Dnevni list P0bjeda 20.06.2024

Četvrtak, 20. jun 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21030 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI

TEMELJNI UGOVOR TEMELJNO URUŠAVA USTAV: Ustavni sud objavio izdvojeno mišljenje dvoje sudija koji su se usprotivili odbacivanju prijedloga i inicijativa za ocjenu ustavnosti akta koji je bivši premijer Dritan Abazović potpisao sa Crkvom Srbije

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

NEKA NOVA PRAVILA: Predsjednik Višeg suda „odabrao“ ekipu RTCG za razgovor u pritvoru sa biznismenom protiv kojeg je podignuto osam optužnica

Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac ocijenio zbog čega je glavni specijalni tužilac gostovao na Televiziji Vijesti

Katnić Novoviću: Mandić i Knežević

Katnić je upitao Novovića zašto učestvuje u svemu kada zna da to predstavlja krivično djelo iz člana 44 i 16 ZKP-a. ,,Za tužioca Šoškića znam. Već sam iznio, a sada Vas ponovo pitam što to Andrija Mandić i Milan Knežević znaju kompromitujuće o Vama, što se desilo na toj benzinskoj stanici – ponovo je Katnić upitao Novovića

Novoimenovani predsjednik Višeg suda Zoran Radović nije dao saglasnost ekipi Pobjede da uradi intervjue sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem, nekadašnjim visokim policijskim funkcionerom Zoranom Lazovićem, bivšim direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem i specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem, uz obrazloženje da bi „službenici zatvora bili u svakodnevnoj obavezi da obezbjeđuju novinarske ekipe“

OSVRT: Predsjednik Višeg suda nije Pobjedi dozvolio, kao što je RTCG omogućeno, da se obave razgovori sa pritvorenicima u Spužu

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

IZA KULISA: Ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje nije pripremilo ključni dokument, zvanično nepoznat broj planiranih zapošljavanja, kao i odlazaka službenika u penziju

MUP već četvrtu godinu bez kadrovskog plana?!

Danilo Šaranović

Suprug direktorice TO Pljevlja „sjedi“ u Izvršnom odboru te ustanove, tijelu koje je izabralo njegovu ženu za čelnicu Organizacije

Jurići ne haju za sukob interesa

Nikola Jurić je u Skupštinu i Izvršni odbor Turističke organizacije Pljevlja imenovan u ime bankarskog sektora, jer je šef filijale jedne banke u ovom gradu

Upravnik zgrade prijeti da će nasilno da iseli DANU iz prostorija koje im je ustupila Vlada

STR. 12. i 13. STR. 2.

Zbog nepostojanja kadrovskog plana, radna mjesta iz kategorije visokog rukovodnog kadra u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije su popunjavana određivanjem vršilaca dužnosti, kojima je mandat više puta produžavan. Na taj način menadžment MUP-a, na čelu sa ministrom Šaranovićem iz Demokrata, po dubini ubacuje svoje ljude zaobilazeći sistematizaciju i kadrovski plan. Paralelno sa tom akcijom, kako je pisala Pobjeda, sprema se ,,čišćenje“ policije od procrnogorskih rukovodilaca koji su bili na pozicijama prije smjene vlasti 2020.

Đuranović

IZA KULISA: Ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje nije pripremilo ključni dokument, zvanično nepoznat broj planiranih zapošljavanja, kao i odlazaka službenika u penziju

PODGORICA- Vlada Milojka Spajića je početkom juna ove godine usvojila

Djelimični kadrovski plan

za organe državne uprave i službe Vlade Crne Gore za 2024. godinu, ali on ne uključuje i kadrovski plan za Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Ovo je četvrta godina zaredom kako MUP ne ispunjava zakonsku obavezu pripreme ovog dokumenta, a čiji se nacrt shodno zakonu, priprema istovremeno kad i Zakon o budžetu, a usvaja 30 dana nakon usvajanja budžeta.

PET GODINA ČEKANJA

Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2019. godine posljednji put pripremilo kadrovski plan. Kadrovski plan je osnov za sprovođenje konkursa i oglasa za popunu radnih mjesta. -Zbog nepostojanja kadrovskog plana, radna mjesta iz ka-

MUP već četvrtu godinu bez kadrovskog plana?!

Zbog nepostojanja kadrovskog plana, radna mjesta iz kategorije visokog rukovodnog kadra u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije su popunjavana određivanjem vršilaca dužnosti, kojima je mandat više puta produžavan. Na taj način menadžment MUP-a, na čelu sa ministrom Šaranovićem iz Demokrata, po dubini ubacuje svoje ljude zaobilazeći sistematizaciju i kadrovski plan. Paralelno sa tom akcijom, kako je pisala Pobjeda, sprema se ,,čišćenje“ policije od procrnogorskih rukovodilaca koji su bili na pozicijama prije smjene vlasti 2020.

tegorije visokog rukovodnog kadra u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije su popunjavana određivanjem vršilaca dužnosti, kojima je mandat više puta produžavan - navode u Institutu Alternativa.

Podaci OEBS-a: Crna Gora vodeća u Evropi po broju policajaca po glavi stanovnika

Po analizi OEBS-a, Crna Gora je 2019. godine imala visok udio broja policajaca na broj stanovnika i bila druga u Evropi iza Monaka. Sada će taj udio biti znatno veći, pa je Crna Gora prestigla Monako. – Uprkos činjenici da Crna Gora ima jedan od najvećih udjela policajaca u odnosu na broj stanovnika (sa jednim policajcem na 141 stanovnika, Crna Gora je na drugom mjestu u Evropi, iza Monaka). Ovo predstavlja teret za Crnu Goru i njen budžet, dok ishodi u pogledu postizanja rezultata u onome za što je policija zadužena nijesu uvijek efikasni. Činjenica da takva preglomazna služba ima probleme zbog nedostatka osoblja ukazuje na strukturne probleme u upravljanju ljudskim resursima: neodgovarajuća obuka novozaposlenih, smanjivanje broja zaposlenih bez odgovarajućeg planiranja i manjak kapaciteta za upravljanje ljudskim resursima u Upravi policije - navodi se u toj analizi.

ZAPOŠLJAVANJE PO PARTIJSKOM KLJUČU: Zgrada MUP-a u Podgorici

Iz Monstata saopšteno

Time menadžment MUP-a na čelu sa ministrom iz Demokrata po dubini ubacuje svoje ljude zaobilazeći sistematizaciju i kadrovski plan.

MUP je interne konkurse i javne oglase u navedenom periodu sprovodio uz saglasnost Ministarstva finansija za popunjavanje radnih mjesta koja nijesu predviđena kadrovskim planom, iako je preduslov za pozivanje na ovaj izuzetak da je kadrovski plan izrađen.

-Još uvijek nemamo precizne podatke o broju zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije, kao ni podatke o planiranim zapošljavanjima i projekcije o broju onih koji će otići u penzijunavode u IA.

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP-a, nakon Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave kada je Uprava policije ponovo ušla u sastav MUP-a, donijet je u avgustu 2022. godine, a izmjene istog u februaru 2023. godine.

-Naime, novim pravilnikom je predviđena drugačija organizacija rada Uprave policije sa opcionim policijskim zvanjima koja je iziskivala složeniju proceduru raspoređivanja - objasnili su ranije iz MUP-a kašnjenje donošenja kadrovskog plana.

SISTEMATIZACIJA

Izvori Pobjede tvrde da je u MUP-u i Upravi policije, iako je sistematizovano 5.663 radna mjesta, zapošljeno oko 5.160 ljudi.

- Znači, već sada je upražnjeno oko 500 radnih mjesta, tako da će ako bude usvojen kadrovski plan, moći da bude zapošljeno još 1.500 novih ljudi. Budžet teško da može da

izdrži toliki broj zapošljenih - ističe naš izvor. Objašnjava i da do kraja godine oko 1.000 pripadnika MUP-a i Uprave policije stiče zakonske uslove za penzionisanje.

- Dominantno su to službenici Uprave policije i vjerovatno će većina i poći u penziju, zato što su im sada povoljniji uslovi u odnosu na prethodni period - objašnjava naš izvor. Na osnovu ovih podataka proizilazi da će u MUP-u i Upravi policije biti upražnjeno još oko 1.000 radnih mjesta – odnosno, i planeri njegove sistematizacije ukupno će moći da podijele oko 2.500 radnih knjižica.

Paralelno sa tim, a kako je pisala Pobjeda, vrši se čišćenje policije od procrnogorskih rukovodilaca koji su bili na pozicijama prije smjene vlasti 2020. godine.

Izvori Pobjede tvrde da je u MUP-u i Upravi policije, iako su sistematizovana 5.663 radna mjesta, zapošljeno oko 5.160 ljudi. ,,Znači, već sada je upražnjeno oko 500 radnih mjesta, tako da će ako bude usvojen kadrovski plan, moći da bude zapošljeno još 1.500 novih ljudi. Budžet teško da može da izdrži toliki broj zapošljenih“, ističe naš izvor

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ili će uskoro pokrenuti disciplinske postupke protiv više od 60 bivših rukovodilaca u Upravi policije, koji su bili na funkcijama prije pobjede na izborima proruskih i prosrpskih društveno-političkih snaga u avgustu 2020. godine. Kako Pobjeda saznaje, prošle sedmice su ih na razgovor pozvali načelnici policijskih sektora i saopštili im da je Agencija za nacionalnu bezbjednost, po nalogu ministra Šaranovića, uradila bezbjednosne provjere koje više od 60 njih nije prošlo, te da će protiv tih ljudi biti pokrenuti disciplinski postupci. – Rečeno nam je da postoje bezbjednosne smetnje za naš dalji rad u Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno Upravi policije i da će nam po okončanju disciplinskih postupaka biti uručeni otkazi – ispričali su Pobjedi neki od bivših policijskih funkcionera. Time se bez kadrovskog plana i primjene sistematizacije stiču uslovi da se policija stavi pod potpunu partijsku kontrolu Demokrata. Nenad ZEČEVIĆ

PODGORICA – Uprava za statistiku juče je, treći put za redom, raspisala tender za nabavku softvera koji će građanima omogućiti kontrolu popisnih podataka

koji se odnose na njihove etničko-kulturološke karakteristike, saopšteno je iz Monstata. Prvi tender koji je Monstat raspisao tim povodom pro -

pao je, jer nije dostavljena nijedna ponuda. Pobjeda je ranije izvještavala da su ponude izostale, jer kompanijama nije odgovarala procijenjena vrijednost tendera.

Ni drugi tender nije uspio, jer se na njega prijavila samo jedna kompanija sa neispravnom dokumentacijom. Iz Monstata objašnjavaju da procijenjena vrijednost jav-

ne nabavke za izradu softvera iznosi 20.000 eura sa PDVom i da je rok za dostavljanje ponuda do 26. juna ove godine. - Kao i do sada, Komisija za praćenje uspostavljanja sof-

tvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva će nadzirati sprovođenje tendera, u skladu sa Zakonom o popisu. Koristimo priliku da pozovemo sve zainteresovane koji ispunjavaju uslove zahtijevane tenderom da se prijave, kako bi se ova faza popisa uspješno realizovala i proces sproveo kvalitetno i pravovremeno – saopštili su iz Monstata. Đ.Ć.

ČOVJEK OD ZADATKA: Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova

PODGORICA – Poslanici u Skupštini Crne Gore juče su ponovo usvojili izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijema, te Zakona o nacionalnom javnom emiteru, koje je predsjednik države Jakov Milatović nedavno vratio na ponovno odlučivanje.

Oba zakona podržalo je 48 poslanika, dok je jedan bio protiv. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić ocijenio je da su za izglasavanje ova dva zakona zaslužni i vlast i opozicija. - Zahvaljujem i parlamentarnoj većini i opoziciji. Mislim da ovakvu slogu nije pokazao nijedan parlament država koje su se približavale Evropskoj uniji. To je naša velika prednost. Skupština treba da izvrši sto posto svojih obaveza kako nam neko ne bi, nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, spočitavao da Skupština nije ispuni-

Smjene Milovića još nema na dnevnom redu Skupštine

Nastavak šeste sjednice prvog redovnog ovogodišnjeg zasijedanja

Skupštine Crne Gore, kojom je predsjedavala potpredsjednica parlamenta Zdenka

Popović, prekinuto je bez utvrđenog dnevnog reda u koji je trebalo da bude uvršten i prijedlog Vlade za smjenu ministra pravde Andreja Milovića Pobjedi je iz Skupštine nezvanično potvrđeno da će zasijedanje biti nastavljeno danas.

Vuković-Kuč pozvala Mandića da se izvini

zbog izjave Marka Kovačevića, on odbio

la ono što je bilo saopšteno da će uraditi – naveo je Mandić. Usvajanju zakona prethodila je rasprava između Mandića i poslanice Demokratske partije socijalista Aleksandre Vuković- Kuč koja je predsjednika parlamenta pozvala da se izvini zbog ispada predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića koji je nedavno javno zaprijetio kako će „sa

onima koji im ne budu braća postupati kao sa Turcima“. Poslanica DPS-a je ocijenila da je javnost zgrožena govorom mržnje i fašizmom Kovačevića i da se ta stvar, u prisustvu Mandića, mora izvesti na čistac.

- Zahtijevamo da se predsjednik NSD-a izjasni o stavu „najtalentovanijeg političara svoje partije“, kako je rekao.

Mandić treba da se izvini za fašizam svoga partijskog druga zbog stava da će Crnogorce, kao i nebraću razgoniti kao Turke na buljuke, ne znamo da li bajonetima ili sabljama. Drugo, očekujemo da se na licu mjesta u prisustvu Kovačevića izjasne oni koji su dali partijska saopštenja a koji podržavaju njegovu vlast u Nikšiću, a to su Demokrate i

URA - rekla je Vuković-Kuč. Poručila je da se postavlja pitanje, „ukoliko se Mandić ne izvini da li će povući koalicioni sporazum i stopirati rekonstrukciju Vlade“. Mandić je, umjesto izvinjenja, ocijenio da je Kovačevićeva izjava izvučena iz konteksta, ali i poručio da ostaje pri svom stavu da je on najdarovitiji političar svoje generacije. - Razumijem potrebu da tako darovitog političara ekstremizuju politički oponenti i proglase ga fašistom. Iščupali ste jednu rečenicu iz konteksta. Bitka na Grahovcu je bila crnogorska bitka protiv Turaka i to je kontekst u kome se

saopštavala ta činjenica. Nije ona uperena protiv savremene Turske, a ponajmanje protiv naših rođaka Bošnjaka – naveo je Mandić pozvavši Vuković-Kuč da Kovačeviću ne spočitava nešto što nije rekao. Poslanica DPS-a je, odgovarajući na to, Mandića optužila da crnogorskoj javnosti, novinarima, civilnom sektoru i političarima podmeće „kukavičja jaja“.

- Kada se aktualizuje priča o Grahovcu, aktualizuje se priča o onome ko je čast i ponos. Vojvodu Mirka Petrovića hoćete da izmještate iz Podgorice i usekate u Cetinje, ali vi da postanete politička kukavica radi čuvanja te skupštinske fotelje, to nije lijepo. U istoriju je trebalo da uđete kao političar koji brani svoje ideje kao Marko Kovačević - rekla je Vuković-Kuč.

Mandić je potom istakao da je na bici na Grahovcu nastradalo najviše Kovačevića, odnosno Markovih rođaka, i da zbog toga Vuković-Kuč treba da iskaže poštovanje prema „jednom Kovačeviću“. Poručio joj je da bi trebala bolje da poznaje istoriju. Jučerašnje zasijedanje Skupštine počelo je minutom ćutanja zbog nedavne iznenadne smrti golmana fudbalske reprezentacije Crne Gore Matije Šarkića Đ.Ć.

ANDRIJEVICA – Ni 17 dana od održavanja lokalnih izbora u Andrijevici ne nazire se ko bi mogao činiti

novu vlast u toj opštini. Pregovori između koalicije koju čine Socijalistička narodna partije i Demo-

krate, Pokret Evropa sad i dvije nezavisne liste „Za budućnost naše djece“ i „Vasojevićki pokret ujedinjenja“ o formiranju vlasti u tom gradu, koji do sada nijesu dali rezultate, biće nastavljeni danas po podne, potvrđeno je Pobjedi iz tih stranaka.

Dosadašnji predsjednik opštine Andrijevica, ujedno i nosilac izborne liste SNP-a Željko Ćulafić ističe kako ne sumnja da će do dogovora doći.

- Razgovori se nastavljaju, a pregovaraju Pokret Evropa sad, dvije nezavisne liste i SNP i Demokrate. Ja ne sumnjam da će do dogovora doći – rekao je Ćulafić Pobjedi. Kada je riječ o eventualnoj po-

stizbornoj saradnji između Socijalističke narodne partije i Demokratske partije socijalista, Ćulafić kaže da je takav scenario nemoguć. - Nema šanse da tu dođe do bilo kakvog dogovora. To je nemoguće. Sve je moguće osim toga – kategoričan je Ćulafić. To je, u izjavi za Pobjedu, potvrdio i lider andrijevačkog odbora DPS-a Dejan Ivanović koji, međutim, smatra da je novu vlast nemoguće formirati bez te partije koja je na minulim lokalnim izborima osvojila najviše glasova. - SNP i Demokrate ne mogu formirati vlast, za to naprosto nema šanse. Jedini realan scenario je da preostali učesnici izbora pozovu DPS ili da

idemo na nove izbore – navodi Ivanović.

On je ponovio i da je za tu partiju prihvatljiva postizborna saradnja sa svima, osim sa SNP-om i Demokratama.

- Sa njima nema šanse. Mi bi prije išli na vanredne izbore nego ulazili u bilo kakve kombinacije sa njima. Sa njima, što se nas tiče, razgovora nema. Sa ostalima može, ali sa njima ne. Čak je i Front prihvatljiv, jer u tom savezu u Andijevici ima normalnih ljudi – poručio je Ivanović.

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi prvu sjednicu novoizabrane skupštine saziva predsjednik skupštine prethodnog saziva, najkasnije 15 dana od dana objavljivanja ko-

Razgovori se nastavljaju, a pregovaraju Pokret Evropa sad, dvije nezavisne liste i SNP i Demokrate. Ne sumnjam da će do dogovora doći – rekao je Ćulafić Pobjedi

načnih rezultata izbora. Sjednica lokalnog parlamenta održava se, najkasnije 15 dana od dana sazivanja. U slučaju da se probiju i ti rokovi, na potezu je Vlada koja ima 15 dana da sazove sjednicu, a Skupština opštine isto toliko vremena da je održi. Ukoliko se skupština ne konstituiše u roku od 60 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora, predsjednik Crne Gore raspisuje nove izbore. Đ.ĆORIĆ

Aleksandra Vuković-Kuč

Andrija Mandić

Željko

Dejan Ivanović

Suprug direktorice Turističke organizacije Pljevlja „sjedi“ u Izvršnom odboru te ustanove, tijelu koje je izabralo njegovu ženu za čelnicu Organizacije

Jurići ne haju za sukob interesa

PODGORICA – Direktorica Turističke organizacije Pljevlja Dijana Jurić, koju je ta pozicija zapala u partijskoj podjeli funkcija nakon izbora u toj opštini, održanih krajem oktobra 2022, u sukobu je interesa, jer je njen suprug Nikola Jurić član Skupštine i Izvršnog odbora ove organizacije, čiji je zadatak, pored ostalog, i kontrola rada direktora. Izvršni odbor bira i razrješava direktora.

Jurić je bila na zajedničkoj izbornoj listi Ure i Socijalističke narodne partije, koalicije koja sa ostalim proruskim i prosrpskim strankama u Pljevljima čini lokalnu vlast.

I njen suprug bio je politički aktivan i bio je nosilac liste Pozitivne Crne Gore u Pljevljima, na izborima 2014. godine. Nakon raskola u Pozitivnoj,

Prema informacijama Pobjede, Nikola Jurić je u Skupštinu i Izvršni odbor TO Pljevlja imenovan u ime bankarskog sektora, jer je šef filijale jedne banke u ovom gradu, a njegova supruga Dijana, prije postavljenja za direktoricu, radila je u pljevaljskoj ekspozituri nekadašnje Uprave prihoda i carina. Posao je dobila u vrijeme kada je na čelu Uprave bio funkcioner Ure Rade Milošević

druga frakcija je osnovala politički pokret Ura. Prema informacijama Pobjede, Nikola Jurić je u Skupštinu i Izvršni odbor TO Pljevlja imenovan ispred bankarskog sektora, jer je šef filijale jedne banke u ovom gradu, a njegova supruga Dijana, prije postavljenja za direktoricu, radila je u pljevaljskoj ekspozitu -

Danas sjednica Odbora za izbornu reformu Raspravljaće o

Mapi puta i Planu dinamike rada

PODGORICA - Sjednica

Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu biće održana danas, nakon što to skupštinsko tijelo nije zasijedalo skoro tri mjeseca.

Odbor nije zasijedao od 2 aprila, zbog toga što je opozicija blokirala njegov rad dok se ne povuče odluka Vlade o uvođenju prinudne uprave u Šavniku.

Vlada je odluku o uvođenju prinudne uprave u Šavniku povukla 6. juna, čime su ispunjeni uslovi da Odbor za izbornu reformu nastavi sa radom. Na dnevnom redu današnje sjednice, kako se navodi na sajtu Skupštine, biće Mapa puta i Plan dinamike rada Odbora. Ministar javne uprave Maraš Dukaj podnio je 31. maja Skupštini inicijativu da u okviru reforme izbornog zakonodavstva razmotre prijedlog uvođenja neposrednog izbora predsjednika opštine i prijedlog da se izbori u svim jedinicama lokalne samouprave održavaju istog dana.

Dukaj je tu inicijativu i prijedlog podnio i skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.

Poslanik Demokratske partije

Ministar javne uprave Maraš Dukaj podnio je 31. maja Skupštini inicijativu da u okviru reforme izbornog zakonodavstva razmotre prijedlog uvođenja neposrednog izbora predsjednika opštine

socijalista (DPS) Mihailo Anđušić ranije je agenciji Mina rekao da bi svako odugovlačenje zbog političkih trvenja u parlamentarnoj većini bilo pogubno po funkcionisanje

Odbora za izbornu reformu i loša poruka pred dobijanje završnih mjerila za poglavlja vladavine prava.

On je kazao da je odgovornost dominantno na parlamentarnoj većini.

- Opozicija je pokazala odgovornost u ovoj situaciji od samog starta, a i nakon pauze, jer se mimo ovog opravdanog razloga i uslova za nastavak nije bavila političkim i populističkim ucjenama, kao što je to bio slučaj u ranijim sazivima, rekao je Anđušić. R.P.

ri nekadašnje Uprave prihoda i carina. Posao je dobila u vrijeme kada je na čelu Uprave bio funkcioner Ure Rade Milošević Na čelo TO Pljevlja došla je kao vršiteljka dužnosti u julu prošle godine. Iako je nakon promjene vlasti u Pljevljima promijenjen saziv članova Skupštine i Izvršnog

odbora, konstituisan u januaru 2023, u mandatu prethodne vlasti, Nikola Jurić je ostao i u sazivu nove skupštine i odbora. Izvršni odbor je, potom, njegovu suprugu izabrao za direktoricu TO Pljevlja. Prema Statutu ove organizacije, direktor, pored ostalog, sprovodi odluke Izvršnog odbora, predlaže mu akt o organizaciji i sistematizaciji stručne službe, podnosi Odboru izvještaje o svom radu i o radu stručne službe i predlaže mjere za unapređenje organizacije rada.

S druge strane, Izvršni odbor, osim što imenuje direktora Turističke organizacije, zadatak mu je i da donese odluku o razrješenju direktora, i to glasanjem.

Zbog toga je i te kako sporno da suprug bude u tijelu koje je na direktorsku poziciju imenovalo njegovu suprugu, pa sve i da se izuzeo u proce-

su glasanja, da bude u odboru koji će da ocjenjuje njen rad. Članstvo u Skupštini i Izvršnom odboru, prema informacijama Pobjede, nije plaćeno. Teško da u pljevaljskim bankama ne postoji još neki službenik, mimo Jurića, koji zavređuje da se nađe u Skupštini i Izvršnom odboru Turističke organizacije u ime bankarskog sektora. Osim, ako i ta imenovanja ne idu po partijskom ključu.K. KRSMANOVIĆ

Član Predsjedništva LSV pozvao patrijarha SPC Porfirija da poništi odluku o dodjeli priznanja kontroverznom episkopu

Olenik:

Orden dodijeljen

Kačavendi šamar je za

sve

građane Srbije i BiH

NOVI SAD - Član Predsedništva Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) – Vojvođani Aleksandar Olenik ocijenio je da je orden koji je Srpska pravoslavna crkva uručila penzionisanom episkopu Vasiliju Kačavendi šamar za građane Srbije i Bosne i Hercegovine i pozvao patrijarha Porfirija da poništi tu odluku.

-Sramota je tim veća pošto je Kačavenda odlikovan ordenom Svetih novomučenika kragujevačkih, priznanjem koje je ustanovljeno u znak sjećanja na strijeljane đake u Šumaricama tokom Drugog svjetskog rata - naveo je Olenik u saopštenju.

Naveo je da mu je odlikovanje „uručio šumadijski mitropolit Jovan“, iako je, kako je ukazao, „Kačavenda široj javnosti poznat po optužbama za pedofiliju i seksualno nasilje“.

Ocijenio je da je nevjerovatno

da se u Srbiji u 21. vijeku dešavaju ovakve stvari. - Istinski vjernici, ali i svi građani su zgroženi ovim gestom i očekuju reakciju patrijarha Porfirija - rekao je Olenik. Pozvao je i pravosudne organe i Srbije i Bosne i Hercegovine da najzad počnu da rade svoj posao u slučaju teških optužbi koje se stavljaju na teret Kačavendi. Kako smo juče objavili, episkop šumadijski SPC Jovan

odlikovao je u ponedjeljak u Kragujevcu penzionisanog episkopa zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavendu najvišim ordenom te eparhije - ordenom šumaričkih mučenika. Skandalozna odluka SPC upriličena je nakon što je Kačavenda sa episkopom Jovanom služio parastos žrtvama pogroma Kragujevčana, prije svega đaka, od Njemaca i ljotićevaca u oktobru 1941. godine.

Cijelu karijeru kontroverznog episkopa SPC Kačavende do penzionisanja 2013. godine pratili su skandali i serije optužbi za nedolično ponašanje, pedofiliju i seksualne prestupe. Javnost u regionu je prvi put čula za njega iz ratnog perioda u BiH i to kao bliskog prijatelja i poštovaoca osuđenih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića i to pod imenom ,,đavolji vladika“, kako ga mnogi i dalje zovu. Sredinom 2012. godine trojica đaka Cetinjske bogoslovije požalili su se svojim duhovnicima na episkopa Kačavendu. Optužbe su bile zastrašujuće, a đaci uplašeni. Tvrdili su da ih je Kačavenda seksualno napastvovao i da ih ucjenjuje, jer ne pristaju na njegove ponude. Uprava Cetinjske bogoslovije je njihove izjave dostavila Sinodu. Tako je i formalno, kako su pisali mediji, unutar crkvenih zidova ,,slomljena“ tišina o zloglasnom Vasiliju Kačavendi. R.P.

Dijana Jurić

Aleksandar Olenik

Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković komentariše niže osnovne stope EURIBOR-a

Povećanje rejtinga države i rentabilnosti privrede uslovi za niže kamatne stope

PODGORICA-Nedavno je došlo do prve korekcije na niže osnovne stope Evropske centralne banke (EURIBOR), što su iz Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) i najavili.

Ova promjena, prema riječima generalnog sekretara UBCG Bratislava Pejakovića, rezultat je detaljnog sagledavanja makroekonomskih kretanja i potrebe za podsticanjem privrednog rasta. Pejaković je za Pobjedu istakao da će kamate na kredite sa varijabilnom kamatnom stopom biti smanjene za 0,25 odsto pri narednom obračunu anuiteta, dok su kamate na depozite i dalje među najkonkurentnijima, nudeći godišnji prinos od četiri odsto, što je teško pronaći u regionu i EU. Ova korekcija kamatnih stopa, kako kaže, predstavlja odgovoran potez bankarskog sektora uz podršku Centralne banke, sa ciljem ubrzanja ekonomskog rasta zemlje. - Ugovorna obaveza je da kamate na kredite koji su sa varijabilnom kamatnom stopom, na prvom narednom obračunu anuiteta budu umanjeni za 0,25 odsto. Što se tiče kamate na depozite, u našem sistemu imate ponudu od četiri odsto na godišnjem nivou, što ne možete naći niti u regionu, niti u EU. Kako pitanje kamata na kredite, tako i na depozite su stvar poslovne politike sva-

ke banke - kazao je Pejaković. Kada su u pitanju krediti sa varijabilnom kamatnom stopom, a u skladu sa cijenom na izvoru sredstava i ostala ponuda kredita banaka, navodi da može biti korigovana u korist klijenata.

- Vidljivo je za sve koji žele da registruju smanjenje kamatnih stopa od marta ove godine, kao odgovornog poteza bankara uz podršku CBCG prije korekcije kamate Evropske centralne banke, a u skladu sa željom da se ubrza naša ekonomija, što se odrazilo i na broj apliciranja za nove kreditetvrdi Pejaković.

Profit banaka Što se tiče narednog perioda nada se da će na jesen kvalitetna profitabilnost biti u bankarskom sistemu što postojeći pokazatelji i ukazuju, jer od stabilnosti, likvidnosti i solventnosti banaka zavisi i razvoj naše države.

- Podsjetio bih da je preko 92 odsto ukupnih usluga finansijskog sektora Crne Gore preko banaka. U pitanju je igra velikih cifara, pa kada se dobit banaka stavi u odnos sa bilansnom sumom banaka koja je dolazila do 6,8 milijardi eura, vidite da je dobit bankarskog sektora na nivou, ili ispod nivoa drugih privrednih branši - kazao je Pejaković.

Naglašava da je zadnje godine, gdje su rezervacije u kriznim

periodima bile vrlo visoke, pa onda smanjenjem rezervacija kroz smanjenje rizika pojavili su se veći iznosi dobiti, što čovjeku koji živi od prosječne plate izgledaju kao vrlo veliki iznosi, ali su u principu ispod prosjeka dobiti banaka u EU. Što se tiče potražnje za kreditima i depozitima smatra da su banke spremne da servisiraju sve potrebe kako stanovništva tako i privrede.

- Ono što nam nedostaje su kvalitetno prezentovani projekti, ali i finansijska pismenost mora biti na višem nivou. Sa rastom standarda, rastu i apetiti za kreditima, smanjenjem kamatne stope imate prostor kako za zaduženje po manjim kamatama, ali i za restrukturiranje postojećih obaveza. Ipak, savjetovao bih sve da se prvo informišu u banci što, kako i koliko zaduženje bi bilo optimalno u skladu sa njihovim primanjima - objasnio je Pejaković.

Prognoze

Što se tiče daljeg trenda snižavanja kamatnih stopa u bliskoj budućnosti, ističe da, nažalost, ne zavisi sve od nas.

- Ukoliko dođe do smanjenja tenzija širom svijeta, smanjimo rizike našeg sistema, povećamo efikasnost sistema, rentabilnost u privredi, imamo kvalitetniju zaštitu povjerilaca, povećamo nivo discipline plaćanja poreza državi, smanjimo nelikvidnost i iznos blokiranih sredstava nekih 20.000 preduzeća vrijednosti od preko 1,25 milijarde eura, kvalitetnije pripremimo klijente za apliciranje uz biznis plan, da se uvaže struka, znanje, iskustvo, povećamo rejting države, unaprijedimo infrastrukturu, naravno da možemo očekivati snižavanje kamatnih stopa - tvrdi Pejaković, poručujući da treba da utičemo na stvari na koje možemo sami da promijenimo na bolje, a inostrani rizici su takvi da na njih ne možemo da utičemo. - Nažalost, svi potresi spoljaod pandemije, ratova, do prirodnih katastrofa se odražavaju i na finansijski sektor, nivo kamatnih stopa širom svijeta, jer je globalizacija itekako prisutna, više nego ikada - zaključuje Pejaković. n k

Guvernerka se sastala sa predstavnikom Međunarodne finansijske korporacije

IFC će nastaviti da podržava crnogorski privatni sektor

PODGORICA-Međunarodna finansijska korporacija (IFC) nastaviće da, kako je saopšteno, podstiče regionalne platforme i podržava crnogorski privatni sektor u postizanju održivog ekonomskog rasta i otpornosti na klimatske promjene, posebno u sektoru energetike, turizma i poljoprivrede.

Guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović, sastala se juče sa šefom kancelarije IFC-a za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Arminom Ridžalovićem, sa kojim je razgovarala o modelima saradnje CBCG i IFC, kao i o aktivnostima u okviru petogodišnjeg Partnerskog okvira grupacije Svjetske banke za Crnu Goru, čije se usvajanje očekuje do kraja godine. -IFC će razmotriti i mogućnost direktnog finansiranja

projekata plavog i zelenog turizma, nastojeći da privuče i zadrži privatne investicije u ugostiteljskom sektoru, sa posebnim fokusom na projekte sa većim potencijalom za promovisanje ekološke održivosti - rekao je Ridžalović. Radović je kazala da očekuje da IFC da svoj doprinos u zaokruživanju regulatornog okvira koji bi osigurao da u sve buduće projekte finansiranja budu uključeni elementi održivog razvoja. -CBCG je izuzetno posvećena podsticanju zelenog i održivog finansiranja i smatramo da je kvalitetna saradnja sa međunarodnim partnerima od suštinskog značaja za postizanje ovog cilja - navela je Radović. IFC je članica grupacije Svjetske banke i najveća globalna razvojna institucija usmjerena na privatni sektor u tržištima u razvoju. r.e.

Prijedlog GP URA ,,prošao“ na Zakonodavnom odboru

PODGORICA- Prijedlog zakona o Fondu „Stan za sve“ prošao je juče na skupštinskom Zakonodavnom odboru.

Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić, zahvalio je svim poslanicima i poslanicama koji su na Zakonodavnom odboru podržali Prijedlog zakona o Fondu „Stan za sve“.

On je ocijenio da je napravljen veliki korak ka usvajanju zakonskog rješenja koje građani sa nestrpljenjem očekuju.

Radovanić je naveo da tu incijativu, kako su više puta kazali, treba posmatrati kao nešto što prevazilazi partijske okvi-

Očekuju podršku poslanika za Fond „Stan za sve“

re i što je usmjereno ka poboljšanju osnovnih uslova za život svih građana, bez obzira na njihove razlike.

On je rekao da očekuje podršku svih poslanika i poslanica u Skupštini.

-Ostalo je da matični odbor Skupštine, Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje da pozitivno mišljenje nakon čega će prijedlog biti razmatran na plenumu. „Stan za sve“ se bavi rje-

šavanjem suštinskih pitanja, zbog čega očekujemo podršku 81 poslanika i poslanice u parlamentu - naveo je Radovanić.

On je kazao da će Građanski pokret URA nastaviti da insistira na usvajanju tog rješenja kako bi u vremenu inflacije i ogromnih cijena nekretnina i zakupa, građanima po cijeni od 900 eura po metru kvadratnom omogućili da dođu do svog krova nad glavom. U nedavno objavljenom mišljenju Vlade navodi se da taj prijedlog zakona Skupština ne bi trebalo da prihvati jer, između ostalog, nije usklađen sa stavovima Evropske komisije koje Vlada želi da ugradi u politiku stanovanja.

U Vladi tvrde da je predloženo zakonsko rješenje samo u jednom segmentu usklađeno sa strateškim opredjeljenjima i ciljevima politike stanovanja iz Nacionalne stambene strategije i Zakona o socijalnom stanovanju i to u dijelu osnivanja nacionalnog stambenog fonda.

Iz Vlade ukazuju da uloga nacionalnog stambenog fonda ne bi trebalo samo da bude izgradnja i prodaja stanova građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje, već da bi se prevashodno trebala odnositi na formiranje zakupnog stambenog fonda koji bi upravljao fondom u svojini države ili opština i bio na raspolaganju građanima.

Iz Vlade kritikuju prijedlog GP URA jer ,,nije preciziran način finansiranja Fonda“, a problematizuju i to što prijedlogom zakona nijesu precizirani kriterijumi za dodjelu stanova, ukazujući da se ta pitanja ne mogu definisati posebnim pravilnicima.

Iz Vlade su istakli da u predloženom zakonu nedostaju i odredbe o mogućnosti zakupa, kao i one koje bi branile prodaju dodijeljene nepokretnosti ,,a osim toga izostale su i procjene kako bi ovaj zakon uticao na poslovni ambijent te koliko bi koštao državu“. S.P.

Bratislav Pejaković

Sa sjednice Zakonodavnog odbora

PODGORICA- Revizija

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) za 2022. godinu rezultirala je sa 37 preporuka zbog negativnog mišljenja Državne revizorske institucije (DRI) na pravilnost poslovanja.

Na čelu ovog resora je kadar SNP-a Vladimir Joković koji je na tu funkciju stupio krajem aprila 2022. godine izborom manjinske vlade, a istu ulogu mu je povjerila i 44. vlada. Do aprila te godine na čelu tog resora bio je Aleksandar Stijović

Ovom revizijom nijesu bila obuhvaćena sredstva iz agrobudžeta, imajući u vidu da je DRI u odvojenoj reviziji ukazala na više nepravilnosti. Finansije su, kako je saopšteno iz DRI, prikazane objektivno, zbog čega je dato pozitivno mišljenje, ali su revizori ukazali na prekoračenje limita za 111.900 eura u internim preusmjeravanjima po pojedinim pozicijama.

Programski budžet

Ministarstvo je za budžet 2022. godine, što se odnosilo na rad ministra Stijovića, tražilo skoro 70 miliona eura, što je preko 30 miliona više od limita predviđenog Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za tu godinu. Revizori ukazuju da je dvostruko veći iznos tražen bez jasnih argumenata, te da to nije bilo utemeljeno na realnim potrebama i mogućnosti. Od 69,2 miliona koliko su tražili, odobreno im je sa preusmjeravanjima 53,3 miliona eura. Kako revizori nijesu dobili izvještaj o realizaciji programskog budžeta ovog reso-

Tokom 2022. godine za ugovore o djelu potrošili 323.900 eura

ra, nijesu mogli utvrditi da li su sredstva ekonomično i efikasno utrošena, niti da li su programski ciljevi ostvareni. Ministarstvo poljoprivrede je koristilo šest miliona eura iz tekuće budžetske rezerve na osnovu zaključka Vlade i to u martu i aprilu, dok je vlada Zdravka Krivokapića bila u tehničkom mandatu.

Sastanak predsjednika države sa predstavnicima Instituta alternativa Državna preduzeća da budu primjer odgovornosti

PODGORICA-Profesionalizacija upravljačke strukture i dobro korporativno upravljanje u javnim preduzećima predstavljaju osnov za stvaranje efikasnog i ekonomski prosperitetnog društva, poručio je predsjednik države Jakov Milatović.

On je na sastanku sa predstavnicima Instituta alternativa (IA) rekao da je na donosiocima odluka da osiguraju da

državna preduzeća budu primjer odgovornosti, transparentnosti i etičnosti što, kako je naveo, u prethodnom periodu nije bio slučaj. Milatović je ocijenio da zapošljavanje u javnom sektoru obiluje neprimjerenim uticajima, te da znanje, profesionalne reference i rezultati u radu moraju biti kriterijumi po kojima će najbolji preuzimati odgovornost i biti nosioci društvenog i ekonomskog napretka zemlje. r.e.

-Prema izvještaju o načinu utroška sredstava tekuće budžetske rezerve MPŠV je u 2022. godini koristilo 1,82 miliona eura sredstava tekuće budžetske rezerve i to 1,5 miliona eura radi direktne uplate na račun Plantaža, shodno zaključku Vlade i 10.450 eura za mljekare Milmark group i Nika. DRI je nakon izjaš-

njenja Ministarstva dobila na uvid dokumenta o korišćenju preostalih sredstava iz tekuće budžetske rezerve u iznosu 312.314 eura. Prilikom isplate ovih sredstava, Ministarstvo se pozvalo u dostavljenim rješenjima za subvenciju kamate na kredite od IRF-a na zaključak Vlade od 23. jula 2020. godine, koji je iz decembra 2020.

godine i iz juna 2021. godine. MPŠV i Ministarstvo finansija su u 2022. budžetskoj godini, bez saglasnosti Vlade, odobrili subvenciju kamate na kredite što je suprotno članu 43 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti - stoji u izvještaju. konsultantski ugovori

MPŠV je konsultantske ugovore sklapalo za poslove iz redovne aktivnosti i za koje već postoje sistematizovana radna mjesta. Osim toga, u 2022. godine bilo je angažovano između 30 i 55 lica po ugovoru o djelu sa trajanjem i do dvije godine i to ponovo za poslove iz nadležnosti, za šta je, sa porezima, potrošeno 323.900 eura. Revizori su utvrdili da je u septembru 2022. godine njih 17 bilo angažovano već dvije godine na ovaj način sa naknadom od 450 eura, a za njihove ugovore nije bilo adekvatnog nadzora. Njih 25, koji su zaposleni tokom 2022, prethodno su bili angažovani po ugovoru tokom dvije godine. Bez odgovarajućeg rješenja isplaćeno je 500 eura službeniku drugog resora za IT poslove, jer, kako su objasnili, nemaju svojih stručnjaka pa

EPCG pojašnjava kako planira da uposli željezarce za izradu eloksira

su im njegove intervencije na računarima i štampačima potrebne. Sa pozicije predviđene za staračke naknade odnosno socijalne transfere seoskom stanovništvu MPŠV je isplatilo preko 78.000 sindikatu, od čega skoro 15.000 za 8.mart. Nema dovoljno kontrole ni nad sredstvima koje je MPŠV isplaćivalo opštinama za izgradnju vodovodnih mreža, imajući u vidu da nijedna nije dostavila izvještaje. Ministarstvo nije ispoštovalo Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru u pogledu razdvajanja dužnosti lica koje kontroliše i potpisuje odobravanje plaćanja, izrade Plana unapređenja upravljanja i kontrole, dostavljanja godišnjeg izvještaja Ministarstvu finansija, kao i popunjenosti Odjeljenja za unutrašnju reviziju sa višim i mlađim unutrašnjim revizorom. Od 2019. godine MPŠV nije sprovelo nijednu internu reviziju uprava za šume, vode i bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Revizorima nije prikazana saglasnost Vlade Upravi za gazdovanje šumama i lovištima za potpisivanje aneksa ugovora, iako je ta procedura zakonski predviđena. Revizori su sugerisali MPŠV da bi trebalo da iskontroliše zakonitost rada Uprave, ukazujući i da će se oni ove godine pozabaviti koncesijama za vodu kroz planiranu reviziju Uprave za vode. DRI će sa ovim izvještajem upoznati skupštinski odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, a Jokovićev resor u narednih mjesec mora napraviti plan aktivnosti, a do sredine decembra i izvještaj o realizaciji preporuka. m lk.

Čekaju da bord da zeleno svjetlo za proizvodnju stolarije

PODGORICA - Zainteresovani korisnici koji budu ispunjavali uslove i posjedovali staru, energetski neefikasnu stolariju, moći će da učestvuju u projektu u okviru kog bi Elektroprivreda (EPCG) obezbijedila kredit za nabavku opreme i materijala za izradu eloksirane bravarije, koju bi proizvodila i montirala EPCG-Željezara Nikšić.

Troškove bi inicijalno snosila EPCG, koja bi otplaćivala kredit za sredstva potrebna za ovaj projekat, što bi korisnici naknadno vraćali ovoj kompaniji u ratama – objasnili su iz EPCG proširenje koncepta Projekta Solari 5000+ koje je u utorak najavio ministar energetike i rudarstva Saša Mujović Inicijativa za proširenje Solari 5000+ upućena je odboru direktora, a ukoliko ona bude

prihvaćena, navode iz kompanije, korisnicima će biti ponuđena mogućnost ugradnje PVC stolarije, čime bi se stekli uslovi za nabavku veće količine PVC profila i početak proizvodnje stolarije u Željezari. -Pozitivni efekti nakon proširenja portfolia Projekta Solari 5000+ bili bi brojni, stvaranje stabilne osnove za uposlenost dijela zaposle-

nih u EPCG-Željezari u radionici za PVC stolariju na duži period, unapređenje energetskih karakteristika objekata iz kategorije domaćinstava, smanjenje potrošnje električne energije u domaćinstvima, oslobađanje veće količine električne energije iz obnovljivih izvora za korišćenje u drugim sektorima i za izvoz, smanjenje troškova za

uvoz električne energije, dostupnost energetski efikasne stolarije većini građana kroz mogućnost otplate stolarije na rate, unapređenje komfora u objektima stanovanja, razvoj investicionog ambijenta u oblastima obnovljivih izvora energije – poručili su iz EPCG. Radnici su, takođe, zadovoljni ovom idejom majke kompanije navodeći da je ponovno pokretanje tog pogona pokušaj povratka života Željezari. -Namjerno kažemo „opet“, jer ovaj pogon je otvoren skoro prije godinu i ideja tadašnjeg izvršnog direktora je bila slična. Ali najmanje je bitno ko je inicijator, bitno je da se u Željezari proizvodi nešto što će biti sigurno profitabilno i što će to biti prva državna kompanija koja se bavi tom djelatnošću – saopštili su radnici dodajući da su spremni da podrže Ministarstvo u pokušaju da fabriku postavi na zdrave odnose. r.e.

Vladimir Joković

Aleksandar Stijović

Upravna zgrada EPCG-Željezare

Sa jučerašnjeg sastanka

Nezavisni sindikat policije upozorio da bi, ukoliko se ne izmijene zakonske odredbe, Crnoj Gori na kraju 2025. godine moglo da fali gotovo 3.000 policajaca

Produžiti sadašnje uslove za penzionisanje, inače zemlja ostaje bez policijskog kadra

PODGORICA - Nezavisni sindikat policije očekuje od političkih subjekata i donosilaca odluka podršku izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koji se odnose na produženje važećih povoljnih uslova za odlazak u penziju policijskih službenika, koji su sada oročeni do kraja 2025. godine, uz upozorenje da bi se u protivnom država mogla suočiti sa nenadoknadivim odlivom iskusnog policijskog kadra, što bi ugrozilo bezbjednost zemlje.

Kako je na konferenciji za novinare kazao predsjednik ove sindikalne policijske organizacije Igor Rmandić, po sadašnjim povoljnim uslovima za penziju, koji važe do kraja iduće godine, 1.700 policijskih službenika stiče uslove za penzionisanje, a raspoloženje je takvo da bi 90 odsto njih to pravo svakako iskoristilo. Ako tome dodamo trenutni nedostatak kadra, koji prema procjenama iznosi gotovo 1.500-1.600 službenika, krajem iduće godine Crna Gora bi mogla biti u deficitu za 3.000 policijskih službenika, upozorio je Rmandić, ističući da je suvišno govoriti kako bi se to odrazilo na ukupnu bezbjednost građana i javni red i mir. Prema njegovim riječima, rješenje bi moglo biti da se sadašnji uslovi koji olakšavaju odlazak u penziju produže do 2030. godine, što bi doprinijelo da veliki broj službenika ostane u službi još nekoliko godina.

To bi, kako je kazao, omogućilo da uporedo i novi ljudi koji se zaposle imaju od koga da uče posao, jer je praktični rad i sticanje iskustva i znanja okosnica te profesije.

Po sadašnjim uslovima Pravo na Penzionisanje stiče 1.700 Policajaca: Sa presa

Rmandić je pojasnio da važeći uslovi omogućavaju policijskom službeniku da ode u penziju sa 50 godina života, 30 godina penzijskog staža, od čega 10 sa beneficiranim. -Prilikom obračuna, ta penzija se uvećava na osnovicu od 30 odsto. Donijeti su ovakvi uslovi 2022. i oročeni do decembra 2025. Uslovi su veoma povoljni, ljudi će ih iskoristiti, jer ovakvih uslova nije bilo zadnjih 25 godina – kazao je on.

Očekuju pOdršku Ukazao je da ukoliko donosioci političkih odluka ne prepoznaju značaj inicijative za izmjenu zakona, crnogorskom društvu prijeti potpuno ugrožavanje bezbjednosti, imovinske, lične i svake druge.

-Zato smo pokrenuli inicijativu da se sadašnji uslovi za penzionisanje produže do kraja 2030. godine. Inicijativa je predata parlamentu, počeli su razgovori s poslaničkim klu-

Prema riječima predsjednika Nezavisnog sindikata policije Igora Rmandića, rješenje je da se važeći uslovi koji olakšavaju odlazak u penziju produže do 2030. , što bi doprinijelo da veliki broj službenika ostane u službi još nekoliko godina. To bi, kako je kazao, omogućilo da uporedo i novi ljudi koji se zaposle imaju od koga da uče posao, jer su praktični rad i sticanje iskustva i znanja okosnica policijske profesije

bovima i očekujemo podršku za izmjene zakona – kazao je Rmandić.

Istakao je da bi se na taj način sačuvao veliki dio kadra.

-Prema našim procjenama i onome što znamo sa terena, blizu 80 odsto policajaca bi u tom slučaju odlučilo da ostane da radi dvije, tri ili pet godina. Na taj način bi dali pro-

Uniforma ne smije biti štit za kriminal, ali se ne mogu skidati glave bez dokaza

Rmandić je kazao je da niko iz policije ne može biti sklonjen ili prokazan bez adekvatnog i odgovarajućeg u kojem treba da se dokaže nečija odgovornost. On je to saopštio odgovarajući na pitanje kako komentariše najavu da će više desetina bivših policij-

skih funkcionera biti suspendovano zato što nijesu prošli provjere ANB, o čemu je Pobjeda pisala prije dva dana.

Naglasio je da je apsolutno protiv ljudi u policiji koji uniformu koriste kao štit, te da bilo kakvom kriminalu nije mjesto u redovima te

organizacije, ali je dodao da je i protiv toga da se bez adekvatnog procesuiranja pred nadležnim organima bilo kome „skidaju glave“.

- Kriminal u uniformi ne može da ima mjesto. Ali ljudi koje želimo da procesuiramo moramo izvesti pred neke organe. Ne možemo

stora državi da dovede nove kadrove, koji bi imali priliku da se obuče i pripreme za nove poslove i dužnosti uz stare iskusne policajce – naveo je čelnik sindikalne organizacije. Kazao je da očekuju podršku, a prijedlog podržava aktuelni v.d. direktora policije Aleksandar Radović, a i MUP je, prema njegovim riječima na

ljudima skidati glave samo na osnovu toga što nam se ne sviđaju ili na osnovu paušalnih ocjena – kazao je Rmandić. Naglasio je da u sindikatu, a ni on lično, ne žele da štite ikoga unaprijed, ali ističe da svi imaju pravo na pravično suđenje.

-Vjerujem da je Crna Gora pravna država i da će se držati svih pravnih normi i zakona koje je usvojila i

Traže zarađeno, u protivnom će biti prinuđeni na utuženja

Predsjednik Nezavisnog sidnikata policije Igor Rmandić kazao je da oni kao sindikalna organizacija neće odustati od zahtjeva da im se vrate zarađena sredstva umanjena u januaru za 10 procenata. Istakao je da se mora znati da je prošlo vrijeme kada je najlakše bilo zakinuti policiju i očekivati da se ona žrtvuje kada treba smanjivati izdatke.

-Ne možemo biti uvijek žrtvena jagnjad, odlučno ćemo tražiti da nam se to vrati. Čijom odlukom će to biti, manje nas zanima, ali želimo zarađeni novac nazad. Ako ne bude

fonu ovog prijedloga „i svakog koji će biti u korist društva uopšte i policijskih službenika kao dio društva“. Pored ove ključne inicijative za izmjenu Zakona o unutrašnjim poslovima, iz sindikata su predložili dodatne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u dijelu gdje se sada normira da u policiju može da se zaposli samo osoba koja ima peti stepen spreme, što sada ispunjava samo akademija.

pOgrešnO sistemskO rje šenje

Naveo je da se sindikat zalaže i za vraćanje policijske akademije pod okrilje MUP-a, što bi olakšalo procedure obuke, pripravničkog staža i zapošljavanja, jer sadašnji sistem demotiviše, obesmišljava i usporava

da će na pravi i kvalitetan način sprovesti postupke. Ne želimo da štitimo i branimo ikoga ali svako je nevin dok se ne dokaže suprotno. I svako ima pravo na pravično suđeje, tako i ljudi koji se pominju u tom tekstu ne mogu da budu sklonjeni osuđeni, prokazani bez nekog adekvatnog postupka koji treba da se sprovede –kazao je Rmandić.

dogovora, krajnja opcija je tužba, pojedinačno ili kolektivno – kazao je Rmandić.

Istakao je da ne traže ništa mimo onoga što im sljeduje i dodao da neće čekati predugo.

-Razgovore sa predstavnicima MUP-a smo počeli krajem januara. Rađene su neke uštede u pokušaju da se taj novac obezbijedi. Došlo je do zastoja, očekujemo pomake. U protivnom, kad god da podnesemo tužbu, dobićemo postupke, ali će to, nažalost, izazvati nepotrebne troškove po državu i građane – kazao je Rmandić.

zapošljavanje školovanog kadra koji dugo čeka na nalaženje posla i često odustaje od poziva za koji je školovan. -Po sadašnjem rješenju, polaznici akademije prvo prolaze testiranje u Upravi za kadrove, zatim se školuju, pa odlaze kući i čekaju po više mjeseci da počnu pripravnički staž. Poslije pripravničkog ponovo idu kući i čekaju nekoliko mjeseci da se odrade bezbjednosne provjere. Kada je akademija bila pod MUP-om, te provjere su rađene prije početka školovanja i imali smo gotovog službenika, da počne da radi praktični dio i da se zaposli nakon toga – kazao je Rmandić.

On je istakao da se iskreno nada da će odgovorni u državi shvatiti koliki značaj ima bezbjednost.

-Sigurno znam, ne moram da pretpostavljam, da će Ministarstvo finansija reći da nema novca. To ne možemo da prihvatimo jer bezbjednost građana nema cijenu. Ne možemo ugroziti ničiji život uz obrazloženje da nijesmo imali za jednu, pet ili 105 plata. Novac ne smije da bude opravdanje da se inicijativa ne usvoji. Možda ima boljih rješenja do kojih se može doći, ali ne prihvatamo obrazloženje da nema novca – rekao je Rmandić. igor periĆ

TEMELJNI UGOVOR TEMELJNO URUŠAVA USTAV: Ustavni sud objavio izdvojeno mišljenje dvoje sudija odbacivanju prijedloga i inicijativa za ocjenu ustavnosti akta koji je bivši premijer Dritan Abazović potpisao

Đuranović i Šćepanović dokument ugrožava pravni poredak, neustavan je i nezakonit

PODGORICA – Takozvani „temeljni ugovor“ koji je sa Crkvom Srbije potpisao bivši premijer Dritan Abazović, 3. avgusta 2022. godine, neustavan je i nezakonit, kako u dijelu osporenih odredaba, tako i u cjelini – ocjena je dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore – Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, koji se nijesu saglasili sa većinskom odlukom kolega, na sjednici 26. aprila, da odbiju prijedloge i inicijative za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti ovog akta.

Na sajtu Ustavnog suda juče je objavljeno njihovo izdvojeno mišljenje u kojem su kategorični „da je bilo neophodno izvršiti temeljnu i objektivnu analizu sadržine osporenih odredaba Ugovora s aspekta Ustava, potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora i važećih zakona“, nakon čega bi, kako su zaključili, Ustavni sud došao do zaključaka koje su oni iskazali u svom mišljenju.

VLADA PREKORAČILA OVLAŠĆENJA

Đuranović i Šćepanović su upozorili da je „upotrebom termina ‘temeljni’ i preuzimanjem obaveza u ime Crne Gore, Vlada Crne Gore … prekoračila svoja ovlašćenja iz odredaba člana 100. Ustava Crne Gore i člana 10. Zakona o slobodi vjeroispovijesti, odnosno izašla iz domena granica njenih ustavnih i zakonskih ovlašćenja“. Takozvani „temeljni ugovor“ sa Crkvom Srbije, njenim patrijarhom Porfirijem Perićem, potpisao je bivši premijer

Dritan Abazović, zanemarujući oštra upozorenja stručne i laičke javnosti da se radi o nezakonitom aktu, oglušujući se čak i o izričit stav Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, koja je Vladi uputila obiman dokument u kojem su podrobno analizirani svi aspekti, od istorijskih do pravnih, koji nedvosmisleno pokazuju pogubnost, ali i ništavnost takvog ugovora. Dvoje sudija Ustavnog suda u izdvojenom mišljenju upozorili su da je „postupanje u kojem

Vlada Crne Gore, u ime države Crne Gore, i Srpska pravoslavna crkva, koju zastupa Sveti Arhijerejski Sinod SPC, iskazuju namjeru da urede ‘pravni okvir međusobnih odnosa’, u suprot-

nosti sa načelom podjele vlasti, sadržanog u odredbi člana 11. stav 3. Ustava Crne Gore, po kojem je vlast ograničena Ustavom i zakonom“. Smatraju da je „prije upuštanja u ocjenu ustavnosti i zakonitosti„ ovog akta bilo „neophodno zakazati i održati javnu raspravu… na koju bi Ustavni sud pozvao i saslušao eminentne profesore i akademike koji se profesionalno bave pitanjima koja su predmet uređivanja odnosnog ugovora“. Kategorični su da „nije bilo razloga da se odbije Prijedlog šest poslanika Socijaldemokratske partije Crne Gore za utvrđivanje neustavnosti osporenih odredaba Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske Pravoslavne crkve i ne prihvate inicijative Sanje Maslenjak i Radojke Mijanović za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti tog ugovora“.

Upozorili su da Ustavni sud nije mogao da upoređuje ovaj ugovor sa ugovorima potpisanim sa drugim vjerskim zajednicama i pogotovo sa Svetom Stolicom – jer je to međunarodni ugovor, između dvije države, ratifikovan Zakonom, „koji je u hijerarhiji pravnih akata, po pravnoj snazi iznad zakona“.

,,PRAVNI OKVIR“

Namjera Vlade Crne Gore i Crkve Srbije „da urede ‘pravni okvir međusobnih odnosa“, kako piše u Preambuli ugovora, je, kategorični su Đuranović i Šćepanović, „u suprotnosti sa načelom podjele vlasti, sadržanog u odredbi člana 11. stav 3. Ustava Crne Gore, po kojem je vlast ograničena Ustavom i zakonom“.

Ugovorne strane, pojašnjavaju oni, na ovaj način su „samostalno uredile pitanje koje je predmet uređivanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i

pravnom položaju vjerskih zajednica, što tu normu“ čini nesaglasnom sa Ustavom. - Pored toga, u Preambuli Temeljnog ugovora Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve država se, pored poziva na međunarodno pravo, Ustav i zakon, poziva i na pravoslavno kanonsko pravo, Ustav SPC, i crkveno ustrojstvo. Ističemo da Državu ne obavezuje pravo bilo koje vjerske zajednice. Država se može pozivati samo na Ustav, potvrđene i objavljene međunarodne ugovore i zakone. Pravoslavno kanonsko pravo uređuje organizaciju i djelatnost crkve – upozorilo je dvoje sudija Ustavnog suda.

To što je „Vlada Crne Gore pravni osnov za zaključivanje Temeljnog ugovora našla u pravoslavnom kanonskom pravu, Ustavu Srpske pravoslavne crkve i crkvenom ustrojstvu“, takođe je - kategorični su - neustavno.

Upozorili su i da Ustavni sud Crne Gore „nije razmotrio pitanje pravnog subjektiviteta druge ugovorne strane i na pouzdan način (uvidom u registre) utvrdio da li Srpska pravoslavna crkva ima svojstvo pravnog lica, gdje je i kada je to svojstvo stekla“.

Ni osporena odredba ugovora „kojom je propisano da: Država priznaje kontinuitet pravnog subjektiviteta i u skladu sa Ustavom Crne Gore jemči Crkvi i njenim crkveno-pravnim licima (eparhijama, crkvenim opštinama, manastirima, zadužbinama, samostalnim ustanovama i fondovima i, prema crkvenoj namjeni, pojedinim hramovima) vršenje javnopravnih ovlašćenja u Crnoj Gori u skladu sa pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC“, nije u saglasnosti s Ustavom i zakonom.

- …pravni subjektivitet bilo koje vjerske zajednice, pa ni Srpske

Četiri naprema dva

Sudije Ustavnog suda Crne Gore su sa četiri glasa odbile su dva prijedloga i dvije inicijative za utvrđivanje neustavnosti takozvanog „temeljnog ugovora“ koji je sa Crkvom Srbije 3. avgusta 2022. godine potpisao bivši premijer Dritan Abazović

Dvoje sudija – Dragana Đuranović i Budimir Šćepanović su izdvojili mišljenje, dok su za bili - Milorad

Gogić, Snežana Armenko, Faruk Resulbegović i Momirka Tešić

pravoslavne crkve ne može (se) steći ‘kontinuitetom, po kanonskom pravu i na osnovu Ustava SPC’, već u skladu s odredbama člana 18. Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica – pojasnili su oni.

I odredba kojom država jemči Crkvi Srbije „vršenje javnopravnih ovlašćenja u Crnoj Gori u skladu sa pravoslavnim kanonskim pravom i Ustavom SPC“, upozorili su, nije u saglasnosti s Ustavom i zakonom.

- Pod javnopravnim ovlašćenjem podrazumijeva se jedan od oblika vršenja vlasti, odnosno jedna od funkcija vlasti. Javnopravna ovlašćenja vrše se u ime države, iza njih stoji autoritet države i po potrebi se sprovode represivnim mjerama. Samo državni organi, organi državne uprave i lokalne samouprave imaju izvorno pravo da vrše javnopravna ovlašćenja, u skladu s Ustavom i zakonom – podsjetili su Đuranović i Šćepanović. Prenošenjem javnopravnih ovlašćenja vjerskoj zajednici, upozorili su, dao bi se „status javnopravnog organa ili javnog korporativnog tijela svojstvenom ustavnom modelu sa dominantnom religijom, što je u suprotnosti s ustavnim modelom kojem Crna Gora pripada…“

- Na taj način, po našem mišljenju, grubo je prekršeno načelo odvojenosti vjerskih zajednica od države, iz odredbe člana 14. stav 1. Ustava Crne Gore – kategorični su oni.

SUSPENZIJA INSTITUCIJA

Neustavna je, naglašavaju oni, i odredba kojom je suspendovana nadležnost javnih institucija države, jer je ugovorom propisano da „nadležne crkvene vlasti imaju pravo da u skladu sa pravoslavnim kanonskim poretkom i odgovarajućim crkvenim propisima donose odluke (...) i disciplinske prirode bez ikakvog uplitanja državne vlasti“.

- Ovakvo normiranje u Ugovoru, po našem mišljenju, nije u saglasnosti s odredbom člana 32. Ustava, prema kojoj svako ima pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom, kao ni s odredbom čla-

na 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kojom je zajemčeno pravo na pravično suđenje, a posebno pravo na pristup sudu – ističu u izdvojenom mišljenju.

Nepotrebna, pravno neprihvatljiva i nesaglasna sa Ustavom Crne Gore je, ocijenilo je dvoje sudija, i odredba kojom Crkvi Srbije „država jemči nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, u skladu sa pravnim poretkom države“.

- Ustav Crne Gore (član 58. stav 1.) jemči pravo svojine svakom fizičkom i pravnom licu. Zaštitu od neopravdanog miješanja države u mirno uživanje imovine propisuje i član 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava osnovnih sloboda. Sa ova dva opšta pravna akta najviše pravne snage pravo svojine svakog subjekta u Crnoj Gori je normativno zajemčeno, tako da je dodatno jemčenje ugovorom suvišno, neuobičajeno i neustavno – kategorični su oni.

Podsjetili su na Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru (član 14 stav 1, član 716

i član 801 stav 1) i Ustav pravoslavnih konsistorijuma (član 99 stav 2), prema kojima su „Cetinjski manastir i drugi manastiri, pravoslavne crkve i druge crkvene ustanove samostalna pravna lica (imaonici), a to znači vlasnici pokretnih i nepokretnih stvari koje su ‘dobili darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom’“. - Ova crkvena dobra se ne mogu „nikako prodavati ili inače ustupati bez naročita dopuštenja državne Vlasti“. U ovom slučaju država se pojavljuje kao davalac saglasnosit na ugovor o otuđenju, a ne kao vlasnik crkvenih dobara. Ovaj svojinsko-pravni režim, koji je važio u Knjaževini Crnoj Gori, nije se zakonitim načinom mijenjao do današnjeg dana. Kao dokaz tome su na stotine manastira i crkava upisanih u katastar nepokretnosti na njihovo ime, kao samostalnih imaonika (čitaj: pravnih lica — vlasnika). Takođe, ovi imaonici su i danas aktivno i pasivno legitimisana lica u sporovima pred sudovima i drugim državnim organima – podsjećaju oni. Mitropolija crnogorsko-primorska Crkve Srbije i eparhije Budimljansko-nikšićka,

Dragana Đuranović

sudija koji su se usprotivili potpisao sa Crkvom Srbije

jasni: pravni nezakonit

u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti na Mitropoliju crnogorsko-primorsku i na eparhije Budimljansko-nikšićku, Mileševsku, Zahumsko-hercegovačku“.

BEZBJEDNOSNE

MJERE

Upravnik zgrade prijeti da će nasilno da iseli DANU iz prostorija koje im je ustupila Vlada

Eraković: Sada nam je jasno ko nas je napadao

Budimir Šćepanović

U Preambuli Temeljnog ugovora Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve država se, pored poziva na međunarodno pravo, Ustav i zakon, poziva i na pravoslavno kanonsko pravo, Ustav SPC, i crkveno ustrojstvo. Ističemo da Državu ne obavezuje pravo bilo koje vjerske zajednice. Država se može pozivati samo na Ustav, potvrđene i objavljene međunarodne ugovore i zakone. Pravoslavno kanonsko pravo uređuje organizaciju i djelatnost crkve – upozorilo je dvoje sudija Ustavnog suda

Mileševska i Zahumsko-hercegovačka, kako navode, „samostalna su pravna lica (vlasnici) isto kao što je to i Srpska pravoslavna crkva sa sjedištem u Beogradu“, što, kako ističu, „dalje znači da su one pojedinačno samostalni vlasnici pravoslavnih crkava, manastira, hramova i drugih nepokretnih dobara koje su stekle ‘darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom’“.

- Iz principa isključivosti prava svojine proizilazi pravilo po kome na jednoj stvari ne mogu postojati dva ili više prava svojine. Tako na primjer: pravo svojine na dobrima Cetinjskog manastira, kao samostalnog pravnog lica (imaonika), isključuje pravo svojine Mitropolije crnogor-

sko-primorske ili pravo svojine Srpske pravoslavne crkve ili pravo svojine nekog drugog pravnog subjekta – objašnjavaju Đuranović i Šćepanović. Precizni su da „prema tome, u svojinsko-pravnom smislu, Srpska pravoslavna crkva, kao samostalno pravno lice, nije vlasnik pravoslavnih hramova, crkava, manastira i drugih nepokretnosti u Crnoj Gori, osim onih na kojima je pravo svojine, kao samostalno pravno lice, stekla ‘darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom’“. Ustavnopravno neprihvatljiva i u suprotnosti sa Ustavom i zakonom je, prema njihovoj ocjeni, i „osporena odredba člana 7. stav 4. Ugovora, koja obavezuje državu Crnu Goru da,

Osporena odredba člana 7. stav 6. „Temeljnog ugovora, kojom je propisano da u objektima u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih vlasti“, kategorični su Đuranović i Šćepanović, ne ispunjava zahtjeve za određenošću i preciznošću pravne norme. - Nije jasno šta se podrazumijeva pod „bezbjednosnim mjerama“ i „prethodnim odobrenjem“. Nerazumljivo je da li se ovakvim normiranjem u Ugovoru Srpskoj pravoslavnoj crkvi garantuje izuzimanje iz područja jurisdikcije prinudnih mjera države u kojoj se nalaze i na pravno nedozvoljen način derogiraju brojne obaveze iz zakona i ostalih državnih propisa kojima se uređuje krivični postupak, inspekcijski nadzor, ovlašćenja organa bezbjednosti, zaštita kulturnih dobara itd. - ukazuju oni.

Objašnjavaju da je „ograničenje iz područja jurisdikcije prinudnih mjera države, i to u određenoj mjeri, svojstveno samo diplomatskim i konzularnim predstavništvima država ili međunarodnih organizacija“.

- Jasno je da ovakva odredba odstupa od normi važećih propisa i u suprotnosti je sa načelom odvojenosti vjerskih zajednica od države, iz člana 14. stav 1. Ustava Crne Gore – naglasili su oni.

Dvoje sudija osporava i odredbu člana 8 Ugovora, kojom je propisano da će „u slučaju pokretanja krivičnog ili prekršajnog postupka protiv klirika, ili vjerskih službenika Crkve, državni organ koji vodi postupak o tome obavijestiti nadležnog arhijereja“.

- U sekularnoj državi državni organi nemaju obavezu da obavještavaju vjerske službenike o radnjama koje preduzimaju u skladu sa svojim ovlašćenjima – navode oni, ali i ostavljaju da „mogućnost obavještavanja, zbog uvažavanja ugovorne strane, kao norma koja nije imperativna“ i koja bi „mogla da ostane dio ugovornog odnosa“, ali ne kao obaveza, jer je to „u suprotnosti sa načelom odvojenosti vjerskih zajednica od države, iz člana 14. stav 1. Ustava Crne Gore, po kojoj su: vjerske zajednice odvojene od države“. U skladu sa načelom odvojenosti vjerske zajednice od države, upozoravaju oni, je i osporena odredba „kojom je propisano da će se ‘restitucija pokretnih i nepokretnih crkvenih dobara, oduzetih ili nacionalizovanih bez pravične naknade, koja će biti izvršena u skladu sa zakonom koji će uređivati materiju restitucije u Crnoj Gori, obavljati uz prethodni dogovor sa nadležnim crkvenim vlastima’“. Kaćuša KRSMANOVIĆ

- DANU je od Vlade Crne Gore 2010. godine dobila odobrenje da koristi ove prostorije. One su iz temelja renovirane i DANU se malo kasnije uselila. Od tada boravimo na ovoj adresi - kazao je Eraković Pobjedi. On je kazao i da Vlada nikada nije slala nikakva obavještenja o iseljenju DANU iz prostorija koje su joj dodijeljene prije 14 godina

PODGORICA - Upravnik zgrade u kojoj se nalaze prostorije Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) u Podgorici prijeti da će ih nasilno izbaciti, iako za to nema nikakva zakonska ovlašćenja niti utemeljenja.

Predsjednik DANU Blagota Eraković kazao je Pobjedi da upravnik zgrade u Ulici Ivana Milutinovića na broju 15 nema nikakva prava da to čini, niti su prostorije u kojima se DANU nalazi dio te zgrade i u vlasništvu stanara. Ulaz DANU je zaseban i ne čini nikakvu cjelinu sa dijelom zgrade kojom upravljaju stanari. - DANU je od Vlade Crne Gore 2010. godine dobila odobrenje da koristi ove prostorije. One su iz temelja renovirane i DANU se malo kasnije uselila. Od tada boravimo na ovoj adresi - kazao je Eraković Pobjedi. On je kazao i da Vlada nikada nije slala nikakva obavještenja o iseljenju DANU iz prostorija koje su joj dodijeljene prije 14 godina. Podsjetio je da su prostorije DANU nekoliko puta kamenovane te da im je sada i jasno ko je već tri puta to činio, iako policija nikada nije našla napadače. Zbog toga su, kaže Eraković, morali rešetkama da obezbijede prostorije. Eraković je kazao Pobjedi da odluka Vlade od 10. juna 2010. godine postoji u državnom arhivu, da je oni nemaju jer su je izgubili prilikom seljenja.

On je Pobjedi kazao i da je od tadašnjeg sekretara u Ministarstvu kulture Toma Miljića tada dobio informaciju da su sve važne odluke ostavljene u jednu fasciklu i da se nalaze u kabinetu ministra kulture. Pošto nijesu dobili odgovor od Ministarstva kulture, DANU se obraćala i Vladi, ali im niko nije odgovorio na zahtjev

da im daju kopiju. Obraćali su se i Državnom arhivu, koji je mora imati, jer ima sve dokumente, ali od njih takođe nijesu dobili odgovor. Eraković kaže i da nakon tri napada i ovih posljednjih prijetnji nasilnim iseljenjem uz ćutnju sve države liči na moguću hajku. On je podsjetio da je prostor u kome se sada nalazi DANU nekada bio atelje Sava Labana, koji ga je nakon smrti poklonio vrtiću. Tu su bile jedno vrijeme vrtićke prostorije, ali zbog toga što nijesu bile praktične za djecu, vrtić je iseljen. Nakon toga su zapuštene, tako da je bilo potrebno kompletno renoviranje do temelja, za što je država tada dala 70.000 eura, kako bi se dovele u red. - Stanari sa ovim prostorom nemaju nikakve veze, ovo je državno vlasništvo koje je nama ustupljeno - kaže Eraković.

DANU je Skupštini stanara te zgrade dostavio upozorenje u kojem ih obavještavaju da je to institucija izuzetnog intelektualnog i naučnog kapaciteta, zbog čega posjeduje sposobnosti da realizuje aktivnosti u oblastima nauke, kulture, obrazovanja i privrede (zato što su članovi DANU: tehnolozi, metalurzi, arhitekte, građevinci, geolozi, hidrolozi, turizmolozi, rudari, fizičari, bi-

Prostorije DANU su bile zapuštene, tako da je bilo potrebno kompletno renoviranje do temelja.

- Stanari sa ovim prostorom nemaju nikakve veze, ovo je državno vlasništvo koje je nama ustupljeno - kaže Eraković

olozi, ljekari, istoričari, sudije, lingvisti, umjetnici, književnici, sa najvišim akademskim i naučnim zvanjima - što je po sposobnosti pozicionira iznad svih drugih naučnih institucija u Crnoj Gori).

- DANU je uredno registrovana kod nadležnog organa, u skladu sa zakonima Crne Gore. Prostorije koje DANU koristi su joj svojevremeno dodijeljene odlukom Vlade Crne Gore sa sjednice od 10. juna 2010. godine. Prostorije koje koristi DANU nijesu vlasništvo stanara zgrade, već se vode u katastru kao vlasništvo Narodne odbrane (veoma nas čudi da prethodno nijeste provjerili ovu činjenicu u katastru). Vaša odluka o iseljenju DANU nema nikakvog pravnog osnova, niti ste nadležni, niti ste vlasnici, niti imate bilo kakve veze sa DANU - istakli su u DANU. Predsjednik Eraković smatra da se ovakvim postupkom u zonu krivične odgovornosti. - Razumijemo da ste možda neinformisani o svemu navedenom, zbog čega smo vas i upoznali sa prethodnim činjenicama. Ukoliko nastavite sa ovakvim aktivnostima, bićemo primorani da pokrenemo postupak protiv Savjeta i njenog predsjednika. Zato vas obavještavamo da je potrebno da povučete odluku, da ni slučajno ne pokušavate da sprovedete ovu protivzakonitu i nasilnu aktivnost, te da se ograničite na korišćenje samo onog prostora koje je vlasništvo vaše zgradeporučili su iz DANU.

J.MARTINOVIĆ

Prostorije DANU već tri puta kamenovane

D.

Grupa pacijenata kojoj je potrebna transplantacija bubrega odustala od radikalizacije i protesta, ministar zdravlja saopštio da su im prioritet i da će uskoro obezbijediti pružanje zdravstvene usluge u inostranstvu

Pošli kući zadovoljni, vjeruju ministru na riječ

PODGORICA – Grupa pacijenata kojima je potrebna transplantacija bubrega odustala je juče ujutro od protesta, jer ih je ministar zdravlja Vojislav Šimun pozvao na razgovor i sastanak je okončan pozitivnim ishodom. Rečeno im je da se pregovara sa određenim inostranim klinikama, te da bi uskoro trebalo da riješe zdravstvene probleme.

Pojedini pacijenti su, revoltirani kako se nadležni ophode prema njihovom problemu, planirali da odbiju dijalizu, a ta radikalizacija trebalo je da uslijedi od ponedjeljka. Od toga se odustalo. Na transplantaciju čeka oko 60 pacijenata i kažu da vjeruju Ministarstvu zdravlja da će uskoro dobiti novi organ u nekoj klinici u inostranstvu. -Nadamo se najboljem, da u toku ljeta, za mjesec, mjesec i po, pakujemo stvari, makar za prvi pregled – rekla je pacijentkinja Tanja Stojanović. Ministar Šimun je ispričao novinarima nakon sastanka sa pacijentima da je susret bio produktivan, te je istakao da su uputili niz dopisa i Ministarstvu vanjskih poslova, državama u kojima se može realizovati transplantacija, poput Bjelorusije, Emirata... Razgovarao je, kako je dalje naveo, sa svim relevantnim direktorima ustanova, iz Fonda za zdravstveno osiguranje, Kli-

PODGORICA - Jedan dio zaposlenih u Radio-televiziji Crne Gore uputio je otvoreno pismo vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, u kojem ga podsjećaju na nezakoniti izbor Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora Javnog servisa i pozivaju da aktivira tužbe koje se od juna nalaze u Specijalnom državnom tužilaštvu.

U pismu tužiocu Markoviću, koje potpisuju Srđan Čović, Tanja Šuković, Snežana Rakonjac, Vesna Terić, Vesna Banović, Slaven Knezović, Mladen Vukčević, Časlav Vujotić, Jelena Bobičić-Čović i Žarko Božović, navodi se da je njegov konsenzualni izbor bio jedan od rijetkih događaja na javnoj sceni koji je ujedinio i politički i profesionalni dio javnosti, ali i nagovijestio građanima da meritokratija može biti temelj države. - Ipak, moramo ustvrditi da pravo i pravda ne obitavaju u prigodničarskim izborima,

Pacijenti i ministar Šimun nakon sastanka

ničkog centra, i da su utvrdili formalno-pravni način kako da pacijenti ostvare uslugu koju traže. Ljekari, prema njegovim riječima, imaju stav da je neophodno da se posjete klinike u kojima bi se obavile transplantacije kako bi se uvjerili da su tamošnji uslovi adekvatni.

-Nakon te vizite, uz formalno-pravno rješenje putem Fonda moći ćemo da zadovoljimo potrebe pacijenata – rekao je Šimun. Upitan da li obećava da će se obaviti transplantacije, ministar je odgovorio da sa svojim pravnim timom nije uočio prepreku, ali da ne može da liciti-

ra kada bi se tačno taj proces realizovao.

-Očekujemo da to bude u što skorijem periodu i to nam je prioritet – rekao je Šimun. Pacijentkinja Stojanović je pet godina na dijalizi. Objasnila je da su bili pripremili radikalizaciju u ponedjeljak, ali da su imali ,,neke dezinformacije“. Rekla je da im je Šimun objasnio situaciju, te da mu vjeruju.

-Ne sumnjamo u datu riječ ministra. Obrazložio je sve decidirano, svaki korak da se što prije sve završi. Puni smo optimizma, vraćamo se svojim domovima. Samo je pitanje dana kada će da stigne od-

govor sa klinike iz Minska, da naši doktori odu u posjetu tamo, a onda da pođu i pacijenti – rekla je ona.

Istakla je da su do sada preživjeli mnogo stresa pored svoje bolesti, kako su iz dana u dan dobijali različite informacije. -Nikome se ne bi isplatilo da prekidamo dijalize i da umremo. Zaštićeni smo Ustavom. Imamo pravo na zdravstvenu zaštitu – rekla je ona. Ministar Šimun je novinarima kazao i da dogovaraju sa nekoliko klinika iz regiona da povrate transplantacioni program sa živog donora. Najavio je da će od jeseni da pokrenu kampanju.

Dio zaposlenih u RTCG pisao vrhovnom tužiocu zbog toga što ni nakon godinu nema odluke o izboru generalnog direktora

Nedavno smo pisali o pacijentu Feridu Skenderoviću, koji je prošao kroz transplantaciju bubrega u Turskoj i da se danas osjeća odlično. Donor je bio njegov brat, a postupak je rađen o privatnom trošku. Preuzeli su sve u svoje ruke jer, kako nam je tada ispričao Skenderović, ako to ne uradite, kada vas u Crnoj Gori priključe na aparat za dijalizu, ostajete tamo vezani i zaboravljeni.

Tada su nam nadležni saopštili da je na listi čekanja za transplantaciju organa u Crnoj Gori 95 pacijenata.

Bubreg je potreban za njih 59, jetru čeka njih 17, pluća deset, dok srce čekaju tri pacijenta. Kada su u pitanju djeca - na listi čekanja za transplantaciju jetre su tri pacijenta, a bubreg čekaju tri pacijenta.

Lista čekanja se mijenja i ažurira shodno medicinskim indikacijama, koje se određuju u Kliničkom centru Crne Gore. – Mogućnost da se transplantirate, a da ste iz Crne Gore je svedena na to da ste osuđeni da sami nađete donora koji vam je krvni srodnik do četvrtog koljena. Ukoliko niko iz familije nije u mogućnosti da vam donira bubreg, osuđeni ste na dijalizu do kraja života – rekao je Skenderović.

Donosioce odluka je kritikovao i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, pa je u izvještaju o radu za prošlu godinu pozvao nadležne da hitno reaguju.

Iz Ministarstva su tada najavili da će unaprijediti stanje. N.Đ.

Sedmi slučaj malih boginja registrovan u Pljevljima, IJZCG apeluje na vakcinaciju

Djeca koja kreću u školu moraju biti vakcinisana sa dvije doze

PODGORICA - Sedmi slučaj malih boginja (morbila) registrovan je juče u Pljevljima, a oboljela je osoba od 46 godina.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, pacijent se virusu izložio tokom boravka u Bosni i Hercegovini, u kojoj je u toku velika epidemija. - Institut za javno zdravlje Crne Gore apeluje na roditelje da vakcinišu svoju djecu bez odlaganja. Sva djeca koja su navršila godinu dana i nemaju medicinske kontraindikacije pisano navedene od strane ljekara treba da prime prvu dozu vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR), a djeca koja se pripremaju za upis u školu i starija moraju biti vakcinisana sa dvije doze ove vakcineporučili su iz IJZCG. Od 28. marta 2024. godine do juče, registrovano je sedam slučajeva obolijevanja od morbila (malih boginja) u Crnoj Gori. U Baru, Pljevljima i Podgorici su dosad registrovana po dva obolijevanja, a jedno u Rožajama.

- Ne preporučuju se putovanja nevakcinisanim i nepotpuno vakcinisanim osobama u područja gdje je registrovano obolijevanje u zemlji i van zemlje, kao i bilo kakvo okupljanje ili boravak u kolektivu osobama koje nijesu uredno vakcinisane shodno uzrastu ili nemaju podatak da su nekada bolovale ovu bolest - apelovali su iz IJZCG. J.M.

postavljenjima i izvještajima, već u ozbiljnom i pravovremenom djelovanju - piše u pismu. Podsjetili su vrhovnog državnog tužioca Markovića na izjavu koju je dao 1. februara 2024, da će jedan od prioriteta rada SDT-a biti istraga vezana za nelegalne izbore u RTCG. -Ti izbori, moramo i to konstatovati, prosto sablažnjuju i profesionalnu i laičku javnost, osim nekoliko političkih amatera. Boris Raonić je 6. avgusta 2021. nelegalno izabran od strane Savjeta RTCG u proceduri koju je, kršeći pravilnike, vodio Veselin Drljević. I pored odluke Vi-

šeg suda koji je pravosnažno potvrdio Odluku Osnovnog suda u predmetu u kojem je Nikola Marković tužio RTCG zbog odabira kandidata koji je bio u konfliktu interesa, Raonić je ponovo izabran - izložili su ovi zaposleni istoriju suđenja i presuda. Podsjetili su Markovića da je i reizbor osporen na Osnovnom sudu - Dakle, od 2018. do 2021. nije prošlo 10 godina, što je konstatovala i ASK. Istina, svih ovih komplikacija sa profesionalnim degradacijama i dugotrajnim iscrpljujućim suđenjima koje plaćaju građani Crne

Gore, ne bi bilo da je UIP-Inspekcija rada pravovremeno reagovala i jednostavno konstatovala elementarnu činjenicu nedostatka radnog iskustva za Borisa Raonićanapisali su zaposleni. Ističu da je, pored kršenja Zakona o radu, Zakona o RTCG, Zakona o lobiranju, Zakona o sprečavanju korupcije, zloupotrebom službenog položaja ovdje ostvarena i velika materijalna dobit za Raonića i njegove menadžere, kršenjem Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. - I dalje nam nije jasno koji je interes većine članova Savje-

ta RTCG da javni interes stave po strani i da pored upozorenja radnika, medija i javnosti nastave da se ponašaju kao da je sve u redu. Ako interes i povezanost postoje onda se zbog brojnosti i organizovanosti ljudstva koje je uključeno u ove procese može govoriti i o organizovanoj kriminalnoj grupi koja svoje interese sprovodi i povezivanjem sa političkim djelatnicima, oblikujući po potrebi medijske usluge, ali i nudeći nova zakonska rješenja za samoodržanje medijske vlasti. Štoviše - otvoreno se govori o tome da će novo zakonsko rješenje uz privremene ostavke ili v.d. stanje još jednom derogirati odluke Osnovnog suda - napisali su u pismu Markoviću. Oni su naglasili da nije riječ o bilo kakvom javnom servisu, već o bezmalo ključnoj medijskoj instituciji u Crnoj Gori. - Naš zadatak je da informišemo i obrazujemo. Zato smatramo da su dešavanja u RTCG sa lateralnim dešavanjima i uplivom u politiku, klasičan primjer kriminala bijelih kra-

gni, koji se ne pominje često, ali permanentno urušava naše društvo i državu - istakli su potpisnici pisma. Navode i da su svi dokazi na stolu i u zapisnicima Savjeta RTCG i u odlukama sudskih organa i agencija (uz ćutanje inspekcije).

- Za istragu nijesu potrebne forenzičke aktivnosti ili listinzi i prepisi telefonskih razgovora. Sve je bjelodano jasno i molimo Vas da učinite sve što je u domenu profesionalnog, odgovornog i pravovremenog djelovanja da se učine aktivnim tužba Media centra iz juna. Pozvali su Markovića da javno saopšti ukoliko neko od domaće političke nomenklature ometa njegove službenike. - Ukoliko neko iz „međunarodne zajednice“, na koju se Raonić često poziva kad želi da sprovede svoje nezakonite namjere, želi da vrši uticaj na ovaj slučaj, upozorite. Budući da smo apsolutno vjerodostojni sa našom argumentacijom, djelajte - poručilo je ovih 10 zaposlenih. J.M.

GAZA/TEL AVIV/ŽENEVA – Izraelske snage su, tokom vojne kampanje u Pojasu Gaze, više puta prekršile fundamentalne principe zakona ratovanja i nijesu pravile razliku između palestinskih civila i boraca Hamasa, saopštila je Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

U izvještaju u kome je tretirano svega šest napada Izraela, koji su izazvali veliki broj žrtava i uništenje civilne infrastrukture, Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava navela je kako je „moguće su izraelske snage sistematski kršile principe razlikovanja, proporcionalnosti i mjera predostrožnosti u napadu“. - Čini se da je zahtjev da se izaberu sredstva i metode ratovanja koji izbjegavaju ili u najmanju ruku minimiziraju civilnu štetu u svakoj mjeri dosljedno kršen u izraelskoj kampanji bombardovanjarekao je visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk, a prenio Rojters.

Na sastanku Savjeta UN za ljudska prava u Ženevi je i šefica istražne komisije UN Navi Pilej ponovila nalaze iz izvještaja objavljenog prošle nedjelje u kome se navodi da su i Izrael i Hamas počinili ratne zločine.

Pilej je, međutim, naglasila da je samo Izrael odgovoran za najteže zloupotrebe prema međunarodnom pravu poznate kao „zločini protiv čovječnosti“.

Ona je, takođe, istakla da razmjere civilnih gubitaka u izraelskim napadima na Pojas Gaze pokazuju da je došlo do „istrebljenja Palestinaca“. - Utvrdili smo da je ogroman broj civilnih žrtava u Gazi i široko rasprostranjeno uništavanje civilnih objekata i infrastrukture neizbježan rezultat namjerne strategije da se nanese maksimalna šteta – navela je Pilej na sastanku u Ženevi.

Predstavljen novi izvještaj o napadima Izraelskih odbrambenih snaga na Pojas Gaze

Šefica istražne komisije UN optužila Izrael za istrebljenje Palestinaca

Samo je Izrael odgovoran za najteže zloupotrebe prema međunarodnom pravu poznate kao „zločini protiv čovječnosti“ - rekla je šefica istražne komisije UN Navi Pilej

Izrael, koji ne sarađuje sa istražnom komisijom UN-a i koju optužuje za antiizraelsku pristrastnost, za učešće na sastanku u Ženevi je delegirao majku jednog od talaca

Toplotni udar tokom hadžiluka u Meki Umrlo

MEKA – Najmanje 900 muslimanskih vjernika nastradalo je od toplotnog udara tokom hadžiluka u Meki budući da su temperature vazduha

premašivale 50 stepeni Celzijusa. Američka televizijska mreža ABC navodi da su među nastradalima muslimanski hodočasnici iz Egipta, Jordana,

otetih u napadu Hamasa na južni Izrael 7. oktobra.

Zvaničnici Izraela su istražnu komisiju optužili i da u svom izvještaju nije posvetila dužnu pažnju otetim taocima.

U napadu izraelskih okupacionih snaga na više različitih područja u Pojasu Gaze samo je juče pobijeno najamnje dvadesetčetvoro palestinskih civila.

Time je ukupan broj ubijenih Palestinaca od početka rada premašio 37.396, a povrijeđenih 85.523. Većina ubijenih i ranjih, njih čak 70 odsto su palestinska djeca i žene.

Palestinska novinska agencija VAFA javila je da su u jučerašnjem napadu izraelske okupacione snage pucale na civile, granatirale jednu kuću u novom kampu zapadno od Nuseirata, te da su helikopteri „apači“ bombardovali istočne oblasti kvarta Zejtun, jugoistočno od grada Gaze. Uporedo sa izraelskin napadima na Pojas Gaze nastavljeni su i sukobi duž izraelsko-libanske granice.

Izraelske okupacione snage su u noći sa utorka na srijedu izvele seriju napada u južnom Libanu, ciljajući nekoliko operativaca Hezbolaha koji su, kako tvrde, prethodno učestvovali u lansiranju dronova na izraelske teritorije.

Potom je juče tokom dana iz pravca Libana lansirano oko 15 raketa na oblast Kirijat Šmona u Izraelu, a odgovonost za taj napad preuzela je libanska militantna grupa Hezbolah.

Izraelska vojska navodi da je neke od raketa presrela protivvazdušna odbrana i da je artiljerijom granatirala mjesta lansiranja raketa. Navode i da su neke od lansiranih raketa izazvale materijalnu štetu i požare.

Lideri Rusije i Sjeverne Koreje potpisali sporazum o saradnji

Indonezije, Irana i Senegala, a da su na hiljade drugih zatražili ljekarsku pomoć zbog kolabiranja usljed visokih temperatura.

Jedan arapski diplomata rekao je za AFP da je smrtnost samo među egipatskim hodočasnicima skočila na ,,najmanje 600“. Porodice i prijatelji pretraživali su bolnice i tražili informacije na internetu, plašeći se najgoreg nakon što je temperatura u ponedjeljak u Meki, najsvetijem gradu u islamu, dostigla 51,8 stepeni Celzijusa. Oko 1,8 miliona ljudi iz cijelog svijeta, mnogi stari i nemoćni, učestvovalo je u višednevnom hodočašću, uglavnom na otvorenom. Prema informacijama saudijskih vlasti, u ovogodišnjem hadžiluku učestvuju hodočasnici iz Saudijske Arabije i još 22 zemlje.

PJONGJANG – Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Džong Un juče su, tokom samita u Pjongjangu, potpisali sporazum o saradnji, koji uključuje obećanje uzajamne pomoći dvije zemlje ako budu napadnute. Nije bilo jasno kakvu vrstu pomo ć i ć e zahtijevati sporazum, opisan kao „sveobuhvatno strateško partnerstvo“. Putin je dodao da Rusija ne isključuje mogućnost razvoja vojno-tehničke saradnje sa Sjevernom Korejom u tom sporazumu, prenose ruske državne novinske agencije. Kim je rekao da je sporazum mirnog i odbrambenog karaktera. - Ne sumnjam da će to postati pokretačka snaga koja ubr-

zava stvaranje novog multipolarnog svijeta - rekao je Kim. Rusija i Sjeverna Koreja potpisale su i sporazume o saradnji u oblastima zdravstva, medicinskog obrazovanja i nauke, prenose ruski državni mediji, pozivajući se na sajt Kremlja. Sjevernokorejski lider obećao je prethodno punu podršku

ruskom ratu u Ukrajini prije nego što je juče započeo sastanak sa ruskim predsjednikom Putinom u Pjongjangu, u pokušaju da prošire svoju ekonomsku i vojnu saradnju i pokažu jedinstven front protiv Vašingtona, javlja AP.

U izraelskim napadima samo juče ubijena najmanje dvadeset četiri palestinska civila

Vladimir Putin i Kim Džong Un

Temperature preko 50 stepeni

Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac ocijenio zbog čega je glavni specijalni

PODGORICA - Gostovanje na Televiziji Vijesti ste prihvatili zbog ucjena Andrije Mandića i Milana Kneževića. Ucjenjuju Vas već duže vrijeme, odnosno od kada su Vam javno zaprijetili da će otkriti razlog susreta sa nekim osobama na benzinskoj pumpi u Nikšiću. Da nikada ne prijete bez razloga pokazuju i snimci koji se ovih dana objavljuju po portalima –navodi se, između ostalog, u otvorenom pismu koje je pritvoreni Milivoje Katnić uputio glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću.

O UCJENJIVAČIMA

Učešće Novovića na Televiziji Vijesti kod Petra Komnenića, u emisiji „Načisto“, 6. juna, prema riječima Katnića, najveće je moralno, etičko i profesionalno posrnuće jedne osobe koje se desilo od kada u Crnoj Gori postoji pravosuđe. -Televizija Vijesti i Petar Komnenić već više godina zajedno sa Vašim ucjenjivačima pokušavaju da me smjeste u Spuž, što im je, konačno, uspjelo preko Vas, gospodine Novoviću – piše u pismu bivšeg specijalnog tužioca Katnića.

On smatra da je gostovanje Novovića na Televiziji Vijesti bilo „protivno domaćem i međunarodnom pravu“. Katnić je kategoričan da su podaci koje je Novović iznio zasnovani na nalazima vještaka koji su netačni i neistiniti. Podsjećamo, Novović je 6. juna na Televiziji Vijesti saopštio da imovina porodice Katnić u Barjamovici i Novom Selu vrijedi milion i pedeset hiljada eura. Katnić u otvorenom pismu Novoviću ukazuje ponovo na postupajućeg tužioca Miloša

Katnić Novoviću: Mandić i Knežević Vas ucjenjuju

Katnić je upitao Novovića zašto učestvuje u svemu kada zna da to predstavlja krivično djelo iz člana 44 i 16 ZKP-a. ,,Za tužioca Šoškića znam. Već sam iznio, a sada Vas ponovo pitam što to Andrija Mandić i Milan Knežević znaju kompromitujuće o Vama, što se desilo na toj benzinskoj stanici –ponovo je Katnić upitao Novovića

Šoškića koji je, kako kaže, suprotno zakonu, odredio da se u krivičnom postupku obavljaju vještačenja, iako je to jedino moguće u proširenoj finansijskoj istrazi. Bivši glavni specijalni tužilac kategoričan je da su mogli jedino da odrade „vještačenje imovine od 25.000 eura, koja je izgrađena nakon decembra 2020. godine“. U selu Barjamovica nakon toga vremena, kako je rekao, jedino je građena njegova kuća.

NEZAKONITO

POSTUPANJE

-Što će onda u naredbi da vještaci geodetske struke, građevinske, ekonomsko-finansijske i poljoprivredne struke ispituju o Novom Selu: koji su građevinski radovi izvedeni, koliko je materijala utrošeno, kolika je vrijednost izvede-

nih radova, kolika je površina izgrađenih objekata, kolika je vrijednost opremanja, koji su sve poljoprivredni radovi izvedeni i koje su biljke zasađene? – ističe Katnić u pismu. Ukazao je da je to protivzakonito jer je kuća u Novom Selu građena 2010. godine, deset godina prije nego je, po stavu Tužilaštva, Katnić postao član kriminalne organizacije. Katnić je upitao Novovića „zašto učestvujete u svemu ovome kada znate da to predstavlja krivično djelo iz članu 44 i 16 ZKP-a?“

-Za tužioca Šoškića znam. Već sam iznio, a sada Vas ponovo pitam što to Andrija Mandić i Milan Knežević znaju kompromitujuće o Vama, što se desilo na toj benzinskoj stanici? – ponovo je Katnić upitao Novovića.

Bivši glavni specijalni tužilac

„S kim se sastajao Novović na pumpi?“

U dva navrata Milivoje Katnić u pismu Vladimiru Novoviću navodi da čelnici koalicije Za Budućnost Crne Gore“, nekadašnji lideri Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević, ucjenjuju glavnog specijalnog tužioca zbog nekog tajanstvenog susreta sa kontroverznim biznismenom i nekim bezbjednosno interesantnim osobama. Iako Katnić nije bio otvoren u jučerašnjem pismu, precizno je asocirao na prošlogodišnje teške optužbe koje su na račun Novovića izgovorili Mandić i Knežević, nakon junskih izbora. Koji dan poslije izbora, polovinom juna 2023, iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) upitali su specijalnog tužioca Vladimira Novovića da li će podnijeti ostavku ako se ispostavi da su njegovi najbliži saradnici bili, ili su još uvijek na platnom spisku „škaljaraca“ i „kavčana“. - I najmanje što očekujemo je da ako se ovo ispostavi tačnim, odmah procesuira i pohapsi svoje najbliže saradni-

ke i saradnice. A o sastancima Vladimira Novovića sa kontroverznim biznismenima i BIL na jednoj benzinskoj pumpi u Nikšiću javnost ćemo obavijestiti nekom drugom prilikom - naveli su iz ZBCG. Oni su upozorili na, kako su rekli, ,,sve očiglednije zloupotrebe zakonskih nadležnosti GST –a Vladimira Novovića i njegove namjere da se direktno umiješa u izbor nove vlade, koje, kako tvrde, neodoljivo podsjećaju

na njegovog prethodnika Milivoja Katnića“

Podsjetili su da je Novović bio istražni sudija u postupku pokušaj terorizma i stavio sve optužene na mjere tajnog nadzora, i dao nalog za pretres kuće visokog policijskog funkcionera Siniše Stojkovića, u koju su SPO i ANB podmetnuli oružje uzeto na revers iz MUP- a, i da sad bezuspješno pokušava ukloniti svoje tragove u ovom „montiranom procesu“.

ukazuje da uvođenjem finansijske istrage u krivični postupak Tužilaštvo ima cilj da istragu proširi na šest mjeseci, a objektivno bi mogla trajati do mjesec. Katnić smatra da su Novović i Šoškić morali u skladu sa Zakonom o finansijskoj istrazi formirati tim iskusnih istražitelja koji su obučeni za ove istrage i onda bi bio u mogućnosti da na nalaze vještaka predloži svjedoke i druge materijalne dokaze.

- Međutim, Vladimir Novović je bio istražni sudija i u slučaju Telmana Ismailova kojeg potražuje Rusija zbog optužbi za ubistva i finansijske malverzacije, a kome je volšebno dodijeljen politički azil, za šta pojedini ruski mediji tvrde da se radi o korupciji u djelovima sistema koja je iznosila pet miliona dolara - naveli su iz ZBCG. Smatraju da bi bilo interesantno da „poslovični ćutljivi Vladimir Novović“ upozna javnost sa sumnjivim slučajem Ismailova, i kakva je bila njegova uloga kao istražnog sudije, ali i da sad sa pozicije GST-a pokrene istragu i utvrdi da li je neko u drugim djelovima sistema odlučivanja uzeo pet miliona dolara i omogućio Ismailovu politički azil. -I da je upravo „slučaj“ Ismailov preporučio Vladimira Novovića kod ovih drugih djelova sistema da bude izabran za GST-a, navode iz ZBCG. Kako ističu, na kraju žele da poruče Novoviću da neće podržati izmjene i dopune Zakona o tužilaštvu kojim je predviđeno da se SPO izdvoji iz MUP-a. A.RAIČKOVIĆ

-Tužilac Šoškić nezakonito saslušava svjedoke na okolnosti koje nemaju nikakve veze sa krivičnim djelima koja mi se stavljaju na teret, prepada ih, pita ih što njemu odgovara. Na ova saslušanja me ne poziva iako je jasno da je na to obavezan po članu 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koji između ostalog propisuje da svako ko je optužen za krivično djelo ima sljedeće minimalno pravo: da ispituje svjedoke, te da se osigura prisustvo i ispitivanje svjedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za svjedoke koji svjedoče protiv njega – objasnio je Katnić. On je Novoviću saopštio i da mu prate sina da ne bi našao svjedoke - zidare iz Albanije, koji su mu radili na imanju. Istakao je i da inspektori SPO „udaraju stravu na ove radnike te su ih rašćerali, pa ih nema niđe“.

,,VJEŠTAČENJE“ VOĆAKA

-Objasnite građanima kakve veze sa krivičnom istragom imaju trešnje, loza, smokve i druge voćke koje su sađene prije više od deset godina. Pošto im Vi nećete reći istinu ja ću im kazati. Vještak poljoprivredne struke će utvrditi, a Vi to već znate, koliko je utvrdio, da je sada njihova vrijednost recimo 50 ili 100 eura pa za 800 voćaka otprilike 40.000 eura, pa ću ja da se mučim da vrat-na nos dovodim svjedoke da dokazujem da sam ih kupio prije više od deset godina po 2,5 eura, koliko inače koštaju. A idu li idu mjeseci istrage, pa potom op-

tuživanje, a da pri tome mi Vi nijeste, kako ste obavezni da to uradite, dostavili niti u spise predmeta uložili ijedan dokaz koji ide u moju korist – naveo je Katnić. Dodao je i da mu Specijalno tužilaštvo opstruira branioca jer ne dostavlja dokaze koji se nalaze u spisima predmeta, uključujući i nalaze vještaka. Ponovio je da je Novović dužan da u spise predmeta uvrsti i dokaze koji mu idu u korist, i da se to desilo - kaže da ne bi bio u pritvoru. Katnić se osvrnuo i na Novovićev stav kada je saopštio da mu je sud produžio pritvor - i tužilštvo i sud, propustili su da postupe po zakonu. -Ovo praktično znači da su morali da zastanu sa donošenjem odluke dok mi ne dostavite originalne, a ne falsifikovane dokaze kao i skrivene dokaze, te i one što odbijate da mi dostavite već dva mjeseca. Što bi se tada desilo? Vi bi i Šoškić morali u Spuž. Ali polakote! – poručio je Katnić.

SAGA O BELIVUKU I MILJKOVIĆU

On je izanalizirao dio kada je Apecioni sud odbio njegovu žalbu i podržao tezu Tužilaštva „da je obmanjivao javnost u dvije emisije o skidanju zabrane Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“ kada je izjavio da je tu odluku donio menadžment policije, a ne pojedinac. Katnić u prilog svojoj tvrdnji podsjeća na akt tadašnjeg pomoćnika direktora policije Dejana Kneževića, od 25. avgusta 2021. godine gdje piše „na osnovu odluke menadžmenta Uprave policije

Knežević i Mandić na jednoj od konferencija

Milivoje Katnić

gostovao na Televiziji Vijesti

Mandić ucjenjuju

„Bestidno ste obmanuli javnost, u maniru

sitnog prevaranta!“

U emisji „Načisto“, prema tvrdnjama Katnića, glavni specijalni tužilac Novović je obmanjivao javnost o njegovim primanjima.

Saobraćajna nesreća na putu Kolašin - Mateševo

Poginuo vozač kamiona

- Novović je saopštio da sam u gradnju porodičnih objekata u selu Barjamovica (koji su moji, moga sina, moga brata i sinovca) i u gradnju objekata u Novom Selu uložio oko milion eura. Istovremeno ste bestidno i u maniru sitnog prevaranta obmanuli javnost o mojim primanjima. Naveli ste da sam od 2019. primio 250.000 eura, dao sinu 100.000, a kćerci 50.000, te da mi je ostalo 100.000 za troškove i da ogradim objekte vrijedne milion eura. Ko ne bi kazao da sam kriminalac, a sud da treba da trunem u zatvoru, nakon ovoga. No otkud 2019. godina kada sam kuću na Novom Selu gradio 2010. godine. Za Vas nije važno. Cilj opravdava laž. Što ne navedoste istinu da sam od 2005. godine do penzionisanja primio preko 500.000 eura, te da sam na raspolaganju imao podignutih preko 400.000 eura i da u svesci koju ste oduzeli stoji da je moj sinovac uložio više od 70.000 eura. Takođe, nijeste naveli ni druga ulaganja moga brata, drugog sinovca, te novac moje žene i ćerke. Teško posrnuće – naveo je Katnić u pismu Novovića. On je dodao je na Novom Selu objekte gradio od 2010. godine i nije uložio više od 60.000. Prema njegovim riječima, na Novom Selu i Barjamovici uložio je 260.000 eura. -Ponovo Vas podsjećam da sam u tom periodu imao na raspolaganju više od 400.000 eura prihoda koje sam zakonito primio i podigao sa žiro-računa poslovnih banaka. Pošto ste pred građanima izjavili da sam uložio jedan milion eura evo Vam prednosti od 740.000 eura. Ako se Vaša tvrdnja pokaže tačnom priznajem krivicu i svu moju imovinu dajem državi i idem na izdržavanje kazne. Ako se pokaže da ste govorili neistinu za čitavih 740.000 tražim da odgovarate za ovu laž – istakao je Katnić.

Katnić saopštio da sadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Mandić stoji iza svega

„Zlo proriči ako misliš da pogodiš“

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić se obratio predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću istakavši da on stoji iza svega ovoga. -Sada da se i Vama obratim, gospodine Andrija Mandiću, što me onako pilatovski pozivate da prekinem štrajk. Ja i oni koji treba da znaju - znamo da Vi stojite iza svega ovoga. Zato ne brinite za mene – napisao je Katnić. On je dodao da zna da bi volio da ga gledaju utamničenog u ćeliji više godina kao bivšeg

Crne Gore 28.12.2020. godine Belivuku i Miljkoviću je ukinuta mjera zabrane ulaska u zemlju“. On je podsjetio i na svjedočenje bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića, koji je na saslušanju u Specijalnom tužilaštvu saopštio da je o ulasku Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru obavijestio načelnik beogradske policije i tražio da budu praćeni 24 časa. -U emisiji „Znam da znaš“ sam izjavio da su kriminalci iz Srbije organizovali ubistvo Belivuka i Miljkovića dok su se nalazili u Crnoj Gori. Ovo sam izjavio na osnovu njihovih izjava, koje su dali pred specijalnim tužiocem Srbije po našoj zamolnici. Tom saslušanju sam lično prisustvovao. Dokaz u prilog prednjeg je i činjenica da su ih pokušali likvidirati na Aeorodromu Tivat. To bi se i desilo da naš istražni tim to nije spriječio – upozorio je Katnić. On je podsjetio i na izjave Belivuka i Miljkovića, da je njihovo putovanje u Crnu Goru organizovao đed Miljkovića koji je bio savjetnik tada aktuelnog ministra policije Srbije. -Izjavili su da je sa njima u avio-

nu za Crnu Goru putovao agent BIA Srbije kao i u povratku u njihovoj pratnji. Da ih je neko izdao kriminalcima koji su pokušali da ih liše života. Da je ovo tačno potvrđuje visok stepen organizovanosti ovog pokušaja ubistva. Zbog ovih činjenica sam iznio izjavu – naveo je Katnić u pismu Novoviću.

SELEKTIVNA OBJAVA

SKAJ PORUKA

On je upitao Novovića hoće li ovo saopštiti crnogorskoj javnosti, uz konstataciju „zašto ste učestvovali u falsifikovanju ovih dokaza i skrivanju krunskih“.

Tužilac Šoškić u naredbi za sprovođenje istrage 3. decembra 2020. navodi poruke koje je Petar Lazović poslao osobi koju oslovljava sa „Brate“. -Jasno je da su iz originalne komunikacije izbačene poruke koje ta osoba šalje Petru Lazoviću. Vi ste upoznati sa ovim originalnim komunikacijama.

Zašto onda, a dužni ste, nijeste naredili tužiocu Šoškiću da ih uvrsti u dokazni materijal, a to sam i od Vas pismeno tražio. Ovo je školski primjer zloupotrebe službenog položaja

specijalnog tužioca Sašu Čađenovića -Čudi me da već nijeste shvatili da Vam neću dati to zadovoljstvo. Još ću Vam samo reći da pročitate spjev „Osman“ i onaj dio gdje stoji: „Kolo sreće stalno se okreće“, ili, ako Vam je bliže,

u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje javne isprave –ističe Katnić. Uz konstatciju da iz orignalne prepiske proizilazi da Petar Lazović obmanjuje sagovornika kao što, prema riječima Katnića, Novović obmanjuje javnost iz svojih interesa.

Katnić ističe da su sakrili dokaze a neki falsifikovali i na osnovu toga su ga poslali u zatvor. -Navodite komunikaciju između Radoja Zvicera i Petra Lazovića u kojoj Petar navodi: „A Duška je tata od Kate tražio da se izostavi svaka ga muka ubila iz kolica“. No nije bilo dovoljno samo falsifikovati ovaj dokaz, trebalo je sakriti najvažnije komunikacije – smatra Katnić. On je ukazao i na komunikaciju koju je Tužilaštvo prikrilo a objavljena je u Vijestima 9. maja 2024. kada Ljubo Milović, šalje poruku Zviceru, 4. 12. 2020. godine, dakle odmah nakon hapšenja hercegnovske grupe „kavačkog klana“: „Ništa oni nemaju Dulu“. Zvicer odgovara Ljubu Miloviću: „Ništa ali je predstavio (Petar Lazović) kao da su mu pomogli“. Na ovo Ljubo Mi-

Matiju Bećkovića: „Zlo proriči ako misliš da pogodiš“. A Vas ne može spasiti ni promjena prezimena Jakić u Mandić ni Mandić u Trumbić, ni promjena kuće i mjesta boravka. Stiže Ilija Gromovnik. Neće Vam oprostiti za zlo koje ste učinili sa položaja predsjednika Skupštine Crne Gore – poručio je Katnić Mandiću.

lović šalje poruku: „A mogli su ga stavit što se toga tiče, pa da se dokazuje al baš ništa nema po Batici (Igor Stamatović) onaj svjedok ga nije očima vidio (Milan Kankaraš) al je kao rekao da mu zna ime kripte. Mogli su mu dodat i izmisliti kao što rade“. Zvicer odgovara Miloviću „Mogli su slobodno“.

-Što je ovdje važno te ste ovo krili godinu i po. Ovdje je sve važno. Prvo da Zvicer zna da ih je Petar Lazović varao i drugo ne manje važno da ih je Batica (Igor Stamatović) informisao o onome što se dešavalo na sastanku 3.12. 2020. godine u mom timu kada sam odlučio da zbog nedostatka dokaza ne gonimo Duška Roganovića. Dalje, zbog građana, a Vi to dobro znate, Batica je Igor Stamatović policajac koji je u bjekstvu sa ovom dvojicom. Dakle, pitam Vas zašto skrivate ovaj krunski dokaz? Zato što ste ucijenjeni. No trebali ste izaći pred javnost Crne Gore i pokazati, ako ne bi spasili obraz - biste dušu. Ali to mogu učiniti hrabri ljudi – zaključuje Katnić u pismu Novoviću. Priredila: Marija ŽIŽIĆ

KOLAŠIN - Bjelopoljac B. K. (65), sa prebivalištem u Nikšiću, poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče, oko 10.30, na magistralnom putu Kolašin - Mateševo. Do nesreće je došlo kada su se sudarili automobil nikšićkih tablica i kamion iz Makedonije.

Kako nezvanično saznajemo, na kamionu, za čijim upravljačem je bio B. K., otpala je „jabučica“, zbog čega je vozač izgubio kontrolu kretanja.

Saobraćajna nesreća se dogodila na lokalitetu Jezerca, gdje su nedavno poginule dvije osobe. Dr. D.

Specijalno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Zorana Gašovića

Policajca terete za zločin protiv čovječnosti

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo podnijelo je optužnicu protiv policijskog službenika Zorana Gašovića, optuženog zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog u Hadžićima kod Sarajeva 1992. godine.

SDT je, navodi se u saopštenju, optužnicu predalo Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, Višeg suda u Podgorici.

- Iz dokaza prikupljenih u istrazi utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni, kao pripadnik civilne policije bosanskih Srba, za vrijeme nemeđunarodnog oružanog sukoba između Voj-

ske Republike Srpske i Armije Republike Bosne i Hercegovine, u periodu od početka maja do sredine decembra 1992. godine, na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Hadžići, kršeći pravila međunarodnog prava, u okviru šireg i sistematskog napada uperenog protiv civilnog stanovništva, učestvovao u vršenju ubistava i porobljavanja, prinudnih preseljavanja, mučenja, proganjanja na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, protivpravnog zatvaranja lica i drugih sličnih nehumanih postupaka, kojima su im prouzrokovane teške patnje i ozbiljno ugrožavano zdravlje - piše u saopštenju SDT-a. U optužnici je, dodaje se, predloženo da se okrivljenom produži pritvor. C. H.

Podnijeta krivična prijava protiv rme „Royal gradnja BD“ i izvršnog direktora

Osumnjičeni da su oštetili budžet za 130.000 eura

PODGORICA – Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeta je krivična prijava protiv firme „Royal gradnja BD“ i njenog izvršnog direktora N. G. (35), zbog sumnje da su počinili krivično djelo utaja poreza i doprinosa, čime je državni budžet oštećen za 130.000 eura.

Prijavu su, nakon vještačenja, podnijeli službenici Sektora za borbu protiv kriminala u saradnji sa kolegama iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove i službenicima Poreske uprave Crne Gore. -Sumnja se da je N. G. kao iz-

vršni direktor „Royal gradnje BD“ d.o.o. tokom 2019. i 2020. godine, sa ciljem izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa firme kod jedne banke u iznosu od 1.069.329 eura, bez adekvatne poslovne dokumentacije sa različitim navodnim svrhama plaćanja – navodi se u saopštenju Uprave policije.

Na taj način je, prema sumnjama istražitelja, na osnovu nedokumentovanog podizanja gotovine sa računa utajio porez na dohodak fizičkih lica od 130.000 eura i ostvario protivpravnu imovinsku korist, a na štetu budžeta. C. H.

Sa mjesta nesreće

Vladimir Novović

NEKA NOVA PRAVILA: Predsjednik Višeg suda „odabrao“ ekipu RTCG za razgovor u pritvoru sa biznismenom

Radović smatra da je dovoljan intervju sa Kneževićem

PODGORICA – Novoimenovani predsjednik Višeg suda Zoran Radović nije dao saglasnost ekipi Pobjede da uradi intervjue sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem, nekadašnjim visokim policijskim funkcionerom Zoranom Lazovićem, bivšim direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem i specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem, uz obrazloženje da bi „službenici zatvora bili u svakodnevnoj obavezi da obezbjeđuju novinarske ekipe“.

Zahtjev naše redakcije i još nekoliko medija uslijedio je nakon što je na RTCG u utorak veče emitovan intervju sa kontroverznim biznismenom Duškom Kneževićem, koji je od 2018. godine bio nedostupan crnogorskim vlastima, a iz Londona je izručen 30 aprila zbog optužbi za brojne malverzacije, zloupotrebe položaja i pranje novca.

-Predsjednik suda je dao saglasnost za snimanje priloga sa pritvorenikom D. K. ne da-

jući značaj njemu. Saglasnost je data sa ciljem informisanja javnosti o pritvorskim uslovima, koja tema je značajna u smislu nužnosti obezbjeđivanja osnovnih ljudskih prava pritvorenim osobama, nad čime, u smislu čl.183 Zakonika o krivičnom postupku, nadzor vrši predsjednik ovog sudanavodi se u odgovorima koje potpisuje savjetnica za odnose s javnošću Marija Raković Predsjednik suda je naveo da je nakon intervjua RTCG sud primio više zahtjeva od više medija za odobrenje snimanja i obavljanja intervjua sa pritvorenim osobama, i to sa spiskovima lica koja žele intervjuisati, na istu temu, što bi podrazumijevalo obavezu službenika UIKS-a da svakod-

nevno i u toku čitavog radnog vremena organizuju i obezbjeđuju snimanja, što iziskuje dodatne obaveze i iscrpno tehničko obezbjeđivanje.

-Imajući u vidu broj primljenih zahtjeva i lica, predsjednik ovog suda nalazi da isto nije realno i moguće obezbjeđivati i realizovati u traženom obimu, s obzirom da isto, kako je navedeno, iziskuje ozbiljno obezbjeđenje, sve kako se ne bi ugrozila bezbjednost bilo kog lica, te bezbjednost Istražnog zatvora u cjelini. S tim u vezi, još jednom napominjemo da je gore navedenom saglasnošću akcenat bio na temi osnovnih uslova u UIKS-u, te imajući u vidu prethodno izložene razloge, ovim putem vas obavještavam da ne možemo udo-

voljiti vašem zahtjevu - navodi se u odgovorima dostavljenim juče nešto poslije 14 sati. U ekskluzivnom intervjuu iz spuškog zatvora, koji je emitovan u utorak u 18.20 sati, Knežević je kazao da su uslovi solidni, da svakodnevno vodi dnevnik, da sprema knjigu o

sebi i svom životu, radi trbušnjake, čita Bibliju i priprema se za ročišta. Knežević je Crnu Goru napustio u decembru 2018. i otišao u London, gdje je boravio sve do izručenja Crnoj Gori. Navodi da je očekivao da će da bude na slobodi, da će da mu se

odrede mjere nadzora, kao što su u Britaniji jer, tvrdi, odbrana koja je zastupala Crnu Goru pred sudom je rekla da ima isti tretman kao i u Londonu. Očekivao je, kaže, bolje uslove i naglašava da je veče kad je doveden u zatvorsku sobu imao samo krevet i dušeke.

BLASFEMIJA RTCG: Oštre reakcije na emitovanje intervjua sa pritvorenikom na nacionalnom Javnom servisu

Čime je i koga Knežević zadužio

da bude ekskluzivno

PODGORICA - Na činjenicu da je Javni servis RTCG emitovao intervju sa kontroverznim biznismenom Duškom Kneževićem, koji se nalazi u istražnom zatvoru, reagovao je juče Dragoljub Duško Vuković, predsjednik Skupštine Media centra.

A da intervju iz Spuža sa pritvorenikom Duškom Kneževićem, emitovan na Javnom servisu, predstavlja ozbiljno kršenje Zakona o krivičnom postupku, tešku zloupotrebu Javnog servisa i još jedan u nizu incidenata koji ozbiljno kompromituje rad pravosudnih organa, prije svega tužilaštva i nadležnog suda, istakla je poslanica parlamenta Aleksandra Vuković-Kuč

ČIME JE KNEŽEVIĆ

ZADUŽIO NACIJU

Intervju o pritvorskim uslovima i tome kako Knežević provodi dane u Spužu emitovan

promovisan

Imajući u vidu da vidljivog profesionalnog razloga za ovaj ekskluzivni intervju nije bilo, valjalo bi da se uredništvo TVCG potrudi i javnosti otkrije što ih je motivisalo na ovo pregnuće. Zapravo, ispravnije je pitati ko ih je nagovorio na ovo profesionalno neuračunljivo pregnuće, kojim su još jednom pokazali da su povodljiviji za mišlju i voljom političkih mentora nego za voljom javnosti i njenim pravom da zna - rekao je Vuković

je prekjuče na Prvom programu RTCG.

- Televizija Crne Gore, nacionalni javni emiter, nenajavljeno je počela da objavljuje seriju (?) ekskluzivnih intervjua sa optuženima za ozbiljna krivična djela. Kažemo seriju jer smatramo da nema logike ekskluzivno intervjuisati samo optuženog biznismena Duška Kneževića, a izostaviti mnoge druge optuženike koji bi mogli da štošta ekskluzivno podijele sa gledateljstvom nacionalne javne televizije - kazao je Vuković.

On je dodao da je takođe siguran da od takve serije neće biti ništa. - Time je intrigantnije čime je to pritvorenik Knežević zadužio naciju da ga TVCG posjeti u Spužu i proćaska sa njim.

POSEBAN TRETMAN: Duško Knežević

Ovo intervjuisanje bi, možda, imalo smisla s profesionalne tačke gledišta da je optuženi Knežević ponudio nešto više od bajatih priča kojima već dugo zasipa crnogorski medijski prostor - kazao je Vuković.

SIMPATIJE I SUGESTIJE

On je poručio i da je ovako ispalo da je nacionalna javna televizija poslužila za ekskluzivnu medijsku promociju jednog optuženika i na indirektan način sugerisala gle-

dateljstvu kako je riječ o nekome ko zaslužuje posebnu pažnju i simpatije.

- Imajući u vidu da vidljivog profesionalnog razloga za ovaj ekskluzivni intervju nije bilo, valjalo bi da se uredništvo TVCG potrudi i javnosti otkrije što ih je motivisalo na ovo pregnuće. Zapravo, ispravnije je pitati ko ih je nagovorio na ovo profesionalno neuračunljivo pregnuće, kojim su još jednom pokazali da su povodljiviji za mišlju i voljom političkih mentora nego za voljom javnosti i njenim pravom da zna - rekao je Vuković. On je istakao da neprofesionalni ispadi, poput ovog intervjuisanja optuženika Kneževića, ne samo da odudaraju od duha usvojenog Programsko-produkcionog plana RT-

CG za ovu godinu, nego najavljuju dalju tabloidizaciju nacionalne javne televizije u susret problematičnom zakonu koji će joj omogućiti da u udarnom terminu od 20 do 22 sata objavljuje reklame. - Što više ekskluzivnih intervjua tipa ovog sa optuženikom Kneževićem, to će TVCG biti privlačnija oglašivačima, ali će, nažalost, sve manje ličiti na istinski javni medijski servis građanki i građana Crne Gore - rekao je Vuković.

PRIVATNI JAVNI

SERVIS

Poslanica DPS-a u parlamentu Vuković-Kuč podsjetila je da generalni direktor RTCG Boris Raonić vodi bitku sa pravosuđem Crne Gore i ruga se vladavini prava, „prkoseći

ČUDAN KRITERIJUM: Zoran Radović, predsjednik Višeg suda

biznismenom protiv kojeg je podignuto osam optužnica

dovoljan

Na pitanje da li je u zatvoru imao nekih neprijatnosti, Knežević je odrično odgovario, navodeći da nema kontakt sa ostalim zatvorenicima. U SDT-u su, kaže, tražili da komentariše kao građanin slučajeve „Ničija kuća“, „Prvi milion“ i „Kastodi račun“, ali je on to navodno odbio sve dok se nalazi u pritvoru.

-Ne želim da dajem nikakve izjave i ne želim da objašnjavam niti da dajem nikakve dokaze u drugim predmetima, jer smatram da sam prevaren na način na koji sam zatvoren u Crnoj Gori i da se tužilaštvo i Viši sud nijesu korektno odnijeli prema meni jer ja tu s najgorim kriminalcima živim između dva najjača narko-klana na svijetu - poruka je Kneževića, koju je uputio preko Javnog servisa.

Pobjeda je tražila razgovore sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem i bivšim pomoćnikom direktora policije Zoranom Lazovićem, koji su uhapšeni 14. aprila zbog zloupotrebe položaja. Katnić je štrajkovao glađu i žeđu, a nakon više od dva

sudskim presudama kojima se utvrđuje njegov nezakonit izbor za generalnog direktora“. - Pored brojnih skandala koje je putem Javnoga servisa priredio građanima Crne Gore, odlučio se na radikalan korak ka rušenju smisla televizije države Crne Gore, bez straha i dileme je svodeći na rijalitizovanu žutu žurnalistiku. Iznajmio je Javni servis za ličnu promociju „žutoga dječaka“ sa potjernice, spuškog zatvorenika bez plave torbe, direktno ušavši u zonu krivične odgovornosti - kazala je Vuković-Kuč.

KOJI SUDIJA ILI

TUŽILAC JE DAO

ODOBRENJE

Ona je ukazala i na činjenicu da samo po odobrenju sudije za istragu (u kasnijoj fazi krivičnog postupka predsjednika sudskog vijeća) državni tužilac, a izuzetno i policija, i to kada joj to povjeri državni tužilac (ne i druga lica) može „prikupljati obavještenja“ od lica koja se nalaze u pritvoru ako je to potrebno „radi otkrivanja ili razjašnjavanja drugih krivičnih djela i učinilaca“, kako to propisuje čl. 260. st. 1 ZKP-a, dok je st. 2. istog člana propisano da sudija za istragu, odnosno predsjednik vijeća, prisustvuju pomenutom ,,prikupljanju obavještenja“, a oni ujedno i određuju

Cilj posjete bio je da se pokaže da su svi pritvorenici i zatvorenici smješteni u skladu sa zakonom propisanim standardima Milović posjetio Katnića, Lazoviće, Kneževića, Čađenovića..

PODGORICA - Ministar pravde Andrej Milović kazao je da je posjetio Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) radi provjere uslova u zatvorskim jedinicama. Milović je istakao da su, tokom posjete, provjerili uslove u ćelijama, između ostalih i sobe u kojima borave pritvorenici Duško Knežević, Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Petar Lazović, Milo Božović, Veselin Veljović, Saša Čađenović, Ljubo Bigović i drugi. - Cilj posjete bio je da se osigura da su svi pritvorenici i zatvorenici smješteni u skladu sa zakonom propisanim standardima, kao i da se potvrdi ispunjavanje svih humanih i sigurnosnih uslova u ovim zatvorskim jedinicama - poručio je Milović na mreži Iks.

mjeseca hitno je iz Istražnog zatvora odvezen u privatnu bolnicu, gdje je operisan. Javnost je ostala uskraćena i za saznanja zbog čega se bivšem direktoru Uprave policije i nakon obimne ljekarske dokumentacije i činjenice da u Kliničkom centru nema uslove za liječenje onemogućava to pravo u ustanovi koja bi mu obezbijedila adekvatan ljekarski tretman van Crne Gore. Veljović je uhapšen 24. jula prošle godine, takođe zbog zloupotrebe položaja, a od 20. maja on se nalazi u Kliničkom centru i njegovo zdravstveno stanje je ozbiljno narušeno, a liječenje kojem je podvrgnut ne daje rezultate. Nije poznato u kakvim uslovi-

vrijeme kada će se to obaviti. - Crnogorska javnost mora znati ko je ovo kršenje svih zakonskih prepreka i medijskih standarda dozvolio. Koji tužilac ili sudija stoji iza ove javne bruke koja bi u svakoj normalnoj državi bila afera prvoga reda? Koji dio pravosudnog sistema Crne Gore se drznuo da građanima priredi ovu lakrdiju, rugajući se zakonima i Ustavu Crne Gorepitala je Vuković-Kuč. Ona je takođe postavila i pitanje koji tužilac ili sudija je jednoga pritvorenika izdvojio u odnosu na druge, dajući mu privilegiju i omogućavajući mu da se obrati javnosti kao slobodni građanin. - Zar to smiju sebi dozvoliti pravosudni organi Crne Gore koji su nam jasno poručili da postoje ekskluzivni i povlašćeni pritvorenici i oni drugi - kazala je ona. Podsjetimo, brojni crnogorski mediji su nakon emitovanja intervjua sa optuženikom Kneževićem tražili od Višeg suda odobrenje da učine isto sa drugim pritvorenicima, ali im nije odobreno.

Vuković-Kuč je naglasila da će Raonićev mandat nezakonitog generalnog direktora RTCG ostati upamćen po tome što je ovaj nacionalni javni emiter postao pandan Informera, direktno se konektujući na frekvenciju Pink i Ha-

ma se nalazi tužilac Saša Čađenović, uhapšen neposredno pred zakazanu ljekarsku interveniciju, koja mu, prema saznanjima Pobjede, do danas nije omogućena. Čađenović je u pritvoru od 9. decembra 2022. godine. Sudija Radović je prije mjesec imenovan za predsjednika Višeg suda na sjednici Sudskog savjeta, nakon što je obavljen intervju sa prijavljenim kandidatima.

Osim njega, kandidati su bili i sudije Amir Đokaj, Vesna Kovačević i Predrag Krstonijević

Kako su naveli tada iz Sudskog savjeta, Radović je izabran za predsjednika na osnovu utvrđene rang liste. A. R.

ppy televizije, preuzimajući njihovu uređivačku politiku i senzacionalistički stil.

- Lice koje se nalazi u pritvoru nije se pojavilo ni na svojoj televiziji, ali na Raonićevoj privatnoj televiziji zvanoj RTCG, u kojoj su glavni urednici DF i PES, odigrala se do sada neviđena medijska blasfemija u kojoj je pritvorenik govorio o pomorandži kojom započinje jutro i o trbušnjacima koje radi našte srca. Na ovaj način nije samo obrukan Javni servis građana Crne Gore nego je otvorena Pandorina kutija koju više niko ne može zatvoriti - kazala je Vuković-Kuč.

Ona je poručila da od sada svi pritvorenici u Spužu imaju pravo da se pojave na RTCG i iznesu svoju priču. - Svi, bez izuzetka, jer se ne smije uvesti praksa da su svi pritvorenici jednaki, samo su neki jednakiji od drugih. Naviknut da živi u državi u kojoj su zakoni i sudovi mrtvo slovo na papiru, kao i na okolnost da se protivzakonitost i bezakonje isplate, Raonić nastavlja seriju difamiranja najvažnije medijske kuće u Crnoj Gori, koja je pod njegovim upravljanjem postala ruglo - zaključila je Aleksandra Vuković-Kuč, potpredsjednica DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore.

J.MARTINOVIĆ

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović nije imao dileme: pritvorenik Duško Knežević, protiv kojeg je podnijeto osam optužnica i koji je bio u bijegu skoro pet godina, ima povlašćen status u odnosu na sve druge pritvorenike u Spužu.

Upravo tako. Nakon što je odbio zahtjeve privatnih medija da, po ugledu na RTCG, intervjuišu pritvorenike u Spužu ispada da je prvi čovjek Višeg suda odlučio - svi pritvorenici su jednaki, samo su neki „jednakiji“ od drugih?!

Nije poznato je li sudija Radović zaista ljubitelj Orvela, ali da ga je u ovom slučaju primijenio u praksi, to je sigurno. Izvjesno je da se predsjednik Višeg suda teško poigrao, do stepena zloupotrebe, svojim zakonskim ovlašćenjima. Prije svega, dozvoljavajući Javnom servisu da - prvi put u istoriji crnogorskih istražnih zatvora, i prvi put u istoriji crnogorskog novinarstva - obavi i objavi intervju sa pritvorenikom, ,,sve u cilju informisanja javnosti o pritvorskim uslovima“, kako objasniše iz Višeg suda u odgovoru na pitanja Pobjede. Tako je Duško Knežević, voljom predsjednika Višeg suda i u ,,cilju informisanja javnosti“, postao ,,jednakiji“ u odnosu, na recimo, Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, koji je štrajkovao glađu duže od 40 dana i protiv kojeg još nema ni optužnog prijedloga. Da se krše ljudska prava pritvorenika Katnića upozorilo je nekoliko domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija, čak je na kraju reagovala i Delegacija Evropske komisije u Podgorici. Ti detalji izgleda nijesu dio saznanja čelnika Višeg suda pa je odmah odbacio zahtjev Pobjede i M portala da naprave razgovor sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem, ali i više drugih pritvorenika.

Nije tu kraj lanca diskriminacije. Jer, Knežević je, odlukom Višeg suda, ,,jednakiji“ i od donedavnog predsjednika opštine Budva Mila Božovića, i još više ,,jednakiji“ u odnosu na bivšeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića kojem Viši sud produžava pritvor skoro dvije godine, čak i nakon što mu je za 3. jul zakazano suđenje?! Uz sve to, kako je ljubazno

OSVRT: Nakon odbijanja zahtjeva predsjednika Višeg suda da se Pobjedi dozvoli, kao što je novinaru RTCG omogućeno, da uradi intervjue sa pritvorenicima u Spužu

Svi su pritvorenici jednaki, samo su neki „jednakiji“...

Bilo bi važno da predsjednik Višeg suda Zoran Radović javnosti objasni: zašto je dozvolio javnu samopromociju Duška Kneževića, a zabranio intervjue sa drugim pritvorenicima iz Spuža, ali i zbog čega je, vođen kojim motivom, naložio da se diskriminišu mediji u Crnoj Gori

objasnila savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković u odgovoru na pitanja Pobjede, ,,predsjednik suda dao je saglasnost za snimanje intervjua“ - pazite sad - ,,ne dajući značaj navedenom licu DK“?! Ili je ovo čudan sudski smisao za pritvorski humor i satiru, ili su u Višem sudu odlučili da provjere koeficijent inteligencije ljudi u Pobjedi. Ili su se, naprosto, zapetljali u pokušaju objašnjavanja neobjašnjivog postupka. Dakle, da ponovimo: iz Višeg suda tvrde da je predsjednik Zoran Radović odobrio intervju sa pritvorenikom Duškom Kneževićem na Javnom servisu, pola sata u udarnom terminu, ali da to nije bilo u cilju - ,,davanja značaja pritvorenom D.K.“! Ma, stvarno? I tako je Knežević ,,bez namjere davanja značaja“, pričao do mile volje, ne samo o trbušnjacima koje svako jutro radi, već i o tome kako ,,mitropolit Joanikije i čitava Crkva Srbije“ stoje iza njega; kako je tobože došao iz Srbije u Crnu Goru da pomogne crnogorsku nezavisnost, ali su ga poslije zlokobni Milo Đukanović i DPS, njega naivnog, prevarili do srži, pa je izgubio milione, ,,oko petsto“... I na kraju, opet ,,bez namjere davanja značaja“, Knežević je gledaocima povjerio da on ima dokaze protiv Đukanovića, ali da za sada ćuti, sve dok ga ne pušte iz pritvora!

I tako, može Knežević, jer ,,ne daje mu se na značaju“, ali ne mogu Katnić, Božović, Čađenović ili bilo koji drugi pritvorenik. Jer bi im se, po logici Višeg suda, valjda previše dalo na značaju?

Kao što bi se, izgleda, dalo previše na značaju drugim medijima, ako bi im se dopustilo - kao što jeste ekipi RTCG – da intervjuišu druge - javnosti poznate pritvorenike. Odlukom da Pobjeda i M portal, a moguće i drugi mediji koji su tražili, budu odbijeni u zahtjevu

za istim tretmanom kao RTCG, predsjednik Višeg suda Zoran Radović je direktno diskriminisao medije u Crnoj Gori – na podobne i sve one druge. Kako drugačije tumačiti podatak da Viši sud u negativnom odgovoru Pobjedi smatra da bi - ukoliko se pristup pritvorenicima dopušti drugim medijima – mogla biti ugrožena bezbjednost Istražnog zatvora! -Predsjednik ovog Suda nalazi da isto nije realno i moguće obezbjeđivati i realizovati u traženom obimu, obzirom da isto, kako je navedeno, iziskuje ozbiljno obezbjeđenje, sve kako se ne bi ugrozila bezbjednost bilo kog lica, te bezbjednost Istražnog zatvora u cjelinipiše, između ostalog, u odgovoru Višeg suda.

Ispada da je – samo zahvaljujući mudroj odluci Višeg suda, a nasuprot nezajažljive želje privatnih medija - bezbjednost u Crnoj Gori jedva očuvana?!

Lažna su ovakva zvanična opravdanja. Jer, da se ne varakamo i lažikamo: mora da je predsjednik Višeg suda Zoran Radović imao neke druge jake motive - jer profesionalnih i etičkih razloga nema - da uradi nešto što do sada niko iz pravosuđa nije učinio. Bilo bi važno da javnosti objasni i zbog čega je dozvolio javnu samopromociju i pravljenje političke žrtve od kontroverznog biznismena kojeg i ,,staro“ i ,,novo“ Specijalno tužilaštvo terete za milionske pronevjere. Ali i zašto je svjesno odlučio da diskriminiše medije u Crnoj Gori. Možda jučerašnje razotkrivanje čelnika važne sudske instance nekome djeluje tragikomično, ali ova crnogorska realnost je sve samo ne komedija. Više liči na uvođenje društveno opasne prakse diskriminacije: i pritvorenika pred zakonom, ali i medija pred državnim zvaničnicima i državom.

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

NIKŠIĆ: Roditelji negoduju zato što je djeci mjesecima uskraćeno plivanje, traže reakciju Opštine

Ako ne možete sami, pomoći ćemo vam da stavite bazen u funkciju

Više od 300 djevojčica i dječaka koji su članovi plivačkih i vaterpolo klubova ne treniraju, a djeca sa posebnim potrebama uskraćena su jer su dio terapija imala u bazenu. Ne zanima nas ko je kriv, a ko prav, interes svih nas je da, konačno, neko ko je stručan i ima dobru namjeru, što prije, uzme stvar u svoje ruke – poručuju roditelji u otvorenom pismu nadležnima

NIKŠIĆ – Lokalna samouprava što prije treba javno da kaže što je potrebno da se bazen vrati u funkciju, da prizna ako ne može to sama riješiti i da zajedno sa građanima i dobronamjernim ljudima pronađe rješenje. To zaslužuju građani Nikšića, to zaslužuju naša djeca, poručili su u otvorenom pismu roditelji djece koja koriste bazen u Sportskom centru.

Bazen nije u funkciji od 3. aprila. Prethodno je u više navrata bio zatvoren po nekoliko mjeseci. Od januara prošle godine skoro osam mjeseci nije radio.

DONACIJE

Roditelji u pismu navode kako su spremni da pomognu - pokrenu donatorsku akciju (ako je novac problem) ili da animiraju stručnjake koji bi pomogli da se problem riješi. – Nedopustivo je da Nikšić nije u stanju da u 21. vijeku os-

posobi bazen koji je napravljen u tom istom vijeku. Prije neki dan se navršilo osam go-

Izgradnja bazena počela je 1972. godine, a završena je 2000. Naredne godine prestao je da radi. U međuvremenu je „popločan“ i pretvoren u trening dvoranu za potrebe Evropskog prvenstva u rukometu za kadete. Ponovo je otvoren u maju 2016. godine

dina od svečanog otvaranja ili tek šest, ako izuzmemo vrijeme pandemije korona virusa. Posljednja dva remonta koja su sprovedena trajala su predugo. Prvi je trajao od 28. decembra 2022. do 19. aprila 2023, pa drugi odmah nakon osam mjeseci od 27. decembra 2023. do 5. februara 2024. Bazen je sada i dalje ne-

KOLAŠIN: U subotu 49. takmičenje Crvenog krsta

upotrebljiv – naveli su u saopštenju. Naglašavaju da su, osim građana rekreativaca, neradom bazena oštećena djeca sa posebnim potrebama koja su dio terapija imala i na bazenu, i više od 300 djevojčica i dječaka koji su članovi plivačkih i vaterpolo klubova. – Oni su sa raznih takmičenja

u naš grad donijeli blizu 3.000 medalja i postali članovi mladih reprezentacija Crne Gore. I sada je ova generacija talentovane djece ugrožena, ali i njihova potencijalna sportska karijera. Mnogo puta se i A reprezentacija pripremala u Nikšiću, pa smo ulicama Nikšića srijetali naše ,,zlatne ajkule“, često opkoljene

najmlađim Nikšićanima željnih poznanstva sa vrhunskim sportistima i neizbježnim selfijima. Sada su karijere mladih sportista i ogromna želja za sportskim rezultatima zaustavljeni – konstatuju autori pisma.

Poručuju kako ih ne zanima ko je kriv, a ko prav, kao ni prebacivanje odgovornosti s jednih na druge. – Interes svih nas je da, konačno, neko ko je stručan i ko ima dobru namjeru uzme stvar u svoje ruke i to je potrebno što prije uraditi. Mi, roditelji stotina djece kojima je bazen neophodan smo spremni da pomognemo. Vjerujemo, i svi građani Nikšića. Molimo sve nadležne na državnom i lokalnom nivou, sve sportiste sadašnje i bivše da se uključe u rješavanje problema – navedeno je pored ostalog u pismu.

POPRAVKA

Direktor Sportskog centra Boško Drašković rekao je Pobjedi prošle sedmice da je u toku otklanjanje kvara te da će bazen biti u funkciji uskoro. On je naveo da postupak traje duže jer su opremu morali nabaviti iz inostranstva te da je veoma skupa (70.000 aura). Rekonstrukcija je 2022. godine koštala 100.000 eura. Prošle godine smo mijenjali kompletne cjevovode ugrađene 1972. godine, a koji nijesu zamijenjeni 2016. godine kada je rekonstruisan. To je najveći zatvoreni bazen u Crnoj Gori – dužine 50 metara. Njegova izgradnja počela je 1972. godine, a završena je 2000. godine. Već naredne godine prestao je sa radom i kao glavni razlog tada je naveden nedostatak vazdušnog grijanja. U međuvremenu je „popločan“ i pretvoren u trening dvoranu za potrebe Evropskog prvenstva u rukometu za kadete. Ponovo je otvoren u maju 2016. godine, nakon rekonstrukcije za koju je na donatorskoj večeri prikupljeno 1,4 miliona eura. Ra.P.

Međunarodni turnir u govornom pikadu

KOLAŠIN - Crveni krst

Crne Gore u saradnji sa domaćinom Opštinskom organizacijom Kolašin, u subotu, 22. juna, na Trgu boraca, organizuje 49. takmičenje ekipa u pružanju prve pomoći.

Predstavnica te humanitarne organizacije Marta Perković podsjeća da Crveni krst Crne Gore, od 1969. godine, organizuje državno takmičenje ekipa iz kategorija podmlatka i omladine, a koji su u svojim sredinama, osvojili prva mjesta na opštinskim takmičenjima i pokazali znanje i vještine u pružanju prve pomoći. – Na takmičenju u Kolaši -

UČESTVUJE 11 OPŠTINA: Sa prošlogodišnjeg

nu, gradu u kojem je djelovanje Crvenog krsta više nego prepoznatljivo, takmičiće se ukupno 16 ekipa u kategoriji podmlatka i omladine, iz 11

opština Bar, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Nikšić, Tuzi, Zeta, Rožaje, Tivat, Žabljak i prijestonice Cetinje – navela je Perković.

Kako bi najbolje ekipe iz opština ukrstile i uporedile znanja iz ove oblasti sa svojim vršnjacima, i kako bi takmičenje bilo što izazovnije, na različitim lokacijama u gradu, biće postavljeno više poligona sa različitim scenarijima. Ekipe će imati priliku da demonstriraju svoja znanja u pružanju prve pomoći kroz različite simulacije: zemljotres, sportski događaj, masovna povređivanja, nezgode u prirodi… Biće obuhvaćena i psiho-socijalna podrška kao važan segment u procesu pružanja prve pomoći. Prošle godine najbolje rezultate ostvarile u kategoriji podmlatka: ostvarile su ekipe: OŠ ,,29. novembar“, Dinoša, OŠ ,,Anto Đedović“, Bar i OOCK Danilovgrad. U kategoriji omladine najbolji su bili: SMŠ ,,25. maj“, Tuzi, OOCK Bar i OOCK Tivat. C.G.

BAR - Na IX Međunarodnom turniru u govornom pikadu koji je održan u Kopru, pikado ekipa Sportsko-rekreativnog društva osoba sa invaliditetom „Bar“ osvojila je treće mjesto. Ekipa je nastupila u sastavu: Veselin Joketić, Muradija Ibrahimović, Marija Božović i Miroslav Savović U konkurenciji slijepih igrača B1 na stazi 2, Muradija Ibrahimović osvojila je prvo mjesto, dok je Miroslav Savović u kategoriji slabovidih igrača B2 na stazi 4, osvojio treće mjesto. Turnir je organizovalo Medobčinsko društvo slijepih i slabovidih Kopar, učestvovalo je osam ekipa iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. C.G.

NE RADI OD APRILA: Bazen u Sportskom centru

Kotor: Žitelji Starog grada uputili peticiju čelnicima Opštine

Duže vrijeme smo direktno izloženi elektromagnetnim poljima velikog zračenja i frekvencija. Baznu stanicu treba izmjestiti na više kote, bezbjedno udaljene, najmanje 300 metara od porodičnih kuća, kako je to propisano evropskim standardima –navode mještani u peticiji

KOTOR – Peticijom koju je potpisalo 312 građana Starog grada traži se izmještanje bazne stanice „Bedemi“, Crnogorskog telekoma a. d. Podgorica, koja se nalazi u gornjem dijelu Starog grada (Kaštio).

Bazna stanica „Bedemi“ (GSM, UMTS i MW antena i antenski stub) nalazi se na katastarskim parcelama 247 i 248 Kotor II, a građani traže da se ona izmjesti na više kote, bezbjedno udaljene, najmanje 300 metara od porodičnih kuća, kako je to propisano po evropskim standardima.

ZDRAVLJE

U peticiji se navodi da se bazne stanice sada nalaze na udaljenosti od svega desetak metara od porodičnih kuća, a među stanarima ima i onih koji su već oboljeli od malignih i srčanih bolesti.

– Imajući u vidu štetno RF zra-

i Skupštine

Bazna stanica je svega deset metara udaljena od kuća

čenje predmetne bazne stanice, ovi stanovnici su već duže vrijeme direktno izloženi elektromagnetnim poljima velikog zračenja i frekvencija (kružno ili usmjereno zračenje), te je iz tog razloga neophodno primijeniti evropske standarde i izmjestiti predmetnu baznu stanicu na više kote – kaže se u peticiji koja je dostavljena predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jo-

BAr: Opština i TO unapređuju infrastrukturu

kiću, predsjednici Skupštine opštine Maji Mršulji, te sekretarijatima za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora i za zaštitu prirodne i kulturne baštine.

Predsjednica Savjeta MZ Stari grad, dr Bruna Lončarević, s aspekta ljekarske struke kaže da nejonizujuća zračenja mogu da izazovu teške glavobolje, nervozu, stres, tumor mozga, pa čak i tumor kože.

– To nas je podstaklo da pokrenemo ovo pitanje, da se ispita i ustanovi koliko te bazne stanice zrače, odnosno, da se na neki način ova oblast uredi. Svjesni smo činjenice da današnje vrijeme i potrebe zahtijevaju internet komunikaciju, telefoniju, radio-stanice i ostalo. Ali sve to zrači, samo što mi ne znamo koliko i potrebno je sve to utvrditi u cilju zaštite sta-

novništva – kazala je Lončarević.

Ona je podsjeća da je na snazi Zakon o zaštiti od nejonizujućeg zračenja iz 2012. godine, te da je u proceduri izrada novog. Lončarević se nada da će nadležni novim zakonom biti uređeno ovo pitanje. – Napravili smo peticiju koju smo poslali na četiri adrese da bismo podstakli nadležne da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem. Dobili smo odgovor iz Opštine da će poslati urgenciju Agenciji za elektronske komunikacije i Agenciji za zaštitu životne sredine, kako bi

BAr: Završna obuka u Trening centru Crvenog krsta

BAR – U Trening centru

Crvenog krsta – Domu solidarnosti u Sutomoru, u toku je posljednja obuka 32 kandidata za spasioce na vodi. Do sada je kroz tri obuke i 11 ovjera licenci 480 spasilaca ispunilo uslove za rad na uređenim kupalištima.

Planirana su još dva termina 23. i 30. juna za spasioce koji nijesu ovjerili licence.

Prilikom postavljanja baznih stanica moraju se obaviti mjerenja zračenja, ali isto tako se moraju obavljati i periodično, makar jednom godišnje, što nijesam sigurna da se radi – kazala je Lončarević

stručna

MJERENJA

Lončarević ukazuje da se prilikom postavljanja baznih stanica moraju obaviti mjerenja zračenja, ali isto tako da se moraju obavljati i periodična mjerenja makar jednom godišnje, što, kako kaže, nije sigurna da se radi. Osim ovoga, Lončarević naglašava da se sve bazne stanice na teritoriji opštine Kotor vode kao privremeni objekti. – Sve te bazne stanice koje su postavljene na teritoriji Kotora nemaju stalnu lokaciju, već su to privremeni objekti i upravo od ove do 2028. godine sve bazne stanice moraju da dobiju stalnu lokaciju i status stalnog objekta, sa kvalitetnim elaboratom. Znači, moramo znati kolika su zračenja, da li i koliko utiču na zdravlje – zaključuje Lončarević. Iv. KOMNENIĆ

BAR – Turistička organizacija Bar finansirala je idejni projekat adaptacije prostora za prvi park za životinje (Pet park) u Baru. – Pet park će biti moderno opremljen prostor gdje će naši sugrađani moći bezbrižno da šetaju i druže se sa svojim ljubimcima. Planirani sadržaji uključuju specijalne zone za igru, vježbanje i odmor, kao i prateću opremu koja će zado-

voljiti sve potrebe za bezbjednim i prijatnim provođenjem vremena ljubimaca i njihovih vlasnika – saopšteno je iz Turističke organizacije. Budući park se nalazi u Novom Baru, uokviren je pješačkim stazama i nalazi se na dvije glavne pješačke rute – prva vodi Bulevarom revolucije do šetališta i mora, druga iz centra grada prema naselju Šušanj.

C. G.

Kandidati za spasioce na vodi najprije moraju da prođu inicijalno testiranje, kroz koje se procjenjuje njihova fizička sposobnost za bavljenje tim pozivom, odnosno, određene dužine plivanja i minutaže ronjenja. Ako zadovolje te kriterijume, prolaze vježbe za fizičku spremnost, ali i obuku u davanju prve pomoći. Obuka traje sedam dana u Trening centru u Sutomoru, a podijeljena je na teorijski dio iz prve pomoći i praktični dio koji obuhvata dva treninga dnevno u moru. Ulazne norme koje kandidat prije početka obuke mora da

zadovolji su: plivanje na 50 metara spasilačkim kraulom za manje od 50 sekundi, ronje-

nje 20 i više metara i, naravno, 300 metara sa perajima. Završni ispit obuhvata znanje

iz oblasti plivačkih sposobnosti, teorije spasilaštva i oblasti pružanja prve pomoći. I. R.

lica izašla na teren –kaže Lončarević.

MJEŠtANI ZABrINUtI: Bazna stanica u Starom gradu

Bruna Lončarević

MoDErNo oPrEMLJEN: Idejno rješenje pet parka

DUG PUt Do LICENCE: Sa obuke u Sutomoru

Retrospektivna izložba djela

Toma Pavićevića u Budvi

Slikarstvo izvan

pravila i kanona

PODGORICA - Retrospektivna izložba djela Toma Pavićevića biće otvorena večeras, u 20 sati, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u budvanskom Starom gradu. Kustoskinja izložbe je Tanja Jovetić.

U muzičkom dijelu programa nastupiće Bogdan Banović, učenik VIII razreda. Po želji autora, izložbu će zvanično otvoriti mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti. - Slikarstvo Tomislava Toma Pavićevića kao da ne trpi stilska određenja, ono je svojom suštinom protiv ustaljenih pravila i kanona, oslobođeno banalnih životnih akcesorija, ali ne i onoga što čini bit samog života – zapisala je Đurašković.

Tomo Pavićević je rođen 1952. godine u Titogradu. Završio je Višu pedagošku školu u Nikšiću. Član je ULUCG od 1978. Živi i radi u Podgorici. Do sada je imao 40 samostalnih, kao i brojne kolektivne izložbe. Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima je i Trinaestojulska nagrada 2021. godine. R. K.

Crnogorski paviljon na Bijenalu u Veneciji bilježi uspjeh

Privukli publiku i

inostrane medije

PODGORICA - Crnogorski paviljon na ovogodišnjem Bijenalu u Veneciji do sada je posjetilo više od dvije hiljade posjetilaca, a izložba ,,It Takes An Island To Feel This Good“ Darje Bajagić i Ane Simone Zelenović privukla je i etablirane evropske medije, saopšteno je iz Muzeja savremene umjetnosti.

DSCENE Guide je uvrstio crnogorski paviljon među deset najboljih na ovogodišnjem Bijenalu u svom vodiču ,,Top 10 Picks from the Venice Biennale 2024 Exhibition“. Osim toga, Esquire Italia i The Art Daily prepoznali su kvalitet i inovativnost paviljona. U članku ,,Changes in Destination“ za The Art Daily, Andrea Kontin je istakao crnogorski paviljon kao nezaobilaznu destinaciju, a Esquire Italia je, takođe, pohvalio postavku u

svojoj recenziji. Doprinos kustoskinje Ane Simone Zelenović istaknut je i u višestranom prikazu ,,The New Now“, objavljenom u nedavnom izdanju časopisa CURA - kuratorske i uredničke platforme sa sjedištem u Rimu. Ovaj prikaz sadrži esej kustoskinje koji dodatno obrazlaže kontekst i značaj izložbe. Iz Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore saopšteno je da su crnogorski paviljon posjetili mnogi ugledni gosti i stručnjaci iz svijeta umjetnosti, među kojima se ističe Hans Urlih Obrist, jedan od najuticajnijih kustosa današnjice.

Bijenale u Veneciji otvoreno je prije nepunih mjesec, a trajaće do kraja novembra. Producent ovogodišnjeg projekta crnogorskog paviljona na Bijenalu je MSUCG, a generalni pokrovitelj Ministarstvo kulture i medija. An. R.

Koncert, izložba i naučna konferencija povodom 400 godina od Velike

Opomena da se brinemo o gradovima i građanima

Pored nastupa hora „Collegium Musicum“, obilježavanje godišnjice će pratiti otvaranje izložbe djela Andrije Kovača, na temu „Lica porobljenih Peraštana, povratak kući“, koja će donekle rekonstruisati sudbine otetih i onih koji su se uspjeli vratiti kući

PODGORICA – Četiri stotine godina od Velike pohare Perasta biće obilježeno ovog vikenda, 22. i 23. juna, u 20.30 sati na Pjaci Gospe od Karmena, kada će nastupiti hor „Collegium Musicum“ sa dirigentkinjom Draganom Jovanović i solistima Milicom Lalošević i Anom Cvetković.

Biće to svojevrsno oživljavanje priče o istorijskom životu Perasta od Velike pohare do danas, saopšteno je juče na konferenciji za novinare u Perastu.

Kako je saopšteno, biće upriličen bogat program kojim će ovu godišnjicu obilježiti na dostojanstven i savremen način, te će se dodatno osvijetliti i interpretirati okolnosti u kojima se Velika pohara dogodila.

ISTORIJA

Inicijator obilježavanja Velike pohare, profesor Đorđe Krivokapić, objasnio je da se prije tačno 400 godina, 22. juna 1624. pred Perastom pojavilo

13 lađa koje su nenadano došle. - Kada su se brodovi približili obali, mještani su vidjeli da su na njima berberski gusari iz Tunisa i Alžira. Kako je bio jun, pomorci i brodovi su uglavnom bili na pučini, u gradu su uglavnom bili žene, djeca i starci i ovaj događaj se završio tragično – velikom pljačkom, poharom, gdje je iz grada odneseno sve što se moglo odnijeti: blago akumulirano u prethodnom periodu, nakit, namještaj, slike, ali oteto i preko 400 građana Perasta. Kada su gusari napustili grad, u Perastu nije ostalo skoro ništa sem kamena - ispričao je Krivokapić.

On je pojasnio da su se peraški pomorci nakon povratka u Perast odlučili da ostanu u gradu, te da otkupe što veći broj ljudi iz Afrike i od tog trenutka, pojačanom ekonomskom aktivnošću, uspjeli su da opet uspostave mjesto i da Perast od tada doživi neke od svojih najsvjetlijih trenutaka. Obilježavanje godišnjice će pratiti otvaranje izložbe djela Andrije Kovača, na temu

„Lica porobljenih Peraštana, povratak kući“ koja će donekle rekonstruisati sudbine otetih i onih koji su se uspjeli vratiti kući. Dodatno, širom Perasta su postavljene instalacije Viktora Kiša, „Triptih porobljavanja“ sa tri instalacije – „Zajednica otetih“, „Rastanak ne dolazi u obzir“ i „U iščekivanju“. Izložba i instalacije će građanima biti do -

stupne tokom čitave ljetnje sezone. Narednog dana, u nedjelju 23. juna, u Crkvi Sv. Nikole u Perastu biće održana naučna konferencija „Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024“, sa pozvanim govornicima don Robertom Tonsatijem, kancelarom Kotorske biskupije, i prof. dr Eđidiom Ivetićem, profesorom Univerziteta u Padovi.

Opera „Snežana i sedam patuljaka“ izvedena kao uvertira u Tivatski muzički festival

PODGORICA - Izložba

„Izvan granice“ umjetnice

Marije Radusinović biće otvorena večeras u 20 sati, u Kuslevovoj kući. Izložbu

će otvoriti direktorica JU

Muzeji i galerije Podgorice mr Ivana Ćupić. Za postavku izložbe je zadužen kustos Miloš Marjanović. Radusinović je rođena 1997. godine u Podgorici. Fakultet likovnih umjetnosti i postdiplomske studije završila je 2020. na Cetinju, u slikarskoj

klasi profesora Ratka Odalovića. Trenutno je na magistarskim studijama pod mentorstvom Odalovića. Dobitnica je brojnih nagrada za najbolju sliku, grafiku i crtež (Poljska, Mađarska, Češka, BiH, Crna Gora), a i iza sebe ima više samostalnih i kolektivnih izložbi. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2020. godine. Živi i stvara u Podgorici. Izložba će biti otvorena do 1. avgusta. R. K.

PODGORICA - Dječju operu „Snežana i sedam patuljaka“ Petra J. Krstića izveli su sa velikim entuzijazmom učenici Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ iz Podgorice u parku Doma vojske. Djelo inspirisano tom bezvremenom bajkom, na radost brojnih mališana i njihovih roditelja, odigrano je kao uvertira u Tivatski muzički festival (TMF).

Režiju potpisuju profesorice Olivera Perunović i Zorana Latković, koja je i autorka projekta. Operska umjetnost, kao jedna od okosnica Tivatskog muzičkog festivala, prilagođena je i najmlađoj publici TMF-a, a u repertoar njegovog prvog izdanja uvršteno je još programa za najmlađe.

Autorka Zorana Latković bila

je zadovoljna nakon izvođenja „Snežane i sedam patuljaka“. Objasnila je da je opera nastala kao plod truda i rada mladih nadarenih učenika šest crnogorskih stručnih škola i njihovih mentora.

- Bilo je predivno, nikad nijesmo imali ovakve reakcije publike i drago mi je što je baš bila prava publika, jer smo „Snežanu i sedam patuljaka“ zaista zamislili za uzrast male djece, koje je večeras baš bilo puno. Ali, kao i oni, i mi veliki volimo bajke, tako da mi je milo što sam vidjela i njihove roditelje, bake i deke. Naši učenici su bili na nivou zadatka, a imali smo Snežanu, kojoj je ovo prvo izvođenje, učenicu prvog razreda Teodoru Bajić. Moram da kažem da su projekat iznijeli učenici prvog i drugog razreda srednje škole, što

je fantastično, jer su tako mali, a takvu profesionalnost nose u sebi, što je zaista nesvakidašnje i mnogo sam srećna zbog njihovog uspjeha - kazala je Latković. Učenica Teodora Bajić kazala je da je prvi put igrala Snežanu, da joj je velika čast što je dio Tivatskog muzičkog festivala i što je uspjela da ulogu iznese kako treba. - Izuzetno sam srećna i ponosna - istakla je Bajić. Pored Bajić, u operi još igraju Jovana Bojović, Komnen Vuković, Roza Kestner, Jana Micić, Vladana Todorović, Iva Nikčević, Teodora Guberinić, Dora Vujović, Andrea Popović i Anđela Bakić U projektu „Snežana i sedam patuljaka“ učestvovali su UŠMB „Vasa Pavić“ (Podgorica), SSŠ „Spasoje Raspopović“ (Podgorica), JU SLŠ „Petar Lubarda“ (Cetinje), JU Stručna medicinska škola (Podgorica), JU SEŠ „Vaso Aligrudić“ (Podgorica). Podršku su pružili Zavod za školstvo Crne Gore, JU Centar za stručno obrazovanje Crne Gore i

Plakat izložbe

Sa konferencije za novinare juče u Perastu

brinemo građanima

Jednodnevna konferencija će okupiti oko 20 eminentnih istraživača iz jadranskog regiona.

Konferencija, ali i sve druge aktivnosti tokom svečanosti se dešavaju u organizaciji Pomorskog muzeja u Kotoru, Katedre za opštu istoriju novog vijeka Odjeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Župe

peraške i Biskupije kotorske, Instituta za istoriju Venecijanske države i društva (Italija), uz podršku KotorArta i SHARE fondacije.

PROMIŠLJANJE

U ime KotorArta, kao važnog aktera u organizaciji svečanosti četiri vijeka od Velike pohare, na jučerašnjoj konferenciji za novinare direktor festivala Ratimir Martinović rekao je da veliki datumi istorije treba da nas motivišu i obavežu na promišljanja o budućnosti. - Ukoliko ovaj datum od prije četiri vijeka zovemo Velikom poharom, kada je Perast imao gotovo 1.000 stanovnika, kako će se neke 2124. zvati današnje vrijeme kada je broj stanovnika pao na 200? Glavni je zaključak da biser Jadrana naše društvo mora sačuvati od daljeg propadanja i to onog osnovnog – propadanja samog života, te unaprijediti sve aspekte koji do njegovog oživljavanja mogu dovesti - naveo je Martinović.

Upravo sa tim ciljem 20. juna će biti predstavljen međunarodni projekat „Perast Mobilising Competencies“, koji se bavi značajnim izazovima koji pogađaju ovaj grad, kao što su prekomjerna urbanizacija, degradacija životne sredine, neadekvatno upravljanje nasljeđem i nedostatak strateških pristupa kulturnom turizmu. - Četiri vijeka od Velike pohare mora poslužiti kao opomena da se brinemo o svojim gradovima i građanima na način valjane, dugoročno održive valorizacije. Ako već imamo biser kakav je Perast, očekuje se da ga tako i tretiramo – rekao je Martinović. Veliko zadovoljstvo zbog pokretanja ove inicijative kao Peraštanin je izrazio i viceadmiral Bokeljske mornarice Andro Radulović An. R.

Sa izvođenja opere „Snežana i sedam patuljaka“ t

EU projekat „VET for Western Balkans“.

Prvo izdanje Tivatskog muzičkog festivala održava se na više lokacija u Tivtu i Bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta, pod pokroviteljstvom Centra za kulturu Tivat, uz podršku brojnih sponzora. Riječ je o novoj umjetničkoj platformi na Primorju. TMF je formiran sa misijom da doprinese brendiranju Tivta kao crnogorske luke muzike, kroz realizaciju širokog spektra kvalitetnih muzičkih programa. A. Đ.

Predavanje

Boška

Ikovića održano

u Danilovgradu, u organizaciji Matice crnogorske

Martinićkoj gradini treba posvetiti istraživačku pažnju

PODGORICA - Predavanje arheologa-konzervatora Boška Ikovića „Martinićka gradina sa okolinom“ održano je u Zavičajnom muzeju Danilovgrada, u organizaciji Matice crnogorske - Ogranak Danilovgrad. Iković je najprije objasnio koji je bio značaj tada plovne rijeke Zete za područje Danilovgrada i okoline u antičko vrijeme, govorio o običajima i načinu života u predrimskom i rimskom periodu, s namjerom da pokaže kontinuitet trajanja kulture, duhovnosti i državnosti naznačenog prostora. Iz tog razloga je, prema njegovim riječima, neophodno dodatno istražiti Martinićku gradinu. Prisutni su mogli da vide i snimak iz 1972. godine, kada je ekipa na čelu sa profesorom Vojislavom Koraćem došla na Gradinu i počela prve istraživačke radove.

- To je bio prilično zapušten prostor, mada i danas nije bolji. Imamo i jednu ekskluzivu. Zahvaljujući angažmanu kolege Stanka Jovanovića, došli smo konačno u posjed, samo u elektronskoj formi, dokumentacije koja je vezana za istraživačke radove na Gradini martinićkoj kroz dnevnike radova, fotografije i crteže i imamo obećanje da će se raditi na konkretnom materijalizovanju tih i drugih nalaza sa Gradine, jer ima i nešto

malo keramike sa tog prostora u Beogradu, koja je u toku kampanje odnošena na arheološki tretman i konzervatorske operacije – rekao je Iković. Iković je prisutnima predočio i skice lokaliteta, istakavši da je Gradina martinićka poslužila kao pribježište, odnosno refugijum u periodu VI i VII vijeka, prilikom čuvenih avarsko-slovenskih upada na teritoriju, između ostalog grada Doklee. - Po svoj prilici, unutar zidina je bila stacionirana jedna

značajna vojna jedinica koja je čuvala put. Podgrađe je bilo vjerovatno značajno naseljeno, jer imamo podatke o dvije nekropole, odnosno dva velika groblja koja su vrlo malo sondažno istraživana, a osim toga nema značajnijih tragova koji nam mogu ukazati na stanovništvo tog prostora –objasnio je Iković. Unutar lokaliteta postoje indicije da je, kako je kazao Iković, prema obimu loma ploča i količini fragmenata, Martinićka gradina uništena s namjerom.

- Jedna od radnih verzija, početna teza Koraćeva, jeste da bi Gradina mogla biti jedan od gradova koje je Stefan Nemanja porušio prilikom zauzimanja srednjovjekovne dukljanske države od strane Raške, a druga teza je da je rušenje ili razvaljivanje Martinićke gradine uslijedilo od makedonskog kralja Samuila – rekao je Iković. Na prezentaciji je prikazana i 3D animacija pretpostavljenog izgleda Martinićke gradine. An. R.

Trodnevni program za ljubitelje šale i

PODGORICA - Pljevlja će od 20. do 22. juna biti domaćin 38. Dana humora i satire „Vuko Bezarević“, manifestacije koja slavi bogatu tradiciju humora i satiričnog izraza. Ulaz na sve događaje je besplatan.

Kako prenosi PV portal, danas će, u izložbenom prostoru Umjetničke galerije ,,Vitomir Srbljanović“, u 19 časova, biti otvorena izložba ,,Nacionalni svemirski program“ kolektiva ,,Ilustress“. Pozorišna predstava Zvezdara teatra „To kad uvati ne pušta“, po tekstu Miodraga Karadžića i u režiji Milana Karadžića, biće održana istog dana u pljevaljskom Domu kulture, u 20 sati. U predstavi igraju Milutin Mima Karadžić i Nela Mihailović. Karte se mogu preuzeti na dan predstave, od 12 sati do početka izvođenja. U petak, 21. juna, u 12 sati u holu Centra za kulturu biće promo-

visana monografija „30 godina nagrade za karikaturu Risto Pejatović“. Istog dana u 19 časova, u Milet bašti, biće upriličeno ,,Humorističko satirično

miletisanje“, program u kojem učestvuju Šanta Panta (Radojica Stanković), bakice i dekice iz vrtića „Doživeti stotu“, gradski horovi „Pljevlja“ i „La-

dan beton“, stendap komičar Semir Gicić, dramski umjetnici Lepomir Ivković i Boško Puletić, karikaturista Slaviša Ševert i bend Trio gušt. Posljednjeg dana festivala, 22. juna, u 19 sati na Gradskom trgu biće organizovan program ,,Galerija na otvorenom“ u kojem će biti izložene karikature sa konkursa „Risto Pejatović“. Sat kasnije, u Domu kulture, biće zatvoreni Dani humora i satire „Vuko Bezarević“, a učestvovaće karikaturisti Jovo Nikolić (Ugljevik), Sedina Brkić (Gradačac), Zlatko Tomić (Split), Marina Aristo Marković (Niš), Milorad Joknić (Pljevlja), Branko Vuković (Podgorica), Milko Grbović (Pljevlja), Miladin Berić (Banjaluka), Milan Pantić (Zvornik), Mihailo Tirković (Kruševac), Jovan Zafirović (Kosovska Kamenica), dramski umjetnik Radoslav Raka Milenković i dobitnici nagrada. An. R.

Dio lokaliteta Martinićka gradina

Danas u Pljevljima počinju 38. Dani humora i satire „Vuko Bezarević“

Plakat festivala

Juče nije održan najavljeni sastanak predstavnika partija koje čine većinu u Skupštini glavnog grada

Izostala spremnost

da se dođe do rješenja krize

Iako su nakon sastanka u utorak najavili nastavak pregovora i traženja načina za prevazilaženje sukoba između PES-a i Pokreta za Podgoricu, odnosno mogućnosti za dalje funkcionisanje aktuelne gradske vlasti, konstituenti većine u Skupštini glavnog grada juče se nijesu sastali. I pored više pokušaja da se od dosadašnjih učesnika pregovora dođe do informacije o najavljenom sastanku, Pobjeda nije uspjela da dođe do pouzdane informacije o razlozima zbog kojih nije održan. Već tokom dana nezvanično se moglo saznati da od najavljenog sastanka neće biti ništa, ali i da postoji mogućnost da se za pregovaračkim stolom nađu samo kolege iz nekada jedinstvenog PES-a. Ispostavilo se da juče nije bilo želje i volje da se nastavi traženje rješenja višemjesečne krize vlasti u glavnom gradu - bilo dogovorom o prekompoziciji u okviru aktuelne većine, bilo vraćanjem mandata građanima Podgorice, odnosno novim izborima.

I pored više pokušaja da se od dosadašnjih učesnika pregovora dođe do informacije o najavljenom sastanku, Pobjeda nije uspjela da dođe do pouzdane informacije o razlozima zbog kojih nije održan

Sigurno je da nije bilo želje i volje da se predstavnici medija obavijeste makar o tome da li će sastanka biti ili neće. Ovakav odnos dijela predstavnika građana glavnog grada prema medijima, odnosno izbjegavanje obaveze koju su preuzeli ulaskom u politiku i prihvatanjem odborničke ili neke druge javne funkcije, zaslužuje samo jednu ocjenu – sramota! O tome kakvu su poruku poslali građanima (čiji interes im je, naravno, prioritet u ovim pregovorima) suvišno je i govoriti. N. S.

Glavni grad nastavlja da ulaže u nove kulturne sadržaje

Prostor na kojem će biti art kvart

U okviru JU Muzeji i galerije Podgorice, na prostoru između te zgrade i Kuslevove kuće (na obali Ribnice), biće izgrađen art kvart.

Na tom velikom prostoru sprovodiće se razne muzejske djelatnosti i na neki način funkcionalno u jednu cjelinu će biti uvezane Savremena galerija sa prostorijama Muzeja i galerija i Kuslevove kuće.

Najavljujući ovaj projekat, zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević podsjetio je da se posljednjih mjeseci pristupilo rekonstrukciji termoizolacije i ugradnji nove klimatizacije u sklopu rekonstrukcije Savremene galerije i drugih

prostora, koji će na taj način imati znatno bolje uslove za izlaganje i organizovanje manifestacija.

Digitalizacija bioskopa u KIC ,,Budo Tomović“ i uređenje ljetnje pozornice

Kulturno-informativni centar ,,Budo Tomović“ dobiće najsavremeniju opremu za prikazivanje filmova. Do kraja mjeseca očekuje se raspisivanje tendera za nabavku opreme, a već od jeseni građani bi trebalo da imaju mogućnost da uživaju u gledanju filmova u rekonstruisanoj Velikoj sali. - Kroz zajednički projekat sa Ministarstvom kulture, nauke i inovacija, digitalizovaćemo bioskop Velike sale KIC-a, a ideja je da ta sala bude nazvana ,,Kino Kultura“, kao omaž nekadašnjem bioskopu koji je srušen. Ovaj projekat je

veoma važan, jer onog momenta kada Gradsko pozorište bude završeno i kad se njihov ansambl useli u svoju matičnu zgradu, program KIC-a će u velikoj mjeri ostati upražnjen i biće potrebno da imaju spreman plan i program kako bi KIC nastavio da živi u punom kapacitetu i ponudio neke drugačije sadržaje građanima i građankama Podgorice – kazao je zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević, uz napomenu da je u toku i projektni zadatak za rekonstrukciju ljetnje pozornice KIC-a.

- Iskoristićemo stari objekat koji je nakada koristio ,,Ljetopis“, jer smo se u jednom sudskom postupku pravosnažno upisali kao vlasnici tog objekta. Ideja je da u narednih nekoliko mjeseci završimo taj programski zadatak i da na tom prostoru dobijemo art kvart, gdje će biti prostora za muzejske djelatnosti, ali gdje možemo na neki način da uvežemo i napravimo funkcionalnu cjelinu kada je riječ o Savremenoj galeriji sa prostorijama Muzeja i galerija i Kuslevove kuće, koja takođe čeka nastavak rekonstrukcije. Ideja je da Muzeji i galerije narednu godinu dočekaju znatno spremniji, da mogu da ponude mnogo više našim i regionalnim umjetnicima – kazao je Rakčević. On je podsjetio da je nedavno raspisan tender vrijedan oko tri miliona eura, koji se tiče rekonstrukcije prostora nekadašnje tamnice Jusovače, gdje bi trebalo da bude formiran novi prostor muzeja, galerija na otvorenom i u zatvorenom prostoru, amfiteatar i drugi sadržaji za kulturne djelatnosti. I.MITROVIĆ

Saobraćajnice ka Tuzima i Danilovgradu ovih dana izgledaju poprilično zapušteno i neuredno

Zelenilo uz bulevare prema Tuzima i Danilovgradu ovih dana izgleda dosta zapušteno i neuredno. Trava, drače i drugo rastinje narasli su više od metra na razdjelnim ostrvima, kružnim tokovima, uz pješačke staze i same saobraćajnice. Slična situacija je i na nezavršenom Bulevaru Veljka Vlahovića na Starom aerodromu, kao i na prilazu Domu za stare na Ćemovskom polju.

NEUREDNO

Uz bulevar prema Tuzima, na potezu od kružnog toka kod zgrade kompanije ,,Plantaže - 13. jul“ (koji je pokošen), gdje se ovaj bulevar ukršta sa Bulevarom Josipa Broza Tita, cijelom dužinom prema Tuzima trava i drugo rastinje prerasli su visinu od jednog metra. Zapušteni su i kružni tokovi, na kojima su trava i drače obrasli mlade sadnice drveća i prerasli zasade ukrasnog bilja, koje

Žbunje uz

autobusko

stajalište u Gornjoj

Gorici

Trotoar uz autobusko stajalište u Gornjoj Gorici, nedaleko od kružne raskrsnice za Nikšić i Cetinje, zaraslo je u draču i drugo rastinje. S obzirom na vrele dane i mogućnost da se u grmlju može naći čak i zmija, trebalo bi orezati rastinje na tom mjestu. Trebalo bi orezati i rastinje koje prelazi i prolazi kroz ogradu bivše fabrike ,,Radoje Dakić“ i onemogućava građanima normalan prolaz, primoravajući ih da silaze na kolovoz, čime ugrožavaju svoju bezbjednost na ovoj veoma frekventnoj saobraćajnici.

Drače i rastinje ,,osvojili“ bulevare

bi trebalo da krase ove kružne raskrsnice. Takva situacija je i na nedavno uređenom kružnom toku kod benzinske pumpe ,Europetrol, koji je nedavno uređen, dok je na onom u blizini skretanja

za Aerodrom ,,Špiro Mugoša“ situacija još gora. Suva, narasla trava i drače ruže i razdjelna ostvra i prostor uz biciklističke i staze za pješake na ovoj dionici prema Tuzima.

Spektro i građani

Spektro sistem za ranu detekciju dima, koji je prošlog ljeta doprinio da na Gorici ne bude požara, i ove godine će biti jedan od čuvara ,,pluća grada“. Saveznik Spektru u plemenitoj borbi za zaštitu parka prirode, ipak, moraju biti i građani, koji će i sami voditi računa da svojim nemarom ne izazovu požar – najavljeno je juče iz Glavnog grada. Izvršna direktorica kompanije ,,Spectro Solutions“ Ana Ašanin podsjetiila je da cijeli sistem funkcioniše na principu konekcije vještačke inteligencije na video nadzor. - Na udaljenom mjestu mi dobijamo lajvstrim i u realnom vremenu detektujemo požar.

Ukoliko se bilo što sumnjivo uoči u procesu video analitike šalju se alarmi Službi zaštite i spašavanja, kao i rendžerskoj službi. I ove godine Spektro je dio savremene protivpožarne zaštite na teritoriji park šume Gorica. Naši planovi su da nastavimo razvoj inteligentnog sistema za detekciju požara na otvorenim površinama, kao i na deponijama, smetlištima ili bilo gdje gdje gdje požar može nastati - pojasnila je Ašanin. Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević očekuje da su i građani shvatili da je Gorica pod video nadzorom, odnosno da će se ponašati odgovornije. - Radujemo se nastavku saradnje sa provjerenim prijetaljima-kompanijom ,,Spectro

Slična situacija je i na bulevaru prema Danilovgradu, od mosta na Sitnici dalje prema toj susjednoj opštini. Trava, drače i drugo rastinje narasli su više od metra, kako na razdjelnim ostrvima, tako i na kružnom tokovima i uz saobraćajnice. Na potezu od kružne raskrsnice Nikšić - Cetinje do mosta na Sitnici trava je uredno pokošena. S obzirom na to da je na pragu ljetnja požarna sezona, a u cilju zaštite mladog drveća koje je zasađeno uz ove bulevare, suvu travu i drugo rastinje trebalo bi što prije pokositi.

OPRAVDANJE

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz gradskog preduzeća Zelenilo kao djelimično opravdanje za ovakvo stanje naveli su vremenske uslove koji su pogodovali brzom rastu trave, te činjenicu da je veliki broj zaposlenih bio na odsustvu zbog vjerskog praznika Bajrama, ali poručuju da će u najskorijem periodu urediti zelene površine uz ove bulevare.

- Kako je Glavni grad tek nedavno od izvođača preuzeo na održavanje zelene površine duž putnog pravca prema Tuzima, košenje navede-

Ukloniti oborena stabla

sa Ćemovskog polja

U dijelu Ćemovskog polja, uz put prema Aerodromu ,,Špiro Mugoša“, naišli smo na pet-šest oborenih stabala višedecenijskih borova, od kojih su neki sasušeni, pa bi ih trebalo ukloniti.

Odgovarajući na pitanje Pobjede, iz gradskog preduzeća Zelenilo su saopštili da su oni u saradnji sa Službom zaštite i spašavanja realizovali nekoliko akcija uklanjanja opožarenog drveća iz park šume Ćemovsko polje, a shodno planu protivpožarne zaštite.

-Napominjemo da i Ćemovsko polje spada u kategoriju zelenih površina koje se ne održavaju intenzivno već po potrebi, te se i aktivnosti na navedenom lokalitetu realizuju u skladu sa time – poručuju iz Zelenila.

ne lokacije nije bilo moguće realizovati u prethodnom periodu, a naročito imajući u vidu da je i zbog vremenskih uslova i vegetacionog perioda bio veliki porast trave, kao i zbog vjerskog praznika - Bajrama bio izmijenjen proces rada. Aktivnosti na košenju bulevara prema Tuzima biće realizovane u najskorijem periodu, a u skladu sa planom aktivnosti – poručuju iz Zelenila. Do privođenja namjeni zelenih traka i razdjelnih ostrva na putnom pravcu prema Danilovgradu, odnosno pej-

zažnog uređenja razdjelnih ostrva i kružnih tokova, iz Zelenila kažu da po potrebi realizuju aktivnosti na košenju, a sve kako bi se stvorili bezbjedni uslovi za odvijanje saobraćaja. - Do sada je košenje navedenog putnog pravca realizovano tri puta (kompletna dionica koja pripada glavnom gradu), dok je izvršeno i jedno košenje do mosta na Sitnici, a isto će biti nastavljeno i u narednom periodu, a u skladu sa planiranim aktivnostima – zaključili su iz Zelenila. I.MITROVIĆ

Solutions“, koju je podržala kompanija One. Radujem se što će se ta saradnja nastaviti i u drugim dijelovima Podgorice. Potrebno je zaštititi i Ljubović, Dajbabsku goru i druge osjetljive predjele našeg grada - rekao je Rakčević. Komercijalni direktor operacija u kompaniji One Drago Kažić, kazao je da nekontrolisano širenje požara tokom ljeta predstavlja jednu od najvećih bojazni stanovnika glavnog grada.

- Spectro sistem za ranu detekciju požara dokaz je da inovacija koju prepoznamo i iza koje stanemo može učiniti razliku i poboljšati život naših građana. Vjerujući da je održivo poslovanje jedini ispra-

van način koji obezbjeđuje preduslove da sačuvamo životnu sredinu za buduće generacije, kompanija One to je učinila pružajući ovom sjajnom start-apu sofisticiranu tehničku opremu, svoje resurse i ekspertizu - rekao je Kažić. Direktorka Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Jasna Gajević rekla je da su zaposleni u Agenciji, u saradnji sa ostalim kolegama iz relevantnih gradskih službi i preduzeća odradili ogroman posao u periodu pripreme za požarnu sezonu.

- Sa Gorice je ponešeno preko 1.100 kubika biljnog otada, koji je predstavljao potencijalnu opasnost za požar i sprječavao rast novih stabala, a i estetski

je urušavao brdo. Moram da istaknem da nam je program ranog otrkrivanja dima koji je osmislila i realizovala ekipa firme Spectro Solutions omogućio da prošle godine izađemo iz požarne sezone bez ijednog opožarenog stabla, a nadam se da će tako biti i ove sezone. Kolege iz Službe zaštite i spašavanja najbolje znaju koliko je bitno kad se požar na vrijeme uoči i ugasi u početnoj fazi - kazala je Gajević. V.d. komandira podgoričke Službe zaštite i spašavanja Zdravko Blečić kazao je da sistem koji je prošle godine instaliran na Gorici i koji će ponovo biti aktiviran, mnogo znači jer pruža dodatnu sigurnost. H. P.

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 10 do 19 sati: Barutana, Liješnje, Begova Glavica, Goljemadi, Pelinovo, Bigor, Brežine, Parci, Staniseljići, Gradac, Buronje, Zagora, Progonovići, Ćepetići, Lipe i Orasi, Draževina, dio Podstrane, Popratnica, Kornet i Krusi, Beri, dio Gornjih Kokota i Šteke, benzinska stanica Vuk Petrol i hangari uz magistralu; - od 8 do 15: dio naselja oko groblja u Zagoriču, dio Kakaricke iznad kasarne u Maslinama; dio Momišića (Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Baja Pivljanina, 18. februara, Boška Buhe, Krsta Popivode). H. P.

Kružni tok na bulevaru prema Tuzima

Zelenilo onemogućava prolaz pješacima

GRUPA B: Španija i Italija igraju za plasman u nokaut rundu

Blokbaster u Gelzenkirhenu

Prvi blokbaster na Evropskom prvenstvu večeras od 21 sat u Gelzenkirhenu igraju Španija i Italija. Giganti su u dobroj poziciji u grupi B jer imaju po tri boda, dva više od Albanije i Hrvatske, koje su odigrale meč više. Pobjednik duela na ,,Feltins areni“ u Gelzenkirhenu obezbijedio bi osminu finala, a i remi ne bi bio loša opcija za ,,azure“ i ,,furiju“.

Italijani, aktuelni prvaci, na premijeri su savladali Albaniju (2:1) nakon što su se brzo oporavili od primljenog pogotka poslije samo 23 sekunde. - Za mene ovo nije derbi. Kad igrate na Evropskom prvenstvu, svaki meč je kao finale, poseban, svaki se po nečemu pamti. Želimo da igramo istim stilom kao protiv Albanije i izmjerimo se protiv jedne od jačih reprezentacija u Evropi. Siguran sam da ćemo loše proći ako im prepustimo posjed. Zato moramo da preuzmemo inicijativu i vidimo koliko će nam to uspjeti protiv tako jakog protivnika – poručio je Lućano Spaleti, selektor Italije.

puta sastale su se Španija i Italija. ,,Crvena furija“ ima 14 pobjeda, 14 puta je bilo i neriješeno, dok je 11 mečeva pripalo ,,azurima“

Španija je na premijeri ostavila dobar utisak u velikoj pobjedi nad Hrvatskom od 3:0. - Takav rezultat je posljedica padova koje je Hrvatska imala tokom utakmice. Hrvatska je dobro kružila s loptom i stvorila nekoliko šansi za gol, dok je Španija pogotke postigla iz situacija kada ekipe nijesu bile standardno postavljene. Moramo da izbjegnemo njihove duge periode posjeda jer su strpljivi i uvijek mogu da pronađu pobjedničku kartu čak i ako moraju da čekaju na posljednju u špilu – naveo je Spaleti. Dvije selekcije sastale su se posljednji put prošle godine, kada

je Španija bila bolja u polufinalu Lige nacija (2:1), a igrale su i u polufinalu prethodnog Eura – tada su ,,azuri“ na putu do zlata slavili nakon penala. - Želimo da pobijedimo u svakoj utakmici, to je normalno. Italija je uvijek Italija, a ne zaboravite da je aktuelni šampion. Biće prelijepa utakmica, a mi nećemo odustati od svog stila – kazao je selektor Luis de la Fuente

- Italija ima mlade igrače koje dobro poznajemo. Sviđa mi se način na koji igraju, kao i uvijek pravi su takmičari. Kao da gledamo sebe u ogledalu. Približnog smo kvaliteta, biće ujednačen meč. Ubjedljivo smo pobijedili Hrvatsku, ali nijesmo poletjeli. Ovo je dug, težak put. Možemo još da napredujemo – podvukao je iskusni stručnjak. Komplimentima je uzvratio i Spaleti.

- Dopada mi se kako igra Španija. Ofanzivni su, izlaze visoko na rivala, čak i na golmana. Moraćemo da budemo brzi u pronalaženju slobodnog igrača – istakao je strateg Italije. Ne. K.

GRUPA B: Remi Hrvatske i Albanije u dramatičnom meču

,,Vatreni“ pred eliminacijom

Duel gubitnika iz prvog kola grupe B, u Hamburgu, donio je triler – remi je za nekadašnjeg finalistu Mundijala gotovo ravan porazu, Hrvatska – Albanija 2:2.

- Teška utakmica sa dva različita poluvremena. Prvo je bilo jako loše, sporo i tromo, dok drugi dio ohrabruje. Dali smo sve od sebe, jako puno energije u nastavku susreta. Okrenuli smo rezultat, ali i na samom kraju, vrlo nezgodno, primili pogodak - rekao je selektor Hrvatske Zlatko Dalić, koji nije krio razočaranje. - Razočarani smo, naravno, zbog tog primljenog gola, ali još smo u igri. I dalje je sve u našim rukama. Drugo poluvrijeme mora biti putokaz za Italiju. U ovih nekoliko dana ispred sebe sigurno ćemo se dići. Spremićemo se i znam da ćemo biti dobri - dodao je Dalić. Hrvati su bili na mukama protiv Albanije, koja je ka oi protiv Italije ponovo brzo načela rivala. U 11. minutu centrirao je Jasir Asani, a na pravom mjestu bio je Ćazim Ljaći koji je je loptu glavom poslao u mrežu Hrvata. Na krilima ovog gola i nošeni velikom podrškom sa tribina nastavili su da napadaju Albanci. U 15. minutu ozbiljan udarac je uputio NedimBaj-

2

Hrvatska Albanija 2 Albanija 10

ne, a kada su zaigrali Pašačić i Sučić Hrvatska je djelovala bolje. I, upravo je Sučić imao prvu šansu za Hrvate na meču, ali je Strakoša nogom odbranio. Energija Hrvatske bila je mnogo bolja u drugom poluvremenu.

Stadion: Folkspark. Sudija: Fransoa Leteksje (Francuska). Golovi: 0:1 Ljači u 11, 1:1 Kramarić u 74, 2:1 Đasula u 76. (ag), 2:2 Đasula u 90+5.

Livaković

(od 84. Sosa)

(od 46. Sučić)

(od 69. Petković)

(od 84. Baturina)

Strakoša

Ramadani (od 85. Hodža) Ljači (od 73. Đasula) Asani (od 64. Seferi) Manaj (od 85. Daku) Bajrami

rami, ali je lopta otišla pored gola. Na isteku pola sata igre, veliku šansu je imao Asani, ali je hrvatski golman odbranio. Livaković je spasao svoju ekipu i pred kraj poluvremena, kada ga je iz neposredne blizine ugrozio Manaj Zlatko Dalić je na poluvremenu napravio dvije izmje-

Pritisak je bio konstantan, a nova velika prilika došla je u 58. minutu. Modrić je centrirao iz kornera, a sam na dva metra od gola ostao je Josip Šutalo, ali je defanzivac Ajaksa uspio da promaši cijeli gol. Nastavila je Hrvatska da napada i to joj se isplatilo u 74. minutu. Kramarić je, nakon sjajnog pasa Budimira, šutirao kroz noge albanskom defanzivcu i pogodio – 1:1. Samo sto sekundi kasnije, Albanija je ponovo kapitulirala. Ponovo je Budimir bio u akciji, mladi Sučić je pucao, izblokiran je, a lopta se od noge Đasule odbila u mrežu – 2:1. I, kada se čekao kraj - uslijedio je triler. U petom minutu nadoknade šok za ,,vatrene“. Poslije odlične akcije Đasula je autogolu dodao i pogodak za izjednačenje -2:2. Hrvatima je, zbog gol-razlike (1:4), remi ravan porazu, mada i dalje zavise od sebe, kao i Albanci. Ipak, u posljednjem kolu moraće da pobijede Italiju, odnosno, Španiju. R. PEROVIĆ

Hrvatska

Albanci sačuvali šanse za prolaz

VELIKANI OSTAVILI DOBAR UTISAK U PRVOM KOLU: Selektor Lućano Spaleti na treningu Italije

pobijedila i Mađarsku

,,Elf“ prvi do osmine finala

Njemačka je prva reprezentacija koja je osigurala osminu finala Evropskog prvenstva, a iz grupe A u nokaut rundu 99 3odsto ide i Švajcarska.

Domaćin šampionata je na premijeri demolirao Škotsku (5:1), a juče rutinski savladao Mađarsku (2:0) i na čelu grupe ima šest bodova, dva više od ,,sajdžija“, koje su remizirale sa Škotskom (1:1).

Škoti imaju bod i u posljednjem kolu protiv Mađarske tražiće pobjedu, koja bi im izvjesno garantovala mjesto među 16 na Starom kontinentu.

NJEMAČKA NE PRAŠTA

U okviru Lige nacija, u septembru 2022. godine, Mađarska je šokirala Njemačku, na Evropskom prvenstvu prije tri godine bilo je neriješeno (2:2), ali je ,,manšaft“ dočekao momenat da ukroti nekadašnju ,,laku konjicu“ – 2:0. Do druge pobjede Njemačka je došla golovima DžamalaMusijale u 22. i IlkajaGundoana u 67. minutu, a meč će se pamtiti i zbog učinka Tonija Krosa koji je imao 124 tačna dodavanja, što je novi rekord EP. Meč je počeo šansom za Mađarsku, ali je Nojer u posljednjem momentu uspio da interveniše ispred Šalaija. Odolijevali su gosti pod naletom domaćina šampionata koji je ogromnu priliku propustio preko Haverca. Ipak, u 22. minutu Njemačka je stigla do prednosti – Mađari su tražili faul Gundoana nad Or-

banom, Barsin vezista je nastavio akciju, pokupio loptu i proslijedio je do Musijale, koji je uz pomoć prečke zatresao mrežu – 1:0.

Četa MarkaRosija morala je da se trgne pod prijetnjom eliminacije, prijetio je u dva navrata DominikSoboslai, ali mu je šut iz slobodnog udarca majstorskom intervencijom zaustavio Nojer, a onda samo koji minut kasnije novi pokušaj mu je uklizavanjem osujetio defanzivac Ta

U nastavku su prvi zaprijetili Njemci, ali je udarac Krosa zaustavio Gulači, a najbolju šansu u drugom dijelu za izjednačenje Mađari su imali na isteku sata igre - savršen centaršut je uputio Šalaj, a Varga iz dobre situacije glavom poslao loptu iznad prečke.

Promašaje je kaznio Ilkaj Gundoan u 67. minutu. Bio je to mat u tri poteza – Musijal je uposlio Mitelštada, koji je proigrao kapitena, a Gundoan sa 10 metara rutinski pogodio – 2:0.

REMI SVIMA DOBAR Škoti su u Kelnu poveli u 13. minutu zahvaljujući nespretnoj reakciji Fabijena Šera, koji je nakon šuta Skota Mektomineja reagovao i skrenuo loptu iako je išla u ruke golmanu Janu Zomeru Švajcarci, međutim, nijesu odustali od svog plana, bilo je evidentno da imaju više klase od Škota, igrače koji majstorijom mogu da joj donesu makar remi. Jedan od njih je DžerdanŠaći-

Balkansko

Sedmi dan Evropskog fudbala otvara balkanski duel između Slovenije i Srbije u Minhenu (15 h) – „dežela“ je u boljoj poziciji jer ima bod iz duela sa Danskom (1:1), dok „orlovi“ ne smiju da izgube nakon što su na startu poraženi od Engleske (1:0).

– Svjesni smo snage srpskog tima, ali želimo da pokažemo da smo zasluženo u Njemačkoj. Nadam se da će moja ekipa rasti iz minuta u minut – rekao je selektor Slovenije Matjaž Kek, čija je ekipa na meču sa Danskom pobrala simpatije u Crnoj Gori jer je nosila crni flor zbog smrti našeg reprezentativca Matije Šarkića. Najveća snaga Slovenije upravo

je Kek, dok na terenu prednjači napadač Benjamin Šeško Selektor „dežele“ smatra da njegov tim ne treba da bude pod pritiskom jer je po rejtingu četvrta ekipa u grupi.

– Vidjeli smo Srbiju protiv Engleske i djeluje da je zaslužila više. Biće sigurno dobra utakmica, a slaviće onaj ko bude hrabriji i uvjereniji. Probaćemo da to uradimo na naš način, znamo u čemu smo dobri, isto kao što smo upoznati sa kvalitetima srpskog tima. Na kraju krajeva, pogledajte FIFA rang listu, to govori samo za sebe. Slovenija nije, niti je bila favo-

rit ove grupe – dodao je Kek. Srbija nije razočarala, ali ni oduševila u meču s Engleskom. Problem za „orlove“ je povreda Filipa Kostića koji je završio Euro.

– Slovenci i da hoće da srljaju – ne mogu. Dobro znate da su u formaciji 4-4-2, da Šporar i Šeško prave razliku u prostoru, čuvaju duge lopte i mogu da budu neprijatni za protivnika. Moramo da budemo dovoljno pametni da se ne jurimo sa njima u prostoru od 30 ili 40 metara jer im je to glavno oružje. Tvrda su i organizovana ekipa, treba da se obrati pažnja na pomenute igrače – poručio je selektor DraganStojković Engleska javnost nije zadovoljna onim što je vidjela protiv Srbije, ali iz tabora „Gordog

Mađarska 0

Stadion: Štutgart arena

Sudija: Dani Makeli (Holandija)

Golovi: 1:0 Musijala u 22, 2:0 Gundoan u 67. Žuti kartoni: Ridiger, Mitelštat (Njemačka), Soboslai, Rosi (Mađarska)

Stadion:

(od 71. Fihrih)

ri – iskusni vezista je u 26. minutu poslije loše reakcije odbrane rivala dočekao loptu na skoro 20 metara od gola i maestralno je iz prve poslao iza leđa golmana Gana Sjajan podatak – Šaćiri je bio strijelac na šest uzastopnih velikih takmičenja (SP i EP). Švajcarska je bila bolja nakon izjednačenja, udarac Endojea sjajno je zaustavio Gan, a isti duel i epilog viđen je poslije desetak minuta igre u drugom poluvremenu.

I Vargas je imao priliku da zatrese mrežu, ali je šutirao preko gola, da bi potom veliku šansu imali i Škoti – Henli je sa pe-

terca glavom pogodio stativu. Švajcarska je uspjela da postigne drugi gol – dao ga je Embolo, ali je poništen zbog ofsajda. Preživjeli su Škoti još jedno uzbuđenje u svom šesnaestercu jer je šut Amdunija glavom završio pored stative... R. P – Ne. K.

Albiona“ poručuju da nema razloga za brigu i vjeruju da će danas protiv Danske u Frankfurtu (18 h) ovjeriti plasman u osminu finala. – Igrali smo sa Danskom prije tri godine u polufinalu Eura i želimo da pokažemo da smo bolji nego tada. Znamo kakve igrače imamo i da možemo da izgledamo bolje nego protiv Srbije – izjavio je selektor Garet Sautgejt

– Danska je odličan tim i ima izuzetnog trenera. Imali smo mnogo teške mečeve sa njima, ne samo na prošlom Euru već i u Ligi nacija. Moramo da odigramo najbolje što možemo da bismo ih pobijedili. U fudbalu nije toliko bitno da li je neko favorit ili autsajder. Važno je samo da odigrate dobro kad dođe utakmica – naveo je Sautgejt. Danskoj i remi ostavlja ozbiljne šanse za prolaz, ali Skandinav-

ci najavljuju igru na pobjedu. – Kad pogledate sastav Engleske, vidite tim koji ima impesivan talenat na svakom dijelu terena. Takođe i iskusne igrače, osvajače trofeja. Kako ih pobijediti? Moramo da budemo kompaktni, da se dobro branimo i iskoristimo šanse koje nam se ukažu – poručio je golman Kasper Šmajhel, koji je skoro cijelu karijeru proveo u Engleskoj. Ne. K.

GRUPA C: Slovenija i Srbija igraju ključni meč

Slovenija bi pobjedom napravila presudan korak ka osmini nala

Nova rutina za Njemce

Ilija Serikov

Petar Vuković

Dragan Grivić

Osvajač Kupa Crne Gore angažovao desnog i lijevog beka i štopera

Budućnost dovela tri defanzivca

PODGORICA – Fudbalski

klub Budućnost angažovao je juče tri pojačanja, sve u posljednjoj liniji tima – desni bek DraganGrivić (28), lijevi bek PetarVuković (22) i IlijaSerikov (29) novi su članovi osvajača Kupa Crne Gore.

Grivić, koji ima jedan nastup za reprezentaciju Crne Gore, stigao je iz Sutjeske i dogovorio je saradnju na tri godine. Igrao je i za matični Grbalj. Vuković je povratnik u Budućnost. Prošao je omladinsku školu ,,plavo-bijelih“, odigrao dva meča za prvi tim, a potom otišao u Jezero, najprije kao pozajmljen igrač. U Plavu je ostao tri sezone i zaslužio povratak u najveći klub u državi.

Potpisao je ugovor na dvije godine, kao i štoper Ilija Serikov – centarhalf iz Rusije u Budućnost je stigao iz ekipe Sokol Seratov, koja se takmiči u

Žrijeb drugog kola

kvali kacija za LŠ

Ako prođe

TNS, Dečić ide na

Ferencvaroš

PODGORICA – Ukoliko eliminišu prvaka Velsa, ekipu TNS (The New Saints), fudbaleri Dečića u drugom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona igraće protiv Ferencvaroša.

Mađarski velikan će biti domaćin u prvom meču 23. ili 24. jula, revanš je na programu sedam dana kasnije u Crnoj Gori ili Velsu.

Ekipu iz Tuzi debi u kvalifikacijama za LŠ čeka 9. jula na Ostrvu, dok je uzvratni meč zakazan za 16. jul u Podgorici. Ferencvaroš je prošle sezone osvojio 35. titulu prvaka Mađarske u klupskoj istoriji, sa klupe predvođen Dejanom Stankovićem Srpski stručnjak je potom napustio Budimpeštu, a na njegovo mjesto došao je Danac Paskal Jansen Ne. K.

,,Plavi“

bi mogli u Sofiju, Mornar u Kragujevac

Fudbaleri Budućnosti i Mornara dobili su potencijalne rivale u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije.

Ukoliko u duelima 11. i 18. jula eliminiše kosovsku Mališevu, podgorički tim igraće protiv CSKA 1948 iz Sofije.

CSKA 1948 osnovan je 2016. godine od strane grupe navijača ,,starog“ (ili ,,pravog“) CSKA koji su se protivili fuziji sa Liteksom, koji je zapravo preuzeo ime sofijskog velikana nakon što su ,,armijci“ bankrotirali.

Novi klub CSKA 1948 je brzo napredovao iz nižih liga i 2020. ušao u elitni rang bugarskog fudbala.

U slučaju da izbaci Dinamo iz Tbilisija, Mornar bi igrao sa Radničkim 1923 iz Kragujevca.

Radnički je prošle sezone bio petoplasirani u Superligi Srbije.

I Budućnost i Mornar bili bi gosti u prvim utakmicama drugog kola koje su na programu 25. jula.

Drugoj ligi Rusije nakon što je sezonu prije toga proveo u ruskom premijerligašu Arsenalu iz Tule.

Pored Sokola i Arsenala iz Tule, 29-godišnji Rus je igrao još za

Tver, Soči, Čajku, Šinjik i matični Spartak Kostroma. Budućnost je prethodno angažovala golmana MilanaMijatovića i vezistu Andriju Bulatovića Ne. K.

Košarkaši se već pet dana u Podgorici pripremaju za olimpijske kvali kacije u Letoniji

Nakon pet godina, Petar Mijović ponovo trener SC Derbija, u razgovoru za Pobjedu poručuje

Novi i veliki izazov za mene

PODGORICA – Svuda pođi, kući dođi. Ovako bi u najkraćem mogao da se sumira trenerski put Petra Mijovića, koji se nakon perioda rada u inostranstvu najčešće vraćao u sredinu koja je, praktično, njegova druga kuća – SC Derbi ili Budućnost Voli.

Četrdesetdvogodišnji Baranin, koji je u tri navrata vodio Budućnost, drugi put u karijeri će biti trener seniorskog tima SC Derbija, pet godina nakon što je prvi put vodio Studentski centar u sezoni 2018/19. U međuvremenu je u nekoliko navrata, između inostranih angažmana i vođenja Budućnosti, bio trener juniorske ekipe ,,studenata“, koordinator mlađih selekcija i trener za individualni rad sa talentovanim mladim igračima. Sa juniori-

ma SC Derbija je na evroliginom ANGT turniru u Podgorici osvojio treće mjesto. SC Derbi je dolazak Mijovića objavio dan nakon što je ozvaničen rastanak sa slovenačkim trenerom Dejanom Jakarom (preuzima Krku), iako su razgovori i dogovori trajali već neko vrijeme… – Iskreno, sve se dosta brzo izdešavalo. Imao sam seriju razgovora sa ljudima koji vode klub, jer mi je, s obzirom na specifičnost kompletnog programa i načina na koji se vodi politika kluba, gdje je prisutan mnogo veći broj mladih igrača koji su u periodu razvoja, bilo jako značajno da čujem šta se od mene očekuje. Sa druge strane, ljudi koji vode klub su htjeli da čuju moje mišljenje i viđenje, na kraju i viziju cjelokupne situacije. I od prvog sastanka je sve išlo u poziti-

vnom smjeru. Naravno, kao neko ko je bio u SC Derbiju, kao koordinator mlađih selekcija i ko je bio vezan za taj program, jako dobro znam šta se tu očekuje, koji su primarni ciljevi. Mislim da sam kadar da svemu tome odgovorim. Za mene je ovo jedan novi i veliki izazov. Nadam se da ćemo imati uspjeha u svemu tome i da će obje strane biti zadovoljne urađenim poslom – kaže za Pobjedu Petar Mijović. SC Derbi je za protekle četiri godine napredovao velikom brzinom. Osvajanjem ABA2 lige je ušao u regionalnu elitu, u kojoj je u tri sezone bio ne samo bio daleko od zone ispadanja, već je u posljednje dvije sezone dva puta zaigrao i u plej-ofu, uz epsko četvrtfinale sa Partizanom, a u prethodnoj sezoni je osvojio i ABA Superkup. Proteklu sezonu je zaokružio

PODGORICA – Pet dana rada je za košarkašima Crne Gore, koji se u Podgorici pripremaju za olimpijski kvalifikacioni turnir u Letoniji, od 2. do 7. jula, na kojem će se izabranici Boška Radovića boriti za mjesto koje vodi u Pariz… – Dobro treniramo, sljedeće nedjelje imamo i turnir u Atini, dvije kontrolne utakmice da na terenu isprobamo stvari koje vježbamo i što bolje se spremimo za turnir u Rigi –ističe Aleksa Ilić Crna Gora je oslabljena u ovim olimpijskim kvalifikacijama, ali o tome više nije mnogo ne razmišlja jer je fokus da se izvuče maksimum iz

ekipe koja je na okupu. - Okupili smo se u izmijenjenom sastavu, bez tri-četiri glavna igrača, ali uskočili su neki mlađi momci da dobiju priliku. Svi se međusobno poznajemo, to veoma znači za energiju i atmosferu u ekipi – dodaje krilni centar naše reprezentacije. A Olimpijske igre su dovoljan motiv za našu selekciju, koja će prvi put igrati kvalifikacije za najveći sportski događaj. - Svi znamo šta taj turnir donosi, šta znače Olimpijske igre. Mislim da bi plasman na Olimpijske igre bio kruna karijere za svakog igrača. Mi, zato, nijesmo došli ovdje da bismo samo odradili posao. Boriće-

mo se, imamo veliku šansu. Naravno, biće jako teško, domaća Letonija je jako dobra ekipa, kao i sve ostale, koje neće slučajno biti tamo. Crna Gora će u Rigi u grupi igrati sa Brazilom i Kamerunom. U drugoj grupi su Letonija, Gruzija i Filipini. Po dvije selekcije iz grupe idu u polufinale, a pobjednik turnira u Pariz. „Crveni“ turnir počinju 2. jula sa Brazilom, dok je dan kasnije rival Kamerun. Polufinale je 6. jula, a finale dan kasnije. - Potrebna je ta jedna pobje-

da da se ide u polufinale. Tu su sve utakmice na jednu loptu, i nadam se najboljem. Brazil poznajemo više, oni su bolja ekipa od Kameruna, ali to ne mora ništa da znači. Mislim da će obje utakmice u grupi da budu teške, takmičarske, intenzivne, na jednu loptu. Na nama je da uđemo maksimalno u obje utakmice, probamo da pobijedimo i plasiramo se u polufinale, a onda da pokušamo da ostvarimo što je moguće bolji rezultat – zaključio je Ilić. S. J.

PODGORICA – ABA liga je objavila raspored za sezonu 2024/25, a u prvom kolu, između 20. i 23. septembra, u ,,Morači“ je na programu crnogorski okršaj između Budućnost Volija i Mornara Barsko zlato. SC Derbi će u prvom kolu dočekati novog abaligaša – Spartak iz Subotice.

Šampion ABA lige, Crvena zvezda u prvom kolu gostuje Dubaiju, novom članu regionalnog takmičenja. Budućnost će sa Crvenom zvezdom prvi put igrati u 5. kolu, u ,,Morači“, dok će u 6. kolu gostovati Cedevita Olimpiji, koju će sa klupe da vodi crnogorski trener Zvezdan Mitrović. Podgorički derbi između Budućnosti i SC Derbija je na programu u 11. kolu, početkom decembra, a u 12. kolu Budućnost gostuje Partizanu. SC Derbi i Mornar će prvi put igrati u 8. kolu, dok je prvi duel Partizana i Crvene zvezde u 13. kolu, koje se igra između 20. i 23. decembra. Po kalendaru, ABA liga se završava početkom maja (između 2 i 5), nakon 30 kola, jer će iduće sezone u regionalnoj ligi igrati 16 timova. Plej-of, u ko-

i trofejom u Kupu Crne Gore.

– SC Derbi je iz godine u godinu podizao ljestvicu, kako što se tiče napretka momaka u timu, tako i u rezultatskom smislu. Nadam se da ću nastaviti tim utabanim stazama, na obostrano zadovoljstvo – dodao je Mijović, koji je od februara radio na Kosovu, na klupi Golden Igl Jilija, sa kojim je igrao finale plej-ofa, u kojem je Trepča bila bolja sa 3-2, pobjedom u majstorici sa 67:66.

Iako tek treba da se kompletira roster za iduću sezonu, ciljevi ostaju nepromijenjeni.

- Kao i prethodnih sezona, primarni cilj SC Derbija ostaje ono kako se klub profilisao do sada, a to je da afirmiše veliki broj mladih igrača i pruži im šansu. U rezultatskom smislu primarni cilj je opstanak u ABA ligi, a naravno da ćemo tokom sezone

Na vrijeme ćemo da sastavimo dobar tim

SC Derbi će ovog ljeta, vjerovatno, pretrpjeti više promjena u igračkom kadru nego prethodnih sezona. Godinu nakon Zvonimira, u NCAA ligu je otišao i njegov brat Tomislav Ivišić, a za sada je u Split prešao i plejmejker Borna Kapusta – Iz jednog kontinuiteta u igračkom kadru, gdje se prethodnih sezona nijesu dešavale velike promjene, ovog ljeta će biti za nijansu više promjena nego ranije. I to iz pozitivnog razloga, jer mnogi od igrača idu na još veći nivo i u neke nove izazove. Ono što je važno, i od čega smo krenuli, jeste da vidimo šta sve možemo da zadržimo od igrača kojima su ugovori istekli, a ne bih ovom prilikom konkretno o imenima. Nakon toga treba da donesemo odluku koje su to pozicije koje moramo da popunimo. Tu nam predstoji veliki i ozbiljan posao, ali uz dobru saradnju svih koji su u klubu odgovorni za sportski dio mislim da ćemo na vrijeme da sastavimo dobar tim – rekao nam je Mijović.

pokušavati, nadam se, da mijenjamo svoje ambicije u pozitivnom smjeru i nabolje – zaključio je Mijović. S. JONČIĆ

Objavljen raspored ABA lige za sezonu 2024/25.

Budućnost i Mornar na startu u Topolici

Sa meča Mornar - Budućnost Voli u Baru

jem će igrati osam najboljih timova ligaškog dijela, počinje 9. maja, eventualna majstorica do dvije pobjede je između 19. i 22. maja. Polufinalna serija, takođe do dvije pobjede, počinje 23. maja, a završava se najkasnije 6. juna. Najzad, finale do tri pobjede startuje 6. juna, a ostali termini su 8, 11. i eventualno 13. i 16. jun. S. J.

Titula Boston Seltiksa u najjačoj ligi svijeta rezultat teških odluka i dugog, brižljivog planiranja

NBA perfekcija po planu mastermajnda Breda Stivensa

PODGORICA – Cijelih je osam godina Bred Stivens bio trener Boston Seltiksa, od 2013. do 2021. je polako napredovao, bio pomalo bolji... Ali, titula nije stigla. Onda je Bred u junu 2021. napustio trenersku stolicu – i zamijenio je predsjedničkom, na kojoj je prije njega bio legenda, Deni Ejndž.

To što je Boston ovog proljeća prošetao kroz plej-of, što je NBA finale i seriju (4:1) protiv Dalas Maveriksa tim ,,Kelta“ učinio, praktično, najdosadnijom u modernoj eri, što je prethodno ekipa u ligaškom dijelu sezone imala ubjedljivo najbolji skor... To je Bred Stivens i njegovo planiranje. I onaj jun 2021. MN: Bitnije od pobjeda Samo 16 dana Bred je povukao prvi težak, kritikovan potez. Trejdovao je Kembu Vokera, jednog tad od najboljih šutera lige, tada već izmučenog povredama – za Dominikanca, velikog borca pod košem i karaktera Ala Horforda i Mozesa Brauna. Oslobođen je veliki prostor u budžetu za plate – a ekipa učinjena defanzivno mnogo kompetentnijom. Prvi korak ka tronu za klub koji je od 2008. čekao rekordnu 18. titulu! Gdje je sad Kemba Voker? Skoro na marginama Evrolige. Već na proljeće 2022. Boston je igrao veliko NBA finale. Umoran tim je nakon vođstva 2:1 u seriji protiv Golden Stejta stao – i izgubio 4:2. A onda, žestok udar: u septembru je otkriveno da Ime Udoka, od navijača i u gradu obožavani trener, ima vanbračnu aferu sa jednom od službenica kluba. Stivens je donio najtežu, opet kritikovanu odluku: da treneru „spakuje“ otkaz. Da rezultat može da trpi – ali etički kodeks i identitet Seltiksa, reputacija kluba u NBA džungli, ne. Da je to bitnije od pobjeda. I ponovo početak.

Džo Mazula je bio tek četvrti asistent, kada je od Breda dobio priliku da prvo privremeno, a potom sa dugoročnim ugovorom vodi Seltikse. I ponovo žestoke kritike. ,,Kakav Mazula“ – govorili su mnogi i javno, o treneru koji sada tek ima 35 godina. A u Seltiksima su ćutali i zbili redove. Mazula je bio za njih idealan: nenametljiv, sa jasno postavljenim pravilima kakvu disciplinu i ponašanje od svih očekuje, nikad u prvom planu. Vrlo hladnokrvan i gotovo lišen ega u svakoj izjavi. Atipičan u ligi u kojoj su i igrači i publika navikli na ekspresivne, dominantne, nerijetko i osobenjačke karaktere na mjestu glavnog trenera. Ali, Seltiksi su nešto posebno... A onda, još teških i ključnih momenata. Istrajnost da se bek Džejlen Braun ne trejduje za neku izvikaniju zvi-

MVP Braun zamalo bio trejdovan za Djurenta

Džejlen Braun, zvanično najbolji igrač (MVP) finalne serije NBA lige, kao i finala Zapadne konferencije, početkom prošle godine bio je zamalo trejdovan – za superstara Kevina Djurenta. Trostrukog NBA šampiona, po mnogima najboljeg šutera sa distance u modernoj košarci, čija je karijera po mnogima u silaznoj putanji. Bek Seltiksa ipak je tada ,,preživio“ u timu... – Što se mene tiče, tu sam dok smatraju da sam potreban. Dok god osjećam da klub poštuje mene, a ja sam, čini mi se, pokazao da li cijenim klub i koliko... Zna se kako igram, da mi nijesu bitna ni individualna priznanja ni pohvale. Tu sam jer smo pravi tim – rekao je Braun.

Kako igra pravi tim

Boston Seltiksi su ekipa koja jasno dijeli odgovornost na terenu. Pa tako prvi strijelac Džejson Tejtum ima 26,9 poena po meču – jeste prva zvijezda, ali nije ni izbliza dominantan kao glavni igrači glavnih rivala u NBA. Čak osam igrača ovog tima ima makar devet poena u prosjeku: nakon Tejtuma, bek Braun je ove sezone bilježio 23, krilni centar Porcingis 20,1, bek Vajt 15,2, veliko pojačanje Holidej 12,5 poena u prosjeku (ali i 5,4 skoka i 4,8 asistencija po meču), Pričard 9,6, veteran Horford 8,6, a Hauser devet poena u prosjeku. U plej-ofu Tejtum je imao 25, a Braun 23,9 poena u prosjeku – bek Bostona šutirao je sa čak 50,3 procenata šuta iz igre.

jezdu, početkom prošle godine. Pa da se Mazuli pruži podrška, nakon poraza 4:3 u dramatičnom finalu Istoka od Majamija na proljeće prošle godine. I konačno: kraj septembra prošle godine i odluka da propusti priliku da u tim dovede jednog od najboljih šutera današnjice Demijena Lilarda. Već angažuje, u velikom trejdu, fantastičnog borca Džrua Holideja, specijalistu za odbranu, onog koji je ,,hapsio“ po potrebi i Irvinga i Dončića u finalu ovog juna... Prethodno, u junu 2023. poslat je sjajan borac, ali ćudljiviji i u napadu limitiraniji od Holideja, Markus Smart – za letonskog krilnog centra Kristapsa Porcingisa. I na jesen prošle godine bilo je jasno: Srivens je uspio da kompletira ne samo

najkompletniju i najkvalitetniju petorku lige (na primjer: Holidej, Braun, Tejtum, Porcingis, Horford) već i najkompletniju rotaciju – sa bekovima Vajtom i Pričardom, sa krilima Mihaljukom, Tilmanom i Hauserom sa klupe... Kakav tim!

VJERA U PROCES

I to je cjelina iz koje je Braun –osobeni momak, pravi intelektualac sa američkog juga kojeg su nagrade toliko dugo zaobilazile i koji je bio toliko potcjenjivan – uspio da iskorači, da bude prepoznat kao igrač koji je obilježio jedan istorijski plejof i jednu titulu. Titula Bostona i Breda Stivensa – to je trijumf vjerovanja u proces, u progres, strpljivi razvoj. Gdje kolektiv uvijek, više

Što nosi budućnost

Što nosi budućnost

Tim koji je čak šest puta u posljednjih osam sezona stigao makar do konferencijskog finala –po mnogima je već viđen u finalu naredne godine, kao najbolji u Istočnoj konferenciji.

Boston je u situaciji sa budžetom da lako može da zadrži sve glavne igrače – obezbijeđeni su dugoročni ugovori. Makar u naredne dvije godine biće dovoljno fleksibilnosti u planiranju plata za ekipu, da mogu da se planiraju i pojačanja i ,,smjeliji“ trejdovi. Ekipa je u plej-ofu ovog proljeća ostvarila skor 16:3, tokom ligaškog dijela sezone 64 trijumfa sa preko 120 poena po meču – i sa razlogom se o Seltiksima govori kao o potencijalno novoj „NBA dinastiji“.

u odnosu na bilo koji moderni NBA šampionski tim, nadilazi bilo kog pojedinca. Pa i takve zvijezde kao što su Džejson Tejtum i Džejlen Braun. Trijumf Bostona, prva titula nakon 16 godina – to je važno za svijet košarke. Jer je primjer za milione djece širom svijeta – dokle možete stići kad se podredite cjelini. Kad vjerujete jedni drugima i u vrijednosti jedne zajednice koja je mnogo više od ,,samo“ košarkaškog kluba. E „to nešto“ su Seltiksi; od Rasela i Kuzija, pa Birda, Pirsa i Garneta – do danas. Žrtvovanje, mentalna disciplina, potčinjavanje ega zajedničkom dobru i cilju. Američka bajka? Ne, stvarnost u 18 titula. I ne namjeravaju da stanu, niti da se bilo kome sklone. S. STAMENIĆ

Preko stotinu učesnika na

A i B turnirima

Cetinje će od 22. do 29. juna biti domaćin prvog memorijalnog turnira u znak sjećanja na Srđu Dragaševića, koji je preminuo prošle godine. Šahovski savez, u saradnji sa porodicom Dragašević, Ministarstvom sporta i mladih i Prijestonicom Cetinje, organizuje dva turnira u njegovu čast. Naime, predviđena su dva takmičenja „A“ i „B“, a gornja rejting granica za ovaj drugi je 2.100 ELO. Ukupan nagradni fond iznosi 15 hiljada eura, od čega će 12 hiljada pripasti „A“ turniru. Šampion glavnog turnira osvojiće, osim pobjedničkog pehara, vrijednu novčanu nagradu u iznosu od dvije hiljade eura, a nagradni fond je raspoređen na 15 redovnih nagrada. Spe-

cijalna priznanja namijenjena su najuspješnijem kadetu i kadetkinji i ubuduće nosiće ime Srđe Dragaševića. Dragašević je bio predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore od 2004. do 2011. godine kada je ŠSCG primljen u FIDE i ECU, a Crna Gora uvela šah u škole, organizovala velika zvanična takmičenja i po prvi put samostalno nastupila na olimpijadama i ekipnim prvenstvima Evrope. Bio je to period velikog uzleta crnogorskog šaha, u velikoj mjeri zahvaljujući Srđi, čovjeku koji je neizmjerno obožavao drevnu igru i slobodno vrijeme provodio za tablom. Uspješno je pokrio sva 64 polja i uz Stanislava Ćana Koprivicu organizovao superturnir u Nikšiću 1983. na

kojem su igrali: Kasparov, Talj, Spaski, Petrosjan, Larsen, Portiš, Gligorić, Ivanović… Kako je čekivano, memorijal je privukao veliku pažnju šahista iz naše zemlje, ali i drugih država okruženja, što znači da će pod Lovćenom snage odmjeravati u obje grupe preko stotinu matadora i amazonki i s pravom se može reći da se radi o prestižnom skupu predstavnika svih generacija, onakvom kakav je zaslužio Srđa Dragašević. Trenutnu listu učesnika predvodi Nikita Petrov, aktuelni seniorski prvak Crne Gore. Prema rejtingu, pored njega favorit je i velemajstor Nikola Đukić, te njegove kolege po tituli Mihail Brjakin, Danilo Milanović, Zaur Mamadov, Dragan Kosić,

Na međunarodnom turniru u Prištini sa 45 učesnika

dugogodišnjeg predsjednika ŠSCG i zaslužnog šahovskog radnika Srđu Dragaševića. Po rejtingu smo prvi favoriti Nikita Petrov i ja, pa ne bi bilo loše da ponovimo rezultat sa ovogodišnjeg Prvenstva Crne Gore, možda samo da zamijenimo raspored po dodatnim kriterijumima. Šalu na stranu, biće tu još mnogo igrača koji će s pravom pretendovati na najviši plasman, a davati bilo kakve prognoze na turnirima takvog tipa je nezahvalno. Ohrabruje značajan broj naših mladih igrača koji nastupaju na „B“ turniru, što će im svakako biti lijepa prilika za dokazivanje i sticanje dragocjenog iskustva - dodao je Đukić. U crnogorskoj prijestonici će se od 22. do 29.

Božidar Ivanović, Branko Damljanović i Nebojša Nikčević, a račune mogu da im pomrse i intermajstori Artem Smirnov, Blažo Kalezić, Aristan Isanzulov i Aleksandar Tomić. Prvo kolo je na programu 22. juna u 15.30 časova. Uoči ovog turnira u crnogorskoj prijestonici održano je i 29. državno prvenstvo za mlade za koje desetostruki prvak Nikola Đukić kaže da je bilo istinski praznik šaha. – Posebno raduje činjenica što je ovogodišnje izdanje jedno od najmasovnijih ikada. Zaista je privilegija provoditi vrijeme sa mladim talentovanim šahistima, dijeliti s njima pobjede i poraze,

Solidni rezultati Crnogoraca

Na veoma kvalitetnom međunarodnom turniru u Prištini koji je okupio 45 učesnika iz 14 šahovskih federacija, Crna Gora ima četiri predstavnika koji su dva kola prije kraja takmičenja ostvarili solidne rezultate, bolje od startnog rejtinga. Među njima prednjači velemajstor Nebojša Nikčević koji poslije sedme runde ima najbolji učinak jer je uknjižio 4,5 poena i ima dobre šanse da se uključi u borbu za vrh tabele. Zatim, FIDE majstor Armin Mušović trenutno ima četiri, a

njegov kolega po tituli Peko Đurović 3,5, dok je nekadašnja seniorska šampionka naše zemlje WFM Nikolina Koljević uknjižila tri poena. No, bez obzira na njihov

Aliti 0-1 Nikčević

1.e4 c5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 g6

4.0–0 Bg7 5.Re1 e5 6.c3

Nge7 7.d3 a6 8.Ba4 0–0

9.Bg5 h6 10.Bh4 d6 11.Nbd2

g5 12.Bg3 Ng6 13.Nf1 g4

14.N3d2 h5 15.f3 h4 16.Bf2

Nf4 17.Bc2 h3 18.g3 Ng2

19.fxg4 Bh6 20.Be3 Qf6

21.Bxh6 Qxh6 22.Qf3 Nxe1

23.Rxe1 Be6 24.Ne3 b5 25.b3

b4 26.Nb1 a5 27.Nf5 Bxf5

28.gxf5 f6 29.Bd1 Ra7 30.Qf1 Kh8 31.Bg4 Rg8 32.Bd1

Rb7 33.Qf2 Rgb8 34.Qc2 a4 35.Nd2 axb3 36.axb3

bxc3 37.Qxc3 Nd4 38.Nc4 Qf8 39.g4 Ra8 40.Re3 Qh6

41.Qe1 Ra1 42.Qf1 Rh7 43.Re1 Qh4 44.Re3 Qh6 45.Re1

Ra2 46.Re3 Kg8 47.Rg3 Qf4 48.Qe1 Rg2+ 49.Kh1

Rxg3 50.hxg3 Qc1 51.g5 Nf3 52.Qe2 Nxg5 53.Kh2 Qa1 54.Ne3 Kf8 55.Ng4 Ra7 56.Ne3 Ra2 57.Bc2 Qc1

58.Qf2 Qb1 59.g4 Qxb3 (dija-

konačan plasman, ovo će biti odlična priprema pomenutim matadorima i ambicioznoj amazonki za naredni nastup u okviru prvog Memorijala ,,Srđa Dragašević“.

gram) 60.Kg3 Qc3 61.Qe2 c4 62.dxc4 Rxc2 63.Qxc2 Qxe3+ 64.Kh4 h2 65.Qg2 Qxe4 66.Qxe4 Nxe4 67.Kh5 Kg7 0:1

Đurović 1 Đakovac 0

1.e4 Nc6 2.d4 e5 3.d5 Nce7 4.h4 h5 5.c4 Ng6 6.g3 Bc5 7.Nc3 d6 8.Qd3 Nh6 9.Be2 Bg4 10.Be3 Bxe3 11.Qxe3 Bxe2 12.Ngxe2 Ng4 13.Qd3 Qd7 14.f3 Nh6 15.Qe3 Qe7 16.a3 a5

17.0–0–0 b6 18.Nb5 Ng8

19.Nec3 Nf6 20.Kc2 Qd8

21.b4 Qe7 22.Kb3 0–0 23.Na4 Rfb8 24.Qg5 Re8

25.Nac3 Qd7 26.Ne2 Rec8

27.g4 c6 28.dxc6 Qxc6

29.Rc1 axb4 30.gxh5 Nh7

31.Qd2 Ngf8 32.axb4 Rd8

33.Ng3 g6 34.hxg6 fxg6

35.h5 Ne6 36.hxg6 Nd4+

37.Kb2 Nxb5 38.Qh6 (dijagram) Ra2+ 39.Kxa2 Qa8+

40.Kb1 1:0

radosti i tuge, briljantne poteze i šokantne previde. Uzbudljive borbe još uvijek traju, pa je rano za davanje konačih ocjena, ali jasno je da imamo mnogo djece sa velikim potencijalom. Samo moramo svi zajedno da se mnogo ozbiljnije i sistematičnije posvetimo njihovom razvoju i šahovskoj edukaciji, kako bismo im dali pravu šansu da taj potencijal i ostvare – u superlativu je popularni Đuka komentarisao nastupe svojih nasljednika. Za njega je lijepo što će se nakon duže pauze u Crnoj Gori održati ozbiljan međunarodni otvoreni turnir. – Takođe, za pohvalu je što se njime čuva uspomena na

Na prestižnom turniru u Jermeniji Erigaši zasjenio kolege

U jermenskom Jermuku snage je odmjerilo deset vrhunskih velemajstora koji su shodno prikazanoj igri uz veliku borbenost i zavidan broj odlučenih partija zadovoljili ukuse ljubitelja ove drevne misaone vještine. Međutim, ako je suditi po

konačnom plasmanu, Indijac Arjun Erigaši je zasjenio kolege po tituli, tim prije jer je sa 6,5 poena superiorno osvojio prvo mjesto i pratiocima sa srebrnom, odnosno, bronzanom medaljom, Amerikancu Samjuelu Sevianu i Iračaninu Aminu Tabatabeju odmakao na tabeli čak za 1,5 poena. Zatim slijede Bogdan Deac, Robert Havhanisjan i Haik Martirosjan sa po 4,5, Manuel Petrosjan i Šant Sargasjan sa po 4, Matijas Blauman sa 3,5 i Volodimir Murzin sa 3 poena.

Priredio: B. KADIĆ

Mladi za tablom

GM Nebojša Nikčević

Svjetsko prvenstvo u rukometu za igračice do 20 godina

Crnogorke rutinski do premijerne pobjede

Rutinska pobjeda Crne Gore na otvaranju Svjetskog prvenstva za rukometašice do 20 godina u Sjevernoj Makedoniji.

Generacija koju predvodi trener Igor Marković savladala je Uzbekistan (48:32) u Skoplju i na pravi način počela nastup na planetarnoj smotri. Naše rukometašice su sredinom prvog poluvremena došle do značajnije prednosti, pitanje pobjednika bilo je riješeno nakon prvog poluvremena (23:11), pa je u nastavku bilo prilike da trener Marković pruži šansu velikom broju igračica. U strijelce se upisalo čak 13 igračica, Anđela Milošević je bila najefikasnija sa devet golova, dok su Jelena Vukčević i Nikolina Marković postigle po sedam. Za igračicu utakmice proglaše-

na je golmanka Marija Marsenić koja je upisala 16 odbrana. Crna Gora će naredni meč odigrati sjutra (11.15 sati) protiv

SP u vaterpolu za igrače do 16 godina

kanića je očekivano bio bolji od Egipta 12:4 (3:1, 1:1, 4:1, 4:1).

Gvineje, a dan kasnije na programu je najvažniji meč u grupnoj fazi, protiv Portugala. Sa pobjedom u posljednjem

meču ,,lavice bi sa maksimalnim bodovnim saldom sačekale nastavak šampionata. A. MARKOVIĆ

Balkansko prvenstvo u odbojci

Kadetkinje slavile protiv Moldavije

PODGORICA - Ženska kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore upisala je prvu pobjedu na Balkanskom prvenstvu u Tirani – nakon poraza u prvom kolu od Srbije (1:3), izabranice Mladena Miladinovića su pobijedile Moldaviju sa 3:0 (25:14,

25:13, 25:11), u drugom kolu grupe B. Još jednu dobru partiju imala je Lana Rakočević koja je upisala 11 poena, osam je dodala Darja Popović. Našu selekciju danas, od 13 časova, očekuje posljednja utakmica grupne faze protiv reprezentacije Turske. S. J

Crnogorski reprezentativac drugi put u Italiji

Nikola Ivanović iduće sezone u Breši

PODGORICA – Nakon nekoliko dana spekulacija i prve nezvanične informacije koju je objavio „Đornale di Breša“, juče je stigla potvrda od italijanskog kluba – Nikola Ivanović će iduće sezone igrati za Brešu, koja je dan ranije imenovala novog trenera, Đuzepea Poetu Breša je u prošloj sezoni bila treća u regularnom dijelu prvenstva, sa pobjedom manje od evroligaša Virtusa i Olimpije iz Milana, od koje je tim sa sjevera Italije eliminisan u polufinalu plej-ofa sa 3-0 u pobjedama. Crnogorski reprezentativac se, tako, vraća u Italiju, u kojoj je kao član Orlandine odigrao jedan dio sezone 2016/17. Ivanović je prošlu sezonu odigrao u Rusiji, u redovima Rune, novog člana VTB lige, u kojoj je prosječno bilježio 14 poena, četiri asistencije i 2,3 skoka. Ivanović je najveći trag ostavio u rodnoj Podgorici, u Buduć-

nosti je proveo ukupno osam godina, prvo od 2011. do 2015, pa od 2017. do 2021. godine. U prvom periodu je sticao iskustvo i reputaciju pod vođstvom Dejana Radonjića, u drugom je bio lider i simbol podgoričkih „plavih“, jedan od najzaslužnijih za titulu u ABA ligi 2018. godine... Profesionalnu karijeru je započeo u Mornaru 2010. godine, bio je i član Mege. U prvom dijelu sezone 2016/17. je bio u grčkom AEK-u, potom ga je klub iz Atine pozajmio Orlandini iz Italije, odakle je na kraju sezone stigao u Budućnost. Iz Budućnosti je otišao u Crvenu zvezdu, a tokom dvogodišnjeg boravka u beogradskog klubu je osvojio jednu ABA ligu (2021/22), kao i dvije duple krune u Srbiji.

Ivanović će zbog povrede Ahilove tetive preskočiti nastup reprezentacije na olimpijskim kvalifikacijama u Letoniji od 2. do 7. jula. S. J.

Pivot sa Cetinja potpisao za Steauu

Vaterpolo reprezentacija

Crne Gore upisala je drugu pobjedu na Svjetskom prvenstvu za igrače do 16 godina koje se održava na Malti. Nakon što su ,,ajkule“ u prvom kolu grupe F savladale Južnu Afriku 18:6, tim Nenada Vu-

Najefikasniji su bili Andrej Durutović, Dimitrije Milić, Danilo Roganović , Stefan Vraneš i Pavle Dabić sa po dva gola, po gol su postigli Petar Brnović i Danilo Savović Naš tim će večeras od 20.45 sati igrati sa Slovenijom. Prve dvije selekcije plasiraće se u osminu finala, a timovi iz grupe F ukrštaju sa grupom G u kojoj su Australija, Kanada, Turska i Hrvatska. Meč osmine finala je 21. juna.

A. M.

Simović stigao kod

Grbovića i Popovića

PODGORICA – Nebojša Simović se vratio u Rumuniju – crnogorski rukometaš potpisao je dvogodišnji ugovor sa Steauom. Tridesetogodišnji pivot u Bukurešt je došao iz njemačkog kluba Nordhorn-Lingen, gdje je igrao od 2022. U Steaui ga čekaju dva sunarodnika – pivot Nemanja Grbović i lijevo krilo Milan Popović Simović je u Rumuniji igrao za Dobrođeu sud iz Konstance, a inostranu karijeru gradio i u mađarskim klubovima Balmazujvarošu i Dabašu, te fran-

cuskom Saranu. – Dvije godine u Njemačkoj su mi mnogo značile jer je interesovanje za rukomet veliko, radi se odlično i sve je na visokom nivou. Tražio sam, ipak, novi izazov i siguran sam da su Steaua i Rumunija pravi izbor. Od naših igrača čuo sam sve najljepše o klubu, vjerujem da ću se brzo uklopiti i biti važan dio uspjeha u naredne dvije sezone – rekao nam je pouzdani pivot sa Cetinja, do prije dvije godine jedan od stubova odbrane crnogorske reprezentacije. Ne. K.

PODGORICA – Naš plivač Miloš Milenković je u disciplini 100 metara leptir na Evropskom prvenstvu u Beogradu popravio za sekundu rekord Crne Gore.

Miloš je ostvario vrijeme 52:97 (prethodni rekord iznosio je 53:98), bio je drugi u kvalifikacionoj trci i samo dvije dese-

tinke su mu nedostajale da se plasira u polufinale, u svom debitantskom nastupu u seniorskoj konkurenciji na šampionatima Starog kontinenta. – Njegov rezulatat vrijedi 814 FINA bodova, a to je rezultat koji je crnogorsko plivanje moglo samo da sanja – kazala je selektorka Danijela Franeta. Milenković je prije dva dana na

50 metara leptir ostvario vrijeme 24,41, a njegov lični rekord u toj disciplini je 24,17. U petak će na Evropskom prvenstvu plivati Jovana Kuljača u disciplini 50 metara slobodnim stilom. U prvoj disciplini, na 100 metara slobodnim stilom, ostvarila je rezultat 1:00,69 (lični rekord je 1;00,19). A. M.

Za turske činovnike i vojsku već mjesecima nema plate

Odabrao i priredio: slobodan ČuKiĆ

„Glas CrnoGorCa” od 1. jula 1874.

Godine

Događaji u svijetu

- I emir kašgarski izazvao je sebi opasnost od strane Rusije. Dao je zatvoriti jednoga ruskoga trgovca. Za to se boji ruske osvete, pa sad stoji sa deset hiljada vojnika na granici.

- Iz Carigrada pako doznaje njeki bečki list, kako se je poslanik grof Ziči tužio u povećem diplomatičkom društvu, da ne može naći sgodna ljetnjoga stana, na što mu general Ignjatijev ponudi jedan dio svoga dvorca, a ovu ponudu da je grof Ziči prihvatio, te sada ruski i austrougarski poslanik stanuju pod hladom jednoga krova. Za Carigrad nečuveno, nepojmljivi prizor, te si ljudi prišaptavaju da bi grof Ziči bio naša i drugdje stana za ljetovanje, no tako je udesio, da uzmogne sa Ignjatijevom dan i noć drugovati i snovati, pošto je dobio nalog da u svakoj stvari s Ignjatijevom na jednoj stazi korača.

Dopisi

Bar, 26. juna – Sa svijem iznenadno dođe nam valija skadarski Amet Rasim paša u prošlu srijedu i nezadržavajući se ovdje ode put Carigrada. No u isti čas doznasmo da je zbačen i da je dobio telegrafom zapovijed, da odmah ide u Carigrad. Na njegovo mjesto, kako čujemo, dolazi Ferik paša iz Bosne. Smješno i ružno nješto dogodilo se pri njegovom polasku. Njegov većil arač uzeo je od njekijeh trgovaca 600 napoleona u zajam na ime pašino. Odlazeći reče paša, da za to ništa ne zna, a većil arač kaže „haša”, ma zaludu, to se već osvjedočilo da je istina. Većil arač je zaustavljen, što će

Valija skadarski Amet Rasim paša je zbačen i dobio je zapovijed da odmah ide u Carigrad. Prije polaska valijin većil arač uzeo je od njekijeh trgovaca 600 napoleona u zajam na ime pašino. Odlazeći reče paša, da za to ništa ne zna, a većil arač kaže „haša”, ma zaludu. Paša je lijepo uradio. Ostavio je bar taj spomen kod Skadrana, a ko bi mu mogao reći, da je globio i otimao, kad je to njegov većil arač učinio

biti neznamo, a najzad i znamo. Biće, ko je što dobio, neka i drži. Gdje bi pašin većil mogao biti osuđen. A paša je lijepo uradio. Ostavio je bar taj spomen kod Skadrana, a ko bi mu mogao reći, da je globio i otimao, kad je to njegov većil arač učinio.

Cetinje – Nj. Sv. naš knjaz dao je u prošlu srijedu sjajan objed u čast g. Sturci, diplomatskom agentu rumunskom, na kojem su učestvovali svi g.g. senati i mnoga druga odlična lica. Zdravice izgovorene na ovom objedu odzivale su se simpatijama između Rumunije i Crne Gore i svijetlijeh vladaoca. Za

cijelo vrijeme objeda svirala je vojnička banda pred dvorom. G. Sturca odputovao je u prošli četvrtak.

Novosti

Njemačka – U istočnoj Prusiji buknuo je seljački ustanak. Vojska je morala posredovati i zatvorila je do sad 105 osoba, ima i ranjenijeh. I žene su učestvovale u ustanku. Car Viljelm odputovao je u Išl, gdje je 2. o.m. prispio i s carem austrijskim se sastao. Iz Kisingena telegrafišu da je jedam mlad seljak pucao na Bizmarka i ranio ga u desnu ruku, ali ne znatno. Seljak je uhvaćen, ali neće da

oda sukrivce. Međutijem je još uhvaćen i jedan pop. Turska – Rašid paša, bivši ministar spoljnijeh poslova, postavljen je za poslanika u Beču. Čuje se da će i sadanji veliki vezir skorim biti izmijenjen. U činovništvu i vojsci zavladalo je veliko nezadovoljstvo, jer im se već više mjeseci nije izdala plata. Vlada znatno smanjuje vojsku, jer nema novaca.

Različnosti (Praznovjera) Iz Imockoga dobili smo ovaj dopis koga ovdje saopštavamo: „Čitajući u vašem plemenitom listu br. 10 u podlistku ovaj članak „Narodna praznovjera” što je njekada prost narod o vješticama mislio i vjerovao, evo se nakani da vam i o tome štogod dostavim, to jest javim što se je za moje dobi ovdje u našoj Dalmaciji, ne daleko od mojega mjesta, u selu Zavojanima, blizo varošice Vrgorca zbilo i to doista čini mi se u godini 1817. U istom selu između ostalih starih žena, bile su izvikane i

od naroda za vještice povtorene dvije babe. Trefilo se njekako te je zar iste godine u selu i dosta djece pomrlo. No pošto umre i jedini sin seoskoga kapetana, to se nije moglo više babi vještice dalji bezobrazluk ni bezakonije trpiti. U selu je bio paroh fratar i doista u ovo vrijeme dosta izobražen čovjek, pa se trefi još i carski činovnik serdar, u ono vrijeme jedina vlast u malim varošicama i selima, koji je i stanovao u Vrgorcu. Obojica, premda su umrli, iz učtivosti imena ću prećutati. Ali je stalna istina, da sa njihovim odobrenjem i sauzvolenjem, luda i razjarena svjetina sčepaju jadne starice, na sred sela nalože vatru veliku, i kukavne babe, prave zdrave, ni krive ni dužne spale! Carski činovnik g. serdar zbog istoga nedjela bio je i više vremena u tamnici u Spljetu, a po tome je i službe lišen, a pop fratar pobježe u Tursku, gdje ga poslje mnogo godina na turskoj službi i smrt zateče. No, pošto sam pri vješticama, hoću da vam nješto još saopštim, što se je jednom i meni samome trefilo. Služeći od g. 1845. do 1851. kao paroh vrličku parohiju, pod koju spada i preko granice turske seoce Uništa, koje je pod planinom, isto budući dosta udaljeno od ostalijeh turskijeh sela koja su u gornju stranu planine, tako i ono našijeh (pravoslavnih, prim. S.Č.) okolo petnajest, pa isto toliko i rimskijeh familija, služe paroci iz Vrlike. Ovo je ovdje naroda, kaon a strani od svega svijeta, tako divije i neizobraženo, da mu je malo ravnoga. Među njima pak u ženitbi i udaji ne imade ni jedne razlike, i bez ijednoga protivorječija i muški se žene, i ženske se opet udaju, sve jednako bez i jedne razlike i vjeroispovijedi, koji za koga prije može. Ispovijedajući dakle jednog uz časni post u istome selu, evo dođe predame jedna ne vrlo stara žena. Vida joj je ime. Bila je rimkinja pa se udala za našega. I dok započe ispovjed reče mi tri puta: ja sam oče Vida puka pučica vještica; ja sam oče Vida puka pučica vještica. I doista istinu govorim. Ja sam još od rane moje mladosti baš od naravi bio svijem tijem ludorijama protivan i sveđer sam se rugao onima koji bi se od toga plašili, a mnogo više kao sveštenik. I pošto ja to čuh od moje ispovjednice Vide, doista kao njeka jeza prođe krozame, i sam sebi rekoh: eto sade tvojega nevjerovanja! Priberem se malko i onda mojoj ispovjednici rekoh: do sada moja draga, pošto te je Gospod Bog nadahnuo sa svojom milosti, da se sviješ, pokaješ, i samu sebe da si vještica očituješ, sad mi iskaži sve redom što si počinila, kako, s kime i koliko puta. A sirota mi pokajnica Vide, gledajući mi čisto u oči odgovori: Oče moj, grešne mi moje duše ne znam ni zašto; no budući da mi svi u selu govore da sam vještica, a ja se kunem da nijesam, kao što i nijesam, ali mi oni neće da vjeruju, i najposlje su mi rekli: ej pak dobro, a tik ad govoriš da nijesi, a ti se očituj na ispovjedi, pa evo se ja očitujem i pravedno Bogu i vama ispovjedim, da može biti da i jesam, ali grešne moje mi duše, ni zašto ja doista neznam. Milom vas g. uredniče da se udostojite ove redove u vašemu dosta cijenjenome listu pečatati, pa da čitatelji vide kako ove od praznovjerja stvari kod prostoga naroda stoje.

U istočnoj Prusiji buknuo je seljački ustanak. Vojska je morala posredovati i zatvorila je do sad 105 osoba, ima i ranjenijeh. I žene su učestvovale u ustanku. Iz Kisingena telegrafišu da je jedam mladi seljak pucao na Bizmarka i ranio ga u desnu ruku, ali ne znatno. Seljak je uhvaćen, ali neće da oda sukrivce

Donosimo izbor članaka iz „Glasa Crnogorca”, drugog po redu crnogorskog lista, koji je pokrenut na proljeće 1873. Koristili smo digitalizovana izdanja sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve s početka 1874. godine

Oglasi

Dne 3/15 t.m. dolazi u Kotor poznati „zubni ljekar” g. d.or … (Đivović?) On je potpuno savršen u ovome zanatu. Baviće se u ovo mjesto samo malo dana. Ako ga dakle ko god od poštovane publike trebuje, nek mu se na vrijeme prijavi, bilo za izvaditi trule i pokvarene zube bez da se osjeti bol; bilo za pročistiti iste i popuniti šupljine sa zlatom; bilo za postaviti jedan ili više pa i potpuno nove zubove, po amerikanskome sustavu; u najzadnjem, liječi bolest i nesavršenost usta, i jamči za svaki njegov rad. (Nastavlja se)

Franc Ziči

Nikolaj Pavlovič Ignjatijev

Istanbul oko 1870. godine

NOVA KNJIGA U IZDANJU Pobjede

DEJAN VUKOVIĆ

Frankfurtske priče

Jedna od neizostavnih vrijednosti ove knjige ogleda se i u činjenici da ona praktično objedinjuje Crnu Goru, predstavlja njenu višenacionalnu i multikulturalnu stvarnost. U tekstovima ove knjige našli su se naši ljudi u Njemačkoj rodom od Rožaja do Herceg Novog i od Pljevalja do Ulcinja. Sve njih povezuje zajednička nit - zavičajna čežnja i privrženost Crnoj Gori. Diplomatskom finoćom i neposrednošću, zavičajnom toplinom, otvorenošću i vrlinama čovjeka, Dejan Vuković snažio je patriotska osjećanja naših zemljaka koji su se sticajem okolnosti rasuli diljem Njemačke. Iz druženja, službenih i prijateljskih kontakata, Vuković pravi svojevrsnu galeriju ličnosti ljudi sa naših prostora, aktera njegovih priča, o kojima piše s poštovanjem i pohvalno.

Salko Luboder

Primjerak ovog izdanja možete kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede u Podgorici, Bulevar revolucije 15, kao i na online knjižari www.cgknjizara.me

Cijena 7 €

Četvrtak, 20. jun 2024.

Spisak dobitnika petog kola EKO Vozi i Osvoji

Na svim EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori, aktuelna je nagradna igra koja traje od 15 05 2024 do 17 07.2024.godine Ukupno ima 83 nagrade, od kojih su glavne nagrade: 5 x put za dvoje na Olimpijske igre u Pariz i automobil Suzuki Vitara Hybrid Izvlačenje petog kola nagradne igre “EKO Vozi i Osvoji” održano je 19.06.2024 u prostorijama Jugopetrola AD. Dobitnici sedmičnih nagrada petog kola su:

• Olimpijska sportska oprema

9001000000215106 Nebojša Tadić

• Vaučeri za kupovinu na EKO benzinskim stanicama, vrijednost 50 EUR

9001000000225001 Milosava Simović

9001000000219824 Marko Drobnjak

9001000000208111 Novica Guberinić

9001000000226202 Nađa Pravilović

9001000000188756 Tihomir Lučić

9001000000204961 Vukosava Maraš

9001000000226951 Gorica Petrović

9001000000222752 Ermin Rondić

9001000000231787 Biserka Popović

9001000000195269 Dragana Dragović

Poslovni broj: I.br. 609/2022 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca 1. Kovačević Dragica, NIKŠIĆ, 2. Bogetić Srđan, iz Beograda, Republika Srbija, 3. Adžić Jelena, NIKŠIĆ, 4. Adžić Nebojša, NIKŠIĆ, i 5. Lješković Milena, NIKŠIĆ, koje zastupa advokat Mijanović Jovanka, ul. Novice Cerovića br. 26, NIKŠIĆ, protiv izvršnog dužnika DOO ,,NOVI MONTEŽIV,, NIKŠIĆ, Straševina, ul. Gudeljska br.1, radi naplate novčanog potraživanja, vr. sp. 29 000,00 eura, dana 19.06.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 609/2022 od 29.04.2022.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 2886/19-17 od 05.11.2020. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK

O PRODAJI

I Određuje se prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koj a nepokretnost je upisana u LN broj 746 KO Straševina PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 1379, broj zgrade 1, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, godina izgradnje 998, površine 635 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1

II Ročište za prvu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 17.07.2024 godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 350.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 609/2022 od 16.04.2024.godine

IV Na prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, stim što se stranke i založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 35.000,00 eura Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji upisana zabilježba da objekat nema dozvolu- nema odobrenje za građenje.

Dana 19.06.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

сахрана у 14 часова. Ожалошћени: син ЗОРАН ПЕЈОВИЋ, снаха МАРИЈА, сестра АНКА, браћа СВЕТОМИР, МИЛОРАД и

ГОРАН, снахе МИЛКА, ГОРДАНА и МИЛЕНА, унуке АЊА и ЂОРЂА, братанићи, братаничне и остала многобројна родбина

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Umro je naš prijatelj

ELJAZ DEKOVI

Veliki Albanac u Crnoj Gori, i veliki Crnogorac u Albaniji. Danas i Crna Gora i Albanija gube puno. Veliko ti hvala na svemu. Neka tvoja čista i poštena duša počiva u miru Božjem.

EKIPA IZ P.P.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 18. juna 2024. u 72. godini života poslije kraće bolesti u Beogradu preminuo

MIJODRAG Uroša ĐONOVIĆ

Sahrana će se obaviti 21. juna u Rakovici na Novom groblju u 14 časova.

Ožalošćeni: ćerka ALEKSANDRA, brat PETAR, snahe JOVANKA i SAŠKA, bratanić DUŠKO, bratanične OLIVERA i DUŠANKA, pastorak ALEKSANDAR, unuka BARBARA i ostala unučad, kao i porodice ĐONOVIĆ i PLAMENAC

Posljednji pozdrav

BRANIMIRU Veliše LEKOVIĆU

Iskrenom, velikom i tradicionalnom prijatelju porodica Zanković. Bio si jedinstven uzor, briljantan učitelj i moralni usmjeritelj svim kolegama i saradnicima, neka se tvoji potomci zauvijek ponose tobom.

Iskreno i zauvijek tvoj IVAN ZANKOVIĆ

Vdiq miku ynë

ELJAZ DEKOVI

Shqiptar i madh në Mal të Zi dhe Malazez i madh në Shqipëri. Sot edhe Mali i Zi edhe Shqipëria humben shumë. Faleminderit shumë për gjithçka. U preftë shpirti juaj i pastër dhe i drejtë në paqen e Zotit.

EKIPI JUAJ NGA P.P.

938

стрица ВЛАДО, унуци МИЛОШ и НИКОЛА, унуке БОЈАНА и МАРТИНА, братанићи и братаничне, сестрићи

сестричине,

и остала родбина ПЕЧУРИЦА, ПЛАНИНИЋ и РАДОМАН

922

Posljednji pozdrav našem otmenom profesoru i razrednom starješini

SLAVOLJUBU – SLAVENU FATIĆU

Imali smo sreću da nam tokom bujanja prve mladosti svojom harizmom probudiš osjećaj sigurnosti i naučiš nas kako da prevaziđemo porok tuge i radujemo se životu uprkos izazovima.

,,Tamo ću, kad mi se pogled ulenji, i otpusti sene, Tamo ću, gde se ušećerio dah okeana, gde snevaju gardenije i gitare, Tamo ću, da okusim zanos palme, u slatkim vetrovimа, Tamo ću, da se ponovim, u lepšim očima“

TVOJE IV-2, GENERACIJA 2012–2016

921 IN MEMORIAM

OLGA V. MUGOŠA 20. 6. 2005 – 20. 6. 2024.

Sjećanje na tebe ne blijedi. Nedostaješ, vole te tvoji

MIOMIR i MARINA sa porodicama

TVOJA

MATIJA ŠARKIĆ

23. 7. 1997 – 15. 6. 2024.

U veoma teškom momentu za našu porodicu, želimo da iskažemo neizmjernu zahvalnost na podršci Fudbalskom savezu Crne Gore, Dejanu Savićeviću i svim našim dragim ljudima iz FSCG. Matijinim drugovima iz reprezentacije i selektoru Robertu Prosinečkom, te njegovim prethodnicima Miju Raduloviću i Faruku Hadžibegiću.

Predsjedniku Crne Gore g. Jakovu Milatoviću na predivnim riječima na oproštaju od našeg Matije. Nekadašnjem predsjedniku Crne Gore g. Milu Đukanoviću na utješnim i prijateljskim riječima povodom našeg nenadoknadivog gubitka.

Naše duboko poštovanje i zahvalnost ide ka svim državnim institucijama, sportskim savezima, FIFI, UEFI i Nogometnom savezu Slovenije.

Olimpijskom komitetu, sportskim radnicima, rođacima, prijateljima, poznanicima, navijačima reprezentacije i svim onim znanim i neznanim koji su nam poslali na hiljade poruka i telegrama sa svih strana zemljine kugle.

Hvala Matijinim drugovima iz Velike Britanije, Belgije, Švajcarske i njegovog Millwall-a, što su bili sa nama u ovako teškom trenutku.

Neizmjerno poštovanje i zahvalnost,

MATIJA

Sine moj,

Otpratili smo te u vječnu mladost. Pružio si nam 26 godina radosti, osmijeha, ljubavi, ponosa…

Može li biti ljepše, a može li biti tužnije?

Od bacanja kamenčića u more po crnogorskim plažama do ushićenja i sreće igranja na evropskim stadionima posebno sa crveno-zlatnim grbom na tvojim grudima.

Život tvoj slavimo sa osmijehom i suzom.

Hvala ti, sine, za svaki minut tvoga osmijeha.

Tvoji BOJAN, NATALIE, DANILO i OLI

Posljednji pozdrav našoj dragoj supruzi i majci

MIMI MEĐEDOVIĆ

Sa tvojim odlaskom, otišao je i dio nas. Čuvaćemo te vječno u našim srcima. Tvoji: MOMO, MIKAN, MARIJA i MIA

MIRJANA MEĐEDOVIĆ

Bolno je saznanje da te više nema. Bila si pravi prijatelj i drug. Uvijek ćeš biti u našim sjećanjima.

Porodica DRINČIĆ

Sunce moje

Posljednji pozdrav

MIRJANA MIMA MEĐEDOVIĆ

Ružo naša, zauvjek ćeš živjeti u našim srcima.

Vole te: TARA, ZOJA, BLANŠA i RANKO

MIMA MEĐEDOVIĆ

Sada si tamo gdje nema boli. Neka te anđeli čuvaju, kao što si ti čuvala sve nas.

Tvoji: MIA, MARIO, VITA i DAVOR

Posljednji pozdrav dragoj

MIMI

Porodica KLIKOVAC

Posljednji pozdrav dragom komšiji

DARKU JELUŠIĆU KOMŠIJE STUDENTSKE ULICE LAMELA 11

Posljednji pozdrav sestri i tetki

920

MEĐEDOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj kumi.

Od porodice BLAŽIĆ

MIRJANA – MIMA Momira

Čuvaćemo te od zaborava.

Sestra LJILJA i sestrić BALŠA

TUŽNO SJEĆANJE

6.

20. 6. 2024. 1. 12. 2021 – 20. 6. 2024.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Sinovi: RADOMIR, MILUTIN i VIDO sa porodicama

932

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

BOSI PEČURICI Počivaj u miru.

Ujna RAKE, brat GORAN, sestre MARINA i STANKA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

SJEĆANJE

Dana 20. juna 2024. god 20. jula 2024. god navršava se 15 godina navršiće se godina od smrti naših dragih

ZORKE Milutinovog Vladimirove KUSOVCA KUSOVAC rođene RADUSINOVIĆ

919

Voljeni naši, teški i tužni dani koje provodimo bez vašeg prisustva, bez vaše ljubavi, bez vaših dragih likova ali ono što smo vječno sačuvali u nama su lijepe uspomene koje nas vraćaju na mnogobrojne srećne trenutke koje smo provodili zajedno. PORODICA 923

MIRJANA

Četvrtak, 20. jun 2024.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 3, 4, 17, 39 stav 2 i člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 44/10), Odluke o načinu i postupku davanja u zakup poslovnog prostora (“Službeni list Crne Gore-opštinski propisi”, broj 39/19, 5/21, 17/21, 43/22 i 16/24), Pravilnika o načinu, uslovima i postupku davanja u zakup poslovnih prostorija DOO “Agencija za razvoj i podršku poslovanju” Cetinje, Komisija za sprovođenje Javnog poziva za davanje u zakup poslovnih prostorija u poslovnoj zgradi DOO “Agencija za razvoj i podršku poslovanju” Cetinje , objavljuje

JAVNI POZIV

za davanje u zakup poslovnih prostorija u poslovnoj zgradi DOO “Agencija za razvoj i podršku poslovanju” Cetinje putem javnog nadmetanja

PREDMET

Komisija za sprovođenje Javnog poziva za davanje u zakup poslovnih prostorija u poslovnoj zgradi DOO “Agencija za razvoj i podršku poslovanju” Cetinje putem javnog nadmetanja, oglašava davanje u zakup poslovnog prostora koji se nalazi na kat. parceli broj 1346/2, upisan u listu nepokretnosti 3450 KO Cetinje I, PD 26 površine 43.40 m2 na adresi: Bulevar Crnogorskih junaka br. 101

MINIMALNA CIJENA

Poslovni prostor daje se u zakup u postupku javnog nadmetanja, u viđenom stanju, a minimalna cijena mjesečne zakupnine utvrđuje se zavisno od zone u kojoj se poslovni prostor nalazi, i ona iznosi 420.11 € (8,00 € po m2 + PDV).

ROK ZAKUPA

Poslovni prostor se izdaje na određeno vrijeme od 3 (tri) godine uz mogućnost produženja do 5 (pet) godina

USLOVI ZAKUPA

Izvršni direktor DOO Agencija za razvoj i podršku poslovanju” Cetinje će sa odabranim ponuđačem zaključiti ugovor o zakupu na rok iz prethodnog stava, kojim će biti precizirani uslovi, kao i sva prava i obaveze ugovornih strana NAČIN, MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PRIJAVA

Javni poziv će biti istaknut na oglasnoj tabli i internet stranici DOO “Agencija za razvoj i podršku poslovanju” Cetinje, i biće objavljen u dnevnom listu “Pobjeda”.

Prijave na Javni poziv se mogu podnositi od dana objavljivanja javnog poziva zaključno sa 27. 06. 2024. godine (četvrtak) do 14:00 h. Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom ”prijava za javno nadmetanje za zakup poslovnog prostora prostora koji se nalazi na kat. parceli broj 1346/2, upisan u listu nepokretnosti 3450 KO Cetinje I, PD 26, površine 43.40 m2 , na adresi Bulevar Crnogorskih junaka br. 101 (upravna zgrada bivše fabrike Košuta) - Komisiji za sprovođenje Javnog poziva za davanje u zakup poslovnih prostorija u poslovnoj zgradi DOO “Agencija za razvoj i podršku poslovanju” Cetinje

Prijave dostavljene putem pošte biće razmatrane samo ukoliko su poslate u gore predviđenom roku za dostavljanje prijava.

Prijave poslate nakon navedenog roka (neblagovremene), kao i prijave koje nisu dostavljene u zapečaćenom omotu, neće se razmatrati i biće vraćene ponuđaču.

PRIJAVA I TROŠKOVI-OBAVEZE POSTUPKA

Pismena prijava treba da sadrži: - lične podatke:

• za punoljetno fizičko lice, ime i prezime, adresa stanovanja, jmbg , broj lične karte ili pasoša (fotokopija lične karte ili pasoša),

• za pravna lica naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata

- uvjerenje od nadležnog suda da se protiv podnosioca zahtjeva ne vodi krivični postupak ukoliko su u pitanju fizička lica,

- potvrda iz CRPS-a da nije pokrenut stečajni postupak ukoliko su u pitanju pravna lica, - reference ponuđača sa obaveznim navođenjem djelatnosti koja će se obavljati u poslovnom prostoru, - propisano ovlašćenje za zastupnika podnosioca prijave ukoliko podnosilac prijave nije u mogućnosti da prisustvuje otvaranju prijava.

MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA

Otvaranje ponuda će se obaviti dana 01. 07. 2024. godine sa početkom u 12:00 h, u prostorijama DOO “Agencija za razvoj i podršku poslovanju” Cetinje.

PRAVO UČEŠĆA

Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja imaju sva fizička i pravna lica koja u naznačenom roku podnesu prijavu.

ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA

Najpovoljnijim ponuđačem smatrat će se učesnik koji u postupku javnog nadmetanja ponudi najviši iznos zakupnine.

Ukoliko budu dostavljene dvije identične ponude, povoljnijom će se smatrati ona ponuda koja je prva dostavljena.

Ponuđač koji ponudi najveći iznos zakupnine potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu.

Sa odabranim ponuđačem biće zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora u roku od deset dana od dana otvaranja ponuda.

Ukoliko prvorangirani ponuđač odbije da potpiše ugovor o zakupu u ostavljenom roku, Komisija će na potpis ugovora pozvati drugorangiranog ponuđača.

Komisija će javni poziv proglasiti neuspjelim u slučaju da se na isti ne prijavi nijedan ponuđač. DOO AGENCIJA ZA RAZVOJ I PODRŠKU POSLOVANJU CETINJE KOMISIJA ZA SPROVOĐENJE JAVNOG POZIVA ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNIH PROSTORIJA U POSLOVNOJ ZGRADI DOO “AGENCIJA ZA RAZVOJ I PODRŠKU POSLOVANJU” CETINJE

Iv.br.515/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem”, sa sjedištem na adresi ul. Ivana Milutinovića br. 12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika Nebojše Dragovića, iz Berana, Dapsiće bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 19.06.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Nebojše Dragovića, sa zadnje poznatom adresom Dapsiće bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.515/24 od 16.05.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 18.06.2024. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: I.br.609/2022 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca 1. Kovačević Dragica, NIKŠIĆ, 2. Bogetić Srđan, iz Beograda, Republika Srbija, 3. Adžić Jelena, NIKŠIĆ, 4. Adžić Nebojša, NIKŠIĆ, 5. Lješković Milena, NIKŠIĆ, koje zastupa advokat Mijanović Jovanka, ul. Novice Cerovića br. 26, NIKŠIĆ, protiv izvršnog dužnika DOO ,,NOVI MONTEŽIV,, NIKŠIĆ, Straševina, ul. Gudeljska br.1, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 29.000,00 eura na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 2886/19-17 od 05.11.2020. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO ,,NOVI MONTEŽIV,, NIKŠIĆ, Straševina, ul. Gudeljska br.1, vrši se dostavljanje Zaključka o I prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.609/2022 od 19.06.2024. godine. Izvršni dužnik DOO ,,NOVI MONTEŽIV,, NIKŠIĆ, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zaključka o I prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.609/2022 od 19.06.2024. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO ,,NOVI MONTEŽIV,, NIKŠIĆ, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 19.06.2024.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv 2665/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog Kachalkin (Sergeevič) Mikhail, Šušanj br. Ul 5/34, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 118,36 eura, dana 19.06.2024. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Kachalkin (Sergeevič) Mikhail iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2665/24 od 24.05.2024. godine rješenje o troškovima od 19.06.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 2666/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog Mirković (Novak) Radovan, Šušanj br. Ul 5/67, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 424,47 eura, dana 19.06.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Mirković (Novak) Radovan iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2666/24 od 24.05.2024. godine rješenje o troškovima od 19.06.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 2667/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog Petrović (Trajko) Nikola, Josip Slade-Ilino br.132, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 140,16 eura, dana 19.06.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Petrović (Trajko) Nikola iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2667/24 od 24.05.2024. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

zbog čega

brutalna studija rata, prikazana u drugoj sezoni HBO serije „House of the Dragon“, podsjeća na najbolje dane epa „Game of Thrones“

Str. 4, 5, 6. i 7.

Do posljednjeg zmaja

A cappella

PreVelika jabuka

Njujork, kažu, centar je svijeta. Nema mladog i talentovanog čovjeka koji, vjerujući u sebe i to što radi, ako odluči da pođe u grotlo svjetskih zbivanja, neće makar pomisliti da ode u Njujork. Nije Njujork jedini „centar“ svijeta. Tu su i: London, Pariz, Tokio, Los Anđeles, Milano, Berlin, Amsterdam, i tako dalje. Međutim, čast svim navedenim i nenavedenim gradovima, Njujork je ipak kralj. Zašto? Jednostavno je. Zbog bogatstva različitosti koji njeguje skoro pa cijeli vijek. Zbog toga što nema nacije čijeg pripadnika tamo nećete sresti, ovako ili onako. Kažu, grad jednakih šansi. Surov, ali fer. Pravila se znaju i ako ih se pridržavate, prije ili kasnije naći ćete svoje mjesto pod suncem.

Nekoliko boravaka u Njujorku ostalo mi je u sjećanju za sva vremena. Megalopolis u kojem, na razmaku od sedam metara, možete sresti skitnicu ali i Roberta de Nira - svakako ima svoj šmek. U metroima, odvija se jedan potpuno paralelni život. Njujorški metro je grad za sebe, on je ogledalo metropole koja funkcioniše nad zemljom. U metrou, takođe, ukoliko pažljivo posmatrate oko sebe, ako ne zabudalite zureći u telefon, možete vidjeti da je do vas Japanka, prekoputa sjedi tamnoputi Nigerijac, dok se bosanski jezik nazire između zvuka gitare, usne harmonike i sjetnog bluza svirača u metrou. Svu tu kakofoniju često presijeca parajući zvuk policijskih ili ambulantnih sirena, pa sve to na gomili, čini prepoznatljivu audio-ličnu kartu Velike jabuke.

Noćni klubovi i noćni život uopšte posebna je tema. Ono što sam imao priliku da osjetim, svakako je esencija kulture tog grada – ono zbog čega normalni i obrazovani ljudi sa svih meridijana odlaze tamo. Džez klubovi čine tihu, ali prepoznatljivu sliku Njujorka. Village Vanguard, Smalls, Mezzrow, Blue note, Birdland... statusne su lokacije razvoja ne samo Njujorka, već i kompletnih Sjedinjenih Američkih Država.

U tom gradu, ne čeka se red samo za ulazak publike, tu se čeka i red za sviranje; jam session programi dešavaju se skoro pa svako veče, a mnogi talentovani mladi (i stari) muzičari traže svoju šansu.

Piše: Vladimir MARAŠ

Njujork je tu, oko nas, samo ga treba prigrabiti i u svom prostoru postaviti standarde koji važe u svakoj civilizovanoj zemlji. Made in New York Jazz festival jedan je od tih projekata – projekata koji doprinose i mijenjaju stvarnost u Crnoj Gori

U tom gradu, u umjetnosti, protekcije nema. Tu radi suvi kvalitet i ono „nešto“ što imate ili nemate. Ali, kad malo boje razmislite, to i jeste razlog zbog kojeg je Njujork upravo to što jeste. Imao sam sreću da dva puta sviram pred njujorškom publikom. Imao sam sreću da doživim aplauze i ovacije pred prepunim Tribeca Performing Arts Centrom na Menhetnu. Imao sam sreću i da sviram sa nekoliko vanserijskih njujorških muzičara. Sve je to nekako išlo glatko, razumjeli smo se prilično lako i bez mnogo riječi. Kako to, jednostavno, ponekad biva.

Već devetu godinu zaredom, Made in New York Jazz festival dolazi u Crnu Goru. U petak, 21. juna, održaće se na Synchro sceni u Porto Montenegru u Tivtu, a dva dana kasnije, u nedjelju, 23. juna, slijedi završni koncert u atrijumu The Capital Plaza Centra u Podgorici. U subotu, 22. juna, regionalna i buduća evropska zvijezda Lana Janjanin sa svojim kvartetom prirediće premijerni solistički koncert u džez klubu „Sejdefa“ u Podgorici. Kao i u Njujorku, u nedelju u podne na istoj lokaciji, imaćemo i „master class“, besplatni dvosatni sadržaj sa prilikom da popričamo, da se slikamo, a zašto da ne - i da zasviramo sa nekim od najvećih muzičara koji nam dolaze.

Sva ta legendarna njujorška priča dolazi nam ovih dana u Crnu Goru. To je jedinstvena prilika da kratkim koracima pređete više od 7.000 kilometara, koliko Crnu Goru dijeli od Njujorka. Nejtan Ist, Džef Tejn Vots, Frenk Gambale, Jakov Majman, Kenedi, Ekep Nkvele, Noa Ist, Luis Bonila, Mihal Martinjuk, pa ako baš hoćete, i Lana Janjanin, Branko Sterpin, Milan Pavković, Šule Jovović, Filip Bulatović... svi oni pripadaju Njujorku. Ali i Njujork pripada i svima nama. Zbog toga, ne propustite jedinstvenu i neponovljivu priču koja se dešava u Crnoj Gori ovog vikenda. Svi ovi ljudi sviraće zajedno i ponuditi nam nezaboravno iskustvo, na dvije prelijepe lokacije. Biće to rijetka prilika da Podgoricu i Tivat približimo Njujorku i da, makar tih nekoliko dana, shvatimo koliko u međuvremenu nijesmo naučili da cijenimo sebe i svu ljepotu koja nam je data. Svi ovi pomenuti umjetnici, cijeniće je, vjerujte. Na nama je ne samo da uživamo u bravuroznim minijaturama ovih umjetnika, već i da konačno shvatimo da je poenta napredovanja sistema – zdrav sistem, sistem jednakih šansi, za svakoga od nas. Njujork je tu, oko nas, samo ga treba prigrabiti i u svom prostoru postaviti standarde koji važe u svakoj civilizovanoj zemlji. Made in New York Jazz festival jedan je od tih projekata, projekata koji doprinose i mijenjaju stvarnost u Crnoj Gori.

u fokusu Druga sezona serije „House of the Dragon“

Dobro

Do posljednjeg zmaja

došli i bolje vas snašli: stiglo je ono doba godine kad zaboravimo na sva moralna načela i počnemo da navijamo za incest... Srećno svima koji slave! Druga sezona HBO epa „House of the Dragon“, srećom, ima štošta što vrijedi slaviti. Štoviše, sudeći prema četiri pogledane od osam snimljenih epizoda, koje je televizija HBO obezbijedila kritičarima, kreacija Rajana Kondala i Džordža R. R. Martina približila se najboljim danima epskog hita „Game of Thrones“. Prva sezona imala je svojih problema (posebno s onim lijeno riješenim skokom kroz vrijeme); ima ih i ova nova, ali... kad posije vatru i krv –na bojnom polju sa plešućim zmajevima, ili u četiri zida, sa vrhunski napisanim likovima koji razmjenjuju riječi kao metke - „House of the Dragon“ zaista postaje parče prokleto uzbudljive televizije. Ako to nekome nije bilo očigledno već u prvoj, zbog sporog tempa kritikovanoj sezoni, postaće mu jasno u drugoj. Znatno bučnijoj i jačoj, u kojoj ljudska drama i dalje sporo gori, ali je epska i ide ruku pod ruku s istom takvom akcijom. I naravno, sa zmajevima...

Sa mnogo zmajeva, više nego spremnih da posiju vatru i krv.

Krv, vatra i mastilo

Za slučaj da ste zaboravili koliko je svijet Vesterosa prokleto surov, podsjećanje stiže već u prvoj epizodi. I tu nije kraj, svaka od četiri epizode koje smo pogledali ima makar jedan momenat od kojeg se diže kosa na glavi, bio natopljen krvlju, ili samo verbalizovan. Suštinski pristup seriji ostao je isti: ovo je i dalje epska saga prvenstveno vođena karakterizacijom; sve što se događa podređeno je izgradnji likova, vezivanju za njih, razumijevanju njihovih postupaka, pro -

U znatno bučnijem i jačem nastavku, ljudska drama sporo gori, ali je i dalje epska i ide ruku pod ruku s istom takvom akcijom. I naravno, sa zmajevima... Sa mnogo zmajeva, više nego spremnih da posiju vatru i krv

nalaženju svih tih sitnih nijansi zbog kojih većina ostaje u „sivoj zoni“ i konstantno umiče pukoj podjeli na „pozitivce“ i „negativce“.

I onda, kada akcija konačno dođe, sa karakterima koje razumijete – navijali za njih ili svim srcem bili protiv – gubitak koji jedna ili druga strana pretrpe dobiju dodatnu težinu. U ratu „crnih“ i „zelenih“, gledaoci su jedini koji su na dobitku. A to će vam u drugoj sezoni postati najjasnije u finišu četvrte epizode, kada krene ples o kojem će se postovati danima. O, kako će nekoliko njenih kadrova – užditi cijeli internet.

Nego, likovi. Krenimo od „zelenih“ i kralja Egona Drugog (Tom Glin-Karni), što bi radije da proliva krv nego mastilo. Ako se neko i plašio da će smrt kralja Viserisa i odlazak Padija Konsidina ostaviti veliku, i glumačku i karakternu prazninu, grdno se prevario. Što-

Alisent Hajtauer, dosadnjikavo zaštitno lice „zelenih“

podsjeća

na najbolje dane epa „Game of Thrones“

posljednjeg zmaja

više, većina gledalaca biće žestoko iznenađena time koliko će joj se dopasti način na koji je Tom Glin-Karni iznio ulogu, dodajući seriji čak i rijetke momente humora. U njegovoj izvedbi, Egon Drugi ne samo što nije karikatura od hirovitog mladića nedostojnog i nespremnog za Gvozdeni prijesto, nego je sasvim tragičan lik. I ostaje takav čak i kada vuče najbanalnije poteze, navlačeći i na sebe i na sve oko sebe, posebno na suprugu, melanholičnu Elenu (Fia Saban), samo smrt i uništenje.

Uz Egona, najvredniji igrač „zelenih“ bio je i ostao njegova desnica i đed, ser Oto Hajtauer (Ris Ivans). Kroz njegov lik, najbolje je prelomljena sama suština serije i ta brutalna studija rata, diplomatije i politike na koju su kreatori nagazili u drugoj sezoni.

Štošta se od Ota Hajtauera može naučiti o prirodi ratovanja, i ovih modernih, i onih vođenih 200 godina prije događaja iz „Game of Thrones, kada su Vesterosom vladali zmajevi. Između ostalog, da jedno mrtvo dijete može da okrene ratnu plimu bolje nego 1.000 vitezova na bojnom polju. Da u vijećima i za stolom donosilaca odluka najčešće sjede oni koji nikad direktno ne zaprljaju ruke; da samo takvi donose bitne odluke; da zbog starih prdonja djeca završavaju u vihoru rata, da zbog njinih odluka ginu milioni... I da ni za nijedan rat, od pamtivijeka, nije bitno ko ga je započeo. Poslije određenog vremena, povod se zaboravi. Ali, mržnja opstaje i sve što slijedi jesu, opet, samo smrt i uništenje.

Otova kćerka, kraljeva majka

Alisent (Olivija Kuk) i dalje zauzima mnogo mjesta i zaštitno je lice „zelenih“, ali srećom mnogo manje nego u prvoj sezoni. Srećom, jer njen lik previše se koristi za pravdanje i držanje i „zelenih“, uz „crne“, u sivoj zoni, tokom legitimnog rata za prijesto. Tako je i jedna od slabijih scena druge sezone ispala ona u kojoj se nesrećna Alisent sučava sa pitanjem da li je pogrešno shvatila Viserisova buncanja pred smrt, o tom Obećanom Princu i Egonu koji možda jeste, a možda nije Osvajač.

Vitez bez morala

Utisak o Alisent dodatno kvari i usiljeno forsiranje sapunice (nikako drame) sa Kristonom Kolom (Fabijen Frankel). E, on vam je i dalje manje ser, a više seronja, i najviše klišeizirani primjer povrijeđene muške sujete dok prosipa uvrede na račun (ne)suđene kraljice

Renire (Ema D’Arsi), paralelno (o, kako viteški) liježući sa drugom kraljicom u postelju. Kreatori serije nijesu uspjeli da ga iščupaju iz klišea u koji se uvalio još na početku, pa je ostao jedan od najomraženijih likova, ne zato što je puki negativac, nego prosto zbog toga što posjeduje samo jednu dimenziju.

Srećom, „zeleni“ imaju mnogo više jakih „odbrambenih“ igrača, prvenstveno Emonda (Juan Mičel). Iako sve vrijeme flertuje sa karikaturom, jahač Vagara, najstarijeg među svim zmajevima Vesterosa, pronalazi način da ostane MVP i opstane kao jedan od fascinantnijih likova. Ne vjerujete? Gledaćete u Gačkovom Gnijezdu u četvrtoj epizodi... Tačku na „zelene“ stavljamo, naravno, sa Larisom Strongom (Metju Nidham), za kojeg se samo može reći: „Zlatio se Va-

Renira Targarjen, predvodica „crnih“ za koju je odveć lako navijati

theposterdb.com

ris...“ Glavna šaptalica i sluga kraljice-majke Alisent vrlo je opasan igrač, i izvjesno je da će pronaći način da okrene rat u željenom smjeru u narednim epizodama.

Tagline druge sezone možda glasi: „Svi moraju izabrati“, ali svi vrlo dobro znamo da je strana odavno odabrana. Sa „crnima“, sa Renirom, do kraja. Do posljednjeg zmaja.

Koliko je jak njen lik, koliko je moćna igra Eme D’Arsi, odlično pokazuje prva epizoda, u kojoj izgovara samo jednu-jedinu rečenicu, i to jedva. Opet, više je to nego dovoljno za milion i jednu emociju za jednu majku poludjelu od žalosti i njenog jednako slomljenog zmaja. I za kraljicu na rubu rata koja je, pak, naslijedila čitavih 80 godina mira od oca...

Vičerovski pohod

U drugoj sezoni, evoluirao je i odnos Renire i Demona (Met Smit), koji je i dalje jedan od najluđih „džokera“ serijala, pa smo poslije faze „medenog mjeseca“ (ili makar nečega i približno tome nalik kod Targarjena) stigli do dvije osobe, obnevidjele od bijesa, koje nikada nijesu bile udaljenije. Niti više „zajedno same“. Izvjesno je da ćete drugu epizodu pamtiti po njihovom sučeljavanju, a dio treće i četvrte po Demonovom vičerovskom pohodu na Harendvor i sopstvo. I zaista, taj dio serije skockan

je baš kao da su kreatori imali „The Witcher“ na umu, a sjajnog Meta Smita kao ultimativni prijedlog, onaj koji biste prihvatili bez centa razmišljanja, da u Netfliksovom palom epu naslijedi Henrija Kavila Demonove kćerke Bejla (Betani Antonija) i Rejna (Fibi Kejpbel) u prvoj polovini sezone više su figure pomjerene na šahovnici, koje čekaju svoj red, nego likovi od krvi i mesa, a Renirin najstariji sin Džeseris (Hari Kolet) takođe se sa razlogom vrti oko „ivica“ rata, pokazujući pak, da je spreman da odigra svoju ulogu kada za to dođe vrijeme. No, zato, možda još jače nego u Reniri i Demonu, gori zmajska krv Morske Zmije/Korlisa Velariona (Stiv Tusan) i Renis Tar-

Oči u oči sa Kreganom

Starkom

Najveća zamjerka u vezi sa prvom polovinom druge sezone? Pa, zasigurno način na koji je u „House of the Dragon“ uveden jedan od najupečatljivijih likova kako iz istoimene knjige, tako i iz cjelokupne sage „Pjesma vatre i leda“. Jer, Kregan Stark zaslužio je mnogo zrelijeg i postojanijeg glumca

garjen (izvanredna Iv Best). Recimo, eto, samo to da ćete više puta zažaliti što Nesuđena Kraljica nije imala priliku da završi na Gvozdenom tronu. I što je spriječena da spriječi sve to krvoproliće samo zato što je, eto, žena...

Vještica i mornar Što se sporednih likova tiče, njih u „House of the Dragon“ ima mali milion, a kreatori manje-više uspješno uspijevaju da ih pozicioniraju i pokažu koja

Visoka Kuća stoji na kojoj strani u ratu „crnih“ i „zelenih“. Tu se za sada ističe svega nekoliko likova, od starih poput zagonetne Misarije (Sonoja Mizuno), do novih kao što su za Velarione važni mornar Alin od Hula (Abubkar Salim, sjajan u

od premekanog Toma Tejlora, ali i scenaristički pristup koji ne igra samo na „GOT“ sjećalice, nego objašnjava suštinu čovjeka koji će, u jednom trenutku, održati „Čas vuka“ i promijeniti tok cjelokupne istorije Vesterosa. Nažalost, uvodna scena, u kojoj upoznajemo Kregana tokom Džeserisove posjete Zidu, daleko je ispod nivoa. Njegova posebnost ne može se ni naslutiti ispod svih tih opštih mjesta u vezi sa Sjeverom i njegovim najvoljenjim zaštitnicima („Dužnost je

prerano otkazanoj HBO seriji „Raised by Wolves“) i vještičja figura sa proročanskim moćima, Alis Rječna (Gejl Rankin). Oboje su uvedeni baš kako valja i trebuje (što će, opet, biti najjasnije čitaocima knjige), tako da znate da ih kasnije čekaju znatno veće role u ratu i da željno iščekujete da se što prije otvori prostor da se to i dogodi. Sa dvojicom simbolički jakih sporednih likova, pak, kreatori serije uspjeli su i da kiksaju: iz raskola vitezova, braće blizanaca Arika (Luk Titensor) i Erika (Eliot Titensor) nije izvučen puni potencijal simbolike cijepanja trona i dijeljenja cjelokupnog carstva na „crne“ i „zelene“. Tu se ciljalo na mnogo jeftiniji spektakl nego što se moralo.

žrtva.“; „Zima dolazi“; „Kuća Stark ne zaboravlja svoju zakletvu.“, itd.). Moglo je to mnogo bolje – i kasting i scenario.

Iako „sjevernjački uvod“ u novu sezonu vjerovatno neće toliko smetati onima koji nijesu čitali knjigu, ipak je šteta što nije ispao mnogo efektniji do te mjere, da dodatno pojača neizdrž iščekivanja da se Kregan ponovo pojavi.

Onima koji, pak, jesu upoznati o originalnom predlošku, generičan uvod samo će izdušiti očekivanja i u vezi sa njim, i u

Demon, i dalje jedan od najluđih „džokera“ serijala

Emond, vrijedan igrač koji je uvijek na rubu karikature

U suštini, i u drugoj sezoni nastavlja da se pokazuje da je knjiga „Vatra i krv“ jako dobar izvorni materijal. Koncipirana kao „nabrajalica“ i istorijska hrestomatija sa zvaničnim podacima meštara, ali i brojnim nezvaničnim glasinama, anegdotama i pričicama dvorskih luda poput Pečurke – ostavila je dovoljno prostora za širu interpretaciju likova i događaja. Jer, sve se tamo dogodilo, a možda i nije, i sve može biti kako je u knjizi zapisano, a uopšte i ne mora. Stoga, većina izmjena i dopuna kojima smo već posvjedočili u prvoj i drugoj sezoni, pije vodu i ima smisla, jer je svijet serije samo jedna od mogućih staza kojima se u adaptiranju moglo poći.

vezi sa još jednim vrhunskim likom... Njegovom budućom suprugom Alisent Blekvud, poznatijom kao Crna Ali, ratnicom toliko furioznom i nepobjedivom na bojnom polju, da Arja Stark pored nje djeluje kao beba sa čačkalicom.

No, o tome potom, negdje u trećoj, četvrtoj sezoni... u nadi da će, kad se u kadru pojavi Crna Ali, na red doći i nepogrešiv kasting-izbor, i mnogo bolje napisan scenario. I za nju i za Kregana Starka.

U drugoj sezoni serije „House of the Dragon“ ima drame (katkad i šekspirijanske), ima humora, ima tenzije, ima uzbuđenja, ima žalosti, ima (egzistencijalističke) strave, ima svega. Ima tu i logičkih grešaka i praznog hoda, od one vrste koja se ne može pravdati karakterizacijom, zato što ne doprinosi baš svaki takav momenat dubljem spoznavanju likova. Opet, lako je zažmuriti na kikseve, a još lakše nadati se

da će ih u nastavku biti manje, kad ples zmajeva počne. Jer, kad krene, istinski je epski. Tako da, dragi fanovi incesta i zgražavanja na visokom valirijanskom, početni utisak glasi –vrijedilo je skoro dvije godine čekati na drugu sezonu. U ovoj fazi, „House of the Dragon“ ne samo budi ono uzbuđenje kojeg se rado sjećamo u vezi sa početnim sezonama serije „Game of Thrones“, nego čini manje gorkim i činjenicu da će

HBO sigurno godinama, ako ne i decenijama, crpiti serije sa bunara Džordža R. R. Martina. Ako i ostali spin-of projekti zasnovani na „Pjesmi vatre i leda“ budu na nivou na kojem je trenutno „House of the Dragon“, može se reći da nam u dogledno vrijeme neće zafaliti fine epske fantastike. Naše je samo da se zavalimo i navijamo za svoje. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

Renis, Nesuđena Kraljica koja je to morala biti

Egon Drugi, iznenađujuće slojevit i dopadljiv lik

zerkalo

Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Piksarov

„Inside Out“ (Pit Dokter , Roni del Karmen, 2015) postao je instant klasik sa debelim razlogom. Nema tog djeteta, a bogami ni odraslog, što nije pao ničice pred njegovom vibrantnom arhitekturom, urnebesnim likovima i svim tim malim, tako piksarovski-nedoljivim detaljima, iskorišćenim za oslikavanje mehanizma po kojem rade naše emocije.

Prije skoro deceniju, „Inside Out“ nas je zabavio, ali i opasno raznježio, dotakavši se jedne gorko-slatke lekcije, za djecu možda nove ali odraslima dobro poznate, mada često zaboravljene i potisnute... da nam je Tuga, od koje svi, svjesno ili nesvjesno, konstantno bježimo – ipak veliki prijatelj. Možda i najveći. Jer, bez nje ne bismo mogli da spoznamo ni sreću, ni prijateljstvo, ni ljubav, niti išta što suštinski jesmo.

Stoga, nema potrebe da objašnjavamo sa koliko je pomiješanih emocija, nastavak jednog takvog animiranog remek djela, dočekan u bioskopima. Sa radošću zbog prilike da ponovo zavirimo u njegov svijet, ali i u strahu da „povratak na mjesto zločina“ neće biti ni približno dobar.

Drvo sopstva

Radnja drugog dijela odvija se dvije godine nakon prvog, sa Rajli ( Kensington Tolman) koja je upravo napunila 13. Emocije za „konzolom“ u njenoj glavi vrlo su zadovoljne djevojčurkom u koji je izrasla. Radost (Ejmi Fuler), Tuga (Filis Smit), Bijes (Luis Blek), Strah (Toni Hejl umjesto Bila Hadera ) i Gađenje (Liza Lapira umjesto Mindi Kaling) sigurni su da obavljaju dobar posao sa sortiranjem njenih sjećanja, s obzirom na to da je Rajli uvjerena da je dobra osoba i trudi se da se tako ponaša. Da je to tako, vidimo po „drvetu sopstva“, novom konceptu koji ipak funkcioniše po istom

Štosnom nastavku animacije „Inside

Pubertet sa dlakom na jeziku

Moderni tinejdžeri mnogo su haotičniji od bilo čega ovdje prikazanog. Samim tim, teško je lmu povjerovati, u dramu se unijeti... a kamoli je osjetiti svojom

principu po kojem radi i čuvanje formativnih sjećanja u prvom dijelu filma. Svjetlucava skalamerijica sastoji se od grana koje formiraju Rajlina najvažnija iskustva. Najvažnija, makar ako pitate Radost. Jer, ona je ta koja ih bira. I naravno da već tu, sa njenom pretjeranom potrebom da ističe samo najljepše stvari u vezi sa voljenom djevojčicom, naslućujemo problem...

Sa principom građenja „drveta samosvjesnosti“ nije problematično samo stalno akcentovanje samo najboljih djelova Rajline ličnosti, već i konstantno slanje njenih negativnih sjećanja u zadnji dio mozga. A koliko potiskivanje suštinski može da bude štetno po Rajlinu i bilo čiju ličnost, Radost otkriva na teži način... Nakon što, noć uoči Rajlinog odlaska

u trodnevni hokejaški kamp (od kojeg joj zavise srednja škola i cjelokupna budućnost), u kontrolnu sobu upadne gomila pomahnitalih radnika, kompletno je rasturi, renovira i najavi proširenje „radnih mjesta“. Sa sve znakom „Pubertet je neuredan!“

prevrnuto. Jer, ono, Smoru je smor ama baš sve što možete

budućnost),

Bez napaljenosti

emocija ), vrlo raspoložena odlazak iz serije „Bear“), Pol Volter ) i Smor (Adel Egzaiz Kešišovog filma pogled da kažete.

Dizajn nove četvorke oduševljava na prvu loptu, ma skoro pa savršeno odslikava tu naglu tranziciju iz ljupkog djeteta u hormonski-raspuštenog tinejdžera, apsolutno nezainteresovanog za išta što čeljade, naročito roditeljsko, može da mu kaže. No, nakon što ukapi-

Što je to „pubertet“, Rajli i njenih pet emocija uvidjeće nakon što u sobu stupi četvoro novih zaposlenih. Prvenstveno, njihova luckasta predvodnica Anksioznost (fantastična Maja Hok da preuzme stvar u svoje ruke i učini Rajlin odlazak u kamp –superneanksioznim. S Anksioznošću stižu Zavist (Ajo Edebiri Stid (supertihi Hauzer kupulos

„Blue Is the Warmest Colour“, 2013), a već prvi pogled na novu družinu dovoljan je da padnete od smijeha. Narandžastoj predvodici ekipe, zbog mapetovske energije i dizajna. Zavisti, zbog tanušnog glasića, sitne pojave i ogromnih, pažnje gladnih očiju. Stidu, zbog smotane divovske pojave, crvenjenja i zavlačenja glave u duksericu čim ga neko pogleda. I, naravno, Smoru – zbog upravljanja konzolom preko mobilnog telefona, koji je sveta krava za svakog tinejdžera, ali i zbog očiju koje, i kada su normalne, stalno izgledaju

theposterdb.com

„Inside Out“ ipak fali hrabrosti, originalnosti i dubine

rate da je to-to, da se od novih emocija više niko neće pojaviti, brzo shvatite da imamo problem. Gdje je, dođavola, Napaljenost? Požuda, Strast, Ljubav – ili kako li bi se već, u jednom Piksarovom/Diznijevom filmu, mogao nazvati čudovišni vihor hormona na kojem jašu pubertetlije?

Režiserka filma, debitantkinja Kelsi Man , mogla bi da nas pita đe žurimo, zašto odmah očekujemo da se u Rajlinu coming of age priču ubace hormoni i fizičke promjene. Pa, teško je to ne očekivati, još je teže izbjeći, s obzirom na to da je pubertet najčudnjikaviji dio odrastanja upravo zbog toga što ne znate što da radite sa svim tim promjenama što vam se u tijelu događaju. Samim tim, napaljenost je neodvojivi dio tinejdž-iskustva. A to su, izgleda, na početku mislili i Dejv Holstin i Meg Lefov, s obzirom na to da su inicijalni scenario zavrtjeli oko drugačije grupe emocija.

Oko Slobode, Snage, Ljubavi i, pazite sad, Strasti.

REŽIJA: Kelsi Man

ULOGE:

Ejmi Fuler, Maja Hok, Filis Smit, Luis Blek, Toni Hejl, Liza Lapira

TRAJANJE: 96 min

U međuvremenu, vjerovatno je proradio Diznijev PG-13

„bič“, pa je prvobitna zamisao „dezinfikovana“ (ili diznifikovana?), tako da se oslobodi svake „prljave“ aluzije. No, najbolji odgovor na pitanje zbog čega se taj „detalj“ očekivao i od „Inside Out 2“ nakon što je zašao na ado-

lescentsku teritoriju - dao je upravo Piksar, jednom od svojih najboljih animacija, filmom „Turning Red“ ( Domi Ši, 2022), pričom o pubertetu sa kojom su se odveć lako povezali i tinejdžeri i odrasli. I to upravo zbog toga što je njegova režiserka pronašla superzabavan i superdirljiv način da priču o svim tim konfuznim psiho-fizičkim promjenama spakuje u sjajnu metaforu, i kroz nju progovori o predugo prećutkivanim temama u filmskoj umjetnosti, naročito animiranoj i naročito onoj za djecu. Između ostalog, o menstruaciji.

Dakle, daleko od toga da se od „Inside Out 2“ očekivalo da bude Piksarov odgovor na Netfliksovu bezobraznu, često i pretjeranu seriju „Big Mouth“, u kojoj je tinejdžerska napaljenost ilustrovana hormonskim čudovištima. No, s obzirom na to koliko je prvi dio temeljan i kompleksan, te koliko je ljubavi dobio „Turning Red“ poslije premijere – jeste se iščekivao hrabriji, zreliji, dublji pogled na pubertet. I mnogo neuredniji. Bez, a ne sa dlakom na jeziku.

Sterilan pogled

Iako se ne može reći da „Inside Out 2“ nema momenata i da ne hvata lijepo taj momenat naglog prelaska u pubertet, kada kao da postanete druga osoba, pa stvarno osjetite da se odjednom, za konzolom za petoro u vašoj glavi, odjednom naguralo devetoro, pa svako vuče na svoju stranu, dovodeći do ludila i vas i cijelo okruženje. I mijenjaju vas do neprepoznavanja, samo da biste se svidjeli drugima, sve dok oni koji su vam najbliži više ne mogu da vas prepoznaju... Sve dok ne prestanete da prepoznajete sami sebe.

No, taj osjećaj ipak je opšte mjesto, milion puta obrađeno u drugim filmovima. Sama srž i coming of age suština u „Inside Out 2“ ipak je najbliže pubertetu iz apoteke. Odveć sterilno, nevino i pretjerano naivno djeluje naša trinaestogodišnja Rajli, pa neka je u moralnoj i identitetskoj krizi

100 puta. Tinejdžeri, naročito moderni, mnogo su haotičniji i, slobodno možemo reći, opasniji od bilo čega prikazanog u „Inside Out 2“. Samim tim, teško je u cijelu misiju spasavanja „dobre osobe i drugarice Rajli“ povjerovati, za nju navijati, u njenu se dramu unijeti... a kamoli je osjetiti svojom. Zaplet drugog dijela filma, sa petorkom emocija koje završavaju van kontrolne sobe i sve vrijeme pokušavaju da se vrate, skoro je isti kao u prvom, samo što sada, umjesto Radosti i Tuge, imamo svih pet emocija u „izgnanstvu“. Ponovo posjećujemo i potisnute djelove memorije, ali ovog puta samo da bismo se zabavili uz reference na Nickelodeon crtaće i video-igre iz dvijehiljaditih... a ne da bismo zasuzili, i nad Rajlinim i nad svojim izgubljenim djetinjstvom, uz jednog imaginarca Bing Bonga. Šteta je i što Rajlinih roditelja (Dajan Lejn i Kajl Maklaklan) nema više, što su svedeni samo na uvodnu i na odjavnu vinjetu; šteta je što imamo i samo jedan momenat kada vidimo kako funkcionišu emocije u glavama Rajlinih najboljih prijateljica, Bri (Sumaja Nuridin Grin) i Grejs (Grejs Lu); šteta je što čak i ne zavirimo u um njene nove fascinacije, hokejašice Val (Lilimar). A sve to, uz dva sitna pojavljivanja Nostalgije (Džun Skvib), nam i govori koncept proširenih emocija uopšte nije pomno razrađen. I da njegovi autori samo nabacuju ideje... Da ne shvatite pogrešno: nije „Inside Out 2“ uopšte loš, ali nije ni posebno dobar film. Najbolje što se može reći jeste da je sasvim okej, katkad i vrlo zabavan pogled na adolescenciju. Ali, da je hrabar, promišljen, dubok, originalan, vibrantan i apsolutno svoj, kao original, zasigurno ne. Ovo je, u suštini, više film za roditelje i djecu na pragu puberteta, nego za klince i „iskusne“ tinejdžere. Stariji adolescenti dočekaće ga taman kao Smor – prevrnutih očiju. Ali, bože jaki, možda i oni dođu na red kada Rajli spiči na koledž u „Inside Out 3“ ili „4“... Ocjena: 7/10

Obožavana petorka u ratu sa četiri nove emocije

festivali Dokumentarac „Ova dobra zemlja“ u režiji Vladimira

Slovo o filozofiji planine

Petnaesto izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma „Underhill Fest“ donelo nam je jednu, ali vrednu svetsku premijeru. Reč je o dugometražnom dokumentarcu „Ova dobra zemlja“ Vladimira Perovića Kao što znamo iz njegove ranije filmografije, doajen crnogorske dokumentaristike voli da meditira o prirodi, ponekad i o društvu, kao i o odnosu između prirode i društva, a ovog puta, u „Ovoj dobroj zemlji“, polazna tačka su planine.

Tišina i samoća Život na planini može biti surov i težak; rad i disciplina neophodni su za preživljavanje; oskudica se podrazumeva; usamljenost je takođe česta pojava, ali baš ta odvojenost od sveta može značiti i slobodu i priliku da se razbistre misli. Jedan penzionisani učitelj pri

kraju Perovićevog filma iskreno se pozvao na kliše o bistrim glavama planinske dece, a jedan od težaka sa samog početka postavio je krajnje filozofsko pitanje o prirodi slobode i samoće. Ako je sloboda samoće, kakva je onda to sloboda? Takvim se pitanjima i tezama, dakle, bavi Vladimir Perović u svom novom filmu, strukturiranom u nekoliko poglavlja nejednakih dužina i koncepata. Neka od njih sadrže samo jednu priču i jednog naratora, neka više priča i naratora, neka više naratora za samo jednu priču. Sva ona, pak, imaju jednostavne naslove koji nagoveštavaju temu.

Čućemo tako razmišljanje jednog od planinskih težaka da su životinje poput vukova i medveda, koje i te kako mogu čoveku napraviti štetu, sada za-

štićene, a da čovek od njih nije. Čućemo i ispovest jednog od planinaca kako mu je kroz ceo odrastao život vojska ograničavala slobodu, prvo kao regrutu, onda kao rezervisti na poziv kojeg su tako zvali u ra-

tove, pa se na dan odlaska u penziju poslednji put ošišao i obrijao, rešen da ostatak života provede u planini i u potpunoj slobodi.

Čućemo i priče o čobanima i gazdama, dobrim praksama i bratskim odnosima, o neophodnosti tišine i praznine da se pronađe balans, o planini Hajli i opsesiji koju jedan slikar ima njome. Slušaćemo i o tradicijama, što će nam samo potvrditi

Piše:

Marko Stojiljković

Kadar iz impresivno snimljenog filma doajena naše dokumentaristike

Underhill Fest

Perović sa filmskom ekipom na premijeri na Underhill festu

Vladimira Perovića

Razmišljanja planinskih težaka

uokvirena su impresivnim slikama krajolika od kojeg zastaje dah, za što posebnu pohvalu zaslužuje direktor fotogra je Ivan Čojbašić

da su patrijarhat i mizoginija jedno te isto po definiciji, ali i da se žive, energične žene ipak mogu tome othrvati.

Autorska sloboda

Sve to je garnirano impresivnim slikama krajolika od kojeg zastaje dah (pohvale direktoru fotografije Ivanu Čojbašiću, kojem je ovo druga premijera za manje od mesec, budući da je snimio i „Porodicu na određeno vrijeme“ crnogorskog režisera Seada Šabotića), gde čak i „najtežačkije“ od težačkih dnevnih rutina ne deluju tako teško, kao i fino podešenim zvukom koji je dizajnirala Dora Filipović

Montažni ritam koji uspostavlja Nikola Egerić polagan je, čak i usporen, što savršeno oslikava znatno usporeniji ritam života na planinama. Tehnički, dakle, film je na nivou. Problem, pak, možemo naći u koncepciji i njenoj bazičnosti. Kao takva, ona autoru ostavlja potpunu slobodu, sličnu onoj koju uživaju njegovi izabrani junaci, gde on može birati reprezentativne likove i teme, skakati sa jednih na druge, i to činiti bilo kojim redom.

„Ova dobra zemlja“, dakle, jednako može biti i kratkometražni dokumentarac, i serija istih, i televizijski „specijal“ u nekoliko delova, a i samostalni dugometražni film, što na kraju i jeste, u trajanju od blizu dva sata. Jer, teme koje je Perović otvorio zaista jesu neiscrpne, pa ih je teško načeti, dubinski obraditi i objediniti u samo jednom-jedinom uratku.

Ocjena: 3/5

Podrizikom da bude previše očigledno: idealna pjesma za soundtrack filma „Tijelo“ (,,Body“) Slovenke Petre Seliškar bila bi ,,My Body Is a Cage“ benda Arcade Fire. U onoj mjeri, u kojoj je tijelo tamnica za jednu osobu, koja se duže od dvije decenije bori sa nekoliko teških i rijetkih autoimunih oboljenja.

Tijelo, to je jedan cijeli levijatan, čijoj mračnoj utrobi - naše duše i mladosti ne mogu uteći. Strašnije i efikasnije u namjeri da nas potčini, od bilo koje ideologije, politike, kolektiva. Takvo je i toliko gargantuanski strašno - u dvije decenije brižno i strpljivo kamerom dokumentovane hronike života Urške Ristić, Petrine bliske prijateljice. U filmu koji je premijerno prikazan prošle godine u Sarajevu, a krajem ovog proljeća stigao je i na veliko platno podgoričkog Underhill festa.

Pa ipak, „Tijelo“ je ne samo dirljiv, već i meleman film. Njegova ključna koordinata, polazište i ishodište, jedna je tiha i skromna jezerska plaža, na kojoj nas Urška, u društvu dvije kćerke, vodi kroz virove, plićake i vrtloge svog života. „Tijelo“ je film posvećen majkama, pa kćerkama. I takav je sasvim prikladan.

Seliškar je takođe snimala film i koji je vrlo direktan. Jedna mlada žena suoči se sa bolešću kojoj je teško otkriti i dijagnozu; koja joj ugrozi i život, i motoriku, i sva sjećanja, i... Pa ona mora sve to da prebrodi. Da prihvati da će bolest uvijek biti tu, u prikrajku. Da svaki dan kada joj bude bolje –

Tijelo

Polazište i ishodište lma jedna je tiha i skromna jezerska plaža, na kojoj nas

Urška, u društvu dvije kćerke, vodi kroz virove, plićake i vrtloge svog života

istovremeno zadrži i svijest da će možda već sjutra, u nekom od narednih dana ili mjeseci, opet biti gore. Takvo je to „autoimuno“.

Ukratko, u očima Urške Ristić ne vidimo samo prvo suočavanje sa sopstvenom prolaznošću i smrtnošću, već i sa tim, da će je svakog dana nešto i uporno podsjećati, da je smrtna i prolazna. Da je jedna gravitacija vuče i da je u sjenci bolesti, kao Sizif pod svojim kamenom.

Naravno, Urškin slučaj kao da je stvoren za seriju „House, MD“; tu nam i ona paralela sa „letom“ doktora Gregorija Hausa (Hju Lori), uz „My Body is a Cage“ verziju Pitera Gejbrijela, u kultnoj televizijskoj sceni – pije vodu. Samo što ovaj film ima potpuno promišljen, malo diskretniji i manje očigledan, a vrlo efektan soundtrack. Od klasike do postpanka, sa jednim sjajnim Pi Džej Harvi momentom. Pa i jednom pjesmom koja je Urški i njenoj borbi sa bolešću posvećena. Ne postoji u tom izboru muzike ništa forsirano; sve je na svom mjestu. I u skladu s izborom kadrova i paletom kame-

re, onako kako ju je osmislio Brand Fero. Ta atmosfera ljetnjeg predvečerja taman hvata ono neobično i neočekivano „melemno i spokojno“, koje Petra Seliškar želi da ispriča. Najdirljivije od svega jeste to na koji način je sama režiserka i scenaristkinja prisutna u filmu. Autorka, koja je vizuelni jezik i kredo potpisala sjajnim debijem „Bake revolucije“ („Grandmas of Revolution“, 2006), sada ide korak dalje –jer sve je ovo, golgotu, pa borbu, pa ustajanje, pa opet pad i borbu prijateljice, gledala svojim očima. I brinula, i snimala, i opet brinula.

„Tijelo“ je sve to, suočavanje mlade i lijepe žene sa limitima i klopkama jednog prolaznog tijela. Takođe je i strašno i uzvišeno rušenje ega, što sama Urška možda i pretjerano direktno i bez potrebe verbalizuje u finišu... Ali, naravno, to je pravo koje joj, i u filmu i u životu, apsolutno pripada; dok održava ravnotežu u tihoj vodi svoje zrelosti. Pa i onda kada je jedini smisao koji hvata, da ne potone, za sebe i svoje kćerke –u goloj istrajnosti. S. S. Ocjena: 3.8/5

Hronika ženskog iskustva i suočavanja sa prolaznošću variety.com/ Petra Pan Film

FESTIVALI

Marko Stojiljković

Oko

dugometražnog prvenca Krisa Neša podigla se prašina odmah posle premijere u noćnom programu ovogodišnjeg Sandensa. Pričalo se o krvavosti i revolucionarnosti filma „In a Violent Nature“, unikatnoj autorskoj viziji, ubistvima koja su brutalna čak i za standarde najkrvavijih slešera.

„Friday the 13th“ i „Hardcore Henry“ susreću Belu Tara u hit-hororu „In a Violent Nature“

Nedovoljno slešer revoluciju

Grmalj i kamperi

Centralna fora oko koje je film konstruisan zapravo je toliko jednostavna, da nam dođe da

Sa tom reputacijom došao je i u američke bioskope, pa i na Grosmanov festival fantastičnog filma i vina u slovenačkom Ljutomeru, gde smo ga i pogledali. U pitanju je svakako film fore ili više njih, ali... pitanje je da li je to dovoljno da „In a Violent Nature“ bude i fora film.

se zapitamo kako se niko pre Neša, majstora specijalnih efekata i povremenog autora uglavnom u kratkom metru, niko nije setio da je iskoristi, iako su mnogi verovatno postavili isto pitanje kao i on. Pitanje glasi: Kakav bi bio osećaj da gledamo slešer, ali ne iz perspektive tinejdžera koji će (većinom) biti pobijeni, već iz ugla mahnitog ubice? Glavna referenca ovde je serijal „Friday the 13th“ i njegov neumrli zlikovac Džejson Vurhes, ali se u Nešovom postupku mogu iščitati i neke druge stvari, za horor kao žanr i slešer kao podžanr, prilično neočekivane.

Neš svoj horor otvara jednim od mnogih subjektivnih kadrova, možda i najapstraktnijim u celom filmu. U njemu vidimo prozorski ram bez stakla sa kojeg, kasnije ćemo obratiti pažnju na to, visi zlatni medaljon. Grupu kampera još ne vidimo, ali zato čujemo njihov opušteni razgovor koji će se u jednom trenutku povesti oko medaljona i toga da li je dobra ideja dirati ga.

Naše predznanje nam govori da u filmu ovog žanra to nikada nije slučaj, baš kao što nije dobra ideja ni odbiti da ti čudni lik ispriča strašnu i potencijalnu poučnu priču zašto je to tako. Naši vrli kamperi tu čine obe greške: jedan od njih uzima medaljon u nameri da ga pokloni svojoj devojci koja je tu sa njima na kampovanju, ali je nema u dotičnoj sceni.

Već u sledećoj vidimo nekakvu cevku u zemlji ispred napuštene, delimično razrušene kolibe. Cevka i zemlja počinju da se mrdaju, polako pa sve brže, i odatle izlazi grmalj koji bez

Kris Neš prilično arbitrarno krši pravila koja je sam uspostavio. Čak i ako mu oprostimo logorsku vatru i kamperske priče, isto ipak ne možemo da uradimo sa finalnom sekvencom koja ne služi ničemu

reči (neće progovoriti do kraja filma, a nećemo mu ni lice videti jasno) odlazi u šumu. Ispada, po svoje prvo ubistvo koje, doduše, nema veze sa kamperima koji su poremetili njegov mir. Žrtva je lokalni seljak i krivolovac kojeg je šerifov zamenik upozorio da batali postavljanje zamki u šumi.

Dječak i medaljon

Posle tog prvog i diskretnog ubistva (zbog kojeg ćemo se upitati čemu toliki „hajp“), u savršeno izvedenoj žanr-sceni oko logorske vatre, snimljenoj u jednom rotirajućem kadru, saznaćemo „ruralnu legendu“ o grmaljevom poreklu.

On je Džoni (Raj Beret), šumarev sin sa mentalnim poteškoćama, kojeg su drvoseče namamile da ga preplaše, pa ga nesrećnim slučajem i ubile. Kada je otac počeo da istražuje slučaj, i njega su dokrajčili i složili priču o samoubistvu. Ubrzo, svi su pronađeni mrtvi, njih

Piše:

Kamperi koji ginu na pokretnoj traci

susreću

za revoluciju

nekoliko desetina, a pričalo se da ih je ubio Džonijev duh. Malom Džoniju je, pak, dok je bio živ, bilo stalo samo do igračaka i jednog pozlaćenog medaljona - jedine uspomene na majku... Ono što sledi je masakr nad kamperima koji ginu kao na pokretnoj traci. Sve to gledamo što iz bliskog trećeg (kao, recimo, u filmovima braće Darden), što iz prvog lica, tako da nas sve pomalo podseća i na video-igricu, ne samo po tretmanu žrtava i našeg antagoniste, već i po tretmanu filmskog vremena.

Neš, naime, vreme popunjava praznim hodom, ali onim usmerenim, baš kao u igricama, gde taj detalj često previđamo. Uz apsolutno odsustvo muzike koju nadomešćuje sjajan dizajn zvuka, te mahom uverljive praktične specijalne efekte, konačan utisak je mešavina nespojivih stvari kao što su „Friday the 13th“, „Hardcore Henry“ (2015) Ilje Najšulera i – slow cinema na tragu Bele Tara Pitanje je samo koliko to sve zajedno funkcioniše, budući da Neš prilično arbitrarno krši pravila koja je sam uspostavio. Čak i ako mu oprostimo logorsku vatru i kamperske priče, gde se fokus sa negativca pomera na žrtve zbog kvaliteta izvedbe cele scene, isto ipak ne možemo uraditi sa finalnom sekvencom koja zauzima poslednjih dvadesetak minuta i ne služi ničemu osim da uvede kameo Lorin-Mari Tejlor kao jednu verovatno parodičnu referencu.

I u tome je problem sa forama. Neke jednostavno ne prolaze...

Ocjena: 3.3/5

CELULOID

Piše:

Marina D. RichteR

Podigao je Mohamad Rasulof dobranu prašinu već nekoliko sedmica pre zvanične svetske premijere drame „The Seed of the Sacred Fig“ u Kanu. Osuđen na osam godina zatvora od islamskog suda, iranski režiser uputio se peške preko planina u pravcu slobode; do poslednjeg trena nije se znalo da li će uspeti da se blagovremeno pojavi na Kroazeti ne bi li predstavio prvi autorski film nakon trostrukog berlinskog pobednika „There Is No Evil“ iz 2020. godine (Zlatni medved, Nagrada ekumenskog žirija, kao i Nemačke filmske asocijacije).

Rasulofu nije pretila samo zatvorska kazna, već i konfiskacija imovine i bičevanje zbog posedovanja vina u domaćinstvu, otkrivenog tokom pretresa.

Moralna dilema

Najsvežija kazna samo je nastavak procesa koji je počeo još 2022, kada je strpan u zloglasni zatvor Evin zbog potpisivanja peticije koja je

Mohamad Rasulof miješa porodičnu i

Priznanje za protestnu notu, ne za kvalitet

Već uoči svjetske premijere u Kanu, iransko ostvarenje bilo je pretprogramirano da uzme neku od nagrada. To što mu je, pak, stručni žiri uručio specijalno priznanje, a ne Zlatnu palmu ili Gran pri, ispravna je odluka

pozivala bezbednosne snage na polaganje oružja i da uzdržano reaguju na masovne ulične proteste. Rasulof je na slobodu privremeno pušten iz

zdravstvenih razloga u februaru prošle godine, otkad je zvanično bio u kućnom pritvoru. Navodno, razlog za štraftu nije bila zatvorska kazna već opasnost od nezavršavanja filma

koji se bavi upravo onom temom koja je Rasulofa dovela do Evina i svega što je usledilo.

„The Seed of the Sacred Fig“ je film koji je, s obzirom na to što se sve dešavalo u poslednjih nekoliko meseci, bio pretprogramiran da uzme neku od nagrada u Kanu. To što mu je stručni žiri, kojim je predsedavala Greta Gervig, uručio specijalnu nagradu a ne Zlatnu palmu ili Gran pri, ispravna je odluka, iako bi se zlobno moglo reći da je i ona izmamljena svime samo ne kvalitetom.

Tri žene u vihoru protesta poslije hapšenja i smrti Mahse Amini

dramu u precijenjenom filmu „The Seed of the Sacred Fig“

za notu, kvalitet

Rasulof nije briljirao ni pored odlične ideje za priču o istražitelju u službi režima, koji stremi ka karijeri sudije u iranskom revolucionarnom sudu. Dugo iščekivano unapređenje, koje je prvi korak u tom pravcu, Imanu (Misag Zare) ne donosi samo prednosti –izglede za veći stan za familiju i znatnu povišicu, već i veliku moralnu dilemu.

Već prvog dana na poslu, shvatiće da se od njega ne očekuje da išta istražuje, već da jednostavno potpiše već donesene presude o egzekuciji osuđenika. Kada pokuša da ovu proceduru dovede u pitanje, s obrazloženjem da se to oglušava o njegovu profesiju, biva ućutkan s upozorenjem da ga šefovi ionako ne vole, te je bolje da ćuti i uradi to što se od

njega traži. A s obzirom na to da ga nova uloga stavlja u poziciju potencijalne mete, Iman dobija službeni pištolj za ličnu zaštitu.

Kod kuće sve pod kontrolom drži njegova supruga Najmeh (Soheila Golestani) koja od muževljevog unapređenja ima velika očekivanja. Čim čuje dobru vest, počinje da traži izvesne žrtve od njihove dve kćerke, između ostalog, korektno nošenje hidžaba, druženje sa „neproblematičnim devojkama“ i veliku diskretnost na socijalnim mrežama. Da to baš nije dočekano sa velikim odobravanjem od srednjoškolke i studentkinje, jasna je stvar.

Masovni dželat

Rasulof dobro vozi radnju dok god se drži porodične priče i drama koje se rađaju unutar nje dok sve više jačaju spoljašnji uticaji. Naime, Imanova karijera počinje baš u momentu kada se veliki protesti posle hapšenja i smrti Mahse Amini opasno zahuktavaju. Izveštavanje na državnoj televiziji kosi se s onim što sestre Rezvan ( Mahsa Rostami ) i Sana ( Setareh Maleki ) gledaju na socijalnim mrežama, gde brutalna intervencija policije ne podleže cenzuri i gde je nasilje pokazano bez ijednog filtera.

REŽIJA:

Mohamad Rasulof

ULOGE:

Mahsa Rostami, Setareh Maleki, Soheila Golestani, Misag Zare

TRAJANJE: 168 min

Kada se starija ćerka usudi da stvari nazove svojim imenom, dolazi do prvog žešćeg verbalnog konflikta u kući. Iman prvi put pokazuje svoje pravo lice, ono koje se skriva iza maske odmerenog, blagog patrijarha i tu se odmotava klupko njegovih odnosa sa Najmeh, koja je pronašla sistem za neutralizaciju muževljevih agresija kroz apsolutnu pokornost. I njena maska razbija se nakon što Iman izgubi apsolutnu kontrolu nad kćerkama, koje

će izložiti poniženju kroz saslušanje od bliskog prijatelja, „specijalizovanog“ za izmamljivanje priznanja od iranskih političkih zarobljenika. U ovoj najjače konstruisanoj sceni, koja pokazuje nivo državne kontrole nad civilima (pogotovo nad ženama), Rasulof se dotiče srži problema ze-

mlje koja bespoštedno gazi po ljudskim pravima i u kojoj jedino muškarac ima šta da kaže. „Žene, život, sloboda!“ glasi slogan koji se čuje s ulica, a režiser koristi autentičan video-materijal koji je objavljivan na internetu od početka velikih protesta u Teheranu. U filmu, nekoliko njih poslužiće mu da napravi sponu između porodične i političke drame, ali i da iskopa veliki jaz između tri žene i Imana koji, uprkos moralnim dilemama koje su ga na početku mučile, tvrdokorno brani jedan režim koji ga tera da žrtvuje sopstvene principe i da se pretvori u masovnog dželata.

Sa početka odlično konstruisan, scenario omlitavljuje posle šezdesetak minuta, da bi izdušio ko balon nakon što se

radnja iz Teherana preseli u napušteno planinsko selo u kome Iman želi da disciplinuje svoju familiju. Tu se pojavljuju nelogičnosti i naivne podradnje koje navodno služe da potcrtaju snagu ženskog protesta. Nažalost, ništa od toga u primeni ne ide u korist protagonistkinjama, koje maltene do kraja filma praštaju neoprostivo ponašanje i blenu ko telad.

Ako bismo film hirurški presekli tačno na pola, njegov prvi deo ispao bi ono što bismo mogli nazvati tradicionalnom iranskom dramom, a drugipokušaj njene modernizacije kroz neuvežbana sredstva. Rezultat je skoro tri sata dug i razvodnjen, i daleko od nečega što zaslužuje nagradu u Kanu. Ocjena: 3.4/5

Crveni tepih iskorišćen za protest protiv iranskog režima

Misag Zare i Soheila Golestani oslikavaju dinamiku patrijarhalnog muža i potčinjene žene

imdb.com

instagram.com

SERIJE Becoming Karl Lagerfeld Kontroverzni kralj

Vibrantan doprinos

Javno

hejtovati i ljutiti „svačiju dušicu“ Meril Strip, pa... to može samo posebna osoba Karl Lagerfeld bio je, kažu, baš takav, a dobra i poštena Meril, kojoj se 2017. narugao zbog haljine s Oskara, samo je jedna od mnogih koje je uvrijedio. Spisak je podugačak, a u prvim redovima dime se ranjene sujete: Angele Merkel i imigranata; Adel , Hajdi Klum i drugih „debelih žena“; pripadnika #MeToo pokreta; Rusa, Grka, Italijana i muslimana; članova organizacije PETA... pa čak i homoseksualaca, za koje je smatrao da ne smiju da se vjenčavaju i zasnivaju porodice, iako se deklarisao kao gej.

Komadići slagalice

Ostaće Lagerfeld upamćen kao „kralj lavova“ među najvećim svjetskim modnim kreatorima, ali i kao čovjek čije su nagrandioznije kreacije bile – kontroverze. A među njima, najveća – on sam, KL. „Zagonetka u misteriji zapakovana u enigmi“. Čovjek kojeg ste mogli upoznati, ali nikada ga do kraja spoznati, niti znati što stvarno misli, u bilo kojem trenutku.

Tako se, jednostavno, brendirao Lagerfeld. Kao okrutna diva, kao čovjek bez trunke osjećanja, kao hodajući eksces, kao fantazma, priviđenje, nešto ni nalik ljudskom biću. I naravno da je, kao takav, morao da zagolica maštu mnogih filmskih i TV autora.

Nakon Lagerfeldove smrti 2019, bilo je samo pitanje što će prvo stići, serija ili film. I eto, samo pet godina kasnije, imamo priliku da na striming servisu Disney+ gledamo „Becoming Karl Lagerfeld“, francusku mini-seriju zasnovanu na mitologiji koju je sagradio za života.

Niko ni dan-danas ne zna da li je, sve te silne uvredljive stvari koje je izgovarao, Lagerfeld

stvarno mislio, ili su samo bile sastavni dio KL brenda. To mu je, prosto, bio trip. „Karikatura sam sebe samog, volim to. I da, to jeste jedna vrsta maske, a za mene Karneval u Veneciji traje cijele godine...“

Tu ideju, taj grandiozni mit koji je Lagerfeld gajio o sebi, prigrlili su i kreatori šestodjelne serije o njemu. Izor

Pizani-Feri, Dženifer Hav i Rafael Bake, na čijoj je knjizi „Kaiser Karl“ projekat i za-

snovan, prišli su zadatku bez ikakve želje i ambicije da kažu nešto „bitno“, „totalno novo“ i „razotkrivajuće“ o jednoj od većih enigmi u istoriji mode. Samim tim, djelimično igrajući po pravilima koje je KL postavio (potpirujući, ali ne i budžeći mit totalno u njegovom stilu, preko svake mjere), položili su test i izbjegli pretencioznost, jednu od većih zamki u koju mogu da ulete kreatori biografije bilo kojeg

čovjeka „većeg od života“. Jasno je od početka, nema kod ovog kreatorskog trija ni mrve nabudženosti. Ne zanima njih uopšte da vas nauče što o Lagerfeldu da mislite; oni samo žele da ga, takvog kakav je bio, osjetite. I da vam pokažu koliko je bila interesantna njegova psiha.

Oslobođeni i od namjere da „Becoming Karl Lagerfeld“ pretvore u „posljednju riječ“, u ultimativnu biografiju kraj-

Danijel Bril kao Lagerfeld – i okrutna diva, i ranjeni lav u potrazi za (samo)poštovanjem

kralj

ostaje ciljana enigma u izvanrednoj izvedbi Danijela Brila

doprinos KL mitologiji

Diznijeva mini-serija pulsira od života i ljepote sve vrijeme, bile u kadru modne revije, noćni život u Parizu sedamdesetih ili samo Karl Lagerfeld, zabijen u skice nad svojim radnim stolom nje komplikovanog čovjeka, dali su sebi prostora da iz KL mitologije uzmu samo određene komadiće slagalice... I da ih sklope tako da poslije gledanja njihove serije imate osjećaj da ste ga stvarno upoznali. Ne i spoznali, naravno... jer, za spoznanstvo ipak je potrebno dvoje, a Lagerfeld je bio duboki usamljenik koji je tom vrstom intime darivao/prokleo samo tri osobe. Majku Elizabet, platonskog ljubavnika Žaka de Bašera i sijamsku mačku Šupet. Kojoj je, inače, nakon smrti ostavio milion i po dolara...

Kameleonski stil

Radnja serije počinje 1972. godine, mnogo prije nego što će Lagerfeld (Danijel Bril u najboljoj roli karijere) postati prepoznatljiv po bijeloj kosi, crnim naočarima, rukavicama bez prstiju i visokim kragnama koje se skidaju. Upoznajemo ga u trenutku kada je niko i ništa, anonimni dizajner koji pokušava da se ostvari u Parizu, u pretakmičarski nastrojenom svijetu visoke mode, kojim caruje njegov nekadašnji prijatelj i kreativni saputnik, legendarni Iv Sen Loran (Arno Valua).

Zahvaljujući kameleonskim poslovnim instinktima i radoholičarskim navikama, jedan smiješni, „precerebralni“ autsajder, na koncu, uspio je da se uzdigne do apsolutnog kralja mode. Taj dugo očekivani uspjeh stigao je 1983, kada je postao kreativni direktor modne kuće „Chanel“ i ponovo učinio relevantnim brend koji je bio „klinički mrtav“ mnogo prije smrti svoje Koko Uslijedila je i saradnja sa „Fen-

dijem“, kao i pokretanje cijele „Karl Lagerfeld“ imperije... Ostalo je istorija, i mode i pop kulture.

Autori serije, pak, zaustavljaju točak knap uoči eksplozije KL supernove, trudeći se da prikažu što ga je oblikovalo dok se borio za teritoriju. Hvatajući tu borbu, efektno su prikazali koliko je Lagerfeld, sedamdesetih godina, tokom ere slobodne ljubavi i visoke mode u Parizu, bio „riba van vode“. Homoseksualac u potrazi za ljubavlju, ali kojeg seks uopšte ne interesuje ili mu, pak, ostaje nedostižan zbog neke vrste psihološke blokade. I kreator koji je ipak nije dovoljno lepršav i boemski nastrojen; koji je preveliki radoholičar i intelektualac, da bi ga Parižani prihvatili kao pravog umjetnika.

Teška kontradikcija

„Becoming Karl Lagerfeld“ sjajno hvata Lagerfeldovu radnu etiku i gotovo fanatičnu upornost da se dokaže i uspije. Njegova želja da bude voljen i prihvaćen pulsira kroz cijelu mini-seriju, isprepletana sa kompleksom inferiornosti i poremećajem ishrane koji je vješto skrivao (a sjetimo se samo koliko je puta, sa razlogom, bio optužen za „fobiju od debelih“), i sa teškom kontradikcijom: njegovom istovremenom potrebom da ostane usamljenik. Fasciniran mladošću i ljepotom, njima je stalno bio okružen, ali nije ih „konzumirao“. Niti je o tome razmišljao, dok nije upoznao Žaka (fenomenalni Teodor Pelerin).

„On je lav, a ti nemaš bič“, glasi samo jedno u nizu upozo -

renja koje je Lagerfeld ignorisao, već od prvog susreta sa zavodljivim dendijem koji je žarku želju da postane pisac i strah da uopšte nema glas koji se ističe - kamuflirao distrakcijama poput alkohola, droga i muškaraca.

Odnos ta dva potpuno suprotna čovjeka – radoholičara i totalnog hedoniste, introverta i lepršavog „socijalnog leptira“, aseksualca i vatrenog ljubavnika – žila je kucavica serije. I zaista je lako povjerovati, gledajući način na koji su prikazani, da je Karl sjedio na Žakovoj smrtnoj postelji do samog kraja te 1989, kada je preminuo zaražen AIDS-om. I da poslije njegove, i smrti majke Elizabet (sjajna Liza Krojcer), koja je takođe dobila nekoliko malih ali brutalnih momenata u seriji, nije želio nikoga blizu sebe, osim te sijamske mačke Šupet. „Becoming Karl Lagerfeld“ vibrira od života i ljepote sve vrijeme, bile u kadru modne revije, noćni život u Parizu ili samo KL, zabijen u skice haljina nad svojim radnim stolom. Ipak, momenti kada su u fokusu Karl i Žak, kao i njihov romantični trougao s Iv Sen Loranom, odskaču od svega ostalog.

Bril je bez sumnje dobio najteži glumački zalogaj i isporučio najslojevitiju rolu iznoseći na vidjelo sve te silne emocije koje je osjećao i sve vrijeme pokušavao da „flašira“ Karl. Poput matadora koji sakriva strah od bika u areni, kako je Bril, po svom priznanju, i zamislio Lagerfelda, nakon što se uhvatio ukoštac s ulogom. Ali, ništa manje ne može se reći ni za performans njegovih partnera.

Kao „pisac koji ne može da napiše niti jedan-jedini red“, naspram „radoholičara i hodajućeg mozga koji će umrijeti glup i sam“ – Pelerin je potvrdio da je jedan od najuzbudljivijih glumaca generacije. A

Valua, vrlo dirljiv kao progonjeni Iv San Loran, učinio je legendarnog dizajnera toliko opipljivim, da je teško ne poželjeti zasebnu seriju o njemu.

Kostimi iz sna

Našlo se u seriji dovoljno mjesta za još vrhunski napisanih i odglumljenih likova, od otrovnog Pjera Berža (Aleks Luc), koji je u Iv Sen Loranovo ime dugo sabotirao Lagerfeldovu karijeru, do slavnih ličnosti sa kojima je ukrstio put, od Palome Pikaso ( Žan Damas ), do velike Marlen Ditrih (Sonji Meljes ). Svi su oni našli zgodno mjesto u cerebralnom skriptu, koji puca od citatnih momenata i rafalnih razmjena dijaloga, baš po Lagerfeldovoj mjeri – a istovremeno ostavlja prostor emocijama da dišu, da se ušunjaju na neočekivana mjesta, da vas stignu kad im se najmanje nadate.

Za razliku od „The New Look“, totalno promašene serije o pariskoj modi i rivalstvu Kristijana Diora i Koko Šanel, „Becoming Karl Lagerfeld“ jeste i ljubavno pismo za haute couture. Kostimi, scenografija, fotografija, scenografija, ma cjelokupna paleta boja – kao da su napravljeni od snova. U kombinaciji s odličnim soundtrackom (Dejvid Bouvi, Nina Simon, nezaboravna obrada „Take on Me“), rezultiraju dramom koju vrijedi pogledati, voljeli modu ili ne.

Karl Lagerfeld tvrdio je da ne osjeća ljudska osjećanja, a ova serija pokazala je da je i to vjerovatno jedna od mnogih stvari oko kojih je lagao. Imao ih je Karl, i te kako, a „Becoming Karl Lagerfeld“ prenio ih je na publiku. Bez senzacionalizma, voajerizma i patetike, kako i dolikuje biografiji jedne posebne osobe. Toliko posebne, da je uspjela da naljuti i Meril Strip.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4/5

PREPORUKA

ZGRABI

FILM

Kao neko ko nije filmoljubac i uvijek radije bira knjigu, kao najuticajniji film za lični razvoj izdvajam „Đangovu osvetu“ („Django Unchained“, Kventin Tarantino, 2012). Vjerujem da je umnogome doprinio tome da se u meni probudi i odvaži osjećaj za pravdu; da spoznam moć različitosti i da se izmijenim kao individua na više nivoa.

Takođe, izdvajam „Black Swan“ (Daren Aronofski, 2010), psihološki triler koji sjajno prikazuje stanje svijesti jedinke koja se bori za prestiž i gdje baš taj ego-trenutak dovodi do unutrašnjeg pucanja, prikaza mračne strane i, na kraju, vraća na početak svih početaka, a to je odnos sa majkom.

Elida Adrović, ekološka aktivistkinja

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

Kao ekološka aktivistkinja, cijenim da su dokumntarci koji se tiču ekologije, klimatskih promjena, uticaja na životnu sredinu i svi koji ukazuju i daju jake poruke nešto što se, jednostavno, mora gledati. Izdvajam tri dostupna na Netfliksu: „Birders“ (2019), „Plastic Island“ (2021) i „The Minimalist: Less is Now“ (2021), imajući u vidu da je vrlo važno da se na taj način edukujemo i širimo svijest o sebi i svemu oko sebe. Takođe, moram da istaknem da su crtani filmovi odigrali veoma značajnu ulogu u mom djetinjstvu, a igraju je i sada. Dijete u meni uvijek ima potrebu da bude viđeno, a gledanje crtanih filmova jedan je od načina za to.

Od animiranih filmova izdvojila bih Piksarove „Inside Out“

TV

Odavno nisam upalila televizor. Vjerujem da je, kao jako opasna distrakcija od unutrašnjeg svijeta i svih programa u nama koji se svakodnevno pale i gase, mnogo bitnije da što više vremena provedemo u tišini sa sobom. I da na taj način pojačamo tišinu u nama koja će nas mnogo više edukovati nego sadržaj koji se plasira na televiziji. Jer, upoznati sebe i svoje

Klasika za moždane valove

programe najveći je uspjeh. U periodu kada jesam koristila daljinski, ono što je uvijek bila i biće moja preporuka jeste History Channel, sa kojeg posebno izdvajam „Život ispod nule: Prvi stanovnici Aljaske“. To je emisija koja nam na najbolji način prikazuje kako izgleda živjeti u skladu i sa zakonima prirode, gdje je riječ „konzumerizam“ jednaka „nepostojanom A“ u gramatici. Stanovnici Aljaske apsolutno poštuju zakone prirode, uzimaju od nje samo onoliko koliko im je potrebno da prežive, zahvalni su na svemu što im

je dato. Zar svi ne bi trebalo da se ponašamo tako? Gdje je zapelo?

Topla preporuka i za američku seriju epske fantastike „The Wheel of Time“.

MUZIKA

Trenutno, klasična muzika i smooth blues navode moje moždane valove na stvaralaštvo u raznim oblicima. Haustor, Partibrejkers i Cigarettes After Sex grupe su koje izdvajam kao omiljene, a kada je riječ o pjevačima, ne bih da idem previše daleko... Zdravko Čolić godinama drži prvo mjesto.

Mišljenja sam da je sada jako teško, posebno kada je riječ o muzici, izbjeći i ne upiti makar „usput“ pjesme koje nisu po našem ukusu. Način na koji kič i šund pletu mrežu i zarobljavaju generacije, govori u prilog tome koliko je to sistemski i ciljano, da se obrazovanju i kulturi stavi veto na postojanje. Prekomjerna upotreba telefona i televizije, generalno ekrana, zapravo je mala smrt za naše moždane vijuge. Život pasivnog čovjeka, koji je bez fizičke aktivnosti, hobija i sitnih radosti koje pospješuju – život je bez prirodnog toka. Udaljeni od prirode i sebe, predati konzumerizmu i točku koji nas vrti, bez da se krećemo, to je realnost kojoj svjedočimo. Uvijek rado preporučujem knjige, pa izdvajam Gabora Matea, pisca koji trenutno snažno utiče na mene, na duhovnom, emocionalnom, emotivnom nivou. Meditacija, duge lagane šetnje, zdrava hrana, zagrljaji, smijeh, fizička aktivnost i, naravno, vožnja bicikla - moja su preporuka..

Nemanja Marić

Elida Adrović: Za čitanje izdvaja Gabora Matea, a za gledanje – „The Wheel of Time“

DZUBOKS

Na ovom mjestu pronaći ćete i Hendriksa i Tomu Zdravkovića. Zateći ćete se negdje između kraja i početka. I sve nešto „između“, iz ničeg u nešto, iz daljine u bliskost, iz praznine u zagrljaj; onako kako je to činio Stano

Jedan od prvih romana kucanih na pisaćoj mašini bile su „Avanture Toma Sojera“. Gospođa Olivija slala je djecu ranije u krevet, da se ni muva ne čuje u ljetnjoj tišini, tu u Konektikatu... A kada bi tata Mark, u smiraj, pod jedinom upaljenom žaruljom u kući po toj mašini krenuo udarati – njima se činilo, da to sam parobrod ka njima kreće, sa daleke rijeke Misisipi. Na mjestu gdje se i Zeta i Nišava, od svih rijeka, u Misisipi ulivaju, čućete jedno „Zgolo dupe vađenje ekseri“. I prije nego što prokljuvite, što bi to uopšte moglo da znači – znaćete da je to nesvakidašnja muzička živuljka. Ni klasičan LP album – a sa šest pjesama, ipak, predug za EP. Na njegovim južnim prugama naići ćete i na Hendriksa, i na Tomu Zdravkovića. Zateći ćete se negdje između kraja i početka. Između omaža i novog druženja. I sve nešto „između“, iz ničeg u nešto, iz daljine u bliskost, iz praznine u zagrljaj; onako kako je to činio Stanislav Nikičević, bubnjar benda Mikrokozma.

Stano je onaj, koji je na njihovom drugom albumu „Ulica Slobode“ izgovarao: „Ja uvek krećem na vreme“. I toliko je onih, od Nikole Tomića i Enesa Zejnilovića iz benda, svih kojima su i Mikrokozma i Stano u srcu – koji od prošle jeseni ne mogu da prihvate taj jedan-jedini put, kada tako

Album „Zgolo dupe vađenje ekseri“ benda Mikrokozma dostojan omaž bubnjaru Stanislavu

Nikičeviću

Bluz u parku za Sojer Toma

nije bilo. „Sa njegovom smrću ne mogu da se pomirim – toliko je bio živ taj čovek u životu“ ( Brana Petrović , „Smrt prijatelja“). Taj novi album, to „Zgolo dupe vađenje ekseri“, to je Stanov i njihov zalog za jedno novo „Ja uvek krećem na vreme“. I da nikad nije ni otišao.

Tven je u romanu „Avanture Toma Sojera“ pisao o mjestu svog bosonogog djetinjstva, osluškivao i hvatao tutanj tabana tih prvih drugova u prašini, pa oluje koja se polako primiče i prijeti uraganom, pa siline od parobroda koji se polako lomio niz tihu rijeku... I premjeravao daljinu od tog Konektikata, gdje je postao i otac i pisac – do rijeke Misisipi.

Nikola u pjesmi „Sojer Tom“ pjeva o jednoj mladosti koja nema veze sa prolaznošću, niti je potiru bore i sijede. Može biti, da je Tven, u ogledalu rijeke na obali djetinjstva, takvu mladost nazirao.

Nikola i Enes sakupili su ranije neobjavljivane snimke bubnjeva koje je Stanislav uspio da završi prije smrti; ušli u studio i spakovali album koji premošćava i najšire rijeke od vremena i rastanaka. Bio je to način, da se ponovo nađu u Stenlijevom intimnom prostoru; da se oslone o rame muzičara koji je iz bubnjarskih palica grmio divnu i strašnu čaroliju – da iz ničega zaista može nastati sve. Samo dok je njemu bitnih ljudi. Jednako kao što je činio u muzici – tako i kao scenograf u pozorištu i na filmu. U više od tri decenije koje je Nišlija živio u Crnoj Gori i u Podgorici pronašao porodicu i prijatelje. Mikrokozma se u ponedjeljak, 17. juna, Stanu u čast, okupila sa prijateljima u KIC-u „Budo Tomović“ prvi put od njegove smrti; album „Zgolo dupe va-

đenje ekseri“ u izdanju Petra Janjatovića, bio je poklon za sve. I album je taj, koji priču čini cjelovitom. Koji onaj raskorak od Zete do Nišave, sve do tihe rijeke Misisipi, od svih nedostajanja i uspomena - čini premostivim i radosnim. „Kada jelenima rogovi olistaju može se govoriti o pravom proleću“. Kada je Stanislav u bubanj udarao, bio je to onaj isti tutanj Marka Tvena po prvoj pisaćoj mašini; ritam od kog bi u svima olistala nova proljeća, a tuge i daljine zrile u radosti sa patinom od iskustva. Tu negdje je i odgovor, što je ono Mikrokozma iz naziva grupe; što uopšte, svim tim ljudima, znači taj autorski najrascvjetaniji moderni crnogorski rok bend.

I zato je lako u „Sojer Tomu“ jednom vječitom djetetu muzikom milovati izranjavane bose tabane; i pratiti staze najboljih lutajućih drugova. I u jednoj „Kraj tvoje peći“ pronaći i Hendriksovo „Let me stand next to your Fire“. I na tom plamenu se zgriti jednim

„Dobar dan“ i „E, moj pobro“; pa se pokriti u bunovnoj noći nekom starom forom u „Švaler u propadanju“.

Ali više od svega, „Zgolo dupe vađenje ekseri“ je „Danki“; instrumental u koji je stala sva ta sila, taj južnjački uragan Stanislava Nikičevića na bubnju. Za susret koji pripada samo starim a vječito mladim rokerima: tamo gdje Stanov drug za gitarom Haklberi Fin pronađe ruho poput „Like a Hurricane“ Nila Janga, za onu Tominu južnjačku melodiju. I za Stanovu Danku. Tamo gdje jedan, samo Stanov „Bluz u parku“, pronalazi konačno ostvarenje. „Svoju smrt je doživeo samo jednom/ i bilo mu je to poslednji put reklo bi se.“ A album i parobrod „Zgolo dupe vađenje ekseri“ lako pronalazi svoj put, kroz guste i tijesne rukavce od života našeg vremena. Za bend Mikrokozma bio bi to savršen novi početak. Onako kako bi Uragan Stenli to poželio; „toliko je bio besmrtan taj čovek u životu“. S. STAMENIĆ

Ocjena: 85/100

Marko Nikičević

33 OBRTAJA Lena Ruth Stefanović, književnica

Očarava me mašta

Film koji Vas čini srećnom?

- „Inglorious Basterds“ (Kventin Tarantino, 2009). Zbog alternativne istorije, zbog mogućnosti, makar fantastične, da ne izgubimo šest miliona ljudi. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Melancholia“ ( Lars fon Trir, 2011). Mučan, meni lično potpuno besmislen, predug, a nisam mogla da izađem iz bioskopa zato što se prijatelju sa kojim sam ga gledala film svidio. U kombinaciji sa Fon Trirovim infamoznim bulažnjenjem o nacizmu u Kanu iste godine na premijeri, mogu da kažem da osjećam veliko olakšanje što više ne snima filmove. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Oldboy“ ( Spajk Li, 2013). Američka adaptacija istoimenog južnokorejskog filma, koji takođe nisam razumjela. Film Park Čan-vuka osvojio je Gran pri u Kanu 2004. godine, kada je Tarantino bio predsjednik žirija. Nema sumnje da je odličan, ali je do te mjere bizaran, da je meni potpuno nerazumljiv. Mržnja, osveta kao pokretač, utamničenje, brutalnost, nasilje, scene mučenja - ništa od toga mi nije blisko. Mislim da je žanrovski svrstan u neo-noar, a u svakom slučaju to mi je strano. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Film o željezničkoj nesreći kraj Bioča, 23. januara 2006. godine. Omiljeni filmski rivali?

- Kapetan Džek Sparou protiv Hektora Barbose („Pirates of the Carribbean“).

Lena Ruth Stefanović: Osjeća olakšanje zbog toga što je Lars fon Trir prestao da snima

Polina Kalašnikova

mašta Nila Gejmana

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Da li se iko setio nečeg drugog, osim zaključne scene iz filma „Lesi se vraća kući“ („Lassie Come Home“, Fred M. Vilkoks, 1943)?

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Prava žena je lovac na krupnu divljač.“ Buba, „Mi nismo anđeli“ (Srđan Dragojević, 1992).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Pepe le Tvor. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Sovjetski film „Bijeli Bim Crno Uho“ (Stanislav Rostocki, 1977). Bilo mi je teško, plakala sam.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „The Beach“ ( Deni Bojl , 2000). Bar za taj neki period života u Jugoistočnoj Aziji. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije Bertolučijevog filma „Mali Buda“ („Little Buddha“, 1993).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Tarantina na rejv u „Industriji“ devedesetih, za piće samo voda. Dejvida Linča u podgorički klub „Planet“ dvijehiljaditih, za piće famozna „Institutova“ loza, sa rednim brojem i s onim vijencem od pjene kada se flaša prevrne. I Alehandra Hodorovskog u selo Potkrš, odakle je moj otac, kod mog brata Dragana na domaće vino.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi Kventin kod nas počeo da snima dokumentarce.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Sve pjesme Đorđa Balaševića podsjećaju me na porodicu moje majke i Vojvodinu.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Always Look on the Bright Side of Life“, Monty Python. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Sympathy for the Devil“, The Rolling Stones.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Suzanne“, Lenard Koen

Vaša pjesma za karaoke?

- „My Heart Will Go On“, Selin Dion. Šalim se, naravno. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Lenarda Koena.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ne slušam pop folk, neko od njih.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Toša Proeskog, Đorđa Balaševića, Džeja

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Ne znam, ukus je subjektivna stvar... Koja god je meni presmiješna, od nekoliko koje sam preslušavala na Jutjubu da bih odgovorila na ovo pitanje... Neko u komentarima piše da mu je spasila život. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Rika Springfilda, mada mislim da je to imalo mnogo vi-

Književnost je njen poziv i strast. Lena Ruth Stefanović diplomirala je ruski jezik i književnost na Univerzitetu Klement Ohridski u Sofiji, gdje je odbranila i magistarsku tezu na temu iz savremene ruske književnosti. Doktorirala je lingvistiku u Moskvi. Školovala se u Srbiji, Bugarskoj, Kini, Rusiji, ali kao što često ističe, taj „zov krvi“, nasleđe predaka, oca ambasadora (Milenko Stefanović) vratili su je u Crnu Goru. Od poetskih zbirki, preko priča, do romana („Izvinite, mislim da umirem“, „Zovem se Ilan“, „Arhetip čuda“, „Bez promene“, „Šćer onoga bez đece“, itd.), Lena je utkala put našim književnicama, o kojima polagano počinje da se govori i van granica regiona.

Dok čitate Lenine stihove osjećate da „emocija nadjačava refleksiju“, a taj utisak samo se pojačava ako je slušate uživo.

Zato nemojte, kada se prilika ukaže, propustiti susret sa književnicom, od koje se uvijek može čuti pregršt zanimljivosti iz svijeta književnosti i jezika.

Čuli smo i da je Lena Ruth Stefanović i više od obožavateljke sedme umjetnosti, a da ne zaostaje ni kada je riječ o muzici. Evo koji je filmski naslovi inspirišu, na koje režisere se često naljuti, te sa kojima bi, uz vino, razgovarala do jutra.

še veze sa njegovim izgledom, nego sa muzikom. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Nadam se da hoće.

TVSerija idealna za kišni vikend?

- „Grace and Frankie“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Grlom u jagode“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „American Gods“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Opet „...And Just Like That“. Devedesetih je „Sex and the City“ bila kultna serija, iako nije lijepo „ostarila“. U njenom spin of nastavku, „diversity“ i „intersectionality“ dovedeni su do apsurda; radnja je bizarna, novi likovi antipatični, sva-

ka epizoda je svojevrsni horor za sebe.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „...And Just Like That“. Užasna, pretenciozno woke serija, loše napisana, sa likovima koji postaju karikature, bez Zvjerke, Samante... Pogledala sam nekoliko epizoda i stala. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Nije predmet... Popularna ruka, „Stvar“ (The Thing) iz „The Addams Family“. Najdraži par iz serije?

- Lucifer Morningstar i detektivka Kloe Deker, oduševljava me mašta Nila Gejmana Ukratko, Lucifer je đavo, ali napušta pakao da bi vodio noćni klub u Los Anđelesu, nakon čega postaje konsultant policijske uprave grada. Tu upoznaje detektivku Kloe Deker... Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Njujorški stan Keri Bredšou, stvoren za pisanje.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- #TeamTom. M. ČAVIĆ

Jedini način da se bavite kritikom filma jeste da snimite drugi film, govorio je Žan Lik Godar, a savršena potvrda te tvrdnje mogao bi da bude „Chinatown“ (1974). Samo što film Romana Polanskog nije ni kritika, ni omaž. Makar nije primarno to. A nema ni kap nostalgije. Više je „Chinatown“ - ostvarenje sna. Bunovnog i žednog ljetnjeg sna. A možda i noćna mora...

kalendar Pedeseti rođendan remek djela Uzavrela pustinja otetih snova

Pitomiji od Bogarta „Što je to što bi da kupuješ, a da ne možeš već sebi da priuštiš?“ – pita Džek Nikolson , pred sitnim očima i ljigavim rukama jednog milionera kojeg, u remek djelu „Chinatown“, od svih ljudi glumi baš veliki režiser Džon Hjuston... „Budućnost, moj Gitse, budućnost“ –u brk mu se i ljigavo smije Noa Kros, govoreći time i o prošlom, i o sadašnjem, i o svim budućim Los Anđelesima ovog svijeta.

Budućnost. Ne „radi“ taj „Chinatown“ zato što je prije pola vijeka bio nekakav omaž filmovima tridesetih i četrdesetih, svom tom noaru i pričama o detektivu njuškalu i nekoj famoznoj dami u nevolji... Ili, zbog toga što je omaž eri tridesetih i četrdesetih u Americi. Nego zato što je, od 20. juna 1974. – samo ljudima u lice prosipao, koliko je takva priča i dalje svakodnevna i aktuelna. Isto važi i sada, 50 godina od premijere. I biće tako i u budućnosti...

Polanski je pokazao da je savršeno sposoban, da mit o američkim snovima i Kaliforniji oslika poroznim i trošnim. Kao prašinu užegle pustinje, istočno od Los Anđelesa. E, tom prostoru od zgarišta i propadanja, noar pripada i pripadaće, sve dok je pustinja i u pustinji čovjeka. Svaki žanrovski kliše i sve što noar jeste – zato ovdje radi. A već nakon nekoliko scena zaboravićete da je to uopšte noar; da su to neki ljudi pod fedora šeširima; da je to neki L. A. tridesetih – i proživljavati tu priču kao dio vremena sadašnjeg. To je uspio Polanski. E, na to je mislio Godar, kako govoriti o bilo kom žanru, ili periodu, ili mjestu ili filmu...

„Zar nije svako sada usamljenik?“ – odgovara Džek Nikolson jednom od likova, ne oslikavajući samo ram za svijet otuđenja. Već i za sve te savršeno slične i savršeno različite noar likove; od Bogarta u Hjustonovom filmu „The Maltese Falcon“, do tog istog Bogarta u Hoksovom klasiku „The Big Sleep“ (1946)... I uspijeva, nekako i nekim čudom, da im ne oduzme ni gram dostojanstva, u svoj toj njihovoj usamljenosti.

Samo što je Džek, taj Džej Džej Gajts, kod Polanskog jedna prigušenija i pitomija verzija od onih Bogartovih. Naravno, i njemu u svakom pogledu čitamo da je „proša’ sito i rešeto“. Da se svega i svačega nagledao u tom

predratnom Los Anđelesu. Ali, nikako nije grubijan, iako ga tako najprije i zamišljamo, s onim flasterom na razbijenom nosu, koji mu je „opravio“ tip što ga u filmu tumači sam Polanski.

Njuškalo i korupcija

Taj Džej Džej, to je lik savršenih verbalnih manira. Onaj koji dobro premijeri prije nego što dozvoli sebi da nekome odbrusi u lice. Onaj koji se čak i na telefon javlja onako – sofisticirano. „I’m in my matrimonial

work. It’s my metier“ – izgovara Nikolson, od svih riječi u jednom momentu, tako da dobro oznoji svakog ko treba da priredi titlove i prevod za film. Uglavnom, Džek Nikolson ovdje je lik koji se, kao svako njuškalo što zarađuje od slučajeva tuđe nesreće, valja u blatu sa svakakvim svinjama... Ali, daleko od toga da mu se to dopada. Daleko i da ima neku satisfakciju od tog posla.

A Džek Nikolson je takva glumčina, da nam sve te stva-

Džek Nikolson i Fej Danavej – savršeno njuškalo i dama u nevolji

djela „Chinatown“ Romana Polanskog

pustinja od snova

ri iskomunicira gotovo telepatski. Bez linije dijaloga; da knap znate što mu je i kada u mislima. Recimo, jedna ženska, koja ga na samom početku slaže i prevari – počne da mu se žestoko sviđa. Pa opet shvati da ne može da joj vjeruje. Pa je optuži da krije ljubavnicu svog bivšeg muža. Pa ona prizna da stvarno krije tu ženu. Pa kaže da joj je ta žena sestra. Pa ga opet slaže, pa kaže da joj je kćerka. Pa on mora da se tu rva sa ličnim moralnim pravi-

lima o tome što je spreman da proguta, a preko čega ne smije da pređe. I sve mu se to vidi na licu, najčešće bez ijedne jedine riječi.

A ona je, naravno, Fej Danavej. Blijeda, neurotična, malo precvala i sasvim predivna u svemu tome. Mnogo je lakše da mi, publika, njoj vjerujemo – i da pri tome znamo da je tom Džej Džeju mnogo teže da joj pruži povjerenje od nas samih. Jer je, naravno, on prošao mnogo više i mnogo teže od nas. Pa ipak ne može da je se lako otrese. A tu je i cijela galerija drugih likova, i...

Tu je i glavni problem, glavna tema filma: kako jedan sasvim mali slučaj za jedno njuškalo, oko toga ima li jedan bogatun

ljubavnicu – postaje istraga cijele velike korupcionaške šeme. U kojoj se krade voda jednom, već žednom i rapidno rastućem Los Anđelesu. U kojem se cijelim četvrtima i plantažama zavrće slavina, samo zbog toga da bi cijena te zemlje naglo pala za prodaju.

Pohlepa i pizma

I sve je to portret jednog zločina, u kom se kockice velike šeme i zavjere poslože na kraju u nešto sasvim logično; i u kom najveći grijeh nijesu ni ubistvo, ni incest, ni još gomila toga... Nego ono, kako neko uspijeva da krade budućnost. Tu, u Los Anđelesu, epicentru kalifornijskog ili američkog sna. Kakve li ironije. Pa onaj milioner kojeg tumači Džon Hjuston (a koji je, od svega, i otac lika Fej Danavej u filmu) –zna odlično kako da odgovori, što je to što bi kupovao da već nije mogao da priušti. „Budućnost, dragi gospodine Gits“.

A ni ime, na kraju, ne može da mu potrefi. Ali budućnost, gospodo moja.

I zato taj film vodi od istrage nevjerstva, do presahlih korita rijeke i deponija i rezervoara sa leševima, u jednom velikom grabežu za zemljom i nekretninama; u gradu rođenom u pustinji, mimo svake logike, da bi tu grad mogao postojati. Pa ipak postoji, spram svih sila i zemljotresa i protivi se nestajanju – jer tako je, ironično, ljudska pohlepa i pizma zapovijedala.

A likovi se tope pod tim suncem i tim šeširima, hvataju hlad u sjenci onog preko puta; u vremenu kad su svi ti skupi i navrat-nanos građeni bulevari izgledali i još preširoko i nesrazmjerno u još malom gradu. A sve te monumentalne zgrade djelovale više prkosno nego ponosno; kao da i same znaju da im tu u pustinji nije mjesto... pa ipak jeste, jer je tako nekom pokvarenom moglo bit.

Tom prostoru od zgarišta i propadanja, noar pripada i pripadaće, sve dok je pustinja i u pustinji čovjeka. I zato svaki žanrovski kliše, i sve što noar jeste, ovdje radi

ski i ono, što je Roman Polanski želio da ispriča o Los Anđelesu. O svom slomljenom kalifornijskom snu. Samo pet godina nakon što mu je banda Čarlsa Mensona iskasapila, u devetom mjesecu trudnu, suprugu Šeron Tejt. Tu priču, naravno, već savršeno dobro znate.

Bijeg iz Amerike

Znate i ono što je uslijedilo: godine 1977. Polanski je optužen za seks sa maloljetnicom. Iz Amerike je pobjegao, Americi se nikad nije vratio. I onda je, sa pola vijeka distance, tako lako pomisliti – što bi bilo, da se to nije desilo, da je ostao u Holivudu. Da je mogao i dalje da snima filmove poput „Chinatown“, a ne... Ovo što sada, ili već decenijama, snima. Pa ipak: tako na kraju ciničan, pesimističan i do kosti ironičan, sadašnji i stvaran, „Chinatown“ bi teško mogao biti snimljen u modernom Holivudu. Ili, ne bi mogao biti snimljen ni samo deceniju kasnije. Ali, ipak se dogodio, u jednom savršenom trenutku; jedno njuškalo našlo se u savršenom trenutku pred jednim koritom presahle rijeke... Da nam, na deponijama naše svakodnevice, sa Polanskim ispriča nešto važno. I da znamo, da je sve ovo što živimo, i dalje samo jedan noar. I užas i romantika, od svijeta propadanja. I tako će izvjesno biti, i u budućnosti, za koju se lome i otimaju i čereče svi ti likovi, poput onog milionera Džona Hjustona. S. STAMENIĆ amazon.com

Kraj filma „Chinatown“ ironično je mračan – miran, „spušten“, jedan totalni antiklimaks. Iako je sve savršeno logično objašnjeno, sva ta velika zavjera koju jedno obično njuškalo treba da razotkrije. A ono što je otkrio – jeste suštin-

kalendar Tri i po decenije Diznijevog

Kad Rodni dobro zapapri bračnu čorbu i zaljulja taj brod sa Kasandrom u „Mućkama“ („Only Fools and Horses“, božićni specijal „Rodney Comes Home“, 1990) – on fino odluči da izvede neku nebitnu ženu u bioskop na „Honey, I Shrunk the Kids“ (1989) Džoa

Džonstona

E sad, manje je bitno to što Rodni sve to radi jer zna da će ga Kasandra, tu pred bioskopom, vidjeti sa nekom drugom ženskom – nego, eto, kakva je bioskopska poslastica bio taj Diznijev „Draga, smanjio sam djecu“, prije 35 godina. Saj-faj komedija, pa još Dizni, pa još jednako za klince i odrasle. Dovoljno da u bioskop namami pola svijeta, od Los Anđelesa do Kuala Lumpura i Kejp Tauna... Pa i jednog Trotera iz južnolondonskih solitera Pekama.

Ime kao sudbina

Prije svega toga bila je vrtutma oko imena. Odmah nakon premijere, 23. juna 1989. godine, javila se gomila jezičkih čistunaca – ističući da se nepravilni glagol „shrink“ (eng. „smanjiti“) u prošlom vremenu uglavnom po knjigama i pravilima mijenja u „shrank“, vrlo rijetko u „shrunk“. Samo da su znali, kakve su sve nevolje prošli producenti filma, da uopšte dođu do naslova.

Prvo je to trebalo da bude „Teeny Weenies“. To je i originalni naziv scenarija. Pa je Diznijev marketinški presjekao da je naslov previše klinački (a uz to i žargonski malo lascivno kinki, a to je tek posebna priča) i da neće privući odrasle u bioskop.

Onda su odabrali „Grounded“. Dvosmisleno, trosmisleno, štosno, što sve ne... Ali, brat-bratu strogo. Pa su i to precrtali, a film je mjesecima nosio ime „The Big Backyard“.

Onda je to došlo do šefa Diznija – i čoek im je fino rekao da to „Veliko dvorište“ nema kapi jedne veze sa ključnom radnjom filma. I onda su se, nekako, pred kraj snimanja, odabrali jednu liniju dijaloga. U imenu je, konačno, sudbina – vele stari Rimljani (Nomen est omen!) – i to ima mnogo

Avantura odrastanja na leđima mrava

veze s ovom diznijevskom formulom. Recimo, što se uopšte dešava u filmu „Draga, smanjio sam djecu“? Eto, upravo to. Jedan luckasti naučnik ( Rik Moranis) u nekom eksperimentu smanji djecu i svi zajedno to treba nekako da isprave. Ništa više. Film je zabavan, sladak i direktan taman koliko i naslov. Ono, po najboljoj tradiciji filmova „Volt Dizni“ studija. A to znači – da podjednako privuče i djecu i odrasle, zajedno u bioskop. Da to bude radost i zanimacija za cijelu porodicu. I da, naravno, vrhunski zaradi – više od 222 miliona dolara. Prije

35 godina, bezobrazno dobra cifra. I jasno vam je sada, zbog čega sva ona trka i frka i muka oko naslova?

Opušci i usisivač Na račun reputacije koju je stekao sa „Honey, I Shrunk the Kids“, Džo Džonston dobio je priliku da režira i „Jumanji“ (1995) sa Robinom Vilijamsom. Pa treći dio franšize Jurassic Park“. Pa mnogo kasnije i možda i najbolji Marvelov film „Captain America: The First Avenger“ (2011). Sve avanture-komedije sa elementima magije ili naučne fantastike.

Film sa tušta i tma specijalnih efekata Džo Džonston učinio je pitkim i laganim. I da, vrlo emotivnim. Lako je navijati za njegove junake

Džo oduvijek je bio majstor da filmove sa tušta i tma specijalnih efekata učini pitkim i laganim. I da, sasvim sentimentalnim i emotivnim. U svim

Roditeljski „eksperiment“ koji je pošao po zlu

20. jun 2024.

porodičnog klasika „Honey, I Shrunk the Kids“

odrastanja mrava

njegovim filmovima vrlo brzo shvatite koliko je lako navijati za te junake.

E, u „Honey, I Shrunk the Kids“ savršeno je lako navijati za tu djecu iz komšiluka i za tog tatu-naučnika koji je greškom smanjio klince da budu manji i od običnog mrava. A specijalni efekti, potpuno revolucionarni za tu 1989, poslužili su svrsi. Da oslikaju jedan zabavan, uzbudljiv, ali i opasan svijet. U kom i užareni opušci znače prijetnju – a kamoli vrtlog od paklenog motora jednog usisivača. I u kom četvoro djece poslije mnogo bijega i jurnjave lagano uzja-

šu, svi zajedno – jednog mrava. Pa na njegovim leđima grabe kroz svijet.

Ima taj film i sasvim ozbiljan kontekst. Tiče se, naravno, modernih porodica u kojima djeca odrastaju neznavena i pod staklenim zvonom – a sa druge, takođe i pate od nedostatka pažnje pretjerano zauzetih roditelja. Pa im tate i mame i ne primijete kad i kako su im djeca najednom prepuštena vrlo surovom (i opet, uzbudljivom) svijetu.

Ova priča pokušava da premosti taj jaz i tu situaciju svih modernih porodica iz finog komšiluka (jer, sve te porodice iz finog komšiluka srećne su na isti način, he he) – ono, da djeca na svoj način rade na tome, a roditelji na svoj... Pa da se, na kraju, jedni i drugi nađu da rješavaju to zajedno i na pola puta.

Gigantska beba

Naravno da je takav film pun svakakvih, pa i krupnih rupa. Posebno narativno, pogotovo djeca glumci, pretjerano umorni i zadihani u toj trci, što djeluju kao artisti na prelazu između jedne tačke specijalnih efekata u drugu. I nema tu nekog perfomansa koji se mogao zapamtiti, liše donekle tate naučnika Vejna (Moranis), i to prije svega u nastavcima kojima je „Dizni“ znalački ,,izmuzao“ bioskopske blagajne u godinama koje su uslijedile. Niko od te djece nije napravio ni iole ozbiljnu karijeru... Ali su, eto, jednog ljeta prije 35 godina znali da obraduju pola planete. Pa i Trotere u Pekamu.

Nastavak „Honey, I Blew Up the Kid“ ( Rendal Klajzer , 1992) – sa dvogodišnjom bebom koja u eksperimentu samo raste, pa raste, pa raste – suštinski narativno gazi samo tu jednu magistralu. I jednosmjerna ulica od filma, naravno, dočekana je na zub kritike.

Ni specijalni efekti sa gigantskom bebom nijesu baš najbolje funkcionisali, ali svejedno, publika je gledala... A finale trilogije „Honey, We Shrunk Ourselves“ (Din Kandi, 1997), u kom je velika većina glumaca zamijenjena, a uvedena i gomila novih likova - samo je zaokružilo koncept. U kom klinci, na kraju, spašavaju smanjene roditelje. Znači, jedan kompletan životni krug.

U svemu tome najveća faca ipak je pas Kvark – da vas totale razoruža već u prvoj sceni kada donosi poštu pred prag doma Solanskih... Neodoljivi džek rasel terijer je i glavna filmska konekcija roditeljskog i „umanjenog“ klinačkog svijeta, smotanko kojem drugi sabotiraju spasilačke misije. Ali i u ključnom trenutku „deus ex machina“, skoro božanska sila

koja spašava stvar. Pa u finalnoj sceni, za Dan nezavisnosti, apsolutno zasluži jednu posebnu poslasticu.

Nijedan od nastavaka nije uspio da ponovi onu lakoću humora koji jednako leži i djeci i odraslima. Biće da je, ipak, do duha i štosnog filmskog jezika Džoa Džonstona – a ne do nekakvih, bilo kakvih specijalnih efekata.

Samo on je znao tada, prije 35 godina, da od alegorije nekog mnogo ozbiljnog odrastanja – napravi žuborni potok smijeha i radosti za klince i njihove roditelje. Da se dobro zamislite, kad ste posljednji put pogledali film i na taj način ga podijelili sa starcima. I da li je ta jednom dijeljena, pa negdje ispuštena radost, stvarno, samo negdje zagubljena u lavirintu i avanturi odrastanja.

S. STAMENIĆ

Plakat filma premijerno prikazanog 23. juna 1989.

Savo, slikar i američki heroj v PODGORICARENJE

Tutanj bombardovanja bio je sve zlokobniji i bliži te jeseni i tog novembra u Dubrovniku; a na pravoslavnom groblju u gradu, u vjekovnoj tišini čempresa na Boninovu, jedan nikšićki slikar i stari američki ratnik našao je počinak. Uzglavlje na kraju velike avanture.

Ta ljepota, taj dubrovački kutak, bio bi idealno finale ili početak za savršen kadar filma o Savu Raduloviću. Bila bi to jedna priča, mnogo veća i bitnija i od vjekovnog grada pod opsadom njegovih zemljaka i rođaka; pa i od svih balkanskih okvira... Univerzalna, recimo, kao Mingelin „Engleski pacijent“ (1996) ili Darelov „Aleksandrijski kvartet“. Kakvih bi kadrova, od ateljea na srcu Menhetna, do bokserskih ringova Detroita, potjere za Romelovim tenkovima u Sahari, hodnika „Academia di Belle Arti“ u Rimu i rudničkih kopova Pensilvanije i Ilinoisa, samo imala...

A početak je jedan dom u Gornjem polju, u Nikšiću, mjestu Savovog djetinjstva. Uz mamu

Petrušu, jer je otac, Ivan Radulović, već godinama bio emigrant i fotograf u Americi. Mjesto Cajgler, jug Ilinoisa, pola puta od Čikaga do Sent Luisa. U godinama gladi i španskog gripa, nakon Prvog svjetskog rata, cijela porodica preselila se tamo, iz Nikšića 1921. godine. U malu rudarsku zajednicu Jugoslovena.

U tatinom foto-studiju Savo je učio zanat; iskazao i talenat za slikanje... Ali, da bi preživio, morao je sa 16 godina raditi u tim ugljokopima u Ilinoisu. Taj težak život crnogorskih i jugoslovenskih rudara u Americi – to je motiv njegovih sjajnih slika. Ali i ubrzana modernizacija industrijske Amerike. Od 1929. sa sestrom Krstinjom živio je u Sent Luisu. Onda je preuzeo foto-studio, a paralelno studirao na Vašington univerzitetu. Tanasko Milović, još jedan važan umjetnik i zemljak, bio mu je mentor, tamo u Misuriju. Od 1931. bio je već redovan student. Usput i boksovao; u Detroitu jednom pobijedio sve rivale, sve dok mladom ama-

Zaglavi se

teru nijesu „namjestili“ duel sa šampionom Mičigena. Od 1937. bio je stipendista njujorškog „Karnegija“ na Harvardu! Na Menhetnu – prva izložba 1940. I pazite, tek tu ide interesantniji dio priče... U decembru 1941. prijavio se u američku armiju. Cijele četiri godine najvećeg rata bio je zvanični slikar „U. S. War Department“, ali i sa važnom rolom obavještajca. Od ratišta u Africi, preko Italije – do Jugoslavije. Iz tih posljednjih ratnih godina datira i prijateljstvo sa Titom Odlikovan 1944. za hrabrost u američkoj Petoj armiji. Decenijama kasnije – s Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem u Jugoslaviji. Od cijele te avanture bitniji je slikarski opus. „Njujork noću“, „Podzemna željeznica u Njujorku“ – urbani lavirint noći megalopolisa, u potpunom saglasju sa ratnim opusom („Kod bunkera“, „Jugoslovenska majka sa djetetom“, „Crnogorski ustanak“). A rat je oslikavao sasvim realno. Bez mrve ušminkanog heroizma; Savovi heroji na slikama su oni koji

čekaju u rovu, koji mrznu, koje će vlage i prašine i strepnje do kraja života noge boljeti. Kao Fulbrajtov stipendista, nakon rata, odlikovani ratnik edukovao se dvije godine u rimskoj akademiji – i dodatno izbrusio taj talenat. Potom je ušao i u apstrakciju, slikama i senzacijama sa Brodveja i Pete avenije. Tu mu je, blizu, u epicentru Amerike, atelje bio.... Svakog proljeća dolazio je kući i izlagao. Često na Svetom Stefanu. Najčešće u Dubrovniku. Njegova Crna Gora na slikama je u magnovenju, metafizici („Borba laži i istine“, „Orlovi Cetinja“). I na pejzažima Durmitora i Boke tu je imaginacija, bajka, čudo od mitologije. Izlagao je od Omahe i Filadelfije, do Karakasa, Beograda i Nikšića. Bio vitez reda Marka Tvena. I do smrti, pod opsadom u Dubrovniku, dočekao da mu slike postanu dio riznice 20 muzeja i koledža u Americi. Pa zar nije vakat da ga Crnogorci pominju svakog 4. jula, za američki Dan nezavisnosti? I nije li sve to filmska priča? Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

„Njujork noću“ izložen u Narodnom muzeju Crne Gore

LONDON

CALLING

Drugi

dio programa „Umjetnička staza E17“, ove sedmice fokusiran na vajarske radove, privukao je na istok grada posjetioce iz mnogih londonskih okruga, ali i iz obližnjih gradova i manjih mjesta. Ljubitelji umjetnosti dobili su priliku da se informišu o radu umjetnika koji rade i stvaraju u britanskoj metropoli, a do sada nijesu imali šansu da predstave svoj talenat.

Londonci su jedva dočekali rijetku mogućnost da pogledaju popularne radove keramičarke Anje Perkovske van granica njenog studija „Boso“ koji je osmišljen kao „unikatan prostor u kojem se može kanalisati kreativnost i pospješiti veza sa glinom“. Umjetnica je iskoristila „Umjetničku stazu E17“ kako bi pozvala sve ljubitelje grnčarstva da besplatno posjete njen studio i otkriju koje sve kreativne mogućnosti pruža glina.

Posjetioci događaja mogli su da se upoznaju i s Ester Nelsen i njenim specifičnim pristupom vajarstvu, koje koristi kao „balans između posla i života“, pa njeni radovi odslikavaju vezu čovjeka i vaze, sa posebnim fokusom na krhkost njihove forme. Stoga, ne čudi

Vajarska podvala

„Unequal

što se većina njenih radova zove „Unequal Forms“.

Izloženi grnčarski radovi bez sumnje su umjetnički kvalitetni, ali vjerovatno najzanimljiviji i najčudniji detalj u vezi

s „Umjetničkom stazom“ jeste način koji su organizatori izabrali da ih predstave – kao ukrase u buticima, prodavnicama, restoranima i kafićima. Tako su slučajni prolaznici,

Organizatori programa „Umjetnička staza E17“ donijeli su vrlo neobičnu odluku: da predstave grnčarske radove londonskih umjetnika - kao ukrase u buticima, prodavnicama, restoranima i kafićima

kojima je možda baš tog jutra palo na pamet da svrate u cvjećaru ili bace pogled na novu kolekciju nekog lokalnog modnog brenda, dobili priliku da vide ove zanimljive radove i upoznaju se sa njihovim kreatorima.

S obzirom na to da se program „Umjetničke staze E17“ odvija u junu, mjesecu LGBTIQ+ ponosa, lokalci i turisti na više mjesta u istočnom Londonu mogu da nalete na motive i umjetničke radove posvećene ovoj temi. Jedan od njih je i vibrantni „Pride & Joy“, kreiran kako bi istakao ljepotu različitosti članova ove koloritne zajednice. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Ivanović-Nikičević

Marija

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Forms“ Ester Nelsen

Vibrantna umjetnička podrška LGBTIQ+ zajednici