-

rima, da selekcija igrača do 19 godina teško može do završnih borbi.

Tako je i bilo, uprkos što su iz

Srebro za ženski kata tim

Ženski kata tim karate reprezentacije Crne Gore osvojio je srebrnu medalju na Prvenstvu malih zemalja Evrope u Lihtenštajnu.

Srebrni kata tim do 16 godina u Vaduzu nastupio je u sastavu Teodora Medojević, Lana Čormaković i Una Vučićević To je crnogorskim karatistima

šesta srebrna, a ukupno 13. medalja na šampionatu. Zlatne medalje osvojili su kadet Saša Petrić i junior Lazar Sekulić u katama, a u borbama junior Lazar Potpara (preko 76 kilograma) i mlađa seniorka Jovana Stojanović u apsolutnoj kategoriji. Stojanović je u konkurenciji seniorki, u kategoriji preko 68 kilograma, bila srebrna.

Srebrne medalje osvojili su i Neda Beljkaš (U14) i Luka Klačar (U 14) u katama i kadeti Sofija Mikulić (preko 54) i Simon Simonović (do 70) u borbama.

Kao trećeplasirani, sa bronzanim odličjima, takmičenje su završili Teodora Medojević (U14) i Uroš Stevović (U14) u katama i Sava Popović (U 14, do 55) u borbama. R. A.

PODGORICA - Džudo reprezentacija Crne Gore sa šest medalja završila je nastup na Balkanskom prvenstvu za mlađe pionire, takmičari rođeni 2010. i 2011. godine, na Palama.

Crnogorski džudisti osvojili su tri zlatne, srebrnu i dvije bronzane medalje. Zlatom se okitio Lazar Dubljević (do 30), Milan Barović (do 34) i Nikola Čelebić (do 38 kilograma). Srebrnom medaljom, porazom u finalu, morao je da se zadovo-

lji Nikola Petrović (do 38 kg). Kao trećeplasirani, sa bronzanim odličjem, završili su Filip Milošević (do 42) i Šejla Spahić (do 52). Pionirsku reprezentaciju predstavljalo je 23 takmičara (osam u ženskoj i 15 u muškoj konkurenciji).

Juniorsku reprezentaciju narednog vikenda, 1. i 2. oktobra, očekuje prvenstvo Balkana, a domaćin će biti Džudo savez Crne Gore i Sportsko-kulturni centar Univerziteta u Podgorici. R. P.

A tima, nakon EP u Splitu, stigli Vasilije Radović, Marko Mršić i Jovan Vujović U posljednjem meču sve je

KARATE:

Pionirskoj džudo reprezentaciji šest medalja na Balkanskom prvenstvu Sjajan nastup potvrda potencijala

mjesto realnost

štimalo do poluvremena, ali je višak od pet golova (10:5) ,,uspavao“ naš tim, a ,,probudio“ protivnički - Njemci su

na 3.51 prije kraja izjednačili - 12:12. Gol za pobjedu postigao je David Stevović na asistenciju Matije Sladovića

Srbija je pobijedila Španiju (9:8) u nalu EP, a u meču za treće mjesto Mađarska je bila bolja od Grčke (10:7)

90 sekundi prije kraja. Mogli su Njemci do izjednačenja sa igračem više na 16 sekundi prije kraja, ali nijesu uspjeli. - Nije bilo lako igrati sa Njemačkom ovaj meč jer ga nijesmo planirali. Pričali smo već, očekivali smo polufinale, tako da je bilo teško igrati za plasman od petog do osmog mjesta. Imali smo veliki pad u trećoj četvrtini. Žao mi je što nijesmo uspjeli da dođemo do polufinala i zbog toga što je turnir fenomenalno bio organizovan od strane Vaterpolo saveza, Podgorice i države Crne Gore. Žao mi je što smo na kraju zauzeli loš plasman, nijesmo se tome nadali, želje su nam bile veće, ali izgleda da je ovo naša realnost - kazao je trener Milan Ćirović A. M.

Miler slavio na stazi Motega

Australijanac Džek Miler na fabričkom Dukatiju odnio je pobjedu na VN Japana u Moto GP šampionatu.

To je njegov prvi trijumf još od maja 2021. godine.

Ovo je šesta uzastopna pobjeda za Dukati. Prethodne četiri ostvario je Banjaja, a jednu Bastijanini

Pored Džeka Milera juče su na pobjedničkom postolju bili Bred Binder i Horhe Martin, dok Milerov timski kolega Franćesko Banjaja trku nije ni završio, čime je napravio veliki

korak unazad u borbi za titulu. Fabio Kvartararo, koji je trku završio na osmom mjestu, uvećao je prednost na 18 bodova i blizu je odbrane trona.

Kvartararo u generalnom plasmanu ima 219 bodova, Banjaja 201, Aleš Espargaro 194, Enea Bastijanini 170, Džek Miler 159... Ne. K.

PODGORICA – Četiri mjeseca nakon što su košarkašice Budućnost Bemaxa ispisale istoriju, osvojivši prvi put titulu prvaka u WABA ligi do 17 godina, krenula je nova sezona.

Utakmice u grupi B igrale su se u Celju i Kranju, dok je Podgorica bila domaćin prvog turnira grupe A, u kojoj su oba crnogorska predstavnika – branilac trofeja Budućnost Bemax, kao i Primorje iz Herceg Novog. Male ,,vučice“ odigrale su dva meča – protiv Primorja i Banovića i upisale dvije lagane i ubjedljive pobjede (sa koš razlikom +39), dok je Primorje doživjelo dva poraza.

Na taj način Podgoričanke, iako sa prilično mlađim sastavom i trenutno ne sa najjačim timom, jasno su pokazale da će i ove sezone imati velike ambicije.

Jevtović, Dragićević, I. Brković, Kozulić 2, Adžić. Podgoričanke su u laganom ritmu otvorile novu sezonu. ,,Plave“ su odmah napravile razliku, povele 18:5 i bilo je jasno da Novljanke neće moći da ugroze rivala. Istina, gošće su u 13. minutu prišle na 20:15, ali je to bilo sve od gošći. ,,Plave“ su serijom 20:3 (Nišavić vezala u tom periodu 12 poena), da bi već na poluvremenu bilo +25 (44:19), dok je u 34. minutu, nakon poena Drobnjak, bilo čak i 34 poena viška za Budućnost Bemax – 55:21.

cila 14 poena za prednost svog tima 21:12. Poenima Atine Radović Budućnost Bemax stigla je do prve dvocifrene razlike –27:17, dok je na poluvremenu bilo 40:25. Petar Stojanović često je rotirao igračice, davao šansu svim igračicama, a nakon sjajne treće dionice, kada su ,,plave“ postigle čak osam trojki i povele 69:34, Podgoričanke su spustile ,,gas“…

BUDUĆNOST BEMAX: Dragišić 7, Radević 11, Nišavić 12, Drobnjak 16, Zuber 9, Savović 3, Filipović 4, Rakočević 2, Đukić, Dutina 3, Bojanić 2, Jelenić 1.

PRIMORJE: Gazdić, Andrić 20, T. Brković 8, Ilić 15, Pavlović 5, Mijajlović 4, Pajović,

BUDUĆNOST BEMAX: Dragišić 21, Radević 16, Nišavić 9, Drobnjak 14, Zuber 8, Savović, Filipović, Rakočević 5, Đukić 3, Dutina 2, Bojanić, Jelenić 1. BANOVIĆI: Jamaković 4, Rizvić 3, Šehović 2, Mujezinović 6, Dragićević 34, Dostović 1, Idrizović, Mujkić, Saletović 6, Simić, Kovačević. I na drugom meču ,,plave“ su imale zadatak. Banovići su bili ravnopravni samo u startu (11:11), dok je sve nakon toga bilo u znaku domaćina. Meč je obilježila Janja Dragišić, koja je već u prvoj četvrtini uba-

PRIMORJE: Andrić 25, Pajović, T. Brković 24, Ilić 5, Pavlović 10, Gazdić, Mijajlović 3, Dragićević, Ercegović, I. Brković, Kožulić, Adžić. BANOVIĆI: Rizvić 10, Šehović 19, Mujezinović 10, Jamaković 5, Dragićević 36, Dostović, Idrizović 2, Mujkić, Saletović 2, Simić, Softić, Kovačević.

Primorje je nakon poraza od domaćina poraženo i od Banovića. Meč koji je u početku donio egal, dosta grešaka i nervoze, otišao je na stranu tima iz Bosne i Hercegovine, jer je imao Milicu Dragićević koja je u dva meča postigla ukupno 70 poena.

Drugi turnir WABA lige do 17 godina igra se 29. i 30. oktobra u Beogradu. R. P.

set i osvojio ga za samo 21 minut, a onda u drugom nije viđen nijedan brejk.

U taj-brejku Grk je propustio četiri meč lopte, prije nego je Tijafo iskoristio svoju treću set loptu.

govog dosadašnjeg rekorda iz 2018. godine. Kipčoge je pobijedio u 15 od 17 maratona koliko je trčao u karijeri.

U super taj-brejku Cicipas je vodio 2:0, pa 3:2, da bi Amerikanac do kraja bio mnogo bolji i slavio 10:8.

Tako je Tijafo, polufinalista US opena, dobio svojih posljednjih 12 taj-brejkova.

Cicipas je sjajno odigrao prvi

U prvom meču dana, Kanađanin Feliks Ože-Alijasim pobijedio je Srbina Novaka Đokovića – 6:3, 7:6 (7:3) i najavio iznenađenje u ukupnom odnosu snaga. R. A.

Olimpijski šampion Kenijac Elijud Kipčoge pobijedio je u Berlinu i postavio novi svjetski rekord u maratonu.

Kipčoge je 42 kilometra i 195 metara istrčao za dva sata, minut i devet sekundi, što je za 31 sekund bolje vrijeme od nje-

Drugo mjesto zauzeo je Kenijac Mark Korir (2:05,58), dok je pobjedničko postolje kompletirao Tadu Abate iz Etiopije (2:06,28).

U ženskoj konkurenciji pobijedila je Tigist Asefa iz Etiopije sa rezultatom dva sata, 15 minuta i 37 sekundi, uedno treći najbolji rezultat u istoriji.

Druga je bila Kenijka Rozmari Vandjiru sa dva sata i 18 minuta, dok je treća kroz cilj prošla Tigist Abaječev sa rezultatom dva sata, 18 minuta i tri sekunde. R. P. slavio 7:6 (13:11), 10:8 i donio Timu svijeta pobjedu nad Timom Evrope. Ukupni rezultat je 13:8, pa se meč Kaspera Ruda (Norveška) i Tejlora Frica (SAD) nije ni igrao. Pobjednik je onaj ko prvi stigne do 13 bodova...

MOTOGP

Dana 25. septembra 2022. preminuo je u 86. godini poslije duge bolesti naš

SLAVOMIR-SLAVKO VUKAŠINOVIĆ novinar

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 26. septembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahra

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga KSENIJA, šćeri SVETLANA, ANA i KATARINA, zetovi DMITAR i MOMO, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna familija

JOVAN Veskov VUKOTIĆ

Saučešće primamo u kapeli Čevu septembra do 15 časova septembra 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana uporodičnoj grobnici na Čevu. porodica VUKOTIĆ

RUKIJU ti pozdrav čika Rukiju, hvala ti za sve. našim srcima i sjećanju čuvaćemo uspomenu. TANJA,

Sestra NATAŠA, zet SRĐAN, BALŠA i ITANA pozdrav

ĐORĐIJE VUJOVIĆ pozdrav DRAGUTINA porodicom oglasno@pobjeda.me

JOVAN VUKOTIĆ

Voljeni brate, tuga zbog tvoje rano izgubljene mladosti ostaće zauvijek sa nama. tvoja duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav stricu GORANA

Dana 24. septembra 2022. u 99. godini preminula je naša voljena

BOSILJKA Milutinova KUSOVAC rođena Špadijer

Sahrana je obavljena 25. septembra na seoskom groblju Začir – Ljubotinj, u krugu porodice. Kuća žalosti: Marka Miljanova br. 13

Ožalošćena porodica: ćerke BRANKA, BISERKAi LIDIJA, snaha ZORKA, unučad KATARINA, BALŠA, MIRJANA, MILUTIN i NINA, praunučad, sestre SAVKA i OLGA, bratanić, sestričići i i sestrične i ostala rodbina KUSOVAC i ŠPADIJER 1310

S poštovanjem i ljubavlju opraštamo se od naše

BOSILJKE Milutinove KUSOVAC

Za sve što si u životu bila, za svu ljubav koju si u nas ugra dila, za dostojanstvo i časnost tvog življenja, dugujemo ti vječno sjećanje.

Sa žalošću i poštovanjem opraštamo se od naše BOSILJKE BOSE Milutinove KUSOVAC

Tvoja porodica: ćerke BRANKA, BISERKAi LIDIJA, snaha ZORKA, unučad KATARINA, BALŠA, MIRJANA, MILUTIN i NINA, praunučad LAZAR, SOFIJA, VUK, SARA, DANICA, MILA i LJUBICA

Posljednji pozdrav komšinici BOSILJKI KUSOVAC

Iz ulaza: VRBICA BRANKICA, DABETIĆ TANJA i STANKOVIĆ VERA

Opraštamo se od našega druga

STEVANA GRDINIĆA predsjednika planinarskog društva Džambas

Sjećanje na druženje skoro pola vijeka se ne zaboravlja.

PLANINARI MOJKOVCA 1323

kćerka BRANKA, unuk BALŠA i zet VERO, porodica BEGOVIĆ унучад САРА и ДАМЈАН, и остала многобројна

Obavještavamo prijatelje, kumove, rođake i poznanike da je poslije kraće bolesti umro u 87. godini naš dragi

ĐORĐIJA Nikolin VUJOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 25. septembra 2022. godine od 12 do 16 časova i 26. septembra od 10do 12 časova kada krećemo za Čevo gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi: VIDO, RADOJE, VUKO, MILORAD i VESELIN, kćeri: RADMILA, MILENA, SLAVKA, MIRJANA, ĐINA i SVETLANA, braća od strica: BRANISLAV i GOJKO, snahe, unučad, praunučad, sinovci,sinovične i ostala brojna porodica VUJOVIĆ

1230

Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu, đedu i prađedu

Posljednji pozdrav voljenom ocu i đedu

ĐORĐIJA Nikole VUJOVIĆ

Tvoja ljubav i plemenitost će uvijek živjeti u našim srcima i ni kad nećeš biti zaboravljen.

ĐORĐIJU – ĐOKI VUJOVIĆU

Dragi oče, neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.

Tvoja ćerka SVETLANA, unuka MILKA,unuci MILAN i MARKO VUKOTIĆ 1303

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu ĐOKI

Ostali smo uskraćeni za dobrotu i plemenitost koja te krasila u životu kao dostojanstvenog, čestitog i dobrog roditelja i čovjeka.

RADOJE, SNEŽANA i IVAN 1270

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu ĐOKI

Svojom plemenitom dušom i časnim životom zaslužuješ vječno sjećanje. Tvoje postojanje bila je naša porodična snaga. Počivaj u miru.

Sin VESKO, snaha MIRA, unuk LUKA, unuka TEODORA 1271

Ćerka MILENA DRAGOJEVIĆ, zet DRAGO, unučad GORAN, BOJAN i SNEŽANA sa porodicama

1269

Voljenom ocu, đedu i tastu

ĐORĐIJU VUJOVIĆU

Tvoja ćerka ĐINA, zet VLADOi unuci DARKO i DEJAN ĆERANIĆ 1273 na svemu veoma ponosni tebe. zet MILORAD i praunuka

Posljednji pozdrav našem dragom stricu i djedu

ĐOKI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DALIBORKA i MIĆO MARKOVIĆ sa porodicom

Težak je ovaj rastanak sa tobom, bio si nam velika podrška i oslonac. Plemenita dušo, počivaj u nebeskom raju a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Voljenom ocu, đedu i tastu ĐOKI

Tvoja pažnja i ljubav koju si nam pružao je neopisiva, u našim srcima si ostavio bol i prazninu. Temelju naš, počivaj u miru.

Tvoja ćerka MIRA, zet MIJO,unučad ŽELJKO, ŽAKLINA i FILIP ROGANOVIĆ 1272

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

ĐORĐIJI VUJOVIĆ

Sa žaljenjem i poštovanjem opraštam se od našeg zeta

ĐORĐIJA – ĐOKE VUJOVIĆA

Uz zahvalnost za poseban, častan odnos i u lijepim i teškim trenucima. NEDA, VLADO i IGOR sa porodicama 1274 oglasno@pobjeda.me

od sina MIŠA, snahe MILOSAVE i unučadi BORISA i SANDRE 1275

Posljednji pozdrav voljenom đedu

ĐOKI unuk ŽELJKO VUJOVIĆ sa porodicom 1278

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je 25. sep tembra 2022. godine preminula naša voljena

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav

RUKI

RANISLAVA pok. Ilije BEĆIR

rođ. Radeljić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 25. septem bra od 10 do 18 časova i 26. septembra od 10 do 14 časova, kada pogrebna povorka kreće prema mjesnom groblju Raićevići na Njegušima, gdje će se u 15 časova obaviti sa hrana.

Ožalošćeni: sin IVAN, ćerke KRISTINA i SNEŽANA, snaha TAMARA, unuci, unuke, brat, sestre i ostala mnogobrojna rodbina

1299

Posljednji pozdrav

RUŽDIJI – RUKIJU HADŽIKADRIĆU

Dragi komšija i prijatelju, pamtićemo te po dobroti i bla gosti i čuvaćemo od zaborava sva dobra djela koja si uči nio.

Nemoj da brineš za svoje najmilije, bićemo uz njih i u dobru i u zlu dok smo živi. Počivaj u miru.

Neka tvoja duša počiva u miru.

REŠKO i TANJA LEKIĆ

RUŽDIJA - RUKI HADŽIKADRIĆ

Tvojim preranim odlaskom, naš dragi Ruki, izgubili smo porodičnog prijatelja i druga s kojim smo dijelili najljep ša osjećanja i nenatrunjeno prijateljstvo dugo pola vijeka.

Ostaćeš u našem trajnom sjećanju.

SLAVKO, ZORICA, DANIJELA i DANILOOTAŠEVIĆ

1306

Posljednji pozdrav dragom

NIKOLA i SILVANA KONATAR sa porodicom

RUŽDIJI HADŽIKADRIĆU od porodice BUDISAVLJEVIĆ

1304 Dragi Ruki,

Posljednji pozdrav

RUKIJU

od MILOŠA MILIĆA sa porodicom

1307

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Podijelili smo toliko dana, razmijenili toliko ideja, ispri čali bezbroj šala. Svakodnevica sa tobom bila je besko načna razmjena ideja i humora, posao i zabava ujedno. Nastaviću da gradim naše poslovne snove sa tvojim na sljednicima.

Trajaćeš u našim budućim uspjesima i zauvijek biti u našim srcima.

Zbogom, prijatelju!

IVAN JOVOVIĆ 1292

Posljednji pozdrav našem dragom

RUŽDIJI – RUKI HADŽIKADRIĆU

Bila je čast poznavati Vas i imati za prijatelja. S velikim poštovanjem zauvijek u našem sjećanju.

DRAGAN, NATAŠA, FILIP i NEMANJA MARKOVIĆ

RUKIJU

Privilegija je bila imati te za prijatelja.

GORAN i FILIP MILUTINOVIĆ sa porodicama 1291

e-mail: oglasno@pobjeda.meOGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

Dana 25. septembra 2022. u 66. godini preminuo je naš dragi

Posljednji pozdrav

RUŽDIJA – RUKI Osmanov HADŽIKADRIĆ

RUŽDIJI HADŽIKADRIĆU

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 26. septembra od 10 do 16 časova kada će se i obaviti sahrana.

Bio si dio našeg velikog tima, najznačajniji dobavljač, omiljeni kolega i više od toga, prijatelj i brat. Opraštamo se od tebe sa velikom tugom i pamtićemo te sa poštovanjem i ljubavlju.

Ožalošćeni: supruga ZUMRA, sinovi OMAR i EMIR, brat MUHAMED, sestra MUNIRA, snahe TEA i LEJLA, unučad EMA, DARIO, ZEIN i ADEM i ostala rodbina 1245

Dragi naš

RUKI

KOLEKTIV HD LAKOVIĆ 1290

Hvala ti na svim nezaboravnim trenucima, sreći, brizi i ljubavi koju si nam nesebično pružao. Rastanak je težak.Čuvaćemo te u našim srcima, voljeti i sa ponosom spominjati tvoje ime.

Tvoji: ZUMRA, OMAR, EMIR, TEA, LEJLA i unučad EMA, DARIO, ZEIN i ADEM

Posljednji pozdrav

RUKIJU

Zbogom Rule, naš brate i prijatelju.

KOMNEN, OLIVERA, KRSTO i VOJO LAKOVIĆ 1265

Tako je lijepo počela podgorička jesen a završio je životni put naš LAV

RUŽDIJA – RUKI Osmanov HADŽIKADRIĆ

U doživotnom bolu,

Brat MUHAMED sa porodicom

Posljednji pozdrav

RUKIJU

Bio si mi više od ujaka. Tvoj lik i djela vječno će živjeti u našim sr cima i sjećanjima. Neka ti dragi Allah podari najljepši dženet.

AMER RAMUSOVIĆ sa porodicom 1298

Posljednji pozdrav dragom čika

Posljednji pozdrav našem

LJILJA DROBNJAK i VLADIMIR MUGOŠA

RUŽDIJA – RUKI HADŽIKADRIĆ

RUKIJU

Bili ste prijatelj i saradnik od koga sam naučila mnogo, dobila pre gršt dobronamjernih savjeta i životnih lekcija. Počivajte u miru, a ja ću Vas čuvati od zaborava.

HEBER NATAŠA 1300

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

Čuvaćemo uspomenu na naše iskreno prijateljstvo. Počivaj u miru, dragi kume. ZORAN VUKOSLAVČEVIĆ sa porodicom 1296

Dragom suprugu i ocu

SAVU

Ne postoje riječi koje mogu opisati bol i tugu tvojim iznenadnim odlaskom.Počivaj u miru u tvoje Štitare koje si besko načno volio.

MILEVA, VLADO, VESNA 1289

Dragi tata

SAVO

Ode mi bez pozdrava, al’ sa osmijehom na li cu, kako si živio čitav svoj život.

Tvoj VAKA 1288

Voljenom stricu

SAVU

Bolna je istina da nam više nećeš doći. Tvoja dobrota i tvoj osmijeh ostaće urezani u našim srcima.

Bratanična BRANKA sa porodicom 1293

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Posljednji pozdrav dragom tati, tastu i đedu SAVU

SAVU ČELEBIĆU

Duboko nas je potresla tužna vijest o tvom iznenadnom odla sku na vječni počinak. Ostaju najljepše uspomene na dobrog brata, pažljivog đevera i nježnog strica.

S tugom, bolom i poštovanjem čuvat ćemo te od zaborava.

MARKO VUJOVIĆ sa porodicom

1280

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku SAVO Vladov ČELEBIĆ

Nema suza koje te mogu oplakati, riječi koje mogu ožaliti, niti vremena u koje te mogu zaboraviti. Počivaj u miru.

Imala bih dosta da pišem, al’ me boli, tata. Kako da kažem tvo jim unucima da nema đeda više. Bićeš uvijek u našim mislima i srcu.

Tvoja neutješna ćerka VESNA, zet MARKO i tvoji unuci ANDRIJA i LAZAR 1287

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke SAVU ČELEBIĆU

Neka tvoj častan život i plemenita duša počiva u miru. BOSE ĐURKOVIĆ sa porodicom 1283

Posljednji pozdrav dragom bratu

SAVU

Posebni ljudi su u našim srcima i kada nijesu pored nas. Počivaj u miru.

MARKO, IRENA i VUKOTA ČELEBIĆ 1286

Tvoja neutješna sestra ZORKA, sestrična MILICAi sestrić MILOŠ GOJAKOVIĆ 1232

SAVU ČELEBIĆU

od sestre SENKE RADULOVIĆ sa porodicom 1282

SAVO

Svima si bio BRAT i nikada nikog nisi izdao, ne bi ni danas da si se mogao pitati! Otišao si tiho i dostojanstveno kako si i živeo.VJEČNA TI SLAVA i HVALA BRATE SVIH PENZIONERA i VETERANA.

Tvoja sestra po Bogu MACA TODOROVIĆ 1236

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju VELJKO – SAVO ČELEBIĆ

Hvala ti za lijepa druženja na susretima veterana Crne Gore. Počivaj u miru i neka ti je vječna slava i hvala. Porodici iskreno saučešće.

D.S.R ,,VETERANI“ NIKŠIĆ 1243

Posljednji pozdrav mom dragom drugu

SAVU ČELEBIĆU

Dragi Savo, hvala ti na svemu što si učinio za našu Mjesnu zajednicu Štitari. Bio si među prvima u svakoj dobrotvornoj akciji.

MJESNA ZAJEDNICA ŠTITARI 1281

SAVU ČELEBIĆU

Tvoja iznenadna smrt duboko me je pogodila i ožalostila.Počivaj u vječnom miru u tvojim rodnim Štitarima. S poštovanjem, MILO DAPČEVIĆ 1285 oglasno@pobjeda.me

Tužan je ovaj oproštaj, dragi naš

SAVO

Pamtićemo te po plemenitosti i osmijehu. Počivaj u miru, dobra dušo. S poštovanjem

Sestra OLGA i porodica pokojnog brata VESKA Đurovog 1261

Posljednji pozdrav našem dragom

VELJKU - SAVU ČELEBIĆU

Nijesmo ni slutili da će ovo biti tvoje posljednje takmičenje. Ostaješ u najljepšim sjećanjima uvijek nasmijan i spreman za šalu. Tvoji veterani

SRD „VETERANI“ CETINJE 1260

Posljednji pozdrav

SAVU Vladovu ČELEBIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo se rado sjećati tvog dragog lika i do brote.

RAJKO Vasov VUJOVIĆ sa porodicom 1257

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i drugu

VELJKO – SAVO ČELEBIĆ

Dragi druže, bilo je veliko zadovoljstvo biti u društvu sa tobom

Društvo iz „BIRTIJE“: BOŽO, NEVENKA, RADIVOJE, GEDŽO, MILJANA 1258

Posljednji pozdrav

SAVU ČELEBIĆU

Ništa tako moćno i snažno ne otkriva čovje kovu lijepu narav, kao smijeh. Neka tvoja plemenita, časna i poštena duša počiva u vječnom miru.

Od VLADOVE „ČETVORKE“

Posljednji pozdrav bratu od tetke

SAVU Vladovom ČELEBIĆU

Od MILORADA – MITRA ĐUROVIĆA, STANKE i SVETLANE 1253

SAVO

Posljednji pozdrav od drugova i prijatelja

ZORANA i JOVANA 1250

Posljednji pozdrav SAVU ČELEBIĆU

OD KOMŠIJA IZ ULAZA 1252

Posljednji pozdrav dragom ku mu

SAVO ČELEBIĆ

Od VESKA KARAĐUZOVIĆA sa porodicom 1256

Posljednji pozdrav dragom pri jatelju

Posljednji pozdrav

SAVU ČELEBIĆU

Počivaj u miru, blagorodna i vesela dušo.

SLOBODAN VUJOVIĆ sa porodicom 1248

Posljednji pozdrav

SAVU ČELEBIĆU

Od porodice pok.MILA RUDOVIĆA 1246

Tužan je ovaj pozdrav, dobri naš komšija

SAVO

Bila je čast i privilegija poznavati te i imati za prijatelja sve ove godine.

SLOBO, ZDRAVKA, SANDRA i JELENA 1254

Dragom prijatelju

SAVU ČELEBIĆU

Čuvaćemo sjećanje na tvoj vedri lik. Onako čvrsto i iskreno kako si ti na našeg Gigu.

Porodica pok. GIGE MARTINOVIĆ 1251

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

SAVU ČELEBIĆU

Počivaj u miru, veliki i iskreni čovječe. MILOVAN ČILE ČIČAREVIĆ sa porodicom 1249

SAVO

Posljednji pozdrav iskrenom i dragom prija telju.

JOCO KOLJEVIĆ sa porodicom 1247

Posljednji pozdrav dragom

SAVU MILIVOJE VUJOVIĆ sa porodicom 1255

Godina dana prođe od kada nije sa nama naš voljeni i poštovani

MILOJE PANIĆ

Neka tvoj častan život i plemenita duša počiva u miru, a nama ostaje da te čuvamo od zaborava.

ZDRAVKO i BOŽIDARKA KRAGIĆ sa porodicom

IN MEMORIAM 26. 9. 1993-26. 9. 2022.

Poneđeljak, 26. septembar 2022.

Godina dana je od tvoje smrti

JOVAN Jankov KATNIĆ

Tvoj prerani odlazak sve nas je duboko potresao. Prijatelju, živiš u našem sjećanju.

DRAŠKO LIPOVINA sa porodicom 1234

SJEĆANJE

ILIJA Pavićev MARKOVIĆ 26. 9. 2012 – 26. 9. 2022.

VOJIMIR-VOJO Jankov TOŠKOVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na tvoju plemenitost, častan i dostojanstven život.

Kćerka MIRJANA 1228

S ljubavlju i poštovanjem, PORODICA 1227

Tri godine je od smrti

Počivajte u miru voljeni i nezaboravljeni MILIJANA, ŽELJKO, ŽANA, ALEKSANDRA sa porodicama 1279

ĐINE MITROVIĆ

Điko moja, žalila sam što mi ne poživje da vidiš sreću za koju si se snažno borila do posljednjeg časa.Što sad reći, rano moja, što se još više otvori i nastavi da boli i peče?! MILEVA 26. 9. 2013 – 26. 9. 2022.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRaŠKo ĐURaNoViĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: Ž E l JK a R a DU loV i Ć

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENaD ZEČEViĆ (politika)

JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)

JElENa MaRTiNoViĆ (društvo)

MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura)

MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)

DR agi C a Ša KoV i Ć (Crnom Gorom) N i Kola s EKU li Ć (hronika Podgorice)

JoVaN TERZiĆ (Arena)

s lo B o Da N Č UK i Ć (feljton i arhiv)

VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn)

DRagaN MiJaToViĆ (fotografija)

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

Mali oglasi

NEKRETN i NE

R a ZN o

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim par kingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791 1

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786 2

IZDAJEM dvosoban stan na najljepšem mjestu u Bloku 5. Tel.067/285-840 7

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dola zim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crte že i pjesme. Tel. 069-051-526 4

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790 5

POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565 6