21. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20563 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
POBJEDA ISTRAŽUJE (2): Špijunska agentura Moskve odavno raspoređena širom Evrope, u Francuskoj je bila baza GRU
Odbornika Demokratskog fronta i još dvije osobe terete za prebijanje dvojice mladića u budvanskom hotelu „Mogren“
Agenti GRU-a stizali su iz Londona, Moskve, Španije ili Švajcarske. Francuska im je poslužila kao „bezbjedna“ etapa prije nego što se ovi prekaljeni ilegalci ne upute na konačnu destinaciju
Nakon što je Upravni sud presudio da su bile diskriminisane odlukom Sudskog savjeta da im prestaje funkcija, nekoliko sutkinja hoće da se vrati na posao
Sve presude Upravnog suda u sporovima koji su za predmet tužbe imali osporavanje njegovih odluka o prestanku sudijske funkcije zbog sticanja prava na starosnu penziju naći će se na dnevnom redu prve sjednice Sudskog savjeta koje je, svojevremeno, i odlučivalo o „penzionisanju“ STR. 10.
Mladen Kažanegra je sa mjesta direktora OFK Petrovac u novembru prošle suspendovan na četiri mjeseca od Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore, jer je zički nasrnuo na zvaničnika FK Jezero Radosava Bulića. Zanimljivo, juna 2021. godine Kažanegra se sastao sa tada potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem i njegovim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Miodragom Lakovićem te predstavnikom Morskog dobra Blažom Rađenovićem oko ,,problema“ sa zakupcima „Miločera“ i Svetog Stefana, kompanijama Aman i Adriatik propertis STR. 12. i 13.
Iz Pomorskog saobraćaja najavili tužbu i krivične prijave protiv Vlade i javnog preduzeća
Samo je pitanje časa kada će se neki drugi investitor naći na tapetu. Imamo ugovor koji valjda predstavlja pravnu sigurnost. Ovo je unošenje opšteg straha i neizvjesnosti da bi se svi ostali zabili u mišju rupu – kazao je Ban Pobjedi STR. 7.
Nakon burnih reakcija javnosti povodom freskopisa u Crkvi Ružica, održan sastanak predsjednika SO Rožaje, paroha i poslaničkih klubova
Ovdje država mora da reaguje i to jedino sa motivom da se ugrožava vjerski sklad u toj zajednici. U crkvi postoji jedno pravilo – ništa u njoj ne može da se desi bez blagoslova nadležnog vladike i tamo ništa niko nije napravio na svoju ruku - rekao je istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov STR.
– Očekujem da uskoro zakažemo i prijevremene parlamentarne izbore u Crnoj Gori i da ćemo nakon tih izbora doći do stabilnijih vlada koje će moći da ozbiljno porade na nekim impulsima za dugoročni razvoj ekonomske saradnje kao važnog temelja ukupnih međudržavnih odnosa između naše dvije zemlje – saopštio je predsjednik Milo Đukanović na pres konferenciji sa bugarskim predsjednikom.
pouzdanije stabilnosti u našem regionu. Bez pouzdane stabilnosti nije realno govoriti ni o ekonomskom, ni o demokratskom razvoju, a vjerujem da je tu pretpostavku mnogo lakše moguće postići ukoliko se krećemo u okviru evropskih integracija – poručio je Đukanović.
UKRAJINU
Đukanović je rekao da će se, nakon konsolidacije izvršne vlasti u Crnoj Gori, reaktivirati svi potencijali na reformama i na dostizanju standarda koji će preporučiti Crnu Goru da kroz regularnu politiku regate bude prva sljedeća članica EU
SOFIJA – Predsjednik
Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da je Crna Gora država koja je nakon obnove nezavisnosti jasno deklarisala svoju namjeru da bude dio evroatlantske i evropske zajednice.
– Prvi cilj smo ostvarili, Crna Gora je odgovorna članica NATO saveza. Na putu ka
drugom cilju smo odmakli ispred ostalih aspiranata za članstvo tako što smo već godinama stopostotno usaglasili vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU, uključujući i odnos prema najaktuelnijem pitanju: ruske agresije na Ukrajinu i tako što smo otvorili sva pregovaračka poglavlja. Nažalost, politika proširenja je zahvaljujući različitim
okolnostima u zastoju već nekoliko godina – rekao je Đukanović na konferenciji za novinare sa predsjednikom Bugarske Rumenom Radevim, na čiji je poziv boravio u zvaničnoj posjeti toj državi. Đukanović je istakao da je zahvalan Bugarskoj na ekspertskoj i političkoj podršci na našem evropskom putu, na razvojnoj pomoći koju ko-
Lider Demosa ne odustaje od formiranja nove vlade
ristimo i očekuje da se ta podrška nastavi. On je kazao da ćemo, nakon konsolidacije izvršne vlasti, sigurno reaktivirati sve svoje potencijale na reformama i na dostizanju standarda koji će nas preporučiti da kroz regularnu politiku regate Crna Gora bude prva sljedeća članica EU. – Vjerujemo da je to jedini dobar izbor za uspostavljanje
PODGORICA – Iako je početkom januara, nakon niza sastanaka „stare“ parlamentarne većine, lider Demosa i mandatar za sastav nove vlade Miodrag Lekić saopštio da „vlade neće biti“, juče je kazao da su pregovori o formiranju izvršne vlasti nastavljeni, ali da ne idu očekivanom dinamikom.
On je za RTNK podsjetio da je većina koja je tvorila Vladu Zdravka Krivokapića uspjela da se usaglasi oko toga da on bude mandatar, i ukazao da na raspolaganju ima još mjesec dana da sastavi vladu. Rekao je i da nije tajna ko koči pregovore o formiranju vlade. – Pokret Ura, odnosno koalicija „Crno na bijelo“, i SNP imali su dosta primjedbi u smislu
da to nije dobro organizovano. Oni su imali pravo da promijene mišljenje, ali nijesu imali pravo da kažu da nešto nije dobro počelo. Predložen je metod da radimo i svakodnevno, tako da sam mogao prihvatiti da neko nakon tri dana kaže da ne radimo dobro, ali već prvog dana ne, i tu imam kritički odnos. Ostajem pri istom stavu, ili će ta vlada biti
ozbiljna ili je neće biti – istakao je Lekić. Podsjetimo, nakon što je predsjednica Skupštine Danijela Đurović povjerila mandat Lekiću na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku, predstavnici „stare“ parlamentarne većine saopštili su da pregovori o formiranju nove izvršne vlasti nijesu uspjeli. Lideri Demokratskog fron-
slu naši fundamentalni interesi su isti i bolje ćemo ih ostvariti ako se bolje razumijemo i ako iskrenije sarađujemo – podvukao je Đukanović.
RADEV: IMAMO
DOBAR DIJALOG
Crnogorski predsjednik vjeruje da je kriza u Ukrajini djelovala otrežnjujuće i da je naglasila geopolitički značaj politike proširenja. – Vjerujem da će to otvoriti izglednije šanse svim zemljama našeg regiona da uskoro nastave pregovaračke procese i da uskoro ostvarimo svoje ciljeve, a to je članstvo u porodici ujedinjene Evrope. Jako je važno da nas na tom putu podržavaju oni koji nas najbolje znaju. Ovaj region iz kojeg ja dolazim, region Zapadnog Balkana, Bugarska kao susjed jako dobro poznaje i zbog toga i njen glas u EU ima posebnu specifičnu težinu –kazao je Đukanović. Kako je kazao, u Ukrajini su mete i evropski sistem vrijednosti i evropsko jedinstvo. – Mislim da je jako važno da to razumijemo i da svako doprinosi da sačuvamo ono što su i naše vrijednosti i naši interesi kako bi Evropa u budućem geopolitičkom raspletu sačuvala svoju konkuretnost i relevantnost. To je interes ne samo svake države u Evropi, to je interes svakog građanina Evrope. Svi smo Evropljani, neko je dio EU, neko nije dio EU, ali svi smo dio evropskog kontinenta i svi smo dio evropske kulture i u tom smi-
Predsjednik Bugarske Rumen Radev kazao je da njegova zemlja snažno podržava evropsku integraciju Zapadnog Balkana kao i evropski put Crne Gore.
– Mi smo ubijeđeni da će Crna Gora sačuvati lidersku ulogu u evropskim integracijama i mi smo spremni da i dalje pružamo podršku. Radujemo se što imamo dobar dijalog. Možemo da identifikujemo oblasti, radimo to kroz različite projekte koji imaju i svoju praktičnu realizaciju i spremni da i ubuduće dijelimo svoja iskustva i da pružamo pomoć u nizu bitnih oblasti koji utiču na proces evropskih integracija – rekao je Radev na konferenciji za medije sa Đukanovićem.
Taj proces, kaže Radev, zahtijeva da svaka zemlja sa ZB koja je krenula svojim evropskim putem, poštuje obaveze i ono što je ustanovljeno kao kriterijum u EU.
Dodao je i da osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu i taj rat koji je doveo do velikih žrtava i ruševina, da podržavaju Ukrajinu na njenom legitimnom putu i u njenoj borbi za suverenitet, nezavisnost i za teritorijalni integritet. Predsjednik Milo Đukanović se tokom zvanične posjete Bugarskoj u Sofiji susreo sa predsjednikom tehničke vlade te zemlje Galebom Donevom. R.U.-I.
ta tada su kazali da je GP Ura tražio da se o prihvatljivosti ministara koji bi bili iz tog političkog saveza izjasni njihov
Glavni odbor, na što oni nijesu pristali. Zatražili su tada i da se organizuju vanredni parlamentarni izbori. Ž. Z.
Predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja poručio da je Državna izborna komisija trebalo da traži i podatak koliko dugo lider Pokreta „Evropa sad“ ima prijavljeno prebivalište u Srbiji
PODGORICA – Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović ocijenio je da politička budućnost lidera Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića zavisi od odlazećeg premijera Dritana Abazovića i ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, jer će, ukoliko sa njima nema dogovor, ove sedmice izgubiti crnogorsko državljanstvo.
– Spajić je javno priznao da ima srpsko državljanstvo. Mediji su objavili pasoš. MUP je morao brže da reaguje i da riješi tu dilemu. Spajić je napravio grešku, mogao je sve to da prevenira. Sada je u zamci, može biti ucjenjivan od Beograda, jer može da izgubi državljanstvo. Sada mu politička budućnost zavisi od Abazovića i Adžića, jer ako se ne dešava tu ništa Spajić će izgubiti državljanstvo ove sedmice – kazao je Vujović gostujući u emisiji „Drugačija radio veza“ na Anteni M.
Naveo je i da je Državna izborna komisija trebalo da traži od Republičke izborne komisije Srbije i podatak koliko dugo Spajić ima prebivalište u Srbiji.
– Ukoliko je njegovo prebivalište u Srbiji duže od pet godina, on ne ispunjava uslov. Da sam na mjestu Spajića, ne bih podnosio nikakav prigovor na ovo, uvlačio bi se dalje u blato
Advokat Veselin Radulović komentarisao je za Portal Analitika najavu Pokreta „Evropa sad“ da će za predsjedničke izbore predložiti drugog kandidata i ocijenio da je Zakon o izboru predsjednika države, koji u članu 4 propisuje da pojedina politička stranka ili
grupa građana može predložiti samo jednog kandidata, ne reguliše u potpunosti to pitanje.
– Ako bi se restriktivno tumačio, a što je moguće da se desi u praksi, tumačiće se na način da politička partija, konkretno u ovom slučaju „Evropa sad“, ne
koje je sam stvorio. Ako ima prebivalište od 2009. to znači da ne ispunjava uslov – naglasio je Vujović.
Ocijenio je i da je Državna izborna komisija bila u situaciji u kojoj je bilo pogrešno što god da je odlučila u vezi sa kandidaturom Spajića.
– Ispunjeni su pravni uslovi za kandidaturu, ali sa druge strane znaju da mu je trebalo biti
može predložiti drugog kandidata, jer prijedlog koji su dali nije prihvaćen od strane Državne izborne komisije – kazao je Radulović.
Naveo je i da je eventualna kandidatura Jakova Milatovića ili nekog drugog iz tog pokreta moguća, ali ako ga predloži grupa građana ili koalicija koju bi sklopili sa nekom drugom partijom.
Državna izborna komisija (DIK) nije utvrdila kandidaturu lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića za predsjednika Crne Gore zbog kontradiktornosti podnesenih isprava - navodi se u obrazloženju DIK-a. U obrazloženju piše i da je u toku sjednice PES dostavio potvrdu MUP-a Srbije koja je nesumnjivo potvrdila da je Spajić 14. februara podnio zahtjev za prestanak državljanstva Srbije.
- Što dalje nesumnjivo potvrđuje da u trenutku predaje kandidature i na samoj sjednici na kojoj se odlučivalo o ispunjenosti uslova, Milojko Spajić pored državljanstva Crne Gore posjeduje i državljanstvo Srbije - navodi se u obrazloženju. Ističe se da je u nadležnosti DIK-a da u skladu sa Zakonom o izboru Predsjednika Crne Gore cijeni dokaze. Ukazali su i da je dostavljena potvrda MUP-a Srbije da
oduzeto državljanstvo, ali nije – rekao je Vujović. Upitan da prokomentariše navode da su Spajić, Adžić i Abazović napravili dil da se proces odugovlači dok iz Beograda ne stignu papiri koji bi ga održali u trci, te kako vidi ponašanje Podgorice i Beograda u ovom slučaju, Vujović napominje da ovaj slučaj datira još iz 2021. kad je Srđan Perić podnio prijavu u vezi sa dvojnim državljanstvom.
– Andrija Mandić ne ispunjava uslove za kandidaturu, a ona je potvrđena – naveo je Vujović i dodao da je Beograd odlučio da njihov kandidat bude Mandić.
Ocijenio je da je Beograd odlučio da njihov kandidat bude Mandić koji je pokazao da je lojalan, dok Spajić, sa druge strane, iako prosrpski orjentisan i blizak crkvi, može lako da promijeni to političko opredjeljenje.
– Vučić mu nije vjerovao, zato što je kruna velikosrpskih djelovanja pobjeda Andrije Mandića – smatra Vujović. Odluku DIK-a da odbije kandidaturu Spajića juče je komentarisao i predsjednik Socijaldemokrata Damir Šehović On je ocijenio da Spajić krivicu za to ne bi trebalo da traži u DIK-u, državnim organima Srbije, ali ni u bilo kojoj političkoj partiji.
– Budući da je on isključivi krivac zbog sopstvene eliminacije iz izborne trke, budući da je jedino on odgovoran zbog toga što se kandidovao za predsjednika uprkos činjenici da je tuđu državu svojim potpisom priznao kao svoju – istakao je Šehović. Ž. Z.
PODGORICA - Predstavnici Ujedinjene Crne Gore predali su Državnoj izbornoj komisiji dokumentaciju neophodnu za kandidaturu lidera te partije Gorana Danilovića za predstojeće predsjedničke izbore.
Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša ih je, prethodno, upoznao sa pravilima podnošenja kandidatura i izboru predsjednika.
Član Izvršnog odbora UCG
Milivoje Brković naveo je da posjeduju svu potrebnu dokumentaciju i više nego dovoljan broj potpisa da kandidatura bude uvažena.
Sekretarka DIK-a je potom pregledala podnijetu dokumentaciju, nakon čega je Mugoša konstatovao da je zapisnički zabilježeno šta je od dokumentacije podnijeto. Brković je kasnije, u izjavi za medije, naveo da su podnijeli 8.888 potpisa „mislećih ljudi nezadovoljnih političkim dešavanjima u zemlji“. Lider Ujedinjene Goran Da-
nilović ranije juče se zahvalio odborima širom Crne Gore na podršci.
– Posebno hvala vama koji ste nas podržali, a nijeste ni u jednoj stranci – napisao je Danilović na Fejsbuku. Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart, a krajnji rok za predaju kandidatura je 26. februar. Kandidatima za predsjednika neophodan je 8.101 potpis podrške građana. Za sada su kandidature predali predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić i lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić Kandidatura Mandića je, u međuvremenu, potvrđena, dok je Spajićeva odbijena. Kandidature na predstojećim izborima najavili su i poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković, te lideri Demokrata Aleksa Bečić i Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšić Državna izborna komisija je ranije najavila da će listu kandidata za predsjednika objaviti do 3. marta. Đ. Ć.
Tivatska opština ostala bez potpredsjednika
Spajić ima prebivalište u toj državi, potvrda MUP-a Crne Gore da on ima prebivalište i u Crnoj Gori, kao i potvrda samog Spajića da je naknadno odjavio prebivalište u Srbiji.
- Državna izborna komisija imajući u vidu kontradiktornost podnesenih isprava nije mogla utvrditi da su ispunjeni uslovi za utvrđivanje kandidature za izbor predsjednika Crne Gore - navodi se u obrazloženju.
Naglašava se i da u prilog ovakvom stavu DIK-a govori činjenica da je obraćanjem MUP-a Crne Gore, po kome je postupila Komisija, traženo da se isprava o prebivalištu Spajića u Srbiji dostavi radi sprovođenja postupka u skladu sa članom 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu. Tim članom Zakona je propisan postupak gubitka crnogorskog državljanstva po sili Zakona. Protiv rješenja DIK-a može biti podnešena žalba Ustavnom sudu, u roku od 48 sati od dostavljanja rješenja.
PODGORICA - Potpredsjednik Opštine Tivat Vladimir Arsić iz koalicije ,,Narod pobjeđuje“, koju čine Demokrate, DSS i ,,Evropa sad“, podnio je juče ostavku na tu funkciju. Arsić nije htio za javnost da komentariše razloge zbog kojih je napustio funkciju, ali je o svojoj odluci pismeno obavijestio predsjednika Opštine Željka Komnenovića
On je na mjestu potpredsjednika Opštine Tivat bio od kraja oktobra 2020. godine, kada je konstituisana tadašnja nova vladajuća većina tri građanske liste. U protekle dvije i po godine bio je zadužen za funkcionisanje preduzeća iz oblasti komunalnih usluga i vođenje investicija tivatske opštine. R. P.
Centar za građansko obrazovanje objavio studiju „Decenija crnogorskih pregovora sa EU: kako izaći iz kružnog toka?“
Posljednje godine prati i klerikalizacija i radikalizacija, uz ponovno problematiziranje nekih sloboda koje su se činile osvojenima, ali i ugrožavanje građanskog koncepta države Crne Gore. Bilježe se i određeni uspjesi, prije svega oni na spoljnopolitičkom planu, ali neizvjesnost koja stoji pred Crnom Gorom i ovo može dovesti u pitanje – ističe se u studiji
mi – rekao je Mirković.
Naveo je da je tokom vladavine DPS-a razvijen zloupotrebljavani sistem kontrole i monopola, a da je studija pokazala da ni parlamentarni izbori 2020. godine nijesu doveli do potrebnih promjena.
PODGORICA – Deceniju pregovora sa Evropskom unijom, od nekadašnjeg lidera u brzini, Crna Gora je danas lider u dužini trajanja ovog procesa na Zapadnom Balkanu i broju izgubljenih šansi. Dok građanstvo snažno podržava put ka EU, donosioci odluka sve češće idu stranputicama stavljajući partikularni ispred javnog interesa, neki su od zaključaka studije „Decenija crnogorskih pregovora sa EU: kako izaći iz kružnog toka“, čiji su autori Milica Zindović, Nikola Mirković i Daliborka Uljarević, a koju je Centar za građansko obrazovanje uradio uz podršku Fondacije „Fridrih Ebert“. Prvu dekadu pregovora, ukazuju u studiji, obilježile su brojne afere, neefikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, urušavanje institucija, napadi na novinare, nezrela politička nadgornjavanja koja su dovela do opasne polarizacije u društvu.
– Posljednje godine prati i klerikalizacija i radikalizacija, uz ponovno problematiziranje nekih sloboda koje su se činile osvojenima, ali i ugrožavanje građanskog koncepta države Crne Gore. Bilježe se i određeni uspjesi, prije svega oni na spoljnopolitičkom planu, ali neizvjesnost koja stoji pred Crnom Gorom i ovo može dovesti u pitanje – ističe se u studiji.
Saradnik na programima CGO
Nikola Mirković kazao je da je fokus studije koju su uradili na poglavljima 23 i 24 i ukupnoj demokratizaciji zemlje, ali da ona daje i osvrt na neka specifična pitanja poput ekonomskog državljanstva.
– Od predvodnika evropskih integracija u regionu, što je i bila podsticajna, a ne suštinski tačna karakteristika, zemlja je došla u fazu u kojoj se bilježi stagnacija ili regresija u brojnim oblastima, postajući i destinacija čestih posjeta specijalnih izaslanika – SAD, UK, EU i država članica – koji, inače, dolaze tamo gdje su proble-
Poslanik njemačkog Bundestaga ocijenio
PODGORICA - Teško je pronaći mehanizam kako bi se spriječilo direktno miješanje Srbije i Rusije u unutrašnji politički proces Crne Gore, koji je bio prisutan i ranije, ocijenio je poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović.
Ističe da je Crnoj Gori potrebno legitimno Vrhovno državno tužilaštvo, jer sudstvo bez njega ne funkcioniše.
– Loše prakse su nastavljene, uz svjesno ignorisanje demokratskih pravila, što karakterišu i ekstenzivna zapošljavanja zasnovana na partijskoj ili ideološkoj podobnosti (posebno u vrijeme tehničke vlade Abazovića) i neodgovorne odluke, koje dobijaju na neprimjerenosti kada su te vlade već bile bez legitimiteta. Istovremeno, Skupština se samomarginalizovala iz procesa evropskih integracija – istakao je Mirković.
U dijelu preporuka u studiji se navodi da je zarad normalizacije prilika u zemlji, pored izbora sudija Ustavnog suda, potrebno što prije izabrati vrhovnog državnog tužioca, kompletirati Sudski savjet i raspisati vanredne parlamentarne izbore.
Ukazuje se i da pregovaračka struktura mora biti tehničko-koordinacioni mehanizam koji postoji nezavisno od toga ko je na vlasti, kao i da borba protiv korupcije mora biti više od atraktivnih medijskih naslova.
– Obaveza je svih aktera da doprinesu smanjenju tenzija i ograničenju klerikalizacije koje dovode u pitanje građanski koncept države Crne Gore, ali i da se uspostavljaju mehanizmi koji će jačati rezistentnost na spoljne maligne uticaje – zaključio je Mirković. Ž. Z.
Agenti GRU-a stizali su sa raznih strana: iz Londona, Moskve, Španije ili Švajcarske. Francuska baza im je poslužila kao „bezbjedna“ etapa prije nego što se ovi prekaljeni ilegalci ne upute na konačnu destinaciju
Treba raditi na tome da se izaberu sudije Ustavnog suda, a na nacionalnim manjinama je da se usaglase oko sedmog člana, kako ne bi bili argument za one koji ne žele da sudstvo funkcioniše, poručuje Juratović. – Pošto su bila dva eksperimenta što se tiče Vlade i sada tehnička vlada, treba sprovesti izbore. Morate imati toliko stava kao demokrata da kažete ja više nisam legitiman, treba narod da odluči što i kako ćemo dalje
– rekao je poslanik njemačkog Bundestaga u emisiji „Aritmija“ Gradske RTV, autorke Tamare Nikčević Upitan da li očekuje da Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje uvede Crnu Goru u „Otvoreni Balkan“, Juratović kaže da je ta mogućnost razlog više da se sprovedu izbori i da se formiraju legitimni parlament i vlada. – Ključno je da su to dva čovjeka dogovorila pošto nijesu sproveli Berlinski proces i CEFTA-u. Edi Rama i Aleksandar Vučić napravili su onda kombinaciju od koje Rama ima više koristi i to je opšte farbanje očiju – ističe Juratović. R. P.
PODGORICA – Tajnim planom Kremlja, pod direktnom kontrolom Vladimira Putina i vrha vlasti u Moskvi, još od 2009. godine grupa ruskih vojnih agenata iz redova GRU-a, pod kodnim imenom Jedinica 29155, počela je sa operativnim subverzivnim akcijama sa političkom pozadinom širom Evrope – to je rezultat sedmogodišnje istrage koju su udruženo sprovele službe država NATO članica.
Pokazalo se da su zapadne službe dugo bile bez pravih informacija i da su tek povezivanjem naizgled izolovanih diverzija u više država Evrope ustanovile ,,modus operandi“ GRU-a, kao lažne i prave službene identitete jednog broja glavnih agenata.
Iako su zapadne službe radile tajno, informacija da su vlasti u Češkoj zvanično protjerale 18 članova osoblja ruske ambasade u Pragu – pod sumnjom da su dio mreže agenata GRU i uz optužbu da su ruske obavještajne službe sudjelovale u eksploziji
spremišta municije daleke 2014. godine – bila je povod za lavinu informacija o ,,crnim operacijama“ Kremlja širom Evrope.
,,OKIDAČ“: TROVANJE
SKRIPALJA
Češka policija je tada sopštila da traga za dvojicom ruskih obavještajaca koji su oktobra 2014. godine bili u reonu Vrbjetice gdje se desila eksplozija u kojoj su dva češka vojnika poginula. Ispostavilo se da su operativci imali ruske pasoše sa imenima Ruslan Boširov i Aleksandar Petrov Koji dan kasnije, iz Velike Britanije je stigla informacija da je riječ o istoj dvojici agenata GRU osumnjičenih za pokušaj ubistva ruskog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćerke marta 2018. godine u Salsburiju.
Skripalj je bio prebjeg i Moskvi je bilo jako stalo da ukloni čovjeka koji je mnogo znao o ,,crnim operacijama“ ruske tajne službe.
Korišćenje ,,novičoka“ (novitchok), supstance koja je bila sredstvo obračuna u doba Hladnog rata, bila je prva
upotreba hemijskog oružja u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Ta je praksa, opasna za široku publiku, ilustrovala ekstremnu agresivnost Rusije u postizanju zacrtanih političko-obavještajnih ciljeva. Kasnijom istragom je otkriven i pravi identitet dvojice agenata GRU-a koji su otrovom pokušali da ubiju Skripalja. Medijima je ustupljena informacija da je riječ o Anatoliju Čepigi i Aleksandru Miškinu
Istraživački mediji u Evropi i SAD tada su pokrenuli opežnu istraživačku akciju da bi se otkrilo što više detalja o famoznoj Jedinici 29155 koja je, kako se ispostavilo, najmanje desetak godina operisala u brojnim državama Evrope, po instrukcijama Kremlja. Skaj njus (Sky News) je sredinom 2019. godine objavio da su agenti GRU, osim trovanja Skripalja i njegove kćerke, učestvovali i u pokušaju ubistva trovanjem bugarskog proizvođača oružja Emilijana Gebreva.
On se na jednom prijemu u Sofiji iznenada srušio, izgubivši svijest. Njegov sin i jedan službenik u njegovom predu-
zeću bili su, takođe, otrovani, ali su sva trojica preživjeli napad hemijskim oružjem.
Bugarsko državno tužilaštvo je kasnije podiglo optužnicu protiv trojice ruskih špijuna iz tajne jedinice GRU-a zbog trovanja proizvođača i distributera oružja Gebreva, njegovog sina, kao i još jednog rukovodioca u kompaniji koja se bavi distribucijom oružja i municije i koja je očito bila ,,trn u oku“ Moskvi. – Na osnovu opisa bugarskih tužilaca, uzimajući u obzir da su na dan trovanja Gebreva u Sofiji bila tri službenika GRU-a, sigurni smo da su to: Sergej Fedotov (Denis Sergejev), Sergej Pavlov (pravo ime Sergej Liutenko) i Georgi Gorshkov (čije pravo ime još nije u potpunosti identifikovano) – objasnio je u decembru iste godine, u razgovoru za Pobjedu, Hristo Grozev, urednik poznate istraživačke mreže Belingket (Bellingcat). U zajedničkoj istrazi sa Špiglom (Der Spiegel) i Insajderom (The Insider), istraživački sajt Belingket otkrio je da je u srcu bugarske operacije trovanja bio tim od osam službenika GRU-a, koji su pripadali istoj tajnoj Jedinici 29155 i koji su doputovali u Bugarsku u vrijeme kada su izvršeni pokušaji trovanja. Sve se to u Bugarskoj odigravalo nekoliko mjeseci nakon eksplozije u Češkoj i tada niko nije dovodio u vezu ova dva događaja. Ispostavilo se da je oružje i municija trebalo da budu reeksportovani iz Češke, preko Bugarske, za treću zemlju – najvjerovatnije Ukrajinu - što je Moskva očito pokušala da spriječi po svaku cijenu.
CRNOJ GORI
Otkriveno je mnogo toga i o dešavanjima u Crnoj Gori. Britanski Gardijan je ukazivao da su dvojica agenata GRU-a učestvovala u operaciji pokušaja terorizma 2016. u Crnoj Gori: Eduard Širokov i Vladimir Popov, potvrđujući pisanje Pobjede čiji su novinari, koji mjesec rani-
je, razgovarali sa kolegom iz Gardijana.
Uz tu informaciju, Gardijan je objavio i prve fotografije dvojice ruskih špijuna na Kalemegdanu u razgovoru sa Aleksandrom Sašom Sinđelićem, jednim od organizatora pokušaja terorizma u Crnoj Gori baš u danu parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine. Dešavanja u Moldaviji (pokušaj svrgavanja prozapadne vlasti u Kišinjevu 2014. godine), kao i razotkrivanje subverzivne akcije u Crnoj Gori pokazali su zapadnim obavještajnim službama da se ,,crne operacije“ koordiniraju iz jednog centra i da postoji tajna jedinica unutar GRU-a, koja je napravljena za specijalne operacije o kojima nemaju puna saznanja ni mnogi operativci GRU-a. Ispostavilo se da je riječ o famoznoj Jedinici 29155.
LAŽNI PASOŠI
Istraživačka mreža Belingket je ustanovila da operativci GRU iz Jedinice 29155 putuju pod lažnim identitetom, da se njihovi pasoši obnavljaju svake dvije godine i da svaka serija sadrži posebno numerisane pasoše, od kojih je većina rezervisana upravo za službenike GRU.
Kasnijom istragom došlo se do frapantnog podatka: pasoši agenata GRU koji su učestvovali u trovanju Skripalja, kao i pasoši dvojice ruskih agenata koji su osmišljavali akciju u Crnoj Gori – iz istog su serijskog niza.
Utvrdilo se kasnije i da je ,,prethodno“ ime Vladimira
Popova bilo Vladimir Mojsejev, a da je Eduard Širokov službovao pod imenom Eduard Šišmakov u Poljskoj, kao zamjenik vojnog atašea u Varšavi, odakle je protjeran nakon što je pokušao da vrbuje visokog oficira poljske vojske.
TAJNA BAZA U
FRANCUSKOJ
Istraga je pokazala da je centar svih operacija Jedinice 29155 u Evropi.
Francuski Mond (Le Monde) je 2019. godine objavio da
Kasnijom istragom došlo se do frapantnog podatka: pasoši agenata
GRU koji su učestvovali u trovanju
Skripalja, kao i pasoši dvojice ruskih agenata koji su osmišljavali akciju u Crnoj Gori – iz istog su serijskog niza. Utvrdilo se i da je ,,prethodno“ ime Vladimira Popova bilo Vladimir Mojsejev, a da je Eduard Širokov službovao pod imenom Eduard Šišmakov u Poljskoj
su engleska, francuska i švajcarska tajna služba, zajedno sa još nekim evropskim partnerskim službama, uspjele da ,,identifikuju 15 oficira vojno-obavještajne ruske službe (GRU)“ i rekonstruisali su njihovo kretanje ,,od pokušaja trovanja u Bugarskoj 2015, operacije organizacije terorizma u Crnoj Gori 2016, te trovanja Skripalja marta 2018. godine“. Ispostavilo se, kako je pisao novinar Monda Žak Foloru, da je Gornja Savoja u Francuskoj bila tajna baza operativaca.
Agenti GRU-a stizali su iz Londona, Moskve, Španije ili Švajcarske. Francuska im je poslužila kao „bezbjedna“ etapa prije nego što se ovi prekaljeni ilegalci ne upute na konačnu destinaciju.
– Ovaj pogranični region sa Švajcarskom, prema francuskoj kontraobavještajnoj službi, služio je kao pozadinska i logistička baza oficira GRU-a za akcije širom Evrope – napisao je ovaj novinar decembra 2019. godine.
Prema pisanju Monda, ruski agenti su redovno boravili u istoj zoni Gornje Savoje, u gradovima kao Anemas, Evijan ili Šamoni, i u izolovanijim mjestima.
– Prije nego što bi stigli tamo, uglavnom su slijetali na aerodrom u Lionu, a jednom i u Nici, prije nego što bi proveli noć u hotelu u Kanu (Primorski Alpi) i vrlo često u Ženevi. Tamo su iznajmljivali auto da bi stigli u Gornju Savoju – piše francuski list.
Tako je napravljena rekonstrukcija putovanja agenata GRU. Agent Fedotov, koordinator operacija u Salzberiju 2018, na primjer, svoje-
vremeno je ,,lokalizovan“ u Parizu, još novembra 2014. Ostao je u Francuskoj do 1. decembra iste godine, a u aprilu 2016. putovao je između Londona i Liona. Dva salzberška ,,trovača“ Skripalja, utvrdile su zapadne službe, 9. septembra 2017. stigla su u Pariz iz Moskve, da bi neđelju docnije putovali u suprotnom smjeru. U međuvremenu su, naravno, posjetili bazu u Gornjoj Savoji, da bi potom, preko Ženeve, otišli u Veliku Britaniju... – Nema dileme, ovaj pogranični region sa Švajcarskom, prema francuskoj kontraobavještajnoj službi, služio je kao pozadinska i logistička baza oficira GRU-a za akcije širom Evrope – zaključuje Mond.
Prema pisanju tog francuskog medija, Jedinica 29155 i petnaest registrovanih agenata obučavani su u 161. Centru za specijalnu obuku GRU-a.
Kasnije su zapadne obavještajne službe tvrdile da su neke grupe operativaca obučavane i u posebnom kampu kod saveznika Moskve – Ismaila Kadirova u Čečeniji. Upravo je Kadirov jedan od glavnih ljudi Vladimira Putina tokom agresije Rusije na Ukrajinu, što navodi na zaključak da je odavno bio aktivni sudionik subverzivnih akcija ruske tajne službe. U međuvremenu, Belingket, Insajder i njemački nedjeljnik Špigl otkrili su pseudonime šest članova jedinice 29155: Vladimir Popov, Nikolaj Koninikin, Ivan Lebedev, Danil Stepanov, Sergej Pavlov i Georgi Gorškov, koji su zadu-
Gardijan je objavio i prve fotografije dvojice ruskih špijuna na Kalemegdanu u razgovoru sa Aleksandrom Sašom Sinđelićem, jednim od organizatora pokušaja terorizma u Crnoj Gori baš u danu parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine
ženi za bezbjednost i logistiku. Ime Vladimira Popova, kao što je Pobjeda pisala u serijalu tekstova, direktno je povezano sa operacijom GRU u Crnoj Gori. – Izgleda da je Vladimir Popov korukovodio, krajem 2016, sa još jednim agentom iz jedinice, Eduardom Šišmakovom, alias Eduardom Širokovim, jednom operacijom protiv Crne Gore u trenutku kada je ova zemlja pokušavala da se približi Sjevernoatlantskom savezu – zaključuje Mond.
Ta operacija u Crnoj Gori, o kojoj je Pobjeda intenzivno pisala, bila je – operacija izazivanja haosa na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine – od pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti do pokušaja ubistva predsjednika naše zemlje Mila Đukanovića. Specijalno državno tužilaštvo na čelu sa Milivojem Katnićem podiglo je sljedeće godine optužnicu protiv 12 osoba - dvojice ruskih, trojice crnogorskih i sedam srpskih državljana – koja ih je teretila za pokušaj terorizma. Presudom Višeg suda u Podgorici Eduard Šišmakov je
osuđen na 15, a Vladimir Popov na 12 godina zatvora, penzionisani general srpske žandarmerije Bratislav Dikić na osam, dvojica čelnika ekstremističkih srpskih pročetničkih organizacija Nemanja Ristić i Vladimir Bogićević na sedam godina, a lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević na po pet godina zatvora... Apelacioni sud je 30. decembra 2021. godine poništio odluku Višeg suda, vratio predmet na ponovno suđenje uz nalog da sutkinja Suzana Mugoša – više ne može biti postupajuća sutkinja u tom predmetu.
Sljedstveno tome: odlukom vijeća Apelacionog suda Šišmakov i Popov su oslobođeni jer, prema mišljenju Apelacionog suda, prvostepeni Viši sud nije, poštujući Zakon o krivičnom postupku, shodno pravilima postupka utvrdio njihovu krivicu, pa čak ni njihov pravi identitet! Tročlano vijeće Apelacionog suda, u sastavu Milić Međedović, Seka Piletić i Milanka Žižić, preglasavanjem je čak ustvrdilo da prvoosuđeni Eduard Šišmakov ,,svakako nije predstavnik političkih struktura u Ruskoj Federaciji“! Ponovljeni sudski postupak u ovom predmetu trebalo je da počne juče, 10. februara, ali je odgođen za početak aprila. Ruska Federacija odbila je da izruči Šišmakova i Popova. U međuvremenu, pojavljuju se novi dokazi o akcijama Jedinice 29155. Malo koga to zanima u Crnoj Gori, dok se čekaju predsjednički izbori, a jedini do sada potvrđeni predsjednički kandidat je lider Demokratskog fronta Andrija Mandić.
Ukoliko pobijedi u prvom krugu na predstojećim izborima, Mandić bi, prije svečane inauguracije na Cetinju, morao da se pojavi pred Višim sudom u Podgorici, kao optuženik za pokušaj terorizma. Draško ĐURANOVIĆ
(Sjutra: ,,Bugarski slučaj“: GRU targetira istraživače)
Dritan Abazović saopštio da su lani skoro dostigli rekord iz 2019. godine
PODGORICA - Prihodi od turizma u prošloj godini iznosili su 997 miliona eura i veći su 275 miliona nego u 2021, saopštio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović.
On je na svom tviter nalogu napisao da su prihodi svega 50 miliona manji u odnosu na rekordnu 2019. godinu. – Nastavljamo sa sjajnim vijestima. Posebno me raduje činjenica da su prihodi od turizma u četvrtom kvartalu prošle godine iznosili 123 miliona, što je najveći prihod ikad registrovan u četvrtom kvartalu – dodao je Abazović i podsjetio da su prihodi od turizma u četvrtom kvartalu 2019. godine iznosili svega 67 miliona.
Dritan Abazović
– Ovo je jasan pokazatelj da Vlada radi na produženju turističke sezone i ostvarivanju konačnog cilja kroz kampanju
Montenegro 365 - turizam tokom svakog dana u godini! Crna Gora na pravom putu – poručio je Abazović. R. E.
DRI konstatovala da Ustavni sud još nije uskladio poslovanje sa zakonom
Da bi izmijenili sistematizaciju i uskladili koeficijente zarada čekaju izbor preostalih četvoro sudija, zbog čega su revizori ocijenili da su preduzete određene aktivnosti, ali da zbog objektivnih okolnosti ne mogu da ih realizuju
PODGORICA – Od deset
preporuka koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala Ustavnom sudu (US) u reviziji finansija i poslovanja za 2021. godinu, realizovano je četiri, pet je u fazi realizacije, dok se revizori nijesu mogli uvjeriti u status jedne od preporuka.
Zato će ova institucija, koja već duži period nije u funkciji, do kraja oktobra morati da ponovo izvijesti revizore o statusu preostalih preporuka. Prošlogodišnja revizija rezultirala je pozitivnim mišljenjem na finansijski izvještaj za 2021. godinu, ali uz skretanje pažnje na obavezu planskog trošenja budžeta, dok su zbog kršenja više propisa na pravilnost poslovanja dobili uslovno mišljenje. Predsjednik US od kraja 2020. godine je Budimir Šćepanović, dok trenutno postupaju još samo sudije Desanka Lopičić i Milorad Gogić. Revizori su tada utvrdili da rad US nije bio usklađen sa krovnim zakonom, kao i zakonima o radu, budžetu, državnim službenicima, zaradama u javnom sektoru te porezima i doprinosima. Da bi izmijenili sistematizaciju i uskladili koeficijente zarada zaposlenih, čekaju izbor preostalih četvoro sudija, zbog čega su revizori ocijenili da su preduzete određene aktivnosti, ali da zbog objektivnih okolnosti trenutno nijesu u mogućnosti da ih u potpunosti realizuju.
Za šefa poreske policije u martu 2016. izabran je Miodrag Martinović, a godinu i sedam mjeseci kasnije sektor je rasformiran iako nikad nije ni počeo da radi. Od tada tri vlade, tri ministra finansija i tri direktora Poreske uprave ne uspijevaju da formiraju taj sektor
PODGORICA - Iako se formiranje poreske policije najavljuje duže od deceniju i jedan je od domaćih zadataka koje nam je zadala EU, neizvjesno je da li će i kada ona biti osnovana. Iz Ministarstva finansija Pobjedi je saopšteno da je uspostavljanje tog instituta „veoma kompleksna tema i da o pojedinostima potencijalnih budućih rješenja još ne mogu govoriti“.
– Imajući u vidu nedostatnost u kadrovskoj strukturi Uprave prihoda i carina (UPC) kao i potrebu uspostavljanja adekvatnog zakonskog okvira, prevashodno je potrebno sprovesti detaljnu analizu o mogućnostima uvođenja ovakvog rješenja u sistem upravljanja i kontrole poreske politike, kao i dinamiku i model sprovođenja ove reforme – kazali su iz Ministarstva finansija.
Iz Uprave prihoda i carina su našoj redakciji saopštili da u skladu sa važećim propisima nema mogućnosti za formiranje poreske policije u UPC. – U narednom periodu razmatraće se modaliteti u formiranju novih organizacionih jedinica – rekli su iz UPC. Upravo je bivši direktor UPC Rade Milošević (Ura) koga su službenici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili 21. decembra prošle godine zbog osnova sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, u intervjuu Pobjedi u julu prošle godine kazao da UPC i Ministarstvo finansija analiziraju zakonske mogućnosti formiranja poreske policije, koja bi otkrivala i sprečavala krivična djela protiv platnog prometa i utaje poreza. Tada je rekao da su do kraja prošle godine bile planirane izmjene zakona o poreskoj administraciji i o krivičnom
postupku, kao i pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Upravi, kao i da bi se poreska policija trebala baviti i istragama o porijeklu imovine. Osnivanje poreske policije svojevremeno je najavljivao i nekadašnji direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša (DPS). On je u novembru 2019. godine na sastanku u Ambasadi Italije, sa tadašnjim ambasadorom Lukom Zeliolijem, naveo da će se poreska policija uspostaviti nakon obezbjeđivanja zakonskih, organizacionih i logističkih uslova, kojima će se omogućiti samostalno sprovođenje izviđajnih radnji te organizacione cjeline. – PU je već inicirala izmjenu zakonskog okvira, u prvom redu Zakona o poreskoj administraciji, čime će se definisati nadležnosti te organizacione cjeline i omogućiti njeno funkcionisanje
Nastavljeni protesti radnika Instituta Igalo
Zbog nedostatka kvoruma, nijesu mogli donijeti odluku o prekovremenom radu, pa se revizori nijesu mogli uvjeriti da li je preporuka koja se odnosi na pravilan obračun naknada realizovana. U izvještaju su revizori problematizovali način regulisanja prekovremenog rada, za koji je od polovine pa do kraja 2021. godine utrošeno 46,5 hiljada eura bruto. Tokom jula je prekovremeno radilo čak 36 od ukupno 39 zaposlenih. Ova naknada je, kako navode revizori, isplaćivana na osnovu rješenja predsjednika suda, a bilo je slučajeva da su ta rješenja donošena prije kraja mjeseca za koji se isplaćuje. Revizorima je prezentovana odluka od 30. septembra 2021. godine kojom je utvrđena potreba dodatnog angažovanja zaposlenih, ali ne i posebne odluke sa spiskom angažova-
nih i vremenom početka prekovremenog rada, kako propisuje zakon. Tada su ukazali da nije bilo ni dokaza da je o tome obaviještena inspekcija rada, na šta obavezuje zakon koji propisuje da poslodavac o odluci uvođenja prekovremenog mora da ih obavijesti u roku od tri dana. US je usvojio sugestiju DRI-ja i propisao da predsjednik suda ne može sam sebi potpisivati prekovremene i rješenja o zaradi, pa su za to ovlastili generalnu sekretarku. Ni kriterijume za isplatu varijabila ne mogu regulisati prije punog sastava suda, kada će inicirati izmjenu pravilnika, na šta su im revizori ukazali, nakon što su utvrdili da je tokom četiri mjeseca za varijabile potrošeno 22 hiljade eura. Na izmjenu čeka i pravilnik o reprezentaciji, kako bi se utvrdili limiti potrošnje. M. Lk.
PODGORICA - Radnici Instituta ,,Dr Simo Milošević“ juče su na pola sata blokirali saobraćaj iznad i ispod tog zdravstvenog centra.
Tvrde da ih od prošle sedmice, kad su počeli polusatne dnevne proteste, niko nije kontaktirao vezano za zahtjeve koji obuhvataju isplatu duga za zarade, stopiranje loše privatizacije
i potpisivanje kolektivnog ugovora. Ljuti su jer im opština ne pruža više pomoć niti podršku, pa ni na jedan od protesta niko nije došao da ih podrži. Navode da je Institut otvoren, pa će uskoro sami zaraditi za platu. U slučaju da se ispuni nezvanična najava i da Vlada ove sedmice odobri avansnu uplatu od 1,2 miliona eura, radnicima će biti isplaćena decembarska plata. R. E.
PODGORICA –Morsko dobro sprovodi nasilje, izjavio je Pobjedi direktor i suvlasnik Pomorskog saobraćaja Dejan Ban komentarišući odluku Upravnog odbora Morskog dobra, kojom je ovom preduzeću ukinut pravni osnov da obavlja trajektni prevoz. Nakon čega je ova kompanija obustavila prevoz navodeći da nema drugog izbora.
Iz Pomorskog saobraćaja najavili tužbu i krivične prijave protiv Vlade i javnog preduzeća
u punom kapacitetu – rekao je Mugoša 2019. godine.
Na tom sastanku, kome su prisustvovali i predstavnici Finansijske policije Italije, navedeno je da će se osnivanjem sektora poreske policije uspostaviti efikasniji mehanizam Poreske uprave u dijelu otkrivanja poreskih prevara, utaja i ostalih krivičnih djela u oblasti privrednog prometa.
Tada je saopšteno da su predstavnici Finansijske policije Italije imali priliku da se upoznaju sa planovima PU za osnivanje sektora poreske policije.
Tokom tog sastanka je dogovoren okvir buduće uzajamne saradnje, kroz razmjenu iskustava, obuke i edukaciju zbog jačanja administrativnih kapaciteta PU u toj oblasti. Predstavnici nadležnih organa Italije kazali su tokom ovog sastanka prije tri i po godine da su na raspolaganju Poreskoj upravi, u smislu us-
postavljanja saradnje, ugošćavanja crnogorske delegacije u Italiji i mogućnosti obuke crnogorskog kadra.
Uspostavljanjem poreske policije bavio se i Milojko Spajić, ministar finansija u vladi Zdravka Krivokapića. On je najavio da će im u uspostavljanju te službe pomoći kolege iz Njemačke.
Crna Gora je nekada imala zakon koji je omogućavao formiranje poreske policije, pa je u martu 2016. godine bio izabran i direktor te službe Miodrag Martinović, dugogodišnji službenik MUP-a, a na prijedlog tadašnjeg ministra finansija Radoja Žugića, sadašnjeg guvernera. Nakon godinu i sedam mjeseci taj sektor je bio ukinut, a izmjene zakona o poreskoj administraciji, koje su to omogućavale, stavljene su ad acta. Martinović je tvrdio da se to desilo zbog nedostatka političke volje. S.P. – J.R.
Nagradna igra Adiko banke za sve građane
PODGORICA - Adiko
banka organizuje za sve građane nagradnu igru pod nazivom „Uzmite
Addiko kredit i imate šansu da ga otplatimo umjesto vas“.
Ekspertkinja za marketing u
Adiko banci Mina Vojinović kazala je da su se odlučili za ovaj nesvakidašnji koncept nagradne igre, jer vjeruju da će upravo ova vrsta nagrade najviše obradovati dobitnika.
– Klijenti bilo koje banke koji u periodu od danas do 18. marta uzme Adiko gotovinski kredit u maksimalnom iznosu do 30 hiljada eura imaju šansu da im ga banka otplati u cjelosti – objasnila je Vojinović.
Pravo učešća u nagradnoj igri imaju sva punoljetni građani sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji u navede-
-Samo je pitanje časa kada će se neki drugi investitor naći na ovaj način na tapetu. Imamo neki ugovor, a taj ugovor predstavlja valjda neku pravnu sigurnost. Ovo je unošenje opšteg straha i neizvjesnosti da bi se svi ostali zabili u mišiju rupu – kazao je Ban Pobjedi i zapitao kakva se poruka sa ovakvim odlukama šalje investitorima.
Iz Pomorskog saobraćaja optužuju Vladu za površnu i improvizovanu igru sa ozbiljnom djelatnošću koja nosi velike operativne rizike, dodajući da je samo za jedan dan brod „Vasilije“ izazvao lavinu panike u Morskom dobru, koja će se pojačati kada dođu „dva brata po materi – dva putujuća groba iz bratske Hrvatske“. Navode da su u petak pred kraj radnog vremena dobili odluku o raskidu ugovora i prijedlog da, do utorka, daju ponudu za prodaju trajekata i zaposlenih.
-To je smijurija. Oni su državno preduzeće, raspolažu sa javnim fondovima, oni imaju sistem javnih nabavki i ako žele nešto da pribave oni trebaju da objave tender, odnosno javni konkurs, na kome može da učestvuje, ne samo Pomorski saobraćaj, već svi koji imaju uslove – rekao je Ban, koji dovodi u pitanje sigurnost trajekta „Vasilije“ koji je Morsko dobro uposlilo da, za sada, vozi na relaciji Kamenari – Lepetani.
Samo je pitanje časa kada će se neki drugi investitor naći na tapetu. Imamo ugovor koji valjda predstavlja pravnu sigurnost. Ovo je unošenje opšteg straha i neizvjesnosti da bi se svi ostali zabili u mišju rupu – kazao je Ban Pobjedi
Situaciju sa trajektnom linijom komentarisali su i u Crnogorskom udruženju poslodavaca (CUP) navodeći da ukazuje na pogrešan odnos Vlade prema pitanju od važnog društvenog značaja, ali i nedekvatan odnos prema Pomorskom saobraćaju.
nom periodu apliciraju za gotovinski kredit, a čiji kredit bude odobren u skladu sa važećim uslovima banke i realizovan do 1. aprila.
U nagradnoj igri mogu učestvovati klijenti bilo koje banke u Crnoj Gori, a zahtjeve za kredit mogu predati u poslovnici ili onlajn, putem vebsajta Adiko banke. Apliciranje za Adiko gotovinski kredit do 30 hiljada eura, sa rokom otplate do deset godina, brzo je i jednostavno uz preliminarno odobrenje samo uz ličnu kartu. Korisnici mogu podići kredit bez žiranata i bez obaveze prenosa primanja, ako uslovi odobrenja kredita to dozvoljavaju. Izvlačenje nagrade zakazano je za 5. april u 12 sati u prostorijama sjedišta banke u Podgorici, uz prisustvo Komisije koja će pratiti ispravnost procesa. R. E.
– Tužne slike kojima smo svjedočili proteklih par dana na trajektnom prelazu u Bokokotorskom zalivu svjedoče o neozbiljnom i neplanskom djelovanju Vlade u tehničkom mandatu. Te iste slike bjelodano razgolićuju motiv munjevite „akcije“ Vlade i JPMD, koji svakako nije kvalitetan i siguran servis građana. Trajekt koji je JPMD angažovalo u cilju potpore za šikanu i progon dosadašnjeg operatera je u takvom stanju da glisiranje Blaža Rađenovića zalivom, nažalost, može i tragično da se završi – kazali su iz Pomorskog saobraćaja. Komentarišući poziv Morskog dobra radnicima Pomorskog saobraćaja da pređu u tu državnu firmu, Ban je kazao da se te ponude ne daju preko medija već se dostave svakom radniku uz prijedlog ugovora.
– Kao da treba da ponudimo
pijačnu robu koju samo treba iznijeti na tezgu. Malo je reći sramota! Ipak, i pored roka koji su sami odredili, ne čekajući naš odgovor, iz JPMD su „izbombardovali“ javnost pozivajući zaposlene iz naše kompanije da „promijene klupske boje“ i da se prijave za radno angažovanje – navode iz Pomorskog. Poručuju da su, računajući na ovakav scenario, planski izdvajali sredstva kako ne bi morali da donose brzoplete odluke. – Vrlo konkretno, i u najcrnjem scenariju po kompaniju i njen biznis, Pomorski saobraćaj garantuje svojim zaposlenim najmanje šest mjeseci mirnog sna. Zato sa odlukama polako i pro-
– Sa željom da preduprijedimo dalje posljedice koje će izvjesno nastupiti po društvene i privredne tokove, CUP moli i javno poziva Vladu da preispita svoju odluku i istu povuče do završetka postupka dodjele koncesije i obezbjeđenja valjanog zakonodavnog okvira, nakon kojeg posao treba da dobije najbolji ponuđač – navode iz CUP-a dodajući da budućnost Crne Gore počiva na tržišnoj privredi, uređenom zakonodavnom okviru i prijeko potrebnim ekonomskim reformama.
mišljeno. Ponude preko portala i štampe nijesu garancija ozbiljnosti i odgovornosti. Namjera prevare je više nego jasna – naveli su iz ove kompanije.
Osim tužbe koju su najavili protiv Morskog dobra, iz Pomorskog saobraćaja poručuju i da će se baviti krivičnopravnom odgovornošću „donosioca nasilničkih odluka“ uz poseban akcenat na evidentne probleme sigurnosti plovidbe na moru. Od subote ujutro trajektni prevoz se besplatno održava uz pomoć trajekta „Vasilije“ koji je Morsko dobro dobilo besplatno od hidrograđevinske kompanije „Briv Construction“ iz Kotora u kojoj je „Vasilije“ u prote-
Podaci Monstata za četvrti kvartal prošle godine
PODGORICA - Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 1,4 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.
Cijena kvadrata u Podgorici iznosi
la skoro 1,48 hiljada, na Primorju 1,39 hiljada, u središnjem regionu 673 eura, a na sjeveru 1,27 hiljada eura. Iz Monstata upozoravaju i da na cijenu
klih 14 godina služio kao plovilo za prevoz građevinskih mašina i opreme. Kako piše Novski portal, ovaj brod inače izgrađen 1978. ima kapacitet od 20 putničkih automobila, što ne može zamijeniti šest trajekata koji su do sada servisirali ovu liniju. Iz Morskog dobra su prije nekoliko dana pozvali zaposlene iz Pomorskog saobraćaja da se prijave za posao kod njih. Morsko dobro je iznajmilo trajekt „Vasilije“ od kotorske kompanije „Briv Construction“, vlasništvo Krsta i Vasilija Bujkovića. Kompanija je registrovana za izgradnju stambenih i nestambenih zgrada. S.P. -M. Lk.
utječu stanovi iz solidarne stambene izgradnje, gdje je kvadrat koštao 589 eura. Prosječna cijena kvadrata u kategoriji preduzeća iznosila je 1,41 hiljadu eura. R. E.
Hemosan nakon petnaestogodišnjeg spora pravdu traži pred Ustavnim sudom
Traže od države naplatu radova prilikom djelimičnog potonuća broda „Meksiko“ u Bijeloj 2007. godine
PODGORICA - Paroh
rožajski Slobodan Radojević će promijeniti sporni freskopis u Crkvi Ružica, jedan je od zaključaka sa sastanka predsjednika Skupštine opštine Rožaje i predstavnika klubova političkih subjekata u toj lokalnoj samoupravi, saznaje Pobjeda.
Sastanak je sazvan nakon burnih reakcija javnosti zbog toga što su zidovi pravoslavne Crkve Ružica oslikani, pored onih uobičajenih za hramove, i stravičnim motivima koji prikazuju ljude u turskim nošnjama, bošnjake sa fesovima, koji sa isukanim noževima stoje nad kolijevkom u kojoj je beba, pored koje je uplašena majka i partizane koji bacaju baklje u namjeri da zapale crkvu...
Paroh Radojević je juče na sastanku kazao da nije mislio da će građani to shvatiti na ovakav način, tvrdi sagovornik Pobjede koji je prisustvovao sastanku.
skladu sa sa društvenim bićem Rožaja i naglasili da očekuju javno izvinjenje.
Vjerska Mržnja
PODGORICA – Nakon
što je i Vrhovni sud kao neosnovanu odbio reviziju barske kompanije Hemosan, koja od države nije uspjela da naplati 616,7 hiljada eura za saniranje posljedica djelimičnog potonuća broda „Meksiko“ u brodogradilištu u Bijeloj, ova kompanijA podnijela je žalbu Ustavnom sudu zbog povreda prava na imovinu i pravično suđenje.
Tužbom su, pored Vlade, bili obuhvaćeni i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Uprava za pomorsku sigurnost i upravljanje lukama Bar (UPSUL) sa kojim je Hemosan, prije havarije broda „Meksiko“, ugovorio otklanjanja posljedica od zagađenja ulja, mazuta i naftnih derivata na njihov poziv. Ugovor je predviđao obavezu Hemosana da se odmah odazove u slučaju zagađenja mora po nalogu UPSUL-a, a bilo je predviđeno i da se, ukoliko ne uspije od zagađivača, naplati od države iz, za to, predviđenog fonda. Tako je ova kompanija sanirala posljedice u Bijeloj od 11. avgusta do 6. septembra, za šta je fakturisala 687 hiljada eura, sa čim se UPSUL saglasio. U postupku je kasnije ovaj iznos umanjen na 616,7 hiljada
eura, ali su sve sudske instance bile stava da je ovo potraživanje zastarjelo. Ovom postupku prethodilo je više njih, između ostalog i bezuspješan pokušaj Hemosana da se naplati od grčkog vlasnika broda Seaview Shipping S.A, Jadranskog brodogradilišta Bijela u stečaju i države. Kao neosnovani su odbačeni njihovi navodi da je rok zastarjelosti prekinut tom parnicom iz 2011. godine, imajući u vidu da je i ona pravosnažno izgubljena. Prvostepeni sud je u dva navrata usvajao tužbeni zahtjev u tom sporu, ali je Apelacioni sud prvi put, kao preuranjen odbacio zahtjev prema državi, a drugi put preinačio presudu odbivši tužbu i prema Grcima i brodogradilištu zbog nedostatka legitimacije, imajući u vidu da nije tražena naknada ugovorne štete, već za obavljene radove.
U ustavnoj žalbi se navodi da je pravo ove kompanije na pravično suđenje ,,brutalno povrijeđeno nevjerovatnom površnošću, lijenošću, fatalnim nedostatkom stručne kompetentnosti, odnosno neprihvatljive količine pravnog neznanja“.
zahtjeva prema državi. Do tada je bio „odložen“ članom 4. ugovora, u vezi člana 69 ZOO, odbijanjem kako organa tuženog da plati dugovano, pri čemu je taj tuženi „država sa represivnim aparatom“, a što ne reći kada je tako u stvarnosti i uticajem izvršnih organa vlasti na sud – navodi se u žalbi. Za narušeno pravo na pravično suđenje optužuju i UPSUL koji je, kako navode, u ugovoru namentula klauzulu da će Hemosanu platiti za ugovoreni posao, ali tek ako se ne naplati od zagađivača. To je, kako navode, nepoštena klauzula koja je uzrokovala 15 godina dugu kako pravnu, tako i svaku drugu agoniju žalioca. Ustavnom sudu ukazuju da je nepošteno tumačenje svih izvršnih i sudskih organa da se Hemosan ne može naplatiti od države dok se sudski ne utvrdi da se ne može naplatiti od zagađivača, kao i odluka sudova da je njihov tužbeni zahtjev prvobitno bio preuranjen, a onda zastario. Pitaju se kako to da i nakon 15 godina sudskih procesa niko neće da im plati ono što im država nesporno duguje.
Na jučerašnjem sastanku u SO Rožaje istaknuto je da će se ovo pitanje brzo riješiti, te da će paroh dati izjašnjenje oko nastale situacije. – Složili smo se svi da ovakva dešavanja nikome ne idu u prilog – kazao je sagovornik Pobjede, koji ističe da će se učesnici sastanka oglasiti zajedničkim saopštenjem. Predstavnici političkih stranaka rožajskog parlamenta su osudili freskopis jer nije u
Istoričar umjetnosti, akademik, profesor Aleksandar Čilikov je Pobjedi kazao da na ovakvo oslikavanje treba da reaguje država zbog izazivanja vjerske mržnje. On je kazao da je ovo tužna slika današnjice. Na pitanje Pobjede da li je uobičajeno da se ovakva tematika nalazi na zidovima crkava, on je odgovorio da je zidno slikarstvo uobičajena tehnika, koja se brzo radi i za koju postoje šabloni, ali da tematika svakako nije i da ruši međuvjerski sklad.
Čilikov je kazao da crkva sama obično sačini ikonografski program i da ovakva tematika ne bi trebalo da bude odobrena.
Čilikov je Pobjedi kazao da crkva nije pod zaštitom države i da nadležne institucije tu ne mogu da urade ništa.
– Imaju pravo da rade što hoće jer nije pod zaštitom države, mada i da jeste, oni opet rade što hoće, mimo svih zakona, a država to toleriše – kazao je Čilikov. Istakao je da niko više ne zna što se događa sa crkvama, ni što se zida, ni
što se radi u njima. Čilikov je pojasnio da je freskopis veoma skup i da metar kvadratni košta i preko 1.000 eura, ali da se danas uzimaju i trećerazredni slikari koji to rade za mnogo manje novca. Prije nekoliko godina je u medijima objavljena izjava paroha Radojevića, koji služi u Crkvi Ružica, da oslikavanje košta 100 eura.
– Ovdje država mora da reaguje i to jedino sa motivom da se ugrožava vjerski sklad u toj zajednici. U crkvi postoji jedno pravilo – ništa u njoj ne može da se desi bez blagoslova nadležnog vladike i tamo ništa niko nije napravio na svoju ruku – rekao je on.
Pobjeda je juče poslala upite Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i Mitropoliji na Cetinju, ali na pitanja da li je ovakva tematika uobičajena u pravoslavnim hramovima; kakva je poruka poslata građanima Rožaja; ko je autor ovih prikaza, te zbog čega je dat ovakav istorijski kontekst, a ne pomiriteljski kakav je upravo suživot u Rožajamanije odgovoreno. Nije odgovoreno ni da li SPC smatra da se ovakvim oslikavanjem doprinosi hrišćanskoj misiji crkve...
Reis Rifat Fejzić je povodom oslikane unutrašnjosti Crkve Ružica juče na Tviteru napi-
sao: – Ne znam zašto se traži naše mišljenje i što svi nas zovu za izjave. Mislim da ovo treba da objasne drugi. Nadam se da će se oglasiti naše komšije i ovo osuditi. Ja bih samo poslao poruku državi i političarima koji nas uporno „mire“, aman nemojte nas više ovako „miriti“ – piše u objavi reisa Fejzića. rožajci poVrijeđeni Glavni imam u Rožajama Rejhan Hot je juče saopštio da želi da vjeruje da vjernici ko-
U ustavnoj žalbi se navodi da je pravo ove kompanije na pravično suđenje brutalno povrijeđeno nevjerovatnom površnošću i lijenošću
– Kako i kome drugačije objasniti kako sudovi računaju rokove zastare potraživanja pod odložnim kauzalnim negativnim uslovom, tj. u čistoj procesnopravnoj artikulaciji tužbe koja je odbijena kao preuranjena. Kada se ispuni taj negativni odložni uslov, kao što se desilo u maju 2019. kada je nakon prvobitnog usvajanja tužbenog zahtjeva prema primarno tuženim, preinačen i pravosnažno odbijen, tog momenta je aktiviran i počeo teći rok za ispunjenje tužbenog
Brod „Meksiko“ je bio u Bijeloj na remontu, a prema riječima tadašnjeg direktora brodogradilišta Stanka Zlokovića, za djelimično potonuće odgovorna je posada, koja je tokom jakog nevremena „neracionalno i panično prepumpavala teret balastnih voda“. Vraćanje broda u siguran položaj trajalo je dvadesetak dana, a spor je okončan dogovorom da grčki brodovlasnik uplati 100 hiljada eura i preda brod u svojinu brodogradilištu, koji je kasnije država prodala za 755 hiljada eura. M. Lk.
Čilikov:
mora da reaguje i to jedino sa motivom da se ugrožava vjerski sklad u toj zajednici. U crkvi postoji jedno pravilo – ništa u njoj ne može da se desi bez blagoslova nadležnog vladike i tamo ništa niko nije napravio na svoju ruku
ji se mole u crkvi ne dijele stavove sa zastrašujućih freski, jer ih znamo kao uzorne i dobre komšije.
– Ne znam kako se ovi prizori uklapaju u univerzalnu priču svih religija o suživotu i dobrosusjedskim odnosima. Kao čovjek, kao musliman i kao Rožajac osjećam se povrijeđenim i osuđujem
onakve prizore jer, pored toga što ni u kakvom kontekstu ne stoje, oni kvare i narušavaju naš vjekovni sklad u Rožajama – kazao je imam.
On je juče poručio da je ikonopis u Crkvi Ružica još jedna tužna vijest u tom gradu. – Nakon zemljotresa u Turskoj i Siriji, koji je u velikoj mjeri ujedinio napore dobrih
Predsjednik Opštine
Rožaje Rahman Husović kazao je sinoć da u bogomoljama ne bi trebalo da se nalaze motivi koji unose nemir među ljude.
PODGORICA – Povodom proslavljanja tri decenije od obnavljanja Crnogorske pravoslavne crkve formiran je Odbor za proslavu, a na čelo tog tijela je imenovan prof. dr Ilija Vujošević.
Radojević: Nijesmo
osudili narod već grijeh
koji je neko počinio
Slobodan Radojević nije sinoć odgovorio Pobjedi, na pitanje da prokomentariše događaj koji je uznemirio javnost i zbog čega su odlučili da crkvu oslikaju na taj način. Kazao je da će se obratiti saopštenjem na Radio televiziji Rožaje. Ipak, Portal Radio televizije Crne Gore je u međuvemenu objavio izjavu Radojevića.
- Ovim prikazom nismo htjeli da osudimo ni pojedince niti jedan narod, već
želimo ono što crkva radi vjekovima, da osudimo grijeh koji je neko počiniorekao je Radojević RTCG. - Sa druge strane zida, desno od ulaza, prikazali smo izgradnju ove crkve Ružice i jednog muslimana koji predstavlja sve one muslimane koji su učestvovali u obnovi ove crkve i koji su svojom ljubavlju pokazali da u ovom gradu možemo da živimo u skladu, ljubavi i miru –rekao je Radojević.
ljudi svih vjera i nacija i pokazao da humanost nije umrla u ljudskom rodu, nakon stravične nesreće u našem malom gradu i nakon što smo u mezar položili tri mlada života i takođe tu bol dijelili sa regionom koji se solidarisao i tugovao sa Rožajama, dočekala nas je još jedna veoma tužna vijest, a to je ikonopis u Crkvi Ružica u Rožajama – kazao je Hot.
Istakao je da ne žele da potcrtavaju da su muslimani davali priloge za crkvu, kako u procesu izgradnje, tako i u procesu rekonstrukcije, ali da je najvažnije to da su muslimani komšije, prijatelji i kolege svih ljudi koji se tu mole.
– Apelujem na muslimane, mada ne sumnjam u njih, da se i dalje nastave ponašati i živjeti kao i do sada, kao dobre komšije, bez mržnje ili bilo čega što može ugroziti našu harmoniju i sklad. Vjerujem da će i kod komšija prevladati ovakvi narativi i da će i oni iznaći načina da ostanu dobre komšije koji sa nama trebaju da dijele ovo parče neba i zemlje – kazao je Hot.
Oslikavanje Crkve Ružica je i za akademika Čilikova dekadentno i tužno za društvo.
– Ipak, Crna Gora je pretrpjela i teže momente, pa će i ovo – kazao je on.
Crnogorski helsinški komitet je juče apelovao na nadležno tužilaštvo da promptno i neodložno reaguje „u ovom skandaloznom i zlokobnom slučaju, koristeći jasne ustavne i zakonske odredbe o zabrani i kažnjivosti raspirivanja rasne, nacionalne i vjerske mržnje“. I Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je pozvao
- Podjele u drušvu ne vode prosperitetu, naročito one koje udaraju na vjekovne univerzalne vrijednosti. Crkva „Ružica“ simbol je solidarnosti i dobrih odnosa u našoj lokalnoj zajednici. Kao predsjednik Opštine u čijem je fokusu interes svih građana, smatram da je freskopis na zidu nije u skladu sa našim zajedničkim društvenim nasljeđem, te da nije odraz religijskih i duhovnih uvjerenja koja afirmišu poštovanje među ljudima –rekao je Husović. On je istakao da je Rožaje je poznato po vjekovnom međuvjerskom i međuetničkom skladu a Rožajci kao dobročinitelji koji su svojim dobrim djelima pisali strane istorije ovog kraja.
- Smatram da će građani Rožaja, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, nastaviti da njeguju dobre odnose i da ćemo dodatno snažiti prijateljstva i dobre komšijske odnose po čemu smo uvijek bili prepoznati – rekao je on.
nadležno tužilaštvo da ne žmuri na radnje koje mogu imati teške posljedice za zajednički život.
POMOĆ DIJASPORE
Crkva Ružica je sagrađena 1991. godine a kompletno je renovirana 2021. uz veliku pomoć Rožajaca, opštine, ali i dijaspore. Tada je, pored građana, preko 30 Rožajaca muslimanske vjeroispovijesti iz dijaspore udruženim snagama odlučilo da skupi novac za njenu obnovu, o čemu su ranije pisali crnogorski mediji. Između ostalih, donacije za ikonopis je dao Rožajac Sabah Čolović i to preko 2.000 eura, kako je to objavio portal pvinformer prije dvije godine. Radojević, paroh rožajski, je tada kazao da ljudi kao Čolović treba da motivišu sve građane, bez obzira na vjersku pripadnost. Radojević je javnosti postao poznat 2020. godine kada je isklesao u drvetu ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata Dražu Mihailovića.
ovog tijela imenovan je Stevo Vučinić, a mr Novak Adžić za sekretara.
To je odlučeno nakon sastanka Inicijativnog odbora.
Mitropolit crnogorski Mihailo je ranije donio odluku da 2023. godina bude obilježena nizom svečanih aktivnosti u susret velikom jubileju Crnogorske pravoslavne crkve –tri decenije od obnavljanja, na Lučindan, 31. oktobra.
Iz CPC su saopštili da je profesor Vujošević prihvatio da bude predsjednik Odbora zaduženog za koordinaciju civilnih programa kojima će biti obilježen jubilej naše crkve. Na sjednici Odbora, kojom je predsjedavao prof. Vujošević, za kopredsjednika
Crnogorska pravoslavna crkva obnovljena je na tradicionalnom Opštecrnogorskom narodnom zboru na Cetinju, na Lučindan, 31. oktobra 1993. godine. Za duhovnog poglavara izabran je Antonije (Abramović), koji je preminuo 1996. godine. Naslijedio ga je vladika Mihailo, hirotonisan u Sofiji, u Crkvi Svete Paraskeve, 1998. godine.
– Povodom ovoga velikoga crnogorskoga jubileja - tri decenije od obnove naše autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve – Njegovo Visokopreosveštenstvo, arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski, gospodin Mihailo, poziva vjerujuće i sve ljude dobre volje da daju doprinos njegovom obilježavanju – saopšteno je iz CPC. J.M.
U Kliničkom centru prvi put ugrađen najmanji pejsmejker na svijetu Aparat lakši od
PODGORICA-U Kliničkom centru pacijentu je prvi put ugrađen najmanji pejsmejker na svijetu Micre, što je, kako su rekli iz te zdravstvene ustanove, dokaz da KCCG sa uspjehom prati savremena medicinska dostignuća.
Pesmjeker je ugradio stručni tim Kliničkog centra na čelu sa načelnikom Odjeljenja za poremećaje srčanog ritma i elektrofiziologiju srca Klinike za kardiologiju dr Mihailom Vukmirovićem, uz učešće predsjednika Udruženja kardiologa Poljske Pšemislava Mitkovskog. Dr Vukmirović je pojasnio da je, taj aparat, težine ispod dva grama, ima sve funkcije kao i standardni, ugrađuje se kod pacijenata kod kojih je onemogućena primjena standardnim postupkom.
-Kod pacijenta koji nemaju prohodne krvne sudove ruku pribjegava se pristupu preko velikih vena nogu, kao i u
slučaju kada se izvode kateter ablacije poremećaja srčanog ritma. Pejsmejker koji je u obliku kapsule preko katetera se pozicionira u središnji zid desne komore i fiksira preko četiri kukice. Kada se provjeri da je pozicija stabilna i da su elektronski parametri optimalni, kateter se odvaja od kapsule koja dalje vrši funkciju stimulacije srca rekao je Vukmirović.
Prema Vukmirovićevim riječima u, pacijentkinja kod koje je ugrađena Micra imala je neprohodne krvne sudove ruku.
-Uobičajeno vrijeme trajanja tog pejsmejkera je kao i kod standardnog, od deset do 12 godina, a zamjena Micre se ne radi, već kada se potroši baterija ugrađuje se novi aparat, bez bojazni da će remetiti normalan srčani protok – naveo je dr Vukmirović.
-Procedura je komforna, kratko traje i pacijenti narednog dana mogu ići kući rekao je Vukmirović. Sl.R.
Freskopis nije u skladu sa našim zajedničkim nasljeđemIlija Vujošević
dva grama ima sve funkcije
Nakon što je Upravni sud presudio da su bile diskriminisane odlukom Sudskog savjeta da im prestaje funkcija, nekoliko sutkinja hoće da se vrati na posao
PODGORICA – Nekoliko
sutkinja za koje je Upravni sud Crne Gore utvrdio da su bile diskriminisane odlukom Sudskog savjeta iz avgusta 2021. godine, kada im je konstatovan prestanak funkcije, pojavile su se juče u sudovima gdje su radile kako bi pokazale spremnost da se vrate na posao, jer u međuvremenu nijesu pristale da odu u penziju prije vremena.
Prema informacijama Pobjede, među njima su i Miljana Pavlićević - ranija sutkinja Višeg suda u Podgorici, Senada Hasanagić, sutkinja Privrednog suda Crne Gore, kao i sutkinja Osnovnog suda na Cetinju, Vesna Pavišić Svima im je, prema tumačenju Sudskog savjeta, funkcija prestala sa navršene 64 godine, za šta je Upravni sud utvrdio da je bila diskriminacija.
Sa druge strane, kako je Pobjedi potvrđeno u Sudskom savjetu, sve presude Upravnog suda u sporovima koji su za predmet tužbe imali osporavanje njegovih odluka o prestanku sudijske funkcije zbog sticanja prava na starosnu penziju, bilo da su prihvaćene ili odbijene, naći će se na dnevnom redu prve sjednice tog tijela koje je, svojevremeno, i odlučivalo o „penzionisanju“.
Kako je navedeno, odluke koje je Upravni sud donio zaključno sa 15. februarom, biće stavljene na dnevni red, kako bi članovi Sudskog savjeta sa njima bili upoznati i razmotrili ih.
Posljednja takva presuda razmotrena je sredinom januara kada je Sudski savjet konstatovao da, poslije odluke Upravnog suda u korist sutkinje Vrhovnog suda Svetlane Vujanović, ona može da se vrati na posao. Uporedo Savjet je tada najavio da će se žaliti na presudu Upravnog suda kojom je poništena njihova odluka iz 3. avgusta 2021. godine kojom su konstatovali prestanak funkcije Vujanović uz obrazloženje da je navršila 64 godine.
Sudski savjet je tada, pozivajući se na odredbe člana
17 Zakona o PIO, u vezi sa odredbom člana 121 Ustava
Crne Gore, donio odluku da prestaje funkcija 23 sudija i sutkinja iz nekoliko sudova različite instance.
Potvrđena diskriminacija
Ukupno 11, u tom momentu, bivših sutkinja, odmah je presavilo tabak i pokrenulo postupak tvrdeći da su im mimo zakona i Ustava uskraćena prava, uključujući i diskriminaciju po osnovu pola.
Pisale su protest i Delegaciji Evropske komisije, a u septembru 2021. godine podnijele su i inicijativu za preispitivanje odluka SS pred Ustavnim sudom Crne Gore koji, u aprilu 2022. godine, u
Sve presude Upravnog suda u sporovima koji su za predmet tužbe imali osporavanje njegovih odluka o prestanku sudijske funkcije zbog sticanja prava na starosnu penziju, bilo da su prihvaćene ili odbijene, naći će se na dnevnom redu prve sjednice Sudskog savjeta koje je, svojevremeno, i odlučivalo o „penzionisanju“
krnjem sastavu od četvoro sudija, nije mogao odlučiti jednoglasno.
Među potpisnicama inicijative bila je i sutkinja Osnovnog suda sa Cetinja Vesna Pavišić kojoj je, poslije godinu i po, u subotu 18. februara, uručena presuda kojom se poništava odluka Sudskog savjeta da joj zbog navršene 64 godine života, prestaje sudska funkcija. Nije, u međuvremenu, prihvatila da se penzioniše, ili „radi nešto drugo“, već je istrajala na tužbi.
U njenom slučaju, kao i prilikom odlučivanja u predmetu sutkinje Vujanović, Upravni sud je ocijenio da prestanak sudijske funkcije zbog ostvarivanja prava na starosnu penziju primjenom odredbe člana 17 stav 1 Zakona o PIO - koja propisuje različite uslove za muškarce i žene (66 godina života za muškarce, odnosno 64 godine života za žene i najmanje 15 godina staža osiguranja) - dovodi žene sudije u diskriminatorski položaj i onemogućava im obavljanje sudijske funkcije pod istim uslovima pod kojima je obavljaju i muškarci.
Pavišić je Pobjedi potvrdila da se juče obratila upravi Osnovnog suda na Cetinju da ih upozna sa odlukom i javi na posao. Kaže da je naišla na korektan prijem predsjednika suda.
- Poslije godinu i po dobila sam satisfakciju jer sam na sudu dokazala da mi je mimo zakonskih i ustavnih odredbi Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije. I pored svega, ostaje osjećaj gorčine,
Sutkinja vesna Pavišić je kazala da je nakon prijema presude obavijestila elektronskom poštom Sudski savjet i navela zahtjev da joj za period od avgusta prošle godine do momenta kada i formalno ne bude vraćena na posao isplate naknade za period kada je bila bez ikakvih primanja.
Pavišić je, naime, sljedovala naknada u visini plate za period od godinu nakon prestanka funkcije (avgust 2021 - avgust
zbog spore pravde i činjenice da smo u zenitu karijere, odlukom koja je imala domet prećutnog reizbora starijih kolega, faktički sklonjeni s posla – rekla je Pavišić.
Prema njenim riječima, Upravni sud potvrdio je da se sudijski mandat ne može prekidati na način kako je to utvrdio Sudski savjet.
-Ta je odluka SS loše uticala i na sudije, pravosuđe, deficit iskusnih kadrova, a posredno je uticala na sve u društvu; koliko je samo predmeta zbog toga prolongirano... Da ne govorim o drugim tumačenjima, gdje je prestanak funkcije propraćen komentarima „mora da je nešto“, odnosno dovođena u pitanje zalaganja i karijera, uloženi rad i trud za vrijeme kada su kapaciteti bili reducirani, a nas nekoliko sudija radilo predmete i iz drugih sudova – kaže Pavišić. Istakla je da je odlučivanje pred Upravnim sudom, ipak, predugo trajalo.
Pojašnjavajući razloge dugog
2022) ali je bez primanja bila proteklih gotovo šest mjeseci, jer nije prihvatila da ode u penziju dok sud ne utvrdi da li su joj prekršena prava.
Očekuje, kako kaže, da se taj zahtjev usvoji, kako ne bi bila prinuđena da ta svoja prava traži u posebnom postupku preko advokata, a presuda kojom je poništena odluka Sudskog savjeta joj to daje za pravo.
odlučivanja u sprovima koje su pokrenule sutkinje, Pobjedi je krajem januara iz Upravnog suda saopšteno da nijesu bili u obavezi da u ovim sporovima primjenjuju odredbu Zakona o parničnom postupku koja propisuje odlučivanje u roku od šest mjeseci.
UsPorio ih
Ustavni sUd
- U konkretnom nijesu u pitanju sporovi o prestanku radnog odnosa, već sporovi o prestanku sudijske funkcije – naveli su iz Upravnog suda.
Ukazali su i na to da je Upravni sud tokom 2021. godine podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 17 Zakona o PIO, zbog čega je uslijedio zastoj u postupcima pred sudom do okončanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore.
Budući da je bilo izvjesno da Ustavni sud u skorije vrijeme neće odlučiti po podnijetom prijedlogu, Upravni sud je, uzimajući u obzir činjeni-
veo u obrazloženjima svojih odluka o prestanku sudijskih funkcija. U jednom slučaju je odluka Savjeta poništena, a u drugom potvrđena. Te presude su, shodno odluci Upravnog suda, bile „templejt“ za odlučivanje u preostalim neriješenim predmetima. Pored presude kojom je poništio odluku Sudskog savjeta u slučaju sutkinje Vujanović, drugom presudom Upravni sud je odbio tužbu tužilje Dragice Kovačević, ranije sutkinje Višeg suda za prekršaje Crne Gore, kojoj joj je prestala sudijska funkcija zbog sticanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, jer je navršila 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. - Kada je u pitanju prestanak sudijske funkcije u skladu sa odredbom člana 17 stav 2 Zakona o PIO, kojom je propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života, Upravni sud zaključuje da primjenom navedene zakonske odredbe kojom su propisani jednaki uslovi za žene i muškarce za sticanje prava na starosnu penziju u pogledu staža osiguranja i godina života, žena sudija nije stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na sudije muškarce – navedeno je ranije u obrazloženju Upravnog suda.
cu da navedenim predmetima treba dati prioritet u odlučivanju, odlučio da do 15. februara okonča sve sporove koji za predmet tužbe imaju osporavanje odluke o prestanku sudskih i tužilačkih funkcija da bi se ,,obezbijedila pravovremena i dosljedna primjena zakona“.
Do polovine februara okončano je 13 postupaka koji su se odnosili na sudije, i četiri postupka koji su za predmet tužbe imali osporavanje odluke o prestanku tužilačke funkcije.
U međuvremenu su podnijete još dvije tužbe kojima se osporavaju odluke Sudskog savjeta kojima je konstatovan prestanak sudijske funkcije, pa će isti, nakon kompletiranja spisa predmeta, biti završeni u najskorije vrijeme.
kljUčne odlUke
Krajem decembra Upravni sud donio je dvije presude koje se odnose na dvije različite pravne situacije, odnosno osnova koja je Sudski savjet na-
Kovačević je potvrdila Pobjedi da je preko punomoćnika podnijela zahtjev Vrhovnom sudu da se preispita zakonitost odluke kojom je, 11. januara ove godine, Upravni sud u ponovljenom odlučivanju ostao pri stavu da je Sudski savjet zakonito konstatovao prestanak njene sudijske funkcije.
Najavila je da neće odustati od dokazivanja, kako je navela, činjenice da je rodno diskriminisana jer joj je bez njene saglasnosti, za koju smatra da je bila nužna, prestala sudijska funkcija sa 64 godine, umjesto sa 66, i da na taj momenat nema uticaja činjenica što je bila navršila 40 godina staža osiguranja.
- Istrajaću u namjeri da dokažem da je odluka Savjeta o prestanku funkcije iz avgusta 2021. godine protivna duhu Ustava, ispoštovaću sve instance, uključujući i Ustavni sud i, ukoliko se pokaže potreba, Sud za ljudska prava u Strazburu – kazala je Kovačević Pobjedi. igor PeriĆ
KIJEV/MOSKVA – Ukrajinske trupe nastaviće da brane grad Bahmut na istoku zemlje, oko koga se trenutno vode najžešće borbe na frontu, ali ne po svaku cijenu i ne da svi izginemo, saopštio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
– Branićemo Bahmut i dalje, ali imajući u vidu cijenu plaćenu ljudskim životima. Važno nam je da ga odbranimo, ali ne po svaku cijenu i ne da svi poginu – rekao je Zelenski za italijanski Korijere dela sera.
On je, kako prenosi Rojters, ocijenio i kako je namjera ruskih trupa u Bahmutu da prodru ka gradovima Kramatorsk i Slavjansk, zapadnije u Donjeckoj oblasti sve do centralnog grada Dnjepra.
– Oduprijećemo se i u međuvremenu pripremiti novi kontranapad – rekao je Zelenski.
U Bahmutu u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine prije rata živjelo je 70 hiljada ljudi, a u njemu je sada, prema procjenama vlasti u Kijevu, ostalo svega 5.000 civila.
Pripremajući se za zaoštravanje bitke za taj grad, ministarka za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija Irina Vereščuk pozvala je u petak civile koji su ostali u gradu da hitno napuste Bahmut.
Za prevlast nad Bahmutom se od sredine prošlog mjeseca grčevito bore dvije zaraćene strane, budući da grad predstavlja važno transportno čvorište putem koga se trenutno snabdijevaju ukrajinske trupe u Donbasu i koji će onom ko ga osvoji omogućiti određenu prednost u daljem toku rata.
Američki predsjednik Džozef Bajden boravio je juče u nenajavljenoj posjeti Kijevu i tom prilikom najavio novi paket vojne pomoći Ukrajini, te ocijenio kako „Putinov rat propada“.
- Vladimir Putin je, kad je prošle godine započeo svoju invaziju, mislio je da je Ukrajina slaba i da Zapad nije jedinstven, ali je pogriješio i njegov osva-
Novi zemljotresi u Turskoj Poginule tri osobe,
TRISTA ŠEZDESET DRUGI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Američki predsjednik boravio u nenajavljenoj posjeti Kijevu
Za prevlast nad Bahmutom se od sredine prošlog mjeseca grčevito bore dvije zaraćene strane, budući da grad predstavlja važno transportno čvorište putem koga se trenutno snabdijevaju ukrajinske trupe u Donbasu i koji će onom ko ga osvoji omogućiti određenu prednost u daljem toku rata
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven saopštio je da je Bijela kuća obavijestila Rusiju o posjeti američkog predsjednika Džozefa Bajdena Kijevu. – Kako bi se izbjegle konfliktne situacije vezano za putovanje predsjednika, Rusija je obaviještena nekoliko sati prije njegovog odlaska na put – rekao je Saliven. To je potvrdio i zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev ističući kako je Bajden, prije posjete Kijevu, dobio i bezbjednosne garancije Rusije.
– Bajden je, nakon što je dobio bezbjednosne garancije, konačno stigao u Kijev. Obećao je mnogo oružja i do groba se zakleo na vjernost neonacističkom režimu. Naravno, bilo je mnogo nagovještaja pobjede sa njihove strane, koja će navodno doći sa novim oružjem i hrabrim ljudima – napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu.
jački rat propada. Godinu dana kasnije Kijev i Ukrajina opstaju. Demokratija opstaje – rekao je Bajden tokom jučerašnje petosatne posjete Kijevu. Bajden je, takođe, naglasio i da u Vašingtonu postoji široka, dvostranačka podrška Ukrajini, iako se neki republikanci i dalje protive pružanju pomoći.
– Uz sve nesuglasice koje imamo u našem Kongresu po nekim pitanjima, postoji značajan dogovor o podršci Ukrajini. Ne radi se samo o slobodi u Ukrajini, radi se o stanju demokratije u cjelini – rekao je Bajden. Da je posjeta američkog pred-
sjednika Ukrajini jasan signal Rusiji da je se „niko ne plaši“ juče je poručio ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba On je, takođe, ocijenio i da ta posjeta predstavlja „pobjedu ukrajinskog naroda i predsjednika Volodimira Zelenskog“. – Posjeta je bila istorijska i realizovana je, uprkos svemu, zarad pobjede Ukrajine i cijelog slobodnog svijeta. To je jasan signal močvari - niko vas se ne plaši – naveo je Kuleba u saopštenju, a prenio Rojters. U međuvremenu je i šef evropske diplomatije Žozep Borelj poručio kako Brisel Ukrajini
mora da obezbijedi dovoljno municije za nastavak borbe. – To je najhitnije pitanje. Ako ne uspijemo u tome, ishod rata je u opasnosti – poručio je Borelj uoči sastanka sa ministrima inostranih poslova zemalja članica EU u Briselu.
On je naveo i da ruska artiljerija ispaljuje oko 50 hiljada granata i raketa dnevno, te da i ukrajinske snage treba da budu na istom nivou kapaciteta.
– Imaju topove, ali im nedostaje municije – dodao je Borelj. Povodom nedavnog upozorenja državnog sekretara SAD Entonija Blinkena da bi Kina
Hiljade građana Moldavije u nedjelju izašlo na demonstracije u Kišinjevu
Od posljedica najnovijih zemljotresa u turskoj pokrajini Hataj poginule su najmanje tri, a povrijeđeno je 213 osoba, saopštio je sinoć turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu.
Prema prvim informacijama, nakon dva sinoćnja zemljotresa od 6,4 i 5,8 stepeni po Rihteru, koja su pogodila područje na granici Turske i Sirije, više osoba zatrpano je u oštećenim zgradama, a stanovništvo je upozoreno na opasnost od cunamija. U Turskoj pokrajini Hataj došlo je do urušavanja već oštećenih zgrada, dio ljudi ostao je zatrpan, ima i povrijeđenih.
KIŠINJEV – Više hiljada građana Moldavije izašlo je u nedjelju na protest organizovan u Kišinjevu protiv predsjednice Maje Sandu i prozapadne vlade te zemlje. Mediji prenose da su većinu okupljenih činile pristalice partije Šor naklonjene Rusiji. Protest je uslijedio nekoliko dana nakon što su Maja Sandu i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski javno govorili o navodnom planu Rusije da organizuje državni udar u Moldaviji, maskiran protestima opozicije u Kišinjevu. Partiju Šor predvodi političar i biznismen Ilan Šor koji je 2019. godine pobjegao iz Moldavije nakon izbora Maje Sandu na funkciju predsjednice. Demonstranti su na protestu u nedjelju zahtijevali njenu
ostavku i pozvali vladu da građanima plaća komunalne račune tokom zimskih mjeseci. Nova prozapadna vlada na čelu sa premijerom Dorinom Rečeanom 16. februara položila je zakletvu nakon što je, u parlamentu koji broji 101 mjesto, dobila podršku 62 poslanika vladajuće Stranke akcije i solidarnosti (PAS).
Poslanici iz redova opozicionih socijalista i komunista demonstrirali su protiv nove vlade i uzvikivali „Sramota“ i „Očekivano“, dok je partija Šor bojkotovala sjednicu.
Glasanje je uslijedilo manje od nedjelju dana nakon što je Maja Sandu predložila Rečeana (48) da zamijeni Nataliju Gavrilitu, čija je vlada podnijela ostavku 18 mjeseci po dolasku na vlast.
Rečean je bio ministar unutrašnjih poslova od 2012. do 2015. godine. Prije nego što je imenovan za premijera, bio je savjetnik za odbranu i bezbjednost Maje Sandu. Ona je više puta optuživala Rusiju da pokušava da destabilizuje Moldaviju. Govorila je o navodnoj ruskoj zavjeri za koju je rekla da je opisana u dokumentima koje je dobila od ukrajinskih obavještajnih službi. Zavjera je navodno imala za cilj da svrgne rukovodstvo Moldavije, spriječi njeno pridruživanje Evropskoj uniji i iskoristi ga u ratu protiv Ukrajine. Rusija je, sa druge strane, negirala da planira da destabilizuje Moldaviju, nazvavši te tvrdnje „potpuno neosnovanim i nepotkrijepljenim“. Ukrajinski zvaničnici su više puta saopštavali da bi separatistički region Pridnjestrovlje u Moldaviji, koji se otcijepio 1990. godine, mogao da se koristi kao polazište za ruske operacije protiv Ukrajine ili Moldavije.
mogla da pošalje oružje Rusiji i podrži je u napadu na Ukrajinu, juče je reagovao zvanični Peking odbacujući te navode i ističući da Vašington „nema ovlašćenja“ da Kini izdaje naređenja.
– Upravo SAD, a ne Kina, kontinuirano šalju oružje na bojna polja. Nikada nećemo prihvatiti da SAD diktiraju kinesko-ruske odnose, niti ćemo prihvatiti prisile i pritiske – poručio je portparol kineskog ministarstva inostranih poslova Vang Venbin
Tim povodom se, u međuvremenu, oglasio i ukrajinski lider
ističući kako je važno da Kina ne podrži Rusiju i upozorio da bi udruživanje te dvije zemlje dovelo do novog svjetskog rata. – Ukoliko se Kina udruži sa Rusijom, to bi bio svjetski rat. Siguran sam da je i Peking svjestan toga. Za nas je važno da Kina ne podrži Rusiju u ovom ratu. Zapravo, volio bih da je Kina na našoj strani. U ovom trenutku, međutim, smatram da to nije moguće – rekao je Zelenski.
Zaključio je i da ipak vidi priliku za pragmatičan pristup Kine po pitanju onog što se dešava u Ukrajini.
Poplave i klizišta u Brazilu
pogođenim oblastima u obnovi infrastrukture.
Država Sao Paulo proglasila je u šest gradova vanrednu situaciju u trajanju od 180 dana, zbog nevremena koje su stručnjaci opisali kao ekstremno i bez presedana.
Luka Santos, inače najveća u Južnoj Americi, zatvorena je zbog jakih udara vjetra koji su premašivali brzinu od 55 kilometara na sat i talasa visokih više od jednog metra.
BRAZILIJA – U poplavama i klizištima koji su, nakon obilnih padavina, pogodile jugoistok Brazila nastradalo je 36 ljudi, dok je na stotine građana bilo prinuđeno da napusti svoje domove, saopštile su tamošnje vlasti. Spasioci su nastavili potragu za preživjelima i raščišćavanje puteva, zbog kojih su blokirani mnogi turisti koji su se uputili na karneval u Rio de Žaneiru, prenosi Rojters. Savezna vlada naložila je da nekoliko ministarstava pomogne Priredila: Đurđica ĆORIĆ
povrijeđeno više od 200
Saobraćajna nesreća kod Vranjine
PODGORICA – Jedna osoba povrijeđena je nakon što je putničko vozilo sinoć oko
19.15 sati sletjelo u rijeku u mjestu Vranjina, saopštila je Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada.
Kako su saopštili, akcija spašavanja trajala je pola sata, a povrijeđena osoba predata je Hitnoj medicinskoj pomoći.
Odbornika Demokratskog fronta i još dvije osobe terete za prebijanje dvojice mladića
– Danas u 19.15 sati Služba zaštite i spašavanja primila je prijavu da je putničko vozilo sletjelo u rijeku u mjestu Vranjina. Na teren su upućene dvije posade sa osam vatrogasaca. Povrijeđena osoba predata je Hitnoj medicinskoj pomoći, a akcija spašavanja završena je u 19.45 sati – naveli su iz Službe zaštite i spašavanja na Fejsbuku. C. H.
Uhapšene dvije osobe u Tivtu, protiv jedne podnijeta prekršajna prijava
Mladen Kažanegra je sa mjesta direktora OFK Petrovac u novembru prošle suspendovan na četiri mjeseca od Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore jer je fizički nasrnuo na zvaničnika FK Jezero Radosava Bulića. Zanimljivo, juna 2021. godine Kažanegra se sastao sa tada potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem i njegovim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Miodragom Lakovićem te predstavnikom Morskog dobra Blažom Rađenovićem oko ,,problema“ sa zakupcima „Miločera“ i „Svetog Stefana“, kompanijama Aman i ,,Adriatik propertis“
BUDVA - Odbornik Demokratskog fronta Mladen Kažanegra uhapšen je, dok se za njegovim bratom Ognjenom Kažanegrom i bratanićem Nikolom Kažanegrom traga zbog sumnje da su u subotu veče u gradskoj kafani hotela „Mogren“ pretukli dvadesetogodišnjeg Stefana Pekovića i godinu starijeg Boža Brnovića.
Kako nam je saopšteno iz policije, motiv napada se još ispituje.
TIVAT - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su u petak, preduzimajući aktivnosti na suzbijanju zloupotrebe narkotika, uhapsili dvije osobe zbog krivičnih djela, a protiv jedne osobe podnijeli prekršajnu prijavu, saopšteno je iz Uprave policije.
Tivatska policija je, kako navode, postupajući na osnovu naredbe sudije za istragu, pretresla stan koji koristi V. M. (33) državljanin Ukrajine. Pretresom je policija pronašla i oduzela pištolj i 30 komada municije u ilegalnom posjedu, oko 112 grama opojne droge marihuana, manju količinu kokaina i vagu za precizno mjerenje.
Pripadnici policije su kontrolisali vozilo u naselju Kava u kojem se nalazio E. K. (34), državljanin Rusije, kojom prilikom su pronađene manje količine marihuane i kokaina. Potom je, po naredbi nadležnog sudije, pretresen stan koji koristi i pronađeno je oko 26 grama marihuane.
Osim toga, u naselju Ostrvo cvijeća policija je kontrolisala vozilo u kojem su se nalazila dva lica, kojom prilikom je kod M. J. (32) iz Budve pronađeno jedno PVC pakovanje sa sadržajem opojne droge kokain težine oko 10,2 grama.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se V. M. i E. K. uhapse zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok se u odnosu na pronađeni kokain kod M. J. izjasnio da se ne stiču elementi krivičnog djela. Protiv lica V. M. podnijeta je i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Policija je protiv M. J. podnijela prekršajnu prijavu zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotreba droga. C. H.
Presuda Berancu
BIJELO POLJE - Mirko Ivanović (27) iz Berana osuđen je na dvije godine i tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Presudu je donio sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović na ponovnom suđenju. Prema optužnici, Ivanović je 15. septembra prošle godine u jednom beranskom kafiću, gdje je bio zapošljen kao konobar, E.
K. iz Plava prodao drogu konoplju. Droga je bila upakovana u tri ručno pravljena zamotuljka ukupne težine 2,11 grama. Navodi se da su službenici policije drogu pronašli u donjem vešu
E. K. nakon čega su u šanku, ispod bureta za pivo, pronašli još 0,629 grama konoplje a u Ivanovićevoj torbici rasutu konoplju u količini 0,067 grama. B. Č.
TUČA U ,,MOGRENU“
Kažanegra je uhapšen po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
– Policija je postupila po prijavi od 19. februara 2022. godine, u kojoj je navedeno da je u jednom hotelu u Budvi došlo do narušavanja javnog reda i mira tučom. Tada je sa lica mjesta doveden M. K. u službene prostorije, kojom prilikom su od njega prikupljena obavještenja na navedene okolnosti. Policija je obaviještena od strane zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći da su na ukazivanje ljekarske pomoći pristupili S. P. (21) i B. B. (21), oba iz Budve – kazali su iz policije.
Policija je prikupila obavještenja od više osoba i izuzela video nadzor s ciljem utvrđivanja svih činjenica i došla je do sumnje da su Mladen Kažanegra, Ognjen Kažanegra i Nikola Kažanegra, nakon kraćeg verbalnog konflikta, fizički napali Pekovića i Brnovića, zadajući im više udaraca po glavi i tijelu, usljed kojih su dvojica mladića zadobila lake tjelesne povrede.
Braća Kažanegra su poznata bezbjednosnim službama. Nikola Kažanegra je direktor opštinskog preduzeća „Mediteran reklame“.
INCIDENT U PETROVCU
Mladen Kažanegra je sa mjesta direktora OFK Petrovac u novembru prošle godine sus-
pendovan na četiri mjeseca od Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore jer je fizički nasrnuo na zvaničnika FK Jezero Radosava Bulića Kažanegra je tada, prema obrazloženju odluke, „rukom uhvatio za vilicu, a potom odgurnuo Bulića“.
Tada je suspendovan i stadion Petrovca, zbog slabe organizacije i nereda, i zbog vrijeđanja igrača i zvaničnika FK Jezero po osnovu nacionalne, vjerske i etničke pripadnosti od navijača tog kluba.
Podsjećamo, fudbaleri Jezera su pred početak utakmice na petrovačkom stadionu dočekani nacionalšovinističkim pjesmama, a tokom meča su im upućivane prijetnje, dok je trener Rade Petrović udaren. Kako je objavio M portal, Marko Ljubiša Kan, koji je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, je sa svojom ekipom sa tribina uzvikivao „Turci! Ajmo Srbi, j****e Turke!“ – Kan je na svakoj utakmici Petrovca, to je njegov klub. Možda ne formalno, ali čim je Mladen Kažanegra u upravi, to ti je to, ko zna što se tu sve čini.
Svašta je bilo i ranije, prijetili su igračima, trenerima, navijačima, neke tukli, ali je u subotu bilo baš neprijatno, žao mi je što se ni fudbal više ne može s mirom gledat, žao mi je te igrače. Neće ti o tome niko pričat, jer se svi boje Kana i njegovih – kazao je ranije za M portal jedan od gledalaca sa petrovačkog stadiona. Podsjetimo, do objavljivanja snimaka sa utakmice na društvenim mrežama niko od nadležnih nije reagovao na dešavanja, mada svakoj utakmici, prema zakonu, prisustvuju pripadnici Uprave policije. Osnovno državno tužilaštvo iz Kotora je ocijenilo da u skandaloznim dešavanjima u Petrovcu nema elemenata krivičnog djela, a policija je saopštila da „vodi istragu“.
BUDVANSKA GRUPA
Pobjeda je u više navrata pisala o budvanskoj grupi koja sarađuje sa škaljarskim klanom.
Početkom februara objavili smo da je Ljubiša, koji je uhapšen 31. januara u Budvi zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja, imao legalnu dozvolu za držanje i nošenje oruž-
ja koju je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova. To nam je potvrđeno iz više policijskih izvora.
Prema našim saznanjima, Ljubiši je oduzet automatski pištolj ,,zbrojovka“, češke proizvodnje, sa okvirom od 17 metaka.
Ipak, iako se radi o višestrukom povratniku, odlukom kotorskog suda, Ljubiši je sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević odredio mjeru zabrane napuštanja prostorija u kojima stanuje u trajanju od dva mjeseca.
BLISKI SUSRETI
Kako su potvrdili snimci telefonskih razgovora koje je M portal objavljivao, braća Kažanegra imaju bliske relacije sa Blažom Rađenovićem, visokim funkcionerom Abazovićeve Ure.
Mladen Kažanegra se u junu 2021. godine sastao sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem i tadašnjim savjetnikom potpredsjednika Vlade za nacionalnu bezbjednost Miodragom Lakovićem i predstavnikom Morskog dobra Blažom Rađenovićem da
U Osnovnom državnom tužilaštvu saslušan osumnjičeni za nanošenje teških povreda
BIJELO POLJE - Tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Jelena Vučetić, nakon saslušanja, odredila je za-
državanje od 72 sata Bjelopoljcu R. F. zbog sumnje da je pretukao sugrađanina Lj. Z. Po nalogu Osnovnog držav-
nog tužilaštva u Bijelom Polju, Uprava policije podnijela je krivičnu prijavu protiv R. F. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio kri-
vično djelo – teška tjelesna povreda.
Iz krivične prijave proizilazi da je osumnjičeni 18. februara, oko 18 sati, u mjestu Za-
Uprava policije je krajem avgusta 2020. godine za budvansku grupu saopštila da joj je „dominantna kriminalna aktivnost kojom se bavi krijumčarenje narkotika – kokaina na međunarodnom nivou“.
- U ostale kriminalne aktivnosti koje sprovode članovi ove organizovane kriminalne grupe ubrajaju se teška krivična djela protiv života i tijela, krivična djela sa elementima nasilja, pranje novca i zelenaštvo. Članove organizovane kriminalne grupe Budvanska karakteriše bliska povezanost i zajedničko sprovođenje predmetnih i kriminalnih aktivnosti kako sa pojedinim organizovanim kriminalnim grupama iz Crne Gore, tako i sa regionalnim kriminalnim strukturama. Njihova saradnja u najvećom mjeri bazirana je na realizaciji aktivnosti krijumčarenja kokaina i izvršenja teških krivičnih djela protiv života i tijela. Članovi ove organizovane kriminalne grupe su tokom prethodnog perioda učestvovali u organizaciji i izvršenju više teških krivičnih djela, a ujedno su bili i mete oružanih napada suprotstavljenih kriminalnih grupa“, odgovorili su iz Uprave policije na pitanja portala Standard o ovoj kriminalnoj organizaciji.
bi se, kako je saopšteno, informisali o problemima mještana i odnosima sa zakupcima „Miločera“ i „Svetog Stefana“, kompanijama Aman i ,,Adriatik propertis“.
Abazović je, nakon objavljene fotografije na sajtu Vlade sa sastanka, saopštio da Rađenović, kao mještanin MZ Sveti Stefan, ima komunikaciju sa nekim licima sa evidencije bezbjednosno-interesantnih lica i da se radi o komšijama koji brane miločersku plažu. Ipak, o braći Kažanegra javnost zna od ranije, i to mnogo više nego što je tada Abazović tvrdio.
OPASNE VEZE
U decembru 2017. braća
Ognjen i Mladen Kažanegra i Budvanin Goran Slovinić privedeni su kao bezbjednosno interesantna lica radi kontrole. Crnogorska policija upala je usred dana u restoran ,,Jadran“ i uhapsila Budvanina Gorana Sjekloću, a među osobama koje je policija privela našli su se i Podgoričanin Milić Minja Šaković i Marko
Ljubiša zvani Kan.
Kako je tada saopšteno iz
Uprave policije, Sjekloća ječim je vidio policajce - u obližnji kanal sa vodom bacio pištolj marke „Pietro Beretta“ sa
Početak ponovnog suđenja za pokušaj terorizma odgođen za 10. april, jedna od optuženih otkazala punomoćje advokatu
PODGORICA - Početak suđenja u ponovljenom postupku optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine juče je u podgoričkom Višem sudu odgođen za 10. april kako bi optužena Branka Milić u međuvremenu angažovala novog advokata.
Milić je pojasnila da se razišla u stavovima sa dosadašnjim advokatom Jugoslavom Krpovićem vezano za ulogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u ovom predmetu.
- Preksinoć, na putu do Podgorice, usmeno sam opozvala svog advokata u dogovoru sa njim. Došlo je do mimoilaženja, neslaganja u pogledu moje odbrane. Ja smatram da treba da se čuje i o ulozi Aleksandra Vučića - pojasnila je Milić.
Ona je predstavnicima medija ispred zgrade Višeg suda kazala da se na nju vrši pritisak da pred ovim sudskim vijećem, u ponovljenom postupku, ne izvedu svi dokazi za koje lično smatra da su suštinski bitni.
ton, teško povrijedio Lj. Z.
U krivičnoj prijavi se, između ostalog, navodi da je R. F. više puta pesnicama udarao
Lj. Z. po glavi nakon čega je
šest metaka u okviru. Kod Kanovog obezbjeđenja je, kako su pisali mediji, tada nađena veća količina oružja.
Mladen Kažanegra je bio aktivan tokom protesta Demokratskog fronta u Budvi kada je na čelu te opštine bio predstavnik DPS-a Nikola Divanović
Bio je aktivni učesnik litija koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, što potvrđuje i fotografija ispred Manastira Praskvica u Budvi,i na kojoj su pokojni poglavar SPC u Crnoj Gori, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, Ljubiša, Mladen Kažanegra, Vaso Kažanegra, Nikola Sjekloća Mladenov brat, Ognjen je hapšen krajem novembra prošle godine kada je policija kod njega pronađen pištolj sa municijom, a za koji nije imao dozvolu.
– Pripadnici policije u Budvi su, sprovodeći aktivnosti iz svoje nadležnosti, kontrolisali O. K. (45) iz Budve kod koga su za pojasom pronašli pištolj marke „HS“ sa pet komada municije u okviru - saopšteno je tada iz Uprave policije. A. R.
- Radi se o ulozi režima iz Srbije, konkretno gospodina Aleksandra Vučića i njegove izjave o navodnoj opremi koja je pronađena i kod Sinđelića, a koju je on prikazao pet dana prije nego što je ta oprema od Sinđelića, po optužnici, zaplijenjena od strane službenih lica u Srbiji – pojasnila je Milić novinarima.
Ona je podsjetila da je i na ranijem ročištu tražila Vučićevo svjedočenje.
- Tražila sam da se Vučić pozove pred sudsko vijeće kao svjedok. Ne može neko da me naziva bašibozukom, ološem, ekstremistom, a da za to ne donese dokaze – kazala je ona.
Ona je za medije saopštila da smatra da se sve radi da se zataška ko stoji iza politički montiranog procesa a da je za nju bitno da se razotkriju pravi nalogodavci navodnog pokušaja terorizma.
- Svi znaju da se ova optužnica temelji na falsifikatima. Smatram da imam pravo da se ovaj postupak u odnosu na mene započne ponovo od predistražnih radnji – kazala je Milić.
Advokat Miroje Jovanović je predložio da se privremeno ovaj postupak odgodi u odnosu na nju. Međutim, Milić je rekla sudu da želi da učestvuje u ponovljenom postupku.
On je kasnije pred novinarima kazao da suđenje u predmetu pokušaj terorizma traje već šest godina uprkos tome što je čitava Crna Gora vidjela šta je Apelacioni sud zaključio u ukidnom rješenju prvostepene presude. Apelacioni sud je početkom februara 2021. godine objavio odluku kojom je ukinuo prvostepenu presudu na koju su optuženi u ovom predmetu osuđeni na skoro 70 godina robije. Predmet je vraćen na ponovno suđenje Višem sudu u Podgorici, ali pred potpuno izmijenjenim vijećem. Prvostepena presuda izrečena je 9. maja 2019. godine, a sutkinja Suzana Mugoša obrazlo-
Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji, koja je pokušala teroristički napad, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu
žila je tada da je tokom procesa utvrđeno da su optuženi, među kojima su se našli i lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i dvojica agenata ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Sa druge strane, vijeće Apelacionog suda je ukidanje presude obrazložilo zbog počinjenih bitnih povreda u postupku njenog donošenja. Prvostepenom presudom Šišmakov i Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju.
Dikić je osuđen na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja.
Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji, koja je pokušala teroristički napad, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Mak-
Barska policija uhapsila Podgoričanina zbog nedozvoljene trgovine
sić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu. Ruski državljanin Eduard Šišmakov prvostepenom presudom je oslobođen optužbe da je pripremao djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore putem podstrekavanja, a dio plana bilo je i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića Kako je sutkinja Mugoša pojasnila, Šišmakov je oslobođen optužbe, jer ubistvo Đukanovića nije pokušano.
Status svjedoka saradnika u ovom predmetu dobio je Aleksandar Saša Sinđelić, koji je tokom tromjesečnog svjedočenja tvrdio da je, nakon proglašenja rezultata parlamentarnih izbora, trebalo da likvidiraju pripadnike Specijalne antiterorističke jedinice kod kampa Zlatica, dok je dio članova kriminalne grupe, ispred Skupštine Crne Gore, trebalo da puca na pripadnike bezbjednosnih snaga i okupljene građane, kako bi stvorili privid da je dio policije prešao na stranu demonstranata.
Još 2017. godine devet srpskih državljana pred Višim sudom je potpisalo sporazum o priznanju krivice i time potvrdilo da je bilo dio kriminalne organizacije u pokušaju terorizma. B. R.
oštećeni pao na pločnik. Iako je Lj. Z. pao osumnjičeni
R. F. je nastavio da ga udara pesnicama i nogama po tijelu. B. Č.
BAR - Policija u Baru podnijela je krivičnu prijavu protiv Podgoričanina A.
K. (58) od kojeg je oduzeto 160 kilograma rezanog duvana.
- Saobraćajna policija je u
mjestu Tomba na magistralnom putu Ulcinj – Bar zaustavila i kontrolisala vozilo kojim je upravljao A. K. Kontrolom je policija pronašla i oduzela 320 pakovanja sa sadržajem rezanog duvana težine oko
160 kilograma, a čija se vrijednost procjenjuje na 8.800 eura - saopšteno je iz policije. Sumnja da se da je A. K. imao namjeru da rezani duvan stavi u dalju prodaju na sivom tržištu Crne Gore. Uhapšen
je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Krivična prijava podnijeta je državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru. C. H.
,,Budvanskoj grupi“ dominantna aktivnost krijumčarenje narkotikaMandić i Knežević sa advokatima Crnom Gorom
Raspisan drugi konkurs za arhitektonsko rješenje centra za CITES vrste i zoološki vrt u Beranama
PODGORICA – Drugi
međunarodni konkurs za izbor idejnog arhitektonskog rješenja centra za prihvat životinja sa CITES liste i zoološkog vrta u Beranama raspisan je juče.
Izgradnja je predviđena na lokaciji Luški lugovi, na desnoj obali Lima. Površina zahvata konkursa iznosi 5,8 hektara. Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Pobjedi je saopšteno da je projekat obuhvaćen Zakonom o budžetu za 2023. godinu, kao višegodišnji, a procijenjena vrijednost je između tri i četiri miliona eura.
OČEKIVANJA OPŠTINE CITES ili Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka je međunarodni sporazum čija je svrha da reguliše i nadzire međunarodnu trgovinu divljim vrstama, te da osigura da ona ne ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi. O prihvatilištu i zoološkom vrtu u Beranama se govori godinama. Iz tamošnje lokalne uprave navode kako su preduzeli aktivnosti koje su u njenoj nadležnosti da realizacija projekta krene.
– Opština je paralelno sa rapisivanjem konkursa za idejno rješenje iz sopstvenih sredstava finansirala izradu glavnog projekta trafostanice u DUP-u Desna obala Lima čija izgradnja je preduslov za napajanje strujom budućeg CITES centra sa zoo vrtom.
S obzirom na to da je raspisan drugi tender možemo reći kako je izvjesno da u ovoj godini bude završen ključni dio posla, a to je izrada projektno-tehničke dokumentacije i započeti izgradnja trafostanice, za šta je Opština u budžetu opredijelila 65.000 eura, koliko je predviđeno glavnim projektom – kazali su Pobjedi iz lokalne uprave. Dodaju da je osnovni cilj tog projekta stvaranje novog savremenog afirmativnog prostora, koji će sadržajima doprinijeti edukaciji i unapređenju brige o ugroženim životinjskim vrstama, te ukupnoj ponudi grada i mapiranja Berana kao posebne turi-
Projekat je višegodišnji procijenjene vrijednosti tri do četiri miliona eura i predviđen u budžetu za ovu godinu. Centar za brigu o ugroženim divljim vrstama i zoološki vrt u Beranama biće prvi legalni objekti te vrste u Crnoj Gori jer nijedan postojeći nema dozvolu nadležne Agencije za zaštitu životne sredine
Konkurs za izbor idejnog arhitektonskog rješenja centra za prihvat životinja sa CITES liste i zoološkog vrta u Beranama otvoren je do 25. aprila, a rezultati biće objavljeni do 16. maja. Nagradni fond iznosi 38.000 eura. Prvonagrađeni rad dobiće 20.000 eura, za drugi je predviđeno deset a treći pet hiljada eura. Prvi konkurs koji je raspisan u junu prošle godine poništen jer su pristigla dva prijedloga, a bilo je propisano najmanje tri. Konkursni fond iznosio je 40.000 eura.
AGENCIJA NIJE IZDALA DOZVOLU: Prihvatilište životinja u blizini Podgorice
stičke destinacije. Kada se izgrade prihvatilište i zoološki vrt u Beranama biće prvi legalni objekti te vrste u Crnoj Gori jer, kažu u Agenciji za zaštitu životne sredine koja je nadležni organ, nijesu izdali nijednu dozvolu za otvaranje prihvatilišta, niti je potpisan ugovor o javno-privatnom partnerstvu sa nekim fizičkim ili pravnim licem, kojim je odobren rad. – Sva postojeća takozvana prihvatilišta su nelegalna, samoproklamovana kao takva i Agencija za zaštitu životne sredine ne vodi niti je u obavezi da vodi evidenciju o njima, pa samim tim ni o njihovom broju, gdje se nalaze, popis životinja u njima i koje su od njih zaštićene, kao ni evidenciju na koji su način takve životinje došle u posjed nelegalnih imaoca – pojašnja-
vaju iz te institucije. Podsjećaju da je po definiciji iz Zakona o zaštiti prirode prihvatilište prostor namijenjen privremenom boravku, odnosno liječenju bolesnih ili ranjenih životinja, odbačenih mladunaca koji nijesu sposobni za preživljavanje u prirodi, kao i životinja
koje su oduzete od pravnog ili fizičkog lica, radi držanja u zatočeništvu, nedozvoljene trgovine, izvoza, uvoza... Dodatno, Pravilnikom o bližim uslovima koje mora da ispunjava pravno i fizičko lice za čuvanje privremeno oduzetih zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, propisani su uslovi koji se odnose na kapacitet, opremu i kadar da bi se dobila dozvola Agencije za zaštitu životne sredine.
ILEGALNI TRAFIKING
Crna Gora se nalazi na tranzitnom području krijumčarskih ruta pa je za očekivati da bude otkriven i veći broj slučajeva nelegalnog prometa CITES vrsta - kažu u Agenciji za zaštitu životne sredine
DANILOVG r AD: Donacija EU Službi zaštite i spašavanja
DANILOVGRAD – Evropska unija u okviru projekta „Povećanje otpornosti zajednica za prevenciju i upravljanje rizicima – RESCOMM“ nabavila je alate za praktične obuke i hitne intervencije Službe zaštite i spašavanja, vrijedne oko 25.000 eura.
Oprema je namijenjena za ja-
čanje kapaciteta Regionalnog centra za obuku u Danilovgradu.
Kako su kazali iz lokalne uprave, oprema će praktičnu primjenu naći ne samo za obuku polaznika iz oblasti zaštite i spašavanja, već i kako bi se obezbijedio kvalitetniji i adekvatniji odgovor i reagovanje Službe zaštite u slučaju vanrednih situacija, zemljotre-
sa, saobraćajnih nesreća, požara i slično.
– Set nabavljenog alata obuhvata različite elemente koji se koriste u slučaju spašavanja unesrećenih u nepogodama –sjekač za metal i čvrste materijale, razupirač za razdvajanje metala i čvrstih materijala, hidraulični set za otvaranje vrata, set za razbijanje stakala i sječenje, baterijski reflektor i spasi-
U Agenciji konstatuju da je postojanje ilegalnog trafikinga preko granica u Crnoj Gori očigledno.
– To pokazuju i nedavni slučajevi zapljene kornjača. Uzmimo čak da su ljudi koji sebe smatraju spasiocima životinja uključeni u tu trgovinu, prihvatajući ili kupuju-
ći te životinje u Crnoj Gori i predstavljajući se da posjeduju prihvatilišta, ona su u suprotnosti sa svim zakonskim odredbama što potvrđuju i inspekcijski nalazi. Takođe, za te životinje ne postoje potvrde o porijeklu ni pasoš zvaničnog ulaska u zemlju, što treba da bude predmet rada pravosudnih, inspekcijskih organa i Policije– konstatuju su iz Agencije. Taj državni organ je nadležan za izdavanje dozvola za držanje divljih životinja tzv. CITES vrste i vodi evidenciju o broju i vrsti. – Legalno se na teritoriji Crne Gore, dakle sa uvoznom dozvolom, nalazi oko tridesetak jedinki, većinom su u pitanju egzotične vrste papagaja, zmija i guštera u ličnom vlasništvu. Tokom 2019. godine objavili smo javni poziv, na osnovu koga se prijavilo šezdesetak držalaca životinja, među kojima i nekoliko držaoca CITES vrsta (koji posjeduju oko dvadesetak jedinki) kojima su izdata rješenja za privremeno ili trajno držanje, ukoliko ispunjavaju uslove u smislu kapaciteta i uslo-
va shodno Pravilniku o bližim uslovima držanja i uzgoja zaštićenih divljih vrsta – kazali su iz Agencije. Kada je u pitanju nelegalno posjedovanje i promet, u Agenciji za zaštitu životne sredine kažu kako su u saznanju da se na teritoriji Crne Gore nalazi određen broj nelegalno unešenih CITES vrsta, koje su bile ili se još u nelegalnom posjedu.
– U saradnji sa Upravom carina i Ekološkom inspekcijom, Agencija je tokom posljednjih nekoliko godina procesuirala slučajeve krijumčarenja grčkih i afričkih ostrugastih kornjača, korala, crvenorepe boe, papagaja are i kakadua, kao i mladunčeta afričkog lava. S obzirom na to da se Crna Gora nalazi na tranzitnom području krijumčarskih ruta kojima se vrši nelegalni promet CITES vrsta, za očekivati je da u budućnosti bude otkriven i veći broj slučajeva – navode iz Agencije. Prema njihovim saznanjima nelegalno unešene CITES jedinke došle su u Crnu Goru iz Turske i iz ekvatorijalnih zemalja Afrike i Azije. D. Š.
lački višenamjenski razvalni alat – navedeno je u saopštenju. Projektom je pored nabavke različite opreme planirana i
adaptacija trening centara u Danilovgradu i u Stupu (BiH), izrada strateških dokumenata, kao i organizacija više ra-
zličitih obuka za predstavnike službi zaštite i spašavanja iz prekograničnog područja obje zemlje. I. R.
BIJELO POLJE – Lokalna
uprava pripremila je nacrt odluke o rebalansu budžeta za ovu godinu. Budžet je usvojen prije dva mjeseca, planiran je na 16,1 milion eura ali gradskoj kasi fali 1,55 miliona eura.
Predsjednik Opštine Petar
BIJELO POLJE: Predsjednik Opštine kaže kako su prinuđeni da samo dva mjeseca od usvajanja rade rebalans budžeta
Smolović kaže da je riječ o iznosu koji je Opština izgubila prošle godine zbog programa ,,Evropa sad“ a da je dodatni problem Granski kolektivni ugovor u čijem kreiranju nijesu učestvovali. – Programom ,,Evropa sad“ uveden je neoporezivi dio za-
rade do 720 eura, čime su opštine izgubile značajan dio prihoda jer je njima išao dio poreza na zarade, kao i cijeli iznos prireza. Dodatno, Granskim kolektivnim ugovorom je predviđeno da se zaposlenima u lokalnoj samoupravi zarade povećaju 30 odsto (sred-
NIKŠIĆ: DMEN organizovao skup o smanjenju emisija izduvnih gasova u drumskom saobraćaju
nji platni razredi). Mi taj novac nemamo. Suština budžeta je da zadovolji što više potreba svih građana, a ne samo zaposlenih u opštinskim organima. Dakle, plate nećemo povećavati na uštrb građana – kaže Smolović. Smolović kaže da su u istom problemu sve opštine na sje-
veru te očekuje da na tu temu razgovaraju sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem kojem su se obratili preko Zajednice opština. – Opštine su budžete planirale i usvojile krajem prošle godine, kada su za iznose troškova za zarade koristili tada važeće ko-
17,4
ćaju i postići urbanu mobilnost – naveo je Bošković jednu od ideja koja bi značajno doprinijela poboljšanju kvaliteta vazduha. Boro Vuković iz Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine kazao je da su saobraćaj i individualna ložišta dominantni faktori kada je u pitanju kvalitet vazduha u Nikšiću. – Djeca su rizična grupa. Neka istraživanja kvaliteta vazduha rađena su na lišajevima kao najboljim indikatorima zagađenja. Međutim, postoji potreba za dobijanjem dodatnih podataka – naveo je on. Saradnik u nastavi na Mašinskom fakultetu Univerziteta Crna Gora Marko Lučić smatra da treba pooštriti mjere za uvoz automobila iz inostranstva kada je riječ o emisionom standardu koji označava klasifikaciju vozila u Evropi u odnosu na količinu toksičnih gasova koje ispuštaju.
Lokalna uprava izdvojila je 500.000 eura za kupovinu novih autobusa što će doprinijeti poboljšanju kvaliteta vazduha. Predstoji zamjena semafora te izrada ulaznih podataka za takozvani zeleni talas. Stručnjaci predlažu uvođenje „euro 7“ standarda za automobile
NIKŠIĆ – U Nikšiću je registrovano 24.042 vozila, a njihova prosječna starost je 17,45 godina. Dosta vozila koja koriste plin nemaju sertifikate i ne posjeduju standarde. Neophodni su rigorozniji tehnički pregledi – kazao je Milan Bošković iz Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Opštine.
On je na skupu „Emisije izduvnih gasova u Nikšiću i Crnoj Gori – izazovi na putu ka EU“ koji je organizovala NVO
Društvo mladih ekologa kazao da je veliki problem u Crnoj Gori to što se tehnička is-
pravnost poštuje samo na dan registracije vozila.
Nikšić je uz Pljevlja, Bijelo Polje i Podgoricu grad sa najlošijim kvalitetom vazduha, naročito tokom zimske sezone.
Najveći zagađivači su, osim
ložišta, automobili.
ULICE
Govoreći o aktivnostima lokalne uprave Bošković je kazao da je više od 95 odsto ulica u naseljenom dijelu grada asfaltirano te da je opredijeljeno 500.000 eura za nabavku novih autobusa u javnom prevozu.
– Novi moderni autobusi rasteretiće saobraćaj i doprini-
jeti smanjenju emisija koje potiču od drumskog saobraćaja. Zaobilaznica BrljaDuklo je pomogla u izmještanju teretnog saobraćaja van grada a samim tim i smanjenju emisija i očuvanju gradskih saobraćajnica – kazao je Bošković.
Razvoj saobraćaja u gradu, kako je rekao, treba da ide prema tzv. zelenom talasu.
– Semafori zahtijevaju modernizaciju i neminovna je njihova zamjena. Zeleni talas omogućiće da se vozila ne zaustavljaju na semaforima, ukoliko se kreću određenom brzinom. Opšti plan je bolje povezati segmente u saobra-
– Rigoroznije mjere odnose se na euro standarde za vozila. Kod nas je na snazi ,,euro 4“ standard, dok Evropska unija uskoro počinje sa ,,euro 7“. Mislim da bi trebalo idućom mjerom preći odmah na ,,euro 6“, kako bismo što brže hvatali korak sa vremenom –predložio je on.
SEMAFORI
Profesor stručnih predmeta u Prvoj srednjoj stručnoj školi Dragan Domazetović rekao je da je bitno uvezati semafore u gradskom jezgru.
–Treba početi sa izradom ulaznih podataka za zeleni talas. Javni prevoz u Nikšiću je problem. Nikšić pruža odlične mogućnosti za razvoj biciklističkog saobraćaja – rekao je Domazetović i podsjetio da su nekada radnici željezare masovno išli biciklima na posao. Organizacija okruglog stola aktivnost je projekta „Kampanja za smanjenje emisije CO2“, koji je finansijski podržalo Ministarstvo kapitalnih investicija. Ra. P.
eficijente, a njihovi predstavnici nijesu bili uključeni u pregovore između Sindikata uprave i pravosuđa i Vlade koji su trajali dva mjeseca – ističe Smolović. Dodaje da su u njegovom mandatu najniže plate u Opštini povećane, a funkcionerske smanjivane dva puta po pet odsto.B.Č.
BAR:Javni pozivi Opštine
Za poljoprivredu iz
budžeta 100.000 eura
BAR – Lokalna uprava raspisala je nekoliko javnih poziva za podršku razvoju poljoprivrednih djelatnosti. U budžetu je za tu namjenu predviđeno 100.000 eura.
Podrška se može dobiti za proizvodnju i razvoj maslinarstva, razvoj vinogradarstva i podrumarstva, unapređenje ratarske i povrtarske proizvodnje, unapređenje pčelarstva, podizanje i opremanje voćnih zasada kao i podrške u stočarskoj proizvodnji. U okviru podrške, korisnici ostvaruju pravo na dodjelu sredstava za investicije koje se odnose na podizanje novih zasada, revitalizaciju i modernizaciju postojećih, nabavku opreme i mehanizacije za odr-
žavanje i čuvanje maslinjaka i vinograda, unapređenje ratarske i povrtarske proizvodnje, formiranje i proširenje pčelinjaka, nabavku sistema za navodnjavanje, te pravo na premije za uzgoj stoke po grlu. Pored javnih poziva, Opština je opredijelila i sredstva za snabdijevanje vodom bezvodnog područja, upravljanje rizicima u poljoprivredi i promociju proizvoda.
Rok za dostavljanje zahtjeva za sve linije podrške je 15. septembar, odnosno do utroška sredstava.
Iz Opštine podsjećaju da su protekle četiri godine za direktne subvencije poljoprivredi i podršku mladim poljoprivrednicima izdvojili više od 600.000 eura. C. G.
ULCINJ: Dogovorena organizacija ,,Montadria 2023“ Štoj domaćin
ULCINJ – U Štoju će ove godine biti održana treća Međunarodna hidro-avio regata ,,Montadria 2023“ kojom će se obilježiti 110 godina od pokretanja vazduhoplovnih aktivnosti u Crnoj Gori.
To je saopšteno nakon sastanka predsjednika Opštine Ulcinj Omera Bajraktarija sa predstavnicima NVO Međunarodna hidroplanska regata i Aero-kluba Ulcinj. Kako je saopšteno iz lokalne uprave, za manifestaci-
ju raste interesovanje pilota, vazduhoplovnih asocijacija, aero-klubova, škola za obuku, operatora i proizvođača vazduhoplovne opreme iz čitavog svijeta.
– Učešće na regati su potvrdile i podržale: vazduhoplovne asocijacije Švajcarske, Italije, Španije, Malte, Grčke, Izraela, Češke, Slovačke, Austrije, Mađarske, SAD, Njemačke, Belgije, Holandije, skandinavskih zemalja, Turske kao i zemalja regiona i Crne Gore u svojstvu domaćina manifestacije – kazali su oni. I. R.
„Novi val crnogorskog filma“ večeras i sjutra
PODGORICA – Mlada crnogorska vizuelna umjetnica
Ana Aleksić nedavno je dobila nagradu ,,New Balkan Artistic Generation“ za crtež napravljen u toku kratke rezidencije na Bijenalu crteža Osten, u Skoplju. Dodjela priznanja i izložba nagrađenih autora biće održana sjutra u 19 sati u Nacionalnoj galeriji Sjeverne Makedonije ,,Čifte Hamam“.
Aleksić je nagrađena za crtež rađen olovkama u boji i ugljem na papiru.
PODGORICA – Dva filmska ostvarenja „Posljednje poglavlje“ reditelja Nemanje Bečanovića i „Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa“ u režiji Nikole Vukčevića biće prikazani večeras i sjutra veče u 20 sati na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, u okviru filmskog programa „Novi val crnogorskog filma“.
Publika će prvo moći da večeras pogleda debitantski film mladog crnogorskog autora Nemanje Bečanovića. Film, kako je navedeno u najavi, prati Jovana koji je upravo diplomirao književnost i bori se da završi svoj prvi roman. - Odlučuje da ode na seosko imanje svoje prijateljice kako bi se u miru posvetio pisanju. Na imanju, koje se nalazi u zamračenom planinskom krajoliku, žive farmeri – jedna vrlo čudna porodica koja nema dodira s civilizacijom. Jovan se polako navikava na život s njima i odlučuje ostati s njima još malo. No, nije na njemu da odlučuje koliko će još dugo ostati – navedeno je u sinopsisu. Uloge u filmu tumače Amar Selimović, Vlado Jovanovski, Inti Šraj, Dejan Ivanić, Varja Đukić i Ana Vučković Film Nikole Vukčevića „Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa“ publika će moći da pogleda sjutra veče. Nastao je po motivima drame „Instant“ Đorđa Milosavljevića, po scenariju Milice Piletić i reditelja Vukčevića, a sniman je u Podgorici, Londonu i Zagrebu. Kako je režiser Vukčević ranije kazao, tokom posljednjih 30 godina – na Balkanu se konstantno događa dešavanje istorije: ratovi, pučevi, štrajkovi, nasilne smjene vlasti, otežano osiguranje egzistencije, ubistva, kriminal, korupcija, obrnut sistem vrijednosti.
– U sjenci tih događaja – dosta marginalizovano, protiču lične istorije mladih ljudi: prvi poljupci, odrastanje i emocionalno sazrijevanje, sadržaj njihovih emocija, prve i prave ljubavi, koje su uskraćene za suštinski i potpuni doživljaj vrijednosti, usljed života u ovim okolnostima. Ovaj film se bavi upravo mladim ljudima čija lična/intimna istorija – nema alternativu, a čija su nadanja i želje jači od okolnosti koje ih razdvajaju – rekao je on.
Uloge tumače: Momčilo Otašević, Goran Bogdan, Ana Sofrenović, Emir Hadžihafisbegović, Branka Stanić, Nebojša Glogovac, Branimir Popović, Petar Božović, a u filmu se pojavljuju i poznati muzičari Damir Urban i Nenad Knežević Knez Nakon projekcija će reditelj i urednik filmskog programa Crnogorskog narodnog pozorišta Danilo Marunović razgovarati sa rediteljima koji će odgovarati na pitanja publike. Ulaz je slobodan. S. V.
,,Pejzaži iz stomaka“ i „Polje tišine“ u Podgorici
PODGORICA – Izložbe fotografija ,,Pejzaži iz stomaka“ Jelene Vladušić i ,,Polje tišine“ Nađe Stanišić biće otvorene sjutra u 19 sati u fotografskoj galeriji ,,F64“ u Podgorici. Umjetnički savjet galerije, koji za ovu godinu čine – dugogodišnja urednica programa i izdanja fotografske galerije ,,Artget“ Kulturnog centra Beograda Vesna Danilović, vanredni profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu Aleksandar Kelić, prof. mr na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju
Lazar Pejović, istoričar umjetnosti Miloš Marjanović i fotograf Dejan Kalezić, smatrao je da je najbolje da njihove koncepte predstave zajedno. Ovo je prva od sedam izložbi po osnovu konkursa za izlaganje u 2023. godini. Pored njih planirane su još dvije izložbe po pozivu veoma poznatih autora. Ove godine publici će se predstaviti autori iz Francuske, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. A. Đ.
- Zamišljen je kao kolaž različitih motiva koje sam uočila šetajući Skopljem, od kojih se svaki manje ili više izmijenio u procesu, neki i do neprepoznatljivosti. Prilično me je iznenadio imejl od galerije Osten, nijesam očekivala. Ne marim za nagrade, ali je uvijek lijepo dobiti priznanje za rad – kazala je Aleksić za Pobjedu.
Podsjetimo, prošle zime Romana Pehar pozvala je šest umjetnika – Bojanu Popović, Jovanu Pestorić, Milenu Vukoslavović, Srđu Dragovića, Radovana Vukasovića i Anu Aleksić da predstavljaju Crnu Goru na ,,Osten New Balkan Artistic“ festivalu u Skoplju. Na Bijenalu crteža, dodjeljuje se nekoliko nagrada. Ove godine, nagradu,,New Balkan Artistic Generation“ dobila je takođe i Bojana Popović.
PROMJENA SREDINE
Krajem prošle godine u Beogradu je otvorena samostalna izložba radova Ane Aleksić, pod nazivom ,,Tamo i nazad iznova“, koja predstavlja selekciju radova nastalih tokom njenog jednogodišnjeg rezidencijalnog
boravka u Novoj galeriji vizuelnih umjetnosti. Izložba je zapravo presjek njenog rada u toku prethodne godine koju je provela u NGVU.
- Trajala je mjesec dana, bila je postavljena u prostoru u kom sam živjela i okuplja razne teme i tehnike kojima sam se se bavila u okviru prošle godine i kojima se bavim u svojoj praksi: transformacija, liminalnost, ambiguiteti, granice; prostor –i fizički i digitalni, slika i njena vrijednost i reprodukcija, svjetlost, materijali; sito štampa, li-
norez, rizografija, fotokopija; crtež, objekti – kazala je Aleksić. Kustos izložbe Dejan Vasić osvrnuo se tom prilikom na njen rad ,,Out and About“ u kojem se Aleksić bavi iskustvom migracije i seljenja, koje povezuje sa pitanjem (ne)uslovljenosti umjetničkog procesa, tačnije, sa tim da umjetnički rad zapravo može nastati bilo gdje.
- Da, to je jedno od pitanja o kom često razmišljam i koje sam posebno ispitivala u radu ,,Out and About“, koji je takođe bio postavljen u Beogradu u aprilu
2022. godine. Taj rad se fokusira na fenomene promjena i migracijama i uslovljen je načinom života: nastaje i transformiše se bez obzira na uslove rada i izlaganja. Proces stvaranja nije temeljit i promišljen, bazira se na snalaženju i domišljatosti. U procesu su se otvorila mnoga pitanja: Koja je pozicija umjetničkog procesa? Gdje on počinje, a gdje se završava? Da li atelje opstaje kao mjesto stvaranja ako svaki akt postaje umjetnost? Zašto umjetnik nije posmatran kao radnik i zašto se umjetnički
Ana Aleksić (1992, Crna Gora) završila je specijalističke studije slikarstva na Fakultetu likovnih umetnosti na Cetinju, tokom kojih je boravila jedan semestar na École Supérieure d’Art de Lorraine u Mecu i zahvaljujući stipendiji Vlade Fran-
cuske, na École Nationale Supérieure des Beaux-Arts u Parizu. Master studije slikarstva završila je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2022. godine. S obzirom da se Aleksić usavršavala u Francuskoj, prokomentarisala je šta je ono
što nedostaje likovnoj sceni u Crnoj Gori. - Crnoj Gori fali sistem, novca uloženog u kulturu i dovoljno kvalitetnog i svima dostupnog obrazovanja o umjetnosti da bi se o uopšte moglo uporediti. A čini mi se da u posljednje vrijeme
i samim umjetnicima fali motivacije i energije, što ne čudi s obzirom na to u kakvim uslovima rade. Našoj sceni prije svega nedostaju budžet i prilika da češće dođe u dodir sa savremenom svjetskom scenom – istakla je Aleksić.
LONDON – Britanska akademija filmske i televizijske umjetnosti (BAFTA) dodijelila je u nedjelju veče nagrade najboljim filmskim ostvarenjima i autorima, a kao dominantan pobjednik izdvojio se film „Na Zapadu ništa novo“, koji je osvojio sedam priznanja.
Netfliksovo ostvarenje „Na Zapadu ništa novo“ proglašeno je za najbolji film, a pored toga, kako su prenijele agencije, trijumfovao je u nekoliko drugih ključnih kategorija. Pored njega, veče dodjela obilježili
su i filmovi „Elvis“ i „Duhovi ostrva“, koji su osvojili po četiri priznanja. Reditelj filma „Na Zapadu ništa novo“ Edvard Berger proglašen je za najboljeg autora, a pored toga, ovaj film osvojio je nagrade i za najbolju adaptaciju scenarija, za najbolji film na ne-engleskom jeziku, za zvuk i najbolju muzičku kompoziciju. Kako je kazao Berger, rat je jednako aktuelan kao i onda kada je ova priča nastala, a nada se da će mladi uspjeti da se otrgnu uticaju desničarske propagande, koja je rasprostranjena širom svijeta.
- Zahvaljujem svima koji su mi vratili povjerenje u trenucima kada sam počeo da sumnjam u
sebe. Izgubio sam vjeru da ću ikada moći da snimim ovaj film. Hvala svima – rekao je Berger i zahvalio svojoj filmskoj ekipi i svim protagonistima drugih nominovanih filmova. Nagrađeni Bergerov film je njemački rimejk klasičnog antiratnog filma, zasnovan na istoimenom romanu njemačkog klasika Eriha Marije Remarka, koji je objavljen 1929. godine. Film govori o strahotama Prvog svjetskog rata iz perspektive mladog njemačkog vojnika. Za najboljeg glumca proglašen je Ostin Batler za ulogu Elvisa Prislija u filmu „Elvis“, redite-
„Posljednje poglavlje“ i „Dječaci“ u CNP-uReditelj pobjedničkog filma, Edvard Berger Film „Na Zapadu ništa novo“ najveći dobitnik ceremonije nagrada BAFTA Umjetnica Ana Aleksić m. babović
Objavljen 92. broj časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu „Matica“
PODGORICA – Nova sveska časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu „Matica“ donosi dvadeset pet politikoloških, istorijskih, književnih, naučnih i memoarskih tekstova.
rad ne vrednuje kao svaki drugi rad? Zašto umjetnici nijesu plaćeni za učešće na kulturnoj sceni? Ovaj rad se bavi granicama i relacijama između prostora stvaranja i izlaganja, finalnog djela i procesa i uticajem tih faktora na definisanje krajnje vrijednosti rada – kazala je ona. Migracija je jedna od centralnih tema kojom se Aleksić bavi u stvaralaštvu.
- Promjena, bilo stanja, okoline, forme, oblika, teksture, itd. me fascinira i sa različitih tačaka i na različite načine je propitujem u svojoj praksi. Migracija mi je zanimljiva upravo zbog drastične promjene sredine i privikavanja na nove okolnosti – rekla je Aleksić.
SVAKODNEVNI
Mlada umjetnica u radu koristi različite tehnike i medije koje kombinuje. Aleksić kaže da nijedan njen rad nema finalizovan oblik – svaki rad je modularan – može se rastaviti, preklopiti, kombinovati sa drugim radom, biti samostalno djelo, ostatak njega može postati materijal za novi rad.
- Može biti integralni dio serije u okviru koje je nastao kao cjeline ili integralni dio novog
rada – instalacije koju gradi sa drugim radovima. Ta fleksibilnost i „reuse“ (ponovna upotreba rada, nap. aut) mi omogućava da iznova promislim svaki rad i da se igram sa njegovim značenjem i formom – istakla je ona. Aleksić zanimaju materijali i značenja koja oni mogu da nose, a u posljednje vrijeme i upotreba svakodnevnih materijala i predmeta u svrhu stvaranja djela.
- Papir, plastika, alu folija, građevinski materijali. Mislim da to, između ostalog, dolazi iz potrebe da što više integrišem umjetnički rad u svakodnevni
život i da objasnim da se umjetnost može napraviti od bilo čega i sa bilo čim. Tu je i taj momenat snalaženja koji mi je velika motivacija i zabava – istakla je Aleksić.
Umjetnica od 2014. godine aktivno učestvuje na izložbama, radionicama i kolonijama u Crnoj Gori i inostranstvu. Samostalno je izlagala u Centru savremene umjetnosti Crne Gore u Podgorici, Novoj galeriji vizuelnih umetnosti u Beogradu (2021), kao i u Uličnoj galeriji i NGVU (2022). Bila je finalistkinja Milčik nagrade za 2021. godinu. A. Đ.
lja Baza Lurmana. Konkurencija je u ovoj kategoriji bila prilično oštra, budući da su se za prestižno priznanje takmičili i Kolin Farel za rolu u filmu „Benšiz“, kao i Brendan Frejzer za ulogu u filmu „Kit“, u kojem igra bolesnog gojaznog čovjeka koji pokušava ponovo da se poveže sa svojom ćerkom. Za najbolju glumicu, shodno očekivanjima, proglašena je Kejt Blanšet, za ulogu u filmu „Tar“. Blanšet, koja je donijela jedinu nagradu ovom ostvarenju, podsjetila je da je 2022. godina bila veoma važna za žene, te imajući u vidu jačinu ove ulo-
Bojan Jovanović, u svjetlu recentne literature, analizira proces globalizacije i međunarodnih odnosa i njihovih uticaja na našu državu u tekstu pod naslovom „Nestaje li Crna Gora“ koji otvara 92. broj časopisa. Istaknuti pravnik, bivši predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković piše o urušavanju institucija sistema u Crnoj Gori i gaženju Ustavom utvrđenih principa i normi. Baveći se crnogorsko-srpskim odnosima u posljednjih stotinak godina, Miloš Miličić razmatra postojanje mogućnosti za istinsko pomirenje. Geopolitičke prilike nakon nestanka Varšavskog pakta i tretmana Rusije od zapadnih saveznika, tema su rada Marka Kusovca. Esej „Autodafe“ Rajka Bogojevića iz specifičnog ugla odgovara na globalnu hipokriziju i temeljna pitanja egzistencije, navodi se u saopštenju izdavača. Božidar Šekularac piše o knjizi Ilije Veleva „Makedonija i Crna Gora – kulturnoistorijski i književnostvaralački kontekst“. Osvrt na dramu „Otpad“, nedavno preminulog Ljubomira Đurkovića, daje Bojana Pržić Ivo Mišur problematizuje Njegošev lik u noveli Dinka Šimunovića „Crnogorci na moru“. Selo Crnogorci kod Imotskog je u fokusu pažnje rada Gordana Stojovića. Hroničar crnogorskog teatarskog života Luka
Milunović piše o praizvorištima i uticaju pozorišta. Priloge za urbanu istoriju i montenegristiku donosi rad Sava Markovića. O borbama crnogorskih komita van Crne Gore 1918. piše Milan Šćekić Istorijom Crkve Svetog Velikomučenika Đorđija u selu
Prediš, u kontekstu otuđivanja vlasništva nad seoskim i bratstveničkim bogomoljama u korist SPC bave se Ilija Vujošević i Novak Adžić. Istraživač crnogorske dijaspore Nenad Stevović donosi priču o borcu za Crnu Goru iz San Rema – Marinu Barbikoniju. Kse-
BAR – Izložba slika akademske slikarke Danijele Stanković-Drobnjak, pod nazivom ,,Nove priče“, otvorena je u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“ u Baru.
ge, kao i sve nagrade koje je za nju do sada dobila, mogla bi da svoju glumačku karijeru polako privede kraju.
Glumica Keri Kondon nagrađena je za sporednu žensku ulogu u „Duhovima ostrva“. Prilikom ovog proglašenja desila i greška koja se mogla vidjeti u prenosu na BBC One – omaškom glumca Troja Kocura je za najbolju sporednu glumicu proglašena Keri Maligan, da bi nakon toga bilo pročitano ime pobjednice Kondon. Glumac Beri Kigan nagrađen je za najbolju mušku sporednu ulogu, takođe za film „Duhovi ostrva“. R. K.
Istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić-Ilić ukazala je da autorka ovom izložbom predstavlja životne priče o djetinjstvu i čovjeku, te da u svojoj upornosti života umjetnica bajkovito oblikuje krajolike svog unutarnjeg bića.
– U njemu se, od figuralnog, preko simboličnog, do asocijativnog, objedinjuju urbani i morski pejzaži, u jednu prirodnu, tajanstvenim nitima vezanu cjelinu. Kombinovanom tehnikom akrila i kolaža, vedrim i toplim koloritom i dekorativnim crtežom stvara samo svoju, jedinstvenu viziju svijeta. Morske nimfe, školjke, jedrenjaci, mornari, uhvaćeni ribarskom mrežom njenog stvaralaštva u prepoznatljivoj paleti, tvore promišljenu, razigranu kompoziciju unu-
tar morskog plavetnila u kome se odvija vječno traganje za smislom našeg putovanja – istakla je Gazdić-Ilić. Izložbu je otvorio pjesnik i predsjednik Međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“ Labud Lončar. On je ukazao na paralelu između književnosti i poetike na platnu. Istakao je da umjetnica predstavila jedan bajkoliki svijet boja i snova. - Ona se vodila latinskom izrekom Imago est ocultus poema (Slika je skrivena pjesma). Pitaćete se otkud veze između
pjesnika i slikara, to je jednostavno: pjesnici slikaju riječima, a pjesme slikari pišu svojim kičicama i bojama – kazao je Lončar. Autorka je za Radio Bar i Bar info kazala da su na njenim slikama „neka sjećanja na djetinjstvo, šušanjsku plažu, kamen, morske pejzaže, koji su joj praktično bili u dvorištu kuće“. Prilikom rada na slici, kako ističe, trudi se da svoje „morske pejzaže“ poveže sa prirodom, tako da su na njenim platnima, na primjer, prelijepi leptiri sačinjeni od riba. A. Đ.
nija Borilović osvjetljava doprinos crnogorskoj diplomatiji vojvode Stanka Radonjića O istaknutom filmskom stvaraocu Vladimiru Vladu Peroviću rad je napisao Božidar Proročić. Religijom kao teorijom onostranosti bavi se u eseju Lidija Vukčević-Vučurović. O neimarima crnogorske putne infrastrukture piše Velizar Radonjić, a Svetozar Savić o razvoju vinogradarskih zadruga u Crnoj Gori od 1800. do 1914.
Značaj intuicije u djelu Karla Gustava Junga problematizuje Ilija Kapičić Mladen Zadrima opservira značenja Pikasove „Gernike“. Crnogorac iz Albanije Nikola Sudar u potresnom svjedočanstvu pod naslovom „Patnje moje porodice“ piše o životnom putu svoje porodice u Crnoj Gori, patnjama u Albaniji za vrijeme Envera Hodže, sve do današnjih dana. O kapitalnim knjigama montenegristike, kao biljezima prošlosti i znakovima za budućnost piše Borislav Jovanović. Ovaj broj „Matice“ donosi još i drugi dio dnevničkih zapisa sa Lovćenskog fronta brigadira Petra Lompara od novembra 1914. do juna 1915, koje je priredio Srđa Martinović. Rubriku „Zapisano je“, priređuje Branislav Borilović
Glavni urednik časopisa je Marko Špadijer, a u redakciji su i Ivan Ivanović i Dragan Radulović. D. E.
PODGORICA – Knjiga poezije Sanje Popović „Mastila bunilo“ biće predstavljena večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. O knjizi će, pored autorke, govoriti pjesnik Srđan Leković i profesorice Milena Dragović-Čengić i Marijana Minić.
– Pjesnikinja koja već na prvo čitanje zavređuje pažnju. Zbirka „Mastila bunilo“ koja je pred vama uvjeriće vas i sama i potvrditi ovu moju konstataciju. Iako je svoj prvijenac tvoriteljka posvetila samoj sebi, što možda izgleda suviše narcisoidno i sebično, ipak to, zapravo, pokazuje na njenu veliku borbu i potragu za samom sobom, ne skrivajući pritom svoje mračne minijature i pečate koji karakterišu ovu zbirku... – zapisao je pjesnik Srđan Leković. R. K.
„Mastila bunilo“ večeras u KIC-uIzložba slikarke Danijele Stanković-Drobnjak otvorena u Baru
Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ proslavila je juče svečano 116. rođendan uz bogat kulturno-umjetnički program i prisustvo brojnih gostiju.
Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović poručila je da Gimnazija mjesto kulturnog i vaspitnog uzdizanja.
– Podgorička gimnazija je u životu gimnazijalaca uvijek jedna vrijedna uspomena. Za Podgoricu i Crnu Goru, Gimnazija je mjesto kulturnog i vaspitnog uzdizanja, demonstracije kreativnosti, dvorište nezaboravnih druženja, stvaranja prijateljskih veza za cijeli život. Tradiciju uspješne škole gajimo 116 godina, na čiju reputaciju su ponosni nastavnici, učenici i roditelji. Ovjenčana nagradama, „kraljica od Gorice“, naša škola prerasla je odavno okvire našeg grada – kazala je Vučurović.
MJESTO VIŠE
Bez obzira na to da li je u pitanju opšta gimnazija, dvojezično ili sportsko odjeljenje, uvijek se, ističe ona, traži mjesto više.
– Izmjenom kriterijuma za upis u matematičku gimnaziju, nadamo se povećanju broja učenika u odjeljenju od kojeg zavisi budućnost. Matematičko odjeljenje je posebno zbog kvaliteta u našoj školi. Vjerujemo da će ove godine zaživjeti iznova u prvom razredu i odjeljenje filološke gimnazi-
Za Podgoricu i Crnu Goru, Gimnazija je mjesto kulturnog i vaspitnog uzdizanja, demonstracije kreativnosti, dvorište nezaboravnih druženja, stvaranja prijateljskih veza za cijeli život. Tradiciju uspješne škole gajimo 116 godina, na čiju reputaciju su ponosni nastavnici, učenici i roditelji – kazala je direktorica Biljana Vučurović
globalnom nivou, izazovan je cilj sačuvati djecu i sve iskreno i čisto u njima – kazala je Vučurović.
Gimnazija je, istakla je Vučurović, gradila tradiciju od 1907. godine. – Svako vrijeme imalo je svoje izazove. I onda, kada je Gimnazija u jednom vijeku tri puta zatvarala svoja vrata, a njeni đaci odlazili na frontove i svoje živote ugrađivali u otadžbinu. I danas, kada nam prijeti nepoznati neprijatelj, nekim bombama, i kada, uprkos svemu, ne obustavimo nastavni proces odolijevajući svim prijetnjama – poručila je Vučurović.
RASADNIK
U planu
Gimnazija planira velike projekte u narednom periodu.
– Posebno vjerujemo ekološkim projektima, poput školskog voćnjaka. Planiramo formiranje eko-centra, ali i poboljšanje kvaliteta rada u školi, kao i povećanje prostornih kapaciteta u suterenu. To su velike ideje za koje nam je potrebna podrška cijelog grada – kazala je direktorica Gimnazije.
je, zahvaljujući novim kriterijumima konkursa i razumijevanju Ministarstva prosvjete za naše smjernice po ovom pitanju. Radimo na otvaranju dvojezičnog odjeljenja na italijanskom i francuskom jeziku i za taj projekat veliku podršku imamo od Ministarstva
Aktivnosti Zelenila u Momišićima
prosvjete i ambasada ovih zemalja – naglasila je direktorica Gimnazije. Ona je kazala da škola funkcioniše zahvaljujući usaglašenom i koordinisanom radu stručnih organa, službi i timova u školi. – Zahvaljujući zajedničkom
trudu, učenici imaju osjećaj sigurnosti kojom ih obavija njihov drugi dom. Važno je da znaju da su vrata svih zaposlenih uvijek otvorena za svako njihovo pitanje. U vremenu kakvo je današnje, puno nesigurnosti, izazova i promocije pogrešnih vrijednosti, i na
Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da mu je čast i zadovoljstvo što prisustvuje obilježavanju Dana Gimnazije, u kojoj se obrazovalo desetine hiljada učenika, od kojih su mnogi postali istaknuti akademski građani, naučnici, književnici, umjetnici i državnici. – Gimnazijsko obrazovanje zahtijeva primjenu savremene, kreativne metodike nastave, kontinuirano vrednovanje postignuća učenika u skladu sa utvrđenim standardima, temeljno i kvalitetno unapređenje jezičke, matematičke, naučne, umjetničke, kulturne, tehničke i informatičke kompetencije, što je neophodno za nastavak obrazovanja i dalji profesionalni
razvoj – poručio je Vojinović. Učenice i učenici pripremili su i izveli program pod nazivom ,,Stih je zagospodario svijetom“, u kojem su se čuli odlomci iz djela Homera, Njegoša, Laze Kostića, Miloša Crnjanskog i Jovana Dučića, kao i pjesme Lea Martina ,,Odiseja“ i Zdravka Čolića ,,Pjesmo moja“.
Za značajna ostvarenja u vaspitanju i obrazovanju, škola je dobila brojna priznanja – nagradu ,,Oktoih“ za naročite zasluge i uspjeh u vaspitanju i obrazovanju mladih naraštaja i doprinos širenju prosvjete i kulture, Orden Republike sa srebrnim vijencem, kao i Orden zasluga sa zlatnom zvijezdom. Nj. ŽIVANOVIĆ
Gradonačelnik najavio da će se na ulicama uskoro naći još 29 savremenih autobusa
Radnici gradskog preduzeća Zelenilo izvode radove na uređenju još jednog prostora u gradu.
Riječ je o do skoro neuređenoj površini na uglu ulica Mila Radunovića i Pariske komune u Momišićima, koja će uskoro dobiti nove sadržaje namijenjene najmlađim sugrađanima.
– Na površini od oko 800 kvadratnih metara biće izgrađeno dječje igralište, a imajući u vidu da se radi o prostoru pod
nagibom, biće urađeno terasiranje u dva nivoa – na gornjem nivou biće iscrtana polja za igru ,,školice“, a na donjem ugrađen dječji i parkovski mobilijar. Terase će povezivati mini-tobogani i oblice u boji, a prostor će biti dodatno osvijetljen. Takođe, postojeći biljni fond će biti osvježen i dopunjen novim sadnicama drveća, a biće formiran i travnjak, sa ugrađenim sistemom za navodnjavanje – najavili su iz Zelenila. I. M.
Na ulicama glavnog grada uskoro će se naći još 29 novih savremenih autobusa, pa će, sa ukupno 45 modernih autobusa u floti privrednog društva Putevi, Podgorica prvi put biti kvalitetno pokrivena sistemom javnog prevoza. Ovo je juče najavio gradonačelnik Ivan Vuković koji je sa saradnicima obišao depo u kojem se nalaze novi autobusi. – Veoma smo ponosni na to što smo uradili na planu modernizacije javnog prevoza u Podgorici. Nekoliko godina naš grad je služio kao negativan primjer, međutim, sa novim voznim sredstvima, sa ulaganjima u nova autobuska stajališta, nabavkom nove opreme, ugradnjom LED displeja, pa i ovim habom koji smo kreirali na Tuškom putu gdje će autobusi biti parkirani, čini mi se da smo stvorili sve neophodne pretpostavke da se u glavnom gradu Crne Gore pruža evropski kvalitet usluge u dijelu koji se tiče javnog prevoza – kazao je Vuković.
On je iskazao zadovoljstvo činjenicom da građani Podgorice u sve većem broju koriste sistem javnog prevoza, nazivajući to malom revolucijom u načinu na koji Podgoričani percipiraju gradski saobraćaj, ali i brigu o životnoj sredini. Gradonačelnik je čestitao i malobrojnom timu koji je iznio ovaj projekat koji je promijenio lice grada i učinio da, kako je rekao, ulice Podgorice sada izgledaju drugačije.
Glavni grad već duže intenzivno radi na modernizaciji svih aspekata javnog prevoza u cilju obezbjeđivanja kvalitetnije usluge građanima i posjetiocima Podgorice. Temelj modernizacije javnog prevoza je dokument Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) koji definiše modernizaciju i popularizaciju javnog gradskog prevoza putnika. U okviru ovog projekta, prošle godine je realizovana nabavka 16 novih
autobusa, vrijednosti dva miliona eura, koji već nekoliko mjeseci saobraćaju gradom. Proces modernizacije podrazumijeva ne samo nabavku novih voznih sredstava i prateće infrastrukture, već i reorganizaciju postojećih i uvođenje novih linija, povećanje učestalosti polazaka, što za cilj ima i povećanje korišćenja sistema javnog prevoza, smanjenje saobraćajnih gužvi i zagađenja životne sredine. H. P.
Na površini od 800 kvadratnih metara grade igralište za djecuDepo sa novim autobusima U Gimnaziji svečano obilježili Dan škole
PODGORICA - Jedno kolo mijenja stvari u crnogorskom fudbalu – nakon proljećne premijerene 20. runde u Meridianbet 1. CFL, drugačiji je vrh tabele, borba za treće mjesto, kao i izgled samog začelja prvoligaškog karavana.
Sutjeska je povela trku za titulu poslije pobjede nad Jezerom (4:2) i kiksa Budućnosti u Petrovcu (1:1). Razlika između direktnih konkurenata za trofej sada je dva boda u korist Nikšićana.
Velike promjene u Dečiću, uz dolazak novog trenera Vladimira Gaćinovića, nijesu donijele očekivani pomak na startu druge polusezone. Krizu igre i rezultata s kraja jeseni, Tuzani su produbili porazom od Iskre na neutralnom terenu Titograda – 2:0. Kazna je stigla u vidu pada sa treće na petu poziciju.
Treće mjesto Petrovac sada dijeli sa Arsenalom koji je najprijatnije iznenađenje lige. Tivatski tim je debitant u elitnom rangu, ali i neko ko pokazuje ozbiljnost i stabilnost, organizaciju, kontinuitet, stručan rad i kvalitet. Palac gore za sastav Radisava Dragićevića od kojeg se očekuje da bude još bolji kada zaigra na svom stadionu (radovi u toku).
Ekipa sa Jadrana u subotu je savladala Jedinstvo u Radanovićima (1:0) i snažno najavila uspješnu sezonu u kojoj je otišla daleko i u drugom domaćem takmičenju – plasmanom u polufinale Kupa. Bjelopoljci su ostali šesti, ali sada osjećaju blizinu opasne zone od koje su udaljeni samo bod. Slično se odnosi i na Jezero.
Do rotacija je došlo na samom dnu - ,,fenjer“ je počeo da gori u Pljevljima, a upalio ga je Mornar koji je kao gost slavio pod Golubinjom (1:0).
Rudar je posljednji sa 20 bodova, a isti skor imaju i Danilovgrađani koji su se pokrenuli velikim iznenađenjem protiv Tuzana na Starom aerodromu.
SAMO BOD
Sutjeska je opravdala ulogu favorita u duelu sa Plavljanima. Meč kraj Bistrice obilježio je mladi napadač Vuk Striković koji je postigao dva gola.
Precizni za Nikšićane bili su još dva stranca - Tajron Konrad sa 14 pogodaka nezaustavljivo gazi ka zvanju prvog strijelca šampionata, dok je Vajdi Sahli potpisao četvrtu egzekuciju.
Jezero je preko Damira Kojaševića i Vojina Pavlovića dva puta izjednačavalo, ali nije bilo dovoljno za nešto više protiv lidera.
- Uvijek su te prve utakmice najteže, ali važno je početi pobjedom proljećnji dio prvenstvene trke. Postigli smo četiri gola i to je najvažnije, ali napravili smo dosta grešaka i Jezero je to iskoristilo. Možda smo u prvom poluvremenu mogli još neki gol da damo. Dobro je što smo stvarali dosta prilika i što smo pripisali tri boda, a uvjeren sam da će nam iz kola u kolo biti sve lakše da igramo. Naravno, u svaku utakmicu ulazimo sa istom željom, da se pobijedi, bez obzira ko je rival – rekao je trener Sutjeske Nenad Brnović. Budućnost je zastala na pre-
Rukometašice od danas na okupu
mijeri pod Malim brdom. Imala je vođstvo, inicijativu, šanse, pogađala prečku i stativu, ali na kraju nije ispunila cilj. Petrovčani su ove sezone postali nerješiva enigma za ,,plave“ koji nijednom nijesu osjetili slast trijumfa u direktnim sudarima.
Ljetos je bilo 4:2 za ,,nebo-plave“ pred svojim navijačima, pod Goricom je domaćin u debeloj sudijskoj nadoknadi stigao do boda (3:3), a ovoga puta pred praznim tribinama stadiona ,,Mitar Mićo Goliš“ bilo je – na ravne časti (1:1).
TIVĆANI SE NE ZAUSTAVLJAJU
Arsenal je prvi dio sezone završio sa serijom od pet vezanih utakmica bez pobjede, ali je svakako ostao blizu evropske zone.
Tivćani su drugi dio sezone otvorili pobjedom protiv Jedinstva, čime su došli na diobu trećeg mjesta (zajedno sa Petrovcem), zbog čega je kristalno jasno da se Arsenal neće predati od borbe za istorijski uspjeh.
- Uvijek je početak težak i te prve utakmice nakon dugih priprema budu prilično specifične. Ali baš iz tog razloga dobro je da smo krenuli pobje-
dom. Trijumf protiv Jedinstva znači nam i rezultatski, ali i na psihološkom planu. Nastavili smo sa dobrim igrama, nastavili da krčimo put ka samom vrhu, tako da imamo razloga za zadovoljstvo – objasnio je iskusni defanzivac Ćetko Manojlović, strijelac sa bijele tačke u meču protiv Jedinstva. Arsenal je u proljećnoj premijeri nastupio sa nekoliko novih igrača koji su tokom zimskom prelaznog roka stigli u Tivat i pokazao da će biti jači nego u prvom dijelu, te da nije slučajno u samom vrhu.
- Raduje da su se novi igrači dobro uklopli u naš sistem igre i što su pokazali da će biti prava pojačanja. Izazovi tek slijede i, ali je premijera pokazala da su se dobro adaptirali i da je za nama dobar rad tokom priprema – naglasio je Manojlović.
Kako vrijeme odmiče Arsenal je sve bliži vrhu, pa se sada s razlogom pominju evropske ambicije.
- Treće mjesto naravno da prija. Mislim da smo se zasluženo izborili za ovu poziciju i uradićemo sve da ostanemo što duže u samom vrhu. Ima do kraja dosta, ali ako se ukaže prilika da se borimo za Evropu sigurno da nam motiva ne-
će nedostajati, jer smo svjesni da je ovo istorijska prilika za Arsenal – podvukao je Manojlović.
POMAK ISKRE
Pobjeda u prvom susretu nastavka šampionata - i to protiv Dečića koji je uoči tekućeg prvenstva važio za jednog od pretendenata na titulu, znatno je popravila raspoloženje u redovima danilovgradskog prvoligaša kojem predstoji borba za opstanak u društvu najboljih. Bila je to lijepa uvertira Iskre pred naredni meč protiv direktnog konkurenta za ispadanje - pljevaljskog Rudara, koji je na programu u četvrtak na stadionu ,,Braće Velašević“.
- Kada se poklope igra i rezultat trener mora da bude zadovoljan. U ovom slučaju na oba polja mi smo bili izvanredni i uspjeh je došao kao plod dobre strategije i maksimalnog angažovanja svih pojedinaca. Međutim, ima još 16 utakmica do kraja šampionata i 48 bodova u opticaju, tako da će svaki naredni duel za nas predstavljati odlučujući za bijeg iz opasne zone. Tri osvojena boda neće nas zaslijepiti. Naprotiv, još više će nam otvoriti oči da nastavimo u istom ritmu i kući i na strani - oprezan je je trener Aleksandar Nedović Kormilar ,,crveno-bijelih“ ističe da pozitivna atmosfera vlada od prvog dana priprema, te da se od prvog treninga dalo primijetiti da ova polusezona obećava.
- Ovo je samo jedan korak ka cilju. Znamo da nas čeka težak put, ali uradićemo sve da Iskra ostane dio elite. Vrlo brzo ponovo ćemo na teren, ovoga puta na našem terenu. Dolazi nam Rudar, konkurent sa začelja. Idemo na pobjedu jer je to jedini način da stignemo tamo gdje želimo – poručio je Nedović.
Sljedeće kolo Meridianbet
1. CFL igra se u četvrtak, pa u utorak, pa opet za vikend. Paklen fudbalski ritam. Vjerovatno za nove amplitude na tabeli. D. K – R. P.
PODGORICA - Ženska kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće će danas u Podgorici i početi pripreme za Mediteransko prvenstvo koje će od 27. februara biti odigrano u Grčkoj. Trenerica Tatjana Jeraminok za predstojeće takmičenje računa na 18 igračica.
Na spisku su Teodora Rončević, Dunja Šarančić, Lucija Jovanović, Mia Grujić, Sanja Andrijašević, Anika Jovanović, Bojana Peličić, Mina Petrović, Natalija Lekić, Milka Pavlović, Nikolina Milojković, Ksenija Kuzman, Elena Mitrović, Hanadi
PODGORICA - Čast Pari Sen Žermenu i Bajernu iz Minhena, ali najveći derbi osmine finala Lige šampiona predstavlja (dvo)meč Liverpula i Real Madrida.
Sastaju se klubovi koji zajedno imaju čak 20 trofeja Lige/Kupa šampiona i koji su se u finalu elitnog takmičenja sastajali dva puta u posljednjih pet godina (2018. i 2022), a između toga jednom igrali u četvrtfinalu (2021).
KLOP: DIVIM SE ANĆELOTIJU
Sve je otišlo na stranu ,,kraljevskog kluba“ iz Španije, rekordera po broju titula šampiona Evrope (14), aktuelnog prvaka Španije, Starog kontinenta i svijeta. Niko ne umije da igra nokaut runde kao ,,merengesi“, ali Liverpul je spreman da konačno izađe kao pobjednik iz ovog fudbalskog blokbastera.
- Igrali smo prošle sezone finale u Parizu i nijesam ga gledao do ovog vikenda. Sada mi je jasno zašto ga nijesam gledao. Ali morao sam i bilo je to pravo mučenje. Jer, igrali smo dobro i mogli smo da pobijedimo. Ali ključno je to – mogli smo. Nijesmo – jer su oni postigli pogodak, a mi nijesmo. Mogli ste da vidite koliko su iskusni, koliko su malo nervozni kad drugi tim stvara šanse. Ne gubi samopouzdanje ni u jednoj sekundi, razmišljaju ,,naša šansa će doći“, brane se duboko kao tim. Možete da učite od njih – rekao je menadžer ,,redsa“
Jirgen KlopSvjetsko prvenstvo u nordijskim
Delić, Anđela Guberinić, Maja Ceklić, Ksenija Gašević i Dunja Jolić Našim rukometašicama biće to odlične provjere za generaciju djevojaka rođenih 2006. godine koje će u avgustu predstavljati Crnu Goru na Evropskom prvenstvu u Podgorici. One su nedavno nastupile na turniru u Zagrebu i osvojile drugo mjesto sa tri pobjede, remijem i porazom. U stručnom štabu, pored Jeraminok, su trenerica golmana Marina Rakočević, kondicioni trener Blagoje Kuzman i fizioterapeutkinja Anđelka Lekić, dok je vođa puta Arijan Efović. R. A.
Najbolja crnogorska teniserka
PODGORICA - Danka Kovinić i ove sedmice je na 63. poziciji planetarne WTA liste teniserki.
bodova za Barselonom, ali uvijek su vrlo konkurentni i teško ih je eliminisati. Ali apsolutno ima smisla probati da se to uradi.
imao veći posjed, ali mi smo bili konkretniji. Ponavljam, sada je drugačije jer se igraju dva meča, morate biti na nivou 180 minuta – kazao je Anćeloti.
- Očekujemo utakmicu s mnogo intenziteta i pritiska, meč u kojem vam rival ne daje da dišete. To dobro znamo i spremni smo. Odbrana će biti ključna.
ZAMKA ZA ,,AZURE“
- Jedan su od većih klubova na svijetu, a definitivno najuspješniji, ni sam ne znam koliko su puta osvojili ovo takmičenje.
Podsjetio se Klop i četvrtfinalnih duela u sezoni 2020/21.
- Igrali smo na njihovom pomoćnom stadionu, a kod nas na praznom ,,Enfildu“. Tamo smo izgubili 3:1, a onda ovdje odigrali 0:0 uz dobru partiju, natjerali smo ih da izgaraju.
Ali ovo su sada drugačiji timovi, sve što se desilo je istorija. Posljednjih nekoliko godina neko od nas je uvijek bio u finalu, takav se utisak stekao. I obično ako želite u finale morali ste da eliminišete njih ili nas. Sada igramo jedni protiv drugih, vidjećemo ko će proći – dodao je strateg Liverpula.
Njemački stručnjak srećan je što će se susresti s Karlom Anćelotijem. - Neko mi je rekao, ne znam da li je istina, da je Karlo poslije finala prošle sezone rekao: ,,Liverpul je tačno znao što ga čeka“. Sad kad sam od-
nordijskim disciplinama
gledao utakmicu, znam da smo morali da pobijedimo, a nijesmo zato što nijesmo dali gol, a primili smo ga – kazao je Klop. - Ali Karlo je najopušteniji
trener kojeg sam upoznao, fantastična osoba, skromna, izuzetno pametna. Njegov način vođenja tima je potpuno drugačiji nivo za sve nas, mnogo ga poštujem i divim
PODGORICA - Aleksandar Grbović
biće jedini predstavnik crnogorskog skijanja na Svjetskom prvenstvu u nordijskim disciplinama, koje će od danas do 5. marta biti održano na Planici.
Grbović će 22. februara nastupiti u ski trčanju na deset kilometara slobodnim stilom. Ukoliko bi izborio plasman među deset najboljih, stekao bi pravo da 1. marta nastupi u trci na 15 kilometara slobodnim stilom. Za 23. februar zakazan je sprint klasičnim stilom na 1,6 kilometara.
On je u pratnji svog oca i trenera Gorana Grbovića odradio završne pripreme u Sloveniji, sa kolegama iz Bugarske.
Trener Goran Grbović kazao je da se po-
tajno nada plasmanu među deset najbržih na deset kilometara slobodnim stilom, navodeći da bi bio zadovoljan plasmanom do 20. mjesta među ski trkačima iz država sa dužom tradicijom i neuporedivo većim budžetima.
- Od početka maja prošle godine, nakon naporne sezone i učešća na ZOI u Pekingu, realizujemo bazične pripreme. Počeli smo kod nas na Žabljaku. U avgustu smo, zajedno sa takmičarima iz Hrvatske, 12 dana trenirali na Plitvicama. Od novembra počeli su treninzi na snijegu. Prvo Livinjo u Italiji, potom u Austriji a onda i na Planici. Bilo je ove godine i takmičenja. Sakupljali su se FIS bodovi na Igmanu, Mavrovu - rekao je Grbović agenciji MINA. R. A.
teniserka ima 905 WTA poena sačuvala 63. mjesto na svijetu
Najbolja crnogorska igračica sačuvala je plasman, ima 905 poena, sedam manje od Kineskinje Šiju Vang
Iza Crnogorke su Italijanke Paolini sa 897 i Bronceti sa 896 bodova. Prva na svijetu i dalje je ubjedljivo Poljakinja
Iga Švjontek sa čak 10.900 bodova, ispred Bjeloruskinje Sabalenke (6.100) i Amerikanke Pegule (5.250 poena).
Za Kovinić je ovaj period sezone izuzetno bitan, do Rolan Garosa krajem proljeća braniće najveći broj poena osvojenih u prošloj godini. R. A.
mu se. Imaju tim svjetske klase koji su oplemenili superzanimljivim mladim igračima. Možda se malo muče u ligi, ako se to tako može nazvati jer zaostaju samo nekoliko
U timu Reala neće biti vezista Čuamenija i Krosa, ali to ne zavarava Klopa, čiji tim je vratio samopouzdanje poslije dvije vezane pobjede.
- Veoma sam srećan što utakmica dolazi baš u ovom trenutku, nego da smo morali da je igramo prije nekoliko sedmica. Biće nam neophodna sjajna utakmica. Odnosno dvije, da budem iskren. Real ne mora da odigra savršeno i opet će imati šanse da prođe – zaključio je Klop, koji možda neće moći da računa na napadača Darvina Nunjesa
Real je u dobrom ritmu –ima četiri uzastopne pobjede, po dvije na FIFA Svjetskom klupskom prvenstvu i španskoj La Ligi.
- U dobroj smo formi i imamo veliku želju da se ponovi ishod iz prošle sezone. Ali znamo koliko će biti teško, a razlika je i što se sada igra revanš. Uzbuđeni smo što se opet igra Liga šampiona. Sjećanje na posljednje finale je lijepo, bila je izjednačena utakmica. Liverpul je
U sjenci duela na ,,Enfildu“, u Frankfurtu će se sastati Ajntraht i Napoli. Njemački tim je bio drugoplasirani u grupi, iza Totenhema, a ispred Sportinga i Olimpika iz Marseja, dok su Napolitanci završili ispred Liverpula zbog boljeg međusobnog skora.
- Čeka nas izvanredna utakmica. Naš cilj je jasan – proći u četvrtfinale. Oba kluba imaju dobre i stabilne timove. Pune tribine, sjajna atmosfera, dva tima u vrlo dobroj formi – sve što treba za dobar meč je tu – kazao je trener Ajntrahta Oliver Glazner
- Priča o Napoliju ne može se svesti samo na njihov napad. Imaju odličan balans, primaju malo pogodaka. Igraju veoma agresivno na loptu, visok presing i pripremili smo se na to.
Napoli je u seriji od sedam pobjeda u Seriji A, ubjedljivo je prvi na tabeli i ima izvanrednu napadačku okosnicu Viktor Osimen – Kviča Kvaratškelija
- Znam kakvi su moji igrači i za što su sposobni. Očekujem da ostavimo dobar trag u prvom meču. Međutim, Ajntraht je osvajač Lige Evrope, koje je drugo po jačini takmičenje u Evropi. Sigurno neće biti lako – izjavio je trener Lućano Spaleti N. KOSTIĆ
Ekipa crnogorskog trenera priredila senzaciju u 14. kolu katarske Stars lige – Ahli pobijedio Sad
PODGORICA - Tokom desetogodišnjeg staža u zemljama Azije i Afrike, Nebojša Jovović je pravio čuda, podizao šampionski trofej, osvajao Kup i Superkup, bio akter finala arapske Lige šampiona. Četvrtu sezonu je trener u Kataru, a sada je dočekao da sa Al Ahlijem sruši tamošnjeg šampiona – Al Sad.
Ekipa crnogorskog stručnjaka režirala je prvorazredno iznenađenje na stadionu ,,Hamad Bin Kalifa“, gdje je kao domaćin slavila 2:1. Čovjek odluke bio je devetnaestogodišnji Senegalac – Seku Jansan, koji je krajem decembra 2021. debitovao za prvi tim PSŽ-a. Korpulentni, hitri i očigledno talentovani napadač efektno je pogodio mrežu
glavom u 44. minutu za izjednačenje, da bi u 71. svom timu donio jedan od najvećih trijumfa u klupskoj istoriji.
Taktički besprekorno postavljen Ahli nije dozvolio protivniku da se rezultatski vrati, čak ni da napravi situacije koje su mirisale na remi ili preokret. Ton igri ,,zelenih“ iz Dohe davao je crnogorski reprezen-
tativac Nikola Điđo Vukčević koji je odigrao vrhunsku utakmicu.
Al Ahliju ova pobjeda već sada gotovo sigurno znači ispunjenje primarnog cilja – opstanak u eliti.
Pobjeda koja je Jovovića i društvo približila upravo trećeplasiranom Sadu na dva boda. D. K.
PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa rutinski su odradile gostovanje ekipi Lavova, upisale novu pobjedu i zajedno sa Celjem i Vojvodinom nastavile trku za prvo mjesto uoči finalnog turnira. Za Podgoričanke je važno da su se na pravi način vratile nakon dvadesetak dana pauze, prvo zbog posljednjeg ciklusa kvalifikacija za Eurobasket, te obaveza u Kupu.
Duel u Brčkom za ,,vučice“ je na neki način bio uvertira, jer sada slijede dva derbija, koja će i definitivno odlučiti ko sa koje pozicije ide na fajnal-for. - Imale smo kadrovskih problema, jer u timu nije bilo Marije Leković i Zorane Radonjić, tako da je naša rotacija bila dodatno sužena. Ali svakako smo znale da je razlika u kvalitetu evidentna i da moramo opravdati ulogu favorita. Sam početak donio je malo problema u napadu, određene greške, ali smo na kraju, što je najvažnije, lako stigle do pobjede – kazala je kapitenka Budućnost
Bemaksa Dragana Živković
Crnogorska reprezentativka, nakon sjajnih partija u mečevima protiv Austrije i Danske, dokazala je dobru formu i protiv Lavova. Ubacila je 27 poena, uz 13 skokova, 10 asistencija i 8 ukradenih lopti, za ineks 46, što je u NBA stilu.
- Ovo je pobjeda cijelog tima. U momentima kada smo imali lošije procente šuta, kada smo promašili neke zicere, imala sam motiv i želju da poguram ekipu, tako da sam već u prvom poluvremenu imala dobre brojke, mada je to u drugom planu. Drago mi je da dam doprinos, ali jasno je da nas do kraja čekaju brojna iskušenja, tako da to neće nešto posebno uticati na mene –skromna je Živković.
Već u subotu Podgoričanke će ugostiti Celje, dok bi u srijedu trebalo da gostuju Vojvodini. Ukoliko savladaju Celje sa više od dva razlike biće bolje u međusobnom skoru od šampionki, ali će definitivan radosljed biti poznat nakon meča u Novom Sadu. Postoji mogućnost da se napravi krug, da sva tri tima imaju po dva poraza. U tom slučaju Celje je za sada u najboljoj situaciji jer je savladalo Novosađanke sa čak 24 razlike.
- Postoji više kombinacija, ali se time ne bavimo. Razmišljamo kao i uvijek od meča do meča. Sada smo fokusirane na Celje. Smatram da smo imali veliku šansu da ih savladamo u prvom krugu, tako da nam neće nedostajati motiva da se revanširamo za jedini neuspjeh. Neće biti lako, ali mnogo toga može zavisiti od ovog meča – objasnila je Živković. Repriza finala igra se u ,,Bemaks areni“ u subotu od 18 časova. R. P.
Za vikend treći turnir NLB lige košarkaša u kolicima
PODGORICA – Crnogorski košarkaški sitno odbrojavaju – naša najbolja košarkaška reprezentacija za dva dana gostuje selekciji Bosne i Hercegovine u pretposljednjem meču kvalifikacija za Mundobasket. ,,Crveni“ dva kola prije prije kraja imaju dvije opcije – ako ostvare pobjedu u Tuzli biće već na Svjetskom prvenstvu, a ukoliko dožive poraz do 19 razlike, onda će juriti pobjedu u neđelju protiv Češke.
Međutim, ekipa Boška Radovića fokusirana je na predstojeću utakmicu, samo je Bosna i Hercegovina u mislima i prilika da se već u četvrtak završi posao oko odlaska u Japan, Indoneziju i Filipine.
- Očekuju nas zahtjevne utakmice. BiH je kvalitetna ekipa, sastavljena od igrača koji igraju ABA ligu. I oni će se boriti za pobjedu, jer imaju šansu za prolazak na Mundobasket. Moramo da budemo koncentrisani, znamo šta nam pobjeda donosi. Daćemo sve od sebe, na teren ćemo izaći sa velikom energijom i željom da pobijedimo i izborimo odlazak na Svjetsko prvenstvo - poručio je Andrija Grbović Crna Gora i u ovom ciklusu nije kompletna, ali košarkaš Krke, Radosav Spasojević poručuje da je ekipa navikla na te stvari.
- Očekujem da se plasiramo na Mundobasket. Protiv Bosne
PODGORICA - Podgorica će u subotu biti domaćin trećeg turnira regionalne NLB lige košarkaša u kolicima.
Na turniru će, pored domaćina i organizatora Košarkaškog kluba osoba sa invaliditetom Paramont, nastupiti Parasport Slovenia, Singidunum Crvena zvezda iz Beograda, Vrbas iz Banjaluke i Zmaj iz Gradačca. Klub košarke u kolicima Zagreb, voljom žrijeba, slobodan je na trećem turniru lige.
Takmičarski program počeće u 11 sati, dok je sat i po kasnije predviđeno svečano otvaranje.
Organizator turnira je Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont, uz glavnog pokrovitelja NLB banku i pokroviteljstvo Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, Glavnog grada Podgorice i Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Podgorički tim voljom žrijeba bio je slobodan na prvom turniru NLB WHEEL lige, dok je na drugom ostvario pobjede protiv Singidunum Crvene zvezde 64:63 i Zagreba 70:55. R. P.
Održan stonoteniski Top12 turnir
PODGORICA - Milan Vučetić i Anastasija Vujović pobjednici su stonoteniskog Top12 turnira, u konkurenciji mlađih kadeta i kadetkinja.
Zanimljivo je da su do trofeja oba takmičara došli su sa maksimalnih 11 pobjeda. Vučetić je turnir završio bez izgubljenog seta, dok je Vujović izgu-
bila samo jedan. U konkurenciji mlađih kadeta kao drugoplasirani završio je Feđa Taljanović (10:1), dok je treći bio Matija Vidaković
Selekcija Bosne i Hercegovine biće sa dva nova igrača. U odnosu na ranije najavljeni spisak, nova imena su Adi Zahiragić (Budućnost Bijeljina) i Amar Alibegović (Cedevita Olimpija).
,,Zmajevi“ od juče treniraju u tuzlanskom Mejdanu, a selektor Adis Bećiragić govorio je za N1 iz Tuzle i da je bilo određenih promjena u kadru.
- Imamo ogromnu želju da ostvarimo plasman na Svjetsko prvenstvo. Tačno se vidi koliko su momci poželjeli jedni druge. Ovo su utakmice koje se igraju jednom u životu. Očekujem da igramo puno bolje i agresivnije nego ranije - kazao je selektor BiH, a zatim objasnio i zašto je izostavio sa spiska Emira Sulejmanovića i Edina Atića. - Bilo je određenih promjena u kadru. Neki od igrača, koji su bili okosnica ekipe, u prošlom ,,prozoru“ nijesu htjeli da igraju. Mi to nijesmo htjeli da prikazujemo i prenosimo na medije. Radi se o Emiru Sulejmanoviću i Edinu Atiću. Sulejmanović je imao problem jer nije igrao na Evropskom prvenstvu i bio je nezadovoljan. Rekao je da ne želi da igra. Atić je postavljao određene uslove koji su bili neprihvatljivi. Sada obojica nijesu pozvani, jer u prošlom ciklusu nijesu htjeli da igraju – otkrio je Bećiragić.
imamo realne šanse da završimo posao i pored toga što imamo povrijeđene igrače. Nekako smo navikli da se nosimo sa tim stvarima. Vjerujem u povoljan rezultat. Bosna i Hercegovina igra kod kuće, imaće svoju šansu, neće biti lako igrati u Tuzli - rekao je nekadašnji član Sutjeske.
U prethodnom ,,prozoru“ na gostovanju Češkoj bitnu rolu je odigrao Milutin Đukano -
vić. Igrač Lovćena je jasan - nema kalkulacija, ekipa ide na pobjedu. Naši košarkaši sjutra će avionom otputovati do Beograda, a zatim će autobusom nastaviti put za Tuzlu.
- Nadam se da ćemo u prvom meču završiti posao. Fokusirani smo na meč u Tuzli. Oni su u dosta nekom izmijenjenom sastavu. I mi imamo problema sa povredama, ali svi momci koji su tu su spremni da daju mak-
(8:3). U ženskoj konkurenciji drugo mjesto osvojila je Mia Živanović (10:1), dok je treća Nikolina Maksimović (9:2).
Po kalendaru Stonoteniskog saveza u subotu je predviđen drugi turnus juniorskog ekipnog Prvenstva Crne Gore. Juniorke će igrati u Beranama, a juniori u Podgorici. R. P.
Slavni NBA centar dogovorio da otkupi ugovor u Klivlendu
PODGORICA - Kevin Lav
(34), proslavljeni NBA centar, dogovorio je ugovor u Majami Hitu do kraja sezone, potvrđeno je iz kluba sa Floride.
Kako se navodi, Lav je odbio nekoliko ponuda da bi završio u timu ,,vreline“. Prethodno je
dogovorio da otkupi ostatak ugovora u Klivlend Kavalirsima.
Ove sezone bio je jedini preostali član šampionskog tima Klivlenda iz sezone 2014/15. Ova sezona bila je deveta za njega u klubu iz Ohaja. Učinak Lava ove sezone je 8,5 poena i 6,8 skokova po utakmici. Peti pik sa NBA drafta 2008. godine je pet puta igrao na Ol-staru i dva puta biran u drugu petorku sezone u NBA. Lavov skor tokom karijere je 17,2 poena i 10,5 skokova u prosjeku, na 853 odigrana ligaška meča. R. A.
Budućnost Bemaksa savladale ,,fenjeraša“ uoči dva derbija
PODGORICA - Džejson Tejtum (24), najbolji igrač Boston Seltiksa, ostvario je rekordni i istorijski skor u pobjedi Tima Janis nad Timom Lebron 184:175 u NBA Ol-star utakmici u Solt Lejk Sitiju.
Sa prve utakmice Crna Gora i BiH u Morači
simum. Nema kalkulacija - idemo na pobjedu. Poznajemo ih dobro. Igraju na otvorenom te-
renu, van nekog sistema. Moramo da zaustavimo tranziciju, da u napadu budemo fokusirani,
mislim da je to neki put kojim bismo trebali da idemo - jasan je Đukanović. R. P.
Saga završena, crnogorski trener i zvanično završio misiju u Atini
PODGORICA - Dejan Radonjić
završio je misiju u Atini. Nakon
što su pregovori oko uslova o raskidu saradnje trajali tokom cijelog dana, stigla je i zvanična potvrda da crnogorski trener više nije na klupi Panatinaikosa. Kako navodi eurohoops dogovor o sporazumnom raskidu saradnje, ipak je postignut. Panatinaikos će Ra donjiću isplatiti novac za ovu sezonu, kao i 50 odsto od naredne, budući da je crnogorski trener prethodnog ljeta potpisao dvogodišnji ugovor. Radonjić je bio na meti kritika još od ranije, a posebno nakon poraza od Valensije u posljednjoj sekundi, kada je crnogorski trener imao stav da ne treba da se pravi faul. Zatim je u meču polufinala Kupa tri minuta prije kraja jedan od najbo-
ljih igrača Dvejn Bejkon odbio da uđe u igru, što je dodatno uzburkalo strasti i jasno signaliziralo da je Radonjić na tankom ledu. Radonjić odlazi iz Atine nakon poraza u polufinalu Kupa od Olimpijakosa, a kako navode grčki mediji njegov nasljednik će vjerovatno biti Đanmarko Poceko. Najtrofejniji trener u istoriji Budućnosti i Crvene zvezde atinskog giganta preuzeo je prošlog ljeta. Rezultati su razočaravajući, a crnogorski trener je još od predsezone bio suočen sa problemima, budući da nije mogao da selektira tim kako je želio i da je budžet značajno manji u odnosu na glavne rivale. Panatinaikos je u Evroligi na 16. mjestu sa skorom 8-16, dok je u grčkom prvenstvu na drugoj poziciji sa dva boda manje od Olimpijakosa. R. P.
Potencijalno ozbiljan problem za NBA superstara
PODGORICA - Janis Adetokumbo (28), prva zvijezda Milvoki Baksa u NBA ligi, moraće na dodatne preglede kako bi se utvrdila ozbiljnost povrede
zgloba desne šake. Grčki superstar je zbog ovog problema odigrao manje od minut na Ol-star utakmici. Nakon uvodnog zakucavanja, napravio je faul i po-
Od svih velikih zvijezda, upravo je mlado krilo aktuelnog NBA lidera Bostona bilo najviše zainteresovano za igru na Ol-staru. Sjajni atleta Tejtum upisao je čak 55 poena uz deset skokova – i zaslužio trofej ,,Kobi Brajant“ za najboljeg aktera duela najvećih NBA zvijezda. Tejtum je prvi igrač u NBA istoriji koji je uspio da postigna makar 50 poena i na ligaškim i u plej-of utakmicama za klub, kao i na Ol-staru. Prethodni rekorder po broju poena na najprestižnijoj egzibicionoj utakmici košarke bio je krilni centar Lejkersa Dejvis Bek Mičel dodao je 40, šuter Porlanda Lilard 26, krilni centar Markanen 13 a Sjakam 12 poena za pobjedničku ekipu. U Timu Lebron, bek Bostona Braun postigao je 35 poena, a po 32 upisali su centar Embid i bek Irving Stekao se utisak da je spektakl suštinski izostao – jer trenutno najveće NBA zvijezde su imale redukovane ili minimalne role. Nakon samo 20 sekundi na terenu grčka zvijezda iz Milvokija Janis Adetokumbo, lider Tima Janis, prijavio je povredu. Superstar Lebron Džejms, predvodnik Tima Lebron, takođe je zbog povrede ostao na klupi – nakon odigranog poluvremena.
Najbolji evropski košarkaši su djelovali skoro nezainteresovano u ovakvom formatu meča. Dvostruki i aktuelni MVP lige, centar Denvera Nikola Jo-
tom do kraja meča sjedio na klupi. Nakon duela dvostruki dobitnik MVP nagrade za najboljeg igrača ligaškog dijela sezone je istakao da je želio da igra više, ali da
Majk Meloun, trener Denver Nagitsa u NBA ligi, žestoko je kritikovao kvalitet Ol-star utakmice u Solt Lejk Sitiju. Duel je bio potpuno revijalnog karaktera, suštinski pravog takmičenja nije bilo – a spektakl je, po ocjeni većine američkih medija, izostao. Meloun, strateg lidera Zapadne konferencije Denvera, apelovao je da se format utakmice što prije promijeni.
- Čast mi je biti ovdje, kao dio sjajnog vikenda i voditi neke od najboljih igrača svijeta, ali ovo je najgora utakmica košarke, ikad odigrana. Priredili su šou za navijače, ali ovo je bila teška utakmica za izdržati, neću lagati. Ne znam kako, ali nešto se mora promijeniti. Izdvojiću samo Embida i Irvinga koji su nešto pokušavali – rekao je Meloun.
Njegova ocjena je jasna, meču se mora vratiti takmičarski duh.
kić je duel završio sa svega četiri poena uz pet skokova, šest asistencija i dvije ukradene lopte. Mlada slovenačka zvijezda iz Dalasa Luka Dončić upisao je četiri poena, pet asistencija i dva skoka... Obojica su nastupili za Tim Lebron.
Zbog dugoročnih povreda nijesu igrale velike zvijezde Kari i Djurent – a Džejms i Adetokumbo su prije svega vodili računa da u Solt Lejk Sitiju ne pogoršaju stanje povreda u fazi oporavka.
Veteran Džejms svakako je bio
trenutno to ne bi bilo pametno i da bi samo rizikovao pogoršanje stanja. Krilo i sjajni atleta Adetokumbo ove sezone bilježi čak 31,8 poenA, 12,2 skoka i 5,4 asistencije u prosjeku. ,,Jeleni“ iz Milvokija konkurišu za prvo mjesto u Istočnoj konferenciji i najbolji skor u ligi uoči plej-ofa. R. A.
u centru pažnje, najbolje kolege simbolično su mu odale priznanje zbog obaranja Džabarovog rekorda po ukupnom broju postignutih poena u NBA ranije ovog mjeseca. Takođe, emotivan momenat bio je susret ,,Kralja“ Džejmsa sa kćerkama Kobija Brajanta, prije tri godine tragično preminule NBA legende.
Nakon Ol-stara, NBA timovi imaće tri dana odmora, a program ligaških mečeva nastavlja se u noći između četvrtka i petka po našem vremenu. S. S.
NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 16.
Buduće generacije slobodne i nezavisne Crne Gore ugraviraće, sa zahvalnošću, na zidovima svoje Zakonodavne palate, sljedeća imena predstavnika meksičkog javnog mnjenja, koji su doprinijeli da se politički svijet ove gostoljubive i velike zemlje upozna sa slučajem Crne Gore, pisao je Jovan Čubranović
Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ
PORUKA KONFERENCIJI
O RAZORUŽANJU
Na otvaranju Konferencije o razoružanju, u Ženevi, 1933. godine, predstavnik Crne Gore iz Otave, Kanada, poslao je izvještaj baziran na sljedećim činjenicama:
Obzirom da atentat protiv suvereniteta Kine od strane Japana ima za cilj da opravda neposrednu i neumoljivu potrebu za novom teritorijom, s obzirom na bujan rast njenog stanovništva.
Uzimajući u obzir da su tokom administracije predsjednika
Huvera, Sjeverne Sjedinjene Države bile okrivljene za podršku špekulantima sa Volstrita, čiji je kapital pogrešno akumuliran i ulagan u unosne špekulacije svih vrsta; s obzirom na to da su isti finansijeri optuženi da su, u odbrani svojih špekulativnih poslova, izazivali neprekidne revolucije, katastrofe i bijedu kod stanovništva Latinske Amerike, koja je predmet njihovog djelovanja, samo zbog činjenice da kada ti narodi nijesu mogli da isplaćuju preuveličane prihode nametnute kapitalom tih špekulanata, finansijeri Njujorka su preko članaka plaćeničke štampe zatražili intervenciju Vlade Vašingtona da pošalje kaznene ekspedicije protiv „bandita“ uprkos činjenici što su, u stvarnosti, oni samo narodi koji čine sve što je moguće da njihove teritorije ostanu slobodne i nezavisne. Uzimajući u obzir da Velika Britanija kroz plemstvo koje je stvorila davi u krvi osjećanja slobode i nezavisnosti Indije, zemlje od blizu četiri stotine miliona duša, da bi na taj način opravdala svoju politiku uzurpacije i eksploatacije koja je pogodna interesima njenih finansijera i industrijalaca.
Uzimajući u obzir to da imperijalisti iz Pariza, koji se kriju iza lažnog opravdanja hitne potrebe održavanja evropske ravnoteže sa ciljem očuvanja skiptra komandovanja koji je
naslijeđen Velikim ratom, da diktiraju svoju volju Evropi i ostatku svijeta, podržavajući i naoružavajući „male razbojnike Antante“ – kako ih je opisao lord Filip Snoudon, bivši potpredsjednik Kabineta i prvi delegat Velike Britanije na Međunarodnoj konferenciji u Hagu – čime nastoji da drži Italiju pod kontrolom, koja zauzvrat, sanja da povrati svoju autohtonu veličinu po standardima starog Rima, a Njemačka koja je ponižena i razočarana Versajskim ugovorom, biće prinuđena da igravabankue (uzalud) - da ponovo osvoji svoju slobodu i prosperitet Velike sile.
Obzirom da svi ovi narodi pronalaze razloge i izgovore koji ih podržavaju u etnografskim potrebama ili političkoj ravnoteži, da bi mogli opravdati svoje naoružanje, osvajanje, oružane intervencije, bojkot, podizanje kineskih zidova na svojim granicama protiv robe i ljudi.
Zašto se ne smiju prepoznati kao ispravni razlozi imperijalističkih potreba na koje se pozivaju oni zločinci koji su odgovorni za napade na tuđu imovinu, ili druge zločine protiv čovječnosti?
Analizirajući sve, jasno se vidi da Društvu naroda, sa svojom sadašnjom organizacijom, potpuno nedostaju snaga i autoritet, za bezbjednost svjetskog mira. Najveći dokaz ove nesposobnosti nalazi se u činjenici rata na istoku i u Južnoj Americi, gdje je Ženevski sud mogao da interveniše samo platonskim savjetima, dok se masakri na dvije granice nastavljaju nesmetano.
Tako se narodi suočavaju sa čudnim paradoksom postojanja Društva naroda, stvorenog da služi kao arbitar u kontroverzama i pred stranama u sporu, ali lišenog bilo kakvog autoriteta i prestiža da nametne svoja opredjeljenja.
Francuska Republika je, kroz usta sadašnjeg ministra spoljnih poslova Pola Bonkura, izjavila da jedino dodeljivanjem vojne sile Društvu naroda, samo Društvo može imati neophodna ovlašćenja da nametne poštovanje svojih odluka svima. Sličnog su mišljenja i mnogi eminentni političari Evrope i Amerike.
nje unutrašnjeg reda. Sudije i osoblje Međunarodnog areopaga, regrutovani sa svjetskih univerziteta, u redovima doktorata međunarodnog prava, i koji su postali građani države Društva naroda, imali bi potpunu slobodu da donose svoje presude, bez straha od bilo kakve odmazde od zainteresovanih strana zemalja koje su eventualno pogođene presudama Vrhovnog suda za mir.
Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje.
bive i velike zemlje upozna sa slučajem Crne Gore:
Inženjer Luis L. Leon, Generalni direktor „El Nacional“
Adolfo Roldan, Revizor „El Nacional“
Advokat Karlos Ortiz, Šef redakcije „El Nacional“
Nedavno je sa španskog prevedena studija
Jovana Čubranovića
„Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku
1934. Čubranović je sav svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja
Ali, da bi se dalo konkretno i trajno izvršenje plana ove vrste, gdje bi Sjeverne Sjedinjene Države i Rusija bile prinuđene da se pridruže, do sada van Lige naroda, bilo bi neophodno da prouče napredni prijedlog o dostupnosti teritorije i vojske; i da ovo posljednje raspolaže sa dvostruko većom snagom od one na koju može da računa najnaoružanija Velika sila koja se već pridružila obavezama da svede na mínimum sto hiljada naoružanih ljudi od strane Francuske, Velike Britanije, Italije, Sjedinjenih Država, Sjevernih država, Meksika, Rusije, Španije, Njemačke i Japana, ostavljajući za latinoameričke nacije neophodan kontingent. Ostale, male zemlje Evrope, pod zaštitom Društva naroda, kao garanciju nepovredivosti svoje nacionalne teritorije, potpuno nenaoružane, samo bi održavale policijski kontingent neophodan za održava-
Dakle, kako Evropa nema odgovarajuću teritoriju na kojoj bi se Liga naroda komotno mogla proglasiti suverenom, izbor crnogorskog tla za izvršenje francuskog plana je onaj koji bi najbolje od svih prikupio jednoglasne glasove konsenzusa. Tamo, što zbog geografskog položaja, što zbog objekata za regrutaciju vojske, što zbog velike prednosti pomorskih baza, među kojima tehničari smatraju kotorsku jednom od najmoćnijih u Evropi, u Crnoj Gori se tako može naći Liga naroda u savršenoj situaciji.
Ovo rješenje bi samo po sebi uništilo svaku ideju o osvajanju; a narodi, uključujući i one koje su velike sile potčinile u svojim kolonijama, bili bi slobodni od strane dominacije i sigurni na svojoj teritoriji. Tako bi crnogorski narod, nedužna žrtva nedostojanstvene politike velikih sila, prihvatio uz odobrenje ovakvo rješenje, pod uslovom da mu se garantuju prava.
Liga, tako okružena snagom i prestižom, imala bi sposobnost da projektuje pravu prav-
Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević
du i slobodu u svijetu.
Iz svega rečenog jasno proizilazi da zločin koji su saveznici počinili nad Crnom Gorom daleko prevazilazi onaj čiji je žrtva bila Belgija. Viljem II kršeći i kvalifikovajući belgijski ugovor o neutralnosti kao „chiffon de papier“ (papirni ubrus) nije izostavio iskrenost i hrabrost; dok su tri velike sile izvršile napad na Crnu Goru, presvučene u masku prava, pravde i međunarodnog morala, za šta su se licemjerno proglašavali njihovi vatreni branioci.
Greška sa Belgijom je ispravljena; zločin koji je počinjen sa Crnom Gorom još čeka čas iskupljenja.
Buduće generacije slobodne i nezavisne Crne Gore ugraviraće, sa zahvalnošću, na zidovima svoje Zakonodavne palate, sljedeća imena predstavnika meksičkog javnog mnjenja, koji su doprinijeli da se politički svijet ove gostolju-
Rodrigo de Ljano, Generalni direktor „Excélsior“
Hose Gomez Ugarte, Generalni direktor „El Universal“ Ernesto Idalgo, Generalni direktor „El Universal Gráfico“ Hose E. Kampos, Generalni direktor „La Prensa“
Inženjer Feliks F. Palavićini, Direktor časopisa „Todo“ F. Sajrols, Direktor časopisa „Sucesos“
Alehandro Nunjez Alonso, Direktor časopisa „Imagen“ Roke Armando Sosa Fereiro, Direktor „Revista de Revistas“
CRNOGORSKI NAROD
ĆE TAKOĐE ZADRŽATI
ZAHVALNOST
ZA SLJEDEĆE VELIKO -
DUŠNE PISCE:
Eduardo Masias. Huan de Dios Flores. Migel Gil.
Karlos Arturo de la Vega. Inženjer Antonio Santakruz. Karlos Filio.
Armando Arauho Mazuzki. Cezar Feri. Cav. Rag. Roberto Korona. Dr. José Curzio.
Advokat Amadeo Saroldi
I moj vjerni sekretar, profesor Andres Paravićini. JOVAN ČUBRANOVIĆ
Član uprave Narodne odbrane Crne Gore (Kraj)
Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11…001/22) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St.Br. 188/22 od 06.04.2022. godine, stečajni upravnik D.O.O. „VIR-IMPEX” - u stečaju – B.Polje, dana 21.02.2023. godine
OBAVJEŠTAVA
Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine D.O.O. „VIR-IMPEX” u stečaju – B.Polje (matični broj 02054353) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11..001/22, ), objavljuje sedmi OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika
JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA
Mjesto i adresa: Sva imovina se nalazi na adresi: Tomaševo bb – B.Polje. Predmet prodaje su nepokretna imovina i oprema stečajnog dužnika i to (www.nekretnine.co.me): DIO I Imovina evidentirana je u LN 25 na kat.parceli 565, KO Tomaševo, Područna jedinica B.Polje, ukupne površine 3846 m2, od čega:
-Dvorište, površine 3307m2, -poslovna zgrada u privredi, površine 530m2, objekat br.1( potkrovlje površine 450m2 nije uknjiženo)
-pomoćna zgrada, površine 9m2, objekat br.2
Prodaje se po početnoj i najnižoj cijeni....................................................................105.000,00€.
Napomena: U cijenu je uračunata i vrijednost ograde, pločnika, sistema grijanja, kancelarijskog, restoranskog i drugog namještaja.
DIO II
Imovina evidentirana je u LN 122 na kat.parceli 588, KO Tomaševo, Područna jedinica B.Polje, ukupne površine 107 m2, od čega:
-poslovni prostor, površine 66m2
-poslovni prostor, površine 41m2
Prodaje se po početnoj i najnižoj cijeni........................................................................12.000,00€.
Napomena: Predmetne nepokretnosti su opterećene zabilježbom rješenja o izvršenju i teretom hipoteke u korist Atlas banke A.D. – u stečaju iz Podgorice.
OSTALI USLOVI PRODAJE:
1)Prodaja imovine stečajnog dužnika, održaće se po sistemu javnog prikupljanja pismenih ponuda u zatvorenim kovertama, sa naznakom „NE OTVARAJ - JAVNA PRODAJA IMOVINE u St.br.188/22 D.O.O. „VIR-IMPEX” u stečaju – B.Polje. Razmatraće se samo ponude koje pristignu u pisarnicu Privrednog suda Crne Gore, najdalje do 13,00 časova dana 15.03.2023. godine. Otvaranje ponuda obaviće se dana 16.03.2023. godine, sa početkom u 11:00 časova u kancelariji broj 20, Privrednog suda Crne Gore – I sprat. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici.
2) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i dokaz o registraciji pravnog lica, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje ako se radi o ovlašćenom licu, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti.
3) Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje ( DIO I i DIO II). Sva dokumenta u sklopu ponude moraju biti dostavljena u originalu ili ovjerenim kopijama. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati.
4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajna upravnica ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom.
5) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu (umanjenu za iznos depozita), u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude (zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Imovina će se prodati ukoliko na javnu prodaju pristigne makar jedna ponuda koja zadovolji uslove utvrđene oglasom.
6) Poreze i troškove koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Zainteresovana lica mogu izvršiti razgledanje imovine, koja je predmet prodaje, u terminu koji se dogovori sa stečajnom upravnicom, uz prisustvo ovlašćenog lica stečajnog dužnika. Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 069/101-905. Stečajni račun Društva je otvoren kod CKB a.d. br. 51000000001645017.
Stečajna upravnica
JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka Crne Gore AD Podgorica MB 02096099, protiv izvršnog dužnika, Radovan Kapisoda iz Budve.Mainski put 75, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi
ZAKLjUČAK O PRODAJI
1.Određuje se trideset četvrta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika I to kat. parcela br. 407/2, u naravi stambeni prostor oznake PD 3, površine 80 m2, koji se nalazi u potkrovlju objekta zgrade br. 1, upisana u LN br. 1141 za KO Budva kod Uprave za nekretnine PJ Budva.
2. Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 16.03.2023. god. u 10h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 2693/2014 od 19.11.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 84.074,55 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od 29.09.2014. godine do konačne isplate, na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 250.00 €, nagrade za rad Javnog izvršitelja kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.
3. Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to:Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 20.000,00 EURA U KORIST PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ.KAO I ZABRANA OTUDJENJA
I DAVA NJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCA.I OV.BR.10234/ 07.OD 16.10.2007. Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 50.000,00 E U KORIST PRVE BA NKE AD NIKŠIĆ.SA ZABRANOM OTUDJENJA,OPTEREĆENJA I DAVANJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCAI OV.BR. 213/08.OD 17.01.2008. Zabilježba rješenja o izvršenju JAVNOG IZVRŠITELJA VUJOVIĆ VLADANA IZ KOTORA POSLOVNI BR. I-394/18 OD 16.04.2018. GOD.i rješenja ovog Javnog izvršitelja
4. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja posl br. I 2693/2014 od 11.11.2015. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO i ukupno iznosi 92.820,00 €.
5. Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.
6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko banke u iznosu od 9.282,00 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banke, sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’. Dana, 17.02.2023.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko
Poslovni broj: I.br. 2353/2017
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica- osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Milović Veselinke iz Nikšića, ul. Nikole Tesle br.115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.000,00 eura, dana 20.02.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2353/2017 od 18.10.2017.godine koje je donijeto na osnovu izvršne isprave Ugovora o hipoteci ovjerenog pred Osnovnim sudom u Nikšiću pod brojem Ov.br. 15229/08 dana 05.11.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
I Određuje se trideset peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 811 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 14, površine 32m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za trideset petu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 20.03.2023.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 19.520,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2353/2017 od 24.05.2019.godine.
IV Na trideset petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.952,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.15229/08 od 05.11.2008.god za iznos duga 20.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe postupka obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.822 od 06.07.2009. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca Prve banke CG na osnovu isprave Ov.br.15229/08, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Dana 20.02.2023. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Poslovni broj: I.br. 1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba, iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, dana 20.02.2023. godine, polazeći od rješenja poslovne oznake I.br.1859/15 od 10.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se četrdeseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2740 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 882, broj zgrade 9, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 43, površine 62m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za četrdesetu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 20.03.2023.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati po dogovoru sa javnim izvršitelejm.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 36.580,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1859/15 od 15.05.2018.godine.
IV Na četrdesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.658,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.9199/08 od 03.07.2008.god, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca i zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja -obavještenje br. 49 od 26.12.2008. god, a na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 20.02.2023. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)
JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON:
020/409-520 - redakcija
020/409-536 - marketing
020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa:
560-822-77
Universal Capital Bank
Na osnovu članova 336, 337,341,342,344 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O ŠESTOM ROČIŠTU PRODAJE NEPOKRETNOSTI
Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u LN 4699 KO Podgorica II, označene kao:
•Kat.parcela br.2744/8, površine 31m2, dvorište;
•Kat.parcela br.2744/8, površine 92m2, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, br.zgrade 1;
•Kat.parcela br.2744/8, površine 23m2, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, br.zgrade 2;
•Porodična stambena zgrada, površine u osnovi 92m2, spratnost P1, na kat.parceli br.2744/8, br.zgrade 1;
•Stambeni prostor, površine 79m2, spratnost P, PD1, koji se nalazi u objektu broj 1, na kat.parceli br.2744/8;
•Stambeni prostor, površine 52m2, spratnost P1, PD2, koji se nalazi u objektu broj 1, na kat.parceli br.2744/8
•Stambeni prostor, površine 46m2, PN, PD3, koji se nalazi u objektu broj 1, na kat.parceli br.2744/8
•Porodična stambena zgrada, površine 23m2, spratnost P, na kat.parceli br.2744/8, br.zgrade 2;
•Stambeni prostor, površine 18m2, spratnost P, PD1, koji se nalazi u objektu broj 2, na kat.parceli br.2744/8
SVOJINA Marka Popovića, Vasa Popovića i Sonje Popović, u obimu prava od po 1/3.
Početna prodajna cijena prednje opisanih nepokretnosti iznosi 19.000,00€.
Kreditni dužnici Marko Popović, Vaso Popović i Sonja Popović (nasljednici Miroslava Popovića iz Podgorice), na dan 16.11.2022.godine, imaju neizmireni dug u iznosu od 13.237,81€ + zakonska zatezna kamata do dana izmirenja duga.
Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose oko 5.700,00€.
Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 08.03.2023 godine, u prostorijama Advokatske kancelarije „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, sa početkom u 10:00 časova.
Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od od tržišne vrijednosti predmetne nepokretnosti, tačnije iznos od 8.500,00€
Depozit se uplaćuje na žiro-račun „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, prije početka postupka prodaje na br. računa: 90755501-69 sa pozivom na broj EUR147031003, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju“.
Prijave se podnose Advokatskoj kancelariji „Mijović & Vuković“ Podgorica, ul. Jovana Tomaševića br.21, najkasnije 5 dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.
Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita i sljedeće lične podatke:
-Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte;
-Pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.
Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, neće učestvovati u javnom nadmetanju.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.
Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.
Kupac je dužan da sa „ADDIKO BANK“ AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja. Lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u predvidjenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere ugovora i poreza na promet snosi kupac.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.
Depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.
Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Bojana Vukovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 069 421 668, Advokatska kancelarija „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, Podgorica.
Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, dana 20.02.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXIX prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 20.02.2023.god, i Zaključka o XL prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 20.02.2023.god.
Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXIX prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 20.02.2023.god, i Zaključka o XL prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 20.02.2023.god.
Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 20.02.2023.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
IVM - 61/2021 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099 protiv izvršnog dužnika Olivera Perak,koga zastupa Ivo Bošković, advokat iz Tivta, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK
Da se suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje u izvršnom postup- ku ĐURANOVIĆ M. ZDRAVKO, ĐURANOVIĆ SANELA, ĐURANOVIĆ MONIKA, ĐURANOVIĆ M. LJUBOMIR, ĐURANOVIĆ ELIZABETA, ĐURANOVIĆ P. SREĆKO, ĐURANOVIĆ P. SLAVIO, ĐURANOVIĆ MARTA, ĐURANOVIĆ MARIO, ĐURANOVIĆ ANĐELKO, ĐURANOVIĆ AGICA, ĐURANOVIĆ KRISTIJAN, ĐURANOVIĆ GRACIJA. BRACANOVIĆ J. ĐORĐINA i PETROVIĆ P. LIDIJA u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XVII prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom Zaključka o XVIII prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 16.03.2023. godine u 09:45 h u kancelariji ovog Javnog izvršitelja, sve posl. oznake IVM 61/2021 od 17.02.2023. godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 20/02/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković
I - 980/2017 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 141, PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika DRAGO DRAGOJLOVIĆ, KOTOR, nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi
Da se izvršni dužnik DRAGO DRAGOJLOVIĆ KOTOR rođen 15.09.1969. u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XXVI prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se se ista oglašava neuspješnom i Zaključka o XXVII prodaji nepokretnosti koja se zakazuje za dan 16.03.2023. u 09.00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja, sve Posl.broj I 980/2017 od 17.02.2023. jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.
Budva, dana 20/02/2023 godine Javni izvršitelj Darko Rajković
Poslovni broj: Iv. br. 92/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Pačariz Mevludin iz Bara, Majora M. Mećikukića 124, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 16911, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.02.2023. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pačariz Mevludin iz Bara, Majora M. Mećikukića 124, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 16911. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 02.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.02.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 102/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Metić Aida iz Bara, ul. Selim bega br.11, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6794, radi naplate novčanog potraživanja, dana 20.02.2023. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Metić Aida iz Bara, ul. Selim bega br.11, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6794. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 02.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.02.2023. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ
ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA
BROJ:IV-252/2022
KOTOR, 20.02.2023.GODINE
Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca VELETEX DOO PODGORICA
,CIJEVNA BB, protiv izvrsnog dužnika MARINA DI FIORI DOO TIVAT ,MARKUŠEVINA 4 ,TIVAT ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca VELETEX DOO PODGORICA ,CIJEVNA BB, protiv izvrsnog dužnika MARINA DI FIORI DOO TIVAT ,MARKUŠEVINA 4 ,TIVAT, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-252/2022 od 25.03.2022. godine.
Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 215,00 eura na ime glavnog duga, sa zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju ,sa troškovima izvršnog postupka,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.
Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IV-252/2022 od 25.03.2022. godine.Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.
Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.
Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić
Crna Gora
JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo“
Broj 01-633/22-213
Mojkovac, 20.02.2023.godine
Na osnovu člana 30. i 31. Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 44/10) i saglasnosti Vlade Crne Gore, broj 07-11/23-440/2 od 15. februar 2023. godine, Školski odbor JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo“ Mojkovac raspisuje
JAVNI POZIV Za prikupljanje ponuda o davanju u zakup fiskulturne sale
Naziv zakupodavca: JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo” Mojkovac, ul. Njegoševa b.b. Mojkovac
Opis nepokretnosti: Fiskulturna sala upisana u list nepokretnosti br. 336 KO
Mojkovac
Minimalni iznos zakupnine je:
•5,00 € po terminu za sportske klubove
•15,00 € po terminu za rekreativce
Fiskulturna sala se izdaje na period od pet mjeseci.
Zakupnina će se plaćati na mjesečnom nivou.
Fiskulturna sala se isključivo izdaje u svrhu sportsko-rekreativnih aktivnosti.
Fiskulturna sala se daje u zakup putem prikupljanja ponuda u zatvorenim kovertama.
Rok za podnošenje ponuda je 8 dana od dana objavljivanja JAVNOG POZIVA na adresu
JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo” Mojkovac, Njegoševa b.b. 84205 Mojkovac.
Otvaranje ponuda će se obaviti 01.03.2023. godine sa početkom u 1000 časova u prostorijama škole.
Sa korisnicima zakupa biće zaključen Ugovor o zakupu.
USLUGE
OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika – dolazim odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/ 991-999, 067/000-008 1
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
2
Poslovni broj: Iv 96/23
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “ FINANCE PLUS “ PODGORICA, DŽORDŽA VAŠINGTONA BR.44, Podgorica, PIB: 02845407, protiv izvršnog dužnika DOO “ 3I GROUP “ BAR, ULICA MAKEDONSKA BR.3., Bar, PIB: 03201104, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 181,50 eura, dana 20.02.2023. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “ 3I GROUP “ BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 96/23 od 20.01.2023. godine i rješenje o troškovima od 20.02.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović
Tel. 067/579-709, 069/269-550
3
Potreban kuvar/ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rižota, salate).
„Hugo Bar“ – Bokeška ulica
Tel. 067/067-163
4
Poslovni broj: Iv 4057/22
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, protiv MFI „Alter Modus“ DOO Podgorica, Vučedolska br. 15, PIB 02741792, koga zastupa dipl. pravnik Adnan Karastanović iz Podgorice izvršnog dužnika Vukčević Nikola iz Bara, Makedonska 9, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 181,50 eura, dana 20.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Vukčević Nikola iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4057/22 od 12.12.2022. godine i rješenje o troškovima od 20.02.2023. godine.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
Dana 20. februara 2023. preminuo je u 90 godini naš dragi
Saučešće primamo na mjesnom groblju Vrbice – Dobrota, dana 21. februara od 10 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI:
Sin ŽELJKO, ćerka VESNA, snaha ZORICA, unučad VASILIJE, RADE, VALENTINA, TAMARA i JASMINA, praunučad i ostala rodbina
Дана 20. фебруара 2023. године у Београду преминула је наша драга ПЕРСА Љубомира БОЈИЋ рођена ВЛАХОВИЋ
Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 22. фебруара од 9 до 11 часова, када се креће за село Бојићи – Горња Морача, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.
Ожалошћени:
сестра МИЛИЈАНА, кћерка СВЕТЛАНА, синови ВЕСЕЛИН и ПРЕДРАГ, снахе ДРАГИЦА, ЉИЉАНА и РОСА, унучад БОЈАН, ДАНИЛО, МИЛАНА, ЛИДИЈА, ЈЕЛЕНА, АЛЕКСАНДРА и АНЂЕЛА, праунучад СЕРГЕЈ, АЊА и ВАСИЛИЈЕ, породице БОЈИЋ и ВЛАХОВИЋ као и остала родбина и пријатељи
1021
Posljednji pozdrav PERSI
LJUBINKA VUJOŠEVIĆ
Majko, nedostaješ kao i prvog dana, a tvoj glas i savjeti su i dalje tu, u podsvijesti, da me podsjete na tvoju mudrost i ljubav.
Tvoja IVANA
Tvoju bezgraničnu ljubav i dobrotu čuvaćemo vječno u našim srcima.
GINA, JOVICA i VESNA sa porodicom
Preminuo je naš voljeni suprug, otac i đed
Sahrana je obavljena 20. februara 2023. godine na gradskom groblju Gvozden Brijeg u Baru u krugu najbliže porodice.
1022
Poslјednji pozdrav dragoj ujni
PERSI BOJIĆ
Sa tugom, poštovanjem i zahvalnosti.
RADA, MIKO i DUŠKO sa porodicama
Dvije godine od kada nije sa nama
1025
Ožalošćeni: supruga ELIZABETA – BETA, kćerke VESNA, RADMILA i DRAGANA, unučad JELENA, DANIEL i IVANA, zetovi SVETOZAR RADUSINOVIĆ, DRAGAN KRSEK i EMRO PERAZIĆ
1026
Dvije godine od smrti
MOMO PAPOVIĆ
S velikom ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na tebe.
MIKELJA, ANĐELA, SNEŽANA i VOJIN
MOMO PAPOVIĆ
Tužni kao i prije dvije godine i ponosni na život proveden pored tebe.
NEVENA, VLADIMIR i KALINA ROGAČ
Voljeni moj tata
Dana 18. februara 2023. godine prestalo je da kuca srce mog plemenitog i nikad prežaljenog tate. Počivaj u miru, nedostaješ mi. Bio si moj ponos i moj život. Neka te anđeli čuvaju
1024
Dragi tata, hvala ti za srećan život koji si mi pružio u tvom toplom zagrljaju, hvala ti što si me vaspitao da slijedim tvoj častan i pošten put kroz život.
Vole te tvoja kćerka VESNA, unuka JELENA i zet SVETOZAR RADUSINOVIĆ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
S tugom se opraštamo od časnog i plemenitog prijatelja.
BANE i BUDO RADUSINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom đedu
MUJU HAJDAREVIĆU
VALENTINA sa djecom
e-mail: oglasno@pobjeda.me
997
Dragi deda, faliće mi tvoj topli osmijeh i zaštitnički zagrljaj.
Tvoja unuka JELENA
Posljednji pozdrav dragoj teti
RADOJKI MARKOVIĆ
985
RADOJKI MARKOVIĆ
Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Porodici iskreno saučešće. MIRKO POPOVIĆ sa fameljom
Posljednji pozdrav dragom đedu
999
Hvala ti na ljepoti našeg djetinjstva i dobroti kojom si krasila naš komšijski život.
VESKO, NINO i ŽELJKO VUŠUROVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici
RADOJKA Blažova MARKOVIĆ
998
Nedostajaće nam tvoj osmijeh pun ljubavi i topline, tvoj zagrljaj, tvoj doček i ispraćaj. U našim srcima, kroz najljepše uspomene, čuvat ćemo te od zaborava. ROGANOVIĆ STANKA sa porodicom
986
Posljednji pozdrav voljenom đedu
MUJU HAJDAREVIĆU
RADE PERANOVIĆ sa porodicom
983
MUJU HAJDAREVIĆU
DAMIR i TAMARA sa djecom
Posljednji pozdrav dragom đedu
MUJU HAJDAREVIĆU
PEPA sa djecom
984
Posljednji pozdrav voljenom đeveru, stricu i đedu
1016
Tvoja plemenitost, dobrota i častan životni put ostaju kao uspomena koju ćemo čuvati u našim srcima s puno ljubavi, ponosa i poštovanja
LEPA, PEĐA, NADA, LJILJA i SOFIJA
RADOVAN JOVIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu i đedu
PETAR sa porodicom
1018
Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu
RADOVANU
Izgubili smo oslonac koji je predstavljao porodicu. Ostavio si obavezu da idemo naprijed, bez tebe, ali sa ponosom što smo te imali. Počivaj u miru.
Supruga PERSA i kćerka MARTA
1000
Posljednji pozdrav iskrenome prijatelju
Posljednji pozdrav
1015
Dragom bratu
1014
RADOVANU
Hvala ti za svu bratsku ljubav i pažnju, što si nam neštedimice poklanjao.
NIKOLA sa porodicom
RADOVANU JOVIĆEVIĆU
NIKOLA MILANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ocu
RADOVANU
1019
Posljednji pozdrav voljenom ocu
RADOVANU
Tvojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužio si doživotno sjećanje. Počivaj u miru.
IGOR JOVIĆEVIĆ sa porodicom
988
Posljednji pozdrav
1002
RADOVAN JOVIĆEVIĆ
Od MILENKA KUZMANA sa porodicom
1017
Kada se rastajemo od nekoga koga volimo onda nedostaje i snage i riječi. Ali ostaje ponos što si bio dio nas. Sa velikim poštovanjem živjećeš u svakoj našoj uspomeni.
BORIS JOVIĆEVIĆ sa porodicom
995
Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju
MOMU VLAHOVIĆU
MIŠO PEJOVIĆ sa porodicom
996
Посљедњи поздрав искреном и правом пријатељу
RADOVAN JOVIĆEVIĆ
Dobrota tvoga srca i toplina tvoje duše ostaće zauvijek u našim sjećanjima
ROSE, DRAGAN i MLADEN PEJAKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
МОМЧИЛУ МОМУ ВЛАХОВИЋУ Хвала ти на свему. ВАСИЛИЋ ЗОРАН са породицом
Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju
MOMU VLAHOVIĆU
VESKO MIĆUNOVIĆ sa porodicom
994
RADOVANU Vidovom JOVIĆEVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru
Snaha NEVENKA sa porodicom
1013
