Dnevni list Pobjeda 27.06.2024. by Pobjeda

Na Međuvladinoj konferenciji Evropske unije i Crne Gore u Briselu potvrđen pozitivan IBAR Varhelji: Ovo je sada završna faza pregovora, pristupanje neizbježno

SKANDALOZNA SINHRONIZOVANA AKCIJA: Vrhovno državno tužilaštvo i Ministarstvo nansija zajednički spinovali javnost saopštenjima u ,,slučaju Jelena Perović“

Vrhovni tužilac

Uz IBAR, crnogorskoj Vladi u Briselu predstavljena su i završna mjerila za zatvaranje poglavlja, koja će biti azbuka daljih pregovora, ukoliko zemlja želi da privede kraju pregovarački proces. Premijer Milojko Spajić najavljuje slavlje „istorijskog trenutka“, dok Brisel, uz čestitke za postignuto, poziva na dalje sprovođenje reformi u poglavljima 23 i 24

NASTAVAK LOBIRANJA: Nakon turskih, sada i rumunski mediji pišu o kandidaturi bivšeg crnogorskog predsjednika za zamjenika generalnog sekretara NATO ,,Ime Mila Đukanovića već je nekoliko mjeseci u opticaju“

Rumunski list ,,Gazeta de Maramures“ u tekstu ,,Rumunija ima interes da podrži eventualnu kandidaturu Crnogorca Đukanovića u NATO“ potvrdio da postoji veća lobistička akcija

STR.3.

Specijalno državno tužilaštvo otvorilo novu istragu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca

Katnića saslušavali zbog starih sumnji za navodni ratni zločin u Cavtatu

Istraga o ulozi Milivoja Katnića u navodnom ratnom zločinu u Hrvatskoj otvara se nakon 32 godine i sve to, prema informacijama Pobjede, bez ikakvih novih indicija, kamoli dokaza. Katnić se tereti da je hrvatskom državljaninu M. P. prijetio i ucjenjivao ga, a drugom državljaninu I. P. nanio tjelesne povrede. Bivši GST je, prema informacijama Pobjede, na saslušanju pred tužiteljkom kazao da ima svjedoke koji mogu potvrditi da su optužbe za ratne zločine apsurdne i neosnovane, ali da bi saopštavanje njihovih imena mogao biti osnov za određivanje pritvora u ovoj novoj istrazi

STR. 11.

Obilježavanje Međunarodnog dana podrške žrtvama mučenja

Vunšman: Sprečavanje torture obavezno mjerilo za zatvaranje poglavlja 23

STR. 8. i 9.

Pobjeda imala uvid u inicijative za smjenu vlasti u Podgorici, o zahtjevu za razrješenje gradonačelnice 1. jula na Odboru za izbor i imenovanja Opozicija očekuje izbore u septembru

Kako će se procesi dalje odvijati zavisi od odlazeće predsjednice Skupštine glavnog grada Jelene Borovinić-Bojović, za koju ne znamo koju partiju predstavlja, niti za čije interese radi. No, znamo da to nijesu interesi Pokreta „Evropa sad“ jer je javna tajna da se upravo ona najviše obradovala inicijativi za razrješenje gradonačelnice Olivere Injac, maštajući da će sjesti u njenu fotelju – kazao je šef odborničkog kluba SD-a Miloš Mašković STR. 18. i 19.

STR. 2.

Vladimir Novović

Milorad Marković

Perović

Na Međuvladinoj konferenciji Evropske unije i Crne Gore u Briselu potvrđen pozitivan IBAR

Varhelji: Ovo je sada završna faza pregovora, pristupanje neizbježno

PODGORICA - Na Međuvladinoj konferenciji Evropske unije (EU) i Crne Gore juče održanoj u Briselu usvojen je dugo najavljivani Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR), čime je Crna Gora, prema riječima visokih zvaničnika EU, krenula u finalnu fazu pregovora.

Reakcije

Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je nakon pozitivnog IBAR-a optimista i da vjeruje da Crna Gora može postati punopravna članica EU 2028. godine. – Zadovoljni smo što će danas Crna Gora da dobije pozitivan IBAR i što će na neki način to označiti ulazak u jednu novu, nadamo se, završnu fazu evropskih integracija. Sjećate se da sam prošle godine rekao da Crna Gora može da postane punopravna članica 2028. godine. To je ambiciozan plan, ali ja i dalje mislim da je zaista realan – kazao je Milatović novinarima nakon skupa o reformi penzionog sistema.

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić poručio je da je Crna Gora, dobijanjem pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), postala

jer Milojko Spajić najavljuje slavlje „istorijskog trenutka“, dok Brisel, uz čestitke za postignuto, poziva na dalje sprovođenje reformi u poglavljima 23 i 24.

ZAVRŠNA FAZA PREGOVORA

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da je dobijanje IBAR-a istorijski trenutak, kojem je, kako je rekao, najviše doprinijela Crna Gora. – Želim da se zahvalim crnogorskim kolegama na naporima da ubrzaju i prodube reforme vezane za EU, na šta smo dugo čekali kada je

apsolutni lider u procesu evropskih integracija.

- Pozitivan IBAR je dobijen. Da li će to biti temelj ili epitaf evropske Crne Gore znaćemo do kraja jula – napisao je poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković povodom dobijanja IBAR-a u objavi na mreži Iks.

Naš fokus, poručuje, mora ostati na pitanjima iz EU agende!

– Progresivna opozicija je dokazala da će podržati svaku odluku koja je u interesu evropske budućnosti Crne Gore. Na potezu je Vlada – stoji u objavi Vukovića.

Lider BS-a Ervin Ibrahimović kazao je da dobijanje pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) za njegovu stranku predstavlja značajan i važan uspjeh, gdje su za korak bliže njihovom programskom cilju i političkoj viziji, članstvu Crne Gore u EU.

Crna Gora u pitanju, a danas smo svjedočili uspjehu ovog posla – kazao je Varhelji na konferenciji za medije, nakon jučerašnje Međuvladine konferencije.

Na redu je, kako je rekao, završna faza pregovora sa Crnom Gorom.

- Ovo je završna faza pristupnih pregovora, što znači da je pristupanje neizbjež -

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić kazao je da je ovo ključna prekretnica ka finalizaciji našeg evropskog puta. – Za samo osam mjeseci uspjeli smo da put stagnacije i blokade pretvorimo u put deblokade, progresa, napretka i istinskog evropskog ubrzanja koje pohvaljuju svi naši partneri – naveo je lider Demokrata. Lider Albanske alternative, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj rekao je da je Crna Gora ostvarila značajan napredak i spremna je za finalnu fazu pristupanja Evropskoj uniji. Poslanik Socijaldemorata Boris Mugoša ocijenio je da je dobijanje pozitivnog IBAR-a veoma važna, ali svakako ne i istorijska stvar. - U pitanju je usputna stanica na EU putu, odnosno ispunjavanje privremenih mjerila i tome smo svi dali adekvatan doprinos. Uostalom, najkompleksniji politički izazov su bila imenovanja u pravosuđu kojima

no - naglasio je Varhelji. Kazao je da reforme ne mogu da budu sprovedene bez zemlje kandidata i dodao da smo „ovdje zahvaljujući crnogorskom radu“.

- Potrebna nam je stalna politička volja i posvećenost da nastavimo ovim putem, a veoma me je ohrabrila jasna posvećenost premijera da nastavimo ovim putem. Zato što su

smo mi iz SD-a i opozicija dali ključni doprinos, jer da naših glasova nije bilo ne bi bila izglasana navedena imenovanja i ne bi dobili pozitivan IBAR. Istorijske stvari u novijoj crnogorskoj istoriji su obnova državne nezavisnosti, otvaranje pregovora sa EU i članstvo u NATO, a svakako će istorijska stvar biti i članstvo u EU (vjerujem za par godina) i postizanju tog cilja ćemo nastaviti da dajemo maksimalan doprinos –istakao je.

Lider Socijaldemokrata Damir Šehović ističe da Crna Gora sa antizapadnom parlamentarnom većinom ne može do punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Šehović je u saopštenju čestitao na dobijanju IBAR-a, navodeći da ne čestita Vladi, nego građanima Crne Gore. Kako je kazao, građani dobro znaju da je najvažniji dio posla, po korektnom priznanju resorne ministarke, bio obavljen još 2020. godine.

tinenta - kazao je premijer. Zahvalio se članovima Vlade i poslanicima na spremnosti da iznesu ove procese, a posebno je čestitao, kako je rekao, tihim i pravim herojima ovog uspjeha – saradnicima, administraciji, službenicima, koji su pokazali da je vjera o Crnoj Gori u Evropskoj uniji opstala uprkos zaostajanju procesa. Građanima Crne Gore je poručio da je danas važan dan, ali da je poslije njega još bitniji.

- Ulazak u završnu fazu pregovora i nastavak zatvaranja poglavlja nosi nove izazove. Budimo kadri da im odgovorimo i mudri da ih prevaziđemo. Neka Crna Gora bude 28. članica Evropske unije. Ovo je naša šansa - zaključio je Spajić.

PREKRETNICA

Belgijska ministarka vanjskih poslova Hađa Labib kazala je da jučerašnji događaj održava važnu prekretnicu na putu Crne Gore ka punoj integraciji u Evropsku uniju.

- Tokom belgijskog predsjedavanja, bili smo posvećeni unapređenju proširenja EU. Proširenje nije samo politika Evropske unije, to je, inače, strateško ulaganje u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet cijelog kontinenta - rekla je ona.

pregovori o pristupanju i najmo ć nije transformatorsko oruđe kada je budućnost u pitanju - zaključio je Varhelji.

,,BERLINSKI KONGRES“ U CENTRU BRISELA

Premijer Milojko Spajić nije skrivao zadovoljstvo povodom jučerašnjih događaja. Čestitao je Crnoj Gori dobijanje IBAR-a i najavio slavlje.

– Od 26. juna proces EU integracije više nikada neće biti podređen partijskim i drugim interesima i to je nova Crna Gora. Evropo, hvala ti na povjerenju, hvala svim državama članicama, hvala Hrvatskoj i Sloveniji i saveznicima. Povratili smo davno izgubljeno povjerenje i to je bio jedan od najvažnijih zadataka – rekao je Spajić. Za crnogorskog premijera „ovo je Berlinski kongres vladavine prava“.

– Svi rezultati su najzad i prepoznati. Nećemo stati ovdje, ovo je samo početak. Ispunili smo tek minimum zahtjeva koji ima EU, ali mi se ne zadovoljavamo minimumom, želimo da budemo izvrsni u svim poglavljima. Očekujem veliki rad i zalaganje, novi optimizam, novu energiju Vlade, a nadamo se da će i parlament nastaviti da nas gura prema istom cilju – rekao je Spajić. Zajedničkim naporima prešli smo, kaže, jednu od najvažnijih etapa u procesu evropske integracije.

- Zato danas opet duvaju vjetrovi eurooptimizma na Zapadnom Balkanu. Siguran sam da se probudila nova nada širom regiona i širom kon-

Kazala je da je tokom posjete Podgorici vidjela odlučnost crnogorskih građana i njihovih vlasti da krenu brže putem integracija.

- Ohrabrili smo Crnu Goru da ubrza svoje reforme u EU i zadrži strateški pravac ka članstvu u EU. Rekla sam vam i tada, uvjereni smo da uz istinsku političku volju Crna Gora može ostvariti stvarni napredak i ostvariti ciljeve vladavine prava - kazala je. Poslušali ste nas, rekla je ona, i dali nam impresivne rezultate.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da je juče nakon Međuvladine konferencije EU i Crne Gore imala veoma dobar sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem.

– Potvrda Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila na međuvladinoj konferenciji predstavlja značajnu prekretnicu na putu Crne Gore ka EU – navodi Fon der Lajen. Ona je imala poruku za crnogorske vlasti.

– Nastavite ovim tempom i Evropska komisija nastaviće raditi ruku pod ruku sa vama – zaključila je.

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik čestitao je Crnoj Gori na dobijanju pozitivnog IBAR-a.

– Postizanje IBAR-a o vladavini prava signalizira stvarni napredak ka članstvu u EU –poruka je Bilčika. Kako je kazao, Crna Gora sada može započeti zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja uz nastavak domaćih reformi. Jovana ĐURIŠIĆ

S a jučerašnje Međuvladine konferencije u Briselu

NASTAVAK LOBIRANJA: Nakon turskih, sada i rumunski mediji pišu o kandidaturi bivšeg crnogorskog predsjednika za zamjenika generalnog sekretara NATO

,,Ime Mila Đukanovića već je nekoliko mjeseci u opticaju“

PODGORICA / BUKUREŠT - Iz diplomatskih kanala bili smo u prilici da vidimo neformalni draft sa obrazloženjem za potencijalnu kandidaturu Đukanovića na kojem radi devet predlagača, što pokazuje da postoji cirkulacija te inicijative među članicama NATO. O djelovima tog drafta takođe je izvijestio turski portal ,,Firtina Haber“. Sadržaj tog ,,non papera“ daje još jedan razlog u prilog rumunske podrške kandidovanju nekadašnjeg crnogorskog predsjednika za zamjenika generalnog sekretara NATO – piše u jučerašnjem opširnom tekstu rumunski list ,,Gazeta de Maramures“.

Nakon što su dva turska medija - ,,Firtina Haber“ i ,,Turkiye’de Enerji“ objavili informacije, pozivajući se na više diplomatskih izvora, da devet članica NATO lobira da bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović bude zamjenik generalnog sekretara Alijanse, juče je i rumunski list ,,Gazeta de Maramures“ potvrdio da postoji veća lobistička akcija. Provjeravajući navode turskih portala da devet članica NATO intenzivno radi na izboru Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara, rumunski list ,,Gazeta de Maramures“ prenosi da je imao uvid u nacrt preporuke za Đukanovićevu kandidaturu koja cirkuliše među članicama NATO, iako nije mogao da dobije potvrdu da li je i Rumunija među devet članica koje stoje iza kandidature.

diplomatski izvori – Naš izvor iz Ministarstva vanjskih poslova kaže da mu nije poznato da li je Rumunija u krugu devet članica NATO koje rade na kandidaturi

U tekstu naslovljenom ,,Rumunija ima interes da podrži eventualnu kandidaturu Crnogorca Đukanovića u NATO“, rumunski medij ističe da bi izbor Đukanovića ,,bio nastavak dobre i važne prakse da lideri iz Istočne

Evrope učestvuju u donošenju odluka iz „prvog reda“. Rumunska podrška, dodaje list, bila bi „čin solidarnosti sa partnerima iz regiona, a ujedno i interes Rumunije da na visokom mjestu u NATO, poslije gospodina Geoana, dobije pouzdanog i naklonjenog političara iz bliskog okruženja“

RUMUNSKI MEDIJI KAO I TURSKI: Strana „Gazete de Maramures“

Đukanovića. Ali napominje da je Đukanovićevo ime već nekoliko mjeseci u opticaju za neku od visokih funkcija u međunarodnim organizacijama i forumima oko čega se ispituje raspoloženje i eventualna saglasnost članica NATO. ,,To su uobičajeni procesi konsultacija među partnerima i zato nijesam iznenađen pričom iz Turske o mogućem dolasku Đukanovića u NATO. On je vrlo iskusan političar,

radio je mnogo na ulasku Crne Gore u NATO i mogao bi dosta da pruži ako bi bio izabran“, kaže naš sagovornik iz Ministarstva vanjskih poslova – piše rumunski list. U tekstu se analizira da ,,dosta političke pažnje na Balkanu privuklo je pisanje turskih medija da je jedan od kandidata za visoku funkciju u NATO i bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović (62)“, uz napomenu da je za Rumuni-

Mark Rute novi generalni sekretar NATO

NATO je zvanično imenovao odlazećeg holandskog premijera Marka Rutea za novog generalnog sekretara, saopšteno je iz NATO. Taj 57-godišnjak će naslijediti Norvežanina Jensa Stoltenberga, koji mandat zvanično završava u oktobru ove godine.

Nakon raspada vladajuće koalicije u Holandiji prošlog ljeta zbog spora oko politike prema migrantima, premijer Mark Rute javno je izjavljivao da se potpuno povlači iz

politike – ali očigledno to nije ozbiljno mislio, piše Dojče vele. Jer, ne samo da je ostao na čelu vlade do prijevremenih izbora ovog proljeća na kojima je pobjednik bio desničarski populista Gert Vilders, nego je i partnerima u Evropskoj uniji dao do znanja da je zainteresovan da postane generalni sekretar NATO nakon Stoltenberga. Zapravo, to bi bilo potpuno u duhu zapadnog vojnog saveza po kojem mjesto vojnog komandanta redovno

pripada najvažnijoj zemlji NATO, Sjedinjenim Američkim Državama, a položaj generalnog sekretara Evropljaninu. I to po mogućnosti iz zemlje koja nije pretjerano velika vojna sila. Vlada Rutea je bila među prvima koja je izdašno pomogla Ukrajinu u vojnoj opremi – iako je upravo ta vlada liberala Rutea ujedno drastično smanjila izdatke za odbranu. – Ujedno, treba podsjetiti da Holandija nije zaboravila i ne

ju vrlo interesantno kako teče ovaj proces. Napominje se i da se turski portal „Firtina Haber“ pozvao na neimenovane visoke diplomatske izvore, kada su iznijeli informaciju da je devet članica NATO, među kojima i Turska, uključeno u pripremu kandidature Crnogorca Đukanovi-

ća za zamjenika generalnog sekretara NATO koji bi, kako piše turski list, ,,na tom mjestu naslijedio Mirčea Geoana (Mircea Geoană), kome petogodišnji mandat ističe 1. oktobra, zajedno sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom“. Prema ocjeni ,,Gazete de Maramures“, rumunska diplomatija je mnogo više zainteresovana za kandidaturu predsjednika Klausa Johanisa za generalnog sekretara NATO. Iako je ogromnu prednost za izbor imao bivši holandski premijer Mark Rute, kandidatura predsjednika Johanisa bila je jedina iz istočnoevropskog dijela NATO. – Iako je u ovom mandatu izostao izbor istočnog Evropljanina za generalnog sekretara NATO, region će biti korak bliži preuzimanju te najviše civilne dužnosti možda već u narednom mandatu. A na tom putu kandidatura predsjednika Johanisa bila je prvi važan korak. Za reputaciju Istočne Evrope, uključujući i Rumuniju kao njen dio, u okviru NATO, važnu ulogu igra i to što su izbori za Evropski parlament pokazali da politička nestabilnost zbog velikog rasta krajnje desnice ne dolazi sa istoka, već sa zapada – ističe list u jučerašnjoj analizi. U tom smislu, ,,Gazeta de Maramures“ ocjenjuje da kandi-

može da oprosti Rusiji obaranje civilnog aviona Malezija erlajnza na letu MH-17 iz Amsterdama za Kuala Lumpur 2014. godine, kada su većina od gotovo 300 žrtava bili Holanđani, a istraga je

nedvosmisleno utvrdila da je avion bio oboren ruskom raketom ispaljenom u najmanju ruku s položaja pod kontrolom proruskih snaga na istoku Ukrajine – navodi Dojče vele.

dovanje lidera iz Istočne Evrope za najviše funkcije u NATO ili EU je ,,danas daleko kredibilnije i ima veću težinu nego do sada“ jer se istočni dio NATO, ujedno i EU, ,,pokazao kao politički stabilniji i vitalniji u očuvanju unutrašnje kohezije, te stoga ni apetiti regiona prema liderskim pozicijama ne treba da budu skromni“. Ukoliko se bude došlo do faze da pominjanih devet članica predloži Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara NATO, Rumunija bi trebalo da podrži tu inicijativu. To bi bio čin solidarnosti sa partnerima iz regiona, a ujedno i interes Rumunije da na visokom mjestu u NATO poslije gospodina Geoana dobije pouzdanog i naklonjenog političara iz bliskog okruženja – komentariše ,,Gazeta de Maramures“. sUpErlativi za ĐUkaNoviĆa Novinari ovog lista tvrde da su iz diplomatskih izvora bili u prilici da vide neformalni draft, o kojem su pisali i turski mediji, sa detaljnim obrazloženjem potencijalne kandidature Đukanovića na kojem radi devet predlagača, što pokazuje da postoji cirkulacija te inicijative među članicama NATO. Ocjenjuje se takođe da sadržaj tog ,,non papera“ daje još jedan razlog u prilog rumunskoj podršci kandidovanju nekadašnjeg crnogorskog predsjednika.

– Riječ je, kako se kaže, o lideru koji je u vrlo nestabilnom i postkonfliktnom okruženju bio istrajan da uvede svoju zemlju u NATO, čak i pod velikim ličnim rizikom koji je sve vrijeme dolazio od ruskog protivljenja ulasku Crne Gore u Alijansu. ,,Taj rizik je bio egzistencijalni i Crna Gora ga je preuzela. Zato je njen primjer vrijedan najvišeg poštovanja i vrednovanja“ – kaže se, kako ističe rumunski list, u podužem draftu posvećenom Đukanovićevoj kandidaturi.

Bez obzira na to što je Crna Gora jedna od najmlađih članica NATO, procjenjuje se da izbor njenog dugogodišnjeg lidera na visoku funkciju u Alijansi bio bi nastavak dobre i važne prakse da lideri iz Istočne Evrope učestvuju u donošenju odluka iz „prvog reda“. – Kao zemlja iz koje je bio dosadašnji zamjenik generalnog sekretara, Rumunija bi podrškom Đukanoviću pokazala da je dosljedna u očuvanju te korisne i dobre prakse u Alijansi – zaključuje ,,Gazeta de Maramures“. Priredio: draško ĐUraNoviĆ

Mark Rute

Predsjednik države i premijer različito o rezoluciji o Jasenovcu

Milatović: Nijesam siguran da je presudno važna Spajić: Učinićemo isto što

i u slučaju Srebrenice

PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić saopštili su juče različita mišljenja o potrebi da crnogorski parlament usvoji rezoluciju o Jasenovcu.

Dok je Milatović mišljenja da takva rezolucija sada nije presudno važna za Crnu Goru, Spajić je u Briselu rekao da „ćemo učiniti isto ono što smo uradili i u slučaju Srebrenice“.

Na pres konferenciji u Briselu, odgovarajući na pitanje o rezoluciji o Jasenovcu, premijer je poručio da će Crna Gora osuditi svaki zločin.

- Učinićemo isto ono što smo uradili i u slučaju Srebrenice, osudićemo svaku vrstu zločina. Takođe, o tome da li će ovo pitanje doći na dnevni red Skupštine, to ćete morati da pitate njih, jer ja nijesam tamo, ali koliko znam, prijedlog o rezoluciji o Jasenovcu nije još uvršten u dnevni red - rekao je Spajić.

Kazao je da trenutno ima 40 rezolucija koje su u progresu.

- Imamo momentum, poslije Rezolucije o Srebrenici, koju

smo usvojili u UN, da svaki od predstavnika naroda u parlamentu ima potrebu da izgura rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus i narode ili religije kojima pripadaju. Postoje vrijednosne osnove kojim smo se, npr. glasajući za Srebrenicu, obavezali da osudimo sve zločine koji su

Ceremonija u kasarni „Milovan Šaranović“ u Danilovgradu

Jedanaesti kontingent

Vojske Crne Gore završio misiju u Letoniji

PODGORICA – Jedanaesti kontingent Vojske Crne Gore (VCG) koji se vratio iz NATO misije eFP u Letoniji, juče je dočekan na ceremoniji u kasarni „Milovan Šaranović“ u Danilovgradu. Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, načelnik Generalštaba Zoran Lazarević zahvalio je vojnicima na trudu, posvećenosti i profesionalizmu koji su pokazali tokom izvršenja jednog od najvažnijih zadataka.

- Vi ste najveći ponos naše vojske i države. Svojim radom u bazi u Letoniji doprinijeli ste zajedničkim naporima Alijanse u očuvanju mira i odvraćanju prijetnji na njenom istočnom krilu, pokazavši visok nivo obučenosti i spremnosti - kazao je Lazarević. Iz Ministarstva su rekli da su tokom misije, pripadnici jedanaestog kontingenta VCG u eFP stekli značajno iskustvo,

koje će primijeniti u daljem radu u svojim jedinicama, čime se jačaju i kapaciteti crnogorske vojske.

Navodi se da su od njih dužnost preuzeli pripadnici dvanaestog kontingenta VCG, koji će, kao i njihovi prethodnici, obavljati izviđačke dužnosti u sklopu multinacionalne borbene grupe. - Pripadnici VCG su, kao i njihovi prethodnici, pored brojnih vojničkih zadataka, postizali i druge vrijedne rezultate, u sportskim disciplinama, ali se isticali i po primjerenom i časnom ponašanju u multinacionalnoj sredini - kaže se u saopštenju. Lazarević je istakao da će VCG nastaviti da aktivno učestvuje u NATO misijama i aktivnostima, čime se potvrđuje da je Crna Gora kredibilna članica, posvećena očuvanju vrijednosti Sjevernoatlantskog saveza.

R.P.

se desili u prošlosti - rekao je Spajić.

Za razliku od premijera, predsjednik države kazao je da nije siguran da su to teme koje su u ovom trenutku presudno važne za Crnu Goru. Milatović je kazao da prvo treba sačekati da vidimo da li će se dogoditi da se rezolu-

cija o Jasenovcu uskoro nađe na dnevnom redu Skupštine Crne Gore.

- Mislim da kada se nađe, ukoliko se nađe, možemo dodatno diskutovati o tome. Nijesam siguran da su to teme koje su u ovom trenutku presudno važne za Crnu Goru - kazao je Milatović. Z. D.

U Demokratskoj partiji socijalista smatraju da je bezbjednosni sektor u državi sistemski uništila aktuelna i dvije prethodne vlade Tražiće saslušanje Šaranovića i Spajića zbog Brđanina

PODGORICA – Demokratska partija socijalista iniciraće kontrolno saslušanje ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i premijera Milojka Spajića pred matičnim Odborom za bezbjednost i odbranu povodom slučaja Zorana Brđanina da bi se, kako je saopšteno, rasvijetlile činjenice u vezi sa pokušajima miješanja politike u sektor bezbjednosti. Upravni sud je nedavno donio odluku da je Vlada nezakonito razriješila Brđanina dužnosti direktora Uprave policije. To je treća žalba Brđanina koju je usvojio Upravni sud. Iz DPS-a su ocijenili da su aktuelna i prethodne dvije vlade sistemski uništile bezbjednosni sektor u državi. Političko podešavanje strukture bezbjednosnog sektora, kako su saopštili, kroz cirkus koji je režirala vlast tako što je ponavljala nezakonite smjene direktora Uprave policije, tragična je posljedica toga što državu vode neznalice i nesposobni mediokriteti koji imaju loše namjere. – Iako su Brđanina isti ovi koji su ga smjenjivali, ranije opisivali kao najškolovanijeg policajca dostojnog funkcije direktora policije, ostali su gluvi za naša jasna upozorenja da će presuda biti ista kao i prethodne dvije, i da ne mogu

Stigli agremani za sedam novih ambasadora

smjenjivati prvog čovjeka policije samo iz političkih motiva – rekli su iz DPS-a. Neznaveni vlastodršci, navode u DPS-u, neiskusni u upravljanju složenim sistemima i nesposobni da vode državu, nastavljaju da srljaju u nove greške do potpune razgradnje sistema čija je uloga da štiti građane i državu. – Da imaju imalo osjećaja za odgovornost, danas bi svi koji su učestvovali u Brđaninovoj, trećoj po redu, nelegalnoj smjeni, podnijeli ostavke. Ipak, kako za njih nema važnijeg cilja nego da što duže zadrže svoje fotelje, opet ćemo gledati reprizu odluka o nezakonitoj smjeni, v.d. stanju, a trošak ovakvih nezakonitih odluka plaćaće građani. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, koji je smijenio Brđanina tvrdeći da to čini u skladu sa zakonom, kao i premijer Milojko Spajić koji je suprotno zakonu izabrao novog vršioca dužnosti direktora UP treba da snose odgovornost i podnesu ostavke, ali pošto to neće učiniti, iniciraćemo njihovo kontrolno saslušanje pred matičnim Odborom za bezbjednost i odbranu, kako bismo konačno rasvijetlili sve činjenice u vezi sa pokušajima miješanja politike u sektor bezbjednosti – zaključuje se u saopštenju DPS-a. R. P.

Mirković ide u SAD, Miljanić u Sjevernu Makedoniju…

PODGORICA – Vlada Crne

Gore obaviještena je da je sedam novih ambasadora

Crne Gore dobilo agremane država u koje su akreditovani, saznaje portal Javnog servisa.

Agremani su stigli za Dragana Tufegdžića (Slovenija), Stanicu Anđić (Austrija), Branka Bulatovića (NR Kina), Zorana Miljanića (S. Makedonija), Čedomira Fuštića (Mađarska), Jovana Mirkovića (SAD) i Branka Boškovića (Španija).

Prema nezvaničnim saznanjima RTCG, čekaju se agremani za još tri ambasadora, a za jednog je spreman.

Prijedlog za postavljanje ambasadora donosi Vlada, na prijedlog šefa diplomatije. Nakon dobijanja agremana, Vlada o tome obavještava predsjednika države, koji bi zatim trebalo da zatraži mišljenje od skupštinskog Odbora za međuna-

rodne odnose i iseljenike. Nakon dobijanja mišljenja, koje nije obavezujuće, predsjednik države donosi ukaz o postavljenju ambasadora i potpisuje akreditivna pisma, čime se stvaraju uslovi da ambasador stupi na dužnost. Crna Gora trenutno ima ambasadore u svega desetak država, dok je otpravnici poslo-

va predstavljaju u više od 20, i to je slučaj već duže vrijeme. Osim ambasadora, Crna Gora u inostranstvu ima i tri generalna konzula - u Frankfurtu, Sremskim Karlovcima i Istanbulu. Predsjednik države Jakov Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike

pet prijedloga kandidata za ambasadore, kako bi Odbor o njima dao mišljenje. Sjednice Odbora, na kojima će se raspravljati o kandidatima, zakazane su za 2. i 3. jul. Milatović je od Odbora tražio mišljenje o Čedomiru Fuštiću, kandidatu za ambasadora Crne Gore u Mađarskoj, o Draganu Tufegdžiću, kandidatu za ambasadora u Sloveniji, Zoranu Miljaniću, kandidatu za ambasadora u Sjevernoj Makedoniji. Odbor bi trebalo da da mišljenje i na prijedlog da Branko Bulatović bude ambasador u Kini, kao i o prijedlogu da Đorđe Radulović bude ambasador – stalni predstavnik Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i specijalizovanim organizacijama Ujedinjenih nacija, na rezidentnoj osnovi u Beču R. P.

SVE SE VIŠE RAZLIKUJU: Milojko Spajić i Jakov Milatović

POBJEDA

Ministarstvo vanjskih poslova

PODGORICA - Sistemske reforme zahtijevaju inkluzivni dijalog, jasne poruke i transparentnost. Da bismo jačali povjerenje u institucije, moramo imati otvorene, jasne i tačne informacije, a rad mora biti zasnovan na temeljnim i preciznim analizama - kazao je juče predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na panelu organizovanom u okviru događaja ,,Razgovori sa predsjednikom u vezi budućnosti penzionog sistema u Crnoj Gori“. Milatović je poručio da Fond PIO nije samo protočni bojler, već stub naše socijalne države. - Fond PIO je i obećanje intergeneracijske solidarnosti i međugeneracijskog povjerenja koje nema pravo niko da izigra – kazao je Milatović. Naveo je da su česte izmjene zakona i povećanje minimalne penzije otvorile pitanje pravednosti obračuna penzija.

Ekonomski populizam

- Moramo biti oprezni i odbaciti rješenja ekonomskog populizma i kratkoročnih benefita, koji mogu donijeti trenutne političke poene, ali uvijek vode do dugoročnih problema i destabilizacije javnih finansija.

Zato treba da se fokusiramo na dugoročna rješenja koja će osigurati stabilnost i sigurnost za građane – poručio je Milatović. Osvrćući se na program ,,Evropa sad 1“, u čijem kreiranju je učestvovao, Milatović je naveo da su tada imali sistematičan pristup, te jasno iskazali namjere i zakonska rješenja, uz dijaloge sa privredom i sindikatima, te međunarodnim partnerima. Milatović ocjenjuje da je povećanje minimalne zarade dovelo do smanjenja sive ekonomije, da je progresivni poreski sistem bio pravedniji, te da je povećanje neto zarada ubrzalo ekonomsku aktivnost, a istovremeno je smanjeno opterećenje na rad što je privredu učinilo konkurentnijom. Direktor Fideliti konsaltinga i moderator jučerašnjeg panela Miloš Vuković je kazao da je to jedini događaj koji se do sada bavio najavljenom reformom penzionog sistema, o kojoj se, za sada, govori samo iz nagađanja i fragmenata medijskih nastupa nosilaca vlasti. – Samo je u ovoj godini, u odnosu na prošlu, povećana tekuća potrošnja za 360 miliona eura, a to su novi izdaci koji će se morati finansirati bez obzira

PODGORICA - Poreski inspektori su u periodu od 1. maja do 23. juna obavili 674 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 72.

– Po tom osnovu izdata su 103 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 365,1 hiljadu eura – navodi se u saopštenju Poreske uprave (PU).

Zaduženje po osnovu novčanih kazni iznosi 178.750

Razgovori sa predsjednikom države o budućnosti penzionog sistema u Crnoj Gori

Ekonomski populizam i kratkoročni benefiti donose dugoročne probleme

Fond PIO je i obećanje intergeneracijske solidarnosti i međugeneracijskog povjerenja koje nema pravo niko da izigra, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Direktor Fideliti konsaltinga Miloš Vuković istakao je da ne postoji nikakav dokument u pisanoj formi o penzionoj reformi niti se u programu rada Vlade pominju izmjene Zakona o Fondu PIO

na to da li će se prihodna strana budžeta ostvariti. S druge strane, imamo devet puta manje povećanje kapitalnog budžeta, a iako se govori da je rekordan, on je samo 40 miliona eura veći u odnosu na prošlu godinu i uključuje izdvajanje za auto-put. Kad maknete 70 miliona predviđenih za auto-put, vidi se da je kapitalni budžet zapravo manji za 30 miliona eura – kazao je Vuković. Ukazao je da je u prvom kvartalu nastavljen pad stranih investicija za oko deset odsto, da je saldo uvoza roba i usluga negativan za preko pola milijarde eura, da je prihod od turizma manji za 20 odsto, a broj turista za 19 odsto. Osim toga, kako je naveo Vuković, izvoz je pao za trećinu, dok je inflacija veća od prosjeka u EU. Ocijenio je da će linearno povećanje zarada za 25 odsto drastično uticati na migraciju zaposlenih iz privatnog u javni sektor.

– Do objave reformi, koja je najavljena za novembar, ostalo je još četiri mjeseca, a do tada bi dokument trebalo da prođe javnu raspravu, da se ispričamo o najvažnijoj reformi koja utiče na sve građane, prije nego ga Skupština izglasa. Ne postoji nikakav dokument u pisanoj formi o toj reformi, a eksplicitno je rečeno i iz domaće i strane stručne javnosti, da niko ne može da komentariše program dok ga ne vidi.

REfoRma

– Reforme Fonda PIO nema u Programu ekonomskih reformi, niti se u programu rada Vlade pominju izmjene Zakona o Fondu PIO – kazao je Vuković.

Najavljena reforma kojom se planira rast plata za 25 odsto i prosječne penzije na 600 eura, kako je kazao Vuković, državu će koštati 700 miliona eura. – To je fiskalna rupa koja iznosi oko 9,5 odsto BDP ili četvrtinu ukupnih prihoda budžeta.

Crna Gora treba da se odrekne četvrtine izvornih prihoda budžeta bez jasne najave na koji način će se finansirati – ukazao je Vuković pitajući se šta će se dešavati sa dosadašnjim uplatama i kako će se penzije obračunavati.

Vuković je podsjetio da su na rizike smanjenja ili ukidanja doprinosa za PIO ukazali i iz Svjetske banke, Evropske komisije i MMF-a, koji je sugerisao da bi se to moglo izvesti samo uz povećanje PDV-a na 29 odsto.

Na jučerašnjem panelu su učestvovali član Fiskalnog savjeta Srbije i docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Nikola Altiparmakov, profesor na Institutu za javne finansije i poslovno veleučilište Zagreb Predrag Bejaković i profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani Mitja Čok koji su predstavili sisteme svojih zemalja. Bejaković je kazao da savjetuje Crnoj Gori da ,,tri puta promisli, pa tek da reže“. – Razgradnja Fonda PIO koji sigurno nije idealan, ali je najbolje što imate, bila bi jako loša i imala bi nepovoljne dugoročne posljedice – kazao je Bejaković dodajući da je Crna Gora premala te da ne može da savjetuje koji bi model penzionog sistema bio najbolji, osim da su neophodne dugoročne analize.

Bivši direktor Fonda PIO i bivši guverner Centralne banke Radoje Žugić je ukazao na demografske probleme, dodajući da se u posljednje vrijeme prečesto mijenjala starosna granica za odlazak u penziju. Oci-

jenio je da nema razloga da se u Crnoj Gori fazno ne uvede drugi stub penzionog sistema i na taj način smanje rizici.

BEz pREdstavnika vladE

Profesorica na Univerzitetu

Crne Gore Branka Bošnjak je ocijenila da to što na panelu nema predstavnika Vlade ukazuje da bi se moglo desiti da se reforma sprovede naprečac, bez ikakvih analiza, što će svima donijeti velike probleme. – Vidim da svi učesnici panela apeluju da se ne ulazi ovako hazarderski u reformu te da se drugi stub penzionog sistema nigdje nije pokazao kao dobar – kazala je Bošnjak dodajući da je Fond PIO opljačkan devedesetih godina prošlog vijeka te da bez revizije prošlosti nema napretka.

Smatra da je povećanje minimalnih penzija na 450 eura dovelo do diskriminacije.

- Obesmislili smo nečije ulaganje, jer je penzija štednja, obesmislili smo školu, jer smo izjednačili fizičkog radnika sa stažom od 15 godina sa prosvjetnim radnicima čija je penzija blizu minimalca. Mislim da će, ako ima pravde, ova država to morati da nadoknadi, a bojim se da će to doći i do Strazbura i da ćemo ispaštati zbog te nepravde – kazala je Bošnjak.

Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić je ocijenio da je potrebno sprovesti postepenu odgovornu reformu uz korišćenje svih potencijala i sagledavanja znanja bez političkih pritisaka.

- Postepeni prelazak, odnosno davanje mogućnosti da građani koriste benefite dobrovoljnih penzionih fondova uz poreske olakšice, pa ako se pokaže ispravnim, preći na drugi stub, mogao bi biti dobar put za reformu penzionog sistemaocijenio je Gutić.

Profesor na Univerzitetu Mediteran Zarija Pejović je ukazao da je suštinski problem kako povećati produktivnost i na taj način i standard građana, te ojačati ulogu sindikata u socijalnom dijalogu. Svaki drugi pokušaj jačanja standarda, kako je naveo Pejović, vodiće u deficit i probleme javnih finansija.

Senator Državne revizorske institucije i prof. dr Branislav Radulović je kazao da reforme nema, jer za to mora postojati strategija, te da ,,mi imamo non-paper“.

– Imamo ozbiljan problem, jer se namjerava kratkoročno povećanje plata bez stvarne produktivnosti i prenošenje kompletnog penzionog sistema u godišnji Zakon o budžetu. Ako za četiri mjeseca moramo dobiti reformu, a sad nemamo nijedan dokument, sa ovog skupa mora poći upozorenje o rizicima – poručio je Radulović. m. lEkoviĆ

eura, od čega je naplaćeno 131.150 eura ili 73,37 odsto. – Naplata novčanih kazni odnosi se na 38 poreskih obveznika koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana –dodaje se u saopštenju.

Sektor za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora PU tokom ljetnje turističke sezone pojačano prati regularnosti poslovanja poreskih obveznika koji sezonski obavljaju djelatnost, sa posebnim akcentom na ugostiteljsku i turističku djelatnost.

Takođe, opšta poreska registracija, podnošenje poreskih prijava, evidentiranje prometa, uplata pazara i prijavljivanje radnika u primorskim i sjevernim opštinama su predmet intenzivnih kontrola poreskih inspektora tokom ljetnje turističke sezone. – Obavljaju se i ciljane kontrole poreskih obveznika, kod kojih su tokom prošle godine utvrđeni prekršaji ili za koje je poreski organ bio u saznanju da ne evidentiraju promet i ne izdaju račune korisnicima usluganavodi se u saopštenju.

PU, prema riječima njenih predstavnika, prati evidentiranje prometa analizom podataka iz sistema elektronske fiskalizacije, sa posebnim akcentom na one poreske obveznike kod kojih je izvršen inspekcijski nadzor i utvrđen prekršaj. Svako odstupanje u sistemu u evidentiranju prometa iniciraće njihovu ponovnu kontrolu. -U cilju preventivnog djelovanja, unapređenja komunikacije i jačanja odnosa povjerenja između PU i poreskih obveznika, apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbje-

đuju tačne podatke o ostvarenim prihodima, kako bi legalno poslovali i time stvorili pozitivan ambijent na tržištu Crne Gore, ravnopravne uslove poslovanja i doprinijeli suzbijanju sive ekonomije - zaključuje se u saopštenju. Građani, kao i do sada, sve nepravilnosti mogu prijaviti pozivom na broj telefona 19707. Pitanja vezana za primjenu poreskih propisa mogu se uputiti na mejl poreskauprava@tax. gov.me radi dobijanja detaljnih odgovora sa pregledom poreskih propisa u toj oblasti. R. E.

FOKUSIRATI SE NA DUGOROČNO STABILNA REŠENJA: Sa jučerašnjeg događaja

Apelacioni sud vratio na početak spor oko aktivirane garancije za mHE

koje je država naplatila od Plava Hydro Powera

PODGORICA – Postupak po tužbi kompanije Plava Hydro Power (PHP) u vlasništvu američkog biznismena kosovskog porijekla Florina Krasnićija protiv države oko obeštećenja za aktiviranu garanciju na 250.000 eura, krenuo je ispočetka, nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu.

Država je taj iznos naplatila na osnovu ugovora o koncesiji za mini hidroelektranu (mHE) na Đuričkoj rijeci, oko koje se takođe pred Privrednim sudom godinama vodi postupak oko naknade štete zbog nerealizovane investicije. Sudija Privrednog suda Filip Vujošević inicijalno je usvojio tužbu i naložio državi da vrati tih 250 hiljada eura jer su stečene bez osnova, dok je dio tužbe kojim je od NLB banke tražena naknada štete od 44,7 hiljada eura odbio. Sudija Vujošević je u presudi naveo da je nesporno da koncesioni ugovor nije realizovan, a imajući u vidu da je garancija izdata povodom tog ugovora, to znači da se osnov za njenu naplatu zbog kojeg je prvobitno i izdata nije ostvario. U toj presudi je suštinski ukazao na krivicu države, dodajući da se taj osnov nije ostvario ,,upravo zbog radnji koje je preduzeo prvotuženi kao koncedent (država), odnosno radnji koje isti nije preduzeo da bi došlo do ispunjenja svih ugovornih obaveza po osnovu predmetnog ugovora o koncesiji“.

Ukidanje presUde Ipak, Apelacioni sud je bio drugačijeg stava, zbog čega je presuda ukinuta, a postupak vraćen na početak.

Sudija Privrednog suda Filip Vujošević inicijalno je usvojio tužbu i naložio

državi da vrati tih 250.000 eura jer su stečene bez osnova

– Nejasni su razlozi da je naplata novčanih sredstava po bank arskoj garanciji izvršena po osnovu kojih se nije ostvario, jer se istovremeno ne utvrđuje koji je to osnov. Očigledno je da prvostepeni sud naplatu bankarske garancije vezuje za realizaciju osnovnog ugovora o koncesiji koji pristup je protivrječan razlozima da se u konkretnom slučaju radi o garanciji ,,bez prigovora“ i ,,na prvi po-

ziv“ koju je prvotužena blagovremeno, prije isteka roka njenog važenja aktivirala, a potom rok za naplatu dozvoljeno odlagala sve do 1. 6. 2022. godine kada je naložila da se izvrši naplata i to jer je tužilac propustio da izvrši obavezu iz ugovora – stoji u ukidnom rješenju.

Sudije vijeća ovog suda su ocijenile i da nijesu ispravno utvrđene činjenice u vezi krivice za raskid ugovora, jer nije izvr-

šen uvid u predmet koji se oko tog pitanja vodi, već se odlučne činjenice smatraju opštepoznatim ili nespornim bez posebnog obrazloženja. spriječenost

Sudija Vujošević je u prvostepenoj presudi ocijenio da je PHP bio spriječen da realizuje ugovor, jer je država podržala mještane i opštine u njihovom protivljenju izgradnji mHE, nakon čega je Vlada u oktobru 2019. donijela zaključak oko sporazumnih raskida više koncesionih ugovora. Sud će u ponovljenom postupku morati i da utvrdi da li je došlo do produženja roka važnosti garancije i da li je država podnosila novi poziv za plaćanje. Na prvom ročištu u postupku koji je krenuo iznova, zastupnik NLB je kazao da je PHP u više navrata tokom 2021. godine tražio odlaganje naplate po garanciji, dodajući da to pokazuje očiglednu saglasnost PHP i države, za šta banka ne može snositi pravne posljedice. Zastupnici PHP su ukazali da takve saglasnosti nije bilo, već da su upravo dopisom u julu 2021. upozorili državu da bi svako aktiviranje garancije bilo suprotno ugovoru. Sud je naložio da će se u nastavku postupka izvršiti uvid u spor koji se vodi oko naknade štete zbog nerealizovanog projekta mHE, u kojem je vrijednost određena na šest miliona eura. PHP tvrdi da je u projekat vrijedan 12 miliona eura, do tada uloženo 1,3 miliona, optužujući državu da nije obezbijedila preduslove za realizaciju projekta te da je izostala adekvatna reakcija kada ih je lokalno stanovništvo spriječilo da započnu radove. M. Lk.

Akcija Ministarstva poljoprivrede u cilju sprečavanja zloupotreba

PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u cilju sprečavanja zloupotreba službenih vozila sprovelo uvođenje novih mjera, saopšteno je iz resora na čijem se čelu nalazi Vladimir Joković

-Ministarstvo poljoprivrede racionalizuje troškove kroz nove mjere za kontrolu službenih vozila. Jedna od njih je brendiranje vozila svih službi, tako što će na vozačkim i suvozačkim vratima biti postavljen logo Ministarstva kako bi vo-

zila bila prepoznatljiva i uočljiva – kaže se u saopštenju objavljenom na portalu Ministarstva. Navedeno je da je u narednom periodu planirana i ugradnja GPS uređaja ,,u cilju sprečavanja nenamjeskog korišćenja, uspostavljanja monitoringa nad kretanjem vozila i potrošnjom goriva, sa fokusom na racionalizaciju troškova, a sve u skladu sa zakonom i odlukama Vlade“.

Iz Ministarstva poljoprivrede saopštili su da taj resor obuhvata veliki broj organizacionih jedinica: direktorata, direkcija i odjeljenja koji su

zaduženi za različite oblasti pa je, kako su kazali, opravdana potreba za većim bro -

jem službenih vozila, naročito za sprovođenje javnih poziva koje raspisuje Mini-

Sa sastanka Višegradske grupe

Delegacija Državne revizorske institucije na sastanku Višegradske grupe Ukazano

PODGORICA - Delegacija Državne revizorske institucije (DRI) na čelu sa predsjedavajućim Senatom, senatorom Nikolom N. Kovačevićem je, na poziv predsjednice Računskog suda Austrije dr Margit Kraker uzela učešće u svojstvu posmatrača na sastanku šefova proving revizorskih institucija Višegradske grupe, u ponedjeljak i utorak u Gracu, saopšteno je iz DRI. Navedeno je da je Kovačević održao bilateralni sastanak sa Margit Kraker i upoznao je sa izazovima s kojima se suočava DRI Crne Gore u pogledu njene finansijske nezavisnosti i samostalnosti.

Godišnji sastanak šefova VRI Višegradske grupe, pod nazivom „Da li samo ostavljamo dug budućim generacijama?“ bio je posvećen rezultatima rada vrhovnih revizorskih institucija, koji imaju uticaj na budućnost i živote novih generacija. Takođe se razgovaralo o budućoj ulozi VRI za nove generacije, posebno s aspekta primjene vještačke inteligencije. -Kovačević je obavijestio predsjednicu Računskog suda, koja je ujedno i generalna sekretarka INTOSAI organizacije da će DRI Crne Gore pokrenuti SIRAM postupak pred Međunarodnom razvojnom inicijativom (IDI). Razlog pokretanja

SIRAM postupka je potencijalna prijetnja po finansijsku nezavisnost DRI zbog ograničavanja prava te institucije od strane Ministarstva finansija da samostalno koristi opredijeljena budžetska sredstava za rad, a što nije u skladu sa principom 8 Meksičke deklaracije o nezavisnosti VRI – navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je jedan od zahtjeva Evropske komisije za sve države kandidate EU obezbijede punu nezavisnost VRI u skladu sa međunarodnim standardima, a s obzirom da postoji rizik da je narušena nezavisnost DRI Crne Gore. -Kovačević je upoznao generalnu sekretarku INTOSAI da će DRI takođe obavijestiti o novim okolnostima Generalni direktorat Evropske komisije za budžet i Generalni direktorat za proširenje.

Saopšteno je da je Kraker obećala svesrdnu podršku DRI Crne Gore na polju očuvanja njene nezavisnosti i rezultata ostvarenih u okviru pregovaračkog poglavlja 32 Finansijska kontrola. Višegradska Grupa V 4+2 je neformalan, nezavisan i profesionalan forum, koji čine predsjednici vrhovnih revizorskih institucija tzv. država Višegrad (Republika Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) i predsjednici VRI Republike Austrije i Slovenije. s.p.

starstvo, odnosno terenskih kontrola koje su neophodne za realizaciju tih poziva i ra-

da savjetodavnih službi koje svakodnevno obilaze poljoprivredne proizvođače. s. p.

Privredni sud

Brendirana vozila Ministarstva poljoprivrede

PODGORICA – Novo PISA testiranje održaće se za deset mjeseci i nadležni moraju da reaguju kako bi đaci pokazali bolje rezultate. Sistem ne funkcioniše kako treba – nema dovoljno časova iz ključnih predmeta, đaci nijesu motivisani, pojedini kadar sa fakulteta koji dolazi u učionice je sporan, riječ je o lošijim studentima...

Ovi stavovi iznešeni su, između ostalog, na okruglom stolu gdje se diskutovalo o međunarodnom testiranju, a koji su organizovali Sindikat prosvjete i Prosvjetna zajednica. Pojedini nastavnici su tokom diskusije saopštavali da su entuzijasti, da rade sa đacima, da su voljni i besplatne časove da organizuju i prepreme učenike za novo PISA testiranje.

– Ne bježim od toga, držala bih te časove. Radila bih, samo pomognite, usmjerite šta i kako da radimo u učionicama, da nijesmo sami u ovoj priči – rekla je profesorica Danijela Jovanović iz Udruženja nastavnika matematike predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Povećanje fonda časova

Iz resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović rečeno je da će mijenjati zakone, te da će, između ostalog, povećati fond časova za pojedine predmete, pošto su se učesnici skupa žalili da ne mogu da prenesu znanje, jer nemaju dovoljno časova. Iz Zavoda za školstvo poručili su da im je cilj da osposobe timove koji će pomagati kolegama da se pripreme za PISA testiranje.

Sindikat prosvjete i Prosvjetna zajednica organizovali okrugli sto na kojem se polemisalo o PISA rezultatima i izazovima obrazovnog sistema

Stiže sljedeće testiranje, a problema napretek

Godinama nijesmo u vrhu na PISA testiranju. Posljednje testiranje nam je najgore bilo. Pričamo o tome kada se dese rezultati, izgalamimo da nije dobro. Nikada nijesmo uradili valjanu analizu – rekao je predsjednik Sindikata Radomir

Božović i najavio da će nakon skupa sačiniti preporuke i uputiti ih nadležnima

Profesor matematike Milan Rosandić iz podgoričke škole ,,21. maj“ smatra da treba da se preduzme sve da se postignu bolji rezultati na duže staze.

Kazao je da se od nastavnika traži da motivišu djecu kojoj trebaju novi pristupi.

Opterećeni pamćenjem, a test traži razumijevanje

Profesor Vladimir Drekalović predstavljao je određene zadatke iz matematike koji se daju na PISA testiranju, navodeći da smo opterećeni pamćenjem, ma koje struke da smo, a da se na testu traži samo razumijevanje i pokaže to. – Kada imamo zadatak gdje se pojavljuje podatak koji je suvišan, koji nema veze sa zadatkom, tu i mi nastavnici stanemo. Nijesmo učeni

– Imamo sve više nezainteresovanih učenika. Tu je i borba roditelja samo za ocjenu i ništa više ih ne zanima – rekao je on. Tokom diskusije ukazano je da je ključ u svemu – unaprijediti čitalačku pismenost kod učenika.

tako – rekao je on.

Jedan od zadataka koji je predstavio glasi: – Picerija služi dvije vrste pica iste debljine, ali različite veličine. Manje imaju prečnik 30 cm i koštaju 30-zed-a. Veće imaju prečnik 40 cm i koštaju 40 zeda. Koju picu je isplativije kupiti? Objasniti odgovor...

Odluka Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore

Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Nađa Durković rekla je da nešto u sistemu ne radi dovoljno dobro da bi naša djeca bila građani svijeta. – Nemojmo optuživati djecu, čitanje se uči. Shvatila sam poslije 40 godina rada da ni predmetni program, ni najbolji udžbenici, ni najbolje namjere neće uraditi ništa ako

nemate nastavnika koji svakog jutra kada krene u školu počinje svoju reformu – rekla je ona.

Kadar i grešKe u

Koracima

Dekan Filološkog fakulteta

Igor Lakić kazao je da se na programe za nastavnike upisuje sve manje dobrih đaka – upisuju se sve više oni koji školu završavaju sa dvojkama, trojkama i onda kasnije postaju u najboljem slučaju osrednji profesori.

- Talentovani ne završavaju u učionici. Najbolji treba da budu tu i treba ih motivisati, da li kroz kampanje. Treba nešto naći – prokomentarisala je profesorica matematike

Danijela Jovanović

Istakla je da su roditelji učinili neke loše poteze.

– Djecu vode na privatne časove, daleko su od škole, idu tamo na treninge, kurseve. Škola nije drugi dom i to je veliki poraz društva – kazala je Jovanović.

Profesorica sa PMF-a Mara Šćepanović rekla je da je pot-

puno ubijeđena da današnja prosječna djeca mogu da urade test relativno dobro, bar da uđemo u prvu polovinu tabele, ali da to ne rade, jer se zadaci odrađuju anonimno.

– Oni nemaju ništa od toga, nijesu tako naučeni, da rade timski... Mi smo imali kolektivni duh, to je onaj period socijalizma koji smo prezreli i prešli dalje u neoliberalni kapitalizam i dobili smo individualce. Ovo je rezultat naše težnje – na se, u se i poda se – rekla je ona. analiza i PrePoruKe Predsjednik Sindikata Radomir Božović najavio je da će nakon skupa sačiniti preporuke i uputiće ih nadležnim. Rekao je da je njihova misija da učine obrazovni sistem boljim i da je nužna reforma školstva. – Godinama nijesu u vrhu na PISA testiranju. Posljednje testiranje nam je najgore bilo. Pričamo o tome kada se dese rezultati, izgalamimo da nije dobro. Nikada nijesmo uradili valjanu analizu – rekao je Božović. Krajem prošle godine predstavljeni su rezultati PISA testiranja 2022. godine, te je statistika pokazala da su đaci ostvarili gore rezultate nego na testiranju znanja 2018. godine. Nalaze se ispod OECD prosjeka u matematičkoj, čitalačkoj i naučnoj pismenosti, a to su najslabiji rezultati koje su ostvarili od 2012. godine. Tada je rečeno, između ostalog, da je u planu da se poveća broj funkcionalno pismenih učenika i broj učenika s najvećim postignućima iz oblasti – matematike, čitanja, nauka. n. ĐurĐevac

PODGORICA - Univerzitet

Crne Gore raspisaće danas konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore za studijsku 2024/25. godinu. O tome je odlučeno juče na održanoj sjednici Upravnog odbora UCG. Konkurs kojim će biti ukupno predviđeno 3.186 mjesta, navodi se, biće objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u

Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta. U tekstu konkursa biće opisani detalji elektronske prijave putem platforme upisi.edu.me, u skladu sa programom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Izuzetno, ukoliko prijavu nije moguće podnijeti elektronskim putem, kandidati podnose prijavu neposredno, preko studentske službe organizacione jedinice.

-Prijava na konkurs se podnosi 28. i 29. juna do 16 časova, kada će sistem za elektronsku prijavu biti zatvoren, a ukoliko se prijava podnosi neposredno organizacionoj jedinici, podnosi se označenih dana u okviru radnog vremena studentskih službi. Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nijesu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit

polažu se 1. jula. Raspored termina polaganja predmeta biće istaknut na internet stranicama organizacionih jedinica –saopšteno je sa UCG. Pojašnjeno je da se prijemni ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, a koji su dodatni uslovi za upis, polažu 2. i 3. jula prema rasporedu koji će biti istaknut na internet stranicama organizacionih jedinica. -Prijemni ispiti se organizuju

za upis na studijske programe: Medicina, Stomatologija, Arhitektura, Psihologija, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i na stručno-umjetničke studijske programe – kaže se u saopštenju. Dodaje se da će se upis kandidata i izdavanje uvjerenja obaviti zaključno sa 6. julom, prema rasporedu organizacionih jedinica. -Univerzitet Crne Gore oba-

vještava buduće studente da je unaprijeđen i postupak elektronskog potpisivanja ugovora o studiranju na Univerzitetu Crne Gore kao posljednjeg koraka elektronskog upisa na Univerzitet Crne Gore. Usluga elektronskog potpisivanja ugovora o studiranju razvijena je prošle godine u okviru projekta „E-usluge kao odgovor na Covid-19“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom prosvjete i Ministarstvom javne uprave. Cilj projekta je podsticanje mladih na korišćenje digitalnih servisa u interakciji sa institucijama, bez čekanja u redovima i prikupljanja dokumenata –saopšteno je iz ove obrazovne institucije. r. d.

Promjene neophodne, ali potrebna i strategija

Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade objavio listu onih koji ispunjavaju formalne uslove da se nađu u trci za prestižno priznanje

Po 28 kandidata za

godišnju i nagradu za životno djelo

PODGORICA - Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade odlučivaće o ukupno 56 kandidata koji su u dvijema posebnim kategorijama – za godišnju i nagradu za životno djelo – ispunili formalno-pravno uslove za dodjelu ovog priznanja za 2024. godinu.

Uslove da se nađu među kandidatima za godišnju Trinaestojulsku nagradu ispunilo je, prema ocjeni žirija, 25 pojedinaca i jedna ustanova. To su književnik Andrija Radulović, doktor bogoslovskih nauka Nikola Marojević, profesor književnosti Sreten Vujović, prvak Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović, književnik Radovan Vujadinović, književnica Jelena Jovetić, specijalista menadžmenta profitnog sektora Željko Milović, profesorica Tatjana Burzanović, diplomirani ekonomista Aleksandar Damjanović, književnik Bećir Vuković, redovni profesor u penziji Branislav Bane Sekulić, književnik Aleksandar Bečanović, akademski slikar i grafičar Ismet Hadžić, profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti Budimir Budo Simonović, diplomirani ekonomista Budimir Raičković, književnik Braho Adrović, diplomirani filmski reditelj Mirko Matović, profesor filozofije Esad Kočan i putopisac Edin Krnić

Među onima koji su ispunili uslove za kandidate za Trinaestojulsku nagradu su i novinarke Jelena Jovanović i Olivera Lakić, docent dr. sc i mr Nikola Marković, profesor opšte književnosti i teorije književnosti Balša Brković, slobodni umjetnik, karikaturista Darko Drljević, diplomirani FTV reditelj Vladimir Perović, profesorica srpskog jezika i književnosti, književnica Milica Bakrač, filatelista Tomo Katurić i jedna ustanova Klinički centar Crne GoreCentar za plastičnu hirurgiju. Shodno Zakonu o državnim nagradama, žiri može u 2024. godini dodijeliti Trinaestojulsku nagradu za životno djelo i najviše tri kao godišnje nagrade, s tim da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada za 2024. godinu. - Godišnja Trinaestojulska nagrada za 2024. dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i um-

PODGORICA – Djelotvorna borba i sprečavanje torture jedno je od obaveznih mjerila za zatvaranje poglavlja 23, poručila je savjetnica za vladavinu prava i evropske integracije pri Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Frederika Vunšman

jetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore - ističe se u saopštenju žirija. Kao godina koja prethodi dodjeli nagrade smatra se 2023. Pored kandidata za Trinaestojulsku nagradu, žiri je utvrdio i listu onih koji su ispunili uslove za životno djelo. Među njima su estradna umjetnica Branimirka Branka Šćepanović, stomatolog i oralni hirurg primarius dr Milenko Lainović , akademik prof. dr Mihailo Burić, prof. dr Tatjana Burzanović , prof. Zuvdija Hodžić , prof. dr Radovan Radonjić, pisac i dramaturg Božo Koprivica, doktor bioloških nauka akademik dr Zlatko Bulić, magistar elektrotehnike Boško Bogetić, novinar i publicista prof. Budimir Budo Simonović, novinar i pisac Rajko Joličić, diplomirani inženjer mašinstva Zoran Ilinčić , akademik, prof. dr Nenad Vuković, književnik Dušan Govedarica, estradni umjetnik Milisav Moto Laketić, nastavnica u penziji Anka Žugić, diplomirani FTV reditelj Vladimir Perović.

Među njima su i tekstopisac Milan Perić, slobodni umjetnik Darko Drljević, diplomirana glumica, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta Varja Đukić, doktor fizičkih nauka Dragan H ajduković , prvak Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović, kompozitor, slobodni umjetnik Mirsad Serhatlić , redovni profesor u penziji Savo Laušević, redovni profesor u penziji Dragan Koprivica, likovni umjetnik i pronalazač Mirsad Koljenović , akademski muzičar Daniel Popović i dramski sopran, primadona opere Vjera Miranović-Mikić Pravo da podnesu prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2024. godinu imali su državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave, organ lokalne uprave, ustanova, privredno društvo, nevladina organizacija, drugo pravno lice, grupa lica, pojedinac i drugi. Prijedlozi za nagrade podnošeni su zaključno sa 18. junom, a o laureatima će odlučivati žiri koji čine prof. dr Nikola Vukčević, koji je predsjednik, i članovi doc. dr Miloje Šundić, Sulejman Kujević, Milivoje Aranitović, prof. Nikola Rakočević, Želidrag Nikčević i doc. dr Adnan Prekić R.d.

Obilježavanje Međunarodnog dana podrške žrtvama

Ona je na okruglom stolu „Eliminacija torture i nekažnjivosti“, u organizaciji Građanske alijanse povodom obilježavanja Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, kazala da ovo znači da Vlada mora udvostručiti ili čak utrostručiti napore kako bi se obezbijedile efektne i učinkovite istrage koje adresiraju policijsku torturu i prekoračenje upotrebe sile.

- Naš sljedeći izvještaj koji će doći kasnije tokom godine, sadržaće stanje stvari u ovoj oblasti. Međutim, podvukla bih da ispunjavanje mjerila jeste važno za proces pristupanja Crne Gore EU, ali je više od esencijalne važnosti za društvo u cjelini – kazala je Vunšman.

Jednakost obavezna

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da su svi građani jednaki u svojim pravima na dostojanstvo i sigurnost čovjeka, poštovanja ljudske ličnosti i dostojanstva u krivičnom ili drugom postupku, u slučaju lišenja ili ograničenja slobode i za vrijeme izvršavanja kazne, te zabranjenosti mučenja ili nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, te kažnjivosti svakog nasilja.

- Obaveza je države da zaštiti svoje građane, a institucije sistema čine državu jakom ili slabom, odgovornom ili nedovoljno spremnom da zaštiti svoje građanke i građane. Iz tog razloga, reakcija institucija na pojavu zlostavljanja

Vunšman: Sprečavanje torture obavezno za zatvaranje poglavlja

VLADA DA „UTROSTRUČI NAPORE“: Učesnici okruglog stola „Eliminacija torture i nekažnjivosti“ Odlučni smo da reakcija Državnog tužilaštva bude reakcija države kojom se poručuje da je tortura neprihvatljiva u Crnoj Gori, sa ciljem izgradnje institucija sistema koje ne samo da poštuju ljudska prava i slobode već imaju institucionalno djelovanje u svakom svom segmentu, zasnovano na Ustavu i zakonu – poručio je VDT Milorad Marković

i mučenja mora biti efikasna i djelotvorna. Svi u domenu svog djelovanja moramo dati puni doprinos da reakcija

države bude adekvatna njenoj obavezi da zaštiti osnovna ljudska prava i slobode –kazao je Marković.

On je naglasio da je od posebnog značaja preventivno djelovanje, uspostavljanje procedura kojim će se onemogućiti

HRA i CŽP upozoravaju da Crna Gora još ne poštuje zabranu mučenja i drugog zlostavljanja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža dovoljne garancije žrtvama

Ne

PODGORICA - Povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, koji Ujedinjene nacije obilježavaju 26. juna svake godine, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) ukazuju da Crna Gora još ne poštuje zabranu mučenja i drugog zlostavljanja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža dovoljne garancije žrtvama.

-Istrage još nijesu djelotvorne, što stvara utisak nekažnjivosti, obeshrabruje žrtve da prijave nasilje i ohrabruje njegovo ponavljanje. Crna Gora nije ispunila privremeno mjerilo za poglavlje 23 u postupku pristupa Evropskoj uniji, kojim se za-

htijevalo da primijeni sve preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje torture (CPT) iz izvještaja za 2008. godinu i da obezbijedi brzu reakciju pravosuđa u eventualnim slučajevima torture – saopštile su ove dvije organizacije. Navode da do danas nije obezbijeđeno da policijski službenici uvijek nose adekvatne identifikacione oznake kada djeluju pod maskama, iako to CPT od Crne Gore zahtijeva od 2008. godine. -Takođe, preovlađuje inertnost državnih tužilaca prema ozbiljnim prijavama zlostavljanja, a što dovodi do nedjelotvornih istraga. Podsjećamo da su Državnom tužilaštvu poznata više od 24

slučaja iznuđivanja iskaza iz 2020. i 2021. godine, a da su do danas podignute optužnice samo u četiri predmeta, među kojima nije nijedan od onih gdje mučenje potvrđuju i fotografije iz „Skaj“ aplikacije. Ti predmeti su i dalje u fazi izviđaja, pa je i Ustavni sud Crne Gore ove godine utvrdio da su, primjera radi, Mila Jovanovića 2021. zlostavljali policijski službenici, a da Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije ispunilo svoju obavezu da slučaj djelotvorno istraži –navodi se u saopštenju.

HRA i CŽP pohvalili su postupak vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da donese obavezujuće uputstvo za postupanje državnih tuži-

laštava u slučajevima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. -Nadamo se da će biti obezbijeđena i njegova primjena u praksi – navodi se u saopštenju.

Ističu se i zabrinjavajući aspekti: pretjerano blaga kaznena politika za torturu, s dominantnim uslovnim osudama, u onim slučajevima u kojima se i dosude zatvorske kazne, one su uglavnom ispod ili na granici zakonskog minimuma, i to po pravilu ispod šest mjeseci kako bi se zlostavljači ostavili na poslu, što je sve praksa suprotna evropskim standardima.

Sprečavanje obavezno mjerilo poglavlja 23

Naš sljedeći izvještaj, koji će doći kasnije tokom godine, sadržaće stanje stvari u ovoj oblasti. Ispunjavanje mjerila jeste važno za proces pristupanja Crne Gore EU, ali je više od esencijalne važnosti za društvo u cjelini – kazala je savjetnica za vladavinu prava i evropske integracije pri Delegaciji EU u Crnoj Gori Frederika Vunšman

nezakonito djelovanje državnih organa, ali i olakšalo otkrivanje i dokazivanje takvog postupanja.

štitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Marković je donio 23. maja.

ZNAČAJ UPUTSTVA

čajevima torture, u kojima izviđaji i istrage traju neprimjereno dugo, kao i činjenicu da je Evropski sud za ljudska prava u presudi Baranin i Vukčević protiv Crne Gore utvrdio povredu prava na štetu ta dva građanina.

On je obavezao rukovodioce državnih tužilaštava da hitno intenziviraju rad u predmetima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede ljudskih prava garantovanih članom 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito kada su izvršena krivična djela - iznuđivanje iskaza, zlostavljanje, mučenje i teška tjelesna povreda ukoliko su ih izvršili policijski službenici, odnosno službenici UIKS-a.

- Odlučni smo da reakcija Državnog tužilaštva bude reakcija države kojom se poručuje da je tortura neprihvatljiva u Crnoj Gori, sa ciljem izgradnje institucija sistema koje ne samo da poštuju ljudska prava i slobode već imaju institucionalno djelovanje u svakom svom segmentu, zasnovano na Ustavu i zakonu – poručio je Marković.

KROVNI INSTRUMENT

Dr Andrea Radulović apeluje da od ljetnjih infekcija posebno treba zaštititi djecu, trudnice i starije osobe sa oslabljenim imunitetom

U domovima zdravlja povećan broj pacijenata sa stomačnim tegobama

PODGORICA - Povećan je broj pacijenata koji se javljaju izabranim doktorima, a imaju tegobe mučnine, bola u želucu, povraćanja, dijareje, što je nešto što i očekujemo u ljetnjim mjesecima, rekla je Pobjedi dr opšte medicine Andrea Radulović iz podgoričkog Doma zdravlja. U ovom periodu, kako je dr Radulović pojasnila, obolijevaju pacijenti svih uzrasta, pri čemu su posebno osjetljive grupe novorođenčadi i odojčadi, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom. -Kod djece do dehidratacije dolazi mnogo brže nego kod odraslih osoba. Ukoliko simptomi traju duže od 24 sata i javi se povišena tjelesna temperatura iznad 39, potrebno je povesti dijete kod ljekara - savjetuje dr Radulović.

tivnosti i adekvatne ishrane (eventualno suplementacije vitaminima i mineralima), kako sada, tako i u toku cijele godine, da bismo pomogli organizmu da se izbori sa različitim uzročnicima infekcijesavjetuje dr Radulović. Pojasnila je da je, iako je ljetnji period, broj pacijenata u domovima zdravlja i dalje povećan. -Za sada je obim posla manji nego tokom zimskog perioda, jer tada dolazi do predominacije respiratornih infekcija, koje se šire i prenose mnogo lakše, te je ekspozicija populacije mnogo veća, samim tim i obolijevanje - zaključila je dr Radulović. B.P. žrtvama

– U tom pravcu, donio sam obavezujuće uputstvo za postupanje u predmetima torture, kojim će se postići, prije svega, jednako postupanje, efikasnost u radu, ali i djelotvorno sprovođenje istraga na bazi bliske saradnje sa svim institucijama. Uspostavljen je sistem nadzora primjene i izvještavanja o samoj primjeni uputstva – kazao je Marković. Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Evropske konvencije za za-

zlostavljanja

-Podsjećamo na ocjene Komiteta UN za zabranu torture (CAT) od 10. maja 2022. o niskom nivou krivičnog gonjenja i blagim kaznama za počinioce policijske torture, porodičnog i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori i zahtjeve da se „obezbijedi da se sve prijave mučenja i zlostavljanja hitno istraže na nepristrasan način od strane nezavisnog tijela, te da se navodni izvršioci policijske torture procesuiraju na odgovarajući način i da, ako budu osuđeni, dobiju kazne koje odgovaraju ozbiljnosti njihovih djela“, kao i da „svi slučajevi rodno zasnovanog nasilja, posebno oni koji uključuju radnje ili propu-

Ono je donešeno, kako se navodi u samom uputstvu, radi postizanja zakonitosti, djelotvornosti i jednoobraznosti u postupanju državnih tužilaštava, posebno imajući u vidu preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i drugog nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) za torturu. Marković se u uputstvu referisao i na preporuke ombudsmana, koje se odnose na zabrinutost zbog većeg broja nedjelotvornih istraga u slu-

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković ocijenio je da je Crna Gora, navedenim uputstvom, iz tužilaštva dobila krovni instrument za borbu protiv torture.

-To će u velikoj mjeri olakšati posao tužiocima, imajući u vidu da će principe djelovanja naći u uputstvu. Uočava se nedostatak ispunjavanja obaveza pojedinih institucija što se može pročitati i u izvještajima međunarodnih institucija. Da ne bi opet došli u situaciju da smo zatečeni, moramo biti svjesni prioriteta i načela na kojima se zasniva borba potiv torture – kazao je Bjeković. D. MIHAILOVIĆ

Protestuju što u Operativnom timu nema nikoga iz NVO sektora

HRA i CŽP su saopštile da su uptile protestno pismo ministru pravde Andreju Miloviću zbog odluke ministarstva da u Operativni tim za praćenje sprovođenja Akcionog plana za implementaciju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za borbu protiv torture (CAT) ne uključe nijednog predstavnika/cu nevladinih organizacija, pogotovo imajući u vidu da one godinama urgiraju za primjenu tih preporuka. -Operativni tim, uspostavljen 10. maja 2024. godine, broji 15 predstavnika/ca isključivo državnih institucija – navode ove dvije organizacije.

ste državnih organa ili drugih subjekata koji su uključeni u međunarodnu odgovornost države članice prema Konvenciji, budu odmah i temeljito istraženi. Takođe potrebno je da se navodni počinioci procesuiraju i, ako budu osuđeni, da budu adekvatno kažnjeni i da žrtve ili njihove porodice dobiju obeštećenje, uključujući adekvatnu kompenzaciju i rehabilitaciju, pristup pravnoj pomoći, sigur-

nim skloništima i neophodnoj medicinskoj njezi i psihološkoj podršci“, naglašavju HRA i CŽP.

Navode da posebno zabrinjava presuda Apelacionog suda da u slučaju dokazanog silovanja, kao naročito traumatičnog, degradirajućeg i ponižavajućeg oblika rodno zasnovanog nasilja, počiniocu smanji kaznu bez adekvatnog obrazloženja i bez uvažavanja patnji maloljetne žrtve. R.D.

Ona apeluje da pacijenti svakako treba da se jave izabranom ljekaru ukoliko su povraćanje, dijareja, povišena tjelesna temperatura dugotrajni i ne prolaze nakon uzimanja simptomatske terapije.

-U tom slučaju može doći do dehidratacije organizma, a u nekim slučajevima je neop-

hodno uključivanje antibiotske terapije, što se utvrđuje laboratorijskim i mikrobiološkim analizama - istakla je dr Radulović. Dodaje da je veoma važno da se u ovom periodu vodi računa o namirnicama. -To se najviše odnosi na pranje voća i povrća, kao i na štetan uticaj visokih temperatura na kvalitet hrane, kako kod kuće, tako i u restoranima, prodavnicama brze hrane i slično. Takođe je potrebno i redovno pranje ruku. Osim toga, neophodno je jačati imunitet u vidu redovnog sna, fizičke ak-

Redovan san, zička aktivnost i adekvatna ishrana i eventualno suplementacije vitaminima i mineralima, kako sada, tako i u toku cijele godine, preduslov su, kaže Radulović, da se organizam uspješno izbori sa različitim uzročnicima infekcija

Zasijedala Nacionalna komisija za kontrolu privremene spriječenosti za rad

Efikasnom kontrolom smanjen broj bolovanja

PODGORICA - Kontrola opravdanosti propisivanja bolovanja, koja je posljednjih mjeseci intenzivirana od strane komisija Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje, već daju konkretne rezultate - saopšteno je na sjednici Nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad, kojom je predsjedavao dr Srđan Pavićević, potpredsjednik Vlade Crne Gore za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu. Predstavljajući konkretne rezultate kontrole, doc. dr Milena Cojić, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, kazala je da je utvrđeno da postoje kvalitetni zakonski okviri za provjeru bolovanja dok ono traje, ali da je problem dosadašnjih komisija bio što su razmatrali zahtjeve za provjeru bolovanja koje su dobijali od

poslodavaca, koja su već prekinuta, gdje je teško utvrditi da li su bila opravdana. Zato su, kako je pojasnila dr Cojić, komisije dale primat zahtjevima kojima se traži provjera bolovanja koja su aktuelna.

Dr Cojić je navela da je u odnosu na prošlu godinu broj dana za komisijska bolovanja smanjen gotovo za polovinu u prvom kvartalu, a u drugom za dvije trećine, što znači da dolazi do smanjenja dugotrajnih bolovanja.

Prema njenim riječima i broj dana za kraća bolovanja, koja su propisana na prijedlog izabranog doktora za prvi i drugi kvartal ove godine, pokazuje tendenciju smanjenja, odnosno sa 48.000 dana na 45.000 u prvom kvartalu i sa 35.000 dana na 28.000 dana u drugom kvartalu. Ministarstvo zdravlja ima tri vijeća jedne komisije ko-

ju čine pravnik i dva ljekara. Oni provjeravaju rad komisije Fonda za zdravstvo, a komisija Fonda provjerava rad ljekara koji odobravaju bolovanja do 30 dana. Komisije Fonda su pokrenule kontrole, a njihovi rezultati, nakon što su izvršeni pregledi pacijenata i utvrđeno da su sposobni za rad, bili su zatvaranje tih bolovanja.

Dr Vuk Kadić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje je naveo da je, što se tiče bolovanja dužih od 30 dana, napravljena reorganizacija komisija, za koju smatraju da će imati efekta do kraja godine. - Suština reorganizacije je da se naprave komisije koje su usko specijalizovane, gdje će se određene specijalnosti grupisati u određene grupe i komisije i određene vrste bolovanja slati ka tim komisijama na provjeru. R.D.

Djecu dovesti kod ljekara ako simptomi potraju duže od 24 sata

SKANDALOZNA SINHRONIZOVANA AKCIJA: Vrhovno državno tužilaštvo i Ministarstvo nansija zajednički spinovali javnost saopštenjima u ,,slučaju Jelena Perović“

Vrhovni tužilac Marković lažirao informacije o direktorici ASK-a korist specijalnog tužioca Novovića?!

PODGORICA – Dokumentacija kojom Pobjeda raspolaže nedvosmisleno ukazuje da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković obmanuo crnogorsku javnost kada je u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva od prije dva dana istakao da je upad pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja u zgradu Agencije za sprečavanje korupcije bio naložen zbog otvaranja novog predmeta na ,,osnovu anonimne krivične prijave kojom se ukazivalo na nezakonitosti i zloupotrebe u radu odgovornih lica u ASK-u“, odnosno direktorice Jelene Perović.

– Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izuzeli su iz Agencije za sprečavanje korupcije dodatnu dokumentaciju, u predmetu formiranom protiv direktorice ASK-a Jelene Perović. U konkretnom slučaju, SDT je postupalo po anonimnoj prijavi kojom se ukazivalo na nezakonitosti i zloupotrebe u radu odgovornih lica u ASK-u – istaknuto je, između ostalog, u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva koje je u utorak poslato crnogorskim medijima. Uz sve to, iz VDT kojim rukovodi Milorad Marković napominje se da ,,aktuelni specijalni državni tužilac Vladimir Novović nema ama baš nikakve veze sa ,,slučajem Jelene Perović“. – Istovremeno, podsjećamo da se glavni specijalni tužilac, ni po kojem osnovu, ne može dovesti u vezu sa postupanjem u ovom predmetu, zbog opštepoznate činjenice da je, na lični zahtjev, izuzet iz ovog predmeta – zaključuju u VDT-u. Papiri koje Pobjeda objavljuje demantuju ključne tvrdnje Vrhovnog državnog tužilaštva, a posebno informaciju da je riječ o dodatnoj anonimnoj krivičnoj prijavi, novom predmetu, što je naložilo i novu akciju SPO.

DRUGI PREDMET,

A ISTI BROJ?

– Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Specijalnog policijskog odjeljenja postupaju po zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva, Kti-S br. 12/24 od 24. 6. 2024. godine – ističe se na početku dopisa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) koji je prilo-

U Naredbi za sprovođenje istrage od 7. maja, specijalne tužiteljke Maje Janković, direktorica Jelena Perović je osumnjičena ,,da je učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, a upisan je i broj predmeta Specijalnog državnog tužilaštva – Kti-S. br. 12/242. U potpunosti isti broj je i u dopisu SPO od 25. juna, po nalogu načelnika Predraga Šukovića, što znači da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja dobio instrukcije iz Specijalnog državnog tužilaštva na osnovu – istog predmeta

žen prilikom upada policijskih specijalaca u prostorije Agencije za sprečavanje korupcije u utorak 25. juna. U dopisu koji su obradili Dragomir Joksimović i Božidar Miljanić nalaže se ASK-u da dostavi svu dokumentaciju koja se ,,odnosi na telefonske aparate koje je Agencija za sprečavanje korupcije dobila na poklon od strane privrednog društva ,,Crnogorski telekom“ AD Podgorica za period od 2020. do 2024. godine...“ U dopisu koji je trebalo da potpiše načelnik SPO Predrag Šuković, a čijeg potpisa nema na uručenom dokumentu, traži se i cjelokupna dokumentacija ,,koja se odnosi na dodjelu sredstava privremeno ili trajno (mobilnih telefona, laptopova, tableta i sl.) članovima Savjeta ASK-a“. Na kraju zahtjeva je i interesantna napomena - ,,ako je takve dodjele bilo“ - što navodi na zaključak da je tačna tvrdnja u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva da je riječ o anonimnoj krivičnoj prijavi i novom predmetu.

Na osnovu naloga, izvjesno je da je SPO dobilo instrukcije da izuzme svu dokumentaciju, upravo na osnovu anonimne krivične prijave koju u saopštenju pominje Vrhovno državno tužilaštvo. No, ako se radi o novom predmetu, kako je moguće da nalog koji potpisuje Predrag Šuković ima isti broj predmeta kao i Na-

Logično bi bilo zaključiti da je Šuković nalog dobio od tužiteljke Janković koja vodi taj isti predmet protiv Perović. To nedvosmisleno potvrđuje Agencija za sprečavanje korupcije koja se sinoć oglasila saopštenjem.

redba za sprovođenje istrage četrdesetak dana ranije?

DOKAZI KAO DEMANTI U Naredbi za sprovođenje istrage od 7. maja, specijalne tužiteljke Maje Janković, direktorica Jelena Perović je osumnjičena ,,da je učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog polo-

žaja“, a upisan je i broj predmeta Specijalnog državnog tužilaštva – Kti-S. br. 12/242. U potpunosti isti broj je i u dopisu SPO od 25. juna, po nalogu načelnika Predraga Šukovića, što znači da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja dobio instrukcije iz Specijalnog državnog tužilaštva na osnovu – istog predmeta.

ASK: Ministar finansija sa integritetom izvinio bi se zbog nesavjesnog rada resora

U pokušaju da nekako reaguje nakon odluke Upravnog suda kojim je oboren i proglašen nezakonitim nalaz budžetskih inspektorki Jelene Perućice i Gordane Janjić, Ministarstvo finansija Novice Vukovića je pribjeglo – krivotvorenju činjenica. Prvo su omalovažili ključne elemente presude Upravnog suda, tvrdnjom da se radi samo o ,,formalno-pravnim razlozima za takvu presudu“, ne

objašnjavajući na osnovu kojih drugih činjenica, osim formalnih i pravnih, sud može donositi presude.

Onda su presudili umjesto suda: ,,Sud nije poništio rješenje zbog toga što je utvrđeno, a utvrđeno je kršenje više zakona i da je Jelena Perović nezakonito isplaćivala nadoknade i varijabile“.

Na ovakve tvrdnje reagovali su sinoć iz ASK-a, konstatujući da se nije moglo ni zamisliti ni oče-

kivati da odluku Upravnog suda Crne Gore ministar finansija ,,proizvoljno tumači, zaobilazeći suštinu presude, istovremeno pružajući zaštitu nezakonitim radnjama prvih saradnika“.

- Da pojasnimo: budžetske inspektorke su preduzele radnju „kontrolni inspekcijski nadzor“ koja nije propisana Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Tokom te nepostojeće radnje primijenile su institut „ukazivanje“ suprotno zakonu, a kako im je

U ASK-u smatraju, ocjenjujući jučerašnje saopštenje Vrhovnog državnog tužilaštva, da vrhovnog državnog tužioca Markovića ,,ne opravdava neiskustvo“ i da mu ,,ne priliči da iznosi neistine, jer materijalni dokazi govore drugačije“. – Zahtjev na osnovu koga su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja juče ponovo ušli u ASK nosi poslovnu oznaku predmeta koji je formiran na osnovu zapisnika budžetske inspekcije, Kti-S. br. 12/24, baš kao i Naredba o sprovođenju istrage od 7. aprila 2024. godine. Dakle, ne radi se novoformiranom predmetu, koji slučajno zadužuje ista upućena tužiteljka na osnovu anonimne prijave, već o nastavku traženja dokaza da opravdaju neodrživost dosadašnjeg postupanja – decidirani su iz ASK-a, napominjući da bi sva interna dokumentacija bila dostavljena na zahtjev SDT-a, kao što je to bilo i do sada. Potom konstatuju da su očiti dvostruki aršini Specijalnog državnog tužilaštva kada je riječ o Agenciji za sprečavanje korupcije.

– U odnosu na ASK očigledno SDT ima jednog dežurnog tu-

jasno ukazao Upravni sud Crne Gore. Nakon toga su donijeta i rješenja koja sama po sebi nikada neće proizvesti pravno dejstvo, jer „od otrovne voćke i plodovi su otrovni“ – ukazali su iz ASK-a. Oni naglašavaju da su samo u početku mislili da je riječ o postupku iz neznanja ,,jer je glavna budžetska inspektorka ekonomistkinja bez radnog iskustva na ovim poslovima“, ali da, ,,nakon nezakonitog postupanja prema maloljetnoj ćerki direktorice Jelene Perović - nedvosmisleno je da se ne radi o neznanju“.

Jelena Perović

Milorad Marković

lažirao ASK-a u Novovića?!

žioca, koji inače ne može preduzimati krivično gonjenje, shodno važećoj zakonskoj regulativi, a čiji rad kontroliše lično vrhovni državni tužilac – saopštili su iz ASK-a.

,,VARAKANJA“ SA IZUZEĆEM

Saopštenje Vrhovnog državnog tužilaštva – koje je očito bilo neka vrsta demantija nakon prvog javnog obraćanja ASK-a i upada pripadnika SPO 25. juna – nepobitno ukazuje da je u čitavu akciju itekako bio uključen i Milorad Marković. Teško se oteti utisku i da je saopštenje VDT-a bila istovremeno i posredna reakcija na tekst Pobjede koji je ponovo otkrio dugogodišnje konflikte bračnog para Vladimira i Lidije Novović sa Jelenom Perović.

I, kao što je teško povjerovati u saopštenje Vrhovnog državnog tužilaštva da postoje dva predmeta protiv Jelene Perović dok ima samo jedan zavodni broj, nema osnova da se bezrezervno prihvate navodi vrhovnog tužioca Milorada Markovića da njegov stari prijatelj, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović nema veze sa ,,slučajem direktorice ASK-a“. Jer, za istiniti mozaik o izuzeću, koji je Milorad Marković plasirao javnosti nedostaje jedna slagalica - informacija da se Vladimir Novović nije izuzeo kada je septembra 2023. godine naložio da tužiteljka Maja Janković saslušava direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije Jelenu Perović, kao građanku. Tada glavni specijalni tužilac nije osjećao nikakav mogući konflikt interesa i nije bilo pomena o izuzeću. Tek kada je Pobjeda objavila u nekoliko tekstova frapantna otkrića da je Novovićeva supruga Lidija, sadašnja sutkinja Upravnog suda, tada kao ,,savjesna građanka“ u ime direktorice Mansa Vanje Ćalović-Marković neosnovano prijavljivala Jelenu Perović, Novović se u nastavku iste akcije – navodno izuzeo. Ali tako da je istragu nastavila tužiteljka Maja Janković koju je lično Novović doveo iz ODT Podgorica, a akciju sada intenzivno prati vrhovni državni tužilac Milorad Marković, odavno vrlo blizak prijatelj glavnog specijalnog tužioca. Možda je sve saglasno slovu Zakona o krivičnom postupku, ali ne djeluje baš u duhu onog drugog, važnijeg - moralnog zakona. Draško ĐURANOVIĆ

Specijalno državno tužilaštvo otvorilo novu istragu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca

PODGORICA – Specijalno

državno tužilaštvo otvorilo je još jednu istragu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, ovoga puta za ratni zločin protiv civilnog stanovništva koji je on, navodno, počinio 1992. godine u Cavtatu (Hrvatska) – saznaje Pobjeda. Katnić je juče na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu, pred tužiteljkom Tanjom Čolan-Deretić, kategorično negirao optužbe da ima bilo kakve veze sa ratnim zločinima i kazao da se radi o orkestriranim napadima iza kojih stoji predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

NOVE/STARE OPTUŽBE

Otvaranje ove istrage uslijedilo je samo nekoliko dana nakon što je okončano saslušanje svih svjedoka u postupku u kojem je Katnić označen kao član kriminalne grupe, čime je otvorena mogućnost da položi jemstvo da bi se u daljem toku procesa branio sa slobode.

On je, prema informacijama Pobjede, na saslušanju pred tužiteljkom kazao da ima svjedoke koji mogu potvrditi da su optužbe za ratne zločine neosnovane, ali da bi saopštavanje njihovih imena mogao biti osnov za određivanje pritvora u ovoj novoj istrazi. Iako su u posljednje vrijeme sve glasniji stavovi sa međunarodnih adresa koji blagonaklono gledaju na mogućnost da se Katnić uz jemstvo brani sa slobode, očigledno je istražnim istancama u Crnoj Gori interes da on što duže boravi u pritvoru.

Zanimljivo je da se istraga o ulozi Milivoja Katnića u ratnom zločinu u Hrvatskoj otvara 32 godine nakon što su to navodno desilo i sve to, prema informacijama Pobjede, bez ikakvih novih indicija, kamoli dokaza. Prema informacijama Pobjede, Katnić se tereti da je hrvatskom državljaninu M. P. prijetio ubistvom i ucjenjivao ga da će njegovu porodicu zadržati kao taoce ukoliko ne preda pušku koju posjeduje, dok je I. P. nanio tjelesne povrede, udarajući ga. Katnić je u ovom periodu bio pomoćnik komandanta za pravne poslove u komandi mjesta Cavtat.

Bivši glavni specijalni tužilac je na saslušanju, prema saznanjima Pobjede, odbacio tvrdnje Tužilaštva i rekao da više osoba može potvrditi da on nema nikakve veze sa optužbama. On je kazao da M. P. ne poznaje niti ga je ikada vidio, a kamoli maltretirao, a što se tiče I. P. da nema nikakve veze sa napadom na njega. Katnić je tražio od tužiteljke da izvrši uvid u spise predmeta koji su vođeni za ratne zločine na dubrovačkom ratištu, a u kojima je M. P. bio svjedok i da se uvjeri da

Katnića saslušavali zbog starih sumnji za navodni ratni zločin u Cavtatu

Istraga o ulozi Milivoja Katnića u navodnom ratnom zločinu u Hrvatskoj otvara se nakon 32 godine i sve to, prema informacijama Pobjede, bez ikakvih novih indicija, kamoli dokaza. Prema informacijama Pobjede, Katnić se tereti da je hrvatskom državljaninu M. P. prijetio i ucjenjivao ga, a drugom državljaninu I. P. nanio tjelesne povrede. Bivši GST je, prema informacijama Pobjede, na saslušanju pred tužiteljkom kazao da ima svjedoke koji mogu potvrditi da su optužbe za ratne zločine apsurdne i neosnovane, ali da bi saopštavanje njihovih imena mogao biti osnov za određivanje pritvora u ovoj novoj istrazi

on nije označen kao izvršilac bilo kakvog zločina.

M. P. koji je u najnovijem predmetu protiv Katnića naveden kao njegova žrtva pominjao se kao jedan od zatočenika logora Morinj. On je krajem 2011. godine na regionalnoj konferenciji posvećenoj napadu na Dubrovnik javno optužio Katnića, ali tada - za odgovornost za pljačke i paljevine u Cavtatu i, prema dostupnim informacijama, nije pominjao prijetnje i ucjene upućene njemu za šta je Katnić, sada, prema saznanjima Pobjede, osumnjičen.

M. P. 2020. u novembru, četiri mjeseca nakon smjene vlasti u Crnoj Gori, u emisiji Seada Sadikovića na Televiziji Vijesti dopunio izjavu navodeći da mu je „Katnić prijetio i ucjenjivao ga“.

ORKESTRIRANI

NAPAD

Katnić je naveo i da je sve što mu se dešava posljedica djelovanja zločinačke organizacije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Andrija Mandić. On je za svoje tvrdnje, prema našim izvorima, predočio javni nastup predsjednika Odbora za bezbjednost Milana Kneževića, koji je u jednoj televizijskoj emisiji izjavio da Milorada Markovića neće podržati za vrhovnog državnog tužioca ukoliko ne krene u postupak protiv Katnića. Poslije izbora na mjesto VDT Marković se, kako je naveo Katnić, sastao sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem i specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i na tom sastanku, na Šoškićevu inicijativu, dogovoreno je da se otvori postupak pro-

tiv njega. Katnić od početka procesa ukazuje da Specijalno državno tužilaštvo selektivno postupa u njegovom slučaju i da mu krše osnovna prava koja su mu zagarantovana. On je u nekoliko navrata saopštio da tužilac Šoškić selektivno prilazi dokazima koji idu u prilog odbrani, posebno akcentujući unos dokaza dobijenih preko Europola, a odnose se na poruke sa nekad zaštićene „Skaj“ komunikacije i nepribavljanju kao dokaza odluke policije o skidanju zabrane ulaska srpskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru.

Inače, kampanja Demokratskog fronta protiv Milivoja Katnića traje još od 2016. go-

dine kada je pokrenuo istragu i podigao optužnicu u slučaju koji je u javnosti poznat kao „državni udar“. Sadašnji predsjednik Skupštine 2017. godine zaprijetio je Katniću da će ga skupo koštati procesuiranje pokušaja terorizma iz oktobra 2016. i da će proces biti „razmontiran u paramparčad, a Katnić poslat na margine istorije“. I njegov partijski kolega Milan Knežević najavio je Katniću da će „skupo platiti za ovo što radi nama i našim porodicama“. Inače, Specijalno državno tužilaštvo je još 2018. godine provjeravalo navode trećeg lidera Demokratskog fronta, predsjednika tadašnjeg Pokreta za promjene Nebojše Medojevića da je Katnić tokom 1991. i 1992. godine počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, da je osumnjičen za silovanje žene u Konavlima, da je uzimao novac od domicilnog stanovništva da ih ne bi mučio i zlostavljao.

Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je tada formirala predmet povodom tvrdnji koje je Medojević iznio u maju 2017. godine na jednom por-

talu, a 20. decembra iste godine je u Skupštini naveo ime žene za koju je tvrdio da je bila žrtva silovanja. Tužilaštvo je tada u postupku izviđaja pozvalo Medojevića na saslušanje, a SDT je dostavljena informacija od kolega iz Hrvatske da osoba sa tim ličnim podacima nikada nije imala prebivalište u Cavtatu, niti je ikad podnijela krivičnu prijavu. Predmet je zatvoren jer nije bilo dokaza. Podsjećamo, Medojeviću je tada odlukom suda određeno dva mjeseca zatvora jer je odbio da svjedoči o ratnim zločinima iza kojih je, prema njegovim riječima, stajao tužilac Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac se od 14. aprila nalazi u UIKS-u zbog optužbi da je bio član kriminalne organizacije koju je formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović a čiji su članovi, prema navodima iz naredbe za istragu, postali bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar Lazović a „s ciljem da bi radili za vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera“. M. ŽIŽIĆ

NEGIRAO OPTUŽBE ZA RATNE ZLOČINE: Katnić

Krivična prijava protiv Baranina Uhapšen zbog sumnje da je silovao suprugu, zloupotrijebio eksplicitni sadržaj i držao oružje

BAR - Policija u Baru juče je uhapsila D. R. (48) kojem se na teret stavljaju krivična djela nasilje u porodici, izazivanje opšte opasnosti, nedozvoljeno držanje i nošenje eksplozivnih materija, silovanje i zloupotreba tuđeg snimka, fotografija, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualnim eksplicitnim sadržajem.

- On je ova krivična djela izvršio na štetu supruge. U kući koju koristi D. R. pronađen je pištolj marke „bereta“ kalibra 7,65 mm, kao i dva komada municije - istakli su u policiji. Nakon izvršenog uviđaja, te drugih mjera i radnji iz nadležnosti policije tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici je naložio da se D. R. uhapsi. C. H.

U Danilovgradu uhapšen osumnjičeni za nedozvoljene polne radnje

Ukrajinca sumnjiče da je seksualno uznemiravao trinaestogodišnje dijete

DANILOVGRAD - Državljanin Ukrajine V. S. (45) uhapšen je u Danilovgradu zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje nad djetetom, saopšteno je iz Uprave policije. - Sumnja se da je u periodu od avgusta 2023. do 25. juna 2024. godine, odnosno momenta prijavljivanja, ovo lice seksualno uznemiravalo maloljetno lice staro 13 godinanavode u saopštenju. Sa događajem je, dodaju, upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu V. S. uhapšen. C. H.

Podnijeta prijava zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i prodaje droge

Kod Pljevljaka pronađena marihuana

CETINJE - T. M. (24) iz Pljevalja uhapšen je na Cetinju nakon što je kod njega pronađena marihuana. - Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje u saradnji sa službenicima Posebne jedinice policije, na raskrsnici magistralnih puteva Cetinje – Podgorica – Budva juče su kontrolisali vozilo marke „audi“, pljevaljskih registarskih oznaka. Vozilom je upravljao T. M. (24) iz Pljevalja, te je pregledom vozila policija pronašla pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 58 grama - saopšteno je iz policije. Kako su istakli, sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu T. M. uhapšen. C. H.

Odgođeno suđenje vlasniku Atlas grupe optuženom da je sa saradnicima nanio tri miliona eura štete u slučaju „Aerodromi“

Knežević: Neću biti gmizavac kojeg gaze

PODGORICA - Suđenje Dušku Kneževiću, Marku Nikoliću i Dijani Zečević, optuženima da su 2019. godine oštetili državnu kompaniju „Aerodromi“ za tri miliona eura, odloženo je juče pred podgoričkim Višim sudom. Jedan od branilaca Duška Kneževića, advokat Marko Ivanović, zatražio je da se ročište odloži jer, kako je naveo, Duško Knežević pije tablete za smirenje i spavanje pa zbog toga nijesu mogli da imaju kvalitetan razgovor i pripreme odbranu.

Predsjednik vijeća Nenad Vujanović izašao je u susret braniocima optuženog Kneževića i produžio im rok za pripremu odbrane. U odluci je naveo da Knežević ima pet dana da sud informiše o

advokatima koji ga zastupaju. On je nekoliko puta pitao Kneževića da se izjasni ko su mu sve branioci u ovom postupku, ali on to nije učinio jer, kako je rekao, ne može da se sjeti.

Advokat Marko Ivanović je sudu predočio da na adresu te ustanove nije stigao dopis u kojem se otkazuje punomoć jednom od advokata koji zastupaju Kneževića i kojim se ovlašćuje advokat Miloš Vuksanović.

Knežević je zatim na pitanje suda potvrdio da ga zastupaju i advokat Marko Ivanović i Andrijana Razić, ali da je to za juče.

Sudija Vujanović je istakao da će izaći odbrani u susret, kako bi se razjasnilo da li je u ovom postupku angažovan i advokat Vuksanović.

Istakao je da je cilj suda da se zaštite sva prava Kneževi-

ća, ali da neće dozvoliti zloupotrebe i odlaganja ubuduće po ovom osnovu.

Knežević se više puta sudu obratio povišenim tonom, nakon čega ga je Vujanović upozorio na red i zabranio raspravu. Između ostalog, Knežević je Vujanoviću rekao da mu ne naređuje i da to koliko ga poštuju se vidi po njemu i uslovima u kojima boravi u UIKS-u. Sudija mu je saopštio da sud nije nadležan za UIKS i uputio ga da se, ukoliko ima primjedbe na uslove u zatvoru, obrati na pravu adresu kako bi se eventualna situacija riješila. Knežević je kazao da ga u zatvoru „drže zatvorenog kao životinju“. -Koliko poštujete moja prava, vidi se po meni, držite me u šest kvadrata, ja tamo nemam uslova, navikao sam da radim na kompjuteru. Ne -

Incident u nikšićkoj bolnici prijavljen policiji Čanović tvrdi da je napao suprug glavne sestre

NIKŠIĆ - Specijalista zdravstvene njege Nataša Čanović prijavila je nikšićkoj policiji supruga glavne sestre u Opštoj bolnici Nikšić, koji je takođe zdravstveni radnik, zaposlen u Domu zdravlja, koji joj je prijetio i vrijeđao je. Kako je kazala za portal Analitika, u ponedjeljak je u krugu bolnice, kada je krenula kući, napao R. G. i verbalno vrijeđao, prijeteći joj podignutim kažiprstom. - Nazvao me je pogrdnim imenima i rekao da će mi zagorčati život. Slučaj sam prijavila nikšićkoj policiji i zatražila njiho-

vu zaštitu. Takođe sam tražila da se pokrene prekršajni postupak i vjerujem da će nikšićka policija postupiti u skladu sa svojim nadležnostima - navela je ona.

Kaže da sa predstavnicima uprave povodom ovog slučaja nije razgovarala zbog odsustva direktorice. Ona je na svom Fejsbuk profilu pisala o mobingu sa kojim se suočavaju zaposleni u Opštoj bolnici Nikšić, te napadu. Čanović za portal Analitika kaže da je mobing počeo dolaskom novog menadžmenta. -Mobing i premještanje sa jednog radnog mjesta na drugo je

postala svakodnevica - kaže sagovornica Analitike. Ističe da je nakon posljednjeg premještaja pokušala da zakaže sastanak sa direktoricom OB Nikšić kako bi dobila objašnjenje koje je izostalo.

-Obratila sam se zbog ovog problema Ministarstvu zdravlja, ali odgovor do danas nijesam dobila - naglašava Čanović. Tvrdi da gotovo 90 odsto zaposlenih u nikšićkoj bolnici trpi mobing, ali o tome, kaže, ne smiju govoriti javno, zbog straha za vlastitu egzistenciju, jer je taj posao mnogima jedini izvor prihoda. Ističe da se konstantan mo -

Iz nikšićkog DPS-a traže smjenu direktorice bolnice

Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Nikšić su pozvali nadležne da zaštite sve medicinske radnike od nasilnika. Oni su pozvali i ministra zdravlja Vojislava Šimuna da smijeni direktoricu nikšiće bolnice Dušanku Milatović-Perović i da konačno „ustane iz svoje

bing odražava na rad sa pacijentima, jer usljed prevelikog stresa.

Prema njenim riječima, umjesto razumijevanja od uprave, dobijaju prijetnje, a izostao je i odgovor Ministarstva zdravlja, koje su više puta informisali o brojnim problemima u OB Nikšić. Čanović ukazuje da je

udobne ministarske fotelje, dođe u nikšićku bolnicu, zaštiti zaposlene od torture koju nijesu dužni da trpe od aktuelne direktorice i njenih pulena“, a koja je, kako dodaju, uništila ugled nikšićke bolnice kao regionalnog zdravstvenog centra. - Ukoliko resorni ministar

mam evidenciju o tome ko su moji branioci, sve papire držim na stolu, ne mogu sa njima da se pohvatam - rekao je Knežević.

Osvrnuo se i na uslove u Istražnom zatvoru, koji, kako je kazao, nijesu onakvi kakvi su mu obećani. -Tek sam prije dva dana dobio klimu u sobi. Kada sam dolazio ovdje, obećali su mi uslove kao što sam imao u Velikoj Britaniji, ali to nije ispoštovano. Nemojte da očekujete da ću ja biti gmizavac kojeg ćete vi zgaziti - povišenim tonom se Knežević obratio sudiji. On je izručen Crnoj Gori iz Velike Britanije 30. aprila uz visoki stepen mjera bezbjednosti i saslušan kod sudije za istrage podgoričkog Višeg suda. Nakon toga, odlukom sudskog vijeća, ostala je na snazi ranija odluka o pritvoru. Crna Gora ga je potraživala radi vođenja više krivičnih postupaka u našoj državi, zbog sumnje da je počinio krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja, zloupotreba ovlašćenja u privredi putem podstrekavanja, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Od 2019. godine Specijalno državno tužilaštvo protiv njega podiglo je osam optužnica zbog sumnje da je preko više kriminalnih organizacija oštetio državni budžet za više stotina miliona. U februaru 2023. donijeta je prvostepena odluka u postupku ekstradicije Kneževića Crnoj Gori, a naši nadležni organi tražili su njegovo izručenje u julu 2019, prije skoro pet godina. A. R.

ne smijeni Milatović-Perović, nakon svih skandala s kojim smo ga, između svih ostalih, upoznavali i mi, snosiće odgovornost za to što pacijenti ne dobijaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu u Nikšiću, ali i za to što zaposleni sa strahom dolaze na posao, pitajući se u kakvom će se raspoloženju tog jutra Milatović-Perović probuditi i što će ih na poslu zateći - poručili su iz DPS-a Nikšić.

jedan od ključnih problema loša sistematizacija kojom se omogućava zapošljavanje podobnih i poslušnih kadrova, umjesto onih sa višom stručnom spremom. S druge strane, direktorica Dušanka Milatović-Perović za Televiziju E negirala je navode Čanović poručujući da zaposleni u ustanovi na čijem je čelu nemaju razloga za nezadovoljstvo. Direktorica tvrdi da je bilo više propusta u radu Čanović te da je bio ugrožen život pacijenta. Rekla je i da će komplet osoblje dijalize napisati peticiju protiv sestre Čanović jer je radila sve kako ne treba. C. H.

Sa privođenja Duška Kneževića

KANBERA - Osnivač Vikiliksa Džulijan Pol Asanž vratio se juče kući u Australiju posle postignutog dogovora o priznavanju krivice za nabavljanje i objavljivanje američkih vojnih tajni sa američkim pravosudnim vlastima čime je okončana sudska borba od gotovo 14 godina.

Privatni avion koji ga je prevozio sletio je juče na aerodrom u Kanberi, gdje su ga čekale desetine novinara, prenosi agencija Frans pres. Australijanac je digao pesnicu po izlasku iz aviona, a zatim se užurbano uputio da zagrli suprugu Stelu koja ga je čekala, a zatim svog oca.

Ranije juče Asanž (52) je oslobođen poslije brzog ročišta u američkom saveznom sudu u Sajpanu, na Marijanskim ostrvima, američkoj teritoriji na Pacifiku, kada je, prema nagodbi sa američkim pravosudnim vlastima, priznao krivicu. Ta teritorija je relativno blizu Asanžove rodne Australije i bila je u skladu sa njegovom željom da ne ulazi na kontinentalni dio SAD.

Osnivač Vikiliksa juče je u okviru dogovora izašao iz zatvora u blizini Londona gdje je bio od 2019. godine i napustio Veliku Britaniju. Prema dogovoru, Asanž, optužen da je objavio stotine hiljada američkih povjerljivih dokumenata tokom 2010-ih, morao je da se izjasni krivim po jednoj tački optužnice, ali i da može da izađe odmah na slobodu, i da ne mora da provede vrijeme u američkom zatvoru. Osuđen je na pet godina zatvora koje je već proveo u pritvoru u Britaniji, gdje se dugo borio protiv izručenja u SAD zbog optužbe o špijunaži, za koju je mogao da dobije dugu zatvorsku kaznu da je osuđen.

-Možete izaći iz ove sudnice kao slobodan čovjek - rekla mu je juče sudija Ramona Manglona

Asanž neće više imati prava da se vrati u SAD bez odobrenja, saopštilo je juče američko Ministarstvo pravde. Odmah po izlasku iz suda on je ušao u avion i napustio Ma-

BORBA DUGA 14 GODINA: Osnivač Vikiliksa doputovao u Australiju nakon što je američki sud potvrdio nagodbu o priznanju krivice

Asanž izašao iz sudnice kao slobodan čovjek

Privatni avion koji ga je prevozio sletio je juče na aerodrom u Kanberi, gdje su ga čekale desetine novinara. Australijanac je digao pesnicu po izlasku iz aviona, a zatim se užurbano uputio da zagrli suprugu Stelu pa oca Džona Šiptona

rijanska ostrva i otputovao za Kanberu.

-Prioritet je sada da Džulijan povrati zdravlje, on je u užasnom stanju posljednjih pet godina - rekla je njegova supruga Stela i dodala da on želi da bude u dodiru sa prirodom. Njegov otac Džon Šipton je, u razgovoru za australijsku televiziju ABC, izrazio radost zbog toga što njegov sin može sada da provede kvaliteno vrijeme sa suprugom Stelom i njihovo dvoje djece, da se šeta po plaži, igra sa djecom i „živi svom ljepotom običnog života“. Njegova majka Kristin Asanž, takođe, je izrazila zahvalnost što je ovaj težak period za njenog sina završen. Jedan od njegovih advokata Beri Polak rekao je da je

Asanž jako patio u svojoj borbi za slobodu medija, kao i da ne sumnja da će on nastaviti rad sa Vikiliksom i nastaviti borbu za slobodu izražavanja i transparentnost.

Njegova supruga, južnoafrička advokatica, uputila je apel za prikupljanje sredstava da plati 520.000 dolara (485.000 eura) koje njen suprug treba da vrati australijskoj vladi za iznajmljivanje aviona koji ga je vratio u Australiju. Ona je preko mreže Iks rekla da mu nije bilo dozvoljeno da ide komercijalnm letom.

Sud na Marijanskim ostrvima izabran je zato što je Asanž odbijao da ide na američki kontinent.

Vikiliks je 2010. objavio stotine hiljada povjerljivih ame-

ričkih vojnih dokumenata o ratovima Vašingtona u Avganistanu i Iraku. Asanžovi pravni problemi počeli su 2010. godine, kada je uhapšen u Londonu na zahtjev Švedske koja je, navodno, htjela da ga ispita o optužbama za silovanje i seksualno zlostavljanje dvije žene. Asanž je potom 2012. godine utočište pronašao u Ambasadi Ekvadora.

Odnos Asanža i njegovih domaćina u Ambasadi se pogoršao i on je izbačen iz nje u aprilu 2019. Britanska policija ga je odmah uhapsila i zatvorila zbog kršenja kaucije 2012. Švedska je, međutim, zbog zastarelosti, u novembru 2019. odustala od istrage o seksualnim zločinima.

Stela Asanž: Potrebno nam je da budemo porodica prije nego što progovori

Supruga Džulijana Asanža Stela rekla je novinarima u Kanberi da je njenom suprugu potrebno vrijeme da bi se obratio javnosti i zamolila da se prije tog obraćanja „porodici dopusti da bude porodica“.

-Džulijan je želio da se svima iskreno zahvalim. Želio je da bude ovdje. Ali morate da razumijete kroz što je prošao. Treba mu vremena. Treba da se oporavi. I to je proces. Molim vas samo da nam date prostora, da nam date privatnosti, da nađemo svoje mjesto - rekla je Stela Asanž, prenosi Gardijan.

Ona je istakla da je njihovoj porodici „potrebno da bude porodica prije nego što progovori“ i to kada oni sami budu izabrali.

Dodala je da se nada da novinari, urednici i izdavači shvataju opasnost od američkog slučaja protiv njenog supruga zbog prikupljanja vijesti i objavljivanja istinitih informacija koje javnost zaslužuje da zna.

-Taj presedan sada može i biće upotrijebljen u budućnosti protiv drugih medija. U interesu svih medija je da traže da se trenutno stanje promijeni kroz reformu Zakona o špijunaži - rekla je Stela Asanž.

Ona je naglasila da će njen suprug uvijek braniti ljudska prava i žrtve.

-On je to uvijek radio. I to je samo dio onoga što on jeste. On će ostati duboko principijelan, bez straha - rekla je Stela Asanž.

U Briselu se juče nijesu sastali predsjednik Srbije i premijer Kosova, oglasio se evropski šef diplomatije Borelj:

BRISEL - Evropski šef diplomatije Žozep Borelj potvrdio je da nije došlo do susreta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija u srijedu u Briselu, jer kosovska strana nije bila spremna.

U Briselu su juče održane dvije runde bilateralnih sastanaka visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost Evropske unije Žozepa Borelja i izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka sa premi-

jerom Kosova Albinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Uprkos činjenici da je EU najavila da će nakon bilateralnih sastanaka biti održan trojni sastanak, to se nije dogodilo. Borelj je naveo da je premijer Kosova predstavio tri uslova

Kurti nije htio da se vidimo. Tri puta sam se vraćao na sastanak, prenosili su mi njegove poruke, pa sam ja odgovarao. Neće čovjek da me vidi. Rekli su da nije spreman za sastanak sa mnom - rekao je Vučić

u procesu normalizacije odnosa sa Srbijom.

-Prvo, formalizaciju Osnovnog sporazuma potpisivanjem od strane odgovarajućih šefova država i vlada; povlačenje pisma sa rezervom koje je bivša premijerka Ana Brnabić zvanično deponovala u EEAS, od 13. decembra 2023. i izručenje Milana Radoičića i njegove paravojno-terorističke grupe kosovskim pravosudnim organima - rekao je Borelj. Srbija, prema riječima Borelja, nije bila spremna da u pot-

punosti ispuni uslove Kosova pozivajući se na ustavna ograničenja, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ukazao da je spreman da istraži opcije u vezi sa pismom bivšeg premijera i formalizovanje Sporazuma u skladu sa dosadašnjom praksom dijaloga kako bi se deblokiralo sprovođenje sporazuma. Borelj je dodao da je evropska strana predstavila novi prijedlog plana primjene koji bi vodio fazu implementacije. -Nažalost uslovljenost imple-

mentacije nije dozvolila da se diskusije usredsrede na konkretne mjere strana danasistakao je Borelj. Dodao je da su stavovi strana i dalje udaljeni o tome kako bi se mogla pokrenuti implementacija Sporazuma – i shodno tome kako treba nastaviti proces normalizacije. -EU ne može sama da želi normalizaciju odnosa ako se same strane ne mogu dogovoriti kako dalje. Uloga EU je da pomogne i podrži strane u njihovim naporima u okviru dijaloga – i

to je ono čemu smo posvećeni - rekao je Borelj. Potvrdio je da će se proces nastaviti i da će specijalni predstavnik EU Lajčak već sljedeće nedjelje ugostiti dva glavna pregovarača u Briselu kako bi nastavili razgovore o planu implementacije Sporazuma. Prethodno je predsjednik Srbije Vučić rekao medijima u Briselu da se tokom runde dijaloga na visokom nivou nije sastao sa premijerom Kosova Kurtijem, uprkos tome što je takav sastanak najavila EU. -Kurti nije htio da se vidimo. Tri puta sam se vraćao na sastanak, prenosili su mi njegove poruke, pa sam ja odgovarao. Neće čovjek da me vidi. Rekli su da nije spreman za sastanak sa mnom - rekao je Vučić.

Priredila: R.U.-I.

Džulijan Asanž na aerodromu u Kanberi

Višespratnice ruže i guše centar grada

RADOVIĆ-JELOVAC: Prema postojećem

DUP-u dozvoljen je suteren, prizemlje, tri sprata i potkrovlje, što je šest etaža. Omogućeni su i veliki nagibi krovova

KOLAŠIN – Skupština opštine Kolašin pozvala je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Vladu Crne Gore da u roku od pet mjeseci donese odluku o donošenju urbanističkog projekta za zahvat koji je definisan prijedlogom izmjena i dopuna PUP-a Kolašin.

Dok traje izrada urbanističkog projekta, DUP ,,Centar“ Kolašin treba staviti van snage, osim za uslove i prijavu gradnje koji se izdaju u skladu sa članom 109 a Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (za objekat koji je izgrađen u skladu sa zakonom može se, u okviru postojećeg gabarita, odobriti rekonstruk-

VLAHOVIĆ: Kolašin je prije 30 godina bio urbanistički uređeniji, ekspanzijom gradnje urušava se infrastruktura. Ovo je posljednji pokušaj da zaštitimo uže gradsko jezgro

ŠĆEPANOVIĆ: Investitori kupuju kuće u centru, preko puta osnovne škole planira se gradnja objekta sa pet spratova. Treba sačuvati Trg boraca, Trg Vukmana Kruščića, Ulicu IV proleterske i niz od Kuće Marića do osnovne škole

cija shodno njegovoj namjeni, do privođenja lokacije namjeni prema odgovarajućem planskom dokumentu). Poziv lokalnog parlamenta je uslijedio na prijedlog Odbora

DUP STAVITI VAN SNAGE: Detalj iz Kolašina

za planiranje i uređenje prostora i komunalno stambenu djelatnost. To opštinsko tijelo ocijenilo je da je potrebna hitna reakcija nadležnih kako bi se zaštitile urbanističke i ambijentalne vrijednosti jezgra Kolašina od novogradnje koja je u ekspanziji.

PUP, DUP

Predsjednik tog odbora Miličko Bulatović, inače predsjednik odborničkog kluba PES-a, kazao je da je važnost teme učinila da budu prisutni i predstavnici resornog ministarstva, Agencije za zaštitu životne sredine, planeri, građani, aktivisti civilnog sektora, ali nije bilo predstavnika Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kao ni građevinske inspekcije.

Sonja Radović-Jelovac, vodila je tim za izradu izmjena i dopuna PUP-a i ističe da je aktuelni DUP Centar donijet prije deceniju i po i da je dominantan problem spratnost objekata.

– Prema važećem DUP-u dozvoljen je suteren, prizemlje, tri sprata i potkrovlje, što je šest etaža. Omogućeni su i veliki nagibi krovova pa možemo pretpostaviti kako se manipulativno mogu koristiti tavanski prostori. Na terenu se sve to različito interpretira. Priča o zaštiti centra Kolašina traje još od 2018. godine, išli su apeli

NIKŠIĆ: Služba zaštite i spašavanja o tvrdnji da su nabavili ,,pogrešnog“ psa

od opštine ka Vladi ali 42. vlada to nije razmatrala – kazala je Radović-Jelovac.

Prethodna vlada nije podržala izradu urbanističkog projekta za centar Kolašina, kazala je Nevena Jovović iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Izrada toga dokumenta je najbolji način da se spasi jezgro grada. – Nema nikakvih smetnji da taj posao započne i to će biti učinjeno, ali završetak urbanističkog projekta može se očekivati za sedam-osam mjeseci – najavila je Jovović.

Miodrag Vlahović, odbornik Ure, smatra da je Kolašin prije 30 godina bio urbanistički uređeniji i da se ekspanzijom gradnje urušava infrastruktura. Ovo je posljednji pokušaj da zaštitimo uže gradsko jezgro. Podaci popisa iz 2023. godine potvrđuju da se smanjuje broj stanovnika Kolašina, što dovodi do toga da ulaganja u grad nijesu interes lokalnog stanovništva nego tajkuna kako bi se državnim parama finansirali privatni poslovi - kazao je Vlahović.

PRODAJA KUĆA

Sjednicu Odbora je inicirala odbornica Marta Šćepanović ( Pokreta Zajedno gradimo Kolašin). Ona je saglasna da je urbanistički projekat hitno potreban jer neke djelove

Iseljavanje iz „grada koji se razvija“

Po mišljenju Bojana Zekovića (Pokret Zajedno gradimo Kolašin) problem je u tome što je Zakonom o planiranju i izgradnji objekata opštinama onemogućeno i oduzeto pravo da upravljaju svojim prostorom. – Kada je u pitanju Kolašin, dugo vremena smo bili u zabludi da velike građevine predstavljaju razvoj. To uopšte ne povećava kvalitet života u Kolašinu, svaki popis potvrđuje da se smanjuje broj stanovnika. Iz „grada koji se razvija“, stanovništvo se iseljava. Moramo se i podsjetiti da je vladajuća većina u kolašinskom parlamentu, dva puta odbijala da u dnevni red zasijedanja uvrsti moj prijedlog da se DUP stavi van snage dok se ne izvrše izmjene i dopune ovog dokumenta – kazao je Zeković.

centra Kolašina treba sačuvati. – Radi se o Trgu boraca, Trgu Vukmana Kruščića, Ulici IV proleterske kao i nizom od Kuće Marića do osnovne škole. Stižu nam informacije da investitori kupuju kuće u centru grada, da se preko puta osnovne škole planira gradnja i do pet spratova, ova naša inicijativa je urgentna i te kako potrebna –kazala je Šćepanović. Vlada je u martu 2023. godine donijela odluku o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar Kolašin. Rok da se taj posao završi je 11 mjeseci. U programskom zadatku navodi se da je cilj „stvaranje uslova da se prostor Opštine Kolašin umjereno i kontrolisano razvija, koristeći na održiv način svoje priroden, kulturne i stvorene potencijale“. D. DRAŠKOVIĆ

NIKŠIĆ – Ne želimo da komentarišemo izjave političara, riječ o uskostručnoj oblasti. Mi smo profesionalci koji se trude biti na usluzi svim građanima. Nije bitno da li je pas obučen za spašavanje iz ruševina ili iz lavina jer je zadatak isti –pronaći čovjeka – kazali su Pobjedi iz Službe zaštite i spašavanja. Nikšićki odbornik Nikola Zirojević (SD) na sjednici Skupštine opštine koja je održana

u utorak je komentarišući učinak nikšićke lokalne uprave u 2023.godini saopštio da je Službi zaštite nabavljen pogrešan pas – odnosno umjesto za spašavanje iz ruševina - nabavili su psa koji je obučen da spašava iz lavina. Iz Službe zaštite dodaju kako su ponosni što su nabavili njemačkog ovčara zvanog Pan, te da su ga platili 30 puta jeftinije od tržišne cijene i to samo zbog toga što su kao spasioci iz Nikšića imali najbolje re-

zultate na obuci, što bi trebala da bude najbolja potvrda koliko su predani svojoj profesiji. Iz te Službe kojom rukovodi Slavko Tadić u aprilu je saopšteno da je iz Slovenije nabavljen Pan, njemački ovčar, star 20 mjeseci obučen za spašavanje iz ruševina, te da je jedini sa tim vještinama u Crnoj Gori. O njemu brine vatrogasac spasilac Luka Bijelović On je Pobjedi tada ispričao da su ideju da nabave psa dobili nakon katrastrofalnog ze-

mljotresa u Turskoj, u akcijama spašavanja su učestvovali nikšićki spasioci.

– Pan je prošao obuke poslušnosti i potrage u ruševinama, a preostalo je još da do kraja godine bude licenciran. Riječ je o međunarodnim sertifikatima, u Sloveniju ćemo ići ja i Pan na licenciranje i to će biti prvi potražni tim te vrste u Crnoj Gori – kaže za Pobjedu Luka Bijelović. On ima iskustvo sa psima i u Gorskoj službi zaštite i spašavanja (GSS), ali ističe da su to ,,različite priče“. – Kod kuće držim Belgijskog ovčara Džamba, koji je prošao obuke za lavine, kod Nikole Loncovića je Njemački ovčar, baš kao i kod našeg kolege Strahinje Vojinovića sa Žabljaka. Međutim, to su psi koji su prošli sasvim drugačije edukacije, ,,pripadnici“ GSS-a. Neko misli - pas je pas, ali nije baš tako. Naš Pan je obučen da traži žive ljude, ispod ruševina, a ne u lavinama – objasnio je Bijelović razliku. Ra. P.

Luka Bijelović i Pan

Obilježeno 88 godina od krvavog događaja u kojem je ubijeno šest, a ranjeno više od 20 demonstranata

Slobodarski duh Belvedera živi i živjeće među nama

CETINJE - Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković kazao je da su Belvederske demonstracije kao simbol otpora i slobode utkane u najvrednije stranice istorije našeg naroda.

- Crna Gora je kroz svoju dugu i slavnu istoriju bila poprište mnogih iskušenja i izazova, ali je ljubav prema domovini bila i ostala sila koja nas povezuje, inspiriše i vodi naprijed. Kao što je to često bio slučaj u prošlosti, i Belvederski događaji čiju godišnjicu danas obilježavamo, potekli su upravo iz te nesebične i nepokolebljive privrženosti prema svojoj zemlji, koja je naše herojske borce vodila i podsticala da se suprotstave brojnim izazovima i nepravdama - kazao je Đurašković.

NeslagaNje sa režimom

Gradonačelnik Đurašković je, sa predsjednicom Skupštine prijestonice Milenom Vujović i predsjednikom UBNORA Cetinje Borislavom Pravilovićem položio juče vijenac na Belvederu povodom godišnjice stradanja na demonstracijama 1936. godine. Obilježavanju je prisustvovala i delegacija SUBNORA Crne Gore i UBNORA Podgorice. Đurašković je podsjetio da je to mjesto prije 88 godina bilo žarište događaja koji su potresli temelje našeg društva, ali i učvrstili odlučnost crnogorskog naroda u borbi za slobodu. -Zato su Belvederske demonstracije bile više od običnih protesta – bile su jasan, nedvosmislen iskaz neslaganja sa tadašnjim režimom i nasilnom asimilacijom koja je prijetila da izbriše identitet i ponos crnogorske države i naroda –kazao je Đurašković. Naglasio je da je, uprkos pritis-

Tog sudbonosnog dana šestoro naših sunarodnika položilo je živote za ideje slobode i pravde, dok su mnogi drugi bili ranjeni i pohapšeni, sa jedinom krivicom što su čuvali plamen slobode i što su voljeli Crnu Goru i njenu slobodu više od svojih života – rekao je gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković

cima, nasilju i pokušajima zastrašivanja, 26. jun 1936. godine bio dan kada su naši preci ustali protiv nepravde i pokazali da ni teror ni represija ne mogu uništiti slobodarski duh koji teče venama svakog Crnogorca i Crnogorke.

Energično ćemo se oduprijeti nasrtajima na Crnu Goru, od koga gođ dolazili

Predsjednik UBNORA

Cetinja Borislav Pravilović kazao je da je, nezadovoljstvo svim onim što je donijela Podgorička skupština, čak i od onih koji su bili direktni protagonisti utapanja Crne Gore u velikosrpski projekat sve one represalije nad crnogorskim patriotama od 1918-1929. godine u istoriji poznate kao ,,bijeli teror“, zatim hapšenja velikog broja crnogorskih komunista, nehumano i nezakonito postupanje prema njima u cetinjskim i zatvorima u drugim gradovima ondašnje kraljevine kao i ubistvo studenta Žarka Marinovića sa Očinića na Beogradskim studentskim demonstracijama - pojačale nezadovoljstvo

i ogorčenost stanovništva prema ondašnjem režimu. -U organizaciji PK KPJ i Federalističkog pokreta Crne Gore pokrenute su veće narodne mase okolnih sela Riječke, Crmničke i Lješanske nahije da mirnim protestima iskažu nezadovoljstvo na zakazanom zboru na Cetinju. Zaustavljene su na ovom mjestu ne dozvolivši im da se okupe na Cetinju ne samo od strane ondašnje žandarmerije već i od vojske ondašnje kraljevine što je bio jedinstven slučaj čak i u svijetu da se vojska upotrijebila protiv golorukog naroda. Po završetku skupa koji je ovdje održan, u trenutku razilaženja sa okolnih brda osuta je mitralje-

ska paljba po mirnom narodu. Tada su smrtno stradali Jovan Šofranac, Stevo Vujović, Ilija Ražnatović, Šunjo Vukmanović, Niko Petričević i Marko Jovićević a ranjeno više od 20 demonstranata. - Izuzetno me raduje vaše prisustvo danas na ovom svetom mjestu jer dok gođ se budemo ovako okupljali na ovom i drugim mjestima, ideje i žrtve ovih i drugih crnogorskih patriota neće biti uzaludne, sa nadom da se ovako nešto nikad više ne ponovi i porukom da ćemo se energično oduprijeti nasrtajima na Crnu Goru, od koga gođ dolazili – poručio je Pravilović.

-Tog sudbonosnog dana šestoro naših sunarodnika položilo je živote za ideje slobode i pravde, dok su mnogi drugi bili ranjeni i pohapšeni, sa jedinom krivicom što su čuvali plamen slobode i što su voljeli Crnu Goru i njenu slobodu više od svojih života – rekao je Đurašković i naglasio da je ,,naša zemlja prošla je kroz mnoge izazove od tog dana, ali slobodarski duh Belvedera i dalje živi među nama“.

iskra ustaNka

Predsjednik UBNORA Cetinja Borislav Pravilović kazao je da ovaj datum i ove žrtve nijesu bile uzaludne jer je to bila iskra sveopšteg crnogorskog ustanka 13. jula 1941. godine, najveličanstvenijeg datuma u istoriji crnogorskog naroda. Istakao je da se velikodržavni nasrtaji na Crnu Goru nastavljaju, da neće prestati, te da se pokušava na sve načine urušiti građanski karakter države i njen antifašistički temelj.

Došlo je ponovo vrijeme da svi pojedinačno i skupa na okup stanemo pod barjak jedine nam domovine Crne Gore kao što su to radili naši preci i da na svakom mjestu branimo njenu nezavisnost, njen građanski i multietnički skladkazao je Pravilović

-Došlo je ponovo vrijeme da svi pojedinačno i skupa na okup stanemo pod barjak jedine nam domovine Crne Gore kao što su to radili naši preci i da na svakom mjestu branimo njenu nezavisnost, njen građanski i multietnički sklad - kazao je Pravilović. Podsjetio je da je dugogodišnje nagomilano nezadovoljstvo ondašnjeg stanovništva Crne Gore, loše ekonomsko-socijalno stanje, neriješeno nacionalno pitanje crnogorskog naroda u kraljevini Jugoslaviji kulminiralo na današnji dan, 26. juna 1936. godine Belvederskim demonstracijama. -O ovim demonstracijama i njenim uzrocima malo je znala i moja, a mlađe generacije još manje, jer da su znale vjerovatno se ne bi morale ponavljati nove Belvederske demonstracije 5. septembra 2021. godine prilikom ustoličenja sveštenika Crkve Srbije na tron Svetog Petra Cetinjskog đe se htjela ponovo pokazati snaga povampirenog velikosrpskog projekta – zaključio je Borislav Pravilović. r.uskokoViĆ-iVaNoViĆ

Spomen-obilježje na Belvederu

DAN KADA SU NAŠI PRECI USTALI PROTIV NEPRAVDE: Vujović, Đurašković i Pravilović

Ugovor o saradnji između Eko-fonda i Prirodnjačkog muzeja Crne Gore

Nabavka laserskog

PODGORICA - Izvršni direktor Eko-fonda Draško Boljević i direktorica JU Prirodnjački muzej Crne Gore dr Natalija Čađenović potpisali su memorandum o saradnji iz kojeg je proistekao i ugovor o sponzorstvu. Prema potpisanom ugovoru Eko-fond se obavezao da obezbijedi sredstva u iznosu od 2.332,22 eura. Ova sredstva će biti iskorišćena za nabavku laserskog video-bima koji će Prirodnjački muzej koristiti za organizovanje tematske izložbe „Ajkule Crne Gore“.

Izložba će sadržati više od 20 modela različitih vrsta ajkula i raža koje žive u Jadranskom moru. Ova postavka će omogućiti edukativne radionice koje će djeci približiti biodi-

verzitet crnogorskog podmorja. Ulaganjem u ovakve projekte, Eko-fond ne samo da podržava naučne i kulturne institucije, već i investira u budućnost Crne Gore, stvarajući osnovu za odgovorniji i održiviji pristup zaštiti životne sredine. Ovo predstavlja značajan korak ka unapređenju očuvanja prirodne baštine i edukacije o biodiverzitetu u Crnoj Gori, kojim se postavljaju temelji za dugoročnu saradnju između dvije institucije, omogućavajući realizaciju projekata koji promovišu zaštitu životne sredine i podižu svijest javnosti, posebno među mlađim generacijama. Kroz ovakve inicijative, naglašava se važnost očuvanja eko-sistema i prirodnih resursa, čime se doprinosi održivom razvoju i boljem razumijevanju prirodnog svijeta koji nas okružuje. A. Đ.

Premijera baletske predstave „Re eks“ večeras u Budvi

Migracija u digitalni svijet

PODGORICA - Festivalska koprodukcija Jadranskog festivala igre, Narodnog pozorišta u Beogradu i Kulture sada - savremeni balet pod nazivom „Refleks“ premijerno će biti izveden večeras u 21 sat na Sceni između crkava u budvanskom Starom gradu. Reprizno izvođenje ovog baleta inspirisanog migracijama planirano je već sjutra u istom terminu i na istom mjestu.

Reditelj Sead Šabotić za Pobjedu povodom crnogorske premijere lma

Sudbina čovjeka koji opisuje u nekoliko rečenica

PODGORICA - Dokumentarac ,,Porodica na određeno vrijeme“ crnogorskog reditelja i scenariste Seada Šabotića donosi krajnje atipičnu priču o reditelju koji sa prijateljem Draganom traga za glavnim protagonistom svog filma - Gorčinom Bojanićem, čovjekom kojeg su roditelji kao dijete ostavili u Dječjem domu u Bijeloj i koji iz djetinjstva pamti jedino noćnu vožnju iz Plužina do Doma u kojem je ostavljen.

Priča o glavnom junaku, bez kojeg je reditelj ostao na pola snimanja, izgubivši kontakt s njim usljed pandemije kovida-19, pretvorila se u putešestvije kroz Pivu koje je poprimilo mitske obrise, a Šabotić postaje hroničar poplavljenog grada, ali i tragalac za sopstvenim identitetom. Svjetsku premijeru film je imao na Beldoks festivalu u Beogradu, u međunarodnoj takmičarskoj selekciji, a crnogorsku na nedavno završenom UnderhillFestu. Projekat je prvobitno selektovan na Beldoks akademiji 2019. godine, a poslije toga ga je podržao i Filmski centar Crne Gore na konkursu za proizvodnju dugometražnog dokumentarnog filma. Osim podrške FCCG, projekat je realizovan uz pomoć Crnogorske kinoteke, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Opštine Plužine, kao i JU Zavod ,,Komanski most“.

POBJEDA: Kako ste došli na ideju da snimate dokumentarni film o Gorčinu Bojaniću, čovjeku kojeg su ostavili roditelji i koji je odrastao u sirotištu?

Gorčinov nestanak je simboličan, potop starih Plužina je simbol i metafora crnogorskog društva. A na koji način je to simbol i metafora je stvar narativa i vrlo jasnih smjernica koje dajem u lmu i tu vrstu zaključka bih sačuvao za strpljivog gledaoca - istakao je Šabotić

- Migracije su aktuelna društvena i geopolitička tema u kojoj svi učestvujemo, bilo kao akteri ili svjedoci. Ipak, postoji jedna globalna migracija u kojoj svi imamo aktivne uloge, a to je migracija u digitalni svijet. Mlađe generacije nemaju sjećanje kako je živjeti samo u analognom svijetu, oni su drugačije kodirani. Prelazno životno doba mladih nije više samo sastavni dio odrastanja koji sa sobom nosi neizbježni jaz među generacijama, već i prelaz u digitalni identitet, koji za mnoge postaje dominantan - objasnila je koreografkinja predstave Sanja Ninković Scenografija je realizovana takođe po ideji koreografkinje, za muziku su zaduženi Irena Popović i Nikola Dragović, dok u predstavi igraju: Teodora Spasić, Ljiljana Velimirov, Sonja Milovanov, Branko Sarić, Matthew Solovieff, Emanuele Frigo, Maxime Le Gal, Olga Olćan i Nicola Bianco. A. Đ.

ŠABOTIĆ: Od novembra 2019. do početka proglašenja pandemije 2020. godine u Crnoj Gori, boravio sam u JU Zavod „Komanski most“ Podgorica. U zaista velikom spektru različitih likova i nimalo lakih

PODGORICA – Otvaranje Tivat Music festivala biće održano sjutra u 21 sat u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat gdje će nastupiti Dubrovački simfonijski orkestar, sa solistima iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

U susret otvaranju nove umjetničke platforme u Tivtu u sali DTV Partizan održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen bogat program ove manifestacije. Festival se održava do 12. avgusta, u organizaciji Fondacije TMF, na više lokacija u Tivtu i Bokokotorskom zalivu, pod pokroviteljstvom CZK Tivat i uz podršku mnogobrojnih partnera i sponzora.

životnih priča nekako se krajnje suptilno nametnula Gorčinova. Štoviše, dosta sličan momenat mi se desio i tokom rada na filmu u zatvoru. Kako u tom, tako i u ovom slučaju, sve one priče koje su se isticale, zaista mučne životne sudbine koje idu do te mjere da se čovjek ne osjeća dobro danima nakon što shvati do koje mjere je čovjek spreman da nanese zlo jednom nevinom životu, smatrao sam previše gabaritnim i pomalo egzotičnim za jedan film. Samim tim odmah se nameće, za mene lično, suštinski važno etičko pitanje: ako sve to prikažem - da li ću ja (zlo)upotrijebiti sve te ljude i njihove biografije da prije svega sebi, a i svijetu oko sebe pokažem da je čovjek u suštini permanentno programiran da čini zlo sa povremenom potrebom da ponešto i uradi dobro, balansa radi, razumije se. Međutim, nijesam želio da

snimim takav film. Želio sam da snimim običan film o običnom čovjeku. Ovaj film je nastao onog trenutka dok smo u Gorčinovoj sobi u muškom paviljonu on i ja pili kafu.

POBJEDA: Kako biste opisali taj susret?

ŠABOTIĆ: Cjelokupan život je opisao u svega nekoliko rečenica. Govorio je da se sjeća dugog puta od grada, ispostavlja se kasnije Plužina, do mora. I dan danas pamtim te rečenice, način na koji ih je izgovorio. Do te mjere da se sjećam svih zvukova i mirisa tog dana. Svoj život je sumirao zaključkom da su njegova porodica svi ljudi od sirotišta do zavoda u kom se danas nalazi. Samim tim ovo dalje implicira i pruža mogućnost iz kog ugla treba tumačiti naslov filma, pa dobrim dijelom i tematski okvir. Mjesecima sam bio opsjednut idejom o njegovom životu. Obuzimali su me ogro-

man strah i mučnina, pa i dok ovo pišem osjećam sve to nanovo, zbog činjenice da je neko spreman da odbaci dijete. Uprkos svemu što nas dijeli, identifikovao sam se sa tom pričom. U tom trenutku je nastao ovaj film.

POBJEDA: Što je bio Vaš motiv da nastavite snimanje nakon što ste ostali bez glavnog protagoniste i centralne figure filma?

ŠABOTIĆ: Ja sam bez protagoniste „ostao“. On je i dalje živ, zdrav i vjerovaću kako ima bolji i ispunjeniji život nego svi mi. I, razumije se, još je u Komanskom mostu. S druge strane, kovid pandemija je zaustavila mnogo toga suštinski važnijeg, pa između ostalog i snimanje ovog filma. U potpunosti smo bili svjesni rizika i kako možemo da ugrozimo živote tih ljudi, s jedne, i činjenice da nova realnost nastaje, s druge strane, nakon što se

Predstavljen program Tivat Music festivala koji počinje sjutra

Umjetnička direktorica festivala Dragana Jovanović ukazala je na važnost TMF kao prilike za razvoj nove muzičke publike na Crnogorskom primorju. - Mi ćemo ovaj festival graditi kroz dijalog umjetničke muzike, preko popularne do tradicionalne. Stvorio se visoki entuzijazam i dobra energija u kojima smo povezali muziku, Boku i prijateljstvo na jednom mjestu - navela je Jovanović. Umjetnička direktorica je istakla da su se u prvoj godini festivala primarno oslonili na kapacitete iz regiona. U Velikoj sali

Centra za kulturu Tivat 25. jula nastupiće festivalski orkestar na koncertu pod nazivom ,,Veče operskih arija“. Tom prilikom će se publici još jednom predstaviti dvoje uspješnih, mladih i međunarodno angažovanih operskih umjetnika, sopran Petra Radulović i bas Sava Vemić. Kao gosti koncerta nastupiće umjetnici prepoznati i na svjetskim scenama, mecosopran Nina van Esen i tenor Bendžamin Blis. Ovi vokalni umjetnici i orkestar nastupiće pod palicom afirmisanog hrvatskog

dirigenta Mladena Tarbuka - Tokom festivala će nastupiti i izuzetni violinista Žil Apap, moj kolega dirigent Nir Kabareti, zatim, tu je Simfonijski orkestar mladih Zapadnog Balkana koji su dio velikog evropskog projekta. Posebno bih istakla čuveni rimski ansambl ,,Mare Nostrum“, koji njeguje renesansnu muziku, pa smo im 16. jula sa početkom u 21.30 sati namijenili prostor na ostrvu Gospe od Milosti, što će biti prava mjera za ovu muziku, koja podrazumijeva i premijerno izvođenje arija iz opera

Draško Boljević i Natalija Čađenović

Kadar iz lma ,,Porodica na određeno vrijeme“

na određeno vrijeme“

svoj život rečenica

Traganje za ličnim identitetom

POBJEDA: Je li scena u kojoj promišljate ko ste Vi zapravo i kroz introspektivni monolog otkrivate detalje iz života nagovještaj i lične potrage kroz ovaj dokumentarac?

Vajar Marko Čakalović za Pobjedu o iskustvu izlaganja na virtuelnim izložbama u Njemačkoj i Australiji

PODGORICA - Crnogorski vajar Marko Čakalović učestvovao je na dvije internacionalne virtuelne izložbe u inostranstvu - u Njemačkoj i Australiji. U Njemačkoj je osvojio prvo mjesto i tako dobio samostalnu izložbu, takođe virtuelnog tipa.

sve dobro provjeriti - istakao je Čakalović.

Umjetnici su se preselili na internet

Apsolutno. Film je počeo kao istraga o konkretnom čovjeku. Proširio se sa mikrokosmosa na makro, na crnogorsko društvo. U tom trenutku sam, snimajući film, osjetio da je to i potraga za ličnim identitetom. Jedan čovjek je počeo film, drugi ga je snimao a danas ga već treći, prožet iskustvima pređašnje dvojice, promoviše. Mnogo stvari tokom nastanka tog filma su meni intimno važne. Taj nivo filma je nešto što se zove autorski pečat i to je ono duboko skriveno do kojeg će najprije doći ljudi iz mog bližeg okruženja.

pandemija okonča. Sve to nas je navelo, uzimajući u obzir i ono što sam naveo u odgovoru na prethodno pitanje, da sjednemo da se „pomučimo“ i nađemo pravi ugao iz kog treba snimiti film sa svim raspoloživim sredstvima. Moj motiv, između ostalog, bio je i s profesionalne strane. Kako napraviti film o nekom ko se neće ili vrlo malo hoće pojaviti u filmu, a sve vrijeme na neki način mora biti prisutan.

POBJEDA: Da li ste, umjesto Gorčinov, prinudno postali hroničar poplavljenog grada čija je istorija nestala u potopu, ali je on i dalje postojan, baš kao i Gorčin?

ŠABOTIĆ: Prinudno ne, svjesno i namjerno sa vrlo jasnim ciljem i idejom da. Gorčinov nestanak je simboličan, potop starih Plužina je simbol i metafora crnogorskog društva. A na koji način je to simbol i metafora je stvar narativa i vrlo ja-

već i ko skriveno do kojeg

snih smjernica koje dajem u filmu i tu vrstu zaključka bih sačuvao za strpljivog gledaoca. Ovaj film govori o Gorčinu, on je potraga za njegovim identitetom u simboličnom smislu. Kroz njegov slučaj trudio sam se da govorim i o ovom društvu. Identitet i problematika tog pitanja u današnjem vremenu u kontekstu savremene Crne Gore sa svim problemima, počevši od najjednostavnijih svakodnevnih pa do onih kompleksnih, meni su u datom trenutku bili interesantni. Ako na sve to dodamo i veoma važan događaj koji će se u budućnosti pamtiti kao pandemija kovid virusa, onda dobijamo jedan sasvim novi nivo. Nova realnost je donijela još mnogo problema i novih izazova i u svemu tome jedan takav život, egzistencija poput Gorčinove je tek nevidljiva, ali suštinski postojana „kano klisurine“. Andrija RADOVIĆ

Sa konferencije na kojoj je predstavljen program Tivat Music Festival

iz 17. vijeka don Krsta Ivanovića, libretiste, hroničara i kanonika Crkve sv. Marka u Veneciji - najavila je Jovanović. Izuzetan program biće nastavljen sve do 12. avgusta, kada će u završnici festivala u Velikoj

sali CZK Tivat biti upriličen premijerni koncert gradskog hora ,,Jadran“ pod dirigentskom palicom Andree Orlando-Tripović, koja je ujedno i predsjednica Fondacije Tivat Music Festivala. A. Đ.

Čakalović je konkurisao za internacionalni umjetnički ,,GoddessArt Magazine“, čiji se autori nalaze u Njemačkoj, gdje je prihvaćen i njegova djela su objavljena. Nakon toga ponuđeno mu je da učestvuje na virtuelnoj internacionalnoj izložbi koju organizuje njihova galerija ,,GoddessArt Gallery”. - Predstavio sam radove iz ciklusa „Genesis“ na kojem radim već više od pet godina. U njihovom štampanom i onlajn izdanju objavljene su četiri skulpture i dvije slike, a na grupnoj izložbi je bilo prikazano pet mojih slika. Na izložbi mi je dodijeljena prva nagrada koja uključuje samostalnu virtuelnu izložbu. Nakon nekih mjesec dana predstavio sam se sa trideset i dva rada - kazao je za Pobjedu Čakalović.

Konkurisao je i u Melburnu i nakon žiriranja njegova djela su prihvaćena takođe na onlajn internacionalnoj izložbi. - Za izložbu u Melburnu odlučio sam da pošaljem slike iz istog ciklusa. Dakle, radi se o slikama koje su zbog mog načina izražavanja bile jako zanimljive žiriju, tako da sam brzo dobio pozitivan odgovor - kazao je Čakalović.

On je naglasio da osjećaj predstavljanja djela putem onlajn platformi nije onakav kao kod klasičnog izlaganja - razlika je velika.

- Prednosti su što imate mo-

gućnost da pokažete svoje radove širom svijeta bez velikih troškova i svih onih komplikovanih procedura kada se radi o klasičnim izložbama van svoje zemlje. U svakom slučaju imate prezentaciju, dobru re-

klamu. Mane mogu biti te što je internet pun prevaranata, lažnih galerija, konkursa itd. Postoje registrovane galerije koje pored klasičnog izlaganja objavljuju konkurse i za virtuelne izložbe. Zato prvo treba

Komentarišući može li publika koja prati događaj virtuelnim putem imati isti utisak kao kada je uživo prisutna na događaju, Čakalović je kazao da rad uživo možete posmatrati na pravi način jer možete vidjeti potez, teksturu, sve bogatstvo koje rad posjeduje. - U drugom slučaju tu opciju nemate jer nije isto prisustvovati događaju i posmatrati ga na displeju, ali pošto živimo u eri interneta i virtuelne izložbe imaju svoju publiku - kazao je Čakalović.

On naglašava da svaki vid prezentacije znači umjetniku, nebitno da li je klasično ili virtuelno.

- Umjetnici su se bukvalno preselili na internet jer veliki dio publike je tamo. Uzmimo samo u obzir socijalne mreže. Postoje razne platforme koje vam besplatno ili uz godišnju članarinu nude mogućnosti prezentacije ili prodaje djela. Pouka bi bila da moramo ići u korak s vremenomkazao je on.

Čakalović se u stvaralaštvu bavi odnosom čovjeka i tehnologije.

- To je zapravo široko polje, ali ajde da kažem da mi je zanimljiva ta izvještačenost, odsustvo empatije. Uticaj informacija na ljude i način na koji ih oblikuje. Momenat gdje se sudaraju stvarnost i virtuelno. Još istražujem ta polja i sve se više ideje granaju. Zanimljiva je i sama pomisao da nešto postoji na planeti zajedno sa nama i svakim danom sve više uči i već puno toga zna da kaže i da uradi. Trenutno ne bih znao reći ko će izaći kao pobjednik, možda čovjek, možda tehnologija, a možda i asteroid. Ostavimo to za neki drugi put - istakao je Čakalović. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA - Međunarodni književni festival ,,Odakle zovem“ pod sloganom ,,Stvaranje svijeta“, 16. po redu, biće otvoren večeras. Najprije će u Banji knjižare „Karver“, u 19 sati, nastupiti Accordion duo Ilić na harmonici. U 19.30 počinje program posvećen Vitomiru Nikoliću u sklopu kojeg će učenice i učenici podgoričkih srednjih škola čitati njegove stihove, a potom će biti promovisana audio-knjiga Vitove poezije ,,Bijelim drumovima“. Na promociji knjige govoriće menadžerka knjižare ,,Karver“ i festivala, glumica Varja Đukić, Božo Koprivica i Nela Savković-Vukčević. Knjiga sadrži 30 Vitovih pjesama, a snimili su ih Varja Đukić i glumac Aleksandar Gavranić U 22 časa biće prikazan video-intervju s nobelovcem Junom Foseom, koji je radio jedan od osnivača izdavačke kuće „Treći trg“ Dejan Matić, a koji je jedan od rijetkih regionalnih izdavača koji je objavio skoro sva Foseova djela Dejan Matić. Program će moderirati Andrej Niko-

laidis. Nakon toga odlomke iz drame ,,San“ čitaće mlade glumice Anđela Marunović i Mina Mićović i glumci Miloš Kašćelan i Milo Perović. Sjutra će u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“ od 11 do 13 sati, u okviru programa ,,Kratki rezovi“, biti prikazan film ,,Tereza 37“ u režiji Danila Šerbedžije, po scenariju Lane Barić, koja je i glavna glumica ostvarenja. Sa njom će, nakon projekcije, razgovarati Miroslav Minić. Predstavljanje slovenačkog autora Sebastijana Pregelja biće održano 18.30 časova, a moderatorka je Jasmina Bajo U 19.30 gostuje Dubravka Đurić, sa kojom će u okviru programa ,,Gdje se voda spaja s drugom vodom“ razgovarati Marija Krivokapić, a u 20.30 Robert Perišić, koji će sa Anom Fazekaš govoriti o svom stvaralaštvu. U okviru programa ,,Kratki rezovi“,

u 21. 30 časova, biće prikazan film ,,Don’t cry for me - Susan Sontag u Sarajevu“ reditelja Nihada Kreševljakovića , nakon čega će Kreševljaković razgovarati sa Đukić. Program završnog dana festivala, 29. juna, počinje u 18.30 časova predstavljanjem književnice Mihaele Gašpar, a u 19.30 će sa Terezom Boučkovom razgovarati Jasna Tatar-Anđelić. U 21 čas slijedi projekcija filma ,,Samo

kad se smijem“ u režiji Vanje Juranića, za koji scenario potpisuju Juranić i Elma Tataragić. U 22.15 biće upriličena panel diskusija na kojoj će učestvovati filmski reditelji: Vanja Juranić, Ivan Marinović i Marija Perović, a moderatorka je Đukić. Festival će biti zatvoren koncertom Sanje Raičković (vokal) i Miodraga Šula Jovovića (klavijatura), koji će početi u 23.30 sati. An. R.

Nagrađeni rad Marka Čakalovića

Večeras počinje međunarodni književni festival ,,Odakle zovem“

ŠABOTIĆ:

Hronika Podgorice

Pobjeda imala uvid u inicijative za smjenu vlasti u Podgorici, o zahtjevu za razrješenje gradonačelnice 1. jula na Odboru

Partijsko zapošljavanje, nepotizam, netransparentnost u radu, zastoj u razvoju Podgorice i realizaciji projekata, navedeni su kao ključni razlozi u inicijativama za smjenu gradonačelnice Olivere Injac i skraćenje mandata lokalnom parlamentu koje su podnijeli odbornici DPS-a, SD-a, SDP-a i LP-a u Skupštini glavnog grada. Zahtjev za smjenu Injac biće na dnevnom redu sjednice Odbora za izbor i imenovanja koju je za 1. jul zakazao predsjednik tog skupštinskog tijela Vasilije Čarapić (PES). Ipak, prema nezvaničnim informacijama Pobjede, izglednije je da će odbornici izdejstvovati skraćenje mandata podgoričkom parlamentu.

RASPORED SNAGA

Podgorički parlament ima 58 odbornika, od kojih 34 vlasti, a 24 opozicije. Nakon što je krajem februara predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nezadovoljan načinom rada Pokreta Evropa sad, podnio ostavku na sve funkcije u partiji u kojoj je bio potpredsjednik i jedan od osnivača, njegov primjer ispratilo je pet odbornika u Podgorici – Dragan Radović, Nađa Ljiljanić, Dragutin Vučinić, Ranka Otašević i Jevrosima Pejović. Oni su kao Pokret za Podgoricu formalizovali zajednično djelovanje sa Građanskim pokretom Ura i Pokretom za promjene (PZP) i zajedno zauzimaju 11 mjesta u gradskom parlamentu. Od 24 opoziciona odbornika inicijative o razrješenju Injac i skraćenju mandata Skupštini glavnog grada potpisalo je njih 22. Izostali su potpisi odbornika Bošnjačke stranke (BS) Edina Tuzovića i Aleksandra Zekovića iz Građanske inicijative ,,21. maj“. Tuzović je kazao da je zadovoljan radom Injac, ali je poručio da će glasati za skraćenje mandata Skupštine ukoliko većina u gradskom parlamentu bude za to. Zeković je rekao da GI ,,21. maj“ načelno ne može i neće biti protiv raspuštanja parlamenta. No, da bi do toga došlo, opoziciji će biti potrebni i glasovi najmanje šest odbornika vlasti.

Šef Odborničkog kluba Socijaldemokrata (SD) Miloš Mašković kazao je za Pobjedu da je opoziciji nevažno hoće li vlast u Podgorici srušiti kroz jednu ili drugu inicijativu, ističući da su obje upućene u proceduru kako bi se političkim subjektima iz parlamentarne većine dalo što više mogućnosti da se izjasne o (ne)radu ove gradske uprave.

On očekuje da sadašnje rukovodstvo bude razriješeno do kraja jula, a da se o novoj vlasti građani izjasne na izborima koji bi bili organizovani u posljednjoj sedmici septembra.

- Incijative su pisane na način da budu prihvatljive svima, a svemu što im je prethodilo građani će imati priliku da čuju na sjednici Skupštine koja će biti zakazana najkasnije do

Opozicija očekuje izbore u septembru

25. jula, a ako toga dana razriješimo gradonačelnicu Injac, ili skratimo mandat Skupštini, optimalno je da građani u posljednjoj nedjelji septembra izađu na birališta – poručio je Mašković.

SPISAK RAZLOGA

U obrazloženju inicijative za smjenu gradonačelnice, u koju je Pobjeda imala uvid, niz je razloga zbog kojih podnosici smatraju da Injac treba da napusti fotelju čelnice grada. Istaknuto je da su više od godinu dana mandata Olivere Injac obilježili brojni slučajevi kršenja Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Glavnog grada i Poslovnika Skupštine. Najočitiji primjer takvog ponašanja, kako je navedeno, predstavlja nedostavljanje Skupštini godišnjeg izvještaja o radu gradonačnice, organa i službi u roku koji je propisan Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Glavnog grada. - U smislu Zakona o lokalnoj samoupravi (član 35) Skupština je predstavnički organ građana opštine koji vrši osnovne funkcije lokalne vlasti, utvrđene zakonom i statutom, između ostalog i kontrolnu funkciju izvršnog organa, odnosno predsjednika opštine. Koliki

Dajkovićevi

,,uhljebi“

Mašković je upozorio da čak i manji koalicioni partner PES-a – Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića koristi poziciju da bi ,,uhljebljavala“ partijske kadrove. To dokazuje spiskom zaposlenih u Službi za građane, kojom rukovodi Dajković, a među kojima su članovi te partije.

- Tu možemo vidjeti i odbornika Slobodne u Skupštini glavnog grada, Bobana Radevića, koji je po osnovu ugovora o djelu angažovan u Službi za građane. Postavlja se pitanje i da li je Radević u konfliktu interesa zbog toga što je i sam glasao odluku kojom se povećava iznos opredijeljen za ugovore o djelu, odakle se sada i finansira - ukazao je Mašković.

je značaj zakon dao ostvarivanju kontrolne funkcije skupštine najbolje se vidi iz činjenice da je propisan i rok u kojem je predsjednik opštine dužan da skupštini podnese godišnji izvještaj o svom radu i radu organa i službi. Isto tako, nedostavljanje tog izvještaja u propisanom roku utvrđeno je kao jedan od razloga za razrješenje predsjednika opštine, dok je način i postupak razrješenja regulisan Statutom Glavnog grada – navedeno je u inicijativi. Napominje se da je Injac bila u obavezi da godišnji izvještaj o svom radu u 2023. podnese do 31. marta, ali da je gradona-

čenica, ignorišući zakonom i Statutom propisanu obavezu, i nakon što su mediji objavili izjavu odbornika kojom je ukazaano na ovaj propust, izvršila ovu obavezu tek 16. aprila.

- Reagovanja kojima je gradonačelnica pokušala opravdati takvo postupanje, kao i odnos prema službenicima Glavnog grada, na koje se pokušala prebaciti odgovornost za svoj propust su primjer kako ne treba da postupa neko kome su odbornici ukazali povjerenje da vrši najodgovorniju funkciju u Glavnom gradu. Polazeći od navedenog, smatramo da su se stekli uslovi iz člana 62

stav 1 alineja 3 Zakona o lokalnoj samoupravi i člana 104 alineja 3 Statuta Glavnog grada, da Skupština razriješi prof. dr Olivere Injac, gradonačelnicu Glavnog grada – naglašeno je u inicijativi.

OPSTRUKCIJE I (NE)RAD

U dokumentu se ukazuje na još nekoliko primjera, kako su rekli, nezakonitog postupanja čelnice grada, posebno u dijelu opstrukcije odbornika u ostvarivanju njihovih prava i dužnosti, partijskog zapošljavanja, nepotizma i netransparetnosti u radu. Tako se navodi da je Injac, nedostavljanjem materijala koji se razmatraju na sjednicama Skupštine u propisanim rokovima, podrivala pravo dobrornika da učestvuje u radu gradskog parlamenta i radnih tijela, odnosno onemogućava da se kvalitetno pripreme za obavljanje funkcije.

- Najbolji primjer kršenja Poslovnika je dostavljanje materijala za 12. sjednicu koja je sazvana za 15. maj 2024. godine, za koju su veoma obimni i brojni materijali dostavljeni tek 9. maja – ističe se u dokumentu.

Gradonačelnici se spočitava i

nedovoljan broj realizovanih aktivnosti iz Programa rada Skupštine za 2023. godinu, čiji je sama predlagač. - Ovim Programom je bilo planirano 15 aktivnosti iz normativnog dijela, 19 aktivnosti iz tematskog dijela. Nažalost, zaključno sa 31. 12. 2023. godine relizovano je samo 16 aktivnosti čiji je nosilac, odnosno predlagač bila gradonačelnica, što je pokazatelj nedovoljne efikasnosti u izvršavanju odluka i drugih akta koje donosi skupština – pojašnjeno je u inicijativi. Kao primjer nepoštovanja zakonskih obaveza istaknuto je i nedonošenje novog Plana integriteta Glavnog grada, koji sadrži skup mjera kojima se sprječavaju i otklanjaju mogućnosti za nastanak i razvoj različitih oblika koruptivnog i neetičkog ponašanja u okviru organa Glavnog grada, pojedinih organizacionih jedinica i pojedinačnih radnih mjesta. - Obaveza donošenja ovog dokumenta, kojim se obezbjeđuje povjerenje građana u rad organa lokalne uprave, proističe iz Zakona o sprečavanju korupcije, a prethodi mu obrazovanje radne grupe za njegovu izradu i određivanje odgovornog lica za njegovo sprovođenje (menadžera integriteta). Imajući u vidu da je gradonačelnica donijela novu Odluku o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada i osnovu nje su donijeti novi akti o sistematizaciji i organizaciona struktura organa sa novim rukovodećim kadrom, postojala je obaveza da se ovaj dokument pripremi i dostavi Agenciji za sprečavanje korupcije, kao i da se učini dostupnim javnosti objavljivanjem na internet stranici, u skladu sa zakonom – konstatuje se u zahtjevu za razrješenje Injac. Zbog zastoja u razvoju Podgorice i realizaciji projekata koji su obećani građanima u izbornoj kampanji, kao i pobrojanih propusta u radu Injac, odbornici DPS-a, SD-a i LP-a su stava da je najbolje odborničke mandate vratiti građanima. Stoga su podnijeli i inicijativu za skraćenje mandata Skupštine Glavnog grada. - Donošenjem odluke o skraćenju mandata Skupštine glavnog grada Podgorice stvaraju se uslovi da predsjednik Crne Gore raspiše izbore za odbornike, nakon kojih će se konstituisati nova odbornička većina, koja će realizovati data obećanja i razvijati grad u interesu svih građana – poručeno je u inicijativi.

Zgrada Glavnog grada

Mašković je uvjeren je da građani Podgorice žele promjene, zbog čega misli da prijevremeni izbori ne odgovaraju glavnom konstituentu vlasti – Pokretu Evropa sad.

VRAĆANJE

DUGOVA

- Izbori ne odgovaraju onima koji su prevarili građane, a to je prije svega Pokret Evropa sad koji je u predizbornoj kampanji prodavao maglu. To su građani shvatili… Rade sve kako bi zadržali vlast, zato što su svjesni da nikada više neće biti u prilici da je vrše u glavnom gradu. Tu tezu najbolje potrvđuju rezultati izbora u Budvi i Andrijevici, gdje se vidi rapidan pad te populističke partije, bez ideja, ideologije, koja je okupljena samo oko onoga što se zove lični interes – kazao je Mašković za Pobjedu. On ističe da je sistem Glavnog grada rastavljen na djelove, sa ljudima bez iskustva na rukovodećim pozicijama.

- To pokazuju loši rezultati rada, ali i inspekcijski nalazi, pa čak i rješenja kojima se određenim rukovodiocima zabranjuje rad, poput onog slučaja sa komandirom Službe zaštite i spašavanja Zdravka Blečića – naveo je Mašković, podsjećajući i na poskupljenje brojnih usluga, od cijena parkinga, vode, komunalija, zakupa tezgi na tržnicama i pijacama...

Tu ubraja i, kako je rekao, vraćanje dugova PES-a nekadašnjem Demokratskom frontu (DF) kroz iniciranje izmještanja Spomenika vojvodi Mirku Petroviću sa Trga nezavisnosti.

- To nas samo gura u podjele, a ne u pomirenje kojim su puna usta Pokretu Evropa sad… - ocijenio je funkcioner SD-a. S druge strane, prema mišljenju Maškovića, interese PES-a ne slijedi aktuelna predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović, koja je predvodila listu ,,Za budućnost Podgorice“.

- Kako će se procesi dalje odvijati zavisi od odlazeće predsjednice Skupštine glavnog grada Jelene Borovinić-Bojović za koju ne znamo koju partiju predstavlja, niti za čije interese radi. No, znamo da to nisu interesi Pokreta Evropa sad, jer je javna tajna da se upravo ona najviše obradovala inicijativi za razrješenje gradonačelnice Olivere Injac, maštajući da će sjesti u njenu fotelju – naglasio je Mašković. On je uvjeren da će građani Podgoric znati da cijene učinke opozicije u prethodnih godinu i po dana i da će to pokazati na biralištima.

- Vanredni lokalni izbori od velike su važnosti ne samo za Podgoricu već za čitavu Crnu Goru. Opozicija je spremna i očekuje dobre rezultate. Kakva će biti dinamika zavisi od predsjednika države koji je nadležan za raspisivanje lokalnih izbora. Mislim da je realno očekivati da se dese u posljednjoj sedmici septembra, zato što u tom periodu treba da se dogode lokalni izbori u Kotoru – zaključio je Mašković.

Tamara KLIKOVAC

Kraljev park već duže izgleda nedolično jednoj od najljepših lokacija u gradu

Zapušteni prostor umjesto zelene oaze

U fontani, koja nije u funkciji duže od pola godine, mogu se vidjeti limenke, plastične i staklene boce, kese... Išarani su i ispisani grafitima stubovi natkrivenog odmorišta, svojevrsnog ukrasa ovog parka u okviru kojega su klupe i stolovi za šah. Na dosta mjesta širom parka vire plastične cijevi za hidrosistem

Kraljev park u strogom centru grada (prekoputa hotela Hilton), u čiju rekonstrukciju je prije 11 godina uloženo oko milion eura, izvjesno vrijeme izgleda poprilično zapušteno.

U fontani, koja nije u funkciji već duže od pola godine, mogu se vidjeti limenke, plastične i staklene boce, kese... Išarani su i ispisani grafitima stubovi natkrivenog odmorišta, svojevrsnog ukrasa ovog parka u okviru kojega su klupe i stolovi za šah. Na dosta mjesta širom parka vire plastične cijevi za hidrosistem. Veliki broj praskalica je polomljen ili djelimično oštećen pa zalivaju oslabljenim intenzitetom ili uopšte ne rade tokom ovih ljetnjih mjeseci, kada je zalivanje najpotrebnije. Zbog toga je trava u nekim djelovima požutjela, a negdje je uop-

Iz gradskog preduzeća Putevi, u čijoj nadležnosti je i linijski prevoz putnika, saopšteno je da će u skladu s odlukom Skupštine glavnog grada besplatan prevoz za đake biti završen 30. juna. Saopšteno je i da će zbog ljetnje sezone i smanjenog protoka putnika saobraćanje autobusa u gradskom (linijskom) prevozu putnika biti re-

šte nema. Pokraden je veliki broj plastičnih i metalnih poklopaca sa šahtova. Već duže vrijeme polomljena je improvizovana biblioteka na otvorenom, a na nekoliko klupa polomljene su ili oštećene drvene letve. Na dječjem igralištu polomljen je dio mobilijara, iščupano je nekoliko polja tartan podloge, oštećen je dio tobogana koji zbog toga nije bezbjedan za igru najmlađih.... I kao da niko tome ne udara na trag.

NEBRIGA

Sugrađanka Vesna Terzić, koja je juče oko 11 časova u parku bila sa unukom Bogdanom, smatra da ovaj park treba dovesti u stanje kakvo zaslužuje.

- Stanujem u blizini, u Ulici bratstva i jedinstva. Danas čuvam unuku, pa smo svratile do parka. Nažalost, primje-

ćujem da je dosta zapušten, a ovaj prostor je divan - u strogom centru grada, a miran... Trebalo bi malo više povesti računa o njemu, da se bolje čuva mobilijar. Ovo bi trebalo da bude pravo blago, kako za djecu, tako i za nas starije, naročito u ovim ljetnjim danima –kazala je Terzić. Ukazuje da je tobogan oštećen, te da zbog toga djeca mogu i da se povrijede.

- Nije mi jasno da ne radi fontana, naročito zbog toga što je ljeto, a ovaj park je ogledalo našega grada. Tu je i puno stranaca, za ovih sat koliko sam sa unukom ovdje, sigurno ih je došlo četvoro - petoro sa djecom. Trebalo bi da ostavimo lijepu sliku, zapravo prvenstveno zbog nas da nam bude lijepo i ugodno ovdje –poručila je Terzić, uz napomenu da bi trebalo postaviti i ljuljaške za djecu.

Rupa

zjapi duže od dvije godine

Rupa koja se otvorila u Kraljevom parku početkom aprila 2022. godine još nije zatrpana. Oko nje je od tada metalna ograda, koja je tu bila i u februaru 2023. godine, kada je nakon sprovedenih ispitivanja ovaj park ponovo otvoren za posjetioce. - Nakon što se tokom proljeća, usljed obrušavanja zemlje i popuštanja konstrukcije podzemnog objekta u njemu otvorila pukotina, utvrđeno je postojanje podzemnog objekta. Na toj lokaciji

ULAGANJE

Rekonstruisani Kraljev park otvoren je u septembru 2013. godine, a njegovu rekonstrukciju Podgorici je poklonila Vlada Azerbejdžana. Rekonstrukcija je koštala oko milion eura, urađena je po autorskom projektu azerbejdžanskog arhitekte Eldara Huseinova Vodeći projektant bio je crnogorski arhitekta Mladen Đurović , a izvođač radova Arhitektonski atelje iz Podgorice, uz podršku preduzeća i službi Glavnog grada. Postavljene su biste dvojice značaj-

Od 1. jula linijski prevoz putnika po izmijenjenom, ljetnjem režimu Bez

prevoza

dukovano na sedam linija - L1, L9, L10, L7/15, L19, L20 i L21.

U periodu od 1. jula do 19. avgusta radnim danima i subotom na ovim linijama sa-

obraćaće po dva autobusa (na 40 minuta umjesto na sadašnjih 20), dok će ne -

su obavljena geofizička istraživanja terena, pri čemu nije utvrđena nijedna nova lokacija sa uočljivim vještačkim ili prirodnim podzemnim objektom, koja bi usljed eventualnog urušavanja, mogla predstavljati opasnost za posjetioce parka ili za radnike na njegovom održavanju – saopšteno je iz Glavnog grada 5. februara 2023. godine, kada je nakon 10 mjeseci od kada se urušilo tlo park ponovo otvoren za posjetioce.

nih ljudi Crne Gore i Azerbejdžana, štampara i izdavača Božidara Vukovića Podgoričanina i azerbejdžanskog pjesnika i dramskog pisca Huseina Džavida . Prostor od oko 11.500 kvadratnih metara podijeljen u dvije cjeline, a prilikom izgradnje svih objekata vodilo se računa da se omogući lako kretanje osobama sa posebnim potrebama. Postavljen je novi mobilijar, rasvjeta, sistem navodnjavanja, novi sjednik sa stolovima za šah, fontana i dječije igralište. I. MITROVIĆ

đeljom saobraćati po dosadašnjem rasporedu. Na ostalim linijama nema izmjena i prevoz putnika će se obavljati po ustaljenom redu vožnje. Sve informacije o linijskom prevozu putnika građani mogu dobiti pozivom kol-centra Gradski saobraćaj – Glavni grad Podgorica, na broj 020 801 810, svakoga dana od šest do 22 sata. H. P.

Rupa ograđena, ne i zatvorena

Oštećen sistem za navodnjavanje

Išarani stubovi natkrivenog odmorišta

Ukrajini malo i četiri boda

Sva četiri tima E grupe Evropskog prvenstva u fudbalu završila su preliminarnu rundu sa po četiri boda, a tri su otišla u osminu finala. „Izvisila“ je Ukrajina koja je eliminisana nakon remija s Belgijom (0:0) jer ima najlošiju gol-razliku (2:4). Rumunija i Slovačka odigrale su „viđeni“ remi (1:1) koji je bio garancija objema selekcijama da im nokaut runda ne može izmaći. Rumunija je s gol-razlikom 4:3 ostala prva i igraće s Holandijom, Belgija (gol-razlika 2:1) se zadovoljila drugim mjestom iako je u osmini finala čeka Francuska, dok će se Slovačka (3:3) sastati s Engleskom.Na meču u Štutgartu je prvu šansu imao Belgijanac RomeluLukaku –odlično ga je uposlio DeBrujne, ali je sjajni napadač slabo šutirao. Neće ga pogodak na ovom Euru... Ukrajinci, jedina ekipa u grupi koja je morala da pobijedi, pr-

vi šut je uputila u 25. minutu –Jaremčukov pokušaj bio je lak za Kastelsa

Dok je Slovačka vodila protiv Rumunije, ukrajinska selekcija imala je u džepu prolaz u osminu finala, ali se to brzo promijenilo.

Morali su ,,žuto-plavi“ više da rizikuju, da natjeraju prvog favorita grupe da se zabrine za prolaz. Veliku šansu imao je ponovo Jaremčuk, bio je nesebičan i pokušao da asistira

Dovbiku, a bolje bi bilo da je šutirao.

Belgijanci ni u nastavku nijesu mnogo rizikovali, igrali su na remi, i tek rijetko prijetili. Šut Karaska odbranio je Trubin, dok je na drugoj strani dvije šanse ,,uprskao“ Dovbik.

Ukrajina je u finišu dala sve za napad, a mogla je da povede spektakularnim pogotkom – Malinovski je umalo iz kornera iznenadio Kastelsa.

U nadoknadi je Sudakov slabo šutirao po ulasku u šesnaesterac i time je otišla posljednja nada da tim Sergeja Rebrova može među 16 najboljih.

U Frankfurtu je bilo ,,vatre“ u prvom poluvremenu, u drugom su obje selekcije samo odbrojavale do kraja utakmice.

Slovačka je povela u 24. minutu kada je Ondrej Duda na centaršut Kucke glavom pogodio rumunsku mrežu.

Rumunija je izjednačila u 37. iz sumnjivog jedanaesterca – rea-

Pobjednik 1 Pobjednik 8

Pobjednik B

Pobjednik 6

Pobjednik D

(neđelja, 14. jul)

lizator sa bijele tačke bio je Razvan Marin U nastavku je bilo nezanimljivo. Ostalo je 1:1 – na zadovoljstvo oba tima, na nesreću Ukrajine. N. KOSTIĆ

Entoni Tejlor (Engleska)

kartoni: Dovbik (Ukrajina),

(Belgija)

Slovačka

Ukrajina propustila šanse da savlada Belgiju

Šou Gruzije za sva vremena

Noć za sva vremena, rezultat za divljenje – fudbaleri

Gruzije, debitanti na Evropskom prvenstvu, pobijedili su velikana Portugal rezultatom 2:0 i plasirali se u osminu finala!

Tim Vilija Sanjola je prije pet dana proslavio prvi bod na kontinentalnim šampionatima, a ono što je uradio sinoć ulazi u fudbalske udžbenike.

Gruzini su mogli da završe i kao drugi u grupi F, ali je Turska u nadoknadi stigla do po-

bjede nad Češkom (2:1) i zadržala mjesto iza Portugala.

Reprezentacija nekadašnje sovjetske republike bajku na Euru nastaviće duelom sa Španijom, Portugal će igrati sa Slovenijom, a Turska s Austrijom.

Spektakularno je Gruzija počela meč u Gelzenkirhenu jer je povela već u drugom minutu.

Pogriješio je Silva i dodao loptu Mikautadzeu koji je lijepo proigrao Hviču Kvaracheliju, a velemajstor Napolija bio je neuhvatljiv za odbra-

nu jednog od favorita Eura. Portugal je igrao u kombinovanom sastavu, ali sa Kristijanom Ronaldom u prvoj postavi – legendardni napadač je imao nekoliko šansi, tražio je i penal nad njim, ali nije mogao da zatrese mrežu. Napustio je teren u drugom poluvremenu, vidno frustriran. Dok se Ronaldo nervirao, Gruzija je igrala meč iz snova. Imala je šansu već na startu nastavka kada je Kvarachelija u sjajnoj poziciji loše zahvatio loptu, a

Veliki uspjeh plasman u eliminacionu fazu EP u Njemačkoj

Kek: Početak novog doba slovenačkog fudbala

PODGORICA – Matjaž Kek (62), selektor Slovenije, poručio je da nije očekivao da njegova reprezentacija prođe grupnu fazu na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj, ali da je uspjeh potpuno zaslužen. Sa tri remija, Slovenci su osigurali treće mjesto u grupi –protiv Danske i Srbije igrali su 1:1, a u posljednjem kolu protiv apsolutnog favorita Engleske izdržali nalete rivala u duelu bez golova. – Nijesam baš očekivao da ćemo proći. Pokazali smo igrom da zaslužujemo prolazak. Igra-

li smo protiv jednog od favorita turnira. Tokom cijelog dana uoči meča osjećao sam se pozitivno. Pokazali smo mentalnu snagu. Analizirali smo ih, ali kada smo postali pasivni, imali smo problema – rekao je Kek. Istakao je da je ponosan na ekipu i prikazanu energiju koju su igrači dobili od sjajnih navijača. – Radujemo se, ali od srijede se vraćamo treninzima i pripremama za sljedeću utakmi-

cu. Imali smo tešku grupu, ali imamo vrhunsku ekipu. Jako sam ponosan na svoj tim i mislim da je ovo početak novog i lijepog doba za slovenački fudbal – dodao je on. Trener iz Maribora tokom igračke karijere najbolje je igrao za tim iz rodnog grada. Reprezentaciju Slovenije vodio je u periodu od 2007. do 2011, a aktuelni mandat započeo je 2018. godine. R. A.

Stadion: Feltins arena

Sudija: Sandro Šerer (Švajcarska)

Gruzini slave istrorijski rezultat

onda im se ukazala prilika koju nijesu smjeli da propuste. Mamardašvili je nakon šuta Daloa upisao još jednu spektakularnu odbranu na EP, ali sve i da je bio gol ne bi bio priznat – sudiji Šereru stigla je sugestija iz VAR sobe da pogleda snimak situacije iz šesnaesterca Portugala koja je prethodila napadu ,,selesaoa“.

Antonio Silva je faulirao Luku Lokošvilija i švajcarski arbitar nije imao dilemu – dosudio je jedanaesterac, a na 2:0

Gruzija 2 1 GruzijaPortugal 0 Portugal 0

Stadion: Folkspark Sudija: Ištvan Kovač (Rumunija)

0:1 Čalhanolu u 51, 1:1 Souček u

1:2 Tosun u 90+4. Žuti kartoni: Barak,

Golovi: 1:0 Kvarachelija u 2, 2:0 Mikautadze (pen) u 57. Žuti kartoni: Mekvabišvili (Gruzija), Ronaldo, Neto, Neveš (Portugal)

Mamardašvili Gvelesijani (od 76. Kvirkelija)

Kašija Ločošvili (od 63. Citaišvili)

Kakabadze

Dvali

Kočorašvili Čakvetadze (od 81. Mekvabišvili)

Kiteišvili

Kvarachelija (od 81. Davitašvili)

Mikautadze

Košta A. Silva (od 66. Semedo) Pereira

Inasio

Dalo Neto (od 75. Žota)

Konseisao Ž. Neveš (od 75. Nuneš) Palinja (od 46. R. Neveš) Feliks

Ronaldo (od 66. Ramoš)

je povisio Žorž Mikautadze u 57. minutu. Portugalci su imali dvije šanse u nadoknadi, ali nijesu mogli da pokvare najljepšu priču Evropskog prvenstva u Njemačkoj. Gruzija je jedini pripremni meč za EP odigrala u Podgorici 9. juna, kada je savladala Crnu Goru 3:1.

U Hamburgu je Češka meč sa Turskom otvorila velikom šansom Hranača, a potom je u 20. doživjela šok – Antonin Barak je u razmaku od devet minuta dobio dva žuta kartona.

Turska je pritiskala, Krejči je u posljednjem trenutku spriječio pogodak Arde, a u finišu poluvremena Češka je s igračem manje mogla do pogotka – Jurasek je u kontri šutirao iz idealne pozicije, odbranio je Gunok Odbrana Češke poklekla je u 51. minutu – Juksek je na lijevoj strani odigrao za Hakana Čalhanolua, a vezista Intera fenomenalno pogodio u suprotni ugao.

Česi se, ipak, nijesu predavali s igračem manje – veliku priliku glavom imao je Krejči, a nagrada za upornost stigla je u 66. kada je nakon gužve u šesnaestercu Tomaš Souček zakucao loptu u mrežu.

Tim Ivana Hašeka probao je sve do kraja, napadao, a na kraju ipak završio poražen, sa samo jednim bodom u tri meča. Čenk Tosun je sjajno pogodio u 94. i ekipi Vinćenca Montele omogućio lakšeg rivala u osmini finala. N. KOSTIĆ

Selektor Srbije poručio da reprezentacija nije obrukala naciju

PODGORICA – Dragan Stojković Piksi, selektor Srbije, kazao je da njegov eventualni odlazak sa klupe reprezentacije nakon ispadanja u grupnoj fazi Evropskog prvenstva u Njemačkoj – nije pitanje za njega. Srbija je eliminisana na šampionatu kontinenta u grupnoj fazi nakon remija 0:0 protiv Danske i loše partije, sa dva osvojena boda u tri meča. – Nije to pitanje za mene. Nikakvu klauzulu u ugovoru nemam. Nemam čega da se sti-

dim, idem uzdignute glave. A ovo što se nijesmo kvalifikovali za narednu fazu, kakve to veze ima, to je fudbal, to je sport. Borili smo se, trčali, pružili sve od sebe. Sa te strane, napravljen je strahovit napredak u defanzivi, ako ste primijetili. Svaki dan smo radili da popravimo i uspjeli smo u tome. Nema razloga za tragediju. U

sportu neće biti tragedija – rekao je Stojković na konferenciji za medije. Njegovi odnosi sa igračima očigledno nijesu bili idealni tokom šampionata, o čemu svjedoče njihove izjave, prije svih kapitena Tadića, koji je nakon duela sa Danskom komentarisao svoje kasne ulaske u igru tokom mečeva. R. A.

Grupa F

Fudbalski klub Budućnost ostao bez predsjednika

Balša Pejović podnio ostavku

PODGORICA – Fudbalski klub Budućnost ostao je bez predsjednika jer je Balša Pejović podnio ostavku na tu funkciju.

– Poslije godinu dana provedenih u fudbalskoj instituciji, što Budućnost svakako jeste, obavještavam javnost da podnosim ostavku na mjesto predsjednika FK Budućnost a. d. Podgorica, kao i na mjesto člana u Nadzornom odboru kluba. Vrijeme provedeno u našem najvećem klubu sa radnom zajednicom je bilo novo iskustvo za mene i dao sam sve od sebe da doprinesem što boljem funkcionisanju kluba – naveo je Pejović.

– Iza svih nas je djelimično uspješna sezona što se tiče rezultata, jer je obaveza Budućnost dupla kruna, ali definitivno je najuspješnija u vidu najvećeg transfera u istoriji crnogorskog sporta. Pored toga, doprinio sam da se izradi projektna dokumentacija i obezbijedio sredstva za izgradnju iste, kako bi se naš kamp unaprijedio i bio što kvalitetniji za

prvi tim, ali i za dalji razvoj talentovane podgoričke i crnogorske djece. Kao ličnost, uvijek sam se trudio kako na privatnom, tako

SELTIK JE PROŠLOST: Crnogorski fudbaler potpisao ugovor sa Malmeom

Sead

Hakšabanović ponovo u Švedskoj

PODGORICA – Sead Hakšabanović se vratio u Švedsku – ponovo. Doskorašnji crnogorski reprezentativac novi je fudbaler Malmea, s kojim je potpisao četvorogodišnji ugovor. ,,Neboplavi“ su 25-godišnjeg ofanzivca kupili od Seltika, u koji je momak rođen u švedskom Hiltebriku otišao 2022. godine, a prošlu sezonu odigrao je na pozajmici u engleskom Stouku. Hakšabanović je ponikao u Halmštadu, da bi 2017. potpisao ugovor sa Vest Hemom. Za ,,čekićare“ nije upisao nijedan premijerligaški nastup – prvo

je bio pozajmljen Malagi, pa švedskom Norčepingu. ,,Bijelo-plavi“ su ga otkupili, pa za rekordan iznos u klupskoj istoriji godinu kasnije prodali ruskom Kazanju. Zbog ruske invazije na Ukrajinu, Hakšabanović je imao pravo da napusti klub i u Kazanju se nije dugo zadržao. Još jednom se vratio u Švedsku, na pozajmicu u Đurgarden. Odličnim igrama zaslužio je petogodišnji ugovor u Seltiku, sa škotskim velikanom igrao u Ligi šampiona, osvojio tripl-krunu na domaćoj sceni, ali idila nije dugo trajala. Pozajmljen je Stouku, gdje ta-

i na korporativnom nivou da se unapređujem, a istu tehniku sam primijenio i na FK Budućnost – istakao je Pejović. Pejović je na klupskom saj-

kođe nije iskazao sav potencijal, pa je odlučio da se treći put vrati tamo gdje je najbolje igrao – u švedsko prvenstvo.

- Malme je za mene najveći klub u Švedskoj i uzbuđen sam zbog ovog transfera. Kad sam čuo planove koje imaju za mene odmah je ,,kliknulo“ između nas. Osjećam da je ovo mjesto gdje želim da budem i radujem se što ću igrati pred sjajnim navijačima i pokazati ono što znam – rekao je Hakšabanović za klupski sajt.

- Gledao sam dosta utakmica

Malmea i biće uzbudljivo biti dio ovog tima. Mislim da će mi veoma dobro odgovarati način na koji ekipa igra.

Sead Hakšabanović je posljednji meč za reprezentaciju Crne Gore odigrao 17. juna 2023. u remiju sa Mađarskom pod Goricom. U septembru je odbio poziv MiodragaRadulovića pred kvalifikacione mečeve sa Litvanijom i Bugarskom uz obrazloženje da ima obaveza oko selidbe u novi klub.

Radulović ga više nije pozivao, a novi selektor RobertProsinečki je na predstavljanju u februaru najavio da računa na hitrog ofanzivca.

- Drugačiji je igrač od drugih, a drugačiji su uvijek zanimljivi. Sada je u konkurenciji, kakvi god da su bili problemi ranije – rekao je tada Prosinečki, ali ga nije uvrstio na spisak za četiri prijateljske utakmice koje su ,,sokoli“ igrali u martu i junu. Ne. K.

tu naveo da je njemu „kao rođenom Podgoričaninu“ sama mogućnost da bude dio ,,plavo-bijelih“, a ne predsjednik, bila čast, privilegija i obaveza. Bilo je to više od posla, dodao je Pejović.

– Zajedno smo radili na promociji i razvijanju kluba, „okrenuli“ svijest velikana ka našem klubu i gradu, vratili stari sjaj Omladinskoj školi, obezbijedili plavim dječacima da učestvuju na prestižnim internacionalnim turnirima, gdje su se na pravi način reprezentovale Budućnost, Podgorica i Crna Gora ponašanjem, igrom i sjajnim rezultatima.

– Na odlasku, ostavljam uređenu radnu organizaciju, koja je postavljena na čvrste temelje, transparentnost u radu i otvorenost ka svim subjektima. Odlazim sa mjesta predsjednika, ali ostajem navijač u nadi da će naša Budućnost u sezoni koja dolazi prvo napraviti evropski iskorak, a zatim osvojiti duplu krunu. Hvala ti, Budućnosti! I srećno – saopštio je Pejović. N. KOSTIĆ

Dečić kreće iz Nikšića, derbi u drugom kolu

PODGORICA – Komisija za takmičenje Fudbalskog saveza Crne Gore obavila je žrijeb za jesenji dio sezone narednog izdanja Meridianbet 1. CFL. Sezona u najjačem rangu počeće 28. jula i već u prvom kolu igraće se jedan od derbija – aktuelni šampion Dečić gostovaće Sutjesci u Nikšiću. Budućnost će na premijeri dočekati Petrovac, a potom je na programu crnogorski ,,el klasiko“ – duel ,,plavih“ i Sutjeske pod Goricom.

Dečić i Budućnost sastaće se u posljednjem meču prvog kruga prvenstva, 21. septembra. Raspored prvog kruga:

1. kolo (28. jul): Budućnost –Petrovac, Sutjeska – Dečić, Arsenal – Jedinstvo, Bokelj – Jezero, Mornar – Otrant Olimpik.

– Petrovac, Arsenal – Budućnost, Bokelj – Dečić, Mornar – Jedinstvo, Otrant Olimpik – Jezero.

Iz Mornara u Ukrajinu Škrijelj

ide u Vorskl

PODGORICA - Demir Škrijelj će za najbolju sezonu u karijeri biti nagrađen transferom u inostranstvo.

Ukrajinska Vorskla je prije 20 dana poslala ponudu za fudbalera Mornara i posao je sada blizu ozvaničenja. Dvadeset šestogodišnji Rožajac trebalo bi da potpiše dvogodišnji ugovor, uz opciju produženja na još jednu.

Škrijelj je bio najbolji igrač Mornara prošle sezone, u kojoj je barski klub izborio istorijski plasman u kvalifikacije za Ligu konferencija. Ofanzivni vezista je odličnim igrama skrenuo pažnju i selektora Roberta Prosinečkog, pa je u martu u prijateljskom meču sa Bjelorusijom debitovao za A selekciju Crne Gore. Vorskla je dva puta igrala u grupi Lige Evrope – 2011. i 2018. godine. R. A.

2. kolo (4. avgust): Petrovac –Otrant, Jezero – Mornar, Jedinstvo – Bokelj, Dečić – Arsenal, Budućnost – Sutjeska.

3. kolo (7. avgust): Sutjeska

4. kolo (11. avgust): Petrovac –Jezero, Jedinstvo – Otrant, Dečić – Mornar, Budućnost – Bokelj, Sutjeska – Arsenal. 5. kolo (18. avgust): Arsenal – Petrovac, Bokelj – Sutjeska, Mornar – Budućnost, Otrant – Dečić, Jezero – Jedinstvo. 6. kolo (25. avgust): Petrovac –Jedinstvo, Dečić – Jezero, Budućnost – Otrant, Sutjeska –Mornar, Arsenal – Bokelj. 7. kolo (31. avgust): Bokelj –Petrovac, Mornar – Arsenal, Otrant – Sutjeska, Jezero – Budućnost, Jedinstvo – Dečić. 8. kolo (14. septembar): Petrovac – Dečić, Budućnost – Jedinstvo, Sutjeska – Jezero, Arsenal – Otrant, Bokelj – Mornar. 9. kolo (21. septembar): Mornar – Petrovac, Otrant – Bokelj, Jezero – Arsenal, Jedinstvo – Sutjeska, Dečić – Budućnost. R. P.

Gol u 88. minutu za pobjedu nad Čileom Lautaro odveo

PODGORICA – Lautaro Martinez lansirao je Argentinu u četvrtfinale Kopa Amerike, golom za pobjedu nad Čileom (1:0) u završnici meča drugog kola grupne faze. Napadač Intera ovjerio je zaslužen trijumf šampionata svijeta i kontinenta – protiv selekcije koja se hrabro branila.

Interesantno, meč je održan na stadionu u Nju Džersiju, na kom je Čile protiv ,,gaučosa“ došao do titule Kopa Amerike u finalu 2016. godine. Argentinski superstar Lionel Mesi, dan nakon rođendana, bio je dobro čuvan tokom meča, a veteran je bio suočen i sa povredom prepone, zbog koje je više puta tokom meča dobijao masažu. Martinez je riješio meč udarcem nakon kornera – a VAR analiza donijela je praktično ,,milimetarsku“ odluku da je pogodak regularan. Prethodno, Argentina je rutinski savladala Kanadu u prvom kolu. R. A.

NIJE SE DUGO ZADRŽAO: Balša Pejović

Sa meča Sutjeske i Dečića prošle sezone

Utvrđen raspored takmičenja u Meridianbet 1. CFL

Crna Gora preokretom do pobjede protiv Bahama

Radončić: Trebala nam je jedna ovakva utakmica

ATINA – Dvorana „Mira i prijateljstva“. Gledalaca: 200. Sudije: Tiganis, Teonas, Spiropulos (Grčka). Rezultat po četvrtinama: 15:19, 19:24, 29:15, 29:22.

CRNA GORA: Baćović, Ilić 2, Vučević 15 (6-5), Hadžibegović 10 (2-2), Slavković 2, Radončić 6 (1-0), Simonović 20 (1-1), Jovanović 2, Drobnjak 8 (4-4), Popović, Bogavac 13 (3-2), Peri 15 (9-7).

BAHAMI: Ejton 11, Miler 20 (6-5), Stor 15 (1-1), Held 8, Edžkombe 11 (2-2), Frimen, Gordon, Nairn, Smit 4, Alburi 3 (4-3), Barouz 3 (3-1), Hanter 5.

Mnogo boljom igrom u drugom poluvremenu, posebno u trećoj četvrtini, košarkaši Crne Gore su pobijedili Bahame (93:80), takođe učesnika predstojećih olimpijskih kvalifikacija, koji u svojim redovima ima tri NBA igrača – Deandre Ejtona (Portland), Badija Hilda (Filadelfija) i Erika Gordona (Finiks).

Izabranici Boška Radovića su, tako, Akropolis kup završili sa polovičnim učinkom, i boljim utiskom u odnosu na prvi meč i ubjedljiv poraz od Grčke (86:57).

Krilni košarkaš naše selekcije Dino Radončić je nakon meča kazao da je crnogorskoj ekipi „trebala jedna ovakva utakmica“.

- Da malo uhvatimo ritam. Bahami imaju tri ozbiljna NBA igrača. Na papiru su, možda, bolji od nas, ali pokazali smo da sa dobrom igrom možemo da imamo dobre rezultate. Ekipa nam je dosta izmijenjena, mladi smo, i idemo spremni u Rigu i daćemo sve od sebe da tamo sve bude kako treba – rekao je Radončić.

Vraćajući film na prvi meč sa Grčkom, Radončić je dodao da je možda i trebalo da u prvoj utakmici „malo dobijemo šamar, da se probudimo“.

-Da protiv Bahama, koji imaju Gordona, Ejtona, Hilda, možemo da odigramo dobro. Drago mi je da smo pobijedili, a odigrali smo, stvarno, dobro, bili smo fokusirani, i to nam je dobar razlog da nastavimo da se borimo i čekamo Brazil – istakao je Radončić.

Crna Gora je odigrala loše prvo poluvrijeme, posebno napadački, uz slabe procente šuta za tri poena (15-3, 20 odsto), a promašila je i četiri od 10 slobodnih bacanja. Nije pomogao ni bolji skok (26-20), a ni odbrana nije bila na željenom nivou, čemu svjedoči i podatak da „crveni“ nijesu imali nijednu ukradenu loptu (Bahami pet). Najzad, Crna Gora je imala sedam izgubljenih lopti u prvom poluvremenu, a Bahami nijednu.

Određeni šeširi za žrijeb za Evrokup koji će biti održan 5. jula u Barseloni Budućnost Voli

Naša selekcija je samo jednom vodila u prvih 20 minuta, nakon minut i po igre i trojke Nikole Vučevića za 5:2. Bahami su preokrenuli mini serijom od 6:0, u prvoj četvrtini su vodili do pet razlike (14:9), a u drugoj su imali i 13 poena prednosti (40:27), na početku 18. minuta, do koje su došli parcijalom od 10:1. Bahami su do odmora rutinski sačuvali dobru prednost (43:35). Preokret je uslijedio u trećoj četvrtini, u kojoj je naša selekcija odigrala najbolji kvartal u

Bogavac: Odigrali

smo dosta pametnije

i bolje nego protiv Grčke

Luka Bogavac, najmlađi igrač u timu, kazao je da je ekipa „odigrala dosta pametnije i bolje nego protiv Grčke“.

- Bahami su, takođe, ozbiljna ekipa sa iskusnim NBA igra-

čima, tako da mislim da je i ovo bila dobra provjera pred turnir u Rigi. Protiv Bahama smo oscilirali tokom utakmice, u drugom poluvremenu smo imali mali pad, ali smo, isto tako, pokazali neke

dobre stvari, a loše ćemo probati da ispravimo kad se vratimo u Crnu Goru. U svakom slučaju, turnir u Atini je bio dobar za nas, dosta stvari će nam poslužiti kao priprema za olimpijski kvalifikacioni turnir u Letoniji. Mislim da su obje provjere bile atipične, a da je meč protiv Bahama bio ono što nas u Rigi čeka u grupnoj fazi – rekao je Bogavac.

PODGORICA – Žrijeb grupa za narednu sezonu Evrokupa biće obavljen 5. jula u Barseloni, a košarkaši Budućnost Volija će biti žrijebani iz petog šešira, saopšteno je iz Evrolige. Deset šešira sa po dva tima određeno je na osnovu rezultata u Evrokupu i Evroligi u protekle tri sezone.

S obzirom na restrikcije prilikom žrijeba da u grupnoj fazi važi pravilo da ne mogu da igraju timovi iz istih liga, već je poznato pet timova koji će

biti u grupi sa „plavima“. To su Trento (Italija), Ulm (Njemačka), Bešiktaš (Turska), Volvs (Litvanija) i Bahčišehir (Turska), čiji je trener bivši šef stručnog štaba Budućnosti Dejan Radonjić i za koji će naredne sezone nastupati naš reprezentativac Marko Simonović Preostala četiri rivala biće poznata nakon žrijeba... Budućnost je u petom šeširu sa Venecijom, pa to znači da u grupu sa podgoričkim timom dolazi drugi italijanski predstavnik – Trento. Pošto je Tren-

to u šeširu sa Hamburgom, njemački tim ne može zajednu sa Podgoričanima, pa će, tako, rival biti druga njemačka ekipa, a to je Ulm.

Sa Ulmom je u istom šeširu Turk Telekom, što znači da sa crnogorskim šampionom u grupu ide drugi tim iz Turske – Bešiktaš. Pošto Cedevita

Atini, odlično u oba pravca, i dobila tu dionicu sa 29:15. Crna Gora je u ovoj četvrtini ubacila tri trojke (dvije Kendrik Peri i jednu Marko Simonović), koliko za cijelo prvo poluvrijeme. Serijom 16:0, naši košarkaši su preokrenuli na 53:46, a u prvih osam minuta su rivalu dozvolili svega osam poena (postigli su 25), odnosno samo dva koša iz igre (trojku i dvojku), a pred posljednju četvrtinu su imali šest poena prednosti (64:58). Odluka o pobjedniku je, prak-

tično, pala u 35. minutu, kada je Crna Gora u dva navrata imala 12 poena prednosti (77:65, 79:67), nakon čega je rutinski do kraja sačuvala prednost i upisala pobjedu. Marko Simonović je bio najefikasniji u našem timu sa 20 poena (11-8 za dva, 2-1 za tri), uz sedam skokova. Nikola Vučević je meč završio sa po 15 poena i skokova, te tri asistencije, isti broj poena je imao i Kendrik Peri, a zabilježio je i 11 asistencija i četiri skoka. Dvo-

Olimpija i Budućnost ne mogu u istu igru, jer su dio iste lige, tim Andreja Žakelja će igrati sa litvanskim Volvsom. Drugi tim iz Litvanije – Lietkabelis, u istom je šeširu sa Bahčišehirom, pa će, tako, rival Podgoričana u grupi biti tim koji je prošle godine bio rival Mornara u FIBA Evrokupu, a u kojem

su i dvojica Crnogoraca (Radonjić i Simonović). Kao i prethodne dvije sezone, ekipe će biti podijeljene u dvije grupe sa po 10 učesnika. Po dvije prvoplasirane će direktno u četvrtfinale, dok se timovi koji zauzmu od 3. do 6. mjesta igrati osminu finala. U prve dvije runde nokaut fa-

cifreni su bili još Luka Bogavac (13) i Emir Hadžibegović (10), a Bogavac je imao i pet asistencija.

Nakon turnira u Atini, crnogorska ekspedicija se vraća u Podgoricu, gdje će trenirati do neđelje, kada putuje u Rigu, gdje je od 2. do 7. jula igrati kvalifikacije za Olimpijske igre. Crna Gora je u grupi sa Brazilom i Kamerunom, a u drugoj su Letonija, Gruzija i Filipini. Po dvije selekcije idu u polufinale, a pobjednik u Pariz. S. JONČIĆ

PRVI ŠEŠIR

Valensija (Španija), Hapoel Tel Aviv (Izrael)

DRUGI ŠEŠIR

Hapoel Jerusalim (Izrael), Gran Kanarija (Španija)

TREĆI ŠEŠIR

Huventud (Španija), Burg (Francuska)

ČETVRTI ŠEŠIR

Turk Telekom (Turska), Ulm (Njemačka)

PETI ŠEŠIR

Budućnost Voli (Crna Gora), Venecija (Italija)

ŠESTI ŠEŠIR

Aris (Grčka), Bešiktaš (Turska)

SEDMI ŠEŠIR

Bahčešehir (Turska), Lietkabelis (Litvanija)

OSMI ŠEŠIR

Volvs (Litvanija), Cedevita Olimpija (Slovenija)

DEVETI ŠEŠIR

Hamburg Tauers (Njemačka), Trento (Italija)

DESETI ŠEŠIR

Trefl Sopot (Poljska), Kluž (Rumunija) Sa sinoćnje utakmice u Atini

ze (osmina finala i četvrtfinale) igraće se po jedan meč, na terenu bolje plasirani ekipe u ligaškom dijelu, a u polufinalu i finalu na dvije pobjede. Grupna faza trajaće od 24/25. septembra do 4/5. februara. Budućnost Voli prošle sezone nije ušla u plej-of jer je zauzela sedmo mjesto u grupi B... S. J.

Crna Gora 93 Bahami 80

U Rumuniji završeno Evropsko prvenstvo za osobe sa smetnjama vida

Nikač i Ivanović dostojno predstavljali Crnu Goru

Intermajstor Predrag

Nikač i majstorski kandidat

Milan Ivanović vratili su se sa Evropskog prvenstva za osobe sa smetnjama vida iz rumunskog Ploeštija sa šest, odnosno, 4,5 osvojenih poena.

Nikač je četiri partije riješio u svoju korist, isto toliko remizirao i jednu izgubio dok je Ivanović jednu dobio, sedam odigrao miroljubivo i u jednoj potpisao kapitulaciju.

Možda će neko reći da je njihov učinak skroman s obzirom na startni rejting i želje naših lubitelja drevne igre da se domognu pobjedničkog postolja, ali imajući u vidu zavidnu konkurenciju, ipak, treba čestitati prvotimcima podgoričkog ŠK

Zora koji su dostojno reprezentovali crnogorski šah na ovom prestižnom turniru sa 63 učesnika.

Nažalost, Nikač je ostao bez medalje zbog poraza u osmom kolu od španca

Roberta Klementea, kao vođa bijelih figura.

– Imao sam prednost početnog poteza i od otvaranja do središnjice koncipirao jasnu viziju kako da nadmudrim protivnika. Uspio sam u tome, međutim, ono što se desilo u nastavku još dugo će kod mene biti neka vrsta dileme, s obzirom da je ,,crni“ u, praktično, izgubljenoj poziciji i žestokoj vremenskoj oskudici odigrao čak dvadeset poteza za dva minuta. Ne samo da nijesam realizovao dobru igru nego sam dozvolio sebi da zapadnem u cajtnot i izgubim padom

Tri kola prije kraja prvog memorijala „Srđa Dragašević“ na Cetinju

zastavice – kratko je Nikač za Pobjedu prokomentarisao presudni okršaj u pretposljednjoj rundi čiji je ished direktno uticao na konačni plasman.

Da je njegova sumnja opravdana govori podatak da

je protiv istog rivala slavio prošle godine na Rodosu. Po svemu sudeći, izgleda da su kompjuterske analize umiješale prste u pomenutom meču, jer varanje za tablom sve više postaje ogromni problem organizatora i kako spriječiti upotrebu vještačke inteligencije na zvaničnim šahovskim smotrama.

Takođe, ni vremenski uslovi i kontrola zdravstvenog stanja uoči prvog kola nijesu išli u prilog nekadašnjem svjetskom korifeju u ovoj kategoriji.

– Nijesam mogao da obuzdam nervozu kada su mi nakon ljekarskih pregleda rekli da me očekuje intervencija na katarakti. To mi je dosta poremetilo koncepciju što se odrazilo i na moju borbenost i efikasnost u nekim partijama, jer samo pola poena više ili manje pravi veliki skok ili pad na tabeli. Po tom pitanju ,,švajcarski sistem “ je rigorozan – objasnio je Nikač. On takođe ističe da su nepodnošljive vrućine, zatim velika zagađenost i vlažn-

ost vazduha u ogromnom industrijskom centru kakav je Ploešti, znatno uticale na njegov nastup i kasnije ostvareni rezultat.

S druge strane, njegov cimer Milan Ivanović kaže da je slabo tretirao otvaranja, te da je u završnicama bio na visini zadatka.

– Za mene je učinak od 50 odsto svakako uspjeh jer već odavno ne igram aktivno. Ni sada ne mogu da vjerujem da sam čak sedam partija remizirao. Ne sjećam se turnira na kojem sam u preko dvije bio miroljubiv. Ovoga puta bez prethodnih priprema više sam koristio iskustvo i uz malo sportske sreće imao bih veći bodovni saldo – utisci su Ivanovića po povratku iz Rumunije uz konstataciju i žaljenje što je u presudnim momentima „Kaisa“ okrenula leđa Nikaču. Iako nije zadovoljan ostvarenim rezultatom, Nikač kao dobru stranu ovog takmičenja navodi posjetu predsjednika ŠSCG Jovana Milovića, selektora naše reprezentacije Radenka Lacmanovića i predsjednika paraolimpijskog komiteta Igora Tomića koji su na završnoj svečanosti izvanredno obavili promociju predstojećeg IBSA svjetskog prvenstva za osobe sa smetnjama vida koje će se od 25. oktobra do 4. novembra održati u Petrovcu, uoči pojedinačnog seniorskog šampionata Starog kontinenta u istom gradu.

Tri kola prije kraja prvog memorijala „Srđa Dragašević“ u crnogorskoj Prijestonici na „A“ turniru na čelu tabele izdvojio se velemajstor Nikita Petrov sa pet poena i samim tim ima najveće šanse da se domogne laskavog priznanja.

Međutim, aktuelnog seniorskog šampiona Crne Gore

tek sad očekuju najveći izazovi jer njegovi prvi pratioci Danilo Milanović, Narmin Mamadova i Venkataram Karthik zaostaju svega pola poena pa će njihovi međusobni okršaji odlučivati o konačnom plasmanu. U „B“ grupi situacija je mnogo izvjesnija i trebalo bi da se desi čudo pa da FIDE majstor Sreten Đukan-

Kalezić 1-0 Slugin

1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.d4 cxd4 4.Nxd4

ović ispusti prednost od 1,5 poena u odnosu na Lorenca Ramu, Pavela

Sa memorijalnog turnira „Srđa Dragašević“ na Cetinju

Lagašina, Danila Pobora i Matea Bocija koji su uknjižili po 4,5 poena. Đukanović je svih šest partija riješio u svoju korist.

Važniji rezultati VI kola („A“ turnir): Mamadova – Petrov remi, Milanović - Sarači remi, Karthik- Đukić remi, Tadić - Pečurica remi, Jaksin – Kalezić remi, Ksi - Šuković remi, Vili – Mamadov 0:1, Guleriz – Kosić 0:1, Damljanović – Kolmakov 1:0 itd Tabela poslije VI kola („A“ turnir): Petrov 5, N. Mama-

dova, Karthik, Sarači i Milanović po 4,5, Đukić, Kalezić, Jaksin, Damljanović, Kosić, Z. Mamadov , Pečurica, Tadić, Ksi, Šuković i Vujović po 4 poena itd.

Važniji rezultati VI kola („B“ turnir): S.Đukanović – Kandić 1:0, Abramović – Rama remi, P.Boci – Lagašin 0:1, Pobor – Živković 1:0, Petrušić – M.Boci 0:1, Perošević – M.Đukanović remi, Čađenović – Kadić remi, Simsek – Stanivuković 0:1, I.Milović – Vujović remi, Marković – Hasankan remi, itd. Tabela poslije VI kola („B“ turnir ): S. Đukanović 6 poena, M.Rama, Lagašin, Pobor i M.Boci po 4,5, Kandić, Abramović, M. Đukanović i Stanivuković po 4 poena itd.

Priredio: B. KADIĆ

Predrag Nikač i Milan Ivanović

Nikola Kažić će u subotu, na Izbornoj skupštini, biti izabran za novog predsjednika Odbojkaškog saveza, u razgovoru za Pobjedu poručuje

Imam veliku želju, energiju, ali i viziju kako da nastavim dalje

PODGORICA – Odbojkaški

savez Crne Gore će u subotu, na Izbornoj skupštini, dobiti novog predsjednika, petog u nezavisnoj državi, sedmog od osnivanja Saveza koji postoji od 1958. godine.

S obzirom na to da je jedini kandidat, koga je predložilo 12 klubova, 37-godišnji Nikola Kažić će naslijediti Cvetka Pajkovića i postati najmlađi predsjednik na čelu ove sportske asocijacije…

– Predsjednik Cvetko Pajković je još prije nešto više od godinu donio odluku da ne želi više da se kandiduje za tu poziciju, pa je bilo jasno da će Savez imati novog predsjednika istekom njegovog mandata. Sa pozicije direktora reprezentativnih selekcija sam, u posljednje skoro tri godine, imao veliki broj formalnih i neformalnih razgovora sa ljudima iz klubova na temu unapređenja i poboljšanja uslova za razvoj odbojke u Crnoj Gori. Kroz te razgovore, posebno tokom prošlog ljeta, ljudi iz nekoliko najvećih crnogorskih klubova izrazili su ideju i želju da me predlože za predsjednika Odbojkaškog saveza i tu sam prvi put počeo da razmišljam o jednoj takvoj mogućnosti. A priznajem da mi je bila velika satisfakcija to što se moj rad u prethodnom periodu primijetio i što naši najuspješniji klubovi to jasno vide i govore. Kasnije, kada sam nakon dužeg razmišljanja odlučio da budem kandidat, razgovarao sam sa ljudima iz gotovo svih klubova, naišao na veliku i iskrenu podršku i na tome sam im veoma zahvalan –kaže Nikola Kažić na početku razgovora za Pobjedu. Kažić je bivši odbojkaš Budućnosti, Studentskog centra, Mornara i Studentija iz Tirane. Bio je član i kadetske reprezentacije Srbije i Crne Gore, juniorske, univerzitetske i seniorske reprezentacije Crne Gore, a nakon završetka karijere bio je statističar i trener. Od 2021. godine je direktor reprezentativnih selekcija, a od 2022. član Upravnog odbora OSCG.

- Moram da priznam da sam mnogo razmišljao i analizirao sve prije same odluke da uđem u ovaj proces, sagledavao sam sve aspekte, savjetovao se sa mnogim ljudima iz svijeta odbojke i zatim donio krupnu odluku da se kandidujem za predsjednika Saveza. Imam veliku želju, smatram da imam energiju, ali i viziju i da znam kako možemo unaprijediti mnoge segmente koji će poboljšati uslove za rad kako reprezentativnih selekcija, tako i klubova.

Odgovornost jeste zaista velika, ali mislim da sam i kroz poziciju direktora reprezentacija dokazao mnogima da sam sve sve što sam obećavao sa te pozicije i sprovodio u djelo, naravno, uz veliku pomoć svih ljudi koji vrijedno rade u Odbojkaškom savezu. Smatram da su ti vidljivi pomaci ključno i doprinijeli da imam apsolutnu podršku klubova da nastavim dalje – nastavlja Kažić.

IZAZOV I ČAST Kako Kažić kaže, mjesto predsjednika OSCG je za njega „sigurno najveći izazov i najodgovornija pozicija u dosadašnjoj karijeri“. – S druge strane, s obzirom na to da sam imao veliku čast da igram za razne reprezentativne selekcije naše zemlje, da sam kao igrač mnogo godina proveo u jednom velikom evropskom klubu kakva je bila Budućnost u to vrijeme, a da sam kasnije radio i kao statističar u reprezentaciji i trener, smatram da mi to značajno odbojkaško iskustvo olakšava da bolje prepoznajem situaciju i stanje. Da pripremim svoj plan i program rada koji je ambiciozan, ali po meni ostvariv i zasnovan na realnim osnovama. Takođe, već skoro deceniju se bavim ozbiljnim menadžerskim poslom i znanje i iskustvo iz tog dijela su mi jako značajni za sve buduće procese, jer mislim da je sve što sam prošao u odbojci i biznisu jedna jako dobra kombinacija. Vrijeme koje je proveo u Savezu, prvo kao tim-menadžer, zatim kao direktor reprezentativnih selekcija, a na kraju i kao

član UO, svakako će mu biti od koristi u budućem radu.

- U Savezu sam praktično od ljeta 2021. godine i prošao sam gotovo sve od tog trenutka. Posebno sam posljednje dvije godine iskoristio za reformu mnogih stvari koje smo svi zajednički unaprijedili, ali i za konstantno praćenje svih kategorija odbojkašica i odbojkaša kako bih stekao što bolju sliku i uvidio kompletno stanje, odnosno, vidio sve što možemo dalje unapređivati i na čemu treba da radimo. Svakako da je to bila jedna velika stvar za mene, što sam imao prilike da kao direktor reprezentacija i član Upravnog odbora direktno predlažem i uvodim nove stvari i načine funkcionisanja, a kako je to stvarno donijelo određenu novu vrijednost, koju su odbojkaški radnici u klubovima primijetili, onda to i jeste svakako najviše doprinijelo da donesem ovu odluku.

SAVEZ DOBRO RADIO

Radeći u OSCG u protekle tri godine, mogao je da sagleda i dobre i loše strane funkcionisanja Saveza. - Ne bih da zvučim neskromno, ali mislim da je Savez mnoge stvari radio dobro u proteklom periodu. Pomenuo bih obezbjeđivanje generalnog sponzora svih seniorskih liga koji je rasteretio klubove značajnih troškova organizacije utakmica, projekat „Eko mini odbojka“ za naše najmlađe koji ruši sve rekorde iz godine u godinu, projekat „Besplatne škole odbojke“ na sjeveru Crne Gore, stvaranje odličnih uslova za pripreme seniorskih repre-

Potrebno makar milion eura na godišnjem nivou

OSCG je ove godine na konkursu za sufinansiranje programa sportskih organizacija dobio 460 hiljada eura. Na pitanje da li je zadovoljan tim iznosom, Nikola Kažić je odgovorio: - Ministarstvo sporta i mladih je za ovu godinu obezbijedilo značajno povećanje budžeta za sport i sportske organizacije i to je za svaku pohvalu. Takođe, ministar sporta i mladih najavio je da će se nastaviti trend povećanja budžeta i to mora da raduje svakog iskrenog sportskog radnika – rekao je Kažić. Pomenuti iznos, međutim, nije dovoljan da bi pokrio sve troškove Saveza…

zentacija, značajno povećanje broja dana za pripreme svih mlađih reprezentativnih selekcija, ponovno formiranje pionirskih liga koje su se igrale tokom cijele godine, rad na popularizaciji odbojke kroz direktne prenose mečeva svakog kola i mnogo drugih marketinških aktivnosti... Dodaje da „svakako ima uvijek prostora za napredak na već postojećim projektima“. - Biće još inovacija i novih pristupa, a na dobrom smo putu i da oživimo neke odbojkaške centre koji su mnogo dali crnogorskoj odbojci, a koji su se, nažalost, ugasili u prethodnom periodu. Takođe, želimo da još ranije počnemo brigu o perspektivnim djevojčicama i dječacima, da im omogućimo veći broj reprezentativnih okupljanja i što više odlazaka na jake međunarodne turnire jer nam je prethodni period pokazao da je to dobar put i da djeca u duelima sa jakim protivnicima mnogo brže napreduju i stasavaju.

ČEKAJU SE DAME

Muška seniorska reprezentacija je od 2019. godine redovan učesnik evropskih prvenstava (tri). ,,Crveni“ će ove i naredne godine, u kvalifikacijama, pokušati da izbore i četvrti uzastopni plasman, uz nikad mlađi tim.

- U prethodne dvije godine pod komandom selektora Joksimovića sprovođen je proces postepene smjene generacija i podmlađivanja reprezentacije i došli smo do momenta da prosjek igrača koji su ove godine na širem spisku reprezenta-

- Odbojkaški savez ima 10 reprezentativnih selekcija (po pet muških i ženskih), mnogo troškova za hotele i dvorane za pripreme naših reprezentacija, troškove za avionske karte za veliki broj putovanja, troškove za organizaciju mnogih reprezentativnih turnira, seniorskih liga, takmičenja mlađih kategorija, nabavku kompletne opreme za igračice i igrače, nabavku opreme za kvalitetniji trening i mnoge druge izdatke. Kada se sve to detaljno sagleda jako je teško funkcionisati u tim uslovima. To će biti i jedan od glavnih zadataka novog Upravnog odbora, da pronađemo ljude i kompanije koje će

cije za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo bude ispod 23 godine, što ukazuje da je ozbiljna promjena napravljena, a taj podatak i sastav ekipe nam jasno govore da ćemo sigurno imati kvalitetnu reprezentaciju u narednih 10 i više godina. Što se tiče kvalifikacija, mislim da imamo najtežu grupu u posljednja četiri ciklusa posebno jer se u njoj nalazi sjajna ekipa Češke, po meni najbolji protivnik u kvalifikacijama u posljednjih šest-sedam godina, a da iz slabijeg šešira imamo sigurno dobru ekipu Norveške, koja je uz Izrael bila najvjerovatnije najbolja ekipa u tom dijelu žrijeba. Naravno, tražićemo našu šansu i u takvoj grupi, posebno u duelima sa Norveškom, ali je jako bitno da ova mlada ekipa raste kroz ove kvalifikacije kako bi mogli u narednim godinama da računamo na neke ozbiljnije rezultate.

Dame, međutim, još uvijek čekaju na plasman na veliko takmičenje. - Kada govorimo o ženskoj seniorskoj reprezentaciji, ostao je i dalje san svih nas plasman na Evropsko prvenstvo. Zato smo i veoma mladoj ženskoj seniorskoj reprezentaciji obezbijedili dva uzastopna učešća u Srebrnoj evropskoj ligi kako bi igračice sticale dodatno iskustvo i kako bismo stvarali pravi tim koji će ovog i sljedećeg ljeta probati da izbori taj toliko željeni plasman na Evropsko prvenstvo. Zaista se nadam da su baš ove kvalifikacije naša velika šansa i da će, ukoliko sve igračice budu zdrave i u kompletnom sastavu, naše najbolje odbojkašice izboriti plasman

finansijski pomoći da sprovodimo u djelo sve ono sto je potrebno kako bi napravili velike iskorake. Ono što bi Odbojkaškom savezu u ovom trenutku bilo potrebno jeste iznos od makar milion eura na godišnjem nivou i sa tim novcem bi mogli kvalitetno organizovati sve akcije i investirati u razvoj posebno mlađih kategorija sa posvećavanjem pune pažnje na njihov fizički i mentalni razvoj, ali i razvoj u drugim naprednim sferama koje sada nismo u mogućnosti da priuštimo. Nadam se da ćemo uz pomoć države i uz našu maksimalnu aktivnost na tom polju, u narednim godinama uspjeti da podižemo budžet saveza i samim tim napredujemo u svim segmentima – dodao je Kažić.

na smotru najboljih evropskih reprezentacija.

PROBLEM JE I INFRASTRUKTURA

Od dama se, svakako, više očekuje, posebno zbog činjenice da je odbojka najmasovniji sport u Crnoj Gori. - Tačno je da je ženska odbojka najmasovniji sport u Crnoj Gori, ali je isto tako popularna i u drugim zemljama. I pored masovnosti mi smo i dalje jako mala baza u odnosu na druge zemlje koje imaju ogroman broj djevojaka koje se bave odbojkom. Takođe, ulaganja svih država su velika i nije se lako nositi sa tim. Naše lige u gotovo svim sportovima su takve da mladi i talentovani sportisti napuštaju prilično rano Crnu Goru i idu da se igrački usavršavaju u inostranstvu, što je dobro za reprezentacije, ali odlasci najboljih igračica i igrača slabe klubove za eventualne uspjehe u evropskim takmičenjima. Problem našeg sporta jeste i infrastruktura, nedostatak termina za klubove koje bi posvetili individualnom radu sa igračicama koji je jako bitan za unapređivanje odbojkaških elemenata i tehnike jer je odbojka sport repeticije i potrebno je mnogo ponavljanja da bi se igračice tehnički usavršavale. Svakako, smatram da i pored svih ovih manjkavosti svi zajedno možemo i moramo bolje i potrudićemo se da i u tom segmentu iskoračimo i stvorimo uslove kako bi klubovi mogli dodatno da rade i razvijaju perspektivne odbojkašice – zaključio je Nikola Kažić. Saša JONČIĆ

Nikola Kažić

ISTORIJSKE POUKE AKADEMIKA RADOSLAVA ROTKOVIĆA

Poslao snahi dva mijeha sira i pet miljara suve ukljeve

Pisma koja je Skenderbeg slao Veneciji i snahi Lizbeti 1523. godine otkrivaju jednoga drugog Crnojevića, hrišćanina i rodoljuba, koji mašta o tome da njihova porodica ponovo ovlada Crnom Gorom! I da je ovo neko pretpostavio, niko u to ne bi povjerovao. Ovako, imamo crno na bijelo

Kada je skadarski sandžak-beg krenuo 1510. iz Podgorice ka Lovćenu, naišao je na jedinstven otpor naroda. Turci su se zaustavili i pregovarali sa Crnogorcima, koje je zastupao njeguški vojvoda Aleksa Božidarević! Tada se na Porti (kako se obično zove turska vlada) počelo razmišljati na drugi način, pa je zaključeno: - da se prema Crnoj Gori primijeni drukčiji poreski sistem – filurija, koji je jednostavniji i primjenjuje se prema stočarskim predjelima, - da se Crna Gora pripoji Skadarskom sandžakatu, jer je Skadar blizu Žabljaka, đe jedino taj sandžak može da stoluje, i - da se za sandžak-bega postavi sin Ivana Crnojevića, Staniša – Skender-beg I Skender-beg je stupio na dužnost krajem 1513. (a ne 1516. kako se mislilo ranije). Ne samo da se nije usudio da stoluje u očevom dvoru na Cetinju, nego tamo nije ni kročio nogom kao sandžak-beg! On je imao faktičku vlast samo u zetskoj ravnici (Bjelopavlići su popisani u defteru 1477. kad i Morača i Rovca) i u perifernim krajevima (Komarnica, Drobnjak), koje je obuhvatio turski poreski popis (defter) iste godine. Novi popis za Bjelopavliće i Podgoricu objavljen je 1485. Kuči, Piperi, Hoti i Klimenti popisani su 1497. Crna Gora je upisana kao posebna oblast u poseban defter 1523. godine. Filurija je iznosila jedan dukat (filur) po kući. Izgleda da je Skender-beg u prvom periodu svoje uprave bio oštar, revnostan ali i gramziv, pa se njegov narod žalio na njega sultanu.

Novi pod osmanskom vladavinom, Anri de Buvije, crtežŽabljak

Pisma koja je Skender-beg slao Veneciji i snahi Lizbeti 1523. godine otkrivaju jednoga drugog Crnojevića, hrišćanina i rodoljuba, koji mašta o tome da njihova porodica ponovo ovlada Crnom Gorom! I da je ovo neko pretpostavio, niko u to ne bi povjerovao. Ovako, imamo crno na bijelo, njegovo pismi Lizbeti, iako je ona tada vjerovatno bila mrtva, jer se potonji put pominje 1522. godine!

Skender-beg se tituliše kao sandžak crnogorski i primorski i sve dukljanske zemlje gospodar. A Lizbeti piše: „Plemenitoj i mudroj i visokoj časti i visokoj hvali bogom darovanoj i visokorodnoj miloj i ljubimoj snasi gospođi Lizbeti i našemu prevozljubljenomu sinu gospodinu mi Solomonu od crnogorskoga i primorskoga i svoj dioklitijskoj zemlji gospodina, milo i ljubimo i vele drago pozdravljenje vašemu gospocvu.

Po tem takoj da zna gospocvo vaše, kako ni bog spodobi obladati i gospocvovati zemljeju seju djeda i oca našego, takoj molimo gospoda boga vsedržitelja i po nas i na vas da bude veliki boži divni i nepremjeni promis carstva mu, i vas da bog spodobi obladati i gospocvovati zemljeju i prijestolom djeda i oca našego i našijem.“

Uz pismo koje šalje po svom vojvodi Skenderu , on šalje snahi dva mijeha sira, pet miljara (suve) ribe sa Jezera (scoranza) i „tri sirje tvo -

revine“, a to su tri tvorila za sir, obruč od like koji njeguškome siru daju okrugli oblik i određenu debljinu, kako bi ona tamo, jer i u Veneciji ima mlijeka, ali nema ovog tvorila od like, mogla da pravi njeguški sir.

Neke poruke on je poslao da ih Skender kaže „na usta“. Rovinski veli da je pismo „prepuno čiste rodbinske ljubavi i intimnosti, a istovremeno je prožeto nekakvom sjetom, koja se izrazila na kraju i riječima: „Ko ne izlazi na sunce – toga ono ne grije“. Dakle, da bi se nešto postiglo, mora se učiniti napor da se to postigne. On se, dakle, uzdao u promjene okolnosti i u preuzimanje države od strane Đurđeva sina Solomona, legalnoga prijestolonasljednika! „Kojemu je pripremao prijesto u Crnoj Gori, zaboravivši samog sebe“, veli Rovinski.

4. Privremeni izgon Turaka iz Herceg Novoga 1538/1539.

Crna Gora je od kraja XV vijeka bila opkoljena sa svih strana Otomanskom imperijom. Samo je dio obale bio pod Venecijom. Bokokotorski zaliv je ozbiljno bio ugrožen turskom okupacijom Herceg-Novoga 1482. jer je time bio zatvoren ulaz u Zaliv. A Zaliv može da funkcioniše normalno i kulturno i privredno samo ako je pod jednom upravom. Zato je Veneciji pa i Crnoj Gori bilo važno da se taj ulaz u Zaliv otvori ka Sredozemlju.

Staniša – Skenderbeg je stupio na dužnost krajem 1513. Ne samo da se nije usudio da stoluje u očevom dvoru na Cetinju, nego tamo nije ni kročio nogom kao sandžak-beg! On je imao faktičku vlast samo u Zetskoj ravnici i u perifernim krajevima, koje je obuhvatio turski poreski popis

A u Sredozemlju je Hajredin Barbarosa porazio kod Preveze (1538) hrišćansku flotu (špansku, mletačku, papinu) kojom je komandovao Andrea Doria, i ostaci te flote opsadirali su Herceg Novi 4. juna. (U hrišćanskoj floti bili su Vitezovi Malteškog Reda, ali trag o njihovom boravku u Novome imamo samo iz drugoga pohoda, 1687. godine.)

Odmah je otpočeo artiljerijski napad. Napadu su se pridružili i Peraštani, koji su navalili sa istoka, u pravcu Karadže (Crne vode). Narednoga jutra Turci su viđeli da su zidine probijene. Bili su prinuđeni da se predaju, pogotovo kad su saznali da je njihov komandant u toku noći umakao sa 200 konjanika prema Kamenome. Tada se viđelo da je posada brojila 1700 vojnika. Zaplijenjeno je u novcu 70.000 talijera.

Ali Doria, iako počašćen dubrovačkijem poklonima i lijepo zamoljen, nije uspio da spriječi vojsku da ne pljačka i hercegnovsku okolinu i Konavle. Španci su poplijenili 22.000 grla stoke i 2000 svinja. Osim toga počinili su i zločine (npr. silovanja) koje Turci nijesu činili.

Prije nego je sa brodovljem napustio Boku, Doria je u Novome ostavio 4.000 Španaca i 2.000 ćesarovaca.

Ova hrišćanska uprava u Novome nije trajala nego jednu godinu. Turci su ga ponovo zauzeli i držali do 1687.

5. Portugalski Jevrejin, pjesnik Didak Pir u Herceg Novom Pošto je u Španiji 1480. formirana inkvizicija koja je spaljivala one koje je smatrala jereticima, morao je otuda da bježi i Isaija Koen (1517-

1606?) prvo u Carigrad, pa u Herceg Novi (1539), o kome piše u svojoj poemi De exilio suo; da bi poslije ponovnog pada Novoga pod Turke 1539. prešao u Italiju pa u Dubrovnik (1558), đe je ostao do 1599, a onda je ponovo otišao u Novi jer je znao da tu postoji jevrejsko groblje đe je i sahranjen. Želju o tome ostavio je u stihovima:

„Hic mea nec ferro, nigra neque tacta favilla Ossa velim placide condat amica manus.“ Jevrejsko groblje u Novome bilo je kod današnje crkve Sv. Antuna.

6. Pripajanje Crne Gore dukađinskom sandžaku 1566. Ova promjena nije imala neki veliki značaj, jer se Crna Gora vladala po svome. Turski sandžak-beg nije mogao da postavlja seoske i plemenske glavare; nije mogao da utiče na odluke Zbora glavara i Opšteg crnogorskoga zbora. Mogao je jedino da insistira na plaćanju dažbina koje je i Dubrovačka Republika plaćala Turskoj za cijelo vrijeme njihovoga boravka u blizini gradskih zidina. No premiještanje nadležnosti skadarskoga sandžakata na dukađinski 1566. svakako je dokaz državnoga nezadovoljstva dotadašnjim razvojem događaja. Nije, uostalom, dovoljno jasno ni vrijeme između Skender-bega Crnojevića i ove promjene, kao ni 1576., kada se opet mijenja pripajanje Crne Gore drugome sandžaku. Filurija je 1570. povećana od svake kuće i baštine za 10 akči (aspra), ali zbog pada vrijednosti valute (inflacije koja je i tada postojala) to nije bila značajna promjena. To je bilo oko četvrtine dukata. Osim toga smanjen je broj porezom zaduženih baština. Crnogorci su i dalje bili obavezni da kuluče u solanama u Grblju. Knezovi su bili oslobođeni dažbina. Neki autori smatraju da su se tada već oformile knežine i poprimile sva obilježja plemenske organizacije, što je netačno jer ne objašnjava kako je već 1500. sazvan onaj Opšti zbor da bi se donijela odluka šta da se radi. Ko je u međuvremenu birao crkvene poglavare? Taj opšti zbor! (Nastavlja se)

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Herceg

Crnojevića u osmansko doba

Hajredin Barbarosa

SLOBODNA RADNA MJESTA

OBAVJEŠTENJE

Zbog tehničke greške, ova dva oglasa su izašla za poslodavca GLAVNI GRAD UPRAVA LOKALNIH JAVNIH PRIHODA a treba za poslodavca GLAVNI GRAD PODGORICA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE na dan 26. jun 2024. godine. Ostali uslovi oglasa ostaju nepromijenjeni.

PODGORICA

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

GLAVNI GRAD PODGORICA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-447-180,020-447-193

Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23) i Odluke direktora Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada Podgorica o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta Samostalni/a referent/kinja –vozač/ica specijalnog motornog vozila “pauk” broj UP I 19-100/24-770/1, od 12.06.2024. godine, objavljuje

J A V N I O G L A S Za popunu radnog mjesta u Upravi za inspekcijske poslove Glavnog grada Podgorica:

Samostalni/a referent/kinja –vozač/ica specijalnog motornog vozila “pauk” u Sektoru za drumski saobraćaj i puteve, 5 izvršilaca/teljki na neodređeno vrijeme

Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima; - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Posebni uslovi: -IV-1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje tri godine radnog iskustva; -položen vozački ispit “C” kategorije.

Dokumenta koja podnosi kandidat: -prijava na slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); -CV; -dokaz o završenom nivou kvalifikacije i vrsti obrazovanja; -uvjerenje ili potvrda o potrebnom

radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja; -uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); -dokaz o položenom vozačkom ispitu “C” kategorije; -ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci).

Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu;

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18).

Popis propisa potreban za postupak provjere: - teorijski dio pisanog testiranja: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 01/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 06/20, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23).

-praktični dio pisanog testiranja: Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22), Pravilnik o bližim uslovima koje mora da ispunjava privredno društvo ili preduzetnik za obavljanje poslova premještanja vozila i načinu premještanja i čuvanja vozila (“Službeni list Crne Gore”, br. 022/13, 082/20), Odluka o pečatima Glavnog grada (“Sl.list Crne Gore-opštinski propisi broj 16/19 i 37/21), i Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG

ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE

UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 06/20, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada u Ul. Njegoševa 20 u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu:

Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA:

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/ kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Predrag Đurović, tel. 020/447-192, 020/447-193 i 020/447-180.

GLAVNI GRAD PODGORICA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B. Tel.: 020-447-180,020-447-193 Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23) i Odluke direktora Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta viši/a referent/ kinja - asistent/kinja za premještanje vozila specijalnim motornim vozilom “pauk” broj UP I 19-100/24-769/1 od 13.06.2024.godine, objavljuje

J A V N I O G L A S

Za popunu radnog mjesta u Upravi za inspekcijske poslove Glavnog grada Podgorica:

Viši/a referent/kinja - asistent/kinja za premještanje vozila specijalnim motornim vozilom “pauk” u Sektoru za drumski saobraćaj i puteve, 6 izvršilaca/ teljki na neodređeno vrijeme.

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Posebni uslovi: -IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje dvije godine radnog iskustva; -položen vozački ispit “C” kategorije.

Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); -CV; -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; -uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u propisanom nivou kvalifikacije obrazovanja; -dokaz o položenom vozačkom ispitu “C” kategorije; -ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci);

Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za

rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, br. 50/18).

Popis propisa potrebnih za postupak provjere:

-Teorijski dio pisanog testiranja: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, br. 01/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 38/20, 50/22 i 84/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Sl.list CG br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 38/18, 43/18, 06/20, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23). -Praktični dio pisanog testiranja : Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Sl.list CG br. 02/18, 34/19, 08/21 i 37/22), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 06/20, 10/20, 36/21, 05/22, 30/23 i 42/23), Odluka o pečatima Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 16/19 i 37/21) i Pravilnik o bližim uslovima koje mora da ispunjava privredno društvo ili preduzetnik za obavljanje poslova premještanja vozila i načinu premještanja I čuvanja vozila (“Službeni list Crne Gore”, broj 22/13 i 82/20).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Predrag Đurović, tel. 020/447-192, 447-193 i 020/447-180.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 69. Zakona o igrama na sreću ( Sl.list RCG br. 52/04 i ,,Sl. list CG“, br. 13/07, br. 61/13 br. 37/17) i odluke kolegijuma firme „MPM“ d.o.o. od 29.05.2024. godine, izvršni direktor dana 29.05.2024. godine, donosi sledeća P R A V I L A nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom CHICCO Jul 2024

1. Priređivač nagradne igre je privredno drustvo „MPM“ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici u Ul. Bracana Bracanovica 38 , sa matičnim brojem 02047861 sa ciljem unapredenja prodaje .

2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 01.07.2024. godine i traje do 31.07.2024. godine.

3. Fond nagrada: 20 kom Poklon set kozmetičkih proizvoda CHICCO

4. Nagradni fond sastoji se: 20 x poklon kozmetički set za djecu CHICCO

*Cijena jednog kozmetickog seta 9,60eur. Profaktura u prilogu.

5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada:

5.1. Nagradna igra počinje 01.07.2024. godine objavljivanjem u štampanim medijima , a završava se 31.07.2024. godine.

5.2. Pravo učešća imaju svi građani s prebivalištem u Crnoj Gori koji u periodu od 01.07.2024. do 31.07.2024. godine OSTVARE KUPOVINU NAJMANJE 1 PROIZVODA IZ ASORTIMANA brenda CHICCO u Cosmetics marketima ili apotekama. Na blagajni će dobiti račun za kupljenu robu, na čijoj će na poleđini upisati sljedeće podatke: ime prezime, adresu, broj telefona. Fiskalni računi se potom ubacuju u kutije koje ce biti na vidnom mjestu u Cosmetics marketima i apotekama. Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni u MPM doo i članovi njihove uže porodice .

5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija u sljedećem sastavu: Danica Krivokapić, Tijana Terzić i Mira Dubak, koju imenuje izvršni direktor priređivača nagradne igre.

Izvlačenje nagrada će se obaviti u Podgorici Cosmetics marketu u ulici Ilije Plamenca bb na Zabjelu, slučajnim odabirom iz kutije namjenjene za izvlačenje, 14.08.2024. godine u 15h .

5.4. Dobitnike nagrada ce kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.

5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitniku.

5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.

5.7. Organizator igre ce imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „Pobjeda“ u najkraćem mogućem roku nakon izvlačenja, na zvaničnom sajtu organizatora www.cosmetics-market.com, i na društvenim mrežama: Facebook Instagram strani Cosmetics-a.

5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost. Cosmetics vaučeri se mogu iskoristiti samo u Cosmetics objektima sirom Crne Gore.

5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za preuzimanje nagrade. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre. 6. Rok i način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično ili preko trećeg lica uz obavezu podnošenja na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku od 30 dana od objave imena dobitnika. Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj ili drugo lice koje je odredjeno za zakonskog zastupnika) uz lični dokument izvod iz matične knjige rođenih za maloljetno lice ili zdravstvenu knjižicu.

7. Viša sila: Priredjivač nagradne igre zadržava pravo da ukoliko nastanu nepredvidjene okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (viša sila) može promijeniti pravila u tačkama 5 i 6 nakon dobijanja saglasnosti na Pravila, o čemu je dužan obavijestiti Upravu za igre na sreću, pisanim putem, u roku od 3 dana od dana nastanka nepredviđene okolnosti.

8. Svi eventualni sporovi između dobitnika i priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „CHICCO Jul 2024“ biće objavljena u dnevnim novina „Pobjeda“ prije početka nagradne igre , a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave za igre na sreću.

Četvrtak, 27. jun 2024.

Poslovni broj: I.br.2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1. Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, 2.Mrvaljević Draška iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007. godine, dana 26.06.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima I II reda Mrvaljević Ćetku iz Nikšića, Grebice bb, Mrvaljević Drašku iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXIX prodaji poslovne

I i II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića Mrvaljević Draško iz Podgorice, se mogu obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXIX prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 26.06.2024. godine i Zaključka o XXX prodaji poslovne oznake I.br.2715/15 od 26.06.2024. godine. Upozoravaju se izvršni dužnici I i II reda Mrvaljević Ćetko iz Nikšića Mrvaljević Draško iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 26.06.2024.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Iv.br.557/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem” Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Ivana Milutinovića br. 12, protiv izvršnog dužnika Dražena Ćulafića, Gornje Luge bb, Andrijevica, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 26.06.2024 godine, J A

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dražena Ćulafića, sa zadnje poznatom adresom Gornje Luge bb, Andrijevica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.557/24 od 20.05.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 25.06.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.596/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “ODM ASSET” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Hercegovačka br 56, koga zastupa Advokatska kancelarija “Vuković & Partners”, ul. Teodora Drajzera br. 34, Beograd, protiv izvršnog dužnika Milete Spalevića, Pešca bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 16,94€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 26.06.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Milete Spalevića, sa poslednje pšoznatom adresom Pešca bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.596/24 od 17.05.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 24.06.2024. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.717/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “SAVA AGENT” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Svetlane Kane Radević br.1, protiv izvršnog dužnika Boška Vulevića, ul. Polimska br 20, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 26.06.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Boška Vulevića, sa zadnje poznatom adresom ul. Polimska br 20, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.717/24 od 10.06.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 24.06.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.597/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “ODM ASSET” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi ul. Hercegovačka br 56, koga zastupa Advokatska kancelarija “Vuković & Partners”, ul. Teodora Drajzera br. 34, Beograd, protiv izvršnog dužnika Dragomira Boričića, ul. Dušana Vujoviševića br. 6A, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 26.06.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dragomira Boričića, sa zadnje poznatom adrtesom ul. Dušana Vujoviševića br 6A, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.597/24 od 17.05.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 24.06.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „ČELEBIĆ PETROL TRADE” d.o.o. iz Zete podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje benzinske pumpe sa pratećim sadržajima na dijelu urbanističke parcele UP 19, koju čini dio katastarske parcele broj 1284/17 KO Dajbabe, u zahvatu DUP-a „Dajbabe Zelenika, dio planske zone 11”, u Podgorici. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 08.07.2024. godine.

Poslovni broj: I. br. 967/24.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Štibilj Edvard iz Slovenije, koga zastupa mr Marunović Vladimir, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika Štibilj Nenad iz Podgorice, Radosava Burića 288, na osnovu izvršne isprave – pravosnažnog izvršnog rješenja Osnovnog suda u Baru, P.br. 1081/21 od 08.01.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 26.06.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Štibilj Nenad iz Podgorice, Radosava Burića 288, na osnovu izvršne isprave – pravosnažnog i izvršnog rješenja Osnovnog suda u Baru, P.br. 1081/21 od 08.01.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju od 17.06.2024. godine i zaključka o izlasku na lice mjesta od 21.06.2024. godine koji izlazak je zakazan za 25.07.2024. godine u 10.00h. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 26.06.2024. godine.

Poslovna oznaka I.br.2854/2022 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Foldana Financijal” doo Podgorica, koga zastupa Valentina Dujović Radulović advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Aleksandar Jevrić iz Podgorice, Zmaj Jovina br.26, radi naplate novčanog potraživanja, dana 26.06.2024. godine, donio je shodno čl.45 ZIO, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM izvršnom dužniku Aleksandar Jevrić iz Podgorice, Zmaj Jovina 26, vrši se dostavljanje nalaz mišljenje vještaka geodetske struke od 12.10.2023.godine i procjena ovlašćenog povjerioca od 21.02.2024.godine, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici. S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici. Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Poslovni broj: I 2681/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO “PAM CG” PODGORICA, DR VUKAŠINA MARKOVIĆA 110- 112, Podgorica, PIB: 02453614, koga zastupa punomoćnik IBRAHIM SMAILOVIĆ, UL. NJEGOŠEVA 45, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO “MANILLA” CAFFE BAR “SKANDAL” BAR, OBALA 13. JULA BB., Bar, PIB: 03417611, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.008,00 eura, dana 26.06.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DOO “MANILLA” CAFFE BAR “SKANDAL” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju I.br 2681/24 od 27.05.2024. godine i rješenje o troškovima od 26.06.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Potreban vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine. Potrebni radnici za rad u magacinu. Plata povoljna TeL.069/032-380 1

PRODAJEM placeve na Veruši. Cijena po dogovoru. Tel 067/809-492 2

Dana 24. juna 2024 tragično je izgubio svoj mladi život u 32. godini naš dragi

NIKOLA Branov BULATOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu 25. juna od 16 do 18 časova, 26. juna od 9 do 18 časova i 27. juna od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Kolašinu.

Ožalošćeni: otac BRANO, majka NADA, supruga JELENA, sinovi BOŽIDAR i FILIP, sestra NIKOLINA, zet SLAVEN, sestrići ANDRIJA i DEJAN, stric ACO, tetka SEKA, brat od strica MIŠKO, baba VOJKA, ujna NADA, braća od tetke DALIBOR i ĐOKO, brat od ujaka MARKO, sestra od ujaka MARIJA i mnogobrojna ožalošćena porodica BULATOVIĆ i JANKOVIĆ

Posljednji pozdrav

Ostaćeš u našim srcima i sjećanju kao pravi čovjek u svim, dobrim i lošim, vremenima.

DRAŠKO i TINA ĐURANOVIĆ

Otišao si iznenada, boli praznina koju si ostavio. Počivaj u zagrljaju naših roditelja i braće, a ja ću nositi bol i tugu za tobom dok sam živa.

Sestra NEVENKA-LJOLJA BULATOVIĆ

Suprugu MILOŠU PANTOVIĆU

Želje su jedno... Stvarnost je nešto drugo... Ali čak ni realnost nema moć da ugasi želju... Ona se sama rađa, i sama umire... A možda, ponekad... i preživi... Počivaj i neka ti je vječna hvala.

Supruga SNEŽANA

Voljenom bratu

BUDU

DRAGANU KAPIČIĆU

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav

Opraštamo se od izuzetnog čovjeka i najtrofejnijeg sportiste kojeg je Crna Gora dala

1255

DRAGANA Jovova KAPIČIĆA

Desetina ljeta koje smo provodili sa Tobom i Tvojom odanom suprugom Bebom, ostaju u nama kao nemjerljivo bogatstvo koje te ispuni za čitav život. Tvoje mjesto, na terasi hotela „Mogren“ u Budvi, ostalo je fizički prazno, ali uspomena na Tvoju skromnost i veličinu biće u svakoj našoj uspomeni i priči. Neka te zagrli zemlja Crne Gore, koju si volio i slavio svim svojim bićem.

Društvo sa terase hotela „MOGREN“ u Budvi

DRAGANU

Ponosne što smo imale brata kojeg su krasile ljudske vrline. Bio si veliki sportista i čovjek. S tobom odlaze naša ljetnja okupljanja i druženja, ali ostaju divna sjećanja.

ANĐE, BUCA i RADA

Dvanaest godina je sjećanja na moje voljene majku i sestru

ŠERIFU VERU CUCOVIĆ

Ne dam vas ni vremenu ni zaboravu. Sa mnom zauvijek u srcu i mislima.

DRITA, USO, BUCKO i ENES ČEKIĆ

1265

LIDIJE VUJOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu. S ponosom i poštovanjem čuvaćemo te u našim srcima i sjećanjima.

Brat RAJKO sa porodicom

1263

DRAGAN - SINJO MUGOŠA 25. 6. 1998 - 25. 6. 2024.

Tužno sjećanje na voljenog supruga i oca. Godine prolaze, a naša bol je doživotna!!!

Četrdeset je dana od smrti naše drage tetke

LIDIJE Blažove VUJOVIĆ

Tetkune naš, u ovom gorkom životu, koji zasigurno nema reprizu, privilegija je, da znaš, što smo te imali za tetku!

Uljepšavala si nam djetinjstvo, ušuškavala strahove i motala ih u šarene papire od bombona. Uzdanice kada nam je teško bilo, trebaš nam za sve buduće dane, za sva buduća slavlja, za sve buduće suze.

Usudimo se da povjerujemo da nijesi otišla, i vraćamo se da pronađemo život đe grobovi ćute, očekujući da ćeš nas sresti zagrljajem, ali nas tamo samo muk dočeka, a vrisak isprati...

Teško ćemo odbolovati ta dva metra vječnosti koja nas razdvajaju dok pokušavamo razgovarati sa tobom.

Hvala ti za prošlost, hvala ti za ljubav koju si nam nesebično pružala... Dok je nas, čuvaćemo te od zaborava!

Tvoji NATAŠA, NIKOLETA i ŠĆEPAN

Navršilo se 40 dana od smrti moje voljene sestre

LIDIJE Blažove VUJOVIĆ

Kako samo jedan trenutak odnese tako mnogo, a ostavi toliko bola? Sestro, neka te moje misli zagrle, suze poljube, u tišini vječnog mira neka te prati moja ljubav. Počivaj u zagrljaju naših roditelja. Tuguje za vama vaša MIRJANA KUKULIČIĆ sa porodicom

Tvoja porodica: tvoja NINA sa djecom GORANOM i DIJANOM

Tri godine su od smrti našeg voljenog supruga i oca

NIKOLE T. KLISIĆA

Ljubav i sjećanje na tebe dio su našeg života u kojem zauvijek ostaješ i neizmjerno nedostaješ.

Tvoji: MARICA, MARIJA i JOVANA

Voljenoj sestri

LIDIJA VUJOVIĆ

Prolaze dani, a ja još uvijek ne vjerujem da te nema. Svako jutro očekujem tvoj poziv, samo da ti čujem glas, ali prokleti telefon ćuti. Čekam te da dođeš, a znam da nećeš doći. Nadam se da si na nekom boljem i ljepšem mjestu i da bezbrižno šetaš rajskim vrtovima sa našim roditeljima.

Sa velikim ponosom i ljubavlju čuvaću te od zaborava.

Tvoja SENKA sa porodicom

1261

1264

Navršava se

dana od smrti naše voljene

UNIVERZITET

DONJA GORICA

K O N K U R S

Prvi upisni rok za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2024/2025. godinu

Fakultet za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis (Studijski programi: Međunarodna

ekonomija, finansije i biznis i Preduzetništvo, menadžment i biznis) - FMEFB (111 studenata i studentkinja)

Fakultet pravnih nauka - FPN (111 studenata i studentkinja)

Fakultet za informacione sisteme i tehnologije - FIST (111 studenata i studentkinja)

Humanističke studije (Studijski programi: Diplomatija, Bezbjednost, Komunikologija i mediji i Evropske studije) - HS (155 studenata i studentkinja)

Fakultet umjetnosti (Umjetnost) - FU (20 studenata i studentkinja) Politehnika - FP (60 studenata i studentkinja)

Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju - FPTBHE (30 studenata i studentkinja)

Fakultet za dizajn i multimediju (Studijski programi: Modni dizajn, Grafičko-multimedijalni dizajn i Film i mediji) - FDM (45 studenata i studentkinja)

Fakultet za sportski menadžment - FSM (30 studenata i studentkinja)

Fakultet za kulturu i turizam (Studijski programi: Kultura i turizam, Međunarodno hotelijerstvo i menadžment i Kineske studije) - FKT (80 studenata i studentkinja)

Fakultet primijenjene nauke - FPRN (Studijski programi: Geodezija, Primijenjena psihologija, Matematika i Elektrothenika i računarstvo) - (80 studenata i studentkinja)

Filološki fakultet (Studijski program: Engleski jezik i književnost) - FF (40 studenata i studentkinja)

Dokumentacija za upis u I godinu studija se može podnositi na dva načina: fizičkim dolaskom u zgradu UDG i elektronskim putem.

Kandidati i kandidatkinje koji pristupaju upisu elektronskom putem, potrebno je da na linku: https://upis.udg.edu.me/ kreiraju korisnički nalog pomoću kojeg će biti identifikovani, nakon čega će njihove ocjene ostvarene u srednjoj školi biti automatski povučene iz MEIS sistema. Kandidati i kandidatkinje koji ne dolaze iz crnogorskog sistema obrazovanja, te se njihove ocjene ni ne nalaze u MEIS-u, upis mogu da realizuju postavljanjem svih skeniranih dokumenata koja su navedena u daljem tekstu ovog Konkursa, na istoj platformi (sistem će ih automastki preusmjeriti na tu formu). Svi kandidati i kandidatkinje koji budu primljeni su u obavezi da dostave originalna dokumenta, dok će instrukcije za dostavljanje original dokumentacije biti poslate na e-mail adresu kandidata ili kandidatkinje.

OPŠTE INFORMACIJE ZA SVE FAKULTETE

1. Dobitnici i dobitnice diploma Luča I i Luča II imaju besplatnu školarinu. Visina školarine za drugo dijete iz porodice koje upisuje UDG je 20% niža Treće i svako sljedeće dijete iz porodice ne plaća školarinu 1

2. Školarina iznosi 1.800 eura godišnje (dva semestra). Visina školarine se neće mijenjati do kraja osnovnih studija. Školarina za studijski program Međunarodno hotelijerstvo i menadžment iznosi 2.700 eura

3. Mogućnost plaćanja školarine posebnim kreditom za studente UDG kod Hipotekarne banke (u 12 mjesečnih rata).

4. Mogućnost plaćanja školarine u tri rate (u tom slučaju školarina iznosi 1.900 eura godišnje), koje se plaćaju do 1. septembra, 1. decembra i 1. aprila. Za studente i studentkinje Međunarodnog hotelijerstva i menadžmenta, školarina iznosi 2.800 eura kada se plaća u ratama. Informacije o iznosu rate će studenti i studentkinje dobiti nakon upisa na fakultet.

5. Mogućnost istovremenog dobijanja osnovne i dopunske diplome (major i minor). Osnovnu diplomu student ili studentkinja stiče na matičnom, a dopunsku na fakultetu na kojem je položi-o/la predmete koji su predviđeni za sticanje dopunske diplome iz naučne oblasti tog fakulteta. Po ovom principu, u narednoj studijskoj godini, moguće su sljedeće kombinacije: FMEFB-FPN, FMEFB-FIST.

6. Shodno Zakonu o visokom obrazovanju, studenti i studentkinje svih privatnih i državnih fakulteta imaju jednaka prava na: smještaj i ishranu u domu, studentski kredit, stipendiju za najbolje studente i zdravstvenu zaštitu

7. Preduzetništvo, menadžment i biznis - PMB i Fakultet za sportski menadžment - FSM su primijenjene studije.

USLOVI UPISA I KRITERIJUMI ZA BODOVANJE ZA SVE FAKULTETE

1. Pravo upisa imaju svi učenici i učenice koji su završili četvorogodišnju srednju školu u zemlji ili inostranstvu (sve škole su odgovarajuće).

2. Strani i domaći studenti i studentkinje imaju ista prava i obaveze i plaćaju isti iznos školarine.

3. Kandidat/kinja je duž-an/na da priloži originale svih potrebnih dokumenata.

4. Kandidat/kinja može da konkuriše istovremeno na dva fakulteta UDG.

5. Kriterijumi za bodovanje: opšti uspjeh (četiri razreda srednje škole), uspjeh na eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu, uspjeh iz odgovarajućih predmeta u srednjoj školi, Luča I i II, takmičenja u znanju i umjetnosti, postignuća u sportu i namjera studiranja.

INFORMACIJE O ORGANIZACIJI I ROKOVIMA

Dokumenta za upis se predaju 28. i 29. juna i 1. jula, od 10 do 14 sati, elektronskim putem ili u zgradi UDG.

DOKUMENTA KOJA JE POTREBNO DOSTAVITI PRILIKOM UPISA

1. Popunjeni formular za bodovanje (za studente i studentkinje koji predaju dokumenta dolaskom u zgradu Univerziteta);

2. Svjedočanstva o završenim pojedinačnim razredima srednjeg obrazovanja;

3. Diploma o položenom eksternom maturskom, odnosno stručnom ispitu;

4. Diploma “Luča” ili ekvivalentna diploma;

5. Fotokopija biometrijske lične karte, a za strance odgovarajuća lična isprava koja se izdaje u skladu sa posebnim propisom;

6. Fotografija (kao za lična dokumenta, a ako se predaje lično potrebno je dostaviti dvije fotografije).

Informacije: www.udg.edu.me, udg@udg.edu.me

Kontakt: Studentska služba - tel. +382 20 410 777

1 Visina školarine za drugo dijete, kao i za svako sljedeće dijete iz porodice je niža, odnosno se ne plaća ukoliko je prvo, odnosno drugo dijete, aktiv-an/na student/kinja i izmiruje finansijske obaveze za tekuću studijsku godinu ili je već diplomira-o/la, odnosno uplati-o/la punu školarinu za tri studijske godine.

UDG i ove godine nudi nove prilike i inovacije u obrazovnom procesu. Dobro došli!

Na talasu novog obrazovnog modela i inovacija koje realizuje Arisona State University (ASU), kao prvi univerzitet po inovacijama u Americi devetu godinu zaredom, ispred MIT i Stanforda, Univerzitet Donja Gorica je obezbijedio prilike da se mnogi od edukativnih sadržaja i inovacija primijene i u Crnoj Gori, kroz dvadesetogodišnje strateško partnerstvo.

Dvojne diplome

Sa namjerom da kreiramo međunarodne prilike za naše studente i studentkinje, od studijske 2024/25. godine studenti i studentkinje će imati prilike da dobiju dvojnu diplomu sa svjetski priznatim univerzitetima: Arizona State Univerzitet iz Amerike, Instituto Politecnico de Braganca iz Portugala, University Beijing Union iz Kine i Međunarodno hotelijerstvo i menadžment (VATEL škola) iz Francuske.

Virtuelna učionica

Kroz veliki broj međunarodnih projekata, UDG nudi studentima i studentkinjama izvrsne uslove studiranja, savremenu opremu i kurikulume. Od naredne studijske godine, Univerzitet Donja Gorica, posredstvom evropskog projekta NEST4WB će opremiti prvu virtuelnu učionicu u Crnoj Gori, a pored navedenog, pristupiće se i osnivanju Centra za napredne tehnologije. Priliku da izučavaju ove tehnologije će imati studenti i studentkinje stud ijskog programa Elektrotehnika i računarstvo, kao i Informacionih sistema i tehnologija, dok će iskustvo korišćenja ovih tehnologija u istraživanju i studiranju, imati svi studenti i studentkinje UDG-a.

Vještačka inteligencija

Pored toga što već par godina studijski program Informacioni sistemi i tehnologije realizuje modul Vještačka inteligencija, kao i što se ova jako napredna oblast izučava na studijskom programu Elektrotehnika i računarstvo, njeno razumijevanje i izučavanje će se od ove godine realizovati na svim studijskim programima UDG-a . Za buduće profesionalce u bilo kojoj oblasti, od fundamentalnog značaja je da razumiju i steknu nove vještine kako bi se adaptirali i bili uspješni u novoj eri. Vođeni ovim, a uz uvažavanje multidisciplinarog pristupa, vještačka inteligencija, njena primjena i uticaj će biti uključeni u sve studijske programe.

Blockchain učionica

Kao dio razvoja inovativnog razmišljanja i duha na UDG-u, koriste se mogućnosti razvoja u eri vještačke inteligencije, posebno u dijelu direktne veze sa finansijskim sektorom. Kroz Blockchain učionicu na UDG-u, već par godina se u okviru Fakulteta za međunarodnu ekonomiju finansije i biznis, istražuju novi trendovi i dostignuća. Kako je Fakultet usmjeren na podsticaj studenata i studentkinja da razvijaju svoj biznis, nastoje se istražiti mogućnosti koje nove tehnologije i inovacije donose startapovima. Jedna od uloga Blockchain učionice na UDG-u je da promoviše obrazovanje i inovativnost među mladim preduzetnicima i preduzetnicama i pomogne im da se povežu sa finansijskom industrijom. Od ove studijske godine, svi studijski programi će biti upoznati sa ovom tehnologijom i njenom primjenom u oblastima koje studiraju.

Diplome i sertifikati za cjeloživotno učenje Arizona State Univerziteta (ASU) Studentima i studentkinjama Univerziteta Donja Gorica, ali i alumnistima i alumnistkinjama će biti ponuđena prilika za samoobrazovanje i sticanje diploma i sertifikata za cjeloživotno učenje Arizona State Univerziteta (ASU) kao podsticaj za lični i profesionalni razvoj sadašnjih i bivših studenata i studentkinja UDG-a.

Uz želju da opravdamo poziciju inovativnog univerziteta, programima i prilikama, u narednom periodu ćemo učiniti određene svjetske prilike dostupne mladim ljudima u Crnoj Gori ali i široj javnosti, uz namjeru da postignemo što je moguće veći nivo inkluzivnosti.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 27. jun 2024. • broj 428.

Urnebes od metaka i političkih letaka

zbog čega je, uprkos nesavršenostima četvrte sezone, i dalje lako obožavati Amazonovu superherojsku satiru „The Boys“ ili : Str. 4, 5, 6. i 7.

A cappella

Master klas

Što

reći o devetom izdanju Made in New York Jazz festivala u Crnoj Gori? Nejtan Ist, Džef Tejn Vots, Frenk Gambale, Jakov Majman, Kenedi, Ekep Nkvele, Noa Ist, Luis Bonila, Mihal Martinjuk, Lana Janjanin, Branko Sterpin, Milan Pavković, Filip Bulatović, Šule Jovović i ja svirali smo na dva velika koncerta koja su održana na „Synchro bini“ u Porto Montenegru i u atrijumu „The Capital Plaza“ u Glavnom gradu.

Između nastupa u Tivtu i onom u Podgorici, održan je koncert Lane Janjanin i njenog kvarteta u džez klubu „Sejdefa“. Na kraju svirke, kojoj su prisustvovali brojni gosti iz zemlje, ali i iz inostranstva, dogodio se jam session, pa je tako legendarni Nejtan Ist uzeo bas gitaru i svirao više od sat, dok su se na bini smjenjivali Martinjuk i Noa Ist na klavijaturi, trubač Branko Sterpin, saksofonista Jakov Majman, trombonista Luis Bonila i Tomaž Gajšt, trubač kvarteta Lane Janjanin. Na bubnjevima se priključio i talentovani crnogorski bubnjar Martin Đorđević pa je tako, u tom trenutku i te večeri, Podgorica bila makar regionalni centar najboljeg svjetskog džeza.

Ovogodišnje izdanje festivala pratili su i dodatni programi: organizovan je promo jazz party u Nikšiću, na platou ispred poslovne zgrade EPCG, koji je priredio nikšićki bend Kind of Blues. Isti bend odsvirao je i dva after party programa u klubu „Blue Room“ u Tivtu i podgoričkoj „Sejdefi“, nakon oba glavna festivalska koncerta. U Tivtu, u Porto Montenegru, održan je street jam session, a „host band“ činili su Zoran Ćetković Ćele na bubnjevima, Šule Jovović na bas gitari i Sara Jovović, naša mlada i talentovana džez pijanistkinja, na klaviru. To što su se na uličnoj džez sceni pojavili trubač Branko Sterpin, saksofonista Jakov Majman i da je, na samom kraju bubnjeve preuzeo dobitnik Gremija Džef Tejn Vots, a bas gitaru od Šula Jovovića uzeo Nejtan Ist - dovoljno govori o davno dokazanoj činjenici da su najveća svjetska imena ipak najjednostavnija za saradnju i da je muzika ta nevidljiva sila koja povezuje sve ljude – i izvođače i publiku. Svi ovi programi u okviru festivala

Piše:

Vladimir MARAŠ

Sve što su džez legende koje su nastupile na Made in New York Jazz festivalu učinile tokom pet dana boravka u našoj zemlji - ostaće zauvijek upamćeno kao svjedočanstvo da se u Crnoj Gori stvari ipak pomjeraju nabolje. Možda ne brzinom koju priželjkujemo, ali ipak se kreću

nijesu bili ugovorna obaveza najvećih svjetskih zvijezda, ali su oni, ipak, sa velikim zadovoljstvom učestvovali u svakoj programskoj aktivnosti koja se odnosila na bolju promociju Made in New York Jazz festivala u Crnoj Gori. Sa zadovoljstvom ističem i činjenicu da je ministarka Tamara Vujović priredila koktel dobrodošlice za sve učesnike festivala u predivnoj bašti Ministarstva kulture i medija na Cetinju.

Ovogodišnji festival donio je ne samo veliko interesovanje publike, već i medija. Konferencija za štampu koja je održana u „Sejdefi“, bila je propraćena kao nikada do sada. Tu posebno treba istaći program koji se dogodio poslije nje. Taman kada smo kao organizatori shvatili da je interesovanje medija veliko, još više nas je obradovala činjenica da je odmah nakon press konferencije, džez klub „Sejdefa“ bio dupke pun muzičarima – kako iskusnim i starijim, tako i onim mlađim, koji tek krče sopstvene muzičke staze. Kliniku je otvorio Frenk Gambale i, uz praktičnu demonstraciju i pojašnjavanje svoje tehnike sviranja gitare, u interakciji sa pubikom proveo skoro pola sata. Nakon njega, na scenu su se popeli Nejtan Ist i Džef Tejn Vots i u nekoliko prezentovanih primjera pokazali kako se pravi vrhunski groov, koji je suština i fundament svake muzičke forme. Mlada zvijezda njujorške džez scene Ekep Nkvele demonstrirala je vokalne tehnike, a „uragan“ Kenedi prezentovala tehnike izvođenja soul i r’n’b muzike. Na kraju, zajedno su zasvirali legendarnu numeru „September“ takođe legendarne američke grupe Earth, Wind & Fire i time priveli kraju master class, kojem je prisustvovalo pedesetak duša. Skoro dva sata komunikacije, iskrenog razgovora i demonstracije iskustva i znanja naših dragih gostiju, ostaće zauvijek upamćeno kao svjedočanstvo da se u Crnoj Gori stvari ipak pomjeraju nabolje. Možda ne brzinom koju priželjkujemo, ali ipak se kreću.

Na kraju, nakon završnog koncerta u nedjelju veče u Podgorici, ispratili smo drage goste i dogovorili se da se negdje i nekada ponovo vidimo. Ono što su svi oni uradili za crnogorsku umjetnost i kulturu za samo pet dana boravka u Crnoj Gori, nemjerljivo je. I najvažnije od svega, sve ovo je zalog za novu i, nadajmo se, svjetliju budućnost crnogorske muzičke umjetnosti. Vidimo se naredne godine, sa mnogim iznenađenjima, na jubilarnom desetom Made in New York Jazz festivalu u Crnoj Gori.

u fokusu

Lako je, i u nesavršenoj četvrtoj sezoni, Urnebes i političkih

Nema

te serije koja po boleštinama može izaći na crtu Amazonovoj hitčini „The Boys“. Više se tu otkinulo udova; prosulo krvi, sperme i utroba; rasprsnulo anusa, penisa i lobanja, i progutalo sranja, nego što to iko od nas više može izbrojati. A ako smo išta brojali od 2019. godine, kada je u pitanju brutalna (anti)superherojska satira Erika Kripkija, to su sati, minute i sekunde do naredne sezone... Jedva čekajući da vidimo dokle je spreman da ide sprdajući se sa Marvelovim i DC bajama u gaćama od spandeksa, a kroz njih i sa korporativnom medijskom i selebriti kulturom, kapitalizmom, rasizmom, totalitarizmom, toksičnim maskulinitetom, sa-čim-sve-ne... I konstantno se pitajući ima li taj Kripki – granica uopšte!

Bombirane ocjene

Uoči premijere nove, četvrte sezone, činilo nam se da je to pitanje bezgraničnosti Kripkijevog cinizma odavno riješeno; da više nema niti jednog fana serije „The Boys“ koji nije svjestan da ovaj čovjek neće stati dok ne pospremi cijelu Ameriku i saspe joj u lice sve što o trampizmu misli. I ne da nam palo na pamet nije, da u publici još ima nekog ko u glavnom negativcu od starta nije vidio obrise Trampa, nego smo doživjeli omanji šok čitajući review bombing informacije i cjelokupne komentare o novoj sezoni. Između ostalog, da je „ispolitizovana“ preko svake mjere zbog predstojećih američkih predsjedničkih izbora; da je jeftina antitrampovska šok-propaganda... I da

Viktorija i Homelander – najveća opasnost za američku demokratiju

Amazonovu superherojsku satiru „The Boys“

Urnebes od metaka političkih letaka

Gluma, soundtrack, humor i akcija još su spektakularni i mogu da otkotrljaju vilicu do poda, iako cjelokupnoj, najpolitičnijoj sezoni do sada, manjka fokusa i prepoznatljive oštrine

je, pazite sad, Kripki cijeli narativ četvrte sezone zavrtio oko jedne vrlo poprostačene i uvredljive teze: da su svi konzervativci – oličenje teške gluposti i zla.

Da se odmah razumijemo: sudeći prema četiri emitovane od osam snimljenih epizoda (60 i kusur min.), „The Boys“ zaista ima problema sa narativom u otvoreno najpolitičnijoj sezoni. Što se predsjedničkih izbora tiče, poenta se još ne nazire, niti se govori nešto što nije očigledno, što svi već odavno ne znamo. No, mnogo veći problem jeste pretrpavanje narativa sa tušta i tma ličnih drama likova. Jeste da ih obožavamo, jeste da je karakterizacija jedan od najjačih Kripkijevih aduta – ali pojedini su podrukavci, makar u tri đuture emitovane uvodne epizode, mnogo zamorniji od drugih. Do te mjere, da satira gubi oštricu, a „The Boys“ se puni momenata iz tipičnih superherojskih filmova i serija. Koje sve vrijeme, kao što znamo, Kripki parodira, do daske. Opet, napukline koje se naziru i koje nije pošteno ignorisati, uprkos silnoj ljubavi prema Kripkijevim neodoljivim likovima (ili baš zbog te ljubavi), zaista ne mogu da vas spriječe da uživate u novoj sezoni. Štoviše, nakon klackavog starta slijedi četvrta epizoda koja je sve što se od „The Boys“ pože-

ljeti može. I koje onaj review bombing na sajtu „Rotten Tomatoes“ čine baš infantilnim i smiješnim, jer kao da dolazi od gledalaca koji uopšte ne kapiraju što gledaju i što je, svih mu Sedmoro, satira.

Nijesu ni kritičari dočekali četvrtu sezonu s uobičajenim oduševljenjem, i to upravo zbog tih prvi put jasno vidljivih napuklina u narativu. Opet, nijesu je ni satrli; ocjene su samo za nijansu-dvije niže nego inače, kako i treba da bude. Tako da, buka i bijes koju je publika sasula na četvrtu sezonu nema toliko veze sa kvalitetom koliko s američkom političkom scenom – ali ne zbog Kripkijevih, nego upravo zbog stavova gledalaca. Čini se da su oni ipak ti koji su postali pretjerano osjetljivi na satiru u susret predsjedničkim izborima.

Tri i po ironije

Najveća ironija? Zapravo, nekoliko ironija: drvlje i kamenje sasuto na četvrtu sezonu samo je dovelo Kripkiju i Amazonu novu publiku. Gledanost serije „The Boys“ porasla je za više od 20 odsto, smještajući je na drugo mjesto po gledanosti originalnog Prajmovog programa. U suštini, oni koji su je popljuvali napravili su joj najbolju reklamu.

Druga ironija odnosi se na optužbu da je cijela sezona

Billy Butcher i The Boys ne odustaju od gaženja superheroja

skrojena kao puko parče TV propagande uoči američkih predsjedničkih izbora. Istina je, pak, potpuno drugačija: svih osam epizoda snimljeno je i skockano za emitovanje još prije godinu i po. Premijera je, pak, pomjerana i pomjerana, pa se na koncu dogodila tek ovog ljeta zbog ondašnjeg štrajka scenarista i glumaca Holivuda. Tako da, ako je Kripki i imao na umu izbore u novembru, nije krojio i prekrajao narativ samo da bi se u datume uklopio.

Treća ironija: na kraju je premijera zaista ispala pravovremena. Jer, nakon što je, u finišu treće sezone, laserskim pogledom prepolovio čovjeka nasred ulice i pokazao čitavom svijetu svoje pravo, ološko lice, Homelander (fantastični Entoni Star) izašao je na suđenje za ubistvo neposredno nakon što je Donald Tramp postao prvi predsjednik u istoriji Sjedinjenih Država koji je krivično osuđen. O 6. januaru u seriji i tom istom datumu u američ-

koj stvarnosti, da i ne govorimo. Namjerno je referencu na onu trampovsku hordu u Kapitolu i „Make America Great Again“ papazjaniju napravio Kripki... a to se onima, koji bi Trampa (kao Homelandera homelanderovci) nastavili da podržavaju i da je nekoga upucao usred Pete avenije, vjerovatno nimalo nije svidjelo.

A četvrta ironija, ili makar pola nje, glasi ovako: uprkos tome što su ti famozni izbori ključni motiv nove sezone, politika je skoro skrajnuta u stranu u prvoj polovini. Uz Homelandera, tog arijevskog Supermena i psihotičnog Kapetana Ameriku, kao glavni politički igrač nametnula se Viktorija Njuman (Klaudija Domit), potpredsjednica SAD, koja ima supermoći i mora da ih krije od Boba Singera ( Džim Biver ), antisuperherojski orijentisanog predsjednika koji sve političke odluke usmjerava ka ograničavanju moći matične kuće superheroja, korporacije „Vought“. Naša Viki,

pak, veći dio vremena provodi na margini dešavanja, boreći se sa nekim svojim ličnim demonima, čekajući da svoje privatne drame razriješi i čitav plast drugih likova.

Ono malo duše

Jedan od ključnih razloga zbog kojih smo zavoljeli „The Boys“ jeste dinamika unutar istoimene grupe otpadnika koji pokušavaju da unište korporaciju „Vought“ i njene superherojske maskote, brendirane kao The Seven. Billy Butcher (furiozni Karl Urban ) i rat njegove ekipe sa Homelanderom, uz urnebesno prikazane međuodnose i u okviru njegovih Sedmoro, stvar su koju najviše želite kada dolazite po ovu seriju. Boleštine i tjelesne tečnosti koje lete na sve strane samo su bonus uz besprekornu karakterizaciju.

Upravo zbog toga što se narativ račva i što svaki lik dobija neku vrstu svog ličnog krstaškog pohoda, razbijajući tako dinamiku grupe, čerečeći narativ u previše pravaca – start nove sezone ne ostavlja očekivano jaki utisak. Koliko god voljeli ove nenormalne njuške zasebno, ipak ih najviše volite zajedno. I zato, iako Kripki i dalje posvećuje veliku pažnju izgradnji karaktera i njihovih narativnih lukova, narativ kao cjelina gubi na efikasnosti. Najefikasniji, bez sumnje, ostaje (anti)herojski put jednog i jedinog Bilija Bučera. Iako nije izgubio ni zeru jarosti u scenama kada treba opsovati i zapesničiti (favorit nam je za sada „Moby Cunt!“), predvodnik Dječaka sada ima priliku da pokaže ranjiviju stranu. I malo je reći da je Karl Urban koristi, oslikavajući divan portret grešnika, kojem je ostalo svega šest mjeseci života, dok se bori da se iskupi i spasi to malo duše što mu je ostalo. Da nije Urbana i Kripkijevog svega, Bilijeva priča bila bi samo opšte mjesto, 1.000 puta viđena priča o iskupljenju, a rat sa Homelanderom još jedna storija o Davidu protiv Golijata u kojoj otprilike znate što će se dogoditi. No, sa glumcima koji eksplodiraju kao supernove i ambijentom u kojem konstantno skačete od totalnog mraka do urnebesnih scena akcije u kojima, u jednom trenutku, akteri postaju i

gumene patkice (!) – sve može da bude „The Boys“, samo ne nešto očekivano. Četvrta sezona najbolja je dok fokus ostaje na Biliju koji, uz svoju, pokušava da spasi i dušu jednog nevinog djeteta... Prvo odbačen, pa pomiren sa svojim Dječacima, a ovog puta udružen i sa novom facom, misterioznim Džoom Keslerom (Džef Din Morgan, Kripkijev stari znanac iz serije „Supernatural“) koji, čini se, mrzi The Seven i korporaciju „Vought“ čak i više od njega. Toliko, da Kripki za njega planira i zasebnu spin-of seriju. Butcher i Homelander možda vode rat na ulicama Njujorka, ali najljuće poprište njihove bitke ostaje srce malog Rajana (Kameron Kroveti). Sve što Bili želi prije nego što umre jeste da spasi sina voljene, neprežaljene supruge, koju je silovao Homelander. I koji je poželio da ga odvede k sebi, tek nakon što je otkrio da klinac ima moći. Da bi ga naučio sve što zna (između ostalog, da su ljudska bića samo trošne igračke za superheroje) i pretvorio u ubilačku mašinu, kroz koju bi mogao da produži svoje fašističko nasljeđe. A Rajan je, naravno, onako preplašen sopstvenim moćima i osjetljiv kako to samo dijete rastrgnuto između oca i majke može biti –ipak više sin svoje mame. I tog grešnog očuha Bilija.

Upitna homoerotika

Bitka za Rajanovu dušu i dalje je žila kucavica serijala, sa Bilijem koji nema više ništa da izgubi, i Homelanderom koji se, manijakalno kako samo on umije, bori sa krizom identiteta. Ta kriza stupa na snagu nakon što naš samozaljubljeni psihopata dobije podsjetnik da u njemu ipak i dalje postoji nešto ljudsko. I tada ga tih nekoliko sijedih dlačica (naravno da su morale biti stidne ) šalje na put bez povratka, pravo do „rodne grude“, u grotlo osvete svima i svakome, ne samo Biliju Bučeru. Nažalost, dobar dio ostalih likova ne može da se pohvali jednako jakim zasebnim narativnim lukovima. U četvrtoj sezoni, recimo, najgore su prošli Frenchie (Tomer Kapone) i Kimiko (Karen Fukuhara). Njihova bliskost i brižljivo građen odnos oduvijek

Sister Sage, supermozak koji okreće The Seven naglavačke

su bili jedna od najjačih karika serijala, pa je uvođenje Frenčijevog novog ljubavnika, od kojeg krije da mu je pobio cijelu porodicu, znatno unazadilo oba lika.

Najmanji je tu problem homoerotika: Frenči je od starta pozicioniran kao biseksualac, pa se ne može reći da je Kripki tu krenuo da kupi jeftine „woke“ poene. Nije toliki problem ni „raskidanje“ ljubavi, jer bliskost između Frenčija i Kimiko toliko je osobena i jaka, da prevazilazi granice romantičnog. Problem je, pak, u tome što taj ljubavnik dolazi niotkuda, nakon tri sezone pažljivog brušenja jednog od najdivnijih odnosa serijala. I ne samo što odvlači pažnju sa Frenčija i Kimiko, nego postaje jedan od nekoliko podrukavaca koji vuku unazad i kvare tempo cijele sezone.

Osim Frenčijevih romantičnih muka i Kimikine lične odiseje, u okviru koje pokušava, ali ne može da pobjegne od traume iz prošlosti zbog koje je i oboljela od psihološkog mutizma, sa The Boys strane imamo i Mother’s Milka (Laz Alonso ). Ni taj dio, u kojem gledamo kako pokušava da se snađe u ulozi novog vođe grupe, nije pretjerano interesantan, pa MM najčešće izgleda kao statista kojem nijesu uspjeli da smisle bolji zadatak. Još zamorniji narativni luk dobio je Hjui (Džek Kvejd), čije suočavanje s uskoro neizbježnom smrću oca (Sajmon Peg) i povratkom majke Dafni ( Rozmeri Devit ), koja ih je ostavila dok je bio dijete, donekle djeluju kao da pripadaju nekoj drugoj seriji. U suštini, kad je riječ o strani Dječaka, uz Bilijev rat, Starlight (Erin Morijarti) ima jedinu ličnu dramu koja funkcioniše kompletno (i kao zaseban podrukavac, i kao dio cjeline). Jer, njena odavno poznata, očajnička želja da se oslobodi svog alter-ega i svih superherojskih sranja - osvježena je uvođenjem dojmljivog starog-novog rivalstva sa novom članicom Sedmoro, Firecracker (dinamitna Valori Kari). Dok se sa The Boys ekipom događaju poprilično mračne stvari, The Seven strana zadužena je za neke od najjačih momenata humora. Uz Firecracker, novo lice kompanije

„Vought“ postaje i Sister Sage (Suzan Hejvard), čija je supermoć – supermozak koji se stalno regeneriše, što je čini najpametnijom osobom na svijetu. E, njene vijuge unijeće potpuno novu dinamiku u odaje kompanije „Vought“, u kojima niko ne smije ni da pisne Homelanderu, ma koliko njegove odluke pogrešne bile.

Teoretičari zavjere

I Firecracker i Sister Sage odlični su dodaci #SupesLivesMatter univerzumu. Kroz lik prve, dobijamo urnebesnu parodiju na medijske alfe i omege desničara i teoretičara zavjere, naročito u „Truthcon“ epizodi u kojoj svako parče rekvizite i „Marvelous Ms. Maisel“ bat micva (sa sve pištoljanjem i letećim penisima), tjeraju suze na oči... I koja će se sigurno pamtiti po Splinteru ( Rob Benedikt ) i brutalno gadnom omažu franšizi „The Human Centipede“, ali i po potcrtavanju jedne vrlo važne stvari, koja se u vezi sa QAnon tipovima i tipušama često zaboravlja... da su to većinom obični ljudi, kao i mi, koji se većinom ni za što ne pitaju i koji, hvatajući se za priče poput one da Tom Henks i Starlight predvode lanac holivudskih pedofila, samo pokušavaju da se ubijede da imaju kontrolu nad sopstvenim životom. I da mu daju makar malo smisla, da se zavaraju da nešto sa svojim vremenom učiniti mogu, dok drugi, mnogo moćniji, čitavoj planeti kroje sudbine.

Ni sa Sister Sage ne fali urnebesnih a slojevitih momenata, pomjerala dugmiće Homelanderu, ili izvodila lobotomiju ne bi li se poseksala s onom nesrećom po imenu The Deep ( Čejs Kraford ). Da bi neko pred njim odriješio gaće, morao bi taman biti lobotomiziran ili hobotnica, a to što njegovoj seksualnoj partnerki mazni glas pozajmljuje Tilda Svinton, samo govori o tome koliko je debelo promišljen Kripkijev šou.

Od ostalih Sedmoro, ipak-ne-tako-ubijeni Black Noir ( Nejtan Mičel ) koristi se za jednu te istu ali uvijek presmiješnu foru, a superbrzi A-Train (Džesi T. Ašer) dobija priliku da postane heroj koji je oduvijek želio da bude. I da

27. jun 2024.

ugosti Vila Farela, sa sve forom na račun oskarovske filmske dušice „The Blind Side“ (2009) sa Sandrom Bulok , dok Kripki radi ono što najbolje umije – parodira izgradnju Marvelovog filmskog carstva. Čekajući poentu U suštini, „The Boys“ i u četvrtoj sezoni ostaje najbolji dok se Kripki drži satire korporativnih medija i šoubiznisa, bez izmišljanja „tople vode“, ostajući pri formuli koja radi, nije slomljena i, otprilike, ne mora da bude popravljena. Ma koliko epizode bile natrpane i haotične, i dalje imaju moć da zabave, šokiraju, zamisle, zagolicaju maštu. Gluma, soundtrack, humor i akcija još su spektakularni i mogu da otkotrljaju vilicu do poda, iako cjelokupnoj priči manjka fokusa i prepoznatljive oštrine. Sve u svemu, iako prva polovina sezone nije impresivna, sve što u vezi sa „The Boys“ volimo ipak je tu, pa se valja nadati boljem nastavku. Kripki je po-

tvrdio da će naredna, peta sezona ujedno biti i posljednja, pa će do tada morati da raščivija štošta, da zatvori zasebne priče svih likova, da uveže TV svjetove i „uskršnja jaja“ serije „The Boys“ i njenog sjajnog coming of age spin-ofa „Gen V“... I da, konačno, potcrta autorsku poentu u vezi sa tom ranjenom, potrampljenom , duboko podijeljenom Amerikom... u kojoj niko ko posjeduje šolju sa natpisom „Live, Laugh, Love“, ako pitate Viktoriju Njuman, ne bi smio da ima pravo glasa i pita se za sudbinu cijele zemlje. Hoće li Kripki uspjeti da zakuca, vidjećemo. U njega vjerujemo i nadamo se najboljem. Dok poenta ne stigne, ostaje nam samo da vičemo: „The boys are back in town!“ uoči svake nove epizode. I da uživamo u svakoj preostaloj sekundi njegove opasno zabavne boleštine.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3.8/5

Firecracker, alfa i omega za desničare i teoretičare zavjere

zerkalo

Piše: Marko Stojiljković

„The Bikeriders“ s Ostinom Batlerom, Tomom Hardijem i Džodi Komer

Bajkerska saga bez produbljenog konteksta

Kada je Donald Tramp izabran za predsednika

Sjedinjenih Američkih Država, to je bio događaj koji nije iznegirao samo predizborne ankete, već i kompletan američki narativ. Jedno od objašnjenja tog fenomena iz 2016. ponuđeno je u knjizi koja je objavljena skoro pet decenija ranije. Zove se „Hell‘s Angels: A Strange and Terrible Saga“, a napisao ju je Hanter S. Tompson - osnivač gonzo-novinarstva i čovek koji je shvatio da uranjanje u određenu temu, bez fokusa na faktualnost, može da bude ponajbolji način da se ispita određeni fenomen i uhvati duh vremena.

Nesnađeni ljudi

Teza koju je Tompson postavio, a koja je fino sela tumačima američke politike i duha vremena 2016. godine, bila je ta da su, nekadašnji kalifornijski kriminogeni motoristi, a kasnije likovi iz „Make America Great Again“ pokreta, zapravo nesnađeni i zastareli ljudi. Jedni od onih koji se nisu integrisali u društvo i koje je to društvo iz sličnih razloga odbacilo, pa zato žele, ako već ne mogu da ga unište, makar da „nestanu sa praskom“.

Tim „MAGA“ tipovima zajedničke mogu biti: ratne traume, lumpen-proletersko poreklo, nedostatak obrazovanja kao najšireg generatora socijalne mobilnosti, kao i sklonost ka provociranju i šokiranju

Ovako „destilovana“ priča djeluje generički, a Nikols odbija da joj učita dublji socijalni i politički kontekst, što, sudeći po njegovim ranijim radovima, i te kako umije i može

onih „normalnih“ i snađenih svojom simbolikom i delima.

Tompson je za finale sage izabrao odabrao odluku Hell‘s Angelsa da se dobrovoljno stave na raspolaganje predsedniku Lindonu Džonsonu za rat u Vijetnamu, ali nije mogao da predvidi budućnost u kojoj banda na motorima ne samo što nije nestala sa praskom, nego nije otišla nigde. Zapravo, postala je samo još jedna od izvoznih franšiza. Još jedna, ne i jedina franšiza, s obzirom na to da su Angelsima glavna konkurencija bili „odmetnici“, Outlaws, čija je priča započela u Čikagu. Njih je, pak, u foto-knjizi „The Bikeriders“ (1967) portretirao Deni Lajon, jedan od pionira novog realizma u fotografiji, tada već poznat po dokumentovanju borbe za građanska prava. Legenda kaže da su se Lajon i Tompson jednom sastali da razgovaraju o svojim projektima. Pisac mu je dao savet da se ne učlanjuje u klub, da se sa članovima asocira onoliko koliko je to neophodno za posao i da uvek ima kacigu na glavi. Lajon je, pak, uradio sve su -

protno: bio je aktivni član kluba četiri godine i retko kada je nosio kacigu.

Njegova foto-knjiga dobila je sada tretman od Džefa Nikolsa , jednog od autora bez lošeg filma u karijeri, čoveka koji nam je podario izuzetne naslove kao što su: „Shotgun Stories“ (2007), „Take Shelter“ (2011), „Mud“ (2012), „Midnight Special“ (2016) i malo slabiji „Loving“ (2016). Film je, nakon komplikovane produkcije, tokom koje je zamenjen čak i glavni studio, te festivalske turneje uglavnom po Americi (uz izlete u Veliku Britaniju i Australiju) tek sada u globalnoj bioskopskoj distribuciji.

Maksimalistički stil

Uvodna scena slika je i prilika svega onoga što u filmu valja: maksimalističkog retro-stila u kojem se pazi na ugođaj i periodne detalje zanata, stila i rekvizite. Vidimo mladića Benija (Ostin Batler), u teksas-prsluku sa prišivačima preko kožne jakne, kako sedi za šankom i pije viski u slabo osvetljenom baru, sve dok mu s leđa ne priđu dvojica rmpa-

REŽIJA: Džef Nikols

ULOGE: Ostin Batler, Tom Hardi, Džodi Komer, Majkl Šenon, Norman Ridus

TRAJANJE: 116 min

lija zahtevajući da skine jaknu ili da ode.

Beni to odbija, lakonski im objašnjavajući da bi za tako nešto morali da ga ubiju, pa izbija tuča koja se seli na ulicu. Beni vadi nož iz čizme i uspeva da poreže jednog po licu, dok mu drugi prilazi s leđa sa lopatom koja se u zamrznutom kadru zaustavlja tačno iznad njegovog potiljka. Nikols potom uspostavlja narativni okvir dva vremenski odvojena intervjua u kojima uvodi likove Denija Lajona ( Majk Fejst ) kao novinara-istraživača sa foto-aparatom i masivnim, ali ipak prenosivim diktafonom, i Kejti ( Džodi Komer ), koja postaje njegova ispitanica i naša tačka gledišta.

produbljenog

Prvi intervju iz 1965. godine započinje u perionici veša gde Kejti visi s ostalim ženama bajkera i priča im kako je upoznala Benija. Obučena „normalno“, u belim farmerkama i jednostavnoj majici na bretele, ona je, čim je ušla u klub, privukla pažnju raspojasanih motorista i uhvatio ju je strah. Onda je ugledala lepuškastog Benija za bilijarskim stolom, a predsednik kluba Džoni ( Tom Hardi ) zagarantovao joj je bezbednost, pa je sve odjednom bilo skoro u redu. Kada je krenula kući, sela je na Benijev motor i osetila žmarce. Beni je probdeo noć pred njenom kućom u radničkom predgrađu, a narednog jutra oterao joj je dečka i po-

kucao na vrata. Venčali su se nedugo zatim. Ostatak intervjua posvećen je ranim danima kluba, čiji je naziv promenjen u The Vandals, legendama o njegovom nastanku, osebujnim članovima i njihovim aktivnostima. Klub je započeo kao trkački, a Džoni ga je, navodno inspirisan filmom „The Wild One“ (1953) sa Marlonom Brandom, pretvorio u bajkerski. Njegov zamenik Brusi (Dejmon Herimen ) figurirao je kao dobri duh kluba; Kal ( Bojd Holbruk ) kao mehaničar; Bubašvaba ( Emori Koen ) kao komična maskota, a letonski imigrant Zipko (Majkl Šenon, prisutan u svim Nikolsovim filmovima)

kao svojevrsni ideolog zavisti prema obrazovanoj buržoaziji. Beni je, pak, upao u kliše: sa jedne strane Džonijevog „posinka“ i planiranog naslednika, a sa druge - idola i primera za ugled sa stavom da ga nije briga ni za šta.

Perfektna fotografija

Drugi deo intervjua odvija se 1973. godine i odnosi na „pad“ kluba, od okupljališta za autsajdere, do kriminalnog sindikata unutar kojeg se dešavaju unutrašnja previranja i ratovi sa rivalskim bandama. Unutrašnja previranja su zapravo sukobi između starih članova koji piju pivo na piknicima i novih, došlih što iz rata, što s opasnih ulica, a koji preferira-

ju drogu. Neimenovani klinac (Tobi Volas) tu se pokazuje kao posebno opasan i nepredvidljiv faktor...

„The Bikeriders“ je najlakše opisati kao varijaciju na temu Skorsezeovih gangsterskih drama o usponu i padu, najviše na „Goodfellas“ (1990), ali ispričanu iz perspektive protagonistine supruge Karen. Sličnost pristupa mlađeg režisera s onim koji praktikuje njegov stariji kolega, pa čak i nekakav omaž, ogleda se i u pristupu „saundtreku“ kojim dominiraju pop i rok iz šezdesetih, te nešto tvrđi zvuk iz post-hipijevskih sedamdesetih. Iako naracije ima mnogo, ona je

Tom Hardi, Ostin Batler i Džodi Komer u nedorečenoj priči koja vuče na Skorsezeove gangstere

funkcionalna u uspostavljanju likova i njihovih odnosa, a Nikols se najbolje pokazuje na nivou pojedinačnih scena i sekvenci u kojima kroz vizuelno pripovedanje dočarava klupske rituale. To ne sme da čudi, s obzirom na to da je izvorni materijal foto-knjiga sa mnoštvom impozantnih vizuala. U tom smislu, fotografija Adama Stouna , uvek perfektno osvetljena, prava je poslastica, a Nikolsovo kadriranje primer detaljno promišljene režije. Nominalni adut filma je njegova glumačka postava. Lakši posao tu imaju epizodisti sa najviše nekoliko momenata da zabriljiraju, što i čine. Među njima se ističu Majkl Šenon, što smo nekako i mogli da očekujemo, znajući njegovu plodnu saradnju sa Nikolsom - ali i Norman Ridus, najpoznatiji po seriji „The Walking Dead“, s impozantnom „bajkerskom“ pojavom. Međutim, kada dođe do većih uloga, tu se već nalazimo u problemu.

Majk Fejst uglavnom je osuđen na pasivnost novinara koji mora da pušta sagovornike da govore. Od Toma Hardija i Ostina Batlera režiser uglavnom traži imitacije starijih, kultnih glumaca. U Hardijevom slučaju, to je idealno odmereno loša imitacija Marlona Branda, dok je Batler zadužen da dobro „skine“ Džejmsa Dina ne bi li tako kanalisao duh vremena i izgubljenosti u njemu. U retkim trenucima, pak, glumci dobijaju priliku da pokažu jake, ali utišane emocije svojih likova, i to im zaista polazi za rukom.

I od Džodi Kormer uglavnom se traži imitacija, doduše, javnosti nepoznate osobe, što ona, sudeći po svedočanstvima onih koji su imali priliku da preslušaju Lajonove trake, radi fantastično. Problem je, međutim, sama koncepcija njenog lika koji, nakon emocijama nabijenog uvoda, tone u praznjikavost jalovih po -

kušaja da „promeni“ i „spasi“ Benija.

To nas dovodi i do glavnih nedostataka i razloga zbog kojih je „The Bikeriders“ samo solidan film, ali ne više od toga. Ovako „destilovana“ priča deluje generički, a Nikols odbija da je produbi učitavajući joj dublji socijalni i politički kontekst, što, sudeći po njegovim ranijim radovima, i te kako ume i može.

Ovde su se elementi toga već sami nametali, od rata u Vijetnamu, do poplave droge i procvata kriminala, pa i određene „političke ekonomije“ svega toga, ali Nikols kao da je hteo nešto drugo. Razlog bi možda moglo biti nepoznavanje, ili nedostatak iskrenog interesa za bajkersku kulturu, pa je konačni rezultat moralno ambivalentna polunostalgična „amerikanska“ priča o gubitku nevinosti i svetu kojeg više nema, a pitanje je da li je i postojao.

Ocjena: 6.4/10

festivali

Ovogodišnje izdanje Grosmanovog festivala fantastičnog filma i vina u slovenačkom Ljutomeru donelo je pregršt probranih žanrovskih ostvarenja iz celog sveta. U ovom „specijalu“, nakon recenzije hit-horora „In a Violent Nature“ iz prošlog broja, osvrnućemo se na dva evropska filma iz zvanične konkurencije koja su, na koncu, osvojila nagrade.

Brutalna osveta

Luksemburg donedavno nije imao skoro nikakvu kinematografiju, ali stvari se brzo menjaju u maloj i bogatoj zapadnoevropskoj državi, za šta treba zahvaliti pre svega agilnom i darežljivom nacionalnom filmskom f ondu. Prvo su se pojavile evropske koprodukcije sa luksemburškim učešćem, a onda je Luksemburžanka V iki Krips postala na evropskom i na svetskom nivou prepoznata filmska zvezda. Tako da, sada možemo da gledamo i većinske luksemburške produkcije, i to ne samo nezahtevne drame, već i punokrvne žanrovske filmove.

„The Last Ashes“ u režiji Loika Tansona možemo opisati kao spoj vesterna, kostimiranog trilera intrige, kao i trilera osvete čija se r adnja odvija u izolovanom selu na severu zemlje u 19. veku. Iako se okolni svet rapidno menja, tu se živi na starinski način, koji diktira splet feudalizma, brutalnog tradicionalizma i instrumentalizovane religije. Vladalac Graf (Žil Verner), kojem je to možda prezime, možda titula, a možda i oboje, otima od kmetova devojčice i devojke za svoje sinove, praktikujući „danak u krvi“ da bi obezbedio kontinuitet loze. Brutalan je i prema sinovima i prema pokćerkama, budućim nevestama. Kada se jedna od njih pobuni pr otiv takvog tretmana kojem je izložena pridošlica Mari, biće kažnjena izgnans tvom i pokušajem ubistva. Godinama kasnije, Helene ( Sofi Musel ) vraća

Norman Ridus, jedan od impozantnijih epizodista

imdb.com

„The Last Ashes“ i „The Soul Eater“ nagrađeni na slovenačkom „Grosmanu“

Punokrvni izdanci žanrovskog filma

Nju ne prepoznaju, što joj pomaže da planira osvetu Grafu, njegovim sinovima i pobočnicima, dok se selu približava spoljašnji svet u vidu novoformirane centralne države i železnice.

Tanson uzima preko potrebno vreme da ispriča kompleksnu priču s izuzetnim osećajem za detalje perioda, kao i za filmski stil. Kraća ekspozicija snimljena je crno-belo i u uskom formatu, dok je ostatak filma sa širom slikom i u punom koloru. Svojim kadrovima Tanson često citira druge autore poput Serđa Leonea i Elema Klimova , pa film deluje atraktivno, iako u pričanju priče zna ponekad da ispusti konce, pre nego što ih ponovo uhvati, pa na kraju možemo zaključiti da prošlogodišnji luksemburški kandidat za Oskara (i osvajač posebnog priznanja žirija na Grosmanu) dobar, iako ne i odličan film.

Mračna tajna

Drugi film, osvajač nagrade publike na Grosmanu, pak, dolazi iz ponajveće evropske kinematografije u kojoj ni žanrovski pristup nije nikakva egzotika. Doduše, autori filma „The Soul Eater“, Žilijen Mori i Aleksandar Bustiljo , poznatiji su po radu u ekstremnijim žanrovima, kako u domovini (gde su bili i ostali jedni od češće citiranih autora „novog francuskog ekstremizma“), tako i u Americi, gde su snimili prikvel „Leatherface“ (2017).

„The Soul Eater“ je ipak triler, i to od „proceduralne“ sorte, iako poseduje elemente gadosti i prepada karakteristične za horor-opus autorskog dvojca. U planinski gradić na istoku Francuske

Luksemburški „The Last Ashes“ donosi kompleksnu priču s izuzetnim osjećajem za detalje perioda, dok u francuskom trileru „The Soul Eater“ režiseri skreću atmosferu prema mračnijoj i hororističnijoj

dolazi žandarmerijski inspektor Frank de Rolan (Pol Ami) da istraži slučajeve nestanaka i verovatnih pogibija dece.

Uporedo sa njegovim dolaskom, počinju da se dešavaju brutalna i neobjašnjiva ubistva određenih meštana, što istražuje lokalna inspektorka

Elizabet Gvardijano ( Viržini Ledojen), a čujemo i vesti o padu sportskog aviona na neprijavljenom putovanju usled loših vremenskih uslova. Oboje istražitelja ima -

ju svojih problema o kojima baš i ne govore, ali se udružuju kako bi razrešili slučajeve koji bi mogli biti povezani. Usput će otkriti veliku i mračnu tajnu malog i zabitog grada...

Trilera ovog tipa zaista ne manjka u francuskoj kinematografiji, a Morijev i Bustiljov uradak svakako ne spada među najkompleksnije u smislu zapleta. To, međutim, nije nedostatak, budući da autori nisu opterećeni otplitanjem onoga što je zapleo tim

scenarista, koji je adaptirao izvorni roman.

Režiseri imaju prostora da se poigravaju sa skretanjem atmosfere prema mračnijoj i hororističnijoj, što smo od njih mogli i da očekujemo, ali i za rad sa glumcima u kreiranju specifične dinamike delimičnog poverenja i saradnje koja je više proizvod nužde nego želje. Konačni rezultat je dobar film koji čak nije ni „gađao“ neku izuzetnost.

Marko STOJILJKOVIĆ

CELULOID

Pol

Šreder odstupa od svoje prepoznatljive

Upečatljiva drama

Marina D. RichteR

PolŠreder majstor je pripovedanja o ljudskoj nesavršenosti, o čemu svedoče njegova petodecenijska scenaristička karijera i skoro isto toliko duga režiserska delatnost. Nakon pisanja filmske kritike, od 1974. godine, kada je sa Robertom Taunom i svojim bratom Leonardom napisao scenario za „Jakuzu“ („The Yakuza“) Sidnija Polaka, sve više se okretao pisanju za nove generacije američkih režisera, ali i snimanju sopstvenih filmova.

Već sa režiserskim debijem „Plava kragna“ („Blue Collar“, 1978) sa Ričardom Prajorom i Harvijem Kajtelom, započeo je jedno od interesantnijih poglavlja karijere. Sa jedne

variety.com

Glavni junak filma ne traži oproštaj ni od koga, već narihtava stvari prema sopstvenim potrebama, duboko nezadovoljan zbog toga što njegova autentična biografija ne može ni da priđe fiktivnoj, koju je javnost objeručke prihvatila

strane, ustoličio se kao jedan od najboljih scenarista 20. veka, a sa druge – kao intrigantan autor sa vrlo prepoznatljivim umetničkim potpisom.

Upitna biografija

Svaki od Šrederovih junaka bio je u nekoj vrsti konflikta sa društvom, spreman da juriša na vetrenjače, ako je potrebno – nešarmantno i naoružan do zuba. Takođe, uticaj „Džeparoša“ („Pickpocket“, 1959) Roberta Bresona nešto je što se stalno iznova prepoznaje u njegovim scenarijima, od Skorsezeovog „Taksiste“ („The Taxi Driver“, 1974) do

danas, kao i trauma nastala tokom odrastanja u kalvinističkom domu - data u čestom istraživanju pitanja greha i pokajanja, tj. oproštaja. Godinama udaljen od crkve, Šreder se manje bavio pitanjima religije dok se nedavno, pod stare dane nije okrenuo episkopalizmu, vraćen religiji kroz bolest supruge obolele od Alchajmera i, naposletku, sopstvenih zdravstvenih problema. To se oseća u njegovoj poslednjoj, takozvanoj (iako ne kao takvoj planiranoj) trilogiji „Muškarac u sobi“. Započeta 2017. s „Iskušenikom“ („First Reformed“), u kojem

Itan Hok igra sveštenika sa džakom problema i grehova, nastavljena je 2021. sa „Kockarom“ („The Card Counter“) s Oskarom Ajzakom i zaokružena 2022. sa „Tihim baštovanom“ („Master Gardener“) i Džoelom Edžertonom. Sve je ličilo na to da će se mustra još jednom ponoviti, ali ovog puta, u Šrederovoj novoj drami „O, Kanada“ („Oh, Canada“), koja se našla u takmičarskom programu ovogodišnjeg Kanskog filmskog festivala, desio se značajan odmak od dosadašnje prakse. Naime, glavni junak ovog filma ne traži oproštaj ni od ko -

Ričard Gir odabran za glavnu rolu zbog koncepta „umirućeg žigola“

Piše:

teme grijeha i pokajanja u ostvarenju „Oh, Canada“

drama o prolaznosti

ga, već narihtava stvari prema sopstvenim potrebama, duboko nezadovoljan zbog toga što njegova autentična biografija ne može ni da priđe fiktivnoj, koju je javnost prihvatila kao „amin“ u crkvi.

U filmu „O, Kanada“, Šreder razbija nekoliko mitova o šezdesetima pokazujući da nekada postoje banalni razlozi za donošenje važnih životnih odluka, čak i u jeku velikih političkih promena i protesta. Centralna figura priče je Leonard Fajf (Ričard Gir), „sveta krava“ filmskog sveta, jedan od najznačajnijih (jedva) živih dokumentarista, čovek sa reputacijom genija i proklamovanog disidenta koji je iz Sjedinjenih Država emigrirao u Kanadu, kako je javnost ubeđena, da bi izbegao rat u Vijetnamu.

U momentu kada u Fajfov boemski dom u Torontu stižu njegovi bivši studenti Malkolm (Majkl Imperioli) i Dajana (Viktorija Hil), da se profesorovim životom pozabave u dokumentovanom, finalnom intervju, on je već sasvim iscrpljen poslednjim stadijumom raka i potpuno nezainteresovan da održi svoj do tada besprekoran imidž. Na užas značajno mlađe supruge Eme (Uma Turman), za koju insistira da ni u jednom trenutku tokom snimanja ne napusti njegovu stranu, Fajf tvrdoglavo želi da ispriča istinu pred kamerom.

Neprijatni detalji

„O, Kanada“ je adaptacija romana „Foregone“, pretposlednje knjige Šrederovog sada već pokojnog prijatelja Rasela Benksa . U svom prepevu Benksovog književnog dela, dodao je Fajfu sloj crnila ne bi li ga učinio više „biblijskim“. On je od mrzovoljnog, egomanijačkog i lascivnog matorca, koji ne može da preboli gubitak privlačnosti, libida i ener-

gije da se upusti u svoj nekada najveći „hobi“, odveden i nekoliko milja dalje u pravcu antipatije time što koristi priliku da se kroz intervju ispovedi i ženi i svetu, bespoštedno otkrivajući gole, neprijatne detalje iz svog života. Iako je u poziciji da otputuje na onaj svet čiste reputacije, kao neko ko je karijeru izgradio snimajući politički angažovane filmove, Fajf odbija da to uradi.

Mozaička struktura

U filmu ima mnogo ironije, a ona počinje već sa naslovom koji je vrlo jasna referenca na kanadsku himnu. Fajf takođe simbolički umire čim pređe granicu, što ne ide na kanadsku kapu, već je metafora za bekstvo i pranje ruku od odgovornosti za živote mlade familije kukavički ostavljene u SAD-u da se snađe kako ume. Radnja je građena nelinearno, a po vizuelnoj, „mozaičkoj“ strukturi može se uporediti sa Šrederovim „Mišimom“ („Mishima: A Life in Four Chapters“, 1985). Kao najveći uticaj za ovaj fragmentiran način konstrukcije narativa kroz pečverk sećanja i epizodnih sekvenci, režiser citira „Performans“ („Performance“, 1970) Donalda Kemela i Nikolasa Rouga

Dok je u „Mišimi“ makar format ostajao isti, u drami „O, Kanada“ nije menjan samo format, već postoje dva ključna, odvojena momenta radnje koji definišu čitav film. Takođe su korišćene raznovrsne palete boja, uključujući crno-belu za sećanja i crveno-narandžastu kada se radnja prebaci s oca na sina.

„O, Kanada“ je film u kojem se Šreder sa stilom bavi temom prolaznosti života i pripremama za ono neminovno, i ovo jeste jedna uspela najava završnice karijere. Jer, sedamdeset sedmogodišnji režiser je na konferenciji za štampu u Kanu

Džejkob Elordi, odličan kao mlađa verzija protagoniste Leonarda Fajfa

Stari i novi žigolo

Film „O, Kanada“ prva je saradnja Gira i Šredera nakon „Američkog žigola“ („American Gigolo“, 1980), filma koji je svojedobno pobrao mešane kritike. Gir odavno nije odigrao nešto sa srcem; tek se na prste jedne ruke mogu nabrojati filmovi u kojima nije klonirao jednog te istog muškarca – šarmantnog zavodnika kome se uvek sve posloži.

Možda je za takvu vrstu karijere kriv upravo „Američki žigolo“, nakon kojeg su usledile role u filmovima „Oficir i džentlmen“ („An Officer and a Gentleman“, 1982) Tejlora Hakforda, „Do poslednjeg daha“ („Breathless“, 1983) Džima Mekbrajda i „Počasni konzul“ („The Honorary Consul“, 1983) Džona Mekenzija, sve vrlo fokusirane na Girov izgled i na scene snimane u krevetskoj horizontali. Ti loši potezi u glumačkoj karijeri bili su razlog zbog kojeg se Šreder vratio Giru tek posle toliko godina, o čemu je nedavno otvoreno progovorio u intervjuu za Varajeti. Gir mu je postao privlačan za ulogu Fajfa zbog koncepta umirućeg žigola. Jedan od najočitijih muškaraca sa bioskopskih ekrana iz poslednje dve decenije 20. veka, „Američki žigolo“, prikazan nam je u jesenjoj fazi života, s istanjenom kosom, borama i sa kesom za mokrenje. A novi žigolo u „Kući Šreder“ je Džejkob Elordi, koji je odigrao mladog Leonarda Fajfa, i to prilično dobro.

objavio da mu je ostao još samo jedan projekat, sa čijom će se produkcijom krenuti najesen. U pitanju je „film o buda-

lastim stvarima koje muškarci rade iz ljubavi“ nazvan „Non Compos Mentis“. Ocjena: 4/5

imdb.com

CELULOID

Ben Višo tutnji kao oluja kroz biopik „Limonov:

Maestralan portret toksičnog intelektualca

Činjenica: u današnje vreme vrlo je rizično uvrstiti na program filmskih festivačla bilo što na ruskom jeziku, sa režiserskim potpisom ruskih državljana ili o Rusima. Često je i neumesno s obzirom na to kakve su okolnosti, makar ukoliko se ne pronađe dovoljno dobar recept da se protestni glasovi uguše pre nego što s e udruže u hor. Mada, gledajući malčice unazad, kuke i motike nisu zaobišle ni dobitnika Zlatne palme „Anoru“, odnosno njenog tvorca Šona Bejkera koji je napadnut da

je snimio neukusnu rusku komediju.

To što je Jura Borisov, jedna od ključnih zvezda filma, igr ao u jednom od naj-neruskijih filmova snimljenih u Rusiji, „Captain Volkonogov Escaped“ (2021) Natalije Merkulove i Alekseja Čupova, nekako je iščilelo iz sećanja onih što su se najjače drali. Takođe je nekako ispalo da su svi Jermeni postali Rusi, jer što gledati film ako o njemu može da se pročita dvorečenični tweet, pardon - x, kako god ta substantivizacija zvučala.

Zapravo, kada uporedimo „Limonova“ Kirila Serebrenikova i Bejkerovu „Anoru“, oba sa svetskim premijerama u glavnom takmičarskom programu Kanskog filmskog festivala, imamo jedan ruski film na engleskom jeziku sa svim zamislivim lošim akcentima u stilu epskih ratnih filmova koje pamtimo iz šezdesetih ili iz legendarne serije „‘Alo, ‘alo“, i jedan američki na prevashodno ruskom jeziku jer mu se to, prosto, može. To je u neku ruku i sporedna stvar, iako je gledati jedan

film na tako antikvitetan način prilično simpatično ukoliko priča paše i onaj koji vodi režiju zna šta radi. Serebrenikov je u ovih nekoliko godina kreativne pauze malo zaboravio kako da utiša svoju potrebu da muziku stavi iznad svega, pa je u „Limonovu“ toliko nagazio po L u Ridu i njegovom hitu „Walk On The Wild Side“, da je to postalo malo naporno. Ko nije poželeo da spali album „Transformer“ posle povratka iz Kana, ništa nije uradio. A ko nije stavio Sex Pistolse na

Ben Višo za Limonova zaslužio priznanje za najboljeg glumca

„Limonov: The Ballad of Eddie“ Kirila Serebrenikova

portret intelektualca

Šteta je što je Višo skrajnut za nagradu u Kanu, jer Džesi Plemons, iako standardno dobar, u Lantimosovom filmu „Kinds of Kindness“ nije uradio više od onoga što inače radi, a to je da dobro glumi

gramofon, promašio je temu. Eduard Limonov i Sid Višus su u isto vreme harali po Njujorku.

S erebrenikova neurotična energija, koja je toliko dobro pila vodu u „Letu“ (2018), filmu koji je takođe slavio svetsku premijeru u glavnoj selekciji Kana, ipak je počesto levo smetalo u „Limono vu“ koji nije bio, niti će ikada postati rokenrol. E sad, treba priznati da i taj Lu Rid i ostala njujorška muzička ekipa imaju nekog smisla kada gledamo Bena Višoa kao Eduarda Limonova, dok nadrogiran vitla po ulicama Velike jabuke od 1974. do 1980, pre nego što se nastanio u Parizu.

Njujorška epizoda

Serebrenikov pravi greške, ali onu najstrašniju ne – njegov portret otrovnog staljiniste i ostrvljenog fašiste kakav je bio Limonov (1943-2020) nema nikakvu romantičnu crtu, iako se na mahove može osetiti njegova mekša strana. Međutim, ta mekanost ne dolazi iz dobrote njegove duše, već iz samodestruktivnih činova iz kojih se rađa samosažaljenje, što je jedna od mnogih odlika njegove narcisoidne ličnosti. Da počemo otpočetka. Dete KGB-ovca koji je poslat u H arkov, Limonov (tada još uvek Eduard Savenko) tamo odrasta i naposletku upisuje

studije pedagogije. Upoznajemo ga kao idealistu koji radi u fabrici i kroz zube reži svoju poeziju na književnim večerima gde se uglavnom svađa sa svima.

U Harkovu upoznaje i prvu ljubav, crvenu buržujku Elenu (Viktoria Mirosčničenko) koja će mu se, posle incidenta sa sovjetskim vlastima, pridružiti u Njujorku 1975. Njihova veza je toksična kao i život koji vode. Eleni ne tre-

ba mnogo da se preda noćnom orgijanju i otkrivanju drugih erotskih mogućnosti, što Limonova lomi psihički i pretvara ga u vrlo agresivnog monstruma – prema samom sebi i svima u okolini. Ta njujorška epizoda je koliko divlja, toliko i nepotrebno dugačka s obzirom na to da je ono što dolazi po Limonovljevom potpunom mentalnom padu i povratku u Rusiju mnogo interesantnije i, nažalost, narativno zapostavljenije. Filmski gledano, sve drugo je mnogo upečatljivije, iako je Serebrenikov najviše svojih prepoznatljivih aduta ispucao u njujorškom poglavlju. Na primer, malo poznat detalj je „pokoran život“ batlera, koji je Limonov vodio kod pariškog bogataša povezanog sa čitavim francuskim kulturnim miljeom, uključujući i izdavače koji su vatra i plamen za ruske disidente. Možda je Pariz za ruskog maga bio premalo rokenrol, pa mu je ponestala adekvatna numera koja će da ga voza po Seni.

Eksplozija boja

Višo je maestralan u ulozi toksičnog intelektualca i šteta je što je u Kanu skrajnut za nagradu, jer Džesi Plemons, ia-

ko standardno dobar, u Lantimosovom filmu „Kinds of Kindness“ nije uradio više od onoga što inače radi, a to je da dobro glumi. Višo, sa druge strane, protutnjao je kroz Serebrenikov film kao oluja.

Na istoj vrsti energetskog talasa vozio se i direktor fotografije R oman Vasijanov koji je „Limonova“ pretvorio u eksploziju boja i trke kroz prostor, potpomognut magičnim sposobnostima montažera Jurika Karika koji je sa Serebrenikovim sarađivao na poslednja tri filma, da smanji tempo do oku prigodnih granica. Vasijanova maničnost dolazi iz iskustva sa snimanjem komercijalnih spotova za luksuzne marke, ali se ispod te mejnstrim površine pomalja talenat za dinamično kadriranje i posvećenost detaljima.

Ono što je artistički direktor Vlad Ogaj napravio od Rige, u kojoj su snimljene sve njujorške scene, vrlo je impresivno, i tom čoveku treba odati priznanje za metodičnost i inventivnost, naročito na polju namerno eksponirane scenografije koja služi kao vremenska mapa američke metropole. Marina D. RICHTER Ocjena: 4/5

Kiril Serebrenikov na premijeri u Kanu

Rojters/ Stephane Mahe

Još jedna propuštena šansa SERIJE The Acolyte Ni iz džepa, ni u

Kadapokušavate da osmislite novu, ubjedljivu priču u okviru dobro uspostavljene i vrlo voljene franšize, može pomoći da se zapravo oslobodite tereta time što ćete probati nešto novo, ukoliko je moguće udaljeno vremenom, ako ne i prostorom od već poznatog mjesta zbivanja radnje. Ako idete tom logikom, bilo je sasvim očekivano da HBO, od svih „Game of Thrones“ projekata, lansira baš „House of the Dragon“, sa narativom zahvaljujući kojem možemo da skočimo nekoliko vjekova unazad; kao i da Amazon prajm, za vrijeme radnje u „The Lord of the Rings: Rings of Power“, takođe odabere daleku prošlost. Kada je, pak, u pitanju „Star Wars“ univerzum, stvari su ipak za nijansu drugačije. U filmovima se već išlo i naprijed i nazad, pa nije ostalo mnogo opcija. Ili se barem tako činilo na početku.

Kada su u pitanju TV projekti, nakon jedne isprva sjajne, pa naknadno razvodnjene serije („The Mandalorian“), jedne solidne („Andor“) i nekoliko jedva zadovoljavajućih (recimo, „The Book of Boba Fett“) nije preostalo ništa osim da se u najnovijoj seriji otputuje u prošlost dalje nego ikada.

Vremenski skok

Radnja novog Disney+ projekta „The Acolyte“ odvija se 100 godina prije događaja iz trilogije Džordža Lukasa u kojoj Anakin Skajvoker postaje Dart Vejder, čime radnja serije automatski postaje hronološki prva u „Star Wars“ univerzumu. Gledaoci su tako dobili priliku da prvi put gledaju Republiku na vrhuncu, u blaženom razdoblju mira i blagostanja tokom kojeg su vitezovi Džedaji bili čuvari mira i pravde u Galaksiji. Takve slike, dakle, sigurno do

Likovi koji bi se do kraja sezone možda i mogli zavoljeti

šansa za bravuru u „Star Wars“ univerzumu

u džep

sada nijesmo mogli da vidimo ni na malim, ni na velikim ekranima.

Na osnovu same premise, pomislili biste da bi „The Acolyte“ mogla da dovede do osvježavajuće promjene tona i samog tempa franšize, ali nažalost, ona zapravo zvuči i izgleda kao sve druge „Star Wars“ serije do sada, makar na osnovu pet do sada prikazanih od osam snimljenih epizoda.

To, naravno, nije nužno katastrofalna stvar, naročito ako uzmemo u obzir to što su sve serije iz „Star Wars“ univerzuma relativno dobre i, što je najbitnije za Diznijev džep, vrlo uspješne. Opet, ne možemo da ne budemo malo i razočarani zbog propuštene prilike da se napravi nešto mnogo posebnije.

Dopadljivi likovi

Za početak, tu je sama premisa: zbog neznanog grijeha davno počinjenog na planeti Brendok, četiri Džedaj majstora postala su meta tajnovite akolitkinje koja vlada silom, te živi isključivo za to da ih smakne jednog po jednog. Iako dotična ovako šturo opisana čak i zvuči zanimljivo, bilo kakav murder mistery

Diznijev novi

projekat nije katastrofalan, ali nije ni naročito dobar. No, s obzirom na to da je imao priliku da pruži osvježen pogled na voljenu franšizu, šteta je što je ispao nebitan

momenat i potencijalno uzbuđenje izgube se već u prvoj epizodi, kada nam stavljaju do znanja ko je ona. Tu je, naravno, i činjenica da je za jednu od ubijenih Džedaj majstorica Indara gotovo uvredljivo iskorišćena glumica Keri En Mos (zauvijek Triniti iz franšize „The Matrix“), a ništa manje ne nervira ni gomila detalja (čitajte: nelogičnosti) koji prave ogromne rupe u scenariju i čine da se iskreno zapitate da li su neke stvari u seriji bile potrebne, poput motiva dobrog i zlog blizanca. Kada su u pitanju blizanci, odnosno bliznakinje koje su

i glavne junakinje serije: Ošu (dobricu) i Mej (njenu osvetoljubivu sestru) igra Amandla Stenberg. I fakat radi prilično dobar posao. Dopadljiva je, slatka, lako stanete na njenu stranu... I zbog toga vam i treća epizoda (iako su je u nekim recenzijama proglasili suvišnom), u kojoj saznate malo više o Ošinom djetinjstvu sa Mej, bude sasvim na mjestu, iako narativno štrči.

(Ne)tačan opis

Osim Amandle i njenih bliznakinja, odmah se izdvajaju i Džedaj majstor Sol (Li Džang-džej iz „Squid Game“) i beskrajno simpatični Meni Hasinto , koji vam je možda poznat iz serije „The Good Place“, u ulozi Mejinog drugara (mada više dilera) Kvimira. Likovi se čine dovoljno zanimljivi, pa je donekle jasno da ćemo, ako ostanemo sa njima duže i budemo imali priliku da ih bolje upoznamo, većinu njih (ako ne i sve), uspjeti i da zavolimo. Sa druge strane, iako se kvalitet produkcije čini okej, ako koristimo ono što je mjerilo kada su u pitanju serije, a to bi u ovoj franšizi bile „The Mandalorian“ (prva i druga sezona) i „Andor“ - onda im „The Acolyte“ nije ni primaći. Kada se sve uzme u obzir, svježi setting i spasonosna činjenica da epizode jedva premašuju tridesetak minuta – rijetke su stvari koje zaista možemo pohvaliti.

Od stvari u kojima „The Acoly te“ zakazuje, moramo po -

menuti i slabašne, tanko napisane dijaloge, kao i to da je zlikovac ponovo žena, kao i u mini-seriji „Obi-Wan Kenobi“. To bi možda i bilo u redu da se već sada, sudeći po do sada prikazanim epizodama, ne čini da će se Mejina priča okončati na isti način kao i Rivina. Pritom, teško je zažmuriti i na „detalj“ u vezi sa bliznakinjama koje se nijesu vidjele skoro dvije decenije, a imaju identičnu frizuru. Ako je jedini razlog za to plot twist u prvoj epizodi, onda je stvar još tužnija...

Na koncu, teško je procijeniti da li bi serija mogla da donese drastičan skok u kvalitetu u drugoj polovini sezone. „The Acolyte“ svakako nije ni toliko katastrofalna kako biste mogli pročitati u nekim drugim recenzijama na internetu, niti je naročito dobra. Odnosno, dovoljno je dobra da je nekome preporučite kao gledljivu. Ono što za sada možemo reći jeste da, kao i sve serije iz „Star Wars“ univerzuma, možda ima potencijala da izraste u nešto fenomenalno. To je u ovom trenutku možda manje vjerovatno, ali nije i nemoguće.

Iskreno se nadamo da će se to i dogoditi i da, na koncu, „The Acolyte“ neće ispasti sasvim nebitan dodatak voljenom univerzumu. Voljeli bismo da se ispostavi da je kreatorka Lesli Hedland ipak kazala istinu kada je, pičujući svoj projekat, seriju opisala kao superzabavnu mješavinu animacije „Frozen“ i filmova „Kill Bill“. Na kraju krajeva, zato smo i tu, da nas zabave.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 2.6/5

Amandla Stenberg, kao dobra Oša i zla bliznakinja Mej

PREPORUKA

Kristina Perković, operska pjevačica

Who See je pravo osvježenje

ZGRABI

FILM

„Black Swan“ (Daren Aronofski, 2010) jedan mi je od najdražih filmova zbog složene psihološke tematike i briljantne glume. Duboko zaranja u psihu balerine, koju glumi predivna Natali Portman, dok se priprema za glavnu ulogu u

„Labudovom jezeru“. U ovom psihološkom trileru

U ovom psihološkom trileru istražuju se teme perfek-

osobe. Uz intenzivnu muzičku podlogu, Aronofski uspijeva da na mračan način prikaže kako umjetnost može postati opsesija. Vjerujem da je na mene ostavio utisak jer se i sama bavim umjetnošću, pa sam uspijela da se povežem i istinski razumijem bit.

cionizma, identiteta i samodestrukcije, uz predočavanje borbe između

„The Adam Project“ (Šon Levi, 2022) oduševio me je spajajući akciju, naučnu fantastiku i emotivne trenutke. Priča o putovanju kroz vrijeme i susretu sa „mlađim ja“ ne samo da je uzbudljiva, već i dirljiva, dok podsjeća na važnost prihvatanja prošlosti i mirenja sa

podsjeća na važnost prihvasobom.

svijetle i

tamne strane unutar jedne

mo, „Burlesque“ (Stiv Antin

S vremena na vrijeme volim da pogledam i neki laganiji film, koji će me opustiti i zabaviti, recimo, „Burlesque“ ( , 2010) i „Not-

ili podkasta. Nedavno sam odslušala fantastičan na kanalu „LOOD PODCAST“, gdje je gostovala neuropsihijatrica Vida Demarin. Fascinirao me je način na koji objašnjava život: dala mi je drugačiju perspektivu sa kojom sam se lako poistovjetila. Na istom kanalu gledala sam i vrlo zanimljiv podkast sa Krešimirom Mišakom, filozofske teme i njegova tumačenja natjerale su me na preispitivanje i istraživanje. Emisija koja ima zanimljivu formu intervjua je „Ko sam tebi i šta sam sebi“ sa voditeljem Žikom Jakšićem. Sviđaju mi se taj lični pristup i koncept emisije, posebno su mi interesantne kada gostuju glumci.

MUZIKA

hing Hill“ (Rodžer Mičel, 1999), ili neko jugoslovensko ostvarenje kao što je „Lajanje na zvezde“ (Zdravko Šotra, 1998).

hip-hopa, elektronske muzike i crnogorskog humora. Klasična impresionistička muzika za mene je poput zvučne magije i lansirne rampe u drugi univerzum. Djela Debisija i Ravela uvijek me inspirišu i pružaju osjećaj mira i introspektivnog zadovoljstva. Kao bivša pijanistkinja, ne prestajem da se divim klavirskim koncertima Rahmanjinova, Bramsa i Lista Mom srcu najbližu ostavila sam za kraj. Opera - doživljaj dubokih emocija kroz složene priče o ljubavi, gubitku, herojstvu i izdaji koje vode do emocionalnog pročišćenja ili oslobađanja. Svako treba da doživi opere „Karmen“ i „La Traviata“. Tu su i beskrajno zabavne Mocartove „Don Pasquale“ i „Così fan tutte“. Iako nemamo opersku kuću, imamo sreću da živimo u vremenu gdje je sve dostupno na internetu, tako da nema izgovora!

ZAOBIĐI

čenja. Preferiram

Skoro da ne gledam televiziju, ako se slučajno zadesi, to obično bude finale nekog sportskog takmičenja. Preferiram formu intervjua

Kristina Perković: Povezala se sa temama pokrenutim u psiho-trileru „Black Swan“

Moj muzički ukus gradio se kako sam sazrijevala, ali neke stvari nisu mnogo odstupile. U mlađim godinama, bila sam najveći fan Lejdi Gage. Fascinirali su me njen snažni vokal, svestranost, pojava i autentičnost. I dan-danas je mnogo cijenim zbog toga što je kompletna umjetnica. Moja plejlista mnogo se proširila: Eros Ramacoti, Klod Fransoa, Majkl Džekson, Bijonse, grupe Måneskin, Plasticines, Vaya Con Dios, AC/DC... Uživam u raznolikosti muzike. Imam osjećaj da daje drugačiju perspektivu, obogaćuje iskustvo i razumijevanje svijeta.

Što se tiče naših prostora, Oliver Dragojević, Zdravko Čolić i Dino Dvornik su izvođači čijim se albumima vječito vraćam. Oni su simbol kvaliteta, strasti i autentičnosti u domaćoj muzici. Crnogorski Who See za mene je pravo osvježenje. Stvorili su jedinstveni žanr spajanjem

FILM / TV / MUZIKA

Izbjegavam sve što ima veze sa popularizovanjem iskrivljenih vrijednosti. Mislim da je važno filtrirati plasirani sadržaj i konzumirati onaj koji njeguje duhovni rast, edukuje, inspiriše, podstiče na pozitivne promjene, umjesto onih koji promovišu nezdrave obrasce ponašanja.

Odabir muzike je vrlo lična stvar, ukusi su različiti. Ipak, ako govorimo o vrsti koju bi trebalo izbjegavati, to bi mogla biti muzika sa negativnim ili destruktivnim porukama, kao i ona koja promoviše mržnju, nasilje i diskriminaciju.

DZUBOKS

Ekspresan zaokret, pun gas ka autentičnosti: od neinteresantne i skoro generičke pop alternative, zagrebački trio Ki Klop je na LP debiju zagazio u tople disko plićake i neke lude trap trave. I super mu stoji. Muzika Laure Tandarić, Luke Žigolića i Jakova Ramničera savršena je muzička zakuska za početak ljeta. Oni koji ih tek upoznaju, vidjeće da su, otprilike, poput zagrebačkog odgovora na pančevački Buč Kesidi. Samo što je takvo poređenje i mač sa dvije oštrice. Jer su, opet, dovoljno svoji da se ne porede ni sa kim. Od uvoda „Zlatan zub“ treperi utisak da je ovo nepogrešiva muzika za ovo ljeto, godinu, vrijeme. Neobična narativna svejednoća, opet, savršeno služi za portretisanje beskraja istih i ne mnogo smislenih dana. Ne brinite, ta vokalna „ravnoća“ ipak

v Ki Klop Knocked Loose

je preplavljena uzbudljivom muzikom. Kad čujete minimalizam pjesme „S prozora“ i „Amsterdam“, koja zamiriše i na osamdesete, shvatićete lako o kakvom se potencijalu za svirke i festivale radi. „Duh u ormaru“ je ples omamljujućeg, bunovnog ljetnjeg popodneva, a kada krene „Topi se disko oko nas“ već se kupate u znoju i klizite u mračniju fazu albuma. „Klimaks“ grabi kroz lavirinte anksioznosti, a onda ploča praktično eksplodira i ostvari se u rejverskoj i mnogo slojevitoj „Polifem Outro“.

Album pulsira u dionizijskoj igri sumraka i svitanja, progonitelja i žrtve. Usput „otkači“ gomilu tema i postavlja prava pitanja, ne napuštajući teritoriju dobre zabave. Teško da možete očekivati bolje od regionalnog muzičkog ljeta.

S. S. Ocjena: 88/100

Otopljeni disko

You Won’t Go Before You’re Supposed To

Najbitnije što sada možete čuti od metal muzike. Metalcore kvintet iz Kentakija otpustio je sve kočnice i upao čak i na regeton i pop teritoriju, ne bi li priredio silnu gozbu od albuma „You Won’t Go Before You’re Supposed To“. Sa već decenijskim iskustvom prašenja i armijom fanova stečenom na binama od „Bonnaroo“ do „Coachella“ festivala – prepoznati su kao kauboji koji u muzičkoj preriji dižu žestoku prašinu. Jezgrovitiji, produkcijski raskošniji nego ikada, otprilike su i primjer kako jedan mnogo heavy bend može da zaplovi u mejnstrim, a da ne izda sebe.

Dakle, kvintet Knocked Loose izbjegava da učini onu tako čestu grešku – da sebe sputa pod pretpostavkom, da

bi muzikom koju voli, nekoga mogao sablazniti. Čak i kad koristi pop, to ovdje služi samo da se pojača žestina, onako karakterno sočne poruke. Pri tome, ovo je sasvim melodična muzika. Pjevač Brajan Geris pobija sve šablone i pravila o mačo-frontmenu, ali kada zapovijedi: „Time is dead, but still it moves!“ u „Pierce By Pierce“, ledi krv u žilama. Njih petorica stignu da se dohvate i gotskih motiva i biblijske priče o Jovu i njegovom mučeništvu. To silno pripovijedanje je sasvim u starozavjetnom duhu, a kada od svih sinova gospodnjih traže da kleknu, to je već presuda cijeloj Americi. Raskošno, energetski kalorično i moćno, sa kičmom i stavom. S. S.

Ocjena: 80/100

rockomotiva.com

Martin Milinković, medijski

Krasinski, Riči i Almodovar ulaze u bar...

Što je potrebno da bi filmovi velikih filmskih faca i studija stigli do naših bioskopa? Distribucija nije nimalo lak i jednostavan proces, a za to što možete da se prepustite celuloidnom univerzumu i uživate u omiljenim naslovima, treba da budete zahvalni ljudima poput Martina Milinkovića. Nije on samo filmofil, već i borac za sve nas kinoljupce. Dugogodišnji filmski i muzički profesionalac za prethodne tri decenije

distribuirao je više od 500 filmova. Zastupao je domaće, evropske i holivudske producente kao što su „Fox“, „Disney“ i „Sony Pictures“. Organizovao je, žirirao i moderirao desetak filmskih festivala, od Pule do San Sebastijana. Izvršni je direktor kompanije „Audio Visual Digital“ koja se bavi medijskim sadržajem – postprodukcijom, titlovanjem, montažom... Koliko je Milinkovićevo ime važno, govori podatak da je bio zadužen za mar-

đa, onda izađem. Ima mnogo precijenjenih filmova. Na primjer, „Lost in Translation (Sofija Kopola, 2003) ili „Al ien 3“ ( Dejvid Finčer , 1992), to su filmovi koji su precijenjeni i zakucani u nebesa.

Film k oji uopšte nijeste skapirali?

keting hrvatskih i umjetnika Varner Music grupe (Ed Širan, Majkl Buble, Black Keys, Rita Ora). Objave na društvenim mrežama, promocije singlova, albuma, koncerata i muzičkih događaja, direktna komunikacija sa lokalnim i regionalnim medijima - sve što vidite i čujete, njegovo je djelo. Milinković je radio i za „Cineplexx“ i TV formate ogromne produkcije poput „The Voice“, kao i za mnoge kompanije, a bio je

zadužen i za sinhronizaciju bezbroj animiranih karaktera. Pisao je za razne medije, a njegove sjajne filmske, TV i muzičke recenzije i najave možete čitati i na online platformi „Fanomanija“, koja „strastveno prati svijet filma, serija, umjetne inteligencije, gejminga i stripova“. Ukratko, ispred sebe imate čovjeka koji se pokazao više nego savršenim za gostovanje u našim „Obrtajima“. Uživajte!

Film koji Vas čini srećnim?

- „Ferris Bueller’s Day Off“ (Džon Hjuz, 1998). Otvorio mi je vrata u američki film. Bitan za američku kinematografiju. To je film u kojem se pronađeš u pravo vrijeme i na pravom mjestu, i koji govori o tebi i dan-danas. Najviše o tome da su izbori bili ispravni. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- U principu nemam taj doživljaj. Ako mi se film ne svi-

- Shvatio sam „Tenet“ ( Kristofer Nolan , 2021), ali tek na treće gledanje. Kume, nemam ti ja vremena za treće gledanje. Znaš ono, „Tenet“, Kristofer Nolan, „sveta krava“? Nema šanse!

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Djela M eše Selimovića , Iva Andrića, Miroslava Kr-

leže , svih tih velikih pisaca – volio bih da ih vidim ekranizovana, ali ne kao filmove, nego kao serije. Čini mi se da od ratnih filmova s ovih prostora valja svaki peti. Bude, eto, pristojan. Zato je i „Ničija zemlja“ (Danis Tanović, 2001) dobila Oskara; kasting i kraj su fenomenalni... Trenutno se na našim pr ostorima snimaju drame koje se dešavaju sada. U Srbiji su skoro potpuno prestale da se snimaju komedije. E, volio bih da vidim ekranizovane kompletne Nušićeve k omedije. Ili život Josipa Broza Tita u dvije sezone, sve dobro i loše. To bi bilo gledano. Scenario i glumačka podjela bili bi jako bitni. Ako bi to neko napravio, to bi bio super izvozni proizvod.

Omiljeni filmski rivali?

- Omiljeni rivali su mi dobro i zlo u Linčovim filmovima. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Nijedan igrani, već većina Piksarovih filmova. „Finding Nemo“ je, kao cjelina, savršen animirani film; hrvatska sinhronizacija igrala je u kinima 2003. godine. Pokojni Božidar Alić dao je ulogu života, a bili su tu još Suzana Nikolić, David Jakovljević, Tarik Filipović, itd. Koliko su životinje pozitivne, nikada ne idu jedna protiv druge, a ljudi... Negativci. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Iz filma „Mi nismo anđeli“ ( Srđan Dragojević , 1992), kada Branka Katić otkanta jednog frajera koji joj se sve

medijski stručnjak

vrijeme upucava i kaže mu: „Super, ti si naš idol. ‘Ajde sad idi, radimo.“

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Dasa iz franšize „Despicable Me“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne mogu biti siguran 100 odsto, ali mislim da je bio Džejms Bond-film „For Your Eyes Only“ ( Džon Glen , 1981 ). Normalno, nije bilo mnogo dječjih tako da je naša generacija odmah krenula na Bondove. „Indiana Jones“, „Rocky“, „Star Wars“... Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Imao sam emisiju o filmskoj glazbi. „A Perfect World“ (Klint Istvud, 1993) sa Kevinom Kostnerom Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije svakog dobrog filma u kojem se dobro jede. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Gaj Riči imao bi svoj pab. Almodovar zajebant i Džon Krasinski , više glumac ali u posljednje vrijeme i režiser. Svi bismo pili francuski šampanjac, to je pravo piće da zagrije. Nakon toga otvorili bismo 12-16 godina stari škotski viski.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Tarantino bi napravio paralelnu povijest Balkana i pok azao što bi se dogodilo devedesetih, da nije bilo rata. I dalje se ne podnosimo, ali smo k ao okej. Kao Češka i Slovačka, recimo. Ono kao „Once Upon a Time in... Hollywood“ (2019). Šeron Tejt je živa, nije ubijena. Napravio bi paralelnu priču o devedesetima na Balkanu kako su se razišle nacije, bilo bi tu i mrtvih ali ne bi bilo rata. Završilo bi se nekim teškim mamurlukom, svi idu doma, bez sakoa, jedan nema cipelu i svi čekaju taksi.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Bilo koja Zvonka Bogdana

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „You Can’t Always Get What You Want“, The Rolling Stones. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „True Faith“, New Order. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Molitva za Magdalenu“, Oliver Dragojević

Vaša pjesma za karaoke?

- Ovisno o raspoloženju publike. Možda Prislijeva „Suspicious Minds“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Nika Kejva

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi mislite da je precijenjen?

- Branimir Džoni Štulić

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Dejvida Bouvija. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Tek je 12 sati“, E.T. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Rani Depeche Mode. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Već nas je nadživio.

nas joj se vraćam.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

TVSerija idealna za kišni vikend?

- Komplet „Scrubs“. Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

- Najbolja dramska serija emitirala se kada sam bilo klinac. „Grlom u jagode“, deset epizoda čistog savršenstva. I dan-da-

- Kompletan „Twin Peaks“, uključujući i film „Fire Walk with Me“ (1992) koji, nažalost, ljudi ne razumiju kao što ne razumiju ni Linča. Linč ne daje odgovore, već postavlja pitanja; ima jedan odgovor a svaki gledatelj ima pravo na svoj odgovor.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Oz“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Ne mogu reći da su grozni, ali su mi krajevi ispodprosječni u komediji „Seinfeld“ i dramskoj seriji „Lost“. Najdraži par iz serije?

- Ipak i ovdje filmski odgo -

vor: Vudi i Baz iz franšize „Toy Story“ i doktor Emet Braun i Marti Mekflaj iz „Back to the Future“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Imao sam mnogo suvenira i figurica, ali omiljeni koji sam dobio je potpisani scenario Finčerovog filma „Fight Club“ (1999).

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe i zbog čega?

- „The Office“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, zbog toga što sam znao da će nagrabusiti. Uvijek sam navijao i za Kojota, a ne za Pticu Trkačicu. M. ČAVIĆ

Martin Milinković: Obožava Piksarove animacije i filmove Džona Hjuza

Privatna arhiva

Bezvremenski noar „Double Indemnity“

Odgovor na pitanja

Godinama kasnije Vajlder je pričao da nosi veliki i težak dug prema anonimnim alkoholičarima... Jer, zbog tog scenarija, Rejmonda Čendlera ponovo je u piće uvukao

Fred Makmarej i

Želio sam da je vidim ponovo. Blizu... I bez tih glupih stepenica između nas – izgovara Nef (Fred Makmarej), dok gospođa Filis ( Barbara Stenvik) vreba u tankom peškiru, poput mantise ili kondora, kao kerber, gore na vratima od pakla i žudnje za svim tuđim, na tom stepeništu u filmu „Double Indemnity“ Bilija Vajldera Privlačna u onoj mjeri u kojoj jedna zagonetka može biti. Kao Sfinga, ili kao enigma. „Nikad te nijesam voljela, Voltere; ni tebe ni bilo koga drugog. Trula sam do samog srca. Iskoristila sam te, kao što si i rekao. To je sve što si mi ikada značio. Do prije minut... Kad nijesam mogla da opalim pucanj drugi put“.

Strah od kriminala I šta priča to ona? Šali li se to Barbara Stenvik i sa Fredom Makmarejem, i sa svima nama? „Žao mi je, bejb, na to se ne primam“ – odgovara on, a filmski se svijet već osam decenija pita: da li je, ipak i dođavola, makar tu bila iskrena? A na tom mjestu, između laži i istine, sjenke i opsjene, uzavrelog kotla od ubistva i led-ledene seksi igre – stanuje sam noar. I sve što „Double Indemnity“ za film noar i Holivud i dalje znači, još od onog 6. jula 1944. kada je stigao u američke bioskope. „Dvostruko osiguranje“. „Dvostruko osiguranje“ je klauzula u američkim

životnim osiguranjima, da se novac za eventualnu smrt duplira onda ako se ona dogodi u neobičnim okolnostima. Idealno za posao i zavjeru dvoje ljudi. Idealno za ljubavnike, onda kada treba da se riješe jednog dosadnog, a bogatog muža. Slučaj dvostrukog osiguranja: Rut Snajder, cijenjena gospođa iz Njujorka, 1927. je sa ljubavnikom Henrijem Džad Grejom isplanirala ubistvo muža Alberta. Sve zarad duple svote od tada basnoslovnih 45.000 dolara. Džejms M. Kejn, već proslavljen romanom „Poštar uvijek zvoni dvaput“ (1934), čuo je za tu priču i objavio je kao novelu u osam djelova, u „Liberty“ magazinu. Cijelih 15 godina nuđena je filmskim studijima. I odbijana; zamislite, jer je neko procijenio da tako opasna priča može da podstakne kriminal! Tek je usred Drugog svjetskog rata studio „Paramount“ stisnuo petlju i otkupio prava. Da ga režira Bili Vajlder, izbjeglica iz Austrije, poljski Jevrej, autorski proslavljen u vajmarskoj Njemačkoj, pa prinuđen da odatle bježi, od Hitlerovog progona, u Ameriku. Ispravna odluka: da nije pobjegao, vjerovatno bi završio kao majka i baka, obje ubijene u holokaustu. Usred tog rata, Vajlder je dobio priliku da snima jedan veliki triler, slučaj ubistva, zavjeru grešnih ljubavnika... I bio je to njegov

Barbara Stenvik u djelu koje je postalo lična karta film noara

Bilija Vajldera slavi 80. rođendan grešnika pitanja Sfinge

treći holivudski film. Karta za filmsku vječnost. Ali, nije imao scenario. Džejms M. Kejn to nije mogao biti; već je bio angažovan u drugom studiju. No, Vajlder je ipak zakučio „kapitalca“. Doduše, ćudljivog i pijanog ko dupe. Rejmond Čendler tih četrdesetih godina prošlog vijeka bio je superstar, autor čuvenog „The Big Sleep“ romana po kom će biti snimljen i veliki film sa Hemfrijem Bogartom i Loren Bekol.

Ljubav ili pohlepa

Dakle, govorimo o čovjeku koji je skicirao sami Olimp film noara. I onda se pojavio pred Vajlderom, prebogat, ali trešten, sa teškim zadahom, bez ikakve ideje... Čak četiri mjeseca trebalo je da uopšte dobije ideju, kako da uradi tu priču. A Vajlder? Godinama kasnije pričao da nosi veliki i težak dug prema anonimnim alkoholičarima... Jer, zbog tog scenarija, Rejmonda Čendlera ponovo je u piće uvukao. Nego, zbog čega njih dvoje, taj prodavac osiguranja kojeg glumi Makmarej i bogata gospođa Barbare Stenvik, to rade, što ih pokreće? Novac? Ne, ne postoji niti jedan trenutak u filmu kada pare izgledaju kao glavni motiv. Strast? Pazite, to je film iz 1944, kad se seksi scene nijesu mogle ni snimati; i to filmu savršeno koristi, da bude sav u nagovještaju, u „možda jes’, a možda nije“... Pa ipak, ono što sigurno znamo o toj požudi, jeste da su njih dvoje završili u krevetu – najviše jednom. Svakako ih nije pokrenula ljubav. A pohlepa? Ma, bilo kakvo tradicionalnije čitanje filma kao priče o „šonjavom i povodljivom liku i jakoj, devijantnoj

ženi“ ovdje ne pije vodu. Mnogo je „Double Indemnity“ više od toga, i baš zato je vanvremenski film!

Ono što njih dvoje „radi“ jednostavno je igranje nekih malih, a opet arhetipskih uloga. Od prvih riječi koje razmijene, poput pucanja zaraćenih strana koje ispipavaju snage u boju. Ona, gore na stepeništu, samo u peškiru. On, naravno, u noarovskom mantilu i pod šeširom. Njih dvoje naprosto „radi“ da budu nešto više od prodavca osiguranja i dosadne kućanice; da prigrle taj pulp, sav taj stil i vajb iz silnih petparačkih priča, u kojima ljubavnici i grešnici hodaju po ivici noža...

I onda Vajlder briljira, u momentima kada se njih dvoje, u igranju tih uloga, u ubistvu koje je „samo igra i ništa više“, prosto narugaju sebi samima.

I naprave žestoku ironiju na račun svih klišea iz velikih krimi-priča, čiji akteri toliko žele biti. Pa nastane ona savršena scena između rafova jedne samoposluge... A taj kukavac Nef, kojeg tumači Makmarej, kao narator filma sve više i ciljano tone u teatralnost i karikaturu. Pa i ta Filis, grešnica koja, kao, shvati da joj je stalo prvi put do nekoga, do svog ljubavnika – onda kada odluči da u njega ne zapuca drugi put. Da bi, na kraju, i sam Nef ostao enigma. Zbog čega je, ranjen, kog đavola, umjesto da odluči da pobjegne – završio u svojoj kancelariji, da potanko izdiktira priznanje kolegi i prijatelju? Zbog čega mu govori da je „rješenje koje traži previše blizu, odmah sa druge strane radnog stola?“. Prije nego što mu ovaj odgovori da je „rješenje još bliže, jer i on njega voli“?

Da li je to neka homoerotika, ili skrivena čežnja ili želja, zamaskirana iza priče o ljubavniku ili ljubavnici? Ili, konačno, samo priznanje – da je ubica imao realniji i stvarno bliskiji odnos sa kolegom na poslu, nego sa ljubavnicom čijeg je muža ukokao?

Lavirint iz pakla

Sve je to podjednako „Double Indemnity“, a najviše je onaj momenat kad Nef opisuje noć ubistva: „Nijesam čuo ni sopstvene korake. Bio je to hod mrtvog čovjeka“. Zato, na kraju, ni sam Vajlder nije imao potrebu da u film ubaci prethodno snimljenu, papreno skupu (kažu, „tešku“ tada ogromnih 150.000 dolara) scenu Nefove egzekucije i izvršenja smrtne kazne u gasnoj komori. Jer, nije ni bitno; taj Nef je svoju ćupriju koja vodi ka paklu već odavno prešao.

Odatle svi ti silni kadrovi, u kojima se sjenke od roletne šaraju po licima filmskih likova poput zatvorskih rešetki. I svi ti ludi ćoškovi kadriranja, oštri uglovi jedne mučne, užegle i znojave kalifornijske rabote, kakva strast ljubavnika i ubistvo moraju biti... Sve to je, tada tako originalno i ino -

vativno, potom postalo standard i lična karta film noara. A Vajlder? Samo je kazao kako tada nije ni želio da snima nekakav noar, već samo triler, onako kako je mislio da ga ljudima treba iskreno ispričati... A triler, to je ono mjesto na kom se, zbog običnih, praznih dana i života, počinju igrati neke velike, arhetipske uloge, kao u bunilu ili snu... A gdje su tu taj agent osiguranja Volter Nef i gospođa Filis? I jesu li stvarno samo marionete u igri podijeljenih uloga? Naravno da ne; jer Bili Vajlder im je ipak ostavio malo prostora za grešnu intimu. Nikad oni ne bi ušli u taj lavirint u predvorju pakla sami; niti bi sami osmislili jedno ubistvo... Ali zajedno, sa sviješću da to sa nekim dijele, da imaju partnera i saučesnika – da. E, tu u klinču i krvničkom zagrljaju dvoje ljudi, između prvog pucnja koji se desio, i drugog koji se nikad nije oglasio, stoji odgovor na sva pitanja Sfinge. I na to zbog čega „Double Indemnity“, i osam decenija kasnije, šapuće neke teatralne, ironične, a opet strašne riječi, od kojih za grlo stiskaju vrele kalifornijske noći, a ledi se krv, u ljubavničkim žilama. S. STAMENIĆ

Kadrovi iz masterpisa koji je 6. jula 1944. stigao u američka kina

kalendar

Devet decenija od rođenja filmskog velikana

Kameleon režije

Nakon godina provedenih ispred kamere, mnogi holivudski glumci poželjeli su da se oprobaju iza nje. Jedan od njih bio je i Sidni Polak koji je, zahvaljujući Bartu Lankasteru i Džonu Frankehajmeru, uspio da izbalansira ljubav prema režiji i glumi tokom pedesetogodišnje karijere.

Iako Polaka, koji je preminuo 26. maja 2008, nećete pronaći na nekoj visokoj poziciji kada se govori o najboljim režiserima ili, pak, glumcima, dao je neupitan doprinos filmskoj industriji. Taj doprinos ogleda se u hrabrosti da ne zazire od kompleksnih i kontroverznih tema, a da ih istovremeno prožme i vrhunskim humorom. Uoči ovog 1. jula, kada bi film-

ski velikan rođen 1934. proslavio 90. rođendan, prisjetićemo se njegovih najboljih uloga, i ispred i iza filmske kamere.

They Shoot Horses, Don’t They?

Krenimo od režije. Polak se prvo oprobao sa vesternom i klasičnom dramom, pa je upravo u režiserskom debiju „The Slender Thread“ (1965) pokazao da posjeduje više od samo glumačkog talenta. Potom je ušao u adaptaciju kompleksnog psihološkog romana „They Shoot Horses, Don’t They?“ Horasa Mekoja, čije je djelo prvi put objavljeno 1935. godine. Godine 1969. pokazalo se da je Polaku, za ovu čudnjikavu priču o grupi ljudi koja je postala

Nikada nije zazirao od kompleksnih i kontroverznih tema, a sve što je radio uspijevao je da prožme i vrhunskim humorom. Hrabar i posvećen, takav je bio Polak, i ispred i iza kamere

dio nehumanog takmičenja vrlo napornog plesnog maratona, bilo najpotrebnije upravo iskustvo ispred kamera. Jer, odluka o glumačkom sastavu pokazala se jednom od najvažnijih za uspjeh cijelog filma. Na zadovoljstvo filmofila, veliko platno zauzele su maestralne Džejn Fonda i Suzan Jork. Obje glumice bile su nominovane za Oskara, ali njihov kolega Gig Jang bio je jedini koji je trijum-

fovao u kategoriji najbolje sporedne muške uloge.

Three Days of the Condor Ako pitate lokalne špijune koji im je omiljeni film iz ovog podžanra, većina će se vjerovatno sjetiti uloge CIA agenta Roberta Redforda i njegovog spoja sa Fej Danavej u Polakovom političkom trileru „Three Days of the Condor“ (1975). Ovaj film zadovoljio je režiserovu potrebu da zabilježi uspjeh sa jednom na prvi pogled simplificiranom temom, ali i publiku koja je tokom Hladnog rata bila željna „scenarističke potjere“. Iako je „Three Days of the Condor“ nominovan za Oskara samo u kategoriji najbolje omaže (izgubio je, sasvim očekivano, od Spilbergovog klasika „Jaws“), Polakova špijunska igra sa razlogom je ostala relevantna i dan-danas, što tematski, što tehnički.

Tootsie

Skript za satirični ples (ne)klasičnog amerikanizma „Tootsie“ (1983) stigao je u pravom trenutku za Polaka, kojem je početkom osamdesetih bila potrebna jedna savremena ali kontroverzna tema. Uloga glumca koji ne može da nađe posao pa odlazi na audiciju za sapunicu obučen kao žena – iznenađujuće je lijepo legla Dastinu Hofmanu. U ovom vizuelnom sudaru održavanja ženskog identiteta i realnog života, koji krajnje satirično reflektuje tadašnje društvene promjene, društvo mu je pravila sjajna Džesika Lang upotpunjujući kompleksnu sliku jedne mutne realnosti. Uprkos tome što je Polakov film dobio

Sidni Polak

Howard Schatz/

jazzinphoto.wordpress.com

Sidnija Polaka

i glume

čak deset nominacija za Oskara, samo je Lang uspjela da trijumfuje u kategoriji najbolje sporedne ženske uloge, pobijedivši čak i Glen Klouz, nominovanu za „The World According to Garp“ (Džordž Roj Hil, 1982).

Out of Africa

Nakon iznenađujuće trogodišnje režiserske pauze, Polak se vratio kadrovima s adaptacijom popularnih memoara „Out of Africa“ danske književnice Karen Bliksen koja je provela dvije decenije u Keniji, tadašnjoj „britanskoj istočnoj Africi“. Slika kolonijalizma prožeta kroz „zabranjenu“ ljubav, u bioskopima lansirana 1985. godine, nije prošla presjajno sa kritičarima, ali jeste sa filmskim nagradama. „Out of Africa“ osvojio je čak sedam Oskara, između ostalog, za najbolju režiju, film, scenario i fotografiju.

War Hunt

Prelazimo na glumu: ono što je rezultiralo jakom saradnjom, koja je krunisana sa čak sedam filmova, započelo je sa Denisom Sandersom i ratnom pričom „War Hunt“ (1962), na čijem su se setu upoznali velikani Redford i Polak.

Sandersova drama, čija se radnja odvija pri kraju rata u Koreji, pored debitantskih nastupa dva buduća velikana filmske industrije, nije ostala pretjerano zapažena uprkos sudaru realizma i horora koji nosi borba na prvoj liniji fronta. Ipak, ispisala je zanimljivu stranu istorije, i to na uručenju Bafta nagrada. Tada se pronašla na vrlo limitiranoj listi filmova predloženih za UN nagradu, ispunjavajući sve uslove za kategoriju „najboljeg filma koji otjelotvoruje jedan ili više principa Povelje Ujedinjenih Nacija“.

The Player

Američkom sineasti Robertu Altmanu nije bilo strano

da za svoje projekte okupi niz holivudskih faca. Stoga, ljubitelji njegovog opusa nijesu bili iznenađeni ostvarenjem „The Player“ (1992). Od Tima Robinsona i Vupi Goldberg, do Džefa Goldbluma , Džulije Roberts i samog Polaka, bilo da su se pronašli u glavnim, sporednim ili kameo ulogama, ekipa je zračila simpatičnom energijom i uspjela, u tipičnom Altmanovom stilu, da satirično predstavi bizarnost svog Holivuda.

Eyes Wide Shut

Posljednji film Stenlija Kjubrika, „Eyes Wide Shut“ posthumno lansiran 1999. godine, filmofili pamte po „raskošnom“ skriptu, kompleksnom mizanscenu i vibrantnom tandemu Nikol Kidman - Tom Kruz. No, oni malo pažljiviji i precizniji upamtili su ga i po doprinosu i uticaju „domaćina Ziglera“ u Polakovoj interpretaciji, za koju se smatra da je jedna od njegovih najboljih uloga.

Ako se može vjerovati pojedinim šuškanjima koja je, navodno, pokrenuo scenarista Frederik Rafael, Polak je Kjubrikovom filmu pružio mnogo više od glumačkog doprinosa. Nakon režiserove smrti, posljednje „montažersko pospremanje“ uoči premijere finalizovao je upravo Polak.

Michael Clayton

Iako govorimo o esencijalno i tematski drugačijem filmu, Polak je ulozi jednog od vodećih partnera advokatske kancelarije u „Michael Clayton“ (Toni Gilroj, 2007) prišao na sličan način kao roli u „Eyes Wide Shut“. Uprkos tome što je bio jedan od producenata filma, Polak se stopio s ulogom i, uz

Džordža Klunija i Oskarom nagrađenu Tildu Svinton , uspješno zaokružio dvosatnu (a)tipičnu advokatsku igru smjelosti i prevare.

Leila MURSELJEVIĆ

u Altmanovoj satiri „The

Hofman u kultnoj komediji „Tootsie“

Redford i Danavej, nezaboravni u špijunskom filmu „Three Days of the Condor“

„Gostovanje“

Player“

Sjajna rola kod Kjubrika u „Eyes Wide Shut“

U Šarkića ulici v PODGORICARENJE

Jedna fudbalska priča: Aljo, đed Matije Šarkića, sa čijim je srcem ovog juna stala Crna Gora i sa čijom se smrću još ne možemo pomiriti, spremao se za prvi meč Budućnosti i Crvene zvezde u Titogradu, 15. juna 1947. godine. Pred sami duel Aljo je dobio vijest da neće igrati. Jedna podgorička priča: eno je, na Draču, Šarkića ulica. Da spoji potez od Pete proleterske do Ulice Omera Abdovića. Svako je od Starovarošana i tamo na Draču čuo za Šarkiće. Jedan Muhamed Hadži-hafiz je, na primjer, 1911. pomagao Malisor-

thebattleground.eu

ski ustanak. Jedan Šaćir bio cijenjeni starovaroški trgovac. Jedna novinarska priča: igrao je dobro tada, u toj prvoj prvoligaškoj sezoni u istoriji Budućnosti, Alija Aljo Šarkić. Bio je i strijelac u tom šampionatu - u gostima Željezničaru, u porazu 3:2, 9. marta 1947, u gradu koji je nicao iz ratnog pepela. Čak 60 boraca koji su prethodno bili članovi Budućnosti, palo je u svjetskom ratu. Da bi klub uzletio kao feniks...

Bio je kraj sezone, smiraj proljeća, grad i republika živjeli su za taj meč protiv Zvezde. I Aljo, koji je upravo čuo da neće igrati. Istog dana dobio je i poziv, da se hitno javi u Radio Titograd. Da prenosi meč.

Slušala ga je cijela Crna Gora; bio je to početak jedne od najljepših priča crnogorskog novinarstva. Aljo Šarkić postao je naš prvi novinar koji je prenosio Olimpijske igre. U Rimu, 1960. godine. Pomoglo je, naravno, što je govorio italijanski. Bivši fudbaler i maniri intelektualca.

Potom je postao i glavni urednik Radija Titograd. Jedna antifašistička priča: dva Aljova brata tridesetih godina borila su se u Španiji protiv Frankovih fašista. Uhapšeni, pa poslati kući. Alija je bio najmlađi od šestorice; imao je 16 godina, na početku okupacije 1941. Kada je uhapšen, bio je još u školi. Partizanski kurir. Interniran u logor u Albaniji. Konačno je uspio da pobjegne 1943, sa padom Musolinijevog režima. Lutao je u tuđini, priključio se partizanima, bojevao na frontu, do kraja rata. Kući se vratio nakon četiri godine, za koje ni riječ o njemu čuli nijesu. I tek onda postao fudbaler. Pa novinar... Svakog 6. juna organizacije boraca i antifašista posjete mjesto na obali Cjevne, spomen-kompleks, koji od zaborava čuva imena 93 borca i rodoljuba, strijeljana 1942. godine. Među njima je i Ramadan Šarkić, Ramo, Aljov brat – ilegalac koji je održavao vezu partizana Podgorice, Skadra i Tuzi. Među njima i Omer Abdović, jedan od prvih podgoričkih komunista. Isti onaj, po kome je imenovana ona ulica na Draču, na koju se naslanja Šarkića ulica. Pa vodi do Pete proleterske, do ulice one mučeničke Savine brigade sa Sutjeske.

Čuli ste još i da je Bojan Šarkić, Matijin, Oliverov i Danilov otac, Aljov sin – naš diplomata, koji je radio u misijama u Londonu, u Rusiji i Evropskoj uniji. Ono što možda nijeste: Bojan je

bio košarkaš. Nastupao je i za Budućnost i za Crvenu zvezdu. Tata Aljo fudbaler i novinar, mama Beba iz pozorišta. I sport je tu u tom titogradskom domu bio glavna tema: Aljo je drugovao i u svom domu ugostio i Miljana Miljanića, i Vujadina Boškova, i Marka Valoka; pa titane jugoslovenskog sportskog novinarstva – Dragana Nikitovića, Mladena Delića... Bojan je bio prvotimac drugoligaške Budućnosti sedamdesetih. Pa od 1977. u Zvezdi, kada je u Beograd stigao kao student. Teška povreda Ahilove tetive odvojila ga je od karijere košarkaša. I motivisala ga da završi fakultet.

Aljo Šarkić preminuo je u svojoj Podgorici, u julu 2013, u 89. godini. Na gradskom groblju, uz đeda i babu Bebu, od ovog proljeća vječno je uzglavlje i Matijino; one naše mladosti i golmana kojeg je Premijer liga čekala. Brat ga je Oliver u kovčeg u dresu reprezentacije položio. I sve su to neke priče koje odćute i starovaroške i prekomoračka ulica i onaj sokak na Draču, s imenom Šarkića. To ne staje u riječi.

Danilo Šarkić štoper je belgijskog Tempa; Oliver ofanzivac prve šampionske ekipe Dečića, od prije neki dan u đedovoj Budućnosti. A jedno kulturno-umjetničko društvo u Tuzima nosi ime brata đeda Alja – Rama Šarkića. I priča nema kraja; dok je lopte, Podgorice i Šarkića... Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Aljo Šarkić

LONDON

CALLING

Angelika Kaufman rođena je u Švajcarskoj i najviše je stvarala u Italiji, ali je slavu ipak zapečatila u samom srcu Londona.

Kraljevska akademija umjetnosti posvetila joj je zasluženu i dugo čekanu izložbu

Položaj

žena oduvijek je bio prilično loš, nezavisno od toga o kojem segmentu društva govorimo. Taj scenario nije zaobišao ni umjetnost, pa su neke slikarke i dan-danas, vjekovima nakon što su pružile neupitan umjetnički doprinos, potpuno zaboravljene.

Jedna od njih je i maestralna Angelika Kaufman , umjetnica koja je rođena u Švajcarskoj i koja je najviše stvarala u Italiji, ali je slavu ipak zapečatila u samom srcu Londona. Kao jedna od dvije žene u grupi od 36 umjetnika koji su prije više od 250 godina formirali Kraljevsku akademiju umjetnosti, Kaufman je vremenom uspjela da izađe iz umjetničke „izolacije“, postajući jedno od glavnih imena koja su, u sklopu neoklasicizma, promijenila tok evropskog slikarstva.

Taj nepravedni scenario, u kojem je Kaufman ostala skoro potpuno zaboravljena, pokušala je ispraviti njena matična kuća. Kraljevska akademija umjetnosti za kraj juna spre-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Ivanović-Nikičević

Zaboravljena umjetnica

mila je izložbu u Burlington kući, sjedištu ove institucije. U okviru ove postavke, ljubitelji umjetnosti dobili su priliku da pogledaju niz radova

Angelike Kaufman – od početka njene londonske slave, do kasnije faze karijere u Rimu, gdje je njen slikarski studio vremenom postao „kulturni hab“ vječnog grada. Kaufman, poznata po portretima nekih od najuticajnih ličnosti iz 18. vijeka, uključujući one grofica, glumica i muzičara, jedna je od rijetkih primjera u neoklasicizmu koji pokazuju kako stvari stoje iz ženske perspektive. Izmijenivši ovaj stil, pretvarajući isključivo žene u protagonistkinje radova, istraživala je njihov ali i sopstveni identi-

tet, kao umjetnica koja pokušava oblikovati autorsku reputaciju u vrlo kompleksnom periodu.

Posjetioci izložbe mogli su da pogledaju neka od njenih najpoznatijih djela poput interpretacije Kleopatre koja ukrašava grob Marka Antonija , rad završen između 1769. i 1770. godine, krajnje neobičan za taj period. Jer, Kaufman se nije fokusirala na preminulog heroja ili, pak, na Kleopatrin politički život, već je predstavila svoju heroinu u ulozi tužne udovice.

Pored popularnog portreta Lejdi Hamilton , završenog 1791. godine, ljubitelji umjetnosti dobili su na uvid i jedno od najličnijih djela umjetnice, njen autoportret iz 1794, na

kojem je vidimo kako se bori da odluči kojem svom talentu da pruži šansu. Uprkos tome što je bila talentovana pjevačica i muzičarka, Kaufman je, na koncu, kao i na tom autoportretu, za ruku uhvatila slikarstvo i posvetila život tom pozivu.

Leila MURSELJEVIĆ

Marija

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Drugačiji pogled na Kleopatru

Čuveni portret Lejdi Hamilton

Autoportret, između slikarstva i muzike royalacademy.org.uk royalacademy.org.uk

royalacademy.org.uk