Dnevni list Pobjeda 26.02.2023.

26. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina

RAZGOVOR: Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga

SKANDALOZNO: Učenici OŠ ,,Novka Ubović“ u Podgorici umjesto nastave imali proslavu ruskog praznika

Slave Rusiju na godišnjicu rata u Ukrajini

Brojna populistička obećanja vlasti sada dolaze na naplatu

Lider DPS-a predao juče kandidaturu za predsjednika Crne Gore i poručio da je njegov potez izraz odgovornosti i brige prema državi

Đukanović: Cilj mi je da pobijedim uprvom krugu

Kao što smo imali motiv da obnovimo državu i da je postavimo na kolosijek evropskih integracija, tako danas imamo motiv da sačuvamo tekovine savremene Crne Gore kojoj smo svi kao generacija dali svoje dosadašnje

živote - kazao je Milo Đukanović

Povećanje cijena pojedinih mesnih proizvoda u susjedstvu uzrokuje veće cijene i kod nas

U prosvjeti sam proveo 40 godina i pola radnog vremena bio direktor, ali tako nešto nijesam vidio. Postoje državni praznici i to se obilježava, ali da se obilježava strani praznik pogotovo uovom momentu dok Rusija razara Ukrajinu je skandal nad skandalima –poručuje penzionisani profesor Vukić Konjević. Direktorica škole Ljiljana ĆoracRažnatović kaže da to rade svake godine jer popularišu ruski jezik i običaje STR. 7.

Pobjeda imala uvid u komentare

Savjeta Evrope na najvažniji dokument za razvoj medija u Crnoj Gori

INTERVJU: Osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu Jasminko Halilović za Pobjedu

Crna Gora nikad neće biti Ravna gora

Milorad Pustahija

Dragan Veselinov

Zuvdija Hodžić

STR. 6.

STR. 2.

M. BABOVIĆ

RAZGOVOR: Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga

Populistička obećanja vlasti sada dolaze na naplatu

PODGORICA – Poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović kazao je da je Crna Gora od zemlje koja je važila za najnapredniju na Balkanu, dovela pojedine zvaničnike u EU do toga da razmišljaju da blokiraju njen put dok se stvari u zemlji ne srede. Juratović, sa kojim smo razgovarali tokom njegove prošlonedjeljne posjete Podgorici i zemljama Balkana, kazao je da je aktuelna vlast dobila glasove građana na populističkim obećanjima, te da problem nastaje sada, kada ta populistička obećanja treba ostvariti.

POBJEDA: Posjetili ste nekoliko zemalja Zapadnog Balkana prethodnih dana. Kakav je Vaš utisak, kao nekog ko potiče sa ovih prostora, a opet stvari posmatra izdaleka?

JURATOVIĆ: Ja sam sad već 18 godina u njemačkom Bundestagu, a angažovan sam politički od 82. godine. Tako da sam sve te epohe od tada relativno ili intenzivno politički pratio i logično osamdesete godine u bivšoj Jugoslaviji, a onda devedesete i ratna zbivanja. U regionu se dosta toga promijenilo za to vrijeme.

POBJEDA: Nabolje ili nagore?

JURATOVIĆ: Što se tiče kvaliteta života da li je bolje, ne bih mogao reći ali u svakom slučaju kroz politička zbivanja neke stvari su se promijenile nagore. Dakle, gore u tom smislu da bivša eks-Ju, koja se raspala kako se raspala, gledajući politički i u globalnim razmjerama sa one razine je bila država gdje je bilo donekle mirno, ljudi su mirno živjeli. Možda ne u izobilju, ali nekako slobodnije i lagodnije. Ona država je imala značaj u svijetu i tako se i gledalo na njene državljane. I to sam jako dobro mogao osjetiti, da sam sa onim pasošem mogao putovati po cijelom svijetu što danas djelovi te države ne mogu. Jedan dio je ušao u EU i tu se vidi značajna razlika, ali logično ima to još uticaja, te refleksije sa jugoistoka ali ipak se osjeća dobar razvoj, neki napredak i društveni po-

litički napredak. Nažalost, šest zemalja ako se uzme i Albanija, koja tada nije bila u sastavu Jugoslavije, često imam osjećaj da su zemlje - dva koraka naprijed jedan nazad. Sve se presporo kreće i jedno mi nedostaje a to je svijest da demokratski društveni poredak traži i učešće u kreiranju društva, ali na temeljima demokratskih vrijednosti. Ovdje su postale neke nove vrijednosti koje manje - više odlučuju politički. Nacionalna pitanja i vjerska pripadnost su u modernom demokratskom svijetu nešto marginalno, a ovdje su nešto prioritetno. Sa druge strane su vitalne stvari za život- obrazovanje, zdravstvo, socijalna sigurnost, ekonomski razvoj i sve ostalo ovdje margina.

POBJEDA: Koga krivite za to? Političke elite, narod ili sve pomalo?

JURATOVIĆ: Vidite, uvijek se kaže političke elite su krive, ali imate jedno pravilo a to je da su političke elite odraz naroda. On ih je birao on ih toleriše ili ne toleriše ali ne

Došla je jedna delegacija u Njemačku prije godinu i imala razgovor sa mnom. Delegacija iz Ministarstva vanjskih poslova. I čovjek mi se predstavi i kaže: ,,Mi smo vlada 12 apostola“. To je bila jedna poruka. Druga poruka je bila – nas parlament ne interesuje, mi smo vlada. Takvu glupost ja ne mogu opisati i ne shvatam kako može to neko reći - kazao je Juratović

što je ta država važila za

ovu situaciju. Postali smo

EU koji ozbiljno razmišljaju

Sve što se dešava u Crnoj Gori je jako zabrinjavajuće iz razloga najrazvijeniju zemlju Balkana koja je na sigurnom putu ka EU, da bi sada došla u ovu situaciju. Postali smo skeptični i ima zvaničnika u EU koji ozbiljno razmišljaju o tome da se dalji put ka EU zablokira dok se ne srede osnovna pitanja

biračkom tijelu skupljali, davali u odnosu na teme nacionalizma, vjerskih interesa. To su populistički glasovi sa kojm ništa ne kogu početi u EU. Problem je nastao, što su te glasove skupljali populistički, na bazi populističkih obećanja, a sada moraju ispuniti ta obećanja. I to je najveći problem, kroz populizam su sebi stavili lance na noge.

POBJEDA: Kroz ovaj razgovor kazali ste da ste vjernik. Kako su Vam, kao vjerniku, izgledali nedavni događaji u Crnoj Gori, kada je bila tanka granica između vjere i politike?

mijenja, dakle ipak se mora društvena svijest koncipirati tako da u društvu prioritet bude kakav život imamo i kako ćemo na najbolji način kreirati budućnost nas i naše djece. Moja generacija je u jednom određenom periodu totalno zakazala, nije shvatila jedno što je meni bilo jasno kao političkom omladincu – da za život trebate dvije stvari, dobro obrazovanje, kvalifikacije, ali isto tako trebate i urediti društvo kojem živite. To društvo ne pada sa neba i onoliko koliko se društvo zalaže, takvo će društvo biti.

POBJEDA: Sastali ste se sa crnogorskim zvaničnicima. Kakve poruke ste im prenijeli, imajući u vidu krizu koja je aktuelna u zemlji?

JURATOVIĆ: Ja sam predsjednik parlamentarne skupine za regiju. Naš cilj je izgraditi saradnju sa parlamentarcima. Mi parlamentarci smo prije svega predstavnici biračkog tijela koje nas je biralo. Ključno za sve demokrate je da poštuju demokratska pravila igre, demokratske principe i vrijednosti. Demokratske vrijednosti i nacionalizam se nikako ne poklapaju. Nacionalizam je suprotnost svakog demokratskog sastava jer nacionalizam dijeli ljude i na kraju krajeva ruši zajednicu umjesto da je stvara.

POBJEDA: Primjećujete li snažni porast nacionalizma u Crnoj Gori?

JURATOVIĆ: Nijesam bio u Crnoj Gori dugo pa ne mogu govoriti da li toga ima među građanima, ali se dosta pročulo po Evropi o podjelama. I mi gledamo na televiziji šta se dešava i na kraju je sve to jako zabrinjavajuće iz razloga jer je Crna Gora važila za najrazvijeniju zemlju Balkana koja je na putu ka EU, da bi sada došla u ovu situaciju.... Postali smo skeptični i ima činilaca u EU koji ozbiljno razmišljaju o tome da se dalji put ka EU zablokira dok se ne srede osnovna pitanja u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koliko je ta prijetnja realna?

JURATOVIĆ: U EU i pošto smo demokrate, prije nego dođemo sa bilo kakvim mjerama nekoga blokirati, dajemo šansu, nudimo pomoć, gledamo da se što bolje spriječi ta blokada. I to na neki način se nekima čini da smo spori, neodlučni, to nije tačno nego je naš princip davanje šansi traženje rješenje. Ali isto tako kad dođemo do jedne tačke, kada ne vidimo mogućnost daljeg dijaloga onda se usvajaju mjere.

POBJEDA: Djeluje li Vam, ipak, da vlasti ne uzimaju za ozbiljno ono što im poručujete?

JURATOVIĆ: Svaka promjena donosi nove ljude koji se tek moraju uhodati, dokazati. To je okej i to im se mora tolerisati, ali ja sam mišljenja da je posrijedi jedan drugi problem – problem da su se glasovi u

JURATOVIĆ: Ispričaću vam ovo. Došla je jedna delegacija u Njemačku prije godinu i imala razgovor sa mnom. Delegacija iz Ministarstva vanjskih poslova. I čovjek mi se predstavi i kaže: ,,Mi smo vlada 12 apostola“. To je bila jedna poruka. Druga poruka je bila – nas parlament ne interesuje, mi smo vlada. Takvu glupost ja ne mogu opisati i ne shvatam kako može to neko reći. Ako neko ide negdje u svijet neka zna kako taj svijet funkcioniše, pa će već nekako ublažiti situaciju. Vlada 12 apostola to je za mene kao vjernika uvreda. Apsolutna uvreda. To je uvreda za svakog vjernika. Parlament njega ne zanima, oni su vlada. Vlada i ministarstva su izvršni organ demokratskog sistema – parlamenta. Parlament daje smjernice vladi, parlament usvaja mišljenja. Kad vam neko tako dođe u ulozi ministra onda vam je sve jasno o toj vladi i o toj državi. Moram jedno reći - imam puno prijatelja vjernika različitih vjera, cijenim svakog vjernika i pravi vjernik pravoslavac i katolik i musliman je moj brat, ali ne može se jedno i to osuđujem - i katolika i pravoslavca, da moju vjeru instrumentalizuje u političke svrhe. Političke svrhe vjere, to je izdaja vjernika. Vjerske institucije nemaju šta da traže u politici.

POBJEDA: Kako onda gledate na učešće SPC u političkom životu Crne Gore?

Ustavni sud je čuvar Ustava. Nema političke opredijeljenosti, Ustavni sud moraju činiti kvalikovani pojednici, profesionalci, koji naše djelovanje parlamentaraca, vlade, moraju motriti da li je ono usklađeno sa ustavom zemlje. Nema veze sa ,,naši i vaši“, tu nema ,,naših i vaših“, imate profesionalce, jer nemate naš i vaš ustav. Oni ne smiju biti politički opredijeljeni, oni mogu doći iz politike, ali odluke se moraju donositi shodno Ustavu

JURATOVIĆ: Crkva nema šta da se miješa u politička pitanja. Oni mogu kao institucija imati svoje interese po pitanju imovine, to je sve u redu, to mogu sa vladom raspravljati. Ali kao vjernici obmanjivati javnost u političke svrhe, to je izdaja svake vjere. Kad se crkva i vjera miješaju u politička pitanja onda sam kao vjernik duboko povrijeđen.

POBJEDA: Da li ste pratili izbor kandidata za sudije Ustavnog suda i kako Vam je izgledao taj, na kraju, politički dogovor?

JURATOVIĆ: Ustavni sud je čuvar Ustava. Nema političke opredijeljenosti, Ustavni sud moraju činiti kvalifikovani pojednici, profesionalci, koji naše djelovanje parlamentaraca, vlade, moraju motriti da li je ono usklađeno sa ustavom zemlje. Nema veze sa ,,naši i vaši“, tu nema ,,naših i vaših“, imate profesionalce, jer nemate naš i vaš ustav. Oni ne smiju biti politički opredijeljeni, oni mogu doći iz politike, ali odluke se moraju donositi shodno Ustavu.

POBJEDA: Bliže se predsjednički izbori. Kakvu političku figuru biste voljeli da vidite na čelu ove države?

Demokratske vrijednosti i nacionalizam se nikako ne poklapaju. Nacionalizam je suprotnost svakog demokratskog sastava jer nacionalizam dijeli ljude i na kraju krajeva ruši zajednicu umjesto da je stvara - kaže Juratović

JURATOVIĆ: Htio bih vidjeti čovjeka koji je predsjednik države, koji se ne miješa u svakodnevnu politiku, čovjek koji Crnu Goru srcem i dušom predstavlja prije svega svojim ponašanjem, u najboljem svjetlu kako unutra tako i van. To mora biti osoba koja je pozitivni autoritet svima, koga moraju poštovati svi. Ne smije se politički stavljati na jednu ili drugu stranu, iako naravno može dolaziti iz određene političke partije. I Štajnmajer je socijaldemokrata. Predsjednik države treba biti predsjednik svih građana i on predstavlja te građane u moralno etičkom svjetlu koje je za poštovanje i za unutra i van. Jovana ĐURIŠIĆ

Josip Juratović

Izaslanik SAD za Zapadni Balkan poručio da nije dovoljno uspostaviti kvorum u Ustavnom sudu

Eskobar: Parlament

izabere sve četiri sudije 27. februara

PODGORICA – Ponovno

uspostavljanje kvoruma u Ustavnom sudu, iako pozitivan iskorak nije dovoljan, ocijenio je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih

Država za Zapadni Balkan

Gabrijel Eskobar, dodajući da sva četiri upražnjena mjesta moraju biti popunjena kako bi ta institucija stvarno bila funkcionalna.

Eskobar je kazao agenciji Mina da bi crnogorski parlament u ponedjeljak trebalo da popuni sva četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu.

On je ocijenio da je kompetentan i potpuno funkciona-

lan Ustavni sud neophodan za zaštitu demokratskih institu-

preduslov za rješavanje aktuelne političke krize u državi.

Lider DPS-a predao juče kandidaturu za predsjednika Crne Gore i poručio da je njegov potez izraz odgovornosti i brige prema državi

Đukanović: Cilj mi je da pobijedim u prvom krugu

- Ponovno uspostavljanje kvoruma, iako pozitivan iskorak, nije dovoljno. Sva četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu moraju biti popunjena kako bi ta institucija stvarno bila funkcionalna – smatra Eskobar.

Rekao je da sve što je manje od toga dovodi do rizika produbljivanja političke krize u Crnoj Gori.

- Nakon ponovnog uspostavljanja potpuno funkcionalnog Ustavnog suda, prijevremeni parlamentarni izbori jedini su put za demokratsko rješenje trenutne krize – kazao je Eskobar.

Ti izbori, kako je naveo, mo-

gu vratiti povjerenje građana

PODGORICA – Moja kandidatura je izraz odgovornosti i brige prema Crnoj Gori – kazao je juče lider DPS-a Milo Đukanović, nakon predaje predsjedničke kandidature, poručujući da da mu je cilj da pobijedi u prvom krugu izbora. Đukanović je rekao da se kandiduje zbog brige za tekovine Crne Gore kojima je, kako je kazao, posvetio svoj život.

- Crna Gora je potpuno paralisana na evropskom putu, ovu agoniju treba što prije prekinuti. Treba vratiti stabilnost politike kroz izborne procese koji slijede, a tome će ključan doprinos dati građani –kazao je Đukanović na pres konferenciji.

bi izbori bili uspješni i demo-

Prema riječima Eskobara, da kratski, vlast ih mora voditi profesionalno, nestranački i odgovorno, u skladu s međunarodnim

demokratskim normama i cr-

Glavni odbori partija zasijedali povodom predsjedničkih izbora

PODGORICA – Socijaldemokrate Crne Gore podržaće kandidaturu lidera DPS-a Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima kao kandidata koji ima najveće šanse da odnese pobjedu – saopštio je Glavni odbor te partije.

Poručeno je da pitanje kandidata na predsjedničkim izborima ni u jednom momentu nijesu posmatrali uskopartijski.

- U aktuelnoj političkoj situaciji, kada se Crna Gora nalazi u dubokoj društvenoj, političkoj, institucionalnoj, ekonomskoj i svakoj drugoj krizi, cijenimo da po ovom pitanju ne smije biti mjesta partijskim kalkulacijama, već se svaka partija mora voditi isključivo višim, državnim interesima. U tom smislu, SD su donijele odluku da podrže kandidata koji ima najviše šansi da odnese pobjedu – kazali su iz SD-a.

Pobjeda kandidata opozicije na predstojećim izborima, prema njihovoj ocjeni, značila bi ne samo političku pobjeduveć početak zaokreta od anticrnogorske, antievropske, anticivilizacijske politike koja je preuzela primat u Crnoj Gori u prethodne dvije i po godine. Glavni odbor Bošnjačke stran-

ke juče je donio odluku da ta partija ne predlaže svog kandidata za predsjedničke izbore, već da Predsjedništvo odluči koga će podržati.

- S obzirom na činjenicu da BS neće imati svog kandidata i da nijesu iznešene ni potvrđene sve kandidature za predsjednika, GO BS ovlašćuje Predsjedništvo da nakon zaključivanja kandidatura i analize kandidata, donese konačnu odluku o eventualnoj podršci konkretnom kandidatu za predsjednika Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ni Liberalna partija neće imati kandidata za predsjednika Crne Gore. Ta odluka, kako je kazao predsjednik partije Andrija Popović za Portal Analitika, donešena je nakon unutarpartijskih konsultacija.

- Na sjednici Glavnog odbora

2. marta donijećemo odluku o eventualnoj podršci nekom od potvrđenih kandidata - kazao je Popović za Analitiku.

Glavni odbor Pokreta za promjene odlučio je jednoglasno da podrži kandidata Nove Andriju Mandića na predsjedničkim izborima.

Državnoj izbornoj komisiji mogu se predati kandidature za predsjednika Crne Gore do večeras u ponoć. R. P.

BIĆE ZANIMLJIVO

Ocijenio je da je ponuda na predsjedničkim izborima dobra i da će izborna trka biti zanimljiva.

- Ne bih prognozirao ko će mi biti protivkandidat u drugom krugu. Potrudiću se da pobijedim u prvom krugu, ako bude drugog, uložiću sve kapacitete da pobijedim - poručio je Đukanović.

Kako je istakao ,,u kraće od tri god, Crna Gora je prošla put od zemlje koja je bila najdinamičnija investiciona destinacija u Evropi, lider u evropskim integracijama, a danas se opisuje kao rak-rana Balkana“. Smatra da nije neophodno da nam drugi otvaraju oči.

- Crna Gora je danas zemlja razorene funkcionalnosti. Država koju investitori napuštaju, država uplašenih biznisa i zanemarene vladavine prava. Tu se vidi da aktuelna vlast ne mari za stavove EK ni VK. Zbog svega toga Crna Gora je potpuno paralisana na evropskom putu - ocijenio je Đukanović. On smatra da su izbori prilika da Crna Gora, mudrim izborom građana, vrati stabilnost politike, konkurentnost

biznis ambijenta, posvećenost reformama.

- U 2023. očigledno očekuje nas sveobuhvatan izborni ciklus koji počinje redovnim predsjedničkim izborima 19. marta, a gotovo da sam siguran da se nastavlja nekoliko mjeseci kasnije održavanjem parlamentarnih izbora - kazao je Đukanović.

Kako je naglasio izbori su prilika da Crna Gora sačuva međunarodni prestiž koji je mukotrpno ostvarila tokom 14 godina od obnove nezavisnosti. Đukanović je podsjetio da je Crna Gora i iz težih iskušenja izlazila uspješno.

- Tada kada je sve izgledalo beznadežno uspjeli smo da sačuvamo mir i zemlju od NATO bombardovanja, da nađemo strpljenja u pregovorima sa Srbijom i da odložimo, onoliko koliko je bilo neophodno, izjašnjavanje na referendumu - naveo je on.

Potom je dodao da ,,smo uspjeli da napravimo kompromis sa EU i organizujemo referendum po pravilima koja nijesu izgledala najpravednije i nakon svega toga napravimo

strateški zaokret ka zapadu i Crnu Goru uvedemo u NATO i obezbijedimo joj lidersku poziciju u pregovaračkom procesu sa EU“.

Đukanović je rekao da je sve to bilo moguće jer smo imali besprekorno čistu viziju i jak motiv da je ostvarimo.

- Kao što smo imali motiv da obnovimo državu i da je postavimo na kolosijek evropskih integracija, tako danas imamo motiv da sačuvamo tekovine savremene Crne Gore kojoj smo svi kao generacija dali svoje dosadašnje životekazao je Đukanović.

GARANCIJA ZA STABILNOST

On je naglasio da će sa dosadašnjim iskustvom sigurno mudrije odlučivati na izborima.

- Počev od predsjedničkih izbora vjerujem da ćemo donijeti odluke koje će Crnoj Gori garantovati stabilnost i dostizanje njenih najvažnijih ciljeva – uključujući članstvo u EU. Nadam se da će se rezultatima predsjedničkih izbora stvoriti uslovi da se normali-

Crnogorski predsjednik o raspuštanju

Skupštine: Ne bih trčao sa tim

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović kazao je da ne bi trčao sa iskorišćavanjem zakonske mogućnosti da raspušti Skupštinu Crne Gore.

- Razne su kontroverze oko Zakona o predsjedniku. Tačno je da je u Ustavu predviđena mogućnost da predsjednik može raspustiti parlament ukoliko mandatar koji je dobio mandat u roku od 90 dana ne sastavi vladu. Treba sada precizno pogledati šta su ustavne odredbe, a šta kontrover-

znog Zakona o predsjedniku, koji će se, ubijeđen sam, naći pred Ustavnim sudom. Siguran sam da oni koji su digli ruku za taj zakon znaju da je neustavan, sad je samo pitanje kada će Ustavni sud biti konstituisan i kada će se to pitanje naći na dnenvom redu - rekao je Đukanović. Kako je rekao, ostavlja sebi još malo vremena da pogleda kompatibilnost ustavnih i zakonskih rješenja i da vidi, u okviru onoga što je njegov definisan stav prema ovom pitanju, kakve

su mogućnosti za povlačenje poteza koji bi vodio deblokadi izvršne vlasti. - Neuobičajeno je i sa problematičnim legitimitetom ako imate vladu kojoj duže traje tehnički, nego politički mandat. To svjedoči o neregularnosti, to dalje porađa nefunkcionalnost i nelegitimnost drugih državnih institucija. Zato je u interesu države da se što prije dođe do izbora. Ali moja je obaveza da beskompromisno poštujem Ustav - istakao je Đukanović.

zuje politički život u Crnoj Gori nakon potresa kroz koji prolazimo posljednje dvije i po godine. I da uhvatimo priključak sa pozitivnim političkim tendencijama koje se bile karakteristične za našu zemlju poslije referenduma - kazao je Đukanović.

Upitan da li je njegova kandidatura dokaz da u DPS-u nema niko drugi da se kandiduje, Đukanović je kazao da se ne šalje takva poruka.

- Šaljemo poruku o bogatstvu kadrovskog potencijala DPS-a. Pogledajte kako danas izgleda Predsjedništvo, poslanički klub DPS-a. Koje novine imamo, a uporedite sa novinama na ostatku političke scene - rekao je Đukanović. Istakao je da su analize DPS-a pokazale da je ovo presudni trenutak u kome će se odlučiti da li će Crna Gora nastaviti putem izgradnje sebe ili balkanskom kolotečinom.

- Ako je analiza tačna, nemamo pravo na kalkulaciju u izbornim procesima. Imamo kandidata koji bi bili dostojni reprezenti naše politike, ali naša analiza je pokazala da moramo izaći sa svojim najjačim adutom - naveo je Đukanović.

Govoreći o tome zašto je DPS predao kandidaturu dan pred isticanje roka, Đukanović je kazao da u toj stranci nijesu kalkulisali, već da su koristili vrijeme da sagledaju sve činjenice potrebne za opredijeljenost odluke o tome ko je kandidat sa najviše šansi.

- Spajićeva kandidatura je propala prije sedam dana. Pa što nijesmo sjutradan predali kandidaturu? Zato što nije bilo važno i relevantno. Za nas je relevantno da sebe učvrstimo u uvjerenju da je ovo najbolje što možemo uraditi za svoju partiju i za Crnu Goru - rekao je Đukanović. N. K.

da

SD će podržati

Đukanovića, LP i BS neće imati svog kandidata

Gabrijel Eskobar

Đukanović predaje kandidaturu predsjedniku DIK-a Nikoli Mugoši

Papa Franja je 11. februara ove godine izveo dve hiljade italijanskih zatvorenika, gradskih beskućnika i izbeglica iz Ukrajine, Sirije, Sudana i Demokratske Republike Konga u rimski cirkus Ronija Rolera.

Ovu praksu je u stvari začeo papa Benedikt XVI 2006. godine, kada je za beskućnike priredio cirkusku zabavu. Papa Franja je to nastavio bar sedam puta do sada, proširujući sastav pozvanih na predstave, počev od bolesne dece do odraslih unesrećenih ljudi. Priredio je predstavu i na samom Trgu Sv. Petra u Vatikanu ali i u ogromnoj dvorani, obično u februaru mesecu, posle jednog od svojih redovnih ,,profesorskih“ sedmodnevnih javnih obraćanja interkontinentalnoj pastvi tokom svake godine. To je njegov katehizis. A cirkus kao cirkus, tu su žongleri, duvači vatre, trapezisti, dvogrbe kamile, lame, nilski konj, rogati bikovi, lavovi – ali i oskudno odevene plesačice i plesači, koji su se gotovo erotski međusobno pleli. Kostimi su divni i maštoviti. He-he, dve plesačice su gotovo direktno izazivale papu Franju i širile u baletskoj formi ekstremitete na dva metra od njegovih očiju. Nisu ga uzdrmale, zadržao je

POGLED SA STRANE

Papski cirkus i cirkus

Cirkus Beograda u Crnoj Gori ne vodi na nebo. Beograd, izbacivanjem ,,Europe zdaj“ iz konkurencije, pokušava da se već u prvom krugu predsjedničkih izbora 19. marta pobjednički obračuna sa grupacijom DPS-a, koja jedino jasno brani nezavisnost Crne Gore i njenu evroatlantsku integraciju. Gotovo sve ostale partije nemaju jasnog stava šta žele, sem mrvice vlasti za sebe. One su nedresirana jagnjad u areni dva dresera. Otuda se raščišćava prostor za opredeljenje naroda: hoće li on birati zastavu Crne Gore ili hoće zastavu Srbije. I Moskve

kaluđerski mir, iako nam se čini da tu tačku nije želeo i da se zbog nje namrštio. Sve izvođače je razdragano pozdravljao tapšanjem i smehom a ponekad im se iz svog prestola i pridruživao, loptom sa decom. Nema vernika i laika kome se papski cirkus ne može dopasti. Ne toliko kakvoćom programa – nije bog zna kakva – već smislom sadržaja. Papski šef vatikanskog odeljenja za darodavstvo i milostinju (,,Dicastery”) kardinal Konrad Krajevski je to dobro naznačio: ,,I kao što je papa rekao kada se sastao sa umetnicima, cirkus nas spaja sa lepotom koja nas uvek razgali i odnese nas iznad tegoba, on je put da stignemo do Gospoda“.

Eh, kada bi italijanski cirkus mogao da pređe Jadran u Crnu Goru, koliko bi on mogao da pomogne Crnogorcima da stignu do Raja? To još nijedan cirkus nije uspeo.

CRNOGORSKI

CIRKUS

Crna Gora je cirkus za sebe u kojoj je direktor programa Služba državne bezbednosti Srbije.

Posle beogradske eliminacije Spajića iz ,,Europe zdaj“ za predsedničkog kandidata, još više naroda iz ove organizacije uviđa koliko joj političko biće zavisi od ciljeva Srbije – što ona ne želi. Cirkus Beograda u Crnoj Gori ne vodi na nebo. Beograd izbacivanjem ,,Europe zdaj“ iz konkurencije pokušava da se već u prvom krugu predsedničkih izbora 19. marta pobednički obračuna sa grupacijom DPS-a, koja jedino jasno brani nezavisnost Crne Gore i njenu evroatlansku integraciju. Gotovo sve ostale partije nemaju jasnog stava šta žele, sem mrvice vlasti za sebe. One su nedresirana jagnjad u areni dva dresera. Otuda se raščišćava prostor za opredeljenje naroda: ho-

će li on birati zastavu Crne Gore ili hoće zastavu Srbije. I Moskve. Beograd se zasigurno nada da će do 19. marta imati dovoljno vremena da zbunjeno telo ,,Europe zdaj“ navede da glasa za kandidata Demokratskog fronta. To neće biti lako, jer rezervno kandidovanje Milatovića oporavlja volju ,,zdajčeka“ da podrže svoju organizaciju. Ovu partiju je Beograd stvorio da bi prebacio ,,briselske“ birače od DPS-a na alternativnu stranku, ali pod svojom kontrolom. Njenim vođama je to dobro platio, ali se uplašio veličine ovog biračkog tela videvši ga na prošlogodišnjim lokalnim izborima. To telo u mogućoj saradnji sa DPS-om daje političku većinu u narodu. I to telo ne želi beogradsku šajkaču i moskovske rakete. Šta će sada učiniti nacionalistički stratezi u Beogradu, kako će napasti Đukanovi-

ća? To verovatno neće činiti agresivnim širenjem velikosrpskog nacionalizma, jer to ,,zdajci“ ne žele, oni se drže Brisela, ali će širiti frontov-

Nemojmo biti naivni, papski cirkus postoji samo na nivou umjetničkih akrobacija, sve ostalo je vjekovna politička zrelost. Ja, Vatikan, sam humanista, ali neka druge države snose težinu humanizma, i ja, Vatikan, ću im svakako pomoći svojim novcem, svojim praznim manastirima, svojim katoličkim prihvatilištima, sirotištima i bolnicama, ali - na tuđoj teritoriji. To podrazumijeva i da papa Franja poziva sve katolike svijeta na pomoć emigraciji i izbjeglicama, ali u spoljnim državama. I tu je on neizmjerno veliki

sku mržnju prema Đukanoviću kog takođe ,,zdajci“ ne žele, pokušavajući da što veći deo ,,Evropljana“ okrenu ka Frontu. Jedino što sada nikako ne možemo predvideti jeste to kolika je politička zrelost ovog biračkog tela i da li je spremno da ,,proda“ državu zbog nezadovoljstva Đukanovićem. Ako jeste, Crna Gora će biti na korak do srbijansko-ruskog pakla. Bude li nastupilo patriotski, i makar u suzama glasalo za Đukanovića, Crna Gora će biti spasena. Možda će sutra želeti da ga smeni, ali zasigurno ne zbog izdaje njihovog zajedničkog cilja: Crne Gore u Evropi, na Mediteranu, sa celim modernim svetom.

Ali jedno je ,,Europi zdaj“ sada jasno: njenog predsedničkog kandidata je srušio Beograd, a frontovskog kandidata, čija kandidatura takođe pati od istog administrativnog nedostatka kao i Spajićeva - nije i neće. Otuda mi mislimo da nije nemoguće da Front ublaži u narednim nedeljama veliko-srpsko i popovsko bahaćenje, a poveća ljubav prema crnogorskoj zastavi. Tako bi atentatori pokušali da atentat umesto mecima izvrše rečima.

dr Dragan VESELINOV

Andrija Mandić Milojko Spajić

Papa Franja poziva sve katolike svijeta da pomognu izbjeglicama

cirkus u Crnoj Gori

Jedino što sada nikako ne možemo predvidjeti jeste to kolika je politička zrelost ovog biračkog tijela i da li je spremno da ,,proda“ državu zbog nezadovoljstva Đukanovićem. Ako jeste, Crna Gora će biti na korak do srbijansko-ruskog pakla. Bude li nastupilo patriotski, i makar u suzama glasalo za Đukanovića, Crna Gora će biti spašena. Možda će sjutra željeti da ga smijeni, ali zasigurno ne zbog izdaje njihovog zajedničkog cilja: Crne Gore u Evropi, na Mediteranu, sa cijelim modernim svijetom

Komentar Granica

Piše: Milorad PUSTAHIJA

ŠTO SE MOGLO IZBJEĆI

Dva oblika srbijanske i ruske penetracije u telo Crne Gore su se možda mogli izbeći. Jedan lako, a drugi teško. Prvo, zavođenjem Rusima viza i kvota za ulazak u Crnu Goru. I drugo: promenom Ustava Crne Gore sa davanjem prava predsedniku države na direktno komandovanje vojskom Crne Gore kako u miru tako i u ratu – onako kako je to rešeno i u Ustavu Republike Srbije. Predsednik Srbije može bez odluke parlamenta i vlade da digne vojsku na noge kada proceni da je to nužno zbog nacionalne bezbednosti.

O prvom. Rusi koji dolaze u Crnu Goru nisu ni ekonomska niti politička emigracija. Oni su imućni turisti i stanovnici sa pravom boravka zbog kupljenih nekretnina. Nijedan Rus nije od Podgorice dobio politički azil. Njihovo širenje skriva agenturu Moskve i pojačava rusofilstvo u narodu, zloupotre-

bom širokog srca i predrasuda Crnogoraca. Trivijalno je reći da je Crna Gora mala, ali nije banalno kazati da upravo zbog toga ne sme da olako dozvoli poremećaj u strukturi stanovništva koji joj napada zastavu. Zašto Podgorica ne pogleda na Vatikan? Vatikan nije nijednog izbeglicu i emigranta naselio na svojoj teritoriji iako papa Franja podržava ,,pravo“ izbeglica da ulaze u evropske zemlje. Ali ne i u Vatikan, sem propagandno – i da odmah potom odu. Naravno, Vatikan je neuporedivo manji od Crne Gore, ali ni on nije dao među milionima izbeglica nikome ni politički azil, makar ga potom naselio u Rimu, ili mu papski ,,Karitas“ platio prve troškove egzistencije bilo gde u svetu. Nemojmo biti naivni, papski cirkus postoji samo na nivou umetničkih akrobacija, sve ostalo je vekovna politička zrelost. Ja, Vatikan, sam humanista, ali neka druge države snose težinu humanizma, i ja, Vatikan, ću im svakako pomoći svojim novcem, svojim praznim manastirima, svojim katoličkim prihvatilištima, sirotištima i bolnicama, ali - na tuđoj teritoriji. To podrazumeva i da

papa Franja poziva sve katolike sveta na pomoć emigraciji i izbeglicama, ali u spoljnim državama. I tu je on neizmerno veliki. Ipak, papa Franja jeste neprekidno pozivao na humanizam mediteranskih država prema nesrećnicima na Sredozemnom moru i spašenim brodolomnicima na ostrvima i obalama Italije, Grčke, Španije i Francuske, ali do sada nije nijednom rečju objasnio kojim će putem evropske zemlje da sačuvaju svoj politički mir i identitesku zastavu ukoliko slobodno primaju na milione i milione stranaca iz Azije i Afrike, po njihovoj želji, a ne po pravu domaćeg naroda da odredi ko je u njegovoj zemlji gospodar a ko je gost. Mi se i te kako slažemo sa papom Franjom kada je 2021. godine na grčkom ostrvu Lezbosu rekao da je ,,nebriga prema migrantima i izbeglicama brodolom civilizacije“, ali očekujemo i da nam bude jasno zbog čega je odbrana države od nekontrolisane imigracije navodno neprihvatljiv ,,nacionalizam i usko sebičnjaštvo“.

Gde je mera? Zar nisu svi katolici sveta u nacionalnim državama, gde niko nema pasoš Vatikana? Još se nije čulo da li je Vatikan pod kupolom bazilike Sv. Petra naselio bar sto talibana iz Afganistana. A nije ni Ruse. I gde je granica između evropske brige za migrante u odnosu na snove vanevropskih versko-političkih fundamentalista da imaju ,,pravo“ na revanš i kontra-kolonijalizam Evrope?

O drugom: Crnogorski predsednik nema ustavno pravo da digne vojsku na bilo kakvu stranu intervenciju na teritoriji Crne Gore, makar u nju upadala naoružana strana agentura, teroristi i vojno-policijske snage strane države. Kome je u Crnoj Gori potrebna tužna scena nemoći predsednika na Cetinju 4/5. septembra 2021. godine, da spreči invaziju strane naoružane jedinice na Crnu Goru da bi osigurala inauguraciju vladike Joanikija za mitropolita crnogorsko-primorskog u korist strane crkve i države? Kome je potrebna nemoć predsednika da vojskom spreči da se avionom strane vlade prevoze atentatori na njega, i obavlja promet novca,

Beograd se zasigurno nada da će do 19. marta imati dovoljno vremena da zbunjeno tijelo ,,Europe zdaj“ navede da glasa za kandidata Demokratskog fronta. To neće biti lako, jer rezervno kandidovanje Milatovića oporavlja volju ,,zdajčeka“ da podrže svoju organizaciju. Ovu partiju je Beograd stvorio da bi prebacio ,,briselske“ birače od DPS-a na alternativnu stranku, ali pod svojom kontrolom

kadrova i planova za rušenje ustavnog poretka Crne Gore?

Ustav Crne Gore daje predsedniku države pravo da komanduje vojskom jedino kada parlament izglasa ratno stanje, vanredno stanje. A šta ako u parlamentu sede iredentistički izdajnici i narediće vojsci da ostane u kasarnama?

U Crnoj Gori nedostaje ravnoteža vlasti između vlade i parlamenta, sa jedne strane, i predsednika države, sa druge. Ako dođe do toga da vlada izdaje zemlju, onda je vojskom mora napasti predsednik pre nego što se narod digne na pobunu, a ako predsednik države izdaje zemlju, onda neka ga napadne policijom vlada i parlament sa mobilizacijom naroda. Ustavni nedostatak koji smo naveli se može otkloniti samo voljom dve trećine poslanika u Skupštini Crne Gore. To već u prošlosti nije učinjeno. Sada je to nemoguće. A da li će to biti moguće posle narednih izbora - niko ne zna. Šta ako pobedi iredenta na predsedničkim izborima 19. marta 2023. godine?

KO PODRŽAVA

CRNU GORU

Svi su mlaki, nisu nam jasni ni Brisel niti SAD. A ni crnogorska dijaspora u Beogradu i na svim kontinentima sveta ne brani Podgoricu snažnim glasom. Tačno je da rat u Ukrajini obuzdava intenzitet ruske ofanzive na Crnu Goru, i tačno je da je poseta predsednika Bajdena Kijevu silno ohrabrila Ukrajince da se bore za svoju državu. Obećana pomoć Vašingtona Ukrajini je neprocenjiva, kao što je bila neprocenjiva i za Moskvu koja je sve do 1945. godine bila snabdevana američkom vojnom odećom, obućom, opremom i oružjem. To Rusi ne kriju, ali retko ističu.

Predsedniku Bajdenu postavljaju Amerikanci ovo pitanje: ,,A kako ćete odbraniti granice Ukrajine, ako ne možete da odbranite svoju južnu granicu od latino-američke imigracije?“. Dobro je to pitanje, jer ono poručuje i Crnogorcima: ,,Sami spasavajte svoju državu, dok nije kasno“. A kada rešimo cirkus u svojoj kući, lako ćemo pozvati u goste rimski cirkus Ronija Rolera da uživamo u umetničkim avanturama kostimiranih akrobata, bez bojazni da nam iza leđa sede maskirani intervencionisti iz Beograda i Moskve.

Postoje granice koje određuju Ustav i zakoni i podzakonska akta, ali i one nepisane - moralne, vaspitne, civilizacijske, običajne granice, granice ljudskosti, granice između soja i nesoja... Ali malo sjutra: nijedna od gore pomenutih granica u Crnoj Gori više ne postoji

Granica je linija razdvajanja koja može biti zamišljena ili realno uspostavljena. Prvo što čovjeku pada na um je državna granica jer je uvijek jasno vidljiva i obilježena i sa jasnim propisima i procedurama u vezi njenog prelaska.

Postoje i zakonske granice koje određuju Ustav i zakoni i podzakonska akta ali i moralne, vaspitne, civilizacijske, običajne granice, granice ljudskosti, granice između soja i nesoja, iz kojih su zakoni i nastali i koje sve skupa nadomještaju zakone u pravnim prazninama.

Ali malo sjutra, nijedna od gore pomenutih granica u Crnoj Gori više ne postoji. Državna granica je šuplja za šverc cigareta, droge, prolazak kriminalaca, špijuna i drugih nosilaca meke moći, neregistrovane nalete svetosavskih letilica punih bradatih likova sa transcendentnim pučističkim namjerama. ,,Otvoreni Balkan“. Ta granica još uvijek postoji samo zato što je zapišana članom 5 Ugovora o pristupanju Crne Gore u NATO, i koju ne smiju preći naoružane strane trupe. A što bi i prelazile kada putem svojih plaćenih sluga u Vladi i Skupštini CG našu vojsku i policiju pretvaraju u njihovu.

I zato ne treba da nas čudi što nakon takvih likova koji prolaze granicu, naše granične policajce iznervira smotani upitni pogled kroz naočare nekog profesora iz Albanije, pa mu u naletu revnosti raščepe vilice, bače ga na haubu službenog auta. Nakon nekog sitnog prekršaja. I onda dvoministar sile i moći uz sodejstvovanije svoga premijera mrmlja neko izvinjenje i energično u duetu vrše transfer blama sa sebe i institucija kojima rukovode na burni izborni proces.

A zakon, što je sa zakonom i unutrašnjim pravilnicima? Ne postoje više ni granice zakona jer su rastureni graničari iz Ustavnog suda i značajnih djelova sudstva i tužilaštva. To najbolje pokazuje nastup premijera na RTCG u kojemu on šizi poput šizike i cinično se kezi na moćne pravne forhend returne advokata Martinovića nakon Berijinih felševa u vezi nezakonitog djelovanja njegove ruke pravde. Isto tako će proći i specijalna operacija funkcionersko-kriminalnog ogranka čestite familije Kažanegra protiv dvojice mladića koji su pjevali crnorske pjesme uz muziku u hotelu ,,Mogren“ i dizali dva prsta. Jedan se izvinio a dvojica su u bjekstvu... vjerovatno u Srbiji. Da su im kojim slučajem išamarali i prisutne majke koje su ih tako vaspitale bili bi freskoslikani u crkvi Manastira Praskvica poput svetog oca Mace u Hramu u Podgorici. Moj nesrećni, dvoipomilenijumski grad Budva ćuti, ćuti i na onaj SA odred crnih zavjetnika koji su zabranili nastup proukrajinske grupe u nekom restoranu. A traže status kulturne prijestonice Evrope. Mastermajnd te ujdurme bi trebao biti čuveni omrsivač brka u kulturnim događanjima Marko Kentera i to u svim prošlim opštinskim režimima. Sve bi to vodili dokazani geniji iz Novog Sada a pokrovitelj i glavni valorizator bi bio predsjednik Božović, zvijezda Skaj aplikacije. Cirka sto meleonah, barem po njihovoj najavi. Ovako je i u Nikšiću i gotovo svim gradovima naše zemlje, osim u Šavniku gdje ni ne postoji lokalna vlast jer frontaške kolege funkcionera iz mojega grada nijesu dozvolile da se održe izbori. I to nasilno. I sad ako me slučajno upitate gdje je tu zakon direktno vas šaljem u pizdu materinu. Čuš zakon? I sad se mi nadamo u nekakve izbore koji će mirakulozno promijeniti sve. Najviše bih volio da mogu da dođem do stranačkih spiskova novcem plaćenih glasača u protekle tri decenije. Pa da tome dodam tih osamdeset hiljada dvodržavljana i diskvalifikujem ih sa biračkog spiska. Korupcionaši glasaju korupcionaše i tu, osim ovoga, nema drugog lijeka. Preostalo bi toliko glasača da bi se izbori mogli održati u deset biskopskih dvorana i to aklamacijom.

Priznajem, ciknuo sam ka gola demidžana. I nije normalan ko nije ciknuo. Mi smo građansko dno dna. I krenem tako ciknut kući poslije sesije ,,konzilijuma“ u Mogrenu i čujem ugodni zvuk violončela. Osvrnem se i ugledam na klupi uličnog svirača koji gudi uz klavirsku pratnju sa kompjutera. Ništa spektakularno, ali znalački svira, i odmah se po skromnosti i pristojnosti vidi da je stranac u proputovanju. Priđoh da u kofer ubacim skromnih dva eura i užasnut vidim da sve skupa nema ni sedam eura, koliko za dva sendviča. U budućoj evropskoj prijestonici kulture?

Dobro, ovdje se sluša dragačevski Guči, pardon Guča džez, i nije sve u parama. Ali šta ako Vivaldijevi i Hajdnovi pasaži dirnu nježna uha Kažanegre i povrijede istančani muzički ukus? Ništa, uzeće mu onih sedam eura i izmršikati ga. Biju samo potencijalne protivničke glasače.

Milo Đukanović

cirkus u Crnoj Gori

Jedino što sada nikako ne možemo predvidjeti jeste to kolika je politička zrelost ovog biračkog tijela i da li je spremno da ,,proda“ državu zbog nezadovoljstva Đukanovićem. Ako jeste, Crna Gora će biti na korak do srbijansko-ruskog pakla. Bude li nastupilo patriotski, i makar u suzama glasalo za Đukanovića, Crna Gora će biti spašena. Možda će sjutra željeti da ga smijeni, ali zasigurno ne zbog izdaje njihovog zajedničkog cilja: Crne Gore u Evropi, na Mediteranu, sa cijelim modernim svijetom

Komentar Granica

Piše: Milorad PUSTAHIJA

ŠTO SE MOGLO IZBJEĆI

Dva oblika srbijanske i ruske penetracije u telo Crne Gore su se možda mogli izbeći. Jedan lako, a drugi teško. Prvo, zavođenjem Rusima viza i kvota za ulazak u Crnu Goru. I drugo: promenom Ustava Crne Gore sa davanjem prava predsedniku države na direktno komandovanje vojskom Crne Gore kako u miru tako i u ratu – onako kako je to rešeno i u Ustavu Republike Srbije. Predsednik Srbije može bez odluke parlamenta i vlade da digne vojsku na noge kada proceni da je to nužno zbog nacionalne bezbednosti.

O prvom. Rusi koji dolaze u Crnu Goru nisu ni ekonomska niti politička emigracija. Oni su imućni turisti i stanovnici sa pravom boravka zbog kupljenih nekretnina. Nijedan Rus nije od Podgorice dobio politički azil. Njihovo širenje skriva agenturu Moskve i pojačava rusofilstvo u narodu, zloupotre-

bom širokog srca i predrasuda Crnogoraca. Trivijalno je reći da je Crna Gora mala, ali nije banalno kazati da upravo zbog toga ne sme da olako dozvoli poremećaj u strukturi stanovništva koji joj napada zastavu. Zašto Podgorica ne pogleda na Vatikan? Vatikan nije nijednog izbeglicu i emigranta naselio na svojoj teritoriji iako papa Franja podržava ,,pravo“ izbeglica da ulaze u evropske zemlje. Ali ne i u Vatikan, sem propagandno – i da odmah potom odu. Naravno, Vatikan je neuporedivo manji od Crne Gore, ali ni on nije dao među milionima izbeglica nikome ni politički azil, makar ga potom naselio u Rimu, ili mu papski ,,Karitas“ platio prve troškove egzistencije bilo gde u svetu. Nemojmo biti naivni, papski cirkus postoji samo na nivou umetničkih akrobacija, sve ostalo je vekovna politička zrelost. Ja, Vatikan, sam humanista, ali neka druge države snose težinu humanizma, i ja, Vatikan, ću im svakako pomoći svojim novcem, svojim praznim manastirima, svojim katoličkim prihvatilištima, sirotištima i bolnicama, ali - na tuđoj teritoriji. To podrazumeva i da

papa Franja poziva sve katolike sveta na pomoć emigraciji i izbeglicama, ali u spoljnim državama. I tu je on neizmerno veliki. Ipak, papa Franja jeste neprekidno pozivao na humanizam mediteranskih država prema nesrećnicima na Sredozemnom moru i spašenim brodolomnicima na ostrvima i obalama Italije, Grčke, Španije i Francuske, ali do sada nije nijednom rečju objasnio kojim će putem evropske zemlje da sačuvaju svoj politički mir i identitesku zastavu ukoliko slobodno primaju na milione i milione stranaca iz Azije i Afrike, po njihovoj želji, a ne po pravu domaćeg naroda da odredi ko je u njegovoj zemlji gospodar a ko je gost. Mi se i te kako slažemo sa papom Franjom kada je 2021. godine na grčkom ostrvu Lezbosu rekao da je ,,nebriga prema migrantima i izbeglicama brodolom civilizacije“, ali očekujemo i da nam bude jasno zbog čega je odbrana države od nekontrolisane imigracije navodno neprihvatljiv ,,nacionalizam i usko sebičnjaštvo“.

Gde je mera? Zar nisu svi katolici sveta u nacionalnim državama, gde niko nema pasoš Vatikana? Još se nije čulo da li je Vatikan pod kupolom bazilike Sv. Petra naselio bar sto talibana iz Afganistana. A nije ni Ruse. I gde je granica između evropske brige za migrante u odnosu na snove vanevropskih versko-političkih fundamentalista da imaju ,,pravo“ na revanš i kontra-kolonijalizam Evrope?

O drugom: Crnogorski predsednik nema ustavno pravo da digne vojsku na bilo kakvu stranu intervenciju na teritoriji Crne Gore, makar u nju upadala naoružana strana agentura, teroristi i vojno-policijske snage strane države. Kome je u Crnoj Gori potrebna tužna scena nemoći predsednika na Cetinju 4/5. septembra 2021. godine, da spreči invaziju strane naoružane jedinice na Crnu Goru da bi osigurala inauguraciju vladike Joanikija za mitropolita crnogorsko-primorskog u korist strane crkve i države? Kome je potrebna nemoć predsednika da vojskom spreči da se avionom strane vlade prevoze atentatori na njega, i obavlja promet novca,

Beograd se zasigurno nada da će do 19. marta imati dovoljno vremena da zbunjeno tijelo ,,Europe zdaj“ navede da glasa za kandidata Demokratskog fronta. To neće biti lako, jer rezervno kandidovanje Milatovića oporavlja volju ,,zdajčeka“ da podrže svoju organizaciju. Ovu partiju je Beograd stvorio da bi prebacio ,,briselske“ birače od DPS-a na alternativnu stranku, ali pod svojom kontrolom

kadrova i planova za rušenje ustavnog poretka Crne Gore?

Ustav Crne Gore daje predsedniku države pravo da komanduje vojskom jedino kada parlament izglasa ratno stanje, vanredno stanje. A šta ako u parlamentu sede iredentistički izdajnici i narediće vojsci da ostane u kasarnama?

U Crnoj Gori nedostaje ravnoteža vlasti između vlade i parlamenta, sa jedne strane, i predsednika države, sa druge. Ako dođe do toga da vlada izdaje zemlju, onda je vojskom mora napasti predsednik pre nego što se narod digne na pobunu, a ako predsednik države izdaje zemlju, onda neka ga napadne policijom vlada i parlament sa mobilizacijom naroda. Ustavni nedostatak koji smo naveli se može otkloniti samo voljom dve trećine poslanika u Skupštini Crne Gore. To već u prošlosti nije učinjeno. Sada je to nemoguće. A da li će to biti moguće posle narednih izbora - niko ne zna. Šta ako pobedi iredenta na predsedničkim izborima 19. marta 2023. godine?

KO PODRŽAVA

CRNU GORU

Svi su mlaki, nisu nam jasni ni Brisel niti SAD. A ni crnogorska dijaspora u Beogradu i na svim kontinentima sveta ne brani Podgoricu snažnim glasom. Tačno je da rat u Ukrajini obuzdava intenzitet ruske ofanzive na Crnu Goru, i tačno je da je poseta predsednika Bajdena Kijevu silno ohrabrila Ukrajince da se bore za svoju državu. Obećana pomoć Vašingtona Ukrajini je neprocenjiva, kao što je bila neprocenjiva i za Moskvu koja je sve do 1945. godine bila snabdevana američkom vojnom odećom, obućom, opremom i oružjem. To Rusi ne kriju, ali retko ističu.

Predsedniku Bajdenu postavljaju Amerikanci ovo pitanje: ,,A kako ćete odbraniti granice Ukrajine, ako ne možete da odbranite svoju južnu granicu od latino-američke imigracije?“. Dobro je to pitanje, jer ono poručuje i Crnogorcima: ,,Sami spasavajte svoju državu, dok nije kasno“. A kada rešimo cirkus u svojoj kući, lako ćemo pozvati u goste rimski cirkus Ronija Rolera da uživamo u umetničkim avanturama kostimiranih akrobata, bez bojazni da nam iza leđa sede maskirani intervencionisti iz Beograda i Moskve.

Postoje granice koje određuju Ustav i zakoni i podzakonska akta, ali i one nepisane - moralne, vaspitne, civilizacijske, običajne granice, granice ljudskosti, granice između soja i nesoja... Ali malo sjutra: nijedna od gore pomenutih granica u Crnoj Gori više ne postoji

Granica je linija razdvajanja koja može biti zamišljena ili realno uspostavljena. Prvo što čovjeku pada na um je državna granica jer je uvijek jasno vidljiva i obilježena i sa jasnim propisima i procedurama u vezi njenog prelaska.

Postoje i zakonske granice koje određuju Ustav i zakoni i podzakonska akta ali i moralne, vaspitne, civilizacijske, običajne granice, granice ljudskosti, granice između soja i nesoja, iz kojih su zakoni i nastali i koje sve skupa nadomještaju zakone u pravnim prazninama.

Ali malo sjutra, nijedna od gore pomenutih granica u Crnoj Gori više ne postoji. Državna granica je šuplja za šverc cigareta, droge, prolazak kriminalaca, špijuna i drugih nosilaca meke moći, neregistrovane nalete svetosavskih letilica punih bradatih likova sa transcendentnim pučističkim namjerama. ,,Otvoreni Balkan“. Ta granica još uvijek postoji samo zato što je zapišana članom 5 Ugovora o pristupanju Crne Gore u NATO, i koju ne smiju preći naoružane strane trupe. A što bi i prelazile kada putem svojih plaćenih sluga u Vladi i Skupštini CG našu vojsku i policiju pretvaraju u njihovu.

I zato ne treba da nas čudi što nakon takvih likova koji prolaze granicu, naše granične policajce iznervira smotani upitni pogled kroz naočare nekog profesora iz Albanije, pa mu u naletu revnosti raščepe vilice, bače ga na haubu službenog auta. Nakon nekog sitnog prekršaja. I onda dvoministar sile i moći uz sodejstvovanije svoga premijera mrmlja neko izvinjenje i energično u duetu vrše transfer blama sa sebe i institucija kojima rukovode na burni izborni proces.

A zakon, što je sa zakonom i unutrašnjim pravilnicima? Ne postoje više ni granice zakona jer su rastureni graničari iz Ustavnog suda i značajnih djelova sudstva i tužilaštva. To najbolje pokazuje nastup premijera na RTCG u kojemu on šizi poput šizike i cinično se kezi na moćne pravne forhend returne advokata Martinovića nakon Berijinih felševa u vezi nezakonitog djelovanja njegove ruke pravde. Isto tako će proći i specijalna operacija funkcionersko-kriminalnog ogranka čestite familije Kažanegra protiv dvojice mladića koji su pjevali crnorske pjesme uz muziku u hotelu ,,Mogren“ i dizali dva prsta. Jedan se izvinio a dvojica su u bjekstvu... vjerovatno u Srbiji. Da su im kojim slučajem išamarali i prisutne majke koje su ih tako vaspitale bili bi freskoslikani u crkvi Manastira Praskvica poput svetog oca Mace u Hramu u Podgorici. Moj nesrećni, dvoipomilenijumski grad Budva ćuti, ćuti i na onaj SA odred crnih zavjetnika koji su zabranili nastup proukrajinske grupe u nekom restoranu. A traže status kulturne prijestonice Evrope. Mastermajnd te ujdurme bi trebao biti čuveni omrsivač brka u kulturnim događanjima Marko Kentera i to u svim prošlim opštinskim režimima. Sve bi to vodili dokazani geniji iz Novog Sada a pokrovitelj i glavni valorizator bi bio predsjednik Božović, zvijezda Skaj aplikacije. Cirka sto meleonah, barem po njihovoj najavi. Ovako je i u Nikšiću i gotovo svim gradovima naše zemlje, osim u Šavniku gdje ni ne postoji lokalna vlast jer frontaške kolege funkcionera iz mojega grada nijesu dozvolile da se održe izbori. I to nasilno. I sad ako me slučajno upitate gdje je tu zakon direktno vas šaljem u pizdu materinu. Čuš zakon? I sad se mi nadamo u nekakve izbore koji će mirakulozno promijeniti sve. Najviše bih volio da mogu da dođem do stranačkih spiskova novcem plaćenih glasača u protekle tri decenije. Pa da tome dodam tih osamdeset hiljada dvodržavljana i diskvalifikujem ih sa biračkog spiska. Korupcionaši glasaju korupcionaše i tu, osim ovoga, nema drugog lijeka. Preostalo bi toliko glasača da bi se izbori mogli održati u deset biskopskih dvorana i to aklamacijom.

Priznajem, ciknuo sam ka gola demidžana. I nije normalan ko nije ciknuo. Mi smo građansko dno dna. I krenem tako ciknut kući poslije sesije ,,konzilijuma“ u Mogrenu i čujem ugodni zvuk violončela. Osvrnem se i ugledam na klupi uličnog svirača koji gudi uz klavirsku pratnju sa kompjutera. Ništa spektakularno, ali znalački svira, i odmah se po skromnosti i pristojnosti vidi da je stranac u proputovanju. Priđoh da u kofer ubacim skromnih dva eura i užasnut vidim da sve skupa nema ni sedam eura, koliko za dva sendviča. U budućoj evropskoj prijestonici kulture?

Dobro, ovdje se sluša dragačevski Guči, pardon Guča džez, i nije sve u parama. Ali šta ako Vivaldijevi i Hajdnovi pasaži dirnu nježna uha Kažanegre i povrijede istančani muzički ukus? Ništa, uzeće mu onih sedam eura i izmršikati ga. Biju samo potencijalne protivničke glasače.

Milo Đukanović

Povećanje cijena pojedinih mesnih proizvoda u susjedstvu uzrokuje veće cijene i kod nas

Novi udar po džepu građana - skuplje svinjsko meso

Imajući u vidu da je maloprodajna cijena uslovljena nabavnom, ukoliko dobavljač podigne cijenu, to će se neminovno reflektovati porastom maloprodajne cijene – kazali su iz Volija, dodajući da je udio uvoza mesa iz Srbije 60 odsto. Iz Franca marketa kažu da je svinjsko meso već blago poskupjelo, dok Aroma i Konto podsjećaju da je u posljednjem periodu na evropskoj berzi zabilježen značajan rast cijena svježeg svinjskog mesa

PODGORICA – S obzirom na to da je Crna Gora uvozno orijentisana, a uzimajući u obzir preduzete mjere ograničenja uvoza svinjskog mesa i povećanje cijena u Srbiji, može se očekivati porast cijena svinjskog mesa na tržištu u našoj državi – upozorava većina crnogorskih trgovačkih lanaca. Pojedini od njih dodaju da je ova vrsta mesa ovih dana već skuplja.

Nakon što je Vlada Srbije nedavno ukinula uredbu kojom su bile ograničene cijene mesa i pojedinih namirnica, u medijima su krenule najave da bi sada moglo doći do njihovog poskupljenja, a što bi se, imajući u vidu uvozničku orijentisanost, moglo preliti i na Crnu Goru.

Iako je prema podacima Monstata prošlogodišnja inflacija iznosila 17,2 odsto, procenat poskupljenja pojedinačnih namirnica, posebno onih osnovnih, značajno je veći.

Samo u februaru prošle godine, prema podacima trgovaca, cijene mesa su poskupjele između 25 i 50 odsto, dok je prema podacima Monstata meso na godišnjem nivou poskupjelo 20,4 odsto.

Cijene koje su i prema podacima Monstata imale najveći rast u prošloj godini su cijene mlijeka, sira i jaja koje su veće za čak 47,8 odsto.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja navode da nijesu uočili drastična odstupanja, te da su i dalje na snazi odluke o ograničenju marži.

- U kontinuitetu pratimo kretanje cijena značajnog broja osnovnih životnih namirnica, a u skladu sa metodologijom koja je kreirana. Do sada nijesu uočena drastična odstupanja od dugoročnih trendova, pa su u skladu sa tim na snazi prethodno donešene odluke o ograničenju marži na ulje, brašno, šećer i so. Neka od najavljenih poskupljenja u Srbiji su rezultat liberalizacija cijena u maloprodaji i najave pre-

stanka važenja regulisanih cijena, međutim za sada nema drastičnog skoka. Nastavićemo da pratimo kretanje cijena i u skladu sa promjenama preduzimamo mjere proširenja liste proizvoda sa regulisanim maržama ili druge mjere iz naše nadležnosti – kazali su Pobjedi iz Ministarstva.

Sve zaviSi od dobavljača

Ni trgovački lanci ne očekuju značajnije promjene cijena, osim kada je riječ o svinjskom mesu. Iz Franca marketa kažu da neće mijenjati cijene mesa i mesnih proizvoda do sezone, osim svinjskog koje je, kako navode, ovih dana blago poskupjelo.

- Cijene mesa i mesnih prerađevina su drastično jeftini-

je nego što su u Republici Srbiji. Kada je riječ o mlijeku i mliječnim prerađevinama, nijesmo povećavali cijene, a prema našim informacijama neće doći do drastičnog rasta cijena. Čak su i pojedini sirevi, kao što je trapist, jeftiniji za deset do 25 odsto – kazali su iz France.

Ni Voli nema konkretnih ni zvaničnih najava od dobavljača svježeg mesa iz Srbije da bi moglo doći do poskupljenja.

- Imajući u vidu da je maloprodajna cijena uslovljena nabavnom, ukoliko dobavljač podigne cijenu, to će se neminovno reflektovati porastom maloprodajne cijene – kazali su iz Volija dodajući da je udio uvoza mesa iz Srbije 60 odsto. Da je u posljednjem periodu na evropskoj berzi zabilježen

značajan rast cijena svježeg svinjskog mesa, kažu i iz Domaće trgovine u okviru koje posluju marketi Aroma i Konto. Dodaju da je do toga došlo usljed određenih kretanja, na koja, kao malo tržište, ne možemo imati uticaja.

- Kako je Crna Gora uvozno orijentisana, a uzimajući u obzir preduzete mjere ograničenja uvoza svinjskog mesa i povećanje cijena u Srbiji, može se očekivati određeni porast cijena svinjskog mesa na tržištu – ocjenjuju iz Domaće trgovine.

Naglašavaju da će nastojati da ublaže ove efekte čemu značajno doprinosi njihov pogon za preradu mesa u kom se sprovodi i kontrola kvaliteta sirovine.

- Kao domaća kompanija, po-

državamo svaku inicijativu uvećanja domaćeg stočnog fonda da bismo imali u što većem procentu svježe meso od domaćih uzgajivača i gazdinstava. Takođe, nastojimo da uključimo u prodajni asortiman što više proizvoda iz naše zemlje i podržimo domaću proizvodnju i uvećanje proizvodnih kapaciteta crnogorskih proizvođača – kažu iz Domaće trgovine.

Neće ra Sti cijeNe mlijeka Kada je riječ o mlijeku i mliječnim proizvodima, raspolažu informacijom da se situacija na tržištu stabilizuje te da se, prema navodima njihovih dobavljača, očekuje čak i pad cijene sirovine.

- Shodno tome, cijena mlijeka, kako sirovine, tako i gotovih proizvoda, u narednom periodu ne bi trebalo da raste Crnoj Gori – kažu u Domaćoj trgovini.

Ni u kompaniji Merkator-CG u okviru koje posluju Idea marketi kažu da nije bilo promjena cijena.

- Treba naglasiti da na samo formiranje maloprodajnih cijena utiče kako cjenovna sezonalnost određenih artikala, tako i eventualno povećanje nabavnih cijena od strane dobavljača, odnosno proizvođača, a koje su posljedica kretanja cijena sirovina na globalnom tržištu – navode iz Merkatora dodajući da će kao i do sada nastojati da obezbijede što bolju ponudu i pristupačnije cijene osnovnih, ali i svih drugih namirnica za kojima je najveća potražnja. m leković

Lider Pokreta ,,Evropa sad“ poručuje da ga ministar finansija u tehničkom mandatu politički napada

Spajić: Dobili smo desetine poruka od investitora koji su zgroženi neznanjem Damjanovića

PODGORICA – Lider Pokreta ,,Evropa sad“ i bivši ministar finansija Milojko Spajić reagovao je na navode ministra finansija u tehničkom mandatu Aleksandra Damjanovića koji je kazao da je Spajić fiktivno na račun CBCG prenio 3,5 miliona eura, i kazao da ga on politički napada.

Spajić je rekao da se radi o diskontu obveznica.

- Diskont je iznos koji investitori banke zadržavaju da bi onome koji uzima kredit smanjili buduću kamatu. Uzeli smo tri i po miliona razlike diskonta – kojim smo smanjili godišnju kamatu, jer nijesmo uzeli za tri miliona eura – rekao je Spajić. Član predsjedništva Pokreta ,,Evropa sad“ Branko Krvavac dodao je da se diskont ne plaća, već da se oduzima od emisije obveznica. Spajić je kazao je da su dobi-

li desetine poruka od investitora koji su navodno zgroženi neznanjem Damjanovića.

- To će se odraziti na naš rejting. Ovo se radi iz političkih razloga, a drugi razlog je da bi se sakrilo neznanje i nerad Damjanovića koji je potpisao kredit od 7,5 odsto kamate prije par mjeseci – istakao je Spajić. Tvrdi da je to tri puta skuplji kredit od onoga koji su oni uzeli 2020. godine.

- Damjanović nas je vratio 11

do 12 godina nazad u period skupog zaduživanja – rekao je Spajić dodajući da je ovakvo djelovanje ,,povratak na tridesetogodišnje uzimanje od usta građanima“. Ocijenio je da za nove velike projekte ove godine novca nema zbog neznanja ili loše namjere.

- To je taj jedinstveni DPS. Oni nam kroje sudbinu – rekao je Spajić. Funkcioner Pokreta ,,Evropa sad“ Janko Odović je pitao

zašto je baš juče Damjanović fabrikovao ovu aferu.

- To je urađeno da bi se skrenula pažnja sa kandidature Mila Đukanovića iako zakon kaže da on može da se kandiduje samo dva puta - kazao je Odović.

Saopštili su da su tužili Medojevića zbog povrede časti Spajića i zato što je ,,lažima pokušao da ga diskredituje“.

- Ova tužba će biti predata u ponedjeljak sudu - rekao je Odović. r.P.

Hrana sve skuplja u Crnoj Gori

Milojko Spajić

DPS Komisija za zdravstvo

Klinički centar nije u funkciji

PODGORICA - Urgentni

centar Kliničkog centra Crne Gore postao je mjesto gdje pacijenti ne mogu dobiti analizu mokraće jer nema običnih (najobičnijih!) čašica za uzimanje uzorkaocijenili su iz DPS Komisije za zdravstvo.

- Godina je 2023. Već smo pisali da u Kliničkom centru nije bilo hidrogena koji se u medicini koristi od XIX vijeka, nije bilo drvenih špatula za pregled grla, nije bilo zavoja, sredstava za čišćenje… a prije par dana pacijenti nijesu mogli da odrade ni pregled mokraće u našoj najvećoj zdravstvenoj ustanovi - saopštili su iz DPS Komisije.

Istovremno, po njihovim riječima, članovi rodbine pacijenta se upućuju u apoteke da kupe nedostajuće ljekove.

- Kontrolok se često koristi za pacijente sa problemima u stomaku, ali u KCCG koristi se samo za one koji lijek donesu od kuće. D-dimer je neizostavan parametar u ispitivanju oboljelih od srca i krvnih sudova ali tu analizu, prema našim podacima, nije moguće uraditi već sedam dana, izuzev za životno ugrožene pacijente. Nema reagenasa ni za imunološka ispitivanja - dodaju iz Komisije.

Trenutno, kažu oni, jedan CT skener aparat ne radi, a ,,dešavalo se da ne radi niti jedan“.

- Nekada smo svakog jutra imali informaciju o broju novorođene djece u Kliničkom centru. Očito je došlo vrijeme da nam izjutra saopštavaju listu ljekova koje posjeduju tog dana i koje procedure je moguće odraditi u Kliničkom centru. I ono obaveznone kretati put Kliničkog centra bez uvida u listu ljekova koje je potrebno ponijeti sa sobom - zaključuju iz DPS Komisije za zdravstvo. R.P.

SKANDALOZNO: Učenici OŠ ,,Novka Ubović“ u Podgorici umjesto nastave imali proslavu ruskog praznika

Slave Rusiju na godišnjicu rata u Ukrajini

U prosvjeti sam proveo 40 godina i pola radnog vremena bio direktor, ali tako nešto nijesam vidio. Postoje državni praznici i to se obilježava, ali da se obilježava strani praznik pogotovo u ovom momentu dok Rusija razara Ukrajinu je skandal nad skandalima – poručuje

penzionisani profesor Vukić Konjević, direktorica škole Ljiljana ĆoracRažnatović

kaže da to rade svake godine jer popularišu ruski jezik i običaje

PODGORICA – Učenici OŠ

,,Novka Ubović“ u Tološima, umjesto da pohađaju nastavu, juče su proslavljali ruski praznik Maslenica. Iako je ova subota bila formalno radna za učenike u Crnoj Gori, rukovodstvo škole je organizovalo proslavu ruskog praznika i time se pohvalilo na Fejsbuk na stranici.

-Danas smo u školi uz muziku, ukusnu hranu i prije svega veselo raspoloženje, obilježili Maslenicu, tradicionalni ruski praznik kojim se uz ukusne palačinke koje simbolizuju Sunce, ispraća zima i najavljuje proljeće. Roditelji, učenici i nastavnici su vrlo rado uzeli učešće pripremajući razne đakonije, pokazavši na taj način jedan lijep vid saradnje. Osim palačinki i raznolike i ukusne hrane, prisutni su imali priliku i da se upoznaju sa ruskim suvenirima kao neodvojivog dijela ovog prazni-

ka. Na stolu su bile matrjoške, samovar (posuda za čaj), drvene kašike, kokošnik (tradicionalni ukras za glavu ruskih djevojaka). Svi smo se lijepo gostili i razgovarali o običajima karakterističnim za ovaj praznik – piše na Fejsbuk stranici ove škole. Direktorica ove ustanove Ljiljana Ćorac-Ražnatović kazala je Pobjedi da nijesu imali namjeru da nikog politički provociraju, nego da se taj praznik godinama proslavlja

u svim školama jer je vezan za učenje kulture ruskog jezika koji djeca izučavaju kao i običaje i tradiciju. - Mi smo to nazvali doručak u našoj školi, čak smo i poster napravili na koji nijesmo naveli da je to ruski praznik nego da dođete da se počastimo. To se već godinama proslavlja u svim školama, jer sam ja predsjednica udruženja profesora ruskog jezika i mi imamo tradiciju da obavještavamo jedne druge šta radimo u

školama. U svim školama smo proslavili i vezano je za ruski jezik i običaje i nijesmo ne daj bože imali nikakvu namjeru da promovišemo Rusiju – poručila je Ćorac-Ražnatović. Penzionisani profesor i dugogodišnji direktor crnogorskih škola Vukić Konjević kazao je Pobjedi da je ovo skandal nad skandalima kojim se provocira crnogorska javnost i to u vrijeme kada je obilježena godišnjica napada na Ukrajinu.

- U prosvjeti sam proveo 40 godina i pola radnog vremena bio direktor, ali tako nešto nijesam vidio. Postoje državni i međunarodni praznici i to

se obilježava, ali da se obilježava strani praznik pogotovo u ovom momentu dok Rusija razara Ukrajinu je skandal nad skandalima – poručuje Konjević smatrajući da zbog ovog događaja treba da bude pozvana na odgovornost direktorica ove škole i ministar prosvjete.

- Ovo je čista provokacija. Ima li gram pameti i savjesti osoba koja je ovo organizovala da ne provocira crnogorsku i ostalu javnost ovakvim skanadalom, i to u zemlji koja je uvela sankcije Rusiji – istakao je Konjević.

U školi u Tološima juče su u holu bili postavljeni stolovi, a služena je i hrana, najviše palačinke koje su tradicionalno jelo u Rusiji kada se obilježava Maslenica.

U svim školama smo proslavili i vezano je za ruski jezik i običaje i nijesmo ne daj bože imali nikakvu namjeru da promovišemo Rusiju – poručila je Ćorac-Ražnatović

Podsjetimo, prema Zakonu o državnim praznicima, praznici Crne Gore su: 21. maj – Dan nezavisnosti, 13. jul – Dan državnosti, ali i 1. januar – Nova godina i 1. maj – Praznik rada. Od ove godine se u našoj zemlji praznuje i Dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša, 13. novembar. N. KOVAČEVIĆ

Protest grupe građana ispred Delegacije EU zbog mobinga i diskriminacije novinara i novinarki u RTCG

Gđo Dramićanin, zanima li Vas da čujete i nas?

PODGORICA - Grupa građana okupila se juče ispred Delegacije Evropske unije u Podgorici zbog politike mobinga i diskriminacije novinara i novinarki, kao i širenja straha i prijetnji svima onima koji pokazuju svoje neslaganje sa postupanjem menadžmenta Javnog servisa RTCG. - Gđo Dramićanin, zanima li Vas da čujete i nas? Institucija Ombudsmana je mrtva... Free pre-

ss, Free society... Zašto se ombudsman javno ne odredi prema diskriminaciji – pisalo je na njihovim transparentima.

Oni su se prethodnih sedmica okupljali ispred Direktorata za medije, kao i ispred zgrade RTCG, a ovo je njihovo peto okupljanje, kao što su i ranije najavili, pred međunarodnim organizacijama, odnosno pred Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori. R. P.

Sa jučerašnjeg protesta ispred Delegacije EU

OTVORENA PROVOKACIJA CRNOGORSKOJ JAVNOSTI: Proslava ,,Maslenice“ u podgoričkoj školi

Ljiljana Ćorac-Ražnatović

S.MATIĆ

Vukić Konjević

CGO: Crnogorske vlasti tri decenije ignorišu zločin u Štrpcima

Rastoder: Pamćenjem i sjećanjem moramo poštovati i žrtve i sebe

PODGORICA – Crnogorske vlasti tri decenije ignorišu zločin u Štrpcima, a porodice žrtava ni danas nemaju status civilnih žrtava rata, saopšteno je na konferenciji koju su juče organizovali Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori i Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Kako je saopšteno iz CGO, na konferenciji je konstatovano da rezolucija o zločinu u Štrpcima, koju su inicirale porodice žrtava, čeka od maja u Skupštini Crne Gore da dođe na red za raspravu.

Konferencija „Otmica u Štrpcima – zločin u nastavcima“ okupila je pravnike, svjedoke, građanske aktiviste i analitičare koji su iz različitih uglova govorili o okolnostima i tom zločinu nad civilima, posljedicama i mogućim ishodima približavanja pravdi, ali i obavezama državnih institucija i pravosuđa u dijelu humanitarno-socijalnih mjera zbrinjavanja žrtava i porodica.

Predstavnik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Rastoder kazao je da Bošnjaci ne mogu i nikada neće zaboraviti žrtve otmice iz voza u Štrpcima, kao ni druge civile stradale u bezumnim, genocidnim ratovima.

- Pamćenjem i sjećanjem moramo poštovati i žrtve i sebe, pa i one komšije koje tek treba da shvate ko je činio teške zločine u njihovo ime – poručio je Rastoder.

Hronologija zločina

On je podsjetio na hronologiju tog ratnog zločina, navodeći da je to bila planirana akcija državnih i vojnih centara ondašnje države, za koji su do danas kažnjeni pravosnažno samo dvojica saučesnica u zločinu – Nebojša Ranisavljević i Mića Jovičić, dok 12, nedavno prvostepeno osuđenih u Sarajevu i Beogradu, čeka pravosnažnu presudu.

Kako je saopšteno, kolovođa otmičara Milan Lukić osuđen je u Hagu na doživotnu robiju

Preminuo i četvrti mladić od posljedica udesa kod Rožaja

PODGORICA - Šesnaestogodišnji F. D. iz Rožaja preminuo je od posljedica saobraćajne nesreće na magistralnom putu Rožaje - Bać. Nesreća u mjestu Zeleni desila se 17. februara. U nesreći su na licu mjesta stradali takođe šesnaestogodišnjaci iz Rožaja A. M, S. M. i I. D Vozilo u kojem su bili mladići sletjelo je sa kolovoza u rijeku. r. P.

Gradonačelnik Prijestonice optužio predsjednika OO DPS-a Cetinje da stoji iza Fejsbuk stranice ,,Cetinje Cetinjanima“

za druge zločine, a za Štrpce ga tek od 2015. godine tereti Sud Bosne i Hercegovine.

Rastoder je kazao da otmica u Štrpcima nije slučajnost, već dio strategije etničkog čišćenja koju jugoslovenski narodi početkom 90ih godina nijesu prepoznavali.

Prema njegovim riječima, zlo je realnost, a suočavanje sa prošlošću prvi je korak da jedno društvo nadvlada zlo u sebi.

Rastoder je naveo da su porodice otetih i danas u agoniji čekanja i emotivne torture.

Predstavnik rodbine Demir Ličina, koji je u zločinu u Štrpcima izgubio oca Iljaza, decidan je u stavu da je ta otmica državni zločin.

- Svi oteti bili su nosioci porodica, ljudi koji su doprinosili i izdržavali porodice, koje su nakon gubitka najmilijih društveno marginalizovane, ostavljene bez sistemske brige koja bi im olakšala status –kazao je Ličina.

On je dodao da je borba za spomen-obilježje trajala sedam godina, a napravljeno je zahvaljujući izuzetnim pojedincima koji su svoj život velikim dijelom predodredili tom događaju. Smatra da se nakon tolikog protoka vremena ne može više govoriti o pravdi.

- Ćuti se o zločinima, a neki su na njima i politički profiti-

rali. Kako nijesmo dobili adekvatan odgovor vlasti, zahtjeve smo pretočili u Rezoluciju o zločinu u Štrpcima koja je predložena Skupštini Crne Gore, a ona sadrži sve naše zahtjeve – kazao je Ličina.

On je dodao da Skupština tu rezoluciju još nije ni stavila na dnevni red, iako je predata u maju prošle godine.

- Nadam se da će se ipak o njoj nekad raspravljati, jer želimo da čujemo glas države prema tom zločinu – poručio je Ličina. Autor knjige ,,Usud imena“ Rifat Rastoder, istakao je da bi cjelovita istina o ratnom zločinu u Štrpcima i makar istinsko kajanje onih koji su na bilo koji način – činjenjem ili nečinjenjem, participirali u kreiranju svijesti i klime u kojoj se tako nešto moglo dogoditi, svima bila najblagotovornija.

On je kazao da su izgledi da se pronađu kosti žrtava male.

nevoljnost institucija

Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević kazala je da treća decenija prolazi u znaku nevoljnosti institucija da adekvatno procesuiraju jedan od najbrutalnijih zločina počinjen tokom ratnih 90-ih, uz izostanak pravde za žrtve i njihove porodice.

ANIMA: Ponavljaćemo dok pravda ne bude zadovoljena

Iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor ANIMA saopštili su da Crna Gora ne može da se distancira od ovog zločina. - Sjećamo se ovog zločina i

motiva koji su do njega doveli. Pamtimo i druge zločine u kojima pravda nije zadovoljena. Institucije učestvuju u projektovanju zaborava, selektivnog kažnjavanja i neadekvatnog

informisanja što ometa suočavanje sa prošlošću i stvaranje mira. Pamtimo zločine učinjene u naše ime i tražimo da pravda bude zadovoljena – poručili su iz Anime.

- Nemamo ni zakon o nestalima, ni zakon o civilnim žrtvama rata, ni zakon o obeštećenju porodica nestalih kojima bi se regulisao status žrtava i njihovih porodica u Crnoj Gori i započeo proces okončanja dodatne viktimizacije koju žive – navela je Uljarević.

Ona je kao pozitivan iskorak istakla podizanje spomen-obilježja posvećenog žrtvama otmice 2016. godine od strane opštine Bijelo Polje, ali i kao negativno što nema memorijalizacije na državnom nivou.

- Nažalost, zločin u Štrpcima ne postoji u našem formalnom obrazovnom sistemu, a kad nema ni činjeničnog zapisa tog tipa stvara se osnova podložna manipulacijama –navela je Uljarević.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević istakla je odgovornost vlasti koje su bile dužne da sve putnike i svoje građane u tom vozu čuvaju, a to nijesu učinili.

- Oni su izdali svoje građane manjinske nacionalnosti. To je opasnost koja i danas lebdi nad nama, u našoj multikulturalnoj, multietničkoj i multivjerskoj Crnoj Gori – rekla je Gorjanc-Prelević.

Ona je podsjetila da HRA godinama apeluje da se porodicama žrtava obezbijedi status civilnih žrtava rata i da su slali predlog izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti vladama Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, koje su, kako je rekla, na to ostale nijeme.

U Štrpcima je 27. februara 1993. godine oteto 20 putnika iz voza „Lovćen 671“, koji je saobraćao na liniji Beograd – Bar. n. K.

Huter podnio krivičnu prijavu protiv Đuraškovića zbog targetiranja i blaćenja na društvenim mrežama

PODGORICA - Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS)

Cetinje Oskar Huter podnio je krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića zbog, kako je kazao, lažnih optužbi i nedopustivog targetiranja i blaćenja na društvenim mrežama.

- Ovim putem želim obavijestiti prijatelje i zainteresovanu javnost da sam 22. februara 2023. godine, Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju, podnio krivičnu prijavu protiv gradonačelnika

Prijestonice Nikole Đuraškovića zbog lažnih optužbi i nedopustivog targetiranja i blaćenja na društvenim mrežama - objavio je Huter na Fejsbuku. On je naveo da je podnio krivičnu prijavu i protiv Ivana Vasića, koji je prijetio njemu

i njegovoj porodici.

- Dajući prostora za javno izvinjenje, koje sam u neposrednoj komunikaciji zahtijevao od g. Đuraškovića, a do kojeg nije došlo, bio sam prinuđen da, i dalje vjerujući institucijama sistema, tražim skidanje ljage sa mog imena i prezimena. O ishodu ću vas obavijestiti - poručio je on. Gradonačelnik Prijestonice optužio je cetinjski DPS da stoji iza Fejsbuk stranice ,,Cetinje Cetinjanima“, targetirajući i Hutera. - ,,Cetinje Cetinjanima“ je stranica koju vodi grupa cetinjskog DPS-a, koji nijesu objavili niti jednu jedinu istinu za sve vrijeme postojanja, brutalno kvalifikujući mene i moju familiju. Iza stranice stoji cetinjski DPS, Huter i njihovi mentori Bogdanović i Blažić, najveći uništitelji Cetinja. Samo pišite laži, ređaju se krivične - kazao je Đurašković na Cetinju. r.P.

BOšnjaCi ne mOGu i nikada neće zaBOraviti žrtve OtmiCe iz vOza u štrpCima: Detalj sa konferencije

Oskar Huter i Nikola Đurašković

Sa mjesta udesa

RAZGOVOR S POVODOM: Zuvdija Hodžić, predsjednik Saveza udruženja boraca

Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore

Crna Gora nikad neće biti Ravna gora

PODGORICA - U Crnoj Gori nije moguće izjednačiti partizane i četnike, Crna Gora nikad neće biti Ravna gora i nikad Crna Gora neće izjednačiti zločince i žrtve, oslobodioce i sluge okupatora. Zato smo izuzetno poštovani od srodnih, antifašističkih organizacija u državama bivše Jugoslavije i evropskih i svjetskih organizacija ratnih veterana i antifašista – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Zuvdija Hodžić, predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore.

Povod za razgovor sa Hodžićem je Sedmi kongres SUBNORA koji će biti održan u petak 3. marta u Podgorici, a za koji udruženje najavljuje potvrdu istrajnosti na antifašističkom putu i osavremenjavanju programa.

- I na ovom kongresu ćemo se baviti sobom. Zakonom biologije – najbolji odlaze; zakonom biologije - najbolji i dolaze. Na Kongresu gotovo da neće biti naših drugova učesnika NOB-a. Sa njima nam je bilo lako, sa njima bi nam bilo lakše ali nam, njihovom zaslugom, neće biti teško. Imali smo od koga da učimo. Vjerujemo u sebe, u snagu kolektiva i zajednički cilj – rekao je Zuvdija Hodžić.

Budućnost zavisi od mladih antifašista

Naš sagovornik kaže da će program Udruženja boraca osavremeniti, prilagoditi mladim ljudima, antifašistima.

- Idejno i ideološki su sa nama, ali moramo im organizaciju učiniti privlačnijom, primjerenu vremenu i njihovim

Svjesni svoje misije, znamo da bitke u miru mogu biti značajne kao one u ratu. Znamo da nijedna bitka za slobodu, bez obzira na žrtve, nije izgubljena ali ni zauvijek dobijena. Znamo da nijesmo jaki zato što su drugi slabi; jaki smo zbog ideje koja nas vodi, jaki smo jer smo sljedbenici Titovih partizana, jer su sa nama 244 narodna heroja iz Crne Gore. Jer su naša zastava i barjak sa Vučjeg Dola, i ona sa srpom i čekićem, i trobojka sa petokrakom –objedinjene u crvenoj zastavi sa dvoglavim orlom i lavom, kaže Hodžić

biti značajne kao one u ratu. - Znamo da nijedna bitka za slobodu, bez obzira na žrtve, nije izgubljena ali ni zauvijek dobijena. Znamo da nijesmo jaki zato što su drugi slabi; jaki smo zbog ideje koja nas vodi, jaki smo jer smo sljedbenici Titovih partizana, jer su sa nama 244 narodna heroja iz Crne Gore, jer su naša zastava i barjak sa Vučjeg Dola, i ona sa srpom i čekićem, i trobojka sa petokrakom objedinjene u crvenoj zastavi sa dvoglavim orlom i lavom – naglasio je Hodžić.

Ponosni su, dodaje, što je Skupština Crne Gore proglasila ustanički 13. jul državnim praznikom, kao i što je prvo i najveće državno priznanje nezavisne Crne Gore - Orden crnogorske zastave prvog stepena, dodijeljen njihovoj organizaciji.

- Zaslužili smo ga ljubavlju i odnosom prema Crnoj Gori - koju volimo kao što smo voljeli Jugoslaviju, koju smo voljeli više od drugih i više od drugih zažalili za njom. U njoj nam nije bilo bolje nego drugima, a bilo nam je najbolje. Prije drugih shvatili smo da je nema i da je ne možemo braniti ni sa drugima a još manje sami – ističe Hodžić.

On navodi da se tada, možda prvi put u svojoj istoriji, nijesu borili za interese drugih na štetu sopstvenih.

- Naučila nas je to 1918. i Mojkovac – pobjeda pretvorena u poraz; naučio nas je 13. jul 1941 – da ga nije bilo, bilo bi nas ali to ne bismo bili mi; naučila su nas Pljevlja 1941 –izgubljena bitka pretvorena u pobjedu; naučio nas je CASNO u Kolašinu 1944. i odluka ,,da sami stvaramo svoju sudbinu i snosimo odgovornost za nju“, naučila nas je i 1990. kada smo umjesto bratskog zagrljaja mogli biti zadavljeni; naučio nas je i ,,Rat za mir“ i 21. maj 2006. i referendumsko DA ovoj i ovakvoj Crnoj Gori.

interesovanjima. U skladu sa vremenom i savremenošću njegovaćemo, razvijati i afirmisati vrijednosti i tekovine NOB-a. Organizovaćemo razne manifestacije, tribine, akademije, kviz – takmičenja, po-

hode i posjete spomenicima i mjestima značajnih događaja NOB-a, jer budućnost naše organizacije zavisi od mladih antifašista. Njihovom prijemu i omasovljenju organizacije posvetićemo najveću pa-

Umjesto da SPC bude odvojena od države, ona hoće da otme državu

- Ljubavi prema Crnoj Gori se nijesmo učili. Jer je to ljubav prema slobodi, urođena svakom mislećem stvoru. Naslijedili smo je – ista je i nama i precima. Povezuje nas njihova borba za odbranu slobode i naš život u slobodi, naš antifašizam, antinacionalizam, antiklerikalizam, dosljednost u poštovanju crnogorske etike, u njegovanju vrijednosti i tekovina NOB-a i revolucije, naše borbe za demokratsku Crnu Goru, kojoj možda prvi put u njenoj istoriji, koliko spolja opasnost prijeti i iznutra. Nažalost, imamo opoziciju državi, „frontovce“ koji neće da se demokratski takmiče za svoje političke

programe već to čine strano crnogorskoj tradiciji poštovanja čovjeka, pa i neprijatelja, koji bi da ruše institucije sistema, i Crnu Goru bace na koljena. Imamo Srpsku pravoslavnu crkvu koja, umjesto da bude odvojena od države, hoće da otme državu, otima društvena dobra, manastire i crkve, raspiruje nacionalističke strasti, „limenkom“ na vrhu Rumije prekida u svijetu jedinstven simbol vjerske tolerancije i suživota. Koja bi da se, u multivjerskoj i multinacionalnoj Crnoj Gori, razvije četnička zastava, grb zamijeni kokardom, himna crkvenim pojanjem – rekao je Zuvdija Hodžić

žnju – navodi Hodžić, siguran da će u tome pomoći i diskusije na Kongresu i programska deklaracija koju će usvojiti a odrediće pravce djelovanja.

Hodžić naglašava da SUBNOR Crne Gore, od osnivanja 6. aprila 1948. godine do danas, jedini neprekidno traje, djeluje i potvrđuje se kao najpatriotskija, najhrabrija, najetičkija i najdržavotvornija organizacija na društveno-političkoj sceni Crne Gore. - Imamo svoj program i cilj, ali i interese neodvojive od interesa Crne Gore. Zato i ističemo – naša partija je Crna Gora, antifašistička, građanska,

demokratska u kojoj svi imaju jednaka prava, ali ne i iste obaveze. Oni koji mogu više i kojih je više, odgovorniji su za društvene odnose i političku klimu u njoj. Znamo što hoćemo, hoćemo više nego možemo, možemo i hoćemo više nego drugi. Naše obaveze nećemo prenositi na druge ali ćemo pravo na slobodu i život u njoj – dijeliti sa svima - poručuje Hodžić.

Bitke u ratu i u miru

Prvi čovjek crnogorske boračke organizacije kaže da su svjesni svoje misije i da znaju da bitke u miru mogu

- Imamo svoj program i cilj, ali i interese neodvojive od interesa Crne Gore. Zato i ističemo – naša partija je Crna Gora, antifašistička, građanska, demokratska u kojoj svi imaju jednaka prava, ali ne i iste obaveze. Oni koji mogu više i kojih je više, odgovorniji su za društvene odnose i političku klimu u njoj

Ponosni su, ističe, i što je u našem glavnom gradu podignut spomenik Josipu Brozu Titu i što će, uvjeren je, biti i Blažu Jovanoviću, prvom predsjedniiku SUBNOR-a Crne Gore. I da će se ostvariti davna ideja da se Spomenik partizanu borcu na Gorici proglasi svetilištem jer on to i jeste... - Nemamo iluziju da možemo obnoviti Jugoslaviju. One koji u to iskreno vjeruju doživljavamo kao saveznike, a one koji bi je stvarali na štetu Crne Gore doživljavamo kao ideološke protivnike, nadajući se da će se i jedni i drugi osloboditi zabluda i da ćemo se ujedinjeno boriti protiv najveće pošasti savremenog svijeta –fašizma. Nije slučajno što ga je danas najmanje u državama u kojima je nastao, jer su se osvjedočili njegove pogubnosti i posljedica na svakom polju, od psihološko-etičkog do socijalnog – zaključuje Zuvdija Hodžić.

r.uskoković-ivanović

ujeDinjenO ćeMO Se bORiti PROtiV nAjVeće POšASti SAVReMenOG SVijetA – fAšiZMA : Zuvdija Hodžić

d. mijatović

Pobjeda imala uvid u komentare Savjeta Evrope na najvažniji dokument za razvoj medija u Crnoj Gori

PODGORICA – Medijska strategija 2022-2026. sa Akcionim planom za 2022. i 2023. godinu ne predlaže mehanizme pomoću kojih bi se obezbijedila nezavisnost regulatornog tijela, Javnog servisa i lokalnih emitera, zaključile su ekspertkinje

Savjeta Evrope Tanja

Kerševan-Smokvina

iz Ljubljane i Helena Mandić iz Sarajeva u komentarima na posljednju crnogorsku verziju ovog važnog dokumenta, čiji je cilj da poboljša stanje u svim medijima u našoj državi.

Pobjeda je imala uvid u komentare Savjeta Evrope dostavljene Ministarstvu medija i kulture u decembru prošle godine, na zahtjev direktora Direktorata za medije u tom resoru Neđeljka Rudovića. Radna grupa u Crnoj Gori prethodno je deset mjeseci radila na tekstu Strategije, ali mogućnost da vide komentare eksperata SE imali su samo oni članovi koji su ih i tražili na uvid. Većina to očito nije učinila, pojedini sa kojima smo razgovarali nemaju ni predstavu da je bilo ko iz Savjeta Evrope odgovorio.

Nedostaci

Komentarišući najnoviju verziju Strategije koju je Ministarstvo dostavilo 10. novembra prošle godine, Kerševan-Smokvina i Mandić ocjenjuju da je većina preporuka koje su dale usvojena, te da sadržajno, strateški dio dokumenta pokazuje određeni napredak u odnosu na prethodne verzije.

Međutim, kao nedostatke navode to što su djelovi Medijske strategije i dalje preobimni, neki strateški ciljevi nijesu adekvatno konkretizovani, a neke mjere su i dalje nepotpune.

Akcioni plan je, prema njihovim riječima, značajno unaprijeđen, sa navedenim aktivnostima i indikatorima, kao i pratećim budžetom, a željeni rezultati su preciznije navedeni. No, problem je nastao neadekvatnom konkretizacijom strateških i operativnih ciljeva.

Kao najvažnije primjedbe Kerševan-Smokvina i Mandić isitiču to što se nezavi-

Prema njihovim riječima, nezavisnost javnih emitera je jedan od osnovnih evropskih standarda, pa bi ovom pitanju trebalo posvetiti više pažnje u smislu ugradnje mehanizama kojima bi se ta nezavisnost osigurala

Medijska strategija ne nudi mehanizme za nezavisnost regulatora i emitera

Ekspertkinje Savjeta Evrope Tanja Kerševan-Smokvina iz Ljubljane i Helena Mandić iz Sarajeva, u primjedbama na Medijsku strategiju ističu da se transparentnost vlasništva navodno osigurava kroz predviđeni registar vlasništva, međutim nijesu date smjernice i rješenja u smislu osiguravanja medijskog pluralizma ili ograničavanja koncentracije vlasništva u medijima

kažu da ova ambiciozna vizija nije praćena sa dovoljno dobro koncipiranim aktivnostima, da bi tako očekivanje bilo opravdano.

- U tekstu se i dalje na nekoliko mjesta pominje jačanje nezavisnosti regulatora, međutim, nijesu uočene nikakve specifične mjere kojima bi se ta nezavisnost ojačala, osim opštih mjera usklađivanja sa Zakonom o AVMSD –audio-vizuelnim medijskim uslugama. Dosljedno transponovanje AVMSD bi načelno trebalo dovesti do jačanja nezavisnosti, međutim, isto tako postoji veliki rizik da ovaj cilj ostane samo mrtvo slovo na papiru - navode ekspertkinje.

Preporučuju da se navedu bar generalne smjernice koje bi poslužile prilikom definisanja odgovarajućih zakonskih rješenja.

Bilo bi poželjno u strateški dokument ugraditi mehanizme koji će osigurati redovne analize načina utroška sredstava dodijeljenih iz Fonda za medijski pluralizam, kao i redovne analize učinaka u smislu efekata na pluralizam medijskih sadržaja - predlažu one ekspertkinje SE

emitera ne može se mjeriti sa procentima realizacije produkcionih planova RTCG i lokalnih javnih emitera. Predviđene aktivnosti su normativnog značaja - navode ekspertkinje.

Kažu i da nema aktivnosti koje bi se odnosile na aktivnu primjenu i odbranu nezavisnosti u praksi.

- Nezavisnost se postiže kroz čvrste zakonske mehanizme, a posebno kroz njihovu dosljednu primjenu. Indikatori trebaju dakle biti preoblikovani u smjeru zakonskih, finansijskih i bihevioralnih mjera kako bi se ojačali uslovi i kultura nezavisnosti - ističu ekspertkinje.

Prema njihovim riječima, nezavisnost javnih emitera je jedan od osnovnih evropskih standarda, pa bi ovom pitanju trebalo posvetiti više pažnje u smislu ugradnje mehanizama kojima bi se ta nezavisnost osigurala.

Dio koji se odnosi na strateške ciljeve je, kako ističu - preobiman.

snost regulatornog tijela pominje u širokim pojmovima, bez bilo kakvih mehanizama kojima bi se nezavisnost osigurala.

- Nezavisnost Javnog servisa Crne Gore i lokalnih javnih emitera se takođe pominje u vrlo širokom smislu, bez bilo kakvih jasnih rješenja kojima bi se ta nezavisnost osigurala - ističu u dokumentu.

Kažu i da se transparentnost vlasništva „navodno osigurava kroz predviđeni registar vlasništva, međutim nijesu date smjernice i rješenja u

smislu osiguravanja medijskog pluralizma ili ograničavanja koncentracije vlasništva u medijima“.

Navode da je pitanje rodne ravnopravnosti nedovoljno elaborirano, bez jasnih strateških rješenja kojima bi se poboljšali medijski standardi u ovom pogledu, i na taj način pomoglo ukupnom napretku u ovoj oblasti.

Velike ambicije

Nacrt medijske strategije Crne Gore najavljuje da će „jasno definisati ciljeve, prav-

ce razvoja i buduće planove kako bi se obezbijedilo povoljno okruženje za slobodu informisanja, protok ideja i mišljenja u ostvarivanju javnog interesa, kao i za uređeno medijsko tržište“.

Radna grupa vjeruje da će se na ovaj način stvoriti „uslovi za rad, koji će doprinijeti unapređenju ambijenta za slobodno i profesionalno novinarstvo, odnosno da građanima bude omogućeno pravo na istinitu, pravovremenu i cjelovitu informaciju“.

Kerševan-Smokvina i Mandić

Efikasnost samoregulacije

Ekspertkinje Savjeta Evrope Tanja

Kerševan-Smokvina i Helena Mandić ističu da u Medijskoj strategiji nijesu navedeni indikatori uredničke i finansijske nezavisnosti, a kao indikator adekvatne samoregulacije u medijima navodi se samo procenat registrovanih medija koji su uključeni u neki oblik samoregulacije, bez osvrta na efikasnost.

- Operativni cilj 2.2 Uspostavljena adekvatna samoregulacija u medijima – potrebno je razmotriti poziciju ovog podnaslova, da li pripada u ovo poglavlje? Takođe je potrebno razmotriti i naziv - da li se cilja na uspostavljanje samoregulacije u svim medijima, ako da, potrebno je napraviti jasnu distinkciju između elektronskih medija koji mogu uspostaviti interne samoregulator-

osNoVNi eU

staNdardi

U dijelu Strategije koji se odnosi na unapređenje nezavisnosti javnih emitera, kao indikatore učinka za ispunjenje radna grupa predlaže procente ostvarivanja produkcionih planova RTCG i lokalnih javnih emitera što je, prema mišljenju ekspertkinja, nešto što se podrazumijeva.

- Ostvarivanje produkcionih planova ne znači ništa u odnosu na nezavisnost. Unaprijeđena nezavisnost javnih

ne mehanizme, ali u konačnici potpadaju pod obaveznu regulaciju od strane nadležnog regulatornog tijela, te štampanih medija koji trebaju ući u sistem samoregulacije - predlažu Kerševan-Smokvina i Mandić. Uspostavljena ,,adekvatna“ samoregulacija u medijima, prema njihovoj ocjeni, ne može se mjeriti samo sa procentom uključenih registrovanih medija, nego treba pratiti i primjenu samoregulacije i njene rezultate.

- Bilo bi poželjno u strateški dokument ugraditi mehanizme koji će osigurati redovne analize načina utroška sredstava dodijeljenih iz Fonda za medijski pluralizam, kao i redovne analize učinaka u smislu efekata na pluralizam medijskih sadržaja - predlažu one.

Direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš, koji je član radne grupe za izradu Medijske strategije, Pobjedi je nedavno kazao da neusvajanjem tog dokumenta, kao i seta medijskih zakona, Vlada Crne Gore vrši opstrukciju, kako bi „vruć krompir“ ostavili nekom drugom, iako za tim nema potrebe, jer su se članovi radnih grupa usaglasili oko tekstova ovih važnih dokumenata za rad medija.

Rudović je ranije Pobjedi rekao da u resornom ministarstvu rade finalno redigovanje prijedloga Medijske strategije, nakon čega će ovaj dokument biti poslat i ekspertima Evropske komisije da bi i oni doprinijeli dajući svoja mišljenja, nakon čega će ti materijali biti poslato članovima radne grupe na razmatranje. k. jaNkoVić

Nema jasNih rješeNja za osiguraNje NezavisNosti javNog servisa: Zgrada RTCG

I. BOŽOVIĆ

Trista šezdeset sedmi dan ruske invazije na Ukrajinu

Moskva je

rasporedila svoju

tešku artiljeriju kako bi granatirala okrug Nikopolj u Dnjepropetrovskoj oblasti devet puta tokom noći s 24. na 25. februar, prenose mediji. Granate su oštetile dalekovode, nekoliko privatnih firmi, stambene objekte, tri škole...

KIJEV – Ukrajinska vojska je objavila da je juče zabilježen visok nivo raketnih i vazdušnih napada ruskih snaga duž prve linije ratišta. Glavni štab ukrajinske vojske u svom je izvještaju naveo da su ruske snage pokrenule 27 vazdušnih i 75 raketnih napada.

Nastavljaju se žestoke borbe oko istočnog grada Bahmuta. Rusija je rasporedila svoju tešku artiljeriju kako bi granatirala okrug Nikopolj u Dnjepropetrovskoj oblasti devet puta tokom noći s 24. na 25. februar, prenose mediji. Granate su oštetile dalekovode, nekoliko privatnih firmi, stambene objekte, tri škole... U međuvremenu je Moskva zaustavila dotok nafte u Poljsku naftovodom ,,Družba“,

Rusi izveli veliki broj napada

Kina nam mora pomoći da izvršimo pritisak na Rusiju da nikada ne upotrijebi hemijsko ili nuklearno oružje, što je Kina već učinila, te da prekine svoju agresiju kao preduslov za razgovo-re – rekao je Makron, prenose mediji

sklopu ugovora s ruskim Tatneftom

Predsjednik Bjelorusije Alek-sandar Lukašenko rekao je da su on i Vladimir Putin ju-če vodili dug razgovor.

- Odaću vam tajnu, sinoć smo on i ja dugo razgovarali o raznim temama – rekao je juče Lukašenko novinarima, prenosi Rojters. Lukašenkove izjave uslijedile su nakon što je kinesko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo da bjeloruskog čelnika očekuju u Kini 28. februara. Francuski predsjednik Emanuel Makron istakao je da je kineski angažman oko mira u Ukrajini dobra stvar. Makron je rekao novinarima da će posjetiti Kinu početkom aprila, dijelom kako bi zatražio pomoć Pekinga u okončanju rata.

saopštio je Daniel Obajtek, izvršni direktor poljske rafinerije ,,PKN Orlen“.

-Učinkovito obezbjeđujemo zalihe. Rusija je zaustavila dotok u Poljsku, za što smo spre-

će opet odgoditi ratifikaciju članstva Švedske i Finske u NATO

Mađarska

Šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana signalizirao je u subotu novo odgađanje ratifikacije članstva Finske i Švedske u NATO u mađarskom parlamentu i najavio da bi se glasanje moglo održati tek u drugoj polovini marta. Švedska i Finska podnijele su prošle godine zahtjev za članstvo u NATO nakon ruske invazije na Ukrajinu. Potrebno im je odobrenje svih 30 članica NATO pakta, no Švedska se suočava s prigovorima Turske jer pruža utočište onima koje Ankara smatra pripadnicima terorističkih grupa.

Odluka člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine

mni. Iz Rusije dolazi samo 10 odsto sirove nafte, a zamijenićemo je drugim izvorima – napisao je Obajtek na Twitteru. ,,PKN Orlen“ objavio je da može u potpunosti snabdjeti svoje rafinerije morskim putem te

da zaustavljanje snabdijevanja naftovodom neće uticati na isporuku benzina i dizela potrošačima, prenosi Indeks. Kompanija je od februara, nakon isteka ugovora s ruskim ,,Rosneftom“, naftu dobijala u

Rusija udvostručuje broj brodova u Crnom moru

Ukrajina je upozorila da bi se Rusija mogla pripremati za nove udare nakon što je juče udvostručila broj brodova koji su aktivni u Crnom moru.

Ruska mornarica redovno je lansirala projektile iz svoje crnomorske flote u sklopu napora Moskve da gađa kritičnu infrastrukturu i postrojenja za proizvodnju električne energije u Ukrajini.

-U Crnom moru se flota ratnih brodova udvostručila u odnosu na jutros – sada je osam brodova. U pozadini aktivnosti neprijateljskog vazduhoplovstva određene vrste, to može značiti da se priprema raketni napad, kao i napadi dronovima – rekla je ukrajinska vlada, prenosi Indeks.

Jedno od plovila, kako je rečeno, je fregata naoružana sa osam projektila ,,kalibr“.

Bećirović zabranio da se ruski ambasador pozove na proslavu Dana nezavisnosti

SARAJEVO – Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović zabranio je da se ruski ambasador u BiH pozove na proslavu Dana nezavisnosti BiH 1. marta. Bećirović je istakao da amba-

sador Kalabuhov ne poštuje institucije Bosne i Hercegovine, podstrekava secesionističke politike, te prijeti. Zato mu je poručio da je uz sve one koji osuđuju rusku agresiju i da nije u maloj grupi diktatora i au-

tokrata koji podržavaju i odlikuju Putinov režim.

-Takođe, bio bih zabrinut i da me ruski ambasador izostavio sa spiska onih koje treba etiketirati i ocrniti. Sljedbenici Putinovog režima pomoću prljave

propagande neprekidno pokušavaju diskreditovati lidere Ukrajine, Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, kao i sve druge lidere demokratskih zemalja svijeta –saopštio je Bećirović.

-Kina nam mora pomoći da izvršimo pritisak na Rusiju da nikada ne upotrijebi hemijsko ili nuklearno oružje, što je Kina već učinila, te da prekine svoju agresiju kao preduslov za razgovore – rekao je Makron, prenose mediji.

Američki predsjednik Džo Bajden rekao je u intervjuu za ABC News u petak da ideja da Kina pregovara o ishodu rata u Ukrajini nije racionalna, nakon objave mirovnog plana Pekinga za sukob.

-Ruski predsjednik Vladimir Putin tome aplaudira, pa kako bi to moglo biti dobro? – rekao je Bajden na godišnjicu rata u Ukrajini, prenosi Hina.

- Nijesam vidio ništa u planu što bi ukazivalo da postoji nešto što bi bilo korisno bilo kome osim Rusiji, ako bi se slijedio kineski plan. Ideja da će Kina pregovarati o ishodu rata, koji je potpuno nepravedan rat za Ukrajinu, jednostavno nije racionalna – kazao je Bajden u intervjuu.

Denis Bećirović

Rusko granatiranje se nastavlja

Viktor Orban

INTERVJU: Osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu Jasminko Halilović

Otvoren razgovor o prošlosti nedostaje u našem regionu

Htjeli smo napraviti mjesto iz kojeg ljudi kad izađu neće misliti kako su države snažne, kako su nacije snažne, kako je to često slučaj u istorijskim muzejima. Htjeli smo da kad napuštaju naš muzej posjetioci razmišljaju kako su ljudi snažni, kako su djeca snažna – kazao je Jasminko Halilović

PODGORICA – Muzej ratnog djetinjstva (nezavisna i neprofitna institucija) u Sarajevu nedavno je obilježio šesti rođendan. Kolekcija muzeja danas broji preko 5.000 eksponata i preko 300 sati audio i video svjedočenja iz 16 različitih ratova. Najveći dio kolekcije tiče se rata u Bosni i Hercegovini jer je Muzej tu nastao, ali kolekcija svakodnevno raste i Muzej dobija eksponate iz cijelog svijeta. Do sada ga je obišlo više od 100.000 posjetilaca. Put do osnivanja Muzeja ratnog djetinjstva vrlo je interesantan. Cijela priča začeta je kada je osnivač i direktor Muzeja Jasminko Halilović pokrenuo projekat ,,Djetinjstvo u ratu“, u okviru koga je pozvao ljude da mu pošalju kratke odgovore na pitanje: ,,Šta je za tebe djetinjstvo u ratu?“. Nakon velikog odziva, uslijedio je rad na istoimenoj knjizi, a tokom dvoipogodišnjeg rada na knjizi Halilović je imao priliku da upozna nekoliko stotina učesnika i učesnica i čuje njihove priče i svjedočenja. Halilović je za Pobjedu istakao da se ideja za stvaranje Muzeja rodila upravo kroz rad na knjizi.

- Primajući i obrađujući sjećanja koja su ljudi poslali za knjigu, shvatio sam nekoliko stvari. Prvo, koliko ima tih priča koje će ostati neispričane. Drugo, koliko ljudima znači da ih podijele. I treće, da ljudi

ta sjećanja često vežu za neke lične predmete i uspome-

rati, a da traje duže od knjige, odnosno, da bude „otvorena“ duže od knjige, došao sam na ideju da to treba biti muzej –rekao je Halilović.

praviti bez prethodnog iskustva rada u muzejima ili na osnivanju takve institucije.

ći da smo uspjeli kreirati Koliko su usmena svjedočenja, ali i pokazivanje ratnih uspomena, bili potresni?

Nijesmo miljenici političara u Bosni i Hercegovini

POBJEDA: U ranijim intervjuima ste govorili da je Muzej ratnog djetinjstva obišlo 40.000 posjetilaca, ali nijedan zvaničnik? Zbog čega? Da li ste tokom osnivanja i sada tokom rada imali opstrukcije?

HALILOVIĆ: Nedavno smo obilježili šesti rođendan, pa je u međuvremenu taj broj porastao na preko 100.000 posjetilaca. Tačno je da nijesmo miljenici

zvaničnika, ali u ovih šest godina su neki, ipak, došli, posebno visoki međunarodni zvaničnici nakon nagrada koje smo dobijali. Nijesmo miljenici političara u BiH jer učestvujemo u rušenju njihovog monopola na sjećanje. Taj monopol se već desetljećima zloupotrebljava. Muzej ratnog djetinjstva osvijetlio je drugačiji put: sjećanje pripada preživjelima, i oni mogu sami ispričati svoje priče.

kojoj pojedinačnoj priči koju smo dokumentovali. S druge strane, kao pojedinac, naravno da kao i svaki posjetilac i ja imam neke priče koje su me, možda, posebno dotakle. Recimo, u knjizi ,,Djetinjstvo u ratu“ jedna učesnica podijelila je svoje sjećanje na djevojčicu Mirelu koju je u Sarajevu ubio snajper. S obzirom na to da je Mirela bila moja ratna drugarica, prirodno je da to sjećanje ima specifičnu težinu za mene.

POBJEDA: Na koji način se Muzej ratnog djetinjstva bavi prošlošću? S obzirom na to da Muzej ima istraživačke, edukativne i izložbene aktivnosti, koja je njegova misija?

nog djetinjstva i kako one funkcionišu?

HALILOVIĆ: Muzej ima urede u Kijevu (Ukrajina), Hagu (Holandija) i Njujorku (SAD). Takođe, imamo istraživačke projekte u drugim zemljama. Recimo, u proteklih godinu radili smo u Hrvatskoj, Srbiji, Palestini, na Kosovu, Tajlandu. Naš ured u Kijevu postoji od 2020. godine i tamo smo dokumentovali iskustva djece čija je djetinjstva obilježio rat u Donbasu, koji je počeo 2014. godine. Naravno, sada su se okolnosti promijenile. Nadamo se da će taj ured biti u mogućnosti otvoriti stalnu postavku (muzej) u Kijevu uskoro.

mene na iskustvo odrastanja u ratu, već i arhiv audio i video svjedočenja ljudi koji su bili djeca i adolescenti tokom rata u BiH. Koliko kolekcija Muzeja danas broji eksponata?

HALILOVIĆ: Kolekcija danas broji preko 5.000 eksponata i preko 300 sati audio i video svjedočenja iz 16 različitih ratova, počevši od Drugog svjetskog rata, pa do ratova kojima svjedočimo trenutno, poput invazije na Ukrajinu. Najveći dio kolekcije je iz BiH jer je Muzej tu nastao, ali kolekcija danas raste i dobijamo eksponate iz cijelog svijeta.

POBJEDA: Rad Muzeja ratnog djetinjstva fokusiran je na pojedinačne priče koje doprinose kulturi sjećanja. Zašto je važno otvoreno pričati o prošlosti?

HALILOVIĆ: Svakodnevni rad sa takvim materijalima zahtijeva da ste osposobljeni i dovoljno otporni za tu vrstu izloženosti. Ja to nijesam bio, ali sam imao sreće da se s tim nosim solidno tokom rada na knjizi. Iz ove perspektive ja-

sno mi je da sam potcijenio zahtjevnost tog procesa. Kasnije su rad na dokumentaci-

tu vrstu posla, uz superviziju psihologa. Sada je u Muzeju to siguran proces za sve uključene strane: one koji dijele svoja sjećanja, one koji ih dokumentuju, i na kraju, one koji dolaze u dodir s njima kroz posjetu ili učešće u našim edukativnim programima.

POBJEDA:

HALILOVIĆ: Naša misija je kontinuirano i u skladu s najvišim standardima, a prije svega dostojanstveno i tačno, dokumentovati ovo iskustvo, te stvoriti najsveobuhvatniji svjetski arhiv o odrastanju obilježenom ratom. Naša vizija je da će postojanje takve platforme, takve kolekcije i pratećih aktivnosti doprinijeti pozitivno i pojedincima i zajednicama koje dijele to iskustvo, ali i drugim publikama koje će bolje shvatiti posljedice rata i značaj mira.

POBJEDA: Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu ima stalnu postavku posvećenu prevashodno iskustvima ljudi čija je djetinjstva obilježio rat u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina. U kolekciji nijesu samo lični

Od prve

Koja priča je na Kao osnivač

Vas ostavila poseban utisak?

HALILOVIĆ: Muzeja, ne smatram da je korektno davati veći značaj bilo

POBJEDA: izložbe, koja je održana 2015. godine, do danas Muzej je proširio svoje djelovanje van teritorije BiH. Riječ je o post-konfliktnim zonama, te zonama trenutnih konflikata ili onima koje primaju izbjeglice i raseljena lica. U kojim zemljama postoje kancelarije Muzeja rat-

HALILOVIĆ: Muzej ratnog djetinjstva pokušava fokusom na lične priče približiti ovo iskustvo publikama. Otvoren razgovor o prošlosti je nešto što nedostaje u našem regionu, a ključan je korak prema razumijevanju, priznavanju, i, konačno, pomirenju. Prošle godine smo izlagali u Beogradu i Prištini, to je naš doprinos dijalogu u regiji. Naravno, u okruženju u kojem političari istoriju, pa i rat, koriste za izazivanje podjela, nije lagano započeti konstruktivan dijalog. Nadam se da Muzej može dopriniS obzirom na to da je iskustvo odrastanja u ratu specifično i vrlo složeno, koliko se razlikuju sjećanja na djetinjstvo obilježeno ratom djece iz BiH, Sirije ili Ukrajine? Radi se, kako ste rekli, o složenom iskustvu, ali i vrlo individualnom. Susretao sam se sa situacijom da je doživljaj rata potpuno različit za brata i se-

Eksponati izloženi u Muzeju ratnog djetinjstva u Sarajevu

Zgrada Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu

Pobjedu prošlosti regionu

Halilović za

stru koji su rat proveli u istoj kući. Isto tako, nekad ćete vidjeti jako slična razmišljanja, strahove, nade kod djece iz sasvim različitih država ili perioda. Tako da, postoje neki trendovi, ali to ostaje vrlo individualno iskustvo. Nadamo se da će naša kolekcija u budućnosti biti vrijedan resurs istraživačima koji će pokušati odgovoriti na pitanja o tim sličnostima.

POBJEDA: Težite da ljude čija sjećanja prezentujete

ne prikazujete kao žrtve,

Vajarka Ivana Radovanović dio međunarnog projekta ,,Plutajuće gravitacije“

Rad ,,Molitvenik“ u Smederevskoj tvrđavi

PODGORCA – Crnogorska vajarka i doc. dr na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Ivana Radovanović predstaviće se na kolektivnoj izložbi skulptura ,,Plutajuće gravitacije“ koja će biti otvorena sjutra u 19 sati, u okviru prostora JP Smederevska tvrđava. Na izložbi, koja je dio međunarodnog projekta ,,Plutajuće gravitacije – Ukrštanje čula u srpskoj, kineskoj i crnogorskoj savremenoj metalnoj skulpturi“, Radovanović će se predstaviti sa radom ,,Molitvenik“.

Radovanović, koja je i jedna od organizatorki projekata, kazala je za Pobjedu da je rad ,,Molitvenik“ nastao spajanjem limova u oblik obeliska.

tajuće gravitacije – Ukrštanje čula u srpskoj, kineskoj i crnogorskoj savremenoj metalnoj skulpturi“ izveden je kroz saradnju kompanije HBIS GROUP Serbia Iron & Steel –Smederevo. Projekat je realizovan sa idejom da se putem ove saradnje osnaži, podrži i podstakne razvoj kulturne saradnje Srbije, Kine i Crne Gore. Deset umjetnika koji su ujedno i predstavnici pet

visokoobrazovnih institucija iz pomenutih država (Akademije likovnih umjetnosti iz Xi’ An-a, Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu, Akademije umjetnosti u Novom Sadu, Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, Fakulteta primijenjenih umjetnosti u Beogradu), realizovali su skulpture sa kojima će se predstaviti u okviru izložbe. Pored Radovanović, umjet-

nici koji učestvuju u projektu su Dušan Petrović, Magdalena Pavlović, Milan Marković, Milorad Panić, Petar Sibinović, Ren Youyu, Slavko Živanović, Zdravko Joksimović i Vukašin Milović Radovanović je kazala da je projekat realizovan u toku maja i juna prošle godine u okviru radnog prostora željezare HBIS GROUP Serbia u Smederevu.

trajno sačuvale uspomene na ratno djetinjstvo?

HALILOVIĆ: Da, to je važan od ljudi čija je djetinjstva, tauključena zajednica, odnosno, ljudi naše generacije.

Nijesmo znali mnogo o muzejima, ali ako ima jedna stvar u koju smo bili sigurni, to je da ne želimo napraviti mjesto u koje će dolaziti ljudi da nas sažalijevaju. Htjeli smo napraviti mjesto iz kojeg ljudi kad izađu neće misliti kako su države snažne, kako su nacije snažne, kako je to često slučaj u istorijskim muzejima. Htjeli smo da kad napuštaju naš muzej posjetioci razmišljaju kako su ljudi snažni, kako su djeca snažna. Mislim da smo u tome uspjeli, i to je stvar na koju sam

- Obelisk predstavlja simbol Sunca, uspravni molitvenik koji spaja nebo i zemlju. Kao i u mom samom djelovanju kroz formu, metalne ploče dovedene su do prepoznatljivog skulptorskog oblika, koji se zatim prepušta vremenu kako bi se dalje razvijao u svom višegodišnjem, dinamičkom i svakako promjenjivom postojanju. Poetika rada se zasniva na tome da procesualno degradacija materijala oscilira u minimumu, a da se kasnije produkt izaziva kroz različite uslove ambijenta u kojem neko vrijeme skulptura stoji – pojasnila je Radovanović. Međunarodni projekat ,,Plu-

PODGORICA – Koncert pijanistkinje Nade Kolundžije biće održan večeras u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Publika će biti u prilici da čuje djela Nasa, Feldhausa, Vrebalove, Kagela, Brauna i Raičkovića Nada Kolundžija je pasionirani izvođač savremene muzike. Njeni solistički nastupi osobeni su po imaginativnim programima i visoko ocijenjenim interpretacijama. Nastupe je obogatila sviranjem prepariranog klavira, klavira igračke, snimljenim zvučnim matricama, višemedijskim konceptima i četvrt stepenom muzikom za dva klavira, uz veliki broj premijernih izvođenja. Održala je preko hiljadu koncerata u Evropi, Aziji i Americi, a njeno ime se nalazi u leksikonu značajnih ljudi Srbije u izdanju internacionalne izdavačke kuće ,,Oxford book“. Paralelno sa solističkim nastupima, dugi niz godina nastupa sa svojim bratom Jovanom Kolundžijom, violinistom internacionalne karijere. Ulaz na koncert je slobodan. S. V.

- Umjetnicima se pružila izuzetna prilika da realizuju svoj umjetnički rad u radionicama pomenute kompanije, uz svu neophodnu tehničku pomoć i materijal koji je bio na raspolaganju. Vajari su bili u prilici da steknu jedinstveno stvaralačko iskustvo veoma kompleksnog i složenog procesa izrade skulpture velikih dimenzija u metalu, koja u najvećem broju situacija prevazilazi okvire iskustva njihovog samostalnog rada u ateljeu – istakla je Radovanović.

Izvođenje svakog djela bilo je, kako je kazala, prilagođeno raspoloživom vremenu i usklađeno sa mogućnostima prisustva i kretanja pojedinca u specifičnim uslovima djelova pogona u kome su se stvarale skulpture.

Pored Radovanović, organizatori projekta su i red. prof. Dušan Petrović na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu i vanr. prof. dr um. Magdalena Pavlović na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu. A. Đ.

Prva velika izložba posvećena Donatelu

PODGORICA – U Muzeju Viktorije i Alberta u Londonu zvijezda nove izložbe je Donatelo, majstor iz Firence. Postavka nosi naziv „Vajarstvo u doba renesanse“. Eksponati su dokaz revolucionarne genijalnosti i osjećaja Donatela za perspektivu.

To je prva velika izložba u Velikoj Britaniji posvećena firentinskom majstoru, a predstavljeni su predmeti iz njegove duge stvaralačke karijere.

- Ono što je posebno kod Donatela jeste to što je mogao da kombinuje različite stilove iz prošlosti sa novim interesovanjem za klasičnu istoriju kako bi stvorio svoj, jedinstveni pristup skulpturama. Imao je izuzetan osjećaj za čovjeka, njegovu psihu, što se može vidjeti u radovima, bez

obzira na materijal koji je koristio – naglašava kustoskinja

Peta Moture

Kroz izložbu se prati Donatelov umjetnički opus, od prvih skulptura, poput figure Davida koju je napravio kada je bio u dvadesetim, preko prelaska u Padovu, do toga kako su njegove skulpture uticale na naredne generacije vajara. Najviše je pravio u mermeru, bronzi, gipsanom malteru, drvetu i terakoti.

- Njegov uticaj je bio ogroman. Bio je zaista najznačajniji vajar. I oni koji su došli poslije njega, poput Mikelanđela, ugledali su se na Donatela, učili od njega – dodaje kustoskinja.

Dokaz njegove inventivnosti je bista San Rosore – naručena je za jednu srednjevjekovnu relikviju. Trebalo je da predstavi rimskog voj-

nika San Rosorea, koji je primio hrišćansku vjeru i žrtvovao se zbog nje. Ali, Donatelo je izašao iz svih pravila i konvencija, ne samo da je zamislio sveca kao živog čovjeka, već je stvorio zaprepašćujući portret savremenog čovjeka u trenutku razmišljanja.

- Donatelo je bio veoma jaka ličnost. To se može vidjeti u njegovim skulpturama, po tome kako se odnosio prema materijalu sa kojim je radio, figurama. Svoju ličnost je ugrađivao u predmete koje je vajao – navodi Moture.

Među poznatijim radovima su, osim mermerne statue Davida, impresivna mermerna statua Svetog Jovana Krstitelja u sjedećem položaju i ,,Raspeće u drvetu“ za baziliku Svetog krsta. Donatelo je rođen u Firenci 1386, gde je i preminuo 1466. godine. R. K.

JEDINSTVEN MUZEJ KOJI POSTAJE GLOBALNO PRISUTNA ORGANIZACIJA: Jasminko Halilović

DJELO IVANE RADOVANOVIĆ: „Molitvenik“

Izložba italijanskog renesansnog majstora otvorena u Londonu

Primjeri

VIŠE OD SPORTA: Košarkaški teren u Njegoševom parku u Podgorici zapamtio je amaterske dvokorake, takmičarske utakmice i lansirao šampione

PODGORICA – Godine nijesu narušile njegov samopouzdani košarkaški stav, dugački i brzi korak i čvrsti stisak ruke. I u devetoj deceniji zadržao je meki, ali brzi izbačaj i elegantni završni pokret šuta.

Prolazi 68 godina otkad je Veljko Belada prvi put ubacio loptu (na šniranje) kroz obruč na (prašnjavom) igralištu u Njegoševom parku. Tokom ovog februarskog susreta nije skrivao oduševljenje što imamo moderni teren i istakao kako je izuzetan osjećaj šutirati na koš u tom kultnom kutku na obali Morače, uokvirenom tišinom, nostalgičnim klupama za predah, ali i ušuškanom među vremešnim, visokim stablima.

- Kakva je ova lopta, a naše su bile na šniranje! Kad bismo provukli prste kroz šavove i potom napravili sa njom pokret ka igraču, to je bila kao neka finta – u jednom dahu nam je prenio sjećanje inžinjer građevinarstva u penziji, gospodin Veljko Belada, koji će 3. marta imati 84 godine.

Ostalo je zapisano: prije košarkaških dvokoraka, na prostoru iznad Morače, u pijesku su koračala i igrala se đeca. U vrijeme okupacije Podgorice taj teren koristili su italijanski vojnici da bi igrali tenis, a nakon oslobođenja, u poslijeratnom Titogradu obradovali su mu se mladići iz Bokeške ulice, Hercegovačke, Njegoševe, Karađorđeve, Miljana Vukova, Novaka Miloševa, Moše Pijade...

Ostalo je zapamćeno: teren u Njegoševom parku bio je sredinom prošlog vijeka često prašnjav ili blatnjav. Lopta jedna, ona na šniranje, često krpljena, ali čuvana kao oči u glavi, koševi improvizovani, semafor u znaku table i krede. Ali volja i želja – neprikosnoveno izdignuti mnogo iznad dva metra!

AmAterski počeci Veljko Belada počeo je da igra košarku 1955. sa 16 godina, u doba kad su temelje titogradskog basketa udarali Kosta Vojinović , Slobodan Garo Burzan i Dragutin Lale Martinović. Za Budućnost je igrao od 1955. do 1964. godine. - Učio sam u Tehničkoj školi i toliko volio košarku da sam na brzinu radio i pismene zadatke, da bih više vremena igrao u parku! Bili smo srećni kad se okupimo, kad igramo, kad se družimo, košarka nam je bila radost. Često je rekreativno bilo i po 100-150 omladinaca, čekali smo red da igramo, prepričavali akcije, poene, dodavanja koja se sad zovu asistencije, preživljavali pobjede i poraze... Zbog toga mi je žao što danas, u ovakvim uslovima i ljepoti, nema više omladine na terenima. Sve je uređeno, a čini mi se da malo mladih igra.

Decenije uzleta, šarma i ponosa

Temelji podgoričke i titogradske košarke strpljivo su građeni na terenu u srcu glavnog grada. Nekadašnji košarkaš, sada inžinjer u penziji Veljko Belada ugradio je dio i sportskog i građevinskog znanja u to igralište, a za Pobjedu svjedoči o danima kada su timski duh, iskreno druženje, obruči i lopta zauvijek povezali brojne generacije

Živo sjećanje i odmjerene riječi su najvjernije svjedočanstvo. U tajm-autu razgovora, odmijene ga davno požutjele fotografije, kao svojevrsni vremeplov. Ispod jedne iz 1960 čitamo sastav: Martinović, Vujović, Belada, Tamindžić, Sigmund, Vukčević, Đurišić, Pavlović i Đukić, pa iz 1965:Mišurović, V. Vojinović, Knežević, Zec, Kažić, I. Popović, M.Popović i Pejović. Na sljedećim su: Milonjić, Begović, Latković, Škerović, Blažević, Vukčević, G.i Z.Ćulafić, Đurašković, Vukićević... Kultni teren u Njegoševom parku čuva i pet i po decenija stari i još aktuelni košgeterski rekord Budućnosti: Igor Popović je upravo na tom terenu u avgustu 1968. postigao 57 poena u duelu sa Primorjem (iako u tom periodu nije bilo ,,trojki“).

Decenijama kasnije, jugoslovenska košarkaška legenda Žarko Paspalj sa tog terena uskočio je u seniore Budućnosti, kao i najmlađi debitant u istoriji kluba Luka Pavićević, pa generacije čuvenih igrača, ali i stotine onih koji nijesu napravili zvučne karijere, ali su željom zauvijek povezali svoje srce sa obručem.

moderno igrAlište Mjesto košarkaških početaka našeg sagovornika i njegovih saigrača u srcu Podgorice više puta je renovirano. Sada izgleda moderno i Veljko je pozivan na prigodna okupljanja. Nedavni povod bio je u neđelju 19. februara od kada igralište u Njegoševom parku nosi ime Dragana Ivanovića, koji je kao legendarni kapiten prvi predvodio Budućnost (1980) u izuzetno jakoj prvoj jugoslovenskoj ligi.

A kad smo kod malog broja igrača – paralela glasi:

- U ekipi nas tih godina nije bilo više od osam-devet i bio je mali broj zamjena. Džabe bih ja treneru Garu Burzanu vrtio rukama i pokazivao da ne mogu više, on bi rekao: ,,Guraj dalje!“ Iz tog perioda pamti i brojne detalje, koji mu i danas izvuku osmijeh, poput Juniorskog prvenstva Crne Gore 1956. godine.

- Prvenstvo je bilo zakazano da se igra u Njegoševom parku, ali je pala kiša i raskvasila teren pa se nije moglo igrati. Odvezli su igrače svih ekipa autobusima na Cetinje, svi smo noćili na strunjačama u dvorani u sklopu Vojnog stana (nova je napravljena nakon zemljotresa) i igrali smo na terenu koji je bio manji od propisanog, ali je bio jedini natkriveni u Crnoj Gori – kaže Belada.

Sa ekipom Budućnosti je igrao i na juniorskim šampionatima Jugoslavije, na otvorenom košarkaškom stadionu OKK Beograd, dok su Partizan i Zvezda igrali na Kale-

megdanu. U to vrijeme igrali su Radivoj Korać, Mirko Novosel, Josip Đerđa

- Sa Koraćem sam se sreo i na Kupu republika u Vrnjačkoj Banji 1958. godine. On je studirao elektrotehniku, a ja građevinu. Na tom kupu je Srbiju predstavljao OKK Beograd sa Koraćem, a Hrvatsku Zadar sa Josipom Đerđom

BetonirAnje

terenA

Šezdesetih godina prošlog vijeka košarka se u Titogradu igrala samo ljeti ili kad je bilo lijepo vrijeme. Veliki, pa i me-

rački pomak dogodio se 1957. godine kad je teren betoniran! - Povezli su nas, mlade igrače, velikim kamionom Elektrodistribucije do kamenoloma u Spužu i utovarili smo kamen za kaldrmu. Zadovoljstvom smo nadjačavali umor. OGP je poslije izbetonirao teren, napravljeni su novi koševi sa drvenim tablama, dobili smo osvjetljenje sa visećim lampama – živo je sjećanje našeg sagovornika na dan kad je konačno rečeno zbogom prašini i blatu na igralištu u Njegoševom parku. Mlađane ruke omladinaca i

Centar od 190 cm

- Sa visinom od 190 cm igrao sam prvo beka, a kasnije centra sve do 1964. godine. U to vrijeme nije bilo igrača preko dva metra, a sad su redom 208, 210, 212 cm... U moje vrijeme igrači nijesu mogli da zakucaju loptu u koš, a sad je sve drugačije, košarka stalno napreduje... Kad sam ja igrao, najbolji centar Evrope Radivoj Korać bio je visok 196 cm, a ostao je posebno upamćen i po 99 postignutih koševa 1965. godine u Kupu evropskih šampiona, osvajač evropskih, svjetskih i olimpijskih medalja – sjeća se Veljko Belada.

omladinki kaldrmisale su nove košarkaške snove na obali Morače, uporedo sa amaterskim i sezonskim karakterom te igre u Titogradu. Naglašavamo sezonski jer su mladići stasavali i birali nauku ispred lopte, odnosno igrali u rodnom gradu samo tokom pauze između semestara širom Jugoslavije.

- Upisao sam Građevinski fakultet u Beogradu, veći dio sezone igrao u takmičenjima za tamošnji Građevinac, a ljeti za Budućnost. Bio sam registrovan za dvije ekipe, ali to tada niko nije provjeravao – kaže Belada, uz podsjećanje da je upravo on, u mladićkim danima, projektovao tribine u Njegoševom parku.

Košarka je tada bila amaterska i trudili su se da svako okupljanje pretvore u iskreno druženje i uživanje.

- Svako vrijeme ima svoju zabavu, a naša ljeta bila su u znaku gledanja filma u bioskopu od 20 do 22 sata, pa vraćanja na teren i igranja košarke u parku dok nam ne dosadi. ,,Tuširali smo se“ u Morači –sjeća se naš sagovornik.

- Za mene je otkivanje memorijalne ploče bio posebno emotivan momenat jer su mi se vratile Draganove slike iz dresa Budućnosti – kazao je naš sagovornik.

Belada navodi da je, nakon što je prestao da igra, uvijek pratio košarku. I domaću i stranu. Navija za Budućnost Voli, a osim svog kluba ima simpatije i prema ekipi Partizana. - Ljubimac mi je sadašnji kapiten Budućnosti Petar Popović, posebno cijenim dugogodišnji doprinos Suada Šehovića , zatim njegovog brata Seada, volio sam da gledam Barovića, Danila i Zorana Nikolića, a stranci se svake godine mijenjaju. Sadašnji teren je moderan, podloga je po najvišim standardima, tribine su udobne, fanatici žive za zvuk mrežice kad kroz nju prođe lopta, reflektori sijaju. Vrata su otvorena za nove snove, za emocije zauvijek učvršćene između dva reketa. Za đevojke i mladiće koji maštaju o ,,pikenrolu“ ili ,,step-beku“. Do visina evropske ,,Morače“.

r. Uskoković-ivAnović

nAkOn ŠTO jE PRESTAO DA IgRA, uVIjEk jE PRATIO kOŠARku: Veljko Belada

d. malidžan

Iz NVO Euromost ukazali na nesavjesno odlaganje otpada

Privremena deponija ugrožava rijeku

Lim i magistralu

POdgOrIcA – Privremena deponija ,,Sućeska“ Opštine Andrijevica prijeti da ugrozi i magistralni put i rijeku Lim, ukazali su iz NVO Euromost. Oni su dostavili fotografije na kojima se vidi da deponija visi nad magistralom, bez bilo kakve zaštite, da ne bi ugrozila i

magistralu i rijeku Lim. Da je ova deponija neuređena i nesanitarna vidi se, kako kažu iz ove NVO, po rasutom otpadu po istoj i paljevini, gdje se ne vodi računa o njenom saniranju.

- Ova deponija ne ugrožava samo magistralni put i rijeku Lim, već i sve putnike i građa-

Foto-skice sa Bjelasice

ne opština Plav i Andrijevica, koje prolaze istom, pošto je ova magistrala jedini put koji povezuje Andrijevicu i Plav, što bi njenim urušavanjem, moglo dovesti i do nesagledivih posljedica – ukazali su iz NVO Euromost.

Ističu da je u posljednje dvije decenije iz vlada Crne Gore

Petomjesečni Dimitrije na vrhu Troglave

KOLAŠIN - Zimska sezona na Bjelasici, koju je juče ,,poremetila“ kiša, imaće dosta svojih malih i velikih junaka. Jedan od njih iz protekle nedjelje je samo mali centimetrima i mjesecima a veliki duhom i podvigom - petomjesečni Dimitrije Lazarević. Nije greška, petomjesečni....

Dimitrije je sigurno jedan od najmlađih ako ne i najmlađi gost dosadašnje zimske sezone na kolašinskim skijalištima. On nije samo došao do polaznih stanica nego je u naručju majke Jovane stigao ,,šestosjedom“ do vrha Troglave. Sa pet mjeseci do preko dvije hiljade metara nadmorske visine. Direktno iz Beogra-

da, gdje živi njegova porodica, do Bjelasice.

I sada ono što je prilično važ-

no. Dimitrijeva majka Jovana je ljekarka. Dimitrijev otac Miloš je ljekar. Dva ljekara su

konstantno najavljivano da će se za potrebe opština sa sjevera graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. - Iako je to u preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito zahtijevano, do realizacije takvog projekta još nije došlo – dodali su oni. r.P.

svom petomjesečnom sinu

,,prepisali“ preko dvije hiljade metara nadmorske visine na Bjelasici… Kada su u pitanju fotografije Dimitrije je nažalost ostao u drugom planu. Tamo je u toploti očevog naručja ili u sigurnosti svojih kolica na snijegu. U prvom planu su sedmogodišnja sestra Dunja i petogodišnji brat Dušan Trio ,,D“ Lazarevića – Dunja, Dušan i Dimitrije – ina-

če su unučad Radonje i Nade Obradović. Radonja, Bjelopoljac, i Nada, Kolašinka, našli su se poslom, ljubavlju i životom u Lazarevcu. Ne zaboravljaju ni Bijelo Polje, ni Kolašin, ni Dubovo, ni Donju Moraču. Kćerka Jovana je sve to prihvatila a ni zet Miloš Lazarević nema ništa protiv. Ni petomjesečni Dimitrije, koji je vrh Troglave već ,,upisao“ kao osvojen… Dr. Drašković

Dimitrije je sigurno jedan od najmlađih ako ne i najmlađi gost dosadašnje zimske sezone na kolašinskim skijalištima. On nije samo došao do polaznih stanica nego je u naručju majke Jovane stigao ,,šestosjedom“ do vrha Troglave

Porodica Lazarević na Bjelasici, Dimitrije u očevom naručju

…a ovdje je u kolicima na snijegu

Privremena deponija “Sućeska”

Crna Gora večeras (19 h) u ,,Morači“ dočekuje BiH, u posljednjem meču kvali kacija za Mundobasket

PODGORICA – O tome

kako su odigrali posljednja dva ciklusa kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, najbolje govori činjenica da su košarkaši Crne Gore u oba slučaja posljednje kolo dočekali držeći sudbinu u svojim rukama.

Tog 25. februara 2019. godine je Crna Gora prvi put izborila istorijski plasman na Mundobasket, i pored poraza od Letonije (74:80), u teškom meču u ,,Morači“, pošto im je za vizu bio dovoljan poraz do osam razlike. Četiri godine kasnije ponovo sve zavisi od naše selekcije, pobjeda u večerašnjem duelu protiv Češke (19 časova), koja nema šansi da se domogne SP, donosi vizu za planetarni šampionat.

I to je najsigurnija varijanta za treće mjesto (o prvom večeras međusobno odlučuju Francuska i Litvanija), pošto bi u tom slučaju bilo nebitno šta će uraditi konkurenti za treće mjesto, Bosna i Hercegovina i Mađarska.

Drugačiji epilog bi bilo kockanje sa sudbinom, i poigravanje sa živcima, kao što je bilo u finišu meča prije četiri godine, kada su Letonci u posljednjih desetak sekundi dva puta promašili trojke za željenih ,,plus devet“…

Pred posljednje kolo, Crna Gora i BiH su trenutno na diobi trećeg mjesta, oba tima imaju po šest pobjeda i pet poraza, ali Crna Gora ima bolju međusobnu koš razliku („plus 11“). Mađarska je peta sa skorom 5-6.

U slučaju poraza Crne Gore od Češke, a pobjede BiH u Mađarskoj, Bosna i Hercegovina bi bila treća i otišla na Mundobasket. Ako, pak, Crna Gora izgubi, a Mađarska dobije BiH, sva tri tima bi imala isti skor – po šest pobjeda i poraza, ali i isti skor na mini-tabeli tri tima – po dvije pobjede i poraza. U tom slučaju bi o trećem mjestu odlučivala koš razlika iz međusobnih susreta.

Crna Gora trenutno ima koš razliku „plus 23“ („plus 11“ u odnosu na BiH, te „plus 12“ u odnosu na Mađarsku), BiH je na ,,minus 6“, a Mađarska na ,,minus 17“. To znači da bi Mađarima, osim poraza

Crne Gore, trebala i pobjeda protiv BiH od čak 41 razlike da bi se domogla trećeg mjesta, što djeluje kao nemoguća misija…

U ŽELJENOJ POZICIJI

Nalazimo se u poziciji u kojoj smo htjeli da budemo kada su počele ove kvalifikacije, da na svom terenu odlučujemo o odlasku na Svjetsko prvenstvo. Mislim da smo igrama u kvalifikacijama zaslužili da dođemo u situaciju da pobjedom protiv Češke odemo na Svjetsko prvenstvo – kazao je Vladimir Todorović, pomoćni trener reprezentacije. Izabranici selektora Boška Radovića su prvu priliku za plasman na Mundobasket propustili u četvrtak u Tuzli,

San da postane java

Slobodan ulaz

Da bi naša selekcija imala pravu i potrebnu podršku sa tribina, Košarkaški savez Crne Gore je odlučio da ulaz za ovaj meč bude slobodan.

– Naši košarkaši igraju odlučujući meč u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Češka je rival, a pobjeda donosi drugi uzastopni plasman na Mundobasket. Publika je uvijek šesti igrač za naše momke, a ulaz na meč je besplatan. Zato svi u Moraču!, saopšteno je iz KSCG.

DHIKA novi sponzor KSCG

između Crne Gore i Češke u Pardubicama Iz tima koji je 25. februara 2019. godine u ,,Morači“, i pored poraza od Letonije, izborio prvi plasman na Mundobasket, danas su od igrača u ekipi ostali samo dvojica – Nemanja Radović i Petar Popović Zbog povrede nema Dina Radončića Valensija za ,,prozore“ tokom sezone ne pušta Bojana Dubljevića, Blagota Sekulić je prešao u trenerske vode, a iz drugih

kada su poraženi od Bosne i Hercegovine (74:66), ali su ispunili drugi cilj da poraz bude manje od 19 razlike, kako bi zadržali prednost u odnosu na BiH. U tom meču, međutim, potrošnja je bila velika, a vremena za odmor nije bilo dovoljno, s obzirom na putovanje nazad do Podgorice. – Vremena nije baš dovoljno za oporavak, ali, s druge strane, sam momenat u kojem se nalazimo i značaj utakmice sigurno će da izbrišu svaki umor. Sigurno je da ćemo biti spremni, nadamo se i velikoj podršci sa tribina i toj energiji koja će dodatno da nam da snagu da dobro odigramo utakmicu – dodao je Todorović.

Češka je posljednja u grupi

K sa tri pobjede i osam poraza, od kojih je jedan u Pardubicama protiv Crne Gore (65:56). Kao ekipa koja nema rezultatski impertativ, Češka može da bude neugodan rival, što je osjetila i Francuska, protiv koje su Česi držali egal do početka posljednje četvrtine, a prvu su dobili sa ubjedljivih 27:11!

– Analizirajući posljednju utakmicu koju su odigrali protiv Francuske, vidjeli smo da svaki pad koncetracije, svaka neorganizovana odbrana bu-

de kažnjena sa njihove strane. Njihov kvalitet je, sigurno, igra u tranziciji, gdje napadaju svaki prostor i žele da što prije dođu do otvorenih šuteva i lakih poena. Dakle, potrebna je, prije svega, organizovana igra, kako u napadu, tako i u odbrani svih 40 minuta. Njih apsolutno respektujemo, nije fraza, znamo da su kvalitetan sastav, pogotovo što meč dolazi u jako važnom momentu za nas, tako da smo svjesni svega toga i siguran sam da ćemo odgovoriti na pravi način – istakao je Todorović.

SP

razloga (prestali da igraju za reprezentaciju, trenutno ili više nijesu u kombinaciji) nema Suada i Seada Šehovića, Dereka Nidama, Alekse Popovića, Marka Todorovića, Nemanje Vranješa i Nemanje Đurišića U slavljeničkoj večeri prije četiri godine, u stručnom štabu je bio i današnji selektor Boško Radović, tada jedan od pomoćnika Zvezdana Mitrovića

U odnosu na meč sa Francuskom, Češka će u Podgorici biti slabija za kapitena Vojćeha Hrubana, krilnog igrača Londona Lajonsa, koji je bio planiran da igra samo taj meč, i centra Nimburka

Martina Križa, koji je nakon meča sa ,,trikolorima“ dobio virus, pa je ostao da se liječi

JAČI ZA IVANOVIĆA

Od tri pobjede u kvalifikacijama, Česi su samo jednu ostvarili u gostima, ali protiv Litvanije (93:72), što je dovoljno da Crna Gora sa maksimalnim oprezom i angažovanjem pristupi ovom meču. – Očekujemo pobjedu, prije svega tešku i izazovnu utakmicu. U goste nam dolazi veoma kvalitetna ekipa Češke. Nadam se da će fokus i ener-

gija biti bolji u odnosu na meč protiv Bosne i Hercegovine, jer, ipak, igramo na domaćem terenu. Uz pomoć naših navijača, vjerujem da ćemo doći do te pobjede. Navijači su naš šesti igrač, i sigurno je da će nam značiti njihova podrška, pa ih pozivam da dođu u što većem broju – rekao je krilni centar naše reprezentacije Emir Hadžibegović. Crna Gora će za meč sa Če-

Kompanija DHIKA biće partner Košarkaškog saveza u naredne tri godine. Portugalski proizvođač opreme biće zadužen za izradu opreme koju će naši košarkaši i košarkašice nositi do kraja 2025. godine. Sponzorski ugovor su potpisali predsjednik KSCG Nikola Peković i izvršni direktor kompanije DHIKA Žulio Araužo – Izuzetno mi je zadovoljstvo što danas zvanično počinjemo novu saradnju. Posebno me raduje činjenica da je još jedna kompanija iz inostranstva prepoznala kvalitet crnogorske košarke.

Naše košarkašice su već u DHIKA opremi izborile plasman na Eurobasket, pa kako se po jutru dan poznaje, siguran sam da će naša saradnja biti uspješna – istakao je Peković.

Kompanija DHIKA postoji 17 godina i u Portugalu se profilisala kao proizvođač košarkaške opreme, međutim, proizvode, opremu i za fudbal, rukomet, odbojku. Rade na tržištima Luksemburga, Angole, Belgije, Francuske, Njemačke…

sima biti jača za plejmejkera Nikolu Ivanovića – Nikola Ivanović bi bio pojačanje za svaku reprezentaciju u Evropi, da ne govorimo o nama. Sigurno je da nam puno znači njegova energija, prije svega njegov kvalitet, tako da smo srećni zbog toga – zaključio je Todorović. S. JONČIĆ

Sa prvog meča

Jedino dvojica Radovića i Popović ,,uživo“ proslavili prvi plasman na

WABA LIGA, 6. KOLO TOP8 FAZE: Budućnost Bemaks bolja od Celja

Šampion osjetio moć ,,vučica“

LA LIGA (23. KOLO): ,,Kolćonerosi“

Savić zaustavio remi obradovao

ja Drobnjak u posljednjih minut i po sa dviie vezane trojke kao suza – 20:13.

Bud. Bemaks 72

Celje 60

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 500.

Sudije: Božidar Radanović, Dragan Komar, Miljan Kovačević (Bosna i Hercegovina).

Rezultat po četvrtinama: 20:13, 12:18, 19:15, 21:14.

BUDUĆNOST BEMAKS:

Drobnjak 8, Mi. Bigović, Radonjić 6, Stefanović 12, Živković 11, Baošić, Ma. Bigović 2, Vukčević, Marković 7, Šćepanović 5, Leković 21, Bulajić.

CELJE: Bartelme 9, Čeh 6, Seničar 6, Anžić 2, Simons 6, Štirn 6, Jelenc 6, Žibert, De-

beljak 6, Lumis 13. Košarkašice Budućnost Bemaksa osvetile su se šampionu WABA lige, ekipi Celja i za prošlogodišnji neuspjeh u finalu, ali i za jedini poraz ove sezone i to baš u najvažnijem meču dosadašnjeg dijela. Podgoričanke su u derbiju 6. kola Top8 faze, koji je svakako i najveći derbi glavne faze regionalnog takmičenja, uspjele su da trijumfuju protiv Slovenki 70:60, a pobjedom većom od dva razlike (u Celju su poražene 61:59) sada su i bolje u međusobnom skoru. Na taj način crnogorski šampion, ako oba puta savlada u Podgorici (8. i 9. mart) ekipu Orlova, biće prvi pred fajnal-for, bez obzira na ishod der-

bija u Novom Sadu protiv Vojvodine narednog četvrtka.

Baš zbog toga, jasno je da su ,,plave“ imale razloga za slavlje, jer je praktično dupla pobjeda donijela, može se već sada reći pol poziciju uoči završnog turnira. Kao i uvijek, duel ova dva tima i ovog puta donio je zanimljivu košarku, a aktuelni šampion imao je priliku da osjeti moć ,,vučica“… Prvo poluvrijeme igralo se takoreći u serijama – nakon početne prednosti domaćina 10:5, Celje je preokrenulo nizom 8:0 (13:10 poslije trojke Debeljak u sedmom minutu). Ipak, „plave“ su do kraja prve dionice serijom 7:0 koju je zaključila Anastasi-

Treći turnir Regionalne lige košarkaša u kolicima

Dva poraza Paramonta

PODGORICA – Košarkaški

klub osoba sa invaliditetom

Paramont iz Podgorice sa dva poraza završio je nastup na trećem ovosezon-

skom turniru NLB WHEEL lige u košarci u kolicima.

Paramont je na startu poražen od Zmaja iz Gradačca (75:60),

Ostavio sjajan utisak na ostrvskoj zemlji

Braunoviću poziv reprezentacije Malte

PODGORICA – Nikola Braunović dobio je poziv da bude član seniorske fudbalske reprezentacije Malte.

Bivši igrač kotorskog

Bokelja našao se na širem spisku igrača za obaveze koje uskoro predstoje nacionalnoj

selekciji ostrvske zemlje.

Braunović, koji ima 25 godina, igra na poziciji štopera, član je Balzana, koji se trenutno nalazi

na petom mjestu prvenstvene tabele i bori se za izlazak u Evropu.

Očito je da su dobre igre požrtvovanog fudbalera, koji je ranije nosio dres Bokelja, bile signal za selektora Mikela Markolinija da ga pozove u nacionalni tim Malte.

Nikola Braunović je sin

Draška Braunovića , nekadašnjeg igrača Bokelja i brojnih klubova, koji je upravo na Malti ostavio značajan fudbalski trag. R. P.

dok je u drugom meču bolji bio Vrbas iz Banja Luke (64:53).

Vrbas je upisao dva trijumfa u Podgorici, nakon što je slavio i protiv Zmaja 88:77.

Kada se sticao utisak da domaćin može da napravi opipljiviju prednost, uslijedio je nastavak igre u serijama. Budućnost se nije snašla na zonu rivala, bila je čak šest i po minuta bez koša, a Slovenke su napravile nevjerovatnih 13:0 za prednost 26:20 u 16. minutu. Međutim, poenima Marković trgle su se ,,vučice“ koje su napravile 12:2, nakon dobre odbrane i sjajne igre u tranziciji, ali je Celje zahvaljujući Lumis, koja je pogodila uz faul, na veliki odmor otišla sa minimalnim zaostakom – 32:31. Za razliku od prvog poluvremena, kada su ,,plave“ imale maksimanih ,,plus 7“ (20:13), a gošće šest (26:20), Budućnost Bemaks uspjela je boljim otvaranjem treće dionice da u 25. minutu dođe i do dvocifrene razlike – 43:33. Živković je krunisala dobru igru u odbrani, gdje su domaće zonom 2-3 uspjele da zaustave rivala. Ipak, Celje se vratilo i bilo je jasno da nas čeka do kraja neizvjestan derbi. Ali, niie bilo tako – Celje je mnogo griješilo, ,,plave“ tokom posljednjih osam minuta konstantno su imale dvocifrenu razliku, a u posljednja dva minuta domaćin je stekao i rekordnih ,,plus 15“ (71:56)… R.P.

Pobjedu na podgoričkom turniru zabilježio je i Parasport Slovenija protiv Singidunum Crvene zvezde 71:39.

Klub košarke u kolicima Zagreb, voljom žrijeba, bio je slobodan na trećem turniru.

Regionalno takmičenje biće nastavljeno 19. marta turnirom u Gradačcu. R. A.

Barselona je izašla kao najveći pobjednik iz madridskog derbija Reala i Atletika. ,,Merengesi“ i ,,kolćonerosi“ odigrali su 1:1, što omogućuje Kataloncima da u slučaju današnjeg trijumfa nad Almerijom u gostima (18.30 h) odmaknu Realu čak 10 bodova.

Ekipa Karla Anćelotija bila je bolja od Atletika većim dijelom meča, a od 64. je imala igrača više nakon što je Anhel Korea (prestrogo) dobio direktan crveni karton jer je laktom udario u grudi

Antonija Ridigera

- Taj kontakt nije bio udarac. Ridigor je visok 1,94 metra, i da ga je udario tako brutalno ne bi mogao odmah da ustane. Da je bio žuti karton, u redu, ali isključiti igrača zbog toga... Onda ne bi niko ostao na terenu. Ovo se ponavlja, postaje normalno i to nije u redu. Bilo bi lijepo da se svi takmičimo na isti način – prokomentarisao je trener Atletika Dijego Simeone

Očekivalo se da domaćin dodatno pritisne goste, u čijim redovima je odlično

PREMIJER (25. KOLO): Haland ušao u istoriju

Arsenal čuva prvo

Arsenal je prevazišao rezultatsku krizu, vezao je drugu pobjedu u Premijer ligi i zadržao prvo mjesto, sa dva boda više i utakmicom manje od Mančester sitija koji je pobijedio Bornmut (4:1).

Junajted je na ,,minus 8“ u odnosu na lidera. ,,Tobdžije“ su minimalno slavile na gostovanju Lesteru, a pogodak odluke postigao je Gabrijel Martineli u 46. mi-

nutu, poslije odličnog proigravanja od strane Leandra Trosara Siti je ubjedljivo trijumfovao na gostovanju Bornmutu, a čak tri pogotka postigao u prvom poluvremenu. Prvi je dao Hulijan Alvares u 15, da bi se potom u strijelce upisao Erling Haland, čime je došao do kote od 27 pogodaka u prvenstvu ove sezone. Nijedan igrač Sitija nije toliko dao u jednoj sezoni otkad postoji Premijer liga.

Druga liga u nastavku sezone imaće jednog člana manje

PODGORICA – Ono što je Pobjeda najavila, sada je i zvanično. OFK Nikšić istupio je iz Druge lige, a iz kluba saopštili da sezonu ne mogu da nastave zbog teške finansijske situacije.

OFK Nikšić je tako nakon 19. odigranih kola u Drugoj ligi Crne Gore odustao od takmičenja i obavijestio je o tome Fudbalski savez Crne Gore. Zbog teške finansijske situacije ne mogu da nastave sezonu ni u seniorskoj, ni i kadetskoj konkurenciji.

Tim povodom reagovala je Komisija za takmičenje Fudbalskog saveza Crne Gore,

OFK Nikšić istupio iz

koja je donijela odluku da se iz takmičarske sezone 2022/2023. brišu seniorski i kadetski tim OFK Nikšića. Takođe, biće izbrisani i svi rezultati koje je klub postigao u ovoj sezoni, a Komisija za takmičenje će narednih dana sačiniti novu tabelu drugoligaškog karavana.

Tako će na startu proljećnog dijela neočekivano ekipa Bokelja biti slobodna, dok se u ostalim mečevima 20. kola, koje je na programu 5. marta, sastaju Grbalj – Igalo, Zeta – Berane, Podgorica – Mladost DG i Kom – Otrant Olimpik. R. P.

Detalj sa meča u Podgorici

TWITTER/LA LIGA

igračem manje uzeli bod protiv Reala

zaustavio Vinisijusa, obradovao Barselonu

lijeve strane, a Hose Marija Himenes glavom savladao Tiba Kurtou Urugvajski štoper je tom prilikom nadskočio sunarodnika Alvara Rodrigesa, ali se osamnaestogodišnji ofanzivac iskupio u 85.

Na centaršut još jednog rezerviste, Luke Modrića, ostao je usamljen poslije kornera i matirao Jana Oblaka koji je prethodno odbranio šut Kamavinge i još nekoliko pokušaja fudbalera Reala.

Kasno je bilo za novu promjenu rezultata.

Atletiko je prokockao vođstvo, ali može da bude zadovoljniji jer je imao igrača manje. ,,Kolćonerosi“ su četvrti, s dva boda više od Betisa.

Espanjol je juče pobijedio Majorku (2:1), a Kadis je minimalno savladao Rajo Valjekano (1:0).

Lovćen dominirao u derbiju s Rudarom

odigrao Stefan Savić, pored kojeg Vinisijus Žunior nije djelovao opasno kao

tokom cijele sezone. A onda šok – Antoan Grizman ubacio je iz prekida s

Bundesliga (22. kolo)

Danas će igrati Atletik Bilbao – Đirona (14 h), Selta –Valjadolid (16.15), Almerija – Barselona (18.30) i Sevilja – Osasuna (21 sat). Ne. K.

Derbi na Cetinju, prvi u drugom dijelu sezone, bio je to samo ,,na papiru“ – rukometaši Lovćena ubjedljivo su pobijedili Rudar (31:18) u 13. kolu SBbet Prve crnogorske lige i osamili se na čelu tabele. Tim Vlatka Đonovića upisao je 11. trijumf, ekipa iz Pljevalja ima jednu manje, kao i Budvanska rivijera Budva koja je slobodna u ovom kolu. Lovćen je napravio važan korak u borbi za titulu, dok će se Rudar vratiti u trku samo ako drugi put ove sezone savlada Budvansku rivijeru. Sve bi, međutim, moglo da bude riješeno ranije ukoliko Cetinjani kod kuće pobijede Budvane...

Rudar je poslije 15 minuta na Cetinju gubio 9:2, u 23. je bilo čak 13:3 i bilo je jasno da od uzbuđenja neće biti ništa. Iskusni Vuk Latković i Žarko Pejović postigli su po sedam pogodaka za Lovćen, Aleksa Perišić i Filip Krivokapić dali su po četiri, Zarija Lutovac imao je devet odbrana...

U perspektivnom timu iz Pljevalja, najefikasniji je bio Aleksa Jokić s pet golova, jednim više od Nemanje Vukovića U derbiju sjevera, Berane 1949 je bilo ubjedljivo protiv Komova – 35:22. Devet golova za domaćina dao je Danilo Joksimović, jedan manje Đorđe Folić,

dok je Nemanja Popović uknjižio 16 odbrana. Šest pogodaka za goste postigao je Milorad Bakić. Rukometaši Mornara 7 vezali su drugu pobjedu u Prvoj ligi – tim Steva Nikočevića savladao je Jedinstvo u gostima (31:25). To je treća pobjeda barskog tima u prvenstvu ove sezone, a junak je bio Enes Mulić s devet golova. Dva manje dao je Rajko Femić za bjelopoljski sastav. Danas su na programu mečevi Budućnost Podgorica – Brskovo (17.30) i Partizan 1949 – Sutjeska (18.30 h). Ne. K.

Jezero do prve proljećnje pobjede stiglo u duelu sa tivatskim Arsenalom

Na 3:0 povisio je asistent kod pogotka Halanda, Fil Foden, dok je u 51. Kris Mefam zatresao sopstvenu mrežu za 4:0. Đeferson Lerma u 83. je ublažio poraz domaćina. Vest Hem je prekinuo seriju od tri meča bez pobjede i deklasirao Notingem forest (4:0), dok je važnu pobjedu u borbi za opstanak upisao i Lids protiv Sautemptona (1:0). Aston Vila je u gostima bila bolja od Evertona (2:0).

Ne. K.

Druge lige

Jovetić zaigrao nakon četiri mjeseca

Borusija iz Dortmunda je novi lider Bundeslige i ostaće usamljena na vrhu makar do večeras, kada se u derbiju

22. kola sastaju Bajern iz Minhena i Union Berlin (17.30).

,,Milioneri“ su savladali Hofenhajm u gostima (1:0) i imaju tri boda i utakmicu više od prvih pratilaca, a četiri od RB Lajpciga koji je pobijedio Ajntraht (2:1). Borusija je do trijumfa na

,,PreZero areni“ stigla u 43. minutu kada je Julijan Brant dobro postavio glavu na centaršut

Marka Rojsa Borusija je odigrala devet mečeva u svim takmičenjima u 2023, u svakom od njih je pobijedila.

Pobijedila je i Herta, koja je trijumfom nad Augsburgom (2:0) izašla iz zone ispadanja.

Crnogorski reprezentativac

Stevan Jovetić ušao je u 79. minutu i to mu je prvi meč još od 28. oktobra, kada se povrijedio u utakmici s Verderom.

Volfsburg je u gostima pobijedio Keln (2:0), dok je Verder nadigrao Štutgart (3:0).Ne. K.

Petrović: Momenat koji znači, pred nama je dug put do cilja

Jezero je prvu proljećnju pobjedu ostvarilo protiv Arsenala – utakmica koja je mogla da ode na obje strane, otvorena i ravnoprava pripala je Plavljanima zahvaljujući golu Vojina Pavlovića u 70. minutu (1:0).

Tim Rada Petrovića ostao je iznad opasne linije, s tim što osjeća blizinu rivala iz zone baraža – Mornar ima isti broj bodova (25), dok je Iskra na ,,minus dva“.

– Težak meč, Arsenal je kvalitetna ekipa, imali su svoje šanse, ali nijesu iskoristili nijednu. Mi jesmo jednu, a to je ovoga puta bilo dovoljno za jako bitnu pobjedu. Poveli smo dvadesetak minuta prija kraja, ali smo se u finišu branili sa igračem manje. Uspjeli smo da sačuvamo mrežu. Momci su odradili sve kako treba i nagrađeni su na pravi način. Jako bitan trenutak i na psihološkom planu. Nastavljamo dalje. Ovo je samo jedna u nizu utakmica, a do cilja je dug put –rekao je trener Petrović. Jezero je dopisalo tri boda, ali za petama ima Barane i Danilovgrađane, dva tima sa maksimalnim skorom u drugoj polusezoni.

– Liga je takva, izjednačena, sklona iznenađenjima. Sa dvatri vezana trijumfa ideš gore, sa dva-tri spojena poraza bliži si dnu. Dugo smo jesenas bilo u gornjem dijelu tabele, održavali se čak i na trećoj poziciji, ali smo u finišu polusezone skliznuli na sedmo mjesto. Znamo da nas čeka teška borba za opstanak, ali idemo redom, utakmicu po utakmicu. Vjerujem da ćemo izboriti opstanak. Nadam se bez baraža – poručio je mladi strateg.

Crnogorski prvoligaški karavan igra se ubrzanim ritmom. Prošlo kolo bilo je u četvrtak, sljedeće je u utorak, pa opet za vikend. Jezero za dva dana gostuje Je-

dinstvu.

– Od ljetos nemamo laki duel. Raspored je zgusnut na početku proljeća i na ispitu će biti širina rostera. Imamo 14-15 igrača koji nose teret takmičarskog dijela. Nekoliko igrača priključilo nam se pred kraj priprema i treba im vremena da na fizičkom planu dostignu ostale. Spremaju se kroz utakmice. Očekujem da bude sve bolje – kaže Petrović, koji dodaje:

– Jedinstvo je, kao i mi, slavilo u prošlom kolu. Dali su gol u 96. minutu i takvi trenuci znaju da podignu tim. Pobijedili smo prošli put u Bijelom Polju. Bilo bi lijepo da to ponovimo u utorak. Naravno, kada igramo

na strani – važno je da ne izgubimo, mada ćemo pokušati da osvojimo sve bodove. Na startu druge polusezone dobru formu pokazuje Pavlović Korpulentni vezista bio je strijelac u porazu od Sutjeske kraj Bistrice, a sada je postigao jedini gol u Beranama.

– Pavlović je jedan on naših najznačajnijih igrača. Odlaskom Adžovića dobio je ofanzivniju ulogu i to je nešto što mu prija. Od njega uvijek imamo visoka očekivanja. Nadam se da će nastaviti ovim ritmom – poručio je Petrović.

Pomoć se očekuje i od krilnog napadača Armina Bošnjaka, koji je bio povrijeđen u pripremnom periodu.

– Bošnjak malo kasni kondiciono, ali ne sumnjam da će se brzo spremiti. Riječ je o velikom profesionalcu koji daje maksimum na svakom treningu i utakmici. Igrao je dobro jesenas i njegov povratak mnogo će nam značiti. Pravo nastupa u Bijelom Polju nema štoper Radoš Dedić koji je isključen protiv Arsenala zbog dva žuta kartona. – Hendikep u zadnjoj liniji, ali imamo i druge momke koji mogu da odgovore zahtjevima –zaključio je Petrović. D. K.

SBbet Prva liga za rukometaše (13. kolo)

Savić u duelu s Benzemom

Selektorka Bojana Popović okuplja ,,lavice“

Debituje Nada Ćorović

PODGORICA – Ženska rukometna reprezentacija okupiće se u poneđeljak u Podgorici, prvi put nakon novembra prošle godine i osvajanja bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Ovo je dobra prilika da se selektorka Bojana Popović uvjeri u trenutnu formu igračica i počne sa uigravanjem tima za Svjetsko prvenstvo koje će od 30. novembra do 17. decembra biti održano u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj.

Na spisku se nalazi 21 igračica, među kojima je i debitantkinja – lijevi bek francuskog Bezansona Nada Ćorović. Zbog povreda neće biti Đurđine Jauković iz francuskog Bresta, Dijane Mugoše (Krajova), Nataše Ćorović , Andrijane Popović iz Budućnost Bemaksa, golmanke Anastasije Babović (Krajova), a već na narednom okupljanju sa

DŽUDO: Evropa open

Porazi Radovića i Klikovca

Crnogorski džudisti Petar Radović i Petar Klikovac bez pobjede završili su nastup na Evropa openu u Varšavi.

Radović je bio slobodan na startu takmičenja u kategoriji do 66 kilograma, dok je u drugom kolu poražen od Švajcarca Lionela Švandera

Klikovac je u kategoriji do 73 kilograma izgubio od Letonca Andisa Dolgilevica Ostali crnogorski predstavnici na tatamiju će danas.

Nastupiće Nikola Gardašević (do 81), Novo Raičević (do 90), Anto Dubreta (preko 100) i Jovana Peković (do 78). R. A.

Danas seniorsko prvenstvo Crne Gore u karateu

Bar okuplja

najbolje

PODGORICA – Prvenstvo Crne Gore u karateu za seniore biće održano u Baru, a okupiće 44 takmičara iz 13 klubova. Najbolji crnogorski karatisti nadmetaće se u katama i borbama, u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

– Obaveza takmičara, odnosno, klubova je da obezbijedi zaštitnu WKF opremu, ljekarski pregled ne stariji od šest mjeseci i polisu osiguranja – saopšteno je iz Karate saveza.

Takmičenje u katama biće održano po WKF pravilima.

– Bunkai će biti izvođen u finalu i u meču za treće mjesto – piše u saopštenju.

Državni šampionat odvijaće se na dva borilišta, a pravo nastupa imaće isključivo uredno i pravilno registrovani takmičari u 2023. godini. R. P.

saigračicama iz nacionalnog tima ponovo bi trebalo da bude igračica mađarskog Đera Jelena Despotović, koja se nedavno vratila na teren nakon porođaja. Tokom predstojeće EHF sedmice, naša reprezentacija neće imati kontrolnih mečeva, ali će sjajne provjere imati već 6. i 8. aprila kada će u sklopu narednog okupljanja u gostima odigrati dva duela protiv Norveške, aktuelnog šampiona Evrope i svijeta. Na spisku su: (golmanke) Marta Batinović, Marina Rajčić, Andrea Škerović, (krila) Ivona Pavićević, Nađa Kadović, Dijana Ujkić, Nina Bulatović, Anastasija Marsenić, (pivotkinje) Tatjana Brnović, Ema Alivodić, Nikolina Vukčević, Ivana Godeč, (bekovi) Milena Raičević, Đurđina Malović, Itana Grbić, Matea Pletikosić, Nada Ćorović, Vanesa Agović, Ilda Kepić, Tanja Ašanin, Gordana Marsenić A. M.

Međunarodni kik boks turnir Trofej

Završen posljednji turnir najjače vaterpolo Regionalne lige

Sjajan povratak

Đura Radovića

Jadran 12

Šabac 17

DUBROVNIK – Bazen ,,Gruž“. Gledalaca: 50. Sudije: Radičević i Periš (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 4:3, 2:3, 4:8, 2:3.

JADRAN: Đurović, I. Radović (četiri odbrane), Khalturin 1, Vučurović, Vukićević 1, Vujović 1, D. Radović

Favoriti na završnom turniru

PODGORICA – Tradicionalni međunarodni kik boks turnir „Trofej prijestonice – Montenegro open“ biće održan danas na Cetinju, a okupiće više od 200 takmičara.

Turnir će deseti put okupiti kik boksere na Cetinju, a na ovogodišnjem turniru nastupiće borci iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Predviđena su nadmetanja u disciplinama lou kik i kik lajt.

U lou kiku za medalje boriće se mlađi i stariji juniori i seniori, a u disciplini kik lajt takmičiće se mlađi i stariji kadeti, juniori i seniori. Organizator, Kik boks klub Lovćen, najavio je da će proglasiti najbolji klub u obje discipline, kao i najbolje borce u svim uzrasnim kategorijama.

– Pozivamo sve ljubitelje sporta da dođu i podrže naš turnir i uživaju u borbama. U 11 sati počeće borbe u disciplini kik lajt, dok su borbe u ringu zakazane za 15 sati – navodi se u saopštenju organizatora.

Takmičenje će biti održano u Sportskom centru Cetinje, a ulaz u dvoranu je besplatan.

3, Stpar, Gardašević, Đ. Radović 2, Gojković 1, Čaraj, V. Radović 2, Muskat 1. ŠABAC: Živojinović (osam odbrana), Gavrilović, Maraš, Marković 2, Rapanović 2, Koptsev 1, Korać 2, Barać, Stanić, Tubić, Šulc 5, Stojanović 3, Šahludinov 1, Tohelj 2. U meču bez rezultatskog značaja Jadran je doživio poraz od ekipe iz Šapca. Novljani su u pretposljednjem kolu četvrtog turnira Regionalne lige savladali Mladost i bezbrižno sačekali posljednju utakmicu. Jadran će i naredne sezone nastupati sa elitom. Posljednji turnir je obilježio povratak Đura Radovića nakon suspenzije koju je zaradio u oktobru 2021. godine. Ljevoruki vaterpolista postigao je sedam golova u prethodna tri meča. Njegovim povratkom dobio je pun nacionalni tim koji će se brzo okupiti u sklopu priprema za turnir Svjetskog kupa koji se igra u Podgorici (od 8. do 14. marta).

Novi Beograd 18

Primorac 10

DUBROVNIK – Bazen

,,Gruž“. Gledalaca: 50. Sudije: Savinović i Blašković (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 5:4, 6:2, 3:2, 4:2.

NOVI BEOGRAD: Filipović (dvije odbrane), Fernandes

Na završnom turniru Regionalne lige nastupaće Novi Beograd (11 pobjeda), splitski Jadran (9-0-2), Radnički (8-1-2) i Jug (8-0-3).

Favoriti su opravdali očekivanja, a za trofej će se boriti crnogorski reprezentativci Savo Ćetković, Miroslav Perković u kapici N. Beograd i Aleksa Ukropina, član Radničkog.

(sedam odbrana), S. Rašović 5, Ortega 2, Ćetković 2, Martinović, Drašović, Jakšić 1, Perković, Vlahopulos 1, Skumpakis 4, V. Rašović 1, Šušiašvili 2.

PRIMORAC: Kralj (pet odbrana), Vučković, Mršić, Gopčević 1, Mačić 2, Vukasović, Paunović 1, Gardašević 2, Stanojević 1, Vujošević 1, Janović, Baštrica 1, Mandić, Perov 1.

Primorac se porazom oprostio od elite. Kotorani su izgubili od Novog Beograda i bez pobjede završili učešće u najjačoj Regionalnoj ligi. Tim Ranka Perovića odigrao je 11 utakmica, mogao je u nekim mečevima i bolje, a gol razlika 93:138 pokazuje, između ostalog, na koji način su igrali na prethodna četiri turnira. Od naredne sezone Kotorani će nastupati u A2 Regionalnom takmičenju, gdje je znatno slabiji kvalitet. Praviće društvo Budvi i Kataru. A. M.

Radović je postigao sedam golova na tri utakmice

Čelinski potok i želja za osvetom Smailagi Čengiću

Autor: dr Radoje PAJOVIĆ

ODNOSI SA TURCIMA

OSMANLIJAMA

U svakom kontaktu sa ruskim zvaničnicima Njegošu je sugerirano da sa Turcima izbjegava granične sukobe. Crna Gora se nalazila između dva turska ejaleta – sandžakata Skadarskog i Hercegovačkog. Za Njegoševa vakta nije bilo ozbiljnijih sukoba – bojeva i bitaka, kao što je to bilo prije i poslije njega. Za vrijeme njegovog prethodnika Petra I poznata je velika pohara Mahmud-paše Bušatlije iz 1785. i dvije prave bitke na Martinićima i Krusima 1796. kada je Mahmud-paša i glavu izgubio. Za vrijeme Njegoševog nasljednika imamo dva veća sukoba – Prvu Omer-pašinu godinu – 1852. i Grahovsku bitku 1858., kada su Crnogorci izvojevali značajnu pobjedu. U Njegoševo doba tako ozbiljnijih sukoba nije bilo, izuzimajući dva slučaja i to sa hercegovačkim Turcima. To je najčešće zavisilo od raspoloženja turskih vezira. U Njegoševo doba na stolici Skadarskog ejaleta promijenila su se tri vezira – Mustafa-paša , Hafis-paša i Osman-paša Skopljak Sa Mustafa-pašom, carskim buntovnikom, Njegoš je imao prijateljske odnose, možda baš zbog toga. Njegoš je Mustafa-paši obećao i pomoć protiv carske vojske, ali je u prvom sukobu vezirova vojska bila brzo poražena od carske vojske. Njegoš je veziru poručio da on i njegova porodica mogu izbjeći u Crnu Goru ili da preko Crne Gore pređe u „ćesarsku zemlju“. Do toga, međutim, nije došlo. Za vrijeme Hafis-paše bilo je nekoliko incidenata – kao što su upadi Crnogoraca u Zetu i neka druga podgorička sela 1831. i 1832. godine, ali ne u cilju osvajanja nego odbrane crnogorskog pravoslavnog življa od turskih zulumćara.

Sa spuškim Turcima bilo je nekoliko oružanih čarki 1834. godine – dva puta kod Spuža i jednom u selu Jastreb. Marta 1835. podgorički Turci su izvršili napad

Osman-paša je iskoristio polugodišnje Njegoševo odsustvo 1846-1847. i nerodnu godinu, te je poveo široku akciju u susjednim crnogorskim plemenima u nastojanju da pridobije njihovu lojalnost dijeleći besplatno žito pojedincima, a glavarima i skupocjene poklone i zlatne dukate

na kučke čobane, a odgovor na to bio je napad Ceklinjana na čelu sa Kenjom Stankovim i zauzimanje, naravno privremeno, utvrđenoga Žabljaka Crnojevića. Napad spahija Mehmeda Lekića i Mehmed-age Mećikukića na crnogorska sela Salkovinu i Dodoše, 21. septembra 1840. pretvorio se u pravi okršaj. Na bojištu je ostalo stotinjak Turaka, a Mehmed-aga je bio ranjen. Prilikom drugog boravka u Petrogradu, 1837. godine Njegoš je dobio informaciju da osmanlijska vojska u Stambolu svake godine odobrava isplatu iz državne blagajne po 40.000 dukata pograničnim vlastima za podsticanje nereda i buna u Crnoj Gori. To je dobro iskoristio skadarski vezir Osman-paša Skopljak, koji je na vezirsku upravu u Skadru došao 1843. godine. Za vrijeme polugodišnjeg Njegoševog boravka u Beču (od oktobra 1846. do aprila 1847) Osman-paša je iskoristio Njegoševo odsustvo i nerodnu godinu te je poveo široku akciju protiv susjednih crnogorskih plemena u nastojanju da pridobije njihovu lojalnost dijeleći besplatno žito pojedincima, a glavarima i skupocjene poklone i zlatne dukate. Hroničari su zabilježili kako je Osman-paša „prosuo“ silno blago (novac) po Crnoj Gori. Na stotine Crmničana, Kuča, Pipera i Bjelopavlića je tom prilikom izrazilo lojalnost Osman-paši Skopljaku. Njegoš je neke plemenske glavare ostavio bez titule, a neke i bez glave, ali je na kraju morao da popusti i da im oprosti izdaju da bi ih vratio u svoje „jato“.

Situacija sa hercegovačkim Turcima bila je nešto složenija. Bilo je i ozbiljnih bojeva i neviteških pojava i manjih čarki, ali pravoga i iskrenoga mira bilo je malo. Najveći problem je bio oko vlasništva nad Grahovom koga su i Cr-

Hroničari su zabilježili da je Osman-paša „prosuo“ silno blago (novac) po Crnoj Gori. Njegoš je neke plemenske glavare ostavio bez titule, a neke i bez glave, ali je na kraju morao da popusti i da im oprosti izdaju da bi ih vratio u svoje „jato“

Na skupu o Petru II Petroviću 2012. godine na Njegušima u organizaciji Matice crnogorske, naš poznati istoričar govorio je o Njegošu zaključujući da je bio veliki državnik, prosvijećeni apsolutista i veliki patriota, sav posvećen svojoj državi i svome narodu. Esej je objavljen u časopisu Matica (broj 55, jesen 2013.)

nogorci i Turci smatrali ključem od Hercegovine. Grahovo se nalazilo na raskrsnici puteva od Nikšića prema Risnu, Trebinju, a preko njega i prema Dubrovniku i prema Bileći. Stanovništvo Grahova bilo je većinom hrišćansko i željelo je da se prisajedini sa Crnom Gorom, a Turci su se tome protivili. Ali-paša Stočević Rizvanbegović sa jakim snagama i odredom konjice pod komandom ga-

tačkog muselima Smailage Čengića zaposjeo je Grahovo, krajem jula 1836. Crnogorski odred od 300 ljudi pod komandom Njegoševa brata Joka kao prethodnica jačih snaga pošao je u pomoć Grahovljanima. Crnogorski odred, ne čekajući glavninu, ojačan Grahovljanima napao je na Turke kod Čelinskog potoka kod Grahova. Došlo je do žestokog sukoba u kome je poginulo 40

Crnogoraca i 12 Grahovljana (po drugom izvoru – 52 Crnogorca i 22 Grahovljanina) i 76 Turaka. Među Crnogorcima poginulo je 8 Petrovića, pored ostalih Njegošev brat Joko Tomov i Stevan Stankov, brat budućeg knjaza Danila. To je Njegoš doživio kao težak lični udarac. I pored toga Njegoš je to naizgled podnosio stoički ali je u duši tinjala težnja za osvetom gatačkom muselimu. Prilika mu se pružila 5. oktobra 1840. u Drobnjaku, kada je Smail-aga došao da pokupi harač. Crnogorci pod komandom vojvode Novice Cerovića napali su noću Smail-aginu vojsku na mjestu Mljetičak i Smail-agu sa najbližom pratnjom pogubili. U znak odmazde za tu pogibiju hercegovački Turci, predvođeni Smail-aginim sinovima, sravnili su dio Drobnjaka sa zemljom.

Dvije godine kasnije (24. septembra 1842) došlo je do susreta Ali-paše Stočevića i Njegoša u Dubrovniku i potpisivanja sporazuma između „nezavisne oblasti Crne

Gore“ i „Pašaluka hercegovačkog“ i odlučeno da granica između ove dvije oblasti ostane „status quo“. Godinu dana kasnije, 29. jula 1843. trebalo je da dođe do pregovora između predstavnika Ali-paše Stočevića i Njegoša u manastiru Ostrog. U međuvremenu Njegoš je dobio informaciju da Ali-pašini ljudi pripremaju atentat na njega. To je bio razlog što je Njegoš odbio da primi Ali-pašinu delegaciju. Na povratku iz manastira delegaciju je kod mjesta Bašina voda dočekala grupa naoružanih Crnogoraca. Tom prilikom je 12 članova delegacije poginulo, navodno oni koji su bili osumnjičeni za pripremanje atentata, a osmoro je spašeno. To je nesumnjivo bio neviteški čin, a bio je očito rezultat neiskrenih i zavjereničkih odnosa. Početkom oktobra 1843. Ali-paša je sa 15.000 vojnika krenuo na Crnu Goru. Susreo ga je Njegoš sa 4.500 ljudi. Došlo je do manjeg okršaja, nakon čega je Ali-paša odustao od daljeg pohoda. Mjesec dana kasnije (9. novembra 1843.) došlo je u Kotoru do potpisivanja ugovora između Ali-pašinih i Njegoševih izaslanika. Potpisan je sporazum po kome je Grahovo dobilo autonomni status uz obavezu da redovno izmiruje turske carske dažbine („Istorijski leksikon Crne Gore“, Podgorica 2006, knj. 2, 289).

Odnosi s Austrijom Političke veze Crne Gore i Austrije datiraju još od vladavine vladike Danila, kada je od princa Eugena Savojskog tražio pomoć i saradnju u borbi protiv Osmanlija. Osim toga svi putevi za carsku Rusiju vodili su preko austrijske teritorije. Veze s bečkim dvorom uspostavio je vladika Vasilije Petrović (1751) kad je od carice Marije Terezije tražio da Crnu Goru stavi pod svoje pokroviteljstvo. Te su veze nastavljene i kasnije. Međutim, period od Bečkog kongresa 1815. godine, kada je Austrija zaposjela Boku Kotorsku i Crnogorsko primorje i čitavu jadransku obalu, koja je bila u posjedu Mletačke republike je posebna priča. Crnogorsko primorje, bez obzira ko je nad njim bio gospodar, je bilo crnogorski prozor u svijet. To je bio razlog da je sa novim susjedom – Austrijom trebalo sačuvati trajni mir. (Nastavlja se)

Vojvoda Novica Cerović Ali paša Rizvanbegović (1783-1851)

Njegoševa bilježnica

IN MEMORIAM: Dr Momir Glomazić (1898 – 1983)

Njegov život je inspiracija za generacije koje dolaze

Momir je bio u svakom pogledu izuzetan, samo ne „običan čovjek“! Njegov intelekt, sposobnost savladavanja novih znanja i vještina je zaista nadilazio okruženje u kojem je odrastao. Zato, nakon završetka osnovne škole, odlazi u Beograd, gdje tokom gimnazijskog školovanja paralelno pohađa i stenografski kurs. Tokom studija na Pravnom fakultetu koji je završio 1922. godine paralelno pohađa i Trgovačku akademiju koju završava 1921. godine.

Kultura sjećanja ima veliku ulogu za kolektiv ali i za pojedinca i njegovu socijalizaciju i identifikovanje sa određenom grupom i njenim vrijednostima. Upravo ona može biti i kohezioni faktor i faktor uspostavljanja identiteta grupe, a uvijek treba da polazi od činjenice: šta ne smijemo zaboraviti?

Otuda nijedan narod ne smije zaboraviti pojedince koji su svojim djelom, uticajem i ponašanjem ostavili trag u civilizacijskom hodu društva u kojem su funkcionisali i koji su doprinijeli njegovom uzdizanju i demokratskom sazrijevanju.

Prije 40 godina, u februaru 1983. godine umro je jedan od takvih pojedinaca. Dr Momir Glomazić (1898 – 1983) je prvi doktor nauka porijeklom iz Pive. Nakon Hercegovačkog ustanka 1875. Momirov otac Drago prelazi iz Rudinica –Piva u Šavnik, gdje formira porodicu sa Pelagijom Tomić i odakle dva njegova sina Ljubomir-Ljubo i Momir odlaze na školovanje i životni put kojim značajno utiču na sredinu u kojoj su živjeli. Momir je bio u svakom pogledu izuzetan, samo ne „običan čovjek“! Njegov intelekt, sposobnost savladavanja novih znanja, vještina i sposobnosti je zaista nadilazio okruženje u kojem je odrastao. Zato, nakon završetka osnovne škole, odlazi u Beograd, gdje tokom gimnazijskog školovanja paralelno pohađa i stenografski kurs. Tokom studija na Pravnom fakultetu koji je završio 1922. godine paralelno pohađa i Trgovačku akademiju koju završava 1921. godine. Svoje školovanje nastavlja u Francuskoj, na univerzitetu u Nansiju, gdje dobija titulu doktora prava Univerziteta u Nansiju – ekonomske nauke 10. februara 1926. godine. Go-

vorio je francuski, engleski i njemački jezik. Po povratku u Beograd zapošljava se u Državnu hipotekarnu banku gdje se bavi praktičnim i teorijskim radom, objavljuje nekoliko studija iz oblasti bankarstva i jedno obimno stručno djelo „Istorija Državne hipotekarne banke 1862 – 1932“ čiji Upravnik postaje u februaru 1939. godine. Pred Momirom se tada otvara čitav niz problema i događaja koji prijete da unište ne samo banku na čijem čelu je bio već i živote i njega lično i bankinih službenika, kao i svih koji se protive ratu i okupaciji. Državna hipotekarna banka, kao jedna od najmoćnijih bankarskih institucija u tadašnjoj Jugoslaviji, bila je predmet interesovanja svih struktura koje su učestvovale u ratnim aktivnostima, jer je novac bio nezaobilazno potreban resurs za stvaranje premoći. Pored okupacionih bankarskih komesara koji su svo vrijeme pokušavali preuzeti upravljanje bankom, pritisak je vršen od struktura Nedićeve vlade, raznih organizacija, pa i najagresivnije od strane pripadnika pokreta Draže Mihailovića, koji su prijetili i pripremali Momirovu likvidaciju.

Samo je čovjek Momirove erudicije, inteligencije – socijalne i emocionalne, kao i poznanstava koje je imao i uspješno održavao, mogao uspjeti da sačuva kompletan bankin kapital u tako burnim vremenima punim nasilja, netolerancije i pod okupatorskom čizmom kojoj je pomagala izdajnička Nedićeva vlada.

Polazeći od činjenice da ga je na položaj upravnika Državne hipotekarne banke postavila jugoslovenska vlada, Momir je smatrao da je to ujedno i vojna dužnost, koju kao patriota i odgovoran čovjek ne smije napustiti po sopstvenom nahođenju. Za ostanak na funkciji upravnika, po svaku cijenu, po njegovom mišljenju, postojao je još jedan važan razlog. Banka je raspolagala ogromnim resursima koji bi značajno pomogli okupatorske namjere i njihovu ratnu privredu. Momir stoga postavlja i sebi pitanje: „Da li je onda smeo šef tako velike institucije napustiti vođenje iste i ostaviti da tim velikim zavodom i njegovim velikim radnim potencijalom rukuje neko drugi, što bi u ovom slučaju bio neki slepi pomagač okupatora.“ To bi sigurno značilo da bi Držav-

na hipotekarna banka finansirala njemačku ratnu privredu u Srbiji, što je i bio cilj njemačkih okupacionih komesara zaduženih za banku. Odolijevajući svim pritiscima za dodjelu kredita, što bi, u stvari, značilo uzimanje novca za ratne troškove, i od strane Njemaca, ali i Nedićeve vlade i Dražinih „specijalaca“, Momir uspijeva da sačuva kapital i imovinu banke, ali i da uđe u opasan rizik da banku proglase „crvenom“, a njega stave na spisak označen slovom „Z“.

I u takvim uslovima i okolnostima banka, sposobnošću, hrabrošću i umijećem njenog upravnika, uspijeva sačuvati i zlatne rezerve, koje su bile distribuirane na tajnim mjestima u unutrašnjosti Srbije i gotovinski kapital, te nakon oslobođenja Beograda bude prva finansijska institucija koja je novoj vlasti obezbijedila kreditiranje ratom porušene zemlje. Svoju karijeru vrhunskog profesionalca, ekonomskog stručnjaka i intelektualca, Momir nastavlja u francuskom Institutu za ekonomska istraživanja u Maroku. Nakon povratka u Beograd, sa još nekoliko značajnih imena iz oblasti ekonomije, Momir osniva Institut za eko-

nomska istraživanja u Beogradu, gdje radi do penzionisanja. Bio je veliki altruista, imao empatiju prema nemoćnima i siromašnima tako da je sav svoj imetak koji je prije rata imao morao rasprodati da bi pomagao ljudima kojima je pomoć potrebna, a on se lično čak morao i zaduživati u ratu. Kao vrhunski profesionalac, patriota i erudita bio je rado viđen u loži „Dositej Obradović“ u društvu jugoslovenske elite koju su u tom periodu sačinjavali, pored ostalih, Ivo Andrić, Ivan Meštrović, Risto Stijović, Vladimir Ćorović, Rastko Petrović, Raša Plaović itd.

Momirov odnos prema profesiji, obavezama i dužnostima, pogotovo u tako izazovnom i opasnom vremenu, njegovo odupiranje pritisku na intelektualno blistav način, teškoće i prijetnje kojima je bio okružen, a koje su sadržane u njegovim crticama sjećanja, mogu poslužiti kao inspiracija za generacije koje dolaze i koje trebaju povratiti etičke vrijednosti i vrijednosti obrazovanja na stazu kojom je jedino moguće realizovati civilizacijske ciljeve koji su pred nama.

Zoran GLOMAZIĆ

Neđelja, 26. februar 2023. Oglasi i obavještenja

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Oglasi i obavještenja

Dana 24. februara 2023. poslije duže bolesti u 74. godini života, preminuo je naš dragi suprug, otac i brat

RADOVAN Ivov LEKIĆ

Porodica će primati saučešće u gradskoj kapeli Čepurci dana 25. februara od 10 do 15 časova i dana 26. februara od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci

OŽALOŠĆENI : supruga ZORKA, sin LUKA, ćerke TAMARA i MARIJA, brat MIODRAG, snaha OLIVERA, bratanići, bratanične, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina

Дана 24. фебруара 2023. у 60. години преминула је наша драга

Obavještavamo rođake i prijatelje da je 21. februara 2023 u 84. godini umro naš voljeni otac, đed, svekar, brat i ujak

CVETKO Markov STAMATOVIĆ

Sahrana će biti obavljena u Berlinu

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

СНЕЖАНА Србољуба ВЛАШКОВИЋ

рођена Баћановић

Саучешће примамо у градској капели у Бару дана 25. фебруара од 11 до 16 часова и дана 26. фебруара од 10 до 13 30 часова.

Сахрана ће се обавити истог дана у 14 часова на гробљу Гвозден Бријег у Бару.

Ожалошћени:

мајка НЕВЕНКА, супруг СРБОЉУБ, син ВЛАДАН, ћерка ЈОВАНА, брат САША, братанић МИРКО, зет ВУКАШИН

ГРБА, унучад АЛЕКСА, ТЕОДОРА, ЛАЗАР и АНАСТАСИЈА и остала многобројна родбина

Ožalošćeni: sin MARKO, unuk FILIP, snaha HEIKE i porodice MARKUŠ, VUČINIĆ i MUGOŠA

1240

Dana 25. februara 2023. ispustila je svoju plemenitu dušu u 56. godini života naša voljena

Дана 25. фебруара 2023. прминула је у 84. години наша драга

1250

Дана 25. фебруара 2023. умрла је у 86. години живота наша драга

SLAĐANA POPOV

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi dana 26. februara od 10 do 13 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 14 časova na gradskom groblju na Cetinju.

рођена

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду, дана 26. фебруара од 10 до 15 часова и дана 27. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана у 15 часова на мјесном гробљу До Пјешивачки. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени:

синови ЉУБО и МОМО, сестре ДРАГИЦА и ЈАГОДА, унуци МИЛОШ, ДЕЈАН и МИТАР, снахе ДРАГИЦА, ИВАНА, ОЛГА и ДЕСА, јетрве ЊЕГОСАВА и ВЕРА, братанић, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, заовичићи, заовичне и остала многобројна родбина МАТКОВИЋ и ПАВИЋЕВИЋ

OŽALOŠĆENI: majka VIDOSAVA, sin NENAD, sestre SMILJA i VINKA, sestrići MIRZA, DAVID i DARKO i sestrične SABINA i ALMA sa porodicama

ЈЕЛЕНА Луке МАРТИНОВИЋ рођена Маројевић

Саучешће се прима у капели Заград – Жупа, дана 26. фебруара од 10 00 до 15 00 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Заград. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови МИЛУТИН и БОРО, кћерке ДАНКА и БРАНКА, браћа ВОЈИСЛАВ и ВЛАЈКО, сестре СЕНКА и ДЕСАНКА, ђевер МОМЧИЛО, снахе СТАНИСЛАВА, НАДЕЖДА, МИЛИЦА и ДАНКА, заова МИЛИЈАНА, јетрва ЗАГОРКА, братанићи, братаничне, ђеверићи, ђеверичне, сестрићи, сестричне, унучад, праунуче и остала многобројна родбина МАРТИНОВИЋ и МАРОЈЕВИЋ

СТАНКА Вукоте МАТКОВИЋ

ПАВИЋЕВИЋ

Oglasi i obavještenja

Preminuo je naš

1247

1265

Posljednji pozdrav dragoj snahi

JELENI MARTINOVIĆ

Od Milijane – Milje Čvorović sa porodicom

Posljednji pozdrav našem VESKU

Posljednji pozdrav našoj dragoj JELENI MARTINOVIĆ

Čuvaćemo uspomenu na sve ljudsko, plemenito i toplo što te je krasilo Porodica pok. MILA MARTINOVIĆA

1279

Hvala ti za iskrenu ljubav i veliku podršku koju si nam pružio. Nedostajaćeš nam. Čuvaćemo uspomenu na tebe. Vole te tvoji MLADEN i MILICA

1271

Posljednji pozdrav VESKU ČAKIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Uz zahvalnost i poštovanje čuvaćemo uspomenu na tebe. Porodica pokojnog BORA TURČINOVIĆA

1280

Draga sestro

Posljednji pozdrav

VESKU

VESNA i IGOR

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

JELENI MARTINOVIĆ

Hvala ti za sve… Počivaj u miru...

MIŠO, BEBA, MILICA, MINA, MILENA i LUKA

1284

ВЕЛИМИРУ – ВЕСКУ Душанову ЧАКИЋУ

Драги наш Веско, остаје много лијепих успомена да те памтимо и причамо о нашем искреном дружењу и дугогодишњем пријатељству. Био си уз нас са својом породицом у нашим најтежим тренуцима, због тога смо ти неизмјерно захвални. Право богатство је имати таквог комшију и пријатеља. Почивај у миру, нека те анђели чувају, а ми ћемо те чувати од заборава.

РАЈКА СЈЕКЛОЋА са породицом

1266

SLAĐANA POPOV

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Pamtićemo tvoju dobrotu i ljubav koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru.

Tvoje sestre SMILJA i VINKA

Posljednji pozdrav našoj dragoj

VESKO

Odlazi u sjećanje drug iz gimnazije. Blaženi mir njegovoj plemenitoj duši.

ZDRAVKO i VESNA

PEJOVIĆ sa porodicom 1267

SLAĐANI POPOV

Možda kroz život i nismo pametno koristili dane, ali tvoj odlazak nas je vratio u surovu realnost, da se vrijeme ne može vratiti, ali sjećanje na lijepe uspomene sa tobom, čuvaćemo od zaborava. Počivaj u miru.

DARKO sa porodicom

1272

VESKO ČAKIĆ

Posljednji pozdrav dragom i dobrom komšiji.

Porodica RUDOVIĆ

Са тугом се опраштамо од нашег вољеног супруга и оца ВЕСКА ЧАКИЋА

Драги Веско, Твоја љубав и доброта која нас је пратила и чувала

цијелог живота биће нам снага и инспирација да издржимо у

животу и времену. Наша љубав је била безмјерна, и горели смо у ватри да нам још поживиш, али Те је смрт отргла из нашег загрљаја, али никада из наших душа. Пред троном небеским чинићеш све за нашу срећу, а ми ћемо корачати кроз живот како смо одрастали и настајали у топлини нашег породичног гнијезда.

Твоји: РАДА, ДУШАН, МЛАДЕН, МИЛИЦА, ИВАН и ЛИДИЈА са породицом

1244

Posljednji pozdrav voljenoj majci

1277

SLAĐANI POPOV

Draga majko, neka te prati vječni mir i moja ljubav koju si svojom dobrotom zaslužila.

Tvoj sin NENAD

Посљедњи поздрав оцу, тасту, ђеду и пријатељу

ВЕЛИМИР ВЕСКО ЧАКИЋ

Драги наш Веки, данас се опраштамо од тебе са неизмјерним

болом и тугом и не можемо да вјерујемо да нас више нећеш дочекати. Био си нам ослонац и вјечно смо ти захвални на великој топлини и љубави којом си нас обасипао. Нека ти Бог подари рајски мир, а ми ћемо успомене на тебе његовати у нашим срцима док постојимо. С љубављу, кћерка ЛИДИЈА, зет ЂОРЂЕ, унук СТЕФАН, унуке АНЂЕЛА

1245

1243

dragi

DRAGOLJUB Ljubov VUJISIĆ 1939–2023.

Napustio nas je čovjek sa najljepšim ljudskim osobinama, omiljen i voljen od svih koji su ga poznavali, ponos svih nas.

PREDRAG VUJISIĆ sa porodicom

1273

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi

JELENI MARTINOVIĆ

Nedostajaće nam tvoja ljubav i toplina…

BORO, NADEŽDA, ELENA i VLADIMIR

Navršavaju se dvije godine od smrti naše voljene sestre

JOVANKE – ROKE BATRIĆEVIĆ

Vrijeme prolazi, ali ne briše tvoju dobru i plemenitu dušu. Uvijek si prisutna u našim mislima.

S ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava. VESKO, SENKA i STANKA

Dana 26. februara je godina dana od smrti

Danas je pet godina od smrti našeg voljenog

1234

ZORANA JOVANOVIĆA

Volimo te i čuvamo od zaborava.

Četrdeset dana je prošlo od kada si otputovala

NINA

1260

TVOJI NAJMILIJI

Nevjerica je i dalje tu. I ne, neću pričati o tuzi i bolu što kosti lomi. Ostavila si nam toliko uspomena za svaki dan do kraja života i sve su prepune ljubavi, sreće, smijeha i pjesme. Nalazit ćemo te u najsjajnijoj zvijezdi na nebu u mirisnom cvijetu u razigranom leptiru u onoj jednoj pjesmi što uvijek ide na bis i u svemu što sija i na radost sluti.

1233

ZORICE Dušanove MARKOVIĆ

Počivaj u miru i spokoju.

Snaha OLGA MARKOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

40 je dana od smrti naše drage majke, babe i svekrve

RADMILE Milorada DORONGIĆ

Tvoj odlazak boli, a uspomene na tvoju dobrotu i plemenitost obavezuju da te dostojanstveno i sa ljubavlju nosimo u srcu. Počivaj u miru.

TVOJA PORODICA

Dvije godine je od smrti

VIDE Dušanove JOVOVIĆ

Voljena majko, Vrijeme ne liječi rane, već me uči da živim sa velikom prazninom u duši.

S ponosom čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu, čestitost i velikodušnost. Osvrni se na nas kad ti ka zvijezdama mašemo i zahvaljujemo na svemu.

Volimo te!

Kćerka ANDRIJANA sa porodicom 1255

Danas se navršavaju 2 godine od smrti našeg supruga i oca

1239

Tvoja braća PETAR i MARKO i sestra MILENA ŽIVKOVIĆ

1262

1282

Tužno sjećanje

DUŠAN Đura DESANKA Dese

1269

SLAVKO Dušanov

JOVIĆEVIĆ

MILO Ćirov RAIČKOVIĆ

Pamtićemo te sa velikom ljubavlju, neizmjernom zahvalnošću i poštovanjem, spominjati i čuvati od zaborava.

Supruga OLIVERA, sinovi NEBOJŠA, SRĐAN i IGOR sa porodicama

SLAVKA JOVIĆEVIĆA

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina u našem domu. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji MAJA, MILICA, MILENA i NIKOLA

1261

Navršila se godina dana tuge, praznine i neprebola od kada sa nama nije naša draga

DUŠICA Savova MARTINOVIĆ

Dušice naša neprežaljena.

Još nas drži nevjerica da nema tebe ni tvog veselog lika koji nam je život činio ljepšim i radosnijim.

Takvu ćemo te sačuvati u našem sjećanju i našim srcima.

U neđelju 26. februara u 10 sati posjetit ćemo tvoju vječnu kuću, okititi je cvijećem i suzama i u ćutanju ti posvetiti naše misli i emocije.

TVOJI NAJMILIJI

Voljeni moji, tuga i bol za vama ne prestaje. Teško mi je shvatiti i pomiriti se sa surovom istinom da vas više nemam.

Kćer i sestra SLAVICA 1263

Dvije godine je od smrti mog jedinog brata

SLAVKA Dušanova JOVIĆEVIĆA

Brate mili, još jedno nadanje da ovo nije istina, da ćeš se odnekud pojaviti. Uzalud. Bio si moj ponos, a sad anđeo čuvar. Počivaj u miru sa svojim roditeljima, a ja ću vas čuvati od zaborava. Sestra SLAVICA

Oglasi i obavještenja

VELJKO ZARUBICA

26. 2. 2018 – 26. 2. 2023.

Dobra dušo naša, počivaj u miru, a mi ćemo te sa ljubavlju i poštovanjem zauvijek nositi u našim srcima.

TVOJA PORODICA

Četrdeset je dana od smrti naše voljene sestre

1258

DRAGICE JANKOVIĆ

rođ. Pavićević

Tvoja bol je prošla, a naša za tobom nikad neće.

Tuguju za tobom sestre SENKA, RADMILA, SLOBODANKA i SLAVKA

1257

Babi

DRAGICI JANKOVIĆ

rođ. Pavićević

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nesebično pružala. Unuka MARIJA MARAŠ

Godina dana je otkako nas je napustio sestrić

1236

Danas je 40 dana od smrti mog tate

Neđelja, 26. februar 2023.

1237

TOMISLAVA TOMA PAJOVIĆA

Tvojim odlaskom smo nažalost izgubili i posljednju priliku da budemo ono što jesmo. Porodica.

Tvoja ćerka ŽAKLINA PAJOVIĆ QUIRK, zet STEPHEN i unuci RORY i CALUM

1256

Četrdeset je dana od smrti naše majke

Navršava se 40 dana od smrti

DRAGICE Brankove JANKOVIĆ

rođ. Pavićević

Tvoje veliko srce i čestit život ostavili su velik trag u našim srcima i sjećanju. Sa ponosom i sjetom čuvamo najljepše uspomene na tebe.

U nedjelju 26. februara 2023. godine u 10 h porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

TVOJI NAJMILIJI

GORAN MURATOVIĆ

S ponosom i ljubavlju čuvat ćemo uspomenu na tebe.

Tvoj ujak PERO ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša voljena

1242

BOSILJKA MARAŠ

Voljena majko, kažu da čovjek ne umire, sve dok žive oni koji ga nose u srcu. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, samo praznina koja je ostala. Teško i bolno je bilo izgubiti te, a najteže živjeti bez tebe. Nedostaje nam tvoja toplina i snaga koja je bila oslonac u svemu. Ponosni smo što smo te imali za majku.

SAVICA Milutinova PETRIČEVIĆ rođena Mijušković

Počivaj u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

TVOJA PORODICA

TVOJI NAJMILIJI

TOMISLAVA PAJOVIĆA

Otišao si brzo od svojih najmilijih. Čuvamo uspomenu na tebe i sve što je bilo lijepo. Živiš u nama.

CAKANI, SLOBA, BORIS i LIDIJA

1249

SJEĆANJE na voljene roditelje i brata

ASANOVIĆ

1246

RAJKO 26. 2. 2015.

DUŠAN – DABO JELENA 1997. rođ. Bijelić 1999.

SONJA i BORO sa porodicama

1232