Dnevni list Pobjeda 24.09.2023.

ISTRAGA O SLUČAJU ,,TUNEL“: Još nije locirana

Podgoričanka koja je iznajmila stan „rudarima“ iz Srbije

Identi kacija Katarine Baćović ne daje odgovor na ključno pitanje: kakva je njena stvarna uloga bila, ko je napravio plan upada kroz tunel u depo Višeg suda, kao i najvažnije – što su organizatori ovog ,,posla“ uopšte tražili, odnosno htjeli da urade. Juče je uhapšen Predrag Mirotić (31), koji se sumnjiči da je bio pripadnik grupe koja je kopala tunel do depoa Višeg suda. Kako se sumnja, Mirotić je vozio kombi koji je pronađen, a kako M portal saznaje on je priznao umiješanost u ovaj slučaj STR. 7.

Policija traga za Katarinom Baćović

SUSRETI: Mirko Zečević, predsjednik Crnogorskog nacionalnog vijeća u Srbiji

Kulturom protiv asimilacije

Crnogorsko vijeće u Srbiji istrajno radi na afirmaciji kulturnih vrijednosti crnogorske dijaspore i tako pokušavamo da se izborimo s asimilacijom i komplikovanim statusom crnogorske manjine u Srbiji – kazao je Zečević STR. 10.

Crna Gora ne privlači ,,zdravi“ strani kapital koji obezbjeđuje nova radna mjesta

INTERVJU: Advokat Draško Dapčević, suosnivač i pravni koordinator Nevladinog udruženja Komunica NG

Za nezakonite upise na Crkvu Srbije odgovorni službenici koji su to radili

Upisi na SPC su uglavnom izvršeni u toku postupka izlaganja podataka na javni uvid prilikom formiranja katastra (a što nije pravno valjan osnov za sticanje prava svojine), a pri tom je zanemarena prva katastarska evidencija koja je bila u upotrebi od 1957. do 1994. godine, koja je formirana na osnovu zakona i ne može se smatrati da je bila samo evidencionog karaktera – objašnjava Draško Dapčević

KAKO SE EKONOMSKI UNIŠTAVA CRNA GORA: Kalkulator objavljen na sajtu PES-a pretvara neto platu u bruto

Nadležni organi konačno preduzeli prve korake u slučaju opstrukcije rada lokalnog parlamenta, Klub odbornika DPS-a pisao Ministarstvu javne uprave

saslušava građane koji sprečavaju zasijedanje SO

Povodom Dana evropskog zelenog pojasa na Cijevni se u organizaciji Eko tima, Crnogorskog društva ekologa i predstavnika Opštine Tuzi govorilo o upravljanju zaštićenim područjem

НЕЂЕЉОМ

Investicije se svode na kupovinu nekretnina, sve manje se ulaže u privredu

D.

Nadležni organi konačno preduzeli prve korake u slučaju opstrukcije rada lokalnog parlamenta, Klub odbornika DPS-a pisao Ministarstvu javne uprave

Tužilac saslušava građane koji uporno sprečavaju zasijedanje SO Andrijevica

Ne bi se u kontinuitetu ponavljalo kršenje zakona da postoji volja nadležnih da se to spriječi, prvenstveno tužilaštva, a zatim i policije koja bi trebalo da postupa po nalozima državnog tužioca – zaključio je Radulović

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Beranama počelo je da saslušava osobe koje su u više navrata opstruirale održavanje sjednice Skupštine opštine Andrijevica na kojoj je trebalo da se raspravlja o inicijativi Demokratske partije socijalista (DPS) za smjenu prvog čovjeka grada Željka Ćulafića, iz Socijalističke narodne partije (SNP).

To je Pobjedi saopštio Dejan Ivanović, šef Kluba poslanika DPS-a, partije koja je još u julu predala krivičnu prijavu protiv lica koja su zauzimala skupštinsku salu i prekidala zasijedanja, a među kojima su, kako tvrde, bile i bezbjednosno interesantne osobe osuđivane za teška krivična djela. - Ta lica su privođena na razgovor kod tužioca u ODT-u Berane – kazao je Ivanović, navodeći da za sada nemaju više informacija o postupanju nadležnih organa u ovom slučaju. Međutim, nakon što ,,grupa građana“, bliska aktuelnoj vlasti, uporno dva mjeseca ne dozvoljava da se razmatra inicijativa za razrješenje Ćulafića, Klub odbornika DPS-a pokušava da odblokira rad lokalnog parlamenta i razmatra pravni model po kojem bi odbornici mogli sami da zakažu sjednicu za smjenu predsjednika Skupštine opštine Andrijevica Mladena Đukića.

Zbog toga su se u petak obratili Ministarstvu javne uprave, predočavajući situaciju suspenzije pravnog poretka u Andrijevici od prvog pokušaja održavanja sjednice, 15. jula, pa do posljednjeg upada u skupštinsku salu i zauzimanja odborničkih mjesta, 18. septembra.

Ivanović kaže da su MJU

Profesor Škole naprednih međunarodnih pregovori oko crnogorske vlade idu

VAŠINGTON - Formiranje vlade u parlamentarnim sistemima je često teško. Ipak, čini se da su teškoće u Crnoj Gori oko formiranja vlade unutrašnje prirode. Snage koje zagovaraju pridruživanje EU treba da rade zajedno - kaže u razgovoru za Pobjedu profesor Škole naprednih međunarodnih studija Univerziteta „Džons Hopkins“ u Vašingtonu Danijel Server. On ističe da su SAD poslale jasne poruke Crnoj Gori i da nije njihova odgovornost da stabilizuju ovdašnje prilike.

Server: proevropske a ne proruske

Sjednica SO Andrijevica više puta prekidana

Bez očekivanja da će uspjeti posljednji pokušaj smjene Ćulafića

Ivanović je za Pobjedu kazao da je u ponedjeljak zakazan posljednji pokušaj za smjenu predsjednika Opštine željka ćulafića, jer ističe rok po kome SO može razmatrati istu tačku dnevnog reda. Kako kaže, ne očekuje da će slika u skupštinskoj sali biti drugačija.

- U ponedjeljak je posljednja sjednica za smjenu predsjednika Opštine zakazana. Uvjereni smo da ćemo gledati isti scenario kao i prethodnih šest puta – istakao je Ivanović.

obrazložili i da Statut i Poslovnik SO predviđaju drugačiji pristup kada je u pitanju zakazivanje sjednice za smjenu čelnika parlamenta i one za razrješenje predsjednika Opštine.

- Sačekaćemo da vidimo šta će nam Ministarstvo javne uprave odgovoriti, pa ćemo onda odlučiti šta dalje – poručio je Ivanović.

NepoželjNe improVizacije

Sa druge strane, pravnik Veselin Radulović smatra da namjera Kluba odbornika DPS-a da sami zakažu sjednicu za smjenu Đukića nije dobar put za izlazak iz pravne anarhije, napominjući da bi odluka donijeta na taj način mogla biti sporna.

- To bi bila neka vrsta improvizacije za koju nijesam siguran da bi bila u potpunosti u skladu sa zakonom i mogla bi poslužiti kasnije za osporavanje. Nikada nije dobro na jednu nezakonitost odgovarati tako što ćete pokušavati da kršite zakon na drugi način –istakao je Radulović. On ponavlja da su po ko zna koji put zakazale institucije

koje treba da obezbijede nesmetan rad organima lokalne samouprave, a koje, prije svega policija, ni u jednom od prethodnih šest pokušaja održavanja sjednice, nijesu onemogućile upad građanima u skupštinsku salu kao neovlašćenim licima.

- Nedopustivo je i neprihvatljivo u državi gdje pravni poredak funkcioniše da bilo ko može pomisliti da može da sprečava rad organa i da smatra da mu to pravo pripada. Time se šalje loša poruka i, kao što sam ranije govorio, nekome može pasti na pamet da tako nešto uradi na državnom nivou, na nekoj sjednici na kojoj se očekuje donošenje odluka koja ne sviđa jednoj grupi ljudi – istakao je Radulović. Ističe da je dobro to što je ODT Berane preduzelo prve korake ka rasvjetljavanju aktuelnih događaja u Andrijevici, ali naglašava da je problem što se sa tim kasni.

- Sasvim sam siguran da o ovom problemu ne bismo danas razgovarali da postoji volja nadležnih da se on riješi, prvenstveno tužilaštva, a zatim i policije koja bi trebalo da postupa po nalozima držav-

nog tužioca. Ne bi se u kontinuitetu ponavljalo kršenje zakona – zaključio je Radulović.

razlozi smjeNe Demokratska partija socijalista pokrenula je inicijativu za smjenu Željka Ćulafića, optužujući ga da je, sa funkcionerima svog SNP-a, zloupotrijebio službeni položaj i omogućio da se suspenduju Ustav i zakoni Crne Gore. Smjenu Ćulafića zahtijeva 15 opozicionih odbornika iz koalicije DPS-SD, a njima su se pridružila i tri ,,odbjegla“ odbornika iz redova aktuelne većine, što bi bilo dovoljno za preuzimanje vlasti. Podnosioci inicijative smatraju da Ćulafić nije obezbijedio sprovođenje strateškog plana Opštine i drugih razvojnih planova, programa i strateških dokumenata od državnog značaja.

Kao razlog za smjenu Ćulafića navedeno je i to što, kako tvrde, lokalnom parlamentu nije na vrijeme dostavio izvještaj o svom radu i radu lokalne uprave i službi.

Iz Socijalističke narodne partije, s druge strane, poručili su ranije da je narod Vasojevića, kako su rekli, izvojevao istorijsku pobjedu nad bivšim režimom 2020. godine, te da neće dozvoliti da DPS dođe na vlast bez provjere volje birača.

Iz te partije su tada pozvali odbornike koji su na posljednjim lokalnim izborima u Andrijevici bili na listama vladajuće koalicije da, u cilju izlaska iz političke krize i izbjegavanja daljih neželjenih posljedica, ispoštuju stavove partija kojima su pripadali ili da mandat vrate građanima. Skupštinu u Andrijevici čini 31 odbornik, a vlast čini koalicija SNP, bivši DF i Demokratska Crna Gora. T. klikoVac

- Ne mislim da je američka odgovornost formiranje vlasti u Crnoj Gori, niti stabilizacija tamošnje situacije. Amerikanci su jasno stavili do znanja da ne žele proruske snage, koje su i prosrpske, u vladi. To mi se čini više nego dovoljno američke intervencije - poručuje Server Na pitanje da li američku politiku u regionu vode samo Gabrijel Eskobar i Kristofer Hil i zašto ne vidimo značajnije učešće Viktorije Njuland Server kaže da se sada vodi američka politika sa kojom nije saglasan.

- Ovo je pitanje za Viktoriju, ne za mene. Čini mi se da su Gabrijel i Kris zaduženi za politiku sa kojom se ja ne slažem. Ali moram pretpostaviti da imaju odobrenje nadređenih

- to je svakako bilo očigledno kada je Derek Šole bio u Stejt departmentu - objašnjava Server za Pobjedu.

Vučić kao kum sVih srba

U kontekstu regiona Server je izrazio veliko zadovoljstvo što će biti dio tima pokrenute „Opservatorije za Zapadni Balkan“ Instituta Nju lajns (New Lines Institute) izrazivši nadu da će vidjeti „istu posvećenost novim perspektivama, dubokoj analizi i oštrim kritikama novih linija na Balkanu“.

Ipak, oprezan je jer se plaši da možda neće ispuniti svoja očekivanja.

- Danas na Balkanu vidim više istih etničkih nacionalističkih ambicija koje su proganjale re-

Na pitanje da li američku politiku u regionu vode samo Gabrijel Eskobar i Kristofer Hil i zašto ne vidimo značajnije učešće Viktorije Njuland Server kaže da se sada vodi američka politika sa kojom nije saglasan, ali da vjeruje da imaju odobrenje nadređenih

gion 1990-ih, dok su volja i kapaciteti opali - kazao je Server. Dodaje da nastojanje da se politika usmjeri ka autokratama i da im se omogući da iskoriste etničku polarizaciju regiona djeluje previše poznato. Najambiciozniji poduhvat ove vrste je sa sjedištem u Beogradu, ukazuje Server.

Server je kazao da, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i srpskih bezbjednosnih službi udruženih sa Rusijom, Aleksandar Vučić ima za cilj da postane izabrani autokrata i kum Srba širom regiona.

U Bosni i Hercegovini to čini, ističe, tražeći punu kontrolu nad Miloradom Dodikom, koji se bori da održi svoju autonomiju. Ipak, Dodiku je potrebna finansijska i ideološka podrška Srbije.

U Crnoj Gori, ističe Server, Vučić to radi preko nedavnih

Predsjednik Nove srpske demokratije poručio

Mandić: Stranci

vladom ako je oni

PODGORICA – Predsjednik

Nove srpske demokratije

(NSD) Andrija Mandić

poručio je mandataru za sastav vlade i lideru Pokreta

„Evropa sad“ Milojku Spajiću da bude svjestan da će mu stranci upravljati vladom ukoliko dozvoli da mu je oni i izaberu.

Istakao je da s nestrpljenjem čeka obraćanje predsjednika Jakova Milatovića nakon povratka iz SAD i dodaje da će od njegovog stava umnogome biti jasno da li su vlasti Crne Gore spremne da prihvate tuđe kao svoje, a svoje gledaju kao tuđe.

- Toliko pritiska i toliko „svetog“ rata protiv koalicije „Za

međunarodnih studija Univerziteta „Džons Hopkins“ u Vašingtonu kaže da teško jer stranke koje podržavaju EU ne rade zajedno

Server: Amerikanci žele

proevropske partije u vladi, proruske i prosrpske

EU koje nijesu priznale Kosovo, Borelj smatra da ima adekvatnu podršku država članica.

Od Lajčaka OčekivaO više

Server kaže da je od Miroslava Lajčaka, koji je odigrao ključnu ulogu u nezavisnosti Crne Gore, očekivao mnogo više.

- Međutim, on je takođe obećao, kada je prvi put postao slovački ministar spoljnih poslova, da će Bratislava priznati Kosovo. Ali nije uspio da ispuni to obećanje - naglasio je Server.

Misterioznija je pozicija Vašingtona, tvrdi Server.

Komentar Kvantna mehanika je – naša nacija!

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Tragična je istina da svi ovi osvježivački pobjednici sa kultnih izbora 30. avgusta 2020. godine nijesu sposobni napraviti ni najmanji kvantni pomak ni u čemu. Ali su zato nevjerovatno nadareni za destrukcije ogromnih razmjera u svim oblastima života

Kad vide ovaj naslov čitaoci u mome rodnom Nikšiću će odmah pomisliti „ovaj je ćić manit“, a u gradu Budvi đe živim će reći „ ovaj je ciknuo ka gola demidžana“. I djelimično su u pravu –naslov jeste psihodeličan, ali to nije moja zasluga, već zasluga lumena iz Demokratske stranke.

Sjećate li se njihovog izbornog slogana: ,,Mir je naša nacija“? Kao, oni su nadnacionalni i za mir su, a u litijanju su se takmičili sa frontašima i srbovali barabar sa njima. Imali su oni i trivijalnijih parola, ali ova najbolje liježe u ovu kolumnu. Jer, u reagovanju Demokrata Budve na gubljenje statusa Evropske prijestonice kulture i evropskih „đengi“ koje uz to idu, oni ladno poentiraju: „Protraćili smo šansu generacije za kvantni skok u razvoju Budve i Boke kroz realizaciju, prije svega u oblasti infrastrukture i kulture“. E, sad, kvant je najmanja moguća jedinica energije, za krkane njihovog tipa nepojmljivo mala, koju nosi jedan foton. Dimenzije toga subatomskog svijeta kojim se bavi kvantna fizika su toliko male da su prije izračunljive nego mjerljive, i zamislite koliki je onda taj čuveni kvantni skok!

pobjednika i voljnih izbornih zastupnika.

- Među njima su i predsjednik Jakov Milatović i mandatar Milojko Spajić - istakao je Server.

Na Kosovu je, napominje Server, Vučićev fokus na sjeveru.

Kao dio ,,Opservatorije za Zapadni Balkan“ od njega je, kaže, traženo da se fokusira na Kosovo.

- Tamo je Beograd nastavio da kontroliše Srbe u četiri opštine sjeverno od Ibra od kraja rata 1999. Beograd odlučuje o njihovoj saradnji i nesaradnji sa Prištinom. Sjeverna Mitrovica, Zubin Potok, Zvečan i Leposavić imaju malo šta rećirekao je Server.

Odbijanje da se prihvate kosovske registarske tablice, bojkot posljednjih opštinskih izbora, nasilni protesti protiv gradonačelnika koji nijesu Sr-

bi, napad na vojnike NATO-a, kidnapovanje kosovske policije na sjeveru i odbijanje da se garantuje učešće na novim izborima – o svemu tome se odlučuje u Beogradu. Poruka je, konstatuje Server, da Srbija neće dozvoliti da se Srbima sa sjevera upravlja u ustavnom okviru Kosova osim ako ne dobiju – preko Zajednice srpskih opština – virtuelnu autonomiju koja bi ih uklonila iz tog okvira.

- Rusiji se to sviđa, ali šta je sa EU i SAD - pita se Server. U svakom slučaju, navodi, Priština gubi, de facto ili de jure.

- Jasno je zašto bi Rusija ovo željela. Etnička podjela Kosova predstavlja presedan koji bi mogao biti koristan za djelove Ukrajine pod ruskom okupacijom. Takođe, podriva dostignuće Zapada, projekat izgradnje države na Kosovu.

poručio mandataru Stranci će upravljati oni izaberu

budućnost Crne Gore“ koja je proevropska, nije antizapadna i koja je prihvatila principe mandatara - nije zabilježeno nigdje u modernoj Evropi - napisao je Mandić na društvenoj mreži X. On je naveo da se Bošnjaci više pitaju u Crnoj Gori nego Srbi, da Albanci imaju više prava od većine srpskog naroda, te da

Hrvati ultimativno traže da se Srbima ne dozvoli bilo kakvo učešće u vlasti.

- Zabraniti ćirilici da bude u vladi, srpskom jeziku da bude dio vlasti je ono protiv čega se Zapad bori. Da mi tražimo nešto drugo što nije demokratija i nije volja naroda, što nije ravnopravnost Srba, Crnogoraca,

Uprkos brojnim nesavršenostima, Kosovo je najuspješnije od svih država na Balkanu od 1995. a možda i širom svijetanaglasio je Server.

Manje je, kaže, jasno zašto EU i SAD podržavaju ovu etnonacionalističku ambiciju da postoji odvojena uprava na Kosovu.

- Naravno, Brisel i Vašington poriču da podržavaju etničku podjelu. Ali da li ste čuli nešto od njih o povratku Albanaca i drugih nesrba u Sjevernu Mitrovicu, koja je prije 1999. bila naseljena većinski srpskim stanovništvom? Da li su insistirali da Beograd ponudi isti status Albancima na jugu Srbije koji žele za Srbe na sjeveru Kosova - pita se Server.

Pošto je Velika Britanija istupila iz EU, a Njemačka rastrojena, Mađarska i Hrvatska ga podržavaju, i pet država

Bošnjaka, Albanaca, pa da ima nekog objašnjenja za ovu hajku koja se vodi protiv autentičnih političkih predstavnika srpskog naroda. Zašto ti sa strane traže, a mandatar bespogovorno prihvata, da se Bošnjaci više pitaju u Crnoj Gori nego Srbi, da Albanci imaju više prava od većine srpskog naroda, a da Hrvati ultimativno traže da se Srbima ne dozvoli bilo kakvo učešće u vlasti - istakao je. Osvrnuo se i na predstojeći popis stanovništva i zahtjev predsjednika Opštine Tuzi Nika Đeljošaja da se taj proces odgodi. - Organizovanje popisa su već dva puta odgodile prethodne dvije vlade Crne Gore i krajnje

- Čini se da djelimično potiče od ljudi koji su proveli previše vremena slušajući Srbe kako jauču o tome kako su Sjedinjene Države neljubazne prema Srbiji. Neke diplomate smatraju da je sve što Beograd želi bolji dogovor za Srbe u susjednim zemljama. Takođe, odražava ambiciju za „Evropu cijelu i slobodnu“, sa Srbijom na Zapadu. Bez ikakvih dokaza, američke diplomate tvrde da je Beograd prigrlio Zapad, čak i dok povećava saglasnost sa Moskvom i Pekingom. Malo sumnjam i da srpska municija koja završi u Ukrajini zapravo više ide u Rusiju - ocijenio je Server.

On je stava i da ljetnja Vučićeva posjeta predsjedniku Zelenskom nije imala za cilj da podrži Ukrajinu, već da spriječi Kijev da prizna Kosovo. Rezultat je izolacija Kosova, smatra Server, dodajući da je problem što je Kosovo izolovanije nego ikad.

M. jOviĆeviĆ

je vrijeme da se ta zakonska obaveza završi. U vremenu od velike pobjede nekadašnje opozicije na izborima 2020. godine pa do danas, paralelno se vode dva procesa kojima se urušava Crna Gora. Prvi, da se legitimnim političkim predstavnicima srpskog naroda, pobjednicima izbora, ne dozvoljava ulazak u vladu, a drugi je da se odgađa u nedogled organizovanje klasičnog popisa. Argumentacija za ta oba procesa je gola sila i brutalno nepoštovanje Ustava i zakona ove zemlje, kao i isključivanje svih demokratskih standarda i procedura koji važe u svim drugim demokratskim zemljamanaveo je Mandić R. P.

Tragična je istina da svi ovi osvježivački pobjednici sa kultnih izbora 30. augusta 2020. godine nisu sposobni napraviti ni najmanji kvantni pomak ni u čemu. Ali su zato nevjerovatno nadareni za destrukcije ogromnih razmjera u svim oblastima života. I ne bih se bavio ovim upadom krkana u teoriju relativnosti i teoriju struna da me nisu inspirisali. Naime: dogodila nam se čudna podzemna pojava između svijeta politkriminala i dokumentacionog depoa visoke sudske ustanove. Medijski analitičari i Ura bezbjednosni forenzičari su to nazvali tunel, u Nikšiću se to zove tunjel, a u Grblju tuneo.

Nakon izleta Ljaljovih nobelovaca u lude prostore kvantne mehanike ja bih tu pojavu nazvao – crvotočinom, zato što su crvotočine ili Ajnštajn-Rosenovi mostovi spekulativne strukture koje povezuju različite tačke u prostor vremenu. U stvari, to su prečice u prostorno-vremenskom kontinuumu. Pretpostavlja se da u njima postoji višedimenzionalni prostor i čudno ponašanje vremena i da se putujući kroz njih može otići u prošlost i drugačiji prostorno-vremenski kontinuum.

Nakon niza skarednih političkih, etičkih, zakonskih, kulturnih, ekonomskih i duhovnih budalaština, otvorila se ova državna crvotočina da bi ovaj neobrazovani narod vratila u srednji vijek i civilizacijski i kulturni kontinuum kojem realno pripadamo. Mi nemamo vladu, nemamo Skupštinu, nemamo službe bezbjednosti, nemamo pravosudni sistem, nemamo kulturu ni obrazovanje, a imamo samo hordu raspamećenih svetosavskih varvara u mahnitom naletu. Da se bačimo u crvotočinu ili da nešto radimo?

Možda bi mogao onaj Crnogorski zbor što resetova Crnogorsku crkvu da preuzme ingerencije Skupštine pa da ka naši stari zborovi izabere novoga vladara umjesto Jakova, otjera Dritana i uspostavi novi red i način i poredak. Ali *ebi ga, to je opet srednji vijek. Ili da Spajke sa koalicijom Zajedno napravi neki neokejnzijanski „Nju dil“ ili se baci sa krova vlade kao što su činili njegove kolege američki brokeri za vrijeme Velike depresije?

A možda da probamo pobunu, proteste i revoluciju? To nam je uvijek najbolje išlo.

Nešto moramo činjeti jer čeka nas što se nikome do sada nije događalo. Hitler je u Drugom svjetskom ratu u munjevitom blickrigu porazio i osvojio Francusku, ali niti njemu niti ijednom njegovom feldmaršalu nije palo na pamet da Francuzi ne postoje kao narod i da ne postoji francuska kultura. Jedno je kad te protivnik porazi i porobi, sasvim drugo kad te najgori polusvijet, koji je dobri srpski ikad narod iznjedrio, jednostavno izbriše sa lica zemlje i kulturno-istorijskih epoha.

Nema tu pomoći od EU. Oni su zauzeti raznim inkluzijama. A kada ovi naši nepomenici na vlasti, eksplicitno kažu da u vladi Crne Gore ne može biti ni jedan Crnogorac - onda je to normalno. Ostala nam je još samo jedna nada - naš potpredsjednik vlade Joko Ono. Da promijeni faze na akceleratoru na portalu crvotočine i možda nas ona izbaci u budućnost i neki sretniji prostornovremenski kontinuum.

Da, možda je tu spas. Samo, ostaće da me bole suze budvanskih kulturnih djelatnika za onih izgubljenih dvjesta osamdeset miliona eura, što Budvu ne proglasiše prijestonicom kulture. Šta će sad Marko Kentera i trubači iz Guče i pozorišta iz Srbije i čuvena udvorička manifestacija domaćih posrbica pod nazivom „Ćirilicom“? Eh, lele mene! Nemote me pitat kako mi je, što bi rekli u Grblju. Ni pišljivog kvanta se neće zaraditi.

Danijel Server

AKTUELNO

: Zašto Crna Gora ne privlači ,,zdravi“ strani kapital koji obezbjeđuje

PODGORICA - Strane investicije u Crnoj Gori trenutno se odnose dominantno na kupovinu nekretnina, drastično opada ulaganje u privredu i domaću proizvodnju. Kako tvrde Pobjedini sagovornici Crna Gora, kao investiciona destinacija, mora imati jasnu viziju i preduzimati konkretne inicijative da bi tu viziju sprovodila, kako ne bismo došli u situaciju da investitori napuštaju našu zemlju i sele se u druge države koje su nekada učile od nas. Mi sada imamo investitore koji planiraju ozbiljne investicije u određenim opštinama, i vrlo su zainteresovani i spremni, ali zbog kašnjenja planova višeg reda te investicije ne mogu da se ostvare.

DOBIT OD ULAGANJA U PRIVREDU NIJE SIGURNA

Kako god nam trenutno interpretiraju zvaničnici, po riječima ekonomskog analitičara i člana Preokreta Mirze Krnića strane investicije se dominantno odnose na kupovinu nepokretnosti. - Nije sporno da postoje ove investicije, država ubira poreze, ali imamo dvostruki problem: porastom ovih investicija cijene stanova ostaju visoke i rastu, kao i kamatne stope na kredite, pa podstanari teško mogu riješiti stambeno pitanje. S druge strane, ulaganjem u stanove se zarobljava kapital, nema nove vrijednosti, ne zapošljavaju se novi ljudi, osim eventualno u agencijama za nekretnine, što neznatno utiče na problem nezaposlenosti. Bez obzira na navedeno i na cijene stanova koje konstantno rastu, investitori se odlučuju da ipak kupuju stanove, što znači da je u njihovoj percepciji rizično ulagati u privredu ili pokretanje proizvodnjekaže Krnić.

Po njegovim riječima investitori su procijenili da je rizik gubitka novca preveliki i da dobit nije sigurna, pa da ne vrijedi rizikovati.

- To dovoljno govori o tome kakav je ambijent za investiranje u Crnoj Gori, i tu kao najodgovornije vidim postojeću vladu i prethodne vlade, svaka u određenoj mjeri je odbijala investitore od kojih zajednica može imati koristi. Inače, od četiri zemlje iz koje dolaze najveće investici-

nova radna mjesta

Investicije se svode na kupovinu nekretnina, manje se ulaže u privredu

je, nijedna nije članica EU (Srbija, Rusija, Švajcarska i Turska) - ističe Krnić.

Generalno, kako naglašava, mi imamo problem da definišemo vrijednosti na kojima stojimo i da na njima gradimo savezništva – uključujući i ona ekonomska.

- Nama su potrebne investicije iz sistema koji imaju kulturu poslovanja na zdravim osnovama. Očito da takav kapital ne privlačimo u mjeri u kojoj bi trebalo. To jasno ukazuje i kakva je percepcija investitora iz razvijenih zemalja kada je naš poslovni ambijent u pitanju. Za nas bi svakako bilo dragocjeno da dolaze ljudi koji će ulagati, otvarati nova radna mjesta i ugrađivati znanje i vještine u naš poslovni sistem

- kazao je Krnić. Smatra da ne treba pretjerivati u značaju koji strane direktne investicije treba da imaju, bez zanemarivanja pozitivnih efekata kojih svakako može biti. - Dakle, one jesu značajne, ali ako nemamo domaću proizvodnju vi možete samo da pratite kako one dolaze i odlaze. Strane direktne investicije nijesu pokrenule nijednu nerazvijenu zemlju, a pogotovo ne kupovina stanova. Investitori imaju prije svega interes da zarade, a ne razvijaju zemlju u koju dolaze. Treba privući investitore koji neće biti kronistički uvezani sa vlastima, koji će imati priliku da zarade ali i pomognu u onom što bi trebalo da je važno za državu: razvoj novih tehnologija, pokretanje proizvodnje, solidna zarada za domicilno stanovništvo i zadržavanje najboljih u zemlji, jačanje konkurentnosti, a ne monopola - kaže Krnić dodajući da država treba da napravi balans

MIRZA KRNIĆ: Nama su potrebne investicije iz sistema koji imaju kulturu poslovanja na zdravim osnovama. Očito da takav kapital ne privlačimo u mjeri u kojoj bi trebalo. To jasno ukazuje i kakva je percepcija investitora iz razvijenih zemalja kada je naš poslovni ambijent u pitanju

MILOVAN NOVAKOVIĆ: Bilježimo da određene susjedne zemlje upravo rade mnogo brže neke stvari koje mi treba da unapređujemo. Crna Gora kao investiciona destinacija mora još mnogo da napreduje

između interesa zajednice, odnosno da zaštiti domaćeg proizvođača i privrednika, da obezbijedi građanima bolje mogućnosti zaposlenja, učenja, kvalitetnijih proizvoda sa boljim cijenama, a važno je kreirati takav okvir da budemo atraktivni takvim investitorima, kako bi i oni imali interes da ulažu. Sve što sam naveo imaju uređene zemlje a mi, nažalost, nemamo viziju razvoja investicija, na najodgovornijim pozicijama su oni koji traže ad hok rješenja i koji ne nude dugoročnu viziju razvoja.

Predstavnik renomirane međunarodne konsultantske kompanije Colliers International Milovan Novaković, MRICS, ističe da trenutni investicioni ambijent u Crnoj Gori može biti značajno unaprijeđen i da zbog nekih naših sporosti u donošenju strateških odluka rizikujemo da investitori odustaju od svojih planiranih investicija, jer je za njih vrijeme najbitniji resurs. Kako je istakao bez jasne i održive strategije, koju moraju sprovoditi u djelo stručnjaci iz svojih oblasti, može se sve svesti na spisak lijepih želja.

- Nije vrijeme za kritike, nego za unapređenje načina razmišljanja kako bi postojeći biznis ambijent konstantno

Ulaganja u domaće kompanije i banke mnogo manja ove godine

Krnić navodi podatke da smo u prvih sedam mjeseci ove godine imali oko 516 miliona eura investicija, od čega je oko 260 miliona eura kupovina nepokretnosti ili oko 50 od svih stranih investicija, dok se na ulaganja u domaće kompanije i banke izdvojilo 59,46 miliona, odno-

sno svega 11,52 odsto svih stranih investicija.

- Prošle godine smo imali

1,151 milijardu eura investicija, od čega je prodaja nepokretnosti bila oko 448 miliona, odnosno oko 39 odsto svih stranih direktnih investicija, dok su ulaganja u kompanije i banke iznosile 219,4 miliona,

što je udio od 19,05 odsto. Dakle, najveći dio investicija u našu zemlju se odnosi na kupovinu nekretnina i procentualno učešće raste iz mjeseca u mjesec. Dakle, trendovi idu u korist kupovine nekretnina - kaže Krnić.

prilagođavali novonastalim okolnostima i apetitima renomiranih investitora koji nam, osim finansijskih benefita, donose, za nas možda najbitnije, iskustva na visokom nivou i praktična znanja. Poenta je da budemo afirmativni, ali ključno je da budemo realni prema sebi samima. Bitno je da shvatimo da Crna Gora nije jedina tačka na Zemlji, nego da se nalazimo u jednom okruženju koje konstantno

preispituje svoje potencijale i unapređuje sebe. Bilježimo da određene susjedne zemlje upravo rade mnogo brže neke stvari koje mi treba da unapređujemo. I te zemlje privlače ozbiljne investicije koje bi potencijalno bile investicije za Crnu Goru. Oni su nekada učili od nas, a sada se dešava da, zbog nekih naših sporosti ili nedostatka praktičnih znanja, konkretne vizije, političkih nestabilnosti, te se investicije sele u druge zemljekazao je Novaković.

INVESTITORI RAZMATRAJU ,,EXIT“ SCENARIO

Ističe da se zbog toga može konstatovati da su neke investicije, koje su planirane u Crnoj Gori, stopirane i investitori razmatraju ,,exit“ scenario. - Nije poenta da se kritikuje, već da konstatujemo problem i da tu ne stanemo nego da kažemo da je to izazov. Da vidimo šta možemo da uradimo da stvorimo korist od tog izazo-

va. Izazov može da se pretvori u korist ako imamo mudre ljude koji koordiniraju sistem. Moramo definitivno da pokažemo da smo sistem koji ima jasnu strategiju šta želi. Ako to ne bude slučaj, nećemo uspjeti da opravdamo povjerenje kod postojećih investitora i steknemo kod novih. Manje je bitno da nam investitori donesu samo novac, treba da stvore dodatnu multiplikovanu vrijednost kroz primjenu svojih znanja i konkretnih iskustava. Ukoliko uspijemo kao društvo da „uvezemo“ praktična znanja, možemo očekivati u srednjoročnom periodu da će se uvoz u drugim segmentima smanjivati, što će direktno ili indirektno povećavati izvoz naše vrijednosti koju plasiramo ili ćemo plasiratiobjasnio je Novaković. Po njegovim riječima svaka investiciona destinacija mora da ima ispunjene određene pretpostavke da bi bila poželjna. - Osnovna pretpostavka je geopolitička stabilnost koja mo-

BUDVA: Samo se kupuju stanovi, ulaganja nema

Mirza Krnić

na nekretnina, sve privredu

Privatni sektor se godinama zanemaruje

Krnić tvrdi da Crna Gora ima privatni sektor koji je godinama zanemarivan. - Na čelnim pozicijama u zemlji imamo ljude koji imaju sasvim skromno radno iskustvo ili čak nikad nijesu radili u privredi, u realnom sektoru. Oni ne razumiju sa kojim problemima se privrednici suočavaju, koliko je poslovanje nestabilno i koliko je teško u postojećem okviru izaći na ,,zelenu granu“. Čak i kada država pokušava da pomogne privatnom sektoru, to su mahom krupni kapitali koji imaju intenciju i istoriju stvaranja monopola, čime negativno

utiču na cijelu privredu, zaposlene, a da ne govorimo na potrošače koji su na najvećem udaru. Za svaku investiciju ili potencijalno miješanje države u privredne tokove, donosioci odluka treba da postave pitanje – kakva je korist od toga za državu, privredu, zaposlene i potrošače, a koje su potencijalne štetne konsekvence. Kada bi se time bavili, a manje bombastičnim izjavama kako smo najbolji i najjači, cijela zajednica bi imala više koristi. To dalje znači da ulazimo u vrijeme još veće nestabilnosti i nesigurnosti - kazao je Krnić.

Kako se ekonomski uništava Crna Gora: Kalkulator objavljen na sajtu PES-a pretvara neto platu u bruto

ra da postoji i koja daje potencijalnom investitoru sigurnost da dolazi u zemlju koja je stabilna i uređena. Tu moramo uzeti u obzir i sve dodatne sigurnosti kao što je pravna i fizička sigurnost, a zatim se analiziraju i poreska atraktivnost i ekonomska logika tek nakon toga ozbiljni investitori mogu biti sigurni u racionalnost odluka koje donose. Da bi se sve to realizovalo mnogo je bitno da postoji povjerenje, jer bez povjerenje nema ni prijateljstva, a ni biznisa. Da bismo imali povjerenje moramo da imamo znanje, ali praktično. Kao destinacija smo pokazali da percepcija fizičke sigurnosti postoji, jer sada imamo oko 80.000 stranaca koji su došli i prepoznali Crnu Goru kao sigurnu destinaciju, bezbjednu za život, jer je u svojim sredinama nijesu imali. Zakonske pretpostavke su im bile olakšica, ali Crna Gora kao investiciona destinacija mora još mnogo da napreduje - tvrdi Novaković.

Smatra da, što se tiče fizičkih pretpostavki s obzirom na poziciju koja je veoma atraktivna, mi moramo mnogo da radimo na infrastrukturi.

- Za zemlju koja zavisi od turizma krucijalno je važna kvalitetna infrastruktura i dostupnost. Možda su to najbitnije pretpostavke. Mora mnogo da se radi na njihovom unapređenju jer smo avio-destinacija, a u zadnje vrijeme se bilježe neki negativni trendovi gdje se najavljuju i otkazi vezano za neke poznate renomirane low cost kompanije koje se sele na neka druga tržišta. Takođe, putna infrastruktura zbog

povezivanja se regionom treba da se konstantno unapređuje. Moramo da prestanemo sa deklarativnom promocijom Crne Gore kao ekološke države i da radimo na tome da stvorimo održivi ambijent i ostvarimo najveće standarde u održivoj gradnji i drugim industrijama. Da se usklađujemo sa svim ostalim standardima da bi mi u praksi pokazali da smo država koja poštuje ekološke principe, a ne da se pozivamo na neke deklaracije gdje smo mi sami sebe proglasili za nešto, a u praksi ništa ne radimo - tvrdi Novaković dodajući da zapadni evropski turisti ne mogu da shvate da se otpadne vode još uvijek izlivaju u mora, jezera, rijeke...

- Moramo imati ostvarene fizičke, legalne, planske pretpostavke da bi taj investitor ušao u ekonomsku analizu, opravdanosti određene investicije. Mi sada imamo investitore koji planiraju ozbiljne investicije u određenim opštinama, i vrlo su zainteresovani i spremni, ali zbog kašnjenja planova višeg reda te investicije ne mogu da se ostvare. A tajming je u biznisu jedan od najbitnijih momentuma. I tu se može desiti da, zbog toga što nemamo planske pretpostavke da bi se investicije realizovale, investitori donesu neke druge odluke koje će uticati negativno na Crnu Goru kao investicionu destinaciju. To bi mnogo uticalo na te opštine jer, osim što bi bile to investicije koje se mogu mjeriti desetinama miliona eura, koje bi zaposlile od 200 do 300 ljudi, to su kompanije koje bi nam donijele znanje i renome što je Crnoj Gori prijeko potrebno - smatra Novaković.

Podsjeća na statistiku da je Crna Gora izgubila blizu 70.000 ljudi u zadnjih 10 godina,uglavnom mlađe populacije. To je ozbiljan alarm...

- Mi moramo da dovodimo investitore koji imaju praktično znanje i to su najbolji ambasadori u Crnoj Gori. Oni donose veliku korist sa više aspekata. S aspekta znanja i logistike koje bi oni ovdje primijenili to je možda najznačajniji resurs koji je nama neophodan za

održivi razvoj. Jer nama BDP rast ne znači puno ako on nema efekat direktan na održivi razvoj. Jer to je nešto što je krucijalno bitno. Mi smo prepoznati kao zemlja koja uvozi, tako da bi nam najbitniji uvozni proizvod bio upravo uvoz ,,mozgova“, a to nažalost izvozimo - kaže Novaković.

NEGATIVNA SLIKA

Takođe smatra veoma negativnom slikom da zakon koji je donesen juče ne važi danas nego se to lagano mijenja zbog nekakvih odluka koje mogu biti racionalne ili iracionalne.

- To definitivno ukazuje da nemamo pravnu sigurnost jer čim se oni često mijenjaju to utiče na psihološki efekat koji stvara percepciju da smo pravno nesigurna država. Tako da moramo da pokažemo integritet u smislu da smo država u kojoj institucije rade svaka svoj posao na najbolji mogući način i da postoji konzistentnost u donošenju odluka. Dodati treba na to povjerenje koje je bitno i u fizičkim, ličnim pretpostavkama, a i u biznisu je tako. A znanje je druga pretpostavka, ali ne znanje akademskog tipa, nego praktično. To je ono što se mjeri i tu su rezultati - tvrdi Novaković.

Što se tiče planskih pretpostavki, posebno kada se govori o investiranju u nekretnine, tu smatra da se moraju ubrzati neke stvari, jer investitori stalno traže druge prilike.

- Ukoliko oni vide da se tu stvari sporo odvijaju da nijesmo konzistentni, nijesmo dali pretpostavke da će nešto biti usvojeno, pa to kasni, pa dobiju osjećaj nepovjerenja, onda se oni odluče na druge destinacije što je potpuno racionalna odluka. Sistem aparat mora da funkcioniše efikasno. Jasne strategije moraju da se izdefinišu. Ne smije da bude ad hok i onih površinskih odluka. Mora sve studiozno da se radi i da za sve postoji jasna strategija. Svaka želja bez kvalitetne strateške inicijative ostaće samo u domenu želja - poručio je, na kraju, Novaković.

N. KOVAČEVIĆ

Programom ,,Evropa sad 2“ ukidaju se doprinosi za PIO, to košta 600 miliona eura godišnje

Iz Fideliti konsaltinga ističu će ovaj program imati nesagledive posljedice po stabilnost ekonomsko- nansijskog sistema u Crnoj Gori, sa posebnim naglaskom na neodrživo nansiranje Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i poručuju da će rast minimalca na 700 eura plaćati poslodavci

PODGORICA - Programom ,,Evropa sad 2“ biće ukinuti doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, navodi se u analizi kompanije Fideliti konsalting.

Kako su pojasnili, do tog zaključka su došli zahvaljujući kalkulatoru koji je objavljen na sajtu Pokreta ,,Evropa sad“, a koji izračunava neto platu nakon realizacije projekta.

Iz Fidelitija navode da u stvari kalkulator izračunava trenutni iznos bruto plate.

- Nakon tačno 103 dana postizbornog nestrpljenja o najavljenom programu ,,Evropa sad 2“, dobili smo ni manje ni više nego najobičniji kalkulator, koji trenutnu neto platu pretvara u trenutnu bruto platu i to predstavlja kao novu neto platu. Nakon više od tri mjeseca čekanja, dobili smo matematički iskaz koji potvrđuje naše majsko proročanstvo da će doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje biti ukinuti, čime se uništava koncept međugeneracijske solidarnosti. Kako smo stigli do ovog zaključka? Pružena nam je jedinstvena prilika da na sajtu ES upišemo svoju trenutnu platu i – na ekranu digitalno frca novi iznos neto plate (zapravo sadašnja bruto plata) poslije sprovođenja finansijske ,,čarolije“ zvane ,,Evropa sad 2“. Kako bismo testirali ovu tvrdnju na prosječnoj plati, unijeli smo prosječnu neto platu za jul po Monstatu, od 797 eura. Šta smo dobili kad smo kliknuli na narandžasto polje? Neto plata za jul po ES2 iznosi 993 eura, cifra koja je

identična julskoj bruto plati po Monstatu. Ovo nepretenciozno decifrovanje programa ES2 krije neizbježnu istinu: doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje biće zaista ukinuti - poručuju iz ove kompanije. Ističu da će ovo imati nesagledive posljedice po stabilnost ekonomsko-finansijskog sistema u Crnoj Gori, sa posebnim naglaskom na neodrživo finansiranje Fonda PIO. - Za finansiranje ovog povećanja, treba nam godišnje tačno 606.872.448 eura (da, preko 600 miliona eura godišnje), ili ako vam je draže, preko 10 odsto bruto domaćeg proizvoda. Za 10 godina ovaj program koštaće šest milijardi eura koliko iznosi cijeli BDP za 2022. godinu. Uzeli smo broj zaposlenih na kraju jula (258.024), pomnožili sa mjesečnim povećanjem prosječne plate (196 eura) i sve to pomnožili sa 12 mjeseci. Kada se ta tri broja pomnože, dobija se cifra od 606.872.448 eura. Računica je jednostavna: svaki građanin Crne Gore, njih 620.000, od beba do baba i đedova, za ovu finansijsku avaturu će ,,izdvojiti“ po oko 1.000 eura godišnje - poručuju iz Fideliti konsaltinga.

Oni postavljaju pitanje kako će se nadomjestiti 606 miliona eura ili deset odsto BDP-a godišnje.

Dalje objašnjavaju da ukoliko u ,,magični“ kalkulator ES2 (koji obećava povećanja plata tako što izjednačava neto i bruto platu), unesete da vam je prethodna plata iznosila 450 eura, na klik dobijate podatak da će vam plata iznositi obećanih 700 eura.

- Sve to ne bi bilo sporno da se ne postavlja jedno sasvim obično pitanje - ko će da snosi trošak povećanja minimalne plate do 700 eura. Dozvolite da pojasnimo: za mjesečnu platu od 450 eura, poslodavac ima dodatni trošak od nekih 120 eura, što znači da mu je trošak minimalne mjesečne plate zaposlenog ukupno 570 eura. Kako je ,,magični“ kalkulator ES2 obećao da će minimalna mjesečna plata iznositi 700 eura, pitamo se ko će platiti razliku između 570 eura, koliko iznosi trošak radnika, do obećanih 700 eura. Odgovor je jasan: razliku od dodatnih 130 eura mjesečno (1.560 eura godišnje) platiće poslodavci, što znači da će se programom ES2 stvoriti nova obaveza za poslodavce, koju neki od njih neće moći izdržati - poručuju iz Fideliti konsaltinga.

eura mjesečno za povećavanje minimalca plaćaju poslodavci

Ovo će, prema ovoj analizi, za posljedicu sigurno imati zatvaranje određenog broja preduzeća, jer ona neće biti u stanju da snose ovaj dodatni trošak poslovanja (znate, plate u privatnom sektoru su značajno manje od prosjeka na državnom nivou). Mr. J.

Milovan Novaković

Kalkulator obračunava neto platu u bruto

Viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović ističe da je veliki problem što resor Miomira Vojinovića ne poštuje zakon i ignoriše nalaze inspekcije

Direktori se lako imenuju a teško razrješavaju

PODGORICA – Početak

školske godine je obilježen brojnim problemima, koji ukazuju da je stanje u prosvjeti alarmantno, smatra viša pravna savjetnica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović

Pobjeda je izvještavala o nezakonitim direktorima koji i dalje rukovode školama, uprkos nalazima prosvjetne inspekcije a koje ministar Miomir Vojinović ignoriše, početku školske godine protestom nastavnika, nedovoljnom broju medijatora i šofera zbog čega romska djeca koja su upisana u škole ne pohađaju nastavu, nedovoljnog broja asistenata za djecu sa posebnim potrebama... i ovo je samo dio problema o kojima je javnost upoznata

Kaluđerović ističe da je posebno zabrinjavajuće što i pored dokaza nijesu razriješeni direktori javnih ustanova obrazovanja jer su zloupotrebljavali službeni položaj.

- CGO ukazuje i ukazivaće na propuste u radu i postupanju Ministarstva prosvjete. Upravo su inicijative CGO-a pokrenule mnoge teme i pitanja odgovornosti nadležnih u obrazovnom sistemu Crne Gore. Od Ministarstva prosvjete se očekuje da sprovodi svoje nadležnosti, a od ministra kao menadžera da koordinira institucijama nad kojima je to ministarstvo nadležno, kao i da prati nalaze nadzornog organa nad njihovim radom kako bi obrazovni

sistem nesmetano funkcionisao – kazala je ona. Kaluđerović ističe da to nije pitanje dobre volje već obaveza po propisanom horizontalnom i vertikalnom modelu.

- Nepoštovanje rada i djelovanja nadzornog organa, odnosno prosvjetne inspekcije, povlači ozbiljnu odgovornost za štete koje proisteknu iz nepostupanja – kazala je Kaluđerović.

Prema zakonu koji je važio do 1. maja ove godine ministar prosvjete je imenovao i razrješavao rukovodioce javnih obrazovnih ustanova. Nakon tog datuma, tu obavezu imaju školski odbori koji sada biraju direktore i prijedlog dostavljaju ministru.

Kaluđerović povodom toga ističe da su imenovanja išla lagano, ali da su izostala razrješenja, za koje je postajala do-

kazna građa o zloupotrebama službenog položaja.

- Javnost mora da zna zašto su brojni prijedlozi za razrješenje direktora, koje su podnijeli različiti prosvjetni inspektori uz prateće detaljne zapisnike, ostali skriveni u ladicama Ministarstva prosvjete - ističe ona. Prvi sporni slučaj tiče se direktora Srednje pomorske škole u Kotoru Ratka Petrovića, za kojeg je inspekcija utvrdila da je kršio zakon, zloupotrebljavao položaj i da u njegovom radu ima primjesa nepotizma, jer je zapošljavao kćerku i čak izmišljao radno mjesto za nju. Takav nalaz je inspekcija dostavila Ministarstvu prije godinu i ministar Vojinović nije postupio po njemu. Pobjedi je rečeno iz tog resora kako navodno prijedlog inspektora nije ni stizao u Ministarstvo, jer

Dio popisnih upitnika biće

bi oni u suprotnom odmah reagovali. Pobjeda, međutim, ima dokaze, što smo i naveli, da je prijedlog o razrješenju zaprimljen u tom resoru.

- Ministarstvo je pokušalo da se opravda time da nema eksplicitni prijedlog za njegovo razrješenje, iako je to demantovao nadležni inspektor. Takođe, ni nakon medijskih objava i inicijative CGO-a Ministarstvo nije zatražilo od nadležne inspekcije dokumentaciju za razrješenje Petrovića što bi bilo logično ukoliko nije postojala namjera da se slučaj zataška – kazala je Kaluđerović.

Da slučaj direktora škole u Kotoru nije usamljen, pokazuje onaj koji se tiče sporne direktorice kolašinske škole ,,Međuriječje“ Sonje Janković za koju je inspekcija, takođe, utvrdila da je kršila za-

odštampan na albanskom jeziku

PODGORICA - Dio popisnih upitnika za Popis stanovništva biće odštampan na albanskom jeziku, a Uprava za statistiku je već iskomunicirala sa Opštinom Tuzi i u planu je sastanak na kom ćemo njihove predstavnike upoznati sa svim detaljima, saopštili su iz Monstata.

Kako su naveli, završen je prevod javnog oglasa na albanski jezik koji je prethodno bio planiran, a isti nije dostavljen iz razloga što je osoblje Monstata na prvom nivou obuke za državne instruktore.

- Što se tiče konkretnog slučaja, Uprava za statistiku je već iskomunicirala sa Opštinom Tuzi i u planu je sastanak na kom ćemo predstavnike Op-

štine Tuzi upoznati sa svim detaljima, kako smo više puta do sada i učinili. U cilju potpunog informisanja javnosti, pravovremeno ćemo ih informisati i o ishodu najavljenog sastanka - kazali su iz Monstata odgovarajući na izjavu predsjednika popisne komisije Tuzi Nika Đeljošaja

U Monstatu kažu da se nijesu prepoznali u Đeljošajevim navodima.

- Uprava za statistiku radi svoj posao profesionalno i isključivo u skladu sa zakonom, što ćemo na sastanku ponovo predstaviti predstavnicima Opštine Tuzi. Javni oglas dostavljen je svim jedinicama lokalnih samouprava na crnogorskom jeziku, koji je službeni jezik u Crnoj Gori, shod-

no članu 13 Ustava Crne Gore - naveli su oni.

Ističu da je važno da javnost zna ,,da će dio popisnih upitnika biti odštampan na albanskom jeziku (shodno ugovoru o štampanju, distribuciji i isporuci popisnog materijala svim jedinicama lokalne samouprave)“.

- Nadalje, jako važno je podsjetiti da je javnom kampanjom predviđena izrada bilborda i vizuala na albanskom jeziku, što se može provjeriti u tenderskoj dokumentaciji. Citiramo dio stava 3:,,Prilikom izrade navedenih vizuala uzeti u obzir ravnopravnost oba pisma (latinica i ćirilica) koja su u upotrebi u Crnoj Gori. Jedno vizuelno rješenje za poster i bilbord prilagođeno na crno-

gorskom i albanskom jeziku (dvojezični poster i bilbord). Prevod teksta na albanskom jeziku obezbjeđuje naručilac posla - ističu iz Monstata. Navode da je završen prevod javnog oglasa na albanski jezik, koji je prethodno bio planiran, a isti nije dostavljen iz razloga što je osoblje Monstata na prvom nivou obuke za državne instruktore. - Zato, shodno svemu navedenom, iznenadila nas je reakcija gospodina Đeljošaja, koji je prisustvovao radnom sastanku sa popisnim komisijama 19. septembra 2023. godine, koji je ujedno bio platforma za diskusiju i prilika da se otvore sva eventualna pitanja i nedoumice - zaključili su u saopštenju. R.

postupi, a u trećem da se profesionalno zainteresuje. Ukoliko ministar ni ove prijedloge nije dobio, onda se mora otvoriti istraga i utvrditi gdje nestaje dokumentacija koja je morala biti u Ministarstvu prosvjete - navodi ona.

CGO ukazuje da ovi prijedlozi za razrješenje po kojima nije postupljeno svjedoče o kontinuiranom kršenju člana 83, po bilo kojoj od 18 tačaka, da se radi o obligaciji ministra sa obavezujućom zakonskom snagom da postupi po tim prijedlozima da ne bi došlo do imperativa koji povlači i krivičnu odgovornost.

kon i tražila od Vojinovića da je smijeni, još u aprilu ove godine. Pobjedi su prošle sedmice rekli iz resora kojim rukovodi ministar Vojinović da im ni taj prijedlog nije stizao. Direktorica nam je rekla da je inspekcija dolazila, ali da nije tačno da je tražila njenu smjenu, već da je nalaz inspekcijskog nadzora pozitivan. Na upit da li onda može da nam ga dostavi, rekla je – ne.

Kaluđerović je podsjetila da je ministar prosvjete, kako ističe, ignorisao tri uzastopna prijedloga za razrješenje direktora JU Srednja elektro-ekonomska škola u Bijelom Polju Velibora Karličića (prvi od 10. juna 2022, drugi od 31. marta 2023. i treći upućen Školskom odboru te ustanove 12. juna 2023. godine).

- Po dva prva prijedloga ministar je bio dužan da direktno

- Međutim, izgleda da je diskreciono pravo ministra da donosi odluke preuzelo primat nad zakonskim obavezama i postalo praksa, a na štetu poštovanja jasno propisanih zakonskih obaveza, bilo da su obligatornog ili imperativnog karaktera. Treba naglasiti i da su prijedlozi za razrješenja direktora potkrijepljeni argumentima kršenja i nepravilnosti u rukovođenju javnim ustanovama obrazovanja, a u pojedinim slučajevima i u produženom trajanju, i da se po njima mora postupati, odnosno da se ti direktori moraju razrješavati - ističe Kaluđerović. Naglašava da se ne može diskriminatorno odlučivati po prijedlozima prosvjetne inspekcije, pa onda kada kršenje nadležnima odgovara razrješavati rukovodioce, a u slučajevima kada su interesi drugačiji ne sprovoditi razrješenja. Ona je ispred CGO apelovala da se Odsjek za prosvjetnu inspekciju, koji radi u okviru Uprave za inspekcijske poslove, ojača dodatnim kadrom sa integritetom.

U toj organizaciji, ističe Kaluđerović, očekuju od novih prosvjetnih vlasti da Ministarstvo i ministar budu podržavajući za rad prosvjetne inspekcije, umjesto što ignorisanjem njihovih rezultata diskredituju i obesmišljavaju rad prosvjetnih inspektora. N.Đ.

Kolašinu treba

Osnovni sud

KOLAŠIN - Reforma pravosudne mreže koja se planira ne smije da ukine djelatnost i potrebu Osnovnog suda u Kolašinu. Put do pravde ne smije da ima cilj da se bez argumenata smanji broj sudova već da sistem pravosuđa bude organizovani sistem usklađen sa međunarodnim normama.

Ovo je, između ostalog, istaknuto na radnom sastanku koji je imala Margaret Satervajt, specijalna izvjestiteljka UN za nezavisnost sudija i advokata sa rukovodiocima Osnovnog suda i Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu. Mirjana Čepić, predsjednica Osnovnog suda i Maja Šćepanović, osnovna državna tužiteljka u Kolašinu, su istakle neophodnost da se pravnim okvirom

zaštiti nezavisnost sudija i tužilaca. Etički kodeks je mjera na osnovu koje će se imenovati sudije i tužioci. Specijalnu izvjestiteljku Ujedinjenih nacija Margaret Satervajt su zanimali problemi na koje nailaze redovne aktivnosti suda i tužilaštva. Koji su to predmeti koji predstavljaju najveće izazove a posebno je važno, kako je istakla Maragaret Satervajt, kako se realizuje izvršenje sudskih presuda. Mirjana Čepić i Maja Šćepanovć još jednom su ukazale da reforma pravosudnog sistema treba da podrazumijeva očuvanje statusa Osnovnog suda u Kolašinu. Građanima ne smije biti otežan put do pravde i oni ne smiju da budu žrtve racionalizacije pravosudne mreže. Dr. D.

Snežana Kaluđerović

Miomir Vojinović

Iz Monstata odgovorili na izjavu predsjednika popisne komisije Tuzi Nika Đeljošaja

Posjeta specijalne izvjestiteljke UN Margaret Satervajt

ISTRAGA O SLUČAJU ,,TUNEL“: Još nije locirana Podgoričanka koja je iznajmila stan „rudarima“ iz Srbije

Policija traga za Katarinom Baćović

Identifikacija Katarine Baćović ne daje odgovor na ključno pitanje: kakva je njena stvarna uloga bila, ko je napravio plan upada kroz tunel u depo Višeg suda, kao i najvažnije – što su organizatori ovog ,,posla“ uopšte tražili, odnosno htjeli da urade

Uhapšen Predrag Mirotić

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ uhapsili su, po nalogu postupajućeg tužioca, Predraga Mirotića (31), koji se sumnjiči da je bio pripadnik grupe koja je kopala tunel do depoa Višeg suda u Podgorici. Kako se sumnja, Mirotić je vozio kombi koji je pronađen, a koji su osumnjičeni koristili tokom obijanja depoa u podgoričkom Višem sudu, nezvanično je saopšteno M portalu iz UP. Kako M portal saznaje, Mirotić je priznao svoju umiješanost u ovaj slučaj. -Njemu se na teret stavljaju krivična djela kriminalno udruživanje, teška krađa i sprečavanje dokazivanja, putem pomaganja- saopšteno je iz UP. On će uz kri-

talje o kriminalnim aktivnostima u podzemlju i prije nego što se došlo do otkrića famoznog tunela?

vičnu prijavu u zakonskom roku biti priveden nadležnom tužiocu. Mirotić je povratnik u izvršenju krivičnih djela. Suđeno mu je za prevaru, ali i zbog optužbi da je bio dio grupe koja je 2019. godine, prijeteći pištoljem radnicima, opljačkala benzinsku pumpu ,,Montenegro petrol“ u Podgorici. Suđeno mu je za prevaru u produženom trajanju. Prije nekoliko godina teretili su ga da je izradio četiri falsifikovana pečata preduzeća Cogent Comunications Montenegro (CCM) i zloupotrijebio ih prilikom ovjere naloga za prenos novčanih sredstava u Societe Generale Montenegro banci. Tada je pred tužiocima tvrdio da je novac uzeo jer ga jure kamataši.

zicionirani član organizovane kriminalne grupe koji se nalazi u UIKS-u.

PODGORICA – Crnogorska

policija intenzivno traga za Podgoričankom Katarinom Baćović koja se krila pod lažnim identitetom Andrijana Marić i za koju se osnovano sumnja da je iznajmila privatni stan iz čijeg su podruma ,,rudari“, svi državljani Srbije, prokopali tunel do depoa Višeg suda u Podgorici.

Crnogorska policija je provjerama utvrdila da Baćović nije napuštila teritoriju Crne Gore, ali još nije locirano mjesto gdje se krije.

OSUMNJIČENI

Ona se tereti da je sa grupom iz Loznice - Veljkom Markovićem (1991), Milanom Markovićem (1970), Dejanom Jovanovićem (1993) i Vladimirom Erićem (1991), kao i još najmanje dvije neidentifikovane osobe, učestvovala u kriminalnim aktivnostima prokopavanja tunela do depoa suda u kojem se čuvaju materijalni dokazi iz krivičnih postupaka.

Za samo jedan dan su istražitelji pregledali više od sto sati video-nadzora, uspjeli da identifikuju osobe čija su lica nejasno prikazana i da saznaju i njihovo državljanstvo i kompletne biografije. Impresivna istraga za policiju koja za devet sati pretresa depoa Višeg suda nije uspjela da nađe – rupu u zidu, promjera 47 x 35 santimetara?! Ili je, ipak, neko znao neke detalje o kriminalnim aktivnostima u podzemlju i prije nego što se došlo do otkrića famoznog tunela?

Prema informacijama Pobjede, Katarina Baćović je kćerka Maje Baćović, radnice u arhivi Višeg suda, ali za sada nije utvrđena nikakva veza sa navodnim ,,curenjem“ povjerljivih informacija, niti dugogodišnju radnicu Višeg suda sumnjiče za eventualno pomaganje u kriminalnim aktivnostima prokopavanja tunela i krađe dokaza iz sudskog depoa.

Izgled Katarine Baćović objelodanio je, u četvrtak u emisiji ,,Načisto“ na televiziji Vijesti, vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić, pokazavši lažnu ličnu kartu sa imenom Andrijana Marić na kojoj je, kako se ispostavilo, fotografija Baćović.

Zamolio je tada građane da im

pomognu u utvrđivanju njenog identiteta. Već sljedećeg dana policija je imala preciznu informaciju ko je ona.

Sada se tek otvara nova priča –ako istražitelji hoće zaista da istražuju - jer postoje opipljive indicije da Katarina Baćović ima lične veze sa članom jednog kriminalnog klana iz Tuzi, koji se dovodi u vezu sa švercom cigareta i narkotika iz Crne Gore za Srbiju i entitet Republika Srpska u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama Pobjede, svojevremeno je jedan kamion cigareta, koje je ,,preusmjerila“ grupa Rada Miloševića bio upućen upravo tom klanu iz Tuzi.

No, prema dosadašnjem ,,toku istrage“, u koju su se upleli i državni zvaničnici, povezivanje „rudara“ i kriminalnih klanova ide u drugom pravcu.

OTKRIVANJE I SPINOVANJE

Zanimljivo, u utorak 13. septembra, odlazeći premijer Dritan Abazović je, nakon iznenadnog i nezakonitog ,,upada na lice mjesta“, odnosno nadzora rada forezničara u otkrivenom tunelu od zgrade u Njegoševoj ulici do zgrade Višeg suda, ustvrdio bez zadrške da je - ,,ne-

ko iz Višeg suda pomagao kopačima tunela“. Nije saopštio odakle ,,crpi ta saznanja“.

Samo 24 sata kasnije, istražitelji su nagovijestili da su identifikovali, na osnovu pregleda video-zapisa sa desetak nadzornih kamera, ,,četiri osobe od šest koje su kopale tunel“, a odmah je objavljen i njihov identitet.

Za samo jedan dan su istražitelji pregledali više od sto sati video-nadzora, uspjeli da identifikuju osobe čija su lica nejasno prikazana i da saznaju i njihovo državljanstvo i kompletne biografije. Impresivna istraga za policiju koja za devet sati pretresa depoa Višeg suda nije uspjela da nađe – rupu u zidu, promjera 47 x 35 santimetara! Ili je, ipak, neko znao neke de-

Na konferenciji za medije u petak, devet dana nakon najave Abazovića da su „rudari“ imali pomoć od nekog iz Višeg suda, ministar Filip Adžić je, bez ograde, istakao da je identifikovana osoba iz Višeg suda koja je povezana sa organizovanom kriminalnom grupom koja je naložila kopanje tunela. Tu njegovu tezu stidljivo su problematizovali i čelnici Osnovnog tužilaštva u Podgorici, tužioci Duško Milanović i Marko Mugoša koji, makar formalno, rukovode istragom. Milanović je istakao da, za sada, ,,ne postoje dokazi koji bi mogli nepobitno da utvrde da je neko iz Višeg suda bio direktna veza“ sa ljudima koji su kopali tunel.

Tako, identifikacija Katarine Baćović još nije dala odgovor na ključno pitanje: kakva je njena stvarna uloga bila, koji su bili motivi da se napravi plan upada kroz tunel u depo Višeg suda i najvažnije – što su organizatori ovog ,,posla“ uopšte tražili, odnosno htjeli?

Prve, navodno ekskluzivne, informacije o pokušaju kontaminacije nekih dokaza u slučajevima, kao što je ubistvo Duška Jovanovića, jednog od vlasnika dnevnog lista Dan – koje su više puta naglašavali i premijer Abazović i direktor Uprave policije Nikola Terzić – sada se pokazuju kao pokušaj prizemnog spinovanja.

No, ostaje ,,još na snazi“ glavna hipoteza Abazovića i ekipe oko njega: iza svega stoji visokopo-

Sada se tek otvara nova priča – ako istražitelji hoće da zaista istražuju - jer postoje opipljive indicije da Katarina Baćović ima lične veze sa članom jednog kriminalnog klana iz Tuzi, koji se dovodi u vezu sa švercom cigareta i narkotika iz Crne Gore za Srbiju i entitet Republika Srpska u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama Pobjede, svojevremeno je jedan kamion cigareta, koje je ,,preusmjerila“ grupa Rada Miloševića, bio upućen upravo tom klanu iz Tuzi

I direktor Uprave policije Terzić je, prilično neposredno, optužio jedan mafijaški klan da stoji iza svega. ,,KAVČANI“

ILI...

Iako nije direktno imenovan ,,nalogodavac“, medijima je prepušteno da ,,upru prstom“ u kavački klan, čiji se ključni čovjek, uz Radoja Zvicera koji je u bjekstvu, nalazi u Spužu – Slobodan Kašćelan Prema informacijama koje su dostavljene crnogorskim i srpskim medijima, juče su crnogorski istražitelji obavili pretres nekoliko ćelija u UIKS-u i tom su prilikom oduzeli više telefona ne bi li se, kako je kazano, ,,utvrdilo da li su njihovi korisnici povezani sa grupom osumnjičenom za slučaj ‘tunel’“.

- U saradnji sa UIKS-om i razmjenom operativnih podataka izvršen je pretres više prostorija u Istražnom zatvoru. Oduzeto je više telefona koji će biti predmet daljih vještačenja i utvrđivanja eventualne povezanosti određenih osoba sa slučajem ,,tunel“ – javio je portal RTCG, navodeći da se radi o informacijama od izvora bliskog istrazi.

Sve ovo navodi da su istražitelji usmjerili istragu u pravcu ,,kavčana“. Ali i da, za sada, ne mogu da odgovore – koji bi motiv bio tog kriminalnog klana da planira i izvede akciju i kako će se naći dokazi koji sada potkrepljuju plan akcije istražitelja?

Nejasno je, odnosno istražitelji za sada to nijesu ni nagovijestili, zbog čega je drugi klan - ,,škaljarci“ – ekskomuniciran iz istrage.

Interes je crnogorskog društva da se svi detalji ,,akcije tunel“, koja je razotkrila stravične propuste bezbjednosog sektora, razotkriju do kraja. Pitanje je, međutim, da li su ljudi koji su do sada zastrašujuće razorili sistem bezbjednosti u stanju da pronađu i saopšte istinu koja bi, sasvim moguće, bila vrlo neprijatna – i za njih. Draško ĐURANOVIĆ

Adžić pokazuje lažnu ličnu kartu

Tunel u depou Višeg suda

d. malidžan

Pomoćnik direktora Luke Bar Deda Đelović potvrdio da se nastavlja posao sa Azotarom Pančevo

Pretovara se još jedan brod sa rasutim amonijum-nitratom

PODGORICA - Pomoćnik

izvršnog direktora Luke Bar Deda Đelović kazao je za Radio Crne Gore da se radi pretovar još jednog broda natovarenog amonijum-nitratom, desetak dana nakon što je završen pretovar istog tereta namijenjenog Azotari Pančevo. Đelović je kazao da se ni ova pošiljka, kao ni prethodna, neće skladištiti u Luci, već će se direktno pretovarati u vagone i kamione.

Istakao je da kada se poštuje sva domaća i međunarodna legislativa, pretovar opasnih materija je posao sa minimalnim rizikom.

-Luka Bar ima višedecenijsko iskustvo sa pretovarom različitih opasnih materija među kojima su, primjera radi, i derivati nafte – kazao je Đelović. Naglasio je da menadžment razumije zabrinutost javnosti koju je izazvala vijest da je

premijerno proteklog mjeseca u barski akvatorijum uplovio brod „Blue one“ natovaren visokozapaljivom materijom – amonijum nitratom.

Sedamnaestogodišnjak iz Srbije se utopio u Ulcinju

ULCINJ - Sedamnaestogodišnji J. M. iz Srbije juče se oko 12.15 sati utopio na Velikoj plaži u Ulcinju, saopšteno je Pobjedi iz Uprave poli-

cije. Srpski mediji pišu da je on u Ulcinju boravio sa vršnjacima na ekskurziji. Detalji nesreće nijesu poznati. R. p

Policija u Šavniku oduzela oružje u ilegalnom posjedu

Zaradio krivičnu prijavu zbog dvije puške i 244 komada municije

PODGORICA - Pretresom na dvije lokacije u Šavniku policija je pronašle ilegalno oružje i municiju zbog čega je krivična prijava podnijeta protiv Č. D. (46), saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se navodi, pretres stana i drugih prostorija Č. D. je izveden na osnovu operativnih saznanja i po naredbi istraž-

nog sudije Osnovnog suda u Pljevljima. Među oduzetim oružjem su lovačka i vazdušna puška sa optičkim nišanom i 244 komada puščanih metaka različitog kalibra.

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima je naložio podnošenje krivične prijave zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

-Pretovar 31.000 tona je uspješno okončan prije desetak dana – potvrdio je Đelović i naveo da je teret dominatno prevezen vagonima, a manji

dio kamionima. Ranije je bilo najavljeno da će se ta vrsta pretovara odvijati samo žejezničkim transportom na čemu su insistirali i

partneri iz Azotare koja planira da joj Luka Bar bude dugoročna kapija za uvoz ove vrste đubriva iz Rusije. Početak ovog posla proizveo je burnu reakciju javnosti jer su ga pratile brojne nepoznanice, a prije svega jer se za pretovar saznalo na dan kada se brod pojavio na sidru ispred Bara. Dodatno, prebacivanje nadležnosti između inspekcijskih službi i državnih organa nijesu ulivali vjeru da se sve odvija pod kontrolom i bez opasnosti.

Jedan od direktora Azotare Danilo Tomašević tim je povodom ukazao da će stručnjaci te firme nadgledati pretovar i transport i da je riječ o sigurnom poslu koji može da donese benefite i Luci, ali i transportnim preduzećima Crne Gore i Srbije, bez bojazni po ljude i imovinu. Đelović je u razgovoru za Radio Crne Gore kazao i da su

ostvarili komunikaciju sa stanovnicima naselja u blizini luke koji su protestovali prethodnih dana zbog prašine koja prati pretovar rude bakra. Najavio je da će u zajedničkoj komunikaciji biti sagledana situacija i, vjeruje, iznađena adekvatna rješenja.

On je kazao da će shodno evropskom planu dekarbonizacije i Crna Gora, kao buduća članica EU, morati da svoje luke učini ekološki održivim. -Luka Bar u svim svojim razvojnim planovima ima i tu, ekološku komponentu, koja iziskuje velika investiciona ulaganja – kazao je Đelović. Kada je riječ o poslovanju Luke, Đelović kaže da je fizički obim pretovara za prvih osam mjeseci tekuće godine manji nego rekordne 2022. godine, te da je očekivanje menadžmenta da će Luka Bar i u 2023. godini ostvariti značajan profit. R. D.

Pljevlja: Osam osoba osumnjičeno za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju

400.000

PODGORICA - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja i Odsjeka za borbu protiv ekonomskog kriminala i korupcije su državnom tužiocu podnijeli krivičnu prijavu protiv osam osoba zbog sumnje da su izvršile krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, saopšteno je iz Uprave policije (UP). Kako se navodi, izvršenjem ovog krivičnog djela nastupila je šteta od oko 440.000 eura.

- Krivična prijava je podnijeta protiv D. M. (75), M. M. (74), P. B. (63), T. R. (53), M. R. (67), Ć. M. (63), N. M. (53), svi iz Pljevalja i Š. Z. (66) iz Podgorice. Sumnja da je D. M. u svojstvu izvršnog direktora zemljoradničke zadruge „Doganje“ Pljevlja, zloupotrebom položaja u privrednom poslovanju u produženom trajanju, od januara 2012. do sredine septembra

2015. godine, pričinio materijalnu štetu ovoj zadruzi u ukupnom iznosu od 89.384 eura, na što je zaključio više ugovora o prodaji nepokretnosti ZZ „Doganje“ po cijeni koja je niža od tržišne - kazali su iz policije.

Osumnjičeni D. M. je prilikom zaključenja ugovora o prodaji nepokretnosti sa kupcem L. N. iz Pljevlja, notaru prikazao priznanice o plaćanju cjelokupne kupoprodajne cijene iako navedene uplatnice nijesu knjižene kroz blagajnu, niti je novac uplaćen, te tako za L. N pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 2.505 eura. - Takođe, D. M. kao izvršni direktor, a M. M. kao blagajnik, su tokom februara i marta 2015. godine, na štetu zadruge pričinili štetu od 1.500 na način što su zloupotrebom u privrednom poslovanju prikazali priznanice o plaćanju kupoprodajne cijene, koja nije bila uknjižena u

blagajnu niti je novac uplaćivan, čime su jednom građaninu pribavili protivpravnu imovinsku korist - istakli su iz UP. Tokom izviđajnih mjera i radnji policija je došla do sumnje da su Š. Z. u svojstvu izvršnog direktora Agro-kooperative „Doganje“ i T. R. u svojstvu predsjednika skupštine Agro-kooperative, kao i P. B, M. R, Ć. M i N. M, kao članovi skupštine Agro-kooperative „Doganje“, zloupotrebom položaja i prekoračenjem granica ovlašćenja drugom pribavili protivpravnu imovinsku korist na štetu Agro-kooperative „Doganje“, a na način sto se prijavljeni Š.Z. nije starao o zakonitosti rada zadruge za koju je bio odgovoran.

- Š. Z. je, kako se sumnja, 20. novembra 2017. godine, donio rješenja o dodjeli sredstava za rješavanje stambenih potreba članovima Agro-koopera-

Iz Regionalnog vodovoda traže da nadležni otkriju ko je uništio istražnu bušotinu u Grbavcima

tive „Doganje“ kojima je odredio da će se isplata novčanih sredstava izvršiti iz očekivane dobiti, iako je ova agro-kooperativa prestala da obavlja registrovanu djelatnost 2016. godine, a sredstva za ovu namjenu iskorišćena od prodaje zemljišta koje je na taj način stavljeno u nezadružnu funkciju - naglašeno je u saopštenju. Osumnjičeni Š. Z. je nakon toga skupštini podnio prijedlog da se svi članovi kooperative oslobode plaćanja kreditnih obaveza i na sjednici kojoj je prisustvovao direktor Š. Z. i članovi skupštine P. B, T. R, M. R, Ć. M. i N. M. su svojim glasovima donijeli odluku da se svi članovi agro-kooperative oslobode obaveze za dobijene i isplaćene kredite, a koja su sredstava obezbijeđena od prodaje imovine koja nije vlasništvo kooperanata, stavljajući na taj način imovinu u nezadružnu funkciju suprotno Zakonu o kooperativama čime su Agro-kooperativi „Doganje“ pričinili štetu u ukupnom iznosu od 343.656 eura. R.p.

Vandali doveli u pitanje ispitivanje veze između brane i izvorišta

PODGORICA – Nepoznati počinioci oštetili su i kamenjem napunili jednu od četiri istražne bušotine, čija je namjena da u Grbavcima omogući praćenje uticaja privremene brane na Morači sa nivoom podzemnih voda i prihranjivanjem karstne izdani u zoni

izvorišta „Bolje sestre“. Time je doveden u pitanje eskperiment koji je u toku a trebalo je da ukaže na povezanost između eksploatacije šljunka i gubitka izdašnosti vrela, saopštili su iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i zatražili hitnu reakciju nadležnih organa.

Navode da su nepoznati počinioci pokušali da oštete još jednu bušotinu ali sa nje nijesu uspjeli da sklone poklopac, dok je druga bušotina, cijelom dubinom – 12 metara, napunjena kamenjem.

Pričinjena materijalna šteta je, kažu, manje bitna koliko jeste „tedencija da se aktivnosti

koje su u cilju nesmetanog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja spriječe“.

-Privremena brana na Morači je rezultat naučnog istraživanja, rezultati su pozitivni i prije samih padavina, što je najvjerovatnije zasmetalo destruktivnim snagama koje grčevito brane interese nele-

galnih eksploatatora. Uprkos raznim opstrukcijama prilikom istraživanja, isto je dokazalo vezu i pretpostavke iz studije koju je radio multidisciplinarni tim iz inostranstva za potrebe Regionalnog vodovoda i izrade projekta sanitarnih zona zaštite izvorišta ,,Bolje sestre“ – navodi se u sa-

opštenju. Dodaju da se oprema i imovina Regionalnog vodovoda četvrti put nalazi na meti vandala, pa apeluju na građane da se čuvaju zajednička dobra, jer je svrsishodnije da se sredstva utroše u kupovinu instrumenata za dalja istraživanja, umjesto obnove postojećih. R.p.

Pretovar amonijum nitrata u avgustu u Luci Bar

Zemljoradničku zadrugu oštetili za

eura

INTERVJU: Advokat Draško Dapčević, suosnivač i pravni koordinator

PODGORICA – Ne samo da je takozvanim Temeljnim ugovorom narušen pravni poredak Crne Gore, već prijeti nezavisnosti i suverenosti i u potpunosti su ignorisani istorijski izvori o crnogorskom pravoslavlju – kategoričan je u intervjuu Pobjedi advokat Draško Dapčević, jedan od osnivača i pravni koordinator Nevladinog udruženja Komunica NG.

Upozorava i da smo u posljednjih nekoliko godina „svjedoci da je narušen građanski koncept društva, a scene koje smo vidjeli nijesu u duhu sekularizma“, te da je Crkva Srbije postala aktivan akter političkih procesa u našoj zemlji.

- NVU Komunica NG dolazi da istinom oslobodi crnogorska kulturna i sakralna dobra od besprizornog koraka nasilja, koji, ne samo da nam prijeti, već, nažalost, evo ga i maršira našom stvarnošću – istakao je Dapčević.

POBJEDA: Nedavno ste predali inicijativu Ustavnom sudu zbog Odluke SO Zeta o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja u ovoj opštini. Planirate li još sličnih inicijativa, jer je većina crnogorskih grobalja prevedena u vlasništvo Crkve Srbije?

DAPČEVIĆ: Da razjasnim, Ustavnom sudu podnijeta je inicijativa radi ocjene saglasnosti sa Ustavom i zakonom pojedinih odredbi Odluke o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja koju je donijela SO Zeta. Navedena odluka pored neustavnih i nezakonitih rješenja proizvodi opštedruštvenu nesigurnost, jer daje mogućnost vjerskoj zajednici da bude nosilac javnih ovlašćenja, da ne podliježe obavezi plaćanja poreza, odnosno da bude van ingerencija države Crne Gore. Radi se o „aranžmanu“ koji favorizuje određenu vjersku zajednicu i koji je u koliziji sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore. Sa druge strane NVU Komunica NG aktivno prati stanje i reagovaće na svaku incidentnu situaciju u skladu sa svojim programom i Statutom i zakonskim mogućnostima. U tom pravcu u međuvremenu je podnijeta krivična prijava protiv službenika Uprave za katastar i državnu imovinu – PJ Bar zbog kršenja seta zakona prilikom upisa

POBJEDA: NVU Komunica

NG je nova organizacija – što su ciljevi koji su vas okupili i zašto ime – „Komunica“?

DAPČEVIĆ: Proklamovani ciljevi udruženja su preispitivanje sadašnjeg stanja i iniciranje postupaka pred nadležnim organima vlasničkih odnosa na lokalnim dobrima u opštoj upotrebi (grobljima, crkvama i pripadajućem zemljištu za tu namjenu) na teritoriji Crne Gore, preispitivanje zakonitosti upisa

Nevladinog udruženja Komunica NG

Za nezakonite upise na Crkvu Srbije odgovorni službenici koji su to radili

Upisi na SPC su uglavnom izvršeni u toku postupka izlaganja podataka na javni uvid prilikom formiranja katastra (a što nije pravno valjan osnov za sticanje prava svojine), a pri tom je zanemarena prva katastarska evidencija koja je bila u upotrebi od 1957. do 1994. godine, koja je formirana na osnovu zakona i ne može se smatrati da je bila samo evidencionog karaktera –objašnjava Draško Dapčević

prava svojine Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske na groblje i bogomolju u katastarskoj opštini Gornji Seoci, u opštini Bar.

POBJEDA: Jedan od ciljeva kojem težite je da sa lokalnim samoupravama pokrenete izradu registara grobalja i njima pripadajućih crkava. U kojoj fazi je ta inicijativa?

DAPČEVIĆ: Jedan od ciljeva NVU Komunica NG je da sa lokalnim samoupravama pokrene izradu registara grobalja i na tome se u prethodnom periodu proaktivno radilo sa Prijestonicom Cetinje i Opštinom Bar. Poznato mi je da je Prijestonica Cetinje pokrenula određene sudske postupke, a uskoro očekujem isto od Opštine Bar. Vjerujem da će u narednom periodu NVU Komunica NG započeti saradnju i sa ostalim lokalnim samoupravama, jer pravno posmatrano, kada su groblja (i bogomolje) u pitanju, stanje je identično u skoro svim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori. Upisi na SPC su uglavnom izvršeni u toku postupka izlaganja po-

u katastre nepokretnosti (uknjižbe, predbilježbe i zabilježbe) postojećih katastarskih upisa i iniciranje postupka utvrđivanja njihove valjanosti, zagovaranje i podizanje društvene svijesti o pojmu „komunice“, kao dijelu tradicije odnosno običajnog prava i istorijskog nasljeđa u Crnoj Gori, edukacija svih zaintresovanih lica od strane najeminentnijih poznavalaca ove materije. U fokusu djelovanja udruženja je prikupljanje dokumentacije, iz prošlosti i sadašnjosti, na osnovu koje se

Poziv vlastima

POBJEDA: Očekujete li opstrukcije vlasti - sve tri grane, u postupcima koje budete inicirali?

DAPČEVIĆ: Očekujem da sve tri grane vlasti postupaju u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore. Groblja i bogomolje predstavljaju kulturnu i istorijsku baštinu i nacionalno blago Crne Gore, pa koristim priliku da pozovem vlast da svaku inicijativu pokrenutu od strane NVU Komunica NG prati sa posebnim interesovanjem.

dataka na javni uvid prilikom formiranja katastra (a što nije pravno valjan osnov za sticanje prava svojine), a pri tom je zanemarena prva katastarska evidencija koja je bila u upotrebi od 1957. do 1994. godine, koja je formirana na osnovu zakona i ne može se smatrati da je bila samo evidencionog karaktera. Sporno zemljište (groblja) i u vrijeme osnivanja popisnog katastra bilo je karaktera groblja, i do stupanja na snagu Zakona o državnoj imovini groblja su se nalazila na zemljištu u društvenoj svojini, a nakon stupanja na snagu Zakona o državnoj imovini u državnoj svojini i predstavljaju lokalno dobro u opštoj upotrebi kojim raspolaže opština. Potrebno je istaći i to da navedeni zakon ne pravi razliku između seoskog i gradskog groblja.

POBJEDA: Smatrate li da je potpisivanjem takozvanog Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije narušen pravni sistem Crne Gore i kako?

DAPČEVIĆ: Ne samo da je takozvanim Temeljnim ugovorom narušen pravni poredak

može utvrđivati pravni osnov za dokazivanje ispravnosti upisa, promjene ili prestanka prava na nepokretnosti, a u skladu sa važećim Zakonom o državnom premjeru i katastru nepokretnosti Crne Gore, monitoring i nadzor toka sudskih procesa i obavještavanje javnosti o eventualnim opstrukcijama i neažurnostima koje bi se pojavile u vođenju postupaka pred nadležnim organima, te prikupljanje sredstva za kontinuirano djelovanje ovog udruženja.

Crne Gore, već prijeti nezavisnosti i suverenosti i u potpunosti su ignorisani istorijski izvori o crnogorskom pravoslavlju. Odredba tzv. Temeljnog ugovora kojom država Crna Gora jemči Crkvi nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama, i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, u skladu sa pravnim poretkom države, je suprotna važećim pozitivno-pravnim propisima Crne Gore iz razloga što shodno Opštem imovinskom zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru (1888), pravoslavne crkve, manastiri i druge crkvene ustanove kojima tu osobitost priznaju crkovna pravila ili crkovna vlast, a to priznanje nije u opreci sa državnim zakonom (čl.716 OIZ), samostalna su pravna lica, a to znači vlasnici pokretnih i nepokretnih stvari. Nepokretna dobra pravoslavnih crkava i manastira nijesu se mogla prodavati ili inače ustupati bez naročitog dopuštenja državne vlasti (čl.719 OIZ), odnosno država se pojavljuje kao davalac saglasnosti na ugovor o otuđenju, a ne kao vlasnik crkvenih dobara. Navedena pravna rješenja nijesu se mijenjala ni nakon nestanka crnogorske države, ni u vrijeme Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, niti u periodu socijalizma, pa ni danas, a tome svjedoče brojni manastiri i crkve koji su u katastru nepokretnosti upisani na ime svetaca. Kako na istoj stvari ne mogu istovremeno postojati dva prava svojine, nevlasnicima to pravo država ne može jemčiti, jer ga nemaju. Isto je slučaj i sa onim pravnim licima koja su svojinu upisala u katastar nepokretnosti bez prav-

tičkog dogovora i to kao faktor odlučivanja sa očiglednom namjerom da društvu nametne ideološko teokratski model, odnosno da mijenja sadašnji koncept države, koji se zasniva na multikonfesionalnoj i multietničkoj strukturi.

POBJEDA: Kako se desilo da crnogorska groblja, crkve i ostala crkvena imovina budu godinama prepisivani na Crkvu Srbije, a da država na to ne reaguje?

nog osnova za upis, jer je takav upis nezakonit. Suprotna važećim pozitivno-pravnim propisima Crne Gore je i odredba tzv. Temeljnog ugovora kojom se država obavezuje da u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske, Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije mileševske, Eparhije zahumsko-hercegovačke i njihovih crkveno-pravnih lica kojima pripadaju iz razloga što tzv. Temeljni ugovor ne može predstavljati osnov za upis, a kako je to propisano čl. 84 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti. Ponavljam, u katastru nepokretnosti kao vlasnici i dalje su upisani brojni manastiri i crkve, a da bi se u odnosu na njih kao pravne prethodnike izvršio upis na druge pravne subjekte neophodan je iustus titulus – pravni osnov za upis (zakon, izvršna odluka nadležnog organa, pravosnažna odluka suda, isprava o pravnom poslu sačinjena u skladu sa zakonom), pa bi samim tim nedostatak nekog od navedenih pravnih osnova činilo upis nezakonitim.

POBJEDA: Prema Ustavu Crne Gore vjerske zajednice su odvojene od države. Da li je to u realnosti tako?

DAPČEVIĆ: Ustav Crne Gore u čl. 14 propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države. Međutim, u posljednjih nekoliko godina svjedoci smo da je narušen građanski koncept društva, a scene koje smo vidjeli nijesu u duhu sekularizma. SPC je bila aktivna u predizbornim kampanjama, a nakon toga uključena u centar poli-

DAPČEVIĆ: Koliko sam upoznat, neosnovani upisi su izvršeni u periodu od 1986. pa do 2000. godine. Ako se vratimo unazad i sagledamo šta se sve dešavalo u tom periodu na prostorima bivše države (promjena društveno-ekonomskog i političkog sistema, ratovi koji su bili prouzrokovani nacionalizmom, sankcije) mišljenja sam da za tadašnju vlast nije bio povoljan momenat za rješavanje jednog tako osjetljivog pitanja. Reakcija je uslijedila nakon sticanja nezavisnosti, donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, međutim, odlukama nove političke većine ukinuti su članovi zakona kojima se upravo reguliše pravo svojine na grobljima i bogomoljama.

POBJEDA: Smatrate li da su za nezakonite upise odgovorni pojedinačni službenici u katastrima ili je možda odgovornost na znatno višim adresama vlasti?

DAPČEVIĆ: Prethodno sam već isticao da je većina upisa na SPC (groblja i bogomolje) izvršena tokom postupka izlaganja podataka na javni uvid, odnosno prilikom formiranja katastra. Iz dokumentacije koja mi je bila dostupna proizilazi da je postupke vodila Uprava za katastar i državnu imovinu (sada se tako zove), odnosno komisije, pa smatram da bi odgovornost za svaki pojedinačno nezakonit upis trebalo tražiti u radu državnog organa, odnosno službenika koji su tamo radili.

POBJEDA: Zašto ste tek sada napravili organizaciju i reagujete na ove nezakonite upise, s obzirom na to da je to „posao“ koji Crkva Srbije radi decenijama?

DAPČEVIĆ: Zato što – o pravu što se s nama rodilo (prirodno pravo starosjedilaca), brige se, nažalost i nije vodilo. U tom smislu NVU Komunica NG dolazi da istinom oslobodi crnogorska kulturna i sakralna dobra od besprizornog koraka nasilja, koji nam, ne samo da prijeti, već, nažalost, evo ga i maršira našom stvarnošću. Kaćuša KRSMANOVIĆ

,,Komunica“

SUSRETI: Mirko Zečević,

predsjednik Crnogorskog nacionalnog vijeća u Srbiji

Kulturom protiv asimilacije

PODGORICA - Crnogorsko nacionalno vijeće u Srbiji osnovano je februara mjeseca 2020. godine u Beogradu, a njegov prvi predsjednik bio je profesor i sadašnji predsjedmik Crnogorskog PEN centra Milenko Perović.

Dvije godine kasnije na vanrednoj skupštini Crnogorskog vijeća u Vrbasu za predsjednika je izabran Mirko Zečević koji govori za Pobjedu o aktivnostima, ciljevima i planovima ove značajne crnogorske institucije u Srbiji.

POBJEDA: Kulturne aktivnosti Crnogorskog nacionalnog vijeća u Srbiji održavaju se u Beogradu i Vrbasu, tako da pokrivaju dva važna područja crnogorske dijaspore u Srbiji. Šta je suština ovih programa?

ZEČEVIĆ: Suština programa Crnogorskog vijeća u Srbiji je afirmacija onoga što je najvrednije u crnogorskoj kulturi. Osim samostalnog organizovanja programa podrazumijeva se saradnja sa kulturnim institucijama, i značajnim stvaraocima iz Crne Gore. To je naročito važno za mlađe generacije Crnogorki i Crnogoraca, koji se identifikuju sa vrijednostima koje čine suštinu modernizacije i evropeizacije Crne Gore. To je kulturni model koji mi promovišemo, koji bi zaustavio proces razgradnje nacionalne svijesti Crnogoraca u Srbiji, jer održanje u kulturnom identitetu u osnovi je i održanje u nacionalnom identitetu, što bi u budućnosti dobilo i svoju političku valorizaciju. Crnogorsko vijeće u Srbiji, dakle, istrajno radi na afirmaciji kulturnih vrijednosti crnogorske dijaspore i tako pokušavamo da se izborimo s asimilacijom i komplikovanim statusom crnogorske manjine u Srbiji.

POBJEDA: Šta je do sada urađeno i kakve planove Crnogorsko vijeće u Srbiji ima u daljim aktivnostima organizovanja kulturnih programa?

ZEČEVIĆ: Programe održavamo naizmjenično u Beogradu i Vrbasu, a planiramo u budućnosti da još proširimo polje djelovanja i na neka druga područja crnogorske dijaspore u Srbiji. Ove godine imali smo u Vrbasu, u kući koju je Vijeće ugovorom dobilo na korišćenje od Vlade Crne Gore, izložbu djela poznatog crnogorskog slikara Pera Nikčevića, ciklus slika pod nazivom „Crnogorski pejzaž“. Poseb-

Tribina o stvaralaštvu i monogra ji Veljka Bulajića

POBJEDA: Crnogorsko vijeće krajem septembra priprema razgovor o filmskom opusu i kapitalnoj monografiji Veljka Bulajića: „Veljko Bulajić - Vlakom bez voznog reda u povijesti filma“, urednika i izdavača Boža Rudeža. Koje još aktivnosti planirate?

Crnogorsko vijeće u Srbiji istrajno radi na a rmaciji kulturnih vrijednosti crnogorske dijaspore i tako pokušavamo da se izborimo sa asimilacijom i komplikovanim statusom crnogorske manjine u Srbiji –kazao je Zečević

izborimo sa asimilacijom

no treba izdvojiti retrospektivu filmova velikana crnogorskog i svjetskog filma, reditelja Veljka Bulajića. Prikazani su filmovi „Vlak bez voznog reda“, „Čovjek koga treba ubiti“, „Kamen i more“, i jedan od najboljih ratnih filmova „Bitka na Neretvi“. Takođe, veliku pažnju publike privukao je poetsko-muzički performans u izvedbi Slobodana Marunovića i gitariste Rada Amanovića sa Cetinja. Od programa u Beogradu održan je omaž teatrologu i profesoru Veljku Radoviću kroz razgovor o njegovim sabranim djelima,, zatim promocija antologijske zbirke intervjua „Oslobađanje od prošlosti“ Ljubete Labovića i dr.

POBJEDA: Šta su primarni nacionalni interesi Crnogoraca u Srbiji i u kom pravcu Crnogorsko vijeće u Srbiji usmjerava i razvija svoje inicijative i aktivnosti?

ZEČEVIĆ: Osnovni cilj je afirmacija i zaštita nacionalnih i identitetskih vrijednosti, čime se jedino može usporiti ili zaustaviti galopirajuća asimilacija, koja je alarmantna. Pa, ipak, uprkos svemu, Crnogorci su, uspjeli da 2014. godine formiraju prvi Nacionalni savjet i otvore poseban birački spisak, što je bio uslov za priznanje crnogorske nacionalne manjine u Srbiji od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Formiranjem prvog Crnogorskog nacionalnog savjeta Crnogorci su stekli mogućnost da se bore i štite svoja posebna prava predviđena okvirnom konvencijom Savjeta Evrope iz 1995. godine. To je i prvi međunarodni obavezujući instrument koji je u cjelini posvećen zaštiti nacionalnih manjina. Crnogorsko vijeće u Srbiji sada nastavlja da radi na afirmaciji nacionalnih i kulturnih interesa naše dijaspore. Prije svega tu se misli na obrazovno-naučne i kulturno-umjetničke sadržaje, organizovanje naučnih rasprava (okrugli stolovi, tribine, predavanja) iz oblasti tradicije Crne Go-

re, prigodnu obradu sadržaja posvećenu značajnim datumima iz crnogorske istorije itd. Promocija kulturnih sadržaja i stvaralaca obuhvata sve oblasti umjetnosti: likovne, filmske, muzičke, crnogorske književnosti, poezije, pozorišta, kao i djela klasične umjetnosti. Cilj Crnogorskog vijeća je ponovno uspostavljanje Dana crnogorske kulture u Srbiji koji su se održavali jednom godišnje, u organizaciji Crnogorske nacionalne zajednice iz Beograda.

POBJEDA: Spomenuli ste asimilaciju Crnogoraca čiji broj u Srbiji se gotovo prepolovio u posljednjih deset godina, a u odnosu na podatke od prije 30 godina šest puta je manji; prema podacima iz oktobra prošle godine, 20.238 ih je u Srbiji. Šta vidite kao razloge za ovakvo stanje?

ZEČEVIĆ: Nije samo broj Crnogoraca u Srbiji manji nego, nažalost, to se dešava i u samoj suverenoj državi Crnoj Gori.

Kao što je slučaj sa dijasporom u Srbiji, i u Crnoj Gori nikada nije izrađena strategija identitetskih politika. U Srbiji se na posljednjem popisu nacionalno nije izjasnilo oko 430.000 ljudi. Siguran sam da je među njima veliki broj Crnogoraca, jer sve druge manjine su ostale na približno istom broju kao na posljednjem popisu. Postoje i mnogi drugi razlozi i brojni mehanizmi kojima je Crnogorcima sistematski nametan tuđ nacionalni i kulturni identitet.

Sa aspekta interesa crnogorske dijaspore u Srbiji uvažavajući činjenicu objektivnog političkog ambijenta u kome dijaspora djeluje, njene organizovanosti, ponuđeni tekstovi „Strategija matične države o saradnji sa dijasporom“

i „Akcioni plan“ su uopšteno prihvatljivi tekstovi, ali skoro potpuno beskorisni za crnogorsku dijasporu u Srbiji. Prije svega što u tom ponuđenom tekstu „Strategije“ dolazi do izvjesne zbrke pojmova koji na neki način opredjelju-

ju crnogorsku dijasporu i kao „crnogorski građani“, „crnogorski državljani“, „iseljenici“ i sl. A radi se o crnogorskoj nacionalnoj manjini u Srbiji kao dijelu crnogorskog naroda i potrebi afirmacije i zaštite njegovih nacionalnih interesa.

POBJEDA: Iako je potpisan međudržavni ugovor za recipročno otvaranje kulturnih centara Crne Gore i Srbije, od toga nije bilo ništa. Crnogorci u Srbiji su prepušteni sami sebi i tzv. zavičajnim udruženjima. Gdje je tu Crnogorsko vijeće?

ZEČEVIĆ: Mi smo protiv svakog redukovanja crnogorskog nacionalnog bića na ruralne, gole folklorne karakteristike, što odgovara manipulacijama asimilatora i anticrnogorskoj politici. Zato samo svođenje, kako ste rekli, na zavičajna udruženja predstavlja pokušaj kompromitovanja istinskih vrijednosti i stvaranje privida ostvarenja crnogorskih nacionalnih, identitetskih vrijednosti.

U vrijeme vlade Borisa Tadića , ministri za kulturu Vojo Brajović i Branislav Mićunović potpisali su međudržavni Sporazum o otvaranju kulturnih centara, međutim to se nikada nije dogodilo na pravi način. Istina je da je otvorena Crnogorska kuća na Topčideru, na lokaciji koja bi više služila kao diplomatsko predstavništvo, a crnogorska ambasada se nalazi u Knez Mihajlovoj ulici, ali bilo bi bolje da je obrnuto. Misliti da se mogu sačuvati identitet i kultura našeg naroda bez otvaranja kulturnih centara, prije svega u Beogradu, samo organizovanjem zavičajnih posijela, gdje neuspjele folklorne priredbe prate razne trivijalnosti, neshvatljiva je prepotencija. Crnogorsko vijeće ima cilj da skine tu koprenu folklorno-zavičajne letargije sa aktivnosti crnogorske dijaspore, gdje je asimilacija dostigla zabrinjavajuće razmjere. Cilj nam je, dakle, da stvorimo or-

ZEČEVIĆ: Razgovor o stvaralaštvu Veljka Bulajića je sljedeća aktivnost u organizaciji Crnogorskog vijeća i Crnogorske nacionalne zajednice u Beogradu. Manifestacija će se održati u Medija centru, 25. septembra u 19 sati. O njegovom stvaralaštvu i o samoj monografiji govoriće književnik Filip David, profesor Radomir Glušac i crnogorski pisac i novinar Ljubeta Labović. Moderator tribine biće satiričar i publicista Filip Mladenović. U program učestvuje i poznata violistkinja iz Novog Sada Ivana Grujičić. Monografija je prvi zaokruženi prikaz stvaralačkog opusa proslavljenog reditelja Veljka Bulajića. Planirali smo još da u narednim mjesecima u Vrbasu i Beogradu organizujemo dvije velike retrospektivne izložbe crteža Dada Đurića i Uroša Toškovića, zatim poetski teatar, gdje će glumci govoriti poetske tekstove crnogorskih autora starije i mlađe generacije. Takođe planiramo da ovdašnjoj publici, kroz samostalne večeri, predstavimo poeziju Aleksanda Lesa Ivanovića i Vita Nikolića, organizovaćemo i omaž jednom od utemeljivača montenegristike dr Danilu Radojeviću i drugo.

ganizaciju koja će za sebe da veže sve najslobodoumnije i najvrednije što ima među Crnogorcima u Srbiji.

POBJEDA: Kako u Crnogorskom nacionalnom vijeću vidite aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori, uticaj Srbije na društvene procese i posebno igre oko formiranja nove vlade?

ZEČEVIĆ: Nažalost, mislim da u Crnoj Gori imamo danas situaciju koja je nezamisliva i u najgorim društvima i zajednicama. Na izborima je pobijedila koalicija, koja brutalno izdaje Crnu Goru. Na vlasti su danas oni koji nijesu dostojni ni njene istorije, a pojedinci čak i ne skrivaju mržnju prema, njima nedostižnoj Crnoj Gori. Sadašnji predsjednik Vlade, zaostao u pristojnosti, ne ustručava se da se sprda sa Crnogorcima. On veli da neće

„prenijeti cetinjski manastir u Čačak“, time pravdajući potpisivanje Temeljnog ugovora po kome se neprocjenjiva crnogorska kulturno-istorijska baština predaje drugoj državi. O stanju države i njenom sunovratu koju vodi ova družina govore i ovi otkriveni prokopani „pacovski kanali“ ispod zemlje koji dopiru do najvećih sudskih istanci, dokazujući da Crnom Gorom vladaju politička čudovišta koja su ne samo Crnu Goru, nego i svaku političku logiku okrenuli naopako. To otkriva mračnu spregu aktuelne vlasti i kriminala. Razum i moral su marginalizovani, a to postaje kobno za svako društvo i državu. Zato kakav god bude sastav vlade potpuno je irelevantno jer neće biti u interesu Crne Gore.

Ljubeta LABOVIĆ

Odlazak istaknutog teatarskog stvaraoca Jagoša Markovića veliki je gubitak za umjetničku scenu

Dan kada je magija utihnula

Kažu da ljudi umiru na način kojim su živjeli. Čini se da je to Jagoš i dokazao. Umro je u snu, sanjajući. Cijeli život Jagoš je sanjao, maštao i domaštavao i tako stvarao najvrednije predstave na ovim našim područjima, ma kako ih zvali – kazao je Koprivica

PODGORICA – Mladost je prošla, pozicija davno osvojena je ostala, položio sam te ispite i sad se opet igram, skoro kao nekad. Rasterećen sam od demona ambicije, dokazivanja i slično. Ali lako je meni biti rasterećen kad sam sve dobio i to u mladosti. Ostajem zahvalan i nastavljam da dajem to što imam. To mi je dužnost i potreba – kazao je u posljednjem razgovoru za Pobjedu reditelj Jagoš Marković, koji je, saglasni su publika, prijatelji i kritika, davao teatru sve što je imao, dok je disao.

A, Markovićeva magija zastala je u subotu, kada je preminuo, u 57. godini. Rođeni Podgoričanin, prvu predstavu režirao je u Dodestu sa 12 godina, a u profesionalnom angažmanu, širom regiona i u Evropi, na scenu je postavio preko 70 predstava – dugovječnih, hvaljenih i voljenih.

NOVO MAŠTANJE

Marković je, kako je za Pobjedu kazao njegov prijatelj, dramaturg i direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica, otišao u novo maštanje.

- Kažu da ljudi umiru na način kojim su živjeli. Čini se da je to Jagoš i dokazao. Umro je u snu, sanjajući. Cijeli život Jagoš je sanjao, maštao i domaštavao i tako stvarao najvrednije predstave na ovim našim područjima, ma kako ih zvali. Njegov teatarski rukopis proisticao je iz njegovih maštarija, ličan i samosvojan, neponovljiv. Uvijek u slavu života i plemenitosti. Nježan i emotivan, ma koliko surovih motiva u predstavi imao. Prije samo tri dana dogovarali smo eventualni projekat za Gradsko pozorište i posljednja rečenica je bila: „Daj samo da bude nešto veselo, razdragano, da pravimo feštu života. Dosta je mraka, previše“. Indikativno. Prijateljevali smo od studentskih dana, sarađivali, voljeli Boku kojom je plovio i gdje je okončao. Jagoš je vjerovao u Nebo. Pa ako je bio u pravu, neka tamo nađe neko novo more za plovljenje i maštanje – kazao je Koprivica. Markovićevim odlaskom, prema riječima glumice Julije Milačić-Petrović Njegoš, utihnula je magija.

- Jagoš je značio sve, bio je početak i kraj magije. Jagoš je bio maestro i njegovim odla-

skom nestala je magija – rekla je ona.

Marković je, kako je na Fejsbuku napisala rediteljka Marija Perović, sve radio mimo vremena i u svoje vrijeme.

- Svima nama koji smo mlađi izlazili na prijemne na FDU iz Crne Gore, „zvonilo“ je – Jagoš je upisao sa 17. Prije vremena je otišao, ali ono koje je proveo sa nama ispunio je onoliko. I opet iznenadio. Mnogo mi je žao, iako će trajati u vremenu, dugo… Šok i tuga. Onako, iz stomaka – napisala je Perović.

OPROŠTAJ

Od poznatog reditelja oprostilo se i dosta njegovih kolega iz Srbije, u kojoj je najviše stvarao.

- Mali rastom, veliku je sjenku pravio Veliki Jagoš. Toliko veliku da se u nju sklone svi koji i vole i žive pozorište. Spavaj sa mirom, pokriven bijelim krilima, okružen prijateljima i junacima kojima si davao ljudska srca i u kojima smo se prepoznavali. Neka ti

Bog da rajsko naselje – napisao je reditelj Siniša Kovačević na društvenim mrežama. Kako je za Danas.rs kazao reditelj Boris Liješević, dan prije smrti Jagoša Markovića, dugo je sa njim pričao telefonom.

- Dragi Jagoše, najdraži, najdraži. Nemam dovoljno riječi da izrazim koliko mi je značio. Otpratio me na festival u Petrograd sa divnim ohrabrujućim sms porukama i sa još divnijim porukama me dočekao. Potpisao se sa „Jagoš/Iz sela Kostanjica bb/Boka Kotorska“. Sjedio je juče mokar na molu ispred kuće u Kostanjici i tražio da mu telefonom detaljno pričam kako je bilo u Petrogradu i kako je prošla predstava, kakav je teatar. Trebalo je da ide tamo na proljeće sa „Urnebesnom tragedijom“. Koliko se samo radovao odlasku u Aleksandrinski teatar. Rekao je da bi pješke išao do tamo samo da vidi taj teatar i zaigra tamo. Preplavio me radošću. Tražio je sve slike i snimke. Posljednji video-sni-

Cijenjeni kolega, prijatelj, izuzetan saradnik

Od Jagoša Markovića su se oprostili i crnogorski teatri i festivali, sa kojima je sarađivao.

- U nevjerici smo primili vijest o odlasku najvećeg u moru velikana - Jagoša

Markovića. Imali smo veliko ljudsko i profesionalno zadovoljstvo raditi sa Jagošem na predstavama

„Filomena Marturano“, „Hasanaginica“ i prije par mjeseci „Ćelava pjevačica“. Bićeš zauvijek sa nama, u Centru za kulturu Tivat na Ljetnjoj pozornici, iza scene u svakom njenom dijelu – napisali su iz CZK Tivat na Fejsbuk stranici.

Gradsko pozorište, kako su saopštili iz ove institucije, tuguje zbog odlaska kolege i prijatelja, jednog od najistaknutijih pozorišnih reditelja regiona Jagoša Markovića.

- U Gradskom pozorištu radio je brojne komade koji su izvoðeni i nagrađivani širom regiona, među kojima se ističu ,,Tri musketara“, ,,Filomena Marturano“, ,,Lukrecija iliti Ždero“, ,,Čarobnjak iz Oza“, ,,Snježna kraljica“... – kazali su iz podgoričkog pozorišta. Rediteljski trag, Marković je ostavio i u Crnogorskom

narodnom pozorištu.

- S osjećajem izrazite tuge i gubitka, Crnogorsko narodno pozorište oprašta se od Jagoša Markovića, cijenjenog kolege i prijatelja. Jagoša Markovića, reditelja osobene poetike i prepoznatljive stvaralačke energije, koji pripada redu najznačajnijih pozorišnih umjetnika u regionu, posebno ćemo pamtiti i po predstavama „Komedija zabune“, „Tartif“, „Hekuba“, „Učene žene“ – saopštili su iz CNP-a.

Od Markovića se oprostilo i Kraljevsko pozorište Zetski dom, za koje je, kako

su podsjetili, 2000. režirao predstavu „Tulumbus“ u koprodukciji sa pozorištem Atelje 212, a posljednji oproštaj uputio je i FIAT.

Za Grad teatar, Marković je na scenu postavio predstave „Dekameron, dan ranije“, „Kokoška“ i „Jesenja sonata“, te dobio i nagradu koja nosi ime ove manifestacije 1995. godine.

- Javna ustanova i festival „Grad teatar“ izgubili su dugogodišnjeg prijatelja i neponovljivog reditelja, a pozorište svog odanog branioca i misionara –navedeno je u objavi na Fejsbuku.

mak koji sam mu poslao je sa groba Svete Ksenije Petrogradske. Ona je obilježila naš posljednji kontakt – kazao je Liješević.

Poslije svakog razgovora osjećao se, kako je dodao, kao da je bio u nekom drugom divnom svijetu punom muzike duhovnosti, boja, ukusa.

- Koliko pamtim divnih riječi i događaja, još od mog prvog prijemnog za režiju, preko asistenture na „Maratonkama“, „Dekameronu“, novih razgovora, sve do ovog posljednjeg, jučerašnjeg. Ne mogu da nađem riječi da opišem ljubav i podršku kojom si me obasipao. I ne treba. Ti znaš sve– oprostio se Liješević. Dragan Bjelogrlić , Vida Ognjenović, Voja Brajović, teatri sa kojima je sarađivao, festivali koje je obilježio, političari, novinari… oprostili su se od Markovića. Mnogi od njih citirajući akademika Ljubomira Simovića - U djelu koje postavlja na scenu Jagoš uvijek vidi nešto što prije njega nije vidio niko. On nam i stare i poznate stvari otkriva kao nove i nepoznate. On napravi neki neprimjetan gest, ali tim gestom preobrazi sve... Jagoš radikalno, i s najvećom smjelošću, mijenja metaforu koju nalazi u tekstu. Pritom, on to ne radi samo kao reditelj, jer on u pozorištu i nije samo reditelj. On je u pozorištu sve, on je i glumac, on je cio ansambl, on je i publika, on je i scena, i loža, i prva, druga i treća galerija, on je i pozorišna biblioteka, on je i četka i boja, i čekić i ekser, i konopci i reflektori, i svila i vatra, i kulisa i zavjesa. On je sve to možda samo zato da bi nam kazao da je svijet bez ljubavi samo isušeno, slano i jalovo morsko dno, što, opet, nije ništa drugo do ono što o ljubavi u Prvoj poslanici Korinćanima kaže apostol Pavle – rekao je Simović, kada mu je

u junu 2004. godine dodijelio nagradu „Mića Popović“. Povodom smrti reditelja Jagoša Markovića, ministarka kulture i medija Maša Vlaović uputila je telegram saučešća. Prema njenim riječima, otišao je veliki umjetnik, rođeni Podgoričanin, koji je sa Crnom Gorom dijelio važan dio svog umjetničkog i profesionalnog puta. Njegovim preranim odlaskom, ističe, kultura i umjetnost ostale su bez jednog od najvećih reditelja našeg doba, ali su njegove hvaljene i dugovječne predstave, koje su obilježile istoriju teatra, učinile njegovo umjetničko djelo vječnim.

TALENAT

Dobio je viće od 50 priznanja, a među kojima su: Trinaestojulska nagrada, Nagrada „Bojan Stupica“, Nagrada oslobođenja Beograda, nagrada „Mića Popović“, Nagrada za sveukupan doprinos stvaralaštvu Crne Gore, Nagrada grada Beograda, Nagrada grada Podgorice, Nagrade Gradskog pozorišta „Vaslije Ivanovič Šćućkin“, Sterijina nagrada, nekoliko nagrada „Zlatni ćuran“, „Ardalion“… Posljednju predstavu, Joneskovu „Ćelavu pjevačicu“, režirao je ljetos za Festival mediteranskog teatra „Purgatorije“, gdje je dobio i Nagradu „Ivana Tomičić“ za poseban doprinos ovoj tivatskoj pozorišnoj manifestaciji. Izuzetno daroviti reditelj, u posljednjem razgovoru za naš list, objasnio je da je dubokog uvjerenja da talenat uvijek nađe svoj put.

- On je kao voda, uvijek nađe put. Negdje lakše, negdje teže, ali ga nađe. Makar tako što ćeš poći iz svog zavičaja koji najviše voliš i koji nastavljaš da voliš jer je on dio tebe, naravno, dok tvoja prava karijera traje negdje drugo – kazao je, tada, Marković. S. VIŠNJIĆ

Jagoš Marković nakon dodjele nagrade, ljetos na Festivalu mediteranskog tetra u Tivtu

Kada je rat, himna nije dovoljna za kanonadu. Tada za trubom i zastavom ne ide jedino vojska, već kreću i muzičari i pesnici.

Tako u čarobnom Lavovu u Ukrajini, u Srpskoj ulici (nije ona dugačka), peva uz gitaru devojka za slobodu svoje zemlje, dok u čarobnom Sankt Petersburgu, u Gazprom areni, peva 9. septembra 2023. godine, 31-godišnji proratni ruski nacionalista i pseudo rokeraš Jaroslav Dronov, sa nadimkom Šaman. Njegova pesma je ,,Ja sam Rus“. Među njima nema sličnosti: ona peva besplatno i ne traži da išta dobije, dok Šaman peva plaćen iz budžeta Gazproma; ona peva prolaznicima dok Šaman pretežno peva zaposlenim ženama u petoj deceniji života i građanima koji su besplatne ulaznice primili po zadatku preko državne kvartirovske administracije i zavisnih preduzeća; ona je na ulicu došla sama bez ikakve dekoracije i obezbeđenja, dok je Šaman doleteo helikopterom Gazproma, potom sa motorbiciklističkom pratnjom ušao u Arenu i otišao sa devojkama u odeći ruskih zastavinih boja na moćnu binu… Njoj prilazi ko god hoće, dok se Šamanu na binu nije popeo ni njegov navodni ukrajinski ruski ljubitelj ,,Nikita iz Makijvke“ koga je on ,,doveo“ na koncert, niti su ga državne TV kamere pronašle u publici; ona je evropski obučena i peva o slobodi, dok je Šaman skinuo svoju srebrnu jaknu da bi obukao drugu, crnu, očigledno nalik onoj od sovjetske tajne policije NKVD-a; ona je možda otpevala i ukrajinsku himnu – nismo to čuli, ali je Šaman otpevao rusku pošto je pre nje otpevao pozivnu ratnu pesmu „Digni se“ i potom bacio publiku u divlje plesanje koje je on sa orkestrom pratio jarosnom opštom lomljavom sintisajzera i gitara na bini – koji su, potom, odmah pripremljeno zamenjeni. To je postigao uporno ponavljajući refren iz svoje pesme „Ja sam Rus“; devojka u Srpskoj ulici nije bila praćena nikakvim plesačima, ali je Šaman doveo na binu poznatog ruskog baletana Sergeja Polunjina – koji je nosilac ukrajinskog, ruskog i srpskog državljanstva – on se zavrteo da proslavi ideju koncerta uz pesmu „Digni se“ i potom je diskretno i bez pozdrava otišao...

Ona peva na ulici u kojoj uvek ima naroda, dok je Šaman polovično napunio Arenu; o njenom životu ne znamo ništa, ali Rusi znaju da je Šaman imućni državni „rokeraš“sa naslovnih strana.

POGLED SA STRANE

Govor himni: djevojka

Njoj prilazi ko god hoće, dok se Šamanu na binu nije popeo ni njegov navodni ukrajinski ruski ljubitelj ,,Nikita iz Makijvke“ koga je on ,,doveo“ na koncert, niti su ga državne TV kamere pronašle u publici; ona je evropski obučena i pjeva o slobodi, dok je Šaman skinuo svoju srebrnu jaknu da bi obukao drugu, crnu, očigledno nalik onoj od sovjetske tajne policije NKVD-a

Uzgred , njegove kompozicije su imitacija jednostavnih harmonskih klišea i nemaju zapamtljivu atrakciju. A njegove reči su trivijalne borbene parole u ratovima svih naroda na svetu. Nema tu ničeg ruskog. Nema tu ničeg ni blizu divne patriotske pesme Tota Kotunja iz San Rema - ,,L’ italiano“.

Na kraju, dok ispred devojke u Lavovu nije zbog nje niko pao u nesvest, jednoj drugoj je iz Šamanove publike to pošlo za rukom kada se po scenariju dozvoljeno popela na Binu, prevrnula je očima – ali ju je obezbeđenje spremno iznelo u bekstejdž. Drugih padavičarki nije bilo.

ČUDO HIMNI Istoričari govore da su državne himne nastale pre evropskih, ali mi za to malo marimo i uzimamo da su je izumeli Holanđani u 16. veku kada su prvi spojili muziku i reči. Ranije toga nije bilo. Kada je saslušate, vi osetite da je ona harmonski rodom odande, u ranom baroku je, jedino malo znate o čemu je u pesmi reč. A njeno poreklo je u pobuni „habzburških Holanđana“ protiv „španskih habzburgovaca“ koji su vladali Amsterdamom, u pobuni protestantske Holandije protiv španskih papista i Inkvizicije, u želji za federalnom državom provincija, u pobuni protiv velikih poreza gradovima, u ideji izjednača-

vanja prava plemstva i građana, o ustanovljavanju republike kao božije države i drugo. Čudo Holanđana je u tome što su već tada naveli sve bitne sastojke socijalnih fundamenata moderne države. Kada su u 19. veku ipak ustanovili i monarhiju iako im je himna iz 16. veka slavila oranskog plemića Viljema od Nasaua kao anti-monarhističkog vođu revolucije protiv Španije – koji nije proglašen za kralja - ona je bila politički „bezvredna“ , bila je ustavna monarhija bez prava monarha na vlast. Njeno čudo je u tome što je ona nastala i na ukradenoj crkvenoj i anti-protestantskoj francuskoj pesmi koja je ismejavala poraze hugenota protiv francuskih katolika kada je hugenotska opsada Šartra propala 1568. godine. No, holandski protestanti, kalvinisti, su 1572. godine „preradili“ tu francusku katoličku rugalicu u svoju pobedu nad španskim katolicima, uzeli i ubrzali muzičku potku francuske melodije i tako se podrugljivo osvetili ne samo Madridu, već i Parizu. I čudo je i to da je Nizozemska proglasila tu, svoju jedinu, himnu za državnu, tek 1932. godine. Tako je Holandija prva stvorila nacionalnu himnu u Evropi, a gotovo da ju je poslednja u Evropi proglasilaŠvajcarska je svoju „Schweizerpsalm“ proglasila 1981. godine kada je zamenila ne-

službenu himnu Johana Rudolfa Visa na englesku muziku „Bože, čuvaj kralja“ iz prve polovine 19. veka.

DRŽAVE KRADU HIMNE - JUGOSLOVENSKA

Jeste, države otvoreno kradu jedna drugoj i melodijsku i pesničku i političku naraciju. Izraz „krađa“ je tu postao uobičajeni termin za neobičnu psalmsku zabavu evropskih dvorova i elita. Ne sećate se jugoslovenske „socijalističke“ himne „Hej, Sloveni“? Ona nije ni u čemu bila socijalistička već je bila panslovenska himna koja obnavlja dalmatinske, dubrovačke, hrvatske, slovenačke, srpske (Obradović, Karadžić) i češke ideje (Palacki) iz 19. veka, a melodijska je kopija poljske himne „Još Poljska nije

umrla“ iz 1927. godine koja je posvećena njihovom generalu Janu Henriku Dombrovskom iz 19. veka. Za utehu, nismo je samo mi oteli od Poljaka, to su učinili i Slovaci kličući „Hej, Slovaci“. Ovo smo naveli i zbog toga da bismo uočili da državna himna uopšte ne mora da istakne nijednu socijalnu vrednost koju njena elita sledi. Jugoslovenski komunisti su himnom zahtevali ne samo nemoguć politički cilj – svetsku slovensku državu, već ni svoj sopstveni politički sistem nisu istakli kao pronađenu harmoničnu državu. U himni „Hej Sloveni“, oni su napustili i „klasnu“ sadržinu svog sistema, i nacionalnu sadržinu Jugoslavije i prešli na nadnacionalni ideal zajednice koja je odvaja od drugih etničkih kolosa. Po stvarnom karakteru svog sistema oni jesu bili komunisti , ali u konačnom idealu bili su slovenski nacionalisti. San im je potpuno bio anti-marksistički.

U takvoj situaciji – kada se himne odmetnu od stvarnosti - očekujete da će druge, dopunske pesme, da spuste ideologiju na zemlju. To je kod sadašnjih Rusa na negativan način učinio Šaman, jer je po zadatku Kremlja pevao da Rusija nije federalna država svih njenih naroda, već da je ona jedna cela „rosijska zemlja“. U Jugoslaviji toga nikada nije bilo već su se u slavljeničkim pesmama obnavljale pan-slovenske i anti-germanske poruke. Sećate se divne koračnice „Uz maršala Tita, junačkoga sina…? Ispevao ju je tokom rata 1944. godine hrvatski književnik Vladimir Nazor a komponovao ju je jugoslovenski Jevrejin

Oskar Danon

Pesma kaže: „ Rod prastari svi smo/ A Goti mi nismo/ Slovenstva smo drevnoga čest/ Tko drugčije kaže/ Kleveće i laže/ Našu će osjetit pest!“ U pesmi su zanemarene sve unutrašnje slovenske nacije u Jugoslaviji – i nacionalne ma-

Ne sjećate se jugoslovenske „socijalističke“ himne „Hej, Sloveni“? Ona nije ni u čemu bila socijalistička već je bila panslovenska himna koja obnavlja dalmatinske, dubrovačke, hrvatske, slovenačke, srpske (Obradović, Karadžić) i češke ideje (Palacki) iz 19. vijeka, a melodijska je kopija poljske himne „Još Poljska nije umrla“ iz 1927. godine koja je posvećena njihovom generalu Janu Henriku Dombrovskom iz 19. vijeka. Za utjehu, nijesmo je samo mi oteli od Poljaka, to su učinili i Slovaci kličući „Hej, Slovaci“

Piše: dr Dragan VESELINOV

Ona je evropski obučena i pjeva o slobodi

djevojka i Šaman

njine, a istaknuta je anti-germanska diferencija slovenstva kao skrivene apoteoze čovečnosti – možda i zbog atmosfere Drugog svetskog rata. Nema u Nazorovoj pesmi nijednog komunističkog ideala. A nema ga ni u predloženoj novoj himni iz 1959. godine pod nazivom „Svečana pesma“ koju je na muziku Nikole Hercigonje ispevala Mira Alečković. U toj pesmi, koju smo nazivali „Jugoslavija“ , govori se o bratstvu jugoslovenskih naroda, ali o sistemu nema nijedne reči.

RUSI SU „UKRALI“

INTERNACIONALU

Ne, ne Rusi, to su Sovjeti „ukrali“ svetsku „Internacionalu“ za svoju državnu himnu.

Nije u ovom trenutku toliko važno da istaknemo njihovu „krađu“, već da istaknemo da su oni preko nje objavili da je Moskva samopozvani organizator svetskog ujedinjavanja zaposlenog stanovništva u korist univerzalne besklasne države sa srpom i čekićem.

Taj cilj francuskog pesnika

Ežena Edina Potijera je „Internacionala“ kod Sovjeta pokrivala od 1917/8-1943. godine. Tada se Moskva oprostila od iluzije da može biti oganj ujedinjavanja planetarnog radništva. Suviše je zavisila od ratne pomoći SAD i Engleske, a brojne socijalističke i anarhističke snage nisu priznavale ulogu Moskve – tako ni jugoslovenski komunisti, dok se

sovjetski politički sistem toliko kompromitovao da ga niko u Evropi nije želeo. Možda to tonski najlepše dokazuje izvođenje „Internacionale“ 1944. godine, kada je slavni Arturo Toskanini dirigovao američkim radio NBC simfonijskim orkestrom i engleskim horom iz Vestminstera. On je dirigovao sa tako divnom prelivnom dinamikom i u marševskom koraku – da je ostavio nezaboravnu uspomenu svim dirigentima sveta kako se ova revolucionarna himna može nenadmašno izvoditi. Odvojio je „Internacionalu“ od SSSR-a i dao joj drugačiju evropsku perspektivu. To je uznemirilo Kongresnu cenzuru SAD, koja je u eri Makartijeve anti-komunističke histerije 1950-ih godina zabranila emitovanje Toskaninijeve „Internacionale“ na američkoj teritoriji – i ne samo njegove. U martu 1944. godine Sovjeti su krenuli sa novom himnom koju je komponovao Aleksandar Aleksandrov a stihove pretežno ispevao Sergej Mihalkov. Trajala je svega devet godina, do Staljinove smrti 1953. godine, od kada se do 1977. godine nije pevala, jer je kod Mihalkova izjednačavala Staljina sa Lenjinom, a tada je Staljin bio prognan iz fonda zasluga za istoriju SSSR-a. Kada je Mihalkov 1977. godine ispevao nove stihove za himnu, on je zadržao socijalistički karakter Rusije kao SSSR-a, ali je za boljševičku partiju Lenjina rekao da je „sila narodnaja“ – čime joj je odrekao proletersko biće. Tako je i Lenjin potisnut iz marksističke ideologije u narodnjačku.

Ni to nije bilo dugovečno. Godine 1990, po raspadu SSSR-a, Mihalkov je po treći put ispevao nove stihove bežeći od celokupne istorije SSSR-a, i pretvorio ju je u običnu patetičnu odu otadžbinstvu.

Srećom, Aleksandrova muzika za himnu je ostala. A ona je toliko silna da već početnim disciplinskim akordom zahteva svečano poštovanje slušalaca. Izuzetno je lepa. Ali pošto je izgubila identitet sa bilo kojim političkim sistemom i narodom, danas zloupotrebljeno zahteva umetnika poput Šamana da je dopuni Putinovim nacionalizmom i pozivom na navodno pravo Rusa na Ukrajinu i na rat - ne više na revolucionarni, već na čist velikoruski.

I tako je Mihalkov bio tvorac tri himne na istu muziku. Muzika je ostala jača od reči. Uzgred, to za Ruse nije bila novost, jer su oni u 19. veku sve do cara Nikole Prvog, ne kraće od 17 godina između 1816. i 1833. godine pevali himnu

na britansku muziku „Bože, čuvaj kralja/kraljicu“ kompozitora Tomasa Arnea, pri čemu su i stihovi ruskog pesnika Žukovskog pripisivani prepevu engleskog teksta –govori se da je i Puškin u njoj imao svoje stihove.

Taj falsifikat Žukovskog se kod Rusa zvao „Molitva ruskog naroda“ za dug život cara, ali je od 1833. do 1917. godine tekst otvoreno pozivao Boga da spasava cara, kao i kod Engleza. Jedino što su od te 1833. godine Rusi zamenili englesku muziku svojom, koja je, nažalost, protivna ogromnom muzičkom geniju ruskih kompozitora, bila skromne vrednosti.

NERED KOD GERMANA

Nemci, ne i Austrijanci, su nenadmašni u krađama himni. Isprva su i „kajzer“ Nemci, po ujedinjenju nemačkih država sa Pruskom 1871. godine, pevali za dug život cara na muziku engleske himne. Kao i Rusi, kao i Švajcarci. U stvari, Prusi su preneli svoju „englesku“ himnu na celu Nemačku.

To se nije sviđalo Bavarcima i Virtemberžanima jer su oni želeli opšte-nemačku nacionalističku himnu i mnogi nisu hteli izvoditi prusku.

Potom su Nemci 1922. godine po porazu u Prvom svetskom ratu preuzeli moćnu austrijsku, odnosno, i austro-ugarsku himnu i himnu habzburškog Svetog Rimskog Carstva, koju je još 1797. godine stvorio austrijski kompozitor Jozef Hajdn

Te 1922. godine su vajmarski Nemci promenili tekst austrijske himne koja je počinjala sa „Bože, spasi cara Franca“ u „Das Lied der Deutchen“ koja je odmah kretala sa „ Nemačka, Nemačka je iznad svega“ – po tekstu iz 1841. godine Augusta Hajnriha Hofmana fon Falerslebena. Njegova Nemačka je od Danske do Alto Adiđea u Italiji, i od Litvanije kod reke Njemena do Berlina.

U stvari, nemački socijal-demokrati Karla Renera, bivajući besni na versajsku zabranu da se referendumski ujedine Nemačka i Austrija, u inat su preuzeli himnu nekada ogromne austrijske imperije i dodali joj svoju veliko-nemačku ekspanziju. Tu himnu je 1922. godine proglasio za državnu kancelar Fridrih Ebert. I nju je nasledio Adolf Hitler. On nije bio tvorac veliko-nemačkog programa, već je pokušao da ga izvede. On nije tvorac povika „Nemačka, Nemačka je iznad svega“ . Posle sloma Hitlerovog Trećeg Rajha, Austrija i Nemačka su se u himnama razdvojile. Nemci su zadržali austrijsku Hajdnovu himnu ali više služ-

Ona je na ulicu došla sama bez ikakve dekoracije i obezbjeđenja, dok je Šaman doletio helikopterom Gazproma, potom sa motorbiciklističkom pratnjom ušao u Arenu i otišao sa djevojkama u odjeći ruskih zastavinih boja na moćnu binu…

beno ne izvode prve dve strofe iz „Das Lied der Deutchen“ u kojima se govori o velikoj Nemačkoj iznad svega, pominju se lepe nemačke žene, veliča se divno nemačko vino i „ptičiji“ poj Nemaca - Falersleben je tu preterao, dok su Austrijanci potpuno odbacili i Hajdna i Falerslebena. To je, možda - što se Hajdna tiče, bilo nepotrebno, ali je verovatno odražavalo raspoloženje saveznika da Austrija mora biti neutralna država i otrese se opasnih uspomena na prošlost . Sada Austrija ima najprizemniji tekst himne – za koji mi znamo. On je na nivou pubertetskog raspoloženja devojke od 14-15 godina. Ništa nas ne zadržava da to istaknemo iako je tekst austrijske himne ispevala unuka srpskog generala u austrijskoj vojsci i pesnika, grofa Petra fon Preradovića, Paula fon Preradović Njen deda je bio veliki ilirac, bio je zastupnik jugoslovenskog ujedinjenja a služio je –što nas raduje, i u štabu Nemačke banatske granične regimente u Pančevu koja je sastavom srpska. Njegova unuka je bila anti-nacista, bila je i hapšena zbog toga. Godine 1946/1947. je njen tekst na Mocartovu kantatu „Hajdemo zajedničkim rukama“ pobedio na konkursu za austrijsku himnu – zvao se „Land der Berge , Land am Strome“ - „Zemlja gora , zemlja reka“. Mocartovo autorstvo se danas dovodi u pitanje – jer je melodija dosadna, a Pauline reči su toliko neutralne da mogu biti deo bilo koje pesme o prirodi, o dobroćudnim i bezimenim a ipak značajnim ljudima, slično bezazlenoj Hajdi u Švajcarskoj. Slavna Austrija se pominje tek na kraju. To je njene sinove Ota i Fric Moldena (Paulina je udata Molden) nadahnulo iste večeri kada je na radiju objavljeno da je Paulina fon Preradović pobedila na au-

strijskom konkursu za novu himnu, da se majci dobroćudno satirično podsmehnu u svojoj pesmi o njenoj pesmi. Oni su pevali da je zaboravila da opiše da je Austrija te 1947. godine bila država crne trgovine, da je bila zona četiri okupacione sile, da je Austrija zemlja pasulja i graška a ne samo planina, šuma i reka, da je njen državni grb od 1938. godine bio dvoglavi nemačko-austrijski orao a da je sada jednoglavi, i da je brdo Hermannskogel najviše uzvišenje koje Bečlije mogu da vide, a ne i planine koje majka pominje.

Kažu da su školska deca sve do 1955. godine, kada se sovjetska vojska povukla iz svoje okupacione zone u Austriji, pevala tu pesmu njenih sinova iz zabave prilikom službenog izvođenja njene himne. Umrla je 1951. godine , a sahranjena je na bečkom centralnom groblju Zentralfriedhof sa državnim počastima uz intoniranje njene austrijske himne.

SRPSKA I

CRNOGORSKA HIMNA

Srpsku kneževsko-kraljevsku himnu je komponovao Slovenac Davorin Jenko nadahnut himnom Jozefa Hajdna koja je posvećena caru Francu.

Zato i zvuči veoma svečano sa blagim crkvenim oblikom iz 18. veka. Jedna je od najlepših evropskih himni. Mi smo ponosni što je Jenko bio od 1863. godine, dirigent crkvenog hora srpske pravoslavne crkvene opštine u Pančevu. Tek potom je otišao u Beograd da bude dirigent Kraljevskog srpskog narodnog pozorišta . Stihove za himnu je ispevao Jovan Đorđević, onda direktor Srpskog narodnog pozorišta u Beogradu. Bila je monarhistička, u duhu engleske himne „Bože, čuvaj kralja/kraljicu“.

Danas nije tako, od monarhističke himne evoluirala je u republikansku, ali se nije oslobodila jednostrane nacionalističke interpretacije o biću Republike Srbije. Kralj se više ne pominje, ali se Bog poziva da spašava srpski rod, dok ostale narode u Srbiji himna ne pominje. U suštini, ona je tekstualno zastarela neprosvetna pesma, i ona je velikosrpska i kao takva ona je brana mirnom internacionalnom povezivanju srpskog naroda sa svim graničnim narodima oko Srbije. Ona danas ne sledi poruku muzike Davorina Jenka. Njen tekst osiromašuje njegovu melodiju. Crnogorska himna od 2004. godine „Oj, svijetla majska zoro“ je melodijski unikat u Evropi. On stiže iz posebne harmonske dubine planinskog naroda na koga crkveni psalmi Evrope nisu uticali. Ali njen značaj je veći od toga, jer je ona danas deo simbolike nezavisne Crne Gore. Iako smo svesni da će zbog nekih stihova za koje tvrde da ih je pisao Sekula Drljević, prokazan kao anticrnogorski kvisling u Drugom svetskom ratu - čitalac, koji za to ne zna, ne bi u njegovoj trećoj i četvrtoj strofi sadašnje himne našao ništa porazno. Porazan je on. A lepi su i stihovi drugih autora koji se izvode u harmoniji „Majske zore“ i mnogi bi mogli ući u državnu verziju. No, istorija je suviše bogata da bi stala u jednu pesmu. Himne su samo deo svesti naroda o sebi iskazane državnim pečatom zastave na njegovoj muzici i reči. I stoga, nije sve u himni. Moraju je dopunjavati ili čak i osporavati druge pesme. Negde je porazno dopunjavaju kao kod Putinovog Šamana, a negde je futuristički osporavaju kao kada je „Marseljeza“ napala pesmu „Bože, spasi kralja“ koju su pevale aristokratske monahinje iz Manastira San Sir Luju Šesnaestom, ili kada je Betovenova „Oda radosti“ pozdravila „Marseljezu“ Šilerovim stihovima. A danas je postala himna cele Evrope. Tako su himne uvek bile čudne i izgleda da će takve uvek i biti.

Proratni ruski nacionalista i pseudo rokeraš Jaroslav Dronov, sa nadimkom Šaman

KIJEV – Ukrajinska vojska saopštila je da je ubila ili ranila „visoke komandante“ ruske mornarice u napadima na vrhovni štab Crnomorske flote u Sevastopolju na okupiranom poluostrvu Krimu, prenosi Hina pozivajući se na AFP.

- Pojedinosti napada biće objavljene što prije bude moguće, a rezultirali su desetinama mrtvih i ranjenih na strani okupatora, uključujući visoke komandante flote - objavila je ukrajinska vojska.

U saopštenju se navodi da je napad izveden „u vrijeme sastanka visokih oficira ruske vojske“. Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov rekao je u intervjuu da je najmanje devet Rusa ubijeno, a 16 ranjeno, uključujući i generale. Agencija AFP piše da ne može provjeriti tu informaciju.

Ponovo su juče odjeknule eksplozije na Krimskom poluostrvu, koje je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine. Vrhovni štab u gradu Sevastopolj na anektiranom Krimu glavni je centar ruske vojske kako za napade na Ukrajinu, tako i za snabdijevanje ruskih jedinica koje drže u okupaciji jug Ukrajine te za raketiranja s mora. Ukrajinski general koji vodi kontraofanzivu duž južnog fronta kaže da su se njegove snage probile ključni neprijateljski obruč kod naselja Verbove i predviđa još veći proboj.

- Na lijevom krilu, u blizini sela Verbove, imamo prodor i nastavljamo da napredujemo - rekao je general Oleksandr Tarnavski dopisniku CNN-a. Ali on je priznao da je snaga njegovih trupa bila sporija nego što se očekivalo.

- Ne ide tako brzo kako se očekivalo, ne kao u filmovima o Drugom svjetskom ratu - rekao je on. Glavna stvar je da ne izgubimo ovu inicijativu koju imamo. Moramo da zadržimo ono što imamo – dodao je. Generalova tvrdnja je najnoviji

Petsto sedamdeset sedmi dan ruske agresije

Vojska Ukrajine: Desetine ubijenih osoba na Krimu

Zelenski: Kanada pomogla da se spasi hiljade života

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je Kanadi za pomoć u ratu protiv Rusije, dodajući da je pomoć Otave pomogla da se spasi hiljade života. - Kanadska podrška Ukrajini sa oružjem i opremom omogućila nam je da spasimo hiljade života - rekao je Zelenski tokom svoje prve posjete Kanadi od početka rata.

pokazatelj ukrajinskih zvaničnika da se na južnom frontu ostvaruje napredak u ratu sa Rusijom. Ukrajinske snage su posljednjih nedjelja tvrdile da su probile prvu liniju odbrane Rusije u regionu Zaporožja. Sljedeće sedmice počinje is-

poruka američkih tenkova „abrams“ Kijevu, što je samo dio novog paketa američke vojne pomoći od 325 miliona dolara. U paketu su kasetna municija i protivtenkovsko naoružanje, a američki mediji prenose da je Džozef Bajden tokom razgovo-

ra u Vašingtonu obećao Zelenskom da će SAD Ukrajini poslati i manji broj raketa dugog dometa. Pomoć stiže i iz Evrope, pošto je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da je Ukrajini isplaćeno još 1,5 milijardi eura.

Kako prenosi Hina, Zelenski je naveo da je kanadski premijer Džastin Trudo u sankcijama protiv Rusije ohrabrio druge u svijetu da ga slijede. Trudo je rekao je da će Kanada dati dodatnih 650 miliona dolara vojne pomoći u naredne tri godine kako bi Ukrajini obezbijedila 50 oklopnih vozila. On je najavio da će Otava poslati stručnjake koji će pomoći ukrajinskim pilotima koji upravljaju avionima F-16.

Norveška policija uhapsila bivšeg komandanta Vagnera

Norveška policija uhapsila je bivšeg komandanta plaćeničke grupe Vagner zbog sumnje da je pokušao ilegalno preći granicu s Rusijom nakon što je ranije ove godine zatražio azil u Norveškoj, potvrdio je advokat uhapšenoga.

Andrej Medvedev, koji je pobjegao iz Rusije u januaru preko ruske arktičke granice

Borelj: EU da pokaže solidarnost sa Italijom

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj poručio je juče da Evropska unija mora da pokaže solidarnost sa Italijom dok se ta zemlja bori sa povećanim brojem dolazaka migranata i izbjeglica na njenu južnu obalu.

- Moramo da pokažemo svu našu solidarnost sa Italijom u ovom teškom trenutku. Evropska unija će stajati uz Italiju – rekao je Borelj u intervjuu za France 24 i Radio France International, prenosi ANSA. On je naveo da je potreb-

sa Norveškom, opisao je kako je bježao dok su ruski stražari pucali na njega. Govorio je o tome kako se borio u Ukrajini kao pripadnik grupe Vagner, prenosi Hina pozivajući se na AFP.

Policija je navela da je muškarac u dvadesetima priveden zbog pokušaja ilegalnog prelaska ruske granice, ali nije ga imenovala. Prelazak granice s

Rusijom dopušten je samo na određenim mjestima. Ali hapšenje Medvedeva uslijedilo je zbog nesporazuma, saopštio je Rojtersu njegov norveški advokat Brynjulf Risnes - Bio je gore da vidi može li pronaći mjesto gdje je prešao (u Norvešku u januaru). Zaustavljen je dok je bio u taksiju. Nikada nije bio blizu granice… Nikada mu nije bila namjera

Papa Franjo pozvao Evropu da primi migrante

Rješenje nije u odbijanju

RIM - Papa Franjo, poglavar Rimokatoličke crkve, pozvao je Evropu da primi migrante, prenose svjetske agencije.

Tokom posjete Francuskoj, papa je u Marseju 22. septembra apelovao na francuskog predsednika Emanuela Makrona i druge evropske lidere da otvore luke za ljude koji bježe od teškoća i siromaštva. Rekao je da dr-

na granična politika koja prevazilazi mjere bezbjednosti i koja podrazumijeva sporazume sa tranzitnim i zemljama porijekla.

- Potrebni su nam sporazumi koji će nam omogućiti da prihvatimo migrante koji su nam potrebni, ali i kojima će biti omogućena deportacija ilegalnih migranata koji uzalud rizikuju svoje živote - rekao je Borelj.

žave pitanjem migranata moraju da se pozabave na human način. - Rješenje nije u odbijanju, već u obezbjeđivanju dovoljnog broja legalnih ulazaka u skladu sa mogućnostima - rekao je Papa na sastanku mediteranskih biskupa u Marseju.

Vlada Francuske pojačala je patrole na južnoj granici kako bi spriječila prelazak migranata iz Italije. Tvrđi stav prema migraciji i bezbjednosti zauzela je nakon kritika francuskih konzervativaca i krajnje desnice. Predsjednik Makron zalaže se da Evropska unija ojača spoljašnje granice i da bude efikasnija u deportovanju pojedinaca kojima je ulazak zabranjen.

Vlada Italije saopštila je da će uvesti blokadu pomorskih puteva u Sredozemlju kako bi spriječila dolaske migranata iz Afrike, nakon što je nedavno na Lampeduzu u jednom danu stiglo 7.000 migranata – više nego što to ostrvo ima stanovnika.

preći granice (u Rusiju) –rekao je Risnes. U vrijeme dolaska u Norvešku, Medvedev je rekao da traži azil jer se boji za svoj život nakon što je svjedočio ubijanju i maltretiranju zarobljenika dovedenih na front u Ukrajini. Njegov bijeg u januaru dospio je na naslovnice širom svijeta kao rijedak primjer u to vrijeme da je

neko prebjegao u zapadnu državu dok je tvrdio da se borio za Rusiju kao plaćenik u ukrajinskom ratu. Ali u maju je u videu objavljenom na Jutjubu rekao da se želi vratiti u Rusiju, iako vjeruje da bi to moglo predstavljati opasnost za njegov život, opisujući sebe kao ,,neku vrstu dječaka u velikoj igri“ koje više ne želi biti dio.

Azerbejdžan sa Rusijom nastavlja razoružavanje snaga u Nagorno-Karabahu

Zaplijenjeno oružje i municija

BAKU - Azerbejdžanske vlasti saopštile su da sa Rusijom nastavljaju razoružavanje snaga u Nagorno-Karabahu, regionu uglavnom naseljenom Jermenima, gdje je početkom nedjelje azerbejdžanska vojska sprovela kratku ofanzivu.

- U saradnji sa ruskim mirovnim snagama sprovodimo demilitarizaciju separatističkih snaga,

izjavio je neimenovani portparol azerbejdžanske vojske u Nagorno-Karabahu koji je tri godine pod kontrolom Azerbejdžana.

- Već smo zaplijenili oružje i municiju – dodao je portparol, ne navodeći druge detalje. Prema njegovim riječima, proces razoružavanja može da potraje jer su neki separatistički borci bili stacionirani u udaljenim planinskim oblastima.

PONOVO EKSPLOZIJE NA KRIMSKOM POLUOSTRVU: Detalj iz Ukrajine

Nastavljaju razoružavanje snaga u Nagorno-Karabahu

Papa Franjo

Povodom Dana evropskog zelenog pojasa na Cijevni se u organizaciji Eko tima, Crnogorskog društva ekologa i predstavnika Opštine Tuzi govorilo o upravljanju zaštićenim područjem

Vrelo života za prirodu i ljude

Kanjon rijeke Cijevne, poseban po geomorfologiji i bogatstvu biodiverziteta, zbog čega i uživa status spomenika prirode, mogao bi uz adekvatan plan upravljanja i zaštite da bude mjesto kojem će se posjetioci vraćati, a žitelji birati da ostanu na vjekovnim ognjištima jer će moći da žive od svojih proizvoda i djelatnosti koje su upućene na neponovljivu prirodu.

To je referentni okvir koji bi, ukoliko sve bude išlo po planu, u početnoj fazi trebalo da zaživi do kraja ove godine, kada u Sekretarijatu za urbanizam Opštine Tuzi, koji je trenutni upravljač spomenika prirode, očekuju da će biti gotov i na skupštini usvojen plan upravljanja zaštićenim područjem.

Plan uPravljanja

-Agencija za zaštitu životne sredine i resorno Ministarstvo ekologije dali su nam smjernice u pogledu implementacije pojedinih mjera koje se moraju uvrstiti u plan da bi on bio relevatan dokument na osnovu kojeg bi se potom radio godišnji plan upravljanja. Akcenat će svakako biti zaštita, jer je za ovakva područja to prioritet, a turizam onda dolazi kao posljedica kvalitetne brige o prirodi – kazao je Hasan Hadžiablahović iz Sekretarijata za urbanizam Opštine Tuzi.

On je tokom vikenda učestvovao na prezentaciji koju su u okviru Dana evropskog zelenog pojasa organizovale nevladine organizacije Eko tim i Crnogorsko društvo ekologa. Upravo su ove dvije nevladine organizacije, kroz socioekonomsku analizu funkcionisanja zaštićenog područja, kao i segment koji prepoznaje vrijedne aspekte biodiverziteta kanjona, dale podršku i logistiku lokalnoj samoupravi u procesu identifikacije upravljača i izrade samih planova upravljanja, te dodatno kroz organizovanje javne kampanje čiji je cilj bio da

Akcenat će biti zaštita kao prioritet, a turizam onda dolazi kao posljedica kvalitetne brige o prirodi –kazao je Hasan Hadžiablahović iz Opštine Tuzi Bez ljudi i lokalnih zajednica nemoguće je efikasno upravljati zaštićenim područjem, zato treba stimulisati ekonomske aktivnosti koje ne narušavaju taj sklad – kazao je Milija Čabarkapa iz Eko tima

stanovništvu približe viziju koncepta zaštite koji će integrisati i unaprijediti njihove djelatnosti.

vizija razvoja

Prema riječima izvršnog direktora nevladine organizacije Eko tim Milije Čabarkape, pored zaštite prirode, jedan od ciljeva je očuvanje i stimulisanje ekonomskih aktivnosti lokalnih zajednica i zadržavanje

ljudi na tim područjima.

-Ljudi pitaju što je to što možemo da radimo. Najjednostavnije rečeno to je da brendiramo područje, što onda otvara prostor za bolji plasman sira, meda, pečurki, dakle svega onoga što mogu da plasiraju a da ne moraju da idu iz kanjona. To je vizija našeg područja kako to treba da izgleda – naveo je Čabarkapa, pojašnjavajući koncept zaštite.

Prema njegovim riječima, u praksi se otpor ovakvim idejama razvija na temelju istog narativa, uglavnom potiče od

Ljepotica i „zvijer“ – simboli kanjona

Dosadašnji status kanjona Cijevne, kao spomenika prirode i Emerald područja, odnosno izuzetnog staništa za ptice i biljke, ipak nije garantovao zaštitu u punom smislu.

Zato su i kroz učešće u projektu svojom ekspertizom u saradnji sa botaničarima i lokalnim vodičima stručnjaci iz Crnogorskog društva ekologa napravili korak

struktura koje bi da istraju na nekom invazivnom pristupu, poput eksploatacije pijeska ili šljunka i drugih resursa, zbog čega manipulišu stanovništvom i pospješuju otpor.

-Naša vizija i misija, osim zaštite kulturnih i prirodnih vrijednosti koje se vezuju za jednu rijeku, jeste da stimulišemo

dalje – tragali za zajednicom dvije čudesne biljke, simbolično rečeno „ljepotice i zvijeri“ čije je udruženo stanište zbrisano tokom nesmotrenog izvođenja radova prilikom rekonstrukcije puta. - Riječ je o zajednici biljke mesožderke i jedne vrste paprati, kakva ne postoji nigdje osim u kanjonu Cijevne. Pinguicula hirtiflora je vrsta mesožderke koja svo-

lokalni privredni razvoj. Sela koja gravitiraju svim rijekima karakterišu izrazito negativni demografski i ekonomski trendovi, pa želimo da podržimo stvaranje boljih uslova za lokalno stanovništvo ili da doprinesemo da se dio ljudi vrati – kazao je Čabarkapa.

Čabarkapa ističe da je danas

jim cvijetom privlači insekte oprašivače, a listom mami insekte koji su joj plijen. Ima je na Apeninskom poluostrvu, ali samo u kanjonu Cijevne sa venerinom paprati (Adiantum capillus-veneris) gradi stanište kakva smo uspjeli da pronađemo na dvije nepristupačne lokacije – kazala je Andrijana Mićanović iz CDE. Upravo ove biljke, kaže ona,

velika razlika u konceptu zaštićenih područja u odnosu na prošlost.

-Nekad je to bila zabrana svih ljudskih aktivnosti. Vremenom se shvatilo da je bez ljudi i lokalnih zajednica nemoguće efikasno upravljati zaštićenim područjem – ističe on.

Kao primjer naveo je zaštitu rijeke Zete, kao proces koji je tekao prebrzo, a pokazao se neodrživim i proizveo je jak otpor zajednice.

veliki rad

-Kada se područje zaštiti onda predstoji veliki rad. Zaštita na papiru ne znači ništa. Mora postojati jasna i efikasna upravljačka struktura, mora postojati dobar plan upravljanja, i ekipa ljudi, rendžera i čitav tim. To je izazov za male samouprave i to mnogo košta. Za ovaj spomenik prirode za 1.200 hektara, za četiri godine treba pola miliona eura. Prilično veliki izdatak, ali je suština da se učini da upravljač bude samoodrživ. Jedan od modela je naplata nekog vida ekosistemskih usluga kojim obiluju ova područja, iz kojih može da se pokrije dio troškova. Imamo uspješan pri-

skreću pažnju na značaj kanjona Cijevne koji je, poput Komarnice ili Morače, svojevrnsi refugijum, odnosno lokacija zahvaljujući kojoj su mnoge vrste preživjele klimatske izazove u prošlosti.

A kako i ne bi: sudar mediteranske i planinske klime, sa čudesnom geomorforlogijom kanjona uslovilo je stanište koje čini Cijevnu pravim izvorom života u kamenu.

mjer upravljača Parka prirode Pive – naveo je on.

Hasan Hadžiablahović iz Sekretarijata za urbanizam Opštine Tuzi kazao je da će im u početnoj fazi zaštita biti u fokusu. A vjeruju da će postupno uspjeti da naprave širi koncept u okviru kojeg bi prvenstveno sportsko-rekreativne aktivnosti usko vezane za prirodu mogle da proizvedu dodatnu vrijednost, poput kajakinga, slobodnog penjanja, proširenja flajfišing revira ili, eventualno, uvezivanja kanjona i Ćemovskog polja u neku turu za posmtaranje ptica...

Lokalno stanovništvo, prema njegovim riječima, veoma je vezano za kanjon Cijevne i dobro razumije pitanje zaštite.

-Imamo dobru saradnju, u većini slučajeva stanovnici su spremni da prijave negativne stvari. Ali ima i nesavjesnih i još tražimo balans kako to da iskontrolišemo – kazao je Hadžiablahović ističući značaj doprinosa nevaldinog sektora koji je pružio otvorenu podršku upravljanju, odnosno dostizanju adekvatne i efikasne zaštite ovog vrijednog područja. i. PeriĆ

Foto: S. va S iljevi Ć

Podrška uPravljaču: Milija Čabarkapa prilikom prezentacije na Cijevni

Hasan Hadžiablahović i Andrijana Mićanović

Vizija i adekvatan plan daju šansu zaštiti kanjona

s. vasiljević

Anđela Milošević predvodila je Rudar sa sedam golova

Rukometašice Rudara savladale Litiju 30:19 u prvom meču EHF Evrokupa

Mladost oduševila

PODGORICA – Bravo za

mladi tim Rudara i trenera Igora Markovića. Filijala

Budućnost Bemaksa slavila je ubjedljivu pobjedu protiv Litije (30:19) u prvoj utakmici 2. kola EHF Evrokupa.

Kadetkinje i juniorke koje nastupaju za podgoričku ekipu pred revanš u Sloveniji imaju dobru zalihu i nadu za prolaz dalje, a kako su odigrale u drugom poluvremenu, nastavak puta po Evropi je izvjestan. Marković je taktički odlično spremio svoje igračice za isku-

Tivćanke će danas (18 h) gostovati makedonskoj ekipi Đorđe Petrov. Rukometašice Tivta prvi put će igrati u Evropi i nadaju se dobrom rezultatu pred revanš kod kuće

snog rivala koji je u uvodnim minutama prvog poluvremena vodio 5:2, ali su do odmora domaće uspjele da dođu do viška od tri gola prednosti. Gošće iz Slovenije su do 40. minuta bile u egalu (17:16), ali su Nikolina Marković i drugarice serijom 8:0 za devet minuta došle do velike prednosti od 25:16!

Tri medalje za Crnu Goru

Anđela Milošević je postigla sedam golova, Nina Ramusović je dala šest, Ivana Vujadinović četiri, po tri puta bile su precizne Marković i Maša Kuzmanović, dva gola su dale Ema Količ, Dunja Radević i Andrea Brajović, a u strijelce se upisala i golmanka Andrea Škerović A. M

Gracija Stjepčević

omladinski prvak svijeta

Crnogorski boćar Gracija

Stjepčević osvojio je titulu omladinskog prvaka svijeta u Alžiru.

Naš boćar je u finalnom meču, u disciplini pojedinačno, savladao predstavnika Hrvatske Karla Šabana 13:5. Sa bronzanim odličjem šampionat je završio Ilija Belan u preciznom izbijanju. Bronzani je bio i Igor Petković u disciplini krug.

PODGORICA – Bojana Popović je na terenu bila šampion, pobjednik i nekrunisana kraljica svjetskog rukometa. Takva se, mnogi kažu, rađa jednom u sto godina. Sada, kao trener, pokušava da ogromno znanje prenese svojim igračicama u Budućnosti Bemaks.

Jer, legenda crnogorskog i svjetskog rukometa zna kako se dolazi do vrha i osvajaju trofeji, ali zna i kako treba da zaštiti igračice nakon dva poraza i posljednjeg bolnog od Odenzea u Danskoj. Prepoznala je situaciju i trenutak da pogura ekipu još više i to upravo danas (14 h, ulaz slobodan) protiv Savehofa gdje, kako kaže, ne moraju, ali mogu da ostvare prvu pobjedu u Ligi šampiona. I to sa igračicama koje su zdrave, borbene i koje će do kraja čuvati i paziti grb koji nose. U suprotnom, slijedi klupa.

IMAMO SAMO

POJAČANU ISHRANU

– Ništa ne moramo, samo moramo da umremo, a to svi znamo. A, ovaj posao radimo jer ga volimo i možemo da budemo bez moranja. Moranje opterećuje, a posebno naš mladi tim. Ali vjerujem da ćemo napraviti iskorak u današnjoj utakmici i podići se, jer djevojke to mogu – jasna je Popović. Prvi put ,,plave“ imaju ulogu favorita.

– Uloga favorita je prvi put na našoj strani, što nas raduje jer volimo to, kao i da prije utakmice imamo tu mogućnost da razmišljamo o pobjedi ili o tome da nam može biti blizu. Očekuje nas teška utakmica i iskreno se nadam da će djevojke bez pritiska, jer ga mi ne pravimo, da uđu u meč, onako kako znaju i rade na treninzima. Fascinantno ih je gledati na treninzima, ali ne prenose takvu sliku na utakmice. Znači, nešto ih pritiska, vjerovatno je to breme koje je na njih palo, ali i vrijeme koje je potrebno da se adaptiraju na neke nove stvari. Bojana je nastavila sa pričom o pojačanjima, a konkretno se odnosila na najzvučnija Noemi Hafru i Kalidiatu Nijakate. Mađarica i Francuskinja ove sezone trebalo je da budu snaga sa bekovske linije, ali su došle nespremne nakon duge

Bojana Popović najavila današnji meč pričala kroz što je klub prolazio i još

Ništa nije jednostavno, ali je moguće, strpljenje da

pauze od povreda i rukometa. – Kako je rekao jedan gospodin – od pojačanja imamo samo pojačanu ishranu. Još ne osjećamo da su tu pojačanja i ne možemo da pričamo o njima. Ne možemo da kažemo da je napravljena greška, ali su dovedene igračice koji su dvije i po godine pauzirale, odnosno, nijesu igrale utakmice. Kroz treninge pokušavamo da ih vratimo, ali i gubimo neki naš karakter i „bezobrazluk“. Tako da je sve to malo povezano. Zato su padovi očekivani jer se, prosto, uigrava ekipa koja je totalno nova. Otišla je postava koja je prošle godine igrala. Sada nastupaju igračice koje su prošlu sezonu provele na klupi. Njima je potreban prostor, a za mene su, realno, očekivani padovi kod igračica bez iskustva.

BEZ STRPLJENJA

ZA NAŠU DJECU

,,Plave“ su na premijeri kod kuće izgubile od Bitighajma (27:22), a šest dana kasnije poražene su u gostima od Odenzea – 39:24, poslije nestvarnih 25:8 na poluvremenu. U podgoričkom klubu ne vide razlog za uzbunu.

– Ljudi koji nijesu u sportu ili gledaju sa strane ne razumiju i misle da bi na neki način bolje to radili. U redu, prihvatam kritike i treba da postoje, ali, takođe, treba podržati djecu koja su sa mnom dvije i po, tri godine prolazila kroz sve i svašta i na svojim leđima nosila i nose dosta tereta. Na kraju krajeva, ta generacija koja je kroz Budućnost stasavala je otišla na

Sastav je lutrija

Na koga će stručni štab računati za današnji duel?

– Svake nedjelje smo kao na lutriji hoće li igrati igračice koje imaju probleme. Spremamo se tako kao da će sve biti tu, ali igraće samo one koje su zdrave i žele da se bore za klub, a ko ne želi – klupa.

Rezultati

Evropsko prvenstvo i osvojila bronzanu medalju. Četiri-pet igračica koje su osvojile medalju su otišle ove godine iz kluba, a mi smo ponovo ostali sa mlađima, koje treba da podižemo, a sve u službi ekipe i reprezentacije.

Bojana je u daljem izlaganju napomenula da niko ne priča o važnom detalju iz Odenzea kada je njena ekipa bila bolja nakon poluvremena. Te da su došli do smjernica kako treba

Veliki uspjeh za naš tim u Alžiru

meč „plavih“ sa Savehofom u 3. kolu LŠ, ali i opširno prolazi, o pojačanjima, očekivanjima, navijačima…

jednostavno, moguće, treba samo da pokažemo

Popović odgovorila kritičarima: Željela bih da ih pitam gdje su oni, čime se bave, koji su u svijetu i Evropi, u svojoj ulici, firmi…

Zbog čega dvorana nije puna kada igraju rukometašice Budućnost Bemaksa?

– Zato što je naša publika navikla samo da se osvaja. Kao da smo ne znam kolika zemlja. Bili smo šesti na Olimpijskim igrama što je bio „skandalozan“ rezultat. Izvinjavam se svima, stvarno, na skandaloznom rezultatu iako se nijedna balkanska zemlja, ni muška ni ženska ekipa, nije pojavila na Igrama osim Crne Gore. Nijesmo svjesni gdje smo pošli, a tri puta zaredom smo učestvovali na OI. Kada se osvaja, tada smo svi tu i veseli.

Očekivanja su velika, smatra Bojana, a vidi ljude koji ne žele uspjeh kluba.

da igraju u nastavku LŠ.

– U Danskoj smo iz velikog minusa ušli u drugo poluvrijeme koje smo dobili. Što znači da je ekipa, ipak, imala neki karakter i želju da ne da na sebe. Iz te utakmice smo izvukli drugo poluvrijeme i to nas je vodilo kroz ovu nedjelju – da se dižemo i radimo za Savehof.

Sa teme na temu, detaljno i bez ,,dlake na jeziku“, Popović je pričala prije dva dana na konferenciji za medije. Fokus nije bio samo na današnji meč sa švedskim predstavnikom.

Obuhvatila je Popović dosta tema, pozivajući na strpljenje zbog procesa kroz koji prolazi dvostruki šampion Evrope.

– Ono što je dominantno na ovim prostorima je da nemamo strpljenja – pogotovo ne za našu djecu. Čekamo da se nešto desi što ne valja da bismo kritikovali i to je u redu, ali ponekad je toga previše, jer djeci je potrebna podrška kako bi više dali, što je nama u interesu.

I ĐOKOVIĆA INAT GURA

Više prazna nego polupuna dvorana je nešto što niko u najtrofejnijem crnogorskom

– Samo kritikuju i čekaju neuspjeh. I to u svim sportovima, ne samo kod nas. Dosta je podijeljenog naroda, a, pravo da kažem, dosta i politički. Nijesam čula komentare tipa: ,,Ona je mogla bolje, mogla je ova više da igra, pogriješili ste u taktičkom dijelu“… Niko ne priča o tim stvarima, priča se o politici.

Bojana kaže da ne čita što mediji pišu.

– Ne mogu ništa da mi doprinesu, a da ne pričam o ljudima koji komentarišu, a nijesu u materiji sa nama da bi mogli da nam „privire“. Evo, svaki dan sam u hali, izazivam da dođu na crtu i da pričamo o rukometu. Nemam problem da čujem

klubu ne želi. Na početku priprema i pred prvi meč u LŠ, Popović i igračice apelovale su na navijače. Ali…

– Slika je tužna – sala nije puna. Nedavno smo vidjeli na košarkaškoj utakmici navijanje za nekoga ko nije odavde, odnosno, za tuđu ekipu, a ne za domaći klub. Ako voliš Budućnost – voliš je svim srcem, ko god da igra i ko god da vodi ekipu. Potrebna nam je podrška sa tribina, a da li će je biti – ne znam. Mi ćemo i dalje da radimo kao što smo naučili uz želju da pokažemo karakter i dobru energiju. A to je ono što ne može da izostane i o čemu smo pričali na pauzi u Odenzeu kada se slika promijenila u drugom poluvremenu. Znači, sve se može. Padove, uspone, problem kroz ovu priču sa igračicama prolazi Popović. Rođena pobjednica ne bježi od izazova.

– Ne bih bila u Budućnosti da nema izazova. Moji bliži saradnici i ja znamo kroz šta smo prolazili dvije i po godine. Bilo je momenata, tokom korone, kada sedam-osam mjeseci nijesmo primili platu, što niko

kritike i vidim gdje bismo mogli da napredujemo. Stvarno bih voljela da sjednem sa ljudima koji su kompetentni za rukomet i da pričamo. Neka se svi treneri sakupe, i ovi sa tribina što vode utakmice, i ovi što jesu i nijesu u rukometu. Željela bih da ih pitam gdje su oni, čime se bave i koji su u svijetu i Evropi, u svojoj ulici, firmi. Koga su vodili, pa mogu da kritikuju. Mogla bih svakodnevno djevojke da kritikujem – što je najlakše, ali želim da im dam samopouzdanje da bi išle naprijed. Bojana ističe da je najlakše pokupiti stvari i otići, ali da to nije rješenje. – Najlakše je sada pokupiti

nije iznio u javnost. Niko se nije okrenuo da nam pomogne, ni država, samo je tadašnji gradonačelnik Ivan Vuković dao neke sitne stvari, koliko je mogao i bio u mogućnosti, da preživimo sezonu. Kasnije je, zahvaljujući sponzorima koji su se pojavili, sve regulisano i krenuli smo pravim putem. Popović kaže da su usponi i padovi očekivani, jer zna sa kim radi i sa čim raspolaže.

– Naravno da bi nam bilo lakše da u ekipi imamo Rajštad Ili na lijevoj strani, odnosno, na desnu ruku da imaju mene. Onda bi sve mlađe oko mene bile 40-50 odsto bolje. Ali, mi to nemamo, zato stvaramo. Nijesmo imali mogućnost sada da kupimo skupe igračice, jer brend mora da se vrati, kao i povjerenje kako bi došle u Budućnost. Kada vide da je ekipa mlada, one odlaze u jače timove sa kojima su bliže osvajanju Lige šampiona.

Budžet je, uglavnom, presudan na putu do velikih rezultata. Ima primjera, napomenula je Popović, gdje ni milioni ne pomažu.

– Evo, Đer tri-četiri godine

stvari, kao što su pojedini uradili kada nije bilo para. Kao, hajde idemo, nema

ima ozbiljan budžet, pa gdje je? Igra kod kuće, pa ne osvaja. Da ne pričam o drugim klubovima koji ulažu, kao Bukurešt, koji je sve moguće zvijezde kupio, a pitanje je šta će ove godine da uradi. Prošla sam kroz to sto puta, tako da bih mogla dan da pričam. Ništa nije jednostavno, ali je moguće, samo treba da pokažemo strpljenje i čekamo momenat kada će se sve otvoriti.

Prisjetila se Popović godine kada se sa bogatom inostranom karijerom vratila u Budućnost. I trofejne 2012, kada su navijači odigrali važnu ulogu. – I tada je bilo mnogo posla. Sada mogu da kažem, da nije bilo publike ništa ne bismo napravili, kao ni na EP prošle godine. Navijači su mnogo važan igrač, a u ,,Morači“ niko nije volio da igra. Nemoguće je bilo da se rivalu noge ne „odsjeku“. Vidjeli ste na prvenstvu Evrope kako su nas pratili, i kod kuće, u Skoplju i Ljubljani. Možete onda da zamislite kako je sada igračicama. Lično, mogu da se borim sa praznom halom, ali moj zadatak je da im vratim vjeru da

Budućnosti, što su i htjeli da urade, da ne postoji više. Smatram da je najzanimlji-

vije kada je najteže. Imam veliku inspiraciju – poručila je Popović

Skromni kvalitet Savehofa

Savehof je, kao i Budućnost Bemaks, bez pobjede u grupi A. Švedski tim je odigrao vrlo dobar meč u posljednjem porazu od Bresta (25:20), ali nema kvalitet za velike stvari u Ligi šampiona. Ima nekoliko iskusnijih igračica, poput slavne Španjolke Karmen Martin (35), a tu je golmanka Joana Bundsen (32). Ovaj tim je na premijeri u Mađarskoj izgubio od Debrecina (32:29).

će se navijači vratiti. Jer, ovo su naša djeca koju nema ni Bukurešt, ni Đer, ni Krim koji su puni stranih igračica. Niko od njih nema svoju bazu, niti ih interesuje, a mi drugačije ne možemo zbog reprezentacije.

Uz ovaj kontekst priče Popović je dodala još jedan detalj. – Da ne upoređujem budžete saveza Norveške ili Mađarske od 26 ili 24 miliona eura sa našim od 700 hiljada. Ili da ne pričamo o bazi, brojkama… Norveška ima 600 hiljada registrovanih igračica od kojih biraju 16! Dok mi od 40 rukometašica treba da izaberemo 16 reprezentativki.

Ako je sve jasno, a Bojani jeste, jer prepoznaje put koji vodi do rezultata, što je pokazala

i u ulozi selektorke na posljednjem Evropskom prvenstvu, za najtrofejniji crnogorski klub nema zime. Ali, ono što čeka njene igračice je, ipak, sadašnjost i poželjno bi bilo da se dođe do velikih bodova u duelu sa Savehofom. ,,Plave“ to sigurno mogu, jer inat je nešto što gura mentalitet velike podgoričke ekipe.

– Volim kada je najteže jer sam tada veći inadžija, pošto želim da dokažem da je moguće. Ja sam tako odrastala. Kao što Novak Đoković funkcioniše – dok mu publika zviždi, „dobija“ inat. Kada su svi protiv njega, igra najbolji tenis. Tako treba i mi da iz inata radimo neke stvari – zaključila je Popović. A. MARKOVIĆ

VJERUJE U SVOJE IGRAČICE, ALI POZIVA NA STRPLJENJE: Bojana Popović

MERIDIANBET 1. CFL (9. KOLO): Sutjeska vezala drugu pobjedu,

šampion preokrenuo pogocima rezervista

Budućnost sama na vrhu poslije prvog kruga

Budućnost 2

1 Petrovac 1 0

Stadion: Pod Goricom. Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica)

Golovi: 0:1 Bašić u 3, 1:1 Batrović u 78, 2:1

Almeida u 90+1.

Žuti kartoni: Gašević, Batrović

Budućnost Petrovac

Dedić

Mikijelj

Boljević

Bakiž

Adžović (od 66. Lambulić)

Popović (od 72. Zvrko)

Franeta Perović (od 46. Carević)

Bašić (od 36. Babić)

Sutjeska 1

0 Rudar 0 0

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 300. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 1:0 Vuković u 85.

Žuti kartoni: Vuković, Mohamed (Sutjeska), Muratović, Pupović, Sentoku, Apijah, M. Golubović (Rudar

Sutjeska Rudar

Ličina Mirosavljev

Šaletić

Pavlović

Matanović (od 67. Muhamed)

Striković (od 58. Živković)

Babić

Krstović Rudović

Grivić

Vuković (od 89. Pajović)

Vuksanović Kalezić Muratović

Bogdanović (od 69. Apijah)

Pupović

Knežević (od 89. S.Golubović)

Sentoku

Radojičić Bulatović (od 89. Brnović)

Milić A.Golubović

Jedinstvo 2

Jezero

1 Mladost DG 0 1

Sa meča Budućnost – Petrovac

Fudbaleri Budućnosti ponovo su usamljeni lideri Meridianbet Prve crnogorske lige.

Aktuelni šampion je poslije preokreta, pogotkom u 91. minutu, savladao Petrovac (2:1) i vratio se na pobjednički kolosijek nakon remija s Mornarom prethodnog vikenda.

,,Plavi“ imaju tri boda više od Jezera koje je izgubilo od Mornara (1:0), a četiri od Sutjeske koja je vezala drugi trijumf nakon što je bila bolja od Rudara (1:0).

Dečić je slavio protiv Arsenala (1:0), dok je Jedinstvo u nadoknadi srušilo Mladost Donju Goricu (2:1).

PRESUDA REZERVISTA

Petrovac je pod Goricom poveo tek što je počeo meč, u trećem minutu – Luka Malešević je centrirao s desne strane, a Adnan Bašić glavom pogodio uz prvu stativu.

Budućnost je morala da se oporavlja od šoka i išlo joj je teško. Tim Mladena Milinkovića nije djelovao uvjerljivo kao prije pauze zbog obaveza reprezentacije, nije oduševio na gostovanju u Baru, nije ni sinoć protiv još jedne ekipe s Primorja, ali sve će se zaboraviti poslije srećnog kraja i nagrade za upornost.

Najveću priliku u prvom poluvremenu imala je u 25. minu-

tu kada je Marko Franeta loše procijenio let lopte, Petar Grbić ušao u šesnaesterac, ali je šutirao pored dalje stative.

Nije bilo ozbiljnijih šansi pod Goricom sve do 68. minuta kada je rezervista Lazar Lambulić ,,zalomio“ rivala i šutirao s 20 metara, a golman Budućnosti Đorđije Pavličić dobro intervenisao.

Budućnosti je trebala svježa krv, a trener Mladen Milinković je pogodio s izmjenama. Veljko Batrović je od ulaska na teren bio raspoložen za igru, što je krunisao u 79. minutu kada je gađao precizno po zemlji i sa 20 metara poslao loptu uz lijevu stativu – njegov prvi gol u dresu ,,plavih“.

U nadoknadi je minut slave dočekao još jedan rezervista – Budućnost je dobila slobodan udarac zbog igre rukom, a Stefano Alveš da Almeida sa 18 metara prebacio zid i efektno postigao takođe prvijenac u opremi aktuelnog šampiona.

SUTJESKA SE BUDI

Sutjeska je u Nikšiću savladala Rudar 1:0 - meč u gradu pod Trebjesom obilovao je energijom, a na startu je domaćin bio konkretniji, čak je i Vuk Striković uspio da postigne pogodak, ali se našao u nedozvoljenoj poziciji.

Rudar je pokušavao iz kontri, a najbolju priliku za goste

imao je Arihiro Sentoku kada je šutirao sa desne strane, ali je njegov udarac ukrotio Suad Ličina

Sutjeska je držala loptu u posjedu, ali bez opasnosti po protivnika, pa se na poluvrijeme otišlo sa najnepopularnijim rezultatom.

Drugo poluvrijeme, ista slika. Dobar se fudbal igrao u Nikšiću, Sutjeska je imala prilike, najbolju u 60. minutu kada je sjajno loptu zahvatio Milan Mirosavljev, ali je njegov udarac ukrotio Milisav Vuksanović

Ipak, isto nije uspio u finišu meča. Nakon odličnog centaršuta Đorđa Šaletića, najviši u petercu bio je Dušan Vuković koji je tukao glavom, golman odbranio, da bi se lopta ponovo odbila do krila Sutjeske koji je smjestio loptu u mrežu, ispostaviće se za konačnih 1:0. Sutjeska je vezala drugi trijumf, dok Rudar i poslije devet kola ima samo jedan postignuti pogodak.

MINIMALAC TUZANA

Ekipa Dečića brzo se oporavila od teškog poraza od Sutjeske i slavila protiv Arsenala u Tivtu (1:0), u meču koji je posmatrao novi trener Tuzana Milorad Peković

Gosti su poveli u 12. minutunakon kornera lopta je kružila u šesnaestercu, a na kraju je došla do Pjetera Ljuljđuraja,

koji ju je glavom poslao u mrežu. U nastavku je Arsenal stvorio nekoliko šansi, a potom su dvije velike u samom finišu propustili gosti.

KRAJ SERIJE JEZERA

Sjajnoj seriji igrača Jezera od sedam mečeva bez poraza večeras je došao kraj. Plavljani su u Beranama poraženi od ekipe Mornara 1:0.

Barani su borbeno ušli u meč, a poveli su golom Škrijelja u 55. minutu. Tome je prethodila greška defanzivca domaćih Muzurovića, koji se pred svojim šesnaestercem okliznuo i

Gradski stadion. Gledalaca: 350.

Sudija: Nikola Cvijović.

Gol: 0:1 Škrijelj u 52. Žuti kartoni: Šimun, Jovićević, Radenović (Jezero), Mitrović, Dubljević, Okamoto (Mornar).

0 Jezero

Kastratović Muzurović

Aranda (od 64. Pavlićević)

Tošković Šimun (od 64. Naoaki)

Vuković Škrijelj (od 64. Redžepagić)

Stijepović (od 80. Radenović)

Bošković (od 72. Đešević)

Kontić

Jovićević

Popović

Kolundžić

Dubljević (od 84. Jeknić)

Račić (od 90+3. Gazivoda)

Ljutica

Stevanović

Ćetković (od 72. Okamoto)

Kaluđerović Škrijelj (od 90+3. Stojanović)

LISTA STRIJELACA

6 – Đorđević (Grbalj)

5 – Grbić (Budućnost)

4 – Korać (Jedinstvo), Vujačić (Mornar)

3 – Va. Adžić (Budućnost), Božović (Dečić), Tošković (Jezero), Vuković (Sutjeska), Zvrko (Petrovac)...

izgubio loptu. Jezero je u finišu moglo do poravnanja - u 85. minutu je, nakon prekida, mrežu gostiju pogodio Redžepagić, ali bio je u ofsajdu.

TRILER U BIJELOM POLJU

Uzbudljivo je bilo u Bijelom Polju, gdje je Jedinstvo u nadoknadi stiglo do tri boda protiv Mladosti Donja Gorica.

Domaćin je poveo preko iskusnog Žarka Koraća u sedmom minutu, a izjednačio je Aleksa Maraš u 77.

Na kraju – drama. Momčilo Dulović je bio brži od pištaljke i u trećem minutu nado-

Gradski stadion u Bijelom Polju.

Gledalaca: 500

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica)

Golovi: 1:0 Korać u 7, 1:1 Maraš u 77, 2:1

Dulović u 90+3.

Žuti kartoni: Hajrović, Korać (Jedinstvo), Badnjar, Felipe, Šofranac, Radinović, Popović (Mladost)

Jedinstvo Mladost DG

Joksimović

Đ. Cvijović

Dacić

Dulović

A. Cvijović (od 68. Banda)

Kolić (od 58. Kovačević)

Da Souza (od 58. Hajrović)

Bašić

Krnić

Vlaović (od 84. Mušović)

Korać

Arsenal 0

Dragojević Boričić Pejović Šofranac Radusinović (od 72. Maraš)

Abdulahi Krstović (od 65. Popović)

Felipe (od 88. Methadžović)

Vujisić Badnjar (od 46. Radinović)

Milić

1 Dečić 1 0

Stadion: Arsenala. Gledalaca: 350. Sudija: Dejan Marković.

Gol: 0:1 Ljuljđuraj u 12. Žuti kartoni: Kašćelan (Arsenal), Đoljaj, B.Milić (Dečić).

Arsenal Dečić

Puletić

Dašić (od 62. Mugoša)

Šahman

Kašćelan

Đorđević (od 79. Nikač)

Čavor (od 62. Macanović)

Čelebić (od 79. Mališić)

Muhović (od 74. Kojašević)

Mirković

Todorović

Manojlović

Nikić

S. Milić (od 33. Ujkaj)

Stijepović Šarkić

Camaj (od 22. Karvaljo)

Zorić (od 65. Đoljaj)

Bajović

Božović

Drešaj (od 46. B. Milić)

Ljuljđuraj Đeljaj

knade donio Jedinstvu prvi trijumf poslije šest kola posta. Ne. K – R. P.

D. MALIDŽAN

SERIJA A (5. KOLO)

Prvi poraz Juventusa, Leao junak Milana

Juventus je pretrpio prvi poraz u sezoni – ,,stara dama“ je u gostima izgubila od Sasuola (4:2) u petom kolu

Serije A.

Uzbudljiv meč je odigran na stadionu ,,Mapei“, gdje je Juve dva puta stizao prednost domaćina, ali nije mogao da izbjegne poraz nakon očajnih reakcija odbrane.

Lorijente je doveo Sasuolo u vođstvo u 12. minutu poslije greške Šćensnija, izjednačenje je stiglo autogolom Vine u 21, da bi Berardi u 41. vratio prednost domaćinu.

Juventus je preko Kjeze stigao do 2:2, ali je tu stao – Pinamonti je u 82. pogodio za 3:2, a trijumf je ovjeren autogolom Gatija poslije komične reakcije. ,,Stara dama“ je peta sa 10 bodova, jednim manje od Lećea i dva od Milana, koji je pobijedio Veronu pogotkom Rafaela Leaoa u osmom minutu, i oporavio se od poraza od Intera u prošlom kolu. Ne. K.

Siti i dalje maksimalan

Erling Haland nije bio strijelac za Mančester siti protiv Crvene zvezde, ali se vratio pogocima četiri dana kasnije.

– Norvežanin je zatresao mrežu u duelu s Notingem forestom, a što je za ,,građane“ još važnije upisana je pobjeda od 2:0 kojom su zadržali maksimalan učinak i nakon šestog kola Premijer lige. Na ,,Etihadu“ je posao završen u prvih 15 minuta – Fil Foden je dao gol u sedmom minutu, a

BUNDESLIGA (5. KOLO)

u 14. se glavom upisao Haland. ,,Građani“ su cijelo drugo poluvrijeme igrali s igračem manje jer je Rodri u 46. dobio crveni karton.

– Odigrali smo fantastično prvo poluvrijeme, ali i drugo što se tiče organizacije na terenu jer smo 50 minuta imali igrača –rekao je trener Pep Gvardiola Luton je osvojio prvi bod u sezoni remijem sa Vulverhemptonom (1:1), dok u duelu Kristal Palasa i Fulama nije bilo pogodaka. Ne. K.

Kejn brojao do tri, Bajern do sedam

Bajern iz Minhena je zadržao pobjednički ritam nakon trijumfa nad Mančester junajtedom u Ligi šampiona i na istom mjestu deklasirao Bohum – u petom kolu Bundeslige bilo je čak 7:0. Het-trik, prvi od dolaska u Njemačku, postigao je Hari Kejn i postao prvi igrač u istoriji Ba-

Danas u četiri termina mečevi 8. kola Druge fudbalske lige

Igalo čeka Lovćen, Bokelj u derbiju dočekuje Podgoricu

jerna koji je postigao najmanje šest pogodaka u prvih pet bundesligaških utakmica. Osim Kejna, strijelci protiv Bohuma bili su Erik Šupo-Motin, Matajs de Liht, Leroj Sane i Matis Tel Bajern je prvi na tabeli sa 13 bodova, jednim više od Štutgarta, RB Lajpciga i Hofenhajma.

Lajpcig je slavio na gostovanju Borusiji iz Menhengladbaha pogotkom Tima Vernera, dok je Hofenhajm, takođe, na strani trijumfovao protiv Union Berlina – strijelci su bili Andrej Kramarić i Maksimilijan Bejer u prvom poluvremenu. Na petom mjestu je Borusija iz Dortmunda, koja je na svom

,,Signal Iduna parku“ bila bolja od Volfsburga – čovjek odluke bio je Marko Rojs u 68. Augsburg je s igračem manje i nakon preokreta nadigrao Majnc (2:1). Oba gola za domaće dao je Ermedin Demirović i nadoknadio zaostatak nakon gola Ludovika Ažorkea u šestom. Ne. K.

PODGORICA – Kompletna

8. runda Druge fudbalske

lige biće odigrana danas.

Pet utakmica u četiri termina, koje mogu konačno da razdvoje dva tima na vrhu. Naime, nakon sedam kola Igalo i Bokelj izjednačeni su na vrhu sa po 15 bodova.

Danas će oba tima biti domaćini – Igalo dočekuje Lovćen od 16 sati, dok će Bokelj u derbiju ugostiti Podgoricu od 20 sati. Igalo je nakon poraza u Koto-

ru upisalo dva trijumfa i nagovijestilo povratak na pravi put. Lovćen igra u promjenljivoj formi, a poraz od 6:0 od Podgorice pokazao je da Cetinjani još nijesu u pravom ritmu. Baš zbog toga Igalo ima ulogu favorita.

Sa druge strane, velika neizvjesnost očekuje se u Kotoru, gdje igraju Bokelj i Podgorica. Kotorani nemaju poraz ove sezone, ali je Podgorica podigla formu. Lješkopoljci su poraženi na startu, a onda su veza-

li sedam mečeva u kojima su ostvarili pozitivan ishod, od čega su u posljednja tri kola ostvarili tri ubjedljive pobjede. Zanimljiv duel očekuje se u Beranama, gdje istoimeni tim dočekuje Otrant (16 h), koji nakon tri vezana kiksa na domaćem terenu želi da napravi brejk. U gradskom derbiju Internacional dočekuje Kom (19 h). Iskra dočekuje Grbalj (19 h). Danilovgrađani su napravili brejk u Ulcinju, a onda su neočekivano poraženi od Internacionala i Podgorice, zbog čega je i došlo do promjene na kormilu, tako da Iskru neće više voditi Marko Vidojević Igalo i Bokelj su na vrhu sa po 15 bodova, Podgorica ima bod manje, Otrant 12, Grbalj 9, Internacional 8, Kom i Lovćen po 7, Iskra 6, dok „fenjeraš“, ekipa Berana, ima 4 boda. R. P.

LA LIGA (6. KOLO): Preokret Katalonaca

Barsa od 0:2 do 3:2!

Barselona je bila pred porazom kod kuće. Gubila je 2:0 od Selte, a na kraju došla do velike pobjede od 3:2 i to poslije preokreta.

Od domaćina se očekivala ponovo dobra partija nakon pobjede u LŠ nad Antverpenom, ali su gosti došli prvi do pred-

nosti. U 19. minutu pogodio je Jorgen Larsen i gosti su sa kapitalnih 1:0 otišli na odmor. A onda je u 76. minute uslijedio novi šok za domaćina kada je Jaga Aspasa uvećao prednost. Gosti su u tom trenutku bili praktično na milimetar od pobjede, ali je na scenu stupio

Robert Levandovski. Poljak je u 81. minute lobovao golmana Selte, a pet minuta kasnije je izjednačio na 2:2. Pobjedu Barseloni donio je Žoao Kanselo u 89. minutu.

Barsa sada ima 16 bodova i na čelu je tabele, a Selta sa četiri boda je tek 17.

Premijer (6. kolo): Foden i Haland srušili Forest

TVORAC PREOKRETA: Robert Levandovski

Primorac 11

Hanover 7

KOTOR – Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 200.

Sudije: Karmiđani (Italija) i Turkan (Turska). Rezultat po četvrtinama: 4:3, 3:1, 2:2, 2:1.

PRIMORAC: Kralj, Brguljan

4, Marković 2, Gopčević, Mršić 3, Lambie, Perov, Kastrop, Vico 1, Vučković, Ćetković 1, Stanojević, Isljamović.

HANOVER: Goc, Macan 1, Šiper 1, Langiević, Šutc, TAkaš, Lozina, Gansen, Jaške, Milardović 2, Benić, Bašić

3, Benke.

Primorac je ostvario i treću pobjedu na kvalifikacionom turniru Evrokupa. Kotorani su sinoć savladali Hanover 11:7 i na korak su od grupne faze drugog po kvalitetu evropskog klupskog takmičenja. Igračima Zorana Maslovara danas (11 h)

će sa Peristeriem biti dovoljan i bod da prođu dalje i da nastave evro misiju. Vaterpolisti iz Kotora na startu turnira savladali su grčkog predstavnika Panatinaikos, nakon peteraca bili su bolji od španske Terase, a u pretposljednjem meču sa njemačkim timom su rutinski obezbijedili bodove. Sa četiri gola istakao se Draško Brguljan, tri je postigao Marko Mršić, dva Nikola Marković, a po jedan Nemanja Vico i Petar Ćetković A. M.

Uspjeh naših karatista

Vaterpolisti

Kotorani na korak do cilja

Američki košarkaš stiže u Podgoricu

Budućnost dovela

Brendona Pola

Američki košarkaš Brendon Pol (32) novi je član Budućnost Volija – sa crnogorskim šampionom potpisao je ugovor do kraja sezone.

Brendon je prethodne sezone nastupao za njemački Ulm sa kojim je osvojio domaće prvenstvo. U prosjeku je postizao 11,7 poena uz 3,4 skoka i 1,5 asistencija.

U dosadašnjoj karijeri iskusni košarkaš, koji igra na pozicijama beka i krila, nastupao je između ostalog za Nižnji No-

vgorod, Anadolu Efes, Olimpijakos, Huventud, Adelaid, Džeđang i Šendong u Kini, kao i za San Antonio Sparse u NBA ligi za koje je nastupio u 62 meča, saopšteno je iz Budućnosti. - Pol je prepoznat kao odličan defanzivac na svim spoljnim pozicijama, dok ga u napadu krasi eksplozivnost i atleticizam. Prethodne sezone je u ekipi Ulma imao 37 odsto šuta za tri poena na sedam pokušaja –naveli su iz Budućnosti. Pol je zamjena za Alerika Frimena koji se povrijedio. Ne. K.

Košarkašice Budućnost Bemaksa pobjedom protiv Kraljeva završile mini turneju po Srbiji

PODGORICA – Nikola Malović, Nenad Dulović i muški kata tim novi su prvaci Balkana, a crnogorski karatisti drugi takmičarski dan završili su sa šest medalja.

Do finala stigao je i Emre Saljiu, ali je nastup završio sa srebrnom medaljom, dok su bronzani bili Ognjen Bjelajac i ženski tim u borbama. Malović je u finalnom meču kategorije do 84 kilograma pobijedio Vladimira Brezančića iz Srbije 5:2. Na startu turnira efektno je pobijedio Mustafu Ajdemira iz Turske 8:0, a do finala eliminisao trofejnog hrvatskog borca Ivana Kvesića 5:3 i Emira Gećana iz Turske 1:0. U kategoriji do 67 kilograma, Dulović je u finalu pobijedio Makedonca Emila Pavlova 6:5. Do meča za zlato eliminisao je Makedonca Stefana Stojmirova 3:0, Lazara Markovića iz Bosne i Hercegovine 2:0 i Stefana Joksića iz Srbije 2:1. Muški kata tim, u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević, Arijan Kočan i Nikola Milić, u finalu pobijedio je Sjevernu Ma-

kedoniju 41,3-40,6. Prethodno su bili bolji i od Bosne i Hercegovine. Manje sreće u finalu kategorije do 75 kilograma imao je Saljiu, koji je izgubio od Hamze Turulje iz BiH – 2:0. Nastup u finalu izborio je pobjedama protiv Grka Evangelosa Seremetakisa 6:2, Gligora Hadži Kimova iz Sjeverne Makedonije 6:2, Endrita Beke 2:0 i Strahinje Radojčina iz Srbije 1:0. Bjelajac je u meču za bronzanu medalju u kategoriji do 60 kilograma pobijedio Pavla Dujakovića iz Bosne i Hercegovine 4:3 Na korak od pobjedničkog postolja bio je i Matija Bojić, koji je u meču za treće mjesto u toj kategoriji poražen od Faika Veseljija iz Sjeverne Makedonije 7:5. U toj kategoriji Ognjen Otašević izgubio je na startu od Dujakovića. Ženska ekipa u borbama u meču za bronzanu medalju

pobijedila je Kosovo 7:1. U Tirani nastupale su Vasilisa Bujić, Milena Jovanović, Anja Jović i Ksenija Rajović U kategoriji do 75 kilograma Lazar Jovović je na startu pobijedio Skendera Dolanija iz Albanije 5:0, dok je u drugom izgubio od Petra Zaborskog iz Sjeverne Makedonije 3:2. Do 84 kilograma, Lazar Kosović pobijedio je na startu Grka Sotirosa Tragasa 2:0 i Bosanca Enisa Memića 3:1, dok je u trećem izgubio od Mihajla Vasiliža iz Srbije 3:2. Dušan Bijelić na startu poražen je od Uglješe Pejovića iz Srbije 4:1, kao i Lazar Potpara, koji je u kategoriji preko 84 kilograma poražen na startu od Stefana Joksimovića 1:0. U katama, Maša Đukanović osvojila je 13, a Arijana Kočan 15. mjesto. Posjednjeg takmičarskog dana na programu su ekipna takmičenja. R. A.

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Kraljevo 78:53 za kraj mini turneje po Srbiji, gdje su prethodno savladale Partizan, a bile poražene od Art basketa i Sloge iz Požege. Kraljevo je na startu vodilo 15:0, a tek nakon pet minuta igre Podgoričanke su postigle prvi koš preko Radonjić. Kako je vrijeme odmicalo ,,vučice“ su topile razlike, da bi nakon trojke Anastasije Drobnjak u 16. minutu preokrenule (30:27), a poenima Maje Bigović stigle do vođstva 37:31. U nastavku je sve bilo znaku Podgoričanki koje su u 21. minutu nakon nove trojke Drobnjak prvi put imale dvocifrenu prednost -41:31. Na startu posljednje dionice ,,vučice“ su serijom 11:0 stigle do 70:49, a onda u laganom ritmu odrađivale posao do ubjedljive po-

bjede, koja je pokazala napredak u odnosu na prethodne kontrolne mečeve.

Najefikasnije u timu Budućnosti bile su Anastasija Drobnjak, Dragana Domuzin i Ksenija Šćepanović sa po 14, Zorana Radonjić dodala je poen

manje, Maja Bigović ubacila je 11, a u strijelce su se upisale još Milena Bigović 4, Hajdana Šćepanović i Jelena Bulajić po 3, Marija Baošić 2. Podgoričanke na premijeri nove sezone u WABA ligi gostuju Montani. R. P.

Moto GP, Špancu pripao sprint na VN Indije Martin prijeti vodećem

Horhe Martin prošao je prvi kroz cilj, ispred Peka Banjaje, u sprint trci na Velikoj nagradi Indije. Španac je ovim trijumfom smanjio prednost za vodećim na 33 boda i danas se očekuje, možda, revanš vodećeg u generalnom plasmanu!

Na trećoj poziciji završio je Mark Markez sa Hondom, četvrti je prošao Bred Binder

na KTM. Marko Berceki bio je peti, iza najboljih ostali su Fabio Kvartararo, Džek Miler, Mark Vinjales… Trku nijesu završili Aleš Espargaro, Žoan Zarko, Đoan Mir, Luka Marini, Štefan Bradl i Pol Espargaro Aleks Markez zbog preloma rebara u kvalifikacijama neće nastupati u glavnoj trci koja počinje u 12 sati. R. A.

Primorca ostvarili treću pobjedu na kvalifikacionom turniru Evrokupa

Draško Brguljan blistao je sa četiri gola

,,Plave“ od 0:15 do ,,plus 25“

Malović, Dulović i kata tim prvaci Balkana

U hajduke se išlo i od zla i tirjanstva domaćega

Pjesma „Starina Novak i knez

Nijesu balkanske države, počevši od Bugarske pa onda redom, preko Vizantije, do Crne Gore, padale pod tursku vlast orošene suzama svojih ratara i čobana. Žalost od toga poraza doživljavala je dinastija i njezini pridvorni krugovi dok je dio vlastelinskoga sloja uspijevao da usaglasi svoje ekonomske interese s osmanskom vlašću. Ne treba zapostaviti činjenicu da za pokorene narode nijesu bili jednaki vjekovi osvajačkoga uspona Turske Carevine s vjekovima opadanja njezine moći. Dok su Osmanlije išle uzlaznom stazom osvajanja, emitovali su snošljivu obavezu pokorenih prostora, što se ogledalo i u formiranju lokalne vlasti od domicilnih predstavnika bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

PRIMJER HUMACA

Kako veli Filip Višnjić u uzvišenoj pjesmi Početak bune protiv dahija, srpski knezovi nijesu bili „radi kavzi“ s Turcima. Položaj turskoga rajetina u vrijeme uspona Carstva, kakve su bile prve decenije XVI vijeka, kad crnogorskim sandžakatom upravlja Skender-beg Crnojević, i položaj njegova potomka, u vrijeme kad je Turska bolesnik na Bosforu, sasvim su različiti. Kako je Osmansko Carstvo slabilo, tako je iscrpljujućim obavezama raju pritiskalo. Sljedeće činjenice rasvjetljavaju to stanje. Islamizovani stanov-

Bogoslav“ simboliše teško ekonomsko stanje najnižih društvenih slojeva u svim balkanskim državama u vrijeme turske najezde. U toj se pjesmi kaže da se Starina Novak odmetnuo gori u hajduke od zuluma domaće vlasti koja nameće namet na vilajet. Tu se priča da je izgradnja Smedereva postizana kulukom i nametima

nici mjesta Humci, u Katunskoj nahiji, bili su uzurpirali zemljište Cetinjskoga manastira 1622. godine. Cetinjski vladika Mardarije potužio se kod područnoga kadije na tu uzurpaciju i „kadija Humce izagna, a crkvi baštinu potvrdi kako je to baština crkovna otkad je crkva podignuta“. A onda, kad su se islamizovani Humci oglušili o izrečenu presudu, isti kadija je poslao čauše da ih privedu redu i zakonu. „Togda pašini čauši po pravdi Humce pohvataše i velmi svezaše i ljuto bez milosti biše toljagama.“ Poslije te stroge fizičke kazne, kadija je donio ovu odluku: „I ako igda Humci htjeli bi što crkvi pritisnut u polje ili u goru, stavismo zaroka 40.000 globe i da dođe gospodar koji zemljom zapovijeda, ili bude Turčin ili hristijanin, sa vsemi vlasteli černogorskim da globu uzme, a Humce prežene preko mora ili preko planin. A baština crkvim ostade libera i da bude na vijeki.“

Islamizovani stanovnici Humaca, u Katunskoj nahiji, bili su uzurpirali zemljište Cetinjskoga manastira 1622. godine. Cetinjski vladika Mardarije potužio se kod kadije i „kadija Humce izagna, a crkvi baštinu potvrdi kako je to baština crkovna otkad je crkva podignuta“. A onda, kad su se Humci oglušili o presudu, isti kadija je poslao čauše da ih privedu redu i zakonu

DOMAĆI KULUK

Da uspostavljanje turske vlasti u Crnoj Gori nije za svakodnevnoga pravoslavnog žitelja predstavljalo ni vjersku ni ekonomsku katastrofu, govori i ovaj podatak. Pjesma crnogorskoga pjesnika-pjevača Tešana Podrugovića Starina Novak i knez Bogoslav simboliše teško ekonomsko stanje najnižih društvenih slojeva u svim balkanskim državama u vrijeme turske najezde, a prije pada tih država pod njihovu vlast. U toj se pjesmi kaže da se Starina Novak odmetnuo gori u hajduke od zuluma domaće vlasti koja nameće namet na vilajet. Konkretno, tu se priča da je izgradnja Smedereva, kao odbrambenoga grada, postizana kulukom i nametima što je uslovljavalo odmetanje siromašnih ljudi u hajduke.

Iako nema pjesama o preseljenju Crnojevića prijestonice sa Žabljaka, prvo na Obod a onda na Cetinje, lako je pret-

postaviti da je taj čin podrazumijevao velike novčane izdatke. Da knez Ivan Crnojević nije bio lukrativno tanak govori podatak da je za kratko vrijeme upriličio svoj dvor na Cetinju i podigao Cetinjski manastir kome je hrisovuljom zavještao obilati metoh.

I pored toga što su izvor enormnih prihoda crnogorske kneževine kojom upravlja Ivan Crnojević bile solane na bokeškom primorju koje pripadaju Crnoj Gori, ipak je normalno pretpostaviti da su dažbine crnogorskoga življa koje potražuje država bile analo -

gne velikim državnim naporima koji se osobito ogledaju u formiranju prijestonice i podizanju manastira na Cetinju.

A i otpremanje Staniše kao taoca na sultanskome dvoru u Carigradu podrazumijevalo je i dobre kese dukata s kojim mladi knežević u Stambol odlazi. Staniša u Stambolu na Bosforu nije bio izolovani rob, nego momak u najboljim godinama s punim kesama dukata kome su dostupne slasti koje Carigrad nudi i koje će ga preseliti od krsta do polumjeseca.

EKONOMSKE OLAKŠICE

Da je kneževski dvor Crnojevića imao nezanemarljivu ekonomsku osnovu, u koju su uvirali i dažbinski dotoci crnogorskoga življa, osvjedočava i priličnost kneza Đurđa Crnojevića, Ivanova nasljednika, da na Cetinju instalira gutenbergovsku štampariju u kojoj se objavljuju knjige s vrhunskom opremom. Po savršenoj opremi Oktoiha može se dointuirati ekonomska osnova i kulturni nivo kneževskoga dvora na Cetinju koji je vaspostavio Ivan-beg Crnojević. Nije nelogično pretpostaviti ni to da bivši knez Đurađ nije okončao svoj život na timaru u Anadoliji bez zlatnih kesa s kojima je prispio iz Venecije, preko Skadra, u Carigrad. Činjenica da sultan Bajazit II nije bivšega crnogorskog kneza utamničio, takođe nudi pretpostavku da Đurađ nije praznih ruku produžio u Anadoliju. Uspostavljanje turske vladavine u Crnoj Gori, i dolazak Skenderbega da sa Žabljaka povjerenim mu sandžakatom upravlja, podrazumijevalo je

U počast našem istaknutom književniku i univerzitetskom profesoru donosimo njegov esej o crnogorskoj usmenoj književnosti iz prvog toma „Istorije crnogorske književnosti”, koju je 2012. godine objavio Institut za crnogorski jezik i književnost

ekonomske olakšice stanovništva u odnosu na dažbine i kulučenja koje su podrazumijevali ratni i selidbeni poduhvati posljednjih kneževa Crnojevića. Poslije nestanka sandžak-bega Skendera, 1528. godine, ne pomaljaju se u Crnoj Gori nikakvi događaji koji bi uzbuđivali maštu usmenoga pjesnika-pjevača da pjevajući o njima zabavlja slušaoce s kojima je ideološko-politički i socijalno poravnat. Turska vlast, preko domicilnih poslušnika, rutinerski je obavljala svoje poslove, crkva s vjernicima održavala normalne odnose, islamski vjernici slušali svoga hodžu.

RAVNODUŠNOST

U mletačko-turskim sukobima koji su se događali na prostorima Crne Gore neka crnogorska plemena su bila okrenuta jednoj, neka drugoj strani, a sve to skupa nije davalo tematiku koju bi prihvatila usmena književnost kao duhovni izraz crnogorskoga etnosa. Od stare tematike usmene književnosti i dalje su dva punkta djelovala: primanje hrišćansta, što predstavlja pjesma Car Duklijan i Krstitelj Jovan, i kraj dinastije Crnojevića s dolaskom Skender-bega na crnogorski sandžački položaj, što predstavlja pjesma Ženidba Maksima Crnojevića.

I tokom XVII vijeka, kad će na djelu biti Kandijski (1644–1669) i Morejski rat (1684–1699), opet se neće ispoljavati događaji koji zaokupljaju kolektivnu svijest crnogorsku da bi bili tematika usmene književnosti koja prati interese toga kolektiva. A to je zato što nijesu Crnogorci, kao etnička cjelina, uzeli učešća u tim događajima, nego su se ti ratovi doticali samo djelova crnogorskoga plemensko-bratstveničkoga mozaika. Opredjeljenja za jednu ili drugu stranu mijenjala su se od slučaja do slučaja. (Nastavlja se)

Autor: Prof. dr Novak KILIBARDA

Grb Đurđa Crnojevića u Oktoihu

Žabljak, sjedište Skender-bega Crnojevića

Ostaci prvobitnog manastira na Ćipuru Sultan Bajazit II

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal

Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Дана 23. септембра 2023. у 66. години преминула је наша вољена

СЛАВИЦА Дајина СТЕВАНОВИЋ

рођена РАКЕТИЋ наставница у ОШ „Владимир Назор“

Саучешће примамо на грaдском гробљу Чепурци 24. септембра од 10 до 16

часова и 25. септембра од 9 до 12 часова. Сахрана ће се обавити у селу Осреци-Манастир Морача у 15 часова.

Кућа жалости: Аеродромска 2А, Подгорица.

Ожалошћени: син НИКОЛА, ћерке ИВАНА и НЕВЕНА, брат ДРАГАН, ђевер МИЛАН, снахе МИЛИЦА и МИЛИЦА Р. унучад ХАЈДАНА, СТЕФАН и

КОСТА, братанић МАТИЈА, братаничне АНЂА и ЈЕЛИЦА, јетрве ЗОРИЦА и

ЗЛАТИЈА, заове КОСА и НИНА и остала многобројна родбина СТЕВАНОВИЋ и РАКЕТИЋ

MALI OGLASI

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

Izdajem uređen poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoja Dakića, lamela 1/10, pored kafea „Plan B“, 53m2, 750e Tel.067/821-067

Potrebna žena za čuvanje djeteta od 3 godine i pomoć u stanu u Budvi. Odlični uslovi, nedjelja slobodna. Tel. 067/449-292

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore

i inostranstvu

Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

1063

Дана 23. септембра 2023 у 63. години живота преминуо је наш

ДРАГОСЛАВ Вуков БАРАЋ

Саучешће примамо у капели Загорич 23.

септембра од 12 до 16 часова и дана 24. септембра

од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана

нашег драгог Драгана на гробљу З горич

Ожалошћени: кћерка МАРИЈА, сестра АНЂЕЛКА, браћа ГОРАН и ЗОРАН и остала многобројна родбина

Тужним срцем јављамо да је дана 23. септембра 2023. године преминуо након кратке и тешке болести наш вољени ДИМИТРИЈЕ-ДИМО Јованов ГАЗИВОДА 1946 – 2023.

Саучешће примамо 23. септембра од 10 до 15 часова и дана 24. септембра од 9 до 12 часова на градском гробљу Чепурци након чега крећемо за село Додоши гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Кућа жалости Додоши.

Ожалошћени: супруга РАДМИЛА, дјеца ЈЕЛЕНА, МАРИЈА, ИВАНА, ПЕТАР, ДЕЈАН, ЈОВАН, ДАНИЛО, МАЊА, МИЛОШ, ФИЛИП и МАРКО, сестра БЕБА ЧАЂЕНОВИЋ са породицом, синовци ИЛИЈА и ИГОР, ујак ВОЈО БУШКОВИЋ са породицом, унучад ЈАНА, РЕЉА, ПАВЛЕ, ЛУКА, КОСТА, МАРТА, СОФИЈА, ГАЛА и ИРИС, снахе МИЛИЦА, МИРЈАНА, МАЈА, ИВАНА, АНЂЕЛА и СЕНКА, зетови ВЕЛИБОР и ЕДИ, браћа и сестре од стричева, ујака, тетака и остала многобројна фамилија ГАЗИВОДА и БУШКОВИЋ

godini života naša draga

BISERKA Megdije MUKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice dana 23. u 11 časova na gradskom groblju Čepurci.

BISERKI MUKOVIĆ

Najdraža naša Biska, nisi sa nama tek dva dana i već nam neizmjerno nedostaješ. Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si bezuslovno pružala. Svojom toplinom i savjetima si pomogla da budem sve što danas jesam.

Hvala ti za mažnju i svaki topli ručak koji si sa ljubavlju spremala svom unuku i tvojoj porodici…

Ostaćeš, baba Bi, zauvijek u našim srcima i mislima…

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

Ožalošćeni: sestre HANKA i AJKA, sestrična MINA, unuk DUŠAN, zet IVAN i ostala porodica naš dragi

VASILIJE-LAŚO Nikolin LAGATOR

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju dana 23. septembra od 12 do 16 časova i dana 24. septembra od 12 do 14 časova, kada sa krećemo za selo Ugnji, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.

Tvoja sestrična MINA i tvoj unuk DUŠAN

DIMITRIJE GAZIVODA

Dragi naš Dimo, ponosni smo što smo za prijatelja imali tako dobrog i plemenitog čovjeka. Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo vječno čuvati uspomenu na tebe.

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

DIMITRIJU

Dostojanstveno si živio i tiho nas napustio. Bio si naš oslonac, podrška i putokaz časnog života. Svojim životom i djelom zaslužio si da te sa ponosom pominjemo i Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Mojem voljenom i doživotnom saputniku

DIMITRIJU

Moja tuga je prevelika da u ove riječi stane cijela. Tvoj dostojanstven i častan život ostavio si mi kao najljepši poklon koji ću vječno čuvati i poštovati.

Oglasi i obavještenja

Voljeni naš

DIMITRIJE

Tvoja briga i zaštita ostaju kao stub snage kroz naše živote. Nikada nećeš napustiti naša srca.

Dragi naš

DIMITRIJE

S ponosom ćemo te spominjati, čuvati u srcu i njegovati sve vrijednosti kojima si nas naučio. Počivaj u miru.

DIMU

DIMITRIJE

Dragi đede

DIMO

Neizmjerno smo ti zahvalni za ljubav i dobrotu koju si nam pružao. Nedostajaće nam svaka tvoja topla riječ, svaka igra sa tobom. Danas smo tužni, ali i ponosni što si ispunio dio našeg djetinjstva. Nedostajaćeš nam za sve što slijedi. đede!

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

DIMU GAZIVODI

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru Od porodice pokojnog ZARIJE VUKČEVIĆA

Otišao si, a, imao si još želja, planova, toliko toga da pružiš i ispričaš. Zahvalni smo ti na tvojoj veličini, odanosti i poštenju u svim životnim ulogama. Poštovani naš oče, bio si nesebičan, pun Pomagao si, odgajao, okupljao, bio oslonac, podstrek i vođa. Raskošna je krošnja tvojih manira, talenata, etike i integriteta. Ostavio si brojne uspomene, bezbroj malih i velikih znakova zaštite Zauvijek je čvrsta nit koja nas spaja, jer ti nastavljaš da živiš u nama re i mudrosti kojima si nas učio imao si se rašta i roditi, za korak ispred svog vremena.

DIMU GAZIVODI

Svaki susret sa tobom potvrđivao je koliko si iskreni prijatelj naše Počivaj u miru poštovani i plemeniti čovječe.

Kćerke pok. BOŽA STAMATOVIĆA

Voljeni naš

Neđelja, 24. septembar 2023.

DIMITRIJE DIMO GAZIVODA

Dragi tata, deda, prijatelju, neizmjerno smo ti zahvalni za svu ljubav, toplinu i dobrotu koju si nam pružao. Čuvaćemo tebe, tvoj osmijeh i sve zajedničke trenutke od

Oglasi i obavještenja

JAGOŠ MARKOVIĆ

Slomljenog srca opraštamo se od našeg Jaška. kreativnosti, energije, ljubavi i mašte ostaje u svima

Veliki žive vječno. Volimo te uvijek i zauvijek.

NATALIJA, STEVAN, MILOŠ i ILIJA KARADAGLIĆ

Skrhani bolom opraštamo se od oca, đ

DIMITRIJA GAZIVODE

Č žio nam je neizmjernu podršku i raNjegova nesebičnost i predanost su nas učinil Ogromna ljubav prema životu i optimizam kojim je zračio, nastavić š

Nađi svoj mir i spokoj.

DIMITRIJU – DIMU GAZIVODI

Sa lijepim sjećanj tugom čuvaćemo

IGOR BUŠKOVIĆ sa porodicom

DIMITRIJU GAZIVODI

Napustio nas je istaknuti član našeg udruženja

BOŽO ZUBER

JAGOŠU MARKOVIĆU

Vječni spomen!

RADOVAN POPOVIĆ

Ostaćeš u sjećanju kao veliki drug, prijatelj kod svih nas koji smo te pozdružili.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru jer je to i zaslužila.

UDRUŽENJE PENZIONERA KOLAŠIN

Oglasi i obavještenja

AĆIMU i pažnji koju od porodice BOŽIDARA MILOVIĆA

VASU

Sestrična DRAGANA KONJEVIĆ sa porodicom

Zauvijek nas je napustio naš voljeni brat, đever i striko

VASU LAGATORU

Neđelja, 24. septembar 2023.

Najveća naša uzdanico ŠOGO

Uzeo si nam srce u tren, zaledio nas. Otišao i ostavio

Hvala ti za najbezbrižnije djetinjstvo, hvala ti što si nas učio da u svemu vidimo dobro.

smo mi što smo te imali, baš takvog, velikog čovjeka najvećeg srca.

VASILIJE LAGATOR

Živjećeš vječno u našim srcima.

VASU

Od sestre KIĆE

Nikad prežaljeni naš đede

VASU

đedu VASU Teško mi pada gubitak koji je

IVANA JOVOVIĆ

VASU VASU LAGATORU

BELA i SAŠA MIRKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

VASO

VASU

Sestrić DRAGO KAPA

VASU LAGATORU

PURA MARTINOVIĆ sa porodicom

Tužni smo ti đede... ostavio si nas a trebalo je još dugo da zajedno dočekujemo novih radosti.

Najveći i najto liji zagrljaj, oči pune ljubavi nema niko

Hvala ti za sve što si nam dao, a niko nikad više neće

Tužni smo ti đede, a tako ponosni što smo te imali.

Najviše te vole UROŠ, PETAR, LUKA i BILJANA

VASU LAGATORU

Porodica pok. SLOBA GLENDŽE

VASU

Komšije LATKOVIĆI

VASO LAGATOR

Zauvijek ćemo te pamtiti po osmijehu, toplini i nesebičnoj ljubavi koju si pružao svima nama. Počivaj u miru, moj dobri ujače. MLADEN GLENDŽA sa

S ljubavlju i poštovanjem

VASU LAGATORU

MARKO STANIĆ sa porodicom

SLOBODAN RAIČEVIĆ eh i nesebičnu ljubav koju si nam pružao.

ĐURO ZORKA

2002 – 2023

2013 – 2023

MARINOVIĆ

VAŠA ĐECA

SJEĆANJE

S tugom i bolom opraštamo se od našeg voljenog

VASA LAGATORA

Njegov plemeniti lik, neizmjerna dobrota, nesebična ljubav i pažnja prema nama ostaće vječno u našim

LJILJANA ŠAKOVIĆ

Godina dana od kako si zaklopila oči zauvijek, od kako smo se oprostili od naše voljene majke, bake i svekrve. kao što si ti riječi je uvijek malo, a ostavila si nas ponosne što smo baš mi bili dio tvoje poro-

Navršava se pola godine od smrti našeg dragog brata i šure

DRAGAN VOJIČIĆ

Dragi naš, vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom, ali potvrđuje surovu istinu da si nas zauviveliku prazninu u mom životu. Vrijeme što prolazi ne donosi ni utjehu jer nema više one ljubavi koja je grlila srce svih nas. Počivaj u miru

SLAVKO, MARKO i MIĆA POPOVIĆ

Prođe 40 tužnih i bolnih dana od kad nas je zauvijek napuštio naš brat, šurak i ujak

ZORAN DRAGOJEVIĆ

ne možemo se pomiriti sa sudbinom da nam nikad više nećeš doći da zagrliš neutješnu sestru, zeta, sestrične i sestrića.

Vjerujemo da je tvoja iskrena i blaga duša među anđelima u raju.

Ne možemo kazati riječima koliko nam nedostaješ naš voljeni Zoko. Živjećeš s nama sačuvan od zaborava dok mi živimo.

Sestra MILIJANA, zet JOVAN, sestične NIKOLETA, JOVANA i sestić BOŽIDAR

25. 9. 1986 – 25. 9. 2023.

MIRKO D. JOVANOVIĆ

Godine prolaze, ljubav i poštovanje ostaju. Volimo te, ne zaborav-

VJERA ĆEĆANOVIĆ

nema, da me dočekaš. Duša boli, srce boli, nikada te zaboraviti neću moći. Pružala si mi sve što jedna sestra može pružiti bratu.

Neka te čuvaju anđeli.

MILOJKA KOSOVIĆ Nedostaješ.

40 je dana od smrti naše drage

MILOJKE

ponosom i poštovanjem što smo te imali čuvaćemo usponikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ.

BUĆKO, BRANKA, IVANA, SANDRA i JOVAN

Bio si jedinstven u svakom pogledu i takav si otišao sa ovoga svijeta. U nama i sa nama ostaće tvoj divni osmjeh, energija i vedrina. Uspomene i lijepo sjećanje na tebe i tvoj vedar lik čuvaće te od zabo-

tvoj sestrić DARKO DAMJANOVIĆ sa porodicom

VJERA ĆEĆANOVIĆ

Draga naša Vjera, Širinu, toplinu i ljubav koju si nam nesebično davala, nikada zaboraviti nećemo... Neka tvoja duša nađe vječni mir.

S poštovanjem sestra

Četrdeset dana je od smrti naše drage snahe, jetrve i strine

MILOJKE M. KOSOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali tuga i bol za tobom ostaju vječni.

I za svu ljubav i nježnost koju si nam pružala.

Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.

ŽELJKO, VANJA,

DRAGANA VOJIČIĆA

Oglasi i obavještenja

Navršava se 40 dana od smrti voljene majke i svekrve

SPASOJE-BATA Pavićev STOJANOVIĆ

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

СЛАВКА Милованова КРСТАЈИЋА 24. 9. 2021 - 24. 9. 2023.

Драги Славко, године се полако нижу, успомене и лијепи тренуци се често помињу, а твоја подршка у најтежим тренуцима наше породице се никад не заборавља. Са посебним пијететом и поштовањем чувамо те од заборава у заједничким тренуцима са твојим најдражима.

MILOSAVE

i tako će biti dok budem živ. Mnogo nam nedostaješ, svakim danom sve više i više. Spavaj mirno, a mi ćemo te uvijek voljeti i čuvati u našim srcima.

Ožalošćena porodica STOJANOVIĆ

Prošlo je dvije godine od smrti našeg

ZORANA KAĆA KOVAČEVIĆA

ž dana sve više.

ZORAN – KAĆO Š. KOVAČEVIĆ

– RAJO KOVAČEVIĆ

Četrdeset je tužnih dana od kad nas je napuštila naša voljena

MILOSAVA MILIĆ

Tvoj bol je prestao sa kojim si se borila, a naš bol za tobom će ostati doživotno.

za sve što si uradila za mene i moju porodicu.

Ćerka SONJA, unuk DRAŠKO, snaha MILICA, praunuk LAZAR i praunuka LANA

Četrdeset je dana od smrti moje voljene majke

MILOSAVE MILIĆ

Ne mogu zamisliti da nas na pragu nećeš dočekati nasmijana i ozarena. Činila si ljepšim i lakšim život svima oko sebe.

Saznanje da nas više nećeš okupljati oko sebe još više rastužuje. jedino odakle neću dozvoliti da me napustiš.

Ćerka NADA i zet BRANISLAV LJESAR

ТУЖНО СЈEЋАЊЕ

Данас се навршава тужних 17 година од трагичне смрти нашег

вољеног

МИХАИЛА-МИША Миловог РАДОВИЋА

Апсолвента ликовне академије – Цетиње

Драги Мишо, вријеме пролази, али Ти остајеш да живиш у нашим

срцима јер вољени не умиру. Стално си нам у мислима, туга за

Тобом не престаје. Твоја племенита душа је нашла вјечни спокој у рајском миру.

С поносом и поштовањем чуват ћемо успомену на Тебе. Твоји мајка ВИДОСАВА, брат САВО, сестра СНЕЖАНА, стриц БЛАГОТА БЛАЖО и брат од стрица МАРИЈО

Nedostaješ!

Četrdeset je dana od smrti drage tetke

MILOSAVE

Tvoj vedri i nasmijani lik čuvaćemo od zaborava. VIDE POPOVIĆ sa porodicom

Četrdeset dana prođe od kad

MILOSAVA MILIĆ

u kojem nijesi u našim mislima.

Ćerka NENA sa porodicom

Prošlo je 40 dana od smrti naše majke, svek

MILOSAVE

Nedostaje nam tvoja ljubav puna topline i osjećanja, tvoji zagrljaji, tvoje radovanje sa unučadima, tvoji veseli dočeci i brižni ispraćaji. Neka te prati vječni mir i naša ljubav koju si svojom dobrotom zaslužila.

Navršava se godina dana od smrti naše voljene majke

DRAGICE pok. Brana PAVLIČIĆ

rođ. KALEZIĆ

Teška i tužna godina je za nama. Nema dana da ne mislimo na tebe. Uvijek ćeš biti naša neprebolna rana, i ti i tata.

sinovi VLADAN i DEJAN, unučad ANDRIJA, ALEKSA, VLADANA i KSENIJA

Neđelja, 24. septembar 2023. Oglasi

SLAVKO Milovanov KRSTAJIĆ

Dragi Slavko, vrijeme prolazi a sjećanja

i obavještenja

Mir tvojoj duši...

RUŽDIJA- RUKI HADŽIKARDIĆ

Nedostaješ...

VOJO PEJAKOVIĆ sa porodicom

nas je napuštio

JANKO Pekov KALUĐEROVIĆ

KAĆA sa porodicom

Danas se navršava godina dana od smrti moje mile i plemenite sestre, i naše

BOSE Milutinove KUSOVAC rođene ŠPADIJER

LOLE, ŽELJKO, IGOR, ANA i RAJKA

RAJKO LOPIČIĆ

Dragom stricu u znak sjećanja na mnoštvo trenutaka

Navršava se godina dana od kada nas je napustio suprug i otac

RAJKO LOPIČIĆ

Duga i bolna godina utkana je u naše drugačije ž Sabiramo i snažimo sjećanja na zajedničke trenutke ispunjene radošću i

Nedostaje nam tvoja dobrota, toplina duše, mudra i odmjerena riječ. U našim životima ostaješ zauvijek, sa ponosom i ljubavlju.

Tvoji: DESANKA, JANKO i NEBOJŠA

Navršava se godina dana od smrti dragog zeta

Tužno sjećanje na vječni rastanak od

Darivao si nas poštovanjem, riječima razumijevanja i podrške.

Ostaješ vječno u našem sjećan

Fališ nam već godinu, ali tvoj osmijeh je još tu.

Čuvaćemo te od zaborava.

BAJO i BRANKA STANIŠIĆ sa porodicom

Tvoji: MIRA, VLADO, NAĐA i BALŠA

Tvoji: VOJO, SADETA i SAŠA

RAJKA LOPIČIĆA

RAJKA LOPIČIĆA

RAJKO LOPIČIĆ

Oglasi i obavještenja

Tri su godine otkako nije sa nama naša ćerka, sestra i še

DRAGICA Veljkova ĆERANIĆ

Znali smo da će biti teško nastaviti tamo gdje si ti iznenada stala. Znali smo i to da će biti beskrajno teško

Gago naša, na tvojim mjerilima ljudskosti, poštenja i nametnutog nam moranja da izdržimo što te nemamo, ti živiš kroz svaki dan naših života. A kako je bez tebe zna samo majčino i sestrinsko

Tvoja neutješna MAJKA i SESTRA sa porodicom

Pola godine od smrti našeg voljenog supruga, oca, đeda i svekra

DRAGANA VOJIČIĆA

Kile moj, tebe čuvam u duši, ne u srcu, jer srce će jednoga dana prestati da kuca, a duša je vječna, ona nikad ne umire.

DRAGANA VOJIČIĆA

Početak si svake naše priče koju nikada ispričati nećemo. Svaki novi dan je teži od prethodnog... Sve više boli... postaje sve veća.

Tvoj častan i dostojanstven životni put za nas je ponos, ali i obaveza

Tamo đe si otišao ne dopiru riječi ali dopiru misli, dopire ljubav koju smrt ne može ugasiti.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima, vo

Porodica će u 10 h posjetiti njegovu vječnu kuću.

DRAGANA VOJIČIĆA

auvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

VOJIČIĆA

voj sestrić IGOR DAMJANOVIĆ sa porodicom

MARIJA, MARKO, ANĐELA, MILENA, TAMARA, NIKŠA,

Neđelja, 24. septembar 2023. Oglasi i obavještenja

Tri su godine otkako nije sa nama naš voljeni GAGO

Sve ljudsko, časno, nesebično i pravedno stalo je u Tvoj lik i djelo. I zato, mila naša Gago, traješ kroz sve naše najčasnije osobine koje

Dok nas ima, postojiš i Ti kroz sve naše dane. Zato nikada nećemo

DRAGICA ĆERANIĆ

U svim našim prethodnim, u svim našim budućim danima. Da te odbolujemo, ne možemo, ikada.

JOVANA, ŽELJKO i SAVA GRBOVIĆ

DRAGICA ĆERANIĆ

Uvijek u našem sjećanju.

DRAGICA ĆERANIĆ Nedostaješ

VESNA RADULOVIĆ

Prošle su tri godine

DRAGICA ĆERANIĆ

BOŽO i BRANO MIĆUNOVIĆ sa porodicama

DRAGAN GRUJIČIĆ sa porodicom

Navršava se tri godine otkako nije među nama

DRAGICA ĆERANIĆ

Čuvamo najljepše uspomene na tebe.

SAVA VUJOVIĆ sa porodicom

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

3x 3x 3x

TELEFON

Samsung s23 + pretplata za

Urban Neo 3

Pravila nagradne igre

TELEFON TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x 3x

TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika biće izvučena 19. oktobra 2023. godine, u 13 h, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih četiri dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).