Dnevni list Pobjeda 21.03.2023.

Page 1

Utorak, 21. mart 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20591 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ANALIZA: Prvi krug predsjedničkih izbora pokazao prekompoziciju političke scene: drastičan rast PES-a, značajan pad suverenističkih glasova, gubljenje liderske pozicije Demokratskog fronta, marginalizaciju Demokrata, potonuće Ure i SNP-a, koji su najznačajniji činioci Vlade

Đukanovićevi aduti za drugi krug, Milatovićev populizam ,,do neba“

Milatovićev snažan izborni uspjeh u najvećim gradovima - u Podgorici i Nikšiću - pokazuje da su javna uprava, školstvo, zdravstvo, vojska, policija, bankarski sektor u ogromnom broju, zbog radikalnog povećanja plata, dali glas kandidatu PES-a. Đukanovićev izborni rezervoar i potencijal u drugom krugu je značajan - dolazak dijaspore koja nije došla, podizanje izlaznosti u šest opština: Plavu, Gusinju, Tuzima, Rožajama, Petnjici i Ulcinju gdje mahom glasaju Bošnjaci/ Muslimani i Albanci, ali i totalna mobilizacija glasača suverenističkog bloka koji su apstinirali...

STR. 2. i 3.

Počinje akcija ,,Stop in aciji“, koja podrazumijeva formiranje takozvane antiin acione korpe sa 25 proizvoda

Od danas u prodavnicama

artikli po nižim cijenama

Beba koja je juče spašena iz Morače van životne opasnosti

Naši heroji su Aldin, Almir, Špejtim i Adnan

Bebu su iz hladne rijeke izvukli radnici Zelenila Aldin Ibrahimović, Almir Mujak i Špejtim Demaj, a švedski poslanik Adnan Dibrani je dječaku spasio život jer mu je vješto istisnuo vodu iz pluća. Bebino stanje prate na Odjeljenju intenzivne njege na Institutu za bolesti djece. Portalu Pobjeda je nezvanično saopšteno iz policije da je starija ženska osoba sa bebom sa stijene upala u Moraču

Sagovornici Pobjede, advokatica Marijana LakovićDrašković i advokat Veselin Radulović očekuju da se odbaci inicijativa za provjeru saglasnosti ukaza kojim se raspušta Skupština sa Ustavom

Ustavni sud nema nadležnost da cijeni ustavnost pojedinačnih akata

Đokaj tvrdi da je zločinu prethodio problem zbog različite vjere

IZVJEŠTAJ STEJT DEPARTMENTA O STANJU LJUDSKIH PRAVA U CRNOJ GORI: Problemi markirani u pravosuđu, dok korupcija, rodno i nasilje nad LGBTQ osobama ostaju glavni problemi

Krivokapićeva i Abazovićeva vlada koristile političko

zapošljavanje kao resurs za uticaj na ishode izbora

STR. 7. STR. 4. STR. 10
6. Suđenje optuženom za smrt
STR.
djevojke Šejle Bakije
STR. 9. S.
VASILJEVIĆ
D. MALIDŽAN

ANALIZA: Prvi krug predsjedničkih izbora pokazao prekompoziciju političke scene: drastičan gubljenje liderske pozicije Demokratskog fronta, marginalizaciju Demokrata, potonuće Ure

PODGORICA - Prvi krug predsjedničkih izbora pokazao je snažan rast populističkog Pokreta „Evropa sad“, pad broja suverenističkih glasova, ali i veoma loš rezultat kandidata koje su podržali ključni činioci odlazeće Vlade: lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića, kojeg je podržala SNP i čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji se neposredno pred izbore navodno ,,izmirio“ sa Abazovićevom Urom.

Prve preliminarne analize pokazuju da predsjednički kandidati suverenističkog bloka, Milo Đukanović i Draginja Vuksanović-Stanković imaju u zbiru jedva 40 odsto glasova. Taj se podatak, makar jednim dijelom, može tumačiti i činjenicom da je izostala veća podrška iz sredina gdje tradicionalno suverenističkim kandidatima pristiže značajan kontingent birača: u šest opština su Albanci i Bošnjaci, koji glasaju za nacionalne stranke na lokalnim izborima – u prvom krugu mahom ostali u svojim kućama.

Bez dileme: najveći pobjednik prvog kruga je Jakov Milatović i njegov populistički vanparlamentarni Pokret „Evropa sad“. Ne samo zbog plasmana u drugi krug, već i zbog ubjedljive prednosti od čak 10 odsto u odnosu na ključnog, i po svim anketama favorizovanog, ,,protivkanadidata“ - Andrije Mandića.

DOMINACIJA U GLAVNOM GRADU

Milatovićev procenat od skoro 29 odsto (28,92 %) osvojenih glasova, odnosno podrška 97.858 birača je impresivan rezultat.

Istraživanja javnog mnjenja različitih agencija predviđala su da će Milatović voditi ogorčenu, izjednačenu borbu sa Mandićem za ulazak u drugi krug. Lider Demokratskog fronta imao je prednost jake, iskusne partijske infrastrukture u poređenju sa čelnikom Pokreta „Evropa sad“, a očekivalo se i da će sveštenici Crkve Srbije, već po tradiciji, maksimalno ,,lobirati“ za Mandića.

Realnost je bila drugačija i o tome svjedoče brojke prvog kruga predsjedničkih izbora. Kolika je bila dominacija Milatovića u odnosu na Mandića, najbolje se vidi poređenjem rezultata u Podgorici i Nikšiću. U glavnom gradu Milatović je osvojio čak 37,8 odsto ili gotovo nevjerovatnih 37.743 glasa, pobijedivši Mandića razlikom većom od 20 hiljada

Milatovićev populizam Đukanovićevi aduti za

rezultati

glasova. U odnosu na lokalne izbore od 23. oktobra, svoj rezultat u Podgorici popravio je za više od 16 hiljada glasova.

U Nikšiću je Milatović osvojio čak 11.894 glasova iako je tek od nedavno osnovan lokalni odbor PES osvojivši više od Mandića gotovo pet hiljada glasova.

Za Nikšić se do juče vjerovalo da je snažno uporište Mandića i to zbog gradonačelničke funkcije DF-a, središta EPCG poznate po masovnom partijskom zapošljavanju, ali i centra Eparhije budimljansko-nikšićke SPC koja je preko

svog prvog čovjeka Metodija Ostojića podržala Mandića. Rezultati od 19. marta pokazuju da je Crkva Srbije ipak igrala – na dva kandidata i da je Mandić ostao donekle uskraćen onog važnog klerikalnog faktora, kojem se s razlogom nadao.

Osim toga, birači su, pokazuju prve analize, Pokretu „Evropa sad“ i njihovom predsjedničkom kandidatu oprostili ama baš sve: od Spajićevih serijskih laži o dvojnom državljanstvu i duplom prebivalištu u Beogradu, vili u Kotoru, stanu u luksuznom naselju Beograd

na vodi. I što je najvažnije: ni Milatovića ni Spajića birači nijesu okrivili - ni za raspad zdavstvenog sistema, kao ni za galopirajuću inflaciju koja je uslijedila nakon uvođenja projekta ,,Evrope sad“. Uzrok tog biračkog ,,zaborava“ je i kampanja Milatovićevih protivkandidata koji nijesu insistirali na pitanjima pogrešnih ekonomskih poteza, poput gašenja nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz ili tjeranja stranih investitora kao što je Adriatik propertis ili svjetski poznatog brenda ,,Aman“ dok su

Za Mandića je posebno bolan poraz u Nikšiću i Podgorici ali i odličan rezultat Milatovića u tradicionalnim uporištima DF-a Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Pljevljima. Za lidera DF-a je posebno frapantan poraz u Nikšiću gdje je kumulativno u odosu na lokalne izbore izgubio gotovo pet hiljada glasova i za isto toliko glasova poražen od Milatovića!

zdravstva, vojske, policije, pa i bankarskog sektora zbog radikalnog povećanja plata dala glas kandidatu – PES-a, iako je to zasluga populizma Abazovićeve Vlade.

Osim toga, kandidat PES-a je ušao i u tradicionalno biračko tijelo DF-a ostvarujući sasvim dobre rezultate i u južnoj regiji: Budvi, Herceg Novom, Tivtu i Kotoru. Drugim riječima: glasači Fronta, uglavnom srpske nacionalne prepoznatljivosti, prepoznali su u Milatoviću onu važnu notu nacionalnog, ,,pravoslavnog“ naboja - lako su prešli u Milatovićev tabor, mlađeg lidera.

IGRA SPC I BEOGRADA

bili ministri u Vladi Zdravka Krivokapića

Sljedstveno tome, rezultati u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju pokazuju i određeni upliv kandidata Pokreta „Evropa sad“ u biračko tijelo DPS-a. Milatovićev snažan izborni uspjeh u najvećim gradovima - u Podgorici, gdje je pobijedio Đukanovića sa 7.300 glasova razlike i - Nikšiću gdje je osvojio drugo mjesto sa 11.894, a Mandića i Bečića ostavio sa značajnom razlikom, ukazuje da je većina zapošljenih u javnoj upravi, od školstva,

DIK: Đukanović osvojio 21.815 glasova više od Milatovića

Kandidat Demokratske partije socijalista Milo Đukanović osvojio je 119.673 glasa, a kandidat ,,Evrope sad“ Jakov Milatović

97.858 – saopšteno je na sinoćnjoj sjednici Državne izborne komisije, na kojoj su utvrđeni privremeni rezultati prvog kruga predsjed-

ničkih izbora u Crnoj Gori. To znači da razlika između dva kandidata u prvom krugu iznosi 21.815 glasova u korist Đukanovića. Pre-

tvoreno u procente - Đukanović je osvojio 35,37 odsto, a Milatović 28,92.

Kandidatu Demokratskog fronta Andriji Mandiću

pripalo je 65.385 glasova (19,32), a Aleksi Bečiću (Demokrate) 37.562 (ili 11,10). Za Draginju Vuksanović-Stanković (SDP)

Za taj rezultat je posebno značajna osovina - Demohrišćanski pokret Dejana Vukšića i Srpska pravoslavna crkva koja je preko svojih uticajnih ljudi, prvenstveno popa Mijala Backovića, bitno uticala na dobar rezultat Milatovića. U tu svrhu je bio i organizovan sastanak člana Predsjedništva PES-a Andreja Milovića i mitropolita SPC Joanikija Mićovića u Beogradu, samo nekolika dana pred prvi krug izbora, čime se pokazalo da SPC, ali i zvanična Srbija, imaju više kandidata na predsjedničkim izborima.

Dokaz je izjava Ivice Dačića koji je u ponedjeljak, dan nakon izbora, kazao da je o predsjedničkim izborima u Crnoj Gori razgovarao i sa predsjed-

glasalo je 10.669 birača (3,15), a za Gorana Danilovića 4.659 (u procentima 1,38). Nezavisni kandidat Jovan Radulović dobio je podršku 2.574 glasača (0,76 odsto).

2 Utorak, 21. mart 2023. Politika
MILO ĐUKANOVIĆ JAKOV MILATOVIĆ ANDRIJA MANDIĆ ALEKSA BEČIĆ DRAGINJA VUKSANOVIĆSTANKOVIĆ GORAN DANILOVIĆ JOVAN RADULOVIĆ ANDRIJEVICA 740 624 882 220 13 24 8 BAR 9.588 5.217 3.113 2.200 953 317 319 BERANE 3.541 4.216 4.374 1.657 87 266 46 BIJELO POLJE 9.897 6.779 4.316 1.643 851 425 116 BUDVA 3.154 2.695 3.986 1.132 316 122 102 CETINJE 4.501 1.265 215 670 1.224 33 166 DANILOVGRAD 2.774 3.892 1.497 961 163 116 86 GUSINJE 1.024 97 30 17 179 2 8 HERCEG NOVI 3.557 4.749 3.179 3.130 268 277 136 KOTOR 3.872 2.548 1.752 1.313 397 162 123 KOLAŠIN 1.095 1.239 989 793 56 160 91 MOJKOVAC 1.560 1.027 1.233 624 35 228 22 NIKŠIĆ 13.727 12.103 8.159 4.773 853 499 232 PETNJICA 1.865 177 13 159 98 2 15 PLAV 2.652 514 653 166 372 16 33 PLJEVLJA 4.294 4.001 6.321 1.987 107 176 120 PLUŽINE 189 578 742 186 10 28 8 PODGORICA 30.447 37.743 16.117 10.232 2.686 1.482 717 ROŽAJE 6.543 1.389 266 693 596 18 53 ŠAVNIK 671 226 412 60 11 25 1 TIVAT 2.906 2.000 1.400 751 319 120 83 TUZI 3.743 660 827 516 306 3 35 ULCINJ 4.163 775 335 1.536 438 35 102 ZETA 1.745 2.414 3.620 1.389 77 86 61 ŽABLJAK 673 602 525 278 12 14 5 © POBJEDA nezvanični

populizam ,,do neba“, za drugi krug

nikom Srbije Aleksandrom

Vučićem, te da su zajedno ocijenili kao značajno što su ,,kandidati koji okupljaju srpske glasove postigli dobar rezultat“.

– Sigurno je da će Srbi praktično odlučivati u drugom krugu ko će biti novi predsjednik Crne Gore – rekao je slavodobitno Dačić.

DPS IMA REZERVOAR GLASOVA

Aktuelni šef države Đukanović i Demokratska partija socijalista su ispunili ključni cilj - plasman u drugi krug predsjedničkih izbora uz prednost u prvom krugu, ali nije ispunjen drugi, sekundarni cilj/ potencijalni ulazak Andrije

Mandića kao poželjnijeg kandidata.

Đukanović je, kako pokazuju prve preliminarne analize, ostvario jako dobar rezultat iako je kumulativno u odnosu na izbore 2018. izgubio 19 odsto birača. No, nakon sko ro trogodišnjeg tavorenja u opoziciji, izborni rezultat od gotovo 36 odsto i oko 120 hi ljada (119.673) glasova više je - respektabilan.

Tim prije što je Đukanović u predsjedničku trku prvi put ušao kao kandidat opozicije, bez poluga vlasti, mogućnosti obećanja zapošljenja i drugih ,,benefita“ koje pruža pozicija vlasti. Protiv njega je otvore no bila i većina privatnih, srp skih, elektronskih medija, a posebno su, tokom izbornog dana, aktivirani pojedini srp ski tabloidi pod službom BIA. Zato aktuelni predsjednik i pr vi čovjek DPS-a može da bu de relativno zadovoljan: rezul tat koji je ostvario je ,,čist“, bez primjesa paradržavne pred nosti.

Ipak, izborna taktika da se kroz odabir Mandića kao glav nog kandidata na TV sučelja vanju na kraju nije dala rezul tat jer su anti-DPS birači dali ubjedljivu podršku Jakovu Milatoviću.

Đukanovićev izborni rezervoar i potencijal u drugom krugu je ipak veliki imajući u vidu dijasporu koja nije došla kao i rezultate u šest opština: Plavu, Gusinju, Tuzima, Rožajama, Petnjici i Ulcinju koji pokazuju da Albanci i Bošnjaci koji glasaju za nacionalne stranke mahom nijesu bili mobilisani.

Brojke su precizne: ukupna prosječna izlaznost u tim gradovima ne prelazi 39 odsto što je za čak 20 odsto manje od prosječne izlaznosti u tim mjestima na lokalnim ili 30 odsto na parlamentarnim iz-

borima. Analize pokazuju da birači Albanskog foruma Nika Đeljošaja, ali i Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića u najvećoj mjeri nijesu izašli na izbore.

Jako čudno pogotovo za Ibrahimovićeve birače jer je njihov lider govorio na završnom Đukanovićevom mitingu u Podgorici.

Za Tuzi se veže i nevjerovatan podatak: da je pri niskoj izlaznosti čak 826 birača glasalo

Andriju Mandića (14 odsto) a da je više od 60 odsto ostalo svojim kućama?!

Đukanović, prema analizama

Pobjede, nije bez šansi u drugom krugom u kojem će se voditi neizvjesna bitka. Đukanovićev najveći problem je što će morati da se bori na tri fronta: da smanji broj apstinenata koji preferiraju suverenistički blok, da obeshrabri broj glasača koji u njemu vide glav-

ni problem Crne Gore i da napravi strategiju napada na loše ekonomske poteze koje su projektovali i izveli Milatović i Spajić.

Osim toga, mašinerija DPS-a moraće da animira i dolazak dijaspore koja je najvećim dijelom suverenistička, ali koja – nakon gašenja Montenegro erlajnza – ima ozbiljne probleme da dolazi u Crnu Goru u velikom broju.

Na ruku lideru DPS-a i aktuelnom predsjedniku ići će i činjenica da kampanja za parlamentarne izbore kreće samo koju neđelju nakon drugog kruga predsjedničkih, pa možda i neće čuditi izvjesna ,,nezainteresovanost“ Demokratskog fronta, Demokrata, ali i Ure da vode kampanju za predsjedničkog kandidata druge stranke.

Ipak, najveći problem Mila Đukanovića je da se izbori sa

slikom politički ranjenog igrača koji nema snage da se izbori sa udruženim protivnicima. Ukoliko taj svoj problem pretvori u prednost i mobiliše veći broj ljudi, Đukanovićeve šanse se značajno povećavaju.

NAJVEĆI GUBITNIKMANDIĆ

Andrija Mandić je vjerovatno najveći gubitnik predsjedničkih izbora.

Plan koji je smislila ta politička organizacija - da se uz pomoć skupe kampanje u kojoj je angažovan marketinški stručnjak iz Izreala, uz podršku zvaničnog Beograda i SPC – lagano izbori za ulazak u drugi krug, nije dao očekivani rezultat.

Mandić je osvojio svega 19 odsto glasova, što je na nivou njegovog rezultata iz 2008. na predsjedničkim izborima, daleko od bilo kakve šanse za drugi krug.

Predviđanja iz istraživanja javnog mnjenja da će biti tijesna trka između njega i Milatovića nijesu se ostvarila. Za Mandića je posebno bolan poraz u Nikšiću i Podgorici ali i odličan rezultat Milatovića u tradicionalnim uporištima DF-a Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Pljevljima. Za lidera DF-a je posebno frapantan poraz u Nikšiću gdje je kumulativno u odosu na lokalne izbo-

re izgubio gotovo pet hiljada glasova i za isto toliko glasova poražen od Milatovića! Daleko veći problem po Mandića i njegovu ekipu jeste da se pokazalo da DF polako gubi svoje dvje ključne uzdanice: SPC i zvanični Beograd. Rezultat izbora i reakcija Ivice Dačiča i srpskih tabloida u kojima se pišu hvalospjeovi o Milatoviću pokazuju da su i Beograd ali i SPC našli svog drugog igrača u Crnoj Gori.

URA I DEMOKRATETONU

Pompezno najavljena i na brzinu formirana koaliciona saradnja Demokrata i Ure, samo nekoliko dana uoči predsjedničkih izbora, nije dala nikakav rezultat niti sinergiju.

Naprotiv: Rezulat od 11.1 odsto Alekse Bečića je loš jer se pokazalo da ne postoji sinergija te dvije partije kao nukleusa budućeg takozvanog centrističkog bloka iza kojeg su stajali određeni centri moći, mediji ali i pojedine zapadne ambasade tradicionalo sklone da uređuju političku scenu. Kako sada stvari stoje, Ura i Demokrate moće samo da budu manje bitni igrači, a ukoliko uopšte dođe do formiranja, Evropa sad će im ispostavljati zadatke.

Pokazalo se da je Bečić je platio ceh prevelikom taktizira-

Podgorica jedan od „ključeva” drugog kruga

Poređenje rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora u Podgorici sa ne tako davnim lokalnim izborima, najbolja su ilustracija đe je Jakov Milatović ostvario ključnu prednost and Andrijom Mandićem. Istovremeno je i pokazatelj trenda pada Demokrata, Ure, SNP-a. Ali i daje odgovor na pitanje kako se Jakov Milatović se tako primakao rezultatu Mila Đukanovića i ostao ,,kratak” za nešto više od šest odsto.

Kada se analizira stanje nakon prvog kruga, očito je da će ključ za Đukanovićev pokušaj da dobije u drugom krugu predsjedničkih izbora biti Podgorica. Ne samo zbog toga što je Đukanović, čak i ako se ubroje glasovi Draginje Vuksanović- Stanković dobio čak 4.385 glasova manje od Milatovića Problem za Đukanovića je što je ,,rezervoar” glasova Milatovića u Podgorici ogroman: ako se glasovima Evrope sad pridruže

glasovi Mandića i Bečića, koje su podržale Jokovićeva i Abazovićeva stranka, onda se razlika u korist Milatovića povećava za nekih 27 hiljada glasova. Ako zadrži postojeće, Milatović će u Podgorici imati prednost od 32 hiljade glasova.

Čak i pod logičnom pretpostavkom da neće svi glasači Fronta, Demokrata, Ure i SNP-a u drugom krugu glasati Milatovića, već da će jedan dio njih biti apstineti, Đukanovića čeka

nju ali i ponudama koalicione saradnje Pokretu Evropa sad, a na brzinu sklepana koalicija sa Urom bez Civisa nije naišla na dobar odziv birača. Bečić je, osim Podgorice, značajan dio glasova izgubio i u ostalim svojim uporištima prvenstveno Herceg Novom i Kotoru, gdje je iako vlast vrši godinama ubjedljivo poražen i od Milatovića i od Mandića.

OSTAVKA

VUKSANOVIĆSTANKOVIĆ

Draginja Vuksanović - Stanković je nakon debakla na predsjedničkim izborima podnijela stavku na sve stranačke funkcije i poslaničku najavivši, možda i ishitreno, povlačenje iz politike. Ipak, njen gest je rijedak slučaj među crnogorskim političarima i političarkama koji nemaju običaj da preuzimaju odgovornost za svoje poteze ili neuspjehe. SDP je očigledno žrtva sopstvenog taktiziranja. Dugotrajno insistiranje na zajedničkom, nadstranačkom, predsjedničkom kandidatu suverenističkog bloka nije bilo planski, niti je imalo realnu podšku DPS-a i drugih stranaka suverenističkog bloka. Biračima suverenističkog bloka se očigledno nije dopalo ni ranije, prilično plahovito, nuđenje saradnje sa Pokretom Evopa sad što je prilično grubo odbijeno od strane Milojka Spajića, a kod birača stvorilo ,,crv sumnje” u dosljednost socijaldemokrata.

Moguće da je na pad rejtinga uticalo i objavljivanje tajno snimanog razgovora Draginje Vuksanović Stanković, nakon pregovora o formiranju vlasti na Cetinju, kada nije došlo do dogovora sa DPSom. U predvečerje izbora taj je snimak izazvao reakciju glasača što se odrazilo na rejting Vuksanović Stanković u Prijestonici đe je od nje bio jači čak i Jakov Milatović.

KATASTROFA STRANAKA PARLAMENTARNE VEĆINE

zadatak da prepolovi tu pretpostavljenu prednost i svede je na nekih desetak hiljada glasova. U tom slučaju, Đukanović može das e nada da će, uz glasove dijsapore, mobilizaciju dodatnih suverenističkih glasova podizanje izlaznosti u sredinama đe žive Bošnjaci/Muslimani I Albanci, mogao da računa na preokret I rijum u drugom krugu. A za tu političku utakmicu Đukanović ima još samo 12 dana. D.MIHAILOVIĆ

Iza kulisa predsjedničke utrke, rezultati prvog kruga otkrivaju još jedan frapantan detalj: Đukanović, kao kandidat opozicione Demokrastke pratije socijalista i Milatović kao čelnik vanparlamentarne Evropa sad zajednički su dobili čak 60 odsto glasova. Ako se ubroje i glasovi ostalih kandidata koji nijesu iz stranaka koje participraju u vlasti, znači da su partije parlamentarne većine – koje imaju 41 poslanika u Skupštini – osvojile jedva nekih tridetetak procenata glasova.

To je i najbolji dokaz da sadašnji sastav parlamenta ne odgovara političkoj realnosti na terenu, a da dvije stranke koje čine 80 odsto izvršne vlasti – SNP i Ura – podržava tek nešto više od šest odsto građana… Nenad ZEČEVIĆ / Draško ĐURANOVIĆ

3 Utorak, 21. mart 2023. Politika
drastičan rast PES-a, značajan pad suverenističkih glasova, Ure i SNP-a koji su najznačajniji činioci Vlade

Sagovornici Pobjede, advokatica Marijana Laković-Drašković i advokat Veselin Radulović očekuju da se odbaci inicijativa za provjeru saglasnosti ukaza kojim se raspušta Skupština sa Ustavom

Ustavni sud nema nadležnost da cijeni ustavnost pojedinačnih akata

PODGORICA – Ustavni sud nema ovlašćenje da cijeni ustavnost i zakonitost pojedinačnih pravnih akata, a ukaz o raspuštanju Skupštine koji je predsjednik države Milo Đukanović donio prošlog četvrtka je pojedinačni pravni akt, ocijenili su sagovornici Pobjede, advokatica Marijana Laković-Drašković i advokat Veselin Radulović.

Oni su saglasni i da bi Ustavni sud trebalo da odbaci prijedlog za ocjenu ustavnosti ukaza o raspuštanju Skupštine koji je u petak podnijela „stara“ parlamentarna većina.

PREDMET OCJENE

– Ukaz predsjednika Crne Gore je pojedinačni pravni akt, te s tim u vezi očekujem da Ustavni sud odbaci prijedlog parlamentarne većine za ocjenu ustavnosti tog pravnog akta, jer pojedinačni pravni akti ne mogu biti predmet ocjene ustavnosti od strane Ustavnog suda – istakla je Laković-Drašković. Đukanović je ukaz donio pozivajući se na član 92, stav 1 i 3 Ustava Crne Gore koji propisuje da se Skupština raspušta ako ne izabere vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara, te predviđa da se raspušta ukazom predsjednika države. Laković-Drašković smatra da je Đukanović postupio u skladu sa Ustavom propisanom obavezom, kao i da je ova pravna situacija nesporna.

– Jer i onome ko tumači član 92, stav 1, Ustava – vezujući ga za predlaganje mandatara, valja ukazati je da je vladajuća većina odredila mandatara u skladu sa Zakonom o predsjedniku.

Kako Skupština nije u propisanom roku izabrala vladu, predsjednik je u skladu sa članom 92 stav 3 Ustava raspuštio Skupštinu i narednog dana raspisao vanredne parlamentarne izbore – kazala je ona.

Đukanović je mogao, dodala je, i 19. decembra prošle godine, kada je istekao rok od 90 dana otkako je utvrdio da ne postoji

Sada ne postoji nijedan propis koji bi ograničavao ovlašćenja Skupštine i Vlade u ovakvim situacijama, ali to nije dobro. Nije upitno da ni Vlada ni Skupština u ovom momentu nemaju legitimitet, tako da je veoma upitna svaka odluka koju donesu. Njihove odluke nemaju legitimitet – istakao je Veselin Radulović

Ukaz o raspuštanju parlamenta stupa na snagu danom donošenja

U Ukazu o raspuštanju Skupštine koji je Đukanović donio prošlog četvrtka stoji da on stupa na snagu danom donošenja, a navodi se i da će se objaviti u Službenom listu Crne Gore. Da stupa na snagu danom donošenja ukazali su i Laković-Drašković i Radulović, a to je juče istakao i dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić Zbog toga, smatra Blažić, Skupština juče nije mogla da nastavi rad.

– Skupština Crne Gore je raspuštena ukazom predsjednika, a samim tim, danom donošenja ukaza prestaje mandat poslanicima. Niti Skupština ima ustavnih, ni zakonskih ovlašćenja da nastavi sa radom u bilo kom obliku, a kamoli da donosi zakone – napisao je Blažić na Fejsbuku. Naglasio je i da predsjednik nema ovlašćenja da proglasi izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi koje su juče usvojene, jer bi time povrijedio Ustav.

većina za formiranje vlade nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića, da raspušti Skupštinu iako nije predložio mandatara.

– Smisao člana 92 Ustava nije u tome da li je, ili nije predsjednik predložio mandatara, već da se obezbijedi stabilnost, te da se oroči trajanje Vlade koja je izgubila legitimitet, odnosno koja je u tehničkom mandatu i da se raspišu vanredni parlamentarni izbori i građani odluče kome će dati podršku. Predsjednik to nije tada uradio, pretpostavljam jer Ustavni sud nije imao kvorum za odlučivanje, pa je trebalo izabrati nedostajuće sudije tog suda – istakla je Laković-Drašković.

I advokat Veselin Radulović smatra da bi Ustavni sud trebalo da odbaci inicijativu za ocjenu ustavnosti ukaza kojim se raspušta Skupština.

- Ukaz nije opšti pravni akt čiju ustavnost i zakonitost bi Ustavni sud mogao procjenjivati. Čini mi se da je i ranije u praksi Ustavnog suda bilo takvih predmeta i da je takve inicijative odbacivao, tako da očeku-

Đurović: Skupština nastavlja rad

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je Pobjedi da donošenjem ukaza o raspuštanju, parlamentu prestaje mandat prije roka, ali da, shodno Zakonu o izboru odbornika i poslanika, mandat poslanicima prethodnog saziva prestaje verifikacijom mandata novoizabranih poslanika.

jem da će ishod i po ovoj inicijativi biti isti, odnosno da će prijedlog za ocjenu ustavnosti ukaza biti odbačen – pojasnio je Radulović Pobjedi.

LEGITIMITET

Iako je Skupština raspuštena, a vanredni izbori raspisani za 11. jun, poslanici „stare“ većine juče su ponovo izglasali izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Sagovornici Pobjede ukazali su da Ustav ne propisuje nadležnost Skupštine nakon njenog raspuštanja, za razliku od vlade koja, kada izgubi povjerenje, nastavlja rad do izbora vlade u novom sastavu. Saglasni su i da se postavlja pitanje legitimnosti odluka koje sada donosi.

– S tim u vezi, važno je istaći da Skupština i njena radna tijela nastavljaju sa radom u okviru svojih ovlašćenja i u narednom periodu, te je i sjednica održana u potpunosti u skladu sa Ustavom, važećim zakonima i Poslovnikom Skupštine Crne Gore – kazala je Đurović.

– Mi smo manje-više i prije predsjedničkih izbora mogli da vidimo na osnovu rezultata lokalnih izbora da trenutni skupštinski sastav ne odgovara onome što je volja građana Crne Gore. Dodatno, izbori u nedjelju su pokazali da u drugom krugu imamo dva kandidata od kojih je jedan, aktuelni predsjednik države Milo Đukanović, predstavnik parlamentarne opozicije, a drugi, kandidat Jakov Milatović je predstavnik vanparlamentarne partije – naveo je Radulović.

Kada se saberu ti glasovi, dodao je, jasno se uočava da Skupština nema legitimitet, a taj problem, kako je rekao, mogao bi da se riješi donošenjem zakona

Međunarodna posmatračka misija ocijenila da su izbori održani u mirnoj atmosferi

PODGORICA - Predsjednički izbori u Crnoj Gori su bili konkurentni, sa kandidatima koji su mogli slobodno voditi kampanju, kao i poštovanje fundamentalnih sloboda za sve građane, ali registracija kandidata nije bila inkluzivna, a dugotrajni nedostaci u pravnom okviru i propisima o finansiranju kampanje ostali su nerije-

o vladi i skupštini koji bi trebalo da definišu obim ovlašćenja i određena ograničenja vlade i Skupštine.

– Sada ne postoji nijedan propis koji bi ograničavao ovlašćenja Skupštine i Vlade u ovakvim situacijama. To nije dobro. Ni Vlada ni Skupština u ovom momentu nemaju legitimitet, tako da je veoma upitna svaka odluka koju donesu. Njihove odluke nemaju legitimitet – naglasio je Radulović.

Laković-Drašković, sa druge strane, smatra da Skupština ni u kom slučaju ne bi trebalo da usvaja zakone, odnosno da obavlja redovne poslove iz njene nadležnosti.

- Zato je Ustav i predvidio da u

Meseriks: I dalje postoje brojne rupe u zakonu

šeni - navode međunarodni posmatrači u saopštenju.

Zajednička posmatračka misija Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta utvrdila je da, kako je navedeno u saopštenju, iako pravni okvir čini adekvatnu osnovu za de-

mokratske izbore, brojne praznine i nejasnoće u oblastima od izbornog zakonodavstva do finansiranja kampanje potkopavaju njegovu efikasnost i pokazuju potrebu za sveobuhvatnom reformom.

Šef posmatračke misije

ODIHR-a Tamaš Meseriks ocijenio je da je bilo dobro vidjeti kako se konkurentski iz-

bori odvijaju u mirnoj atmosferi.

– Ali i dalje postoje brojne rupe i nejasnoće u zakonu. Ovo omogućava vlastima da donose proizvoljne odluke i takmičarima da zaobiđu pravila. To su pitanja koja treba hitno riješiti – ističe on.

Šef Delegacije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Džo

O’Rajli kazao je da ,,kakav god bio ishod izbora, novoizabrani predsjednik će morati lojalno da radi zajedno sa parlamentom kako bi osigurao da sve državne institucije neometano funkcionišu“.

Šef delegacije Evropskog parlamenta Tonino Picula rekao je da se građanski duh crnogorskih birača jasno po-

slučaju raspuštanja Skupštine predsjednik Crne Gore prvog narednog dana raspisuje izbore. Kada je u pitanju donošenje zakona i ostalih poslova iz redovne nadležnosti Skupštine, to bi trebalo da sačeka naredni saziv Skupštine. Međutim, imamo situaciju da je Skupština usvojila Zakon o lokalnoj samoupravi, koji da bi stupio na snagu treba da bude ukazom proglašen od strane predsjednika. Pratićemo i kako će se predsjednik Crne Gore odnijeti prema ovakvom ponašanju parlamentarne većine, koja očigledno prenebregava činjenicu da je predsjednik donio ukaz o njenom raspuštanju – kazala je Laković-Drašković. Podsjetila je i da Vlada u tehničkom mandatu predlaže zakone i vrši sve poslove kao da je u punom mandatu. -Što dovodi u pitanje legitimitet njihovih odluka, ali u konačnom na kraju sve „dođe u ruke“ predsjedniku Crne Gore od koga zavisi da li će, kada su zakoni u pitanju iste proglasiti – zaključila je Laković-Drašković. Željka ZVICER

kazao na ovim izborima. – Svuda gdje smo posmatrali izborni dan dočekani smo sa toplinom. Radnici biračkih mjesta dobro su vodili proces u opštoj mirnoj atmosferi. Ovo ponašanje je primjer koji pokazuje put naprijed izabranim predstavnicima građana, daleko od podjela i ka zajedničkom razumijevanju bolje budućnosti zemlje i socio-ekonomskog blagostanja svih građana – istakao je on. R. P.

4 Utorak, 21. mart 2023. Politika
Marijana Laković-Drašković Veselin Radulović M. BABOVIĆ

Vlada dala saglasnost na aneks ugovora između Morskog dobra i firme Star of Montenegro o zakupu zemljišta u Ulcinju

Zakup poluostrva Suka prelazi na kosovski Rojal

Usvojen i aneks ugovora za izgradnju vjetroelektrane na Brajićima, što se očekuje za godinu

PODGORICA - Vlada je dala saglasnost na prijedlog aneksa ugovora o zakupu poluostrva Suka između Javnog preduzeća Morsko dobro i firme Star of Montenegro, koja se odnosi na lokalitet bivšeg hotela „Jadran“ u Ulcinju. Najavljeno je da će aneks omogućiti kompaniji Rojal iz Prištine izgradnju hotela sa pet zvjezdica na toj lokaciji. Planirana je investicija od 50 miliona eura. Stari hotel „Jadran“, izgrađen 1938, srušen je nakon zemljotresa 1979. godine.

Suka

– Sada mislim da smo našli kredibilnog investitora, pa treba zaključiti aneks da oni uzmu zemljište u dugoročni zakup. Na toj lokaciji treba da se izgradi prestižni hotel sa pet zvjezdica, kojim će upravljati jedan od najboljih svjetskih operatera – kazao je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbaniz-

ma Ana Novaković-Đurović podsjetila je da je Vlada 30. decembra zadužila JP Morsko dobro riješi spor sa firmom Star of Montenegro i da je posljedica potpisani memorandum kojim se rješava i pitanje pet odsto vlasništva JP Morsko dobro u firmi Star od Montenegro. Suština sporazuma je da direktor firme Star of Montenegro Danilo Durutović firmi Royal proda tu kompaniju koja je nosilac koncesije na zemljištu na kojem treba da se gradi hotel. Prethodno treba da isplati JP Morskom dobru

pet odsto vlasništva u Star of Montenegru. Kako je ovlašćeni procjenitelj Dragan Đukić utvrdio da je vrijednost udjela JP Morsko dobro 9,1 hiljada eura, direktor tog javnog preduzeća Mladen Mikijelj dostavio je Durutoviću ponudu da mu isplati 25 hiljada eura. Usvojen je i aneks ugovora o zakupu državnog zemljišta za izgradnju vjetroelektrane na Brajićima, u opštinama Budva i Bar.

Plan

– Aneksom predviđamo njegovo donošenje detaljnog pro-

Plaše se odliva depozita iz banaka

PODGORICA - Oprez prilikom donošenja odluke o zaduživanju države na domaćem tržištu preporučio je juče Savjet Centralne banke.

nim institucijama, Savjet je donio odluku o stopi kontracikličnog bafera kapitala za drugi kvartal ove godine.

stornog plana za 12 mjeseci, kada bi mogla početi gradnja vjetroparka – najavio je državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović. Ugovor sa konzorcijumom WPD Brajići u čijem sastavu se nalaze kompanija WPD AG iz Bremena, Njemačka i podgoričko preduzeće Vjetroelektrana Budva iz Podgorice potpisan je 26. avgusta 2020. godine. Taj ugovor je vrijedan 101,3 miliona eura, a vjetroelektrana treba da proizvodi oko 220 gigavat sati električne energije godišnje. S. P.

Uprava prihoda objavila crnu i bijelu listu poreskih obveznika

– U svjetlu najavljene mogućnosti emitovanja državnih obveznica na domaćem tržištu, Savjet je preporučio da se prije donošenja ovakve odluke pripremi detaljna analiza uticaja na bankarski sistem. Naime, emisija obveznica na domaćem tržištu mogla bi usloviti odliv depozita iz banaka, što bi se odrazilo na njihovu likvidnu poziciju, odnosno raspoloživost sredstava koje banke plasiraju ka stanovništvu i privredi – upozorili su članovi Savjeta i naglasili da, imajući u vidu potrebu očuvanja finansijske stabilnosti, rizike treba pažljivo sagledati i biti oprezan prilikom donošenja odluke o zaduživanju države na domaćem tržištu. To je tijelo na jučerašnjoj sjednici konstatovalo da je bankarski sektor stabilan i da ga karakterišu dobri pokazatelji poslovanja.

U cilju ispunjavanja obaveze CBCG da kvartalno određuje stopu kontracikličnog bafera za teritoriju Crne Gore, koja proističe iz Zakona o kredit-

Dužnike predvode Plantaže

PODGORICA - Uprava

prihoda i carina (UPC)

juče je objavila crnu listu dužnika sa najvećim poreskim dugom po osnovu akciza, PDV-a, poreza na dobit pravnih lica, koncesija i poreza na promet nepokretnosti. Na listi je 50 poreskih dužnika sa dugom po osnovu poreza i doprinosa na zarade, kao i 100 najvećih poreskih dužnika kod kojih je pokrenut stečajni postupak.

Plantaže predvode listu kompanija koje ne plaćaju porez i doprinos na zarade. Dug im je 10,38 miliona eura i u reprogramu su. Slijede Željeznički prevoz sa dugom od 5,8 miliona, Željeznička infrastruktura

Najveći dužnici su kompanije u stečaju, a predvodi ih Montenegro Airlines (15 miliona eura). Slijede višedecenijski stečajci ,,Radoje Dakić“ (12 miliona), Rudnici boksita (9,2 miliona), Pantomarket (15,5 miliona), Zavod za izgradnju Bara (4,5 miliona), Vektra Montenegro (šest miliona), a na listi je i Opšta bolnica Meljine (3,7 miliona)

sa četiri miliona, Održavanje željezničkih voznih sredstava sa 3,8 miliona i Izbor Bar sa 3,3 miliona. Dug Vektra Boke, vlasništvo Dragana Brkovića, po tom osnovu premašio je tri miliona, državnog Instituta „Simo Milošević“ 2,5 miliona (reprogram), a slijede Vodovod i kanalizacija iz Cetinja i Ulcinja sa dugom od 2,4 miliona, odnosno 2,3 miliona, a obje su kompanije u reprogramu. Vektra Jakić duguje po tom osnovu 1,7 miliona eura, a ukinut joj je reprogram zbog

neplaćanja.

Listu 200 najvećih poreskih dužnika predvodi preduzeće Spic Ronghe International (Montenegro) ltd iz Podgorice, koji je u blokadi za 10,6 miliona eura. Direktor te firme je Rajko Stanišić, a ovlašćeni zastupnik Yizhou Gui. Slijedi Brkovićeva Vektra Jakić sa dugom od 9,9 miliona eura, dio stranog društva iz Đenove Balcke-durr energy solutions, koji duguje 5,9 miliona, koliko duguje i Tehnoput Rajka Ivanovića, državni

Aerodromi Crne Gore pet miliona, Bineks čiji je ovlašćeni zastupnik Leonid Olshevsky ovlašćeni, a direktorica Valentina Martinović, četiri miliona, A-Kop, vlasništvo Pavla Prelevića 3,7 miliona, Cijevna komerc Danila Petrovića 3,4 miliona, Livello Trading vlasništvo Dženifer Vilis, čija je direktorica Matiljda Đurapčević, duguje tri miliona, a Vuk&Petrol Marije Vukšić 3,1 milion eura. Crnogorski fond za solidarnui stambenu izgradnju, čija je direktorica

-Na osnovu rezultata prethodno sprovedene analize relevantnih trendova u bankarskom sektoru i ukupnoj ekonomiji, odlukom je određeno da stopa kontracikličnog bafera kapitala za drugi kvartal ove godine bude nula odsto - precizira se u saopštenju. U skladu sa pomenutim zakonom, CBCG ima i obavezu da najmanje jednom godišnje sprovede postupak preispitivanja utvrđivanja „ostalih sistemski važnih kreditnih institucija“ (OSV), kao i stopa bafera koje su one dužne da održavaju.

– Donijeta su rješenja kojima je utvrđeno da su kreditne institucije, koje su do sada bile utvrđene kao OSV, i dalje zadržale ovaj status, pri čemu im se ove godine pridružila još jedna kreditna institucija, sada prvi put utvrđena kao OSV – navodi se u saopštenju. Konstatovano je i da je platni sistem CBCG u prethodnoj godini radio neometano, te da je ostvareno 12,5 miliona transakcija, u vrijednosti od 18,3 milijarde eura, što je 9,9 odsto više u odnosu na 2021. R. E.

Bijela lista

Na Bijeloj listi, među 534, koliko je ovaj put stavljenih na taj spisak je, između ostalih, barska kompanija

Aleksandra Mitrović, duguje 2,6 miliona, dok Fab lajv Vida i Jovana Popovića po tom osnovu duguje 2,4 miliona eura.

Na listi dužnika u stečaju na prvom mjestu je Montenegro Airlines, koji duguje 15 miliona eura. Slijede ,,Radoje Dakić“ sa dugom od 12 miliona, Rudnici boksita 9,2 miliona, Pantomarket 15,5 miliona, Zavod za izgradnju Bara 4,5 miliona, Vektra Montenegro šest miliona i Opšta bolnica Meljine 3,7 miliona eura. n. k. – J. R.

A3 tim, vlasništvo Gorana Lekovića, nikšićki ABC system Predraga i Milana Janjuševića, sve banke, osiguravajuća društva i telekomunikacijski operateri, sva četiri trgovinska lanca, privatne bolnice i poliklinike, kao i veterinarske ustanove. Osim njih, među uredne platiše spadaju još Zetagradnja Blagote Radovića, državna Elektroprivreda i Crnogorski elektroprenosni sistem, kladinioca Vezuv, tivatski i budvanski vodovod i kanalizacija, Stadion, Cerovo ministra ekonomije Gorana Đurovića, nikšićki Ramel Marinka Radulovića, te Žuti i Luks taksi.

5 Utorak, 21. mart 2023. Ekonomija
Poluostrvo Suka Savjet CBCG traži oprez kod najavljene emisije državnih obveznica na domaćem tržištu Savjet CBCG

Počinje akcija ,,Stop inflaciji“, koja podrazumijeva formiranje takozvane antiinflacione korpe sa 25 proizvoda

Od danas u prodavnicama artikli po nižim cijenama

Antiiflacione korpe dostavili su Voli, Laković, Domaća trgovina, Mercator, Franca i Mega promet, rekao je ministar ekonomije Goran Đurović i naveo da je većina dala ne samo 25 traženih proizvoda, nego 30, ili 40

PODGORICA-U šest maloprodajnih lanaca danas počinje akcija Stop inflaciji, koja podrazumijeva formiranje takozvane antiinflacione korpe sa 25 artikala sa sniženim cijenama. Trgovačka marža u maloprodaji na te proizvode ne treba da bude iznad pet odsto, dok je trgovačka marža u veleprodaji takođe limitirana na pet odsto. Akciju je pokrenulo Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa trgovačkim lancima.

AkcijA

- Svaki građanin će osjetiti benefite akcije Stop inflaciji, jer će imati izbor različitih proizvoda i mogućnost da ih kupuju po znatno nižim cijenama, saopštio je juče na sjednici Vlade ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović. On je kazao da su do juče svoje antiiflacione korpe dostavili Voli, Laković, Domaća trgovina, Mercator, Franca i Mega promet.

-Oni su pokazali društvenu odgovornost i dali jako korektne cijene. Većina je dala ne samo 25 traženih proizvoda, nego i veći broj, 30, 40, čak i više. Siguran sam da će ovaj partnerski poduhvat biti uspješan - rekao je Đurović. On je pozvao i druge da im se priključe kako bi sa svih polja zajednički krenuli da suzbijaju inflaciju i omogućili građanima da mogu mjesec da prožive normalno od svojih primanja. Ministarstvo ekonomskog razvoja je juče objavilo spiskove antiinflacionih korpi za šest maloprodajnih lanaca koji su se do sada priključili akciji Stop inflaciji. Antiinflaciona korpa formirana je na način da sadrži najmanje po jedan artikal iz svake od 25 vrsta dogovorenih proizvoda. Izbor konkretnog artikla iz definisane vrste proizvoda vrši sam trgovac i formira cijenu u skladu sa prethodno postignutim dogovorom sa Ministarstvom.

cijENE

Cijena deset komada jaja se kreće od 1,5 do 1,97 eura. Za kilogram sira, zavisno od proizvođača i trgovačkog lanca treba izdvojiti od 3,39 do 4,83 eura.

Litar jogurta zavisno od proizvođača košta od 0,99 eura do

1,39 eura, dok za litar mlijeka treba izdvojiti od 0,89 do 1,19 eura. Kilogram krompira se može naći po cijeni od 72 do 88 centi, do se kilogram pasulja prodaje od 1,76 do 1,99 eura. Cijena kilograma pirinča kreće se od 99 centi do 1,29 eura, a za 100 grama kafe treba pla-

Svjedočenje direktorice Sofije Kike u sporu oko male HE Đurička rijeka

titi od 79 do 89 centi. Pakovanje makarona se prodaje po cijeni od 39 centi do 99 centi. Za flašu gaziranog soka zavisno od proizvođača i količine (1,5 litra ili dva litra) treba izdvojiti od 1,29 do 1,38 eura. Za kilogram pilećeg mesa treba izdvojiti od 2,25 do 2,85 eu-

Prodali zemljište, pa napali investitore

PODGORICA - Zastupnica

kompanija Triangle i Plava Hydro Power Sofija Kika, koje zajedno sa bijelopoljskom Gradnjom tuže državu zbog neizgrađene mHE na Đuričkoj rijeci, juče je svjedočeći pred Privrednim sudom kazala da u momentu potpisivanja ugovora sa Ministarstvom ekonomije 2014. godine nijesu znali da na ovoj rijeci ne postoji plan za izgradnju, niti zone zaštite za Jaseničku rijeku, što se ispostavilo kao neophodno da bi uopšte započeli realizaciju investicije.

TENDER

- Logično je da je, kada se prijavljujete na tender koji raspiše država, sva dokumentacija za zaključenje i izvršenje ugovora spremna. Studija lokacije je prije usvajanja prošla cjelokupnu zakonsku proceduru, javne rasprave, na kojima su bili mještani koji su se interesovali, ali niko nije protestovao protiv plana –kazala je Kika sudiji Vladimiru Bulatoviću kod kojeg je ovaj postupak, započet 2020. godine, krenuo ispočetka.

Navela je da je prvi problem nastupio kad im Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) nije izdalo UT uslove, jer je trebalo da urade studiju lokacije i elaborate na život-

Ministarstvo ekonomije nespremno raspisalo tender za mHE, opština svoj dio posla prebacila na investitore, a dio građana se pobunio kad su postavljali tablu za gradilište, iako su prethodno imali niz sastanaka sa mještanima, tvrdi Sofija Kika

hiljada eura platili eksproprisano zemljište, u projekat uložili 1,3 miliona eura

ra, dok kilogram suvog svinjskog mesa košta od 7,45 do 10,49 eura.

Za čokoladu zavisno od veličine i pakovanja treba izdvojiti od 55 centi do 1,69 eura. Cijene deterdženta za pranje veša se kreću u rasponu od 2,22 do 3,95 eura, a pakovanje šampona je moguće naći po cijeni od 59 centi do 2,19 eura.

Trgovac je u obavezi da vodi evidenciju o vrstama, cijenama i zaračunatim maržama na pojedinačne artikle koji ulaze u strukturu antiinflacione korpe i na zahtjev Ministarstva iste dostavi na uvid. Svi trgovci imaju mogućnost da prošire listu proizvoda koji ulaze u sastav antiinflacione kopre, formiraju cijene prema postignutom dogovoru i o tome vode adekvatnu evidenciju, ali trgovac ne može skraćivati listu proizvoda. Trgovac može mijenjati artikle u okviru iste vrste proizvoda u zavisnosti od raspoloživosti i zaliha, na mjesečnom nivou. Trgovci će artikle obilježavati na poseban način, a Ministarstvo će obezbijediti odgovarajuću promotivnu kampanju trgovaca koji pristupe ovom sistemu snižavanja cijena. Predviđeno je da nove, snižene cijene, u skladu sa dogovorom o antiinflacionoj korpi, stupe na snagu danas i traju do kraja aprila, nakon čega će akcija biti produžena do 1. juna, sa mogućnošću zamjene artikala. S.P.

U okviru Evropske sedmice novca

UBCG organizuje finansijsku edukaciju djece i mladih

PODGORICA - Udruženje banaka Crne Gore (UBCG) i ove godine, u okviru Evropske sedmice novca, ima pojačane aktivnosti kroz predavanja koja će održati po školama i fakultetima podržavajući finansijsku edukaciju djece i mladih.

nu sredinu. Sastanci i pregovori sa lokalnom upravom trajali su osam mjeseci, jer je to bila obaveza Opštine Plav, ali su tražili da to preuzmu investitori, jer oni nemaju para. Izrada lokalne studije trajala je godinu, nakon čega im je MORT izdao UT uslove. Agencija za zaštitu životne sredine je nakon dva elaborata dala saglasnst za izradu mHE Đurička dva, ali ne i Đurička jedan, jer opština nije dostavila zone sanitarne zaštite za Jaseničku rijeku.

EkSPROPRijAcijA

Kika je navela da su u tom momentu imali zaključene ugovo-

re sa više kompanija za nabavku opreme, čija je proizvodnja trebalo da počne kad i izgradnja. Svemu je prethodila eksproprijacija zemljišta za koju su platili 300.000 eura. Kada je plavska kompanija koju su angažovali trebalo da postavi tablu na gradilištu, spriječila ih je u tome grupa građana, koji su fizički napali radnike, o čemu su obavijestili sve institucije, ali zaštitu nijesu dobili. U drugom pokušaju postavljanja table pojavio se tadašnji predsjednik Opštine Plav Mirsad Barjaktarović koji je građanima saopštio da mu je premijer Duško Marković obećao da

se mHE neće graditi ako oni to ne žele. Pokušali su da sa Ministarstvom ekonomije prevaziđu probleme, zbog velikog ulaganja, ali im gradnja nije omogućena, niti im je vraćena bankarska garancija. Za sve vrijeme, Kika tvrdi da su prema lokalnoj zajednici bili otvoreni te da su uložili velika sredstva u više projekata, planirali da zaposle lokalce i da opština dobije pet odsto od proizvedene struje. Navodi da nijednu obavezu nijesu preskočili, ali da im država nije obezbijedila uslove da rade. Za investiciju su, kako tvrdi, imali obezbijeđena sredstva od OPIC-a, koji ih je već podržao u

izgradnji mHE na Kosovu. Nije joj, kako je navela, poznato da li se iza protesta krio strah građana da će ostati bez pijaće vode, već tvrdi da jednostavno nijesu htjeli da čuju za gradnju bez konkretnih razloga.

Na jučerašnjem ročištu trebalo da je da budu saslušani vlasnik kosovske kompanije Florin Krasnići koji živi u SAD-u, ali zbog kratkog roka nije uspio da se odazove na ovo ročište. Zato bi trebalo da bude saslušan polovinom maja kada su za svjedoke pozvali i bivšeg predsjednika plavske opštine i Ljubiša Bošković koji je bio dio tima za projektovanje mHE. U tužbi čija je vrijednost određena na šest miliona eura, tvrde da su u projekat vrijedan 12 miliona do sada uložili 1,3 miliona eura. M. Lk.

Iz UBCG su rekli da je globalna nedjelja novca godišnja planetarna proslava, koju je pokrenuo Child&Youth Finance international (CYFI), sa lokalnim i regionalnim događajima i aktivnostima koje imaju za cilj da inspirišu djecu i mlade da uče o novcu, štednji, stvaranju sredstava za život, zapošljavanju i postajanju preduzetnicima.

- Ovogodišnja Evropska sedmica novca traje od danas do nedjelje, kako bi se finansijskim obrazovanjem unaprijedio nivo finansijske pismenosti i omogućilo djeci, mladima i građanima sticanje finansijske kompetencije, nužne u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu - navodi se u saopštenju. N. k.

6 Utorak, 21. mart 2023. Ekonomija
Ministri sa bedževiMa: Sa sjednice Vlade
300
Protest predstavnika NVO

Izvještaj Stejt departmenta o Stanju ljudSk I h prava u Crnoj Gor I : Problemi markirani u pravosuđu, dok korupcija, rodno i nasilje nad LGBTQ osobama ostaju neuralgične tačke

Krivokapićeva i Abazovićeva vlada koristile političko zapošljavanje kao resurs za uticaj na ishode izbora

VAŠINGTON – Ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa, kršenje slobode izražavanja, korupcija u vladi, rodno nasilje i nasilje nad LBGTQ osobama kao i političko zapošljavanje, neki su od osnovnih problema u Crnoj Gori – navodi se u godišnjem izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu.

Nekažnjivost je, kako navodi Stejt department, i dalje problem, a ,,vlada nije uložila mnogo napora da identifikuje, istraži, krivično goni ili kazni zvaničnike koji su kršili ljudska prava“, prenio je Glas Amerike (VOA).

Kada je riječ o izbornom procesu i političkom učešću u Crnoj Gori, u izvještaju Stejt departmenta se ocjenjuje da se, uprkos protestima opozicije, izbori generalno smatraju slobodnim i fer. Pominje se primjer parlamentarnih izbora 2020. godine koje je, kako se podsjeća u izvještaju, misija ODIHR-a ocijenila generalno transparentnim i efikasnim, ali je takođe istakla da je vladajuća partija imala nepropisnu prednost zloupotrebom državnih resursa i dominantnim medijskim prisustvom, što je podrilo kvalitet informacija dostupnih biračima.

Ocjenjuje se da su izbori bili kompetitivni i da su održani u veoma polarizovanoj atmosferi zbog pitanja religije i nacionalnog identiteta.

Stejt department takođe navodi primjer predsjedničkih izbora 2018. godine za koje su posmatrači naveli da su bili mirni, sa manjim nepravilnostima koje nijesu uticale na ishod.

Nastavak loše tradicije

U izvještaju, čije je izvode objavio Glas Amerike, ističe se da je postojala sloboda formiranja i djelovanja političkih stranaka, ali da su vlade premijera Zdravka Krivokapića i

Dritana Abazovića ,,nastavile prethodnu tradiciju upotrebe državne administracije i državnih kompanija za političko zapošljavanje“.

– Prema nevladinim organizacijama, politički lideri nastavili su da posmatraju zapošljavanje u državnim kompanijama i centralnim i lokalnim vladinim agencijama kao značajni resurs koji bi se mogao iskoristiti za buduće lokalne i nacionalne izbore. Analitičari vjeruju da su se stranke nove vladajuće većine borile oko postavljanja svojih pristalica u tim organizaci-

Korupciju u praksi zapošljavanja zasnovanoj na ličnim odnosima ili političkoj pripadnosti javnost je smatrala endemskom u vladi i drugdje u javnom sektoru na lokalnom i nacionalnom nivou, naročito u oblastima zdravstvene zaštite, visokog obrazovanja, u pravosuđu, carinama, političkim strankama, policiji, oružanim snagama, urbanom planiranju i građevinarstvu - naglašava Stejt department u svom redovnom izvještaju

jama kako bi stekle strukturnu prednost nad opozicijom na budućim izborima - ističe se u izvještaju Stejt departmenta. Kao značajne probleme kada je riječ o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, Stejt department u svom izvještaju između ostalog navodi kredibilne izvještaje o mučenju za koje su odgovorni vladini agenti.

-Bilo je izvještaja u kojima se navodi da je policija mučila osumnjičene i da je bilo prebijanja u zatvorima i pritvornim centrima širom zemlje. Vlada je krivično gonila neke policajce i zatvorske čuvare optužene za prekoračenje ovlašćenja, ali su sudski procesi odlagani. Nevladine organizacije navode da je na dužnosti i dalje nekoliko policajaca za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila službe, uključujući slučajeve prekomjerne upotrebe sile - navodi se u izvještaju i dodaje da je nekažnjivost i dalje problem, naročito među policajcima i zatvorskim zvaničnicima.

i dalje politizacija u pravosuđu

Stejt department ocjenjuje i da postoje ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa, uprkos tome što je to garantovano i Ustavom i zakonima. Ističe se da Vlada nije poštovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, te da su neke nevladine i međunarodne organizacije i pravni eksperti istakli da su politički pritisak, korupcija i nepotizam uticali na tužioce i sudije.

- Proces imenovanja sudija i tužilaca i dalje je donekle ispolitizovan, iako je Ustavom i

Pojačan govor mržnje podriva slobodu izražavanja

Stejt department ocjenjuje da slobodu izražavanja podrivaju rastući trend govora mržnje, verbalne prijetnje i vrijeđanje novinara i građanskih aktivista, te neriješeni napadi na novinare.

U medijima, kako je ocijenjeno, izražavan je niz različitih političkih i društvenih stavova, uključujući i kritike na račun vlade, a podsjeća se da su medijski regulatori intervenisali nekoliko puta tokom 2022. godine da bi suzbili reemitovanje programa nekih medija iz Srbije, te ruskih državnih medija.

Stejt department navodi da nije bilo izvještaja da je vlada koristila nasilje protiv medija, ali da vladini zvaničnici jesu osuđivali medije koji su kritikovali vladu. Ističe se i da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinosili atmosferi zastrašivanja medija, te da se novinari i dalje suočavaju sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući o korupciji i krijumčarenju.

zakonima predviđeno da Tužilački savjet bira tužioce, a Sudski sudije... Stalna odlaganja u popunjavanju ključnih sudskih položaja, uključujući onih u Vrhovnom sudu, ometali su sudsku efikasnost - naglašava se u izvještaju. Korupcija je, prema mišljenju Stejt departmenta, i dalje značajan problem u Crnoj Gori. Podsjeća se da je bilo brojnih medijskih i izvještaja nevladinih organizacija da su i prethodna i aktuelna vlada nastavile korupciju po starom šablonu.

– Korupciju u praksi zapošljavanja zasnovanoj na ličnim odnosima ili političkoj pripadnosti javnost je smatrala

Naveden je, između ostalih, i primjer da je urednica M portala Danica Nikolić primila prijeteće poruke, „da će visiti s bandere“, zbog čega je Osnovno državno tužilaštvo 11. septembra pokrenulo istragu. Slične prijetnje upućene su i drugim novinarima, građanskim aktivistima i političarima. Portal M je ranije optužio premijera Dritana Abazovića za stvaranje neprijateljskog medijskog okruženja svojim izjavama od 20. avgusta i 5. septembra u kojima se navodi povezanost Portala s nekoliko drugih medijskih kuća (Pobjeda, Gradska TV, CdM, Analitika i Antena M) i kriminalaca. Gradska TV je 11. septembra pozvala policiju da procijeni sigurnost svojih novinara i menadžmenta, tvrdeći da ih Abazovićeve izjave izlažu pojačanim prijetnjama putem društvenih mreža i u javnosti. Kao odgovor, premijerova politička stranka, Ura, optužila je Gradsku TV 12. septembra za ,,širenje mržnje i netolerancije“. U izvještaju se navodi da su se nezavisni i proopozicioni mediji izjasnili o nepošte-

endemskom u vladi i drugdje u javnom sektoru na lokalnom i nacionalnom nivou, naročito u oblastima zdravstvene zaštite, visokog obrazovanja, u pravosuđu, carinama, političkim strankama, policiji, oružanim snagama, urbanom planiranju i građevinarstvu - naglašava Stejt department u svom redovnom izvještaju.

Bez odgovora Na rodNo i porodičNo Nasilje

Kao ozbiljne probleme kada je riječ o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, Stejt department navodi i izostanak istraga i odgovornosti za rodno nasilje, te ističe da je porodično nasilje i

nom tretmanu i ekonomskom pritisku vladinih ministarstava i agencija. Niske plate i politički pritisci doprinijeli su autocenzuri, jedna je od ocjena Stejt departmenta. Novinari su se i dalje suočavali sa zastrašivanjem, piše u izvještaju i navodi se primjer kada je policija uhapsila Elvisa Palavrtića iz Plava pod optužbom da je verbalno napao novinarku lista Vijesti Jadranku Ćetković i spriječio je da ga fotografiše. Nevladina oranizacija Centar za građansko obrazovanje požalila se da su verbalni i fizički napadi na novinare postali česta pojava u zemlji. Institut za medije Crne Gore je saopštio, navodi Stejt department, da se u prvih 10 mjeseci 2022. godine dogodilo 19 napada na novinare, a u 2021. godini 28. Prema podacima Sindikata medija, broj napada i prijetnji novinara ukupno je 70 u posljednje tri godine, a većina prijetnji dogodila se na društvenim mrežama ili dok su novinari pratili politička okupljanja i proteste. J. M.

dalje trajan i ozbiljan problem u svim zajednicama „koji Vlada nije ozbiljno pokušala da riješi“. Stejt department se poziva na izvještaje nevladinih organizacija, prema kojima su preživjeli porodičnog nasilja nastavili da se suočavaju sa poteškoćama kada je riječ o procesuiranju njihovih slučajeva u sudskom sistemu čime se, kako je ocijenjeno, promoviše atmosfera nekažnjivosti za one odgovorne za nasilje. Preživjeli nasilja i počinioci, kako se navodi, često nastavljaju da žive zajedno zbog dugih suđenja, ekonomske zavisnosti, društvenih normi i izostanka alternativnog smještaja. Ocjenjuje se i da je odgo-

vor policije neadekvatan i da policajci često savjetuju žene da oproste napadačima ili da ne nanesu štetu njihovim izgledima za zapošljavanje. Crnogorska vlada takođe nije efikasno primjenjivala zakone kojima se od nasilja štite pripadnici rasnih i etničkih manjina, a najranjivije žrtve diskriminacije su Romi, Aškalije i Egipćani, napominje se u izvještaju. Dodaje se i da diskriminacija i maltretiranje preovladavaju kada je riječ o pripadnicima LGBTQ zajednice, a da osobe sa invaliditetom nemaju jednaki pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, javnim zgradama i saobraćaju kao ostali. i. periĆ

7 Utorak, 21. mart 2023. Društvo

Nadzorna oprema, koju je Agencija za zaštitu životne sredine ustupila NP Skadarsko jezero, već „ulovila“ ekipe kriminalaca koje uništavaju riblji fond

Kamerama i dronovima

protiv ribokradica

PODGORICA – Dva dana

nakon što je širom Skadarskog jezera postavljeno na desetine kamera za nadzor živog svijeta prvi snimci ulovili su – krivolovce u tranzitu, naoružane lampama, plinskim bocama, pretvaračima napona i akumulatorima koji danonoćno „operišu“ u potrazi za lako dostupnim i ranjivim plijenom – jatama riba koje se zbog mrijesta s proljeća grupišu u jezerskim plićacima. Snimci će biti dostavljeni policiji i tužilaštvu, najavljeno je iz Agencije za zaštitu životne sredine čija je uprava u saradnji sa volonterima i ekološkim aktivistima obezbijedila 138 kamera, pet dronova sa pilotima i jedan termovizijski dron za noćno osmatranje. Oprema, čiji je veliki dio već montiran ili je montaža u proceduri, biće ustupljena NP Skadarsko jezero za monitoring biodiverziteta i ilegalnih aktivnosti tokom ovog proljeća.

Na uVid iStraŽNim orGaNima

Kako je Pobjedi potvrdio Bojan Bašanović iz Agencije za zaštitu životne sredine, video nadzor i zapisi sa kamera biće od pomoći službi nadzora u parku, policiji i tužilaštvu, odnosno svim institucijama koje su nadležne da isprate nelegalne aktivnosti krivolovaca i procesuiraju ih. Prema njegovim riječima, oprema će pomoći i da se isprate ustaljene rute krivolovaca.

Snimci će biti dostavljeni policiji i tužilaštvu, najavljeno je iz Agencije za zaštitu životne sredine čija je uprava u saradnji sa volonterima i ekološkim aktivistima obezbijedila 138 kamera, pet dronova sa pilotima i jedan termovizijski dron za noćno osmatranje Skadarskog jezera

On je potvrdio da je većina kamera opremljena karticama i lokatorima, adaptirana za noćno snimanje, tako da će u istom momentu snimak biti poslat Službi zaštite NP Skadarsko jezero i Agenciji, pa će pokušaji uklanjanja biti evidentirani, a počinioci predati nadležnim organima. – Inicijalna namjena postavljanja kamera bila je da se notira brojno stanje vidri u kanalima i prikupe snimci gniježđenja značajnih vrsta ptica. Prvi zapisi evidentirali su one koji devastiraju jezero i ekosistem, tako da će olakšati da se takvom ponašanju stane na kraj – naveo je Bašanović. On je podsjetio da će, osim ove vrste kontrola, Agencija uz podršku međunarodnih partnera i nevladinog sektora doprinijeti i nadgledanju devastacije rječnih korita, kao i drugih vrsta nelegalnog ponašanja i uništavanja resursa duž naše obale.

mrije St im olaKŠaVa zloČiN Ribolovni zabran, odnosno lovostaj počeo je 15. marta i traje do 15. maja na sve vrste riba, osim jegulje. Zabran se podrazumijeva za privredni ribolov, a krivolov nedozvo-

Organizuju i monitoring krupne divljači

Iz Agencije za zaštitu životne sredine juče je saopšteno da nastavljaju i sa monitoringom divljači na teritoriji države, a u sklopu toga je postavljeno desetine kamera u crnogorskim šumama čiji je cilj da mapiraju areale određenih vrsta.

– Kao poseban dio programa je i postavljanje nekoliko kamera na granici sa Kosovom, kako bismo pokušali da utvrdimo prisustvo bal-

ljenim sredstvima je višegodišnji problem koji riblji fond, izložen velikom pritisku, dodatno dovodi u pitanje.

Tokom proljeća, šaranske vrste riba, prvenstveno krap koji je ciljna vrsta krivolovaca, zalazi u plitke djelove jezera gdje je toplija voda, pogodna za polaganje ikre. Zbog toga je ranije lov lampama i ostima bila jedna od ključnih nelegalnih disciplina, a vremenom je ustupila mjesto

kanskog risa kod nas –naveli su iz agencije. Pozvali su na saradnju i lokalno stanovništvo.

– Sve zainteresovane pozivamo na saradnju na način što nam imejlom javite odakle ste, mi procijenimo da li je vaše područje „egzotično“ za monitoring, naši eksperti dođu postave kamere, a vi se brinete o njima – održavate ih i mijenjate baterije u slučaju da je to potrebno, naveli su iz Agencije.

krivolovu uz pomoć tzv. agregata, odnosno pretvarača napona. Krivolovci su alate usavršili do te mjere da su gotovo nečujni a sondama pretražuju i dublje slojeve vode, nerijetko i usred dana.

Ulovljena riba se ilegalno distribuira u blizini tržnica, ili „ispod ruke“, na parkinzima gdje preprodavci nudi ispod glasa frešku jezersku ribu.

StroGe KazNe jediNi lijeK

Pozivi za pomoć pri prikupljanju novca za transplantaciju bubrega u inostranstvu sve učestalijI, u KCCG smatraju da su one posljedica problema sa kadaveričnim programom

FZO: U Tursku prošle

godine upućeno 11 pacijenata za presađivanje bubrega

PODGORICA – Fond za zdravstveno osiguranje u prošloj godini uputio je 18 pacijenata na transplantaciju organa u Turskoj, od čega sedmoro na djelimično presađivanje jetre i njih 11 na transplantaciju bubrega od podudarnog srodnog davaoca ili emotivnog partnera.

Kako su Pobjedi rekli iz ove zdravstvene ustanove, djelimična transplantacija jetre u bolnici Acibadem iznosi 60.000 eura, a bubrega u Liv Hospital 17.000 eura.

Pozivi za pomoć pri prikupljanju novca za transplantaciju bubrega u inostranstvu, posebno u Bjelorusiji, sve su učestalije. Nerijetko se objavljuje da su pacijentima otkazali bubrezi te da je neophodno što prije prikupiti novac za presađivanje u inostranstvu jer, prema njihovim navodima, to ne mogu završiti preko Fonda za zdravstveno osiguranje. Ranije su se uz pomoć ljekara iz Kliničko-bolničkog centra ,,Rebro“ u Zagrebu transplantacije bubrega obavljale u našem Kliničkom centru. Međutim, ugovor o saradnji sa Hrvatskom istekao je u decembru 2019. godine, a posljednja transplantacija u KCCG obavljena je 7. decembra te godine, gotovo prije četiri godine.

Na hemodijalizi

80 pacijeNata

te kada prođu pripreme u Kliničkom centru, dobijaju konzilijarne prijedloge za liječenje van Crne Gore.

– U skladu sa tim znači da liste čekanja i ne postoje. Što se tiče djelimične transplantacije jetre, potrebno je da pacijent ima kompatibilnog davaoca, da dobije konzilijarni prijedlog KCCG, odobrenje INO komisije Fonda, a zatim i da dobije odobrenje Etičkog komiteta zemlje u koju je upućen, a u skladu sa njihovim propisima – kazali su iz Fonda.

Prema slovu Krivičnog zakonika Crne Gore, nezakonit ribolov sankcionisan je članom 326 kojim se, zavisno od težine krivičnog djela, propisuje kaznu i do tri godine zatvora.

Najniža kazna, novčana ili zatvorom do šest mjeseci predviđena je za krivolovca koji lovi ribu ili druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u koji-

ma je lov zabranjen. Stavom drugim istog člana zakona predviđa do tri godine zatvora za onog koji lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje, ili kojim se te životinje masovno uništavaju. To je slučaj u krivolovu upotrebom pretvarača, ili,

kako se to naziva u žargonu, „agregata“ za struju. Kazna do tri godine zatvora zaprijećena je onome ko lovi ribu ili druge vodene životinje veće biološke vrijednosti, ili u većoj količini, odnosno ako uništi veću količinu riba ili drugih vodenih životinja.

U svakoj varijanti, predviđeno je oduzimanje ulova i sredstva za ribolov.

Javašluku na vodi doprinijela je i blaga kaznena politika, preinačavanje krivičnih djela u prekršaje, što rezultira time da se krivolovcima isplati da ponovo izlaze na vodu. Rezon je da će i ako „padnu“, prekršajnu kaznu od 500 eura višestruko isplatiti u sljedećem izlasku na šta je nedavno ukazala i generalna direktorica Direktorata za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Katarina Burzanović Nedavna akcija NP Skadarsko jezero u koordinaciji sa policijom i civilnim sektorom u reonu Godinja prvog dana zabrana rezultirala je hapšenjem i procesuiranjem jedne osobe kod koje je zaplijenjena ubijena riba, oprema za krivolov, čamac, penta... Kako je ranije Pobjedi potvrđeno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, protiv osumnjičenog je podnijeta krivična prijava zbog krivičnog djela nelegalni ribolov.

Iz Nacionalnih parkova ranije su apelovali na građane da prijave nepravilnosti koje primijete u parku na broj 067 000825, a vanpijačnu i nelegalnu prodaju ribe Komunalnoj policiji na broj 067 002 005. i. p.

U Kliničkom centru, međutim, kažu da hitna transplantacija bubrega kao pojam ne postoji već samo kao ,,elektivna procedura koja se izvodi kada za to postoje nedvosmisleni medicinski razlozi koji mogu biti kontraindikacija za najsuptilniju proceduru“. Oni su Pobjedi rekli da se trenutno na hemodijalizi u toj zdravstvenoj ustanovi nalazi 80 pacijenata.

Komentarišući sve učestalije kampanje za pomoć, u KCCG ističu da su one rezultat višedecenijskog problema sa kadaveričnim programom (transplantacija organa sa moždano mrtvog pacijenta).

Sa druge strane, u Fondu smatraju da se zahtjevi za pomoć javnosti dešavaju zbog toga što osiguranici ne prođu propisanu proceduru upućivanja na inostrano liječenje, ili idu na procedure za koje nema osnova da se šalju van Crne Gore.

procedura

Oni objašnjavaju da se pacijenti šalju na srodničke transplantacije bubrega, za koje je potreban kompatibilni srodnik do četvrtog stepena srodstva ili emotivni partner,

A kada je u pitanju lista čekanja, na presađivanje bubrega čekaju 42 pacijenta sa terena svih 12 dijaliznih centara. – Urološko-nefrološki konzilijum KCCG poslao je na liječenje u Tursku 12 pacijenata koji su uspješno transplantirani sa živim srodnim davaocem – kazali su iz Kliničkg centra. Iako je još gotovo prije dvije godine najavljeno obnavljanje sporazuma Crne Gore i Hrvatske, zahvaljujući kojem bi i naši građani imali ista prava prilikom doniranja organa kao i stanovnici Evropske unije, o saradnji između dvije zemlje u oblasti transplantacija još nema dogovora. Klinički centar sredinom oktobra 2021. uputio je prijedlog ugovora oko obnove saradnje sa Hrvatskom. Između ostalog, predložena je saradnja u oblasti doniranja i transplantacije organa, kao i prenos znanja i razmjena iskustava u području zdravstva s posebnim naglaskom na područje doniranja i presađivanja organa, s ciljem osposobljavanja kadrova i uvođenje novih metoda liječenja u Crnoj Gori. Ipak, do danas nije poznato zbog čega taj ugovor još uvijek nije potpisan. Crna Gora sredinom 2018. godine postaje članica Eurotransplanta, čime je crnogorskim pacijentima data mogućnost da im organi za presađivanje postanu dostupniji, a vrijeme čekanja na transplantaciju manje. Ipak, da bi naši građani dobili organe, potrebno je i da ih i mi dajemo.

polemiKa

Proteklih godina bilo je dosta polemike oko zakona koji uređuje ovu oblast. Godine 2016. usvojen je zakon kojim se uključuje pretpostavljena saglasnost, ali je porodica imala zadnju riječ. S obzirom da taj zakon nije dao rezultate, tri godine kasnije krenulo se sa izmjenama, kojim je precizirano da se porodica više neće pitati, te da ukoliko je osoba za života dala saglasnost organi će se uzimati. Sl. r.

8 Utorak, 21. mart 2023. Društvo
Za ribolov strujom u zabranu prijeti kazna do tri godine zatvora
Stop-kadar iz snimka koji su zabilježile kamere prije dva dana - čun opremljen sredstvima za krivolov

HRABRI ČIN: Radnici Zelenila Aldin Ibrahimović, Almir Mujak i Špejtim Demaj i švedski poslanik Adnan Dibrani juče spasili dijete iz hladne Morače

Beba van životne opasnosti, nalazi se na intenzivnoj njezi

PODGORICA – Beba koja

je juče spašena iz Morače smještena je na Odjeljenju intenzivne njege na Institutu za bolesti djece, potvrdila je Pobjedi direktorica Kliničkog centra Crne Gore

Ljiljana Radulović

- Mogu da vam kažem da je beba hospitalizovana kod nas i zahtijeva intenzivno praćenje, odnosno prati se na intenzivnoj njezi Instituta za bolesti djece – kazala je dr Radulović.

Beba je stabilno i van životne opasnosti, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.

Iz hladne rijeke su je izvukli

Aldin Ibrahimović, Almir

Mujak i Špejtim Demaj, radnici Zelenila koji su prvi došli, a Adnan Dibrani je dječaku spasio život tako što mu je vješto istisnuo vodu iz pluća.

Dibrani je švedski poslanik, a u Crnoj Gori je bio u posmatračkoj misiji Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope koja je pratila izborni dan.

On je vjerovatno mislio da će to biti njegov jedini zadatak tokom posjete Podgorici, ali, ipak, njegova jučerašnja misija bila je mnogo veća od toga. Zahvaljujući hrabrosti, smire-

Zahvaljujući hrabrosti, smirenosti, ali i znanju koje ima kao roditelj troje maloljetne djece, Dibrani je uspio da oživi bebu. U razgovoru za Pobjedu kaže da nije vjerovao da će uspjeti, ali kada se to ipak desilo...

nosti, ali i znanju koje ima kao roditelj troje maloljetne djece, Dibrani je uspio da oživi bebu. U razgovoru za Pobjedu kaže

da nije vjerovao da će uspjeti, ali kada se to ipak desilo...

– Prelazio sam most i pogledao ka vodi kada sam vidio da žena i dijete plutaju rijekom. Neki drugi momci su došli, spustili se do rijeke i izvukli bebu iz vode, dok su drugi pozvali hitnu pomoć. Potrčao sam ka njima i vidio da drže bebu, koja nije davala znake života. Pošto imam malo dijete kod kuće, znao sam šta treba raditi u ovakvim situacijama – ispričao je Dibrani.

Plašio se, kaže, da nema vremena, ali nije odustao i pokušavao je da uradi ono što zna i to najbolje što može.

– Stisnuo sam bebu preko stomaka i leđa, istisnuo joj vodu

PODGORICA - Vlada je dala saglasnost Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) za pokretanje postupka za popunjavanje 50 radnih mjesta koja nijesu predviđena Kadrovskim planom.

Kako je saopšteno iz Vlade, na jučerašnjoj sjednici je konstatovano da je, imajući u vidu veliki obim i složenost poslova u određenim organizacionim jedinicama MUP-a, opravdana potreba za zapošljavanjem nedostajućih novih kadrova.

- Određena radna mjesta ne mogu se popuniti raspoređivanjem postojećih kadrova –piše u saopštenju.

Vlada je usvojila Elaborat o opravdanosti transformacije

Naši heroji i spasioci

Radnici Zelenila Aldin

Ibrahimović, Špejtim

Demaj i Almir Mujak su juče, bez trunke razmišljanja, ušli u hladnu Moraču kada su shvatili da je u vodi tijelo bebe.

Oni su kosili travnjake kod zgrade „stare vlade“ i primijetili su da se nešto događa na obali ispod novog šetališta. Odmah su potrčali preko Mosta Blaža Jovanovića i odozgo shvatili da se radi o tijelima koja plutaju. Strčali su stepenicama i uspjeli da izvade dijete iz vode. Izvukli su ga kroz stijene i šipražje i probali da ga reanimiraju, sve do trenutka kada je dotrčao i Dibrani koji je znao što treba da radi, odnosno kako da izbaci vodu iz pluća. Četvrti kolega je ostao na mostu, skretao pažnju i kontaktirao policiju i hitnu

iz pluća. Kada sam čuo njegov plač, jer sam kasnije saznao da je dječak, odjurio sam do hitne pomoći i predao im bebu –ispričao je on. Dibrani je kazao da je beba bila u vodi već nekoliko minuta i da je zaista mislio da je kasno... – Nijesam želio da vjerujem da je istina... samo sam se nadao da će beba početi da diše. A kada sam čuo njegov plač, to mi je dalo dodatnu energiju da uspijem u tome da ga spasim –rekao je on, koji kod svoje troje djece ide srećan jer je uspio da spasi jedan život.

– Zagrliću svoju djecu, a u mislima se nadati da će beba uskoro zdrava ponovo biti sa svojim roditeljima – kazao je Dibrani

koji je juče napustio Crnu Goru i srećom se našao u pravom trenutku i na pravom mjestu. Kako je portalu Pobjeda nezvanično saopšteno iz policije,

pomoć dok je akcija spašavanja trajala.

U istom trenutku kada su iznijeli dijete na most, stigla je i policija, a policajka je takođe pokušala da pomogne. U tom trenutku je stiglo i vozilo hitne pomoći, pa su medicinskim radnicima predali dijete.

Reporteru Pobjede koji se našao na licu mjesta su spasioci govorili „samo da je dijete živo“ i nijesu se smirili sve dok im radnici hitne pomoći nijesu rekli lijepe vijesti. Tek tada su odahnuli.

Zbog hrabrosti, prisebnosti i nesebičnosti da se sa stijena spuste u brzu Moraču ovim herojima su juče odali počast Zelenilo i Glavni grad koji su iskazali u saopštenju nemjerljivo poštovanje i zahvalnost prema herojskom činu.

starija ženska osoba je sa bebom sa stijena upala u Moraču, a sumnja se na samoubistvo. J. ĐURIŠIĆ/J. MARTINOVIĆ

foto: S. VASILJEVIĆ

ODLUKE VLADE: Zbog velikog obima i složenosti posla potrebni novi radnici

Za MUP 50 radnih mjesta van kadrovskog plana

Javne ustanove Centar savremene umjetnosti Crne Gore u Javnu ustanovu Muzej savremene umjetnosti Crne Gore.

- Elaborat je pokazao da bi se osnivanjem te javne ustanove obezbijedili uslovi za razvoj savremenog umjetničkog stvaralaštva i vizuelne kulture, kao i za dugoročnu valorizaciju trajnih vrijednosti u savremenoj crnogorskoj

umjetnosti”, rekli su iz Vlade. Oni su naveli da bi ta ustanova nastavila da bogati vizuelnu kulturu najšire zajednice, podstiče individualno stvaralaštvo i prezentuje umjetničke vrijednosti u Crnoj Gori, na prestižnim događajima u regionu i svijetu.

Kako su saopštili, budući Muzej treba da omogući očuvanje sadašnje djelatnosti Centra u

podsticanju savremenog stvaralaštva i dopuni muzejsku misiju čuvanja trajnih vrijednosti, kroz standardizovano dokumentovanje i prezentaciju.

IVlada je donijela su odluke o obrazovanju pregovaračkih radnih grupa za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, za oblast pravne teko-

vine Unije, koje se odnose na pregovaračka poglavlja devet – Finansijske usluge, 18 – Statistika i tri – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga.

Time se, kako se navodi, pregovaračka struktura prilagođava aktuelnoj fazi pregovaračkog procesa. Vlada je usvojila Godišnji izvještaj o realizaciji Akcionog

plana od 2021. do ove godine, za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 –2023, u prošloj godini. - Izvještaj sadrži pregled realizovanih aktivnosti definisanih Akcionim planom, među kojima je kao najznačajnija ocijenjena izgradnja Klinike za psihijatriju za koju je u julu prošle godine položen kamen temeljac - rekli su iz Vlade.

Oni su podsjetili da će nova zgrada imati 20 soba sa 57 bolničkih postelja i sve neophodne sadržaje za savremeno liječenje pacijenata sa mentalnim problemima. R.D.

9 Utorak, 21. mart 2023. Društvo
Policija došla u istom trenutku kada su spasioci iznijeli bebu, Dibrani je drži u naručju Dijete izvukli kroz šipražje ispod novog šetališta Almir Mujak i Aldin Ibrahimović

Uhapšen albanski državljanin zbog šverca droge, za jednom osobom se traga

Oduzeto skoro 100 kilograma skanka

ULCINJ - Službenici Stanice granične policije I Ulcinj su oduzeli oko 97 kilograma skanka, a uhapšen je državljanin Albanije A. H. (30), dok se za K. P. intenzivno traga.

Kako su naveli iz Uprave policije, granična policija je u mjestu Darza zaustavila vozilo „škoda“ albanskih registar-

skih oznaka, kojim je upravljao K. P. On je, nakon zaustavljanja, naglo upalio automobil i tada okrznuo jednog policajca po nozi.

- Nakon toga je uslijedila potjera za ovim vozilom, a koje je pronađeno ostavljeno i otključano u mjestu Kruče, koje je potom transportovano na službeni parking Odjelje-

Suđenje optuženom za smrt devetnaestogodišnje Šejle Bakije

Đokaj tvrdi da je zločinu prethodio problem zbog različite vjere

PODGORICA - Ilir Đokaj, optuženi za ubistvo devetnaestogodišnje Šejle Bakije ispred njene porodične kuće u Tuzima, kojom prilikom je ranio i njenog oca Šabana Bakiju, juče je u podgoričkom Višem sudu priznao ubistvo.

Nakon priznanja, tokom dvoipočasovnog davanja odbrane, on je pojasnio šta je sve prethodilo tragediji poslije koje je, kako je naveo, postao crna rupa od čovjeka.

Međutim, suđenje je prekinuto u trenutku kada je Đokaj trebalo da ispriča kako je potegao pištolj i ispalio smrtonosne hice u Šejlu jer od jecanja nije mogao da govori.

– Zbog obje porodice, prijatelja i rodbine dužan sam da ispričam moju i Šejlinu priču, iako sam ja sada ovdje pred vama samo prazna, crna rupa od čovjeka. Svjestan sam da sam nanio jad i mojoj i Šejlinoj porodici i da mogu vratiti vrijeme, samo bih sebi oduzeo život, samo da je ostala živa moja Šejla – kazao je Đokaj. On je ispričao da je Šejlu prvi put vidio isred Gimnazije „25. maj“ u Tuzima.

– Bila je to ljubav na prvi pogled. Krenula je u prvi razred Gimnazije. Rekli su joj za mene da sam slikar, ali druge vjere – ispričao je Đokaj. On navodi da njegova vjera nije predstavljala problem Šejli, ali jeste njenoj porodici koja se iz tog razloga od samog početka protivila njihovoj vezi.

- Ona u svom dnevniku piše: ,,Ne marim za njegov krst, jer od kada ga volim on je moja vjera“. Počeli smo da se zabavljamo. Dva puta je bježala od kuće kod mene. Prvi put sam je vratio na zahtjev njene majke. Drugi put je došla na vrata moje kuće sa malom kesom u kojoj je bila roba. Rekla je da je pobjegla od kuće i da želi da živi sa mnom. Bio sam najsrećniji čovjek na svijetu – priča Đokaj.

Poslije sedam mjeseci života u porodičnoj kući Đokaja u Milješu, Šejla i Ilir se uz dopuštenje majke pokojne djevojke sele u Budvu. Razlog je bilo ignorantsko ponašanje Šejline rodbine sa majčine strane koja je živjela u komšiluku Đokaja. – Njena majka nam je pomagala u početku dok nije shvatila da se radi o ozbiljnoj vezi i da nas ne mogu rastaviti. Odselili smo se u Budvu. Nikad joj nijesam uputio grubu riječ, nikada se nijesam naljutio na nju. Smijao sam se nekim njenim ludostima, jer je znala da kaže - cijeli svijet će znati za mene. Sad vidim da je bila u pravu – ispričao je optuženi Đokaj. Ljubavnu idilu je, prema riječima optuženog, počela da kvari Šejlina porodica koja je slala uvredljive i grube poruke na račun porodice Đokaj. Uslijedio je raskid ali i brzo pomirenje.

– Ponadao sam se da će naša ljubav pobijediti razlike –ispričao je Đokaj.

Poslije nekog vremena veza nije mogla biti više tajna, pa kada bi porodica Bakija vidjela automobil Đokaja u blizini njihove kuće to bi prijavljivali policiji.

Uslijedila je prijava za nasilje koju su protiv Đokaja podnijeli Šejla i njen otac.

– Istu noć smo se čuli i molila me da se ne ljutim što pred ocem mora da glumi da ne želi da me vidi – kazao je optuženi. On je naveo da su ga nakon suđenja ispred Suda za prekršaje sačekali Šaban Bakija i još jedna osoba.

– Prijetili su mi. Toliko su bili silni u prijetnjama da sam se jako uplašio. Uplašio sam se i za brata blizanca da ga ne napadnu jer nas ljudi stalno miješaju. Poslije nedjelju sam kupio pištolj za 400 eura. Nikad u svom životu nijesam pucao i nijesam imao oružje ali sam ga od tada stalno imao kod sebe ili ga držao u autu – ispričao je Đokaj. Na dan kad je Šejla stradala, Đokaj je ispričao da je vidio u povratku kući iz Tuzi gdje se sreo sa prijateljima.

Njegov pokušaj da priđe Šejli spriječila je njena majka zbog čega se odlučio da prekine agoniju i suoči se sa njenim ocem.

- Kako u telefonu nijesam imao njegov broj, odlučio sam da pođem do njihove kuće. Šabo je izašao iz kuće i izvadio telefon da me snima i na-

nja bezbjednosti Ulcinj, dodaju iz policije. Iz Uprave policije navode i da su u mjestu Klezna zaustavila vozilo „pasat“ albanskih registarskih oznaka kojim je upravljao A. H. (30) iz Albanije, a koji se dovodi u vezu sa licem K. P. i izvršenjem predmetnog krivičnog djela.

- Službeni pas granične policije, specijalizovan za otkriva-

nje opojnih droga, pretragom terena pronašao je opojnu drogu, koja je izuzeta sa lica mjesta i biće predmet odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru. Ukupno su pronađena 163 pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je skank, ukupne težine oko 96,8 kilograma, dodaju oni. C. H.

Kontrolisana optužnica protiv Petra Mujovića u Višem sudu, optuženog za učešće u planiranju likvidacije

Odbrana tvrdi da Skaj komunikacije ne mogu biti validan dokaz

PODGORICA - Specijalni tužilac Zoran Vučinić zatražio je juče u podgoričkom Višem sudu da se potvrdi optužnica protiv Petra Mujovića jer se optužba protiv njega za učešće u planiranju ubistva Jovana Vukotića u tri navrata temelji na kredibilnim dokazima.

Sa druge strane, branilac Mujovića advokat Dragan Mitrić ukazao je da Skaj komunikacije ne mogu biti validan dokaz i da sve optužnice koje je Viši sud do sada potvrdio, koje se temelje na ovim komunikacijama - to je uradio nezakonito.

On je ukazao da se ta komunikacija nalazi u eksel tabelama i da je lako promijeniti.

Advokat Mitrić je dodao da smatra da se sudsko vijeće pri ocjenjivanju optužnice neće baviti navodima odbrane, već da će se voditi izrekom ,,cilj opravdava sredstva“.

na Petra Mujovića Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Radoja Zvicera i učešće u planiranju likvidacije Vukotića. Mujović se našao na optužnici SDT-a nakon što su Skaj komunikacije, kako navodi istraga, razotkrile da je po nalogu Zvicera i Slobodana Kašćelana trebao da ubije Vukotića 31. jula 2020. u Baru, i to na sahrani njegovog kuma i vođe barske grupe Alana Kožara Navodni plan je propao jer Vukotić nije dolazio na sahrani već je, kako se navodi u optužnici, boravio u kući porodice Kožar.

ređuje cijeloj porodici da me snima. Počeo sam da se znojim i da mi srce lupa, ali sam smireno ponovio da izađe i Šejla da razgovaramo – ustvrdio je Đokaj navodeći da su u jednom trenutku počeli svi da viču na njega i da je Šejlina baba bila najagresivnija. Na pitanje Đokaja zašto ne može ponovo da prihvati njegovu i Šejlinu vezu, otac je kazao da to više nikad neće uraditi ,,pa i kad bi mrtva bila“. Optuženi je ispričao i da je na pitanje Šabana Bakije da li misli da ga se oni boje, odgovorio da u njihovu kuću nije došao da ih plaši već u miru jer voli Šejlu, a da ga ona ne voli nikada ne bi ni došao.

- A u stvari jako sam se bojao, jer su me svi napadali, ja sam bio sam i Šabo je sve vrijeme pogledivao ispod stola, gdje sam počeo da sumnjam da nešto ima ispod -ispričao je Đokaj.

Optuženi nije uspio da ispriča kada je potegao pištolj jer nije uspio da zaustavi jecanje.

Šejla je ubijena 30. septembra 2021. godine pred očima svoje porodice: oca, majke, babe i sestara.

Suđenje se nastavlja 27. marta. B. R.

Optuženi Petar Mujović je kazao da predlaže da mu se ukine pritvor, uz mjere nadzora koje sud odredi. Podsjećamo, protiv Nikšićani-

Bjelopoljski Viši sud odbio žalbu Osnovnog državnog tužilaštva

Zatim, prema navodima SDT-a, došlo je do novog plana po kojem je Mujović trebalo da puca u Vukotića prilikom glasanja na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. Godine, ali se on nije pojavio. Mujović je, i u oktobru 2020. godine ispred zgrade kotorske policije, prema navodima istrage, trebao da puca u vođu ,,škaljaraca“.

Potvrđeno rješenje suda u Beranama da se Vuk

Vulević brani sa slobode

BIJELO POLJE - Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju donijelo je rješenje kojim je odbilo kao neosnovanu žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama izjavljenu na rješenje tamošnjeg Osnovnog suda o puštanju Vuka Vulevića da se u daljem postupku brani sa slobode.

Osnovni sud u Beranama donio je rješenje kojim je odbio prijedlog tamošnjeg ODT-a da se okrivljenom Vuleviću odredi pritvor, a prema istom je izrekao mjere nadzora te zabranu napuštanja boravišta teritorije opštine Berane, obavezu povremenog javlja-

nja određenom državnom organu – Upravi policije CB Berane i privremeno oduzimanje pasoša.

Samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Bijelom Polju Aida Destanović saopštila je za Pobjedu da činjenice i okolnosti koje proizilaze iz spisa predmeta ukazuju da na strani okrivljenog postoji opasnost od bjekstva, ali koja je relativno manjeg stepena u odnosu na nivo za koji sud cijeni da bi neophodno bio potreban za određivanje pritvora kao najteže mjere za određivanje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka. B. Č.

10 Utorak, 21. mart 2023. Hronika
Zaplijenjena droga Sa privođenja Ilira Đokaja d. malidžan

TRISTA OSAMDESET DEVETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Moskva pripremila odgovor na raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom Putinom

Ruski istražni komitet protiv sudija MKS pokrenuo krivični postupak

Ruski istražni komitet je krivični postupak protiv Međunarodnog krivičnog suda pokrenuo u trenutku kada je taj sud zatražio dodatna sredstva za gonjenje ruskih snaga zbog optužbi za ratne zločine počinjene tokom jednogodišnjeg rata u Ukrajini

HAG/MOSKVA/KIJEV

– Ruski istražni komitet pokrenuo je krivični postupak protiv sudija i tužilaštva

Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, kao odgovor na odluku tog suda da u petak raspiše potjernicu za ruskim liderom Vladimirom Putinom zbog ratnih zločina počinjenih na teritoriji Ukrajine.

Iz komiteta je saopšteno i da je nalog MKS-a za hapšenje Putina „očigledno nezakonit, jer nema osnova za krivično gonjenje“. Odluku MKS-a juče su ponovo komentarisali i u Kremlju ističući kako je to jasan znak neprijateljstva prema Rusiji i Putinu lično. Komentarišući tu odluku, portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima je rekao kako Rusija „reaguje mirno“ i nastavlja svoj rad, dok je bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev upozorio kako će odluka Međunarodnog krivičnog suda „imati ozbiljne posljedice po međunarodno pravo“.

- Nuklearne sile odlučile su da sude predsjedniku države koja ne učestvuje u radu MKS po istom osnovu kao SAD i druge zemlje. Posljedice po međunarodno pravo biće monstruozne – napisao je Medvedev u objavi u Telegramu, a prenio Rojters.

Ruski istražni komitet je krivični postupak protiv Međunarodnog krivičnog suda pokrenuo u trenutku kada je taj sud zatražio dodatna sredstva

za gonjenje ruskih snaga zbog optužbi za ratne zločine počinjene tokom jednogodišnjeg rata u Ukrajini.

O prikupljanju dodatnih sredstava za haški sud juče su u Londonu razgovarali ministri pravde iz više od 40 zemlja, javio je Gardijan ističući da su taj sastanak zajednički organizovali vlade Velike Britanije i Holandije. Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Kan prethodno je tražio više novca za rad, ističući kako budžet suda nije povećan iako je 40 istražitelja angažovano u Ukrajini.

Tužilac Kan je, takođe, naglasio da su optužbe protiv Putina „veoma ozbiljne“ i kako je sud morao da preduzme mjere. - Optužbe su zaista ozbiljne. Ukrajina je mjesto zločina. Stigle su mnoge vrste optužbi. Iako neki pričaju da je ono što se dogodilo humanitarna evakuacija, dokazi govore drugačiju priču - izjavio je Kan u Londonu.

On je ocijenio i da je „tužno i sumorno“ to što su sudije MKS prvi put osjetile neophodnost da izdaju naloge za hapšenje protiv lidera i visokih državnih zvaničnika jedne zemlje koja je stalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Kada je riječ o stanju na ukrajinskom frontu, Vlada u Kijevu upozorila je juče kako bi grad Avdijevka u Donjeckoj oblasti na istoku zemlje uskoro mogao postati „novi Bahmut“, odno-

Sjedište Međunarodnog krivičnog suda

sno poprište najžešćih borbi. Portparol ukrajinske vojske Aleksij Dmitraškivski izjavio je da je saglasan sa ranijom ocjenom britanske obavještajne službe da ruske snage pokušavaju da opkole Avdijevku. – Situacija u tom gradu mogla bi uskoro da bude kao i u Bahmutu – rekao je Dmitraškivski – a prenio Rojters. Ruski predsjednik najavio je u međuvremenu da će Rusija, ukoliko crnomorska žitna inicijativa ne bude produžena u maju, obezbijediti besplatnu isporuku žitarica za Afriku. Obraćajući se video-linkom delegatima na rusko-afričkoj parlamentarnoj konferenciji, Putin je rekao da je samo mala količina izvoza žitarica, deblokiranog sporazumom, stigla u

Afriku i da je ispunjenje ruskih uslova za obnovu sporazuma u interesu crnog kontinenta. Ministri inostranih poslova Evropske unije dogovorili su plan vrijedan dvije milijarde eura za zajedničku nabavku municije i artiljerijskih granata za Ukrajinu, javio je AFP, pozivajući se na diplomatske izvore.

Ukrajina je ranije saopštila da njene snage moraju da smanje vatrenu moć, jer se ruska invazija pretvorila u žestoki rat iscrpljivanja.

Kijev je precizirao i da je ukrajinskim snagama na mjesečnom nivou potrebno 350 hiljada granata kako bi obuzdali ruske napade i omogućili pokretanje nove kontraofanzive tokom godine.

Predsjednik Kine u trodnevnoj posjeti Kremlju

Moskva zainteresovana za kineski mirovni plan

Moskva je proučavala kineski prijedlog za okončanje sukoba u Ukrajini i otvorena je za pregovarački proces, saopštio je juče ruski lider Vladimir Putin tokom sastanka sa kineskim kolegom Si Đinpingom, koji boravi u trodnevnoj posjeti Moskvi.

Putin je tom prilikom naveo i da je svjestan da Kina polazi od principa pravde i poštovanja osnovnih odredbi međunarodnog prava.

– Uvijek smo otvoreni za pregovarački proces i svakako ćemo razgovarati o svim ovim pitanjima, uključujući i vaše inicijative, koje bezuslovno poštujemo – naglasio je Putin. On je dodao i da odnosi Moskve i Pekinga doprinose jačanju multipolarnog svijeta. Kineski predsjednik je juče doputovao u trodnevnu posjetu Kremlju, a prema protokolu najviše aktivnosti imaće drugog dana boravka u Moskvi.

Si Đinping je, tokom razgovora sa ruskim kolegom, kazao i kako je uvjeren da će ruski narod Putina podržati i na narednim predsjedničkim izborima 2024. godine.

- Znam da ćete iduće godine imati predsjedničke izbore u vašoj zemlji. Zahvaljujući vašem snažnom vođstvu, Rusija je napravila značajan napredak u ostvarivanju prosperiteta u prethodnim godinama. Uvjeren sam da će vas ruski narod snažno podržati - rekao je Si, koji je Putina nazvao „dragim prijateljem“.

Si i Putin tokom sastanka u Kremlju

Američki diplomata Gabrijel Eskobar o dogovoru koji su lideri Srbije i Kosova postigli u Ohridu

Aneks je pravno obavezujući bez

obzira na to što ga Vučić nije potpisao

VAŠINGTON koji su lideri Srbije i Kosova u subotu postigli u Ohridu pravno je obavezujući za obje strane, bez obzira na činjenicu da ga predsjednik Srbije nije potpisao.

To je juče saopštio američki specijalni izaslanik za Zapadni Balkan , koji je učestvovao u razgovorima u Ohridu. On je naveo da SAD pozdravljaju „istorijski dogovor“ i naglasio da je bilo potrebno političke

hrabrosti i vizije lidera Srbije i Kosova za postizanje tog dogovora“.

- Dogovor je pravno obavezujući za obje strane i mjeriće se učinak u njegovom ispunjavanju. Naredni koraci su da se krene u implementaciju, kako je dogovoreno u subotu.

Ob,e strane imaju obaveze koje treba da počnu da ispunjavaju. Srbija mora da počne da priznaje neka kosovska dokumenta i druge nacionalne simbole, a Kosovo treba da počne da radi na nacrtu svog prijedloga za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom –poručio je juče Eskobar.

Dvije strane su u subotu postigle dogovor o aneksu implementacije evropskog prijedloga za Kosovo, odnosno, o primjeni onog oko čega su postigle usmenu saglasnost 27. februara u Briselu. Kosovski premijer Aljbin Kurti je, nakon sastanka u Ohridu, rekao da je dogovor o primjeni evropskog prijedloga postignut, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao da nije htio ništa da potpiše, kao i da za Srbiju ostaju neprihvatljive neke tačke poput članstva Kosova u UN. U tekstu aneksa koji je objavila EU, navodi se da su se „obje

strane saglasile da ispune obaveze proizašle iz sporazuma i aneksa“, a jedna od tačaka sporazuma je i članstvo dvije zemlje u međunarodnim organizacijama.

- Dogovor je pravno obavezujući u svakom smislu. Napredak u ispunjavanju dogovorenog ogledaće se u evropskom putu obje strane. Dakle, nije stvar u potpisu, već u obavezi koju su obje strane dobrovoljno preuzele. Obje strane su razumjele šta se od njih očekuje i šta će dobiti – pojasnio je Eskobar i dodao da insistiranje na potpisivanju „nije neophodno“ i da nepostojanje

potpisa nema materijalni uticaj na to da dogovor postoji. On je poručio i da implementacija dogovora mora da počne odmah.

- Od Srbije se očekuje da počne da radi na svim ključnim aspektima aneksa, a od obje strane se očekuje da ispune sve preostale obaveze iz Briselskog sporazuma. Blisko ćemo sarađivati sa evropskim kolegama da pomognemo objema zemljama na implementaciji ovog dogovora, i nadamo se da ćete vidjeti pojačan američki i evropski angažman na pomirenju obje strane – rekao je Eskobar. Američki diplomata nije potvrdio da li je jedna od tema na samitu u Ohridu bilo i članstvo Kosova u UN, jer, kako je rekao, SAD formalno nijesu dio dijaloga, ali je kazao da je „sve što je dio evropskog prijedloga bila tema razgovora“.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

11 Utorak, 21. mart 2023. Svijet
– Dogovor
„mnogo
Gabrijel Eskobar Gabrijel Eskobar

Održano 11. izdanje Sinjajevinskog maratona, organizatori zadovoljni

Imali smo

učesnike iz

Rusije, Beograda, Užica, iz mnogih gradova Crne Gore a najviše iz Podgorice i sa Primorja. Svi su oduševljeni ljepotama

Sinjajevine – kaže Đoko Đinović iz

NVO Sinjajevinski

maraton koja je organizovala manifestaciju

KOLAŠIN – Kalendarski kraj zime ljubitelji snijega i planine i ovoga puta su obilježili originalnim sportsko-turističkim pohodom – „Sinjajevinskim maratonom“.

Đoko Đinović iz NVO Sinjajevinski maraton, koja je organizator ove manifestacije, kaže da je bilo preko 80 učesnika. Dosta njih je prvi put prošlo dionicu od Gornjeg Lipova, preko planine pa do Vrtoč polja, nadomak Žabljaka, dugačku 37 kilometara.

– Imali smo učesnike iz Rusije, Beograda, Užica, iz mnogih gradova Crne Gore a najviše iz Podgorice i sa Primorja. Svi su oduševljeni ljepotama Sinjajevine. One su takve da se uvijek otkrije nešto novo. Koliko god da poznajete Sinjajevinu, uvijek se sretnete sa nekim novim detaljima. Nakon pređenih 37

U snijegu i planini uživalo 80 učesnika

Boškov servis na Sinjajevini

Na planini uvijek ima neizvjesnosti. I kada je dobra organizacija i priprema i kada sunce obasja sniježnu bjelinu i kada su „uigrane ekipe“ na djelu. Ovoga puta se dešavalo da zastanu motorne sanke koje su pratile učesnike maratona. Ipak, nije se puno čekalo na „reakciju majstora“. Za popravku sanki i to na snijegu Sinjajevine bio je zadužen Boško Medenica, spretni i obučeni volonter kolašinskog Crvenog krsta. Bio je to njegov „mali servis“ nasred planine.

kilometara i svih onih adrenalinskih i „pozitivnih“ umora koji se dožive, uveče smo or-

LD finansira radove u Domu zdravlja

Potpuno će urediti dječji dispanzer

TIVAT – Kompanija Luštica Development započela je rekonstrukciju pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja.

Kako su saopštili iz kompanije, radovi bi trebalo da budu završeni za dva mjeseca, a obuhvataju kompletno renoviranje, uz građevinske radove, preuređenje enterijera i zamjenu mobilijara.

Direktorka Doma zdravlja Ti-

ganizovali zajedničku večeru i druženje koje takođe daje posebnu draž i vrijednost cijeloj

KOTOR

manifestaciji – kaže Đinović. On dodaje da uspješna organizacija ovakve manifestacije

mora imati i značajnu podršku partnera kao što su Opština Kolašin, To Kolašin i Žabljak,

Skijališta, Studiosynthesis, Eco-tours, Protokol gastro bar, Društvo prijatelja Kolašina. Potrebnu logistiku, pomoć i sigurnost prillikom prelaska planine pružio je kolašinski Crveni krsta i Polarfox.

Dogovor Nihada Canovića, Anele Čekić i Milana Gazdića

vat Danica Stevović kazala je da će poslije dužeg vremena u njihovoj ustanovi započeti radovi na renoviranju prostorija dječjeg dispanzera. – Kompanija Luštica Bay je izdvojila značajna sredstva i omogućila Domu zdravlja da unaprijedi infrastrukturu odjeljenja, uslove rada i kvalitet servisa našim najmlađim sugrađanima – saopštila je Stevović.

KOTOR – Zona čujnosti signala Radio Kotora uskoro će biti proširena novom frekvencijom 107,3 sa emisionog objekta na Obosniku (Luštica, Opština Tivat). Kako piše taj lokalni medij, pored poznatih frekvencija 95,3 i 99,0 megaherca, odnosno, signala koji emituju iz Starog grada i sa repetitora Vrmac, uskoro se očekuje nova – treća, koja će opsegom čujnosti obezbijediti znatno bolju pokrivenost.

Nova frekvencija će pokriti područja gdje se do sada nije čuo (Bigova), pojedine djelove Risna, ali i šire područje Boke Kotorske.

Radio Kotor je počeo sa radom 21. novembra 1987. godine. Prije toga od 4. jula iste godine emitovan tromjesečni eksperimentalni program, trajao je pet sati. I. R.

Plav domaćin naučnog skupa o zaštiti prirode

PLAV – Povodom 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi, kao i 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine, u Plavu će od 20. do 25. septembra biti održana međunarodna naučna konferencija ,,Zaštita prirode i životne sredine, stanje, značaj i perspektive“. To je dogovoreno na sastanku čelnika opština Plav i Gusinje i Agencije.

Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović je zahvalio direktoru Agencije Milanu Gazdiću i njegovom timu na odluci da konferenciju organizuje u ovim krajevima, ističući ubjeđenje da će jedan ovako eminentan događaj afirmisati prirodne i društvene posebnosti ovog podneblja.

Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić vjeruje da će taj događaj doprinijeti promo -

ciji razvojnih šansi Prokletija i da uspješnost projekta nije upitna. – Prostor plavsko-gusinjske doline, odnosno prirodni ambijent NP ,,Prokletije“, idealan za organizovanje događaja ovakvog tipa imajući u vidu očuvanost prirode kao i potencijale najmlađeg nacionalnog parka u Crnoj Gori. Na konferenciji će se prezentovati naučni referati na definisane teme, iskustva i rezultati u radu Agencije, kao i teme u oblasti zaštite životne sredine aktuelne u Crnoj Gori – saopšteno je iz lokalne uprave. I. R.

12 Utorak, 21. mart 2023. Crnom Gorom
ZALJUBLjENI U PLANINU: Dio učesnika maratona I dame odmjerile snage
BRIGA O NAJMLAĐIM TIVĆANIMA: Detalj iz Doma zdravlja
Radio će čuti u Bigovi i Risnu
PROMOCIJA RAZVOJNIH ŠANSI NP: Prokletije

Izvještaj Centra za ekotoksikološka ispitivanja o aerozagađenju za ovu godinu

PODGORICA – Tokom

februara kvalitet vazduha u sjevernoj zoni karakterisala su prekoračenja granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije za PM10 i propisane vrijednosti PM2,5 čestica – navedeno je u izvještaju koji je objavila Agencija za zaštitu životne sredine.

Brojke pokazuju da je vazduh bio slabijeg kvaliteta nego u januaru.

STATISTIKA

U izvještaju sa devet državnih mjernih stanica koji je pripremio CETI – Centar za ekotoksikološka ispitivanja navodi se da je u Pljevljima vazduh bio prekomjerno zagađen PM10 česticama tokom 24 dana (u januaru 17) i u Bijelom Polju 21 dan (18 dana). U Pljevljima je na lokaciji Gagovića imanje pet puta registrovano prekoračenje satne koncentracije sumpor(IV)oksida SO2, a na lokaciji Gradina jednom.

U centralnoj zoni broj dana sa prekoračenjima granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije za PM10 čestice je iznosio – u Podgorici - Zabjelo

16 dana (januar 13 dana), Podgorici - Blok V 14 dana. Za razliku od tih opština kvalitet vazduha bio je bolji u Nikšiću, u januaru su tokom 13 dana registrovana prekoračenja a u februaru sedam.

U južnoj zoni, na mjernom mjestu u Baru, dva dana (u januaru dan) je prekoračena granična vrijednosti srednje dnevne koncentracije za

PM10 čestice, u Kotoru jedan dan (u januaru dva).

U izvještaju se navodi da su izmjerene veoma visoke koncentracije na svim mjernim mjestima u sjevernoj i centralnoj zoni kvaliteta vazduha. U Pljevljima na stanici Gagovića imanje koncentracija se kretala od 45 do 186 koliko je iz-

Na sjeveru se u februaru teže disalo nego u januaru

U Pljevljima je vazduh bio prekomjerno zagađen PM10 česticama tokom 24 dana (u januaru 17) i u Bijelom Polju 21 dan (18 dana). U izvještaju se navodi da su izmjerene veoma visoke koncentracije PM2,5 čestica na svim mjernim mjestima u sjevernoj i centralnoj zoni

PM 2,5 potiču iz motornih vozila, aviona, kao proizvod gorenja drveta, usljed šumskih požara, paljenja njiva, vulkanske erupcije i pješčane oluje. Lakše dospijevaju u organizam od PM10. Karakteristični izvor PM10 čestice su prašina i dim mjereno 12. februara, u Bijelom Polju od 22 do 131 koliko je izmjereno 13. februara. U Podgorici je kritičan period (Blok

V) bio od 1. do 3. februara kada je izmjereno 36 do 61 mikrogram po kubnom metru, i od

9. do 26. februara kada je izmjereno od 43 do 80 mikrograma. U Nikšiću (uzorkivač nije radio do 9. februara) prekoračenja su evidentirana od

15. do 20. februara a izmjereno je od 30 do 60 mikrograma po kubnom metru.

Kao i u izvještaju za januar navodi se da je hemijskom analizom PM10 čestica utvrđeno povećano prisustvo benzo(a) pirena u uzorcima iz Bijelog Polja, Pljevalja, Nikšića i Podgorice.

Propisana dnevna srednja vrijednost za PM10 čestica je 50

BAR: Okončan projekat vrijedan 19.000 eura

mikrograma po kubnom metru i ne smije biti prekoračena više od 35 puta godišnje. Za PM2,5 čestice propisani su standardi kvaliteta na godišnjem nivou i iznose 20 mikrograma po kubnom metru. Kod azot-dioksida propisana jednočasovna srednja vrijednost je 200 mikrograma (ne smije biti više od 18 prekora-

čenja) a godišnja srednja 40, tolerancija nije predviđena. Kada je o benzenu riječ granična godišnja srednja vrijednost je pet mikrograma po kubnom metru (nema tolerancije), ugljen monoksida maksimalna dnevna osmočasovna srednja vrijednost je 10 mg po kubnom metru a tolerancija nije predviđena.

Pljevlja: Juče u podne rekordna koncentracija sumpor-oksida

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je na svom vebsajtu da je juče (ponedjeljak) u 12 sati izmjerena veoma visoka koncentracija sumpor(IV)oksida SO2 na mjernom mjestu Gagovića imanje u Pljevljima, koja je iznosila 762,4 µg/m3

– U komunikaciji sa Centrom za ekotoksikološka ispitivanja smo dobili informaciju da je u posljednjom satu, u 13 h, došlo do pada koncentracije SO2 ispod vrijednosti za obavještavanje javnosti i da ima trend pada. I dalje ćemo pratiti vrijednosti koncentracije ovog polutanta i ukoliko bude potrebno preuzeti definisane korake – navedeno je u saopštenju.

Za sumpor-dioksid propisana jednočasovna vrijednost je 350 (ne smije biti prekoračena više od 24 puta u godini) a dnevna srednja 125 mikrograma po kubnom metru (ne smije biti prekoračena više od tri puta u godini).

Za ozon maksimalna dnevna osmočasovna srednja vrijednost iznosi 120 mikrograma po kubnom metru bez tolerancije.

Za gasovitu živu nijesu propisane granične vrijednosti već samo mjere kontrole, praćenja na pozadinskim stanicama.

PORIJEKLO

PM2,5 čestice imaju prečnik manji od 2,5 mikrometara. Potiču iz motornih vozila, aviona, kao proizvod gorenja drveta, usljed šumskih požara, paljenja njiva, vulkanske erupcije i pješčane oluje.

Čelnici Tivta, Herceg Novog i Kotora o gradskom saobraćaju

Lakše dospijevaju u organizam od PM10. Karakteristični izvor PM10 čestice su prašina i dim. Njihovu koncentraciju u zatvorenom prostoru može povećati pušenje, kuvanje, gorenje svijeća ili vatre, peći, grijalice na plin, esencijalna ulja i osvježivači vazduha… U otvorenom prostoru to su: termoelektrane, industrijske i poljoprivredne emisije (uključujući i paljenje njiva), individualna ložišta i gradske toplane, proizvodnja i distribucija hemikalija, šumski požari… D. Š.

Povezaće Kostanjicu i Kamenare

TIVAT – Probleme autobuskih linija u gradskom saobraćaju, opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat zajednički će rješavati – odlučeno je na sastanku predsjednika tih opština Stevana Katića, Vladimira Jokića i Željka Komnenovića.

MJEŠTANI ODAHNULI: Rena

BAR – Završena je izgradnja kolektora fekalne kanalizacije u Ulici vladike Rufima Boljevića u naselju Rena, čime je riješen dugogodišnji problem.

Kako je saopšteno iz lokalne uprave, izgrađena je fekalna kanalizacija u dužini od 310 metara sa 13 šahti, a nakon toga je temeljno sanirana i asfaltirana ulica u dužini od 330 metara, ukupne površine 1.500 kvadratnih metara.

– Ukupna investiciona vrijednost ovih radova je 119.000 eura.

Realizacijom ovog projekta značajno su unaprijeđeni uslovi života u ovom dijelu grada – navodi se u saopštenju Opštine. I. R.

Kako je saopšteno iz tivatske lokalne uprave, to se prije svega odnosi na liniju koja saobraća iz pravca Kotora do Kostanjice i iz Herceg Novog do Kamenara. Potrebno je povezati dio koji nije pokriven između Kostanjice i Kamenara kako bi mještani te dvije opštine lakše i bezbjednije došli do krajnjeg odredišta. – Narednih dana će inicirati sastanak sa predstavnicima preduzeća koja obavljaju gradski prevoz na ovim linijama, kako bi zajednički pronašli rješenje za ovaj višego-

dišnji problem – navode oni. Podržali su i inicijativu holandske firme „Damen“ o

uvođenju brodskih linija između te tri opštine, kako bi se kolski saobraćaj značajno

rasteretio, naročito u mjesecima glavne turističke sezone. I. R.

13 Utorak, 21. mart 2023. Crnom Gorom
Rena konačno ima kanalizaciju
VAZDUH U JANUARU ČISTIJI: Bijelo Polje MOGUĆE UVOĐENJE BRODSKIH LINIJA: Kostanjica

POVOD: Danas je Međunarodni dan poezije, autori nezadovoljni statusom književnosti

Važno da pjesnici postoje, makar poklanjali knjige

PODGORICA – Volter je tvrdio da poezija može reći u jedva nekoliko riječi više nego proza, no nije se toliko bavio suštinom svoje tvrdnje. Svakako da se radi o poeziji izuzetnih majstora, a novi trendovi su ovu lirsku formu već odavno počeli da transformišu do te mjere da ima više dodira s epikom nego ikada.

Na Međunarodni dan poezije obično se ne govori o kvalitetu i trendovima, nego o smislu pisanja, o produktivnosti i o tome za koga sva ta poezija nastaje. Pravih pjesničkih zvijezda gotovo da nema, a svaka je nova poetska zbirka za onoga ko je objavi svojevrsni poduhvat više nego impuls. Pjesnici Ana Janković i Boris Đurović govorili su za Pobjedu o statusu poezije u Crnoj Gori.

PREMINULI VELIKANI

Đurović je rekao da pisati poeziju u Crnoj Gori nije zaludno samo za onoga ko je piše. - Čitaoci kao da ne vjeruju pjesnicima savremenicima, već svoj izvor suptilnog zadovoljstva traže u davno preminulim velikanima. Izgleda da tako i treba, jer u moru hiperprodukcije, konzumentu poezije otupljuju čula za prepoznavanje novog kvalitetnog sadržaja. Poznate su mu starije umjetničke vrijednosti i njih se drži – rekao je Đurović.

Njegova posljednja zbirka „Klin u sunce“, koju je objavio „Fokalizator“, naišla je u prvim danima na veliko interesovanje, no nakon toga zamrla je priča o toj knjizi. – Neko me je pitao – kako ide knjiga. Izbjegao sam odgovor. Ovo je pitanje za izdavače i za knjižare, a u nekim procentima problematika leži i u sred-

stvima. U jednoj knjižari nabasao sam na svoju zbirku samo zbog toga što sam bio dovoljno visok da je primijetim. Dakle, zbirke crnogorskih pjesnika i kad (ili ako) dospiju do knjižare – obično se nalaze na nekim zaturenim policama, umjesto da u određenom periodu budu istaknute, odnosno, vidljive – objasnio je Đurović i dodao da ne postoji pjesnik koji očekuje da živi od poezije, ako izuzmemo duhovne potrebe.

– Ali važno je da pjesnici postoje, makar i poklanjali svoje knjige. I to je plemenita misija – rekao je Đurović.

NEIZVJESNOST Janković, čija je zbirka „Tiha svilenost“ promovisana u nekoliko crnogorskih gradova, tvrdi da prilike za prodaju knjiga postoje, ali nijesu posebno efikasne.

- To može biti na samoj promociji, na sajmu knjiga, direktno od izdavača i u knjižarama,

ĐUROVIĆ:

Neko me je pitao

– kako ide knjiga.

Izbjegao sam odgovor.

Ovo je pitanje za izdavače i knjižare

JANKOVIĆ:

Moj stav je da treba pokušavati i koristiti nove načine da plasirate knjigu

Bogat književni program i promocija Bibliobusa

Povodom Svjetskog dana poezije večeras u 20 sati će u Multimedijalnoj sali KIC-a

„Budo Tomović“ biti organizovan program

„Dan poezije“ koji će obuhvatiti tri različita segmenta. U prvom dijelu programa biće predstavljena edicija „Poezija“ izdavačke kuće CID. U nastavku, u okviru tribine „Generacije – o savremenoj crnogorskoj pjesničkoj sceni“ govoriće Pavle Goranović, Aleksandar Bečanović, Barbara Delać i Jana Radičević U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“,

a nijedan od tih mogućih kanala nije nešto što daje izvjesnost da će pjesnik imati neki stabilan prihod od prodaje svoje knjige. Problem je i nedostatak pametnog, ciljnog, osmišljenog i kreativnog marketinga koji bi privukao pažnju potencijalnih čitalaca – rekla je Janković. U regionu, prema njenim ri-

u 19 sati će biti promovisana zbirka poezije „Kućni red logora“ crnogorskog književnika Đorđa Šćepovića. S autorom će o knjizi razgovarati doc. dr Aleksandar Radoman, a poeziju će čitati glumica Žaklina Oštir Posebna atrakcija je Bibliobus koji će biti promovisan u podne na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Ova pokretna biblioteka projekat je NB „Radosav Ljumović“ i od utorka će biti dostupan stanovnicima Podgorice. Stajališta Bibliobusa biće objavljena na sajtu ove ustanove i na sajtu Glavnog gra-

ječima, ima dobrih primjera kako onlajn platforme funkcionišu i privlače pratioce i zainteresovane čitaoce.

- Zasad je realnost da se knjige više poklanjaju jer je to ustaljena praksa i ljudi često i očekuju da dobiju, a ne kupe knjigu, posebno ukoliko vas lično poznaju. I sami autori zbog takve realnosti često se povlače

da. Danas će se Bibliobus zaustaviti na Trgu vojvode Bećir Bega Osmanagića u periodu od 12.30 do 13 sati.

U Nikšiću će, u organizaciji KK „Poenta poetika“ biti upriličeno autorsko veče Dušana Govedarice kome će biti uručena i Nagrada za životno djelo. U programu učestvuju Rada Draganić Anđela Peković Goran Radojičić, autor i članovi Udruženja crnogorskih književnika za djecu i mlade – Žarko Vučinić i Branko Vuković. Program počinje u 19 sati u Zahumlju.

i mire sa tim da knjigu ne mogu da prodaju. Moj stav je da treba pokušavati i koristiti nove načine da plasirate knjigu. Ma koliko to išlo sporo, rezultati će u jednom trenutku doći – smatra Janković.

Ekipa Pobjede posjetila je i Podgoričku knjižaru u Ulici slobode gdje nam je Nataša Popović rekla da kada je u pi-

Vlada usvojila Elaborat o opravdanosti transformacije CSUCG u Muzej savremene umjetnosti

Kamen temeljac u skorijem periodu

PODGORICA – Elaborat o opravdanosti transformacije JU Centar savremene umjetnosti u JU Muzej savremene umjetnosti usvojen je juče na sjednici Vlade. Ministarka kulture i medija Maša Vlaović podsjetila je da je Savjetu CSUCG u decembru dostavljen Elaborat na uvid.

- Savjet Centra dao je pozitivno mišljenje na navedeni

Elaborat. Transformacijom Centra u Muzej biće preuzet kadar, prostor i oprema, kao i sredstva za obavljanje djelatnosti od Centra, a u skladu sa utvrđenim Zakonom o budžetu za 2023. godinu – istakla je Vlaović.

Prema njenim riječima, projekat transformacije Centra u Muzej najozbiljniji je projekat kulture naše zemlje i jedan od

strateških prioriteta 43. Vlade. - Ovo je projekat od suštinskog značaja za razvoj crnogorske kulture, jer se njime stvaraju uslovi za unapređivanje savremenog stvaralaštva, njegovu prezentaciju i čuvanje, te omogućava da se Crna Gora bolje pozicionira na regionalnoj i međunarodnoj kulturnoj mapi, i to u oblasti u kojoj ima zavidno nasljeđe i izuzet-

na ostvarenja savremenih likovnih stvaralaca – istakla je Vlaović. Podsjetila je da je u oktobru 2022. godine Vlada usvojila

Informaciju o potrebi transformacije Centra savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti, te zadužila ovaj organ da dostavi navede-

tanju novija poezija interesovanje nije veliko, te da najbolje prolaze velikani kao što su Cvetajeva, Rilke, Popa, Crnjanski, Pasternak i Raičković, ali i Zogović i Ivanović. U posljednjih nekoliko dana, kao jedan dobar presedan, vlada veliko interesovanje za zbirku poezije „Ko li mi te brani“ Jelene Jovetić D. ERJAVŠEK

ni elaborat. Elaborat o opravdanosti transformacije CSU u MSU dobio je pozitivno mišljenje Ministarstva finansija Crne Gore.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović juče je kazao da se sada formalno zavrašava ova faza. – Naša je obaveza kao države da u što skorijem poriodu stavimo kamen temeljac i, nadam se, kroz nekoliko godina dobijemo jedan reprezentativni obejkat – istakao je Abazović. Podsjetimo, najava transformacije Centra u Muzej izazvala je podijeljena mišljenja na kulturnoj sceni Crne Gore, pogotovo među ljudima iz struke. A. Đ.

14 Utorak, 21. mart 2023. Kultura
Boris Đurović Ana Janković Ilustracija s. vasiljević Dvorac Petrovića sastavni je dio CSUCG

PODGORICA – Da nove tehnologije omogućavaju kreativnost u svim sferama života pokazala je izložba radova ,,3D štampani snovi“, autorke prof. dr Milene Đukanović, vanredne profesorice Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Inovativnim tehničkim standardom nastala su djela koja koreliraju sa kulturnom tradicijom Crne Gore i njenim vrijednostima.

Na izložbi, koja je svojevrstan spoj nauke, umjetnosti i mode, a publika je mogla da je pogleda u Kuslevovoj kući, prikazani su upotrebni predmeti, predmeti koji se mogu uvrstiti u oblast primijenjene umjetnosti, selektovani u šest kolekcija: ,,Ekscentrični um“ (2022), ,,Kragne“ (2022), ,,Crnogorski perperi“ (2022), ,,3D štampane igračke“ (2022), ,,Blagosloveni prirodom“ (2021) i ,,3D štampane leptir mašne“ (2020). Đukanović je za Pobjedu kazala da izložba predstavlja njen trogodišnji naučno-istraživački i umjetnički rad u oblasti 3D modelovanja i 3D štampe. – Inspiraciju za sve svoje projekte nalazim upravo u Crnoj Gori, njenoj bogatoj istoriji i kulturnoj baštini, kao i njenima interesantnim ljudima. Konstanta u svih šest kolekcija je fotograf Veronika Jovanović, tako da je svaka po-

Prof.

Veliko srce je uslov za vrijedna djela

Za mene su ovi projekti kao formiranje čovjeka od najranijih dana: prvo pišem kako treba da izgleda i šta da misli, pa ga modelujem, oblačim i šaljem u svijet... Vraća se sa nagradama, što je dobar znak – istakla je Đukanović

stavka 3D štampanih objekata propraćena setom prekrasnih i kreativnih fotografija. Pored Veronike, u dva projekta sarađujem sa umjetnicama Nedom Jovanović i Anđelom Nikolić, kao i inženjerima Lukom Jovovićem i Mihailom Jovanovićem. Tu su i mnoge druge kolege u izvedbi grafičkog dizajna, video-spota, kao modeli itd. – istakla je Đukanović.

VIZIJA

Đukanović smatra da protekla decenija odiše multidisciplinarnošću u svim sferama života, te da to podrazumijeva detaljno planiranje projekta ili kolekcije i timski rad.

- Sarađujem sa velikim brojem kvalitetnih inženjera i umjetnika i u okviru jednog projekta svako zna šta je njegov zadatak. Trudim se da biram reciklirajuće materijale. Najvažnije je imati viziju projekta i kolekcije: kome će se dopasti, gdje se može plasirati, kako se može prikazati. Za mene su ovi projekti kao formiranje čovjeka od najranijih dana: prvo pišem kako treba da izgleda i šta da misli, pa ga modelujem, oblačim i šaljem u svijet... Vraća se sa nagradama, što je dobar znak – rekla je Đukanović. Svaka predstavljena kolekcija nosi specifičnu priču. Tako ,,Ekscentrični um“, koju čine krune i prstenje, predstavlja sintezu načela nauke i umjetnosti. Đukanović pojašnjava da je ovo najkompleksnija kolekcija u smislu 3D modelovanja, ali i u pogledu 3D štampe. - Ujedno je i najličnija, jer svaku godinu predavanja započinjem objašnjavajući studentima vezivanje molekula. Ove veze su usmjerene, što znači da atomi zauzimaju specifič-

U saradnji između Elektrotehničkog fakulteta i Zavoda za školstvo Crne Gore Milena Đukanović je kao rukovodilac projekta dizajnirala pomoćna nastavna didaktička sred-

stva za rad sa učenicima sa smetnjama u razvoju, u cilju njihovog akademskog i razvojnog napredovanja, dakle za primjenu u nastavnom procesu, interakciji i socija-

Gradsko pozorište obilježilo Svjetski dan pozorišta za djecu i mlade

Temelj za otpornost

PODGORICA – Izvođenjem predstave ,,Snježna kraljica“ (5+), za 450 učenika OŠ ,,Oktoih“, OŠ ,,Vuk Karadžić“ i djecu iz Centra za prava djeteta, Gradsko pozorište obilježilo je juče Svjetski dan pozorišta za djecu i mlade. Tradicionalnu poruku koju svake godine upućuje Asitež – Međunarodna asocijacija pozorišnih institucija i pojedinaca, pročitao je glumac Pavle Ilić - Dajući prostor, mjesto i poštovanje njihovoj mašti, dajemo mladima temelje na kojima mogu graditi otpornost i samopouzdanje. Ponekad ne možemo povesti djecu u zgradu pozorišta. Ponekad uopšte nema takvih zgrada. Ponekad je to nemoguće zbog fizičkih, ekonomskih, geografskih ili društvenih prepreka. A ipak, svaki put kada se naša globalna zajednica okupi radi razgovora ili razmjene informacije, bilo to onlajn ili uživo, postajemo sve svjesniji raznovrsnosti rješenja kojima se umjetnici i kreativci služe ne bi li stvorili prostor za pozorište i performans za mlade u okvirima u kojima djeluju – navedeno je u poruci. S. V.

ne položaje jedan u odnosu na drugi kako bi maksimizovali snagu veze. Upravo jake veze dovode i do ekscentričnog uma – kazala je Đukanović. Prema njenim riječima, vezivanje molekula zahtijeva vrijeme, a na vrhu mreže molekula je malo srce. – A da bi se kreiralo bilo šta vrijedno, potrebno je veliko srce. I veliko srce vodi do eks-

centričnog uma. Ovo je i moja lično omiljena kolekcija i dobitnica je slovenačke BIG SEE 2023. nagrade za modni dizajn. Svečano uručenje biće tokom BIG SEE konferencije u oktobru tokom mjeseca dizajna i to u dvorcu Ljubljane – najavila je Đukanović. Kolekcija ,,Kragne“ rađena je u saradnji sa umjetnicom Nedom Jovanović.

Igračke podijeljene osnovnim školama

lizaciji. Ona su dio kolekcije ,,3D štampane igračke“. – Kroz igru se stiču najljepša znanja. Osmišljeno je deset različitih igračaka i nekoliko njih se oslanja na crnogorsku kulturnu baštinu kao inspiraciju –naše pismo, autohtone biljke i životinje. Uz finan-

sijsku podršku Zavoda za školstvo Crne Gore napravljeno je deset setova od po deset igračaka i one su podijeljene osnovnim školama širom Crne Gore. Sve igračke su napravljene od reciklirajuće PLA plastike, birajući jarke boje kako bi se djeci

privukla pažnja – kazala je Đukanović, dodajući da je ova kolekcija dobila poziv za „Milan Design Week“ u periodu od 16. do 23. aprila i ušla među finaliste za nagradu „RoPlastic“ od 10.000 eura koju svake godine bira kustoskinja Rosana Orlandi

Na izložbi ,,Budimo realni, tražimo nemoguće!“ nagrađene studentkinje

Priznanja za Bojić, Raičević i Došljak

PODGORICA – Studentkinje Saška Bojić, Ana Raičević i Anđela Došljak nagrađene su na izložbi ,,Budimo realni, tražimo nemoguće!“.

Prva nagrada dodijeljena je Bojić, studentkinji treće godine Fakulteta likovnih umjetnosti, za instalaciju ,,Gledam, a ne vidim“, druga nagrada pripala je Raičević, studentkinji treće godine Fakulteta likovnih umjetnosti, za video-rad

,,UA“, dok je treća nagrada dodijeljena Došljak, studentkinji druge godine mastera na Fakultetu likovnih umjetnosti, za instalaciju ,,The American Dream/Looking For Impossible“.

Odluku je donio žiri koji su činili vizuelna umjetnica i članica kolektiva ,,Kurs“ Mirjana Radovanović, kustoskinja i direktorica Muzeja primijenjene umjetnosti iz Beograda Biljana Jotić, istoričar um-

– Pri kreiranju ove kolekcije na umu su nam bile naše prekrasne princeze Petrović i ova kolekcija je posvećena njima. Kragne su čiste, bijele i mirišu na djetinjstvo. Za medaljone sa likovima bajkovitih princeza koristili smo bijelu podlogu i masivni okvir u zlatnoj, plavoj i crvenoj boji jer baš te tri boje podsjećaju na Crnu Goru, kraljevinu i bogatstvo – istakla je Đukanović. Kada je riječ o kolekciji ,,Crnogorski perper“, u okviru saradnje između Elektrotehničkog fakulteta, Centralne banke Crne Gore i Muzeja novca, izabrano je sedam različitih perpera koji su prvo 3D skenirani, a zatim i 3D odštampani SLA tehnikom i naknadno obojeni u zlatnu, srebrnu i bronzanu boju kako bi odgovarali originalu.

– U svijetu se uveliko koriste 3D skeniranje i 3D štampa kao alati za oživljavanje kulturne baštine i pronicanje u prošlost. Ovo je prvi ovakav projekat u Crnoj Gori, ali sam sigurna i da je prvi u nizu – istakla je Đukanović.

MAŠNE

Kolekciju ,,Blagosloveni prirodom“ čini Midju 3D štampani nakit koji je bio izložen u crnogorskom paviljonu tokom trajanja svjetske izložbe Expo 2020. Dubai, a upravo su se zbog naziva kolekcije i boje same nametnule – plava i zelena. Kolekcija ,,3D leptir mašne“ rađena je u saradnji sa dizajnerkom Anđelom Nikolić. Ova kolekcija je i Milenin prvi modni projekat u oblasti 3D štampe. Đukanović je za ovu kolekciju osmislila pop-up i retro stil za 3D leptir mašne od reciklirajućih materijala, dok je Nikolić birala i kreirala dio koji ide oko vrata koristeći zero-waste tekstil.

Đukanović je podsjetila da su šest kolekcija podržali Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvo kulture i medija, CBCG, Zavod za školstvo Crne Gore, Univerzitet Crne Gore i Elektrotehnički fakultet.

– Naravno, Univerzitet Crne Gore i Elektrotehnički fakultet gdje sam vanredni profesor su uvijek moj „vjetar u leđa“ –istakla je Đukanović. A. Đ.

jetnosti, kustos i performer Vladimir Bjeličić, vizuelna umjetnica Milena Živković

15 Utorak, 21. mart 2023. Kultura
i istoričarka umjetnosti i ku- stoskinja Nela Gligorović Studentski kulturni centar obezbijedio je tri novčane nagrade. A. Đ. Milena Đukanović nosi dio kolekcije „Ekscentrični um“
dr Milena Đukanović za Pobjedu o izložbi radova ,,3D štampani snovi“
Iz kolekcije „3D štampane igračke“ Prvonagrađeni rad Saške Bojić

Raspisan javni poziv za uređenje Trga Balšića sa izgradnjom podzemne garaže

Umjesto parkinga biće izgrađen trg sa pijacom

Imajući u vidu planiranu namjenu trga i njegovu specifičnu istorijsku funkciju, planirana je prenamjena postojećeg parkirališta u gradski trg namijenjen prvenstveno pješacima i djelimično natkriven prostor koji bi se koristio u određenim intervalima za gradsku pijacu – tržnicu

Glavni grad je raspisao javni poziv za izbor projektanta idejnog rješenja i glavnog projekta za izgradnju podzemne garaže i uređenje Trga Balšića, kao i natkrivenog bazara u Ulici Balšića.

- Riječ je o projektu na koji građani dugo čekaju, a čija realizacija će donijeti sasvim novi život centru grada, te doprinijeti rasterećenju saobraćaja – saopšteno je iz Glavnog grada.

Imajući u vidu planiranu namjenu trga i njegovu specifičnu istorijsku funkciju, planirana je prenamjena postojećeg parkirališta u gradski trg namijenjen prvenstveno pješacima i djelimično natkriven prostor koji bi se koristio u određenim intervalima za gradsku pijacu – tržnicu. - Natkriveni prostor bi se ko-

ristio i za kulturna dešavanja u centru Podgorice. Po obodu trga planirane su otvorene terase – bašte kafea i restorana i

ostalih ugostiteljskih objekta –najavljeno je iz Glavnog grada. S druge strane, tzv. saobraćaj u mirovanju će biti preu-

smjeravan u podzemnu garažu na dva ili tri nivoa, koja će biti izgrađena ispod novoformiranog trga.

Isključenja struje

Ulaz u podzemnu garažu planiran je iz Ulice Novaka Miloševa, a izlaz iz garaže u Ulici Miljana Vukova.

- Ovakvo saobraćajno rješenje će u velikoj mjeri odrediti način korišćenja predmetnog prostora i na siguran i racionalan način biti integirisano sa kontaktnim zonama – navedeno je u saopštenju Glavnog grada.

Projektant će morati da uzme u obzir idejna rješenja, odnosno, glavne projekte rekonstrukcije ulica Miljana Vukova i Balšića, u cilju inkorporiranja saobraćajnih rješenja.

Procijenjena vrijednost javnog poziva za izbor projektanta pomenutog idejnog rješenja i glavnog projekta za rekonstrukciju Trga Balšića je 44.579 eura sa PDV-om, a rok za prijavu je 3. april. Nj. Ž.

Zbog planiranih radova na mreži śutra će od osam do 15 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; Franca Prešerna i Zagrebačka; Golužba – Vladike Ruvima Drugog Boljevića, Farmaci (ispod magistrale), Raka Mugoše, dio Donje Gorice oko puta za ribnjak; dio Rogama oko štamparije. H. P.

Oblačno s kišom, do 17 stepeni

Za danas je najavljeno umjereno do pretežno oblačno sa slabom kišom, uglavnom u drugom dijelu dana.

Vjetar slab do umjeren, krajem dana sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 10 stepeni, najviša dnevna do 17. H. P.

16 Utorak, 21. mart 2023. Hronika Podgorice
Planirani izgled Trga Balšića

Izgradnja druge faze Bulevara Vilija Branta na Zlatici neće biti okončana u predviđenom

roku

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi odlažu završetak posla

Završetak druge faze izgradnje Bulevara Vilija Branta, od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka, tj. skretanja za autoput, neće u potpunosti biti ostvaren u predviđenom roku, odnosno, do početka aprila.

Radovi se izvode predviđenom dinamikom, osim onih u zoni kružnog toka na početku trase zato što nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi i zbog toga što je Urbanističko-građevinska inspekcija blokirala radove na formiranju kružnog toka. Iz kompanije Bemaks, koja izvodi radove, za Pobjedu su izjavili da su dobili informaciju od predstavnika investitora, Uprave za saobraćaj, da se na rješavanju ovog problema intenzivno radi, pa se nadaju da će uskoro biti riješen.

SPOR

Koordinatorka za niskogradnju u kompaniji Bemaks Jovana Vuksanović za Pobjedu je podsjetila da su radovi na izgradnji Bulevara Vilija Branta počeli početkom decembra prošle godine. Dionica na kojoj su predviđeni radovi proteže se od raskrsnice sa Mosorskom ulicom do kružnog toka, tj. skretanja za autoput.

- Radovi se izvode predviđenom dinamikom izuzev radova u zoni kružnog toka na početku trase zato što nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi i jer su radovi na formiranju kružnog toka blokirani od

Zbog zabrane radova u zoni kružnog toka i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa predviđeni rok ne može biti ispoštovan. Planirani rok završetka sigurno bismo ispoštovali da nije bilo ovih problema – kazala je Jovana Vuksanović iz kompanije Bemaks

Bemaks

Predviđena je izgradnja bulevara sa dvije kolovozne trake, odnosno četiri saobraćajne trake širine po tri i po metra, razdjelnim pojasom od četiri i po metra i obostranim trotoarima širine 2,25 metara

ovaj se rok ne može ispoštovati. Ono što mogu reći jeste da bismo rok završetka sigurno ispoštovali da nije bilo ovih problema. Sve radove, izuzev kružnog toka na početku dionice, završavamo do kraja tekućeg mjeseca – poručila je Vuksanović.

Saobraćaj se odvija dvosmjerno duž čitave dionice.

strane Urbanističko-građevinske inspekcije. Naknadno nam je dozvoljeno samo izvođenje instalacija u zoni budućeg kružnog toka kako bi iste bile povezane i funkcionalne. Dobili smo informaciju od predstavnika investitora da se na rješavanju ovog problema intenzivno radi, pa se nadamo da će uskoro biti riješen – objašnjava Vuksanović.

Završili su, navodi, radove na postavljanju instalacija na trasi, uradili dva sloja asfalta.

- Sada se izvode radovi na instalacijama u bočnim ulicama, Jadranskoj i Mosorskoj, kao i radovi na postavljanju vertikalne signalizacije. Pored radova na kružnom toku, koji će se raditi kada se za to steknu uslovi, preostala nam je izrada završnog sloja asfalta i iscrta-

vanje horizontalne signalizacije – kaže Vuksanović.

RADOVI Dužina predmetne dionice je 600 metara.

- Predviđena je izgradnja bulevara sa dvije kolovozne trake, odnosno, četiri saobraćajne trake širine po tri i po metra, razdjelnim pojasom od četiri i po metra i obostranim

trotoarima širine 2,25 metara. Takođe, planirana je izgradnja pratećih instalacija vodovoda i atmosferske kanalizacije, javne rasvjete i TK kanalizacije – navodi Vuksanović. Ugovorom predviđeni rok za završetak radova je početak aprila tekuće godine.

- Zbog zabrane radova u zoni kružnog toka i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa

komunalnih sadržaja za podršku slijepih i slabovidih osoba

Za taktilne staze 70.000 eura

Glavni grad je raspisao četvrti tender za nabavku i ugradnju taktilnih staza i upozoravajućih polja za lakše kretanje slijepih i slabovidih osoba. Iz budžeta je za te namjene opredijeljeno 70.000 eura.

Izrada taktilnih staza za ovu godinu predviđena je na više lokacija. U Moskovskoj ulici staze će biti postavljene od Bulevara Svetog Petra Cetinjskog do Ljubljanske ulice (do Kliničkog centra Crne Gore, uključujući i dva autobuska stajališta – kod KCCG i ispred zgrade Vektra). Ukupna dužina linijskih staza sa 66 komada upozoravajućih polja iznosiće ukupno 539,4 metra.

U Ulici Mila Radunovića sta-

ze će se prostirati od zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (,,Limenka“) do kan-

celarije Organizacije slijepih za Podgoricu, Kolašin i Danilovgrad, a ukupna du-

žina linijskih staza sa 22 komada upozoravajućih polja biće ukupno 234,9 metara.

Dodatne taktilne staze dobiće i Bulevar Svetog Petra Cetinjskog – pored Kraljevog parka od Ulice kralja Nikole do Ulice bratstva i jedinstva, u ukupnoj dužini 270,4 metra, sa 12 komada upozoravajućih polja.

Rok za dostavljanje ponuda je do 30. marta.

Glavni grad je tokom prethodnih godina postavio oko 3.400 metara taktilnih staza vodilja i upozoravajućih polja za lakše kretanje slijepih i slabovidih osoba, čime je pokriven uži centar grada.

Tokom ove godine biće postavljeno još oko 1.050 metara, a prioritetne trase za postavljanje staza određuju se u saradnji sa Organizacijom slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin. H. P.

- Na gradilištu je postavljena privremena saobraćajna signalizacija koja blagovremeno obavještava učesnike u saobraćaju da nailaze na zonu izvođenja radova i da je potrebno da uslovima na terenu prilagode brzinu kretanja – zaključila je Vuksanović. Investitor radova je Uprava za saobraćaj, a ugovorena vrijednost ovoga posla je 1,4 miliona eura. I. MITROVIĆ

Zabrana saobraćaja

Iz Sekretarijata za saobraćaj saopšteno je da zabrana saobraćaj za sve vrste motornih vozila i dalje važi na putnom pravcu Glubovci – Mataguži (dionica 300 metara poslije skretanja za stadion na Trešnjici do naselja Gošići), radi izvođenja radova na rekonstrukciji te ulice.

Ovaj režim saobraćaja važiće do 15 aprila. Za to vrijeme, autobusi na liniji L-22 (Podgorica –Mataguži) saobraćaće novom trasom - od Gošića kroz Balabane do stadiona na Trešnjici i dalje uobičajenom trasom. H. P.

17 Utorak, 21. mart 2023. Hronika Podgorice
Druga faza Bulevara Vilija Branta na Zlatici Nastavlja se postavljanje Taktilne staze u Njegoševoj ulici

ELSAD

za Pobjedu o najljepšim momentima karijere

Dok sam živ pamtiću pogodak u Sofiji i gol Engleskoj u Podgorici

PODGORICA - Trećeg septembra 2010. godine fudbalska reprezentacija Crne Gore pobijedila je Vels (1:0) pogotkom Mirka Vučinića, četiri dana kasnije istim rezultatom srušila Bugarsku u Sofiji.

Ostala je to jedina pobjeda ,,sokola“ nad Bugarima, s kojima su se sastali šest puta. Trijumf na stadionu ,,Vasil Levski“ pamti se i dalje – zbog savršenog starta najboljeg kvalifikacionog ciklusa u istoriji našeg državnog tima, kao i zbog načina na koji je pobjeda ostvarena. Igrao se 35. minut kada je Elsad Zverotić iz prve, sa skoro 30 metara poslao projektil koji se od stative odbio iza leđa golmana Nikolaja Mihajlova Golman domaćih nije se ni pomjerio, a ni rezultat se do kraja nije mijenjao. Svi bi ,,potpisali“ da u petak, ovog puta ne u Sofiji već u Razgradu, Crna Gora identičnim rezultatom počne novi kvalifikacioni ciklus za Euro.

- Gol u Sofiji zauvijek će ostati u mom sjećanju. Nastupi za reprezentaciju predstavljali su nešto posebno u mojoj karijeri, pogotovo oni kad sam bio u prilici da donesem pobjedu, kao u tom meču. Bile su to zaista uspješne kvalifikacije, stigli smo do baraža, ali nažalost nijesmo otišli do kraja i plasirali se na veliko takmičenje. Svakako, ostavili smo vrlo dobar utisak u tom ciklusu – prisjeća se Zverotić u razgovoru za Pobjedu. Pogodak protiv Bugarske nije jedini Zverotićev koji je duboko urezan u sjećanje svakog navijača nacionalnog tima. Nekadašnji univerzalac iz Bihora bio je strijelac i u remiju s Engleskom 7. oktobra 2011. (2:2), kada su ,,sokoli“ obezbijedili mjesto u baražu. - I taj gol pamtiću dok sam živ. Oba su bila važna, sjećam se atmosfere i euforije koja je vladala i kao što sam rekao žao mi je što nijesmo izborili plasman na Evropsko prvenstvo.

CRNA GORA PRAVI IZBOR

Elsad Zverotić bio je nepoznato ime crnogorskoj javnosti kada ga je tadašnji se-

lektor Duško Vlaisavljević uvrstio na spisak mlade reprezentacije.

Momak koji je rođen u Crnoj Gori, a odrastao u Švajcarskoj, nije mogao da poželi bolji debi – 2. maja 2007. u Skadru je postigao odlučujući pogodak za pobjedu od 2:1. - Bilo je lijepo, ali u isto vrijeme kao mladom igraču nije mi bilo svejedno jer nijesam znao što me čeka - kako će me prihvatiti ekipa, stručni štab... Ali bilo je fenomenalno od strane svih. Lijep je bio debi, odmah sam postigao gol i ostavio dobar utisak. Tako je počela moja priča u reprezentaciji Crne Gore. Igrao sam za mlađe selekcije Švajcarske, ali nijesam imao pasoš. Stigao je poziv iz Crne Gore, zemlje u kojoj sam rođen, i nijesam pogriješio –govori Zverotić.

NIJE MI SMETALO DA

IGRAM BILO GDJE

Za seniorsku reprezentaciju

debitovao je i 27. maja 2008. godine u duelu sa Kazahstanom u Podgorici. Posljednji nastup upisao je 4. septembra 2017. Bio mu je to 61. meč u dresu Crne Gore, samo su tri igrača odigrala više – Fatos Bećiraj (86), Stevan Jovetić (65) i Stefan Savić (64). Zverotić može da se pohvali i da je prvi crnogorski reprezentativac koji je ušao u ,,klub 50“, a sve vrijeme bio je u službi ekipe, nenametljiv i pouzdan – igrao je kao desni bek, zadnji vezni, po bokovima u veznom redu, izvodio prekide...

- Uvijek možeš na jednoj poziciji malo više da pokažeš i doprineseš nego na drugoj. Ipak, nije mi smetalo da igram bilo gdje, samo da pomognem reprezentaciji. Znam da na nekim pozicijama nijesam mogao da donesem ono što se od mene očekivalo, recimo na lijevom krilu, u odnosu na mjesto zadnjeg veznog. Ali nikad se nijesam bunio jer mi je bilo

drago da igram za reprezentaciju i uvijek sam bio tu da pomognem i da igram onamo gdje selektor procijeni da treba. Uživao sam u tome. Sa svim selektorima imao sam korektnu saradnju – kaže Zverotić.

ZADOVOLJAN

KARIJEROM

Popularni Zverka karijeru je počeo u Bazenhajdu, potom je igrao za Vil, pa Lucern i Jang Bojs, prije nego je posljednjeg dana ljetnjeg prelaznog roka 2013. potpisao za engleski Fulam. Vratio se u Švajcarsku, u Sion, a karijeru završio u dresu Araua.

- Zadovoljan sam karijerom. Da li je moglo više? To čovjek generalno u životu uvijek može da se zapita. Bilo je lijepih momenata i onih manje lijepih, ne žalim se. Možda bih neke stvari drugačije odradio, ali život je takav – navodi Zverotić, ne ostavljajući dilemu kod

Zverotić kaže da prati utakmice reprezentacije i nada se da će ,,sokoli“ dobro otvoriti kvalifikacije za EP.

- I ranije smo dobro po’injali, ali kad je trebalo napraviti završni korak uvijek smo kiksali. Treba biti realan, ali i imati nadu jer u fudbalu je sve moguće. Treba sanjati velike stvari jer ako ne vjeruješ u to zašto onda igraš. Bolje imati nadu, nego igrati samo da bi se igralo – poručuje Elsad Zverotić, uz želju da uskoro sa tribina isprati meč Crne Gore.

- Volio bih da uskoro dođem u Podgoricu i ponovo osjetim atmosferu u kojoj sam uživao dok sam nosio dres Crne Gore. Zahvalan sam navijačima na podršci koju sam dobijao i načinu na koji su nas podržavali.

61

meč odigrao je Elsad Zverotić za seniorsku reprezentaciju Crne Gore

Zverotić je 2021. završio karijeru i našao novo fudbalsko zanimanje – radi kao skaut Araua, svog posljednjeg kluba.

kojeg trenera mu je bilo najzahtjevnije.

- Treninzi kod Feliksa Magata u Fulamu su bili najteži. On je stara škola trenera, disciplina je maksimalna, treninzi naporni, nekad pretjerano. Ali treba i to proći.

EVROGOL NA ,,ENFILDU“

Golovi protiv Bugarske i Engleske nijesu jedini kultni s potpisom Elsada Zverotića, niti je onaj u Sofiji jedini atraktivan.

Spektakularno je, i to lijevom nogom, 22. novembra 2012. zatresao mrežu Liverpula. Uz partije protiv Engleske, bila je to savršena preporuka da ga narednog ljeta uzme Fulam.

- Odlično se sjećam tog meča s Liverpulom, igrali smo grupu Lige Evrope. Mnogo mi je donio gol na ,,Enfildu“, doprinio je da se za mene još više čuje na najvećoj sceni. Godinu kasnije vratio sam se u Englesku, kao novi fudbaler Fulama.

- Prva godina u poslu skauta poslužila mi je da učim posao i vidim kako se stvari odvijaju. Još kao igrač stekao sam veliki broj kontakata, sada je taj broj još veći i vjerujem kako mi svakog dana ide sve bolje – objašnjava Zverotić i kaže da bi svakom igraču iz Crne Gore preporučio odlazak u Švajcarsku.

- Ozbiljna je država, ima ozbiljnu ligu, iz koje dosta igrača odlazi u jake klubove. Prava odskočna daska za mlade fudbalere. Treba da se ide korak po korak, nije uvijek dobro odmah napraviti jedan veliki, pa se desi da se potom igrač ,,izgubi“. Za igrača je najvažnije da ima minutažu. Prošlog ljeta smo iz druge švajcarske lige prodali igrača u francusku Ligu 1. I to ne toliko mladog, već od 25 godina, i sad ima dosta nastupa u francuskom prvenstvu. Zato smatram da je dolazak u Švajcarsku, između ostalog i u naš klub, dobar potez za svakog. Jedini problem je što kod nas u drugoj, odnosno Čelendž ligi, postoji ograničenje na tri stranca po ekipi, u Superligi je nešto drugačije – ističe Elsad Zverotić N. KOSTIĆ

18 Utorak, 21. mart 2023. Arena Fudbal
U ULOZI SKAUTA
ZVEROTIĆ RUŠIO BUGARSKU U GOSTIMA: Nekadašnji član ,,sokola“
Zašto igrati ako se ne vjeruje, nadam se dolasku u Podgoricu
Zverotić slavi pogodak u Bugarskoj u septembru 2010. koji su nas podržavali.
UEFA

KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO: ,,Sokoli“ se okupili pred mečeve s Bugarskom i Srbijom, selektor Radulović poručio

Imamo kvalitet za dobar rezultat u Razgradu

PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Crne Gore počela je juče pripreme za start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. godine.

,,Sokoli“ će u petak gostovati Bugarskoj u Razgradu, dok će tri dana kasnije dočekati Srbiju. U grupi G još su Mađarska i Litvanija, a dvije selekcije izboriće odlazak na kontinentalni šampionat.

- Tu su igrači koji su u najboljoj formi i igraju standardno u klubovima, koji mogu da isprate standarde igara na ovom nivou, željeni tempo, intenzitet...

Imali su pozitivan vikend, srećom se lista povrijeđenih zaustavila na tri imena. Nedostaju nam Matija Šarkić, Marko Janković i Uroš Đurđević, a nemamo luksuz da se odreknemo nijednog igrača. Žalim i zbog izostanka Nebojša Kosovića koji je operisao ukrštene ligamente, i zbog onih koji su imali dugu zimsku pauzu i čija prvenstva nijesu počela ili nijesu u zamahu. Sve ih pratimo, a ovdje su oni koji su u najboljoj formi - naglasio je Radulović.

Crna Gora nikada nije izgubila na početku takmičarskog ciklusa, ali nijednom ga nije uspješno ni završila. - Znamo koliko je bitan start, sve smo preduzeli da bude uspješan. Analizirali smo rivala individualno i kolektivno. U protekle dvije godine bilo je situacija gdje smo bili kažnjavani kad padne koncentracija i na to moramo da se fokusiramo od prvog dana. Napravili smo detaljnu analizu naše igre, bilo je dosta pozitivnih strana, normalno i onih koje treba is-

Selektor Miodrag Radulović pozvao je u reprezentaciju dvojicu igrača koji nastupaju u domaćim klubovima - vezistu Novicu Erakovića i golmana Budućnosti Miloša Dragojevića

Grupa G

1. kolo (petak) 18.00 – Bugarska – Crna Gora 20.45 – Srbija – Litvanija

2. kolo (poneđeljak) 20.45 – Mađarska – Bugarska 20.45 – Crna Gora – Srbija

pravljati. Treba svakog trenutka da znamo zbog čega smo se okupili, koji su nam ciljevi i da stremimo ka njima. Bezrezervno vjerujem u naš individualni i timski kvalitet i nadam se da ćemo imati uspješan start.

- Pozitivan rezultat popravlja atmosferu u reprezentaciji i oko nje. Svaka ekipa ima loše strane, trudićemo se da budemo na nivou i obradujemo naše navijače - dodao je Radulović.

MOŽEMO I DA

NAPADNEMO

Bugarska je posljednji put na velikom takmičenju nastupila 2004. (16. na EP u Portugalu), minulih godina je u padu, nema izrazitu zvijezdu u timu, igrače poput Stefana Savića i Stevana Jovetića

Ipak, Crna Gora ne može da se proglasi favoritom, šanse su vjerovatno podjednake.

- Bugarska je fudbalska zemlja, čiju smo reprezentaciju pratili naročito otkad je za selektora došao Mladen Krstajić, koji je donio novu energiju i podmladio selekciju. Igraju agresivan fudbal, žele da nametnu tempo, na to moramo da odgovorimo. Promijenili su i sistem

Crnogorske fudbalere na treningu su sinoć posjetili učenici i nastavno osoblje JU Srednja mješovita škola iz Zete

igre, po onome kako su igrali posljednja četiri meča vidi se dobar kvalitet, na koji ipak možemo da odgovorimo - istakao je naš selektor.

Duel u Razgradu nije prelomni, ali će nagovijestiti domete ,,sokola“ u grupi G, tim prije jer se dva tima kotiraju bolje od Bugarske – Mađarska i Srbija.

Kako će se Crna Gora postaviti protiv rivala s kojim je odigrala šest mečeva i samo jednom pobijedila, uz čak četiri remija?

- Imamo ekipu koja može da se prilagodi rivalu, ali i da napadne. Ako smo mogli da pobijedimo Grčku i Rumuniju, da odigramo 2:2 s Turskom u gostima, što ne bismo igrali ravnopravno i s Bugarskom. Najvažnije je da budemo disciplinovani i pokažemo kvalitet u koji maksimalno vjerujemo. U tom slučaju bićemo blizu dobrog rezultata – naglasio je Radulović.

Stručnjak iz Podgorice rekao je da se ne bavi računicama o tome koji učinak bi se smatrao pozitivnim poslije uvodna dva meča.

- Mislimo samo na Bugarsku. Želimo da odemo koncentri-

Ministarstvo sporta i mladih za programe 41 sportskog saveza opredijelilo 4,6 miliona eura

Rekordna sredstva za crnogorski sport

PODGORICA - Ministarstvo sporta i mladih za programe 41 sportskog saveza opredijelilo je rekordnih 4,6 miliona eura – million veći iznos od prošlogodišnjeg, saopšteno je iz tog Vladinog resora. Ministar Vasilije Lalošević je kazao da je Vlada Crne Gore uložila napore da se sportistima, kao najboljim promoterima naše države, obezbijede bolji uslovi za rad i omogući kvalitetnije učešće na prestižnim međunarodnim takmičenjima.

- Na prijedlog nadležne Komisije za raspodjelu sredstava, a u mjeri finansijski mogućeg, većini sportskih saveza, značajno su unaprijeđeni budžeti za ovu godinu, poštujući obaveze koje oni imaju kako na državnom tako i na međunarodnom planu - rekao je Lalošević.

Navodi se da je ispravljena i nepravda prema Džudo, Karate i Biciklističkom savezu koji su prethodne godine eliminisani sa konkursa.

Najviše sredstava570.000 eura dobio je Košarkaški savez Crne Gore

doveden na istorijski minimum - rekao je Lalošević i naglasio da je država dužna da vrednuje rezultate sportista.

Defanzivac Ludogoreca

Anton Nedjalkov zbog povrede otpao je za meč sa Crnom Gorom. Prije njega, iz istog razloga selektoru Bugarske Mladenu Krstajiću otkazali su Dominik Jankov, Dimo Krstev i Ilijan Stefanov

sani, da dobre stvari iz Lige nacija ponovimo i podignemo na viši nivo, da eliminišemo negativne. Pred meč sa BiH u Zenici bili smo na korak od prelaska u viši rang Lige nacija, ali nijesmo reagovali kako treba i o tome ćemo povesti računa. U fudbalu ne postoji juče, samo danas i sjutra, ali moramo skrenuti pažnju na stvari koje nijesu bile dobre - istakao je Radulović.

SA SRBIJOM SPEKTAKL

Stručni štab i igrači misle samo na Bugarsku, ali javnost uveliko priča o komšijskom derbiju sa Srbijom narednog poneđeljka.

- Poštujemo oba rivala. Bugarsku koja je fudbalska nacija, a ima malo problema poslije smjene generacija, i Srbiju koja je igrala na prethodnom Mundijalu. Gajimo izuzetan respekt prema svemu što je Srbija napravila u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo i u Ligi nacija. Ali ponavljam, mislimo samo na Bugarsku. Jedino što mogu da kažem za meč sa Srbijom je da očekujem pravi sportski spektakl - kazao je Miodrag Radulović. Ne. K.

- Unaprijeđen je i budžet naše krovne sportske organizacije, Crnogorskog olimpijskog komiteta, koji je prethodno godine na konkursu nepravedno

- To najbolje može da uradi ako u kontinuitetu stvara bolji ambijent za njihov rad u partnerstvu sa krovnim organizacijama sporta i nacionalnim savezima, zbog čega se još jednom zahvalio svima njima na doprinosu koji daju razvoju sportske oblasti u kojem kontekstu su im, povodom Dana reprezentacije, uručene i zahvalnice Ministarstva sporta i mladih -rekao je Lalošević. Ministarstvo je za sufinansiranje programa sportskih organizacija opredijelilo Košarkaškom 570, Rukometnom 550, a Vaterpolo i plivačkom savezu 536 hiljada eura. Odbojkaški savez iz budžeta dobio je 350 hiljada eura. Crnogorskom olimpijskom komitetu opredijeljeno je 510, a Paraolimpijskom komitetu dodijeljeno je 255 hiljada eura. R. A.

Spisak saveza i dodijeljenih sredstava

19 Utorak, 21. mart 2023. Arena Sportski miks
Atletski savez Crne Gore 220.000 eura Auto i karting savez Crne Gore 15.000 eura Biciklistički savez Crne Gore 20.000 eura Bodibilding i fitnes savez Crne Gore 20.000 eura Bokserski savez Crne Gore 140.000 eura Crnogorski aikido savez 10.000 eura Crnogorski bućarski savez 20.000 eura Crnogorski jedriličarski savez 115.000 eura Crnogorski olimpijski komitet 510.000 eura Crnogorski savez praktičnog streljaštva 12.000 eura Crnogorski savez specijalna olimpijada 58.000 eura Crnogorski savez sport za sve 20.000 eura Crnogorski skijaški savez 100.000 eura Crnogorski školski sportski savez 70.000 eura Džudo savez Crne Gore 110.000 eura Gimnastički savez Crne Gore................................. 40.000 eura Džu džici savez Crne Gore 65.000 eura Karate savez Crne Gore 100.000 eura Kendo savez Crne Gore 15.000 eura Kik boks savez Crne Gore 60.000 eura Košarkaški savez Crne Gore 570.000 eura Muajtai savez Crne Gore 19.00 eura Odbojkaški savez Crne Gore 350.000 eura Paraolimpijski komitet Crne Gore 255.000 eura Planinarski savez Crne Gore 26.000 eura Plesni savez Crne Gore 10.000 eura Poverlifting savez Crne Gore 11.000 eura Ragbi savez Crne Gore 40.000 eura Ronilački savez Crne Gore 5.000 eura Rukometni savez Crne Gore 550.000 eura Šahovski savez Crne Gore 110.000 eura Savez sp. ribolovnih organizacija Crne Gore............8.000 eura Savez za sp. ribolov na moru Crne Gore. 10.000 eura Stonoteniski savez Crne Gore 55.000 eura Streljački savez Crne Gore 50.000 eura Studentski sportski savez Crne Gore 65.000 eura Taekvondo Savez Crne Gore 60.000 eura Teniski savez Crne Gore 95.000 eura Tekbol savez Crne Gore 40.000 eura Triatlon savez Crne Gore 25.000 eura Vaterpolo i plivački savez Crne Gore 536.000 eura
I. MANDIĆ

NBA: Milvoki i Denver ponovo pobjeđuju

Janis i Jokić u tripl-dabl ritmu

PODGORICA - Milvoki

Baksi učvrstili su poziciju ekipe sa najboljim skorom u NBA sezoni, pobjedom nad Toronto Reptorsima 118:111. Superstar ,,jelena“ Janis Adetokumbo odigrao je perfektno i ostvario 33. tripl-dabl skor karijere. Meč je završio sa 22 poena šutirajući bez promašaja 9-9 iz igre, uz 13 skokova i deset asistencija. Centar Lopes upisao je 26 poena, od čega 17 u posljednjoj dionici. Krilo Midlton je dodao 20 poena uz osam skokova i pet asistencija.

Slavni klub u borbi za plej-of plasman

Tristan Tompson na korak od Lejkersa

PODGORICA - Tristan

Tompson (32), poznati NBA centar, blizu je potpisa za Los Anđeles Lejkerse u završnici sezone.

,,Jezerdžije“ su trenutno na diobi devetog mjesta Zapadne konferencije i vjerovatno će igrati u plej-in razigravanju uoči plej-ofa. Tompson, izuzetni atleta rođen u Kanadi, 2011, bio

Košarkaši Budućnost Volija večeras u ,,Morači“ (19h)

Za Toronto, standardno najefikasniji bio je bek Vanvlit sa 23 poena i 11 asistencija. Britanac Anunobi dodao je 22 poena. Na vrhu NBA lige i Istočne konferencije Milvoki je sa učinkom 51-20, odigraće još 11 mečeva do plejofa. Toronto je deveti (35-37). Tripl-dabl skor ostvario je i dvostruki uzastopni MVP (najbolji igrač) ligaškog dijela sezone Nikola Jokić, u pobjedi Denvera nad Bruklinom u gostima 108:102. Centar Jokić je stigao do već 104. tripl-dabla karijere. Posti-

gao je 22 poena uz 17 skokova i deset asistencija. Denver je nakon prve četvrtine imao prednost 33:21, da bi u završnici Bruklin samo smanjio deficit.

Bek Marej dodao je 25 poena u trijumfu, a krilo Porter 28 poena u dobroj napadačkoj predstavi startera Denvera. A učinkom 48-22 Jokićev tim je prvi u Zapadnoj konferenciji, ispred Sakramenta i Memfisa (43-27).

Važnu pobjedu u borbi za plejin ostvarili su oslabljeni Lejkersi, protiv Orlanda 111:105. Ostin Rivs postigao je 35 poena uz po šest skokova i asistencija, a Rasel je dodao 18 poena. Slavni krilni centar Dejvis se zaustavio na 15 poena uz 11 skokova. Lejkersi imaju učinak 35-37 na diobi devetog mjesta Zapada sa Minesotom. Oporavak velike zvijezde Džejmsa očekuje se u narednim sedmicama. S. S.

Najbolji test evropskih mogućnosti u nokaut fazi

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija, trenutno šestoplasirani sa skorom 9-7, posljednja dva kola ligaškog dijela grupe B dočekuju sa minimalnim šansama da se domognu četvrtog mjesta i prednosti domaćeg terena u prvom kolu nokaut faze (osmina finala).

Samo jedna pobjeda u devet mečeva

Podgoričani imaju apsolutno negativan skor protiv Gran Kanarije u Evrokupu, u kojem su, počev od 2010. godine, izgubili svih sedam mečeva, a osam od devet računajući i dva meča u Evroligi.

je prvi pik na NBA draftu a nastupao je sa prvom zvijezdom Lejkersa Lebronom Džejmsom u Klivlend Kavalirsima. Zajedno su osvojili NBA titulu 2016. godine. Od starta sezone centar nije imao NBA angažman. Igrač visok 206 centimetara pokriva i poziciju ,,četvorke“, a prošle godine igrao je za Sakramen-

to, Indijanu i Čikago. Za Čikago je u 23 meča prošle sezone bilježio 5,7 poena i 4,7 skokova u prosjeku.

Ukupno, na 730 ligaških mečeva u NBA Tompson ima učinak od devet poena i 8,4 skoka u prosjeku, a najbolje partije pružao je za Klivlend do 2020. godine. Poznat je kao izuzetan defanzivac. R. A.

Crnogorska teniserka imala povoljan žrijeb za masters u Majamiju

Kovinić na startu protiv kvalifikantkinje

PODGORICA - Crnogorska teniserka

Danka Kovinić u prvom kolu mastersa u Majamiju igraće protiv kvalifikantkinje, odlučeno je na žrijebu.

U Majamiju su u toku kvalifikacije nakon kojih će biti poznato koja teniserka će igrati protiv Kovinić. Ukoliko opravda ulogu favoritkinje i plasira se u drugo kolo, Danka će igrati protiv Italijanke Martine Trevisan, dok je eventualna protivnica u trećem kolu aktuelna šampionka Mastersa u Majamiju Iga Sfjontek.

Kovinić je učestvovala na mastersu u Indijan Velsu, a u prvom kolu je izgubila od Eme Radukanu - 6:2, 6:3. Sfjontek je u prvom kolu slobodna, dok će u drugom igrati protiv bolje iz meča u kojem se sastaju Kateržina Sinjijakova – Kler Liu. Druga teniserka svijeta Arina Sabalenka u drugom kolu igra protiv Sloun Stivens ili Šelbi Rodžers. Sfjontek je prošle godine u finalu savladala Naomi Osaku. R. P.

Osim što im trebaju pobjede protiv dva najjača rivala u grupi, večeras u „Morači“ (19 časova) protiv prvoplasirane Gran Kanarije (13-3) i 29. marta u gostima protiv drugoplasiranog turskog Turk Telekoma (11-5), Podgoričani moraju da se nadaju da će barem Hapoel (11-5) i Pariz (10-6) izgubiti oba preostala meča. Hapoel u posljednja dva kola gostuje otpisanom Slasku (1-15) i dočekuje Promiteas, Pariz gostuje Promiteasu i dočekuje London (7-9), dok Promiteas dočekuje Pariz i gostuje Hapoelu. Jedno je sigurno, u slučaju poraza od Granke, crnogorski šampion će završiti grupnu fazu na šestom mjestu, bez obzira na rezultate posljednjeg kola...

ŽELE REVANŠ ZA PRVI MEČ

Iako ima dvije pobjede više od Hapoela, Gran Kanarija

Budućnost je, naime, jedini put pobijedila tim sa Kanarskih ostrva 25. januara 2019. godine u ,,Morači“, u evroligaškom okršaju, sa 75:70.

Parovi 17. kola

Danas

18.45 - Hamburg – Trento

19.00 - Budućnost Voli – Gran Kanarija

Sjutra

18.30 - Promiteas – Pariz

20.00 - Slask – Hapoel

20.30 - London – Turk Telekom

je slabija međusobno od Izraelaca (poraz u gostima 92:70, a pobjeda kod kuće 85:83), pa timu sa Kanarskih ostrva treba jedna pobjeda u preostala dva kola da bi osigurali prvo mjesto u grupi B i prednost domaćeg terena u plej-ofu barem do finala. Zbog toga će Budućnosti posao biti dodatno otežan, bez obzira što Gran Kanarija ima priliku i da u posljednjem kolu kod kuće protiv Hamburga sačuva

prvo mjesto, jer Španci jure obje pobjede kako bi bili bolji i od ukrajinskog Prometeja u grupi A i do kraja nokaut faze mogli da igraju mečeve na svom terenu....

- Radi se, prije svega, o jednom dobrom protivniku koji je svoj kvalitet i potvrdio osvajanjem prvog mjesta u našoj grupi. Bili su prije početka takmičenja jedni od lidera u Evrokupu i to su i opravdali. Jedan kvalitetan tim sastavljen od dobrih bekova i centara, dakle kvalitetni su i spolja i unutra – ističe trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović Budućnost je poslije produžetka poražena na Kanarskim ostrvima 79:71, nakon što su ,,plavi“ imali šansu da pobijede u regu-

Fernando Alonso oduševljen performansama Aston Martina

Drugi smo najbrži tim u Formuli 1

PODGORICA - Fernando Alonso (41) je na trci u saudijskoj Džedi stigao do 100. podijuma u Formuli 1, u uvodnom dijelu trke u neđelju je i vodio i sveukupno ima sjajan početak sezone.

Legendarni dvostruki prvak svijeta ove godine pokazuje da je u vrhunskoj formi, u potpunosti je iskoristio benefite novog vrhunskog bolida ekipe Aston Martin. - Srećan sam zbog krajnjeg rezultata i našeg drugog podijuma. Pokazali smo da možemo da budemo drugi najbrži tim i imali smo dobar ritam tokom cijele trke. Bila je moja greška na startu, ali smo se potrudili da nadoknadimo vrijeme. Pred

ovaj vikend nijesmo bili sigurni kakav će biti odnos snaga, tako da je ovo dobra vijest za nas pred naredne trke. Radujem se Australiji – poručio je Alonso. Slavni vozač iz Ovijeda ubjed-

ljivo je najstariji u šampionatu, prvak svijeta bio je još 2005. i 2006. godine. U karijeri ima 32 pobjede, a posljednju je ostvario još na proljeće 2013. godine. R. A.

20 Utorak, 21. mart 2023. Arena Sportski miks EUROLEAGUEBASKETBALL.NET

dočekuju Gran Kanariju u 17. kolu grupe B Evrokupa

Pred meč sa Gran Kanarijom, Budućnost je u Evrokupu u seriji od tri pobjede u ,,Morači“, protiv Slaska, Londona i Hapoela, dok je Gran Kanarija dobila četiri meča, od posljednjih pet, u gostima

poena je Budućnost upisala sa linije slobodnih bacanja (iz 28 pokušaja) u prvom meču sa Gran Kanarijom, što je rekord ,,plavih“ u Evrokupu

larnih 40 minuta.

- U Španiji smo imali jednu jako intenzivnu utakmicu koju smo izgubili u produžecima, ali smo odigrali kvalitetnu utakmicu. Pričao sam sa igračima i spremamo se za utakmicu tako što ćemo zaustaviti njihovu spoljnu liniju, gdje u pojedinim trenucima igraju čak i sa tri kreatora. Zavise dosta od šuta za tri poena i na taj način lome utakmice. Nadam se, prije svega, da ćemo jednom agresivnom odbranom i sa dosta kontakta uspjeti da ih

izbacimo iz šuterskog ritma kako bismo imali šanse da dođemo do dobrog rezultata – dodao je Jovanović.

ENERGIJA I FOKUS

Osim prilike za revanš, meč sa Gran Kanarijom je za Budućnost i odlična priprema za ono što će uslijediti u nokaut fazi. Pobjedom protiv lidera grupe B, Podgoričani bi pokazali da su spremni i da se nose sa najboljim ekipama u ovom takmičenju, što bi im pomoglo da dostignu zacrtani cilj

Ulaznice za meč sa Gran Kanarijom, po cijeni od tri, pet i sedam eura, prodavaće se na biletarnici SC ,,Morača“, od 12 do 19 časova

u Evrokupu (četvrtfinale).

- Dolazi nam Gran Kanarija, ekipa koja ima najbolji skor u Evrokupu i bori se za prednost domaćeg terena do kraja takmičenja. Radi se o veoma kvalitetnoj ekipi i očekujem da prikažemo bolju partiju nego što smo odigrali protiv Trenta.

Znamo da moramo biti na visokom nivou i energetski i sa fokusom kako bismo bili svih 40 minuta u utakmici. Naravno, ukoliko sprovedemo u djelo ono što smo spremali ovih dana pokušaćemo da dođemo do pobjede – istakao je kapiten ,,plavih“ Petar Popović S. JONČIĆ

Ocjena poraženog naliste mastersa u Indijan Velsu

Medvedev:

Alkaras zasluženo prvi na svijetu

PODGORICA - Danjil Medvedev čestitao je Karlosu Alkarasu povratak na prvo mjesto planetarne ATP liste, nakon poraza od mladog Španca u finalu mastersa u Indijan Velsu 6:3, 6:2. Očekivao se bolji otpor Moskovljanina i neizvjesniji duel, u realnosti Medvedev nije imao šansi protiv fenomenalnog tinejdžera, što je i sam istakao.

- Mislim da Alkaras jeste pravi ,,broj jedan“. Nesrećno je to što Đoković ne može da igra na svim turnirima, siguran sam da bi svi željeli da igra jer je uvijek dobro vidjeti ga na terenu. Ali tako je, kako je. Ako se povrijediš, isto je. Možemo i da kažemo: ,,Da se Nadal nije povrijedio, možda bi bio „broj jedan“. Ne znamo, jer je bio povrijeđen. Isto je i sa Đokovićem. Da je mogao da

igra sve turnire ove i prošle godine, možda bi lista bila drugačija. Ali… Ne bi trebalo da bude ,,ali“, Karlos je zasluženo ,,broj jedan“ jer je osvojio više bodova od ostalih prethodne 52 sedmice, tako sistem funkcioniše – poručio je Medvedev. Plasmanom u ovo finale Rus je popravio plasman za poziciju i sada je na petom mjestu ATP liste. R. A.

ŽRK Budućnost Bemaks ima novo pojačanje

Anastasija Marsenić se vratila nakon dvije godine

PODGORICA - Anastasija Marsenić je šesto pojačanje Ženskog rukometnog kluba Budućnost Bemaks za narednu sezonu. Crnogorska reprezentativka, koja pokriva poziciju desnog krila, tako se poslije dvije se-

zone u norveškom Moldeu, vraća u redove kluba čiji dres je nosila u sezoni 2020/21. i debitovala u Ligi šampiona. Dvadesetogodišnja igračica u prethodne dvije sezone u dresu Moldea nastupala je u EHF Evropskoj ligi. Prethodno su

ugovor sa podgoričkim klubom za narednu sezonu potpisale Francuskinja Kalidiatu Nikate, Mađarica Noemi Hafra, turske reprezentativke Neslihan Čaliskan i Bejza Karačam i njemačka golmanka Ana-Katrin Gigerih A. M.

Obnovljen ugovor o sponzorstvu

RSCG i ,,Hipokrat“ nastavljaju zajedno

Rukometni savez Crne Gore i Poliklinika ,,Hipokrat“ treću godinu zaredom potpisali su ugovor o sponzorstvu.

Novim ugovorom koji su u prostorijama Saveza potpisali predsjednik RSCG Petar Kapisoda i tehnički direktor Poliklinike ,,Hipokrat“ Nikola Pešić predviđeno je da reprezentativci i reprezentativke našeg državnog tima besplatno obavljaju preglede magnetnom rezonancom.

- Ponovo se sastajemo lijepim povodom zbog zaključivanja ugovora o saradnji sa zdravstvenom ustanovom koja prepoznaje ono što radi Savez, a naročito naše selekcije na planu promocije države na me-

đunarodnoj sceni. Poliklinika „Hipokrat“ postala je naš tradicionalni partner, na čemu im izražavam zahvalnost, jer su pregledi magnetnom rezonancom od izuzetnog značaja u svijetu sporta. Uz sponzore koji finansijski podržavaju naše aktivnosti, veoma je važno da za partnere imamo i zdravstvene ustanove jer je zdravlje igračica i igrača prioritet za Savez. Zadovoljstvo je veće kada znamo da u kolektivu „Hipokrata“ imamo naše iskrene navijače koji redovno prate naše reprezentativne selekcije i raduju se njihovim rezultatimarekao je Kapisoda.

Iz Poliklinike ,,Hipokrat“ istakli su da su Savez prepoznali kao sportsku organizaciju ko-

ja svojim djelovanjem postiže vrhunske rezultate.

- Kao i do sada, ugovorena saradnja će podrazumijevati besplatne preglede magnetnom rezonancom svih reprezentativki i reprezentativaca u našim poliklinikama u Podgorici, Nikšiću i Radanovićima. Biće im omogućena najbrža i najkvalitetnija dijagnostika, kako bi eventualne povrede na najefikasniji način tretirali, te na utakmice dolazili potpuno spremni - kazao je Pešić.

- U ime Poliklinike ,,Hipokrat“, želim da izrazim ogromno zadovoljstvo što nastavljamo partnersku saradnju sa sportistima koji svojim nastupom na međunarodnim takmičenjima na najbolji način predstavljaju državu Crnu Goru i sve njene vrijednosti. Ponosni smo na ovakvo partnerstvo i učešće u najuspješnijoj sportskoj priči, sa željom da i dalje doprinosimo i svjedočimo vrhunskim rezultatima naših sportista. R. A.

21 Utorak, 21. mart 2023. Arena Sportski miks
18
Sa prvog meča dva tima u Las Palmasu
RSCG

Teofil Dolata početkom 1942. otkrio prve tragove zločina

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

ŽRTVE MASAKRA SA

UKRAJINSKE I

BJELORUSKE LISTE

Kijev, ul. Korolenki 17; Harkov, pl. Džerzinski 3; i Herson nepoznata lokacija. Ubistvo 3.435 zatvorenika iz zapadne Ukrajine iz takozvane Ukrajinske liste, uključujući 900 zatvorenika iz Lavova, 500 iz Lucka, 500 iz Rovnea, 500 iz Tarnopolja, 400 iz Stanislavova i 200 iz Drogobiča. Tijela žrtava bila su sakrivena na raznim mjestima, uključujući Bikovniju. Na ukrajinskoj listi bilo je preko 750 policajaca i 726 oficira Poljske vojske, među kojima su i generali za koje se saznalo tek 1994. godine, nakon što su vlasti predale ukrajinsku listu:

Romuald Dombrovski (18741939), brigadni general Poljske vojske), Kazimir Đeržanovski (1872-1940), divizijski general Poljske armije, Vladislav Jedžejevski (18631940), general-major Vojske Ruske Imperije i Divizijski general Poljske vojske, odlikovan Ordenom Virtuti Militari), Šimon Kurz (1868-1940), brigadni general Poljske vojske, Mječislav Linde (18681940), divizijski general Poljske vojske, vitez reda Virtuti Militari, Franćišek Paulik (1866-1940), pukovnik carske i kraljevske vojske, komandant 8. pješadijskog puka legija u Poljsko-ukrajinskom ratu 1918-1919 i u Poljsko-boljševičkom ratu, titularni general Poljske vojske, i Rudolf Prih (1881-1940), ovlašćeni potpukovnik carske i kraljevske vojske i divizijski general Poljske vojske.

Minsk, ulica Lenjina broj 17: Ubistvo 3.870 zatvorenika iz zapadne Bjelorusije sa tzv. Bjeloruske liste, uključujući Bjalistok, Brest, Pinsk, Baranoviče i Vilejku. Tijela žrta-

Lokalno rusko stanovništvo je u februaru 1943. ukazalo njemačkim vlastima na mjesto sahrane poljskih oficira. Njemci su započeli rad na ekshumaciji i 11. aprila Agencija ,,Transocean“ javila je o pronalasku 10.000 tijela poljskih vojnika i oficira u šumi Katinj

va su vjerovatno bila sakrivena u Kurapatima. Ukupno 395 ratnih zarobljenika, deportovanih u logor u Juhnovu, a zatim u logor za ratne zarobljenike NKVD-a u Grjazovecu, preživjelo je iz logora za ratne zarobljenike u Koźelsku, Starobjelsku i Ostaškovu.

PERIOD SKRIVANJA

ZLOČINA OD STRANE

STALJINA I RUSA

Nakon tajnih pogubljenja poljskih ratnih zarobljenika, prestao je kontakt sa njihovim porodicama - prepiske su prestale, pošta se vraćala, pokušaji da se dobiju informacije o sudbini zatvorenika i njihovom prebivalištu ostali su bez odgovora. U isto vrijeme počele su da kruže glasine, dijelom zasnovane na činjenicama, da se radi o deportaciji zatvorenika u logore na sjeveru Rusije, u zemlju Franca Jozefa i u Novu Zemlju, ili utapanju nekih od njih u Bijelom moru ili Sjevernom ledenom okeanu. Nekoliko predstavnika vlasti SSSR-a (uključujući Staljina) govorilo je 1941. godine o sudbini pritvorenih poljskih oficira, ali nikada nije sugerisano na umiješanost Njemaca u smrt nestalih.

Nakon promjene poljsko-sovjetskih odnosa nakon njemačkog napada na SSSR, zaključenja Sikorsko-Majskog pakta i početka potrage za poljskim oficirima od strane poljske vlade u emigraciji sovjetske vlasti nijesu dale nikakva objašnjenja. Potragu je vodio kapetan Jozef Czapski (1896-1993.) jedan od preživjielih iz logora Starobelskpoljski umjetnik, slikar i pisac, major Poljske vojske.

Tokom posjete generala Vladislava Śikorskog (18811943), vrhovnog komandanta poljskih oružanih snaga i

premijera poljske vlade u egzilu tokom Drugog svjetskog rata Moskvi 3. decembra 1941. godine, odgovarajući na pitanja generala Sikorskog i generala Vladislava Andersa, Staljin je lagao i pokušao izbjeći ovo dajući dvosmislen odgovor, slično razgovoru sa pukovnikom Leopoldom Okulickiim (1898-1946).

General Vladislav Sikorski: ,,Naredio sam da se provjeri da nijesu u zemlji sa kojom imam stalni kontakt. Ispostavilo se da nikoga od njih nema, baš kao ni u njemačkim logorima za ratne zarobljenike. Ovi ljudi su ovdje (Rusija). Niko se od njih još uvijek nije vratio.“

Josif Staljin: „To je nemoguće! Pobjegli su.“

General Vladislav Anders: „Gdje su mogli pobjeći?“

Staljin: „Pa u Mandžuriju, na primjer... Već sam izdao sva naređenja da ih pušte. (...) Ne znam gdje su. Zbog čega da ih čuvamo? Možda su bili u lo-

Od jeseni 1941. godine do otkrića masovnih grobnica, poljska vlada u emigraciji neprestano je tražila od sovjetske strane da objasni sudbinu nestalih oficira, ukupan broj zahtjeva po ovom pitanju vlastima SSSR-a premašio je 200

gorima u oblastima koje su okupirali Njemci, pobjegli su.“

Pukovnik Leopold Okulicki: „Nemoguće je, znali bismo to.“

Staljin: „Zadržali smo samo one Poljake koji su u njemačkoj službi.“

Odgovarajući na pitanja generala

Vladislava Sikorskog i generala Vladislava

Andersa o sudbini

poljskih oficira, Staljin je lagao i davao dvosmislene odgovore, slično razgovoru sa pukovnikom Leopoldom Okulickiim

Od jeseni 1941. godine do otkrića masovnih grobnica, poljska vlada u emigraciji neprestano je tražila od sovjetske strane da objasni sudbinu nestalih oficira, ukupan broj zahtjeva po ovom pitanju vlastima Sovjetskog Saveza premašio je 200.

OTKRIĆE MASOVNIH GROBNICA U KATINJU

Nije moguće naznačiti samo jedan datum otkrivanja masovnih grobnica u Katinju zbog razlika u izvorima, arhivskoj građi i dokumentima. Najraniji datumi upućuju na oktobar 1941. godine, kada su

dva poljska ratna zarobljenika, koja su radila u Totovoj organizaciji pronašli dva leša poljskih zarobljenika. Iz vojvodstva Poznanj (grad) Njemci su uputili Totovoj organizaciji (Organizacija osnovana 1938. godine u Njemačkoj sa zadatkom izgradnje vojnih objekata, na čijem je početku bio Fritz Todt, a nakon njegove smrti 1942. Albert Šper. Činile su je i privatne građevinske kompanije i državna preduzeća.

U početku je organizacija Tot zapošljavala Njemce koji nijesu bili sposobni za služenje vojnog roka i druge koji su bili dužni da rade u toj organizaciji. Tokom Drugog svjetskog rata, radnici i inženjeri iz okupiranih zemalja takođe su bili zaposleni.)

Među zarobljenicima koji su radili na željezničkoj pruzi i vozu Bauzug br. 2005-M bio

je i Teofil Dolata (1922-2013. major Armije Krajove jedan od otkrivača grobova žrtava masakra u Katinju 1942. godine. Njega je početkom 1942. godine mlada Poljakinja, koja je živjela u blizini Vitebska, izvijestila o ubijenim poljskim oficirima i predala skrivenu oficirsku kapu, koju je jedan od Poljaka, prevožen na pogubljenje u Katinjsku šumu, izbacio iz voza simbolizirajući da ,,Poljska još nije nestala“ (polj. Jeszcze Polska nie zginęła – početak himne Poljske). Ubrzo, marta 1942. godine, blizu sela Koźe Gure, Teofil Dolata, zajedno sa Janom Vahovjakom i Zigfridom Muśelakom, prilikom pretraživanja otkrio je u predratnom njemačko-sovjetskom centru NKVD-a, smještenom u Katinjskoj šumi, ostatke ubijenog oficira u poljskoj plavoj uniformi - prema informacijama lokalnih stanovnika, tamo su ubijeni i sahranjeni i letonski i rumunski vojnici. Na prelazu iz marta u april 1940. Poljaci su na ovo mjesto postavili dva krsta od drveta. Tačan datum kada su njemačke vlasti prvi put saznale za postojanje masovnih grobnica u Katinjskoj šumi, takođe je nepoznat. Razni hipotetički datumi pojavljuju se u izvornim dokumentima i istorijskim studijama, na primjer, u jesen 1942. (Izvještaj Sir Clar O’Malley-a 18871974. od 24. maja 1943) ili gore pomenuti od jeseni 1941. Postoje i nepotvrđeni izvještaji o prisustvu njemačkih oficira na mjestu pogubljenja u Katinju u proljeće 1940. godine, prvi od poljskog političara Leona Kozlovskog, a drugi od generala NKVD-a Leonida Rajhmana Zbog velikog broja izvora i informacija, najrealniji dokumentovani datum otkrića masovnih grobnica je februar 1943. godine. To se dogodilo na osnovu informacija lokalnog ruskog stanovništva, kada su 17. ili 18. februara 1943. Rusi koji su živjeli u blizini Katinja (dva seljaka - Ivan Krivozercev i Parfen Kiśelev) ukazali njemačkim vlastima na tačno mjesto sahrane poljskih oficira. Njemci su započeli rad na ekshumaciji i 11. aprila Agencija ,,Transocean“ emitovala je poruku o pronalasku 10.000 tijela poljskih vojnika i oficira u šumi Katinj. (Nastavlja se)

22 Utorak, 21. mart 2023. Feljton 18. KATINJSKI
MASAKR – ZLOČIN BEZ KAZNE
Bivši poljski premijer Leon Kozłovski tokom identifikacije tijela poljskih oficira u Katinju, april 1943. godina Poljski generali Vladislav Anders i Vladislav Sikorski sa Staljinom 1941. godine u Kujbiševu Major Teofil Dolata koji je otkrio grobnice ubijenih poljskih oficira

Oglasi i obavještenja

DOO Lokalni javni emiter

“Radio televizija Podgorica“

Podgorica Br.400/23

Podgorica,20. mart 2023.godine

Na osnovu člana 25 i 45 Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio televizija Podgorica” (“Sl. list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 9/20) i člana 22 Statuta Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio televizija Podgorica”, a na osnovu Odluke Savjeta broj: 399/23 od 20. marta 2023.godine – r a s p i s u e

JAVNI KONKURS za imenovanje izvršnog direktora ”RTV Podgorica “ d.o.o.

Za izvršnog direktora može biti imenovano lice koje pored opštih uslova propisanih zakonom , mora da ispunjava i sljedeće uslove:

-da bude državljanin Crne Gore;

-da ima prebivalište u Crnoj Gori;

-da ima visoku stručnu spremu;

-da ima najmanje pet godina radnog iskustva;

-da ima opštu zdravstvenu sposobnost;

-da se protiv njega ne vodi krivični postupak.

Uz prijavu na konkurs kandidati su obavezni dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova za rad na poslovima za koje zasniva radni odnos:

-uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

-uvjerenje o prebivalištu;

-diplomu ili uvjerenje o završenom nivou stepena obrazovanja;

-dokaz o potrebnom radnom iskustvu;

-program razvoja i rada ”RTV Podgorica “ d.o.o. za mandatni period;

-uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

-uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

Mandat izvršnog direktora ”RTV Podgorica “ d.o.o., traje 4 ( četiri godine).

Isto lice može biti imenovano za izvršnog direktora najviše dva puta uzastopno.

Rok za podnošenje prijave na konkurs je 15 dana od dana objavljivanja.

Neblagovremene i nepotune prijave neće se razmatrati.

Za izvršnog direktora ne mogu biti imenovani:

- poslanici i odbornici;

- lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština Crne Gore ili Vlada Crne Gore;

- izabrana, imenovana ili postavljena lica u organima lokalne samouprave;

- funkcioneri političkih stranaka (predsjednici stranaka, članovi predsjedništva, njihovi zamjenici, članovi izvršnih i glavnih odbora, kao i drugi stranački funkcioneri);

- lica koja, kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni i sl., imaju interesa u pravnim licima koja se bave proizvodnjom radio i televizijskog programa;

- lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, korupcije, prevare ili krađe, bez obzira na izrečenu kaznu, ili su pravosnažno osuđena za drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju pravne poslijedice osude; - lica koja su bračni drugovi lica navedenih u al.1 i 2 ili se sa njima nalaze u krvnom srodstvu u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva i u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i srodstva po tazbini do drugog stepena. Prijave na konkurs, sa dokazima o ispunjenju traženih uslova dostavljaju se u zatvorenim kovertama na adresu:

DOO Lokalni javni emiter “Radio televizija Podgorica“- Podgorica, ul. 19.decembra br. 13 ( južna tribina gradskog stadiona ) sa naznakom “Prijava na javni konkurs “.

PREDSJEDNIK SAVJETA , prof.dr ŽivkoAndrijašević

24 Utorak, 21. mart 2023.
25 Utorak, 21. mart 2023. Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poslovni broj: I.br.1859/15

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011. godine, dana 20.03.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XL prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 20.03.2023.god, Zaključka o XLI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 20.03.2023.god.

Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XL prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 20.03.2023.god, i Zaključka o XLI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 20.03.2023.god. Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 20.03.2023.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br.2055/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB BANKA AD PODGORICA, Bul. Stanka Dragojevića br.46, PIB 02011395, koju zastupaju advokati Maja Čvorović, Petar Minić, Zoran Radunović Perko Keković iz Podgorice, ul. Studentska bb, lamela 3-5, br.27, protiv izvršnih dužnika: 1.Vujačić Jovan iz Nikšića, selo Riječani, 2.Vujačić Anđelija iz Nikšića, Duklo br.2, 3.Vujačić Milorad iz Nikšića, ul. Sava Stanojevića br.2, 4.Jovanović Milijana iz Nikšića, Vidrovan, 5.Vujačić Pajo iz Nikšića, ul. Narodnih Heroja bb, 6.Vujačić Novica iz Nikšića, ul. Sava Stanojevića br.9, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 23.133,25 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci sačinjenog pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ.BR.125/2011 od 01.09.2011. godine, dana 20.03.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku II reda Vujačić Anđeliji iz Nikšića, Duklo br.2, izvršnom dužniku III reda Vujačić Miloradu iz Nikšića, ul. Sava Stanojevića br.2, izvršnom dužniku V reda Vujačić Paju iz Nikšića, ul. Narodnih Heroja bb, izvršnom dužniku VI reda Vujačić Novici iz Nikšića, ul. Sava Stanojevića br.9, vrši se dostavljanje

Rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2055/16 od 14.10.2016.god. sa predlogom i prilozima, zaključak od 18.08.2017.god sa nalazima i mišljenjima vještaka, Prigovor na procjenu nepokretnosti od

11.09.2017.god sa odgovorom na prigovor od 13.09.2017.god.

Izvršni dužnici II, III, V i VI reda se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja

Rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2055/16 od 14.10.2016.god. sa predlogom i prilozima, zaključak od 18.08.2017.god sa nalazima i mišljenjima vještaka, Prigovor na procjenu nepokretnosti od 11.09.2017.god sa odgovorom na prigovor od 13.09.2017.god.

Upozoravaju se izvršni dužnici II, III, V VI reda, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 20.03.2023.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

I - 980/2017

Javni izvršitelj Budva. Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141. PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIC, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 Z10 radi namirenja novčanog polraživanja donosi ZAKLJUČAK

De se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1939. u roku od Iri dana. od dena objavljivanja ovog pismena, u periodu od 1014 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi. radi uručenja Zapisnika o ročištu za XXVII prodaju nepokrełnosti uz zaključak kojim se se ista oglašava neuspješnom Zaključka o XXVIII prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 12.04.2023. u 09.00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj 1 980/2017 cd 16.03.2023. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome de ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavijanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 20/03/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Poslovni broj: Ivm.br.408/2020

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO ,,LUMINISCENCI-

JA,, NIKŠIĆ, Kočani bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 31.077,09 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serije AA 0093720 koja je izdata dana 23.03.2007.godine, dana 20.03.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO ,,LUMINISCENCIJA,, NIKŠIĆ, Kočani bb, vrši se dostavljanje Rješenja Ivm.br.408/2020 od 14.03.2023.god sa podneskom od 13.02.2023. godine. Izvršni dužnik DOO ,,LUMINISCENCIJA,, NIKŠIĆ se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja Ivm.br.408/2020 od 14.03.2023.god sa podneskom od 13.02.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik DOO ,,LUMINISCENCIJA,, NIKŠIĆ da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 20.03.2023.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

IVM - 61/2021 Javni izvršitelj Budva. Darko Ra!ković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 . PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika Olivera Perak,koga zastupa Ivo Bošković, advokat iz Tivta. radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 Z10 radt namirenja novčanog polraživanja donosi ZAKLJUČAK

Da se suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postupku ĐURANOVIĆ M. ZDRAVKO, ĐURANOVIC SANELA. ĐURANOVIĆ MONIKA, ĐURANOVIĆ M. LJUBOMIR. ĐURANOVIC ELIZABETA, ĐURANOVIĆ P. SREĆKO,ĐURANOVIĆ P. SLAVIO, ĐURANOVIĆ MARTA, ĐURANOVIĆ MARIO. ĐURANOViÓ ANĐELKO. ĐURANOViC AGICA, ĐURANOVIĆ KRISTIJAN, ĐURANOVIĆ GRACIJA. BRACANOVIĆ J. ĐORĐINA i PETROVIC P. LIDIJA u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 1014 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XVIIi prodaju nepokretnosti uz zaključak kojm se ista oglašava neuspjeśnom i Zaključka o XIX prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 12.04.2023. godine u 09:45 h u kancelariji ovog Javnog izvršitelja, sve posl_ oznake IVM 31/2021 od 16_03.2023_ godine ‘er se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavtjivanja_ Ovo objavijivanje izvršiće se jednom u dnevnom istu Pobjeda. Budva, dana 20/03/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

26
21. mart 2023.
Utorak,

Na osnovu člana 11 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br. 75/18)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Eco Fungo d.o.o., iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za investiciju koja se odnosi na nabavku opreme za preradu šampinjona koja podrazumijeva nabavku robota za pranje E-Wash, hidrauličnog lifta za podršku navedenom robotu, mašinu za pranje mreža, agregat za vodeni pritisak od 200 bara, plastične gajbe, plastične palete, liniju za pranje plastičnih gajbi, liniju za pakovanje treseta, utovarivač za treset, elektropaletar za šampinjone, kombi sa termokingom, priklicu za traktor, trake za pakovanje, rezačicu šampinjona, pvc foliju za reklamu i viljuškar, koja se planira instalirati na katastarskim parcelama broj 622, 625, 628 i 629 KO Grbavci, u Podgorici.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o predmetnom projektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj –Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me

Poslovni broj: Iv 425/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika Crnčević Boško iz Bara, Crnogorskih serdara br. 74 A, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 271,97 eura, dana 20.03.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Crnčević Boško iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 425/23 od 24.02.2023. godine i rješenje o troškovima od 20.03.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 426/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika Malinkova Anastassia iz Bara, Ratac bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 294,62 eura, dana 20.03.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Malinkova Anastassia iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 426/23 od 24.02.2023. godine i rješenje o troškovima od 20.03.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija

električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229

27 Utorak, 21. mart 2023. Oglasi i obavještenja
1
2
3
4

Oglasi i obavještenja

Дана 20. марта 2023. у 73. години живота преминула је наша вољена

АНГЕЛИНА Борислава МИТРИЋ

рођена Дацић

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци

дана 21. марта од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана.

Obavještavamo da je

Dana 20. marta 2023 u 80. godini, nakon duže bolesti, preminula je naša draga

ZEF Đon LJEKOČEVIĆ

Umro nakon kraće bolesti dana 18. marta 2023 u 75 godini života. Saučešće primamo u kapeli „Malesija“ u Tuzima 20. marta od 17 do 22 časa i u utorak 21. marta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Tuzima.

Ožalošćeni: supruga ĐUSTA, sinovi MARINKO i MARIN, kćerka MARINA, brat PERO, sestre LJULJA, LJELJA i ANĐELINA, snaha LJEZA, bratanić MARTIN, bratanične MARIANA, LINDA i MARTINA, kao i ostalo bratstvo LJEKOČEVIĆ

ILINKA Krstova ADŽIĆ rođena DOMAZETOVIĆ

Saučešće primamo dana 21. marta od 11 do 15 časova na Novom groblju na Cetinju, kad će se na istom obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćena porodica: šćer ZDENKA, sin DRAGAN, brat MILORAD – RUDO, snaha NATAŠA, unučad GABRIJELA i KRSTO, jetrva MAŠE i ostala mnogobrojna rodbina ADŽIĆ i DOMAZETOVIĆ

829

Ожалошћени: син ИВАН, ћерка МИЛИЦА, сестра ВЕСЕЛИНКА са породицама

Upokojio se u Gospodu Bogu 20. marta 2023. u 66. godini života

BLAGUTIN – MIŠKO Novov ĐURĐEVAC

Saučešće primamo u porodičnoj kući na Lukovu 20. marta i 21. marta do 14 časova.

Sahrana će se obaviti 21. marta na mjesnom groblju u Lukovu u 15 časova.

MIŠKU

Ožalošćeni: braća: DRAGUTIN – DRAGA, MILUTIN –ĆARO i MILUN, sestra NADA, snaha DANKA, sinovac LUKA, sinovica BOJANA, sestrići BORIS i RADOJE, strina ZORKA, tetka ANĐA, braća i sestre od stričeva, ujaka, tetaka i ostala rodbina ĐURĐEVAC i TURČINOVIĆ

BOJANU NIKOLIĆU

827

Posljednji pozdrav dragoj komšinici i kumi

841

IKICI Krsta ADŽIĆA

Počivaj u miru, uvijek ćemo te pamtiti po dobru.

Od RADOVANA MIJANOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i kolegi

BOJANU NIKOLIĆU

Ostaje uspomena na tvoj plemeniti lik i dobrotu. Zauvijek u našim srcima.

AMELA, DANIJELA i SEMIR

BOJANU NIKOLIĆU

Uvijek ćeš ostati u našim srcima. Tvoj plemeniti lik nikada nećemo zaboraviti. SEMIR ŠEĆEROVIĆ sa porodicom

832

28 Utorak, 21. mart 2023.
Posljednji pozdrav dragom kumu Iskreno tugujemo zbog tvog preranog odlaska. Pamtićemo tvoju dobrotu i vedar lik Od porodice JOVANOVIĆ i DRAGOVIĆ
831
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
857
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Porodica BOŽA BEGANOVA
848
830
836

Oglasi i obavještenja

21. 3. 1993 – 21. 3. 2023. Voljenom suprugu i ocu MILORADU-MIŠKU

PERKOVIĆU

Trideset godina bez tebe dugih i teških, dugih kao vječnost. Beskrajno tužni što nisi tu. Ponosni što si naš. Volimo te!

Tvoji: IVANKA, SRĐAN i DRAŽEN sa porodicom

859

Deset godina je od smrti

ZDRAVKA M. BELADE

Dobri ljudi moraju umrijeti, ali smrt ne može izbrisati njihova imena. Vrijeme ne liječi ništa samo te nauči da živiš sa bolom.

Tuguju za tobom: majka SENKA, brat RAJKO, sestra RAJKA

837

VERI M. VUJOVIĆ

Draga tetka, počivaj u miru i neka Ti je laka crna zemlja, po kojoj si časno i ponosno hodala.

Zauvijek tvoji: bratanična NADA DRAŠKOVIĆ i bratanić ZORAN RADEVIĆ sa porodicama

Danas je četrdeset dana od smrti naše drage

LEPE

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sestra MILA i bratanići DRAGAN i VLADAN sa porodicama

Navršava se četrdeset dana od smrti naše majke

853

Dana 21. marta navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama

DRAGAN Z. ŠĆEPANOVIĆ

Vrijeme prolazi, a sjećanje ne blijedi

KOSA, MIŠKO, VERA, MILICA sa porodicom i MILENA

21. 3. 2016 – 21. 3. 2023

Od kada nas je napustila

825

DARINKA Vojina VUJIČIĆ

Voljena majko, nedostajanje je svakog dana sve veće i veće...

U našim si mislima i razgovorima...

ANE Đokice VUKOVIĆ

Ostaćeš vječno u našim mislima i sjećanjima.

Kćerke RAJKA i OLJA

40 dana je od smrti moje drage prijateljice

ANKE VUKOVIĆ

Konačno si našla mir u zagrljaju svog sina Rajka. Hvala ti za sve trenutke koje smo provele zajedno.

DUŠANKA ĐUKANOVIĆ

Tvoji: ZORAN i SEKA sa porodicama

826

Voljeni brate

ZDRAVKO

Deset godina čekam da se pojaviš i da ugledam tvoj blagorodni osmijeh. Svi trenuci sreće koje nam život donosi obavijeni su sjenkom tuge jer nijesi sa nama da ih podijelimo.

Nedostaješ mnogo. Sestra BILJANA sa porodicom

838

839

858

Danas je deset godina od smrti mog brata

ZDRAVKA

Odlazak brata je velika praznina u domu a velika tuga na srcu i duši. Uvijek ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom te pominjati.

Brat ŽARKO sa porodicom

840

Voljenom bratu

ZDRAVKU

Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje naš bol za tobom samo nas uči kako da živimo bez tebe.

Zauvijek ćeš biti prisutan u nama i u našim srcima. Brat SLAVKO sa porodicom

833

834

Deset je godina od smrti voljenog

ZDRAVKO BELADA

Ne postoje riječi kojima se može opisati bol i praznina koju je ostavila tvoja prerana smrt.

Ponosne i srećne što smo te imale čuvaćemo u svojim srcima uspomenu na tvoj dragi nasmijani lik, ljubav koju si nam nesebično pružao i vrijeme provedeno sa tobom.

NEDOSTAJEŠ

Tvoje TANJA, NIKOLINA, VALENTINA

835

Prošlo je godinu dana od smrti našeg voljenog

BRANIMIRA – BRACA GAZIVODE

I dalje smo zatečeni činjenicom da više nisi sa nama. Prerano, preteško, nemoć.

Volimo te, TVOJA PORODICA

828

30 Utorak, 21. mart 2023.
Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki
31 Utorak, 21. mart 2023. Marketing
32 Utorak, 21. mart 2023. Marketing

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.
Dnevni list Pobjeda 21.03.2023. by Pobjeda - Issuu