Dnevni list Pobjeda 22.02.2023.

POBJEDA ISTRAŽUJE (3): Istraživač Belingketa otkrio kako je Moskva preko agenturne mreže planirala destabilizaciju Vlade u So ji

Rusija 2016. pokušala da sruši vlast u Bugarskoj slično kao i u Crnoj Gori

Predsjednica Skupštine kaže da pregovori o formiranju vlade ne idu planiranom dinamikom

Đurović: Ne očekujem da će Đukanović raspustiti parlament

Na pro lu Podgorički vremeplov na društvenoj mreži Fejsbuk objavljen novi video maltretiranja albanske porodice na GP Sukobin – Murićani sredinom januara

Policajac stiskao i drmao vilicu vozaču

Kritike na račun odnosa nadležnih prema medijskoj strategiji i setu zakona

Vlada hoće

da prebaci na druge

BAR: Predsjednik Opštine najavio krivične prijave zbog radova na lokaciji Črvanj

Raičević: Država aminovala betonizaciju

Nestaje još jedan nagrađivani objekat

Reditelju i bivšem direktoru Crnogorske kinoteke Andru Martinoviću uručen otkaz

Progon iz političkih i profesionalnih razloga

Počelo rušenje hotela „Korali“ u Sutomoru

„vruć krompir“

Šema diverzija ruskih agenata u skladištima municije u Bugarskoj

Predsjednica Skupštine kaže da pregovori o formiranju vlade ne idu planiranom dinamikom

Đurović: Ne očekujem da će Đukanović raspustiti parlament

PODGORICA – Predsjednica Skupštine Danijela Đurović ocijenila je u intervjuu za Pobjedu da ne očekuje da će predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspustiti parlament i raspisati parlamentarne izbore kada istekne zakonski rok za formiranje vlade, što je u ovom slučaju 15. mart.

– Ukoliko dođe do raspuštanja Skupštine Crne Gore, podsjećam da u tom slučaju Ustav propisuje da predsjednik narednog dana od dana raspuštanja raspisuje izbore za poslanike – kazala je Đurović.

POBJEDA: Za 27. februar zakazana je sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da budu izabrane sudije Ustavnog suda. Mislite li da će se to i desiti ili ipak imate određenu dozu rezerve da bi se nešto moglo promijeniti u posljednjem trenutku?

ĐUROVIĆ: Već duže pitanje izbora sudija Ustavnog suda zaokuplja pažnju javnosti i to s potpunim pravom. Više puta sam saopštila da je rješavanje ovog pitanja ključni preduslov za izlazak iz duboke političke i institucionalne krize u kojoj se nalazimo mjesecima, kao i za nastavak evropskog puta naše zemlje. Kada sam preuzela funkciju predsjednice Skupštine Crne Gore, kao jedan od svojih prvih prioriteta postavila sam upravo kompletiranje Ustavnog suda.

Nakon pet neuspješnih javnih poziva od 2018. godine, krajem prošle godine raspisali smo šesti i ubrzali proceduru prijavljivanja kandidata. Organizovali smo i njihovo javno intrervjuisanje u plenarnoj sali Skupštine i dozvolili prisustvo zainteresovanim stra-

Žao mi je što je gospodin Spajić svojim neiskustvom sebe doveo u ovako nezavidnu situaciju i prokockao značajan politički kapital koji je Pokret „Evropa sad“ stekao na lokalnim izborima, posebno u Glavnom gradu. Nadam se, ipak, da će ova politička grupacija naći način da pruži adekvatan doprinos jačanju demokratskih snaga u Crnoj Gori, kaže Đurović

nama, želeći da proces učinimo što transparentnijim i otvorenijim. Sve ovo rezultiralo je političkim dogovorom i neupitnom podrškom za najmanje tri kandidata za sudije Ustavnog suda. Očekujem da 27. februara ta podrška bude postignuta i za četvrtog kandidata, čime bismo napokon pokazali najviši stepen odgovornosti prema državi, njenim institucijama i našem evropskom putu.

POBJEDA: Državna izborna komisija nije potvrdila kandidaturu lideru Pokreta „Evropa sad“ Milojku Spa-

jednog kandidata za nastupajuće predsjedničke izbo-

držati?

ĐUROVIĆ: Žao mi je što je gospodin Spajić svojim ne-

tal koji je Pokret „Evropa

glavnom gradu. Nadam se, ipak, da će ova politička grupacija naći način da pruži adekvatan doprinos jačanju demokratskih snaga u Crnoj Gori.

ostalih kandidata, svakako bih sačekala da sve kandidature pristignu i da o njima konačnu riječ dâ Državna izborna komisija. Podsjećam da se Socijalistička narodna partija od početka zalagala za zajedničkog kandidata koji bi predstavljao većinu od 30. avgusta 2020. godine, ali nismo naišli na razumijevanje ostalih partnera. SNP CG će, u svakom slučaju, na svojim organima donijeti odluku koja će biti najbolja za naše građane.

POBJEDA: Pregovori o formiranju 44. vlade su naizgled

propali. Što će se dešavati kada istekne i zakonski rok za formiranje vlade?

ĐUROVIĆ: Napominjem da je Skupština Crne Gore 29. decembra prošle godine konstatovala da je gospodin Miodrag Lekić mandatar za sastav nove, 44. vlade Crne Gore. Prema informacijama koje imam, razgovori o njenom formiranju i dalje traju, ali ne idu planiranom dinamikom. Vjerovatno je da redovni izbori za predsjednika Crne Gore dijelom utiču na veću posvećenost političkih subjekata drugim važnim pitanjima kao što je, svakako, izbor node, imajući u vidu da je 43. Vladi Skupština Crne Gore izglasala nepovjerenje, te prema tome, rokovi još nije-

Podsjećam da Ustav Crne Gore propisuje da vlada kojoj je izglasano nepovjerenje nastavlja sa radom do izbora nove. Nakon eventualnog isteka roka za formiranje vlade, postupa se u skladu sa procedurom utvrđenom Ustavom i zakonom.

POBJEDA: Ako predsjednik

Đukanović prije isteka mandata raspusti Skupštinu, hoćete li pokrenuti dijalog o izbornim uslovima, kontroli biračkog spiska...

ĐUROVIĆ: Ne očekujem da će gospodin Đukanović povući takav potez jer bi to dovelo do još veće destabilizacije države. Mislim da je i on toga svjestan i da iz ovog razloga ni do sada tako nešto nije uradio. Ukoliko dođe do raspuštanja Skupštine Crne Gore, kako ste naveli u vašem pitanju, podsjećam da u tom slučaju Ustav propisuje da predsjednik narednog dana od dana raspuštanja raspisuje izbore za poslanike.

Što se tiče izbornih uslova, više puta sam potencirala važnost reforme izbornog zakonodavstva i tražila od predstavnika političkih partija koje participiraju u parlamentu da ovo pitanje stavimo visoko na listi naših prioriteta. Nažalost, događaji su sustizali jedni druge, često smo se nalazili u nesvakidašnjim i politički kompleksnim situacijama koje nam nijesu dale dovoljno vremena i prostora da posvetimo po-

Nadam se da će se, nakon izbora sudija Ustavnog suda

27. februara, i ovo pitanje naći na dnevnom redu i da će što prije biti riješeno, jer će svaki izborni ciklus koji se održi po trenutnim propisima uvijek ostavljati dileme i nedoumice o eventualnim nepravilnostima

Predsjedništvo Demokrata jednoglasno odlučilo da predloži predsjednika stranke za šefa države

PODGORICA – Predsjedništvo Demokrata jednoglasno je na jučerašnjoj sjednici donijelo odluku da Glavnom odboru uputi prijedlog da lider te partije Aleksa Bečić bude predsjednički kandidat na izborima zakazanim za 19. mart.

To je na konferenciji za medije, nakon sjednice Predsjedništva, saopštio poslanik i potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica, najavivši i da će sjednica Glavnog odbora biti održana u petak.

Koprivica je naglasio da su svi opštinski odbori Demokrata jednoglasno dali podršku Bečiću za kandidaturu i ocijenio da upravo on ima najveće šanse za pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora.

trebnu pažnju ovom bitnom pitanju.

Bilo bi suprotno međunarodnim standardima da nakon raspisivanja izbora pristupimo izmjenama izbornog zakonodavstva jer rokovi i procedure već počinju teći po važećim (postojećim) propisima. Mislim da je promjene izbornih propisa i zakona, koji prate uređenje ove oblasti od hitne važnosti za izborni proces, potrebno završiti ranije tako da iz novog izbornog procesa izađemo sa povjerenjem u zakonitost njegovog toka i sa nespornim rezultatima. Nadam se da će se, nakon izbora sudija Ustavnog suda 27. februara, i ovo pitanje naći na dnevnom redu i da će što prije biti riješeno, jer će svaki izborni ciklus koji se održi po trenutnim propisima uvijek ostavljati dileme i nedoumice o eventualnim nepravilnostima.

Pitanje kontrole biračkog spiska je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, ali kroz adekvatna zakonska rješenja koja ćemo usvojiti u parlamentu stvorićemo pretpostavke za kreiranje precizne i tačne baze podataka koja neće ostavljati nikakvu dilemu u regularnost izbornog procesa i rezultate izbora. To je pitanje kome se moramo apsolutno posvetiti, ne vodeći računa o partijskim i partikularnim interesima, već isključivo o interesima građana i njihovom pravu da biraju i budu birani u skladu sa Ustavom i zakonom. Jovana ĐURIŠIĆ

Bečić ulazi u predsjedničku trku

– Sva istraživanja koja se rade u posljednje vrijeme govore da je Aleksa Bečić predsjednički kandidat kome rapidno raste rejting i podrška u cjelokupnoj crnogorskoj javnosti u posljednjih nekoliko dana. Radi se o kandidatu koji je bez mrlje u karijeri i bez ijedne afere iza sebe. Radi se o kandidatu istinskih ličnih i političkih vrlina. Radi se o političaru kome je data riječ na prvom mjestu –rekao je Koprivica.

Ocijenio je i kako se Bečić, dok je obavljao dužnost predsjednika Skupštine, potvrdio kao „državnik sa karakterom i istinskom posvećenošću javnom poslu“.

– Aleksa Bečić je uvijek pokazivao posvećenost i požrtvovanost u radu. Uvijek je bio glas razuma i u najdelikatnijim političkim trenucima. Nikad nije bio prepoznat po traženju krivca, već po traženju rješenja. Uvijek proizvodio atmosferu konsenzusa i dijaloga, a shodno tome poštovan je od pripadnika svih vjera i nacija u Crnoj Gori i ljudi različitih političkih ubjeđenja i ideoloških orijentacija. Od svih zvaničnih i pominjanih kandidata za predsjednika, Aleksa Bečić ima najubjedljivije i istinske predispozicije da bude predsjednik svih građana Crne Gore i da reprezentuje Crnu Goru i njen narod na

unutrašnjem i međunarodnom planu – naglasio je Koprivica. Odgovarajući na pitanje da li su, nakon što je lideru Pokreta „Evropa sad“ Milojku Spajiću odbijena predsjednička kandidatura, pregovarali sa tim pokretom o eventualnoj podršci zajedničkom kandidatu, predsjednik Centralnog izbornog štaba Demokratske Nikola Rovčanin je naveo da ponuda Demokrata za objedinjavanje svih snaga važi još uvijek. – Mi ta vrata nijesmo zatvarali i svaku dobru inicijativu smo spremni da razmotrimo kao odgovorni političari i odgovorni ljudi – zaključio je Rovčanin.

Đ. Ć. Sa presa Demokrata

Državna izborna komisija danas će razmatrati zahtjev za mišljenje koji im je uputio Pokret „Evropa sad“

Mitrović i Radulović: Zakon o izboru predsjednika Crne Gore nedorečen

Smatrali bismo spornim ukoliko bi se građanima koji su potpisima dali podršku gospodinu Spajiću uskratilo pravo da daju podršku novom kandidatu kroz ponovljenu proceduru potpisivanja. Bila bi greška ove građane uskratiti prava da podrže nekog kandidata jer kandidatura gospodina Spajića nije potvrđena – kazao je Ognjen Mitrović, direktor pravnog odjeljenja Centra za monitoring i istraživanje

Adžić: MUP pokrenuo proces kako bi utvrdili da li Mandić i Spajić imaju srpsko državljanstvo

Ministarstvo unutrašnjih poslova zvanično je pokrenulo proces utvrđivanja da li predsjednički kandidat

DF-a Andrija Mandić i lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić i dalje imaju srpsko državljanstvo.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je za TV

Vijesti da je Spajiću poziv za izjašnjenje već uručen, najavljujući da će poziv poslati i Mandiću.

Njih dvojica bi na to pitanje MUP-u trebalo da daju odgovor ove ili najkasnije naredne sedmice.

PODGORICA – Državna izborna komisija na današnjoj sjednici razmatraće zahtjev za mišljenje koji im je uputio Pokret „Evropa sad“, a u kojem traže da im pojasne da li, nakon što je odbijena kandidatura Milojka Spajića, mogu da predlože novog kandidata za predsjedničke izbore i da li birači koji su Spajiću dali potpis podrške, sada mogu podržati nekog drugog kandidata.

To je Pobjedi potvrdio predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša Pokret „Evropa sad“ juče je uputio DIK-u zahtjev za mišljenje o, kako su naveli, svim pravnim nedoumicama koje ovih dana opterećuju i stručnu javnost i građane.

ZAHTJEV ZA MIŠLJENJE

– S obzirom na to da je DIK odlukom bez presedana i pravnog uporišta odlučio da politički diskvalifikuje Milojka Spajića, DIK je dužan da da odgovor da li Pokret „Evropa sad“ može predložiti drugog kandidata iz svojih redova, kao i da li oni birači koji su svoju podršku dali Milojku Spajiću, kao kandidatu Pokreta „Evropa sad“, svoju podršku mogu dati nekom drugom kandidatu. Kako se radi o kratkim rokovima za predaju kandidature, od DIK-a se očekuje promptno djelovanje i što hitnije davanje mišljenja, budući da se radi o pitanjima koja su od javnog interesa – saopštili su iz „Evrope sad“. Prethodno je funkcioner te stranke Andrej Milović saopštio da DIK traži novih 8.100 potpisa za kandidaturu za -

mjenika predsjednika Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića za predsjedničke izbore.

– DIK traži novih 8.100 potpisa za kandidaturu Jakova Milatovića, pritom ne dozvoljavajući potpise od građana koji su potpisali za Milojka Spajića, iako predložena kandidatura ispred Pokreta „Evropa sad“ nije utvrđena i trenutno ne postoji ni kandidat, ni potpisi – napisao je Milović na Tviteru.

Pozvao je sve članove i simpatizere Pokreta koji do sada nijesu dali podršku nekom od kandidata da im pomognu da, kako je naveo, isprave nepravdu. Objavio je i spisak lokacija u Podgorici i drugim gradovima gdje građani mogu dati potpise podrške Milatoviću.

– Neka sudi narod, a ne Državna izborna komisija – poručio je Milović.

Otkako su funkcioneri Pokreta

„Evropa sad“ u nedjelju najavili da razmišljaju o drugom kandidatu za predsjedničke izbore, otvorilo se pitanje da li oni kao stranka mogu predložiti novog kandidata, kao i da li, nakon što je odbijena kandidatura Spajića, birači koji su mu dali podršku sada mogu potpisati i za drugog kandidata.

Zakon o izboru predsjednika

Crne Gore u članu 4 propisuje da pojedina politička stranka ili grupa građana može predložiti samo jednog kandidata, dok u članu 5 predviđa da birač, svojim potpisom, može podržati samo jednog kandidata.

NEPRECIZNOST

Sagovornici Pobjede, advokat Veselin Radulović i direktor pravnog odjeljenja Centra za monitoring i istraživanje Ognjen Mitrović saglasni su da bi građanima koji su potpisima dali podršku Spajiću, trebalo omogućiti da, kroz ponovljenu proceduru, daju podršku i novom kandidatu, jer kandidatura lidera PES nije potvrđena.

– Smatrali bismo spornim ukoliko bi se građanima koji su potpisima dali podršku gospodinu Spajiću uskratilo pravo da daju podršku novom kandidatu kroz ponovljenu proceduru potpisivanja. Bila bi greška ove građane uskratiti prava da podrže nekog kandidata, jer kandidatura gospodina Spajića nije potvrđena – rekao je Mitrović Pobjedi. Istakao je i da Zakon o izboru predsjednika Crne Gore ne propisuje proceduru u slučaju nepotvrđivanja kandidature kandidata, kao što imamo u konkretnom slučaju.

DPS će danas saopštiti kandidata

Demokratska partija socijalista danas će odrediti kandidata za predsjedničke izbore, saznaje Pobjeda. U javnosti se spekulisalo da su najozbiljniji kandidati za predsjedničke izbore ove stranke aktuelni predsjednik Milo Đukanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. Do sada je najveći broj opštinskih odbora predložio Đukanovića za kandidata.

Pobjeda je takođe pitala Adžića i resor kojim rukovodi da li je pokrenut postupak i, ako jeste u kojoj je fazi, ali odgovor nijesmo dobili.

– Ali se pretpostavlja da je namjera zakonopisca bila da se ne mogu predložiti dva ili više kandidata istovremeno, od strane jedne partije ili grupe građana. Međutim, kako nije precizno propisano, isto ostaje predmet tumačenja – naveo je Mitrović.

Ukazao je i da se Državna izborna komisija kao kolektivno političko tijelo, pri donošenju odluka ne vodi samo tumačenjem pravnih normi – što bi bio slučaj da imamo, kako je rekao, profesionalizovanu komisiju.

– To upućuje da ova norma može biti tumačena u odnosu na politički interes većine koja bude glasala – kazao je sagovornik Pobjede.

Poručio je i da je potrebno da DIK hitno izda mišljenje o ovim pitanjima, kako potencijalni kandidat, usljed nedostatka vremena, ne bi bio uskraćen prava da istakne kandidaturu. I advokat Veselin Radulović kazao je Pobjedi da bi DIK trebalo blagovremeno da reaguje. On je naveo da je Zakon o izboru predsjednika Crne Gore nedorečen u odnosu na situaciju koja je nastala. – Ono što jeste nesporno je da politička partija ili grupa građana mogu imati samo jednog kandidata, ali trenutno „Evropa sad“ nema kandidata, jer njihov prijedlog kandidature nije prošao pred Državnom izbornom komisijom – kazao je Radulović Pobjedi. Rekao je i da, ukoliko bi se odredbe Zakona tumačile restriktivno, „Evropa sad“ ne bi

Predsjednica parlamenta zakazala je prvu sjednicu

Poslanici 6. marta opet o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi

PODGORICA – Poslanici crnogorskog parlamenta ponovo će 6. marta, na sjednici na Cetinju, raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi.

Kako je saopšteno iz Skupštine, predsjednica parlamenta Danijela Đurović zakazala je prvu sjednicu prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja u ovoj godini, koja će se održati u Skupštini prijestonice.

Poslanici će raspravljati i o potvrđivanju izmjena multilateralnog sporazuma o uspostavljanju zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja.

mogla da predloži novog kandidata i da birači koji su dali podršku Spajiću sada ne bi mogli da je daju drugom kandidatu. – Međutim, mislim da tu ne bi trebalo da bude smetnje. Nesporno je da se potpisi moraju ponovo sakupiti, da se ne mogu koristiti oni namijenjeni Spajiću, ali trebalo bi omogućiti da ljudi koji su podržali Spajića sada mogu podržati drugog kandidata, jer je njegova kandidatura odbijena. Da li će DIK to tumačiti na isti način – ne znam, ali se nadam da će odgovoriti blagovremeno –istakao je Radulović.

Podsjetimo, nakon što je u subotu veče Državna izborna komisija odbila kandidaturu Spajića, funkcioneri Pokreta „Evropa sad“ kazali su da će brzo saopštiti novu odluku. Kandidatura Spajića odbijena je nakon što je priznao da ima državljanstvo Srbije i ustvrdio da je predao zahtjev za otpust. Spajić je kazao i da je odjavio i prebivalište u Beogradu. Državna izborna komisija do sada je potvrdila samo kandidaturu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića, a danas će razmatrati i prijedlog kandidature predsjednika Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića. Takođe, najavljeno je da će prijedlog kandidature danas predati i Socijaldemokratska partija čija će kandidatkinja biti Draginja Vuksanović-Stanković, za koju su, kako tvrdi lider stranke Raško Konjević, sakupili preko 10 hiljada potpisa podrške. Ž. ZVICER

Na dnevnom redu su i prijedlozi zakona o potvrđivanju sporazuma izmedu Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko Tare, kao i između crnogorske i vlade Koreje o ekonomskoj saradnji. Skupština je krajem decembra prošle godine usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, uključujući amandmane kojima je predviđeno da, ukoliko nadležna izborna komisija ne objavi konačne rezultate izbora u roku od 60 dana od njihovog održavanja, aktuelnom sazivu lokalnog parlamenta mandat prestaje po sili zakona.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je početkom januara vratio Zakon na ponovno odlučivanje, navodeći da bi se njegovoim stupanjem na snagu moglo otvoriti više bitnih pravnih pitanja i nedoumica povodom očuvanja preostalog jedinstva pravnog poretka, ustavnosti i zakonitosti. Đukanović je konstatovao da bi se istovremeno grubo zašlo u pravni prostor i izbornu materiju opšteg pravnog akta sistemskog karaktera i značaja - Zakona o izboru odbornika i poslanika, koji ne može biti izmijenjen i dopunjen bez podrške kvalifikovane dvotrećinske većine poslanika. R.

Veselin Radulović

Ognjen Mitrović

m. babović

Vlada u tehničkom mandatu objavila informaciju o količini viškova ubojnih sredstava

Ministarstvo odbrane više

prodavalo nego uništavalo viškove naoružanja

U periodu od 30. 6. 2022. godine do 31. 12. 2022. godine količina viškova ubojnih sredstava smanjena je za 432,61 tonu, od strane kupaca preuzeto 109,48 tona, a partnerskim zemljama je donirano 323,13 tona. U dokumentu se ne navodi koliko je novca tačno zarađeno od prodaje viškova naoružanja

skim zemljama je donirano 323,13 tona.

U posmatranom periodu, navodi se, nije bilo uništavanja viškova ubojnih sredstava.

U skladištima Vojske Crne Gore zaključno sa 31. 12. 2022. godine nalazi se 1.050,62 tone viškova ubojnih sredstava, od čega 705,23 tone ubojnih sredstava je prodato, ali nije preuzeto od strane komisionara i kupaca.

Navodi se da će se 287,87 tona preventivno uništiti u organizaciji Ministarstva odbrane; 42,34 tone je predloženo za uništenje preko ITF fonda; 15,18 tona će se koristiti za obuku.

POBJEDA ISTRAŽUJE (3): Jedan od osnivača Belingketa

PODGORICA – Ruski

agenti značajno su pojačali aktivnosti poslije 2014. godine i danas je Balkan prvo i osnovno bojno polje između Rusije i Zapada – ocijenio je još 2019. godine Gžegorž Kuzminski, autor publikacije ,,Ruski hibridni rat na Zapadnom Balkanu“, za britanski BBC u jednom istraživačkom tekstu o špijunskom ratu u Evropi.

PODGORICA - Crna Gora

je od obnove nezavisnosti od količine 10.875,84 tone viškova ubojnih sredstava uništila 4.020,96 tona, čak 6.454,27 tona je prodato, dok je 400,61 tona donirano partnerskim zemljama.

To piše u informaciji o uništenju viškova naoružanja koji je usvojila Vlada uz napomenu da su viškovi od obnove nezavisnosti smanjeni za preko 90 odsto. U dokumentu se ne navodi koliko je novca tačno zarađeno od prodaje.

– Uništenje viška naoružanja i vojne opreme je jedan od većih bezbjednosnih rizika Crne Gore. Ovaj problem je danas znatno manji u odnosu na 2006. godinu, ali je i dalje prisutan. Ovom informacijom obuhvaćeni su podaci za period od 30. 6. 2022. godine do

31. 12. 2022. godine, kao i zbirni podaci o uništavanju viška naoružanja i vojne opreme za period od juna 2006. do decembra 2022. godine, navodi se u dokumentu.

Po vladinom dokumentu u periodu od obnove nezavisnosti Crne Gore do 31. 12. 2022. godine, viškovi ubojnih sredstava u skladištima Vojske Crne Gore smanjeni su za 10.875,84 tone iii 91,19 odsto.

– Od količine 10.875,84 tone viškova ubojnih sredstava, 4.020,96 tona je uništeno, 6.454,27 tona je prodato, dok je 400,61 tona donirano partnerskim zemljama – piše u dokumentu.

U periodu od 30. 6. 2022. godine do 31. 12. 2022. godine količina viškova ubojnih sredstava smanjena je za 432,61 tona: od strane kupaca preuzeto je 109,48 tona, a partner-

Izrealsko-britanski politički konsultant Aron Šaviv reagovao na tekst u Pobjedi

Vlada Crne Gore i Međunarodna organizacija (ITF Enhancing Human Security) iz Republike Slovenije potpisale su 19. 7. 2018. godine Memorandum o razumijevanju na području protivminskog djelovanja, uništavanja konvencionalnog oružja i fizičke bezbjednosti i upravljanja zalihama.

Preko ovog programa do sada su realizovane dvije faze u ukupnoj količini od 125,54 tona viškova ubojnih sredstava. Početak treće faze očekuje se u prvoj polovini 2023. godine. Ministarstvo odbrane predlaže da se na postojeći spisak za uništenje u trećoj fazi doda municija koja je postala opasna za dalje skladištenje i to: 21,98 tona sredstava koja su bila prodata i 0,41 tone sredstava koja su korišćena za obuku, a koja se zbog lošeg stanja predlažu za uništenje.

– Međunarodnoj organizaciji (ITF Enhancing Human Security) dostavio bi se konačni pregled viškova ubojnih sredstava od 64,73 tone, u cilju rješavanja kroz treću fazu ITF fonda – navodi se u dokumentu. N. ZEČEVIĆ

Ne radim sa kandidatima na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori

PODGORICA - Izraelsko-britanski politički konsultant Aron Šaviv demantovao je tekst u Pobjedi pod nazivom ,,Šaviv radi kampanju za Mandića“

tvrdeći da on lično ne radi sa političkim strankama u Crnoj Gori.

– Ne radim, niti ću raditi ni sa jednom strankom ili kandidatom na predstojećim predsjed-

Kada je ekspert ugledne poljske nevladine organizacije Varšavski institut izgovorio ovu rečenicu, već su bile otkrivene neke povjerljive informacije o ruskim subverzivnim operacijama: o pripremi prevrata u Moldaviji 2014, pokušaju ubistva bugarskog trgovca oružjem Emilijana Gebreva 2015, pokušaju terorizma u Crnoj Gori 2016, trovanju špijunskog prebjega Sergeja Skripalja i njegove kćerke u Solzberiju 2018... Kasniji događaji će potvrditi da je ova strategijska procjena Kuzminskog bila vjerodostojna. Isplivali su i konkretni dokazi da su, osim destabilizacije pojedinih država Zapadnog Balkana, eksplozije u skladištima oružja i municije u Češkoj i Bugarskoj, članicama EU, bile vješto spremane diverzantske aktivnosti agenata ozloglašenog ruskog GRU-a. Početkom januara ove godine, Hristo Grozev, jedan od osnivača novinarske istraživačke mreže Belingket, iznio je podatke pred bugarskim poslanicima da je Kremlj, preko svoje mreže agenata GRU-a – pokušao prevrat u Bugarskoj aprila 2016. godine. I to na sličan način kao iste godine, u oktobru, u Crnoj Gori.

UDAR NA SOFIJU

Grozev se obratio video-linkom poslanicima Skupštine Bugarske. Njegove riječi šokirale su parlamentarce, ali i širu internet publiku.

– Stojeći ispred anonimnog zida na nepoznatoj lokaciji, Grozev je objasnio da je Rusija u aprilu 2016. pokušala

Rusija 2016. sruši vlast slično kao

ničkim izborima u Crnoj Gori – navodi se u reakciji Šaviva. Pobjeda je u tekstu objavila da kompanija Arona Šaviva nakon saradnje sa Vučićem radi kampanju i za Mandića R. P.

da sruši Vladu u Sofiji. Prema njegovom iskazu, ruska vojna obavještajna agencija (GRU) planirala je puč, koji je trebalo da izvedu dvije paravojne grupe na sličan način kao i pokušaj puča u Crnoj Gori iste godine – otkriva u autorskom tekstu Vesela Černeva, zamjenica direktora bugarskog odjela Evropskog savjeta za vanjske poslove (ECFR), uticajne međunarodne thinktank organizacije.

U Upravnom odboru ECFR-a su brojne poznate ličnosti, po-

put bivših ministara vanjskih poslova Švedske i Portugala Karla Bilta i Tereze Gouveija, direktorice redakcije i kolumnistkinje francuskog Le Monda Silvije Kaufman, bivšeg ministra finansija Poljske Andreja Olečovskog, nekadašnje premijerke Danske Hele Torning-Šmit, te na Balkanu dobro poznatog bivšeg visokog predstavnika EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Havijera Solane Svjedočenje Grozeva sugeriše da je tadašnja bugarska vla-

U VANREDNOM STANJU: Bugarski policajci 2016. godine

JEDNA OD DIVERZIJA: Eksplozija u Karnobatu

Belingketa otkrio kako je Moskva preko agenturne mreže planirala destabilizaciju Vlade u Sofiji

2016. pokušala da vlast u Bugarskoj kao i u Crnoj Gori

Veliki broj ruskih agenata djeluje u Bugarskoj kroz politiku, medije i institucije, radeći na ,,unapređenju“ ruskih interesa. Pripremajući akciju 2016. godine korišćene su takozvane ,,slabe tačke“, da se preko medija targetiraju teme korupcije i istaknute korumpirane javne ličnosti. Na kraju se, u cilju izazivanja društvenog haosa, posrednički angažuju i agresivna, paramilitarna udruženja. Takvo je bilo aktivno 2016. godine u Sofiji –objašnjava Grozev za Pobjedu

na povezivanju eksplozija s ruskom namjerom da se prekinu isporuke oružja za Ukrajinu, kada je vojna akcija Rusije već bila u jeku na Krimu – bugarske vlasti nijesu ozbiljno istražile eksplozije.

PONAVLJANJE MATRICE PUČA

da, predvođena Bojkom Borisovim i njegovom strankom GERB, bila na oprezu upravo zbog mogućeg ruskog miješanja u Bugarskoj. Iako je pokušaj puča otkriven i zaustavljen slučajno, djelovalo je kao da su Borisov i ekipa kasnije postali još oprezniji – gotovo uplašeni – da bi se suočili sa malignim ruskim uticajem.

O tome postoje i vrlo precizni podaci. Prema iskazu Grozeva, koji je 2019. godine dobio evropsku nagradu za istraživačko novinarstvo, tokom 2014. i 2015. dogodilo se šest eksplozija u bugarskim skladištima i proizvodnim pogonima za vojnu opremu, u kojima je poginulo ukupno 16 ljudi. Slični incidenti dogodili su se u Češkoj Republici otprilike u isto vrijeme.

Ipak, dok su češke vlasti radile

Grozev je u svjedočenju u parlamentu ispričao kako je njegova istraga otkrila da su ruski agenti, koje je Prag identifikovao kao krivce za eksplozije u Vrbjanecu, posjetili i Bugarsku u vrijeme eksplozija.

Međutim, na zahtjev čeških vlasti da podijele relevantne informacije, bugarske institucije nijesu dostavile podatke koji ih povezuju sa Rusijom, tvrdeći da su eksplozije jednostavno – rezultat ljudskog nemara.

Potom se, precizira Grozev, Moskva odlučila za radikalnu destabilizaciju vlasti u Sofiji.

Scenario iz aprila 2016. godine u Bugarskoj bio je veoma sličan onom u Crnoj Gori iz oktobra

iste godine. Za akcije i u Sofiji i u Podgorici bile su angažovane dvije grupe agenata GRU. No, crnogorski istražitelji –osim dvojice ruskih agenata GRU, Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova koji su koordinirali djelovanje iz Beograda – nijesu uspjeli da identifikuju grupu ruskih agenata koji su, na Zlatiboru, bili u pripravnosti i čekali signal za akciju. Hapšenje dvadesetak srpskih državljana, rano ujutru 16. oktobra, prekinulo je planirano djelovanje u Crnoj Gori.

IGRA NA ,,SLABE TAČKE“

U kratkom razgovoru za Pobjedu, Grozev objašnjava metode koje su korišćene za destabilizaciju Bugarske.

– Veliki broj ruskih agenata djeluje u Bugarskoj kroz politiku, medije i institucije, radeći na ,,unapređenju“ ruskih interesa. Pripremajući akciju 2016. godine korišćene su takozvane ,,slabe tačke“, da se preko medija targetiraju teme korupcije i istaknute korumpirane javne

DUGA RUKA RUSKE SLUŽBE

Svjedočenje Grozeva sugeriše da je tadašnja bugarska vlada, predvođena Bojkom Borisovim i njegovom strankom GERB, bila na oprezu upravo zbog mogućeg ruskog miješanja u Bugarskoj. Iako je pokušaj puča otkriven i zaustavljen slučajno, djelovalo je kao da su Borisov i ekipa kasnije postali još oprezniji - gotovo uplašeni – da bi se suočili sa malignim ruskim uticajem

ličnosti. Onda se preko raznih organizacija podiže tenzija, a na kraju se, u cilju izazivanja društvenog haosa, posrednički angažuju i agresivna, paramilitarna udruženja. Takva su bile aktivna 2016. godine u Sofiji –objašnjava Grozev kako se pravio ambijent za djelovanje ruske agenturne mreže u državi. Kako se Bugarska približava svojim petim parlamentarnim izborima u roku od dvije godine, suočavanje sa uticajem Rusije u zemlji putem medija i korumpiranih javnih ličnosti trebao bi biti prioritet za bugarske i evropske kreatore politike. – Ruski agenti djeluju u Bugarskoj kroz politiku, posredstvom medija, ali i kroz institucije, radeći na ,,unapređenju ruskih interesa“ – ocijenio je Grozev obraćajući se bugarskim parlamentarcima.

OLIGARSI I POLITIKA

Tako se istovremeno obavlja pritisak na zvaničnu Sofiju, a vlast tjera na neku vrstu pasivnosti i ,,tihe kooperacije“. Bugarska vlada 2018. nije javno osudila trovanje Skripalja, za razliku od drugih evropskih vlada. U okviru istrage s nedjeljnikom Belingket i Capital, Grozev je otkrio da je metoda korišćena bila identična u trovanju bugarskog trgovca oružjem Emiliana Gebreva 2015. godine, koji je, između ostalih, prodavao vojnu opremu Ukrajini.

U analizi zamjenice direktorice bugarskog odsjeka ECFR-a se napominje da istraga o trovanju Gebreva nije propisno vođena. Zanimljivo, nakon što je Gebrev ,,izbačen iz igre“ trgovine oružjem, njegov posao gotovo je preuzeo moćni biznismen i političar Delan Peevski – Američka vlada je kasnije uključila Peevskog na listu sankcija prema zakonu Magnitskog zbog njegove uloge u korupciji. Ministarstvo finansija Sjedinjenih Država opisalo je

Kako je hakovan mejl Hilari Klinton

Dok su češke vlasti radile na povezivanju eksplozija s ruskom namjerom da se prekinu isporuke oružja za Ukrajinu, kada je vojna akcija Rusije već bila u jeku na Krimu – bugarske vlasti nijesu ozbiljno istražile eksplozije

U mjesecima nakon predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine, američki zvaničnici i obavještajci utvrdili su da su dvije sajber jedinice GRU, poznate kao 26165 i 74455, hakovale servere Demokratskog nacionalnog odbora i kampanje Hilari Klinton, a zatim objavili, proturajući kroz zapadne medije, detalje interne komunikacije. Taj podatak zapadnim

obavještajcima je potvrdio tezu da unutar GRU postoji više jedinica koje djeluju nezavisno jedna od druge. Nepune dvije godine kasnije, Ministarstvo pravde SAD optužilo je 12 ruskih obavještajnih službenika za hakovanje demokratskih zvaničnika na američkim izborima 2016. godine. Zamjenik državnog tužioca Rod Rosenstein rekao je da

je desetak optuženih koristilo e-mailove za krađu identiteta i zlonamjerni softver. Naglasio je da su hakeri ,,ukrali i podatke o pola miliona glasača sa web stranice državnog izbornog komiteta“. Optužnica iz jula 2018. protiv agenata jedne od jedinica GRU-a bila je prva direktna optužba američkih institucija protiv zvanične Moskve za miješanje

Peevskog kao oligarha, bivšeg bugarskog poslanika i medijskog mogula koji se ,,redovno bavi korupcijom, koristeći trgovinu uticajem i mito kako bi se zaštitio od javnog nadzora i izvršio kontrolu nad ključnim institucijama i sektorima u bugarskom društvu“ – piše Černeva u autorskom tekstu objavljenom 8. februara.

EKONOMIJA, KORUPCIJA I MEĐUNARODNI UTICAJ

Problem korupcije, navodi se u analizi, posebno zabrinjava. I navodi primjer kako politika utiče na neke međunarodne ekonomske tokove. U analizi ECFR-a se naglašava da geografski položaj Bugarsku čini nekom vrstom energetskog koridora za druge evropske države. Tako je ruski ,,Gasprom“ počeo da razvija, 2017. godine, dva strateška projekta za jačanje svog, već značajnog, prisustva u Evropi – ,,Sjeverni tok 2“ i manje poznati gasovod ,,Turski tok“, koji je išao između Rusije i Turske ispod Crnog mora, zaobilazeći Ukrajinu, sa juga. ,,Turski tok“ je možda bio manje važan za prijestonice u Zapadnoj Evropi, zbog maršrute i manjeg kapaciteta, ali je za Srbiju i Mađarsku isporučivao ruski gas jeftino i bezbjedno. Zanimljivo, taj krak gasovoda prolazi kroz Bugarsku, ali ne isporučuje gas bugarskom nacionalnom prenosnom sistemu, iako je Vlada u Sofiji platila oko 1,5 milijardi eura novca poreskih obveznika za izgradnju dijela gasovoda. – U međuvremenu, 2015. grčka i bugarska vlada su se saglasile da izgrade interkonektor Grčka-Bugarska, gasovod za prirodni gas koji je trebalo da

,,udalji“ istinsku diverzifikaciju od ruskog gasa. Za razliku od ,,Turskog toka“, interkonektor nije završen u 12 godina Bojka Borisova na funkciji, uprkos tome što je ,,Gasprom“ prvi prekinuo snabdijevanje kroz Ukrajinu u Jugoistočnu Evropu tokom hladne zime 2009. Interkonektor je konačno završen i operativan u oktobru 2022. Bugarski političari su upozoravali da će „Turski tok“ izolovati Ukrajinu od isporuke gasa i da Bugarska neće dobiti ništa preko ovog gasovoda, ali je Gasprom i dalje mogao da iskoristi bugarska sredstva za svoj projekat – ističe se u analizi.

I ovaj dio priča o dometu Rusije u Bugarskoj pokazuje da je korupcija veoma pogodan kanal za maligni strani uticaj te da bugarska vlada ima ,,istoriju dozvoljavanja ruskog miješanja“ – ističe Černeva. Ona napominje da je od izuzetnog značaja da na sljedećim parlamentarnim izborima, planiranim za april ove godine, u parlamentu Bugarske bude većina koja će se usredsrediti na reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije, kao ključnu branu malignim stranim uticajima. – Ako se ove rupe ne zatvore, Rusija će nastaviti da ispaljuje strijele kroz njih –zaključuje Vesela Černeva, zamjenica direktora bugarskog odjela Evropskog savjeta za vanjske poslove.Draško ĐURANOVIĆ

(Sjutra: Ruska bratska moć u Crnoj Gori)

u američke izbore. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije odbacilo je optužbe iz SAD i konstatovalo da je riječ o ,,podmetnutoj patki“, da ne

postoje ni tragovi dokaza protiv ruske obavještajnih agenata koji bi ih povezali sa hakovanjem, navodeći da je u pitanju ,,gomila planova zavjere“.

Hristo Grozev

Pomorski saobraćaj uputio odgovor Morskom dobru

Ne mogu dati ponudu za trajekte

PODGORICA - Pomorski saobraćaj u ovom trenutku ne može odgovoriti na zahtjev Morskog dobra za otkup svih trajekata i prateće opreme koji su potrebni za nesmetano funkcionisanje trajektne linije Kamenari –Lepetane, jer nijesu primili tendersku dokumentaciju, niti obećanu specifikaciju – stoji u odgovoru izvršnog direktora Pomorskog saobraćaja Dejana Bana upućenom Morskom dobru, a koji je dostavljen i TVCG.

Morsko dobro je tražilo od Pomorskog saobraćaja da im dostave ponudu za otkup svih trajekata i prateće opreme, a koji su potrebni za nesmetano funkcionisanje trajektne linije Kamenari – Lepetane. – Shodno Zakonu o javnim nabavkama (ZJN), pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja javnog poziva za nadmetanje pokreće se u slučajevima kada je ispunjen jedan od uslova iz člana 59 ZJN, i to na način što se tenderska dokumentacija dostavlja jednom ili više naručilaca, neposredno ili elektronskim

Trajekt Pomorskog saobraćaja putem, a radi dostavljanja inicijalne ponude (član 60 stav 1 ZJN) – stoji u odgovoru Bana. Napominje da je dostavljanje specifikacije za opremu bila obaveza Morskog dobra u skladu sa zaključkom sa sastanka od 14. februara. – Kako uz predmetni zahtjev nijesmo primili tendersku dokumentaciju koju ste kao obveznik primjene ZJN bili u obavezi da nam dostavite, a nijeste dostavili ni obećanu specifikaciju, obavještavamo Vas da nijesmo u ovom trenutku

Nestaje još jedan nagrađivani objekat

Počelo rušenje hotela „Korali“ u Sutomoru

Na rušenje smo se odlučili zbog toga što bilo kakva rekonstrukcija postojećeg sigurnost od zemljotresa, kao i zbog toga što stari hotel ne bi sa svojim sadržajima savremenom turizmu, kaže Blagota Radović, član menadžmenta investitora

PODGORICA - Počelo je rušenje faze 1, bloka B hotela ,,Korali“ u Sutomoru, što bi trebalo biti završeno do kraja aprila.

u mogućnosti odgovoriti na Vaš zahtjev – naveo je Ban u odgovoru.

Pomorski saobraćaj obustavio je od 18. februara trajektnu liniju Kamenari – Lepetane, nakon što je primio otkaz ugovora koji je sa Vladom imao od 2019. godine. Vlada je prethodno dala saglasnost na odluku o izmjenama i dopunama odredbi Statuta Morskog dobra, koji toj kompaniji omogućava upravljanje trajektnom linijom Kamenari – Lepetane. R. E.

Predsjednik Milo Đukanović se sastao sa predstavnicima slovenačkih firmi

Crna Gora izgubila konkurentsku prednost

PODGORICA - Između

Slovenije i Crne Gore postoji duga, otvorena, prijateljska i stabilna politička i privredna saradnja, poručeno je sa jučerašnjeg sastanka predsjednika Mila Đukanovića sa predstavnicima slovenačkih firmi. Ocijenjeno je da postoji obostrani interes za dalje jačanje poslovne saradnje, povećanje investicija i otvaranje novih radnih mjesta u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika, Đukanović je razgovarao, u prisustvu slovenačkog ambasadora Gregora Preskera i počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji Vojislava Kovača, sa direktorima i članovima uprave preduzeća iz te zemlje koji rade u Crnoj Gori. Đukanović je ukazao na značaj usvajanja evropskih vrijednosti za cijeli region, jačanja međusobne ekonomske saradnje i podizanja poslovnih standarda.

Kako je saopšteno, on se, na zahtjev privrednika, osvrnuo na politička dešavanja u Crnoj Gori i istakao značaj političke stabilnosti za investicije i br-

Sa jučerašnjeg sastanka ži ekonomski razvoj. Naveo je da se u susretima sa privrednicima i predstavnicima poslovnih udruženja zalaže za uključivanje predstavnika crnogorske privrede u asocijacije koje se zalažu za tržišnu, inkluzivnu i zelenu ekonomiju. – Poruke privrednika razumio je na način da je Crna Gora izgubila konkurentsku prednost i da se tom pitanju sistemski treba posvetiti - kaže se u saopštenju. Predstavnici slovenačkih firmi upoznali su Đukanovića sa poslovnim planovima, ali i po-

Investitor je HTP Trend Korali, vlasništvo zatvorenog investicionog fonda Trend, u čijem menadžmentu je i vlasnik Zetagradnje Blagota Radović, koji je Pobjedi saopštio da su se na rušenje odlučili zbog toga što bilo kakva rekonstrukcija postojećeg hotela ne bi obezbijedila sigurnost od zemljotresa, kao i zbog toga što stari hotel ne bi sa svojim sadržajima mogao da odgovori savremenom turizmu.

Posao je, kako piše na tabli gradilišta, povjeren Montenegropetrolu Podgorica,

vlasništvo Andreje Šuškavčević-Novović, revident i nadzor je „PG Projecting Po-

Radović: Ne zadovoljava seizmičke i aktuelne turističke standarde

Na pitanje Pobjede da prokomentariše izjavu Vladimira Popovića da niko nije od njega tražio dozvolu za rušenje hotela, član menadžmenta Trenda Blagota Radović kazao je da ne poznaje zakon u tom pogledu, ali da su im dvije stvari bile opredjeljujuće pri odluci da sruše hotel „Korali“.

– Hotel koji je građen prije 60 godina takav kakav je i sa sadržajima kakvi su i sa takvom veličinom soba i sa drugim pratećim sadržajima apsolutno ne može da odgovori savremenom turizmu,

odnosno turoperatorima koji bi rado dovodile goste u taj hotel – rekao je Radović našoj redakciji. On je dodao da je druga stvar koja ih je opredijelila za rušenje još važnija, a to je sigurnost od zemljotresa.

– Kada smo dobro provjerili konstrukciju hotela, čija je djelimična rekonstrukcija rađena poslije zemljotresa iz 1979. godine, svi inženjeri koji su dolazili i procjenjivali rekli su da bilo kakva rekonstrukcija ne može da obezbijedi sigurnost od zemljotresa. To je ono ključno jer

rekonstrukcija bilo koje vrste ne može da obezbijedi sigurnost od zemljotresa s obzirom da je to trusno područje i da mora da se projektuje na sedam stepeni Rihtera –istakao je Radović i dodao da posjeduju sve potrebne dozvole i da su sve ,,uradili na način kako treba“. – Nama je stvarno žao, a inače kad se bude radila nova zgrada biće ispoštovano sve ono što je bilo prije, samo što će biti novi objekat koji će biti siguran od svih vremenskih nepogoda –saopštio je Radović.

Izgorjelo sedam odsto

teškoćama sa kojima se susrijeću. Iz Instituta za strateška rješenja upoznali su Đukanovića sa rezultatima posljednjih istraživanja koja se odnose na dinamiku oporavka privrede zemalja regiona.

- Zaključeno je da njegovanje i jačanje političkih i privrednih veza dvije zemlje doprinosi bržoj dinamici približavanja Crne Gore Evropskoj uniji i da postoji veliki prostor za podjelu iskustava i najavljeni su slični susreti u narednom periodu - navodi se u saopštenju. S. P.

PODGORICA – U 2021. godini zasađeno je samo 146 hiljada sadnica, a zbog nedovoljno opredijeljenih sredstava istekao je rok važenja planova za 14 gazdinskih jedinica, dok za 45 odsto teritorije nikada nijesu ni izrađeni. Posljednjih pet godina izgorjelo je 47,5 hiljada hektara, odnosno sedam odsto šuma, što je 3,4 odsto ukupne teritorije Crne Gore.

Pravilnika o mjerama i organizaciji službe za zaštitu šuma od požara nema, a Ministarstvo poljoprivrede nije donijelo propis o nacionalnoj inventuri šuma, zbog čega su im revizori naložili da inici-

raju inventuru što prije. Ovo su samo neki od razloga zbog kojih je Državna revizorska institucija (DRI) na zakonitost rada Uprave dala negativno, a na finansijski izvještaj za 2021. uslovno mišljenje. U tom su periodu na čelu Uprave bili Branko Janković i Srđan Pejović

Blokada

Iako je šumarski informacioni sistem u funkciji trebalo da bude 2013, to se još nije u potpunosti desilo. Početkom 2021. godine server je napadnut, fajlovi i datoteke zaključane, a hakeri za otključavanje traže novac. O tome su obaviješteni Ministarstvo i Nacionalni CIRT, ali od njih nije bilo

odgovora. Ovaj sistem trebalo bi da obezbijedi bolju kontrolu praćenja drveta od žilišta do pilane uz pomoć čipovanja, čime bi se troškovi radne snage smanjili za 150 do 200 hiljada eura. Revizori su utvrdili da uz ugovore o konsultantskim uslugama nije bilo dokaza o radno-pravnom statusu niti njihovih referenci, a zaključivani su za sistematizovana radna mjesta. Problematizovano je što je Pejović krajem novembra 2021. godine potpisao ugovor o pružanju pravne pomoći sa podgoričkim advokatom, iako za te poslove u Upravi postoje zaposleni. Ocjenjuju da su zaposleni time diskriminisani, imajući

Rušenje hotela

KABINET PREDSJEDNIKA

Negativno i uslovno mišljenje DRI o poslovanju Uprave za šume u 2021.

hotela Sutomoru

postojećeg hotela ne bi obezbijedila sadržajima mogao da odgovori investitora fonda Trend

Vladimir Popović, nasljednik autorskih prava Milana Popovića, koji je za projekat hotela

„Korali“ dobio Borbinu nagradu, tvrdi da ga niko nije konsultovao, a da Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije zaštitila djela njegovog oca zbog kadrovskih promjena

Iz Strateks grupe tvrde da Dukley Marina ima pravo na upravljanje Lukom Budva najmanje do aprila 2027. godine

Morsko dobro još nije pokrenulo raskid ugovora

Luka Budva je državna imovina. Vlada i Opština imaju pravo da urede korišćenje ovog resursa, ali čitava poenta je da postoji zakupac i da je elementarni red da se prvo sa njim riješe odnosi, upozoravaju iz Strateks grupe

PODGORICA - Javno preduzeće Morsko dobro nije nikada pokrenulo postupak predviđen zakonom za raskid dva ugovora po kojima Dukley Marina koristi Luku Budva, saopšteno je Pobjedi iz Strateks grupe, u okviru koje posluje Dukley Marina.

Render novog objekta

dgorica“ Vasa Pantovića, a projektni biro je „POP Project Podgorica“ Dragomira Popovića

Hotel „Korali“ otvoren je 1969. godine sa kapacitetom od 600 kreveta. Projektovao ga je arhitekta Milan Popović, koji je za taj projekat dobio „Borbinu“ nagradu. Njegov sin i nasljednik autorskih prava Vladimir Popović kazao je da niko nije od njega tražio dozvolu za rušenje hotela. Naveo je da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije godinu prihvatila njegovu inicijativu da zaštiti „Korale“ i još nekoliko nagrađivanih projekata njegovog oca - hotel „Kastellastva“, Tehničke fakultete sa studentskim domovima i Klinički centar. Inicijativu je prihvatila i Skupština strukovne komore arhitekata, ali kako mu je nezvanično rečeno, objekti nijesu zaštiće-

ni zbog kadrovskih promjena u Upravi.

– Imam informaciju od prijatelja i rodbine da se dio hotela ruši, a da se drugi dio nadgrađuje. Ni jedno ni drugo ne bi smjelo da se radi – kazao je Popović Vijestima. Preduzeće HTP Trend Korali je avgusta 2021. najavilo da planira rekonstrukciju i dogradnju kompleksa „Korali“, na šta je saglasnost dao i glavni državni arhitekta, tada Mirko Žižić. U idejnom rješenju objavljenom na sajtu resornog ministarstva se navodi da će biti srušeni svi postojeći objekti osim bloka C, da će novi objekti imati kategoriju 4 do 4+ zvjezdice, a sve u okviru postojećih gabarita objekata od 13,3 hiljade kvadrata, na urbanističkoj parceli površine 26 hiljada kvadrata. Uprava za zaštitu kulturnih dobara još se nije oglasila.

J.R. – S.P.

– Formalno-pravno postoje čak dva ugovora koja daju pravo Dukley Marini na upravljanje lukom Budva, najmanje do aprila 2027. godine. Međutim, Vlada kao vlasnik i Opština Budva se sa tim ne slažu. To je vrlo loša atmosfera za ovaj složeni posao i zbog toga smo predložili sporazumni raskid ugovora – saopšteno je Pobjedi iz Strateks grupe, u odgovorima koje nam je poslao njihov advokat Dragan Prelević Na sjednici Vlade održanoj 9. februara odlučeno je da Morsko dobro obavijesti Dukley Marinu o raskidanju ugovora o korišćenju Luke Budva i da im se da rok od sedam dana da je oslobode, kako bi njom, do završetka procedure za dodjelu koncesije, upravljala budvanska opština. Vlada je na toj sjednici sjednici dala sa-

Budvanska marina

glasnost na prijedlog sporazuma o ustupanju na korišćenje Luke Budva, koji su zaključili Morsko dobro i Opština Budva.

– To je državna imovina. Vlada i Opština imaju pravo da urede korišćenje ovog resursa. Čitava poenta je da postoji zakupac i da je elementarni red da se prvo sa njim riješe odnosi –ističu iz Strateks grupe. Odgovarajući na pitanje Pobjede da li će Dukley Marina, odnosno Strateks grupa dozvoliti da Opština Budva preuzme korišćenje Luke Budva, saopšteno je da će se Dukley Marina povinovati svakoj eventu-

alnoj sudskoj odluci o raskidu udovora ili sporazumu strana. – Ukoliko primopredaja bude prijateljska, a mi se tome nadamo, ni jedan klijent neće trpjeti nikakve negativne posljedice – istakli su iz Strateks grupe. Iz Morskog dobra i Opštine Budva u prethodna dva dana nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li je Morsko dobro obavijestilo Dukley Marinu o raskidanju ugovora o korišćenju Luke Budva, kao ni da li će i kada upravljanje Lukom Budva preuzeti Opština Budva i na osnovu koje i čije odluke. Nije odgovoreno ni na pitanje da li bi se i kako to odrazilo na kori-

Završen konkurs NTO-a za najbolje turističke ture

Prvo mjesto za Duklju

PODGORICA - Nacionalna turistička organizacija (NTO) uručila je, povodom Svjetskog dana turistič-

kih vodiča, nagrade Petri Soković Raičević, Dušanu Medinu i Aidi Krcunović za najbolje osmišljene turistič-

zasađeno 146 sadnica

u vidu da oni za svoj rad snose odgovornost za zakonitost i uspješnost rada, za razliku od advokata koji se u ugovoru toga odrekao, odnosno ne

Finansije

garantuje uspješnost za izvršenje svakog zahtjeva za šta je mjesečno naplaćivao 1,2 hiljade eura.

Na posljednji dan 2021. uku-

Planirani budžet Uprave zajedno sa objedinjenim nabavkama koje se finansiraju preko Uprave za katastar bio je 5,2 miliona eura, dok je za poslovanje utrošeno 4,7 miliona. Državni budžet je po osnovu različitih naknada za korišćenje šume, doznake stabla, za vlasnike privatnih šuma, nezaštićene biljne vrste i lovačke dozvole prihodovao 6,1 milion eura. Kada je riječ o naknadi za korišćenje šuma 2021. godine naplaćeno je 4,7 miliona eura, što je manje od ranijih godina kada se ovaj iznos kretao između 5,2 i 6,3 miliona eura. Na bruto plate potrošeno je tri miliona eura, a od početka do kraja godine broj zaposlenih je porastao samo za jedan, pa ih je bilo 365.

pan dug svih korisnika šuma iznosio je 8,8 miliona eura, od čega Vektre Jakić 6,4 miliona, jer koncesiju nije plaćala od 2012. do 2017.

VEktRa Jakić Revizori su podsjetili da je ovoj kompaniji od 2007. do 2015. koncesija nesnovano smanjena za 2,8 miliona eura, te da su pokrenuti postupci oduzimanja koncesije svim dužnicima, osim Vektri Jakić, kojoj je tri puta reprogramiran dug, koji nije plaćala. Uprava je tek u februaru 2021. prijavila potraživanje od 6,4 miliona eura, a i pored toga je Uprava prihoda u carina u avgustu 2022. usvojila zahtjev Vektre Jakić za reprogram duga od

8,3 miliona, uz uslov da plati deset odsto u roku od deset dana. Revizori navode da do 18. novembra prošle godine taj iznos nije uplaćen, niti UPIC ima dokaz da je ugovor van snage.

UgoVoRi o dJElU Svi ugovori o djelu odnose se na posao čuvara šuma uz naknadu od 240 eura, a u dokumentaciji nema ni traga kontrolisanju tog posla. Osim toga, dio izvršilaca angažovan je na taj način više godina, pa DRI preporučuje da Uprava donese plan angažovanja kako bi se definisale aktivnosti, poslovi i broj izvršilaca te razmotri mogućnost da reguliše radni odnos onih koje duži period an-

snike usluga, te da li bi ugovori sa korisnicima i dalje važili, odnosno što će biti sa jahtama koje su na zimskom vezu. Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović je 9. februara kazala da je Morsko dobro u januaru tražilo saglasnost Vlade za ustupanje Luke Budva. – Privredni sud je usvojio prigovor Morskog dobra i ukinuo prethodno donesenu privremenu mjeru koja je branila korišćenje dijela izgrađene obale i akvaprostora Luke Budva do završetka spora – rekla je tada Novaković-Đurović i konstatovala da su se time stekli uslovi da se luka ustupi na korišćenje Opštini do završetka koncesionog postupka. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je tada kazao da će Morsko dobro Dukley Marini dati otkazni rok od sedam dana. – Neka se raspiše koncesija, neka uzme bilo ko, ali na zakonit način. Do tada, država stavlja šapu na sve. Nećemo dozvoliti da niko više ponižava državu Crnu Goru, niti da državu bača pod noge – poručio je Abazović. S. P.

NTO i Asocijacije turističkih vodiča. Soković Raičević je dobila hiljadu eura za turu “Vremeplov antičkog grada Doclea”, Medin 500 eura za turu posvećenu spomenicima NOB-a “Stazama slobode”, dok je 250 eura dobila Krcunović za turu “Od mreže do trpeze”. R. E.

Uprava za šume

gažuje na ovaj način. Po ovom osnovu isplaćeno je 225,1 hiljada eura i dodatnih 160 hiljada za doznaku stabala i to sa pozicije kapitalnih izdataka. Ministarstvo 2021. nijednom nije kontrolisalo Upravu, a DRI traži da formira svoju jedinicu za unutrašnju reviziju. Revizija je utvrdila neregularnosti oko popisa imovine, ko-

rišćenja službenih vozila i telefona, javnih nabavki i brojne sporove. DRI im je propisala 50 preporuka, a izvještaj će biti dostavljen resornom ministarstvu, nadležnom skupštinskom odboru, Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije, zaštitniku i Vrhovnom državnom tužilaštvu. M. lk.

Pokušaj brisanja imena, godine rođenja i strijeljanja i petokrake sa nadgrobne ploče

Oskrnavljen grob

Ljuba Čupića

Kritike na račun odnosa nadležnih prema medijskoj

Mirko Ilić iz Nikšića je urinirao po spomeniku pa je zbog toga osuđen na deset mjeseci zatvora.

NIKŠIĆ - Nepoznati počinilac oštrim predmetom je oštetio nadgrobni spomenik, ime i godinu rođenja i smrti crnogorskog junaka i ikone otpora fašizmuČedomira Ljuba Čupića u Nikšiću, prenosi Antena M.

Na fotografijama koje su objavljene uz tekst vide se tragovi

grebanja po mermeru, a počinilac je pokušao da ukloni i petokraku – simbol pod kojim se Crna Gora digla na borbu za slobodu i jednakost, povratila ime i smjestila se u red zemalja koje su se oduprle fašizmu i nacizmu. I spomenik Ljubu Čupiću koji je postavljen na trgu u Nikšiću bio je oskrnavljen u junu 2021. godine.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo se oglasio povodom freskopisa u Crkvi Ružica

Neljudi brišu tragove patriotizma i ljudskosti

PODGORICA – Žalostan sam da ponovo, kao i devedesetih godina prošloga vijeka, u Crnoj Gori, u Rožajama, neljudi brišu tragove patriotizma i ljudskosti koje su ostavili naši preci boreći se za nju i njenu slobodu – rekao je juče Mihailo, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, povodom zastrašujućih prizora kojim je dijelom oslikana Crkva Ružica u Rožajama.

– Oslikavaju freske u rožajskoj pravoslavnoj crkvi, na kojima svoje komšije druge vjere i građane ove zemlje predstavljaju

Spomenik narodnom heroju Ljubu Čupiću otkriven je 13. jula 2018, povodom Dana državnosti. Rad skulptora Zlatka Glamočaka nazvan je ,,Heroj na korzu“ i postavljen je na glavnom nikšićkom trgu što je imalo posebnu simboliku: tim je šetalištem, u lancima, Ljubo Čupić proveden posljednji put, pred strijeljanje. Nakon izricanja presude izveden je iz sudnice, zgrade nekadašnjeg pozorišta, i tada je nastala fotografija koja je obišla svijet. Njegov osmijeh ovjekovječio je zvanični fotograf fašista Karlo Ravnič, a film sačuvao poznati nikšićki fotograf Migo Zorić Čupićev spomenik je bio na meti vandala i u proljeće 2019. godine, kada je jedan mladić objavio fotografiju pored pomenute biste uz natpis „Ubili smo te jednom, ubićemo te opet. Ubijaćemo vas opet i opet, sve dok se srpske zemlje i srpski narod ne oslobodi vašeg đavoljeg duha i otrova komunizma“. J. m.

stotine crkava i manastira, počev od Dečana pa do Mileševe i Đurđevih stupova, ako su im komšije islamske vjere bile takve kakvima ih predstavljaju – piše u obraćanju mitropolita CPC. On je podsjetio da je tako u jednoj crkvi u Grblju oslikana i freska na kojoj su prikazani kardinali i papa Katoličke crkve, on kao poglavar CPC i Josip Broz - u paklu.

– SPC je instrument vjerskog fundamentalizma i velikosrpskog nacionalizma – kazao je mitropolit Mihailo. Podsjetio je da su devedesetih godina pršloga vijeka huškali na rat protiv katolika i muslimana u Bosni i Hrvatskoj, sagradili crkvu u dvorištu Fate Orlović i blagosiljali genocid u Srebrenici.

– Zato ta crkva u Rožajama, samim tim što je utemeljena u antihrišćanskom duhu, nije crkva – rekao je Mihailo. r d

Vlada „vruć krompir“ hoće da prebaci

Ako postoji nešto što je eventualno predmet sporenja, to se vrlo lako odluka u kojem pravcu država želi da ide, ali nema potrebe da sadržaj jer neko u Vladi očigledno ne želi da donese jednu, dvije ili tri teške svidjele određenom biračkom tijelu, iako mi iz ovog ugla uopšte tim, rekao je Pobjedi Vuk Maraš, član radnih grupa na setu medijskih

PODGORICA – Neusvajanjem medijske strategije Crne Gore i seta medijskih zakona Vlada Crne Gore vrši opstrukciju, kako bi „vruć krompir“ ostavili nekom drugom, iako za tim nema potrebe, jer su se članovi radnih grupa usaglasili oko tekstova ovih važnih dokumenata za rad medija, rekao je Pobjedi član obje radne grupe, direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš

Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović

Pobjedi je kazao da u tom resoru rade finalno redigovanje prijedloga medijske strategije, nakon čega će ovaj dokument biti poslat ekspertima Evropske komisije.

Savjet Evrope je u decembru prošle godine poslao ekspertsko mišljenje na drugi nacrt medijske strategije, koji mu je radna grupa nakon 10 mjeseci pripreme dostavila na razmatranje. Te komentare su vidjeli isključivo članovi radne grupe koji su ih i zatražili. Većina to očito nije učinila, a neki od njih sa kojima smo razgovarali nemaju ni predstavu da je bilo ko iz Savjeta Evrope odgovorio.

Uvid U dokUmenta

posao, jer je radnoj grupi predočeno da postoji razlog hitnosti pa smo se mi i sastali u dinamičnoj radnoj atmosferi, što prije utvrdili te tekstove da bi se međunarodni partneri izjasnili i da bi to moglo što prije da bude usvojeno kako bi se u Crnoj Gori desio reformski iskorak u sektoru medija – navodi Maraš.

To što iskoraka još nema, naš sagovornik vidi kao opstrukciju Vlade da „vruć krompir“ ostave nekom drugom.

vodi čitav proces.

Predsjednik Đukanović se sastao sa predstavnicima SUBNOR-a Važno

PODGORICA - Predsjednik

Crne Gore Milo Đukanović

primio je predsjednika Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdiju Hodžića i generalnog sekretara Dragana Mitovog Đurovića u susret predstojećem kongresu te organizacije koji će biti održan početkom narednog mjeseca.

Oni su informisali predsjednika o dosadašnjem radu, predstojećim aktivnostima, kao i izazovima sa kojima se suočava organizacija. Zahvalili su predsjedniku za razumijevanje i podršku koju u kontinuitetu pokazuje prema borcima, antifašizmu i ideji koju baštini organizacija. O tome, kako su kazali, svjedoče rezultati Crne Gore od referenduma naovamo. Takođe su uputili poziv da predsjednik učestvuje na sed-

je da država prepozna značaj antifašizma

I Maraš je među njima, pa nam je kazao da je komentare Savjeta Evrope tražio na uvid čim je pročitao izjavu koju je Rudović dao Pobjedi.

mom kongresu SUBNORA 3. marta u Podgorici na kojem će potvrditi istrajnost na antifašističkom putu sa pogledom u budućnost uključivanjem mladih u zaštitu i promociju antifašizma. Predsjednik Đukanović je pozdravio definisanje nove strate-

gije Saveza ističući da antifašizam nije nikad bio aktuelniji od Drugog svjetskog rata do danas. Đukanović je istakao da je važno da i država prepozna značaj organizacija koje se zalažu za očuvanje vrijednosti antifašizma na čijim temeljima je izgrađena današnja Crna Gora. r. d.

– Tražio sam sva mišljenja Savjeta Evrope i potencijalno drugih partnera na medijske zakone i na strategiju. To je već trebalo da bude dostavljeno članovima radne grupe ali i javnosti, koja je učestvovala u izradi ovih dokumenata u najširem smislu, organizovale su se javne rasprave, uključivali su se i mediji. Radi se o veoma bitnim dokumentima za Crnu Goru pa ako smo na najinkluzivniji način vodili postupak, nema razloga da se tako ne nastavi – ističe Maraš. Iznenađen je činjenicom da se bez potrebe odugovlači postupak jer, kako smatra, medijska strategija je trebalo da bude poslata i Evropskoj komisiji i Savjetu Evrope u isto vrijeme.

– Trebalo je davno završiti

– Nema potrebe da se to čini jer smo se usaglasili oko 98 odsto stvari kada su u pitanju tekstovi. Dakle, ako postoji nešto što je eventualno predmet sporenja, to se vrlo lako može izbrusiti, donijeti politička odluka u kojem pravcu država želi da ide, ali nema potrebe da sadržaj oko kojeg je postignut dogovor, čeka, jer neko u Vladi očigledno ne želi da donese jednu, dvije ili tri teške političke odluke ili odluke koje se ne bi svidjele određenom biračkom tijelu, iako mi iz ovog ugla uopšte nije jasno ko bi mogao da ima problem sa tim. Svi govorimo o rješenjima koji se primjenjuju prema svima i naš je posao da obezbijedimo bolje i pluralnije okruženje za rad svih crnogorskih medija i radnika. Tako bismo napravili značajan iskorak u odnosu na sve prethodne periode i procese – kategoričan je Maraš.

vlada neorganizovana

Nije mu jasno zašto se na ovako neorganizovan način

– Ili je Vlada neorganizovana ili postoji politički problem kojeg nijesmo svjesni kao članovi radne grupe. Nije nam predočeno zašto se odugovlači – zaključuje Maraš. Kako je Pobjeda nezvanično saznala, u radnoj grupi koja je radila na strategiji postojao je dogovor da se dokumenta šalju i Evropskoj komisiji i Savjetu Evrope kako bi dobili što bolje rezultate. Najznačajnija novina koju donosi zakon o medijima, koji takođe još nije usvojen, je formiranje fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. U zakonu se navodi da država iz budžeta finansira projekte u oblasti informisanja, obezbjeđivanjem finansijskih sredstava preko ovog fonda, koji bi olakšao poslovanje svim medijima u Crnoj Gori.

Suprotan stav od Maraša koji

Koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Damir Nikočević za Pobjedu navodi da u toj NVO imaju stav da aktuelna Vlada na čelu sa Dritanom Abazovićem nema legitimitet da usvaja ni Medijsku strategiju, niti novi set medijskih zakona

Izgrebana nadgrobna ploča narodnog heroja

Damir Nikočević

Mitropolit CPC Mihailo kao zlikovce. Između ostaloga, pitam ih kako su ostali u svojoj vjeri i kako su im sačuvane

Predstavnici SUBNOR-a kod predsjednika Đukanovića

m. babović

strategiji i setu zakona

krompir“ prebaci na druge

lako može izbrusiti, donijeti politička sadržaj oko kojeg je postignut dogovor – čeka, teške političke odluke ili odluke koje se ne bi nije jasno ko bi mogao da ima problem sa medijskih zakona i medijske strategije Vuk Maraš

kritikuje Vladu što još uvijek nije usvojila ova dokumenta, ima koordinator za razvoj u Centru za građansko

obrazovanje (CGO) Damir

Nikočević, koji za Pobjedu navodi da u toj NVO imaju stav da aktuelna Vlada i ne treba da usvaja ni medijsku strategiju, niti novi set medijskih zakona.

DRugačiji stavovi

Dva su razloga za ovakav stav.

– Prvi je što je Vlada na čelu sa Dritanom Abazovićem u tehničkom mandatu i nema legitimitet da usvaja ovako važne tekstove. Drugi razlog jeste činjenica da ovo proizvodi značajne posljedice, odnosno da se ne usvajaju samo izmjene i dopune Zakona o medijima i Zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore, već se iz temelja mijenja i usvaja novi zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama – navodi Nikočević.

Imajući u vidu da su pojedina rješenja u strategiji, ali i zakonima bila predmet brojnih rasprava kao i da postoji značajan prostor za unapređenja, ovo pitanje, prema njegovim riječima, treba staviti ad acta i njime bi se morala baviti vlada u punom mandatu i sa punim legitimitetom.

– Na tehničkoj ravni svakako prije prvog redovnog proljećnog zasijedanja, koje počinje u martu, ovo ne može ni biti na dnevnom redu Skupštine, ma koje korake preduzela Vlada u ovom momentu,

Na gotovo osmočasovnoj raspravi o nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti i dopunskom radu ponajmanje bilo priče o tome

U odborima zdravstvenih ustanova

sjede ljudi koji su krivično gonjeni

Predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović - Samardžić optužila Ministarstvo zdravlja da je nacrt zakona prepisan iz zakona Srbije. Poručila je da se mora ograničiti pripravnost, te da direktor zdravstvene ustanove i član upravnog odbora ne može da bude proizvoljna ličnost niti komunalni policajac

PODGORICA - Izdvajanja

za plate crnogorskih ljekara su na evropskom nivou, rekao je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić

On je, na konsultativnom saslušanju na kome se raspravljalo o dopunskom radu, istakao da je prihvatljiva odluka Ministarstva zdravlja da se ljekarima dozvoli rad kod jednog privatnika.

– Zaposleni u privatnom sektoru u ovom trenutku diskriminisani su u odnosu na javni. To se posebno odnosi na srednji kadar. Kod privatnika medicinske sestre imaju platu 450 eura, dok je u državnim, sa dodacima, duplo veća. Nađite jednu sestru koja nema duplo veću platu uz dodatni rad. Nije sporno da se dozvoli dopunski rad, ali mora se urediti i jasno definisati ko gdje radi i u koje radno vrijeme – kazao je dr Kadić.

a prilično su izvjesni i vanredni parlamentarni izbori – ocjenjuje Nikočević. CGO nije bio dio radne grupe za izradu medijske strategije, što su i ranije obrazlagali kao pogrešno postavljen redosljed koraka.

– U tom momentu, po našem sudu, bilo je neobično da se strateški dokument koji se tiče medijskog sektora radi nakon tadašnjih, svježe usvojenih izmjena i dopuna medijskih zakona iz 2020. godine. Dodatno, CGO nije bio direktno član radnih grupa za izradu medijskih zakona, pa stoga nemamo informacije i ne možemo da procjenjujemo što je komunikacija i način rada unutar tih radnih grupa - pojasnio je Nikočević.

Ko Daje KomentaRe Savjet Evrope, prema riječima našeg sagovornika, ne daje komentare na strateška dokumenta poput medijske strategije, već samo na medijske zakone.

– Generalno, stav CGO-a jeste da bi sva mišljenja eksperata, pa samim tim i Savjeta Evrope povodom medijskih zakona, morala da budu javno dostupna, ne samo svim članovima radne grupe, nego i ukupnoj javnosti imajući u vidu da se radi o jako važnim zakonima i dokumentima koji su izuzetno značajni za proces pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, pa samim tim i za društvo uopšte – zaključuje Nikočević.

K. janKoviĆ

Depolitizacija

Osvrnuvši se na depolitizaciju u zdravstvu, on je poručio da se mora uvesti odluka da prvih deset najboljih studenata medicine biraju specijalizaciju, jer postoji problem prilikom dodjele.

Na jučerašnjoj gotovo osmočasovnoj raspravi na kojoj je u fokusu trebalo da bude odredba o dopunskom radu ponajmanje je bilo riječi o tome. Predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović-Samardžić optužila je predstavnike Ministarstva zdravlja da su nacrt zakona prepisali iz zakona Srbije. Ona se posebno osvrnula na

Drastične razlike u zaradama u javnom i privatnom sektoru

to što nije uvedeno ograničenje kada je u pitanju pripravnost za rad ljekara.

– To nije dobro ni za doktora ni za pacijente. Sjutra kad se desi problem on će se adresirati umornom ljekaru. Ako neko mora da radi 365 dana u godini, to nije dobro rješenje. Treba odrediti da 30 dana u kontinuitetu bude na pripravnosti ili ne duže od četiri mjeseca u toku godine – kazala je dr Popović-Samardžić.

Ona je kritikovala i izbor direktora i članova upravnog odbora.

– Crna Gora ne može da odstupi od partitokratije. Direktor zdravstvene ustanove i član upravnog odbora ne može da bude proizvoljna ličnost niti komunalni policajac. To je skrnavljenje, ismijavanje i pacijenata i doktora. U odboru ne mogu da sjede ljudi koji su krivično gonjeni, hapšeni, koji su tek završili fakultet – navela je dr Popović- Samardžić. Ona je istakla i da treba ukinuti volonterski rad.

I predstavnik Ujedinjene Crne Gore dr Vladimir Dobričanin kritikovao je biranje članova upravnih odbora. On smatra da umjesto sedam odbora direktora koji se plaćaju milion eura, treba formirati jedan koji bi se bavio svim zdravstvenim ustanovama. Apelovao je i da se mora bolje definisati odredba „nosilac djelatnosti“ u kojoj piše da to ne može da bude neko nakon navršene 66. godine.

– Ova tačka o nosiocu posla je besmislena i dovodi u opasnost zdravstvo. Mi smo imali direktora klinike koji su penzionisani doktori – rekao je dr Dobričanin.

sKupi ljeKovi

Pitao je predstavnike Ministarstva zašto kod nas plaća pancef devet eura, a u Srbiji je oko dva i po, i zašto su kod nas najskuplji ljekovi u regionu. – Kad odem u Srbiju, daju mi novac da kupim po najmanje 20 kutija tableta – rekao je dr Dobričanin.

Pomoćnica ministra zdravlja dr Slađana Ćorić kazala je da su u Srbiji ljekovi ušli u Zakon o osnovnim životnim namirnicama, te da su tražili i da kod nas bude dio robnih rezervi. Predstavnik SDP-a Adnan Striković poručio je da bi se usvajanjem ovog zakona zadao jak udarac zdravstvu. – Danas na birou imamo 77 ljekara, da li je to normalno, kada svaka ustanova kuburi sa kadrom – pitao je Striković. Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je kazao, između ostalog, da je u nacrtu posvećena pažnja digitalizaciji zdravstvenog isistema. – U ovom momentu nemamo kvalitetnu bazu podataka niti bazu podataka na jednom mjestu kako bismo mogli da pratimo i posmatramo funkcionisanje zdravstvenog sistema – rekao je Šćekić. Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti izazvao je veliko negodovanje predstavnika privatnog i državnog zdravstva, posebno odredba da se ljekarima zabrani dopunski rad kod privatnika. Iz Ministarstva zdravlja su ranije pojasnili Pobjedi da će ljekari imati mogućnost da zarade u Kliničkom centru isto kao kod privatnika jer će u poslijepodnevnim satima biti omogućen privatni rad u ambulantama.

Nakon velikog broja primjedbi Ministarstvo je promijenilo da se ljekarima zaposlenim u javnom zdravstvu omogući dopunski kod jednog privatnika. Međutim, većina ljekara je i ovu odredbu protumačila kao ograničenje slobode ljekara i zabranu rada. sl. RaDonjiĆ

PODGORICA - Služba zaštite NP Skadarsko jezero i Služba za kontrolu i monitoring su u ponedjeljak veče sprovele akciju kako bi spriječili nelegalni ribolov i očuvanje prirodnog bogatstva Skadarskog jezera, saopšteno je iz Nacionalnih parkova.

Tom prilikom su zaplijenili određene količine ribe, plovila i opreme. Prijave će biti podnesene nadležnim organima za utvrđivanje identiteta i dalje procesuiranje, protiv za sada nepoznatih lica koja su vršila ovu nelegalnu aktivnost.

– Ova i sve sljedeće akcije koje imaju za cilj sprečavanje

nezakonitih aktivnosti u zaštićenim područjima, imaju moju punu podršku. Iako su počinitelji ovoga puta uspjeli pobjeći, ova akcija je još jednom pokazala našu odlučnost u suzbijanju nelegalnih aktivnosti na Skadarskom jezeru –kazao je direktor NPCG Vladimir Martinović.

On je kazao da je prioritet NP borba protiv krivolova, nezakonite sječe šuma i nezakonite gradnje.

Martinović je apelovao na građane da sve nezakonite radnje i aktivnosti koje primijete u NP Skadarsko jezero prijave na broj telefona 067 097 484. R. D.

Iz Nacionalnih parkova apelovali na građane da prijave svaku nezakonitost koju uoče

Zaplijenili ribu i opremu, lopovi pobjegli

m. babović

Tamara Nikčević laureatkinja Regionalne nagrade nezavisnog društva novinara Vojvodine

Ni nakon prijetnji nije

odustala od etike profesije

PODGORICA - Novinarka

Pobjede i autorka projekta

Gradske televizije Tamara

Nikčević dobitnica je Regionalne nagrade „Mirko Đorđević“ koju dodjeljuje Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV).

Godišnju nagradu za najboljeg novinara/najbolju novinarku dodijeliće Kseniji Pavkov, Nagradu za istraživačko i analitičko novinarstvo Petru Alimpijeviću, Nagradu za najboljeg novinara/najbolju novinarku koja izvještava na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica dobiće Renata Bađi Ribar

Na sajtu NDNV je istaknuto da je laureatkinja ovogodišnje Regionalne nagrade „Mirko Đorđević“ Tamara Nikčević, crnogorska novinarka, jedna od najboljih intervjuerki i politička komentatorka, ali i svjedokinja toga koliko je novinarstvo na eks-jugoslovenskom prostoru opasna profesija. – Izložena najgrubljim uvredama, pa čak i fizičkim napadima, ipak nikad nije posustala niti odustala od etike profesije. Naprotiv, oštro se i nepokolebljivo obračunava sa protagonistima politike jednoumlja, bilo da su u

pitanju politički, crkveni ili neki drugi moćnici, odnosno „svete krave“ ne samo crnogorskog nego i društava u cijelom regionu Zapadnog Balkana, ali i sa njihovim još moćnijim mentorima, bilo da dolaze sa Istoka ili Zapada – navodi se u obrazloženju NDNV. O nagradama je na osnovu prispjelih prijedloga odlučivala komisija koju su činili Dragović-Savić ko Gruhonjić Presburger , piše na sajtu NDNV.

Ministarstvo prosvjete nije riješilo radni spor mirnim putem sa profesorima sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju

Bez dogovora, tužba

krajem sedmice

PODGORICA – Advokat profesora sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Miloš Vukčević podnijeće do kraja sedmice tužbu Osnovnom sudu u Podgorici gdje će da traži da država, odnosno Vlada nadoknadi štetu tamošnjem akademskom osoblju zato što su od jula do decembra prošle godine primali manje zarade. Tužba će uslijediti zato što ove dvije strane nijesu uspjele da se dogovore mimo suda – pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova. Oni različito gledaju na problem što profesori pet mjeseci prošle godine nijesu primali uvećanu zaradu kao njihove kolege na Univerzitetu Crne Gore.

Zakonom je povećana zarada akademskom osoblju, čak 60 odsto, ali je Ministarstvo prosvjete procijenilo da ta novina ne treba da se odnosi na Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, iako je i tu ustanovu osnovala Vlada kao i Univerzitet Crne Gore. Nijesu dali saglasnost da im plata bude uvećana. Niko, međutim, od nadležnih nije došao na glavnu raspravu koja se zbog ovoga vodila u Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova. Advokat Vukčević je kazao Pobjedi da je arbitar donio rješenje kojim se obustavlja postupak mirnog rješavanja radnog spora upravo iz razloga što je izostao odgovor i bilo kakvo izjašnjenje

druge strane - Vlade i Ministarstva prosvjete.

– Do kraja ove nedjelje ću podnijeti tužbu – kaže Vukčević. Tražiće da im se nadoknadi šteta zato što su primali manju zaradu sa zakonskom zateznom kamatom. Zahtijevaće i isplatu troškova postupka koliko budu iznosili po advokatskoj tarifi. Advokat je ranije od Agencije za mirno rješavanje radnih sporova zatražio da se akademskom osoblju retroaktivno isplati uvećani iznos na zaradu koji su trebali da dobiju od prvog avgusta, kao njihove kolege na UCG. Tada je najavljivao da će pokrenuti tužbu ukoliko se ne uvaži zahtjev. Vlada je krajem novembra, a nakon pritiska javnosti, usvojila izmijenjeni Pravilnik koji je sačinio ovaj fakultet ranije i odobrila je da im zarada bude uvećana. Ministarstvo prosvjete je tumačilo da se izmjene Zakona o zaradama u javnom sekturu tiču samo akademskog osoblja na UCG. Advokat im je u više navrata slao opomenu da otklone diskriminaciju, ali oni to nijesu učinili. Vukčević im je govorio da nigdje u propisu ne piše da se uvaćanje tiče samo akademskog osoblja UCG i da griješe. Objašnjavao je da su u aktu istaknuta univerzitetska zvanja, poput – redovnog profesora univerziteta, da je riječ –univerziteta, napisana malim slovom, jer to nije odrednica za radno mjesto, da se strikno tiče UCG, već da označava zvanje koje osoblje stiče, na univerzitetima. Kadar sa Cetinja ga je stekao na univerzitetima u regionu i Crnoj Gori. Advokat

Suđenje optuženima za ubistvo kanadske državljanke

Kamere pokazale da su se Marić i Simić držali za ruke

PODGORICA – Snimci video nadzora ulaza zgrade u kojoj je živjela pokojna Ljiljana Simić, a koji su juče prikazani u podgoričkom Višem sudu opovrgli su odbranu Zorana Marića, optuženog za ubistvo ove kanadske državljanke da nije bio u emotivnoj vezi sa njom, ocijenila je advokatica Dina Šabotić

Advokatica Šabotić koja zastupa Radomira Delića, optuženog za učešće u ovom zločinu, je ovo kazala nakon što je u sudnici prikazan snimak video nadzora koji je pokrivao ulaz i unutrašnjost stambene zgrade u naselju Dobrota u Kotoru, u kojem je sada pokojna Simić imala stan.

Na video snimcima se vidi kako se Marić i Simić drže za ruke prilikom dolazaka i odlazaka iz njenog stana.

Sa druge strane, Marić je naveo da se držanje za ruke ne može smatrati nekim činom emotivnog odnosa, već prijateljstvom.

je isticao da se nikako u Zakonu ne može tumačiti da se izmjene samo odnose na UCG, što je Pobjedi ranije potvrdila i inicijatorka izmjena akta u tom dijelu – poslanica Branka Bošnjak (PZP). Kazala je tada da se one odnose na akademsko osoblje, da je Vlada osnivač UCG, kao i FCJK na Cetinju, te da su profesori u pravu što ukazuju na diskriminaciju. Ministarstvo finansija je na vrijeme bilo opredijelilo novac za zarade profesora sa Cetinja, da ih primaju uvećane od avgusta. Građanska inicijativa ,,21. maj“ podnijela je državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv ministra prosvjete Miomira Vojinovića, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, jer taj resor nije dao saglasnost da se uvećaju zarade profesorima na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Profesori/ice doktori Sofija Kalezić, Adnan Čirgić, Andrijana Nikolić, Boban Batrićević i docenti dr Aleksandar Radoman, Milan Marković, Ethem Mandić su kadar ovog fakulteta koji od avgusta nije primao uvećane zarade. U obraćanju diplomatskim predstavnicima oni su ranije naveli da su na udaru Ministarstva prosvjete. Podsjetili su, takođe, da ih je prethodna ministarka prosvjete Vesna Bratić diskriminisala na način što je u više navrata finansijski blokirala ovu ustanovu. Navodili su i da je takav tretman prema njima imao i bivši premijer Zdravko Krivokapić, te da se smjenom tog rukovodstva stanje nije promijenilo. N. Đ.

Proces vodi sudija Veljko Radovanović

Marić je prilikom davanja odbrane negirao ubistvo Simić tvrdeći da je ona bila u ljubavnoj vezi sa Delićem.

Sa druge strane, Delić je u podgoričkom Višem sudu ustvrdio da nije znao da će Zoran Marić ubiti Liljanu Simić u selu Mokrine iznad Herceg Novog gdje ju je poveo pod izgovorom da želi da joj pokaže zalazak Sunca.

On je naveo da je bez pritiska bilo koga u istrazi priznao šta se desilo tog dana i da mu je krivo što policiji nije prijavio smrt Ljiljane Simić.

Nadzorna kamera je snimila okrivljenog Marića i Ljiljanu Simić da su zajedno ulazili i

izlazili iz ove stambene zgrade počev od 28. avgusta 2020. Nakon dva dana, nešto poslije 22 sata, kamera je snimila Marića, da je, držeći se za ruke sa Simić, izašao iz zgrade, a vratili su se 31. avgusta u 3.14 časova. Zajednički odlasci i povratak u zgradu snimljeni su i prvih dana septembra. Kamera je snimila da su 2. septembra 2020. u zgradu zajedno ušli okrivljeni Marić i Delić, te Simić, a izašli su u 21.42 časa. Okrivljeni Marić i Delić vratili su se u zgradu a potom i u stan oko jedan sat poslije ponoći, držeći se za ruke. Tog 3. septembra 2020. godine, prema navodima optužnice, Simić je izašla iz stana i otišla sa Marićem i Delićem u selo Mokrine iznad Herceg Novog gdje je ubijena. Nadzorne kamere su narednog dana, 4. septembra zabilježile dolazak Marića i Delić u stan pokojne Simić. Prema navodima odbrane Delića koju je iznio pred sudom, kada su došli do tog mjesta gdje sve sve desilo, Marić mu je rekao da čeka na makadamskom putu i da pazi da neko ne naiđe. On je naveo da nije htio da smeta zbog čega se vratio u auto. – Nijesam znao da će Zoran da ubije Ljiljanu. Kada se vratio, pitao sam ga šta se desilo. Rekao je: ,,Šuti, da ne bi završio kao Ljiljana“. Bio sam izbezumljen i u šoku – ispričao je Delić. Prema navodima optužnice, Marić i Delić se terete da su 3. septembra 2020. godine, nakon 14.46 časova u selu Mokrine iz koristoljublja ubili Simić. Optuženi Delić je na saslušanju pred tužiocem tvrdio da se osjeća krivim zbog ubistva jer je bio na licu mjesta. On je ispričao da mu je Marić nudio novac, a da ga zauzvrat ne prijavi vlastima.

Marić je prilikom davanja odbrane negirao ubistvo Simić tvrdeći da je ona bila u ljubavnoj vezi sa Delićem

Pregledom računa Simić utvrđeno je da je u posljednjih šest mjeseci trošila mjesečno oko 4.000 dolara, ali da je tokom zadnjeg mjeseca više puta podignut novac u ukupnom iznosu od 17.000 dolara. Nastavak suđenja zakazan je za 14. mart, kada je sud najavio završne riječi u ovom sudskom postupku. B. R.

Krivična prijava protiv službenice UIKS-a

DANILOVGRAD – Protiv službenice UIKS-a J. Č. (26) iz Podgorice danilovgradska policija podnijela je krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinila krivično djelo pronevjera na štetu ustanove u kojoj je zaposlena. – Sumnja se da je izvršila krivično djelo koje joj se stavlja na teret na način što je tokom 2022. godine pronevjerila 6.000 eura koje je trebala da uplati u korist dvije firme koje su dobavljači – saopštili su iz policije. A. R.

Branka , Dini Čaba

Tamara Nikčević

Fakultet za crnogorski jezik i književnost

D. MIJATOVIĆ

KOTOR - Odborniku Demokratskog fronta Mladenu Kažanegri određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja kod kotorskog osnovnog tužioca, potvrđeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije. Za njegovim bratom Ognjenom Kažanegrom i bratanićem Nikolom Kažanegrom traga se zbog sumnje da su sa

Saslušan odbornik DF-a osumnjičen za prebijanje dvojice mladića u Budvi

Kažanegri zadržavanje 72 sata

njim, u subotu veče, u gradskoj kafani hotela „Mogren“, pretukli dvadesetogodišnjeg Stefana Pekovića i godinu starijeg Boža Brnovića

Braća Kažanegra su poznata bezbjednosnim službama po

nasilničkom ponašanju, nedozvoljenom držanju oružja i kao blisko povezana lica sa članovima organizovane kriminalne grupe označene kao „budvanska“, na čijem čelu je Budvanin Marko Ljubiša

Kan. Nikola Kažanegra je direktor opštinskog preduzeća „Mediteran reklame“. Juče su iz Demokratskog fronta Budva saopštili da se nekoliko dana vodi orkestrirana politička hajka na odbornika DF-a

HRA: Treći put Osnovno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv 10 policajaca za torturu nad Podgoričaninom što je posljedica nedjelotvorne istrage

Tužilaštvo i dalje ne može da utvrdi ko je tukao Jovana Grujičića

Očekujemo da Vrhovno državno tužilaštvo preuzme predmet od ODT u Podgorici i konačno obezbijedi poštovanje ljudskih prava - podvukli su iz HRA. Kako su ukazali, u ovom slučaju već skoro tri godine nema napretka, iako je mučenje u policiji dokazano i izazvalo je pažnju međunarodnih organizacija i stranih ambasada koje su u međuvremenu apelovale na sprovođenje hitne, nezavisne i temeljne istrage

PODGORICA - Akcija za ljudska prava protestuje protiv odluke osnovne državne tužiteljke u Podgorici Maje Knežević da po treći put odbaci krivičnu prijavu protiv svih 10 prijavljenih policijskih službenika za torturu nad Jovanom Grujičićem u maju 2020. godine.

Grujičić se u nadležnosti tih službenika u Centru bezbjednosti Podgorica nalazio 26. maja 2020. godine, kada je medicinskim nalazima potvrđeno da je mučen. Tada je primoran da sebe lažno optuži za postavljanje eksplozivnih naprava na kuću službenika državne bezbjednosti Duška Golubovića i lokal „Grand“. U međuvremenu ga je sud pravosnažno oslobodio optužbi za postavljanje eksploziva našavši da su one bile bazirane i na iznuđenom iskazu.

HRA smatra da je treća odluka o odbacivanju krivične prijave posljedica nedjelotvorne istrage.

- Očekujemo da Vrhovno državno tužilaštvo preuzme predmet od ODT u Podgorici i konačno obezbijedi poštova-

nje ljudskih prava - podvukli su iz HRA. Kako su ukazali, u ovom slučaju već skoro tri godine nema napretka, iako je mučenje u policiji dokazano i izazvalo je pažnju međunarodnih organizacija i stranih ambasada koje su u međuvremenu apelovale na sprovođenje hitne, nezavisne i temeljne istrage.

– U druga dva povezana slučaja, zbog mučenja Marka Boljevića i Benjamina Mugoše, optužena su petorica policijskih službenika, od kojih je inspektor Dalibor Ljekočević optužen za mučenje obje osobe, a naknadno je i uhapšen zbog sumnje da se bavio trgovinom drogom. Međutim, nije optužen niko od pretpostavljenih rukovodilaca, koji su rukovodili akcijom protiv sve trojice oštećenih - dodali su u HRA.

U pismu novoj vršiteljki dužnosti vrhovne državne tužireljke Tatjani Begović i rukovoditeljki Višeg državnog

tužilaštva u Podgorici Lepi Medenici, izvršna direktorica

HRA Tea Gorjanc-Prelević je zatražila da istragu u ovom predmetu preuzmu Vrhovno državno tužilaštvo ili neko od viših državnih tužilaštava.

Podsjećamo, u predmetu u kome postoje dokazi da je oštećeni bio žrtva policijskog zlostavljanja u maju 2020, dakle prije skoro tri godine, do danas nije otvorena ni istraga, nego se predmet nalazi u fazi izviđaja protiv nepoznatih osoba. Izviđajne radnje sprovodile su do sada tri državne tužiteljke iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

Sa druge strane, viši državni tužilac Željko Tomković iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici je, postupajući po prigovoru advokata oštećenog, do sada dva puta ocijenio da je tužiteljka Knežević neosnovano odbacila krivičnu prijavu.

Dodaju da Dalibor Ljekočević, koji je optužen za zlostavljanje i Marka Boljevića i Benjamina Mugoše, obuhvaćen je prijavom da je zlostavljao Grujičića.

- Pored Ljekočevića, za iznuđivanje iskaza od Boljevića, državna tužiteljka Romina Vlahović je optužila još četvoricu inspektora Uprave policije, Bojana Vujačića, Nemanju Vujoševića , Ivana Peruničića i Danila Grbovića. Prva trojica optuženih

u Budvi Mladena Kažanegru i Demokratski front s namjerom da se njihovi funkcioneri kriminalizuju i unaprijed osude.

– Ne želeći da ulazimo u detalje slučaja, pravosudne institucije bi trebale da ovaj slučaj,

baš kao i bilo koji drugi, sagledaju lišeni bilo kojeg političkog uticaja, ali vidimo da se to nije desilo. Čak suprotno, danima se pompezno stvara medijski utisak da se radi o izvršenju teškog krivičnog djela i unaprijed se osuđuje i presuđuje na bazi političke pripadnosti, a ne dokaza i činjenica – smatraju iz budvanskog DF-a. A. R.

Na fejsbuk profilu Podgorički vremeplov objavljen novi video maltretiranja albanske porodice na GP Sukobin sredinom januara

za zlostavljanje Boljevića prijavljeni su i za mučenje Grujičića i potvrdili su da su ga ispitivali, međutim, državna tužiteljka Knežević je protiv svih njih odbacila prijavuističu u HRA. Na listi osumnjičenih po krivičnoj prijavi za mučenje Grujičića bili su Miloš Vučinić, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti kriminalističke policije u CB Podgorica i Srđan Korać, sadašnji rukovodilac Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici, kao i inspektori Vukašin Leković, Dalibor Ljekočević, Bojan Vujačić, Nemanja Vujošević, Radoman Vujičić, Miodrag Jovović, Ivan Peruničić i Ljubisav Striković. Oni su se, prema pisanoj dokumentaciji, bavili Grujičićem i njegovim slučajem toga dana kada je mučen u CB Podgorica. – O ovom slučaju su obaviješteni i Specijalni izvjestilac UN o torturi, koji je tim povodom komunicirao sa crnogorskim vlastima, kao i Komitet protiv torture, koji je u zaključnim razmatranjima izrazio zabrinutost i apelovao da se sve prijave policijskog zlostavljanja djelotvorno istražuju. Obaviješten je i Evropski komitet za sprečavanje mučenja koji još nije objavio izvještaj o posljednjoj posjeti Crnoj Gori. Ovaj slučaj je pratila i Evropska komisija, kao i ambasade Velike Britanije i SAD koje su takođe izrazile zabrinutost i apelovale da se sprovede djelotvorna istraga –podsjetili su u HRA. B. R.

Istražitelji ispituju kako je došlo do incidenta u kojem je pretučen aktivista SNP-a

BIJELO POLJE – Istražitelji prikupljaju dokaze o incidentu u kojem je aktivista SNP-a Ljubomir Zlajić iz Bijelog Polja u subotu veče pretučen, zbog čega je uhapšen Radenko Femić i određeno mu zadržavanje do 72 sata. Kako je Pobjedi nezvaniično saopšteno, između Femića i

Utvrđuju

Zlajića je došlo do verbalnog konflikta, a nakon toga je Femić nasrnuo na sugrađanina i nanio mu teške povrede. Sa Zlajićem je, kako nam je

nezvanično saopšteno iz više izvora, bio ministar prosvjete Miomir Vojinović. Iz krivične prijave proizilazi da je osumnjičeni 18. februa-

Policajac stiskao i drmao vilicu vozaču

PODGORICA – Na profilu Podgorički vremeplov na društvenoj mreži Fejsbuk objavljen je novi video maltretiranja albanske porodice na Graničnom prelazu Sukobin – Murićani 15. januara.

Na snimku objavljenom na stranici Podgorički vremeplov, vidi se kako strani državljanin objašnjava policajcu da nema ništa da prijavi, na šta mu crnogorski službenik odgovara: ,,A, koliko možeš da pričaš“ i grubo mu stavlja ruku na usta i drma mu vilicu. Policija je potvrdila da je riječ o događaju od 15. januara koji se desio na zajedničkom Graničnom prelazu Sukobin –Murićani. Iz policije su naveli da je objavljen stari snimak istog događaja koji je snimljen iz drugog ugla.

kakav otpor – naveo je Gegaj. Podsjećamo, albanski mediji su sredinom januara objavili snimak sa Graničnog prelaza Sukobin – Murićani na kome se vidi da crnogorski policajci maltretiraju albansku porodicu koja je putovala privatnim automobilom za Crnu Goru. Video-snimak poslali su i iz Demokratske unije Albanaca koja je pozvala nadležne organe, kao i premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, da preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se rasvijetlila situacija upotrebe sile policajca protiv N. N. lica i da pod hitno razjasne ovu situaciju.

ra, oko 18 sati, u mjestu Zaton teško povrijedio Zlajića. U krivičnoj prijavi se, između ostalog, navodi da je Femić više puta pesnicama udarao Zlajića po glavi nakon čega je oštećeni pao na pločnik. Osumnjičeni Femić je nastavio Zlajića da udara pesnicama i nogama po tijelu i nanio mu teške povrede. B. Č.

-U odnosu na predmetni događaj preduzete su službene mjere i radnje koje su rezultirale utvrđivanjem identiteta svih aktera navedenog događaja, a u toku je postupak utvrđivanja odgovornosti službenika Uprave policije, kao i postupak pred Odjeljenjem za unutrašnju kontrolu policije –MUP-a – naveli su iz policije. Dodaju da Uprava policije, u odnosu na sve snimke koji se pojave na društvenim mrežama i u medijima, preduzima mjere s ciljem utvrđivanja svih relevantnih činjenica, koje u krajnjem mogu da rezultiraju sprovođenjem i drugih aktivnosti predviđenih zakonom.

Član GO DPS Nikola Gegaj na svom Fejsbuk probilu objavio je da je „to sloboda koju nam je Dritan donio 30. avgusta“. -Posebno je zabrinjavajuće da službenik maltretira albanskog državljanina koji ne pruža ni-

Iz Demokratske unije Albanaca zahtijevali su ranije da se prema policajcu, shodno zakonima, sprovedu odgovarajuće mjere, te da se sankcioniše kako bi se poslala poruku neprihvatljivosti takvog ponašanja.

- Kako se na snimku jasno vidi, posebno nas zabrinjava da je službenik policije dao za sebi pravo da na ovakav način maltretira državljanina Albanije koji pri tome ne pruža nikakav otpor niti radi išta nedozvoljeno – kažu u saopštenju. - Službenici Sektora granične policije i Regionalnog centra granične policije Jug već su preduzeli inicijalne, a preduzimaju se i dalje službene mjere i radnje sa ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja i svih okolnosti vezano za postupanja policijskih službenika granične policije Crne Gore prema državljanima Republike Albanije, a na osnovu kojih će se eventualno preduzeti i druge aktivnosti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima Crne Gore – saopšteno je tada iz policije. A. R.

Stop-kadar sa snimka napada na albanskog državljanina

KoLAŠi N: U OŠ ,,Risto Manojlović“ održan skup o problemima u obrazovanju

Vandalizam brine koliko i nasilje

BUDvA

Nastavnik je u učionici i psiholog

BUDVA – Opština je donijela odluku o finansiranju rada mjesnih zajednica i za tu namjenu predvidjela 50.000 eura.

PreDrASUDe KoČNicA DA Se PrUŽi ADeKvATNA PoMoĆ: Sa skupa u Kolašinu

KOLAŠIN – Nedavno obavljeno istraživanje je pokazalo da u Osnovnoj školi ,,Risto Manojlović“ ima vršnjačkog nasilja. Nijesu dominantni jer se većina učenika, prema istraživanju, osjeća sigurno. Ono što je zabrinjavajuće jeste pojava vandalizma, odnosno uništavanja školske imovine – istaknuto je, između ostalog, na okruglom stolu „Stop nasilju i vandalizmu“. Domaćin skupa bila je Škola ,,Risto Manojlović“.

LOŠA ISKUSTVA

Jedna od glavnih poruka okruglog stola jeste da treba insistirati na ranom prepoznavanju problema i ranoj intervenciji i prevenciji kao i stvaranju povjerenja između učenika, nastavnika i roditelja što je uslov kvalitetne međusektorske saradnje nadležnih organa.

Šćepanović: Apelujem na roditelje da na kvalitetniji način kontrolišu slobodno vrijeme svoje djece, sa kim se druže, koliko vremena provode na internetu

Peković: Krajnje je vrijeme da bude zaštićen ljudski i profesionalni integritet prosvjetnih radnika

Marijana Bulatović-Medenica, psihološkinja u OŠ ,,Risto Manojlović“, kaže da se većina učenika u školi osjeća bezbjedno, ali da se radi na identifikaciji djece koja su imala iskustvo vršnjačkog nasilja.

– Roditelji rijetko pričaju sa djecom na temu seksualnog nasilja. U našem kolektivu brojnim aktivnostima realizujemo program ,,Škola bez nasilja“. Radimo na prevenciji, edukujemo nastavnike i učenike da prepoznaju nasilje. Formirali smo tim za reagovanje u slučaju nasilja. Vršnjačka edukacija se pokazala efikasnom dodali smo

joj i edukaciju iz psiho-socijalnh vještina – kazala je Bulatović-Medenica.

Ona je istakla i da postoji pojava nižeg praga tolerancije na frustraciju.

– Česti su sukobi, tuče, ružne riječi, neadekvatan riječnik. U dosta slučajeva izostaje adekvatna vaspitna reakcija iz porodice u smislu kreativnog rješavanja konflikta. Nekada se od roditelja dobija poruka da se na nasilje odgovori nasijem – rekla je Bulatović.

PREPOZNATI PROBLEM

Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu

i tužiteljka specijalizovana za rad sa maloljetnicima Maja Šćepanović ukazuje da djecu treba naučiti da prepoznaju problem, da znaju šta je neprihvatljivo tolerisati i da znaju kome treba da se obrate.

– Postoji nasilje među maloljetnicima i o tome dobijamo signale iz obrazovnih ustanova. Mnogo više o tome saznajemo kroz zajednički rad policije i tužilaštva. Ima pojavnih oblika nasilja koji do sada nijesu bili karakteristični za našu sredinu. Značajnu pažnju treba pokloniti djeci iz brakorazvodnih parnica i onima koji trpe vršnjačko nasilje. Šaljem

– Prosvjetni radnik treba da odmah reaguje na pojavno nasilje. Neophodno je ostvariti individualni pristup učenicima iako nekada to otežava brojnost odjeljenja. Treba prepoznati potištenost, nevolju. Prosvjetni radnik je i psiholog u učionici koji ne nudi samo obrazovanje već ima i vaspitni moment. Važno je da edukujemo prosvjetne radnike da uoče promjene kod djeteta i da imaju uslova da njima bave. To je način da se problem blagovremeno prepozna i da se konsultuju psihološko-pedagoške službe – istakla je Šljivančanin.

apel roditeljima da na kvalitetniji način kontrolišu slobodno vrijeme svoje djece, sa kim se druže, koliko vremena provode na internetu – preporučila je Šćepanović.

Po njenom mišljenju, predrasude su u dosta slučajeva kočnica da se adekvatna pomoć ne pruži djeci.

Direktorica OŠ ,,Risto Manojlović“ Nataša Peković je govorila o pritiscima koje imaju nastavnici, ističući da je krajnje vrijeme da bude zaštićen ljudski i profesionalni integritet prosvjetnih radnika. Predstavnici učenica su kao nepotrebnu praksu naveli to što nastavnici najviše vremena posvećuju ili najboljim ili učenicima koji prave problem. Upućen je i apel medijima da se o učeničkom nasilju izvještava bez senzacionalizma.

D. DRAŠKOVIĆ

Sredstva će koristiti za plaćanje električne energije i vode, za telekomunikacije (mobilni ili fiksni telefon i internet), zatim za gorivo, rashoda na ime zakupa poslovnog prostora i sufinansiranje naknade za računovođu.

– Kada to zahtijevaju službene potrebe, ovlašćeno lice u mjesnoj zajednici može pismenim putem tražiti sredstva za pokriće novih rashoda – navedeno je u dokumentu.

Mjesečni limit za utrošenu električnu energiju i vodu je 30 eura po mjesnoj zajednici. Za telekomunikacije iznosi 20 eura, za ovlašćeno lice mjesne zajednice, koje odredi Savjet MZ. Troškovi za utrošak električne energije i vode, kao i telekomunikacije, pravdaju se orginalnim fiskalnim računom koji treba da se dostavi Sekretarijatu za lokalnu samoupravu kvartalno do kraja godine. Odlukom se utvrđuje mjesečni limit goriva mjesnim zajednicama do kraja godine u ukupnom iznosu do 670 eura. Tako će 45 eura obiti MZ Buljarica, 40 Petrovac, 35 Markovići, Brajići, Reževići, Gornji Pobori i Gornji Pobori 2, 30 eura Donji Pobori, Sveti Stefan, Duletići i Lapčići, 25 eura Bečići, Svinjišta, Podostrog i Jaz, prijevor i Seoca, a 20 Stari grad, Babin do, Bijeli do, Gospoština, Velji vinogradi, Budva centar, Dubovica i Podkošljun. Mjesne zajednice koje nemaju poslovni prostor ili im dat na korišćenje prostor u vlasništvu Opštine po tom osnovu mogu dobiti do 100 eura mjesečno. Finansijske i računovodstvene poslove za potrebe mjesnih zajednica obavlja ovlašćeno lice (računovođa). Odlukom je uređeno da mjesečni limit za sufinansiranje naknade za njegov rad iznosi 25 eura. I. R.

Herceg Novi: Morsko dobro raspisalo tender

Za šetalište Pet

Danica 1,9 miliona

BAR – ,,Ujedinjeni u različitostima“ moto je pod kojim su članice kreativnog tima „Kunstler“ Danijela Darmanović-Mahmutović, Anđela Mršulja i Marija Ratković oslikale mural na zgradi Osnovne škole „Jugoslavija“ u Baru.

Mural je oslikan kroz projekat koji podržava Evropska unija, a juče su ga promovisali državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Milena Ži-

žić i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević koji su posjetili OŠ „Jugoslavija“. Nedavno oslikani mural posvećen je evropskoj saradnji.

Žižić je istakla da Evropska unija predstavlja zajednicu različitih naroda, tradicija i kultura te da je od suštinske važnosti da djecu nauče da poštuju različitosti i da u takvom ambijentu odrastaju.

Raičević je kazao da Opština Bar kroz prekograničnu sarad-

NAUČiTi DA PoŠTUJU rAZLiČiToST: Juče u Baru

generalni direktor Direktorata za evropske fondove Bojan Vujović kazao je da je Bar prepoznat kao grad koji afirmiše evropske vrijednosti i multikulturalizam. Ranije je oslikan mural u centru grada, na fasadi Muzičke škole. C. G.

HERCEG NOVI – JP Morsko dobro raspisalo je javni poziv za izbor izvođača za rekonstrukciju i popločavanje šetališta Pet Danica, od hotela ,,Plaža“ do Meljina. Vrijednost tendera je 1,9 miliona eura.

Kako je navedeno u projektnoj dokumentaciji, projekat uključuje građevinske radove, vodovodne i elektrotehničke instalacije i popločavanje, a uradila ga je Agencija za izgradnju i razvoj grada. Predviđeno je popločavanje prefabrikovanim elementima, nabavka i ugradnja rasvjete, nova ograda prilagođena ambijentu i hortikulturno uređenje na svm postojećim zelenim površinama sa uređenjem malih vidikovaca okrenutim ka moru. Tender je otvoren do 20. marta, kada će biti održano otvaranje ponuda.

Uz taj Morsko dobro će tokom ove godine raspisati i tender za sanaciju javne rasvjete, za šta je opredijeljeno više od 220.000 eura. I. R.

Simbol evropskog zajedništva i različitosti

Savjetnica ombudsmana za prava djeteta Duška Šljivančanin kaže da su karakter i vizija nasilja drugačiji ,,u odnosu na ono što smo navikli i često na to ostajemo bez odgovora“.

BAR: Predsjednik Opštine najavio krivične prijave zbog radova na lokaciji Črvanj

PODGORICA/BAR –

Predsjednik Opštine Bar

Dušan Raičević saopštio je kako je zabrinut zbog devastacije dijela barske rivijere i najavio da će Komunalna policija danas podnijeti krivične prijave zbog uzurpacije i nelegalne gradnje na lokaciji Črvanj uz Crvenu plažu koja je odvija uz saglasnost države –Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (Ana Novaković-Đurović) i Morskog dobra (Mladen Mikijelj).

Saglasnost za izvođenje radova – stabilizacija terena dobile su firme DOO Manevar DD i DOO Arion RS.

FIKTIVNA SANACIJA

Raičević u saopštenju dostavljenom medijima navodi da je lokalna uprava u više navrata ukazivala na taj problem. Tako je u martu 2015. godine sačinila informaciju u kojoj su naveli da se na terenu radi objekat čija primarna svrha nije stabilizacija terena. Na čelu Morskog dobra tada je bio Rajko Barović. – Dodatno, rješenjem Komunalne policije Opštine Bar od 16. novembra 2021. naložili smo da se obustave svi radovi na fiktivnoj sanaciji erozije. Međutim, investitor je dobio potrebnu dokumentaciju od nadležnog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, rješenjem od 1. decembra 2022. i saglasnost JP Morsko dobro od 25. novembra 2021, kako je istaknuto i na gradilišnoj tabli. Na taj način, uprkos svim naporima i mjerama koje je Komunalna policija sprovodila a Opština Bar apelovala, saglasnostima nadležnih organa države omogućen je nastavak devastacije ovog prostora – na-

Raičević: Država aminovala betonizaciju Crvene plaže

U martu 2015. godine Opština je konstatovala da se na Črvanju gradi objekat čija primarna svrha nije stabilizacija terena, već izgradnja dvije etaže. Šest godina kasnije opštinska Komunalna policija naložila je da se obustave svi radovi, ali to nije urađeno. U novembru 2021. godine investitor je dobio saglasnost Morskog dobra, a u decembru 2022. Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma

– Postavlja se ključno pitanje zašto Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, JP Morsko dobro i ostali, već danima glasno ćute na ovakvo postupanje i za čije interese se radi sanacija erozije, dok se uništava priroda, a građani i lokalna uprava trpe – pita Raičević.

ELABORAT

–Umjesto objekta za sanaciji terena izgrađene su dvije etaže. Prvu čini prostorija zatvorena sa tri strane površine oko 80 m2, a

veo je čelnik Bara u saopštenju dostavljenom medijima. On konstatuje kako takvim

Birokratske barijere usporavaju investicije

PODGORICA - Početak rada Rudnika Brskovo je važan ne samo za lokalnu zajednicu, već i za čitavu državu, zbog čega Ministarstvo kapitalnih investicija već preduzima određene korake ka rješavanju potencijalnih uskih grlasaopštio je ministar Ervin Ibrahimović nakon razgovora sa izvršnim direktorom kompanije Tara Resources Brskovo rudnik Račardom Bofejom

On je dodao da administrativne prepreke u značajnoj mjeri utiču na dinamiku realizacije.

– Pitanje administrativnih i birokratskih barijera često se otvara u susretima sa stranim investitorima. Formirana je međuresorna radna grupa koja bi trebalo da riješi zastoj i predloži konkretna rješenja u realizaciji projekata iz oblasti istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina – kazao je Ibrahimović. R.E.

drugu krovna terasa površine oko 140 m2. Umjesto formiranja tri ozelenjena platoa, formirana su dva armirano-betonska platoa.

postupanjem nadležnih državnih organa i preduzeća koji su konstatovali da se na lo-

Umjesto četiri potporna zida vidne visine dva metra, izvedeni su dva zida visoka dva i tri i prostorija visine oko 2,80 metara. Zelene

kaciji Črvanj radovi izvode u skladu sa svim propisima, očigledno država svjesno aminu-

površine koje prema projektu i odobrenju čine 86 odsto lokacije, odnosno 245 od ukupno 288 m2, na licu mjesta su kompletno izbetonirane – navedeno je u informaciji na terenu koji je Opština pripremila 2015.godine.

je devastaciju obale i klasičan je primjer nelegalne gradnje na samoj morskoj obali.

Fondacija Prona uz podršku Ambasade SAD realizuje projekat

Dodatni dokaz da se na Črvanju izvode nelegalni građevinski radovi, kaže on, jeste geodetski elaborate urađen juče. – Elaboratom je utvrđeno da je investitor prilikom izvođenja radova na toj lokaciji uzurpirao i parcele koje pripadaju državi, odnosno kojima raspolaže Opština Bar, te smo isti, kao urgentnu dopunu ranije dostavljenog zahtjeva, uputili resornom ministarstvu – navodi Raičević. Dodaje da kao čelnik lokalne uprave dijeli strijepnju sugrađana kakve će posljedice građevinska intervencija ostaviti na životnu sredinu i autentičnost tog dijela barske rivijere i još jednom poziva na hitnu reakciju Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i JP Morsko dobro. Prošle sedmice GP Ura iz Bara pozvao je Morsko dobro da zaustavi devastaciju Črvanja. D.Š.

PODGORICA – Fondacija za promovisanje nauke Prona pozvala je žene koje imaju od 18 do 35 godina, koje su zainteresovane za razvijanje preduzetničkih ideja u cilju promocije nauke i inovacija, same razviju sopstvene biznis ideje, da učestvuju u projektu koji podržava Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije. – U okviru projekta ,,Žene preduzetnice u nauci“ pruža se prilika da 30 žena iz 11 crnogorskih opština (Podgorica, Andrijevica, Ulcinj, Bar, Berane, Cetinje, Kolašin, Mojkovac,

Bijelo Polje, Rožaje, Žabljak) imaju priliku da razviju sopstvene biznis ideje. Kandidatkinje treba da se prijave na trodnevnu obuku koja će se održati od 16. do 18. marta na temu razvijanja preduzetničkih ideja u ,,stem“ oblastima, koja će biti organizovana u Beranama kao i na program tromjesečne mentorske podrške za razvoj biznis ideja (april, maj, jun), ali i na takmičenje u preduzetničkim idejama – „Elevator Pitch“ koje je planirano za jul – saopšteno je iz Fondacije Prona. Tokom obuke, učesnice će raditi na razvijanju sopstvenih biznis ideja, naučiti kako ih efektno predstaviti, upoznati se sa

kreativnim načinom razmišljanja i međusobno se takmičiti. Treneri će koristiti interaktivne i neformalne metode kroz koje će obezbijediti visok stepen uključenosti svih učesnica i aktivno usvajanje znanja i informacija. Nakon trodnevne obuke, učesnice će dobiti tromjesečnu podršku mentora, koja će im

pomoći u daljem razvijanju preduzetničkih ideja i pripremiti ih za finalno takmičenje „Elevator Pitch“. Takmičenje će biti realizovano tokom jula. Najbolje 3 stem biznis ideje biće finansijski podržane. Učešće u treningu je besplatno i organizator pokriva sve troškove prevoza, smještaja i hrane. C.G.

UMJESTO SANACIJE, BETONIZACIJA: Lokacija Črvanj juče

Umjesto tri ozelenjena, formirana dva armirano-betonska platoa

OPŠTINA BAR

Ministar Ibrahimović razgovarao sa direktorom Rudnika Brskovo

UKLONITI USKA GRLA: Sa jučerašnjeg sastanka

Dušan Raičević

Predstava „Samo da je po redu“ Gradskog pozorišta i Beo Arta premijerno

PODGORICA – Možda je previše puta izgovorena, ali je u praksi i te kako primjenjiva tvrdnja da je mala nit koja razdvaja suze i smijeh. Naročito u našem mentalitetu, u kom je smjena emocija upisana u genetskom kodu. Ovim se, između ostalog, bavi i priča predstave „Samo da je po redu“ Stefana Boškovića u režiji Lidije Dedović, premijerno izvedena u ponedjeljak veče u KIC-u „Budo Tomović“.

Radiće na monografiji Đorđija Crnčevića

PODGORICA – Direktor

Narodnog muzeja Crne

Gore Jakša Ćalasan posjetio je Muzej savremene

umjetnosti u Beogradu gdje se sastao sa direktorkom muzeja Marijanom Kolarić i tom prilikom potpisao aneks ugovora koji se odnosi na završetak rada na zajedničkoj monografiji Đorđija Crnčevića.

Nakon višegodišnjeg rada na pomenutoj monografiji, direktori oba muzeja podijelili su uzajamno zadovoljstvo i radost da se ovaj obiman projekat priveo kraju, kao i da će monografija uskorom štampom i izdanjem biti predstavljena i postati dostupna javnosti. Na sastanku su razmatrane i mogućnosti saradnje u budućnosti, kao i definisane sve pojedinosti u vezi sa izložbom ,,Iskustvo u gužvi“ Goranke Matić , u produkciji Muzeja savremene umjetnosti, čija je kustoskinja istoričarka umjetnosti Una Popović, a koja će

u junu mjesecu svoju premijeru imati i u Narodnom muzeju na Cetinju.

Đorđije Crnčević rođen je u Dupilu u Crnoj Gori 1941. godine, a preminuo je u januaru 2013. godine u Beogradu. Poslije završene Srednje umjetničke škole u Herceg Novom nastavio je studije na Akademiji (danas Fakultet) likovnih umjetnosti u Beogradu. Diplomirao je (1967) i poslijediplomske studije završio (1972) na vajarskom odseku, kod profesora Miodraga Miša Popovića. Bio je član ULUS-a od 1968. i godinama je živio i radio kao samostalni umjetnik. Od 1991. do 2008. bio je profesor Vajarstva na Višoj školi likovnih i primenjenih umjetnosti (kasnije Visoka škola likovnih i primijenjenih umjetnosti strukovnih studija). Od 1967. učestvovao je na kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a samostalno je izlagao od 1972. Posljednju samostalnu izložbu imao je u Beogradu u aprilu 2012. u Galeriji 73. A. Đ.

PODGORICA – Promocija reprint izdanja knjige „Sula Radov u svom vremenu“, autora Vukote B. Radulovića, biće održana večeras, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore.

Učesnici promocije su predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, direktorica „Službenog lista Crne Gore“ Danijela Pavićević, sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović, profesorica Milica Radenović i dipl. pravnik Cvetko Radulović Promocija se organizuje u okviru progama obilježavanja 90 godina od osnivanja Udruženja pravnika Crne Gore. R. K.

,,Plavetnilo“ u Kotoru

PODGORICA – Izložba slika ,,Plavetnilo“ akademske slikarke Mersihe Resulbegović-Mavrić biće otvorena u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, u petak, 24. februara u 19 sati. Izložbu će otvoriti rukovoditeljka muzejskog sektora Pomorskog muzeja Radojka Abramović. Resulbegović-Mavrić je rođena 1980. godine u Baru. Likovnu akademiju je završila u Cetinju 2005. godine, na odsjeku za grafički dizajn, u klasi profesora Mila Grozdanića. Imala je preko 60 kolektivnih izložbi i učestvovala u nekoliko kolonija. Bavi se grafičkim dizajnom, a profesor je likovne kulture u OŠ ,,Maršal Tito“ – Ulcinj.

Izložba će biti otvorena do 10. marta. A. Đ.

Crna komedija suočava sa problemima

Nastala kao koprodukcijski projekat Gradskog pozorišta i Beo Art-a, predstava „Samo da je po redu“ priča je o jednoj starovaroškoj porodici, ispričana kroz situacije koje većini ljudi nijesu nepoznate.

DRUŠTVENI KONTEKST

Na komičan, ali u jednom segmentu i tužan način, predstava prati pojedinačne sudbine ispreplijetane odnosima, čija pravila diktira tradicija. Od svadbe do sahrane, kao polariteta koji iz svakog ponaosob izvlače najrazličitije karakterne crte, progovaraju likovi iz različitih društvenih konteksta. U jednoj liniji, u pitanju je priča o životu, prihvatanju onog što se diktira kao sudbina, posljednica svojih izbora, te promjena koju samo svako može da učini za sebe. Kako se u jednom momentu ističe u predstavi, radi se o malom čovjeku zbijenom u navike, a izlaz iz njih najčešće je stvar izbora.

Cilj predstave, kako je nakon premijere kazala rediteljka Dedović, nije samo zabava, ovo je vrsta crne komedije koja nas suočava sa društvenim problematikama.

- Takođe se radi o porodici koja ima unutrašnji sukob generacija. To je prikazano sa jednog iskrivljenog aspekta, ali mislim da smo mi isto ta-

Zanimalo nas je kako se preispituje porodični kontekst kroz društvo i obrnuto. Svaki pojedinac uspostavlja svoj red. O društvu se priča kao o apstraktnoj kategoriji, ali društvo predstavljamo svi mi – rekla je Dedović

ko iskrivljeni u nekom realnom životu. Zabavno je bilo istraživanje jedne ozbiljne teme, podsticalo nas je to kako uraditi komediju koja na izvjestan način ima taj crni ritam, komičnost, analiziranost raznih tema pred kojima svi možemo da se zapitamo – rekla je ona. U porodici je, prema njenim riječima, prirodno da se najprije volimo, budući da iz ljubavi nastaje porodica.

- To je onaj temelj. Sve to što narušava, što nas nas čini neslobodnim u unutrašnjoj slobodi kojoj u perspektivi svi težimo, stvara sukob sa normama, pravilima, tradicijom na izvjestan način. Zanimalo nas je kako se preispituje porodični kontekst kroz društvo i obrnuto. Svaki pojedinac uspostavlja svoj red. O društvu se priča kao o apstraktnoj kategoriji, ali društvo predstavljamo svi mi. Postoji ta paradok-

Deset ari zemlje za napadača na Ruždija

PODGORICA – Iranska

Fondacija za izvršenje fatvi imama Homeinija ponudila je 1.000 kvadrata (10 ari) obradive zemlje napadaču na iranskog pisca Salmana Ruždija, objavila je juče tamošnja državna televizija.

Sedamdeset petogodišnjeg književnika je u avgustu prošle godine u Njujorku na književnoj večeri nožem napao mladi šitski musliman. Ruždi je tom prilikom izgubio vid na jedno oko i jedna mu je ruka ostala nepokretna.

Iranska Fondacija je ovaj napad pozdravila s oduševljenjem, budući da je Ruždijeva knjiga „Satanski stihovi“ zabranjena je u Iranu od 1988.

godine, jer je mnogi muslimani smatraju bogohuljenjem.

- Iskreno smo zahvalni zbog hrabrog čina mladog Ameri-

kanca koji je obradovao muslimane time što je Ruždiju oduzeo vid na jednom oku i onesposobio njegovu ruku –izjavio je Mohamed Esmail

salna dvostrukost da to isto kažemo kada su sahrane ili kada se udaju ili žene djeca. Zanimala me ta kategorija, kako kroz svadbe i sahrane možemo da izjednačimo tu premisu – rekla je Dedović. GENERACIJA

Glumačku podjelu predstave čine: Srđan Grahovac, Maja Šarenac, Dušan Kovačević, Lara Dragović, Omar Bajramspahić, Stefan Vu-

Zarej, sekretar Fondacije za izvršenje fatvi imama Homeinija, a prenosi Rojters. Pokojni iranski vođa ajatolah Ruholah Homeini izdao je 1989. godine fatvu, kojom poziva da se Salman Ruždi osudi na smrt. Čak je u ponudi bila i cifra od 3 miliona dolara za piščevu glavu. Endrju Vajli, književnikov agent, ranije je komentarisao da je pisac sve vrijeme očekivao napad, ali da je bilo drugačije nego što su mislili da će biti.

- Glavna opasnost s kojom se suočio mnogo godina nakon što mu je izrečena fetva, bila je potpuno nasumična osoba koja je došla niotkuda i napala ga. Od toga se ne možete zaštititi, jer je to potpuno neočekivano i nelogično. Bilo je to kao ubistvo Džona Lenona – izjavio je Vajli za Rojters u oktobru prošle godine.

Hadi Matar, napadač, u sudskom procesu je negirao svoju krivicu za drugostepeni pokušaj ubistva. D. E.

Saradnja Narodnog muzeja Crne Gore i Muzeja savremene umjetnosti u Beogradu

Potpisivanje sporazuma u Beogradu

„Sula Radov u svom vremenu“ u KIC-u

Iranska Fondacija za fatve želi da nagradi Hadija Matara

Salman Ruždi

Scena iz predstave „Samo da je po redu“

izvedena u KIC-u „Budo Tomović“

koja nas problemima

Crnogorska tradicija kao osnov za mnoge komade

Predstava „Samo da je po redu“, prema riječima autora teksta Stefana Boškovića, je na dobar način akcentovala sve priče i žanrove, svijet koji se tokom četiri dana dešava u jednoj porodici.

Crna Gora je jedna veoma mala zemlja, sa toliko različitih stvari u njoj, od grada do grada, od lokaliteta do lokaliteta i mi smo htjeli da iz te svadbe i sahrane izvučemo nešto što je sa jedne strane emocija veselja, a sa druge tuge, dok se to dešava u istom trenutku. Ono što je simptomatično i paradoksalno jeste da ljudi mogu da se prebace iz jedne emocije u drugu. Mislim da generalno crnogorski korpus, tema i doživljaja smrti i veselja, tradicije, ima u sebi veliki potencijal, na kojima mogu da se grade komadi – rekao je Bošković.

ković, Marija Đurić i Tatjana Torbica. Ideja o predstavi, kako je rekao Kovačević, nastala je kao zajednički poduhvat koproducenta Borisa Miškovića i njega, a dogovor je bio da se napravi predstava o Podgorici danas.

- Kada gledate predstavu, jasno vam je da to nije samo komedija nego slojevita građanska drama, puna komičnih elemenata i apsurdnih situacija kojima mi svakodnevno svjedočimo. Majka u predstavi ima simbol tradicije, koju mlade generacije uporno pokušavaju da potru i sahrane, nažalost. Tako je zbog vremena u kom živimo, tranzicije koju prolazimo. Ipak, mi smo željeli da se osvrnemo na taj tradicionalni momenat, njeno čuva-

nje i vrednovanje, koje nažalost, zapostavljamo – objasnio je Kovačević. Kada radite crnu komediju, prema riječima Šarenac, nikada nijeste sigurni da li je dovoljno svega ili previše, granica je uvijek problematična, ali je mišljenja da je ova priča ispala sjajno.

- Kao i svi mi, i moj lik ima u sebi ono tradicionalno i ono što bismo da budemo. Neka naša nasljeđa. Ali, mislim da smo mi to upakovali lijepo, da u predstavi ima i jednog i drugog. Kada bi se svi zamislili i vratili unazad, razmislili o tome šta su nam preci ostavili, i te kako bi našli uzroke dešavanja sada. Ljudi se bore, ali bitno je da su hrabri i da znaju šta hoće – ispričala je ona.

S. VIŠNJIĆ

Još traje konkurs za nagradu „Miodrag Bulatović“

Poziv za autore koji pišu na CSBH jezicima

PODGORICA – Književnici koji pišu na crnogorskom, srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku još se mogu prijaviti na konkurs za nagradu „Miodrag Bulatović“, koji je raspisala JU Narodna biblioteka ,,Njegoš“ iz Nikšića. Ovo priznanje dodjeljuje se u kategoriji karnevalizovane, groteskne i fantastične književnosti, za najbolji roman objavljen u 2021. i 2022. godini.

Zainteresovani pisci i izdavači mogu svoje romane, prvi put objavljene u 2021. ili 2022. godini na crnogorskom, srpskom, bosanskom i hrvatskom jeziku poslati na konkurs najkasnije do 20. marta ove godine, u šest primjeraka, na adresu Narodne biblioteke ,,Njegoš“: Trg Šaka Petrovića br. 1, 81400 Nikšić, sa naznakom Konkurs za dodjelu nagrade ,,Miodrag Bulatović“.

Žiri u sastavu: prof. dr Bogumil Zjelinski, prof. dr Šeherzada

Džafić, doc. dr Nebojša Lujanović, mr Tamara Pejović-Labudović i prof. dr Aleksandar Jerkov (predsjednik) će donijeti i obrazložiti odluku o umjetnički najuspjelijem djelu, čiji će autor dobiti nagradu koja se sastoji od: plakete na kojoj su ime autora i naslov djela koje je nagrađeno, statue i od novčanog dijela nagrade. Pošto prethodno budu određeni širi, uži i najuži izbor, ime prvog dobitnika biće saopšteno na otvaranju II Karnevala romana 25. maja, kada će nagradu dobitniku svečano uručiti Barbara Bulatović, ćerka Miodraga Bulatovića

Književna nagrada ,,Miodrag Bulatović“ je bijenalnog tipa i dodjeljivaće se svake druge godine. D. E.

Reditelju

i bivšem direktoru Crnogorske kinoteke Andru Martinoviću uručen otkaz

PODGORICA – Bivši direktor Crnogorske kinoteke i aktuelni rukovodilac programskog sektora u ovoj ustanovi, reditelj Andro Martinović, nakon 15 godina dobio je otkaz. Razlog za to, prema riječima Martinovića, je progon iz profesionalnih i političkih razloga.

Kako je Martinović kazao za Pobjedu, u pitanju su razlozi čija će se validnost utvrditi.

- Kada kažem političkih, mislim na svoja uvjerenja a ne na partijski angažman, budući da ga nijesam ni imao – rekao je on.

Kao konkretan povod za otkaz, kako je objasnio, navedeno je ponašanje na sjednici za izbor predstavnika Sindikata zaposlenih.

- O samoj atmosferi sa sjednice Sindikata na kojoj sam predložen za predstavnika zaposlenih, o tome ko je toj sjednici prisustvovao neovlašćeno i ko se ponašao „nasilnički ili uvredljivo“, kako stoji u nemuštom obrazloženju otkaza koji mi je uručen bez sprovođenja disciplinskog postupka, očitovaću se u sudskom postupku koji ću pokrenuti. No, smatram da će, u pravnoj državi, direktor Goran Bjelanović biti suočen sa ozbiljnijim postupcima zbog svog činjenja na štetu kuće na čijem je čelu, koja će i to preživjeti – rekao je Martinović. U radu ove institucije, kako je Martinović rekao, mnogo je toga što je problematično. - Sadašnji direktor, kadar Vesne Bratić, pisao je svoje-

Progon iz političkih i profesionalnih razloga

vremeno denuncijantski izvještaj da je Crnogorska kinoteka „elitistično-autistična ustanova“, koju treba uvesti u narod. Mislim da se ovo „narod“ piše sa nekoliko slova „a“. Bilo je više povoda da se suprotstavimo diletantizmu i bezakonju u vođenju ove institucije koju smo uspješno gradili uz dosta objektivnih prepreka, ali je „došla voda do poda“ onda kada Bjelanović zloupotrijebio svoj položaj i izigrao izbor predstavnika iz reda zaposlenih u Savjet

Kinoteke, tijelo koje, između ostalog, treba da nadzire i kontroliše rad direktora i zastupa prava zaposlenih – rekao je on.

On, kako je rekao, nije jedini u Kinoteci koji je naišao na ovakve probleme.

- Kada smo se usprotivili manipulaciji koja je ishodovala time da je u Savjet ustanove Ministarstvo kulture i medija predložilo lice bez legitimiteta, pokrenuta je serija postupaka, ne samo protiv mene; pa ako ne prođe prvi, hoće drugi,

Počast slavnom tenoru koji je obilježio prelaz iz 19. u 20. vijek

Enriko Karuzo će dobiti muzej u rodnom Napulju

RIM – Legendarni tenor Enriko Karuso, koji je stekao međunarodnu slavu, dobiće svoj muzej u rodnom Napulju, najavile su italijanske vlasti. Muzej ,,Karuso“, koji će se nalaziti unutar Kraljevske palate u Napulju, trebao bi biti otvoren 20. jula, 150 godina nakon rođenja umjetnika koji je popularizirao lirsku operu, javlja AFP.

Enriko Karuso je „prvi pjevač u istoriji svjetske muzike koji je shvatio i iskoristio veliki potencijal gramofonske industrije“, podsjetio je italijanski ministar kulture Đenaro Sanđiuliano Karuso (1873-1921) je karijeru počeo kao kontraalt u dječjim crkvenim zborovima. Nakon školovanja, od 1897. nastupao je kao operski pjevač i vrlo brzo stekao međunarodni ugled (Petrograd, Buenos Aires, Rim, Milano), a od 1903. pretežno pjevao u njujorškoj Metropolitan Operi. U prvih petnaestak godina 20. vijeka smatran je najvećim lirskim i dramskim tenorom na svijetu. Repertoar mu je obuhvaćao naslovne uloge u operama Donizetija, Maskagnija, Verdija, Bizeta… te popularne napolitanske arije. Snimio je stotine ploča i svoj glas učinio prepoznatljivim u cijelom svijetu. Prema riječima kustosice muzeja Laure Valente, ne samo da je bio slavljen u najprestižnijim opernim kućama već je bio „i prvi u gramofonskoj industriji koji je prodao milion ploča“. U muzeju će biti izloženi kostimi, plakati, fotografije, ploče i gramofoni te snim-

ci njegovih izvedbi. Rođen u vrlo siromašnoj napuljskoj porodici, Karuzo je imao „složen odnos“ sa svojim rodnim gradom u kojem je 1901. u pozorištu Teatro San Carlo naišao na mlaki prijem. Nakon toga se zakleo da do smrti neće pjevati u Napulju. Umro je u 48. godini. R. K.

a u rezervi je i treći. U slučaju efikasne kontrole ovog slučaja, bilo bi jasno da su se stekli dovoljni razlozi za razrješenje sadašnjeg direktora Kinoteke – rekao je Martinović. Pobjeda je ovim povodom kontaktirala i direktora Crnogorske kinoteke Gorana Bjelanovića, ali on prvo nije odgovarao na telefonske pozive i poruke, da bi sinoć poslao sms u kojem je objasnio da ima obaveza, te da ćemo odgovore o otkazu Andru Martinoviću dobiti sjutra. S. V.

„Proces“ u Zetskom domu

PODGORICA – Predstava „Proces“ Franca Kafke, u adaptaciji i režiji Dušanke Belade, biće izvedena večeras, u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju.

U predstavi igraju: Vukan Pejović, Jelena Minić, Jovan Dabović, Pavle Bogojević i Stefan Vuković - Osnovnu ideju predstave predstavlja nečovječnost sistema koji je stvorio čovjek. Život pojedinca u sistemu nije po mjeri čovjeka. Mračna je dubina u kojoj se na kraju podjednako utapaju svi slojevi društva jer, ma koliko izgledalo nemoguće, svaki pojedinac, pa i tvorac sistema, u sukobu sa aparatom na kraju plati danak. Jeziva je činjenica da se čovjekov aparat otrgao kontroli, višestruko nadmašio njegovu moć i bez pravila se usmjerava na pojedince. Ovakav sistem, između ostalog, igra i na kartu krhkosti čovjeka i njegove urođene sklonosti ka osjećanju krivice – zapisala je rediteljka Dušanka Belada. R. K.

Andro Martinović

Enriko Karuzo

Ekipe Agencije za stanovanje angažovane na nekoliko lokacija u gradu

Lijepo vrijeme koriste udarnički

U okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“ uređuju fasade zgrada u ulicama Vasa Raičkovića Preko Morače i Buda Tomovića na Zabjelu, a ove godine obnoviće ih četrdesetak. U saradnji sa skupštinama etažnih vlasnika realizovaće poslove u vrijednosti 900.000 eura, a trenutno rade izolaciju na fasadama zgrada na bulevarima Svetog Petra Cetinjskog, Save Kovačevića i u Ulici Đoka Miraševića

Čim su svanuli malo ljepši dani ekipe radnika Agencije za stanovanje Glavnog grada, nakon radova unutar objekata tokom hladnog i kišnog perioda, nastavili su sa poslovima na otvorenom – uređivanjem fasada zgrada, ugradnjom zaštitnih ograda, izgradnjom i rekonstrukcijom igrališta, poligona, parkova...

Radovi na javnim površinama, koje izvode samostalno ili u saradnji sa kolegama iz drugih gradskih preduzeća, finansiraju se iz budžeta Glavnog grada. Oni se na parcelama koje su u vlasništvu stanara finanisraju u saradnji sa skupštinama etažnih vlasnika, gdje polovinu troškova snose stanarai, a ostatak finansira Glavni grad.

FASADE

Direktor Agencije za stanovanje Vladimir Tomović ovim povodom ispričao je za Pobjedu o projektima koje ekipe ovog gradskog preduzeća trenutno sprovode, podsjetio na realizovane i najavio one koji su u planu za ovu godinu.

- U okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“ naše ekipe trenutno obnavljaju fasade zgrada u ulicama Vasa Raičkovića Preko Morače, kao i Buda Tomovića na Zabjelu, gdje je planirano uređenje fasada na 11 objekata – kazao je Tomović.

Podsjeća da su u okviru ovog projekta u protekle četiri godine obnovili fasade na 151

objektu, ukupne površine 317.217 kvadratnih metara.

-Ove radove obavljamo prema planu koji usvojimo kroz program rada na Skupštini. Ambiciozan plan je postavljen i za ovu godinu. Planirano je da obnovimo fasade na četrdesetak objekata u raznim djelovima grada – ističe Tomović. U okviru projekta ,,Poboljšanje uslova stanovanja“, u partnerstvu sa skupštinama etažnih vlasnika (gdje polovinu

troškova snose stanari, a pola Glavni grad), rade izolaciju i farbanje fasada na zgradama na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog br. 89, Save Kovačevića br. 62 i u Ulici Đoka Miraševića 33. Navodeći da su u proteklih nekoliko godina sanirali 44.412 kvadratnih metara fasada, direktor Agencije za stanovanje navodi da u okviru ovog projekta (finansiranje po pola u saradnji sa skupštinama stanara) saniraju krovove,

uređuju unutrašnjosti ulaza, mijenjaju elektro-instalacije, hidrantsku mrežu, ugrađuju zaštitne ograde oko stambenih objekata... -Interesovanje stanara je ogromno. U ovom momentu imamo saglasnost za radove od strane Skupština etažnih vlasnika u vrijednosti 900.000 eura – ističe Tomović, uz napomenu da se večina ugovorenog posla odnosi na ugradnju demet fasada.

IGRALIŠTA

Ekipe Agencije za stanovanje širom grada veoma su angažovane i na unapređenju infrastrukture za sportiste i rekreativce. Sa kolegama iz drugih gradskih preduzeća učestvuju u obnovi i izgradnji novih igrališta, sporstkih poligona, parkova… Trenutno uređuju poligone u ulicama Branka Radičevića i Steva Boljevića, a postavili su sprave na otvorenom u Ulici Đoka Miraševića. U saradnji sa kolegama iz drugih društava uredili su park na preko 11.000 kvadrata u Ulici španskih boraca na Koniku, gdje su izradili i ugradili 450 metara ograde i pet kapija. U okviru uređenja sportsko-rekreativne zone kod SC ,,Morača“, koja je prije tri dana otvorena, ugradili su novu ogradu oko poligona, na kojem su postavili vještačku travu, kao i sprave za vježbanje na otvorenom, sto za stoni tenis… Direktor Agencije za stanovanje podsjeća da su u prethod-

Gradonačelnik Vuković ugostio novoimenovanog ambasadora Turske

Prijateljstvo

Postavljaju zaštitne ograde i oko zgrada

Kroz projekat ,,Poboljšanje uslova stanovanja“, ekipe Agencije za stanovanje prethodnih dana su u saradnji sa skupštinama etažnih vlasnika ugradile zaštitne ograde ispred zgrada na bulevarima

Zmaj Jovinom, Josipa

Broza Tita i Ulici Admirala Zmajevića na Starom aerodromu.

- Interesovanje stanara i za ovu vrstu radova je sve veće, jer na ovaj način ljudi pribjegavaju da zaštite zelene površine oko zgrada od nesavjesnih vozača koji na njima parkiraju vozila i sl – objašnjava direktor Agencije za stanovanje Vladimir

Tomović, uz pojašnjenje da se ovi radovi realizuju kroz partnerski odnos sa skupštinama etažnih vlasnika (polovinu troškova snose stanari, dok se ostatak finansira iz budžeta Glavnog grada).

Prethodnih dana imali su pune ruke posla i popravljajući oštećene i polomljene zaštitne ograde duž bulevara i saobraćajnica, koje su oštetili nesavjesni vozači – na Bulevarima Svetog Petra Cetinjskog, Save Kovačevića i Pera Ćetkovića, kao i Ulicama Stanka Dragojevića, Jovana Tomaševića, Đoka Miraševića, Ilije Plamenca…

U okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“ u prethodne četiri godine obnovljene su fasade na 151 objektu

ne četiri godine, u saradnji sa kolegama iz ostalih gradskih preduzeća, izgradili 23 nova poligona i rekonstruisali 64, od kojih su na 28 ugradili vještačku travu ili tartan podlogu. Na 53 lokacije, dodaje on, ugradili su sprave za trening na otvorenom, zatim 52 stola za stoni tenis, 31 sto za šah, četiri stola za tekbol, te da je u planu ugradnja novih sadržaja.

-Gledamo da lijepo vrijeme

dokazano u teškom periodu

Prijateljstvo Crne Gore i Turske još jednom je dokazano tokom teškog i izazovnog perioda nakon katastrofalnih zemljotresa, istaknuto je juče tokom susreta gradonačelnika Ivana Vukovića i novoimenovanog ambasadora Turske Bariša Kalkavana. Gradonačelnik je ambasadoru poželio uspješan mandat uz iskazivanje iskrene žalosti zbog činjenice da počinje u izuzetno teškom trenutku za njegovu državu, ali i spremnosti Glavnog grada da na sve moguće načine nastavi da pruža podršku Turskoj u prevazilaženju posljedica razornih zemljotresa.

Ambasador Kalkavan zahvalio je na spremnosti Službe zaštite i spašavanja da odmah krenu ka zemljotresom pogođenim gradovma Turske i priteknu u pomoć turskim kolegama u akciji spašavanja, kao i na donaciji od 100.000 eura. On je poseb-

no istakao važnost takve podrške prijatelja koja je dodatno osnažila bliskost između dvije zemlje.

Vuković je podsjetio na odličnu saradnju između Podgorice i gradova Turske, kao i na bratimljenje glavnih gradova dvije države i odličnu saradnju sa gradskom upravom Istanbula. Podsjetio je i na snažan temelj ekonomske i kulturne saradnje između Crne Gore i Turske, o čemu svjedoči i djelovanje Turskog kulturnog centra ,,Junus Emre“ i Turske agencije za izgradnju i razvoj (TIKA). Takođe, bilo je riječi o crnogorskoj dijaspori koja njeguje snažnu vezu sa Crnom Gorom. On je podsjetio i na saradnju u realizaciji jednog od najznačajnijih projekata u Podgorici – izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda, na kojem je izvođač radova konzorcijumom na čijem je čelu turska kompanija ,,Kuzu grup“. H. P.

koristimo za rad na otvorenom, dok unutrašnje radove, poput krečenja ulaza, farbanja ograda, rekonstrukcija razvodnih elektro-tabli i sl. obavljamo kada su lošije vremenske prilike – zaključio je Tomović, uz napomenu da njihove ekipe tokom cijele godine imaju i dosta vanrednog posla, poput saniranja fasada, odnosno uklanjanja neprimjerenih grafita. I. MITROVIĆ

ISKLJUČENJA STRUJE

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Gornji Vranići; dio Donjih Kokota; dio Stare Zlatice; dio Zagoriča (Piperska, Rogamska, Radovana Vukanovića, Trifuna Đukića, Vojvode Mijajla Nišina, Dušana Vukotića, Lutovačkih barjaktara i Dr Saše Božović); - od 10 do 13: područje Lješanske nahije (Barutana, Liješnje, Goljemadi, Begova Glavica, Pelinovo, Bigor, Brežine, Parci, Staniseljići, Gradac, Zagora, Buronji, Progonovići, Ćepetići, Orasi, Lipe, Podstrana, Popratnica, Kornet, Krusi, Draževina, Gornji Kokoti, Šteke; Beri, Donji Kokoti, Monte-karton, Lekići i Grbavci. H. P.

Uređenje zaštitne ograde ispred zgrade na Starom aerodromu I. MITROVIĆ

Bariš Kalkavan i Ivan Vuković

Obnovljena fasada zgrade na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog

U OŠ ,,Pavle Rovinski“ očekuju rješenje za manjak prostornih kapaciteta

Iz Ministarstva prosvjete očekuju da će ove godine preduzeti konkretne poteze kako bi realizovali projekat dogradnje šest učionica (600 kvadratnih metara) u okviru Osnovne škole ,,Pavle Rovinski“.

Iz Savjeta roditelja škole, koji je i inicirao proširenje škole, očekuju da ovaj proces bude ubrzan kako bi dodatnih šest učionica bilo izgrađeno do početka naredne školske godine. To bi, uvjereni su, rasteretilo jedinu osnovnu školu na Starom aerodromu, koja je iz godine u godinu opterećena sve većim brojem učenika. Poručuju da je ovo samo prelazno rješenje, te da je ovom dijelu grada neophodna izgradnja nove škole.

KONKRETNI POTEZI

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva prosvjete naveli su da je u planu dogradnja škole ,,Pavle Rovinski“.

- Tokom ove godine očekujemo konkretne poteze na tom projektu. U planu je dogradnja šest učionica, odnosno oko

600 metara kvadratnih dodatnog prostora i rad na projektu je započet – poručili su iz Ministarstva prosvjete.

Iz ovog resora ranije su za Pobjedu izjavili da su u prethodnom periodu stvoreni preduslovi za dogradnju postojećeg školskog objekta OŠ ,,Pavle Rovinski“, te da će kroz kapitalni budžet za 2023. godinu planirati sredstva za ovu namjenu.

U Savjetu roditelja OŠ ,,Pavle Rovinski“ očekuju da izgradnja šest novih učionica počne

što prije, kako bi bile završene do početka naredne školske godine.

- Sakupili smo više od 3.000 potpisa i proslijedili Skušpštini Crne Gore. Očekujemo da se što prije krene u rješavanje ovog problema kako bi te učionice, ukoliko je moguće, bile izgrađene prije početka naredne školske godine – kazala je za Pobjedu predsjednica Savjeta roditelja Katarina Komatina, uz napomenu da su im iz Ministarstva prosvjete ranije obećali da će to ispoštovati.

SPREMAN PROJEKAT

Predsjednica Savjeta roditelja, čiji je otac bio nadzorni organ prilikom izgradnje OŠ ,,Pavle Rovinski“, ranije je istakla da su prostorni kapaciteti za ovu školu predviđeni za oko 800

Dogradnja šest učionica do početka sljedeće školske godine

Grupa arhitekata Kana povodom najavljene izgradnje zgrade u neposrednoj blizini OŠ „Savo Pejanović“

Nadležni da preispitaju plansku i projektnu dokumentaciju i poštuju pravila struke

Povodom najavljene izgradnje zgrade u neposrednoj blizini Osnovne škole „Savo Pejanović“, grupa arhitekata Kana – Ko ako ne arhitekt, ukazalo je da je u Podgorici evidentan nedostatak površina namijenjenih osnovnim školama. Oni su podsjetili da je u Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Glavnog grada Podgorice do 2025. godine tabelarno prikazan nedostatak ovih površina u odnosu na standard koji postoji kod planiranja ove vrste objekata, te da ti podaci pokazuju da je nedostatak u površini otvorenog prostora kod objekata osnovnih škola u glavnom gradu dostigao skoro 30.000 kvadratnih metara.

Tokom ove godine očekujemo konkretne poteze na tom projektu. U planu je dogradnja šest učionica, odnosno oko 600 metara kvadratnih dodatnog prostora i rad na projektu je započet – poručili su iz Ministarstva prosvjete

učenika, a da je trenutno pohađa skoro 1.800 učenika. Do ovakvih brojki se stiglo, jer je izgrađen veliki broj zgrada na Starom aerodromu, a taj trend se i dalje nastavlja. Kaže da već imaju spreman projekat za dogradnju šest učionica.

– To je urađeno još prije nekoliko godina. U Savjetu imamo roditelje koji su građevinski inženjeri, pa su pomogli da se uradi projekat. Sve je to urađeno i aplicirali smo kod Mini-

Dogradnja objekta OŠ ,,Pavle Rovinski“ je samo prelazno rješenje – na Starom aerodromu neophodna izgradnja nove škole

starstva prosvjete – kazala je ranije za Pobjedu Komatina. Smatra da bi realizaciju projekta, kojim je predviđena dogradnja šest novih učionica na tri etaže (po dvije na spratu), trebalo sprovesti po hitnom postupku kako bi izgradnja bila završena do početka naredne školske godine.

– Riječ je dijelom o montažnom objektu, sa metalnom konstrukcijom, a planirano je da se dogradi u produžetku zadnjeg dijela škole, prema sportskim terenima, koji bi mogao da se poveže sa postojećom zgradom – objasnila je Komatina.

Iz Savjeta roditelja ističu da je ovo značajno za školu, ali da je samo prelazno rješenje.

– Za konkretno rješavanje problema prebukiranosti škole na Starom aerodromu, neophodna je izgradnja još jedne.

O tome najbolje govori činjenica da OŠ ,,Pavle Rovinski“ sada pohađa skoro 1.800 učenika, što je više nego duplo u odnosu na broj đaka za koji je objekat predviđen – zaključuje Komatina, uz podsjećanje da je ova škola izgrađena prije 28 godina i tada je zadovoljavala potrebe stanovnika ovog naselja. Podsjećamo, roditelji djece koja pohađaju Osnovnu školu ,,Pavle Rovinski“, bliski rođaci, prijatelji, komšije, kao i oni čija djeca tek treba da krenu u ovu školu, odnosno svi zainteresovani, u oktobru prošle godine započeli su potpisivanje peticije za dogradnju ove vaspitno-obrazovne ustanove. Potpisivanje peticije pokrenuo je Savjet roditelja. Nakon što su prikupili više od 3.000 potpisa, peticiju su proslijedili Skupštini Crne Gore. I. MITROVIĆ

Glavni grad naredne sedmice raspisuje tender za nastavak izgradnje Bulevara Pera Ćetkovića Gradiće se 600 metara bulevara na Koniku

Gradonaćelnik Ivan Vuković je najavio da će Glavni grad naredne sedmice raspisati tender za nastavak izgradnje Bulevara Pera Ćetkovića, odnosno bulevara između Konika i Starog aerodroma. Dužina planirane saobraćajnice je 600 metara, a procijenjena vrijednost radova je milion eura. Njenom izgradnjom definitivno bi bila uspostavljena kvalitetna saobraćajna veza Konika s ostatkom grada. - Ukoliko sve bude kako treba i dobijemo dobrog izvođača, bulevar bi mogao biti gotov do kraja godine – objavio je Vuković. I. M.

Foto-zum

- U ovakvoj situaciji, kada bi trebalo da radimo sve što je moguće da povećamo otvorene prostore dostupne osnovnim školama, suočavamo se sa daljom devastacijom postojećih otvorenih školskih prostora, konkretno – sa narušavanjem kvaliteta školskog prostora i boravka učenika OŠ „Savo Pejanović“. Naime, 2015. godine parcela od 228 kvadrata koja je bila u vlasništvu škole prodata je privatnom investitoru za 119.319 eura. Razlog za prodaju bio je, kako piše u obrazloženju, to što ta parcela nije bila potrebna školi za obavljanje djelatnosti – ukazuju iz Kane. Oni smatraju da je sporna gradnja stambene zgrade na toj parceli.

- Detaljni planski dokumenti iz 2004. i 2010. godine, koji pokrivaju ovo područje, nijesu u skladu sa važećim PUP Podgorice iz 2014. godine, prema kojem je na ovoj lokaciji predviđena kulturna djelatnost, a ne stanovanje. Pokušaji da se planovi usklade tako da stanogradnja bude dozvoljena nijesu uspjeli – 2017. godine završen je Nacrt izmjena i dopuna DUP ,,Drač – Vatrogasni dom“, ali je Savjet za reviziju

Uređuju ostrva na Bulevaru

knjaza Danila

U sklopu rekonstrukcije Bulevara knjaza Danila, ekipe Zelenila rade na uređenju razdjelnih ostrva na potezu od TC ,,Big fashion“ do kružnog toka na raskrsnici za Donju i Gornju Goricu. Radovi obuhvataju rekonstrukciju i povezivanje sistema za navodnjavanje, detaljno sređivanje biljnog fonda, kao i formiranje novih sadnica palmi, perena i sezonskog cvijeća. H. P.

planskih dokumenata u februaru 2018. zaključio da odredbe plana višeg reda (PUP) ponovo nijesu ispoštovane. Ipak, saglasnost za gradnju stambenih objekata na ovoj lokaciji izdata je i nakon negativnog mišljenja Savjeta za reviziju. Pitanje za nadležne je da utvrde kako se to desilo – navode iz Kane.

Oni navode da je Dušan Vuksanović, koji je u tom periodu obavljao funkciju Glavnog državnog arhitekte, pohvalio arhitekturu predloženog projekta stambene zgrade, kao i da je u dokumentu kojim je izdata njegova saglasnost za gradnju (2018. godine), konstatovao da su arhitektonske karakteristike objekta u skladu sa njegovim smjernicama.

- Nije se osvrnuo na negativan uticaj koji bi ovaj objekat nesumnjivo imao na okruženje, na funkcije objekata u neposrednoj blizini nove zgrade (kultura, umjetnost, obrazovanje), kao i na boravak učenika OŠ „Savo Pejanović“ u dvorištu koje bi realizacijom ovog projekta postalo doslovno zazidano – navode iz Kane, uz napomenu da je u februaru 2018. godine, tadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma zaključilo da ,,…treba preispitati objekat u zoni A“ i to u dijelu spornih parcela, ali da nijesu uslijedili i konkretni potezi u tom smjeru.

- Danas se, ponovo, bavimo istim pitanjima, dok se realizacija spornog objekta planira protivno PUP-u Podgorice, mišljenju stručne javnosti i interesu osnovaca. Još jednom vidimo koliko je u urbanističkom planiranju teško artikulisati i odbraniti javni interes od želja i interesa privatnog investitora – poručili su iz Kane i pozvali nadležne da preispitaju plansku i projektnu dokumentaciju, poštuju pravila struke i rade u interesu stvaranja uslova za kvalitetnije obrazovanje i zdravije okruženje za sve podgoričke đake. H. P.

I. MITROVIĆ

Mjesto spajanja budućeg bulevara sa završenom trasom

Dio dvorišta OŠ ,,Pavle Rovinski“ gdje bi trebalo da budu dograđene nove učionice

Svijet

Dva nova jaka zemljotresa ponovo pogodila jug Turske i sjeverozapad Sirije

ANKARA/DAMASK – U

dva jaka potresa koji su u ponedjeljak veče ponovo pogodili Tursku i Siriju, nastradalo je 11 ljudi, dok ih je najmanje 294 povrijeđeno. Novi potres uslijedio je svega 16 dana nakon što je južne pokrajine Turske i sjeverozapadne djelove Sirije 6. februara pogodio razoran zemljotres i na stotine naknadnih potresa, koji su odnijeli najmanje 47 hiljada života.

U posljednjem zemljotresu u ponedjeljak veče, najmanje šet osoba nastradalo je u turskoj provinciji Hataj koja je najteže pogođena prethodnim potresom.

Nastradalo 11 ljudi, 294 povrijeđeno

Turski ministar zdravlja Fahretin Koča saopštio je i da su 294 osobe povrijeđene i da su one hospitalizovane u bolnicama u Adani i Dortjolu.

- Nažalost, njih 18 je u teškom stanju - saopštio je ministar Koča. Još pet osoba nastradalo je u sirijskim gradovima Alep, Tartus i Latakiji, prenijeli su arapski mediji.

Turska uprava za vanredne situacije i prirodne katastrofe saopštila je da su novi zemljotresi jačine 6,4 i 5,8 jedinica Rihterove skale pogodili provinciju Hataj u razmaku od tri minu-

ta i da je za njima uslijedilo još 90 naknadnih potresa.

U to područje je poslato još šest hiljada šatora za stanovnike uznemirene novim zemljotresom.

Potresi su se osjetili i na Kipru, u Grčkoj, Egiptu, Izraelu i Libanu.

U međuvremenu je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan najavio da će pozvati na odgovornost krivce za više od 40.000 poginulih u razornim zemljotresima na jugu Turske. – Naša je dužnost da prestupnike pozovemo na odgovor-

nost pred zakonom – rekao je Erdogan tokom posjete južnoj provinciji Osmanije, a prenio Rojters.

Turske pravosudne institucije već su izdale više od 100 naloga za hapšenje investitora koji su gradili zgrade koje su u potresu 6. februara sravnjene sa zemljom. Oni se terete za nepoštovanje sigurnosnih standarda prilikom gradnje objekata.

Potpredsjednik Turske Fuat Oktaj rekao je da je 131 osoba do sada identifikovana u lancu odgovornosti za nesavjesnu gradnju.

TRISTA ŠEZDESET DRUGI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: EU pozvala zemlje članice da obezbijede više municije za ukrajinsku odbranu

Moskva suspenduje učešće u Start sporazumu

Prema sporazumu koji je 2010. godine sklopljen između Moskve i Vašingtona, a koji ističe 2026. predviđeno je ograničavanje broja atomskih bojevih glava koje te dvije najveće svjetske nuklearne sile mogu da rasporede

Bajden nakon Kijeva otputovao u Varšavu

Američki predsjednik Džozef Bajden juče je, nakon nenajavljene posjete Kijevu, otišao i u Varšavu gdje je u razgovoru sa poljskim kolegom Andžejom Dudom poručio da podrška SAD Ukrajini ostaje snažna.

– Kao što sam rekao predsjedniku Volodimiru Zelenskom kada smo razgovarali u Kijevu, naša podrška Ukrajini ostaje nepokolebljiva – naveo je Bajden.

On je tom prilikom ocijenio i da je NATO najpostojaniji savez u istoriji i da je sada jači nego što je ikada ranije bio. Takođe je potvrdio posvećenost SAD evropskoj bezbjednosti.

- Moramo da imamo bezbjednost u Evropi. To je tako osnovno, tako jednostavno, a tako posljedično - naveo je Bajden u predsjedničkoj palati u Varšavi.

Direktor kompanije za željeznički saobraćaj i državna sekretarka španske vlade podnijeli ostavke

Dali 258 miliona za

vozove koji ne mogu proći kroz tunel

MADRID - Direktor kompanije „Renfe“, zadužene za željeznički saobraćaj u Španiji, podnio je ostavku na tu funkciju nakon što se ispostavilo da je čak 258 miliona eura potrošeno za kupovinu novih vozova koji su preširoki za prolaz kroz tunel na pruzi između Asturijasa i Kantabrije. Nakon što je nabavka nekompatibilnih vozova izazvala oštre reakcije u javnosti, ostavku je podnijela i državna sekretarka za saobraćaj u vladi u Madridu. Planovi za modernizaciju željezničkog saobraćaja na sjeveru Španije objavljeni su prije tri godine, ali je krajem januara otkriveno da su za 258 miliona eura kupljeni vozovi koji ne mogu proći kroz tunele na

prugama u Asturijasu i Kantabriji, prenosi Gardijan. Otpuštanja direktora kompanije „Renfe“ i preduzeća za infrastrukturu „Adif“ nije ublažilo bijes javnosti, pa je ostavku morala da podnese i državna sekretarka za saobraćaj Isabel Pardo de Vera, ali i predsjednik „Renfea“ Isaijas Taboas Ministarka saobraćaja u vladi Španije Rakel Sančez saopštila je kako, od trenutka kada je saznala za problem, čini sve da otkrije šta se dogodilo i da pronađe rješenje.

– Prihvatili smo odgovornost, izvinili se, prepoznali smo grešku i utvrdili ko je odgovoran. Započeli smo i internu istragu i oformili radnu grupu kako bismo pronašli rješenje – navela je Sančez.

KIJEV/MOSKVA/VA-

ŠINGTON – Moskva će suspendovati svoje učešće u sporazumu o strateškom ofanzivnom naoružanju

Start, saopštio je juče ruski predsjednik Vladimir Putin tokom obraćanja Federalnoj skupštini uoči godišnjice rata u Ukrajini.

Putin je naveo da Sjedinjene Države, preko NATO-a, postavljaju ultimatum Moskvi o novom START ugovoru i zahtijevaju ispunjenje svih tačaka, dok Vašington planira da se „ponaša kako hoće“.

– Početkom februara NATO je tražio da se vratimo ugovoru o neširenju strateškog naoružanja, uključujući i inspekcije objekata. To je pozorište apsurda. Znamo da je Zapad pomogao kijevskom režimu u napadu na objekte na teritoriji Ruske Federacije. I žele u isto vrijeme da pregledaju naše objekte – saopštio je Putin. Dodao je i da Vašington namjerava da izvrši testiranje nuklearnog oružja.

–Rusko ministarstvo odbrane i kompanija Rosatom trebalo

bi da budu spremni da testiraju nuklearno oružje, ako to prvo urade Sjedinjene Države. U ovoj situaciji, Ministarstvo odbrane Rusije i Rosatom moraju da obezbijede spremnost za testiranje ruskog nuklearnog oružja. Naravno, mi nećemo biti prvi koji će to uraditi, ali ako SAD izvrše test, onda ćemo i mi – rekao je Putin. Potom se oglasio i zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ističući kako Rusija suspenduje učešće u novom sporazumu o smanjenju strateškog naoružanja, kao odgovor na antirusku politiku Vašingtona.

– Ne možete da se borite protiv Rusije, a da izgleda da se na pitanjima strateške stabilnosti radi kao i obično – napisao je Medvedev na Tviteru.

Sa druge strane, portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs navodi da je uticaj ruske najave da obustavlja pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja nejasan, dok stav SAD o nuklearnom naoružanju ostaje nepromijenjen.

– Nejasno je hoće li biti prak-

tičnog uticaja. Još nijesmo vidjeli nijedan razlog da promijenimo naš stav o nuklearnom naoružanju, kao ni naš strateški stav – rekao je Prajs. Reagovao je i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ističući kako je odluka Moskve da suspenduje učešće u najnovijem bilateralnom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja Start, svijet učinila „opasnijim mjestom“. Stoltenberg je istovremeno pozvao Moskvu da odluku o sporazumu preispita, te ocijenio da je tom odlukom „cijela arhitektura za kontrolu naoružanja demontirana“. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak ocijenio je kako je jučerašnje obraćanje Vladimira Putina parlamentu pokazalo da je on izgubio dodir sa realnošću. – Putin je u potpuno drugoj realnosti, gdje nema mogućnosti za organizovanje dijaloga o pravdi i međunarodnom pravu. Putin pokazuje konfuziju i nerazumijevanje situacije, što će Rusiji u bli-

skoj budućnosti donijeti dodatne teškoće. To znači da će se povećati haos, kako na bojnom polju, tako i u samoj Rusiji – rekao je Podoljak u izjavi za Rojters.

Prema sporazumu koji je 2010. godine sklopljen između Moskve i Vašingtona, a koji ističe 2026. predviđeno je ograničavanje broja atomskih bojevih glava koje te dvije najveće svjetske nuklearne sile mogu da rasporede.

Evropska unija je juče pozvala zemlje članice bloka da, iz svojih zaliha, obezbijede više municije Ukrajini kako bi pomogle poraz ruskih snaga u toj zemlji. – Moramo hitno da djelujemo. Ono što je naša obaveza mjeri se u nedjeljama, a ne u mjesecima – rekao je šef evropske diplomatije Žozep Borelj Ukrajina, prema pojedinim procjenama, ispaljuje od šest do sedam hiljada artiljerijskih granata dnevno, što čini tek trećinu onog što je Rusija iskoristila u prvih godinu dana rata, prenosi AP.

Uhapšeno 10 dekana i profesora u BiH

Prodavali lažne diplome

SARAJEVO – U policijskoj

akciji „Klaster“ uhapšeno je deset osoba osumnjičenih da su nezakonito prodavali fakultetske diplome, potvrdila je Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

Akcija hapšenja realizovana je na području Banjaluke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Prijedora, Kozarske Dubice, Brčkog, Travnika i Mostara, a među privedenima su dekani i profesori visokoškolskih ustanova Zoran Kalinić, Vaso Pajić, Vladimir Stojanović, Vojislav

Škrbić, Denis Pracić, Dragan Ilić, Goran Lalović, Dušan Perić i Ljubiša Todorović

SIPA je navela da će svi uhapšeni biti sprovedeni na ispitivanje i kriminalističku obradu, nakon čega će u zakonskom ro-

ku biti predati u nadležnost Tužilaštva Bosne i Hercegovine. – Prilikom pretresa od osumnjičenih je oduzeto 165.000 maraka (oko 84.600 eura), poslovna dokumentacija, računari, kao i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz da su počinjena krivična djela –saopštila je SIPA.

Uhapšeni se terete za krivična djela organizovani kriminal, nedopuštena trgovina, pranje novca, zloupotreba službenog položaja i ovlašćenja, falsifikovanje, uništenje i krivotvorenje službene isprave. Pojedini sarajevski mediji prenijeli su da su ova krivična djela otkrili tajni agenti SIPA, koji su gotovo dvije godine radili na toj istrazi. – Sve su snimili i dokumentovali. Radi se o više od 50 lažnih diploma koje su izdali – naveo je list Avaz. Lažne diplome su, kako piše, dobila i tri tajna agenta koja su, sa lažnim identitetima, upisali fakultete i tako razotkrili cijelu organizaciju.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Građani pogođenih područja srušene domove zamijenili šatorima

Vladimir Putin tokom obraćanja Federalnoj skupštini

Liga šampiona: Napoli blizu četvrt nala, Real crna beštija za Liverpul

Istorijska ,,petarda“

PODGORICA – Dvadeset minuta trajao je Liverpulov ples iz snova protiv Real Madrida, a onda se sve razbilo u paramparčad i pretvorilo u dosad neviđen košmar.

Šampion Evrope odigrao je epsku utakmicu na ,,Enfildu“, od 2:0 za ,,redse“ došao do 2:5 i potvrdio da mu je engleski velikan omiljena evropska žrtva u novijoj istoriji.

Real Madrid je pobijedio Liverpul u finalu LŠ 2018. i prošle godine, eliminisao ga je u četvrtfinalu 2021, a samo čudo u prijestonici Španije 15. marta može da ga odvoji od novog uspjeha protiv sastava Jirgena Klopa

Senzacija će biti potrebna i da bez četvrtfinala ostane Napoli, koji je u Frankfurtu pobijedio Ajntraht – 2:0.

Kakav je samo početak meča imao Liverpul i koliko je sve slutilo na magičnu noć ,,redsa“ kada je već u 14. minutu na semaforu pisalo – 2:0.

I način na koji je postignut prvi gol zagrijao je srce i dlanove navijača iz grada Bitlsa –Mohamed Salah je centrirao s desne strane, a Darvin Nunjes umakao štoperima gostiju i majstorski, petom matirao

Tiboa Kurtou

Sve je vodilo ka košmarnoj noći belgijskog golmana jer je 10

minuta kasnije napravio komičan potez – ,,zaigrao“ se pred svojim golom, lopta se od njegovog koljena odbila pravo do Salaha koji ju je rutinski sproveo u mrežu.

Ali Real Madrid i Liga šampiona su ipak posebna veza, tim Karla Anćelotija nije potonuo, pakao ,,Enfilda“ nije ga ,,progutao“ i ubrzo je pronašao put do raja. Stazu je utabao

Vinisijus Žunior, momak koji daje golove Liverpulu kad god se sretnu – u 21. je fantastično s lijeve strane našao pukotinu u odbrani ,,redsa“ i put do mre-

že Alisona Bekera

Potom je u 36. u njega ušao duh Kurtoe od 20 minuta ranije – u želji da ispuca loptu pogodio je Vinisijusa koji je bio okrenut leđima, ali je ni kriv ni dužan uspio da donese izjednačenje. Vinisijus je najmlađi igrač koji je dao dva gola na ,,Enfildu“ u evropskim takmičenjima u posljednjih 56 godina i dva mjeseca. Brazilac ima 22 godine i 224 dana, a tadašnji talenat Ajaksa Johan Krojf u decembru 1966. imao je 19 godina i 233 dana. Kad su kola krenula nizbrdo, Liverpul se potpuno raspao. Samo 10 minuta igre u drugom

poluvremenu bila su dovoljna Real Madridu da povede 4:2. U 47. je Eder Militao neshvatljivo ostao sam u šesnaestercu nakon centaršuta Luke Modrića, da bi u 55. Liverpulu i sreća okrenula leđa jer se nakon šuta Karima Benzeme lopta od Džoa Gomeza odbila iza leđa Alisona Bekera. Nikad do noćas Liverpul nije primio četiri pogotka u evropskom meču na svom terenu, ali nije to bio kraj muka za ekipu kojoj predstoji teška borba da kroz Premijer ligu izbori nastup u LŠ naredne sezone. Otvorio se prostor Realu da u

,,Nerazuri“ dočekuju Porto, Gvardiolin tim gostuje RB Lajpcigu

PODGORICA – Utakmicama RB Lajpcig – Mančester siti i Inter – Porto, večeras od 21 sat, zatvara se krug prvih mečeva osmine finala fudbalske Lige šampiona.

Siti je 15. septembra 2021. godine do vrha napunio mrežu RB Lajpciga u meču grupne runde Lige šampiona (6:3), da bi ,,bikovi“ skoro tri mjeseca kasnije uzvratili trijumfom od 2:1.

To su njihovi jedini međusobni dueli u istoriji, večeras ih čeka treći, u osmini finala elitnog evropskog takmičenja. ,,Građani“ su bili prvi u svojoj grupi, mnogi će reći da su sasvim dobro prošli na žrijebu, ali ima dovoljno stvari koje pozivaju na oprez u redovima šampiona Engleske. Ako ništa drugo, činjenica da je na ,,Red Bul areni“ ove sezone ,,pao“ Real Madrid – dovoljno govori.

- Odmah nakon žrijeba osjećao sam da će RB Lajpcig biti težak protivnik. Za njihov kvalitet znamo već dugi niz godina, sastali smo se prošle sezone. Imaju kulturu vjerovanja u mlade igrače, dobro regrutovanje, jasne obrasce igre. Mnogo kombinuju na sredini, fizički su na visokom nivou, u njemačkom fudbalu nezaustavljivi su u tranziciji. Imam veliko poštovanje prema tom klubu i onome što su uradili – rekao je menadžer Sitija Pep Gvardiola Svake sezone ista priča o Mančester sitiju i Ligi šampiona.

67. još jednom izigra odbranu ,,redsa“, a kada su u glavnim ulogama Vinisijus i Benzema, onda sve to izgleda lako i efektno. Brazilac je proigrao Francuza, a trideset petogodišnji as varkom tijela omogućio sigurnu realizaciju. U Frankfurtu, Kevin Trap je u 36. odbranio jedanaesterac Kviči Kvaratskeliji, ali je Napoli ipak opravdao očekivanja – slavio je 2:0 i gotovo obezbijedio mjesto u četvrtfinalu. ,,Azuri“ su poveli četiri minuta nakon neiskorišćenog jedanaesterca, Irivng Losano je po-

vukao kontru i sjajno na drugoj stativi našao usamljenog Viktora Osimena Ajntraht je u 58. ostao s igračem manje jer je Randal Kolo Muani dobio crveni karton zbog grubog prekršaja, a sedam minuta kasnije postavljen je konačan rezultat. Kvaratskelija se asistencijom petom za strijelca Đovanija Di Lorenca iskupio za promašaj s ,,kreča“ u prvom poluvremenu. Napoli dominira u Seriji A, sve je bliži dugo čekanoj tituli, a i u Ligi šampiona bi mogao daleko... N. KOSTIĆ

,,Nagazne mine“ za Siti i Inter

Trofeji u engleskom fudbalu jesu izuzetan uspjeh, ali ,,ušati“ pehar je ono što je opsesija na ,,Etihadu“. S obzirom na to kakve su sve moguće posljedice finansijske istrage koja se vodi protiv ,,građana“, možda je ovo posljednji pohod na tron LŠ s Gvardiolom na čelu...

- Liga šampiona je fantastično takmičenje, volim ga. Ovo je privilegija. Ne znam koliko daleko ćemo stići, trenutno smo ovdje. Dovoljno je teško proći grupnu rundu, zato je trenutni san postići dobar rezultat ovdje u Njemačkoj i potom proći u četvrtfinale – dodao je španski stručnjak. Siti igra promjenljivo u posljednje vrijeme. Izgubio je od

Totenhema, pa savladao Aston Vilu i Arsenal, posljedično preuzeo vrh Premijer lige, s kojeg je sišao tri dana kasnije nakon remija s Notingem forestom.

- Meč sa Notingemom bio je na našem najvišem standardu. Sviđa mi se način na koji igramo, ali nijesmo pobijedili jer – to je fudbal. Nemam odgovor. Ne znači da ćemo ovog puta pobijediti, ali imam dobar odgovor – istakao je Pep, koji ne može da računa na Laporta, De Brujnea, Mendi i Stouns.

RB Lajpcig je do poraza od

Union Berlina prije 12 dana imao seriju od 18 mečeva bez poraza, u Bundesligi zaostaje samo četiri boda za prvoplasiranim Bajernom, sve u svemu – nema razloga da ne vjeruje u iznenađenje protiv Sitija.

- Biće teško, ali sve je moguće. Ako izađemo na teren kao pravi tim, a uz sebe ćemo imati navijače, možemo da postignemo velike stvari – izjavio je trener Marko Roze

- Imam ogromno povjerenje u moje igrače. Igramo protiv jednog od boljih timova da-

našnjice i želimo da pokažemo hrabrost. Vjerujem da ćemo iskoristiti šanse koje nam se ukažu.

Inter napada prvo četvrtfinale Lige šampiona od sezone 2010/11. i nokaut rundu dočekuje u dobrom raspoloženju, iako u Seriji A zaostaje 15 bodova za Napolijem. ,,Nerazuri“ su pred večerašnji duel s Portom u seriji od pet mečeva bez poraza (četiri pobjede i remi), a hrabri ih to i što su u grupi iza sebe ostavili Barselonu. - Igrali smo mečeve ovakvog

tipa, prošle godine protiv Real Madrida i Liverpula, ove sa Barselonom i Bajernom. Čeka nas 180 minuta borbe, prvih 90 igramo pred našim navijačima i trebaće nam mnogo trčanja, agresivnosti i odlučnosti, znajući da igramo protiv odličnog rivala koji je dobro igrao protiv italijanskih timova posljednjih godina i nadamo se da će se taj trend promijeniti – rekao je trener Intera Simone Inzagi - Trebaće nam srce i pamet, u određenim utakmicama pa-

met čini razliku. U mečevima ovakvog nivoa mora da bude poteškoća, ali treba da ih savladamo kao tim.

Duel na ,,Đuzepe Meaci“ donosi trenerski duel nekadašnjih saigrača iz Lacija – Inzagija i Serža Konseisaa - Drago mi je što ćemo se vidjeti, bio je izvrstan saigrač, dijelili smo važne pobjede, a sada radi velike stvari kao trener –prokomentarisao je Inzagi. Porto ima 10 uzastopnih pobjeda, u Milanu želi 11. u nizu. - Od 2006. godine samo je Bajern osvojio više domaćih i međunarodnih trofeja od Porta.

Klub Briž i mi možda imamo najmanje budžete među klubovima učesnicima osmine finala, ali budžeti ne igraju –rekao je Konseisao, koji ima mnogo problema s igračkim kadrom.

- Inter je jak tim, s mnogo sjajnih igrača i iskustvom igranja utakmica visokog nivoa iz vikenda u vikend. Serija A je jedna od najtežih liga na svijetu, ali takođe znamo i koliki je naš individualni i ekipni kvalitet.

Sitijev golgeter Erling Haland spreman za gostovanje u Njemačkoj

Real Madrid osvojio ,,En ld“

Argentinac bi na kraju sezone mogao da napusti PSŽ

,,L’Ekip“: Mesi nije srećan u Parizu

PODGORICA – Ako PSŽ

ne prođe Bajern Minhen u osmini finala Lige šampiona – Lionel Mesi neće produžiti ugovor sa klubom iz Pariza.

Argentinac ima važeću saradnju sa ,,svecima“ do 30. juna, a obnova vjernosti zavisi od epiloga revanša duela sa njemačkim timom na ,,Alijanc areni“. Bavarci su trenutno bliži nastavku takmičenja u Ligi šam-

piona, budući da su u prvoj utakmici slavili sa 1:0 na ,,Parku Prinčeva“. Rukovodstvo PSŽ-a želi da Mesi ostane u Parizu po svaku cijenu, ali L’Ekip tvrdi da je čarobnjak iz Rosarija bliži promjeni sredine na kraju sezone. - Mesi nije baš najsrećniji u Parizu, jer je očekivao da će sa PSŽ-om da ima bolje rezultate. Naravno, glavni cilj je osvajanje Lige šampiona. Pregovori su bili u završnoj fazi, ali se

Najbolji u istoriji su Mesi, Maradona i Pele

PODGORICA – Rud Gulit (60), holandski velikan fudbala, poručio je da su za njega najbolji fudbaleri u istoriji Lionel Mesi, Pele i Dijego Maradona.

U izjavi za madridski list Marka istakao je da je Mesijevo osvajanje Svjetskog prvenstva u Kataru krajem prošle godine fantastičan poduhvat.

- Mesi je imao ogroman pritisak da osvoji Svjetsko prvenstvo u Kataru. To mu je bila posljednja šansa i uspio je. Mesi, Pele i Maradona su najbolji igrači u istoriji fudbala – jasan je Gulit. Takođe je kazao da ga oduševljavaju partije mladog francuskog napadača Kilijana Mbapea

- Trenutno, Mbape je na Mesijevom nivou. Briljirao je u finalu šampionata svijeta. Mlad je i preuzeo je ogromnu odgovornost. Izvanredan igrač. Iza njega je teško ljeto, ostao je u Pari Sen Žermenu i nastavio da briljira – rekao je Gulit.

Mesi predomislio. Argentinski fudbaler je već odlučio da napusti PSŽ na kraju sezone, ali ne želi svojom odlukom da remeti ionako lošu atmosferu u svlačionici. Postoji šansa da Mesi ostane u Parizu ako PSŽ osvoji LŠ. Međutim, on je bliži odlasku iz Pariza nego ostanku – navodi L’Ekip.

Pojedini mediji su objavili ranije da postoji mogućnost da Mesi nastavi karijeru u MLS ligi, Saudijskoj Arabiji ili da

se vrati u Barselonu.

- Mesijeva porodica se nije baš najbolje adaptirala na Pariz.

To je još jedan od razloga zašto Argentinac želi da napusti Pariz. Njegova porodica želi da se Leo vrati u Barselonu, ali to ni-

Košarkaši Crne Gore

Napašće prednost

je jednostavno. Mesi je ljut na predsjednika Barselone Đoana Laportu zbog načina na koji je morao da napusti katalonski klub, iako je sve već bilo dogovoreno da potpiše novi ugovor – zaključuje L’Ekip. D. K.

Mančester junajted i Arsenal zainteresovani za mladog fudbalera Barselone

Fati ne želi da ide iz Katalonije

PODGORICA – Mančester junajted i Arsenal planiraju da se na ljeto uključe u trku za Ansu Fatija.

Engleski mediji pišu da tamošnji klubovi žele da iskoriste manju minutažu brzonogog ofanzivca u timu Barselone od kada je kormilo preuzeo legendarni Ćavi

U dosadašnjem dijelu sezone Fati je počeo samo deset utakmica u svim takmičenjima, dok je u 23 meča bio na klupi.

Prodaja dvadesetogodišnjaka rođenog u Gvineji Bisau, ali i momka koji nastupa za Španiju, donijela bi Kataloncima dobru zaradu.

Fati je viđen kao nasljednik Lea Mesija, s tim što su njegov razvoj usporile brojne povrede.

Brzonogi ofanzivac ne krije da

Klub iz Jorkšira se bori za opstanak u Premijer ligi

mu fale redovniji nastupi, ali je i poručio da nema namjeru da uskoro napusti Barselonu.

- Ja sam pod ugovorom sa Barselonom do juna 2027. godine i nadam se da ću ostati ovdje još mnogo godina – rekao je Fati za Skaj sports. Zanimljivo je da je Fati ovu izjavu dao ubrzo nakon što je

Ćavi govorio o njegovom statusu u ekipi.

- Fati je jako zanimljiv igrač, nije na prodaju trenutno, kao ni ostali igrači u timu. Veoma nam je važan. Imam veliku nadu. Očekujemo puno od njega, a i tim smo napravili na osnovu onoga što sam želio – kazao je Ćavi. D. K.

Danas prvi polufinalni mečevi Kupa Crne Gore za odbojkašice

PODGORICA – Pred posljednji ,,prozor“ i posljednja dva meča kvalifikacija za Mundobasket, samo je jedna dilema u grupi K – sa po osam pobjeda i dva poraza, Litvanija i Francuska su već osigurale plasman na Mundobasket, dok je posljednjeplasirana Češka (3-7) i matematički izgubila sve šanse.

Za treće, posljednje mjesto koje vodi na šampionat SP koji će se održati na Filipinama, te u Japanu i Indoneziji, najveće šanse ima reprezentacija Crne Gore (6-4). Bosna i Harcegovina i Mađarska (po 5-5) mogu samo da se nadaju, jer su sudbina i rasplet u ovoj grupi u rukama izabranika Boška Radovića

Crnoj Gori u posljednja dva kola treba jedna pobjeda, prva šansa je sjutra veče u Tuzli protiv Bosne i Hercegovine (20 časova). U slučaju poraza, koji mora biti manji od 19 poena (Crna Gora je meč u Podgorici dobila 88:68), ,,crveni“ imaju šansu za popravni u neđelju u ,,Morači“ protiv Češke…

Španski velikan u zoni ispadanja

Najgora sezona

Valensije u posljednjih 40 godina

PODGORICA – Valensija

je nakon 22 kola Primere tek na pretposljednjem, 19. mjestu na tabeli španskog šampionata, što je najlošiji plasman velikog kluba u ovom periodu sezone u posljednje četiri decenije. Opstanak ,,slijepih miševa“ u eliti u Španiji je ugrožen, a posljednji put je u nižem rangu takmičenja Valensija bila još u sezoni 1986-87.

Klub sa ,,Mestaje“ je u očajnoj rezultatskoj seriji od čak pet

R. A.

Holanđanin je tokom karijere igrao u napadu, veznom redu i odbrani, a Zlatnu loptu za najboljeg igrača kontinenta osvojio je 1987. godine.

Grasija novi menadžer

Lidsa

PODGORICA – Havi Grasija (52), španski fudbalski trener, novi je menadžer Lids junajteda u Premijer ligi, potvrđeno je iz kluba iz Jorkšira.

poraza. Za vikend na svom terenu igraće protiv Real Sosijedada, koji je najprijatnije iznenađenje sezone i na trećem je mjestu Primere. Valensija je šestostruki šampion Španije, a posljednje titule osvojene su 2002. i 2004. godine. Posljednji trofej osvojen je 2019. u Kupu kralja – nacionalni kup klub iz grada na Sredozemnom moru osvajao je osam puta. R. A.

Strateg iz Pamplone imaće jasan zadatak da obezbijedi opstanak u eliti na Ostrvu. Lids je trenutno na tek 19. mjestu nakon 23 kola, sa svega 19 bodova, poenom više od Sautemptona na posljednjem mjestu i dva boda manje od Bornmuta u zoni opstanka.

Španac je naslijedio Džesa Marša, a upravo će debitovati u subotu protiv Sautemptona, direktnog konkurenta. Klub sa ,,Eland rouda“ je u seriji od deset utakmica bez trijumfa. Grasija je prethodno u domovini vodio Osasunu, Malagu i Valensiju, kao i Votford na Ostrvu. R. A.

Dupli program u

Herceg Novom

PODGORICA – Herceg Novi je danas domaćin prvih polufinalnih utakmica Kupa Crne Gore za odbojkašice.

U prvom susretu, od 17 sati, ove sezone neprikosnoveni Herceg Novi dočekuje Budućnost volej. Novljanke su apsolutni favorit, a dobile su prvi od dva međusobna duela u prvenstvu, jer je u Podgorici bilo 3:0 za gošće. U drugom polufinalnom duelu, od 20 sati, sastaju se Albatros i Morača. Ove dvije ekipe su bliže na tabeli nego što je slučaj u prvom polufinalnom paru, Albatros je trenutno četvrti, a Morača šesta. Međutim, i u ovom dvomeču je Albatros favorit, pošto je Moraču u prvenstvu pobijedio u gostima sa 3:0. Revanš utakmice na programu su 1. i 2. marta u Podgorici. S. J.

- Igrači su proteklih dana davali prilično optimističke izjave što se tiče meča sa Bosnom i Hercegovinom, što ja odobravam. I ja sam optimista, ne samo u ovoj utakmici, nego i u životu. Međutim, sav taj optimizam mora da ima neku granicu i neku potporu. Ali, to je dobro, i samo pokazuje kolika je želja kod svih nas da odigramo dobru utakmicu, da pokušavamo da pobijedimo BiH – rekao je selektor Crne Gore na konferencije za medije pred polazak ekipe za Tuzlu. Činjenica da je Bosna i Hercegovina, barem matematički, i dalje u igri za Mundobasket, čini posebno interesantnim sjutrašnji duel.

- Čeka nas, sigurno, utakmica koja koja nema veze sa utakmicom koju smo igrali u u

Kamenjaš: Svi

Košarkaš Budućnosti Volija Kenan Kamenjaš biće jedan od aduta Bosne i Hercegovine u sjutrašnjem meču u Tuzli.

- Sa tri momka igram već u Budućnosti, sa nekoliko igrača se družim, ne znam u kojem sastavu će doći. Svi znamo šta nam je činiti, selektor je pripremio taktiku.

Ocjena holandske legende Ruda Gulita

juče stigli u Tuzlu, gdje sjutra

(20 h) protiv Bosne i Hercegovine igraju meč u kvalifikacijama za Mundobasket

Napašće i neće braniti prednost iz Podgorice

Bolje s Perijem i sa jednim treningom nego bez njega

Kendrik Peri se saigračima iz reprezentacije priključio direktno u Tuzli, dva dana nakon što je sa Unikahom osvojio Kup Španije, u kojem je njegov tim redom pobijedio Barselonu, Real i Tenerife. Zbog neočekivanog rezultata Unikahe, Peri je došao kasnije u odnosu na ono što se mislilo... - Njemu svaka čast, osvojio je Kup Španije. Međutim, mi ćemo ga imati pred ovaj meč sa BiH samo na jednom treningu, u srijedu veče. Ali, bolje i sa jedinim treningom da je tu nego da uopšte nije – rekao je Boško Radović

avgustu u Podgorici. Fali puno igrača, ima puno novih i kod nas i kod njih, tako da će ovo da bude potpuno drugačija utakmica i ne treba vezati ništa za prethodnu utakmicu.

Očekuje nas dobar protivnik, koji igra kući, a gro njihove ekipe od šest-sedam igrača igra dugo zajedno, tako da nas čeka rovovska borba.

Iako u ovom „prozoru“ igraju dva meča, Radović je o Češkoj progovorio samo jednu rečenicu.

- O Češkoj ne pričam puno, jer mi je Češka prilično daleko, iako je to za nekoliko dana. Ali, fokus je na utakmici u Tuzli – jasan je bio Boško Radović.

Nemanja Radović:

Volim da igram kad je puna sala i veliki pritisak

Jedan od onih koji, maltene, ne preskače akcije reprezentacije je krilni centar Nemanja Radović - Pred posljednji „prozor“ smo u veoma povoljnoj situaciji, imamo utakmice sa Bosnom i Hercegovinom i Češkom. Da nam je neko na početku ovih kvalifikacija ponudio ovakvu situaciju, svi bismo potpisali. Ali, moramo da budemo svjesni da su to dvije veoma važne i veoma teške utakmice. Prvo igramo protiv protiv Bosne i Hercegovine u Tuzli na njihovom terenu. Dobili smo ih kući 19 razlike, prilično lako, zato će 100 posto kod njih biti velika reakcija, imaće veliku želju. Ući će, sigurno, jako u utakmicu ,tako da moramo da nastavimo našim putem kao od početka ovih kvalifikacija – sa zdravim pristupom i zdravom hemijom u ekipi, jako muški uz veliku borbu. I druga utakmica protiv Češke će da bude isto izazovna, ali igramo kući, daćemo sve od sebe –kaže Nemanja Radović.

„Crveni“ u Tuzli neće braniti pobjedu od 19 razlike iz „Morače“.

- Krećemo kao da je 0:0. Mi ćemo tražiti našu šansu u teškoj utakmici. Oni će, vjerojatno, da jure tu razliku, da pokušaju. Ali, mi igramo kao da je 0:0, i ako budemo imali šansu, mi ćemo će ih pobijediti. Ponavljam, biće teška utakmica, ali ne idemo tamo da izgubimo i da branimo razliku od 19 poena. Idemo da igramo jaku utakmicu, hrabro i, ako budemo imali sreće, pobijedimo. Bez obzira što je, kako kaže košarkaš španske Mursije, neupitna želja svih da se plasiraju na SP, jedna stvar se mora izbjeći.

KAO DA JE 0:0

Pobjeda od 19 razlike iz „Morače“ je veliki kapital. Ipak...

- Mi u Tuzlu ne idemo ni da napadamo nekoga, a ni da branimo nešto. Idemo da igramo utakmicu kao da je 0:0. Idemo utakmicu po utakmicu, kao što smo radili kroz kompletne kvalifikacije. Najvažnije da mi igramo onako kako mi to radimo, s čvrstom odbranom i disciplinovanim napadom – ističe selektor Crne Gore.

A vremena za pripreme nije bilo mnogo, ekipa se okupila u subotu, već juče je otputovala za Tuzlu.

- Osim tog avgustovskog „prozora“, kada smo imali mjesec i kusur dana da se spremimo, u ostalom dijelu kvalifikacija je sve bilo po dva-tri dana. Zbog toga malo šta može da se mijenja što se tiče nekog sistema, ali mi znamo naše zadatke iz prethodnih „prozora“. Ako se budemo držali toga, imamo šansu...

Radović ističe da od njegove ekipe očekuje „dobru, čvrstu i mušku utakmicu“.

- Čeka nas rovovska borba, dobar protitvnik, sa „sajzom“.

Mi ćemo dati sve od sebe. Idemo prvo na pobjedu, a zatim da ganjamo tih 19 razlike – rekao je na jučerašnjem presu Kenan Kamenjaš. Bosni i Hercegovini treba pobjeda od najmanje 20 razlike, kako bi u posljednjem kolu protiv Mađarske imala šansu da se plasira na Mundobasket. Sa jučerašnjeg presa BiH

Poznajemo se dobro, mnogi igrači igraju u Crnoj Gori, znaju se između sebe, tako da neće tu biti nekih nepoznanica što se tiče same utakmice –rekao je Radović.

Za razliku od prethodnog meča sa Litvanijom, selekcije BiH nije izrazito šuterska ekipa.

- Nemamo ni mi neki šut spolja – uz osmijeh je odgovorio Radović.

- Škola košarke i stil igre Litvanije se svodi na napad, na puno posjeda i puno šuteva za tri poena. Ali, mi smo i u toj utakmici sveli ozbiljnu reprezentaciju kao što je Litvanija na 65 poena. Tada smo odigrali izvanrednu odbranu, međutim izgledalo je da oni stalno daju koševe, a mi nikad. Napadački smo bili potpuno „aut“. Što se BiH tiče, oni i na spoljnim i na unutrašnjim pozicijama imaju „sajz“, dosta igrača može da igra i na „dva, ,,tri“ i „četiri“, tako da ćemo biti spremni. Ponavljam, ključ je početak utakmice, početak poluvremena, da se uđe snažno, da se na njihovu agresiju odgovori još većom agresijom.

ŠANSA ZA MLADE

Kao i u svakoj akciji, Crna Gora nije kompletna, uostalom ni Bosna i Hercegovina. - U prošlom „prozoru“ smo bili bez Popovića, Peri se povrijedio u Češkoj u 2. minutu. Sad smo u odnosu na taj u prozor bez Radončića i Mihailovića. Stalno smo u takvim situacijama, navikli smo. Znali smo da neće biti Dina i Vlada, pripremali smo sve bez njih, kao što smo i u prošlom „prozoru“ pripremali bez Popa i Perija. To je, što je, moramo se skupiti. Imamo lijepu priliku, dvije utakmice. Zbog povrede u dresu Budućnosti, postojao je rizik da ne bude ni Igora Drobnjaka, ali je 22-godišnji plej sa reprezentacijom.

- Igor je u prilično dobrom stanju poslije povrede. Trenirao je sedam-osam dana u klubu, i sad već trenira tri-četiri dana ovdje. U jednom momentu smo mislili da uopšte neće biti spreman za ovaj „prozor“, međutim, na raspolaganju je ekipi.

A povrede i izostanak Radončića i Mihailovića su, kako kaže Radović, šansa za neke druge igrače, poput Slavkovića, Grbovića, Žugića, Hadžibegovića

- Osim Žugića, koji izlazi iz nekih povreda, ostali imaju dobar status u svojim timovima. Oni su bili nekoliko puta na reprezentativnim akcijama. Sad su to momci sa 23, 24, 25, 26 godina, i ukazala im se šansa da igraju dvije ozbiljne utakmice i pokažu da su oni koji će, možda, u budućnosti da nose reprezentaciju. Kad nekoga nema, neko drugi dobije priliku. Ove godine Hadžibegović i Slavković u Studentskom centru imaju ozbiljne

- Ne smijemo da stavljamo bilo kakav pritisak na ekipu. Imamo dvije utakmice, daćemo sve od sebe i nadam se da ćemo se plasirati na SP.

Selekcija BiH će biti u dosta izmijenjenom sastavu u odnosu na meč u Podgorici.

- Ni oni još uvijek ne znaju ko će tačno da igra, ima nekih igrača za koje je pitanje da li će igrati. I njima i nama fali dosta igrača, ali biće dobra utakmica, tvrda. Oni će tražiti svoju šansu pred svojom publikom, sa nekom velikom energijom, sa borbenošću, sigurno neće biti nimalo laka utakmica.

Našu selekciju, po najavama, očekuje puna dvorana „Mejdan“.

- Uvijek je lijepo igrati pred punom dvoranom, nebitno jesu li navijači za ili protiv tebe. Lično volim da igram kad je puna sala i kad je veliki pritisak. Atmosfera će, sigurno, biti lijepa za igranje, očekujem punu dvoranu. Recept za uspjeh je poznat.

- Unutar ekipe pokušavamo da pratimo taj neki naš put, zdrav i normalan rad, uz dobru atmosferu. Iz toga smo izvukli neke velike utakmice, ostvarili velike pobjede i mislim da bi bilo glupo da pustimo da taj pritisak uđe u ekipu i da nas optereti. Jer, kad nešto funkcioniše, ne bi trebalo da se mijenja.

O tome koliki bi bio podvig da se Crna Gora drugi put uzastopno nađe na SP, Nemanja Radović odgovara: - Ja mislim da bi to bila ogromna stvar, iako je naš mentalitet takav da mi nekako uvijek mislimo da smo najbolji u svemu, da smo najveći, najpametniji... Ali, ipak smo mi mala zemlja sa 600 hiljada ljudi. Jednom smo bili na tom Svjetskom prvenstvu, provukli smo se kroz te kvalifikacije. Imamo drugi put šansu da pođemo na Svjetsko prvenstvo, i mislim da bi to bila ogromna stvar za za čitavu zemlju. Mnogo ljudi bi sigurno bilo ponosno na nas, kao i mi sami da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo – zaključio je Nemanja Radović.

uloge, igraju dosta minuta u timu koji dobro stoji u ABA ligi, koji se bori da uđe među osam. Eto šanse da pokažu da je došlo vrijeme da budu budućnost reprezentacije, da li na Svjetskom prvenstvu, da li od novembra za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.... Nijesu više djeca od 16-17 godina, već igrači u lijepim godinama. Ukazala im se šansa da pokažu što znaju. Od ljetos je Crna Gora brojnija za još jednog internacio-

nalca, Zoran Nikolić je član francuskog Le Portela. - Zoki Nikolić je nasmijan, došao je zdrav. U mlađim selekcijama je bio u inostranstvu, pa je poslije čitav seniorski dio proveo u Crnoj Gori. Ovo je jedno novo iskustvo za njega, vjerovatno je vidio o čemu se radi u inostranstvu i kako se funkcioniše. Sigurno je došao još bolji nego što je bio prije – zaključio je Boško Radović.

M. BABOVIĆ

Boško i Nemanja Radović na jučerašnjoj konferenciji za medije

Ivona Pavićević vidi korisne stvari u sparing mečevima i treninzima sa RK Sutjeska i Krimom

Sve u službi priprema za FTC

PODGORICA - Tri uzbudljive sedmice očekuje rukometašice Budućnost Bemaksa - sparingovaće sa rukometašima Sutjeske i slovenačkim Krimom koji početkom narednog mjeseca dolazi u Podgoricu. Između ove dvije sedmice je okupljanje nacionalnog tima, a gro igračica je iz Budućnosti, pa će i ovaj period biti kvalitetno iskorišćen. Sve u cilju da se ekipa spremi za martovske mečeve osmine finala sa mađarskim FTC-om.

Trener Bojana Popović ima kadrovskih problema, Nataša Ćorović će danas dobiti tačnu dijagnozu oko lista noge, Andrijanu Popović izvjesno vrijeme muče leđa, a i Jelena Vukčević je, takođe, van treninga.

- Smatram da nas čeka optimalan broj sparing treninga i mečeva do osmine finala. Kao što znate, mi nemamo tu mogućnost, kao FTC, da igramo jaku ligu, pa ćemo probati, vjerujem i uspjeti, na ovaj način da dođemo do željene forme i igre. Sa momcima iz Nikšića treninzi su uvijek kvalitetni, a sparing sa Krimom, koji na svakoj po-

ziciji ima sjajne igračice, dolazi u pravi čas - kazala je Ivona Pavićević Ivona vjeruje da će sve povrede ostaviti iza sebe i da će ekipa u ful sastavu nastaviti brzo da trenira.

-Nama je svaki igrač bitan. I najmlađi su nam važni, jer nji-

Zlato za Golubovića

hovih pet minuta znače puno. Nadam se da će se Nataša oporaviti, odnosno da povreda nije teže prirode. Počele su polako pripreme za mađarski tim koji raspolaže sa izuzetnom bekovskom linijom.

- Odlična ekipa, ali smatram da i sa njima možemo da se nosi-

jedriličara do 21 godine, u olimpijskoj klasi ILCA 7, dok je Ilija Marković stigao do Top 20 u generalnom plasmanu, zauzevši 19. mjesto. Golubović i Marković tako su još jednom potvrdili da posjeduju ogroman potencijal, a do novog velikog uspjeha, stigli su pod komandom selektora Ilka Klakora.

Inače, Ilija Marković je nedavno na Otvorenom prvenstvu Malte, takođe u izuzetno jakoj konkurenciji, bio u Top 15, a ostvareni rezultati su motiv za još jači rad u godini, u kojoj crnogorske jedriličare očekuju Evropsko prvenstvu u Andori, Igre malih zemalja, Svjetsko prvenstvo u Hagu, na kojem će se dijeliti i prve vize za Olimpijske igre, mnogo velikih takmičenja za mlađe uzrasne i seniorsku kategoriju…. R. P.

mo. Naravno, svaka od nas mora da je na 100 odsto. Raduje što prvu utakmicu igramo kod kuće, nadam se da će navijači doći u velikom broju da nas podrže. Prednost FTC je ritam utakmica u domaćem prvenstvu.

- Mađarska liga je jaka, a FTC igra po dvije utakmice nedjelj-

Znamo odlično protiv koga igramo, a znamo i da svakoga možemo da zaustavimo. Imamo poštovanje prema svima, ali sebe više poštujemo. Svaka od nas vrijedi i svaka treba da je svjesna sebe i onoga što nas čeka u martu - jasna je Pavićević

no i zato su u prednosti. Ali nama niko ne može da oduzme i karakter i veliko srce. Znamo odlično protiv koga igramo, a znamo i da svakoga možemo da zaustavimo. Imamo poštovanje prema svima, ali sebe više poštujemo. Svaka od nas vrijedi i svaka treba da je svjesna sebe i onoga što nas čeka u martu - jasna je Pavićević. U svaki šut ,,plave“ moraju da vjeruju, sa više samopouzdanja da napadaju, odnosno sa više fokusa da se brane. Golmanke FTC su iskusne i znaju kako se brane velike utakmice.

- Golmanke su velika snaga FTC-a, ali i mi imamo Armel Atingre koja je na vrhunskm nivou i koja može da im napravi problem. U svakom slučaju, sigurna sam da nas čeka iscrpljujuće dvije utakmice, a nijanse bi mogle da odluče.

O krilima FTC Ivona ima lijepo

mišljenje. Izdvaja se holandska reprezentativka Malenstajn - Od bekova zavisi učinak krila. A neko ko je u top formi ili ko odskače je Klujber. Moraćemo oko nje da se ,,zabavimo“. A što se tiče Holanđanke, dosta skače iz malih uglova, pravi problem, a u kontri nije da nije nezaustavljiva. Što se mene tiče neće praviti problem.

Poslije duže pauze Pavićević je odigrala prvi meč u Danskoj sa Esbjergom.

-Napokon sam sastavila treninge i napokon se osjećam odlično. Iza mene je težak period, povreda nije bla laka, a možda sam poslije oporavka bila i previše ambiciozna. Nije bilo logično poslije povrede da igram na visokom nivou. Izgubila sam osjećaj, ali sada je sve došlo na svoje. Nema sumnje da ću 18. marta biti spremna –poručila je Pavićević. A. M.

Najveći rivali u Formuli 1Komentarisao izbor za Laureus nagradu nakon nominacije

Ferstapen zarađuje

PODGORICA – Plata Holanđanina Maksa Ferstapena (25), aktuelnog i dvostrukog uzastopnog šampiona Formule 1, ubjedljivo je najveća u ,,najbržem cirkusu“ za narednu sezonu.

Kako se navodi, mlada zvijezda Red Bula zaradiće čak 51 milion eura od ugovora. Daleko na drugom mjestu po zaradi od tima je rekorder, sedmostruki prvak svijeta, veteran Mercedesa Luis Hamilton sa godišnjom platom od 33 miliona eura za 2023. godinu.

Zvijezda Ferarija, mladić iz Monaka Šarl Lekler je treći na listi zarada u F1 sa 23 miliona eura. Lando Noris, britanska nada iz Meklarena, ima godišnju platu od 18 miliona eura. Šampionat će početi 5. marta, Velikom nagradom Bahreina. R. A.

Nadal: Mesi je najbolji sportista svijeta

PODGORICA – Rafael Nadal smatra da ne zaslužuje Laureus priznanje za najboljeg sportistu planete u 2022. godini, iako je nominovan – nego Lionel Mesi

U sezoni za nama legendarni španski teniser osvojio je dvije grend slem titule, na Australijan openu i Rolan Garosu. Sa druge strane, fudbalski superstar i veteran Mesi je sa Argentinom postao prvak svijeta.

- Čast je biti nominovan za Laureus najboljeg sportistu svijeta, ali... Naprijed Mesi, ti to zaslužuješ – jasno je istakao Nadal na društvenoj mreži Instagram.

Takođe, podržao je US open šampiona, zemljaka i rivala Karlosa Alkarasa, za nagradu za najboljeg mladog sportistu planete u godini za nama. Pored Mesija i Nadala, u konkurenciji za sportistu godine su i F1 šampion Ferstapen, fudbalska zvijezda Mbape i NBA superstar Kari. R. A.

VJERUJE U TIM: Ivona Pavićević

PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA - Jedriličari iz

Crne Gore Nikola Golubović i Ilija Marković, članovi Delfina iz Tivta, ostvarili su

veliki uspjeh na Otvorenom prvenstvu Hrvatske. Nikola Golubović je osvojio zlatnu medalju u konkurenciji

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u jedrenju

čak 18 miliona eura više od Hamiltona

ZAPIS: ISPRED SPOMENIKA PARTIZANU BORCU U PODGORICI

Piše: Milan MARETIĆ

Na brdu iznad Podgorice sahranjeno je 68 revolucionara, od kojih je 66 narodnih heroja. Djelo Vojislava Đokića i Draga Đurovića otkriveno je 13. jula 1957. godine

Na zapadnom dijelu brda Gorica, nalazi se Mauzolej Partizanu borcu. Autori ovog impozantnog spomeničkog kompleksa su: arhitekta Vojislav Đokić i akademski vajar Drago Đurović. Ideja za njegovo podizanje potekla je od Saveza boraca Narodnooslobodilačkog rata Narodne republike Crne Gore 1953. godine, a finansirala ga je Republika Crna Gora.

Spomenik je urađen od spuškog bijelog kamena. Popločanom stazom i stepeništem se dolazi do kripte u kojoj se nalaze 68 revolucionara, od kojih su 66 Narodni heroji. Na ulazu u kriptu, sa obije strane nalaze se monumentalne figure koje predstavljaju partizana borca, rad akademskog vajara Draga Đurovića.

Iznad samog ulaza isklesana je godina 1941, do nje Orden Narodnog heroja i godina 1945.

Kripta je sa svih strana obložena pločama od crvenkastog mermera, na kojima su imena sahranjenih.

U samoj kripti nalazi se epitaf „Oni su voljeli slobodu više od života“, a na stubovima lijevo i desno tekst „ U Narodnooslobodilačkoj borbi od 1941-1945. godine, palo je 6.780 boraca i rukovodilaca iz Crne Gore“ i „a 7.479 sinova i kćeri crnogor-

Baklja slobode na Gorici

skog naroda ubili su fašistički okupatori i domaći izdajnici“. Iznad kripte i ispod svoda je crna mermerna ploča na kojoj je ispisano „Partizanu-borcu“.

NAJLJEPŠI CRNOGORSKI DATUM

Zgrada druge osmogodišnje

škole u Titogradu, sada škola „Milorad Musa Burzan“, 13. jula 1957. godine. Hiljade građana žure da se poklone pa-

Kod srednjih slova, postoje greške i

to: Alekse Đilasa, umjesto M. treba da stoji N – otac je Nikola; Jakova Ostojića, umjesto R. treba da je I – otac je Ilija; Ljubice Popović, umjeto M. treba da je N – otac je Nešo. Postoje dva Narodna heroja s imenom Vasilije Đurović, iako različitih srednjih slova - trebalo je napisati da je na Gorici sahranjen Vako. U kripti je sahranjen i Blažo J. Orlandić. Prema izjavi Nikole Masoničića iz Bara, to je Blažo Jošov, jer je Narodni heroj bio i Blažo Jokov Orlandić

lim herojima u znak zahvalnosti. Tu je i rodbina. Mnogo vijenaca. Pored odra pokrivenog državnim zastavama mijenjaju se počasne straže. Prvu stražu dali su drugovi heroja: Blažo Jovanović, Nikola Kovačević, Vojo Biljanović, Savo Brković, Radomir Komatina i Vlado Božović. A zatim se ređaju straže predstavnika Komiteta, Narodne Vlasti, Organizacija, Armije ... Pretposljednju stražu daju generali na čelu sa Ljubom Vučkovićem, a zatim njihovo mjesto zauzimaju kao posljednja straža: Svetozar Vukmanović – Tempo, Blažo Jovano-

vić, Krsto Popivoda, Filip Bajković, Nikola Kovačević, Vojo Biljanović, Radomir Komatina, Savo Brković, Vlado Božović i Jefto Šćepanović Na Gorici, prisutno više hiljada građana, obraća se Vojo Biljanović, potpredsjednik Izvršnog Vijeća Narodne republike Crne Gore i čita pozdravni telegram Presjednika Tita Poslije njega je Blažo Jovanović između ostalog rekao: „Drugovi i drugarice, istorija crnogorskog naroda ispunjena je mnogim važnim događajima i datumima u neprekidnoj borbi za slobodu, nezavisnost i ravnopravnost, i ta borba često puta bila je biti ili ne biti. Ovim najobičnijim ljudskim i za narod najsvetijim pravima u Crnoj Gori, nikad se nije moglo pogađati. Sloboda je za crnogorski narod uvijek bila iznad svih žrtava i iznad ljudskih života. Ali, i pored toga, 13. jul 1941. godine izdvaja se i prevazilazi sve događaje i datume u istoriji crnogorskog naroda i po svome značaju i po sadržini borbe. Toga dana, prije 16 godina otpočeo je opštenarodni oružani ustanak, nepokorenog i slobodnog crnogorskog naroda, protiv fašističkog okupatora i domaćih izdajnika, pod rukvodstvom Komunističke partije Jugoslavije i to je osnovna karakteristika početka oružane borbe u Crnoj Gori. Poziv Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije svim narodima Jugoslavije za oružanu borbu, odgovarao je raspoloženju i pogodio želje naroda Crne Gore i on je spreman na sve žrtve, pošao u neravnopravnu i najstrašniju borbu, zajedno sa ostalim našim narodima. Nenaviknutost da robuje, vjekovne slobodarske tradicije, a iznad svega još i onda veliko povjerenje u dosljednu i istrajnu borbu Komunističke partije i duboka vjera u pobjedu, podigli su na oružje narod Crne Gore. Narodnoolsobodilačka borba u Crnoj Go-

Prilikom otvaranja Mauzoleja na Gorici Blažo Jovanović je pored ostalog rekao: „Sloboda je za crnogorski narod uvijek bila iznad svih žrtava i iznad ljudskih života. Ali, i pored toga, 13. jul 1941. godine izdvaja se i prevazilazi sve događaje i datume u istoriji crnogorskog naroda i po svome značaju i po sadržini borbe. Toga dana, prije 16 godina otpočeo je opštenarodni oružani ustanak, nepokorenog i slobodnog crnogorskog naroda, protiv fašističkog okupatora i domaćih izdajnika”

ri nije se gasila, vodila se bez prekida, sa većom ili manjom žestinom za sve četiri godine svoga trajanja“.

Izvršena je sahrana posmrtnih ostataka 63 Narodna heroja. Još tri Narodna heroja sahranjena su u kripti Mauzoleja: Vojin Todorović – 1961. godine, Niko Strugar – 1962. godine i Gojko Radović – 1971. godine. Osim Narodnih heroja, ovdje su sahranjeni i Vojin J. Popović – generalmajor JNA, 1962. godine i Nikola Ć. Đakonović, Predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, 1968. godine.

ČEKAJUĆI SANACIJU MAUZOLEJA

Abecednim redom ovđe su sahranjeni: Nikola R. Anđus; Muharem M. Asović; Krsto V. Bajić; Ljubomir R. Bakoč; Simo M. Barović; Miloš L. Bobičić; Radislav J. Božović; Vukosav J. Božović; Rifat N. Burdžović-Tršo; Jovan D. Ćorović; Branko M. Deletić; Spasoje M. Dragović; Vojin R. Dragović; Živko M. Džuverović; Nikola Ć. Đakonović; Aleksa M. Đilas; Vuksan M. Đukić; Marko Ž. Đurović; Vasilije Đ. Đurović; Vidoje M. Đurović; Jevrem M. Grbović; Milutin L. Grozdanić; Vojislav P. Grujić; Boško M. Janković; Filip M. Janković; Mašo Š. Jelić; Radule J. Jevrić; Milorad V. Jovančević; Radoje M. Jovanović; Radisav P. Jugović; Savo P. Kadović;

Vladimir Ž. Knežević; Radoje A. Kontić; Bogdan M. Kotlica; Miloš G. Kovačević; Vukman P. Kruščić; Milutin P. Lakićević; Savo S. Mašković; Radomir V. Mitrović; Blažo M. Mraković; Rako N. Mugoša; Blažo J. Orlandić; Jakov R. Ostojić; Vasilije S. Pejović; Ljubica M. Popović; Vojin J. Popović; Đoko B. Prelević; Gojko A. Radović; Jovo N. Radulović; Milosav G. Radulović; Radule K. Radulović; Veljko V. Radulović; Nenad V. Rakočević; Radomir J. Rakočević; Milan I. Raspopović; Milija R. Rašović; Bajo R. Sekulić; Jovan S. Stojanović; Niko M. Strugar; Vojin M. Todorović; Budimir M. Tomović; Đorđina L. Vrbica; Vasilije V. Vujačić; Špiro V. Vujović; Jovan S. Vukanović; Tomaš S. Žižić; Batrić J. Žugić; Komnen B. Žugić.

Neshvatljiva je greška kod imena Živko M. DŽuverović. Nema narodnog heroja sa tim imenom.

To je Živko M. Džuver. Vojna enciklopedija iz 1973; Zbornici Narodnih heroja iz 1957, 1975, i 1982, i Istorijski leksikon Crne Gore iz 2006, kao i naziv Osnovne škole u njegovom rodnom selu Bobovo, kod Pljevalja, kao i na spomen-bisti ispred škole je ime Živko M. Džuver.

Kod srednjih slova, postoje greške i to: Alekse Đilasa, umjesto M. treba da je N – otac je Nikola; Jakova Ostojića, umjesto R. treba da je I – otac je Ilija; Ljubice Popović, umjeto M. treba da je N – otac je Nešo Postoje dva Narodna heroja, Vasilije Đurović, iako različitih srednjih slova, trebalo je napisati da je sahranjen Vako. U Kripti je sahranjen i Blažo J. Orlandić. Prema izjavi Nikole Masoničića iz Bara, to je Blažo Jošov, jer je Narodni heroj i Blažo Jokov Orlandić Poželjno bi bilo navesti godine rođenja i smrti svih sahranjenih, kao i ispraviti broj poginulih antifašista, od 19411945. godine, jer u Spomenici crnogorskim antifašistima 1941/45. iz 2001. godine navedena su imena 18.573 crnogorskih antifašista.

Kako se Mauzolej Partizanu borcu danas nalazi u lošem stanju, potrebno bi bilo hitno uraditi projekat sanacionih radova i pristupiti sanaciji. •

Otvaranje Spomenika partizanu-borcu 1957. godine Josip Broz Tito polaže vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici 1969.

Spomenik na Gorici krajem 1950-ih godina

Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavještenja

DOO ’’SIMON VOYAGES-u stečaju ’’ –Berane St.br75/21,Rudeš bb, Reg.broj: 50213722;Mat.br:02407426 tel:069 019 757,e-mail:livcom@t-com.me

Prijem službene pošte: Privredni sud CG Podgorica, IV Proleterske br.2. Podgorica , 22.02.2023.god

Stečajni upravnik u stečajnom postupku nad DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane , a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016)

O G L A Š A V A

PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju ’’ – Berane

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.

Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika upisana u LN 347 KO Budimlja- Berane i to:

1.: Parcela sa objektima,lokacija Rudeš-:A dio lista- Katastarska parcela br.992- ukupne površine 24.523m2;V dio lista -1.1-poslovne zgrade u vanprivredi P-352m2,zgrada br.1,na parceli br.992,prizemna zgrada; 1-2-pomoćna zgrada u privredi P-1.286m2,zgrada br.2,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-3-pomoćne zgrade u privredi P-100m2,grada br.3,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-4- pomoćne zgrade u privredi P-140m2,zgrada br.4,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-5-pomoćne zgrade u privredi P-23m2,zgrada br.5,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-6-pomoćne zgrade u privredi P-152m2,zgrada br.6,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-7- garaža P-801m2,zgrada br.7,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-8-. pomoćne zgrade u privredi P-83m2,zgrada br.8,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-9pomoćne zgrade u privredi P-5m2,zgrada br.9,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-10- pomoćne zgrade u privredi P-326m2,zgrada br.10,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-11- pomoćne zgrade u privredi P-23m2,zgrada br.11,na parceli br.992,prizemna zgrada;1-12- pomoćne zgrade u privredi P-412m2,zgrada br.12,na parceli br.992,prizemna zgrada. Obim prava-Svojina

1/1,LN 347 KO Budimlja PJ Berane.

Početna cijena-----------------------------------------704.241,23€(procijenjena vrijednost 880.301,54€)

2-Uslovi i postupak prodaje:

Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) ,koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom DOO ’’SIMON VOYAGES - u stečaju’’- Berane - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ, st.br.75/21 . Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca,odnosno koje se lično dostave do 16.03.2023.god. do 10,30 časova.Otvaranje ponuda obaviće se dana 17.03.2023.god. sa početkom u 12,30 časova u kancelariji broj 30 Privrednog suda Crne Gore.

3-Pravo učešća u postupku prodaje imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži:

Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra(ne stariju od 6 mjeseci),ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje sa tačnim nazivom i brojem(1,)predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom,naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne vrijednosti. Za fizička lica:Potpisanu ponudu sa tačnim nazivom i brojem(1,) predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom,ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne vrijednosti. Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za oglašeni predmet prodaje tj.ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za oglašenu imovinu označenu pod brojem 1 u oglasu sa tačnim nazivom iz oglasa sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati.Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od početne cijene tj. ako budu niže od oglašene početne cijene.U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za oglašenu imovinu koja je predmet prodaje ,stečajni upravnik će ponuđačima dati mogućnost da u razumnom roku ,na licu mjesta ,daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom i raspisati novi oglas o prodaji imovine. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu,u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8(osam)dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj 520-42032-79.

4-Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do 15.03.2023godine, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku.

5-Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.

6-Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 10(deset) dana od dana prijema odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane istog ,sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu(umanjenu za depozit),u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.

Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.Stečajni upravnik će u roku od 15(petnaest)dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

7- Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 069 019 757.

AGRO-KOOPERATIVA ’’DOGANJE-u stečaju’’ - Pljevlja St.br235/21,I kKratine bb, Reg.broj: 9 -0000307 ;Mat.br:02189330

tel:069 019 757,e-mail:livcom@t-com.me

Prijem službene pošte: Privredni sud CG Podgorica, IV Proleterske br.2. Podgorica , 22.02.2023.god.

Stečajni upravnik u stečajnom dužniku „AGRO-KOOPERATIVA ’’ - u stečaju – Pljevlja , na osnovu Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda CG u Podgorici, poslovne oznake St.br. 235/21 od 09.07.2021. godine i 26.05.2022godine, a u skladu sa čl. 134, 135, i 136. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 53/2016)

O G L A Š A V A

PRODAJU ZALIHA I POKRETNE IMOVINE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

AGRO-KOOPERATIVA ’’DOGANJE-u stečaju’’ - Pljevlja

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, i

istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika, stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, stečajne povjerioce,sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo kao i sva druga zainteresovana lica.

Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to:

1-Zalihe po popisu u poljoprivrednoj apoteci(popis na uvid) koje se nalaze u Opština Pljevlja

1-Početna cijena-----------3.869,71€(procijenjena vrijednost 4.552,60€) ;

2-Pokretna imovina i kancelarijski invetar(popis na uvid) koja se nalazi u Opštini Pljevlja

2-Početna cijena-----------1.785,00€;(procijenjena vrijednost 2.100,00€)

II-Uslovi i postupak prodaje:

Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se vrši javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u skladu sa članom 134. stav 3.Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011) ,koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu : PRIVREDNI SUD CRNE GORE , Podgorica,ulica IV Proleterske brigade br. 2, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte-preporučenom pošiljkom sa naznakom „AGRO-KOOPERATIVA ’’ - u stečaju – Pljevlja - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ, st.br.235/21 . Razmatraće se ponude koje prispiju na naznačenu adresu sa nazivom pošiljaoca,odnosno koje se lično dostave do 15.03.2023.god. do 10,30 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 15.03.2023.god. sa početkom u 11,00 časova u kancelariji broj 20 Privrednog suda Crne Gore.Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici.Ponude otvara stečajni upravnik.

Uslovi za prodaju (unovčenje) imovine stečajnog dužnika, stekli su se donošenjem Rješenja Privrednog suda CG u Podgorici od 26.05.2022godine kojim je proglašeno bankrotstvo stečajnog dužnika .

III-Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave ponudu u zatvorenoj koverti ,koja mora da sadrži:

Za pravna lica:Potvrdu o registraciji od nadležnog registra(ne stariju od 3 mjeseca),ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),naziv pravnog lica i sjedište i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne vrijednosti(565,47€).

Za fizička lica:Potpisanu ponudu(sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu koja ne može biti manja od početne cijene koja je data ovim oglasom),ime i prezime,adresa stanovanja,JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu i potvrdu o uplaćenom depozitu na iznos od 10% od početne vrijednosti(565,47€).

Svi elementi ponude moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje tj.ponuđač dostavlja ponudu za imovinu sa tačnim nazivom(br.1 i br.2) iz oglasa sa cijenom u eurima.Neblagovremene i nekompletne ponude neće se razmatrati. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu prispjelu ponudu ukoliko ponuđene cijene budu odstupale od početne vrijednosti tj. ako budu niže od oglašene početne cijene.U slučaju da ponuđači ponude iste cijene za imovinu koja je predmet prodaje ,stečajni upravnik će ponuđačima dati mogućnost da u razumnom roku ,na licu mjesta ,daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama ili će prodaju oglasiti bezuspješnom i raspisati novi oglas o prodaji imovine. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda pristigne makar jedna pisana ponuda. Stečajni upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka prodaje odustane od prodaje ili ne odabere ponuđača po ovom oglasu,u kom slučaju bi se uplaćeni depoziti vratili ponuđačima u roku od 8(osam)dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod NLB banke AD Podgorica, broj 530-160833-89.

IV-Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje,bez prava na naknadnu reklamaciju.Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Imovina se može razgledati svakog radnog dana u vremenu od 11,00 do 14,00 časova počev od dana oglašavanja u dnevnim listovima do dana otvaranja ponuda, po prethodnoj najavi stečajnom upravniku.Za dodatne i detaljne informacije potencijalni kupci se mogu obratiti stečajnom upravniku .

V-Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena, a koja nije niža od oglašene početne cijene,tj predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.

VI-Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 8(osam) dana od dana prijema odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača od strane istog,sa tim što će se ugovorom o kupoprodaji predvidjeti obaveze kupca i prodavca . Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.

Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od deset dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji.Stečajni upravnik će u roku od 15(petnaest)dana od dana otvaranja ponuda svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

VII- Svi troškovi koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac,dok troškove bankarskih provizija na vraćene depozite snose ponuđači. sa ovom prodajom, zaključenjem i ovjerama Ugovora padaju na teret kupca.

Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 068 146 025.

Srijeda, 22. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: I.br. 1977/2018

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika 1.Raičević Miloša iz Nikšića, Ozrinići bb, 2.Raičević Granice iz Nikšića, Ozrinići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 25.000,00 eura, dana 21.02.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1977/2018 od 23.10.2018.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 4195/2008 od 04.04.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se osma prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u PL broj 532 KO Ozrinići PJ Nikšić, i to: -blok 0, broj 819,RB 1, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 114 m2, blok 0, broj 819,RB 0, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi dvorište, klasa 0,površine 342 m2, blok 0, broj 820, RB 0, plan 005, skica 027, potes Turjača, po kulturi voćnjak, klasa 3, površine 789 m2, u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika prvog reda 1/1, u PL broj 858 KO Ozrinići PJ Nikšić, to: -blok 0, broj 821/3, RB 0, plan 000, skica, 000, potes Turjača, po kulturi njiva, klasa 5, površine 99 m2, -blok 0, broj 822/1, RB 1, skica 1/11, potes Turjača, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 104 m2, blok 0, broj 822/1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Turjača, po kulturi njiva, klasa 5, površine 39 m2, blok 0, broj 822/1, RB 0, skica 1/11, potes Turjača, po kulturi dvorište, klasa 0, površine 500 m2, u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika drugog reda 1/1.

II Ročište za osmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 21.03.2023.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 52.874,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1977/2018 od 20.11.2020.godine.

IV Na osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 5.287,40 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 4195/08 i 9475/06, te zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 861.

Dana 21.02.2023. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77 Universal Capital Bank

Poslovni broj: I.br.2746/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Lalatović Bora iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.957,33 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11660/2008 dana 19.08.2008.godine, dana

21.02.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Lalatović Boru iz Nikšića, Vuka Mićunovića br.42, vrši se dostavljanje Zapisnika o LII prodaji nepokretnosti izvršnog dužnika od 21.02.2023.godine Zaključka o LIII prodaji nepokretnosti I.br.2746/16 od 21.02.2023.godine.

Izvršni dužnik Lalatović Boro iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja

oglasa, radi podizanja Zapisnika o LII prodaji nepokretnosti izvršnog dužnika od 21.02.2023. godine i Zaključka o LIII prodaji nepokretnosti I.br.2746/16 od 21.02.2023.godine.

Upozorava se izvršni dužnik Lalatović Boro iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 21.02.2023. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Ivm.br.2/2021 Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca

“PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika MARKA MIRKOVIĆA, ul. Obilića poljana br. 9, Cetinje, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršni dužnik MARKO MIRKOVIĆ, ul. Obilića poljana br. 9, Cetinje, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Zaključka o prvoj prodaji nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem Ivm.br.2/21 od 21.02.2023.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Cetinju, 21.02.2023

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Javni izvršitelj Vidak Latković

Na osnovu člana 39 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list Crne Gore”, br.21/09 i 40/11), čl.30 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl.list Crne Gore”, br.44/10) Zaključka Vlade

Crne Gore br:07-011/23-437/2 od 15.02.2023.godine JU Osnovna škola “Oktoih”-Podgorica, objavljuje

JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda za zakup školskog prostora

Predmet zakupa je školski prostor upisan u listu nepokretnosti broj 6996 KO Podgorica III i to:

1. fiskulturna sala, površine 448 m2 za sportsko- rekreativne svrhe, po početnoj cijeni zakupa od 25,00 eura po satu korišćenja,

2. dio školskog hola, površine 150 m2, za sportsko-rekreativne svrhe, po početnoj cijeni zakupa od 15,00 eura po satu korišćenja,

3.učionica, površine 60m2, za edukativne svrhe, po početnoj cijeni zakupa od 10,00 eura po satu korišćenja.

Školski prostor se izdaje u zakup do 31.12.2023.godine.

Ponuđači su dužni da uz ponudu dostave lične podatke - za fizička lica: ime prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, - za pravna lica: naziv i sjedište i potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama sa naznakom “Ponuda za zakup” neposredno na adresu zakupodavca u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva u terminu od 9 do 12 časova.

Javno otvaranje ponuda će se izvršiti 6.03.2023.godine u 12 časova.

Sa izabranim ponuđačima zaključiće se ugovor o zakupu kojim će se precizno regulisati međusobna prava obaveze.

JU OŠ”Oktoih”-Podgorica Ul.Buda Tomovića bb

Kontakt telefon 020-640-255

AD „Drvoimpex-Standard “ Podgorica Odbor direktora Broj 04 – 157 / 023 20.02.2023.godine

Na osnovu Zakona o privrednim društvima (Sl.l 65/20) Statuta Društva, donosimo

O D L U K U o zakazivanju vanredne sjednice Skupštine akcionara

Za Skupštinu predlažemo slijedeći

DNEVNI RED:

-Imenovanje radnih tijela Skupštine

-Upoznavanje sa spiskom akcionara

1.Prijedlog Odluke o restrukturiranju promjenom oblika organizovanja Društva u Doo, sa planom konverzije vlasništva u vlasničke udjele u Doo za svakog od članova Društva

2.Prijedlog Odluke o osnivanju Društva u obliku Doo

3.Prijedlog Odluke o imenovanju Izvršnog direktora i Skupštine osnivača

4.Prijedlog Statuta Društva u obliku Doo

5.Donošenje potrebnih pratećih Odluka po pitanju daljeg poslovanja Društva (prijedlozi Odluka biće dostavljeni akcionarima u zakonskom roku)

Skupština akcionara će se održati dana 11.03.2023. godine u Podgorici, Trg Nikole Kovačevića br. 7 (Bona-Lab), sa početkom u 12,00 časova, Materijal za Skupštinu akcionara staviće se na raspolaganje akcionarima u navedenom poslovnom prostoru svakog radnog dana od 11 do 13 časova, počev od 01.03.2023.godine, pa do održavanja Skupštine. Odbor direktora Predsjednik Dragan Nikolić

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ

Herceg Novi, ul.Sava Ilića

I.br. 112/2020

U izvršnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD – osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141,protiv izvršnog dužnika ŠILJEGOVIĆ DARKA iz Herceg Novog, Branka Ćopića br.2 u smislu odredbe čl.7, 45.ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

I.br.112/2020, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti zaključak o IV prodaji nepokretnosti od 13.02.2023.godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, Branka Ćopića br.2, vrši se dostavljanje pismena Javnim objavljivanjem.Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje zaključka o IV prodaji nepokretnosti od 13.02.2023.godine a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” na oglasnoj tabli nadležnog suda a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoi tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8.

U izvršnom postupku u predmetu

Srijeda, 22. februar 2023. Oglasi i obavještenja

I.br.369/2017

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Gorana Rajovića, iz Berana, protiv izvršnog dužnika Aleksija - Alexa Lekića, iz Berana, Pešca bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 21.02.2023 godine, vrši

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Lekić Aleksija - Alex, sa zadnje poznatom adresom Pešca bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju I.br.369/2017 od 20.02.2017. godine i rješenje o pristupanju izvršenju I.br. 369/2017 od 10.02.2023. godine, neposredno izvršnom dužniku.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: Iv. br. 111/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Zejnilović Suvad iz Bara, Mišići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017765 od 15.09.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Zejnilović Suvad iz Bara, Mišići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017765 od 15.09.2022. godine. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 03.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 21.02.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 76/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “E.S. Grup” Bar, Ronkula br.51, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06425 od 08.12.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2023. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “E.S. Grup” Bar, Ronkula br.51, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06425 od 08.12.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 30.01.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 21.02.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 80/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Balandžić Vojislav iz Bara, Jovana Tomaševića 3A/17, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 103110 od 17.11.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Balandžić Vojislav iz Bara, Jovana Tomaševića 3A/17, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 103110 od 17.11.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.01.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 21.02.2023. godine.

Poslovni broj: Ivm 2487/22

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Foldana Financial“ DOO Podgorica, Cetinjska 11, PIB 03302709, koju zastupa punomoćnik Valentina Dujović Radulović, advokat iz Pogorice, protiv izvršnog dužnika Rašketić Muharem iz Bara, Dobra Voda bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 3.338,73 eura, dana 21.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Rašketić Muharem iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br. 2487/22 od 24.08.2022. godine i rješenje o troškovima od 21.02.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel. 069/ 991-999, 067/000-008 1

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. NON-STOP. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

Potreban/na kuvar/ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rižota, salate).

„Hugo Bar“ – Bokeška ulica Tel. 067/067-163 4

Дана 21. фебруара 2023. године, у 72. години умро је наш драги

ДЕЈАН Слободанов ВУКОВИЋ 1951-2023.

Саучешће примамо на гробљу Чепурци у Подгорици дана 22. фебруара од 10 30 до 15 часова и 23. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се у породичној гробници обавити сахрана.

ОЖАЛОШЋЕНИ: кћерка НЕДА, унуке МИЛЕНА и МАША, брат РАНКО, сестра ЈОВАНКА, братанић НЕМАЊА, братанична НЕВЕНКА, сестрична ЉУДМИЛА и зет ИВАН ЂУКОВИЋ и остала родбина

AHMO Iljaza MURATOVIĆ

1950 – 2023.

Sahrana će se obaviti u Augzburgu, SR Njemačka.

Ožalošćeni: supruga TANJA, sinovi AMON i RAMON, ćerka HANA, majka FAZA, brat HAFIZ, sestra ZUMRETA, snaha MARIJANA, unuk DAMJAN, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala familija MURATOVIĆA, FERIZOVIĆA, ADROVIĆA, DŽEMIĆA i METIĆA

1047

Обавјештавамо родбину и пријатеље да је дана 20. фебруара 2023. у 91. години, преминуо наш драги БРАНКО Ников ЂУРОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Бару, 21. фебруара од 11 до 16 часова и 22. фебруара од 9 до 11 часова. Сахрана he се обавити истог дана у 13 часова на сeоском гробљу Дупило – Црмница.

Ожалошћени: синови АЛЕКСАНДАР и ПРЕДРАГ, братанична СНЕЖАНА, унучад ДАРИЈА, АНДРИЈА и ЂОРЂИНА, снаха ТАЊА и остала родбина

Dana 21. februara 2023. u 67. godini života nakon kraće i teške bolesti preminuo je naš voljeni

ZORAN Jakše BEŠOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 22. februara od 11 do 16 časova i dana 23. februara od 9 do 12 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Seoštica-Bratonožići gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga ZORICA, sin MILOŠ, kćerka TAMARA, braća MILINKO i DANILO, sestre SENKA, SLAVKA, LJUBICA i DIVNA, snahe TANJA, MILANKA i LJILJANA, unučad MAŠA, LAZAR, IVA i VUK, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina BEŠOVIĆ i ujčevina LAZOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

Dana 21. februara 2023. godine, preminula je naša draga

ZORANU BEŠOVIĆU

Hvala ti za velikodušnost i pažnju koju si nam pružao do kraja svog života. Zauvijek ćemo te voljeti.

TVOJI: supruga ZORICA, kćerka TAMARA, sin MILOŠ, snaha TANJA i unučad MAŠA, LAZAR, IVA i VUK

OLGA Mihailova MARTINOVIĆ rođena Radunović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, dana 22. februara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana, na mjesnom groblju u Bajicama.

Ožalošćena porodica: sin DUŠAN, ćerka MIRJANA, snaha SONJA, unučad MIHAILO, ALEKSANDRA, MARIJA, DANILO i DANIJELA, praunučad i ostala rodbina MARTINOVIĆ, RADUNOVIĆ i ČAPUNOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj babi

DEJANU VUKOVIĆU

S poštovanjem,

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE

Posljednji pozdrav

OLGI Mihaila MARTINOVIĆ

Počivaj u miru Vječna ti slava i hvala.

VENJO i NIKOLA MARKOVIĆ sa porodicama

U tišini vječnog mira prate te naše misli. Ostaju nam uspomene, a tvoj lik zauvijek u našim srcima.

Tvoja unučad: MIHAILO, ALEKSANDRA, MARIJA, snaha MILA i praunuka HELENA

Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem kolegi, dragom