Petak, 24. mart 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20594 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
Nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu pomoćniku v. d. direktora Uprave policije određen pritvor do 72 sata, osumnjičen da je dio kriminalne organizacije
Zaštitnik ljudskih prava poslije godinu i po objavio mišljenja po pritužbama građana u odnosu na ponašanje snaga reda na Cetinju 2021. godine
Knežević je pred tužiocem Jovanom Vukotićem ustvrdio da ne postoji nijedan dokaz da je on koristio kriptovanu komunikaciju preko Skaj aplikacije i ukazao da se njegovo ime samo pojavljuje kroz komunikaciju ostalih - istakao je Kneževićev advokat Željko Đukanović
Vlada u tehničkom mandatu nastavila zapošljavanja iako su predsjednički izbori u toku, a raspisani su i parlamentarni izbori
Vlada je 22. jula prošle godine usvojila Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta kojim je predviđeno zapošljavanje još najmanje 2.500 ljudi. Međutim, kadrovski plan i pored više upozorenja Vlade još nije donesen. Posljednje upozorenje je bilo da se kadrovski planovi donesu do 20. februara, ali nije realizovano zbog nesuglasica unutar rukovodstva o načinu na koji bi trebalo da izgledaju MUP i Uprava policije
Korisnica Doma za stare u Bijelom Polju traži premještaj u Podgoricu, njen brat tvrdi da su nadležni pokušali da naprave novi, nepovoljniji ugovor za nju
Od starice tražili da plati više nego što je potrebno
Po potjernici Interpola u Podgorici uhapšen Kvon Do Huing, jedan od najtraženijih bjegunaca iz Južne Koreje i još jedna osoba
za Dubai
Inspekcija postupila po prijavi JP Morsko dobro
,,Kralj kriptovaluta“ uhapšen kada je krenuo iz Podgorice
Vlada u tehničkom mandatu nastavila zapošljavanja iako su predsjednički izbori u toku, a raspisani su i parlamentarni izbori
Vlada je 22. jula prošle godine usvojila Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta kojim je predviđeno zapošljavanje još najmanje 2.500 ljudi. Međutim, kadrovski plan i pored više upozorenja Vlade još nije donesen. Posljednje upozorenje je bilo da se kadrovski planovi donesu do 20. februara, ali nije realizovano zbog nesuglasica unutar rukovodstva o načinu na koji bi trebalo da izgledaju
MUP i Uprava policije
PODGORICA - Vlada u tehničkom mandatu dala je u ponedjeljak saglasnost Ministarstvu unutrašnjih poslova za donošenje odluka o pokretanju postupka za popunu 50 radnih mjesta koja nijesu predviđena kadrovskim planom. To je saopšteno u vladinoj odluci kojom je dozvoljeno novo zapošljavanje u MUP-u.
POZIVAJU SE NA EK Abazović se u novoj odluci o zapošljavanju, koja dola-
zi u momentu kada su u toku predsjednički izbori a raspisani su i parlamentarni izbori, pozvao na neimenovane preporuke Evropske komisije, ali je kao razlog naveo - formiranje posebnih sektora unutar MUP-a i Uprave policije. U raspravi je konstatovano da je, imajući u vidu veliki obim i složenost poslova u određenim organizacionim jedinicama u okviru Ministarstva, opravdana potreba za zapošljavanjem nedostajućih novih kadrova, s obzirom na činjeni-
Po analizi OEBS-a, Crna Gora je 2019. godine imala visok udio broja policajaca na broj stanovnika i bila druga u Evropi iza Monaka. Sada će taj udio biti znatno veći, pa je Crna Gora prestigla Monako. – Uprkos činjenici da Crna Gora ima jedan od najvećih udjela policajaca u odnosu na broj stanovnika (sa jednim policajcem na 141 stanovnika, Crna Gora je na drugom mjestu u Evropi, iza Monaka). Ovo predstavlja teret za
cu da se određena radna mjesta ne mogu popuniti raspoređivanjem postojećih kadrova. Vlada je 22. jula prošle godine usvojila Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta kojim je predviđeno zapošljavanje još najmanje 2.500 ljudi. Međutim, kadrovski plan i pored više upozorenja Vlade još nije donešen. Posljednje upozorenje je bilo da se kadrovski planovi donesu do 20. februara, ali nije realizovano zbog nesuglasica unutar rukovodstva o načinu na koji bi treba-
lo da izgledaju MUP i Uprava policije. Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u članu 44 propisuje da se u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim ustanovama i državnim fondovima, u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, mogu izuzetno zaposliti lica na određeno vrijeme, odnosno zaključiti ugovor za obavljanje privremenih i po-
vremenih poslova, radi obezbjeđenja neometanog i redovnog odvijanja i funkcionisanja procesa rada tih organa.
SISTEMATIZACIJA
U istom članu se precizira da se zapošljavanje u tim slučajevima vrši na osnovu odluke nadležnog organa tih subjekata i samo ako je predviđeno aktom o sistematizaciji radnih mjesta. U stavu 2 predviđa se i obaveza nadležnih organa da sve odluke o zapošljavanju koje
Crnu Goru i njen budžet, dok ishodi u pogledu postizanja rezultata u onome za šta je policija zadužena nijesu uvijek efikasni. Činjenica da takva preglomazna služba ima probleme zbog nedostatka osoblja ukazuje na strukturne probleme u upravljanju ljudskim resursi-
ma: neodgovarajuća obuka novozaposlenih, smanjivanje broja zaposlenih bez odgovarajućeg planiranja i manjak kapaciteta za upravljanje ljudskim resursima u Upravi policije. Mijenjanju veličine policijske službe treba pristupiti pažljivo i tek nakon temeljne funk-
cionalne analize u čitavoj Upravi policije. Neophodno je da ovaj proces bude transparentan i da svim zaposlenima što prije budu pružene odgovarajuće informacije o njemu, kao i jasno definisan period za prilagođavanje promjenama (godinu do dvije). Učinko-
Izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju ocijenio
su donijete u skladu sa zakonima kojima se uređuju radni odnosi, prava i obaveze državnih službenika i namještenika i obligacioni odnosi, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, dostave Agenciji za sprečavanje korupcije u roku od tri dana od dana donošenja odluke. Zakon dalje precizira da je Agencija dužna da dostavljena akta u roku od sedam dana od dana dostavljanja objavi na svojoj internet stranici. Izvori Pobjede upućeni u materiju pojasnili su nam da je Vlada Dritana Abazovića iskoristila rupu u zakonu koja daje mogućnost zapošljavanja onda kada je ono potrebno radi obezbjeđenja neometanog i redovnog odvijanja i funkcionisanja procesa rada organa i tako kroz ugovore za obavljanje privremenih i povremenih poslova i ugovore o djelu omogućila zapošljavanja u državnoj administraciji. To je ujedno i osnov da se takvi ugovori naknadno, „zbog potreba organa“, „prevedu“ u ugovore o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. N. ZEČEVIĆ
vita integracija viška zaposlenih u društvo morala bi obuhvatiti ne samo novčanu naknadu, već i profesionalnu prekvalifikaciju i početne kredite i grantove za mala preduzeća. To će zahtijevati zajedničke napore Uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova i Vlade Crne Gore, koji bi takođe trebali da zatraže međunarodnu podršku za ovaj proces – navodi se u OEBS-ovoj analizi iz 2019. godine.
PODGORICA je predsjedniku Srbije sandru Vučiću
- Zapad
Alekostavio previše manevarskog
pro-
stora u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za našu državu Tonino Picula – Vučić osjeća da ima još uvijek dovoljno prostora da priskrbi određene koncesije Zapada. On ne uvodi sankcije
Rusiji. Čini mi se da se Aleksandru Vučiću dopušta da ima manevarskog prostora koji obilno koristi u BiH i Crnoj Gori. Zbog opšteg političkog ulogam, Zapad se ne može vratiti u politički dremež. Kolektivni Zapad će se morati odlučiti – kazao je Picula
u intervjuu na N1. Komentarisao je predsjedničke izbore u Crnoj Gori i ocijenio da su puni zanimljivosti i novih situacija.
– U prvom krugu je pobijedio predstavnik vanparlamentarne stranke što se nikad nije dogodilo. Ovog je trenutka teško
predvidjeti što će se dogoditi u slučaju pobjede kandidata koji je sve iznenadio. Mnogo je neizvjesnosti pred Crnom Gorom. Evropska unija mora vrlo jasno komunicirati kakvu Crnu Goru očekuje, ali i Crna Gora mora reći može li takva postati – dodao je on. R. P.
Demokratska partija socijalista podnosi krivičnu prijavu protiv ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića zbog nepostupanja po Zakonu o biračkom spisku
Piše: Tanja KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ
PODGORICA – Demokratska partija socijalista podnijeće krivičnu prijavu protiv ministra unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filipa Adžića, zbog, kako je naveo poslanik Danijel Živković, zloupotrebe službenog položaja i nepostupanja po Zakonu o biračkom spisku.
Pobjeda je prekjuče objavila da resor kojim rukovodi
Adžić nije postupio po izbornom kalendaru koji je donijela Državna izborna komisija i u predviđenom roku u dnevnim listovima objavio numerički tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u biračkom spisku. Takođe, pisali smo i da MUP nije na svom vebsajtu i preko sredstava javnog informisanja oglasio da izlaže birački spisak na uvid biračima.
To su obaveze koje je resor
Adžića morao da ispuni u susret vanrednim parlamentarnim izborima, a shodno Zakonu o biračkom spisku.
Živković je podsjetio da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio ukaz o raspuštanju parlamenta i na osnovu toga odlučio o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora za 11. jun.
– Do današnjeg dana MUP nije postupio u skladu sa Zakonom o biračkom spisku –istakao je Živković.
On je istakao da se radi o zloupotrebi službenog položaja koja nosi krivičnu odgo-
CEMI: MUP da poštuje rokove de nisane za izbore
Centar za monitoring i istraživanje juče je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova da sprovede radnje u skladu sa odlukom Državne izborne komisije i pozitivnim pravnim propisima i poštuje rokove definisane za predstojeće prijevremene parlamentarne izbore. - Izražavamo zabrinutost usljed neusklađenosti postupanja institucija koje se odnose na pripremne radnje za predstojeće prijevremene parlamentarne izbore - istakli su.
Poručili su i da MUP, time što ne ispunjava zakonom propisane obaveze, ugrožava zakonitost izbornog procesa i predstojećih parlamentarnih izbora.
vornost odgovornih lica u MUP-u, u ovom slučaju ministra Filipa Adžića.
– Jasno je da se podriva izborni proces, da se podriva pravo pojedinca i jasno je da se udara na njega kao nosioca suvereniteta u Crnoj Gori, a time i demokratiju i osnovno zagarantovano biračko pravo u skladu sa Ustavom Crne Gore – poručio je Živković. Podsjetio je da su Državna izborna komisija, Agencija za sprečavanje korupcije i Agencija za elektronske me-
dije već preduzeli aktivnosti, radnje i mjere u okviru svojih nadležnosti.
– Jedino Ministarstvo unutrašnjih poslova to do današnjeg dana nije uradilo što povlači krivičnu odgovornost odgovornog lica u tom resoru, u ovom slučaju ministra Filipa Adžića. Pravni tim DPS-a je razmotrio ovu situaciju i pozivamo nadležno tužilaštvo da po hitnom postupku preduzme radnje i aktivnosti iz svojih nadležnosti, a mi ćemo podnijeti kri-
Ocjena potpredsjednika DPS-a i gradonačelnika Podgorice
Vuković: Za 10 dana
slavićemo veliku
pobjedu Đukanovića
PODGORICA - Gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković kazao je da će za 10 dana slaviti veliku pobjedu Mila Đukanovića – Za samo 10 dana kampanje oslobodili smo silnu energiju i pokrenuli veliki
broj ljudi. Za 10 dana slavićemo veliku pobjedu Mila Đukanovića, pobjedu evropske Crne Gore, pobjedu za sve naše građane – naveo je Vuković na Tviteru.
vičnu prijavu protiv Adžića zbog nepostupanja po Zakonu o biračkom spisku i podrivanja izbornog prava pojedinaca – naglasio je Živković. Prokomentarisao je i podršku lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja predsjedničkom kandidatu Pokreta „Evropa sad“ Jakovu Milatoviću i naveo da to nije nikakvo iznenađenje.
– Znamo da je postojalo miješanje u izborni proces u Crnoj Gori i u nekim prethodnim izbornim ciklusima. Jasno je da se pokušava osnažiti jedan predsjednički kandidat kako bi on ostvario pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora – rekao je Živković. Siguran je da će predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović ubjedljivo pobijediti u drugom krugu izbora, a kazao je i da rade punom parom kako bi mobilisali svakog birača. – Naravno da su oni osokoljeni rezultatom ostvarenim u prvom krugu, misle da će lako trijumfovati u drugom krugu. DPS kada se, zajedno sa svojim tradicionalnim partnerima, uhvati nekog posla, on ga i završi – zaključio je Živković. Ž. ZVICER
Zato danas, u biračkom spisku crnogorskih opština, imate hiljade nezakonitih birača. Što zbog novih državljana, što zbog duplo upisanih birača mahom iz Srbije i entiteta BiH – Republika Srpska
Uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, Crnu Goru i njene građane čeka potpuno neregularni birački spisak, hiljade „duplo“ upisanih birača, a i novi „državljani“ koji su to pravo stekli podmuklom odlukom Vlade Dritana Abazovića, tačnije izmjenama Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom.
Kada je bivši premijer Zdravko Krivokapić namjeravao da potpiše istovjetnu odluku desio se protest na Bogetićima, nakon kojeg je tadašnji šef apostola odustao od te namjere. Odluka je trebalo da omogući da oko 62.000 stranaca (sada je taj broj veći), većinom državljana Rusije i Srbije, dobije brzo crnogorsko državljanstvo i da, po Ustavu, automatski budu upisani i u birački spisak kako bi oni, a ne mi, odlučivali o sudbini Crne Gore.
Abazović je, međutim, završio „tu stvar“ za čas, na svojim telefonskim sjednicama, a da se nijedan pripadnik tadašnje Vlade, iz redova suverenista i manjinskih naroda, kojih se ova odluka posebno ticala, nije potrudio, pomenuo, a kamoli spriječio njenu realizaciju.
Zato danas, u biračkom spisku crnogorskih opština, imate hiljade nezakonitih birača. Što zbog novih državljana, što zbog duplo upisanih birača mahom iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpska. Prema zvaničnim informacijama Centra za monitoring izbora, u opštini Herceg Novi nalazilo se %10,55 nezakonitih birača, u opštini Nikšić (zvanično) oko hiljadu, dok se za ostale gradove nije stiglo provjeriti, jer je Srbija, brže-bolje zatvorila svoju bazu podataka o biračima, koja je, decenijama, bila javni podatak.
Lično sam, u ime tadašnje partije, o ovome obavijestila ambasade SAD, Velike Britanije, Francuske, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Delegacije EU u Podgorici, kao i Gabrijela Eskobara, prilikom njegove prve posjete Podgorici. Ali te adrese slabo čuju. A birački spisak raste li raste.
Kao građanka ih ponovo pitam, jer nadležne institucije kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova, tužilaštva ili Državna izborna komisija, nemam što pitati - da li su svjesni izbornog inžinjeringa koji se razvija u Crnoj Gori?
O kojim regularnim izborima pričaju i čestitaju?
Da li su upoznati sa sadržajem prijava koje su upućene sudskim i tužilačkim organima protiv državljana Srbije i Bosne i Hercegovine, koji besramno biraju na crnogorskim izborima, a na koje nema nikakvog zvaničnog odgovora. Znaju li šta o organizovanim dolascima iz Beograda, Trebinja, Bileće... u Nikšić, Šavnik, Cetinje... Pa eto, članice NATO-a bi morale imati toliko razvijene tehnologije, bar za ove podatke. Što očekivati od drugog kruga predsjedničkih izbora, sa takvim biračkim spiskom, ali i sa onima čiji kandidati nijesu prošli dalje? Da li je neko pitao Dritana Abazovića koliko je počasnih državljanstava do sada podijelio i sitnicu – đe su te pare koje su dobijene od bjelosvjetskih tajkuna?
Kada se, zbog temeljnih građanskih prava, kao što je biračko pravo, mahom spontano organizuje protest, onda tim građanima gotovo sva javnost poručuje da su ekstremisti, nacionalisti, da nas je organizovao ovaj ili onaj političar, iako znaju da ništa od toga nije tačno.
Jer, osnovna pravila demokratije važe u svim drugim zemljama, dok ođe, u ovoj napaćenoj državi, instaliraju se nova, nedemokratska, pristrasna i uperena protiv interesa najbrojnijeg - crnogorskog naroda u vlastitoj državi?
Jedino što mi svi, kao suverenisti, možemo uraditi je da izađemo masovno na izbore, da našim brojkama „poklopimo“ njihove, izaberemo suverenističkog kandidata, u ovom slučaju Mila Đukanovića, jer njegov protivkandidat je dio karavana kojeg šalju Milorad Dodik i vladike SPC za meku okupaciju Crne Gore. Na pragu su, ali zajedno ih možemo zaustaviti.
Reagovanja na Šešeljev poziv da u drugom krugu predsjedničkih izbora favorit Srbije bude lider PES-a
PODGORICA - Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kazao je kako bi predsjednički kandidat ,,Evrope sad“ Jakov Milatović trebalo da se ogradi od podrške lidera Srpske radikalne stranke i presuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja.
– Kao neko ko sebe predstavlja kao mladog intelektualca, Evropejca, ko ima reference sa prestižnih fakulteta, kao neko ko se zalaže za multietničku Crnu Goru, on bi trebalo da se ogradi od izjave presuđenog ratnog zločinca. Nikome ne treba podrška nekoga ko je u Haškom tribunalu osuđen za ratne zločine – kazao je Omeragić, gostujući na Televiziji 7.
Presuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, pred drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, gostujući u emisiji „Dobro jutro, Srbijo“ na Hepi televiziji, kazao je da je sad „najvažnije da ode Đukanović“.
– Sad je najvažnije da mi iz Srbije verbalno podržimo da svi glasaju za Milatovića na pred-
Onima u „Evropi sad“ koji zaista misle kako su građani svih vjera i nacija uz njih, kao što tvrdi njihov funkcioner Tihomir Dragaš, neko bi trebalo da saopšti da ih je prekjuče podržao – ni manje ni više do Vojislav Šešelj, haški osuđenik i inicijator najgoreg nacionalizma koji je uništavao narode po bivšoj Jugoslaviji – poručuje Arsenije Boljević, član Izvršnog odbora DPS-a
sjedničkim izborima, da se riješi problem Đukanovića, a onda da se u nekoj normalnijoj i tolerantnijoj atmosferi održe parlamentarni izbori i da se održi jedan pošten
popis stanovništva – kazao je presuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj. Reagovao je i Arsenije Boljević, član Izvršnog odbora DPS-a, i kazao da bi „onima u
,,Evropi sad“, koji zaista misle kako su građani svih vjera i nacija uz njih, kao što tvrdi njihov funkcioner Tihomir Dragaš, neko trebalo da saopšti da ih je juče podržao –
Komentarišući činjenicu da ga je podržao predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, predsjednički kandidat Jakov Milatović rekao da ne zna i da nikad u životu nije sreo Šešelja.
-Mi smo predstavnici potpuno drugačijih svjetonazora i životnih pogleda, rekao je Milatović. Na pitanje da li to vidi kao dio prljave kampanje, Milatović je rekao da je to ping-pong između određenih ljudi.
-Šešelj je dolazio na inauguraciju Đukanovića na Cetinje 1998. godine. Oni su stari drugari - rekao je Milatović. On je rekao da je Aleksandar Vučić demokratski izabrani predsjednik susjedne zemlje koja nam je vrlo bliska.
Agencija za sprečavanje korupcije objavila tabelu donacija predsjedničkim kandidatima
PODGORICA – Najveći
iznos priloga u kampanji za
predsjedničke izbore Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio je kandidat Demokratskog fronta Andrija
Mandić – 35 hiljada eura.
Njemu je 8. marta Srpska kuća donirala 20.000 eura, a prethodno mu je 20. februara Nova srpska demokratija donirala
5.000 eura i Demokratska narodna partija 10.000.
Kandidat Demokratske partije socijalista Milo Đukanović
je, prema podacima ASK, prijavio priloge od ukupno 14.300 eura. Od tog iznosa njemu je, u periodu od 1. do 8. marta, DPS uplatio 13.300 eura, a 9. marta
1.000 eura uplatio mu je građanin Dragan Živković.
Jakov Milatović (Pokret „Evropa sad“) ASK-u je prijavio 9.261 euro novčanih i nenovčanih priloga. Najviše je dobio od Miloša Vulanovića – 2.000 eura, zatim od Borislava Đurišića 1.001, od Centroslavije i Da-
nila Radovića po 1.000 eura. Vitomir Dragaš uplatio je 700 eura, a po 500 eura Milatoviću su uplatili Denis Hot, Milan Zečević, Miloš Pižurica, Slaven Perović, Hari Mulić Milatoviću je, takođe, Padrinomont uplatio 300 eura, dok mu je Slavko Vukanović uplatio 200 eura. Po 100 eura Milatoviću je uplaćeno od Dušana Pavićevića, Radonje Zekovića, Olivere Andrijašević i Ivane Nenezić Kandidat PES-a od Dražena
Dožića i Jovane Otašević dobio je po 50 eura, dok su mu Milenko Savić, Radmila Savić i Vladimir Leovac uplatili po 20 eura.
Predsjednički kandidat Demokrata Aleksa Bečić prijavio je priloge od 1.200 eura.
Od tog iznosa Dragan Tufegdžić i Ilija Pješčić uplatili su po 300 eura, dok je po 250 eura dobio od Miroslava Doderovića i Nikole Radojevića, a 100 eura od Dejana Kandića Draginja Vuksanović-Stanković je od SDP-a prijavila 20.000 eura priloga.
Kandidat Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i kandidat grupe građana Jovan Radulović nijesu prijavili priloge. Ž.Z.
Državna izborna komisija utvrdila listu kandidata za drugi krug predsjedničkih izbora
PODGORICA – Državna
izborna komisija utvrdila je listu kandidata za drugi krug predsjedničkih izbora koji će se održati 2. aprila – kandidat Demokratske partije socijalista Milo Đukanović nastupiće pod rednim brojem 1, dok će kandidat Pokreta „Evropa
sad“ Jakov Milatović biti pod rednim brojem dva. Kako je riječ o jedinstvenom izbornom procesu, glasanje će biti održano na biračkim mjestima koja su određena za glasanje za izbor predsjednika Crne Gore 19. marta. Štampanje glasačkih listića počeće u nedjelju, u štampariji
„Merkator“ u Bijelom Polju, a distribucija izbornog materijala opštinskim izbornim komisijama biće izvršena u ponedjeljak.
Nakon održanog prvog kruga predsjedničkih izbora 19. marta, Državna izborna komisija utvrdila je privremene rezultate u kojima je zaključila da
ni manje ni više do Vojislav Šešelj, haški osuđenik i inicijator najgoreg nacionalizma koji je uništavao narode po bivšoj Jugoslaviji“.
– Blago Jakovu sa takvom po-
-Sa Srbijom i ostalim zemljama susjedstva želim da napravim najbolje odnose ne zbog mene, nego zbog građana Crne Gore, kako bismo svi imali benefite. Vrlo mi je važno unapređenje regionalnih ekonomskih integracija, kako bi ljudi prodisali, zato što smo upućeni jedni na druge - rekao je Milatović. Kazao je da regionalne ekonomske integracije vidi kao dio evropskih integracija.
drškom, slično se sličnom raduje – kazao je Boljević. Omiljenog Krivokapićevog apostola, kako je rekao, instalirali su na mjesto ministra ekonomije, sa koga je davao tendere svojim prijateljima, rastjerivao investitore, ugasio našu jedinu nacionalnu avio-kompaniju.
- Za godinu i po dana napravio je nekoliko stotina miliona štete. A onda je od naših para napravio partiju. Za to mu nije trebao engleski nivo „proficiency“, već samo zla namjera prema Crnoj Gori, koju, kako vidimo, i Vojislav Šešelj prepoznaje i nagrađuje svojom podrškom – zaključio je Boljević. Z. D.
Predsjednica crnogorske dijaspore u Švajcarskoj o potezu kompanije To Montenegro
PODGORICA - Pomjeranje
nijedan kandidat nije osvojio propisani broj glasova za pobjedu. Đukanović je osvojio 35,37 odsto glasova, dok je Milatović 28,92 odsto glasova. Shodno Zakonu o izboru predsjednika Crne Gore, pobjedu na izborima ponijeće kandidat koji bude dobio veći broj glasova. Ž. Z.
kompanije To Montenegro na letu Cirih – Podgorica 2. aprila, na sami dan glasanja u drugom krugu predsjedničkih izbora, smatramo sabotiranjem naših državljana koji su, da bi glasali, patriotski ukazali ničim zasluženo povjerenje svojoj nacionalnoj kompaniji, kazala je Danijela Konjević-Livingston, predsjednica crnogorske dijaspore u Švajcarskoj.
Saopštila je da im se javljaju članovi njihovih udruženja, vrlo razočarani i pitaju kako je moguće da ih sabotira vlast države odakle dolaze, države koja je njima jedina matica i kojoj se uvijek vraćaju, neko-
liko puta godišnje, i čiji budžet redovno pune.
– Mi pratimo dešavanja u Crnoj Gori i malo šta više može da nas iznenadi, ali ovaj pokušaj sabotiranja naše dijaspore iz Švajcarske je zaista skandalozan – rekla je Konjević-Livingston za Gradski portal. Čega se plaše predstavnici trenutne vlasti u Crnoj Gori, da su spremni na najbrutalniji način da se ophode prema svojim državljanima, pitaju se iz crnogorske dijaspore u Švajcarskoj.
– Rekla bih da je ovo sve samo ne iskren odnos prema građanima Crne Gore, kako u državi tako i u dijaspori – zaključila je Konjević-Livingston.
prvi, Milatović drugi na listićuArsenije Boljević Adel Omeragić
PODGORICA - Proizvođači malina su isključivo sa hladnjačarima sklopili dogovor o otkupnoj cijeni malina, pa su hladnjačari dužni da ih isplate po dogovorenoj cijeni, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede.
Naveli su da oni nemaju zakonske mogućnosti, a ni novca predviđenog Agrobudžetom, da pomognu malinarima i otkupljivačima.
CIJENA
Malinari danima protestuju i blokiraju magistralu na Ribarevinama i putne pravce prema Bijelom Polju i Prijepolju, Beranama i Podgorici i insistiraju da im prošlogodišnji rod plate po 4,3 eura za kilogram, a ne za 2,3 eura.
Malinari su krajem prošle godine imali sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, a trenutno traže prijem kod premijera u tehničkom mandatu
Dritana Abazovića
– Cijena maline je slobodno formirana među hladnjačarima i proizvođačima. Na početku sezone projektovana je izrazito visoka cijena u otkupu malina, koja je dobijena pod uticajem Srbije, a pravdajući se na neizvjesnost u pogledu cijena inputa i odnosa ponude i tražnje na svjetskom tržištu. Problem je nastao u drugoj polovini prošle godine, kada tradicionalna tržišta u EU nijesu mogla apsorbovati veliku količinu malina sa teritorije Srbije, BiH i Crne Gore, pa je visoka cijena u otkupu oborena naglim padom tražnje – saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Crna Gora, kako kažu iz Ministarstva, najčešće preuzima cijenu po kilogramu maline koja je u Srbiji i BiH. - Prošle godine, hladnjačari u Crnoj Gori su se upravljali prema cijeni od 500 dinara po kilogramu, koliko je plaćano u Srbiji ili ekvivalentno u pro-
Hladnjačari i malinari prepisali otkupnu cijenu od 4,3 eura od kolega iz Srbije, a ispostavilo se da tržište ne da više od dva eura po kilogramu. Ukoliko uopšte nađu kupca
tivvrijednosti 4,3 eura po kg –kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.
PRESKUPO
Naveli su da malinari navode da je u šest hladnjača 300 do 350 tona smrznute maline.
– Proizvođači su isključivo sa hladnjačarima sklopili dogovor o cijeni, pa su hladnjačari dužni da ih isplate po dogo-
vorenj cijeni – poručeno je iz Ministarstva. Navode da po Zakonu o poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstvo ni u kojem slučaju ne može samostalno da donese odluku u konkretnom problemu.
- Pored svega, ukoliko bi Vlada donijela odluku o pružanju pomoći i zadužila Ministarstvo poljoprivrede da sprove-
de zaključke, ovo ministarstvo će isto i prihvatiti – rekli su iz Ministarstva poljoprivrede. Oni navode da bi pomoć za pokrivanje troškova otkupa iznosila 700 hiljada eura ili 875 hiljada eura ukoliko bi pokrili gubitke u otkupu i manipulativne troškove, jer u ovom trenutku na tržištu 300-350 tona maline ne vrijedi preko 800 hiljada eura (po cijeni od 2,3 eura/kg).
hiljada eura bi poreski obveznici trebali, ukoliko Vlada tako odluči, da plate malinarima i hladnjačarima lošu procjenu tržišta
Zakonom o poljoprivredi predviđa da se mjere za stabilizaciju tržišta odnose na spoljnotrgovinski promet i intervencije u unutrašnjem prometu, kao i u slučaju prekomjernog uvoza ili izvoza poljoprivrednih proizvoda, identifikovanog dampinga ili uvoza iz zemalja koje su koristile izvozne subvencije. Na listi je i postojanje opasnosti da dođe do ozbiljnog narušavanja tržišta poljoprivrednih proizvoda, čime se ugrožavaju postavljeni ciljevi agrarne politike. U tim slučajevima Vlada tada može uvesti zaštitne mjere u spoljnotrgovinskom prometu poljoprivrednih proizvoda, u skladu sa zaključenim ugovorima i propisima kojima je uređena spoljna trgovina.
Ministarstvo poljoprivrede je krajem prošle godine pokrenulo diplomatske aktivnosti da se neotkupljene maline plasiraju ka EU. – Međutim, naišli smo na barijere, jer pojedini objekti nemaju izvozne brojeve ka EU, pa se malina nije mogla plasirati direktno. S druge strane, kompanije u Belgiji, koji su tradicionalni kupci naše maline, nijesu bili zainteresovani jer je imaju dosta na lageru – kazali su iz Ministarstva.
Trenutno postoji interesovanje za male količine i to za dva eura po kilogramu. Ministarstvo poljoprivrede navodi da nema uvid u bilanse hladnjačara koji imaju problem sa plasmanom, ali prema gubicima koje prikazuju scenario ne može biti optimističan.
- Dok hladnjačari tvrde da nijesu rentabilni ispod 4,8 eura/kg ili ako se odreknu svojih manipulativnih troškova i zarade 4,3 eura/kg – rekli su iz Ministarstva.
Podsjećaju da je za ove i slične namjene u Agrobudžetu za ovu godinu predviđeno 250 hiljada eura za sve poljoprivrednike, i to pod uslovom da se ispune zakonski uslovi i da
Ruska kompanija Montenegroregioni iscrpila sve pravne mogućnosti u Crnoj Gori
viškovima proizvoda prijeti propadanje. - Osim toga, Evropska komisija je sugerisala da ovakav vid podrške treba svesti na minimum, kako bi se usaglasili sa poljoprivrednom politikom EU, a s druge strane jačati konkurentnost kroz dostupna sredstva za investicije – istakli su iz Ministarstva poljoprivrede. S. POPOVIĆ
PODGORICA – Nakon što je odbijena revizija, a onda i ustavna žalba kompanije Montenegroregioni protiv Ministarstva kulture i Opštine Kotor zbog nerealizovane turističke investicije u Morinju zbog čega su tražili odštetu od 17,8 miliona eura, podnesena je predstavka Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, saznaje Pobjeda.
Sve sudske instance prethodno su utvrdile da Ministarstvo i opština nijesu odgovorni zbog propale investicije, ali da jer država dužna da im plati 7,1 hiljadu eura, jer im tada nije trebala tražena HIA studija.
U odluci Vrhovnog suda koji je odbio reviziju i potvrdio odluke nižestepenih sudova,
a koju je donijelo vijeće sudija Radojke Nikolić, Ranka Vukića, Tatjane Ljujić, Snežane Vukčević i Marijane Pavićević, stoji da Montenegroregioni nijesu dokazali da su Ministarstvo i opština postupali nezakonito, već u skladu sa tada važećim propisima poštujući odluku Komiteta UNESCO. – Činjenica da Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije dala pozitivno mišljenje na nacrt i predlog izmjena i dopuna DUP-a Morinj, a što je preduslov da Skupština opštine Kotor stavi na usvajanje taj planski dokument, te da nije ocijenila Studiju vizuelnog uticaja i HIA studiju koje joj je tužilac dostavio, ne podrazumijeva istovreme-
no odgovornost tuženih, kako se to neosnovano navodi revizijom tužioca. Ovo kod više puta u već označenim dopisima dostavljenim tužiocu jasno izloženih i obrazloženih razloga zbog kojih se ne može dati pozitivno mišljenje, te da se nijesu stekli propisani uslovi za ocjenu tih studija. Uz to, čak i u slučaju kada upravni organ ne postupi po zahtjevu stranke i ne donese odgovarajući upravni akt, stranka ima pravo na pokretanje upravnog spora, koji tužilac nije pokrenuo, što je dodatno u prilog zaključku da tužilac nije dokazao da postoji odgovornost tuženih- stoji u odluci.
Neosnovani su i revizijski navodi da je država odgovorna za odštetu od 2,3 miliona eu-
ra, koliko su morali da plate ruskoj kompaniji Energol, zbog neispunjenja ugovorne obaveze oko prodaje kapaciteta, jer su Montenegroregioni, kako se navodi, taj ugovor zaključili bez građevinske dozvole
kao preduslova za početak izgradnje i prodaju.
Tadašnji direktor ove kompanije Aleksandar Šaporev je pred sudom kazao da zbog ponašanja pojedinih institucija Crna Gora gubi međuna-
rodne investitore, posebno ruske. Iznio je brojne optužbe na račun opštinskih i državnih službenika, a posebno tadašnjeg pomoćnika ministra Aleksandra Dajkovića. Ovu parcelu kupili su prije 17 godina uz, kako su tvrdili, uvjeravanje kotorske opštine da na tom mjestu mogu graditi turistički kompleks, ali je izmjenom DUP-a izgradnja više nije bila dozvoljena. Pokrenuli su inicijativu za izmjenu DUP-a, što je, kako su naveli, opština prihvatila, a onda uradili i više traženih elaborata i studija. Ipak, zbog protivljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara nijesu dobili zelene svjetlo, pa do izmjene DUP-a Morinj nije došlo, a njihova investicija nije realizovana. M. Lk.
Tvrde da dvije trafike, tri reklamna panoa, rashladna vitrina i nosač za video nadzor nemaju dozvolu
KOTOR - Služba za inspekcijske poslove Opštine Herceg Novi, po prijavi JP Morsko dobro, juče je počela akciju uklanjanja sedam privremenih objekata DOO Pomorski saobraćaj u Kamenarima.
Riječ je o tri reklamna panoa, jednoj rashladnoj vitrini za prodaju hrane i pića, jednom kiosku za prodaju karata, jednom vertikalnom nosaču za video nadzor na katastarskoj parceli 47 KO Jošlica, kao i jednom kiosku na katastarskoj parceli 275/2 KO Đurići. Služba za inspekcijske poslove donijela je rješenje o uklanjanju tih objekata 13. marta, a Pomorskom saobraćaju, kojeg zastupa izvršni direktor Dejan Ban, dat je rok od tri dana da ih ukloni. Kako on to nije učinio, inspekcija je postupila po rješenju.
U rješenju je navedeno da je prilikom inspekcijskog nadzora 3. marta ove godine, a po prijavi JP Morsko dobro, u
PODGORICA – Redovno i investiciono održavanje državnih puteva, koje je u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) i Uprave za saobraćaj (UZS) još nije na zadovoljavajućem nivou, imajući u vidu da od ukupno 14 preporuka Državne revizorske institucije, više od pola čeka na realizaciju.
PUTEVI
Kolegijum senatora dr Branislava Radulovića i Zorana Jelića je nakon terenske kontrole utvrdio da je MKI realizovalo četiri preporuke, a UZS dvije, po jednu preporuku obje institucije nijesu realizovale, za jednu se nije mogao utvrditi status, dok su ostale djelimično realizovane. Zbog toga očekuju da za pola godine dostave nove izvještaje.
DRI je u izvještaju iz aprila 2021. godine, nakon kontrole rada tadašnjeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva i UZS od 2018. do 2020. utvrdila da sistem redovnog i investicionog održavanja državnih puteva nije dovoljno efikasan, da ne postoji srednjoročno planiranje infrastrukturnih objekata niti nadzor ugovora sa Auto moto savezom (AMS). Zbog toga, kako su utvrdili, nijesu bile sprovedene mjere za podizanje bezbjednosti na pute-
Upravni odbor JP Morsko dobro usvojio je prijedlog cjenovnika za trajektnu liniju Lepetane – Kamenari, koji je dostavljen Vladi na usvajanje.
Uplaćena prva tranša iz energetskog paketa pomoći Evropske komisije
PODGORICA - Crnoj Gori su uplaćena sredstva opredijeljena za prvu tranšu isplate iz energetskog paketa Evropske komisije (EK), saopšteno je agenciji Mina biznis iz Ministarstva kapitalnih investicija. Riječ je o sredstvima od 27 miliona eura.
Kamenarima utvrđeno da ovi privremeni objekti nemaju dokumentaciju propisanu članom 117. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Pomorski saobraćaj je u izjašnjenju na zapisnik naveo da su ovim povrijeđena pravila postupka, da je povrijeđeno pravo stranke na učešće u postupku, te da je nepotpuno i nepravilno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo, te da inspekcija sprovodi rješe-
nje koje nije pravosnažno. Iz ove firme su naveli da im nije omogućeno da učestvuju u postupku, predlažu i podnesu dokaze u cilju utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja, ističući da se upravo po ovim pitanjima vode dva postupka, upravni postupak sa Morskim dobrom i sudski pred Privrednim sudom. Oni ukazuju na član 104. Zakona o upravnom postupku, koji, između ostalog, kaže da ako rješavanje upravne stvari zavisi
od prethodnog rješavanja nekog pravnog pitanja za čije rješavanje je nadležan sud ili drugi organ, ovlašćeno službeno lice može, pod uslovima propisanim ovim zakonom, samo riješiti to pitanje ili prekinuti upravni postupak dok nadležni organ to pitanje ne riješi. Iz Pomorskog saobraćaja su istakli da je riječ o objektima koji su postavljeni odavno na predmetnim lokacijama, te da je godinama unazad izdavano rješenje o dozvoli za po-
Nova kontrola MKI i Uprave za saobraćaj u vezi sa realizacijom preporuka o održavanju državnih puteva
Iz JP Morsko dobro nijesu željeli navesti kolike će biti cijene, dok se Vlada ne izjasni. Samo su najavili da će pravo na besplatan prevoz imati pješaci, biciklisti, vatrogasna i vozila hitne pomoći. Osim toga, jedne će cijene važiti za sezonu, a druge za ostatak godine. Najavljeno je i da će kancelarija budućeg preduzeća koje će upravljati trajektnom linijom biti u Lepetanima.
stavljanje od strane Morskog dobra. Rješenjem o uklanjanju data je mogućnost žalbe Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ali ta žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Iv. K.
održavanja i zaštite državnih puteva i nadzora donošenja planskih dokumenata, imajući u vidu da je njegovo donošenje vezano za prostorni plan na koji se još čeka.
U Podgorici je 8. marta ozvaničen početak sprovođenja Paketa energetske podrške Evropske unije Crnoj Gori, vrijedan ukupno 30 miliona eura, sa ciljem da pomogne zemlji u prelasku na zelenu energiju, ali i da podrži ugrožene kategorije stanovništva da se izbore sa uvećanim troškovima života izazvanim ratom protiv Ukrajine. Na raspolaganju Crnoj Gori stavljena je prva tranša od 27 miliona za pomoć za više od 45 hiljada crnogorskih građana. Tada je saopšteno da se uplata druge tranše, u iznosu od tri miliona eura, očekuje početkom naredne godine. Kroz ovaj paket pomoć od 150 eura dobiće 40,55 hiljada korisnika najniže penzije, 219 korisnika privremene nadoknade Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i 454 korisnika novčane nadoknade materijalnog obezbjeđenja boraca. Takođe, najavljeno je da će 6,35 hiljada porodica, koje su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dobiti po 350 eura. Za unapređenje energetske efikasnosti u domaćinstvima i sektoru privrede opredijeljeno je 13 miliona eura, a predviđena je i podrška malim i srednjim preduzećima u dijelu energetske efikasnosti. s. P.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo više javnih poziva
vima, a odnos između obima i plaćenih naknada nije bio proporcionalan.
MKI je bio dužan da obezbijedi sprovođenje mjera bezbjednosti saobraćaja prilikom realizacije infrastrukturnih projekata, što je, prema svojoj ocjeni, uradio donošenjem pravilnika, izvještaja, projektnih zadataka i planiranjem javnih nabavki, ali su revizori
ocijenili da će ova preporuka biti realizovana tek kada sprovedu odredbe koje podrazumijevaju ocjene uticaja puteva na bezbjednost saobraćaja, reviziju bezbjednosti puteva, rangiranje prema bezbjednosti te kontrolu državnih puteva. Djelimično su realizovane preporuka koje se odnose na izradu srednjeročnog programa izgradnje, rekonstrukcije,
OdnOsI sa aMs- OM Konstatovano je da je unaprijeđen inspekcijski nadzor, da MKI planira kontrole tako da se mogu utvrditi prioriteti, te da je realizovana preporuka koja se odnosi na ugovor sa AMS, jer su godišnju naknadu sa 650 smanjili na 270 hiljada eura, čiji kvalitet usluga kontrolišu. MKI tvrdi da ne može realizovati zaostale obaveze iz okvirnog sporazuma sa AMS na osnovu tržišne vrijednosti usluga, navodeći da će to imati u vidu kad raspišu novi tender, zbog čega su revizori utvrdili da ta preporuka nije realizovana. Revizori su ukazali da je MKI bilo dužno da na tenderu za pomoć na putevima definiše okvirni sporazum tako da se plaća u skladu sa realizo-
vanim uslugama, uz napomenu da je fiksno plaćanje nezavisno od obima usluga štetno po budžetska sredstva. Ukazali su da MKI nije dostavilo dokaze na osnovu čega je procijenjena vrijednost nabavke bila 650, odnosno 270 hiljada eura. UZS jeste utvrdila listu kriterijuma za utvrđivanje srednjoročnih prioriteta izgradnje, rekonstrukcije i održavanja puteva, ali i njih koči nepostojanje prostornog plana. Revizori se nijesu mogli uvjeriti u status preporuke koja se odnosi na interni postupak utvrđivanja prioriteta za infrastrukturne projekte. UZS je, po preporuci, počeo od izvođača radova koji kasne da naplaćuje ugovorne kazne i aktivira garancije. Sprovođenje revizije bezbjednosti saobraćaja za novi, odnosno rekonstruisani put i dalje je na čekanju, jer MKI još nije počelo da izdaje lincence revizorima koji su ispit za to polagali krajem oktobra prošle godine. M.Lk.
PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede objavilo je više javnih poziva za podršku investicijama u primarnoj biljnoj proizvodnji za vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, povrtarsku proizvodnju i ljekovito i aromatično bilje. Prihvatljive investicije su nabavka loznih kalemova i sadnica, potporne konstrukcije, protivgradne i mreže za zaštitu od ptica, sistemi za navodnjavanje, agrofolije, tuneli za uzgoj jagoda, folija za zaštitu od kiše i slično.
Objavljen je i javni poziv za dodjelu podrške za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciji primarne proizvodnje za ovu godinu. R. E.
Korisnica Doma za stare u Bijelom Polju traži premještaj u Podgoricu, njen brat tvrdi da su nadležni pokušali da naprave novi, nepovoljniji ugovor za nju
PODGORICA – Brat starice Miljke Rajković, koja boravi u Domu starih u Bijelom Polju, Vukašin Labović požalio se Pobjedi da od januara pokušavaju da dobiju rješenje da se ona izmjesti u podgorički dom, ali bezuspješno. Ispričao je da pojedinci iz Centra za socijalni rad prave problem i pokušavaju da naplate smještaj više nego što treba.
Labović tvrdi da je od porodice traženo da plati 650 eura dom u Podgorici, da sačine drugačiji ugovor od sadašnjeg. Preko Centra za socijalni rad, starica u Bijelom Polju plaća smještaj 450 eura, odnosno, njena penzija je 408 eura i porodica doplaćuje razliku. U Podgorici bi, po istom modelu, plaćala više – 550 eura, što za porodicu nije veliki problem, ali, kaže Labović, jeste
što traže da plaća – 650. Nijesu, prema njegovim riječima, objasnili zašto se od porodice traži da plaća 650. Labović kaže da je tražio da mu takav zahtjev dostave pismeno, ali da to nije učinjeno. Pobjeda je prekjuče o ovom slučaju poslala pitanja Domu za stare u Podgorici i očekujemo odgovore.
Labović je Pobjedi ispričao da su pozvali juče ujutro iz podgoričkog doma i najavili da će – ubrzo riješiti slučaj.
- Problem je u pojedincima u javnoj ustanovi. Poslao sam dopis i ombudsmanu. Ako o ovome ne govorimo, oni će da rade šta hoće – rekao je Labović Pobjedi. Porodica, kako je ispričao, pokušava da problem riješi od januara. Labović navodi da zna za primjere, stare ljude koji su se bez probleme premjestili iz risanskog doma u Podgori-
cu. Niko im, objašnjava on, nije tražio da plaćaju 650 eura. Želi, kako navodi, da se priča objelodani, radi svih građana kojima se uskraćuje mogućnost da realizuju svoja prava. Smatra da sistem urušava nepotizam, partijske veze… Labović pohvaljuje bjelopoljski dom, kao i podgorički. Kaže da njegova sestra tamo ima tretman kao da im je majka.
- Najveću zahvalnost Miljkina porodica iskazuje Domu starih u Bijelom Polju, za njihov odnos kao da je bila član njihove porodice – rekao je njen brat.
Kivan je na Centar za socijalni rad.
- Traže da se plati 650 eura, kao da su ustanova za sticanje dohotka – rekao je on. Porodica je sa Centrom za socijalni rad u Podgorici početkom marta potpisala izjavu kako starica želi da se preba-
ci iz Bijelog Polja u Podgoricu. Ona je korisnica penzije kojom učestvuje u troškovima usluge, navedeno je, između ostalog, u tom dokumentu. Podgorički Centar za socijalni rad je 28. jula prošle godine donio rješenje da joj se obezbijedi smještaj u Bijelom Polju. Napisano je u tom rješenju da je 12. jula Dom starih u Bijelom Polju podgoričkom Centru za socijalni rad dostavio odluku tima o prihvatanju korisnika. Saglasili su se tada da se može realizovati smještaj Miljke Rajković. Stručni radnik je sačinio mišljenje u kome je zaključio da je najadekvatniji oblik zaštite Rajković smještaj u Dom starih u Bijelom Polju. Članom 69 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano je da se smještaj u ustanovu ostvaruje zbrinjavanjem u ustanovu i obezbjeđenjem naknade troškova smještaja,
a članom 70 da se smještaj u ustanovu obezbjeđuje osobi sa invaliditetom i starom licu kojima se ne može obezbijediti ili nije u njegovom najboljem interesu ostanak u porodici ili usluge podrške za život u zajednici ili porodični smještaj.
Dalje je članom 160 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano da se za lica, koja nije-
su u mogućnosti da učestvuju u troškovima usluga, sredstva obezbjeđuju u budžetu države, a članom 159 je navedeno da se korisniku smještaja u javnoj ustanovi socijalne i dječje zaštite, obezbjeđuju sredstva za lične potrebe u iznosu koji utvrđuje nadležni organ državne uprave. N. Đ.
Spornu vakcinu protiv tuberkuloze primilo 660 mališana, nadležni tvrde da neće imati nikakve posljedice, a svi roditelji biće u kontaktu sa Institutom za javno zdravlje
PODGORICA – U Crnoj Gori spornu Torlakovu vakcinu protiv tuberkuloze BCG (BSŽ), koja je povučena sa tržišta zbog određenih odstupanja, primilo je 660 djece. Ipak, nadležni tvrde da nema razloga za zabrinutost, te da djeca neće imati nikakve posljedice po zdravlje, jer jedino što može da uzrokuje jeste slabiji imuni odgovor.
Direktorica Instituta za ljekove Snežana Mugoša pojasnila je da je, imajući u vidu da se radi o vakcini, odnosno imunološko-rizičnom lijeku, proizvođač obavezan da prati ciklus lijeka koji proizvodi i da vrši određene analize kojima potvrđuje kvalitet, efikasnost i bezbjednost lijeka.
– U ovom slučaju Torlak je nakon sprovedenih analiza sam ustanovio da je broj živih bakterija snižen, da je opseg smanjen 8,1 odsto – navela je Mugoša.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić kazala je na jučerašnjoj konferenciji za novinare da će svi roditelji djece koja su primila vakcinu biti informisani i da će biti u kontaktu sa Institutom za javno zdravlje.
Prema njenim riječima, čekaju mišljenje proizvođača vakcine
kako bi odlučili da li je potrebna revakcina ili će ova koju su primili biti dovoljno efikasna.
– Ono što znamo sigurno je da neće biti nikakvih posljedica po djecu koja su imunizovana
– rekla je Ćorić. Naglasila je da nestašica ove vakcine neće biti, te da su od drugih farmaceutskih kuća, konkretno iz Bugarske, naručene nove količine.
KOLIČINE
A direktor Montefarma Goran Marinović kazao je da je ta apotekarska ustanova naručila 10.000 doza BSŽ vakcine, te da je 5.200 distribuirano bolnicama i domovima zdravlja.
– Iz ustanova je istog dana nakon obavještenja proizvođača povučeno 3.780 doza. A potrošeno je 1.477 vakcina. Dakle, 8.520 doza predato je Glosariju da ih vrati proizvođaču –rekao je Marinović.
Na jučerašnjem skupu organizovanom povodom povlačenja sporne serije vakcine
Državna sekretarka dr Slađana Ćorić kazala je da se nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti nalazi u Sekretarijatu za zakonodavstvo, te da potom ide na Vladu, a kasnije na Skupštinu. Ona je istakla da neće doći do povlačenja odredbe da se ljekarima odobri dopunski rad samo kod jednog privatnika.
objašnjeno je da se ne mogu porediti utrošene doze vakcine i broj pacijenata koji je primio jer se radi o višedoznoj vakcini koju mogu primiti i tri pacijenta. Ukoliko se vakcina ne utroši u roku od 48 sati, ona više ne smije da se koristi.
Na pitanje novinara zašto javnost nije odmah obaviještena, te zašto se čekalo od 15. Marta, prvi čovjek Montefarma isti-
– Dopunski rad kod jednog privatnika je sasvim dovoljan, s obzirom da su ljekari dovoljno opterećeni u javnom zdravstvu. Kada se podigne standard, onda možemo govoriti o otvorenom tržištu – kazala je dr Ćorić.
Ona je najavila da će se raditi na poboljšanju informacionog sistema, te da će izabrani doktori imati veća ovlašćenja.
- Sada izabrani doktor ne može dati uput za dopler ili tumor markere ako to ne preporuči specijalista. Takođe, nemaju mogućnost da zakažu ni skener bez specijaliste. Sve to stvara i veće liste čekanja. Radimo na tome da se to promijeni – kazala je dr Ćorić.
če da im je prioritet bila bezbjednost najmlađih pacijenata i brzina kada je u pitanju povlačenje i informisanje svih zdravstvenih ustanova.
– Vodili smo se time da ne smije doći do greške i da se mora brzo reagovati. To nam je bio prioritet. To je jedini razlog zašto se kasnilo sa informisanjem javnosti – rekao je Marinović. Nije bilo sakrivanja od javnosti nego brzo reago -
vanje. Ovo se dešavalo i dešavaće se dok je ljekova – kazao je Marinović.
NOvca za L jEKOvE Ima Novinare je zanimalo i da li je ukidanje doprinosa utisalo na snabdjevenost ljekovima. Marinović je odgovorio da te pare nijesu isparile, te da je razlika samo u tome što se taj novac sada sliva u centralni budžet koji se kasnije raspore-
đuje potrošačkim jedinicama. – Nije niko ukinuo da te pare ne postoje. One idu na centralnu poziciju. Mora da bude dogovor, da oprosti neko selo, da ne bude važniji neki most od nabavke ljekova – naglasio je Marinović.
NE stašIca Komentarišući nestašice ljekova, on je istakao da u mnogim zemljama fali i do 600 ljekova, ali da se kod nas diže buka ako nema jednog ili par njih. – Kod nas je bolja situacija nego kod većine zemalja. Imamo prednost jer smo mala zemlja. I ako fali neki lijek, problem je u proizvođaču – rekao je Marinović.
On se osvrnuo i na izjavu premijera Dritana Abazovića da Montefarm funkcioniše kao Glovo istakavši da je saglasan sa tom konstatacijom te da apotekarska ustanova na čijem je čelu nema mogućnosti čak ni za uvoz kao ostale privatne veledrogerije. sl. R.
Reagovanje glavnog državnog arhitekte Vladana Stevovića
državni arhitekta Vladan
Stevović dostavio je juče reagovanje na tekst pod naslovom „Stevović zaustavio građevinarstvo u Crnoj Gori“, objavljen u Pobjedi 19. marta, ne obrazlažući zašto nije odgovorio na pitanja koja smo mu dostavili u pripremi tog teksta.
Reagovanje prenosimo integralno.
„Povodom teksta koji je objavljen u dnevnom listu Pobjeda i citiran od strane nekoliko digitalnih medija u kojem se „optužujem“ za blokiranje građevinarstva u Crnoj Gori, prinuđen sam da reagujem, jer su u tekstu iznijeti netačni podaci, omalovažena stručnost mog postupanja, a bez ikakve argumentacije se tvrdi da radim pod nekakvom agendom koja je protiv razvoja Crne Gore. Stupanjem na funkciju v. d. glavnog državnog arhitekte 7. oktobra 2022. godine zatekao sam alarmantno stanje, neorganizovanost Direktorata, veliki broj predmeta koji su čekali obradu, a predmeti u obradi selektivno dolazili na red. Danas Direktorat glavnog državnog arhitekte promptno rješava sve zahtjeve prema hronologiji podnošenja zahtjeva, a u skladu sa zakonskim rokovima. Podnosioci zahtjeva su pojedinačno, lično obaviješteni o formalnim ili suštinskim nedostacima, uručena su im i obavještenja o rezultatima ispitnog postupka u kojima su taksativno i jasno navedene stavke i nepravilnosti koje je neophodno otkloniti i zakonski rokovi za izjašnjenje na iste, u cilju dobijanja rješenja na zahtjev za davanje saglasnosti na idejna rješenja. Povodom netačnih navoda o odbijanju više od 70 projekata kojim je zaustavljeno građevinarstvo u Crnoj Gori, moram naglasiti da su tačne sljedeće informacije: zatekao sam 40 zahtjeva koji su bili neobrađeni iz nepoznatih razloga, tj. koji su imali brojne nedostatke, a prethodni glavni državni arhitekta ih nije rješavao, te su pojedini predmeti čekali duže od šest mjeseci u trenutku mog postavljenja. Izdato je 38 saglasnosti, odbijeno 56 zahtjeva za davanje saglasnosti. Generalno gledano, odbijena idejna rješenja nijesu u skladu sa zakonom i planskim dokumentima u smislu promjene namjene parcela/ le, enormnih prekoračenja predviđenih gustina stanovanja, uklapanja u okruženje, usaglašavanja sa vertikalnim i horizontalnim gabaritima
objekata u neposrednom susjedstvu, odnosom prema postojećem prirodnom terenu i sl. Sva rješenja su javno objavljena na sajtu Ministarstva gdje se zainteresovana javnost može upoznati u cjelosti sa razlozima postupanja. Poništeno je 10 rješenja o saglasnosti, a svaki poništaj urađen prema prijavama od strane državnih organa, građana koji su smatrali da su im ugrožena prava, po službenoj dužnosti, a ne prema bilo kakvoj tajnoj agendi. Rješenja o poništaju nijesu donešena na osnovu nekakvog ličnog animoziteta prema određenim investitorima, arhitektonskim studijima ili slično, već isključivo iz jednog jedinog razloga, a to je postupanje u skladu sa zakonima i planskim dokumentima. Npr. u sličaju KIPS-a prema planu za cijeli obuhvat zone je predviđeno stanovanje manje gustine - 64 stambene jedinice, a projektom KIPS-a broj stambenih jedinica za samo dio istog obuhvata je 204. U slučaju objekta „MM investa“ na Zabjelu, poništaj je urađen po službenoj dužnosti, jer idejno rješenje predviđa promjenu namjene parcele i jedinstveni objekat višeporodičnog stanovanja u zoni u kojoj je Planskim dokumentom omogućena gradnja objekata sa lamelama, objekta u nizu, dvojnih objekata ili objekata u okviru zajedničkog kompleksa. U slučaju investitora Nedeljka Radovića uvidom po službenoj dužnosti, a u skladu sa Zakonom i važećim podzakonskim aktima, planskim dokumentom je za UP11 predviđena spratnost objekta P+7, odnosno 8 nadzemnih etaža, dok je idejnim rješenjem planiran objekat spratnosti Po+S+P+M+6, što iznosi 9 nadzemnih etaža, čime je prekoračena planom zadata spratnost objekta. Na sajtu Ministarstva su javno dostupna rješenja o poništaju, kao uostalom i sva dokumentacija po pitanju postupanja glavnog državnog arhitekte.
Crna Gora je, nažalost, prepoznata kao država u kojoj je decenijama cvjetala divlja gradnja sa stotinama hiljada nelegalnih objekata, a želje investitora bile vrhovni zakon u državi, te je očigledno zašto se pojavljuju ovakvi i slični tekstovi. Napokon je jedna vlada odlučila da presiječe Gordijev čvor i uvede red i u ovoj oblasti.
Za sve detaljne informacije pojedinačno o svakom slučaju stojim na raspolaganju crnogorskoj stručnoj i laičkoj javnosti.
(Odgovor novinarke Pobjede u sjutrašnjem broju)
Zaštitnik ljudskih prava poslije godinu i po objavio mišljenja po pritužbama na ponašanje snaga reda na Cetinju 2021. godine
PODGORICA – Policija je tokom dešavanja na Cetinju povodom intronizacije Joanikija Mićovića 4. i 5. septembra 2021. godine povrijedila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Ustav Crne Gore, odnosno njihove odredbe koje se odnose na zabranu mučenja, navodi se u pet od šest mišljenja po pritužbama građana u odnosu na ponašanje policije tokom navedenih događaja, koja su objavljena na sajtu institucije Zaštitnika ljudskih pava i sloboda.
- Na osnovu dostavljene dokumentacije, filmovanog materijala, izjava učesnika skupa i medijskih izvještaja, a prije svega nalaza Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, zaključuje se da je u konkretnom slučaju postojala povreda negativne obaveze (nedokumentovana upotreba) i pozitivne obaveze (nedostatak odgovarajuće evidencije i sprečavanje nekontrolisanog korišćenja sredstava koja nijesu evidentirana u izvještajima komisija ustanovljenih od strane Uprave policije) iz čl. 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima i čl. 28, st.2 i 3 Ustava Crne Gore, koja se sastoji u nekontrolisanoj upotrebi hemijskih sredstava i količini koju je Unutrašnja kontrola registrovala na pojedinim lo-
kacijama navedenim u ovom mišljenju – piše u pet mišljenja Zaštitnika.
TORTURA I MUČENJE
Navedeni član Evropske konvencije o ljudskim pravima odnosi se na zabranu mučenja i u njemu piše da „Niko neće biti podvrgnut torturi, neljudskom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju”, dok se u stavovima Ustava koje pominje ombudsman navodi da se „jemči nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka, njegove privatnosti i ličnih prava“, te
da „niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju“.
Zaštitnik u svojim mišljenjima ukazuje da je za državno tužilaštvo, kao organ koji obavlja poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti, neophodno da pravovremno i ažurno postupa, uz omogućavanje podnosiocu prijave dostupnosti samog postupka, u mjeri u kojoj je o potrebno za zaštitu njegovih prava.
Sa tim u vezi, Zaštitnik je uputio podnosioce pritužbi da
Građanski aktivista Aleksandar
Saša Zeković poručio je juče da ima ozbiljne i osnovane primjedbe na postupak koji je sproveden u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i da tim povodom očekuje razgovor sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem
- Građani Cetinja, Nikšića, Podgorice i drugih sredina, a kojima sam pružao pomoć u obraćanju različitim institucijama za zaštitu ljudskih prava, dobili su odgovor iz institucije Zaštitnika ljudsklih prava sa tačno 50 dana zakašnjenja. Naime, odgovor koji je potpisala zamjenica Mirjana Radović je datiran na 30. decembar 2022. godine, a isti je građanima upućen tek 20. februara 2023. godine. Dakle, legitiman je zahtjev da se pojasni zašto se na slanje mišljenja čekalo punih 50 dana – kaže Zeković.
On kaže da je specijalistkinja toksiokološke hemije Danijela Šuković, koju su angažovali u instituciji Zaštitnika ljudskih prava, ukazala s pravom, na nedostatak adekvatnih i blagovremenih mjerenja. - Podsjećam da sam istog dana, dakle 5. septembra 2021. godine, ukazao da su policijski službenici sakupljali patrone upotrijebljenog suzavca kako bi prikrili činjenice o stvarno upotrijebljenim hemijskim sredstvima na Cetinju. Objavio sam i dokaze o tome. Unutrašnja kontrola policije je potvrdila naše navode i utvrdila da je značajan broj policijsklih službenika i starješina krivotvorio i lažirao izvještaje o upotrebi hemijskih sredstava prinude. Protiv njih je pokrenut krivični postupak a jedan broj njih je i privremeno udaljen iz službe zbog toga – istakao je Zeković.
podnesu prijavu nadležnom državnom tužilaštvu radi eventualnog pokretanja postupka. U odnosu na medicinsku dokumentaciju koju su dostavili podnosioci pritužbi, stručno lice koje je angažovao Zaštitnik u svom mišljenju ukazuje na to da je priložena medicinska dokumentacija bila „nepotpuna, neprecizna, nejasna, čak suviše i pogrešna te mjestimice kontradiktorna (u terminologiji, opisima, dijagnozama)“. - Imajući u vidu navedeno Zaštitinik podjseća da je, po Istanbulskom protokolu, ulo-
Kako dodaje, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore je izostao proaktivni pristup a već istog dana su, kaže, mogli zatražiti odgovarajuća mjerenja zagađenja vazduha. - Sve to je izostalo a njihov rad na većini pritužbi je okončan tek nakon gotovo 16 mjeseci od njihovog podnošenja. Izostala je i adekvatna komunikacija odgovornih lica u instituciji Zaštitnika sa građanima i podnosiocima pritužbi koja je mogla pomoći da se obave i dodatni zdravstveni pregledi, upotpuni medicinska i druga dokumentacija, pruže pojašnjenja – navodi Zeković.
Pohvaljuje što su u mišljenjima prepoznate određene primjedbe i izdate preporuke koje u potpunosti korespondiraju sa našim zahtjevima i očekivanjima na kojima insistiramo od 5. septembra 2021. godine.
- Ipak, evidentno je da je izostao blagovremen i proaktivan pristup za koji ne smatram odgovornim Bjekovića, ali vjerujem da on može prepoznati i utvrditi ko jeste – zaključio je Zeković.
pritužbama
ga zdravstvenih radnika, koji su prvi u kontaktu sa žrtvom i da adekvatno dokumentuju znakove torture i na taj način zaštite ljudska prava, kao osnovu za ljudsko zdravlje i blagostanje. Zaštitnik u mišljenjima podsjeća i na ranije date preporuke Upravi policije da sprovedu obuke policijskih službenika o pregovaračkom upravljanju protestima i o opasnostima od hemijskih iritansa, praktičnom i dosljednom poštovanju uputstva za bezbjednu upotrebu hemijskih iritansa, rizicima višestrukog izlaganja, faktorima životne sredine i rizicima direktnog izlaganja traumama od slabo ciljane municije kao i drugih faktora rizika.
PRISTUP POLICIJE
Zaštitnik konstatuje i da je direktor Uprave policije Zoran Brđanin formirao četvorčlanu Komisiju o razmatranju okolnosti upotrebe sredstava prinude, koju su činili službenici UP, a koja je u svom mišljenju od 13. septembra 2021. godine zaključila da su policijski službenici postupali u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. Takođe, rukovodilac Operativnog štaba, kao i tri pomoćnika direktora sačinili su poseban izvještaj sa analizom postupanja policijskih službenika UP od 14. seprembra 2021. godine, u kojem je jedan od zaključaka i to da su angažovani službenici sproveli postavljene zadatke na kvalitetan, efikasan i zakonit način, uz najmanje štetnih posljedica po sve prisutne građane i stanovnike Prijestonice Cetinja.
Međutim, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije – Ministarstvo unutrašnjih poslova je u Izvještaju od 30. juna 2022. godine utvrdilo da je broj upotreba sredstava prinude na jednoj od lokacija prikazan u izvještajima, ukupno 31, dok se broj upotrijebljenih sredstava prinude koji se vidi na snimcima 85, dok se sumnja na upotrebu sredstava prinude u ukupnom broju od 24, te da se na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja, može konstatovati razlika između stvarno upotrijebljenog broja sredstava prinude dobijenog na osnovu analize snimaka i broja sredstava prinude prikazanih u pojedinačnim izvještajima o upotrebi sredstava prinude.
Zaštitnik ovakav pristup ocjenjuje kao „formalistički“ i u donošenju mišljenja Komisije i u
posebnom izvještaju, koji su isključivo zasnovani na izvještajima rukovodilaca obezbjeđenja sektora Uprave policije koji su shodno planu bili angažovani i upotrijebili sredstva prinude tom prilikom.
- Odnosno, bez prikupljanja i drugih relevantnih podataka, kako je to propisano članom 96 Zakona o unutrašnjim poslovima, a sve pri činjenici da je konstatovana razlika između stvarno upotrijebljenog broja sredstava prinude dobijenog na osnovu analize snimaka i broja sredstava prinude prikazanih u pojedinačnim izvještajima o upotrebi sredstava prinude –navodi se u mišljenjima.
GUMENI MECI
Zaštitnik se u dva mišljenja poziva i na nalaz specijalistkinje sudske medicine iz Hrvatske, koja je ustvrdila da povrede koje su zadobili neki od demonstranata, nijesu nastale od gumenog metka.
Ona je konstatovala da je medicinska dokumentacija koja joj je dostavljena „nepotpuna, neprecizna, nejasna, čak suviše i pogrešna te mjestimice kontradiktorna (u terminologiji, opisima, dijagnozama); fotografije su bez oznaka, često nejasne (razumljivo jer se ne radi o profesionalno učinjenim snimkama)“.
- Uspoređujući objektivno utvrđene ozljede s anamnestičkim podacima dobijenima od strane povrijeđenih osoba, njihovom simptomatologijom, kao i uzimajući u obzir upotrijebljena sredstva kako to navode policijski službenici, a i same osobe koje su podnijele pritužbe, ipak sam mišljenja da povrede nijesu nanesene pravim gumenim mecima, već su iste nastale djelovanjem hemijskih sredstava iz različitih vrsta upotrijebljenog oružja, djelovanjem (fragmenata) ispaljenih/eksplodiranih sredstava, kao i odbacivanjem tijela usljed eksplozija te pada i udarca o tlo – zaključila je doktorka sudske medicine.
Ombudsman je angažovao i specijalistikinju toksikološke hemije, koja je ocijenila da ne „postoje nikakva realizovana mjerenja koja bi dala sliku stanja o sadržaju zagađivača u vazduhu ili nekom drugom segmentu životne sredine na Cetinju kako prije 5. septembra 2021. godine, na dan upotrebe hemijskih sredstava, ali ni kasnije“.
- Međutim, Zaštitnik ne isključuje drugačiji toksički uticaj na ljude sa posebnim ranije registrovanim karakteristikama slabijeg zdravstvenog stanja, za šta je potrebno izvršiti dodatne specijalističke i druge preglede i pretrage i ustanoviti uzročno-posljedičnu vezu između zdravstvenog stanja i upotrebe hemijskih sredstava koja je na ozbiljniji način mogla uticati (akutno i u dužem vremenskom periodu) na svako lice ponaosob – piše u izvještaju Ombudsmana.
D.MIHAILOVIĆ
Glavni pretres na suđenju grupi Nikšićana za izazivanje incidenta na dan proslave 13. jula prošle godine odgođen za 27. april
NIKŠIĆ – Glavni pretres na suđenju grupi okrivljenih za izazivanje incidenta tokom proslave Dana državnosti prošle godine u Nikšiću odgođen je u Osnovnom sudu za 27. april zbog, kako je obrazloženo, tehničkih razloga.
Postupak se vodi protiv 35 Nikšićana koji se terete da su 13. jula prošle godine počinili krivično djelo „nepostupanje po naredbi za udaljavanje“, zbog čega je nastao incident na Trgu slobode gdje je obilježavan Dan državnosti Crne Gore.
Sudu se nije odazvalo ili poziv nije primilo pet osumnjičenih, ali je sudnica bila tijesna za sve koji su se pojavili pa je sudija Sava Mušikić odgodio glavni pretres, što je potvrdila i advokatica okrivljenih Branislavka Mujović-Radović
Na Dan državnosti prošle godine na Trgu Slobode Forum slobodnih građana „Luča“ organizovao je proslavu, dok je na Trgu Šaka Petrovića, ispred Saborne crkve Sv.Vasilija Ostroškog, istovremeno, okupljanje organizovala druga grupa građana, među kojima su bili i okrivljeni.
Dio grupe sa Trga Šaka Petrovića, uključujući i članove pravoslavnih bratstava „Tvrdoš“ i „Stupovi“, sa srpskim i ruskim zastavama, uz klicanje Srbiji i Rusiji, i uz pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, došao do je centra grada gdje se prethodno obilježavala proslava 13. jula. Tu se dogodio incident zbog kojeg je policija aktivirala suzavac.
Jedan od okrivljenih Vladimir Đapić kazao je juče na ulasku u sudnicu da je postupak koji se vodi protiv njih zapravo progon srpskog naroda u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, nije realno da se na optuženič-
Dio grupe sa Trga Šaka Petrovića, uključujući i članove pravoslavnih bratstava „Tvrdoš“ i „Stupovi“, sa srpskim i ruskim zastavama, uz klicanje Srbiji i Rusiji, i uz pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, došao je do centra grada gdje se prethodno obilježavala proslava 13. jula. Tu se dogodio incident zbog kojeg je policija aktivirala suzavac
koj klupi nađe 35 Nikšićana koji su toga dana išli Manastirskom ulicom, a nema nikoga od okupljenih na Trgu Slobode.
Kazao je da su se 13. jula, nakon organizovane auto kolone, uputili Manastirskom ulicom ka Trgu Slobode, a da se incident dogodio na ulasku u centralni gradski trg.
- Naš skup smo uredno najavili nekoliko dana ranije, sa čelnicima nikšićke policije više puta smo razgovarali, dogovorili se čak i da nas policajac na motociklu predvodi. Nakon što nam je policija saopštila i da je drugi skup na Trgu Slobode završen krenuli smo ta-
mo Manastirskom ulicom –naveo je Đapić.
Kazao je da nikome nije bilo u interesu da se bilo što loše desi tog dana.
- Ove krivične prijave nemaju veze sa zdravim razumom.
Niko nas nije zaustavio ni kada smo krenuli Manastirskom, a na ulaz u Trg Slobode dočekao nas je kordon policije.
Sa druge strane su počeli da nas gađaju flašama, kamenicama i stolicama. Kasnije je policija upotrijebila sredstva prinude, suzavac... ali nikome opasnost nije prijetila od nas – naveo je on.
Tvrdi da nije istina da je policija izdala više upozorenja
Agencija za sprečavanje korupcije predstavila zakonodavni okvir o zviždačima na sjednici NEIWA
PODGORICA- Crna Gora je od juče punopravni član Mreže evropskih tijela za integritet i zviždače (NEIWA), u kojoj je imala status posmatrača, saopšteno je iz ASK.
Pored prijema Crne Gore u članstvo, na sjednici je izabrano novo rukovodstvo Mreže, usvojen Statut, razmijenjene informacije u vezi sa primjenom nove EU direktive o zaštiti zviždača....
Osmo plenarno zasjedanje ove organizacije, koje se održava u Rimu, otvorio je predsjednik Italijanske nacionalne antikorupcijske agencije Đuzepe Busija, istakavši značaj preventivnog mehanizma zviždača, kao i
da se grupa kojoj je pripadao povuče.
- Ne vjerujemo u ovo sudstvo i tužilaštvo, jer to su isti ljudi koji su bili i prije 30. avgusta –kazao je Đapić. Advokatica Mujović-Radović koja zastupa okrivljene, kazala je da će tražiti i izuzeće sudije ukoliko optužni prijedlog ne bude odbačen.
Takav zahtjev obrazlaže time da je, kako je navela, utvrdila da postoji jedno rješenje o odbacivanju prijave za sva licaca, doneseno istog dana, „pa se po njemu ne može ni postupati“. Rekla je da će se tek saznati kako će se o svemu izjasniti tužilac i sudija. Ra.P.
njihove zaštite. Načelnica Odsjeka za postupanje po prijavama i zaštitu zviždača Kristina Braletić i samostalna savjetnica u Odsjeku za međunarodnu saradnju, standarde i odnose sa javnošću Nina Sekulović su osrepd ASK predstavile zakonodavni okvir u Crnoj Gori koji se odnosi na prijave i zaštitu zviždača. Pored toga, upoznale su učesnike sjednice da je u toku analiza odredaba Zakona o sprečavanju korupcije iz ove oblasti, koja se sprovodi u saradnji sa ekspertima Savjeta Evrope. R.D.
Po potjernici Interpola u Podgorici uhapšen jedan od najtraženijih bjegunaca iz Južne Koreje i još jedna osoba
PODGORICA - Južnokorejski državljanin Kvon
Do-Huing, poznatiji kao Do Kvon, ,,kralj kriptovaluta“ i jedan od najpoznatijih bjegunaca svijeta, uhapšen je juče u Podgorici po nalogu Interpola, saznaje Pobjeda.
Korejac je uhapšen na podgoričkom aerodromu sa lažnim dokumentima. Na potjernicama je Sjedinjenih Država, Južne Koreje i Singapura. Njemu je određen ekstradicioni pritvor.
Sa njim je uhapšen Hon Cang Jon zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 KZCG. Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, oni su uz krivičnu prijavu privedeni u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici.
-Imenovani su dana 23. marta 2023. prilikom pasoške kontrole na letu za Dubai upotrijebili falsifikovane putne isprave Kostarike, što je i utvrđeno provjerama Interpola. Pregledom prtljaga pronađene su i putne isprave Belgije i Južne Koreje. Provjerama Interpola utvrđeno je da su isprave Belgije falsifikovane.
Po nalogu ODT-a od njih su oduzeta tri laptop uređaja i 5 mobilnih telefona.
Uvidom u aplikaciju Granica, lica nemaju evidentiran ulazak u Crnu Goru. Za njima je raspisana potjernica od strane NCB Seul-Koreja zbog kri-
vičnog djela kriminalno udruživanje.
Hapšenje je objavom na društvenoj mreži Tviter potvrdio ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić. Nekadašnji ,,kralj kriptovaluta“ stoji iza raznih šema kojima je nastao gubitak od oko 40 milijardi američkih dolara.
- Nekadašnji ,,kralj kriptovaluta“, koji stoji iza gubitaka većih od 40 milijardi dolara, lišen je slobode na podgoričkom aerodromu sa falsifikovanim dokumentima, a istog potražuju Južna Koreja, SAD i Singapur. Čekamo zvaničnu potvrdu identiteta – napisao je Adžić na Tviteru.
Do Kvon je suosnivač i izvršni direktor Teraform labsa (Terraform Labs) sa sjedištem u Singapuru, matične kompanije srušenog stabilcoina TerraUSD i kriptovalute Luna. TerraUSD i Luna su propali u maju 2022. godine, izbrisavši tržišnu kapitalizaciju od skoro 45 milijardi dolara samo u jednoj sedmici i uzrokujući stotine milijardi gubitaka na većem kripto tržištu.
Kvon je suočen sa optužbama da je odgovoran za enormne gubitke koje su pretrpjeli klijenti koji u Južnoj Koreji, Singapuru i Sjedinjenim Američkim Državama preduzimaju pravne mjere protiv Kvona.
PODGORICA - Pomoćniku v. d. direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejanu Kneževiću, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je dio kriminalne organizacije, juče je određeno zadržavanje do 72 sata. To je za Pobjedu potvrdio njegov advokat Željko Đukanović.
Knežević je priveden u zgradu Specijalnog tužilaštva oko 17 sati, gdje je saslušavan više od dva sata.
– Knežević nije iskoristio zakonsku mogućnost da se brani ćutanjem, već je odgovorio na svako pitanje detaljno. On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem ustvrdio da ne postoji nijedan dokaz da je on koristio kriptovanu komunikaciju preko Skaj aplikacije i ukazao da se njegovo ime samo pojavljuje kroz komunikaciju ostalih – istakao je Đukanović.
Knežević je ispričao da u 23-godišnjoj karijeri u policiji nikada nije dovođen u pitanje njegov profesionalni ni lični integritet i negirao optužbe.
Iz tužilaštva su najavili da će Višem sudu predložiti određivanje pritvora do 30 dana.
TAJNA AKCIJA
On je uhapšen u nastavku akcije koju Specijalno policijsko odjeljenje preduzima sa Specijalnim državnim tužilaštvom, a na osnovu višemjesečnog planiranog i koordinisanog djelovanja tog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – Europol.
Abazović, koji je iz SAD pozdravio akciju hapšenja Kneževića i najavio nova, prije dvije godine je, kao koordinator službi bezbjednosti i potpredsjednik Vlade, uručio na svečanosti u Vili „Gorica“ zahvalnicu Dejanu Kneževiću kao i njegovom timu i čestitao mu na uspjesima. Tada je Knežević rukovodio akcijom hapšenja članova kavačkog klana, sa kojim ga danas dovodi u direktnu vezu?!
Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, Knežević je, kako se sumnja, odavao informacije o bezbjednosno interesantnim osobama, koje su bile na mjerama tajnog nadzora.
O aktivnostima policije je obavještavao dugogodišnjeg prijatelja Ljuba Milovića, koji je službene informacije, navodno, prosljeđivao Radoju Zviceru, vođi kavačkog klana.
inspektor u Sektoru za borbu protiv droge Milan Popović, te bivši policijski specijalac Vladimir Bajčeta i Podgoričanin Tihomir Adžić. Službenici SPO uhapsili su i Kotoranina Miletu Ojdanića. Njima je određen pritvor zbog uticaja na svjedoke i saučesnike koji su u bjekstvu, ali i zbog „naročito teškog načina izvršenja krivičnog djela“.
HAPŠENJA I POTRAGA
Na spisku osumnjičenih za saradnju sa kriminalnom organizacijom Zvicera su Ljubo Milović, za kojim se traga od prošlog ljeta, kao i policajci Ivan Nikolić, Marko Novaković, Miloš Mišurović, Dražen Milović, Božidar Bobo Jabučanin, A. K. i F. Z.
Prošlonedjeljna hapšenja rezultat su proširene istrage inicirane od glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a na osnovu podataka koje je Europol dostavio još u junu 2021. godine. Ti podaci su, kako saznaje Pobjeda, kasnije dopunjavani i dodatno analizirani sa ljudima iz Europola.
ABAZOVIĆEVE ,,NAJAVE”
Nekadašnji ,,kralj kriptovaluta“, koji stoji iza gubitaka većih od 40 milijardi dolara, lišen je slobode na podgoričkom aerodromu sa falsifikovanim dokumentima, a istog potražuju Južna Koreja, SAD i Singapur. Čekamo zvaničnu potvrdu identiteta – napisao je Adžić na Tviteru
U januaru 2016. godine, Kvon je osnovao svoj startap Anyfi. Do Kvon je suosnivač Terraform Labs Pte. skupa sa američkim preduzetnikom Danijelom Šinom. Početkom 2018. godine, Teraform labs je objavio kriptovalutu pod nazivom Luna, potom i Tera i počeo sa prodajom svog ,,stabilnog novca“. No, dvije godine kasnije je blokiran.
Nakon pada sestrinskih valuta Luna i Tera u maju 2022, Teraform labs je počeo da trguje novom kriptovalutom nazvanom Luna 2.0 u junu 2022. godine. Međutim, izdavanje Lune 2.0, koja se sada zove LUNA na platformama za trgovanje, izazvalo je odbijanje investitora. Interpol skoro godinu traga za Do Kvonom. C. H.
Portparol SDT-a, specijalni tužilac Vukas Radonjić nakon hapšenja Kneževića je kazao da mu se na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela.
Istraga Specijalnog tužilaštva inicirana je transkriptima Skaj komunikacija, a na osnovu tih i drugih dokaza protekle sedmice uhapšeni su i policajac potražne službe Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Goran Stojanović, njegov kolega, suspendovani
Izdati su nalozi i za hapšenje službenika Sektora za borbu protiv kriminala Ivana Stamatovića i bivšeg službenika Sektora obezbjeđenje ličnosti Nebojše Bugarina, koji su u bjekstvu.
U srijedu veče inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja pretresali su kancelarije Uprave policije, što je izazvalo sumnje da bi, osim Kneževića, a u fokusu se našao i direktor Uprave policije da bi, nakon hapšenja pomoćnika, mogao podnijeti ostavku.
No, Zoran Brđanin juče je kazao da nije saslušan u okviru predmeta hapšenja vršioca dužnosti pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala, niti smatra da ima direktne ili indirektne odgovornosti, a samim tim ni razloga da podnese ostavku na funkciju direktora Uprave policije. Iz Uprave policije su istakli da je „upravo
u mandatu ovog rukovodstva policije došlo do, između ostalog, najvećih zapljena narkotika na području Crne Gore i hapšenja istaknutih članova kriminalnih klanova“.
– I to u saradnji sa međunarodnim partnerima, Specijalnim državnim tužilaštvom i drugim nadležnim organima, a što je pozitivno istaknuto i u relevantnim međunarodnim izvještajima. Ove akcije su sprovedene profesionalno i direktor Uprave policije nema za sada dokaza da je tokom tog perioda došlo do zloupotreba ovlašćenja unutar rukovodstva Uprave policije –naglasili su iz Uprave polciije. J. Mi.
O rezultatima akcije najviše je govorio premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović On je protekle sedmice, nakon sjednice Vijeća, novinarima kazao kako je riječ o istorijskoj akciji suzbijanja narkokartela i krijumčarenja više tona kokaina u Crnoj Gori i inostranstvu. Potom je najavio da će akcija imati velike političke reperkusije.
Zanimljivo, Abazović, koji je iz SAD pozdravio akciju hapšenja Kneževića, prije dvije godine je, kao koordinator službi bezbjednosti i potpredsjednik Vlade, zbog jedne takođe, kako je rekao, „istorijske akcije“, uručio, na svečanosti u Vili „Gorica“, zahvalnicu Dejanu Kneževiću kao i njegovom timu i čestitao mu na uspjesima. Tada je Knežević rukovodio akcijom hapšenja članova kavačkog klana, sa kojim ga danas dovodi u direktnu vezu.
Abazović je u Dnevniku Televizije Nova M, komentarišući hapšenja u vrhu Uprave po-
Član Izvršnog odbora DPS Crne Gore Andrija Radman saopštio je da bi Filip Adžić ako ima imalo obraza - ponudio ostavku.
- Izgleda da je Adžić zaboravio samo da kaže – državom nećemo upravljati mi. Jer ako su kriminalci negdje, oni su u njegovim redovima. Zaboravio je Adžić da njegovog šefa pripadnici jednog kriminalnog klana zovu „brat Abaz“. Zaboravio je da su kriminalci raznih profila sugerisali kadrovsku raspodjelu baš u Adžićevom sektoru – kazao je Radman.
On je dodao da je Adžić zaboravio da mu je partijski saborac sa mjesta direktora Uprave prihoda i carina završio u zatvoru pod sumnjom da je stvorio kriminalnu organizaciju i da mu ,,koalicioni partneri trguju uticajem, a zauzvrat dobijaju televizore“.
Zaboravio je Adžić da su njegovi partijski saborci, a vrlo moguće i premijer, potencijalni akteri veoma sumnjivog posla sa nabavkom trajekata, koje ovih dana češlja i SDT - kazao je Radman.
postaje država u kojoj je
zakon jednak za sve
Crna Gora polako, ali sigurno, postaje država u kojoj je zakon jednak za sve, a država neće tolerisati kriminal kako unutar, tako i van institucija, poručio je Filip Adžić, ministar unutrašnjih poslova.
Kako je MUP Crne Gore objavio na Tviteru, on je to rekao tokom razgovora u Briselu sa komesarkom Evropske unije za unutrašnje poslove Ilvom Johanson
Iz MUP-a navode da je sastanak bio prilika da Adžić informiše Johanson o najnovijim aktivnostima Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, koje su rezultat intenzivne saradnje sa Europolom.
licije, iz Vašingtona, kazao da je „kavački klan u vrhu Uprave policije“ i dodao da se nada da će oni koji su na čelu te organizovane kriminalne grupe na kraju biti procesuirani.
– Izuzetno sam ponosan na Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje i zahvalan sam Europolu što je uspio da otvori komunikaciju – naveo je Abazović.
Na pitanje osjeća li ličnu odgovornost, s obzirom na to da je Dejan Knežević dobio zahvalnicu za borbu protiv kriminala od Abazovića prošle godine, premijer u tehničkom mandatu odgovorio je da „samo osjeća odgovornost prema građanima Crne Gore“.
- Knežević je krajem aprila 2022. sproveo ospežnu akciju hapšenja vođa kavačkog klana, na čijem čelu je bio Slobodan Kašćelan, i zbog toga je dobio zahvalnicu. Tada je pokrenuto ovo što se sada dešava – lakonski je odgovorio Abazović.
A onda je objasnio da je upravo on meta klanova.
– Ovo je grupa sva oko Radoja
Zvicera i oko još jednog čovjeka koji je mene tužio, neću mu otkrivati identitet, ali je mnogo jednostavno da se pretpostavi
o kome se radi. Ali ni jedan ni drugi ne bi mogli da dosegnu ove visine da nije bilo političke zaštite režima koji je pao 2020. godine. Zbog toga smo mi meta svakog napada, ne zbog po-
PODGORICA – Portal
Libertas objavio je uznemirujuće fotografije iz istrage o policijskoj torturi koju su navodno sprovodili pripadnici Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije.
U tekstu su navedena imena svih službenika tog Odsjeka.
Ovaj portal se pozvao na nalaz Europola i transkripte razgovora sa Skaja iz decembra 2020. godine, koji ukazuju na nečovječno ponašanje prema uhapšenima.
Prema pisanju Libertasa, službenici Odsjeka za operativnu podršku su držali uhapšene u „štek“ stanove i mučili ih.
Apelacioni sud ukinuo rješenje kojim se obustavlja krivični postupak protiv pripadnika grupe Svetozara Marovića
litike, ni ideologije, nego zato što smo raskrinkali jednu od najvećih narkokartel grupa u Evropi, koja funkcioniše uz podršku ne samo policijskih, već i političkih struktura – kazao je Abazović. Na pitanje očekuje li ostavke, a uzimajući u obzir da je čelnik UP Zoran Brđanin kazao da to neće učiniti, Abazović je rekao da će sa njim razgovarati u ponedjeljak, kao i da je u konstantnom kontaktu sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem
Da nije bilo njega, dodaje, mnoge stvari bi ostale neotkrivene.
Dugi niz godina Knežević je pokrivao odgovorne funkcije u Upravi policije. Kneževiću je u aprilu 2016. godine zapaljeno službeno vozilo ispred zgrade u kojoj živi, zbog čega je uhapšen Podgoričanin Mirko Janković. Tada je saopšteno da je motiv napada bio Kneževićev profesionalan odnos i hapšenje osumnjičenih za šverc droge.
Ime Dejana Kneževića pominjano je u Skaj aplikacijama koje je ekskluzivno objavljivao
M portal. U avgustu prošle godine ovaj medij prenio je transkripte razgovora „budvanske“ kriminalne grupe, koja je ogranak škaljarskog klana, iz 2021. godine, a u kojima oni iskazuju nezadovoljstvo rukovođenjem Kneževića Sektorom za borbu protiv organizovanog kriminala. A.R.
PODGORICA – Apelacioni sud naložio je ponovno razmatranje optužbe Specijalnog tužilaštva protiv Olivere Ilinčić, Katarine Pekić i Stevice Dragović da su kao pripadnici kriminalne organizacije Svetozara Marovića na prevaru novac 14 osoba iskoristili za pokrivanje kredita kompanije ,,Properti investments“ kod Prve banke.
Istim rješenjem Apelacioni sud je naložio da se u ponovnom postupku kontrole optužnice razmotre optužbe SDT-a i protiv službenika budvanske opštine Novke Baćović, Mila Klisića, Marka Vujovića i Vesne Blagojević da su kao pripadnici kriminalne organizacije sada osuđenog Svetozara Marovića, početkom 2009. godine, prihvatili neispravnu ponudu preduzeća ,,Gugi komerc“ za izgradnju seoskog puta do sela Krapine i na taj način gradsku kasu oštetili za 1.150.457 eura.
Sudije Apelacionog suda su nakon razmatranja žalbe tužilaštva u ponedjeljak ukinule odluku Višeg suda od 26. decembra prošle godine kojim se obustavlja krivični postupak protiv Ilinčić i ostalih usljed nedostatka dokaza i naložile da se u ponovnom postupku donese zakonita odluka.
Optužnica protiv Ilinčić i ostalih podignuta je sredinom 2019. godine nakon četvorogodišnje istrage koju je sprovodilo Specijalno tužilaštvo.
Viši sud je ubrzo zakazao kontrolno ročište na kome je utvrđeno da Ilinčić koja se nalazi u Beogradu kao optužena nije saslušana zbog čega je akt tužilaštva vraćen na doradu.
Poslije tri godine, Specijalno tužilaštvo 2021. godine pono-
vo dostavlja optužnicu protiv Ilinčić ali bez njenog iskaza, zbog čega Viši sud bez zakazivanja ročišta za kontrolu dokaza ovaj akt tužilaštva vraća SDT-u na doradu.
Slijedi pismena korespodencija između Višeg suda i Specijalnog tužilaštva koje ne odstupa od stava da nema obavezu da sasluša Ilinčić. Kako bi izašli iz pat pozicije,
Viši sud se obraća tadašnjem vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, po čijem nalogu SDT ipak u februaru 2021. godine saslušava Ilinčić zamolbenim putem.
SDT početkom marta dostavlja dorađenu optužnicu sa iskazom Ilinčić a tužilac saopštava da ne postoji nijedan razlog da optužnica ne bude potvrđena.
Ipak, sud uvažava brojne pri-
Olivera Ilinčić se na meti Specijalnog tužilaštva nalazi već osam godina, što i po ocjeni ombudsmana predstavlja svojevrsnu povredu prava u istrazi ove optužene. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore utvrdio je da je Specijalno tužilaštvo na štetu Olivere Ilinčić povrijedilo pravo rješavanja postupka u razumnom roku. Utvrđeno je da je Specijalno tužilaštvo odugovlačilo postupak jer je više puta odbijalo naloge Višeg suda da se ova optužena sasluša.
mjedbe odbrane među kojima je i da se optužba protiv Ilinčić i ostalih ne može temeljiti na sporazumnom priznanju krivice Svetozara Marovića te ova optužnica ne sadrži dokaze za konstitutivne elemente krivičnog djela izvršenog na organizovan način, za koje se terete optuženi.
Prema navodima prvobitne optužnice, nekadašnja savjetnica Svetozara Marovića je, prema stavu Specijalnog tužilaštva, prihvatila nalog šefa kriminalne grupe da u Crnoj Gori osnuje kompaniju „Properti investments“, preko koje se zaduživala kod banaka i kupovala nekretnine od mještana nadomak Svetog Stefana. Grupa je, kako se osnovano sumnja, varala banke i porodice od kojih je uzela nekretnine. Ključnu ulogu imalo je preduzeće „Properti investments“ preko kojeg su se zaključivali kupoprodajni ugovori, a u tim poslovima opština je oštećena jer su njeni službenici koji su se našli na optužnici prihvatali neispravne ponude na tenderu. Osim što je bila savjetnica Svetozara Marovića za vrijeme njegovog službovanja u Beogradu, Ilinčić je bila direktorica deviznog sektora Narodne banke Jugoslavije, a u jednom periodu bila je direktorica firme „Futura plus“, tada u vlasništvu srpskog biznismena Stanka Subotića Za Oliverom Ilinčić crnogorske vlasti raspisale su crvenu potjernicu, ali Srbija po tom zahtjevu nije postupila.
Ilinčić je prvi put posjetila tužilaštvo još 2014. godine kada je u svojstvu građanina odgovarala na pitanja u istrazi preprodaje državne zemlje u mjestu Košljun u Budvi.
Iste godine, Ilinčić se i drugi put našla u Specijalnom tužilaštvu, ali u svojstvu svjedoka. Ona je objašnjavala kako su milionski iznosi sa računa u Prvoj banci budvanskih porodica Dragović i Divanović prenijeti na kompaniju ,,Properti investment“, koja jeu njenom vlasništvu.
Tokom sudskog postupka koji je kasnije vođen protiv Prve banke utvrđeno je da je, za sada nepoznata osoba, lažnim aneksom Zoranu Divanoviću nametnuo obavezu da svojim 1.318.556 eura garantuje za vraćanje kredita koji je banka odobrila kompaniji ,,Properti investment“.
kaže da državom neće upravljati kriminalci, najavljuje ostavke iz svog okruženja
Postoje lokacije, deset u Kotoru i četiri u Tivtu, na kojima se grupišu životinje, što predstavlja opasnost, posebno u prostorima oko hotela, privrednih društava koja se bave trgovinom, prodajom i proizvodnjom hrane, kao i oko školskih prostora i bolnica. Komunalno će ove godine zbrinuti 150–180 pasa, udomiti oko 50, vlasniku će vratiti 40 i isto toliko zadržati u skloništu
KOTOR – Ulicama Kotora i Tivta, naseljenih mjesta i prigradskih naselja, kreće se oko 400 pasa lutalica. Takva pojava rezultat je nesavjesnog odnosa vlasnika prema kućnim ljubimcima, kao i produkt nekontrolisanog razmnožavanja duže vrijeme.
To je saopštila izvršna direktorica Komunalnog preduzeća Kotor, koje upravlja azilom za pse za Kotor i Tivat, Milijana Đurišić. Ona u programu rada tog preduzeća za ovu godinu navodi da obim poslova na prikupljanju i zbrinjavanju pasa lutalica ima stalan trend rasta.
KRITIČNE
U dokumentu navodi da su definisane zone u kojima je pojava pasa lutalica najizraženija, deset u Kotoru i četiri u Tivtu a kojima će Komunalno preduzeće ove godine posvetiti posebnu pažnju.
– Postoje lokacije na kojima se vrši grupisanje životinja, njihova nekontrolisana ishrana, što već sada predstavlja opasnost, posebno u prostorima oko hotela, privrednih društava koja se bave trgovinom, prodajom i proizvodnjom hrane, kao i oko školskih prostora i bolnica – navela je Đurišić.
U Kotoru te kritične lokacije su: Stari grad, Dobrota, Ljuta – Orahovac, Risan – Perast, Strp – Morinj – Kostanjica, Prčanj – Stoliv, Škaljari – Muo, Industrijska zona, zatim Donji i Gornji Grbalj i Radovići – Lastva Grbaljska – Krimovica. U Tivtu to su ulice: Arsenalska, Maršala Tita, Njegoše-
Azil ima osam kaveza od po 22,5 m2 i osam boksova površine po 13,5 m², što sa pomoćnim prostorijama čini kvadraturu od 348 m², kao i karantinski dio sa 20 kućica za prijem i dvorište za istrčavanje pasa. Miljana Đurišić navodi kako je neophodno proširenje objekta. – Glavni razlog hitnosti proširenja jeste činjenica da u azilu konstantno boravi do 80 pasa više nego što je njegov kapacitet. Zato nije moguće obezbijediti komfor a ni selekciju životinja po osnovu veličine, rase, agresivnosti, starosti i zdravstvenog stanja (zaraznih bolesti). Proširenje će koštati 80.000 eura koja su obezbijedile opštine Kotor i Tivat – pojasnila je ona.
da će ove godine zbrinuti 150 –180 pasa, udomiti 30 odsto (nakon veterinarske obrade), vratiti vlasniku 35 odsto pasa i isto toliko zadržati u skloništu.
va, Palih boraca, Kalimanjska, naselja Seljanovo – Donja Lastva – Gornja Lastva – Lepetane, zatim Radovići – Đuraševići – Gošići – Krtole – Krašići kao i Gradiošnica – Mrčeva. Đurišić u dokumentu koji će se naći na dnevnom redu naredne Skupštine opštine Tivat navodi kako iskustva na terenu pokazuju da veliki broj napuštenih kućnih ljubimaca nije sterilisan, a pored odraslih vlasnici ostavljaju i mlade pse–štence na javnim površinama ili u neposrednoj blizini azila.
– Sve to dovodi do povećavanja broja jedinki u ograničenom kapacitetu azila, što sva-
U Kotoru i Tivtu ne postoji sistematski i organizovani postupak sterilizacije životinja, nema jedinstvene baze podataka o ukupnom broju pasa. Fale i podzakonska akta koja bi regulisala programe sa prihvatljivim cjenovnikom veterinarskih ustanova – kažu u Komunalnom preduzeću
kako utiče i na rad zaposlenih kao i uslove boravka pasa – kazala je ona.
Prema programu rada sve prikupljene životinje, osim kategorije opasnih pasa na posmatranju biće tretirane protiv crijevnih parazita i vakcinisane protiv bjesnila i opštih zaraznih bolesti odmah po završetku boravka u izolaciji. Plan
obuhvata sterilizaciju ženki i kastraciju mužjaka.
EVIDENCIJA
U Komunalnom preduzeću ocjenjuju kako su daleko od trajnog rješenja za problem napuštenih životinja. Kao osnovni problem prepozanju to što Kotor i Tivat nemaju sistematski i organizovan po-
stupak sterilizacije životinja, nedostatka jedinstvene baze podataka o ukupnom broju pasa. Fale i podzakonska akta koja bi regulisala programe sa prihvatljivim cjenovnikom veterinarskih ustanova. – Takođe, nizak opšti obrazovni nivo i svijest građana u pogledu epidemioloških, epizotioloških, ekoloških i estetskih problema prouzrokovanih neodgovarajućim načinom držanja pasa pričinjavaće i dalje znatnu prepreku u aktivnostima trajnog rješenja napuštenih životinja, kao i prepreku u kvalitetnoj veterinarskoj zaštiti– ističe Đurišić. U tom preduzeću očekuju
– Plan smanjivanja broja pasa lutalica obuhvatiće kastraciju mužjaka i sterilizaciju ženki, i udomljavanje, pri čemu će se i u 2023. godini udomljavati jedinke koje su sterilisane, odnosno kastrirane. Sve prikupljene jedinke biće tretirane protiv crijevnih parazita i vakcinisane protiv bjesnila i opštih zaraznih bolesti odmah po završetku boravka u izolaciji. Planira se nastavak čipovanja pasa u azilu za napuštene pse te saradnja sa NVO organizacijama da se obezbijedi mogućnost za što jeftiniju sterilizaciju pasa u azilu i na terenu, koja bi bila prihvatljiva za vlasnike pasa sa nižim standardom. Na poslovima održavanja higijene i prikupljanja pasa zapošljeno je sedam radnika, u Komunalnom kažu da je za kvalitetno funkcionisanje prihvatilišta potrebno angažovanje više lica. D. Š.
BIJELO POLJE: Vojska montirala most u Ravnoj Rijeci
BIJELO POLJE – Inžinjerijska četa Bataljona za podršku Vojske Crne Gore postavila je montažni most u Ravnoj Rijeci na mjestu gdje je rijeka Ljuboviđa prilikom nedavnih poplava odnijela stari drveni most.
Predsjednik Opštine Petar Smolović obišao je pripadnike Vojske, koji su prethod-
nih dana radili na postavljanju lansirnog mosta ,,Bejli“ dužine 30 metara, nosivosti do pet tona. On je iskazao zadovoljstvo zbog rješavanja velikog problema sa kojim su se suočila domaćinstva u tom naselju nakon velikih poplava, i dodao da je Opština sanirala alternativni putni pravac.
Mještanin Slobodan Boško-
vić nije krio zadovoljstvo zbog rješavanja velikog problema. – Ne da smo zadovoljni, nego smo prezadovoljni. Koristim priliku da se zahvalim predsjedniku Opštine sa saradnicima i Vojsci Crne Gore što su postavljanjem ovog mosta riješili naš problem i omogućili nam da se život vrati u normal – istakao je Bošković. B. Č.
,,Bejli“ povezao obale LjuboviđeMJEŠTANI ZAHVALNI: Novi most na Ljuboviđi i ostaci starog KOMUNALNO
TIVAT: Nadležni sekretarijat privodi kraju uklanjanje bespravno postavljenih garaža
Juče u Kolašinu
Ostala je 41 garaža na Trgu Dara Petkovića, platou prekoputa Idee prema parku i ostatak je na Seljanovu. Vlasničkih je 30, dok se 11, za koje se nijesu javili vlasnici, vode kao N. N. garaže – kazali su iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor
TIVAT – Posao uklanjanja bespravno postavljenih privremenih objekata privodi se kraju – saopštili su iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor.
Sekretarka za inspekcijski i komunalni nadzor Jelena Šćekić kaže da je u pitanju oko 60 metalnih i drvenih garaža, a uklanjanje tih objekata počelo je krajem prošle godine. – U Bokeljskoj ulici na Seljanovu uklonjeno je 19 garaža, preciznije vlasnici su o svom trošku obavili uklanjanje i na tom mjestu izgrađena su 72 parking mjesta. Ostala je 41 garaža na Trgu Dara Petkovića, platou prekoputa Idee prema parku i ostatak je na Seljanovu. Radi se o ukupno 41 garaži, 30 je vlasničkih i njima su uredno uručena rješenja o uklanjanju sa određenim rokovima, dok njih 11, za koje se nijesu javili vlasnici, vodimo kao N. N. garaže, nepoznat subjekat nadzora – kazala je Šćekić.
Takozvane N. N. garaže biće
uklonjene administrativnim putem preko izvršne službe. U pitanju je firma Tekla inženjering koja se javila na tender Direkcije za investicije kada se obavljao posao uklanjanja bilborda.
– Ono što je najbitnije, jeste da se radi o bespravno postavljenim objektima što znači da
ne postoji način da se oni legalizuju. Problem će biti ako u ovim N. N. garažama bude stvari, ali i tu moramo poštovati zakon, pa će svaki inspektor ponaosob sve prebrojati na licu mjesta što se unosi u zapisnik i čuva se shodno zakonu na određenim lokacijama – objasnila je Šćekić.
Trgovinski objekat ,,City market“ kažnjen je sa 2.000 eura, nakon što je komunalna policija u Zagrebačkoj ulici u naselju Seljanovo, na kontejnerskom mjestu zatekla komunalni i drugi otpad van mjesta predviđenog za tu namjenu.
Kako je objavljeno na sajtu lokalne uprave, u korpi namijenjenoj za odlaganje kartona zatekli su odložen građevinski materijal. – Tokom vršenja komunalnog nadzora, komunalna policija je utvrdila da je navedeni otpad odložio ,,City market“, u kom se obavljaju radovi renoviranja prodajnog objekta – neveli su oni.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat i DOO Komunalno Tivat apeluju na odgovorna lica iz trgovinskih objekata da komunalni i drugi otpad odlažu na adekvatan način, u posude koje su za to namijenjene.
Kada su u pitanju vlasničke garaže, rokove će prolongirati kako bi se vlasnicima pružila mogućnost izmještanja ličnih stvari. I. R.
KOLAŠIN – Juče je u 58. godini, u Kolašinu, preminuo novinar Mirko Jakovljević, urednik Kolašinskih novosti, glavni i odgovorni urednik Novina Sjevera kao i istoimenog portala. U Planinarskim novinama, časopisu PSCG, bio je zamjenik glavnog i odgovornog urednika. Preko deceniju i po je bio prisutan na crnogorskoj medijskoj ali i naučnoj sceni kada je ova oblast u pitanju. Novinarstvom je počeo da se bavi 1993. godine kao dopisnik RTS-a iz Jagodine. Nakon toga je bio novinar i urednik u dopisništvu RTS-a u Kragujevcu. Od 2002. do 2004. je bio glavni urednik TV K9 Kragujevac. Za uspješan rad u novinarstvu doc. dr Mirko Jakovljević je dobitnik brojnih nagrada i priznanja. Izdvajaju se nagrada Ministarstva kulture Crne Gore za serijal priloga o integraciji Roma u crnogorsko društvo 2013. godine, Druga godišnja nagrada Udruženja novinara Crne Gore 2013. godine, Povelja za afirmaciju dokumentarnog filma Mojkovačke filmske jeseni za 2017. godinu, nagrada društva novinara Crne Gore za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva 2019. godine i 2020. godine povodom desetogodišnjice izlaženja Kolašinskih novosti. Pisao je književne kritike za kulturni dodatak Pobjede, za časopis Komunu za beransku Novu Slobodu, za časopis Odzivi. Autor je više romansiranih biografija, knjiga, priča i romana „Javka smrti“ kao i broj-
nih dokumentarnih filmova. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gdje je diplomirao, odbranio je magistarsku tezu „Uticaj masovnih medija na razvoj ekološke svijesti“ a kasnije i doktorsku disertaciju na temu „Crna Gora kao ekološka država u javnom diskursu“. Zvanje docenta je dobio septembra 2018. godine. Naučne radove iz oblasti teorije novinarstva objavljivao je u brojnim domaćim i međunarodnim časopisima kao što su Medijski dijalozi, Expertus forensis, Crnogorski časopis za ekologiju, Tokovi, Sveske, Svijet rada. Bio je član Naučne mreže projekata Ministarstva nauke Crme Gore i Biznis inkubatora „Inventivnost“ iz Podgorice.
Mirko Jakovljević je juče sahranjen u Mojkovcu, u krugu porodice.
Narednog vikenda će se održati komemorativna sjednica u Kolašinu u organizaciji prijatelja i Društva crnogorskih novinara. D. DRAŠKOVIĆ
BAR: Opština raspisala arhitektonski konkurs
BAR – Opština Bar raspisala je nacionalni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje uređenja javne zelene površine – parka sa pratećom infrastrukturom na lokaciji kod barske Gimnazije „Niko Rolović“.
Žiri će, navedeno je u konkursu, dodijeliti nagrade za tri najbolja rješenja i to 7.000 eura za prvu, 5.000 eura za drugu i 3.000 za treću nagradu.
Članovi konkursnog žirija su
Igor Milošević (glavni grad-
NIKŠIĆ: Vojska građanima predstavila opremu i naoružanje
ski arhitekta kao predsjednik), dr Svetlana Perović (Arhitektonski fakultet UCG), Srđan Marlović (Inžinjerska komora Crne Gore), Nikola Radović (Saveza arhitekata Crne Gore), Goran Janković (član inicijative ,,Držati uspravno“), Ivana Dobrković (NVO Expeditio), Nikoleta Pavićević i Damir Mašović (predstavnici Opštine) i Mira Prentović (inžinjer hortikulture).
Konkurs je otvoren do 24. maja. C. G.
Mlade najviše interesuje kako postati vojnik
NIKŠIĆ – Na centralnom nikšićkom trgu juče je Vojska promovisala opremu kojom raspolaže, ali i mlade upoznala sa prednostima koje im može pružiti poziv vojnika ukoliko se odluče da stanu u stroj. Potporučnik Marko Radosavović kazao je da će posje-
titi brojne crnogorske gradove, kako bi se građani upoznali s najsavremenijom opremom koju Vojska posjeduje, ali i radi upoznavanja sa svim zadacima i obavezama koje imaju vojnici. Srednjoškolce je najviše interesovalo na kojim se to prestižnim svjetskim vojnim akademijama mogu školovati i
saznali su da nova znanja mogu steći u Italiji, Sjevernoj Makedoniji i Austriji.
– Imamo brojne mogućnosti i to zna većina naših srednjoškolaca. Uz to, organizujemo ljetnji vojni kamp od 26. juna do 10. jula, a on je predviđen za učenike drugog i trećeg razreda. Oni koji će uskoro da
završe srednjoškolsko obrazovanje nova znanja i vještine mogu steći na prestižnim vojnim akademijama – kazao je Radosavović. Građane je najviše interesovalo s kojim to lakim naoružanjem raspolaže Vojska, kao i kakva su lakooklopna vozila kompanije ,,Oškaš“. Ra. P.
Slikar i vajar Ratko Vulanović preminuo u 82. godini
Objavljen zbornik „Zvuci dijaspore“ u izdanju Uprave za saradnju
PODGORICA – Istaknuti
slikar i vajar Ratko Vulanović, autor čuvenog nikšićkog „Kamenog grada“, preminuo je juče u 82. godini.
Vulanović je rođen u selu Laz kod Nikšića u maju 1941. godine. Umjetničku školu u Herceg Novom napustio je 1963. da bi upisao Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu. Tamo je diplomirao 1968. godine, a postdiplomske studije završio tri godine kasnije. Prve važne izložbe je imao još u studentskim danima, a prva velika nagrada je stigla 1965. godine – prva nagrada za skulpturu na konkursu Sa-
veza omladine Jugoslavije. Po završetku studija dobija status slobodnog umjetnika. Član je ULUS-a od 1969. godine. Boravio je jedno vrijeme u Grčkoj kao stipendista iz fonda „Moša Pijade“, a po povratku se pridružuje vajarskim kolonijama – prvo Beli Venčac gdje nastaju njegove skulpture malog formata, a zatim i kolonija Kombinata aluminijuma Titograd iz koje je proizišao kompleks skulptura „Veliki predio“ za koji je dobio „Politikinu“ nagradu. Do posljednjeg dana Vulanović nije uspio u svojoj namjeri da „Kameni grad“, koji je bivša lokalna uprava sklonila, vrati na svoje mjesto. D. E.
Večeras otvaranje 78. Tradicionalne izložbe radova članova ULUCG
Objediniti na jednom mjestu pisce iz više evropskih i svjetskih zemalja porijeklom iz Crne Gore u jedan zbornik, pisce koji na sebi svojstven način pišu o matici, predstavlja bogatstvo i značajno doprinosi promociji Crne Gore i crnogorske književnosti u svijetu – rekao je Veljović
PODGORICA – Knjiga „Zvuci dijaspore“, koju je nedavno objavila Uprava za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, nosi dah nostalgije, ljubavi prema Crnoj Gori i posvete onih koji su otišli, ali i onih koji su ostali uz svoje drače i krš.
nije njihovih „Umjetničkih večeri“, budu objavljene u posebnoj knjizi, objasnio je za Pobjedu Zoran Đukanović u ime zdavača.
PODGORICA – Tradicionalna izložba radova članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore biće otvorena večeras, u 19 sati, u Umjetničkom paviljonu.
Likovna publika biće u prilici da pogleda djela 101 crnogorskog likovnog umjetnika, različitih generacijskih i poetskih odrednica.
Ova značajna izložba revijalnog tipa predstavlja recentni
PODGORICA – Projekat
„Stvarnost sjećanja“ umjetnice Anke Gardašević, biće predstavljen večeras, u 18 sati, na sceni Nikšićkog pozorišta. Višemedijsku prostornu instalaciju čine objekti i video-radovi.
Kratkim zapisima iz teksta naslovljenog „Kakav divan dan“ autorka upućuje na temu kojom se bavi i uvodi posmatrača u svijet koji istražuje.
Anka Gardašević rođena je u
presjek stvaralaštva članova ULUCG. Kontinuitet ove izložbe seže od osnivanja Udruženja – 24. marta 1946. godine, kada su Milunović, Lubarda i Stijović sa grupom likovnih umjetnika osnovali Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore. Njihova imena nose tri ravnopravne nagrade koje se svake godine dodjeljuju umjetnicima za izložena djela, kao i nagrada za najbolju izložbu u toku protekle godine. A. Đ.
Povod za objavljivanje jedne ovakve knjige, odnosno zbirke pjesama, bila je obaveza da sve pjesme sa posljednje dvije manifestacije „Dani dijaspore – iseljenika“ (u Bijelom Polju, 2021. i Rožajama 2022.), tač-
PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija predstavilo je radnoj grupi Nacrt nacionalnog programa razvoja kulture za period 2023-2027.
VEZIVNO TKIVO
Urednik i lektor izdanja Veljko Veljović rekao je za Pobjedu da je upravo ljubav prema matičnoj zemlji vezivno tkivo i osnovni tematski motiv koji
proizilazi iz ovih večeri.
- Sama rodoljubiva poezija koja je u biti ljubavna, a čiji su tvorci crnogorski iseljenici, daje svojevrstan pečat žala i patnje, čežnje za rodnom grudom, što je podstaklo Upravu da publikuje ovaj jedinstveni zbornik u kom su zastupljeni, pored pisaca iz dijaspore, i jedan broj domaćih pisaca – rekao je Veljović.
Dodao je da je specifičnost zbornika „Zvuci dijaspore“ emocija koja proizilazi iz pjesama satkanih od ljubavi i usmjerena ka istom cilju –Crnoj Gori.
- Objediniti na jednom mjestu pisce iz više evropskih i svjetskih zemalja porijeklom iz Crne Gore u jedan zbornik, pisce koji na sebi svojstven način pišu o matici, predstavlja bogatstvo i značajno doprinosi promociji Crne Gore i crnogorske književnosti u svijetu – rekao je Veljović.
„Umjetničke večeri“ na „Danima dijaspore – iseljenika“ su dobar format, smatra Đukanović, za druženje, razmjenu informacija i upoznavanje obje strane sa novinama u oblasti poezije.
- U principu, svuda se u dijaspori pišu pjesme, kao što se pišu i u njihovoj matičnoj državi. Upitan je jedino nivo kvaliteta tih pjesama, jer variraju, od početničkih do potvrđenih i nagrađivanih. No, nama nije cilj da sve budu na najvišem nivou, već da se pjesnici druže i time se ostvari jedna lijepa saradnja države sa svojom dijasporom – objasnio je Đukanović.
Ne insistira se na samo jednoj temi.
- Napomenemo da bi jedna od tri pjesme mogla biti patriotskog sadržaja, što većina ispoštuje. Nas tu najviše interesuju pjesnički dometi, a samo njihovo pojavljivanje i druženje na ovakvim manifestacijama je sasvim dovoljna ko -
Nikšiću. Magistrirala je i diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Studijski je boravila u okviru JFDP programa US State Department na Odsjeku za Fotografiju Univerziteta George Washington u Vašingtonu, SAD. Radi kao vanredni profesor na ALU Trebinje, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, BiH. Dobitnik je više nagrada iz oblasti umjetnosti. Izlagala je svoje radove na mnogobrojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. A. Đ.
Na sastanku je razgovarano o tri analize – institucionalnog sektora, vaninstitucionalne kulturne scene i publike, na osnovu kojih je izrađen Nacrt dokumenta. Radnu grupu čine Dragoljub Janković, Dragica Lompar, Maja Ćetković, Karlo Kalezić, Slobodan Mitrović, Ljiljana Zeković, Ognjen Spahić, Sehad Čekić, Bećir Vuković, Ana Vukotić, Predrag Šušić, Edin Jašarović, Peđa Uljarević, Janko Ljumović, Predrag Zenović, Dušan Kaličanin, Marijeta B. Lanzardi, Mato Uljarević, Marina Vujačić, Dobrila Popović, Jelena Tomašević, Predrag Malbaša, Tatjana Rajić, Miloš Vukanović, Miodrag Banović i Nenad Vujadinović. Ministarka Maša Vlaović je
Definisani ciljevi i prioriteti razvoja za narednih
kazala da će se ovim dokumentom utvrditi ciljevi i prioriteti razvoja kulture za naredni petogodišnji period i odrediti organizacione, finansijske i administrativne mjere za njihovo ostvarivanje. Ona je napomenula da su u procesu izrade Nacrta ovog dokumenta proučeni prethodno usvojeni i realizovani programi u periodu od 2011. do 2020. godine, kao i relevantna istraživanja i međunarodna iskustva.
Takođe, kako je dodala, radom na izradi Nacrta koordinirali su predstavnici Ministarstva, a važan doprinos u sagledavanju trenutnog stanja i budućih pravaca razvoja dao je širok
krug aktera – javne ustanove kulture čiji je osnivač država, njih ukupno 12, dva organa državne uprave, zatim sve ustanove kulture čiji su osni-
vači opštine, kao i veliki broj organizacija civilnog društva i privatnog sektora u kulturi. V. d. generalne direktorke za kulturnu
Djela će izložiti 101 likovni umjetnik
,,Stvarnost sjećanja“ večeras u NikšićuNaslovnica zbornika „Zvuci dijaspore“ Sastanak radne grupe i predstavnika Ministarstva na Cetinju Nacrt nacionalnog programa razvoja kulture za period 2023-2027. godine predstavljen
Rodoljubiva poezija dominira u zborniku „Zvuci dijaspore“. Prema riječima Dragane Otašević, ta poezija pokazuje ljubav prema domovini, prema korijenima, prema našoj esenciji, našem narodu i kulturi našeg naroda. Iako takvi stihovi nerijetko bude revolucionarni duh, Otašević ne smatra da taj duh može da dođe i iz drugih vrsta poezije.
- Sjesti s parčetom papira u rukama i olovkom onda kada se nađete u toj bolnoj zoni komfora, gdje vas žulja sve što vas nažuljati može, onda je pisanje poezije jedna vrsta podizanja revolucije, prije svega protiv sebe, a tek onda okoline. Revolucija može biti i otpor prema sebi, sopstvenoj zoni komfora, koja često može biti veoma bolna. Odatle potiču sve velike revolucije – od pojedinca i njegove hrabrosti. Oduprijeti se ponekad sebi, za mene predstavlja slobodu i hrabrost. Jer, imati hrabrosti da pišete o sopstvenom bolu znači imati hrabrosti pisati i o bolu drugih, o onome što druge boli, sa čime se bore –rekla je Otašević.
ličina patriotizma – rekao je Đukanović.
ŽAL
Jedna od zastupljenih autorki u zborniku „Zvuci dijaspore“ je pjesnikinja i prevoditeljka Dragana Otašević. Ona je istraživala crnogorsku dijasporu u Latinskoj Americi i njene su pjesme nastale u tom periodu. Prema njenim riječima, iseljenici u tom području pripadaju starom tipu našeg iseljeništva i danas u raznim latinoameričkim državama živi u nekim slučajevima i četvrta i peta generacija Crnogoraca.
- Tokom mog boravka u crnogorskim kolonijama u Argentini i Urugvaju, istražujući njihov nacionalni odnosno etnički i kulturni identitet, u potomcima sam prepoznala vječnu nostalgiju za domovinom njihovih predaka. Među njima je puno onih koji nikada nijesu posjetili Crnu Goru, ali osjećaju nostalgiju i žal za domovinom, kao da su oni iz luke Kotor otišli ka novim horizon-
predstavljen radnoj grupi
tima početkom XX vijeka. Dakle, može se slobodno reći da su oni tu nostalgiju naslijedili, ona je kultura sjećanja, nasljedstvo – rekla je Otašević za Pobjedu i dodala da su joj potomci Crnogoraca koji danas žive u Argentini i okolnim zemljama otkrili jednu novu Crnu Goru, „krhku i nevinu, koju je potrebno ponekad zagrliti, obratititi joj se“. Takva je Crna Gora i u njenoj poeziji, ali i u poeziji iseljenika.
I oba urednika zbornika su participirali svojom poezijom u zborniku; Đukanović po prvi put istupio kao pjesnik u nekom štampanom izdanju. Osim njih, u zborniku se nalazi poezija Aleksandre
Čvorović, Marina Čaveliša, Ljubice Katić, Nadije Rebronje, Mirsade Šabotić, Envera Muratovića, Anđelke Pavić, Lene Rut Stefanović, Faiza Softića, Džeka Bibuljice i drugih.
Promocija knjige „Zvuci dijaspore“ biće najavljena blagovremeno. D. ERJAVŠEK
U NB „Radosav Ljumović“ održano veče posvećeno Mladenu Lomparu
PODGORICA – Ono što je bilo imanentno samo najvećim, u svojoj poetici je sadržao i Mladen Lompar – kazao je doc. dr Vladimir Vojinović na večeri posvećenoj crnogorskom pjesniku, povodom obilježavanja njegovog dana rođenja, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.
O ličnosti i djelu Mladena Lompara govorila je i mr Nela Savković-Vukčević, dok je stihove čitala Ivana Mrvaljević
POETIKA
Vojinović je imao čast da sarađuje sa Mladenom Lomparom i Sretenom Asanovićem.
- Njihovim odlaskom izgubili smo jedan lijepi društveni balans, lijepi balans u kulturi. Oba su ta čovjeka i stvaraoca umjela da umire naše unutrašnje kulturne i društvene strasti koje, kako vidimo ovih dana, bjesne i prijete da nas liše svega što nam je drago. Mladena sam upoznao kao pisac početnik na Cetinju. Zahvaljujući njemu i Vojislavu Nikčeviću objavljen je moj treći roman. Kasnije smo i sarađivali. Ovo je mjesto da kažemo jednu istinu – bez Mladena Lompara i njegove podrške Internacionalnom sajmu knjiga tog sajma ne bi bilo – istakao je Vojinović. Prema njegovim riječima, Lompar je bio jedan od onih angažovanih intelektualaca koji su smatrali da postoji crnogorski književno-umjetnički kontninuitet, da je crnogorska književnost autohtona.
- Crnogorska kultura će Mladena Lompara upamtiti i po prilogu koji je dao tumačenju i valorizaciji svih segmenata istorije crnogorske umjetnosti. Lompar je tumačio likovnu umjetnost, afirmisao najbolje crnogorske likovne stvaraoce. Takođe, sigiran sam da bilo koji budući tumač crnogorske književnosti neće moći da zaobiđe briljantnu poetiku Mladena Lompara. On je skoro pedeset godina stvarao tu poetiku, u jednom trenutku značajno se oslanjajući na postmodernističku doktrinu.
I kad skinemo veo postmodernizma sa njegove poetike, naročito kad se sa takvom poezijom suočiomo u njegovoj potonjoj fazi stvaralaštva, mi zapravo shvatamo koja je pjesnička moć tog čovjeka – istakao je Vojinović. Savković-Vukčević govorila je
o Lomparovoj knjizi pjesama ,,Zmije Grmožura“, u izdanju ,,Nove luče“.
- Na Grmožuru, ostrvu zmija u Skadarskom jezeru, snimljen je svojevremeno čovjek koji je umio zviždukom da okupi zmije oko napravljenog kruga. U spletovima priča o zmijama, ličnim i tuđim, Lompar prati duhovne puteve i transponuje ih umjetničkom procesijom u prepoznatljive figure svjetskog literarnog nasljeđa. Tako ,,Zmije Grmožura“ postaju opšta književna baština – istakla je Savković-Vukčević.
HRABROST
Po završetku književne večeri, iz publike se obratio prof. Sreten Vujović koji je kazao da je Mladen Lompar bio hrabar čovjek, koji je Crnu Goru zadužio svojim bićem. - Ja sam jedan od ljudi koje su
Izvrnuta bajka Miroslava Minića prevedena u više zemalja
Mladen Lompar i njegova porodica 1994. godine spasili od progona. To je bilo u jednom trenutku kada je bilo malo hrabrih ljudi na Cetinju. Ovdje sjede njegova ćerka i njegov zet koji su me tada izveli iz Crne Gore. Prisjetio bih se večeras i riječi uvaženog doktora Vasa Kusovca koji je govorio: ,,Mladen Lompar je čovjek koji hoda suprotno svim zakonima fizike“ – istakao je Vujović. Lompar je bio pjesnik, esejista i kritičar, a objavljivao je likovne oglede i kritike. Rođen je 1944. na Cetinju, a diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bio je predsjednik Crnogorskog PEN centra, član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Udruženja nezavisnih književnika Crne Gore. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade. Preminuo je 2017. godine. A. Đ.
Francuske arije u KIC-u
stvu kulture i medija, Dobrila Vlahović osvrnula se na institucionalne kapacitete iz oblasti baštine i istakla da je cilj jačanje kadrovskih kapaciteta i uključivanje institucija sistema. Kako je kazala, za oblast kulturne baštine potreban je specifičan kadar kojeg nema baš dovoljno na ovim prostorima.
- Nemamo baš dobru saradnju sa vlasnicima i držaocima, a znamo i da je ulaganje u kulturnu baštinu skupo – rekla je Vlahović i dodala da nijesu dovoljno iskorišćeni međunarodni fondovi i nema dovoljno interesovanja investitora za ulaganje.
Generalna direktorica Direk-
torata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milena Durutović istakla je da se skoro godinu pripremao Nacrt dokumenta i da se MKM trudilo da na više načina, u saradnji sa svim nosiocima kulturnog života u Crnoj Gori, pripremi analizu stanja i definiše želje i potrebe koje realno mogu biti ostvarive.
Direktor Direktorata za kreativne industrije i koordinator procesa izrade NPRK Igor Rakčević, rekao je da sagledavajući dugoročni značaj ovog dokumenta i kompleksnost materije koju obuhvata, u njegovo konačno definisanje je neophodno uključiti stručnu javnost. R. K.
PODGORICA – Izvrnuta bajka „Alen i čarobna lampa“, autora Miroslava Minića, snimljena je i na engleskom jeziku, pod nazivom „Allen and the magic lamp“, u studiju Knowhere 2 Run u Podgorici. Inspirisana je starom
persijskom pričom „Aladin i čarobna lampa“ i bavi se toksičnim maskulinitetom, jednom od najprisutnijih stigmi u društvima koje njeguju patrijarhat.
Bajka je nastala u produkciji Instituta za transmedij-
ski dizajn iz Slovenije i NVO FLUX iz Crne Gore, a dio je ERASMUS+ projekta Twisted EDU. Pripovjedač na engleskom jeziku je glumac Lazar Đurđević, koji je narator i originalne priče na crnogorskom jeziku. „Alen i čarobna lampa“ je prevedena i na slovenački –„Alan in njegova čudežna svetilka“, a pripovjedač je umjetnik Matej Končan. Udruženje
„Hajde Da“ iz Srbije je snimilo bajku „Alen i čarobna lampa“, u interpretaciji glumca Miloša Anđelkovića. Sve verzije ove bajke dostupne su na sajtu www.twistedtales.tv.
Bajka je promovisana u decembru u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici, a nakon toga predstavljena je publici u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. S. V.
PODGORICA – Koncert francuskih arija i pjesama u izvođenju belgijskih umjetnikamecosoprana Mari-Lor Konjart i pijaniste Flavijana Kazaća - biće održan večeras, u 20 sati, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u okviru manifestacije „Frankofonija u Crnoj Gori“.
U okviru koncerta će biti izvedena djela Kloda Debisija („Trois chansons de Bilitis“), Gabrijela Forea („Les roses d’Ispahan“ i „Clair de lune“), Hektora Berlioza („Le spectre de la rose“), Žorža Bizea („Carmen -Habanera“), Edit Pjaf („La vie en rose“) i drugih. Program organizuje KIC-a „Budo Tomović“ u saradnji sa Francuskim institutom i Ambasadom Belgije. D. E.
„Alen i čarobna lampa“ i na engleskom jezikuSa snimanja izvrnute bajke Flux
PARIZ – Revoltirani zbog nametanja penzione reforme predsjednika Emanuela Makrona, francuski sindikati organizovali su juče štajkove širom zemlje tokom kojih su radnici blokirali aerodromske terminale, željeznički i drumski saobraćaj, kao i pristup školama i univerzitetima.
Nepopularna penziona reforma, koju je Makron uspio da nametne povlačenjem posebne ustavne odredbe koja mu je omogućila da izbjegne glasanje u parlamentu, podrazumijeva između ostalog podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa dosadašnje 62 na 64 godine.
Radnike širom Francuske dodatno je, kako podsjećaju tamošnji mediji, razbjesnila posljednja Makronova izjava da će zakon o penzionoj reformi početi da se primjenjuje već do kraja ove godine, zbog čega su juče organizovali nacionalni dan protesta širom zemlje.
Učesnici protesta blokirali su pristup glavnom terminalu na pariskom aerodromu „Šarl de Gol“, put do samog aerodroma, ali i druge saobraćajnice u gradu.
Noseći transparente na kojima je pisalo „Ne penzionoj reformi“, grupa demonstranata je blokirala i pristup školama i univerzitetima u Parizu, dok su sindikalni aktivisti zatvorili zeljezničku prugu „Gar de Lion“.
Učesnici protesta blokirali su pristup glavnom terminalu na pariskom aerodromu „Šarl de Gol“, put do samog aerodroma, ali i druge saobraćajnice u gradu. Paljenjem guma demonstranti su blokirali i saobraćaj na autoputu u Tuluzu na jugozapadu zemlje
Dva glavna njemačka sindikata najavila su juče štrajk koji će pogoditi javni prevoz širom zemlje, a koji organizuju sa ciljem da povećaju pritisak na vladu i lokalne vlasti uoči trećeg kruga pregovora koji počinje u ponedjeljak. Sindikati EVG i Verdi najavili su za ponedjeljak „zajedničku industrijsku akciju“, koja dolazi nakon brojnih prethodnih
Paljenjem guma demonstranti su blokirali i saobraćaj na auto-putu u Tuluzu na jugozapadu zemlje.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se, osim sindikata, i većina Francuza protivi penzionoj reformi i pomjeranju
štrajkova koji su posljednjih mjeseci pogodili sve djelove njemačke ekonomije. - Biće ozbiljnih kašnjenja, pa čak i prekida transportnih usluga u svim pogođenim područjima širom zemlje – saopštili su sindikati. Verdi je svoje članove u sedam njemačkih pokrajina pozvao da napuste aerodrome i svoja radna mje-
starosne granice za odlazak u penziju za još dvije godine. Građane širom Francuske dodatno je razbjesnila prošlonedjeljna odluka Emanuela Makrona da svoju penzionu reformu progura povlačenjem člana 49 stav tri Ustava što mu
sta u lokalnom javnom prevozu. Sindikat Verdi zahtijeva povećanje plata od 10,5 odsto i najmanje 500 eura više mjesečno za radnike u javnom sektoru.
Sindikat ljekara Marburški savez traži prilagođavanje plata stopi inflacije od 10 odsto te dodatno povećanje od 2,5 procenata za oko 50 hiljada ljekara u javnim klinikama u Njemačkoj.
je omogućilo da izbjegne izjašnjavanje nacionalnog parlamenta. Makron je, u međuvremenu, poručio da će ostati čvrst u svojim stavovima i najavio da će zakon o penzionoj reformi stupiti na snagu već do kraja godi-
TRISTA DEVEDESET DRUGI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU:
Predsjednik Volodimir Zelenski obišao Herson
Ukoliko bi odlučio da ode u Mađarsku ruski predsjednik Vladimir Putin, protiv koga je Međunarodniu krivični sud nedavno raspisao potjernicu zbog ratnih zločina u Ukrajini, ne bi bio uhapšen, saopšteno je iz kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana
KIJEV/MOSKVA – Ruske snage uspjele su da pod svoju kontrolu ponovo stave djelove prilaza ukrajinskom gradu Kremina u Luganskoj oblasti u istočnoj Ukrajini, saopštila je juče Britanska obavještajna služba.
- Ruska vojska osvojila je nekoliko kilometara teritorije. Ruski komandanti vjerovatno pokušavaju da prošire zonu bezbjednosti, ali i da povrate kontrolu nad Kupjanskom –navedeno je u saopštenju Britanske obavještajne službe koje prenosi Rojters. U međuvremenu je i portpa-
rol ruske borbene grupe „Jug“
Ivan Bigma saopštio da je ruska artiljerija uništila ukrajinsko skladište municije u blizini naselja Marinka u regionu Donjecka.
Bigma je izjavio da su tri ukrajinska uporišta sa ljudstvom i vatrenim oružjem, kao i ukrajinsku privremenu bazu, uništile ruske snage u blizini Avdijevke.
Ukrajinski lider Volodimir Zelenski posjetio je juče grad Herson, na jugu Ukrajine i tom prilikom obećao da će sve što je uništeno u ratu biti obnovljeno.
Španski premijer Pedro Sančes najavio je da će, tokom svo-
je službene posjete Pekingu, sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom razgovarati o kineskom mirovnom planu za Ukrajinu.
- Razgovaraćemo i o Ukrajini gdje je najvažnija stvar da se daju garancije koje će omogućiti stabilan i dugoročan mirrekao je Sančes novinarima u Briselu.
Ukoliko bi odlučio da ode u Mađarsku ruski predsjednik Vladimir Putin, protiv koga je Međunarodniu krivični sud nedavno raspisao potjernicu zbog ratnih zločina u Ukrajini, ne bi bio uhapšen jer za tako nešto ne postoji prav-
ni osnov, saopšteno iz kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana
Mađarska je inače jedna od zemalja koja je potpisala i ratifikovala Rimski statut koji je kreirao Međunarodni krivični sud, a koji je izdao nalog za hapšenje Putina zbog deportacije stotine djece iz Ukrajine. No, bez obzira na to, iz Orbanovog kabineta tvrde kako Rimski statut nije ugrađen u mađarski pravni sistem.
- Možemo se pozvati na mađarski zakon i na osnovu toga mi ne možemo da uhapsimo ruskog predsjednika, budući da statut Međunarodnog krivičnog suda nije proglašen u Mađarskoj – izjavio je šef Orbanovog kabineta Gergeli Guljaš On je dodao i kako mađarska vlada „nije formirala stav“ povodom naloga za hapšenje Putina.
- Ove odluke nijesu baš najsrećnije stvari, budući da vode ka daljoj eskalaciji sukoba, a ne ka miru. Ovo je moje lično, subjektivno mišljenje - rekao je Guljaš.
bijes štrajkača“, dok iz radikalnijeg sindikata CGT predsjednika optužuju da je „zapalio zemlju“.
ne. On je, takođe, proteste sindikata uporedio sa napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine, što je izazvalo dodatni gnijev javnosti.
Iz najvećeg umjerenog sindikata CFGT napominju da je Makronov komentar „pojačao
Francuski sindikati proteste protiv penzione reforme organizuju još od januara ove godine i za to vrijeme su, kako navode agencije, uspjeli da povuku ogromne mase ljudi. Neki su proteste sindikata uporedili i sa ranijim demonstracijama pokreta „Žuti prsluci“, koji su izbili krajem 2018. godine zbog visokih cijena goriva. Većina dosadašnjih protesta sindikata bila je mirna, ali je gnijev narastao kada je vlada zakon progurala zaobilazeći glasanje u donjem domu parlamenta, gdje nema apsolutnu većinu pa nije bila sigurna ni da će dobiti neophodnu podršku poslanika. Opozicione partije su nakon toga u parlamentu pokrenule inicijativu o povjerenju vladi koja je u ponedjeljak veče to glasanje jedva preživjela. Za nepovjerenje vladi francuske premijerke Elizabet Born glasalo je čak 278 poslanika, što je za samo devet glasova manje od neophodnih 287 za pad vlade. Od tada u Parizu i drugim gradovima bjesne nasilne demonstracije koje prate i sukobi sa policijom.
Posljednji talas protesta, kako navodi agencija Rojters, predstavlja najozbiljniji izazov Makronovom autoritetu još od pobune ,,Žutih prsluka“ prije četiri godine.
Predstavljen prijedlog budžeta Stejt departmenta za ovu fiskalnu godinu
VAŠINGTON - U prijedlogu
budžeta Stejt departmenta za fiskalnu 2023. godinu, u dijelu u kome se predviđa pomoć za inostrane operacije, opredijeljeno je 106,2 miliona dolara za Zapadni Balkan.
U zvaničnom dokumentu
Stejt departmenta predviđena je, kako prenosi Glas Amerike, pomoć za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru.
Pomoć se izdvaja za podršku ulasku u Evropsku uniju i reforme koje se u skladu sa tim moraju sprovesti, kao i za napore da se suprotstavi ruskom i kineskom uticaju i dezinformacijama, sa posebnim na-
glaskom na jačanju vladavine prava i tranparentnosti u vladi, borbi protiv korupcije, osnaživanju građanskog aktivizma i obezbjeđivanju dinamičnog nezavisnog medijskog sektora.
- Predviđeni programi bi uključili i jačali lokalne vlasti i omladinu da se podstakne ekonomski rast, zaustavi odliv mozgova i promoviše pomirenje među različitim etničkim zajednicama - navodi se u prijedlogu budžeta.
Program bi ojačao odgovornost vlade kroz fiskalnu transparentnost i dao mogućnost građanima da motivišu predstavnike da budu odgovorni prema građanskom društvu.
PODGORICA - Još ništa nije gotovo, poručili su iz podgoričkog kluba pred sjutrašnji revanš osmine finala Lige šampiona u Mađarskoj sa FTC-om.
Sa minusom od četiri gola ,,plave“ će u punoj dvorani u Erdu, sa rivalom koji cilja plasman na fajnal-for, uraditi sve da poprave sliku iz ,,Morače“. Potrebno je ,,samo“ da sa više energije i hrabrosti uđu u meč i podignu odbrambeni nivo prema bekovima. Idealno bi bilo i da ,,namjeste ruku“ kako se ne bi ponovio dvocifren broj promašaja iz čistih situacija. - Žao mi je što nijesmo iskoristili priliku na domaćem terenu. Moglo je bolje, ali uz onoliki broj grešaka u odbrani, a u nekim odlučujućim momentima nijesmo pogodili zicere, rezultat je bio kakav je bio. Ali vjerujem da ćemo u revanšu igrati bolje. Znamo gdje smo griješile, ispravićemo sve to. Sigurna sam da možemo sa njima da igramo i da ćemo pružiti maksimum - istakla je Ivona Pavićević
Kvalitetne sparing utakmice i rad sa Krimom i MRK Sutjeska, poslužili su ,,plavima“ kao priprema za osminu finala LŠ. Bojana Popović sa saradnicima je uradila sve kako bi smanjila faktor iznenađenja. - Nijesu nas iznenadili, a mi nijesmo ispoštovali odbrambene principe. Klujber i Malenstajn su opet odradile sve što su zamislile, a sve našim greškama. Do odmora odbrana nije bila na nivou, a kasnije smo uspjele da se vratimo.
Ušle smo u posljednjih 10 minuta sa minusom od dva gola, ali su nas promašaji i tehničke greške vratile na minus od četiri gola. Sada, kada sve to znamo, očekujem bolji meč u Mađarskoj. Biće teže uz odličnu publiku koja je domaćinu vjetar u leđa.
U prvoj utakmici podgoričke rukometašice spriječile su gošće da dođu do lakih golova. Ali su zakazale u pozicionoj odbrani. Rotacijom i svježinom trener Gabor Elek je napadački držao fokus.
- Odlično smo se vraćale, ali u odbrani nijesmo ispoštovale taj zadatak, posebno smo na mojoj strani padale u igri.
Klujber je prolazila široko, a Malenstajn, koja je odlično krilo, pogađala je iz malih uglova - jasna je Pavićević. I Matea Pletikosić je vidjela iste stvari kao i njena kole-
ginica Pavićević. Smatra da je u odbrani ključ. - Prije svega, želimo da popravimo odbranu.To je ključ uspjeha u svakoj utakmici. Naravno, i neke zicere da pogodimo, možda su nas i oni koštali do odmora boljeg rezultata. Kada nemate sigurnost u napadu, to se prenese i na odbranu. Mislim da je sve to povezano. Kada dobru energiju iz odbrane prenesete na napad, stvari uvijek bolje funkcionišu na terenu. Mislim da smo bolje u pripremnom periodu igrale sa Krimom i muš-
- Mlada smo i borbena ekipa. Zaslužili smo veću podršku sa tribina, ali smo zahvalni ljudima koji su došli da nas podrže - kazala je Pavićević
Juče u Kotoru nakon kraće bolesti
Dejan Adžić, dugogodišnji generalni sekretar Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore (VPSCG), preminuo je juče nakon kraće bolesti u 62. godini.
Adžić je prošao sve mlađe selekcije matičnog kluba
Primorca, bio je i reprezentativac mladih vaterpolo selekcija nekadašnje Jugoslavije, a kao igrač nastupao je još i za Crvenu zvezdu i Budvu.
Svoju strast prema vaterpolu nakon igračke karijere ispoljavao je kroz obavljanje
funkcije sudije vaterpolo igre, gdje je iskazao veliki potencijal i vrlo brzo se našao na međunardnoj listi. Sudio je na mnogim značajnim vaterpolo takmičenjima - Evropskom
prvenstvu 2006. godine, utakmicama i turnirima Svjetske lige, svjetskim i evropskim prvenstvima mlađih kategorija, a ,,pravdu“ je dijelio i na prvoj zvaničnoj utakmici
vaterpolo reprezentacije
Crne Gore, protiv Italije - 19. decembra 2006. godine u
Trstu. Nakon sudijske karijere postao je delegat i kontrolor na vaterpolo utakmicama, a od februra 2018. godine u VPSCG obavlja funkciju komesara za takmičenja.
Povodom smrti Dejana Adžića (1962 - 2023) Vaterpolo i plivački savez Crne Gore i Opština Kotor održaće danas u palati Bizanti (sala Skupštine opštine) u Starom gradu Kotoru, komemorativnu sjednicu sa početkom u 11 časova.
kom ekipom iz Nikšića, prije svega agresivnije i sa većim fokusom. Žali srednji bek ,,plavih“ zbog dva gola u posljednjih 60 sekundi.
- Možda smo se u nekom trenutku se ispraznile, došao je pad, ali se nadam da ćemo se popraviti u subotu. Žao mi je što je na kraju bilo četiri gola razlike jer sigurno smo mogli da završimo utakmicu sa boljim rezultatom.
Gruba igra FTC-a i jeste i nije iznenadila crnogorsku reprezentativku.
- Ranije nijesu igrali grubu odbranu. Sigurna sam da su mogli da dobiju još neka isključenja. Smatram da treba da vratimo dugove - jasna je Pletikosić. A. M.
PODGORICA – Odbrojavanje se polako završava. Sjutra kreću finalni obračuni u WABA ligi za košarkašice, gdje će četiri tima imati jednu želju –titulom krunisati sezonu. Budućnost Bemaks i Celje, kao prošlogodišnji finalisti i sada su favoriti, ali svoju šansu iz drugog ugla čekaju Montana i Vojvodina, koja je u ligaškom dijelu savladala Celje i pokazala da ima kvalitet.
Jasno je čeka nas uzbudljiv završni turnir, četiri interesantna meča, a prvi igraju košarkašice Budućnost Bemaksa, koje će sjutra od 16 časova ugostiti Montanu u prvom polufinalnom duelu.
- Cijele sezone praktično smo se spremale i igrale za ovo. Stigle smo do fajnal-fora, a nakon zaista dobrih mečeva tokom sezone, gdje smo imale ubjedljive pobjede, sada je prilika da se pokažemo. Neće biti lako, jer u praktično 24 časa igrate dva najvažnija meča u sezoni. Fokusirane smo na Montanu i želimo da prvi korak napravimo na putu do ve-
Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u futsalu za omladince
Ukrajina 12
Crna Gora 1
VRNJAČKA BANJA - Dvorana ,,Vlade Divac“. Sudije: Havijer Rejna (Španija), Hikmat Gafarli (Azerbejdžan), Ingus Purinš (Letonija). Golovi: 1:0 Sužnjević (ag) u 4, 2:0 Skibćik u 5, 2:1 Gopčević u 6, 3:1 Malinovski u 10, 4:1 Malinovski u 11, 5:1 Jelišev u 16, 6:1 Jelišev u 17, 7:1 Ćetković (ag) 19, 8:1 Pelecki u 22, 9:1 Pelecki u 27, 10:1 Tka-
likog uspjeha – kazala je Marija Leković, plejmejkerka Budućnost Bemaksa. Podgoričanke su prošle sezone deklasirale Montanu u polufinalu, ove sezone oba puta su bile bolje od bugarskog vicešampiona, ali su u taboru ,,plavih“ prilično oprezni. - Neće nas ti rezultati opustiti. Završni turnir je nešto specifično, jedan meč i uvijek morate biti maksimalno oprezni i koncentrisani. Ipak, smatram da je kvalitet na našoj strani i da možemo do finala. Nakon što smo prošle sezone bile bez sreće u finišu finalnog okršaja sada želimo da napadnemo trofej. Vjerujem da ga zaslužujemo i da možemo stići do njega – jasna je Leković. Sportske priredbe u Crnoj Gori već neko vrijeme nemaju posjetu kakvu zaslužuju. Ipak, u podgoričkom klubu uradili su sve da ,,Bemaks arena“ za vikend bude popunjena. - Lijepo je sjetiti se kakav je ambijent bio prošle godine. Sigurna sam da ćemo i sada imati sjajnu podršku i da ćemo uz navijače krunisati sezonu na najbolji način – optimistična je Leković. R. P.
ćenko u 28, 11:1 Tkaćenko u 29, 12:1 Sužnjević (ag) u 35. Žuti karton: Gopčević (Crna Gora). UKRAJINA: Djaćenko, Rubicki, Malinovski, Tjutiraj, Skibćik.
Igrali su još: Bjelimov, Tatumirak, Tkaćenko, Jelišev, Fedik, Snicarenko, Igor Pelecki. CRNA GORA: Krunić, Roćenović, Gopčević, Mijušković,
Šampion završio posao u Bijelom Polju
Budva i Budućnost za titulu
PODGORICA - Nakon maksimalne pobjede na svom terenu, Budva je jednako bila ubjedljiva i u drugoj utakmici polufinala plej-ofa EPCG Superlige.
Aktuelni šampion slavio je u Bijelom Polju protiv Jedinstva (25:19, 25:21, 25:21) i zakazao finale sa ekipom Budućnosti. Podgoričani su, takođe, bili maksimalni u polufinalu jer su bez izgubljenog seta završili posao sa barskim Mornarom.
Finale plej-ofa počinje 7. aprila. Prvi meč igraće se u Budvi. R. A.
Doknić.
Igrali su još: Marković, Todorović, Nikolić, Bajagić, Sužnjević, Ćetković, Pilastro.
Omladinska futsal reprezentacija Crne Gore upisala je ubjedljiv poraz u prvom kolu grupe
2 glavne faze kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. U dvorani
,,Vlade Divac“ u Vrnjačkoj Banji, našu selekciju ubjedljivo je
savladala Ukrajina - 12:1. - Iluzorno je davati bilo kakav opširniji komentar kada izgubiš utakmicu rezultatom 12:1. Ukrajina je pokazala da je neuporedivo bolja ekipa od nas, dok smo, sa druge strane, bili ispod svakog nivoa. Očekuje nas utakmica sa Srbijom, gdje moramo popraviti utisak - rekao je selektor Sveto Ljesar. R. P.
Doskorašnji napadač Rudara prelazi u Dordoi Bišek
PODGORICA - Rudar je ostao bez svog najboljeg igrača i strijelca Danina Talovića
Visoki napadač karijeru će nastaviti u Kirgistanu, u redovima tamošnjeg šampiona Dordoi Bišeka.
- Dobre partije u prvom dijelu sezone lansirale su našeg najboljeg igrača i strijelca u Kirgistan, u klub koji je u posljednjih pet godina tri puta bio prvak. Daninu želimo puno sreće i da se vrati sa titulom šampiona – objavio je Rudar na svojim društvenim mrežama.
Dvadeset osmogodišnji Talović je u ovoj sezoni odigrao 23 utakmice u dresu pljevaljskog kluba i postigao je pet golova. R. P.
Crna Gora u kvalifikacionim ciklusima ostvarila 19 pobjeda
Crna Gora večeras u Razgradu počinje svoj osmi kvalifikacioni ciklus, a tokom prethodnih sedam ostvarila je 19 pobjeda, 21 remi i 26 poraza.
Gledajući broj pobjeda kod kuće i na strani, ,,sokoli“ su do sada bili uspješniji kao domaćini nego kao gosti. Naši fudbaleri su na stadionu pod Goricom slavili 10 puta, jednom više nego na gostujućim terenima.
U prvom takmičarskom ciklusu, kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010, Crna Gora je pod vođstvom Zorana Filipovića imala učinak od pobjede, šest remija i tri poraza. Jedini trijumf upisala je u Podgorici protiv Gruzije (2:1).
U kvalifikacijama za šampionat Evrope 2012, najuspješnijim u istoriji naše selekcije, Mirko Vučinić i drugovi imali su učinak od po tri pobjede i remija, i dva poraza. Ekipa koju je vodio Zlatko Cico Kranjčar bila je bolja od Velsa i Švajcarske kod kuće (po
1:0), te Bugarske u gostima (takođe 1:0).
U pokušaju da se domogne Mundijala 2014 Crna Gora je, predvođena Brankom Brnovićem, upisala četiri pobjede, od čega tri na strani – nad San Marinom (6:0), Ukrajinom (1:0) i Moldavijom (1:0), a pod Goricom je ,,pao“ samo San Marino (3:0). Imala je i po tri remija i poraza. Brnović je bio selektor i u kvalifikacijama za EP 2016. Naša selekcija imala je tri pobjede, dva remija i pet poraza. Savladala je samo autsajdere – Moldaviju kod kuće i na strani (po 2:0), kao i Lihtenštajn u Podgorici (2:0).
Ljubiša Tumbaković naslijedio je Brnovića i u kvalifikacijama za SP 2018. ostvario pet pobjeda, remi i četiri poraza. Jedan trijumf više upisan je kod kuće – pobijeđeni su Kazahstan (5:0), Jermenija (4:1) i Rumunija (1:0), a u gostima Danska (1:0) i Kazahstan (3:0).
U kvalifikacijama za Euro 2020, koje je počeo Tumbaković, a završio Faruk Hadži-
begić, ,,sokoli“ nijesu imali nijednu pobjedu, tri puta su remizirali i pet puta izgubili.
U posljednjem odigranom ciklusu, za Svjetsko prvenstvo 2022, skor je bio po tri pobje-
Krstajić: Crna Gora uvijek neugodna; Despodov: Čeka nas velika borba
Mladen Krstajić je 21. jula prošle godine postao selektor fudbalske reprezentacije Bugarske. Nekada odlični štoper, saigrač našeg Stefana Savića iz vremena kada je crnogorski defanzivac u Partizanu krčio put ka fudbalskoj orbiti, preuzeo je selekciju koja je do njegovog dolaska bila u seriji od osam mečeva bez pobjeda.
Bugari su još ranije izgubili povjerenje u nacionalni tim, zbog toga se reprezentacija iz Sofije preselila u Razgrad, sa stadiona ,,Vasil Levski“ na ,,Huvefarma arenu“ koja prima 30 hiljada gledalaca manje. Krstajić je odlučio da krene ,,od nule“, podmladio je ekipu, a trijumf nad Crnom Gorom bio bi potvrda da je na dobrom putu.
- Nakon četiri odigrane uta-
kmice i četiri mjeseca pauze, došlo je vrijeme za kvalifikacije. Odradili smo dobar posao do sada, ostvarili ono što smo zamislili, počeli da gradimo ekipu s nekoliko iskusnih igrača i dosta mladih, perspektivnih, napravili dobru hemiju i temelje za budućnost bugarskog fudbala – kazao je Krstajić na konferenciji za medije. Bugarska je pod vođstvom Krstajića pobijedila Gibraltar (5:1) i Sjevernu Makedoniju (1:0) u Ligi nacija, bila je bolja od Kipra u prijateljskom meču (2:0), dok je s Luksemburgom remizirala (0:0).
Ne daju joj se velike šanse u kvalifikacionoj grupi G, ali srpski stručnjak vjeruje da njegova selekcija može da napravi iskorak u odnosu na prethodne cikluse.
- Treba biti realan, grupa je teška. Srbija je prvi favorit, Ma-
đarska u usponu, Crna Gora tradicionalno neugodna s dobrim igračima i neće biti lako.
Mi imamo želju i ambiciju da se dokažemo, a tu je i Litvanija koja može nekom da napravi problem. Spremni smo, u svaki meč ući ćemo maksimalno koncentrisani. Očekujem da pokažemo da ovo do sada što smo radili nije bilo slučajno i da se nastavi trend vraćanja povjerenja u državni tim – naveo je Krstajić, ne otkrivajući kako će se njegov tim postaviti protiv naše selekcije.
- Pristao bih da u svakoj utakmici igramo ružno, a da pobijedimo.
Bugarske novinare podsjetio je na izjavu da će napraviti tim za evropske standarde.
- Gdje smo bili u prošlim kvalifikacijama? Koliko Bugara igra u bugarskim klubovima? Fudbal je dugotrajan proces, ne
možemo nakon jedne utakmice reći da idemo na Svjetsko ili Evropsko prvenstvo. Igrači ne bi ovdje trebalo da dolaze kao turisti, već sa patriotizmom, čuo sam da je tako bilo u prošlosti. Možemo vratiti povjerenje navijača. U svim balkanskim zemljama ljudi pitaju zašto je pozvan ovaj, zašto onaj. Niko ne vrši pritisak na mene, sam sebi stvaram pritisak – poručio je Mladen Krstajić.
Napadač Kiril Despodov rekao je da je najvažnije da ekipa pokaže taktičku disciplinu. - Igrali smo vrlo dobro u posljednje četiri utakmice i dobili na samopouzdanju. Sada te dobre rezultate moramo prenijeti u kvalifikacije. Crna Gora je prilično iskusna ekipa, s dobrim igračima. Neće biti lako, čeka nas velika borba – naveo je napadač Ludogoreca. Ne.K.
de i neriješena ishoda, i četiri izgubljena meča. Gostujući tereni bili su taličniji – savla-
dani su Letonija (2:1) i Gibraltar (3:0), koji je rutinski pobijeđen i u Podgorici (4:1).Ne. K.
Prodaja ulaznica za utakmicu drugog kola grupe G kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, između Crne Gore i Srbije, počeće sjutra u 10 sati na šalterima SC ,,Morača“, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Crne Gore.
Ulaznice će se prodavati u subotu i neđelju od 10 do 17 časova, a na dan utakmice (poneđeljak) od 10 časova pa do početka meča. Utakmica između Crne Gore i Srbije igra se 27. marta, sa počet-
kom u 20.45 časova. Ulaznice će se prodavati po sljedećim cijenama: - tribine sjever/jug - pet eura; tribina istok - sektori A, B, E i F – 10 eura; tribina istok - sektori C i D – 12 eura; tribina zapad - sektori A i F – 12 eura; tribina zapad - sektori B i E - 15 eura; tribina zapad - sektori C i D - 20 eura. U skladu sa Zakonom o
Jovetić: Osjećam se odlično, ne bih volio da su mi ovo posljednje
kvali kacije
Fudbaleri Crne Gore i Bugarske sastajali su se šest puta, u dva navrata strijelac je bio Stevan Jovetić
Ni u jednom od tih duela naša reprezentacija nije pobijedila. U prvom odmjeravanju snaga, 6. septembra 2008, bilo je 2:2, dok je godinu kasnije domaćin u Sofiji slavio 4:1 nakon preokreta.
- Znamo dosta o Bugarima, nije prvi put da igramo s njima. U drugačijem su sastavu nego ranije, ali u svakom slučaju imam pozitivno mišljenje o njima. Podmladili su tim, imaju novog selektora i dobre rezultate s njim na posljednja četiri meča. Očekujem tešku utakmicu, ali spremni smo za to.
Za Arenu iz Razgrada:
Neđeljko KOSTIĆ
Od aerodroma u Varni do Razgrada ima sat i po vožnje autobusom. Kad se sa magistralnog puta skrene za grad u kojem će fudbaleri Crne Gore večeras (18 sati) s Bugarskom igrati prvi meč u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, prvi utisak je prilično negativan jer put do stadiona ,,Huvefarma arena“ – makar onaj kojim su išli crnogorski izvještači – podsjeća na scene iz filma ,,Ko to tamo peva“.
I okolina stadiona je atipična, pa se uz ulaz na VIP tribinu nalazi mali zoološki vrt. Ni centar grada ne odiše modernošću, ali stadion je potpuna suprotnost.
sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, pri kupovini ulaznica obavezan je lični dokument na uvid (lična karta ili pasoš) za svako lice za koje se kupuje ulaznica.
Jedno lice može kupiti maksimalno tri ulaznice. Prodaja ulaznica osobama mlađim od 16 godina nije moguća, kao ni njihov ulazak na stadion bez prisustva punoljetne osobe.
Savremeno zdanje, dom fudbalera Ludogoreca, dežurnog šampiona Bugarske od 2012, izgleda mnogo bolje od mnogih u regionu. Kojoj će realnosti Razgrada večeras biti ,,sličniji“ crnogorski fudbaleri – hoće li početak novog ciklusa biti najava ,,hoda po mukama“ ili nešto sasvim kontra i obećavajuće, fino ,,skockano“ kao mjesto na kojem će istrčati na teren?
RADULOVIĆ NA
TRIBINAMA
Svima je proteklih dana promakla bitna stvar – selektor Miodrag Radulović neće biti na klupi naše reprezentacije za okršaj s Bugarima. Strateg ,,sokola“ je na konferenciji za medije podsjetio da odrađuje kaznu zbog crvenog kartona iz duela sa Finskom u posljednjem kolu Lige nacija.
Umjesto Radulovića, glavnu riječ s naše klupe vodiće njegovi pomoćnici Srđan Kljajević i Mirko Vučinić
Radulović je, svakako, imao dovoljno vremena da analizira večerašnjeg rivala, mnogo manje – četiri dana – da igračima uživo predoči planove za meč na ,,Huvefarma areni“, ali nije to ništa novo kad su u pitanju termini za nacionalne timove.
- Uradili smo sve da se pripremimo na najbolji način. Analizirali smo rivala, očekuje nas izuzetno zahtjevna utakmica. Bugarska ima mlad, poletan tim, dobili su novu energiju sa selektorom. Spremamo se da od prvog minuta nametnemo naš stil igre, da iskažemo individualni i kolektivni kvalitet u koji bezrezervno vjerujem. Ukoliko to dođe
do izražaja, napravićemo dobar rezultat – rekao je Radulović. Večeras se igra meč sa Bugarskom, već u poneđeljak u Podgoricu stiže Srbija.
Crna Gora ovog puta nema previše problema s povredama –nedostaju Matija Šarkić, Marko Janković i Uroš Đurđević Žarko Tomašević nije na raspolaganju za prvi meč jer odrađuje suspenziju iz Lige nacija.
- Mora se praviti strategija kad se igraju dva meča u ovako kratkom periodu. Dobro je što su lideri ekipe sa nama, to nam daje dodatni optimizam i podiže atmosferu. Fokus je na Bugarsku, poslije toga ćemo razmišljati o drugoj utakmici – kazao je Radulović.
,,BUDNI“ OD STARTA
,,Sokoli“ u Razgradu otvaraju svoj sedmi kvalifikacioni ciklus, do sada nijednom nijesu izgubili na startu.
- Podatak koji je lijepo čuti, ali ne mora ništa da znači. Svaki meč je priča za sebe, spremamo se da dobro startujemo. Čeka nas rival koji gaji agresivan fudbal, posebno kod kuće, i trudićemo se da se nametnemo od prvog minuta. Dešavalo nam se ranije da zbog možda velikog respekta prema protivniku ili neke kočnice koju smo imali prespavamo prvo poluvrijeme. Sada moramo od starta biti agresivni, koncentrisani i nametnuti naš stil igre. Radulović je kazao da je grupa ujednačena.
- Nema izrazitih favorita, kao u nekim ranijim ciklusima kad su to bile Holandija, Engleska... Poštujemo Srbiju i Mađarsku, i sve ostale rivale, međutim, trudućemo se da iskažemo svoj kvalitet u punoj mjeri. Idemo meč po meč. Kad se završi ovaj s Bugarskom, tek onda razmišljaćemo o Srbiji. Ne želimo da igrače opterećujemo objema utakmicama, fokus je samo na Bugarsku – naveo je selektor. Smatra i da duel u Razgradu neće ništa odlučiti, kako god se završi.
- Ali bitno je da se krene pozitivnim rezultatom jer to podiže atmosferu u reprezentaciji i oko nje. Želimo pozitivnu energiju od starta ciklusa, a to će nam
Napadač Herte smatra da Crna Gora ima šansu da izbori jedno od dva vodeća mjesta u G grupi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. godine.
- Grupa nije previše atraktivna, ali je teška. Svaka ekipa je dobra. Srbija ima nešto više od svih, favoriti su, ali svi smo u igri – naveo je Jo-Jo.
Stevan je u 2023. upisao četiri nastupa za Hertu nakon ko zna koje po redu povrede. Nije u naročitoj takmičarskoj formi, moguće je da će Radulović izabrati da ga protiv Bugarske koristi kao džokera s klupe.
- Osjećam se odlično. Na selektoru je da izabere najbolji plan kako mogu najviše da doprinesem reprezentaciji –prokomentarisao je Jovetić.
Kapiten Crne Gore ima 33 godine, u novembru će proslaviti 34. rođendan, mogle bi ovo da mu budu posljednje kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.
- Ne razmišljam o tome, ne bih volio da su mi ovo posljednje kvalifikacije za EP. Ne osjećam veći pritisak nego inače. Najbitnije je da svakoj utakmici pristupimo na pravi način i da idemo korak po korak. To je jedini recept za uspjeh – poručio je Stevan Jovetić.
4. put zaredom Crna Gora kvali kacioni ciklus počinje u gostima. U prva četiri navrata bila je domaćin na startu
donijeti dobar rezultat.
TRAŽIM HRABRU IGRU Činjenica je, ipak, da bi poraz na ,,Huvefarma areni“ mogao skupo da košta Crnu Goru jer je pretpostavka da će gostovanja Srbiji i Mađarskoj biti mnogo teža.
- Ne gledam ovo gostovanje kao najlakše. Izuzetno cijenim Bugarsku, igrali su nekad velika takmičenja, bili četvrti na svijetu, dali mnogo vrhunskih fudbalera. Uz to, Ludogorec je stalni učesnik evropskih takmičenja. Momci koji sada nastupaju donijeli su kolektivnu igru, jaki su i složni kao grupa, nametnuli su agresivnu igru i na to treba da odgovorimo. Treba nam hra-
brost, čvrstina u duelima. Dešavalo nam se u nekim najbitnijim mečevima da ne dobijemo žuti karton, što naravno ne znači da tražim grubu igru, ali želim da budemo hrabri. Znamo da dobar start daje zamajac, spremamo se da odgovorimo na bugarski stil igre. Imamo svoje adute kad budemo u posjedu lopte i nadam se da ćemo uspjeti to da valorizujemo – kazao je Radulović. Ima li favorita? - Šanse su podjednake. Očekuje nas sigurno zanimljiv meč i bespoštedna borba, bez mnogo kalkukacija jer i Bugarska vidi šansu za dobar rezultat. Nadam se pravoj muškoj i korektnoj borbi – zaključio je Miodrag Radulović.
Evropsko prvenstvo u karateu
PODGORICA - Muški kata tim karate reprezentacije Crne Gore boriće se za bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari. Tim u sastavu
Vladimir Mijač, Arijan
Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić prvi krug takmičenja završio je kao trećeplasirani u grupi sa 39,1 poenom.
U drugom kolu osvojio je drugo mjesto (39,1), što je bilo dovoljno za borbu za medalju. Protivnik u neđeljnom nadmetanju za treće mjesto i pobjedničko postolje biće Engleska. Drugog osvajača bronzanog odličja odlučiće Francuska i Italija. Šampion Evrope biće poznat nakon duela Španije i Turske. Ženski tim, koji nastupa u sastavu Maša Đukanović, Mila Mraković i Džena Canović, takmičenje je završio u prvom krugu kao četvrtoplasirani u grupi (36.5). U generalnom plasmanu osvojio je sedmo mjesto. Na korak od pobjedničkog postolja bila je i Anja Jović u kategoriji do
50 kilograma, koja je na startu takmičenja pobijedila Teodoru Cvetkovsku iz Sjeverne Makedonije 6:0, dok je u drugom kolu izgubila od Serap Oščelik 4:2. Plasmanom u finale povukla je Jović u repasaž, gdje je od borbe za medalju odvojio poraz od Fidan Teimurove iz Azerbejdžana 5:3. Na startu eliminisani su Matija Bojić (do 60) od Hrvata Noe Rumenjaka 10:4, kao
i Jovana Strujić (do 55) od Portugalke Konstanse Matoš (3:3). Poražena je i ženska ekipa u borbama od Srbije 2:1. Nastup je zbog povrede otkazao Andrija Danilović
Danas će na tatami i muška ekipa u borbama, u sastavu Nemanja Mikulić, Nikola Malović, Nemanja Jovović, takmičiti će se još i Nenad Dulović, Lazar Jovović, Balša Miličković i Dušan Bijelić. R. P.
PODGORICA - Crnogorski sportisti bili su gosti Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“, u okviru promotivne manifestacije ParaFest.
Inače, ParaFest je koncipiran da se učenici osnovnih škola upoznaju sa sportistima i sportovima, koji su na programu paraolimpijskih igara.
Učenicima su umijeće u svojim sportovima prikazali nekih od najtrofejnijih crnogorskih sportista, a zainteresovani učenici imali su priliku da se oprobaju u paraatletici, šahu za osobe oštećenog vida, košarci u kolicima, parastonom tenisu, paradžudou, golbalu, parabiciklizmu.
- Cilj ovih aktivnosti je povećanje vidljivosti parasporta i parasportista, upoznavanje učenika sa njegovim konceptom, prikazivanje izuzetnog seta vještina i sposobnosti koje posjeduju parasportisti i naravno podsticanje cjelokupne javnosti na zdrave stilove života. U konačnom cilj manifestacije je promocija punih inkluzivnih vrijednosti i poštovanja različitosti kroz široku lepezu i ljepotu parasporta - saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.
Učenike su pozdravili direktor škole Budimir Vukićević i predsjednik POK Igor Tomić. R. P.
PODGORICA - Ako je 2022. bila kao rolerkoster, godina velikih obrta i preokreta, onda bi 2023. u MotoGP svijetu mogla donijeti jasan novi poredak. Svjetski prvak Franćesko Banjaja (26) je ovog puta izrazit favorit – njegov adut je moćni motor tima Dukatija. U MotoGP sada se Italijani pitaju; Banjaja je glavni kandidat da naciji donese novu svjetsku titulu.
Zvijezda iz Torina prošle godine uspjela je da nadoknadi najveći zaostatak tokom sezone, više od 90 poena – pa da postane prvi Italijan na svjetskom tronu od legende Valentina Rosija 2009. godine. Uvodna testiranja u predsezoni su pokazala da je njegov
Dukati još dominantniji, makar u vožnji ,,na štopericu“. Upravo na stazi u portugalskom Portimau, koja u neđelju otvara šampionat.
SAMOUVJEREN PRVAK
Banjaja će, u šampionatu koji garantuje izuzetna uzbuđenja, imati jake konkurente u mladom timskom kolegi Bastjaniniju, ali i velikanu moderne ere sporta Markezu, bivšem šampionu Kvartararu
- U tako mnogo aspekata, zimska testiranja su za nas bila odlična. Iskreno, više mi se sviđa ovogodišnji ,,desmosedići GP 23“ motor nego onaj prošlogodišnji, šampionski. ,,Portimao“ je idealna staza za nas.
Generalno, osjećam da sam brz, spreman, fokusiran da se
takmičim i spreman da odgovorim na napade rivala. Biće to prva trka kojoj će prethoditi sprint trka u subotu i moramo se pripremiti za malo drugačije uslove. Biće uzbudljivo i zabavno – rekao je Banjaja. Od 2019. je u elitnom MotoGP šampionatu, prije dvije godine je bio vicešampion, a prošle je pobijedio na sedam trka i imao sedam podijuma. Pokazao je da je spreman na rizike, ali i na pragmatičnu vožnju, kada bude potrebna. Banjaja je karakter pravog šampiona. MARKEZOV MOTIV
Sa 30 godina, Mark Markez je pred zadatkom da dokaže da je i dalje sila u MotoGP svijetu. Najveći moderni šampion, šestostruki prvak svijeta elitne klase, od teške povrede
Slavni Grk traži promjene vezane za turnire na betonskoj podlozi
PODGORICA - Stefanos Cicipas javno je apelovao da se promijeni izbor loptica sa kojima se igra na teniskim turnirima na betonskoj podlozi.
Po riječima proslavljenog Grka, finaliste Australijan opena, aktuelne ,,Danlop“ loptice koje se već mjesecima koriste na takmičenjima su razlog za brojne povrede tenisera. Cicipas je istakao da se sa njim slaže veliki broj igrača.
- Mislim da je ove godine ta promjena u vezi sa lopticama nešto o čemu se dosta razgovaralo među igračima. Loptice bi trebalo da ostanu iste na većini turnira, posebno na onim na brzim podlogama. To ide u korist igračima i štiti nas od povreda. Čuo sam komentare drugih igrača o lopticama početkom godine i to je sve imalo značajnog uticaja na ramena, zglobove ruku i ruke uopšte. Mislim da otuda dolazi i moja povreda – rekao je Cicipas.
Od sredine zime Atinjanin se muči sa povredom ramena, a od Australijan opena ostvario je samo jednu pobjedu na mečevima, uz dva poraza.
Poručio je da se nada da će na mastersu u Majamiju igrati neopterećen bolom, što nije bio slučaj na mastersu u Indijan Velsu prošle sedmice. R. A.
Promotivna manifestacija ParaFest Sportisti gosti OŠ ,,Vuk Karadžić“
Franćesko Banjaja zvijezda iz Torina prošle godine uspio je da nadoknadi najveći zaostatak tokom sezone, više od 90 poena – pa da postane prvi Italijan na svjetskom tronu od legende Valentina Rosija 2009. godine. Uvodna testiranja u predsezoni su pokazala da je njegov Dukati još dominantniji, makar u vožnji ,,na štopericu“. Upravo na stazi u portugalskom Portimau, koja u neđelju otvara šampionat
Apsolutni šampion najjače klase motociklizma je legendarni Italijan Đakomo Agostini, sa osam svjetskih titula od 1966. do 1975. godine.
Velikan Valentino Rosi osvojio je sedam titula od 2001. do 2009. godine. Iza njih je aktuelna zvijezda Mark Markez sa šest uzastopnih titula od od 2013. do 2019. godine.
Kada su konstruktori u pitanju, Honda ima 21, Agusta i Jamaha po 18, Suzuki sedam a aktuelni najbolji tim Dukati – dvije titule.
Po presjeku vodećih svjetskih kladionica, Franćesko Banjaja je izraziti favorit da odbrani svjetski tron – sa kvotom 2,2.
Kada su favoriti za titulu u pitanju, slijede Enea Bastjanini sa kvotom 5, Mark Markez sa kvotom 6,5, pa Fabio Kvartararo sa kvotom 9. Jasno je, kladionice očekuju dominaciju vozača fabričkog tima Dukati na većini trka.
Velika nagrada Portugala u Portimau otvoriće sezonu u neđelju 26. marta – a već sedmicu kasnije, 2. aprila, MotoGP prirediće spektakl u Argentini.
svjetsku titulu osvajali su Italijani, 17 Britanci, 15 Amerikanci a 11 španski motociklisti
nadlatkice ljeta 2020. praktično nije isti vozač. Španska zvijezda sada konačno makar može reći – da je zdrav, dugoročno i u potpunosti. Problem je što njegov motocikl Honde nije ni izbliza konkurentan kao u godinama za nama. Markez nema trijumf još od Mizana 2021, u godini kada je ostvario tri trijumfa... Rezultati sa testiranja
Ukupno, voziće se 21 trka, od čega tri u Španiji i dvije u Italiji (ukupno 11 u Evropi). Kompletan program od 10. septembra do kraja novembra je u Aziji ili Australiji – da bi se veliko finale održalo, već tradicionalno, na Velikoj nagradi Valensije 26. novembra.
Prvi put u istoriji voziće se u Kazahstanu (Almati, 9. jula) i Indiji (Noida, 24. seprembar).
Pauza u šampionatu biće od 9. jula do 6. avgusta, a ukupno biće organizovana 21 trka.
nijesu obećavajući, ali njegova klasa na trkama je neupitna. Očekuje se makar borba za podijume, možda ne na prvoj trci u Portugalu.
- Svi moraju da znaju, a znamo mi vozači to najbolje, testiranja i trke su različit svijet. Siguran sam da ću navijačima pružiti mnogo uzbuđenja, počev od kratke sprint trke u subotu. Jedva čekam da počnem
svoju 11. sezonu u Hondi – rekao je Markez. Ima samo jednu titulu manje od legende Valentina Rosija i veliki motiv da dokaže da je i dalje u krugu najboljih na svijetu.
PRIJETNJA BASTJANINI Ako realnu prijetnju Banjaji treba tražiti ove sezone, to bi
Nekada prvi teniser svijeta Edi Marej govorio o dometima španskog talenta
PODGORICA - Endi Marej poručio je da ne treba nametati Karlosu Alkarasu pritisak oko toga koliko će grend slem titula osvojiti tokom teniske karijere.
Po mišljenju Britanca Mareja, nekada prvog tenisera svijeta i trostrukog grend slem šampiona, supertalentovani tinejdžer Alkaras, trenutno prvoplasirani na ATP listi, ne treba da se upoređuje sa dometima ostvarenih velikana lige poput Nadala i Đokovića - Očigledno je do sada uradio daleko više u karijeri nego neki drugi momci koji su se pojavi-
li u posljednjih osam do deset godina. Znam da mnogi ljudi očekuju da svako osvoji 20 i više grend slem titula, kao da je to nešto normalno. Ja ne bih mogao nikome da predvidim tako nešto. Ipak, mogu da ga zamislim da dugo bude na vrhu sve dok bude želio da igra. Ima odličnu igru, svestran je i mislim da će biti dobar na svim podlogama. Nije visok, ali može jako da servira. Nevjerovatno dobro se kreće, sjajan je atleta ima mnogo varijacija u igri – poručio je Marej. Škot Marej je trenutno 52. teniser planetarne ATP liste, a od kraja 2016. bori se sa dugoročnim posljedicama povreda i operacija kuka. R. A.
prije svih mogao biti njegov timski kolega i veliki talenat Andrea Bastjanini. ,,La Bestia“ iz Riminija je neustrašiv, agresivan, spreman da vozi savršene krugove ako se nađe na čelu... Prošle sezone slavio je na četiri trke, imao šest podijuma, završio treći u šampionatu.
- Srećan sam jer sam dugo iščekivao povratak pravog
trkanja. Biće to moja prva trka kao zvaničnog vozača fabričkog Dukatija i mnogo sam ponosan. Posljednji testovi u Portimau su bili sjajni za nas, a mnogo vozača je već pokazalo da su konkurentni. Imamo sjajnu osnovu za borbe za pobjede i vjerujem da će ih biti – poručio je on. Bio je Moto2 šampion 2020. godine, njegova karijera je stabilna progresija i Banjaja će imati dostojnog rivala.
ŠANSE KVARTARARA
Fabio Kvartararo je, prije svega krivicom tima Jamahe, ispustio čak 91 poen prednosti u generalnom plasmanu prošle godine. Mladi Francuz, šampion svijeta iz 2021, svjestan je da na startu sezone nema konkurentan mo-
tor. U posljednjoj je sezoni ugovora, očekuje se da ponovo bude pravi dogodine – ali ne u Jamahi. Interesantno, u Portugalu ima dvije pobjede zaredom. - U trkački vikend ulazimo sa samopouzdanjem. Testiranja prije dvije sedmice smo završili u jakom ritmu, jasno ispoljili napredak. Čeka nas prva sprint trka u istoriji u subotu i jedva čekam da ponovo osjetim kako je to biti na stazi pred trku – poručio je Kvartararo. Džek Miler je fabrički Dukati zamijenio timom KTM, računajući da će u toj ekipi biti konkurentniji... Od prvog testiranja je jasno da će to teško ići. Prednost je Dukatijeva, a ostali su tu da pokažu, da izrazitim favoritima mogu pomrsiti konce... S. STAMENIĆ
Članovima jednog od tri pobjednička tima sa šestog Regionalnog app izazova - „Intelecto“ iz Srednje elektro-ekonomske škole iz Bijelog Polja predstavnici kompanije m:tel uručili vrijedne
NAJBOLJE APLIKACIJE
Regionalni app izazov, takmičenje koje zajednički organizuju članice Telekom Srbija grupe već šestu godinu zaredom, održano je 16. marta, a najbolje aplikacije ove godine napravili su timovi iz Gradiške, Bijelog Polja i Novog Sada.
Takmičenju srednjoškolaca u izradi aplikacija za mobilne uređaje ove godine učestvovali su učenici iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Organizatori takmičenja su članice Telekom Srbija grupe – Telekom Srbija, m:tel BiH i m:tel Crna Gora, a ove godine domaćin Regionalnog takmičenja bio je m:tel Bosna i Hercegovina.
Po pet timova iz navedenih zemalja, 16. marta su predstavili svoje pobjedničke aplikacije žiriju takmičenja, putem video-konferencije, budući da se i ove godine takmičenje održavalo on-line. Stručni žiri je za najbolje aplikacije proglasio: aplikaciju „Digitalni farmer“ tima „Monotik Digital“ iz Tehničke škole Gradiška (BiH), aplikaciju „Trebovanje“ tima „Intelecto“ iz Srednje elektro-ekonomske škole iz Bijelog Polja (Crna Gora) i aplikaciju
„Dođi na red“ tima „Macrohard“ iz Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ iz Novog Sada (Srbija).
Specijalna nagrada za inovativnost
„Snaga inovacije – Igor Osmokrović“, koja se svake godine dodjeljuje timu za naročitu inovativnost aplikacije i najinteresantniju ideju, ovoga puta pripala je timu „Tower Power“ iz Gimnazije Boljai iz Sente (Srbija) za aplikaciju „Tower Defense Game“.
Izvršna direktorica m:tel-a Tatjana Mandić je izrazila radost što ovaj projekat tradicionalno povezuje ljude sa istom vizijom i pokazuje spremnost talentovanih srednjoškolaca da praktično primijene znanja stečena u školi - Kao društveno odgovorna kompanija, m:tel kontinuirano kreira idealan ambijent za produkciju ideja i pokretanje biznis planova iz oblasti informacionih tehnologija. Ubijeđeni smo da su ovakve inicijative najbolji vid podsticanja preduzetničkog duha kod mladih ljudi, jer im omogućavaju da usavrše profesionalne vještine za neka buduća zanimanja u IT sektoru - rekla je Mandić.
Poručivši mladim programerima da imaju razloga da se raduju jer su svojim radom izborili šansu da pokažu što znaju i koliki su njihovi potencijali, naglasila je da će Telekom Srbija grupa, odnosno m:tel Crna Gora, sa zadovoljstvom pratiti njihova dalja postignuća.
Mentor tima „Intelecto“ iz Srednje elektro-ekonomske škole iz Bijelog
Polja Dragan Simonović izrazio je zadovoljstvo zbog učešća njegovih učenika u Regionalnom M:tel App izazovu.
- Učenici su veoma napredovali prilikom izrade aplikacije kada su u pitanju njihova znanja i vještine u frameworku Flutter i programskom jeziku Dart. U timu su maturant Alden Hasanović, koji već ima ozbiljne kompetencije u razvoju veb i mobilnih aplikacija ali i dva učenika drugog razreda – Milorad Nedović i Anes Čoković, koji na ovaj način prave svoje prve korake u budućoj
IT karijeri – kazao je Simonović.
Naglasio je značaj ovog i sličnih nadmetanja za stručno obrazova-
nagradeČlanovima jednog od tri pobjednička tima koji su izradili najbolje aplikacije na šestom Regionalnom app izazovu, timu „Intelecto“ iz Srednje elektro-ekonomske škole iz Bijelog Polja, učenicima Aldenu Hasanoviću, Miloradu Nedoviću, Anesu Čokoviću i njihovom mentoru Draganu Simonoviću za aplikaciju „Trebovanje“ (mobilna aplikacija za cijene artikala u okolnim trgovinama) predstavnici kompanije m:tel uručili su vrijedne nagrade - prestižne mobilne telefone najnovije generacije ,,Samsung Galaxy S 23+“ i pametne satove ,,Galaxy wach 4 classic“.
Iz kompanije m:tel ovom prilikom još jednom su izrazili zadovoljstvo što ovaj projekat tradicionalno povezuje ljude sa istom vizijom i pokazuje spremnost talentovanih srednjoškolaca da praktično primijene znanja stečena u školi. Nagrađeni učenici i njihov mentor iskazali su zadovoljstvo zbog inovativne opreme koju su dobili od kompanije m:tel, a koja će im dobrodoći u daljem radu i olakšati izradu novih, još boljih aplikacija.
Lider nagrađenog tima ,,Intelecto“ iz Srednje elektro-ekonomske škole iz Bijelog Polja Alden Hasanović iskazao je zadovoljstvo što je od kompanije m:tel dobio mobilni telefon najnovije generacije ,,Samsung Galaxy S 23+“ i pametni sat ,,Galaxy wach 4 classic“.
- Ovi uređaji imaju najmoderniji sistem rada i performanske koje možemo iskoristiti u testiranju raznih aplikacija – kazao je Hasanović. Iskazujući veliko zadovoljstvo zbog vrijedne opreme koju je dobio, kolega iz tima Anes Čoković ističe da je aplikacija ,,Trebovanje“, koju je izradio zajedno sa svojim drugovima i mentorom, prva koju će instalirati na novi mobilni telefon i pametni sat.
- Prije ovoga imao sam veoma loš telefon, koji je kočio, ni one najjednostavnije stvari nijesam mogao da uradim kako treba. Sa ovim novim, Samsungom Galaxy 23 +, siguran sam da će sve ići puno lakše – kazao je Čoković
nje jer učenici imaju priliku da, tokom rada na projektu, razvijaju tržišna znanja i vještine, koje u školskim učionicama, objektivno, ne mogu da nauče.
- Želim da pohvalim kompaniju
m:tel, koja već šestu godinu, prepoznaje višestruki značaj ovakvih događaja. Stručno obrazovanje ne može biti realizovano na kvalitetan način bez partnerstva između kompanija i obrazovnog sistema na ovaj, ali i druge načine. U tom smislu želim da se zahvalim kompaniji m:tel na odlično organizovanom takmičenju, kao i na
I Milorad Nedović kaže da ne može iščekati da provjeri kako će na novom telefonu i pametnom satu koje je dobio od kompanije m:tel raditi aplikacija ,,Trebovanje“ koju je, uz pomoć mentora, izradio sa kolegama iz škole
- Nikad nisam imao ovako vrijedan telefon i pametni sat. Mislim da će mi itekako biti od koristi u izradi još boljih aplikacija – kazao je Nedović. Mentor i profesor ovog kreativnog tima, Dragan Simonović ističe da je najveća što su njegovi učenici kroz izradu aplikacije ,,Trebovanje“ mnogo naučili.
- Naravno, još je ljepše kada dobiju ovako vrijedne nagrade, to je satisfakcija i stimulacija za dalji rad, pa očekujem od njih u budućnosti još bolje rezultate – kazao je Simonović, uz napomenu da su ovo praktično njihovi prvi koraci u budućoj IT karijeri koju su već izabrali, te da se od ovih mladih I kreativnih ljudi u budućnosti mogu očekivati veliki rezultati.
vrijednim nagradama. Veoma sam zadovoljan učešćem timova iz Crne Gore. Naši srednjoškolci su pokazali veliki potencijal – sve naše mobilne aplikacije bile su veoma konkurentne aplikacijama njihovih vršnjaka iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Svi crnogorski timovi zaslužuju čestitke za sjajan nastup – poručio je Simonović.
MLADI S VIZIJOM
Tim lider Alden Hasanović kazao je da aplikacija ,,Trebovanje“ ima cilj da korisnicima na jednostavan i
zvod. Aplikacija je dizajnirana tako da se lako može prilagoditi budućim potrebama i zahtjevima korisnika, što omogućava njenu nadogradnju i proširenje. Želim takođe da se zahvalim kompaniji m:tel na odlično organizovanom takmičenju i ukazanoj šansi da promovišemo svoja znanja i vještine, kao i na vrijednim nagradama – poručio je Hasanović. Njegov dvije godine mlađi školski drug i kolega u timu ,,Intelecto“ Milorad Nedović kaže da je rad na mobilnoj aplikaciji za ovo takmičenje predstavljao posebno iskustvo i izazov, kako za tim, tako i za njega. - Svaki član tima je imao svoje zadatke i bilo je neophodno da svi usko sarađujemo kako bismo stvorili kvalitetnu i funkcionalnu aplikaciju. Što se samog takmičenja tiče, bilo mi je veliko zadovoljstvo vidjeti kreativne i inovativne ideje ostalih timova, a posebnu čast mi predstavlja to što je naša aplikacija proglašena za najbolju. Cjelokupan utisak jeste da ovo takmičenje predstavlja fantastičan način da steknemo nova znanja i iskustva i stoga sam veoma zahvalan na prilici da učestvujem u njemu. Siguran sam da će mi ovo iskustvo pomoći da dalje razvijam svoje vještine u budućnosti – poručio je Nedović. Iskazujući veliko zadovoljstvo što je učestvovao u ovom app konkursu, član kreativne ekipe iz Bijelog Polja Anes Čoković ističe da je prilikom izrade aplikacije naučio dosta stvari, od onih tehničkih pa sve do timskog rada, te da su stekli i vrijedna iskustva radom na realnom projektu.
efikasan način pruži uvid u evidenciju artikala iz registrovanih trgovina.
- Korisnik ima mogućnost da pronađe najpovoljnije artikle i kreira listu istih. Čuvanjem liste odabranih artikala korisnik kreira statistiku koja se čuva na njegovom računu. Glavni cilj aplikacije je da uštedi novac i pruži jasnu evidenciju artikala. Realizaciju aplikacije smo podijelili u dvije faze: dizajniranje i realizaciju. S obzirom da smo prvi put radili na ozbiljnom projektu, jako smo ponosni na naš rad i proi-
- Nisam zadovoljan aplikacijom, jer stalno mislim da može da se uradi još nešto bolje i da možemo da usavršimo naše vještine. Mislim da je žiri imao težak zadatak prilikom ocjenjivanja aplikacija, jer je svaka mogla da pobijedi. Veoma sam zadovoljan našim rezultatom u takvoj konkurenciji. Nadam se da ćemo i u budućnosti imati priliku da učestvujemo – kazao je Čoković. Kompanije u okviru Telekom Srbija grupe, svoje društveno odgovorno poslovanje i dalje će temeljiti na praksi organizovanja ovakvih i sličnih konkursa, u smislu podsticaja mladim ljudima da se bave pravim vrijednostima i svoje vrijeme ulažu u sticanje novih znanja.
roditelji
protestovali ispred zgrade Vlade i poručili da im je strpljenje pri kraju
Zbog nepoštovanja dosadašnjih dogovora povodom početka izgradnje novog školskog objekta, odnosno zbog toga što đaci Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ već tri godine ne pohađaju nastavu u svojoj matičnoj školi, juče se predstavnici te škole, Savjeta roditelja i brojni osnovci održali protestno okupljanje ispred zgrade Vlade. Djeca i roditelji nosili su transparente sa natpisima ,,Neću da budem uljez niti podstanar“, ,,Želim svoju školu“, ,,Zašto ste nas glasali“, ,,Biće škole, samo relaksirano“ i skandirali: ,,Hoćemo školu“…
Direktoricu OŠ „Vladimir Nazor“ Ljiljanu Krunić-Marković i predstavnike Savjeta roditelja primili su generalni sekretar Vlade Boris Marić i savjetnik premijera za pravna pitanja Ivo Šoć
Predstavnici roditelja kazali su da nijesu zadovoljni ishodom jučerašnjeg sastanka, ta da će, poučeni dosadašnjim lošim iskustvom i lažnim obećanjima predstavnika Vlade i resornog ministartva, povjerovati u obećanja tek kada vide da je gradnja škole počela.
NIŠTA KONKRETNO
Iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću, saopšteno je da su na sastanku razmijenjene informacije o napretku ovog projekta i da je dogovoreno da se naredne sedmice organizuje sastanak sa premijerom Abazovićem, koji je u radnoj posjeti SAD.
- Dogovoreno je da sastanku prisustvuju i predstavnici relevantnih institucija zaduženih za sprovođenje procedura za izgradnju nove zgrade ove osnovne škole – saopšteno je iz Vlade.
Direktorica OŠ ,,Vladimir Nazor“ potvrdila je za Pobjedu da je za narednu sedmicu dogovoren sastanak sa premijerom i predstavnicima ministarstava, te da očekuju konkretne rokove koji se tiču izrade projekta, raspisivanja tendera i
Svi smo pri kraju strpljenja.
Mislim da smo do sada bili i previše tolerantni.
Nadamo se da će ispoštovati ove posljednje rokove koje su dali, tj. da će gradnja škole početi u avgustu, jer su ih do sada probili previše puta – kazala je direktorica škole
Ljiljana KrunićMarković
početka gradnje novog objekta škole u Maslinama.
- Svi smo pri kraju strpljenja. Mislim da smo do sada bili i previše tolerantni. Nadamo se da će ispoštovati ove posljednje rokove koje su dali, tj. da će gradnja škole početi u avgustu, jer su ih do sada probili previše puta – kazala je Krunić-Marković.
Ona je kazala i da će, ukoliko obećanja ne budu održana, radikalizovati proteste i nalaziti načina da odgovornima u institucijama i javnosti skrenu pažnju na ovaj sistemski problem. Predsjednica Savjeta roditelja škole Jelena Milošević kazala je da ne mogu biti zadovoljni jučerašnjim sastankom sa predstavnicima Vlade, jer do sada ništa konkretno nije urađeno.
Milošević: Pronaći krivce za odlaganje početka radova
Predsjednica Savjeta roditelja
Jelena Milošević ocijenila je da su najveći problem uočili u Ministarstvu prosvjete.
- Očigledno je da oni nijesu radili kako treba. Pomjeranje
Momišići su dobili još jedno dječje igralište, a Podgorica 62. u mandatu aktuelne gradske uprave. Riječ je o lokaciji na uglu ulica Mila Radunovića i Pariske komune, koja je dobila novi izgled i sadžaje namijenjene najmlađima, površine od 800 kvadratnih metara.
- Ovo je jedan lijepi stari kom-
datuma i davanje lažnih obećanja izazvalo je opravdano nezadovoljstvo kod svih nas. Očekujemo da na dogovorenom sastanku sa premijerom i predstavnicima nadlež-
- Tek kada budu urađene neke konkretne stvari možemo pričati o zadovoljstvu. Ovo što je do sada rađeno je sramno. Ne znam stide li se ti ljudi svojih dosadašnjih postupaka i nehumanog odnosa prema djeci. Mi tražimo samo naša zakonom zagarantovana prava... Pojedinim ljudima bi najčasnije bilo da podnesu ostavke nakon svega ovoga, tu mislim na sve čelne ljude koji su radili na rješavanju ovog problema škole ,,Vladimir Nazor“ – poručila je Milošević.
LAŽNA OBEĆANJA
Podsjeća da već treću godinu čekaju da iskopaju temelje za izgradnju nove škole.
- Kada smo prošle godine ovdje organizovali prostest, minsitar prosvjete Miomir Vojinović i premijer obećali su da
nih institucija bude detaljno razmotren ovaj problem i pronađeni krivci za odlaganje početka gradnje nove škole –kazala je Milošević. Ona je rekla i da očekuju da na sastanku naredne sedmice dobiju precizne rokove za početak izgradnje školskog objekta.
će gradnja škole početi u septembru. Evo gdje smo – još nema ni projekta, čak ni konkretne informacije iz Ministarstva prosvjete, a kamoli početka radova – kazala je Milošević. Ona je podsjetila da je ministar Vojinović u decembru obećao da će izgradnja škole početi početkom ove godine, dok su na javnom času koji su održali ispred škole 17. februara iz resora na čijem je on čelu dobili informaciju da gradnja u najboljem mogućem slučaju može početi u avgustu ove godine.
- To što iz iste institucije stižu dva različita odgovora najbolje svjedoči o pristupu rješavanju ovog problema u proteklih nekoliko godina – probijanju termina, davanju pogrešnih informacija, nelogičnostima, nesavjesnim potezima... Za to je najbolje reći da je riječ o nehu-
- Jasno je da ni prethodno obećanje o raspisivanju tendera za izbor izvođača radova do kraja ovog mjeseca neće biti ispunjeno. Ministarstvo prosvjete krivicu svaljuje na projektante, projektanti svaljuju krivicu na Ministarstvo, ali mi nećemo više da trpimo to prebaciva-
manom odnosu, jer u pitanju su djeca – poručila je Milošević. Milena Kraljević je na jučerašnjem protestu bila se kćerkama Kristinom i Helenom koje su učenice 6. i 4. razreda. - Starija pohađa nastavu u školi ,,Novka Ubović“ u Tološima i ona ima organizovan prevoz, dok je mlađa u školi ,,Marko Miljanov“ na Koniku i za nju prevoz plaćamo 25 eura mjesečno. Iz Ministartva i Vlade dobijali smo samo lažna obećanja, a naša djeca već treću godinu su podstanari u drugim školama. Bojim se da će sa ovakvim odnosom prema ovom problemu starija ćerka osnovno obrazovanje završiti kao podstanar u drugoj školi –kazala je Krivokapić. Redovna nastava u OŠ ,,Vladimir Nazor“ prekinuta je februara 2021. godine, tj. kada je
nje odgovornosti, već želimo da zaštitimo našu djecu. Prije nekoliko sedmica su nam rekli da će izgradnja škole početi u junu, a onda je i taj rok pomjeren za avgust. Poučeni dosadašnjim lošim iskustvom, sumnjamo da će izgradnja škole početi avgustu – kazala je Milošević.
Otvoreno igralište u Momišićima, 62. u mandatu aktuelne gradske uprave
šiluk, međutim, komšiluk kome su ovakvi sadržaji dugo nedostajali. Mi smo jednu prethodno neuređenu zelenu površinu uredili, osvijetlili i pokrili hidrosistemom,
te iskoristili ovaj prostor da dobijemo multifunkcionalno dječije igralište koje je već danima puno, što će reći da smo uradili pravu stvar i mališanima ponudili ono što im
je nedostajalo – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković koji je juče obišao novo igralište. Imajući u vidu da je riječ o prostoru pod nagibom, gradsko preduzeće Zelenilo izvršilo
je terasiranje u dva nivoa – na gornjem nivou su iscrtana polja za igru „školice“, a na donjem ugrađen dječji i parkovski mobilijar. Nivoe povezuju tobogani, oblice u boji i specifični ele-
Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi je saopšteno da su juče (!?) od Ministarstva unutrašnjih poslova, Vodovoda i kanalizacije i Sekretarijata za saobraćaj dobili saglasnost na revidovani glavni projekat, te da danas očekuju još saglasnost CEDIS-a. Naveli su da su zahtjeve poslali prije dva dana, a da su saglasnosti dobijene u najkraćem roku.
- Ministarstvo prosvjete poslalo je 20. marta administrativni dio tenderske dokumentacije Evropskoj investicionoj banci, u skladu sa procedurom. Prevedena tehnička dokumentacija će, nakon dobijanja svih saglasnosti, biti bez odlaganja upućena EIB-u. Čim EIB da komentare na administrativni i tehnički dio tenderske dokumentacije, zahtjev za objavu tendera će biti proslijeđen na objavu na evropskom i nacionalnom portalu za javne nabavke, što možemo očekivati u naredne dvije sedmice – poručili su iz Ministarstva, uz napomenu da početak izgradnje škole očekuju u avgustu ove godine, odnosno da će nastava u novoj školi početi u septembru školske 2025/26. godine.
naloženo ispitivanje statičke bezbjednosti glavne zgrade i fiskulturne sale. Zbog odlaganja početka izgradnje novog školskog objekta, roditelji djece koja pohađaju ovu vaspitno-obrazovnu ustanovu nekoliko puta organizovali su proteste u dvorištu škole, ispred zgrade Vlade Crne Gore… Kada je srušen stari objekat škole (13. marta 2022. godine), iz Ministarstva prosvjete obećano je da će gradnja nove škole početi do 21. aprila, a da se završetak radova očekuje do marta ove godine!? Oko 1.100 učenika škole ,,Vladimir Nazor“ prošle i tekuće školske godine nastavu je pohađalo u školama ,,Luča“ u Doljanima i ,,Marko Miljanov“ na Koniku, a od septembra prošle godine i u OŠ ,,Novka Ubović“ u Tološima. I. MITROVIĆ
menti za penjanje. Postojeći biljni fond je osvježen i dopunjen novim sadnicama drveća, a formiran je travnjak i ugrađen sistem za navodnjavanje. Komunalne usluge su postavile javnu rasvjetu, a u okolini parkića zamijenili 16 svjetiljki, dok su ekipe Agencije za stanovanje postavile ogradu oko igrališta. H. P.
Ministarstvo prosvjete očekuje da gradnja počne u avgustu
Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
SUĐENJE U NIRNBERGU
Za masakr u Katinju podignuta je optužnica 1946. godine tokom suđenja u Nirnbergu, kada je Roman Rudenko, tužilac SSSR-a, podigao optužnicu za genocid nad 11.000 ljudi, poljskih oficira u Katinju koje je pogubio Treći rajh. Sovjetski tužilac Pokrovski govorio je o ubistvu 15.000 poljskih oficira, ratnih zarobljenika, počinjenom u šumi Katinj kod Smoljenska, pripisujući zločin Njemcima. Izveštaj Burdenkove komisije uvršten je u sudske spise, a sovjetski tužioci zahtijevali su da ga sud prihvati bez dokaza ili ispitivanja svjedoka. Sudije nijesu pristale na ovo i odlučile su da saslušaju tri svjedoka tužilaštva i tri svjedoka odbrane (prof. V. I. Prozorovski, prof. Bazilevski i dr Marko Markov). Prozorovski je izjavio da su poljski oficiri nesumnjivo sahranjeni u jesen 1941. godine, Bazilevski je rekao da su poljski ratni zarobljenici bili u Kozelsku u avgustu 1940. godine kada je tamo bio na odmoru (stoga, prema njegovim riječima, nijesu mogli biti ubijeni u proljeće 1940), dok je Markov promijenio svoj prethodni stav iz vremena učešća i rada u Međunarodnoj komisiji i objavio
Velika Britanija, koja je željela savez sa SSSR-om, savjetovala je poljskoj vladi da bude uzdržana. Vinston Čerčil je 15. aprila 1943. u razgovoru sa generalom Śikorskim rekao: ,,Postoje stvari o kojima, iako su vjerodostojne, nije prikladno da se javno govori“
da su njeni članovi potpisali izveštaj pod njemačkim pritiskom i izjavio da su to uradili Njemci. Kasnije se ispostavilo da je Markov promijenio stav nakon što je pokrenut sudski proces protiv njega u Bugarskoj nakon što su tu zemlju okupirali Sovjeti.
Saslušanja su otkrila netačnosti i greške u komunikaciji Burdenkove komisije: posebno je utvrđeno da je njemačka jedinica 537 - osoblje 537 puka za komunikacije bila smještena u Katinju, a njome je komandovao pukovnik Ahrens (a ne, kako je navedeno u saopštenju komisije Burdenka, Arnes). Na zahtjev odbrane Hermana Geringa, optuženog za masakr u Katinju, pukovnik Ahrens saslušan je u svojstvu svjedoka. Budući da je u Katinj došao tek u novembru 1941. godine, saslušan je i njegov prethodnik puk. Bedenk, kao i pretpostavljeni general Oberhauser. Njihovo svjedočenje, uprkos naporima sovjetskih tužilaca, oslobodilo ih je optužbi o Katinjskom masakru.
U optužnici je, na zahtjev tužilaštva SSSR-a, zabilježen masakr u Katinju koji su fašisti počinili kao zločin genocida, a koji je kao dokaz međunarodnog prava pokrenula Poljska jer je SSSR na suđenju u Nirnbergu, optužnicom tužioca Rudenka, za sami masakr u Katinju dala gore navedenu pravnu kvalifikaciju.
Albert Bedenk, bivši pukovnik Vermahta je bio na čelu jedinice koju su Sovjeti dugo optuživali za zločin u Katinjskoj šumi. Na slici Bedenk se zaklinje na saslušanju u Frankfurtu
ZAPADNA EVROPA I SAD - POSLIJERATNI STAV O KATINJU
Poslije Staljinove smrti 5. marta 1953. godine, Sjedinjene Države, nadajući se boljim odnosima sa SSSR-om, prestale da preduzimaju dalje pokušaje rasvjetljavanja zločina
Vlasti Ruske Federacije ne priznaju pravnu ocjenu pokolja u Katinju kao genocid. U daljem toku suđenja u Nirnbergu, pitanje masakra u Katinju više nije pokretano. U presudi suda, pitanje odgovornosti za masakr u Katinju izostavljeno je zbog nedostatka dokaza.
Velika Britanija, koja je željela savez sa SSSR-om, savjetovala je poljskoj vladi da bude uzdržana. Britanski premijer Vinston Čerčil je 15. aprila 1943. u razgovoru sa generalom Śikorskim rekao: ,,Postoje stvari o kojima, iako su vjerodostojne, nije prikladno da se javno govori“. Čerčil je u razgovoru sa sovjetskim ambasadoru u Londonu Majskim rekao da čak i ako je njemačka verzija tačna, to neće promijeniti stav Londona prema Moskvi, jer se „sve dešava u ratu“.
Malo je onih, poput britanskog ambasadora u poljskoj vladi u egzilu ser Ovena O’Maleja, političara ser Daglasa Lojda Savorija ili pisca Luisa Ficgibona, koji su pokušali da otkriju ko su počinioci. O’Malliejev tajni izveštaj od 24. maja 1943, koji je potvrđivao krivicu Sovjeta, iritirao je britansku vladu. Sjedinjene Države takođe nijesu željele da dozvole raspad koalicije u kojoj je bio SSSR. Nekoliko godina su podržavali sovjetske teze i prikrivali slučajeve pokušaja otkrivanja istine.
Američki potpukovnik Džon H. Van Vlijet, koga su Njemci u maju 1943. doveli sa ostalim ratnim zarobljenicima u Katinj, podnio je 1945. generalu Klajton Biselu, zamjeniku komandanta američke vojne obavještajne službe, pisani izveštaj o Katinjskom masakru. Van Vlijetov izvještaj je bio povjerljiv, a zatim je misteriozno nestao iz arhive Pentagona. Potpukovnik Van Vlijet je 1950. reprodukovao svoj izvještaj, a kasnije ga je podnio Katinjskoj komisiji američkog Kongresa. Uprkos svemu, u Sjedinjenim Državama su činjeni napori da se otkrije istina. Američki diplomata Artur Blis Lejn i novinar Julius Epštajn osnovali su 1949. godine Američki komitet za istraživanje masakra u Katinju.
silevsku, generala Zigmunta Berlinga i generala Leona Bukojemskog.
Američki potpukovnik
Džon H. Van Vlijet, koji je kao ratni zarobljenik u maju 1943. doveden u Katinj, podnio je 1945. generalu Klajton Biselu, pisani izveštaj o Katinjskom masakru. Taj izvještaj je misteriozno nestao iz arhive Pentagona, a Van Vlijet ga je 1950. reprodukovao i podnio Katinjskoj komisiji američkog Kongresa
Situacija se promijenila nakon nekoliko godina kada su, poslije Staljinove smrti 5. marta 1953. godine, Sjedinjene Države, nadajući se boljim odnosima sa SSSR-om, prestale da preduzimaju dalje pokušaje rasvjetljavanja zločina. Američka strana je vjerovala da će traženje odgovornih za masakr u Katinju ometati odnose sa Sovjetskim Savezom.
ODNOS POSLIJERATNE
POLJSKE PREMA
PITANJU KATINJSKOG MASAKRA
Poljske institucije zavisne od SSSR-a takođe su doprinijele da se podrži gornja verzija - ovo se, između ostalog, odnosi na novinarku Vandu Va-
U proljeće 1945. godine, po nalogu ministra pravde Henrika Śvjatkovskog pokrenuta je istraga o zločinima nad poljskim oficirima u Katinju. Njeno upravljanje bilo je pod nadzorom kasnijeg profesora prava, a zatim tužioca Ježija Savickog i ljekara Romana Martinija, predratnog tužioca Okružnog suda u Kjelcu. Istragu je vodio manje od godinu dana. Ubili su ga 30. marta 1946. godine sedamnaestogodišnjakinja i njen vjerenik. Prema različitim izvorima, istraga o Katinju imala je unaprijed definisani cilj (dokazivanje krivice Njemaca), ali se, zahvaljujući tužiocu Martiniju, odvijala u drugom smjeru (krivica SSSR-a), što je moglo biti uzrok pripremanja njegove smrti. Tokom svog rada, Roman Martini je trebalo da pronađe tajni izvještaj od 10. juna 1940. godine šefa odbora NKVD-a u Minskoj oblasti, koji potvrđuje likvidaciju tri poljska logora za ratne zarobljenike - Kozelsk, Ostaškov i Starojelsk, u proljeće 1940. takozvani „izvještaj Tartakov“, polj. „raport Tartakowa“. Falsifikovani dokument političke policije NKVD-a iz 1940. godine u vezi sa masakrom u Katinju na ruskom jeziku, objavljen je 1957. u njemačkoj štampi. Autori falsifikata su nepoznati; iznijete su razne pretpostavke o motivima falsifikata. Izvještaj Tartakova, nosi natpis ,,strogo povjerljivo“, napisan je na originalnom papiru NKVD-a, datiran je 10. juna 1940. godine i odnosi se na likvidaciju logora poljskih ratnih zarobljenika u Kozelsku, Starobelsku i Ostaškovu, čiji su zatvorenici postali žrtve masakra u Katinju. Poljski tužilac Roman Martini, koji je ubijen 1946, trebalo je da pročita izvještaj. Izvještaj Tartakova pojavio se u obliku fotokopije 7. jula 1957. u bulevarskom njemačkom nedjeljniku 7-Tage, objavljenom u Karlsrueu. Njegov navodni autor bio je šef NKVD-a u Minsku Tartakov sa pečatom „Glavne uprave NKVD-a“. Kopije su trebali dobiti generali NKVD-a Vasilij Zarubin i Leonid Rajhman. Uprkos senzacionalnom sadržaju, publikacija je bila gotovo neprimijećena u Zapadnoj Njemačkoj. (Nastavlja se)
Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore Osnovana 1901. Godine A.D. Podgorica PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika Milovan Šekularac Bar,Bjeliši bb, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se četvrta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika u pisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 ,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 ,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Berane.
II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 11.04.2023. god. u 10:45 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I - 315/2021, a radi naplate na ime glavnog duga i to iznos od 2.068,54 € sa pripadajućom zateznom kamatom počev od dana 22.10.2020. godine , pa do konačnog namirenja,Na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT iznos od 121,00 €,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili. III Nepokretnosti navedene u tač. 1 nemaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.
IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 05/07/2022 godine i iznosi za nepokretnosti upisane u LN 39 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 28.419,00 €,u LN 132 KO VUČA(BERANSKA) u usvojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 cijena idealnog dijela iznosi 13.144,00 €,u LN 133 KO VUČA(BERANSKA) u susvojini izvršnog dužnika u obimu 1/3 cijena idealnog dijela iznosi 8.232,00 € u skladu sa čl.168 ZIO.
V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod vrijednosti potraživanja.Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.
VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’
Dana, 21.03.2023 godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko
Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca povjerioca Prva Banka Crne Gore AD, Podgorica PIB: 02096099 i drugi, protiv izvršnog dužnika Gordana Čampara iz Podgorice, koji se vodi pod jedinstvenu oznaku IV. 444/2018 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje dvadeset treća prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika sve upisane u LN br. 442 KO Zaton kod Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje,na kat. parceli 2400 šume 4.klase površine 13635 m2 ,na kat.parceli 2401, voćnjak 5. klase površine 3696 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 porodična stambena zgrada površine 117 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, jedna soba PD 1 u prizemlju površine 12 m2,na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 nestambeni prostor, dvije sobe PD 2 u prizemlju površine 82 m2, na kat.parceli 2625/2 br. zgrade 1 stambeni prostor, dvosoban stan PD 3 na prvom spratu površine 94 m2 sve navedeno u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1. II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 12.04.2023. godine u 10:15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju posl. Br. IV. 444/2018 od 03/04/2018 godine, a radi namirenja novčanog potraživanja po osnovu predmeta poslovni broj IV. 444/2018 na ime glavnog duga iznosa od 19.234,70 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 02.04.2018. godine, pa do konačnog namirenja,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili, te po osnovu predmeta poslovni broj I 1088/2016 radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Societe Generale Montengro banka a.d. Podgorica sada CKB banke, protiv Izvršnog dužnika: Gordana Čampara iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.775,37 € sa kamatom u visini od 16,72 % na godišnjem nivou i zateznom kamatom obračunatoj po komfornoj metodi za period od dospjelosti počev od 02.03.2009. godine pa do konačne isplate,koji postupci se rješenjem od 06.11.2018. godine,vode u jedan u poslovni broj IV. 444/2018 ,nagrade za rad Javnog izvršitelja, kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili. IIINepokretnosti navedene nemaju upisanih tereta osim rješenja ovog Javnog izvršitelja. IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti posl.br.IV 444/2018 od dana 11.10.2018 godine i iznosi 137.568,00 eura.
V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO.
VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 13.756,80 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’ Dana, 21.03.2023.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRaŠKo ĐURaNoViĆ
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora: MilENa golUBoViĆ
Direktorica marketinga: Ž E l JK a R a DU loV i Ć
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENaD ZEČEViĆ (politika)
JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)
JElENa MaRTiNoViĆ (društvo)
MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JoVaN NiKiToViĆ (kultura)
MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)
DR agi C a Ša KoV i Ć (Crnom Gorom)
N i Kola s EKU li Ć (hronika Podgorice)
JoVaN TERZiĆ (Arena)
s lo B o Da N Č UK i Ć (feljton i arhiv) MaRKo MiloŠEViĆ (dizajn)
DRagaN MiJaToViĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JoVaNa ĐURiŠiĆ
OBJEKTIV
Urednica
Ma R i Ja iVa N oV iĆ -Ni K iČ EV iĆ
KULT
Urednica
TaNJa PaViĆEViĆ
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija:
Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77
Universal Capital Bank
Iv.br.155/23
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Doo “Komunalno” Berane, Ul.Dragiše Radevića bb, Berane, protiv izvršnog dužnika Denis Mulić, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 1.077,80€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 23.03.2023 godine, J A V
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv a izvršnog dužnika Mulić Denisa, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane.
Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 155/23 od 08.02.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 23.03.2023. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju pristupnog platoa na lokaciji polazne stanice „DUB“ žičare KOTOR – LOVĆEN na katastarskim parcelama br. 118, 37, 38/1, 38/2, 39, 40/1 i 41 KO Kavač, Kotor.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Opština Kotor, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Iv.br.156/23
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Doo “Komunalno” Berane, Ul.Dragiše Radevića bb, Berane, protiv izvršnog dužnika Rešad Huremović, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 715,40€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 23.03.2023 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Huremović Rešada, sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.156/23 od 08.02.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 16.03.2023. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Poslovni broj: Iv 244/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika „Kingfisher Virpazar“
DOO Bar, Bulevar Revolucije bb, Kula A, Bar, PIB: 03189872, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 192,60 eura, dana 23.03.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik „Kingfisher Virpazar“ DOO Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 244/23 od 01.02.2023. godine i rješenje o troškovima od 23.03.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Mali oglasi
U slU g E
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno, Vukčević Tel. 069/ 991-999, 067/000-008 1
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550
TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229
Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 20.04.2023. godine.
Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u palati „Bizanti“, Stari grad, Opština Kotor, dana 07.04.2023.godine, sa početkom u 10 časova.
Na osnovu člana 32 Zakona o izboru odbornika i poslanika(“Službeni list RCG” br. 4/98, 5/98, 17/98, 14/00, 18/00, “Službeni list SRJ” broj: 73/00, “Službeni list RCG” br. 9/01, 41/02, 46/02, 45/04, 48/06, 56/06, “Službeni list CG” br. 46/11, 14/14, 47/14, 12/16, 60/17, 10/18 i 109/20) a u vezi sa članom 9 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore („Službeni list CG“, br. 17/07, 08/09, 12/16 i 73/18), člana 17 stav 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore i Zaključka Državne izborne komisije broj: 432 od 23.03.2023. godine Državna izborna komisija, na sjednici održanoj 23. marta 2023. godine, utvrdila je
LISTU KANDIDATA
ZA IZBOR PREDSJEDNIKA CRNE GORE
u drugom krugu izbora koji će se održati 2. aprila 2023. godine
1.MILO ĐUKANOVIĆ - kandidat Demokratske partije socijalista
Crne Gore
2.Mr JAKOV MILATOVIĆ - kandidat Pokreta Evropa sad
DRŽAVNA IZBORNA KOMISIJA
Broj: 434 Podgorica, 23.03.2023. godine M.P. PREDSJEDNIK dr Nikola Mugoša s.r.
Дана 23. марта 2023. године послије краће болести преминула је наша вољена
Tужним срцем јављамо да је дана 23. марта 2023. послије дуге и тешке болести у 64. години преминуо наш драги
МИЛИЈАНА Вукајла ВЛАХОВИЋ 1950 – 2023.
Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима дана 23. марта од 11 до 15 часова и дана 24. марта од 9 до 13 часова. Сахрана ће се обавити на Новом гробљу на Ћемовском пољу
Ожалошћени: син ДЕЈАН ЋУЛАФИЋ, кћерке ЛЕЛА, ЈЕЛЕНА и ВАСИЛИЈА, снаха МИРОСЛАВА, унучад СТОЈАН, ПЕТАР, ИЛИЈА, МИРАШ, ЛУКА, ТАМАРА, НИКОЛА, ХАНА, УНА и СИМОН, сестра БОСИЉКА и остала многобројна родбина
ВЕСЕЛИН Радована НЕНЕЗИЋ
Саучешће примамо у капели под Требјесом 23.
марта од 11 до 16 и 24. марта од 11 до 14 30 часова.
Сахрана ће се обавити 24. марта у 15 часова на старом градском гробљу у Никшићу. Цвијеће се не прилаже. Кућа жалости: Требјешка 78.
Ожалошћени: супруга МИРЈАНА, синови МИЛОШ и
МИЛАН, ћерка МИЛИЦА, брат ДУШАН, сестра МИЛКА, снахе МИРА, ИВАНА, СЕКА и САЊА, братанићи ДЕЈАН, МАРКО и БОГИЋ, сестрићи ВЛАДО и БУДО, браћа од стрица ДРАГАН и МИКО, сестра од ујака ЉИЉА, тетка ЈЕЛЕНА, сестре од стрица, браћа и сестре од тетака, унучад и остала родбина
Дана 22. марта 2023. преминула у 86. години живота наша драга
рођена Вуковић
Саучешће се прима у градској капели у Даниловграду дана 24. марта од 10 до 14 часова када се креће за Доње Рсојевиће гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.
Ожалошћени: син ЗОРАН, кћерка ЗОРИЦА, сестра БОРИКА, снаха ИЛИНКА ,унучад САЊА, МАРКО и ЛУКА, праунучад ИРИНА и ПЕТАР, као и остала родбина и пријатељи
Дана 23. марта 2023. у 69. години, преминула је наша драга НАДА Мијомира БИЈЕЛОВИЋ рођена Јанићијевић
Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу, 24. марта од 11 до 14.30 часова, када се полази за Кочане, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Цвијеће се не прилаже.
Ожалошћени: ДЈЕЦА и УНУЧАД
Дана 22. марта 2023. у 80. години, изненада је преминула
рођена Раичевић
Саучешће примамо у капели на Чепурцима дана 23.
марта од 9 до 15 часова и дана 24. марта од 9 до 13
часова, када са посмртним остацима крећемо за
село Загора. Сахрана ће се обавити у 15 часова у
селу Загора. Кућа жалости: Ул Аеродромска бр. 5. Ожалошћени: син ЖЕЉКО, кћерке СТАНКА –
ТАЊА и СЛАВИЦА, сестре СТАНКА – ГАРА, МИЛИЦА и СПАСА, снахе ТАТЈАНА и СЛАВИЦА, јетрва ДЕСАНКА, братанићи, братанична, ђеверичић, ђеверичне, сестрићи, сестричне, заовичне, унучад и остала родбина ПАВЛИЋЕВИЋ
и РАИЧЕВИЋ
Дана 23. марта 2023. у 91. години преминула је наша драга
Новакова ПЛАМЕНАЦ рођена Шћепановић
Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 24. марта од 9 до 13 часова, када се креће за село Бољевићи-Вирпазар гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.
ОЖАЛОШЋЕНИ: син РАЈКО, кћерка МИЛОЈКА, снахе ЈАГОДА и ВЕРА, јетрва СТАНИЦА-ЋАРА, ђеверичићи ЖЕЉКО и БРАНИСЛАВ, сестричина СНЕЖАНА, унучад, праунучад и остала родбина
S tugom u srcu se opraštamo od naše drage
963
Dana 22. marta 2023. godine u 84. godini, preminuo je naš dragi i voljeni
Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice, dana 23. marta na Novom groblju na Cetinju.
Ožalošćeni: supruga JELENA, sinovi ŽELJKO i MILAN, ćerke VESNA i BRANKA, snahe BILJANA i DALIBORKA i unučad FILIP, NIKOLA, STEVAN, MARIJA, STAŠA, ANASTASIJA, KSENIJA i IVONA
Obavještavamo da je dana 23. marta 2023. u 58. godini života, iznenada preminuo naš
doc. dr MIRKO Milanov JAKOVLJEVIĆ 1965 – 2023.
Sahrana je obavljena u krugu uže porodice na groblju u Poljima kod Mojkovca.
Ožalošćeni: supruga JELENA, porodice JAKOVLJEVIĆ i ZINDOVIĆ
1007
DESANKE – DESE
Ponosni smo što smo te imali i zahvalni za sve što si nam pružila.
Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.
980
Posljednji pozdrav našem voljenom suprugu, ocu, stricu, đedu i svekru
Pišemo ti jer ti ne možemo reći, a u nadi da ćeš nas čuti i ponijeti sa sobom našu ljubav i pažnju koju osjećamo prema tebi i koju naš trenutni rastanak nije i nikad neće prekinuti.
Nećeš nam nedostajati jer te nikada nećemo puštiti da odeš iz naših srca i sjećanja. Počivaj u miru, voljeni Baki.
Tvoji:
JELENA, ŽELJKO, MILAN, ILIJA, VESNA, BRANKA, BILJANA, DALIBORKA, VJENCESLAVA, FILIP, NIKOLA, STEVAN, MLADEN, MARKO, MARIJA, ANASTASIJA, STAŠA, KSENIJA i IVONA
Posljednji pozdrav voljenom stricu
BLAŽU ŠEVALJEVIĆU
ZORKA i MILOŠ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
1003
Voljenom bratu
966
ZDRAVKU
992
Zbogom brate, zbogom anđele moj Tvoja sestra Ćaka
987
993
Posljednji pozdrav dragom stricu
BLAŽU ŠEVALJEVIĆU
ILIJA sa porodicom
Posljednji pozdrav drugu MIRKU JAKOVLJEVIĆU
Sa bolom i ponosom na prijateljstvo ŽELJKO RUTOVIĆ i AMER RAMUSOVIĆ
989
Iznenada se opraštamo od moje sestre
DRAGE
Zaslužila si rajsko naselje.
GARA i VUKOTA sa porodicom
Tvoja prerana smrt ostavila je prazninu u našim životima. Pamtićemo te po tvojim djelima, pregalaštvu, neumornom i vedrom duhu.
Hvala na svakom razgovoru, napisanoj riječi, prenesenom znanju i iskustvu.
Počivaj u miru i neka ti je laka naša crnogorska zemlja.
972
Majci našeg dragog kolege
на свему што си учинила за нас.
Voljenom i najboljem stricu i đeveru ZDRAVKU
Dragi Beko, nosićemo te u srcu sa lijepim uspomenama Hvala ti za sve što si učinio za nas
Tvoji MARTIN, TEODORA i BRANKA
Posljednji pozdrav dragom kumu
BEKU
Nikada te nećemo zaboraviti Počivaj u miru
Tvoji GOJKO, RANKA, SVETLANA i STEVAN
MIRKO
Mirkašu, lave Iskren, pametan, duhovit, uvijek sa novim temama i idejama, sa tvojom radoznalošću da zaviriš u svijet dobrih knjiga, sa umjetničkom crtom, uvijek razum i podrška, dobar, pametan savjet meni i drugima, pak, za sebe si bio skroman.
Slijediću moje i tvoje dogovore.
Tvoji prijatelji ostaju moji/naši prijatelji! Ponosna sam na tvoj rad, djelo, poštenje, svaku mudru, tiho izgovorenu riječ.
Tvoji savjeti će mi mnogo nedostajati .
Znam da ne bi volio da se ispratiš u tišini nego uz numere koje si volio da slušaš i često
Posljednji pozdrav, KOLEKTIV KASTEX-a
ДРАГИЦА Љубова ПАВЛИЋЕВИЋ
988
Posljednji pozdrav sestrični DRAGICI PAVLIĆEVIĆ
ĆETKO KEKOVIĆ sa porodicom
998
Драга тетка, нека твоја искрена и племенита душа почива у миру у рају небеском. Ми ћемо те чувати од заборава. ИРЕНА, САРА и ЛАРА
Посљедњи поздрав драгој заови и тетки ДРАГИЦИ ПАВЛИЋЕВИЋ
СЛАВИЦА РАИЧЕВИЋ са породицом
999
Никада те нећемо заборавити. Твоји: ТАЊА, СЛАВИЦА и ЖЕЉКО 1013
967
Смрт је нови почетак и одлазак на боље мјесто. Свима си нам уљепшала дјетињство.
Увијек ћемо те се радо сјећати и никада нећемо престати да те волимо Твоја УНУЧАД
974
968
Posljednji pozdrav dragoj kumi
Hvala ti na svemu, neka tvoja plemenita duša počiva u miru. BRANKO BOŽOVIĆ sa porodicom
Dana 23. marta 2023. poslije duže bolesti, u 52. godini života, preminuo je naš dragi i voljeni
Saučešće primamo u kapeli u Vinickoj-Berane, dana 23. marta do 21 čas i dana 24. marta od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.
Ožalošćena porodica: supruga MAJA, ćerka ZORANA, majka VASILIJA, brat DRAGAN i ostala mnogobrojna rodbina
Posljednji pozdrav Zoraninom tati
Od razredne PETRE IVANOVIĆ i IX-3 odjeljenja
Posljednji pozdrav kumu
983
961
Dragi tata
CVETKO
Neka ti Bog da vječan mir i spokoj.
Počivaj u miru.
Tvoj sin BLAŽO i ćerka JELENA
995
Uvijek ćeš biti u mom srcu na svom posebnom mjestu.
Neutješna majka BOSE
Дана 24. марта 2023. навршава се осам година од смрти
ВЕСЕЛИНА – МУЈА С. СKРОБАНОВИЋА
Без тебе живот ми је пустиња, у срцу туга и празнина Сестра РУМИЦА
991
U subotu, 25. marta 2023. godine navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog
Počivaj u miru a mi ćemo čuvati sjećanje na tebe. Hvala svima na izrazima saučešća i upućenim telegramima.
Hvala general štabu Vojske Crne Gore.
Umjesto pomena porodica će priložiti novčana sredstva Mjesnoj zajednici Dodoši.
Ožalošćena porodica VUKOTIĆ
986
Živjeći časno i dostojanstveno do svoje zadnje ure zaslužio si trajno sjećanje.
Kumovi RADOVIĆI
Posljednji pozdrav dragom
Počivaj u miru. Neka ti je laka crna zemlja.
Od BLAŽA ČIČAREVIĆA sa porodicom
Našem
Vrijeme koje prolazi neće nas ni na kratko udaljiti od tebe.
Pominjući te svakodnevno čuvamo uspomenu na tvoj časni životni vijek.
Živiš u srcima onih koji su te neizmjerno voljeli.
TVOJA PORODICA
969
prim. dr LJILJANA Trifunova MUJOVIĆ rođena Mandić
982
SJEĆANJE
ANĐELIJA Mitrova JOVANOVIĆ rođena Roganović
I danas, radost, tugu i osmjeh dijelimo sa tobom. Sa nama ćeš biti dok ima nas.
Tvoji NAJMILIJI
994
U nedjelju, 26. marta u 11 časova, posjetićemo vječnu kuću naše voljene Ljilje. Sin IVAN, ćerka VJERA i unuka STELA
952
1011
Godina je od smrti naše majke i sestre
SLAVKE RADEVIĆ rođ. Vukčević
Draga majko, hvala ti na časnom i dostojanstvenom životu.
Dana 25. marta u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na Čepurcima.
Sinovi MIHAILO i DUŠAN, sestra SMILJKA i porodica RADEVIĆ
954
985
Posljednji pozdrav dragoj tetki
SLAVKI RADEVIĆ rođ. Vukčević
DUŠANKA LJUBANOVIĆ sa porodicom
953
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
SLAVKI RADEVIĆ rođ. Vukčević
Ponosni na tvoj životni put kojim si prošla ostaješ u našem trajnom žaljenju i sjećanju.
SMILJKA, SREĆKO, DUŠANKA i DAVORKA
Navršava se godina dana od smrti našeg dragog brata i ujaka
Tvoj častan život, plemenita duša i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas, zaslužuje vječno sjećanje i poštovanje. Čuvaćemo te od zaborava.
Sestra VJERA sa porodicom
996
970
Драга наша мајко и бако
Не постоје ријечи којима би описали оно што осјећамо, само знамо да нам јако недостајеш. Хвала ти за све оно што само мајка може за своје потомство да учини... А ти си учинила и више од тога.
У нашим срцима живиш док год постојимо.
Ћерка ВАЛЕРИЈА, унуке АЊА и АЛЕКСАНДРА
Навршава се тужних годину дана од када није са нама наша вољена
ЦВЕТКА ПЕЛЕВИЋ
У суботу, 25. марта 2023. године у 11.30 часова посјетићемо њену вјечну кућу на Новом градском гробљу у Будви.
ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА
973
24. 3. 2020. 27. 3. 2017.
MILODARKA-LILA MARIJA-MARE NOVAKOVIĆ
Zahvalni i ponosni
PAVLE-MIĆO, VESNA, MIHAILO i MARIJA
Navršava se godina od kada nas je napustila naša
Ponosni smo što smo te imali. Istkala si svaku poru našeg života i sada svakim danom sve više nedostaješ. U subotu, 25. marta 2023. godine u 10h obići ćemo njenu vječnu kuću. TVOJA PORODICA
Pola godine od smrti mog voljenog oca, tasta, đeda i prađeda
Voljeni tata, svaki dan je teže u mojim mislima i srcu. Bio si otac plemenite duše i srca.
Tvoje postojanje bila je naša snaga i toplina a tvoje ime naš ponos.
Ćerka MIKA, zet DRAGO, unučad GORAN, BOJAN i SNEŽANA sa porodicama
1004
Pola godine od kako nije sa nama naš voljeni otac, đed i tast
Tvoja ćerka MIRA sa porodicom
27. 3. 2013 – 27. 3. 2023.
DRAGOLJUB BRNOVIĆ
971
Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje sjećanje i uspomene na tebe.
Počivaj u miru.
Brat MIĆO POPOVIĆ sa porodicom
Već 10 godina s ponosom pričamo o tebi i prisjećamo se zajedničkih uspomena.
Volimo te.
959
Dragi naš Đoka, ostavio si veliku prazninu s tvojim odlaskom. Živjet ćeš u našim srcima i sjećanju.
Sinovi VIDO i VUKO, snaha DUŠKA, unučad MILOŠ i ITANA
1001
Прошло је пола године од смрти нашег драгог оца, ђеда и таста
ЂОРЂИЈЕ ЂОКА ВУЈОВИЋА
Остала је празнина у нашим срцима.
Ћерка СЛАВКА са породицом
956
TVOJI NAJMILIJI
997
1002
Dana 25. marta 2023. navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog
dr BLAGOJA VUJISIĆA
1. 4. 1948 – 13. 2. 2023.
Živjećeš u našim srcima dok postojimo. Čuvaćemo Te od zaborava ljubavlju koju si nam pružao svakim osmijehom, riječju i djelom.
Prošle su dvije tužne godine MIODRAG-MIŠO RADULOVIĆ
984
Tvoj častan život, plemenita duša, veliko srce... zaslužuje vječnu ljubav, ponos i nezaborav...
Tvoji: SNEŠKA, MILICA i IVAN
Prođe 40 dana od kada smo ostali bez našeg dragog
Tvoja izdržljivost u bolesti nam čini da te tiho i dostojanstveno žalimo i živimo sa sjećanjima.
Veliko hvala svima koji su pomogli tokom Mićove bolesti, kao i onima koji lično i putem telegrama izjaviše saučešće. Umjesto pomena porodica će dati prilog crkvi u Seocima. Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.
Tvoja PORODICA
SJEĆANJE
Dana 24. marta 2023. godine navršava se šest mjeseci od smrti naše voljene
Nedostaju tvoje riječi pune mudrosti i ljubavi, nedostaje podrška koju si nam pružala sve do posljednjeg dana.
Tvoj dragi lik uvijek će biti prisutan u našim mislima i biti putokaz da si bila i ostala dio naših života i dio naših ranjenih duša.
S poštovanjem, PORODICA
Četrdeset dana od kako Deset godina i šest mjeseci nije sa nama naš voljeni od kako nije sa nama naša otac, đed i svekar voljena majka, baba i svekrva
Mnogo je lijepih uspomena da vas pamtimo i o vama sa ponosom govorimo. Nikada nećemo zaboraviti raširene ruke kojima ste nas dočekivali, i ljubav i pažnju koju ste nam pružali.
Počivajte u miru i neka vas grije beskrajna ljubav svih nas koji smo vas voljeli. Uža porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću, 25. marta 2023. u Brskutu.
978
Prošla je jedna godina otkad te nema među nama
Vrijeme prolazi, ali bol i tuga za tobom ostaju. Hvala ti za svu dobrotu, pažnju i ljubav koju si nam pružila.
S ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava.
Sin FILIP, snaha LIDIJA i unuk ANDRIJA
Lažu, moja Vesna, kad kažu da je vremenom lakše. Premalo je riječi a previše tuge da ti kažem koliko mi nedostaješ. Počivaj u zasluženom spokoju i miru
Tvoji: LJILJA, LJUBO, MAKI i MIKI
Vaši: DRAGICA, GORAN, BRANISLAV, VESNA, BOŽO i ĐORĐE 958
TUŽNO SJEĆANJE
Dvije je godine od smrti i sedam godina
OLGE – CARE MILANKE Momira
Vojislava ŽIŽIĆKOLJENŠIĆ- KOLJENŠIĆ DUJOVIĆ
Najdraže naše, Prođoše dani, godine od kada ste nas napustile a vrijeme prolazi, dok se bol za Vama ne smanjuje.
U subotu, u 10 sati, posjetićemo njihove vječne kuće, i majci Olgi Cari kao i tetki Keki miloj.
Sin i sestrić ZVEZDAN DUJOVIĆ, snaha SANJA i unuka ANDREA
Dana 26. marta 2023. godine navršava se godinu dana od smrti našeg voljenog
962
Dule, prošla je godina dana od kada si nas napustio a sjećanja na tvoju dobrotu, plemenitost i častan život zaslužuju našu vječnu ljubav i poštovanje.
S ponosom ćemo od zaborava čuvati uspomenu na tvoj vedri lik i zauvijek ćeš biti u našim srcima.
Dana 25. marta 2023. godine u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.
Supruga MILENA, sinovi GORAN i DRAGAN sa porodicama
990
