Neđelja, 29. septembar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21129 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Predsjednik DPS-a Danijel Živković dao izjavu u podgoričkom centru bezbjednosti i predao spisak na kojem je 2.300 imena osoba koje, kako tvrdi, biračko pravo ostvaruju u tri države
Osnovno državno
tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet
KOMENTAR
Mučnina
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Danas je, dakle, godišnjica herojske smrti slavnog admirala Vladimira Barovića. Moramo biti svjesni: njegova će slava i junaštvo živjeti i bez naše hrabrosti da mu - zbog nas, najviše zbog nas i naših života - podignemo dostojan spomenik STR. 4.
INTERVJU: Ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel Ako Crna Gora želi napredovati ka EU, ne smije davati autogolove
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
U Crnoj Gori je od 13. avgusta aktivan Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode i u njemu je 98 osoba
Zašto ste usvojili Rezoluciju o Jasenovcu? Činjenica je da su se u Jasenovcu desile strašne stvari koje niko ne odobrava. Istovremeno, istina je i to da u ovom koncentracionom logoru nije bilo toliko crnogorskih žrtava, dok parlament naroda koji je najviše stradao i koji ima najveći razlog da donese sličnu rezoluciju to nije učinio, iz razloga da sebi ne komplikuje put ka Uniji. Možda svih ovih godina u diplomatiji nijesam ništa naučio, ali meni se tu nešto ne čini logičnim - kaže Gandel
Kome će se pedo li javljati, koji organ će ih nadzirati, na koji način će se spriječiti posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta, profesionalno savjetovanje, putovanja i promjena mjesta prebivališta - pitanja su koja tek treba da de nišu MUP i Ministarstvo zdravlja
Održan 12. Montenegro prajd u centru Podgorice, učesnici parade poručili da su nezadovoljni statusom koji imaju u društvu
PREVARE I ZAŠTITA: Banke klijentima savjetuju oprez prilikom otkrivanja ličnih informacija i stalnu provjeru autentičnosti linkova koje dobijaju
Građani da ne nasijedaju na lažne poruke, već da o tome obavijeste banku
Nijesmo ni očekivali da će nadležni biti tu, pogotovo ne dan pred izbore i u finalu izborne kampanje u kojoj nas niko nije pomenuo. A mi bismo voljeli da ste ovdje da čujete kako vaše nečinjenje, ćutanje ili direktan rad protiv naših ljudskih prava, zarad ličnih privilegija, utiče na živote LGBTIQ osoba u Crnoj Gori – kazao je Kalezić
SJEĆANJA: Povodom godišnjice smrti jednog od najviđenijih Crnogoraca u 20. vijeku
O Vidoju državniku, rukovodiocu, političaru zna se mnogo toga. Ja sam Vidoja kao čovjeka bolje upoznao kasnije, u raznim fazama njegovog života, dok je bio na najvišim funkcijama u Beogradu, i nakon AB revolucije. A posebno kad, nažalost, više nije bio među živima, nakon što sam pročitao njegove knjige. I danas se sjećam koliko mu je bilo stalo do objavljivanja feljtona iz još neštampane knjige „Stazama slobode“ u Pobjedi. Zvao me iz bolnice i zamolio da pitam glavnog i odgovornog urednika Slobodana Vukovića kad će početi da izlazi. Javio sam mu ubrzo da je feljton krenuo, što ga je izuzetno obradovalo. Zamolio me da mu sačuvam sve nastavke. Nažalost, umro je nakon dva-tri dana
Piše: Milan ROĆEN
Predsjednik DPS-a Danijel Živković dao izjavu u Centru bezbjednosti Podgorica i predao spisak na kojem je 2.300 imena osoba koje, kako tvrdi, biračko pravo ostvaruju u tri države Osnovno
državno
tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet
PODGORICA – Osnovno
državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon što je predsjednik
DPS-a Danijel Živković saopštio saznanja o „dvostrukim biračima“. Živković je juče izjavu u Centru bezbjednosti Podgorica u svojstvu građanina i predao spisak sa 2.300 imena onih za koje u toj partiji sumnjaju da ostvaruju biračko pravo u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori.
Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, utvrđuju se sve činjenice u vezi sa podacima koje je Živković prvobitno saopštio na pres konferenciji a onda naknadno u CB Podgorica predao. Živković je juče novinarima ispred CB Podgorica rekao da je u svojstvu građanina dao izjavu povodom informacija o eventualno nezakonito upisanim biračima. - Očekujemo od nadležnih državnih organa da po informaciji koju smo dostavili postupe
u najhitnijem mogućem roku i da nas o tome obavijeste. S obzirom na to da nas sjutra očekuje izborni dan, mi ćemo u skladu s onim što su naše informacije detaljno obavještavati javnost, Državnu izbornu komisiju, nevladin sektor i Upravu policije, posebno sa onim činjenjima i licima za koje sada već pouzdano znamo da su prešla granicu i koja dolaze u Crnu Goru da obave svoje biračko
Potpredsjednik Vlade u Njujorku
pravo – kazao je Živković, najavljujući da će građani tokom izbornog dana o tome biti detaljno obaviješteni.
Rekao je da je došao u Centar bezbjednosti, jer je Osnovno državno tužilštvo zatražilo informacije na osnovu onoga što je rečeno na pres konferenciji te partije u Skupštini. - Tu informaciju sam i dostavio. Na spisku je 2.300 imena, kao što sam i kazao, onih koji
ostvaruju svoje biračko pravo u ove tri države, dakle koji nelegalno ostvaruju biračko pravo u Crnoj Gori, a biće ih, siguran sam. u narednom periodu i više, ali to je ono što je do sada obrađeno - saopštio je Živković, prenosi Antena M. Lider DPS-a je na pres konferenciji prije nekoliko dana saopštio da ta partija ima nepobitne dokaze da postoji 3.300 birača koji ostvaruju biračko pravo u Republici Srpskoj i Srbiji, a koji to pravo imaju i u Podgorici. - U posjedu smo informacije da se planira beogradski scenario, a značajn broj njih je kupio avio-kartu za dolazak u Podgoricu 29. septembra. Znamo da imamo izbornu pobjedu, sva istraživanja to potvrđuju i nema potrebe da dolaze. Parlamentarna većina vidi da gubi i zato pokušavaju da nadomjeste dio glasova - rekao je Živković. Kazao je da imaju imena i prezimena ljudi koji imaju biračko pravo u zemljama regiona i u Crnoj Gori i rekao da će sve te podatke dostaviti tužilaštvu. - Radi se o nepobitnim dokazima o imenima i prezimenima ljudi koji su upisani u birački spisak u Crnoj Gori, i taj dokument i materijal ćemo predati tužilaštvu. Nijesu dezinformacije, niti pokušaj podizanja tenzija putem izbora, već nepobitni dokazi - dodao je. R. P.
Ivanović: Što prije se mora zaustaviti stradanje nedužnih civila u Palestini
PODGORICA- Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, tokom sastanka sa predsjednikom Palestine u Njujorku, prenio je stav Crne Gore da se što prije mora uspostaviti primirje i zaustaviti stradanje nedužnih civila.
To je saopšteno iz Službe za odnose sa javnošću Vlade. - U okviru svoje radne posjete i učešća na ovogodišnjoj generalnoj debati Ujedinjenih nacija Ivanović je razgovarao sa Muhamedom Mustafom, predsjednikom Vlade Palestine. U kratkom razgovoru premijer Palestine istakao je da je njegova zemlja zahvalna Crnoj Gori za pruženu podršku, naročito imajući u vidu poziciju Crne Gore o rezolucijama koje su se našle na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija - stoji u saopštenju.
U svom izlaganju na generalnoj debati 79. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Ivanović je rekao da se svijet istovremeno suočava sa više kriza, te je multilateralizam jedina opcija koja može ponuditi adekvatno rješenje za postojeće izazove. - Polarizacija u savremenim međunarodnim odnosima predstavlja najveću prijetnju
po svjetski mir i stabilnost od kraja Drugog svjetskog rataporučio je Ivanović. Ponovio je poziv za okončanje svih ratnih dejstava, insistirajući na zaštiti civila i civilne infrastrukture i odgovornosti za učinjenu ratnu štetu, te podsjetio na podršku Crne Gore „Novoj agendi za mir“ generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, saopšteno je iz Vlade. Osvrnuo se na reformu Ujedinjenih nacija i prilagođavanje geopolitičkoj realnosti vijeka u kojem živimo, uz nedvosmislenu podršku savremenim demokratskim vrijednostima. Imajući u vidu pojačani efekat klimatskih promjena, Ivanović je posebno akcentovao značaj implementacije ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma, kako bi se ublažile štetne posljedice dejstva ovog prirodnog fenomena.
- Ovogodišnja generalna debata tematski je naslovljena „Ne zapostavljati nikog: Zajednički djelovati za unapređenje mira, održivog razvoja i ljudskog dostojanstva za sadašnje i buduće generacije“. Tokom trajanja generalne debate visoki zvaničnici svih država članica i posmatrača Ujedinjenih nacija su imali priliku da kroz svoje obraćanje skrenu pažnju na izazove s kojima se suočava savreme-
no društvo - piše u saopštenju. Sastanak sa Jenčeom U okviru svoje radne posjete i učešća na ovogodišnjoj generalnoj debati Ujedinjenih nacija Ivanović se sastao sa Miroslavom Jenčom, zamjenikom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Ivanović je ocijenio veoma značajnom saradnju Crne Gore i Ujedinjenih nacija, ukazujući da je saradnja sa Ujedinjenim nacijama u određenoj mjeri komplementarna sa procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. -Upoznao je sagovornika sa aktuelnim momentom u procesu evropskih integracija, ističući da je crnogorsko društvo spremno za zrele političke odluke koje dovode do rasta životnog standarda - navodi se u saopštenju. Zamjenik generalnog sekretara Miroslav Jenča izrazio je zadovoljstvo ostvarenim napretkom Crne Gore u procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, naglašavajući spremnost sistema Ujedinjenih nacija da i dalje doprinosi u ostvarivanju glavnog spoljnopolitičkog cilja Crne Gore. Istovremeno, Jenča je istakao da je proces proširenja važan za stabilnost regiona Zapadnog Balkana, u čemu vidi jasnu ulogu Crne Gore kao predvodnika u ispunjavanju
INTERVJU: Ambasador Slovačke u
Ako Crna Gora ka EU, ne smije
Zašto ste usvojili Rezoluciju o Jasenovcu? Činjenica je da su se u Jasenovcu desile strašne stvari koje niko ne odobrava. Istovremeno, istina je i to da u ovom koncentracionom logoru nije bilo toliko crnogorskih žrtava, dok parlament naroda koji je najviše stradao i koji ima najveći razlog da donese sličnu rezoluciju to nije učinio, iz razloga da sebi ne komplikuje put ka Uniji. Možda svih ovih godina u diplomatiji nijesam ništa naučio, ali meni se tu nešto ne čini logičnim - kaže Gandel
svih zadatih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji. Na marginama zasijedanja generalne debate u Njujorku Ivanović se sastao Su Sjaolingom, zamjenikom glavnog administratora UNDP.
Tokom sastanka konstatovan je značaj kontinuiteta saradnje koji Crna Gora ostvaruje s UNDP. Ukazano je i na značaj ekspertize koju ova međunarodna organizacija pruža Crnoj Gori, naročito u domenu socijalne politike i održivog razvoja.
Ivanović je istakao da je UNDP godinama pouzdan i aktivan partner Crne Gore u realizaciji određenog broja politika.
On je kako je naglašeno u saopštenju, izrazio očekivanje da će se zajednički planovi Vlade Crne Gore i UNDP nastaviti, posebno imajući u vidu kompatibilnost programa UNDP sa agendom pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom. Ostvareni rezultati
Su Sjaoling, zamjenik glavnog administratora UNDP, čestitao je potpredsjedniku Ivanoviću na ostvarenim rezultatima u domenu pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom, istakavši da će tokom svog mandata raditi na produbljivanju saradnje sa Crnom Gorom. R.P.
PODGORICA - S jedne strane potrebno je kvalitetno završiti reforme, s druge strane - nemate vremena na pretek. Sjetite se da su nam, ne tako davno, ruski političari govorili da im ne smeta proširenje EU, ali problem za njih je jedino proširenje NATO. Prije nekoliko mjeseci mogli smo registrovati izjavu ambasadora Maslenikova listu Izvestija da će Moskva, u slučaju da Crna Gora uđe u EU, to smatrati neprijateljskim potezom. Dakle, s obzirom na ovu činjenicu, ne treba bespotrebno mirovati, već simbolično rečeno „nagaziti na gas“kaže u intervjuu za Pobjedu ambasador Slovačke Boris Gandel. Ističe da Crna Gora ima još puno posla i napora da uspješno završi pregovarački proces.
POBJEDA: Iz Evropske unije stižu brojne poruke da zemlja treba da uhvati priliku za proširenje i revitalizuje političku volju za sprovođenje reformi na putu ka EU. Takođe, geopolitička dinamika ne dozvoljava da se gubi više vremena. Godinu kasnije, mislite li da je crnogorska vlada dobro iskoristila vrijeme i prilike?
GANDEL: Vlada je u junu ispunila uslove u okviru IBAR, što se svakako može smatrati dobrim signalom za dalji napredak u EU-integracijama. Ipak, jeste činjenica da Crna Gora ima još puno posla i napora da ovaj proces uspješno završi. Postavili ste sebi ambiciozan cilj, a to je članstvo u EU 2028 godine. Iskreno vam u tome držim palčeve i želim da vas uvjerim da je Slovačka spremna da vam pomogne u najvećoj mogućoj mjeri. U svakom slučaju, taj najveći dio posla morate da uradite sami. U potpunosti se slažem sa Vama da se geopolitička situacija dinamično mijenja, što bi trebalo da vam bude pokretačka snaga, jer je danas teško predvidjeti šta će biti za godinu - dvije. S jedne strane potrebno je kvalitetno završiti reforme, s dru-
ge strane - nemate vremena na pretek. Sjetite se da su nam, ne tako davno, ruski političari govorili kako im ne smeta proširenje EU, ali problem za njih je jedino proširenje NATO. Prije nekoliko mjeseci mogli smo registrovati izjavu ambasadora Maslenikova listu Izvestija da će Moskva, u slučaju da Crna Gora uđe u EU, to smatrati neprijateljskim potezom. Dakle, s obzirom na ovu činjenicu, ne treba bespotrebno mirovati, već simbolično rečeno „nagaziti na gas“.
POBJEDA: Vlada je dobila pozitivan IBAR, ali i pokrenula kontroverznu rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koja je kasnije usvojena u parlamentu. Da li je Crna Gora ovim potezom zakomplikovala sopstvene aspiracije ka EU, ako znamo koliko je Hrvatska oštro reagovala? Što mislite, kako će se ova država, članica EU, ponašati u budućnosti, ako se ima u vidu da su već pokrenute neke akcije koje mogu usporiti Crnu Goru na njenom putu ka EU?
GANDEL: Reći ću to ovako –ako Crna Gora zaista želi da napreduje, što zavisi prvenstveno od vaših sadašnjih političkih elita koje su na vlasti, onda ne smije sebi davati suvišne autogolove, koji je koče. Spomenuli ste jedan takav primjer. S tim u vezi želim da istaknem, da je Hrvatska jedina vaša susjedna država koja je članica EU i koja je do sada podržavala evropsku budućnost Crne Gore. Danas se, nažalost, ne može reći da bi odnosi - za vas jedan od ključnih, bili posebno dobri, naprotiv. Ipak je to bilo za očekivati nakon usvajanje rezolucije, a ako smo to znali mi, kao članovi diplomatskog kora, onda su to morali znati i vaši političari, koji su pokrenuli inicijativu i koji su je u parlamentu izglasali. Ako zaista želite da napredujete, morate pažljivo razmotriti svaki korak koji ćete napraviti. Bila bi greška predlagati i usvajati zakone koji nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i preporukama Venecijanske
Danijel Živković
Crnoj Gori Boris Gandel
Gora želi napredovati smije davati autogolove
Još ne uspijevamo da se etabliramo na crnogorskom tržištu
POBJEDA: Slovačka je prijatelj Crne Gore i naša velika podrška na putu ka EU. Kako vidite odnose
Crne Gore i Slovačke, da li ekonomski odnosi prate političke?
GANDEL: Među našim zemljama postoje tradicionalno veoma prijateljski i dobri, moglo bi se reći čak porodični odnosi, budući da je Slovačka i njena diplomatija 2006. godine odigrala
komisije, kao što je to bio slučaj prije tri godine. Takve odluke Crnu Goru ne približavaju ispunjenju strateškog cilja, naprotiv. Stoga je na mjestu pitanje, zašto je pomenuta rezolucija uopšte usvojena. Praktično sve političke partije zastupljene u parlamentu deklarišu svoj interes za ulazak u EU. Međutim, partije Vladine koalicije su svojom odlukom ugrozile napredak integracionog procesa. Nažalost, ne mogu se osloboditi osjećaja da to nekome odgovara. Zašto bi inače usvojili ovu rezoluciju? Činjenica je da su se u Jasenovcu desile strašne stvari koje niko ne odobrava. Istovremeno, istina je i to da u ovom koncentracionom logoru nije bilo toliko crnogorskih žrtava, dok parlament naroda, koji je najviše stradao i koji ima najveći razlog da donese sličnu rezoluciju, to nije učinio iz razloga da sebi ne komplikuje put ka Uniji. Možda svih ovih godina u diplomatiji nijesam ništa naučio, ali meni se tu nešto ne čini logičnim...
POBJEDA: U Crnoj Gori postoji veliki optimizam da ze-
važnu ulogu u obnavljanju nezavisnosti i državnosti Crne Gore. Vi na Balkanu zaista znate cijeniti porodicu, možda i više nego bilo gdje na svijetu, a rodbinske veze su vam bukvalno svetinja. Ovoj viziji praktično odgovaraju i naši politički odnosi, iako uvijek ima prostora za poboljšanje. Međutim, pošto je svijet pun paradoksa, moram dodati da naša saradnja u oblasti
mlja može postati dio EU u narednih nekoliko godina. Čak i da je taj scenario realan i zamisliv, da li mislite da bi to bilo zato što je Crna Gora to zaista zaslužila ili zato što je Evropi nužno potrebna bar jedna uspješna priča o proširenju. Kakvo je bilo iskustvo Slovačke?
GANDEL: Veoma je važno da se ne zaustavi proces proširenja EU, jer u svojoj suštini predstavlja jačanje stabilnosti u Evropi. Prijem barem jedne zemlje kandidata u EU u dogledno vrijeme će biti zasigurno dobar signal za ostale, koji se trude da ispune ovaj strateški cilj. Crna Gora je aktuelno u najboljoj poziciji među svim kandidatskim zemljama, a ja iskreno želim da što prije bu-
biznisa, nažalost, zaostaje za političkim nivoom. Još ne uspijevamo da se etabliramo na vašem tržištu tako, kako bismo željeli. Krajem oktobra planirano je održavanje drugog zasijedanja mješovite komisije za trgovinsko – ekonomsku saradnju na nivou ekonomskih resora, uz učešće više preduzetnika. Biće mi drago, ako bi ovi pregovori donijeli novi, fundamentalni impuls i pokrenuli naše trgovinsko–ekonomske odnose u pravom smjeru. Istovremeno, ja sam ipak realista i jasno mi je da nas na ovom polju čeka još mnogo napornog rada.
de dio velike evropske porodice. Predsjednik države, parlament i Vlada moraju tome sve unisono podrediti ako ne žele da njihova obećanja ostanu samo na verbalnom nivou. Pitate za naše iskustvo. Podsjećam da je Slovačka zemlja koja je najbrže završila proces evropskih integracija u EU među svim zemljama kandidatima. To je bilo uglavnom zbog toga jer smo devedesetih godina prošlog vijeka prolazili kroz komplikovan politički period, kada smo zbog unutrašnje političke nestabilnosti postali praktično međunarodno izolovani i stagnirali smo, dok su naši susjedi već započeli pregovore o pristupanju Uniji. U tom periodu smo već imali iskustvo da su naši partneri ušli iz Višegradske gru-
pe u NATO bez nas, a mi nijesmo željeli da se isto to ponovi i u slučaju EÚ. Tadašnji premijer Mikulaš Dzurinda je stoga okupio u široku koaliciju sve partije za koje je znao da zaista podržavaju integraciju u EU, a one koje su se izjašnjavale samo verbalno, a u stvarnosti su imale dijametralno drugačije ciljeve, ostavio je van vlade. Na osnovu ovog iskustva, osnova uspjeha je imati tim u kome ne očekujete potkopavanje od partnera i svjesni ste da ispunjenje glavnog cilja povezuje sve i da im je važnije od partijskih ili drugih interesa.
P
OBJEDA: Lideri Njemačke i Srbije, Olaf Šolc i Aleksandar Vučić nedavno su u Beogradu održali važan sastanak u vezi sa litijumskim sporazumom za budući važan ekonomski savez Srbije i EU. Očigledno, Srbija postaje važan partner EU. Da li postoji zabrinutost kako bi to Vučić mogao da iskoristi, na primjer da ojača svoj uticaj u regionu da bi potencijalno ispunio svoje ciljeve u vezi sa agendom „srpskog sveta“?
GANDEL: Sasvim je prirodno da je svaka zemlja, svaki politički lider, zainteresovana da ispuni svoje političke ciljeve. Srbija je kandidatska zemlja i samim tim i važan partner EU. Ne želim se upuštati u spekulacije, šta može ovaj dogovor značiti iznad okvira trgovinskih odnosa. Više je to zadatak za politikologa i novinara, ali u svakom slučaju, Evropska unija ima svoje vrijednosti i svaka zemlja, ako želi da postane njena članica, mora ove vrijednosti ne samo poštovati, već i da ih slijedi. Ideja takozvanog srpskog sveta svakako nije u skladu sa njima. EU nije idealna, a ja to nikada nijesam ni tvrdio, ali trenutno sigurno ne postoji bolje političko ili ekonomsko grupisanje u Evropi. Uvjeren sam da je toga svjestan svaki lider kandidatskih zemalja i od svakog od njih zavisi čemu će na kraju dati prioritet za budućnost svog naroda – kratkoročnom cilju, koji ne odgovara pomenutim evropskim vrijednostima ili usidrenju svoje zemlje u zajednicu koja već danas ima neosporne prednosti, posebno za nove zemlje članice i potencijal rasta, prosperitet i stabilnost koji su Zapadnom Balkanu i te kako potrebni. M. JOVIĆEVIĆ
EU nije idealna, a ja to nikada nijesam ni tvrdio, ali trenutno sigurno ne postoji bolje političko ili ekonomsko grupisanje u Evropi. Uvjeren sam da je toga svjestan svaki lider kandidatskih zemalja i od svakog od njih zavisi čemu će na kraju dati prioritet za budućnost svog naroda – kratkoročnom cilju, koji ne odgovara pomenutim evropskim vrijednostima ili usidrenju svoje zemlje u zajednicu koja već danas ima neosporne prednosti, posebno za nove zemlje članice, kao i potencijal rasta, prosperitet i stabilnost koji su Zapadnom Balkanu i te kako potrebni
Građani biraju vlast u dvije opštine
Danas izbori u Podgorici i Kotoru
PODGORICA – Građani Podgorice na današnjim izborima biraće jednu od 13 lista, dok na izborima u Kotoru učestvuje 12 lista.
U izbornoj trci u Podgorici su koalicija Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore, kao i koalicija „Za Budućnost Podgorice“ koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Slobodna Crna Gora i Prava Crna Gora. Na izborima učestvuje i koalicija „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ koju čine Pokret za Podgoricu, Građanski pokret Ura i Pokret za promjene, zatim Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka. Za mandate u lokalnom parlamentu bori se i Stranka evropskog progresa, Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija, zatim Pokret Preokret, PokretNaprijed, Podgorička
lista, Crnogorska građanska akcija, Crnogorska evropska partija i Pokret podstanara Podgorica.
Pravo glasa ima 145.724 birača. Izbori za odbornike u Kotoru održavaju se danas, a pravo glasa ima 18.498 građana. Na izborima učestvovuju Crnogorska građanska akcija, lista „Za Kotor - Miljan Popović“, Demokratska alternativa – „dr Davor Kumburović - Da se Kotor pita“, Evropski savez i Grupa građana - Čuvari grada. Na glasačkom listiću je i koalicija Za budućnost Kotora, koju čine Nova srpska demokratija Demokratska narodna partija, zatim Kotorski pokret - Siniša Kovačević, Hrvatska građanska inicijativa, Demokratska partija socijalista. Na izborima učestvovuje i koalicija koju čine Demokrate i Pokret Evropa sad, Grbaljska lista, kao i koalicija sačinjena od Socijalističke narodne partije i Demokratske srpske stranke. Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati. R. P.
Apel Centra za demokratsku tranziciju Izborni dan da bude miran i zakonit
PODGORICA – Ključni interes organa za sprovođenje izbora mora biti zakonit i fer izborni dan - poručili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i pozvali te organe da se posvete zakonitom sprovođenju izbornog postupka.
CDT poziva liste koje učestvuju na izborima u Podgorici i Kotoru da se zakonito ponašaju u toku izbornog dana, uklone svoje štabove od biračkih mjesta, uzdrže od nasilja i omoguće biračima da slobodno i neometano donesu odluku da li i za koga žele da glasaju. Apelovao je na uzdržavanje od proslava koje na bilo koji način mogu poremetiti izbornu atmosferu ili provocirati neistomišljenike.
- Pozivamo organe za sprovođenje izbora – biračke odbore, opštinske izborne komisije, Državnu izbornu komisiju da ostave po strani političke i partijske razlike i da se posvete zakonitom sprovođenju izbornog postupka - navodi se u saopštenju.
Iz te NVO su rekli da ključni interes tih organa mora biti zakonit i fer izborni dan. Oni su apelovali na tužilaštvo i policiju na uzdržanost od prekomjernih reakcija u toku izbornog dana prema građanima, ali i na energičan odnos prema eventualnim počiniocima krivičnih djela na biračkim mjestima i oko njih, kao i svih eventualnih počinilaca djela koja se tiču izbornog procesa. Iz CDT-a su pozvali Ministarstvo unutrašnjih poslova da
omogući nesmetano funkcionisanje sajta biraci.me i kol /call/ centra, kako se ne bi ponovila situacija sa prethodnih lokalnih izbora u Podgorici kada birači, zbog nefunkcionisanja tih servisa, nijesu mogli da provjere na kome biračkom mjestu glasaju - dodaje se u saopštenju CDT-a.
Oni su podsjetili građane na njihovo pravo da glasaju po svom ubjeđenju, i da niko nema pravo da nedozvoljenim sredstvima utiče na njihov izbor – da li će izaći na izbore i za koga će glasati.
- Moć je u njihovim rukama, oni su sami iza glasačkog paravana i tamo slobodni da podrže koga god žele - dodali su iz CDT-a.
Pozvali su sve one koji, i pored svog političkog opredjeljenja, ne pristaju na kršenje zakona niti na zloupotrebe u izbornom procesu, da ih informišu o dešavanjima na biračkim mjestima, ali i o eventualnim pritiscima na birače i postojanju izbornih štabova u okolini biračkih mjesta koji najčešće te zloupotrebe i vrše. Kako su pojasnili, mjesto razmjene informacija je Jutjub kanal CDT Crna Gora, gdje se u komentarima mogu postaviti sva relevantna pitanja o izborima i informisati nas o dešavanjima.
- Sve informacije koje dobijemo reko naših akreditovanih posmatrača, koji će se nalaziti na svim biračkim mjestima, i koordinatora, provjerićemo i u slučaju potrebe alarmirati nadležne državne organerekli su iz CDT-a. R. P.
Boris Gandel
Komentar Mučnina
O zaboravu, strahu i spomenicima
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Danas je trideset i treća godišnjica smrti admirala Vladimira Barovića. Njegov junački i čojski čin - odbijanje da izvrši naređenje i gađa civilne ciljeve tokom agresije na Hrvatsku ostaje na ogromnu čast i vječni ponos svakom Crnogorcu, svakom građaninu naše zemlje. Svrstao se Admiral u najveće crnogorske junake - zaboravljene, skrajnute, ignorisane i prećutane.
Tu zaista nema potrebe za patosom i uvriježenim crnogorskim pretjerivanjem o obljetnicama. Njegov čin je besmrtan. Admiral Barović nije želio da ratuje protiv bratskog hrvatskog naroda. Tako je napisao. Skončao je na Visu, istoga dana kada je preuzeo komandnu dužnost, jer se „Crnogorci ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio“. Heroj Barović!
To oproštajno pismo se ne uči u crnogorskim školama. Tu inferiornu, iskompleksiranu tragičnu tradiciju gajimo generacijama.
Admiral Barović je, na kraju, sahranjen u Herceg Novom. Ministar vojni danas neće posjetiti njegov grob i položiti cvijeće. Niti će dati izjavu za štampu, pomenuti besmrtnog heroja. Na to ga ne obavezuju NATO standardi, misli Ministar. Ili ima psihološke barijere, pa ne može?
Admiral Barović, iako je odavno protekao - po zakonu obavezujući - rok od dvadeset godina od smrti, još uvijek nema spomenik u Crnoj Gori. Ili da to kažemo bez ovoga „još uvijek“ - jer neko može pomisliti da je ta stvar u pripremi, ili da o tom spomeniku neko iz vlasti ili iz svijeta naše politike, kulture ili umjetnosti razmišlja - ali, eto, još nisu uspjeli da dovrše projekat. Zato je ispravno reći: admiral Vladimir Barović, simbol ljudskosti, čovječnosti i vojničke časti nema spomenik u Crnoj Gori. Nema! Za drugi spomenik, koji je u pripremi, čuli smo ovih dana. Urgentnim fizioterapeutskim mjerama i promptnom akcijom (baš u Hrvatskoj) Nepoželjnih Osoba, koje Vis sada mogu gledati samo na mapama, jedan drugi pokojnik, koji je umro/ubijen prije koju godinu - jer nije imao šansi da izbjegne dodir sa opakim virusom - nema tih „bespotrebnih“ problema sa dvadesetogodišnjim rokom. O životnom djelu i misiji tog pokojnika se nećemo prepirati. O zločinima, mržnji i ksenofobiji se nema što više raspravljati. Dovoljno je pogledati (ko smije, naravno) dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ (Šuković, Rakonjac), koji predstavlja višedecenijski niz javnih istupa, izjava i govora tog visokopozicioniranog funkcionera Crkve Srbije.
O razlozima ekspresne podrške za taj spomenik u Beranama nemamo ni prostora, ni vremena. I to je, čak i da nije bilo predizborne kampanje, očigledno. Izlasci sa sjednice Vlade su dio političkog folklora koji ukazuje na strah i nemoć i koji izaziva mučninu. Pokojnik, kojem su, uzgred budi kazano, sistematski poništene sve forme i simboli slabašne „autonomije“ crnogorskog dijela te crkve, je sada potreban živim sljedbenicima te političke i ideološke platforme. Utilitarna pravovjernost, dabome. (Poređenja sa inicijativama da se kvislinzima iz Drugog rata podižu spomenici nećemo razglabati. Mada bismo vjerovatno morali, ali nam, bar za sada, pomaže „sitnica“ što su najpoznatiji od njih nosili i Hitlerov željezni krst. Da nije tako, našlo bi se dovoljno glasova i za to u aktuelnoj mastodonskoj vladi - čak i da neko od uvaženih ministara i ministrica baš za vrijeme glasanja ode u toalet i tamo umisli kako je time spasio/la sopstveni obraz.) Jer - treba li i to reći - spomenici su tu zbog živih, a ne zbog počivših. O nama se, dakle, radi. O generacijama koje pamte ko je bio admiral Barović i što je učinio - kao što znaju i za ovog drugog pokojnika - ali i o generacijama koje tek treba da uče i saznaju - i u školi, i u medijima - pa i pomoću spomenika - ko su ljudi koje kao društvo cijenimo i poštujemo, na koje smo ponosni i koje smijemo pokazati drugim kulturama i drugim istorijskim iskustvima - a da se ne zastidimo ako neko sazna što su učinili, čime su se bavili i što su govorili.
O živima se, na kraju i u suštini radi. Na nama je da odlučimo da li ćemo spomenike podizati onima koje su druge narode i vjere smatrali braćom i prijateljima, ili onima koji su druge i različite nazivali lažnim ljudima i najbesramnijim imenima. O poštovanju naše jedine države i kodeksa časti da ne govorimo - to danas zvuči tako „passé“.
Danas je, dakle, godišnjica herojske smrti slavnog admirala Vladimira Barovića.
Moramo biti svjesni: njegova će slava i junaštvo živjeti i bez naše hrabrosti da mu - zbog nas, najviše zbog nas i naših života - podignemo dostojan spomenik.
PODGORICA - Dobijete li poruku putem mejla ili SMS-a, u kojoj se od vas traži da otkrijete lične podatke, nemojte to uraditi, niti kliknuti na linkove u takvim porukama. Analize ukazuju da su najčešće korišćene fraze u „phishing“ mejlovima riječi poput „faktura“ i „verifikacija“, čime se koristi hitnost kako bi se prevarile žrtve, ili traženje preuzimanja pošiljke sa pošte, uz minimalnu uplatu. Proslijedite sve sumnjive poruke vašoj banci, a zatim ih izbrišite iz dolazne mape. Te informacije vaša banka će koristiti za sprečavanje internet prevara - savjetuje generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.
On je za Pobjedu naglasio da su prevarne radnje sa raznih aspekata uvijek prisutne, ali da se crnogorske banke kvalitetno nose sa tom problematikom.
OPREZ I STALNA
PROVJERA LINKOVA
Banke u Crnoj Gori savjetuju oprez prilikom otkrivanja bilo kakvih ličnih informacija, te stalnu provjeru autentičnosti poruka i linkova, uz napomenu da se nikada ne dijele osjetljivi podaci putem nesigurnih kanala komunikacije. - Sa većim stepenom digitalizacije usluga, jačim prisustvom vještačke inteligencije, imamo i jače, frekventnije napade u sajber prostoru. Ono što je dobro jeste da nijedna banka nije kompromitovana na ovaj način ili nemamo prijavljen upad u sistem samih banaka. Prevarne radnje ,,phishing“, kao i ,,vishing“ (voice phishing) ili prevare putem telefonskih kontakata, kao i „deepfake phishing“ su usmjerene na korisnike usluga kod finansijskih organizacija. ,,Deepfake phishing“ koristi vještačku inteligenciju za kreiranje veoma realističnih i ubjedljivih medija, kao što su video-snimci, audio i slike, koji mogu prevariti čak i najbudnije pojedince i organizacije - istakao je Pejaković napominjući da je potrebno stalnom edukacijom, konstatnim informisanjem klijenata da se ojača nivo finansijske pismenosti klijenata, da bi se preventivno spriječile ove nelegalne radnje. On navodi da upućuju klijente banaka da koriste službene aplikacije ili prepoznatljiv internet pregledač kako bi obavljali finansijske transakcije. - Nikada ne preuzimajte aplikacije iz nepoznatih izvora. Budite oprezni ako koristite mobilni uređaj u javnosti, naročito za mobilno bankarstvo. Svakako se odjavite nakon što ste obavili sve što je trebalo. Isključite blutut vezu ako ne želite podijeliti svoje informacije s drugima, jer su to talasi koje haker lagano preuzima ukoliko ste na javnoj vaj-faj mreži. Budite opre-
PREVARE I ZAŠTITA: Banke klijentima savjetuju oprez
Građani da ne nasijedaju na lažne poruke, o tome obavijeste
Prevarant se žrtvi lažno predstavlja kao prepoznatljiva adresa (banka, društvena mreža, kolega, prijatelj) koristeći slične ili klonirane mejl adrese, dizajn sajtova, logotip banke. Napadi se izvode najčešće preko mejla i SMS poruka, obično tražeći da se klikne na link ili preuzme prilog iz mejla - upozorava Pejaković
zni kada otvarate linkove iz tekstualnih poruka (SMS) ili e-poruka. Vaša banka vas nikada neće pitati za povjerljive informacije putem SMS-a ili e-poruka. Budite oprezni kada otvarate multimedijalne poruke, jer bi mogli sadržati malware. Ne otvarajte takve poruke, osim ako znate o čemu je riječ ili ste to očekivali - poručuje Pejaković. Kao klasičan vid prevarnih pokušaja su, kako navodi, ,,phishing“ - koji predstavlja traženje podataka od klijenata banaka da bi se saznali njihovi lični podaci, kao što su korisnička imena, lozinke, brojevi kreditnih kartica, JMBG, PIN kartice i druge povjerljive informacije, da bi iste bile iskorišćene za neovlašćeno podizanje sredstava sa računa klijenta.
- Ove podatke banka vam nikad neće tražiti na ovaj način komunikacije. Prevarant se žrtvi lažno predstavlja kao prepoznatljiva adresa (banka, društvena mreža, kolega, prijatelj) koristeći slične ili klonirane mejl adrese, dizajn sajtova, logotip banke. Napadi se izvode najčešće preko mejla i SMS poruka, obično tražeći da se klikne na link ili preuzme prilog sa mejla. Hiljade adresa se šalje i kada se neko, popularno rečeno, ,,upeca“, ide faza preuzimanja podata-
ka i njihova prodaja na crnom tržištu, ili brza realizacija prevaranta - kaže Pejaković i dodaje da takvi linkovi obično vode do lažnih internet stranica koje izgledaju identično kao prave stranice i žrtve unose svoje podatke, ne shvatajući da je u pitanju prevara. - Pored toga, za obmanu se mogu koristiti i SMS poruke, ili telefonski pozivi u kojima se napadač može predstaviti na primjer kao službenik banke ili čak inspektor policije. Klijenti moraju znati da banka nikada neće tražiti pomenute lične podatke putem društvenih mreža, telefonski, putem poruka (Vajber, Vacap) ili bilo kojeg drugog kanala te vrste komunikacije - objasnio je Pejaković.
POVEĆAN BROJ
NAPADA
Stručnjak za komunikacije i društvenu odgovornost u odjeljenju za marketing i komunikacije CKB, Damir Ramović kazao je Pobjedi da je globalni trend porasta ,,phishing“ napada zabilježen i u ovoj banci u posljednjih godinu.
- Ova vrsta napada se obično realizuje kroz slanje lažnih poruka klijentima u vidu SMS notifikacija ili mejlova, koje izgledaju kao da dolaze sa legitimnih izvora. ,,Phis-
Kako prepoznati poruke koje ,,mirišu“ na prevaru
Iako će sajber kriminalci često pokušati da učine da njihovi napadi izgledaju što legitimnije, Vučeljić ističe da postoje neki pokazatelji koji se mogu koristiti za prepoznavanje autentičnosti poruke. - Treba imati povišen nivo opreznosti u nekim sluča-
jevima, kao što su: mejlovi i poruke koje imaju ton hitnosti, ako vam pojedinci ili organizacije ovim putem traže lične podatke – broj kartice, lozinke, adresu, kopije ličnih dokumenata, kada otvarate linkove ili priloge, čak i kada dolaze iz (naizgled) pouzdanih izvora, ako se adresa
hing“ prevare su sve sofisticiranije i često imitiraju stvarne komunikacije, što dodatno otežava njihovo prepoznavanje. Zbog toga konstantno radimo na podizanju svijesti klijenata o tome kako prepoznati sumnjive poruke i na koji način oni sami mogu dodatno zaštititi svoje informacije. U tom kontekstu klijente edukujemo da se može dogoditi da, na primjer, dobiju SMS ili mejl sa lažnog broja ili adrese, u kojem se tvrdi da je potrebno da uplate poštarinu ili carinu za pošiljku koja im nije stigla. Ovi iznosi su obično mali, kako bi klijent bez mnogo razmišljanja uplatio novac. U takvim porukama klijent je često zamoljen da na lažnom linku unese podatke sa svoje platne kartice, uključujući broj kartice, CVV kod, datum isteka, pa čak i 3D Secure kod. Kada klijent unese ove podatke, napadač ima sve potrebne informacije da nesmetano procesuira transakciju u 3D okruženju - objašnjava Ramović. Podsjeća da je u posljednje vrijeme čest slučaj da klijent, pored toga što na lažnom sajtu ostavi senzitivne kartične podatke, proslijedi i token koji banka izdaje za dodavanje kartice u digitalni novčanik (wallet).
- Na ovaj način, napadač sti-
s koje vam je stigao mejl ne poklapa sa domenom kompanije koja vam je navodno poslala taj mejl, kada primijetite gramatičke i pravopisne greške - kaže Vučeljić dodajući da su ljudi najslabija karika u svakom okruženju sajber bezbjednosti. Napominje da najbolja odbrana počinje u domu. Filteri za neželjenu poštu i zaštitu od krađe identiteta, prva su linija odbrane.
Bratislav Pejaković
oprez prilikom otkrivanja ličnih informacija i stalnu provjeru autentičnosti linkova koje dobijaju
nasijedaju poruke, već da obavijeste banku
- Sistemi zaštite prate tipične obrasce ponašanja korisnika i prijavljuju transakcije koje odudaraju od normi. Sumnjive transakcije se blokiraju ili alertuju kroz sistem i kao takve podliježu detaljnoj analizi 24/7 monitoring tima. Dodatno analizom uvezuju se slučajevi i ažuriraju „black liste“ terminala na kojima se zloupotrebe registruju - kazao je Ramović.
On naglašava da banke na nivou Crne Gore kontinuirano dijele informacije o napadima ove vrste kroz komunikaciju na nivou Anti Fraud Foruma u cilju sprečavanja zloupotreba platnih kartica i smanjenja gubitaka. Posebno naglašava saradnju sa članicama OTP Grupe što im omogućava da budu proaktivni i često preduprijede zloupotrebe koje su se već desile u okruženju. Uzimajući u obzir činjenicu da je jedna od najvažnijih karika u lancu informacione sigurnosti ljudski faktor, CKB će nastaviti da radi na razvoju sajber kulture kako među svojim zaposlenima, tako i među klijentima, na način što će raditi na podizanju nivoa svjesnosti klijenata i zaposlenih u vezi sa sajber napadima. - Od izuzetnog je značaja da ljudi blagovremeno prepoznaju zlonamjerne napade i da znaju na koji način da reaguju kako bi izbjegli neželjene posljedice. U situacijama kada su klijenti prevareni
če pristup kartici i sredstvima klijenta i može ih iskoristiti za različite vrste zloupotreba. Klijent često nije ni svjestan da je bio žrtva prevare sve dok ne primijeti neovlašćene transakcije na svom računu ili ne dobije poziv od banke u cilju provjere validnosti transakcija - kaže Ramović dodajući da CKB kontinuirano prati sve učestalije ,,phishing“ napade putem fraud monitoring sistema koji raspolaže setom sofisticiranih predefinisanih pravila koja se konstantno ažuriraju u skladu sa aktuelnim fraud trendovima. - Obrada transakcija u realnom vremenu omogućava nam da odmah reagujemo i zaštitimo klijente, kao i da minimiziramo gubitak. Korišćenjem arhivskih podataka o transakcijama i prevarama unaprijed se identifikuju i označavaju rizični korisnici, transakcije ili ponašanja. Takođe, CKB preduzima dodatne mjere za podizanje svijesti klijenata o opasnostima ,,phishing“ napada kroz slanje SMS notifikacija i edukativnih poruka putem društvenih mreža, kako bi klijenti bili pravovremeno informisani o potencijalnim prevarama. Pored toga, implementirana je i višefaktorska autentifikacija prilikom procesuiranja internet transakcija - objasno je Ramović naglašavajući da sigurnosne protokole konstantno prilagođavaju novim oblicima prevara i fraud trendovima, kao što su ,,phishing“ napadi i ,, card-not-present“ (onlajn) transakcije.
Zloupotreba i QR kodova
,,Quishing“ je novija vrsta ,,phishing“ napada koja koristi QR kodove za prevaru. Prevaranti generišu lažne QR kodove koji izgledaju legitimno, kao oni koji se koriste za plaćanje ili preuzimanje informacija, a zapravo vode žrtve na zlonamjerne veb stranice. Primjer ovog napada desio se u američkim gradovima, gdje su prevaranti postavljali lažne QR kodove na parking automate. Kada bi korisnici skenirali te kodove
,,phishing“ napadima, banka primjenjuje sve dostupne mehanizme kako bi smanjila potencijalnu štetu. Ipak, u mnogim slučajevima, ovakve transakcije nije moguće osporiti prema kartičarskim kućama jer se radi o 3D ili wallet transakciji koju je vlasnik kartice odobrio. Iako veliki broj pokušaja prevare bude na vrijeme blokiran, transakcije ove vrste koje se realizuju su odgovornost samog klijenta. Zbog toga banka konstantno radi na podizanju svijesti klijenata o sigurnosnim prijetnjama i ohrabruje ih da pažljivo prate uputstva i savjete o tome kako zaštititi svoje podatke - kaže Ramović. Smatra da će povećanjem sofisticiranosti sajber napada, očuvanje sajber sigurnosti u bankarskom sektoru biti sve veći izazov. CKB u skladu sa važećim standardima i preporukama pridaje veliki značaj informacionoj sigurnosti, prate se svjetske preporuke u ovoj oblasti i sistemi se konstantno unapređuju. CKB planira da koristi i napredne metode koje nudi vještačka inteligencija kako bi se preduprijedile potencijalne zloupotrebe. Te metode se najčešće oslanjaju na analitiku velike količine podataka i mašinsko učenje kako bi se identifikovali neobični obrasci u transakcijama koji ukazuju na potencijalne zloupotrebe. Direktor Službe informacione sigurnosti Erste banka Nikola Vučeljić kaže i da je u njihovoj ustanovi ,,phishing“ i dalje značajan problem kako za pojedince, tako i za organizacije.
- Među kompanijama čija se imena najčešće zloupotrebljavaju nalaze se velike IT kompanije, proizvođači softvera, poštanski, platni i streaming servisi, popularne društvene mreže. Nijesu pošteđene ni banke i kartični procesori, a tokom pandemije tu su se našle i globalne zdravstvene organizacije, vlade i druge institucije uključene u obuzdavanje širenja korona virusa. Zlonamjerni mejlovi
kako bi platili parking, bili bi preusmjereni na lažne stranice koje bi prikupile njihove platne podatke. Mnogi korisnici nijesu odmah shvatili da su prevareni, jer je proces djelovao identično kao uobičajena transakcija.
Imitiraju glas šefa i naređuju
transakcije
Jedan od najzanimljivijih primjera u svijetu „phishing“ i „vishing“ napada je rapidan rast tzv. deepfake phishing, u kojem prevaranti koriste vještačku inteligenciju kako bi kreirali uvjerljive lažne video i audio snimke. U ovim napadima, hakeri koriste ,,deepfake“ tehnologiju za simulaciju glasa ili lica
poznatih osoba, poput izvršnih direktora, zaposlenih u bankama, pa čak i članova porodice, kako bi prevarili ljude da otkriju svoje povjerljive informacije ili izvrše finansijske transakcije. Primjer ovog tipa napada desio se u Velikoj Britaniji, gdje je izvršni direktor jedne kompanije primio
često zaobilaze naslijeđene filtere za neželjene sadržaje, fajervole i gejtveje kroz sve sofisticiranije prevare. Zbog ljudske prirode, nepažnje ili prezauzetosti, ljudi mogu biti lako prevareni da preuzmu prilog ili kliknu na zlonamjerni link, čime će omogućiti napadačima pristup osjetljivim podacima - objašnjava Vučeljić dodajući da Erste banka kontinuirano podiže nivo sigurnosti koji implementira u različite proizvode i usluge, a takođe i edukuje klijente o sigurnosti putem veb-sajta i društvenih mreža.
BANKE NE TRAŽE
LOZINKE
- Javno i često komuniciramo sa klijentima da im ne tražimo i nikada nećemo tražiti lozinke, PIN i slične povjerljive podatke koji bi mogli biti zloupotrijebljeni. Naše internet prisustvo obezbjeđujemo digitalnim sertifikatima sa ciljem da korisnici uvijek mogu na siguran i uobičajen način provjeriti da li se radi o bančinim stranicama, korisnike autentifikujemo na siguran način prilikom pristupa uslugama banke; koristimo primjerene sigurnosne metode
Strateški pristup za zaštitu na nivou banaka čine, kako navodi Pejaković, edukacija, razmjena informacija, sistemski pristup problematici. Upodobiti zakone, odnosno sve vrste prepreka tehničkih ili regulatornih da bismo bili
efikasniji u zaštiti klijenata. - Saradnja sa CIRT-om i Agencijom za elektronske komunikacije mora biti na kvalitetnijem nivou u sprovođenju aktivnosti koje se tiču blokade malicioznih sajtova i sprečavanja ove vrste prevarnih radnji. Inci-
dente ove vrste moguće je prijaviti državnim organima podnošenjem krivične prijave protiv N. N. lica, što automatski isključuje brzu reakciju koja je neophodna u ovim situacijama. Moramo prevazići to stanje, što
je iz Udruženja banaka inicirano, ali ponovićemo inicijativu. Za one koji nijesu upoznati CIRT.ME (eng. Computer Incident Response Team) je u skladu sa Zakonom o informacionoj bezbjednosti zadužen za odgovor na računarsko bezbjednosne incidente u sajber prostoru Crne Gore. Implementacija tehnoloških rješenja, uspostavljanje
telefonski poziv od svog ,,šefa“ u kojem je traženo da hitno prebaci 220.000 eura na bankovni račun u Mađarskoj. Glas je zvučao identično kao glas njegovog pravog šefa, ali je zapravo bio generisan putem ,,deepfake“ tehnologije. Ovaj incident pokazuje koliko su ovi napadi postali sofisticirani i da prevaranti koriste napredne tehnologije kako bi prevarili čak i one najpažljivije korisnike.
Za obmanu se mogu koristiti i SMS poruke, ili telefonski pozivi u kojima se napadač može predstaviti na primjer kao službenik banke ili čak inspektor policije. Klijenti moraju znati da banka nikada neće tražiti pomenute lične podatke putem društvenih mreža, telefonski, putem poruka (Vajber, Vacap) ili bilo kojeg drugog kanala te vrste komunikacije - objasnio je Pejaković
za razmjenu mejlova, a aplikacije razvijamo po principima i metodologijama sa podrazumijevanim sigurnosnim aspektom i ugrađujemo metode koje omogućavaju otkrivanje različitih pokušaja prevarnih radnji, te komuniciramo s nadležnim institucijama i tijelima - poručio je Vučeljić. Ekspert za strateški marketing i komunikacije NLB banke, Jelena Vujović izjavila je za Pobjedu da su od klijenata saznali da se dešavaju pokušaji ,,phishing“ ili sajber prevare, kojima prevaranti zloupotrebljavaju ime banke kako bi došli do ličnih korisničkih imena i lozinki za pristup kanalima plaćanja.
- U posljednjem periodu, primijetili smo porast ,,phishing“ pokušaja i nažalost možemo reći da su učestaliji u poređe-
čvrstih organizacionih politika i podsticanje individualne budnosti su ključni koraci u ublažavanju rizika povezanih sa prevarom ,,phishing“. Kako tehnologija vještačke inteligencije nastavlja da napreduje, neophodno je ostati informisan i proaktivan u rješavanju ove prijetnje koja se razvijaistakao je Pejaković.
nju sa prethodnim godinama. Ovaj trend je povezan sa sve većim nivoom digitalizacije i korišćenja elektronskih kanala komunikacije, što prevaranti nekada uspješnije, a nekada manje uspješno pokušavaju da zloupotrijebeslanjem SMS poruka u kojima se predstavljaju kao banka i traže od korisnika da unesu povjerljive lične podatke, kao što su JMBG, PIN kartice i slično. Ove poruke ne stižu sa zvaničnog kanala banke, nego se samo u tekstovima poruka zloupotrebljava njen naziv kako bi se korisnici obmanuli. Takođe, često su ove poruke pisane tako da ne odgovaraju profesionalnom tonu kojima banka komunicira sa svojim klijentima - objasnila je Vujović. Ona poručuje građanima da njihova banka nikada neće tražiti pomenute lične podatke putem SMS-a (Vajber, Vacap..) ili bilo kojeg drugog kanala direktne komunikacije i da je bezbjednost njihovih klijenata imperativ. Apeluje na građane da povjerljive podatke kao što su PIN kartice, aktivacioni kodovi za aplikacije, kao i ostale lične podatke ne dijele ni sa kim i da uvijek i u svakoj situaciji odgovorno i savjesno koriste lične podatke.
N. KOVAČEVIĆ
Damir Ramović
Jelena Vujović
D.
Apel Ministarstva zdravlja i Svjetske zdravstvene organizacije
Postepeno iz upotrebe uklanjati mjerne uređaje koji sadrže živu
PODGORICA- Kancelarija
Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori i Ministarstvo zdravlja zalažu se za postupno izbacivanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova, kako bi se smanjila mogućnost da pacijenti, medicinsko osoblje i životna sredina budu izloženi uticaju te materije
To je poručeno sa Nacionalnog sastanka organizovanog u okviru projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“, koji implementira SZO uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Mirjana Vlahović-Andrijašević istakla je da je taj resor nepokolebljivo posvećen otklanjanju svake mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti i zdravlja zdravstvenih radnika i pacijenata, građana i životne sredine.
Ona je kazala da je projekat koji ih je okupio od velike važnosti za modernizaciju crnogorskog zdravstvenog sistema.
- Njegov cilj nije samo da se izvrši tehnička zamjena uređaja koji sadrže živu, već i da se poveća svijest o rizicima koje ova materija nosi, kao i da se zdravstvenim radnicima pruži adekvatna obuka kako bi ispravno rukovali novim, bezbjednijim uređajima - pojasnila je Vlahović- Andrijašević. Prema njenim riječima, u Ministarstvu zdravlja projekat vide kao važan dio šire strategije za unapređenje ekološki održive prakse u zdravstvu. Mirjana Vlahović-Andrijašević rekla je da uklanjanjem uređaja koji sadrže živu, ne samo da stvaraju bezbjednije radno okruženje za zdravstvene radnike, već doprinose i ispunjavanju međunarodnih obaveza koje su preuzeli potpisivanjem Minamata konvencije. - Konvencija nas obavezuje na smanjenje upotrebe žive - čime pokazujemo odgovornost prema budućim generacijama. Uspjeh ovog projekta ne zavisi samo od tehničke implementacije, već i od naše sposobnosti da edukujemo širu zajednicu o značaju uklanjanja žive - zaključila je dr-
Uvođenje Alimentacionog fonda i kaznene mjere, poput zatvorske, nemaju efekta
Crnoj Gori čak trećina očeva ne plaća alimentaciju
PODGORICA- U Crnoj Gori, iako im prijeti čak i kazna zatvora, trećina očeva ne plaća alimentaciju, odnosno ne daje novac za izdržavanje djece. I pored napora države da sistemski riješi taj alarmantan problem, roditelji uvijek moraju imati svijest da djeca moraju biti na prvom mjestu, ocjenjuju sagovornici Gradske RTV. Neplaćanje alimentacije jeste krivično djelo. Napori države da doskoče ovoj problematici uvođenjem alimentacionog fonda i kaznenim mjerama poput zatvorske, kao da nemaju mnogo efekta. Istraživali smo što najviše doprinosi sve većem broju dužnika, roditelja koji ne ispunjavaju svoje obaveze i ne plaćaju alimentacije na vrijeme. Jedna stavka, po mišljenju stručnjaka, može biti presudna. Država još nema registar samohranih roditelja, a prema posljednjim podacima Monstata ima ih oko 14.000, od kojih je 11.000 majki koje žive sa jednim djetetom ili više njih. Iznos najmanje alimentacije za izdržavanje djeteta u po-
sljednjih 10 godina se ne mijenja i iznosi oko 70 eura. Uprkos tome, jedna trećina očeva ne plaća novac na osnovu izdržavanja djece, iako im prijeti zatvorska kazna. -U suštini to na njih ne djeluje, i mislim da je suština malo drugačija. Ne radi se ovdje o finansijama, nego taj otpor i potreba za osvetom bivšem supružniku, jer u toku razgovora uglavnom čujem: „ne dam njoj novac“ ili „neće ona trošiti moj novac“, „ići ću u zatvor ali njoj ne dam novac“... I ta mržnja prema bivšem supružniku zna da potraje baš dugo - objašnjava advokatica Aleksandra Aničić
Očevi uglavnom ne misle tako, smatraju da iako njihova prava ne mogu da nadjačaju prava majke, njihova borba, u javnosti se nerijetko potcjenjuje. -Ja nemam nikakva prava, samo da plaćam alimentaciju, očigledno očevi samo za to i služe, da plaćaju alimentaciju, da finansijski služe. Apelujem na sve očeve da se bore za svoju djecu, ako treba i život za njih da daju - ka-
žavna sekretarka - navela je Vlahović-Andrijašević. Predstavnica Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Jelena Kovačević istakla je važnost međuinstitucionalne saradnje kao neophodnog činioca realizacije projekta.
- Kao ugovornica Minamata konvencije, Crna Gora je posvećena zaštiti ljudi i životne sredine od štetnih efekata žive, a ovaj projekat predstavlja ključan korak ka ostvarivanju tih ciljeva i održivog razvoja zemlje - rekla je Kovačević. Prema njenim riječima, saradnja sa međunarodnim partnerima, uključujući SZO i UNEP, od velikog je značaja za uspjeh tog projekta.
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da ukidanje uređaja koji sadrže živu nije samo značajan korak prema očuvanju javnog zdravlja, već i dokaz predanosti Crne Gore transformaciji zdravstvenog sistava u sistem koji je sposoban da pruži kvalitetne i bezbjedne zdravstvene usluge svim građanima. r p
že Aleksandar Bakić, otac. U 2023. godini od ukupno 23 osuđujuće presude, u samo dvije okrivljena lica osuđena su na kazne zatvora od po dva i pet mjeseci. Od početka godine Osnovni sud u Podgorici je donio ukupno osam osuđujućih presuda za krivično djelo nedavanje izdržavanja. Struka kaže da samohrani roditelji, u najvećem broju majke, ne žele da prijave očeve svoje djece jer se plaše posljedica koje mogu loše uticati na razvoj djeteta. -Uglavnom izbjegavaju, posebno te krivične prijave, i ne samo to, izbjegavaju i pred javnim izvršiteljem da pokušaju u prinudnoj naplati da naplate to što im se duguje - navodi Aničić. Država je 2022. godine usvajanjem Zakona o privremenom izdržavanju djece, uvela Alimentacioni fond koji omogućava lakšu naplatu sredstava na osnovu sudskih presuda. Centar za socijalni rad donosi rješenje na osnovu kojeg država preuzima dug roditelja koji nije platio alimentaciju i time pomaže samohranim roditeljima u ostvarivanju njihovih prava. -Želim da iskoristim ovu priliku i da ohrabrim sve korisnike privremenog izdržavanja da prosto budu dio tog sistema, jer je državi zaista cilj da zaštiti djecu, da zaštiti samohrane roditelje, i mislim da zaista uspijevamo u tome jer je ovo jedan zakon sa najboljim efektima barem u zadnje dvije godine - ističe Ana Raičević iz Ministarstva finansija. r.p.
PODGORICA – Glumac Moamer Kasumović, koji je u Sarajevu osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom zatvorskom kaznom od godinu dana, naći će se i u Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode Crne Gore.
Pobjeda je pitala Ministarstvo pravde da li će se Kasumović naći u Registru s obzirom na činjenicu da je rođen u Crnoj Gori, te da sada ovdje živi i radi.
Iz Ministarstva su pojasnili da je uredbom o načinu vođenja kaznene evidencije propisano da se u nju uključe i osobe osuđene za krivična djela od stranih sudova i to crnogorski državljani, strani državljani i lica bez državljanstva koji su rođeni na teritoriji Crne Gore i strani državljani i lica bez državljanstva koji su stalno nastanjeni u Crnoj Gori, za koje su podaci dostavljeni Ministarstvu pravde.
predator i žrtva
Prema informacijama koje je Opštinski sud u Sarajevu dao Radiju Slobodna Evropa, Kasumović je osuđen zbog bludnih radnji nad petnaestogodišnjakom, a pravosnažna presuda mu je izrečena 22. maja prošle godine. Optužnicu protiv njega Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je početkom februara 2021. godine.
On je proglašen krivim da je u decembru 2019. počinio bludne radnje nad maloljetnikom, navedeno je u presudi. Kasumović je otkupio zatvorsku kaznu u novembru prošle godine, pa je seksualno zlostavljanje maloljetnika od 15 godina platio 36.000 konvertibilnih maraka, što je oko 18.000 eura.
Za cijeli slučaj javnost je saznala 16. septembra, kada je mladić nakon predstave o seksualnom i vršnjačkom nasilju „Tiho, tiše“ na Sarajevo festu javno kazao da je bio žrtva seksualnog zlostavljanja poznatog glumca. Nakon razgovora koji je upriličen nakon izvođenja, mladić je kazao da nije bio jedina žrtva i da postoji presuda u drugom slučaju u kojoj je Kasumović već osuđen. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je kasnije saopšteno da protiv Kasumovića nema drugih prijava i pokrenutih istraga. prekinuta priča teatra
Glumac se prije dvije godine vratio u Bijelo Polje i postao aktivan u kulturno umjetničkom životu grada. O njegovom zločinu javnost nije bila obaviještena, jer je cijeli proces pred pravosuđem BiH prošao ispod radara javnosti. S obzirom na njegovu glumačku reputaciju, u Bijelom Polju je postao i dio OMO teatra, koji je u sopstvenoj produkciji uradio predstavu, gdje je Kasumović učestvovao, a koja je imala premijeru i jedno izvođenje. Međutim, čim je u javnost procurila informacija o njegovom zločinu, osnivači tog teatra su odlučili da ga ugase i obustave
Moamer crnogorskom
Kome će se pedofili javljati, koji organ će ih nadzirati, na koji način će se spriječiti posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta, profesionalno savjetovanje, putovanja i promjena mjesta prebivališta - pitanja su koja tek treba da definišu MUP i Ministarstvo zdravlja Moamer Kasumović
svaku saradnju i komunikaciju sa Kasumovićem. - Od momenta kad se saznalo za aktuelnu presudu KS Sarajevo kojom je glumac Kasumović pravosnažno osuđen, više puta smo se oglasili i jasno kazali kako zbog toga novoosnovani OMO teatar prestaje sa radom, i da predstava u kojoj je Kasumović igrao neće više biti izvođena – kazao je Pobjedi Aleksandar Srdanović, predsjednik OMO. Na pitanje da li je odlika o ukidanju teatra radikalna, te da li je bilo dovoljno samo isključenje Kasumovića, Srdanović je odgovorio: - Nije radikalno, neminovno je. Biće predstava i biće teatara – kazao je on. Srdanović je kazao i da bi Registar pedofila trebalo da bude javan, upravo zbog ovakvih situacija, kada nikome ne pada na pamet da traži provjeru. U julu je Crnu Goru potresla informacija, koju je Pobjeda objavila, kada je uhapšen I. K. (36) u Kotoru zbog fotografisanja, seksualnog iskorišćavanja i obljube nad djecom mla-
đom od 14 godina u KK Kotor, gdje je bio pomoćni trener. Pedofil je prijavljen od strane roditelja i Centra za socijalni rad krajem jula, na što je policija odmah reagovala i uhapsila ga sjutradan. Veliku neodgovornost je tada pokazala uprava kluba, koja je od aprila mjeseca znala za ovaj slučaj, kada je zabranila I. K. da prisustvuje treninzima i bilo kakvim aktivnostima kluba. Oni nijesu prijavili pedofila, dok slučaj nije došao do Centra za socijalni rad.
osjetljivo pitanje
Dvije sedmice nakon toga, Crna Gora je dobila Registar pedofila.
U BiH se dogodila slična situacija - nedjelju dana od otkrivanja slučaja Kasumović, 23. septembra dobili su Registar pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv polne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima. Entitet Republika Srpska ima ga od 2018. godine i u njemu su podaci o 247 osuđenih osoba i ne postoji mogućU
Kasumović će biti u
crnogorskom registru pedofila
nost otkupa kazne za novac. Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u BiH. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.
Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva je odgovoreno da su otvoreni za razmatranje te mogućnosti.
- Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu – kazali su Pobjedi iz Ministarstva pravde.
Podatke traže samo novinari
Na dan kada je stavljen u funkciju Registar pedofila u Crnoj Gori, u njemu je bilo 98 osoba. Od tog 13. avgusta do danas brojka je nepromijenjena, prema podacima Ministarstva pravde.
U Registru se nalaze podaci o svima koji su osuđeni za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i licima osuđenim za krivična djela od stranih sudova.
Pored ovih, evidentiraju se i oni koji su osuđeni za krivič-
Od momenta kad se saznalo za aktuelnu presudu KS Sarajevo kojom je glumac Kasumović pravosnažno osuđen, više puta smo se oglasili i jasno kazali kako zbog toga novoosnovani OMO teatar prestaje sa radom i da predstava u kojoj je Kasumović igrao neće više biti izvođena – kazao je Pobjedi Aleksandar Srdanović, predsjednik OMO
na djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i lica osuđena za krivična djela od stranih sudova.
Pobjedi je rečeno da od dana uspostavljanja Registra, u Ministarstvu do 16. septembra nije bilo podnijetih zahtjeva za izdavanje uvjerenja iz posebnog registra počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode. Dobijali su samo novinarska pitanja tim povodom. Podaci iz crnogorskog registra se mogu dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti. U tom registru se nalaze ime i prezime, JMBG, adresa prebivališta i boravišta, podaci o zaposlenju, osobenim znacima, krivičnom djelu i krivičnoj
sankciji koja je izrečena, kao i informacije o pravnim posljedicama osude. Podaci se vode trajno i ne mogu se brisati.
Čekaju se muP i ministarstvo zdravlja
Osobe sa te evidencije biće nadzirane, neće moći da borave ili rade u blizini djece, moraće redovno da se prijavljuju Upravi policije. Ipak, da bi se znalo ko će ih nadzirati, moraće da se promijene i podzakonski akti koji će pratiti aktuelni Krivični zakonik.
Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da izrada podzakonskih akata kojima bi se regulisalo vršenje nadzora nad licima koja su evidentirana u Registru za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika nije u nadležnosti Ministarstva pravde. Članom 132b Krivičnog zakonika je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije, koja podrazumijeva da se učinilac navedenih krivičnih djela lično javlja organizacionoj jedinici policije u mjestu njegovog prebivališta ili boravišta. Kazali su da su 27. novembra 2023. godine Ministarstvu unutrašnjih poslova uputili dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta iz člana 132b Krivičnog zakonika Crne Gore. MUP je odgovorio 15. januara da je u toku izrada podzakonskog akta, te da će isti u narednom periodu biti dostavljen radi davanja sugestija i mišljenja. Nakon toga, iz MUP-a se dalje nijesu oglašavali. Pobjeda je pitala Ministarstvo pravde i da li je definisano pi-
tanje profesionalne i medicinske pomoći za prestupnike, što je navedeno i prilikom predstavljanja Registra.
Iz Ministarstva zdravlja nikada nijesu odgovorili na upit Ministarstva pravde. - Ministarstvo pravde je Ministarstvu zdravlja uputilo dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta iz člana 132d Krivičnog zakonika Crne Gore, i na taj dopis nijesu dobili odgovor – rečeno je Pobjedi.
Taj član se odnosi na obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.
Kome će se pedofili javljati, koji organ će ih nadzirati, na koji način će se spriječiti posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta, profesionalno savje-
tovanje, putovanja i promjena mjesta prebivališta - pitanja su koja tek treba da definišu MUP i Ministarstvo zdravlja. Pobjedi su iz Ministarstva pravde kazali da ukoliko osoba koja je u Registru prekrši obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta, obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo čini krivično djelo - kršenje mjera posebnog nadzora, i za isto je propisana novčana, odnosno kazna zatvora do jedne godine.
ProPušteno 15 godina
Na ovaj registar pedofila Crn Gora je čekala još od 2009. godine, kada je potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja i tada se obavezala da će uspostaviti registar. To se i desilo nakon 15 godina kašnjenja.
Prvobitno je Registar bio najavljen 15. decembra i tada je tehnički bio završen. Među-
tim, tadašnji ministar pravde Andrej Milović je kazao da su proces zakočili sudovi koji nijesu na vrijeme dostavili neophodne podatke. Nakon što je na funkciju stupio aktuelni ministar Bojan Božović, 23. jula, on je kazao da će Registar biti jedan od prioriteta, te da će biti veoma brzo gotov, što se i dogodilo u avgustu.
kazne
Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba nad djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom, kazniće se od pet do petnaest godina zatvora.
Osobe sa te evidencije biće nadzirane, neće moći da borave ili rade u blizini djece, moraće redovno da se prijavljuju Upravi policije. Ipak, da bi se znalo ko će ih nadzirati, moraće da se promijene i podzakonski akti koji će pratiti aktuelni Krivični zakonik
A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja, najmanja kazna je deset godina zatvora. Takođe, dječja pornografija, odnosno pokazivanje takvog sadržaja djeci je kažnjivo zatvorom od dvije do deset godina. Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina. A kada je seksualno uznemiravanje u pitanju, tužioci se najčešće odlučuju za član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. j. martinoviĆ
Iz resora Bojana Božovića pojasnili da će u registru biti svi koji su rođeni i nastanjeni na teritoriji Crne Gore
Država
lustracija
MANS saopštio da je potrebna hitna reforma Zakona o slobodnom pristupu informacijama
Prikrivaju poslove koji nijesu u javnom interesu
PODGORICA - Hitna reforma Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) ključna je za borbu protiv korupcije, poručili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Iz MANS-a su saopštili da Crna Gora 28. septembar - Međunarodni dan prava javnosti da zna dočekuje sa nereformisanim Zakonom o SPI koji državnim institucijama omogućava da kriju informacije od javnog značaja. - Iako su izmjene ovog zakona bile među prvima koje su inicirane nakon smjene prethodnog režima, četiri godine i tri različite vlade nakon toga, još ne postoji politička volja da se kroz povećanu dostupnost informacija smanji prostor za korupciju i druga kršenja zakona - rekli su iz MANS-a. Prema njihovim riječima, brojni su primjeri gdje je loša praksa u primjeni ovog zakona nastavljena, uprkos promjenama na čelu državnih institucija i kompanija.
Iz MANS-a su ukazali da već više od godinu traje upravni postupak koji je ta nevladina organizacija pokrenula protiv Rudnika uglja Pljevlja zbog kršenja Zakona o SPI, a nakon što je uprava kompanije za poslovnu tajnu proglasila ugovore o prodaji uglja koji je sklopila sa Elektroprivredom Srbije. - Osim ove informacije, Rudnik uglja je za poslovnu tajnu proglasio i podatke o potrošnji biznis kreditnih kartica, broju novozaposlenih u toj kompaniji tokom izbornih kampanja, ugovorima o djelu i drugim informacijama koje mogu da ukažu na kršenje zakona i moguću korup-
Iz MANS-a su ukazali da već više od godinu traje upravni postupak koji je ta nevladina organizacija pokrenula protiv Rudnika uglja Pljevlja zbog kršenja Zakona o SPI, a nakon što je uprava kompanije za poslovnu tajnu proglasila ugovore o prodaji uglja koje je sklopila sa Elektroprivredom Srbije
ciju - navodi se u saopštenju. Sličnu praksu za različite vrste podataka, dodaje se, imale su i druge najveće državne kompanije: Elektroprivreda Crne Gore, Solar-Gradnja, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Pošta Crne Gore, Javno preduzeće Morsko dobro, TO Montenegro i ostali. U MANS-u smatraju da državna preduzeća ne skrivaju
Gvozdenović: Skupština i Vlada namjeravaju i dalje da skrivaju informacije
Crna Gora dočekuje još jedan Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama ignorišući pravo građana na informacije i bez valjanog zakona, ocijenila je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović.
Ona je kazala da Skupština i Vlada i dalje namjeravaju da skrivaju informacije i ne žele da država dobije adekvatan Zakon o slobodnom pristupu informacijama. - To nam potvrđuje činjenica da izmjene ovog zakona ne dolaze na dnevni red
već duže vrijeme, dok skoro više od decenije svjedočimo brojim propustima i neradu u ovoj oblasti - rekla je Gvozdenović u saopštenju.
Ona je dodala da, dok Vlada i parlament uporno ignorišu taj sve veći problem, građani, nevladine organizacije i mediji ostaju u mraku, a to da li će javnost dobiti neku bitnu informaciju iz vlasti zavisi od volje pojedinaca.
Prema riječima Gvozdenović, institucije i dalje mogu od očiju javnosti nesmetano sakriti svaku informaciju koju žele.
slučajno te klase informacija. - Smatramo da se kroz kršenje Zakona o SPI pokušavaju prikriti poslovi i odluke za koje postoji sumnja da nijesu u javnom interesu - naveli su iz MANS-a.
Kako su kazali, to je praksa koja je preuzeta i nakon 2020. godine i u suprotnosti je sa obećanom punom vladavinom prava i nultom tolerancijom
Ona je kazala da su se, u prethodne četiri godine, u Crnoj Gori promijenile tri vlade i da je svaka imala šansu da ispravi propuste i nerad prethodnika u ovoj oblasti.
- Svaka od njih je ovu šansu propustila. Svaka nova vlada deklarativno se zalagala za unapređenje prava na slobodan pristup informacijama, ali u stvarnosti do tog unapređenja nije došlo - istakla je Gvozdenović.
Ona je kazala da CDT poziva Vladu i parlament da hitno pokrenu izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa mrtve tačke i prekinu pogubnu praksu skrivanja informacija od javnosti.
Održan 12. Montenegro prajd u centru poručili da su nezadovoljni statusom
Traže hitno zakona o
PODGORICA – Učesnici 12. Montenegro prajda, koji je juče organizovan u Podgorici, zatražili su da se hitno usvoji zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Negodovali su što nemaju adekvatnu podršku društva i nadležnih.
na korupciju nakon smjene prethodne vlasti.
Iz MANS-a su istakli da slobodan pristup informacijama omogućava građanima, novinarima i civilnom društvu da steknu uvid u odluke koje direktno utiču na njihove živote, čime se podstiče veće učešće javnosti u demokratskim procesima.
- Transparentnost je, dakle, presudna za razvoj poverenja između države i građana, a nedostatak reforme u ovom segmentu značajno podriva taj odnos - naglasili su iz MANS-a.
Ta nevladina organizacija pozvala je Ministarstvo javne uprave da preduzme konkretne korake ka brzoj reformi Zakona o SPI.
- Samo kroz jasne i stroge zakonske norme koje garantuju pravo javnosti na informacije možemo očekivati da se značajno smanji prostor za zloupotrebe i poveća nivo integriteta u radu državnih organa – ističu u saopštenju.
MANS je pozvao i građane Crne Gore da se pridruže u zahtjevima za transparentnijom vladavinom i jačanjem mehanizama za slobodan pristup informacijama, što je osnovni preduslov za pravu demokratiju i društvo u kojem vladaju zakon i red. R.P.
Na ovaj skup došao je ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka , ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović, predstavnici nevladinih i međunarodnih organizacija, ambasada i rijetki predstavnici političkih partija. Koordinator prajda Danijel Kalezić se osvrnuo na nadležne koji nijesu došli, te je istako da su time pokazali koliko su im prava za koja se bore bitna. -Nijesmo ni očekivali da ćete biti tu, pogotovo ne dan pred izbore i u finalu izborne kampanje u kojoj nas niko nije pomenuo. Mi bismo voljeli da ste ovdje da čujete kako vaše nečinjenje, ćutanje ili direktan rad protiv naših ljudskih prava, zarad ličnih privlegija, utiče na živote LGBTIQ osoba u Crnoj Gori – kazao je Kalezić. Donosiocima odluka poručio je da zamisle kako bi bilo su
primorani, odnosno natjerani od države da im se odstrane dijelovi tijela samo da bi mogli da imaju lična dokumenta kakva treba da imaju. -Zamislite da vam treba jedan lijek da biste bili zdravi, kao što je trans ženama i ostalim ženama koje imaju određene hormonalne probleme potreban jedan lijek za stalnu upotrebu, a da država u kojoj živite, plaćate poreze deset godina ne može da pronađe taj jedan li-
PODGORICA- Dom zdravlja glavnog grada (DZGG) za vikend će, u zdravstvenom objektu Stara varoš, organizovati vakcinaciju HPV vakcinom bez potrebe za zakazivanjem ili najavom, bez obzira na to da li dijete ima izabranog doktora.
Kako je saopšteno iz DZGG, vakcinacija će se sprovoditi od devet do 13 sati a djevojčice i dječaci sa područja Podgorice, Tuzi i Zete mogu primiti HPV vakcinu bez prethodnog pozivanja i zakazivanja.
Navodi se da će se HPV vakcinacija primarno sprovoditi kod djevojčica i dječaka uzrasta od devet do 18 godina. - U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje nastavlja se aktivna promocija HPV vakcinacije, stoga će se i ak-
s.
vasiljević
NevladiNe orgaNizacije zahtijevaju traNspareNtNost od vlade: Vlada Crne Gore
d. malidžan
Poručili su da Crna Gora jednako mora da štiti
Nije zabilježen nijedan incident
centru Podgorice, učesnici parade statusom koji imaju u društvu
hitno usvajanje
samoodređenju
jek. Zamislite da ste kontinuirano žrtva nasilja i da u preko 95 odsto slučajeva tužilaštvo kaže da je to prekršaj, narušavanje javnog reda i mira, novčana kazna, a ne zatvrorska kazna i zločin iz mržnje – kazao je on.
Istakao je da Crna Gora jednako mora da štiti sve svoje građane i građanke bez bilo kakve diskriminacije.
-Nažalost, ovo je i zemlja u kojoj većinski društvo i dalje i ve-
ćinski donosioci odluka i dalje diskriminišu jedni druge po ovom ili onom osnovu. Hajde da gledamo kako možemo da pomognemo, a ne odmognemo jedni drugima – kazao je Kalezić.
LGBT asocijacija Kvir Montenegro organizovala je povorku, a učesnici su oko 13 sati počeli da se okupljaju na Trgu nezavisnosti. Istaknuti su bili transparenti kojima su izražavali da se osjećaju diskrimini-
vakcinacija bez zakazivanja u Domu zdravlja Podgorica
Nijesmo ni očekivali da će nadležni biti tu, pogotovo ne dan pred izbore i u finalu izborne kampanje u kojoj nas niko nije pomenuo. Mi bismo voljeli da ste ovdje da čujete kako vaše nečinjenje, ćutanje ili direktan rad protiv naših ljudskih prava, zarad ličnih privilegija, utiče na živote LGBTIQ osoba u Crnoj Gori – kazao je Kalezić
sanim i da žele da se jednako tretiraju u društvu, kao i svi građani – „Pravda za sve“, „Đe su naša prava“, „Aj malo svoj posa“, „Ljubav je ljubav...“ -Đe su naša prava? Naša država ne štiti svoje građane. Nećemo da ćutimo pred sistemom koji nas marginalizuje– rekla je izvršna direktorica Kvir Montenegra Staša Baštrica Kazala je da prema procjenama u Crnoj Gori živi na desetine hiljada ljudi koji pripadaju ovoj zajednici.
-Mi smo vaši prijatelji, kolege, članovi porodice. Mi smo ovdje, postojimo. Mi stvaramo, plaćamo poreze, gradimo ovu zemlju – i za to ne tražimo ništa osim poštovanja i jednakih prava. Naša zajednica je dio ove zemlje i ova zemlja mora da nas prepozna i zaštiti. Nećemo pristati na kompromise, nećemo pristati na tišinu – kazala je ona.
Članica Organizacionog odbora Montenegro prajda Iskra Đurišić kazala je da je sadašnjost teška, često neizdrživa, a budućnost neizvjesna.
-Naša borba danas je uslovljena usvajanjem zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Ovaj zakon nije samo pravna norma – to je osnovno ljudsko pravo da svaka osoba bude ono što jeste, da živi svoj život u skladu sa svojim identitetom – rekla je Đurišić.
Samoodređenje, kako je rekla, samo pravna ili politička ideja, već suština slobode. -Mi živimo u svijetu koji nas često odbacuje, u svijetu koji nas želi zatvoriti u nevidljive okvire, u četiri zida, daleko od javnog pogleda. Ali mi nećemo prihvatiti tišinu, mi nećemo ostati imuni na nepravdu. Ovaj zakon, koji tražimo, je naš put do pravnog sistema koji nas prepoznaje i omogućava nam da uživamo sva ljudska i građanska prava koja nam pripadaju - kazala je ona.
Dodala je da je ovaj zakon u mnogim razvijenim zemljama poput Njemačke, Belgije, Danske, Finske, Irske, Luksemburga, Portugalije, Španije i drugih EU zemalja, istorijski trenutak koji je doprinio tome da se raznolikost doživljava kao jednako važan dio društva. Istakla je da treba da im se omogući da im se poštuju prava, te da i Ministarstvo unutrašnjih poslova omogući državljanstvo djeci istopolnih roditelja.
Tokom šetnje ulicama Podgorice u centru nije zabilježen nijedan incident. Šetali su Ulicom slobode, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, Bulevarom Stanka Dragojevića, potom Bok eškom ulicom. Nastavili su ulicom Miljana Vukova, Trgom Balšića, Vučedolskom i vratili su se na Trg nezavisnosti. N.Đ.
Odbijen prijedlog za određivanje pritvora Lakčeviću
Vlasnici
tivno pozivati roditelji djevojčica i dječaka uzrasta od devet do 18 godina - naveli su u saopštenju.
Oni su apelovali na sve roditelje da dovedu djecu na vakcinaciju i time smanje rizik da tokom života obole od raka grlića materice i drugih obo-
ljenja koji se mogu spriječiti HPV vakcinacijom. - DZGG, u okviru svojih redovnih aktivnosti, sprovodi vakcinaciju tokom cijele godine. Veća dostupnost informacija doprinosi efikasnijoj prevenciji i boljoj zaštiti djece - dodaje se u saopštenju.
Iz DZGG su rekli da nastavljaju i kampanju za vakcinisanje djece MMR vakcinom kako
bi osigurali njihovo zdravlje i zaštitu od ozbiljnih bolesti. R.P.
PODGORICA- Dvadeset saslušanih svjedoka su istakli da su izgubili lične karte, ili su im ukradene prije godinu i po, a oni su u međuvremenu dobili nove sa kojima su se legitimisali prilikom saslušanja u tužilaštvu.
Sudija za istragu odbio je prijedlog za pritvor Zorana Lakčevića jer nije osnovano sumnjiv da je učinio krivično djelo povreda prava na glasanje.
Kako je saopšteno iz Osnovnog suda u Podgorici, saslušana su 22 svjedoka i svi su potvrdili da ne poznaju osumnjičenog i da mu nijesu predali lične karte, te da su u posjedu novih ličnih karata, a da su dokumenta pronađena kod osumnjičenog oglašena nevažećim. -Kod tužioca prilikom saslušanja legitimisani sa novim ličnim kartama. Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici odbio je prijedlog za određivanje pritvora osumnjičenom Z.L. jer je našao da nema osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo povreda prava na glasanje. Saslušana su 22 svjedoka, vlasnika ličnih karata koje su pronađene kod osumnjičenog i svi potvrdili da ne poznaju osumnjičenog i da mu nijesu predali svoje lične isprave. Dvadeset saslušanih svjedoka su istakli da su izgubili lične karte, ili su im ukradene prije godinu i po dana, a oni su u međuvremenu dobili nove lične karte sa kojima su se legi-
timisali prilikom saslušanja u tužilaštvu- piše u saopštenju. Navodi se i da je svjedok M.V. naveo da je dao Lakčeviću ličnu kartu prije godinu i po dana radi pisanja molbe o odsustvu iz kuće prilikom izdržavanja kazne u kućnim uslovima, pa pošto mu je nije vratio, on je oglasio nevažećom i izvadio novu.
-Svjedokinja J. I. je navela da je prihvatila ponudu M. V. da mu za iznos od 100 eura preda ličnu kartu, a kada mu je tražila da joj vrati ličnu kartu, saznala je da je isti uhapšen zbog ličnih karata koje je otkupljivao za izbore u martu 2023. godine. Zbog toga joj nikad nije dao novac, niti joj je vratio ličnu kartu, a ona je u međuvremenu izvadila novu. Svjedokinja M. K. je takođe navela da je ličnu kartu dala M. V. negdje početkom marta 2023. godine, jer joj je on obećao da će joj zauzvrat dati novac u iznosu od 50 eura, a kada je pokušala da uspostavi vezu sa njim da bi joj dao novac i vratio ličnu kartu, to nije bilo moguće učiniti. Nakon toga je tu ličnu kartu oglasila nevažećom i izvadila novu. Stoji činjenica da su se svjedoci J. S., J. I. i M. K. izjašnjavali o određenim dogovorima koji su implicirali povredu njihovog prava glasanja u ranijim izbornim procesima, ali u tom kontekstu nijesu pominjali osumnjičenog, već izvjesnog M. V.- piše u saopštenju Osnovnog suda u Podgorici. R.P.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici sumnjiči P.P. da je počinio krivično djelo izazivanja opšte opasnosti
Zadržavanje zbog bacanja bombe na kuću
PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata P. P. zbog osnovane sumnje da je petog januara ove godine bacio bombu na kuću P. K. u Cijevni, saopšteno je iz ODT Podgorica. P. P. se sumnjiči da je počinio krivično djelo izazivanje op-
šte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. - Osumnjičeni je 5. januara 2024. godine,u 1.50 časova, bacio eksplozivnu napravu-bombu, na kuću oštećenog P. K., u mjestu Cijevna, opština Zeta - saopštili su iz ODT Podgorica. R. P.
štiti sve svoje građane
Jedan od domova zdravlja u Podgorici
Kriza i laži
Piše: dr Dragan VESELINOV
Verovatno se malo ko od nas zavarava oko toga da li nas se postojeća kriza identiteta Amerike i Evropske unije ne tiče. Tiče nas se, jer je očigledno da je dosadašnji politički sistem briselske unije uzdrman kao što je uzdrman i dosadašnji stepen centralne vlasti u SAD. Migrantska najezda i rat između Rusije i Ukrajine su dodatno otvorili ne samo unutrašnja pitanja u ovim zahvaćenim područjima, već su otvorili i pitanja našeg budućeg položaja u evro-američkom svetu i njegovom odnosu prema drugim kontinentima. Jezgro tih pitanja se sastoji u samo dva pitanja: koliko globalizma, a koliko lokalizma - i šta je naše, a šta je njihovo?
DOBRA STRANA KRIZE
Dobra strana krize jeste to da se Amerika i Evropa ne brane od islamske i druge imigracije obnovom nekadašnjeg religioznog identiteta već pojačavanjem sekularizma i potiskivanja verskog sadržaja života liberalno-humanističkom ideologijom. Ali ne potpuno. Od toga ipak odudaraju pojedine zemlje Istočne Evrope. U njih spadaju i Srbija, ali i Crna Gora, a Poljska pogotovo. Loša vest je da odbrana od imigracije često ide sa dizanjem aro-
Evo zašto je važno da znamo kuda idemo: Vašington post je izbrojao da su Donald Tramp i Kamala Haris u svojoj predsjedničkoj debati 10. septembra 2024. godine iznijeli bar 55 nedokazanih, ,,sumnjivih“, tvrdnji, bilo o državi, bilo o protivniku ili o sebi. A ABC, CNN i Rojters su neke od tih tvrdnji nazvali ,,lažima“. Ako je to istina - da kandidati za šefa države toliko javno ,,lažu“, onda laganje postaje legitimni standard za ponašanje cijelog stanovništva, a sudovi će suditi onima koji govore istinu. U autoritarnim državama to se i događa. Zaista, kuda onda idemo?
gantnog nacionalizma i rasizma, sjedinjenih sa hlađenjem humanističke solidarnosti. A ravnodušnost na tuđe tragedije je slom čovekoljublja. Kada je 2007. godine malo poznati američki publicista Li Heris zadobio veliku pažnju u svetu svojom knjigom ,,Samoubistvo razuma“ - sa podnaslovom Pretnja radikalnog islama Zapadu, on je nagoveštavao da islamski fanatizam možda zahteva obnovu i hrišćanskog fanatizma - iako je on za sekularnu državu. Mi nismo tako mislili. Verski fanatici ne razgovaraju jedan sa drugim sa obavezom da poraženi fanatik preuzme religiju pobedničkog fanatika. Verskog fanatika ne možete pobediti nikakvim dijalogom. Fanatik ne čuje drugoga i leden je na sve njegove reči. Otuda se pobeda među njima ni ne svodi na snagu argumentacije, već na izolaciju fanatika, a ako to ne uspe, onda je gotovo neminovan oružani sukob i materijalna premoć. I nikako nam se nije dopadala ideja da obnavljamo filozofiju poraženog hrišćanstva u Evropi - kao što je to slučaj sa SPC u Srbiji - težeći njegovom
monopolu na svest ljudi. Tu je
Heris bio u pravu što je naveo
Voltera kada je ovaj u ,,Pismima iz Engleske“ upozorio da društvo koje ima samo jednu crkvu ne može biti tolerantno, dok društvo sa 26 različitih crkava to mora biti. I mi smo se potom složili sa njim da liberalna demokratija ne sme da obudavi etos civilnog herojstva radi odbrane svoje teritorije. Doduše, nije nužno ni da zemlja ima 26 crkava da bi bila demokratična. Dovoljno je da filozofijom slobode pobedi bilo koju crkvu. Nije održiva ideja apsolutnih pacifista da je antiratni ,,razum“ iznad urođene želje da se bude alfa gospodar svoje zemlje. Gospodarstvo nad svojom zemljom nije sebičnost već je uslov egzistencije svake ljudske zajednice i ona nema veze sa religijom. Otuda religija ni nije uslov nezavisnosti države. Država je socijalni ishod organske posesivnosti čoveka - i mi smo se i tu složili sa Herisom. I otuda nije neizostavno potrebna ni Srpska pravoslavna crkva da bi Srbi i Crnogorci formulisali svoje razvojne ciljeve i očuvali državne granice. Uostalom, hrišćanstvo je prva globalna nadnacionalna ideologija na svetu i ono svojim božanskim pozivom na unutar državni klasni i svetski pacifizam ne može da reši težnje naroda za slobodom i teritorijom. Hrišćanstvo je permanentna kontrarevolucija svih revolucija.
Ono je to posebno dokazalo u 20. veku. Crkva je ostala bez etičke snage i politike za industrijsko društvo i izgubila je globalni rivalitet sa svim vodećim ideologijama -
I sada je u Americi u toku skandal zbog neobičnih izjava crnog republikanskog kandidata za guvernera Sjeverne Karoline, Marka Robinsona koga je lično odabrao Tramp. Ovaj je na pornografskom forum-sajtu izjavio da je ,,crni nacista“. Izjavio je da bi volio da ima i robove. On se podsmijava miješanim rasnim i kulturnim zajednicama. On odbacuje da se dogodio holokaust i podržava politiku Adolfa Hitlera, jer je njegov demokratski protivkandidat Jevrejin, zove se Džošua Harold Štajn. On bi uhapsio mušku transpolnu ženu koja ulazi u ženski toalet iako voli da gleda transpolne porno lmove. Optužio je CNN da je ,,vijest“ ove kuće kako je on - Robinson, kazao da je crni nacista, ,,tabloidno đubre“. U mladosti je platio abortus svojoj djevojci, ali je od 2018. godine postao njegov oštar protivnik. On odbija da prihvati da se klima mijenja i voli da iznosi ,,teorije“ o zavjerama. Za Crnog pantera, pravednog borca iz Marvelove fantasmagorične lmske produkcije, kazao je da je model ateističnog Jevrejina i ,,satanskih marksista“. Taj lm gledaju ,,švarci“, što je navodno pogani jidiš izgovor starih njemačkih Jevreja za crnce
počev od socijalističke, nacističke i liberalne. Crkva nije zaustavila nijednu revoluciju, nijednu kontrarevoluciju, a nije onemogućila ni strahote Prvog niti Drugog svetskog rata. Ona nije pomogla ni nestanku Hladnog rata, niti je predvodila antikolonijalno i antirasističko oslobađanje naroda. A u Jugoslaviji su krajem 20. veka crkve stale uz bok nacional-šovinističkih ideologija i nisu sprečile krvoproliće i zločine. I danas slave ubice. Kao što to čini i Ruska pravoslavna crkva u Ukrajini.
I otuda zakon moći ne može nikakvom ,,civilizacijom“ da nestane, džungla nije nestala zbog izgradnje gradske kanalizacije i osnivanja univerziteta. I grad i država su džungla interesa. Ali to ne opovrgava misao da jedino preostalom ideologijom - liberalnim političkim pravilima, možemo tolerantnim delovima svog unutrašnjeg i prekograničnog stanovništa predložiti raspodelu moći i darova života pre nego što do sukoba dođe. Liberalizam je mirnodopska prethodnica ratnog patriotizma.
ČUDNA TAKTIKA
SVETE STOLICE
I nije nam ni najmanje jasno zašto je 18. septembra 2024. godine papski državni sekretar, ministar inostranih poslova, Pijetro Parolin, u poseti Srbiji, želeo da obeleži ničim ustanovljenu državnu godišnjicu - 325 godina od sklapanja Karlovačkog mira od 26. januara 1699. godine, u današnjim Sremskim Karlovcima. Srbija sa tim nema nikakve veze, ali Vojvodina ima, s obzirom na veliko učešće njenih srpskih vojnika u austrijskoj vojsci. Te godine, za sklapanje mira, Sveta Stolica nije imala nikakav doprinos, sem ako Vatikan nema u svojoj arhivi podatke o bitkama koji su nam do sada bili nepoznati. Tada su se, te 1699. godine sastale članice Svete lige Poljska, Venecija i Austrijai posredno Rusija, sa pregovaračima iz Osmanskog carstva. Turska je pod vođstvom velikog vezira Kara Mustafe već pre toga izgubila rat za Beč, a naknadno je turska vojska bila poražena i u istorijskoj bici kod Sente u Bačkoj 1697. godine. Sa naknadnim Karlovač-
kim mirom je krenulo nepovratno postepeno komadanje Turske u Evropi i na Balkanu. Austrija je postala najveća država u Evropi čiju je vojsku vodio princ Eugen Savojski. Naknadno je 1717. godine isterao Turke i iz Beograda. Monsinjor Parolin je održao pacifistički govor hrišćanskog smisla sa najmanje devet citata Hristovih poruka u Kapeli mira koju su kod položaja nekadašnje brvnare za pregovore iz 1699. godine podigli franjevci 1817. godine. Ona je zanimljiva zato što nas podseća da su u brvnaru pregovarači jednovremeno ulazili na četiri kapije i sedali za okrugli sto bez njihove hijerarhijske važnosti. Ovaj potez sekretara Parolina je možda nerazumljiva hrabrost Crkve da tuđi politički rezultat istakne kao svoju političku zaslugu. Istoričar Riket ne pominje nikakve papske zasluge za pobedu Svete lige kod Sente - Rickett, A Brief Survey of Austrian History, Prachner, Wien, 1996. Ne pominje Svetu Stolicu ni Britannica, kao ni Ćorović.
A Sveta Stolica će sigurno 2048. godine zakazati veličanstvenu proslavu Vestfalskog mira iz 1648. godine za koji je Vatikan i te kako zaslužan, jer je u saglasnosti sa protestantskim državama verski rat prognan sa našeg kontinenta. Preselio se u prekomorske kolonije, sa istrebljenjem domorodaca i autohtonih kultura.
LOŠA STRANA KRIZE
Možda neki misle drugačije, ali nama je bliska pomisao da je stav rimskog pesnika Horacija u izreci ,,carpe diem“ uticala na Sartrov egzistencijalizam. Njegov stav nam poručuje: živi punoćom danas i ne misli na sutra. Horacije nije objasnio kako je to moguće bez vizije budućnosti, jer dani nisu nepovezani. To kod Horacija nekima sigurno zvuči prihvatljivo,
ali kako da onda bez etike izbegnemo haos novih sudarajućih želja? Moramo imati sistem koji nas vodi stalnim konsenzusima. No, pesniku je neograničena mašta svojstvena. Evo zašto je važno da znamo kuda idemo: Vašington post je izbrojao da su Donald Tramp i Kamala Haris u svojoj predsedničkoj debati 10. septembra 2024. godine izneli bar 55 nedokazanih, ,,sumnjivih“, tvrdnji, bilo o državi, bilo o protivniku ili o sebi. A ABC, CNN i Rojters su neke od tih tvrdnji nazvali ,,lažima“. Ako je to istina - da kandidati za šefa države toliko javno ,,lažu“, onda laganje postaje legitimni standard za ponašanje celog stanovništva, a sudovi će suditi onima koji govore istinu. U autoritarnim državama se to i događa. Zaista, kuda onda idemo?
Harisova je, recimo, optužila Trampa da bi njegovo podizanje carina od 10 do 60 dsto povećalo životne izdatke u porodici srednje klase za četiri hiljade dolara godišnje - ali on nikada nije na uvozne proizvode odlučno pominjao veće carine od 10 odsto. Tako Harisova sugerira da milijarder Tramp nema osećaja za situaciju prosečne američke familije. A sam Tramp je lagao o sebi kada je tvrdio da za vreme njegovog predsednikovanja od 2017. do 2021. godine nije bilo inflacije - a bila je 7,8 odsto. Sa laganjem opada poverenje glasača u kandidate zbog čega stradavaju i njihovi dobri predlozi. Kod Trampa je zalaganje za obuzdavanje ilegalne imigracije široko prihvaćeno u slojevima društva, ali kada on slaže da u SAD mesečno ulazi 21 milion ilegalaca - a navodno, prema ABC-u, ne ulazi više od 10 miliona legalnih i ilegalnih, onda on raspaljuje gotovo mržnju prema celoj imigraciji. A kada još dodaje da su tu i milioni puštenih ludaka i biv-
Donald Tramp i Kamala Haris u predsjedničkoj debati izrekli 55 sumnjivih tvrdnji
Mark Robinson
zajedništvo naroda ako više niko nikome ne vjeruje
ših robijaša iz celog sveta koji kuvaju pse za ručak, onda on povređuje nužnost uvoza radne snage u SAD na poslovima gde nema domaće radničke klase. I ako se toliko laže o proverljivim ,,podacima“ koliko se tek onda laže sa neproverljivim? A nama ni 10 miliona imigranata mesečno ne izgleda ubedljiv podatak, jer on vodi zaključku da bi za tri i po godine imigranti izjednačili svoj broj sa domaćim stanovništvom SAD. I Amerika bi tada brojala preko 700 miliona duša, a posle 10 godina od imigracije bi gotovo stigla kinesko stanovništvo. Preterano lažu?
I kako se onda može uspešno negovati duh međusobnog integrativnog poverenja u zajedništvo naroda ako više niko nikome ne veruje? To vodi u dezintegraciju stanovništva i uzimanje pravde u lične ruke. I to vodi slabljenju međunarodnog poverenja u održivost internacionalne saradnje i zajedničke odbrane. Kada bi svaki predsednik bio Baron Minhauzen, onda bi svaki razgovor među njima bio obmana, a internacionalni sporazumi uzaludni - počev od UN, EU i NATO. A ove organizacije su nam neophodne.
NACIONALIZAM, ŠOVINIZAM, RASIZAM
U Americi se u ovoj predsedničkoj kampanji stalo govoriti kao da smo u Evropi pre Drugog svetskog rata. A počelo je ponovo i u Evropi. Donald Tramp je 19. septembra 2024. godine rekao tokom svojih obraćanja na Izraelsko-američkom savetu u Vašingtonu da ako on ne pobedi na glasanju za predsednika u novembru, ,,jevrejski glasači će biti sa tim mnogo povezani“. Zvučalo je kao pretnja. U svom govoru protiv anti-semitizma koji se u Americi povećao zbog rata Izraela u Gazi, on je upozorio Jevreje da mu
,,mnogo duguju“. Jer, da je on bio predsednik SAD umesto Bajdena, Izrael ne bi morao da ratuje u Palestini. A oni su za to odgovorni jer mnogi podržavaju Bajdenove demokrate i Kamalu Haris, dok ,,demokrate čuvaju prokletstvo na vama“Jevrejima. Inače, njegova ćerka Ivanka je prešla u judaizam zbog muža Jevrejina, tako da Tramp i time navodi američke Jevreje da glasaju za njega. Pri tome, on dovodi u pitanje razum svih Jevreja koji glasaju za Harisovu, čime im opovrgava prisebnost. Njihove ,,glave bi trebalo da idu na pregled“, kaže on. To nije uopšte lako jer je i Kamalin muž takođe Jevrejin. Otuda se Trampova optužba Harisove da bi sa njenom pobedom Izrael nestao, jer ona navodno mrzi i Izrael i Jevreje, ne može vidljivo potkrepiti. To zvuči kao spletkarska insinuacija. Ne manje od toga je i njegova optužba vođe demokratske većine u Senatu Jevrejina Čarlsa Šumera da je ,,ponosni član Hamasa“.
CRNI NACISTA
I sada je u Americi u toku skandal zbog neobičnih izjava crnog republikanskog kandidata za guvernera Severne Karoline Marka Robinsona koga je lično odabrao Tramp. Ovaj je
na pornografskom forum-sajtu izjavio da je ,,crni nacista“. Izjavio je da bi voleo da ima i robove. On se podsmeva mešanim rasnim i kulturnim zajednicama. On odbacuje da se dogodio holokaust i podržava politiku Adolfa Hitlera, jer je njegov demokratski protivkandidat Jevrejin, zove se Džošua Harold Štajn. On bi uhapsio mušku transpolnu ženu koja ulazi u ženski toalet iako voli da gleda transpolne porno filmove. Optužio je CNN da je ,,vest“ ove kuće kako je on - Robinson, kazao da je crni nacista, ,,tabloidno đubre“. U mladosti je platio abortus svojoj devojci, ali je od 2018. godine postao njegov oštar protivnik. On odbija da prihvati da se klima menja i voli da iznosi ,,teorije“ o zaverama. Za Crnog pantera, pravednog borca iz Marvelove fantasmagorične filmske produkcije, kazao je da je model ateističnog Jevrejina i ,,satanskih marksista“. Taj film gledaju ,,švarci“, što je navodno pogani jidiš izgovor starih nemačkih Jevreja za crnce. On kaže da su jevrejski Rotšildi ,,četvrti jahač apokalipse“. On govori da je protiv školskog razdvajanja Crkve od države. Po njemu je feminizam možda još gori od rasizma, a u svakom slučaju je biljka koju zaliva Đavo da bi ga prodao svojim sledbenicima. On se sramoti majki koje doje bebe na javnom mestu. Kazao je da bi voleo povratak stare Amerike kada žene nisu mogle glasati i da su hrišćani pozvani da ih vode muškarci. Nazvao je Mišel Obamu muškarcem. Kaže da je korona virus deo svetske zavere. Potom, nazvao je Martina Lutera iz 16. veka komunistom i ersatz-pastorom. On je sit crnaca i Meksikanaca koji su ponosni ,,na svoju rasu“, a svoje crnce naziva ,,blatnjavim glavama“ i ,,majmunima“. Ima toga još. Možda Trampu nije lako da ga se otarasi, a možda to i ne želi. Obasuo je Robinsona izrazima poput ,,zvezde“, ,,plemenitim vinom“, i kazao je da je Robinson ,,Martin Luter King na steroidima“, i drugim pohvalama. A ako Donaldu Trampu ne smetaju stavovi ovog čudaka, onda se Americi, u slučaju da se obojica popnu na vrhovne pozicije, sprema neuporedivo veći cirkus od svih cirkusa na svetu. Nered? Nije nemoguće da pretpostavimo ovo: ako ovako, kao Robinson, govore i drugi mogući guverneri američkih država, onda će se sva-
Jedina zemlja koja se dezintegraciji Evrope iskreno raduje jeste Rusija. Ona nikada nije ni imala stvarni federalizam. Ona je centralistička kolonijalna despotija. Godi joj mrvljenje kako centralnog jedinstva država u Evropi, tako i u Americi. Počinje lov na usamljene saveznike, možda od Mađarske nadalje. To je nova blokovska politika. Tome se izložila i Francuska. Barnije je formirao patriotsku nacionalističku vladu. Ona nije za sada mnogo raspoložena za tvrdu politiku prema Moskvi. Neće joj biti naročito bliska politika finansiranja Ukrajine jer je sada neophodno rješavati pitanje finansiranja postojeće imigracije i odbrane od novih azilantskih talasa. Mi očekujemo osipanje motiva Francuske za nastavak istog intenziteta integracije u Uniji. Za to vrijeme će nacionalizam biti politički vladalac Pariza
Hezbolah potvrdio smrt lidera Hasana Nasralaha
kako ugroziti jednoobraznost centralnog zakonodavstva u korist lokalne samovolje.
EVROPA PRED NOVIM DOBOM
Nemačka je pred izbore u Brandenburgu 22. septembra 2022. godine jednostrano obustavila šengenski slobodni saobraćaj i zavela graničnu kontrolu ulaza u zemlju. Konačno. Ali to je i puč u Evropskoj uniji. Možda je to u poslednjem trenutku i pomoglo Olafu Šolcu i njegovim socijal-demokratama da u Brandenburgu za dlaku nadmaše Alternativu za Nemačku. Oni time jesu pobedili, ali su i morali preuzeti Alternativin program za obustavu dojučerašnjeg slobodnog upada imigranata na teritoriju nemačke federacije. Da je to učinjeno pre deset godina za vreme Angele Merkel - ili, da je bar na mediteranskim i balkanskim granicama EU zavedena efikasna odbrana od nestihijskog napada afro-azijskog stanovništva na Brisel, šengenska integracija bi verovatno preživela. I time ne bi krenula dezintegracija njenog prostora. Međutim, sada ostaje i staro pitanje: a šta ćemo sa postojećom nelegalnom i milionskom veštačkom azilantskom populacijom koja je već u zemlji? Kako god okrenemo, zbog dosadašnjeg levičarskog romantizma i demohrišćanskog oportunizma sa ,,evropskim vrednostima“, dobili smo povratak dezintegracionog nacionalizma i padanje na politiku međudržavnog dogovaranja van parlamenta EU. Sišli smo na prethodnu stepenicu stalnih državnih saveza i kontrasaveza u Evropi. Jedina zemlja koja se dezintegraciji Evrope iskreno raduje jeste Rusija. Ona nikada nije ni imala stvarni federalizam. Ona je centralistička kolonijalna despotija. Godi joj mrvljenje kako centralnog jedinstva država u Evropi, tako i u Americi. Počinje lov na usamljene saveznike, možda od Mađarske nadalje. To je nova blokovska politika. Tome se izložila i Francuska. Barnije je formirao patriotsku nacionalističku vladu. Ona nije za sada mnogo raspoložena za tvrdu politiku prema Moskvi. Neće joj biti naročito bliska politika finansiranja Ukrajine jer je sada neophodno rešavati pitanje finansiranja postojeće imigracije i odbrane od novih azilantskih talasa. Mi očekujemo osipanje motiva Francuske za nastavak istog intenziteta integracije u Uniji. Za to vreme će nacionalizam biti politički vladalac Pariza. Bude li se to uistinu odvijalo, ono će pogoditi interese i Crne Gore i Srbije da snažnije uđu u ekonomske koristi Unije. I stoga bi, sve dok se ne smiri nacionalizam u Evropi i dok se ne ohlade neke glave u vrhu SAD, bilo dobro da pojačavaju svoje samostalne razvojne snage i demokratske procedure. U suprotnom, budemo li nespremni za post-nacionalizam u Evropi, čekaćemo dugo da nas Brisel pozove u svoje dvorište.
Hamnei pozvao muslimane da se suprotstave Izraelu
BEJRUT- Hezbolah je izdao saopštenje u kojem potvrđuje smrt svog generalnog sekretara Hasana Nasralaha, koji je u petak ubijen u izraelskom vazdušnom napadu na južno predgrađe Bejruta, čime je okončan njegov 32-godišnji mandat vođe grupe, piše Gardijan.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Hamnei, pozvao je muslimane da svim sredstvima pruže podršku Libanu i libanskoj grupi Hezbolah u sukobima sa Izraelom.
- Sudbinu ovog regiona odrediće snage otpora, sa Hezbolahom na čelu - rekao je Hamnei nakon što je izraelska vojska saopštila da je ubila lidera Hezbolaha Hasana Nasreleha, prenosi Rojters.
Agencija navodi da se u saopštenju Hamneija muslimanski svijet poziva da svim mogućim sredstvima stane uz narod Libana i ponosni Hezbolah i da im pomogne u sukobljavanju sa opakim režimom Izraela. Ranije juče, iranski vrhovni vođa prebačen je na sigurnu lokaciju unutar zemlje sa pojačanim bezbjednosnim mjerama, kako su Rojtersu rekla dva regionalna zvaničnika koje je Teheran upoznao sa situacijom.
Izvori su rekli da je Iran u stalnom kontaktu sa libanskim Hezbolahom i drugim regionalnim militantnim organizacijama koje sarađuju sa Teheranom, kako bi pripremio n aredni korak, nakon što je Izrael saopštio da je ubio lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha u jučerašnjem napadu na južni Bejrut.
Iranski avion se vratio nakon informacije da je Izrael preuzeo kontrolu leta u Bejrutu Avion iranske avio-kompanije Kešm Fars koji je iz Teherana letio vjerovatno za Liban ili Siriju okrenuo se iznad iračkog vazdušnog prostora i vratio, nakon što su libanski zvaničnici objavili da su izraelske snage preuzele kontrolu leta na aerodromu u Bejrutu. Incident se dogodio nakon što je izraelska vojska sinoć saopštila da će spriječiti svaki pokušaj Irana da prebaci oružje libanskom Hezbolahu, uključujući njegovo dopremanje preko civilnog aerodroma u Bejrutu. Kako su izvijestili libanski mediji, ministar za javne radove i saobraćaj Libana Ali Hami-
ja, izjavio je da je naložio jednom iranskom avionu da ne sleti na aerodrom u Bejrutu, kao i da ne ulazi u libanski vazdušni prostor pošto je Izrael preuzeo kontrolu nad tornjem kontrole leta na tom aerodromu i upozorio da će primijeniti silu ako avion sleti u Libanu.
Istaknuti general iranske paravojne Revolucionarne garde poginuo je u Bejrutu u izraelskom napadu iz vazduha u kojem je ubijen vođa Hezbolaha Hasan Nasralah, javili su danas iranski mediji.
Ubistvo generala Abasa Nilforušana (58) je najnoviji gubitak za Iran dok gotovo jednogodišnji rat Izraela i palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze prijeti da preraste u veliki regionalnni sukob.
Pogibija visokog iranskog generala jača pritisak na Iran da odgovori, iako je posljednjih mjeseci dao naznake da hoće da pregovara sa Zapadom jer sankcije guše njegovu privredu. Ahmad Reza Pur Kagan, zamjenik iranskog ministra pravosuđa je potvrdio da je Nilforušan poginuo dok je bio „gost libanskog naroda“, javila je državna novinska agencija Irna. Prema izvještajima Kagan je upozorio da po međunarodnom pravu Iran ima pravo da uzvrati.
Američko ministarstvo finansija identifikovalo je Nilforušana kao zamjenika komandanta za operacije Iranske garde. To ministarstvo ga je 2022. godine sankcionisalo uz navode da je direktno vodio organizaciju zaduženu za gušenje višemjesečnih protesta u Iranu protesta zbog smrti djevojke Mahse Amini u pritvoru poslije hapšenja jer navodno nije nosila maramu (hidžab) na način na koji je policija za moral smatrala da treba.Nilforušan je takođe služio u Siriji, i podržavao predsjednika Bašara al Asada u dugogodišnjem ratu koji je nastao zbog gušenja „Arapskog proljeća“ 2011. godine. Kao mnoge njegove kolege on je vojnu karijeru počeo u iračko-iranskom ratu 1980-ih. Iranska državna televizija ga je 2020. nazvala „drugom“ generala Kasema Solejmanija, šefa snaga Al Kods koji je ubijen u američkom napadu dronom u Bagdadu te godine.
Hasan Nasralah
Priredila: Mr. J.
Na današnji dan 2000. godine umro je Vidoje Žarković. Jedan od najviđenijih Crnogoraca u 20. vijeku, koji je obilježio i noviju jugoslovensku istoriju. Nedavni simpozijum osvježio je sjećanja na njegov lik i djelo, za što treba odati priznanje Organizacionom odboru, kao i svim učesnicima. Isto tako i sjećanje na njegove posmrtne knjige „Stazama slobode“ i „Moje viđenje Tita“. Nedavno mi je moj slovački prijatelj, pjesnik František Lipka, rekao kako i knjige umiru kao i ljudi. Preturao je po kućnoj biblioteci i naišao na brojne knjige s posvetom svojih prijatelja pjesnika. „Davno su zaboravljeni i oni, i njihove knjige“, rekao mi je sa sjetom. Nijesam bio na simpozijumu, ali imam potrebu i obavezu da u znak poštovanja prema Vidoju Žarkoviću, čiji sam bio šef kabineta kad je osamdesetih bio predsjednik CK SKCG, podijelim isječke iz sjećanja na rad i na vrijeme provedeno s njim. Utoliko više što je on jedna od ličnosti koje su značajno uticale na moj životni put, čovjek od kog sam učio ono što nema u knjigama, niti na univerzitetima. Kad je napustio armiju i vratio se u Crnu Goru na najviše državne i partijske funkcije, ja sam tek završavao osnovnu školu u Njegovuđi. Pošto sam i ja iz durmitorskog kraja, valjda je to bio povod da se po titogradskim kuloarima šuška da sam Vidojev sestrić, da mi je to bila ulaznica u CK. Uvjerio sam se da u svim vremenima i sistemima čaršija djeluje po istoj matrici. Tako je, i isto tako istinito, mnogo godina kasnije prosuta priča da sam ujak Igoru Lukšiću, da ga je to vinulo u vrh crnogorske politike. Jedna uspješna karijera, moglo bi se reći, napredovao sam od sestrića do ujaka. U živom sjećanju mi je prvi dolazak u njegov stan na Bulevaru Lenjina, na kom sam i ja stanovao. Zamolio je da dođem da mi da neke papire, na kojima je trebalo hitno raditi. Rekao sam da sam s trogodišnjim sinom, da je supruga na poslu. Insistirao je da dođem s njim. Kad smo došli, otvorio je vrata i raširio ruke, uz radosni smijeh, kao što se to radi u našem kraju: „Ljiljo, čime ćemo ovoga čo’eka častiti?“ Tu su bile i dvije pudlice koje im je Tito poklonio. Posvećivali su im izuzetnu pažnju. Kako i ne bi kad je to dar od Tita. Uostalom, rekao je šta misli o njemu i u svojoj pomenutoj knjizi. Kao predsjednik CK bio je ličnost broj jedan u Crnoj Gori. Ne samo po funkciji. Odlikovali su ga ozbiljnost, studioznost, danonoćni rad, nije kod njega bilo praznog hoda. Pritom je uvijek ispoljavao drugarski odnos i uvažavanje prema najbližim saradnicima. Bio je čuven i u Jugoslaviji, pa sam tada imao priliku da telefonom razgovaram s mnogim poznatim ličnostima iz drugih republika koje bi preko mene ostavljale poruke Vidoju. Te-
Neđelja, 29. septembar 2024.
Povodom smrti jednog od najviđenijih Crnogoraca u 20. vijeku
Vidoje Žarković – čovjek
O Vidoju državniku, rukovodiocu, političaru zna se mnogo toga. Ja sam Vidoja kao čovjeka bolje upoznao kasnije, u raznim fazama njegovog života, dok je bio na najvišim funkcijama u Beogradu, i nakon AB revolucije. A posebno kad, nažalost, više nije bio među živima, nakon što sam pročitao njegove knjige. I danas se sjećam koliko mu je bilo stalo do objavljivanja feljtona iz još neštampane knjige „Stazama slobode“ u Pobjedi. Zvao me iz bolnice i zamolio da pitam glavnog i odgovornog urednika Slobodana Vukovića kad će početi da izlazi. Javio sam mu ubrzo da je feljton krenuo, što ga je izuzetno obradovalo. Zamolio me da mu sačuvam sve nastavke. Nažalost, umro je nakon dva-tri dana
meljito se pripremao za sve sastanke i susrete. Moje prvo prisustvo jednom međunarodnom susretu na najvišem nivou bio je razgovor Žarkovića i češkog predsjednika Vlade Lubomira Štrougala. Bio sam fasciniran načinom na koji je prezentirao stanje u Crnoj Gori i Jugoslaviji, u širem međunarodnom kontekstu. Tada sam prvi put od njega saznao da se Slovenska plaža zove tako od 1939. u znak solidarnosti sa slovačkim narodom nakon što je Hitler okupirao Čehoslovačku. A Slovaci su do tada bili godinama najbrojniji gosti u Budvi. O Vidoju državniku, rukovodiocu, političaru zna se mnogo toga. Ja sam Vidoja kao čovjeka bolje upoznao kasnije, u raznim fazama njegovog života, dok je bio na najvišim funkcijama u Beogradu, i nakon AB revolucije. A posebno kad, nažalost, više nije bio među živima, nakon što sam pročitao njegove knjige. I danas se sjećam koliko mu je bilo stalo do objavljivanja feljtona iz još neštampane knjige „Stazama slobode“ u Pobjedi. Zvao me iz bolnice i zamolio da pitam glavnog i odgovornog urednika Slobodana Vukovića kad će početi da izlazi. Javio sam mu ubrzo da je feljton krenuo, što ga je izuzetno obradovalo. Zamolio me da mu sačuvam sve nastavke. Nažalost, umro je nakon dva-tri dana. Vidojeva ratna biografija je fascinantna. Zanimljivo je da nijesam čuo da bilo kada priča o svojim ratnim iskustvima. Nije bilo onog čuvenog hvalisanja: „Ovako mi, a iznad kosom Njemci, ali smo mi prvi zapucali...“ Ni Če Gevara nije imao takvu biografjiu, posebno ne u Vidojevom uzrastu. Dječak, koji je s nepunih 14 godina otišao u partizane, tri puta je tokom rata, između ostalog, pregazio sve bosanske planine, bio učesnik bitaka na Sutjesci, Neretvi, Kupresu... Ovjekovječio je mnoge ljude koji su dali živote za slobodu ili su poslije rata značajno doprinosili izgradnji i obnovi zemlje. Kao i desetine i desetine djevojaka i mladića, ljudi svih uzrasta koje možda nikada niko poslije rata nije ni pomenuo. Potresna je priča kako je u Bosanskom Petrovcu začuo gromoglasnu pjesmu „Crna Goro zavičaju, najmiliji sveta kraju“ i sav srećan potrčao da vidi je
li to stigla njegova brigada. Zaplakao je kad je vidio da nijesu njegovi drugovi. Tu je upoznao Stanka Žarića, diplomiranog pravnika iz okoline Danilovgrada, starog komunistu, koji je bio na samrti. Kad je vidio suze u Vidojevim očima, rekao mu je: „Izgleda da si se mnogo zaželio Crne Gore. Vratićemo se mi tamo uskoro, budi siguran... Ti si mlad i ti ćeš, nadam se, to doživjeti... A kada pobijedimo, Crnu Goru ćemo tako izgraditi da niko neće moći da je prepozna... Neće ona biti više onako besputna. Izgradićemo svuda asfaltne puteve i prugu od Beograda do Bara. Podićićemo industriju... U primorju ćemo graditi hotele, dolaziće tamo ljudi iz čitavog svijeta da se odmaraju. A bogami će i Durmitor sa svojim ljepotama biti pun turista i ljeti i zimi... Podići ćemo bolnice, škole, otvorićemo fakultete da tamo mogu da se školuju vrhunski stručnjaci...“ Stanko Žarić je umro te noći, Vidoje je mislio da bunca. Mnogo godina kasnije, nalazeći se na odgovornim dužnostima, posebno kad je bio na čelu crnogorske vlade, često se sjećao Stanka i njegove vizije koja je na Vidojeve oči postajala stvarnost. Bio je na zgarištu uništene Podgorice koju su bombardovali saveznici 1944, kada je sa svojim drugovima diskutovao o tome da će biti mnogo lakše podići novi grad, nego raskrčiti ruševine koje su ležale pred njima. Imao je priliku kasnije da učestvuje u njenoj obnovi i da s ponosom gleda novo lice Podgorice i obnovljenu Crnu Goru, životno djelo i podvig njegove generacije. Vrijedi se podsjetiti na Vidojevo svjedočenje o borbama u mojkovačkom kraju uoči 1945. godine, gdje su borci Sedme omladinske brigade prolivali krv, kao i njihovi očevi 29 godina ranije u slavnoj Mojkovačkoj bici. Gotovo pola vijeka kasnije Vidoje piše da mu je prvi januar 1945. najljepše novogodišnje jutro u životu. „Osvanula je slobodna Crna Gora... Bio sam ponosan što sam u redovima boraca koji su izvojevali slobodu Crnoj Gori, što sam u redovima Sedme omladinske, i što sam učestvovao u borbi za slobodu širom Crne Gore, u svakoj njenoj opštini, izuzev primorskih, na svakoj njenoj planini“. Kako i ne bi kad se kao dječačić, kaže, naslušao priča od starijih koje
su bile svojevrsne lekcije o domovini, o slobodi, čojstvu i junaštvu, i sramoti izdaje. Rat ga je zatekao kao najboljeg đaka pljevaljske gimnazije. Odbio je ponudu svog uticajnog ujaka Radoja Dakića nakon oslobođenja da nastavi školovanje u Sovjetskom Savezu, jer je to smatrao protekcijom. Ali je nastavio obrazovanje u vojnim i civilnim školama poslije rata i postao jedan od najuglednijih crnogorskih i jugoslovenskih rukovodilaca. Nalazeći se i na kurirskim poslovima u ratu imao je priliku, kako piše egzaltirano, da nekoliko puta sretne Tita. Poslije samo nekoliko decenija, bio je njegov zamjenik u Predsjedništvu SFRJ. E pa dotle, a kuda ćeš više... Vidoje je bio ličnost koja plijeni ljude. Đe god se nalazio, bio je u centru pažnje. Bio je razgovordžija, umio je s ljudima, jedna fina ljudska priroda. Pričao mi je kako su u vrijeme, kad nije bilo puta, kad bi dolazio u selo slali konja sedlenika za njega u Plužine da ga dočekaju. Jednom je konja doveo dječačić od desetak godina. Dok su išli prema Nedajnu, Vidoje ga je pitao: „Znaš li ti ko sam ja?“ „Znam, ti si Vidoje Žarković“. „A po čemu si me poznao?“ „Po konju. Poslali su najboljeg konja iz sela“, odgovorio je dječak.
Zanimljiva je i epizoda otkrivanja spomenika palim borcima na Trsi nekog 13. jula.
Pričao mi je: „Otkrijem ja spomenik, kad ono žuta petokraka. I ja ljut, počnem da vičem: ‘Jadi vas znali, ko vas je to naučio. Sve petokrake u svijetu su crvene, samo vaša žuta’.
A jedan stari na to: ‘Viśo, znaš zašto smo mi to uradili?’ ‘Zašto?’ ‘Da se Jokanovići na nju naviknu’.“
Anto Jokanović je bio četnički komandant u tom kraju, iz sela Podmilogora. U knjizi piše kako je u oslobođenom Nikšiću ‘44. slučajno sreo oca Milovana i rođake iz Nedajnog. Kad ih je pitao otkud oni, rekli su mu da su došli na suđenje Antu Jokanoviću. Mislio je da su došli da svjedoče protiv njega, ali oni su mu rekli da su došli da ga brane, jer je on u vrijeme četničke strahovlade 1942. branio partizanske porodice u Nedajnom, i uspjeli su. Kad je bio predsjednik Skupštine Crne Gore, Anto Jokanović je često dolazio kod njega i pričao mu razne detalje o nekim ljudima iz njihovog kraja. I onda bi znao da kaže, pričao mi je Vidoje: „E moj Viśo, da znaš kakva je to četničina bila“. Jedan od najljepših događaja iz druženja s Vidojem bilo je moje putovanje s njim na
produženi vikend na Žabljak i u Nedajno. Bio je tada predsjednik CK SKJ. Pozvao je i Miljana Radovića, predsjednika CK SKCG, pa smo pošli u petak preko Mojkovca za Žabljak. Tražio je da se u Mojkovcu održi Opštinska konferencija Saveza komunista. Noćili smo u vili „Jelika“ na Žabljaku. Sjutradan smo pošli na izlet na Zabojsko jezero. Bilo je dosta ljudi iz Mojkovca i Žabljaka. Kasnije, čitajući Vidojevu knjigu, saznao sam da je on u toku rata bio i na Zabojskom jezeru. Ali tog dana ni riječi o tome nije rekao. Ručali smo na Sinjajevini kod čuvenog domaćina Momčila Simićevića. Uveče je na Žabljaku tražio da nas arhitekta Mileta Bojović upozna s nacrtom urbanističkog plana Žabljaka. Boško Bojović, operativac službe na Žabljaku, veoma ljubazan i predusretljiv, donosio je štampu. Preko Male Crne Gore smo sjutradan nastavili put u Nedajno, gdje smo se izvjesno vrijeme zadržali u kući Vidojeve strine, a onda ručali na Pišču. Pridružio nam se i Mile Stijepović. Njega i Raša Grbovića je Vidoje posebno uvažavao, jer su oni dali neprocjenjiv doprinos razvoju Žabljaka i durmitorskog kraja. Pokazao mi je u Nedajnom đe je kuća Ilije Davidovića, tada izvršnog sekretara CK SK Srbije.
Piše: Milan ROĆEN
Vidoje Žarković sa Titom
Neđelja, 29. septembar
čovjek za sva vremena
Od Vidoja sam prvi put saznao za tragediju braće Tadića koji su 1942. godine strijeljani u Gornjem Polju kod Nikšića. Na sastanku bataljonskog komiteta SKOJ-a obično su biltene Glavnog štaba za Crnu Goru čitali gimnazijalci Vidoje i Ljubo Tadić On je bio dvije godine stariji od Vidoja. Tog dana je Ljubo dobio zadatak da čita. Prva vijest je bila da je u Gornjem Polju kod Nikšića izvršena smrtna presuda nad „izdajnicima i neprijateljima“ Tadijom, Radojem, Blagojem i Radom Tadićem i Jovicom Jovovićem. Svi su bili preneraženi. Radoje je bio rođeni Ljubov brat, a ostali braća od strica ili veoma bliski rođaci. Komesar je tražio da Vidoje nastavi da čita, ali je Ljubo odbio, i nastavio do kraja. Niko se nije javio za riječ, osim što je Ljubo rekao da je to gruba laž da su oni bili izdajnici, kao i da će ovakve laži i takve kazne donijeti štetu Pokretu. Ovu priču Vidoje je ispričao na večeri u Beogradu u restoranu „Dva jelena“, koju je u čast crnogorske delegacije priredio tadašnji sekretar Gradskog komiteta Beograda Slobodan Buca Pavlović. Bila je praksa da se jednom godišnje održavaju kontakti između rukovodstava republika i pokrajina. Crnogorska delegacija u sastavu Rade Brajović, predsjednik Predsjedništva, Miljan Radović, predsjednik CK, i Vuko Vukadinović, predsjednik Izvršnog vijeća imala je tog dana razgovore u Beogradu s rukovodstvom Srbije. Ivan Stambolić, predsjednik Predsjedništva, Slobodan Milošević, predsjednik SK CK, i čini mi se da je u odsustvu Desimira Jevtića, predsjednika Izvršnog vijeća, bio Branislav Ikonić, predsjednik Skupštine. Bilo je to na dan objavljivanja prvog nastavka čuvenog Memoranduma SANU u Večernjim novostima 24. septembra 1986, pa je akademika Tadića neko pomenuo u tom kontekstu. Ja sam prisustvovao u svojstvu šefa kabineta predsjednika CK SK Crne Gore. Sjećam se da je Ivan Stambolić pričao da je zatražio tog dana da Dušan Kanazir, predsjednik SANU, dođe kod njega, i da im neće dati pare za proslavu 100-godišnjice Akademije. Milošević nije pominjao Memorandum. On je na sastanku imao jedan formalni govor, a na ručku je sve vrijeme ćutao. Takođe i na toj večeri, gdje su pozvali i crnogorske kadrove iz Federacije Veselina Đuranovića, Vidoja Žarkovića i Marka Orlandića Dugo je trajala, nekoliko sati. Najviše je, naravno, pričao
Kad sam 1984. bio u Maglaju na sahrani Alme Smajlagić, mlade supruge mog prijatelja iz studentskih dana Bora Šuputa, kasnije uspješnog jugoslovenskog i srpskog diplomate, koje sam vjenčao u kući njenih roditelja gdje su se okupili brojni prijatelji, komšije, jedan stari Musliman s čalmom oko glave i štapom prekinuo je tišinu prigodnu trenutku, obraćajući se meni: „Vala je onaj Tito napravio jednu veliku grešku“. „Koju?“, upitao sam iznenađeno, dok su svi napeto očekivali odgovor. „Što onoga vašega Vidoja Žarkovića nije odredio za nasljednika“, rekao je
Vidoje, kao i Ivan. Milošević je samo nakon ove priče o Tadićima rekao: „A ja sam mislio da je Ljuba Tadić iz Bosne“. Zna se šta je uskoro bilo sa Stambolićem i Bucom Pavlovićem. Kasnije sam se uvijek sjećao atmosfere s tih razgovora, ubijeđen da je Milošević već tada bio skrojio njihovu sudbinu, a time i sudbinu Srbije i Jugoslavije. U tim burnim događajima biće određena i sudbina Vidoja Žarkovića i Crne Gore. Njemu i Marku Orlandiću su mnogi zamjerali da podržavaju Miloševića. A oni su bili iskre-
no privrženi očuvanju Jugoslavije. Mislim da je najbolje to definisao Milan Kučan na pomenutom simpozijumu posvećenom Vidoju. Rekao je otprilike da je on na probleme Slovenije gledao kroz slovenačke naočare, a Vidoje na probleme Crne Gore kroz jugoslovenske. Vidoje mi je ispričao da je jednog dana pozvao Slobodana Miloševića u kancelariju i da mu je vrlo resko rekao: „Ti nijesi Tito, ti treba da se ogradiš od mitinga na kojima te slave širom Kosova, Srbije, Vojvodine, Crne Gore“. Milošević je prihvatio i rekao da će izdati saopštenje tim povodom. Saopštenje je sjutradan objavljeno na naslovnoj strani Politike, ali tako formulisano da je ustvari značilo novi podstrek i ohrabrenje da nacionalisti nastave sa orgijanjem i klicanjem Slobodanu. A počelo je s mitingom podrške Srbima i Crnogorcima sa Kosova 15. avgusta 1988. u Titogradu, na kom su se okupile desetine hiljada ljudi. Na tom mitingu bila je jedna jedina parola uperena protiv tadašnje vlasti: „Vidoje, đe ti je baza?“ Nastavljeno je i 18. septembra u Nikšiću te godine sa kvazipatriotskim zapaljivim govorima srpskih prvaka sa Kosova. Zatekao sam se u Beogradu u vrijeme vojvođanske „jogurt revolucije“. Ujutro sam svratio do Marka Orlandića i Vidoja Žarkovića u zgradu CK. Kad me Markova sekretarica pitala što sam došao, rekao sam: „Da vas vodim na slobodnu teritoriju“. Ne sluteći šta će se ubrzo desiti u Crnoj Gori. Tog dana sam kod Vidoja upoznao Stipa Šuvara. Došao je pravo sa sjednice Predsjedništva koje je svu noć raspravljalo o događajima u Novom Sadu. Pričao
nam je detalje i kako je provocirao Bora Jovića. Kad me je Vidoje predstavio i kad je čuo moje prezime rekao je: „Čekaj, čekaj, ti mora da si Šaranac negdje kod mosta na Tari“. Šuvar je Crnu Goru imao u malom prstu. Bio sam u vili „Crnogorka“ u Beogradu kad me upravo Vidoje Žarković pozvao specijalom da pita da nije slučajno tu i Miljan Radović. Rekao mi je da su radnici „Radoja Dakića“ izašli na ulice. Uslijedilo je nekoliko paklenih mjeseci, u kojima je tadašnje rukovodstvo, a posebno Vidoje Žarković doživjelo najgora poniženja, salve uvreda i svakojakih izmišljotina. Ali ti naručeni propagandni uradci bili su manji problem od onoga čemu sam lično svjedočio gledajući kako se ljudi preko noći mijenjaju nagore i pokazuju ono što jesu ustvari. Oni koji su bili srećni da prođu pored Vidojeve sjenke, koji su ga zvali „naš Viśo“, tvrdili su kako nijesu mogli zaspati od njegovih helikoptera ljeti na Žabljaku. Sve je on to stoički, kako samo takvim ličnostima dolikuje, podnosio. I danas se mogu čuti zamjerke, prije svega Žarkoviću i Orlandiću što se nijesu odlučnije suprotstavili Miloševiću i njegovom naumu, što nijesu blagovremeno uočili opasnost od velikosrpskog nacionalizma. Biće tačnije da je sudbina Jugoslavije odlučena i mnogo prije toga. Ja se ne sjećam da je bilo ko na jugoslovenskoj sceni predviđao tako katastrofični scenario za Jugoslaviju. Jedino možda Milovan Đilas još u pismu Titu 1967, koje je postalo dostupno javnosti kad je prije nekoliko godina objavljena njegova knjiga „Pisma iz zatvora“. On je tada upozorio
da je komunizam u raspadanju kao međunarodni pokret, da opstanak Jugoslavije kao države postaje nesiguran, da mnogi ljudi smatraju da treba birati između Jugoslavije i slobode, izražavajući strah da će se mnogi prikloniti užoj nacionalnoj zajednici. On se u tom pismu založio za ekonomsko i drugo udruživanje Jugoslavije sa Zapadnom Evropom podvlačeći da to postaje potreba i neminovnost. Upozorio je da preživljavamo jedan od onih velikih trenutaka nacionalne sudbine, kakve su bile 1941. i 1948. Titu je direktno prebacio odgovornost da preispita svoje dužnosti i svoju ulogu, jer je u pitanju i ono djelo u koje je i Tito sve uložio i kao političar i kao čovjek. Naravno, nije bilo odgovora. Odgovor je uslijedio devedesetih. Boro Krivokapić piše u knjizi „Bes/konačni Tito (i Krležine „masne laži“)“, kako je Krleža govorio: „Ja bih pristao da umrem kad i Tito, ili čak i malo prije njega, samo da ne gledam to čudo koje će se dogoditi poslije njega.“ Mi smo se tog čuda nagledali. Vidoje Žarković je, ostajući vjeran do posljednjeg dana svojim uzvišenim idealima, rezignirano odbijajući testamentarno sve vojne počasti koje su ga sljedovale kad je umro, rekao: „JNA je nastala na najslavniji, a nestala na najsramniji način“. Valja podsjetiti i na to što je Milovan Đilas govorio o sastancima predsjednika republika uoči raspada Jugoslavije: „Nikad manje ličnosti nijesu rješavale o tako velikom pitanju. Ni ideja, ni ideala, ničeg sem žudnje neutoljive da se održi (i proširi Srbi i Hrvati) svoja vlast, „svoja“ država. Manija veličine, bar što se tiče Srba i Hrvata, i dakako manija gonjenja.“
Ali ta nepredvidivost događanja nije bila jugoslovenska specifičnost. Niko ni u Njemačkoj, Zapadnoj i Istočnoj, nije ni slutio da će pasti Berlinski zid 1989. Kad se to dešavalo, kancelar Kol je bio u posjeti Poljskoj. Telefonom ga je obavijestio savjetnik koji je to gledao na televiziji. Vrh Komunističke partije Istočne Njemačke se nadao da će žrtvovanje oboljelog Honekera smiriti mase. Portparol CK KP Istočne Njemačke Ginter Šabovski nije bio načisto kad stupa na snagu novi zakon o putovanjima u inostranstvo, pa je na presu koji je prenosila TV na novinarsko pitanje zbunjeno odgovorio da stupa odmah. I ljudi su pohrlili prema zidu. Lideri SAD, Velike Britanije i Francuske reagovali su vrlo uzdržano u početku. Niko nije znao šta se događa. Poznati sovjetski ambasador Anatolij Dobrinjin, koji je četvrt vijeka službovao u Vašingtonu, u svojim memoarima „Strogo povjerljivo“ piše da su vodeći zapadni lideri tri dana vijećali šta se krije iza saglasnosti Kremlja da dozvoli ujedinjenje Njemačke. I dodaje - a nijesu znali da se nažalost ne krije ništa. Dakle, mnogo toga dešavalo se stihijno u Crnoj Gori i u Jugoslaviji tih godina. Vidoje Žarković će baš u tom vremenu, u takvim situacijama, pokazati svu svoju veličinu. On je do posljednjeg atoma snage ostao vjeran Crnoj Gori, posvećen njenoj slobodi, i njenom dobru. Bezrezervno je podržao predsjednika Đukanovića u političkom zaokretu u drugoj polovini devedesetih. Ne samo deklarativno, nego idući na teren, objašnjavajući ljudima šta se dešava, i šta bi trebalo raditi.
Dobro je Boro Krivokapić u pomenutoj knjizi primijetio da „zemlja i ljudi koji se ne ponose ličnostima kao Koča Popović, kad-tad će morati da se zastide – sebe“. Mi bismo danas to mogli reći za Vidoja Žarkovića.
Kad sam 1984. bio u Maglaju na sahrani Alme Smajlagić, mlade supruge mog prijatelja iz studentskih dana Bora Šuputa, kasnije uspješnog jugoslovenskog i srpskog diplomate, koje sam vjenčao, u kući njenih roditelja gdje su se okupili brojni prijatelji, komšije, jedan stari Musliman s čalmom oko glave i štapom, prekinuo je tišinu prigodnu trenutku, obraćajući se meni:
„Vala je onaj Tito napravio jednu veliku grešku“.
„Koju?“, upitao sam iznenađeno, dok su svi napeto očekivali odgovor. „Što onoga vašega Vidoja Žarkovića nije odredio za nasljednika“, rekao je. •
Vidoje Žarković u posjeti Pobjedi
Neđelja, 29. septembar
VAŽNI DATUMI: U susret jubileju - ove godine navršava se 130 godina od rođenja i 50 godina od smrti Rista
Blag i otmen čovjek koji je volio
PODGORICA - Bio je majstor lirskog oblika, a njegova umjetnost je autentična, poetična, snažnog unutrašnjeg naboja i osobenog temperamenta. Tumači kreativnog opusa često ističu tri dominantne teme njegovih vajarskih djela - ženski akt, životinjsku figuru i likove iz ,,Gorskog vijenca“.
Ove godine obilježava se značajan jubilej - 130 godina od rođenja i 50 godina od smrti Rista Stijovića (Titograd, 20. oktobar 1894 - Titograd, 20. decembar 1974). Upravo povodom ovog značajnog jubileja Muzeji i galerije Podgorice pripremaju izložbu fotografija posvećenu velikom vajaru. Kako je za Pobjedu potvrdila istoričarka umjetnosti i kustoskinja Slađana Žunjić, izložba će biti otvorena u Galeriji ,,Risto Stijović“ u Staroj varoši uoči 20. oktobra.
- Mi smo kao društvo skloni zaboravljanju mnogih stvari, a čini mi se da više njegujemo kulturu zaborava nego sjećanja. I upravo je zato naš cilj - da se mi sada sjetimo Rista Stijovića i njegov duh približimo publici - istakla je Žunjić.
POSTAVKA
Ekipa Pobjede je povodom obilježavanja jubileja posjetila Galeriju ,,Risto Stijović“, dok su o tome što njegovo stvaralaštvo znači za Crnu Goru za naš list govorili vajari Pavle Pejović, Nikola Radonjić i Jelena Pavićević-Marković.
ŽUNJIĆ: Važno je brendirati ovu galeriju i maksimalno joj posvetiti pažnju. Recimo, bilo bi dobro formirati suvenirnicu koja bi dalje promovisala Stijovića
RADONJIĆ: Rista svrstavam u kategoriju umjetnika koji su dali svoj doprinos u izgradnji temeljnog metaidentiteta koji je jedinstven i prepoznatljiv za balkanske narode
PAVIĆEVIĆ-MARKOVIĆ: Pozitivno je to što je obnovljena Ristova rodna kuća, ali mislim da Stijović zaslužuje mnogo više pažnje i afirmacije u Crnoj Gori
PEJOVIĆ: Prepoznatljiva putenost, toplina kojom zrače, kao i majstorska izvedba, čine da njegove radove na izložbama doživljavamo kao susret sa najdražim prijateljem
Galerija „Risto Stijović“ je memorijalnog karaktera i sagrađena je na mjestu na kojem se u Staroj varoši nalazila Stijovićeva rodna kuća. Galerija je osnovana 1970. godine, dok je postojeći objekat, nova neomodernistička galerijska forma koja korespondira sa nasljeđem Stare varoši, otvoren 2018. Treba podsjetiti da se Galerija ,,Risto Stijović“, prije sadašnje lokacije, nalazila prvo u zgradi starog gradskog kupatila („Banja“), a onda je preseljena u Modernu galeriju Pokazujući nam postavku, Žunjić nam pojašnjava da su na prizemlju prezentovane Stijovićeve skulpture i reljefi u drvetu, dok su na spratu radovi u bronzi, mermeru i gipsu - ženski aktovi, portreti, životinje i ličnosti iz ,,Gorskog vijenca“. U dvorištu je veliki ženski akt izveden u mermeru. - Na prizemlju su djela koja su dio legata koji je Risto Stijović poklonio rodnom gradu. Radovi su nastajali tokom pedesetih i šezdesetih godina, kada
se uočavaju određene promjene u shvatanju forme i izrazu, nakon što se Stijović 1952. godine vratio iz Pariza, što mu je, poslije dužeg perioda, bio ponovni odlazak u Pariz. On više ne zatiče onaj Pariz iz dvadesetih godina – objasnila je Žunjić. Do tada je Stijović radio uglav-
Doprinio oblikovanju kulturnog identiteta Crne Gore
Galeriju u Staroj varoši, koja je posvećena velikanu crnogorskog vajarstva, Nikola Radonjić vidi kao primjer posvećenosti očuvanju kulturnog nasljeđa, što pokazuje koliko je važno vrednovati i poštovati umjetnike koji su dali značajan doprinos umjetnosti
i kulturi. - Na ovakav način ne samo da se čuva sjećanje na velikane umjetnosti, već i inspirišu nove generacije umjetnika i ljubitelja umjetnosti, a i još je jedna tačka koju turisti mogu da posjete u Podgorici. To je način da kulturno nasljeđe postaje
živo i relevantno, a umjetnici dobijaju zasluženo priznanje i poštovanje - istakao je Radonjić, dodajući da stvaralaštvo Stijovića ima duboko značenje za Crnu Goru i da je on svojim radom doprinio oblikovanju kulturnog identiteta Crne Gore.
nom manji format, skulpture intimističke orijentacije, ali poslije drugog odlaska u Pariz i novog doživljaja Pola Gogena, uočavaju se promjene u poetici. To znači, kako ističe Žunjić, da je tada radio skulpture većih dimenzija, čak i do dva metra visine.
- Njegov stil doživljava promjenu, u gogenovskom duhu je izvoran i enigmatičan. I zato imamo ove kosooke djevojke, masivne forme, spljoštenog nosa i usana, teške kose. To je sve njegova određena modifikacija izraza i blaga promjena poetike. Posebno je zanimljiv reljef koji je datiran kao najstariji kod nas u zbirci, a to je ,,Žena sa kučetom“ iz 1933. godine - kazala je Žunjić.
Dok se penjemo ka prvom spratu, vidimo poster velikog formata na kome je predstavljen jedan od najljepših javnih spo-
menika u Crnoj Gori ,,Lovćenska vila“, koju je uradio Stijović, a koja je postavljena 1939. na Cetinju. Na međuspratu su izložena tri crteža/skice koje su najvjerovatnije Stijovićevi rani radovi. Na spratu su djela postavljena u više cjelina. Prvu čine životinje. S obzirom na to da je slavni vajar životinja Francois Pompon bio Stijovićev prijatelj u Parizu, on je jednom prilikom rekao da ga
je upravo Pompon naučio da voli životinje. - Skulpture životinja su možda nešto najoriginalnije što je radio. Po opštim kriterijumima Stijović se smatra jednim od najboljih vajara animalista na jugoslovenskom prostoru. Njegove skulpture životinja karakteriše ne realan prikaz, već određeno udaljavanje od potpuno vjerodostojnog izraza i neka vrsta uopštavanja i stili-
Mermerna skulptura Stijovića
Skulpture Rista Stijovića po likovima iz „Gorskog vijenca“
Stijovićeve skulpture u drvetu
Jedan od Stijovićevih motiva bile su i ptice
DJELA KOJA IZAZIVAJU POŠTOVANJE I DIVLJENJE: Vajar Risto Stijović u ateljeu
Neđelja, 29. septembar
Rista Stijovića
volio ljude
zacije. Svaka od njih kao da je svijet za sebe. Nijedna nema isti položaj, izraz - neka životinja spava, neka vreba, neka se kreće… - istakla je Žunjić. Drugu cjelinu čine ženski aktovi i portreti.
- To su njegovi prvi radovi manjeg formata. Tu su nježne figure žena, snenog izraza lica u različitim raspoloženjima. Čak imamo i dva ženska portreta koja su realizovana u bronzi. Ovdje je i grupa portreta inspirisanih ,,Gorskim vijencem“. Stijović se tokom školovanja u Parizu bavio tim djelom i već od 1919. godine počinje da radi ličnosti iz ,,Gorskog vijenca“. Ovdje je izložena bista sestre Batrićeve, bista kneza Nikole Dupionskog i bista snahe Milonjića bana. On je u ovim radovima konvencionalniji. To su djela koja pripadaju realističkoj stilskoj orijentaciji. Akcent je i na težnji ka psihologizaciji lika - kod sestre Batrićeve u bisti čitate bol, njenu tugu i tragediju, kod kneza Nikole Dupionskog vidite njegovu spremnost za borbu, oštri izraz lica ratnika koji je u svakom trenu spreman za odbranu, dok na bisti snahe Milonjića bana vidite ljepotu, ona je u snenom raspoloženju, lijepo oblikovanog lica i kosekazala je Žunjić.
Ona je podsjetila da je u galeriji izloženo nešto više od trećine Stijovićevih radova, dok se neizloženi čuvaju u depou galerije.
- U sklopu fonda imamo ne samo legat radova, već i određeni broj ličnih stvari, ordenje i plakete. Planiramo da u ovom prednjem, manjem objektu galerije i to prezentujemo - kazala je Žunjić.
Ona je naglasila da stvaralaštvo Rista Stijovića i galerijski prostor u Staroj varoši predstavljaju ,,elitni brend kojem se treba posvetiti u kontekstu kulturnog turizma“.
- Važno je brendirati ovu galeriju i maksimalno joj posvetiti pažnju. Recimo, bilo bi dobro formirati suvenirnicu koja bi dalje promovisala Rista Stijovića. To smo jednim projektom, koji smo poslali Glavnom gradu kao neki dugoročni plan, predvidjeli i tražimo prilična finansijska sredstva. Mislim da to Stijović zaslužuje. On je bio skroman čovjeka, ali zaslužuje ogromna ulaganja da bismo mi danas proširili svijest i informacije o njemu. Na osnovu svega što sam pročitala o Ristu Stijoviću, shvatila sam da je on bio humanista, blag i otmen čovjek koji je volio ljude. I sam je govorio da bi želio da bude upamćen po tome - rekla je Žunjić.
TOPLINA
Vajar Pavle Pejović je istakao da je Stijović nesumnjivo istaknuti likovni stvaralac iz crnogorske i bivše jugoslovenske likovne scene.
- Taj status je zaslužio prevas-
hodno skulpturama u drvetu gdje se, oslobođen akademskih uzusa, majstorski poigravao voluminizairanim formama, kreativno se prilagođavajući drvetu koje je obrađivao. Tako su nastale skulpture kojima kao da je bilo tijesno u okviru realizovanih ostvarenja. Prepoznatljiva putenost, toplina kojom zrače, kao i majstorska izvedba, čine da ih na izložbama doživljavamo kao susret sa najdražim prijateljem - istakao je Pejović. Iako je Stijović nedavno dobio svoju galeriju, što je kod nas prava rijetkost, Pejović ipak smatra da je iza njega, kao jednog od ostvarenih preteča vajarske umjetnosti u Crnoj Gori, ostao značajan neistraženi prostor gdje bi se njegovo stvaralaštvo dodatno stručno osvjetljavalo, a samim tim i bolje valorizovalo. - Crna Gora premalo izdvaja za
Operska predstava „Jedino lice sreće“ premijerno večeras na Cetinju
otkupe značajnih umjetničkih ostvarenja naših velikih autora, a bez toga oni bivaju nedovoljno i neadekvatno predstavljani. To se treba i mora mijenjati - naglasio je Pejović. Vajar Nikola Radonjić smatra da je Stijović uspješno spojio elemente tradicionalne umjetnosti sa modernističkim pristupima, što je mladim umjetnicima primjer kako se može poštovati tradicija, dok se istovremeno istražuju nove forme i tehnike.
- Njegov životni put, uključujući studije u inostranstvu, Parizu posebno i povratak u domovinu, kao i suočavanje sa izazovima tokom Drugog svjetskog rata, pokazuje mladim umjetnicima važnost upornosti i posvećenosti umjetnosti - kazao je Radonjić.
Stijovićevo stvaralaštvo nije direktno uticalo na njegovu likovnu priču, ali izuzetno poštuje njegov rad i svjestan je vrijednosti i značaja traga koji je ostavio.
- Rista svrstavam u kategoriju umjetnika koji su dali svoj doprinos u izgradnji temeljnog metaidentiteta koji je jedinstven i prepoznatljiv za balkanske narode. Taj identitet će budućim generacijama služiti kao baza i jedna cjelina na kojoj će graditi svoja poetska, filozofska i politička uvjerenja - kazao je Radonjić.
POŠTOVANJE
Za Pavićević-Marković stvaralaštvo Rista Stijovića predstavlja značajno svjedočanstvo razvoja skulpture na ovim prostorima.
- Ne mogu reći da je konkretno uticalo na moj vajarski izraz, ali njegova djela kod mene uvijek iznova izazivaju toplinu, poštovanje i divljenje, pogotovo ako se uzme u obzir da ih je stvarao u ratnim i poslijeratnim vremenima, te da je zadržao svoj autentični umjetnički rukopiskazala je ona.
Kod stvaralaštva Stijovića su joj najinteresantniji portreti i figure ženskih likova koji su suptilno i nježno vajani.
- Pozitivno je to što je obnovljena Ristova rodna kuća, ali mislim da Stijović zaslužuje mnogo više pažnje i afirmacije u Crnoj Gori. Njegovo stvaralaštvo je uzvišeni pečat crnogorskog kulturno-umjetničkog nasljeđa koje treba konstanto isticati i slaviti - istakla je Pavićević-Marković. Ona je naglasila da postoji mnogo načina preko kojih bi se lik i djelo Stijovića mogli reafirmisati.
- Na primjer, kroz organizaciju naučnih skupova, retrospektivnih izložbi, rezidencija, fondacija, sve do publikacije monografija ili uspostavljanja likovnih nagrada koji bi se mogle realizovati njemu u čast. Nažalost, izrazito smo skloni zaboravu likovnih umjetnika. Većina pokojnih i dobar dio živih crnogorskih velikana nepravedno su zanemareni, što jasno govori kakav je zvanični odnos prema umjetnicima i umjetnosti u Crnoj Gori - kazala je Pavićević-Marković. A. ĐOROJEVIĆ
Udruženi fakulteti za omaž braći Hajdn
PODGORICA – Premijera prve operske predstave „Jedino lice sreće“ u koprodukciji Univerziteta Crne Gore i Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju, te u saradnji sa operskim pozorištem i Fondacijom ,,Petruceli“ iz Barija, biće održana večeras u 20 sati, u Zetskom domu.
Predstava je rađena po idejnom konceptu i muzičkoj dramaturgiji profesorice Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Sare Vujošević-Jovanović, u režiji Minje Novaković, alumnistkinje FDU. Riječ je o istorijskom muzičko-scenskom projektu, u čast 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore i 140 godina od postavljanja kamena temeljca Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Kako je saopšteno iz Univerzi-
teta Crne Gore, predstava „Jedino lice sreće“ ima izuzetan značaj, jer po prvi put od osnivanja, ujedinjuje snage profesora, alumnista i studenata tri umjetnička fakulteta Univerziteta i predstavlja svojevrsnu premijernu operu-jednočinku domaćih akademskih snaga. Projekat predstavlja omaž braći Hajdn, vješto povezuje fragmente kantate „Ovacije“ i djelove poznatih simfonija starijeg, planetarno poznatog kompozitora Franca Jozefa Hajdna, sa izuzetnim muzičko-scenskim ostvarenjem – njemačkom komičnom operom „Kontrabasista iz Vergla“ koju je komponovao njegov mlađi brat Johan Mihael Hajdn Scenografija je povjerena profesorima i studentima osnovnih i master studija studijskog programa Vajarstvo, sa Fakulteta likovnih umjetnosti. Na
projektu su radili profesori Željko Reljić i Adin Rastoder, zajedno sa studentima: Milutinom Kasomom, Evgenijom Popović, Ivom Tripković, Vasilijem Anđušićem, Bobanom Vlahovićem. Takođe, na izradi scenografije angažovan je i poznati umjetnik iz Srbije Milan Marković. Operski solisti su Sara Vujošević-Jovanović (sopran) i Dimitrije Grinih (bariton), a dirigent je Oleksij Molčanov, prof. sa cetinjske Muzičke akademije. Sastav orkestra čine profesori, alumnisti i studenti Muzičke akademije sa Cetinja, kao i istaknuti umjetnici izvođači iz Rusije i Ukrajine. U ovoj operskoj predstavi učestvuju studenti i alumnisti sa Fakulteta dramskih umjetnosti, sa Studijskog programa gluma, iz klasa profesora Branimira Popovića i Branislava Mićunovića. Za koreografiju i scenski pokret zadužena je Tamara Vujošević-Mandić, dok je kostimograf Jelena Roganović. Izvršni producent je Ognjen Savić Reprizno igranje u Kraljevskom pozorištu Zetski dom je zakazano za 30. septembar, dok je u Podgorici predviđeno u oktobru. Partneri na projektu su: Opština Budva, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Evropska kuća, NLB banka, Atena Bohor i VHM Solutions, Atelier „JR“. R. K.
Muzej savremene umjetnosti dobio posebno priznanje od Foruma slovenskih kultura
PODGORICA - Muzej savremene umjetnosti Crne Gore dobio je posebno priznanje za liderstvo i efikasnost tima u okviru nagrade „Živa“, koju dodjeljuje Forum slovenskih kultura.
U konkurenciji koja je brojala 20 muzeja iz 14 slovenskih zemalja ovogodišnji žiri je u obrazloženju naveo da je prepoznao da liderstvo ove institucije kulture u Crnoj Gori karakteriše jasna vizija sa definisanim ciljevima i odlučnošću da državi treba novi muzej umjetnosti s adekvatnim kapacitetom kako bi odgovorio na savremene zahtjeve umjetničke produkcije, kao i da bi se obezbijedio najviši nivo očuvanja, prezentacije i promocije postojećih i novih muzejskih kolekcija. - U roku od godinu dana, menadžment Muzeja uspio je da ovu viziju sprovede u djelo obezbjeđivanjem neophodnih uslova za izgradnju budućeg muzeja umjetnosti u
Crnoj Gori, kao što su dobijanje odobrenja od državnih i lokalnih vlasti, nova lokacija, podrška zajednice i arhitektonski i drugi implementacioni planovi – navodi se u obrazloženju žirija. Žiri je istakao i da je tim muzejskih kustosa takođe aktivno uključen u proces
promocije institucije, te da je izlagački program dobio međunarodne pohvale, što je doprinijelo uspostavljanju odnosa sa srodnim umjetničkim institucijama u regionu i svijetu.
Dodjela nagrada održana je u Gabrovu, u Bugarskoj. R. K.
Slađana Žunjić
Nikola Radonjić
Pavle Pejović
Jelena Pavićević-Marković
Scena iz predstave „Jedino lice sreće“
Sa dodjele nagrada u Bugarskoj
PODGORICA – Ne računajući sezonu 2020/21, kada su u podijeljena po tri trofeja u muškoj i ženskoj konkurenciji, jer su finala Kupa iz prethodne sezone pomjerena za narednu zbog korona virusa, u novoj odbojkaškoj sezoni će se prvi put u Crnoj Gori igrati za tri trofeja. Razlog je uvođenje Superkupa, koji će danas biti odigran u Nikšiću, gdje će se sastati najbolje ekipe iz prošle sezone, Budva i Jedinstvo u muškoj konkurenciji (od 16.30 časova), te Herceg Novi i Luka Bar u ženskoj (19 sati).
U predigri Superkupa, domaćin i organizator Sutjeska ovog događaja, uz Opštinu Nikšić, protiv Budućnost voleja, od 14 časova, odigraće memorijalni meč u čast Miodraga Skala Gvozdenovića, legende crnogorske i jugoslovenske odbojke, inače rodom iz Nikšića. - Čast nam je i privilegija što smo jedni od organizatora, pored Opštine Nikšić i OSCG prvog Superkupa Crne Gore i memorijalnih utakmica, koje će biti održane u čast Miodraga Skala Gvozdenovića. Očekujem da će atmosfera u SC „Nikšić“ biti na zavidnom nivou, očekujemo dobru posjećenost, s obzirom na to koliko nas spektakl očekuje u našem gradu - rekao je predsjednik OK Sutjeska Milan Jovićević - Definitivno Budva je favorit, ali ni mi ne dolazimo sa bijelom zastavicom. Trudićemo se da pružimo što bolji otpor, jer isto tako smo imali veliki odliv igrača - rekao je kapiten Jedinstva Stefan Bugarin - Novi pehar, novi izazov, bor-
Danas u Nikšiću igra se prvi odbojkaški Superkup u obje konkurencije, u predigri memorijalni meč u čast Miodraga Skala Gvozdenovića
Četiri tima u igri za istorijske trofeje
ba za prvi trofej u ovoj sezoni. Mi ćemo nastojati da opravdamo ulogu favorita i da nastavimo niz iz prethodnih godina, da osvojimo ovaj pehar i da otvorimo dobro ovu sezonu - poručio je kapiten Budve Balša Radunović
Darko Prebiračević će se ovim mečom oprostiti od Jedinstva, pošto će se priključiti Ivanu Joksimoviću u stručnom štabu Katar Sport kluba. - Daleko od toga da idemo da se predamo u tom meču, mislim da je to jedna utakmica
koja će svima nama da znači puno u smislu motivacije i siguran sam da ćemo odigrati maksimalno i da ti momci imaju kvalitet da pokažu dobru igru - izjavio je Prebiračević. Miljan Bošković je prošle sezone na klupi Budve osvojio
debitantske trofeje, sada se sprema da uzme novi.
- Ne bih rekao da je ekipa Jedinstva toliki autsajder. Jeste i te kako mlada ekipa, ali, ipak, ima nekoliko iskusnih igrača koji mogu da nose ovu „djecu“. Sigurno će sa velikom željom
,,Lavice“ Marina Rajčić i Tatjana Brnović vide dobre stvari pred posljednji izazov u ovoj godini
Poštuju svakoga, sebe najviše
PODGORICA - Za novu selektorku ,,lavica“ Suzanu Lazović i reprezentativke vrijeme je dragocjeno, a do početka Evropskog prvenstva - prvi meč je 29. novembra sa Srbijom, naredna dva (1. i 3. decembra) protiv Rumunije i Češke, okupiće se još dva puta.
U oktobru možda odigraju neki kontrolni meč, a onda u novembru ulaze u finiš priprema za takmičenje gdje brane bronzano odličje. ,,Lavice“ su tokom ove sedmice radile žestoko, Lazović je sa saradnicima predočila neke nove stvari, sa fokusom, kako je rečeno u uvodnom dijelu priprema, na defanzivu. Na ovo okupljanje selektorka je pozvala 25 igračica, bilo je mnogo novih lica, ali i onih koja su se vratila nakon povreda. Prije svih Đurđina Jauković i ljevakinja Katarina Džaferović, a posli-
je kratke pauze u ekipi su ponovo Milena Raičević i golmanka Ljubica Glendža - Ova sedmica je bila pun pogodak. Bile smo vrijedne tokom mini priprema i jedva čekam novo okupljanje, gdje ćemo da radimo neke konkretnije i nove stvari - kazala je golmanka Marina Rajčić
NEMA LAKIH RIVALA
Nema puno vremena za privikavanje igračica na zahtjeve nove selektorke. Zato je tokom sedmice, kako kaže Rajčić, uz odličnu atmosferu, rad bio izazovan.
- Uvijek je potrebno vrijeme da se priviknemo na neke nove stvari, a ova sedmica je bila prava za to. U oktobru nas čeka novo okupljanje, možda kontrolne utakmice i vjerujem da ćemo uspjeti da promijenimo neke stvari. Jer, današnji rukomet je drugačiji od onoga od prije deset godina. Mora-
mo da uvodimo neke novitete. Moraće ,,lavice“ da mnoge stvari mijenjaju, posebno nakon što nijesu uspjele da se kvalifikuju na OI u Parizu. - Moramo mnogo toga boljeda se prilagodimo igri, jer naš sistem zahtijeva jednu, da kažem, dobru odbranu. Današnji rukomet je mnogo brz, a mi se mnogo trošimo. Tako da moramo i mi da igramo brže, samim tim pripremićemo se najbolje što možemo. I dosadašnja igra je davala rezultate, ali je potrebno da se malo nadogra-
ODLIČNO RASPOLOŽENJE NA TRENINZIMA: Tatjana Brnović
dimo i mislim da će biti dobro. Od kraja novembra naš tim očekuje prvo veliko takmičenje u ovoj godini. Grupa je izazovna.
- Biće teško jer danas svi igraju dobro, svako može da iznenadi. Eto, i sa Paragvajem smo imali muku u početku. Sa igračicama Srbije smo igrale nedavno u kvalifikacijama za EP, znamo za što su sposobne. U Rumuniji branim i znam sa kakvim kvalitetom dolaze na EP. Neće nam biti lako - kazala je naša golmanka.
pristupiti ovoj utakmici. Mi ne smijemo da se opustimo, moramo pružiti maksimum - istakao je Bošković.
I Herceg Novi je veliki favorit za trofej u ženskoj konkurenciji, ali Luka Bar ne želi da, kao prošle godine, bude nijemi posmatrač ovog duela.
- Sigurno je da nas očekuje jedna uzbudljiva i neizvjesna utakmica, nadam se da ćemo igrati hrabro i borbeno i na pravi način otvoriti ovu sezonu - kazala je kapitenka Luke Bar Dušanka Petrović I Herceg Novi je spreman za novu sezonu.
- Moramo da uđemo u utakmicu mnogo fokusirane i koncentrisane, jer je ekipa Luke Bar dosta kvalitetna, što je pokazala u toj prijateljskoj utakmici. Motivisani smo i puni samopouzdanja – rekla je Ralitsa Vasileva, kapitenka Herceg Novog. Herceg Novi start sezone dočekuje sa novim trenerom Srđanom Crnojačkim, koji je prethodne dvije godine bio u stručnom štabu Milorada Krunića
- I jedna i druga ekipa ovaj pehar nemaju u vitrinama i sigurno je da i jedni i drugi želimo da ga osvojimo - istakao je Crnojački. Trener Luke Bar Vladimir Milačić je iskoristio priliku da poželi sreću Herceg Novom na njihovoj evropskoj utakmici u srijedu, protiv Lođa. - A nadam se da će im sreće faliti protiv nas. Što se same utakmice tiče, mislim da smo dobro našpanovani, i Herceg Novi sigurno - kazao je Milačić. Ulaz u SC „Nikšić“ biće slobodan. S. JONČIĆ
pa na kvalifikacionom turniru za Pariz, ,,lavice“ ne žele da ispuste novu šansu.
- Poslije velikog razočaranja stigle smo sa novom energijom. Želimo da pokažemo da su kvalifikacije za OI bile samo loš period koji je iza nas, a koji smo nadjačale i sada spremnije nego ikad možda dočekujemo novo EP. Bronza sa prethodnog šampionata ne opterećuje, samo želimo da pokažemo da pripadamo mjestu na kojem smo bile prije dvije godine - jasna je Brnović.
Za Brnović je grupa B u Debrecinu možda i najteža.
NOVA ENERGIJA
Lazović će insistirati na sistemu odbrane, a jedna od ključnih igračica biće Tatjana Brnović. Članica Krima je istakla da je energija na terenu bila onakva kako se to očekuje u nacionalnom timu.
- Pokušali smo što više stvari da probamo i da što prije uđemo u sistem. Sve smo prošli - od odbrane, napada i tranzicije, tako da ima mnogo novih stvari. A i mnogo je posla pred nama, a oktobar će brzo. Poslije razočaravajućeg nastu-
- Ujednačenija i možda najteža grupa na EP. Sam kostur je težak, ali vjerujemo da imamo kvalitet da prođemo dalje, što će biti i naš osnovni cilj. Rivale poštuje, svoju ekipu više. - Protiv Srbije smo skoro igrale. To je dobra i mlada selekcija koja ima oscilacije, a malo ih dijeli od najboljih do najslabijih partija. Ne bi me iznenadila njihova najbolja igra i za to se spremamo, a da ne pričam da smo kod nas i kod njih u kvalifikacijama igrali na gol razlike. Oba meča su bila uzbudljiva. Rumunija godinama ulaže u ligu i to ozbiljno. Njihove reprezentativke igraju evropski rang takmičenja i možda će ova selekcija za nas biti najveći izazov. Kao i Češka koja je sve iznenadila na prethodnom EP. Sigurno ćemo se za sva tri protivnika ozbiljno spremati. A. M.
Svi učesnici Superkupa u Nikšiću
Budućnost Volija sigurni u „Morači“ u drugom kolu ABA lige
„Plavi“ za pet minuta „slomili“ Splićane
Rutinskom pobjedom protiv Splita (97:75), košarkaši Budućnost Volija, na sezonskom debiju pred domaćom publikom, vratili su se na pobjednički kolosijek, koji su bili prekinuli porazom u Evrokupu od Bešiktaša. Zahvaljujući, prije svega, nadahnutoj igri u prvoj četvrtini, tim Andreja Žakelja je stigao i do druge pobjede u ABA ligi, nakon startne i rekordne protiv Mornara (98:51), pa je na maksimalnom učinku nakon dva kola. A da li će uspjeti da upiše i prvi trijumf u sezoni na evropskoj sceni, znaće se u srijedu veče nakon duela u „Morači“ sa Gran Kanarijom… Meč protiv Splita je, praktično, riješen nakon pet i po minuta prve četvrtine, kada je Budućnost povela 15 razlike (23:8), uz šou Rašida Sulejmona. Ame-
rički bek šuter u tom intervalu ubacio je 14 poena, bez promašaja iz prvih pet šuteva, od čega su četiri bile trojke. Upisao je prvih osam timskih poena na meču, a do prvog dvocifrenog vođstva od 18:8, pored Sulejmona, samo je još Kenan Kamenjaš pogodio dva puta. Kad je Sulejmon promašio iz šestog pokušaja, Žakelj je odlučio da ga odmori, uz zaslužene aplauze sa tribina. Tačku na prvu četvrtinu je trojkom stavio Mekinli Rajt za „plus 20“ (33:13), kojom su „plavi“ zaokružili sjajnu dionicu, u kojoj su pogodili 12 od ukupno 17 šuteva iz igre (šest trojki), upisali devet poena iz kontrapanada, a goste su odličnom odbranom natjerali na veliki broj izgubljenih lopti (sedam) i ostavili na mali broj poena.
i RSCG još dvije godine zajedno
Pobjednički tim se ne mijenja
PODGORICA - SBbet će i u naredne dvije godine imati posebno mjesto na opremi reprezentativnih selekcija, a elitni rang takmičenja će nositi naziv SBBet Prva muška, odnosno SBbet Prva ženska liga.
Sada već tradicionalni partner Rukometnog saveza Crne Gore - kompanija SBbet ostaje u sponzorskom pulu jednog od najuspješnijih nacionalnih sportskih saveza u našoj državi. Novi ugovor o sponzorstvu
potpisali su predsjednik Saveza Petar Kapisoda i izvršni direktor kompanije SBbetAleksandar Špadijer - Zahvaljujem kompaniji SBbet i vlasniku Aleksandru Špadijeru na kontinuiranoj i iskrenoj podršci koju nam pružaju, uz nadu da ćemo, kao i do sada, obostrano biti zadovoljni saradnjom - kazao je Kapisoda. Izvršni direktor kompanije SBbet Špadijer kazao je da su u toj kompaniji zadovoljni što petu godinu zaredom nastavljaju da kao generalni sponzor podržavaju RSCG. R.A.
97 75 Morgan 2 Sulejmon 21 IlićMegi 5 Slavković 4
Podgoričani su, očigledno, „izdušili“ u prvih 10 minuta, jer u drugoj četvrtini nijesu bili na istom nivou defanzivno. Iako je domaćin vodio i 23 razlike (45:22), Split se probudio u napadu, u dva navrata je „prišao“ na 14 razlike (47:33, 54:40), a na kraju je, čak, i dobio dionicu sa 27:26. Ipak, na polovini meča razlika je i dalje bila velika (59:40). U prvom poluvremenu su oba tima odlično šutirala sa perimetra (Budućnost 64,3 odsto, a Split 63,6), ali je Budućnost mnogo bolje pogađala za dva poena (81,3 –26,7 %) i imala više skokova i asistencija (po 14-6), a manje ukradenih lopti (2-6) i isti broj izgubljenih (po osam). U trećoj, najmanje efikasnoj četvrtini, Budućnost je ponovo došla do željene igre u odbrani. Goste je ostavila na napadačkom nivou iz prve dionice (Split je ubacio 14 poena), a nakon 30 minuta igre je imala i dvostruko više skokova (26-13), i šest više ofanzivnih (10-4), pa je pred posljednji kvartal stekla nedostižna 24 poena prednosti (78:54). U posljednjih 10 minuta, prednost „plavih“ je išla do maksimalnih 28 poena (91:63). Budućnost u narednom kolu, 5. oktobra, gostuje Igokei. S. JONČIĆ
Mornar Barsko zlato poražen od Crvene zvezde u 2. kolu ABA lige
Barani 30 minuta mučili šampiona
PODGORICA – Sedam dana nakon rekordnog poraza od Budućnosti (98:51), u meču u kojem je i pticama na grani bilo jasno koliko su Barani nespremni dočekali taj duel (počeli pripreme desetak dana prije meča), Mornar Barsko zlato je u duelu sa šampionom ABA lige pokazao sasvim drugo lice. Konačnih 91:72 za Crvenu zvezdu je previsok rezultat u odnosu na ono što je viđeno tokom većeg dijela meča.
Sedam dana zajedničkog rada je i te kako prijalo timu Mihaila Pavićevića, vidjelo se to i beogradskoj Areni, u kojoj su Barani pružili jak otpor višestruko skupljem timu, kvalitetnijem, sve dok su imali snage da se trkački nose sa velikim favoritom. Zahvaljujući odličnoj drugoj četvrtini, Mornar je na poluvremenu imao samo dva posjeda minusa (45:41). U prvoj dionici je Zvezda bolje koristila igru u reketu, ali iz kontranapada (šest poena), i zbog četiri izgubljene lopte gostiju, pa je domaćin u četiri navrata imao dvocifrenu prednost, prvo na
14:4, a posljednji put na 20:10. U drugoj dionici se Mornar opustio i raspucao u napadu, pa je, predvođen sjajnim Brendenom Dženkinsom (19 poena u prvom poluvremenu, skoro pola timskih), koji je u drugoj četvrtini ubacio tri od pet timskih trojki (po jednu su pogodili Smit i Buljević), uspio potpuno da parira šampionu. Barani su iz minuta u minut „topili“ prednost Zvezde, ali nijesu uspjeli da priđu na manje od dva poena, koliko je bilo u šest navrata, posljednji put u posljednjem minutu (43:41). Mornar se držao i u trećoj dionici, u kojoj je izgubio bitku u skoku (19-21 nakon ovog kvartala),i ubacio je jednu trojku iz četiri pokušaja (Dženkins). Međutim, Barani su defanzivno, uglavnom, dobro kontrolisali domaćina, koji se tek trojkom Nedovića odlijepio pred posljednju četvrtinu (67:58) i najavio konačan epilog. Nedović je odmah na startu posljednje dionice vratio domaćinu dvocifrenu prednost, prvi put od prve četvrtine, Mornar je nekako odolijevao do sredine kvartala (76:67), a onda
Miler-Mekintajer 8
Kenan 9
Teodosić 2
Mitrović 10
Lazić 2
Kalinić 6
Dobrić 3
Bolomboj 4
Daum 18
Geidraitis 19
Nedović 8
Dos Santos 2
91 72
je Zvezda sa mini serijom 7:0 stigla do nedostižnih 83:67... Dženkins je bio najbolji pojedinac meča sa 27 poena, uz četiri ukradene lopte, te po dva skoka i asistencije. Džamari Smit je
KovačevićAlen 1 Đoković 2 ĆubićRunjić 8
Buljević
dodao 14 poena, a Lovro Buljević i Džejden Bedijako (osam skokova) po 10. Mornar u narednom kolu, 5. oktobra, dočekuje Cedevita Olimpiju. S. J.
PODGORICA - Kataro je sa pobjedom i tri poraza završio učešće na kvalifikacionom vaterpolo turniru Evrokupa.
je porazom (drugim nakon premijernog trijumfa) pretposljednji takmičarski dan kvalifikacija. Domaćin turnira je izgubio od Valisa -15:8 (4:0, 2:3, 3:2, 6:3). Gosti su do ključne prednosti stigli u prvoj dionici. Budvani će se danas od 10 sati sastati sa Brešom. A.M. Vaterpolo kvali kacije za Eurokup
Kotorani su u Zagrebu juče poraženi od San Andreuma 17:11, a u posljednjem meču savladali su Enke 13:11 (0:3, 4:2, 5:3, 4:3). Na startu kvalifikacija crno-
gorski predstavnik bio je slabiji od Apolona (19:6) i Mladosti (18:4). I drugi naš predstavnikBudvanska rivijera završila
PODGORICA – Nakon što su derbijem Dečić i Budućnost otvorili deveto kolo Meridianbet 1. CFL, juče su odigrana još tri meča, dok će ova runda biti zaključena večeras (20 h) primorskim derbijem u kojem se sastaju Mornar i Petrovac. Tri duela donijela su dosta uzbuđenja. Sutjeska je nagovijestila ,,buđenje“, ali je Jedinstvo majstorijom Žarka Koraća stiglo do trijumfa (2:0), Jezero i Arsenal igrali su bez golova, dok je najviše uzbuđenja bilo pod Malim brdom, gdje je Bokelj golom Pepića sa bijele tačke u petom minutu sudijske nadoknade došao do brejka.
Fudbaleri Jedinstva savladali su Sutjesku prvi u istoriji na domaćem terenu. Nikšićani su nakon dva vezana trijumfa vjerovali u nastavak niza, ali je Jedinstvo pokazalo da se ,,budi“. Gosti iz Nikšića su često pokušavali da ugroze gol domaćina sa lijeve strane, a istakla se prilika Vaska Kalezića kada je njegova lopta prošla tik uz lijevu stativu. Ipak, najbolju šansu u prvom poluvremenu imao je Žarko Korać, koji je nakon centaršuta dobro šutirao glavom, ali je prečka bila saveznik gostiju.
Primorski
Devetu rundu zaključiće komšije u Baru. Mornar će od 20 časova ugostiti Petrovac. Barani ovaj meč dočekuju kao ,,fenjeraši“, pa će imati poseban motiv protiv Petrovca, koji ima
Raspored i tabela
Danas
BAR: Mornar – Petrovac (20h)
1. Budućnost 9 7 2 0 20:3 23
2. Dečić 9 4 3 2 9:9 15
3. Petrovac 8 4 2 2 12:8 14
4. Arsenal 9 3 4 2 9:11 13
5. Bokelj 9 4 1 4 8:11 13
6. Sutjeska 9 3 3 3 12:11 12
7. Jedinstvo 9 3 1 5 8:13 10
8. Otrant 9 2 3 4 11:13 9
U 57. minutu majstorija iskusnog napadača. Prvo je Janjić oborio Idrizovića na ivici šesnaesterca i skrivio slobodan udarac. Korać je majstorski izveo slobodnjak i matirao Giljena – 1:0. Sve je bilo jasno u 79. minutu – Petar Bogdanović je nakon slaloma sa ivice kaznenog prostora sjajno završio solo akciju – 2:0. Otrant je nastavio loš niz –Bokelj je u Petrovcu slavio 2:1. Kotorani su prvi došli do prednosti u 25. minutu, kada je nakon gužve u šesnaestercu Otranta najsnalažljiviji bio Bogdan Rašo i pogodio za 0:1. Ipak, Ulcinjani se nijesu predavali, bili sve opasniji, a zasluženo izjednačenje donio je Balša Mrvaljević. Izveo je slo-
priliku da preuzme drugo mjesto. Baš zbog toga na ,,Topolici“ se očekuje neizvjestan duel. - Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo. Neće biti lako, Petrovac ima dobar
Jedinstvo 2 0
Sutjeska 0
Gradski stadion. Gledalaca: 300.
Sudija: Miloš Bošković.
Golovi: 1:0 Korać u 57, 2:0 Bogdanović u 79. Žuti kartoni: Kovačević (Jedinstvo), I. Vukčević (Sutjeska).
bodnjak, lopta je zakačila živi zid i prevarila golmana Bokelja Stefana Spasojevića – 1:1. Ipak, na kraju dosta sreće za Bokelj. Igrao se treći minut nadoknade kada je iz situacije koja nije bila opasna sudija Nikola Vođević dosudio penal, zbog toga što je Banović odgurnuo
Dulović Korać Šćepanović
Pajović (od 80. Žižić) Đurković (od 70. Šaletić)
Stadion: ,,Mitar Goliš“. Gledalaca: 500.
Sudija: Nikola Vođević.
Golovi: 0:1 Rašo u 25, 1:1 Mrvaljević u 76, 1:2 Pepić u 90+5. (p) Žuti kartoni: Harada, Muharemović, Banović (Otrant), Rašo, Poček (Bokelj).
Crveni karton: Halil Muharemović u 90+5.minutu (Otrant).
Dragojević
Gaši
Bugarin
Marstijepović (od 46. Mrvaljević)
Nišimura (od 82. Alhasan)
A.Rudović (od 46. Vukčević)
Muharemović
V. Rudović (od 46. Škrelja)
Sefa
Banović
Harada (od 48. Vico)
Spasojević
V. Čavor
M. Čavor
Suva
Šipovac (od 81. Mori)
Bumbar
Ćetković (od 67. Vukotić)
Rašo
Muković (od 63. Poček)
Vilotijević (od 81. Sklender) Pepić
tim, to pokazuju i rezultati na otvaranju sezone. Ali, nemamo mnogo opcija, moramo ići na pobjedu.
Vjerujem da ćemo uspjeti da napravimo reakciju i ostvarimo pozitivan rezultat – kazao je Darko Zorić, ofanzivac Mornara.
Čavora. Sa bijele tačke siguran je bio iskusni Dejan Pepić – 1:2. Bilo je dosta ljutnje, a u finišu je Otrant ostao i sa igračem manje zbog crvenog kartona Halila Muharemovića. Duel Jezera i Arsenala završen je bez golova. U prvom dijelu igre Tivćani su imali dva opasna napada preko Montenegra u 20. i 26. minutu, dok je domaćin mogao do vođstva u 47. minutu, ali je Bošković loptu poslao tik iznad prečke. Uzbuđenja je bilo i u finišu. Igrao se 75. minut, kada je Montenegro izveo slobodan udarac sa lijeve strane, Mugoša visoko skočio, ali je lopta završila pored gola. R. PEROVIĆ
povelo u 9. minutu golom Jovana Popovića iz jedanaesterca. Kom je u 79. minutu prvi put ove sezone postigao gol iz igre. Andrija Radonjić kaznio je grešku Jovana Mugoše i pogodio za 1:1. Podgorica i Grbalj igrali su neriješeno (2:2). Grbalj je poveo u 29. minutu. Prvo je Nikola Pavlićević za domaće imao lijepu šansu, šutirao pravo u golmana Davida Bjelicu, da bi na drugoj strani Grbljani iz kontre preko Andrije Vukoja zatresli mrežu. Domaći su uspjeli da izjednače u 72. minutu. Nakon centaršuta sa lijeve strane Kristijan Radunović je pogodio mrežu Bjelice. Samo dva minuta kasnije Savo Gazivoda pogodio je za preokret. Podgoričani su ipak ispustili prednost. Postignut je treći gol u samo 10 minuta. Adama Jarju se dobro snašao ispred gola domaćih i pogodio za 2:2. R. P. Odigrani mečevi 9. kola Druge lige
PODGORICA – Utakmicama devetog kola nastavljeno je takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi. Da je bilo uzbudljivo i neizvjesno govori činjenica da je samo Lovćen upisao pobjedu, dok su tri meča završena bez pobjednika. Mladost je remizirala (1:1) protiv Ibra u Rožajama na Bandžovom brdu, ali je i bodom ostala na liderskoj poziciji. Tim iz Donje Gorice je u Rožajama poveo golom Branislava Kocića u 20. minutu. Rožajci su vjerovali do kraja, a do zasluženog gola stigli su u 85. minutu preko Đorđa Magdelinića. Pobjedu je upisao Lovćen protiv Iskre 2:0 i stigao do 14 bodova, čime je napravio reakciju nakon neplaniranog kiksa protiv Ibra. Cetinjani su poveli u 39. minutu. Nakon centaršuta se najbolje snašao Damjan Radulović i glavom pogodio za 0:1. Gosti su duplirali prednost početkom drugog poluvremena. Kapiten Božidar Bujiša najbolje se snašao u gužvi ispred gola Iskre i treći put u sezoni postigao pogodak. Kom i Igalo odigrali su 1:1 na Zlatici, pa su domaći još bez trijumfa ove sezone. Igalo je
Pionirke će nastupiti na UEFA Razvojnom turniru u Bosni i Hercegovini
Marić
pozvao
19 igračica
Raspored 2. 10. 2024. 11:00 - BiH - Tanzanija 14:00 - Crna Gora - Turska 4. 10. 2024. 11:00 - Tanzanija – Turska 14:00 - BiH - Crna Gora 07. 10. 2024 11:00 - Crna Gora - Tanzanija 14:00 - Turska - BiH
PODGORICA - Ženska fudbalska pionirska reprezentacija Crne Gore učestvovaće na UEFA Razvojnom turniru koji će od 2. do 7. oktobra biti održan u Bosni i Hercegovini. Selektor Mirko Marić odlučio je da za turnir pozove 19 igračica - golmanka: Ilda Orahovac (Gorica); odbrana: Vanja Guzina, Ana Gardašević (Ekonomist), Jovana Jovanović (Ilarion), Milica Delišumanović (Zora), Sofija Vlaović (Breznica), Nikolina Mozer (Budućnost), Bruna Benić (Mladost); vezni red: Lejla Alković, Arijana Asović (Zora), Jovana Bošković, Elena Damjanović (Ilarion), Jana Kecojević (Ekonomist); napad: Iva Spajić, Adelina Orahovac (Mladost), Milena Čukić (Akademija Berane), Tina Janketić (Ilarion), Tamara Jovović (Budućnost), Teodora Cebalović (Ekonomist). Osim Crne Gore i Bosne i Hercegovine, na turniru učestvuju i Turska i Tanzanija. R. P.
Žarko Korać
Neđelja, 29. septembar 2024.
Vladimir Jovović dugo će pamtiti 26. septembar 2024. godine i meč njegove Sogdiane (ili Sogdijone) na gostovanju Navbahoru – ekipa crnogorskog fudbalera slavila je 3:0 u 20. kolu Superlige Uzbekistana, uz het-trik 29-godišnjeg Nikšićanina za 20 minuta, prvi u karijeri.
Kod prvog pogotka izdržao je duel sa protivničkim defanzivcem i iz desnog ugla snažno šutirao iza leđa golmana, kod drugog je sa 25 metara kaznio pogrešno postavljanje čuvara mreže domaćina, da bi konačan rezultat postavio rutinskom realizacijom poslije lijepe timske akcije.
- Osjećaj poslije het-trika bio mi je čudan iz razloga što se nekako sve brzo izdešavalo, utakmica je bila teška... Postao sam svjestan onog što sam uradio tek sjutradan kad su počele da stižu čestitke od porodice, prijatelja, saigrača... Po završetku utakmice nijesam imao taj osjećaj – sumira Jovović za Pobjedu utiske iz Namangana. Univerzalac iz Nikšića nakon 20 mečeva ima šest golova, što je dobar učinak za vezistu.
- To je moj prosjek pogodaka po sezoni tokom cijele karijere, odnosno od pet do 10, uz desetak asistencija. To je ,,norma“ koju sam imao i u Sutjesci i u Jablonecu, sad i u Uzbekistanu – rekao je Jovović po slijetanju u Crnu Goru. Nedostaje gol za reprezentaciju, za koju je upisao 60 nastupa. - Mnogo puta sam o tome razmišljao, možda pravio sebi pritisak. U posljednje vrijeme to nije slučaj. Kao i uvijek, najvažniji mi je dobar rezultat reprezentacije. Volio bih da ne dam gol, a da završimo tamo gdje treba – podređuje se kolektivu neumorni Nikšićanin.
UZBEKISTAN PUN
POGODAK
Takvim pristupom nametnuo se i u novom klubu, koji je u finišu sezone treći na tabeli, sa tri boda manje od ekipe OMKK i 10 od lidera Nasaf Karšija. - Kako sada stvari stoje, samo
Crnogorski fudbaler Vladimir Jovoviću dresu Sogdiane postigao prvi het-trik u karijeri, odlazak u Uzbekistan smatra odličnom odlukom
Bio sam skeptičan, sad bih da ostanem dugo
će šampion i pobjednik Kupa obezbijediti mjesto u kontinentalnim takmičenjima. Šampionska trka je skoro riješena jer imamo četiri meča do kraja, ali cilj kluba je da završimo na što boljoj poziciji i da se pravi ekipa za sljedeću godinu, pa da se napadne isto mjesto, zašto ne i neki od trofeja – govori Jovović.
Ima ugovor do kraja godine, ali dilema oko nastavka saradnje gotovo da ne postoji.
- Velika je vjerovatnoća i blizu smo dogovora da narednih nekoliko godina ostanem u Uzbekistanu – istakao je Jovović. Jovović je u januaru 2024. završio drugu epizodu u češkom Jablonecu, gdje je bio ukupno šest godina, i prvi put se oti-
BUNDESLIGA (5. KOLO): Remi Bajerna i Bajera
snuo van Evrope. Put u Aziju bio je put u nepoznato.
- Zadovoljan sam svime. Bio sam malo skeptičan kad sam odlazio jer sam imao razne informacije, ali kad sam se upoznao sa svim i počeo da igram fudbal vidio sam da je to mnogo ozbiljniji nivo nego što bi neko odavde pomislio. Dok se ne ode tamo, teško je shvatiti kakav je fudbal u Uzbekistanu. Rezultati sve govore – reprezentacija do 23 godine bila je na Olimpijskim igrama u Parizu, selekcija do 20 prošle godine postala šampion Azije, a seniori će imati velike šanse da se kvalifikuju na Mundijal. Uvjerio sam se kako im fudbal napreduje, da ne pričam o infrastrukturi, to je neki drugi
odbitka iz šesnaesterca protivnika i spektakularno pogodio sa 25 metara.
nivo za nas – objasnio je crnogorski reprezentativac. - Želio sam da dođem u Uzbekistan i vidim kako sve izgleda, a kad sam poslije nekoliko mečeva pričao s ostalim našim igračima koji su u istoj ligi složili smo se da je prvenstvo kvalitetno, a stadioni odlični. Prijatno sam iznenađen i ne bih mijenjao sredinu u narednom periodu – naveo je Jovović. - Svi igraju na dobrim terenima, ako podloga ne zadovoljava kriterijume dužni su da što prije nađu zamjenu. Svi mečevi se direktno prenose na televiziji, publike je dosta, negdje po tri-četiri, negdje 15-20 hiljada. Ozbiljna je liga i ulaže se veliki novac –dodao je Jovović.
Reprezentacija je na dobrom putu
VladimirJovović juče je stigao u Nikšić, gdje će održavati formu do okupljanja reprezentacije 6. oktobra. ,,Sokoli“ su bez bodova nakon mečeva s Islandom i Velsom u Ligi nacija, a u novembru ih čekaju gostovanja Turskoj i Velsu. - Imamo dva teška gostovanja, ali ako ponovimo igru protiv Velsa imamo čemu da se nadamo. Ova reprezentacija uz onakav pristup može da ide samo uzlaznom putanjom, ako ne u ovoj Ligi nacija, onda u kvalifikacijama. Idealna je prilika da igrači koji će biti nosioci reprezentacije shvate prvo što je državni tim i koliko su teške utakmice za reprezentaciju. Ne treba da se plašimo bilo koga i rezultat će doći sad ili u bliskoj budućnosti – istakao je iskusni vezista.
,,CRNOGORSKI“ KLUB
Proces adaptacije na uzbekistanski fudbal olakšali su mu sunarodnici – saigrač mu je Zoran Petrović, šef stručnog štaba Ivan Bošković, a njegov pomoćnik Rade Petrović
U Uzbekistanu igra i Marko Miličković, kojem je saigrač u Metalurgu bio Boban Đorđević - Bošković i Petrović rade odličan posao, nadam se da će tako nastaviti. Sa Zoranom Petrovićem se znam odranije, igrali smo zajedno u Jablonecu i mladoj reprezentaciji. Ima još mnogo igrača sa naših prostora, poslije svakog kola se okupljamo, družimo i pravimo pravu balkansku priču –kazao je Jovović.
VEZNI, BEK, NA KLUPI –SVE U SLUŽBI TIMA
Dijete Sutjeske je u posljednja dva meča reprezentacije igralo ofanzivnog, pa zadnjeg veznog. Gdje ga koristi Bošković? - Zavisi od meča do meča, od toga ko je rival. Uglavnom su mi ofanzivnije karakteristike. Što se tiče reprezentacije, već 11 godina sam u državnom timu i kao svim saigračima nije mi bitno gdje i da li igram. Važno je da svi daju maksimum, nikad nijesmo odbijali zadatke. Igraću što god selektor traži, ako treba veznog, ako treba i kao bek, nije problem i ako sam na klupi. Profesionalci smo i moramo da ispunjavamo zahtjeve – zaključio je Vladimir Jovović. N. KOSTIĆ
majstorijom koja će se dugo ,,vrtjeti“ – dvadesetogodišnji vezista bio je na pravom mjestu nakon
Bez pobjednika u velikom njemačkom derbiju – Bajern i Bajer igrali su 1:1, nakon čega su Bavarci ostali prvi, a aktuelni šampion skliznuo na treće mjesto. Bajern je imao kontrolu tokom skoro cijelog meča, veći posjed lopte, više udaraca ka golu, ali na kraju može da bude zadovoljan remijem jer je gubio od 31. minuta.
Pritiskao je Bajern i u nastavku, šanse su imali Sane, Musijala, Gnabri i Lajmer, ali rezultat se nije mijenjao, pa tim Vensana Kompanija prvi put u sezoni nije pobijedio. Bavarci su lideri sa 13 bodova u pet kola, Bajer ima 10, a dijeli ih RB Lajpcig sa 11. ,,Bikovi“ su bili ubjedljivi protiv Augsburga (4:0), uz dva gola BenjaminaŠeška
Liverpul je novi lider Premijer lige – tim Arnea Slota slavio je na gostovanju Vulverhemptonu (2:1) i na tabeli preskočio Mančester siti koji je remizirao sa Njukaslom (1:1).
Prije toga je domaćin stvorio nekoliko prilika, pa gotovo šokantno došao u zaostatak.
bertAndrih je bio savršeno precizan na pas GranitaDžake i pogodio dalji ugao. Prednost ,,farmaceuta“ trajala je samo sedam minuta. Izjednačio je Aleksandar
Strijelci su bili i LujOpenda i ĆaviSimons
Borusija iz Menhengladbaha bila je bolja od Union Berlina (1:0), St. Pauli je u gostima nadigrao Frajburg (3:0), Hajdenhajm takođe na strani pobijedio Majnc (2:0), dok su Volfsburg i Štutgart remizirali 2:2. Ukoliko danas u gostima savlada Holštajn Kil (15.30 h), Ajntraht će doći na drugo mjesto, na bod iza Bajerna. Ne. K.
,,Redsi“ za sada dobro djeluju poslije odlaska Jirgena Klopa jer od početka sezone imaju samo jedan kiks, sve ostalo bile su pobjede – ukupno sedam, od čega pet u Premijer ligi.
Liverpul je u Vulverhemptonu poveo u drugom minutu nadoknade prvog poluvremena, kada je Ibrahima Konate dobro skočio na centaršut Dioga Žote ,,Vukovi“ su izjednačili u 56. kada je konfuzna reakcija od-
brane gostiju omogućila pogodak Rajanu Et-Nuriju, ali 1:1 nije dugo ostalo na snazi. Žota je fauliran u šesnaestercu, a Mohamed Salah iskoristio jedanaesterac u 61. Liverpul ima bod više od Sitija, koji je u Njukaslu vodio golom Joška Gvardiola, ali je Entoni Gordon iz jedanaesterca u 58. donio bod Njukaslu. ,,Svrake“ zaostaju četiri boda za ,,redsima“. Sa Sitijem je izjednačen Arsenal, koji je u goleadi slavio protiv Lestera – 4:2. Gabrijel Martineli i Leandro Trosar pogodili su za 2:0 na poluvremenu, smanjio je Džejms Džastin, isti igrač izjednačio u 63, ali ,,lisice“ nijesu mogle do iznenađenja.
Nijesu imale sreće – Vilfred Ndidi je u 94. zatresao sopstvenu mrežu, a potom je Kai Haverc ovjerio pobjedu domaćina. Istim rezultatom slavio je Čelzi i potvrdio dobru formu,,plavci“ su gubili od Brajtona pogotkom Rutera, da bi Kol Palmer sa tri pogotka okrenuo stvari u korist domaćina. Smanjio je Baleba, a onda je Palmer ušao u istoriju kao prvi igrač u istoriji Premijer lige koji je postigao četiri gola u prvom poluvremenu. Čelzi ima dva boda manje od Liverpula.
Everton je savladao Kristal Palas (2:1), Fulam u gostima porazio Notingem forest (1:0), dok su Brentford i Vest Hem remizirali 1:1. Ne. K.
PREMIJER (6. KOLO): Kol Palmer ispisao istoriju u trijumfu Čelzija
NJEGOŠEVA POLITIČKA IDEJA
Vladičino književno djelo je dragocjeno političko štivo
Politička misao Petra II temeljila se na moralnim pojmovima, idealu pravde, slobode, ljudskog dostojanstva, principu moralnosti i legalnosti. Ideja pravde ima metafizičko značenje kao i pravno–političku vrijednost u kolektivnom životu. Temeljna misao jeste da sređeni politički poredak oličava umnost i pravdu u odnosu na besporedak i bezakonje koji vladaju u besudnoj zemlji U stvari, radi se o antičkom idealu pravedne zajednice koji u svom utopijskom projektu opisuje Platon u Državi. U političkom shvatanju, društveni život ima smisao samo kao uređena politička zajednica u kojoj su svi oblici nasilja ograničeni pravnim i institucionalnim sredstvima. Ideja političkog poretka sinonim je za pravdu, odnosno pojam pravičnosti, koji je realizovan u kontekstu realnih društvenih odnosa. Razumijevanje Gorskog vijenca kao političkog spjeva, iz ugla ostvarenja pjesnikovih vladarskih ambicija, aktuelnih političkih ideja, može ovim tumačenjem dobijati novu dimenziju. U rasvjetljavanju slojevitosti poetskog teksta, dolazimo do važnih političkih poruka, čije značenje možemo razumjeti u odnosu na autorov praktični upravljački zadatak. Temeljno političko načelo, pre-
Njegoš je sprovodio jedinstveni politički koncept svojim ukupnim radom, pa nam upravo ta komponenta dozvoljava da u aktuelnoj sadašnjosti, procjenjujemo njegovu političko–istorijsku ulogu, prevashodno da potvrdimo pretpostavku da je veza između književnog i političkog u njegovom djelu snažna
uzeto je zapravo iz doktrine državnog razloga, tome služe nacionalni mitovi, emancipatorska nacionalna svijest, načelo lojalnosti državi, solidarnost, individualna i kolektivna autonomija. U istorijskom kontekstu, radi se o izgradnji političkih institucija prema modelu tada preovladavajuće prosvjetiteljske tradicije u evropskoj političkoj kulturi. Njegoš kombinuje tradicionalno moralno shvatanje i prirodno pravo na odbranu,
Njegoševa politička zamisao o samostalnosti svih balkanskih naroda, otpor prema svakom obliku ličnog i kolektivnog porobljavanja, ideal slobode kao neprikosnovena vrijednost, čine suštinu njegovog državničkog i političkog djelovanja
stvaranjem državnog uređenja prema kriterijumu uređenih evropskih zemalja. Možemo da rezimiramo da Njegoš posjeduje apstraktno znanje političkih pojmova na osnovu kojih izgrađuje praktičnu mudrost. Istovremeno, on ima primjereno zanatsko umijeće, tehniku vladanja i upravljanja koju razvija u konkretnim slučajevima, prilagođavajući se istorijskom trenutku.
Književno djelo Njegoševo je dragocjeno političko štivo, jer nas, između ostalog, upoznaje sa istorijatom njegovih političkih ideja, i podrobno izvještava o istorijsko društvenom kontekstu važnog razdoblja crnogorske istorije. Štaviše, teško je razlučiti šta pripada pjesnikovom aktuelnom političkom programu XIX vijeka, a šta čini politički koncept njegovih književnih likova i junaka XVIII vijeka. U svakom slučaju, Njegoš je sprovodio jedinstveni politički koncept svojim ukupnim radom, kao vladar, državnik i pjesnik, pa nam upravo ta komponenta dozvoljava da u aktuelnoj sadašnjosti, procjenjujemo njegovu političku – istorijsku ulogu, prevashodno da potvrdimo pretpostavku da je veza između književnog i političkog u njegovom djelu snažna, jer su društvene okolnosti presudno uticale na njegove stvaralačke ideje, posluživši mu kao poetska inspiracija. U vremenima ispunjenim društvenim potresima, vjera u sveopšti poredak pravde koja crpi snagu iz filozofskih učenja, drevnih mitova i tradicije, služila je podjednako dobro njegovoj književnoj fantaziji,
koliko i konkretnom političko – upravljačkom zadatku. Temeljna misao kojom se predano rukovodio jeste nastojanje da stvori državnu organizaciju u kojoj funkcionišu društvene ustanove, tako da u modernoj Crnoj Gori otpočinje poces stvaranja pravnog poretka na onim vrijednostima sadržanim u tekstu Stege Petra I, koje su suštinski mijenjale smjerove društvene istorije. Konkretni istorijski događaji su još više pospješivali Njegoševu težnju da uspostavi poredak zasnovanim propisima na prvom mjestu, takođe, da suzbije neposlušnost plemenskih glavara, i tako ostvari neophodno unutrašnje jedinstvo. U antičkoj političkoj praksi, čije je ideje Njegoš intuitivno sprovodio, osnovni politički cilj bio je da se od razjedinjenih plemena antičkih polisa oblikuje politička zajednica, zasnovana na univerzalnom idealu pravde. To znači posvećenost javnom dobru, kako bi se par-
tikularni interesi zamijenili univerzalnim ciljevima, važnim za sve podanike države. Politička kultura, stvarana u viševjekovnim naporima za oslobođenjem crnogorske teritorije od različitih osvajača sa istoka i zapada se uklapala u najširi okvir državotvornog djelovanja, objedinjavanjem svih duštvenih činilaca u jedinstveni državni organizam. Dominantna politička ideja je da se Crna Gora uspostavi kao država na evropskoj političkoj mapi, i izdejstvuje njeno međunarodno priznanje i nezavisnost.
ZAKLJUČAK
Državotvorna ideja Njegoševa počivala je na autentičnoj političkoj kulturi, posebno u onom aspektu u kome se moralno ispravno ponašanje uzimalo za mjeru društvenog života. Ideal etičke zajednice i uzvišena ideja čojstva se postavljaju kao dominantan obrazac društvenog života. Klasična Crna Gora trebala je
Petar II Petrović Njegoš je posjedovao izuzetan smisao za razumijevanje evropske politike i njenih zakonitosti, nastojeći da osnaži sve balkanske zemlje u njihovim oslobodilačkim težnjama, kao i od imperijalnih aspiracija koje dolaze sa istoka i sa zapada. Tom cilju bila je posvećena njegova vladarska misija, književno djelo i političko pregnuće
da se transformiše u modernu političku zajednicu na zakonskoj regulativi obavezujućoj u istoj mjeri za sve članove društva. Na taj način, pojedinci koji su vezani tradicijom i moralnom sviješću za plemensku organizaciju, često slobodni u odnosu na centralnu vlast, treba da se pokoravaju nužnosti državnog razloga. U tom smislu, otpor prema uspostavljanju moderne države, nije dolazio samo od spoljašnjih, već i od unutrašnjih činioca, podanika nenaviknutih na zakonitosti pravno uređenih zajednica. Njegoševa dosljednost u stvaranju države, po svojim ukupnim dometima imala je istorijski značaj. Očito, uporno istrajavanje na sprovođenje državotvorne ideje u realnosti je bila ciljna tačka njegovog vladarskog zalaganja, primjerena istorijskim prilikama. Osnovni politički cilj je bio da se uspostavi država kao institucija koja ima monopol da uredi društvo pravnim procedurama i zakonima. Njegoš nije uspijevao da u potpunosti ostvari svoje političke zamisli, organizuje modernu državu, iskorijeni patrijarhalno i plemensko u biću Crne Gore, ali, nesporan je njegov predani rad na uspostavljanju instituta centralne vlasti, što je sa više ili manje uspjeha sprovodio u praksi. U tom smislu, njegova politička zamisao o samostalnosti svih balkanskih naroda, otpor prema svakom obliku ličnog i kolektivnog porobljavanja, ideal slobode kao neprikosnovena vrijednost, čine suštinu njegovog državničkog i političkog djelovanja. Osim toga, Petar II Petrović Njegoš pripada redu naših najenergičnijih vladara, ne toliko svojim vojničkim operacijama, za šta nije imao neophodne pretpostavke, koliko svojim političkim pregnućima i aktivnostima na poboljšanju unutrašnje strukture državnog aparata. U svojim obraćanjima državnicima i diplomatama, rijetko kad je bio pasivan, njega odlikuje lična hrabrost i pronicljivost, takt i razboritost koje omogućavaju da izdejstvuje najpovoljnije rješenje. On je bio svjestan da samo kontinuirana aktivnost može biti podloga za ostvarenje njegovih političkih zahtjeva, utemeljujući princip za permanentnu djelatnost, time je pripremio teren za još snažnije zalaganje u pravcu dobijanja državne samostalnosti svog nasljednika, darovitog knjaza Danila Petrovića. (Kraj)
Autor: Sonja TOMOVIĆ-ŠUNDIĆ
Njegoševa bilježnica
Petar II Petrović Njegoš, 1851. godina
Njegoševa naslonjača
Neđelja, 29. septembar 2024.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
SRĐAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 27. septembra 2024. godine tragično nastradao naš dragi
GORAN Milivoja TOMAŠEVIĆ
Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću 29. septembra od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: braća ŽELJKO, ZORAN i STANKO - PIDO, snaha SNEŽANA, bratanična MILICA, bratanić IVAN, tetke DRAGA, BLAŽENKA i GINA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina TOMAŠEVIĆ i ujčevina JELIĆ
je naša voljena
Saučešće primamo u kapeli na Žabljaku dana 28. septembra 2024. od 14 do 18 časova i 29. septembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Žabljak.
Ožalošćeni: PORODICA: ALEKSANDRA, DANILO, LUCIJA, ANDRIJA, NIKŠA, SARA, DUNJA i SAVA
Nakon kraće i teške bolesti u 82. godini preminula
ANNA R. GRBOVIĆ
Obavještavamo prijatelje, rođake, kumove i drugove da je dana 27. septembra 2024. tragično nastradao u 37. godini naš nikad prežaljeni
VASKO Mladenov LJEŠKOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 28. septembra od 12 do 16 časova i 29. septembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.
OŽALOŠĆENI: supruga MARIJA, otac MLADEN, majka MARINA, sestra ANA, sestrična MIA, sestrić MIJAT, stric NENO, braća od strica MOMIR i DEJAN, strina JASMINA, baba ZORKA, ujak MLADEN, tetka VESNA, braća i sestre od ujaka, sestra od tetke, snahe, ujne i ostala mnogobrojna rodbina LJEŠKOVIĆ
Neđelja, 29. septembar 2024. Oglasi
Posljednji pozdrav dragom
GORANU TOMAŠEVIĆU
Tvoj plemeniti lik, dobrotu i posvećenost zajedničkim idejama zauvijek ćemo pamtiti i čuvati od zaborava.
odbor DPS Nikšić
Posljednji pozdrav dragom sestriću
GORANU TOMAŠEVIĆU
Tetke ANGELINA i BLAŽENKA
Posljednji pozdrav velikom prijatelju GOFU
Počivaj u miru, a mi ćemo te uvijek nositi i čuvati u srcima.
Porodica MAŠULOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu
GORANU TOMAŠEVIĆU
Sestra JELENA i brat MILAN
Posljednji pozdrav našem
GORANU TOMAŠEVIĆU
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u vječnom miru.
ZLATKO TOMAŠEVIĆ sa porodicom
S posebnim poštovanjem i tugom opraštam se od tebe, prijatelju
Bio si oličenje ljudske dobrote, plemenitosti i čestitosti. Privilegija je bila imati komšiju, prijatelja kao što si bio Ti. Neka tvoja dobra i čista duša nađe smiraj i spokoj.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju
od BRANA, MADŽA, IVANA i POPA
Posljednji pozdrav dragom zaovičiću i bratu
GORANU TOMAŠEVIĆU
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Uvijek ćeš biti voljen i zauvijek ćeš nedostajati. Ujna BEBA i sestre MILICA i DIJANA
Povodom odlaska iz života
NADE BORILOVIĆ
Našeg poštovanog poslovnog saradnika, izražavamo tugu i učestvujemo u bolu porodice.
KOLEKTIV HOTELA GRADSKA CETINJE
GORANU
PEĐA
Opštinski
Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu i đeveru
GORANU TOMAŠEVIĆU
ŠVRĆO, NINO, NEDA i SONJA
Sa tugom i bolom opraštamo se od našeg voljenog
GORANA Milivojevog TOMAŠEVIĆA
Neka ti duša nađe mir i spokoj a mi ćemo te čuvati u srcima.
Porodica pokojnog DRAGOLJUBA TOMAŠEVIĆA
Posljednji pozdrav dragom VASKU
JOVAN ĐUROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom komšiji i prijatelju
VESO RADUNOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom
VASKU LJEŠKOVIĆU
Čuvaćemo od zaborava tvoj osmijeh, dobrotu i plemenitost. Počivaj u miru.
NIKOLA, NINA i SANJA
Posljednji pozdrav
VASKU LJEŠKOVIĆU
MIŠKO LJEŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu
ŽUTI
Počivaj u miru.
TIJANA DŽUVER sa porodicom
Voljeni naš kume
Tvoj osjećaj za ljude živio je u svakome od nas koji smo imali čast da te imamo za prijatelja i kuma.
Tvoji: LUKA, ALMA i DARIO JOVIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav bratu
Putuj sa anđelima.
Neđelja, 29. septembar 2024.
Posljednji pozdrav dragom
VASKU LJEŠKOVIĆU
JOVAN i LUKA BOROZAN
Posljednji pozdrav našem voljenom
BRANO i TANJA JANKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav kumu
sa porodicom
Porodica STANIŠIĆ
VASKU
VASKU
VALE
VASKU
Neka ti duša caruje, brate moj.
Kume, bio si poseban u mom srcu, ostaćeš poseban u mome sjećanju.
Počivaj u miru
Vrijeme provedeno s tobom nećemo nikad zaboraviti. S ljubavlju i tugom se opraštamo od tebe.
Posljednji pozdrav kumu
VASKU LJEŠKOVIĆU
MILENA LIPOVINA sa porodicom
Posljednji pozdrav kumu
VASKU
Dragi Kume, zauvijek ćeš ostati dio naših najljepših sjećanja. Počivaj u miru.
Kumovi BRANO i DESE JOVANOVIĆ
1234
Posljednji pozdrav
VASKU
Počivaj u miru. Anđeli neka te čuvaju. Strina DANIJELA
Posljednji pozdrav
VASKU
Počivaj u miru, mili brate.
LJILJA LJEŠKOVIĆ 1236
Dragi
VASKO
ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN
ĐOKO ĐUROVIĆ
VALE
Živjećeš uvijek na posebnom mjestu u mom srcu. Mirno spavaj tamo i neka tvoja dobra duša nađe mir među anđelima.
Voli te zauvijek DIJANA
Ode nam i ti bez pozdrava...
Tuga i bol...ponovo...
Bio si nam oslonac i podrška.
Hvala ti na nesebičnoj i beskonačnoj pažnji i ljubavi.
Počivaj u miru, anđeli neka te čuvaju.
Zauvijek u našim srcima.
Vole te MARINA, MARKO, ALEKSANDRA i PETAR
Posljednji pozdrav našem voljenom
VASKU
Ako je život morao stati, ljubav i sjećanje na tebe trajaće vječno. Neka tvoja dobra i plemenita duša nađe vječni mir i spokoj.
Neđelja, 29. septembar 2024.
Posljednji pozdrav kumu
VASKU LJEŠKOVIĆU
Kume naš, vilo naša... što nas rani. Što nam napravi. Neka ti je laka crna zemlja, čuvaćemo te od zaborava.
Vole te tvoji kumovi DEJAN, MAJA, VASILIJE KANDIĆ
Posljednji pozdrav voljenom kumu
Tetka VESNA, sestra ANĐELA i tetak SAVO DOBROVIĆ 1219
VASKU
Kume JOVANKA i DRAGANA FILIPOVIĆ
Puno toga smo trebali slaviti zajedno.
VASKO LJEŠKOVIĆ
Teško je prihvatiti istinu da je iznenada prekinut tvoj mladi život. Brate, po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom pominjati i od zaborava čuvati. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
MOMIR, MARIJA i VASILIJE LJEŠKOVIĆ
Brate, hvala na svim lijepim trenucima.
VASO i NIKOLA
Voljenom bratu, stricu i đeveru
Čuvaćemo te od zaborava i pamtiti tvoj vedar lik. Volimo te!
Tvoji DEJAN, KSENIJA, STEFAN i SVETLANA 1222
Dragi kume
Druže, preteško je ovako se opraštati od tebe.
u miru.
ćemo te pamtiti.
VASKO
Neizmjerno smo tužni zbog tvog preranog odlaska. Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
DANKA i DUŠICA sa porodicom
VASKO
VASKO
Počivaj
Zauvijek
Tvoji drugovi iz školske klupe KULJO, JOVICA, VLATKA, MARIJA i ANA
Kume naš
VASKO
Počivaj u miru.
Neđelja, 29. septembar 2024. Oglasi
Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si bratski koračao. Zbogom, druže.
Posljednji pozdrav dragom
VASKU
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava kroz najljepše uspomene. Neka tvoja duša nađe vječni mir u carstvu nebeskom.
1227
SAŠA i ANA ĐUROVIĆ sa porodicom 1229
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru!
1226
Posljednji pozdrav bratu
VASKU
Bio si oličenje ljudske dobrote, plemenitosti i čestitosti. Velika tuga i bol. Neka tvoja duša nađe vječni mir u carstvu nebeskom.
ILIJA
Počivaj u miru!
DRAŽEN i ANJA STANOJEVIĆ 1230
i BOSE STANOJEVIĆ
VASKU
VASKU
IGOR
Dragom
VASKU
NIKOLA MARTINOVIĆ
Voljeni moj brate
Ostala je neutješna bol i tuga.
Ponosiću se s tobom dok sam živ i zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Neka ti je vječna slava.
VASKO
Brat ANDRIJA i ujna LJILJANA ĐUROVIĆ
Posljednji pozdrav
VASKU
Brate moj, tu si dok postojimo, tu kao uvijek što si bio, tu đe treba.
Bole ove rane, bole suze i duša tvoja bratska.
Prkosićemo im osmijehom i onom našom voljom koja im je nedostižna i nepregledna.
Volimo te i čuvamo u našim srcima zauvijek!
Tvoj brat BOBAN, MILENA, KOLJA i MARTINA
Voljeni kume VASKO
Nisi zaslužio da se ovako pozdravimo. Počivaj u miru, a uspomena na tebe ostaće vječna.
Posljednji pozdrav voljenom bratu
Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju! SUZANA i MARKO GIGOVIĆ
Tvoj kum MIĆO BILDON sa porodicom
Posljednji pozdrav sestriću
Tetka KIKICA sa porodicom
Posljednji pozdrav našem iskrenom i voljenom zetu
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru. KRSTO BOŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.
Tvoji ĐOLE, MIRA, BAĆO i TECA
Posljednji pozdrav voljenom unuku
Neđelja, 29. septembar 2024.
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
VASKU LJEŠKOVIĆU
Počivaj u miru.
VUKIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom
Počivaj u miru. Mojoj drugarici
Porodica ROGANOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom bratu
LJEŠKOVIĆU
Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. GAJO LJEŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednje zbogom
Vale, počivaj u miru i zagrli nam brata. KISO
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru!
Brate naš, Kume naš
VALE
MIRKO i JOVANA JOVIĆEVIĆ
VALE
Dani puni tuge ne mogu izbrisati uspomene i sjećanje na tebe. Ostala je tvoja dobrota, najveće srce i ljubav koju si nam pružao. S velikim ponosom čuvaćemo sjećanja na tebe ,,Nema riječi za ovu tugu, nisi ovo zaslužio.“
Vole te braća i nikad te nećemo zaboraviti.
RIJEČI SU SUVIŠNE...
Braća MILOŠ i MIRKO
Živjećeš vječno u našim srcima. Od DANA CRVENICE sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu
LJEŠKOVIĆU
Ostaćeš zauvijek u mom sjećanju.
VUKMIROVIĆ
Posljednji pozdrav drugu
Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom zetu
Počivaj u miru.
ČAJO i JOKO
VASKU LJEŠKOVIĆU
VASKU
JOVAN
VASKU
ĐORĐE i SPASOJE VUJOVIĆ
VASKU
Poslјednji pozdrav našem voljenom
VASKU
Neka tvoja duša nađe mir i spokoj, a tvoj lik i mladost će zauvijek živjeti sa nama.
Stric DRAGAN, strina BEBA, brat VESKO, sestra NATAŠA BOŽOVIĆ sa porodicom 1127
Posljednji pozdrav voljenom i nikad prežaljenom sinovcu
Čuvaćemo te od zaborava i neka tvoja duša počiva u miru.
Stric NENO i strina JASMINA
Dragi kume VASKO
Jedno veliko ,,HVALA“ za sve što si uradio za nas i što smo uvijek mogli da računamo na tebe. Sjećanje na to ostaje vječno u našim srcima. Počivaj u miru, dragi kume.
Posljednji pozdrav iskrenome bratu
Kum MILAN, kuma JOVANA i kumić MILO
Neđelja, 29. septembar 2024.
Posljednji pozdrav našem dragom zetu
VASKU Mladenovom LJEŠKOVIĆU
GOJKO VUJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav prijatelju
VASKO LJEŠKOVIĆ
Bol je prevelika. Počivaj u miru.
IVANA i SADIK KURT
VASKO LJEŠKOVIĆ
Tvoj prerani i iznenadni odlazak ostavio je tugu i prazninu u našim srcima. Živjećeš u našim mislima. Iskreno tuguju za tobom baba ZORKA i ujak MLADEN ĐUROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav dragom kumu VASKU LJEŠKOVIĆU Neka tvoja mladost počiva u miru. RAJKA i MILOSAVA VUJOVIĆ
Dragom prijatelju
Posljednji pozdrav bratu
VASKO
Veliki ljudi ne umiru. S nama si bio i s nama ćeš ostati zauvijek. Mirno spavaj.
ŽELJKO i FILIP ROGANOVIĆ
Posljednji pozdrav našem prijatelju
VASKU
Počivaj u miru.
PETAR i IVONA
Posljednji pozdrav mom drugu
VASKU
Počivaj u miru.
MARKO MAŠANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
VASKU
Bio si iskreni i vjerni prijatelj. Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu i tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru.
PERO ĐURIČKOVIĆ sa porodicom
u miru, naš dobri kume!
Posljednji pozdrav našem drugu
Posljednji pozdrav dragom VASKU
Počivaj
ZORAN i ŽANA JOVIĆEVIĆ
VASKO
Brate moj dobri, počivaj u miru. LUKA 1163
Posljednji pozdrav dragom
VASKU
Plemenitost i dobrota koja te krasila zaslužuje vječno poštovanje i sjećanje na tebe. BORO i LJUBE JOVANOVIĆ
VASKU
VLADO i PAOLA
Posljednji pozdrav voljenom drugu i bratu
Zauvijek ćeš biti sa nama u našim mislima i srcima. Sa ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe. Počivaj u miru, BRATE NAŠ.
Posljednji pozdrav bratu
VALETU
Počivaj u miru, brate moj. Čuvaću te od zaborava.
STEVAN ĐURIŠIĆ
VASKU
LJAKI i STEVO
Posljednji pozdrav
VASKU
GOLIJANIN GORAN sa porodicom
Neđelja, 29. septembar 2024.
Sa osjećajem iskrene tuge, žalimo nesrećni odlazak u vječnost
VASKA
Sina naših uvaženih i poštovanih prijatelja i poslovnih partnera Marine i Mladena Lješkovića i učestvujemo u žalosti porodice.
KOLEKTIV HOTELA GRADSKA CETINJE
Posljednji pozdrav
VASKU
Posljednji pozdrav
VASKU
Počivaj u miru.
VICKO SJEKLOĆA
Posljednji pozdrav dragom zetu
VASKU
od MILENE PAVIĆEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
VASKU
U nevjerici se opraštam danas od tebe!
Prerano si napustio porodicu, dom i prijatelje. Sa ponosom i tugom čuvaću uspomenu na tebe!
NIKOLA JANKOVIĆ sa porodicom
TASO
Posljednji pozdrav dragom zetu
VASKU od MARIJE i KATARINE VUKOTIĆ
Posljednji pozdrav
VASKU
Počivaj u miru, iskreni prijatelju!
MILORAD RAKUN RADULOVIĆ
Posljednji pozdrav drugu i bratu
VASKU LJEŠKOVIĆU
Zauvijek ćemo te pamtiti po tvom osmijehu i dobroti. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
ANDRIJA, FILIP i ILIJA IVANOVIĆ
Posljednji pozdrav bratu
VASKU LJEŠKOVIĆU
MIĆKO KRŠIĆ
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru, brate moj dobri.
VASKU
ILIJA MILANOVIĆ
Neđelja, 29. septembar 2024. Oglasi i obavještenja
Posljednji pozdrav
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava!
VASKO
Ni bol ni tugu vrijeme ne briše, što ide dalje boli sve više. Ostaje ponos, nećemo ga kriti, bio si najbolji, uvijek ćeš biti!!!
DARKO STANOJEVIĆ
Posljednji pozdrav drugu, bratu i prijatelju
VASKU
Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.
MIHAILO i ANDRIJANA
VELIBOR, TANJA, DAVID, RELJA i KOSTA STANIŠIĆ
LJEŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom Vasku. Od DEJANA i SNEŽANE VASILJEVIĆ i MILEVE USKOKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom zetu
VASKU
od JOVANE MITROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kumu
Ne možemo i ne želimo da prihvatimo da te više nema i da dalje kroz život nećemo dijeliti lijepe i teške trenutke. Veliku si prazninu napravio svojim preranim odlaskom. Više ništa neće biti isto. Bio si i ostao najbolji od svih!
Posljednji pozdrav VASKU
Počivaj u miru brate.
IVAN, TANJA, DANILO i ITANA JOVANOVIĆ
VASKU
VASKO
VASKU
Posljednji pozdrav našem voljenom zetu
Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru, iskreni prijatelju!
Tvoji: LIDIJA, STEFAN, JOVANA i ANDREA
VASKU
Posljednji pozdrav bratu
VASKU LJEŠKOVIĆU
Počivaj u miru.
FILIP IVANOVIĆ
Posljednji pozdrav našoj voljenoj tetki
VOJKI
DUMNIĆ
Tvojim postojanjem oplemenila si naše živote. Hvala ti za svu nježnost, toplinu i radost koje si iskazivala pri svakom susretu sa nama.
Hvala ti za svaku brigu i strepnju koje si iskazivala, kada bismo se nalazile pred nekim težim životnim izazovom.
Ti si bila osoba koja je znala samo da voli, pa zbog toga i mi tebe beskrajno volimo i čuvaćemo te u najvećim dubinama naših srca, sve dok ne prestane sjećanje.
DESANKA i NEVENA ŠUNDIĆ
Dana 30 septembra navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog
Posljednji pozdrav mojoj dragoj
Mnogo ćeš mi nedostajati moj iskreni druže i dobroto moja.
te voli i tuguje tvoja snaha RATKA ŠUNDIĆ, tvoja RAŚA
Voljeni naš
VELIMIRA Spasojeva JANKOVIĆA
Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo tugu i bol za tobom. Počivaj u miru pored svojih najmilijih, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoja sestra RAJKA sa porodicom
SLOBODAN Radovanov BIGOVIĆ
Godina prođe od kako se nalaziš u tišini vječnog mira, mira bez bola i patnje koje si snagom svoje ličnosti stoički podnosio. U vječnom miru neka te prate naša ljubav i poštovanje jači od vremena i zaborava.
Tvoja braća MILORAD, BOGDAN, VASO i ILIJA sa porodicama
SLOBODANU Radovana BIGOVIĆA
Slobo, uvijek ću se tebe i našeg djetinjstva rado sjećati i da te nikad neću zaboraviti. Počivaj u miru.
Sestra VUKA sa porodicom
Prošlo je deset godina od kada nije više sa nama naša voljena NONA 29. 9. 2014 ‒ 29. 9. 2024.
Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri, zaovi i tetki
VOJKI DUMIĆ
Ne postoje riječi koje mogu opisati tvoju dobrotu, plemenitost, privrženost i požrtvovanost koje si iskazivala prema nama. Od danas pa zauvijek tugovaćemo za tobom, dobrice naša. Počivaj u miru pored tvog voljenog Vlada.
Tvoji: ŠĆEPAN, MILANKA, RATKA, DESANKA i NEVENA ŠUNDIĆ
DEJANE
Četrdeseti dan kako dan ne počinje s onim tvojim „Dobro jutro, mili moji“ i kako je pitanje „Gdje je?“ zamijenilo „A zašto je?“ Nedostaje nam tvoja ljubav i pažnja, naše igranje, zajednički smijeh i zagrljaji.
Dana 29. septembra 2024. u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću i zapaliti svijeće.
Godina dana je od smrti naše sestre od ujaka
SLAVICA Milanova MIĆUNOVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Tvoja braća od tetke MILORAD, BOGDAN, VASO i ILIJA BIGOVIĆ sa porodicama
TVOJI NAJMILIJI 1116
Prošle su dvije godine
STIJOVIĆ
...Sjećanje na naše druženje ostaje zauvijek. DRUGARICA
Tri godine je od smrti našeg voljenog
BOŽIDARA Vukašinovog MILOVIĆA
Vrijeme prolazi, ponosni smo što si dio nas. Nedostaješ nam!
TVOJA VOLJENA PORODICA
JADRANKA
VOJKARI
Mnogo
Neđelja, 29. septembar 2024.
Dana 29. septembra 2024. godine navršava se 40 dana od smrti naše sestre, tetke i zaove
NADE Blažove BOLJEVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe.
Dana 29. septembra porodica će u 11 časova posjetiti njenu vječnu kuću.
Navršava se četrdeset dana od smrti
GORDANA GOGA VUJIĆ
1201
rođena POTPARA
Najtužniji dan u našim životima, meni i našoj đeci.
Ožalošćeni: suprug DEJAN, sinovi JOVAN i STEFAN
OŽALOŠĆENA PORODICA
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg oca, đeda i svekra
ĐORĐIJA Milovanovog ŠOFRANCA
Neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te nositi u srcu, mislima, sjećanjima i dobrim djelima.
Tvoji najmiliji ŚAKO, ANJO i KIKE
1153
Prošla je godina dana od smrti naše drage
OLGE VUKOTIĆ
S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.
Tvoji: SRĐA, RADA i IRENA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dvije godine od smrti naše voljene ANKE
Živiš vječno, jer voljeni nikad ne umiru.
Sestra ZORICA sa porodicom
1200
Navršava se četrdeset dana od smrti
GORDANA GOGA VUJIĆ
rođena POTPARA
Skrhani bolom i tugom, rano se rastajemo od tebe.
Tvoji TANJA, DRAGAN i PETAR
DRAGANA Jovanovog PEJAKOVIĆA
Kažu... sve se u životu dešava sa nekim razlogom, ja ću se uvijek pitati koji je to razlog... koji te od mene odvoji tako rano prerano?
Prolaze dani i godine, ali tuga za tobom nikako, moj Dragi.
Sama sebi kažem – Bože, zašto smo se toliko voljeli, možda bi danas bio tu da je bilo drugačije. Uvijek ovdje blizu mene postoji dio tebe, moj Dragi, ja znam da i ti to znaš.
Mnogo je razloga bilo da ostaneš sa nama da se raduješ svojoj djeci i unučadima na koje si uvijek bio ponosan i pružao im beskrajnu ljubav.
TVOJA PEKI sa porodicom
Dana 29. septembra 2024. navršava se šest godina od kada nije sa nama naš voljeni
MILORAD – MIŠO Vojinov ĐURIČIĆ
Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanja, ne liječi tugu i ne umanjuje prazninu u našem domu, ali jača ponos što smo te takvog imali.
Navršava se godina od smrti našeg dragog i voljenog
ILIJE Nikova RADNJIĆA
Tvojim odlaskom bude se sjećanja na naše radosti i tugovanja i sve one izazove što život donosi. Tvoj život bio je težak, ali častan i dostojanstven. Svoje brige si nosio sam, a svoja radovanja dijelio sa drugima. Zato ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima uvijek voljen i nikada zaboravljen. Nadamo se da si našao mir na nebesima uz tvog i našeg Toma. Pomen će se održati u nedjelju u krugu porodice.
TVOJA PORODICA
Godina dana od smrti mojeg voljenog oca
ILIJE RADNJIĆA
Tata, hvala ti na bezuslovnoj podršci, ljubavi i toplini koju si nam pružao.
Bio si mi veliki oslonac, mjesto okupljanja, s ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na tebe. Neka tvoja dobra, plemenita duša nađe mir i spokoj pored našeg Toma.
Ćerka NANA sa porodicom 1150
1151
1194
Voljenom ocu
Godina dana prođe, ali sjećanje ostaje zauvijek. Sve što je lijepo, plemenito i dobro podijelio si s nama. Znam da ćeš nastaviti da budeš najveća podrška, a od sada sa neba zajedno sa našim Tomom. Neka vas anđeli čuvaju.
Tvoja porodica
supruga RADOJKA, sinovi VOJIN i NIKOLA, ćerka MILENA, snahe NATAŠA i MARIJA, unučad MILA, MIHAILO, ANASTASIJA, ANDRIJA i ANA
Tvoj sin PERO sa porodicom
ILIJI
Dana 29. septembra 2024. navršava se osam godina od smrti
Nagradna igra
Sa puno žara
PRAVILA NAGRADNE IGRE
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 23. septembra, završno sa 22. oktobrom.
10 x 5m drva
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu za dopremu nagrade). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi za prvo kolo dostavljaju se zaključno sa 15. 10. 2024. godine, do 12h, a za drugo kolo kuponi se dostavljaju zaključno sa 31. 10. 2024. godine u 12h. Imena prvih 7 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 2 dobitnika šporeta) biće izvučena 15. 10. 2024. godine, u 13h, a imena drugih 8 dobitnika (5 dobitnika drva za ogrijev i 3 dobitnika šporeta) biće izvučena 31. 10. 2024. godine u 13h.
Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.
Svi dobitnici će biti telefonski obaviješteni o načinu i vremenu preuzimanja nagrada.