Nakon što je To Montenegro izmijenio satnicu leta iz Ciriha, predsjednik Udruženja švajcarsko-crnogorskog prijateljstva poručio da će dijaspora letovima drugih avio-kompanija doći da glasa 2. aprila
Ličina: Negatori Crne Gore ne mogu spriječiti naš dolazak
PREDIZBORNO ZAPOŠLJAVANJE: Odnedavno državna kompanija iz Nikšića raspisala javne oglase za veliki broj pozicija
EPCG-Željezara zapošljava blizu 250 radnika
Nijesu nama potrebni avioni negatora Crne Gore, mi smo se dovoljno spremili, iskoristićemo druge avio-kompanije, a slijetanja će biti u Dubrovniku, Tirani, Prištini, Sarajevu... - istakao je Še o Ličina
Portal Libertas prije dva dana objavio uznemirujući sadržaj o policijskoj torturi, juče stigle prve reakcije
Branioci potvrdili
Kompanija traži asistenta direktora, PR menadžera, menadžera za komunikacije i odnose sa inostranim partnerima, referenta prodaje/platnog prometa/sistema kvaliteta/za analizu i planiranje troškova, inženjere, vozače, higijeničare, poslovođe, magacionere, radnike za više sektora...
Trajekt ,,Trideseti avgust“ juče na tri sata izbačen iz saobraćaja zbog gustog dima
Pukao kaiš na pomoćnom motoru
Saslušani osumnjičeni za falsi kovanje isprava, Kvon Do Huing i Hon Čand Jun uhapšeni na aerodromu u Podgorici
određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva
Centar za socijalni rad hitro odlučio da korisnica Doma starih u Bijelom Polju ne mora da plaća veću cijenu smještaja, njen brat uvjeren da je takva reakcija uslijedila nakon što je sporni slučaj objavljen u Pobjedi
Subota, 25. mart 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20595 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Južnokorejcima
da su na fotografijama Kovač i Mrvaljević STR. 10. i 11.
6. STR. 10.
STR.
U poneđeljak starica dolazi u Podgoricu
STR. 7.
STR. 2. STR. 3.
I. KOMNENIĆ
S. VASILJEVIĆ
PRIVATNA ARHIVA
Nakon što je To Montenegro izmijenio satnicu leta iz Ciriha, predsjednik Udruženja
švajcarsko–crnogorskog prijateljstva poručio da će dijaspora letovima drugih avio-kompanija doći da glasa 2. aprila
Ličina: Negatori Crne Gore ne mogu spriječiti naš dolazak
Nijesu nama
potrebni avioni negatora Crne
Gore, mi smo se dovoljno spremili i iskoristićemo
druge aviokompanije, a slijetanja će biti u Dubrovniku, Tirani, Prištini, Sarajevu... –istakao je Ličina
PODGORICA – Potez crnogorske nacionalne avio-kompanije To Montenegro da odgodi satnicu leta iz Ciriha za Podgoricu za 20.45 sati na dan kada se održava drugi krug predsjedničkih izbora izazvao je brojne reakcije crnogorske dijaspore koja je planirala toga dana da dođe i iskoristi biračko pravo.
Predsjednik Udruženja švajcarsko – crnogorskog prijateljstva Šefko Ličina ocijenio je za Pobjedu da iza takvog postupanja stoje „negatori Crne Gore“. Ličina je i imenovan za koordinatora dijaspore u Švajcarskoj sa zadatkom da organizuje dolazak crnogorskih državljana 2. aprila kada će se
održati drugi krug predsjedničkih izbora.
- Informaciju koju smo svi pročitali i čuli na TVCG, znamo da ona dolazi od negatora Crne Gore. Ne može nas iz dijaspore, osim Boga, niko spriječiti da dođemo i damo glas suverenističkom bloku, to jest predsjedničkiom kan-
didatu Milu Đukanoviću –naglasio je Ličina.
Kazao je i da su, nakon što su informisani o odgađanju leta crnogorske avio-kompanije, pribjegli alternativnim rješenjima.
- Nijesu nama potrebni avioni negatora Crne Gore, mi smo se dovoljno spremili i iskoristi-
Iz kompanije Aerodromi Cirih istakli su da je let za Podgoricu 2. aprila jedini sa kasnijim polaskom, a da svi ostali polijeću u 16.25 sati. Takođe, švajcarska organizacija, koja daje dozvolu za polijetanje, saopštila je Gradskoj da je taj let pomjeren na zahtjev avio-kompanije
Na zvaničnu imejl adresu Centra za monitoring i istraživanje stigle prijetnje smrću
CEMI: Nadležne
institucije da reaguju i da nam pruže potrebnu zaštitu
PODGORICA - Centar za monitoring i istrazivanje (CeMI) pozvao je tužilaštvo da hitno reaguje na prijetnje upućene toj organizaciji.
- Nakon primljenih prijetnji smrću putem zvaničnog imejla naše organizacije, podnijeli smo prijavu Upravi policije i priložili dokaze o prijetnjama. CeMI više od 20 godina ulaže značajne napore u cilju demokratizacije i unapređenja društva, a prevashodno unapređenja inte-
Bukilić: Odazvaćemo se i ovog puta
Jedan od čelnika Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić istakao je da čudi izjava pomoćnika direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arbena Jakupija koji je kazao kako je poziv dijaspori da glasa – zloupotreba i podsjetio da je osnovno pravo građanina, zagarantovano Ustavom, pravo da bira i bude biran.
griteta izbornog procesa, u javnom interesu - naveli su u saopštenju. Upozoravaju na potencijalne posljedice rastuće polarizacije crnogorskog društva i naglašenu negativnu retoriku.
- Vjerujemo da je i ovo samo jedna od posljedica takvog ponašanja. Mi ćemo posvećeno nastaviti sa pripremim aktivnostima za drugi krug predsjedničkih izbora, a nadležne institucije pozivamo da nam pruže potrebnu zaštitu - poručili su iz CEMI-ja. R. P.
ćemo druge avio-kompanije, a slijetanja će biti u Dubrovniku, Tirani, Prištini, Sarajevu... – istakao je Ličina. Rekao je i da će doći u Crnu Goru 2. aprila i proslaviti pobjedu „nad negatorima Crne Gore“.
- Negatori Crne Gore znaju da im se bliži kraj i zato rade sve protivzakonito da spriječe naš dolazak, no, naša ljubav prema našoj domovini Crnoj Gori je mnogo veća nego što misle –poručio je Ličina.
Nakon što je objavljena informacija o promjeni satnice leta, iz TO Montenegra ustvrdili su da je to učinjeno zbog usklađi-
- Kao što smo se uvijek odazivali kada nam je država bila u problemu i prekretnici, tako ćemo se odazvati i ovog puta i vratiti Crnu Goru na evropski put. Molim vas da ostavimo po strani lične interese, sujete, eventualne ljutnje na pojedine suverenističke partije i shvatimo da je potrebno da ovog puta damo podršku predsjedniku Milu Đuka, jer je glas za njega, glas za spas Crne Gore i nas samih – istakao je Bukilić.
vanja saobraćaja na aerodromu u Cirihu. Sa druge strane, iz nadležne švajcarske institucije Gradskoj televiziji kazali su da se dozvola za polijetanje mijenja isključivo na zahtjev avio-kompanije.
Iz kompanije Aerodromi Cirih istakli su da je let za Podgoricu 2. aprila jedini sa kasnijim polaskom, a da svi ostali polijeću u 16.25 sati. Takođe, švajcarska organizacija, koja daje dozvolu za polijetanje, saopštila je Gradskoj da je taj let pomjeren na zahtjev avio-kompanije.
- Nažalost, Slot Coordination Svitzerland ne može potvrditi koje slotove ima pojedinačna avio-kompanija. Za ovo morate kontaktirati sa avio-kompanijom. Međutim, mogu da potvrdim da koordinator mijenja dodijeljene slotove samo na zahtjev dotične avio-kompanije i da koordinator ne mijenja slotove sam. Koordinator slota ne zna razlog promjene slota – istakli su iz Slot Coordination-a Švajcarske. Ž. ZVICER
Predsjednička kandidatkinja SDP-a povukla najavljeni potez nakon izbornog poraza
Vuksanović-Stanković podnijela ostavku na funkciju poslanice
PODGORICA - Poslanica
Socijaldemokratske partije
Draginja Vuksanović-Stanković podnijela je ostavku na tu funkciju. Ona je juče o tome obavijestila predsjednicu parlamenta Danijelu Đurović.
- Uvažena gospođo Đurović,
ovim putem Vas obavještavam da podnosim ostavku na funkciju poslanice u Skupštini Crne Gore - navodi se u dopisu Vuksanović-Stanković. Predsjednička kandidatkinja Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović- Stanković najavila je u nedjelju veče,
Generalni sekretar SDP-a o tvrdnjama Milatovića da će ga dio birača te stranke podržati u drugom krugu predsjedničkih izbora
Vujović: Naši glasači ne mogu biti u istoj koloni sa Šešeljem i Rakovićem
PODGORICA – Nemoguće je da naši glasači budu u istoj koloni sa Vojislavom Šešeljem i Aleksandrom Rakovićem, poručio je u izjavi
za portal Pobjeda generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović, komentarišući navode predsjedničkog kandidata
Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića da će ga u drugom krugu izbora podržati dio birača te stranke. Vujović kaže da nije realno da
nakon saopštavanja preliminarnih rezultata prvog kruga izbora za predsjednika države, da će podnijeti ostavku na sve partijske funkcije i na mjesto poslanice u Skupštini Crne Gore. Ona je, kako je tada rekla, željela da preuzme odgovornost za loš izborni rezultat. R. P.
oni, za koje je Milatović rekao da podržavaju „fašističku politiku“, mogu dati glas kandidatu „Evrope sad“. - Tako krupna i neutemeljena diskvalifilacija građana ne zaslužuje njihovu podršku. Nemoguće je, takođe, da naši glasači budu u istoj koloni sa Šešeljem i Rakovićem. Po svemu izgleda da je njemu važnija podrška ovih, pravih fašista, kojih se nije ni odrekao - kazao je Vujović. R. P.
2 Subota, 25. mart 2023. Politika
Še o Ličina
I. MANDIĆ
noviću kao je Bukilić.
Draginja Vuksanović-Stanković
PREDIZBORNO ZAPOŠLJAVANJE: Odnedavno državna kompanija iz Nikšića raspisala javne oglase za veliki broj pozicija
PODGORICA – Kompanija EPCG-Željezara DOO raspisala je javne oglase za zapošljavanje blizu 250 radnika na više pozicija.
Iako zakon ne zabranjuje zapošljavanja u izbornoj godini, indikativno je da je EPCG neposredno prije održavanja drugog kruga predsjedničkih izbora i u susret vanrednim parlamentarnim odlučila da 114 oglasa, koji su objavljeni na sajtu Zavoda za zapošljavanje, objavi juče i u dnevnoj štampi. Kompanija, između ostalog, traži asistenta direktora, PR menadžera, menadžera za komunikacije i odnose sa inostranim partnerima, referenta prodaje/platnog prometa/ sistema kvaliteta/za analizu i planiranje troškova, inženjere, vozače, higijeničare, poslovođe, magacionere, radnike za više sektora...
EPCG-Željezara Nikšić počela je da radi krajem februara i tada je saopšteno da će po ugovoru o djelu biti angažovano 197 bivših radnika ,,Toščelika“ koji će raditi na uređenju kruga i pripremi proizvodnje. Iako je ranije bilo najavljeno da će se kompanija zvati EPCG Željezara Solar, firma je registrovana kao EPCG Željezara Nikšić, a stoprocentni vlasnik je Elektroprivreda Crne Gore. Kompanija je registrovana sa osnovnom djelatnošću ,,mašinska obrada metala“. Izvršni direktor kompanije je Đorđije Manojlović Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u članu 44 propisuje da se u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim ustanovama i državnim fondovima, u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora mogu izuzetno zaposliti lica na određeno vrijeme, odnosno zaključiti
EPCG-Željezara zapošljava blizu 250 radnika
Komentar Autotiza
Živi ulaze na glasačka mjesta, a nigdje ih u rezultatima crnogorskog bloka nema. Što kažete svetosavci, lažem?! Nema leševa?! E, vidi se da ste tuđi plaćenici i tuđa metla i lopata. Istinsko cnogorsko samoubistvo je kad sačuvaš guzicu, a izgubiš čast i obraz kao ovi što sada gube sa vama. I to te prati do potonje ure
Samoubistva kod životinja, pa i kolektivna samoubistva, mogu biti posljedica instinktivnog žrtvovanja za interes zajednice ili emocionalne reakcije na stres ili tugu. Suicid kod životinja, u interesu zajednice, naziva se autotiza i svojstvena je određenim vrstama insekata, ptica pa i sisara od kojih je najčuvenija autotiza leminga. O tome piše i Kropotkin sa akcentom na instinkt samopomoći kod krda i jata životinja i na samožrtvovanje radi opstanka zajednice. Kropotkin iz toga izvodi moralni imperativ, za razliku od Kanta koji mu pripisuje ontološke izvore. Pa kako se, čoče, Crnogorci ne poubijaše ili ne pobuniše, kad viđeše što im se čini od otadžbine? Čuš, demokratija? Dobro, postoje i ljudska samožrtvovanja u interesu zajednice, koja su zabilježena u toku istorije, ali ona - za razliku od autotize - osim instinkta za opstank i samoodržanje sadrže i pobude iz osjećaja časti ili vjere. Navešću kao prvi primjer sukob Jevreja i Rimljana oko tvrđave Masada u Prvom jevrejsko-rimskom ratu 73. godine p.n.e. Kada su, nakon tromjesečne, Rimljani probili bedeme zatekli su mrtve sve branioce i članove njihovih porodica koji su izvršili kolektivno samoubistvo da ne bi pali u ropstvo. Zatim, legendarnih trista Spartanaca sa Termopila koji su izašli da u tjesnacu zadrže silnu persijsku armiju da bi dali vremena Helenima da organizuju odbranu...
ugovor za obavljanje privremenih i povremenih poslova, radi obezbjeđenja neometanog i redovnog odvijanja i funkcionisanja procesa rada tih organa.
U istom članu se precizira da se zapošljavanje u tim slučajevima vrši na osnovu odluke nadležnog organa tih subjekata i samo ako je predviđeno aktom o sistematizaciji radnih mjesta.
U stavu 2 predviđa se i obaveza nadležnih organa da sve odluke o zapošljavanju, koje su donijete u skladu sa zako-
nima kojima se uređuju radni odnosi, prava i obaveze državnih službenika i namještenika i obligacioni odnosi, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, dostave Agenciji za sprečavanje korupcije u roku od tri dana od dana donošenja odluke. Zakon dalje precizira da je Agencija dužna da dostavljena akta u roku od sedam dana od dana dostavljanja objavi na svojoj internet stranici. Izvori Pobjede upućeni u materiju pojasnili su nam ranije da je vlada Dritana Abazovi-
Predsjednik Pokreta „Evropa sad“ podnio tužbu protiv države Crne Gore – Državne izborne komisije
ća iskoristila ,,rupu u zakonu“ koja daje mogućnost zapošljavanja onda kada je ono potrebno radi obezbjeđenja neometanog i redovnog odvijanja i funkcionisanja procesa rada organa i tako kroz ugovore za obavljanje privremenih i povremenih poslova i ugovore o djelu omogućila zapošljavanja u državnoj administraciji. To je ujedno i osnov da se takvi ugovori naknadno, „zbog potreba organa“ „prevedu“ u ugovore o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.
T. KLIKOVAC
Spajić tvrdi da mu je povrijeđeno biračko pravo i da je diskriminisan
– Predsjednik Pokreta „Evropa sad“
Milojko Spajić predao je tužbu protiv države Crne
Gore – Državne izborne komisije zbog povrede biračkog prava i diskriminacije, prenosi portal RTCG.
Spajića zastupaju advokaDanilo Ćula. On je u tužbi podsjetio da je Državna izborna komisija 18. februara donijela rješenje kojim je odbila njegovu kandidaturu za predsjedničke izbore i time
mu, kako tvrdi, povrijedila biračko pravo.
Istakao je i da je Komisija u tom rješenju navela da je dostavio sva potrebna dokumenta i da u formalnom smislu ispunjava uslove za kandidaturu, ali da je dan prije predaje kandidature odjavio prebivalište u Srbiji, kao i da je još uvijek državljanin te države. Na taj način DIK je, dodaje se u tužbi, postupila diskriminatorno prema Spajiću, povrijedila njegovo biračko pravo i prekoračila zakonom data ovlašćenja.
- Zakon ne predstavlja „metafizičku apstrakciju“, već zakon za prosječnu osobu znači
da ona može na osnovu pročitanog zakona, odnosno slova zakona, predvidjeti kakva će biti reakcija na ono što ona planira da uradi – ističe se. Spajić u tužbi tvrdi i da DIK nije imala pravo da odlučuje da li nekome priznaje određeno pravo, već je morala samo da utvrdi da li određeni kandidat ima pasivno biračko pravo.
- Svako drugo ponašanje predstavlja prekoračenje zakonom datih ovlašćenja, a posebno imajući u vidu pretpostavku istinitosti javnih isprava dostavljenih uz prijedlog za kandidaturu – navodi se u tužbi.
Mnoge naše bitke su bile samoubilačke u odbrani ognjišta i života porodice, crkve i plemena od daleko brojnijih neprijatelja. Ili ona krvava pogibija Crnogoraca sa Dalmatincima na Ljubinom grobu. Ili samoubilački juriš Savine divizije izmučene borbom i zaštitom pet hiljada ranjenika, u proboj obruča na Sutjesci. Mirnih i ugodnih šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga vijeka dešavala su se po zapadu kolektivna samoubistva stotina članova nekoliko mističnih narko-sex-sekti, ali to ne imađaše nikakve veze sa interesom zajednice već sa ludilom. I evo se sada događa masovno samoubistvo crnogorskih indipendista. Živi ulaze na glasačka mjesta, a nigdje ih u rezultatima crnogorskog bloka nema. Što kažete svetosavci, lažem?! Nema leševa?! E, vidi se da ste tuđi plaćenici i tuđa metla i lopata. Crnogorci ne vrše samoubistva. Ili ubije ili pogine, kad već do toga dođe. Crnogorsko samoubistvo je kad sačuvaš guzicu, a izgubiš čast i obraz kao ovi što sada gube sa vama. I to te prati do potonje ure. Zato su naši bezčasnici najbučnije galamdžije jer pokušavaju sakriti tugu i sramotu nastalu gubitkom obraza. Džabe botoks i vika: „Časti mi“. Svi znamo kako sa obrazom stoji Ljaljo. A najbolju definiciju Milatovićevih glasača dao je Senad Pećanin: „ Da glasaš njega ne moraš biti ni četnik ni izdajnik, dovoljno je da si glup“. Ili bezobrazan i kvaran poput one gomile šticera i šibicara koja ga prati. Ko ima imalo časti, patriotizma i razuma, glasaće za Mila, a na parlamentarnim izborima za DPS. Crna Gora mora opstati i ne smijemo vjerovati ovoj služinčadi Srbije. A DPS-u znamo dobro i vrline i mane. Za sve loše stvari koje su uradili - i one koje nijesu, a trebali su uraditi - najveća kazna će im biti što će cijeli mandat koji dobiju provesti kupeći smeće za ovima osvježivačima. Ne zaboravite da će najmanje pet godina krvavoga i promišljenoga rada trebati da dođemo na ono mjesto đe smo bili i izbjegnemo grčki scenario.
Da bi izbjegli korupciju i klijentelizam tražićemo da u vlast uđu stručne i ugledne vanstranačke ličnosti koje su se istakle u borbi za Crnu Goru dok su oni tihovali i kohabitovali. I odmah ćemo krenuti sa formiranjem nove građanske procrnogorske stranke koja će prvom prilikom zamijeniti prsle djelove indipendističkog bloka i kontrolisati DPS i vlast.
Nikada više sva jaja u jednu košaru ili samo jednoga kokota u avliji. Stranku koja će demonstracijama oboriti DPS ako ne poništi Temeljni ugovor sa SC, ne reformišu Univerzitet i CANU, prosvjetni sistem i institucije kulture...
I nadasve: reforma policije, sudstva, tužilaštva i službi bezbjednosti. Ali bez onih iz njihovog doba koji su te institucije doveli dovde. I da ukinu status Crne Gore kao medijske kolonije. Kako? Ne znam, oni su ga i stvorili, koketirajući sa srpskim medijima i prodajući im nacionalne frekvencije. Pa neka se sad snađu.
I nadasve: hoćemo pristojno djelovanje i ponašanje stranih diplomata. Ovo nije Maroko i Kazablanka pred početak Drugog svjetskog rata. Ovo je slobodna suverena zemlja koja je članica NATO i koja želi u EU a ne u Srbiju. Da je vječna!
3 Subota, 25. mart 2023. Politika
Ž.
Z.
Piše: Milorad PUSTAHIJA
Oglasi EPCG-Željezare objavljeni u jučerašnjoj štampi
S.VASILJEVIĆ
ti Ilija Jokić i fić
bruara donijeMilojko Spajić
Predsjednik Crne Gore i predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović siguran da će imati saldo dovoljan za pobjedu na izborima
Skupština je raspuštena, oni koji ne izvršavaju obaveze zaradiće krivičnu prijavu
PODGORICA - Ukaz o raspuštanju Skupštine je na snazi, parlament je raspušten, a oni koji ne izvršavaju svoje obaveze koje slijede iz tog čina zaradiće krivičnu prijavu - kazao je crnogorski predsjednik
Milo Đukanović novinarima komentarišući to što ovaj akt još nije objavljen u Službenom listu.
Ističe da je ovaj ukaz donešen na temelju Ustava.
Đukanović je novinarima, nakon polaganja vijenca na spomenik grčkom nacionalnom junaku i vojskovođi Vasu
Brajoviću, dodao i da Ustavni sud treba da obavi svoj dio posla, ne želeći da govori o njegovim očekivanjima kada je u pitanju odluka Ustavnog suda.
Đukanović, predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista na predsjedničkim izborima, apsolutno je siguran da će imati saldo koji će biti dovoljan za pobjedu na izborima jer Crna Gora treba da nastavi putem kojim se kretala do 30. avgusta.
MARKETING
- To ne kažemo samo mi, nego i naši partneri - rekao je Đukanović.
Komentarišući to što je kandi-
Pozdravio akcije tužilaštva
Upitan o hapšenjima policajaca koji su bili na funkcijama tokom vlasti Demokratske partije socijalista kazao je da, bez obzira na to da li je riječ o policajcima ili bilo kome drugom, pozdravlja aktivnosti tužilaštva.
Na pitanje računa li na 40.000 novih glasova, Đukanović kaže: „Najmanje“. Kad su u pitanju očekivanja od izbora, rekao je da očekuje pobjedu.
DRUGI KRUG
Milo Đukanović
dat Pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović kazao da neće imati ni 100.000 glasova ocijenio je da je to neutemeljen jeftini politički marketing.
- Optimizam bez pokrića. Vidjećemo koliko će ko imati, ne bih se uključivao u propagandističke trikove karakteristične za neozbiljne ljude u ozbiljnim kampanjama - naveo je Đukanović. Na pitanje koliko je glasova iz u rezervoaru odgovorio je da je to veliki broj.
Reagovanje Saveza udruženja penzionera Crne Gore i Udruženja penzionera Podgorica
Nijesmo podržali nijednog kandidata
PODGORICA - Nakon što je juče organizacija predstavljena kao „Udruženje penzionera“ podržala predsjedničkog kandidata Pokreta ,,Evropa sad“ Jakova Milatovića, reagovali su iz Saveza udruženja penzionera, ističući da ne podržavaju nijednog kandidata na predsjedničkim izborima.
- Radi preciznosti, ali i odgovornosti prema članstvu, kao i svrsi i ciljevima našeg djelovanja, Savez udruženja penzionera Crne Gore i Udruženje penzionera Glavnog grada Podgorice, koji okupljaju najveći broj penzionera u Crnoj Gori, obavještavaju cjelokupnu javnost da nikada, pa ni sada, nijesu bili učesnici dnevno - poli-
tičkih dešavanja, niti dali podršku bilo kojem kandidatu na predsjedničkim izborima koji su u toku - kazali su iz Saveza udruženja penzionera Crne Gore i Udruženja penzionera Podgorice. Ukazali su da su Savez udruženja penzionera Crne Gore i Udruženje penzionera Podgorica nevladine organizacije koje djeluju u skladu sa svojim Statutima, u cilju zaštite materijalnog i socijalnog položaja penzionera i ostvarivanju njihovih prava. - Dakle, statutarni okvir u kojem djeluju Savez udruženja penzionera Crne Gore i Udruženje penzionera Podgorica nam ne daje pravo ni obavezu da se bavimo svakodnevnom politikom i izbornim procesom - istakli su u saopštenju. R. P.
- Veliki rezervoar glasova govorio sam, jer znam koliki je, sigurno ne ispod 40.000. Ne pričam samo o dijaspori, o domaćim građanima, pričam o ljudima u biračkom spiskuneko je ovdje, neko je otišao trbuhom za kruhom, ali su oni državljani Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori - rekao je Đukanović. Spriječili su, prema njegovim riječima, ono što je pokušala vlada Zdravka Krivokapića da ih izbace iz biračkog spiska.
- Pokušala je ta vlada da im ukine biračko pravo ali odlučnom politikom opozicije i otporom tih ljudi mi smo to spriječlili. Nije dijaspora u specijalnom aranžmanu sa Milom Đukanovićem. Ja sam okrenut svakom građaninu koji je upisan u birački spisak. Vrlo dobro poznajem teren i znam kako smo vodili kampanju u prvom krugu. U prvom krugu smo ostvarili naš cilj, znači da imamo cilj i u drugom krugu i taj cilj je pobjeda.
- Više puta sam kazao, za svakog, ko iole pažljivo sluša, bilo je jasno da najavljuem drugi krug. Da je ovo utakmica u kojoj ćemo igrati dva poluvremena. Imamo vrlo jasnu strategiju za pobjedu u drugom krugu. Ne računamo na nepostojeće birače, ne širimo iluzije, nijesmo skloni samoobmanama, nikada to nijesmo radili. To što kažemo je vrlo utemeljeno tako da sam siguran da ćemo drugog aprila imati saldo koji će biti dovoljan za pobjedu – rekao je Đukanović.
To je, kako je rekao, i pobjeda Crne Gore, koja treba da nastavi putem kojim se kretala do 30. avgusta.
- Ona je od 30. avgusta zaglavljena na tom putu. To ne govorimo mi, to govore naši partneri koji razmišljaju da li da prekidaju pregovore sa nama. Rekao bih da smo ovih dana dobili potvrdu onoga što smo govorili tokom čitave kampanje. Jasno je da je osnovni naum, zadatak mojih političkih protivnika kako srušiti Mila
- Ne očekujete valjda išta drugo do da pozdravim aktivnosti tužilaštva kada se bavi tim slučajevima. Pozivam tužilaštvo da reaguje efikasno primjenom zakona i da radi tako da uliva povjerenje građanima - poručio je Đukanović.
Đukanovića a ne kako otvoriti bolju perspektivu Crnoj Gori. Kažem ne naum, nego zadatak jer oni izvršavaju tuđe zadatke u raznim ulogama i svi djeluju u interesu drugih država koje žele da Crne Gore ne bude. Ima li bolje potvrde tome od podrške mom protivkandidatu od Vojislava Šešelja – pitao je aktuelni predsjednik.
Komentarišući to što je sinoć Milatović kazao da su Šešelj i Đukanović „stari drugari“ naveo je da su to „jeftine prevarantske floskule primjerene neozbiljnim ljudima“.
- Valjda ne moram da pričam koliki smo prijatelji Šešelj i ja. On je o tome svjedočio kada je 1996. godine izbačen iz Crne Gore. I bez tog izbacivanja, znamo da je on ortodoksni zastupnik velikosrpskog nacionalizma protiv kojeg se ja konzistentno borim - naglasio je Đukanović. J. ĐURIŠIĆ
Udarna pesnica Vučićevog „srpskog sveta“, nakon Šešelja, podržao predsjedničkog kandidata Pokreta „Evropa sad“
Raković: Prvo pobjeda Milatovića, pa stvaranje jedinstvene srpske države
PODGORICA - Nakon presuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja udarna pesnica Vučićevog „srpskog sveta“, srpski istoričar, Aleksandar Raković uključio se u kampanju podrške za predsjedničkog kandidata Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića. Raković je, gostujući na RTRS, rekao da je važno poslušati lidera Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i njegov poziv da se glasa za Milatovića u drugom krugu predsjedničkih izbora kako bi, kako je rekao, „Crna Gora prodisala“. - Važno je da se ovaj ciklus završi, da stavimo tačku na Mila Đukanovića i da kažemo da je došao kraj. Da će na parlamentarnim izborima ponovo pobijediti ove snage koje imaju 60
odsto na predsjedničkim izborima, da Srbi postanu većina na popisu u novembru i da malo prostor Crne Gore pro-
diše i da nama u Srbiji i Republici Srpkoj da mogućnost da i mi predahnemo kada je riječ o brizi za našu braću u Crnoj
Gori. Treba poslušati Andriju Mandića da se glasa protiv Mila Đukanovića. Srbija, Republika Srpska i Crna Gora treba da stvore jedinstvenu srpsku državu jer to je jedino prirodno i pravdeno za naš prostorrekao je Raković.
Tim povodom na Tviteru je regovao gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković navodeći da Raković, zagovornik velike Srbije, poznat po ekstremnom nacionalizmu, podržava Milatovića.
- Prvo Šešelj, pa sad Raković - osvjedočeni nacional-šovinisti, zagovornici ideje velike Srbije i mrzitelji svega crnogorskog - ujedinjeni u podršci Jakovu Milatoviću - naveo je Vuković. Z. D.
4 Subota, 25. mart 2023. Politika
Aleksandar Raković
J. ĐURIŠIĆ
Ministarstvo finansija analizira sve modele zaduživanja, pa i mogućnost emisije dugoročnih hartija od vrijednosti na domaćem tržištu
Zbog niske kamate na štednju očekuju dobar plasman državnih
obveznica
Ekonomski analitičar Oleg Filipović ne vjeruje da bi emitovanje obveznica na domaćem tržištu urušilo bankarski sistem, već bi to bio signal za banke da moraju da povećaju kamatne stope na štednju
PODGORICA - Ministarstvo finansija razmatra sve mogućnosti i modele zaduživanja, pa i emisiju obveznica na domaćem tržištu do preostalih pola milijarde eura, koliko je ostalo po zakonom definisanoj pozajmici, saopšteno je Pobjedi iz resora na čijem je čelu Aleksandar Damjanović. Ekonomski analitičar Oleg Filipović smatra da je to dobra ideja koja bi omogućila državi da se zaduži jeftinije nego nedavno kod Dojče banke, dok bi građani imali veći prinos od kamata na štednju, koje ostvaruju u bankama.
Iz Ministarstva navode da će, nakon analize svih mogućnosti, odlučiti koja je opcija najbolja ,,kako bi se stvorili uslovi za nesmetano izmirenje svih obaveza planiranih budžetom, a prije svega otplatu duga u skladu sa rokovima dospijeća, izmirenje penzija, plata, socijalnih davanja i svih drugih obaveza“. Oleg Filipović je mišljenja da emitovanje državnih ob -
veznica na domaćem tržištu treba podržati, jer se država prije dvadesetak dana zadužila po kamatnoj stopi, koja zavisi od šestomjesečnog euribora i premašila je 9,2 odsto. - Emitovanjem obveznica na domaćem tržištu država bi se znatno jeftinije zadužila, pretpostavljam negdje između tri i pet odsto – kazao je Filipović, koji smatra da bi to bio podsticaj tržištu hartija od vrijednosti, a građani bi imali šansu da kupovinom
Odloženo ročište po tužbi kompanije Blaža Đukanovića BB Hidra zbog neizgrađene mHE Slatina
Prekasno stiglo
izjašnjenje Ministarstva
kapitalnih investicija
PODGORICA – Pred sutkinjom Marijom Adžić počeo je postupak po tužbi kompanije Blaža Đukanovića i Ivana Burzanovića BB Hidro zbog nerealizovane izgradnje mHE Slatina, ali je zbog podneska države da su izjašnjenje Ministarstva kapitalnih investicija dobili dan prije, ročište odloženo za drugu polovinu maja.
Ovaj postupak inicijalno je počeo kod druge sudije, koja je odbila zahtjev kompanije da se privremenom mjerom državi zabrani aktiviranje garancije od 30 hiljada eura, jer je smatrala da ta mjera ne osigurava ostvarenje zahtjeva za utvrđenje raskida ugovora i naknadu štete. BBH traži da sud utvrdi da je ugovor za izgradnju mHe Slatina iz 2017. godine raskinut, a iznos štete i izmakle koristi još nijesu precizirali. Tvrde da su ovim projektom svjesno preuzeli rizik prihvatajući zahtjev tadašnjeg Ministarstva ekonomije da se odreknu prava na eventualnu naknadu štete ukoliko dođe do izgradnje velikih HE na Morači koje bi mogle oštetiti njihovu mHE na lijevoj pritoci Morače. Optužuju Vladu da nije pokazala volju da se ugovor realizuje, dodajući da je do kašnjenja došlo zbog čekanja na planski dokument i propusta prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. M. Lk.
državnih obveznica dobijaju kvalitetnog partnera – državu i ostvare veću zaradu nego što su kamate na štednju. - Građani sad imaju ponudu od banaka maksimalno do tri odsto na godišnjem nivou za štednju, dok bi investiranjem u državne obveznice zaradili na godišnjem nivou 60 odsto više – rekao je Filipović. Vjeruje da država razmišlja i da bi u tom slučaju došlo do naglog smanjivanja likvidnosti banaka, ako bi građani
Kasni otvaranje fabrike Beluga votke u Nikšiću, iz Vlade tvrde
plasirali štednju u obveznice.
- To bi bio signal bankama da moraju povećati kamatne stope na štednju. Time bi bila ostvarena višestruka korist, jer bi građani više zarađivali, dobili bi novo tržište, a banke bi morale da se prilagođavaju novonastaloj situaciji povećavanjem kamata na štednju i drugačijem pristupu prema firmama i građanima - smatra Filipović, koji je uvjeren i da bi banke bile izuzetno zainteresoavne za kupovinu državnih obveznica. Savjet Centralne banke preporučio je početkom sedmice oprez prilikom donošenja odluke o zaduživanju države na domaćem tržištu, insistirajući da se prije donošenja odluke pripremi detaljna analiza uticaja na bankarski sistem. - Emisija obveznica na domaćem tržištu mogla bi usloviti odliv depozita iz banaka, što bi se odrazilo na njihovu likvidnu poziciju, odnosno raspoloživost sredstava koje plasiraju stanovništvu i privredi – upozorio je Savjet CBCG.
S. PoPović
PODGORICA – Iako je otvaranje fabrike votke u Nikšiću premijer Dritan Abazović najavio za proteklu nedjelju, fabrika još nije počela sa radom.
Pobjedi je iz Vlade rečeno da je investitor, kompanija Noblewood Adriatik, sa Ministarstvom poljoprivrede posljednjih dana finalizirala neophodnu dokumentaciju te da bi otvaranje trebalo da bude narednih dana, a prisustvovaće mu i predstavnici Vlade. Iako smo poslali upite na imejl adrese investitora koje su navedene u Centralnom registru privrednih subjekata i pokušali telefonski od njih da dobijemo informaciju o razlogu kašnjenja i početku rada, nijesmo dobili odgovore. Prema podacima iz CRPS-a osnivački kapital ove kompanije, koja je osnovana prošlog ljeta, je 7,8 miliona eura. Direktor Noblewood Adriatika je Vitali Enin, a osnivač No-
blewood grupa registrovana u Tivtu čiji je vlasnik Aleksander Mečetin s kojim se Abazović i sreo prije nešto više od mjesec. - Svečano otvaranje fabrike, koja će da proizvodi Belugu Montenegro, biće 21. marta u Nikšiću. U Crnoj Gori će se proizvoditi votka koja će ići svuda u svijet. Imaju posebnu fabriku za Rusiju. Fabrika u Crnoj Gori ima ambiciju da razvija izvoz za cijeli svijet sa brendom Beluga Montenegro – kazao je ranije Abazović na sjednici Vlade. Saopštio je i da će odmah zaposliti 200 radnika, te da je plan da ih do 2025. godine bude 400. U Tivtu će, kako je kazao, biti zaposleno 50 radnika za marketing i prodaju. Prema podacima sa jednog od sajtova za zapošljavanje, ova kompanija objavila je tri oglasa za radna mjesta u Tivtu i Nikšiću na koje se zainteresovani mogu prijavljivati do 15. aprila. M. Lk.
Zajednički dopis pet poslovnih udruženja ministru finansija Aleksandru Damjanoviću
Traže povlačenje nacrta zakona o solidarnom doprinosu
PODGORICA – Zajednički dopis ministru finansija Aleksandru Damjanoviću da povuče nacrt zakona o solidarnom doprinosu, koji je na javnoj raspravi, uputili su Privredna komora, Američka privredna komora, Crnogorsko udruženje poslodavaca, Savjet stranih investitora i Udruženje banaka. Zanimljivo je da se ovom apelu nije pridružila Unija poslodavaca.
- Potrebno je razumijevanje i sadržajna komunikacija između donosilaca odluka i članova poslovne zajednice u najširem mogućem kontekstu. Međutim, svjedoci smo
da je izostanak ovakvih praksi direktno ugrozio poslovne modele koje su kompanije u Crnoj Gori predano razvijale - navodi se u dopisu i ističe kako situaciju dodatno otežava oporavak privrede od posljedica krize izazvane pandemijom i ratom u Ukrajini.
- Crnogorska biznis zajednica smatra da, kod vođenja ekonomskih politika, fokus mora biti na rješenjima koja jačaju privredu, kreiraju pozitivnu investicionu klimu, pomažu diversifikaciji ekonomije i doprinose postizanju predvidljivog i fer poslovnog ambijenta. Bilo kakav kompromis stavio bi cjelokupnu biznis zajednicu pred ozbiljan iza-
zov koji bi brzo doveo u pitanje održivost poslovanja i razvoj ekonomije – poručili su iz ovih udruženja. Naglasili su da nacrt zakona o solidarnom doprinosu vide kao dodatni oblik kažnjavanja kompanija koje uspješno posluju nakon dužeg perioda izuzetno nestabilnih prilika.Ukazuju da česte promjene regulatornog okvira kreiraju dodatnu nepredvidljivost poslovnog ambijenta.
- Uvodi se retroaktivna primjena zakona, koja kreira nesigurnost poslovnog ambijenta i nepovjerenje prema donosiocima odluka, te onemogućava kompanije da planiraju poslovanje. Destimuli-
še se rast i razvoj kompanija, a posebno privlačenje investicija koje bi omogućile veći broj novih radnih mjesta i dodatne prihode za državusmatraju u biznis zajednici i ukazuju da takvo normiranje rastjeruje investitore i smanjuje kreditni rejting države. Ističu da se javni prihodi mogu povećati smanjenjem ionako visoke stope sive ekonomije, navodeći da su oni već ponudili niz konkretnih sistemskih rješenja, te da su spremni da se uključe i osnaže kapacitete donosilaca odluka u procesima rješavanja složenih ekonomskih prilika i izazova sa kojima se Crna Gora suočava. R. E.
5 Subota, 25. mart 2023. Ekonomija
Rusi finaliziraju dokumentaciju
Oleg Filipović
Potpisivanje ugovora o prodaji dijela Neksana ruskom investitoru
Premijer Dritan Abazović ranije je otvaranje fabrike Beluga votke najavio za 21. mart I. MANDIĆ
Ponovo odloženo pripremno ročište po tužbi kompanije Univerzal Monte
Država traži da se poništi raskid ugovora za put Meljine - Petijevići
Ako sud prihvati zahtjev vlade Dritana Abazovića i poništi sporni ugovor vlade Zdravka Krivokapića vraća se plaćanje putarine na ovoj saobraćajnici
Trajekt ,,Trideseti avgust“ juče na tri sata izbačen iz saobraćaja zbog gustog dima
PODGORICA – Zastupnica države Slavica Laković je na jučerašnjem ročištu protivtužbom tražila da se ništavnim proglasi sporazumni raskid ugovora sa kompanijom Univerzal Monte, koja tužbom traži 4,8 miliona eura. Riječ je o raskidu ugovora o javno privatnom partnerstvu na putu Meljine - Petijevići, čime je ukinuta putarina. Sporazum su u maju 2021. godine potpisali tadašnji ministar finansija Milojko Spajić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i direktor Univerzala Đorđe Vlaović. Laković tvrdi da Vlada nije mogla da se za-
duži na osnovu zaključka da odobrava sporazumni raskid ugovora i zadužuje Ministarstvo finansija da u Zakonu o budžetu za 2022. godinu predvidi četiri miliona za isplatu te obaveze, a godinu kasnije da taj iznos isplati iz budžetske rezerve. U oktobru prošle godine novim zaključkom Vlada je zadužila Ministarstvo da dokumentaciju oko ovog sporazuma proslijedi tužilaštvu. Inicijalno je sporazumom dogovoreno da se Univerzalu za prijevremeni prekid ugovora isplati četiri miliona, plus PDV od 840 hiljada. Advokat Univerzala Mladen Ivanović je zbog ovog prijedloga tražio rok da se izjasni, zbog
čega je pripremno ročište odloženo za idući mjesec.
- MF se obavezalo da tužiocu, kao investitoru puta MeljinePetijevići, isplati naknadu od četiri miliona eura najkasnije do 31. januara 2022. godine. Investitor se obavezao da o svom trošku završi započetu sanaciju puta na Kotobilju i preda svu raspoloživu do -
4,8
miliona eura sa PDV-om se država obavezala da će platiti Univerzal Monteu
kumentaciju za put. Tužilac je svoje obaveze ispunio i to je zapisnički konstatovano.
Tužena i pored dvije pisane opomene do dana predaje tužbe nije izvršila svoju obavezu isplate naknade - stoji u tužbi Univerzala.
Laković je ranije navela da bi trebalo sprovesti i građevinsko vještačenje kako bi se utvrdili obim, kvalitet i vrijednost radova koje je ova kompanija sprovela na sanaciji puta Meljine - Petijevići. Iako su tužbom predložili ekonomsko vještačenje, sudija Vladimir Bulatović je ocijenio da za tim nema potrebe, imajući u vidu da je riječ o jednostavnoj matematičkoj operaciji.
U informaciji koju je Vlada usvojila u aprilu 2021. godine navodi se da je Opština Herceg Novi, zbog promjene kategorizacije puta sa lokalnog na magistralni, ukazala da je on sad u nadležnosti države te da bi trebalo raskinuti ugovor koji je Opština početkom 2007. godine potpisala sa Univerzal holdingom iz Beograda. Ovim ugovorom bila je predviđena izgradnja, korišćenje i transfer puta zajedno sa dionicom puta Petijevići - Sitnica i dvije benzinske pumpe, restoran i tržni centar na 20 godina. Iz Opštine su u inicijativi ocijenili da bi Vlada trebalo da obezbijedi oko 4,5 miliona eura i namiri Univerzal zbog prijevremenog prestanka koncesije. To bi,kako su naveli u tadašnjoj inicijativi, dovelo do ukidanja putarine na toj dionici i omogućilo ,,normalno kretanje ljudi, s obzirom na to da se radi o jedinoj dionici magistralnog puta u region koja se naplaćuje“.
M. Lk.
Pukao kaiš na pomoćnom motoru
Ovom su trajektu prije sedam godina promijenjeni motori i sad ima dva dizel motora ,,scania“, ukupne snage 1.000 konja. Stručnjak Morskog dobra Ivo Kordić tvrdi da im je to što su pozvali vatrogasce dobrodošlo da obave protivpožarnu vježbu
KOTOR - Na trajektu
,,Trideseti avgust“, koji saobraća na liniji Kamenari - Lepetane, juče ujutro nešto prije osam časova počeo je da izbija gusti dim, zbog čega nije saobraćao do 11 časova. Iako je prvobitno djelovalo da je na trajektu izbio požar, ubrzo su iz JP Morsko dobro reagovali demantujući „medijske navode o navodnom incidentu“.
Iz tog preduzeća su saopštili „da je došlo do manjeg kvara, usljed čega se pojavio dim, ali ne i vatra, a time ni požar“. - Nije se desio nikakav incident, shodno tome nije ugrožena bezbjednost pješaka, a ni vozila, kako je u javnosti predstavljeno. Kao odgovorno preduzeće, u skladu sa redovnom procedurom koja se primjenjuje u ovakvim situacijama, pozvali smo Vatrogasnu jedinicu Herceg Novi kako bi preventivno izašla na teren, a nakon čega je ustanovljeno da nije bilo potrebe za intervencijom - rekli su iz Morskog dobra i dodali da su o svemu obavijestili i Lučku kapetaniju. Kasnije je direktor Saobraćaja
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo poziv za subvencije, poljoprivrednici tvrde da je rok kratak
Pet dana za kupovinu mehanizacije
PODGORICA – Trajanje
javnog poziva od 23. do 28. marta, tokom kog poljoprivrednici moraju kupiti priključnu mehanizaciju, kako bi polovinu vrijednosti mogli refundirati kod Ministarstva poljoprivrede, u ovom resoru ne smatraju problematičnim.
Prema riječima Zorana Irića iz Direktorata za ruralni razvoj interesovanje za ovu mjeru je ogromno i otkako
su počeli sa ovom podrškom, 2017. godine, uvijek su nakon šest-sedam dana zatvarali poziv zbog prekoračenja budžeta, koje je prošle godine bilo 600 hiljada eura. Objasnio je da su sredstva za dvije komponente, od kojih se jedna odnosi na traktor, a druga na sitnu mehanizaciju ograničena na oko miliona eura. Ipak, za kupovinu traktora procedura je nešto drugačija, imajući u vidu da proizvođači Ministarstvu podnose zahtjev
za prethodno odobrenje, nakon čega ulaze u proceduru sa prodavcima, jer traktora nema na lageru. Zato mogu da plate samo polovinu cijene, dok drugu polovinu direktno plaća Ministarstvo.
Irić je kazao da su mogli da stave i duži rok za sitnu mehanizaciju, ali da bi poziv sigurno bio zatvoren ranije. Smatra da proizvođači od ranije znaju kako ovo funkcioniše i mogu da se pripreme. Međutim, nije dozvoljeno da se za
refundaciju aplicira za opreme kupljenu prije dana objave javnog poziva.
Više poljoprivrednika je Pobjedi kazalo da se na ovaj način favorizuju ,,veliki igrači“ koji su unaprijed spremni, kako finansijski, tako i logistički. Za ostale je, navode, taj rok prekratak da od dobavljača dobiju ponudu, a tvrde i da često opreme nema na lageru, zbog čega bi se morala unaprijed naručiti. Ipak, ne mogu sa sigurnošću znati da li će
uspjeti da ostvare subvenciju, niti da li će ta oprema stići na vrijeme. Zato pitaju u čijem je interesu ovakav javni poziv. Osim toga, kako tvrde, kako samo nekoliko firmi prodaje tu opremu, formiraju se veliki redovi pa je upitno da li mogu stići do opreme. Nezadovoljni su i jer je Ministarstvo u Vajber grupi dan prije raspisivanja najavio ovaj poziv, navodeći da je o tome trebalo da ih obavijeste barem mjesec ranije kako bi se mogli pripremiti.
JP Morsko dobro Ivo Kordić
Radio Tivtu kazao da je pukao prenosni kaiš zbog zagrijavanja na pomoćnom motoru, tako da je dim brzo riješen.
- Što se tiče vatrogasne jedinice koja je došla, s obzirom na to da na brodu imamo protivpožarni plan koji predviđa vježbu protivpožarne zaštite svakog mjeseca, iskoristili smo ovaj manji eksces da napravimo vježbu i zadovoljimo i potrebe brodarekao je Kordić i naglasio da nije bilo nikakve panike, niti zabrinutosti putnika.
- Vidjelo se da je to manji kvar, a dim nekad izbije i iz auta kada se pregrije, a kamoli iz broda – objasnio je ovaj stručnjak.
IZ Morskog dobra su pozvali medije da im se jave kako bi dobili sve relevantne informacije i ne bi uznemiravali građane dezinformacijama. Ovom su trajektu prije sedam godina promijenjeni motori i sad ima dva dizel motora ,,scania“, ukupne snage 1.000 konja. Jadrolinija ga je prodala ABM Toursu za 252 hiljade eura, a ovaj Morskom dobru za 569 hiljada eura. Povodom ovog posla Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet. Iv. K.
Zaključuju da ovaj poziv mogu da iskoriste samo oni koji su unaprijed bili spremni, sa ranijim rezervacijama i porudžbinama i koji imaju novac da odmah kupe opremu čija vrijednost varira od 500 do nekoliko hiljada eura. Pojedini proizvođači, kako su nam kazali, imaju problem čak i da dobiju ponude za određenu opremu, zbog inflacije i velikih promjena u cijenama na okolnim tržištima odakle se nabavlja oprema. Zato će mnogi odustati od pokušaja da ostvare ovu subvenciju. M. Lk.
6 Subota, 25. mart 2023. Ekonomija
Trajekt ,,Trideseti avgust“ juče u osam sati
Potpisivanje spornog sporazuma
NOVSKI. ME
Centar za socijalni rad hitro odlučio da korisnica Doma starih u Bijelom Polju ne mora da plaća veću cijenu smještaja, njen brat uvjeren da je takva reakcija uslijedila nakon što je sporni slučaj objavljen u Pobjedi
PODGORICA – Centar za socijalni rad juče ujutro pozvao je porodicu starice Miljke Rajković i saopštio da ona može da se u ponedjeljak izmjesti iz bjelopoljskog Doma za stare i dođe u podgorički, rekao je Pobjedi njen brat Vukašin Labović.
Labović je uvjeren da je ovaj poziv uslijedio nakon što je Pobjeda juče objavila tekst o slučaju starice. Tada je on ispričao da od januara pokušavaju da je prebace u Podgoricu, ali da Centar za socijalni rad pravi problem, jer traži od starice da plaća 650 eura, a ne 550, koliko košta dom u Podgorici. Kaže da mu nije objašnjeno zašto su tražili 650. Dodaje da je sada rečeno da će se sve završiti u ponedjeljak i da će dom plaćati – 550 eura. Pobjeda čeka odgovore od nadležnih o ovom slučaju. Labović je ispričao da su pojedinci iz Centra za socijalni rad pravili problem i pokušavali da naplate od starice smještaj više nego što treba.
Labović tvrdi da je od porodice traženo da plati 650 eura dom u Podgorici, da sačine drugačiji ugovor od sadašnjeg. Preko
Centra za socijalni rad, starica u Bijelom Polju plaća smještaj 450 eura, odnosno, njena penzija je 408 eura i porodica doplaćuje razliku. U Podgorici bi, po istom modelu, plaćala više – 550 eura, što za porodi-
U ponedjeljak starica dolazi u Podgoricu
da plaćaju 650 eura. Želi, kako navodi, da se priča objelodani, radi svih građana kojima se uskraćuje mogućnost da realizuju svoja prava. Smatra da sistem urušava nepotizam, partijske veze… Labović pohvaljuje bjelopoljski dom, kao i podgorički. Kaže da njegova sestra tamo ima tretman kao da im je majka. - Najveću zahvalnost Miljkina porodica iskazuje Domu starih u Bijelom Polju, za njihov odnos kao da je bila član njihove porodice – rekao je njen brat. Kivan je na Centar za socijalni rad.
cu nije veliki problem ali, kaže Labović, jeste što traže da plaća – 650. Nijesu, prema njegovim riječima, objasnili zašto se od porodice traži da plaća 650. Labović kaže da je tražio da mu takav zahtjev dostave pi-
smeno, ali da to nije učinjeno. - Problem je u pojedincima u javnoj ustanovi. Poslao sam dopis i ombudsmanu. Ako o ovome ne govorimo, oni će da rade šta hoće – rekao je Labović Pobjedi.
Porodica, kako je ispričao, pokušava da ga riješi od januara. Labović navodi da zna za primjere, stare ljude koji su se bez probleme premjestili iz risanskog doma u Podgoricu. Niko im, objašnjava on, nije tražio
Centralna proslava
13. jula na Cetinju
PODGORICA - Centralna
proslava Dana ustanka
naroda Crne Gore i Dana državnosti biće održana 13. jula na Cetinju, odlučeno je juče na sastanku predstavnika Prijestonice Cetinje i Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.
Povodom obilježavanja praznika biće organizovana svečana akademija uz prisustvo predstavnika državnih organa, Vojske Crne Gore i boračkih organizacija bivših jugoslovenskih republika
Odlučeno je i da će 4. jula na Cetinju biti održana Akademija sjećanja pvodom 75 godina od formiranja Saveza bo-
raca Crne Gore. Na sastanku su obnovljene inicijative za podizanje spomen-obilježja na Košćelama i postavljanja biste Josipu Brozu Titu na Cetinju.
Ovaj datum se veže sa 13.jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora priznata kao samostalna država.
- Traže da se plati 650 eura, kao da su ustanova za sticanje dohotka – rekao je on. Porodica je sa podgoričkim Centrom za socijalni rad početkom marta potpisala izjavu kako starica želi da se prebaci iz Bijelog Polja u Podgoricu. Ona je korisnica penzije kojom učestvuje u troškovima usluge, navedeno je, između ostalog, u tom dokumentu. Podgorički Centar za socijalni rad je 28. jula prošle godine
donio rješenje da joj se obezbijedi smještaj u Bijelom Polju. Napisano je u tom rješenju da je 12. jula Dom starih u Bijelom Polju podgoričkom Centru za socijalni rad dostavio odluku tima o prihvatanju korisnika. Saglasili su se tada da se može realizovati smještaj Miljke Rajković. Stručni radnik je sačinio mišljenje u kome je zaključio da je najadekvatniji oblik zaštite Rajković smještaj u Dom starih u Bijelom Polju. Članom 69 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano je da se smještaj u ustanovu ostvaruje zbrinjavanjem u ustanovi i obezbjeđenjem naknade troškova smještaja, a članom 70 da se smještaj u ustanovu obezbjeđuje osobi sa invaliditetom i starom licu kojima se ne može obezbijediti ili nije u njihovom najboljem interesu ostanak u porodici ili usluge podrške za život u zajednici ili porodični smještaj.
Dalje je članom 160 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano da se za lica koja nijesu u mogućnosti da učestvuju u troškovima usluga, sredstva obezbjeđuju u budžetu države, a članom 159 je navedeno da se korisniku smještaj u javnoj ustanovi socijalne i dječje zaštite obezbjeđuju sredstva za lične potrebe u iznosu koji utvrđuje nadležni organ državne uprave. N. Đ.
Okupljanje podrške Ukrajini koja je 13 mjeseci izložena brutalnoj ruskoj agresiji
Glas protiv totalitarizma i
PODGORICA - Podršku stanovnicima Ukrajine, koji su 13 mjeseci izloženi ruskoj agresiji, juče je okupljanjem na Trgu Argentina u Podgorici dala grupa građana koji su upozorili na opasne političke tendencije i pritisak kojem je Crna Gora izložena od velikospske politike po sličnoj dugogodišnjoj matrici Kremlja.
U tom su kontekstu i glasile poruke transparenata kojima je poručeno: „Želimo EU“, „Stop Putinu! Stop Vučiću! Stop velikosrpskoj propagandi“, „Stop genocidu Rusije nad Ukrajinom“, „Ne za Otvoreni Balkan“, „Želimo sigurnost i bezbjednost u NATO“, „Do Not Let Rusian Agentur Here“, „Stop okupaciji Srbije nad Crnom Gorom“, „Ne scenariju male Ukrajine u Crnoj Go-
ri od Joanikija podržanog Jakova“...
Kako je ranije saopšteno, povod za protest je dizanje glasa protiv agresije. Podsjetili su i da je Crna Gora pružila utočište onima kojima je bilo potrebno i to srazmjerno svojoj veličini – najviše po glavi stanovnika u Evropi – uz napomenu da iskreno saosjećaju sa svima koji su napustili svoje domove, porodicu i onima
koji se hrabro bore na prvim linijama fronta. Takođe, pozvali su na demokratski, građanski, ali uporan i jak otpor nepoštovanju zakona, potreba građana i države Crne Gore, koji „neće stati dok ne prestanu zaśedanja raspuštene Skupštine“. - Ne totalitarizmu! Ne stranim uplivima i igrama u našoj jedinoj i najdražoj zemlji! - poručili su oni. R. D.
D.
A onda se istog datuma 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma. Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. R.
7 Subota, 25. mart 2023. Društvo
Dom za stare na Starom aerodromu i. mandić
Savez boraca NOR-a i antifašista odlučio
velikodržavne
i. mandić Crnogorski ustanici Protest podrške Ukrajini
politike
Dani nacionalnih parkova juče i danas u TC Big Fashion u Podgorici, prezentovani sadržaji, ali i suveniri i proizvodi mještana zaštićenih područja
Da „ošće“ ostane samo suvenir
PODGORICA – Manifestacija Dani nacionalnih parkova Crne Gore otvorena juče u TC Big Fashion, nekadašnjoj Delti, omogućiće i danas posjetiocima da se upoznaju sa ponudom zaštićenih područja, kupe godišnje ulaznice pod povoljnim uslovima ili da pazare neke od autentičnih suvenira ili proizvoda domaćinstava i manufaktura koje se nalaze u parkovima ili u blizini njih.
Promovisan je sadržaj svih pet nacionalnih parkova – Skadarksog jezera, Lovćena, Biogradske gore, Durmitora i Prokletija.
Budući da je u fokusu javnosti minulih dana nastojanje da se od krivolova zaštiti područje Skadarskog jezera, gdje je na snazi zabran ribolova do 15. maja, u pozdravnoj riječi na otvaranju sajma direktor
JPNPCG Vladimir Martinović je kazao da su saradnjom institucija i savjesnih građana napravljeni pomaci u borbi protiv krivolovaca.
On je kazao da manifestacija ujedno predstavlja i promociju sadržaja parkova na pragu turističke sezone.
- Nacionalni parkovi nude raznovrsne mogućnosti za domaće i inostrane posjetioce, uključujući pješačenje i planinarenje, biciklističke i edukativne staze, rafting, kajaking ili krstarenje i brojne druge sadržaje u očuvanom ambijentu - rekao je Martinović.
Pozvao je građane da posje-
Promovisan je sadržaj svih pet nacionalnih parkova – Skadarskog jezera, Lovćena, Biogradske gore, Durmitora i Prokletija. Nepogrešiv orijentir za posjetioce biće sa daljine uočljiv pramac (špirun) jezerskog čuna koji izrađuje porodica Brnović
rodica decenijama posvećena pčelarstvu.
Njena ćerka Milena i ona ističu da nastoje da autentičnim i prirodnim pčelinjim proizvodima, kozmetikom i pićima na bazi šumskih plodova, prezentuju kraj iz kojeg dolaze.
Baštine i tradicionalnu metodu spravljanja medovine, drevnog pića koje se još kuva u podlovćenskom kraju, ali se zbog potražnje „slabo zastaje“ i vazda se traži boca više. jezerski kraj
te nacionalne parkove jer se, kako je kazao „pravi doživljaj ovih izuzetnih prostornih cjelina stiče samo u živom kontaktu s njihovom prirodom“.
Od vatre dO tkanja
Na štandovima izlagača mogli su se vidjeti, kupiti ili degustirati autentični proizvodi, od meda i vina, do ručno pletenih odjevnih predmeta ili tkanih proizvoda i suvenira.
Iskovani u vatri majstora iz Zete Zorana Vulevića bili su izloženi čuveni kosijeri, koji su kroz vrijeme bili i ostali desna ruka gorštaka i stoča-
ra, ali i svakoga ko ima imanje. Do danas nema alatke koja može da zamijeni njegovu primjenjivost.
Pored praktičnih predmeta, poput „mašica“ za žar, na njegovom štandu bio je posađen i mač pravljen od čelika, izvedenog iz feder platne „Zastavinog“ automobila.
Pažnju je zaokupilo i karakteristično „ošće“, ili osti, nekada korišćeno za lov ribe, koje su proteklih decenija rabili krivolovci za izlov krapa pod svjetlom lampe, ali su potom pribjegli agregatima i lovu strujom. Vremenom je ošće
gotovo zaboravljeno, jer se više i ne koristi, osim na moru. Zoran ih pravi kao suvenire za koji su zainteresovani stranci i to im je danas jedina regularna „namjena“ uz poruku „da to i ostanu“.
Sa sjevera Crne Gore i durmitorskog kraja, sa Žabljaka, Nina Radojević i Katarina Žugić prikazale su dio programa pletenja, od oglavaka, čarapa i drugih tradicionalnih proizvoda za koje smatraju da bi trebalo da ima više prostora i namjenskih sajmova, naročito u vrijeme kada Crna Gora vrvi od turista.
KCCG uvođenjem novih procedura omogućava da se pacijenti liječe u Crnoj Gori
Urađena prva rekonstruktivna mikrohirurška operacija
PODGORICA - Prva mikrohirurška rekonstruktivna operacija donje vilice u Crnoj Gori izvedena je 17. marta, a pacijent je juče otpušten sa Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju.
Iz Kliničkog centra je saopšteno da je ta veoma zahtjevna operacija uspješno izvedena.
Operacija je zahtijevala multidisciplinarni pristup tako da su ekipu sačinjavali, pored maksilofacijalnih hirurga (MFH) dr Predraga Kavarića i dr Vladimira Popovića, konsultant sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda, puk. dr sc. med. Zoran Mirković , hirurg Centra za vaskularnu hirurgiju dr Aleksandar Vulić, te specijalizanti MFH dr Maksim Čađenović i dr Ivan Pejaković. Anesteziju je vodila dr Alma Kalač, dok je anestetičarka bila Hatka Abdo-
vić a instrumentari Milutin Gligorović i Stefan Ralević Operacija je izvedena u uslovima opšte anestezije, kojom prilikom je uklonjena desna polovina donje vilice koja je bila zahvaćena tumorom i rekonstruisana vaskularnim autotransplantatom sa fibule (listna kost, jedna od dvije kosti potkoljenice) desne noge. - Postoperativni tok je bio uredan i bez komplikacija tako da je pacijent, nakon sprovedenih neophodnih postoperativnih pretraga, otpušten kući u dobrom opštem stanju – saopšteno je iz KCCG. Klinički centar, uvođenjem novih procedura, omogućava pacijentima liječenje u svojoj državi. Do sada su zbog ovakvih i sličnih operativnih zahvata, odnosno, svih rekonstruktivnih maksilofacijalnih operacija pacijenti upućivani na liječenje van Crne Gore. r. d.
Svetlana Živković, iz Pljevalja, proizvodi, odnosno tka suvenire na ručnom razboju. Godinama to radi i smatra da samo autentičnim proizvodima možemo predstaviti sredinu u kojoj živimo i nasljeđe koje bi trebalo da baštinimo. Figure od pečene keramike i kovanog bakra na štandu je prikazao Slobodan Vujović iz Podgorice. Neizbježni kormorani, lokvanji i grozdovi asociraju na Skadarsko jezeri i njegovo zaleđe.
Jedini izlagač sa područja NP Lovćen bila je Lidija Martinović iz Dubovika čija je po-
Zapažen štand je imala i Turistička organizacija Tuzi, prospekti, prezentacija, uz priganice i urmašice i ponudu sadržaja tog kraja koji gravitira jezeru, a krasi ga i zaleđe sa kanjonom Cijevne, stazama za treking, planinarenje i druge sadržaje. Da nema šanse da omanu gdje da pronađu sve ove sadržaje, posjetioce će navoditi špirun (pramac) velikog čuna radionice Brnović, koji je za potrebe izložbe u centralnom holu u prizemlju TC „privezao“ Marko Jankov Brnović. On je peta generacija majstora koja u toj familiji baštini kao nematerijalno nacionalno dobro prepoznat zanat izrade drevnog plovila, koje je zaštitni znak Skadarskog jezera i. PeriĆ
Pinter
PODGORICA - Mihalj Pinter iz Podgorice donirao je za potrebe Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) beskontaktni aparat auto-refraktometar ukupne vrijednosti blizu pet hiljada eura.
U pitanju je savremeni aparat koji će oftalmolozi koristiti u svakodnevnom radu za neinvazivnu dijagnostiku - refraktometriju oka. Ovaj aparat se koristi da se otkrivaju refraktivne anomalije oka - kratkovidost, dalekovidost ili astigmatizam, čak i u najranijem uzrastu.
Direktor IBD-a dr Velibor Majić je, u ime KCCG, Pinteru uručio zahvalnicu na vrijednoj donaciji koja, osim što će značajno doprinijeti boljoj dijagnostici djece, ima posebnu važnost jer je namijenjena najmlađoj populaciji.
8 Subota, 25. mart 2023. Društvo
Tim koji je izvršio prvu operaciju - uspješno
Vrijedna donacija Institutu za bolesti djece
Donacija za rano otrkivanje bolesti oka kod djece
Rukotvorine, ulaznice za parkove, prirodne ljepote Crne Gore
poklonio aparat za dijagnostiku anomalija oka
M. BABOVIĆ
Policajci od Abazovića traže da ih zaštiti od Adžića
Rmandić je ukazao i na neprofesionalno postupanje šefice kabineta ministra Adžića i predsjednice
Etičkog odbora Kristine Đukanović, koja je, navodno, na tu poziciju došla na urgenciju nekadašnjeg državnog sekretara MUP-a i bivšeg direktora Uprave prihoda i carina, uhapšenog zbog sumnje za šverc cigareta, visoko pozicioniranog funkcionera Abazovićeve Ure Rada Miloševića
PODGORICA – Nezavisni
sindikat policije (NSPCG)
i Unija slobodnih sindikata
Crne Gore zatražili su juče u pismu upućenom premijeru u tehničkom mandatu
Dritanu Abazoviću hitno postupanje i zaštitu od antisindikalne diskriminacije
koju sprovodi ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić sa njegovim saradnicima.
Na zajedničkoj konferenciji za medije generalni sekretar Unije slobodnih sindikata
Srđa Keković i predsjednik
Nezavisnog sindikata policije
Igor Rmandić, pitali su premijera Abazovića kako je moguće da u 21. vijeku zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova trpe grube oblike antisindikalne diskriminacije od svojih pretpostavljenih, ukazujući na to da osim garantovanih prava Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i konvencije Međunarodne organizacije rada i Evropske socijalne povelje, i Ustav Crne Gore i Zakon o radu jemče slobodu sindikalnog organizovanja.
Kako je saopštio Rmandić, službe MUP-a odbijaju da u NSPCG učlane njihove kolege i koleginice koji su izrazili volju da pristupe u članstvo novom sindikatu koji je osnovan prošlog ljeta, i na taj način favorizuju stari sindikat koji, kako je naveo, nastavio da ubira i raspolaže sindikalnom članarinom koja bi pripala novoosnovanom sindikatu.
Pritisak i sPiskovi
On je posebno apostrofirao
Službu za obračun zarada
MUP-a koja, prema njegovim navodima, pravi spiskove njihovih članova i šalje ih u drugi sindikat kako bi se vršio pritisak na njihove kolege. Osim toga, kako se navodi u pismu Abazoviću, Služba za obradu zarada odbija da izvrši zakonsku obavezu i na poseban račun USS uplaćuje 0,2 odsto zarade
članova NSPCG-a za takozvani rekreativni odmor u prevenciju radne invalidnosti što, prema navodima Rmandića, njihove članove ostavlja bez mogućnosti da iskoriste to pravo.
Rmandić je to objasnio postojanjem višestrukog konflikta interesa, odnosno činjenicom da je šefica te službe Ljiljana Vlahović članica Glavnog odbora Sindikata Uprave policije, ali i podatkom da taj sindikat godinama iz
nepoznatih razloga, svakog mjeseca novčano stimuliše zaposlene što je, kako je kazao, iskazano i u njihovim finansijskim izvještajima. Zbog svega toga je, kako je kazao, Sindikat podnio dvije krivične prijave. Jednu protiv N. N. lica zapošljenog u MUP-u i drugu protiv predsjednika Sindikata MUP-a Danila Radunovića koji, navodno, na zahtjev službenika koji žele da pređu u novoformirani sindikat ne postupa po dostavljenim dopisima. Rmandić je ukazao i na neprofesionalno postupanje šefice kabineta ministra Adžića i predsjednice Etičkog odbora Kristine Đukanović, a koja je navodno na tu poziciju došla na urgenciju nekadašnjeg državnog sekretara u MUP-u i direktora Uprave prihoda i carina, uhapšenog zbog sumnje za šverc cigareta, visoko pozicio-
Odgovor novinarke Pobjede glavnom državnom arhitekti Vladanu Stevoviću
Pravo javnosti je da
zna zašto donosite odluke koje će državu skupo koštati
niranog funkcionera Abazovićeve Ure Rada Miloševića
Etički sElEktivan - Prema prijavi policijskih službenika za kršenje etičkog kodeksa razmatrala je čitavih šest mjeseci. Radi se o prijavi protiv predsjednika Sindikata Uprave policije (Mladen Šuškavčević) koji nije u zakonskom roku prijavio svoju imovinu. Iako je uz prijavu Etičkom odboru bilo dostavljeno i rješenje ASK u kojem se zaključuje da je prekršen zakon, Etički odbor je zaključio da ne mogu da se izjasne dok isto to rješenje ne pribave ponovo – kazao j Rmandić je naveo i da je od Etičkog odbora prije dva dana dobio obavještenje da to tijelo od njega traži izjašnjenje u predmetu koji je pokrenula njegova predsjednica – Kristina Đukanović.
- Ona me je prijavila da sam prekršio etički kodeks svojim javnim istupanjem i uz prijavu priložila novinski tekst gdje smo se, kao Nezavisni sindikat policije, javnosti obratili i između ostalog iznijeli određene kritike i primjedbe na račun ministra Adžića – kazao je Rmandić ocjenjujući to još jednim oblikom pritiska na NSPCG.
Kada se, neznanjem ili sprovođenjem nečije agende, ruše i krše zakoni ove države, urušavaju institucije - obaveza je novinara, kao glasa javnosti, da reaguju. I zbog toga se, gospodine Stevoviću, pojavio u Pobjedi tekst na koji ste reagovali, a prethodno odbili da budete sagovornik u toj priči
PODGORICA – Iako je odbio da odgovori na pitanja koja je dobio u pripremi teksta o njegovim spornim odlukama zbog kojih je, kako tvrde mnogi investitori, maltene zaustavljena gradnja u Crnoj Gori, vršilac dužnosti glavnog državnog arhitekte Vladan Stevović oglasio se reagovanjem, četiri dana pošto je Pobjeda objavila tekst, pokušavajući da drskim napadom na nas, populističkim tezama i prećutkivanjem ključnih činjenica sebe predstavi kao žrtvu teksta. Gospodin glavni državni arhitekta pitanja je dobio devet dana prije nego je tekst objavljen, uz napomenu da ima slobodu da odgovore dopuni i informacijama i podacima za koje smatra da su važni, a što nije obuhvaćeno pitanjima koja su mu upućena.
Ćutao je.
I onda, četiri dana od kada je tekst objavljen i 13 dana od kada je dobio pitanja, glavni državni arhitekta se „probudio“?!
Progovorio je, sa zadrškom. Vjerovatno jer mu za desetak dana ističe v. d. mandat, a želi da ostane na toj poziciji, pa da se predstavi kao spasilac crnogorskih gradova od „divlje gradnje“.
Ako
PODGORICA – Ministarstvo prosvjete odabralo je kompaniju Bemaks na tenderu za opremanje i namještanje podgoričke Osnovne škole ,,Novka Ubović“. Iz ovog resora saopšteno je da
MiHailoviĆ
Poručujući da danas nije 1948. godina, aludirajući na Rezoluciju Informbiroa, Rmandić je istakao da je danas 21. vijek te da su sloboda i ljudska prava garantovana, te da je sindikalno udruživanje stvar slobodne volje. D.
Ministarstvo prosvjete odabralo Bemaks kao najpovoljnijeg ponuđača na tenderu za opremanje Osnovne škole ,,Novka Ubović“ u Podgorici
namještaj stiže za 30 dana
će odluka za dio koji se odnosi na sportsku opremu škole biti donešena tokom naredne nedjelje. Tender je objavljen još u decembru. Upitani zašto se tek sada odlučuje odgovaraju da je više vremena bilo potreb-
no zbog provjere usklađenosti velikog broja stavki ponude. Dodaju da je bilo i više ponuda. - Ukoliko ne bude žalbe, namještaj bi trebalo da bude isporučen školi u roku od 30 dana. Na taj način zaokružiće se čitav projekat – naveli su oni. Kompanija Bemaks prošle godine izgradila je školu u Tološima. Donirala je glavnom gradu sa porodicom Ubović. Škola nosi ime prosvjetne radnice Novke Ubović, koja je jedna od istaknutijih prosvjetnih radnica i dobitnica najvažnijih državnih priznanja iz oblasti prosvjete. Ubović je kroz svoj četrdesetogodišnji rad u Osnovnoj školi „Savo Pejanović“ iznjedrila brojne uspješne generacije učenika.
Iz Ministarstva prosvjete saopšteno je, pred početak školske godine, da su obezbijedili inventar koji će učenici i nastavni kadar moći da koriste privremeno, dok procedure za nabavku novog ne budu završene. Isticali su da su prioritet Ministarstva isključivo učenici. Prošle godine, pred otvaranje škole, najavljivano je da će ova ustanova predstavljati najveći osnovnoškolski objekat u Crnoj Gori.
Tada je saopštavano da je u školi predviđeno 15 matičnih učionica, pet predmetnih učionica, dvije učionice za informatiku i pet specijalizovanih učionica sa pripadajućim kabinetima. Škola može da primi 1.200 đaka.
Čovjek bez licence, kojeg iz struke pitaju da li je ikada uradio samostalno neki projekat, koji, tvrde njegove kolege, nema 10 godina radnog iskustva u oblasti urbanizma i arhitektonske prakse, što je jedan od uslova za poziciju koju obnaša - a upitna je i legalnost njegovog državljanstva, što je procesuirano MUP-u - čovjek kojem je sud već oborio odluku u prvom predmetu koji je iniciran protiv njegovog rješenja o ukidanju građevinske dozvole – uvredljivim i drskim insinuacijama moj tekst stavlja u kontekst koji njemu odgovara. Ćuti o presudi Upravnog suda koja nedvosmisleno najavljuje da će mu biti oborena i većina ostalih rješenja o ukidanju dozvola za gradnju, a svojim postupanjem poručuje da je sada on jači od zakona. To što ćemo mi – građanke i građani Crne Gore - plaćati njegove nezakonite odluke kada na red stignu odštet-
ni zahtjevi graditelja, njemu i njegovim nadređenima nije važno. Uostalom, već plaćamo odštete za nezakonite odluke u nekim drugim resorima, ali to aktuelne vlasti ne brine. Suština njihovog djelovanja je odmazda i obračun sa neistomišljenicima. I sistemske zakone su mijenjali kako bi se riješili samo jednog čovjeka! Tako da ne čudi ni ponašanje v. d. glavnog državnog arhitekte. Ali kada neko, neznanjem ili sprovođenjem nečije agende, ruši i krši zakone ove države, urušava institucije - obaveza je novinara, kao glasa javnosti, da reaguju. I zbog toga se, gospodine Stevoviću, pojavio u Pobjedi tekst na koji ste reagovali, a prethodno odbili da budete sagovornik u toj priči i saopštite javnosti zašto blokirate građevinare u Crnoj Gori. Svakako - ne zbog razloga na koje insinuirate u reagovanju. Kažete da Vašim dolaskom Direktorat „promptno rješava sve zahtjeve prema hronologiji podnošenja zahtjeva, a u skladu sa zakonskim rokovima“, ali podaci sa sajta Vas demantuju – nikakva hronologija u prijemu zahtjeva i izdavanja saglasnosti ne postoji, a osim toga, zakonski rok od 15 dana u svakom slučaju je prekoračen?! Hoćete li crnogorskoj javnosti odgovoriti: koliko je sada neobrađenih zahtjeva koji čekaju duže od zakonskog roka (15 dana), zašto zloupotrebljavate ovlašćenja i odlučujete u stvarima za koje nijeste nadležni?
Da li selektivno primjenjujete zakon – pa neke projekte odbijate zbog nekih parametara, a neke druge odobravate iako sadrže iste te parametre?
Gospodine glavni državni arhitekto – očito ste odlučili da sebe stavite iznad zakona ove zemlje, da ih primjenjujete selektivno i isključivo na osnovu Vaše volje, ali mene i Pobjedu nećete ućutkati. Nastavićemo da objavljujemo tekstove o Vašim odlukama, da tragamo za motivima urušavanja građevinskog sektora, ali i dokazima o Vašim referencama. Pravo javnosti je da zna zašto visoki državni činovnik sprovodi politike koje ovu zemlju mogu skupo da koštaju. Ne samo zbog odšteta koje ćemo plaćati. kaćuša krsManoviĆ
9 Subota, 25. mart 2023. Društvo
Nezavisni sindikat policije tražio od premijera da ih zaštiti od diskriminacije ministra unutrašnjih poslova i njegovih saradnika
Zabranjuju im Ustavom zagarantovano pravo sindikalnog djelovanja
ne bude žalbi,
n. Đ.
Osnovna škola ,,Novka Ubović“
D.
MALIDŽAN
U akciji urugvajske policije uhapšena dvojica crnogorskih državljana zbog šverca droge
Zaplijenjeno 400 kilograma kokaina
PODGORICA – Policija u Urugvaju zaplijenila je više od 400 kilograma kokaina u okviru akcije pod nazivom „Virtus“, i između ostalih, uhapsila dvojicu državljana Crne Gore, prenosi ,,El Observador“.
To je za ,,El Observador“ potvrđeno iz urugvajskog ministarstva unutrašnjih poslova. Kako javlja ovaj medij, droga je stigla iz Bolivije i bila je namijenjena za Evropu, saopšteno je iz tužilaštva. Operacija je uključivala raci-
je u Montevideu, San Hozeu i Rio Negru, javio je juče ,,Telemundo“. U ovu organizaciju bilo je uključeno 18 ljudi različitih nacionalnosti, a trenutno je uhapšeno 15, od kojih su mnogi stranci, objavio je ,,elobservador.com.uy“.
Prema pisanju ovog medija, među petnaest uhapšenih su i dvojica državljana Crne Gore za koje se sumnja da su pripadnici balkanskog klana, što je “Telemundo” javio, a potvrdili su “El Observadoru” izvori bliski istrazi.
-Balkanski klan je velika mreža organizovanog kri-
Portal Libertas prije dva dana objavio uznemirujući
minala koja djeluje u Evropi, koju čine građani Srbije, Crne Gore i Hrvatske - navodi se u tekstu. Vlasti, uključujući Generalnu direkciju za suzbijanje šverca droge, zaplijenile su četiri vozila.
-Međutim, istraga se nastavlja i moglo bi biti još hapšenja i zapljena. Istragu koja traje pet mjeseci vodi tužilac za narkotike Monika Ferero, navode iz Tužilaštva, gdje su dodali da je riječ o “važnoj organizaciji” - prenio je “elobservador.com.uy”.
Saslušani osumnjičeni za falsifikovanje isprava, Kvon Do Huing i Hon Čand Jun uhapšeni na aerodromu u Podgorici
Dvojici Južnokorejaca određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva
Branioci potvrdili fotografijama Kovač
PODGORICA – Iz Osnovnog suda u Podgorici saopšteno je da je određen pritvor osumnjičenim državljanima Južne Koreje Kvon Do Huingu i Hon Čand Junu zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave.
-Pritvor je određen osumnjičenima zbog okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva budući da su isti strani državljani sa adresom prebivališta u Singapuru, te da se istima na nesumnjiv način ne može utvrditi identitet – navode iz Osnovnog suda. Kako su kazali, saslušanje osumnjičenih bilo je zakazano juče u Osnovnom sudu u Podgorici, a branilac osumnjičenog C.J.H tražio je izuzeće sudije jer nije obezbijedio tumača korejskog jezika. Dodaju i da je odbio da komunicira na engleskom jeziku na kojem je komunicirao kod državnog tužioca.
-Predsjednica suda odbila je
zahtjev za izuzeće kao neosnovan, jer je svojim potpisom kod tužioca potvrdio da razumije engleski jezik, pa je angažovanjem tumača na tom jeziku ispoštovano njegovo zakonsko pravo da se postupak vodi na njegovom jeziku ili na jeziku koji razumije. Nakon odluke predsjednice suda, nastavljeno je saslušanje osumnjičenih – navode iz Osnovnog suda.
Oni su podsjetili da su prilikom pasoške kontrole na Aeorodromu Podgorica od osumnjičenih oduzete putne isprave Kostarike, Koreje i Belgije i to prilikom ukrcavanja za let na liniji Podgorica – Dubaji.
Pritvor po ovom rješenju osumnjičenima može trajati najduže trideset dana.
Kako su naveli iz policije, protiv južnokorejskih državljana podnijeta je krivična prijava za krivično djelo falsifikovanje isprave, te nakon što se okonča ovaj postupak, oni će biti sprovedeni sudiji za istragu Višeg suda
u Podgorici radi daljih postupanja shodno međunarodnoj potjernici NCB INTERPOL-a Seul.
Po nalogu ODT-a od njih su oduzeta tri laptop uređaja i pet mobilnih telefona.
Uvidom u aplikaciju ,,Granica“, lica nemaju evidentiran ulazak u Crnu Goru. Za njima je raspisana potjernica zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje.
Kvon Do Huing, nekadašnji ,,kralj kriptovaluta“, stoji iza raznih šema kojima je nastao gubitak od oko 40 milijardi američkih dolara.
On je suosnivač i izvršni direktor Teraform labsa (Terraform Labs) sa sjedištem u Singapuru, matične kompanije srušenog stabilcoina TerraUSD i kriptovalute Luna. TerraUSD i Luna su propali u maju 2022. godine, izbrisavši tržišnu kapitalizaciju od skoro 45 milijardi dolara samo u jednoj sedmici i uzrokujući stotine milijardi gubitaka na većem kripto-tržištu. Kvon je suočen sa optužbama da je odgovoran za enormne gubitke koje su pretrpjeli klijenti koji u Južnoj Koreji, Singapuru i SAD preduzimaju pravne mjere protiv Kvona. U januaru 2016. godine, Kvon je osnovao svoj startap Anyfi. Do Kvon je suosnivač Terraform Labs Pte. Skupa sa američkim preduzetnikom Danijelom Šinom. Početkom 2018. godine, Teraform labs je objavio kriptovalutu pod nazivom Luna, potom i Tera i počeo sa prodajom svog ,,stabilnog novca“. Dvije godine kasnije je blokiran. Nakon pada sestrinskih valuta Luna i Tera u maju 2022, Teraform labs je počeo da trguje novom kriptovalutom nazvanom Luna 2.0 u junu 2022. godine. Međutim, izdavanje Lune 2.0 izazvalo je odbijanje investitora. A. R.
Ukoliko se navodi o torturi ispostave tačnim i pokrene postupak i policajcima budu dokazana krivična djela mučenja, mnogi će sudski postupci koji su u toku, kao i presude koje su već donešene, doživjeti reviziju i više će se teško utvrditi sudska istina u tim slučajevima
PODGORICA – Stefan Kovač i Jovan Mrvaljević su na fotografijama kao žrtve policijske torture 2020. godine, koje su objavljene u četvrtak na portalu Libertas pres, kazali su za Pobjedu advokati Damir Lekić i Tatjana Pavličić.
-Stefan Kovač je sebe prepoznao na fotografiji gdje policijski službenik čvrsto drži njegovu glavu obmotanu plastičnom kesom – kazao je je Kovačev branilac advokat Damir Lekić. Prema riječima advokata Lekića, Kovač je nasilno prinuđen
da policiji preda pristupne šifre svojih telefona i potpiše da je to učinio dobrovoljno.
- Zbog takvog postupanja, Kovač je, osim što je postao žrtva neviđene policijske torture, postao i žrtva nezakonitog krivičnog progona koji je rezultirao njegovim odlaskom u Istražni zatvor i maratonskim suđenjem koje traje duže od dvije i po godine – pojasnio je Lekić. Kovaču se po drugi put sudi pred Višim sudom u Podgorici za optužbe Specijalnog tužilaštva da je pripadnik kriminalne organizacije, koju je formirala osoba sa pseudonimom Džon Goti, a koja je imala zadatak da ubije Dejana Kašćelana u Beču 2020. godine. Za advokata Lekića je posebno zabrinjavajuće što postupajući tužilac nije želio uopšte da sluša navode Stefana Kova-
ča, kao ni njegovog branioca i napominje da se ,,tužilac ponašao suprotno kodeksu tužilačke etike“.
Lekić ističe da je tužilac uputio Kovača da podnese krivičnu prijavu policiji ili državnom tužilaštvu, što je zapisnikom o saslušanju Stefana Kovača konstatovano.
IZNUĐENA PRIZNANJA
Nakon što je Lekić podnio krivičnu prijavu, uz koju je dostavio i medicinsku dokumentaciju, u Osnovnom državnom tužilaštvu nije ništa rađeno, osim što je Kovač saslušan na okolnosti policijske torture i obavljeno medicinsko vještačenje. -Nije saslušan nijedan policajac niti je preduzeta bilo koja druga radnja – tvrdi Lekić. Kovač se, naveo je on, na objavljenoj fotografiji na portalu Li-
Iz Srbije izručen optuženi za učešće u pljački Pošte u Nikšiću i ubistvu Ljubiše Mrdaka
Miljković sproveden u
spuški Istražni zatvor
PODGORICA – Nemanji Miljkoviću (38) iz Banjaluke juče je određen pritvor u podgoričkom Višem sudu gdje je sproveden nakon što su ga srpske vlasti izručile Crnoj Gori po potjernici Interpola Podgorica zbog sumnje da je 20. oktobra 2021. godine u Nikšiću učestvovao u ubistvu radnika firme za obezbjeđenje Ljubiše Mrdaka
- Odlukom krivičnog vijeća, zbog opasnosti od bjeksta i da će ponovo učiniti krivično djelo, Miljkoviću je određen pritvor koji će trajati do dalje odluke suda – saopštila je portalu Pobjeda savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković. Miljković, koji je uhapšen
17. juna prošle godine u Beogradu, promijenio je prezime u Kaurin, a tokom istrage je utvrđeno da ima i drugi identitet. Uhapšen je u Zemunu, a kod njega su nađena i falsifikovana dokumenta.
Prema pisanju beogradskih medija, Miljković je navodno u rodbinskoj vezi s Markom Miljkovićem koji se sumnjiči da je sa Veljkom Belivukom počinio brojna ubistva.
On se našao i na optužnici Višeg tužilaštva u Podgorici jer je zajedno sa Mitrom Kneževićem, Stojanom Albijanićem, Petrom Zolakom, Srđanom Svjetlanovićem, Davidom Banjacem i Stefanom Regojević prema ranije dogovorenom planu učestvovao u pljački Pošte u Nikši-
ću kojom prilikom je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
– Kada se kombi namijenjen prevozu novca i dragocjenosti primakao iza zgrade pošte, tada su naoružani napadači iskočili iz džipa i hitro krenuli ka zadnjim vratima vozila.
Uvidjevši da je pljačka u pitanju, Mrdak je pokušao da se suprotstavi, ali tada su razbojnici ispalili nekoliko hitaca od kojih je jedan pogodio Mrdaka u grudi.
Ostalu dvojicu njegovih kolega razbojnici su kundacima izudarali, isprskali biber sprejem, prebacili 423.000 eura u svoje vozilo i pobjegli. Ubrzo nakon toga policajci su u naselju Grebovice pronašli uništeni džip koji su koristili počinioci. B. R.
10 Subota, 25. mart 2023. Hronika
C. H.
Hapšenje Kvon Do Huinga
s. vasiljević
Fotografija sa Skaj aplikacije
sadržaj o policijskoj torturi, juče stigle prve reakcije
da su na vač i Mrvaljević
bertas odmah prepoznao kao jedna od žrtava ,,te beskrupulozne torture i to želi javno da saopšti“.
- Kovač je u istražnom zatvoru zbog krivičnog postupka za ozbiljno krivično djelo u kojem je, u jednom trenutku, presudom čak neosnovano bio osuđen na strogu kaznu zatvora, koja je upravo iz ovih razloga ukinuta – zaključio je Lekić.
Advokatica Tatjana Pavličić je za Pobjedu kazala da potvrđuje da se na fotografijama kao žrtva policijskog mučenja nalazi njen branjenik Jovan Mrvaljević.
-Mrvaljević je bio pretučen skoro na smrt, a zahvaljujući ljekarima u Kliničkom centru Crne Gore ostao je u životu. Medicinska dokumentacija koja svjedoči da je Mrvaljević žrtva policijske torture dostavljena je ombudsmanu a na sljedećem ročištu pred Višim sudom sa njom ću upoznati i sutkinju Nadu Rabrenović kojoj je dodijeljen u rad predmet – kazala je Pavličić. poRažaVa JuĆi podaci
Ona je navela da je Mrvaljević u noći 30. na 31. decembra 2020. godine, nakon nezakonitog lišenja slobode i užasnog mučenja, zlostavljanja, prebijanja i davljenja od strane pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja, gotovo u nesvjesnom stanju bio odvezen u Urgentni centar u Podgorici. Dodaje da je Mrvalje-
HRA traži hitnu reakciju SDT-a
Akcija za ljudska prava zatražila je hitnu reakciju Specijalnog državnog tužilaštva kako bi se spriječilo bjekstvo policijskih službenika koji su, sudeći po materijalu Europola, a koji je juče objavljen na portalu Libertas, vršili torturu nad uhapšenima.
-Iz postupanja SDT mora biti isključen svaki državni tuži-
viću montiran krivični postupak i duže je od 16 mjeseci u Istražnom zatvoru, bez započetog suđenja.
Prema njenim riječima, događaj je prijavljen sektoru Unutrašnje kontrole Uprave policije u januaru 2021. godine i advokatica Pavićević ističe da će Mrvaljević ,,preduzeti sva zakonom dozvoljena sredstva i mehanizme da se dođe do materijalne istine, zaštiti svoja prava i interese, te da će istrajati u tome da se sva lica identifikuju i procesuiraju“.
Prije dva dana portal Libertas objavio je uznemirujuće fotografije iz istrage o policijskoj torturi koju su navodno sprovodili pripadnici Odsjeka za
Izrečena presuda albanskim državljanima
Braća Hasanaj i njihova
lac koji je kompromitovan dosadašnjim nedjelotvornim postupanjem po, do sada, prijavljenim slučajevima. Ističemo da su neki od zločina sa fotografija odavno prijavljeni državnom tužilaštvu koje ih do današnjeg dana nije procesuiralo iz nepoznatih razloga, navodi se u saopštenju HRA.
HRA je prošle godine obavijestila nadležne organe o 20 utemeljenih prijava iznuđivanja iskaza.
Od tih 20 prijava, navode, 11 se odnosi na iznudu iskaza od pripadnika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.
posebnu operativnu podršku Uprave policije. Ovaj portal se pozvao na nalaz Europola i transkripte razgovora sa Skaj aplikacije iz decembra 2020. godine, koji ukazuju na nečovječno ponašanje prema uhapšenima. Ukoliko se navodi o torturi ispostave tačnim i pokrene postupak, a prepiska Skaj aplikacija bude dokazna građa i policajcima budu dokazana krivična djela mučenja, mnogi će sudski postupci koji su u toku, kao i presude, doživjeti reviziju i više će se teško utvrditi sudska istina. To je za crnogorski pravosudni sistem poražavajuća činjenica. B. R.
PODGORICA – Pomoćniku direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejanu
Kneževiću, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je dio kriminalne organizacije, određen je pritvor do 30 dana.
Odluku je donijela sutkinja za istragu Višeg suda Suzana Mugoša
Kneževićev advokat Željko Đukanović kazao je da njegov branjenik prilikom saslušanja kod tužioca nije iskoristio zakonsku mogućnost da se brani ćutanjem, već je odgovorio na svako pitanje detaljno.
- On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem ustvrdio da ne postoji nijedan dokaz da je on koristio kriptovanu komunikaciju preko Skaj aplikacije i ukazao da se samo njegovo ime pojavljuje kroz komunikaciju ostalih – istakao je Đukanović.
Knežević je ispričao da u dvadeset trogodišnjoj karijeri u policiji nikada nije dovođen u pitanje njegov profesional-
majka
dobili po 40 godina robije za ubistvo policajca
PODGORICA – Albanski državljani, braća Luan i Lulzim Hasanaj, kao i njihova majka Nure, juče su u podgoričkom Višem sudu osuđeni na ukupno 120 godina zatvora zbog ubistva policajca Milutina Lekovića 15. decembra 2019. godine u Igalu.
Sve troje su dobili po 40 godina robije za teško ubistvo Lekovića, dok su po pet godina zatvora dobili za napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Luan Hasanaj, koji je direktni izvršilac ubistva, osuđen i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija na tri godine zatvora.
Hasanaji su oslobođeni od optužbe da su ilegalno prešli granični prelaz i tako ušli u Crnu Goru.
Presudu je izrekla sutkinja Milena Matović
Prema navodima presude tokom sudskog postupka dokazano da su Hasanaji počinili krivična djela za koja su optuženi.
dokazi
- Nijednim dokazom nije oboren iskaz svjedoka oštećenog Aleksandra Kilibarde koji je kritičnog dana patrolirao sa pokojnim Lekovićem – kazala je sutkinja Matović.
Ona je navela da je sud na osnovu svih provedenih do-
kaza i iskaza svjedoka utvrdio da su odbrabne optuženih kojom su negirali krivicu smišljene na izbjegavanje krivično-pravne odgovornosti.
- Optuženi su sa umišljajem izvršili navedena djela za koja su optuženi i bili su svjesni da su ta djela zabranjena zakonom. Sud nije utvrdio nijednu olakšavajuću okolnost na strani optuženih dok je kao otežavajuće cijenio činjenicu da Interpol potražuje Hasanaje zbog izvršenja najtežih krivičnih djela u matičnoj državi Albaniji, te da u dosadašnjem toku postupka nijesu izrazili kajanje zbog učinjenog – kazala je sutkinja Matović. Protivzakonita aktivnost Hasanaja u konkretnom slučaju, prema ocjeni suda, ogleda se i u njihovom višesatnom protivzakonitom djelovanju a vezano za kritičan događaj koji se dogodio u Herceg Novom u kojem je ubijen policajac.
-Oni su prijetili i drugim službenicima policije koji su bili uključeni u akciju traganja za njima a nakon što je izvršeno ubistvo policajca Lekovića – navodi se u kratkom obrazloženju presude.
Sa druge strane, optuženi su prilikom davanja završnih riječi tvrdili da nemaju veze sa ubistvom Lekovića te da se njihovim krivičnim progonom pokušava prikriti odgovornost policajca ko-
ji je tog dana ,,slučajno upucao kolegu“. optužnica
Prema navodima optužnice, Luan Hasanaj je 15. decembra 2019. godine hicem iz pištolja ,,CZ“ ubio policajca na dužnosti Milutina Lekovića dok se nalazio u policijskom vozilu ,,dačija daster“ u Igalu. Potom je, kako se navodi u optužnici, pištolj uperio u policajca Aleksandra Kilibardu, u namjeri da ga liši života. Leković i Kilibarda su tog dana priveli Luana, Ljuljzima i Nure Hasanaj jer kod sebe nijesu imali lična dokumenta. Okrivljeni su odmah nakon ubistva Lekovića i udara vozila u betonsku ogradu pored puta, izašli iz automobila i iz gepeka uzeli kesu, nakon čega su se dali u bjekstvo. Nakon kraće portage, bjegunci su uočeni u naselju Sutorina, a Luan Hasanaj se tada mašio pištolja koji je uperio prema policajcima koji su ih uočili i uz prijetnje pokušao da sa bratom i majkom uđe u policijski kombi ,,reno trafik“ kojim su planirali dalji bijeg.
Oni su uspjeli da uđu u kombi i nastavili da prijete policiji. Ovog puta, osim pištoljem, Luan je zaprijetio i aktiviranjem bombe, nakon čega ga je jedan od policajaca pogodio u ruku u kojoj je držao pištolj i tako ga onesposobio.
B. R
Sutkinja za istrage Višeg suda saslušala pomoćnika direktora Uprave policije, osumnjičenog da je dio kriminalne organizacije
Kneževiću pritvor do 30 dana
ni ni lični integritet i negirao optužbe.
On je uhapšen u nastavku akcije koju Specijalno policijsko odjeljenje preduzima sa Specijalnim državnim tužilaštvom, a na osnovu višemjesečnog planiranog i koordinisanog djelovanja Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL-a.
Portparol SDT-a, specijalni tužilac Vukas Radonjić, nakon hapšenja Kneževića je kazao da mu se na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela. Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, Knežević je, kako se sumnja, odavao informacije o bezbjednosno interesantnim osobama, koje su bile pod mjerama tajnog nadzora. O aktivnostima policije je
obavještavao dugogodišnjeg prijatelja Ljuba Milovića, koji je službene informacije, navodno, prosljeđivao Radoju Zviceru , vođi kavačkog klana.
Istraga Specijalnog tužilaštva inicirana je transkriptima Skaj komunikacija, a na osnovu tih i drugih dokaza
protekle sedmice uhapšeni su i policajac potražne službe Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Goran Stojanović, njegov kolega, suspendovani inspektor u Sektoru za borbu protiv droge Milan Popović, te bivši policijski specijalac Vladimir Bajčeta i Podgoričanin Tihomir
Adžić. Službenici SPO uhapsili su i Kotoranina Miletu Ojdanića. Njima je određen pritvor zbog uticaja na svjedoke i saučesnike koji su u bjekstvu, ali i zbog „naročito teškog načina izvršenja krivičnog djela“.
Izdati su nalozi i za hapšenje službenika Sektora za borbu protiv kriminala Ivana Stamatovića i bivšeg službenika Sektora za obezbjeđenje ličnosti Nebojše Bugarina, koji su u bjekstvu.
Na spisku osumnjičenih za saradnju sa kriminalnom organizacijom Zvicera su Ljubo Milović, za kojim se traga od prošlog ljeta, kao i policajci Ivan Nikolić, Marko Novaković, Miloš Mišurović, Dražen Milović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković i Filip Zindović Prošlonedjeljna hapšenja rezultat su proširene istrage inicirane od glavnog specijal-
Knežević je pred tužiocem Jovanom Vukotićem ustvrdio da ne postoji nijedan dokaz da je on koristio kriptovanu komunikaciju preko Skaj aplikacije i ukazao da se samo njegovo ime pojavljuje kroz komunikaciju ostalih –istakao je Đukanović
nog tužioca Vladimira Novovića, a na osnovu podataka koje je EUROPOL dostavio još u junu 2021. godine. Ti podaci su, kako saznaje Pobjeda, kasnije dopunjavani i dodatno analizirani sa ljudima iz Europola. B. R.
11 Subota, 25. mart 2023. Hronika
m. babović
Sa privođenja
potvrdili
PLUŽINE : Programom razvoja planirane aktivnosti vrijedne više od osam miliona eura
Kružna cesta i sportska hala koštaće 5,7 miliona
PLUŽINE – Izgradnja kružne saobraćajnice (faza II) u Plužinama biće nastavljena ove godine. Planirani radovi vrijedni su 5.000.000 eura, a finansiraće ih Elektroprivreda Crne Gore po osnovu ugovora te kompanije sa Opštinom koji je zaključen 2010. godine. Ukupna obaveza EPCG je 11 miliona eura nastala po osnovu izgradnje HE Piva. Prva faza je okončana 2021. godine
Taj projekat je lokalna uprava planirala programom uređenja prostora za ovu godinu za čiju realizaciju je potrebno nešto više od osam miliona eura.
Na spisku projekata je rekonstrukcija Ulice Baja Pivljanina od hangara do uključenja na fazu i I faze kružne saobraćajnice (300.000 eura).
Za izgradnju sportske hale namijenjeno je 700.000 eura. Opština je u decembru raspisala konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja zatvorene dvorane sa multifunkcionalnim terenom, kapaciteta 250 gledalaca.
Za asfaltiranje puta u selu Stabna (kilometar) je predviđeno 500.000 eura, u Miloševićima (2,2 kilometra) 168.000 eura. Po 200.000 namijenjeno je za vodovode u selima Goransko, Borkovići i Dubljevići.
Za eksproprijaciju zemljišta za izgradnju ulice u
Izgradnju kružne saobraćajnice (druga faza) finansira EPCG na osnovu ugovora sa Opštinom iz 2010. godine. U decembru je raspisan konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja zatvorene dvorane sa multifunkcionalnim terenom, kapaciteta 250 gledalaca
T IVAT: Predavanje dr Angele Ćorić
Madžarskom kraju i parkinga kod Hrama namijenjeno je 200.000 eura. Proboj i nasipanje puta Unač – Barni Do koštaće 100.000 eura, a ostalih lokalnih nekategorisanih puteva 150.000 eura, dok će za popravku rupa i oštećenja na putevima grad izdvojiti 40.000 eura. Po 100.000 eura namijenjeno je za uređenje prostora
B ERANE: Opština pripremila prijedlog
oko gradske plaže i izgradnju sabornog hrama. Opremanje Spomen-doma u Crkvičkom Polju koštaće 24.000 eura, opremanje teretane i Kule Lazara Sočice i gradske kapele po 30.000 eura, dok je za uređenje groblja predviđeno 50.000 eura. U program uređenja prostora za ovu godinu planirano je i asfaltiranje 4,6 kilometara
puteva u selima Goransko, Brijeg, Barni Do i Crkvičko Polje – Žestoko – Žeično, dionica Predgvožđe. U dokumentu koji će se naći na dnevnom redu sljedeće sjednice gradskog parlamenta navedeno je da će planirane aktivnosti sprovesti Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti Plužine i EPCG. D. Š.
Odbornicima naknade veće 50 eura
BERANE – Opština je pripremila prijedlog izmjena odluke o naknadama za rad odbornika kojom se iznos tog primanja povećava sa 100 na 150 eura.
U obrazloženju odluke o kojoj će se Skupština izjasniti
4. aprila navodi se da iznos naknade godinama nije mijenjan.
– Odluka o naknadama za rad
odbornika u Skupštini opštine Berane donesena 2007. godine, novčani iznos nije uvećavan od 2008. godine, a skoro sve opštine su povećale iznos – piše u dokumentu.
U prijedlogu odluke navodi se da je za realizaciju potrebna dodatna finansijska sredstva u iznosu od 21.000 eura na godišnjem nivou.
TIVAT – Crnogorsko društvo za borbu protiv raka u saradnji sa Organizacijom žena Tivta organizovalo je u njihovim prostorijama u Tivtu predavanje. Na temu „Zdravlje žene“ govorila je dr Angela Ćorić, ginekološkinja akušerka i supspecijalistkinja endokrinologije iz KCCG u Podgorici.
Glavna tema na predavanju, saopšteno je iz CDPR-a, bila je karcinom grlića materice, za čiji uzročnik sada znamo da je humani papiloma virus (HPV). – HPV čini grupa od preko 200 sličnih virusa, a mnogi od njih se mogu prenijeti sa jedne osobe na drugu putem polnog kontakta, pa se tako najčešće prenosi bliskim kontaktom između par-
tnera tokom polnog odnosa. Može biti prenesena bilo kojim načinom polnog kontakta ili bliskog kontakta – koža na kožu, bez obzira na pol, polni identitet ili polnu orijentaciju. Svi ostali načini prenošenja HPV infekcije su mogući, ali nijesu uobičajeni – kazala je dr Ćorić.
Ona je naglasila da jedini vid primarne prevencije, koji je i u Crnoj Gori na raspolaganju, a koji u svijetu postoji već oko 20 godina, jeste vakcina protiv nekih tipova HPV-a. Vakcina se savjetuje djevojčicama, a po preporukama i dječacima, od devete do 14. godine. Doktorka je podsjetila na statistiku – Crna Gora je na prvom mjestu u Evropi po stopi obolijevanja od karcinoma grlića materice (26/100000).
BAR: Okončani radovi vrijedni 430.000 eura
Novi izgled dva gradska bulevara
BAR – Okončano je uređenje Bulevara dinastije Petrović i Bulevara revolucije. Iz lokalne uprave saopšteno je da je ukupna površina saniranih saobraćajnica 27.000 m², a radove je izvodila firma Bemaks Podgorica.
– Vrijednost investicije realizovane iz budžeta Opštine iznosi 430.000 eura. Zahva-
ljujemo svim građankama i građanima na iskazanom strpljenju tokom trajanja radova, uvjereni da će realizovano uređenje bulevara, uz prošlogodišnju sanaciju Ulice Jovana Tomaševića, doprinijeti boljim i bezbjednijim uslovima za odvijanje saobraćaja u užem gradskom jezgru – poručili su iz lokalne uprave. C. G.
Ski centar Kolašin 1600 ugostio učenike seoskih škola Mali
KOLAŠIN – ,,Svaki osnovac na skijalištu“ – naziv je akcije koju organizuju Opština, Ski centar Kolašin 1600 i škole sa opštinskog područja.
Juče su gosti Bjelasice i skijališta 1600 bili učenici iz Donje i Gornje Morače – iz OŠ ,,Mojsije Stevanović“ i OŠ ,,Vojin Čepić“. Malim Moračanima je bila na raspolaganju kompletna infra-
struktura Ski centra Kolašin 1600 ali su njihov izbor ovoga sunčanog dana na Bjelasici, ipak, najviše bile - sanke... Bojan Medenica, direktor Ski centra Kolašin 1600, kaže da na ovaj način pokušavaju da približe sve ono što nude skijališta i Bjelasica kolašinskim osnovcima.
– Potpuno besplatno djeca imaju na raspolaganju svu infrastrukturu skijališta. Sve je posvećeno njima i njiho -
vim nastavnicima. Danas su naši gosti bili učenici iz Donje i Gornje Morače a u petak će biti učenici iz Međuriječja, Bara Kraljskih kao i dio učenika gradske OŠ ,,Risto Manojlović“. Cilj nam je da što više djece tokom sezone bude na skijalištu. Na taj način promovišemo zimske sportove ali i zdrave stilove života. Sa druge strane stvaramo što jaču vezu sa Bjelasicom – kazao je Medenica. D. DRAŠKOVIĆ
12 Subota, 25. mart 2023. Crnom Gorom
C. G.
ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA: Osnovci iz seoskih škola na Bjelasici
Moračani „izabrali“ sanke
iz
NA VRIJEME BRINUTI O ZDRAVLJU: Sa predavanja u Tivtu
O zdravlju žene
prve ruke
GRADIĆE VODOVODE U TIR SELA: Plužine
d. malidžan
D. Š.
Bi J elo Pol J e: Skupština vanredno zasijedala na zahtjev uzgajivača voća i hladnjačara
BIJELO POLJE – Na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Skupštine opštine jednoglasno je usvojen zaključak kojim se Vladi predlažu mjere u cilju rješavanja problema poljoprivrednika sa područja bjelopoljske opštine.
Sjednica je zakazana na zahtjev malinara. Oni negoduju zato što se u hladnjačama nalazi 350 tona maline prošlogodišnjeg roda. Sporan je otkup, umjesto očekivane cijene od 4,3 eura po kilogramu, koliko je iznosila na početku sezone, pala je na 2,30 eura što njima nije prihvatljivo.
ZAPOSTAVLJENI
Šef lokalnog parlamenta Ernad Suljević kaže da Skupština daje punu podršku proizvođačima malina, vlasnicima hladnjača i stočarima, te se predlaže Vladi da primijeni interventne mjere u skladu sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju.
– Radi podrške ovim granama, zbog makroekonomskih poremećaja na regionalnom i evropskom tržištu. Zbog značaja koje ove grane imaju na ekonomski razvoj sjevera, predlažemo Vladi da hitno donese set finansijskih mjera kojima bi se omogućila finansijska održivost poljoprivrednih proizvođača i hladnjačara, kao jedne kompaktne cjeline, u cilju prevazilaženja ovog trenutnog kriznog momenta
– prenio je zaključke Suljević. Predsjednik Udruženja malinara Andrija Delić, inače odbornik u SO, objasnio je tešku situaciju u kojoj se nalaze. – Za dva mjeseca počinje nova berba, a hladnjače pune prošlogodišnjih malina. Malinarstvo zapošljava na ovom području, na sjeveru, oko dvije i po hiljade ljudi kad je berba, a devizni priliv je dva i po miliona eura. Malinari imaju ambiciju da sve preraste u još veću proizvodnju, ali kako sad stvari stoje zbog nepoštovanja od strane Ministarstva poljoprivrede mnogi se spremaju da od svega dignu ruke, te je sto-
Predložili Vladi da interventnim mjerama pomogne malinarima
Zbog značaja koji proizvođači malina, vlasnici hladnjača i stočari imaju na ekonomski razvoj sjevera, predlažemo Vladi da hitno donese set mjera kojima bi se omogućila finansijska održivost poljoprivrednih proizvođača i hladnjačara, kao kompaktne cjeline, u cilju prevazilaženja kriznog momenta – poručili su odbornici
Fešta kamelija
KOTOR – Nevladino udruženje Kamelija, u saradnji sa MZ Stoliv, organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Feštu kamelija.
ga ovo socijalni problem. Tražimo ozbiljniju strategiju razvoja poljoprivrede, jer većem broju porodica je malinarstvo jedini izvor egzistencije. Mora Opština da formira kompetentan tim za malinarstvo, kako bi se rješavali nagomilani problemi – kazao je Delić.
On je podsjetio da malinarstvo na sjeveru upošljava oko 2.500 ljudi, te da u Bijelom Polju ima oko 500 uzgajivača. U ime vlasnika hladnjače Irma Kujović iznijela je da su im hladnjače pune.
– Ubrzo će početi otkup ovo-
godišnjeg roda. Lani je otkupna cijena bila 4,3 eura, ali zbog poremećaja na evropskom tržištu, sad joj je cijena dva eura. Ukoliko se ništa ne preduzme to će biti ogroman trošak za državu. Zato treba Vlada da pomogne da opstanemo i narednih godina – kazala je Kujović. Ugledni poljoprivredni proizvođač Vučko Pešić ukazao je na problem sa mjesnim govedarstvom, navodeći da su promijenjeni nagore uslovi za stočare, zbog čega je u pitanje doveden kompletan rad.
Plužine: Prijedlog predsjednika Opštine Slobodana Delića
Predsjednik Opštine Petar Smolović kazao je da je potreban ozbiljan pristup razvoju poljoprivrede i rješavanju problema.
POmOć OP šTINE
– Poljoprivreda treba da bude krucijalna grana razvoja i zato se mora uvijek prilaziti na pravi način. Mi smo opštinskim budžetom opredijelili povećan iznos u odnosu na ranije godine, od 450.000 eura, ali kako sad stoje stvari teško da ćemo ove godine uraditi bilo koju subvenciju. Nema rije-
Ljekarima službeni stanovi na besplatno korišćenje
PLUŽINE – Doktori medicine zaposleni u Zdravstvenoj stanici i jedinici Hitne medicinske pomoći u Plužinama moći će da bez naknade koriste službene stanove tokom radnog angažmana u toj opštini.
To je predložio čelnik Plužina Slobodan Delić. Stanovi se nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi u Ulici Nova I i Lamele A i A1.
– Službeni stan doktor medicine može koristiti uko
liko to lice ili njegov bračni drug nema stan u svojini ili u susvojini na udaljeno-
sti od 30 kilometara od mjesta u kojem obavlja poslove. Ukoliko nema raspoloživih
službenih stanova, Komisija može zatražiti da se putem zakupa obezbijedi odgovarajući stan – navedeno je u dokumentu o kojem će se uskoro izjasniti Skupština opštine. Postupak za dodjelu službenog stana, predviđeno je odlukom, pokreće se zahtjevom Doma zdravlja Nikšić – Zdravstvena stanica Plužine i Zavod za hitnu medicinsku pomoć. Odluku donosi predsjednik Opštine na prijedlog komisije koju on imenuje. I. R.
či o nekom našem povećanju. Jer nema sredstava, zbog toga što nam je država programom ,,Evropa sad“ uzela oko dva i po miliona eura. Desetkovan nam je budžet, tako da mi već sad imamo probleme i sa platama, a nametnula nam je država povećanje zarada za milion eura – kazao je Smolović. Prvi čovjek Opštine naveo je da je prava adresa za rješavanje problema malinara i stočara Ministarstvo poljoprivrede, koje ima budžet na godišnjem nivou od 66 miliona eura. B.Č.
Ta NVO pozvala je uzgajivače i ljubitelje kamelija da svojim cvjetnim kreacijama učestvuju na izložbi aranžmana od cvijeta kamelije koja će biti postavljena u subotu, 25. marta u 19 sati u Domu kulture „Niko Bilafer“ u Stolivu. Stručni žiri izabraće najljepši aranžman i najvišu kameliju. Pobjednici će dobiti prigodne nagrade i priznanja. – Centralni događaj Fešte kamelija, uz scenski igrokaz na mulu, izlet planinarskim stazama na Vrmcu i u Gornjem Stolivu, biće održan u nedjelju 26. marta. Završetak manifestacije planiran je u nedjelju, 14. maja, kada će biti priređen „Camellia Trophy 2023“, sa ciljem promocije i očuvanja drvenih barki – najavili su organizatori. Fešta kamelija održava se 22. put. S razlogom se Fešta kamelija održava baš u Stolivu –u tom mjestu su najljepši đardini (ima ih nekoliko desetina) tog cvijeta i najstarija stabla. Ima više legendi o tome kako je kamelija dospjela u Kotor. Bokelji čvrsto vjeruju u onu o starom kapetanu koji je 1870. godine sa putovanja Dalekim istokom svojoj ženi donio taj cvijet kako bi joj pokazao da daljina nije uticala na njegovu ljubav prema njoj. C. G.
Budva: Opština i TO pojednostavili proceduru
Prijava privatnog smještaja u pet koraka
BUDVA – Sekretarijat za privredu, u saradnji sa Turističkom organizacijom, omogućio je izdavaocima privatnog smještaja da prijave goste po pojednostavljenoj proceduri.
Kako su kazali iz lokalne samouprave, izdavaoci privatnog smještaja su dužni da uz prijavu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u domaćinstvu i zahtjev za kategorizaciju prilože propisanu dokumentaciju sa dokazom o uplaćenim taksama u ukupnom iznosu od 11 eura. Prijava za obavljanje ugosti-
teljskih djelatnosti u domaćinstvu i zahtjev za kategorizaciju se prilaže u Opštini.
– Zaposleni službenici pored izdavanja obrazaca i prijava će biti i na raspolaganju izdavaocima ukoliko je potrebna pomoć pri popunjavanju formulara.
Olakšavajuće okolnosti su i da se obrasci i prijave za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti u domaćinstvu i zahtjevi za kategorizaciju ugostiteljskih objekata mogu preuzeti i na info-turističkim biroima Turističke organizacije Opštine Budva – kazali su iz lokalne uprave. I. R.
13 Subota, 25. mart 2023. Crnom Gorom
-
ZadRžaTi lJeKaRSKi KadaR: Zdravstvena stanica PR CENTAR
KoToR
ZaKlJuČaK doniJeT JednoGlaSno: Sa sjednice SO
Predstave „Bladi Mun“, „Pokojnik“ i „Šćeri moja“ na festivalima u Srbiji
CNP gostuje u
Jagodini i Beogradu
U Umjetničkom paviljonu sinoć otvorena Tradicionalna izložba radova
Odabir novog
Umjetničkog
savjeta i Upravnog odbora Udruženja su odloženi dok se ne riješe trenutni izazovi i prepreke i stvori mogućnost da se na legitiman način odaberu najbolji kandidati za vršenje datih funkcija – kazao je Radević
Period tranzicije odluku o nagradama
PODGORICA – Predstave
Crnogorskog narodnog pozorišta, „Bladi Mun“, „Pokojnik“ i „Šćeri moja“ biće izvedene u sklopu dva pozorišna festivala u Srbiji – „Dani komedije“ u Jagodini i „Naši dani“ u Beogradu.
Predstava „Bladi Mun“, u režiji Ane Đorđević, publici u Jagodini predstaviće se sjutra veče, u okviru 49. izdanja takmičarskog festivala „Dani komedije“, koji je počeo 20. i trajaće do 27. marta. Pored CNP-a, na festivalu učestvuju i: Pozorište ,,Boško Buha“, Atelje 212, Narodno pozorište Sombor u koprodukciji sa Srpskim narodnim pozorištem Novi Sad, Narodno pozorište u Beo -
gradu u koprodukciji sa Beo
Art-om i Centrom za kulturu Tivat, Narodno pozorište Niš i Regionalno pozorište Novi Pazar. Ista predstava biće izvedena u sklopu festivala „Naši dani“ 31. marta. A, na otvaranju ovog mini festivala, čiji je domačin Beogradsko dramsko pozorište, će u srijedu, 29. marta u 19.30 sati na sceni „Olivera i Rade Marković“ biti izvedena predstava „Pokojnik“ po djelu Branislava Nušića, u režiji Egona Savina Dan nakon toga, u četvrtak, 30. marta u istom scenskom prostoru i terminu na repertoaru BDP-a je višestruko nagrađivana predstava „Šćeri moja“ Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić S. V.
Repertoar Gradskog pozorišta za dječiju scenu
PODGORICA – Tradicionalna izložba radova članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore otvorena je sinoć u Umjetničkom paviljonu. Iako je ranije najavljeno, odluka o tri ravnopravne nagrade „Milunović, Stijović i Lubarda“ i priznanju za najbolju izložbu u protekloj godini, privremeno je odložena.
Tačnije, na dan otvaranja izložbe održana je Skupština ULUCG na kojoj je formirana radna grupa koja će unaprijediti i osavremeniti Statut i status Udruženja, a shodno tome odabir novog Umjetničkog savjeta i Upravnog odbora Udruženja je odložen.
IZAZOVI
V. d. predsjednika ULUCG Aleksandar Radević kazao je da pred Udruženjem stoji
Detalj sa otvaranja izložbe sinoć u Podgorici period tranzicije koji će rezultirati novim idejama, poboljšanjima kvaliteta rada i djelovanja Udruženja koji će biti na korist svih članova, a publici na zadovoljstvo i užitak. - Današnjim zasijedanjem Skupštine organizovana je
radna grupa koja će unaprijediti i osavremeniti Statut, ali i status našeg Udruženja koje slovi kao najveće i najznačajnije strukovno Udruženje. Uzimajući to u obzir, odabir novog Umjetničkog savjeta i Upravnog odbora Udruženja
su odloženi dok se ne riješe trenutni izazovi i prepreke i stvori mogućnost da se na legitiman način odaberu najbolji kandidati za vršenje datih funkcija. U trenutnoj situaciji javlja se potreba za privremenim odlaganjem na-
Koncert belgijskih umjetnika Mari-Lor Kunjarc i Flavijena Kazača održan u KIC-u
U slavu francuskog jezika i ljubavi
PODGORICA – Predstave sa Dramske scene za djecu Gradskog pozorišta ,,20.000 milja pod morem“ i „Ljepotica i zvijer“ biće izvedene tokom vikenda u KIC-u „Budo Tomović“. Predstavu ,,20.000 milja pod morem“ je po tekstu Jasmine Fulurije režirao Marko Čeh, a publika može da je pogleda danas, u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a. U predstavi igraju: Željko Radunović, Božidar Zuber, Una Lučić i Dijana Dragojević.
Predstava ,,Ljepotica i zvijer“ u režiji Teatra mladih po tekstu Igora Bojovića, biće izvedena sjutra, u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. U predstavi igraju: Marija Labudović, Vule Marković i Branko Ilić Karte su dostupne putem mobilne aplikacije Gradskog pozorišta, kao i na biletarnici KIC-a. Radno vrijeme biletarnice: radnim danima od 9 do 20 sati i vikendom dva sata prije izvođenja. Kontakt telefon: 020/664-237. S. V.
PODGORICA – Koncert francuskih arija i pjesama u izvođenju renomiranih belgijskih umjetnika mecosoprana Mari-Lor Kunjarc i pijaniste Flavijena Kazača održan je sinoć u KIC-u „Budo Tomović“, u okviru manifestacije „Frankofonija u Crnoj Gori“.
bav kao osnovna tema je zajednička svim ovom djelima. Naša želja je bila da zajedno sa publikom proputujemo kroz različite stilove francuske muzike – rekla je ona.
Publika, prema riječima Kazača, najviše reaguje na savremeniju muziku, koja je i najpoznatija ovdje.
fična. Ukoliko je jedna osoba iz publike prepoznala njegovu vrijednost i ljepotu, te kasnije kupi CD, mi smo uspjeli – kazao je on.
U izboru repertoara, prema riječima Kunjarc, presudno je bilo to da su u pitanju kompozicije koje oboje vole.
vodila samo popularnost koje kompozicije imaju kod publike – kazala je ona. Sve što je napisano u klasičnoj muzici na francuskom jeziku, na njemu se i izvodi.
PODGORICA - Predstava „Nisam prijavila“, nastala u saradnji „Dečijeg centra“ iz Zaječara i „KUD Šarski behar“ iz Prizrena i uz podršku Rekonstrukcije Ženski fond, biće izvedena večeras, u 19 sati, u Kuslevovoj kući. - Uključivanjem djevojaka iz regiona, nastavljamo da šaljemo poruku žrtvama da ni-
jesu same i da nijesu krive za ono što im se događa. Šaljemo poruku da je solidarnost najvažnija ukoliko želimo da prekinemo „kulturu ćutanja“ i da našu tišinu čuje cio Balkan. „Dečijem centru“ je za ovu inicijativu 7. marta dodijeljena nagrada Bring the Noize – za otpor i slobodarske politike u lokalnim zajednicama – navodi se u najavi. R. K.
Publika je bila u prilici da čuje djela Kloda Debisija (Trois chansons de Bilitis), Gabrijela Forea (Les roses d’Ispahan; Clair de lune), Hektora Berlioza (Le spectre de la rose), Žorža Bizea (Carmen „Habanera“), Edit Pjaf (La vie en rose) i drugih. Budući da se u sklopu „Dana Frankofonije“ slavi francuski jezik, kako je na konferenciji za medije uoči koncerta kazala Mari-Lor Kunjarc, njihov izbor je bio da sav program bude posvećen francuskoj muzici.
- Samo dvije kompozicije nijesu francuskih kompozitora. Prvi dio koncerta je posvećen muzici koja je napisana početkom 20. vijeka, drugi dio operskim arijama, a treći više savremenoj modernoj muzici, među kojima je Edit Pjaf. Lju-
- Namjenski nijesmo željeli da samo ona bude dio repertoara, jer smo htjeli da publika i čuje kompozicije nastale početkom 20. vijeka, poput Debisija, koja je senzualna i speci-
- U pitanju je različita muzika koja nas oboje angažuje da damo sve od sebe, proživljavamo svaki muzički komad veoma jako i na svoj način. Prednost ovakvih formi je što mi biramo ono što volimo, a nije nas
- Ja radim i mjuzikle u Parizu, a djela koja su izvedena i nastala u Engleskoj, kada se izvode u Francuskoj, prevodimo i izvodimo na francuskom. Mimo granica Evrope, kada se mjuzikli izvode, oni imaju titl na maternjem jeziku te zemlje. Nas dvoje se trudimo da promovišemo francuski jezik, tražimo stare partiture i pokušavamo da ih približimo savremenoj publici – objasnila je Kunjarc. Direktor Francuskog instituta Johan Uhres podsjetio je na važnost manifestacije „Dani Frankofonije“.
- Već 15 dana imamo različite događaje koji su posvećeni Frankofoniji. Svaki od njih se tiču građana Crne Gore. Poštovanje identitetske, kulturne i jezičke različitosti je bitno za crnogorski narod. Promisanje francuskog jezika je borba protiv jednojezičnosti u svijetu, uniformisanja i slavljenje različitosti – rekao je on. S. V.
14 Subota, 25. mart 2023. Kultura
D. Miljanić
Scena iz predstave „Pokojnik“
Dvije predstave u KIC-u „Budo Tomović“
D M ijatović
„Nisam prijavila“ u Kuslevovoj kući
Maja Popović, Mari-Lor Kunjarc i Flavijen Kazač juče u Francuskom institutu
radova članova ULUCG
odložio nagradama
grada „Milunović, Stijović, Lubarda“ – istakao je Radević. On je podjestio da se ove godine na izložbi radovima predstavilo oko 100 članova Udruženja raznih životnih doba, iskustava, ideja zbog čega ovaj salon važi za jedan od najvećih ovoga tipa u regionu, ali i najznačajnijih u Crnoj Gori.
- Uprkos nemalim problemima sa kojima se ULUCG suočava u prethodnih nekoliko godina, uspjeli smo da ostanemo dosljedni neprekidnoj tradiciji ovog salona, a možemo slobodno reći i da, zahvaljujući kvalitetnom likovnom odgovoru članova ULUCG, ali i entuzijazmu za pomoć u organizaciji, iz godine u godinu kvalitet i interesovanje za ovaj događaj se neometano kreće uzlaznom putanjom – istakao je Radević.
RAZNOVRSNOST
Slikar Goran Ćetković izrazio je zadovoljstvo što izlaže na izložbi Udruženja.
- Ovogodišnja postavka je svakako kvalitet više u odnosu na prethodne. Posebno raduje što vidimo znatno veći broj radova. Što se tiče kvaliteta i kvantiteta, ova izložba
je korak dalje. Predstavio sam se slikom ,,Feniks“ koja je dio ciklusa ,,Slijepi putnici“. Neka i taj ,,Feniks“, na simboličan način, predstavi i sadašnji situaciju vezano za Udruženje, ali i za kompletnu umjetnost u Crnoj Gori. Kao član Udruženja zatečen sam što su nagrade odložene, ali to je očekivano pošto je ULUCG trenutno u takvoj poziciji kakvoj jeste. Ovo je tranzicioni period kada treba da se dese neke dobre stvari vezano za Udruženje – istakao je Ćetković. Slikar Naod Zorić kazao je da je karakter postavke, što je i za očekivati, raznovrstan. - U postavci je oko 100 radova članova Udruženja. Samim tim vidite jednu raznovrsnost u izrazu, razmišljanju i likovnosti. To je i za očekivati kada imate izložbu ovog tipa. Udruženje sada bira novo rukovodstvo i zbog toga su odložene nagrade. Na sjednici su danas dogovorene važne tačke. Najvažnije je da poželimo da se nađe način za finansiranje Udruženja kod Ministarstva kulture i medija, što u posljednjih deset godina nije bio slučaj – istakao je Zorić. A. Đ
Na Festivalu kulture Zabjelo još dva benda
PODGORICA – Štrajk upozorenja kulturnih radnika, nezadovoljnih raspodjelom koeficijenata u Granskom kolektivnom ugovoru prema kome je od predviđenih 25 povećanje smanjeno na nepunih 3.5 procenata, biće organizovan danas od 10 do 11 sati u Bokeškoj ulici. Ova odluka umjetničkog esnafa uslijedila je nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima Ministarstva kulture i medija.
Štrajk upozorenja organizovaće Gradsko pozorište iz Podgorice, a pored umjetnika iz te teatarske kuće, podržaće ga i umjetnici iz redova Udruženja glumaca Crne Gore, Crnogorskog narodnog pozorišta, Nikšićkog pozorišta, Kraljevskog pozorišta Zetski dom, Sindikata KIC-a Budo Tomović, Crnogorskog simfonijskog orkestra, Sindikata Muzičkog centra Crne Gore i Sindikalna organizacija CNP-a pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore.
Rješenje ponuđeno na sastanku, kako su saopštli umjetnici, jeste da, nakon stupanja na snagu GKU, dostave Odboru za sprovođenje Granskog kolektivnog ugovora zahtjev za korigovanje koeficijenata na obećanih 20-25 odsto, kako bi bili jednaki u odnosu na sve ostale grupe koje su dobile povećanje 25-100 posto.
- Nakon čega će u najkraćem mogućem roku Ministarstvo kulture i medija sazvati sjednicu Odbora na kojoj će se odlučiti o korigovanju spornih koeficijenata. Ovo je bilo i obećanje koje nam je dato na prvom sastanku od strane predstavnika Ministarstva kulture i medija, ali koje nije moglo biti realizovano u pomenutom roku jer Ministarstvo rada odluču-
Nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva, umjetnici i dalje čekaju adekvatno rješenje za GKU
Štrajk upozorenja danas u Bokeškoj
Stižu Letu Štuke i KKN
PODGORICA – Bendovi Kanda, Kodža i Nebojša (KKN) i Letu štuke pridružiće se Zabranjenom pušenju na stadionu „Nikola Šćepović“ na Zabjelu, na ovogodišnjem Festivalu kulture Zabjelo. Festival će biti održan 9. i 10. juna, a ograničen kontigent prvih, najpovoljnijih ulaznica za Festival kulture, po poklon cijeni od 15 eura, u prodaju kreće u ponedjeljak, 27. marta.
Bend „Letu Štuke“ osnovan je u Sarajevu 1986. godine i vrlo brzo osvojio je i publiku i kritiku, koja ga je svrstala među vodeća alter-pop imena u regionu, navodi se u saopštenju organizatora. U tome je glavnu ulogu imala jezgrovita, vrlo intimna i uvijek aktuelna lirika Dina Šarana, bolna kad njom precizno secira stanje u društvu, a nježno okrutna kad se bavi ljubavnom tematikom. Kanda, Kodža i Nebojša već decenijama su hroničari izuzetno nestabilnih društveno-političkih okolnosti, dramatičnih smjena vlasti, promjena i istorije čiji se ciklusi na ovim prostorima sve češće ponavljaju. Ulaznice će biti u prodaji putem onlajn servisa i na Tabako Šop – Bar Kod kioscima do 15. aprila ili do isteka zaliha, nakon čega će ulaznice biti dostupne po redovnoj cijeni. I ove godine će organizatori festivala dio prihoda od ulaznica donirati u humanitarne svrhe, kao i domaćinima festivala, Fudbalskom klubu Zabjelo. D. E.
Umjetnici juče ispred Ministarstva kulture i medija je o datumu stupanja na snagu GKU, a sjednica Odbora se ne može sazvati prije toga – navedeno je u saopštenju. Ako do adekvatnog dogovora ne dođe, biće obustavljeno izvođenje svih kulturnih dešavanja.
- Ukoliko na sjednici Odbora ne dođe do odluke kojom će se umjetničkom sektoru uvećati koeficijenti na 20-25 odsto, najavljujemo štrajk i obustavu svih kulturnih dešavanja u državi – saopštili su umjetnici.
Oni su poručili i predstavnicima Sindikata kulture da nijesu niti će ikad tražiti umanjenje ili sprečavati uvećanje
zarade kolega iz oblasti mimo stvaralačkih.
- Ničim nijesmo zaslužili, ne samo izostanak podrške i svijesti o našem radu i važnosti za kulturu, nego dovođenje u pitanje naših osnovnih radničkih prava, a to je da nam se najvišim državnim dokumentom garantuje uvećanje zarade kao svim drugim radnicima, usljed nastale inflacije. Pozivamo vas na častan pristup, na prestanak pravljenja nepotrebnog i za cijelo društvo štetnog raskola među radnicima u kulturi različitih profilacija. Kakvu to poruku šaljemo društvu ako se pored svih postojećih podjela dijelimo i u okviru naše
plemenite djelatnosti – saopštili su umjetnici.
Iz Ministarstva kulture i medija, nakon održanog sastanka, saopštili su da su predstavili potencijalna rješenja kojima bi se postigao kompromis za rješavanje GKU, te da umjetnici sve svoje potencijalne zahtjeve mogu dostaviti Odboru za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje Granskog kolektivnog ugovora (GKU). Sastanku su u ime Ministarstva kulture i medija prisustvovali sekretarka tog resora Marija Tomović, šefica kabineta Marija Ivanišević, načelinica službe za finansije i računovodstvo Ratka Đurović i PR Hristina Bošković S. V.
Otvorena izložba „Male lekcije o ljepoti – umjetnička djela iz depoa gradskog muzeja“
Prvorazredni radovi velikana umjetnosti
PODGORICA – Nakon dužeg vremena Muzeji i galerije Podgorice realizovali su tematsku izložbu umjetničkih djela iz svoje kolekcije. Na izložbi „Male lekcije o ljepoti – umjetnička djela iz depoa gradskog muzeja“, koja je otvorena u Modernoj galeriji, mogu se pogledati djela 77 umjetnika koja datiraju od perioda nakon Drugog svjetskog rata do kraja prošlog vijeka.
Kustoskinja izložbe Selma Đečević kazala je da je umjetnost ovog perioda različita, mnogovrsna i čak protivrječna toliko da je teško obuhvatiti tako složenu građu u jednom pregledu.
- No, to je bio i izazov - odrediti gdje su labave granice srodnosti u istoriji osobnih umjetničkih htijenja - istakla je Đečević. Đečević je pojasnila da su na izložbi zastupljeni prvorazredni radovi velikana crnogorske i jugoslovenske
umjetnosti, ali i njihova „atipična“ djela koja iskaču iz njihovih poetskih matrica.
- Svojevrstan kuriozitet jeste to što su na izložbi prikazana i djela nepravedno zaboravljenih i manje poznatih umjetnika, koji su svojim osebujnim djelom i ličnošću ostvarili svojesvrstan ,,supkulturni uticaj“ – istakla je Đečević.
Direktor Muzeja i galerija Po-
dgorice Vučić Ćetković pojasnio je da se u muzejskim depoima ove ustanove čuvaju mnoge vrijedne umjetnine.
- Raduje me da smo u prilici da vam kroz izložbu ,,Male lekcije o ljepoti“ predstavimo dio tog umjetničkog blaga. Ideja vodilja ove izložbe je, tom manje vidljivom dijelu muzejskog fond, obezbijediti reprezen-
tativnu ulogu u galerijskom kontekstu – kazao je Ćetković. Postavka je koncepcijski podijeljena na tri cjeline – „Lice“, „Tijelo“ i „Priroda“. U okviru cjeline „Priroda“ prikazana su djela 30 umjetnika među kojima su radovi Petra Lubarde, Gojka Berkuljana, Smaila Karaila, Đorđa Pravilovića, Žarka Bjelice i Sava Braunovića. Cjelina „Lice“ prikazuje djela 28 umjetnika među kojima su radovi Miodraga Dada Đurića, Vaska Lipovca, Voja Stanića, Uroša Toškovića, Petra Omčikusa, Moma Vukovića, Rajka Todorovića i Branka Papovića. Među slikama koje prezentuju „Tijelo“, u pregledu koji prikazuje djela 28 autora, su i radovi Krsta Andrijaševića, Cvetka Lainovića, Srđana Vukčevića, Franja Likara, Toma Pavićevića, Radovana Pejovića –Riječkog. Kao poseban, didaktički dio izložbe, izdvaja se učionica u kojoj posjetioci mogu da pogledaju dokumentarne emisije o umjetnicima i da prelistaju stare kataloge. Tokom cijelog trajanja izložbe biće upriličeni stručni (javni) paneli i predavanja o umjetnicima i umjetničkim fenomenima. A. Đ.
15 Subota, 25. mart 2023. Kultura
Sa otvaranja izložbe u Podgorici
i. mandić
tranzicije
i. m andić
OŠ ,,Štampar Makarije“ raspisala tender vrijedan 363.000 eura
U planu proširenje škole i opremanje novih prostorija
Planirana adaptacija odnosi se na prostorije koje se nalaze prekoputa škole, a koje su 2019. godine obezbijeđene zahvaljujući efikasnoj saradnji Ministarstva prosvjete i Uprave za imovinu Crne Gore. Rekonstrukcijom tih prostorija biće dobijen novi, manji školski objekat površine oko 700 kvadratnih metara. Imaće osam učionica, toalete i ostale prateće sadržaje
Javna ustanova Osnovna škola ,,Štampar Makarije“ raspisala je javni poziv za izbor najbolje ponude za adaptaciju, odnosno, proširenje kapaciteta škole i opremanje novog prostora. Vrijednost tendera je 363.000 eura sa PDV-om. Rok za podnošenje ponuda je 15 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije na CEJN-u.
ROKOVI
Kako su predmet javne nabavke radovi na adaptaciji postojećeg objekta i opremanje za
potrebe proširenja OŠ ,,Štampar Makarije“, a planirano je da posao bude završen prije početka školske 2023/24. godine, postupak javne nabavke biće sproveden u što kraćem roku. Cilj je da se blagovremenim izborom izvođača radova i opremanjem objekta obezbijedi nesmetani početak odvijanja vaspitno-obrazovnog rada i prijatan boravak djece u novom objektu. Planirana adaptacija odnosi se na prostorije koje se nalaze prekoputa škole, a koje su 2019. godine obezbijeđene zahvaljujući efikasnoj sa-
radnji Ministarstva prosvjete i Uprave za imovinu Crne Gore. Rekonstrukcijom tih prostorija biće dobijen novi, manji školski objekat površine oko 700 kvadratnih metara. Imaće osam učionica, toalete i ostale prateće sadržaje, a zelenim površinama i parkovskim stazama biće povezan sa matičnim objektom. Škola je tada od Ministarstva odbrane dobila i prostor od oko 140 kvadrata za potrebe produženog boravka, čijim stavlja-
njem u funkciju će se dodatno osloboditi prostor unutar matičnog objekta škole.
POSKUPLJENJE
Riječ je o projektu za koji je Ambasada Narodne Republike Kine donirala 50.000 eura, ali koji tada nije realizovan jer tenderska procedura nije sprovedena do kraja. Prema tadašnjoj projekciji (2019. godine) realizacija ovog projekta trebalo je da košta oko 200.000 eura, ali je, kako je za
Obilježili Svjetski dan poezije
Čitanjem i recitovanjem briljantnih misli i stihova Bukovskog, Petrarke, Puškina, Getea, Lorke, Crnjanskog, Vita Nikolića i drugih poznatih svjetskih, regionalnih i crnogorskih pjesnika u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ obilježen je Svjetski dan poezije.
Već četiri dana, od 21. marta, u holu na prvom spratu Gimnazije postavljen je raskošan pano na kome su kreativne učenice i učenici trećih i četvrtih razreda sa profesoricom maternjeg jezika i književnosti Majom Sekulović u vidu kolaža, crteža i rukopisa na zanimljiv način prikazali djelove iz života poznatih pjesnika, motive iz njihovih djela… Ljubavne, filozofske, rodoljubive misli i motivi iz života svevremenih svjetskih umova privukle su pažnju velikog broja učenika, ali i profesora. Da je smisao poezije govoriti je, a ne čitati u sebi, dokazali su gimnazijalci koji su stihove recitovali u holu na prvom spratu, a za to kao nagradu u čast obilježavanju Svjetskog dana poezije dobili bukmarkere (graničnike za knjige).
Tender otvoren do 7. aprila
Profesorica Sekulović kaže da su se ove godine odlučili za ovakav vid izložbe i izdvojili poznate svjetske pjesnike iz različitih epoha.
KREATIVNOST - Kroz kolaže smo prikazali djelove iz života pjesnika, karakteristične motive iz njihovih djela i na taj način ih približili učenicima. Drago nam je kad vidimo da veliki broj njih prilazi i sa velikom pažnjom posmatraju, čitaju stihove, upoznaju se sa stvaralaštvom poznatih autora. Ovo je samo
još jedan od načina da im približimo poeziju i da ih dodatno zainteresujemo za neke od najpoznatijih svjetskih, kao i naših autora – kazala je Sekulović. Iskazujući zadovoljstvo i zahvalnost grupi kreativnih učenika i učenica trećih i četvrtih razreda koja je radila na ovome, ističe da su specijalno za ovu priliku izradili 200 bukmarkera (graničnika za knjigu), koje su podijelili juče učenicima koji su u holu škole recitovali poeziju.
Maturantkinje Dunja Đuranović (odjeljenje IV-I) i Kse-
nija Despot (IV-L) bile su dio tima koji je izradio 200 bukmarkera, kojima su na originalan način željeli da podstaknu đake da čitaju i recituju stihove poznatih književnika. Uradili su i atraktivne panoe posvećene pjesnicima iz različitih epoha, kako bi dodatno privukli pažnju učenika, ali i profesora.
STIMULACIJA
- Prezadovoljna sam, uživala sam u ovome, kao i sve članice naše sekcije. Kad vidim učenike da prilaze i čitaju poeziju, znam da su naši rad i trud imali smisla, jer smo uspjeli da ih dodatno zainteresujemo da čitaju poezju – kazala je Despot. Povodom Svjetskog dana poezije, u Gimnaziji su prošle godine napravili izložbu ,,Poeziji u čast“, gdje su pisma sa pjesmama poznatih autora dijelili učenicima. Zanimljivom interaktivnom izložbom i recitovanjem stihova obilježen je i naš nacionalni praznik kulture, Njegošev dan, kada su učenici koji su recitovali stihove iz njegovih djela nagrađeni cegerima ili majicama sa likom ovoga našeg gorostasa.
I. MITROVIĆ
Pobjedu ranije kazao direktor škole Novica Gačević, u međuvremenu došlo do drastičnog skoka cijena građevinskog materijala i opremanja, pa će realizacija tog posla sada koštati oko 360.000. Škola u Bloku pet izgrađena 1994. godine projektovana je za 850 đaka, a sada u njoj nastavu pohađa čak 1.765 osnovaca. U 29 kabineta, u pet smjena raspoređeno je 67 odjeljenja. U dodatnih osam učionica biće smješte-
Predmjer i predračun građevinsko-zanatskih radova na adaptaciji postojećeg objekta za potrebe proširenja škole u Bloku pet, kao i za opremanje enterijera tog objekta uradila je kompanija ,,Arhitektonika“ iz Nikšića. Procijenjeno je da nabavka opreme za opremanje enterijera košta 50.000 eura, a radovi na adaptaciji samog objekta 300.000 bez PDV-a. Rok izvođenja radova ne može biti kraći od 60 radnih dana, niti duži od 75, a počinje da teče od dana uvođenja izvođača u posao. Tender je otvoren do 7. aprila.
ni učenici najnižih razreda, što će rasteretiti školu i smanjiti broj smjena. Nj. Ž.
Preduzeće Putevi počelo radove na saobraćajnici u blizini Kliničkog centra
Saniraće 300 metara Moskovske ulice
Gradsko preduzeće Putevi juče je započelo sanaciju dijela Moskovske ulice u dužini od oko 300 metara – potez od Ljubljanske ulice (kod Kliničkog centra Crne Gore) do Bulevara revolucije.
Radovi će obuhvatiti rezanje, raskopavanje, mašinsko struganje, ugradnju šahtova atmosferske i fekalne kanalizacione mreže, izradu izravnavajućeg sloja, ugrad -
nju asflatne mase na površini od 3.900 kvadratnih metara, obilježavanje horizontalne i ugradnju vertikalne signalizacije i sanaciju trotoara, ukupne površine od oko 320 kvadrata. Vrijednost radova, koji bi trebalo da traju sedam radnih dana, iznosi oko 110.000 eura. Iz Puteva je saopšteno da će zbog izvođenja ovih radova taj dio saobraćajnice danas biti zatvoren za saobraćaj u periodu od 17 sati do ponoći. H. P.
18 Subota, 25. mart 2023. Hronika Podgorice
Budući izgled objekta u kojem će biti osam učionica
Ekipe Puteva u Moskovskoj ulici
Četvorodnevna aktivnost u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“
I. MITROVIĆ
Dunja Đuranović i Ksenija Despot sa profesoricom Majom Sekulović
Izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića nastavljena nakon pauze od 10 mjeseci
Izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu, nakon pauze od 10 mjeseci, nastavljena je radovima na formiranju kružne raskrsnice na ukrštanju tog bulevara sa bulevarom Podgorica – Tuzi
Ta raskrsnica je sastavni dio glavnog projekta Bulevara Veljka Vlahovića i njena izgradnja je prioritetna budući da se nalazi na trasi puta Podgorica – Tuzi, gdje je završeno 90 odsto radova.
RADOVI
Radovi na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića započeli su 26. oktobra 2020. godine. Investitor ovoga posla je Uprava za kapitalne projekte, a izvođač radova građevinska firma Tehnoput-MNE iz Podgorice. Zbog neredovnih uplata i problema izazvanih pandemijom korona virusa ovaj posao neće biti završen u predviđenom roku, odnosno do kraja narednog mjeseca. Izvođač radova je u maju prošle godine zatražio produžetak roka do kraja ove godine.
– Na novoj lijevoj kolovoznoj traci, posmatrano od Bulevara Pera Ćetkovića ka putu Podgorica – Tuzi, na dionici od pomenutog bulevara do ulice radnog naziva „Ulica 1“ (dužina 1.000 metara), ugrađena su dva sloja BNS-22. Saobraćaj je na ovaj kilometar preusmjeren sa stare na novu kolovoznu traku. Na ostalom dijelu Ulice Veljka Vlahovića, od
Prioritet izgradnja kružnog toka koji spaja dva bulevara
Ova raskrsnica je sastavni dio glavnog projekta Bulevara Veljka Vlahovića i njena izgradnja je prioritetna budući da se nalazi na trasi puta Podgorica – Tuzi, gdje se privodi kraju izgradnja druge dionice
Na pojedinim mjestima bulevar će imati poprečni profil kao auto-put
Dužina budućeg Bulevara Veljka Vlahovića je 1,9 kilometara. Projektom je planirana izgradnja šest traka, na pojedinim mjestima bulevar će imati identičan poprečni profil kao na auto-putu (više od 45 metara). Duž cijelog Bulevara Veljka Vlahovića obostrano će biti izgrađena biciklistička staza širine jedan metar.
,,Ulice 1“ do Tuškog puta, saobraćaj se odvija starom kolovoznom trakom. Takođe, urađeno je više od 50 odsto atmosferske kanalizacije i više od 40 odsto vodovoda i fekalne kanalizacije – odgovorili su iz Agencije za izgradnju i razvoj na pitanja Pobjede. Radovi su, kako navode, na-
stavljeni krajem februara ove godine izgradnjom kružne raskrsnice na mjestu gdje se bulevar ukršta sa putem Podgorica – Tuzi.
– Naime, ova raskrsnica je sastavni dio glavnog projekta Veljka Vlahovića i njena izgradnja je prioritetna budući da se nalazi na trasi puta Po-
dgorica – Tuzi – poručuju iz Agencije za izgradnju i razvoj.
UPLATE
Nedovoljno i neredovno plaćanje nadležnog državnog organa (Vlade Crne Gore, odnosno, Uprave za kapitalne projekte, koja je investitor) uticalo je da radovi u prote-
klih 27 mjeseci budu u prekidu 18 mjeseci – od juna 2021. do februara 2022. godine i od maja 2022. godine do kraja februara ove godine. – Predviđeni rok izvršenja ugovora bio je 30 mjeseci, računajući od dana uvođenja izvođača u posao, te je trebalo da svi radovi budu završeni do kraja aprila 2023. godine. Međutim, izvođač radova se u maju 2022. godine obratio Agenciji sa zahtjevom za produžetak roka za izvođenje radova do 30. decembra 2023. godine, navodeći kao razloge
nedovoljno i neredovno plaćanje i probleme prouzrokovane pandemijom korona virusa –navode iz Agencije za izgradnju i razvoj.
Ugovorena vrijednost radova je 4.591.205 eura, sa PDV-om. – Do kraja 2022. godine izvođaču radova je plaćeno 1,9 miliona eura, te je preostalo još 2.691.205 eura do kraja ugovora. Inače, Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirano je svega 696.900 eura za ove radove – podsjetili su iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. I. MITROVIĆ
19 Subota, 25. mart 2023. Hronika Podgorice
Saobraćaj se odvija samo jednom trakom
m. babović
Neredi na protestima francuskih sindikata protiv uvođenja penzione reforme
Povrijeđen 441 policajac i 475 demonstranata
Na protestima širom zemlje se okupilo više od milion ljudi, od čega ih je samo u Parizu, prema podacima francuskog ministarstva unutrašnjih poslova, bilo oko 120 hiljada
PARIZ – U neredima koji su izbili tokom posljednjeg protesta francuskih sindikata, koji se protive uvođenju penzione reforme koja podrazumijeva podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, povrijeđen je 441 policajac i na desetine demonstranata, javila je agencija Rojters.
Protesni skupovi širom zemlje, na kojima su se u četvrtak tokom dana okupile velike
mase ljudi, uglavnom su bili mirni. Neredi su izbili kasno uveče kada se grupa demonstranata obučena u crno sukobila sa policijom.
Demonstranti su prethodno u Parizu i drugim gradovima širom Francuske palili kontejnere, lomili stakla i razbijali autobuska stajališta.
Policija je saopštila da je 475 učesnika protesta uhapšeno, a da ih je još na desetine povrijeđeno uključujući i jed-
nu ženu koja je, usljed nereda u gradu Ruanu u Normandiji, ostala bez palca.
Policija navodi i kako su demonstranti u Bordou na jugozapadu Francuske zapalili ulaz u gradsku skupštinu. Prema izvještajima evropskih medija, na protestima se okupilo više od milion ljudi, od čega ih je samo u Parizu, prema podacima francuskog ministarstva unutrašnjih poslova, bilo oko 120 hiljada.
Okidač za posljednji talas blokada i protesta bila je prošlonedjeljna odluka vlade u Parizu da izmjene zakona o penziji progura bez glasanja u parlamentu, odnosno povlačenjem člana 49 stav 3 Ustava Francuske Republike. Dodatan bijes sindikata izazvala je izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona koji je, nakon toga, poručio da će sporni zakon početi da se primjenjuje prije kraja
TRISTA DEVEDESET ČETVRTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Rusi u prodoru na sjevernom i južnom dijelu fronta u Donbasu
Kijev pokreće novu kontraofanzivu
KIJEV/MOSKVA – Ukrajinske snage uskoro će pokrenuti novu kontraofanzivu, najavio je juče komandant ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Sirski
On je, kako prenosi Gardijan, saopštio i da pripadnicima ruske paravojne grupe „Vagner“, koji su bili na prvoj liniji fronta, ponestaje snage za dalje borbe.
- Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to činili i ranije u blizini Kijeva, Harkova i Kupjanska - naveo je Sirski.
Ukrajinske snage su, nakon pokretanja prethodne kontraofanzive prošle godine, uspjele da pod svoju kontrolu vrate grad Herson i dio istoimene oblasti na istoku zemlje što se smatra najvećom pobjedom Ukrajine u dosadašnjem toku rata.
Na najavu pokretanja nove kontraofanzive juče je reagovao zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i bivši predsjednik te zemlje Dmitrij Medvedev navodeći kako je „Moskva spremna“.
Invazija na Ukrajinu – 394. dan
je“ ukoliko Ukrajina pokuša da povrati poluostrvo Krim koje je Rusija anektirala još 2014. godine. Medvedev je, kako prenosi agencija Rojters, rekao i kako će ruske snage možda morati da napreduju do Kijeva ili Lavova u zapadnoj Ukrajini.
- Ovde se ništa ne može isključiti. Ako treba da stignete u Kijev, onda morate da idete u Kijev, ako treba da idete u Lavov, onda morate da idete u Lavov da biste uništili ovu infekciju - rekao je Medvedev.
Pod ruskom kontrolom prije 24. februara, 2022
ove godine i koji je učesnike protesta sindikata uporedio sa napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine. Opozicione partije su prethodno, nakon odluke vlade da sporni zakon usvoji povlačenjem posebne ustavne odredbe, u parlamentu pokrenule inicijativu o povjerenju vladi koja je u ponedjeljak veče to glasanje jedva preživjela. Za nepovjerenje vladi francuske premijerke Elizabet Born
glasalo je čak 278 poslanika, što je za samo devet glasova manje od neophodnih 287 za pad vlade.
Od tada u Parizu i drugim francuskim gradovima bjesne protesti radnika i građana. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se većina Francuza protivi penzionoj reformi zemlje koja, između ostalog, podrazumijeva podizanje starosne granice za odlazak u penziju za još dvije godine.
Odgovor Pjongjanga na vojne vježbe SAD i Južne Koreje
Testirali podvodni nuklearni dron
PJONGJANG – Vojska
Sjeverna Koreja je, kao odgovor na zajedniče vojne vježbe Sjedinjenih Država i Južne Koreje, testirala novi ofanzivni podvodni dron osposobljen da nosi nuklearno oružje.
Ukrajina: Lideri EU potvrdili da će Kijevu isporučiti milion artiljerijskih granata tokom iduće godine dok predsjednik Zelenski traži više dalekometnog oružja od saveznika
Slovačka Ukrajinu snadbijela sa četiri
Miga 29 iz Sovjetske ere
Rusija: Novi raketni udari mogli bi biti fokusarani na ukrajinske vojne objekte dok zalihe naoružanja dugog dometa opadaju
Izvori: Institute for the Study of War, Reuters
Situacija na frontu na 394. dan rata
- Oni se spremaju za kontraofanzivu, to svi znaju. Naš Generalštab priprema rješenja - rekao je Medvedev, a pre-
Sančez: Svijet mora da čuje stav Kine o ratu
Španski premijer Pedro Sančez saopštio je, na konferenciji za novinare u Briselu, kako svijet mora da sasluša
stav Kine o ratu u Ukrajini, navodeći da bi to moglo da pomogne da se dođe do mirnog rješenja sukoba. Sančez
gradovi pod kontrolom
Pod ruskom kontrolom Rusko napredovanje Povraćene teritorije Teške borbe
Kremina: Rusi u napredovanju djelimčno povratili kontrolu nad prilazima gradu
Bahmut: Komandir ukrajinskih kopnenih trupa najavio skori početak kontraofanzive dok borci Vagner grupe ostaju bez snage
Zaporoška nuklearka: Situacija u postrojenju ostaje rizična nakon što je u ruskom raketnom napadu ranije u martu elektrana isključena sa mreže
© GRAPHIC NEWS
nio Gardijan. On je, takođe, upozorio i da je Moskva spremna da upotrijebi „apsolutno svako oruž-
bi tokom iduće sedmice trebalo da posjeti Peking gdje će se sastati sa predsjednikom Si Đinpingom sa kojim će, kako je ranije najavio, razgovarati o kineskom mirovnom planu za Ukrajinu.
Ruske snage su u međuvremenu, kako navodi britanska agencija, krenule u prodor na sjevernom i južnom djelu fronta u istočnom ukrajinskom regionu Donbas, nastavljajući svoju ofanzivu uprkos tvrdnjama Kijeva da se napad Moskve odvija u blizini grada Bahmuta.
U ukrajinskim vojnim izvještajima opisane su teške borbe u sjevernom sektoru duž dionice fronta od Limana do Kupijanska, kao i na jugu kod Avdijevke na periferiji grada Donjecka pod ruskom kontrolom. To su bile glavne ruske mete i tokom zimske ofanzive za potpuno zauzimanje Donbasa.
Ukrajinski komesar za nestale osobe Oleh Kotenko objavio je kako su tijela 83 poginula ukrajinska vojnika vraćena sa ruske strane.
- Svaki put kada prenosimo tijela palih branilaca, striktno se pridržavamo normi Ženevske konvencije. Pregovori sa suprotnom stranom ne prestaju da bi se svi što prije vratili kući - naveo je Kotenko. Vlada u Kijevu je, takođe, saopštila da je Rusiji predat određeni broj teško ranjenih ruskih vojnika.
Podvodni dron se, tokom testa, više od 59 sati kretao pod vodom na dubini od 80 do 150 metara i nenuklearni teret detonirao u blizini istočne obale, saopštila je sjevernokorejska državna novinska agencija KCNA.
- Nuklearni podvodni dron za napad može da se rasporedi na bilo kojoj obali i luci ili da se odvuče brodom radi operacije –navedeno je u izveštaju KCNA, uz napomenu da je predsjednik Kim Džing Un lično nadgledao testiranje.
Sjevernokorejski vođa je, kako navodi KCNA, izrazio svoju odlučnost da natjera „američke imperijaliste i južnokorejski marionetski režim da očajavaju zbog svojih izbora“.
Kim je, takođe, upozorio da je vojne vježbe Vašingtona i Seula neophpdno odmah zaustaviti. Pjongjang je takođe saopštio da je u srijedu lansirao krstareće rakete, tokom uvježbavanja taktičkih nuklearnih napada, potvrđujući ranije izvještaje južnokorejske vojske. Krstareće rakete su bile opremljene „probnom bojevom glavom koja simulira nuklearnu bojevu glavu“ i letjele su od 1.5001.800 kilometara. Na fotografiji koju su objavili državni mediji vidi se nasmijani Kim koji posmatra testiranje raketa.
Severna Koreja je saopštila da vojne vježbe SAD i Južne Koreje od njenih snaga zahtjevaju da se „spreme za rat većih razmjera i osnaže svoje nuklearne snage i po kvalitetu i po kvantitetu“.
Vašington i Seul, sa druge strane, tvrde da su njihove vježbe isključivo defanzivne, dok testove Pjongjanga karakterišu kao destabilizujuće.
Požar u skladištu u Hong Kongu
Evakuisano 3.400 ljudi
HONG KONG – Zbog velikog požara koji je juče izbio u jednom skladištu u Hong Kongu, evakuisano je 3.400 ljudi, saopštila je tamošnja policija, a prenio Rojters. Vatrogasne ekipe su, kako se navodi, evakuisale objekte
u blizini mjesta požara, među kojima su i škole. Vlada je otvorila privremeno sklonište za evakuisane, a ostale građane savjetovala da zatvore vrata i prozore. Požar, čiji uzrok još nije utvrđen, izbio je oko 14 sati po lokalnom vremenu u skladištu u stambenoj i industrijskoj zoni u Kovlunu.
Priredila: Đurđica ĆORIĆ
20 Subota, 25. mart 2023. Svijet
Sukobi policije i demonstranata u Parizu
Harkov Belgorod UKRAJINA RUSIJA Mikolajev HERSONSKA OBLAST Bahmut Kreminna Dnjepar Zaporoška nuklearka CRNO MORE Donjeck Luganjsk Herson Melitopolj Mariupolj Avdijevka 50 miles 80km KRIM 2 4 3 1 5
1 2
3 4 5 LUGANJSKA OBLAST DONJECKA OBLAST ZAPOROŠKA OBLAST Kijev UKRAJINA RUSIJA Odesa Sevastopolj Svatove 24. mart 2023.
KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO: Crna Gora u prvom kolu savladala Bugarsku golom Nikole Krstovića
Savršen početak
Crnogorsku reprezentaciju s tribina ,,Huvefarma arene“ bodrilo je nekoliko desetina navijača.
Dvadesetak minuta
prije kraja utakmice na ,,Huvefarma areni“, četvrti sudija uzeo je mali semafor na kojem je pisalo da iz igre izlazi ,,broj 11“, Nikola Krstović
Prije nego se preselio na klupu, mladi napadač imao je dovoljno vremena da uradi nešto veliko – donio je Crnoj Gori minimalnu, a veliku pobjedu na gostovanju Bugarskoj (1:0) na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. u fudbalu. Kakav momenat za prvi pogodak u dresu A selekcije. ,,Sokoli“ su u Razgradu sagradili dobar temelj za nastavak ciklusa, dobili savršenu injekciju samopouzdanja pred ono što ih čeka u nastavku grupe G, a već u poneđeljak je pravi derbi i okršaj sa Srbijom pod Goricom. Naš tim neće biti pod imperativom, upisao je pobjedu koja je bila gotovo obavezna, koliko god se pričalo da pritisak ne postoji, i možda odmah eliminisala Bugare iz trke za prva dva mjesta.
Tradicija je nastavljena – naša reprezentacija nikada nije izgubila na startu kvalifikacija, a izjednačila je i broj pobjeda kod kuće i na strani u ciklusima za odlazak na EP ili Mundijal (po 10).
Možda igra na stadionu Ludogoreca nije bila najbolja, ali sve loše se briše. Ovakve pobjede vrijede dvostruko.
Selektor Miodrag Radulović, koji zbog suspenzije iz Lige nacija nije sjedio na klupi, najavio je da želi Crnu Goru koja će od starta biti odlučna, otresita, s namjerom da se ne po-
Uspješan start kvalifikacija za crnogorske fudbalere i zadovoljstvo na licu selektora Miodraga Radulovića poslije pobjede na gostovanju Bugarskoj.
- Velike čestitke igračima na bespoštednoj borbi i zalaganju, nije bilo nimalo lako, teren je bio težak, klizav, brz. Na početku se nijesmo snašli. Ali kako je vrijeme odmicalo, bili smo bolji. Imali smo dvije ideje, jednu za prvo, jednu za drugo poluvrijeme. U nastavku smo ubrzali igru, sa Jovetićem dobili majstorstvo, s
nove neka prva poluvremena koja je ,,prespavala“. I ovog puta je, međutim, trebalo vremena da vidimo takve ,,sokole“. Naši fudbaleri nijesu mogli da se nametnu na sredini terena, prebrzo su gubili posjed, i u 14. minutu suočili su se prvom opasnošću – Vukan Savićević je izgubio loptu, koja je došla do Kirila Despodova, ali je kapiten domaćih srećom šutirao slabo, pravo u Milana Mijatovića
Minut kasnije otvorila se kontra na drugoj strani – Sead Hakšabanović je bio usamljen na lijevom boku, iamo je vremena da se namjesti na šut, ali je to uradio traljavo.
Patila je Crna Gora sredinom poluvremena i dva puta bila na ivici da dođe u rezultatski deficit. U 26. je Savićević ,,poklonio“ loptu Bugarima, Despodov prošao Stefana Savića i odigrao za Iliju Grueva, koji je imao odličnu poziciju za šut, ali se srećom pojavio Aleksandar Šćekić i klizećim startom ostavio 0:0 na semaforu.
U VAR sobi provjeravalo se da li je start bio nepropisan, ali jedanaesterac nije dosuđen.
Pet minuta kasnije Filip Krastev je izveo slobodan udarac s desne strane i na drugoj stativi pronašao usamljenog Spasa Deleva – lopta je otišla pored gola.
Kad je preživjela opasnosti, Crna Gora je počela da ih priređuje protivniku.
Sead Hakšabanović je bio ,,zaboravljen“ većim dijelom prvog poluvremena jer je većina akcija išla po desnoj strani, da bi u 42. opasno šutirao, a Antov odbio loptu u korner, dok je minut kasnije izveo korner nakon kojeg je Savić odlično šutirao glavom, a Naumov paradom odbranio.
Finiš je potpuno pripao našoj selekciji, koja se oslobodila ,,kočnice“ i ubacila u veću brzinu, ali nije ni imala sreće da povede.
U nadoknadi se prvo u šansi našao Adam Marušić čiji je udarac u posljednji čas neutralisao Naumov, a stotinjak sekundi kasnije šut je s 20 metara oprobao Savićević – poslije nove parade Naumova rezultat se ipak nije mijenjao.
Iako je pokazivala boljitak u igri, bilo je jasno da su potreb-
ne promjene u našoj reprezentaciji.
Stručni štab, koji je ovog puta predvodio Srđan Kljajević, odlučio je da odmah ubaci Stevana Jovetića umjesto Marka Bakića i Vladimira Jovovića kojem je, pomalo iznenađujuće, mjesto ustupio Hakšabanović, igrač koji brzinom i klasom pravi razliku u dresu Seltika.
U opremi nacionalnog tima ipak, sticajem raznih okolnosti, nikako da donese ono što bi mogao. Krstović je u drugom poluvremenu pomjeren ulijevo, Jovetić je bio ,,lažna devetka“, a Jovović u veznom redu. Trebalo je to da donese veći posjed i sigurnost u pasu, ideja je bila da se jače pritiske posljednja linija Bugarske, a ipak se prva zanimljiva situacija dogodila na drugoj strani – Despodov je oprobao šut s oko 18 metara, ali nije bio precizan.
Stadion: Huvefarma arena.
Gledalaca: 8.000
Sudija:
Dio njih bio je smješten u ,,boksu“ namijenjenom za gostujuće pristalice, a podrška je stizala i sa pozicija iza klupa za rezervne igrače
Krstajić: Savić nije zaboravio ljude koji su mu pomogli, imate šansu protiv Srbije
Stefan Savić odigrao je samo jednu sezonu u dresu Partizana, a kao ,,mentora“ imao je Mladena Krstajića, sadašnjeg selektora Bugarske.
Sinoć ga je rastužio jer je u finišu meča prvog kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo s gol linije zaustavio šut Despodova
- Savića sam u Partizanu prihvatio kao mlađeg brata. Zadovoljstvo mi je što je napravio takvu karijeru i jedan je od rijetkih koji nije zaboravio ljude koji su mu nekad nešto pomogli. Moja ljudska obaveza kao najiskusnijeg je bila da pomognem mlađim igračima, on je jedan u nizu. To radim i sada kao selektor. Žao mi je što Savić iz Partizana nije pošao u Bajern jer sam direktno učestvovao u preporuci kod Jupa Hajnkesa. Rekli su mi bili da sačekam pet dana, na kraju je otišao u Siti.
Nekadašnji selektor Srbije, koju je vodio protiv Crne Gore u Ligi nacija, smatra da naša selekcija ima čemu da se nada u poneđeljak protiv ,,orlova“.
- Crna Gora je nekad padala poslije lošeg rezultata, sada je ekipa sazrela. Ima Savića, Jovetića, Marušića, još dosta kvalitetnih igrača, uz malo sreće možete da napravite dobar rezultat. Biće zanimljivo protiv Srbije – naveo je Krstajić, koji je rekao da je Crna Gora fizički jača od Bugarske, te da je iskoristila šansu koju je čekala.
Veća agresivnost u veznom redu, međutim, isplatila se ,,crvenima“ u 70. minutu. Jovović je opravdao ulazak u igru time što je prekinuo akciju Bugara na sredini terena, odigrao dupli pas s Jovetićem i s desne strane na petercu pronašao Nikolu Krstovića.
je Radulović i pomenuo još jednog lidera.
Jovovićem agilnost. Bili smo drugačija ekipa, izašli visočije, bili hrabriji i nagrađeni smo za to. Vidjelo se što nam znače Jovetić i Savić. Prave su vođe, uz Marušića i sve ostale –rekao je selektor Radulović.
- Velika je potrošnja, nadam se da ćemo dobro da se odmorimo, oporavimo i uživamo u istinskom spektaklu sa Srbijom u poneđeljak. Radulović je zbog kazne meč
gledao s tribina, mijenjao ga je Srđan Kljajević - Mnogo je teže gledati s tribina. U jednom trenutku uplašio sam se jer nijesmo iskoristili neke momente. Bilo je ponekad pogrešnih odabira poteza, ali sve u svemu zadovoljan sam zbog tri boda. Ovo će podići atmosferu i samopouzdanje i s velikim optimizmom čekamo ponedjeljak. Radulović je rekao da ga
Bugarska nije iznenadila.
- Zatvorili smo sve prilaze, rekao sam da ćemo imati mnogo prostora, u početku ga nijesmo koristili, bilo je dosta grešaka. Jovetić je ušao na poluvremenu, u nastavku stao na loptu, učestvovao u akciji kod gola.
- Imali smo plan za Stevana, to sam mu predočio, da je igrao 90 pitanje koliko bi bio spreman za ponedjeljak – objasnio
- U pojedinim trenucima imali smo sreće, kao i i majstorstvo Savića kada je intervenisao s gol linije. Selektor je prokomentarisao i to što je Hakšabanović zamijenjen poslije 45 minuta.
- Hakšabanović je dobro odigrao poluvrijeme i zadovoljan sam njime. I on i Bakić odradili su što smo htjeli. Trebala nam je hitrina uz Šćekića u veznom redu. Mislim da smo dobro rasporedili snage, i pored velike potrošnje.
Gdje je stao u dresu slovačke DAC Dunajske Strede, snažni napadač iz Zete nastavio je u dresu Crne Gore. Bio je miran, staložen, Crna Gora je povela 1:0. Imali su ,,sokoli“ šansu u 79. minut preko Milutina Osmajića koji je poslao loptu pored gola, a u 90. junaka u liku Stefana Savića koji je s gol linije otklonio opasnost poslije šuta Despodova. Bugari su svim silama krenuli ka golu gostiju, što je otvorilo prostor za kontru i šansu Osmajića, ali je lopta otišla pored gola.
Sudijska nadoknada izgledala je kao vječnost, a kad je konačno završena – uslijedilo je ogromno slavlje i glasno skandiranje ,,Ti si naša prva ljubav, Crna Goro volim te“...
Ostalo je 0:1 – kao 7. septembra 2010. u Sofiji. Tada se igralo na stadionu ,,Vasil Levski“, po kojem se zove ulica u kojoj se nalazi stadion Ludogoreca. Lijepa simbolika...
21 Subota, 25. mart 2023. ******************************* Arena Kvalifikacije za EP
A.Agajev (Azerbejdžan) Gol: 0:1 Krstović u 70. Žuti kartoni: Savić (Crna Gora) Naumov Hristov Antov Petrov (od 60. Karabejlov) Stojanov Iliev (od 59. N. Iliev) Gruev Krastev (od 77. Kirilov) Jordanov (od 85. Rusev) Delev (od 85. Petkov) Despodov Mijatović Vešović Savić Vujačić Radunović Bakić (od 46. Jovetić) Šćekić Savićević Marušić (od 83. Mugoša) Krstović (od 72. Osmajić) Hakšabanović (od 46. Jovović) (od 80. Lončar) Bugarska 0 Bugarska Crna Gora 1 Crna Gora 0 0 Za Arenu iz Razgrada: Neđeljko KOSTIĆ FSCG
Nikola Krstović slavi pobjedonosni pogodak za Crnu Goru sinoć protiv Bugarske u Razgradu
Radulović: Uplašio sam se u jednom momentu, Savić i Jovetić prave vođe
Grupa G
Bugarska – Crna Gora 0:1 Srbija – Litvanija 2:0 Slobodna je Mađarska
Mlada reprezentacija savladala Kinu u prijateljskom meču
Pobjeda na debiju Rakojevića
VELIKA GORICA – Gradski stadion. Sudija: Luka Kelihar (Hrvatska). Golovi: 0:1 Junsian u 27, 1:1 Mijović u 45.+2, 2:1 Vuković u 75. minutu. Žuti kartoni: Striković, Janjić (Crna Gora), Junsian, Žisin (Kina).
CRNA GORA: Ivezić, Perović (od 62. Pejović), Pajović (od 88. Boričić), Kujović (od 88. Ljutica), Đukanović (od 75. Perović), Bakić (od 62. Janjić), Radulović (od 62. Vukotić), Mijović (od 62. Vuković), Striković (od 75. Tošković), Bajović (od 88. Ćetković), Đeljaj (od 88. Šaletić).
KINA: Jinsuai, Žisin, Jue, Juhao, Veneng (od 82. Veipeng), Feifan, Junsian (od 82. Rong), Deži (od 82.
Jinbo), Longai (od 46. Fuju), Sueijan, Šunkai. Mlada reprezentacija Crne Gore savladala je Kinu u prijateljskom meču odigranom u Velikoj Gorici. Iako su gubili, ,,sokoli“ su došli do trijumfa rezultatom 2:1. Da je bilo malo više koncentracije pred golom protivnika, pobjeda je mogla da bude i ubjedljivija. – Shvatili smo da je rezultat uvijek na prvom mjestu, da nema prijateljskih utakmica i to je najvažnije. Gubili smo, ali su momci vjerovali i na kraju slavili. Ali, tek smo na početku, ima još dosta rada pred nama – kazao je selektor Nikola Rakojević Prvu šansu na utakmici imala je Crna Gora – u 10. minutu Lazar Mijović šutirao je pored gola iz povoljne pozicije. Prvu i jedinu šansu na utakmi-
ci Kina je pretvorila u pogodak. Nakon prekida u 27. minutu, lopta je došla do Liua Jusiana, koji postiže gol sa ivice šesnaesterca. Deset minuta kasnije, Mijović je šutirao da oko 25 metara, ali je golman Kine krajnjim naporom odbranio. Nepun minut nakon toga, Ognjen Bakić je pogodio stativu. Blizu pogotka bio je i Viktor Đukanović u 41. minutu, kada je glavom šutirao pored gola poslije kornera Andrije Radulovića Ipak, dobra igra isplatila se u drugom minutu sudijske nadoknade. Ponovo je Radulović izveo prekid, a Mijović glavom zatresao mrežu protivnika. Vuk Striković je imao dobru priliku u 57. minutu, a konačan rezultat postavio je Dušan Vuković petnaestak minuta prije kraja, na asistenciju Nikole Janjića R. P.
Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u futsalu za omladince
Novi poraz futsalista
Srbija 3
Crna Gora 1
VRNJAČKA BANJA – Dvorana ,,Vlade Divac“. Sudije: Hikmat Gafarli (Azerbejdžan), Kjara Perona (Italija), Havijer Rejna (Španija). Strijelci: Doknić (ag) u 3, Stojanović u 4. i Stojanović u 25, Ćetković u 40. minutu. Žuti karton: Ćetković (Crna Gora).
SRBIJA: Marojević, Pajković, Rakić, Đukić, Vujović.
Košarkaši SC Derbija i Budućnost Volija večeras
Gradski duel
PODGORICA – Drugi sezonski, četvrti ukupno gradski derbi u ABA ligi je rezultatski bitan za oba tima – Budućnost Voli je u trci za treće mjesto, dok se SC Derbi bori za mjesto u plej-ofu. Budućnost trenutno ima isti skor kao Cedevita Olimpija, ali je bolja međusobno (dvije pobjede), a nakon ovog kola, u slučaju da slavi u podgoričkom duelu, može imati i pobjedu više jer Cedevita Olimpija gostuje Partizanu. SC Derbi je na osmom mjestu, posljednjem koje vodi u plej-of, ima pobjedu više i bolji međusobni skor od devetoplasiranog Splita (gostuje Megi), a dvije pobjede više od Cibone… „STUDENTI“
DESETKOVANI
SC Derbi dočekuje duel protiv Budućnost Volija sa velikim kadrovskim problemima, jer zbog povreda ne bi trebalo da igraju Loren Džekson, Vasilije Baćović, Andrija Slavković, možda i Nikola Pavlićević. Ako bude bez oba startna pleja, timu Andreja Žakelja će biti i te kako teško da pobijedi favorizovanu Budućnost...
– Očekuje nas još jedan meč, protiv tima koji je visoko na
2:1
vodi Budućnost Voli u pobjedama u ABA ligi, gdje je SC Derbi jedinu pobjedu ostvario lani, kao domaćin - 89:84
tabeli i jedan je od boljih u ligi. Imaju širok roster i sigurno će držati visok i agresivan ritam. Mi se više bavimo svojom igrom i problemima, ali bićemo motivisani i moramo odgovoriti energetski i fizički – ističe Žakelj. SC Derbi je u prošlom kolu protiv Crvene zvezde u Beogradu počeo seriju teških mečeva sa ekipama iz vrha, i to nastavlja večeras (21 čas) u „Morači“. – Igramo sa ekipom koja se bori za sam vrh ABA lige i ovo će za nas biti još jedna utakmica u nizu sa ekipama iz gornjeg dijela tabele. Spremali smo se ove nedjelje za Budućnost, znamo odakle nam dolaze najveće prijetnje i kako napadaju. Na nama je da pokažemo energiju i dobar pristup na obje strane terena i probamo iznenaditi i doći do pobjede – rekao je Mateo Drežnjak
Kejn: Noć za nezaborav
Igrali su još: Makivić, Kostić, Stojanović, Dedinac, Anđelković, Jeremić, Ćorović.
CRNA GORA: Krunić, Roćenović, Ćetković, Mijušković, Doknić. Igrali su još: Marković, Todorović, Nikolić, Bajagić, Sužnjević, Pilastro. Omladinska futsal reprezentacija Crne Gore poražena je i u drugom kolu grupe 2 glavne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Naša ekipa pružila je jak otpor Srbiji, koja je do bodova došla sa rezultatom 3:1. – Iako smo zasluženo izgubili od Srbije, bili smo bolji nego u prvom meču sa Ukrajinom. Golove smo primili iz naših grešaka, a ne iz nekih njihovih izrađenih akcija. Nama ostaje da u posljednjem meču turnira, sa Rumunijom, pokušamo da podignemo nivo igre i zabilježimo pobjedu – rekao je selektor Sveto Ljesar Crna Gora će turnir zatvoriti duelom sa Rumunijom, koji se igra danas sa početkom u 16 časova. R. P.
Sa dva gola obilježio čak 197. meč za reprezentaciju Portugala
Ronaldovo veče svjetskih rekorda
PODGORICA - U velikom stilu Kristijano Ronaldo (38) obilježio je rekordni, 197. meč za Portugal – sa dva gola u pobjedi 4:0 nad Lihtenštajnom.
Legendarni veteran i napadač i dalje pomjera granice internacionalnog fudbala. Pored svjetskog rekorda po broju nastupa za reprezentacije, popravio je i prethodno postavljeni rekord po broju golova. Za portugal-
ski nacionalni tim postigao je čak 120 pogodaka.
Debitovao je za Portugal sa 18 godina još 2003. godine, a prošle godine postao je prvi fudbaler strijelac na pet šampionata planete.
Takođe, od ranije je rekorder sa 140 golova u Ligi šampiona i nastupa u evropskoj klupskoj eliti (183), ali i po broju titula (pet). Jedini je fudbaler koji je postigao gol u makar tri finala Lige šampiona.
Rekorder je i po broju golova na šampionatima kontinenta (14), nastupa na njima (pet), kao i po ukupnom broju golova na mundijalima i prvenstvima kontinenta (22).
Prvi je fudbaler koji je uspio da postigne deset het-trikova na mečevima reprezentacija.
Nakon meča poručio je da ne smatra da je blizu kraja, kada su nastupi za Portugal u pitanju. R. A.
PODGORICA - Hari Kejn (29) ušao je u istoriju engleskog fudbala – kao najbolji strijelac za nacionalni tim ,,Gordog Albiona“.
U trijumfu nad Italijom 2:1 u gostima u četvrtak veče napadač Totenhema i velika zvijezda Premijer lige postigao je 54. gol za Englesku. Na vječnoj listi pretekao je modernog velikana Vejna Runija - Kakva noć! Posebna za sve nas, posebna za mene. Nikad neću zaboraviti ovo veče! Ponosan sam. Hvala svima koju su pomogli da ovaj san postane stvarnost. Pobijedili smo Italiju na njenom terenu poslije mnogo, mnogo godina. Čast je bila
učestvovati u jednom takvom događaju. Stvarno nemam riječi. Samo želim još jednom da zahvalim svima, saigračima, stručnom štabu, navijačima, mojoj porodici i supruzi – rekao je Kejn, koji je u 44. minutu sa bijele tačke donio prednost Englezima i oborio rekord. Već u nedjelju na ,,Vembliju“
Kejn će imati priliku da pred domaćim navijačima, protiv Ukrajine, proslavi ovaj sjajan skor.
Od 2013. do 2015. Londonac je igrao za mladu selekciju Engleske, a 2015. debitovao za prvi tim ,,Albiona“. Prvo gol za nacionalni tim postigao je u pobjedi 4:1 nad Litvanijom 27. marta 2015. godine. R. A.
EPCG Superliga za odbojkašice (18. kolo)
Herceg Novi maksimalan i nakon derbija u Baru
PODGORICA – Odbojkašice Herceg Novog su ligaški dio završile sa svih 18 maksimalnih pobjeda – izabranice Milorada Krunića su u derbiju posljednjeg kola, u Baru, pobijedile Galeb Liko Soho Group sa 3:0. Galeb je upisao četvrti poraz.
I bez kapitenke Tatjane
Bokan (nije ulazila u igru), Novljanke su relativno lako došle do pobjede, a gošće su predvodile Diana Balai sa
16 i Daria Čabonenko sa
14 poena. U domaćem timu istakle su se Teodora Čavić sa 10, te Andrea Laković i Šarlot Ričards sa po osam poena. Da li će Galeb ostati na drugom mjestu ili će pasti na
„PLAVIMA“
BITAN POČETAK
Budućnost Voli čeka duel protiv gradskog rivala bez većih kadrovskih problema, jer je van stroja zbog povrede samo Aleksa Ilić, dok se Igor Drobnjak oporavio nakon prehlade. Podgoričani, međutim, ima-
NBA: Kalifornijski tim može Vrijedna pobjeda
PODGORICA – Los Anđeles Klipersi sačuvali su peto mjesto u Zapadnoj konferenciji važnim trijumfom nad Oklahoma Siti Tanderima 127:105. Za kalifornijsku ekipu trijumf je kapitalno važan – sada ima skor 39-35 i sigurno je iznad plej-in zone. Klipersi imaju samo poraz više od Finiksa koji je četvrti u konferenciji, a koji je u izuzetno lošem nizu partija. Oklahoma Siti je porazom pala na 11. mjesto u konferenciji (skor 36-37) i van plej-in zone je.
Tim iz L. A. nije računao na povrijeđenu zvijezdu Pola Džordža, strahuje se da slavno
treće, znaće se nakon današnjeg duela u Herceg Novom između četvrtoplasiranog Albatrosa i trećeplasirane Luke Bar, koja u slučaju pobjede može da pretekne Galeb, a u slučaju poraza, Albatros bi bio treći, Galeb drugi, a Luka Bar četvrta. Rezultati i parovi 18. kola: Galeb Liko Soho Group – Herceg Novi 0:3 (14:25, 22:25, 17:25). Danas: Morača – Gimnazijalac (18.30), Albatros – Luka Bar (19.00). Sjutra: Akademija – Budućnost volej (18.00), Jedinstvo – Mediteran (19.00). S. J.
22 Subota, 25. mart 2023. ******************************* Arena Sportski miks
(21
SC DERBI
Crna Gora 2 Kina 1
u „Morači“ u 23. kolu Admiralbet ABA lige
za oporavak
Budućnost Voli ima mnogo većih problema sa igrom od gradskog rivala i u ovom trenutku je najvažnije popraviti utisak, formu i upisati pobjedu u meču sa ,,studentima“
DANAS U PODGORICI POČINJE FAJNAL-FOR WABA LIGE: Budućnost Bemaks (16 h) protiv Montane igra za finale
Kreće bitka za pehar
Mateo Drežnjak i Tre Bel-Hejns na prvom meču dva tima u „Morači“ ju mnogo većih problema sa igrom, zbog slabih izdanja u prethodna dva evropska meča, u gostima protiv Trenta i posebno kod kuće sa Gran Kanariom. U ovom trenutku je važno popraviti utisak i formu, ali je najbitniji pozitivan rezultat u meču sa ,,studentima“.
– Derbi je jako talentovan tim koji je na pragu da ostvari svoje ciljeve, prije svega plasman u plej-of ABA lige. U posljednje vrijeme su digli formu, igraju jako dobro i imaju optimalni spoj mladosti i iskustva. Naslanjaju se na jako kvalitetne i iskusne domaće igrače, pot-
pomognuti strancima gdje bih izdvojio Tasića i Megija, koji spada u krug najboljih šutera u Jadranskoj ligi. Naravno, imaju mladost i igrače koje godinama razvijaju. Mi moramo imati jedan ozbiljan pristup jer ovaj protivnik to zaslužuje i nadam se da čvrstom odbranom možemo doći do pobjede – rekao je trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović Džej Džej O’Brajen dodaje da on i njegovi saigrači ,,definitivno moraju izaći na teren i igrati od početka daleko bolje nego u prethodnim mečevima“. – Jedna od stvari gdje moramo biti bolji je početak meča gdje moramo počinjati čvršće, igrati jako od početka do kraja meča i pratiti dogovor iz svlačionice. Samo tako možemo podići nivo igre – rekao je američki krilni centar. S. J.
može i bez Džordža, Klivlend se radovao u drami
pobjeda Klipersa
krilo neće moći da pomogne timu do kraja sezone. Kavaj Lenard, superstar Klipersa, preuzeo je odgovornost i riješio ovaj meč sa 32 poena uz po šest skokova i asistencija. Slavni plej-
mejker Vestbruk dodao je 24 poena uz sedam asistencija.
Za ,,gromove“ se ispostavilo da je jedina raspoložena napadačka opcija bio standardno efikasni Gildžus-Aleksander, sa 30 poena.
Trojkom Isaka Okora, samo sekund prije kraja meča, Klivlend je pobijedio Bruklin 116:114 uz veliki preokret na gostovanju. Bruklin je uspio da ispusti čak osam poena prednosti koje je imao svega dva minuta prije kraja utakmice. Na kraju je njujorški domaćin u četvrtoj dionici postigao svega 23 poena. Donovan Mičel predvodio je Klivlend do trijumfa sa 31 poenom uz šest skokova, dok je Mobli pored 26 poena imao čak 16 skokova. Za Bruklin Bridžis je ubacio 32 poena. Na tabeli Istočne konferencije Klivlend je stabilno četvrti sa skorom 47-28 i tri uzastopna trijumfa. Bruklin (39-34) je pao na sedmo mjesto i u plej-in zonu, pretekao ga je sve bolji Majami koji je očigledno tempirao formu za početak plej-ofa. S. S
PODGORICA – Odbrojavanje je završeno – sve je spremno za konačni obračun. Četiri tima Budućnost Bemaks, Vojvodina, Montana i branilac trofeja Celje kreću u borbu za pobjednički pehar WABA lige. Svi kreću sa iste pozicije, dvije pobjede ih dijele od ostvarenja sna. Celje je apsolutni rekorder – šampion Slovenije na završnom turniru pokušaće da drugi put uzastopno uzme trofej u Podgorici. Ali, na 21. fajnal-foru WABA lige šampionske ambicije ima i Budućnost Bemaks, dok šansu iz drugog plana čekaju Montana i Vojvodina…
ODBRANA KLJUČ
Da bi ,,vučice“ četvrti put u istoriji kluba stigle do finala, moraju preskočiti Montanu, koju su prije tačno godinu deklasirale takođe u polufinalu (102:45), a i ove sezone oba puta ,,plave“ su slavile. – Poznajemo se odlično, nema nepoznanica između ova dva tima, ali ovaj duel biće znatno drugačiji od svih prethodnih. Ovo je, ipak, specifična situacija, jer je fajnal-for takmičenje kao Kup, sve zavisi od jedne utakmice – kazao je Vladan Radović, trener Podgoričanki. Šampionke su najefikasnija ekipa lige, ali ,,plave“ imaju ubjedljivo najbolju odbranu.
Treći turnir Balkanske lige košarke u kolicima
Paramont želi da nastavi pobjednički niz
PODGORICA – Niš će danas biti domaćin trećeg turnira Balkanske lige košarkaša u kolicima, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.
Regionalno takmičenje čine četi-
ri ekipe iz četiri države – podgorički Paramont, Nais iz Niša, Levski iz Sofije i Bijeljina, predstavnik Bosne i Hercegovine. Paramont nakon dva turnira i četiri odigrana meča ima maksimalan učinak, a sa nova dva
Raspored
Upravo na odbrani Radović
želi da gradi uspjeh…
– Iskreno se nadam da nećemo dozvoliti neke greške i da ćemo uspjeti da sprovedemo naš sistem igre. Kada to kažem, mislim prije svega na agresivnu odbranu, koja nas je uvijek krasila. Vjerujem u veliku požrtvovanost mojih igračica, a uz pravu odbranu možemo do uspjeha – jasan je Radović.
VELIKA PODRŠKA
Glavna karika Montane je nekadašnja igračica Budućnosti Anđelika Mitrašinović, koja je nekoliko utakmica zbog papirologije propustila.
– Utakmica je specifična, jer je Montana mijenjala tim tokom sezone, sada je tu Mitrašinović, koju izuzetno cijenim i znamo da je igrač velikog kvaliteta. Biće velika njihova snaga, ali se nadam da ćemo sprovesti u djelo sve zamišljeno. I ovog puta klub je uradio mnogo toga da ovo bude spektakl kakav nije svakodnevica za žensku košarku, a očekujem da će i sada biti pune tribine –naglasio je Radović.
Sa druge strane, Nikolaj Gos-
trijumfa obezbijedio bi trofej. Prema propozicijama, Balkanska liga igra se u okviru četiri turnira i devet kola, a tim koji bude imao najviše bodova biće šampion.
Turnir će početi u deset sati duelom Paramont – Levski.
Slijede dueli Naisa protiv Bijeljine (12.15) i Levskog (14.00), dok je za 15.45 časova zakazan duel Paramonta i Bijeljine. Paramont je na prvom turniru u Bijeljini savladao niški Nais 67:52 i Levski iz Sofije 55:52, dok je na drugom, u Podgorici, bio bolji od Bijeljine 69:67 i Naisa 66:46. Uoči niškog turnira, Bijeljina i Levski imaju po dva trijumfa, dok je Nais bez pobjede. R. P.
Dosadašnji pobjednici 2002 - Merkur Celje 2003 - Željezničar 2004 - Gospić 2005 - Šibenik Jolly JBS
2006 - Šibenik Jolly JBS 2007 - CSKA Sofija
2008 - Šibenik Jolly JBS
2009 - Šibenik Jolly JBS
2010 - Gospić
2011 - Šibenik Jolly JBS
2012 - Partizan Galenika
2013 - Partizan
2014 - Radivoj Korać
2015 - Umana Rejer
2016 – Budućnost Bemaks
2017 – Athlete Celje
2018 - Budućnost Bemaks
2019 – Celje
2020 – Budućnost Bemaks
2021 – Beroe
2022 – Celje
podinov, koji je prošle sezone bio pomoćni trener, sada je šef stručnog štaba Montane, svjestan je da je domaćin favorit. – Uloga favorita pripada Budućnosti. Ali, sa druge strane, fajnal-for je specifičan i pokušaćemo da napravimo, možda, neko iznenađenje. Neće biti lako, imali smo tešku sezonu, dva najbolja igrača su otišla, pa smo posljednjeg dana prelaznog roka tražili zamjene. Dugo smo bez Mitrašinović, koja je stigla da pomogne, iako nije trenirala sa ekipom, tako da će ovo za nas biti šansa da vidimo koliko možemo u ovom momentu – naglasio je Gospodinov.
U drugom polufinalu od 19 časova Celje želi da opravda ulogu protiv Vojvodine.
R. PEROVIĆ
23 Subota, 25. mart 2023. Arena SportskiRukomet miks h)
igraju
POLUFINALE SUBOTA 16.00 – Budućnost Bemaks – Montana 19.00 – Celje – Vojvodina NEĐELJA 15.00 – za treće mjesto 18.00 – FINALE
Sa jučerašnje utakmice u Baru
Juče u Kotoru održana komemorativna sjednica povodom smrti Dejana Adžića
KOTOR – Kako je volio i kako dolikuje, po kotorski, bez razlika i podjela, danas su se u organizaciji Vaterpolo i plivačkog saveza
Crne Gore i Opštine Kotor, na komemorativnoj sjednici povodom smrti Dejana
Adžića od njega oprostili porodica, kolege, prijatelji.
Adžić je bio dugogodišnji generalni sekretar Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore (VPSCG), a od 2018. godine obavljao je funkciju komesara za vaterpolo takmičenja. Nakon kraće bolesti preminuo je juče u 62. godini života. Nakon odavanja pošte minutom ćutanja, pročitani su telegrami saučešća predsjednika
Crne Gore Mila Đukanovića i ministra sporta i mladih Vasilija Laloševića
Predsjednik VPSCG dr Đuro Marić kazao je da nas je „Dejo napustio iznenada, rano, kao da ga je neko ukrao“. – Dejo je, uz svoju familiju, od najranijih nogu pripadao još jednoj porodici, porodici vaterpola. Kao dječak počeo je da druguje sa vaterpolom na bazenu u Kotoru i prošao sve selekcije matičnog kluba Primorca. Bio je reprezentativac mlađih selekcija nekadašnje Jugoslavije, a kao igrač nastupao je i za VK Crvena zvezda i VK Budva. Svoju strast prema vaterpolu nakon igračke karijere ispoljio je kao vaterpolo sudija gdje je pokazao veliki potencijal i vrlo brzo se našao na listi međunarodnih sudija.
Bio je dugogodišnji generalni sekretar Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore (VPSCG), a od 2018. godine u našem savezu obavljao je funkciju komesara za vaterpolo takmičenje. Preranom smrću našeg Deja vaterpolo i plivačka organizacija gubi svog odanog i vjernog funkcionera i kolegu. Sve što je radio u Savezu radio je
Jokić: Dejo je mnoge naučio lekcije ljudskosti
iz srca i u našim srcima i mislima čuvaćemo ga od zaborava. Izgubili smo nasmijanog, duhovitog i neposrednog čovjeka, uvijek je imao vremena za druge, a, često, najmanje za sebe. Gazio je život hrabro, a nije ga ni štedio, gazio je svoje životne korake kao da ih je bezbroj, ne bojeći se zadnjeg, vjerujući da će uvijek dati sve od sebe. Tako je bilo, Dejo se davao iskreno i do kraja i zato smo mu neizmjerno zahvalni na vremenu, saradnji i druženju – kazao je Marić.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je da je Dejan Adžić svojim društvenim i političkim djelovanjem ostavio dubok trag u Kotoru. Jokić je podsjetio da je Adžić obavljao funkciju odbornika u SO Kotor, a bio je u više mandata predsjednik MZ Dobrota.
– Razmišljajući na koji način da se u ime grada Kotora oprostim od Dejana, zaklju-
čio sam da mi ni on sam ne bi oprostio ukoliko bih danas govorio formalno i ukoliko bih nabrajao sve one stvari koje je radio kroz svoj život. I zato sam odlučio da danas podijelim sa vama jednu moju i njegovu anegdotu koja nas je spojila, jer iako smo bili ljuti politički protivnici, ljudski nikada nijesmo imali jedan drugome gorku riječ da kažemo. Radili smo sve da jedan drugome otežamo političke pozicije, i jednog od takvih dana ovdje kada se održavala sjednica skupštine, već smo bili u kasnim popodnevnim satima, sjedjeli smo u kuhinji i pili viski. Zamolio me da prekinem sjednicu. Rekao sam, ne mogu, Dejo, neću naći opet odbornike za kvorum. On mi tada kaže – „prekini ovo danas, kada je god zakažeš, ja obećavam da ću doći“. Prekinuo sam sjednicu i to bi bila jedna od uobičajenih stvari koja se dešava u skupštini da nije bi-
Velika afera nakon teksta objavljenog u pariskom L’Ekipu
Pod istragom čak 181 teniser
zbog namještanja mečeva
PODGORICA – Čak 181 teniser je pod zvaničnom istragom zbog sumnji o namještanju čak 375 profesionalnih mečeva.
To je ekskluzivno objavio pariski L’Ekip na početku potencijalno najvećeg skandala u istoriji ,,bijelog sporta“. Kako se navodi, radi se o mečevima odigranim u periodu od februara 2014. do juna 2018. godine. Navodno, glavni operativac velike prevare bio je Grigor Sargasjan (32), poznatiji kao Master, kriminalac povezan sa jermenskom mafijom. Sargasjan se tereti da je podmićivao brojne tenisere i tako namještao ishode duela.
L’Ekip napominje da se većinom radi o mečevima igra-
ča koji su plasirani ispod 200. pozicije na planetarnoj ATP listi. Prethodno je, po sličnoj optužnici, Sargasjan već odslužio osam mjeseci zatvora, a bio je prisutan i na nastavku suđenja u Belgiji u prethod-
lo jedne druge okolnosti koja je taj dan definisala. Nakon nekoliko dana opet je zakazana sjednica, došao sam i tu me je čekao Dejan. Čekao me je, dan nakon sahrane njegovog brata. Rekao sam mu: „Dejo, pa nisi morao dolaziti danas“. On je odgovorio: „Ja sam ti dao riječ da ću doći i zato sam došao“. Tog dana sam naučio od njega jednu životnu lekciju, da koliko god bili suprotstavljeni u nekim stvarima, ljudski uvijek ostajemo prijatelji. To je on mene naučio tog dana, a siguran sam da je dosta građana Kotora od njega upravo moglo da nači tu lekciju – kazao je Jokić.
Jokić je rekao da će „Dejo svima faliti, a da je grad ostao siromašniji ne samo za jednog društvenog radnika, grad je ostao siromašniji za jedan široki osmijeh i za jednog dobrog čovjeka“.
Predsjednik opštinskog odbora DPS-a Neđeljko Moškov je kazao da „izgovoriti
u jednoj rečenici smrt i Dejo, zvuči nestvarno jer je on za sve nas bio oličenje ljubavi prema životu, i tako je i živio, a koliko god danas o njemu da kažemo, siguran sam da je malo“.
Moškov je podsjetio da je Adžić bio dugogodišnji član i funkcioner DPS-a, odbornik u gradskoj skupštini u više mandata čije diskusije i prijedlozi će ostati upamćeni kao iskreni doprinos za razvoj Kotora. – Dejo je bio, osim dvodecenijskog članstva opštinskog odbora DPS-a, i član izvršnog odbora i glavnog odbora, bio je iskreni i vatreni zagovornik crnogorske nezavisnosti i samobitnosti. Bio je građanski i partijski aktivista zdravog razmišljanja sa kritičkim osvrtima i upravo ti osvrti će nam nedostajati, koji su nas jačali i hrabrili da idemo dalje. Volio je Kotor, svaki njegov kamen, naročito Dobrotu, „Bruklin“
Evropsko prvenstvo u karateu
Muški tim u borbama za bronzu
PODGORICA – Muška ekipa u borbama karate reprezentacije Crne Gore u nedjelju boriće se za bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari. Crnogorski tim, u sastavu Ni-
i „Rotor“. Ali, nadasve je volio svoju đecu o kojoj je neprestano i ponosno pričao. Oni danas imaju čime da se ponose – kazao je Moškov.
U ime porodice, sin Danilo Adžić zahvalio je VPSCG, Opštini Kotor i DPS-u na lijepim riječima.
– Tražiti krivca bespotrebno je, naći utjehu nemoguće je. Jedno je sigurno, živio je punim plućima, bio je vedar, pozitivan i uvijek spreman da da savjet kad je najteže ili da zbije šalu kad je najlakše. Kroz sport, politiku, društveno-socijalni rad obojio je mnoge živote naljepšim bojama, državu učinio ponosnom, porodicu najsrećnijom na svijetu. Danas je ta porodica najtužnija. Tata, neka ti je laka ova crnogorska zemlja koju si mnogo volio – kazao je Danilo. Dejan Adžić će biti sahranjen danas u 16 časova na groblju Vrbice u Kotoru.
Iv. KOMNENIĆ
kola Malović, Nenad Dulović, Lazar Jovović, Nemanja Mikulić, Nemanja Jovović, Balša Miličković i Dušan Bijelić, bez borbe dobio je duel sa Švedskom, dok je u drugom kolu eliminisao Holandiju 3:1. U četvrtfinalu poražen je od Ukrajine 3:0, koja je plasmanom u finale omogućila crnogorskim karatistima repasaž. Borbu za medalju izborili su pobjedom protiv Portugala 3:2. Protivnik u nedjeljnom meču
za bronzanu medalju biće im Hrvatska, koja je u polufinalu poražena od Ukrajine. Prethodno je eliminisala Njemačku, Azerbejdžan i Mađarsku. Drugog osvajača medalje odlučiće duel Turske i Italije, dok će se za titulu prvaka Evrope boriti Ukrajina i Francuska. Za bronzano odličje danas će se boriti Nemanja Mikulić u kategoriji do 75 kilograma, a dan kasnije muški kata tim. R. P.
nim mjesecima.
Navodno, za izgubljeni gem u pojedinačnom meču teniseri su od Sargasjana dobijali 400 eura, za izgubljen meč dubla po 2.000 eura, a najviše se dijelilo po 3.000 eura. R. A.
24 Subota, 25. mart 2023. Arena ******************************* Sportski miks
Sa jučerašnje komemoracije u Kotoru
RSCG i Bemaks i dalje zajedno u nove pobjede
PODGORICA – Rukometni savez Crne Gore sa kompanijom Bemaks potpisao je novi ugovor o sponzorstvu, potvrđeno je iz naše ,,kuće rukometa“.
Na osnovu ugovora koji su u prostorijama Saveza potpisali predsjednik Saveza Petar Kapisoda i izvršni direktor kompanije Bemaks Miladin Mijajlović, jedna od najuspješnijih crnogorskih kompanija i u narednih godinu biće generalni sponzor „crnogorske kuće rukometa“.
To je drugi produžetak saradnje, što je najbolja potvrda odlične saradnje uspostavljene između sada već tradicionalnih partnera.
Podrška kompanije Bemaks naročito je bila značajna tokom Evropskog prvenstva za rukometašice, čiji je jedan od domaćina u novembru prošle godine bila Crna Gora. – Nastavljamo saradnju sa jednom od najuspješnijih crnogorskih kompanija. Drugi put potpisujemo novi ugovor, što je potvrda da smo kao partneri ostvarili zacrtano u pro-
Memorijalni turnir
,,Mirko Vlahović“ održan u Budvi
Uspješan povratak
Sekulovića
PODGORICA – Mladi
crnogorski bokser Milovan Sekulović imao je uspješan povratak na profi ring. Sekulović je u okviru
Memorijalnog turnira
,,Mirko Vlahović“, koji je održan u Budvi, savladao na poene poslije šest rundi
Kristijana Đakovića iz Srbije, čime je nakon tri i po godine potvrdio da ga pauza nije poremetila i da je veliki potencijal.
Milovanu je ovo bila šesta pobjeda u profesionalnom ringu, a za protivnika je imao
Sanjaju čudo, ali ih budi realnost
PODGORICA – Rezultat pred revanš osmine finala Lige šampiona u Mađarskoj nije povoljan, ali Bojana Popović vjeruje da će se njene igračice prepustiti lijepoj atmosferi i pokazati šampionski gen stvaran decenijama. ,,Plave“ će danas (od 16 sati) sa FTC-om uraditi sve da poprave sliku iz ,,Morače“ – probaće da ne izgube meč.
Danas
(16 h): FTC – Budućnost Bemaks
teklim godinama. Djelovanje
Bemaksa je primjer koji bi trebalo da slijede i druge društveno-odgovorne kompanije, jer su oni potvrdili da je ulaganje u sport najbolja investicija. Bez podrške generalnog sponzora ne bi bilo moguće ostvarenje svih aktivnosti u našem godišnjem kalendaru, pa vjerujem da je novi ugovor nastavak dobrih rezultata i dostojnog predstavljanja države na najvećim međunarodnim takmičenjima – kazao je Kapisoda.
Mijajlović je istakao zadovoljstvo što će Bemaks i ove godine biti partner Saveza, čime želi dati „vjetar u leđa“ našim sportistima da i dalje predstavljaju našu državu i njene vrijednosti na pravi način.
– Smatramo da ćemo na ovaj način podstaći promociju sporta među mladima koji je oduvijek bio bitan faktor za razvoj pojedinaca i društva u cjelini, a i mi ćemo doprinijeti da naše rukometašice i rukometaši ponovo donesu radost koju smo imali zajedno, slaveći njihove rezultate i uspjehe – dodao je Mijajlović. R. A.
U Podgorici su u finišu prokockale dva napada za remi i priliku da sa manjim minusom (utakmica je završena 28:24) sačekaju novi meč.
– Na nama je da odigramo najbolje što možemo i damo sve od sebe. U prvoj utakmici je bilo perioda dobre igre, ali smo dva puta po sedam minuta napravili osnovne tehničke greške, koje su gošće kaznile i odlijepile se na dva-tri gola razlike u prvom i drugom poluvremenu. Nijesmo bili na nivou na kojem smo mogli da budemo kod kuće, a mogli smo mnogo više da im zaprijetimo – istakla je Popović.
Favorit na papiru opravdao je ulogu, ali je utisak da se FTC nije proslavio u ,,Morači“. Minusu od četiri gola više su kumovale domaće.
– Vjerujem da će rasterećene pokazati ono što realno mogu, kako nakon meča ne bi žalile za nekim stvarima. Bilo bi idealno da kažemo da smo dali maksimum i da je to trenutno naša forma.
Najviše batina u ovoj sezoni ,,plave“ su dobile od igračica FTC-a. Više su tukle, ali i imale manji broj isključenja. Nedostajala je veća energija da se odgovori na pravi način i smirenost u šutevima iz čistih situacija.
– Najžalosnije je što smo u pripremnim duelima sa Krimom i rukometašima Sutjeske imali veću agresivnost, želju za dokazivanjem i rivalstvom da možemo da se nosimo sa njima, nego u prvoj utakmici osmine finala. A na kraju smo imali više isključenja i dobili više batina. Gledali smo sni-
Danas
Retrospektiva
Golmanka Armel Atingre imala je 16 odbrana (37 procenata) u prvoj utakmici, a kapitenka Milena Raičević je postigla devet golova.
mak kada je Tomori udarila Milenu i zaslužila crveni karton. Sudije takav faul nijesu sankcionisale ni sa dva minuta. Imali smo situaciju kada je u pola terena ušla kao osmi igrač, ali ni to nije primijećeno.
Faktor gostujući teren i pune tribine, Popović vjeruje da će prijati njenim igračicama. – I na gostujućem terenu se može igrati sa više motiva i želje, posebno kada je dobra atmosfera sa tribina, što nije bio slučaj u prvoj utakmici. Dodatna energija sa tribina djevojkama bi puno značila. Nijesmo dobili podršku… Kao igračica vrhunskog kvaliteta i osvajačica najvećih klupskih trofeja, sada kao trener ne želi da razmišlja o negativnom ishodu.
– Nikad ne znate u kakvom će se pravcu utakmica okrenuti. Treba svaku njihovu grešku kažnjavati i koristiti šanse. Sa dobrim fokusom sve je
Njemica Alisija Stole blistala je do odmora na desnom beku uz šut pet od pet. Najefikasnija sa sedam pogodaka bila je holandska reprezentativka Malenstajn
,,Plave“ su bile dvocifrene u tehničkim greškama, a promašile su devet zicera.
Popović ni u revanšu ne može da računa na nedovoljno oporavljene Natašu Ćorović i Jelenu Vukčević
– Ostvarili smo dobar rezultat u prvom meču, ali to ne znači da možemo da se opustimo. Želimo da pobijedimo Budućnost kod kuće, jer naši fantastični navijači takođe zaslužuju da uživaju u pobjedničkom meču –poručio je Gabor Elek, trener mađarske ekipe
moguće. Ali, ako ne budemo na nivou spremnosti da se do posljednjeg minuta izgara na terenu, teško ćemo stići do cilja. Djevojke su svjesne da je ovo možda posljednja utakmica u LŠ i treba da žive za nju. Sljedeća je tek u septembru, a pauza je velika. Zato nemaju što da ostavljaju za kasnije, nego sve što imaju treba da iskoriste u današnjoj utakmici. Popović smatra da minus od
četiri gola iz Podgorice nije realan.
– Na minus od dva gola, imali smo dvije tranzicije koje smo bacili u aut. Mogli smo da ih realizujemo na bolji način i dođemo do egala. Međutim, te greške su nas skupo koštale i ostaje žal da sa više samopouzdanja krenemo u drugi meč. Ali, to je što je, treba hrabro da igramo i bez opterećenja – poručila je Popović. A. M.
zaista čvrstog i stamenog Kristijana, koji nije na bokserskom nivou kao Milovan, ali zato je bio natprosječno snažan. Prije ovog meča Sekulović je posljednji put boksovao 2019. godine, kada je u Podgorici savladao Gruzijca Beku Mukilšija i potvrdio da je izuzetan potencijal. Pobjedom protiv Đakovića sada je na skoru od šest mečeva i isto toliko pobjeda. R. P.
PODGORICA – Rukometaši Lovćena nastavili su pobjedničku seriju i u Mojkovcu gdje su savladali Brskovo (33:20).
Cetinjani su do pobjede predvodili sa četiri gola – Aleksa Perišić, Filip Krivokapić, Draško Kaluđerović, Vuk Latković, Dražen Mandić i Petar Eraković, dok je u domaćem timu bio najbolji
SBbet Prva liga za rukometaše (16. kolo)
Lovćen u seriji pred derbi sa Budvanima
Boris Savić sa sedam golova (bez promašaja).
Lovćen je ovim trijumfom sa-
čuvao prvo mjesto pred veliki derbi na Cetinju naredne sedmice protiv Budvanske rivi-
jere koji će odlučivati o tituli. Aktuelni šampion danas (15 h) u Budvi dočekuje Berane 1949, a od 17.30 sati sastaće se Sutjeska i Jedinstvo.
Za sjutra je zakazan duel Partizana 1949 i Budućnosti koji će se igrati od 19 sati u Podgorici (u prvom dijelu sezone Podgoričani su bili ,,domaćini“ u Tivtu), dok se u srijedu od 18 sati sastaju Mornar 7 i Komovi. A. M.
25 Subota, 25. mart 2023. Arena Rukomet
Nastavak uspješne saradnje
,,Plave“ sa minusom od četiri gola čekaju revanš osmine finala LŠ u Mađarskoj
BEZ ,,BIJELE ZASTAVE“: Rukometašice Budućnosti nakon meča FTC-o u Morači
16.00 – FTC – Bud. Bemaks (pr. meč 24:28) 18.00 – Odenze – Storhamar (22:30) SJUTRA 14.00 – Esbjerg – Brest (25:28) 16.00 – Rapid – Krim (29:24)
MIJATOVIĆ
D.
Bilo je i samospaljivanja zbog upornih laži o Katinju
Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Vladisav Gomulka, prvi sekretar Centralnog komiteta Poljske ujedinjene radničke partije u periodu 1956–1970. godine, nakon preuzimanja vlasti 1956., naredio je partijskoj propagandi da ćuti i da ne učestvuje u bilo kojoj verziji odgovornosti za masakr u Katinju. Na sastanku sa mladima 29. oktobra 1956, izjavio je da poljska vlada ne može da zauzme stav po ovom pitanju jer su odbori koji ga istražuju radili bez učešća poljske strane. Međutim, nije ostavio sumnju da za to krivi SSSR, navodeći da bi ulazak u sukob sa SSSR-om bio suprotan poljskim interesima, „to bi bila prazna demonstracija“. Naredio je da Popularna enciklopedija Poljske uopšte ne unosi odrednicu Katinj i naložio da se ne postavlja datum na Katinj krstu koji se nalazi na groblju Povazki, držeći da se, ako se već ne može saopštiti istina iz geopolitičkih razloga, treba uzdržati od proglašenja laži.
Centralni ured za kontrolu štampe izdao je preporuke cenzorima (sredinom 1970ih) u vezi sa opisom smrti poljskih oficira u Katinju. Informativna bilješka br. 2, koju je ovaj ured objavio 14. januara 1974, zahtijevala je da se procjena pokolja u Katinju vodi na osnovu mišljenja „Velike sovjetske enciklopedije“ i da se usvoji ocjena prema „Izjavi Specijalne komisije“ sovjetskih vlasti iz 1943. godine. Preporuke su zabranjivale da se SSSR smatra odgovornim za smrt poljskih oficira u katinjskim šumama. U publikacijama su dozvoljavane samo riječi „umro” ili „umrli” u Katinju, a u drugim slučajevima je bilo dozvoljeno govoriti o smrti tek nakon jula 1941. godine. Termin „ratni zarobljenici” nije prihvaćen, ali su navođe-
Centralni poljski ured za kontrolu štampe izdao je sredinom 1970-ih preporuke cenzorima koje su zabranjivale da se SSSR smatra odgovornim za smrt poljskih oficira u katinjskim šumama
koji je dao Juzef Mackjevič. Juzef Mackjevič je 1949. objavio u Švajcarskoj knjigu ,,Katinj“, u njemačkom prevodu, s naslovom „Katinj - Zločin bez suđenja i kazne“, koji se kasnije u prevodima na engleski pojavio kao ,,Ubistva u Katinjskoj šumi“ (1951).
Iz štampe je 1962. godine izašla čuvena knjiga prof. Januša Zavodnog ,,Smrt u šumi. Priča o masakru u šumi Katinj“ i kasnije objavljena u mnogim zemljama.
Nakon što je Karol Vojtila izabran za papu, Juzef Mackjevič je u pariskoj ,,Kulturi“ (poljski emigrantski časopis) predložio da papa obilježi misu za poljske oficire i intelektualce ubijene 1940. godine. Poljaci u Americi su čak sakupili novac za ovu svrhu, koji je poslat kao prilog u Rim. Međutim, Jovan Pavle II je to odbio, a crkvene vlasti su prekinule kontakte sa Mackjevičem.
ISTRAŽNA KOMISIJA
ni kao internirani. Glavni ured za kontrolu štampe, publikacija i predstava je bio nadležan i za odobravanje obavještenja i nekrologa u čituljama u vezi sa žrtvama masakra u Katinju.
Cenzura Narodne Republike Poljske smatrala je oblik „strijeljanja od stranje nacista u Katinju“ prihvatljivom formulacijom o uzrocima smrti poljskih oficira, koja bi mogla da se uvrsti u naučne i memoarske biografije.
Tomaš Stžiževski je u svojoj knjizi o cenzuri u Narodnoj Republici Poljskoj uvrstio tajni dokument iz 1975. godine sa preporukama o Katinju namijenjenim cenzorima.
U znak protesta protiv katinjske laži, Valenti Badilak, bivši vojnik Armije Krajove, zapalio se 21. marta 1980. na glavnom Trgu u Krakovu. Informacije o zločinu u Katinju, bez preciziranja počinilaca ovog zločina, počele su da se pojavljuju u školskim udžbenicima u Poljskoj Narodnoj Republici sredinom 1980-ih.
U Londonu je 1948. objavljen izvještaj ,,Katinjski masakr u svjetlu dokumenata“, sa dokumentima, svjedočanstvima i fotografijama o ubistvu poljskih ratnih zarobljenika u proljeće 1940. od strane sovjetskih oficira NKVD-a, po nalogu najviših vlasti SSSR-a
AKTIVNOSTI POLJSKE EMIGRACIJE U OTKRIVANJU KATINJSKOG MASAKRA
U Londonu je 1948. objavljen izvještaj ,,Katinjski masakr u svjetlu dokumenata“, sveobuhvatan izvještaj poljske vlade u egzilu u Londonu o masakru u Katinju, koji je sastavio Juzef Mackjevič, a kasnije i Zđislav Stahl. Predgovor
je napisao general Vladislav Anders. Izvještaj sadrži dokumente, svjedočanstva i fotografije vezane za ubistvo poljskih ratnih zarobljenika iz logora u Kozelsku, Starobelsku i Ostaškovu od strane sovjetskih oficira NKVD-a po nalogu najviših vlasti Sovjetskog Saveza u proljeće 1940. Jedan od njegovih djelova je analiza falsifikovanog sovjetskog izvještaja tzv. Burdenko-
ve komisije, u kojoj se ukazuje na lažne podatke koji se u njoj nalaze. Katinjski masakr u svijetlu dokumenata štampan je mnogo puta na Zapadu. Tokom komunističkog perioda, njegovo širenje u Poljskoj bilo je zabranjeno cenzurom, a prije 1990. godine u zemlji je ilegalno štampan. Knjiga je objavljivana dugi niz godina bez podataka o presudnom doprinosu
KONGRESA SAD U OTKRIVANJU
KATINJSKOG
MASAKRA (1951-1952)
Specijalna istražna komisija Kongresa Sjedinjenih Država za istraživanje zločina u Katinju je posebna istražna komisija za istraživanje masakra u Katinju nad oficirima poljske vojske. Rej Džon Maden iz Indijane, postao je predsjednik odbora.
Članove komisije sačinjavali
su: Rej J. Maden – predsjednik, Daniel J. Floodž, Foster Furcold, Thadrum M. Machrowicz, George A. Dondero, Alvin E. O’Konski i Timothy P. Sheehan.
Stalni članovi komisije bili
su: John Mitchell (glavni savjetnik), Roman C. Pucinski (glavni istražitelj) i Lucile S. Biebighauser (sekretar). Komisija je 22. decembra 1952. izdala svoj konačni izvještaj, poznat kao ,,Izvještaj Madden“, u kojem su Sovjeti proglašeni krivim za masakr u Katinu, a međunarodna zajednica pozvana da osnuje međunarodni sud za ovaj zločin. U uvodu Izveštaja pisalo je: ,,Pokolj u Katinju bio je jedan od najvarvarskih međunarodnih zločina u istoriji svijeta“. Izvještaj Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, Report No 2505, US Government Printing Office, Washington, 1988.
Rad Komisije trajao je više od 9 mjeseci i sastojao se od analize materijala kojima je Komi-
sija raspolagala, prikupljenih u arhivima vlade SAD, američke vojske, dokumenata suđenja u Nirnbergu i saslušanja mnogih svjedoka koji su direktno povezani sa pitanjem Katinjskog masakra (ukupno 81 glavni svjedok i 200 dodatnih svjedoka). Od stranih tijela zatraženo je da sarađuju: poljska vlada u Varšavi (Narodna Poljska) i Londonu (Vlada Republike Poljske u egzilu), vlada Savezne Republike Njemačke i vlada SSSR-a. Samo su poljska vlada u Londonu i njemačka prihvatile poziv. Saslušanja su održana na brojnim lokacijama: Vašington (oktobar 1951, februar 1952 i jun 1952), Čikago (mart 1952), London (april 1952), Frankfurt (april 1952), Berlin (april 1952) i Napulj (aprila 1952). Jedan od detaljno proučenih bio je sovjetski izveštaj - Komisije Burdenka, objavljen u Moskvi 1944. godine. Prema američkom Kongresnom komitetu, Burdenkov izveštaj je pun pretpostavki, lažnih podataka i kontradiktornih informacija. Objašnjavajući detalje ovog izvještaja sovjetske vlade, američka Kongresna komisija koristila se svjedočenjem Juzefa Mackjeviča, jednog od prvih Poljaka koji je 1943. godine posmatrao ekshumaciju tijela poljskih oficira u Katinju. U zaključku, Komitet je izdao mišljenje u Kongresu Sjedinjenih Država za usvajanje rezolucije kojom se američkom predsjedniku nalaže da podnese zvanični zahtjev Ujedinjenim nacijama za uspostavljanje međunarodne komisije za istragu masakra u Katinju. U svom mišljenju, na osnovu sveobuhvatnog ispitivanja dokumenata i ispitivanja svjedoka i vještaka, Komisija zaključuje da vlasti SSSR-a snose punu odgovornost za zločin. (Nastavlja se)
26 Subota, 25. mart 2023. Feljton 22. KATINJSKI
MASAKR – ZLOČIN BEZ KAZNE
Vladislav Gomulka i lider SSSR-a Leonid Brežnjev
Rej Džon Maden
Juzef Mackjevič
Oglasi i obavještenja
28 Subota, 25. mart 2023.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica
Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-
IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“
d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija:
Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica
PIB 02842777
Broj žiro računa:
560-822-77
Universal Capital Bank
29 Subota, 25. mart 2023. Oglasi i obavještenja
Oglasi i obavještenja
Дана 24.03.2023. у 56. години живота изненада је преминуо
ЗДРАВКО Вуков ПАВИЋЕВИЋ
Саучешће примамо на Чепурцима дана 25. марта 2023. од 11 до 14 часова и 26. марта 2023. од 10 до 13 часова, након чега ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Причеље-Пипери у 14 часова.
Ожалошћени: супруга СЛАВИЦА, син ВУКО, ћерке МАЈА и АНА, браћа БОРИСЛАВ-НАЈО и РАЈКО, снахе МИРЈАНА и МИРЈАНА, браћа и сестре од стричева, братанићи, братаничне
и остала многобројна родбина
Са великом тугом опраштамо се од нашег
МИЛОРАДА МИКА СТАНОЈЕВИЋА 1931 – 2023.
Наш вољени Мико преминуо је 22. марта 2023. године у 92. години.
Испраћај ће се обавити на Новом горбљу у Београду 27. марта у 12 30
часова у присуству најуже породице.
Хвала ти на свему и почивај у миру, наш Мико.
Ожалошћени: супруга ЗОРА, син СИНИША, унуци НИКОЛА, АНА и ИВАН и братанична МИРЈАНА, родбина и пријатељи
30 Subota, 25. mart 2023.
1015
1071
Posljednji pozdrav
DEJANU ADŽIĆU
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 23. marta 2023. iznenada preminuo, u 62. godini života, naš voljeni
DEJAN Vasilja ADŽIĆ
Ujače, hvala ti na svakom momentu koji smo proveli zajedno. Ne postoje riječi kojima se možemo oprostiti.
Tvoj DARKO ŠIPČIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu
Saučešće primamo na mjesnom groblju VrbiceDobrota, dana 24. marta od 12 do 16 časova i dana 25. marta od 9 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana. Ožalošćeni: supruga MARINA, sin DANILO, ćerke FILIPA, ANĐELINA i NIKOLINA, pastorak LUKA, snaha LJILJANA, sinovac VASILIJE, sinovica DEJANA, sestre od strica BOŽANA i VIDOSAVA, ujaci MILORAD i SLOBODAN, tetke JELA, STANISLAVA, ANĐELIJA i ĐURĐA, porodice ADŽIĆ, NIKOLIĆ, ANDRIĆ i MILOSAVLJEVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina 1045 Умро је у 79. години живота наш драги
DEJA ADŽIĆA
Ostaju bol i śećanja.
ЂОРЂИЈЕ – ЂОЉЕ Веља ГЛАВАТОВИЋ
DEJU ADŽIĆU
Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима дана 24. марта 2023. године од 15 до 17 часова и дана 25. марта од 10 до 13 часова, када крећемо за село Рашовићи – Фундина, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Кућа жалости: Улица 27. марта, број 30.
Ожалошћени: супруга СЛАВИЦА, братанићи МИЛАДИН-МИШКО, МИЛУТИН-МИЋО и МАРКО, братанична ВЛАДИСЛАВА, снахе ЈОВАНКА, ЗОРИЦА и МИЛЕНА, сестрићи ДРАГАН и ДАНИЛО и остала породица
Putuj dušo, tvoja duša može samo u raj. Supruga MARINA i djeca DANILO, FILIPA, ANĐELINA, NIKOLINA i LUKA
DRAGAN B. PEROVIĆ sa porodicom
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
31 Subota, 25. mart 2023. Oglasi i obavještenja 1026
1056
1041 Sa tugom se opraštamo od našeg
1044
Oglasi i obavještenja
Na posljednje putovanje, otišao je moj dragi ujak
DEJU ADŽIĆU
Dejo, ne postoje riječi kojima bih opisao osjećaj tuge i praznine koju ostavi tvojim preranim odlaskom u vječnost.
Dejo je bio čovjek kojeg je krasila visoka stručnost u oblastima kojima se bavio.
Oni koji su ga poznavali bolje, znali su da ga krase urođena skromnost i plemenitost u ophođenju sa ljudima.
Njegova iskonska dobrota privlačila je bez razlike ljude različitih nivoa i slojeva.
Otuda je bila i privilegija poznavati Deja i sa posebnim ponosom drugovati sa njim.
Počivaj u miru, dragi prijatelju.
DEJAN ADŽIĆ
U nevjerici da te neću sresti, da mi nećeš moći savjet dati i podržati, sažimam sjećanja i u mislima te nosim.
Ime tvoje mi na rođenju dadoše, a odrastanjem spoznah tvoju dušu i tvoje vrline, što mi sve i uvijek za ponos bi i tako će ostati.
U srcu ću te čuvati, sestrić DEJAN ŠIPČIĆ sa porodicom
DEJANU Vasilija ADŽIĆU
od SEKE PAVLIĆEVIĆ i njene porodice
DEJAN ADŽIĆ
Počivaj u miru, poštovani prijatelju, mnogo nam nedostaješ. DEJAN USKOKOVIĆ sa porodicom
Tužni dani za nas.
23. marta 2023. godine preminuo je
DEJAN ADŽIĆ
dugogodišnji član OO DPS i IO DPS Kotor, bivši odbornik u SO Kotor i član GO DPS CG.
Sa našim Dejom, nismo izgubili samo našeg vrijednog člana, aktivistu i funkcionera naše partije, izgubili smo prije svega, druga, prijatelja i saborca na koga smo se uvijek mogli osloniti, pogotovo kad je teško.
Izgubili smo beskompromisnog borca za našu partiju i za Crnu Goru, koji se za svoje ideale borio hrabro, odlučno, inteligentno i dajući cijelog sebe, kako je on jedino znao.
Nije dočekao slobodnu Crnu Goru, za koju se toliko borio, ali mi, tvoji drugovi, obećavamo ti da ćemo nastaviti tvojim putem i boriti se još jače, još žešće i odlučnije, jer ne smijemote razočarati!
Neka ti je laka sveta zemlja crnogorska koju si toliko volio, toliko joj dao i život joj posvetio!
TVOJI DRUGOVI
32 Subota, 25. mart 2023.
1025
Posljednji pozdrav dragom
1057
1037
OO DPS KOTOR 1029
1055
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
MILAN JAKŠIĆ sa porodicom
Dragi naš DEJO
Volio si sve nas, a mi smo voljeli tebe. Znao si to. Pomagao si nam svima, više nego mi tebi. Učili smo od tebe i naučili mnogo jer o vaterpolu i suđenju si znao sve. Nemjerljiv je tvoj doprinos crnogorskom vaterpolu, u mnogim stvarima za koje se šire i ne zna, ali mi znamo. Tvoje ime će zlatnim slovima biti upisano u istoriji crnogorskog vaterpola ali i u našim srcima. Godine sa tobom ne možemo i nećemo nikad zaboraviti.
Neka ti je laka zemlja, naš Dejo.
TVOJI DRUGOVI I KOLEGE SUDIJE I DELEGATI VATERPOLO PLIVAČKOG SAVEZA CRNE GORE
33 Subota, 25. mart 2023. Oglasi i obavještenja 1046
1017
Danas je rođendan mom jedinom bratu
RATKU ĐURAŠEVIĆU arhitekti
u penziji
Koliko sam te čekala dugo, ali na današnji dan, tvojim rođenjem, postala sam najsrećnija sestra. Prije sedam mjeseci ti se iznenada preseli u vječnost. Zašto ne pusti da ja prva odem? Zašto? Tužna, ali ponosna što sam imala takvog brata koga su krasile najljepše ljudske osobine. Ostavio si divnu porodicu kojoj si još trebao, tvojoj djeci, unučadima, a posebno tvojoj Snežani. Oni su melem na moju živu ranu, zajedno sa mojom porodicom.
Počivaj u miru, dragi moj brate u zagrljaju naših roditelja i neka te grije ljubav tvoje sestre, VJERE
1042
Navršava se četrdeset dana od kako nije sa nama naš voljeni suprug, tata i deda
Navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naša voljena
MILAN ĆUPURDIJA
Svakim danom nam nedostaješ sve više. Nedostaju nam tvoj savjet, tvoja briga i tvoj topli osmijeh. Neizmjerno ponosni ali i beskrajno tužni čuvaćemo te od zaborava.
SLAVKA Radovana – Lala BOKAN
Dan za danom ide a nijedan bez sjećanja na tebe. Vrijeme nije lijek već svjedok bola, tuge i praznine. Mama, nedostaju nam tvoje raširene ruke, tvoj topli zagrljaj, tvoj glas i tvoja dva oka u kojima je bila sva ljubav i dobrota ovoga svijeta.
Tvoji NAJMILIJI
Ponosni smo što si bila takva.
Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav.
U nedelju, 26. marta 2023. u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
1069
Danas, 25. marta 2023. navršava se deset godina od kako nas je prerano napustio naš dragi
JOVICA Milutina DRAŠKOVIĆ
iz Mojkovca
Dobri i čestiti ljudi nikad ne umiru, oni vječno žive. Takav si bio ti, dragi naš Jovice. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
MILICA i VLADAN MARJANOVIĆ sa porodicom
1058
Našoj dragoj
SLAVKI BOKAN
Dani prolaze, ali nijedan bez tebe. Malo je riječi, a previše boli da ti kažemo koliko nam nedostaješ.
Tvoja sestra STANKA – MACA sa porodicom
Našoj dragoj
SLAVKI BOKAN
Draga moja sestro, živiš u mom srcu, mislima i sjećanju. Bila si mi i sestra i brat i roditelj. Nedostaješ. ŽELJKO sa porodicom
1062
Navršavaju se dvije duge godine od kada nije sa nama
DANILO DRAŠKOVIĆ
Danas su dvije godine od tvoje smrti, a naše tuge. Palimo svijeće za tvoju dušu, a naša duša plače. Prošlo je toliko vremena, a mi i dalje očekujemo da ćeš odnekud doći i zagrliti nas. Nedostaješ nam.
Tvoji: SUPRUGA, ĐECA i UNUČAD
Šest mjeseci od gubitka našeg dragog prijatelja
RUŽDIJE – RUKIJA HADŽIKADRIĆA
Ostaješ zauvijek u našim srcima i mislima.
Tvoji prijatelji REŠKO i TANJA
1019
Tvoji: BAĆKO i SANDRA sa porodicama
1052
1070
Dvije godine je od smrti moje sestre
SLAVKE BOKAN
U svakom danu si prisutna kroz lijepa sjećanja i drage uspomene. Nedostaje nam tvoj poziv, boja glasa i osmijeh. Sestra BRANKA sa porodicom
Tetka
SLAVKA BOKAN
Dvije godine čekam dragi osmijeh, dvije godine tražim oči plave, dvije godine zovem mile riječi, dvije godine grlim topli zagrljaj.
Dvije. I nađoh te u zelenoj sobi, u poznatom kutku duše tvoje, podijelih sa tobom tajne, uz dragi tvoj osmijeh i oči plave.
Znam da ih čuvaš kao i ja tebe, putujemo zajedno kroz sjećanja, nastavljamo tamo gdje smo stale, Ti i ja Tetka, zelena soba i „Lamele“
Tvoji KEKA i ĐUKA
Navršava se četiri godine od kada nije sa nama
DANILO ŠĆEPANOVIĆ
Čuvamo Te u našim mislima i sjećanjima. Supruga OLGA i sinovi PETAR i GORAN sa porodicama
1068
1061
35 Subota, 25. mart 2023. Oglasi i obavještenja 1051
Pet godina je prošlo i dvije i po godine od smrti našeg oca od smrti naše majke
25. mart 2017 – 25. mart 2023.
Voljeni naš
VLADETE BATA
MIRUNE MIRE ILIĆA ILIĆ
Voljeni roditelji, Sa nama ste svakoga dana, u mislima i srcima, u pričama i snovima...
DRAGO RAŠOVIĆ
Kroz sjećanja prepuna ljubavi ostaješ sa nama zauvijek.
Vaši MLADEN, DIJANA i MIRKO sa porodicama
Godinu je dana od smrti naše voljene
Dvadeset godina nije sa nama
PORODICA RAŠOVIĆ
1059
Šest godina od kako nije sa nama
VESNE NOVAKOVIĆ
Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe, tvoju plemenitost i dobrotu. Sa tobom je otišla podrška i oslonac porodice. Za nas, ti samo nijesi fizički tu. U mislima si i u srcu, u svakom trenutku, svakog dana. Nema dana a da se ne sjetimo tvog glasnog smijeha, tvojih šala i vesele atmosfere koju si uvijek pravila. Činila si da pored tebe svi mi budemo najbolja verzija sebe i samo najbolje izvlačila iz svih nas. Vrijeme koje prolazi neće izbrisati tvoj lik i sjećanje na tvoje veliko srce u kome je bilo mjesta za sve nas. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
U subotu, 25. marta 2023. u 11 časova uža porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
SLOBODANKA SONJA BUKILIĆ
Godine su samo broj, riječi nestaju kada se izgovore, ali u srcima voljeni vječno žive, na njih sjećanja nikada ne blijede.
Tvoja ljubav, blagost, toplina, osmijeh, radost još su prisutni među nama.
Nedostaješ, fališ. Prošlo je toliko godina, ali i dalje nam mnogo značiš…
SLOBO, IGOR i BOJAN sa porodicama 1063
Dana 25. marta navršava se šest godina od smrti našeg voljenog
Porodice NOVAKOVIĆ i BOŽOVIĆ
NOVICE – NOLA RADOVIĆA
Uspomenu na tebe vječno će čuvati tvoja porodica. Supruga DANICA, sin SRETO, ćerke BRANKA, MIRJANA, STANKA i ANKA, unučad i praunučad
DRAGOLJUB DRAGO RAŠOVIĆ
Nedostaješ
ZORAN i SREĆKO
Navršava se 16 godina od smrti našeg dragog
ČEDOMIRA-ČEDA VUJANOVIĆA
1043
Vrijeme prolazi, a ti ostaješ vječno voljen i od zaborava sačuvan od svih onih koje si volio.
TVOJI NAJMILIJI
37 Subota, 25. mart 2023. Oglasi i obavještenja 1016
1030
1034
1036
Oglasi i obavještenja
38 Subota, 25. mart 2023.
39 Subota, 25. mart 2023. Marketing
40 Subota, 25. mart 2023. Marketing