Četvrtak,23.februar2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20565 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
BRUKANJE DRŽAVE: Abazović relativizovao brutalno policijsko nasilje, ODT Ulcinj naredilo lišenje slobode policajaca
IZA KULISA: U Crnoj Gori najmanje 120.000 građana ima dvojno državljanstvo, od toga makar osamdeset hiljada duplo biračko pravo i nezakonito dvojno prebivalište
Nova demokratska snaga Forca pozvala je Filipa Adžića da podnese ostavku i optužila Ministarstvo unutrašnjih poslova da je na svim nivoima postojala tendencija zataškavanja slučaja STR. 9.
POBJEDA ISTRAŽUJE (4): Kako je stvorena mreža ruske ,,bratske pomoći“ Crnoj Gori
Podatak da najmanje 80.000 građana Crne Gore ima duplo biračko pravo i prebivalište u Srbiji znači da zvanični Beograd suštinski pravi izborni inžinjering u Crnoj Gori. To je gotovo 15 odsto od ukupnog broja birača ili čak 25 odsto od prosječno izašlih, ako se pretpostavi da na izbore izlazi oko 70 odsto upisanih. Znajući da je prošle parlamentarne izbore riješilo par hiljada glasova, jasno je da su izborni mehanizmi u rukama Srbije, koja odbija da sarađuje sa vlastima u Crnoj Gori na brisanju duplih birača
Hercegnovska kompanija traži od Privrednog suda privremenu mjeru da im se vrati trajektna linija do završetka spora sa Morskim dobrom
,,Русский мир“ prijeti da dobije rat za kontrolu
Crne Gore
IZA KULISA: U Crnoj Gori najmanje 120.000 građana ima dvojno državljanstvo, od toga makar osamdeset hiljada duplo biračko pravo i nezakonito dvojno prebivalište
Podatak da najmanje 80 hiljada građana Crne Gore ima duplo biračko pravo kao i prebivalište u Srbiji znači da zvanični Beograd suštinski pravi izborni inžinjering u Crnoj Gori. To je gotovo 15 odsto od ukupnog broja birača ili čak 25 odsto od prosječnog broja izašlih, ako se pretpostavi da na izbore izlazi oko 70 odsto upisanih birača. Imajući u vidu da je prošle parlamentarne izbore riješilo par hiljada glasova razlike, jasno je da su izborni mehanizmi u rukama Srbije, koja odbija da sarađuje sa vlastima u Crnoj Gori na brisanju duplih birača
PODGORICA - U Crnoj
Gori ima najmanje 120.000 građana sa dvojnim državljanstvom, od kojih makar 80 hiljada ima duplo biračko pravo kao i nezakonito prebivalište u Srbiji.
To su Pobjedi saopštila dva izvora, od kojih je jedan bivši ministar unutrašnjih poslova, pozivajući se na procjenu vladinih resora iz 2016. i 2017. godine.
– Sada je brojka nešto veća, imajući u vidu da je nakon 2020. godine bio povećan broj upisa u državljanstvo Srbije, ali i izostanak odjava prebivališta – rekli su izvori Pobjede. Prebivalište i državljanstvo su uslov za upis u birački spisak Srbije.
KONTROLA BEOGRADA
Podatak da najmanje 80 hiljada građana Crne Gore ima duplo biračko pravo kao i prebivilašte u Srbiji, znači da zvanični Beograd suštinski pravi izborni inžinjering u Crnoj Gori. To je gotovo 15 odsto od ukupnog broja birača ili čak 25 odsto od prosječnog broja izašlih, ako se pretpostavi da na izbore izlazi oko 70 odsto upisanih birača. Imajući u vidu da je prošle parlamentarne izbore riješilo nekoliko hiljada glasova razlike, jasno je da su izborni mehanizmi u rukama Srbije, koja odbija da sarađuje sa vlastima u Crnoj Gori na brisanju duplih birača. Pobjeda je već objavila da je Cemi prvi otkrio postojanje duplih birača u biračkom spisku Herceg Novog i Nikšića uoči lokal-
Da je situacija sa duplim biračima alarmantna, svjedoče i informacije sa terena sa posljednjih lokalnih izbora 23. oktobra prošle godine koji govore o ulascima velikog broja birača sa teritorije Srbije na prelazu Dobrakovo na dan izbora. Njih su, prema podacima M portala, sa biračkim spiskovima dočekivali popovi Srpske pravoslavne crkve i slali na odgovarajuća odredišta.
Analize izbora u Podgorici pokazuju i nagli priliv birača sa strane u periodu od 18 do 19 časova, što je, kako mnogi analitičari ocjenjuju, posljedica organizovanog dovođenja ,,duplih birača“ kojima su troškove putovanja platile stranke stare parlamentarne većine.
„problem nije u samom biračkom spisku već u neažurirnom registru prebivališta građana Crne Gore, odnosno u legislativi koja reguliše ovu problematiku“.
Glavnog odbora Demokratske partije socijalista na kojem će biti donijeta odluka o kandidatu te partije na predsjedničkim izborima zakazana je za petak, saznaje Pobjeda.
Prethodno će, isti dan, biti odr-
nih izbora u tom gradu 2021. godine na nivou 10 odsto, ali je angažman te NVO i državnih organa potpuno stao nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova, pozivajući se na mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, obustavilo rad na otkrivanju nezakonito upisanih birača. Procjene Cemija bile su da duplih birača, potencijalno, samo u Srbiji ima od 50 hiljada do čak 80 hiljada. Taj broj u BiH, entitetu Republika Srpska, znatno je manji, ali doseže i do nekoliko hiljada. Prema saznanjima Pobjede, MUP raspolaže konkretnim dokazima o postojanju najmanje
3.500 dvostruko upisanih birača, ali MUP Srbije nije pozitivno odgovorio na zahtjeve za provjeru tih lica.
Očito je: vlast Aleksandra Vučića ne želi da ispusti iz ruku jedan od instrumenata uticaja na politička dešavanja u Crnoj Gori. Postojanje duplih birača u Srbiji, koji glasaju u Crnoj Gori, snažno favorizuje ostatke nekadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“, što uključuje DF, SNP, Ujedinjenu Crnu Goru, Pravu Crnu Goru, ali i donekle i Pokret „Evropu sad“. Srbija i Bosna i Hercegovina su, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, odbile da sarađuju sa Crnom Gorom kada je u pitanju taj problem, dok crnogorski MUP – koji je nadležan za kontrolu biračkog spiska – ne pokazuje namjeru da riješi taj gorući problem, pozivajući se na kontroverzno
uputstvo Agencije za zaštitu ličnih podataka?! Postojanjem desetina hiljada birača koji imaju dvojno prebivalište dovedena je u pitanje i regularnost prošlih lokalnih izbora kao i predstojećih predsjedničkih izbora.
Da birački spisak nije ažuriran i tačan, ukazuje i analiza CDT koji je upro prstom u partije koje nijesu protekle dvije i po godine pokazale interesovanje da se taj problem riješi. Nažalost, takva inicijativa nije došla ni iz suverenističkih partija.
U analizi CDT-a navodi se da
– Ova neažurnost se reflektuje na birački spisak na dva načina: prvo, značajan broj građana nije ispunio svoju obavezu i nije prijavljivao promjenu prebivališta, odnosno nije prijavljen na stvarnoj adresi na kojoj živi. Budući da je adresa prebivališta osnova za određivanje biračkog mjesta, često se dešavalo da biračko mjesto bude kilometrima daleko od stvarnog prebivališta, što izaziva konfuzije i probleme u toku izbornog dana.
Pobjeda je objavila da je u biračkom spisku Crne Gore 17. januara bilo, prema podacima MUP-a, 543.175 birača, što je za preko tri hiljade više nego na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine, kada ih je bilo 540.026. Imajući u vidu da u Crnoj Gori zvanično, prema podacima Monstata, ima 618 hiljada stanovnika, ispada da je broj birača u odnosu na broj
stanovnika čak 88 odsto. Ta ogromna nesrazmjera između broja birača i broja stanovnika, koji su se gotovo izjednačili, ukazuje da birački spisak nije tačan niti ažuriran. Evropski standard je da taj odnos bude 70 odsto.
To se posebno odnosi na birački spisak u Crnoj Gori nakon 2006. godine i obnove državnosti, kada je do 2023. godine porast biračkog tijela u odnosu na stanovništvo s biračkim pravom bio gotovo 13 odsto. Na referendumu 2006. godine bilo je upisano 484.718 birača, a sada ih ima 543.175 što znači da je broj birača za 17 godina porastao za čak 60 hiljada. Taj podatak je zapanjujući imajući u vidu da je, prema podacima Monstata, državu u posljednjih 25 godina napustilo čak 140.000 građana, od toga većina u posljednjih 17 godina. Kao rezultat ovog porasta broja birača imamo pojedine opštine sa većim brojem birača nego stanovnika, njih pet, dok većina ostalih opština ima između 85 i 100 odsto biračkog tijela u odnosu na broj stanovnika što navodi na zaključak da birački spiskovi ne predstavljaju stvarnu sliku biračkog tijela Crne Gore. Nenad ZEČEVIĆ
Demokratska partija socijalista prolongirala za dva dana odluku o predsjedničkim izborima
Predsjedništvo i GO DPS u
petak saopštavaju ime
Svi opštinski odbori jednoglasno su podržali Mila Đukanovića za kandidata za
šefa države i o tom pitanju postoji apsolutni konsenzus u DPS-u
žana sjednica Predsjedništva DPS-a koje po Statutu predlaže ime kandidata. Sjednica Predsjedništva DPS-a je dva puta odgađana jer je prvo tre-
bala da bude u prošli četvrtak pa juče, ali je ponovo prolongirana iz, kako je objašnjeno, tehničkih razloga. – Prvo je odgođeno zbog puta
Mila Đukanovića u inostranstvo, potom jer je procijenjeno da treba dva dana da se pripremi ta sjednica, a preovladalo je mišljenje da treba da bude u
istom danu – rekao je izvor Pobjede iz vrha DPS-a.
Svi opštinski odbori predložili su jednoglasno predsjednika DPS-a Mila Đukanovića za
kandidata te partije za predsjednika države. Situaciju sa predsjedničkim izborima komentarisala je juče poslanica DPS-a Nela Vukčević-Savković. – Predsjednički izbori će odlučiti dalju sudbinu Crne Gore i uticati na parlamentarne izbore koji se očekuju. Oni će odrediti naš put i budućnost jer nam je potrebna nova vlada koja ima integritet i autoritet – ocijenila je Savković-Vukčević na Gradskoj televiziji. N. Z.
Lider Ure kazao da razgovaraju sa nekim kandidatima predsjedničke trke
PODGORICA – Građanskom pokretu Ura prihvatljivi su svi građanski kandidati za predsjedničke izbore, kazao je lider te partije i odlazeći predsjednik Vlade Dritan Abazović, dodajući da već razgovaraju sa nekim kandidatima koji bi željeli da budu dio predsjedničke trke.
– Ako dogovora ne bude, mi pozivamo građane da podrže nekog od građanskih kandidata – kazao je Abazović novinarima u Vili „Gorica“.
On je rekao da Ura razgovara sa strankama koje su programski slične, proevropske. – Drago nam je da smo razgovore sa Demokratama i Pokretom „Evropa sad“ doveli na jedan jako dobar nivo. Da je do nas, imali bi zajedničkog kandidata koji bi pobijedio u prvom krugu – kazao je Abazović.
Odgovarajući na pitanje o formiranju nove vlade, on je rekao da ne vidi nijedan novi momenat u odnosu na početak januara. R. P.
SD o predsjedničkom kandidatu u subotu
PODGORICA - Socijaldemokrate su od samog početka na istom stanovištu kada je riječ o predsjedničkom kandidatu, nedvosmisleno se zalažemo da tu bude zajednički kandidat, poručio je Miloš Mašković, član Izvršnog odbora te partije.
– Mi se zalažemo za onog kandidata koji će okupiti što više partija građanskog, odnosno procrnogorskog bloka, koji ima najveće šanse da u predsjedničkoj trci odnese pobjedu. Odluku o tome donijećemo u subotu kada je zakazan Glavni odbor. Za sada su sve karte na stolu. Mislim da će mnoge stvari biti jasnije do kraja ove sedmice – kazao je Mašković u Dnevniku Adria TV. Mašković je istakao da u kandidaturi Draginje Vuksanović-Stanković za predsjednicu Crne Gore ne vidi ništa sporno. R. P.
Državna izborna komisija jednoglasno usvojila zaključak u kojem se navodi da Pokret „Evropa sad“ može predložiti kandidata, nije potvrđena kandidatura lidera Ujedinjene Crne Gore
PODGORICA – Državna
izborna komisija juče je jednoglasno usvojila zaključak u kojem se navodi da Pokret „Evropa sad“, po pravosnažnosti rješenja kojim se odbija kandidatura Milojka Spajića, može predložiti novog kandidata za predsjedničke izbore, kao i da birači koji su potpisom podržali Spajića mogu podržati drugog kandidata.
Takođe, DIK je utvrdila i da Spajić ne može povući kandidaturu, ali da može povući izjavu o prihvatanju kandidature koju je predao.
PROCEDURE
Izvršni direktor Pokreta „Evropa sad“ Vasilije Čarapić prekjuče je uputio DIK-u zahtjev za mišljenje o tome da li mogu da predlože novog kandidata za predsjedničke izbore odmah, odnosno po pravosnažnosti rješenja kojim se ne utvrđuje kandidatura Spajića, da li on može da povuče kandidaturu i da li birači koji su mu dali potpis podrške, mogu podržati nekog drugog kandidata.
Tokom sjednice predsjednik
DIK-a Nikola Mugoša podsjetio je na član 4, stav 2 Zakona o izboru predsjednika
Crne Gore koji propisuje da pojedina politička stranka ili grupa građana može predložiti samo jednog kandidata za predsjednika.
Ukazao je da nijesu potvrdili kandidaturu Spajića, zbog čega, kako smatra, „Evropa sad“ po pravosnažnosti tog rješenja može predložiti novog kandidata.
– U odnosu na pitanje da li u ovoj fazi gospodin Spajić može da povuče kandidaturu i kako bi to uticalo na pravo ES da ponovo predloži kandidata, formalno-pravno kandidatura Spajića nije utvrđena i on nije postao kandidat, a isticanjem rokova koji su predviđeni za žalbu pred Ustavnim sudom utvrdilo bi se da on nije kandi-
U odnosu na pitanje da li u ovoj fazi gospodin Spajić može da povuče kandidaturu i kako bi to uticalo na pravo PES da ponovo predloži kandidata, formalno-pravno kandidatura Spajića nije utvrđena i on nije postao kandidat, a isticanjem rokova koji su predviđeni za žalbu pred Ustavnim sudom utvrdilo bi se da on nije kandidat, te ne može povući kandidaturu, ali može povući izjavu o prihvatanju kandidature i „Evropa sad“ može predložiti novog kandidata – rekao je Mugoša
dat, te ne može povući kandidaturu, ali može povući izjavu o prihvatanju kandidature i ES može predložiti novog kandidata – rekao je Mugoša.
Istakao je i da birači koji su podržali Spajića sada mogu dati potpise podrške novom kandidatu i pojasnio da se to mora učiniti u ponovljenom postupku sa novim formularima.
Na jučerašnjoj sjednici Državna izborna komisija utvrdila je i da Ujedinjena Crna Gora nije dostavila dovoljan broj potpisa podrške za svog kandidata Gorana Danilovića Za kandidaturu je potrebno
8.101 potpis, a Danilović je, kako je utvrdila DIK, dostavio 6.592 potpisa, 5.832 validna i 234 potpisa koja su data za dva ili više kandidata.
– Prema izvještaju stručne službe nedostajući broj validnih potpisa je 2.269, u tom smislu nijesu ispunjeni uslovi za utvrđivanje kandidature i postoji potreba da DIK done-
se zaključak o otklanjanju nedostataka – istakao je Mugoša.
On je rekao i da je stručna služba provjerila ostalu dokumentaciju – izjavu o prihvatanju kandidature, potvrdu o biračkom pravu, potvrdu o prebivalištu i uvjerenje o crnogorskom državljanstvu i utvrdila da je tehnički ispravna.
Naveo je i da podnosilac prijedloga – Ujedinjena Crna Gora ima rok od 48 sati da ispravi nedostatke i dostavi potrebne potpise. Nakon rješenja DIK-a, lider Ujedinjene Goran Danilović kazao je da se nada da će im dozvoliti da vide koji su to nevalidni potpisi, a optužio je tu instituciju - da laže.
– Podsjećam javnost da smo predali više od 700 potpisa nego što je potrebno. Dakle, oni tvrde da je više od trećine naših potpisa neispravno.
Ovo će biti grubo što kažem –
ja odgovorno tvrdim da lažu!
Znam način na koji smo skupljali potpise – rekao je Danilović u emisiji „Kontakt“ RTNK. Reagovao je i objavom na Fejsbuk profilu gdje je napisao da čeka razgovor sa sekretarom DIK-a.
– Ne znam zašto, ali slutim da su medijima namjerno date netačne informacije. Iz nezvaničnog izvještaja koji sam dobio vajber porukom (izvještaj još čekamo) jasno je, i stoji u napomeni, da je sporno 316 obrazaca na kojima „nešto fali“? Informacijom da nama nedostaje skoro 2.500 potpisa učinjena je laž s namjerom da se napravi šteta – ustvrdio je Danilović.
Naveo je i da su predali 8.888 potpisa, što je za 700 više od traženog broja.
Državna izborna komisija do sada je jedino potvrdila kandidaturu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića, a juče je prijedlog kandidature predala i Socijaldemokrat-
Centar za građansko obrazovanje
uputio je Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama inicijativu za pokretanje postupka nadzora u političkom subjektu Demokratski front, zbog osnovane sumnje da je prilikom prikupljanja potpisa podrške za predsjedničkog kandidata Andriju Mandića došlo do povrede odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Saradnik na programima CGO Nikola Mirković kazao je da su u inicijativi
ukazali na član 9 stav 1 tačka 7 Zakona o zaštiti podataka ličnosti koji posebne kategorije ličnih podataka definiše kao lične podatke i član 13 u kojem se navodi da se oni mogu obrađivati samo uz izričitu saglasnost osoba.
– Kao i da se posebno označavaju i štite radi sprečavanja neovlašćenog pristupa tim podacima, što u ovom slučaju nije ispoštovano i što ukazuje na moguću povredu zakonskih odredbi – istakao je Mirković.
Pojasnio je da su od AZLP zatražili da
utvrdi da li su svi koji su dali potpis podrške Mandiću potpisali i saglasnost da će njihovi potpisi mogu koristiti, kao i da li ih je ovaj politički subjekat prikupljao i obrađivao u skladu sa Zakonom.
– Kandidatura Mandića je, za sada jedina potvrđena, a CGO će uputiti iste inicijative AZLP i za ostale subjekte, a nakon potvrđivanja njihovih kandidatura od strane DIK-a. CGO očekuje i proaktivnije djelovanje AZLP u primjeni nadležnosti ove institucije – naveo je Mirković.
Lider Pokreta „Evropa sad“ saopštio je juče da je napisao žalbu na rješenje Državne izborne komisije koja nije prihvatila njegovu kandidaturu za predsjedničke izbore, ali i istakao da je neće predati. – Sigurno bi partije našle način da i moju žalbu zloupotrijebe i u ovom izbornom procesu. Stoga, predati žalbu takvom, nepostojećem Ustavnom sudu, poslije opšteg sunovrata pravnog sistema u ponašanju DIK-a, bio bi apsurdan potez, uzaludan čin – rekao je Spajić
ska partija za Draginju Vuksanović-Stanković
Učešće na izborima najavio je i predsjednik Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšić Još uvijek se čeka odluka Demokratske partije socijalista i Demokrata. Prekjuče je Predsjedništvo Demokrata predložilo Glavnom odboru da lider te stranke Aleksa Bečić bude predsjednički kandidat. Sa druge strane, većina opštinskih odbora DPS-a za kandidata predložila je aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića
Iako su najavljivali da bi na predsjedničkim izborima mogli nastupiti sa zajedničkim kandidatom, Socijalistička narodna partija i Građanski pokret Ura neće imati svog kandidata. Lider GP Ura, odlazeći premijer Dritan Abazović kazao je juče da će podržati nekog od građanskih kandidata. Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač rekao je da će SNP na organima partije odlučiti kojeg kandidata će podržati, a on smatra da bi to trebalo da bude osoba koju predlaže neko iz parlamentarne većine formirane nakon parlamentarnih izbora 2020. godine. Ž. ZVICER
PODGORICA – Iako je Rusija igrala značajnu ulogu u mirnoj obnovi crnogorske nezavisnosti 2006, a ruski oligarsi koji su investirali u biznis i nekretnine bili zamajac crnogorskog ,,ekonomskog buma“ od 2007. godine, stremljenje zvanične Podgorice ka Zapadu i odluka za ulazak u NATO, bili su ključni motivi da Kremlj, u skladu sa geostrategijskim interesima kontrole Zapadnog Balkana, uz podršku Beograda i Crkve Srbije, počne opsežnu kampanju destabilizacije Crne Gore, instrumentalizujući ovdašnje proruske i prosrpske stranke, radikalne organizacije i udruženja, ali i pojedine javne ličnosti i medije.
S ciljem podizanja političkog uticaja u Evropi, Kremlj je krajem 2008. godine donio odluku da se ujedine snage obavještajnih i kontraobavještajnih agencija – GRU, SVR, FSB – i da se napravi velika agenturna mreža koja bi bila u stanju da politički uzdrma države koje su od strategijskog značaja za imperijalnu politiku Vladimira Putina
Tada Crna Gora još nije bila direktno na udaru, računalo se na dugoročne, prijateljske i biznis konekcije sa vrhom vlasti u Podgorici.
Za Moskvu su bile važne neke eks-sovjetske države, poput Bjelorusije, Moldavije, Ukrajine, kao i Gruzije i Kazahstana, posredno djelovanje u nekim politički jakim državama članicama Evropske unije, poput Njemačke, Italije i Francuske... Na Balkanu, ključni oslonac ruskog uticaja bila je Srbija, naročito nakon što je ubijen prozapadni premijer Zoran Đinđić, a srpski naprednjaci, otpadnici od Šešeljevih radikala - Toma Nikolić i Aleksandar Vučić – preuzeli apsolutnu vlast u najvećoj i najmnogoljudnijoj državi u regionu. U međuvremenu, Crna Gora je širom otvorenih ruku do-
(4):
je stvorena
Paralela između Ukrajine i Crne Gore, koja sada djeluje morbidno tokom agresije Moskve na Kijev, nije nedavno izgovorena. I moguće da je mitropolit Joanikije ove godine, kada je likovao da će ,,Crna Gora biti mala Ukrajina“, samo reprodukovao tuđe misli
čekivala ruske oligarhe spremne da investiraju, poput aluminijskog magnata Olega Deripaske čija je kompanija ,,Rusal“ kupila Kombinat aluminijuma u Podgorici ili kompanije „Midland“ koja je akvizirala Željezaru Nikšić. - Ruske direktne finansijske investicije u Crnoj Gori znatno su veće u poređenju sa drugim državama u tranziciji u tom regionu – zaključak je iz 2007. godine Komisije za vanjsku politiku EU koja je sastavila izvještaj, na zahtjev Evropskog parlamenta, povodom ,,sumnji da ruski biznismeni peru novac preko te države“.
Rusko-crnogorska biznis i politička ,,idila“ trajala je tek nekoliko godina. Sve se preokrenulo sredinom 2013. godine.
O tome se dugo nije zvanično znalo, sve dok početkom 2015. godine američki senator Kristofer Marfi nije obznanio da su ,,Rusi nudili Crnoj Gori milijarde dolara za rusku vojnu bazu na crnogorskoj obali“.
Iako je tadašnji ministar vanjskih poslova Igor Lukšić reagovao i tačno ustvrdio da ,,Crna Gora i Rusija nikada nijesu
razgovarale o gradnji vojnih baza na crnogorskoj teritoriji“, ispostaviće se da je iz Moskve ipak stigla, tajnim kanalima, interesantna ponuda Podgorici.
Ne za prave vojne baze, već za ,,zonu“ ruskih vojnih brodova. Pobjeda je januara 2015. godine objavila što je, dvije godine ranije, bio zahtjev iz Kremlja: Rusija je tražila da luke Bar i Kotor budu ključne pozicije za uplovljavanje, servisiranje i stacioniranje vojnih brodova i odmor ruskih vojnika. Kako je sirijska luka Tartus bila jedina baza u koju je mogao da se stacionira samo manji dio ruskih mornaričkih snaga u Mediteranu, a već je tamo počeo da bukti rat, kriza u Siriji primorala je Rusiju da hitro traga za drugim lokacijama. Države članice NATO bile su isključene kao moguće opcije, pa se izbor Moskve sveo na tri zemlje koje imaju lučke kapacitete za mornaričke baze i koje bi mogle, zbog političke situacije, da možda budu budući partneri - Egipat, Kipar i Crna Gora.
Vlasti Egipta i Kipra su uskratile takvu mogućnost, zvanično zbog kršenja suverenosti, a nezvanično i stvarno zbog naloga sa Zapada. Jedina ruska opcija ostala je ,,prijateljska Crna Gora“, tamo đe već ima i ruskih državljana i ruskog biznisa.
Ruski vojni ataše zvanično je, najvjerovatnije početkom 2013. godine, zatražio od vlasti u Crnoj Gori da ruska flota na Mediteranu može da koristi luke Bar i Kotor za stacioniranje i servisiranje ruskih vojnih brodova i „drugih materijalno-taktičkih potreba, snabdijevanja gorivom i potrepštinama“.
Kremlj je nakon 2016. počeo opsežnu akciju destabilizacije zvanične Podgorice. I to preko ruskih najvažnijih uporišta na ovom prostoru - Vučićevog Beograda i Dodikove „Republike Srpske“, a uz korišćenje najmoćnijeg ,,tajnog oružja“ – Crkve Srbije, instrumenta jakog, malignog, srpsko-ruskog uticaja u Crnoj Gori
Na prvi pogled, ne djeluje kao zahtjev za vojnim bazama, ali nesporno je da bi hiljade ruskih vojnika sa brodova boravilo ,,na oporavku“ u Crnoj Gori i mogli bi da se aktiviraju u svakom trenutku. Vladimir Putin je očito bio ubijeđen da Milo Đukanović i vlast koju kontroliše neće imati političke snage da tek tako odbije rusku „molbu“.
Međutim, Podgorica je rekla -
ne. Ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić nikad se tim povodom nije srela sa ruskim zvaničnicima.
Poslije je ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko obznanio da je Moskva „bila zainteresovana“ da razgovara sa čelnim ljudima crnogorske vojske o mogućnosti da ruski ratni brodovi pristaju u luke Bar i Kotor, ali da Ministarstvo odbrane Crne Gore „nije željelo ni da čuje za to“. Krajem te godine Đukanović je bio u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama i u razgovorima u Vašingtonu jasno naglasio namjeru da Crna Gora ,,što skorije dobije poziv u NATO“. Dok je na Zapadu ta najava pozdravljena, iz Kremlja je stigla upozoravajuća poruka: Ministarstvo vanjskih poslova Rusije oštro je reagovalo i alarmantno ocijenilo da Crna Gora ,,okreće leđa svojim istorijskim interesima i prijateljima“.
Tada je Putinu i vrhu vlasti u Kremlju bilo jasno da Crna Gora nepokolebljivo kreće na Zapad i u Moskvi je brzo skovan plan da se ,,tim nakanama Podgorice stane na put“. Kremlj je počeo opsežnu akciju destabilizacije zvanične Podgorice.
MOSKVA VS PODGORICA VIA BEOGRAD
I to preko ruskih najvažnijih uporišta na ovom prostoruVučićevog Beograda i Dodikove „Republike Srpske“, a uz korišćenje najmoćnijeg ,,tajnog oružja“ – Crkve Srbije, instrumenta jakog, malignog, srpsko-ruskog uticaja u Crnoj Gori. Sve je išlo po scenariju Moskve. U samo nekoliko godina Rusija je preko Srbije isplela mrežu. Osim Crkve Srbije, prosrpskih stranaka u Crnoj Gori, aktivirano je mnoštvo organizacija, udruženja, pravoslavnih bratstava, raznih
društava srpsko-rusko-crnogorskog prijateljstva. I, naravno, stvorena je i mreža medija, domaćih i srpskih, koji su postali lojalni propagandisti velikodržavne politike Srbije i Rusije u Crnoj Gori. Ključni zadatak Beograda i Moskve bilo je širenje mreže na medije i neke nevladine organizacije koje su slovile kao crnogorske, odnosno nijesu bile filijale ili ,,proksiji“ Rusije ili Srbije. Naprotiv: suštinski te organizacije i pojedini mediji – koji su se suprotstavljali dugogodišnjoj vlasti DPS-a ,,i satelita“ i borile protiv očigledne i dugotrajne korupcije u društvu. Zato, procijenili su zajednički i u Beogradu i Moskvi, takvi ,,procrnogorski“ punktovi bili su najbolje sredstvo za efikasan pritisak na crnogorsku vlast.
Narativ o antisrpskoj suštini crnogorske vlasti, o progonu Crkve Srbije i Srba u Crnoj Gori najlakše se ,,urezivao“ u
ISTRAŽUJE
Kako
mreža ruske ,,bratske pomoći“ Crnoj Gori
,,nEUSPIO POkUšAJ PUčA: Hapšenje 16. oktobra 2016. godine
svijest običnih građana kada to nijesu transmitovali prononsirani nosioci velikodržavne politike Beograda, već „borci za demokratsku državu i slobodu govora“.
Iako je politički preživjela pokušaj terorizma 2016. i sljedeće godine ušla u NATO, Crna Gora je ostala meta: za Moskvu je kontrola nad zvaničnom Podgoricom bila prilika da, preuzimanjem „komande“ nad zvaničnom Podgoricom, ima svoj ,,proksi“ u srcu Alijanse. Za Beograd je to bila šansa da se teritorija, izgubljena nakon referenduma, vrati pod okrilje velikospskog projekta. Ruska strategija ostvaravianja uticaja u Crnoj Gori od 2016. godine postaje suptilnija, a Putinova i Vučićeva ,,vojska“ sve brojnija
,,MEKA
- Srbija i Republika Srpska smatraju se vitalnim balkanskim metama za ruske obavještajne operacije. Beograd je dom neformalnog sjedišta ruske civilne obavještajne agencije koja stoji iza obavještajnih operacija u susjednim zemljama - ocjenjuje Gžegorž Kuzminski, poljski ekspert za pitanja geopolitike i bezbjednosti.
Prema njegovim analizama, šema uticaja sprovodi se na više nivoa, od politike i kulture, otvaranjem važnih društvenih tema, do podrivanja bezbjednosnog sektora.
- ,,Meka špijunaža“ sve je važniji segment ruskih obavještajnih aktivnosti – objasnio je u jednom razgovoru za britanski BBC Kuzminski.
Naglašava da ne uključuje prikrivene diplomate, odnosno stvarne agente, koji su obično pod budnim okom lokalnih kontraobavještajaca, već se podrazumijeva angažovanje uticajnih ljudi u organizacijama - ,,koji nekada svojevoljno, nekad jer su izmanipulisani, a nekada i potpuno nesvjesno, rade za interese stranih država“.
I dok se pripremala bura, crnogorska vlast je – tihovala, uljuljkana tapšanjem po ramenu zapadnih partnera; suverenistička koalicija je uživala plodove apsolutne vlasti u državi i - što će se ispostaviti pogubnim za budućnost Crne Gore - više su se posvećivali zadovoljenju partijskih, grupnih i(li) ličnih potreba, nego zaštitom državnih interesa. Istorijski ulazak u NATO i dalja saradnja sa zapadnim partnerima, zauzimanje pozicije lidera u evropskim integracijama, nijesu iznutra jačali Crnu Goru. Naprotiv: za Moskvu je kontrola nad
Vladimir Putin je očito bio ubijeđen da Milo Đukanović i vlast koju kontroliše neće imati političke snage da tek tako odbije rusku „molbu“. Međutim, Podgorica je rekla - ne. Ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić nikad se tim povodom nije srela sa ruskim zvaničnicima
Crnom Gorom, članicom NATO-a, postala prilika da, preuzimanjem „komande“ nad zvaničnom Podgoricom, ima svoj ,,proksi“ u srcu Alijanse. Za Beograd je to bila šansa da se teritorija, izgubljena nakon referenduma, vrati pod okrilje velikosrpskog projekta.
,,Ruski mir“ i ,,srpski svet“ bili su savršeni mehanizam protiv Crne Gore, nespremne za ovu vrstu hibridnog rata.
,,BUĐENJE“
„Da li znate za zemlju u kojoj su u posljednjih dvadeset godina inžinjeri novog identiteta osmislili i novi jezik i ime novog jezika, samo da bi se time udaljili od suštine istorijskog bića i nasljeđa njenog srpskog naroda? Da li ste čuli za zemlju u kojoj je tradicionalna crkva napadnuta od pseudoreligioznih organizacija koje su sponzorisane sa Zapada, a maskirane u formi pravoslavlja? Da li vam je poznata takva zemlja? Koje je njeno ime? Možda Ukrajina? Ili Crna Gora?“. Paralela između Ukrajine i Crne Gore, koja sada djeluje morbidno tokom agresije Moskve na Kijev, nije nedavno izgovorena. I moguće da je mitropolit Joanikije ove godine, kada je likovao da će ,,Crna Gora biti mala Ukrajina“, samo reprodukovao tuđe misli.
Poređenje Crne Gore i Ukrajine je dio programskog teksta ,,Analiza vektora ruske ‘meke moći’ u Crnoj Gori“, profesora dr Vladimira Božovića iz - 2015. godine.
Još tada je, u doba apsolutne vlasti Đukanovićevog DPS-a, tada široj javnosti nepoznati profesor na Prirodno-mate-
Krajem te godine Đukanović je bio u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama i u razgovorima u Vašingtonu jasno naglasio namjeru da Crna Gora ,,što skorije dobije poziv u NATO“. Dok je na Zapadu ta najava pozdravljena, iz Kremlja je stigla upozoravajuća poruka: Ministarstvo vanjskih poslova Rusije oštro je reagovalo i alarmantno ocijenilo da Crna Gora ,,okreće leđa svojim istorijskim interesima i prijateljima“
matičkom fakultetu, obznanio strategiju obaranja crnogorske vlasti i preoblikovanja crnogorskog društva, kroz povezivanje interesa - srpskog i ruskog - u Crnoj Gori.
Dr Vladimir Božović, jedan od osnivača opskurnog srpskog portala IN4S, danas je rektor Univerziteta Crne Gore. Njegov jednoglasan izbor, nakon tektonskih poremećaja 2020. godine i preuzimanja vlasti od strane litijaša, najbolji je pokazatelj sa koliko je uspjeha vođena operacija protiv Crne Gore.
A te 2015, kada je Crnoj Gori i zvanično stigao poziv za članstvo u NATO, tadašnji potpredsjednik Vlade Ruske Federacije Dimitrij Rogozin zaprijetio je da će ,,Crna Gora zbog toga zažaliti“.
Godinu kasnije, Crna Gora je umalo zažalila, jer se suočila sa ,,tvrdom moći“ iz Kremlja.
Poslije se otkrilo da je pokušaj političkog prevrata i planiranje ubistva tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića bilo djelo moćnog GRU-a, a da zvanični Beograd nije bio involviran. Ali, jesu ekstremisti iz Beograda i bivši ratni veterani, poput Bratislava Dikića, penzionisanog generala srpske žandarmerije.
Kasnije suđenje je pokazalo da su u akciju bili upleteni srpski ekstremisti iz Beograda, nekoliko dobrovoljaca iz
Dombasa, uz logističku pomoć proruskih medija i srpskih tabloida koji djeluju na teritoriji Crne Gore i Srbije. Optužnicom su obuhvaćena i dvojica lidera prosrpskog i rusofilskog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević... Jedan važan igrač Kremlja, Ananije Nikić, na vrijeme se sklonio u Rusiju, koja je odbila da izruči i njega i oficire GRU-a crnogorskom pravosuđu. Ta su dešavanja razotkrila koliko je opasno moćan ,,ruski zagljaj“. A već sljedeće godine Rusija je uputila jasnu poruku - neće Crnu Goru ostaviti na miru.
Savjetnik ruskog predsjednika Sergej Glazev je maja 2017. godine, tokom susreta sa liderima Demokratskog fronta koji su bili na optužnici - Mandićem i Kneževićem u Moskvi, najavio da će „Rusija učiniti sve da doprinese rasvjetljavanju takozvanog državnog udara u Crnoj Gori“. Iako je, nakon presude Višeg suda u Podgorici, kojom su osuđeni svi koji su se našli na optužnici izgledalo da je Crna Gora izbjegla opasnost, razvoj dešavanja je pokazao suprotno.
PRAVLJENJE VOJSKE
Ruska strategija ostvarivanja uticaja u Crnoj Gori od 2016. godine postaje suptilnija. Uz logističku pomoć Rusije osnivaju se razna anti-NATO udruženja, a iz Moskve se favorizuju ,,mladi i energični novi ljudi“ poput Marka Milačića, tadašnjeg lidera Pokreta za neutralnost Crne Gore ili Igora Damjanovića, koordinatora međunarodne saradnje pokreta ,,Ne u rat – ne u NATO!“.
Osim istaknutih pojedinaca i mediji su značajno podu-
prli ideju stvaranja „rusko/ srpskog sveta“ u Crnoj Gori, proput Sputnjika ili već pominjanog sajta IN4S, čiji su osnivači Gojko Raičević i Vladimir Božović. Prema analizi Digitalnog forenzičkog centra (DFC) iz 2021. godine, svojevremeno pridruživanje Crne Gore sankcijama EU zbog ruske aneksije Krima, bio je dodatni podsticaj za snažnu kampanju i instaliranje mreže uticaja Rusije u Crnoj Gori. - Jedan od načina predstavlja korišćenje instrumenata meke moći preko nevladinih organizacija i centara sa ruskim predznakom, koji djeluju pod plaštom aktivnosti na unapređivanju turizma, njegovanju tradicije i očuvanju duhovnog identiteta, kao i poštovanju autohtone i drevne kulture sunarodnika koji žive u inostranstvu i razvijanju prijateljstva između ruskog i crnogorskog naroda – navodi se u analizi DFC naslovljenoj ,,Uloga Rusije na Balkanu: Slučaj Crna Gora“. Mreža je vrlo razgranata i u analizi DFC-a su nabrojane brojne nevladine organizacije koje indirektno kontroliše Moskva. Poput organizacije ,,Ruski centar“. Februara 2020. godine ruski ambasador Vladislav Maslenikov zahvalio je predsjedniku opštine Stevanu Katiću na ,,naporima da Herceg Novi postane centar ruske kulture u Crnoj Gori“. U evidenciji aktivnih NVO, kako navodi DFC, postoji mnoštvo NVO sa ruskim prefiksom, poput: ,,Srpsko-rusko prijateljstvo – slovensko bratstvo“ (Nikšić); ,,Rusko-srpsko-crnogorsko bratstvo – Bijeli anđeo“ (Nikšić); ,,Klub crnogorsko-rusko-srpskog prijateljstva“ (Nikšić); ,,Druš-
tvo crnogorsko-srpsko-rusko-bjeloruskog prijatelstva“ (Žabljak); ,,Društvo srpsko-ruskog prijateljstva za Herceg Novi“ (Herceg Novi); ,,Fond ruska nagrada“ (Budva); ,,Društvo crnogorsko-ruskog prijateljstva Aleksandar Nevski“ (Podgorica) i ,,Bratstvo Ruski car“ (Pljevlja).
A tu su i brojna pravoslavna bratstva, Stupovi ili bratstvo srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, pa ,,Miholjski zbor“ iza kojeg stoji pop Crkve Srbije Mijajlo Backović... Većina udruženja u direktnoj su vezi sa Crkvom Srbije.
Mreža koja je instalirana prije nekoliko godina značila je širenje uticaja, ali za stvarnu borbu protiv ,,bezbožničke i bogohulne vlasti Đukanovića i njegovih epigona“, kako je to govorio nekada mitropolit Crkve Srbije Amfilohije, bila je potrebna upravo – crkva, kao politički kišobran koji će ujediniti interese i ,,srpskog i ruskog sveta“.
PREVRAT, IPAK
A onda se krenulo u novi juriš. Ovog puta ne oružjem ni zavjereničkim grupama. Ključni instrument bila je Crkva Srbije, ključna alatka – litije. Uz organizaciju Crkve Srbije, koju je predvodio mitropolit Amfilohije, kreirane su litije kao neka vrsta političko-vjerskog pokreta koji treba da sruši ,,bezbožničku vlast“ u Crnoj Gori. Poraz koalicione vlasti Mila Đukanovića 30. avgusta 2020. godine bio je znak da je, ne samo promijenjena ,,nesmjenjiva vlast“, već da je Crna Gora izgubila bitku. Nakon dvije i po godine od pada ,,ostroške“ Vlade Zdravka Krivokapića, poslije pada Vlade Dritana Abazovića, malo što se promijenilo: Crna Gora je čvrstvo u kanžama ,,ruskog i srpskog sveta“. Institucije države su razorene, bezbjednosni sektor srušen – ANB, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Vojska Crne Gore pod kontrolom službi iz Beograda (Rusije). Djeluje da se Crna Gora davi u čeljustima projekata ,,Ruski mir“ i ,,srpski svet“.
Pitanje je, samo, da li to vidi ona ogromna većina građana - 75 odsto - koji se na svim anketama izjašnjavaju za građansku Crnu Goru, članicu Evropske unije, a pristaju da žive okovani interesima onih koji Crnu Goru doživljavaju, i uvijek su je doživljavali - samo kao teritoriju koju valja kontrolisati. Draško ĐURANOVIĆ
Radnici Željezare danas ulaze u fabriku
PODGORICA – Nakon
pola godine, koliko su bivši i budući radnici željezare protestovali, čekajući da Elektroprivreda kupi imovinu te fabrike i zaposli ih, jutros u 10 časova bi trebalo da uđu u pogone i započnu čišćenje.
Kako je Pobjedi kazao njihov predstavnik Ivan Vujović, očekuju da im se pridruže premijer Dritan Abazović, predsjednik borda Elektroprivrede Milutin Đukanović i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, kojima su uputili pozive kako bi zajedno obilježili početak angažmana njih 197 koji su od kraja avgusta bez posla, nakon što ih je otpustio bivši vlasnik fabrike Tosjali.
– Očekujemo da konkurs za radna mjesta bude raspisan u narednih deset dana za šta je najodgovornija uprava EPCG - Željezare. Ulazimo u fabriku kao gosti, jer nam ugovor o djelu ne daje nikakve garancije – kazao je Vujović.
Prije dvije nedjelje menadžment EPCG i novoformirane ćerke kompanije EPCG - Željezare dogovorio je da od danas u fabrici rad započne 197 radnika po ugovoru o djelu. Ranije je Vujović naveo da je prvo neophodno obezbijediti i očistiti pogone i kancelarije, te popisati pokretnu i nepokretnu imovinu, što bi,
kako procjenjuje, moglo trajati najmanje mjesec. Konkurs koji bi trebalo da bude raspisan na osnovu sistematizacije koja se priprema, biće otvoren za sve, ali Vujović ocjenjuje da nema obučenijih radnika za rad u fabrici od njih. Radnici po planu danas ulaze u pogone, imajući u vidu da je EPCG prije osam dana uplatila drugu ratu od pet miliona eura turskom Tosjaliju, s kojim je dogovorena kupovi-
Hercegnovska kompanija traži od Privrednog suda da im se vrati trajektna linija do završetka spora sa Morskim
na imovine fabrike za ukupno 20 miliona eura.
Direktor EPCG - Željezare je dosadašnji rukovodilac nikšićkog Sekretarijata za uređenje prostora inžinjer metalurgije Đorđije Manojlović, dok je za predsjednika odbora direktora imenovan Marko Perunović, bivši državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija tokom mandata Mladena Bojanića. Dogovor oko kupovine Željezare finalizovan je krajem prošle godine, a prva rata od 15 miliona uplaćena je polovinom januara nakon formalizovanja dogovora. Prema nedavno prezentovanom biznis planu, u Željezari će biti aktivirane četiri djelatnosti i to solarna elektrana, konstrukcija, podkonstrukcija i kovačnica za šta su predvidjeli 304 radnika. M. Lk.
Sindikat Montekarga apelovao na Ministarstvo kapitalnih investicija i Upravu za željeznice da spriječe navodne nepravilnosti
PODGORICA - Sindikat Montekarga apelovao je na Ministarstvo kapitalnih investicija i Upravu za željeznice da pra-
vovremeno reaguju i onemoguće nepravilnosti u transportu robe. U suprotnom, najavljuju štrajk.
Iz Sindikata Montekarga su kazali da su tri operatera dobila trasu i licencu za korišćenje, a da je firma „16. februar“ počela sa radom i koristi ,,vagone i mašinu koja nije sposobna za unutrašnji saobraćaj, a kamoli međunarodni“.
– Vagonima je istekla revizija i ugrožavaju bezbjednost saobraćaja. Koriste radnike koji su po sili zakona otišli u penziju i koji se više ne smiju koristiti za upravljanje mašinom – navodi se u zahtjevu upućenom, između ostalog, i premijeru Dritanu Abazoviću Montekargo je, kako su poručili, jedna od rijetkih firmi sa većinskim državnim udjelom koja posluje pozitivno i koja ima 300 radnika.
– Ovakvim favorizovanjem privatnika i zatvaranjem očiju na njihove nedostatke i nelegalnosti od Uprave za željeznice i samog direktora, direktno se utiče na budućnost naše firme. Stari režim je uništio mnogo državnih firmi na taj način, sabotirajući njihov rad i odveo ih pod stečaj, a nakon toga rasprodao sve vrijednosti privatnicima i prijateljima režima - naveli su iz Sindikata i naglasili da je „žalosno vidjeti da se nastavlja sa istom praksom“.
Ako nijeste sigurni u prevoz trajektom ,,Vasilije“, možete da idete okolo, poručio Dritan Abazović građanima; Udruženje pomorskih kapetana traži da Vlada razmotri odluku da li firma bez ikakvog iskustva u pomorskom menadžmentu može biti nosilac ove privredne aktivnosti
PODGORICA - Svih šest trajekata kompanije Pomorski saobraćaj će danas isploviti sa pristaništa u Kamenarima, saznaje Pobjeda. Prema saznanjima naše redakcije, pravni tim Pomorskog saobraćaja tražio je od Privrednog suda da im se omogući privremeno obavljanje prevoza trajektima na relaciji Kamenari – Lepetane, nakon što je Morsko dobro 17. februara jednostrano raskinulo ugovor sa tim preduzećem za održavanje te linije.
Ugovor
– Nalaže se protivniku predlagača (Morskom dobru) da predlagaču (Pomorski saobraćaj) omogući neometano korišćenje dijela morskog dobra radi obavljanja djelatnosti linijskog trajektnog pomorskog saobraćaja na relaciji Kamenari –Lepetane po osnovu Ugovora o korišćenju morskog dobra broj 0210-139/3 dana 18. februara 2004. godine i Aneksa ugovora o korišćenju morskog dobra broj 0210-478/10 od 6. avgusta 2019. godine, te da isti oslobodi od lica i stvari, pod prijetnjom prinudnog izvršenja – navedeno je u prijedlogu upućenom
Privrednom sudu u koji je Pobjeda imala uvid. Imajući u vidu da je aneksom održavanje te linije omogućeno do dodjele koncesije, te da nikada nije raspisan konkurs, a kamoli dodijeljena koncesija za pomorski saobraćaj na toj relaciji, advokati Pomorskog saobraćaja naglašavaju da ugovor nije mogao da prestane da važi, niti je mogao biti raskinut jednostavnom izjavom volje Morskog dobra, posebno bez navođenja bilo kojeg razloga koji ima uporište u ugovoru ili zakonu. Napominju da Pomorski saobraćaj nikada nije obaviješten da krši bilo koju ugovornu obavezu, već da im je naprasno dostavljeno obavještenje o jednostranom raskidu ugovora. Pritom, Morsko dobro nije navelo šta je razlog takvom postupanju i kršenju ugovornih obaveza. Kako je navedeno u dokumentu upućenom Privrednom sudu, zatražena privremena mjera bi se izdala na teret i rizik Pomorskog saobraćaja i trajala bi do pravosnažnog okončanja parničnog postupka, koji će to preduzeće pokrenuti tužbom u roku od 30 dana od prijema odluke suda. Iz Pomorskog saobraćaju su ra-
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore juče je hitno u cilju sigurnosti plovidbe, odnosno putnika, vozila i roba na liniji Kamenari – Lepetane pozvalo Upravu pomorske sigurnosti da obave vanredno utvrđivanje sposobnosti za plovidbu trajekta ,,Vasilije“. Pozvali su i Direktorat za inspekcijski nadzor pri Ministarstvu kapitalnih investicija da izvrši inspekcijski pregled „Vasilija“ i drugih trajekata koje će JP Morsko dobro eventualno angažovati. Pozvali su Vladu da, u svjetlu pomorske sigurnosti, još jednom razmotri odluku da li firma koja nema nikakvog iskustva u pomorskom menadžmentu može biti nosilac ove privredne aktivnosti. Navode da su dešavanja oko linije Kamenari –Lepetane u velikom dijelu i posljedica ignorisanja i
nije rekli da su odlukom Morskog dobra prisiljeni da prekinu saobraćaj na toj trajektnoj liniji. Vlada je potom dala saglasnost na izmjene Statuta Morskog dobra, koji toj kompaniji omogućavaju bavljenje pomorskim prevozom i od 18. februara tu liniju ,pokriva“ trajekt ,,Vasilije“ kompanije Briv Constraction iz Kotora. Taj je trajekt kapaciteta 20 vozila, zbog čega se prave velike gužve i u Kamenarima i u Lepetanima i po sat čeka na ukrcaj. „Vasilije“, osim toga, nema licencu za prevoz putnika, jer je do sada korišćen kao barža za prevoz građevinskog materijala. – Ako nijeste sigurni u prevoz ,,Vasilija“ koji radi besprekorno, imate mogućnost da idete okolo – poručio je juče premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i naveo da je Crna Gora „već imala tragediju kad je dozvolila mafijašima da uprav-
kršenja postojeće pomorske regulative od strane nadležnih organa koji su zaduženi za njihovo sprovođenje.
– Godinama je ovo udruženje upozoravalo nadležne na kašnjenje sa implementacijom međunarodnih pomorskih standarda, na bezbroj loših pomorskih zakonskih rješenja i na njihovu primjenu. Takođe, upozoravali smo nadležno ministarstvo i ostale relevantne državne organe na njihov nedostatak kapaciteta i nerazumijevanja ove specifične privredne djelatnosti. Tražili smo da se krene, po ugledu na druge pomorske zemlje, u izmjenu i dopunu pomorske regulative, prije svih Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, ali bez uspjeha – podsjetili su iz Udruženja i dodali da su njihovi prijedlozi i sugestije mahom odbijani.
Udruženje pomorskih kapetana traži kontrolu „Vasilija“d. malidžan
Uprava za inspekcijske poslove juče sačinila zapisnik nakon kontrole u To Montenegru
PODGORICA - Inspektori
Uprave za inspekcijske poslove (UIP) konstatovali su da je nacionalni avio-prevoznik To Montenegro nezakonito zaposlio Sašu Radovića na poziciju vršioca dužnosti izvršnog direktora.
Privredna komora (PKCG) apelovala je juče da se u što kraćem roku nađe adekvatno rješenje i trajektna linija Kamenari –Lepetane uspostavi uz optimalnu funkcionalnost, sa punim kapacitetom prevoza.
– Očigledno je da trenutno rješenje nije održivo i da uzrokuje značajno teže uslove za normalno funkcionisanje saobraćaja, čime se nanosi velika šteta privredi i građanima – navodi se u saopštenju PKCG.
Sa druge strane, teretni saobraćaj se, kako se dodaje, u ovom trenutku neminovno realizuje preko Kotora, iako je kruzing sezona već otpočela sa najavom dolaska velikih kruzera u Luku Kotor u martu, što će dodatno opteretiti protok saobraćaja.
– Ovakvo stanje uzrokovaće direktnu štetu turističkoj privredi, stvoriti nova uska grla i satima produžiti vrijeme putovanja, u konačnom udaljavajući turiste i goste od naše ponude – smatraju u Komori.
ljaju privrednim dobrima“, dodajući da su to riješili otkaznim rokom Pomorskom saobraćaju.
ABAZOVIĆ
ZADOVOLJAN
– Crna Gora radi sa jednim trajektom koji je ustupila društveno odgovorna firma, za razliku od Pomorskog saobraćaja koji nije htio da sačeka 10-15 dana. Da je Crna Gora upravljala linijom umjesto tajkuni, sad bismo imali trajekte na električni pogon najnovije generacije – rekao je Abazović u Vili „Gorica“ na svečanosti za vatrogasce-spasioce koji su učestvovali u spasilačkoj akciji u Turskoj.
– Prekinut je Gordijev čvor.
Imaćemo svoje trajekte i zarađivaćemo od njih – kazao je Abazović i poručio da je interes građana na prvom mjestu. – Želimo trajektu ,,Vasilije“ dug vijek, nek prevozi narod besplatno, dok tu uslugu ne stavimo potpuno u funkciji građana – saopštio je Abazović i naveo da su vlasnici Pomorskog sao-
braćaja „ekstremno bahati i da je trebalo da finansiraju kampanju Mila Đukanovića“. Dodao je da će do sezone trebati pet trajekata i da su pokrenuli veliku ofanzivu, pa uskoro očekuje dobre vijesti. Uvjeren je da su Bokelji oduševljeni ovim potezom Vlade.
– Do kraja godine ćemo biti potpuno kompletirani trajektima. Ima i opcija rentiranja, vidjećemo da li nam više odgovara da rentiramo plovila dok ne kupimo svoja – saopštio je Abazović. U razgovoru sa više pravnika i advokata Pobjedi je rečeno da je Morsko dobro, kao državno preduzeće, obveznik Zakona o javnim nabavkama, odnosno da bi eventualna nabavka trajekata morala da bude sprovedena na osnovu javnog tendera. Ipak, ne isključuju mogućnost izuzetka u slučajevima od javnog interesa, kakav ovaj svakako jeste, imajući u vidu da je funkcionisanje stanovnika gotovo svih gradova u Boki otežano. S.P. – M.Lk.
Inspekcija se poziva na član 21, stav 6 Zakona o radu i tvrdi da je Radović sporazumno raskinuo radni odnos sa Budvanskom rivijerom i uzeo otpremninu, dok se Radović poziva na isti član zakona, ali stav 6, koji se odnosi na one koji su dobili otkaz
šaj, a odgovornom licu u firmi od 100 eura.
Iz UIP-a su, kako navodi Mina biznis, kazali da su inspektori juče sačinili zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru nad To Montenegrom. Konstatovali su da je nacionalna avio-kompanija zapošljavanjem Saše Radovića prekršila odredbu čl. 21 stav 6 Zakona o radu, jer mu je državna hotelska kompanija isplatila otpremninu po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa. Navode da zaposleni kome je na taj način isplaćena otpremnina ne može zasnovati radni odnos u privrednom društvu čiji je osnivač država u periodu od pet godina od momenta isplate otpremnine, ukoliko prethodno nije vratilo cjelokupan iznos. Zakon predviđa kaznu privrednom društvu od hiljadu eura za takav prekr-
PODGORICA - Zavod za zapošljavanje (ZZZ CG) ni iz trećeg puta nije realizovao svih 45 preporuka Državne revizorske institucije (DRI) iz revizije kojom su na pravilnost poslovanja ove institucije tokom rukovodstva Sulja Mustafića dobili negativno mišljenje.
Prethodnom kontrolom utvrđeno je da 17 preporuka čeka na realizaciju, a kolegijum senatora Nikole N. Kovačevića i Milana Dabovića utvrdio je da 14 preporuka zahtijeva praćenje, da su dvije realizovane, dok jedna nije primjenjiva.
Od prošlog maja, kada je rađena prethodna kontrola, ZZZ je ispoštovao preporuke u vezi ugovora o dopunskom radu, a preporuka u vezi korišćenja sredstava iz projekta podrške samozapošljavanju više nije primjenjiva, jer je projekat završen.
ZZZ još nije regulisao status na više nepokretnosti, započeto je uspostavljanje unutrašnjih kontrola i pribavljanja upotrebne dozvole za objekat u Andrijevici, ali je utvrđeno da ZZZ nema potrebnu dokumentaciju. Nije realizovana ni preporuka o obezbjeđivanju potvrde o
Iz Uprave za inspekcijske poslove su, kako navodi agencija, najavili da će početkom naredne sedmice donijeti rješenje kojim će naložiti To Montenegru da u zakonskom roku otkloni nepravilnost u postupku zasnivanja radnog odnosa sa Radovićem. Nepravilnost može biti otklonjena ili otkazom ugovora o radu sa Radovićem ili vraćanjem otpremnine. Radović je Pobjedi kazao da ostaje pri stavu da nije imao nikakvih zakonskih smetnji da se
zaposli u To Montenegru iako nije vratio otpremninu dobijenu iz Budvanske rivijere.
– Ne mogu komentarisati radne zapisnike inspekcije na koje još nijesu dati komentari niti je izdato rješenje. Moj stav je poznat - nijesam imao nikakvih zakonskih smetnji da nakon isteka godinu dana od razrješenja od strane skupštine akcionara Budvanske rivijere zasnujem radni odnos bilo gdje, pa i u To Montenegru – kazao je Radović našoj redakciji. On je prošle sedmice Pobjedi saopštio da se u njegovom slučaju primjenjuje stav 7 člana 21 Zakona o radu, u kojem se propisuje rok od jedne godine nemogućnosti zasnivanja radnog odnosa u drugom državnom preduzeću za osobe za čijim je radnim angažmanom prestala potreba na prethodnom poslu u kompaniji u većinskom državnom vlasništvu. Radović je ranije naveo da je 17. juna 2021. na redovnoj skupštini akcionara Bud-
vanske rivijere prestala potreba za njegovim angažovanjem u tom preduzeću, pa je razriješen sa mjesta predsjednika borda, na osnovu čega mu je isplaćena otpremnina.
– Kako je od dana isplaćene otpremnine do dana mog radnog angažovanja kao v. d. izvršnog direktora To Montenegro prošlo znatno više od godinu, ne može se govoriti da sam bilo kojim svojim postupkom, a posebno novim radnim angažovanjem povrijedio bilo koju odredbu Zakona o radu, posebno ne odredbu člana 21 – kazao je ranije Radović.
Njemu je ovo druga otpremnina u karijeri. Prvu je dobio u martu 2015. godine, kad je sporazumno napustio Nacionalnu turističku organizaciju, gdje je bio direktor od 2007. godine. Tada je na ime otpremnine dobio 19 hiljada eura. Već godinu kasnije, 1. aprila 2016. godine preuzeo je predsjedavanje bordom Budvanske rivijere. S. P.
DRI treći put kontrolisala Zavod za zapošljavanje
radno-pravnom statusu lica sa invaliditetom, ni u vezi obračuna naknada na osnovu stvarnih troškova rada.
ZZZ ponovo nije regulisao pitanje roka u kom poslodavac mora dostaviti dokumentaciju za pravdanje troškova prilagođavanja uslova rada licima sa invaliditetom. Re-
vizorima nijesu prezentovani dokazi da je pravilnicima na pravi način regulisana obaveza izvođača da dostavljaju dokaze o iskustvu lica u projektima i pružanje specifičnih usluga i kriterijuma za odabir članova komisije za praćenje projekata. ZZZ jeste donio uputstvo za područne je-
dinice za plaćanje izvođačima profesionalne reahabilitacije, ali nije bilo dokaza da oni u skladu sa tim postupaju. Ni tokom ove kontrole revizorima nije prezentovana objedinjena evidencija lica sa invaliditetom zaposlenih nakon završenog projekta, kao ni dokaz kako se kontroliše da li su ostali kod istih poslodavaca. Inicijalnim nalazom, DRI je utvrdila da je 2020. godine za zapošljavanje lica sa invaliditetom isplaćeno 9,5 miliona eura, da su pojedini poslodavci dobijali i po 2,5 hiljade za jedno lice, iako su pokrivala radna mjesta sa srednjom stručnom spremom. Na osnovu nepotpune dokumentacije isplaćeno je 211,4 hiljade eura za subvenciju zarada ovim licima i preko 33 hiljade njihovim asistentima i izvođačima na realizaciji ovog programa.
brukanje države: Abazović relativizovao brutalno policijsko nasilje, ODT Ulcinj naredilo hapšenje policajaca
Nikola Boljević i Dragan
Šćekić, osumnjičeni da su akteri incidenta koji se dogodio sredinom januara na Graničnom prelazu Sukobin
– Murićani, u kojem je maltretiran državljanin Albanije, univerzitetski profesor i savjetnik predsjednika Petrać Milo, uhapšeni su juče – potvrdio je Pobjedi portparol Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju Faruk
Resulbegović.
On je kazao da će policajci biti saslušani kod nadležnog tužioca u roku od 24 sata a, kako je precizirao, terete se da su počinili krivično djelo zlostavljanje iz Krivičnog zakonika
Crne Gore.
Članom 166a KZ-a propisano je da će se onaj ko zlostavlja
drugog ili prema njemu
postupa na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo kazniti zatvorom do jedne godine, a ukoliko zlostavljanje
„učini službeno lice u vršenju službe“ zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Na osnovu prvih snimaka incidenta, objavljenih u javnosti sredinom januara, ulcinjsko osnovno tužilaštvo je naložilo
Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova i policiji da utvrde identitet policajaca i da preduzmu odgovarajuće radnje u odnosu na incident.
Međutim, tek nakon objavljivanja novog snimka prije dva dana, koji je aktuelizovao cijeli slučaj i na kojem se jasno vidi brutalno maltretiranje, uslijedila je nova inicijativa tužilaštva u Ulcinju na osnovu koje je juče pokrenut krivični postupak protiv dvojice policajaca koji su lišeni slobode.
Na novom video-snimku maltretiranja albanske porodice na prelazu Sukobin – Murićani vidi se kako strani državljanin objašnjava policajcu da „nije uradio ništa“, na šta mu crnogorski policijski službenik odgovara: „Kol’ko možeš da pričaš, sad bi mu vilicu slomio…“, a potom grubo hvata za lice stranca u automobilu.
Na snimku se zatim čuju riječi: „Ostavi telefon“, dok policajac nasilno izvlači stranog državljanina iz automobila.
RELATIVIZACIJA
Juče su, prije aktivnosti ODT
Ulcinj, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i njegov stranački kolega, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, pokušali da relativizuju incident te da pojavljivanje novog snimka povežu sa predsjedničkim izborima.
– Kako se više budemo približavali 19. martu očekujte mnogo više video-snimaka, grafita, nacionalizma, tenzija, pokušaja stvaranja tenzija u odnosu na Bošnjake, Muslimane, to je modus operandi – kazao je Abazović upitan da prokomentariše snimak na kojem se vidi kako crnogorski policajci maltretiraju državljanina Albanije. On je ustvrdio da je sve snimke vidio još 15. januara, ali kako je
Nova demokratska snaga Forca pozvala je Filipa Adžića da podnese ostavku i optužila
Ministarstvo unutrašnjih poslova da je na svim nivoima postojala tendencija zataškavanja slučaja
Savjet za građansku kontrolu rada policije, po sopstvenoj inicijativi, provjeriće postupanje policijskih službenika Sektora granične policije i tim povodom je zatražio izjašnjenje direktora Uptrave policije.
Kako je saopšteno iz Savjeta, od direktora Uprave policije Zorana Brđanina je zatraženo da se izjasni i o tome koje su tačno mjere i radnje preduzete u odnosu na ovaj incident za koji je, inače, Uprava policije saznala 15. 1. 2023. godine. Da li je povodom istog konsultovan nadležni državni tužilac i da li su policijski službenici koji se dovode u vezu sa očigledno neprofesionalnim postupanjem, do daljnjeg, udaljeni iz službe.
– Na snimku je očigledno neprofesionalno postupanje što je Uprava policije samostalno trebala da prepozna, osudi i izvini se građaninu i javnosti, nezavisno u odnosu na pokrenute postupke – zaključuje se u saopštenju Savjeta koje potpisuje njegov predsjednik, advokat Zoran Čelebić
Pobjedi saopšteno iz ODT Ulcinj, u tom tužilaštvu su sa novim snimkom upoznati tek prije dva dana putem medija, a i Etički odbor MUP-a je juče saopštio da nije imao uvid u spomenuti snimak.
– I već tada smo preduzeli aktivnosti. Ne mogu policajci koji imaju određenih problema da budu dio službe. To je jedan dio medalje. Drugi dio je to što građani vide kratki snimak. Nije neko targetovao nekog i izvukao ga iz auta tek onako, neko je sigurno napravio prekršaj. Nijesu se poštovala saobraćajna pravila i kolone – kazao je Abazović.
I Adžić je, u sličnom tonu, u obraćanju medijima relativizovao činjenice i zapitao se „zašto je neko opet aktivirao ovaj događaj“, odgovarajući samom sebi kako vjeruje „da je povezano sa predstojećim izborima i sa najavom kandidata koji je u svim političkim trkama u koji-
ma je učestvovao - izazivao nestabilnosti“.
– Građani moraju umjesto snimaka koje su poslali medijima, gdje je očigledna namjera da se nanese šteta institucijama Crne Gore tim snimcima, treba da se obrate nadležnima pa da nadležni pokrenu postupak, pa da vidimo da li tužilaštvo može da reaguje i da li ima elemenata djela – kazao je Adžić problematizujući objavljivanje, a ne sadržaj snimka, odnosno zabilježeno ponašanje policajaca.
– Moram da kažem da niko neće moći da ponižava policijske službenike. Vi ste prenijeli jedan dio priče, a niko nije pokrenuo pitanje zašto lice nije postupilo po naređenju. Koje metode može policijski službenik da koristi ukoliko se ne postupa po njegovom naređenju? Nasilje nije rješenje, prekoračenje ovlašćenja nije rješenje, ali se mora postu-
pati po naređenju policijskog službenika. Moramo komentarisati kompletan događaj i što je prethodilo. Da li je pomenuto lice napravilo određeni prekršaj prije toga. Mi do dana današnjeg čekamo izjašnjenje oštećenog građanina i ja zaista smatram da ono što se desilo nije dobra poruka kako treba da postupaju službenici – kazao je Adžić novinarima.
SMJENA
Nova demokratska snaga Forca pozvala je juče Adžića da podnese ostavku sa mjesta ministra unutrašnjih poslova, optužujući ga da 23. januara nije rekao istinu u dopisu koji je poslao toj stranci na zahtjev koji mu je u ime Kluba albanskih partija uputio poslanik Genci Nimanbegu – Da ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Filip Adžić nije rekao istinu 23. januara u vezi
Iz MUP-a je Pobjedi saopšteno da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije, u okviru zakonskih ovlašćenja, pokrenulo postupak unutrašnje kontrole zakonitosti postupanja Uprave policije u vezi sa preduzimanjem mjera i radnji povodom događaja koji se desio 15. januara na prelazu Sukobin – Murićani, a odnosi se na postupanje policijskih službenika Regionalnog centra granične policije „Jug“ – Stanice granične policije I Ulcinj prema
državljanima Republike Albanije. – U vezi navedenog, u toku je postupak unutrašnje kontrole u kojem je, između ostalog, izuzeta službena dokumentacija vezana za predmetni slučaj, izuzet video materijal snimljen sa instaliranog video nadzora na GP Sukobin – Murićani, a preko međunarodne policijske saradnje se čeka izjašnjenje o naznačenom događaju od strane državljana Republike Albanije. Ukoliko se u postupku unutrašnje
flagrantnog nasilja nad albanskim državljaninom, svjedoči sekvenca snimka u kojem crnogorski granični policajac maltretira, a dvoje policajaca pomažu. Ministar na moje pitanje potvrđuje da, sem pasivnog otpora, nije bilo drugih radnji kojima bi se omalovažili policajci i da Petrać Milo i njegov sin, na području Graničnog prelaza Sukobin – Murićani, nijesu imali primjedbi na postupanje službenika Granične policije Crne Gore – navodi se u reagovanju Force.
Iz te stranke kažu da sama činjenica da je Ministarstvu, pod pritiskom objavljenog snimka, trebalo punih 35 dana da se preduzmu mjere u vezi sa ovim slučajem, govori da je na svim nivoima Ministarstva postojala tendencija zataškavanja ovog slučaja.
Iz Force ocjenjuju da takvo ponašanje i način postupanja pokazuje ili nekompetentnost ili druge tendencije i strategije.
– Imajući u vidu da imamo par-
kontrole utvrde činjenice i dokazi o nezakonitom postupanju policijskih službenika u vezi sa predmetnim slučajem, biće preduzete zakonske mjere u cilju pokretanja postupaka za utvrđivanje odgovornosti – odgovoreno je iz MUP-a na pitanja Pobjede. Oni podsjećaju da je nakon prvobitnog objavljivanja video zapisa u medijima, Etički odbor 17. januara inicirao postupak utvrđivanja kršenja Kodeksa policijske etike od strane službenika SGP-a, te da će nakon nalaza unutrašnje kontrole i Etički odbor dati mišljenje u odnosu na postupanje policijskih službenika.
tnerstvo na lokalnom nivou sa Urom, Nova demokratska snaga Forca poziva ministra Filipa Adžića da smijeni policajce i da podnese ostavku, a premijera Crne Gore Dritana Abazovića da ga smijeni u znak čvrste odlučnosti da nijedan građanin ili gost Ulcinja ne može biti maltretiran od strane policajaca, kao nekad na punktu Gazivoda – navode iz Force.
I iz Crnogorskog helsinškog odbora (CHO), uz izraze žaljenja i najoštrije osude torture nad albanskim državljaninom, tražili su smjenu ministra Adžića zbog sramotnog postupanja Granične policije.
CHO očekuje i traži od rukovodstva MUP-a i tužilaštava da pokrenu postupak o utvrđivanju krivične odgovornosti svih koji su učestvovali u tom gnusnom činu, kao i odgovornost njihovih pretpostavljenih.
– To je posebno značajno i zbog toga da se takvi izdvoje i uklone iz redova onih pripadnika Granične policije koji odgovorno i časno obavljaju svoje dužnosti. CHO i ovim povodom poziva opozicione stranke i sve odgovorne političke strukture i pojedince da traže smjenu ministra Adžića, ukoliko taj ministar ne osjeća potrebu i neophodnost ostavke. Ovo je samo kap koja je prelila čašu u nacionalističkim i šovinističkim divljanjima, napadima i torturama koje se vrše prema nedužnim crnogorskim i inostranim građanima. Odgovornost ministra Filipa Adžića je neizbježna – ističe se u saopštenju CHO. Duško MIHAILOVIĆ
UBNOR i antifašisti Nikšića reagovali na skrnavljenje groba Ljuba Čupića
NIKŠIĆ - Predsjedništvo
UBNOR-a i antifašista Nikšića najoštrije je osudilo posljednje u nizu skrnavljenja lika i djela narodnog heroja Ljuba Čupića
Oni su podsjetili i na ranije incidente, kao što je uriniranje na njegov spomenik koji se nalazi na Trgu slobode u Nikšiću, te na fotografiju mladića, na kojoj s podignutom rukom kao da puca u bronzanu figuru heroja je napisao „Ubili smo te jednom, ubićemo te opet...“
Istakli su da se sve učestalija skrnavljenja spomen-obilježja ne mogu svrstati u neodgovorno ponašanje pojedinaca i vandalizam, već u revanšizam poraženih slugu okupatora –četnika, kojima je to omogućila prema njima blagonaklona vlast.
– A potpomognuti militantnom svetosavskom crkvom koja dokazane zločince iz II svjetskog rata kao što su pop Maca i Šiljak proglašava svecima, sprovode svoju nacionalističku politiku, koja nije daleko od fašizma za tuđi račun i interes – istakli su iz UBNOR-a.
Naveli su da ovo nije samo skrnavljenje i rušenje spomenika iz NOR-a i najvećih simbola antifašizma kao što je Ljubo Čupić, već i podrivanje i prikriveno rušenje i Crne Gore i svih onih vrijednosti na kojima ona počiva i koje baštini.
Komandir policije Goran Đurđevac kazao je Pobjedi da je istraga zbog skrnavljenja nadgrobne ploče narodnog heroja Ljuba Čupića u Nikšiću u toku. Mediji su prije dva dana objavili fotografije na kojima se vide velika oštećenja mermerne ploče. Uočljivo je da je nepoznati počinilac pokušao da izgrebe, odnosno ukloni ime, prezime, godine rođenja i strijeljanja kao i petokraku. Ra.P.
– Danas je naša najveća obaveza i dužnost kao i svih progresivnih i patriotskih snaga suprotstaviti se povampirenom četništvu i sačuvati našu jedinu domovinu Crnu Goru i njen građanski karakter koji se temelji na multivjerskom i multinacionalnom skladu –saopšteno je iz predsjedništva UBNOR-a. – I ono što je bilo najsvetije u Crnoj Gori kao što je grobnica i uopšte naš odnos prema mrtvima narušeno je i obesmišljeno – napisali su u reagovanju. J. M.
prijem u Vili „Gorica“ za spasioce koji su u Turskoj spašavali živote u područjima pogođenim zemljotresom
PODGORICA - Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović upriličio je prijem u Vili „Gorica“ crnogorskim vatrogascima spasiocima koji su bili u Turskoj kao pomoć nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio tu zemlju i Siriju, a u kojem je poginulo
više od pedeset hiljada ljudi. Abazović se zahvalio crnogorskim spasiocima, vatrogascima i članovima MUP-a jer su svojim primjerom učinili da se Crna Gora osjeća ponosno. On je kazao da će spasioci biti nagrađeni i novčano „jer država na ovo što ste vi uradili gleda sa velikim respektom“.
- Vi ste pokazali karakteristiku koja se često zanemaruje u našem društvu – da smo najbolji kada je najteže. Onda nestaju sve razlike, solidarnost i mobilnost je na visokom nivou, sva spremnost svih ljudi je na visokom nivou – rekao je Abazović. Ministar unutrašnjih poslova
Filip Adžić kazao je da je misija uspješno okončana i da su građani Crne Gore ponosni na spasioce vatrogasce. - Državi ostaje obaveza da unaprijedi uslove za rad spasilaca, da omogućimo da imate više treninga, bolju opremu i bolje uslove za rad – rekao je Adžić.
KC „Nikola Đurković“ u Kotoru neće promijeniti odluku o otkazivanju promocije knjige „Najveći zločin u istoriji“, uz obrazloženje da jednako postupaju u sličnim situacijama
KOTOR – Uprava Kulturnog centra „Nikola Đurković“ odbila je juče zahtjev grupe građana Kotora da se dodatno razmotri i promijeni odluka te ustanove kojom je otkazana prethodno najavljena promocija knjige „Najveći zločin u istoriji“.
Djelo je autentično izdanje iz 1934. godine, autora Jovana Čubranovića , u kojem su prezentovani dokumenti-svjedočanstva o načinu i okolnostima pod kojima je Crna Gora izbrisana sa mape Evrope, protivno međunarodnom pravu i aktivnim činjenjem velikih sila i dojučerašnje saveznice - Srbije. Tražeći da se još jednom razmotri ustupanje opštinskog prostora za prezentaciju knjige, građani su se 17. februara, pored uprave Kulturnog
centra, obratili i predsjedniku Opštine, a juče i predstavnicima opozicionih stranaka u lokalnom parlamentu. U obrazloženju ponovljenog stava da Kulturni centar nije u mogućnosti da ustupi salu za pomociju djela, v. d. direktora ove ustanove Vladimir Bujišić pozvao se na slično postupanje u slučaju promocije knjige Borisa Malagurskog – Imajući u vidu da je određeni broj građana Kotora izrazio nezadovoljstvo zakazivanjem promocije knjige „Najveći zločin u istoriji“, promociju smo otkazali upravo želeći da postupimo na isti način na koji smo postupili i prethodne godine kada je određeni broj građana Kotora izrazio nezadovoljstvo planiranom projekcijom filma „Crna Gora - podijeljena zemlja“, reditelja Borisa Malagurskog, nakon
čega je projekcija otkazana – navodi Bujišić u odgovoru grupi građana.
Ipak, za njih ovo obrazloženje nije prihvatljivo jer smatraju da se ne mogu poistovjećivati ova dva događaja jer je, kako ističu, promocija knjige Jovana Čubranovića „Najveći zločin u istoriji“, čiji izdavač je Crnogorsko-američko udruženja Cetinje, a djelo je štampano u Meksiku 1934. godine, predstavlja istorijsko štivo, a u knjizi je sadržana i podrška Crnoj Gori od cijelog civilizovanog svijeta.
Predstavnici grupe građana potvrdili su Pobjedi, da će uprkos opstrukcijama, promocija knjige svakako biti organizovana u Kotoru početkom marta u alternativnom prostoru.
Bujišić je u odgovoru istakao i da je od rukovodstva Opštine Kotor, zvanično sugerisano da prema svim građanima koji su nezadovolj-
ni planiranim programom ustanove postupaju na istovjetan način.
– Ne ulazeći u analizu istinitosti, tvrdnji i navoda niti u pomenutom filmu „Crna Gora - podijeljena zemlja“, čiju smo projekciju otkazali, niti u analizu istinitosti tvrdnji u knjizi „Najveći zločin u istoriji“, koje treba prepustiti
kompetentnim istoričarima, dužni smo postupiti istovjetno, odnosno neselektivno –zaključuje Bujišić.
Promocija knjige „Najveći zločin u istoriji“, autora Jovana Čubranovića, koja dokumentovano govori o stradanju Crne Gore i njenog naroda nakon 1918. godine, bila je na osnovu odobrenja
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ u Kotoru, zakazana za 24. februar, ali su, „zbog pritisaka i primjedbi građana“, iz te ustanove povukli odluku da organizatorima ustupe prostor. Knjiga, čiji je izdavač i organizator promocije Crnogorsko-američka asocijacija „Cetinje“, prethodno je u decembru i januaru bez problema prezentovana publici na Cetinju, kao i u punoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici. Predstavnik izdavača i organizatora promocije Milenko Mito Marković Pobjedi je prošle sedmice kazao da otkazivanje, odnosno promjenu odluke Kulturnog centra o ustupanju sale može da tumači jedino kao potvrdu da očigledno „nekoga bole činjenica i istina“.
– Čubranovićeva knjiga ukazuje na istorijski kontekst, ima za cilj da opomene one koji ne znaju, što se i na koji način događalo sa Crnom Gorom i njenim narodom nakon 1918. godine. Knjiga je skup dokumenata, a ne puke impresije autora – naveo je Marković. Iv. K. – I. P.
Turskoj
zadesila našu zemlju i kontakta sa Vladom i njenim resorima imali smo od države Crne Gore i crnogorskog naroda naijskreniju i nevjerovatnu pomoć – kazao je ambasador Kalkavan. Kalkavan je juče portalu Antena M kazao da su građani
Crne Gore prikupili preko 30 tona pomoći te da pripremaju još šest kamiona da pošalju u pogođena područja. Ambasador je rekao da je prikupljeno i preko pola miliona eura.
Zahvaljujući se na pomoći crnogorskom narodu i državi ambasador Republike Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan je, obraćajući se spasiocima i vatrogascima, rekao da su oni veliko srce crnogorskog naroda.
- Od momenta dobijanja informacije o katastrofi koja je
PODGORICA – Pojedinim roditeljima proteklih dana je bez problema isplaćen dječji dodatak tako što im ga je uručio poštar, dok drugima nije. Oni tvrde da poštar nije došao na njihovu kućnu adresu zbog čega su morali da pođu do pošte da prime novac, ali bezuspješno, jer je ček –kod poštara.
– Provjerili smo ovih dana, gužve su ogromne u poštama. Roditelji su čekali red i na kraju ne ostvare pravo, jer ček poštar nije vratio, a njima tog dana nije dostavio na adresu –rekla je Pobjedi socijalna radnica u Udruženju „Roditelji“ Lepa Žunjić Od Ministarstva rada i socijalnog staranja očekujemo odgovore na ovu temu, sa kojim poteškoćama se suočavaju, imaju li kapaciteta da se na vrijeme dostavlja ova vrsta davanja, hoće li razmotriti možda model da se novac uplaćuje na žiro račune roditelja, jer su do sada u više navrata apelovali da je to bolje rješenje. Dječji dodatak se isplaćuje, podsjećaju iz Udruženja „Roditelji“, od 15. do 20. u mjesecu, a ukoliko im ga poštar ne donese, onda moraju da ga podignu do prvog u mjesecu u pošti. U slučaju da ne stignu, dodatak se vraća Ministarstvu, ponovo sli-
- Velike kompanije uplatile su značajne sume novca, takođe i širom Crne Gore prikupljene su donacije preko Zirat banke, koje idu na AFAT račun u Turskoj, takođe i Crveni krst Crne Gore je organizovao akciju. Ukupno je prikupljeno preko 500.000 eura, što je značajna suma koja će pomoći našem oporavku – kazao je on Anteni M. Istakao je da su Crna Gora i crnogorski narod značajno i van svojih kapaciteta i mogućnosti pomogli Turskoj.
- A to cijenimo izuzetno u ovim teškim vremenima za turski narod – rekao je ambasador. J.M.
Ahmet, dječak kog su crnogorski spasioci izvukli iz ruševina u zemljotresom pogođenoj Turskoj, danas slavi peti rođendan, pa su mu oni tim povodom priredili iznenađenje. Članovi Nacionalnog tima iz Crne Gore, njih 23 koji su nedavno bili u spasilačkoj misiji, snimili su video poruku za Ahmeta, otpjevali mu rođendansku pjesmu, a osim toga pripremili su poseban poklon. - Otkad smo se se vratili u Crnu Goru svakodnevno smo u komunikaciji sa ujakom malog Ahmeta, interesujući se za njegovo zdravlje nakon što smo ga izvukli iz ruševina. U razgovoru sa njim saznali smo da mu je sjutra rođendan i da mu je odavno želja da dobije tablet. Na inicijativu našeg tima koji je bio u gradu Hataju, organizovali smo se, prikupili novčana sredstava i taj prilog smo poslali kako bi se kupio tablet koji je on želio - rekao je Pobjedinom portalu spasilac iz Budve
Ilija Bogetić
On je kazao da je Amhet i dalje u bolnici, ali da je stabilnog zdravstvenog stanja. Njegov ujak, s kojim je Bogetić u kontaktu, zahvalio se na gestu, kazavši da ih je oduševilo ono što su crnogorski spasioci učinili. - Vi ste veoma dobri ljudi i
volio bih da se nijesmo upoznali u okvakvim okolnostima. Ne brinem o Ahmetu nakon susreta sa vama. On ima veoma snažnu braćuporučio spasiocima je Tugaj Gonolu, Ahmetov ujak. Nenametljivi heroji koji svakodnevno brinu o bezbjednosti građana, istakli su da im nije namjera da se pravi pompa od ovog gesta i da im je jedini cilj da obraduju dječaka. Pored tableta, Ahmet će dobiti i rođendansku tortu u obliku srca, a pokloni će mu biti dostavljeni putem Ambasade Turske. Crnogorski spasioci vratili su se iz Turske 12. februara nakon što su više dana pomagali u evakuaciji osoba zarobljenih u ruševinama nakon razornih zemljotresa
koji su pogodili Tursku i Siriju. Radili su u veoma teškim uslovima, a njihovim aktivnostima iz ruševina su spašene dvije osobe.
Ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan kazao je za Antenu M da će dječaku dostaviti poklone crnogorskih spasilaca, navodeći da je njihova pomoć bila neprocjenjiva.
- Oni su tamo spasili živote naših ljudi. Dječak koji se zove Ahmet je živ zahvaljujući njima. Njegov rođendan je sjutra, a tim spasilaca iz Crne Gore je kupio poklone za njega i mi sada posredujemo da Ahmet dobije njihove poklone. On je inače ostao bez oba roditelja u zemljotresu - kazao je Kalkavan. T.K.
Pojedini roditelji nesmetano ostvaruju pravo, dok se drugi suočavaju sa poteškoćama
jedi procedura i isplata narednog mjeseca. Jedan roditelj se požalio i Pobjedi da mu poštar nije prošlog mjeseca donio dodatak na vrijeme. Otišao je onda do pošte gdje su ga obavijestili da, ipak, ne može da dobije dodatak, jer – roditelj nije došao na vrijeme u poštu. Žunjić, komentarišući cjelokupnu situaciju, kaže da sve ukazuje na to da je nužno mijenjati model isplate dodataka, da bi olakšica bila kada bi se uplaćivao na žiro račune. Navodi da takvu praksu poznaju zemlje u okruženju i da je ona dobra. Udruženje je do sada u više navrata pisalo Ministarstvu i apelovali su da razmotre i promijene odluku.
– Danas u vremenu u kom živimo možemo da nađemo rješenje da se omogući roditeljima da primaju dodatak na žiro računu, kao što je i u regionu. To smo provjerili – rekla je Žunjić. Kaže da je očigledno da se nema dovoljno kapaciteta kako
bi na vrijeme roditelji dobili dječje dodatke, da poštari ne stižu da dođu kod njih i da čekaju danima na to prima-
nje. Žunjić ističe da nešto što bi se moglo jednostavno riješiti iz mjeseca u mjesec zadaje muke roditeljima.
Žunjić kaže da je napeta situacija po ovom pitanju, kao i prethodnih mjeseci.
– Sama odluka da se primaju
dodaci putem pošte, da zavisi kada će poštar donijeti na adresu i da li će, jeste nešto što otežava roditeljima da blagovremeno i bez trzavica ostvare pravo – rekla je ona. Udruženju „Roditelji“ žalili su se i na nepravilnosti u slučaju isplata naknada za novorođeno dijete. To pravo se ostvaruje preko centra za socijalni rad, i od 18. januara, u skladu sa izmijenjenim propisima, ostvaruje se u uvećanom iznosu od 900 eura, odnosno od 1.000 za korisnike materijalnog obezbjeđenja. Žunjić kaže da je riječ o novom primanju i da su se negdje određene komplikacije mogle očekivati. Kaže da praksa pokazuje da je ostvarivanje ovog prava različito po gradovima u Crnoj Gori. Roditelji su im se žalili da u Kotoru nijesu uspjeli da dobiju rješenja. Žunjić objašnjava da im je rečeno da u tamošnjem Centru za socijalni rad nema pravnika. Direktor, kaže ona, to nije negirao, ali je reako da funkcionišu i rade. Među pritužbama roditelja nalazi se i jedna gdje su navodili da nijesu putem pošte dobili iznos koji je trebalo.
Od Ministarstva rada i socijalnog staranja očekujemo odgovore na pitanja i o ovom problemu. N. Đ.
PODGORICA - Odbrana
11 optuženih koji su prije sedam godina odbili da zaključe sporazume o priznanju krivice u budvanskim slučajevima ,,Trejdjunik“, ,,Megapromet“ i ,,Prijevor“ juče su u podgoričkom Višem sudu ukazali na nezakonitost optužnice koja je podignuta u septembru prošle godine i zatražili od suda da obustavljanjem krivičnog postupka pokaže da nije produžena ruka Tužilaštva.
Sa druge strane, tužiteljka Tanja Čolan-Deretić, upućena na rad u Specijalno tužilaštvo, ostala je u cjelosti pri navodima optužnice i zatražila od suda njeno potvrđivanje.
Optužnicom koja je objedinila predmete „Trejdjunik“, „Megapromet“ i „Prijevor“ obuhvaćeni su: Aleksandar Tičić, Milenko Medigović, Novak Klisić, Mirjana Marović, Stevica Dragović, Miodrag Mirović, Marko Radunović, Milka Lazarević, Ljubiša Baćević, Milojka Kovačević i Dragica Popović.
Vanraspravno vijeće Višeg suda, kojim je predsjedavala sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević, će u narednih 15 dana donijeti odluku da li će u ovom slučaju obustaviti postupak protiv optuženih, potvrditi optužnicu ili je vratiti SDT-u na doradu.
Branilac Aleksandra Tičića, advokat Goran Rodić je kazao da je optužnica opširna, nerazumljiva i konfuzna i da vijeće Višeg suda neće kao dokaz za navodnu krivicu njegovog branjenika prihvatiti presudu Svetozaru Maroviću donijetu na osnovu sporazuma o priznanju krivice.
On je ukazao da tužilac retroaktivno koristi odredbe Zakona o krivičnom postupku čija je primjena počela 2010. godine na radnje koje su se desile prije.
– Nije opravdanje što su ove nezakonitosti urađene na sada već pravosnažnim presudama protiv Lazara Rađenovića, Svetozara Marovića, Dragana Marovića, Miloša Marovića. Kako se radi o presudama donijetim po osnovu
sporazumnog priznanja krivice, one nijesu prolazile kontrolu Apelacionog suda koji je zbog iste ovakve nezakonitosti ukidao presude donošene u redovnom postupku – pojasnio je advokat Rodić.
On je podsjetio da se tužilac i u optužnici protiv Olivere Ilinčić i ostalih, koju Apelacioni sud nije prihvatio, pozivao na 10 presuda donijetih po osnovu sporazuma o priznanju krivice jer nije imao drugih dokaza.
Rodić je naveo da tužilac u ovoj optužnici izbjegava da se pozove na sporne presude i istakao da se u dosadašnjoj karijeri nije susreo sa dokazom koji glasi ,,sama hronologija događaja“ iz koje proizilazi da ,,iz iskaza Rajka Kuljače i Mirka Latinovića se utvrđuje da je Svetozar Marović organizator kriminalne grupe čiji su članovi postali Aleksandar Tičić i ostali optuženi, kao i lica protiv kojih se vodio krivični postupak, a koji je obustavljen“.
Naveo je da je svjedok saradnik, pokojni Rajko Kuljača u slučaju ,,Trejdjunik“ vezano za potpisivanje aneksa 3 gdje je Tičića uveo u krivičnu odgovornost za zloupotrebu položaja pokušao vršiti disperziju svoje odgovornosti na veći broj lica.
– Interesantno je istaći da je na tom kolegijumu bilo osam lica, a SDT je podiglo optužnicu protiv svih, osim protiv Aca Ognjanovića. Nejasan je kriterijum SDT-a kojim se rukovodio u odnosu na učesnike tog kolegijuma – kazao je advokat Rodić podsjećaju-
ći da su svi proveli jedno vrijeme u pritvoru osim Milene Marović, Snježane Šćepanović i Danijele Marotić protiv kojih je obustavljen krivični postupak.
Advokat Rodić je ukazao da Specijalno tužilaštvo u posljednjih šest godina nije preduzelo ni jednu istražnu radnju u odnosu na Tičića i ostale okrivljene, ali da ih je tokom ovih godina nekoliko puta pozivalo da zaključe sporazumno priznanje krivice kako bi se na taj način ,,prebilo“ vrijeme koje su proveli u pritvoru.
Advokat Dragoljub Đukanović ukazao je sudu da Tičić nije radio u budvanskoj opštini u vrijeme potpisivanja aneksa 3 vezano za raspodjelu poslovno-stambenog prostora u tržnom centru TQ plaza kojim je prema stavu tužilaštva nanijeta višemilionska šteta državnom budžetu.
Kazao je da Tičić nije učestvovao u odlučivanju i potpisivanju ni glavnog ugovora, ni aneksa 1, 2 i 3.
-Razlozi Svetozara Marovića zbog kojih je potpisao sporazum o priznanju krivice su njegova stvar tada je mogao da priča bajke. Ali kad dođe do momenta da od njegovog iskaza zavisi sudbina drugih ljudi, treba ga pozvati da svjedoči u ovom predmetu – smatra advokat Đukanović.
Branilac Novaka Klisića , advokat Vasilije Knežević je naveo da se u glomaznoj i konfuznoj optužnici SDT-a ime njegovog branjenika pominje samo u jednoj rečenici –da je sa ostalim članovima kolegijuma donio zaključak na
Tri dana nakon nesreće u mjestu Suvara
PODGORICA – Beranac I. V. (32) preminuo je juče u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica povreda koje je zadobio u teškom udesu prije četiri dana, saopšteno je Portalu RTCG iz policije u Beranama.
Saobraćajna nesreća, kako je rečeno, dogodila se u mjestu Suvara, na Gradinskom polju, na regionalnom putu Berane – Andrijevica, kada je došlo do sudara dva automobila.
Još jedna osoba iz tog udesa je hospitalizovana sa teškim povredama u Kliničkom centru Crne Gore, ali joj život nije u opasnosti.
osnovu koga je Rajko Kuljača potpisao aneks 3 ugovora o zajedničkim ulaganjima Opštine Budva i kompanije „Trejdjunik“ u izgradnju TQ Plaze. – Zaključak u čijem donošenju je učestvovao između ostalih i Klisić nije obavezivao Kuljaču da potpiše aneks 3 – ukazao je advokat Knežević.
Branilac Stevice Dragovića, advokat Dragan Šoć je kazao da optužnica SDT-a predstavlja obračun sa visokom korupcijom pod pokroviteljstvom politike.
– Ovi ljudi koji su imali tu sreću ili nesreću da su poznavali Svetozara Marovića postali su dio konstrukcije organizovanog kriminala. Svi su odbili da sporazumno priznaju krivicu, a što je uradio i Stevica Dragović iako je bio izložen pritiscima. Tužilaštvo istrajava na optužnici zbog neosnovanog pritvaranja mog branjenika – kazao je advokat Šoć. Odbrana ostalih optuženih takođe je zatražila obustavu postupka. Podsjećamo da je Svetozar Marović ove optužene označio kao osobe koje su po njegovim nalozima ostvarivali njegove naume u malverzacijama prilikom izgradnje tržnog centra TQ Plaza, ali i prodaji opštinskog zemljišta na Prijevoru ispod tržišne cijene gdje je njegov sin Miloš Marović planirao izgradnju salona namještaja.
B. ROBOVIĆ
Specijalno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz da je nekadašnja načelnica budvanskog katastra Mirjana Marović zloupotrijebila službeni položaj prilikom procjene opštinskog zemlji-
šta na Prijevoru i time nanijela štetu Opštini Budva, ustvrdio je juče prilikom kontrole optužnice advokat Dragoljub Đukanović i zatražio obustavu postupka u odnosu na svoju branjenicu.
– U činjeničnom opisu optužnice nema nijedne radnje koju je Mirjana Marović preduzela a koja bi je uvela u krivičnu odgovornost. To što je kao učestvovala u procjeni vrijednosti
spornih nekretnina i potpisala taj izvještaj ne znači da je donijela odluku. Odluka je bila na Rajku Kuljači, a ne na procjeniteljima i članovima komisije – kazao je advokat Đukanović.
Treći učesnik u ovom udesu prošao je sa lakšim tjelesnim povredama.
C. H.
Viši sud donio presudu za zločin u beranskom naselju Budimlja
BIJELO POLJE – Viši sud u Bijelom Polju osudio je na 14 godina i osam mjeseci zatvora Beranca Davora Sujkovića (33) zbog ubistva sugrađanina Njegoša Milanovića (40) i nanošenja lake tjelesne povrede Danilu Baboviću.
Prema navodima optužnice Sujković je, 15. decembra 2021. oko 20.15 časova u beranskom naselju Budimlja, u blizini ugostiteljskog objekta ,,Gradac“, vlasništvo Danila Babovića, sa umišljajem, ubio Milanovića.
Navodi se da ga je sječivom noža ,,broving“ oštrice dužine oko 9 centimetara više puta udario u predjelu grudnog koša i trbuha i tom prilikom mu nanio teške tjelesne povrede opasne po život usljed kojih je kod oštećenog odmah nastupila smrt. Okrivljeni se tereti i za nanošenje lake tjelesne povrede jer je istog dana na istom mjestu povrijedio Danila Babovića u predjelu desne podlaktice, nanoseći mu posjekotinu. B. Č.
Sudija za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju donio rješenje Bjelopoljcu osumnjičenom za prebijanje sugrađanina Pritvor
BIJELO POLJE – Radenku Femiću (36) iz Bijelog Polja, koji se tereti za prebijanje Ljubomira Zlajića (65), određen je pritvor od mjesec zbog mogućnosti bjekstva i uticaja na svjedoke.
Rješenje o pritvoru donijela je sutkinja za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju Bojana Radović postupajući po naredbi za sprovođenje istraga ODT Jelene Vučetić. On se tereti da je učinio krivično djelo teška tjelesna povreda prema oštećenom iz mjesta Zaton.
Iz krivične prijave proizlazi da je osumnjičeni 18. februara, oko 18 sati, u mjestu Zaton, opština Bijelo Polje, teško povrijedio Ljubomira Zlajića iz tog mjesta. Navodi se da ga je više puta pesnicama udarao po glavi, usljed čega je pao na pločnik. Zatim ga je, kako se dalje navodi, više puta izudarao pesnicama i nogama usljed čega je zadobio tešku tjelesnu povredu . Dodaje se da se incident desio na parking u jednog restorana u Zatonu, te da je usljed zadobijenih povreda Zlajić prevezen u bjelopoljsku bolnicu radi pružanja ljekarske pomoći. Kako nezvanično saznajemo, a što je potvrdilo više izvora Pobjede, Zlajić koji je istaknuti clan SNP-a i bivši odbornik te partije u lokalnom parlamentuuoči incidenta sjedio je u restoranu sa partijskim kolegom, aktuelnim ministrom prosvjete Miomirom Vojinovićem, kada je njihovom stolu prišao Femić tražeći neka objašnjenja. B. Č.
TRISTA ŠEZDESET TREĆI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Savjet Federacije i ruska Državna duma usvojili zakon o suspenziji novog Start sporazuma
KIJEV/MOSKVA/VAŠIN-
GTON – Predsjednik Rusije Vladimir Putin je, odlukom da suspenduje novi Start sporazum o smanjenju i ograničavanju strateškog ofanzivnog naoružanja, napravio grešku, poručio je juče američki predsjednik
Džozef Bajdan naglašavajući da će Sjedinjene Države braniti svaki inč NATO teritorije i nastaviti da pružaju bezbjednosnu podršku Ukrajini.
Savjet Federacije Rusije i Državna duma usvojili su juče, na osnovu ranije odluke ruskog lidera, zakon o suspenziji novog Start sporazuma, odnosno ugovora o smanjenju i ograničavanju strateškog ofanzivnog naoružanja.
GREŠKA
Odluku Putina, na osnovu koje je ruski parlament i formalno ukinuo Start sporazum, američki predsjednik je, tokom jučerašnje posjete Bukureštu, okarakterisao kao grešku, te ponovio svoj raniji stav da će SAD braniti svaki centimetar NATO teritorije i nastaviti da pružaju bezbjednosnu podršku Ukrajini.
– Zajedno ćemo nastaviti sa našom trajnom podrškom Ukrajini, dok se ona bori za svoju slobodu – naveo je Bajden u Bukureštu, uoči sastanka sa Bukureštanskom devetorkom (B9) i generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Istu poruku Bajden je poslao i dan ranije, u utorak, tokom boravka u Poljskoj kada je u govoru ispred Kraljevskog zamka u Varšavi, ocijenio kako se prije godinu svijet pripremao za pad Kijeva koji se nije dogodio. – Kijev se drži snažno, ponosno i slobodno. Kada je Putin naredio svojim tenkovima da
Iz Moskve poručuju da će se, uprkos formalnoj suspenziji sporazuma, i dalje pridržavati dogovorenih ograničenja u smislu nuklearnih projektila i Sjedinjene Države nastaviti da obavještavaju o promjenama u svom raspoređivanju
Godinu dana rata protiv Ukrajine
Autor: Žozep BORELJ
24. februar 2022. će zauvijek ostati upamćen kao dan kada je Rusija započela svoju brutalnu, ničim izazvanu i protivpravnu invaziju na Ukrajinu. Ovo je bio i ostao slučaj čiste agresije i jasnog kršenja Povelje UN. Ovaj rat nije „samo evropsko pitanje“, niti pitanje „Zapada protiv ostalih“. Pitanje je svijeta u kojem želimo da živimo: niko nije bezbjedan u svijetu u kojem bi protivpravna upotreba sile – od strane jedne nuklearne sile i stalne članice Savjeta bezbjednosti – bila na neki način „normalizovana“. Zato se međunarodno pravo mora primjenjivati svuda, kako bi svi bili zaštićeni od politike moći, ucjena i vojnih napada.
Godinu dana kasnije, postoji rizik da se ljudi naviknu na slike ratnih zločina i grozota koje vide – jer su toliko brojne da riječi koje koristimo počinju da gube na značaju – jer ih toliko često moramo ponavljati; da se umorimo i oslabimo u odlučnosti – jer vrijeme prolazi, a zadatak je težak.
A to ne smijemo dozvoliti. Jer Rusija svakim danom krši Povelju UN-a, stvarajući svojom imperijalističkom politikom opasan presedan za cijeli svijet. Rusija svakog dana ubija nevine ukrajinske žene, muškarce i djecu, prosipajući projektile po gradovima i civilnoj infrastrukturi. Rusija svakodnevno širi laži i izmišljotine.
uđu u Ukrajinu, mislio je da će nas srušiti. Pogriješio je. Mislio je da će se NATO podijeliti, ali Alijansa je ujedinjena više nego ikada ranije. Ne može se udovoljavati apetitima autokrata, već im se mora suprotstaviti. Ukrajina nikada neće biti pobjeda za Rusiju, nikada - poručio je Bajden.
Rusiju je optužio za zvjerstva prema ukrajinskom narodu, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine za koje će, kako tvrdi, biti kažnjena.
– Putin je izabrao ovaj rat.
Ako Rusija prestane da napada Ukrajinu, to bi okončalo rat. Ako bi Ukrajina prestala da se brani od Rusije, to bi bio kraj Ukrajine. Zato se zajedno trudimo da Ukrajina može da se odbrani – rekao je Bajden.
ČLAN 5
Istakao je i kako Zapad ne kuje zavjeru da napadne Rusiju i najavio da će američki partneri uvesti još sankcija Moskvi.
– Neka niko ne sumnja, napad na jednog člana NATO-a je napad na sve. Branićemo svaki inč teritorije NATO-a. Neka niko ne sumnja, američka posvećenost NATO-u i Član 5 su čvrsti kao stijena – poručio je predsjednik SAD.
Bajden je ocijenio i da je Evropska unija obezbijedila „podršku Ukrajini bez presedana“.
– Putin je pokušao da izgladnjuje svijet i da pogoršava globalnu krizu sa hranom, ali su umjesto toga SAD i G7 odgovorile i obavezale se da će se suočiti sa krizom i povećati globalno snabdijevanje hranom – zaključio je Bajden.
Sporazum Start sklopili su 2010. godine Vašington i Moskva sa ciljem ograničavanja broja atomskih bojevih glava koje Sjedinjene Države i Rusija, kao dvije najveće nuklearne sile na svijetu, mogu da rasporede. Njime je predviđeno da obje strane broj nuklearnih bojevih glava ograniče na po 1.550,
Nova odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina
MOSKVA – Predsjednik Rusije Vladimir Putin opozvao je juče dekret iz 2012. kojim je predviđeno da Moskva podržava suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti separatističkog regiona Pridnjestrovlja, koji se graniči sa Ukrajinom, a u kome Rusija ima raspoređene svoje trupe.
Naredba o opozivu tog dokumenta objavljena je na internet stranici Kremlja, gdje se, takođe, navodi da je odluka donešena kako bi se „osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi sa dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima“.
Uredba iz 2012., obavezivala je Rusiju da traži načine za rješavanje separatističkog pitanja „na osnovu poštovanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neutralnog statusa Republike Moldavije u određivanju posebnog statusa Pridnjestrovlja“. Opoziv ovog dokumenta, kako navodi Rojters, predstavlja samo jedan u nizu antizapadnih poteza koje je Putin najavio u utorak. Moldavski predsjednik zajedničke kontrolne komisije u bezbjednosnoj zoni oko Pridnjestrovlja Aleksandru Flenčea rekao je da opoziv uredbe ne znači i da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta.
a broj raketa i teških bombardera na 700. Sporazum je trebao da važi do 2026. godine. Prijedlog zakona o suspenziji Starta, prije nego što ga je usvojio ruski parlament, juče je podržao i Komitet Državne dume za međunarodne poslove. Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov naveo je kako razvoj situacije sa suspenzijom učešća Rusije u novom Startu zavisi od Vašingtona. Rjabkov očekuje i da će se i SAD povući iz sporazuma ističući da su Amerikanci i ranije preduzimali slične korake. Sa druge strane, visoki zvaničnik ruskog ministarstva odbrane, general-major Jevgenij Iljin saopštio je da će se Moskva, uprkos formalnoj suspenziji sporazuma, i dalje pridržavati dogovorenih ograničenja u smislu nuklearnih projektila i Sjedinjene Države nastaviti da obavještava o promjenama u svom raspoređivanju.
- Uredba je politički dokument kojim se implementira koncept ruske vanjske politike. Moldavija i Rusija imaju osnovni politički sporazum koji predviđa uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta naše dvije zemlje – rekao je Flenčea, a prenio Rojters.
Kremlj, sa druge strane, navodi kako su odnosi Rusije i Moldavije, i dalje veoma napeti i zemlju optužuje da slijedi antirusku agendu. Moldavija je, inače, jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja koju od 2020. godine, uz podršku SAD i Evropske unije, vodi prozapadna predsjednica
Maja Sandu
Moldavija je prošle sedmice dobila i novog, prozapadno orijentisanog mandatara za premijera, koji je obećao da će nastaviti sa naporima da se ta zemlja pridruži EU.
Za Evropsku uniju i naše partnere ne postoji alternativa sem da nastavimo pravcem „trostruke strategije“: podržavajući Ukrajinu, vršeći pritisak na Rusiju da zaustavi svoju protivpravnu agresiju i pomažući ostatku svijeta da se nosi s posljedicama. To je ono što radimo već godinu dana – i to uspješno. Usvojili smo sankcije bez presedana; smanjili smo zavisnost od ruskih fosilnih goriva; i, u bliskoj saradnji s ključnim partnerima, za 50% smo smanjili prihode od energenata koje Kremlj dobija za finansiranje ove agresije. Radeći zajedno, takođe smo ublažili globalni domino efekat kroz smanjenje cijena hrane i energije, dijelom zahvaljujući našim Koridorima solidarnosti i Crnomorskoj inicijativi za žito.
Nije dovoljno reći da želimo da Ukrajina bude u stanju da se brani – za to su joj potrebna sredstva. Zato je EU, po prvi put ikada, isporučila oružje zemlji koja je napadnuta. EU je štaviše sada lider u obezbjeđivanju vojnih obuka za ukrajinski kadar kako bi bili u stanju da brane svoju zemlju. Nudimo i značajnu makrofinansijsku i humanitarnu pomoć za podršku ukrajinskom narodu. Odlučili smo i da pozitivno odgovorimo na zahtjev Ukrajine za pristupanje EU. Konačno, radimo i na tome da osiguramo odgovornost za ratne zločine koje je Rusija počinila.
Ukrajina je pokazala izuzetnu otpornost, dijelom zahvaljujući i ovoj podršci. A zahvaljujući globalnim sankcijama i međunarodnoj osudi ogromne većine država u Generalnoj skupštini UN, Rusija je postala izolovanija. Naš kolektivni cilj jeste i nastaviće da bude demokratska Ukrajina koja prevladava, potiskujući osvajača, vraćajući puni suverenitet i time obnavljajući međunarodni pravni poredak.
Iznad svega, želimo mir u Ukrajini; sveobuhvatan i trajan mir u skladu sa Poveljom UN-a i međunarodnim pravom. Podrška Ukrajini i napori za mir idu ruku pod ruku.
Agresivni revizionizam Rusije i njeni širi destabilizujući potezi globalna su prijetnja koja pogađa Zapadni Balkan i zemlje Istočnog partnerstva. Vidjeli smo efekte ruske propagandne mašinerije koja nastoji da rasplamsa tekovine prošlosti i njene napore industrijskih razmjera u manipulaciji informacijama i stranom uplitanju. Zbog toga EU radi s partnerima, posebno s budućim državama članicama, na suprotstavljanju ovim prijetnjama. Podrška slobodi medija i političkom pluralizmu je ključni dio ovoga. Povećavamo takođe i podršku naporima za rješavanje sukoba na Južnom Kavkazu.
U širem smislu, ruska invazija je još jednom u prvi plan istakla činjenicu da države i ljudi moraju biti slobodni da sami određuju svoju budućnost. EU je jasno stavila do znanja da smo spremni da odgovorimo na želje naših partnera i integrišemo Zapadni Balkan, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju u našu Uniju, te naporno radimo da ovaj cilj postane stvarnost. To podrazumijeva zajednički rad na izgradnji otpornijih i inkluzivnijih društava i ekonomija, razvoju i zaštiti naših demokratija i jačanju društvene kohezije.
Istorija i pravda su na strani Ukrajine. Ali da bismo ubrzali istoriju i postigli pravdu, moramo ojačati našu „trostruku strategiju“. Znamo da je ovo kolektivni zadatak. Zato EU računa na sve svoje partnere da djeluju u duhu zajedničke odgovornosti i solidarnosti: da osiguraju da agresija ne uspije i da međunarodno pravo prevlada. (Autor je visoki predstavnik EU)
TIVAT – Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju ove godine će svojim korisnicima omogućiti korišćenje novih metoda.
Direktor Srđan Krunić u programu rada za 2023. navodi kako planiraju primjenu nove tzv. neurofidbek metode. Za te potrebe biće opremljen kabinet.
PAMETNA TABLA
– U 2022. godini završena je adaptacija prostora za korisničke grupe od 18 do 26 čime su stvoreni kvalitetniji uslovi za rad, što direktno određuje i kvalitet usluge. Ove godine uvodimo neurofidbek (neurofeedback) metodu. To je „teretana“ mozga koja omogućava kondicioniranje moždanih talasa. Stanja kod kojih se primjenjuje su poremećaji iz autističnog spektra, ADHD, ADD, epilepsija, problemi u učenju, Touretov SY, tikovi, mucanje, impulsivnost, depresije, fobije, migrene i terapije kontrole stresa i dr. Neurofidbek omogućava terapeutu kompletnu fiziološku sliku korisnika (EEG, EKG, vlažnost kože, rad srca, tjelesnu temperaturu, EMG) i kao terapiju postavlja aplikacije kojom korisnik upravlja svojim umom –
objasnio je Krunić. Planirana i nabavka interaktivne, tzv. pametne table, koja omogućava primjenu velikog broja edukativnih softvera, a olakšava proces učenja i daje brže rezultate u odnosu na klasične metode sticanja znanja. Dnevni centar osnovan je u oktobru 2020. godine. Ima 20 korisnika koji koriste cjelodnevni osmočasovni ili poludnevni boravak od četiri sata. Djeca su uključena u vaspitno-obrazovni sistem, pa usluge dnevnog boravka koriste kao dodatnu stručnu podršku i pomoć u
Direktor centra Srđan Krunić ukazuje da od osnivanja
Dnevnog centra postoji problem, čije bi rješenje za korisnike bilo od izuzetno velikog značaja – nema dvorište opremljeno odgovarajućim mobilijarom.
– Adekvatan mobilijar služi za sprovođenje fizičkih aktivnosti koje su usmjerene, prije svega, na razvoj grube motorike. Smatramo da o tom nedostatku treba posebno razmišljati i pronaći adekvatno rješenje sa osnivačem (Opština), s obzirom na to da parcela na kojoj se objekat nalazi ne ispunjava uslove – kazao je Krunić.
okviru poludnevnog boravka.
– Bilo da se radi o cjelodnevnom ili poludnevnom boravku, korisnicima je obezbijeđeno učešće kako u grupnim organizovanim aktivnostima koje su svakodnevne, tako i u individualnim tretmanima.
Iz komunikacije sa Centrom za socijalni rad saznajemo da postoji lista čekanja budućih korisnika. Da bi se zadovoljile njihove potrebe neophodno je prostorno proširenje naših kapaciteta i na taj način bi se licenca naše ustanove proširila – objasnio je Krunić.
Plan je i da Dnevni centar u 2023. godini koristi senzornu sobu u terapeutske svrhe sa dva licencirana terapeuta senzorne integracije.
– Nastavićemo i saradnju sa dosadašnjim partnerima vrtićem ,,Bambi“, Muzičkom školom Tivat, Muzejima i galerijma, Sportskom dvorana Župa i Institutom ,,Dr Simo Milošević“ Igalo po ustaljenom rasporedu tematskih radionica koje se sprovode jednom sedmično u prostorijama tih ustanova, a i sa brojnim drugim partnerima sa kojima dijelimo
Projekat vrijedan više od 20 miliona eura odvija se prema planu
KOTOR – Izgradnja žičare Kotor – Lovćen teče predviđenom dinamikom i završena je montaža većine stubova, te montirana gornja stanica, saopšteno je iz konzorcijuma „Leitner –Novi Volvox“.
Žičara će biti duga 3.900 metara, a imaće 20 stubova. Planirana trasa počinje od lokaliteta Dub, u neposrednoj blizini
ŠAVNIK: Obustavljen saobraćaj u Ždrijelu
ŠAVNIK – Sekretarijat za uređenje prostora, komunalno-stambene poslove, imovinu i privredu saopštio je da je privremeno obustavljen saobraćaj putem Šavnik – Bijela, u mjestu Ždrijelo.
– Obustava će trajati dok vještak odgovarajuće struke ne dostavi nalaz i mišljenje o stanju i bezbjednosti na ovom dijelu puta –navedeno je u saopštenju.
istu viziju o inkluzivnom društvu – navodi Krunić.
SPORTSKE AKTIVNOSTI
Dnevni centar je pokrenuo proceduru registrovanja sportskog kluba ,,Specijalna olimpijada Tivat“, planiraju učešće na takmičenjima koja budu organizovana pod okriljem ,,Specijalne olimpijade Crne Gore“, kako u našoj državi tako i u okruženju. – Planiramo učešće na kampu ,,Tolerancija kroz sport“ na Vlasinskom jezeru. Takođe, korisnici Dnevnog centra boraviće u Odmaralištu ,,LovćenBečići“ na Ivanovim koritima u zimskom i u ljetnjem periodu sedam dana zajedno sa roditeljima i radnicima Dnevnog centra. Zatim planirano je učešće u 2. Međunarodnim igrama za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju koje će se održati u Mostaru – naveo je Krunić. Ustanova se finansira iz sredstvaa koje obezbjeđuje Opština Tivat – za ovu godinu namijenjeno je 200.984 eura, dok će iz državnog budžeta dobiti 55.000 eura.
U obrazloženju odluke, Sekretarijat navodi kako ih je komunalni inspektor informisao da je put u mjestu Ždrijelo prohodan za saobraćaj, da nema odrona i drugih sličnih smetnji za nesmetano odvijanje saobraćaja. Međutim, u svom izvještaju konstatuje da su vidne pukotine na stijeni iznad puta, koje bi, po njegovoj procjeni, mogle predstavljati eventualnu opasnost po učesnike u saobraćaju, te je isti stava da je potrebno tražiti mišljenje od stručnog lica – saopšteno je iz Sekretarijata. C. G.
TIVAT: Završen projekat u Mrčevcu
tunela Vrmac, sve do lokacije Kuk na Lovćenu. Projektovani kapacitet je 1.000 putnika po satu.
Izvršni direktor kompanije ,,Žičara Kotor – Lovćen“ Predrag Poček kazao je da se, uprkos zimskim uslovima i promjenljivim vremenskim prilikama, postavljanje stubova, koje spada u najkompleksniji dio posla, privodi kraju. – Uz strogo poštovanje proce-
dura, a uz imperativ kvaliteta uspjeli smo da montiramo većinu stubova žičare i gornju stanicu objekta. Svu opremu koja se koristi u okviru ovog, graditeljski vrlo kompleksnog projekta, omogućila je renomirana kompanija „Leitner“ koja ima dugu tradiciju izgradnje žičara širom svijeta. Ujedno, projekat je jedinstvena prilika da svoje znanje pokažu brojni stručnjaci
kojima je rad na žičari pravi profesionalni izazov – kazao je Poček. Predstavnici Vlade i konzorci-
IZGRAĐENI POTPORNI ZIDOVI: Neće biti odrona
TIVAT – Završena je izgradnja potpornih zidova na dvije lokacije u Mrčevcu. Riječ je o investiciji vrijednoj 49.000 eura. – Izgradnjom potpornog zida kod Auto-moto društva ,,Tivat“ sanirano je klizište na lokalnom putu ka Brdištima. Izvođač radova je ,,Bauk plus“ d.o.o. iz Budve, a vrijednost investicije je 21.700 eura. Takođe, završena je izgradnja potpornog zida na dijelu potoka Gradiošnica. Za tu investiciju je izdvojeno 27.000 eura, a radove je izvodila ,,Klasa“ d.o.o. iz Budve – saopšteno je iz lokalne uprave. C. G.
juma „Leitner – Novi Volvox“ potpisali
Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju o planovima za ovu godinuČEKAJU MIŠLJENJE VJEŠTAKA: Šavnik OTVOREN 2020. GODINE: Dnevni centar
kaže da je otkaz uslijedio jer je odbila da izvrši zadatak koji nije zakonit, te da je Milivoje Lakić mobinguje otkad je došao na funkciju v. d. umjetničkog direktora. Po riječima Lakića, Savićević je odluka o prestanku radnog odnosa uručena zbog težih povreda radnih obaveza
DANILOVGRAD – Dejana
Savićević koja je duže od dvije decenije zaposlena u Centru za kulturu dobila je otkaz 17. februara. Ona tvrdi da je vršilac dužnosti umjetničkog direktora te ustanove Milivoje Lakić od kada je došao na funkciju mobinguje i traži način da je ostavi bez posla, služeći se nezakonitim sredstvima i kršeći propise koji stoje u Statutu Centra za kulturu. Lakić, sa druge strane, tvrdi da je Savićević odbijala
radne zadatke, kao i da je otkaz uslijedio zbog težih povreda radne dužnosti, te da je radio po zakonu. Savićević objašnjava kako joj je otkaz uručen nakon što je odbila da napiše rješenje o odmoru kolegi koji je bio na bolovanju, što bi, kaže, bilo nezakonito.
CETINJE: Obilježen Dan ružičastih majica
CETINJE – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, poznatog i kao Dan ružičastih majica, Sekretarijat za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice, u saradnji sa Nevladinom organizacijom „Osvit“, organizovao je na Dvorskom trgu simboličnu akciju puštanja balona roze boje.
Glumac Božidar Zuber podržao je akciju i učešćem dao doprinos promociji borbe protiv vršnjačkog nasilja.
– Lakić mi je poslao upozorenje na koje sam se izjasnila u zakonskom roku, nakon čega je donio drugo kojim me je novčano kaznio, a zatim uručio otkaz – priča Savićević. Savićević tvrdi da je Lakić, inače član Pokreta „Evropa sad“, politički progoni, a najavljuje i da će pokrenuti sudski spor
jer je nazakonito dobila otkaz. – Žalosno je kada se politika umiješa u kulturu i kada ljudi, koji su tu zarad ličnih i partijskih interesa, zloupotrebljavaju kulturno nasljeđe i urušavaju instituciju kulture pod izgovorom da se radi o isključivo unapređivanju iste kroz profesionalizaciju svih
radnih jedinica. O tome kako je gospodin Lakić izabran, postavljen i kako rukovodi u svojstvu v. d. umjetničkog direktora JU Centar za kulturu utvrdiće nadležni organi i institucije koji će, razmatrajući krivične prijave i tužbe, odlučivati u vezi sa navedenim licem – zaključuje Savićević.
HERCEG NOVI: Vodovodu prioritet smanjenje gubitaka na mreži
HERCEG NOVI – Preduzeće Vodovod i kanalizacija smanjenje gubitaka na mreži svrstalo je u prioritetne projekte u ovoj godini.
Gubici na godišnjem nivou na vodovodnoj mreži iznose preko 70 odsto.
Juče su joj, dodaje, kolege javile da joj je zabranjen ulaz u zgradu, a lične stvari iznijete ispred vrata. Milivoje Lakić je saopštio da je postupao po zakonu. – Cjelokupna procedura koja je prethodila donošenju odluke o prestanku radnog odnosa je sprovedena u skladu sa Zakonom o radu i ostalim pravnim aktima. Isključivo vođen ranije donesenim pravilnicima i važećim propisima, slijedeći pravne propise i to sve u cilju profesionalizacije institucije, čvrsto stojim iza odluka koje su sačinjene na osnovu materijalnih dokaza. Savićević je počinila teže povrede radnih obaveza time što je više puta uporno odbila da obavlja poslove sekretara JU Centar za kulturu i tako dovela u opasnost poslovanje Centra. Otkaz je, zapravo, prestanak rada u odnosu na prethodna ignorisanja vršioca dužnosti umjetničkog direktora i njegovih ovlašćenja u skladu sa Zakonom o radu i drugim aktima – kazao je Lakić. On demantuje tvrdnju Savićević da je u pitanju politički progon.
– Apsolutno ne postoji ni najmanja mogućnost da je u pitanju bilo kakav politički progon, već isključivo unapređivanje institucije kulture kroz profesionalizaciju svih radnih jedinica – saopštio je Lakić i dodao da stavlja tačku na dalje polemisanje o ovoj temi, kao da i ostavlja prostor nadležnim institucijama da se bave istom. B. K.
Vršnjačko nasilje je društveni problem sa kojim se mnoga djeca susreću. Dan ružičastih majica obilježava se širom svijeta posljednje srijede u februaru, a posvećen je podizanju svijesti o značaju prevencije, važnosti zajedničkog reagovanja na nasilničko ponašanje, ali i promociji empatije, poštovanju različitosti i tolerancije.
Inicijativa ,,Evropski tim za Herceg Novi“
C. G.
HERCEG NOVI – Klub odbornika ,,Evropski tim za Herceg Novi“ najavio je da će predati inicijativu predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi za sazivanje hitne vanredne sjednice Skupštine posvećene Institutu Igalo. – Kako Klub odbornika ,,Evropski tim za Herceg Novi“ nema dovoljan broj odbornika za sazivanje vanredne sjednice u skladu sa Statutom Opštine Herceg Novi, nadamo se i očekujemo da će i ostali klubovi u Skupštini podržati našu inicijativu. Na tu sjednici trebalo bi pozvati, pored predstavnika Instituta i Odbora direktora, i predstavnike Vlade i Fonda zdravstva kako bi se donijeli konkretni i operativni zaključci o pomoći ovom našem velikom privrednom subjektu i nosiocu razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore – navedeno je u saopštenju. C. G.
Direktor DOO Vodovod i kanalizacija Boro Lučić objašnjava da prihoduju samo djelić vode koja dođe u sistem. – Preko Konavala dolazi oko 400 litara vode u sekundi, a fakturiše se svega od 20 do 25 odsto, što znači da imamo veliku količinu, koja se gubi kroz mrežu. Postoje veliki problemi koji bi trebalo prvo da se riješe da bismo mogli tu vodu da distribuiramo. Ogromne količine vode koje se gube na mreži ne mogu da se fakturišu i prodaju, pa su izostali i ekonomski efekti od eventualne isporuke vode. Određene količine vode koje gubimo, mogle bi da se isporučuju i Regionalnom vodovodu, opštinama Kotor, Tivat. Postoji mnogo mogućnosti za unapređenje. I u prethodnom periodu se radilo na tome, smanjeni su i gubici u izvjesnoj mjeri, nešto se uštedjelo, ali, sa ovakvim tempom rada, trebalo bi nam još 30 godina da se spustimo na niži, bolji nivo. Prema informacijama koje imamo u jeku turističke sezone, moglo bi da dođe do
restrikcija vode zbog čišćenja tunela u Platu, pa su i to problemi koje moramo da rješavamo – naveo je Lučić. Prioritet preduzeća jeste i da se obezbijedi kontinuirano snabdijevanje vodom, posebno tokom ljetnje sezone.
– Radićemo na iznalaženju tehničkih rješenja da možemo tokom perioda kada se zatvara voda zbog radova u Platu
da obezbijedimo za cijeli grad uredno snabdijevanje. S druge strane, saradnja sa Regionalnim vodovodom najavljuje bolje dane, tako da mislim da ćemo uspjeti da riješimo goruće probleme – ocijenio je Lučić. Prijedlogom Plana i programa rada DOO Vodovod i kanalizacija Herceg Novi, ukupno je za 2023. godinu planirano ulaganje od 5,4 miliona eura. C. G.
Prioritet preduzeća jeste i da se obezbijedi kontinuirano snabdijevanje vodom, posebno tokom ljetnje sezone
Prepoznati i spriječiti vršnjačko nasilje
Otvoren konkurs za najbolju priču inspirisanu Bihorom
PODGORICA – Festival
priče „Zavičajne staze –Bihor 2023“ objavio je tradicionalni konkurs za priču inspirisanu Bihorom.
- Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji stvaralačkim i autentičnim rukopisom mogu postati sljedbenici Ćamila Sijarića, Mihaila Lalića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana sa ovog prostora – saopštili su organizatori.
Književna nagrada „Zavičajne staze – Bihor 2023“ dodjeljuje se za neobjavljenu (kratku) priču inspirisanu Bihorom, ali i zavičajem uopšte, migracijama, običnim ljudima, posebno ženama i traganjima kroz (sopstvenu) kulturu, prostore i vrijeme.
Poželjno je da autori poštuju osobenost kratke priče i kandiduju rukopise do četiri kucane stranice (veličina slova 12 i font Times New Roman).
Konkurs je anoniman. Priče se dostavljaju poštom u četiri primjerka, pod šifrom. Šifra treba da bude ispisana na poleđini omotnice u kojoj se priča šalje, kao i na prvoj stranici priče. U istu pošiljku treba ubaciti poseban koverat označen šifrom, sa zapečaćenim podacima o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona i imejl adresa. Radovi se šalju na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica bb, 84312 Petnjica – Crna Gora, sa naznakom: Za Festival priče „Zavičajne staze – Bihor 2023“. Autori nagrađenih i odabranih rukopisa
PODGORICA – Festival Forte piano koji organizuje KIC „Budo Tomović“ svake godine dovede u Crnu Goru brojne zvijezde iz regiona. Ove godine centralni koncert prvog festivalskog dana, večeras u 20 sati u velikoj sali KIC-a, izvešće Nada Kolundžija, slavna pijanistkinja iz Srbije.
Kolundžija je poznata kao jedna od najdosljednijih promoterki savremene klavirske kompozicije, koja za sobom ima preko hiljadu koncerata i brojne nagrade.
samim učešćem pristaju da ustupe prava na objavljivanje njihovih priča u zborniku festivala. Konkurs je otvoren do 30. maja.
Stručni žiri, čija će imena biti objavljena nakon završetka konkursa, ocjenjivaće književno-umjetnički karakter prispjelih rukopisa – dubinu i snagu pripovijedanja, misaonost, modernost, originalnost, inventivnost, stil. Tri najuspjelije priče, po ocjeni žirija, biće nagrađene plaketom festivala i novčanim iznosom od 400 eura za najbolju, 300 eura za drugonagrađenu i 200 za trećenagrađenu priču. Rezultati će biti objavljeni u medijima, a nagrade dodijeljene na završnici Festivala priče „Zavičajne staze – Bihor 2023“ u avgustu u Petnjici. Organizator ove manifestacije je NVO Centar za kulturu „Bihor“ iz Petnjice. D. E.
U skladu sa temom festivala, koja je u fokus stavila balkansku muziku, Kolundžija će izvesti kompozicije koje potpisuju srpski autori: Zoran Hristić, Dušan Bogdanović, Aleksandra Vrebalov, Jasna Veličković, Miloš Raičković, Miroslav Miša Savić i Aleksandar Damnjanović. Sviraće i jednu baroknu kompoziciju osavremenjenu zvucima elektronike, koju je uradila kompozitorka Ana Gnjatović Kolundžija će održati još dva koncerta, jedan u Kotoru 24. februara i 26. februara na Cetinju, gdje će pomenuti repertoar obogatiti djelima holandske kompozitorke Majke Nes, dvije kompozicije Džejkoba TV-a, klavirsku etidu Mauricia Kagela i kompoziciju Gejlena Brauna
POBJEDA: O Vama obično govore kao o avangardnoj umjetnici. Ima li avangarda isto značenje danas kao nekad?
Kada se ide u galeriju na izložbu savremenih slikara, sami određujete koliko ćete se zadržati u njoj. Kada idete na koncert, onda ste zarobljeni – rekla je Kolundžija
KOLUNDŽIJA: Avangarda je prošlost. Tabui koji su važili za klasičnu/ozbiljnu/serioznu muziku postepeno su nestajali, a najdrastičniji odgovor na njih donijeli su avangardni umjetnici i to u svim umjetničkim oblastima. Oslobađanje od tradicije dovelo je do pojave različitih umjetničkih pravaca – kubizam, ekspresionizam, dadaizam, futurizam, minimalizam... i pojavili su se rezultati veoma različitog kvaliteta, što je sasvim prirodno kada je u pitanju eksperiment. Nazivati danas nekog avangardnim je besmisleno jer je zavladala potpuna sloboda u stvaranju umjetničkih dela, od miješa-
nja umjetničkih žanrova pa do spajanja različitih medija i tehnologija. Ja sam u stvari i kao svjedok i kao izvođač pratila šta se događa. Ka tome su me „povukli“ i kompozitori sa kojima sam se družila. Voljela sam sve to. Bilo je i izazovno i
POBJEDA: Mnogo puta ste nastupali sa svojim bratom, slavnim violinistom Jovanom Kolundžijom. Ima li ta krvna veza nekog uticaja na način kako razumijete istu melodiju i na način na koji želite da je prenesete drugima? Je li lakše ili teže raditi s njim?
KOLUNDŽIJA: Sviramo zajedno još od studentskih dana pa do danas, sa povremenim prekidima. Raditi sa Jovanom nije ni lakše ni teže. Ne znam kako bi bilo da nismo u tako bliskom srodstvu. Svirala sam i sa mnogo drugih muzičara i najčešće nije bilo problema. Ali, kada sviram sa
PODGORICA – Predstavljanje antologije kratke proze albanskih pisaca Crne Gore „Svi naši“, u izdanju Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, biće priređeno večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.
Govoriće akademik Zuvdija Hodžić, urednik, dr Hadži
Šabani, recenzent, dr Draško Došljak i Salko Luboder, direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Moderatorka programa je Vesna Šoškić. Riječ je o dvojezičnom izdanju na albanskom i crnogorskom jeziku u kojem su zastupljeni radovi jedanaest prozaista. Antologija sadrži kratke biografije sa fotografijama autora. R. K.
sljednjem političkom osuđeniku u jednoj totalitarnoj državi, kojom vladaju infant i njegov stric regent, a koji odlučuje da dobrovoljno „revidira“ svoj stav i da se stavi na raspolaganje vlastima.
njim, osjećam veću odgovornost. Valjda zato što je on moj „veliki“ brat. Klavir i violina su po svojim karakteristikama veoma različiti instrumenti. Uz to, muzički tok mora da bude zajednički. Dionice su u tijesnoj vezi. Interpretativna rješenja moraju da budu usklađena. Ali, uprkos svemu tome, nije to toliko komplikovano kada se dođe do momenta kada zvuk jednog instrumenta postane inspiracija drugom. Na primjer –kada sviram samo harmonsku pratnju, a violina donosi neku kantilenu, i to može da bude inspirativno jer je bitan zajednički rezultat.
zanimljivo i mislim da je i neka buntovna crta odredila moj izvođački put. Vremenom sam uplovila u neke mirnije, pitomije savremene muzičke vode. A što se tiče svijeta – neka samo ima prostora za sve nas i najvažnije je da nam je duh otvoren i da nemamo predrasude. Sve u svemu – ja sam za otvorenost! Sa njom se i ljepše živi i bolji smo ljudi.
POBJEDA: Ipak, nešto što ide uz način na koji komunicirate s muzikom, ima veze s provokacijom. Je li cilj samo zainteresovati publiku da sluša ili je pokrenuti da bira na Vaš način i kad nijeste na pozornici?
KOLUNDŽIJA: Meni je zaista uvijek bio cilj da se publika zainteresuje za novu muziku jer sam znala da mnogi imaju
SARAJEVO – Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo je odluku kojom je Milan Mladenović posthumno proglašen počasnim građaninom Sarajeva. Odluka je donesena jednoglasno, sa 25 glasova za, čime je frontmen EKV-a, 29 godina nakon smrti, prvi put dobio adekvatno priznanje u gradu u kojem je proveo dio svog djetinjstva, prenosi portal Klix.
PODGORICA – Predstava „Policajci“, koju je po tekstu Slavomira Mrožeka režirao Aleksandar Jovanović, biće izvedena večeras u 20 sati na Sceni Studio. Komad govori o po-
U predstavi igraju: Srđan Grahovac, Dejan Ivanić, Radmila Božović, Aleksandar Gavranić i Davor Dragojević Ulaznice se mogu rezervisati pozivom na broj biletarnice 020/274-009.
R. K.
- Milan Mladenović je arhetipska pojava na rok sceni bivše Jugoslavije. Njegovo djelovanje u velikoj je mjeri obilježeno i borbom protiv narastajućeg primitivizma krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog
stoljeća. Borio se za mladost koja je zenit doživjela pred početak mračnih ratnih godina – stoji u prijedlogu koji je Gradskom vijeću uputio Toni Vukadin. U odluci se govorilo i o Mila-
novoj ljudskoj veličini koja se naročito pokazala tokom devedesetih godina.
- Kada su svi nijemo šutili, Milan je na dodjeli nagrade za grupu godine rekao: „Nama je vrlo olakšano da osvojimo
ovu nagradu, zbog toga što mnogi naši drugovi su morali da napuste ovu zemlju, a neki od njih ovog trenutka možda su živi, a možda i nisu živi – u Sarajevu, Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci – navodi se u odluci. Svoj antiratni angažman nastavio je kroz sastav „Rimtutituki“ koji su činili brojni beogradski muzičari, a koji je nastao kao revolt zbog svih dešavanja u već tada bivšoj Jugoslaviji. Na nastup koji se trebao održati 1993. godine u Banjaluci odbio je doći iz protesta što je srušena banjalučka džamija Ferhadija. Nakon svih dešavanja u Jugoslaviji, vidjevši da ne može pomoći, Milan je odlučio da ode u Brazil, gdje je snimio svoj posljednji materijal „Angel’s Breath“. R. K.
„Policajci“ na sceni
CNP-a
„Svi naši“ u BiblioteciNaslovnica zbirke priča sa 9. konkursa najvažnije je da nam je duh otvoren: Nada Kolundžija Milan Mladenović posthumno proglašen počasnim građaninom Sarajeva Milan Mladenović
POBJEDA: Koji su to savremeni kompozitori koji Vam daju najviše prostora da izrazite sve što Vam muzika znači i pruža?
KOLUNDŽIJA: Ne znam. Moj repertoar je zaista veliki, ali sadrži i kompozicije koje više ne bih svirala, jer se moj odnos prema njima promijenio. Ne mislim da sam pogriješila što sam ih svirala, nekada su mi bile važne. A i volim da sviram stalno nešto novo. Pošto mnogo slušam savremenu muziku, uvijek nešto „iskoči“ što me zainteresuje i što poželim da sviram. Tako da ne mogu da se vežem za opus nekog kompozitora već za neko djelo. Pa, najviše mi prijaju kompozicije koje daju veću interpretativnu slobodu. Valjda zbog toga što su uvijek svježe ili drugačije kada se izvode.
POBJEDA: Ima li svaka Vaša izvedba posebnu priču?
Zanimljiva je, recimo, bila jedna o kompoziciji „Zvuk“
Džejkoba TV-a, bio je u pitanju intervju sa Džonom Kejdžom.
KOLUNDŽIJA: Da! Džejkob
PODGORICA – Nakon što je bivšem direktoru Crnogorske kinoteke i aktuelnom rukovodiocu programskog sektora u ovoj ustanovi, reditelju Andru Martinoviću, uručen otkaz, reagovala je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković, a oglasili su se i iz Građanske inicijative „21. maj“.
Martinović je, kako se navodi u saopštenju GI ,,21. maj“, koje potpisuju Branko Baletić i Rade Bojović, dobio otkaz nakon dugogodišnjeg posvećenog rada u Crnogorskoj kinoteci.
a priori otpor prema njoj. Ali, nije mi uvijek polazilo za rukom. Ponekad je i muzika bila zaslužna za to da one, koji su bili spremni da je čuju, ostavi razočaranim. Mnoga muzička ostvarenja su toliko zamršena i nekomunikativna da odbijaju ljude. Ona kao da su pisana samo za izvođače bez publike, jer izvođač, ulazeći u komplikovanu suštinu jedini može da ih razumije i da u njima otkrije smisao. Ali, svejedno, ja sam stvarno ponosna na publiku koja dođe na koncert koji joj nudi potpuno nepoznat program. To su radoznali ljudi spremni da rizikuju. Kada se ide u galeriju na izložbu savremenih slikara, sami određujete koliko ćete se zadržati u njoj. Kada idete na koncert, onda ste zarobljeni.
TV (Jacob TV) je toliko duhovit, a i Kejdž, i baš su odličan spoj. Kažete – zanimljiva je. Tačno to! Nije to neka velika umjetnost, više je kao kratki skeč, ali je sjajan. Sviram još takvih štosnih kompozicija jer vrijede da se čuju, bar jednom. Kada imam slobodu da koncipiram program, pokušavam da napravim nekakvu dramaturgiju. Obično krećem sa jednom kompozicijom pa oko nje formiram ostale. Jednom mi se dogodilo da sam jako osjećala da mi u programu nedostaje neka dobra savremena kompozicija sa ornamentima. Da pojasnim – ornamenti u muzici su grupe tonova koji ukrašavaju pojedine tonove u melodiji i karakteristični su za doba baroka. Sve u svemu, nisam nikako mogla da je pronađem, ali je ona pronašla mene. Stigla mi je imejlom baš jedna takva. Eto, takve stvari se događaju kada vam je jako stalo.
D. ERJAVŠEK
U Nikšiću večeras počinje projekat ,,Imaginarijum“
- Sadašnji direktor Kinoteke Goran Bjelanović, postavljen po litijaškoj liniji od strane bivše štetočinske ministarke Vesne Bratić, donio je rješenje o otkazu ugovora o radu motivisan ličnim i političkim razlozima – naveli su u saopštenju. Namjera je, prema njihovim riječima, da se Martinović revanšistički, neetički i bespravno ukloni iz ustanove koju je godinama gradio, kao i da Bjelanović ništa zajedničko niti je imao niti ima sa institucionalnim profilom i programskim sadržajima koji čine nacionalnu kinoteku.
- Inače, Martinović je već duže vrijeme upozoravao na sporne, nezakonite i nekompetentne postupke Bjelanovića, što je bio dovoljan razlog da bude izložen progonu na radnom
mjestu, da bi mu prošle sedmice bio uručen otkaz. Po ugledu na brojne nezakonite odluke Vesne Bratić, diletant postavljen na čelo Kinoteke donio je rješenje koje predstavlja još jedan drastičan primjer lične i političke ostrašćenosti, ali i frustracija zbog sopstvene inferiornosti. To je, ujedno, i slika politike koja iz dana u dan razara crnogorske institucije – saopštili su oni.
Kako je dalje navedeno u reagovanju, nije riječ samo o statusu Martinovića, već o ćutanju Ministarstva kulture i medija pred bezakonjem.
- Time su ministarka Vlaović i njeni saradnici, kojima je dobro poznat Martinovićev učinak na izgradnji i razvoju Kinoteke, podstakli destrukciju i samovlašće u nekada uglednoj nacionalnoj ustanovi. Ovaj slučaj će ostati ilustrativan primjer besramnog i bespravnog postupanja u crnogorskoj kulturi, ali i motiv više da se dodatno osnaži otpor, sve do potpunog sloma sadašnjeg klerikalno-petokolonaškog i populističkog režima – navedeno je u saopštenju „GI 21. maj“. Istim povodom, na svom Tviter nalogu, reagovala je i Vuković.
Reditelj Stiven Spilberg dobio nagradu za životno djelo na ovogodišnjem Berlinalu
PODGORICA – Proslavljenom američkom filmskom reditelju Stivenu Spilbergu uručena je nagrada za životno djelo, počasni Zlatni medvjed na ovogodišnjem, 73. Berlinskom filmskom festivalu.
Učesnici će biti renomirana imena crnogorske i regionalne kulturno-umjetničke scene
NIKŠIĆ – Projekat ,,Imaginarijum“, koji za cilj ima da se kroz fenomen slike afirmiše savremena umjetnička scena, počinje večeras, u 19 sati, u ,,Zahumlju“.
Prva sesija naslovljena je ,,Slika i književnost“, a o ovoj temi govoriće istoričar književnosti i profesor emeritus na Univerzitetu u Novom Sadu Sava Damjanov i prva doktorka iz oblasti fantastične književnosti u Crnoj Gori Marijana Terić. Razgovor će voditi autorka projekta, istoričar-
ka umjetnosti i urednica programa u ,,Zahumlju“ Kristina Radović
Projekat pokreće JU ,,Zahumlje“ u okviru kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Učesnici će biti renomirana imena crnogorske i regionalne kulturno umjetničke scene. Jednom mjesečno u sali ,,Zahumlja“ kroz raznolike forme – sesije, tribine, predavanja, interaktivne razgovore, radionice pokušaće se rasvijetliti fenomen slike i njeno ,,sadejstvo“ sa različitim granama umjetnosti. A. Đ.
Nakon uručenja priznanja, Spilberg je rekao da ga i danas, u 76. godini, uzbuđuju planovi za snimanje novih filmova. Govoreći o poluautobiografskom ostvarenju „Fibelmansovi“, kako prenose agencije, Spilberg je rekao da ga je majka uvijek podsticala da snimi film o svom djetinjstvu.
- Moja majka je govorila: Dala sam ti toliko dobrog materijala, kada ćeš ga iskoristiti? – rekao je Spilberg.
Poznat po svojim popularnim, pristupačnim i ubjedljivim filmovima, Spilberg je uputio savjet potencijalnim filmskim stvaraocima da uvijek počnu od priče.
- Ako želite da budete filmski režiser, prije svega pišite. Pri-
ča će učiniti da publika obrati pažnju na vas, a ne snimci –kazao je on.
Takođe, Spilberg je saopštio da završava rad na scenariju pod naslovom „Napoleon“, koji je njegov prijatelj, čuveni američki reditelj Stenli Kjubrik ostavio nedovršenim poslije smrti 1999. godine.
- Radimo na velikoj produkciji serije u sedam nastavaka za američku mrežu HBO, po scenariju napisanom 1961. godine – rekao je Spilberg u Berlinu. Ovaj svjetski priznati reditelj,
poznat je po nekim od najboljih filmova u istoriji kinematografije kao što su „Ajkula“
i „E.T.“. Nedavno je završio, jedan za drugim, dva filma –pored poluautobiografskog ostvarenja „Fibelmansovi“, predstavio je i „Priču sa zapadne strane“, rimejk klasičnog holivudskog klasika, ljubavno-dramskog mjuzikla iz 1961. godine koji je režirao tandem Robert Vajz i Džerom Robins po originalnom brodvejskom mjuziklu iz 1957. godine. R. K.
- Andro Martinović, unuk slavnoga Veljka Mandića, koji je svoje ime reditelja i profesora svjetske književnosti gradio kao otpor malograđanštini, razumijući i stvarajući umjetnost kao crnogorska elita prvoga reda, dobio je otkaz u Crnogorskoj kinoteci. Ova vlast, u kojoj kulturu uređuju polusvijet i umišljene neznalice, veliko je ruglo Crne Gore. Osrednjost pokušava izbrisati ime Crne Gore, ali mi to nećemo dozvoliti. Ova društvena sića uskoro će se suočiti sa posljedicama svojih nedjela – navela je Vuković na Tviteru. S. V.
PODGORICA – Konceptualna izložba dr Marije Sarap pod nazivom ,,7K Novus Ordo Mundi / 7K New World Order“ biće otvorena u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra sjutra u 18 sati. Izložbu će otvoriti prof. dr Sonja Tomović-Šundić.
- Marijina likovna poetika prezentuje atmosferu zaumnosti, lavirinte birokratske mašinerije, stvara umjetničko djelo kao vrstu spoznaje, tumačenja, antropološkog istraživanja, ali i revolta. Ona nas podsjeća da je čovjek postao hermetična monada, zatvorena i bezlična – zapisala je Tomović-Šundić. A. Đ.
„Forte piano“ u KIC-u „Budo Tomović“
O ,,Slici i književnosti“ večeras u Zahumlju
Građanska inicijativa „21. maj“ i poslanica Aleksandra Vuković reagovali na otkaz reditelju Andru MartinovićuAndro Martinović
Zatvoreni vaterpolo bazen u okviru Sportskog centra ,,Morača“ od početka godine posjetila su 2.623 korisnika, odnosno, 12 odsto više nego za isti period prošle godine.
Tim bilansom veoma su zadovoljni u gradskom privrednom društvu Sportski objekti, koje gazduje kompleksom bazena, tim prije što su cijene ulaznica za korišćenje gradskih bazena ostale na prošlogodišnjem nivou.
Izvršni direktor Sportskih objekata Vojislav Marković podsjetio je da su za ovu godinu planirali jednu veliku inve-
Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:
sticiju – postavljanje montažno-demontažnih elemenata pneumatske hale (balona) na otvorenom olimpijskom bazenu. – U toku je postupak izrade idejnog rješenja i glavnog projekta za natkrivanje otvorenog olimpijskog bazena. Natkrivanjem otvorenog olimpijskog bazena steći će se uslovi da naše reprezentativne selekcije, selekcije Plivačkog vaterpolo kluba ,,Budućnost“, kao i rekreativci dobiju vrhunske uslove za trenažni proces tokom cijele godine i na olimpijskom bazenu. Vrijednost projekta je 1.015.000 eura, a sredstva su odobrena iz
budžeta Glavnog grada – kazao je Marković. Natkrivanjem otvorenog olimpijskog bazena, dodao je Marković, rasteretiće zatvoreni vaterpolo bazen tokom zimskih mjeseci, odnosno, biće više prostora za dodatne termine za građane, plivačke klubove i druge organizovane grupe.
On je naglasio da će Sportski objekti i u narednom periodu nastojati da kvalitetom pruže-
nih usluga u sportskim objektima, kojima gazduje na najbolji način, isprate sve sportske manifestacije. Time će, smatra Marković, doprinijeti razvoju sporta, fizičke kulture i obogaćivanju turističke ponude ne samo u glavnom gradu, već i na nivou države Crne Gore.
– Naš primarni cilj će, pored održivog poslovnog uspjeha Društva kao privrednog subjekta, biti nastavak trenda
Korak bliže ka realizaciji projekta vijeka u glavnom gradu
kvalitetnog pružanja usluga vrhunskom sportu i sportskoj rekreaciji, uz stalnu kontrolu funkcionisanja i korišćenja objekata, shodno građevinskim, higijenskim i ekološkim standardima, bezbjednosnim zahtjevima, definisanim sportskim pravilima takmičenja i sve rigoroznijim standardima međunarodnih asocijacija pojedinačnih sportova po pitanju sportske infrastrukture – poručio je Marković. Nj. Ž.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma donijelo je rješenje o zabrani gradnje objekta u neposrednoj blizini dvorišta Osnovne škole ,,Savo Pejanović“ i istovremeno poništilo saglasnost na to idejno rješenje. To je saopšteno iz kabineta Vlade Crne Gore, nakon sastanka koji su juče ujutro održali predsjednik Vlade Dritan Abazović i ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović sa predstavnicima roditelja đaka OŠ „Savo Pejanović“ i grupom građana iz centra grada. Juče poslijepodne ipak je održan protestni skup građana zbog najavljene izgradnje trospratne zgrade sa podzemnom garažom na pomenutoj lokaciji.
ZAJEDNIČKI INTERES
U saopštenju sa pomenutog sastanka sa predstavnicima građana, navodi se da je predsjednik Vlade Dritan Abazović naglasio kako je interes Vlade podudaran sa potrebama đaka OŠ „Savo Pejanović“ – da u školskom dvorištu treba da budu zelene površine, sportski i kulturni sadržaji koji će služiti đacima i mještanima centra glavnog grada. Ministarka Novaković-Đurović kazala je da je MEPPU proteklih dana, na inicijativu građana, roditelja i Ministar-
- od 9 do 15 sati: Ubli, Živkovići, Prisoja, Prelevići, Bezjovo, Cvilin, Oraovo, Lazorci, Građen, Toke, Korita; dio Momišića (Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Baja Pivljanina,18. februara); Šujaci-Radunovići, Cerovice; - od 8 do 15: dio Tološa (Bul. Mihaila Lalića, Vlada Ćetkovića i Đoka Miraševića - dio između Volija i OŠ ,,Radojica Perović“). H.
P.
U toku je izrada projektne dokumentacije prema kojoj će se graditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, nakon čega slijedi potpisivanje ugovora o izradi elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Iz gradskog privrednog društva Vodovod i kanalizacija očekuju da bi, ukoliko sve bude išlo po planu, izgradnja postrojenja trebalo da počne na ljeto. Direktor ViK-a Filip Makrid najavio je da bi projektna dokumentacija trebalo da bude završena u narednih mjesec, mjesec i po.
– To je jedan važan segmenat za prijavu građenja objekta.
Za danas je najavljeno promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a uglavnom krajem dana ili tokom noći moguća je slaba kiša. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko pet stepeni, najviša dnevna do 17. H. P.
Drugi, koji slijedi, jeste potpisivanje ugovora o izradi elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Kada se završe ta dva dokumenta, imaćemo preduslov da počnemo gradnju objekta. Ako do kraja mjeseca započnemo izradu elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, a rok za njegovu izradu je 90 dana, uslijediće javna rasprava, tako da se početak radova može očekivati na ljeto – poručio je direktor ViK-a. On je istakao da značaj ovog projekta ne leži samo u trenutnom rješavanju velikog problema sa zagađenom vodom i neprijatnim mirisima u blizini postojećeg postrojenja. – Savremeno postrojenje za
prečišćavanje otpadnih voda je projekat koji će obezbijediti preduslove za ubrzani razvoj glavnog grada u narednih 50 godina i još važnije – predstavlja održivo rješenje za kvalitetniji život građana. Projekat će doprinijeti očuvanju životne sredine i na širem području – smanjenju zagađenja i zaštiti voda rijeke Morače i njenih pritoka, Skadarskog jezera, kao najveće akumulacije vode za piće i Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“. Značajna dimenzija ovog projekta je očuvanje postojećih vodoizvorišta na teritoriji Podgorice, kao i smanjenje rizika od njihovog zagađenja. Riješiće se problem
septičkih jama kod velikog broja stanovnika koji će u budućnosti biti priključeni na mrežu – naglasio je Makrid.
U junu prošle godine gradonačelnik Ivan Vuković i direktor ViK-a Filip Makrid potpisali su ugovor o izvođenju radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici sa zamjenikom generalnog direktora turske firme „Kuzu grup“ Mehmetom Emreom Baštopčuom i članom borda direktora „Alkataša“ Bajramom Albajrakom Tada je istaknuto da je za realizaciju projekta vrijednog 47,3 miliona eura na samom početku od Evropske komisije dobi-
jen grant od 10 miliona eura, a 2021. godine i dodatnih 23 miliona, kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir.
Stanovnici Botuna, gdje je planirana gradnja postrojenja za tretman otpadnih voda, više puta su iskazivali protivljenje realizaciji ovog projekta na planiranoj lokaciji, poručujući da neće dozvoliti da postrojenje bude izgrađeno u blizini njihovih kuća. Iz Glavnog grada i Vlade Crne Gore, međutim, više puta je saopšteno da je na osnovu urađenih analiza, sprovedenih u skladu sa evropskim standardima, lokacija u blizini Kombinata aluminijuma određena kao najbolje rješenje. I. MITROVIĆ
Direktor OŠ ,,Savo Pejanović“ Zoran Đukić pozdravio je odluku MEPPU, napominjući da im je prioritet izgradnja fiskulturne sale, ali i naglasio da bi izgradnja podzemne garaže išla u korist školi.
- Sve dok ne dobijemo fiskulturnu salu ništa nijesmo napravili, jer škola bez sale nije škola. Znači nam i izgradnja poligona i podzemne garaže, jer bi zahvaljujući njenoj izgradnji riješili problem podzemnih voda, odnosno, mogli bismo da koristimo 1.200 kvadratnih metara prostora u suterenu. Treba da isušimo te prostorije, jer one sada nijesu za upotrebu. I sama voda koja se sliva kada pada kiša potkopava temelj i urušava zgradu – kazao je Đukić.
ekologije, prostornog planiranja i urbanizma donijelo rješenje o zabrani gradnje objekta
Danas smo donijeli rješenje o zabrani gradnje koje se odnosi na ovaj objekat i istovremeno je poništena saglasnost na idejno rješenje – kazala je ministarka Ana Novaković-Đurović, dodajući da to znači da u ovom trenutku investitor ne može graditi ovaj objekat. Predstavnik građana centra grada Ilija Vuksanović poručio je da očekuju sve i napismeno
stva prosvjete izvršilo inspekcijski nadzor nad objektom u dvorištu škole.
- Donijeli smo rješenje o zabrani gradnje koje se odnosi na ovaj objekat i istovremeno je poništena saglasnost na idejno rješenje – kazala je Novaković-Đurović, dodajući da to znači da investitor u ovom trenutku ne može graditi objekat. Ona je najavila da će u narednom periodu nastojati da djeluju dugoročno i donesu odluku u vezi sa planskim dokumentom koji je omogućio investitoru da gradi u ovom dijelu glavnog grada.
- Štitimo prostor i sa našim odlukama izlazimo u susret građanima, ali i u susret zaštiti prostora glavnog grada i cijele države – poručila je ministarka Novaković-Đurović na svom Tviter nalogu. Ona je iskazala podršku protestima građana, zahvalila im na njihovom proaktivnom odnosu i pozvala ih da i u narednom periodu budu saveznici u zaštiti prostora.
CRNO NA BIJELO
Na protestu koji je juče popodne održan u dvorištu škole ,,Savo Pejanović“ predstavnik roditelja Mileta Milačić poručio je da se na tom mjestu neće graditi ni zgrada ni garaža, jer roditelji djece koja pohađaju tu školu to neće dozvoliti.
- Ne samo da ćemo čuvati prava i graditi bolju budućnost naše djece, nego ćemo čuvati zakone i propise zemlje u kojoj živimo, jer ovo što planira-
ju da grade je protivzakonito. Ovaj prostor je po najvišem aktu, Prostorno-urbanističkom planu, predviđen za kulturu, a ne za stanovanje. Tako mora biti, jer zakon mora da važi za sve. Mi roditelji ćemo čuvati školu od kriminala, a isto to su nam danas potvrdili i ministarka Ana Novaković-Đurović i premijer Dritan Abazović. Država ne smije dozvoliti da se neko ovako ruga sa njom, očekujemo da kazne sve koji su učestvovali u ovom projektu. Za sve što tvrdimo imamo dokument Grupe KANA, kojima još jednom najsrdačnije zahvaljujemo jer su
na strani pravde, zakona i budućnosti naše djece – kazao je Milačić.
Predstavnik građana centra grada Ilija Vuksanović kazao je da nakon povlačenja saglasnosti za gradnju, mora uslijediti povlačenje DUP-ova koji pokrivaju prostor u centru grada i na Gorici.
- Obećali su da se neće graditi zgrada i garaža. Mi smo tu, čekamo od njih papir, da sve bude napismeno i onda ćemo im vjerovati – kazao je Vuksanović.
Saša Đuranović-Marković, čija djeca pohađaju OŠ ,,Savo Pejanović“, ocijenila je da je
izgleda bilo normalno da dio parcele namijenjene djeci bude dat u zamjenu za novac.
- Znamo tačno i za koliko para – za 119.000 eura, odnosno 523 eura po kvadratnom metru. Ovo je u suštini precizna mjera za otuđivanje dječjeg prostora, za kidanje čempresa i goleti koja ostaje našim naraštajima – kazala je Đuranović-Marković.
Ona je kazala da je decenija sistematskog zapostavljanja preostalog dijela dvorišta škole bila priprema za konačno urušavanje dostojanstva, bezbjednosti i zdravlja djece i roditelja i zapitala da li je plan
Osamdeset dvogodišnji Ivan Pejanović, sin narodnog heroja Sava Pejanovića po kojem škola nosi ime, iskazao je zadovoljstvo zbog toga što neće biti gradnje zgrade uz dvorište ove škole, koju pohađa njegov najmlađi unuk Balša - Očekujem da se i usvoji ovo što je obećala ministarka Novaković-Đurović, pa da se ovaj prostor uredi i prilagodi potrebama djece – kazao je Pejanović. Sa njim je na skupu bila i unuka Milena, koja je prije desetak godina završila ovu školu, a koja je poručila da bi izgradnja zgrade na tom mjestu bila kršenje prava djece koja tu uče.
bio da takozvana podzemna garaža konačno jednom zasvagda iskopa raku školi ,,Savo Pejanović“ i oslobodi prostor za dalje investicije. Predstavnik roditelja Dragan Drobnjak kazao je da su predložili da u navedenom prostoru budu izgrađeni sala za fizičko vaspitanje i park, jer najstarija škola u Podgorici to zaslužuje.
- Centar glavnog grada bez osnovne škole, stadiona malih sportova i sačuvane Gorice ne
Pilić: Ovakav postupak državnih organa uliva apsolutnu pravnu nesigurnost svakom investitoru
Odgovarajući na pitanja Pobjede, predstavnica investitora ,,Industriaimport-Industriaimpex“ ad Podgorica Jelena Pilić kazala je da su zatečeni jučerašnjom reakcijom Ministarstva i Vlade.
- Ovakav postupak državnih organa uliva apsolutnu pravnu nesigurnost svakom investitoru, jer znači da bez obzira na to što investitor uradi po zakonu i prijavi građenje u skladu sa zakonom, država u svakom momentu može da odluči da mu to stečeno pravo ukine – navela je Pilić. Ona je ponovila da su saglasnost državnog arhitekte dobili 2018. godine, da su
u međuvremenu uredno izradili i revidovali projekat, prijavili radove i platili komunalije.
- Ovakav ishitren postupak
državnih organa nas je veoma neprijatno iznenadio. Tim prije što smo u svakodnevnoj komunikaciji sa roditeljima i upravom
škole dobijali samo pozitivne povratne informacije i sagledavanje brojnih benefita koje škola dobija realizacijom ovog projekta – navela je Pilić. Ona je naglasila da još nijesu dobili nikakvo rješenje, niti pravni akt od MEPPU. - Ukoliko isto dobijemo, u odnosu na njega ćemo adekvatno pravno odgovoriti – poručila je predstavnica investitora, koja je ministarki Novaković-Đurović uputila pitanje kako će višemilionska investicija, Gradsko pozorište, dobiti upotrebnu dozvolu bez obezbijeđenog parking prostora u podzemnoj garaži.
bi bio funkcionalan za sve nas – poručio je Drobnjak. Urbanističko-građevinska inspekcija MEPPU izvršila je u srijedu 15. februara, a na zahtjev Ministarstva prosvjete, inspekcijski nadzor na gradilištu stambeno-poslovnog objekta i podzemne garaže u blizini OŠ ,,Savo Pejanović“. Tom prilikom izdata je mjera zatvaranja gradilišta zbog neposjedovanja odgovarajuće dokumentacije i činjenice da je u toku postupak po prijavi gradnje, koji nije okončan. Na dvije građevinske table koje su postavljene na gradilištu u Hercegovačkoj ulici, za početak radova naveden je 30. decembar 2022. godine. Na njima piše da je planirana izgradnja podzemne garaže površine 4.863 kvadratna metra, kao i stambeno-poslovni kompleks površine 5.523 kvadrata, koji bi trebalo da budu završeni do 30. decembra 2024. godine.
Stambeno-poslovni objekat uz školsko dvorište u Hercegovačkoj ulici i javna podzemna garaža ispod dvorišta škole predviđeni su planskim dokumentom koji je na snazi od 2010. godine (DUP „Drač – vatrogasni dom zona A“). U javnoj podzemnoj garaži planirano je parkiranje za potrebe Gradskog pozorišta, stambeno-poslovnog objekata i OŠ ,,Savo Pejanović“.
I. MITROVIĆDANAS SE NASTAVLJA MERIDIANBET PRVA LIGA CRNE GORE: Lider u Baru, Budućnost u derbiju dočekuje Dečić
PODGORICA – Samo pet dana nakon proljećne premijere prvoligaši ponovo izlaze na teren. Utakmicama 21. kola danas se nastavlja Meridianbet Prva liga Crne Gore, a nakon što je na startu šampion, ekipa Sutjeske uspjela da iskoristi remi Budućnosti i odvoji se na vrhu, sada će u Baru imati priliku za dodatni bijeg.
Nikšićani gostuju Mornaru, dok Budućnost u derbiju kola pod Goricom dočekuje Dečić, koji mora takođe da traži šansu da se iskupi za lošu premijeru, s obzirom na to da je kao domaćin poražen od Iskre. Kao što je uzbudljivo na vrhu, tako je i na dnu velika neizvjesnost, jer pet timova dijeli samo tri boda...
Stadion: ,,Topolica”. Kapacitet: 3.000.
Sudija: S. Vujović. Pomoćnici: M. Paunović i V. Radenović. Početak: 16 časova Trener Andrija Delibašić Trener Nenad Brnović
(4-2-3-1)
pod Goricom. Kapacitet: 12.000. Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: A. Đikano-
18 časova
13 časova
,,PLAVI“
Budućnost drugi put ove sezone nije mogla do brejka protiv Petrovca. Prvu proljećnu pobjedu podgorički ,,plavi“ tražiće u derbiju pod Goricom protiv Dečića. Tuzani su na posljednja tri međusobna prvenstvena meča protiv Budućnosti slavili na našem najvećem stadionu. - Biće možda malo čudno, ali ništa ne bih promijenio pred ovu utakmicu. Naravno, rezultat. Mislim da smo stvarno dobro stajali na terenu, bili pozitivni kako mi na terenu, tako i klupa, i na kraju krajeva odigrali pravu takmičarsku utakmicu na specifičnom malom terenu sa agresivnim protivnikom. Sigurno je teren donekle imao uticaja na realizaciju. Ponavljam da ništa ne bih promijenio što se tiče pristupa, jer sa stavom iz Petrovca mislim da na našem stadionu, pred našim navijačima, ne bismo trebali da imamo problema – kazao je uoči utakmice sa Dečićem fudbaler Budućnosti Filip Knežević.
Ofanzivni vezista očekuje pobjedu protiv Dečića. -Budućnost uvijek ide na tri boda i naš cilj je titula. Drago mi je što vidim i osjećam da svi momci u svlačionici –kako mi stariji, tako i mlađi –shvataju ozbiljnost situacije – poručio je Knežević, koji poštuje rivala iz Tuzi.
- Znamo koliko ljudi tamo ulažu i da dovode dobre igrače. Posebno dobro znam Zorića sa kojim sam igrao u
Čačku. Dobar je igrač, ali Dečić generalno ima dobre pojedince. Posljednju utakmicu pod Goricom smo izgubili 2:0, tako da ih respektujemo maksimalno. U pitanju je derbi i ponoviću još jednom – ukoliko ponovimo pristup iz prethodne utakmice, ne bismo trebali da imamo problema – objasnio je Knežević. Budućnost ove sezone još nije savladala Dečić (0:0 na Zlatici, 1:1 u Tuzima u Kupu).
- Naša šansa? Ne želim da otkrivam detalje, ali prije svega moramo da stojimo dobro u formaciji, da odigramo takmičarski, da budemo agresivni i da ispoštujemo sve što trener očekuje od nas – rekao je Knežević.
Sa druge strane Dečić je neočekivano u problemu već na startu proljećnog dijela. Tuzani su u posljednjih 10 kola ostvarili samo jedan trijumf, pa je put ka plasmanu na evropsku scenu kroz prvenstvo sve teži. Baš zbog toga Tuzani su svjesni situacije.
-Veoma bitna utakmica za nas. Nakon lošeg otvaranja polusezone moramo da pokažemo karakter i kvalitet, koji nesporno imamo. Svjesni smo da u prethodnoj utakmici nijesmo pokazali apsolutno ništa i ovu utakmicu gledamo kao priliku da se izdignemo i uđemo u niz pozitivnih rezultata i igara – kazao je štoper Dečića Igor Ćuković.
Dva prvoplasirana tima iz Merdianbet
1. CFL i osvajač Kupa predstavljaće Crnu Goru na evropskoj sceni. Posljednjeplasirani se automatski seli u niži rang (Drugu ligu), a deveti i osmi tim na tabeli igraju baraž za opstanak u eliti
Stameni Nikšićanin u redove Dečića stigao je upravo iz Budućnosti.
- Budućnost kao i svake godine ide na trofeje, što je pokazala i u prelaznom roku dovođenjem par provjerenih igrača. Motiva na obje strane sigurno neće nedostajati. Daćemo maksimum da dođemo do cilja, a to je svakako pobjeda – naglasio je Ćuković, koji vjeruje da će i ambijent biti pravi fudbalski.
- Jedna od malobrojnih utakmica u našem fudbalu u kojima se može uživati u fudbalskom ambijentu. Siguran sam da ćemo imati šta da pokažemo navijačima i da uđemo u pozitivan niz rezultata – dodao je Ćuković.
TEŠKO ZA ŠAMPIONA
Ekipa Nenada Brnovića je iskoristila remi Budućnosti u Petrovcu u prethodnom kolu (1:1), za samovanje na vrhu tabele. Međutim, pred duel u Baru mora da bude oprezna, jer ove sezone nije uspjela da savlada Mornar.
- Mornar je na otvaranju osvojio tri boda. Dosta su promijenili sastav u prelaznom
roku. Doveli su Fatosa Bećiraja, koji će im mnogo pomoći u borbi za opstanak. Što se nas tiče - možda smo blagi favoriti, zbog stanja na tabeli, ali moramo da budemo oprezni. Vjerujem da ćemo strpljivom igrom osvojiti tri boda – rekao je trener Sutjeske Nenad Brnović.
U ekipu se vratio Dušan Vuković, a u taboru Nikšićana vjeruju da mogu konačno savladati Barane.
- Očekuje nas teška utakmica. Mornar ima dobru ekipu, ove sezone nijesmo uspjeli da ih pobijedimo. Nadamo se da ćemo da odradimo sve što je šef tražio od nas i da ćemo uzeti tri boda – poručio je Dragan Grivić, desni bek Sutjeske.
TIVATSKI SAN
Arsenal je u prošlom kolu savladao Jedinstvo, iskoristio poraz Dečića i preuzeo treće mjesto, čime je jasno pokazao da želi da se bori za Evropu.
Tivćane danas očekuje gostovanje Jezeru. -Plavljani su se izuzetno pojačali u ovom zimskom prelaznom roku. Biće ovo teško
BIJELO POLJE: Jedinstvo – Petrovac (13h)
Jezero – Arsenal (13h)
Iskra – Rudar
Rudović
Rade Petrović Trener Radisav Dragićević
13 – Konrad (Sutjeska)
8 – Mendi (Petrovac)
6 – Montenegro (Arsenal), Denković (Dečić), Korać (Jedinstvo), Faust (Jezero)
gostovanje. Probaćemo da uđemo maksimalno motivisani. Ovo je veliki izazov za nas. Svaki bod je važan i uložićemo napor da ostvarimo pozitivan rezultat. Daćemo sve od sebe da ostvarimo što bolji rezultat – rekao je trener Ar-
Stadion: ,,Braća Velašević”. Kapacitet: 3.000. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: M. Gojković i I. Tomašević. Početak: 15 časova
Janketić Boričić
Radojičić Gašević Šahman
Trener Aleksandar Nedović Trener Dragan Aničić
senala Radisav Dragićević. Jedinstvo će ugostiti Petrovac, koji želi da nastavi put ka vrhu, dok se u Danilovgradu igra derbi začelja Iskra –Rudar, gdje će poraženi tim biti već sada u velikom problemu... R. PEROVIĆ
Karlo Anćeloti spušta loptu, Jirgen Klop smatra da je Liverpul ,,poklonio“ pet golova Realu
OSMINA FINALA LIGE ŠAMPIONA: Remi u Njemačkoj, Inter pred svojim navijačima slomio Porto u 86. minutu
PODGORICA – Liverpul je prije dvije noći doživio klasičan nokaut u prvom meču osmine finala Lige šampiona, iako je početak duela vodio ka debaklu Real Madrida.
,,Redsi“ su u 14. minutu imali 2:0, grotlo ,,Enfilda“ kao vjetar u leđa i možda bi se sve završilo idilično da na suprotnoj strani terena nijesu bili ,,merengesi“
Karla Anćelotija
Novija istorija međusobnih duela dva tima navodi na zaključak da je Real stvorio kompleks
Liverpulu i da engleski velikan ima psihološku blokadu kada se sastaje sa španskim divom – ,,kraljevski klub“ slavio je u finalu LŠ 2018. i 2022, bio bolji u četvrtfinalu 2021, a poslije
5:2 od prije dvije noći na pragu je da još jednom eliminiše velikog rivala.
- Bila je to veoma važna noć za nas, a želim da posvetim ovu pobjedu našem nedavno preminulom počasnom predsjedniku Amansiju. Ovo je pobjeda za njega. Počeli smo loše, a znali smo da će nas Liverpul i njihovi navijači ,,pritisnuti“ u uvodnih 15 minuta. Poslije toga svijet je mogao da vidi pravi Real Madrid – rekao je Karim Benzema, strijelac pogotka za 4:2.
- Fudbal na ovom nivou je težak. Kada gubite 2:0, a znate koliko je značajna utakmica, želite još. Jedan gol može sve da promijeni i to se dogodilo kada je Vinisijus zatresao mrežu. Želim da zahvalim našim navijačima, bili su naš 12. igrač i biće nam potrebni i za revanš. Liverpul je u ovo doba prošle godine bio u igri za sva četiri trofeja, sada je u poziciji da ostane čak i bez plasmana u Ligu šampiona za narednu sezonu jer ne stoji baš dobro u Premijer ligi.
Do elite je mogao kao osvajač njenog aktuelnog izdanja, ali teško će ,,redsi“ do čuda u Madridu, mada se čuda u Ligi šampiona dešavaju i Liverpulu nijesu strana.
- Sve je prilično jasno. Poklonili smo im pet golova, mogli smo bolje da reagujemo kod svakog. Važno je izvući pozitivne stvari, a to je bilo prvo poluvrijeme, uprkos dva primljena go-
Sve je prilično jasno. Poklonili smo im pet golova, mogli smo bolje da reagujemo kod svakog. Važno je izvući pozitivne stvari, a to je bilo prvo poluvrijeme, uprkos dva primljena gola. Trebalo je u tim situacijama bolje da se branimo- komentarisao je Klop
la. Trebalo je u tim situacijama bolje da se branimo. Niko nije pokrio Vinisijusa Žuniora koji je uputio šut svjetske klase i smanjio na 2:1. Imali smo dobar razgovor na poluvremenu, ali smo onda primili treći gol, koji je bio stravičan za nas i to je promijenilo utakmicu. Dominirali su, nama je nedostajalo sreće da treći put zatresemo mrežu. U drugom poluvremenu je sve bilo kako je Real želio, a on vas uvijek kazni, nikada ne prašta – rekao je trener Jirgen Klop Njemački strateg se ne predaje.
- Iz ove perspektive ne djeluje dobro, ali za tri sedmice, kako utakmica bude prilazila... Moraćemo da preuzmemo određene rizike, a kada njima ostavite prostora veoma su opasni. Idemo tamo da pokušamo da pobijedimo – poručio je Klop. Karlo Anćeloti je kao trener u fudbalu prošao sve. Pripadnik je ,,stare škole“ koji i dalje postavlja standarde – Klop je samo jedan od trenera novije generacije koje je nadmudrio, ali iskustvo ga uči da nije još ništa gotovo.
- Nije lako ovako pobijediti, prije svega zbog takvog početka meča. Ipak, nijesmo gubili samopouzdanje nijednog momenta i malo po malo smo preuzimali kontrolu lopte. Bili smo efikasni naprijed i Vinisijus Žunior je imao nevjerovatnu predstavu. Ovo je samo prvi dio dvomeča, otišlo je na našu stranu, ali i u revanšu ćemo igrati tako kao da nas očekuje mnogo rada i posla – poručio je italijanski stručnjak. Ne. K.
PODGORICA - Inter – Porto 1:0, RB Lajpcig – Mančester siti 1:1, rezultati su posljednje večeri prvih mečeva osmine finala fudbalske Lige šampiona.
,,Nerazuri“ su nastavili niz bez poraza na svom terenu protiv portugalskih ekipa, a minimalan trijumf daje im dobre šanse pred revanš 15. marta.
Uz golmana Andrea Onanu, junak Interove pobjede bio je Romelu Lukaku koji je zatresao mrežu u 86. minutu, nepunih pola sata po ulasku na teren. Najprije je glavom pogodio stativu, ali mu se lopta savršeno vratila – pravo na nogu, za rutinsku realizaciju i eksploziju na tribinama milanskog stadiona gdje su do tog trenutka svi vidjeli remi kao ishod.
Na ,,Đuzepe Meaci“ je prvu veću šansu imao Porto, tačnije Grujić koji je dobio sjajan pas od Taremija, snažno šutirao, ali je Onana dobro reagovao.
Nakon odbitka lopta je došla do Galena koji glavom nije uspio da zatrese mrežu.
U završnici ne previše zanimljivog prvog poluvremena do pogotka je mogao Inter, ali je Košta sjajno odbranio udarac Bastonija Na startu nastavka Interov vezista Barela šutirao je pored gola, da bi se potom istakao Onana.
Lukaku u zagrljaju saigrača
Mančester siti nije napravio nijednu izmjenu protiv RB Lajpciga, što je posljednji put u LŠ bio slučaj s Mančester junajtedom u duelu s Juventusom u oktobru 2018.
Rijad Marez je peti afrički fudbaler sa najmanje 20 pogodaka u Ligi šampiona –Mohamed Salah dao je 44, koliko i Didije Drogba, Samuel Eto 30, Sadio Mane 27
Samo nekoliko dana nakon svađe Romelua Lukakua i Nikola Barele, u Interu je došlo do još jedne. Ovoga puta, na sinoćnjem Lige šampiona protiv Porta, u klinču su bili Edin Džeko i Andre Onana Kamerunski golman je imao što da poruči napadaču iz Bosne i Hercegovine, a tenzije je spuštao i saigrače razdvajao Hakan Čalanoglu. Stvari su se očigledno bile otrgle kontroli, pošto je Onana poručivao Džeku da ućuti.
Golman Intera je najprije lako ukrotio šut Taremija, a onda pokazao sjajan refleks kod pokušaja Sanusija kojeg je prethodno izblokirao Škrinjar Onana je odmah spektakularno odbranio i udarac Taremija, ali je sudija pokazao da je bio ofsajd.
Inter je u posljednjih desetak minuta imao igrača više jer je Otavio isključen zbog dva žuta kartona, da bi na kraju obezbijedio i rezultatsku prednost. Siti je poveo u Njemačkoj iskoristivši grešku Ksavera
Šlagera u 27. minutu. Austrijski vezista poklonio je loptu Grilišu, a Gundoan dobrom kretnjom omogućio Rijadu Marezu da pogodi lijevom nogom. Rodri je glavom mogao da udvostruči vođstvo ,,građana“, potom je iznad gola loptu poslao Griliš, da bi drugo poluvrijeme otvorila šansa Mareza kada je bio izblokiran. Tada su krenuli da prijete i ,,bikovi“ – Henrih je šutirao pored gola, a potom je Ederson prekinuo potencijalno opasan
pas Vernera ka Forsbergu Raspoloženje brazilskog golmana testirao je i Silva, a trenutak loše procjene leta lopte iskoristio hrvatski defanzivac Joško Gvardiol – momak koji je oduševio na Mundijalu u Kataru pogodio je glavom u 70. poslije kratke kombinaicje i centaršuta nakon kornera, te kiksa čuvara mreže Sitija. Siti je mogao do novog vođstva, a spriječio ga je Blasvič sjajnom odbranom poslije pokušaja Gundoana. N. KOSTIĆ
ŠESNAESTINA FINALA LIGE EVROPE: Mančester junajted i Barselona poravnati ulaze u revanš
Fudbaleri Partizana u dobroj su poziciji pred revanš sa Šerifom u šesnaestini finala Lige konferencija. Igor Vujačić i drugovi u Moldaviji su slavili 1:0 i slove za favorita pred večerašnji okršaj u Beogradu (18.45 h).
Identičnu prednost pred revanš sa Klužom u Rumuniji (18.45) ima i Lacio Adama Marušića. U istom terminu sastaće se Dnjipro-1 – AEK Larnaka (prvi meč 0:1), te Anderleht – Ludogorec (0:1).
Pobjedu od 1:0 prije sedam dana upisao je i Karabag, za koji nastupaju Marko Vešović i Marko Janković Revanš s Gentom igra se večeras od 21 sat u Belgiji.
Tada će početi i dueli Fiorentina – Braga (prvi meč 4:0), Leh – Bode/Glimt (0:0), te Bazel – Trabzonspor (0:1).
PODGORICA – Rezultat prvog meča derbija šesnaestine finala Lige Evrope ostavio je nadu i Mančester junajtedu i Barseloni da mogu do četvrtfinala drugog po kvalitetu kontinentalnog fudbalskog takmičenja.
Na ,,Kamp Nouu“ bilo je 2:2 prošlog četvrtka i teško je reći ko je bliži prolazu pred večerašnji revanš na ,,Old Trafordu“ (21 h).
- Kad igrate protiv velikog tima kao što je Barselona, morate da igrate najbolje što može-
te, inače nemate šansi. Želimo prolaz u osminu finala i moramo da pokažemo najbolje izdanje ove sezone. Vjerujemo u to i radujemo se revanšu, što nam daje veliku energiju – naveo je Erik ten Hag, menadžer Junajteda. ,,Crveni đavoli“ su jedini tim iz ,,liga petice“ koji i dalje može da osvoji četiri trofeja ove sezone. Večeras će biti jasno hoće li ostati u trci za trofej Lige Evrope, a u neđelju će se boriti s Njukaslom za pehar u Karabao (Liga) kupu Engleske. Novinari su holandskog stručnja-
Prvi polufinalni mečevi Kupa Crne Gore za odbojkašice
PODGORICA – Ako 1. ili 2. marta ne bude neočekivanih rezultata u revanš mečevima polufinala u Podgorici, ne samo da će prvi put u istoriji u nezavisnoj Crnoj Gori u finalu Kupa za odbojkašice igrati jedna ekipa iz Herceg Novog, već će se igrati i gradsko finale.
To se moglo naslutiti i prije polufinala, a samo je potvrđeno prvim mečevima, u kojima su slavile obje ekipe iz Herceg Novog.
Herceg Novi je bio bolji od Budućnost voleja sa 3:0 (25:14, 25:6, 25:14), u meču u kojem je Milorad Krunić mogao da odigra i sa ukupno deset igračica a da to ne utiče na rezultat. Najvi-
še poena u pobjedničkom timu osvojila je Diana Balai – devet, a po poen manje osvojile su Daria Čabonenko i Jelena Stanimirović. Po pet poena u dresu Budućnosti osvojile su Ivana Miljanić i Darja Popović Siguran je kod kuće bio i Albatros protiv Morače sa 3:0 (25:16, 25:19, 25:14), a najbolje u pobjedničkom timu bile su Anđela Kukobat sa 14 poena, Aleksandra Šćekić sa 13 i Olha Pavljašjuk sa 11 poena. U ekipi Morače istakla se Lara Jovović sa 15 poena.
Herceg Novom i Albatrosu je za plasman u finale dovoljno da u revanšu da osvoje po po dva, dok Budućnost i Morača moraju da slave po 3:0 ili 3:1 da bi izborile ,,zlatni set“. S. J.
ka pitali da li javnost dovoljno cijeni rezultate njegovog tima.
- Nijesu bitne pohvale, bitni su trofeji – kratko je odgovorio Ten Hag.
- Imaćemo priliku da osvojimo trofej u neđelju, ali fokus je uvijek na prvoj narednoj utakmici. Moramo ići od meča do meča, razmišljajući kako svakog dana predstaviti bolju verziju sebe. Svi želimo da igramo velike utakmice, kad smo bili mladi sanjali smo o tome. Sada smo u toj poziciji, a tek je februar, dolaze veliki mečevi i zaista uživamo u tome.
Barselona je posljednji put izgubila 26. oktobra, kada ju je na ,,Kamp nouu“ savladao Bajern Minhen (3:0). Od tada je uhvatila sjajan ritam, prva je u španskoj La Ligi, ali bi eliminacija iz Lige Evrope pokvarila utisak i možda odvela sezonu u neželjenom smjeru. - Nijesmo ovđe da biramo između Lige Evrope i La Lige, ili nekog drugog takmičenja. Eliminacija od Junajteda značila bi gubitak jednog trofeja. Špansko prvenstvo dobija na kvalitetu, ali takođe smo uzbuđeni i zbog Lige Evrope i domaćeg Kupa – kazao je trener Ćavi Ernandes - Čeka nas vrlo teška utakmica. Mančester junajted je jedna od boljih ekipa u Evropi, a ovo je najbolji Junajted u posljednjih nekoliko godina. Teško je igrati na ,,Old Trafordu“. Moramo pokazati naš stil igre i pobjednički mentalitet. Ovo je savršeno mjesto da dokažemo da je Barselona konkurentna u Evropi.
18.45 – Mitjiland – Sporting (prvi meč 1:1)
18.45 – Monako – Bajer L. (3:2)
Barselona će u revanšu biti bez Pedrija i Gavija, te Dembelea
- Mijenjamo tim, ali ne ideju. Možemo da igramo s više ili manje igrača u sredini, zavisi od toga što nam treba. Neophodno je da pokažemo intenzitet i strast, vjerujem da imamo tim koji može da prođe u osminu finala – poručio je Ćavi
Od preostalih sedam parova, ukupni pobjednik izvjestan je samo u duelu PSV-a i Sevilje jer je španski tim kod kuće slavio 3:0.
Juventus gostuje Nantu nakon 1:1 u Torinu, dok će Roma na ,,Olimpiku“ pokušati da nadoknadi poraz od 1:0... Ne. K.
Prvotimka ,,plavih“ povrijedila list, preskače okupljanje ,,lavica“ i sparing sa Krimom
PODGORICA – Natašu Ćorović čeka pauza od tri do četiri sedmice. Prvotimka Budućnost Bemaksa povrijedila je list desne noge prošle sedmice, a nakon detaljnih pregleda uspostavljena je dijagnoza. Preskočiće okupljanje reprezentacije (naredne sedmice) i sparing sa Krimom u sklopu priprema za mečeve osmine finala Lige šampiona sa mađarskim FTC-om.
- Upravo sam dobila informaciju od našeg fizioterapeuta. Osjetila sam bol na jednom od treninga, a već na narednom, kod jednog poteza, imala sam osjećaj kao da je nešto puklo u listu. Očekuje me pauza, prošla je sedmica, vjerujem da ću za dvije biti spremna da krenem sa radom, a uradićemo još jedan magnet – kazala je Ćorović. Povreda je došla u najnezgodnije vrijeme, u sklopu priprema za dvomeč sa mađarskom ekipom. ,,Plave“ će prvi meč sa FTC-om igrati kod kuće 18. marta, a revanš je sedmicu kasnije u Budimpešti. Podgorička ekipa je u sezoni
Ćorović u ranijem meču sa FTC-om
2020/2021. preko FTC-a izborila prolaz u četvrtfinale. Vicešampion Mađarske, četvrtoplasirani tim grupe A, redovan je učesnik Lige šampiona i ovo mu je 23. sezona u eliti. Ovu sezonu počeo sa osam novih igračica, među kojima su Andrea Lekić, Beatris Edviž, Žužana Tomori i Dragana Cvijić, a kada se tim imenima dodaju golmanka Blanka Biro, lijevi bek Emili Bolk i desni bek Katrin Klujber, jasno je kakav izazov očekuje naše šampionke. A. M.
PODGORICA – Kao i prije četiri godine, februar je ponovo mjesec odluke za košarkaše Crne Gore kada je u pitanju borba za plasman na Mundobasket. Te 2019. godine, „crveni“ su vizu za Svjetsko prvenstvo u Kini izborili u posljednjem kolu, i pored poraza u „Morači“ od Letonije sa 80:74, jer je našoj selekciji bio dovoljan svaki poraz do osam razlike, zahvaljujući pobjedi u Rigi protiv istog rivala sa 84:75.
Četiri godine kasnije, dva meča prije kraja kvalifikacija, naša košarkaška selekcija bi posao mogla da završi ranije. Da bi u tome uspjela, Crna Gora treba večeras u Tuzli da pobijedi Bosnu i Hercegovinu (meč počinje u 20 sati), glavnog konkurenta za treće mjesto, posljednje koje vodi na SP, nakon čega bi posljednji duel sa Česima u „Morači“ (u neđelju) imao samo revijalni i sljavljenički karakter. Ako ne pobijedi u dvorani „Mejdan“, za našu selekciju je bitno da poraz bude manji od 19 poena (u Podgorici je Crna Gora protiv BiH slavila 88:69), jer bi u tom slučaju bilo koja pobjeda protiv otpisanih Čeha bila dovoljna da se proslavi drugi uzastopni plasman na Mundobasket...
MIRNO I BEZ EUFORIJE
Crnogorski košarkaši, svih 15, u Tuzlu su stigli još u srijedu (posljednji se priključio Kendrik Peri, nakon osvajanja Kupa kralja sa španskom Unikahom), kako bi se na najbolji način pripremili za, možda, meč odluke u ovim kvalifikacijama, u kojima je Crna Gora do sada upisala šest pobjeda i četiri poraza, pobjedu više i poraz manje od večerašnjeg rivala.
- Mislimo da smo u dobrom stanju, dobro smo radili. Kompletni smo, priključio nam se
Nataša Ćorović će najvjerovatnije po završetku sezone napustiti
Budućnost Bemaks.
Stigla je iz Levalee 2021. godine, a krajem prošle je sa nacionalnim timom osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu
Petar Popović ističe da je atmosfera u našoj selekciji odlična.
- Nama prija kada klupsku atmosferu zamijenimo onom u reprezentaciji. Vidimo se poslije dugo vremena, napunimo se pozitivne energije. Ima dosta smijeha, evociranja nekih uspomena i sve to nam olakšava na terenu. Sigurno i da su dosadašnji rezultati plod toga – smatra Popović.
Parovi i tabela K grupe
18.30 - Litvanija – Mađarska
1.
18.45 - Češka – Francuska 20.00 - Bosna i Hercegovina – Crna Gora
2.
Selektor Bosne i Hercegovine Adis Bećiragić je naglasio da je glavni cilj pobjeda, a da će nakon toga njegov tim pokušati da napraviti razliku od 20 poena.
Peri. Atmosfera je dobra, kao i uvijek. Spremamo se, analiziramo protivnika, znamo da nas očekuje teška utakmica. Izuzetno poštujemo BiH, sa čijim kvalitetima smo proteklih dana upoznavali igrače i mislim da ćemo spremno dočekati utakmicu – kazao je član stručnog štaba reprezentacije Vladimir Todorović Jedan od Radovićevih pomoćnika ističe da je pristup meču isti kao i do sada.
- Ono što nas karakteriše tokom cijelog ciklusa kvalifikacija je jedan miran pristup utakmicama, bez euforije. Naša šansa je u tome da ostanemo mirni, da pametno iskoristimo njihove mane, a naše vrline. Vjerujem u dobar pristup igrača i miran pristup meču –dodao je Todorović.
Velikih nepoznanica između dva tima nema. Posebno među igračima koji igraju zajedno u ekipi Budućnost Volija, kao što je slučaj sa Petrom Popovićem, Igorom Drobnjakom i Aleksom Ilićem sa jedne, te Kenanom Kamenjašem i Aleksandrom Lazićem sa druge strane, s tim da su sa Kamenjašem proš-
- Poslije dugo vremena sam u Tuzli. Malo sam ljubomoran na Tuzlu, jer imaju bolju dvoranu nego u Sarajevu i mislim da će atmosfera biti odlična. Mnogi igrači su mi rekli da od 2014. godine nijesmo dobili utakmicu ovdje i nadam se da će na kraju slaviti baš ovdje pobjedu. Mi smo ti koji uvijek radimo ono što niko ne očekuje od nas, prije svega se nadamo pobjedi, a zatim i da ganjamo tih 20 razlike koji su nam potrebni – kazao je Bećiragić.
Bećigarić je dodao da je ,,želja i volja igrača i svih nas da se pruži maksimum na utakmici i da se ide preko 20 razlike“. - Mislim da će to biti ključno. Oni imaju svoje kvalitete, ali nas svih 12 moramo dati svoj maksimum. Moramo da igramo mnogo agresivnije, sa većom željom i nadam se da ćemo uz pomoć publike, koja će nam biti 50 posto prednosti, pobijediti. Nas je ova ekipa u našem najjačem sastavu dobila 19 razlike, iako i kod njih fali nekoliko igrača. Biće, naravno, taktičkih pristupa, ali će želja, koju smo protiv Mađarske pokazali, biti presudna. Ako uđemo u psihologiju da moramo dobiti 20 razlike, izgubićemo 20 razlike. Prvo moramo da želimo pobjedu, a zatim i da ganjamo rezultat – zaključio je Bećiragić.
le sezone u SC Derbiju zajedno igrali i Andrija Slavković i Emir Hadžibegović - Dobro smo upoznati sa svim igračima, naravno malo bolje sa košarkašima koji nastupaju u Crnoj Gori. Igrači će biti upoznati sa svim vrlinama i manama BiH, bićemo spremni za meč – istakao je Todorović, inače i član stručnog štaba Budućnost Volija. ,,Crveni“ će u Tuzli igrati kao da nemaju ,,zalihu“ iz prvog meča.
Trebalo bi da Crnu Goru u Tuzli dočekat pun ,,Mejdan“, koji ima kapacitet 5.000 mjesta. Najavljen je organizovan dolazak 50-ak navijača iz Crne Gore.
- Vidim najave da će sala biti puna, domaća ekipa će imati veliku podršku sa tribina. Mi smo igrali dobre utakmice i na strani, nije-
- Ne bavimo se apsolutno kalukacijama. Znamo da nas čeka težak posao, a mi ćemo morati da se držimo našem plana igre – zaključio je Todorović.
BEZ KALKULACIJA
O kalkulacijama niko ne razmišlja u taboru naše reprezentacije.
- Ne bavimo se nikakvim računicama, razmišljamo samo o utakmici sa BiH. Naravno, svi znamo šta nam treba
za plasman na Mundobasket. BiH je dobra, talentovana ekipa. Pokušaćemo da odigramo što bolje i dođemo do pobjede – rekao je bek ,,crvenih“ Petar Popović. U odnosu na avgustovski meč oba tima su pretrpjela dosta izmjena. U našoj selekciji nema NBA igrača, Bojana Dubljevića i Marka Simonovića, te povrijeđenih Vladimira Mihailovića i Dina Radončića Pored onih na koje nije mo-
Kreće posljednji turnir Regionalne vaterpolo lige
smo, što bi se reklo, „domaćica“, što smo pokazali i kroz kroz utakmice u Češkoj, Mađarskoj, protiv domaćina grupe na EP u Gruziji, u drugom poluvremenu protiv Njemačke. Mi smo, dakle, ekipa koja koja jednako dobro igra i na strani i kući. Po mom mišljenju, veći je izazov i veća motivacija da uđete u punu halu nego u neku praznu. Većina igrača je igrala i u boljim i u gorim atmosferama. Ne razmišljam baš nešto puno o atmosferi koja nas očekije, ali mislim da to može da bude samo jedan motiv više za nas – rekao je selektor Crne Gore Boško Radović
gla da računa, kao što su NBA igrač Jusuf Nurkić i član Reala Džanan Musa, nema ni Emira Sulejmanovića (nije se odazvao pozivu) i člana Budućnosti Edina Atića, odlukom selektora Adisa Bećiragića - Oni su dugo zajedno, grade porodičnu atmosferu. Hala je uvijek puna, dobra je atmosfera, oni i žive od te pozitivne energije. Probaćemo da ih zaustavimo, znamo da su ener-
gični i da u tom segmentu treba da im pariramo. U njihovoj ekipi su moji saigrači iz Budućnosti, Kamenjaš i Lazić, poznajemo se i neke stvari će biti lakše pripremiti nakon što smo šest-sedam mjeseci proveli zajedno. Međutim, igra se timski, pet na pet, i mi ćemo probati da ih zaustavimo i dođemo do pobjede, nadam se u lijepoj atmosferi u Tuzli – dodao je Popović. S. JONČIĆ
3. kolu domaćeg šampionata.
Biti ili ne biti za Primorac
PODGORICA – Primorac je u nezgodnoj situaciji pred start posljednjeg, četvrtog turnira najjače Regionalne vaterpolo lige. Nekadašnji šampion Evrope u Dubrovniku će probati da sačuva elitni status, biće teško, jer pretposljednji Solaris ima četiri, a Partizan pet
bodova. Kotorani su bez pobjede. Otežavajuća okolnost je što danas (18.45h) igraju sa zagrebačkom Mladosti, dan kasnije rival je Šabac, a u subotu Novi Beograd.
Ekipa Ranka Perovića turnir dočekuje nakon poraza od Jadrana u Herceg Novom u
Drugi naš predstavnik – Jadran, sa dvije pobjede, četiri poraza i dva remija čeka posljednja tri meča. Novljani su trenutno na sedmoj poziciji, a danas će od 17 sati odmjeriti snage sa liderom – Novim Beogradom. Novljani će igrati još sa rivalom iz Zagreba i ekipom iz Šapca. Planirano je da za Jadran debituje Đuro Radović
Na završni turnir plasiraće se četiri najbolje ekipe. Novi Beograd, Jug i Radnički izvjesni su za završnicu, a četvrti Jadran iz Splita ima četiri boda više od Mladosti. A. M.
U Podgorici održana dva državna ekipna takmičenja u rapidu i blicu
PODGORICA – Crnogorski MMA borci završili su nastup na Svjetskom prvenstvu bez medalje. Šampionat koji je održan u Beogradu donio je pravi spektakl, a Crna Gora može da bude zadovoljna ostvarenim, iako je na kraju ostao mali žal jer su Luka Radulović i Predrag Božović bili blizu medalja.
U multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici minulog vikenda održana su dva ekipna državna takmičenja za 2023.
Turnir u rapidu protekao je u znaku Budućnosti (Nikola Đukić, Blažo Kalezić, Andrej Šuković, Vladimir Pajković i Veljko Šćekić) koja je do pobjedničkog postolja stigla sa 18 meč bodova odnosno sa šest pobjeda i jednim porazom. Drugo mjesto pripalo je nikšićkoj Elektroprivredi (Denis Kadrić, Luka Drašković, Jovan Milović, Marko Krivokapić, Božidar Kisić i Vuk Miletić), a treće tivatskoj Mimozi (Miloš Stanković, Milan Draško, Miloš Vlatković, Momčilo Raičević i Dragan Popadić) sa po 16 bodova.
U blicu ili tzv. cugeru dominirala je Elektroprivreda sa 55
bodova dok su se srebrnom odnosno bronzanom medaljom sa po 51 bodom okitili sastavi ŠK Herceg Novi (Dragiša Blagojević, Pavel Anisimov, Nebojša Nikčević, Armin Mušović i Miomir Savić) i Mimoza. Specijalna priznanja pripala su Herceg Novom kao najboljoj nenagrađenoj ekipi iz Premijer lige, zatim najuspješnijem prvoligašu – ŠK Nikšić (Veljko Draganić, Boro Miljanić, Igor Sarić, Veselin Grbović i Milan Vico) te LD Gradnji (Predrag Nikač, Aleksandar Perošević, Davor Drašković, Mitar Đukanović, Aleksandra Milović i Milan Radonjić) i ŠK Zeta (Igor Vujačić, Sreten Đukanović, Mirsad Đoković, Željko Vujadinović, Radomir Knežević i Perica Putnik) u kategoriji ostalih, dok je u konkernciji dama prednjačila ekipa
Super turnir u Dizeldorfu
Crnogorca u sastavu Elmira Karnauhova, Jovana Srdanović, Nikolina Koljević, Lidija Blagojević i Ksenija Vešović -Protekla šahovska nadmetanja za naš klub donijela su pomiješane emocije. Nakon osvajanja rapida, u blicu smo ostali van konkurencije za medalju što naravno nije rezultat koji odgovara ambicijama Budućnosti. Ipak, ovo je bila dobra priprema za Premijer ligu koja ove godine nagovještava, s obzirom na kvalitet, velika uzbuđenja u borbi za vrh tabele jer se očekuju najjača izdanja pretendenata na titulu. Nadamo se da ćemo imati više uspjeha iako četiri-pet ekipa potpuno ravnopravno konkurišu za najviši plasman, komentar je kapitena podgoričke Budućnosti Saše Radunovića Njegov kolega na ,,klupi“
Elektroprivrede Željko Mijanović uspjeh ,,strujaša“ vidi kao lijepu uvertiru uoči važnih domaćih i međunarodnih takmičenja. -Nastavljamo u prošlogodišnjem ritmu kada smo objedinili titule u prvenstvu i nacionalnom kupu. I ove nam ide po planu i programu što znači da smo potpuno spremni za nove izazove a biće ih napretek. Pored učešća na crnogorskoj sceni nastupićemo i u Kupu evropskih šampiona u albanskom Draču, dok će na predstojećem šampionatu starog kontinenta u Vrnjačkoj Banji boje našeg kluba braniti Kadrić, Drašković, Kisić i Miletić, rekao je Mijanović ističući ogromnu podršku uprave kluba na čelu sa predsjednikom Jovanom Milovićem, kao i šahovske škole kojom rukovodi intermajstor Boro Miljanić.
Crna Gora je imala četiri borca na planetarnoj smotri, od kojih su dvojica završila nastup u šesnaestini finala, a dvojica u četvrtfinalu, na korak od medalje. Reprezentativci Crne Gore –Luka Radulović i Predrag Božović, prvi su ušli u oktagon. Radulović je prvi meč imao protiv borca iz Meksika koji je vicešampion u kategoriji juniora do 77 kilograma, a meč je završen prekidom u trećoj rundi.
-Odlično iskustvo za mene na najvećemm MMA prvenstvu. U prvom meču sam slavio nokautom protiv odličnog borca iz Meksika, dok sam u drugom potcijenio protivnika što me koštalo poraza i medalje, ali odlično iskustvo za predstojeća takmičenja – poručio je Radulović nakon takmičenja.
Božović je predstavljao Crnu Goru u kategoriji seniora do 93 kilograma i prvi meč je dobio odlukom sudija, a njegov protivnik bio je reprezentativac iz Velike Britanije. Božovića je zaustavio prvak Azije Alika Domniha.
-Iskreno, još sam pod utiskom meča protiv šampiona Azije, gdje je malo nedostajalo da prođem dalje, jer je odluka sudija bila podijeljena. U prvom meču sam pobijedio jednog od favorita za osvajanje medalje, totalnom dominacijom u svim segmentima što je pokazala i sudijska odluka. Ponavljam, ostaje žal što nijesam uspio da stignem do medalje, ali istovremeno i veliki motiv za još jači rad u periodu koji slijedi – rekao je Božović.
Dalibor Dragojević , koji predstavlja Crnu Goru u juniorskoj kategoriji do 70 kilograma, poražen je od Njemca Altina Zenunija, koji se jako dobro snašao u parteru. Mensur Kijamet koji je trebalo da predstavlja Crnu Goru u kategoriji seniora do 66 kilograma nije prošao vagu zbog nepoklapanja dvije vage i razlike od 300 grama u kilaži. R. P.
MOK brani plan da dozvoli nastup ruskim i bjeloruskim sportistima
PODGORICA - Međunarodni olimpijski komitet ne planira da promijeni odluku kojom se dozvoljava nastup sportistima Rusije i Bjelorusije na Olimpijskim igrama u Parizu, pod neutralnom zastavom i bez državnih obilježja.
Super turnir WR Chess Masters u Njemačkom
Dizeldorfu protiče u znaku naturalizovanog
Amerikanca Levona Aronjana koji je poslije šest odigranih kola uknjižio 4,5
poena i najbliži je tituli na jednom od najprestižnijih šahovskih takmičenja na planeti. Doduše, račune mogu da mu pomrse Vesli So i Domaraju Gukeš koji zaostaju čitav poen, uko-
liko u posljednje tri runde ostvare maksimalni učinak. Tabela poslije šestog kola: Aronjan
So i Gukeš po
Nepomnjašći
i Andrej Esipenko po 3, Vinsent Kejmer, Aniš Giri, Jan Krištof Duda, Nodirbek Abdusatorov i Ramešbabu Pragnanadha po 2,5.
Priredio: B. KADIĆ
U saopštenju, planetarna ,,kuća olimpizma“ je istakla da najveći sportski događaj na svijetu na bilo koji način ne smije da isključuje sportiste i izaziva podjele. - Olimpijske igre ne mogu da spriječe ratove i sukobe i ne mogu da upućuju na sve političke i društvene izazove našeg svijeta. Rat u Ukrajini je u domenu politike, a Olimpijske igre mogu biti svjetski primjer gdje bi svi poštovali ista pravila i jedni druge. One mogu da otvore vrata dija-
logu i građenju mira na način na koji podjele ne mogu. Naša misija je uvijek bila da promovišemo mir putem sporta. MOK ostaje posvećen toj misiji i ujedinjavanju cijelog svijeta u mirnom takmičenju. Za izgradnju mira potreban je dijalog, takmičanje u kojem se poštuje Olimpijska povelja može da posluži kao katalizator za razgovor, što je uvijek prvi korak ka ostvarenju mira –stoji u saopštenju MOK. Iznijet je plan da ruski i bjeloruski takmičari kroz azijske kvalifikacije uđu u proces ispunjavanja olimpijskih normi, jer im je učešće u evropskim takmičenjima zabranjeno zbog ruske agresije u Ukrajini. Ukrajina i još nekoliko zemalja prijete bojkotom OI u Parizu ako nastupe ruski i bjeloruski sportisti. R. A.
Istorija Crne Gore prve polovine XIX vijeka nije moja uža specijalnost, ali za ovih 55 godina koliko sam u nauci, nastala su najvažnija djela o Njegošu, pogotovo kao državniku. Povelik je broj njegošologa koji su obogatili naša saznanja o ovoj veličanstvenoj ličnosti, pa selektivno pominjem neke od njih, prije svega one koji su, po mom mišljenju, nezaobilazni.
Riječ je, prije svega, o istoričarima istraživačima i istoričarima književnosti i filozofima.
Od istoričara starije generacije bih pomenuo Lazara Tomanovića, Dušana Vuksana, Rista Dragićevića, Branka
Pavićevića, Tomicu Nikčevića, Đoka Pejovića, Dragoja Živkovića, a od mlađih Živka Andrijaševića. Od književnih
istoričara i kritičara i filozofa
pomenuo bih Isidoru Sekulić, Jevta Milovića, Milovana Đilasa, Slobodana Tomovića, Krunoslava Spasića, Boža Bulatovića, Milorada
Stojovića, Branka Banjevića, Danila Radojevića, Stanka Cerovića
Naravno da ima još zaslužnih njegošologa. Ako bih od pomenutih htio da izdvojim neke koji su, po mom mišljenju, dali najveći doprinos rasvjetljavanju Njegoša kao državnika i političara, onda bih tu izdvojio četiri ličnosti: Dušana Vuksana i Rista Dragićevića, na osnovu domaćih, Jevta Milovića, na osnovu austrijskih i Branka Pavićevića, na osnovu ruskih izvora.
Kad se govori o Njegošu kao istorijskoj ličnosti, prije svega kao državniku, valjalo bi, makar u grubim crtama, dati sliku Crne Gore toga doba. Slobodna Crna Gora u Njegoševo doba obuhvatala je četiri podlovćenske nahije, a zatim Bjelopavliće, Pipere, Kuče, Moraču i Rovca. Crna Gora (naravno
Na skupu o Petru II Petroviću 2012. godine na Njegušima uorganizaciji Matice crnogorske, naš poznati istoričar govorio je o Njegošu, zaključujući da je bio veliki državnik, prosvijećeni apsolutista i da je sav bio posvećen svojoj državi i svome narodu. Esej je objavljen učasopisu Matica (broj 55, jesen 2013.)
U februaru 1831. Njegoš je hirotonisan u zvanje arhimandrita u manastiru Kom (hirotoniju obavio pećki vladika Ananije). Tom prilikom dobio je monaško ime Petar. Imao je da bira između dva najznačajnija imena vladikâ Petrovića – Danila ili Petra. Opredijelio se za ovo drugo
U toku svog školovanja
Njegoš nije imao priliku da upozna stariju istoriju
Crne Gore, tako se desilo da umjesto da piše u slavu stvarnih i značajnih ličnosti iz crnogorske
istorije kao što su knez Vladimir, knez Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, populariše izmišljene ličnosti iz srpske istorije
slobodna) nije tada imala nijedan grad. Kao što se zna –gradovi u unutrašnjosti bili su pod turskom, a u Primorju pod austrijskom vlašću. Crna Gora nije imala nijedno industrijsko preduzeće. Pjesnik je rekao da je tada „junaštvo bilo jedina industrija“. Nije bilo nijedne javne zanatske radnje. Umjesto toga postojale su porodične radionice, ili kako bismo mi danas rekli – domaća radinost za osnovne potrebe domaćinstva. Nije bilo nijednog solidnog puta osim pješačkih i konjskih staza. Poljoprivreda je bila na najnižem mogućem stupnju, jer nije bilo većih obradivih površina. Postojala su samo tri manja polja – Cetinjsko, Njeguško i Crmničko. Jedina, nešto razvijenija, privredna grana od koje se živjelo bilo je stočarstvo. Crna Gora je izvozila samo stoku i stočarske proizvode i sušenu ribu iz Skadarskog jezera. Žitarica nije bilo dovoljno ni za pola godine. Unutrašnji pazari bili su Rijeka Crnojevića, Vir Crmnički, Prentina glavica i Planinica, a spoljni – uglavnom Kotor i Risan, a povremeno Podgorica, Skadar i Nikšić.
U vrijeme kada je Njegoš stupio na vladarsku stolicu Crna
Gora je imala 100.000 stanovnika, 339 sela sa 9.328 domova. Mogla je da računa sa oko 19.500 boraca. Prema Njegoševim podacima iz 1937. godine, dakle 8 godina kasnije, bio je isti broj stanovnika i gotovo identičan broj ljudi sposobnih za oružje, tj. 20.750. Od valjanih građevina Cetinje je imalo samo Manastir sa konacima i nekoliko potleušica. Njegoš je rođen 1. novembra 1813. godine u Njegušima. U roditeljskom domu boravio je do desete godine života, a onda se preselio na Cetinje, kod svoga strica vladike Petra I, gdje je počeo da uči pismenost. Prvi učitelji su mu bili kaluđer Misal i vladičin sekretar Jakov Cek, a povremeno i stari vladika. Školovanje u Toploj trajalo je godinu i po, a 1827. godine se vratio na Cetinje, gdje je brigu oko njegovog daljeg obrazovanja preuzeo vladičin sekretar-pjesnik Simo Milutinović Sarajlija Na Njegoša Sarajlija je izvršio snažan uticaj, i kao pjesnik i kao čovjek. Posljedice takvog obrazovanja odrazile su se i na njegovo literarno stvaralaštvo.
U toku svog školovanja Njegoš nije imao priliku da upozna stariju istoriju Crne Gore, ta-
ko se desilo da umjesto da piše u slavu stvarnih i značajnih ličnosti iz crnogorske istorije kao što su knez Vladimir, knez Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, Njegoš populariše izmišljene ličnosti iz srpske istorije, kao što su Miloš Obilić i drugi.
Vladika Petar I je umro 30. oktobra 1830. godine. U testamentu je za svoga nasljednika odredio sinovca Radivoja Rada Tomova, za koga je rekao da se nada da će biti čovjek od
posla i razuma. Vladika Petar I nije imao sreću sa prethodna dva nesuđena nasljednika. Prvi je bio sinovac Mitar Stijepov, koji je ubrzo umro (1806), a drugi – Đorđije Savov, koji je poslije dvogodišnjeg školovanja saopštio stricu da neće da se zamonaši, već se opredijelio za oficirsku karijeru. Rade Tomov, kao trećeimenovani nasljednik opravdao je u potpunosti očekivanja i svog strica i crnogorskog naroda. Drugog dana poslije vladičine sahrane, vojvoda Stanko Stijepov, vladičin sinovac i povjerljiva ličnost, izveo je iz Manastira – kako je hroničar zabilježio – gorostasnog mladića Radivoja Rada Tomova Petrovića, u crnoj mantiji svog strica. Odmah poslije Njegoševe inauguracije upućena su službena obavještenja o tom činu ruskom konzulu u Dubrovniku (Jeremiji Gagiću),
zatim u Petrograd, Beč, Beograd i susjedima u Primorju. U jednom od tih pisama navedeno je kako je vladika Petar na samrti rekao svom nasljedniku: „Ja ti sada ne mogu pomoći ništa – no ti evo posljednje riječi od mene: ʼMoli se Bogu i drži se Rusije’“. Te poruke Njegoš se držao do kraja života. Sredinom februara 1831. Njegoš je hirotonisan u zvanje arhimandrita u malom manastiru na ostrvu Kom, u Skadarskom jezeru (hirotoniju obavio pećki vladika Ananije). Tom prilikom Njegoš je dobio monaško ime Petar. Imao je da bira između dva najznačajnija imena vladikâ Petrovića – Danila ili Petra. Njegoš se opredijelio za ovo drugo.
Njegoševa vladavina mogla bi se podijeliti u dva dijela –do 1837. i poslije. Godina 1837. predstavljala je prekretnicu udržavnopravnom razvoju Crne Gore. Na zemaljskom Saboru od 03. 09. 1837. godine formiran je novi Praviteljstvujušči senat koji je inaugurisao nove državne reforme proširivanjem Gvardije na 400 i Perjanika na 30 članova. I drugo, predstavljala je zaokret u ruskoj politici prema Crnoj Gori.
U vrijeme Njegoševog stupanja na prijesto državna blagajna je bila prazna. U njoj je bilo samo 3 000 dukata, kao neprikosnovena rezerva – za slučaj krajnje nužde. Očekivao se dolazak ruskih izaslanika od kojih se očekivala ne samo pomoć u formiranju i radu državnih institucija nego i finansijska pomoć ruske vlade. (Nastavlja se)
Poslovni broj: I.br. 1779/17
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 22.02.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
I Određuje se treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za treću prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 22.03.2023.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.
IV Na trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.
Dana 22.02.2023. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Poslovni broj: I.br. 776/2019
Javni izvršitelj Nikčević Biljana iz Nikšića, Staro pazarište bb, u izvršnim predmetima izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, Ul.Moskovska br.29, koga zastupa punomoćnik Marija Šofranac, advokat iz Podgorice, radi naplate novčanih potraživanja, i to:
1. U predmetu poslovne oznake Iv.br.680/22 protiv izvršnog dužnika Milica Jovanović, Bogetići bb, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.05.2021.godine do 31.12.2021.godine; vr.sp.107,84 eura;
2. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1309/22 protiv izvršnog dužnika Željko Jokić, Oštrovac br.
3, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.10.2021.godine do 30.04.2022.godine; vr.sp.1.152,52 eura;
3. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1961/22 protiv izvršnog dužnika Goran Lješković, Ul. Baja Pivljanina 144/4, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.06.2021.godine do 31.05.2022.godine; vr.sp.183,12 eura;
4. U predmetu poslovne oznake Iv.br.2003/22, protiv izvršnog dužnika Aleksandar Perović, Ul. Dragovolučka 20, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.12.2021.godine do 31.08.2022.godine; vr.sp.1.237,67 eura;
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 22.02.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 22.03.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.
IV Na petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god. Dana 22.02.2023. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
5. U predmetu poslovne oznake Iv.br.1420/22, protiv izvršnog dužnika Vuk Žižić, ul. Serdara Jola Piletića br. 4, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.10.2021.godine do 31.05.2022.godine; vr.sp.336,99 eura; 6.U predmetu poslovne oznake Iv.br.396/22, protiv izvršnog dužnika Milena Radojičić, Ul.Alekse Backovića 6, Nikšić, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 01.04.2021.godine do 30.11.2021.godine; vr.sp.528,06 eura; u smislu čl.45 ZIO-a, dana 20.02.2023.godine, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju navedenih poslovnih oznaka sa predlogom i prilozima, kojima su izvršni dužnici obavezani da na ime duga osnovom navedenih vjerodostojnih isprava isplate izvršnom povjeriocu iznose koji su određeni Rješenjima o izvršenju, sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka.
Naprijed navedeni izvršni dužnici se mogu obratiti javnom izvršitelju Nikčević Biljani na adresu Staro pazarište bb, u Nikšiću, i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju navedenih poslovnih oznaka sa predlogom i prilozima. Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim, i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.
Nikšić, 20.02.2023.godine
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa:
560-822-77
Universal Capital Bank
I.br.450/21
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, kancelarija u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Dragan Gačević iz Nikšića, ul. Šeste crnogorske P+4/4-1, jmbg 2606972260013, koga zastupa punomoćnik Miljan Knežević, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Jakup Betuzi iz Ulcinja, Ymer Prizreni 10, jmbg 2206989223008 na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci UZZ 60/2019 od 29.01.2019.godine, donio je dana 22.02.2023.godine
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I ODREĐUJE SE prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u:
Ln.br.1605 KO Ulcinj, označene u V listu kao kat. parcela br.1768, br. zgrade 1, stambeni prostor, PD2, spratnost P1, površine 85m2, u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1
II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 21.03.2023 u 12,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.
Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova, što su izvršni dužnici dužni da omoguće.
III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 19.08.2022.god, i to na iznos od 30.800,00 eura.
IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti, ista se ne može prodati ispod procijenjene vrijednosti.
V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 520-21903-35 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.
Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
Ulcinj, 22.02.2023.godine
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević
1079
Дана 22. фебруара 2023. у 95 години преминула је наша драга
Dana 22. februara 2023, poslije kraće bolesti, u 85. godini života, preminuo je naš voljeni
Dana 21. februara 2023. godine ispuštila je svoju napaćenu dušu moja majka
рођена Кујачић
Саучешће примамо у градској капели у Бару дана 22. фебруара од 13 до 16 часова и 23. фебруара од 10 до
13 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 15
часова на сеоском гробљу у Грађанима
Ожалошћени: син ДУШКО, снаха СОЊА, сестра НОВКА, унучад ИВАН, ДЕЈАН, НИКОЛЕТА, САША и ИГОР, зет ИВО ЂИНОВИЋ са породицом и остала родбина ПОПОВИЋ и КУЈАЧИЋ
DIMITRIJE – DIŠO Markov KOVAČEVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 23. februara od 12 do 16 časova i 24. februara od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom groblju na Cetinju.
Ožalošćeni: supruga NATALIJA – MIKE, sin LAZAR, sestra STANKA, snaha ARANKA, sestrić ALEKSA –SAŠA, sestrične TANJA, SONJA, ANA i SANJA i ostala rodbina
С тугом, поносом и љубављу саопштавамо да је дана 21. фебруара 2023. у 85. години преминуо наш вољени стриц, ђевер и ђед
ZORKA Branislavova RADOMAN rođena Rajković
Pokajanje je po njenoj izričitoj želji obavljeno 22. februara u krugu najuže porodice.
Ožalošćeni: sin ŽELJKO, unuci LUKA, MARKO, PETAR i snaha SVETLANA
Dana 22. februara 2023. godine iznenada je u 49. godini preminuo
1061
ИВАН Пантов ДОБРОВИЋ
Твоју љубав и доброту чуваћемо вјечно у нашим срцима. Сахрана ће бити обављена у Фунтани, Пореч.
Ожалошћене породице ДОБРОВИЋ и НОВАКОВИЋ
Saučešće primamo 23. februara od 9 do 14 časova na gradskom groblju Čepurci. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Zagorič.
Ožalošćeni: majka SUZANA, sin KOSTA, kćer MINA, brat VUK, tetka VANJA, snaha IVANA, bratanična SUNČICA i ostala rodbina
Dana 22. februara 2023. poslije kraće bolesti u 72. godini života preminuo je naš dragi
1060
Saučešće primamo na seoskom groblju Kosić – Danilovgrad dana 22. februara od 11 do 15 časova i dana 23. februara od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.
Ožalošćeni: sin PREDRAG – DADO, ćerka DIJANA, braća od stričeva ZORAN, ŠEKI i ŽARKO, bratanići NIKOLA, PEĐA i MARKO, bratanične BOJANA i MAJA, snahe NADA i BILJANA, sestrić IGOR, sestrične SANDRA i SNEŽANA i ostala rodbina
Dana 22. februara 2023. preminula je u 74. godini života naša draga
Дана 22. фебруара 2023. преминуо је у 70. години живота наш драги
ZORKA Vukomira RAIČEVIĆ rođena Knežević
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 23. februara od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.
1064
Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od
Našeg dragog i uvaženog dugogodišnjeg komšije kojeg ćemo zadržati u lijepom sjećanju
Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO, DARKO i ŽARKO – MACAN, brat MILOSAV, đever RADOMIR, snahe SLAVICA, SVETLANA, SVETLANA i ALEKSANDRA, unučad SVETLANA, MARKO, IVAN, IGOR, ALEKSANDAR, ANDRIJA, MILOVAN, NEMANJA i praunučad, jetrva STOJANKA, đeveričići, đeverične, bratanići, bratanične, braća i sestre od strica i tetke i ostala rodbina RAIČEVIĆ i KNEŽEVIĆ
Саучешће се прима у капели Миоље Поље – Жупа, дана 22. фебруара до 18 часова и дана 23. фебруара од
10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити истог дана
на мјесном гробљу у Бјелошевини у 15 часова.
Цвијеће се не прилаже.
Ожалошћени: супруга РАДОЈКА, синови ЂОРЂИЈЕ, МИЛИКА и ВЛАДАН, ћерка БИЉАНА, сестре ДРАГИЊА, БОРИСЛАВКА, СТАНИСЛАВКА и СЛАВКА, синовци ВЕЛИБОР, АЛЕКСАНДАР и ТИХОМИР, синовица ИВАНА, снахе ВЕРА, ЈЕЛЕНА, ЖЕЉКА, ЈАСНА и МАЈА, унучад, сестрићи, сестричне и остала родбина
Умрла је
1058
Preminuo je naš
1059
рођена Шутовић 1929–2023
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 24. фебруара од 11 до 15 часова када ће се и обавити сахрана.
MARKO Miletin MILIĆ 1933–2023.
KOMŠIJE
Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice dana 22. februara 2023. godine u rodnom selu Orahovo –Kuči.
Ožalošćeni: supruga MIKICA, ćerke IRENA i ANA, unučad PETAR, NAĐA, DANILO i JOVANA kao i ostala rodbina
Ожалошћени: синови ГОЈКО и ДУШКО, сестра РОСА, снахе, унучад, праунучад и остала родбина ЖАРКОВИЋ и ШУТОВИЋ
1070
Opraštamo se od dragog i poštovanog komšije MARKO MILIĆ
S pijetetom, Komšije iz BULEVARA SVETOG PETRA CETINJSKOG 13
Četvrtak, 23. februar 2023. Oglasi
Posljednji pozdrav dragom drugu
Posljednji pozdrav našoj
BALŠI
Od DANIJELA, VANJA, VIDAKA, KRGE, MARTINEZA, PAJA i FRATKA
Hvala za svu dobrotu, pažnju i ljubav koju si nam za života pružala.
Čuvaće te od zaborava,
tvoji: SLOBA, BEBA i BOBO sa porodicom
Brate, neka ti je laka crna zemlja.
IGOR MATKOVIĆ sa porodicom
1084
Najbolji moj
1085
Posljednji pozdrav našoj voljenoj i poštovanoj strini
Otišao si, a nijesam uspjela da ti kažem hvala. Hvala ti što si bio beskrajno strpljiv i razuman otac i onda kada je mladost činila svoje. Hvala ti što si me primio pod svoje krilo kad mi je bilo najteže. Hvala ti što si učinio da moja djeca pamte najboljeg i najbrižnijeg đeda. Izvini, tata, ako sam ikad povrijedila tvoje srce. Dok moje u grudima kuca neće prestati žal za tobom.
Ponosna sam što si bio moj otac.
Vječna ti slava i hvala
Посљедњи поздрав
Са тугом и љубављу чуваћемо успомену на драгог и искреног пријатеља.
Njen plemeniti lik, neizmjerna dobrota, nesebična ljubav, pažnja prema nama ostaće vječno u našim srcima.
ANA
БРАНКО МАРКОВИЋ са породицом
Tvoji SLAVKO i LIDIJA sa porodicama
1074
Dana 23. februara 2023. navršavaju se dvije bolne godine otkako nas je napustio naš voljeni tata i suprug
Dvije su najbolnije godine od smrti mog voljenog, jedinog i nikad prežaljenog brata
1055
Tvoja plemenita duša nastavlja da živi kroz tvoju porodicu i humana djela koja odjekuju u vječnosti. Ponosu naš, neka ti Bog podari najljepše mjesto među rajskim ljepotama.
Tvoja porodica: supruga SANJA, kćerka LEJLA i sin VILDAN
Dragom bratu, đeveru i stricu
1068
dr MUJA AGOVIĆA spec. OFTALMOLOGA
Rano moja najveća, riječi su nemoćne da izraze kakvu je pustoš, prazninu i tuga tvoja smrt nanijela mom srcu. Moj si PONOS dok sam živa.
Tvoja: neutješna i zauvijek ožalošćena sestra BISERA
Preduge su ove dvije godine od kada nisi sa nama
1054
dr MUJO AGOVIĆ spec. oftalmolog
Ne postoji trenutak koji donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Živiš u svakoj našoj riječi, suzi, srcima i uspomenama. Sjena vremena nikada neće pasti na ono što si bio, a bio si veliki čovjek i na to smo uvijek ponosni, naš voljeni i nikad zaboravljeni Mujo. Nedostaješ mnogo.
Tvoja neutješna sestra JADRANKA sa porodicom
Evo i ova godina dođe, a bol, žalost i tuga za tobom ne prođe.
Usidrio si se kod mame i tate, u našim si srcima, voljeni brate.
Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sjećaju.
MOMO sa familijom
Nije lako pisati ove riječi, a znati da je uzalud. Ništa nije isto, boli, mnogo boli. Nedostaje tvoj osmijeh, toplina, glas, ljubav. Nedostajanje je ispunjeno tugom, a mi ne znamo kako se tuga liječi. Žalimo za izgubljenom prilikom da ti još jednom kažemo koliko te volimo i koliko je bolna ova godina.
Дана 23. фебруара 2023. навршава се година дана откако није са нама наш вољени и никада прежаљени
ПРЕДРАГ – ПЕЂА БОЖОВИЋ
Твоје велико срце и племенита душа заслужује вјечно сјећање. Нека твоја племенита душа и велико срце почива у вјечитом миру, наш вољени Пеђа. Вољени никада не умиру. СПАСО МАНДИЋ са породицом
1057
Godina dana je od prerane smrti naše drage sestre, zaove, tetke i babe
1056
MILOJKE BOJOVIĆ
rođene Brnović
Draga sestro, nedostaješ kao i prvog dana kada si nas napustila. Ostaju trajne uspomene na tvoj vedar duh i dobrotu.
23. 2. 2021 – 23. 2. 2023.
Volimo te...
Tvoji:
ALEKSANDRA, MILA, KETRIN, DARA, DUŠANKA, LIZA, MATILDA, DANE, ROBERT, DUŠAN i ŽELJKO
Počivaj u vječnom miru, a mi ćemo uvijek evocirati lijepe uspomene na Tebe.
Brat SLOBO i snaha ZORICA BRNOVIĆ sa porodicom
U novinarstvu sam 11+ godina; za sve to vrijeme nijedno pitanje nije me užasavalo kao ono: „A za koga pišeš?“ Jer, moraš znati za koga pišeš... I čini mi se da, uoči sedmog rođendana Pobjedinog Objektiva, konačno imam pravi odgovor
sredinom januara 2003. fiksni telefon prognan je iz naše kuće. Prošlo je dvije decenije i kusur od tada; nepune tri godine kasnije čak je i vraćen u upotrebu, ali i dalje se sjećam, kao da je bilo juče, tatinih psovki izmišljanih u letu. Izgovorio ih je, sigurno, više od 300... Po jednu za svaki euro otkucan na decembarskom računu.
Dok je lubio parket hodajući gore-dolje, sa fatalnim računom stisnutim u šaci, povremeno prekidajući „čupaj govna, motaj kablove“ pitanjem da nije možda došlo do greške – sjedjela sam, pogleda uprtog u pod, i ćutala.
Bila sam kriva, sto posto. No, da sam mu tada rekla istinu, da je za sve ipak kriv Piter Džekson, vjerovatno bih ja a ne telefon, letjela iz kuće.
Da budem do kraja poštena prema Džeksonu: nije mi to bilo prvi put da „legnem“ na fiksni. Giljotiniranje telefona pominjalo se u Ivanovića više puta i prethodnih mjeseci, od kada sam počela da ga gazim sa najboljim drugom.
Luka i ja mogli smo da pričamo o bilo čemu i o ničemu, satima. Izgubljeni u svom svijetu, kao što to samo predpubertetlije i tinejdžeri mogu biti. No, uvijek smo pričali najbrže i najnezaustavljivije kad bi se pomenule knjige ili filmovi. Ništa vas u tim godinama ne poveže kao zajednička fascinacija. I imali smo ih mnogo, od Pračeta i Adamsa, do „Matriksa“ i Stivena Kinga. Ali, morala je da se dogodi jedna istinski posebna da bi račun za fiksni doživio vrhunac – i neminovan pad.
Desila se, nakon što je Luka, poslije mog i nagovaranja našeg najboljeg druga Srđana, uoči premijere „dvojke“ u Kinu „Kultura“, konačno otkrio „The Lord of the Rings“...
Prvi razgovor u kojem je predmet naše doživotne fascinacije, uz koju će se trio i pobratimiti šest godina kasnije, za doček 2008. (ne pitajte ni kako, ni sa čim, ni pod čim - to tek zaslužuje poseban tekst), neću zaboraviti dok sam živa. Oduševljen, Luka je u jednom trenutku superbrzo ponavljanje „Gospodar prstenova, Gospodar prstenova“ skratio na „Gopi popi, gopi popiiiii“! I tako je ostalo, za vijek vjekova. U svakom od ko zna koliko stotina, hiljada razgovora, telefonskih i uživo, tri kretena koji će u septembru proslaviti 26 godina prijateljstva.
Što smo mi tu tačno pričali o „Gospodaru“, ne znam, da me ubijete. Kroz maglu se sjećam prepirke ko je jači, Legolas ili Aragorn; postoji li glas moćniji od Vivingovog/Elrondovog... Sve konkretno zasjenilo je ono „Gopi popi“. Osjećaj, to je ključno čega se sjećam iz tih razgovora prije i poslije „dvojke“ koju smo, malo je reći, analizirali danima. Zapalili smo se kasnije za mnoge filmove, ali nikad, nikad nijesmo bili tako prokleto srećni, bezbrižni i oslobođeni bilo kakve misli da ostatak svijeta postoji kao kad smo vikali, preko telefona i ispred Kina „Kultura“: „Gopi popi, Gopi popi!“ *****
U novinarstvu sam 11+ godina; za sve to vrijeme nijedno pitanje nije me užasavalo kao ono: „A za koga pišeš?“ Jer, moraš znati za koga pišeš... a dugo mi je trebalo da
redefinišem želju i namjeru da me čitaju i oni koji o filmu znaju sve, i oni koji ne znaju skoro ništa.
U subotu, 25. februara redakcija Pobjedinog Objektiva proslaviće sedam godina od izlaska prvog broja, uoči čije pripreme me je najintenzivnije i mučilo ovo pitanje. Vremenom, dok su Stojan, Leila, Bilja, Anja, Miloš, Milena, Svetlana, Vlado i Srđan, kasnije i Marko, Davor i Dragana, ređali tekstove (pobratim i stripove), dijelili fascinacije i polako mi postajali sve bliži, shvatila sam da je odgovor sve vrijeme bio tu. Da ga nosim u sebi od onog decembra 2002, kad je Luka izgovorio ono „Gopi popi“, prvi put.
„A za koga pišeš?“ Uvod poduži, a odgovor vrlo jednostavan: za „Gopi popi“ ljude. Za one koji su u stanju satima i danima pričati o filmu, seriji, albumu koji im pomjera dugmiće. Za one koje takva iskustva noćima drže budnim. Za one koji tragaju za sebi sličnima, da podijele fascinacije i srce na otvorenom dlanu... a možda i poneki zajednički nabijen telefonski račun.
Za takve i takvima pišemo, već sedam godina, mi u Objektivu. I neka su mi riječi profesija, 1.000 puta, opet ne mogu da pronađem prave da opišem koliku zahvalnost osjećam zbog toga. A Džeksonu sam davno oprostila što mi je telefon stukao... Jer, i on je „Gopi popi“ ljud!
definiciji, brlog je stanište životinja. U kolokvijalnom govoru, to je riječ koja se u posljednje vrijeme koristi kao adekvatna paralela za opis crnogorske stvarnosti. Previše je događaja koji to potvrđuju, potpuno je bespredmetno navesti samo neke od njih – jer ima ih zaista i više nego dovoljno.
Doduše, u Crnoj Gori, modernoj i savremenoj (štogod to značilo), pronaći ćete skoro isti broj ljudi sa potpuno dvije različite strane koji će koristiti istu riječ, ali iz potpuno drugačijih razloga. Za jedne, brlog je posljedica djelovanja starih vlasti, nakon 30 godina uspješnog simuliranja funkcionalne demokratske države; za one druge, pak, nastao je nakon promjene u avgustu 2020. godine. To je tako realna crnogorska priča. U suštini, u pravu su i jedni i drugi, dok god ne postoji ekskluzivno tačan odgovor o uzroku. Stoga, „magla“ u kojoj svako ima pravo na sopstvenu zabludu, aktivna je, i u Crnoj Gori koristi se u izobilju.
U toku je politička kampanja za martovske izbore, na kojima će Crna Gora dobiti novog predsjednika države. I nije neka, ruku na srce. Kada vratimo razne filmove i prisjetimo se nekih drugih političkih kampanja u posljednjih 15 ili 20 godina, ova mu dođe kao lagani politički igrokaz izbornog procesa za neki lokalni parlament u Luksemburgu ili Belgiji. Međutim, stvarnost nije ni približno tako spokojna. Na ulicama, u kafani, u firmama, na pijaci i u domovima zdravlja, politika je i dalje neizostavna tema koja opterećuje ne samo svakodnevicu, već i direktno utiče na odnose među ljudima. A sve se svodi na pitanje sa početka – ko je kriv za brlog? Ni na jednoj od ovih lokacija na kojima nam život protiče, nećemo naći odgovor. Sve njih, ne samo za ovaj izborni proces nego i kroz druge, nastupajuće izborne cikluse, moraćemo da definišemo sami sebi.
Sa jasno izraženim političkim preferencijama, većina medija u Crnoj Gori jasno staje na jednu ili drugu stranu. To nam govori i o još jednoj, vrlo važnoj stvari: ljudi koji ovdje žive medijima jednostavno - ne vjeruju. A oni koji vjeruju, vjeruju samo onima koji čitavu programsku
U toku je politička kampanja za martovske izbore, na kojima će Crna Gora dobiti novog predsjednika države. I nije neka, ruku na srce. Kada se prisjetimo nekih političkih kampanja u posljednjih 15 ili 20 godina, ova mu dođe kao lagani politički igrokaz izbornog procesa za neki lokalni parlament u Luksemburgu ili Belgiji
politiku svode na jednu od dvije strane brloga kojoj i sami pripadaju. Tako je, šizofrenija. Stara priča o novinarstvu koja kaže da nije vijest kada pas ujede čovjeka, nego kada čovjek ujede psa, polako dobija na značaju. Vijesti u brlogu svode se upravo na to – da svakog dana čovjek ugrize psa. Okreni, obrni, živimo u brlogu. Jasna definicija brloga koji nas okružuje je i podatak da je laž postala sredstvo komunikacije. Takođe, činjenica je i da će vas za izgovorene laži birači nagraditi, umjesto prezreti i uskratiti podršku. Činjenica je i da smo i posljednjih decenija bili žrtve laži, pohlepa, na osnovu kojih
nijesmo pokazali niti građanski bunt, niti smo nekome uskratili političku podršku. E dragi moji, sadašnji brlog, topao i smrdljiv, upravo je prirodan i logičan nastavak politike mirenja sa svim negrađanskim ili, ako hoćete, kvazidemokratskim ustrojstvom kome smo nazočili. I štoviše, bili smo mu tiha podrška – svako na svoj način.
Dok su nam nekadašnji vršioci najvećih funkcija u sudstvu i tužilaštvu u pritvoru; dok nam nedostatne kapacitete jedinog trajekta koji povezuje dvije zalivske obale u Boki osveštavaju popovi; dok se Državna izborna komisija bavi jasnim političkim inženjeringom; dok žrtve tog političkog inženjeringa bjesomučno lažu sopstvene birače; dok se predsjednički kandidati kroz kampanju (bezuspješno) trude da operu sopstvenu savjest zbog toga što su nas držali u nacionalnim torovima prethodnih decenija; dok izborne kutije zaplijenjene na izbornim mjestima u Šavniku vjerovatno služe za potpalu; dok političke elite i dalje ne pokazuju želju da ovo društvo demokratizuju odričući se sopstvenog političkog interesa „po dubini“; dok se svaki glas razuma koji će oba pola brloga poslati „tamo“ biti tretiran ili kao izdaja nacionalnih interesa ili kao izdaja narodne volje iz 2020. godine... dotle će patiti običan narod, narod koji je žrtva svakog političkog procesa u ovoj zemlji. Patiće zbog nedostatka novca, nemogućnosti da sebi i djeci obezbijedi sredstva za higijenu, obuću, jakne... a o nekim malim ali normalnim stvarima poput odmora i puta na neku destinaciju, nećemo ni govoriti. Odavno je to van fokusa prosječnog građanina ili građanke Crne Gore.
Stalno pominjem ama ću i pominjati. Jednog dana, kada se stvari konsoliduju i kada ovo društvo bude dovoljno „normalno“, ovaj dio istorije Crne Gore, siguran sam, zauzimaće posebno mjesto i izučavaće se kao svjedočanstvo o sintezi dva koheziona faktora koji su upravljali Crnom Gorom sa kraja 20. i početkom 21. vijeka a to su – neznanje i loša namjera. A svjedočanstvo bi trebalo da nosi naziv – Brlog. Sa pravom.
„Tar“ je izvrstan film, ali fakat je da bez centralnog performansa ne bi imao sidro. Kejt je nagradu apsolutno zaslužila, kao i Kolin za „The Banshees of Inisherin“ u kom je ostvario najmoćniju ulogu karijere
Najviše propusta na Oskarima uvijek se događa u glumačkim kategorijama. To je i logično, kada uzmemo u obzir to da svake godine svjedočimo beskrajnom broju glumačkih performansa, a Američka akademija filmskih nauka i umjetnosti mora da odabere samo 20 imena i rasporedi ih u četiri sekcije.
Grč u kamenu
Zato je i teško ne nervirati se, koliko god Oskari u suštini bili nebitni za „trajnu“ procjenu bilo čijeg umjetničkog kvaliteta, kada krenu čuda da se čine od kompenzacija, ili favorizovanja imena bez prethodnih nominacija, ili još jednog zasipanja naklonošću i pažnjom Akademijinih tipičnih dušica, zasluživali to (Tom Henks) ili ne (Sandra Bulok).
I ove godine bi se zaseban tekst mogao napisati o imenima koja su završila ispod crte, vjerovatno duži i zanimljiviji nego ovaj o 20 ovogodišnjih kandi-
OSKARI 2023: Koji glumci i glumice
data za najubjedljivije glavne i sporedne glumice i glumce. Sa druge strane, odavno nijesmo imali više ni onih koji, na koncu, jesu kandidovani a isporučili su čudesne filmske role. Prvo ćemo o njima, a onda se vraćamo na „otpadnike i otpadnice“. Uh, koliko ih samo ima u kategoriji glavne ženske uloge...
Muškarci, naravno, imaju prednost. Za najbolju glavnu mušku ulogu nominovani su: Kolin Farel („The Banshees of Inisherin“), Bil Naj („The Living“), Ostin Batler („Elvis“), Pol Meskal („Aftersun“) i Brendan Frejzer („The Whale“), a ako pitate internet – a internet se uvijek pita, tom spisku fale još dva kandidata... Farelova obrva desna, i lijeva. Šalu na stranu... Ovdje, realno, najviše fali Rejf Fajns za zastrašujuću ulogu u „The
Menu“; nikako Tom Kruz za
„Top Gun: Maverick“, iako se o njegovom „preskakanju“ najviše i pisalo. No, vratimo se bitnom: Farelu.
O njegovom talentu ne govore samo vrhunske uloge u dugoj i turbulentnoj karijeri, već i sami izbori autora sa kojima sarađuje. Iako je tražen i u najizvikanijim blokbasterima, može mu biti da ipak izabere da radi sa režiserima, čudnim i nepredvidljivim, kakav je Jorgos Lantimos... Ili manje poznatim a takođe vrlo neobičnim poput Kogonade, sa kojim je radio na zanimljivoj intimnoj SF drami „After Yang“ (2022).
Ipak, ništa što je Farel radio ne može ni da priviri onome što je izveo u Makdoninom „The Banshees of Inisherin“.
Njegovo lice u većini kadrova djeluje gotovo deformisano,
neprepoznatljivo; taj grč u kojem je njegov Padrik, dobričina i prost čovjek u najljepšem smislu te riječi, potpuno izbezumljen činjenicom da mu najbolji prijatelj izmiče iz života – čini se kao da će ostati uklesan na Farelovom licu, zauvijek.
A obrve? Zaista se ne šalimo, odgovorno tvrdimo da „The Banshees of Inisherin“ morate da gledate minimum dva puta. Prvi put normalno, drugi put gledajući samo u te proklete obrve... pa da shvatite što je to nevjerovatan glumački rad, i zbog čega su obje zaslužile da budu navedene na odjavnoj špici filma, ravnopravno s ostalim glumcima.
Zbog ovakvih uloga i ovakvih skokova u glumačkim karijerama treba da postoje Oskari.
Nažalost, njihova svrha mnogo je banalnija i uvijek foku-
dro i ultimativno rješenje da ubijedi gledaoce da je ta kontradiktorna, genijalna i beskrupulozna dirigentkinja stvarno postojala, iako nije. Za glavnu žensku ulogu nominovane su i: Mišel Jeo („Everything Everywhere All at Once“), Ana de Armas („Blonde“), Andrea Rajzboro („To Leslie“) i Mišel Vlijams („The Fabelmans“).
siranija na drugačije uloge poput one koju je u Lurmanovom donekle uspjelom „Elvisu“ ostvario sjajni Batler, ili Frejzer, fantastičan u problematičnoj drami „The Whale“ Darena Aronofskog. Farelova bravura ostaće sigurno u sjenci još jednog ulaženja u cipele haotične velike zvijezde, te uloge koja nije zahtijevala radikalnu tjelesnu transformaciju koje Akademija voli (za rolu hipergojaznog profesora književnosti, Frejzer je nosio prostetičko odijelo) – ali jeste psihičku spremnost da se sa tako zahtjevnim likom nosi.
I Batler i Frejzer osvojili su Zlatne globuse, prvi u kategoriji mjuzikla/komedije, drugi za dramu. Ako pitate Britance, Ostin je upečatljiviji od Brendana: za ulogu Elvisa Prislija uručena mu je BAFTA. Dakle,
Batler je uspio da pregazi Farela na njegovom, „domaćem“
terenu, i da baci u sjenku Frejzera, o čijoj ulozi ne prestaje da se priča još od svjetske premijere u Veneciji.
Sve to nam govori da se u kategoriji najbolje glavne muške uloge 12. marta u Dolbi teatru može dogoditi svašta, iako Frejzer ostaje glavni favorit na kladionicama, a Batler poslije osvojene Bafte potvrđuje etiketu „potencijalno iznenađenje iz sjenke“.
Istina, scenario koji najviše priželjkujemo – da pobijedi „underdog“ Farel – malo je vjerovatan, kao i mogućnost da trijumfuju Naj ili Meskal.
Film „Living“ za sada nije dostupan kod nas, pa je nezahvalno komentarisati glavni performans.
Sa druge strane, Meskal je bio jedno od najvećih iznenađe-
nja, posebno ako u obzir uzmemo to što je to jedina nominacija za izuzetni debi Šarlot Vels . Osvajanje Oskara za njega svakako nije opcija, a nominaciju za istinski poseban performans valjalo bi posmatrati kao odličnu odluku i dodatni vjetar u leđa mladom i hipertalentovanom glumcu kojeg je nakon serije „Normal People“ zavoljela čitava planeta.
Kip za istoriju
Dok se u kategoriji glavne muške uloge čekaju potencijalne turbulencije, Kejt Blančet samo se smješka i kupi sve nagrade, uključujući i Baftu. Srećne joj bile, jer ne da ih je za fiktivni portret Lidije Tar zaslužila, nego je zadužila Toda Filda za čitav vijek.
„Tar“ je izvrstan film, ali fakat je da bez Blančet ne bi imao si-
Jedina koja teoretski, ali samo u teoriji može da poljulja trećeg Oskara za Blančet jeste Jeo – voljena, ali nikad nagradama „priznata“ zvijezda u Holivudu. I ne manje bitno: tek druga nominovana glumica azijskog porijekla za 95 godina Akademije. Bila bi, naravno, kad bi pobijedila, prva azijatkinja koja je osvojila Oskara. Kad bi Jeo bila nagrađena, Akademija bi opet pisala istoriju, ne samo za glumce azijskog porijekla, već i za glumice starije od 60 godina, koje su gotovo nevidljive u Holivudu, za razliku od muškaraca slične i starije dobi.
Prkos u Holivudu
No, ono što nas zanima, u „woke“ eri u kojoj živimo, jeste da li Jeo zaslužuje nagradu?
Blančet je po tom pitanju nedodirljiva, niko joj ove godine nije ni do koljena. No, u ovom slučaju nagrađivanje Jeo ne bi bilo za nerviranje, za razliku od mogućih situacija u kojima Oskar samo zbog političke korektnosti i forsirsanja diverziteta – završava kod manjina. Jer, ostvarila je nezaboravnu ulogu u multiverzumskom čudu režiserskog dua The Danijels
A ostale glumice? Ana de Armas – sjajna, nevjerovatna kao Merilin Monro u „Blonde“. Da konkurencija ove godine nije tako jaka, sigurno bi bila jedan od većih favorita, s obzirom na to da Akademija voli filmske biografije spakovane u torture porn patetiku... a „Blonde“ je upravo to, osim što je duboko nemoralan, pogrešan, čak i mizogin pristup karijeri jedne žene koja jeste tragično skončala i živjela, ali nikada nije prihvatila ulogu žrtve na koju je poprostače -
Endrua Dominika
Rajzboro je odlična u drami
„To Leslie“, maloj indi-drami koja bi mnogima prošla van radara da glavna glumica nije nominovana za Oskara. U nekom alternativnom univerzumu, zbog prkošenja Akademiji nakon preispitivanja načina na koji je došla do nominacije, možda bi Andrea i ojačala svoju poziciju i bila uzeta u obzir za nagradu. No, prkos je rijetka zvjerka u Holivudu, ne može se očekivati da će većina članova Akademije glasati na nju i prčiti se, ni tajno – a kamoli javno kao jedan i jedini Pol Šreder. Rajzboro će morati da se zadovolji samom nominacijom i pažnjom koju je donijela njenom performansu i solidnoj drami.
A sad nazad na početak, do onih pomenutih „otpadnica“ ( i ne, u njih ne ubrajamo Vajolu Dejvis, „zaobiđenu“ za precijenjeni „The Woman King“), od kojih je ama baš svaka mogla da završi na listi prije nego Mišel Vilijams. Što je to toliko vrijedno što su članovi Akademije vidjeli u njenoj izvedbi u Spilbergovoj kvazibiografskoj drami „The Fabelmans“, ne znamo. Njena uloga jeste solidna, ali i nedovoljno uzbudljiva i zahtjevna da bi se Vilijams našla rame uz rame sa jednom Kejt Blančet. Mnogo jači utisak od Vilijams ostavile su: Florens Pju - hipnotišuća u nepravedno potcijenjenoj drami „The Wonder“; Mia Got – zastrašujuća u Vestovom briljan -
tnom hororu „Pearl“; Viki Krips – veličanstvena u buntovnoj istorijskoj poslastici „Corsage“; Danijel Dedvajler – slamajuća u važnom „black power“ filmu „Till“; Nomi Rapas – sposobna da naježi svaku dlaku na tijelu bez ijedne riječi, u nadrealnoj, onostranoj roli u „You Won’t Be Alone“. Po ovakvim ulogama pamtiće se 2022. filmska godina; takve role ostaće stvar istorije za filmske sladokusce. Vilijams i drame „The Fabelmans“ vjerovatno se niko ne bi ni sjetio, da nijesu povezani sa Spilbergovim imenom.
Povratak u košnicu
Za kraj, nakon što smo se riješili safre oko istinski zaobiđenih: sporedne kategorije, obje sa vrlo jasnim favoritima. Priznanje za najbolju sporednu mušku ulogu osvojiće Džonatan Ke Kvan („Everything Everywhere All at Once“), a za žensku Andžela Baset za „Black Panther: Wakanda Forever“.
U oba slučaja riječ je o kompenzacijskim, „povratničkim“
Oskarima i nagrađivanju osoba sa višedecenijskim karijerama koji su bile nevidljive za bilo kakva priznanja.
Priča Džonatana Ke Kvana je čak romantična: nakon prve, dječačke uloge u Spilbergovom „Indiana Jones and the Temple of Doom“ (1984), u kojem je igrao Indijaninog pomoćnika, pa „The Goonies“ (1985) – uslijedilo je dugo zatišje u karijeri. I taman kad je izgubio nadu, sjetila su ga se
dva Danijela – i vratila ga na velika vrata holivudske košnice. U dosadašnjoj sezoni nagrada, Ke Kvan je osvojio sve što se osvojiti moglo, ostao mu je još samo taj Oskar... Koji su mnogo više zaslužila dva druga kandidata sa liste. Ne Brajan Tajri Henri za „Causeway“ i Džad Herš za „The Fabelmans“, nego dobitnik Bafte Bari Kogan i Brendan Glison, obojica za „The Banshees of Inisherin“. Veliki „kambek“ priredila je i Baset, prvi i posljednji put nominovana za Oskara za fenomenalnu ulogu Tine Tarner u „What’s Love Got to Do with It“ (1984). Za razliku od Ke Kvana, kasnije je glumila u mnogim filmovima i uvijek bila hvaljena za role snažnih, ponositih, samosvjesnih afroameričkih žena.
Nominacija Anžele Baset je istorijska, kao i ona Mišel Jeo: ako dobije zlatni kip, biće to prvi glumački Oskar koji je osvojio jedan Marvelov projekat. Nažalost, ne zasluženi. Jer, Oskara je ove godine debelo zaradila Keri Kondon. Ovogodišnja dobitnica Bafte sila je prirode u „The Banshees of Inisherin“.
Ako ćemo pravo, i ostale tri kandidatkinje (Hong Čau za „The Whale“, Džejmi Li Kertis i Stefani Šu za „Everything Everywhere All at Once“) znatno su ubjedljivije od Baset. No, što ćemo sad, Bože jaki... Oskari će oskarovati, štogod svijet pričao. A kad Farelove obrve ne mogu biti nagrađene, sve je manje bitno, zar ne? Marija
GLAVNI GLUMAC
TREBA DA POBIJEDI: Kolin Farel
POBIJEDIĆE: Brendan Frejzer
MOGUĆE
IZNENAĐENJE: Ostin Batler
GLAVNA GLUMICA
TREBA DA POBIJEDI: Kejt Blančet
POBIJEDIĆE: Kejt Blančet
MOGUĆE
IZNENAĐENJE: Mišel Jeo
SPOREDNI GLUMAC
TREBA DA POBIJEDI: Brendan Glison
POBIJEDIĆE: Džonatan Ke Kvan
MOGUĆE
IZNENAĐENJE: Brendan Glison
SPOREDNA GLUMICA
TREBA DA POBIJEDI: Keri Kondon
POBIJEDIĆE: Andžela Baset
MOGUĆE
IZNENAĐENJE: Džejmi Li Kertis
Srce i duša svakog con artist filma, ili makar onih dobrih, jesu pažljivo skockani obrti i likovi sposobni da vas prevedu žedne preko vode. Bez oba elementa, teško je održati bilo koju šibicarsku priču sočnom i učiniti je vrijednom više od jednog gledanja. I upravo to je zamka u koju vas lako uvale banalniji, osrednji izdanci žanra: oni što nude ili mnogo obrta, ili protagoniste čiji šarm lako gepekuje publiku. Čak i ako lijepo voze i drže pažnju, na koncu se ispostavi da su takvi con artist filmovi - suštinski prazni. I da ne nude ništa vrijedno povratka na „mjesto prevare“.
Četiri poglavlja
E, „Sharper“ je upravo jedan od takvih filmova. Nažalost, ni zvjezdana ekipa sa Džulijan Mur na čelu nije uspjela da sakrije „veliku prevaru“ režisera Bendžamina Karona: njegov pokušaj da nizom oštrih obrta sakrije ključni kamen spoticanja
Autor je previše položio nadu u to da će velike zvijezde poput Džulijan Mur, Sebastjana Stena i Džona Litgoua uspjeti da sakriju papirnate likove; a solidno naslagani obrti – činjenicu da njegova režija nije dovoljno uzbudljiva
filma – tupe, neizbrušene likove. Stereotipne, tanje od papira. To da protagonisti pate od manjka karaktera, ne osjeća se na početku. Štoviše, „Sharper“ mekano i lijepo otvara simpatična, naizgled bezazlena romansa u knjižari. Jedna slatka studentkinja (Brijana Midlton) uspijeva da razmrda depresivnog knjiškog moljca (Džastis Smit, odličan u manjkavoj seriji „Genera+ion“) pričajući o Bronte, citirajući Tolstoja, prepričavajući djelove doktorske disertacije o crnom feminizmu u postmodernoj literaturi... I dok pokušavate da provalite ko tu nešto debelo masti, on nju ili ona njega, odigrava se prva prevara, koja će jednu osobu olakšati za 350.000 dolara.
Tu, na kraju prvog od četiri poglavlja na koja je film podijeljen,
kontate da ste upecani. Definitivno želite da vidite kakve veze golupčići imaju sa paukovom mrežom laži i prevara koju polako počinje da raspliće toksični lik Sebastjana Stena. U nastavku, pokazaće se da su onih 350.000 samo dio prevarantskog mozaika vrijednog na desetine milijardi dolara. I da je prva lopina bila samo marioneta u velikoj igri koju su osmislile i u kojoj konce vuku neke izuzetno loše i opasne osobe. O radnji toliko, i sasvim dovoljno, da ne ulazimo u spoiler zonu. Karonove obrte ne valja kvariti detaljnijim sinopsisom i opisom veza između likova. Recimo samo ovako: četiri poglavlja ispričana su iz ugla različitih karaktera tako da svako naredno dopuni i objasni ali i doda značajan broj znakova
pitanja na ono što smo već vidjeli.
Pogrešna nada
Taj koncept u startu funkcioniše. „Sharper“ je definitivno dotjeran, uglancan, pitak, pun masnih skretanja i momenata kada se stvari i ljudi ispostave mnogo drugačijim nego što jesu. Karon obigrava oko likova i vješto ih raspoređuje po šahovnici krađa, laži, izdaja i noževa zabijenih u leđa. I takvo con artist iskustvo je sasvim okej, makar u prvoj i drugoj trećini. No, negdje na startu treće film počinje da se ruši... A u trenutku kad odjavna špica počne da se odmotava sasvim vam je jasno da vam Karonova vijugava vožnja uopšte nije razmrdala vijuge.
Svako ko išta zna o con artist filmovima, reći će vam da je najveći zajeb u vezi sa njima to što se grade obrnutim redosljedom: od vrha ka temeljima. Čak i ako je sve prethodno odlično urađeno, ako je finiš nezadovoljavajući, ako konačno razrješenje pokaže da osnova nije dobro postavljena – sve se ruši kao kula od karata. I postaje sasvim očigledno da ste upravo svjedočili
REŽIJA
Bendžamin Karon
ULOGE
Džulijan Mur, Sebastjan Sten, Brijana Midlton, Džastis Smit, Džon Litgou
TRAJANJE 116 min
D O sTU p NO Apple TV+
djelu čiji autor misli da je mnogo prepredeniji i pametniji nego što to jeste.
Da se razumijemo: to ne znači da je Karon pretenciozan, da potcjenjuje publiku, ili da ide na spektakl. Štoviše, filmu „Sharper“ čak fali autorskog dodira, prepoznatljivog potpisa, atmosferičnosti, tenzije, nečega što bi dugo ostalo sa vama, da ste pogledali istinski poseban con artist film.
I tačno je da režiser nema previše filmskog iskustva, da je najpoznatiji po radu na serijama poput „Wallander“, „The Crown“ i „Andor“... No, ako se sjetite tenzične predfinalne i finalne epizode ove potonje „Star Wars“ poslastice, skontaćete da je i te kako umio da zabiberi onda kada je to bilo potrebno.
Što mu se onda dogodilo na filmskom terenu? Pa, možda pretjerano polaganje nade u to da će velike zvijezde poput Mur, Stena i Džona Litgoua uspjeti da sakriju papirnate likove; a so-
lidno naslagani obrti – činjenicu da „Sharper“ uopšte nije uzbudljivo režirana con artist priča.
Fatalna opsesija
Da jeste, ključni princip oko kojeg se Karon sve vrijeme vrti i u njega polaže najviše nade – da svi lažu i svako je sumnjiv dok se ne pokaže suprotno – ne bi se istanjio i pukao u posljednjoj trećini. E tada vam već postaje apsolutno svejedno ko bi mogao da promijeni bandu i okrene točak na sopstvenu vodenicu. Jer, prethodno se to desilo 100 puta, davno je dosadilo.
„Sharper“ je vijugav, ali ne zahtijeva pretjerano uključivanje vijuga. Obrti su lijepo orkestrirani, ali samo za jedno gledanje: nakon što ih otkrijete, više
nema potrebe da se filmu vraćate, jer ne nudi višekratno uzbuđenje. I film možda jeste pošteno odglumljen, ali činjenica je da su tako isprazne likove mogli da igraju i znatno manje sposobni glumci. To je najočiglednije sa Litgouom, čiji je lik milijardera sveden na puku metu pljačke.
Mimo onih golupčića sa početka, ostali likovi urađeni su po poprostačenoj formuli. Svi su đubrad što bi prodala vlastitu majku samo ako im ponudite dovoljno novca. I naravno da su svi ili nekulturno bogati, ili „wannabe bogatuni“, sjecikese bez srca, skotine bolesno željne novca. Dosadno je to, posebno kad takve face glume Mur i Sten, perfektno sposobni da uđu
u dubinu i pokažu što stoji iza te fatalne opsesije prevarama i lovom.
Za takve likove ne možete ni da navijate, ni da ih mrzite, niti da uopšte marite što će im se dogoditi, bili okoreli smradovi, ili samo budalice uhvaćene u mrežu laži. Tako da, teško da postoji šansa da „Sharper“ održi onaj poriv koji budi svaki dobar con artist film – da provalite što se dešava i uvijek budete makar jedan korak ispred likova, kao da ste već držali scenario u rukama. Od takvih šibicarenja na velikom platnu, kada su pametno izvedena, može i krv da proključa. Sa „Sharper“, najbolje čemu možete da se nadate jeste da vam malo podgrije sadržaj vena.
Ocjena: 5.5/10
Piše: Marko Stojiljković
Jedan od naslova koji su obilježili prošlogodišnje izdanje Kana i drugih festivala bio je „Crimes of the Future“ Dejvida Kronenberga. Film je bio najavljen kao autorov veliki „kambek“, odnosno povratak starom, prepoznatljivom receptu: spoju naučne fantastike i telesnog horora sa filozofskim aspiracijama, što je donekle i bio. Problem je, međutim, bio i ostao to što je u „Crimes of the Future“
Kronenberg čak dva puta pokrao samog sebe, sa naslovom svog niskobudžetnog ranog rada i prosedeom filma koji označava kraj njegove zrele žanrovske faze, „Existenz“ (1999. S obzirom na to da je takav „kambek“ uglavnom razočarao mnoge, nade da će časno autorsko ime biti iskupljeno uperene su u Dejvidovog sina Brendona
Kronenberga, čiji je novi dugometražni uradak „Infinity Pool“ premijeru doživeo u „noćnom programu“ ovogodišnjeg Sandensa, a uskoro ćemo ga gledati i na beogradskom „Festu“.
Fiktivno ostrvo
Brendon Kronenberg pokazao se i dokazao kao zanimljiv autor i sin dostojan oca, odnosno njegov pravi i punokrvni naslednik, već prvencem iz 2012, naučno-fantastičnim telesnim hororom „Antiviral“. Autorski status učvrstio je sledećim, vrlo „kronenbergovskim“ filmom „Possessor“ (2020) u kojem je spektar tema proširio i na kibernetiku i na etiku, dokazujući da se može baviti očevim temama jednako studiozno, a da pritom ne izgubi vlastiti glas.
Uostalom, nauk iz „Crimes of the Future“ je da Kronenberg-otac sam sebe mnogo bezočnije kopira nego što to čini sin, a „Infinity Pool“ je još jedan dokaz u tom smeru: u pitanju je nepogrešivo Brendonov, a ne Dejvidov film.
Mesto radnje je fiktivno ostrvo Li Tolka, na kojem je podignut ekskluzivni turistički „rizort“. Vizuelno, nepogrešivo podseća na Dalmaciju (sa dobrim razlogom – film je uglavnom snimljen u Šibeniku i okolini), ali
Režiser pokušava da nas stavi u teško zamislivu poziciju kako bismo se zapitali što bismo uradili kada bismo znali da se možemo izvući iz bilo koje situacije samo zbog toga što smo grozno bogati
kulturološki više na neke egzotičnije destinacije poput Maldiva ili Balija, premda zaposlenici, lokalci i zvaničnici izgledaju kao Mediteranci i govore manje ili više karikiranim istočnoevropskim akcentom (glumci u epizodnim ulogama dolaze iz Mađarske i Hrvatske, zemalja koje su ušle u većinsku kanad-
sku koprodukciju). Turistički kompleks dekretom izolovan od spoljnog sveta radi samo tokom suve sezone, a ona kišna se približava.
Tu se, među ostalima, odmaraju pisac Džejms Foster (Aleksander Skarsgord) i njegova bogata supruga i sponzorka Em (Kleopatra Kolman). Od nje-
govog poslednjeg romana prošlo je šest godina, pa je u potrazi za inspiracijom na račun Eme i njenog oca, medijskog mogula. Kako to obično biva, inspiracija ne udara „iz vedra neba“ odmora i uživanja, pa inače „pokislom“ Džejmsu kao melem na ranu pada to što ga prepozna druga gošća na ostrvu: mlada,
lepa, bogata i u sebe sigurna Gabi (Mia Got). Ne samo to: ona se predstavlja kao obožavateljka njegovog (jedinog) romana i inicira zajedničko druženje u četvoro, sa sve njenim mužem, samozatajnim Albanom Bauerom (Džalil Lesper). Večera se završava uz dogovor da sutra odu na izlet van ograda odmarališta, što nije preporučljivo, i zapravo je, između redova, zabranjeno. No, Bauerovi su toliko bogati i moćni i autoritativni, da verovatno mogu da izvuku sebe i nove prijatelje iz nevolje. Nakon dana na plaži, uz lagane igre zavođenja, hranu i alkohol, družina se zapućuje nazad u odmaralište u pozajmljenom autu. Za volanom je Džejms koji tako pripit naleće na lokalnog meštanina, udara ga automobilom i ubija na mestu. Po savetu Gabi, naša četvorka ubistvo ne prijavljuje policiji, jer sistem na ostrvu brutalan je i korumpiran do srži.
Koliko sutra, svi bivaju uhapšeni, a Džejms suočen prvo sa bru-
talnošću, a onda i sa korupcijom ostrvskog sistema. Kazna za ubistvo je smrtna, idealno će je u znak odmazde izvršiti pokojnikov prvorođeni sin (država to preuzima na sebe tek ako nema muških naslednika „u snazi“). Međutim, začkoljica ostrvskog pravnog sistema je i to da, za priličnu sumu novaca, osuđenik može da izgradi vlastiti klon koji će, njemu pred očima, biti ubijen.
Tako će i biti, zahvaljujući Eminom novcu, a ona će celom situacijom biti prilično zgrožena i zaželeće da što pre pobegne sa tog strašnog mesta. Džejms je, sa druge strane, tim razvojem situacije zapravo intrigiran, zbog čega će se poslužiti izgovorom gubitka pasoša da na ostrvu ostane.
Sjajna sinergija
Gabi i Alban mu, međutim, otkrivaju jednu tajnu: i oni su „zombiji“ koji su videli smrti sopstvenih klonova (zapravo, smrtna kazna se na ostrvu deli
„šakom i kapom“, za drogiranje, blasfemiju, sodomiju i slične „poduhvate“) i deo su još šireg kruga bogatih i moćnih koji se tu vraćaju iz godine u godinu radi hedonističkog, nihilističkog, ubilačkog turizma. Džejms se prepušta tom sirenskom zovu, ispitujući sopstvene granice. Teme tela, tehnologije, uma i njihove povezanosti kroz etiku standardne su i za oca i za sina Kronenberga. Taj „umski“ aspekat najnovijeg filma Kronenberga mlađeg je, pak, više povezan sa jednim atipičnim filmom Kronenberga starijeg: izopačenost, paranoja i diktatura podsećaju na „Naked Lunch“ (1991). Opet, na vizualnom planu dominiraju druge reference. Pre svega, reč je o opusu argentinsko-francuskog autora i majstora šoka Gaspara Noea. Neki od izbruha nasilja direktan su poklon njegovim najranijim radovima; neonsko osvetljenje u scenama tripova asocira na „Enter the Void“ (2009), a orgijastičnost na „Love“ (2015). Opet, Kronenberg ne pokušava toliko da nas izbezumi senzornim bombama, kao što to Noe obično čini, već pre da nas stavi u ekstremnu, teško zamislivu situaciju kako bismo se iskreno zapitali šta bismo mi uradili kada bismo znali da ćemo se izvući zato što smo grozno bogati. No, količina šoka i ekscesa koje Kronenberg sipa onemogućiće nam neku dubinsku refleksiju, nešto dalje od, u poslednje vreme, makar u filmovima, tautološke tvrdnje da su bogati i moćni ljudi grozni, ma koliko zaista bogati i moćni bili. Kronenberg
REŽIJA
Brendon Kronenberg
ULOGE
Aleksander Skarsgord, Kleopatra Kolman, Mia Got, Džalil Lesper
TRAJANJE 118 min
se mnogo posvećuje tom zanatskom i senzornom delu koji je, dakako, impresivan (sinergija sa direktorom fotografije Karimom Husainom koji je „uslikao“ i njegova prethodna dva filma tu bez sumnje pomaže), ali zato popušta na drugom planu.
Bezlični likovi
U pitanju je tretman likova koji su, svi redom, uglavnom karikaturalni. Albanova i Gabina ekipa je većinom bezlična i funkcioniše samo kao grupni karakter. Alban je karikaturalno blaziran, inspektor Treš kojeg sa lažnim akcentom igra Tomas Krečman je karikatura birokratske brutalnosti skrivene iza pristojnosti, a Em je svedena na frustriranu pomagačicu koju niko ne sluša.
Jednako tako, Gabi je stereotip „alfa-kučke“ i fatalne zavodnice koju, srećom, makar donekle vadi lagano očuđujuća izvedba Mije Got (koja se, izgleda, specijalizovala za ovakve likove), a Džejms je nesposobni sinji kukavac koji ima želje ali ne i petlje da stvarno „zaglibi“.
Tu u pomoć donekle priskače Aleksander Skarsgord koji ima iskustva sa likovima u zabludama i pod deluzijama, ali to nije dovoljno da u potpunosti „oživi“ privlačnost između Džejmsa i Gabi koja bi mogla da posluži kao motivacijska „osovina“ celog filma.
Na koncu, uprkos tome što nije beskonačno dubok, „Infinity Pool“ nije ni u kojem slučaju loš film. Intrigantan i atraktivan, pa čak i zadovoljavajuće artikulisan, svakako je jedan od solidnijih naslova u inače poslovično pustim zimskim mesecima. I verovatno je najveći festivalski „kapitalac“ snimljen u Hrvatskoj koja se sve jasnije pozicionira kao „premium“ lokacija za snimanje.
Ocjena: 3.7/5
Četvrtak, 23. februar 2023.
Mia Got začuđujuće moćna u ulozi tipske fatalne zavodnice
Manje je više - i svim silama trudi se da to dokaže Pejton Rid, režiser novog Marvelovog filma „Ant-Man and the Wasp: Quantumania“... Ali mu studio ne vjeruje, makar ne do kraja. I zbog toga je „Quantumania“ film koji može da izdrži filmski test mnogo čega – ali ne i teret Marvelovog multiverzuma.
Kad smo već kod multiverzuma: u nekom paralelnom svijetu Mićo Vujović od svoje „Šizofrenije“ pravi idealan soundtrack za ovaj film (otprilike: „Peta faza Marvela, ‘Quantumania’!“)... I bilo bi to, brat-bratu, vrlo prikladno, jer treće Ridovo „AntMan“ poglavlje je (ne na mahove, nego u dugim fazama) makar zabavno.
Pobuna zvijezda
Režiser romantičnih komedija poput „Down With Love“ (2003) sa Rene Zelveger i Juanom Makgregorom ili, možda najpoznatije, „Yes Man“ (2008) sa Džimom Kerijem – odlučan je da od početka do kraja posloži jednu superherojsku porodičnu priču... Pa i da očigledno, ali pametno „pozajmljuje“ iz „Star Wars“ nasljeđa i fascinacija, ali i recimo, iz otkačene saj-faj hit-komedije „Honey, I Shrunk the Kids“ (1989) Džoa Džonstona... Pa da svu tu igru na malom prostoru svede na kvantni nivo – jer bukvalno, na toj krajnjoj destinaciji paralelnog mikroverzuma odvija se cijela radnja. I što se onda desi? Desi se Marvel, i odluka da ovaj film, koji blista onda kada je lagan i sasvim nepretenciozan, postane zamajac za početak „pete faze“ Marvelovog multiverzuma. To jest, da bude katalizator i početna tačka iz koje će ishoditi makar sedam narednih filmova. Pa se ta forma, koja je sasvim svježa u
mozaiku 31 dosadašnjeg Marvelovog filma - dobrim dijelom pred kraj svede na onu generičku, autopilotom voženu i prilično ofucanu... A to je, nažalost, sve više i karakteristika filmova sa pečatom „Marvel Cinematic Universe“, naročito dvije godine unazad.
Tako dođosmo i do situacije da silne holivudske zvijezde, uz koje je Marvel „začinio“ ovu priču za početak „pete faze“, već otvoreno negoduju i traže izlaz... Pa je, recimo, Majkl Daglas odlučio da glumi ponovo, u narednom „Ant-Man“ filmu – ali samo pod uslovom da njegov lik Henk umire četvrtom dijelu.
Kvantni svijet
Nego, gdje zatičemo našeg Antmena: Skot Lang ( Pol Rud ) uživa u mirnom životu na lovorikama nakon silnog „spasavanja svjetova“ iz „Avengers: Endgame“ (Entoni i Džo Ruso, 2019). Najotkačeniji među Avendžerima, onaj sa sposobnošću da se višestruko uveća ili smanji - sada se uglavnom bavi pisanjem memoara.
Njegova Houp (Evandželina
Lili, u umornoj i istrošenoj roli iz koje vrišti da joj je Marvela na vr’ glave) je otprilike u istom dolce vita modu; taman kao i njeni starci, Henk (Daglas) i Dženet (Mišel Fajfer, holivudska diva sa očiglednim damarom da ostavi trag u Marvelovom svijetu).
Problem: Skotova i Houpina
kćerka Kesi ( Ketrin Njutn ),
tinejdžerka koja, otprilike, ponavlja tatine greške iz mladosti i eksperimentiše sa „kapijom“ Kvantnog svijeta. U njega će, naravno, u jednom momentu biti lansirana, pa će i cijela familija će, očekivano, krenuti u potragu za njom.
Superherojski i fantazijski filmovi u godinama za nama žestoko pate u momentima kada moraju da osmisle i oslikaju neki svijet od nule. E, Kvantni svijet („Quantum Realm“) u ovom filmu ipak je sušta suprotnost. Rid se s autorskim timom žestoko potrudio, da taj mikrokosmos djeluje i raskošno, i autentično, i otkačeno... Pravo poprište za jednu avanturu i potragu – a sve diskretno u ruhu famozne Kantine iz „Star Wars“ univerzuma.
Taj utisak ostaje izvjesno najjači, i glavna asocijacija koju ćete ponijeti iz bioskopa i po kojoj ćete ovaj film upamtiti.
Veza sa Lokijem
Negdje usput bićete ubijeđeni da dinamika likova tate i kćerke Lang sasvim štima, te da je važan rukavac priče u kom lik Mišel Fajfer ima da kaže mnogo više o Kvantnom svijetu nego što bi iko očekivao – sasvim pri-
kladan. Prije nego se film prospe u standardnu jurnjavu za opakim zlikovcem, ili u bježanje od njega – još ćete se i neočekivano slatko nasmijati.
Rid to čini neusiljeno, drugačije od Taike Vaititija kada radi u Marvelovom univerzumu (forsirano, ali sa dozom autoironije, što je u posljednjem „Thor“ filmu bio mač sa dvije oštrice). Trikovi iz rukava će, naravno, kako film odmiče sve više djelovati kao već prežvakane fore, a učešće velikog Bila Mareja (lord Krajlar, politički prevrtljivac iz Kvantnog svijeta) tu niti izoštrava, niti pretjerano popravlja širu sliku, naprotiv.
Sam setting nosi atmosferu izuzetne Marvelove serije „Loki“; film u jednom malom (ali mnogo bitnom) segmentu hvata konekciju i s onim kutkom multiverzuma u kojem je zaglavio naslovni junak... Pa ipak, onda kada film ponese teret otvaranja vrata za gomilu narednih Marvelovih priča, već djeluje sasvim umorno, a cijela ta rabota nepotrebno i strašno forsirano. I takva jeste, tako će i djelovati čak i najokorelijim Marvelovim fanovima koji su ovaj početak „pete faze“ dugo i željno iščekivali.
Što se tiče likova, ono po čemu se „Quantumania“ suštinski odvaja jeste glavni negativac. O Kangu Osvajaču ne bi trebalo pretjerano otkrivati (ko je on, odakle se stvorio u Kvantnom svijetu, pa čak i što je, postaje donekle jasno tek na kraju filma) – osim činjenice da je najstrašniji zlikovac kojeg je Marvelova franšiza predstavila do sada. To je donekle i očekivano – imajući u vidu stripsko nasljeđe i činjenicu da je Kang onaj komad multiverzumskog zla protiv koga će se superheroji najviše i boriti u „petoj fazi“: otjelotvorenje genocida, krvoprolića, ekspanzije i pokoravanja po svaku cijenu, u bilo kojoj galaktičkoj širini, u svakom kutku Kvantnog svijeta. Džonatan Mejdžors ispao je idealan glumac za takvu rolu, a režiser je čak uspio da tom Kangu pruži, u jednoj vinjeti, ljudsku i empatičnu crtu – prije nego što ju je, sasvim logično, ugušio. Jer, Kang je tip koji više od svega želi da izmili iz Kvantnog u naš svijet, a zlo iz njega kipti upravo onda kad shvati da mu je to uskraćeno... Što je, uglavnom, vrlo interesantno i fino posloženo, te od (mlade) publike zahtijeva da preispituje, gdje su granice praštanja i u kakvo i čije pokajanje možemo vjerovati.
Marvel je, na kraju, propustio šansu da ovaj film bude „samo“ jedan šarmantni „Ant-Man“ – i ništa više od toga. Umjesto multiverzumske papazjanije, mogao se temeljnije baviti i nekim korona-paralelama, pa i pravom na privatnost jedne stare dame i tim, u kojoj nas mjeri prošlost kad-tad stigne ili proganja. Ali nije, jer... Znate već i sami. I zato u svim barovima i kantinama Kvantnog svijeta svira bluz, već umornog i potrošenog multiverzuma. S. STAMENIĆ
Ocjena: 2.9/5
Film je skockan kao najava za čak sedam narednih Marvelovih projekata. I to djeluje nepotrebno i forsirano. Studio je propustio šansu da ovaj film bude „samo“ jedan šarmantni „Ant-Man“ – i ništa više od toga
Za razliku od viteza Antonijusa Bloka iz Bergmanovog „Sedmog pečata“, Talj nije igrao protiv Smrti. Igrao je protiv Života. Igrao se sa Životom. Svojim i tuđim. Bez uzmicanja. Uz neizostavne žrtve. Rizično i nepredvidljivo
Iz Beča: Miloš Milačić
Kada je život izgubio partiju od Mihaila Talja, u rodnoj Rigi, pobjednik je položen u zemlju a umjesto grumenja i cvijeća na kovčeg pobacane su šahovske figure. Orkestar je svirao Rahmanjinova. Ipak, tog junskog dana 1992. jedna pjesma ostala je zaleđena na usnama Sali Landau , čuvene operske pjevačice i najveće Taljeve ljubavi. Njegove Beatriče, kako joj je tepao:
„Nijesam ti rekao sve riječ i/ izgubio sam ih negdje na pola puta / Nijesam ti rekao prave riječi / Njih je tako teško pronaći...“
To je bila njihova loznika još od prvih dana poznanstva. Tada, kada mu je Sali otpjevala, mladi Talj je umro. Od ljubavi. Ono što se desilo 33 godine kasnije, samo je bilo pro forme za izvod iz matične knjige umrlih.
Mihail Talj je sa nepunih 24 postao najmlađi prvak svijeta na takmičenju u Moskvi, u organizaciji Svjetske šahovske federacije. Vječno je napadao i
napadao, žrtvovao topove, lovce, skakače i kraljice, kraljice, kraljice... I uprkos tome pobjeđivao, pobjeđivao, pobjeđivao. Ne uvijek. Ali uglavnom. Između dva oktobra 1973. i 1974. odigrao je 95 partija bez poraza. I tako ispleo oreol nepobjedivosti u najdužem nizu koji profesionalni šah poznaje. Drugi na toj listi imao je 85 dobijenih ili neriješenih partija. Zvao se isto Mihail Talj. Čarobnjak iz Rige bio je, zapravo, jedina figura koja ostaje do kraja šahovske partije. Kralj. Za razliku od viteza Antonijusa Bloka iz Bergmanovog „Sedmog pečata“, Talj nije igrao protiv Smrti. Igrao je protiv Života. Igrao se sa Životom. Svojim i tuđim. Bez uzmicanja. Uz neizostavne žrtve. Žrtvovao je bubreg, noge, ruke, zdravlje (bio je jedno vrijeme nepokretan!), voljenu ženu, prijatelje... jer samo tako je umio da igra. Rizično i nepredvidljivo. Sa šarmom nepopravljivog kicoša. Kakav je bio još samo, možda, Robert Fišer
U njihovom meču u Lajpcigu na Šahovskoj olimpijadi 1960. nastupali su za Sovjetski Savez, odnosno Sjedinjene Američke Države. Talj kao aktuelni svjetski prvak a Fišer kao neko ko će to uskoro postati. Šampion je igrao sa crnim figurama i nakon Fišerovog povlačenja pješaka e2-e4, Talj je o svom prvom potezu razmišljao punih 12 minuta.
Žrtvovana kraljica
Sačekaćemo dok konačno ne odigra pješakom e7-e6, i nakratko se prebaciti u sadašnji Beč, gdje se na glavnom gradskom trgu – Štefansplacu, često mogu vidjeti ulični šahisti. Oni rasprostru table i figure ispred katedrale i sa prolaznicima igraju partije šaha u deset ili više eura. To nije dozvoljeno ali čim osjete policiju, pokupe se za nekoliko sekundi i nestanu u rijeci ljudi, nošeni maticom do Dunavskog parka. Tamo gdje su one, svima dostupne, džinovske šahovske figure.
Ulični šahisti su pronicljivi i veoma dobri igrači. Pomno proučavaju lica i tačno znaju koga će lako da „pospreme“ a ko može da ih namuči. Majka je držala dječaka za ruku. Strpljivo je čekala da ulični šahista, mladić od 20 i nešto, završi partiju.
„Može li moj sin da igra protiv vas?“, upitala je žena. „Suviše je mali - ne igram sa djecom“. Nije on to rekao zato što stvarno ne igra sa maloljetnicima već je, vjerovatno, nanjušio opasnost u vazduhu. „Samo jednu partiju“, insistirala je žena. „Dobro. Može jednu“, pristade šahista.
Ljudi su se okupili i napravili krug, a njih dvojica su sjeli na pločnik ispred Štefansdoma i započeli igru. Kad je dječak u trinaestom potezu žrtvovao kraljicu čuli su se komentari: „Mali pojma nema“ i neki su razočarano napustili borilište. Ali, poslije samo nekoliko poteza uspio je da primora uličnog šahistu da izgubi svoju kraljicu, pa pješaka, pa još jednu figuru.
Mladić je ubrzo morao da mu pruži ruku i prizna poraz. Majka je sa zemlje pokupila svojih i onih preostalih deset eura koje su sada pripadale njenom sinu. „Ta luda kombinacija sa žrtvovanjem kraljice, to je „skinuo“ od Talja, zar ne?“, upitao je mladić. „Da“, rekla je žena ponosno. „Zna
napamet sve njegove mečeve koji su na internetu“. Dječak nije izustio ni riječ.
Stara tabla
Mladog Fišera, Talj je dobio u prva četiri duela. Nakon jedne od tih pobjeda rekao mu je: „Ku-ku Bobi“. Ne da ga ponizi, već da malo oraspoloži utučenog sedamnaestogodišnjaka. Fišer je zaplakao. Kasnije je Amerikanac pobijedio Talja dva puta u zvaničnim mečevima. Ostale partije su remizirali.
Moj otac Dragutin bio je zaljubljenik u šahovsku igru. Sanjar i hodač po žici razapetoj od drugokategornika do kategorije majstorskog kandidata, koja će mu vječno izmicati. Nosio je uvijek jednu staru, drvenu tablu sa sobom. Na njoj je imao potpise skoro svih najvećih šahovskih imena tog vremena. Među njima i dva njemu omiljena. Autograme Miše Talja i Bobija Fišera. Obojica su bili česti i dragi gosti Jugoslavije, pa i Crne Gore.
Kako je preduzeće „Industrija import“, u kom je radila moja majka, uspjelo da dobije organizaciju simultanke u kojoj će ugostiti velikog Mihaila Talja, to ne znam. Ali znam da je moj otac tih dana imao pantalone poderane na koljenima. Ne iz mode, već zato što je u klečećem položaju premolio svoju ženu da ga ubaci na spisak rad-
nika koji će odigrati meč sa čuvenim Taljem.
Pričao nam je poslije da su njih tridesetak, kojima je pripala ta čast, bili kao dvorjani koji su se poklonili pred kraljem kad je ušao u prostoriju za igru. Ispredao nam je legende o tom susretu, možda je ponešto i dodao, ali ko može da mu zamjeri. Elem, prema njegovoj priči upola partije bili su izjednačeni na tabli. I Dragutin je Mihailu predložio remi. Kakav bi to bio podvig. Ali ne, Talj je samo odmahnuo rukom i rekao: „Nastavimo...“
Drugi najbolji
Sjutrašnja Pobjeda na posljednjoj strani objavila je kratak tekst pod nazivom „Simultanka Talja“ gdje su navedena imena učesnika, zatim onih koji su uspjeli da izvuku remi i na kraju imena dvojice koji su pobijedili velikog Mihaila Talja. Jedan od te dvojice zvao se Dragutin Milačić. Ali u tekstu nije navedeno da je bio zaposlen u Radio televiziji Titograd i da je, sakriven u Tro-
janskom konju, ušao među radnike preduzeća „Industrija import“ pobijedivši prvaka svijeta u šahu.
Nije napisano ni da je te večeri kad je stigao kući pričao nepovezano. Niko od ukućana nije vjerovao u to što čuje. I mada nikad u životu nije pio, majka mu je za svaki slučaj rekla da dune. „Ma, šta vam je... Pobijedio sam ga. Pobijedio sam ga kad vam kažem. Pobijedio sam Talja“, ponavljao je kao sumanut. Brat i ja smo ga gledali u čudu, a onda je kuća u Ulici Petra Lubarde na broju 86 eksplodirala. Na starom magnetofonu ton je pojačan do daske, a sa kasete se čula pjesma. „Platio sam svoje dugove u više navrata / Odslužio sam svoju kaznu mada nijesam počinio zločin / I grešaka sam napravio nekoliko i dobio pijesak u lice / Ali sam prošao kroz to i moram da nastavim dalje, dalje, dalje, dalje... / Mi smo šampioni, prijatelji moji / I nastavićemo da se borimo do kraja...“
Sve se to odnosilo koliko na oca, toliko i na Talja koji je baš zbog tog predivnog poraza, postao nezvanični svetac i zaštitnik naše kuće. Od tada do dan-danas ostaće nam u uspomeni kao drugi najbolji šahista svih vremena. Prvi je, naravno, bio tata.
Što je život bez sna koji bi mogao da ga učini dovoljno pitkim i podnošljivim - samo je jedna od rečenica koje ćete odmah upamtiti, a koje izgovara Džek Bilings ( Bili Krudap) Nažalost, retro futuristička drama „Hello Tomorrow!“ nije ni približno šarmantna kao njen protagonista. Već nakon tri emitovane od deset planiranih epizoda bolno je jasno da novi projekat striming servisa Apple TV+ radi istu stvar kao i Džek: nudi maglu na prodaju.
Velika obećanja
„Hello Tomorrow!“ prati tim lunarnih prodavaca stambenih jedinica na lunarnoj koloniji „Brightside“. Predvođeni Džekom, oni idu od vrata do vrata, dajući potencijalnim klijentima velika obećanja o životu u svemiru, prije nego što pređu u sljedeći mali grad i nastave da rade potpuno isto. Ekipa sa kojom Džek radi najbliže je što ima porodici. Tu su pragmatična i prilično sposobna Širli (Hanifa Vud) koja se polako probija na korporativnoj ljestvici; zatim veteran prodaje i nepopravljivi kockar Edi (Henk Azarija) kojem ovaj posao omogućava da otplaćuje dugove; te naivni Herb (Djušejn Vilijams) koji daje sve od sebe da napreduje kako bi zaradio novac i napravio dom za svoju porodicu. Njihov zajednički cilj je da ubijede Amerikance srednje klase da život na Mjesecu nije samo za elitu. Bogati su ga već kolonizovali otmenim kućama za odmor; a sada je došao red na obične ljude. Serija na ovaj način istražuje životne poteškoće i ono što svi znamo iako ne želimo da priznamo, a to je da bi (svi mi) radije pobjegli od sopstvenih problema nego se sa njima suočili. Kada bi postojala ta opcija, naravno.
E pa, u ovoj seriji je to moguće. Odnosno, to je san koji Džek s ekipom prodaje naivnom narodu, sve dok ponovo ne naiđe na Džoija (Nikolas Podani), sina kog je napustio prije 20 godina. Da bi ga spriječio da padne na laži njegovog kolege, prvi put u životu kaže ono što zaista misli, a to je da će ga problemi koje ima na Zemlji pratiti gdje god
da ode. Stoga, ne preporučuje mu odlazak za Mjesec. Džek je nalik pozorišnoj lutki koja je sama sebi presjekla konce da bi onda otkrila da više ne može da stoji na nogama. Bili Krudap, potpuno očekivano, briljira u ovoj kao i u svakoj drugoj ulozi. Savršeno igra čovjeka nepresušnih osmijeha koji su polako počeli da pucaju po ivicama. On je prodavac, da, ali onaj koji je prodao laž toliko puta, da je počeo da vjeruje sebi.
„Hello Tomorrow!“ govori o tome kako je živjeti u budućnosti sa visokim nivoom tehnologije, ali se i dalje baviti standardnim, ljudskim problemima. Laži su ovdje efikasan način za zaplet, ali i tužni, ljigavi rođaci želja. Što dublje ulazite u Džekove poslovne i lične odnose, sve više shvatate da svaki lik - čak i onaj najispravniji - laže nekoga (makar sebe), i sve to u nekom tužnom uvjerenju da iznošenje izmišljotina naglas može nekako da ih učini istinitima. Ispod spoljašnjeg sjaja serije je priča o pretučenim sanjarima koji pokušavaju da ubijede sebe da bi, ukoliko budu imali barem malo sreće, zaista mogli da osvoje Mjesec.
Roboti iz pedesetih
Najinteresantniji element i jedino što zapravo prodaje seriju (osim Džekovih emotivnih govora) jeste taj neki neobični retro futuristički ambijent u kojem se odvija radnja. Ovdje roboti služe kafu i čavrljaju sa mušterijama, a nezgrapni analogni uređaji čine čuda svemirskog doba (poput pisa ć e mašine koja transkribuje izgovorene riječi ili novina koje se isporučuju kroz pneumatsku cijev).
Tu su i veliki automobili sa perajima poput klasika iz pedesetih koji lebde iznad puteva i kolica za djecu koja takođe lebde nad trotoarima. Točkovi su, uglavnom, iz ove serije protjerani. Ku će su u pastelnim nijansama žute i plave, dok su puderasto zelene kuhinje prepune najnovijih uređaja za uštedu vremena. A kada su u pitanju garderoba i frizure, nemoguće je da vam ne padne na pamet serija „Mad Men“.
Iako su roboti iz pedesetih simpatični za vidjeti, činjenica je da takvi detalji nijesu dovoljni da zaboravimo na probleme sa kojima serija kuburi. Ne zna se da li je ovo komedija ili drama; tempo je užasno spor, a radnja nedovoljno definisana
Ili čak animirani sitkom „The Jetsons“, pod uslovom da ga se uopšte sjećate.
Prokockani šmek
Opet, iako su sve te retro stvarčice simpatične za vidjeti, činjenica je da nijesu dovoljne da zaboravimo na probleme sa kojima serija kuburi. „Hello Tomorrow!“ ne može da odluči da li je komedija ili drama; tempo je užasno spor, a radnja nedovoljno definisana.
O likovima bolje i da ne govorimo. Ni Bili ne bi bio bogznašto, da ga ne prodaje Krudap. I njemu i ostatku njegovog tima fali „ono nešto“ zbog čega bismo mogli poželjeti da zaglavimo u njihovom svijetu, da ih upoznamo i provedemo vrijeme sa njima. Svako je unaprijed definisan određenom osobinom (zavisnošću od kocke, pretjeranom ambicijom, grižom savjesti itd) koja ga, već na početku, pretvara u hodajuću karikaturu. To važi i za sporedne likove poput poludjele domaćice koju, doduše, predano i sa srcem igra Alison Pil. Ali džaba, jer iako je njena junakinja vrlo „živa“, previše je mrtvog oko nje. „Hello Tomorrow!“ možda počinje zanimljivo i uspostavlja jasnu radnju u prvoj epizodi, ali dok pogledate drugu i treću, kompletna priča u potpunosti gubi privlačnost. Do kraja se-
zone dobićemo još sedam nastavaka, ali s obzirom na to da je riječ o polučasovnom formatu, ne vjerujemo da će biti mnogo prostora za poboljšanje.
U seriji Amita Bale i Lukasa Džensena, jednostavno, ne postoji ništa dovoljno dinamično da stvara tenziju, ni dovoljno duhovito da vam izmami smijeh. Premisa, koja ima američki san kao osnovu i demonstrira njegovu složenost i komičnost, nije dovoljno razrađena. Dojmljiva estetika jedini je element čiji šmek nije prokockan
i koji vas može natjerati da nastavite da gledate seriju. Ali, činjenica je da i ona gubi snagu ukoliko iz jednačine uklonimo Krudapa.
Tako da, ako gledate mnogo serija i razmišljate da li je i ova vrijedna vašeg vremena, slobodno zaboravite na nju.
„Hello Tomorrow!“ nije „san koji bi mogao da učini život pitkim i podnošljivim“. I definitivno ne nudi ništa više od retro magle na prodaju.
Biljana MARTINIĆ
Ocjena: 2.8/5
Dok Hanter pregleda leševe s anđeoskim krilima ili spaljene kosture, oličenje je tipičnog traumatizovanog detektiva koji se bori s unutrašnjim demonima
ti njegova posla, koji su temeljnije prikazani u nekim drugim serijama, ovdje ostaju prilično skriveni, a mogući razlog je što Dejvid uvijek želi da pobjegne od trenutaka analize. Tako ostajemo razapeti između njegovog emotivnog stanja i forenzičkog posla: oba elementa, krucijalna za razvoj serije i razumijevanje lika, ostaju nedorečena.
Blijeda romansa
Britanski pisac Sajmon
Beket stekao je veliku popularnost kriminalističkom serijom romana o jezivim slučajevima forenzičkog antropologa Dejvida Hantera. „The Chemistry of Death“, prva knjiga objavljena 2006. godine, otkrila je novi narativni teren sa mješavinom poznatih trilera i skandinavskih noara, a nešto slično može se reći i za novu istoimenu adaptaciju u ponudi striming servisa Paramount+.
Pali anđeo
„The Chemistry of Death“ u režiji Ričarda Klarka podijeljena je na šest epizoda i obuhvata dva Hanterova slučaja. Ruralni mikrokosmos u kojem se vode istrage je sveprisutan, ali fali mu više napetosti.
Doktor Dejvid Hanter (Hari Tredavej) napušta posao forenzičkog antropologa u Londonu. Nakon traumatičnog gubitka koji ga još proganja, povlači se u selo Manham i počinje da se bavi medicinom za lokalnog doktora Henrija Mejtlenda (Lusijen Msamati). U međuvremenu, u selu, tokom bezazlene igre, dva dječaka pronalaze raspadnuto tijelo žene kojoj je ubica za lopatice pričvrstio labudova krila zbog kojih izgleda poput palog anđela. Odgo -
vorni policajac brzo kontaktira Hantera. Nakon novih smrtnih slučajeva, njegova stručna ekspertiza o mrtvim tijelima postaje prijeko potrebna.
Hanteru je teško da se vrati staroj profesiji, ali s obzirom na to da je poznavao jednu od ubijenih žena, osjeća se prisiljeno da pruži traženu pomoć. I tako postaje dio slučaja koji će ga uvući u vrlo opasnu igru.
U ovom konstruisanom scenariju, sveprisutan je kon -
trast: mračna strana ljudske prirode dočarava se sumornim pejzažima i prijetećim zvukovima na ekranu.
Atmosferski rad kamere, posebno iz ptičje perspektive, pretvara krajolike u predivne površine, povremeno pojačavajući utisak s ekstremnim krupnim planovima.
Ti planovi odgovaraju emocijama i dilemama glavnog junaka koji se bori da zadrži profesionalnu distancu, ali ne može da se otrgne traumi.
To dovodi do toga da aspek-
Sa druge strane, u opisanoj priči o traumi malo je toga što budi empatiju, mnogo je više klišea. Dok Hanter oblači bijeli kombinezon i rukavice od lateksa, kako bi pregledao leševe s anđeoskim krilima ili spaljene kosture, oličenje je tipičnog traumatizovanog detektiva, kojem unutrašnji demoni nastavljaju ometati rad koji mora obavljati.
Osim Hantera, svi likovi nalik su karikaturama. Ne dobija se dublji utisak o njima, pa tako ni o samom mjestu radnje. Njihovi profili i odnosi sa drugim likovima su previše škrti, pa tako i romansa Dejvida i seoske učiteljice Dženi Kraus ( Džin Gurso) takođe izgleda blijedo i nezanimljivo.
Takođe, hvatanje u koštac sa mrtvačkim truležom tako da djeluje privlačno, jeste trik koji se lako koristi u brojnim trilerima, da bi se lakše podnio užas. I poslala poruka da se i u najvećim užasima ipak može otkriti poneki ostatak zadivljujuće ljepote, koja ružno čini podnošljivijim i manje strašnim.
Na početku sezone činilo se da će „The Chemistry of Death“ pružiti malo drugačiji pogled na žanr koji ne prestaje da zanima gledaoce.
Međutim, kako su epizode prolazile, od tog obećanja, ostao je samo lijep rad kamere. Ostatak su većinom potkopali prilično generički scenario, te mali broj minuta posvećenih karakterima koji su duša i srce mjesta u kojem se odvija radnja.
Ocjena: 3/5
ZGRABI
Najljepše i najispravnije je preporučiti film za koji osjećam da ga mogu pogledati više puta i u bilo koje vrijeme.
Od stranih, to je „The Goodfather“ (Frensis Ford Kopola, 1972) sa Marlonom Brandom i Al Paćinom, i sjajnom muzikom koju je komponovao Nino Rota. Od domaćih, tu su „Otac na službenom putu“ (1985) i „Sjećaš li se Dolly Bell“ (1981), oba u režiji Emira Kusturice Od crnogorskih, preporučujem „Jovanu Lukinu“ (1979) i „Iskušavanje đavola“ (1989) Živka Nikolića.
Preporučiću čitaocima i nešto opuštajuće: romantičnu komediju „Emily in Paris“, Netfliksovu seriju koja vješto plasira turističku ponudu Grada svjetlosti. Priznajem da sam se upecao i da sam na mapi grada tražio i obilježio koja su to mjesta iz serije koja ću uskoro posjetiti. Pariz = ljubav, režiser serije to dobro zna, pa podstiče zaljubljene da spakuju kofere.
TV
Televizijski program, odnosno kanali za koje smatram da su edukativni, opuštajući ili da na neki način unapređuju gledaoca, nalaze se na nekim udaljenim brojevima, preko 50 ili 100... Nijesu „na ruku“ prilikom izbora programa. To su emisije o prirodi, istoriji, geografiji, putovanjima...
Od autorskih emisija na našim kanalima, cijenim sve koje je radio ili ih još vodi i uređuje Aleksandar Saša Klikovac („Argumenti“, „Stav“), rijetko objektivan i profesionalan novinar.
Kroz pasionirano sakupljanje
gramofonskih ploča, imao sam priliku da čujem većinu najboljih grupa i njihovih albuma. Kako sam više orijentisan
prema eks-Ju sceni, preporučiću jedan stariji, i jedan mlađi album sa našeg područja. Indexi, „Modra rijeka“: album koji je Jugoton objavio 1978. na vinilu, klasifikujem kao progresivni rok i on predstavlja jednu cjelinu koja je sastavljena od pjesama ujednačenog kvaliteta, bez izrazito popularnog hita. Ta harmonija je, ne samo prema mom mišljenju, ovu ploču postavila u sam vrh jugoslovenske muzike.
Od novijih albuma, izdvajam „Konstataciju jedne mačke“, prošlogodišnje izdanje Zdenke Kovačiček, kojim je stavila pečat na dugogodišnju karijeru. U trenutku kada nijesam očekivao nešto više od muzičkog trzaja nekadašnje dive, ostao sam zatečen sa koliko je snage i kvaliteta nabildovan ovaj muzički projekat. Generalno, preporučujem autorsku muziku.
FILM
Film koji mi nije pružio zadovoljstvo, poruku ili pouku jeste „Vanilla Sky“ (Kameron Krou, 2001) sa Tomom Kruzom Takođe, filmovi nastali pod jakim uticajem mračnog doba devedesetih, koji obiluju scenama rata u Jugoslaviji, ubistvima, porodičnim tragedijama i puni su nacionalne mržnje – jesu nešto što me ne privlači i što ne preporučujem.
TV
Postoje TV emisije koje su za izbjegavanje, ali zapitaćete se kako znam da su loše ako ih nijesam gledao? Pa jednostavno, htjeli mi to ili ne, čujemo ih, jer takvim emisijama nas bombarduju. Tako su, na primjer, subotom uveče u pozadini jednog lijepog druženja bile „Zvezde Granda“. Kako neadekvatna pozadina... Takav program ne preporučujem iz razloga što dovodi u
zabludu mlade. Nudi im slavu koja nije realna, a u stvari jedini cilj je da produkcija ostvaruje dobit koristeći se lakovjernošću učesnika, i to najčešće izvrgavajući ih ruglu. Zatim, ne preporučujem razne copy/paste serije, u kojima se beskonačno dugo plače i loše glumi. Nekad su to bile „španske“, zatim turske, a sada su to hrvatske i srpske sapunice. Ne slažem se s obrazloženji-
ma gledalaca da je ponekad potrebno provesti vrijeme uz bezazlene teme. Posebno se ne slažem da bi to vrijeme trebalo provesti uz televiziju.
MUZIKA
Veliko NE autotune muzici. Veliko NE turbo-folku i svim muzičarima i pjevačima koji su 20 i više godina promovisani kao muzičke zvijezde isključivo uz pomoć Grand i Pink produkcije.
se samo raskošno pop iskustvo krije u najmračnijim sjenkama i ćoškovima romantičnog iskustva!
Kerolajn Polaček to nije izmislila, ali je na albumu „Desire, I Want to Turn Into You“ otkrivala nove finte, rukavce, čak i visine te igre. Djevojka koja je kalila muzičko i životno iskustvo u njujorškom indi-pop duetu Chairlift u posljednje tri godine istraživala je i bila fascinirana retro-italijanskom pop
Sveviše neki mnogo dobri džezeri bivaju na radaru šire regionalne publike. Projekat Chui j/e možda i najbitniji komad tog sve raskošnijeg mozaika, konkretno zadarski genijalac Toni Starešinić Toni je, zajedno sa Borkom Rupenom i Zoranom Majstorovićem, krenuo u novu džezi igru pod imenom i ruhom Zmaj Orko Star. Samo ime (Orko, neodoljivi čarobnjak i saveznik
muzikom sedamdesetih i osamdesetih. Pa jedno, skoro religijsko i ritualno iskustvo, imala u podnožju vulkana Etne na putovanju Sicilijom, tokom jedne od erupcija... E, sva ta vulkanska i omamljujuća energija od mediteranskih zalazaka stala je, recimo, u „Welcome to My Island“. U tu hitčinu koja vas lansira u album i njen svijet; jedne senzualne, opasne, destruktivne sirene koja čeka svog Odiseja.
Već tu, dok grabi ruho i oblik Kalipso, jasno je koliko je Kerolajn autoironična. Pa dok oslikava jednu fantaziju svakodnevne deluzije u „Bunny is a Rider“, pa odbija da odgovori na mejl u „AWOL on a Thursday“, uči flamenko u „Sunset“... I sve to za erotsku, zajapurenu igru na seizmički drhtavom tlu od čežnje i požude –poput „Crude Drawing of an Angel“. Pametno, zavodljivo i zabavno, čak i kad prijeti
propašću civilizacije – ili moli za milost nekog odlazećeg ljubavnika. I vazduh siječe kao oštricom: „Forsake me, here on the ground. All or nothing!“. S. S.
Ocjena: 90/100
Hi-mena iz ,,Masters of the Universe“) upućuje na nostalgiju djetinjstva. E, taj osjećaj, damar ili ako hoćete i drhtaj, ključno je što razdvaja album „Escape“ od svega što je unazad deceniju stvarao bend Chui.
Vožnja od elektronike do spejs-roka je vrlo udobna, pa čak i kad ovi vrhunski muzičari odlutaju na teren gitarske akustike – kao u manje od dva minuta genijalštine „Well of
Youth“. „Dance of the Sailors“ čak zamiriše Orijentom; tu ćete već u punim jedrima osjetiti vatre zmajeva i robota sa simpatičnog omota.
„Salvation in Oblivion“ je sjajna uvertira za ono što bi mogla da bude idealna muzička podloga za bilo koji veliki projekat fantastike na televiziji ili filmu, od „The Witcher“ do „The Dark Tower“ ili „The Wheel of Time“ - a to je skoro sedam minuta
Razlog zbog kojeg na regionalnom pop horizontu tek sad jasnije vidimo i čujemo Annu Moor, jeste neodoljiva činjenica da Romana Pavliša primarno stvara muziku za svoj merak.
Taj neuhvatljivi odjek autorske introvertnosti, pa negdje u pozadini i manjka samopouzdanja, čini album „Plavi avioni“ nesvakidašnjim i neočeki-
vanim pop iskustvom. To je vrlo delikatan elektro-pop u kom nema ni razbacivanja, ni grubljih, oštrijih pokreta. Singl „Shanghai (6)“ će vam i najbolje oslikati, o kako se lijepo spakovanom komadu domaće radinosti radi, i to na terenu vrlo prijemčljive alternative. Sanjiva atmosfera ovih pjesama savršena je za prve slutnje proljeća u februarskim
jutrima. I nevjerovatno je da ovakva, primarno meditativna i vrlo lagana muzika autorke iz Koprivnice može biti sjajna motivaciona dizalica. Važan pečat „Plavim avionima“ pružio je, sada već jedan od ključnih autora regionalne alternative, Ivan Grobenski –a utisak je da je ploča muzički vrlo raznovrsna, čak i nepredvidljiva. Romanin svijet ćete
putovanja „And To Star Dust We Shall Return“. Samo neka ovaj trio nastavi da otkriva svoju zvjezdanu prašinu. S. S. Ocjena: 85/100
upoznavati u tišini, sami, skoro joj hodočastiti – i vrijedna je toga. S. S.
Ocjena: 79/100
23. februar 2023.
go veću popularnost od „Under the Clock“ zahvaljujući stelarnoj glumačkoj postavi sa Fredom Asterom na čelu. U Veneciji, film je stigao do nominacije za najbolji strani, a u Kanu je nagrađen za najupečatljiviju komediju-mjuzikl.
The Bad and the Beautiful
Jednu od najznačajnijih melodrama Mineli je kompletirao 1952. godine. „The Bad and the Beautiful“ sa Lanom Tarner i Kirkom Daglasom donio je zanimljivu priču o beskrupuloznom filmskom producentu koji zloupotrebljava glumačku postavu i režisera ne bi li kompletirao sopstvenu profesionalnu slagalicu. Ovaj oskarovski hit označio je početak Minelijevih uspješnih pedesetih.
Designing Woman
Istraživanje različitih stilova življenja bio je poseban scenaristički segment Minelijevih djela, najvidljiviji u jednoj zaboravljenoj komediji koja spaja Gregorija Peka i Loren Bekol. „Designing Woman“ (1957) poslužio mu je kao odlična platforma da proba škakljiviji pristup klasičnoj komediji.
Mineli je stigao da se oproba i na polju filmskog noara u periodu kada je ovaj žanr bio izuzetno primamljiv produkcijskim kućama. U ostvarenju „Undercurrent“ (1946) spojio je fenomenalnu Ketrin Hepbern i Roberta Tejlora za borbu protiv Roberta Mičama u vrlo opskurnoj ulozi. Iako je premijera bila izuzetno uspješna, ostalo je pitanje da li je Mineli bio pravi izbor za film noar.
Blokbasterski filmski generator režirao je mnoge sjajne naslove koji su, ipak, ostali u sjeni hitova „Meet Me in St. Louis“ i „The Band Wagon“
Kada se tokom zlatne ere Holivuda, četrdesetih i pedesetih godina prošlog vijeka, tražio bijeg od realnosti političkih previranja, vrata na koja su producenti i scenaristi najčešće kucali bila su ona Vinsentea Minelija. Maestralni stil američkog sineaste hipnotisao je najveće holivudske studije i otvarao mu prostor da s lakoćom projektuje ono što najviše želi, uz suprugu Džudi Garland i inovativni pristup žanru melodrame. Iako je Mineli bio globalno lice spektakularnih filmova, čiji se sjaj širio čak i u relativno opskurnim uglovima, njegov niz mjuzikala, komedija i melodrama imao je i poneko
ne tako poznato iznenađenje. U susret 28. februaru, kada bi proslavio 120. rođendan, podsjetićemo na pet naslova koje potpisuje ovaj blokbasterski filmski generator, a koja su ostala u sjeni najvećih hitova „Meet Me in St. Louis“ (1944) i „The Band Wagon“ (1953).
Ziegfeld Follies
Mineli je vrlo brzo prepoznao glumačke kapacitete buduće supruge: Garland je 1945. glumila u dva njegova filma. Muzička komedija „Ziegfeld Follies“ ostvarila je mno-
Mineli je sasvim sigurno bio najinteresantniji kada je gurao dramatizaciju figura do same iscrpljenosti scenarija. Iako je na Oskarima ostao praznih ruku, „Some Came Running“ (1958) sa Frenkom Sinatrom, Dinom Martinom i Širli Meklejn, bio je sa razlogom jedan od najsupješnijih. Fluidnost fenomenalne priče o ratnom veteranu što mora da se prilagodi novom životnom scenariju - bila je Minelijev najbolji režiserski adut. L. MURSELJEVIĆ
Mineli je nagrađen Oskarom za režiju samo jednom (!) za hit „Gigi“ (1958), a prije toga bio je nominovan za još jedan mjuzikl, „An American in
Paris“ (1951). No, zahvaljujući krajnje neobičnoj popularnosti, njegovi filmovi pronalazili su put i preko Atlantika. U Veneciji je, pak, ostao
bez nagrade nakon dvije nominacije, a u Kanu je uspio da impresionira publiku, pa je upisao jedan trijumf iz tri pokušaja.
Ovaj vinil, to je priča o svim
strašnim zamkama i sjenkama
prolaznosti, u koje se tako lako uplesti i izgubiti; ali i o pohlepi i sujeti...
O svemu onom, u čemu su se članovi benda potom i sami izgubili
i kraj - kao otkucaj.
Šaka koja stiska mišić nad dijafragmom, prije nego što zapovijedi jedno: „Breathe“.
Supernova ironije, koja će eksplodirati iz malog, baštenskog studija u Ajlingtonu, tri ćoška od starog Arsenalovog stadiona u Londonu... Da četiri čovjeka iza zavjese, čarobnjaka Oza, učini bogatim i svjetski slavnim – a da svi oni sa druge strane, koji su slušali album „The Dark Side of the Moon“, novac zamrze i dožive ga bezvrijednim.
Rodžer Voters pisao je „Eclipse“ sa željom da, kao zalog
ljudske plemenitosti, naučimo da istinski osjetimo onog drugog. Da prepoznajemo i blistave i mračne impulse i drhtaje u čovjeku; pa da tako u drugom otkrivamo i prepoznajemo sebe... I da odatle gradimo jedno stvarno bratstvo.
Naporna turneja
Najveća ironija, 50 godina nakon objavljivanja albuma
„The Dark Side of The Moon“: Rodžer Voters želi da ga ponovo snimi. Sa dugim recitovanim pasažima, bez gitarskih solaža...
- Hoću da iznesem srce i dušu albuma, muzički i duhovno –
govorio je Voters, stari i nepopravljivi ljevičar, za konzervativni ,,Telegraf“.
- Znate, to je od starta bio moj projekat i ja sam ga pisao... Hajde da se trsimo svog tog ,,mi“ sranja! – bubnuo je Voters, negirajući ko zna koji put stare drugove. Kao da izdaje ono „Eclipse“...
Početak, prvi otkucaj, bio je sigurno njegov. Na sastanku u domu bubnjara Nika Mejsona u Kemdenu, krajem 1971. Rodžer je predložio da cijeli album bude snimljen tokom duge, naporne turneje preko Britanije, do Japana i Amerike.
Da oslika lavirint od tih umornih i istih dana, ali i sve ono što „suštinski ljude učini ludim“; naravno, u ogledalu mentalnih problema njihovog prijatelja i bivšeg člana benda Sida Bareta. I to je ta „tamna strana Mjeseca“.
Dragocjena empatija
Toliko puta ste čuli kada je Pink Floyd u pitanju: Dejvid Gilmor je stil, Voters je suština. Gitarista Gilmor tako je najlakše opisao po čemu se „The Dark Side of The Moon“, stilom i formom, najviše razlikuje od svih prethodnih Flojdovih ploča...
- Rodžer je tada prije svih jasno mislio, a svi smo to osjećali, da nam stihovi nijesu bili dovoljno direktni. Muzika... Odlučili smo da se riješimo nekih pretjerano dugih instrumentalizacija.
Cijelo jedno ljudsko, životno iskustvo, prenijeto na „The Dark Side of The Moon“ i objavljeno 1. marta 1973, bilo je potrebno da bezimeni junak ovog koncepta i života od albuma nauči ono što je Votersu i ekipi bilo najdragocjenije, a to je empatija. To je priča o svim strašnim zamkama i sjenkama prolaznosti, u koje se tako lako uplesti i izgubiti; ali i o pohlepi i sujeti... O svemu onom, u čemu su se članovi benda, međusobnim čarkama i rastancima, potom i sami izgubili.
Alanu Parsonsu , muzičkom inžinjeru koji je albumu pružio važan segment i dio šmeka, sva četvorica javno su spočitavala da je svu muzičku slavu i karijeru kasnije gradio na temelju njihovog albuma. Jednom novinaru, koji je devedesetih digao žestoku prašinu tvrdeći da je „The Dark Side of the Moon“ u stvari i idealan soundtrack i muzička podloga za film „The Wizard of Oz“ (Viktor Fleming , 1939), od početka do kraja – javno su se sprdali i nazivali ga „besposlenim manijakom“...
Ali ipak, i mimo svega toga, uvijek će Rodžer, Dejvid, Nik i Ričard Rajt moći da kažu – da su tada, u osvit proljeća 1973. imali i bili „The Dark Side of the Moon“. Na trapezu
između individue i društvenog bića, treperi ta silna priča između dva otkucaja: „Breathe“, ali i „Speak to Me“, fokusiraju svaki komad besmisla prazne svakodnevice. I svaki od njih nosi prijetnju tjeskobe, depresije, pa ludila, iz dana u dan. Pod tom stalnom prijetnjom i opasnošću, poruka je samo naizgled prosta: jedno „Don’t be afraid to care“.
Potom „On the Run“ hvata sav stres, tremor i ubrzan puls života na putu, te beskrajne turneje od tuđih očekivanja, zadataka i ispita... U nju je Rajt ugradio i sopstveni strah od letenja.
Genijalna „Time“ nije samo lament nad prolaznošću, već i vrlo jasna teza o tome kako to prokleto curenje i izmicanje vremena kontroliše naše živote. Odatle, „Breathe (Reprise)“ može biti samo povlačenje u samoću, a „The Great Gig in the Sky“, na kraju prve strane, jedna anđeoski nošena metafora smrti...
Posveta prijatelju
Zato je start druge strane albuma konkretniji, fokusiraniji i konačno angažovan: „Money“ lansira zveckanje kovanica i otvaranja registar-kase. Ta kritika, i više od toga – sprdnja na račun konzumerizma i pohlepe, jeste (opet, ironično!) pjesma koja je bendu Pink Floyd i donijela basnoslovno bogatstvo...
„Us and Them“ je jednostavna slika izolacije jedne depresivne osobe; „Any Colour You Like“ puka iluzija bilo čijeg prava na lični izbor... A „Brain Damage“ već potpuna slika mentalno oboljelog, onda kad slava iznutra pojede one iskrene ljudske potrebe.
Tu je već Voters potpuno Sidov, Gilmorova gitara potpuno Sidova, ma bend je u cjelosti Baretov, ponovo i makar za tren; dok se polako izgovara ono „and if the band you’re in starts playing different tunes...“. A bend konačno pronađe put, za katarzičnu i blistavu „Eclipse“, onu lekciju o bratstvu i razumijevanju koju još nijesu naučili ni Voters ni Gilmor.
I prije pola vijeka kao i sada, „The Dark Side of the Moon“ je šiban epitetima pompezne, prepotentne, tendenciozne muzike. Album koji je formom napisao nova pravila, kako jedna konceptualna ,,longplejka“ može biti posložena – kritikovan je da, bezmalo, teži da bude ,,nešto veće od života“! I odatle je, sa jedne strane, tekla opsesija (poput lika koji je ubjeđivao svijet da je ploča „samo“ muzička podloga za ,,Čarobnjak iz Oza“) ili reakcija – konkretizovana u pank kulturi koju godinu kasnije...
A opet, sama priča, posveta prijatelju, traženje ličnog modaliteta da se Voters i drugovi nose ukoštac sa vremenom, prolaznošću i ostatkom svijeta – potpuno je jednostavna. Baš kao i ideja za famozni omot albuma: Rajt je od dizajnera Storma Torgersona tražio „nešto pametnije, oštrije,
jednostavnije... sa više klase“. A Storm je staklenu prizmu u plesnom klubu vidio u jednom foto-albumu i lako došao do rješenja. Ni manje, ni više. Prizma na omotu razliva se u šest boja; u odnosu na njen klasični prikaz spektra fali indigo... Ono što ne fali su riječi: s unutrašnje strane, prvi put, bili su štampani svi Votersovi stihovi pjesama. Toliko su bili sigurni, da zaista vrijede. U „rukavu“ su bila i dva famozna postera: jedan sa infracrvenim prikazom piramida u Gizi... I drugi sa portretima muzičara na nastupu. Uz veliki natpis: „PINK FLOYD“. I mnogo samopouzdanja, sa pokrićem. A za to je dovoljno bilo osmjeliti se, u onom dvorištu u Ajlingtonu; i krenuti u avanturu konceptualnog albuma, mimo svakog reda i pravila, usred planetarne koncertne turneje.
S. STAMENIĆFilm koji Vas čini srećnim?
- Nisam pasionirani ljubitelj filmova i nijedan mi ne izaziva ekstremna osećanja. Verovatno bi sad trebalo da napišem da me srećnim čini neki dubokouman i nagrađivan film, ali zapravo najviše volim one glupe američke komedije koje se dešavaju na fakultetu ili u srednjoj školi. Mada, kad malo bolje razmislim, ponekad je teže napraviti kvalitetnu „glupu“ komediju nego visokoparan film predodređen da dobija nagrade i bude hvaljen. Kad sam bio klinac, izuzetno srećnim činio me je „Konan“ („Conan the Barbarian“, Džon Milijus, 1982). Bilo bi sjajno kad bi neko novijim „Game of Thrones“ generacijama pustio taj genijalni film, preteču najkomercijalnijeg žanra današnjice koja je tada smatrana drugorazrednom zabavom.
Ali hajde, uživancija je gledati „Pulp Fiction“ (1994) i svaki Tarantino apsolutno je sjajan. Kliše, ali tako je.
Takođe, obožavam horor-komedije kao što je franšiza „Evil Dead“ ili „Shaun of the Dead“ (Edgar Rajt, 2004). Od starih filmova, skoro sve što su radili Hičkok i Kjubrik. Drže vodu, deluju savremeno na neki čudan način.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- Kao što rekoh, nemam ekstremna osećanja u vezi sa filmovima pa ni u vezi sa režiserima, ali bih rado izlopatao autora svakog lošeg reboota koji mi pokvari sećanje na original.
Film koji uopšte nijeste skapirali?
- Moj brat ima prijatelja koji je pogledao „Terminator 2“ i rekao: „Super je film, najbolji na svetu, samo mi malo nije jasno ono u vezi sa vremenom“. Slabo kapiram klasične sovjetske filmove, one koje važe za naj-
dublje. Istina, najviše zbog toga što me mrzi da u filmovima tražim smisao života, pogotovo kad mi unapred kažu da je nešto remek-delo. Ni sa Francuzima ne stojim najbolje. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Nijednu. Čitav život okružen sam važnim političkim i životnim temama i jednostavno ne mogu više. Presisao.
Omiljeni filmski rivali?
- Bond i dr No. Ajsmen i Maverik. Roki i Apolo Krid. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- Ptice u Hičkokovom „The Birds“ (1963).
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- „Da se ja pitam, proterao bih autobus ovuda!“ („Ko to tamo peva“, Slobodan Šijan, 1980). Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- „Cat People“ ( Pol Šreder , 1982), bar koliko se sećam. Prvi put sam išao sa društvom, bio sam četvrti osnovne i doživeo tri infarkta.
Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- Dart Vejder tema iz franšize „Star Wars“. Voleo bih i da se mogu raspravljati kao Vejder, znate na koju scenu mislim.
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- Kuba posle „Buena Vista Social Club“ (Vim Venders, 1999).
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Pera Kojot. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Almodovar, Kurosava i Čaplin. Odveo bih ih u neku rupčagu na pivo i rakiju. Mislim da bi u nekom trenutku svi završili u policiji.
Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Čovek bi se verovatno prepustio atmosferi i potonuo na nekom splavu. Onda bi snimali film o Tarantinovoj smrti na Balkanu.
k a
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- Nik Kejv, „I’ll Love You till the End of the World“.
Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- „Kinky Afro“, Happy Mondays. Ma, sve pesme na tom albumu.
Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?
- „Dianne“, Husker Du. Vaša pjesma za karaoke?
- „I Love You Baby“.
Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Bend Thin White Rope. Gledao sam ih uživo 1991. u Engleskoj, jedino religiozno iskustvo u mom životu. Tako je i ostalo.
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
- E, ovu grešku neću ponoviti. Jednom prilikom davao sam intervju za Katarzu pa smo se svi napili kao majke, a novinar je ostavio uključen diktafon i posle sve lepo preneo. Pošto sam napljuvao sve živo, bilo je neprijatnih trenutaka. Na društvenim mrežama ne krijem šta volim, a šta ne volim, i ljudi će od mene uvek dobiti iskrenu, dakle negativnu kritiku. „Ja tebi vojvodo, ti meni serdare“ uništilo je domaću kritiku i svakojaki mediokriteti proglašavaju se vrhunskom muzikom, književnošću, i tako dalje. Ali mogu slobodno da kažem da ne mogu da smislim bendove koji koketiraju sa crkvom i prodaju duhovnost kroz rokenrol.
Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Krisa Kornela , bez razmišljanja. On mi je bio dokaz da se čovek može izvući, postigao je sve, i u muzici, i privatno. Ali, eto...
Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- „Puteru puteru“, Plavi orkestar. Nenadmašna treš romantika.
Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- Thin White Rope, „Red Sun“. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- U srednjoj školi sam već batalio postere, stavljao sam jedno vreme omote ploča. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Mene sasvim sigurno hoće. Na kraju krajeva, nije on toliko star, zar ne?
Serija idealna za kišni vikend?
- Za mene ne postoji idealan kišni vikend. Mrzim kišu. „Man Behaving Badly“, ako se već mora.
Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- Moje detinjstvo još traje na RTS-u, jer i dalje puštaju serije iz osamdesetih.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- „Legion“. Serija je ozbiljan trip, savršena muzika (meni jako važno), režija, glumci...
Serija koju nikada nijeste završili?
- Većinu serija nisam završio. Počeo sam da gledam samo one „ograničenog trajanja“. Nema se toliko života koliko oni sezona mogu da snime.
Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- „Game of Thrones“, naravno. „House of Cards“ je sjajno počela, a onda se pretvorila u groznu papazjaniju.
Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Palicu za zaboravljanje iz „Men in Black“.
Najdraži par iz serije?
- Mardž i Homer Simpson. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- „The Office“.
Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- Za Toma, naravno. Mrzim Džerija, pokvareni mali pacov.
Kombinacija melodičnosti i dozirane agresije, na postojanom tragu klasičnog panka i sa bogatim primjesama stoner roka, nije samo osvježavajuća na regionalnoj sceni, već lijek koji je nekim generacijama bio potreban da ne zaborave iz kakve su idile uskočile u progresivnu destabilizaciju tijela, uma i društvene zbilje.
Novosadski bend Tona, iako u djelimično novom sastavu, nosi taj pečat povratničke energije koja se probudila, da novim albumom (koji nosi ime grupe, moglo je to kreativnije) klincima pokaže - kako se to radi. Kako se može odati počast jednoj revoluciji dok se
moli za drugu. Kako je najlakše otići, te da oni koji ostaju najčešće preuzimaju dvostruke terete nadobudnih. I kako smo žrtve nenajedenih i dok spavamo i ne krademo im vazduh. Đorđe Skorupan je duša Tone i njena refleksija van scene - oštar u kritici, poetičan u izrazu, duhovit na mahove, nježan kad stekne povjerenje.
U kolotečini koja ga uporno sa malih ekrana vraća u djetinjstvo, i sa nestrpljenjem koje ga odvraća od dugih serijala, u „Obrtajima“ je napravio skicu za portret osobe sa kojom biste rado zaglavili u kafani. Pod uslovom da volite pse.
Trojica inžinjera crnogorskog porijekla učestvovala su u NASA misiji Apolo 11 i prvom slijetanju čovjeka na Mjesec, 1969. godine. Ovo je prilika da ih naša javnost u upozna – prvi put. Majkl Vucelic za Amerikance, dobitnik
Predsjedničke medalje slobode – najvećeg civilnog odlikovanja Sjedinjenih
Država... A Za Jugoslovene, Milojko
Vucelić (Vučelić); inžinjer mašinstva sa zagrebačkog Sveučilišta, pilot i jedriličar, inžinjer Forda i Mercedesa. I još – plemić.
U rijetkim intervjuima za jugoslovenske medije, uglavnom devedesetih, Vučelić je više puta isticao porijeklo iz Kolašina.
Za vrijeme vladike Danila njegovi Vučelići odselili su za Ogulin, kod Karlovca; njegov prađed je od austrijskog cara Franca Jozefa dobio plemićku titulu. E taj inžinjer mašinstva, rođen u Garešnici u Slavoniji, prvo je, nakon diplomiranja, emigrirao u Njemačku, pa u SAD. Krajem pedesetih radio na projektu uređaja za spasavanje pilota iz čuvenog F-104 „starfajter“ aviona presretača... Majk je od 1962. i samog početka bio dio Apolo misije! Prije ugovora sa NASA-om, u decembru 1961, dobio je i američko državljanstvo. Njegova ekspertiza bile su analize različitih koncepcija slijetanja na Mjesec. Prvo inžinjer – potom je postao čak i direktor NASA centra u Hjustonu, na čelu tima koji je otklanjao sve potencijalne greške do kojih bi moglo doći tokom leta. Dakle bio je – lik
sa druge strane žice, za svako od onih „Houston, we have a problem“. Tako su ga i zvali u NASA: „menadžer za probleme“.
Upravo Majk je uvjerio NASA čelnike da već Apolo 8 misija krene u orbitiranje oko Mjeseca. Asošijejtid pres je nakon Apolo 11 poduhvata naveo upravo njega u tekstu „Neopjevani heroji poduhvata Apolo“... I da, možda najinteresantnije: rukovodio je misijom koju je inicirao predsjednik Ričard Nikson – na prilagođavanju američkih svemirskih brodova sa sovjetskim, u prvoj misiji saradnje SAD i Sovjetskog Saveza, usred Hladnog rata! Uz važnu rolu u konstruisanju prve američke orbitalne stanice Skajlab...
O Danilu Bojiću, rođenom Kolašincu, već je pisala domaća štampa. Jedan je od konstruktora šatla „Orao“ kojim se Nil Amstrong u Apolo 11 misiji, 20. jula 1969. spustio na Mjesec... Student generacije mašinstva u Zagrebu, a iz Jugoslavije - ilegalni bjegunac 1959. Jedan od kreatora sistema raketnih motora i rezervoara raketnog goriva na Saturn raketama – doktor Bojić je potom konstruisao i nuklearne centrale... I možda najbitnije: njegov pronalazak bio je sistem kojim se, u slučaju požara, kapsula svemirske letilice sa kosmonautima odmah odvajala od matičnog broda.
Knjiga „Interakcije gravitacionih i elektromagnetnih sila“, čiji je autor, otkriva i svestranost Bojićeve ličnosti. Nažalost,
iz Jugoslavije se uvijek osjećao kao izgnanik; otac mu je bio predratni i ratni rojalista, a odnos kasnijih komunističkih vlasti prema porodici Danilo je doživljavao kao veliku nepravdu... Jedan kamen iz kolašinskog Lipova položen je u njegov grob, u Los Anđelesu; taj kamen ponio je u svijet sa sobom.
Konačno – Milisav Šurbatović, od istih onih starinom sa Čeva, sa Šurbatova kućišta; potom iz Pješivaca i sa Bršna... Predratni oficir jugoslovenske vojske, potom bjegunac za Ameriku. Šurbatović je bio važna karika inžinjerskog tima Apolo 11; šef inžinjerske ekipe za spajanje i razdvajanje Apolo modula! I do kraja života, 1993, živio je u Los Anđelesu.
Sva trojica doživjela su duboku starost; a američka javnost, posebno onaj dio koji prati sa pozornošću NASA misije, odlično je informisana prije svega o ličnosti Majka Vucelica. Stojan STAMENIĆ
Uručenje BAFTA
nagrada proteklo je u znaku očekivanog trijumfa ratnog epa
„All Quiet on the Western Front“.
Jedno od rijetkih
iznenađenja bilo je priznanje Ostinu
Batleru za najboljeg glavnog glumca u dosadnjikavom „Elvisu“
Glamurozna londonska noć u Kraljevskom festivalskom holu na Sautbanku nije donijela mnogo iznenađenja. Od 14 nominacija, njemački ratni miks „All Quiet on the Western Front“ Edvarda Bergera osvojio je sedam BAFTA nagrada, uključujući i one za najbolji film, režiju i međunarodno ostvarenje. Stvarno iznenađujuće.
Direktor i glavni i odgovorni
urednik Draško Đuranović
Urednica
Marija Ivanović-Nikičević
Zamjenik urednice Stojan Stamenić
Berger jeste izgubio jednu, činilo se, unaprijed „dobijenu“ borbu u kategoriji najbolje montaže, i to od „Everything
Everywhere All at Once“, velikog hita Danijela Kvana i Danijela Šajnerta
Očekivano, Britanci su posebnu pažnju poklonili maestralnom irskom hitu „The Banshees of Inisherin“ Martina Makdone koji je osvojio četiri statue, šetajući od kategorije „izvanredni britanski film“ (nasuprot popularnom mišljenju, Britanci jesu jedni od producenata), preko sporedne ženske (Keri Kondon) i muške uloge (Bari Kogan!), do originalnog scenarija fenomenalnog Makdone.
Iznenađenja nije bilo ni u kategoriji animacije i dokumentarnog vizuelnog štiva: Giljermo del Toro ostvario je još jednu pobjedu u nizu sa stop-animacijom „Pinocchio“, kao i doku-hit „Navalny“ kanadskog režisera Danijela Rohera o ruskom opozicionom lideru
Alekseju Navaljnom
Na zadovoljstvo mnogih, fenomenalna Šarlot Vels nagrađena je u kategoriji „izvanrednog britanskog debitantskog nastupa“ za duboku dramu „Aftersun“. Iznenađenje smo sasvim sigurno imali u kategoriji glavne muške uloge: Ostin Batler dobio je BAFTA statuetu za ulogu u krajnje dosadnjikavom „Elvisu“ Baza Lurmana. Ne samo što je trijumfovao pored Kolina Farela, već je uspio da „pobijedi“ i ogoljeli marketing koji je Daren Aronofski lansirao za odličnog Brendana Frejzera i venecijanski hit „The Whale“. Ostaje pitanje na koji način će ovu simboličnu borbu riješiti Američka akademija nauka i umjetnosti. Da li već sada čujemo glas Kolina Farela?
U kategoriji najbolje glavne ženske uloge borba između efektnog marketinga Mišel Jeo i „Everything Everywhere All at Once“ sa jedne, i maestralne Kejt Blančet za „Tar“ okončala je pobjedom Australijanke.
Film Toda Filda ima mnogo više mizanscenskih i scenarističkih problema, pa je Blančet imala mnogo više „posla“ da ga iznese, tako da osvojena BAFTA nije iznenađenje. Na Oskarima možda možemo očekivati suprotan ishod i odluku Akademije da, za sada, treba da bude zadovoljna sa dvije već osvojene zlatne statue u obje ženske kategorije, te da je vrijeme da neko iz južno-azijskog ćoška izađe na podijum. Iako možda djeluje nevažno, makar u internacionalnom smislu, ne možemo zaobići ni specijalnu nagradu „Zvijezda u usponu“ s obzirom na to da je ovogodišnja dobitnica simpatična Ema Meki . Francusko-britanska glumica, poznata po ciničnoj izvedbi u Netfliksovoj hit-seriji „Sex Education“, nije imala veliku konkurenciju, ali dobitnica BAFTA nagrade sada sasvim sigurno može očekivati da joj velike produkcijske kuće pokucaju na vrata.
Leila MURSELJEVIĆ