Četvrtak, 7. novembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21167 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Donald Tramp izabran za 47. predsjednika
Sjedinjenih Američkih Država
Server:
Izbori koji su pošli po zlu
Vidjećemo kraj američke podrške Ukrajini i predaju dijela zemlje Putinu. Ako je Ukrajina podijeljena, zašto Srbija ne bi pokušala da zauzme sjever Kosova i Republiku Srpsku? Zašto se Kosovo ne bi pridružilo Albaniji, kazao je Danijel Server
Zapadni Balkan je Donaldu Trampu u trećem planu i to pitanje na dnevni red može da dođe u drugoj ili trećoj godini njegovog mandata, stav je diplomate Srećka Đukića Tramp na zvaničnu Podgoricu može gledati samo u kontekstu NATO odnosa i evroatlantskih integracija, odnosno da Crna Gora ne klizne prema Rusiji ili da Srbija ne stavi šapu na nju, rekao je Anđelko Milardović STR. 2, 3. i 16.
JOŠ JEDAN KRVAVI MAFIJAŠKI OBRAČUN: U Podgorici, usred dana, na najfrekventnijoj dionici likvidirani kavčani sa Cetinja
U Lipovinu i Pejakovića ispaljeno više od 30 projektila, napadači nepoznati
Kako nam je nezvanično saopšteno, u zločinu, kojem je svjedočilo više građana, učestvovale su najmanje tri osobe i korišćeno je automatsko oružje. Trojica egzekutora izašla su iz „opela“ sa fantomkama i pucala u Pejakovića i Lipovinu, koji su bili u blindiranom vozilu ,,BMW“ cetinjskih registarskih oznaka
Policija nije uspjela da identi kuje napadače koji su se nakon zločina odvezli na Marezu i zapalili vozilo kako bi uništili sve tragove i drugim automobilom pobjegli
Premijer Milojko Spajić sazvao je za danas hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će se postaviti pitanje odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora
Srpske bezbjednosne službe već dva dana nemaju trag koji bi ih odveo do osumnjičenog za ubistvo brata i sestre Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac Mještani
Komisija za kontrolu kvaliteta utvrdila da nije bilo propusta u liječenju preminule Drite Tafe, kao ni u slučaju pacijentkinje Asmire Alošević, koja se liječi u KCCG
Uprava za zaštitu kulturnih dobara nevidljiva na internetu, ali je nekoliko mjeseci zabadava plaćala osobu za PR Za prazne naloge na društvenim mrežama 2.613 eura honorara
STR. 14. i 15.
Odbor EP danas saslušava kandidatkinju za komesarku za proširenje Marta Kos najavila da će se fokusirati na zatvaranje poglavlja sa Crnom Gorom
Poseban kuriozitet biografije svakako predstavlja to što je bila sportistkinja – reprezentativka u plivanju nekadašnje Jugoslavije, a zatim Slovenije, ali i cijenjena novinarka u nacionalnim i međunarodnim medijima STR. 4.
PODGORICA - Koliko god je reizbor Trampa loš za Ameriku, bojim se da je još gori za svijet. Vidjećemo kraj američke podrške Ukrajini i predaju dijela zemlje Putinu. To će podstaći Rusiju da se ponovo umiješa u unutrašnje stvari u Moldaviji ili na Baltiku. Balkan neće biti prioritete, ali Trampov ponovni izbor ohrabriće etnonacionaliste širom regiona, upozorava američki analitičar i profesor Univerziteta Džons Hopkins u Vašingtonu Daniel Server u najnovijoj analizi ishoda američkih izbora. Objašnjava i da će rat na Balkanu biti realna mogućnost.
- Ako je Ukrajina podijeljena, zašto Srbija ne bi pokušala da zauzme sjever Kosova i Republiku Srpsku? Zašto se Kosovo ne bi pridružilo Albaniji? Vašington bi u tom naumu bio od pomoći. Rat će biti realna mogućnost. Uslijediće etničko čišćenje i raspad države. Sve to vrijeme, porodica Tramp će imati finansijsku korist od investicija Džerada Kušnera koje je finansirala Saudijska Arabija u Srbiji i Albaniji - poručuje Server.
GREŠKA ZA GREŠKOM Ističe da je sto posto pogriješio u predviđanju ovih izbora.
- Ne mogu da se sjetim nikoga ko manje zaslužuje da bude predsjednik SAD od Donalda Trampa. Naravno da mogu ponovo da pogriješim. Ali to je sumorna slika koju vidim dan nakon što su izbori pošli po zlu. Pogriješio sam sto posto u vezi sa ishodom ovih izbora. Očekivao sam da će Haris pobijediti u ključnim državama. Izgubila je u svim. Očekivao sam da će ona pobijediti na izborima sa velikom razlikom - kaže u analizi Danijel Server.
PITANJE IDENTITETA
- Trebalo je da znam bolje s obzirom na to da sam proveo prošlu nedjelju u tamno-crvenom okrugu Holl County, Džordžija, radeći „zaštitu birača“ za Demokratsku partiju Džordžije. To podrazumijeva praćenje obrade glasačkih listića na papiru, kao i pomoć u presuđivanju dvosmisleno označenih glasačkih listića. Takođe, duplirao sam nekoliko desetina kako bi skener mogao da ih pročita. Ovo se radi u saradnji sa republikancima i izbornim zvaničnicima okruga. Juče sam bio posmatrač anketa u okrugu čiji birači uključuju i zajednicu penzionera i uglavnom meksičke imigrante. Izborni mehanizam i u Županijskom centru i na biračkom mjestu bio je profesionalan, efikasan, a samim tim i dosadan - kaže Server. Ističe da je demografija ovog kraja veoma zanimljiva. - Hall je okrug sa više od 42.000 ljudi koji u velikoj
Američki analitičar i profesor Univerziteta Džons Hopkins Danijel Server smatra da je pobjeda Trampa loša za Ameriku, a još gora za svijet
Izbori koji su pošli po zlu
Vidjećemo kraj američke podrške Ukrajini i predaju dijela zemlje Putinu. Ako je Ukrajina podijeljena, zašto Srbija ne bi pokušala da zauzme sjever Kosova i Republiku Srpsku? Zašto se Kosovo ne bi pridružilo Albaniji? Vašington bi čak u tom naumu bio od pomoći. Rat će biti realna mogućnost. Uslijediće etničko čišćenje i raspad države. Sve to vrijeme, porodica Tramp će imati nansijsku korist od investicija Džerada Kušnera koje je nansirala Saudijska Arabija u Srbiji i Albaniji, poručuje Server
mjeri zavisi od dvije industrije. Kokoške su prve. Medicina je druga. Obje industrije koriste veliki broj meksičkih imigranata. Nema mnogo američkih domorodaca koji hrane i kolju kokoške ili čuvaju posude. Niti pretpostavljam da biste se dobro snašli u građevinarstvu, još jednom naprednom sektoru, da ne govorite španski. Dok sam juče oko 11 sati stigao u birački centar, rana gužva je bila završena. Podnevni dio pripao je uglavnom penzionerima,
od kojih su mnogi izgledali kao da su korisnici medicinskog centra. Kasno popodne je bila navala uglavnom mlađih Amerikanaca Meksika. Mladi meksičko-američki anketar, rođen u SAD, davao je prevod kad god je to bilo potrebno. Nijesam primijetio nikakvu napetost između dvije demografije. Uglavnom penzionisani anketari bili su besprekorno korektni i od pomoći imigrantima, od kojih su svi bili državljani SAD - kaže Server.
BEZ SIMBIOZE
On se nada da su svi prepoznali simbiozu između dvije zajednice. - Moja jedinica je glasala više od 60 odsto za Trampa. Simbioza se ne proteže na glasačku kutiju. Ne sumnjam otkud većina glasova za Trampa i Kamalu Haris. To je politika identiteta. Tramp je pronašao način da glasanje za njega učini pitanjem identiteta. Njegovi rasistički zvižduci bili su od vitalnog značaja za njegove prve
izbore. Njegovi mačo muški izrazi su od vitalnog značaja za ove izbore, jer su okrenuli muške glasove u njegovom pravcu. I jedno i drugo smatram da je teško razumjeti, jer ne smatram da je bijeli, muški identitet ništa više od proizvodnje podjela - objašnjava Server. Govoreći o tome što je za njega identitet on kaže da bi ga ljudi mogli nazvati niskim i starim, sa mnogo više fizičkih dokaza koji potkrepljuju tvrdnju. - Nijesam ponosan što sam bijelac, muškarac, nizak ili star. Ponosan sam što sam Amerikanac. Za mene to znači imati puno individualnih prava i kolektivnih obaveza. Tokom svog života vidio sam ogromno osvajanje prava. Mlađi ljudi, Crnci, Latinoamerikanci, žene, i LGBT Amerikanci sada uživaju mnogo više slobode nego u mom djetinjstvu 1950-ih. Čini mi se da je odgovornost bijelaca da se prilagode tim promjenama. „Svi muškarci su stvoreni jednaki“ nije dvosmisleno (čak i ako bi sada trebalo da glasi „svi ljudi“). „Učinite Ameriku ponovo velikom“ je slogan koji apeluje na one koji žele da se vrate u segregiranu heteroseksualnu Ameriku kojom dominiraju muškarci. Ne dijelim tu težnju - kaže Server.
KATASTROFALNE POSLJEDICE
On očekuje da će Tramp pokušati da ispuni mnoga svoja obećanja.
Tramp je pronašao način da glasanje za njega učini pitanjem identiteta. Njegovi rasistički zvižduci bili su od vitalnog značaja za njegove prve izbore. Njegovi mačo muški izrazi su od vitalnog značaja za ove izbore, jer su okrenuli muške glasove u njegovom pravcu. „Učinite Ameriku ponovo velikom“ je slogan koji apeluje na one koji žele da se vrate u segregiranu heteroseksualnu Ameriku kojom dominiraju muškarci , kaže Server
- Napravio ih je da opslužuju interesne grupe koje ga posjeduju. Pokušaće da deportuje veliki broj imigranata bez dokumenata i okonča azil. Kao predsjednik, Tramp će uvesti više carina, podižući troškove života i izazivajući odmazdu drugih zemalja. Otpustiće veliki broj državnih službenika. Njegovi saveznici u Kongresu pokušaće da zabrane abortus širom zemlje i ukinu „Obamacare“. Oni će dati veće poreske olakšice bogatima i opteretiti srednju klasu. Tramp će pozdraviti kriptovalute i pokušati da manipuliše Federalnim rezervama, podrivajući monetarnu stabilnost. Njegovi kandidati za Vrhovni sud biće ljudi spremni da prilagode svoju jurisprudenciju njegovim političkim preferencijama - kaže Server. Iako bi mogao ponovo da griješi Server je ubijeđen da koliko god je reizbor Trampa loš za Ameriku, boji se da je još gori za svijet. - Tramp će učiniti bar nešto od onoga što je obećao. Vidjećemo kraj američke podrške Ukrajini i predaju dijela zemlje Putinu. To će podstaći Rusiju da se ponovo umiješa u unutrašnje stvari u Moldaviji ili na Baltiku. On će povući američke trupe iz Južne Koreje i Japana, ohrabrujući ih da nabave sopstveno nuklearno oružje. Balkan, koji brine mnoge moje čitaoce, neće biti prioritet. Ali Trampov ponovni izbor ohrabriće etnonacionaliste širom regiona. Ako je Ukrajina podijeljena, zašto Srbija ne bi pokušala da zauzme sjever Kosova i Republiku Srpsku? Zašto se Kosovo ne bi pridružilo Albaniji? Vašington bi čak mogao pomoći. Rat će biti realna mogućnost. Uslijediće etničko čišćenje i raspad države. Sve to vrijeme, porodica Tramp će imati finansijsku korist od investicija Džerada Kušnera koje je finansirala Saudijska Arabija u Srbiji i Albaniji. Na Bliskom istoku, izraelski premijer Netanjahu će dobiti Trampovu punu podršku. Nova Trampova administracija neće obuzdati Izrael u Gazi, Zapadnoj obali ili Libanu. Tramp će vjerovatno podstaći vojnu konfrontaciju sa Iranom. To je jedina preostala opcija da se Iran odvrati od nabavke nuklearnog oružja. Tramp će pokušati da natjera Saudijce da priznaju Izrael. Oni će ga samo navući. Ostaje da se vidi da li će prihvatiti Netanjahuovo „manje od države“ za Palestinu. Taj prijedlog je u suštini nastavak statusa kvo: jedna država sa nejednakim pravima. To je ono što mnogi nazivaju „aparthejdom“. Naravno, mogao bih ponovo da griješim. Ali ovo je sumorna slika koju vidim dan nakon što su izbori pošli po zlu - kaže Server. M. JOVIĆEVIĆ
Analiza uticaja novoizabranog američkog predsjednika na politiku proširenja Evropske unije
Tramp neće biti prepreka na evropskom putu Crne Gore
PODGORICA – Zapadni Balkan je pitanje koje, u aktuelnim geopolitičkim okolnostima, na dnevni red administracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa, u najboljem slučaju, može doći tek na polovini njegovog mandata, a Crnoj Gori bi do tada, ukoliko bude vrijedno radila, vrata zajednice evropskih država mogla biti širom otvorena.
To je zajednički stav srpskog diplomate Srećka Đukića i hrvatskog analitičara Anđelka Milardovića, koji su za današnje izdanje našeg lista govorili o uticaju Trampove buduće politike na proširenje evropskog bloka i načinu na koji bi se to moglo odraziti na integracioni proces Crne Gore.
Đukić u tom kontekstu ističe da Crna Gora svoj evropski put treba da nastavi što krupnijim koracima i da joj Tramp na tom putu neće smetati. To uvjerenje temelji na tome da će novoizabranom američkom predsjedniku trebati prilično vremena da se uključi u sve pore političkih procesa u Evropi, a naročito na Zapadnom Balkanu.
- Ima on mnogo većih prioriteta u samoj Americi i po svijetu od Balkana i ovog regiona. Vjerujem da je Zapadni Balkan njemu u trećem planu i to pitanje može da dođe na dnevni red u drugoj ili trećoj godini njegovog mandata, imajući u vidu da su procesi koji se dešavaju na Zapadnom Balkanu pod kontrolom KFOR-a i NATO-a. Što se tiče Crne Gore,
mislim da ona treba da nastavi svoj evropski put što krupnijim koracima i što snažnije i na tom putu joj Tramp sigurno neće smetati – smatra Đukić. Đukićev stav dijeli i politički analitičar iz Zagreba Anđelko Milardović koji, takođe, procijenjuje da Balkan neće ni biti u fokusu politike 47. pred-
Zapadni Balkan je Donaldu Trampu u trećem planu i to pitanje na dnevni red može da dođe u drugoj ili trećoj godini njegovog mandata, stav je diplomate Srećka Đukića. Sa njegovog mišljenjem saglasan i analitičar Anđelko Milardović, koji takođe procjenjuje da ovaj region neće ni biti u fokusu politike novoizabranog američkog predsjednika
sjednika Sjedinjenih Američkih Država.
- Priča vezana za Balkan se, u slučaju Trampa, može gledati samo posredno, u smislu odnosa Sjedinjenih Država i Evropske unije. O politici prošerenja u konačnom odlučuje Evropska unija, a ne Sjedinjene Američke Države. One mogu imati određeni uticaj, ali je to isključiva odluka Unije – rekao je Milardović Pobjedi. Kada je riječ o Crnoj Gori, naš sagovornik ističe da i ona i sve ostale balkanske države predstavljaju presitan zalogaj za silu poput Amerike.
- Tramp na zvaničnu Podgoricu može gledati samo u kontekstu NATO odnosa i evroatlantskih integracija, odnosno da Crna Gora ne klizne prema Rusiji ili da Srbija ne stavi šapu na nju. Mi živimo u svijetu ptica grabljivica, a moj stav je političko-etički. Ljude i naro-
de treba pustiti da sami određuju svoja pravila igre – ističe Milardović. Što se tiče same Evrope, Milardović smatra kako će i ona Trampa zanimati samo u kontekstu rusko-ukrajinskog rata.
- U njegovom fokusu će biti izlazna strategija Sjedinjenih Država i Zapada iz tog rata, za koji je rekao da će ga zaustaviti. Međutim, moja je teza da on to sam ne može uraditi, jer o tim stvarima ne odlučuje on. On je samo eksponent krupnih interesa. O tome odlučuju korporacije, američke duboke države, odnosno obavještajne službe. O tome odlučuje energetski sektor i vojno-industrijski kompleks, koji je kičma američke ekonomije. Pitanje je kako će on zaustaviti rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, a nemoguće je nešto u isto vrijeme podupirati i zaustavljati. Amerika podu-
Đukić: Tramp ne zna ni strane svijeta, a ne gdje je Crna Gora
Komentarišući raniju izjavu
Donalda Trampa da u
Crnoj Gori žive agresivni ljudi spremni da izazovu treći svjetski rat, diplomata Srećko Đukić ističe da on, dok je to govorio, „nije
imao pojma ni gdje je, ni što je Crna Gora“. - On je vjerovatno mislio da je to neko afričko pleme. Riječ je o osobi sa vrlo niskim stepenom obrazovanja. On vjerovatno nema
Šef crnogorske diplomatije u Strazburu razgovarao sa hrvatskim kolegom
Ibrahimović: O otvorenim
PODGORICA - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastao se juče sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, na marginama Svjetskog foruma demokratije u Strazburu. Tokom razgovora, Ibrahimović je kazao da su Crna Gora i
Hrvatska prijateljske zemlje, susjedi i NATO saveznice, istakavši da Crna Gora izuzetno cijeni podršku Hrvatske u procesu evropske integracije. Naglasio je da Crna Gora želi da njeguje i razvija odnose sa Hrvatskom upravo na tim, čvrstim temeljima, izrazivši spremnost i želju da se o svim pitanjima koja se tiču međudržavnih odnosa razgovara u duhu dobrosusjedskih odno-
sa, kroz otvoreni i prijateljski dijalog. Sa druge strane, Grlić Radman je ukazao na važnost da Crna Gora, na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji, kao vanjskopolitičkom prioritetu, ostane čvrsto privržena evropskim i evroatlantskim vrijednostima, čime će pokazati istinsku odlučnost da u što skorijem roku postane članica EU.
predstavu ni koje su strane svijeta, a kamoli da zna slavnu istoriju i tradiciju Crne Gore. Tako da bih ja to njemu odbio na stepen njegove nepismenosti i opšte kulture – rekao je Đukić.
pire Izrael, a sa druge strane bi željela da zaustavi rat – navodi Milardović.
Sa njegovim stavom da je Tramp nemoćan da sam zaustavlja ratove i rješava njihove posljedice saglasan je i Đukić. - Invazija Rusije na Ukrajinu je potpuno promijenila geopolitičku sliku ovog dijela svijeta. To je nešto što nikakav Tramp ne može preko noći da riješi. To su, uostralom, poruke koje stižu i iz same Moskve – ističe srpski diplomata. Đukić međutim smatra da će Tramp svoju politiku prema Evropi i NATO-u značajno korigovati u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat. - Prvo, Evropa koju je on kritikovao, više nije ono što je bila, a ni sam NATO više nije isti NATO koji je on kritikovao. NATO sada izdvaja znatno više od dva odsto BDP-a za odbranu, što je bila bolna tačka na koju je Tramp ciljao. Ima, naravno, nekoliko zemalja koje još nijesu prešle ta dva odsto, ali Poljska, recimo, izdvaja 4,7 odsto BDP-a na odbranu – kazao je Đukić. Iako je radovanje ekstremne desnice u Evropi i ovom regionu zbog Trampove pobjede na izborima evidentno, Đukić zaključuje da to što od novog američkog predsjednika očekuju te političke strukture ipak „nije na dohvat ruke“. Đurđica ĆORIĆ
Ibrahimović i Grlić Radman
Tokom sastanka je razgovarano i o drugim aktuelnim, regionalnim i globalnim temama, navode iz MVP. Ibrahimović se u Strazburu sastao i sa predsjednicom Venecijanske komisije Kler Bazi Malori. Tom prilikom istakao je da je dugogodišnja uspješna saradnja od neprocjenjivog značaja za evropski put Crne Gore i sprovođenje reformskih procesa koji vode članstvu u EU. Malori je navela da Venecijanska komisija pozdravlja napore Crne Gore u reformi pravosudnog sistema, kao i u jačanju demokratskih procesa i unapređenju institucionalnog okvira za implementaciju evropskog zakonodavstva. Naglasila je da postoji prostor za dodatno intenziviranje saradnje, koje će, prema njenim riječima, doprinijeti daljem demokratskom razvoju i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori. R.P.
Srećko Đukić
Anđelko Milardović
Odbor Evropskog parlamenta danas saslušava kandidatkinju za komesarku za proširenje
PODGORICA - Ako bude potvrđen moj izbor za komesarku za proširenje, kratkoročno ću se fokusirati na podršku svim kandidatima kako bi napredovali na putu pristupanja EU. Konkretno, to bi uključivalo zatvaranje poglavlja sa Crnom Gorom, otvaranje preostalih klastera sa Albanijom i otvaranje osnovnog klastera sa Sjevernom Makedonijom, Ukrajinom i Moldavijom.
To je navela Marta Kos, slovenačka kandidatkinja za poziciju komesarke za proširenje u okviru novog mandata Evropske komisije kojom će do 2029. godine ponovo rukovoditi Njemica Ursula fon der Lajen. U odgovorima na pitanja u vezi sa poslovima koje će obavljati u petogodišnjem mandatu, a u susret saslušanju pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta koje je najavljeno za danas, Kos je iznijela niz važnih stavova koji već sada mogu trasirati dalji put Crne Gore ka EU. - U narednih pet godina, biću u potpunosti posvećena tome da što više zemalja u procesu proširenja dovedemo do tačke da budu sasvim spremne za preuzimanje obaveza iz članstva u EU, nakon što završe pristupne pregovore. To bi poslalo snažan signal naše posvećenosti proširenju i uvjerilo partnere da Evropska unija ispunjava svoja obećanja. U isto vrijeme, pristup zasnovan na zaslugama mora ostati vodeći princip. Ovo je neophodno za kredibilan i održiv proces proširenja – navela je ona u svojim odgovorima.
BIOGRAFIJA
Kako je navela u svojoj biografiji, Kos iza sebe ima 35 godina liderskog iskustva u različitim angažmanima, od političkog, preko civilnog društva do privatnog sektora, što potvrđuju i nagrade koje je u Njemačkoj dobila tokom mandata ambasadorke Slovenije u toj zemlji. - Tokom mog mandata kao direktorke Vladine kancelarije za komunikacije i PR, pokrenuli smo široku kampanju podrške integraciji Slovenije u EU „Dom u Evropi“. Moje interesovanje i posvećenost
Marta Kos najavila da će se fokusirati na zatvaranje poglavlja sa Crnom Gorom
Poseban kuriozitet biografije svakako predstavlja to što je bila sportistkinja – reprezentativka u plivanju nekadašnje Jugoslavije, a zatim Slovenije, ali i cijenjena novinarka u nacionalnim i međunarodnim medijima
evropskim integracijama nastavljeno je i kada sam bila potpredsjednik Trgovinsko-industrijske komore Slovenije, podržavajući pristupanje zemlje kroz pomoć kompanijama da se pripreme za tržište EU. Svoje vještine uspješnog promovisanja evropskih vrijednosti i ideja dokazala sam i tokom sedmogodišnjeg ambasadorskog mandata u Njemačkoj i Švajcarskoj. Tokom godina u Berlinu, bila sam direktno uključena u Berlinski proces, kao platformu za povećanje saradnje između šest zemalja Zapadnog Balkana. Budući da sam lično iskusila prednosti koje imaju evropski građani, dobro razumijem težnju zemalja da se pridruže evropskoj porodici, kao i složene unutrašnje procese koje moraju da prođu kako bi se transformisale i usvojile evropske vrijednosti prije nego što postanu punopravne članice EU – precizirala je ona. Takođe, istakla je da su u osnovi svega sporazumi o Evropskoj uniji i njenom funkcionisanju.
- Boriću se protiv socijalne isključenosti i diskriminacije, radiću za održivi razvoj koji nikada ne zaboravlja ljude i poštovaću bogatu kulturnu i jezičku raznolikost, jer sam veoma ponosna na činjenicu da je slovenački jedan od 24 službena jezika EU – dodala je kandidatkinja za mje-
sto komesara za proširenje. Poseban kuriozitet biografije
Marte Kos svakako predstavlja to što je bila sportistkinja –reprezentativka u plivanju nekadašnje Jugoslavije, a zatim Slovenije, ali i cijenjena novinarka u nacionalnim i međunarodnim medijima.
- Ako bude potvrđen moj izbor, kao komesarka za proširenje bih smatrala ličnom odgovornošću da iskoristim obnovljeni zamah u vezi sa proširenjem, što je vidljivo i u političkim smjernicama no -
Zbog proširenja se mijenja i EU
Služba za istraživanje Evropskog parlamenta u svojoj analizi ističe kako će „proces proširenja i odgovor na rat protiv Ukrajine odrediti geopolitički status EU u narednim godinama, kao i prirodu njenih međunarodnih odnosa“.
- Strateška dimenzija politike proširenja postala je izraženija 2022. godine, kada su Ukrajina, Moldavija i Gruzija zatražile ulazak u EU. Od tada, novi izazovi su ubrzali reforme politike
proširenja - uključujući implementaciju nove metodologije pristupnih pregovora - i učvrstili političke pristupne procese zasnovane na integracijama prema zaslugama. Strateška razmatranja uključuju bezbjednost i odbranu, kao i spoljnopolitičko usklađivanje zemalja kandidata sa EU u pogledu odnosa sa strateškim konkurentima ili suparnicima, kao što su Kina i Rusija – navodi se u podužoj analizi ovog
posebnog tijela EP. Dalje ukazuju na činjenicu što će proces pristupnih pregovora sa zemljama kandidatima podrazumijevati „održavanje bliskih odnosa sa njihovim političkim predstavnicima, kako bi se osigurala veća opredijeljenost i podrška reformskoj agendi zemalja kandidata“. Istovremeno sa praćenjem napretka zemalja kandidata za članstvo u EU, i sama unija se priprema za svoje proširenje kroz posebne
voizabrane predsjednice Fon der Lajen i u Strateškoj agendi 2024-2029. koju je usaglasila EK 27. juna. U potpunosti ću se pridržavati principa da je proširenje proces zasnovan na zaslugama, određen brzinom napretka svake zemlje, počevši od reformi u osnovama. Ne postoje prečice do članstva i nastojaću da osiguram da se svaka zemlja kandidat i potencijalni kandidat tretiraju pošteno i ocjenjuju prema istim kriterijumimas napretkom koji se određu-
institucionalne reforme. - Proširenje bi moglo da podstakne raspravu o tome da li će EK ubuduće, umjesto jednoglasno, odluke donositi većinom glasova rebalansom praga kvalifikovane većine u korist manjih zemalja EU, kao što je to bilo predloženo 2023. godine. Postepena integracija zemalja kandidata zasnovana na zaslugama takođe zahtijeva povećanu potrošnju EU, te budžet koji je strože uslovljen reformama u segmentu vladavine prava – zaključuju savjetnici iz EP.
za komesare i potpredsjednike Evropske komisije počela su 4. novembra i biće zaokružena 12. ovog mjeseca. Ova praksa nije definisana na nivou EK, ali jeste Poslovnikom o radu EP i predstavljaju nužni preduslov da EK dobije saglasnost parlamenta na dalji rad.
PROCEDURE
je individualnim zaslugama svakog od njih. To znači da ću sa jednakom pažnjom razmatrati sve zemlje proširenja koje dijele perspektivu EU – zaključuje Kos u svojoj biografiji.
CILJEVI
Potencijalna komesarka koja bi mogla ispratiti, pored ostalog, i konačno pristupanje Crne Gore 2028. godine, koje je već više puta najavljeno sa različitih adresa, čvrsto je opredijeljena da zemlje kandidati urade sve potrebno za jačanje vladavine prava i zaštitu osnovnih vrijednosti. - Ovo uključuje potpuno korišćenje podsticaja koji se nude u okviru pristupnih pregovora, te finansijskih instrumenata kao što su oni za Ukrajinu, Zapadni Balkan i Moldaviju. Analiziranje stanja Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije u izvještajima o vladavini prava za 2024. godinu ima za cilj da poveća učešće zemalja kandidata u postojećim procesima EU, stavljajući ih u ravnopravan položaj sa državama članicama. Poglavlja o ovim zemljama pružaju sveobuhvatan pregled napretka i izazova, na isti način kao i za države EU – ukazala je Kos. Saslušanja svih 27 kandidata
- Nakon što Parlament odabere predsjednika EK, sastav nove komisije donosi se odlukom većine poslanika i može se samo odbiti ili prihvatiti u cjelosti, ali ne pojedinačno za određene članove. To je posljedica kolektivne odgovornosti EK kao kolektivnog tijela. Međutim, prijetnja odbacivanjem personalnog sastava EK pokazala se moćnim sredstvom pritiska na vlade zemalja članica da pažljivo biraju svoje kandidate kako im se Parlament ne bi protivio – stoji u pojašnjenju parlamentarnih procedura pri izboru novog sastava Evropske komisije. Odbori koji pojedinačno saslušavaju potencijalne buduće komesare unaprijed kandidatu daju upitnik kojim se ocjenjuje njihova podobnost. - Ako koordinatori jednoglasno odobre kandidata za komesara, biće dostavljeno pismo odobrenja. Ako koordinatori koji predstavljaju većinu od najmanje dvije trećine članstva u komisiji odobre kandidata, u pismu odobrenja će biti navedeno da je kandidat izabran „velikom većinom“, dok će stavovi manjine biti spomenuti ako je to zatraženo – dodaje se u opisu procedura. U slučaju da ne postoji dvotrećinska većina, koordinatori će zatražiti dodatne informacije putem pitanja u pisanoj formi, a ako su i dalje nezadovoljnimogu zatražiti nastavak saslušanja za još sat i po. Ako koordinatori i dalje ne mogu postići dvotrećinsku većinu, predsjedavajući će sazvati sjednicu na kojoj će se glasati o podobnosti kandidata da bude član EK, a zatim i za obavljanje dužnosti. - Komisije šalju evaluaciona pisma u roku od 24 sata od završetka saslušanja. Njih dalje razmatra Kolegijum predsjednika odbora i prosljeđuje ih Kolegijumu predsjednika. Nakon toga, saslušanja se proglašavaju završenim i odobrava se istovremeno objavljivanje svih ocjenjivanja – dalji su koraci u izboru novih komesara. Procedura se završava tako što novoizabrani predsjednik predstavlja svoj Kolegijum komesara i njegov program na posebnoj plenarnoj sjednici u EP, tokom koje je predviđena i rasprava. Svaka politička grupa ili najmanje jedna dvadesetina poslanika („donji prag“) može podnijeti prijedlog rezolucije o djelovanju EK. Konačno, saglasnost za sastav EK u cjelini javnim glasanjem daju europarlamentarci, a potvrđuje je većina ukupnog broja glasova. Novi sastav EK tada formalno imenuje Evropski savjet, odlukom kvalifikovane većine. Kristina JERKOV
Marta Kos
I pored znatno manjih prihoda kćerka kompanija Elektroprivrede u prva tri kvartala poslovala pozitivno
U prvih devet mjeseci Rudnik uglja u plusu
od 3,33 miliona eura
Iako je ova kćerka kompanija Elektroprivrede (EPCG) na kraju septembra u plusu, ostvarila je 52,26 odsto slabiji rezultat, odnosno 3,65 miliona manju dobit nego u istom periodu prethodne godine, kada je Rudnik uglja ostvario profit od 6,99 miliona eura
PODGORICA - Pljevaljski
Rudnik uglja je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao pozitivno sa profitom od 3,33 miliona eura, pokazuje finansijski izvještaj ove kompanije za prva tri kvartala. Iako je ova kćerka kompanija Elektroprivrede (EPCG) na kraju septembra u plusu, ona je ostvarila 52,26 odsto slabiji rezultat, odnosno 3,65 miliona manju dobit nego u istom periodu prethodne godine, kada je kompanija ostvarila profit od 6,99 miliona eura.
- Za prvih devet mjeseci 2024. godine ostvarena je dobit u iznosu od 3,33 miliona eura, što je za 295.098 eura manje
od plana, a rezultat je manje ostvarenih prihoda. U odnosu na isti period prethodne godine ostvareni prihodi su manji za 4,87 miliona eura, dok su rashodi manji za 1,21 milion eura, pa je ostvarena dobit manja za 3,65 miliona eura –piše u izvještaju.
Prodaja
U izvještaju se navodi da se u zavisnosti od trenda na tržištu, prodavao ugalj za široku potrošnju, a prodaja je ostala na približno istom nivou kao u istom periodu prethodne godine.
- Međutim, zbog prolongiranog roka godišnjeg remonta Termoelektrane (TE) Pljevlja isporuka uglja za TE nije se odvijala planiranom di-
namikom. Tako je isporuka uglja za potrebe TE iznosila 946.354,18 tona i realizovana je u obimu 8,1 odsto manje od plana (1.030.000 tona), a 18,2 odsto ili 210.492,89 tona manje nego u istom periodu prethodne godine. Međutim, isporučeni ugalj je bio boljeg prosječnog kvaliteta (10.114 kJ/kg) što je za 8,7 odsto bolje u odnosu na ugovoreni kvalitet od 9.300 kJ/kg, a za 4,9 odsto iznad prosječnog kvaliteta u poređenju sa posmatranim periodom prethodne godine (9.646 kJ/kg) – precizira se u izvještaju.
Dodaje se da je u prvih devet mjeseci 2024. godine proizvedeno ukupno 1.083.473,72 tona uglja što je za 14,6 odsto manje od planiranih 1.268.000
tona, a za 216.761,47 tona ili za 16,7 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine. Izazov I
U finansijskom izvještaju se kaže da poslovni ambijent u kome se odvijao treći kvatral i dalje oblikuju izazovi sa kojima se Rudnik uglja susreće. - Izazovi se mogu okarakterisati i po težini i po važnosti, kao najznačajniji i najizazovniji u istoriji poslovanja Rudnika uglja. Naime, produženi rok godišnjeg remotna TE Pljevlja u 2024. godini, nelikvidnost zbog ekološke rekonstrukcije TE u 2025. godini, obaveze prema Opštini Pljevlja po tužbi, kao i finansijska sredstva koja je potrebno obezbijediti za izmještanje korita rijeke Ćehotine, što sve skupa odslikava napor koji je potrebno uložiti kako se ne bi doveo u pitanje dalji rada Rudnika uglja – piše u izvještaju. Dodaje se da je u tom cilju, za projekat hitnih intervencija Vlada donijela odluku o proglašenju javnog interesa za projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine.
- Takođe, učinjen je maksimalni napor da se i u ovom periodu iskoriste povoljni vremenski uslovi, tako da je i pored zastoja bagera većih kapaciteta i kvarova na transportnoj mehanizaciji, i uz angažovanje mehanizacije na radovima u okviru izmještanja korita rijeke Ćehotine uz dobru poslovnu politiku i maksimalno angažovanje zaposlenih, nastavljeno sa ostvarivanjem zadovoljavajućih mjesečnih rezultata na eksploataciji otkrivke. Izvršni direktor Rudnika uglja od aprila ove godine je Nemanja Laković, a do 5. aprila direktor pljevaljske kompanije je bio Mihailo Potpara, koji se pet mjeseci nalazio na toj funkciji. S. PoPovIĆ
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede o cijeni aktivne energije
PODGORICA - Cijena aktivne energije se neće povećavati, kazao je u emisiji „Link“ na Radiju Crne Gore predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutin Đukanović
On je, kako prenosi portal RTCG, naveo da je ,,struja dugo mirovala za najveći broj potrošača“.
- Cijena aktivne energije se neće povećavati, a ostale komponente uz račun za struju su dio zakona i regulative. Moraćemo da korigujemo aktivnu energiju kako se približavamo EU do 2027. godine ali od 1. januara neće doći do povećanja aktivne energije, a ostale komponente kada su u pitanju, oko njih će se odlučivati u narednom periodu - kazao je Đukanović. EPCG je, prema njegovim ri-
ječima, pomogla zajednici da ne utiče na inflatorne procese.
- Moramo pojasniti da račun za električnu energiju sadrži više komponenti i mi odlučujemo o aktivnoj energiji i cijeni toga. To je ono što proizvodimo u termoelektrani i hidroelektranama – pojasnio je Đukanović. I ministar energetike Saša Mujović je u ponedjeljak u parlamentu u odgovorima na pitanja poslanika saopštio da cijena aktivne električne energije, u dijelu koji zavisi od Elektroprivrede (EPCG), odnosno Vlade, neće porasti od 1. januara iduće godine, ali može do-
Potpisan novi Kolektivni ugovor za Aerodrome Crne Gore
Prava zaposlenih zaštićena u najvećoj mogućoj mjeri
U biznisu može biti i uspona i padova, ali nikada ne smijemo da prestanemo da budemo kompanija sa ljudskim licem. Da bismo to bili, simbioza menadžmenta i zaposlenih je izuzetno važna, rekao je izvršni direktor ACG Roko Tolić
PODGORICA - Predstavnici Aerodroma Crne Gore (ACG) i dva reprezentativna sindikata potpisali su juče novi Kolektivni ugovor, čime su se stekli uslovi za unapređenje ekonomsko-socijalnog statusa zaposlenih. Iz ACG su kazali da je Kolektivni ugovor usaglašen sa važećim propisima iz oblasti rada, te da su prava zaposlenih zaštićena u najvećoj mogućoj mjeri. Dokument koji stupa na snagu 1. januara, potpisali su predsjednica Odbora direktora ACG Jelena Maraš, izvršni direktor Roko Tolić, te predsjednici sindikalnih organizacija aerodroma Podgorica i Tivat Slobodan Martinović i Ljubiša Džudović - Zaposleni ACG su od 2008. godine čekali povećanje plata, ali i potpisivanje Stambenog pravilnika. Taj pravilnik smo usvojili prije mjesec i po, a Kolektivni ugovor danas - rekao je Martinović i dodao da se nada još boljoj saradnji sa poslodavcem.
Džudović je u ime predstavnika zaposlenih Aerodroma Tivat zahvalio menadžmentu ACG. - S druge strane, članstvu sin-
ći do povećanja računa u dijelu regulatorno dozvoljenih prihoda Crnogorskog elektrodi-
dikata, ali i onima koji to nijesu, a koji su nas podržavali, čestitam na povećanju plata. Nadam se prosperitetu kompanije - poručio je Džudović. Tolić je saopštio da je novi Kolektivni ugovor jedan od najvažnijih dogovora.
- U biznisu može biti i uspona i padova, ali nikada ne smijemo da prestanemo da budemo kompanija sa ljudskim licem. Da bismo to bili, simbioza menadžmenta i zaposlenih je izuzetno važna. Samo je ona garant uspjeha. Zato je potpisivanje Kolektivnog ugovora još jedan korak u promjeni percepcije ACG - rekao je Tolić. On je dodao da Aerodrome javnost duži niz godina posmatra kao preduzeće koje stagnira u razvoju i koje ima preveliki broj radnika koji ne daju rezultate kakve bi država očekivala. - S punim povjerenjem u najveći broj zaposlenih koji su to dokazali zaključenjem sjajne ljetnje sezone, očekujem da svoju aerodromsku kuću u Podgorici i Tivtu načinimo modernim aerodromima evropskog štiha i da budemo poveznica države sa svijetom i okosnica turizma i čitave privrede Crne Gore - poručio je Tolić. r. E.
stributivnog sistema (CEDIS) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) o čemu će Regulatorna agencija za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) odlučivati 18. novembra, odgovorio je ministar energetike Saša Mujović na pitanje poslanika Mihaila Anđušića (DPS). Ukoliko REGAGEN, kako je objasnio Mujović, odobri ovim kompanijama veći prihod, to povećanje bi moglo biti oko tri odsto, odnosno značilo bi oko euro više na prosječan račun od 30 eura. r. E.
Poslovna zgrada Rudnika uglja
Sa potpisivanja ugovora
Milutin Đukanović
Oštre reakcije na nacrt zakona o igrama na sreću na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću PKCG
Neophodne dodatne izmjene i konsultacije zbog pravnih i ekonomskih rizika
PODGORICA – Nacrt
zakona o igrama na sreću izazvao je oštru reakciju priređivača iz ove oblasti, koji smatraju da on zahtijeva dodatno razmatranje kako bi se obezbijedila pravna sigurnost i stabilnost ove industrije. Na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG) zamjenica predsjednika Grupacije Marijana Zec ukazala je na to da je proces javne rasprave organizovan netransparentno i u veoma kratkom roku, bez adekvatne konsultacije sa privrednim subjektima iz ovog sektora.
Tokom sjednice, u prisustvu predstavnice Uprave igara na sreću, detaljno su razmatrane sve odredbe nacrta zakona, a priređivači su iznijeli niz primjedbi i prijedloga s ciljem pronalaska održivih rješenja koja bi zaštitila interese svih učesnika na tržištu, a posebno doprinijela zaštiti maloljetnika i očuvanju javnog interesa.
NegativNe posl jedice
Marijana Zec je naglasila da će novi zakon izazvati ozbiljne negativne posljedice za državu, ali i industriju igara na sreću.
Ona smatra da je posebno zabrinjavajuće to što prethodno nije sprovedena analiza uticaja na stabilnost tržišta igara na sreću, kao ni na naplatu varijabilnih naknada koje država ostvaruje.
Jedna od glavnih primjedbi priređivača odnosila se na član koji predviđa da se pravo priređivanja igara na sreću prenosi upravnim postupkom. Ta promjena je značajna u odnosu na dosadašnji koncesioni model, zbog čega se postavlja pitanje transparentnosti i jednakosti u procesu dodjele koncesija.
- Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Takođe, predlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući preduzećima da usklade poslovanje s novim zakonom - navodi se u saopštenju.
Na sastanku je ocijenjeno i da bi preduzeća mogla imati poteškoća u prikupljanju opsežne dokumentacije potrebne za odobrenje u predviđenom roku od 90 dana, te apeluju da se taj rok smanji.
Druga značajna primjedba odnosila se na definisanje načina raspodjele prihoda od igara na sreću. Učesnici su ukazali na potrebu jasnog definisanja javnog interesa, koji uključuje socijalno-humanitarne potrebe, i naglasili da sredstva iz igara na sreću moraju biti raspoređena transparentno i efikasno.
NejasNoće
Oni smatraju da izostavljanje člana 15 zakona, koji detaljno razrađuje kako se sred-
PODGORICA - Crna Gora
će nastaviti partnerstvo sa Svjetskom bankom (SB) kroz novi petogodišnji Partnerski okvir za saradnju (CPF), koji obuhvata ambiciozne projekte vrijedne 350 miliona dolara, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Projekti bi trebalo da dopri-
nesu unapređenju upravljanja otpadom, zaštiti vodnih resursa, reformi u oblasti šumarstva, promociji obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, kao i prilagođavanju klimatskim promjenama i očuvanju prirodnih područja. Kao naročito značajan, istaknut je projekat dekarbonizacije, čije se zaključenje
Proces javne rasprave je organizovan netransparentno i u veoma kratkom roku, bez adekvatne konsultacije sa privrednim subjektima iz ovog sektora, upozorila je zamjenica predsjednika Grupacije Marijana Zec. Na sjednici je ukazano i na diskriminatornu odredbu u članu 16 nacrta zakona, koja se odnosi na ograničenja u oglašavanju
stva raspodjeljuju, može dovesti do nedostatka jasnoće i potencijalnih zloupotreba. Učesnici su predložili doradu nacrta, kako bi se osiguralo da su primjenjive na sve oblike priređivanja igara.
- Ukazano je na diskriminatornu odredbu u članu 16, koja se odnosi na ograničenja u oglašavanju, a koja ne bi trebalo da favorizuju jedan oblik
priređivanja igara nad drugim, te smatraju da, priređivači koji nijesu registrovani u Crnoj Gori, ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja - navodi se u saopštenju.
Jedna od centralnih tema diskusije bio je i član 25 nacrta, gdje je predloženo da se udaljenost objekata za igre na sreću od obrazovnih ustanova mjeri najkraćim pješačkim
putem, a ne vazdušnom linijom.
- Osim toga, odredba iz člana 26, koja zahtijeva potvrdu od nadležnog organa za vođenje krivične evidencije za direktore i članove društava, predstavlja kršenje prezumpcije nevinosti. Učesnici su predložili skraćenje roka za rješavanje zahtjeva iz člana 27 sa 90 na 30 dana, kako bi se
osigurala efikasnost postupka - navodi se u saopštenju. S ugestije su upućene i na odredbe člana 36 nacrta zakona, koje se odnose na oporezivanje i određivanje osnovice za izračunavanje naknada, koje su neprimjenjive i dovode do duplog oporezivanja. Povećanje fiksne naknade po kladionici takođe je osporeno, a predloženo je da se smanji na 500 eura, uzimajući u obzir ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu. - Shodno tome, Grupacija predlaže da se produži rok javne rasprave po ovom pitanju, te još jednom razmotre svi ključni aspekti novog zakona, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu - navedeno je u saopštenju. ciljevi
Predstavnica Uprave za igre na sreću Milena Đuričić, navela je da je zakonodavni proces otvoren i transparentan, te da je glavni cilj da se regulativa ažurira i prilagodi kako bi se omogućio bolji rad sektora. Ona je naglasila kompleksnost implementacije novog informacionog sistema, koji je ključan za rad svih koncesionara. - Uprava ima obavezu da bude podrška poslovanju, a ne prepreka, naravno unutar okvira zakona - poručila je Đuričić i dodala važnost koordinacionog tijela koje bi trebalo uskoro da se sastane i nastavi dalji rad na zakonodavnom okviru. Ona je upozorila i na potrebu preciznijeg definisanja i tumačenja kako bi se obezbijedila pravna sigurnost. - Iako je zakon star i neodređen, naš cilj je da ga prilagodimo aktuelnim potrebama tržišta i obezbijedimo zaštitu maloljetnika - saopštila je Đuričić. Ona je poručila da Uprava igara na sreću ostaje otvorena za saradnju i spremna da razmatra sve prijedloge koji će doprinijeti unapređenju zakonskog okvira.
N. KovaČević
očekuje do kraja godine, a imaće ključnu ulogu u daljoj transformaciji energetskog sektora i ispunjenju međunarodnih obaveza u toj oblasti do 2030. godine.
Ministar finansija Novica Vuković, sastao se sa timom te međunarodne institucije, na čelu sa šefom kancelarije SB za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu Kristoferom Šeldonom. Sastanak je održan na temu pregled investicionih projekata Vlade finansiranih zajmom SB.
- Sastanak je bio prilika da tim Ministarstva finansija, zajedno sa višedecenijskim partne-
rom SB, sa kojim su do sada, kroz različite projekte, realizovane investicije u vrijednosti od 523 miliona eura, analizira ostvarene rezultate i dinamiku sprovođenja tih projekata, kao i identifikuje izazove tokom njihove implementacije - navodi se u saopštenju Ministarstva. Vuković je zahvalio na dugogodišnjoj značajnoj podršci koju SB pruža Crnoj Gori i naglasio da će intenzivirati sve neophodne aktivnosti, kako bi se, kroz efikasno povlačenje sredstava i ubrzanu implementaciju reformi, podstakao i napredak u pro-
cesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Šeldon je iskazao zahvalnost Vladi na pripremi zajedničkog CPF-a za period od naredne do 2029. godine, koji je SB usvojila u septembru.
- Prvi projekat u okviru novog CPF-a, Zajam zasnovan na javnim politikama (DPL), u iznosu od 80 miliona eura, odobren je u oktobru, označavajući snažan početak implementacije nove strategije, koja je utemeljena na snažnom višegodišnjem partnerstvu SB-a i Vladepodsjetili su iz Ministarstva. U partnerstvu sa SB, trenutno
se implementiraju projekti u oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva, modernizacije poreske administracije, unapređenja energetske efikasnosti, kao i sprovođenja integrisanih razvojnih programa za koridore rijeka Save i Drine, uz dodatna ulaganja u olakšavanje trgovine i transporta na Zapadnom Balkanu. Vuković je kazao da je od ukupne vrijednosti zajedničkih aktivnih projekata od 84,3 miliona eura, čak 61 odsto ugovorenih sredstava i dalje neiskorišćeno, a da su neki projekti u aktuelnom portfoliju započeti još 2018. godine. R. e.
Sa sjednice u Privrednoj komori
Ministar finansija Novica Vuković sa predstavnicima Svjetske banke za Crnu Goru i BiH
Sastanak ministra finanisija i predstavnika Svjetske banke
PODGORICA – U dvorištu podgoričke škole ,,Vuk Karadžić“ danas će biti održan protest zbog toga što je jedan roditelj vrijeđao razrednog starješinu svoga djeteta. Okupljanje je organizovano na inicijativu nastavničkog vijeća škole.
Najavljeno je da će protest početi u 12.45 sati.
Pobjeda je objavila juče informaciju da je uprava Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ prijavila policiji jednog roditelja zbog toga što je u toj ustanovi uputio grube riječi razrednom starješini koji ga je pozvao da razgovaraju, jer njegovom djetetu treba da se izrekne vaspitna mjera. Tada je direktor ove ustanove Budimir Vukićević potvrdio da je u školi zabilježen incident. Razredni starješina, prema njegovim riječima, pozvao je roditelja da ga upozna o vaspitnim mjerama koje se primjenjuju prema njegovom djetetu, te da je, prema pravilniku, stekao uslove za sljedeću vaspitnu mjeru. Roditelj je međutim, kako navodi direktor, bio grub u riječima prema razrednom starješini. Slučaj su prijavili policiji koja je odvela roditelja.
- Čekamo izvještaj od policije i hoće li tužilaštvo pokrenuti prijavu protiv tog roditelja. To je njihova nadležnost, mi se bavimo obrazovanjem djece...
7. novembar 2024.
Nastavničko vijeće podgoričke škole ,,Vuk Karadžić“ danas organizuje okupljanje
Protest zbog napada roditelja na nastavnika
Djeca kao djeca, lako je sa njima ako imamo podršku roditelja. Ako nemamo podršku, onda je to problem – rekao je Vukićević.
Dodaje da, nažalost, posljednjih godina prosvjetni radnici trpe nasilje od roditelja. Vukićević je obavijestio Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija o ovom događaju. Sagledavajući iskustva i kolega iz drugih škola, kaže da je riječ o velikom problemu. U toku su izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Propisana je novina da je u obrazovnoj ustanovi zabranjen svaki oblik nasilja i zlostavljanja od strane djeteta odnosno učenika, ili njegovog roditelja ili drugog lica nad djetetom odnosno učenikom, nastavnikom i drugim zaposlenim u ustanovi.
- Protiv lica koja vrše nasilje i zlostavljanje iz stava 1 ovog člana pokreće se prekršajni, odnosno krivični postupak,
u skladu sa zakonom. Sadržaj i način sprovođenja preventivnih aktivnosti, uslove i način procjene rizika, zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja propisuje Ministarstvo – navedeno je u nacrtu ovog akta. Nedavno je potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković , kao član radne grupe koja je pisala izmjene zakona, kazao Pobjedi da je važno što se ovim aktom prvi put prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje zaposleni, a posebno nastavnici doživljavaju od učenika ili roditelja. - Ono što je jako bitno jeste da se u zalaganju za eliminisanje bilo koje vrste nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama prvi put prepoznaje nasilje i uznemiravanje koje zaposleni, a posebno nastavnici, doživljavaju od strane pojedinih učenika ili roditelja – rekao je on.
N.ĐURĐEVAC
Na tribini u Matici crnogorskoj polemisalo se o obrazovnom sistemu i udžbenicima
Ima loših odluka, pojedini nastavnici predaju ličnu istoriju
PODGORICA – Obrazovanje je žrtva društvenih procesa koji su se dešavali posljednjih decenija u državi. Nemamo građansko društvo, politika je ušla u škole, tu su razne podjele, broje se primjeri da profesori istorije predaju svoju ličnu istoriju i da se ne drže programa. Reforme ne daju dobre rezultate i nastavnici iz učionice treba da se uključe kako bi se unaprijedilo stanje, poručeno je, između ostalog, sa sinoćne tribine ,,Crnogorski obrazovni sistem i udžbenici“ koja je održana u Matici crnogorskoj. Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Slobodan Backović kazao je da se u Crnoj Gori bilježi praksa da kada nešto ne ide dobro odmah se izriču stavovi da treba ono što je do tada urađeno da se sruši. Smatra da treba da se unaprijedi ono što je evidentirano da ne valja. Komentarisao je da se vratilo rješenje da direktore škola ponovo bira ministar i da to nije dobro, jer je to povratak politike u škole. -Treba insistirati da se uključi što više ljudi koji rade u učionicama kada se obavljaju promjene. Odgovornost tre-
ba spuštati na različite nivoe – rekao je on. Ako želimo da imamo uspjeh, prema riječima akademika Backovića, moraju se stvoriti uslovi, izgraditi škole, koje ne treba da imaju više od 700 učenika, jer ustanove koje rade u pet smjena ne mogu biti škole. -Treba da se promijeni način rada sa djecom. Djetetu ispričamo nešto i super, ono sa tim što je ponovilo ne može ništa da uradi. U tome je čitav problem. Nizak nivo funkcionsalne pismenosti postoji i to nam govori da djeca znaju da pročitaju tekst, ali ako ih pitate što su pročitali, oni ne znaju o čemu se tu radi. I takve djece imamo
mnogo – naglasio je Backović. Stava je i da treba da se uveća izdvajanje za obrazovanje. -Napravljene su promjene koje imaju štetene posljedice po društvo i državu i to se mora ispravljati sada – napominje profesor.
Predsjednik Udruženja profesora istorije Rade Vujović kazao je da se društvo 30 godina sauočava sa ružnom slikom u obrazovanju i kulturi. -Zaboravili smo da mislimo svojom glavom. Sve što je rađeno je veliki promašaj. Ovdje da gotovo ne možemo govoriti o obrazovanju. Izgubili smo suštinu obrazovanja – rekao je on.
Nijesu naši problemi manjak škola, smatra Vujović, već što ne postojimo kao građansko društvo. Govorio je kako se čudimo otkuda toliko agresije, nereda u društvu, a uništene su sve vrijednosti, te nam nauka služi za svađu, kao i obrazovanje... Kazao je da su evidentirani brojni društveni problemi koji su se prenijeli u učionicu, te da se bilježi da profesor biologije ,,nosi krst, a treba da priča o evoluciji“. -Neću prihvatiti nikada da je sve crno. Mladi ljudi mogu da se izbore sa svim. Ja sam bio student devedestih, u užasu smo živjeli, a opet smo se borili. To je ta mladost
i enegrija u koju beskrajno vjerujem – kazao je profesor na Fakultetu za crnogorksi jezik i književnost Aleksandar Čogurić
On je komentarisao jezik u školama, te da je teško programom i udžbenikom ispratiti naziv, ali da učenik od početka do kraja može da razumije jezik kao sistem. - Obilježja četiri jezika je vrlo teško predstaviti, te posebnosti jezičke. Tu nijesu učenici toliko oštećeni, jer je bitno da shvate jezik kao sistem, a u posebnosti se ne zalazi– upozorio je Čogurić.
Backović je kazao da kada se crnogorski jezik odredio Ustavom kao službeni, nakon toga ništa nije urađeno. Podsjetio je da su četiri tužbe bile pred Ustavnim sudom, kada se crnogorski jezik uveo u obrzovni sistem, te da je sud zaključio da su imali pravo da to učine i da nijesu povrijedili propise.
-Ušao je jezik u Ustav, ima pravopis, gramatiku, upisan je u svjetske jezike, je li se moglo poslije uraditi nešto još, o tome neću da sudim. Mi smo uradili što smo mogli da uradimo – smatra Čogurić.
Profesor Vujović je istakao da se izgubio fokus što hoće-
mo da postignemo obrazovanjem. Istakao je da intelektualac treba da bude nezavisan. Naveo je primjere da smo, između ostalog, došli u situaciju da profesori predaju lične istorije, da je to postala lična stvar svakog profesora. -Mi smo društvo koje se ne zamjera i dajte samo da stišamo situaciju, komentariše se – rekao je on.
Kazao je da ,,nijesmo imali snage i hrabrosti da sprovedemo određene stvari“. -Nemamo suštinu 30 godina. Glumimo, krijemo se... Kada budemo imali snage da znamo što hoćemo od kulture i obrazovanja onda će da se dese promjene. Manje bismo onda imali problema i sa crnogorskom istorijom, jezikom, sa svim – kazao je Vujović. Čogurić je naveo da je uvijek zvijezda obrazovnog sistema učenik, te da može da se napada koliko god, ali da će se on uvijek izboriti. Kazao je i da rezultate koje pokazuju crnogorski đaci na takmičenjima treba istražiti, jer se ranije uvjerio kroz praksu da učenici nijesu bili motivisani da rade testove. Govorili su da im je dosadno, da im to ne treba...
Osnovna škola „Vuk Karadžić“
Nova presuda Višeg suda pokazala da je Savjet RTCG nezakonito izabrao generalnog direktora u junu
Sudovi presuđuju, Raonić ipak ostaje
PODGORICA – Boris Raonić je nezakonito izabran za generalnog direktora odlukom Savjeta Javnog servisa Radio- televizije Crne Gore 1. juna prošle godine.
To je presuda Višeg suda u Podgorici, koja je donijeta 20. septembra, po tužbi Nikole Markovića, koji je tužio RTCG. Istovjetnu presudu je Viši sud donio i nedavno po tužbi Srđana Čovića
POVRATAK U BUDUĆNOST
Predsjednik Savjeta RTCG
Veselin Drljević je juče Pobjedi kratko kazao da on, prema Pravilniku rada Savjeta ne može davati izjave bez saglasnosti ostalih članova tog tijela. Ipak, pojasnio je:
vjeta RTCG koji konstantno, uprkos presudama bira Raonića, formiran je i predmet u državnim tužilaštvima. Iz ODT-a Podgorica, kome su nakon više od godinu dana iz Specijalnog državnog tužilaštva, vratili predmet u kome su osumnjičeni pojedini članovi Savjeta ali i generalni direktor, advokatica i šef pravne službe RTCG – još nema odluke. Pobjedi je juče rečeno da su dobili presudu Višeg suda koju su čekali da im stigne, kada je Čović tužio RTCG. Ta presuda je „putovala“ od suda do tužilaštva više od mjesec dana. A da se predmeti u slučaju RTCG sporo kreću, pokazuje i činjenica da je formiran predmet u SDT bio više od godinu dana, da je glavni specijalni tužilac najavio da će odluka biti
donijeta uskoro, da su ispita-
ni svi svjedoci, prikupljeni dokazi te da čekaju još glasačke listiće sa tajnog glasanja – jer su članovi Savjeta RTCG ćutali pred specijalnim tužiocima, Umjesto odluke SDT-a, stigao je novi Zakon o državnim tužilaštvima, prema kome slučaj RTCG više nije u njihovoj nadležnosti, pa je vraćen prije dva mjeseca u ODT, odakle je i krenuo.
To tužilaštvo još nije donijelo odluku, iako su kolege u SDT, kako je i najavljivao Novović, gotovo završile stvar.
-Savjet će postupati u skladu sa zakonom – kazao je Drljević o presudi povodom izbora 2023. godine.
Boris Raonić je u punom mandatu izabran ovog avgusta, na period od četiri godine, do 2028. godine.
Nakon nedavne presude Višeg suda po tužbi Čovića, takođe zbog reizbora generalnog direktora, menadžment Javnog servisa se oglasio saopštenjem u kome su istakli da ta odluka Višeg suda ne proizvodi pravno dejstvo.
raspisan konkurs na kojem je
- Naime, sud je poništio raniju Odluku broj 01-3576 od 1. 6. 2023. godine kojom je Boris Raonić imenovan za generalnog direktora. Pošto je u međuvremenu Raonić podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, ova odluka suda nije na snazi još od jula 2024. godine, kada je Savjet RTCG imenovao v. d. generalnog direktora RTCG. Nakon toga je po novom Zakonu o javnom medijskom servisu ponovo raspisan konkurs na kojem je izabran Boris Raonić za generalnog direktora – pisalo je u saopštenju menadžmen-
ta RTCG.
zano da je nezakonito i reizabran prošle godine. Njegovo
Da je Boris Raonić nezakonito izabran i na prvom konkursu 2021. godine, pokazuju brojne presudama je dokaimenovanje iz avmet tužbi.
PRAVDA SPORA, ALI... Vijeće Višeg suda u sastavu sudija Aleksandar Stojanović, predsjednik i članice sutkinje Nađa Todorović i Snežana Dragojević donijelo je odluku da se potvrđuje presuda Osnovnog suda i da se po-
ništava kao nezakonita odluka Savjeta RTCG od 1. juna 2023. Nalaže se tuženom da izvrši ponovno imenovanje generalnog direktora između prijavljenih kandidata po uslovima konkursa od 17. juna 2021. godine i to u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Boris Raonić je izabran 2021. godine za generalnog direktora, ali su sudovi utvrdili da je i tada nezakonito izabran jer nije ispunjavao uslove konkursa (VII1 stepen obrazovanja i 10 godina radnog iskustva), a prekršen je i Zakon o RTCG jer je u vrijeme prijave, ali i imenovanja bio član Savjeta Agencije za elektronske medije. Nakon presude Višeg suda povodom prvog izbora, Savjet
je ponovio konkurs i ponovo izabrao Raonića prošle godine. Svoju odluku je pravdao time da u trenutku reizbora Raonić više nije bio u konfliktu interesa, odnosno član Savjeta AEM-a. Ipak Viši sud je procijenio da je kandidate trebalo birati po uslovima i situaciji koja je bila 2021. godine, odnosno tada nije ispunjavao uslove za prijavljivanje, niti da bude imenovan.
CRNA GORA I VLADAVINA PRAVA
Potredsjednica Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković Pobjedi je kazala da je imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, a bilo ih je četiri za tri godine, odavno više nijesu pita-
i članova Savjeta koji su pod njegovom kontrolom, već Crne Gore koja kao pravna država ne postoji. - Da se pravo i pravda mogu izigravati pukim stavljanjem van snage odluka kako bi se nastavilo po istom nije mudrost ili neko vanserijsko umijeće već obična prevara koja je u Crnoj Gori otvoreno dozvoljena naočigled svih nas i nepostojećih nam institucija koje nijemo gledaju što se dešava – poručila je Camović-Veličković.
nja koja se tiču (samo) njega
Ona je kazala da je ovo sedma presuda koja isto kaže, te podsjetila i na mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije u kome se kaže da postupak naimenovanja Raonića za generalnog direktora predstavlja ugrožavanje javnog interesa i može uticati na narušavanje integriteta RTCG. - U mišljenju se ističe da se članovi Savjeta, uporno glasajući za Raonića, ponašaju kao korumpirane osobe i da još niko od njih nije uhapšen i smijenjen sa javnih funkcija, gdje su se podredili ličnom interesu, opet je potvrda nepostojanja države – kategorična je potrpedsjednica Savjeta. Ona ističe da ova presuda ne proizvodi pravno dejstvo, kako je navela, „u smislu smjene Raonića sa mjesta koje je okupirao“, ali podsjeća da druga pravosnažna presuda koja potvrđuje da je tog 1. juna 2023. godine, tačno određenih pet članova Savjeta RTCG odbilo da postupi po pravosnažnoj sudskoj presudi, tako što su pristali da Raonić opet bude na spisku kandidata, što su ga izabrali i dali mu nezakonit mandat.
- To je krivično djelo. Svi su bili upozoreni što rade i koje su posljedice, oglušili su se i glasali. Red bi bio da snose posljedice – istakla je ona.
Direktor Media centra Goran Đurović je Pobjedi kazao da je ovo još jedna pravosnažna presuda povodom ponovnog nezakonitog imenovanja Raonića na funkciju generalnog direktora RTCG u junu 2023. godine.
- Još jedan dokaz da u Savjetu RTCG djeluje organizovana grupa čiji je cilj da ispuni političke zahtjeve Milojka Spajića Andrije Mandića, Milana Kneževića i zadovolji privatne ambicije Raonića – kazao je Đurović.
On smatra da, ukoliko ni ova, druga po redu pravosnažna presuda, nije dovoljna za državno tuzilastvo da pokrene postupak protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG, koji su, kako je kazao, ignorisali prvu pravosnažnu sudsku presudu iz aprila 2023, i suprotno nalogu Višeg suda, i ponovo birali Raonića, onda se može konstatovati da državno tužilastvo ima političku agendu i ne želi da se isporuči pravda i zaustavi ponižavanje sudova i tužilaštva.
gusta ove godine je takođe pred, Nikola
Marković
Boris Raonić
Komisija za kontrolu kvaliteta utvrdila da nije bilo propusta u liječenju preminule Drite Tafe, kao ni u slučaju pacijentkinje Asmire Alošević, koja se liječi u KCCG
- Takođe, u ovom postupku tužilaštvo ne može da okrene glavu od krivičnog djela podstrekavanja na činjenje krivičnog djela koje je počinio Raonić sa šefom pravne službe i advokaticom RTCG Đukanović, koja je radila u interesu Raonića dok je plaćena novcem RTCG, tj. svih građana – istakao je on.
Nikola Obradović saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) je kazao da je ova odluka - jedina ispravna.
- Ovim se samo potvrđuju naše ranije ocjene o tome koliko su partikularni interesi prevladali u odnosu na javni interes u ovom slučaju koji bi se mogao gledati i kao neka jeftina TV sapunica da nas toliko skupo ne košta u raznim aspektima. Prvo, Raonić je nezakonito primio desetine hiljada eura iz budžeta, Crna Gora se kao država bruka pred EU čijem članstvu stremi, a svim građanima se šalje poruka da nemamo funkcionalnu vladavinu prava već da zakoni ne važe sa svakog isto –istakao je Obradović.
On je istakao da je odluka važna jer pokazuje da i u ovakvom sistemu postoje, iako za sada samo na nivou incidenta, neke granice u ismijavanju prava od strane interesno povezanih centara koji urušavaju pravni i institucionalni poredak.
- Zaista je nevjerovatno da imamo ovakvu situaciju u zemlji koja teži članstvu u EU, gdje se politički vrh na dnevnom nivou zaklinje u posvećenost vrijednostima i standardima EU, jer ovaj slučaj koji pokazuje kako se politika poigrava sa pravom je sasvim suprotna onom čemu težimo kroz reforme koje prate proces pristupanja EU – smatra Obradović.
On je naglasio i da su premijer i vladajuća većina direktno odgovorni za nepoštovanje pravosnažnih sudskih odluka, jer su do sada složno prećutali sve odluke suda koje dokazuju da je Raonić imenovan nezakonito.
-Išli su još dalje - u nove izmjene zakona kako bi se takvom čovjeku koji gazi zakon omogućio novi mandat, iako upravo ove odluka suda dovode u pitanje i zakonitost ovog posljednjeg mandata Raonića –istakao je on.
Obradović ističe da je krajnje vrijeme da tužilaštvo pokaže profesionalnu zainteresovanost za ovaj slučaj.
- Mi u CGO-u vjerujemo da će u konačnici biti utvrđena odgovornost svih u ovom slučaju, ma koliko god se sada osjećali zaštićeno i sam Raonić i oni članovi u Savjetu koji ga podržavaju, kao i donosioci odluka koji ih štite. Treba naglasiti da postoje i drugi postupci koji se vode, a lično ne sumnjam da će biti novih u budućnosti i da će se sve ovo raščistiti – kazao je on.
PrePoruke ek U izvještaju Evropske komisije koji je objavljen prošle sedmice, RTCG je poručeno da mora poštovati odluke suda. Komisija je istakla da je neophodna i zaštita od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog emitera RTCG, koji treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. Javni servis RTCG se našao u ovogodišnjem izvještaju tako što su navedene dvije prvostepene presude koje su potvrdile da je Savjet RTCG nezakonito ponovo izabrao Borisa Raonića za generalnog direktora u junu 2023. - Na obje presude uložena je žalba. U toku je i kriminalističko istraživanje ovog slučaja –piše u izvještaju EK. Podsjećaju da je generalni direktor RTCG podnio ostavku u junu 2024. godine, ali je nastavio da bude v.d. te ga je Savjet RTCG u avgustu imenovao na dužnost s punim mandatom. Postavljena su pitanja o netransparentnosti i mogućem kršenju zakonske procedure.
- Nadležna državna tijela treba efikasno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u RTCG, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima –istakli su iz Evropske komisije. j. MartInovIć
Karišik: Ispoštovana
sva medicinska načela
PODGORICA - Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici Bar zaključila je da su u liječenju porodilja Drite Tafe i Asmire Alošević ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima, saopštio je direktor te bolnice Igor Karišik
On je u saopštenju za javnost juče izjavio saučešće porodici preminule Drite Tafe i kazao da ih je pogodila vijest o smrti. Istakao je da do sada nijesu davali izjave jer su htjeli da provjere sve činjenice uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju, te da uzmu izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafe i Asmire Alošević.
„IshItrene Izjave“ Komisija za kontrolu kvaliteta je 5. novembra bila u barskoj bolnici i na osnovu medicinske dokumentacije ustanovila da su u liječenju Tafe ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima. - I pored činjenice koju smo konstatovali da je pacijentkinja tokom operacije u OB Bar imala komplikaciju podvezivanja desnog uretera i zbog čega je upućena u KCCG. S obzirom na to da se pacijentkinja nakon izlaska iz KCCG nije javljala u barsku bolnicu, teško možemo da nađemo vezu, odnosno racionalne i objektivne razloge zašto pacijentkinja koja je operisana carskim rezom prije mjesec i po dana, odnosno šest nedjelja egzitirala u KCCG, s obzirom da nije rađena obdukcija te nemamo obdukcioni nalaz – kazao je Karišik. On smatra da su „ishitrene izjave od strane različitih subjekata unijele nemir i nepovjerenje kod građana“, te da ljekari nakon ozbiljnog pristupa žele da govore jezikom struke. On je kazao da je pacijentkinji Driti Tafi nakon pregleda 13. septembra urađen hitni, treći carski rez i desna adneksektomija (uklanjanje jajnika prim. aut). - Odmah sjutradan je prepoznata komplikacija, sumnja na podvezivanje desnog uretera, odrađena dijagnostika i nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upuće-
na u ovu ustanovu tercijarnog nivoa radi daljeg liječenja. Nakon perioda liječenja bila je otpuštena kući te se kasnije javila u Klinički centar na zakazanu intervenciju, gdje je urađena procedura nakon koje je nažalost pacijentkinja preminula –pojasnio je Karišik. On je istakao da se pacijentkinja u tom periodu nije javljala na preglede u Opštu bolnicu Bar.
- Na ovaj način demantujem prvobitne informacije da je pacijentkinja preminula u barskoj bolnici. Naime, mjesec i po dana nakon upućivanja u Klinički centar je došlo do smrtnog ishoda. Komplikacije su, nažalost, sastavni dio medicine, naročito hirurških procedura. U uvom slučaju je komplikacija brzo prepoznata i pravovremeno je reagovano – rekao je dr Karišik. Ističe - da bi se radilo o ljekarskoj grešci da nije bilo prepoznavanja komplikacije.
- Da nije pravovremeno reagovano, govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema – naglasio je direktor barske bolnice Igor Karišik.
aloševIć stabIlno
Kada je riječ o slučaju pacijenkinje Alošević, koja se nalazi na liječenju u Kliničkom centru nakon porođaja u barskoj
bolnici, Karišik je saopštio da je ona zbog krvarenja, koje se i pored odgovarajuće terapije nije stabilizovalo, zbog sumnje da se radi o poremećaju koagulacije, upućena u KCCG.
Toga dana su u pratnji od Bara do Podgorice sa njom bili dežurni anesteziolog dr Dragaš, dežurni specijalizant ginekologije dr Kolašinac, glavna sestra porodilišta Ivana Prelević i pripravni anestetičar Dražen Šoškić.
- I pored prijedloga dežurnog anesteziologa da se pacijentkinja primi u jedinicu intenzivog liječenja, pacijentkinja se prima na Odjeljenje humane reprodukcije – piše u saopštenju dr Karišik.
Kaže da je Alošević primljena u barsku bolnicu 10. septembra i da je nakon pregleda indikovan i urađen hitan carski rez.
- U postoperativnom periodu je primijećeno izraženije i neuobičajeno krvarenje koje se javilo dva sata nakon završene operacije, oko 15 lasova, i nije adekvatno reagovalo na primjenjenu terapiju. Zbog osnovane sumnje i bojazni da je koagulopatija uzrok pojačanog krvarenja, pacijentkinja je nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena tamo oko 18 časova, gdje je nastavljeno liječenje. Od trenutka operacije do transporta, pa-
U eksternoj komisiji i EU stručnjaci
Ministarstvo zdravlja iniciralo je formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i Evropske unije (EU), koja će se baviti slučajem smrti porodilje Drite Tafe, kazao je juče ministar zdravlja Vojislav Šimun On je, odgovarajući na pitanje poslanika Albanske alternative Iljira Čapunija o smrti Tafe i unapređenju uslova u bolnici u Ulcinju, rekao da je Ministarstvo zdravlja preduzelo zdravstveni i sanitarni nadzor u Opštoj bolnici (OB) Bar, kao i u Kliničkom centru Crne Gore, gdje je Tafa preminula. Šimun je rekao da je sprovedena
obdukcija i da se čeka izvještaj. - Inicirao sam formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i država EU, i očekujem da ćemo imati nepristrasan uvid u cijeli proces –kazao je on. Šimun je istakao da to duguju porodici i javnosti.
Danas protest u Ulcinju
Zbog smrti Drite Tafe, i stanja majke Asmire Alošević koja se nakon porođaja u barskoj bolnici liječi u KCCG, danas će biti održan protest u Ulcinju sa motom „Hoćemo istinu za Dritu“. Okupljanje organizuju ulcinjske ženske nevladine organizacije, a koordinira NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj. Traže i uključivanje svih relevantnih državnih organa kako bi se utvrdio uzrok smrti porodilje Drite Tafe, a cilj protesta je i da se uputi apel da ovakvi tragični slučajevi budu posljednji i da žene Ulcinja dobiju istinsku i odgovornu zdravstvenu zaštitu i medicinsku pomoć. Protest će se održati na Platou Majke Tereze, u blizini Doma zdravlja u Ulcinju, sa početkom u 12 časova. Kako je planirano, protestna šetnja biće organizovana od Doma zdravlja do kružnog toka – Trg maslina.
cijentkinja se nalazila u jedinici intenzivnog liječenja bolnice Bar. Prema postojećim informacijama ona se i dalje nalazi na bolničkom liječenju u KCCG i nadamo se njenom brzom oporavku – kazao je dr Karišik.
IstIna će bItI ut vrđena
Ukazuje i da su se nadležni ginekolozi, kad je u pitanju zdravstveno stanje obje pacijentkinje, interesovali i kontaktirali kolege iz Kliničkog centra. - Interesovanje za zdravstveno stanje i dalji tok liječenja pacijenata koji se upute na dalje liječenje u druge ustanove je uobičajeno. Nadležne institucije će obaviti detaljnu istragu i utvrditi istinu te se nadamo da ćemo po završenim procedurama saznati zvanične rezultate – kazao je dr Karišik. Više državno tužilaštvo je zatražilo od Višeg suda ekshumaciju, kako bi se obavila obdukcija. Porodica se, kako je rečeno na konferenciji za novinare, protivila odukciji, međutim u ovakvim sluačajevima, zakonska je obaveza. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, u članu 164, propisuje da obdukciji obavezno podliježe leš lica umrlog u zdravstvenoj ustanovi, ako nije utvrđen tačan uzrok smrti i na zahtjev doktora medicine koji je liječio umrlo lice. Ministar Vojislav Šimun je kazao da je dežurni ljekar u KCCG tražio obdukciju nakon smrti pacijentkinje. j. M.
Opšta bolnica Bar
Marijana Camović-Veličković
Nikola Obradović
Goran Đurović
U saobraćajnim nesrećama juče stradale tri osobe
Automobil pokosio šesnaestogodišnjakinju na aerodromskoj pisti
BERANE/PLAV/ZETA
- Šesnaestogodišnja djevojčica I. Š. stradala je sinoć u Beranama u saobraćajnoj nesreći kada je na nju oko 18.40 časova na pisti tamošnjeg aerodroma
naletio automobil, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije
Juče u jutarnjim satima u Plavu, u mjestu Korita, stradao je Dž. L. (53). Iz policije su bez otkrivanja
ODT okončalo istragu za još jednu torturu
detalja kazali da je u ovoj saobraćajnoj nesreći učestvovalo jedno vozilo.
U Zeti je juče u saobraćajnoj nesreći stradao biciklista čiji identitet nije utvrđen do zaključenja lista. C.H.
Podignuta optužnica protiv policajaca
Asanovića
PODGORICA - Osnovno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužni prijedlog protiv policajaca Alekse Asanovića i Momira Popovića zbog zlostavljanja i falsifikovanja službene isprave. Asanović se tereti za zlostavljanje, dok se on i Popović zajedno terete za falsifikovanje službene isprave i davanje lažnog iskaza.
Iz Osnovnog tužilaštva je precizirano da se Asanović tereti da je u septembru 2022. godine, u prostorijama Uprave po-
i Popovića
licije Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, kao službeno lice, zlostavljao oštećenog B. B. i postupao prema njemu na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. Nakon toga, sumnjaju u ODT-u, Asanović i Popović su u službenu ispravu Uprave policije unijeli neistinite podatke.
- Neistinite podatke su ovjerili svojim potpisima i službenim pečatom, zbog čega im se stavlja na teret krivično djelo –falsifikovanje službene ispra-
ve – navodi se u saopštenju. Optužni prijedlog podignut je i zbog krivičnog djela – davanje lažnog iskaza, koje su dvojica policajaca, kao svjedoci u postupku, dali pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.
Ovo je treća optužnica za policijsku torturu koju je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo u proteklih 15 dana.
Prvo je, 25. oktobra, optužnica podignuta protiv suspendovanih policajaca Petra Lazovića i Jugoslava Juga Raičevića zbog sumnje da su krajem 2020. godine mučili pripadnike kriminalnog škaljarskog klana Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića nakon što su ih uhapsili.
Potom, 31. oktobra, podignuta je optužnica i protiv policajaca Borisa Anđušića i Zorana Backovića, kojima se na teret stavlja da su 2021. godine iznudili iskaz od Mila Jovanovića. B.R.
Krivična prijava protiv dva bivša rukovodioca Uprave za gazdovanje šumama i lovištima
Dozvolili bespravnu sječu i oštetili budžet za 187.000 eura
PODGORICA – Uprava policije podnijela je krivičnu prijavu protiv dva bivša rukovodioca Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Područna jedinica Berane Ž. T. (53) i Ž. V. (61) zbog zloupotrebe službenog položaja. - Sumnja se da su Ž. T. kao bivši rukovodilac, a Ž. V. kao tadašnji šef zaštite šuma u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima - Područna jedinica Berane iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica službenog ovlašćenja od novembra 2022. do jula 2023. godine omogućili nepoznatim licima da izvrše bespravnu sječu šume u mje-
stu Kucina gora u Beranama – kazali su iz policije precizirajući da je bespravno posječen 2.391 metar kubni četinara i 148 metara kubnih lišćara, čime su pričinili materijalnu štetu od 187.000 eura. Iz policije navode da je izvršenim provjerama utvrđeno da je u pomenutom reonu nakon odlaska na bolovanje jednog lugara koji je dužio taj teren, u prvih šest mjeseci 2023. godine od strane osumnjičenih Ž. T. i Ž. V. bilo raspoređeno čak 16 čuvara šuma „od kojih su neki bili raspoređivani i po više puta, a da prilikom primopredaje terena nijesu sačinjavani zapisnici o primopredaji lugarskih reona sa stanjem terena, a što
su bili u obavezi da urade“. - Zbog ovakvog organizovanja zaštite šuma onemogućeno je efikasno sprovođenje lugarske službe na tom reonu, zbog čega je nastala velika bespravna sječa u relativno kratkom periodu, a sve na štetu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima - pojašnjavaju iz UP. Oni su poručili da će nastaviti aktivnosti koje su usmjerene na otkrivanje i procesuiranje lica koja svojim neodgovornim i nezakonitim djelovanjem u privrednim aktivnostima, kroz krivična djela, nanose ogromnu štetu državnom budžetu i građanima, te narušavaju ekonomski sistem Crne Gore. B.R.
JOŠ JEDAN MAFIJAŠKI OBRAČUN: U Podgorici, usred najfrekventnijoj dionici likvidirani kavčani sa Cetinja
U Pejakovića i Lipovinu ispaljeno više od 30 projektila, napadači nepoznati
PODGORICA - Petar Lipovina (41) i Žarko Pejaković (25) iz Cetinja ubijeni su juče nešto poslije 15 sati dok su bili u vozilu „BMW“ na kružnom toku prema Nikšiću, kada su, za sada nepoznate osobe, iz „opela astra“ ispalile više hitaca u njih. Do zaključenja broja, policija nije uspjela da identifikuje napadače koji su se nakon zločina odvezli na Marezu i zapalili vozilo kako bi uništili sve tragove i drugim automobilom pobjegli. Po nalogu tužioca, izuzeti su tragovi, koji će, kako se nadaju istražitelji, biti značajni za identifikovanje osumnjičenih. Kako nam je nezvanično saopšteno, u zločinu kojem je svjedočilo više građana, učestvovale su najmanje tri osobe i korišćeno je automatsko oružje. Trojica egzekutora, nezvanično saznajemo, izašla su iz „opela“ sa fantomkama i pucala u Pejakovića i Lipovinu, koji su bili u blindiranom vozilu „BMW“ cetinjskih registarskih oznaka.
Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Ana Kalezić je u izjavi za medije saopštila da je na Pejakovića i Lipovinu ispaljeno više od 30 projektila.
- Pronađeno je više od 30 čaura. Počinioci ovog krivičnog djela nijesu identifikovani i za njima se aktivno traga. Koji broj osoba je u svemu ovome učestvovao trenutno nije nešto što možemo kazati, niti je ta činjenica još utvrđena - kazala je Kalezić za TVCG.
Ubijeni Lipovina i Pejaković se u policijskim evidencijama vo-
de kao članovi kavačkog kriminalnog klana sa Cetinja. Očito je da su znali da im je bezbjednost ugrožena, zbog čega su koristili blindirani automobil, ali nije poznato da li je tim informacijama raspolagala policija i da li je zločin mogao biti spriječen. Iz policije je saopšteno da su žrtve „članovi jedne organizovane kriminalne grupe“.
Izvori iz istrage navode da sve ukazuje da je u pitanju nastavak obračuna kriminalnih klanova, koji ne da ne jenjava, već poprima zabrinjavajuće razmjere. To je poznato i policiji, koja očito ima propuste u obavještajnom radu koji joj je obezbijeđen zakonom.
Dvojica Cetinjana praćena su zasigurno duži period. Ubice
Adžić: Bezbjednosni sektor planski razoren
Potpredsjednik GP URA, poslanik i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je nakon zločina iskazao zabrinutost za bezbjednost svih građana Crne Gore koji se, kako je kazao, u ovom trenutku osjećaju nesigurno i uplašeno jer u sektoru bezbjednosti vlada haotično stanje. - Nakon što je napornim
su prikupile saznanja o vozilu koje koriste i bezobzirno osule paljbu na njih u 15.20 sati, nasred raskrsnice.
U dijelu grada gdje se dogodila pucnjava stvorene su velike saobraćajne gužve, gdje su bile ekipe hitne pomoći i policije. Lipovina i Pejaković, kako nam je nezvanično saopšteno, podlegli su povredama odmah nakon ranjavanja.
- Danas je oko 15.20 časova u Podgorici, na kružnom toku na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica – Cetinje – Nikšić izvršeno teško ubistvo na štetu P. L. (41) i Ž. P. (25) - saopšteno je iz Uprave policije. Iz policije napominju da je Pejaković izašao iz pritvora 25. oktobra zbog nedonošenja pr-
radom zaustavljen rat klanova, procesuirane vođe i ostali pripadnici organizovanih kriminalnih grupa i gotovo dvije godine bile bez ijednog kriminalnog ubistva, sektor bezbjednosti je danas ponovo na koljenima. Za manje od godinu je potpuno razoren. Mafijaška ubistva, ranjavanja, podmetanja eksplozivnih naprava i paljenje automobila postali su naša svakodnevica. Na veliku žalost svih nas ostvaruje se upravo ono na što smo upozoravali, kriminalne strukture su nakon formiranja Spajićeve vlade nadjačale državu - poručio je Adžić. On je zaključio da je stvar još tragičnija jer ovakav odnos Spajićeve vlade prema sektoru bezbjednosti daje dodatan vjetar u leđa kriminalcima da nastave svoj krvavi obračun.
Osnovno državrno tužilaštvo
Kružni tok prema Nikšiću gdje su ubijeni Lipovina i Pejaković
d. malidžan
ispaljeno projektila, nepoznati
vostepene presude u roku od tri godine zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i teškog ubistva Bogdana Milića na Cetinju 11. juna 2019. Lipovina je izašao iz UIKS-a 11. novembra 2023. zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine, podsjetili su iz policije.
On je hapšen zbog više krivičnih djela i šverca droge.
U cilju lociranja izvršilaca, poručuju, uspostavljena je blokada užeg i šireg područja lica mjesta.
Dodaju da službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, uz snažnu podršku pripadnika Sektora za borbu protiv kriminala, a u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom preduzimaju izviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela.
Podsjetimo, prošlo je svega dva dana od ranjavanja Dejana Gazivode u Podgorici. Kako je Pobjedi saopšteno, došlo je do tuče dvije grupe mladića, a onda i pucnjave. Policija je identifikovala Podgoričanina Igora Tomaševića kao počinioca, ali nije uspjela da ga uhapsi. Prije 13 dana dogodio se zločin u bjelopoljskom selu Sokolac, gdje je, kako je policija saopštila sumnje, Alija Balijagić iz lovačke puške, kojom je šetao po tim predjelima, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madž-
galj. Ni taj slučaj nije okončan. Prije mjesec i deset dana na Cetinju je u svom dvorištu ubijen Cetinjanin Vasko Lješković, kako kažu iz policije, visokokotirani član škaljarskog klana. Likvidiran je iz snajpera. I on je, prema saznanjima istražitelja, duže vrijeme osmatran, a za zločin je angažovan profesionalac, koji ga je usmrtio jednim hicem. Do danas nema traga koji bi doveo do egzekutora. I na njega je pucano usred dana – iako je u 15.25 sati policija obaviještena da je iza visokog betonskog zida – lice u besvjesnom stanju. Da egzekutori ne biraju ni mjesto, ni vrijeme, a policija i tužilaštvo ne dolaze do počinilaca, potvrđuje i slučaj koji se dogodio 20. jula, kada su stradali Cetinjanin Petar Kaluđerović (20) i njegov sugrađanin, bivši bokser Dragan Roganović (36). Ubijeni su eksplozivnom napravom, ujutru oko devet sati na Cetinju, kod Sportskog centra, na sedamdesetak metara od osnovne škole, kada je daljinskim upravljačem aktivirana eksplozivna naprava, nakon što su se parkirali i izašli iz blindiranog „mercedesa“. Tada su teško povrijeđeni njihovi prijatelji i sugrađani Tanasije Taso Jovanović (46) i Mihailo Borozan (29), ali i slučajna prolaznica Desanka Vujović (63), koja se zatekla u blizini eksplozije. Nekoliko sati nakon dvostrukog ubistva na konferenciji za medije čelnici policije ocijenili su da su očekivali da će doći do zločina, ali nijesu saopštili da li su o tome obavijestili tada potencijalne žrtve ili saslušavali određene osobe za koje su sumnjali da planiraju egzekuciju.
Prema evidencijama bezbjednosnih službi, Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan slove za osobe bliske škaljarskoj kriminalnoj grupi.
Policijski službenici zakonom imaju na raspolaganju primjenu modela „vođenje obavještajnim radom“ i tako prikupljaju saznanja i podatke sa ciljem sprečavanja izvršenja krivičnih djela. Da li se i kako primjenjuje, najbolje govore prethodni slučajevi i izjave političara koji zarad političkih poena prebacuju odgovornost jedni na druge. Šest mjeseci prije ubistva na Cetinju, u Baru je ubijen nekadašnji pripadnik škaljarskog klana Edmond Mustafa iz tog grada.
Mustafa je javno govorio da mu je bezbjednost ugrožena i da zna da će biti likvidiran. Bezbjednosne službe nijesu uspjele da ga zaštite. Borba protiv kriminala podrazumijeva prvo preventivno djelovanje, a onda identifikaciju i istrage počinjenog krivičnog djela. To je redosljed kojim bi trebalo da se vode u bezbjednosnim službama kako bi se spriječili najteži zločini. Premijer Milojko Spajić je nakon jučerašnjeg zločiina zakazao hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost koja će, kako je najavljeno, biti održana danas. Da li će neko odgovarati zbog urušene bezbjednosne situacije ostaje da vidimo. A. RAIČKOVIĆ B. ROBOVIĆ
Srpske bezbjednosne službe već dva dana nemaju trag koji bi ih odveo do osumnjičenog za ubistvo brata i sestre Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac
Mještani sela Orašac u strahu od Balijagića
PODGORICA – Već dva dana nema nikakvog traga od Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac, potvrđeno je ekipi Pobjede koja je juče obišla područje oko sela Orašac iznad Brodareva.
Pripadnici srpske Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije pretraživali su region oko sela Orašac, patrolirali i dronovima, ali kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, u proteklih 48 sati nije bilo pomaka u potrazi za odbjeglim Balijagićem.
U posljednja dva dana, srpska policija je pretresala kuće i objekte mještana koji su uplašeni jer osumnjičeni još nije uhapšen. Ogorčeni su jer, kako su nam ispričali, policije dvije države ne uspijevaju da ga uhapse. Mještanka sela Orašac, koja živi sama, kazala nam je da je, i pored prisustva policije i Žandarmenije, uplašena za svoju bezbjednost.
- Živim sama i zatražila sam da, dok ga ne uhapse, jedan policajac boravi u mojoj kući - rekla je sagovornica Pobjede. Kako saznajemo, prekjuče je organizovana opsežna akcija i u selu Brajkovac zbog dojave da je navodno Balijagić tamo viđen, ali se ispostavilo da on ipak nije tamo. Za Balijagićem se već 13. dan intenzivno traga. On je 25. oktobra, prema sumnjama policije, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, nakon čega je pokrenuta potraga i raspisana potjernica. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podsjetio je da su Uprava policije i Vojska Crne Gore danonoćno angažovane – kako u potrazi za osumnjičenim, tako i u osiguravanju mira i sigurnosti svih sela Vraneške doline zbog sumnje da bi Balijagić mogao biti tamo.
- Budite uvjereni da će pravda biti ostvarena uz snažnu i koordiniranu podršku insti-
tucija bezbjednosti - rekao je Šaranović u saopštenju dostavljenom medijima. On je konstatovao nedovoljno odgovoran i nerijetko, kako je kazao, neistinit način komentarisanja, analize i izvještavanja određenih predstavnika političkih subjekata, pojedinaca, bivših policijskih službenika, što je bez dileme moglo imati negativne implikacije po bezbjednost pojedinih mještana ovog područja, a što definitivno ne doprinosi efikasnosti djelovanja policije i vojske u potrazi za Balijagićem.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prekjuče je kazao da je odbjegli Balijagić postao „ekstremni“ radikalni islamista te da su te informacije srpske bezbjednosne službe dobile od „veza iz Crne Gore“.
- Ta Vraneška dolina, istorijski interesantno područje, odakle su Madžgalji koje je ubio. Mislim da su mu sati odbrojani. Čovjek je 30 i nešto godina proveo u zatvoru. Mi smo ga lišili slobode, znamo mi put kojim je i tada išao, kroz koja sela, nije mu ovo prvi put – rekao je, između ostalog, Vučić. Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost zvanično su saopštile da ne ras-
U kotorskom naselju Dobrota pronađena droga
polažu operativnim podacima koji upućuju na sumnju da je Alija Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.
- Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma – istakli su u zajedničkom saopštenju.
Pobjedini izvori iz bezbjednosnih službi tvrde da ne postoji nijedan trag koji bi ukazivao da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.
Kako su pojasnili, jasno je da se radi o pokušaju skretanja pažnje sa tragedije u Novom Sadu, gdje je stradalo 14 osoba u urušavanju nadstrešnice na Železničkoj stanici zbog čega su građani Srbije organizovali protest na kojem je bilo više desetina hiljada nezadovoljnih koji traže ostavku Vlade.
Šaranović je podsjetio da od dana kada se desio ovaj tragični događaj u prosjeku 200 policajaca i 70 pripadnika Vojske Crne Gore svakodnevno učestvuje u potrazi, pretražujući složeni planinski i ruralni teren, koji obuhvata više od 100 kvadratnih kilometara.
- Da su uslovi terena i priro-
da potrage izuzetno zahtjevni, potvrđuju i kolege iz policije Srbije koje, kako ste javno mogli čuti, sa velikim angažovanjem najelitnijih policijskih jedinica i najsavremenije opreme, u punoj koordinaciji sa našom policijom, danima rade na potrazi za Balijagićem na teritoriji Republike Srbijedodao je Šaranović. Kako je kazao, garantuje da će se sprovesti najdetaljnija istraga i utvrditi odgovornost za eventualne propuste u postupanju.
- Prije svega svakog policijskog funkcionera, pa i policijskog službenika. U suprotnom, obavljanje bilo koje državničke dužnosti bilo bi besmisleno. Jasno je da se ne može adresirati odgovornost novom menadžmentu za zatečeno stanje u policiji - piše u saopštenju. Balijagić je proveo više od tri decenije u zatvoru, gdje je, kako je Pobjeda pisala, pokazivao agresiju prema zatvorskim policajcima, koji su imali pojačanu opreznost u kontaktima s njim. Kako su nam kazali ranije, navikao je na opstajanje u otežanim uslovima, što dodatno usložnjava cijelu akciju.
J. RAIČEVIĆ A. RAIČKOVIĆ
KOTOR - A.V. (28) uhapšen je juče kada je policija u njegovom stanu u naselju Dobrota pronašla oko 840 grama marihuane, sedam pvc pakovanja sa sadržinom za koju se sumnja da je marihuana i tabletu opojne droge ekstazi, za koje se sumnja da su bile namijenjene uličnoj prodaji.
O navedenom događaju je obaviješten tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu A.V. lišen slobode i protiv njega podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. C. H.
Selo Orašac iznad Brodareva
Zaplijenjena droga
Kolašin: Direktor Komunalnog o zatvaranju deponije Bakovići
Čišćenje crne ekološke tačke zavisi od tendera
PRiVREMEna TRi DECEniJE: Deponija u Bakovićima
KOLAŠIN – Zatvaranje i sanacija gradske deponije Bakovići je projekat od kojeg lokalna uprava i Komunalno preduzeće ne odustaju, ali postoje faze na koje ne možemo da utičemo, a to je tender. Jedan je raspisan početkom godine, i pao je, a kada će biti raspisan drugi, zavisi od Uprave za kapitalne projekte – kaže direktor Komunalnog preduzeća Duško Simović.
Za ovaj posao bilo je opredijeljeno oko 4,5 miliona eura sa PDV-om. U dokumentaciji je naznačeno da je predmet tendera izrada projektne dokumentacije i izgradnja lokalnog objekta od opšteg interesa: pejzažno uređenje zelenih površina specijalne namjenezatvaranje i rekultivacija pri-
Prvi tender, vrijedan 4,5 miliona eura, poništen je zbog žalbe učesnika. Dok se raspiše drugi, izabere izvođač i sanacija počne otpad iz Kolašina odlagaće se na deponiji u Bakovićima, koja za tu namjenu umjesto privremenih godinu – služi trideset godina
vremenog skladišta komunalnog i neopasnog građevinskog otpada u Bakovićima u Kolašinu, po principu - projektuj i izgradi.
PRIVREMENA TRI DECENIJE
Deponija je otvorena prije tri decenije. Trebalo je da bude privremeno rješenje (godinu) za odlaganje miješanog komunalnog otpada, a takav status ima i danas. Na nju se godiš-
Sedam divljih deponija
U izvještaju o sprovođenju državnog plana o upravljanju otpadom za 2023. godinu navodi se da u Kolašinu ima sedam nelegalnih odlagališta na koje je odbačeno 620 m³ otpada. U Bakovićima su dvije – jedna sa 300 m³ sa komunalnim i građevinskim otpadom i druga u industrijskoj zoni sa 80 kubika drvnog otpada. Ostale su u naseljima Rovačko Trebaljevo, Sjerogošte, Lipovo, te uz lokalni put Mateševo – Jabuka i ka Ski-centru Jezerine 1450.
nje bez ikakve selekcije odloži oko 3.000 tona otpada. Nalazi se pored magistrale između Kolašina i Mojkovca u blizini industrijske i biznis-zone, ali i rijeke Tare. – Početkom godine, Uprava za kapitalne projekte je raspisala tender za sanaciju deponije u Bakovićima koju su kandidovali Opština i naše preduzeće. Međutim, tender je poništen zbog žalbe jednog od učesnika postupka. Nemamo informaciju kada će biti raspisan ponovni tender i da li su okončani postupci kod Komisije za žalbe po prethodnom tenderskom postupku. Sve administrativne poslove koje je tražila Uprava za kapitalne projekte mi smo završili u rokovima – kazao je Simović.
Dok čeka raspisivanje tendera i početak sanacije deponije u Bakovićima, u Komunalnom preduzeću, sprovode druge
aktivnosti koje doprinose komunalnoj uređenosti grada. Simović kaže da su posebnu pažnju posvetili divljim deponijama. – Aplicirali smo kod Eko fonda da bismo dobili sredstva za sanaciju tri divlje deponije koje se nalaze na lokacijama Žuti krš, Trebaljevo i Smajlagića Polje. Očekujemo podršku kako bismo riješili ove tri kritične tačke. Uz rješavanje ovih problema, apelujemo i na građane da pomognu da se ne stvaraju divlje deponije. Nudimo im partnerstvo i pomoć, tu smo da zajedno rješavamo sve što kasnije može postati veći problem. Uređenost turističkog grada je obaveza svih nas koji živimo u Kolašinu – istakao je Simović.
USLOVI ZA SANACIJU
Da je deponija u Bakovićima crna ekološka tačka Kolašina potvrđuju navodi u idejnom rješenju sanacije.
– Deponija nema elementarnu infrastrukturu za rad. Nalazi se u zoni vodotoka Tare, u neposrednoj blizini magistralnog puta i dijelom zahvata prostor koji je Prostornim planom namijenjen kao industrijska zona. Lokalitet Bakovići ima nekoliko ključnih nedostataka za dalje odlaganje, koji se prije svega odnose na permanentno zagađivanje rijeke Tare, degradaciju prostora koji je opredijeljen za industrijsku zonu, kao i na konstantnu opasnost od šumskih požara – piše u idejnom rješenju sanacije.
Dodaje se da se zbog pozicije lokacije (blizina rijeke Tare) i plana da to bude industrijska, otpad na tu lokaciju može odlagati samo u određenom periodu zavisno od kapaciteta, uz primjenu najstrožih mjera zaštite.
– Čim proradi regionalna deponija, ovaj lokalitet se mora zatvoriti – naglašeno je.
n i K šić: Mještani Bogetića za danas najavili blokadu puta ka Podgorici
Traže garancije da lešine više neće biti zakopavane u njihovoj mjesnoj zajednici
NIKŠIĆ – Mještani Bogetića će u četvrtak, od 16 do 17 sati, blokirati magistralni put Nikšić – Podgorica u znak protesta što čelnik grada Marko Kovačević nije odgovorio na njihove zahtjeve, a koji se tiču zakopavanja eu-
tanaziranih krava zaraženih kju groznicom u njihovom kraju Predsjednik MZ Bogetići Mijajlo Škuletić kaže da su blokadu najavili u policiji sedam dana ranije, te da su od lokalne uprave samo tražili da im da pisanu garanciju da se više uginule krave
neće zakopavati na teritoriji njihove mjesne zajednice. – Ignorišu nas i s razlogom smo izrevoltirani. Bez ičijeg znanja najprije su u Ljeskovim dolima zakopali pedesetak eutanaziranih krava, pa onda i na drugoj lokaciji znatno više grla, a imali smo obećanje da se bez saglasno-
Roža JE: Građanski aktivista povodom najave da će Vlada pomoći sanaciju Rujišta
Murić:
Podržite i zatvaranje Mostine
ROŽAJE – Građanski aktivista i predstavnik mještana rožajskih naselja koja se nalaze u blizini gradske deponije Mostine Denis Murić reagovao je zato što ih ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić tretira kao građane drugog reda. Do tog zaključka su došli, kažu, jer je tokom posjete Beranama Ćulafić saopštio da je Vlada opredijelila 1,11 miliona eura za četiri projekta u toj opštini. Murić je saopštio da nemaju ništa protiv pomoći koju će Ministarstvo uputiti opštini Berane, ali i da Rožajci očekuju jednak tretman. – Ministar Ćulafić je prilikom posjete Beranama obećao pomoć u realizaciji više projekata. Mi se pitamo zašto to nije bio slučaj i kada je posjetio Rožaje. Nemamo ništa protiv razvoja Berana, ali pitamo ministra da li građani Rožaja imaju ista prava kao građani Berana ili su Rožajci narod drugog ili nekog drugačijeg reda – poručio je Murić. Mještani Rožaja su ove godine u nekoliko navrata protestovali, zahtijevali su zatvaranje deponije koja je crna ekološka tačka Rožaja. Murić kaže da ostaju pri tom zahtjevu.
D. DRAŠKOVIĆ
– Ministar je najavio i zatvaranje deponije Rujišta u Beranama kao što je bio slučaj sa deponijom u Nikšiću, ali je zaboravio da prije toga treba za-
sti mještana to neće činjeti. Sad nam još žele pripisati da sve ima političku pozadinu, a to nije tačno, već samo tražimo malo poštovanja i da nam poprave lokalni put koji su oštetili teški kamioni dok su prevozili stoku ka Jelinoj pećini. Predsjednik Kovačević je već u dva navrata pogazio obećanja i zbog toga smo mu tražili pisanu garanciju da se bez saglasnosti Savjeta naše MZ u našem kraju ništa ne može dešavati, a kamo li dovoziti eutanazirane zaražene krave – kaže Škuletić. Na dvije lokacije u Bogetići-
Tokom posjete Beranama ministar Damjan Ćulafić saopštio je da je Vlada opredijelila 1,11 miliona eura za četiri projekta u toj opštini i najavio podršku za zatvaranje gradske deponije
tvoriti Mostine. Da se prisjetimo, ministar Ćulafić obećao je da će nelegalno odlagalište Mostine raditi do Nove godine, a da će opština Rožaje snositi troškove odvoza otpada u Podgoricu. Zahtijevamo hitno zatvaranje privremenog odlagališta. Ukoliko ministar ne donese odluku o tome, mi ćemo svoja prava tražiti na drugim vratima – poručio je Murić. Ministar Damjan Ćulafić je Rožaje posjetio 11. septembra i tada je na sastanku sa predsjednikom opštine Rahmanom Husovićem dogovoreno da će zajednički raditi na pronalaženju rješenja za postepeno zatvaranje deponije ,,Mostine“. – Spreman sam da razmotrimo sve opcije koje su dostupne i da radimo na rješavanju problema do izgradnje regionalnog centra za upravljanje otpadom – poručio je Ćulafić tada. I.R.
ošTEćEn ToKoM TRanSPoRTa UGinUliH žiVoTinJa: Put ka Ljeskovim dolima
ma u više navrata zakopane su krave koje su uginule ili autanazirane zbog infekci-
je
kju groznicom.
CRna EKološKa TaČKa: Deponija Mostine
je
Lokacije
kao podobne za tu namjenu odobrila Vlada. Ra. P.
Crnogorski elektrodistributivni sistem o uzrocima učestalih prekida u napajanju električnom energijom
Zbog nesavjesnih investitora i izvođača trpe i potrošači i CEDIS
TIVAT – Od 24. maja ove godine do 5. novembra, bilo je više od 20 kvarova na kablovima 35 kV „Tivat 1“ i „Tivat 3“, gdje je jedan dio njih prouzrokovan nesavjesnim radovima trećih lica – saopštila je Služba za korporativne komunikacije Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
Problem je aktuelizovan nakon što je 30. oktobra, u ranim jutarnjim satima došlo do ispada 35 kV kablovskog voda „KB 35 kV Tivat 110-Tivat (Tivat 1)“ u Tivtu.
– S obzirom na važnost kabla za napajanje cijele opštine, angažovana je ekipa Službe za ispitivanje u TS 35/x kV kablova CEDIS-a koja je odmah započela pronalaženje tačnog mjesta kvara. Tokom terenskih ispitivanja i lociranja mjesta kvara, ekipa je utvrdila da je jedna od žila kabla oštećena od strane trećeg lica. Odmah po otkrivanju mjesta kvara, angažovane su dodatne ekipe, kako bi se što prije pristupilo sanaciji oštećenja. Međutim, nakon saniranja, kasnije u noćnim satima dolazi do ponovnog ispada KB 35kV Tivat 1 i ta-
Osim prekida kablova, za područja gdje se izvode radovi karakteristična su i djelimična oštećenja, usljed kojih ne dolazi do prekida u napajanju u trenutnku oštećenja, već naknadno u slučajevima većeg opterećenja mreže. Svako oštećenje kabla, pored toga što izaziva prekid u napajanju, ostavlja trajne posljedice i uzrokuje njegovu smanjenu pouzdanost, bez obzira na intervencije ekipa – upozoravaju iz CEDIS-a
da KB 35kV Tivat 3 preuzima kompletno opterećenje konzuma. Dežurna ekipa je, sljedećeg jutra, zamijenila neispravnu treću žilu sa ispravnom rezervnom kada su oba kabla i stavljena pod napon. Nakon lociranja mjesta kvara, ekipa je 5. novembra izašla na teren i otpočela radove na otklanjanju problema na sada isključenoj trećoj žili 35kV kablovskog voda Tivat 1 – saopošteno je iz CEDIS-a.
NALOG INSPEKCIJE
35 kV „Tivat 1“ i „Tivat 3“ desilo se od 24. maja ove godine do 5. novembra
Iz te kompanije ističu da su osim prekida kablova, za područja gdje se izvode radovi (izgradnja kolektivnih stambenih objekata i putne infrastrukture) karakteristična i djelimična oštećenja, usljed kojih ne dolazi do prekida u napajanju u trenutnku oštećenja, već naknadno u slučajevima većeg opterećenja mreže. – Dakle, kada se potrošnja električne energije naglo poveća, ali i prilikom prodora vlage na oštećenim mjestima kablovskog voda (usljed obilnih padavina), ,,latentna oštećenja“ se aktiviraju i dolazi do većih kvarova, za čiju sanaciju je potrebno i vrijeme i znatna finansijska sredstva. Naše analize pokazuju veću frekvenci-
ju prekida u periodima većeg opterećenja, upravo u zonama za koje je karakteristična izgradnja stambenih objeka-
ta, putne infrastrukture i sl. –navode iz CEDIS-a.
Tivat se napaja sa trafostanice TS 35/10kV „Tivat“ a ona do-
bija električnu energiju iz TS 110/35 kV „Tivat (Gradiošnica)“ preko dva 35kV kablovska voda „Tivat 1“ i „Tivat 3“. Ka-
blovska trasa se sastoji od sedam kablovskih žila položenih u istom rovu. – Nakon isključenja po nalogu Elektorenergetske inspekcije DV 35 kV Gradiošnica–Tivat–Opatovo (zbog ugroženosti trase), energetski kabl predstavlja jedinu vezu koja je od vitalnog značaja za napajanje korisnika sa teritorije opštine Tivat. Takođe, kablovska trasa je na više mjesta (bila) ugrožena od nesavjesnih investitora i izvođača građevinskih radova, te je na tim mjestima nekoliko puta intervenisala operativna ekipa Sektora na otklanjanju kvarova CEDIS-a, a sva ugrožena mjesta redovno prijavljivala Elektroenergetskoj inspekciji – pojasnili su iz CEDIS-a.
POSLJEDICE
Iz te kompanije naglašavaju da svako oštećenje kabla, pored toga što izaziva prekid u napajanju električnom energijom, ostavlja trajne posljedice i uzrokuje njegovu smanjenu pouzdanost, bez obzira na intervencije njihovih ekipa. – Crnogorski elektrodistributivni sistem je nebrojano puta pozivao građane na oprez i apelovao na visok stepen odgovornosti investitora u zoni izvođenja građevinskih radova. Tako i ovog puta, pozivamo sve investitore da poštuju katastar podzemnih instalacija i da u slučaju bilo kakvih nedoumica pozovu naše nadležne službe, kako bi sve dileme na licu mjesta bile otklonjene – poručili su iz CEDIS -a. C.G.
Vlada da finansira izgradnju školske fiskulturne sale
PLJEVLJA – Povodom zatvaranja dvorane u DOO Sportski centar Ada u Pljevljima, premijeru Milojku Spajiću se obratila uprava Srednje stručne škole kojom rukovodi Bojan Strunjaš. Oni traže da Vlada pomogne izmirenje dugova DOO Sportski centar i da finansira izgradnju školske fiskulturne sale.
Dvorana je zatvorena u ponedjeljak, 4. novembra zbog nagomilanih dugova koji iznose oko 450.000 eura. Račun društva je tri mjeseca u blokadi.
Strunjaš u dopisu navodi da je zatvaranje sportske dvorane problem koji pogađa više od 700 učenika – onemogućena im je realizacija nastave fizičkog vaspitanja.
– Škola decenijama nema sopstvenu fiskulturnu salu, a sala u
Sportskom centru do sada nam je služila kao jedino rješenje, mjesto gdje učenici imali priliku da razvijaju svoje fizičke sposobnosti i uživaju u sportskim aktivnostima, zahvaljujući profesionalnoj saradnji škole i uprave centra, koju finansiraju Opština Pljevlja i Ministarstvo finansija. Međutim, od 4. novembra, učenici su ostali na ulici, što je izazvalo negodovanje u lokalnoj zajednici i ukaza-
Dug SC Ada iznosi
450.000 eura, obuhavata i neizmirene obaveze prema zaposlenima (porezi i doprinosi) za više godina
lo na hitnost pronalaska rješenja – naveo je Strunjaš. On navodi da u ime učenika, profesora fizičkog vaspitanja, i svih mladih u Pljevljima koji se aktivno bave sportom, uprava SSŠ apeluje na nadležne da preduzmu hitne korake kako bi se prevazišla trenutna situacija. – Svim učenicima su uskraćena osnovna prava na obrazovanje i sport, te pozivamo nadležne da pronađu trajno rješenje za upravljanje Sportskim centrom Ada i spriječe slične situacije u budućnosti. Takođe, tražimo da se u budžetu za narednu, 2025. godinu, opredijele sredstva za izgradnju fiskulturne sale unutar škole. Time bi se trajno riješio problem nedostatka prostora za fizičko vaspitanje i omogućilo učenicima kvalitetnije izvođenje nastave i bavljenje sportom u bezbjednim
uslovima – navodi Strunjaš. Zaposleni u DOO Sportski centar Ada su, nakon što je zatvorena dvorana Opštini i Vladi dali rok - 15. novembar da riješi stanje, a ukoliko se to ne desi, najavili su da će radikalizovati protest. U iznos od 450.000 eura dugovanja uračunate su i neizmirene obaveze prema radnicima (za više godina) zbog čega nekoliko njih koji su ispunili uslove ne mogu da idu u penziju.
Opština Pljevlja vlasnik je 12,89 odsto sportske dvorane, Vlada – Ministarstvo finansija 57,88 odsto, Direkcija javnih radova 25,96 i ostali koji su kao donatori učestvovali u njenoj izgradnji 3,27 odsto.
Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš u utorak je saopštio je da je lokalna uprava spremna da izmiri srazmjerni dio duga – 12 odsto, a da osta-
tak treba da plati Vlada kao većinski vlasnik. Povodom obustave rada dvorane oglasio se Rukometni klub Rudar. Oni su apelovali na nadležne da riješe problem i tako spasu obraz grada.
– Sada smo na vrhu tabele odakle vam šaljemo apele, bolje reći vapaje, ne samo trenutne nego i mnogih generacija prije i onih koji tek dolaze ne daj-
te da se ugasi pljevaljski sport, naš prepoznatljiv brend - istakli su pored ostalog u apelu. Klub odbornika DPS-a Pljevlja podnio je zahtjev predsjednici Skupštini opštine Jovani Tošić, da bez odlaganja sazove sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o situaciji u Sportskog centra Ada i usvojili zaključci sa ciljem da se riješi taj gorući problem u gradu. D.Š.
kvarova na kablovima
IZVOĐAČI NE POŠTUJU KATASTAR INSTALACIJA: Prekinuti kablovi
Domaći filmovi „Entropia“, „Kontraadmiral“ i „Vud, ti si pobijedio“ u Lajpcigu
Poster projekta „Entropia“
Snažne priče o ljudima i sudbinama
PODGORICA – Na 67. izdanju jednog od najstarijih i najznačajnijih festivala dokumentarnog filma u svijetu „DOK Leipzig“, koji je održan od 28. oktobra do 3. novembra, crnogorska kinematografija bila je zastupljena sa tri filmska projekta – „Entropia“ reditelja Jovana Mijuškovića, „Kontraadmiral“ Mladena Ivanovića i „Vud, ti si pobijedio“ u režiji Senada Šahmanovića.
U okviru industrijskog programa „DOK Exchange XR Showcase“ predstavljen je projekat „Entropia“ producenta Miljana Vučelića, po scenariju Mijuškovića i Mata Uljarevića Ovaj projekat, koji je realizovan u produkciji kuće „Protos Film“ iz Podgorice, obuhvata produkciju kratkog animiranog filma i VR iskustva, koji nas kroz „sci-fi“ žanr vode na putovanje u pusti svijet inspirisan spomeničkim nasljeđem i izgubljenom utopijom Jugoslavije.
Dokumentarni film „Kontraadmiral“ bio je dio festivala „DOK Leipzig“ u sklopu programa „BDC Discoveries 2024“. Film, koji nastaje u koprodukciji crnogorske kompanije „Artikulacija film“ i hrvatske kompanije „Restart“, bavi se životom i tragičnom sudbinom crnogorskog kontraadmirala Krsta Đurovića. Centralna tema filma je nerazjašnjeno ubistvo ovog oficira Jugoslovenske narodne armije, koji je odbio da napadne Dubrovnik tokom rata 1991. godine. Dokumentarac „Vud, ti si pobijedio“, koji je u fazi postprodukcije, predstavljen je „Dok Film Exclusives“. Film je privukao pažnju međunarodnih festivala i distributera svojom pričom o Dušanu Vukotiću, prvom dobitniku Oskara za animirani film izvan Sjedinjenih Američkih Država. Film će premijerno biti prikazan tokom sljedeće godine. Sva tri projekta je prethodno podržao Filmski centar Crne Gore. An. R.
Večeras uručenje nagrada časopisa ,,Komuna“
PODGORICA - Svečano uručenje nagrada časopisa ,,Komuna“ za 2023. godinu, koje se dodjeljuju za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore, biće upriličeno večeras, u 19 časova, u Hotelu „Podgorica“.
Dobitnik Godišnje nagrade časopisa ,,Komuna“ za 2023. godinu je književnik Miraš
Martinović. Njemu će nagradu uručiti jedan od ranijih laureata ove nagrade, prof. dr Radovan Radonjić. Pored Godišnje nagrade, biće uručene i tri specijalne plakete i to: posthumno slikaru, publicisti i nekadašnjem društvenom i kulturnom radniku Ibrahimu Ibru Rekoviću, književniku, istoričaru i esejisti Marijanu Mašu Miljiću, kao i Fondaciji Sveti Petar Cetinjski. R. K.
Uspjeh naših gitarista u BiH
PODGORICA - Mladi crnogorski gitarista Petar Nikolić osvojio je prvo mjesto u IV kategoriji na IX međunarodnom takmičenju ,,Guitar United fest“ koje je održano u Istočnom Sarajevu od 31. oktobra do 3. novembra, dok je mlada gitaristkinja Kristina Miljenović osvojila prvo mjesto u svojoj, petoj kategoriji. Osim takmičenja, na festivalu
su organizovani master časovi i koncerti svjetski poznatih gitarista Nemanje Bogunovića, Michalisa Kontaxakisa i Sanela Redžića. Festival je zatvoren gala koncertom na kojem su se publici predstavili pobjednici iz svih pet kategorija, Sanel Redžić i gudački kvartet ,,MAKUIS“. Petar je učenik prvog razreda Srednje muzičke škole ,,Vasa Pavić“ iz Podgorice. A. Đ.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara nevidljiva na internetu, ali je nekoliko mjeseci zabadava plaćala osobu za PR
Za prazne naloge na društvenim mrežama
2.613 eura honorara
Uprava za zaštitu kulturnih dobara tokom 2023. i do aprila 2024. godine sklopila je devet ugovora o djelu, ali i 32 ugovora o dopunskom radu sa zaposlenima UZKD. Za ugovore o djelu Uprava je ukupno potrošila 36.393 eura, dok je po osnovu ugovora o dopunskom radu zaposlenih ovog organa, pored njihove redovne zarade, potrošeno još 17.402,69 eura
PODGORICA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) jedan je od najnevidljivijih i najzatvorenijih organa državne uprave. Ne umije se pohvaliti kada uradi nešto dobro, niti se umije (a često ni ne može) odbraniti kada je napadaju stručni i nestručni.
No, aktuelnom v. d. direktora Balši Peroviću sredinom prošle godine, svega mjesec nakon što je došao na čelnu funkciju, palo je na pamet da promijeni ovaj aljkav imidž, te je 15. maja 2023. angažovao dvadeset šestogodišnju Katarinu Kastratović da preko ugovora o djelu uređuje i vodi zvanične naloge na društvenim mrežama. Njen prvi korak, sudeći prema ugovoru koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, trebalo je da bude otvaranje stranica Uprave na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru (danas mreža Iks). Pored toga, trebalo je da selektuje i priprema materijale za objavljivanje, bira fotografije, upravlja porukama i zahtjevima koji stižu putem društvenih mreža.
DIREKTOR ĆUTI
Međutim, od maja prošle godine do januara 2024., na nalozima Uprave za zaštitu kulturnih dobara nijesmo vidjeli niti jednu informaciju, fotografiju i objavu, niti je sa adrese Uprave medijima stiglo bilo kakvo saopštenje koje je, uz pomoć stručnih lica, sačinila Kastratović. Tako je i danas. Primjera radi, pored imena organa, na društvenim mrežama navedena je samo adresa na Cetinju, mejl upravamreze@ gmail.com i adresa sajta Vlade. Stranica na Fejsbuku (kreira-
PODGORICA - Balkan film festival počinje danas u Montevideu, a trajaće do 13. novembra. Posvećen je promociji filmova snimljenih na Balkanu za koje postoji veliko interesovanje u Južnoj Americi. Festival organizuje Crnogorska zajednica Urugvaja, uz partnerstvo sa RTCG, Crnogorskom
na 12. juna 2023), recimo, ima deset pratilaca i osam oznaka „sviđa mi se“, dok na mreži Iks (bivši Tviter), po svemu sudeći, nalog nije ni otvoren. To nije spriječilo v. d. direktora Uprave Balšu Perovića da Kastratović, po osnovu ugovora o djelu, od 15. maja do 29. decembra 2023. godine svakog mjeseca isplaćuje po 350 eura, ukupno 2.613 eura za osmomjesečni angažman. Nekoliko izvora Pobjede iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara kazali su da Kastratović nikada nijesu vidjeli u Upravi, ali da su čuli da je angažovana. Jedan izvor Pobjede ustvrdio je da „postoji legenda da je osoba za društvene mreže jednom viđena u ovom organu“. Takođe, konstatovali su da se Perović i Kastratović poznaju od ranije.
Sve ove tvrdnje i glasine poku-
šali smo da provjerimo i zvanično, te smo pitanja 30. oktobra uputili Balši Peroviću i zamolili ga da odgovori do 2. novembra. Međutim, do zaključenja ovog broja Pobjede vršilac dužnosti direktora nije odgovorio. A pitali smo sljedeće:
1. Da li je tačno da ste tokom 2023. godine preko ugovora o djelu zaposlili osobu za PR, odnosno za vođenje i uređivanje naloga Uprave na društvenim mrežama?
2. Ako je to tačno, koliko je trajao njen angažman i zašto tokom trajanja tog angažmana nijesmo na društvenim mrežama vidjeli bilo kakav rezultat njenog zalaganja?
3. Ko je osoba koju ste zaposlili i da li u Upravi postoji sistematizovano radno mjesto za tu radnu poziciju?
4. Koliko je novca ukupno isplatila Uprava za njen angažman definisan ugovorom o djelu?
5. Da li ste u bilo kakvim prijateljskim, rodbinskim ili drugim odnosima sa tom osobom? Pobjeda je pokušala da stupi u kontakt i sa Katarinom Kastratović, ali niko od izvora našeg lista u Upravi nije imao njen broj telefona ili mejl, dok direktor Perović svakako nije pomogao svojim ćutanjem.
POSLOVI
Pored ugovora o djelu sa Katarinom Kastratović, Uprava za zaštitu kulturnih dobara tokom 2023. i do aprila 2024. godine sklopila je još osam ugovora o djelu, ali i 32 ugovora o dopunskom radu sa zaposlenima UZKD. Do aprila 2023. godine ugovore je u ime UZKD
Danas počinje kinematografska smotra Crnogorske zajednice Urugvaja
Gora i Veliki rat“ u
kinotekom i Urugvajskom kinotekom. Balkan film festival ima selekciju dugometražnih i selekciju kratkometražnih filmova. U selekciji dugometražnih
filmova biće prikazana četiri dokumentarna i četiri igrana ostvarenja. Ovi filmovi boriće se za nagradu publike. U kategoriji kratkometražnog filma biće prikazano pet ostvarenja. Žiri
Montevideu
će u ovoj selekciji izabrati najbolji film. U ponedjeljak, 11. novembra povodom 106 godina od završetka Prvog svjetskog rata, biće prikazan dokumentarni film ,,Crna Gora i Veliki
Nalog UZKD na Fejsbuku
Nalog Uprave na Instagramu
Za dopunski rad od 200 do 480 eura mjesečno
Što se tiče zaposlenih u Upravi, ugovore o dopunskom radu sklopili su Tanja Vujović Tanja Bogdanovć Dejan Lipovina, Ljiljana Vukotić, Ljiljana Čamdžić, Aleksandra Džaković, Sofija Hajrizaj, Jelena Vidović, Andreja Mugoša, Milan Jovićević, Jovana Lalošević-Vidović, Miloš Dragutinović, Sanja Šoljaga, Aleksandar Samardžić, Maja Radulović i Miloš Dragutinović. Oni su dodatno primali od 200 do 480 eura. Najviše ugovora sklopljeno je na iznose od oko 370 eura, s tim da je šestoro zaposlenih ovakvu vrstu ugovora sklopilo i na nekoliko mjeseci. Sudeći po opisu njihovih dodatnih poslova, kao i po sadržaju ugovora, ispostavlja se da zaposleni Uprave svakog dana rade od sedam do 15 sati, ali ne stižu da završe sve obaveze, te nastavljaju još četiri sata mimo radnog vremena, pa i vikendima. Pored redovnih obaveza koje su definisane i kroz ugovore o dopunskom radu, zaposleni ovog organa obavljali su i neke druge stručne poslove koji na prvi pogled ispadaju iz djelokruga njihovog rada, ali su usko povezani i važni za očuvanje cjelokupne baštine.
potpisivala tadašnja direktorica Maja Ćetković, a potom je nastavio Balša Perović nakon što je preuzeo funkciju v. d. direktora. Za ugovore o djelu Uprava je ukupno potrošila 36.393 eura, dok je po osnovu ugovora o dopunskom radu zaposlenih ovog organa, pored redovne zarade, potrošeno još 17.402,69 eura.
Preko ugovora o djelu, od 23. januara do 23. oktobra 2023. godine, angažovana je i Jelena Mitrović da za 450 eura mjesečno razvrstava, sortira i pomaže u odlaganju dokumentacije nastale u radu ovog organa na Cetinju. Potom je sa njom za decembar iste godine sklopljen novi ugovor o djelu, za iste poslove, ali ovoga puta za 600 eura. Uprava je sa Mitrović 3. januara ove godine sklopila novi ugovor o djelu, sve do kraja ove godine, da za 550 eura nastavi da sortira i razvrstava dokumentaciju. Iste poslove, ali za potrebe područnih odjeljenja Uprave u Kotoru i Mojkovcu, Dražen Radunović je obavljao takođe od 23. januara do 23. oktobra 2023. godine za 450 eura mjesečno.
Ugovor je produžio i na čitavu 2024. godinu, pa će mu se za iste poslove isplaćivati po 500 eura mjesečno. Skeniranje dokumentacije u ovom organu se plaća više, pa je sa Danijelom Perović sklopljen ugovor o djelu za čitavu 2024. godinu, da za 700 eura mjesečno „skenira dokumentaciju u cilju njene digitalizacije, a za potrebe informacionog sistema kulturnih dobara Uprave“, koji inače nikada nije zaživio. Vuk Đurović je od 23. januara do 23. oktobra 2023. za 450 eura mjesečno obavljao „pomoćne poslove prilikom terenskih obilazaka, kao i ostalih poslova po nalogu pretpostavljenih“. Najslabije je prošao sudski vještak mašinske struke Nikola Radović, koji je za svega 30 eura imao obavezu da procijeni vrijednost putničkog motornog vozila Uprave „mercedes benz vito 115“. Uprava će, dakle, za ugovore o djelu i ugovore o dopunskom radu, koji su sklopljeni tokom 2023. godine i do aprila 2024. godine, potrošiti ukupno 53.795 eura.
J. NIKITOVIĆ
Montevideu
rat“ autora Andra Martinovića i Branka Baletića. Nakon toga uslijediće panel sa urugvajskim istoričarima i sagovornicima koji će govoriti o ulozi Crne Gore u tom sukobu. R. K. Poster festivala
Ivan
Đurišić za Pobjedu o izložbi ,,Dekonstrukcija algoritma“ u Podgorici
Kad pejzaž postane misterija
PODGORICA - Stvaralački opus umjetnika Ivana Đurišića čine slike koje se mogu okarakterisati kao apstraktni pejzaži obojani ličnim doživljajem prirode u kojoj vlada maštovito, sanjarsko i bajkovito. Na otvaranju izložbe ,,Dekonstrukcija algoritma“ u Modernoj galeriji publiku je dočekalo neobično iznenađenje.
U holu Muzeja otvorila su se vrata izložbenog prostora Moderne galerije u kojem su bile okačene slike, ali u tami, dok je samo u jednom ćošku bilo uključeno prigušeno crveno svjetlo. U pozadini se čula klasična muzika koja se vremenom pojačavala. Dok je publika ulazila u galerijski prostor mogla su se čuti pitanja: ,,Da li će se svjetlo upaliti?“, ali i komentari: ,,Ovo je Ivan, ovo je njegov stil“. Nakon nekoliko minuta svjetla su se upalila što je izazvalo aplauz i oduševljenje publike.
Đurišić u Podgorici nije izlagao od 2011. godine. Kaže da je njegov slikarski proces dugotrajan - na pojedinim slikama radi po nekoliko mjeseci, a na nekima čak i godinu dana.
- To je način mog likovnog izražavanja. Potrebno je da sakupim jedan kvalitetan materijal sa kojim ću da se predstavim publici na pravi način. Osim toga, nijesam od onih umjetnika koji tako često izlažu jer to oduzima dosta energije. Najljepše i najsrećnije se osjećam u svom ateljeukazao je Đurišić. Na radovima na ovoj izložbi, kako nam je rekao, ima dosta toga novog.
- I kad počnem neku sliku ne znam u kom pravcu će ona da se kreće i na koji način će da se završi. Slikarstvo je kao i život. Kako se stvari mijenjaju u ži-
votu, tako se mijenja i slikarstvo. Tih trinaest godina koje sam proživio na određeni način i sve što sam doživio se podsvjesno prenosi na slikarsko platno. To nije proces koji je posebno kontrolisan. Ja sam od onih umjetnika koji se prepuštaju svojim osjećanjima, a manje razmišljanjima, jer vjerujem da u nama postoji dobar prostor potpuno neistraženog. Slikarstvo je pogodno tle za predstavljanje toga - kazao je Đurišić. Umjetnik ističe da mu je želja da svaki rad publika doživi na svoj način.
- Da nije ,,zakucan“ određeni stav, određena stroga poruka, nego da na bazi nekog svog iskustva, znanja i osjećanja dožive neku priču. Moj prijatelj Petar Hranueli iz Hrvatske je rekao da je to ,,Ivanovo slikarstvo“. Ne vidim sebe u bilo kom pravcu, tu ima elemenata i nadrealnog i fantastike i impresionističkih elemena-
ta - istakao je Đurišić. Njegove slike su ispunjene čudesnim, nestvarnim bićima, deformisanim ljudskim i životinjskim svijetom, koji borave u isprepletanom mnoštvu neobičnih predmeta, rastinja i arhitekture, zajedno - jedni drugima nepoznati.
- Treba možda nekada da se zapitamo što je to stvarnost?
Da li je to ono što vidimo u pojavnoj stvarnosti, da li je stvarno u nama, u našim snovima. Iz nekog razloga imam sposobnost da to pojavno ,,prekodiram“ i da ga pomiješam sa unutrašnjim emocijama, sa podsvjesnim stvarima - istakao je Đurišić. Njegovi radovi su mnogo više od apstrakntnih pejzaža. To nijesu predstave realnih predjela, već sjećanja na ličnu impresiju i emocionalni doživljaj viđenog.
- Tu je vrlo prepoznatljiva snaga crnogorskog krša, vazduha koji dišemo, pelina koji miri-
CNP učestvovalo na konferenciji Evropske teatarske konvencije
šemo. Ja sam dijete iz Lješanske nahije, iz sela Parci. To je prostor koji je genetski utkan u svaki moj dio tijela. To se osjeća u mojim radovima. Na platnima su neke moje projekcije novih svjetova u kojima bi se neko dijete vrlo rado igraloistakao je Đurišić. Izložba se može pogledati do 3. decembra. A. Đ.
PODGORICA - Crnogorsko narodno pozorište učestvovalo je na jesenjoj konferenciji Evropske teatarske konvencije (ETC), koja je od 1. do 6. novembra ove godine održana u Liježu.
Konferencija je okupila preko 150 učesnika iz više od 35 zemalja. Osim Generalne skupštine ETC-a, izuzetno sadržajan program obuhvatio je predstave, predavanja i panel diskusije na teme poput digitalnog teatra, kulturne saradnje s azijskim festivalima i ekoloških izazova u digitalnoj eri.
Direktor CNP-a Ilija Subotić izrazio je zadovoljstvo što je nacionalni teatar od prošle godine član ETC-a, najve-
će i najuticajnije mreže vodećih javnih pozorišta u Evropi. - Učešće u aktivnostima ETC-a doprinosi jačanju kulturnih veza i važnim pitanjima razvoja savremenog evropskog teatra, a time i Crnogor-
skog narodnog pozorišta - rekao je Subotić. U okviru programa konferencije istakla se i sesija ,,Asia Meets Europe – Festival Connections“, koja je okupila predstavnike azijskih festi-
vala radi razmjene iskustava s evropskim pozorišnim poslenicima i podsticanja kulturne saradnje. Konferencija ETC-a odvijala se paralelno s Impact Forumom pod nazivom ,,Be.Welcome Wallonia“, u organizaciji Teatra u Liježu. Forum posvećen umjetnosti, nauci, tehnologiji i društvu okupio je međunarodne umjetnike i profesionalce scenskih umjetnosti.
CNP je postalo član ETC-a jednoglasnom odlukom članova Generalne skupštine mreže u Temišvaru u novembru prošle godine. Pored direktora Subotića, konferenciji u Liježu prisustvovao je i Dragoljub Janković, predstavnik nacionalnog teatra u ETC-u. R. K.
V. d. direktora Uprave Balša Perović
Detalj sa izložbe djela Ivana Đurišića
Muzeji i galerije
Ivan Đurišić
Detalj sa konferencije u Belgiji
Republikanski kandidat pobijedio kandidatkinju demokrata Kamalu Haris na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama i obratio se pristalicama iz štaba na Floridi
Tramp: Ovo će biti zlatno doba za Sjedinjene Države
VAŠINGTON – Republikanski kandidat Donald Tramp izabran je juče za 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
Kako je javio CNN, Tramp je osvojio 291 elektorski glas, a kandidatkinja Demokratske stranke i aktuelna američka potpredsjednica Kamala Haris 223 glasa.
Naredni predsjednik SAD biće inaugurisan 20. januara 2025. Tramp je proglasio pobjedu, ocijenivši da je riječ o najvećoj političkoj pobjedi nekog pokreta.
- Večeras stvaramo istoriju, jasno je da smo ostvarili najveći politički uspjeh, političku pobjedu koju Amerika nije do sada vidjela. Ovo je bio pokret kakav niko ranije nije vidio i iskreno, ovo je bio, vjerujem, najveći politički pokret svih vremena - rekao je Tramp u obraćanju iz izbornog štaba u Floridi i zahvalio glasačima na podršci.
On je kazao da će se boriti za svakog građanina SAD, ističući da dolazi zlatno doba za Ameriku.
Večeras stvaramo istoriju, jasno je da smo ostvarili najveći politički uspjeh, političku pobjedu koju Amerika nije do sada vidjela. Ovo je bio pokret kakav niko ranije nije vidio i iskreno, ovo je bio, vjerujem, najveći politički pokret svih vremena, rekao je Tramp
- Neću stati dok ne ostvarimo uspješnu i prosperitetnu Ameriku. To će biti zlatno doba Amerike. Ovo je veličanstvena pobjeda za američki narod. Omogućiće nam da Ameriku ponovo učinimo velikom - poručio je Tramp. Republikanci su povratili kontrolu nad Senatom, preuzimaju ć i mjesta u Zapadnoj Virdžiniji i Ohaju, čime su obezbijedili 51 od 100 mjesta. Najvažnije trke za zakonodavce fokusirane su na Njujork i Kaliforniju, gdje demokrate pokušavaju da povrate neka od desetak mjesta, za koja su republikanci ostvarili iznenađujuće uspjehe posljednjih godina.
- Broj pobjeda u Senatu je apsolutno sjajan. Niko to nije
očekivao zato vam želim puno zahvaliti na tome - rekao je Tramp.
On se obavezao da će ,,popraviti naše granice“ i ,,popraviti sve u našoj zemlji“.
Tramp je takođe rekao da će raditi na stvaranju ,,jake, bezbjedne i prosperitetne Amerike“. Dok su pristalice Donalda Trampa na Floridi slavile njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD, u taboru
Kamale Haris su se brzo razišli sa mjesta na kojem je bilo predviđeno da se ona obrati.
Od najavljenih poteza koje bi mogao uraditi u drugom mandatu, brojni analitičari navode da je Tramp kritičan prema američkoj podršci Ukrajini u ratu s Rusijom i ranije je rekao
Haris zvala Trampa, priznala poraz i čestitala
- Kamala Haris nazvala je Donalda Trampa, priznala poraz na izborima i čestitala mu na pobjedi, rekao je viši pomoćnik Haris za NBC News. Kako je naveo, potpredsjednica je razgovarala o važnosti mirne predaje vlasti i o tome da predsjed-
nik bude predsjednik svih Amerikanaca.
-Mi se držimo principa mirne predaje vlasti. To razlikuje demokratiju od monarhije i tiranije. Ne dugujemo lojalnost predsjedniku i stranci nego američkom ustavu. Priznajem poraz, ali ne
odustajem od borbe koju sam vodila u kampanjikazala je Haris u prvom obraćanju. Rekla je da ishod nije onakav kakav su htjeli i za kakav su se borili.
da bi mogao okončati rat za 24 sata bude li izabran, iako nije pojasnio kako bi to postigao. Sugerisao je da će Ukrajina možda morati prepustiti dio svoje teritorije ako se želi postići mirovni sporazum, što je ideja koju Ukrajina dosljedno odbija. Takođe je izjavio da će pod njegovim predsjedavanjem SAD iz temelja preispitati ,,NATO-ovu svrhu i NATO-ovu misiju“. Podržao je Izrael u borbi protiv Hamasa u Gazi, ali ga je pozvao da prekine svoju ofanzivu. Od Trampa se može očekivati da nastavi politiku naoružavanja Izraela kakvu je vodila i Bajdenova administracija. Istovremeno, vjerovatno će se zalagati za istorijsku normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, što je napor koji je uložio tekom svog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021, a kojem je Bajden takođe težio. Pobjeda Trampa vjerovatno će rezultirati velikim promjenama u trgovinskoj politici SAD-a, odnosu prema ratu u Ukrajini, klimatskim promjenama, električnim vozilima, porezima i ilegalnim imigracijama.
- Ali, svjetlo će uvijek gorjeti, dok se god budemo borili. Svjetlost američkog obećanja će uvijek gorjeti - rekla je Haris zahvalivši porodici i predsjedniku Bajdenu
račima se u kampanji obavezao voditi drugačiju politiku od a ktuelne demokratske administracije. Novoizabrani predsjednik obećao je da će ponovo uspostaviti svoju politiku iz prvog mandata usmjerenu na ilegalne prelaske granice i nastaviti s novim opsežnim ograničenjima. Obavezao je ograničiti pristup azilu na granici SAD-a i Meksika i krenuti u najveći poduhvat deportacije u američkoj istoriji, što bi vjerovatno naišlo na pravne izazove i otpor demokrata u Kongresu.
Rekao je da će angažovati Nacionalnu gardu i ako bude potrebno federalnu vojsku kako bi postigao cilj, a nije isključio ni postavljanje sabirnih logora za obradu ljudi prije deportacije.
Bivši i novoizabrani republikanski predsjednik pred bi-
U razbijanju Gradske kuće u Novom Sadu učestvovalo mnogo huligana, privedeno svega nekoliko
NOVI SAD - Huliganskim
razbijanjem Gradske kuće u Novom Sadu ponovljen je beogradski scenario od 24. decembra 2023. godine kada su mirne proteste građana rasturili huligani demolirajući Skupštinu grada Beograda. U oba slučaja policija nije reagovala iako se nalazila u objektima koje su napadali huligani, a političari iz
SNS-a govore da je cilj oba protesta – bez obzira na zahtjeve - nasilno svrgavanje predsjednika Srbije sa vlasti.
Čiji su huligani
Zbog toga je nekolicina huligana bila jača i od oko 22.000 No-
vosađana koji su mirno tražili ostavke gradonačelnika Milana Đurića, premijera Srbije M iloša Vučevića i bivšeg ministra građevinarstva Tomislava Momirovića - zbog tragedije u kojoj je u petak poginulo 14 ljudi. S dr uge strane, opozicija optužuje vlast da angažuje huligane da razbijaju protesta da bi uplašili građane da ne izlaze na ulice.
- Vandalizam u Novom Sadu prestao je kada je Vučić stigao - rekla je narodna poslanica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić - tvrdeći da su među osobama koje su demolirale Gradsku kuću i SNS prostorije bili ljudi iz Pančeva ranije optuživani za ,,selid-
bu birača“, povezani sa Brankom Malovićem.
Kazne
I pored velikog broja huligana koji su viđeni u novosad-
skoj akciji policija je odredila zadržavanje od 48 sati za osam osoba. Među njima su Goran Ješić, nekadašnji predsjednik opštine Inđija, narodni poslanik i pokrajinski sekretar za poljoprivredu Miša Bačulov, sadašnji gradski odbornik Novog Sada i aktivista Ivan Bijelić iz organizacije ,,Sviće“. Svu trojicu je privela policija u civilu koja se zbog odjeće koju nose ne razlikuje od huligana. Iako nijesu učestvovali u rušilačkom jurišu na Gradsku kuću i prostorije SNS-a njihovi advokati upozoravaju da m ogu dobiti oštre kazne: Ješić od tri do deset godina zatvora jer se tereti za napad na službeno lice. Međutim, na snimku se jasno vidi da je Ješić pokušao da spasi hapšenja mladića kojeg su vodili nepoznati muškaraci sa kapuljačama na glavama. Kada je Ješić pokušao da otrgne mladića iz njihovih ruku, oni su povadili policijske značke i rekli da su policija u civilu.
Bačulov se tereti da je ispred Gradske kuće dovezao traktor sa cistijernom iz koje je fekalijama polivana Gradska kuća, dok se Bijelić tereti za nasilničko ponašanje na javnom skupu.
spinovi
Pored tragedije koja je zadesila Novi Sad i Srbiju predstavnici vlasti i članovi SNS-a cijelu priču okreću ka tome da je ugrožen predsjednik Srbije odnosno da su demonstracije usmjerene ka njegovom svrgavanju sa vlasti. Za širenje tog spina sada je izabran Milan Đurić, gradonačelnik Novog Sada. Na pitanje da li će podnijeti ostavku, što je jedan od zahtjeva građana, Đurić je rekao: - Protest nema veze sa ostavkom, ovo je udar na Vučića. v. Cvejić
Sa protesta u Novom Sadu
Donald i Melanija Tramp
Kamala Haris
Priredila: R. u.-i.
Povodom 71. godine rada Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada juče je održana prigodna svečanost u prostorijama te službe na Bulevaru Josipa Broza.
V. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Zdravko Blečić podsjetio je da je prošla 71 godina od osnivanja prve profesionalne vatrogasne jedinice, na sjednici Gradskog vijeća Narodnog odbora Titograda.
HRABROST
- Od tada do danas podgorički vatrogasci-spasioci čuvaju svoj grad, pa je i danas kao i nekada, velika čast, obaveza i velika privilegija biti vatrogasac-spasilac - kazao je Blečić. Tokom sedam decenija generacije vatrogasaca imale su desetine hiljada intervencija, a svaka od njih nosila je određeni rizik.
- Samo od početka ove godine Služba zaštite i spašavanja imala je više od 3.000 intervencija. Nisu bili u pitanju samo požari i poplave, nego i mnoge druge situacije, koje su nalagale našim vatrogascima-spasiocima da pravovremeno reaguju, ljudski pomognu i pruže ruku svim našim sugrađanima. Trebalo je spašavati mnoge ljudske živote, materijalna dobra, ali i kulturna blaga i vrijednosti koje ima naš grad. U svim tim intervencijma vatrogasci su pomagali tako što su često rizikovali i sopstveni život. Nije lako uvijek ući u zadi-
Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada obilježila 71 godinu rada
Pouzdani čuvari građana i imovine našega grada
Činjenica da svaki radni dan počinjete spremni da se izložite
životnoj opasnosti kako biste zaštitili i spasili drugog čovjeka čini da vaš angažman u ovoj službi bude
mnogo više humana misija nego profesionalna karijera – kazala je predsjednica gradskog parlamenta
Jelena Borovinić-Bojović, ističući da se nikada ne može dovoljno naglasiti značaj onoga što rade vatrogasci za sve Podgoričane i Podgoričanke
mljen i plamenom zahvaćen prostor i spasiti nekoga od sigurne smrti. Nije bilo lako izvući unesrećeno lice iz smrskanih vozila, vidjeti tuđu krv na svojim rukama, čuti vapaje, krike, uzdahe onih nemoćnih, a pritom profesionalno, staloženo u svim procedurama obaviti veoma zahtjevne radnje koje su život značile tim istim pojedincima – rekao je Blečić. Uloga vatrogasaca-spasilaca u savremenom društvu i ur-
Zahvalnice za posvećen rad
Za dugogodišnji posvećen i profesionalan rad u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada najboljima je zahvalnice uručila predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović. Za 40 i više godina posvećenog rada zahvalnice su uručene Vesni Rakočević i Snežani Spaić, a za 30 i više godina rada Nataši Šćepanović i komandiru Službe Zdrav-
Sunčano, do 20 stepeni
Za danas je najavljeno pretežno sunčano, uz malu do umjerenu visoku oblačnost. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko sedam stepeni, najviša dnevna 20. H. P.
ISKLJUČENJA STRUJE
Zbog planiranih radova na mreži śutra će od 8 do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: zgrade na uglu ulica 27. marta i Radosava Burića; Kruševica, Šijaci i Klopot. H. P.
ku Blečiću Za 20 i više godina rada priznanja su uručena Nini Kostić Tanji Dragutinović Sanji Racković, Dušanu Karadžiću, Zoranu Stojanoviću, Sretenu Rackoviću, Slavku Rackoviću, Dejanu Dedoviću, Dušanu Kneževiću, Iliji Radomanu, Dragoslavu Steševiću Draganu Stanojeviću, Draganu Ivančeviću i Daliboru Veškoviću
banoj sredini kakva je Podgorica, istakao je, sve više dobija na značaju. - Upravo zbog toga ulaganje u sistem zaštite i spašavanja sigurna je investicija za budućnost i nas i naše djece. Današenje generacije vatrogasaca-spasilaca imaju sreću da uprava Glavnog grada prepoznaje ovaj težak, odgovoran i veoma zahtjevan posao, koji održava i afirmiše na pravi i kvalitetan način – zaključio je Blečić.
HUMANOST
Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović poručila je da se značaj onoga što rade vatrogsaci za sve Podgoričane i Podgoričanke nikada ne može dovoljno naglasiti. - Činjenica da svaki radni dan započinjete spremni da se izlo-
Ambasadorka Slovenije posjetila gradsko preduzeće Zelenilo
žite životnoj opasnosti kako bi zaštitili i spasili drugog čovjeka, čini da vaš angažman u ovoj službi bude mnogo više humana misija nego profesionalna karijera. Svaki poziv koji primite, svaki zadatak koji izvršite, dio su vaše misije hrabrosti i nesebičnosti. Budući da i sama dolazim iz profesije u kojoj smo posvećeni spašavanju ljudskih života, daću sebi za pravo da kažem da odlično razumijem veličanstvenost i neuporedivost ličnog osjećaja koji imate kada spasite nečiji život, kao i tamu neminovnih bliskih susreta sa smrću. Sposobnost gotovo svakodnevnog izlaganja ovakvim graničnim životnim situacijama nema mnogo ljudi. Zato sam sigurna da je svako do vas pripadnika ove službe izuzetan i poseban čovjek – kazala je Borovinić-Bojović. Odajući počast i zahvalnost
onima koji su svih ovih decenija učestvovali u ovom plemenitom služenju građanima i zajednici, Borovinić-Bojović je pozdravila najstarijeg komandira podgoričkih vatrogasaca devedesetdvogodišnjeg Ljubomira Raičkovića Ona je naglasila kako je obaveza Glavnog grada da omogući najbolje uslove koji će bar donekle olakšati rad i unaprijediti bezbjednost i efikasnost podgoričkih vatrogasaca-spasilaca na terenu. - To se do sada radilo nekada s manje, nekada s više uspjeha, ali to mora da bude naša konstantna i prioritetna obaveza. U ime svih stanovnika Podgorice zahvaljujem vam za vašu predanost, trud i hrabrost. Hvala vam na svemu što činite da naš grad bude sigurno mjesto za život – poručila je Borovinić-Bojović. I.MITROVIĆ
Dobre primjere treba slijediti
Ambasadorka Slovenije Bernarda Gradišnik posjetila je juče Zelenilo d.o.o. u sklopu aktivnosti za jačanje saradnje sa ovim gradskim preduzećem. Izvršni direktor Zelenila Petar Krivokapić upoznao je ambasadorku Gradišnik sa planovima, sa naglaskom na onaj dio aktivnosti koje se odnose na očuvanje životne sredine i obnovljive izvore. Krivokapić je izdvojio izgradnju biokompostane i glistenjaka sa ciljem pripreme kvalitetnog supstrata za proizvodnju biljnog materijala za potrebe ozelenjavanja glavnog grada. - Zelenilo prilikom realizacije svojih aktivnosti na terenu proizvede određenu količinu biootpada koji u današnjem vremenu ne smije biti otpad već se može efikasno iskori-
stiti za proizvodnju komposta. Imamo pripremljen projekat izgradnje biokompostane, a u planu je i izgradnja glistenjaka. Na ovaj način biljni otpad ćemo iskoristiti za dobijanje kvalitetnog supstrata - komposta, a osim rješavanja problema biootpada, ovo će predstavljati trajnu uštedu u dijelu nabavke zemlje za proizvodnju biljaka, ali naravno i održavanje biljaka u gradu - kazao je Krivokapić. Ambasadorka Slovenije podržala je ove projekte i ponudila pomoć Ambasade u okvirima nadležnosti i mogućnosti. - Ljubljana je 2016. godine proglašena za najzeleniji grad Evrope, a Podgorica je bogata parkovima i zelenilom i treba nastaviti u tom pravcu. Dajemo punu podršku u očuvanju životne sredine i potrudiće-
mo se da u narednom periodu stvorimo pretpostavke za posjetu predstavnika Zelenila Ljubljani i njihovim komunalnim preduzećima, jer dobar primjer treba pratiti – rekla je ambasadorka Gradišnik.
Ona je podsjetila da je na prijedlog Slovenije 20. maj proglašen za Svjetski dan pčela i podržala ideju izgradnje parka u Podgorici koji bi bio posvećen pčelama i bogat medonosnim vrstama.
- Park u kojem bi bile zasađene medonosne vrste poput lavande, ruzmarina, lijeske, lipe, kestena i drugih bio bi značajan za očuvanje životne sredine, jer znamo da bez pčela nema života. U realizaciju ove ideje treba uključiti međunarodnu i lokalnu zajednicu, a park treba da bude i edukativnog karaktera i da se u njemu održavaju radionice, ali i seminari i sajmovi i da se na ovaj način promovišu medonosne vrste – poručio je predstavnik udruženja ,,Crnogorska pčela“ Vlatko Šćepanović, koji je prisustvovao sastanku. Posjeta Zelenilu okončana je obilaskom proizvodnog polja u Farmacima, gdje se u zaštićenom prostoru i na otvorenom obavlja proizvodnja ukrasnog bilja od sezonskog cvijeća, preko perena, žbunja i živih ograda do drveća, kao i stolarske radionice gdje se izrađuje parkovski mobilijar.
H. P.
Dobitnici nagrada za predani rad
Skromno obilježena 71 godina rada
Obilazak rasadnika Zelenila
Dinar napravio prvi korak
DidijeDinar debitovao je pobjedom, rukometaši
Crne Gore zakoračili su ka Evropskom prvenstvu –,,lavovi“ su na startu kvalifikacija u Podgorici savladali Finsku 29:28.
Pamtiće se samo pobjeda jer je duel s autsajderom u ,,Bemaks areni“ potvrdio da je naša selekcija uzdrmana nakon šokantne eliminacije od Italije u baražu za Mundijal i da će legendarni Francuz imati dosta posla da napravi ekipu za velike domete, a što joj se po individualnom kvalitetu već godinama prognozira.
Branko Vujović: Treba više da vjerujemo u sebe
Vidjelo se da su crnogorski rukometaši u grču nakon šokantnih poraza od Italije u baražu za Mundijal. - Važna pobjeda poslije eliminacije od Italije. Ova dva boda su bitna da se prije svega psihološki podignemo, da više vjeru-
jemo u sebe jer se vidjelo da nam je to nedostajalo pri otvorenim šutevima s obzirom na to da smo dosta promašivali – izjavio je desni bek Branko Vujović - Vodili smo skoro sve vrijeme, imali nekoliko
STANDARDNO ODLIČAN:
Možda bi u ,,Bemaks areni“ bila viđena senzacija da na golu nije bilo NebojšeSimića koji je imao 15 odbrana, a u junaka je izrastao i njegova rezerva NikolaMatović s odbranjenim sedmercem u finišu utakmice. Raduje i partija Radojice Čepića, koji je sa
šansi da se odvojimo na pet razlike, ali pravili smo tehničke greške koje su oni kažnjavali kontrama i lakim golovima. Vraćali su se na gol, dva, ali na kraju smo pobijedili i to je najvažnije. Sigurno to ne bismo uspjeli bez publike, drago mi je da su uz nas i kad je teško. Podržali su nas nakon eliminacije od Italije i hvala im do neba.
sedam golova iz isto toliko šuteva nagovijestio da vraća samopouzdanje i bio pokretač u napadu...
Blistao je i golman Finske PatrikRoslander, imao 16 odbrana računajući jedan sedmerac, ali na kraju se nije radovao jer je ipak presudi-
la razlika u klasi, prije svega iskustvo. ,,Lavovi“ u nedjelju gostuju Slovačkoj koja je poražena od Mađarske (37:32) i ukoliko pobijede biće 99 odsto na Euru 2026.
To je sada najvažnije, za sprovođenje sistema novog selektora treba vremena...
NESIGURNOST
U početku se igralo gol za gol, Crna Gora je imala problema u organizaciji napada, pa je Dinar u devetom minutu na teren poslao Stevana Vujovića umjesto Vuka Borozana
Stariji od dva Cetinjanina je ubrzao igru i nakon gola Sirjale iz kontre za 5:5 naša selekcija napravila je seriju 3:0.
Svoj drugi gol dao je Čepić, Simić upisao četvrtu odbranu, a Branko Vujović sa dva gola (drugi iz kontre) natjerao selektora Finske, čuvenog Olu Lindgrena da zatraži tajmaut u 13. minutu.
Minut konsultacija prijao je nordijskom timu koji je prišao na 8:7, ali su Čepić, pa MilošVujović sa dva gola (prvi iz sedmerca) odveli ,,lavove“ na maksimalnih ,,plus 4“ – 11:7 u 18. minutu.
Dinar je mijenjao sve osim golmana i krila, a Crna Gora nije uspjela da iskoristi dobar momenat da se značajno odlijepi već do poluvremena. Nesigurnost i brzopletost u napadu omogućili su Finskoj da se vrati, zbog čega je naš selektor pozvao tajm-aut u 25. minutu kod rezultata 13:11. Čepić je sve odradio sam za 14:11, Borozan se potom bacio za loptu u odbrani i omogućio Milošu Vujoviću realizaciju na prazan gol, a još jednom je u prvom poluvremenu bilo četiri razlike – kada je Čepić pogodio za 16:12.
I ponovo su ,,crveni“ pali – u finišu prvog dijela Laine je sa dva pogotka donio za Fince odličnih 16:15 nakon 30 minuta. Možda bi sve bilo drugači-
Nebojša Simić slavi sa saigračima
u Bemaks areni
Dinar: Iskusni igrači na kraju donijeli prave odluke svojim
ka Euru
Drugi produžetak u sezoni i prvi srećni kraj za Budućnost Voli – za razliku od meča sa Gran Kanarijom, „plavi“ su u dodatnih pet minuta došli do važne pobjede protiv Ulma sa 105:100, u sedmom kolu grupe A Evrokupa.
DidijeDinar mogao je da bude zadovoljan zbog dva boda na startu kvalifikacija, ali i zabrinut zbog oscilacija i brojnih grešaka u duelu sa Finskom.
- Važno nam je bilo da dobro počnemo, pripremali smo se za ovo i znali što nas očekuje, da će probati igru 7-6. Generalno smo dobro funkcionisali, iako je bilo mnogo grešaka. Ipak, ostali smo koncentrisani u fenomenalnoj atmosferi. Na kraju smo imali iskusne igrače koji su donijeli prave odluke. Matović je u finišu odbranio važan sedmerac, to ih je navelo da prave greške. Imali smo jasan plan, rekli smo ko će koga mijenjati, dali konkretne zadatke – kazao je Dinar nakon meča u ,,Bemaks areni“. Standardno je odličan bio NebojšaSimić – golman Melzungena imao je 15 odbrana.
- Simić je bio vrlo dobar, imao je mnogo važnih odbrana. Vrhunski je golman, a zamijenili smo ga da bi ekipa dobila novu energiju, Matović nas je pogurao u periodu kada smo bili zastali. To je bilo vrlo pozitivno jer je odbranio penal, što nam je, kako sam već rekao, dalo novu energiju i podiglo samopouzdanje – istakao je Dinar. Sjajnu rolu odigrao je RadojicaČepić – dao je sedam golova iz sedam šuteva.
- Čepić je vrlo dobar i inteligentan igrač, izuzetan u igri jedan na jedan. Izgubio je bio snagu i to je jedan od razloga zašto nije igrao na kraju meča – naveo je Dinar. ,,Lavovi“ u nedjelju gostuju Slovačkoj.
- Slovačka zaslužuje poštovanje. Nema ,,malih“ ekipa, bićemo spremni i za njih – poručio je crnogorski selektor.
je da je kod 16:13 Miloš Vujović iskoristio sedmerac koji je Vasilije Kaluđerović izborio s igračem manje – odbranio mu ga je rezervni golman Klama Tako nije iskorišćeno sjajno izdanje Nebojše Simića –imao je devet odbrana na polovini meča.
DRAMA DO KRAJA
Dinar je na poluvremenu zamijenio oba krila, ubacio LukuRadovića i Aleksandra Bakića, i obojica su se brzo upisala u strijelce. Andrijevčanin je pogodio za 20:17, bilo je tri razlike i nakon što je Branko Vujović zatresao praznu mrežu za 21:18, ali nije išlo glatko za domaće – Hjalmarson je sa dva gola primorao naš stručni štab na rani tajm-aut, a razbranjeni PatrikRoslander ,,skidao“ brojne šuteve ,,lavova“, čak i zicere...
U 33. je Stevan Vujović dao svoj prvi gol, Simić odbranjenim zicerom Vainionpi upisao 11. intervenciju, ali se pivot Finske iskupio u narednom napadu.
Laine je nagazio liniju u prilici za izjednačenje, Bakić povisio na 23:21, a novu odbranu Simića nije iskoristio Luka Radović da iz kontre povisi na 24:21 –odbranio je Roslander Finci su prijetili, ali kod god bi prišli udarali bi u zid u liku Nebojše Simića. Baranin je skinuo zicer Vainionpi u 47. minutu, a Branko Vujović sa dva gola odveo naš tim na 26:22. Ni tada nije moglo bez drame, Roslander je ,,omađijao“ naše igrače – Finska je brzo smanjila na 26:25. Dinar je u igru vratio Miloša Vujovića koji je pogodio za 27:25, a onda je Nikola Matović ušao i odbranio sedmerac
Knapinenu Napeto je bilo do kraja – Laine je smanjio na 27:26, Finska imala napad za remi u kojem je Stevan Vujović ukrao loptu, da bi Kaluđerović ,,projektilom“ povisio na 28:26 malo više od minut i po prije kraja. Kada je Nordlund dao loptu u ruke Borozanu, a Branko Vujović pogodio na prazan gol za 29:26, konačno je moglo da se odahne... Neđeljko KOSTIĆ
Crnogorski šampion je sada na skoru 3-4 i ovom pobjedom je spriječio da se ponovi prošlogodišnji scenario, kada je Budućnost nakon sedam kola imala skor 2-5, nakon poraza upravo od Ulma, ali u gostima. Uz to, Podgoričani su prekinuli niz od četiri poraza od Ulma i sada su izjednačeni (4-4). Podgoričani su do trijumfa došli poslije mnogo muka, u meču u kojem su do pobjede mogli i u regularnih 40 minuta, ali su u posljednjih sedam minuta olako ispustili 13 poena prednosti. Mogli su, međutim, Podgoričani i da izgube meč da su Njemci bili precizniji u posljednjem napadu četvrte četvrtine. U produžetku su se timovi smjenjivali u vođstvu, do tri poena, do rezultata 100:100, kada je trojku za pobjedu pogodio Jogi Ferel, na 10,1 sekundu prije kraja. Ulm, kao u regularnom toku, ponovo nije iskoristio posljednji napad, a onda je Mekinli Rajt sa linije bacanja postavio konačan rezultat... Sjenku na pobjedu Budućnosti bacila je povreda lijevog skočnog zgloba Andrije Slavkovića, nakon četiri minuta i 16 sekundi igre u prvoj četvrtini.
DOBRO OTVARANJE, PA PAD
Budućnost je veoma dobro otvorila meč, do polovine prve četvrtine i vođstva od 16:10 promašila je samo jedan šut iz igre (6-6 za dva, 2-1 za tri), imala je pet skokova više (6-1), a vođstvo je preuzela serijom 5:0 za 11:7 i nije ga ispuštala do kraja kvartala. Međutim, u drugoj polovini četvrtine „plavi“ su počeli da griješe u napadu (pet izgubljenih lopti u prvih 10 minuta), pa nijesu uspjeli da se odlijepe. Naprotiv, lošom odbranom dozvolili su Ulmu da dva puta izjednači (19:19, 22:22), a Njemci su mogli i treći put da posljednji šut za tri poena (koji je pogodio Džesap) nijesu uputili po isteku vremena. U drugoj polovini kvartala je u napadu za Budućnost pogađao
samo Flečer Megi (devet poena, dvije trojke i koš uz dodatno bacanje), a u lošoj odbrani u posljednjih pet minuta domaćin je napravio svega dva faula, često dozvoljavajući gostima da nesmetano trče u kontri. Ulm je u prvom poluvremenu živio od šuta za tri poena, ubacio je po četiri trojke u prve dvije četvrtine, odnosno šest poena više nego što je njemački tim pogodio u šutu za dva poena. To je gostima omogućavalo da se lako vraćaju iz minusa u trenucima kada je Budućnost kretala u bijeg. Tako je bilo nakon što su Podgoričani serijom 7:0, ko-
ŽAKELJ: Bili smo pod pritiskom, jer smo morali da pobijedimo
Trener Budućnosti Andrej Žakelj nakon meča je kazao da je utakmica bila zanimljiva i teška.
- Imali smo pritisak, jer smo morali da pobijedimo. Nijesmo bili opušteni, pogotovo u odbrani, često smo bili preplašeni i nijesmo bili na nivou koji želim, iako smo u nekim periodima bili na nivou. Mislim da imamo mnogo rezerve za buduće utakmice – rekao je Žakelj.
Povreda Slavkovića je poremetila koncepciju u odbrani. - Protiv Ulma je jako teško igrati, a i povreda Slavkovića nam je poremetila pojedine ideje u odbrani. Morali smo da pobijedimo i to smo uradili, ali moramo da analiziramo dobre i loše stvari – dodao je Žakelj, uz napomenu da ne zna koliko je ozbiljna povreda Slavkovića, a dodao je i da je Džuvan Morgan počeo individualno da trenira, ali da
28 (10+18)22 5 17 20
više (9-7), dok je broj ukradenih bio isti (po tri).
ju je zaključio Jogi Ferel kontrom, poveli 36:28, nakon čega je Ulm ubacio dvije uzastopne trojke (36:34), kao što su gosti pogodili sa perimetra nakon što je Kenan Kamenjaš doveo „plave“ u vođstvo od 40:34. Ulm je trojkom i izjednačio na 42:42,31 sekundu prije kraja, ali je Kamenjaš donio Budućnosti posjed prednosti (44:42) na polovini meča. Budućnost je na odmoru imala bolji šut za dva poena (68,2 – 56,3 %), ali slabiji za tri (33,3 – 57,1 %). Budućnost je imala bolji skok u prvoj dionici (85), a Ulm u drugoj (8-5). Gosti su imali dvije izgubljene lopte
još ne ulazi u duele. Trener Ulma Taj Herelson je kazao da je bilo teško „zaustaviti napad rivala, koji je bio raznovrstan“.
- Kad pogledam statistiku, vidim da su šutirali 50 odsto za tri poena. Bila je ovo veoma dobra utakmica, oba tima su imala dobar procenat šuta i bilo je veoma uzbudljivo. Ponosan sam kako smo se vratili sa minus 13, nijesmo odustali, borili smo se do kraja. Nažalost, promašili smo važne otvorene šuteve u produžetku, kojima smo mogli da riješimo utakmicu – rekao je Herelson.
Ulm je u prvih četiri i po minuta treće četvrtine nastavio da „sipa“ iz daljine, pa je sa četiri trojke stigao do vođstva od 57:53, i tako brzo nadoknadio šest poena prednosti Budućnosti (51:45), koje su „plavi“ imali nakon skoro dva minuta igre u drugom poluvremenu, a poslije trojke Rajta i koša Nikole Tanaskovića. Ulm je čuvao posjed do dva prednosti do posljednja tri minuta (62:58), a onda je Budućnost odigrala najbolju odbranu od početka meča, jer do kraja četvrtine nije dozvolila gostima ni poen, a serijom 12:0 je stigla do osam poena prednosti (70:62) pred posljednju četvrtinu. Kada je Ferel pogodio trojku na startu četvrte dionice, za prvu dvocifrenu prednost (73:62), za kraj serije od 15:0, činilo se da je Budućnost, konačno, uhvatila željeni ritam u oba pravca. Posebno kada je domaćin u dva navrata stigao i do 13 poena prednosti, posljednji put nakon trojke Rajta za 80:67, na sedam minuta i četiri sekunde prije kraja meča. Međutim, tada je Budućnost ponovo ušla u seriju neorganizovanih napada, pala je i koncentracija u odbrani. Ulm je serijom 9:0 prvo smanjio na 82:79, a onda sa šest uzastopnih poena, nakon koša Megija, preokrenuo i poveo 85:84, na minut i 45 sekundi do kraja, a onda i 88:86, nakon trojke Džesapa na 32 sekunde prije kraja. Produžetak je donio Kamenjaš, košem pod faulom (88:88), na 17,6 sekundi do kraja, ali nije ubacio dodatno bacanje za pobjedu. Ulm je imao napad za trijumf, ali Dželou nije pogodio trojku, pa je meč otišao u produžetak. Budućnost u narednom kolu, 13. novembra, gostuje Huventudu, a prije toga u neđelju igra u Čačku protiv Borca, meč 8. kola ABA lige. S. JONČIĆ
KK.
SUSRET LEGENDI: Didije Dinar i Ola Lindgren
Sudije: Šemeš, Rosi i Gordon.
Radost košarkaša Budućnosti nakon trijumfa nad Ulmom
Crnogorske košarkašice večeras (19 h) u Luksemburgu igraju ključni
meč u kvali kacijama za šampionat Starog kontinenta
Dame spremne da zakorače ka Eurobasketu
PODGORICA – Nikad kraće pripreme, a ujedno nikad veća šansa da se pola godine prije početka Evropskog prvenstva praktično ovjeri plasman.
Nakon samo tri dana provedena u Baru i četiri odrađena treninga, naša ženska seniorska košarkaška reprezentacija večeras (19 h) u Luksemburgu ima priliku da protiv direktnog konkurenta odbrani prvo mjesto u grupi H. Na taj način crnogorske košarkašice bi već nakon tri kola kvalifikacija praktično osigurale osmo uzastopno učešće na šampionatu Evrope, koji se igra od 18. do 29. juna naredne godine u Češkoj, Njemačkoj, Grčkoj i Italiji. Crnogorska reprezentacija odradila je jutarnji trening u ,,Topolici“, a onda preko Podgorice, Beograda i Brisela kasno sinoć doputovala u Luksemburg. U još jedan ciklus Crna Gora ulazi sa podmlađenim timom koji će predvoditi iskusna kapitenka Milica Jovanović, koja će imati priliku da ukoliko naša selekcija izbori plasman iduće ljeto ispiše istoriju kao igračica koja bi imala čak osam nastupa na prvenstvima Evrope! – Uvijek smo srećne kad se okupimo i kada igramo za našu državu. Mislim da je za nas jako pozitivno da smo igrale pretkvalifikacioni turnir za Svjetsko prvenstvo, jer smo zahvaljujući turniru u Meksiku sada, umjesto nakon godinu, poslije samo dva mjeseca opet na okupu. Takođe, samim tim sada samo nadograđujemo igru koju smo ljetos planirali i gradili u Meksiku. Okupile smo se, spremne smo i, iskreno, jedva čekamo početak utakmica – kazala je Milica Jovanović, kapitenka Crne Gore.
Za razliku od ranije, ovog puta naše djevojke okupile su se nakon samo dva mjeseca, a dobra energija i sjajna atmosfera vidljive su od prvog dana okupljanja.
– Srećan sam što smo ponovo na okupu, jer zaista volim ovo vrijeme kad se sastajemo i igramo za dres reprezentacije, jer to je definitivno najljepši dio naših karijera – kazala je Jovana Pašić, bek naše reprezentacije.
FOKUS PRVI MEČ Jovanović, koja je od prvog dana naše reprezentacije sastavni dio ove selekcije, objašnjava da se razmišlja samo o gostovanju Luksemburgu, a da je meč protiv Bosne i Hercegovine (10. novembar u Baru)
sada u totalno drugom planu. – Prvi rival je Luksemburg i, iskrena da budem, od prvog dana kada smo se okupile sve naše misli maksimalno su fokusirane samo na taj prvi meč. Još ne znamo tačno u kojem će sastavu nastupiti, tako da se koncentrišemo na našu igru u napadu i odbranu, a nadam se da ćemo kada dobijemo posljednje informacije uspjeti i pored kratkog vremena da se spremimo za njih – naglasila je članica Miškolca, šampiona Mađarske. Sa druge strane Novljanka, koja ove sezone igra u Izraelu, za Hapoel Kfar Sabu, vjeruje da ovaj ciklus može biti presudan u kvalifikacijama za šampionat Evrope, koji se igra narednog ljeta u četiri zemlje. – Očekuju nas dvije utakmice u ovom ciklusu, prvo gostovanje Luksemburgu, a zatim u nedjelju u Baru dočekujemo selekciju Bosne i Hercegovine. Vjerujem da možemo da ostvarimo dvije pobjede, jer bi u tom slučaju praktično već u nedjelju mogle da vidimo Evropsko prvenstvo – sa dosta optimizma istakla je Pašić.
SRCEM DO POBJEDE
Luksemburg je u prvom ciklusu, prije tačno godinu, upisao dvije pobjede – protiv Švajcarske i Bosne i Hercegovine, čime je jasno pokazao da će biti glavni konkurent u borbi za prvo mjesto, jer samo prvoplasirani timovi, uz četiri najbolja drugoplasirana tima idu na Eurobasket, uz učesnike grupe I (Italija, Njemačka, Grčka i Češka), koji su kao domaćini šampiona-
ta svakako osigurali prolaz.
– Luksemburg je prvi ciklus završio sa dvije pobjede, čime je napravio iznenađenje, ali time se dokazuje koliko zapravo rade i napreduju. Nekoliko njihovih igračica igra na koledžu u Americi, tako da će biti interesantno, a sigurno je da ćemo dati sve od sebe da i nakon ovog gostovanja ostanemo prve u grupi – jasna je Jovanović. Večerašnji rival je Luksemburg, koji je već napravio iznenađenje...
– Nije bilo mnogo vremena, ali radile smo zaista maksimalno, stručni štab je kao i uvijek spremio sve važne informacije kada je u pitanju protivnik, tako da smo pripremili utakmicu. Ali i pored toga sve je na nama kada izađemo na teren, gdje moramo da pokažemo pravo lice i srcem napravimo dobar rezultat u Luksemburgu, što bi nam mnogo značilo – naglasila je Pašić.
NOVE MLADE SNAGE
Na pretkvalifikacionom turniru u Meksiku Crna Gora je pokazala da ima neke nove mlade adute, a s obzirom na to da je naša selekcija i sada sa dosta kadrovskih problema, ponovo će neke mlađe imati veoma bitne uloge.
– Uzdamo se u mlađe igračice, one su naše nove nade, nova snaga i vjerujemo u njih. Ono što je za ponos jeste da se vidi kod svake od njih velika želja i motiv da predstavljaju svoju zemlju na najbolji mogući način, tako da sigurna sam da smo na dobrom putu – podvukla je Jovanović.
Crnogorke
se
nadaju dobroj podršci u ,,Topolici“
Za Mariju Leković poseban dan biće u nedjelju kada će Baranka u svom gradu imati priliku da igra za seniorski tim, a Crna Gora od 18 časova ugostiti Bosnu i Hercegovinu.
– Drago mi je da ćemo imati priliku da igramo u Baru. Bar je sportski grad, koji posebno živi za košarku i sigurna sam da će biti lijep ambijent. Pozivam sve ljubitelje košarke, a posebno moje Barane da nas podrže u nedjelju – kazala je Leković.
Sa dosta emocija i Jovana Pašić imala je posebnu poruku za navijače uoči meča u nedjelju u Baru. – Voljela bih da pozovem navijače i sve ljubitelje košarke da dođu u nedjelju veče da nas podrže protiv selekcije Bosne i Hercegovine, jer mi uživamo da igramo za ovaj dres, a oni taj osjećaj samo još upotpunjuju –istakla je Pašić. Ulaz na meč je slobodan.
Grupa H
3. KOLO
18.00 – BiH – Švajcarska 19.00 – Luksemburg – Crna Gora
1. Crna Gora 2 2 0 +45 4 2. Luksemburg 2 2 0 +21 4 3. Švajcarska
U narednom kolu (10. novembra) sastaju se Luksemburg – Švajcarska (17 h) i Crna Gora – BiH (18 h).
Jedna od onih koja je iz ,,grupe“ mlađih, ali već ima ozbiljan staž u seniorskom timu svakako je Marija Leković, šampionka Evrope sa Fenerbahčeom. – Očekuju nas dvije jako bitne utakmice, možda i presudne u ovim kvalifikacijama za Eurobasket. Nije bilo mnogo vremena od momenta kada smo se okupile, ali trenirale smo jako, a sve u cilju da u ovom ciklusu ostvarimo dvije pobjede. Svjesne smo šta nam ovaj ciklus donosi, a samim tim, ako bismo ostvarile dvije pobjede, jasno je da bi to bio veliki iskorak ka Evropskom prvenstvu – istakao je plejmejker Crne Gore Marija Leković. Prvi meč protiv Luksemburga može biti presudan – pobjeda protiv selekcije koja već ima dva trijumfa praktično bi riješila grupu H. – Znamo da je Luksemburg napravio iznenađenje u prvom ciklusu, ostvario dvije pobjede, zato je ovo sada derbi i možda ključni meč grupe, jer predstavlja direktni okršaj za prvo mjesto. Svjesne smo da bi pobjeda na strani značila mnogo i dodatno nas pogurala ka našem cilju – objasnila je Leković. R. PEROVIĆ
Omladinci Budućnosti
Eliminacija grubih klupskih
Budućnost 2
Trabzon 5
PODGORICA – Stadion pod Goricom. Gledalaca: 3.000. Sudija: L. D’hondt (Belgija). Strijelci: D. Vukanić u 32 i 86. za Budućnost, Kemal Turan u 45, P. Jildirim u 48, 49 i 63, Cakiroglu u 82. minutu za Trabzon. Žuti kartoni: Turan, Baskan, Cakiroglu.
BUDUĆNOST: Ilinčić, Kumburović, Tomašević (od 55. Stamatović), Martinović, Mugoša, Savović (od 55. Mujović), Bulatović (od 55. Brajović), Šaranović (od 74. Đukić), Vukanić, Kostić (od 55. Kruščić), Camaj.
TRABZON: A. Jildirim, Emre Ince, Ozturk, Malkočoglu, Tibokuglo (od 87. Deniz), Baskan (od 74. Dujmaz), Erdogan, Terzi (od 60. Alkurt), Kemal Turan (od 74. Ozkan), P. Jildirim, Cakiroglu (od 87. Babat).
Bolan oproštaj omladinaca Budućnosti od evropske scene – u revanšu 2. kola kvalifikacija za Ligu šampiona U19, pod Goricom je slavio Trabzon, ubjedljivo 5:2, a ukupno 8:3 kada se uračuna rezultat iz Turske. ,,Plavi“ su ušli u meč sa ciljem da pojure dva gola minusa, da na krilima navijača, kojih je bilo oko 3.000, ponove nešto slično kao protiv Dinamo Tbilisija kada su poraz iz Gruzije pretvorili u konačnu pobjedu o kojoj se pričalo. Ali Trabzon je nešto drugo, nivo više, klasa iznad i ovom trenutku daleko bolji tim. Domaćin je igrao lijepo u pr-
Ispalo pet prvoligaša
PODGORICA – Budućnost je u utorak uspješno započela odbranu Kupa, a dan kasnije sa još sedam utakmica kompletirano je prvo kolo masovnijeg takmičenja. Dečić je savladao Jezero 2:0, a sa istim rezultatom slavili su Petrovac i Mornar protiv Mladosti DG, odnosno, Jedinstva. Otrant je ispao od Iskre (1:0), Bokelj je bio ubjedljiv protiv Grblja (3:0), dok je Podgorica u Tivtu šokirala Arsenal – 4:1. Nastavljen je sunovrat Sutjeske koja je osma u prvenstvu, u zoni baraža, a sada je eliminisana i iz Kupa – Nikšićane je otpisao Rudar koji je pod Golubinjom trijumfovao sa 1:0.
KONAČNO POBJEDA
DEČIĆA
Sedam ligaških utakmica traje pobjednički post Dečića, ali u masovnijem takmičenju kre-
Rezultati i strijelci
Arsenal – Podgorica 1:4 (Mugoša u 85. – Pavlićević (pen) u 15, Kopitović u 27 i 52.) Jezero – Dečić 0:2 (Matić u 23, Kajević u 44.)
Otrant O. – Iskra (0:1) (Perović u 66.) Rudar – Sutjeska 1:0 (Vučićević u 79.) Bokelj – Grbalj 3:0 (Vukotić u 30, Mori u 48, Sklender (pen) u 86) Jedinstvo – Mornar 0:2 (Đurišić u 30, Vujačić (pen) u 72.) Petrovac – Mladost DG 2:0 (Faust u 45+1, Golubović u 78.)
nulo je bolje. Tuzani su meč sa Jezerom u Beranama riješili do odlaska na pauzu kada su vodili 2:0. Prednost izabranika Edisa Mulalića potpisao je Matić Iskusni napadač nije bio baš u izglednoj situaciji, imao je ispred sebe čuvara, ali je iskosa sa desne strane pronašao dijagonalu do male mreže Kastratovića u 23. minutu.
Milica Jovanović
7. novembar
Eliminacija u sjenci klupskih grešaka
vom poluvremenu, uspio je da povede preko Vukanića, na noge digne publiku i makar prividno zakuva stvari oko putnika u narednu rundu. Ipak, turski predstavnik se brzo konsolidovao, do odmora izjedna-
čio, a početkom nastavka sa dva pogotka u 60 sekundi stavio do znanja svima ko će nastaviti takmičenje. Do kraja je Trabzon uvećavao rezultat, a svoj šou na najvećoj crnogorskoj areni imao je Pojraz Jildi-
rim koji je potpisao het-trik. Za tursku ekipu pogađali su još Kemal Turan i Cakiroglu. Za Podgoričane je dvostruki strijelac bio Vukanić, koji je u finišu koliko-toliko ublažio štetu. D. KAŽIĆ
Komentar
Autogolovi Budućnosti
Piše: Davor KAŽIĆ
Ništa od iznenađenja. Omladinci Budućnosti završili su nastup na evropskoj sceni nakon poraza od Trabzona, koji je bio ubjedljiv pod Goricom, čak 5:2, u revanšu 2. kola kvalifikacija za Ligu šampiona U19. Ukupno 8:3 u dvomeču za tim iz Turske. Ubjedljiv poraz i eliminacija, međutim, potpuno su nevažni naspram odnosa koji je Budućnost pokazala – prema samoj utakmici revanša, a prije svega prema svojim fudbalerima, koji imaju pravo nastupa za prvi tim i mlađu selekciju.
Ista ona Budućnost koja odlaže prvenstvene mečeve zbog Lige šampiona mladih sada je, zapravo, pokazala da joj nije previše stalo do spektakularnih evropskih duela koji su zaokupili pažnju domaće javnosti.
Dan ranije, ,,plavi“ su na teren protiv Igala u Baru, u prvom kolu nacionalnog Kupa, poslali pet momaka koji su po statusu i seniori i omladinci.
Bodin Tomašević je odigrao svih 90 minuta na „Topolici“, Andrej Kostić je bio na terenu do 77. minuta i dao je vodeći gol u pobjedi od 2:0, Andrija Bulatović i Lazar Savović izašli su na poluvremenu, a šansu na startu nastavka dobio je Stefan Đukanović
Samo nešto više od 24 sata kasnije, Podgoričani donose odluku da prva četvorica počnu utakmicu sa Trabzonom. Igrao bi i peti da nije dobio blaži potres mozga protiv Igala. Dakle, pola omladinske ekipe nastupa za prvi tim u Kupu, a sjutradan počinju utakmicu protiv svojih vršnjaka u Ligi šampiona. Ovo je svojevrsni presedan. Nešto što se ne gleda u fudbalu. Nesportski, a nadasve neljudski i nehumano prema mladosti, prema tinejdžerima i momcima koji su
budućnost kluba, našeg fudbala uopšte. Budućnost je ovakvim stavom pokazala da ne poštuje svoju đecu. One koje je na ovaj način odredila da budu starteri i one koji su vrijedno trenirali zajedno pred evropski izazov.
Legitimno je pravo trenera prvog tima, konkretno Ivana Brnovića, da odredi omladince za potrebe seniorske ekipe. Ali ako ih je već koristio u punom kapacitetu, jer su neki igrali više, neki manje, a zapravo svaki od njih ne manje od 45 minuta, gdje je onda rezon da se sljedećeg dana ponovo aktiviraju za jedan ovakav, supertakmičarski meč. O čemu razmišlja i vodi računa rukovodstvo ,,plavih“?
Misle li na zdravlje klinaca koji imaju 17 ili 18 godina?
Ovo je samo dokaz odsustva vizije, stavova, koji se donose i mijenjaju iz sata u sat, znanja i jasnog raspoznavanja – što može, kako može, a što ne ide i ne može. Bilo kakvi interesi ili klupska neslaganja, a po pitanju omladinaca i te kako ih je bilo i ima ih i dalje, ne smiju ni na koji način da ugroze te momke, među kojima je veliki broj onih koji su maloljetni.
Svima njima potrebni su minuti i utakmice, ali ne ovako – na ovaj način nikako, gdje se ruše svi kodeksi, ljudski, pa svi redom, zaključno sa fudbalskim.
Dok su imali snage, ,,plavi“ su dominirali protiv Trabzona. Čim su izdušili – protivnik ih je pomeo.
Da su bili kompletni i fizički spremni, u oba duela sa Turcima, ,,plavi“ su imali daleko realnije šanse da prođu. No, Igalo i osmina finala Kupa bili su prioritet.
Odmah po završetku revanša pod Goricom, par omladinaca, upravo onih koji su igrali utakmice jednu za drugom, u utorak pa u srijedu, prijavilo je povrede.
To je cijena nestručnosti i pogrešnih procjena. Nažalost.
Od očekivane konkurencije za sastav predstojećeg vikenda protiv Jezera u prvenstvu, medicinski tim sada mora da liječi izrabljene mlade igrače!
Budućnost umjesto da na ovakvim stvarima pokaže veličinu, širinu, suptilnost, osjećaj prepoznavanja, šmek i gospodski stav – daje autogolove.
FUDBALSKOG KUPA: Tuzani prošli, Sutjeska, Jedinstvo, Jezero, Otrant i Arsenal ubuduće imaju samo obaveze u jednom takmičenju
Maltene je sve bilo gotovo nakon akcije u kojoj je Kajević lijepo izdriblao golmana i elegantno poentirao u 43. U nastavku je meč bio stvar rutine. Tuzani su kontrolisali igru i rezultat, pokazavši da bi ove sezone mogli da budu ozbiljniji u jurišu na trofej Kupa nego u odbrani titule koja još od oktobra djeluje kao nemoguća misija. Ovo je prva utakmica u kojoj su
Božović i društvo postigli dva gola još od 25. avgusta kada su remizirali sa Otrantom – 2:2. U međuvremenu su imali niz od 11 mečeva sa učinkom od nijednog ili jednog pogotka.
DEBAKL ARSENALA Težak poraz doživjeli su momci iz Arsenala. Nikola Pavlićević je iznudio i realizovao penal za Podgoricu
u 14. minutu. Pri pokušaju da atraktivno zahvati loptu, mladog ofanzivca ,,žutih“ faulirao je defanzivac protivnika, a za sudiju Bjelicu nije bilo dileme da pokaže na najstrožu kaznu. Pavlićević je rutinski prevario golmana Pejovića i u ranoj fazi utakmice najavio iznenađenje u tivatskom Parku. Ono je postalo sasvim realno
Nakon slabih rezultata nikšićkog kluba, koji su kulminirali ispadanjem u prvoj rundi Kupa, ostavku je podnio predsjednik FK Sutjeska Marko Mitrović. Klub napušta i član Upravnog odbora Radonja Zejak
od 26. minuta kada su gosti duplirali prednost. Japanski internacionalac Omori je sa desne strane poslao prizemni pas za Kopitovića, koji je bio jači i brži od čuvara, te sa ivice peterca nogom proparao mrežu. Govor tijela domaćih fudbalera nije obećavao. Tivćani su bili spori, letargični, bez ideje i rješenja na obje polovine terena. Stopostotna šansa za povratak, doduše, stigla je u finišu prvog poluvremena nakon kardinalne greške golmana Bobičića Imao je Ražnatović sve na tacni, ali je promašio metu iz pozicije iz koje je gol bio jedini logični epilog. Pred odlazak na pauzu Arsenal je dobio novu najpoželjniju priliku u fudbalu – jedanaesterac. Odgovornost je preuzeo Kordić i nakon lošeg udarca izgubio duel sa Bobičićem, koji se iskupio za raniji kiks. Za velike promašaje domaćin je kažnjen početkom drugog poluvremena kada je primio gol sličan prethodnom – stri-
jelac je ponovo bio Kopitović, koji je uklizao ispred nemoćnog Pejovića. Tivćanima je prijetio pravi rezultatski debakl. Nisu ga izbjegli, jer su na kraju poraženi sa 4:1. Mugoša je bio jedini strijelac za domaći tim, a za goste je još bio precizan Gazivoda
SUTJESKA TONE
Kao da nema kraja posrnućima Sutjeske. Nikšićani su u ligi pali u opasnu zonu, a Kup je trebalo da donese neki vid smirenja, pa i iskupljenja za slab učinak u Meridianbet 1. CFL.
Umjesto boljeg raspoloženja u kući – uslijedio je novi šamar za nekadašnjeg prvaka i osvajača masovnijeg takmičenja. Izabranici Milije Savovića još jednom su pali na ispitu, ovoga puta u Pljevljima, gdje je Rudar dobio utakmicu golom Vanje Vučićevića u 79. minutu. Otrant od juče može strogo da se posveti borbi za opstanak, budući da je završio učešće u Kupu. Ne previše zanimljiv du-
el na terenu Kampa FSCG na Starom aerodormu odlučio je 18-godišnji napadač Filip Perović koji je lijepo otvorio stopalo i šutem sa ivice kaznenog prostora matirao rezervnog golmana Agovića u 66. Do promjene među stativama došlo je nakon direktnog crvenog kartona prvog čuvara mreže Ulcinjana Miloša Dragojevića, koji je nepropisno startovao u 57. minutu van svog šesnaesterca. Bokelj je izdominirao protiv Grblja. Strijelci za Kotorane bili su Nikola Vukotić, Mori i Sklender sa bijele tačke. Petrovac je bio siguran u sudaru sa ekipom Mladosti iz Donje Gorice. ,,Nebo-plavi“ su po gol rasporedili u oba poluvremena – Faust je pretekao sudiju prije nego je dao znak za kraj prvog dijela, a u 78. je Golubović postavio konačan rezultat. Odličnu formu potvrdio je Mornar koji je prvoligaški sudar sa Jedinstvom, sada u meču startne runde Kupa na Gradskom stadionu u Bijelom Polju, prelomio u svoju korist. Đurišić je u 30. minutu naciljao mrežu iz slobodnog udarca, a bolju partiju Barana krunisao je kapiten Vujačić iz penala u 72. minutu. D. KAŽIĆ
Radost fudbalera Mornara
POVELI PA STALI: Budućnost je na kraju morala pet puta da vadi loptu iz svoje mreže
LIGA ŠAMPIONA (4. KOLO): Interu i Bajernu
dovoljan po gol, Barsa lako u Beogradu
Atletiko u 93. osvojio Pariz
Anhel Korea pogađa za pobjedu Atletika
Bajerom, Spartom iz Praga i Monakom.
Drugi derbi večeri igrali su Pari Sen Žermen i Atletiko Madrid – radovali su se gosti (1:2). Zair-Emeri doveo je ,,svece“ u vođstvo u šestom, a Molina izjednačio u 18. minutu. PSŽ je napadao, gotovo sve vrijeme imao loptu u nogama, na kraju ostao bez ičega – na sjajan pas Grizmana poslije varke je pogodio Korea Mogao bi ovo da bude krucijalan trijumf za tim Dijega Simeonea u čijim redovima je odličan bio golman Oblak –Atletiko ima šest bodova, PSŽ je ostao na samo četiri. Beograd je vidio Barselonu, a Katalonci su i u glavnom gradu Srbije pokazali koliko dobro igraju ove sezone i protiv Crvene zvezde stigli do treće pobjede u Ligi šampiona (5:2). Injigo Martines u 13. je glavom doveo Barsu u vođstvo, a ,,Rajko Mitić“ je eksplodirao kada je Silas iz lijepe akcije donio izjednačenje u 27. Probudila se nada domaćih u čudo, ali ih je Robert Levandovski u 43. vratio u realnost. U nastavku je pukla Zvezdina lijeva strana odbrane preko koje je tim Hansija Flika dao i treći i četvrti gol – strijelci su bili Levandovski i Rafinja. Na 1:5 povisio je Fermin Lopes, očekivani poraz Zvezde ublažio je Milson. ,,Crveno-bijeli“ i dalje su na nuli, kao i RB Lajpcig, Šturm, Jang bojs i Slovan.
Selektor omladinske fudbalske reprezentacije objavio spisak
PODGORICA - Pogodak iz jedanaesterca odlučio je derbi druge večeri četvrtog kola Lige šampiona – Inter je pobijedio Arsenal na ,,Đuzepe Meaci“ (1:0) i priključio se vrhu tabele. ,,Nerazuri“ imaju 10 bodova, a ,,tobdžije“ su ostavili na sedam zahvaljujući golu Hakana Čalanolua u trećem minutu nadoknade prvog poluvremena. Mehdi Taremi je prethodno
Rezultati
Klub Briž – Aston Vila 1:0
Šahtjor – Jang bojs 2:1 Bajern M. – Benfika 1:0 PSŽ – Atletiko M. 1:2 Inter – Arsenal 1:0 Fajenord – Salcburg 1:3
C. zvezda – Barselona 2:5 Sparta Prag – Brest 1:2 Štutgart – Atalanta 0:2
šutirao, a Gabrijel igrao rukom – nije bilo dileme, penal je čist. Ne bi bilo nezasluženo da su
gosti osvojili makar bod jer su imali veći posjed, više šuteva u okvir gola, a najbliži pogotku bio je Kai Haverc Inter u posljednjih devet mečeva (računajući večerašnji) i ma osam pobjeda i remi –tim Simonea Inzagija na dobrom je putu da izbori direktan plasman u osminu finala Lige šampiona jer ima povoljan raspored do kraja. Čekaju ga mečevi sa RB Lajpcigom,
Bajernu je pogodak Musijale, na asistenciju Kejna, kojoj je prethodio sjajan centaršut Sanea, bio dovoljan da slomi otpor Benfike (1:0). Oba tima imaju po šest bodova. Atalanta je u Njemačkoj pobijedila Štutgart (2:0), Brest je u Pragu bio bolji od Sparte (2:1), a Fajenord je kod kuće poražen od Salcburga (1:3).
Šahtjor je u Gelzenkirhenu savladao Jang bojs (2:1) i sada ima četiri boda, dok je Klub Briž došao na šest poslije minimalca protiv Aston Vile, koja ima devet. N. KOSTIĆ
PODGORICA – Selektor omladinske fudbalske reprezentacije Crne Gore Goran Perišić objavio je spisak igrača za preliminarnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Perišić je za turnir u Grčkoj odabrao 20 igrača. Na spisku su golmani – Ivan Božinović (Grbalj) i Ognjen Milović (Kom); odbrana – Bodin Tomašević, Zarija Kumburović, Lazar Martinović (Budućnost), Lazar Šekularac (Jedinstvo Franca), Lazar Maraš (Dečić Admiral bet), Miloš Vračar (Podgorica) i Aleksa Karadžić (Iskra); vezni red – Andrija Bulatović, Andrej Camaj, Stefan Đukanović, Danilo Vukanić, Lazar Savović (Budućnost), Aleks Zeković (Fejnord, Holandija), Vuk Vlahović (Dinamo Zagreb, Hrvatska) i Danilo Ćetković (Sutjeska); napad: Andrej Kostić (Budućnost), Marko Tadić (Partizan, Srbija) i Filip Perović (Iskra).
Zagrebački Dinamo poslije četiri kola Lige šampiona ima sedam bodova i ispred je mnogih velikana
Modra bajka
PODGORICA – Zagrebački Dinamo brani fudbalsku čast regiona – sa ,,Maksimira“ se pruža prelijep pogled na tabelu Lige šampiona poslije četiri kola. Tim Nenada Bjelice, trenera crnogorskih korijena, nakon ubjedljivog trijumfa od 4:1 nad Slovanom u Bratislavi ima sedam bodova i u leđa mu gledaju velikani poput Real Madrida, Milana, Bajerna, Atletiko Madrida, kao i PSV, Đirona, daleko je odmakao Bolonji, RB Lajpcigu...
– Odigrali smo četiri utakmice, imamo sedam bodova, vjerujemo u svoje šanse i u sljedećim nastupima. U Ligi šampiona ćemo se fokusirati na prvu sljedeću utakmicu, tu ćemo pokušati osvojiti tri boda, pa ćemo vidjeti što i kako dalje. Ali maksimalan je fokus na prvoj
utakmici koja dolazi, a to je prvenstveni dvoboj protiv Gorice – spušta loptu trener Bjelica. Osvajanjem sedam bodova Bjelica je izjednačio klupski rekord koji je još u jesen 1998. godine postavio tadašnji glavni trener, a sadašnji predsjednik kluba Velimir Zajec Obojica su u tri utakmice na klupi u Ligi šampiona u jednoj sezoni osvojili sedam bodova. A kako je krenula ovosezonska misija Dinama činilo se da će reformisano elitno takmičenje za hrvatskog velikana biti košmar jer je u prvom kolu u Minhenu pretrpio debakl od Bajerna (9:2). Sve se, međutim, promijenilo za 180 stepeni – Bjeličin tim remizirao je kod kuće sa Monakom kada mu je trijumf izmakao u 90. (2:2), pa je nadigrao Salcburg u Austriji (2:0), a to krunisao sjajnim izdanjem u Bratislavi iako je gubio od petog minuta... Ma, kakav košmar – ovo je modra bajka. – Ova ekipa ima ,,nemoguću“ mentalnu snagu, ali nije to bi-
lo samo u ovoj utakmici nego su to momci pokazali i u prošlom prvenstvu i kad je trebalo ući u Ligu šampiona, osvajati titule... Tim ima sjajan karakter, mentalitet i pobjednički gard, stvarno nas ništa nije po-
remetilo. Moram da priznam da je bilo vrlo važno da dosta brzo postignemo izjednačujući pogodak i na neki način odrežemo krila suparniku. Poslije toga smo veoma dobro kontrolisali prvo poluvrije -
Crnogorska selekcija drugi uzastopni plasman u elitnu rundu pokušaće da izbori u konkurenciji Grčke, Italije i Bosne i Hercegovine. – Izuzetno jaka grupa, sa Italijom kao jasnim favoritom. Osim što je domaćin, Grčka ima veoma kvalitetnu ekipu, kao i Bosna i Hercegovina, koju dobro poznajemo iz prethodnih godina. Uradićemo sve što je do nas da izborimo novi plasman u elitnu rundu – kazao je Perišić.
Većina igrača koji će nastupiti u predstojećim kvalifikacijama bila je dio ekipe koja je u martu ove godine bila blizu plasmana na završni turnir Evropskog prvenstva.
Većina njih je i godinu ranije bila na korak od plasmana na U17 Evropsko prvenstvo. – Igrači ovog godišta su već pokazali veliki potencijal u prethodnim ciklusima. Ta uigranost, disciplina i odlična atmosfera u timu naši su najveći aduti na turniru u Grčkoj – dodao je Perišić. Plasman u elitnu rundu izboriće dvije prvoplasirane, kao i najbolja trećeplasirana reprezentacija iz neke od 13 grupa. Crna Gora će kvalifikacije početi 13. novembra sa duelom sa Italijom, tri dana kasnije sastaće se sa Grčkom, dok je za 19. novembar zakazan duel sa Bosnom i Hercegovinom. R. P.
me, a možda malo lošije ušli u nastavak u prvih osam do 10 minuta. A onda smo suvereno priveli utakmicu kraju, postigli četiri gola... U Evropi to nije lako, čestitam svima – istakao je Bjelica koji se ove sezone vratio na ,,Maksimir“.
U osminu finala direktno će ići prvih osam od 36 timova Lige šampiona, dok će ekipe od devetog do 24. mjesta razigravati za mjesto među 16. Sjajni Baturina, Kulenović, Pjaca i ostali ,,dečki“ blizu su nokaut runde, mada ih čekaju pakleni izazovi – kod kuće će igrati sa Borusijom, Seltikom i Milanom, na strani s Arsenalom.
– Razmišljamo jednako kao i prije meča u Bratislavi kad sam rekao da imamo još pet meč-lopti, još utakmica koje su važne. Srećni smo zbog pobjede, ali mislim da ovih sedam bodova neće biti dovoljno za plasman dalje. Moraćemo i dalje da osvajamo bodove, a vjerujem i da hoćemo – poručio je Bjelica. Ne. K.
IZJEDNAČIO UČINAK VELIMIRA ZAJECA: Nenad Bjelica
Danas zasijeda Upravni odbor Vaterpolo i plivačkog saveza
Crne Gore, Kotoranin prvi pik za mjesto selektora
Nenad Vukanić najbliži klupi „ajkula“
PODGORICA – Nenad
Vukanić najbliži je klupi crnogorske vaterpolo reprezentacije. U igri je još jedno proslavljeno trenersko ime
Dejan Savić, ali, kako Pobjeda nezvanično saznaje, Kotoranin ima veće šanse da preuzme kormilo koje je upražnjeno od avgusta kada je Vladimir Gojković, nakon Olimpijskih igara u Parizu, napustio nacionalni tim. Vukanić je prošle godine sa reprezentacijom U15 u Podgorici stigao do evropskog srebra. Ima ogromno seniorsko iskustvo, vodio je reprezentaciju Francuske i bio neko vrijeme pomoćnik sadašnjeg trenera Jadrana M:tel Vladimira Gojkovića.
Kao igrač je osvojio bronzanu olimpijsku medalju u Sidneju, a sa Bečejom se popeo na krov Evrope. Sa istom reprezentacijom je osvajao prvenstvo Evrope, ima i srebro sa Svjetskog šampionata... Sa Primorcem je osvojio Kup Jugoslavije, a bio je i predsjed-
Nenad Vukanić
nik kotorskog kluba. Ime novog selektora moglo bi brzo da se objelodani, jer
Džudžicu savez Crne Gore zadovoljan rezultatom na SP za mlade
PODGORICA – Crnogorska džudžicu reprezentacija učestvovala je sa 17 takmičara na Svjetskom prvenstvu za mlađe kategorije u Heraklionu (do 21, 18 i 16 godina) i ostvarila sjajan rezultat sa čak 10 medalja, saopšteno je iz Džudžicu saveza Crne Gore. Srebro su osvojili Nikola Vulević (U18, nogi jiu jitsu -69 i fighting - 69), Vuk Džudović (U21 nogi jiu jitsu -94), Balša Đu-
Novi
rišić (U18, fighting -77) i Pavle Mugoša (U18, fighting +85). Vuk Džudović je nakon srebra stigao i do bronze u kategoriji U21 do 94 kilograma. Osim njega, bronzana odličja pripala su Luki Trniniću (U21, nogi jiu jitsu -85), Dinu Haznadaru (U16, fighting -44), Jeleni Vukčević (U18, fighting -70), kao i Andriji Goliću (U18, fighting -85). – Trener Dejan Vukčević bio je veoma zadovoljan prika-
zanim i istakao žal što je za dlaku izmaklo makar jedno zlato. Kontinuitet medalja i uspjeha je nastavljen i to je ono što najviše raduje stručni štab i sve u Savezu. Istog je mišljenja i Marko Jokmanović, trener reprezentacije, koji je uz ekipu bio od prvog do posljednjeg dana takmičenja i sa njima proživljavao sve pobjede i poraze – saopšteno je iz Džudžicu saveza Crne Gore. R. A.
Brazilac u Formuli 1
PODGORICA – Brazilski
vozač Gabrijel Bortoleto nastupaće od naredne sezone u Formuli 1 za ekipu Zaubera, saopštio je švajcarski tim. Poslije Felipea Mase, koji se penzionisao 2017. godine, Formula 1 je dobila novog Brazilca.
Bortoleto (20) je prošle sezone osvojio titulu u šampionatu Formule 3, dok je u aktuelnoj sezoni vodeći u Formuli 2, dvije trke prije kraja.
– Gabrijel je već u juniorskim kategorijama pokazao da ima ono što je potrebno da bude pobjednički vozač. Jako mi je drago što će postati član Zaubera i Audija – rekao je šef švajcarskog tima Matija Binoto
Pored Brazilca bolid Zaubera će naredne sezone voziti i Njemac Niko Hulkenberg, trenutno član Hasa. Tim Zaubera je saopštio da će na kraju sezone ekipu napustiti kineski vozač Džou
Gvandžu (25) i Valteri Botas (35). Njih dvojica su tri sezone bili članovi švajcarskog tima, koji se prethodno zvao Alfa Romeo, dok će od 2026. godine postati fabrički tim Audija.
Zauber je 2022. godine osvojio šesto mjesto u šampionatu konstruktora, dok je ove sezone i dalje bez bodova, tri trke prije kraja šampionata. Naredna trka Formule 1 vozi se 23. novembra u Las Vegasu. R. A.
je za danas zakazana sjednica Upravnog odbora Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore. Istina je da još uvijek „ne gori pod nogama“, te da će „ajkule“ početkom januara imati prvi zvanični nastup nakon Pariza i to na kvalifikacionom turniru A diviziji Svjetskog kupa (u grupi su sa Grčkom i Srbijom). Ali isto tako prolongirati nešto što je možda i očigledno – zbog čega bi trener druge države bio trener Crne Gore, a pored Vukanića imamo još toliko imena – nema potrebe, a bilo bi i neozbiljno jer je, između ostalog, u pitanju trofejni sport koji je od obnove nezavisnosti redovan učesnik velikih takmičenja i najvećeg – Olimpijskih igara. Poslije Pariza licitiralo se i sa imenima hrvatskih stručnjaka, Pobjeda je, istina, pisala da je i Predrag Jokić u igri oko selektorske pozicije, ali... A. MARKOVIĆ
dočekuje Galeba
PODGORICA – Šesto
kolo EPCG Superlige za odbojkaše biće otvoreno večeras (18 časova) u Mediteranskom sportskom centru, gdje šampion i lider tekućeg prvenstva Budva dočekuje Galeba.
Budvani čvrsto drži prvo mjesto sa maksimalnih 15 bodova iz pet utakmica, a do sada su značajnu minutažu dobili mladi igrači. Galeb, sa druge strane, još uvijek traži pr-
vu pobjedu u sezoni. Preostala dva susreta šampionata odigraće se u neđelju. Budućnost će gostovati Lovćenu. Nakon poraza na otvaranju lige od Budve, Podgoričani su ostvarili tri vezane pobjede nad Galebom, Mornarom i Jedinstvom, dok je tim sa Cetinja i dalje bez bodova.
U Nikšiću se sastaju Sutjeska i Mornar. Nakon početnih poraza od Jedinstva i Budve, Sutjeska je ostvarila dvije pobjede protiv Lovćena i Galeba, a i Mornar je do svojih bodova došao pbjedama nad istim protivnicima.
Parovi 6. kola – danas: Budva – Galeb (18). Neđelja: Lovćen –Budućnost volej (18), Sutjeska – Mornar (19). Slobodno je Jedinstvo. S. J.
Maksimalnim porazom u prvom meču od Istanbula, odbojkašice Herceg Novog znatno umanjile šanse za plasman u osminu finala CEV kupa
Radišković: Borile smo
se koliko smo mogle
PODGORICA – Odbojkašicama Herceg Novog trebaće podvig 13. novembra u Istanbulu da bi produžile evropski put u ovoj sezoni. Crnogorski šampion je porazom u prvom meču na svom terenu (3:0) znatno umanjio šanse za prolaz u osminu finala CEV kupa, iako je Istanbul i prije prvog duela bio favorit u ovom dvomeču. S obzirom na to da u revanšu moraju da slave 3:0 ili 3:1 da bi izborile „zlatni set“ i priliku da se bore za prolaz, a imajući u vidu da igraju protiv tima koji u prvenstvu u Turskoj plasiran samo iza ekipa koje igraju Ligu šampiona (Fenerbahčea, Ezačibašija i Vakifbanke), jasno je da tim Srđana Crnojačkog ima samo teoretske šanse za prolaz. Sve ovo je posljedica prve utakmice u Sportskom centru „Igalo“, u kojem su Novljanke samo u drugom setu namučile gošće. U prvom setu su loše otvorile meč, pa je Istanbul nakon vođstva od 6:0 imao otvoren put ka vođstvu od 1:0 u setovima. U drugom setu je naš šampion igrao bolje, poveo 7:4 i bio u igri za izjednačenje do 17:17. Tada su gošće osvojile četiri poena u nizu, povele 21:17 i prelomile ovaj set. U trećem setu je Herceg Novi držao priključak do 4:3, a onda je
Istanbul poveo 7:3 i 10:5 i do kraja samo povećavao prednost za maksimalnih 3:0 u setovima. Na kraju, gošće su bile bolje u svim elementima, ali je crnogorski šampion sa 31 greškom umnogome doprinio da ovaj meč bude završen u tri seta u korist turskog tima... – Ekipa iz Istanbula je počela meč dvostruko agresivnije nego mi, pogotovo u tom prvom setu, u kojem smo na startu gubile 6:0. Mi, prije svega, nijesmo ispoštovale neke sistemske stvari koje smo se dogovorili da odigramo. Međutim, smatram da smo se borile onoliko koliko nam se dalo u toj utakmici, koliko smo mogle u ovom trenut-
ku – kazala je Anđelka Radišković, primač servisa Herceg Novog, koja je osvojila najviše poena u domaćem timu – 11, od čega osam iz napada, dva iz bloka i jedan iz servisa. Pobjednik ovog dvomeča će u osmini finala igrati sa boljim iz dvomeča mađarske Bekeščabe i austrijskog Inzbruka, dok poraženi završava nastup na evropskoj sceni. – Ostaje nam da se spremimo za revanš u Istanbulu i odigramo bolje nego u prvom meču – dodala je 32-godišnja bosanskohercegovačka odbojkašica, koja je ljetos u Herceg Novi došla iz slovenačkog Kalcit voleja. S. J.
EPCG Superliga za odbojkaše (6. kolo)
Anđelka Radišković na smeču na utakmici protiv Istanbula
MILOVAN ĐILAS: IDEAL I PROFESIJA – USPOMENE REVOLUCIONARA
Tina Ujevića sam radoznalo posmatrao, skoro ga uhodeći
Unapred sam se spremao da uživam izjutra u sremskoj ravnici. I zaista, prizor je bio do te mere nov i zapanjujući, da ne bih mogao čak ni reći da je lep bio. Kao mnogo puta kasnije – putujući kao ilegalni partiski radnik ili kao ministar, tako sam i tada, prvi put, u rano jutro, gledao ogromno sunce koje se, iskrvavljeno, iz zlatnog ponora diže nad ravnicom i njenim izmaglicama, kukuruznim modrinama i bledim platnima strnjišta. Sunce se pelo, polako, neprimetno – dočem kod nas u brdima najednom izbije i posle stalno odskače na zamerke, po čitavo koplje. Bilo je najčudnije što ravnica, koju sam prvi put video, nije bila beskrajna, kao ni more: nebo je padalo tu odmah, na vidiku – ono je bilo druge boje i težine. No onog stravičnog, kosmički obilnog prizora krvi, ognja i zlata, što kuljaju sa suncem, dotad nisam ni video ni slutio. Slep i pijan od tog jutra i neprospavane noći, ušao sam u Beograd. Železnički stanovi pred stanicom učinili su mi se ogromni: to je, znači, grad tako kolosalnih građevina... Nikad više nisam, žaleći, mogao da opazim te zgrade, iako sam ih uvek tražio, ulazeći jutrom u Beograd: one ustvari nisu ni velike ni lepe, nego su se takvima učinile meni, jer nisam bio dotad video ni približno takve. Kad sam kasnije video daleko veće, ona njihova veličina ostala je samo u sećanju, a one se svele na svoju stvarnu, skromnu, veličinu. Uzeo sam nosača, ne što mi je bio potreban za moj zavežljajčić – čak sam se s njim natezao ko će ga poneti, nego da me odvede do neke ulice gde ima soba za izdavanje. On me odveo u prvu ulicu, u Balkansku, i pokazao mi cedulju na kapiji nekog dugačkog dvorišta, ali, osetivši me, i naplatio
Donosimo izvode iz knjige Milovana Đilasa „Ideal i profesija – uspomene revolucionara“, koju je nedavno objavila beogradska izdavačka kuća Vukotić Media. Aleksa Đilas je ovo djelo znalački priredio i napisao predgovor. Izvodi se odnose na period 1929-1933. godine
„Već sam bio čitao Ujevićev Lelek sebra, i nikako nisam mogao da izmirim u sebi ispranu čistoću njegovih stihova i onako zapušten, skoro grub njegov izgled: uvek je bio neizbrijan, s nezašniranim cipelama, otrcanog mantila, a težak i podnaduo, skoro gojan, krupnih i buljavih plavih očiju“
više nego što je bio uobičajeno. Debela stara žena uvela me kroz kuhinju u sobu – u drugom krevetu je neko već spavao. Umio sam se i odmah legao. Nisam bio spavao već dve noći, koliko je trajalo putovanje vozom, a bio sam iscrpen i od dugog stajanja. Zaspao sam odmah, utopljen u sremsko sunce i u tutnjavu voza, koji su još trajali u meni. Probudio sam se kasno popodne, pojeo komadinu bureka u prvoj radnji i zaputio se mojom „strmom ulicom” u grad. Najednom sam izbio na visoravan – na trg ispred velike zgrade, s vodoskokom u sredini. Smešni doživljaji su se nastavljali. Zamolio sam žandarma da mi pokaže gde su Terazije. On se nasmejao i pokazao rukom uokrug: Evo, tu smo! – Bio sam duboko razočaran: mnogo sniskih zgrada, neki vodoskočić, i uopšte se ne vidi zašto bi to bio glavni trg prestonice. Ušao sam u prvi tramvaj i pošao prema Slaviji, jer je tako na njemu pisalo. Taj tramvaj je tada vozio do iznad Slavije, tadašnjom Makenzijevom, tamo se okretao i išao do Kalemegdana, gde se takođe povraćao kod Umetničkog paviljona.
Ja sam prošao Slaviju – svoj cilj, vozio se do kraja Makenzijeve – tu mi je kondukter naplatio kartu ponovo, onda se vratio do Kalemegdana, tj. prošao Slaviju i Terazije ponovo, a da ih ne primetim. Kartu sam opet, dakako, platio. Tek
kad sam ponovo naišao na Terazije primetio sam onaj vodoskok i hotel „Moskvu” i posumnjao da sam tu već bio, pa sam zamolio konduktera da mi kaže kad treba da se skinem na Slaviji. I on se nasmejao: Pa ja vas gledam kako se stalno vozite, a već dvaput ste je prošli...
Video sam da tako ne ide. Kupio sam vodič i počeo da lutam gradom, izučavam ulice, trgove, značajnije zgrade. Za tri dana sam se već orijentisao u gradu i u njegovoj okolini. Onda sam pošao da se raspitam za svoj put za Pariz. Pre svega, nedostajali su mi dokumenti iz sreza, a bilo je i veoma složeno doći do franaka: tražili su neke komplikovane dozvole, preračunavanja valuta i sl. Mahnuo sam se svega toga odveć olako – na kraju krajeva bilo mi je svejedno
gde ću učiti, i upisao se najzad na grupu jugoslovenske književnosti. Prve dane provodio sam sa svojim školskim drugovima iz gimnazije koji su došli u Beograd, bilo na studije, bilo u vojnu akademiju. Izgleda da su i oni prošli u putu kao i ja: svi su se naselili u Balkanskoj ulici i oko nje, hraneći se po prčvarnicama. U gradu su se snalazili čak i gore od mene, a još teže se navikavali na gradski način života. Ali meni je bilo dosadno to muvanje sa istim ljudima, kao i besposlene sedeljke posle ručka i večere u krčmama, s dugim razgovorima i prepirkama ni zbog čega. Preselio sam se u vračarski deo grada, u kome sam kasnije mahom i stanovao, a na Univerzitetu ubrzo našao novo društvo i novu sredinu. Dok sam još stanovao u Balkanskoj, video sam tada glasovitog boema i čuvenog pesnika Tina Ujevića. Pokazao mi ga je kelner „Podruma kod Moskve”, u koji je pesnik često navraćao na škembiće i ljutu rakiju. Tin se tada, a i kasnije, kretao mahom oko „Moskve”. Ja sam ga tada radoznalo posmatrao, skoro ga uhodeći. Već sam bio čitao njegov Lelek sebra, i nikako nisam mogao da izmirim u sebi ispranu čistoću njegovih stihova i onako zapušten, skoro grub njegov izgled: uvek je bio neizbrijan, s nezašniranim cipelama, otrcanog mantila, a težak i podnaduo, skoro gojan, krupnih i buljavih plavih očiju, u koje ni-
sam smeo da pogledam, bojeći se da ne otkrije moju radoznalost i čuđenje. Tin je bio znamenitost grada, kao muzej ili spomenik. Psovao je glasno buržuje, uzimao od njih pare, imao bezbroj prijatelja, a živeo ustvari sam usred vreve i obožavanja. (...) Ni u prvoj, ni u drugoj godini mojih studija, tj. sve od jeseni 1929 do jeseni 1931 godine, nije bilo nikakvih političkih grupa ili kružoka na Univerzitetu. Bar nije bilo marksističkih i komunističkih, a ukoliko je i postojalo neko grupisanje građanskih partija, bilo je ono ili vrlo labavo, ili više na osnovi ličnih veza i poznanstava sa soarea u bogatijim kućama. Teška ruka diktature nije samo uterala strah u kosti, nego je i ukidanjem tradicionalnih formi političke borbe – slobode štampe, slobode zbora i udruživanja, sve one pokrete i partije koji su se dotad isključivo služili tim formama, dovela u zabunu, nesnalaženje i neaktivnost. I komunisti su, ustvari, spadali u takav pokret, budući je njihova aktivnost do diktature bila pretežno polulegalna, a u svakom slučaju, iako je i bila zabranjivana a oni gonjeni, nije to predstavljalo ozbiljniju opasnost kao pod diktaturom: batinanja su bila retka, ili ne tako surova, osude retke i blage, a ubijanja nije bilo, ili su bila izuzetna (ubistvo Franje Vulča u beogradskoj Glavnjači, otkrivenog na ilegalnom radu u vojsci). Čak su i i legalne komunističke
„Dok sam još stanovao u Balkanskoj, video sam tada glasovitog boema i čuvenog pesnika Tina Ujevića. Pokazao mi ga je kelner „Podruma kod Moskve”, u koji je pesnik često navraćao na škembiće i ljutu rakiju. Tin se tada, a i kasnije, kretao mahom oko Moskve”
organizacije, i po stilu rada i po odabiranju ljudi, bile prilagođene takvoj polulegalnoj aktivnosti, odnosno uslovima relativne slobodne štampe, sindikalnih organizacija i parlamentarnog i ustavnog života. Nije čudno što su ilegalne komunističke organizacije, čak i da nije bilo provokatora na visokim funkcijama, bile razbijene i pohapšene već u prvim mesecima diktature. Kukavičko držanje mnogih visokih funkcionera pod torturom, uz veoma retka herojstva, samo je moglo da pojača raspadanje i paniku. (...) U pogledu neke političke aktivnosti, te dve godine bi se mogle smatrati jalovim i praznim godinama na Beogradskom univerzitetu. No iako nije bilo organizovanih političkih grupa, ljudi su se, a naročito studenti, grupisali i živeli društvenim, pa čak i političkim životom, ako i ne na partijskim, a ono na nekim drukčijim osnovama. (...) (Nastavlja se)
knjiga milovana đilasa
Augustin Tin Ujević
Beograd oko 1930. godine
Četvrtak, 7. novembar 2024.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poslovni broj : Iv.br.1474/24 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca OKOV DOO PIB:02226782, protiv izvršnog dužnika Home majstor H & DOO, PIB:03506142, adresa Bulevar Stanka Radonjića 3, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 9,68 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 06.11.2024.godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “Home majstor H & I DOO PIB:03506142, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Stanka Radonjića br.3, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1474/24 od 30.09.2024.godine sa predlogom za izvršenje prilozima, i Rješenje o troškovima od 05.11.2024. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.
Podgorica, 06.11.2024. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r
Ivm. broj 1612/20 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 06.11.2024. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Radoičić Milidragu i suvlasnicima vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 1612/20-63 i zaključka Ivm. broj 1612/20-66. Izvršni dužnik Radoičić Milidrag može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena. Upozorava se izvršni dužnik Radoičić Milidrag da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ
Mato Jovićević
Ivm.br.170/2014 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorska komercijalna banka” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bul. Revolucije br. 17 bb, protiv izvršnih dužnika: 1. “SEA KING” DOO, sa sjedištem na adresi Nedakusi bb, Bijelo Polje 2. DRAŽENA DULOVIĆA, iz Bijelog Polja, Nedakusi bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 06.11.2024 godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika “SEA KING” DOO Bijelo Polje Dražena Dulovića iz Bijelog Polja, sa zadnje poznatom adresom sjedišta, odnosno prebivališta Nedakusi bb. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja Ivm.br.170/2014 od 14.10.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku drugog reda Draženu Duloviću, kao i rješenje o troškovima od 05.11.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik drugog reda Dražen Dulović, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Iv.br.1186/24
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI “Alter Modus” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Vučedolska br 15, protiv izvršnih dužnika: 1. Valentine Peruničić, iz Andrijevice, Seoce bb 2. Đorđija Mitrovića, iz Andrijevice, Seoce bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 06.11.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Valentine Peruničić Đorđija Mitrovića, sa zadnje poznatom adresom Seoce bb, Andrijevica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1186/24 od 23.09.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 04.11.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Poslovni broj: Iv 3544/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O. “SINCOMMERCE” PODGORICA, ĆEMOVSKO POLJE BB., Podgorica, PIB: 02202778, koga zastupa punomoćnik NIKOLA IVANOVIĆ, CRNOGORSKIH SERDARA 21, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO “LOCKDOWN LOGISTICS” BAR, MILA BOŠKOBVIĆA BR.16/25, Bar, PIB: 03127761, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 3.508,87 eura, dana 06.11.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “LOCKDOWN LOGISTICS” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3544/24 od 16.07.2024. godine rješenje o troškovima od 06.11.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog dužnika DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Ivana Milutinovića br. 12, protiv izvršnog dužnika Dragana Bajića iz Andrijevice, Seoce bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 06.11.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dragana Bajića, sa zadnje poznatom adresom Seoce bb, Andrijevica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1295/24 od 16.10.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 05.11.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 21/09 i 40/11), člana 5 stav 3, člana 30 stav 2, člana 31 i člana 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 44/10), Odluke Skupštine Opštine Bar, broj: 030-016/24-263 od dana, 15.05.2024. godine („Sl. list CG – opštinski propisi”, broj 28/24) i Rješenja predsjednika Opštine Bar, broj: 01-018/24-3384/1 od 08.10.2024. godine, Komisija objavljuje
JAVNI POZIV za davanje u zakup poslovnih prostora putem prikupljanja ponuda (tender) u stambeno – poslovnoj zgradi “A6” u Baru
1.PREDMET ZAKUPA
Predmet tenderskog postupka je davanje u zakup poslovnih prostora u prizemlju stambeno –poslovne zgrade, “A6”, izgrađene na katastarskoj parceli broj 5004/5 iz lista nepokretnosti broj 3156 KO Novi Bar, u državnoj svojini, sa pravom raspolaganja u korist Opštine Bar, u obimu prava 1/1 i to :
1.1. Poslovnog prostora evidentiranog u “V” listu, kao PD 8, u površini od 18 m2; 1.2. Poslovnog prostora evidentiranog u “V” listu, kao PD 9, u površini od 11 m2; Oba poslovna prostora se izdaju u zakup u viđenom stanju i to isključivo nevladinim organizacijama osnovanim sa ciljem zaštite prava i poboljšanja položaja u društvu osoba sa invaliditetom, kao i djece, mladih i odraslih sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
2. PERIOD I MINIMALNA CIJENA ZAKUPA
Minimalna godišnja cijena zakupa za poslovni prostor iz podtačke 1.1., iznosi 1.147,20€, pri čemu se isti daje u zakup na period od 5 (slovima: pet) godina, od dana zaključenja ugovora o zakupu. Minimalna godišnja cijena zakupa za poslovni prostor iz podtačke 1.2, iznosi 884,40 €, pri čemu se isti daje u zakup na period od 5 (slovima: pet) godina, od dana zaključenja ugovora o zakupu.
3. OPŠTI USLOVI
Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponuda
Pravo da učestvuju na tenderu imaju sve nevladine organizacije registrovane u cilju zaštite prava i poboljšanja položaja u društvu osoba sa invaliditetom, kao i djece, mladih i odraslih sa smetnjama i teškoćama u razvoju, pod uslovom da su dostavili ponude za učešće u postupku zajedno sa pratećom dokumentacijom, u skladu sa uslovima bliže definisanim javnim pozivom i uplatila sredstva po osnovu depozita.
Ponude zajedno sa pratećom dokumentacijom i dokazom o uplati depozita (kopija kreditnog naloga) se predaju u zatvorenoj koverti, neposredno na šalteru Građanskog biroa Opštine Bar, na adresi : Bulevar Revolucije br. 1, za Komisiju za sprovođenje postupka po javnom pozivu za davanje u zakup poslovnih prostora u stambeno – poslovnoj zgradi “A6” u Baru, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu - ne otvaraj”, svakog radnog dana, u periodu od 08.30 h do 14 h, zaključno sa 22.11.2024.godine, do 14,00 časova ili putem pošte, zaključno sa navedenim datumom.
Ponuda treba da sadrži:
- naznaku poslovnog prostora za čiji zakup se dostavlja ponuda; - rješenja o registraciji za nevladinu organizaciju;
- obavještenje o razvrstavanju po djelatnosti (pribaviti kod MONSTAT-a);
- rješenje o dodijeljenom PIB-u;
- ovjereno ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda;
- minimalnu cijenu zakupa izraženu u eurima;
- broj žiro računa za povraćaj depozita;
- potpis fizičkog lica u svojstvu osnivača, odnosno pečat i potpis ovlašćenog lica u pravnom licu, ukoliko je isto osnivač nevladine organizacije.
Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća dostaviti dokaz o uplati depozita sa naznakom poslovnih prostora, za čiji zakup dostavljaju ponudu, sve u iznosu od 10% od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun bužeta Opštine Bar, broj 510-80962330-80, otvoren kod „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica.
Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.
Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.
Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom, odustane od ponude ili ponuda, nakon otvaranja iste ili istih, gubi pravo na povraćaj depozita.
Postupak po ovom javnom pozivu će se proglasiti neuspjelim, ukoliko više od dva prvorangirana ponuđača odustanu od ponuda ili odbiju da potpišu ugovore u ostavljenom roku.
Poslovni prostori se daju u zakup ponuđačima sa najpovoljnijim ponudama, a koje će biti izabrane na osnovu visine ponuđene zakupnine na godišnjem nivou, pod uslovom da iste ispunjavaju i druge uslove predviđene javnim pozivom.
Ukoliko su ponude nevažeće ili nijesu prihvaćene kao najpovoljnije, depozit se vraća podnosiocima ponude u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana donošenja odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača.
4. POSEBNI USLOVI
Budući zakupci imaju pravo da u visini utvrđene cijene zakupnine izvrše ulaganja (adaptaciju i opremanje) za osposobljavanje predmetnih poslovnih prostora, radi privođenja namjeni, odnosno obavljanja djelatnosti.
Radove iz prethodnog stava, budući zakupci dužni su da izvedu u skladu sa ugovorom o zakupu kojim će se regulisati kompenzacija uloženih sredstava budućih zakupaca, a po prethodno pribavljenoj saglasnosti Opštine i odobrenju nadležnog organa u skladu sa zakonom, bez prava na povraćaj uloženih sredstava po ovom osnovu. 5. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA
Najpovoljniji ponuđači dužni su da sa Opštinom Bar zaključe ugovore o zakupu u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana donošenja odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Ukoliko najpovoljniji ponuđači odustanu od ponuda i ne zaključe ugovor u predviđenom roku ili ne regulišu obaveze po osnovu zakupa utvrđene zaključenim ugovorom, u predviđenom roku, gube pravo na iste, kao i pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu poslovnih prostora sa drugorangiranim ponuđačima. Ponuđačima čije su ponude prihvaćene, depozit se uračunava u iznos zakupnine. Zakupnina za poslovni prostor koju je zakupac ponudio, a zakupodavac prihvatio u postupku, isti je u obavezi plaćati na godišnjem nivou, u skladu sa dinamikom koja će se precizirati ugovorom. 6. MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA
Otvaranje ponuda biće održano dana, 25.11.2024. godine, sa početkom u 12,00 h, u prostorijama Sekretarijata za imovinu i zastupanje i istom mogu prisustvovati ponuđači ili opunomoćeni predstavnici ponuđača.
Obavještenje o najpovoljnijim ponudama dostaviće se ostalim učesnicima postupka u roku od 5 (slovima: pet) dana od dana sprovođenja postupka. Bliže informacije mogu se dobiti svakog radnog dana u vremenu od 09,00 do 14,00 časova, neposredno u prostorijama Opštine Bar, kancelarije broj 118 i 119, Bulevar Revolucije br. 1 ili na kontakt telefone broj +382 (0)30 301 463 i +382 (0)30 301 464. Broj: 01-018/24-3384/2
Datum: 06.11.2024. godine
KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE POSTUPKA DAVANJA U ZAKUP POSLOVNIH PROSTORA U STAMBENO – POSLOVNOJ ZGRADI “A6”
7. novembar 2024.
Četvrtak, 7. novembar 2024. Oglasi
I. broj 215/21-93
Danilovgrad, 06.11.2024. godine
Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA
CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Bošković Zorice, Orja Luka, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 216.310,09 €, na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake Uzz br. 203/2019 od 02.12.2019. godine, donio je
ODREĐUJE SE dvadeset i peta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 88, KO Glavica, Danilovgrad: kat. parcela 888/2, šume 2. klase, površine 1860 m2, kat. parcela 888/3, šume 2. klase, površine 567 m2, kat. parcela 888/3, stambeno – poslovne zgrade, površine 373 m2, sa pripadajućim PD 1, površine 153 m2 i PD 2, površine 200 m2, kat. parcela 888/4, šume 2. klase, površine 773 m2 i kat. parcela 890, šume 3. klase.
Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 150.000,00 €.
Na dvadeset i petom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 15.000,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Dvadeset i peto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 27.11.2024. godine, u 12.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.
JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević
Ivm. broj 1612/20-66
Danilovgrad, 06.11.2024. godine
Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika
Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, donio je
Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I
ODREĐUJE SE trinaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/2, upisanih u LN 43, KO Stabna, Plužine, KP 225, pašnjak 5. klase, površine 3028 m²; KP 226, livada 7. klase, površine 10990 m²; i KP 227, pašnjak 5. klase, površine 1439 m².
Vrijednost suvlasničkog dijela nepokretnosti iznosi 10.952,00 €.
Na trinaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.
Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.095,20 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trinaesto ročište za prodaju predmetnog suvlasničkog dijela nepokretnosti održaće se dana 27.11.2024. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
Ivm. broj 1667/18-132 Danilovgrad, 06.11.2024. godine
Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Barović Dijane, ul. Blaža Mrakovića bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 20.542,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2118168 od 21.07.2017. godine, donio je
Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I
ODREĐUJE SE trideseta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 234, KO Glavica, Danilovgrad, označenih kao KP 2000/1, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, PD 0, spratnosti PP1, površine 98 m2 i KP 2000/1, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, spratnosti PP1, površine 148 m2. Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 43.047,00 €. Na tridesetom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 4.304,70 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trideseto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 27.11.2024. godine, u 13.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.
JAVNI IZVRŠITELJ
Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
I. broj 1540/17-146 Danilovgrad, 06.11.2024. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je
Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I
ODREĐUJE SE trideset i šesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad:
-katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m².
Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €. Na trideset i šestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
Trideset i šesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 27.11.2024. godine, u 12.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad. JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
7. novembar 2024.
снаха
свекар БРАНКО, свекрва СЕНИЈА, ђевер МИЈО, заова ЈЕЛЕНА, стриц, ујак, тетке, стрина, ујна, сестра од стрица, брат и сестра од ујака, браћа и сестре од тетака и многобројна родбина ПОПОВИЋ и СЈЕКЛОЋА
Tužnim srcem javljamo da je 6. novembra 2024, poslije kraće bolesti u 78. godini, preminuo naš voljeni suprug, otac, brat, svekar, đed i prađed
ILIJA - BATO Dušanov MIRKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 6. novembra od 12 do 15 časova i 7. novembra od 11 do 14 časova, kada sa posmrtnim ostacima krećemo za rodno mjesto Petrov Do - Ćeklići, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.
OŽALOŠĆENI:
supruga MILKA, sinovi ANDRIJA i LUKA, šćeri MAJA, MIRJANA, ILINKA, GAGA i NADA, sestre ĐINA i RADOJKA, snaha VASILISA, braća od strica RAŠKO i SLOBO, snahe CVIJETA, BELA, MIRA i ZDRAVKA, sestrići i sestrične, bratanići i bratanične, braća i sestre od ujaka, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina MIRKOVIĆ i STEVOVIĆ
Dana 6. novembra 2024. iznenada nas je napuštio u 68. godini života, naš voljeni
JOVO Brankov VUŠUROVIĆ
Sahrana je obavljena istog dana, u krugu porodice, na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENA PORODICA:
supruga BISERKA, sin GORAN, ćerke GORDANA i MIRJANA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina
291
303
Dana 6. novembra 2024. u 69. godini umrla je naša voljena
VESNA Sretenova VUKOVIĆ rođena VUJOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 7. novembra od 11 do 16 časova i 8. novembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom
OŽALOŠĆENI: majka MITRA-ANKA, sin VASKO, ćerke MIRA i BOŽIDARKA, braća VESELIN i VOJIN, sestra VERA, snaha DIJANA, zaova MILANKA, jetrva DANA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina VUKOVIĆ, VUJOVIĆ i ujčevina PEJOVIĆ
Tužnim srcem javljamo da je 6. novembra 2024. u 91. godini preminula naša draga
KOSA Jagoša KRUNIĆ
rođena VUKOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Zaton - Bijelo Polje 6. novembra od 17 do 20 časova i 7. novembra od 9 do 13 časova.
Sahrana će se obaviti na groblju Srđevac 7. novembra u 14 časova. Kuća žalosti: Srđevac-Bijelo Polje.
Dana 6. novembra 2024. tragično je izgubio život u 42. godini
PETAR Veselina LIPOVINA 12. 7. 1983 – 6.11. 2024.
Saučešće primamo 7. novembra od 12 do 16 časova i 8. novembra od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI:
majka MILANKA, sestra JELENA, polubraća DEJAN i PREDRAG, polusestre DIJANA i LJILJANA, ujak MILORAD, đed MILIĆ, baba LJUBICA, tetke SENKA, VERICA i SLAVICA i ostala mnogobrojna rodbina LIPOVINA i MADŽGALJ
312
OŽALOŠĆENI:
sin GORAN, ćerka NATALIJA, snahe VINKA, DRAGICA i MIRA, unučad DARKO, STEFAN, GORICA, ANASTASIJA, VLADIMIR i DRAGIŠA, praunučad, zet, bratanići i brataničina, đeveričići i đeveričine, zaovići i zaovičine i ostala mnogobrojna rodbina KRUNIĆ i VUKOVIĆ
ČEDOMILA – ČEDA KABALY rođena PEKOVIĆ
Majko moja, živjećeš u meni zauvijek. Tvoja ljubav, snaga, blaga riječ pratiće me kroz sve što dolazi.
Zauvijek tvoja kćerka KARMEN
ČEDOMILA-ČEDA KABALY rođena PEKOVIĆ
Pobjednice moja, moj veliki borcu. Ne brini ništa sve će biti onako kako si ti željela. Ponosu moj, uzoru moj, ljubavi moja, lijepa, nasmijana... Spavaj mirno, Anđele moj. Tvoja kćerka TAMARA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
311
Dana 6. novembra 2024. tragično je izgubio svoj mladi život u 26. godini
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 7. novembra od 12 do 16 časova i 8. novembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
OŽALOŠĆENI:
majka NATAŠA, otac ŽELJKO, sestre KRISTINA i ŽANA, baba NADA, ujaci VOJIN i JOVAN, tetke RADMILA i SLAVICA i ostala rodbina PEJAKOVIĆ i VUKIĆEVIĆ
DEJANU STAMATOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. RAJKO BOGOJEVIĆ sa porodicom
ČEDOMILA-ČEDA KABALY rođena PEKOVIĆ
Majko moja, ne znam kojim riječima da se oprostim od Tebe. Beskrajno hvala što si baš Ti bila moja majka. Živjećeš vječno, zvijezdo najsjajnija... Vidimo se gore.. Tvoja kćerka TAMARA
ČEDOMILA- ČEDA KABALY rođena PEKOVIĆ
Majko moja, zauvijek ćeš ostati u mom srcu. Tvoj zagrljaj i tvoj osmijeh će mi zauvijek nedostajati, ali tvoja ljubav će me vječno pratiti.
Tvoj sin TOMAS
ČEDOMILA – ČEDA KABALY rođena PEKOVIĆ
Majko, tu si sa nama zauvijek, dok mi živimo živiš i ti, Anđele naš. Tvoja kćerka TAMARA i zet VLADAN
ČEDOMILA–ČEDA KABALY rođena PEKOVIĆ
Majko naša, hvala ti za pravi put koji si nam pokazala, kao i za svu ljubav koju si nam pružila. Neka te Anđeli čuvaju. Tvoja djeca TAMARA, KARMEN i TOMAS
ČEDOMILA-ČEDA KABALY rođena PEKOVIĆ
Draga naša majko i bako, tvoja ljubav, tvoja nježnost i snaga ostaju zauvijek u našim srcima. Nijesi više sa nama, ali živiš kroz nas u svemu što radimo. Zauvijek te vole tvoja kćerka KARMEN, zet i unuci
ČEDOMILA- ČEDA KABALY rođena PEKOVIĆ
Bako naša, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i sjećanjima. Tvoja ljubav, toplina i blagi osmijeh ostavili su neizbrisiv trag u našim životima.
Vole te tvoji unuci VIKTOR i LUKA
290 Posljednji pozdrav našem đedu
BATU Giga, nismo se nadali da ćeš nas napustiti. Vole te tvoji unuci VAKI i MAKI
Dragi naš oče ILIJA BATO MIRKOVIĆ
Tvoja ljubav, uvijek otvorena vrata, zagrljaj, ostaće trajno u našim srcima.
Zahvalni smo ti na savjetima i pažnji kojom si nas obasipao.
TATA... oni koje volimo nikada ne umiru.
Tužni smo, vječno ćemo te čuvati od zaborava.
TVOJA ĐECA
MAJA, MIRA, ILINKA, GAGA, NADA, ANDRIJA i LUKA
Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku
Od sestre RADOJKE i sestrića SAŠE i BORA
Posljednji pozdrav voljenom ocu
Nadam se da si sad na nekom boljem mjestu đe nema bola. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Ožalošćena šćerka MAJA i zet DUŠKO
Posljednji pozdrav voljenom đedu
MIRKOVIĆU
Unuk FILIP, ZORANA i praunuka KATARINA
Posljednji pozdrav našem đedu
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Neka ti Bog podari mir i carstvo nebesko.
298
Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku
Od sestre ĐINE i sestrića JOVA
Počivaj u miru dobra i plemenita dušo.
Kćerka MILKA i zet MILOŠ ĐUROVIĆ
297
Oplemenio si duše svih koji su te poznavali, zato si vječnost i nezaborav. Zagrljaj, a ne pozdrav. Putuj...
Ćerka MIRA, zet DUŠAN, unuk NIKOLA i unuka NINA
Tvoji NIKOLA i NINA 299
Dragi naš
BAĆKO
Hvala ti za ljubav koju si nam nesebično pružao, za svu dobrotu i pažnju kojom si nas obasipao. Nedostajaćeš nam! Živjećeš u našim srcima, pričama i mislima.
Počivaj u miru sa anđelima.
Vole te tvoji LUJO i VASILICA
Posljednji pozdrav dragom komšiji
BATU MIRKOVIĆU
S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
STANARI III ULAZA
270
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
MIRKOVIĆU Uvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote.
Posljednji pozdrav dragom
Počivaj u miru, dobri komšija. MIJO BOŠKOVIĆ sa porodicom
MIRKOVIĆU Voljeni nikad ne umiru. Šćer ILINKA, unuke IVONA i NIKOLINA ŠOFRANAC
Posljednji pozdrav voljenom ocu đedu i tastu
BATU MIRKOVIĆU
Tvoj će lik biti uvijek u našim sjećanjima. Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji
Kćerka NADA, unuci VLADAN i MARIO i zet IVAN
Posljednji pozdrav voljenom đedu
MIRKOVIĆU
Unuka JELENA i IVAN ASANOVIĆ
Posljednji pozdrav komšiji
ILIJI BATU MIRKOVIĆU
Od VLADIMIRA SJEKLOĆE sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom
Zbog nemogućnosti da Vam se lično poklonim, uz dužno poštovanje ovim putem se opraštam od Vas. Počivajte u miru. Mom bratu Luki i cijeloj porodici najiskrenije saučešće.
300
268
284
Posljednji pozdrav dragom ujaku
BATU MIRKOVIĆU
SONJA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom prijatelju ILIJI-BATU MIRKOVIĆU
ZORAN ĐURIČKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
Ostaćeš u našem sjećanju kao dobar brat, đever i stric. SLOBO sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ocu i tastu
ILIJA MIRKOVIĆ
Našem dragom
BATU
302
Posljednji pozdrav
BATU
Ostaćeš nam zauvijek u lijepom sjećanju.
BELA, SAŠA, IVANA i BILJANA
7. novembar 2024.
Posljednji pozdrav dragom
JOCU
Porodica pok. BOŠKA VUŠUROVIĆA
Posljednji pozdrav, kumiću moj dragi
JOCO VUŠUROVIĆ
Porodici iskreno saučešće!
ZORAN JANKOVIĆ sa porodicom
S ljubavlju i tugom opraštamo se od našeg dragog prijatelja, čovjeka koji je iznad svega volio Crnu Goru i slobodu na dva točka.
Njegov duh će uvijek živjeti na vjetrovima planina i putevima kojima je toliko puta prošao.
Počivaj u miru, prijatelju, i neka ti nebo bude vječna cesta.
BAŚI AVANTIJEV sa porodicom
Dana 7. novembra 2024. navršava se pet godina od smrti našeg dragog muža i oca
SLAVKA Borislava ARČONA
Pun je album slika i uspomena, vrijeme ide a duša boli. Još uvijek u srcu nosimo tvoju dobrotu, snagu i poštenje kao veliku vrijednost tvog života. Počivaj u miru Božijem.
Dana 7. novembra 2024. navršava se 17 godina od smrti našeg voljenog oca i djeda
263
VUKAŠINA Ilijinog RAIČKOVIĆA
Tata, Kako vrijeme prolazi, sve je teže bez tebe. Bez tvoje pažnje, brige, sigurnosti, oslonca. Uvijek ćemo pamtiti i osjećati tvoju iskrenu dušu i zagrljaj.
Volimo te sin ZORAN, ćerke ZORICA i SANJA, unuci PAVLE i PETAR
307 SJEĆANJE
LJUBO ŽARKOVIĆ
Prošlo je petnaest godina od kada nas je napustio najbolji brat na svijetu
MITAR KONTIĆ
Kako mi nedostaješ, mili brate.
Sestra RAKA sa porodicom
Tvoji: supruga MANDA, ćerka IVANA i sin IGOR sa porodicom
Pola godine je od smrti našeg dragog
DRAGANA VUKOVIĆA
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao. Nedostaješ nam, TVOJA PORODICA
Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da ćemo našoj dragoj i voljenoj
MARICI pok. Branka MAROVIĆ rođ. VLADNIĆ
održati ČETRDESETODNEVNI POMEN
Pomen će se održati u subotu 9. novembra 2024 u 11 časova kod Crkve Svetog Nikole u Radovanićima – Luštica
OŽALOŠĆENA PORODICA 269
Navršava se jedanaest godina od kada nije sa nama ĐORĐIJE-ĐOKO LUBARDA
Godine prolaze, a ti si sa nama svakog dana u našim srcima, gdje zauvijek imaš svoje mjesto.
Sjećanje na tebe je vječno kao i naša ljubav prema tebi.
TVOJA PORODICA
293
NATAŠA DRINČIĆ
264
Dana 7. novembra 2024. navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naša draga
U svemu si ostavila neizbrisiv trag, a sjećanje na tebe budi najljepše uspomene. Nedostaješ… Tvoji: ANJA, NEMANJA i ŽIVKO 267
Posljednji pozdrav dragom zetu
JOCU
BOŽO i JADRANKA LAGATOR
CRNA GORA
Opština Žabljak
-Predsjednik-
Broj: Žabljak,01-056/24-4773
05. 11. 2024.godine
Na osnovu člana 4 Odluke o kriterijumima , načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizaci- jama opštine Žabljak ( ,,Sl.list CG – opštinski propisi“ br. 23/07 i 7/14), Predsjednik opštine Žabljak r a s p i s u j e
K ON K U R S
Za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama u 2024.godini
Pravo da učestvuju na Konkursu imaju nevladine organizacije registrovane u Crnoj Gori sa sjedištem organizacije u Žabljaku.
Pravo da učestvuju na Konkursu za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za 2024.godinu imaju nevladine organizacije čija se djelatnost odnosi na projekte iz Odluke o utvrđivanju prioritetnih oblasti za finansijsku podršku projekata nevladinim organizacijama a koje naročito:
-Poboljšavaju socijalni status penzionera i starih lica.
-Obezbjeđuju viši nivo i kvalitet usluga /servisa djeci sa govorno – jezičkim teškoćama ( logopedske usluge).
- Nevladina organizacija podnosi prijavu na Konkurs u štampanoj verziji (aplikacije popunjene rukom neće se razmatrati).
-Radi postizanja jednakih uslova za sve učesnike Konkursa propisan je obrazac za prijavu projekata.
- Prijavni obrazac i aplikacionu formu nevladina organizacija može preuzeti na sajtu opštine Žabljak (www zabljak.me).
- Prijava na Konkurs se podnosi Komisiji u zapečaćenoj koverti na propisanom obrascu i predaje se na pisarnici službe Predsjednika opštine sa naznakom Komisiji za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama.
-Projekat sa kojim nevladina organizacija konkuriše treba biti dostavljen u šest istovjetnih primjeraka.
- Nevladina organizacija može konkurisati za ukupan iznos projekta ili za dio nedostajućih sredstava i to je dužna naznačiti u prijavi na konkurs.
- Sredstva koja su opredijeljena za 2024.godinu Budžetom opštine Žabljak za nevladine organizacije iznose 15.000,00 eura.
Uz prijavu na konkurs nevladina organizacija prilaže:
-Dokaz da je nevladina organizacija registrovana u Crnoj Gori i da ima sjedište u opštini Žabljak, -Ime i prezime odgovornog lica za realizaciju projekta (kontakt adresa, telefon i e- mail), -Kratak opis nevladine organizacije sa podacima o prethodno realizovanim projektima, -Projekat sa kojim nevladina organizacija konkuriše za raspodjelu sredstava ( pun naziv projekta), -Ciljna grupa ( direktni i indirektni korisnici i njihov očekivan broj) ciljevi projekta (na koji način projekat doprinosi rješenju problema), -Detaljan opis i vremenski rokovi projektnih aktivnosti, -Plan za praćenje i ocjenjivanje projekta, -Plan održivosti projekta, -Lica koja će implementirati projekat i njihove kvalifikacije, -Broj žiro računa nevladine organizacije .
Prijave na Konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 30 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu ,,Pobjeda”, na oglasnoj tabli i web sajtu opštine Žabljak.
O dostavljenim urednim prijavama odlučivaće komisija formirana od strane Predsjednika opštine u roku od 10 dana od dana zaključivanja Konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.
Odluka o dodjeli sredstava biće javno objavljena i na oglasnoj tabli i web sajtu opštine Žabljak.