Dnevni list Pobjeda 26.05.2024.

Predsjedništvo DNP-a donijelo odluku o suspenziji dalje podrške Spajiću do ispunjenja više zahtjeva

Kraj Vlade ako se ne izglasa rezolucija o Jasenovcu, uvedu trobojka, srpski jezik...

PODGORICA – Predsjedništvo DNP-a jednoglasno je donijelo odluku o suspenziji dalje podrške vladi Milojka Spajića do ispunjenja više zahtjeva, među kojima su uvođenje srpskog jezika i trobojke u Ustav Crne Gore, usvajanje rezolucije o Jasenovcu do kraja juna, te donošenje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Srbijom.

DNP traži i smjenu pojedinih ministara, detalje o programu „Evropa sad 2“, kao i da se potpiše sporazum kojim se Vlada obavezuje da će ispuniti sve ove zahtjeve.

DNP u saopštenju navodi da je ova odluka uslijedila zbog glasanja Vlade za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Njujorku, što su oni najoštrije osudili i ocijenili kao „djelovanje protiv nacionalnih i državnih interesa“.

-Takođe, ovim činom Vlada Crne Gore je ozbiljno urušila koalicioni sporazum u kojem precizno piše da će se buduća izvršna vlast i koalicioni partneri suzdržavati od svih tema koje idu u pravcu produbljivanja podjela. Kršenje Sporazuma se posebno ogleda u narušavanju odnosa sa nama najbližim -Republikom Srbijom i Republikom Srpskom. A istovremeno se favorizuju i unapređuju odnosi sa tzv. Kosovom i Republikom Hrvatskom, i to na dugoročnu štetu srpskog i crnogorskog naroda – navodi se u saopštenju. Dodaje se da je zbog svega navednog, Predsjedništvo

Dragović:

DNP-a zaključilo da vlada Milojka Spajića i kolacioni sporazum koji su potpisali ne mogu opstati u postojećem formatu. - Preduslov da bi DNP uopšte razmatrala opciju dalje podrške vladi Milojka Spajića je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu najkasnije do kraja juna. U slučaju da ne dođe do izglasavanja pomenute rezolucije čiji je jedan od inicijatora premijer Milojko Spajić, to bi automatski značilo prestanak daljih pregovora i uskraćivanje naše podrške 44. vladi. Predsjedništvo DNP-a vjeruje da je premijeru Spajiću jasno da bi neusvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu značilo i kraj njegove vlade u ovom formatu parlamentarne većine – saopšteno je. Predsjedništvo DNP-a obavještava da neće podržati rekonstrukciju Vlade najavljenu za jun. DNP neće delegirati ni potpredsjednika Vlade, ni ministra saobraćaja, a koji su bili utvrđeni da koalicionim sporazumom pripadaju toj partiji. Poslanici DNP-a će nastaviti komunikaciju i saradnju sa partijama parlamentarne većine oko zakonskih prijedloga za koje oni budu procijenili da su u interesu građana i evropskog puta Crne Gore. Predsjedništvo DNP-a očekuje, da ukoliko je Spajiću stalo do podrške te partije, narednih dana inicira sastanak sa predsjednikom Milanom Kneževićem kako bi dogovorili dinamiku izmjena koalicionog sporazuma i realizaciju ispostavljenih zahtjeva. R. P.

DNP neće napuštati vlast ako

PES ostane onakav kakav je bio i do sada

Na osnovu stava DNP-a može se zaključiti da oni, ipak, neće napuštati vlast dok Pokret Evropa sad ostane onakav kakav je bio i do sada – saopštio je Darko Dragović, poslanik PES-a.

Kazao je da PES „sigurno neće povlačiti prijedloge čiji je idejni tvorac i autor, a neće odustajati ni od ekonomskog programa „Evropa sad 2“, koji je osnova za bolji život i ekonomski prosperitet svih naših građana“.

- Hvala kolegama iz DNP-a što nas podsjećaju na naša obećanja i predizborni program - rekao je Dragović. PES neće čuvati svoje funkcionere za koje budu postojali jasni dokazi i osnovana sumnja da čine krivična djela. Takođe, neće braniti bilo kome da koristi svoja ustavna ovlašćenja, pa i u dijelu promjene Ustava na način i u proceduri kako to Ustav Crne Gore predviđa - dodao je Dragović.

Isto tako, kazao je on, PES neće mijenjati krivični zakon koji već predviđa da ne zastarijeva vođenje krivičnih postupaka za krivična djela korupcije i neće dozvoliti povratak DPS-a na vlast.

Politički analitičar ocijenio da su zahtjevi lidera DNP-a i NSD-a, poput u funkciji mobilizacije prosrpskog glasačkog tijela

Kalezić: Sve što rade

Mandić i Knežević priprema je za izbore na jesen

Danilo Kalezić vjeruje da Mandić i Knežević, iako traže i najavljuju vraćanje srpskog jezika i trobojke, nemaju precizne podatke o rezultatima popisa, ali, kako je rekao, na bazi pretpostavki oni kreiraju politički sadržaj. Kalezić je istakao da, kakvi god budu rezultati popisa, oni će sa pozicija vlasti da nađu uporište u njima, da ispostave zahtjeve. Tu rezultati popisa nijesu razlog, nego sredstvo i biće instrumentalizovani zarad ostvarivanja njihove političke agende

PODGORICA – Sve što sada rade i Andrija Mandić i Milan Knežević, u smislu ispostavljanja zahtjeva Spajiću u vezi sa uvođenjem srpskog jezika i trobojke, dvojnog državljanstva sa Srbijom i slično, priprema je terena za vanredne parlamentarne izbore koji će se desiti, pretpostavljam, na jesen –kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar.

Komentarišući odluku DNP-a da će suspendovati podršku Vladi dok ne ispuni nekoliko zahtjeva, među kojima uvođenje srpskog jezika, trobojke i dvojnog državljanstva sa Srbijom, što su i najave predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića, Kalezić je rekao da je to „jedna vrsta političkog manevra i od Kneževića i od Mandića“.

identitetske teme

- Oni se nalaze između želje da ostanu u strukturama izvršne vlasti, ali da se ne zamjere agresivnoj politici njihovog političkog pokrovitelja Aleksandra Vučića. Onda pokušavaju da na ovaj način, ucjenjujući Spajića, afirmišu one vrijednosne principe politike za koje smo, bar kod Mandića, mislili da su pali u drugi plan. Sada oni vraćaju opet u prvi plan identitetske teme, na taj način grubo kršeći potpisani koalicioni sporazum, jer suština njihovog političkog djelovanja, otkad je Vlada formirana, pogotovo u prethodnih nekoliko sedmica u vezi sa ove dvije rezolucije i nove zahtjeve, suprotna je duhu koalicionog sporazuma – kazao je Kalezić. Istakao je da javnost zna da će rezolucija o genocidu u Jasenovcu biti usvojena na sjednici Skupštine naredne sedmice. - Dodatno podgrijavanje poli-

tičke atmosfere više je u funkciji mobilizovanja biračkog potencijala prosrpskog glasačkog tijela. Međutim, suština je da su ti zahtjevi duboko anticrnogorski i do kraja razobličuju maligni karakter te velikosrpske politike – kazao je Kalezić, dodajući da je teško i gledati koalicione partnere koji se iz dana u dan međusobno ucjenjuju. Komentarišući izjavu premijera Milojka Spajića da nema problem da podrži svaku inicijativu koja povećava prava jednom narodu a nije nauštrb drugog i na pitanje da li Spajić to radi da bi sačuvao Vladu, Kalezić je rekao da je Spajić pod apsolutnom kontrolom bivšeg DF-a. - On i na najmanji njihov pritisak reaguje pozitivno. Vjerujem da će tako biti i ovoga puta, jer već imamo informaciju da je rezolucija o Jasenovcu u skupštinskoj proceduri i da su je potpisali i njegovi poslanici, uprkos snažnom protivljenju naših partnera, prije svega Hrvatske. Spajić, kad god se nalazi i pod najmanjim pritiskom

velikosrpskog korupsa u Crnoj Gori, izlazi u susret tim interesima – kazao je Kalezić. Na pitanje kako će biti ovoga puta, kada su mu ispostavljeni novi zahtjevi, Kalezić je istakao da će „tako biti kad je u pitanju rezolucija o Jasenovcu, ali da nam ostaje da vidimo kako će da se odnese prema identitetskim temama“. - To je teže sprovodivo jer izmjene Ustava podrazumijevaju

kvalifikovanu većinu i komplikovaniju proceduru. Ne vidim da sad u crnogorskom parlamentu postoji raspoloženje za takvo nešto. Ali, poučen ranijim iskustvima, ne bi me čudilo da oni pribjegnu nekoj alternativnoj interpretaciji ustavnih normi – kazao je Kalezić. Na pitanje obećavaju li nemoguće ako budu poštovali ustavne norme, kada je u pitanju uvođenje jezika i troboj-

Spajić demaskirao sebe i otkrio šta misli o genocidu u Srebrenici

- Spajić je jednim nedržavnim činom, komentarišući karakter Rezolucije o genocidu u Srebrenici, do kraja demaskirao sebe i otkrio šta on o tome zapravo misli i koliko mu je stalo i do žrtava genocida u Srebrenici i do svih tih tema. On je intimno na vrlo sličnim pozicijama kao DF – kazao je Danilo Kalezić, povodom izjave Spajića da je Rezolucija „neobavezujuća“. Kalezić je kazao da nije faktografski tačno da je Rezolucija neobavezujuća, te da rezolucije Generalne skupštine UN proizvode dejstvo.

Danilo Kalezić

uvođenja srpskog jezika i trobojke,

ke, Kalezić je kazao da je načelno tako. - Te vrste intervencije zahtijevaju kvalifikovanu dvotrećinsku većinu koja ne postoji i teško da će ikad postojati. Ali, ranije smo čuli da oni imaju drugačiju interpretaciju toga. Govore da ne bi bile izmjene, već dopuna, proširenje normi. To je i za pravne laike besmislica, ali kao što smo gledali i ranije, oni zakonom suspenduju Ustav, kao što je bio slučaj sa Zakonom o predsjedniku Crne Gore. Tako, može da se desi da oni, radi izazivanja atmosfere haosa i destabilizacije Crne Gore, prije svega skretanja sa evropskog puta, što je ključni srednjoročni cilj politike Beograda i Moskve, mogu da pribjegnu jednoj takvoj pravnoj idiotariji, svjesno znajući što će biti rezultat, računajući čak i na Ustavni sud koji će se praviti kao korektivni faktor ali u nekom periodu kasnije. Mislim da je to ideja. Kad je bila riječ o Zakonu o predsjedniku, niko nije krio da je taj akt neustavan, ali ušli su u tu proceduru. Ako kane učiniti slično, oni to rade kako bi kroz tu temu, atakovanjem na Ustav, aktiviranjem nacionalnih identitetskih tema, Crnu Goru gurnuli u jednu vrstu političke nestabilnosti kakvu smo imali tokom Belvedera. Svi resursi kojima raspolažu, i javni i tajni, stavljeni su u funkciju sprečavanja Crne Gore da nastavi evropske integracije. I Spajić im je direktni saučesnik, jer za razliku od njih, on matematički i politički ima alternativu ako mu je stalo do evropskog puta – kazao je Kalezić. Na pitanje da li će Spajić nastaviti da bude njihov saučesnik ili će se opredijeliti za druge opcije, Kalezić je rekao da je vrlo pesimističan.

- Iz prostog razloga što on nijednim gestom ne demantuje višeslojnu vezanost, odnosno podređenost DF-u. Čak i ovaj dio, koji je prozapadni dio crnogorske javnosti pozdravio, u odnosu na Rezoluciju o Srebrenicu, on jednom grubom neistinom demantuje. Čak i kada pravi jednu vrstu iskoraka, on nas kao društvo vrati tri koraka unazad – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, Spajić je potpuno izgubio autoritet u Vladi i uticaj na procese, jer njemu, kako kaže Kalezić, politički takt diktira DF. - On je u suštini svojevoljni zatočenik politike DF-a, koju vjerovatno intimno i dijeli, ali to je manje bitno. Sve njegovo političko djelovanje je usmjereno ka tome, čak i posljednje oko odgađanja tematske sjednice Vlade, pokazuje neozbiljnost u evropskim integracijama, pa bi za pozitivan IBAR najmanje bila zaslužna Vlada Crne Gore – ocijenio je Kalezić. Komentarišući Mandićev bijesan nastup nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kada je izjavio da je naša država kompromitovala sebe, ali i čvrsto najavio ustavne

Komisija za praćenje uspostavljanja so vera za provjeru podataka prikupljenih tokom popisa stanovništva završila taj posao

promjene, Kalezić je istakao da „nagla i naglašena izjava Mandića nakon jednog perioda pomirljive retorike, zapravo, pokazuje koliko uzak je njegov manevarski prostor u odnosu na zvanični Beograd“.

PROBUĐENI

NACIONALIZAM

- On je u očima i međunarodne zajednice i domaće političke javnosti pokušao da napravi jednu vrstu distance, bar retorički, od velikosrpskih pozicija na kojima je bio i na kojima je očigledno i sad. Ova njegova izjava koja je, vjerujem, proizvod pritiska, što stranačkog, što vanstranačkog, zapravo je samo mjera manevarskog prostora u kome on može da se kreće. Koliko god je bila dopadljiva ideja koja je „provijavala“ i u međunarodnoj zajednici i intelektualnom, medijskom dijelu Crne Gore o tome kako je Mandić možda odlučio da vodi autonomniju politiku, ovaj probuđeni ekstremni nacionalizam demantuje njegove sposobnosti za takvo nešto – istakao je Kalezić. Na pitanje da li obećanje Mandića da će „vratiti srpski jezik i trobojku“ znači da možda zna rezultate popisa, Kalezić je kazao da vjeruje da oni nemaju precizne podatke, ali da na bazi pretpostavki oni kreiraju politički sadržaj. - Međutim, kakvi god bili rezultati popisa, oni će sa pozicija vlasti da nađu uporište u njima, u nekoj interpretaciji rezultata, da ispostave zahtjeve. I tu rezultati popisa nijesu razlog, nego sredstvo. Kakvi god budu, oni će biti instrumentalizovani zarad ostvarivanja te vrste političke agende. Lično, sumnjam da imaju podatke, jer podaci su sad manje bitni – kazao je Kalezić.

Komentarišući to što Knežević najavljuje da će suspendovati podršku Vladi, a Mandić ne pomišlja da uskrati povjerenje Spajiću zbog Rezolucije, Kalezić je istakao da je razlika između njih dvojice „samo stilska“.

- Ni jedan ni drugi ne napuštaju ni pozicije koje imaju, ni one po dubini. Knežević svojom retorikom pravi PR za novu izbornu kampanju. Njemu je u novoj raspodjeli karata sa Andrićevog venca pripala funkcija homogenizatora najekstremnijeg dijela prosrpskog biračkog tijela. Mandić je ranije pokušavao da se distancira i vodi blažu politiku u okvirima u kojima mu Vučić dozvoljava i na bazi toga su različite izjave. Da žele da budu principijelni, oni bi Vladu davno srušili. Sve ostalo su zamjene teza – kazao je Kalezić. Rekao je da, matematički, od DNP-a ne zavisi Vlada. - Spajić bi mogao da traži zamjenu u opozicionim klubovima. Sve što rade sada i Mandić i Knežević je priprema terena za vanredne parlamentarne izbore koji će se desiti, pretpostavljam, na jesen – poručio je Kalezić. Ivana KOPRIVICA

Softver će provjeravati samo identitetske podatke jer je dogovorom vlasti i opozicije tako i traženo

PODGORICA - Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, domaćinstava i stanova definisala je tehničke zahtjeve tog softverskog rješenja koje će omogućiti provjeru podataka koji se isključivo odnose na vjeroispovijest, nacionalnost i jezik kojim se popisana osoba izjasnila da govori.

To je Pobjedi potvrdio ekspert iz oblasti informacionih tehnologija i doktor tehničkih nauka Srđan Jovanovski koji je nedavno, na zahtjev opozicije, imenovan na čelo te komisije, a koju je prethodno napustio Boris Marković kao prvobitni opozicioni prijedlog za tu poziciju. Marković je neopozivu ostavku na poziciju predsjednika tog tijela podnio par dana uoči završetka popisa, tvrdeći da „komisija nije realizovala ništa što je definisano odlukom Vlade“ i da „softver koji se kreira neće provjeravati podatke“. Jovanovski, međutim, objašnjava da je komisija svoj rad bazirala isključivo na odredbama Zakona o popisu, odnosno članovima 26 a. i 26 b. tog pravnog akta, za koji su se saglasili i vlast i opozicija.

– Definisali smo tehničke zahtjeve za softver koji, prema Zakonu o popisu, omogućava provjeru isključivo podataka koji se odnose na vjeru, nacionalnost i jezik – rekao je Jovanovski.

Pojašnjava i da softver koji je urađen „nema veze sa provjerom ostalih popisnih podataka“, jer to nije definisano ni Zakonom o popisu niti Sporazumom o uslovima za održavanje popisa, koji je Vlada dogovorila sa predstavnicima opozicionih partija i nacionalnim savjetima.

– Softver niti broji niti utiče na popisne rezultate. Softver omogućava samo provjeru ovih podataka koji su definisani članovima 26 a. i 26 b. Zakona o popisu – naglašava Jovanovski.

Ističe i kako je Uprava za statistiku, kao institucija koja raspolaže popisnim podacima, vlasnica tih podataka, dok građani, kao učesnici u popisu, raspolažu kopijama svojih popisnica koje su u svakom trenutku provjerive. – Član 26. a Zakona

Predviđena revizija koda kompanije koja pobijedi na tenderu

Kod kompanije koja pobijedi na tenderu za izbor firme za izradu softverskog rješenja za provjeru identitetskih podataka prikupljenih tokom popisa stanovništva biće podložan reviziji, saopštio je Pobjedi predsjednik komisije za praćenje uspostavljanja tog softvera Srđan Jovanovski – Ko god da dobije tender, njegov kod će biti podložan provjerama kako bi se ustanovilo radi li ono što je traženo zahtjevima i kako bi se provjerile sve bezbjednosne specifikacije – objasnio je Jovanovski.

o popisu građaninu omogućava da ode u Monstat i da mu tamo neko pokaže da li je ono što Monstat ima isto ono što piše u kopiji popisnice, odnosno da li je vaš popisivač pravilno prenio podatke. Član 26. b propisuje kreiranje softvera koji će dodatno omogućiti da građani iz udobnosti svog doma, putem telefona ili računara provjere podatke koji se odnose na vjeroispovijest, nacionalnost i jezik – navodi Jovanovski.

On tvrdi da je komisija prilikom izrade softvera ispoštovala sve najnovije tehničke zahtjeve sa aspekta onemogućavanja eventualnih zloupotreba u smislu da neko, kako kaže, na slučajan način može da učita tuđe podatke. – Zahtjev je bio da softver bu-

bi omogućio da se isprati sa koje adrese, odakle i kako je to rađeno. Dakle, ovo je samo sistem koji omogućava čitanje sa kopija podataka koje ima Monstat, tako da podaci ni u jednom trenutku nijesu ugroženi – naveo je Jovanovski.

On kaže da je informisan o svim nedoumicama koje su, u smislu provjere podataka, pratile ovaj popis i da je većina njih zapravo besmislena. – Čuli smo dilemu koja se odnosi na to kako će neko ko nije popisan da provjeri svoje podatke. To vam je isto kao da kažete: „Nisam odigrao loto, kako da znam jesam li dobio?“ Pa ako nijeste bili u igri, nijeste ni dobili, vrlo je jednostavno. Građani su bili obavezni da se popišu. Onaj

vjeru toga da li se određeni građanin oba puta jednako izjasnio.

– Međutim, vi u Crnoj Gori danas možete da se popišete kao Bantu crnac, sjutra možete da budete Marsovac, a prekosjutra Japanac. Ako ste se danas popisali na jedan način, već sjutra možete da promijenite mišljenje i ne postoji taj zakon koji može da vas spriječi da to uradite. Jedino što ovaj softver može da provjerava jeste je li se Srđan Jovanovski na ovom popisu popisao isto kao i na prošlom, ali pošto me zakon ne sprečava da mijenjam mišljenja između dva popisa, onda se ni to ne može provjeriti. Sa druge strane, mi niđe u državi nemamo bazu ili registar koji kaže kojim jezikom govori Srđan Jovanovski i koje je nacionalnosti. Postoje samo podaci o državljanstvu, ali se to popisom nije pitalo. Odnosno, ovaj softver ne omogućava da provjeravate svoje državljanstvo. Nema ni potrebe za tim, jer ga imate kući – naveo je on. Jovanovski pojašnjava da ni ideja ni u jednom trenutku nije bila da softver provjerava vjerodostojnost popisnih podataka, jer su to, kako je kazao, trebali da rade popisivači na terenu.

ili dva puta da upitamo bazu podata-

ko se nije popisao, nema ga na popisu. Ovo nijesu izbori da ga neko zloupotrijebi.

namjerni upad u bazu, softver

Srđan Jovanovski

softvera, jer softver nema ni logičke ni tehničke mogućnosti da bilo šta provjeri – navodi Jovanovski.

– Softver je samo trebao da omogući da građani provjere jesu li popisani onako kako su oni željeli da budu, odnosno kako su se izjasnili i on to omogućava. Oko Zakona o popisu su se saglasile i pozicija i opozicija, a softver je napravljen shodno odredbama tog zakona – zaključio je on. Nakon što je komisija definisala tehničke zahtjeve softvera, Uprava za statistiku je u petak raspisala tender za izbor kompanije koja će raditi na

Objašnjava da softver, že izvršiti proizradi tog rješenja.

Vrijednost te javne nabavke je, kako piše na vebsajtu Centralnog registra javnih nabavki Crne Gore, 16.529 eura sa porezom na dodatu vrijed-

nost od 3.471 euro.

Uz ovaj poziv objavljena je i „specifikacija za softversko rješenje koje će licu koje se popisuje omogućiti da provjeri svoje identitetske podatke koji su prikupljeni tokom procesa popisa stanovništva“, a na koju je Vlada ranije stavila oznaku „interno“, čime je taj dokument bespotrebno proglasila tajnim. Đurđica ĆORIĆ

PODGORICA - Dok Aerodrom ,,Majka Tereza“ u Tirani bilježi rekordan rast broja putnika i postaje centralno čvorište za međunarodne letove, Crna Gora se suočava s ozbiljnim problemima u avio-povezanosti. Sve više crnogorskih građana koristi usluge albanskog aerodroma zbog njegove bolje povezanosti, čime direktno doprinosi ekonomskom jačanju Albanije na štetu Crne Gore. Prof. dr Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, upozorava da nedovoljna avio-dostupnost nanosi ozbiljnu štetu crnogorskoj ekonomiji, od turizma do stranih investicija.

Dok Tirana bilježi impresivne rezultate, zahvaljujući promišljenim investicijama i podršci Vlade, Crna Gora stagnira zbog lošeg upravljanja i nedostatka strateškog planiranja. Gašenje Montenegro erlajnza, koje je sprovela vlada Zdravka Krivokapića, i povećanje taksi na podgoričkom aerodromu, koje je dovelo do povlačenja niskobudžetnih avio-kompanija, dva su ključna poteza koja su ugrozila avio-dostupnost naše zemlje. Stručnjaci smatraju da za ove poteze neko mora da odgovara.

UDARAC NA

EKONOMIJU

Stručnjaci, ekonomista Mirza Krnić i avio-analitičar Alen Šćuric, ističu za Pobjedu da je slaba avio-povezanost direktan udarac na turistički sektor i strane investicije, uz dodatno pogoršavanje ekonomskih prilika u zemlji. Politizacija menadžerskih pozicija, brzopleta kadrovska rješenja i nedostatak kontinuiteta u vođenju aerodroma rezultirali su neefikasnim upravljanjem i propustima u dugoročnom planiranju. Nasuprot tome, uspjeh aerodroma u Tirani jasno pokazuje kako strateška vizija i ulaganje u infrastrukturu mogu značajno unaprijediti ekonomsku situaciju. Sagovornici Pobjede poručuju da Crna Gora mora hitno redefinisati svoje prioritete, investirati u avio-povezanost i unaprijediti infrastrukturu kako bi iskoristila svoje potencijale i ostala konkurentna u regionu. Bez jasne strategije i odlučnih koraka, zemlja će nastaviti da zaostaje za susjedima, sa dugoročnim negativnim posljedicama po njen ekonomski razvoj.

Crna Gora, 17. maja, na pragu ljeta, ima svega tridesetak do-

Tirana preuzela sve

Crna Gora gubi milione

MIRZA KRNIĆ: Jasno je da menadžmenti

Aerodroma Crne Gore ne uspijevaju da razviju potencijale, a da su partije kadriranjem i ubrzanim rotacijama, te brzopletim odlukama učinile sistem takvim da ljudi i kompanije biraju alternativne vazdušne luke

Crna Gora 17. maja, na pragu ljeta, ima svega tridesetak dolaznih i isto toliko odlaznih letova s podgoričkog i tivatskog aerodroma. S druge strane, Tirana svakodnevno ima više od 120 odlaznih i 120 dolaznih letova. Kompanija Vizer je posljednje tri godine uložila više od 1,3 milijarde eura u albansku avio-industriju. Oni su zbog porasta posla u Tirani zaposlili oko 500 članova posade

laznih i isto toliko odlaznih letova s podgoričkog i tivatskog aerodroma. S druge strane, Tirana svakodnevno ima više od 120 odlaznih i 120 dolaznih letova. Kompanija Vizer je posljednje tri godine uložila više od 1,3 milijarde eura u albansku avio-industriju. Oni su, zbog porasta posla u Tirani, zaposlili oko 500 članova posade. Sa aerodroma ,,Majka Tereza“ u Tirani prošle godine poletjelo je oko 53.000 putnika iz Crne Gore, a do aprila ove godine 20.000, potvrdio je medijima operativni direktor aerodroma u Tirani Pjervitorio Farabi. Vazdušna luka u albanskoj prijestonici u prvom kvartalu ove godine najbolje je poslovala u regionu. Sa aerodroma je, samo do aprila ove godine, poletjelo gotovo 1,6 miliona

Pet letova za Istanbul je više nego dovoljno, naročito što ih zimi i Turkiš ima toliko - smatra Šćuric, dodajući da Crna Gora mora nansirati i najmanje sedam sedmičnih letova za Frankfurt ljeti, uz intenciju povećanja na 10, kasnije i 12, te bar četiri sedmična leta za Pariz (to su uveli ovog ljeta) i tri za Amsterdam ljeti (naizmjenično sa Parizom), uz intenciju povećavanja na sedam nedjeljno za Pariz i pet za Amsterdam

putnika, što je rekord među državama u okruženju - Putovanjem iz Tirane – zbog neuporedivo bolje avio-povezanosti Albanije sa drugim zemljama i sve većim korišćenjem usluga aerodroma u Tirani - naši građani daju doprinos konkurentskom jačanju te zemlje u turističkom i drugom smislu. Nedovoljna ili slaba avio-dostupnost Crne Gore nanosi ozbiljnu štetu domaćim turističkim preduzećima, hotelijerima, ugostiteljima, domaćoj trgovini, poljoprivredi, domaćim i stranim investicijama, cjelokupnom razvoju. Uz to, povećavamo platno-bilansni deficit putujući preko Albanije i Tirane - kazao je Kostić Pobjedi.

On objašnjava da avio-dostupnost destinacije utiče na sve aspekte ekonomije, ne samo na turizam i ne treba posebna pamet da se to zaključi.

- Ako je već tako, a jeste, postavlja se pitanje zašto se stvari u tom smislu sporo mijenjaju. Ima za to mnogo razloga, malo je prostora da se oni navedu, ali ključni je taj što nemamo jasno naznačene prioritete razvoja – ne znamo gdje želimo da idemo i kako, a to su fundamentalna pitanja strategije razvoja koja traže jasan odgovor. A mislim da kod nas nije teško odgovoriti na takva pitanja imajući u vidu cjelokupnu sliku Crne Gore. Nedvosmisleno je jasno da je jedno od ključnih pitanja strateškog razvoja Crne Gore razvoj i unapređenje turizma i turističke privrede. Kad je već to tako, onda je jasno da moramo napraviti značajna ulaganja u putnu, avio i opštu infrastrukturu kao i u nacionalnu avio-kompaniju bez koje nema dobre avio-povezanosti, a koja je uslov razvoja turizmaporučuje Kostić.

On ističe da tržište daje krunski dokaz opravdanosti svake poslovne odluke.

Bez dobre putne infrastrukture, po njegovom mišljenju, avio-dostupnost je od ključne važnosti. Pa ako i imate dobru putnu infrastrukturu, opet je avio-dostupnost ključ-

na, jer u eri loukostera – niskobudžetskih avio-prevoznika i kupovanja vremena od strane savremenog kupca - turiste – ušteda u vremenu faktor je koji odlučujuće utiče na izbor odredišta.

- Kod nas se iznova predstavlja kao glavna korist ono što se mjeri, a mjeri se profit domaće avio-kompanije, koja to u stvari nije. Razumljivo je da to ističe i potencira menadžment avio-kompanije (to je njegov zadatak), ali to nikako ne može biti svrha nacionalne avio-kompanije. Nije ona formirana da bi stvarala profit koji je, usput, uslov poslovanja i što je cilj privatnih avio-kompanija, već je formirana zarad šire opšte društvene koristi i nacionalne ekonomije - smatra Kostić. U protivnom, on se pita, zašto se zove nacionalna avio-kompanija.

- Naime, nije glavna korist profit nacionalne avio-kompanije, daleko od toga, već je glavna korist posredni efekat na nacionalnu ekonomiju uz profit preduzeća. O tome se ne govori. O tome što nema velikih posrednih efekata, oportunitetnom trošku – trošku izgubljene prilike, ni riječi, a upravo je to ono što najbolje oslikava trenuto stanje. Da se razumijemo, greške se prave i praviće se. Takva je učinjena sa Montenegro erlajnzom. Bilo ih je i biće ih, ali istrajavanje na greškama i njihovo opravdavanje, a zatim i nastavljanje, ono je što nanosi višestruku štetu ukupnom društveno-ekonomskom razvoju - poručio je Kostić.

LOŠE UPRAVLJANJE

Mirza Krnić, ekonomista iz Preokreta, kaže da je razvijenost aerodroma u Tirani prilika za turističku privredu Albanije koja je u razvoju posljednjih godina.

- Da se razumijemo, želim našim komšijama sve najbolje. Oni su pokazali da promišljenim i istrajnim radom možete mnogo toga mijenjati. U tom smislu možemo učiti od njih. Uz to, moram reći i da je nji-

investicijama, razvoju u

putujući preko

VASILIJE KOSTIĆ: Slaba aviodostupnost Crne Gore nanosi ozbiljnu štetu domaćim turističkim preduzećima, hotelijerima, ugostiteljima, domaćoj trgovini, poljoprivredi, domaćim i stranim investicijama, razvoju u cjelini. Uz to, povećavamo platno-bilansni de cit putujući preko Albanije i Tirane

hova država pokazala mnogo više senzibiliteta za njihov razvoj, od naše prema našim vazdušnim lukama. Naš problem smo sami napravili. Dakle, godinama je jasno da menadžmenti Aerodroma Crne Gore ne uspijevaju da razviju potencijale, a da su partije kadriranjem i ubrzanim rotacijama, te brzopletim odlukama, učinile sistem takvim da ljudi

i kompanije biraju alternativne vazdušne luke. Naravno, tu je i momenat prenatrpanosti administracije, a malo ulaganja u neposredni izvršni kadar - smatra Krnić. Rezultat toga je, po njegovom mišljenju, mnogo slabija povezanost, nego što je mogla biti, a to automatski znači i nepovoljan input, posebno za visokoplatežnu turističku klijentelu.

Uobičajena gužva na Aerodromu „Majka Tereza“ u Tirani

sve letove, milione

Navodi da konkurencija iz drugih zemalja sa boljom avio-povezanošću utiče na smanjenje turističkog prometa u Crnoj Gori.

- U prvom redu oduzimanjem turista. I tu glavnu ulogu igraju daleko jači Tirana i Dubrovnik, koji su jaki aerodromi i ekstremno jaka turistička središta, daleko jača od Crne Gore. No, ovi aerodromi oduzimaju i druge putnike koji su njihovi korisnici, a ne aerodroma Crne Gore - objasnio je Šćuric.

Podgorica. Razlika je nekih

- Time smo izgubili jednu od prednosti koje smo mogli imati u odnosu na druge, jer su dva aerodroma, koja su blizu obale, od kojih je jedan doslovno uz samu obalu, mogli biti adut za našu turističku privredu. Ovako je loše upravljanje napravilo problem širem ekonomskom ambijentu. U 21. vijeku, svaki segment transporta, kada uspori ili zakaže, predstavlja ozbiljan izazov, ne samo za avio već i sve druge vidove privrede, koji su povezani sa njom –a sve ih je manje, koji ne samo indirektno, već i direktno nijesu na neki način povezani sa avio-saobraćajem. Od turizma, preko poštanskih djelatnosti, pa sve do polja sporta i obrazovanja - naglašava Krnić dodajući da bi aerodromi Crne Gore mogli biti stimulans za privredu i po modelu kojima bi se njima rukovodilo. - Tako da, recimo, imamo outsource management kao opciju. Dakle, da se menadžmentu zadaju parametri uspješnosti i da oni imaju honorare u skladu sa profitom koji ostvaruje firma, dok je vode. Ovako se samo

Osim toga, ograničena avio-dostupnost utiče i na strane investicije u turistički sektor Crne Gore.

ALEN ŠĆURIC: Crna Gora se u odnosu na susjedne zemlje, koje imaju bolje avio-povezivanje, kotira jako loše. Tirana je, prije kovida-19, bila manji aerodrom od Zagreba, a danas sustiže Beograd. Ona ima skoro pet puta više putnika nego Podgorica. Razlika je nekih šest miliona putnika odluke, gašenje Montenegro erlajnza i podizanje aerodromskih taksi, izbrisale Crnu Goru sa avio-mape

Nedvosmisleno je jasno da je jedno od ključnih pitanja strateškog razvoja Crne Gore razvoj i unapređenje turizma i turističke privrede. Kad je već to tako, onda je jasno da moramo napraviti znatna ulaganja u putnu, avio i opštu infrastrukturu, kao i u nacionalnu avio-kompaniju bez koje nema dobre avio-povezanosti, a koja je uslov razvoja turizma - poručuje Kostić

nastavilo sa kadriranjem koje je nekada produkt želje da se pokažete inovativni, a bez jasne ideje šta radite, sve do partijskih namještenja. Rezultat vidimo svi - poručuje Krnić.

LOŠA POZICIJA

Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric istakao je za Pobjedu da se Crna Gora, u odnosu na susjedne zemlje, koje imaju bolje avio-povezivanje, kotira jako loše. - Tirana je prije kovida-19 bila manji aeorodrom od Zagreba, a danas sustiže Beograd. Ona ima skoro pet puta više putnika, nego Podgorica. Razlika je u nekih šest miliona putnika. Dubrovnik je ta-

kođe bitno veći od Podgorice i Tivta. Ove dvije zračne luke oduzimaju jako puno putnika crnogorskim aerodromima. Nešto putnika istočne Crna Gore oduzimaju Priština i Skoplje, a sjeverne Crne Gore oduzima Sarajevo - poručio je za Pobjedu vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. Crna Gora sada plaća Rajaner, Vizer i Izidžet da lete, a Šćuric postavlja pitanje zašto onda ne bi plaćala i svog nacionalnog prevoznika.

- Nije li to logičnije? Ako Crna Gora ne uvede ovaj PSO, Er Montenegro će i dalje morati ,,rezati“ letove zimi, a Crna Gora će i dalje imati tragično lošu povezanost - poručuje Šćuric.

Njegove preporuke su da u Crnoj Gori, u prvom redu, država mora korijenito promijeniti odnos prema vazdušnom saobraćaju, posebno zimi. - Država mora subvencionisati Er Montenegro zimi. Ljeti Er Montenegro dobro funkcioniše i stvara novac. Broj letova će ove godine biti vrlo blizu broja letova Montenegro erlajnza iz 2019. Kompanija ima 13 redovnih linija iz Podgorice i sedam redovnih linija iz Tivta, dakle 20 redovnih linija ljeti, te još niz čartera. No, kompanija zimi ima izuzetno skroman broj letova. Tek sedam letova nedjeljno za Beograd i pet za Istanbul iz Tivta, te iz Podgorice 14 nedjeljnih letova za Beograd, tri za Istanbul, dva za Rim i dva za Cirih. Ukupno 36 nedjeljno letova. Premalo. I sad se postavlja pitanje - što čeka Crna Gora. Budimo realni, Er Montenegro mora poslovati finansijski pozitivno. Jer ne može očekivati pomoć Crne Gore. I zato zimi ,,opako reže“ svoje letove - naglašava Šćuric. U svakom slučaju, po njegovim riječima, ovakvo stanje nikako ne može biti interes Crne Gore koja mora imati minimalnu povezanost zimi. - A nema je, čak ni minimalne povezanosti. Hvale je vrijedno pomenuti da je Er Montenegro prošle zime pokrenuo letove za Cirih i Rim. Ali to nikako nije dovoljno da bi se ostvarila minimalna povezanost. Prihvatljiva je opcija imati 14 letova iz Podgorice za Beograd (jedan ujutro i jedan naveče). Prihvatljiva su i tri leta iz Istanbula, pošto na ovoj liniji leti Turkiš erlajnz sa 17 nedjeljnih letova. Dovoljno je i tri nedjeljna leta zimi za Ljubljanu. Zbog toga Crna Gora mora posegnuti za PSO-om i finansirati zimske letove Er Montenegra. Ovo je presudno za Crnu Goru - smatra Šćuric. Ističe da Podgorica mora imati najmanje četiri leta za Frankfurt nedjeljno (prošle zime nijedan), te po tri nedjeljna leta za Pariz (prošle zime nula). Cirih i Rim, takođe, kao i prošle zime, po dva leta sedmično. - To znači bar devet dodatnih zimskih letova. Uz intenciju svakodnevnih letova za Frankfurt u doglednoj budućnosti i bar četiri nedjeljna leta za Pariz, te tri leta za Amsterdam. Ovo mora finansirati Crna Gora i to mora biti njen

interes radi povezanosti, zimskih turista, njene dijaspore, poslovnih ljudi i političara. Pritom kompanija Er Montenegro mora hitno napraviti code-share sa Austrianom i Lufthansom kako bi imala svakodnevnu povezanost preko Beča i Frankfurta za cijeli svijet, te sa Er France-KLMom radi povezanosti preko Pariza i Amsterdama - kazao je Šćuric, smatrajući da bi onda i svakodnevni letovi za Frankfurt imali svoj smisao.

NEMA KONEKCIJA

- Bez svakodnevne veze sa nekim hubom, povezanost Crne Gore ne postoji. Tu Beograd nikako nije dostatna opcija, a Austrian i Turkiš nikako nijesu dovoljni za potrebe Crne Gore - poručuje Šćuric. Takođe smatra i da Crna Gora mora zimi finansirati bar dva dnevna leta iz Tivta za Beograd radnim danom - jedan odmah zorom i drugi povratak prije sumraka, kako bi putnici mogli ostvariti niz konekcija u Beogradu, te otići u Beograd isti dan i vratiti se naveče. - To sa Er Srbijom ne mogu. Vikendom je dosta jutarnji let subotom i večernji nedjeljom, a to znači 12, umjesto sadašnjih sedam sedmičnih letova. Pet letova za Istanbul je više nego dovoljno, naročito što ih zimi i Turkiš ima toliko - smatra Šćuric, dodajući da Crna Gora mora finansirati i najmanje sedam sedmičnih letova za Frankfurt ljeti, uz intenciju povećanja na 10, kasnije i 12, te bar četiri sedmična leta za Pariz (to su uveli ovog ljeta) i tri za Amsterdam ljeti (naizmjenično sa Parizom), uz intenciju povećavanja na sedam nedjeljno za Pariz i pet za Amsterdam. - Jednako tako ljeti kompanija mora imati bar četiri leta za Cirih (to su uveli ovog ljeta), uz intenciju povećanja na svakodnevne letove. Ovo takođe mora finansirati crnogorski PSO, kao nasušnu potrebu Crne Gore. Er Montenegro je ove godine planirao letjeti za Minhen, no od linije je odustao. Ta linija mora imati bar tri sedmična leta - poručuje Šćuric. On pohvaljuje što je Er Montenegro, uz sezonske letove iz Tivta za Ljubljanu, nastavio liniju Podgorica - Ljubljana cijele godine, a ne kao prošlog ljeta, kada je prekidao letove iz Podgorica za Ljubljanu i selio ih za Tivat.

- Logično bi bilo i da kompanija razdvoji liniju za Prag, te

Šćuric: Manje letovamanje turista

Avio-analitičar Šćuric smatra da nedostatak letova i destinacija odvraća potencijalne turiste od posjete Crnoj Gori. - Putnik danas želi putovati brzo i jeftino. Ako nema letova, on se neće odlučiti za tu destinaciju, nego će se odlučiti za neku drugu. Ovo je posebno izraženo kod ,,leisure“ putnika. I dok poslovni putnici, političari i birokacija, te putnici koji posjećuju porodicu i prijatelje, moraju koristiti konekcije za povezivanje početne i krajnje destinacije, turisti to ne moraju činiti, niti to čine. Oni jednostavno odaberu destinaciju gdje imaju non-stop letove - objašnjava Šćuric, dodajući da su direktne ekonomske posljedice smanjenog broja letova na crnogorsku privredu - manje letova = manje turista.

leti tri puta sedmično iz Podgorice i dva puta sedmično iz Tivta, umjesto sadašnjih pet letova iz Tivta, uz intenciju da iz oba grada ima po tri leta u budućnosti. Nije dobro što je Er Montenegro ukinuo letove za Banjaluku. Ovu liniju, sa bar dva sedmična leta u sezoni, morao bi što hitnije vratiti - smatra Šćuric, naglašavajući da je danas avio-promet važan kao željeznica prije 150 godina.

- Vrlo jednostavno, ko ima vazdušnu povezanost, ima i biznis. U tim gradovima otvaraju se predstavništva, ispostave, pogoni, uslužne djelatnosti. Ako turisti odlaze drugdje, onda neće biti ni investicija u turistički sektoristakao je Šćuric, koji dodaje da vazdušna povezanost stimuliše investicije i ekonomski razvoj. - To je uslov bez kojeg se ne može – kaže, na kraju, Šćuric. N. KOVAČEVIĆ

RAZGOVOR S POVODOM: Predrag Moštrokol, predsjednik Upravnog odbora Crvenog krsta Cetinja

Dobro djelo je uvijek

nagrada samo po

sebi

Uvijek rado ističem da se do svih postignuća u Crvenom krstu Cetinja, uz, moram priznati, prilično visoke standarde kojima težimo, dolazi isključivo volonterskim radom – rekao je Moštrokol

CETINJE – Posebna mi je čast što sam prošle godine imenovan za predsjednika Crvenog krsta Cetinja i što sam, nakon decenija volonterizma i podrške radu Crvenog krsta, u prilici da i sa ove pozicije dajem doprinos i budem podrška mladim snagama u njihovoj humanoj misiji – ocijenio je na početku razgovora za Pobjedu Predrag Moštrokol, predsjednik Upravnog odbora Crvenog krsta Cetinja.

Sumirajući prvu godinu na funkciji predsjednika, Moštrokol ističe da je posebno ponosan na aktivnosti koje su uspjeli da realizuju i koje prevazilaze zacrtane ciljeve.

- Uvijek rado ističem da se do svih postignuća u Crvenom krstu Cetinja, uz, moram priznati, prilično visoke standarde kojima težimo kad je naš rad u pitanju, dolazi isključivo volonterskim radom – rekao je on.

Podsjetio je da ta organizacija nema profesionalno zapošljenih, ali ima mrežu od 60 volontera, uglavnom mladih, koji su u svakom momentu spremni da se odazovu bilo kojoj aktivnosti i bezrezervno daju podršku.

- Zato i sada odajem priznanje njihovom radu i nadam se da ćemo i ubuduće biti pokretači brojnih aktivnosti za dobrobit i pojedinaca i lokalne zajednice – naglašava Moštrokol.

Govoreći o aktivnostima u Crvenom krstu Cetinje, naš sagovornik kaže da je najprepoznatljivije pružanje pomoći ugroženim kategorijama stanovništva kroz organizovanje humanitarnih akcija, saradnju sa tradicionalnim donatorima, raspodjelu pomoći u vidu prehrambenih i higijenskih artikala, garderobe, školskog pribora, kao i aktivnosti iz programa ,,Briga o starijima“. - S velikim uspjehom realizujemo već godinama projekat „Pomoć u kući starijem licu i

Volonterske početke u Crvenom krstu vezujem za poplave koje su zadesile Cetinje 1986. godine, kada je trebalo svakodnevno organizovati distribuciju pomoći i šatora ugroženom stanovništvu

Dvije godine borbe protiv pandemije

Na pitanje kako vidi ulogu Crvenog krsta u savremenom društvu, Moštrokol odgovara da značaj i uloga te organizacije najbolje dolaze do izražaja u situacijama kriza, ratnih dešavanja, elementarnih nepogoda. U periodu pandemije kovid-19, Crveni krst je imao neprocjenjivu ulogu kao podrška državnim organima. - Dvije godine sve naše aktivnosti su bile skoncentrisane na prevazilaženje i olakšavanje svih loših stvari koje nam je pandemija donijela. Kao nebrojeno puta do sada, pokazali smo da je Crveni krst najjači oslonac državi i njenim institucijama u kriznim situacijama i da nepredvidljive situacije, kakva je bila pandemija, iziskuju mobilisanje svih kapaciteta među kojima su volonteri sigurno jedan od najvažnijih – kazao je Predrag Moštrokol.

licu sa invaliditetom“ za 90 korisnika na gradskom području, a za 30 starijih korisnika sa seoskog područja organizuju se redovne posjete uz obezbijeđene ljekarske preglede – kazao je Moštrokol. Kaže da trenutno sprovode više projektnih aktivnosti namijenjenih najranjivijim kategorijama društva – starijim licima i licima sa invaliditetom, ali i uvode neke nove usluge namijenjene najmlađim sugrađanima kao što je ,,Podrška u učenju“.

- Tu su i redovne aktivnosti obuke prve pomoći i akcije dobrovoljnog davalaštva krvi, a u pripremi je i osposobljavanje tima za djelovanje u vanrednim situacijama – rekao je predsjednik UO Crvenog krsta Cetinja.

Na pitanje - ima li volonterizam budućnost i kako motivišu ljude da volontiraju i pomažu, Moštrokol je zadovoljan i ističe da su to pitanje uspješno riješili.

- Prepoznajući kapacitete kod djece i mladih, njihov istančan ukus za vrijednosti, uprkos činjenici da stasavaju u vremenu u kome je novac mjera svega, uspijevamo da podstaknemo njihovu želju da se bave dobrotvornim radom. Osluškujemo njihove afinitete i shodno tome ih angažujemo na aktivnostima koje su im najprima-

Sporan izbor u zvanje za redovnu

Bakić: Bratić nema predala dvije identične

mljivije i gdje oni smatraju da mogu pružiti najveći doprinos. Sjećajući se svojih volonterskih početaka, Moštrokol kaže da je to bilo davno, a krenuo je iz želje da nešto promijeni i pomogne.

- Volonterske početke u Crvenom krstu vezujem za poplave koje su zadesile Cetinje 1986. godine, kada je trebalo svakodnevno organizovati distribuciju pomoći i šatora ugroženom stanovništvu. Posebno me privuklo i dobrovoljno davalaštvo krvi, kao izraz humanosti i potrebe da se pomogne i do sada sam se odazvao na više od 100 akcija. Kasnije sam i kroz svoj profesionalni angažman u Službi zaštite i spašavanja nastojao da uvijek budem na usluzi sugrađanima i učinim sve što je u mojoj moći. To je i moj lični moto – dobro djelo je nagrada samo po sebi – naglašava Moštrokol. Na pitanje - što bi poručio mladima, naš sagovornik je podsjetio na slogan nedavno završene Nedjelje Crvenog krsta ,,Očuvajmo humanost“ pod kojim su realizovali sve aktivnosti. - Moja poruka mladima je da njeguju humanost i da u svemu što rade na prvom mjestu budu ljudi. U današnjem svijetu to nam je potrebnije više nego ikada – zaključio je Predrag Moštrokol. R.IVANOVIĆ-USKOKOVIĆ

mentorka kandidatkinji Vesni Bratić pri godine na Univerzitetu u Beogradu.

Zamjerke na proces ovog spornog izbora u zvanje su brojne. Članica Komisije za razmatranje konkursnog materijala i pisanje recenzija za izbor u akademsko zvanje prof. dr Radojka Vukčević bila je mentorka kandidatkinji Vesni Bratić pri izradi doktorata koji je ova odbranila 2012. godine na Univerzitetu u Beogradu.

Ova činjenica upućuje na sukob interesa – rekla je Tanja Bakić

PODGORICA – Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić izabrana je nedavno na Univerzitetu Crne Gore u zvanje redovne profesorice. Pojedinci iz stručne javnosti osporavaju njen izbor smatrajući da nije obavljen u skladu sa propisima, jer, između ostalog, nema nijedan samostalno objavljen rad. Sa Univerziteta Crne Gore Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja o toj temi.

Bratić je, upitana da li smatra da je izabrana u skladu sa propisima, odgovorila Pobjedi da neće da komentariše to. - Nadam se da ćete od nekog dobiti odgovor koji nije pamfletističko-populistički – rekla je Bratić. Na objavljenom konkursu na Filološkom fakultetu za izbor u akademsko zvanje za oblasti anglistika – anglofona književnost i civilizacija i engleski jezik, tražio se jedan izvršilac. A izbor u akademsko zvanje obavlja se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Za izbor u zvanje prijavila se bila i Tanja Bakić, odnosno konkurisala je za docenta, a Bratić za redovnog profesora. Na kraju se bira jedan od dva kandidata. Bratić je izabrana, Bakić nije. Bakić smatra da je u ovom

procesu prekršen niz stavki, odnosno propisa, zbog čega je pokrenula postupak pred Agencijom za alternativno rješavanje sporova. - Dobila sam konačnu odluku Senata u kojoj stoji da je Bratić jednoglasno izabrana u zvanje. Ne postoji nikakvo obrazloženje o tome zašto ja nijesam izabrana i zašto je Bratić data prednost, bez obzira na sporne stavke koje sam navela u svom prigovoru, a na koje mi članovi recenzentske komisije nijesu odgovorili izjašnjenjima, već izjavama da ostaju pri prethodno rečenom – rekla je Bakić Pobjedi.

Ona ističe da je Naučni odbor UCG, na sjednici u februaru, dao konačno mišljenje o ispunjenosti uslova i kriterijuma za izbor u akademsko zvanje (br. 01/8 -1147), zaključivši da ispunjava uslove za izbor u zvanje docent. Smatra da na Univerzitetu Crne Gore nema razvoja kritičke misli (da niko neće da se zamjeri koleginici ako kaže istinu), kao ni novih zapošljavanja, iako su budžetska izdvajanja u 2024. godini rekordno porasla – čak 15 miliona eura više nego 2020. godine – ukupno 35,8 miliona eura. - Zamjerke na proces ovog spornog izbora u zvanje su brojne. Članica Komisije za razmatranje konkursnog ma-

terijala i pisanje recenzija za izbor u akademsko zvanje, prof. dr Radojka Vukčević bila je mentorka kandidatkinji Vesni Bratić pri izradi doktorata koji je ova odbranila 2012. godine na Univerzitetu u Beogradu. Ova činjenica upućuje na sukob interesa –rekla je ona. Kaže da niko od čelnika sa Univerziteta Crne Gore nije preuzeo odgovornost podnošenjem ostavke sa svoje pozicije zato što su dva člana ove komisije u recenzijama objavljenim u Biltenu Univerziteta Crne Gore br. 598 od 28. decembra 2023. godine predala identične tekstove – prof. dr Radojka Vukčević i prof. dr Zoran Paunović - Ko li je stvarno napisao taj tekst, hm? Tekst prof. dr Zorana Paunovića, koji živi i stvara u Beogradu, prepun je ijekavice. Da li se o tome ,,razmjenjivalo mišljenje“ na sjednicama Vijeća i Senata – navela je Bakić.

ŠTO JE SPORNO U IZBORU?

Bakić je detaljno objasnila kako je tekao postupak izbora Bratić. Kaže da je saglasno članu 88, stav 15 Statuta UCG, podnijela prigovor još 26. januara Vijeću Filološkog fakulteta i u njemu obrazložila

,,Prekršeni propisi, nije zaštićen ugled Univerziteta“

Bakić je taksativno navela koji propisi su sve prekršeni u slučaju izbora Bratić. Kaže da je prekršen član 103 Statuta UCG, jer akademsko osoblje, tačnije Vijeće Filološkog fakulteta, kao i Senat UCG nijesu štitili ugled Univerziteta s obzirom na istovjetne predate tekstove dva člana recenzentske komisije.

- Prekršeni su član 3, član 7 i član 8 Zakona o sprečavanju korupcije (odnose se na djelovanje dr Radojke

Vukčević kao mentorke dr Vesne Bratić pri izradi njenog doktorata), zatim pisanim obraćanjem Bratić prekršena su Pravila postupka izbora u akademska i naučna zvanja (član 7, stav 3). S obzirom na to da Bratić nije imala radove iz oblasti iz koje ima objavljen doktorat, odnosno oblasti za koju se prijavila i iz koje su birani recenzenti, došlo je do nepoklapanja člana 88, stav 17 Statuta UCG sa članom 4 Uslova i kriterijuma za izbor u akademska zvanja. Konačno, recenzentska komisija je prekršila nekoliko članova Zakona o akademskom integritetu – član 3 (načela akademskog integriteta), član 4 (načelo čestitosti), član 5 (načelo objektivnosti), zatim stav 3 i stav 10 osnovnih odredaba Etičkog kodeksa Univerziteta Crne Gore, član 1 stav 5 moralnih i profesionalnih načela Etičkog kodeksa Univerziteta Crne Gore – rekla je ona.

Predrag Moštrokol

nema samostalnih radova, identične recenzije

stavke koje smatra da su sporne u čitavom procesu. U skladu sa članom 7, stav 5 Pravila postupka izbora u akademska i naučna zvanja i shodno Statutu UCG, član 88, stav 16, Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje recenzija za izbor u akademsko zvanje je trebalo da se izjasni na njen prigovor. Dodaje da, nažalost, na sjednici Vijeća Filološkog fakulteta, održanoj 21. februara 2024, komisija to nije učinila, već je samo poslala izjave da ostaje pri stavu prethodno objavljenom u Biltenu UCG br. 598 od 28. decembra 2023. godine.

- Iako u zapisniku sa ove sjednice stoji da je Vijeće ,,razmotrilo izvještaj recenzenata sa prigovorom i izjašnjenjima recenzenata“, ipak nigdje u istom zapisniku ne postoje apsolutno nikakvi detalji o ,,razmatranju“, mogućim akterima i zaključcima sa takvog ,,razmatranja“. Međutim, postoje detaljni podaci o glasanju, gdje se ističe da je većinom glasova Vijeća (skoro jednoglasno) izabran prijedlog da se Bratić izabere u zvanje redovne profesorice – navela je ona. Ovaj prijedlog Vijeća proslijeđen je Senatu UCG. - Sjednica Senata održana je 15. marta 2024. Iako u Zapisniku stoji da je Senat ,,razmatrao cjelokupan materijal iz predmetnog postupka“ i da je došlo do ,,razmjene mišljenja“, nigdje (opet!) nema apsolutno nikakvih podataka o tome ko je i kako razmijenio mišljenje, niti šta je kazao o mom prigovoru. Ali i u ovom slučaju takođe ima podataka o glasanju da se dr Vesna Bratić izabere u akademsko zvanje redovni profesor. Odluka je bila jednoglasna – dodaje Bakić.

Sljedeća zamjerka tiče se akademskog rada dr Vesne Bratić. Nakon uvida u njenu bibliografiju objavljenu u Biltenu UCG br. 598, od 28. decembra 2023, kao i na sajtu UCG, primjetno je, kaže Bakić, da ona nema objavljene radove iz oblasti anglofone književnosti –– iz koje ima doktorat i iz koje oblasti su i birani recenzenti za pisanje izvještaja (član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore, stav 17 i Uslovi i kriterijumi za izbor u akademska zvanja, član 4), već da je ona potpisana za jednog od nekoliko koautora iz sasvim drugih oblasti – lingvistike ili metodike nastave stranog jezika, dok je na dva rada potpisana kao koautor takođe iz druge oblasti –srpske književnosti. - Bratić u ovom procesu izbora u zvanje nema nijedan samostalno objavljeni rad – rekla je Bakić. Primjetno je, kako dodaje, i da su za recenzentsku komi-

siju izabrani profesori engleske ili američke književnosti. - Shodno tome, oni i nemaju znanja da analiziraju radove iz oblasti lingvistike, metodike nastave jezika i srpske književnosti. Ali su to ipak radili, kada su preopširno, pohvalno i hvalospjevno analizirali radove dr Bratić – rekla je Bakić. Kaže da činjenica da dr Bratić nema radove na temu engleske ili američke književnosti iznenađuje, s obzirom na to da ona duži niz godina drži predavanja na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore upravo iz književnih oblasti – britanski klasicizam, sentimentalizam, romantizam i američka književnost – koje su predmet usvojene Inicijative za pokretanje procedure za izbor u više akademsko zvanje (br. 01-1398) za glavnu oblast anglofona književnost i civilizacija na matičnom Filološkom fakultetu, na osnovu koje je i raspisan ovaj kon-

Bivša četvorostruka ministarka Vesna Bratić

kurs za izbor u zvanje od 30. juna 2023.

- Kad smo već kod naučnoistraživačke djelatnosti iz oblasti anglofone književnosti kod dr Vesne Bratić, ona je svoj magistarski rad iz 2007. godine ,,Slike stradanja i smrti u Tišminom i Foknerovom pripovjedačkom postupku“ objavila pod neznatno izmijenjenim nazivom ,,Stradanje i smrt u Foknerovoj i Tišminoj prozi“ (izdavač: UCG, 2020. godina). Ista situacija primjenjuje se i na njen doktorat iz 2012. godine ,,Slike Amerike u dramama Dejvida Memeta i Sema Šeparda“, objavljen pod takođe neznatno izmijenjenim nazivom ,,Panorama Amerike u postmodernoj drami“ (UCG, 2020. godina). Oba

izdanja Bratić u svojoj bibliografiji navodi kao monografije – rekla je ona. Dodaje da u njenoj cjelokupnoj bibliografiji, datoj na sajtu UCG, jedina dva samostalna autorska rada iz oblasti anglofone književnosti su ,,Iskustvo nasilja i stradanja u romanima Aleksandra Tišme“ (2017) (izvod iz magistarkog rada) i ,,Stanja šoka: Šta je Semu Šepardu ostalo da kaže 90-ih“ (2014) (izvod iz doktorata) – oba objavljena u hrvatskom časopisu Književna smotra. Ostali radovi Bratić, tvrdi Bakić, nijesu samostalni, već koautorski, a nijedan od njih nije iz oblasti anglofone književnosti.

- Uzgred, jedan od brojnih koautorskih radova Bratić

Etički odbor nije cijenio da li Bratić zadovoljava etičke standarde univerzitetskog profesora

Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Slobodan Backović komentarisao je da li su na izbor Bratić mogle da utiču njene nezakonite odluke dok je obavljala funkciju ministarke, te je smijenila direktore škola koji su na sudu dokazali da je to učinjeno mimo propisa. Backović kaže da je pitanje za odgovorne na UCG, u prvom redu rektora prof. dr Vladimira Božović - zašto se niko na UCG nije sjetio da pita Etički odbor

za mišljenje o postupcima prof. dr Bratić u vezi sa nezakonitim djelovanjem za vrijeme ministarskog mandata.

(Etički kodeks Univerziteta Crne Gore, član 4, stav 1Akademsko osoblje dužno

i lingvistkinje Milice Vuković-Stamatović ,,Conceptual Container Metaphors and Entrapment in Woolf’s Mrs Dalloway“ dotiče se engleske književnosti, ali ne sa književnog, već lingvističkog aspekta –konceptualne metafore, kojima se i sama Vuković-Stamatović često bavila u svojim radovima iz oblasti lingvistike – kaže ona. Bakić ističe da je interesantno da su svi njeni radovi iz anglofone književnosti samostalni i objavljeni od uglednih međunarodnih izdavača, a da ta činjenica nije bila toliko bitna u očima recenzenata. - Recimo, rad ,,The Most Obscure and Most Angelic of all the English Lyrical Poets’: William Blake in the former Yugoslavia“ objavljen je u monografiji ,,The reception of William Blake in Europe“ koju je objavio čuveni Bloomsbury sa sjedištem u Londonu. Drugi moj rad ,,William Blake the designer: The reception of Robert Blair’s ‘Grave’ in Serbia“ objavljen je u književnom časopisu Literature Compass, koji izlazi u izdanju gigantskog izdavača Wiley sa sjedištem u Nju Džersiju, a nalazi se na A&HCI listi u prestižnoj kategoriji Q1. Moj rad ,,’Re-mediating’ William Blake in Croatia and Serbia“ objavio je svjetski najpoznatiji časopis iz oblasti studija o Vilijamu Blejku – Blake: An Illustrated Quarterly sa sjedištem na Univerzitetu Ročester u Njujorku (lista Scopus), a uređuju ga i recenziraju svjetski najpoznatiji kritički autoriteti o Blejku – navela je ona. Navodi da se recenzentska komisija previše sažeto i distancirano zadržala na analizi njenih radova, iako su svi oni iz oblasti književnosti engleskog romantizma, koja i jeste obuhvaćena ovim predmetnim konkursom, iako su svi samostalni i bez koautorstva, dok se s podrobnijim fokusom i povišenim ,,stepenom hvale posvetila koautorskim radovima dr Vesne Bratić iz oblasti lingvistike, metodike nastave stranog jezika i srpske književnosti“.

- Etički odbor UCG treba da odgovori na pitanje da li etički profil prof. dr Bratić zadovoljava etičke standarde univerzitetskog profesora

Slobodan Backović

je u javnim nastupima i djelovanju promovisati humanističke vrijednosti, ugled struke i akademske zajednice i čuvati lično i profesionalno dostojan-

stvo kolega i član 5, stav 10 - Pripadnici akademskog osoblja ne smiju zloupotrebljavati akademski autoritet radi ostvarivanja ličnih, porodičnih i političkih interesa). Etički odbor zbog toga i postoji. Toga nije bilo – rekao je Backović. Dodaje da, pošto se niko nije sjetio Etičkog odbora u slučaju prof. dr Bratić, Senat je mogao da razmatra samo izvještaj recenzentske komisije koja je ocjenjivala pedagoški i naučni rad prof. dr Bratić.

- Naredni problem u čitavom ovom postupku odnosi se na pisano obraćanje dr Vesne Bratić (br. 01-111/1), koje je izvorno predala velikom brzinom (31. januara 2024), nakon što sam ja blagovremeno, i saglasno sa članom 88 Statuta UCG, predala svoj prigovor Vijeću Filološkog fakulteta (26. januara 2026) na recenzije objavljene u Biltenu Univerziteta Crne Gore br. 598 od 28. decembra 2023. godine. Moj prigovor je trebalo da bude tajan sve do narednog zasijedanja sjednice Vijeća Filološkog fakulteta, 21. februara 2024. Bratić je ovim pisanim obraćanjem prekršila i Pravila postupka izbora u akademska i naučna zvanja (član 7, stav 3), zato što ona nije kandidat koji je dobio negativno mišljenje recenzenata, a niti je recenzent koji se izjašnjava po osnovu predatog prigovora –smatra Bakić. N. ĐURĐEVAC

Univerzitet ćuti na sporni izbor Vesne Bratić za redovnog profesora

S. VASILJEVIĆ

Policija privela pa pustila predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja iako je vozio službeni auto pod dejstvom alkohola

Lekić uhvaćen sa 1,19 promila alkohola u krvi i pušten da se kući trijezni?!

PODGORICA - Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Milan Lekić priveden je u petak veče u Pljevljima zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola - saopštila je Uprava policije (UP). Utvrđeno je da je Lekić upravljao vozilom sa 1,19 promila alkohola u krvi. - U Pljevljima je u ranim jutarnjim časovima kontrolisan vozač M.L. (65) koji je tom prilikom alkotestiran. Utvrđeno je da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,19 promila. M.L. je na licu mjesta priveden i doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja. Nakon toga požalio se na svoje zdravstveno stanje, zbog čega je od strane policijskih službenika odveden na ukazivanje

ljekarske pomoći u Hitnu medicinsku pomoć Medicinskog centra Pljevlja - navedeno je u saopštenju Uprave policije. Iz policije su kazali da je nakon obavljenog ljekarskog pregleda od strane dežurnog doktora E.K., u izveštaju konstatovno da „pacijent nije za zadržavanje u službenim prostorijama policije“. Uzimajući u obzir mišljenje doktora, policijski službenici su nakon toga pustili Lekića bez daljeg zadržavanja.

Navodi se da je, zbog učinjenog prekršaja, nakon upoznavanja dežurnog sudije za prekršaje, protiv M.L. podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. - Napominjemo da u konkretnom slučaju nije postojalo bilo kakvo selektivno postupanje policijskih službenika, da se odluka starješine da se M.L.

ne zadržava u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja, bazirala isključivo na prethodno navedenom stručnom mišljenju doktorakazali su iz policije.

Iz UP dodaju da će rukovodilac Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ analizirati

NVO obilježile 32 godine od nekažnjenog ratnog zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica I

PODGORICA - Memorijalnim skupom ispred zgrade policije, Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, juče u podne obilježena je 32. godina od ratnog zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica u organizaciji Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Anime – Centra za mirovno i žensko obrazovanje, u prisustvu porodice jedne od žrtava zločina, zvaničnika iz Vlade Crne Gore, predstavnika Islamske zajednice, nevladinih organizacija, medija i građana.

I ova je godišnjica, nažalost, dočekana bez ponovnog otvaranja krivične istrage, bez spomenika i bez dana sjećanja na žrtve.

Skupu su prisustvovali sin stradalog Osmana Bajrovića, Alen Bajrović, kao i predstavnici Vlade i to Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica, načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Herceg Novom Dragan Kontić, savjetnica potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Mirjana Maslovar, službenik u Ministarstvu vanjskih poslova Drago Martinović, saradnica u Kabinetu predsjednika Crne Gore Marija Vesković, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić, i pomoćnik sekretara za prostorno planira-

nje i izgradnju u Opštini HN Aleksandar Božović. Među stotinu učesnika skupa bili su i ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić, predstavnici Islamske zajednice, Bošnjačkog vijeća, UNDP-a u Crnoj Gori, političkih partija (URA, SDP, SD, Bošnjačka stranka, Liberalna partija, Demokrate), nevladinih organizacija, aktivisti i građani i građanke

Herceg Novog. Skupu su prisustvovali i predstavnici Centra za nenasilnu akciju Sarajevo - Beograd i Documente iz Zagreba. Skupu su se obratili Bojana Malović, pravna savjetnica u HRA, Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Ervina Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje, Alen Bajrović, sin

ISTRAGA ILI BEZOČNA ZLOUPOTREBA

juče punih osam sati pretresali dva stana

postupanje policijskih službenika i odgovornih starješina u konkretnom slučaju, kako bi se utvrdilo eventualno postojanje bilo kakvih propusta u postupanju i primjeni zakona i policijskih ovlašćenja. -Biće inicirane odgovarajuće provjere prema nadležnim institucijama i Ministarstvu zdravlja, kako bi se utvrdilo da li je ovakva praksa i mišljenje doktora u skladu sa zakonom - kazali su iz policije.

U trenutku kada je policija zaustavila Lekića on je upravljao službenim vozilom.

Sve se odigralo ispred pljevaljskog lokala „Municipijum“ gdje je Lekić bio u provodu sa društvom.

Pobjeda je u više navrata pisala o nezakonitim odlukama Lekića u Rudniku uglja kojima se sada bavi Specijalno državno tužilaštvo. R.P.

PODGORICA – Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja juče su - navodno u okviru istrage o mogućoj utaji poreza, pranju novca i zloupotrebi ovlašćenja u privredi – punih osam sati pretresali dva stana u ulazu zgrade u Master kvartu koji su vlasništvo kompanije Bemaks, ali nije pronađen ili zaplijenjen bilo kakav kompromitujući materijal, saznaje Pobjeda.

UPAD I SPO ,,OKUPACIJA“

Specijalci krevete,

stradalog Osmana Bajrovića, Aleksandar Saša Zeković, u ime nestranačke Građanske inicijative „21. maj“, samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorice, Siniša Bjeković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Petar Koprivica, državni sekretar u MUP-u, Tamara Vujović, ministarka kulture i medija, Mirsad Rastoder, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća, Velija Murić, advokat porodica žrtava ratnih zločina, Damir Gutić, potpredsjednik Bošnjačke stranke, Nikola Radman, predsjednik GP Ura u Herceg Novom, Aleksandar Božović, pomoćnik sekretara za prostorno planiranje i izgradnju u Opštini HN, i Sanja Crnić, direktorica NVO Ksena. Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje kazala je da nam dileme oko toga da nije moguća funkcionalna vladavina prava dok ratni zločini, poput deportacija, koje ostaju bez utvrđenog kompletnog činjeničnog stanja i odgovornosti. - Osim razočarenja odnosom nadležnih institucija prema ovom ratnom zločinu, mi u civilnom sektoru smo razočarani i prijedlogom nekih političkih struktura da se jedna ulica u Podgorici nazove po čovjeku koji je nalogodavac ovog zločina i nadamo se da to neće dobiti konačno odobrenje nadležnog Ministarstva jer bi to bila nepojmljiva uvreda ovih žrtava, ali i znak da država Crna Gora stoji uz zločince umjesto uz žrtve - kazala je Uljarević. N.K.

Kako je naš list pisao, akcija je počela još u petak oko podne, kada je desetak pripadnika SPO ,,okupiralo“ ulaz zgrade u Master kvartu, da bi potom krenuli da legitimišu svaku osobu koja bi namjerila da uđe u zgradu. Nakon 18 sati, stiglo je i pojačanje – desetak uniformisanih policajaca koji su se rasporedili od prizemlja po spratovima, u iščekivanju sudskog naloga za pretres. Iako je novinarka Pobjede, kao i njena koleginica iz M portala, pokušala da sazna motive akcije i ime rukovodioca operacije, pripadnici SPO nijesu željeli da uspostave komunikaciju, samo su naložili da novinari izađu ispred zgrade. Kako je naš list izvijestio, pripadnici SPO, bez naloga suda, bili su namjerni da uđu u nekoliko stanova koji su vlasništvo Bemaksa. Nakon intervencije pravnih zastupnika izvršnog direktora Bemaksa Ivana Ubovića, koji se nalazi van Crne Gore na ,,Final Four“ turniru Eurolige u košarci, pripadnici SPO su odustali od pretresa.

PRETRESI BEZ EFEKTA

Tek juče, nakon puna 24 sata, policija je, poslije dobijanja naloga, obavila pretres dva stana. Prema informacijama Pobjede, navodno u okviru istrage o mogućem pranju novca, pripadnici SPO su željeli da provjere jesu li stanovi opremljeni skupocjenim italijanskim namještajem, kako je zapisano u dokumentaciji Bemaksa.

Prema informacijama Pobjede, policija je juče pretresala stan u kojem živi sestra biznismena Aleksandra Mijajlovića, dok su u drugom stanu zakupci - njegovi roditelji.

Osim uobičajenih stvari, nije pronađen bilo koji predmet ili dokument koji bi mogao da opravda opsežnu policijsku akciju.

Očito da akcija, koju je naredio načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, nije bila motivisana istražnim razlozima, već je bila neki oblik policijskog maltretiranja porodice Mijajlović. O tome svjedoči i izjava advokata kompanije Bemaks Stefana Jovanovića, koji je prisustvovao pretresu dva stana ove kompanije.

OZBILJNE MANJKAVOSTI

Jovanović je novinarima kazao da je naredba Višeg suda u Podgorici, koju su priložili službenici SPO, manjkava, odnosno da nijesu navedene činjenice koje bi opravdale pretres.

- U naredbi nije naveden razlog zašto se radi pretres, tač-

Advokat Zoran Piperović, pravni zastupnik kompanije Bemaks, taksativno je za Pobjedu nabrojao sve optužbe za teška krivična djela koje su tužilaštvo i Specijalno policijsko odjelje-

nje pripisivali nadležnima u renomiranoj građevinskoj kompaniji, konstatujući da su redom padale sve optužbe.

-U početku bijaše optužba za vrh kriminalne piramide,

Nastavljena „okupacija“ stanova u Master kvartu

d. malidžan

Milan Lekić

Godišnjica deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica

ZLOUPOTREBA MOĆI: Pripadnici SPO nakon prekjučerašnjeg ,,zauzimanja“ ulaza zgrade u Master kvartu, stana - bez ikakvog rezultata

Specijalci fotografisali krevete, ormane, kuhinje...

U naredbi nije naveden razlog, tačnije navedena su krivična djela, ali nije navedeno na koga se sumnja da je izvršio ta krivična djela, nijesu navedene činjenice koje bi opravdale pretres, nije naveden nijedan trag ili predmet za koji se sumnja ili se smatra da bi se pretresom mogao naći. Službenici koji su izvršili pretres popisali su namještaj koji se nalazio u stanovima, slikali su taj namještaj i to su radnje koje su oni u suštini preduzeli – rekao je novinarima advokat Stefan Jovanović, jedan od pravnih zastupnika kompanije Bemaks

nije navedena su krivična djela, ali nije navedeno na koga se sumnja da je izvršio ta krivična djela, nijesu navedene činjenice koje bi opravdale pretres, odnosno nije naveden nijedan trag ili predmet za koji se sumnja ili se smatra da bi se pretresom mogao naći. Službenici koji su izvršili pretres popisali su namještaj koji se nalazio u stanovima, slikali su taj namještaj i to su radnje koje su oni u suštini preduzeli – rekao je novinarima Jovanović sinoć nakon okončanja pretresa.

Objasnio je da naredba glasi na

za kokain i cigarete. Kad to minu, onda su u podrumu solitera u blizini hotela Podgorica, jula prošle godine, specijalci iz SPO-a tražili najmanje dvije ruske podmornice i raketni sistem tipa ,,Eskander“. Kad je i to pasalo, onda su tragali kako je uništena flora i fauna u koritu rijeke Morače nelegalnim vađenjem šljunka. I to je pasalo odlukom tadašnje ministarke ĐurovićNovaković. Sad prisustvujemo fotografisanju kreveta, ormana i friteza za krompir

krivična djela utaja poreza i doprinosa i pranje novca. - Što se tiče samog namještaja koji se nalazi u stanovima, uredno je kupljen, uredno su plaćene sve dažbine koje se odnose na taj namještaj tako da tu nema ništa sporno. Kompanija Bemaks samo insistira na zakonitosti procesa – istakao je Jovanović. Pretresi se nastavljaju u ponedjeljak, kada će SPO ući u još dva stana u zgradi, takođe vlasništvo kompanije Bemaks. Advokat Jovanović je rekao da su službenici SPO koji su bili angažovani za pretres „bi-

u Master kvartu. Treba očekivati nove spektakularne akcije, traženje odgovora na teško pitanje - otkud kamenje u kamenolomima za koje je Bemaks uredno dobio koncesiju – sarkastično nabraja advokat Piperović neuspješne policijsko istražne radnje koje su vođene sa ciljem diskreditacije i progona vlasnika kompanije Bemaks. Piperović napominje da je posljednja akcija pretresanja stanova u Master kvartu odrađena iako su pripadnici

li maksimalno korektni i profesionalni“.

- Branjenici koje zastupamo kolega Zoran Piperović i ja apsolutno nemaju što da kriju i omogućili su pretres – zaključio je Jovanović.

POZADINA PRIČE

Jučerašnja akcija samo je dio jedne opsežnije operacije koju vodi SPO po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, operacije koja ima politički karakter i pozadinu.

Prema informacijama Pobjede, pretresi su dio jedne

SPO od kompanije Bemaks dobili svu traženu dokumentaciju, ali da je ovo svjesno rađeno kako bi se narušio ugled kompanije, ali i targetirali vlasnici Bemaksa. -Jedini ozbiljan zaključak je da se radi o besprizornom maltretiranju i progonu, jer je ova akcija bila nepotrebna. Sva dokumentacija o nabavci opreme, plaćanju svih usluga uredno je predata policijskim istražiteljima koji su, očito, imali drugi cilj ovom akcijom – zaključuje Piperović.

istražne akcije koja je počela 16. maja, kada je, po naredbi načelnika Šukovića, poznati beogradski arhitekta Aleksandra Petrović praktično lišen slobode na aerodromu Podgorica, neposredno prije leta za Beograd. Petrović je te večeri priveden

u Specijalno državno tužilaštvo zbog ispitivanja, zadržan je prvo u hotelskoj sobi uz policijsku pratnju, a potom odveden u prostorije SPO i u SDT na saslušanje, pri čemu su mu oduzeti telefon i laptop - bez ikakvog pisanog naloga.

Petrovića su saslušavali tužioci Miloš Šoškić i Miroslav Turković, prvi u okviru istrage protiv bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, a drugi u okviru istrage koja se vodi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića.

Pripadnike Specijalnog policijskog odjeljenja zanimalo je da li su arhitektu za uređe-

,,Tačan je broj, ali pogriješili ste!“

Tokom jučerašnjeg pretresa dva stana u Podgorici, telefonski poziv iz SPO dobio je i Veselin Kovačević, nekadašnji izvršni direktor Bemaksa, sada savjetnik u toj kompaniji. Od njega je traženo da svjedoči pretresu stanova u Podgorici, što je ovaj glatko odbio jer nije ovlašćeno lice. Nakon toga je inspektor Jovanović, kako se predstavio, Kovačeviću zaprijetio da će, zbog prethodnog odbijanja, ,,morati da dođe u Podgoricu ujutro, oko osam sati, i da službenu izjavu u Centru bezbjednosti u Podgorici“. Pobjeda je, u cilju pojašnjenja čudne situacije, pozvala inspektora Jovanovića, koji se javio na naš poziv, ali nakon što je tražio da mu se ponovi pitanje, konstatovao ,,da je broj tačan, ali da je osoba pogrešna“. Na ponovni upit novinara da li razgovara sa pripadnikom SPO (broj telefona: 067 184 ...) nije bilo odgovora?!

nje enterijera angažovali Lazović, Mijajlović i kompanija Bemaks. Nakon što im je Petrović odgovorio da je Bemaks naručilac posla, a ne Mijajlović ili Lazović, te da mu je najveći klijent u Crnoj Gori vlasnik kompanije ,,Voli“ Dragan Bokan, službenici su mu kazali da ih to ne zanima, prenosi M portal.

Da sve bude čudnije, pripadnike SPO jako je zanimalo kako je arhitekta Petrović upoznao bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića?! Kada im je Petrović odgovorio da ga je sa Đukanovićem davno upoznao njegov pokojni otac, takođe poznati srpski arhitekta Zoran Petrović, splasnulo je formalno raspoloženje pripadnika SPO za nastavak ispitivanja.

Svi ovi detalji pružaju nedvosmislene dokaze da vrh SPO-a i SDT-a, očito u koordinaciji sa dijelom nove vlasti u Crnoj Gori, vodi politički motivisanu operaciju. I ulažu se veliki napori – čak i po cijenu kršenja zakona i osnovnih ljudskih prava – da se u priču o kriminalu, korupciji, osim pojedinih vlasnika jakih privatnih kompanija, ubaci i najviši predstavnici bivše vlasti, prevashodno Milo Đukanović, koji je primarni target. D. ĐURANOVIĆ / K. KRSMANOVIĆ

kvartu

Pripadnici SPO su željeli da provjere jesu li stanovi opremljeni skupocjenim italijanskim namještajem

Pretresana su dva stana u Podgorici

Pres služba Svete Stolice je pre devet dana, 17. maja, objavila ,,Protokol za razmatranje navodnih natprirodnih fenomena“, koji je pustila u svet papina Dikasterija za doktrinu vere koju vodi argentinski kardinal Viktor Manuel Fernandez - ,,Tuco“. On je Protokol na konferenciji za štampu i obrazlagao, u pratnji drugih autora. Tekst se odnosi na status verskih čuda sa pokušajem dodatnog razdvajanja vere od nauke i na demokratsko pojačavanje uloge biskupa u odlučivanju o čudima u lokalnim dijecezama. To nije sve. Tekst ne osuđuje veru u natprirodne događaje. On ih ni ne opovrgava, već on govori da vera ljudi u njih može biti korisna za širenje i učvršćavanje religioznih ubeđenja i da o tome veću reč moraju imati biskupi na terenu, a manju u Vatikanu. Tim kriterijumima padaju u vodu prethodni kriterijumi koji su dovodili do toga da se isključivo na papskom nivou priznaje da statue i ikone Madone plaču, da na šakama budućih svetaca izbijaju krvave stigmate na mestima gde su kod Isusa bile probijene klincima na krstu i gde razni ,,vidioci“ očima i glasom doživljavaju Mariju. Više nema papske diplome za čuda.

Papa Franja ovlašćuje lokalne biskupe da sami odlučuju na koji način da tumače navodna čuda u interesu vere, a da Dikasterija daje samo javnu završnu potvrdu o toj korisnosti. Do juče je to bilo tajno. Ovo ne znači da Sveta Stolica poništava prethodne odluke o čudima - ona to uopšte ne čini, jer bi to vodilo razaranju Crkve, ali će novi kriterijumi možda zaljuljati poverenje u neke od prethodnih i budućih odluka Rima. Imajmo u vidu da i sam papa Franja nosi ime po starom Franji Asiškom iz 12/13. veka koji je patio od stigmata zadobijenih na brdu Alverni. Papa Franja neće napasti svog idola iako su možda njegove stigmate bile plod prevare i propagandne mašte onog doba. Jedini crkveni portret živog Asiškog iz

POGLED SA STRANE

Kuda to Crkvu vode Argentinci?

Da li smo shvatili papu? Ukinuo je ,,inkviziciju“ oko postojanja čuda i isključive odgovornosti Vatikana za proglašavanje ,,dogma“ o Božijim čudima. Ostala je sada samo korisnost od vjere u njih, ali nema diplome da ona zaista postoje. To je raskid sa praksom Crkve starom dvije hiljade godina i nijesu više nužna empirijska i spekulativna dokazivanja da hrišćanska čuda postoje! Papa Franja time napušta epistemologiju dokazivanja čuda i povlači još jedan potez da spriječi kompromitaciju vjere pokušajima da je teolozi imperativno dokazuju naukom; on spašava Crkvu od kon ikta sa Univerzitetom

1228/29. godine, dve godine posle njegove smrti, ne pokazuje stigmate. Uostalom, papa Franja nije neprijatelj nauke kao Asiški, niti je šizmatički neprijatelj pravoslavlja kao Asiški koji je 1220. godine u Dubrovniku rekao da će ova država propasti bude li dozvolila povratak pravoslavlja u nju.

PAPINO ČUDO

Ako nam se izneti strateški stav Dikasterije o čudima ne čini strateškim - varamo se, on to jeste. Dikasterija ne govori da čuda ne postoje, kao što ona ne govori niti da čuda postoje, već ona ističe da valja podsticati veru vernika u njih. To su dužni da čine sveštenici. Tu je jedino bitna korisnost verske iluzije. Sve je to odavno razmatrano u hrišćansko-islamskoj-judejskoj teologiji.

Ali je kod Svete Stolice još nešto drugo novo - to je da o čudima ona više neće monopolski da raspravlja. Zašto?

Mi ne možemo dokazati Hristovo uspenje na Nebo niti Marijino došaptavanje sa ,,vidiocima“ u hercegovačkom Međugorju, ali je bitno to da vernici poveruju u takve pastorale ukoliko su one korisne za dejstvo Crkve. Pri tome, i ovde je kod pape Franje revolucija: Sveta Stolica je, po njemu, do sada grešila monopolizacijom presude u koja čuda ćemo verovati ili ne. I to ona sada želi da ublaži. Kako?

Ovako: papa Franja objavljuje da on demokratizuje veru u čuda gde sada lokalni biskupi dobijaju prava da brzo, bez centralne odluke Svete Stolice razvijaju korist od vere u navodna čuda! To papino pravilo je nazvano,,Nihil obstat“ - bez ikakvih prepreka! No, to papino pravilo je nastalo u prošlosti i nije samo njegovo. Papina Fernandezova Dikasterija pri tome jedino zabranjuje biskupima da o čudima govore da su

zaista čuda, to više nije važno, jer u to neće više sa voljom ulaziti ni Sveta Stolica , već ih obavezuje da iz nekog čarobnog događaja crpe pozitivne ,,aspekte“ po jačanje vere.

Da li smo shvatili papu? Ukinuo je ,,inkviziciju“ oko postojanja čuda i isključive odgovornosti Vatikana za proglašavanje ,,dogma“ o Božijim čudima! Ostala je sada samo korisnost od vere u njih, ali nema diplome da ona zaista postoje. To je raskid sa praksom Crkve starom dve hiljade godina! I nisu više nužna empirijska i spekulativna dokazivanja da hrišćanska čuda postoje! Papa Franja time napušta epistemologiju dokazivanja čuda i povlači još jedan potez da spreči kompromitaciju vere pokušajima da je teolozi imperativno dokazuju naukom. On spašava Crkvu od konflikta sa Univerzitetom. Hoće li to dovesti do interkontinentalne federalizacije anarhije u proceni koristi od hrišćanske religije? To ćemo tek videti. I hoće li to dovesti do biskupskih sukoba unutar di-

Biskupima je bilo sumnjivo: što bi se Djevica Marija stalno brinula o teritorijalnim strastima kaluđera u Mostaru? Biskupska konferencija Jugoslavije 1991. godine u to nije povjerovala i objavila je da se o Mariji ,,na temelju dosadašnjih istraživanja ne može ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama“. Biskupi su tada zatražili da se o Mariji govori u skladu sa tradicionalnom marijološkom doktrinom Crkve, pošto je petoro od šestoro djece izgleda do tada izgovaralo naučene rečenice od svojih učitelja iz sjenke kojima se izazivaju prevaziđene teološke rasprave. Papa Benedikt Šesnaesti je jednog takvog i otkrio, to je navodno bio kaluđer Tomislav Vlašić i najurio ga je 2009. godine iz monaškog reda. Benedikt nije proglasio čudo Marije u Međugorju, ali je Međugorje ostalo mjesto gdje vjernici žele da se mole Djevici i panteonu na hrišćanskom nebu. Tako se od mogućeg trika u Međugorju, radi banalne preraspodjele kaluđerskog uticaja, stiglo do međugorske svjetske religiozne atrakcije

jeceza u bilo kojoj zemlji oko korisnosti lokalnih čuda? I to ćemo tek videti. Ali objavljeni Protokol naglašava da je Sveta Stolica svesna da odluke svake dijaceze imaju uticaj na celinu crkvene organizacije.

KO

JE TU TUŽAN

Ako uzmemo u obzir da je Sveta Stolica opovrgla svoju nadležnost za isključivo priznavanje korisnosti od navodnih religioznih čuda, onda je ona time verovatno rastužila one koji su želeli samo papsko priznanje za svoja lokalna čuda. Po sebi se razume da autoritet provincijalnih biskupa ne može da zameni snagu autoriteta Svete Stolice. Neće više biti iscrpnih i mučnih papskih arbitraža o lokalnim čudima i prevarama. Vatikan je umoran od toga i papa Franja prepušta ova priznanja regionalnim biskupima u ruke. Nije važno da li se čudo dogodilo ili ne, važno je da lokalna biskupija dokaže Svetoj Stolici koja je korist po Crkvu da narod u to veruje. Od samih biskupa će zavisiti ugled njihovih tvrdnji, pa šta im Bog da.

A da li će Vatikan da drugostepeno reaguje zbog mogućih nevolja koje biskupi mogu izazvati, to je stvar Dikasterije. Nova čuda su postala razgranati biznis. Svaki biskup hoće neko čudo u dijecezi. Madona je naglo počela da posvuda krvavo plače. A bilo bi najveće čudo da je neko vidi da se bar jedanput smeje, peva i igra - toga se režiseri religioznog profita još nisu dosetili. Hrišćanstvo je religija tuge i molske muzike. Madonine suze su postala investiciono čudo i veoma unosan turistički posao širom sveta. Komercijalizam religije se širi. Zahvaljujući Internetu, govori papa Franja pre dve nedelje, vesti o čudima se pronose veoma brzo i to dovodi do navale vernika na njihova navodna mesta odvijanja, što ekonomski veoma raduje neodgovorne čudotvorce i lokalno stanovništvo koje bezrazložno stiče nezasluženi novac i prestiž. Ali to ujedno podriva i ozbiljnost katoličke doktrine. Zbog toga je Crkva izazvana da mora da unapredi kriterijume

za prihvatanje korisnosti od novih ,,čuda“ kako bi predupredila komercijalizaciju i trivijalizaciju vere. Ali kako je Vatikan zamislio nove procedure u vezi s tretiranjem čuda, izgleda da se tu neće lako otkloniti i mnogi falsifikati.

A čudnije od toga je to što Vatikan time ne želi da bude mnogo zabrinut. Njegov plan je ovo: nije toliko važno da li čuda postoje ili ne, važno je dati narodu da veruje u šta god hoće ukoliko to Crkva može da iskoristi. I neka takve avanture zabrinu lokalne biskupe i neka stoga oni ne dolaze u Rim po licencu za čudotvorne poslove.

OTKUD MARIJA U MEĐUGORJU I ,,VIDIOCI“

Madona se vernicima u Međugorju javila 1981. godine posle sukoba franjevačkih kaluđera oko teritorijalne nadležnosti njihovih frakcija u Hercegovini, posebno oko Mostara. Spor je smirila Devica svojim porukama preko šestoro dece ,,vidioca“. Te su poruke bile banalne ritualne prirode. To je biskupima bilo sumnjivo: što bi se Devica Marija stalno brinula o teritorijalnim strastima kaluđera? Biskupska konferencija Jugoslavije 1991. godine u to nije poverovala i objavila je da se o Mariji ,,na temelju dosadašnjih istraživanja ne može ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama“. Biskupi su tada zatražili da se o Mariji govori u skladu sa tradicionalnom marijološkom doktrinom Crkve, pošto je petoro od šestoro dece izgleda do tada izgovaralo naučene rečenice od svojih

Piše: dr Dragan VESELINOV

Papa Franja ovlašćuje lokalne biskupe da sami odlučuju na koji način da tumače navodna čuda u interesu vjere

Međugorska svjetska religiozna atrakcija

Argentinci?

učitelja iz senke kojim se izazivaju prevaziđene teološke rasprave. Papa Benedikt Šesnaesti je jednog takvog i otkrio, to je navodno bio kaluđer Tomislav Vlašić i najurio ga je 2009. godine iz monaškog reda. Benedikt je bio i uvređen, jer je godinu pre te čistke, 2008, na Trgu Svetog Petra u Vatikanu javno blagoslovio skulpturu

Device Marije u Međugorju.

On čudo Marije nije proglasio, ali je Međugorje ostalo mesto gde vernici žele da se mole Devici i panteonu na hrišćanskom nebu.

Tako se od mogućeg trika u Međugorju radi banalne preraspodele kaluđerskog uticaja stiglo do međugorske svetske religiozne atrakcije. Sada Međugorje posećuje oko million turista godišnje, a naselje je povećano za preko hiljadu novih stanovnika. Narod želi čudo i ne obazire se na prethodne stavove biskupa. Šta tu da učini Sveta Stolica?

Mnogi hrvatski vernici bi više od ičeg voleli kada bi papa istup Marije u Međugorju proglasio za svetski hrišćanski fenomen - da Madona ekskluzivno svakodnevno opšti samo sa Hrvatima na Zemljinoj kugli. Malo je verovatno da bi on to učinio, upravo je suprotno - on je sa objavom o novom protokolu za priznavanje čuda to izbegao.

Kazano narodski, ratosiljao se čuda i biskupskih gnjavaža da prizna njihove provincijalne maštarije i novčanu pohlepu. Ipak, ostavio je Protokolom mogući izlaz.

SUDBINA GOSPE U MEĐUGORJU

Možda će nova pravila Vatikana o tretiranju čuda konačno da obraduju hrvatski kler kome je do juče Sveta Stolica oklevala da potvrdi da se Madona od 1981. godine na ovamo dnevno javlja dečjim ,,vidiocima“ u hercegovačkom Međugorju. Neskriveni profiterski religiozni turizam na tom mestu je 2017. godine povredio doktrinarnu čvrstinu pape Franje.

I on je zbog toga kazao: ,,Ja više volim Madonu kao majku, našu majku , a ne kao ženu šefa poštanske telegrafske kancelarije, koja svakog dana u određeno vreme šalje poruke“. I ne samo to, ,,vidioci“ su čak unapred znali šta će im Madona u 16 sati kazati.

Ali papa nije osporio dečje vidioce Madone u portugalskoj Fatimi i kolektivnu hipnozu stanovništa Marijom iz 1917. godine. Svojom posetom Fatimi sto godina posle, 2017. godine, papa Franja je potvrdio hodočasničku korist od zanosa čudom.

On, recimo, ne bi osporio ni zanos Meksikanaca tamnokožom Gospom iz Gvadalupe iz 1531. godine, iako njeno dej-

stvo u pet javljanja lokalnom seljaku Sveta Stolica nije nikada prihvatila kao čudo. Ali je narod drži za istinu, jer, između ostalog, ona ima istu boju kože kao i Indijanci i Kreoli i time lakše pomaže da oni slede hrišćanstvo. Njenu korist Dikasterija izravno ističe u svom Protokolu od 17. maja 2024. godine, ali Gospu iz Međugorja ne pominje. Možda je radi poništavanja skepse pape Franje iz 2017. godine prema autentičnosti Marijinog svakodnevnog opštenja sa ,,vidiocima“ u Međugorju, hrvatski kler naredne 2018. godine proslavio dvadesetu godišnjicu od posete poljskog pape Jovana Pavla Drugog Crkvi Device Marije iz 16. veka u Mariji Bistrici. Tada je postojala i zamisao da se tom proslavom ubrza proglašavanje kardinala Alojzija Stepinca za rimskog sveca. Čini se da obe nakane Zagrebačke nadbiskupije - da se svakodnevno javljanje Marije iz Magdale privilegovanim ,,vidiocima“ u Međugorju proglasi za rimsko čudo i proglašavanje dr Stepinca za sveca u smislu ubeležavanja u Acta Sanctorum - sada trpe u Fernandezovoj Dikasteriji samo polovični otpor. Marija možda ima izgleda da u Međugorju prođe kao korisno čudo, ali Stepinac ima malo izgleda da prođe kao svetac. Stepinčevo svetačastvo ozbiljno ugrožava njegova biografija iz Nezavisne Države Hrvatske koju beskompromisno ističe Srpska pravoslavna crkva, ali i mnogi humanistički kritičari ponašanja dela hrvatskog klera iz Drugog svetskog rata. Doduše i kod Gospe iz Međugorja je bolna teškoća. Tamo su u Međugorju Pavelićeve vlasti ubile oko tri hiljade ljudi, uglavnom od srpskog naroda, kao i sedam pravoslavnih kaluđera iz Manastira Žitomislić, i ugasile ga. Fernandezova Dikasterija to sigurno zna i možda ne želi da prihvati Madonu iz Međugorja kao hrvatsku zaštirnicu ukoliko bi to vodilo pomisli da se time zaboravlja na Magnum Crimen dela hrvatskog klera.

PAPINA SMJELOST

Papa Franja napada pravila o priznavanju čuda koja je 1978. godine donela Sveta Stolica pod papom Pavlom Šestim pod nazivom,,Pravila o načinu postupaka pri razmatranju o pretpostavljenim duhovima i otkrićima“ koja su postala javna tek 2011. godine. On napada upravo tu tajnost koju su negovali i prethodni papa Jovan Pavle Drugi i Benedikt Šesnaesti, okrivljuje ih za preduge postupke zbog kojih se naknadno nije mogla zaustaviti šteta od pogrešne vere vernika u neka navodna čuda, umesto da ih je Sveta Sto-

Nova čuda su postala razgranati biznis. Svaki biskup hoće neko čudo u dijecezi. Madona je naglo počela da posvuda krvavo plače. A bilo bi najveće čudo da je neko vidi da se bar jedanput smije, pjeva i igra - toga se režiseri religioznog profita još nijesu dosjetili. Hrišćanstvo je religija tuge i molske muzike. Madonine suze su postala investiciono čudo i veoma unosan turistički posao širom svijeta

lica brzo otklonila ili priznala. Javna pismena optužba prethodnih papa za lenjost je doprinos bez presedana pape Franje u savremenim međupapskim odnosima. Tome se pridodaju i druge njegove optužbe u vezi s tajnovitim odnosima između terenskih biskupa na raznim kontinentima i prethodne ,,Dikasterije“ - u šta nećemo ulaziti. U stvari, papa Franja neće da rešava probleme sa čudima koje prethodne pape nisu imali hrabrosti da reše. On je stoga našao rešenje kako da od njih pobegne.

Izgleda da se pomenuta primedba o lenjosti odnosi i na oklevanje prethodnih trojice papa da odbace ili ne odbace navodno čudo Device Marije u Međugorju. Sporost vatikanskih inspektora čuda dovodi do toga da narod za to vreme razvije snažno uverenje da su se ona zaista dogodila, gde onda takvo rašireno ubeđenje vernika komplikuje Svetoj Stolici postupak za njegovo opovrgavanje.

Sada, sa novim pravilima Dikasterije, Sveta Stolica neće rešavati to da li nova čuda postoje, već ,,diže ruke“ od tog vrućeg krompira i ostavlja biskupima da sami vrednuju koristi od verskih iluzija.

Međutim, papa Franja ne lišava svoju Dikasteriju konačne nadležnosti da prihvati ili ne prihvati odluke lokalnih biskupa o doživljenim navodnim čudima. Ali on neće da se njima prvostepeno bavi i time štedi svoju snagu i mir.

KONAČNO - KOJA SU TO NOVA PRAVILA

Možda je čudno što ćemo tek na kraju teksta da navedemo kojim protokolarnim pravilima Fernandezova Dikasterija obavezuje biskupe kako da procenjuju korist od navodnih čuda po Crkvu.

Grupisano, ima ih četiri iako izgleda da ih ima šest. Dikasterija zahteva od biskupa da dokažu korist za vernike od navodnih čuda bez zloupotrebe taktičke slobode ,,Nihil obstat“, oni moraju shvatiti da navodna čuda iz života neke ličnosti neće dobiti sertifikat od Svete Stolice da su natprirodni fenomeni (to je već bila politika Pija XI), upozoravaju

da vernici nisu dužni da prilaze navodnim čudima kao službenim delovima vere i, najzad, ističu da Dikasterija može bilo kada da opovrgne neku svoju prethodnu odluku da se neko navodno čudo prirode koristi kao deo jačanja vere usled moralne i doktrinarne štete. Nama je tu najzanimljivije to što Sveta Stolica izgleda više neće priznavati čudotvorne svece. Ako to bude tako, onda će opadati značaj i bivših svetih čudotvoraca i jenjavati smisao molbi vernika da oni štite narode, gradove, države, brodove, televiziju, porodice i sve drugo. To ne može ići brzo jer je tradicija vekovne tvrdoće. Kako se recimo možemo osloboditi od Sv. Nikole ili Sv. Vasilija Ostroškog?

NAŠ UTISAK

Naš je utisak da Sveta Stolica pokušava da se trajno udalji od dosadašnje milenijumske prakse da se pojedine ličnosti proglašavaju za čudotvorce i da se umanji iluzija da su prirodni fenomeni natprirodna dejstva božanskih sila. Ali ona može i dalje pijetističkog pokojnika proglasiti za sveca, bezgrešnika - iako je to zemaljska negacija konačnog značaja Boga i Strašnog suda. Argentinci napadaju oblike praznoverja koji su do sada često trpeli osporavanja nauke, prigovore morala i novih tumačenja doktrine. Recimo, za papu Franju je izgleda veoma zahtevno da prilazi balsamovanom telu svetski poštovanog kapucinera Padre Pia, umrlog 1968. godine. On je sada u staklenom kovčegu u crkvi u San Đovaniju Rotondi, u Italiji. Njegovo je svetačastvo najavio papa Jovan Pavle Drugi 1999. godine a proglasio ga je za sveca 2002. godine. Padre Pio je od 1918. godine bio verovatno psihosomatski mučen krvavim ranama na rukama i desnom boku (Isusovom mestu uboda rimskog koplja).

A bio je Karolu Vojtili (budućem papi Jovanu Pavlu Drugom) jednom prilikom 1948. godine i ispovednik, kada je ovaj još bio student. Vojtila mu se divio.

Sada Centar Padre Pia u Italiji prodaje fotografije sa novog groba Padre Pia iz 2008. godine, kada je on posle 40 godina od smrti iskopan iz starog groba iz druge crkve i sa navodno netaknutim telom prebačen u taj novi. Sada se prodavci njegove grobne fotografije diče da je svaka bila prethodno fetiški umočena u njegovu krv i da je dotakla njegovu rukavicu. Ona, uprkos toj svetosti, košta koji cent više od eura, a sveto ulje za telo ,,marke“ Padre Pio četiri eura, a frižiderski magneti sa njegovim likom pet eura. Ima i drugih drangulija kojima se naplaćuje kult ovog čuvenog sveca. A mole mu se vernici i za privilegovanu uslugu, i postoji poseban tekst molitve samo njemu. Verovatno se mnogima među nama takva mučna praksa stvaranja i korišćenja kultova ne dopada. Očigledno, Argentincima u Vatikanu još manje. •

I STORI j Sk A č ITAN k A: Osam decenija od desanta na Drvar

Šesta lička spasila maršala

PODGORICA- Velike ofanzive – bitke na Neretvi i Sutjesci, kada su spašeni ranjenici i nanešeni veliki gubici okupatoru i domaćim izdajnicima, posebno četnicima, podstakle su Adolfa Hitlera da iz Vučje jazbine naredi operaciju - hitno hvatanje Josipa Broza Tita i uništavanje Vrhovnog štaba i glavnine Narodnooslobodilačke vojske, sa ciljem da napokon likvidira partizanski otpor i premjesti elitne jedinice sa Balkana na druge frontove.

Na osnovu informacija od strane četnika, za koje njemački izvori tvrde ,,da su izviđačke obaveze izvršavali besprekorno, ali da izbjegavaju otvorenu borbu i da se na njih kao borce ne treba oslanjati“, napravljen je plan kodnog imena ,,Konjički skok“ u istoriji više poznat kao desant na Drvar, đe se u pećini tada nalazio Josip Broz Tito, Vrhovni štab i članovi ruske i engleske misije u kojoj je bio i Rendolf, sin Vinstona Čerčila Nakon dugih priprema i povlačenja sa drugih ratišta, u zoru 25. maja počeo je napad u kome je učestvovalo 16.000 njemačkih vojnika i tri hilja-

,,U svim bitkama i ofanzivama, kada je bilo najteže, kao u Drvaru, naši borci su pokazali veliku hrabrost, žrtvujući živote za slobodu novih generacija, i to se nikada ne smije zaboraviti“, rekao je Josip Broz Tito, vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih pokreta Jugoslavije govoreći o desantu na Drvar, o čemu je snimljen film, napisane hiljade memoarskih i književnih stranica

de četnika. Uz pomoć artiljerije i padobranskih jedinica počela je velika bitka u kojoj su otpor beskrajnom hrabrošću neprijatelju pružali Prateći bataljon Vrhovnog štaba i polaznici oficirske škole, samo sa ličnim naoružanjem. Pošto su nešto ranije, srećom, partizani presreli njemačku šifrovanu poruku i očekivali napad, to je u pomoć stigla Šesta lička brigada i omogućila da Josip Broz Tito,Vrhovni štab i rusko-engleska misija napušte bezbjedno Drvar i kasnije sa Kupreškog polja avionom odu za Bari, a potom na Vis, odakle su kasnije pobjedonosno stigli u skoro oslobođenu zemlju. Nakon desanta na Drvar, u cilju pomoći partizanskim jedinicama u borbi sa Njemcima i domaćim izdajnicima, saveznici su u okolini Splita izveli demonstraciju pomorskih i vazdušnih snaga na moru, dok je na Braču iskrcan odred britanskih komandosa sa djelovima Prve dalmatinske brigade. Po okupatorskim izvorima iz tog vremena ,,Njemački gubici bili su 789 ubijenih, 929 ranjenih i 57 nestalih. Njemci su gubitke partizana procijenili na 6.240 mrtvih, zajedno sa zarobljenima, uključujući mnogo civilnih žrtava. ,,U svim bitkama i ofanzivama, kada je bilo najteže, kao u Drvaru, naši borci su pokazali veliku hrabrost, žrtvujući živote za slobodu novih generacija, i to se nikada ne smije zaboraviti“, rekao je Josip Broz Tito, vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih pokreta Jugoslavije govoreći o desantu na Drvar, o čemu je snimljen film, napisane hiljade memoarskih i književnih stranica.

Prije dvije decenije u Arizoni, zahvaljujući poštovaocima istorije, održana je rekonstrukcija desanta na Drvar, koji je, zapisali su istoričari, bio jedna od najspektakularnijih operacija u Drugom svjetskom ratu.

Zato je, uz zabilježena sjećanja, ostala da živi i pjesma: ,,Kad je bila bitka kod Drvara, Šesta lička spasila maršala“. Dragan Mitov ĐUROVIĆ

Članovi rusko-engleske misije sa Titom ispred pećine kod Drvara

PREDSTAVLJAMO: Muzej prekinutih veza u Zagrebu, mjesto gdje možete pohraniti predmet koji vas sjeća na nekadašnju ljubav i postati dio emocionalnog nasljeđa civilizacije

PODGORICA – Je li to sve što ostaje poslije ljubavi? I šta, uopšte, ostaje poslije nje? Telefonski broj koji lagano blijedi u pamćenju? Čaše sa ugraviranim monogramima, ukradene u „Esplanadi“ – početak je čuvenog pasaža Moma Kapora iz romana ,,Una“, koji završava rečenicom: ,,Poslije ljubavi ne ostaje ništa“.

No, da li je baš tako? Poslije ljubavi uvijek ostaje nešto, makar to bile obične čaše, ili pak one s ugraviranim monogramima. Ili bilo kakav drugi predmet koji pobuđuje zajedničke uspomene. Ono što ostaje poslije ljubavi sve češće biva pohranjeno u Muzeju prekinutih veza u Zagrebu. U njemu su izloženi predmeti koje su ostavili bivši ljubavnici. Naravno - s opisom - jer svaki predmet u Muzeju čuva ličnu istoriju. I istoriju jedne romanse.

ŠTA POSLIJE

Prostor u kojem se slavi zacjeljenje slomljenog

Inovativnost Muzeja leži u tome što pružamo platformu za izražavanje i procesuiranje emocija koje su često teške i bolne. Time otvaramo dijalog o univerzalnim temama ljubavi, gubitka i ljudskih veza - kazala je Pobjedi Ariana Juraić, voditeljka prodaje Muzeja prekinutih veza

cija neprestano raste - kazala je Juraić. Prema njenim riječima, selektovanje predmeta koji će biti izloženi u stalnoj postavci Muzeja, kao i onih koji će biti dio putujućih izložbi, vođeno je ,,vlastitim osjećajem za priče“. - Uvijek smo svjesni činjenice da su eksponati višestruki. Kuriramo na način da stvorimo uravnotežen izbor priča. Važno je pokazati raznolikost naše zbirke - kazala je Juraić. Ona ističe da je rad u Muzeju apsolutno promijenio njen pogled na raskide. - Što više čitam sve te priče, to više uviđam ljepotu naše ljudskosti i važnost ljubavi i gubljenja. Osjećam da se svi ovi završeci događaju na najbolji način. Moramo izgubiti ljubav, ljude i odnose jer je to dio našeg života – istakla je Juraić.

HETEROTOPIJA

Muzej prekinutih veza predstavlja specifičan prostor koji je čuvar emocionalnog nasljeđa civilizacije, ovaploćenog kroz naizgled trivijalne predmete koji, izvan storija koje nose o različitim ljubavnim parovima, nemaju neku posebnu vrijednost. Tu se nalaze različite igračke, pisma, aparat za kafu, makaze, dredovi, štikle, fen, lupa, kutija ,,kontroloka“, crtež koji je za zaljubljeni par uradio stranac u vozu, tri toma djela Marsela Prusta, Galilejev termometar, sjekira kojom je jedna djevojka lomila komad po komad zaostalog namještaja svog bivšeg ljubavnika... U Muzeju prekinutih veza

Koncept je takav da svako može poslati predmet i uz njega priložiti priču, te tako postati dio stalne ili putujuće postavke Muzeja prekinutih veza, koji je gostujuće izložbe imao na svim kontinentima, pa i u Podgorici početkom ove godine. Muzej je dobio nagradu EMYA Kenneth Hudson za najinovativniji muzejski projekat u Evropi 2010. godine. Osnovalo ga je 2006. dvoje umjetnika iz Zagreba – filmska producentkinja Olinka Vištica i akademski slikar Dražen Grubišić, koji su bili u vezi od 1999. do 2003. godine. Poslije raskida nijesu znali što da rade sa različitim stvarima koje su im ostale nakon veze. - Muzej prekinutih veza je inspirisan osobnim iskustvom svojih osnivača. Prije 18 godina odvažili su se na uzbudljivo putovanje stazom sjećanja u potrazi za lijekom za osjećaj gubitka, tako čest kada je rastanak neizbježan. Usred krhotina koje su ih okruživale postojao je jedan trivijalni predmet koji je iznenađujuće ponovo zalijepio razbacane krhotine sjećanja, spajajući prošlo ushićenje sa sadašnjim žaljenjima. Ta igračka na navijanje, banalan simbol prolaznosti njihove veze, postala je prvi gradivni element Muzeja – saopštila je Pobjedi Ariana Juraić teljka prodaje Muzeja prekinutih veza. Kolekcija Muzeja danas, prema riječima Juraić, broji više od 3.500 donacija i ona neprestano raste.

- To nam daje brojne mogućnosti za stvaranje jedinstvenih izložbi (stalnih i putujućih). Mogli bismo reći da nam donacije i priče koje se vežu uz njih pristižu na dnevnoj bazi, te da samim time naša kolek-

nalazi se i jedno spaljeno keramičko srce, koje je uspomena na petogodišnju vezu. - Ovo je jedno od dva keramička srca spaljena u pijesku na plaži u Peskaderu, Kalifornija, tako što su zakopana ispod velike vatre. Staklene perle unutra trebalo je da se rastope. Iz vremena pred kraj veze. Ova tri poklona držana su u sanduku u podrumu tri godine. Čini se puno duže - stoji u poruci pored spaljenog keramičkog srca. Među eksponatima nalazi se i jedan nazvan ,,glupi frizbi“, uz sarkastičnu poruku koja je priložena, s napomenom ,,Beograd - Zagreb, dvije godine i dva mjeseca“. - Glupi frizbi, kupljen u antikvarnici, bila je briljantna ideja mog bivšeg momkaza drugu godišnjicu. Naravoučenije je očigledno bilo da ga sljedeći put, kad dobije takvu fantastičnu zamisao, trebam tim frizbijem lupiti po licu. Pošto je veza sada prošlost, frizbi je ostao u Muzeju kao lijepa uspomena i pročišćavanje negativne energije. Slobodno ga pozajmite, ako želite. P.S. Dragi, ako ikada dobiješ ludu ideju da prvi put u životu uđeš u kulturnu instituciju poput muzeja, sjetićeš se mene. Barem se dobro ismij (jedi-

no što si mogao sam) – stoji u poruci.

Ariana Juraić otkrila nam je priču o jednom od prvih eksponata Muzeja. - U pitanju je potkoljenična proteza ratnog veterana koji se za vrijeme posljednjeg rata u Hrvatskoj zaljubio u medicinsku sestru. Naš osnivač Dražen Grubišić dobio je predmet dok je bio na piću u baru - prišla mu je tada nepoznata osoba i izvadila ga teatralno iz plastične vrećice. Donator u priči šaljivo zaključuje da je proteza trajala duže od njihove ljubavi jer je bila napravljena od čvršćeg materijala - kazala je Juraić.

NEOBIČNE PRIČE

tako ozbiljnom) idejom da bih u slučaju potrebe mogla da ga kloniram. U to vrijeme sam studirala biologiju. Moj stalni strah za njega nas je na kraju razdvojio. Paradoksalno, moj strah je izazvao upravo ono čega sam se najviše bojala. Čuvala sam krastu do danas, dvadeset sedam godina. U međuvremenu sam postala biolog. Međutim, želja da kloniram svog tadašnjeg partnera više ne postoji. Ali se i dalje borim sa svojim strahovima - stoji u poruci. Među eksponatima se nalaze

i pojedini iz seks-šopa, poput lisica ili vibratora. Upravo jedan crni vibrator, uspomena na dvadesetogodišnju vezu, donosi krajnje neobičnu priču koja otkriva koliko za brak može biti pogubno ukoliko partneri prije ulaska u isti ne upražnjavaju seks. - Nekada, oko mog dvadeset sedmog rođendana, moj dečko mi je poklonio ovo. Možda zato što smo se dogovorili da nećemo voditi ljubav do vjenčanja. Četiri godine kasnije smo se vjenčali. Sedam godina nakon toga smo se razveli. Nije nam ,,kliknulo“ u seksualnom smislu, iako smo stvorili i zajedno podizali predivno dijete. Trebalo mi je mnogo vremena da shvatim koliko je važan dobar seks – napisano je uz ovaj eksponat.

PORODIČNE PRIČE

Iako dominantan dio muzejskih postavki čine priče rastavljenih parova, što je i bila ideja prilikom njegovog formiranja, Muzej prekinutih veza među eksponatima ima i one koji otkrivaju tužne porodične priče. Takva je i jedna kratka iz Blumingtona, Indijana (SAD), koja je ostavljena uz igračkicu - dvije zagrljene žabe. - Majka je otišla kada sam imao tri godine. Ovo je je-

Razumjeti jedinstvenost ljudskih emocija

Muzej sadrži i eksponate koji otkrivaju duboko emotivne priče, poput vjenčanice djevojke čiji je vjerenik poginuo dvije nedjelje prije zakazanog vjenčanja... Jedan od najinteresantnijih eksponata svakako je osušena krasta sa rane iz 1990. godine, a donosi priču iz austrijskog grada Mircušlag. - Godine 1990. moj prijatelj, moja prva velika ljubav, doživio je nesreću na motoru. Posljedica je bila ozbiljna oguljenost kože sa nekoliko velikih krasta. Nesreća me šokirala, iako se ništa ozbiljno nije desilo. Od tada sam imala stalni strah da bih mogla da izgubim svoju najdražu osobu. Zbog toga sam sačuvala jednu od njegovih krasta kad je otpala, sa (ne

Prema riječima Ariane Juraić, budućnost Muzeja prekinutih veza vide kao svijetlu i dinamičnu, sa ciljem da i dalje povezuju ljude kroz zajednička iskustva ljubavi, gubitka i emocionalnog zacjeljenja. Njihova vizija uključuje nekoliko ključnih smjerova razvoja: digitalna ekspanzija, jer planiraju da unaprijede digitalnu prisutnost putem virtuelnih izložbi, interaktivnih onlajn platformi i društvenih medija. To će omogućiti ljudima širom svijeta da dijele svoje priče i povezuju se s drugima, bez obzira na fizičku udaljenost; globalne izložbe: nastaviće sa organizacijom putujućih izložbi u različitim zemljama, kako bi omogućili ljudima širom svijeta da dožive zbirke Muzeja uživo. Svaka nova lokacija donosi priliku za prikupljanje novih priča i predmeta koji obogaćuju kolekciju; različiti projekti i partnerstva: tražiće saradnju s drugim muzejima, kulturnim institucijama i organizacijama koje dijele slične vrijednosti. Zajednički projekti mogu donijeti nove uvide i proširiti uticaj Muzeja. Misija im, kako je rekla Juraić, ostaje ista - pružiti sigurno mjesto gdje ljudi mogu podijeliti svoje najintimnije trenutke, pronaći utjehu u pričama drugih i razumjeti jedinstvenost ljudskih emocija.

Dnevnik, džepni sat i ogrlica samo su dio izloženih eksponata u Muzeju prekinutih veza

„Glupi frizbi“, briljantna ideja bivšeg momka

vodi-

sje-

dan od nekoliko božićnih poklona od nje - stoji u poruci uz zagrljene žabe Juraić je za Pobjedu ispričala da ju je dirnula jedna donacija Muzeju u Japanu. - Donacija je bio stari balon u obliku ribe. Majka nije dopustila kćeri da to dotakne nakon što je otac preminuo. Otac je naduvao ovu zlatnu ribicu za njenu kćerku, a ona je htjela spriječiti da joj vazduh iz želuca ne iscuri. I danas, nakon 50 godina, želudac zlatne ribice čuva svoju meku izbočinu očevim dahom. Osjećam da ljudi više utiču na Muzej nego suprotno. Mi smo sigurno mjesto za ljude da se sjete onoga što više nije ovdje – rekla je Juraić. Ako bi sakrili zemlju iz koje neka priča dolazi, kaže Jura-

Tri godine ljubavi i tragičan pad u provaliju

Jako tužnu i tragičnu priču, uz priloženu razglednicu, Muzeju prekinutih veza je ispričala starija žena iz Jermenije. - Ja sam sedamdesetogodišnja žena iz Jerevana, glavnog grada Jermenije. Posjetila sam Zagreb davne 1967. godine i taj grad mi je veoma blizak srcu. Kada sam saznala iz lokalnih novina da postoji Muzej prekinutih veza, bila sam tužna i srećna u isto vrijeme. Ovo je razglednica koju je kroz prorez na mojim vratima davno ubacio sin naših komšija. Bio je zaljubljen u mene tri godine. Po staroj jermenskoj tradiciji, njegovi roditelji su došli u našu kuću da zatraže moju ruku. Moji roditelji su odbili, rekavši

ić, bilo bi u većini slučajeva teško pogoditi o kojoj je riječ. - To pokazuje koliko smo slični po pitanju ljubavi i gubitka gdje god se nalazili na planeti. Ipak, određeni predmeti i priče imaju direktnu vezu s kulturom zemlje u kojoj se nalaze. Kada se to dogodi, volimo da stvorimo dijalog između priča ili predmeta –kazala je Juraić. Ona Muzej vidi kao poseban i inovativan zbog svog jedinstvenog koncepta i pristupa ljudskim iskustvima, te da je upravo zbog toga dobio nagradu EMYA Kenneth Hudson za najinovativniji muzejski projekat u Evropi. Umjesto tradicionalnih izložbi, prema njenim riječima, Muzej se fokusira na lične priče i predmete koje ljudi iz cijelog svijeta doniraju nakon završetka svojih veza. - Ova autentičnost i emotivna dubina omogućavaju posjetiocima da se povežu s izlo-

Vajarka Nada Kažić za Pobjedu o izložbi „Vlati trave“ u atrijumu Galerije „Risto Stijović“

Razglednica koju je ostavio zaljubljeni Jermenin

da me njihov sin ne zaslužuje. Otišli su ljuti i veoma razočarani. Iste večeri njihov sin je sletio autom sa litice... – zapisala je žena iz Jerevana.

ženim predmetima i pričama na veoma ličnom nivou. Inovativnost Muzeja leži u tome što pružamo platformu za izražavanje i procesuiranje emocija koje su često teške i bolne. Time otvaramo dijalog o univerzalnim temama ljubavi, gubitka i ljudskih veza. Muzej ne samo da dokumentuje intimne trenutke, već i slavi ljudsku otpornost i sposobnost zacjeljenja slomljenog srca – rekla je Juraić.

POVEZANOST

Reakcije posjetilaca na izložene predmete i priče, prema riječima Juraić, često su vrlo emotivne i različite, zavisno o njihovim ličnim iskustvima i emocionalnoj povezanosti sa pričama.

- Mnogi posjetioci su dirnuti iskrenošću i intimnošću izloženih priča, dok neki nalaze utjehu u činjenici da nijesu sami u svojim iskustvima ljubavi i gubitka.

Česte reakcije koje su nam u sjećanju uključuju posjetioce koji su bili duboko dirnuti pričama i predmetima, što ih obično podstakne da podijele vlastita iskustva s osobljem Muzeja - kazala je Juraić, dodajući da su ,,takve reakcije neprocjenjive jer pokazuju koliko duboko muzejski eksponati mogu dodirnuti srca ljudi i koliko je važno dijeliti naše zajedničke ljudske priče“.

Ovih dana regionalni mediji su prenijeli informaciju da je Muzej prekinutih veza u saradnji sa Kulturnim centrom Grad iz Beograda raspisao poziv za prikupljanje predmeta i donacija za izložbu tog muzeja u prijestonici Srbije, koja će biti održana u nekadašnjem restoranu „Peking“ od 28. juna do 28. septembra. Svi oni koji žele da se informišu kako da doniraju predmet za Muzej, ali i da pročitaju brojne lične priče koje stoje iza predmeta mogu to uraditi preko sajta Muzeja: brokenships.com.

A. RADOVIĆ

U odnosu života i smrti

PODGORICA - Izložba radova likovne umjetnice Nade Kažić, pod nazivom „Vlati trave“, otvorena je u atrijumu Galerije ,,Risto Stijović“. Ovom postavkom umjetnica zaokružuje likovna istraživanja naznačena u prethodnim izložbama – „Vrt“, „Mijene“, „VRT/Log“ i „Gazipoljke“.

Izložbu je otvorila rukovoditeljka Galerijskog sektora Muzeja i galerija Podgorice Petrica Duletić, koja je naglasila da ciklus „Vlati trave“ čini nekoliko grupa objekata u kojima Kažić stavlja akcenat na dramatičnu napetost koju postiže sudarom krutog i mekog, oštrog i oblog.

Kažić je za Pobjedu kazala da je ovom izložbom objedinila ranije radove iz ciklusa ,,Mijena – Vrt“ i nove - ,,Vlati trave“ koji su nastavak istraživanja na određenu temu, a zajedno čine koncept koji referiše na ciklus života i smrti, ponavljanje i mijenjanje, ponovno rođenje, individualni rast i razvoj.

- Kako bi rekao pjesnik Volt Vitman - ,,Vjerujem da vlat trave nije manje od putovanja zvijezde“ - kazala je Kažić. Za rad Nade Kažić vezuje se spajanje suprotnosti. Dualizam je prisutan u njenim radovima od ranije, tako da se djela mogu posmatrati iz više uglova i imaju naglašenu

asocijativnost. Spajanjem suprotnosti Kažić dolazi do neočekivanih novih cjelina, koje se mijenjaju u zavisnosti od prostora.

- Radovi na izložbi urađeni su u jednoj boji rđe koja ukazuje na proces propadanja, a sa druge strane, skulpture su u vidu vlati trave koje izrastaju i bujaju. Taj kontrast je zanimljiv spoj i daje im neku vrstu igre. Paralelno sam radila radove od metala i recikliranog papira, ali sam ovdje objedinila radove u metalu nastale tokom zadnjih deset godina vezano za određenu temu - istakla je Kažić.

Istoričarka umjetnosti Natalija Cerović zapisala da je da ovu izložbu prožima simbolika trave, srpa i kose.

- Asocijativni nizovi č ine da tanki srpovi liče na vlati, a transpozicija vlati trave u

metalu podsjeća na kose. Zamijenjena je energija. Za moje radove je karakterističan kontrast koji upućuje na preispitivanje i tumačenje sopstvenog doživljaja djela - kazala je Kažić. Karakteristika stvaralaštva Nade Kažić je da su njena djela u čvrstoj vezi sa prostorom u kom izlaže.

- Do sada sam uvijek izlagala u zatvorenom galerijskom prostoru. Ovo je prvi put da sam htjela da pogledam kako moje skulpture izgledaju u otvorenom prostoru. Sada sam došla do nekih novih inspiracija. Odgovara mi ovaj prostor u prirodi zato što svi ovi radovi govore upravo o prirodi. Svi radovi su rađeni u tom duhuodnosa čovjeka prema prirodi. Htjela sam da ova izložba ima i ekološki karakter - kazala je Kažić. A. Đ.

Zlatna palma za „Čovjeka koji nije mogao šutjeti“

PODGORICA - Kratkometražni igrani film hrvatskog reditelja i scenariste Nebojše Slijepčevića „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ osvojio je sinoć Zlatnu palmu na Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu.

Podsjetimo, povodom selektovanja ovog ostvarenja za takmičarski program kratkometražnog filma u Kanu, Pobjeda je ranije objavila da je producentska ekipa ovog projekta 2022. godine zatražila podršku od Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija. Odbijeni su, a odluku je donijela komisija u kojoj su bili producent Miloš

Avramović, reditelj Dragutin Đurović i glumac Momčilo Otašević. Te godine komisija je 200.000 eura podijelila projektima Pavla Vučkovića, Dejana Zečevića, Miloša Jaćimovića, Bojana Vuletića i Irene Škorić. Tako je propuštena šansa da se Crna Gora nađe među koproducentima ove filmske priče koja nas se i te kako tiče, jer je zasnovana na otmici putnika iz voza u Štrpcima, koji su odvedeni u nepoznatom pravcu, opljačkani i ubijeni. Od dvadeset stradalih, osam putnika je bilo iz Crne Gore. Od jednog od članova žirija, koji je odlučivao na konkursu za manjinske koprodukcije,

Pobjeda je nezvanično dobila objašnjenje da je taj projekat, u tom trenutku, bio jako loše „spakovan“, te da žiri na osnovu dostavljenog materijala zaista nije vidio potencijal ove filmske priče. Scenario za film, zasnovan na istinitom događaju, napisao je reditelj Nebojša Slijepčević. Uloge tumače Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš, Lara Nekić, Priska Ugrina, Dušan Gojić, Nebojša Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina. Radnja filma prati putnički voz koji iz Beograda putuje za Bar. Voz zaustavljaju naoružani pripadnici srpskih paravojnih snaga na maloj stanici u Štrpcima u Bosni i Hercegovini. Dobivši dojavu da u vozu ima muslimanskih putnika, pronašli su njih 19 i pogubili ubrzo nakon što je voz krenuo. Tome je svjedočilo oko 500 putnika, no se niko nije usudio da im se suprotstavi, osim jednog čovjeka: penzionisanog oficira Toma Buzova koji je putovao u posjetu sinu. J. N.

Ariana Juraić

Privatna

Dvije zagrljene žabe, kao sjećanje na majku koja je otišla

Sasušene kraste sa rane, nakon nesreće na motoru

S izložbe djela Nade Kažić u Podgorici

Muzeji

Trijumf filma Nebojše Slijepčevića u Kanu, koji Crna Gora nije podržala

Nebojša Slijepčević sinoć nakon uručenja nagrade

Održana prezentacija ,,Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja“ u

Zaboravljena tradicionalna

KOTOR - Svilarstvo, tradicionalna vještina uzgoja svilene bube i izrada svilene niti, na Crnogorskom primorju i Boki Kotorskoj sve do sredine 20. vijeka bilo je značajna privredna grana, a za pojedinačna domaćinstva izvor prihoda, nekada veći, nekada manji. Danas, ova tradicionalna vještina uzgoja svilene bube i izrada svilene niti kod nas je zaboravljena. Za izradu svilenih tkanina, svilena nit se dobijala iz čaura svilenih buba, a za njihovu ishranu korišćeno je lišće dvije vrste murve, sa bijelim i crnim plodovima.

Tokom 19. vijeka sađenju i gajenju murvi posvećivana je značajna pažnja, a podaci govore da je 1823. godine u Boki Kotorskoj bilo 35.000 stabala murvi, a u čitavoj Dalmaciji 70.000. Svilarstvo, kao privredna grana u Boki Kotorskoj gasi se tokom Prvog svjetskog rata, prvenstveno zbog velike konkurencije na svjetskom tržištu Kine i Japana i sve dostupnijih tkanina koje su imitirale svilene tkanine. Pojedinačno, u okviru domaćinstava, svilena buba se uzgajala do pedesetih godina 20. vijeka kada bokeljsko svilarstvo definitivno odlazi u prošlost.

Kod naših susjeda, u Konavlima u Hrvatskoj, ova stara vještina još je živa. Konavoske bubice su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske pod nazivom ,,Tradicijsko umijeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana“.

Ovu, nekada značajnu, privrednu granu koja je nepravedno zaboravljena i zapostavljena u slučaju Crne Gore, a koja je dobra praksa u Konavlima, makar na tren u jednoj kotorskoj noći u Pomorskom muzeju oživjele su tri žene koje se bave izučavanjem i istraživanjem svilarstva. Etnološkinja u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor Jelena Karadžić, Olja Fatić iz NVO Edukativni centar Bar

Prvu predionicu svile u Boki Kotorskoj osnovali su na Prčanju Edvard i braća Sbutega 1860. godine, koja je postojala sve do 1900. g. Svilarstvo, kao privredna grana, gasi se tokom Prvog svjetskog rata, prvenstveno zbog velike konkurencije na svjetskom tržištu, ali i sve dostupnijih tkanina koje su imitirale svilu. U okviru domaćinstva, svilena buba se gajila do pedesetih godina 20. vijeka, kada bokeljsko svilarstvo definitivno odlazi u prošlost

i Antonia Rusković-Radonić, akademska slikarka i vlasnica umjetničkog zanatstva AR Atelier iz Hrvatske na predavanju i prezentaciji na temu ,,Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja“ u Pomorskom muzeju u Kotoru, predstavile su do sada javnosti malo ili potpuno nepoznata arhivska saznanja i istraživanja svilarstva u Boki Kotorskoj, kojima se bavilo nekoliko istraživača. Između ostalog, na predavanju se čuo zanimljiv podatak da je svojevremeno Jugoslavija bila peta zemlja u svijetu po izvozu svile.

Antonia Rusković-Radonić održala je interesantnu prezentaciju nastanka, izrade svilene niti, odnosno prikazala kako se u šerpi vrele vode iz čaura odvaja čvrsti svilen ko-

nac. Ona je donijela odrasle gusjenice koje su toliko osjetljive da ih nije moguće dobiti iz larvi grijanim vještačkim svjetlom, već jedino čuvanjem u njedrima. Saopštila je i nevjerovatan podatak da se iz jedne male čaure može dobiti kilometar dugačak svileni konac. Prema kazivanju etnološkinje Jelene Karadžić, o svilarstvu u Boki Kotorskoj na osnovu arhivske građe pisale su Marija Crnić-Pejović i prof. Marija Saulačić, a pored njih, u svojim knjigama i člancima, don Niko Luković, Slavko Mijušković, Šime Peričić, Mašo Čekić i drugi.

MURVE I LARVE

Karadžić je kazala da se za izradu svilenih tkanina koristi svilena nit koja se dobija iz čaura svilenih buba.

ve navodno su prokrijumčarila dva monaha u bambusovom štapu 552. Godine - kazala je Karadžić.

- Za njihovu ishranu korišćeno je lišće dvije vrste murvi, sa crnim i bijelim plodovima. Tokom 19. vijeka, sađenju i gajenju murvi posvećena je značajna pažnja. Podaci govore da je 1823. godine u Boki Kotorskoj bilo 35.000 stabala murvi, a u čitavoj Dalmaciji 70.000. Ovaj vid poljoprivredne djelatnosti imao je značajno mjesto u ekonomiji Boke Kotorske - navodi Karadžić.

Domovina svile je Kina, a umjeće proizvodnje razvijalo se na carskim dvorovima i držalo u strogoj tajnosti. Otkrivanje recepta plaćalo se i glavom, te je zbog toga Kina imala monopol u proizvodnji svile više od 2.000 godina. Poznat je ,,put svile“ kojim je stizala u Evropu.

- U Evropu, Vizantiju jajašca svilene bube i sjeme mur-

Prvi pomen svilarstva u Boki Kotorskoj nalazimo u knjizi ,,Uprava grada“ 17. oktobra 1333. godine gdje se pominje ime kotorske sviloprele Dobroslave, te se pretpostavlja da se već tada svilena buba gajila u okolini Kotora.

- Sredinom 16. vijeka mletačke vlasti naređuju sječu stabala murvi, a time i prekid uzgoja svilene bube iz razloga zaštite monopola u proizvodnji svile na području Venecije. Murva se ponovo sadi tokom XVII vijeku i Boka se vraća svilarstvu, a čahure uglavnom završavaju u venecijanskim manufakturama, odakle se u Boku vraćaju metri skupe svile. Tokom 19. vijeka sadnji murve doprinose mjere austrijske vlade koja obezbjeđuje besplatne sadnice. Zabilježeno je da je u Boki 1870. godine posađeno više od 70.000 stabala murvi. Tada se otvaraju i svilarske sta-

nice. U Kotoru 1871. godine i u mnogim drugim školama uvodi se nastava o svilarstvu i uzgoju svilene bube -objašnjava Karadžić i otkriva podatak iz 1834. godine da je na teritorijama današnjih opština Budve, Kotora, Tivta i Herceg Novog bilo 136 manufaktura. U Kotoru je radilo 47, od kojih sedam predionica svile i 32 tkaonice platna sukna. Prvu predionicu svile u Boki Kotorskoj osnovali su na Prčanju Edvard i braća Sbutega 1860. godine koja je postojala sve do 1900. godine. Svilarstvo, kao privredna grana, gasi se tokom Prvog svjetskog rata, prvenstveno zbog velike konkurencije na svjetskom tržištu, ali i sve dostupnijih tkanina koje su imitirale svilu. U okviru domaćinstva svilena buba se gajila do pedesetih godina 20. vijeka kada bokeljsko svilarstvo definitivno odlazi u prošlost.

GA jEnjE sVILEnE

bUbE U bARU I ULcInjU Osnivačica i predsjednica NVO Edukativni centar Bar Olja Fatić govorila je o njenim prvim saznanjima o gajenju svilene bube na području Skadra i Ulcinja, koje je, kako kaže, zainteresovalo za dalje istraživanje, ali i podstaklo želju da nauči što više o ovoj drevnoj vještini.

- To je za mene bilo otkrovenje, najprije, jer sam svilu vezivala isključivo za Aziju, nikako za naše krajeve, a drugo, činjenica da sedam dana do 21 dan neko gaji insekt u svojim njedrima- kazala je Fatić. Ukazala joj se prilika i čast da na prošlogodišnjoj prezentaciji, u okviru Dana nematerijalne kulturne baštine u Baru, kao dio tima autorskog pro-

Antonia Rusković-Radonić

Svilogojstvom su se uglavnom bavila siromašnija domaćinstva

Konavoski svileni vez

DUPLO SLAVLJE: Kotorani Nikol Grgurević i Zvjezdan Šantić

21. maja na Cetinju izgovorili sudbonosno „Da“

vještina

jekta dr Anastazije Miranović, istakne važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine, a poseban akcenat je bio na uzgajanju svilene bube u njihovom kraju. Kaže da se u svom istraživačkom radu susrela sa dva pojma, svilogojstvo i sviloprelstvo. - Svilogojstvo su uglavnom radila siromašnija domaćinstva koja su se bavila procesom uzgoja od sjemena do čaura, u Baru poznatih pod nazivom kokona ili šiška. Sviloprelstvom su se bavile imućnije porodice koje su imale mogućnost napraviti svilare, te otkupljivale polugotov proizvod. Na cijeloj današnjoj teritoriji opštine Bar gajila se svilena buba. U svom istraživanju, prvi arhivski podatak koji sam mogla da nađem datira iz 1891. Godine - kazala je Fatić. Ona je ispričala da sam proces uzgoja počinje u kasno proljeće, u vrijeme listanja murvi. - Jajašca su se čuvala u isključivo bijelim krpama i odlagala u škrinjama. Kada murva počne da lista, djevojke su krpe privijale na grudi u trajanju od sedam dana do 21 dan, sve do nastanka larvi. Tada su ih perima živine prenosile na ispletene korpe, lijesi, te su se u posebnim sobama kačile na grede od kuće i hranile sjeckanim murvinim lišćem. Kada porastu i počnu da vrte glavom, prinosile su im se grane vrijesa ili skromut, gdje bi se one u narednih sedam dana učaurile i stvarale čahuru, kokonu ili šišku. Za njihov razvoj potrebni su posebni uslovi, vlažnost, tišina, specijalna higijena i jako su osjetljive i mogu uginuti zbog grmljavine i sličnih okolnosti - objasnila je Fatić.

KonavosKI svIlenI vez

Antonia Rusković-Radonić, akademska slikarka i vlasnica umjetničkog zanatstva AR Atelier iz Hrvatske, govoreći o vještinama uzgoja svilene bube u Konavlama, kao i starom konavoskom vezu, istakla je da on nije samo dekoracija, već i znak žene koja ga nosi. Rusković-Radonić se svilom i istraživanjima vezanim za nju bavi već 20 godina, kako kroz proučavanje arhivske građe, tako i kroz terenski istraživački rad.

- Sačuvano je oko 30 različitih tipova vezova koji govore o ženama. Konavoski vez nije kreativan, niti je ikada bio. Njegova izrada bila je obaveza mlade djevojke prije udaje. Među sačuvanim radovima je i vez pod nazivom skadaricakazala je ona.

Prema njenim riječima, postoje teorije Pauline Bogdan-Bijelić iz 19. vijeka da je tada u Skadru bila jako kvalitetna svila, pa se u nekim kućama nije koristila domaća svila, nego upravo skadarica.

Ona je kazala da Muzej primijenjene umjetnosti u Beču ima konavoski svileni vez iz 17. vijeka, te da svilu i proizvodnju svile po Jadranu treba pratiti od VIII vijeka do danas, ali u dvije velike i potpuno različite proizvodnje. - Jedna datira iz srednjeg vijeka, druga koja je krenula krajem 18. vijeka i koja se intenzivno pretvarala u industriju sa ciljem da ovaj kraj stigne i prestigne Lombardiju i Francusku. Francuska je u 18. vijeku bila kraljica proizvodnje svile i kada su Francuzi došli na naše područje, prvo im je bilo - sjeć sve murve - kazala je Rusković-Radonić. Priča o svili u Konavlima se razlikuje od priče u Boki, jer se u Konavlima svilena buba uzgaja i proizvodi svila prije svega iz ličnih kućanskih potreba i običaja, a ne radi ekonomske dobiti. To je možda i jedan od razloga što se i do danas održala i sačuvala.

Ono što povezuje Bar i Dubrovnik u toj priči jeste što nije poznat komercijalni početak proizvodnje svile.

- I u Baru i u Konavlima seljanke znaju kako se to radi i to je ono što je vrijedno. U Konavlima se proizvodnja svile održala do osamdesetih, međutim, nakon rata smo shvatili da svile nema. Tada je počela potreba za zaštitom nematerijalne baštine. Svi koji smo se uključili, bili smo poprilično u tome i krenula su istraživanja. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2022. godine zaštitilo je proizvodnju svile Istočnog Jadrana - podsjetila je Rusković-Radonić.

svIlen Konac dugačaK KIlometar

Gošća iz Hrvatske održala je zanimljivu prezentaciju nastanka, izrade svilene niti, odnosno kako se u šerpi vrele vode iz čaura odvaja čvrsti svilen konac.Ona je donijela odrasle gusjenice koje su toliko osjetljive da ih nije moguće dobiti iz larvi grijanim vještačkim svjetlom, već jedino čuvanjem u njedrima. Saopštila je i nevjerovatan podatak da se iz jedne male čaure može dobiti kilometar dugačak svileni konac. Uzgajanje bubica počinje u proljeće, kada počinje rasti list murve. Tada se uzimaju jajašca bubica koja su zimovala na hladnom i suvom mjestu i nose na blagoslov u crkvu, a potom stavljaju u toplinu njedara na nekoliko dana. Kada iz jajašca izađu gusjenice, krpa se položi na „jesu“ (podlogu od pruća) i na nju se stavljaju mali listići murve, i tek izlegle bubice. Svilene bubice jedu lišće murve, ciklus hranjenja traje 28 dana i one narastu do desetak centimetara. Tada počinju da ispredaju svoju kukuljicu iz koje se onda izvlači svila. I. KomnenIĆ

Vjenčali se na najvažniji datum, na pravom mjestu i uz svoje ljude

Nije bilo mjesta đe nam ljudi nijesu prilazili želeći da se slikaju sa nama, da nam čestitaju. Nijesu krili oduševljenje i radost. Jednostavno, teško je opisati emociju koja se taj dan probudila u nama. Imala sam osjećaj da cijela Crna Gora slavi naše vjenčanje zajedno sa nama - kaže zadovoljno Nikol Grgurević

CETINJE - Tog 21. maja na Cetinju, među hiljade ljudi koji su došli da proslave Dan nezavisnosti Crne Gore, dan kada su na referendumu 2006. godine rekli „Da“, našlo se i dvoje mladih Kotorana, Nikol Grgurević i Zvjezdan Šantić, koji su došli u prijestoni grad da kažu njihovo sudbonosno „Da“. Za ljubav se kaže da je sila veća od bilo koje druge. Ne može se vidjeti ili mjeriti, ali je dovoljno snažna da vas preobrazi u trenu i pruži više radosti nego bilo što drugo. Upravo takva jedna sila - ljubavna - donijela je akterima naše priče tog dana mnogo radosti i osjećaj da cijela Crna Gora slavi njihovo vjenčanje.

Njihova ljubavna priča traje dugo, a sve se preobrazilo u jednom trenu, na uobičajenom nedjeljnom ručku kod prijatelja, kada je neočekivano „pala“ odluka da se ta ljubav i zvanično kruniše. -U nedjelju 19. maja pozvala nas je drugarica Vjera na ručak. I kako smo za stolom sjedjeli i pričali sa njom i njenim mužem, njih dvoje su nas pitali kada ćemo se više uzeti, s obzirom da smo se vjerili prije godinu i po. Na to njihovo pitanje skoro uglas smo odgovorili „ja bih sjutra što se mene tiče“. Vjerina reakcija je bila kao iz topa - e ako je tako, onda ho-

Vjenčanje u Opštini na državni praznik

ćete li stvarno, na šta smo mi bez razmišljanja odgovorili potvrdno - počinje svoju priču Nikol.

Vjera je istog trenutka uzela telefon, priča Nikol, i pozvala matičarku iz Kotora, koja joj je rekla da zbog praznika ne radi matična služba, ali da probaju da kontaktiraju sa matičnom službom Cetinja.

-Tog momenta nam je sinula ideja da kad se već vjenčavamo na Cetinju - to mora biti 21. maj i da ćemo se vjenčati u našim bokeljskim nošnjama, s obzirom da smo Zvjezdan i ja članovi Bokeljske mornarice i poštovaoci i čuvari kotor-

ske tradicije. Kumovi, koji su Crnogorci, odmah su poželjeli da tog dana obuku crnogorsku nošnju. Zahvaljujući Vjerinom mužu došli smo do gradonačelnika Cetinja, koji nam je u roku od pet minuta javio koju dokumentaciju treba sjutra odnijeti na Cetinje, kako bismo u utorak mogli da se vjenčamo - kaže Nikol. U kratkom roku su izvadili sva potrebna dokumenta u MUP-u Kotor, kupili burme, bidermajer i ostale sitnice, otišli na Cetinje da dogovore termin vjenčanja - 21. maj u 13 časova. I dok uglavnom pripreme i organizacija vjenčanja traju mjesecima, u ovom slučaju ono je bilo dogovoreno i organizovano u roku od 24 časa. I došao je taj prelijepi dan, 21. maj. -Zajedno sa kumovima smo krenuli na Cetinje. Tamo nam se pridružilo još nekoliko prijatelja i na naše oduševljenje još jedan Zvjezdanov kum sa ženom se pojavio na našem vjenčanju. Bili su takođe u crnogorskoj nošnji. Na Cetinju je već bilo puno ljudi koji su se spremali za proslavu Dana nezavisnosti. Oduševljenje na licima svih tih ljudi bila nam je potvrda da smo izabrali pravo mjesto i pravo vrijeme i da u takvim odorama zaključimo naš brak - priča Nikol. Nakon vjenčanja, uslijedilo je fotografisanje po gradu.

-Nije bilo mjesta đe nam ljudi nijesu prilazili želeći da se slikaju sa nama, da nam čestitaju. Nijesu krili oduševljenje i radost. Jednostavno, teško je

opisati emociju koja se taj dan probudila u nama. Imala sam osjećaj da cijela Crna Gora slavi naše vjenčanje sa nama - kaže zadovoljno naša sagovornica. Poznati cetinjski fotograf Novak Abramović ovjekovječio je svadbeni dan mladenaca, a Nikol prenosi njegove impresije.

-Rekao nam je da nije imao priliku da fotografiše mladence u bokeljskoj nošnji i zahvalio što smo mu omogućili da slika naše vjenčanje. Ovim putem ja njemu zahvaljujem za najljepše fotografije koje sam do sada gledala - kazala je Nikol.

Nakon ceremonijalnog dijela, uslijedio je i svadbeni ručak. -U danu kada je Cetinje bilo puno ljudi, gdje bukvalno nije bilo moguće naći mjesto, uspjeli smo i to. Bez rezervacije i za manje od 10 minuta u restoranu „Konak“ su nam obezbijedili mjesto i učinili da taj dan proslavimo kako dolikuje. Tako da je naš svadbeni dan protekao bolje nego što smo mogli uopšte i zamisliti. Sve je bilo savršeno - kaže Nikol.

Na kraju ove priče, koja liči na filmsku, Nikol je poslala lijepu poruku.

-Odlukom da budemo obučeni u bokeljsku nošnju, a kumovi u crnogorsku dokazali smo i pokazali da ništa ne počinje sa nama i ništa se ne završava sa nama, da poštujemo i njegujemo tradiciju i želimo da tako bude ubuduće i da je Crna Gora istinita u svakoj našoj različitosti - poručila je Nikol. Iv.K.

Mladenci sa kumovima

EP u džu-džicu

Arso Milić šampion

PODGORICA – Džu-džicu

reprezentacija Crne Gore nakon dva takmičarska dana Evropskog prvenstva u Gelzenkirhenu osvojila je pet medalja – po jednu zlatnu i srebrnu i tri bronzane.

Zlatnu medalju, nakon tri pobjede, osvojio je Arso Milić u kategoriji do 94 kilograma. Srebrni su bili Stefan Vukotić i Filip Pešić u kategoriji show men. Sa bronzanim odličjem nastup u Gelzenkirhenu završili su Mladen Bojanović preko 94 i Vukotić i Lidija Caković, koji su stigli do medalja u kategorijama clasic mix i show open. Trećeg takmičarskog dana, na borilište će Nikola Perović, Krsto Radulović, Miloš Miličković, Savo Jaredić, Stefan Vukotić i Filip Pešić u duo classic men, kao i Stefan Vukotić i Lidija Caković u show mix kategoriji. R. P.

Održana promocija dječije atletike Kraljica sportova ima budućnost

PODGORICA – Atletski savez na sportskim terenima Osnovne škole ,,Novka Ubović“ održao je promociju atletike za najmlađe pod nazivom „Dječija atletika“, za uzrast od šest do 12 godina. Promociji su prisustvovali i predstavnici atletskih klubova: Podgorica, Milenijum, Sparta, Dionis, Sanja, Nikšić i Lovćen. Takođe, prezentaciji su prisustvovali učenici iz osnovnih škola sa područja glavnog grada, a najbrojniji su bili učenici Osnovne škole „Novka Ubović“ na čelu sa profesorom Dejanom Ćupićem. Manifestaciju je ispred ASCG otvorio predsjednik Milorad Vuletić, a stručnu prezentaciju izvele su Milena Mudreša i Sanja Đurnić, instruktori ASCG i Svjetske atletske federacije za dječiju atletiku.Prezentaciji je prisustvovala direktorica škole Ljiljana Ćorac-Ražnatović. Nakon obavljene prezentacije i rada po raznim tačkama svim učesnicima dodijeljene su diplome Svjetske atletske federacije, a trenerima i profesorima posebni sertifikati o pohađanju seminara dječije atletike. R. P.

Junajted spasao sezonu,

u finalu FA kupa pobijedio Siti

Na „Vembliju“ nije srušena tradicija po kojoj nijedan tim u Engleskoj nije osvojio dvije duple krune zaredom. Želio je to, s pravom, Mančester siti, šampion je imao sve potrebne karte da to uradi, ali se u ovogodišnjem finalu namjerio na boljeg – gradskog rivala Mančester junajteda, koji je pobijedio 2:1 i osvojio FA kup, za 13. pehar u najstarijem takmičenju na svijetu. Na vječnoj listi samo Arsenal ima više trofeja u ovom takmičenju.

„Crveni đavoli“, koji su bili tek osmi u prvenstvu, uspjeli su, tako, i da izbore plasman u Ligu Evrope. Upisali su šestu pobjedu u posljednjih sedam utakmica u FA kupu protiv Sitija, i prekinuli su negativnu seriju, jer su jedina dva poraza u tom periodu viđena na „Vembliju“ – u polufinalu 2011. i prošle godine u finalu. Oba gola za Junajted viđena su u prvom poluvremenu, u razmaku od samo osam minuta, a strijelci su bili dvojica tinejdžera od 19 godina. Prvo je pogodio Alehandro Garnaćo u 30. minutu, poslije velike greške Joška Gvardiola i golmana Ortege, a onda je precizan

bio Kobi Meinu, poslije sjajne asistencije kapitena Bruna Fernadeša A onda je Siti krenuo u totalnu opsadu gola gradskog rivala. Ređale su se šanse, ziceri, pritisak na posljednju liniju Junajteda bio je strahovit. Haland je pogodio prečku, Alvarez se u dvije situacije obrukao, a posebno opasan je bio Žeremi Doku, koji je u 87. minutu uspio da smanji prednost

Junajteda. Golu Sitija je, međutim, kumovao i golman Junajteda Onana, koji je primio gol ,,kroz ruke“. Prava drama tek je uslijedila, šampion je, uz sudijsku nadoknadu, imao 10 minuta na raspolaganju da eventualno poravna rezultat, ali ispred sebe je imao ekipu čvrsto riješenu da sebi ne prilijepi etiketu gubitnika još jednom. Kup trofej, i to protiv šampiona, gradskog

Odigrani mečevi posljednjeg kola Druge lige

PODGORICA – Bokelj je nakon sedam godina ponovo prvoligaš. Tim iz Kotora dugo je čekao, imao šansu kada je igrao baraž, ali nije imao sreće, a sada je konačno dočekao da kao prvak Druge lige uzme vizu za elitu!

Utakmicama 36. kola završena je Druga fudbalska liga Crne Gore. Dilema ko će biti prvi odlučena je u posljednjem kolu – Kotorani su sa 3:0 nadigrali Internacional na svom terenu i tako izborili direktan plasman u 1. CFL, dok je Otrant sa čak 79 bodova u baražu. Dugo se Bokelj mučio, Inter-

nacional prijetio iz kontri, ali je u 36. minutu bilo jasno da je iznenađenje nemoguće. Dejan Pepić je izveo korner, lopta je došla do Babe Muse Alhasana koji je sa nekih 15 metara šutirao, a Đukić iz Internacionala nije imao sreće, pa je od njega lopta i završila u mreži Milovana Vujisića Sve dileme otklonjene su u 52. minutu – Igor Poček je proigrao Vladana Kordića koji je šutirao, njegov udarac odbranio je golman Vujisića, ali je na loptu natrčao Pepić i smjestio je u mrežu. Konačan rezultat u 89. minutu postavio je Petar Vukčević

Otrant je u Igalu bio pod pritiskom. Ulcinjani su znali da moraju da pobijede – tim Dejana Vukićevića slavio sa 2:0, ali će ipak igrati baraž. U 40. minutu strijelac je bio Valjmir Nafiu, a pobjedu Otranta u 51. minutu potvrdio je Marko Burzanović Podgorica je lako savladala Berane, koje je tako na oproštaju od Druge lige ostavilo loš utisak. Vođstvo gostima donio je iz slobodnog udarca Matija Vukčević u 9. minutu, da bi deset minuta kasnije na 2:0 povisio Andrija Krivokapić, a već u 39. minutu pogodio je Nikola Pavlićević. Poraz domaći-

rivala, Ten Hagu i njegovim momcima bio je zlata vrijedan. - Sve čestitke ekipi. Igrali smo veoma dobro, jako. Vidjeli ste kako možemo da igramo kad imamo sve igrače u ekipi. Neki od njih čak nijesu bili spremni za utakmicu, ali igrali su veoma dobro. Čitavu godinu govorim - kada su igrači spremni, možemo da igramo dobar fudbal. Veoma dobra igra protiv najboljeg tima na svije-

Rezultati

Igalo – Otrant O. 0:2

Berane – Podgorica 1:4

Bokelj – Internacional 3:0

Kom – Grbalj 0:2

Iskra – Lovćen 1:0

Konačna tabela

1. Bokelj 36 24 8 4 71:28 80

2 . Otrant 36 23 10 3 64:20 79

3. Podgorica 36 16 9 11 63:51 57

4. Grbalj 36 15 9 12 48:48 54

5. Igalo 36 13 7 16 40:38 46

6. Iskra 36 12 7 17 36:48 43

7. Kom 36 12 5 19 52:58 41

8. Lovćen 36 10 11 1 5 36:58 41

9. Internacional 36 7 11 18 36:61 32

10. Berane 36 6 7 23 34:70 25

*Bokelj je prvak Druge lige i naredne sezone igraće u Prvoj ligi. Otrant i Podgorica igraće baraž za popunu Prve lige, dok su iz Druge lige ispali Internacional i Berane.

na u tom momentu ublažio je Đorđe Magdelinić u 68. minutu. Međutim, Vukčević je golom iz slobodnog udarca u 88. minutu postavio konačnih 4:1. Kom je na svom terenu poražen od Grblja rezultatom 2:0, a gosti iz Radanovića slavili su golovima Jovana Batute u 15. i Vasilija Čavora u drugom minutu sudijske nadoknade prvog poluvremena.

U Danilovgradu Iskra je savladala Lovćen 1:0, a detalj odluke dogodio se u 43. minutu kada je iz slobodnog udarca pogodio Mihailo Perović R. P.

tu - rekao je Ten Hag. Bez obzira na poraz u ovom finalu, trener Sitija Pep Gvardiola je, kako je kazao, „čestitao ekipi na fantastičnoj sezoni“.

- Čestitam Junajtedu. Izgubili smo utakmicu, koja je bila „tijesna“. Na kraju su oni dali dva gola, a mi nijesmo mogli više. Mančester junajted uvijek igra iz tranzicije. U prvom poluvremenu smo se malo mučili, ali u drugom smo bili bolji. Generalno, to je bila dobra igra za finale – rekao je Gvardiola. Mediji su prethodnih dana spekulisali da će Ten Hag dobiti otkaz, bez obzira na rezultat u finalu FA kupu. - Ne znam. Jedino što radim je da pripremam ekipu, razvijam je. To je za mene projekat. Kada sam došao, mogu reći da je bio nered. Sada smo bolji. Nijesmo tamo gdje bismo željeli da budemo. U fudbalu je sve u osvajanju trofeja. Želim da igramo najbolji fudbal, dinamičan, napadački fudbal, ali morate da pobjeđujete i osvajate trofeje. Taj mentalitet smo donijeli. Ovo je bila naša prilika i uspjeli smo. Veoma sam ponosan na igrače i saradnike – zaključio je Ten Hag S. JONČIĆ

Remi kadeta Crne Gore i Albanije

Albanija 0

Crna Gora 0

SKADAR – Stadion ,,Ljoro Borići“. Sudija: Indrit Mirtja (Albanija).

ALBANIJA: Mustafa, Kurti, Mali, Lukas Cekrezi, Gaveli (od 46. Šeji), Kula, Vogli, Koci (od 46. Nasto), Markeši, Škembi (od 62. Begoli),Mihana (od 79. Luan).

CRNA GORA: Koljčević, Perišić, Anđelić, Ražnatović (od 58. Kartal), Pavićević (od 89. Miranović), Đukić (od 30. Bubanja), Vukoje (od 89. Anđić), Đokaj (od 72. Lesjak), Nikočević, Radulović (od 58. Glendža), Fabris.

Kadetske reprezentacije Albanije i Crne Gore odigrale su bez golova u drugom prijateljskom meču.

Naša selekcija imala je nekoliko dobrih šansi. U osmom minutu Vuk Pavićević je dao dobar pas za Đorđa Fabrisa, koji je bio neprecizan. Tri minuta kasnije ponovo je Fabris šutirao, ovog puta je golman domaćina odbranio taj pokušaj. Do kraja meča naši momci propustili su još nekoliko šansi... R. P.

Slavlje fudbalera Junajteda nakon velike pobjede

Završena još jedna turbulentna sezona u Meridianebet 1. CFL: Tuzani i Barani ispisali istoriju,

Barani slave Evropu, Tuzani podigli pehar

PODGORICA – Skoro deset minuta trajao je veličanstveni vatromet na ,,Topolici“, a dim od baklji obasjao je barsku rivijeru za najveći uspjeh Mornara.

Barani su još prethodnog vikenda počeli da slave, a ono što je bilo gotovo izvjesno dobilo je potvrdu nakon meča sa Jezerom u posljednjem kolu Meridianbet 1.CFL. Mornar je došao do pobjede nakon gola Aleksandra Vujačića sa bijele tačke u nadoknadi vremena (1:0), mada mu čak ni bod nije trebao da ovjeri drugo mjesto, jer je stigla informacija da pod Malim brdom Budućnost doživljava novu blamažu – porazom od Petrovca (3:1), Budućnost je ostala na trećem, a Mornar sa druge pozicije već osi-

gurao mjesto u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija. Za razliku od mnogih mečeva ne samo ove sezone, nego uopšte u crnogorskom fudbalu, Jezeru treba odati čestitke za fer i poštenu igru. Plavljani su samo pet dana prije istorijske utakmice i finala Kupa izašli sa gotovo najjačim timom, borili se do kraja pošteno i tako pokazali da u našoj ligi postoje i svijetli primjeri, jer iako je Jezero bilo lišeno rezultatskog imperativa, nije željelo da od meča u Baru napravi komediju, pa je i publika mogla da uživa u dobrom fudbalu. Na kraju, emotivne scene, trener Zoran Đurašković zaplakao je od sreće, sportski direktor Mornara Mitar Novaković sijao je od sreće, a tvorac velikog Mornara, predsjednik Milovan Mićo

Arsenal 0

1

Stadion Titograda. Gledalaca: 200. Sudija: Nikola Cvijović. Golovi: 1:0 Abdulahi u 28, 2:0 Asović u 40, 3:0 Abdulahi u 60, 3:1 Ćetković u 76. Žuti karton: Milić, Kašćelan (Arsenal).

Kastratović Mugoša Pavlićević (od 60.Naoaki) Imamović

60.Kontić)

(od 62.Kiši)

Seratlić (od 62. Vukotić)

(od 46.Vuković) Vučetović (od 77.Kojić) Redžepagić (od 60.Bošković)

Velimirović (od 74.Đoković) Božanović Abdulahi Milić (od 72.Adžović) Stijepović (od 72.Ilarion Camaj)

Đeljaj Milić Asović (od 67. Božović)

Đeljaj

Ilir Camaj

Ljuljđuraj (od 46. Maraš)

Pejović Milić (od 46. Šahman)

Merdović Kort Obradović

Dakić (od 60. Živaljević)

Maraš (od 69. Novaković)

Kašćelan

Kuč (od 46. Mugoša)

Čavor

Mirković (od 57. Mirković)

Perović, s razlogom je bio ponosan na sve godine ulaganja u ovaj kolektiv, jer se od drugoligaškog Mornara ,,rodio“ evropski tim. Sam meč donio je dosta uzbuđenja. Jezero nije došlo da se brani, igralo je hrabro, otvoreno, što je takođe ostavljalo dosta prostora domaćinu. Ipak, gosti su prvi mogli do gola, ali je nakon asistencije Pavlićevića Vučetović u 12. minutu šutirao preko gola. Čekao se odgovor Mornara, a kao i obično, sve napadačke akcije kreirao je Škrijelj, koji je i u 16. minutu asistirao Vušuroviću, koji nije bio precizan. U 29. minutu Redžepagić je imao šansu, a samo minut kasnije Aranda je promašio nešto što je bilo gotovo nemoguće. Nakon greške Vukovića, lopta je stigla do Arande, koji je predriblao i golmana, ali

1

Stadion pod Golubinjom. Gledalaca: 200.Sudija: Vasilije Ljumović. Golovi: 1:0 Apija u 54, 1:1 Guzina u 77, 2:1 Muhović u 87. Žuti karton: Muhović (Rudar), Vlahović, Vuković (Sutjeska).

Radanović

Muhović (od 90.S.Golubović) Okamoto Popović

Bulatović

Knežević (od 60. Kasalica)

Apija Bogdanović (od 90+3.Kartal)

Pupović Čepić A.Golubović

Vukčević Bulatović (od 46.Begdadi) Vlahović Kalezić (od 63.Guzina) Pavlović

Šaletić

Aničić (od 67.Đurković)

Grivić

Pajović

Žižić (od 46. Marković) Vuković

je sa dva metra bio neprecizan. Najveću šansu u prvom poluvremenu propustio je Odong Mba, koji je na centaršut Ćetkovića šutirao glavom pored gola. Agilni Aranda je u 38. minutu pogodio prečku.U nastavku meča bilo je manje šansi, ali je Mornar imao inicijativu, međutim, iako nije bio pod rezultatskim pritiskom, želio je gol. Mrežu je uspio da zatrese Milan Vušurović u 87. minutu, ali je pomoćni sudija Goran Šućur pokazao da je bio u nedozvoljenoj poziciji. Međutim, na dva minuta prije kraja sudija Davor Božović je dosudio penal za Mornar, nakon što je na ivici kaznenog prostora srušen Dubljević. Sa bijele tačke siguran je bio Aleksandar Vujačić, koji je ovjerio evropsku vizu Baranima.

Stadion „Mitar Goliš“. Gledalaca: 400. Sudija: Dalibor Vujisić. Golovi: 0:1 Vujović u 51. (ag), 1:1 Đuričković u 59, 2:1 Bašić u 69, 3:1 Zvrko u 78 Žuti karton: Bašić (Petrovac).

PetrovacBudućnost

Kordić

Pešukić

Đuričković (od 64. Dragović)

Babić (od 81. Radonjić)

Franeta

Popović

Dedić

Bašić (od 77.Bečić)

Bakić

Vujović (od 64.Zvrko)

Boljević (od 64. Sesaj)

Domazetović

Jovanović

(od 46. Grbić)

Raičković (od 75.Đukanović)

Dašić

(od 46. Despotović)

Almeida

Sekulić

(od 46. Ivanović)

Sekulović

Tomašević

Adžić

Jokić

Mirković

DEČIĆ DO TRIJUMFA

NAKON

DVA PREKIDA

Dečić je proslavio titulu prošlog vikenda, a u posljednjem kolu ovjerio je idealnu sezonu trijumfom protiv Arsenala – 3:1. Zanimljivo je da je meč na Starom aerodromu trajao gotovo dva i po sata, jer se utakmica prekidala u dva navrata. Prvo je tokom prvog dijela igre meč prekinut zbog jake kiše i velikog nevremena, a onda je početkom nastavka došlo do novog prekida usljed nestanka struje. Šampion je bio ,,jači“ od kiše i mraka, zasluženo slavio u maratonskoj utakmici i tako na najbolji način stavio tačku na istorijsku sezonu.Tuzani su poveli golom Abdulahija u 28. minutu, da bi Asović u 40. pogodio za 2:0, a sve je bilo jasno da Tivćani ne mogu ugroziti šampi-

Stadion DG Arena. Gledalaca: 200. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 1:0 Badnjar u 17, 1:1 Korać u 35, 1:2 Vlahović u 45+4. (ag) Žuti karton: Badnjar (Mladost), Aković, Bašić, Dacić, Banda, Đ.Cvijović (Jedinstvo).

Ličina Jovanović

Neto (od 79.Vukčević) Đurović Badnjar Pejović Vlahović (od 46.Vuljaj) Maraš Vuković (od 64.Milić) Došljak (od 90+2.Jukić) Krstović

Šćepanović Banda Đ.Cvijović

–

- Korać (Jedinstvo)

ona na isteku 60. minuta, kada je Abdulahi drugim golom zapečatio sudbinu rivala. Istina, u 76. minutu, mladi Ćetković postavio je konačnih – 3:1.

KRAH BUDUĆNOSTI I SUTJESKE

Budućnost je šampionat završila još jednim porazom – pod Malim brdom za velike brige. Petrovac je slavio sa 3:1. Gosti su odlično počeli utakmicu, autogol postigao je Aleksa Vujović i djelovalo je da plavo-bijeli mogu da povećaju prednost. Međutim, Petrovac iz utakmice u utakmicu pokazuje da igra pošteno, otvoreno i za gol više. Drugo poluvrijeme domaćin je potpuno odradio u svoju korist, pa je sa golovima Petra Đuričkovića, Adnana Bašića i Nikole Zvrka učinio uslugu komšijama iz Bara. Očajnu sezonu na katastrofalan način završila je Sutjeska, koja je bez pobjede u posljednjih pet kola, a na kraju je poražena i od novog drugoligaša, ekipe Rudara – 2:1. Domaći su imali prednost preko Apije od 54. minuta, da bi rezervista Boško Guzina donio izjednačenje u 77. minutu. Ipak, u samom finišu, Jasmin Muhović pogodio je za trijumf Rudara, koji se na taj način oprostio od elite.

JEDINSTVU BOLJA POZICIJA

Mladost je imala mogućnost da remijem protiv Jedinstva na svom terenu osigura bolju poziciju pred baraž, ali je porazom osvojila 11. mjesto, tako da se u baražu neće gledati okršaj komšija, već će Mladost igrati protiv Otranta, dok Jedinstvo ide na megdan Podgorici. Mladost je imala sve – igru, vođstvo i bolju poziciju. Domaćin je poveo u 18. minutu, kada je pogodio Neto, ali je Jedinstvo do poluvremena okrenulo stvari u svoju korist. Prvo je iskusni Korać u 35. minutu pogodio za 1:1, da bi De Souza u četvrtom minutu nadoknade donio preokret i konačan rezultat. R.PEROVIĆ

Maraš (Mladost DG)

– Babić (Petrovac)

– Šarkić (Dečić)

– Đorđević (Arsenal)

Na VN Monaka Lekler najbrži u kvalifikacijama, Ferstapen bez rekorda

Ferariju 250. pol

PODGORICA - Šarl

Lekler startovaće sa prve pozicije na Velikoj nagradi Monaka. Vozaču Ferarija apsolutno prija ova staza jer je prethodnih šest godina bio najbrži i na drugom treningu i osvajao je pol.

Francuz je stigao, inače, do treće pol pozicije u ovogodišnjoj sezoni Formule 1, ali i zaustavio Maksa Ferstapena na putu da dođe do devete uzastopne vodeće pozicije i nadmaši velikana Ajtrona Senu. Holanđanin nije uspio na putu do malog-velikog Ginisa, ali jeste Ferari koji je došao do

250. pol pozicije. U prvom redu Lekleru će društvo praviti Meklarenov vozač Oskar Pjastri i Karlos Sains u drugom bolidu Ferarija. Iza vodećih su Lando Noris, još jedan vozač Meklarena, član Mercedesa Džordž Rasel, sa šeste pozicije startovaće Holanđanin, koji nije imao sreće u kvalifikacijama jer je zakačio zid. Sedmi je Luis Hamilton, slijedi Juki Cunoda, Aleks Albon i Pjer Gasli Razočarali su Serhio Peres u Red Bulu koji je bio tek 18, a Fernando Alonso završio je na 18. mjestu. Trka počinje u 15 sati. A.M.

Večeras

(20 h)

u Berlinu igra se finale Evrolige

Madriđani brane krunu, PAO igra za sedmu titulu

PODGORICA – Od kada se Evroliga igra po sadašnjem sistemu takmičenja (od sezone 2016/17), dvokružno sa svim timovima zajedno, nikad se nije dogodilo da prvoplasirani tim u regularnom dijelu sezone na kraju osvoji titulu prvaka Evrope.

Šansu da prekine tu tradiciju ima Real Madrid u večerašnjem finalu u Berlinu protiv Panatinaikosa (20 časova)...

Slovenac na korak od osvajanja čuvene biciklističke trke Điro d’Italija

Tadej Pogačar na milimetar od trona

PODGORICA – Tadej

Pogačar pobjednik je pretposljednje 20. etape Điro d’Italija i na korak je od osvajanja titule.

Slovenac je etapu od 184 kilometra (od Alpaga do Basano del Grapa) prešao za četiri sata, 58 minuta i 23 sekunde i upisao ukupno šestu pobjedu na čuvenoj biciklističkoj trci. Slavnom biciklisti ostaje još danas da završi posljednju ceremonijalnu etapu u Rimu, a može biti bezbrižan jer ima devet minuta i 56 sekundi prednosti u odnosu na prvog pratioca Danijela Martinesa

Jučerašnju trku iza dvostrukog osvajača iz Slovenije završio je Valenten Pare-Pantre iz Francuske i Kolumbijac Danijel Martines Od vozača ekipe Emirejts očekuje se da danas bez problema završi etapu dugu 125 kilometara. A. M.

- Prošlost je prošlost, ne pričamo o tome šta je bilo i ko je favorit, samo gledamo priliku koja je pred nama – rekao je trener Reala Ćus Mateo Real i Panatinaikos, koji se prvi put sastaju u finalu, bili su prvi i drugi u ligaškom dijelu sezone, a u polufinalu fajnal-fora u „Uber areni“ su, bez većih problema, pobijedili Olimpijakos, odnosno, Fenerbahče, koji će od 17 sati igrati za treće mjesto. Madriđani brane trofej i igraju za 12. krunu, a i sa 11 su ap-

Karate turnir u Bijelom Polju

Očekuje se veliki broj učesnika

PODGORICA – Međunarodni karate turnir ,,Trofej Bijelog Polja“ biće održan danas, a okupiće više od 400 takmičara, najavili su organizatori manifestacije. U Bijelom Polju okupiće se karatisti iz regiona u svim starosnim kategorijama. Organizator turnira je Karate klub Jedinstvo, uz podršku Opštine Bijelo Polje i Javne ustanove Centar za sport i rekreaciju tog grada.

solutni rekorderi takmičenja. - O radu našeg kluba mnogo govori to što smo u trećem finalu zaredom. Stabilnost ekipe je veoma bitna, a za nas je izuzetno važno što smo u odnosu na prošlu sezonu dobili šansu da dodamo Fakunda Kampaca u tim ove sezone. Sigurno imamo poseban DNK. Ne zaustavljamo se ovdje jer nam je novi cilj nadohvat ruke i želimo novu titulu – dodao je trener Madriđana. Panatinaikos juriša na sed-

Skor dva tima u ovoj sezoni je izjednačen, a niko nije slavio kod kuće. Panatinaikos je prvo pobijedio u Madridu sa 97:86, a onda se Real revanširao u Atini sa 90:78.

mi trofej u ukupno osmom finalu. Ergin Ataman je dolaskom u Atinu, prošlog ljeta, uspio je da vrati grčkog velikana na fajnal-for prvi put od 2012. i u prvo finale Evrolige od 2011 godine.

- Poslije godinu pauze, u finalu me ponovo čeka Real. Oni su sjajna ekipa, ali mi smo sigurni u sebe, puni smo samopouzdanja i biće to odlična utakmica. Svjesni smo da dobra odbrana donosi pobjede – rekao je Ataman. Atamanu će ovo biti četvrto finale Evrolige, bio je dvostruki uzastopni šampion 2021. i 2022. sa Efesom, a prije dvije godine je u finalu savladao baš Real.

- Znam da moj kolega Ćus Mateo želi da osvoji drugu uzastopnu titulu. Posljednji sam trener koji je vezao dvije titule u Evroligi, pa će mi to biti dodatna motivacija da spriječim kolegu da ponovi moj uspjeh – dodao je Ataman. Turčin će četvrti put u karijeri igrati finale Evrolige, a iza sebe ima pet završnih turnira. - Kao turskom treneru i sportisti, veliki mi je ponos što šesti put učestvujem na fajnal-foru, a četvrti put igram u finalu. Znam da je mnogo ljudi u Turskoj ponosno na moj uspjeh – zaključio je Ataman. S. JONČIĆ

Inkluzivni turnir u stonom tenisu

PODGORICA – Član podgoričkog stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča Uroš Gugolj pobjednik je inkluzivnog turnira u stonom tenisu „Za sve na Cetinju“. Gugolj je u finalnom meču, u Sportskom centru, pobijedio Petra Ratkovića

Karate turnir Iskra blistala u Ohridu

PODGORICA – Karatisti

Iskre osvojili su devet medalja na tradicionalnom međunarodnom turniru u Ohridu (po tri zlatne, srebrne i bronzane) u konkurenciji više od 450 takmičara iz pet država.

Do najsjajnijeg odličja stigli su

Iskra Žarić (2015, preko 28), Gavrilo Joličić (U12, preko 45) i Martina Todorovic (U12, do 35 kilograma). Žarić je bila srebrna u borbama, u konkurenciji takmičarki rođenih 2014. godine, do 32 kilograma, a Joličić ima i bronzu do 14 godina, u kategoriji pre-

Pobjedničko postolje kompletirao je Danilo Pajović, koji je u meču za treće mjesto bio bolji od Pjetra Paljuševića Inkluzivni turnir okupio je više od 30 takmičara, a osim članova stonoteniskih klubova osoba sa invaliditetom Orlov krš i Luča, takmičili su se i građani Cetinja. R. P.

ko 55 kilograma. Srebrni su bili i Đorđe Prelević (2015, do 30) i Pavle Pavićević u borbama (2013, do 35), dok su sa bronzanim odličjima nastup završili Oleg Božović (do 14 godina, preko 55 kilograma) i Ena Ramović (2012, do 20).Uspješan takmičarski dan kluba iz Danilovgrada upotpunio je kataš Saša Petrić, koji je na Roda kupu u Beogradu osvojio zlatnu medalju u konkurenciji juniora.

Sa meča dva tima u Atini u regularnom dijelu sezone

Budućnost Voli za 16. titulu, SC Derbi za produžetak serije

PODGORICA – S obzirom na to da su košarkaši Budućnost Volija u finalnu seriju ušli sa samo šestoricom seniorskih igrača, da je SC Derbi bio jedino bez Obrija Dokinsa, mogla se naslutiti neizvjesna i interesantna borba za titulu.

Međutim, sve ,,miriše“ na prošlogodišnje finale, koje je Budućnost dobila 3-0 u seriji. ,,Plavi“ vode 2-0 (91:75, 90:82) i večeras u ,,Morači“ (18 časova) imaju priliku da stave tačku na finale i domognu se prvog trofeja u sezoni, a 16. titule prvaka Crne Gore. Sa druge strane, SC Derbi je već uzeo dva pehara, u ABA Superkupu i Kupu Crne Gore, i ostaje da se vidi da li će imati dovoljno mentalne snage da proba da produži seriju… - Stigli smo do treće utakmice i imamo priliku da završimo na najbolji mogući način, a to je da pobijedimo 3:0 i da završimo finalnu seriju. Sigurno da neće biti lako, jer je SC Derbi jako dobra ekipa, koja

je kroz cijelu sezonu pokazala, pogotovo u drugom meču, da ima kvalitet, želju i volju da se nadmeću s nama. Međutim, mi smo pokazali zašto smo tokom sezone bili u top tri ekipe i zato zaslužujemo da osvojimo ovaj trofej – rekao je centar Budućnost Volija Kenan Kamenjaš Ostaje da se vidi da li će trener Budućnosti Andrej Žakelj u trećem meču moći da računa na kapitena Petra Popovića, koji je zbog povrede propustio prva dva duela, jer je jasno da bi umor mogao da stigne crnogorskog šampiona zbog maksimalno skraćene rotacije, u kojoj učestvuje još junior Petar Minić - U drugom meču smo bili sa manje energije u odnosu na prvi, ali svjesni smo situacije. Moramo da se regenerišemo, da podijelimo minutažu, ako je to moguće. Jer, što se više produžava serija, imaćemo više problema – istakao je slovenački stručnjak.

koji bi večeras, u slučaju poraza od Budućnosti, odigrao posljednji meč u dresu SC Derbija, pošto će iduće sezone igrari u NCAA ligi, za koledž Ilinoj. Za razliku od prvog meča, SC Derbi je u drugom pružio jači otpor, vodio je tokom većeg dijela utakmice, pred posljednju četvrtinu je imao neriješen rezultat (74:74), ali je napadački pao u posljednjem kvartalu. - Mislim da su nas neiskustvo i želja koštali posljednje četvrtine. Igrali smo iste napade kao tokom prvog dijela meča, ali sa puno više grešaka. Nijesmo bili strpljivi, prebrzo smo išli na koš, imali smo i nekoliko prebrzih šuteva. Nemam šta da zamjerim momcima, znam da su momci htjeli, ali nedostaje iskustva da bismo ovakve utakmice okrenuli u našu korist. Probaćemo nešto da promijenimo, da se što bolje spremimo za treću utakmicu, da ne brzamo, da, ako budemo došli do egal završnice, budemo pametniji nego u drugom meču – rekao je trener SC Derbija Dejan Jakara S. JONČIĆ Večeras (18 h) u „Morači“ igra se

SC Derbi je doživio tri uzastopna poraza od Budućnosti,

NBA: Dvostruki brejk Dalasa protiv Minesote

računajući i posljednji u ABA ligi, a nakon što je bio bolji u prva tri sezonska duela. Pobjedom u večerašnjem duelu bi ,,studenti“ prekinuli negativnu seriju protiv gradskog ri-

Tripl-dabl Dončića i koš za pobjedu Maveriksa

Zahvaljujući Luki Dončiću, koji je tri sekunde prije kraja step-bek trojkom preko Rudija Gobera pogodio za konačnih 109:108, Dalas je napravio i drugi brejk u gostima protiv Minesote i poveo je 2-0 u finalu Zapada. Nakon tajm-auta, Minesota je u preostalom vremenu pokušala da dođe do pobjede, ali Naz Rid nije pogodio za tri poena. Inače, najveći dio utakmice nije obećavao ništa dobro za Maverikse, jer je Minesota u drugoj četvrtini preuzela kontrolu nad utakmicom i brzo došla do dvocifrene prednosti, a sredinom tog kvartala je imala i 18 poena prednosti (58:40). Dalas je malom serijom uspio donekle da smanji zaostatak, ali su Vulvsi imali ,,plus 12“ na pauzi (60:48), a sedam poena prednosti uoči posljednje četvrtine (86:79). U prvoj polovini posljednje dionice je bio egal meč, timovi su se povremeno smjenjivali u vođstvu, a Minesota je bila bliža pobjedi jer je imala pet poena prednosti (108:103) na 85 sekundi prije kraja. Prvo je Dalas trojkom Kajrija Irvinga došao na posjed zaostatka, a onda Minesota nije iskoristila pretposljednji, potencijalni napad

za pobjedu, jer je Entoni Edvards greškom poslao loptu u aut umjesto da je doda Ridu. Dalasu je ostalo 12,8 sekundi za napad, kada je Dončić ostao ,,jedan na jedan“ sa Goberom, ali se to nije dobro završilo po francuskog centra, najboljeg defanzivnog igrača lige, jer je prvi strijelac NBA lige znao je da ne može da promaši – lopta je ušla kao kap, čime je Slovenac zapečatio sudbinu domaćina, moguće i cijelu seriju. - On je dovoljno dugačak, ja ne mogu da se krećem brzo, ali mogu da se krećem brže od njega – rekao je Dončić s osmijehom poslije utakmice, misleći na posljednji duel sa Goberom, a odgovarajući na konstataciju Šekila O’Nila da je as Dalasa u odlučujućoj

akciji, u „mis meču“, naspram sebe imao najboljeg defanzivca sezone u NBA ligi. Dončić je meč završio sa petim tripl-dablom u plej-ofu, postigao je 32 poena, 13 asistencija i deset skokova. Pratio ga je Irving sa 20 poena, od čega je 13 ubacio u četvrtoj četvrtini, uz šest asistencija i četiri skoka, Danijel Gaford je postigao 16 poena, Derik Lajvli 14, uz devet skokova, a Pi Džej Vašington 10 poena. U poraženom timu ponovo je podbacio Edvards sa 21 poenom (samo 17-5 iz igre), Rid je postigao 23, Majk Konli 18, Gober 16 poena i 10 skokova, a nije se proslavio ni Karl-Entoni Tauns sa 15 poena. Naredna utakmica igra se poneđeljak u dva ujutru. S. J.

vala i produžili neizvjesnost u finalu. - Pružili smo kvalitetan otpor u drugoj utakmici. Puno bolje smo reagovali nego u prvoj, ali, ipak, nije bilo dovoljno za

pobjedu. Sada je ostala još jedna utakmica. Nadam se da nećemo izgubiti, već da ćemo produžiti seriju. Vidjećemo što će se desiti – poručio je centar SC Derbija Tomislav Ivišić,

NIKOLA LEKIĆ – GORANIN (1909 – 1941), ZABORAVLJENI BORAC ZA USPRAVNIJU CRNU GORU

Nenad LEKIĆ

HRABROST

U nekoliko djelova Ćuruvijine knjige Vlado Dapčević se prisjeća hrabrosti Nikoline i opisuje događaje na sljedeći način:

„...Sklonih se u jednu kuću. Bilo nas je u nju desetorica. Ali, nađe nas policija. Kako me viđeše, tako me zgrabiše. Dok su me vodili, istrgnuo sam im se i pobjegao, ali sam naletio na drugu grupu policajaca. Kad su me odveli u policiju, već je bilo uhapšeno pedesetak demonstanata. Uvedoše me.

Postavili su špalir s jedne i druge strane zida, a na čelu špalira upravnik. Jedan od onih policajaca reče Vineku:

- Gospodine upravniče, ovaj je vrlo opasan.

- Što sam opasan, nijesam nikog ubio.

- Šta ti govoriš?

- Usta su mi tu da govorim!

Vinek me ošamario, ja ga udarih nogom u stomak, a pesnicom, iz sve snage, pravo u lice, tako da je lupio glavom u zid. On viknu:

- Udrite ga!

Policajci su me zgrabili za kosu, za ruke... Tukli su me zvjerski. Onda me odvedoše u klozet. Mene i još jednog radnika, Vujovića, sa Cetinja i nastaviše da nas tuku kundacima. Ima strašnu silu udara onaj kundak. Polumrtvog, maricom me odvedoše u zatvor, u Bogdanov kraj. Unesoše me u onu kalušu –zajedničku ćeliju – a ja sav izubijan, sav modar, nigdje zdravog mjesta na tijelu. Napraviše mi mjesta da legnem i počeše da me kvase vodom. Među uhapšenima i Nikola Lekić, iako nije učestvovao u demonstracijama.

Oko ponoći otvara se kaluša: „Nikola Lekić, Vlado Dapčević – izlazi!“ Ja ne mogu da izađem. Odvedoše nas u policiju. Bilo je oko pola jedan oko ponoći. Staviše nas u jednu sobu, vezane: moja lijeva, njegova desna ruka. U tu mračnu sobu uđe pet – šest policajaca i, prvo, počeše mene da tuku: - Sa kim si se juče sastajao u Rijeci Crnojevića. Ti si jedan od organizatora demonstracija!

Vlado Dapčević: Nikola je pokazao zadivljujuću hrabrost

Policajci onda pređoše na Nikolu Lekića. Udari ga jedan kundakom u prsi. Nikola se diže, povuče i mene, zgrabi onog za pušku, a nosio je gojzerice, i ovoga nogom svom snagom u stomak. Pade ovaj policajac, a Nikola poče da viče: „Stoko, kako možete da bijete ljude!“

Onda pređoše na Nikolu. Udari ga jedan kundakom u prsi. Nikola se diže, povuče i mene, zgrabi onog za pušku, a nosio je gojzerice, i ovoga nogom svom snagom u stomak. Pade ovaj policajac, a Nikola poče da viče: „Stoko kako možete da bijete ljude!“ Poče da ih udara onom jednom slobodnom rukom. Ja nesposoban. Samo gledam. Mislio sam: ubiće Nikolu. Uto, slećeše ozgo Vujisić, otac onog glumca Pavla Vujisića, tada zamjenik upravnika policije, kome sam kasnije jednom prilikom spasio život, i načelnik Upravnog odjeljenja banovine, neki Petrović, Crnogorac. Prestadoše da nas tuku. Kažem Crnogorac, jer Crnogorci znaju koliko može biti opasno ako bi ubili nekog od nas. Mogli bi svi da plate glavom. Sve u svemu, ja dobih više nego Nikola. Nikola me tada fascinirao. Pokazao je zadivljujuću odlučnost i hrabrost.“

VINEK – UPRAVNIK

POLICIJE

„... Taj Vinek je prema meni i Nikoli Lekiću imao posebno poštovanje. Jedanput me zaustavio na ulici:

- ’Ajdemo na kolače. A, bila je, odmah pored policije, slastičara. Jedina na Cetinju. Mislim da se „Jadran“

zvala. Držala su je dva brata, muslimani iz Sarajeva.

- Što vi mene da čašćavate kolačima?

- A, bojiš se da te ne kompromitujem kod onih tvojih.

- Ja se ne bojim. Dovoljno sam se ja potvrdio i kao čovjek i kao komunista.

Sjedosmo mi u tu slastičaru i on naruči kolače, bozu i limunadu. Bogami, pojedoh ja tada sa Vinekom dva–tri kolača i popih dvije–tri boze. Poče da priča. Časti mi, ovako govori: - Posmatram ovdje vas komuniste. Po mojoj ocjeni među vama ima samo dva idealna komunista: ti i Nikola Lekić. Znao je bolje odluke Sedmog kongresa Kominterne nego ja. Odlično je poznavao marksizam.

Reče on meni tom prilikom:

- Vi možete da pobijedite samo ako dođe do rata. Ni u kojoj drugoj situaciji.

- Kad to znate, a rat je neminovan, i to znate, pametan ste čovjek, zašto se ne dogovorimo da se s nama borite za progresivnu stvar.

- To ne dolazi u obzir. Ja mrzim komuniste iz dna duše i sa uživanjem bih gazio preko njihovih mrtvih leševa.

To on meni reče. Da, uz kolače. Poslije rata sam čuo od nekih drugova iz Hrvatske da je Vinek od ustaških vlasti bio po-

U razgovoru Milana Stojadinovića i Tituleskua vođenim na Bledu bilo je riječi i o Crnoj Gori. Stojadinović je rekao Tituleskuu: O Crna Gora, to je moj izborni kraj. Onda, zašto ne izgrađujete željeznice u Crnoj Gori, da bi se stanovništvo zaposlilo i ekonomski pomoglo, pitao je Titulesku. E, tada bi me Crnogorci napustili i ne bi više glasali za mene, odgovorio je Stojadinović

stavljen za upravnika policije u Slavonskom Brodu i da se četrdeset druge, ili četrdeset treće, povezao sa našima, da je počeo da radi za nas i da nam je pravio velike usluge. Ustaše su to otkrile i – isjekle su ga na komade. Vidiš kako ponekad može biti paradoksalna sudbina čovjeka!“ Nikolu Lekića ništa nije moglo pokolebati, pa je žrtvovao karijeru napustivši posao u Hipotekarnoj banci kojim su vlasti pokušale da ga otklone od revolucionarnih ideja, a kao mlad čovjek zapisuje o svojoj djevojci sljedeće:

„KAPELA NA KAPI –KAO MUŠICA NA PUŠCI Predveče smo sjeđeli ispred sela, jer je drug J. čekao vijesti… Posmatrali smo bijelu džadu, slušali zuku kamiona i motocikala i razgledali teren.

- Njena majka živi u Srbiji. Raspitivala se za mene. Jedan drug mi je rekao da je ljuta na mene, jer misli da sam joj ja učinio što je pošla od kuće.

Razgovarali smo opet o djevojkama i pokazivali slike naših drugarica.

- E ova je moj tip

- Dobra je i ova tvoja. Izvedrilo se potpuno. Jedino neki zalutali oblak zakačio se kao veo ispod Kape, tako da se iznad njega vidi površina Kape i na njoj mala kapela, sitna, strči kao mušica na pušci.”

BLEDSKI RAZGOVORI

Dolaskom na vlast fašističke garniture Milana Stojadinovića, predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije, ističe dr Nikčević, policijski pritisak na Crnu Goru postao je naročito težak a odnos je bio maćehinski. Kao ilustracija ove ocjene zapisan je razgovor Milana Stojadinovića i tadašnjeg predsjednika vlade Rumunije Tituleskua. Na Bledu su se, naime, sastali predstavnici „Male Antante“, da bi razgovarali o međunarodnoj političkoj situaciji i o ovom krhkom savezu nekolike male države. U razgovoru Tituleskua i Stojadinovića, u prisutvu jednog novinara, bilo je riječi i o Crnoj Gori. Stojadinović je rekao Tituleskuu: O Crna Gora, to je moj izborni kraj. Onda, zašto ne izgrađujete željeznice u Crnoj Gori, da bi se stanovništvo zaposlilo i ekonomski pomoglo, pitao je Titulesku.

E, tada bi me Crnogorci napustili i ne bi više glasali za mene, odgovorio je Stojadinović. Kada je opazio prisustvo novinara, Stojadinović mu se obratio kisjelim osmjehom: Ovo nije za javnost!

ROBIJAŠ U LEPOGLAVI

BR 3727

Kako je pričao majci i sestri, Nikola je u robijašnici našao dobre drugove. Sve što su dobijali od porodica su dijelili. Ni

Olga Lekić – Đurić pronašla je podeblju svesku tvrdih korica, koju je Nikola ispisao tokom robije u Lepoglavi. Ta sveska svjedoči o njegovim interesovanjima i o širini njegovog obrazovanja. Na 80 strana su lekcije francuskog jezika, istorija, ekonomija, agrarna politika, nacija, kultura, umjetnost

u Lepoglavi on nije dangubio, sticao je nova znanja. Iz Cetinja su mu slali knjige, a i on ih je kupovao kad bi od kuće dobio koji dinar. Olga Lekić – Đurić pronašla je podeblju svesku tvrdih korica, koju je Nikola ispisao tokom robije u Lepoglavi. Ta sveska svjedoči o njegovim interesovanjima i o širini njegovog obrazovanja. Na 80 strana sveske su lekcije francuskog jezika, istorija, ekonomija, agrarna politika, nacija, kultura, umjetnost... Više od dvadeset sitno ispisanih strana ove sveske posvećeno je naciji. Ne vidi se odakle je to prepisano, ili je, pak, Nikola pisao predavanje. Međunaslovi su: Suština nacionalnog pitanja, Jezička grupa, Narod, Pleme, Nacija, Nacija kao istorijska kategorija, Jedinstvo teritorije, Ekonomska povezanost, Moderni nacionalni pokreti, Državna samostalnost i postanak nacije... On se već nekoliko godina bavio crnogorskim nacionalnim pitanjem, odnosno nacionalnim i socijalnim položajem Crne Gore u Kraljevini Jugoslaviji. (Nastavlja se)

Piše:

Cetinje u međuratnom periodu

Nikola kao svršeni student ekonomskokomercijalne visoke škole Nikola Lekić i Leko Martinović Vlado Dapčević u NOB-u

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Bar – Bjeliši placevi 300m2 i 400m2 uz put, uknjiženi, povoljno. Tel. 069-332-332 1

Dana 24. maja 2024, u 56. godini, upokojila se naša voljena

SNEŽANA

Igora ĆOSOVIĆ

rođena MARKOVIĆ profesorica u muzičkoj školi „Vasa Pavić“

Obavještavamo vas da je sahrana obavljena u krugu porodice, po želji pokojnice.

Ožalošćeni: sinovi RATKO i STEVAN, brat SAŠA, đever MIROSLAV, svekrva RADMILA, porodice ĆOSOVIĆ, MARKOVIĆ i PAVIĆEVIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

на градском гробљу Чепурци, 26. маја од 9 до 14.30 часова, када ће се и обавити сахрана на градском гробљу у Загоричу

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dragi naš

Uspomene ne mogu otići. One su vanvremenske i pune su života, ljubavi i poštovanja.

Zato ti nikud ne odlaziš i nikad nećeš.

GORDANA i DUŠAN BAN sa porodicom

Voljenom kumu i najboljem prijatelju

VUKU-VUČKU RAJKOVIĆU

Bezmalo pola vijeka proveli smo zajedno. Svakodnevno. Stigli smo gdje smo htjeli, slavili smo sve što je bilo za slavlje, dijelili sve zajedničke tuge.

Danas tugujemo bez tebe.

Zbog tebe.

Od danas će naši životi biti dokinuti, prikraćeni za tvoje bezuslovno, iskreno, najčistije prijateljstvo.

Ići ćemo dalje kako moramo.

Sa najljepšim sjećanjem na tebe i ponosom na naše nenatrunjeno prijateljstvo, sa pažnjom i brigom za sve što je tvoje porodično i naše zajedničko djelo.

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Dragi Vučko, sa velikom tugom se opraštamo od tebe. Nikada te nećemo zaboraviti.

DANO PETROVIĆ sa porodicom

VUKU

VULE VU

Tvoji MILO, LIDIJA, BLAŽO i MILENA ĐUKANOVIĆ

Dragi

VUČE

Počivaj u miru, dobri čovječe, a porodici iskreno saučešće.

ZIJAD BLEKIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

VUKU RAJKOVIĆU

Od KOLEKTIVA FIRME SISTEM - MNE DOO PODGORICA

Usmjesto da se dogovaramo za druženje, mi ti danas šaljemo posljednji pozdrav. Druže naš dragi, putuj carstvom nebeskim i neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati u našim srcima od zaborava.

Tvoji školski drugari iz IV-2

LIDIJA, NADA, RAJKA i PERO

Posljednji pozdrav dragom

VUKU RAJKOVIĆU

Ostalo je još mnogo pjesama koje smo trebali otpjevati zajedno, iskreno žalim zbog toga. Bio si poseban. Čuvaću kao najljepšu uspomenu naše pozdrave, ovo je naš posljednji. Zbogom „NAJJAČI“.

Hvala ti na svemu.

Tvoj „NAJJAČI“ pjevač ZVONKO RAJKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VUKSO i DALIBORKA

Sa bolom u srcu opraštamo se od našeg dragog zeta i tetka

VUKA RAJKOVIĆA

Počivaj u miru, a mi ćemo te sa ljubvlju i poštovanjem čuvati od zaborava.

DUŠANKA, SAŠA, ŽELJKA, ANDREA i MARTINA

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru.

Počivaj u miru. Uvijek ćemo te pamtiti.

Opraštamo se sa velikom tugom od nama dragog

Dijelimo bol tvojih najbližih, zbog tvoje iznenadne i prerane smrti.

Porodica BOŠKOVIĆ

Divni naš Prijatelju, Zar je moguće da mi pišemo i opraštamo se od tebe?! Pa toliko godina smo svakodnevno, makar po jednom ponovili rečenicu „da ćeš ti 100 godina živjeti….“ ….prosto je nevjerovatno da neće biti više te slike, gdje ti prilaziš lagano, malo kasneći, što smo i voljeli kod tebe – kako smo govorili sva trojica „da ne prekršiš tradiciju….“, uvijek naravno sa osmijehom i onako dobroćudan i pitom.… imao si neku svoju filozofiju života da će se sve stići, te da nema mjesta nepotrebnoj nervozi, da treba živjeti život, poštovati i paziti porodicu i prijatelje, činiti i drugima bez očekivanja da ti se uzvrati…. Malo je tako staloženih i dobrih ljudi. Voljeli smo te mnogo i radovali se tim svakodnevnim trenucima koji su nam oplemenili život – dao si nam, u duhovnom smislu, ono što najviše prijateljstvo može da pruži. Tugovaćemo mnogo i neizmjerno ćeš nam nedostajati !

Tvoji GANO i SENKO

VUČKA RAJKOVIĆA

VUKU

Od VUKSA, ZORANA, VOJINA, NEĐA, BOBANA, ŽELJKA i BOFA 826

Zbogom, dragi prijatelju

VUČKO

IVANA I MILOŠ ŠOŠKIĆ

VUK RAJKOVIĆ

Zbogom dragi moj druže

VUČKO

Naše druženje, skovano još u mladosti, bilo je za mene izuzetno dragocjeno. Svaki trenutak proveden sa tobom ostavio je neizbrisiv trag.

Pamtiću našu zajedničku radost, smijeh i sve one male trenutke koji su činili naše druženje posebnim.

Neka te anđeli čuvaju i neka tvoja duša pronađe vječni mir.

Posljednji pozdrav

VUKU RAJKOVIĆU

Sjećanje na tvoj vedar duh i uvijek lijepu riječ će nam pomoći da te sačuvamo od zaborava.

Posljednji pozdrav

VUČKU

Naš „tiket“ prijateljstva je uvijek bio dobitan. Danas tvoji prijatelji po prvi put izgubiše…

Počivaj u miru.

Tvoji iz „Padrina“ MIŠO MILAČIĆ, PETAR KNEŽEVIĆ, ŽELJKO POPADIĆ, DEJO DAMJANOVIĆ, VESKO RADOJEVIĆ, ŽIKA BULATOVIĆ, DAMIR ĆERIĆ, MILIJA LAZAREVIĆ, VOJO RADOJEVIĆ, DANILO GOJKOVIĆ, SAMIR BEŠLIĆ, VELIBOR ČOVIĆ, SLOBO KOKOTOVIĆ, MIRKO IVANOVIĆ

Dragi

Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe

DRAGANA, JELENA i BOJANA sa porodicama

Posljednji pozdrav

Kolektiv KIA MONTENEGRO

794

VUKU

Počivaj u miru.

MIŠO MILAČIĆ 837

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

Hvala za sve zajedničke trenutke i lepe uspomene. Uvek ćemo te pamtiti sa osmehom na licu, jer si svojom prirodom i vedrim duhom ulivao optimizam i podsećao nas na radost života. Ti si bio sve suprotno od tuge i gubitka, i zato je danas još teže prihvatiti da te više nema.

Dragi Vule, ostaćeš zauvek deo naših života jer će neprolazno sećanje na tebe živeti večno u našim mislima i srcima.

BEBA i KATARINA

VUKU RAJKOVIĆU

Posljednji pozdrav Prijatelju

VUKU

Čuvaću te od zaborava kao velikog čovjeka i iskrenog druga.

Hvala ti

ZORAN BEĆIROVIĆ

Posljednji pozdrav

VUČKU

Hvala ti za nesebično prijateljstvo. Pamtićemo te.

LUKA BEĆIROVIĆ

Posljednji pozdrav

VUKU

Tvoja duboka posvećenost prijateljima ostavila je neizbrisiv trag u našim srcima i životima.

VULE

Bio si dobar čovjek. Bio si pravi prijatelj. Znao si da posavjetuješ, ohrabriš, utješiš… Ostala je velika praznina.

MILOŠ ŠOŠKIĆ

795

VUK RAJKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša nađe mir, porodici iskreno saučešće, dijelimo bol sa vama.

FILIP ŠEVALJEVIĆ sa porodicom

Voljenoj tetki

MIKI

Pažnja koju si nam poklanjala, ljubav ravna samo majčinskoj i najljepše uspomene na djetinjstvo uvijek su vezane za tebe. Hvala ti za sve.

S neizmjernom tugom se opraštaju od tebe

tvoja đeca MIRKO i NINA

VUČKO

Prerano si otišao, uvijek ću se sjećati tvoje blagosti, prijateljskog odnosa, mog dobrog komšije i drugarstva iz studentskih dana, zajedničkih druženja. S tugom i poštovanjem, ŽARKO KOPITOVIĆ sa porodicom

Dragoj

MIRKO, NINA, VUJADIN i ANĐELKA 842

Hvala za svu ljubav koju si nam nesebično davala, radost sa kojom si nas dočekivala i ispraćala. Zauvijek ćemo te pamtiti.

841

MIKI

Porodica BEĆIROVIĆ

Posljednji pozdrav drugu

PINJU VUKOVIĆU

Od drugova PUDŽE i NENA LOPIČIĆA

SNEŽANA ĆOSOVIĆ

Hvala za sve osmijehe, za radost koju si širila oko sebe, hvala ti za svaku pjesmu, za svaku notu. Bila si i ostala moja najdraža, sinonim za ljepotu i dobrotu.

Putuj, mila moja, a ja ću te vječno nositi u srcu…

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

783

Tvoja BIKI sa NINOM, HELENOM i NIKOLOM OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

BOJANU GLUŠICI

Kumovi RADOVANOVIĆI 807

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav dragom zetu

S poštovanjem

BOGIĆEVIĆ sa porodicom

SNEŽANA ĆOSOVIĆ

Sa tugom i neizmjernim bolom opraštamo se od naše drage koleginice i prijateljice. Tvoja posvećenost, ljubaznost i nesebičnost ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima i u našem kolektivu.

Hvala ti na svim zajedničkim trenucima, na svemu što si nas naučila, i na svim osmjesima koje si podijelila. Tvoj doprinos našem kolektivu i obrazovanju generacija bio je neprocjenjiv, a tvoja ljudskost nenadmašna.

Neka ti je vječna slava i hvala.

KOLEKTIV UMJETNIČKE ŠKOLE ZA MUZIKU I BALET „VASA PAVIĆ“ 822

Posljednji pozdrav dragom

MALIŠI MALOVIĆU

BOBAN MALOVIĆ

MALOVIĆU

ZORAN MALOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

Mnogo je lijepih uspomena zahvaljujući tvojoj dobroti, plemenitosti

Posljednji pozdrav dragom stricu

MALIŠI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Pamtićemo te po dobroti, zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

i srdačnosti koje ćete čuvati od zaborava.

Sestra MILICA LASICA sa porodicom

BRANISLAV BRANO MIĆUNOVIĆ

Ristoni... suvišna je svaka riječ. Bol je svakim danom sve veća i veća, ali ti si naša snaga, naš ponos i naša veličina. Nijesi bio samo otac. Bio si i otac i majka i prijatelj najveći. Bio si SVE ! Zbog tebe i za tebe možemo sve, a ti nas gledaj i čuvaj. Nedostaješ... za sve što dolazi NEDOSTAJEŠ.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst

čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Vole te tvoja đeca ĐORĐE i ANDREA

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog sestrića

BRANA MIĆUNOVIĆA

Dragi Baka, neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

760

BRANO MIĆUNOVIĆ

Četrdeset dana je prošlo, a teško je shvatiti i navići se na to da nijesi tu. Nedostaje tvoj lik, tvoj savjet, tvoja plemenita duša, fališ svima. Odmaraj na nekom boljem mjestu, i čuvaj nas, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Ponosan što sam te poznavao.

MILOŠ MIĆUNOVIĆ sa porodicom

Tvoji: ujak SLOBO i tetka DŽANA 780 Najboljem stricu

BRANU

Ćića moj, nedostaješ mnogo. Čuvam te u svom srcu zauvijek. Tvoja bratanična TIJANA MIĆUNOVIĆ

VOLJENOM BRATU

Neđelja, 26. maj 2024.

BRANU

Srešćemo se opet na nekom boljem mjestu. Počivaj u miru.

LJILJA ĐURĐEVAC sa porodicom

BRANISLAV BRANO MIĆUNOVIĆ

Najbolji đede, hvala ti na svemu što si nam pružio. Zauvijek ćemo te pamtiti i voljeti, lave naš.

Najboljem stricu

BRANU

Ćića moj, nedostaješ mnogo. Čuvam te u svom srcu zauvijek.

Tvoja bratanična TIJANA MIĆUNOVIĆ

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog BRANA

Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol i tugu za tobom. Vječno ćemo te čuvati od zaborava. Sestra DRAGANA, sestrić JOVAN i zet MIJO KRUŠIĆ

Kada je bilo najteže bio si i ostao do kraja uz mene i moju đecu. Nikad to nijesmo i nećemo zaboraviti. Čuvamo najbolju uspomenu na tebe.

809

Tvoja unučad: NATALIJA, ARETA, UROŠ, UNA, ALEKSANDAR, VELJKO, DANILO, VOJIN, ĐURĐA i ANĐELIJA

Četrdeset dana bez našeg voljenog ćiće

BRANISLAVA BRANA MIĆUNOVIĆA

Ne mirimo se s tim da te više nećemo vidjeti, zagrliti, čuti tvoj glas, osjetiti plemenitost kojom si zračio. Živimo onako kako si nas naučio, s bolom, dostojanstveno. Nedostaješ, ali u našoj duši živiš i živjećeš vječno.

Snaha DRAGANA sa đecom

823

U tišini vječnog mira, neka tvoja duša spava, a mi ćemo, brate mili, čuvat te od zaborava.

– BANJO MIĆUNOVIĆ

Tvoji: PEĐA, NADA, UROŠ i UNA

Dragi

BANE

Dragi

BRANO

BLAGOTA

Navršava se 40 dana od kada nijesi sa nama naš voljeni

BRANISLAV – BRANO M. MIĆUNOVIĆ

Tvoj odlazak je ostavio veliku prazninu u našim srcima.

Ostali smo bez najvećeg oslonca u životu.

Tvoj lik nam je u očima a tvoja ljubav i dobrota u srcima.

Nedostaje svaki tvoj doček i ispraćaj ispunjen ljubavlju i pažnjom prema nama.

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu kao i mnogo toga što si nam dao u životu.

Nađi vječni mir pored tvojih roditelja i sestre a mi ćemo vas po dobru pamtiti, spominjati i u srcu nositi.

TVOJ BRAT BOŽO I SNAHA NOVKA MIĆUNOVIĆ SA PORODICOM

Prošlo je 40 dana otkako nas je napustio naš dragi

BRANO MIĆUNOVIĆ

Počivaj u miru, moj veliki prijatelju.

VESKO PEJOVIĆ

Četrdeset je dana od smrti

BRANA MIĆUNOVIĆA

Čast i privilegija mi je bila što sam jedan dio života živio sa tobom... Ostaćeš zauvijek upamćen i nikad zaboravljen.

MLADEN-MIĆKE MIĆUNOVIĆ sa porodicom

Četrdeset dana od smrti velikog prijatelja

BRANA MIĆUNOVIĆA

Četrdeset jako teških i tužnih dana je prošlo jer sam izgubio prijatelja koga sam mnogo volio i poštovao.

Bio si čovjek velikog srca, tihog glasa, neograničene moći i sposobnosti koju nikada niste pokazivali.

Dali ste mi ruku kada je bilo pitanje opstanka, prepoznali nešto u meni i rekli mi glavu gore i bori se, to vam nikad neću zaboraviti!

Kada su stvari došle na svoje i kada opet suvereno gazim ostavio si me, a to me mnogo boli.

Počivaj u miru moj veliki prijatelju, vječno ćeš živjeti u mom srcu i mislima.

Tvoj VULETA VULE POPOVIĆ iskreni prijatelj

BRANO

Brate moj, vrijeme prolazi, a bol za tobom trajaće vječno. Falićeš za sve što dolazi!

CICA, RADOVAN, MILOŠ i BOJANA KRIVOKAPIĆ

Četrdeset je dana od smrti

BRANA MIĆUNOVIĆA

Fala ti za nezaboravno vrijeme provedeno sa tobom, ostavio si puno najljepših uspomena i časno ime da ga sa ponosom spominjemo. Počivaj u miru.

Vječno zahvalan

BATO SALIJA sa porodicom

Ponosni smo što smo te imali. Hvala za svu podršku i ljubav koju si nam uvijek pružao. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Četrdeset dana od kada nijesi sa nama, moj

Sa poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe.

NADA, STANKA i VESNA

Nakon četrdeset dana i dalje ne prihvatamo činjenicu da niste među nama.

Hvala na poštovanje, dobrotu i ljubav koju ste pružali svima.

Hvala na svemu. Živjet ćete vječno u našim srcima.

Tvoji: RADOVAN, SLAVICA, PETAR, TOMO i ANREA LAKIĆEVIĆ

Dragom

BRANU

BAKA

MILOVAN ŠIPČIĆ sa porodicom

BRANISLAV BRANO MIĆUNOVIĆ

Navršava se četrdeset tužnih dana

BRANO MIĆUNOVIĆ

Počivaj u miru, moj SOKOLE!

Đede,

Tvoj SAVA VUJOVIĆ sa porodicom

BRANISLAV BRANO MIĆUNOVIĆ

Kako vrijeme prolazi bol je veća, čini se neprolazna... i neka je, neka nikada ne prestane.

Sa ponosom ćemo je nositi u sebi.

Tvoje riječi „guramo i pobijedićemo“ su naša zvijezda vodilja i daju nam snagu da idemo dalje i ne posustanemo, jer ta opcija za tebe, u životu, nije postojala.

Ljudi kao ti nikada ne odlaze.

Zauvijek ćeš živjeti u nama, Ristoni naš.

Tvoji: ANDREA, MILOŠ, ĐURĐA, VELJKO i VOJIN KUSTUDIĆ

Prazninu i tugu u mom srcu vrijeme na liječi. Ostaju lijepa sjećanja na zajedničke trenutke. Ponosni što si bio naš i mi tvoji.

ZORAN PEKOVIĆ sa porodicom

Brate

BAKA

Prošlo je četrdeset tužnih dana, kume

BRANISLAV – BRANO MIĆUNOVIĆ

Boli kao i prvog dana.

Nedostaješ, ali postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to su uspomene na tebe. Dok dišem, živjećeš!

Ime tvoje,

BRANISLAV VUJOVIĆ

Dragi svekre,

BRANISLAV MIĆUNOVIĆ

Hvala Vam što ste me prihvatili kao svoje dijete i pružili priliku da odrastam uz Vas.

Hvala za svaki savjet bezbrižnost i nesebičnu ljubav. Ponosna sam što imam sina koji je povukao toliko srce, pamet i dobrotu na đeda.

Nedostajaćete nam zauvijek.

Zauvijek zahvalna.

BRANISLAV MIĆUNOVIĆ

Nije lako naučiti živjeti bez tebe.

Nedostaje tvoj glas, pažnja i ljubav koju si nam svima nesebično i svakodnevno pružao.

Bio si naš oslonac, naša podrška u svim situacijama.

Zauvijek zahvalni za svaki savjet, trudićemo se da pratimo tvoj put.

Sa ponosom ćemo čuvati uspomene na tebe.

Vole te tvoji ĐORĐE, ZORANA, DANILO i ANĐELIJA

Četrdeset dana je od smrti našeg voljenog ćiće

Bio si i ostaćeš naš centar svijeta, najjača emocija, anđeo čuvar.

Tvoji: NENO, DRAGANA, NATALIJA, ARETA i ALEKSANDAR

BRANISLAVU – BRANU MIĆUNOVIĆU

Posebni ljudi su u našim srcima i kada nisu tu.

Sjećanje nas tješi i daje nadu o postojanju nekog boljeg svijeta u vječnosti.

Hvala za sve!

Vječno zahvalni,

ZORANA

BRANA

Dragom

BRANISLAV VUJOVIĆ i JELENA VUKOVIĆ

821

Navršavaju se tri godine od smrti mog supruga

DRAGANA Petrovog PEJOVIĆA Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem te nema.

816

Tri godine su od kada nije sa nama naš

DRAGAN Petrov PEJOVIĆ

Kažu da je tužan čovjek koji nema brata, a gore od toga je samo gubitak brata kojeg imaš.

Počivaj u miru.

Supruga MILA 817

Godina dana je od smrti naše drage

Tvoji: VJERA, VESKO, JULIJANA, KSENIJA i BALŠA

SLAVICE – ĆIRE GRUJIĆ rođ. ĐUKANOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje našu bol za tobom.

Bratanić MARKO i snaha ZORA ĐUKANOVIĆ

Navršava se 40 dana od kad nije sa nama naša voljena majka

ZAGORKA MAŠANOVIĆ

Tvoja dobrota i ljubav su ostavili neizbrisiv trag. Bol i tuga za tobom ne prolazi. Uspomene i sjećanje na tebe ostat će zauvijek u našim srcima.

Vole te ćerke: LJILJANA, BILJANA, MIRJANA i DEJANA sa porodicama

Četrdeset je tužnih dana otkako nije sa nama naša GOCA

Tvoj lik, osmijeh, zagrljaj i ljubav koju si nam nesebično pružala živjeće u nama zauvijek. Počivaj u miru među anđelima, anđele naš.

Navršava se godina dana otkako nije sa nama naša voljena

SLAVICA Slobodana GRUJIĆ rođ. ĐUKANOVIĆ

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da će godišnji pomen biti u nedjelju, 26. maja 2024. godine, u 11 časova na Novom groblju u Podgorici.

Porodica GRUJIĆ

Godina dana je od kada nije sa nama naša draga

SLAVICA – ĆIRA GRUJIĆ rođ. ĐUKANOVIĆ

Bol i tuga se ne mjeri vremenom već prazninom koja je nastala kad si nas napustila. Brat ŽELJKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav svom dragom bratu od strica

MALIŠI MALOVIĆU

Svojim velikim srcem, plemenitom dušom i časnim životom zaslužio si našu ljubav i poštovanje. Ostavio si trag koji se ne briše, sjećanje koje ne blijedi i dobrotu koja se ne zaboravlja. BRANO MALOVIĆ sa porodicom

750

Tvoji: MILOŠ, MAJA, NOLE, RANKO, SUZANA, MINA, IVANA, MARKO, ANJA, MARINA, ANA, LAZO i ALEKSA 765

Godina dana je od smrti tetke ANKA

Bol za tobom vrijeme ne liječi. Nedostaješ mi. Hvala ti za neizmjernu ljubav i toplinu koju si mi pružila.

762

Tvoja SILVA sa porodicom 763

839

Godina je dana od kad nije sa nama naša draga tetka

Vrijeme prolazi, ali ni jedan dan bez sjećanja na tebe. Nedostaješ puno.

Tvoji ZORAN i MARINA

782 26. 5. 2000-26. 5. 2024.

MIROSLAV MILANOVIĆ

Još jedan maj bolno podsjeća na naš preveliki gubitak. Sa poštovanjem i tugom čuvaju te od zaborava tvoji najmiliji.

MAJA, PEĐA, BORKA i IVANA

745

Danas se navršavaju četiri godine od smrti našeg dragog

Prolaze godine ali ne i naša ljubav prema tebi i sjećanja na tvoj dragi i plemeniti lik.

Danas su tri godine od smrti naše voljene sestre, zaove tetke i babe

801

DESE Borove MARKOVIĆ rođene ĐUROVIĆ

U lijepim sjećanjima i dragim uspomenama čuva te od zaborava tvoj rod.

Tvoji

TVOJI NAJMILIJI

braća ĐORĐIJE i GOJKO snahe MILIJANA, LJILJANA i SLOBODANKA, bratanići i bratanične sa porodicama

ANKA

PEKA MILAŠEVIĆA

799

TUŽNO SJEĆANJE 26. 5. 2018 – 26. 5. 2024.

BILJANA SEKULOVIĆ rođena NIKČEVIĆ

Draga Majko,

Mnogo nam nedostaješ.

U međuvremenu si postala bogatija za još jednu unuku – Nataliju.

Volimo te, RAKO, BOJANA, MIHAILO, ANA, SOFIJA, NATALIJA i GORAN

776

Navršava se godinu dana od kada nije sa nama naš

MILIJA PAJOVIĆ

Uspomene i sjećanje na tebe ostaće zauvijek u našim srcima.

Brat i sestre: RAJKO, ANA, MARINA, TANJA i NATAŠA sa porodicama

764

Godina dana je otkako nije sa nama naš dragi kum

RAJKO ROJEVIĆ

Veliki ljudi nikada ne umiru, jer se vječno pamte. Hvala ti za poštovanje i dobrotu koju si imao prema meni i mojoj porodici.

DIMITRIJE DENDIĆ sa porodicom

Četrdeset dana je od kada nas je napustila naša draga

SNJEŽANA VULANOVIĆ

Tužni beskrajno

IVAN i SNEŠKA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 26. maja 2024. godine navršavaju se tužne dvije godine kako nas je napustila naša draga cijenjena i mnogo voljena

DESANKA Brankova IVANČEVIĆ

Draga Deso, dvije godine su prošle bez tebe. Nikada nećemo prihvatiti da više nijesi sa nama. Velika neprolazna tuga koju osjećamo nam to ne dozvoljava. Sjećanje na tebe vrijeme nikada neće izblijeđeti, jer si uvijek u našim mislima, uspomenama i srcima. Sve što si nam bila ostaje nam za ponos i utjehu...!

Tvoja ANTICA, TEUTA i ASTRID

Dana 26. maja 2024. godine navršavaju se tužne dvije godine kako nas je napustila naša draga cijenjena i mnogo voljena

DESANKA Brankova IVANČEVIĆ

Draga moja Deso, dvije godine tuge su minule a tvoj lik ne blijedi... U svemu si ostavila neizbrisiv trag u mojoj duši. Pamtim te kroz najljepše uspomene. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru među anđelima. Ja ću uvijek nositi u srcu ljubav koju si mi nesebično darivala i čuvati te od zaborava. Volim te do vječnosti!

Voli te tvoja TEUTA

752

781

Godine prolaze, ali sjećanje na tebe ne blijedi. Ponosan što sam tvoj sin.

ĐORĐE sa porodicom

836

TUŽNO SJEĆANJE 30. 5. 2010. 7. 6. 1991.

Vrijeme prolazi, ali ogromna ljubav, sve plemenito što ste ostavili za sobom nikada neće proći.

Voli vas vaša ćerka VUKICA

Dragi

MILJA PAVLE MARTINOVIĆ

Neđelja, 26. maj 2024.

Dana 26. maja 2024. godine navršavaju se tužne dvije godine otkako nas je napustila naša draga, cijenjena i mnogo voljena

DESANKA Brankova IVANČEVIĆ

Draga Deso, iako prođoše dvije preduge godine, ostavila si veliku prazninu u našim srcima koja ne prestaje da boli. Oni koji su te poznavali znaju koliko je teško živjeti bez tebe. Tvoja ljubav, briga, požrtvovanje, pravičnost i posvećenost nedostaju svakog dana sve više.

Nosimo te u srcima i čuvamo od zaborava koji nas nikada neće nadjačati!

Porodice IVANČEVIĆ i DULETIĆ

SJEĆANJE

na našeg dragog i nikad zaboravljenog Dedu

DUŠAN Savov VUKOVIĆ 1. 6. 2023 – 1. 6. 2024.

Ostaćeš u našim srcima vječno, a sjećanje na tebe koje je vremenom samo jače, svjedok je tvoje neprolazne veličine. Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Zauvijek tvoji: supruga NEVENKA, ćerke VESNA i MAJA, sin ŽELJKO, zet BATKO, snaha SVETLANA, unučad LUKA, MAŠA, ANDRIJA i SANDRA

Pet godina je od smrti naše drage i nikad zaboravljene

ROSANDE ROSE PAVIĆEVIĆ

Draga naša, hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas uvijek nesebično darivala.

Neka te čuvaju anđeli kako si ti čuvala i pazila nas.

S ljubavlju te spominjemo, po dobru pamtimo i u srcu nosimo.

S poštovanjem, Tvoja bratanična ZORKA – NADA MIŠKOVIĆ sa porodicom

Dana 26. maja 2024. godine navršavaju se tužne dvije godine otkako nas je napustila naša draga, cijenjena i mnogo voljena

DESANKA Brankova IVANČEVIĆ

Draga moja neprebolna Deso, što je ljubav ako je vrijeme može zasjeniti. Otišla si, a kao da si tu u svakom mom dahu u svakom otkucaju srca koji i dalje dijelim u mislima sa tobom.

Znam, negdje u vječnosti bićemo ponovo sjedinjeni. Do tada, zbog tebe moram nastaviti dalje sam.

Prošle su dvije godine, a ja to ne osjećam. Nikada nijesam brojao dane bez tebe jer nikada iz srca nijesi otišla.

Anđeo si među Anđelima i zato te ne dam uspomenama! Ne blijediš u mom srcu!

Voli te tvoj BRANKO

Dana 26. maja navršava se 20 dugih godina od smrti voljenog supruga, oca i đeda

BOGOLJUB Vuksana STOJANOVIĆ

26. 5. 2004 – 26. 5. 2024.

Dani prolaze i prerastoše u duge godine. Bol za tobom ne jenjava.

Bio si nam zvijezda vodilja, oslonac i temelj naše porodice. Hvala Ti za svu ljubav, pažnju i posvećenost koju si nam nesebično pružao.

Sa velikom tugom i ponosom čuvaćemo tvoj lik od zaborava.

744

Supruga MIKA sa sinovima IGOROM i LADOM STOJANOVIĆ i njihovim porodicama

Voljeni

RANKO

Koliko si samo puta otišao mjesecima da ploviš preko sedam mora i gora, a mi smo te svaki put željno iščekivali da se srećno vratiš. Sada ovih 40 dana bez tebe čini se duže nego sve te godine zajedno, samo ovaj put... Ti nam ne dolaziš, ne javljaš se, ne zoveš tetku, nema te... A opet gdje god da se okrenemo, vidimo te - u daljini, u gužvi, u tišini.

Taj mali zračak svjetlosti na nebesima ima crte tvog lika i zrači tvojom svjetlošću.

Vidimo te kako se smiješ, zajedno sa svojom majkom, hrabro koračaš i nećeš pasti. Nešto iznutra čini čvrstim tvoje nove korake.

Mislimo na tebe i znamo da tamo negdje ti misliš na nas.

Kao što uvijek jesi.

Mirno novo more kapetane! Počivaj u miru.

Tuguju za tobom: tetka SLAVKA, brat RADOVAN, sestre JELENA i KSENIJA i tetak ŽELJKO JOVOVIĆ

OBAVJEŠTENJE

RANKO ZVICER

40 dugih dana smo u nevjerici i bolu za tobom. Budi s anđelima.

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Brate moj, kapetane moj, učitelju moj... dani kao da ne prolaze od kada si otišao da ploviš morem vječnosti.

U svakom trenu si tu, u svim mislima i riječima.

Ovo nije rastanak, ovo nije zbogom.

Tvoja blaga duša neka nađe spokoj u nekoj mirnoj rajskoj luci, a nadao sam se da ćemo zajedno obići mnogo morskih luka.

Čuvam te od zaborava i volim beskrajno.

Tvoj brat MARKO PENDA

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

RANKA

Dragi Ranko, tvoj prerani odlazak u vječnost ostavio je prazninu u našim životima i srcima, pa svi dani koji su prošli i koji će proći neće ublažiti našu bol za tobom.

Bol i tuga su još veći, jer sve se desilo brzo i nenadno, mislili smo da ćeš snagom volje i želje prebroditi bolest i, kako si nam obećao, doći da nas zagrliš, da se radujemo zajedno. A ovako ostaju nam uspomene, sjećanja i svakodnevna priča o tebi, tvojoj vedrini, širokom osmijehu i dobroti.

Počivaj u miru u zagrljaju tvoje majke i neka te anđeli čuvaju na nebu. Vječno će te nositi u srcima i tugovati za tobom: tetka VJERA, brat MARKO, sestra MILICA i tetak PERO PENDA

Četrdeset je dana od odlaska našeg dragog i voljenog sestrića i brata...

818

RANKA ZVICERA

Dragi Ranko, otišao si tiho, prerano, a nijesmo stigli da se pozdravimo.

Bili smo i bićemo ponosni na tebe što si bio naš. Ostaće sjećanja na svu tvoju plemenitost koju si nam nesebično pružao. Nedostaješ nam... Spavaj mirno pored svoje voljene majke, a mi ćemo te čuvati u našim srcima.

Vole te

tvoj ujak GOJKO, ujna VESNA, braća ILIJA, IGOR, DUŠAN, NEĐELJKO

Četrdeset je dana od smrti našeg brata

RANKA ZVICERA

Dragi naš brate, riječi su nedovoljne da iskažu svu našu tugu koju je tvoj odlazak donio. Bio si naš ponos i naš oslonac. Ostaju sjećanja da nas tješe i da čuvaju tvoj vedri lik od zaborava. Neka ti je mirno nebesko more, kapetane naš...

Tvoji: ILIJA, IGOR, MARKO, DUŠAN, NEĐELJKO, MILICA, JELENA, RADOVAN, KSENIJA

819

Dragi RANKO

Dušo naša,

Tvoji neutješni VIKTOR i ANA

829

Četrdeset dana je od smrti

GORANA JOVIĆEVIĆA

Tvoj odlazak je ostavio veliku prazninu u našim srcima. Tvoju dobrotu i lik čuvaćemo od zaborava.

Navršava se 40 dana od smrti voljenog brata

831

GORANA JOVIĆEVIĆA

Što ti god napišem malo je. Bole me tvoje mlade godine i tvoja momačka ljepota. Počivaj u miru. Volimo te.

Brat od ujaka MARKO PEJOVIĆ sa porodicom

Četrdeset dana od smrti mog oca

GORANA JOVIĆEVIĆA

Sestra od ujaka MAJA MILANOVIĆ sa porodicom 844

Četrdeset je dana od kada te nema,

GORANE

Ne prođe ni jedan dan da nijesi sa nama. Tvoj život se rano završio, ali ćeš stalno biti u našim mislima i srcima. Počivaj u miru.

LIDIJA, RAJO, VLADAN i NINA

Četrdeset dana je od smrti moga oca

GORANA JOVIĆEVIĆA

Boli me, tata, tvoj odlazak. Boli me što ću danas tvojoj vječnoj kući doći, a ti me nećeš dočekati i ćerku zagrliti.

Boli me što ću umjesto tebe hladan mermer poljubiti.

Moj dragi tata, kako dalje?

Ostavio si me kada sam mislila da nećeš da ćeš biti uz mene... Počivaj u miru, volim te najviše, anđele moj.

Tvoja JOŠANA

830

Četrdeset dana od smrti našeg oca, tasta i đeda

GORANA JOVIĆEVIĆA

Pamtit ćemo tvoj vedar duh i tvoju plemenitu dušu. Sa ponosom ćemo te pominjati Hajdani i Milici. Počivaj u miru.

Ćerka JOVANA, zet MLADEN, unuke HAJDANA i MILICA

Četrdeset je tužnih dana otkako nije sa nama

GORAN JOVIĆEVIĆ

Nedostaješ puno.

Ujna BRANKA, brat BOBO i snaha IVANA sa porodicom 805

833

Baba, prođe pola godine od kada nijesi sa nama

MIKA

791

Dragi tata, bio si i ostao moj ponos, moja svetinja i najsvjetliji životni putokaz. U mom srcu najljepši dio biće zauvijek tvoj. Tvoj MIRKO

756

Navršava se četrdeset tužnih dana od kada je otišao naš dragi

Ova tvoja sadašnja plovidba traje četrdeset dana, a trajaće dugo i predugo, ali nećeš nikada isploviti iz naših srca.

Prerano si našao mir pored svoje majke. Mnogo nam nedostajete.

Stric VASKO i strina STANKA sa porodicom

832

845

Navršava se tužnih šest mjeseci otkako nas je napustila naša

Hvala ti za sve zajedničke trenutke i lijepe uspomene. Tvoj osmijeh i toplina će uvijek živjeti u našim sjećanjima. Nedostaješ nam… Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoja unučad

ĐORĐIJE, MILOŠ i KRISTINA sa porodicama

Navršava se četrdeset dana od smrti voljenog brata

Tu si… u suzi… srcu… i uvijek ćeš biti tu. Nedostaješ nam.

843

Tužni smo zbog tvog odlaska, ali si nas ostavila ponosne na svoj časni život, što je potvrdila rijeka ljudi koja te je ispratila na vječni počinak. Bila si oličenje dobrote i poštenja, dostojanstvena i tiha žena čija je ruka samo znala da daje i pomaže. Mike, neka tvoja plemenita duša počiva u miru i bez boli, živiš kroz nas i čuvamo te od zaborava.

Tvoja TATJANA sa porodicom

Dana 27. maja 2024. godine navršava se šest mjeseci od kada nije sa nama naša draga sestra, tetka i baka

BRANKA Milana ĐUROVIĆ

Neka Te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, a mi ćemo Te čuvati od zaborava. Brankinu vječnu kuću porodica će posjetiti u nedjelju 26. maja u 10 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA

761

MARIJA, NIKO, ANDREA i NIKOLA LUBARDA

Dani prolaze, a mi još uvijek ne možemo da se pomirimo sa tim da nijesi sa nama.

MIKA

RANKO ZVICER

RANKO ZVICER

Štamparija Obod ad Cetinje

Odbor direktora

Na osnovu člana 135 stav 1 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br 65/20 i 146/21), Odbor direktora Štamparije Obod ad Cetinje, na sjednici održanoj 24.05.2024. godine, sazvao je:

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA ŠTAMPARIJE OBOD AD CETINJE

Skupština akcionara će se održati, dana 25.06.2024. godine, u sjedištu ŠTAMPARIJE OBOD

AD CETINJE, ulica Vučedolska br 121, Cetinje sa početkom u 08:00 časova.

Za Skupštinu akcionara je predložen sledeći:

DNEVNI RED

1.Otvaranje redovne Skupštine akcionara i izbor radnih tijela; 2.Donošenje Odluke o usvajanju izvještaja o poslovanju Štamparije Obod ad Cetinje za 2023. godinu;

3.Donošenje Odluke o usvajanju finansijskih iskaza sa izvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza Štamparije Obod ad Cetinje za 2023. godinu; 4.Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2024. godinu; 5.Donošenje Odluke o politici naknada;

6.Donošenje Odluke o davanju saglasnosti za kreditno zaduženje Štamparije Obod ad Cetinje, 7.Donošenje Odluke o uspostavljanju zaloge na imovini Štamparije Obod ad Cetinje u cilju realizacije kreditnog zaduženja Štamparije Obod ad Cetinje.

Skupština akcionara se može održati ukoliko joj prisustvuju akcionari, koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, lično ili preko ovlašćenih punomoćnika.

Odluke po svim tačkama dnevnog reda, donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika, pod uslovom da Skupštini akcionara prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu, od ukupnog broja akcija (286.963 od ukupno 573.925 akcija). Sve akcije društva su obične akcije i svaka akcija daje pravo na jedan glas. Prilikom izbora članova Odbora direktora, svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora.

Materijal sa predlozima odluka, koje će biti predmet razmatranja na Skupštini akcionara, biće na raspolaganju akcionarima društva, počev od 05.06.2024. godine, a uvid u iste se može izvršiti u prostorijama društva, svakog radnog dana od 08:00 časova do 16:00 časova.

Predsjednica Odbora direktora Borilović Vesna, s.r.

Neđelja, 26. maj 2024.

Na osnovu člana 135. i 136. Zakona o privrednim društvima (“Sl. list CG” br. 65/20 ,146/21 i 004/24), člana 90. Statuta Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić i Odluke odbora direktora br.55/2024 od 24.05.2024.godine, Odbor direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić saziva: XXIII REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA INSTITUTA ZA CRNU METALURGIJU AD NIKŠIĆ

Skupština akcionara će se održati dana 28.06.2024.godine u poslovnim prostorijama Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić, Ul.Vuka Karadžića b.b. Nikšić, sa početkom u 10:00 časova

Za Skupštinu se predlaže sledeći : DNEVNI RED

1.Donošenje odluke o usvajanju Godišnjih finansijskih iskaza i Izvještaja menadžmenta o poslovanju Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić za 2023.godinu; 2.Donošenje odluke o usvajanju Izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić za 2023.godinu; 3.Donošenje odluke o usvajanju Izvještaja o radu odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 4.Donošenje odluke o razrješenju članova odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić zbog isteka mandata; 5.Donošenje odluke o izboru članova odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 6.Donošenje odluke o usvajanju Politike naknada članovima odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 7.Donošenje odluke o razrješenju članova Revizorskog odbora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 8.Donošenje odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 9.Donošenje odluke o imenovanju Revizora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić za 2024.godinu. Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Ukupan broj akcija Društva je 639.708 običnih akcija sa pravom glasa. Svaka akcija daje pravo na jedan glas. Odluke iz predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Prilikom glasanja o izboru članova odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora koji je utvrđen Statutom Društva, odnosno 5 glasova (kumulativno glasanje).

Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CKDD dva radna dana prije održavanja Skupštine akcionara. Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara mogu učestvovati na Skupštini akcionara i ostvarivati prava akcionara. Pravo učešća u radu Skupštine akcionara uključujući pravo glasa, akcionari mogu da ostvare neposredno –lično ili preko punomoćnika. Obrazac punomoćja je objavljen na internet stranici Društva: www.icm.co.me

Akcionari pravo glasa mogu da ostvare i bez prisustva sjednici Skupštine akcionara, putem glasačkih listića dostavljenih poštom ili elektronskom poštom najkasnije do početka sjednice Skupštine akcionara.

Obrazac glasačkog listića za glasanje akcionara u odsustvu, objavljen je na internet stranici Društva: www.icm.co.me

Materijali sa predlozima odluka koji će se razmatrati na Skupštini akcionara biće dostupni na uvid akcionarima Društva, u prostorijama sjedišta Društva, Ul. Vuka Karadžića b.b. Nikšić, 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara, svakog radnog dana od 07 do 15 časova.

Prijavljivanje učešća na Skupštini akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika vrši se najkasnije 48 sati prije početka održavanja Skupštine akcionara.Prijavljivanje se vrši na telefon 040/245-481.

Indentifikacija i evidentiranje akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika će početi u 9:00 časova na dan održavanja Skupštine akcionara, i to akcionara putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu u skladu sa zakonom ovjerenih punomoćja i lične isprave.

Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara objavljeno je na internet stranici Društva: www.icm.co.me

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA INSTITUTA ZA CRNU METALURGIJU AD NIKŠIĆ Mladen Karadžić, dipl.ek s.r