Dnevni list Pobjeda 13.05.2024.

Potpredsjednik DPS-a ukazao kakve poruke vrijeđaju Srbe Vuković: Srpski narod ponižavaju oni koji ga

izjednačavaju sa genocidnim djelom Karadžića i Mladića

PODGORICA – Ljudi koji pokušavaju da stave znak jednakosti između genocidnog djela Radovana Karadžića i Ratka Mladića s jedne i srpskog naroda s druge strane, na najgori mogući način vrijeđaju srpski narod – kazao je Ivan Vuković, potpredsjednik DPS-a i poslanik.

Istakao je da su takve poruke zapravo „poruke unižavanja i ponižavanja srpskog naroda“. – To vam govorim ne samo kao neko ko se bavi politikom nego neko ko, kao i većina ljudi u Crnoj Gori, ima rodbinu i prijatelje u Srbiji. Jedini brat mog pokojnog đeda je sahranjen u Srbiji – rekao je Vuković za Face TV.

uticaj beograda: Predsjednik Skupštine Andrija Mandić poslao poruku sa ceremonije obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Jasenovca

Naglasio je da „niko normalan ne bi bilo koju etničku zajednicu na takav način okarakterisao“. – Jednako tako, čini mi se da niko normalan ne bi na sebe preuzeo odgovornost za ono što su radili ti ljudi 90-ih godina – zaključio je Vuković.

R. P.

Predsjednik Skupštine tražio je od Vlade da u plan reformske najvišeg državnog akta do kraja 2024. godine, iako Brisel

Zašto se Mandiću sa izmjenama Ustava, ima li drugi plan?

,,Vršimo pritisak na Vladu da odustane od podrške rezoluciji

PODGORICA – Mi ovih dana vršimo pritisak na premijera Spajića i Vladu da odustanu od najavljene odluke da u UN podrže rezoluciju koja je uperena protiv srpskog naroda, Republike Srpske i Srbije - kazao je Andrija Mandić, predsjednik Nove srpske demokratije i šef parlamenta, na ceremoniji obilježavanja Dana sjećanja na žrtve zločina u Jasenovcu. Mandić je rekao da će „zajedno sa Srpskom crkvom, učiniti sve da do toga ne dođe“. Mandićeva poruka iz Jasenovca dodatni je vid pritiska na Vladu koja je najavila amandmane na rezoluciju o Srebrenici, kako bi umirila zvanični Beograd.

Mandić boravi u zvaničnoj posjeti Banjaluci, na poziv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika. Prisustvovao je obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Jasenovca i genocida nad Srbima, Jevrejima i

o Srebrenici“

Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. – Razbili su nam zajedničku državu sa Srbijom, protjerali su nam bili srpski jezik, prijetili su nam da će nas traktorima protjerati u Srbiju. Diskriminaciju i nasilnu asimilaciju vršili nad našim narodom i u konačnom kada su udarili na našu crkvu i naše svetinje, tada se sve promijenilo – kazao je Mandić, govoreći na ceremoniji Dana sjećanja na žrtve zločina u Jasenovcu. Kazao je da podržavaju Vladu zato što je alternativa bila onima što su ih „protjerivali na traktorima i onaj čovjek koji je bio simbol antisrpstva u čitavom regionu, oni bi preuzeli vlast u Crnoj Gori“. – I nijesmo mi vezani za bilo kakve fotelje, iako se vode različite prljave kampanje i od onih za koje se to najmanje moglo očekivati. Ali bismo željeli da imamo razumijevanje vaše, razumijevanja ovih nevinih duša koje se nalaze iza nas. Da znaju da nećemo dozvoliti da je to crvena linija da se vrati onaj koji nas je diskriminisao koji je uništa-

Marković: Vojvoda

četnički ne izdrža ni dva dana u ulozi dalaj lame

- Evo vojvoda četnički ne moga izdržati ni dva dana u ulozi dalaj lame. Čovjek i kada bi htio ne smije drugačije od diktatora Vučića, čim dobije naredbu on gubi kompas, a sviđala mu se uloga dalaj lame, ali četnik je četnik, ne može da izdrži, a da ne pokaže svoje pravo lice, vuk u jagnjećoj koži - poručila je potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković nakon što je Mandić rekao da vrše pritisak na premijera Milojka Spajića i Vladu da odustanu od odluke da podrže rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici. Spajić, prema mišljenju Marković, ne shvata sa kakvim „previjanim četnikom ima posla“.

vao srpstvo u Crnoj Gori da se opet vrati na vlast. Uradićemo sve što je u našoj moći, zajedno sa našom crkvom, zajedno sa našom braćom, ujedinjeni kao srpski političari, kao srpski narod da zaustavimo ovog premijera u jednoj lošoj i opasnoj namjeri, ali samo nećemo dozvoliti da onaj koji nas je tlačio i ponižavao, koji je želio da ne živimo u Crnoj Gori da preuzme tu državu - kazao je Mandić. U svom obraćanju, Mandić je istakao da mu je velika čast što na Dan Svetog Vasilija Ostroškog ima priliku da se u ime Crne Gore i svih njenih građana, u ime svih njenih naroda i svakog čovjeka, žene i djeteta pokloni sjenama stradalih u Jasenovcu i iskaže osjećanje naše države prema onome što se desilo od 1941. do 1945.

- Ovdje se desio genocid i taj genocid se po svojoj razmjeri jedino može mjeriti sa Aušvicem i Treblinkom. Bio je jedno od mjesta koje je između ostalog uticalo i na oblikovanje čitavog načina razmišljanja - istakao je predsjednik Skupštine. Mandić je poručio da je ovaj genocid dugo skrivan od javnosti, ali da je sada mjesto gdje se okupljaju i čuvaju sjećanje srpskog naroda i svih onih koji su stradali sa njim, prije svega jevrejskog i romskog naroda.

Polaganjem vijenaca na grobnom polju „Topole“ u Spomen-području Donja Gradina, odata je pošta žrtvama koncentracionog logora Jasenovac, čime je počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtve zločina nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) od 1941. do 1945. godine. R. P.

Brisel traži izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na to da ministar pravde ne može biti član Sudskog savjeta, ali decembar 2024. kao rok za izmjene, što je tražio šef parlamenta, nije prijedlog Evropske komisije. Kabinetu predsjednika Skupštine žurilo se sa izmjenama Ustava, a dosadašnje Mandićeve izjave navode na zaključak da bi one mogle poslužiti i za druge svrhe

PODGORICA - Skupština Crne Gore, tačnije Kabinet predsjednika, tražio je od Vlade, da u plan reformske agende, kojim predviđa da dobije sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan, uvrsti i izmjene Ustava do decembra 2024. godine. To proizilazi iz plana reformske agende, u koji je Pobjeda imala uvid.

Vlada Crne Gore dostavila je Evropskoj komisiji plan Reformske agende, u kojem je navedeno da će do decembra 2024. godine biti izmijenjen Ustav „u skladu sa pravnom tekovinom EU“.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, izmjenu Ustava do naznačenog datuma, tražila je Skupština Crne Gore, na čijem je čelu prosrpski političar, lider Nove sprske demokratije Andrija Mandić, a Ministarstvo evropskih poslova nije studioznije izučavalo Mandićev prijedlog, već ga je, bez dalje analize, uvrstilo u reformsku agendu koju je dostavilo Briselu.

U reformama koje planira Vlada, navodi se da je rok da se do decembra 2024 „izmijeni Ustav, u skladu sa pravnom

tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštvu, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka država Savjeta za borbu

protiv korupcije (GRECO): konsultacije i izrada ustavnih amandmana“. Do istog datuma, navodi se, predviđeno je i usvajanje ustavnih amandmana dvotrećinskom većinom u Skupštini. Ovakav zahtjev, prema diplomatskim izvorima Pobjede, ni u jednom trenutku nije posta-

Postoji rizik da se izrada ustavnih amandmana udalji od EU integracija

Iz Panevropske unije upozoravaju da, imajući u vidu aktuelne političke nestabilnosti, kao i druge javno saopštene prijedloge o promjeni Ustava u potpuno drugim segmentima, koje duboko dijele naše društvo i nemaju veze za „evropskim“ obavezama, postoji visok rizik da se proces izrade ustavnih amandmana udalji od EU integracija i fokusira na potpuno druge teme.

- Rizikujemo da se ogromna društvena energija usmjeri na iscrpljujuće političke debate, umjesto da se fokusiramo, kao društvo, na ove ambiciozne prioritete date u Agendi rasta. Imajući u vidu da su ambicije Crne Gore povećane da se, ukoliko dobijemo IBAR i deblokiramo proces integracija, borimo za 2028. godinu kao godinu ispunjavanja uslova članstva, odnosno završetka pregovora, pa čak i potpisivanja Ugovora o pristupanju, predlažemo da se ovaj rok u ovom dokumentu stavi kao najduži mogući, znači, decembar 2027 - zaključeno je u mišljenju.

čeka rezultate popisa da krene u akciju: Andrija Mandić

reformske agende uvrsti izmjene

Brisel nije postavio rok

vila Evropska komisija. Brisel traži izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na to da ministar pravde ne može biti član Sudskog savjeta, ali decembar 2024. kao rok za izmjene, nije prijedlog Komisije. Čak, kaže naš izvor, vlasti su slobodne da same izaberu kada će doći do pomenutih izmjena. Na naše pitanje da li je Brisel tražio decembar 2024. kao rok za izmjene nijesmo dobili odgovor iz Evropske komisije. Ipak, Kabinetu predsjednika Skupštine, žurilo se sa izmjenama Ustava, a dosadašnje Mandićeve izjave, navode na zaključak da bi one mogle poslužiti i za druge svrhe. Mandić je nedavno rekao da će nakon rezultata popisa stanovništva otvoriti dijalog u Skupštini s težnjom da srpski jezik dobije status službenog, te da će se kao predstavnik srpskog naroda zalagati da narodna volja bude oslikana u Ustavu.

Da bi izmjene Ustava, mogle da budu problematične do decembra 2024. godine, smatraju i u Panevropskoj uniji, nevladinoj organizaciji na čijem je čelu profesorica Gordana Đurović, nekadašnja ministarka evropskih integracija. U mišljenju, koje je nakon javne rasprave o reformskoj agendi, Panevropska unija dostavila Vladi, navodi se da pomenuti rok za izmjenu Ustava, nerealan i rizičan po političku stabilnost i predlažu da se ovaj rok promijeni i bude decembar 2027. godine. Podsjećaju da je, u nezvaničnom pregledu neispunjenih/ kritičnih privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24. koji je Komisija nedavno dostavila Vladi Crne Gore, ona stavila sljedeću formulaciju: „Crna Gora treba da pokaže političku volju i uvjerljivo planira neophodne izmjene Ustava“. -To je potvrda brojnih apela civilnog sektora da se ovaj proces odgodi za finalnu fazu pregovora sa EU, a ne u 2024. godini. Ovaj rok je preuranjen, nerealan, rizičan po političku stabilnost u zemlji, i konačno, njega ne traži Evropska unija - navodi se u mišljenju. Iz Panevropske unije podsjećaju da je zbog reforme pravosuđa mijenjan Ustav jula 2013. godini, po istim tadašnjim preporukama EU i Savjeta Evrope, te je formulacija da je član Sudskog savjeta i ministar prave - zadržana. Danas se insisti-

U mišljenju, koje je nakon javne rasprave o reformskoj agendi Panevropska unija dostavila Vladi, navodi se da je pomenuti rok za izmjenu Ustava, nerealan i rizičan po političku stabilnost i predlažu da se ovaj rok promijeni i bude decembar 2027. godine

ra da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta. -Ali mi moramo mijenjati Ustav zbog EU još najmanje jednom – zbog samog izbornog zakonodavstva koje se prilagođava EU i uvodi se npr. glasanje za Evropski parlament, kao i zbog jednog od mjerila u poglavlju 17, koje se odnosi na stepen nezavisnosti Centralne banke. Stoga je prvo potrebno napraviti stručnu analizu, što sve treba da obuhvate izmjene Ustava u odnosu na pristupanje EU. I taj proces treba da bude u finalnoj fazi i javan i predmet debate zainteresovane stručne i šire javnosti. Time se čuva dignitet države i vodi pravovremen i primjeren dijalog o promjeni najvišeg pravnog akta zemlje - ističe se u dokumentu.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je u Skupštini da je reformska agenda u završnoj fazi i da očekuju da će biti usvojena odmah nakon Samita za Zapadni Balkan, koji će biti održan u Kotoru, 15. i 16. maja. Ona je, nedavno u intervjuu agenciji Mina, objasnila da je reformska agenda ključni dokument koji precizira planove za sprovođenje reformskih mjera, uz definisanje jasnih i mjerljivih rezultata čije ostvarenje će biti preduslov za isplatu sredstava, u sedam polugodišnjih rata do kraja 2027. godine. -Trenutna, radna verzija reformske agende, sadrži 33 indikativne reformske mjere, a planirano je da Vlada usvoji dokument početkom maja - navela je Gorčević, dodajući da će „odgovornost Vlade, Skupštine i cjelokupnog sistema institucija u narednom periodu biti utoliko veća – da na vrijeme i kvalitetno sprovedu sve reformske mjere na koje će se obavezati reformskom agendom“. Gorčević je kazala da reformska agenda treba da predvidi detaljan vremenski plan sprovođenja reformi u četvorogodišnjem periodu, uzimajući u obzir trenutnu društveno-ekonomsku poziciju Crne Gore i potrebe za ubrzanjem njenog razvoja u skladu sa EU standardima.

J. ĐURIŠIĆ

Advokat Bojan Vujović zatražio da Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju preispita odluku ODT-a o odbacivanju krivične prijave protiv predsjednika Opštine

PODGORICA - Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnijeta je pritužba kojom se traži preispitivanje odluke Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima o odbacivanju krivične prijave podnijete protiv predsjednika opštine Darija Vraneša zbog obilježavanja Dana državnosti Srbije

Pritužbu je podnio advokat Bojan Vujović koji je 22. februara, sa potpredsjednikom Socijaldemokratske partije (SDP) Petrom Odžićem, generalnim sekretarom Socijaldemokrata (SD) Milošem Čelanovićem i potpredsjednicom Liberalne partije (LP) Jelenom Marković, podnio krivičnu prijavu protiv Vraneša, tvrdeći da je organizovanjem svečanosti u Centru za kulturu izvršio krivično djelo ugrožavanje nezavisnosti i teritorijalne cjeline, odnosno pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore. Međutim, postupajuća državna tužiteljka Sanja Golubović utvrdila je da ne postoji sumnja da je čelnik Pljevalja počinio bilo koje od krivičnih djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

DISKREDITACIJA I

KRŠENJE USTAVA

Za podnosioce krivične prijave nesporno je da je Vraneš prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije“.

U obrazloženju podnijete pritužbe na rješenje Tužilaštva, advokat Vujović podsjeća da je Vraneš organizovao svečanu akademiju 14. februara - dan uoči zvaničnih datuma proslave državnog praznika Srbije (15. i 16. februar).

- Proslava 220 godina od srpske Bune na dahije, koju je podstrekao sultan Selim III, zvana Prvi srpski ustanak i 189 godina od proglašenja Sretenjskog ustava Srbije, koju je organizovala Opština Pljevlja 14. februara 2024. godine, oličena u predsjedniku opštine Dari-

Vranešov cilj da stavi Pljevlja pod suverenitet Srbije

Povezivanje Republike Srbije sa Jadranom, potezom Pljevlja - Nikšić - Boka i njegovim izuzimanjem, što jasno implicira predsjednik Opštine Pljevlja, ili kao srpske teritorije ili kao autonomne oblasti unutar Crne Gore, više puta je dokazana namjera aktuelnih opštinskih vlasti Pljevalja, Nikšića i bokeških gradova - navedeno je u pritužbi

ju Vranešu, direktni je udar na ustavni poredak. Osumnjičenom je stvarni cilj da opštinu Pljevlja stavi pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije. U konačnom, povezivanje Republike Srbije s Jadranom, potezom Pljevlja - Niksić - Boka i njegovim izuzimanjem, što jasno implicira predsjednik opštine Pljevlja (izjava predsjednika opštine Vraneša ovim povodom), ili kao srpske teritorije ili kao kao autonomne oblasti unutar Crne Gore, više puta je dokazana namjera aktuelnih opštinskih vlasti Pljevalja, Nikšića i bokeških gradova - navedeno je u pritužbi.

diskredituje suverena država i krši Ustav Crne Gore, kao i Zakon o državnim i drugim praznicima.

Advokat naglašava da Opština Pljevlja i Vraneš nemaju ustavnih i zakonskih nadležnosti da proslavljaju dane drugih država, pa ni Republike Srbije, a svojim postupanjem lokalna vlast podriva autoritet i dostojanstvo države Crne Gore u čijem sastavu je taj grad. Istovremeno se, objašnjava Vujović, diskredituje suverena država i krši Ustav Crne Gore, kao i Zakon o državnim i drugim praznicima

Vujović napominje i da Vraneš izjavom da su Pljevlja „centar Raške oblasti“ jasno manifestuje povredu teritorijalne cjeline i ugrožavanje nezavisnosti čime je, tvrdi on, počinjeno krivično djelo iz člana 357 - ugrožavanje nezavisnosti i 359 - ugrožavanje teritorijalne cjeline, odnosno člana 373 - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.

Advokat naglašava da Opština Pljevija i Vraneš nemaju ustavnih i zakonskih nadležnosti da proslavljaju dane drugih država, pa ni Republike Srbije, a svojim postupanjem lokalna vlast podriva autoritet i dostojanstvo države Crne Gore u čijem sastavu je taj grad. Istovremeno se, objašnjava Vujović,

- Slavljenjem državnog praznika Republike Srbije od strane zvaničnih vlasti opštine Pljevlja, kao i izjave date tim povodom, nedvosmisleno se implicira da Pljevlja nijesu sastavni dio države Crne Gore, već Republike Srbije, čime se narušava nezavisnost i teritorijalna cjelina Crne Gore koje su vrijednosti eksplicitno zaštićene normama Krivičnog zakonika. Jasno je da se ovakvim radnjama koje predstavljaju kontinuitet djelovanja Vraneša i kroz kršenje Zakona o državnim simbolima u ranijem periodu radi o djelima usmjerenim na planiranje odnosno stvaranje uslova za, kako se navodi u stavu 3 člana 373 KZ „neposredno izvršenje krivičnog djela“. Član 10 Ustava Crne Gore normira da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona i svako postupanje suprotno ovome vodi devastaciji ustavnog poretka, obesmišljavanje pozitivnog zakonodavstva i selektivnu primjenu prava koja vodi institucionalnoj anarhiji i pravnoj nesigurnosti - naglašeno je u pritužbi Vujovića.

PRIJEDLOG

TUŽILAŠTVU

Stoga, kako se navodi, javna devastacija državnih simbo -

la ili odobravanje neustavnog i nezakonitog ponašanja u ovom ili bilo kojem drugom slučaju direktan je put da se uruši kompletan pravni sistem, autoritet države i osnovni ustavni princip o pravnoj državi zasnovanoj na vladavini prava. - Imajući u vidu sve naprijed navedeno, predlažemo da Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, kao neposredno više državno tužilaštvo, nakon preispitivanja rješenja o odbačaju, vrati predmet Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevijima na ponovno postupanje - zaključuje se u pritužbi advokata Vujovića. Ovo je druga krivična prijava protiv Vraneša koju je ODT Pljevlja odbacilo za pola godine. Prethodno je Tužilaštvo konstatovalo da prvi čovjek Pljevalja nije počinio krivično djelo kada je izložio poruzi državu upoređujući proslavu Dana nezavisnosti sa „cirkuskom predstavom“. Kada je u pitanju obilježavanje Dana državnosti Srbije, Vraneš ne vidi ništa problematično u tome da jedna crnogorska opština obilježava državni praznik druge zemlje i smatra da Pljevlja taj datum treba da slave vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi, kako je rekao, „njegoševska Crna Gora“. Tamara KLIKOVAC

Trobojka na zgradi opšTine pljevlja: Dario Vraneš

SD

i

SDP: Prihvatamo

poziv Force, DP-a i DPS-a da zajedno formiramo

novu lokalnu vlast

ULCINJ – U cilju rješavanja krize lokalne vlasti koja je izazvana iznenadnim, jednostranim raskidom koalicionog sporazuma, opštinski odbori SD-a i SDP-a Ulcinja donijeli su odluku da prihvate poziv o formiranju nove vlasti u tom gradu, čiju će okosnicu činiti dosadašnji koalicioni partneri Forca, DP, SD i SDP uz podršku pet odbornika DPS-a.

Podsjećaju da su SD i SDP ranije sa žaljenjem konstatovali da vlast konstituisana nakon 2022. godine više ne postoji, te da pomenute partije niti jednim svojim potezom nijesu takvom epilogu doprinijele, niti su na bilo koji način narušili odredbe koalicionog sporazuma na osnovu koga je ta vlast konstituisana. Već su, kako na-

vode, imajući u vidu interes Ulcinja, učinile sve da do pomenute krize ne dođe.

– Kadrovi SD-a i SDP-a su, od formiranja, sada već odlazeće ulcinjske lokalne vlasti, profesionalno i odgovorno obavljali poslove koje su preuzeli, radili u interesu opštine i svih građanki i građana Ulcinja, te iza sebe ostavili konkretne i mjerljive rezultate, koje niko dobronamjeran ne može da spori – navodi se u zajedničkom reagovanju dvije partije. Iz SD-a i SDP-a su istakli da je turistička sezona u Ulcinju već počela i da se, shodno tome, Ulcinj mora što hitnije izvesti iz krize i uspostaviti vlast koja proizilazi iz jasne većine u lokalnom parlamentu. – Imajući u vidu novonastali razvoj događaja, zbog kojeg je u susret turističkoj sezoni od koje su očekivanja velika, pri-

Grbović podnio ostavku zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma

Zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma iz 2022. o rotaciji gradonačelnika između Ue i Force koji je trebalo da stupi na snagu 3. juna 2024. godine, iz moralnih razloga podnosim ostavku na članstvo u OO Ura Ulcinj, saopštio je na Fejsbuku Amil Grbović, član Opštinskog odbora Ure u Ulcinju. - Umjesto da funkciju gradonačelnika prepustimo koalicionom partneru iz Force a preuzmemo mje-

sto predsjednika SO Ulcinj i na taj način nastavimo započete projekte i nesumnjivo dobre rezultate koje je imala koaliciona vlast na čelu sa Omerom Bajraktarijem, Ura se odlučuje na tajne pregovore sa opozicionom DUA o stvaranju neke nove većine a sve sa ciljem da se uzurpira pozicija prvog čovjeka grada iza čega se krije namjera da se u budući izborni proces uđe sa prednošću koju donosi ovaj položaj,

Bivša državna sekretarka u Ministarstvu finansija poručuje Centralnoj banci da čuva podatke i da ne proziva nijednu

Kasalica: CBCG se bankarskim sektorom, iz potrebe

jetila potpuna paraliza sistema koja bi izvjesno dovela do nemogućnosti kvalitetnog zadovoljenja potreba naših građana, odlučili smo da reagujemo brzo da bismo što prije stabilizovali političke prilike u našoj opštini. Kako se iskristalisala mogućnost kreiranja nove jasne većine u lokalnom parlamentu, koja će izvjesno imati i više od neophodnih 17 odbornika, odlučili smo da formiramo stabilnu novu lokalnu ulcinjsku vlast sa Forcom, DP-om i DPS-om, a moguće i sa još nekim političkim subjektima. Naši kadrovi će, dodaju u ovim partijama, jednako kako su to činili i do sada, nastaviti da posvećeno, profesionalno i odgovorno obavljaju svoje poslove, u najboljem interesu svih građanki i građana Ulcinja - poručili su iz ulcinjskog SD-a i SDP-a. r. P.

koristeći se svim dosada već viđenim izbornim trikovima i manipulacijama - naveo je Grbović. Podsjeća da je na sjednici OO Ura Ulcinj održanoj 2. maja ove godine, kojoj je prisustvovao i Dritan Abazović koji je, prema njegovim riječima, inicijator jedne ovakve self-destruction odluke, „na kojoj bi mu čak i Makijaveli pozavidio“.

- Iskazao sam svoj stav i protivljenje ali sam na žalost kao i mnogo puta prije toga bio usamljen u svojoj iskrenoj namjeri da ne donosimo odluke koje će nam se kasnije obiti o glavu – naveo je on.

PODGORICA – Centralna banka se od 15. decembra, nažalost, uopše ne bavi bankarskim sektoromosim u onome što je potreba kako ličnog osvetništva, odnosno lično-interesnog korupcionaštva - do onoga što je agenda PR-a - poručila je bivša državna sekretarka u Ministarstvu finansija Mila Kasalica, osvrnuvši se na intervju guvernerke CBCG Irene Radović na Javnom servisu u kojem je odaslala opasne poruke na račun samo jedne finansijske ustanove u našoj zemlji. Nakon javnog istupa guvernerke Centralne banke Crne Gore reagovali su iz Prve banke poručujući da u potpunosti obezbjeđuju sigurnost i zaštitu interesa svojih deponenata i drugih klijenata, te da nijesu tužili guvernerku kako je ona to kazala u intervjuu.

Povjerljive informacije

Kasalica je gostujući na Televiziji E ocijenila da su zaposleni u Centralnoj banci, spoljni revizor i druga stručna lica koja rade ili su radila po ovlašćenjima Centralne banke, dužni da čuvaju kao povjerljive sve informacije u superviziji kreditne institucije do kojih su došli tokom rada za CBCG.

- Ali, ajde da razumijemo šta su osjetljivosti koje su identifikovane MMF-ovim izvještajem, ali nijesu identifikovane u smislu prozivanja banke. To ne smije nijedan zaposleni Centralne banke Crne Gore da uradi i to je saglasno kako sa članom 84 Zakona o Centralnoj banci, tako i članom 344 Zakona o kreditnim institucijama. Potrebno je pročitati šta znače ta dva člana. Član 84 Zakona o Centralnoj banci eksplicitno kaže: član Savjeta i zaposleni u Centralnoj banci dužni su da čuvaju tajnost informacija i podataka, koji u skladu sa zakonom ili drugim aktom predstavljaju tajnu. A član 344 Zakona o kreditnim institucijama u vezi obaveznosti čuvanja povjerljivih informacija jasno, eksplicitno kaže: Centralna banka, zaposleni u Centralnoj banci, spoljni revizor i druga stručna lica koja rade ili su radila po ovlašćenjima Centralne banke dužni su da čuvaju kao povjerljive sve informacije u superviziji kreditne institucije do kojih su

došli tokom rada za Centralnu banku. Ovo važi čak i kad izađete iz Centralne banke da ne smijete da kršite – istakla je Kasalica.

Ona je podvukla da guverner ima zadatak da savjesno, odgovorno, primijeni zakonski okvir, poštuje imenovanje od strane Skupštine Crne Gore i jača institucionalni okvir zemlje za finansijsko tržište zemlje. Javna postupanja tekućeg guvernera kojim se diskreciono targetira profil rizika jedne

Ugrožavati egzistenciju 300 zaposlenih ako nije sad i više zbog toga što želimo da politički targetiramo ili eventualno nekog koga hapsimo na 21. maj kako bismo zgadili svima nama 21. maj je nešto što ne treba da se dešava. Crnogorska ekonomija je naša zajednička kuća i nemojmo da ubijamo institucije sa kojima tu zajedničku kuću možemo da razvijamo sljedećih 50 godina – kazala je Kasalica

kreditne institucije nesumnjive su indicije zloupotrebe položaja kao i nesumnjivi indikatori nesavjesnog rada guvernera. Šta ovo znači u praksi? U petak veče smo, nažalost, na našem Javnom servisu imali susret oko namještenih pitanja koja je strukovna javnost već znala da su već 20 dana pripremljena. I ta namještena, dogovorena pitanja su se zadnjih tri dana u opsadnom stanju Centralne banke bubala napamet. Ni u tom bubanju napamet institucija Centralne banke nije zaštićena nego je izašla sa posrnućem koje nijesmo trebali da gledamo u petak veče, žao mi je što to dijelim na drugom mediju, ali bez obzira na to, mi nemamo Javni servis pa ništa ne gube građani i građanke – poručila je Kasalica. – Zamolila bih, kao što sam kao ekonomistkinja radila to od 2008. i 2009. i nadalje, radeći kako projekat o toj partikularnoj banci, tako i druge analize u vezi sa bankarskim sektorom i sa regulativom kako Centralne banke, tako i ukupnog bankarskog sektora ili finansijskog sektora Crne Gore, da se dugovi koji eventualno postoje prema 58 poslanika i poslanica zbog pritiskanja zelenog tastera ili dugovi o kojima je gospodin Knežević nedavno govorio u nekom tekstu,

Mila Kasalica

Ulcinj

poručuje da je obaveza svakog u nijednu kreditnu instituciju

se ne bavi

sektorom, osim osvetništva

Prva banka:

Poslujemo zakonito

Uprava Prve banke demantovala je navode guvernerke Crne Gore Irene Radović, koja je u petak na Javnom servisu, u emisiji ,,Okvir“, izjavila da je Prva banka protiv nje i CBCG podnijela čak pet tužbi. - Prva banka u potpunosti poštuje crnogorsko zakonodavstvo i sve institucije. Iako nema ništa protiv da se objelodani sadržaj izrečenih mjera CBCG i sa tim vezanih tužbi, Prvoj banci nije odobreno da objelodani sadržaj istih jer ih je Centralna banka po internom pravilniku označila ,,povjerljivim“. Objelodanjivanje bez saglasnosti Centralne banke predstavljalo bi krivično djelo – ističu u Prvoj banci.

I pored podnijetih tužbi, koje su sve pred Upravnim sudom i nijesu usmjerene protiv guvernerke Radović, Prva banka ističe da je ,,usmjerena i opredijeljena da u cjelini ispuni sve izrečene mjere i posluje transparentno, u skladu sa propisima. Isto tako, Prva banka je opredijeljena da svoja prava zaštiti pred domaćim ili inostranim instancama jer posluje zakonito, u cilju zaštite interesa svojih klijenata – kazali su u odgovoru na pitanja TV E. - Prva banka je opredijeljena da obezbjeđuje interese deponenata i klijenata uopšte i preduzela je korake da svoje interese zaštiti pred domaćim i međunarodnim institucijama - istakli su u odgovorima na pitanja TV E iz uprave te finansijske institucije. Što se tiče sadržaja pet tužbi, iz Prve banke ističu da je riječ o tužbama pred Upravnim sudom Crne Gore te da Prva banka nije podnosila tužbe protiv guvernerke CBCG kao odgovornog lica.

da su rukama i nogama kopali da se imenuje guverner Centralne banke, a sad se ti dugovi još ne vraćaju. Ako se ti dugovi odnose na ovu vrstu dodatnog ubijanja Centralne banke Crne Gore, da to zaustavimo –dodala je ona.

goLeMa zaraDa Ipak, kazala je da ima povjerenja u premijera Spajića. – Prijedlog Crne Gore za regionalni centar za razvoj, tijelo preko EU, je u rotaciji Crne Gore. I dobro je, bez obzira što je to golema zarada za pojedinca, odnosno pojedinku koja je predložena, da pokušamo i na taj način, koji nije možda korektan, jer ima boljih, ali bez obzira, Centralnu banku ćemo sad morati restrukturirati i reformisati, jer smo ih izgubili za 4,5 mjeseca. I to mu je kumovalo 58 poslanika i poslanica, kumovao je, nažalost, jedan medij, kumovao je, nažalost, dio nevladinih organizacija i, nažalost, kumovao je dio privatnika Crne Gore. Ne samo jedan, koga sam ja uvijek prozivala, gospodin Knežević se sam prepoznao u tome, u ovom tekstu koji je pisao - istakla je ona.

Ukazala je da je obaveza svakog u Centralnoj banci da čuva

PODGORICA – Potrebno je dodatno istraživanje kako bi se utvrdilo da li asimetričan prenos cijena hrane sa međunarodnog na tržište u Crnoj Gori ima veze sa antikonkurentskim praksama unutar sektora maloprodaje. Ukoliko se to potvrdi, politike za sprovođenje konkurencije i ograničavanje marži, ako su dobro osmišljene, mogu uticati na nisku i stabilnu inflaciju u kontekstu fluktuacija cijena – navodi se u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru.

Mogućnost da se razlog visokih cijena hrane u Crnoj Gori krije u nedozvoljenim dogovorima među trgovačkim lancima očigledno je podstakla Agenciju za zaštitu konkurencije (AZK) da krajem prošle godine započne analizu da li među crnogorskim lancima ima takve prakse. Još nije poznato kada bi rezultati ove analize mogli biti gotovi. - AZK, kao odgovorna institucija u sistemu, krajem 2023. godine započela je analiziranje uslova konkurencije na predmetnom tržištu i sa posebnom pažnjom prati ovo tržište, kako bi, između ostalog, sagledala da li je došlo do eventualnog kršenja Zakona o zaštiti konkurencije od strane učesnika na ovom tržištu. Napominjemo da AZK nema nadležnost za određivanje cjenovne politike učesnika na tržištu, odnosno ne može da utiče na formiranje i visinu cijena - kazali su Pobjedi iz AK.

MMF smatra da je potrebno utvrditi ima li u sektoru trgovine antikonkurentskih praksi

Ograničavanje marži opravdano ako se dogovore trgovci o cijenama

podatke i da ne proziva nijednu kreditnu instituciju.

– Bez obzira što je obaveznost svakog u Centralnoj banci da čuva podatke i da ne proziva nijednu kreditnu instituciju, a posebno ne u onom pozorištancetu koje smo gledali u petak, u kojem postoje nešto kao: ,,Specificirajte vi u vašem pitanju pa ću se ja možda sjetiti da vam odgovorim na to“. To nije odigralo čak ni cinizamistakla je Kasalica. Crnogorska ekonomija je, kako je dodala, naša zajednička kuća.

- Ta banka nije u profilu, riziku kakvim je bila Atlas banka od 2011. do 2015. da ne pričamo periodu 2015. do 2018. godine. Praviti ovakvu vrstu nekorektnosti prema crnogorskim deponentima. Ugrožavati egzistenciju 300 zaposlenih ako nije sad i više zbog toga što želimo da politički targetiramo ili eventualno nekog koga hapsimo na 21. maj kako bismo zgadili svima nama 21. maj je nešto što ne treba da se dešava. Crnogorska ekonomija je naša zajednička kuća i nemojmo da ubijamo institucije sa kojima tu zajedničku kuću možemo da razvijamo sljedećih 50 godina – zaključila je Kasalica. r. P.

Navode da su do sada prikupili veliki broj podataka i dokumentacije neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja kako bi mogli zaključiti je li eventualno došlo do kršenja propisa iz njihove nadležnosti.

- Kako na ovom, tako i na svim ostalim tržištima, ukoliko Agencija dođe do dokaza koji bi ukazivali na kršenje Zakona o zaštiti konkurencije od strane bilo kojeg privrednog subjekta, isti će biti sankcionisani sa nivoa Agencije. Kako je jedan od ključnih prioriteta Agencije transparentnost u radu, mediji i javnost će biti blagovremeno obaviješteni –kazali su iz AZK.

Izvještaj

MMF ukazuje da se inflacija u Crnoj Gori smanjila sa svog vrhunca od 17 odsto koliko je iznosila 2022. godine, ali da rizici u srednjem roku i dalje postoje. Taj procenat pripisuju rastu cijena hrane i goriva, te velikom povećanju plata kroz program ,,Evropa sad 1“, koje se desilo neposredno prije skoka cijena. - Nedavno, rast plata, podstaknut povećanjem plata u javnom sektoru, nadmašio je inflaciju, a inflacija osnovnih proizvoda nadmašila je inflaciju cijena hrane, što nije bio slučaj posljednjih godina. Inflacija u februaru 2024. godine iznosila je 4,3 odsto na godišnjem nivou. Razlika

MMF ukazuje da se inflacija u Crnoj Gori smanjila sa svog vrhunca od 17 odsto koliko je iznosila 2022. godine, ali da rizici u srednjem roku i dalje postoje. Taj procenat pripisuju rastu cijena hrane i goriva, te velikom povećanju plata kroz program ,,Evropa sad 1“, koje se desilo neposredno prije skoka cijena

u inflaciji sa Eurozonom se značajno smanjila sa vrhunca od osam odsto u decembru 2022. na oko 1,7 odsto u februaru 2024 – stoji u izvještaju. Navode i da bi ponovni porast plata, koji Vlada najavljuje kroz program ,,Evropa sad 2“, takođe mogao uticati na rast inflacije, imajući u vidu i da je prvi put s rastom plata porasla i tražnja. Registrovano je i da se svjetski rast cijena u Crnoj Gori ispratio i to po višim stopama, dok se u slučaju pada cijena na međunarodnom tržištu, na domaćem nije osjećao značajan efekat.

Drug I faktor I Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ne negira da postoji mogućnost da trgovci nijesu spuštali cijene ni kada su im padale nabavne, te da je inflacija i dalje na višem nivou nego u EU, ali skreće pažnju da su na rast cijena, osim međunarodnih, uticali i domaći faktori.

- Na sami početak rasta inflacije je uticalo povećanje plate, jer je vještačko povećanje zarada dominantno uticalo na povećanje cijena. Svjedoci smo da je došlo do rasta svih ostalih troškova. Iako je došlo do pada cijena na svjetskom

tržištu, ipak nijesu stabilizovani troškovi privrednicima, već je došlo do određenog rasta, što može uticati na određenu razliku. Veoma je bitno naglasiti da u doba neizvjesnosti posebno uvozno orijentisane zemlje kao što je Crna Gora imaju takvu cjenovnu politiku da prilikom uvoza cijene drže na prethodnom nivou dok se prilike na međunarodnom tržištu ne stabilizuju. Više je faktora koji na to utiču, a bila bi potrebna detaljna analiza kako bi se utvrdilo zbog čega je to tako, ali ne možemo isključivo kriviti privrednike, posebno imajući u vidu povećanje njihovih troškova, što su pokazali svi njihovi izvještaji – ukazao je Mulešković, dodajući da se zbog pada prometa ni cijene nijesu spuštale zbog samog rizika i neizvjesnosti na tržištu. t rgovc I

Da je crnogorskim trgovcima i više nego dobro, pokazuje nedavna analiza portala Bankar. me da su trgovački lanci Voli, HD Laković, Idea, Domaća trgovina, Franca i Mega promet prošle godine ukupno prihodovali 997 miliona eura, Ukupan profit ovih šest kompanije iznosio je skoro 33 miliona

eura, a među njima dominira Voli sa zaradom od 15,6 miliona, HD Laković ga prati sa 9,9 miliona eura profita, Idea CG sa 1,92 miliona, Domaća trgovina sa 2,2 miliona i Megapromet sa 1,5 miliona eura. Da je industrija maloprodaje vrlo profitabilna govori i podatak o vrijednosti pokazatelja - povrat na kapital, koji predstavlja odnos neto zarade u odnosu na kapital kompanije. Sve analizirane kompanije bilježe visoke vrijednosti ovog pokazatelja, navodi Bankar. Tu prednjači Megapromet sa 41,8 odsto, HD Laković sa 37 odsto, te Voli sa 26 odsto. Ukupan trošak neto zarada za ove kompanije je u toku 2023. godine iznosio 61,3 miliona eura i bio je veći za preko 10 miliona eura u odnosu na godinu ranije. Ove kompanije su tokom prethodne godine u prosjeku zapošljavale 9.691 radnika, što je za četiri odsto više u odnosu na godinu ranije. Najviše zapošljava Voli 2.318, koji prati Idea sa 1.733 zaposlena u prosjeku. Najmanje je zaposlenih u Megaprometu, koji sa druge strane imaju najveće neto zarade u sektoru. Najveću prosječnu neto zaradu ostvaruju zaposleni u kompaniji Domaća trgovina koja upravlja marketima City, Aroma i Conto (719 eura), dok je prosječna neto zarada u najvećem trgovačkom lancu Voli na nivou od 688 eura. Trgovački lanci su prošle godine za poreze i doprinose državi platili 24 miliona eura, što je za 26 odsto više u odnosu na godinu prije, od čega najviše Voli skoro 8,8 miliona eura. M. LekovIĆ

Da li se razlog visokih cijena hrane u Crnoj Gori krije u nedozvoljenim dogovorima među trgovačkim lancima

Akcije policije na graničnim prelazima

Uhapšene dvije osobe sa međunarodne potjernice

PODGORICA – Dvije

osobe sa međunarodne potjernice uhapšene su juče na crnogorskim graničnim prelazima.

Na Graničnom prelazu Sukobin - Murićani, prilikom ulaska u Crnu Goru, policijski službenici kontrolisali su lice V. C. (59), državljanina Republike Albanije.

- Utvrđeno je da se ovo lice potražuje na osnovu Interpolove potjernice koju ja za njim raspisala Republika Turska, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo uvoz narkotika ili stimulativnih supstanci - navode iz Uprave policije.

On je lišen slobode i priveden istražnom sudiji Višeg suda u Podgorici, koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.

- Takođe, na Graničnom prelazu Kula, na ulasku u Crnu Goru, kontrolisan je T. Z. (31) sa Kosova - navode iz Uprave policije.

Utvrđeno je da se potražuje po međunarodnoj potjernici

Savezne Republike Njemačke radi obezbjeđenja njegovog prisustva u postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo otmica maloljetnika.

T. Z. je u zakonskom roku priveden istražnom sudiji Višeg suda u Bijelom Polju, koji mu je odredio ekstradicioni pritvor. R. P.

Podgorička policija lišila slobode dva muškarca

Upali u prodavnicu, prijetili radnici, odgurnuli je i otuđili proizvode

PODGORICA – Efikasnim radom podgorička policija je identifikovala izvršioce S.K. (27) i V.R. (37) koji su locirani i lišeni slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo razbojnička krađa - navode iz Uprave policije. Podgoričkoj policiji prijavljeno je od zaposlene u jednom maloprodajnom objektu u tom gradu, da su u taj objekat prethodno ušla dva njoj nepoznata muškarca koja su otuđila određene proizvode u iznosu od oko 150 eura, saopšteno je iz Uprave policije. Takođe je u prijavi navela da je zajedno sa drugom zaposlenom pokušala ova lica da zaustavi, kojom prilikom je odgurnuta od strane istih - navode iz Uprave policije. Prilikom napuštanja lica mjesta ove osobe su oštećenim zaposlenim upućivala riječi prijeteće sadržine po njihov život i tijelo. R. P.

Sud za prekršaje u Budvi za tri mjeseca doprinio državnom budžetu sa pola miliona eura

Naplata

kazni za oko 25 odsto veća nego prošle godine

BUDVA – Sud za prekršaje u Budvi je za prva tri mjeseca ove godine naplatio ukupno 487.849,55 eura na ime izrečenih novčanih kazni, troškova postupka i sudskih taksi - saopštio je predsjednik tog suda Marko Đukanović

Kaže da je ova cifra povećanje za oko 25 odsto u odnosu na uporedni period 2023. godine ili u apsolutnom iznosu za 110.249,16 eura.

- Sud je za izvještajni period imao ukupno u radu 9.455 predmeta, što je manje povećanje u odnosu na 2023. godinu. Za isti period riješeno je

Advokat Zdravko Begović ukazao da je presuda Evropskog suda obavezujuća i ukazao

Skaj komunikacija da posluži kao informacija, ali ne i kao dokaz na

PODGORICA – Ne postoji bilo kakva dilema da je presuda Evropskog suda pravde u Luksemburgu obavezujuća za Crnu Goru jer smo potpisali sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim smo se obavezali da ćemo prilagoditi i uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU i da ćemo poštovati praksu suda EU. Ova vrsta informacije – Skaj komunikacija koja je Crnoj Gori dostavljena od Europola u našem Zakoniku o krivičnom postupku ne može biti tretirana kao dokaz - poručio je u razgovoru za Pobjedu bivši predsjednik Advokatske komore, advokat Zdravko Begović.

Vijeće Evropskog suda pravde koje je 30. aprila donijelo presudu činilo je, prema riječima advokata Begovića, 27 istaknutih sudija iz svake od država Evropske unije i osam nezavisnih advokata. On je objasnio da je presudi Evropskog suda u Luksemburgu prethodio zahtjev od Suda iz Berlina u kojem su insistirali da se riješi pitanje korišćenja kriptovane komunikacije jer je u Njemačkoj postojala dilema da li tu komunikaciju treba tretirati kao dokaz ili je smatrati operativnim podatkom.

USLOVI

ukupno 3.868 predmeta, što je povećanje za 553 predmeta u odnosu na prošlu godinu, dok je ažurnost iznosila 115,19 odsto, pa se broj zaostalih predmeta iz ranijeg perioda smanjuje - dodao je Đukanović.

Ističe da rezultati rada posebno dobijaju na značaju, ako se zna da sud već duže vrijeme postupa sa jednim sudijom manje.

- Intenzitet rada će, kao i svake godine, imati konstantan trend rasta sa početkom ljetnje turističke sezone, a javnost će o rezultatima rada biti blagovremeno obavještavana - zaključio je Đukanović. R. P.

– Postoje uslovi ili kriterijumi koji predviđaju da se ta komunikacija može tretirati kao dokaz. Jedan od ključnih kriterijuma je da države koje su dobile te razgovore moraju imati slične mjere nadzora i odredbe kao i država (Francuska) koja im je poslala tu presretnutu komunikaciju –objasnio je Begović. Jasno je da mora postojati uporište u, kako je dodao, nacionalnom zakonodavstvu.

Drugi kriterijum, kako je istaknuto u presudi Evropskog suda, je da su države morale bi-

Presudi Evropskog suda u Luksemburgu prethodio je zahtjev Suda iz Berlina u kojem su tražili pojašnjenje u vezi sa korišćenjem kriptovane komunikacije jer je u njemačkom pravosuđu postojala dilema da li tu komunikaciju treba tretirati kao dokaz ili smatrati operativnim podatkom

ti prethodno obaviještene od zemlje koja je presretnula šifrovanu komunikaciju, da bi se, kako pojašnjava Begović, izbjegla povreda suvereniteta države čiji građani su prisluškivani.

Odbrani je morao biti predstavljen i dostavljen izvor Skaj komunikacije kao eventualnog dokaza. – Odbrani je, kako kažu teoretičari, moralo biti omogućeno da se uvjeri u autentičnost i vjerodostojnost tih komunikacija. Advokati su pred sobom morali imati naredbu sudije, odnosno da se tačno zna od kojeg organa je to presretnuto, koji je vršio presretanje, ko su vlasnici mobilnih telefona – istakao je Begović. Kompletan proces pribavljanja tih informacija trebalo je da bude predočen odbrani.

Begović je ukazao i da Crna Gora nije bila obaviještena da se na njenoj teritoriji vrši presrijetanje razgovora njenih državljana i na taj način je povrijeđen njen suverenitet. Takođe, te razgovore Crna Gora je dobila poslije godinu i po, dvije od trenutka kada je rađen masovni nadzor

Prema riječima Begovića, advokati su dobili samo tzv. excel tabele, u kojoj su navedeni brojevi i slova bez bilo kakve težine i značaja jer se njihova autentičnost može lako promijeniti. To se, kako kaže, smatra povredom prava na pravično i fer suđenje, jasno je i da je to elementarni kriterijum koji je morao biti ispunjen.

U Crnoj Gori ne postoje takozvane istražne radnje koje su postojale u Francuskoj pa je, prema stavu Begovića, naša zemlja u obavezi da primjenjuje svoje nacionalno zakonodavstvo. Naglašava da je Zakonik o krivičnom postupku jasan, precizan i određen da naredbu o presretanju telefonskih komunikacija izdaje i obavlja samo sud, isključivo za osobu koja je naznačena koji je određen i gdje je navedeno za koje krivično djelo. - Kada se sve informacije pribave, dostavljaju se sudskom vještaku za telekomunikacije koji daje nalaz i mišljenje i ukoliko dođe do podizanja i potvrđivanja optužnice odbrana ima šansu da ga osporava, ukazuje na sve što je bitno jer

zna na koji način su ti dokazi pribavljeni – rekao je Begović.

OBAVEZE

Kada je u pitanju Skaj komunikacija, advokati nijesu imali mogućnost ni da provjere ko je izdao nalog, na koji način je presretnuta komunikacija, niti da imaju original tih razgovora. On je podsjetio da postoji samo tabela koja suštinski nema pravnu težinu. Begović je ukazao i da Crna Gora nije bila obaviještena da se na njenoj teritoriji vrši presrijetanje razgovora njenih državljana i na taj način je povrijeđen njen suverenitet. Takođe, te razgovore Crna Gora je dobila poslije godinu i po, dvije od trenutka kada je rađen masovni nadzor. Osvrnuo se i na konstataciju da su te komunikacije pribavljene u skladu sa međunarodnom pravnom pomoći u krivičnim stvarima što odbrani objektivno ništa ne znači jer je to formulacija bez pozadine, bez uporišta u suštini. – Nije samo Crna Gora, nego čitava Evropa čekala ishod tog postupka i sa nevjerovat-

CRNA GORA NIJE BILA OBAVIJEŠTENA DA SE NA NJENOJ TERITORIJI VRŠI MASOVNI NADZOR: Begović

ključne zaključke te ugledne institucije

mogla informacija, na sudu

Informacije Europola da budu samo putokaz ka dokazima

Advokat Begović smatra da te informacije koje je dostavio Europol trebalo je da posluže samo kao putokaz ka dokazima.

– Na osnovu takvih informacija nadležni državni organi su u najvećoj tajnosti morali, redovnom zakonskom procedurom, izdavanjem sudske naredbe preduzeti određene mjere nadzora nad osobama koje se pominju u tim komunikacijama. Trebalo je da rade na prikupljanju dokaza i ukoliko dođu do njih procesuiraju sve osobe – smatra Begović. Dodao je da se strogo mora poštovati forma kada je pravo u pitanju i postupati isključivo po zakonu.

– Neću da osuđujem, napadam i da prejudiciram tokove postupka, samo apelujem da se isključivo radi po Zakoniku o krivičnom postupku kao jedinom mjerodavnom procesnom zakonu u svakom od tih postupaka. Ja sam vam rekao, očekujem reakciju makar kad je dužina i vrijeme trajanja pritvora u pitanju – zaključio je Begović.

nim očekivanjima oči su bile uprte u tu odluku. I konačno, kad je donešena, u Crnoj Gori se postavilo pitanje da li ona ima obavezu da je primijeni kod nas. Ona ima obaveznu primjenu u 27 država Evrope, a i u Crnoj Gori. Mi smo 2007. potpisali Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji koji je ratifikovan 2010. i to baš u Luksemburgu – podsjetio je Begović. Ukazao je i da je 2010. godine zvanično od Savjeta Evrope naša zemlja proglašena kandidatom za ulazak u Evropsku uniju. Evropskoj

Odbrani je, kako kažu teoretičari, moralo biti omogućeno da se uvjeri u autentičnost i vjerodostojnost tih komunikacija. Advokati su pred sobom morali imati naredbu sudije, odnosno da se tačno zna od kojeg organa je to presretnuto, koji je vršio presretanje, ko su vlasnici mobilnih telefona – istakao je Begović

komisiji, kako kaže, redovno se šalju izvještaji o napretku Crne Gore, a u Crnoj Gori od 2007. godine postoji delegacija Evropske unije. – Dakle, Crna Gora je suštinski dio Evropske unije, nedostaje taj jedan formalni elemenat koji će, nadam se, vrlo brzo biti ispunjen i naša država će biti članica. Svako ima pravo na svoje mišljenje i stav, ali sam ubijeđen da kriterijume i uslovi koji su postavljeni apsolutno ne dozvoljavaju da ova vrsta informacije koja je dostavljena od Europola Crnoj Gori u našem Zakoniku o krivičnom postupku može biti tretirana kao dokaz. A takođe sam ubijeđen da ova odluka Evropskog suda u Luksemburgu ima obavezujuće dejstvo i za Crnu Goru i ona će morati da ispoštuje te kriterijume i postupa po njima –smatra Begović. Sud će, prema njegovim riječima, morati na kritički način da se odnese prema Skaj komunikaciji. On je predložio da se u što kraćem roku ukine pritvor osobama koje su zatvorene na osnovu tih dostavljenih informacija. Prijedlog advokata je da se te osobe brane sa slobode polaganjem jemstva ili da im sud izda neku drugu mjeru nadzora, na primjer zabrana napuštanja boravka prostorija stanovanja zavisno od vrste i težine krivičnog djela za koje se terete. On je posjetio i da sud ima mogućnost da odredi redovno javljanje državnom organu, oduzimanje putnih isprava i na taj način bi se koliko-toliko smanjila šteta koja je nastala. M. ŽIŽIĆ

Piše: dr Vanja BAJOVIĆ

Sud pravde EU doneo je odluku u pogledu uslova za korišćenja Encrochata (takođe kriptovane platforme i preteče SKY) gde je, između ostalog, naveo da se ovi dokazi u stranim državama mogu koristiti pod uslovima: 1. da je strana država u kojoj je vršen nadzor (konkretno Nemačka) trebalo da bude obaveštena o takvom nadzoru; 2. da se u stranoj državi u kojoj se ovi dokazi koriste ista mera može primeniti pod istim uslovima i na isti način; 3. da se odbrani mora ostaviti mogućnost da osporava ovakve dokaze. Ovakva odluka definitivno ne ide u prilog tužilaštvima, posebno ne u Srbiji i Crnoj Gori, jer niti su naše države bile obaveštene o ovom nadzoru, niti kod nas postoje slične dokazne mere kojima bi ovi dokazi mogli biti pribavljeni. Kako se ,,pravni“ izlaz iz ovog problema ne vidi, prelazi se na ,,medijski“ tako što se u medijima plasira teza kako odluke ovog suda nas ne obavezuju, vesti se spinuju, naslovi izvrću a suština je u sledećem:

1. Ovde se polemiše o odluci Suda pravde EU koja, tačno je, ne obavezuje Srbiju i Crnu Goru, ali utoliko pre bi ovi kriterijumi trebali da važe i za ove države i to daleko strožije, jer nismo u sistemu Evropskih istražnih naloga (EIN). Suprotnom logikom bi proizilazilo da EU za svoje članice postavlja teže i strože uslove prihvatljivosti dokaza koji potiču iz EU, nego za države ne-članice?!

2. Srbiji i Crnoj Gori, koje nisu u EU, ovi podaci i nisu mogli biti dostavljeni putem Evropskih istražnih naloga (EIN) već putem sistema međunarodne pravne pomoći, odnosno putem Evropske konvencije o međunarodnoj pravnoj pomoći i Budimpeštanske konvencije. Kako ove konvencije, za razliku od EIN, uopšte ne predviđaju da se dokazi relevantni za jednu državu, bez njenog znanja i saglasnosti mogu pribavljati na teritoriji druge države, ovde se uopšte ne može raditi o dokazima već o ,,spontanoj razmeni informacija“ koje imaju samo obaveštajni, ali ne i dokazni značaj.

3. Dakle, strogo pravno posmatrano, ovde se već dve godine polemiše o nečemu za šta je sporno da li uopšte postoji pravni osnov da se nazove dokazom. Jer dok direktiva o EIN u tom slučaju govori o Evidence (kada jedna država EU prikuplja dokaze relevantne za drugu članicu EU

Dokazi sa Skaja su i više nego sporni

Odluka Suda pravde de nitivno ne ide u prilog tužilaštvima, posebno ne u Srbiji i Crnoj Gori, jer niti su naše države bile obaviještene o ovom nadzoru, niti kod nas postoje slične dokazne mjere kojima bi ovi dokazi mogli biti pribavljeni. Kako se ,,pravni“ izlaz iz ovog problema ne vidi, prelazi se na ,,medijski“ tako što se u medijima plasira teza kako odluke ovog suda nas ne obavezuju, vijesti se spinuju, naslovi izvrću...

Medijske zloupotrebe

Autorski tekst dr Vanje Bajović, vanredne profesorke, zamjenice šefa Katedre za krivično pravo Pravnog fakuleta u Beogradu, nastao je kao reakcija na učestale medijske zloupotrebe njenih riječi. Pobjeda je već objavila kako su režimske Vijesti neprofesionalnom naslovnom konstrukcijom izvrnule ključni stav dr Bajović da Odluka Suda u Luksemburgu suštinski bi trebalo da obavezuje i države kandidate za članstvo u EU. Koji dan nakon Vijesti, sličnoj zloupotrebi je pribjegla i srpska Politika koja je razgovor s Bajović opremila naslovom: ,,Dokazi sa ‘Skaja’ neće biti sporni u postupcima u Srbiji“. – Problematičan naslov ,,Dokazi sa ‘Skaja’ neće biti sporni u postupcima u Srbiji“ i dalje stoji na

bez njenog znanja i saglasnosti), dok pomenute konvencije govore o ,,spontanoj razmeni informacija“ ili ,,Spontanuous exchange of information“. 4. Princip ,,uzajamnog poverenja“ na koji se naši sudovi pozivaju, u Srbiji i Crnoj Gori ne važi, jer nije propisan nijednom zakonskom

sajtu Politike, doduše bez samog teksta, ali su netačnu vest pod istim naslovom i sa ,,isečenim“ tekstom, bez objavljivanja ispravke objavljene u listu Politika, preuzeli brojni portali... Ja protiv toga ne znam više kako da se borim, portali ne uklanjaju vest na moj zahtev, očigledno je u nekom višem interesu da se medijski ojača spin o zakonitosti i korišćenju spornih Skaj dokaza, mediji navode da sam rekla nešto sa čim se ne slažem i što osporavam u naučnim radovima, jedino mi je ostalo ovde da napišem šta mislim o korišćenju Skaj dokaza i presudi Suda pravde EU, pa ko želi od ,,objektivnih medija“ neka izjavu prenese u celosti, a ne da netačno informiše javnost – napisala je dr Bajović, na svom Fejsbuk profilu.

odredbom. Kada bi važio, sam postupak priznanja stranih sudskih odluka bi bio bespredmetan, jer bi strane sudske odluke trebalo priznavati po automatizmu, kao što je i slučaj u EU. Princip ,,uzajamnog poverenja“ je, dakle, princip koji važi samo u okviru država članica EU i apsurd-

no je da se sudovi pozivaju na princip ,,uzajamnog poverenja“ kada prihvataju Skaj dokaze, a da se istovremeno ograđuju od odluka Evropskog suda za korišćenje tih istih dokaza?!

Na kraju krajeva, prihvatanje ovih podataka je svesno legitimisanje masovnog nadzora koji je u interesu samo onim velesilama koje raspolažu tehnikama takvog nadzora i jasno je da te ,,velesile“ insistiraju na korišćenju ovih dokaza, jer im se na taj način daje legitimitet da nadziru sve nas. Novinarima i političarima smeta kada ih prisluškuju, ali plasiraju određene teze u javnosti posmatrajući uske interese da se u dokaznom deficitu osude određeni pojedinci, zanemarujući veću štetu koja time nastaje. Meni kao građaninu je samo u interesu da živim u pravnoj državi u kojoj se zakoni poštuju, u kojoj policija, tužilaštvo, sudovi i mediji rade po zakonima i etičkim kodeksima, a ne po nečijim instrukcijama i interesima. Uostalom, ovo je samo moje pravno tumačenje za koje su mediji i bili zainteresovani, apsolutno je legitimno da neko ima drugačije stavove, tome polemika i služi, kako u sudnici, tako i u medijima, ali NIJE LEGITIMNO da mi se, ako me već pitate za izjavu, reči izvrću, skraćuju i daju netačni naslovi kako bi se time medijski branile pravno sporne teze tužilaštva!

Odluka Suda pravde EU o Skaj dokazima ne ide u prilog crnogorskom tužilaštvu

Policija nije dozvolila sveštenstvu i vjernicima Crnogorske pravoslavne crkve da uđu u Crkvu Svetog Vasilija Ostroškog

Nema mjesta za CPC, dolazi Crkva Srbije

PODGORICA – Na praznik

Svetog Vasilija Ostroškog i Tominu neđelju vladika

Boris sa sveštenstvom

CPC služio je svetu službu ispred Crkve Svetog Vasilija Ostroškog na Obzovici u Ljubotinju. Pripadnici policije spriječili su vladiku Borisa, sveštenstvo i vjernike da uđu u crkvu jer je, kako su naveli, Crkva Srbije naja-

vila dolazak u isto vrijeme u ovu crkvu.

Crkva na Obzovici je upisana u katastru kao vlasništvo sela – ,,Crkva Sveti Vasilije“. Nakon svete službe Ljubo Vučković je uručio vladici Borisu ugovor o poklonu kojim Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi daruje 8650 m² zemljišta na Cetinju. Vučković je istakao da mu

predstavlja izuzetno zadovoljstvo što može svojoj crkvi darovati ovaj poklon kako bi na ovom zemljištu bili izgrađeni crnogorski hram i groblje, kao i da se nada da će njegov primjer podstaći Crnogorce da daruju svojoj svetoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i pruže joj podršku na trnovitom putu očuvanja duhovne slobode i identiteta.

U svojoj propovijedi vladika je govorio o životu i djelu Svetog Vasilija Ostroškog, navodeći kako njegov primjer vjekovima slijede monasi, sveštenici i episkopi, ali i da je upravo on sazdatelj jedne od najvećih crnogorskih svetinja Manastira Ostrog, kojem sa strahom i molitvom pristupaju crnogorski pravoslavni vjernici kao i ljudi drugih vjera i nacija. R.P.

Naša država i dalje atraktivna destinacija za strance koji traže azil

Rusi i Kubanci najčešće spas od progona traže u Crnoj Gori

PODGORICA - Da je Crna

Gora veoma značajna destinacija za one koji traže međunarodnu zaštitu pokazuju podaci o broju zahtjeva koje stranci podnose za dobijanje azila u našoj zemlji.

Crnogorskim institucijama koje su nadležne za strance u protekle četiri godine obratilo se 1.185 stranaca koji su tražili međunarodnu zaštitu, a za 45 je odobreno, do sada, dobijanje azila. Ove informacije su Pobjedi dostavljene iz Ministarstva unutrašnjih poslova, a trendovi pokazuju da je najveći broj podnijetih zahtjeva od osoba koje dolaze iz Ruske Federacije i Latinske Amerike, prvenstveno Kube.

STRAH OD PROGONA

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova dalje navode da su razlozi zbog kojih stranci traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori različiti. Azil se, međutim, odobrava strancu koji traži međunarodnu zaštitu, koji se nalazi van zemlje porijekla, a osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja, zbog čega ne može ili ne želi da prihvati zaštitu te zemlje. – Stranci koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori dolaze iz Evrope, Azije, Afri-

Crnogorskim institucijama koje su nadležne za strance u protekle četiri godine obratilo se 1.185 stranaca koji su tražili međunarodnu zaštitu, a za 45 je odobreno, do sada, dobijanje azila – kažu u Ministarstvu unutrašnjih poslova

ke, Latinske Amerike. U zavisnosti od migracionih kretanja na globalnom nivou, tako se i u Crnoj Gori mijenja struktura u pogledu država iz kojih dolaze stranci koji traže međunarodnu zaštitu – istakli su iz MUP-a.

Inače, Crna Gora je u skladu sa evropskim standardima obezbijedila vrlo kvalitetne uslove boravka za sve koji traže od nas međunarodnu pomoć.

Prvi azil odobren 2007.

– Prvi azil u Crnoj Gori je odobren 2007. godine, kada je i uspostavljen sistem azila u Crnoj Gori. Od 2020. godine do danas podnijeto je 1.185 zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, a u istom periodu je odobreno 45 međunarodnih zaštita – saopšteno je Pobjedi iz MUP-a. U skladu sa zakonskom terminologijom, a radi bližeg pojašnjenja, azilant je

stranac kojem je odobren azil u Crnoj Gori, a stranac koji traži međunarodnu zaštitu je lice koje traži međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori. Međunarodna zaštita obuhvata azil i supsidijarnu zaštitu. Azil je vid međunarodne zaštite koji se odobrava bez vremenskog ograničenja, uz izuzetke koji se odnose na prestanak i poništenje međunarodne zaštite.

U okviru Ministarstva unutrašnjih poslova postoji Direkcija za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu. Direkcija ima dva odsjeka –Spuž i Božaj, ukupnog kapaciteta od 164 mjesta, a u MUP-u tvrde da država kontinuirano radi na proširenju. Očekuje se da će proširenje biti urađeno kroz rekonstrukciju postojećih objekata i izgradnju novih.

U dva centra, tražioci azila imaju obezbijeđene osnovne uslove za život – kvalitetan smještaj, ishranu, zdravstvenu zaštitu, kao i adekvatan psihosocijalni tretman, pravne savjete u vezi sa boravkom i slično.

ZAŠTITA ŽRTVE

Odmah po dolasku u Crnu Goru uručuju im se flajeri na šest jezika, sa informacijama koje se tiču boravka, prava i obaveza, kao i informacije koje su usmjerene na sprečavanje neželjenih situacija, odnosno odbacivanje mogućnosti da postanu žrtve trgovine ljudima i krijumčarenja. Prema ranije objavljenim po-

dacima, Odsjek Spuž raspolaže kapacitetom od 104 mjesta. Uz podršku strateškog partnera UNHCR-a i aktivnošću MUP-a, 2019. kapaciteti su uvećani 30 odsto – sa 80 mjesta na 104 mjesta, instaliranjem četiri mobilna objekta - kućice – kontejnera, sa po šest kreveta i dva kontejnera za sanitarne potrebe. Odsjek Božaj koncipiran je kao kontejnersko naselje u krugu Karaule Božaj, sa kapacitetom od 60 mjesta za smještaj sa dodatnim pratećim sadržajima i u kojem se primjenjuju isti standardi prihvata kao i u Odsjeku u Spužu.

Svi stranci koji su zatražili pravnu pomoć i koji borave u tim centrima, imaju podršku stručnih timova, a to su, u prvom redu, socijalni i medicinski radnici, psiholozi, referenti za smještaj, kao i službenici koji rade na poslovima zaštite lica i objekta.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova našem listu su saopštili da, kada je riječ o strancima koji formalno podnesu zahtjev za međunarodnu za-

štitu u Crnoj Gori, u najvećem broju slučajeva u posljednje dvije-tri godine, našu zemlju i doživljavaju kao krajnju destinaciju. Na drugoj strani ima i onih koji, iako su izrazili namjeru da dobiju azil i podnijeli zahtjev, Crnu Goru doživljavaju kao tranzitno područje.

POTjERNIcE

U posljednje tri godine najviše medijske prašine podiglo se kada su politički azil dobili milijarder iz Azerbejdžana, državljanin Ruske Federacije Telman Ismailov, koji je u Podgorici uhapšen po potjernici Rusije, i bivši oficir ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) Dmitrij Senin. Ismailov je uhapšen po potjernici Rusije zbog sumnje da je organizovao ubistvo dvojice preduzetnika u toj zemlji. Prema navodima ruskih istražitelja, Senin je bio posrednik u prenosu mita svom rođaku iz Rostova na Donu, pukovniku ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitriju Zaharčenku, koji je, navodno, dobio 800.000 dolara i kartice za popust za zaposlene od vlasnika lanca skupih restorana sa morskim plodovima. Taj policajac je uhapšen 2016. godine. Bitku za azil u Crnoj Gori sada, pored ostalih, vode i, navodno, visokopozicionirani pripadnici turskih kriminalnih grupa Binali Čamgoz i Volkan Rečber. Izručenje Čamgoza nedavno je odbio ministar pravde Andrej Milović, dok je odluku da Turskoj ne izruči Rečbera ranije donio Apelacioni sud Crne Gore. Obojica su, kako je saopšteno, dostavili dokaze o napadima na njih i članove njihovih porodica u Turskoj. Rečberu je u toj državi ubijen ujak, a Čamgozu maloljetni sin. Obojica tvrde da pripadaju manjinskim narodima koji u Turskoj imaju diskriminatorski tretman. Bojana PRELEVIĆ

KOLAŠIN: Proljećna akcija dobrovoljnog davanja krvi

Na spisku humanosti –96 Kolašinaca

KOLAŠIN - Prostrani hol SMŠ ,,Braća Selić“ bio je ispunjen energijom humanosti i ljudima dobre volje. Proljećna akcija dobrovoljnog davanja krvi organizovana je od strane opštinske organizacije Crvenog krsta u saradnji sa Zavodom za transfuziju. Svi su zadovoljni brojnošću ove humanitarne akcije - krv je dalo 96 ljudi koji razumiju i žele da pomognu drugima.

Kako nam je kazao Đorđe Baković, volonter kolašinskog Crvenog krsta, i ova akcija je uspješno organizovana zahvaljujući razumijevanju Ane Šćepanović-Golubović, direktorice SMŠ ,,Braća Selić“. – Kada imamo 96 zainteresovanih građana za ovakvu akciju, znamo da je to za Kolašin značajan broj. Posebno nam je važno da svakom akcijom povećavamo broj dobrovoljnih davalaca krvi. Naši partneri iz Zavoda za transfuziju bili su izuzetno zadovoljni brojnošću ove akcije. Imamo podršku i sa strane, a predvodili su je i kumovi Milivoje, Velimir i Ivan. Sve nam to daje dodatnu snagu da još odanije i požrtvovanije nastavimo sa našim aktivnostima. Aktivnosti Crvenog krsta postaju znak prepoznavanja Kolašina, njima stiže pomoć onima kojima je najpotrebnija, ali se i stvara i jedna posebna i originalna humanitarna i kreativna energija – kazao je Đorđe Baković. Ovo je u post-kovid vremenu najbrojnija akcija dobrovoljnog davanja krvi pa se Crveni krst zahvaljuje svim davaocima. Među davaocima dragocjene tečnosti je bio i Petko Bakić, predsjednik opštine. Između ostalih krv su dali i Đoko i Tina Đinović. Organizovana je i nagradna igra pa je pet slučajno odabranih davalaca dobilo sezonske karte za posjetu Nacionalnim parkovima Crne Gore. Mladi volonteri i volonterke Crvenog krsta su bili uspješni asistenti u ovoj humanitarnoj akciji. D. DRAŠKOVIĆ

Kad policija brani vjernicima ulazak u sopstvenu crkvu

U protekle četiri godine 1.185 stranaca koji su tražili međunarodnu zaštitu sedat suna epa

Agencija za zaštitu životne sredine obustavila postupak za dobijanje dozvole za uklanjanje stabala zaraženih potkornjakom dok se ne pripreme podaci o žarištima i analiziraju efekti feromonskih klopki

PODGORICA - Sanitarne sječe i uklanjanja suvih stabala smrče zaraženih potkornjakom u Nacionalnom parku Prokletije neće biti ni ove godine, proističe iz rješenja koje je usvojila Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) 29. aprila i uputila ga Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore.

Rješenjem, koje je Nacionalnim parkovima zvanično stiglo 7. maja, i u koje je Pobjeda imala uvid, propisuje se odobrenje za lociranje žarišta, kao i sprovođenje monitoringa, dok se sanitarna sječa planira tek nakon što se završe te aktivnosti i krajem godine bude urađena analiza stanja i efekti preduzetih mjera. U rješenju od 29. aprila, koje potpisuje direktor Agencije Milan Gazdić, eksplicite je navedeno da se prekida postupak za dobijanje dozvole za sanitarnu sječu dok se prethodno ne pripreme podaci o svim žarištima potkornjaka iIi lokacijama degradiranih površina, odnosno dok se ne uradi analiza „efekata feromonskih klopki“ . Od feromonskih klopki, čije je postavljanje istim ovim rješenjem EPA odobrila (za period mart-april), očekuje se da će osim monitoringa doprinijeti smanjenju populacije ove vrste insekta koji napada fiziološki oslabljenja stabla u sastojinama smrče, naročito ranjivim i osjetljivim na efekte fiziološke suše.

Procjena nastale štete i praćenje, odnosno monitoring i smanjenje populacije potornjaka, za koje očekuju da će se postići feromonskim klopkama, biće sprovedeno „od aprila do decembra ove godine“. U decembru je nemoguće realizovati bilo kakve sanitarne mjere, zbog vremenskih prilika, tako da ukoliko ovo rješenje, na koje Nacionalni parkovi imaju pravo žalbe Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ostane na snazi, sukcesivno uklanjanje suvih i zaraženih stabala neće biti izvodljivo prije narednog proljeća kada kreće novi biološki ciklus razmnožavanja potkornjaka.

Novo odgađa N je Upravo je ranije prolongiranje realizacije sanitarnih mjera u Prokletijama i nepostupanje po rjšenjima Uprave za inspekcijske poslove, odnosno njenog odsjeka zaduženog za šume, bio razlog što je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić prošle godine podnio krivične prijave protiv Nacionalnih parkova i Agencije za zaštitu životne sredine. Tražio je da se utvrdi ko je odgovoran za nepreduzimanje obaveznih mjera sanacije koje propisuje Zakon o šumama, a time i širenje potkornjaka u Prokletijama. Agencija je, naime, u novem-

I ove godine bez sanitarne sječe u Prokletijama

Zimi je nemoguće realizovati bilo kakve sanitarne mjere zbog vremenskih prilika, tako da, ukoliko ovo rješenje, na koje Nacionalni parkovi imaju pravo žalbe Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ostane na snazi, sukcesivno uklanjanje suvih i zaraženih stabala neće biti izvodljivo prije narednog proljeća kada kreće novi biološki ciklus razmnožavanja potkornjaka

bru prošle godine naredila da se do usvajanja konkretnog akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala u NP Prokletije, obustavi sprovođenje sanitarne sječe koju je Nacionalnim parkovima prethodno naredila šumarska inspekcija. Iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore početkom decembra prošle godine ogradili su se od odgovornosti za posljedice progresije potkornjaka, navodeći da je upravo Agencija stopirala aktivnosti uklanjanja stabala smrče koje je još u aprilu, a potom i oktobru prošle godine naredio šumarski inspektor Jasavić, kako bi se zaustavila gradacija insekta čije prenamnožavanje dovodi do pojačanog sušenja smrče, naročito u drugoj i trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Tragom prijave šumarskog inspektora, slučaj je krajem prošle godine stigao i do Spe-

Sezone prolaze

Šumarski inspektor Hakija Jasavić ranije je potvrdio Pobjedi da je podnošenje prijave i pokretanje pitanja utvrđivanja odgovornosti za nastalu štetu i širenje sekundarnih štetočina u šumama Prokletija pokrenuo nakon što se upravljač ovog zaštićenog područja oglušio o rješenja inspekcije da sprovedu sanitarnu sječu oboljelih stabala. On je tada precizirao da je na nadležnim organima

cijalnog policijskog odjeljenja, koje je provjeravalo da li su Nacionalni parkovi i EPA propustili da primijene zakonom predviđene obaveze i korake koji bi spriječili ubrzano sušenje četinarskih šuma, dominantno smrče, ali i molike, u NP ,,Prokletije“, do koje dovodi prenamnožavanje vrste insekta koji se hrani u drvetu.

a KCI o NI PL a N

Prošlogodišnja obustava sanitarne sječe opravdana je potrebom usvajanja konkretnog akcionog plana. To je Pobjedi potvrđeno i iz EPA u januaru ove godine, ali uz obrazloženje da nije naređeno da se trajno obustavi postupak za sprovođenje sanitarne sječe stabala smrče zaraženih potkornjakom u Nacionalnom parku Prokletije, već da se moraju stvoriti preduslovi i plan koji će omogućiti „adekvatno uklanjanje suvih stabala“.

da utvrde odgovornost za ekspanziju problema čije saniranje nije odmaklo sa mrtve tačke od 2020. godine, odnosno ko je tome sve doprinio, budući da Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode predviđaju konkretne mjere u vanrednim prilikama, a nipošto ignorisanje problema. Ukazao je da vanredne mjere, shodno Zakonu o šumama, koji važi za sve površine u Crnoj Gori, predviđaju sanitarnu sječu čak i u najstrože zaštićenim područjima, kao krajnju mjeru za prevenciju od

Akcioni plan je nakon višemjesečne pripreme konačno usvojen prije 15 dana. Radio ga je mješoviti tim u čijem sastavu je pored stručnjaka parkova, univerziteta, učestvovao i predstavnik EPA. Dokument su Nacionalni parkovi 25. aprila usvojili i poslali na mišljenje – Agenciji, kao nadležnoj instanci u okviru upravnog postupka. Plan je imao nekoliko elemenata – lociranje žarišta i procjena štete (koje je već rađeno minule jeseni i zime), zatim monitoring kroz postavljanje

požara i širenja bolesti. Jasavić je tokom prošle godine upozorio da je i lani trebalo preduzeti mjere. Prema njegovim podacima, površine zahvaćene sušenjem su prošle godine gotovo utrostručene u odnosu na period prije dvije godine. Zbog toga je ukazao da bi se sanacija morala preduzeti već ovog proljeća, te da bi još jedna propuštena godina mogla da dovede do dodatnog obolijevanja šuma, a time i do velikog rizika za opstanak smrče u Prokletijama.

uzima u obzir sve aspekte problema i da će reagovanje biti prilagođeno uspostavljenim režimima zaštite u NP Prokletije i odgovarajućim radnjama koje se u okviru njih mogu preduzimati.

Uporedo je iz EPA tada najavljeno da će uvažiti potrebu da se na mjestima izloženim intenzivnom sušenju, odnosno napadu potkornjaka „pomogne vraćanju vitalnosti stabala, staništa i ekosistema, kao i potrebi za smanjenjem potencijalnog gorivog materijala“. - U tom smislu, predviđenim akcionim planom će se sukcesivno uklanjati suva stabla u skladu sa uspostavljenim režimima zaštite i površinama koje su napadnute, u cilju oslobađanja podmlatka i jačanja fiziološke kondicije sastojina prije svega smrče (Picea abies), a zatim i jele (Abies alba) i molike (Pinus peuce), koje takođe pokazuju znatan stepen osjetljivosti na proces sušenja šuma – navedeno je tada iz EPA.

Iz Agencije su precizirali da član 31 Zakona o zaštiti prirode, između ostalog, definiše „da se u I (prvoj) zoni zaštite mogu sprovoditi zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina“.

feromonskih klopki (postavljene tokom marta i aprila), nakon čega je trebalo da uslijedi sanitarna sječa, a potom, eventualno, i četvrta predviđena mjera – pošumljavanje degradiranih površina, ukoliko se potvrdi da na terenu nema dovoljno vitalnog podmlatka smrče da „zaliječi“ područja degradirana uticajem potkornjaka. Nakon razmaranja predmetnog zahtjeva i stručne ocjene o uticaju planiranih aktivnosti na zaštićeno područje nacionalnog parka, EPA je krajem aprila odobrila prve dvije mjere, dok je sanitarnu sječu obustavila uz obrazloženje da ona podrazumijeva „prethodnu pripremu svih podataka o lokacijama koje su degradirane napadom potkornjaka“.

Iako je još zimus bilo najavljeno da će akcioni plan o sukcesivnom uklanjanju subih stabala biti usvojen na Vladi, to se nije dogodilo, niti je obrazloženo zašto se od tog najavljenog reda poteza odustalo.

Č I ja je N ad L ež N ost Početkom januara ove godine Pobjedi je iz Agencije za zaštitu životne sredine saopšteno da ta institucija u rješavanju problema potkornjaka

Navode da je šumarski inspektor ranije naložio mjere primjenjujući norme Zakona o šumama, a imajući u vidu da se radi o zaštićenom području, prema ocjeni Agencije primjenjuju se mjere definisane Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o nacionalnim parkovima.

- Problem je prisutan na tlu Evrope već više od decenije i na osnovu svih preduzetih mjera još nije utvrđen mehanizam koji bi omogućio zaustavljanje procesa sušenja šuma. Agencija ima intenzivne konsultativne sastanke sa kolegama iz okruženja (u NP „Tara“ problem je prisutan od 2014. godine), kao i iz zemalja Evropske unije (Francuska) sa kojima razmjenjuje ideje o svim mjerama koje se mogu preduzeti u cilju sprečavanja sušenja šuma – kazali su tada iz EPA.

Napominju da je smrča (Picea abies) veoma osjetljiva na klimatske promjene, odnosno povećanje temperature u kontinentalnom dijelu Crne Gore tokom ljetnjih mjeseci.

Iz Agencije su potencirali da se u zaštićenim područjima primjenjuje Zakon o zaštiti prirode i Zakon o nacionalnim parkovima.

- Agencija za zaštitu životne sredine je zauzela rezolutan stav da iskoristi sve svoje kapacitete, da se uđe u proceduru rješavanja problema i po osnovu toga preduzima mjere i vrši pripreme za predstojeće aktivnosti – rečeno je ranije iz te institucije.

I. PeRIĆ

Prolongiranje u očekivanju Presjeka stanja: Ovako su smrče u Prokletijama izgledale jesenas

s. vasiljević

Institut za bolesti djece nabavio urodinamski aparat, dr Irena Marić kaže da su koristi višestruke

Za urinarnu dijagnostiku pacijente više ne šalju u inostranstvo

PODGORICA - U Institutu za bolesti djece u Podgorici od novembra prošle godine izvršeno je 48 urodinamskih pregleda, za koje su pacijenti do tada upućivani u susjedne države – kazala je za Pobjedu specijalistkinja dječje hirurgije i urologije Irena Marić, koja je i načelnica Odjeljenja za dječju urologiju.

To je omogućeno nabavkom aparata za urodinamiku. – Ranije smo slali pacijente na Univerzitetsku dječju kliniku Tiršova ili u Institut za majku i dijete u Beogradu, što je dosta uticalo na dinamiku liječenja naših pacijenata, s obzirom na vrijeme koje je bilo potrebno da se dobije slobodan termin i zakaže ispitivanje. Odmah nakon što nam je stigao aparat za urodinamiku iz Italije, počeli smo sa odrađivanjem pregleda kod nas. Aparat smo inače dobili uz pomoć donacije NLB banke i ovim putem im se zahvaljujemo na ukazanoj podršci i pokazanoj društvenoj odgovornosti, kao i mnogo puta do sada – kazala je Marić.

ZLATNI STANDARD

Ona objašnjava da je urodinamsko ispitivanje zlatni standard za utvrđivanje funkcije donjeg urinarnog trakta. – Uz pomoć novog i savremenog aparata, urodinamskim ispitivanjem dobijamo puno informacija o kapacitetu mo-

Najveći benefit imaju naši pacijenti, ali i mi ljekari. Ranije smo slali pacijente u Beograd. Sada urodinamska ispitivanja obavljamo na našem institutu, što je olakšalo i nama i roditeljima. Od novembra je urađeno 48 pregleda – kazala je za Pobjedu specijalistkinja dječje hirurgije i urologije dr Irena Marić

kraćne bešike, senzibilitetu, rastegljivosti, to jeste usklađenosti (komplijansi) mokraćne bešike. Takođe, dobijamo informacije o pritiscima u bešici u toku punjenja i pražnjenja, protoku urina, aktivnosti spoljašnjeg sfinktera uretre kao i detrusora, i naravno o količini zaostalog urina nakon mokrenja, to jeste, rezidualnog urina u bešici – navela je Marić. Dodaje da je značaj sprovođe-

nja urodinamike u Crnoj Gori ogroman. – Sada možemo reći da imamo kompletnu mogućnost dijagnostikovanja i evaluacije pacijenata u našoj ustanovi. Zbog toga nema više razloga da se naši pacijenti šalju u susjedne zemlje jer se urodinamsko ispitivanje sada obavlja kod nas. Do sada je urađeno 48 urodinamskih studija, što invazivnih, što neinvazivnih.

Kada kažem neinvazivne metode, mislim na uroflow i uroflow sa EMG-om, a što se tiše invazivnih metoda tu spadaju cistometrija, to jeste PFS sa EMG-om sfinktera – kazala je načelnica u IBD-u. Doktorka Marić navodi da su problemi sa urinarnim traktom kod djece veoma česti. – Trećina patologije u dječjem uzrastu je vezana za urinarni trakt. Najčešće indikacije za

Kako da roditelji prepoznaju problem

Doktorka Irena Marić navodi simptome na osnovu kojih roditelji mogu prepoznati urološki problem kod djeteta. – Ako dijete odbija obroke, ne napreduje, ima povišenu tjelesnu temperaturu, žali se na tegobe prije, u toku ili nakon mokrenja, svakako se treba obratiti izabranom pedijatru, koji će nakon kliničkog pregleda kao i dodatnih ispitivanja, ukoliko je to potrebno, uputiti dalje dijete na nefrološko-urološki pregled. Međutim, ponekad dijete

može biti i bez značajnijih simptoma, naročito ako je rođeno sa nekom kompleksnom urođenom anomalijom i u ranom uzrastu operisano, ali nije sprovedeno urodinamsko ispitivanje. U tim slučajevima moramo ovim vidom testiranja

Ministar unutrašnjih poslova i izvršni direktor Pošte Crne Gore potpisali memorandum o saradnji

Stvoreni uslovi za otvaranje filijale

MUP-a u Petrovcu

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković potpisali su memorandum o saradnji, kojim se stvaraju uslovi za otvaranje filijale Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Petrovcu.

Iz MUP-a su saopštili da je memorandum o saradnji potpisan u cilju unapređenja kvaliteta usluga, posebno u dijelu izdavanja dokumentacije u nadležnosti tog resora. Memorandumom je, kako su rekli, predviđeno da Pošta Crne Gore ustupi MUP-u prostor od 70 metara kvadratnih,

u okviru svoje poslovnice u Petrovcu, na trajno korišćenje. - Ministarstvo se obavezalo da za potrebe otvaranja filijale preduzme sve neophodne aktivnosti u pogledu adaptacije prostora i obezbjeđivanja sredstava za tu namjenu - navodi se u saopštenju.

- Istovremeno se preduzimaju aktivnosti i na finalizaciji stvaranja adekvatnih uslova za rad MUP-a i u opštini Gusinje - kazali su u saopštenju. Ministarstvo na taj način aktivno jača kapacitete u brojnim segmentima rada, što će se nastaviti i u narednom periodu. R. P.

isključiti postojanje povišenog intravezikalnog pritiska, koji najćešće ima vrlo negativne posljedice na rad bubrega. Svakako moramo i verifikovati ostale neophodne parametre funkcionalnog ispitivanja donjeg urinarnog trakta. Neophodno se držati protokola za te rijetke anomalije, kao

ovu vrstu ispitivanja su djeca sa poremećajima mokrenja, u vidu učestalog, rijetkog ili otežanog, kao i nekontrolisano mokrenje. Pregledi se vrše kod učestalih infekcija, neurogenih bešika i operativnih zahvata na donjem mokraćnom sistemu, naročito kod pacijenata rođenih sa nekim rijetkim i kompleksnim anomalijama kao što su ekstrofija bešike, anorektalne malformacije, kloaka, spina bifida. Važno je napomenuti da urodinamska ispitivanja nijesu bolna, da se obavljaju u prijatnoj atmosferi i da smo vrlo zadovoljni saradnjom sa našim mališanima i njihovim roditeljima – objasnila je Marić. Po njenim riječima u dječjem uzrastu obuhvata i manje kompleksne anomalije kao što su razne vrste preponskih kila, nespušteni testisi, fimoza, kao i veliki broj djece koja nam se javljaju sa refluksivnim i opstruktivnim anomalijama urotrakta. Najmlađi pacijenti kojima je do sada urađen urodinamski pregled bili su trogodišnjaci.

– To su djeca koja su u toku pretransplantacione pripreme, međutim imali smo i adultne pacijente, koje nam šalju kolege adultni nefrolozi.

što su anomalije razvoja neuralne cijevi/spina bifida, gdje se često susrijećemo sa poremećajem bešike po tipu neurogene bešike, potom urođene anomalije mokraćne bešike, ekstrofije, valvule zadnje uretre i tako dalje. Važno je sprovesti kompletnu evaluaciju pacijenta – navela je Marić.

Održan šesti redovni Kongres

Rakočević reizabran za predsjednika Sindikata uprave i pravosuđa

PODGORICA – Za predsjednika Sindikata uprave i pravosuđa reizabran je Nenad Rakočević. Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore organizovao je šesti redovni Kongres kojem je prisustvovalo 92 delegata. Pored članova Statutarnog i Nadzornog odbora na Kongresu je biran i predsjednik Sindikata na period od pet godina.

Kongres je usvojio petogodišnje radne i finansijske izvještaje, kao i izmjene i dopune Statuta Sindikata uprave i pravosuđa. Rakočević je iznio petogodišnji plan rada koji se sastoji u skorijim planovima prema sudskim procesima u vidu već aktivne kolektivne tužbe za nepoštovanje Granskog kolektivnog ugovora kao i potpuno

Inače, mi radimo sa dječjom populacijom do 16. godine. Aparat je prilagođen i za ispitivanje adultnih pacijenata, pa zbog toga, u slučaju da kolege imaju pacijenta kome je neophodno urodinamsko ispitivanje, mi smo tu da izađemo u susret i odradimo kompletno ispitivanje. Kada su u pitanju operacije, najmlađi pacijenti su bili operisani već u prvom danu života, to je u domenu neonatalne hirurgije – kazala je doktorica Marić.

FINANSIJSKI ZNAČAJ

Ističe da se značaj aparata, pored zdravstvenog, ogleda i u finansijskom smislu. – Ova vrsta ispitivanja kod djece se nažalost nije do sada sprovodila u Crnoj Gori, osim kod adultne populacije, mi smo nekoliko puta išli u Klinički centar, oslanjali se na kolege adultne urologe i njihovog konsultanta, međutim sada su se, na naše veliko zadovoljstvo, stvorili uslovi da imamo mogućnost ispitivanja u našoj dječjoj bolnici, kao i edukovan kadar. Najveći benefit imaju naši pacijenti, ali i mi ljekari jer dinamika praćenja i neophodnog liječenja je sada adekvatna. Benefit je i finansijski, svako slanje pacijenta u inostranstvo košta zdravstveni sistem. Tako da smo i u tom pogledu zadovoljni, jer na kraju možemo ta sredstva iskoristiti na neki drugi način, kao što su edukacije i nastavak slanja našeg kadra u bolnicu u Londonu. Prva grupa kolega je već bila u toku prošle godine. To su neprocjenjiva iskustva, koja sistemski mijenjaju stvari. Uvijek može bolje, prije svega organizovanije, a edukacija u ovom poslu nikad se ne može završiti, kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti ako čovjek želi ozbiljno da se bavi svojim pozivom – poručila je Marić. I. RADONJIĆ

garantovana naplata razlike u plati od januara mjeseca ove godine, odnosno razlika po osnovu diskriminacije u odnosu na minimalnu zaradu koja je u primjeni od januara 2022. godine. Takođe je, u odnosu na već nekoliko donijetih pozitivnih presuda za naplatu prevoza od 2008. do 2015. godine, veoma izvjesno da će se i ova prava radnika javne uprave realizovati. U petogodišnjem planu rada Sindikata prezentovana je, između ostalog, i ugovorom utemeljena Stambena zadruga Odgovornost gdje se očekuje brzi početak realizacije rješavanja ovog važnog pitanja. R. P.

Dr Irena Marić

M. BABOVIĆ

Čistka u Rusiji Putin

smijenio Šojgua

MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je smjenu svog ministra odbrane i dugogodišnjeg saveznika Sergeja Šojgua nakon više od dvije godine rata u Ukrajini, objavio je upravo gornji dom parlamenta. Šojgu je na čelu ruskog ministarstva odbrane bio više od 11 godina. Putin je predložio Andreja Belousova, bivšeg potpredsjednika vlade, za novog ministra odbrane. Putin je takođe predložio da Sergej Lavrov ostane ministar vanjskih poslova.

Nastavljeni sukobi na Bliskom istoku, komesar UN upozorio

GAZA - Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk upozorio je da bi velika ofanziva na grad Rafu na jugu Pojasa Gaze bila kršenje međunarodnog prava.

Izraelska vojska je u subotu proširila naredbu za evakuaciju iz istočne Rafu, uz tvrdnju da je 300.000 Palestinaca već napustilo to područje. - Najnovije naredbe za evakuaciju tiču se gotovo milion ljudi u Rafi. Pa kuda bi oni trebalo da idu? Nema bezbjednog mjesta u Gazi - saopštio je Tirk, ocijenivši da bi ofanziva punog obima imala katastrofalne posljedice, uključujući mogućnost „novih zvjerskih zločina“.

Hamasova civilna služba bezbjednosti saopštila je da su dvojica ljekara, otac i sin, ubijeni u izraelskim udarima na grad Deir al-Balah u centralnom Pojasu Gaze. Primirje u Pojasu Gaze moglo bi da stupi na snagu već sjutra ako Hamas oslobodi preostale taoce koje drži u Gazi, izjavio je juče američki predsjednik Džozef Bajden - Kao što sam rekao, na Hamasu je odluka. Ako to žele, mogli bismo to da završimo sjutra. I primirje bi počelo sjutra - rekao je juče Bajden na skupu za prikupljanje sredstava u predizbornoj kampanji u Sijetlu, prenio je CNN. Porodice pet Amerikanaca za koje se vjeruje da su taoci u Gazi sastale su se u sa savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Džejkom Salivanom i koordinatorom za Bliski istok Bretom MekGurkom. Prema izvještaju sa tog sastanka oni su „izrazili ogromno nezadovoljstvo zbog produženog zastoja, posebno nakon što su nedavni snimci ta-

laca pokazali njihove voljene osobe onesposobljene, mršave, blijede i pod očiglednim stresom“.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izjavio je da je Izrael dužan, u skladu sa međunarodnim pravom, da osigura bezbjednost civila u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze.

- Prisiljavanje civila da se evakuišu iz Rafe je neprihvatljivo - napisao je Borelj na mreži Iks. On je pozvao Izrael da ne nastavlja kopnenu operaciju u Rafi, ističući da bi to dodatno pogoršalo ionako tešku humanitarnu krizu.

I predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel ocijenio je da su neprihvatljive naredbe izraelskih vlasti za evakuaciju civila iz Rafe, na jugu Pojasa Gaze, zbog ofanzive na taj grad. - Pozivamo izraelsku vladu da poštuje međunarodno humanitarno pravo i zahtijevamo da ne preduzima kopnenu operaciju u Rafi. Prelazni punktovi moraju u potpunosti funkcionisati i omogućiti dostavu esencijalne humanitarne pomoći za izgladnjele palestinske civile - poručio je Mišel u objavi na platformi Iks. Izraelska vojska pozvala je prekjuče stanovnike naselja u centralnom dijelu Rafe da se evakuišu dok nastavlja operaciju protiv Hamasa u tom gradu. Izraelski ratni kabinet u četvrtak uveče je odobrio „ograničeno proširenje“ vojne operacije u Rafi. Izraelski predsjednik Isak Herzog i ministar pravde Jariv Levin najavili su usvajanje posebnog programa pomilovanja za vojnike, rezervne vojnike i druge koji su doprinijeli „sigurnosti“ Izraela od početka sukoba u Pojasu Gaze 7. oktobra prošle godine.

Analitičar Natan Albahari o posljedicama posjete predsjednika Kine Srbiji

Zaokret ka autokratskim

državama znači destabilizaciju Balkana

BEOGRAD - Ako posjetu predsjednika Kine Srbiji pogledamo kao jedan zaokret ka autokratskim državama poput Kine, Rusije i Bliskog istoka i ostalim nezapadnim zemljama, ako se to nastavi, ako vidimo da Srbija odustaje od svog evropskog puta, onda možemo reći da Srbija ide ka potpunoj autokratiji i odstupanju od zapadnih vrijednosti. Onda to znači destabilizaciju ka Zapadnom Balkanu jer će Srbija da vuče u tom pravcu države i entitete koji ne dijele zapadne vrijednosti - ocjenjuje Natan Albahari, spoljnopolitički analitičar, u čijem fokusu je EU i međunarodni sekretar Pokreta slobodnih građana.

Međutim, po njemu, ,,Crna Gora je cementirala svoju evropsku poziciju i Brisel najavljuje da je ona prva sljedeća članica EU na osnovu ocjena reformi koje sprovodi crnogorska Vlada“.

On za Pobjedu ističe da je Kina opasna i autokratska zemlja koja sigurno nema zaštite podataka na taj način kao što ima EU i da će se posljedice u Srbiji tek osjetiti.

– Mi već nekoliko godina imamo dogovore sa kineskom kompanijom Huawei koja koristi i tehnologiju praćenja, a mi ne znamo ništa o tome: ko koristi tu tehnologiju, da li su naši podaci sigurni – pita se Albahari.

KRITIKE

Albahari ocjenjuje da posjeta Si Đinpinga Srbija već pravi problem na nivou spoljnopolitičke orijentacije i siguran je da će posjeta biti spomenuta u ovogodišnjem izvještaju EK o napretku Srbije, u vrlo negativnom kontekstu.

– Ta posjeta je, kao i ranije posjete koje su dolazile iz Kine i Rusije, nastavak famozne politike balansiranja Srbije - politike sedjenja na dvije stolice. Ona je bila pompezna i sa puno simbola, cio Beograd je bio u kineskim zastavama, do sada nijesam vidio ovakav nivo dočeka jedne strane delegacije, a pogotovu nekoga ko dolazi iz Kine – poručuje naš sagovornik.

Ocjenjujući da će se u Srbiji kasnije shvatiti posljedice sporazuma koji su potpisani sa Kinom predstavljeni pod nazivom „dubljenje prijateljstva između Kine i Srbije“ - Albahari kaže da se ne može reći da je Srbija u potpunosti okrenula svoju spoljnu i ekonomsku politiku ka Kini.

Ta posjeta je, kao i ranije posjete zvaničnika Kine i Rusije, nastavak famozne politike balansiranja Srbije - politike sedjenja na dvije stolice. Ona je bila pompezna i sa puno simbola, cio Beograd je bio u kineskim zastavama, do sada nijesam vidio ovakav nivo dočeka jedne strane delegacije, a pogotovo nekoga ko dolazi iz Kine – poručuje naš sagovornik

Izbjegavanje trgovinskog rata

– Svrha posjete predsjednika Kine Parizu je da EU ne stavi tarife na izvoz električnih kola koja dolaze iz Kine i na druge proizvode, ali i da se smanji šansa za jedan veliki trgovinski rat koji se pominje između EU i Kine. To Kina nikako ne bi željela jer je u vrlo osjetljivim ekonomskim trenucima: njena ekonomija ne raste i ne funkcioniše tako dobro kao u prethodnim godinama,

– Međutim, ta posjeta je negativno viđena u zapadnim zemljama prema reakciji Stejt departmenta i pojedinačnim reakcijama poslanika zemalja EU koji kažu - ovo nije u skladu sa deklarisanom srpskom pozicijom i željom da postane članica EU. Članstvo u EU podrazumijeva da Srbija u potpunosti svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku uskladi da EU – podsjeća Albahari i ističe da ,,sama posjeta, trgovina i razmjena sa Kinom ne predstavlja problem, ali način na koji Srbija to radi i nivo približavanja sa Kinom dovo-

a cio kineski model održavanja i vlasti je snažan godišnji ekonomski rast u toj zemlji. Sa druge strane u interesu Kine je da Srbija postane članica EU jer bi ona kroz Srbiju dodatno dobila pristup evropskom tržištu. Kini je vrlo bitno da unutar EU ima jake saveznike koji bi branili njene interese u okviru Evropskog parlamenta, Evropskog savjeta i Evropske komisije - kaže Albahari

di u pitanje u kom pravcu Srbije želi da ide“.

POSLJEDICE

ZA REGION

Postavlja se pitanje ako je Srbija napravila zaokret ka Kini šta će značiti za zemlje regiona posebno za Crnu Goru i Republiku Srpsku na čije rukovodstvo Srbija ima uticaj. Albahari kaže da se to ne može odmah znati, ali da Crnu Goru treba posmatrati u kontekstu evropskih integracija regiona. – Ona je cementirala svoju evropsku poziciju. Već neko vrijeme se čuje iz Brisela da

je ona prva sljedeća država koja će ući u EU, jer način na koji Vlada u Crnoj Gori radi na tome dobija vrlo pozitivne ocjene. Dok Crna Gora ide pozitivnim koracima ka Briselu, u Srbiji se ide unazad. Ovakva posjeta predsjednika Kine ne ide u prilog Srbiji da što prije postane članica EU, ali zemlje regiona mogu da ubrzaju svoj proces ka EU - smatra Albahari

On dodaje i da Kina nema direktne interese u Republici Srpskoj, entitetu BiH, i da je u RS mnogo veći problem Rusija.

– Direktno rusko uplitanje sa predsjednikom Dodikom što se tiče tog dijela Zapadnog Balkana Rusija ima mnogo veći uticaj, a mnogo manji Kina – ocjenjuje Albahari. On precizira i da će Srbija posljedice saradnje sa Kinom vidjeti kroz realizaciju Sporazuma „EXPO 2027“ koji će donijeti nova zaduženja jer će projekat preko 15 miliona eura graditi kineske firme. – Šta će biti ako ne budemo mogli da vratimo te dugove. Znamo da Crna Gora ima problem sa auto-putem zbog zaduženja kod Kine. Pitanje je da li će EXPO biti uspješan projekat ili će služiti za koruptivna djela i bogaćenje ljudi iz Srpske napredne stranke - zaključuje Albahari. Violeta CVEJIĆ

Kina je opasna i autoKratsKa zemlja: Natan Albahari

Raseljeni Palestinci napuštaju Rafu nakon više od sedam mjeseci rata

PODGORICA – Zaposleni

Filmskog centra Crne Gore izgleda da jedva uspijevaju da završe sve nagomilane obaveze, a angažovani su i mimo radnog vremena, pa je Savjet ove ustanove, na čelu sa Edinom Jašarovićem, smislio da im tokom 2022. i 2023. godine omogući dodatnu zaradu od po 200 eura mjesečno, uz redovnu platu. Sve to, naravno, uz prijedlog i blagoslov direktorice Aleksandre Božović, koja je takođe na dvije godine sa Jašarovićem sklopila ugovor o dopunskom radu, uz mjesečnu naknadu od 200 eura.

Tako je Božović samo po tom osnovu, uz redovnu platu od oko 1.250 eura, za dvije godine od Filmskog centra prihodovala još 4.800 eura. To proizilazi iz dokumentacije, tačnije iz ugovora o dopunskom radu i odluka Savjeta, koje je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Sa druge strane, radnici Filmskog centra, po zanimanju diplomirani producenti, menadžeri za oblast upravljanja ljudskim resursima, pravnici ili ekonomisti, mimo radnog vremena, pored osnovnih poslova, bave se marketingom, novinarstvom, društvenim mrežema, prevođenjem sa stranih jezika, razvojem softvera, pisanjem projekata za strane fondove, koordinacijom stručnih poslova, raznim računovodstvenim operacijama, brigom o tehničkoj opremi itd.

ODLUKE I OBAVEZE

Iako je na dužnost stupila 16. septembra 2021. godine, direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović, sudeći po dostupnoj dokumentaciji, za nepuna tri mjeseca shvatila je da se u Filmskom centru mnogo radi, te da je za sve te nagomilane obaveze potrebno izgaranje i mimo radnog vremena. Te njene slutnje potvrdio je i Savjet ustanove, pa je na sjednici od 20. decembra 2021. godine ovaj organ donio odluku o uvođenju dopunskog rada, do polovine punog radnog vremena, za zaposlene u Filmskom centru, raspoređene na sljedećim poslovima: direktor, sekretar, organizator finansijskog poslovanja-računovođa, savjetnik za filmsku produkciju i komplementarne djelatnosti, savjetnik za međunarodnu saradnju, promociju i plasman, poslovni sekretar. Odluka o dopunskom radu, naravno, nije nezakonita, jer je predviđa i član 222 Za-

Direktorica Filmskog centra Crne Gore i ostali zaposleni ove ustanove tokom

Za „obimne zadatke“ eura za Božović i sedam

kona o radu, u kojem se navodi da zaposleni koji radi puno radno vrijeme može da zaključi ugovor o dopunskom radu s istim ili drugim poslodavcem u trajanju od jedne polovine punog radnog vremena. Odluka, koju je potpisao predsjednik Savjeta Edin Jašarović, odnosila se na period od 1. januara 2022. do 31. decembra 2022. godine. Ključno obrazloženje je bilo da zaposleni Filmskog centra nijesu u mogućnosti da u okviru punog radnog vremena realizuju „izuzetno obimne zadatke raspoređene na sedam zaposlenih“. Između ostalog, trebalo je realizovati obaveze iz Nacionalnog programa razvoja kinematografije 2018-2023, koje zbog epidemije kovida-19 nijesu ili su otežano realizovane, a zaposleni su se mimo radnog vremena morali uhvatiti ukoštac i sa „setom aktivnosti sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i Sjevernom Makedonijom, u cilju usaglašavanja rada i izrade zajedničke dokumentacije za manjinske koprodukcije“. U 2022. godini planirali su i digitalizaciju šest bioskopa, kao i rad na daljoj digitalizaciji bioskopskih sala. Projekat „Ponovo radi bioskop“, Savjet je pomenuo kao izvjestan za 2022. godinu i naveo da to podrazumijeva aktiviranje prikazivačke djelatnosti putem mobilnog DCP i zahtijeva redovnu komunikaciju kako sa centrima za kulturu, tako i sa distributerima i ostalim učesnicima u postupku. Planirali su i obuku deficitarnog kadra, kao i edukaciju u osnovnim i srednjim školama, te razvoj publike. Jedan od ciljeva je bio i rad na setu mjera na višem stepenu dostupnosti filmova osobama s oštećenjem sluha i vida, a te godine imali su u planu i izradu softvera koji će obuhvatiti kinematografsku bazu. Pored nabrojanih aktivnosti, u tom periodu u Filmskom centru imali su i jednu objektivnu okolnost, tačnije jednu zaposlenu koja je zbog porodičnih razloga bila raspoređena na pola radnog vremena, a naja-

Filmski centar Crne Gore jeste ustanova sa malim brojem zaposlenih, a direktorica sa svojim timom zasigurno ima niz obaveza čije ispunjavanje zahtijevaju domaće nevesele kinematografske prilike, ali i međunarodna saradnja. Međutim, direktorica Aleksandra Božović, kao javni funkcioner, nema taj luksuz da ignoriše medije i novinarska pitanja, te da na taj način gazi pravo javnosti da zna: kako se troše pare građana Crne Gore

vila je i duže bolovanje, pa je njene obaveze trebalo da raspodijele kolege.

Direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović, iako zaposlena sa najvećom platom u toj javnoj ustanovi, sklopila je takođe ugovor o dopunskom radu, ali da ga ne bi potpisivala sama sa sobom, potpisala ga je sa predsjednikom Savjeta Edinom Jašarovićem. Predmet njenog ugovora za 2022. godinu bila je blagovremena realizacija Nacionalnog programa razvoja kinematografije i razvoja crnogorske kinematografije uopšte, a dopunski poslovi konkretno: rad na projektu sa Britanskim savjetom, rad na razvoju ljudskih resursa u crnogorskoj kinematografiji, akreditacija obrazovnih programa, saradnja s opštinama u

cilju razvoja crnogorskih gradova kao filmskih destinacija, razvoj publike, razvoj bioskopske mreže i razvoj distributerske mreže.

ŠTO I KAKO

Pobjeda od Božović nije uspjela da dobije konkretne odgovore na pitanja o tome šta je sve od ovih pobrojanih obaveza realizovala, jer direktorica nije bila raspoložena da odgovara na novinarska pitanja. Odgovore smo morali potražiti na sajtu Filmskog centra, gdje se redovno objavljuju sve aktivnosti ove ustanove. Filmski centar je, dakle, tokom 2022. godine, pored re-

Pitanja na koja nije odgovorila Aleksandra Božović

Pobjeda je direktorici Filmskog centra Aleksandri Božović, u tri navrata, poslala osam pitanja povodom njenih ugovora o dopunskom radu i rezultata angažmana zaposlenih mimo radnog vremena. Ni na jedno nijesmo dobili konkretan odgovor, a pitanja su sljedeća:

1. Kako komentarišete činjenicu da ste za nepuna tri mjeseca od stupanja na dužnost shvatili da se u Filmskom centru previše radi, te da zaposlenima, na čelu sa Vama, svakog mjeseca treba obezbijediti dopunsku zaradu od 200 eura, kako bi mimo radnog vremena

uspjeli da završe nagomilane obaveze?

2. Kakvim učincima iz 2022. godine se možete pohvaliti, tj. koje konkretno „ljudske resurse“ ste razvili, koje ste programe akreditovali, koje gradove ste razvili kao filmske destinacije, gdje ste povećali prisustvo publike i

njenu zainteresovanost za filmske programe, a gdje ste razvili bioskopsku i distributersku mrežu?

3. U ugovoru za 2023, bitno vam je smanjen opseg obaveza, bar u odnosu na ugovor za prethodnu godinu, pa se navodi da ćete za 200 eura više svakog

dovnih aktivnosti, konkursa, poziva za razne festivale, organizovao nekoliko stručnih radionica za obuku domaćeg kadra, na kojima su predavači bili filmski profesionalci iz Evrope i svijeta, a što se tiče razvoja ljudskih resursa i akreditacije programa, ova ustanova je javnost obavijestila da je 30. juna i 1. jula u Baru održan sastanak grupa za „izradu programa obrazovanja iz oblasti filmske industrije“. Tokom 2022. godine, međutim, nijesmo dobili informaciju o rezultatima rada tih radnih grupa. Sa druge strane, iako je program „Ponovo radi bioskop“ najavljen u decembru 2021. godine, uz in-

formaciju da će od 10. decembra do sredine februara 2022. biti održane projekcije crnogorskih filmova u centrima za kulturu u Pljevljima, Plužinama, Beranama, Kolašinu, Petnjici, Rožajama, Gusinju, Plavu, Andrijevici, Nikšiću, Golubovcima, Podgorici, Herceg Novom, Ulcinju, Tuzima i Danilovgradu, to se nije realizovalo, bar sudeći prema informacijama na sajtu Filmskog centra i arhivi medija. Projekcije nekoliko filmova domaće kinematografije održane su samo na Etno festu u Gusinju i to ne u pomenutom periodu, već u julu 2022. godine. Što se tiče ostalih zaposlenih u Filmskom centru, zanimljivo je da su pojedini u svojim ugovorima imali i po desetak nabrojanih obaveza, od marketinga, grafičkog dizajna, uređivanja društvenih mreža, pa sve do razvoja softvera i izrade raznih ugovora i drugih pravnih akata, a pojedini su imali jednu ili dvije obaveze, za istovjetnu novčanu naknadu od 200 eura. Primjera radi, savjetnica za međunarodnu saradnju, promociju i plasman Marija Nikčević, po obrazovanju diplomirana producentkinja, imala je obavezu da tokom 2022. godine, mimo radnog vremena, završava sljedeće poslove: administriranje i uređivanje stranica na socijalnim mrežama; ažuriranje objava na zvaničnom vebsajtu ustanove; koordinacija i organizovanje događaja, komunikacije, marketing pojedinačnih projekata, protokol; izradu ugovora sa saradnicima (oblast promocije); izradu i uređivanje promo materijala (grafički dizajn priprema i korigovanje vizuala); izrada prezentacija, izvještaja i planova rada (van okvira

mjeseca raditi na koordinaciji dopunskim radom zaposlenih, koordinaciji i organizaciji „Industry Marketa“ na Montenegro film festivalu u Herceg Novom, te na programima razvoja deficitarnog kadra u kinematografiji. Kada se tačno održao „Industry Market“ na Montenegro film festivalu, šta su bili njegovi rezultati i kako to da Vam je i za koordinaciju i organizaciju tog marketa trebalo svakog mjeseca isplaćivati po 200 eura (pa čak i u mjesecima nakon zatvaranja festivala)?

4. U vezi sa prethodnim pitanjem, koji deficitarni kadar ste razvili tokom 2022. godine i možete li konkretno navesti projekte u kojima se vide rezultati razvoja tog deficitarnog kadra?

Dopunski ugovori koje je sklopila direktorica i ostali zaposleni

Aleksandra Božović

POBJEDA

još po 200 sedam radnika

međunarodne saradnje); koordinacija programa digitalizacije bioskopa i širenja bioskopske mreže u Crnoj Gori; prevođenje sa engleskog jezika zvaničnih tekstova za medije i partnere; korespodencija i koordinacija sa drugim partnerima Centra, u vezi sa realizacijom lokalnih i regionalnih partnerstava – praćenje ugovorenih obaveza. Sa druge strane, njena koleginica Marija Jauković, menadžerka za oblast upravljanja ljudskim resursima, raspoređena na radno mjesto poslovnog sekretara, imala je obavezu da tokom 2022. godine komunicira sa centrima za kulturu Crne Gore oko ustupanja pokretnog DCP-a (mobilnog bioskopa), u cilju organizacije programskih djelatnosti i razvoja crnogorske kinematografije, kao i prikupljanja informacija radi izrade prve faze razvoja publike. I dok se Nikčević tokom 2023. godine ugovorom nešto smanjio broj obaveza, u istoj godini povećao se broj poslova za Mariju Jauković.

ISPARIO „MARKET“

Savjet Filmskog centra sastao se i 26. decembra 2022. godine. Ponovo je donio odluku o uvođenju dopunskog rada do polovine punog radnog vremena, od 1. januara do 31. decembra 2023. godine. I ovoga puta istaknuta je nemogućnost da se u okviru radnog vremena završe na kvalitetan način sve planirane i nagomilane aktivnosti, imajući u vidu broj zaposlenih.

DIREKTORICA SVOJE UGOVORE SKLOPILA SA PREDSJEDNIKOM

SAVJETA: Aleksandra Božović i Edin Jašarović 2022. godine

Od ignorisanja do šturog odgovora

Direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović ignorisala je novinarska pitanja Pobjede od 25. aprila do 9. maja, pa i nakon što smo ih joj dva puta proslijedili na poslovni imejl. Ignorisala je i Vajber poruku, sa istim pitanjima, koju smo poslali 8. maja, ali je potom na imejl odgovorila naredni dan. Pomenula je dane praznika, te da su zaposleni u Filmskom centru „u jeku priprema za 77. Kanski festival“. - Kako se sva postavljena pitanja odnose na ugovore o dopunskom radu u iznosu od 200 eura za sedam zaposlenih u Filmskom centru Crne Gore, ukazujem da su ugovori zaključeni zbog poslova koji nijesu u opisu posla radnog mjesta svakog od zaposlenih, u skladu sa odredbom člana 202 Zakona o radu. Sve dodatne detalje tim povodom koje Vas interesuju možete pronaći u rješenju crnogorske Državne revizorske institucije (DRI) od 21. novembra 2023. godine – bilo je sve što je ovim povodom izjavila Aleksandra Božović, ne odgovorivši konkretno ni na jedno od osam poslatih pitanja. Nalaz DRI, koji pominje Božović, zapravo je izvještaj o reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja Filmskog centra za 2022. godinu. Osim konstatacije o sklapanju ugovora o dopunskom radu za tu godinu, te pozivanja na zakonske propise kojima je to omogućeno, u tom izvještaju nema „dodatnih detalja“, kako ih je nazvala Božović, koji su interesovali Pobjedu i u vezi sa tim su i poslata novinarska pitanja.

Direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović ovoga puta imala je malo više sreće, jer joj je na teret, mimo radnog vremena, palo znatno manje obaveza nego što je to bio slučaj tokom 2022. godine. Međutim, novčana naknada joj se nije smanjila, pa je za još 200 eura mjesečno Božović trebalo da koordinira dopunskim radom zaposlenih, zatim da koordinira i organizuje „Industry Market“ na Montenegro film festivalu u Herceg Novom, te da radi na programima razvoja deficitarnog kadra u kinematografiji. Zanimljivo je da su građani Crne Gore, pored redovne plate, direktorici Filmskog centra morali da punih 12 mjeseci plaćaju angažman i na koordinaciji i organizaciji „Industry Marketa“ na Montenegro film festivalu u Her-

5. Kada ne radite sve ovo što je pobrojano u ugovorima o dopunskoj zaradi, šta Vi konkretno radite za redovnu platu?

6. Svi Vaši zaposleni, u svojim ugovorima o dopunskom radu, imaju nabrojano niz obaveza, pa se, recimo, diplomirani producenti, između ostalog, bave marketingom, novinarstvom, prevođenjem na strane jezike, razvojem softvera, pisanjem projekata za konkurse, fondove itd. Kako komentarišete ovu svestranost Vaših zaposlenih, od kojih neki u dopunskim ugovorima imaju toliki broj obaveza da se postavlja logično pitanje i šta su im onda redovne radne obaveze?

7. Da li ste ikada pokušali da za određene nedostajuće

ceg Novom, koji prošle godine, sudeći prema sajtu festivala, sajtu Filmskog centra, medijskim najavama i drugim dostupnim informacijama, nije ni održan. A i da je održan, po ugovoru koji je Božović sklopila sa predsjednikom Savjeta, ispada da smo taj angažman u obavezi da joj plaćamo i ne-

pozicije obezbijedite podršku i saglasnost nadležnih institucija, te zaposlite novi kadar?

8. Da li ste Vi, kao i Vaši zaposleni, sklopili nove ugovore o dopunskom radu za 2024. godinu? Ukoliko nijeste, šta je razlog da ti ugovori nijesu produženi i na ovu godinu? Ukoliko jeste, navedite razloge za produženje dopunskog rada.

koliko mjeseci nakon što se taj market i festival završe, u avgustu 2023. godine?! Direktorica Božović, takođe, nije željela da odgovori na Pobjedina pitanja o dopunskom angažmanu u 2023. godini. I za 2023. morali smo, dakle, tragove završenih projekata da potražimo na sajtu Filmskog centra i u arhivama medija, pa smo tako tek krajem oktobra 2023. godine dobili potpunu informaciju o tome šta je suština dvogodišnje saradnje između Filmskog centra i Britanskog savjeta. Toga dana smo čuli niz preporuka za razvoj kinematografije od britanskih stručnjaka, koje inače dugi niz godina u kontinuitetu iznose i domaći filmski profesionalci. Pored drugih aktivnosti, radionica, seminara... početkom decembra u Pljevljima smo saznali i da je Filmski centar, zajedno sa Centrom za stručno obrazovanje i istaknutim filmskim radnicima iz zemlje i regiona, izradio i licencirao devet programa za razvoj deficitarnog kadra u oblasti kinematografije. Jedan od prvih programa koji će Filmski centar krenuti da implementira u prvom kvartalu 2024. godine, kako je tada kazala Aleksandra Božović, jeste i program za kino-operatere. Digitalizacija bioskopskih sala je uspješno nastavljena i tokom prošle godine, a početkom proljeća ove godine konačno je u punom kapacitetu pokrenut i program „Ponovo radi bioskop“, u saradnji sa Crnogorskom kinotekom i centrima za kulturu.

JAVNOST DA ZNA

Filmski centar Crne Gore jeste ustanova sa malim brojem zaposlenih, a direktorica sa svojim timom zasigurno ima niz obaveza čije ispunjavanje zahtijevaju domaće nevesele kinematografske prilike, ali i međunarodna saradnja. Međutim, direktorica Aleksandra Božović, kao javni funkcioner, nema taj luksuz da ignoriše medije i novinarska pitanja, te da na taj način gazi pravo javnosti da zna: kako se troše pare građana Crne Gore, zašto u toj ustanovi plaćamo dopunski rad, te koji su rezultati (i ima li ih) tog dodatnog zalaganja zaposlenih, a prevashodno da li su ispunjene sve ugovorima definisane obaveze. To prije svega u svijetlu činjenice da je Crna Gora država u kojoj samo što se iz topova ne puca kada jednom godišnje ili jednom u dvije godine premijerno vidimo jedan crnogorski dugometražni igrani film, a da ne govorimo o tome da smo na posljednjem mjestu u Evropi po podršci domaćoj kinematografiji u bioskopima. Pobjeda nije uspjela da sazna da li su ugovori o dopunskom radu produženi i na 2024. godinu, budući da smo po zahtjevu za slobodan pristup informacijama dobili dokumentaciju za 2022. i 2023. godinu, a direktorica Božović odbila je da odgovori na to pitanje. J. NIKITOVIĆ tokom 2022. i 2023. godine sklopili ugovore o dopunskom radu

Nova predstava Gradskog pozorišta „Slučaj slomljene vaze“ premijerno u KIC-u

Sve manje vremena imamo jedni za druge

PODGORICA - Premijera predstave za djecu ,,Slučaj slomljene vaze“ (5+) Gradskog pozorišta, koju je po tekstu Milane Matejić režirao Zoran Rakočević, biće održana večeras u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“

V.d. direktorice Gradskog pozorišta Ivona ČovićJaćimović kazala je da nova produkcija „otvara priliku da se naša najmlađa publika emotivno poveže sa situacijama i likovima u predstavi na dublji način“. - Tretiranjem relevantnih tema odrastanja, kao što su, između ostalog, prijateljstvo i porodični odnosi, kroz edukaciju i interaktivan pristup, komad će kako djecu tako i njihove roditelje podstaknuti da razmišljaju o vlastitim iskustvima i osjećajima na nov i kreativan način - rekla je Čović-Jaćimović. Reditelja Zorana Rakočevića raduje što ponovo postavlja komad u Gradskom pozorištu i ovog puta na sceni za djecu. - Mislim da je stvaranje pozorišnih predstava za mlađe uzraste najodgovorniji, ali i najpotrebniji poduhvat koji se uopšte može zamisliti danas u crnogorskom društvu. Ovoga puta moji saradnici, glumci i ja bavili smo se svijetom odnosa malih i velikih, emotivnim, bolnim, slatkim i često uplakanim, ali nježnim izazovima odrastanja u kojima je najvažnije da jedni druge počnemo bolje da razumijemo. Smatram da je odabir teme veoma važan, jer smo svi

Plakat predstave

mi svjedoci izazova pred kojima se nalaze roditelji, staratelji, hranitelji, ali i klinci s druge strane. Sve manje vremena imamo jedni za druge, sve manje pažnje posvećujemo drugima, usmjereni smo na stvaranje, zarađivanje, sticanje i trošenje, vuku nas postavljeni standardi i stereotipi ponašanja; na porodicu kao zajednicu ljudi raznih doba reflektuju se sve društvene i političke traume, a da često toga nijesmo ni svjesni. Treba da se slušamo, gledamo, da više dijelimo i intenzivnije razmjenjujemo - kazao je reditelj Rakočević. Mlada dramaturškinja Milana Matejić kazala je da je tekst za predstavu ,,Slučaj slomljene vaze“ nastao upravo iz potrebe da se naglasi koliko je važno pravo na igru, ne samo za male ljude, već i za odrasle koji utiču na odrastanje i formiranje tih malih ljudi. - Polazišna tačka za pisanje ovog teksta bile su Andersenove bajke. U toku rada na dramatizaciji bajki, u razgovorima sa Zoranom, spontano se otvarao prostor za temu vaspitanja. Likovi poput Princeze na zrnu graška, Jovice Budalice i ostalih, a posebno Ida, koja je izvučena iz bajke Cvijeće male Ide, osavremenjeni su i tako su preslikani u slike toga šta roditelj očekuje da njegovo dijete bude. U toku proba smo svi zajedno ovim likovima dodali još jedan autentičan sloj ličnih priča iz djetinjstva i tako smo se donekle udaljili od Andersena, što na kraju savremeni pristup i dramaturgija pozorišta za djecu nekad zahtijevaju –rekla je Matejić. U predstavi igraju Nevena Penava , Jelena Simić , Ognjen Sekulić , Anđelija Rondović, Miloš Kašćelan, Lara Dragović, Stefan Vuković / Gor an Slavić , Una Lučić, Milo Perović i Itana Dragojević Reprizno igranje zakazano je za 14. maj, u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a. R. K.

„Muzika filmskog univerzuma“ u Podgorici

PODGORICA - Multimedijalni program „Muzika filmskog univerzuma“ biće održan sjutra u 20 sati, u Velikoj sali Muzičkog centra u Podgorici.

Kako se navodi u saopštenju Crnogorske kinoteke, ovaj kulturni događaj motivisan je željom za upoznavanjem šireg auditorijuma sa značajem muzike za sveukupnu estetiku filmskih ostvarenja. S tim u vezi odabrane su arije velikih svjetskih imena: Nina Rote, Enia Morikonea, Džejmsa Hornera, Eugena Doga

ali i kompozitora koji su porijeklom sa prostora nekadašnje Jugoslavije. Osim edukativnog, ova kulturna manifestacija trebalo bi da podstakne kreativnu inventivnost crnogorskih kompozitora da svoju imaginaciju usmjere ka stvaranju djela prijemčivih filmskoj umjetnosti. Učestvuju: Aleksandra Vojvodić - J ovović - sopran, Hor Antivari Musica, Miro Kruščić – dirigent, Ana Vukazić – klavir, Aleksandar Magočević – harmonika, Ivan Stanojević – violina, Uroš Sučić – truba. R. K.

Filmski

Počela temeljna rekonstrukcija još jedne ulice na Draču

Kaldrma i oblutak

krasiće i Ulicu Đečevića

Projektovanim rješenjem saobraćajnica je definisana kao jednosmjerna, kolsko-pješačka sa dozvoljenim smjerom kretanja od Ulice Vlada Martinovića prema Ulici Slobodana Škerovića. Izuzetak su prvih 20 metara saobraćajnice, gdje je predviđeno dvosmjerno odvijanje saobraćaja kako bi korisnici postojeće parking površine, koja se uređuje popločavanjem granitnom kockom, mogli direktno da skrenu u Ulicu Vlada Martinovića – naveo je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice prije dva dana započela je temeljnu rekonstrukciju Ulice Đečevića na Draču.

Izvođač radova je građevinska firma Indel inženjering Podgorica. Dužina saobraćajnice je 281 metar, ugovorena vrijednost radova 396.712 eura (sa PDV-om), a rok za završetak posla 120 dana.

RADOVI

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Dragan Senić, koji je sa saradnicima iz gadske uprave u subotu posjetio Ulicu Đečevića, kazao je da je projektom predviđena njena rekonstrukcija u postojećim gabaritima, od raskrsnice sa Ulicom Vlada Martinovića do raskrsnice sa Ulicom Slobodana Škerovića.

- Projektovanim rješenjem saobraćajnica je definisana kao jednosmjerna, kolsko-pješačka sa dozvoljenim smjerom

kretanja od Ulice Vlada Martinovića prema Ulici Slobodana Škerovića. Izuzetak su prvih 20 metara saobraćajnice, gdje je predviđeno dvosmjerno odvijanje saobraćaja kako bi korisnici postojeće parking površine, koja se uređuje popločavanjem granitnom kockom (sa lijeve strane ulice), mogli direktno da skrenu u Ulicu Vlada Martinovića – na-

Uskoro javni poziv za revitalizaciju Jusovače i uređenje Trga golootočkih žrtava

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić najavio je da će rekonstruisati Trg golootočkih žrtava, kao i da će uskoro biti raspisan javni poziv za revitalizaciju Jusovače.

- Završen je revidovani projekat Jusovače i vrlo brzo će Uprava za kapitalne investicije raspisati javni poziv za revitalizaciju tog objekta. U planu je rekonstrukcija kompletne Jusovače, dobili smo

veo je Senić, uz napomenu da je na kolovozu predviđen zastor od kamene kocke, a na trotoaru od kamenih oblutaka u cementnom malteru, kao što je to urađeno u ulicama Vlada Martinovića i Slobodana Škerovića na Draču, odnosno kao što se radi i u ulicama koje se rekonstruišu i u Staroj varoši. Ispred svih ulaza stambenih zgrada, kao i duž desne ivice

saglasnost od Ministarstva kulture. Tu su predviđeni razni sadržaji, vrijednost projekta je oko tri miliona eura, sredstva su obezbijeđena i vrlo brzo će biti raspisan javni poziv za rekonstrukciju. Mi ćemo raspisati javni poziv za odabir projektanta za uređenje Trga golootočkih žrtava. Nakon uređenja Jusovače i Trga golootočkih žrtava, rekonstrukcijom ovih ulica ovo će biti veoma lijep dio grada – zaključio je Senić.

Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice najavljuju da će na ovaj način urediti još nekoliko ulica na Draču

kolovoza uz trotoar od kamenih oblutaka, predviđeno je postavljanje barikadnih stubića visine 70 centimetara, kako bi se kanalisali svi saobraćajni tokovi i spriječilo nepropisno parkiranje.

ULAGANJA

- Na prvih 20 metara širina kolovoza iznosiće pet i po metara i omogućava dvosmjerno odvijanje saobraćaja. Sa lijeve strane saobraćajnice predviđena je pješačka staza širine dva i po metra koja omogućava nivelaciono uklapanje projektovane ulice postojećom parking površinom, a pristup parking površini je omogućen preko oborenog ivičnjaka visine šest centimetara. Na preostalom dijelu saobraćajnice širina kolovoza kreće se od tri do tri i po metra i uslovljena je postojećim objaktima sa obje strane. Sa desne strane ulice predviđena je pješačka staza promjenljive širine, minimum jedan metar, a na ostatku trase zbog prostornih ograničenja nije bilo moguće predvidjeti trotoar u kontinuitetu – naveo je Senić, uz napomenu da je od prateće komunalne infrastrukture planirana izgradnja atmosferske kanalizacije, TK kanalizacije, javna rasvjeta kao i jedan krak fekalne kanalizacije sa priključenjem na Ulicu Vlada Martinovića. Navodeći da je rok za izvođenje radova 120 dana od dana uvođenja izvođača u posao, direktor Agencije za izgradnju i razvoj je kazao da će sa radovima krenuti od Ulice Slobodana Škerovića, kako bi omogućili prilaz većem broju stanara zgrada na drugoj strani ulice. Podsjećamo, na ovaj način prošle godine je uređena Ulica Vlada Martinovića, a prije tri godine i Ulica Slobodana Škerovića. Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice najavljuju da će na ovaj način urediti još nekoliko ulica na Draču. I. MITROVIĆ

U dvorišnom dijelu zgrada na uglu ulica Kralja Nikole, 27. marta i Radosava Burića na Zabjelu, na površini od osam hiljada kvadratnih metara, koja je bila zapuštena i nekultivisana, prethodne sedmice otvoren je novi park sa dječjim igralištem i pratećim mobilijarom, teretanom na otvorenom, prostorom za odmor…

- Na svečanoj predaji na upotrebu građanima zajedno sa lokalnom legendom Zabjela pjesnikom Bećom Došljakom u parku smo zasadili i simbolično murvu kako jedna od njegovih mnogobrojnih pjesama i nosi naziv. Betonske šetne staze edukativnim muralima obogatila je umjetnica Ivona Đukić, a izgradnju parka sa pratećim sadržajima pomogle kolege iz gradskih preduzeća Agencije za stanovanje, Komunalnih usluga, Čistoće i Puteva – saopšteno je iz PG biroa. Otvaranju parka prisustvovao je zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević, direktori i službenici gradskih preduzeća i službi, mnogobrojni građani te predstavnici medija. I. M.

Proljećni pazar još jednom dokazao da je centar dobrog provoda, u subotu veče nastupila Amira Medunjanin

Proljećni pazar još jednom je dokazao da je centar dobrog provoda u glavnom gradu.

Diva sevdaha i miljenica podgoričke publike Amira Medunjanin održala je u subotu veče koncert za pamćenje pred prepunim Trgom nezavisnosti. Tokom dva sata koncerta smjenjivale su se mnogobrojne poznate domaće pjesme koje su pokazivale sav raskoš njenog talenta, te je publika oduševljeno pjevala uz svaki stih i svaku novu izvedbu nagradila gromoglasnim aplauzom. Posebnu emociju publike osjetila je i sama Medunjanin. Odlična atmosfera bila je i juče na glavnom gradskom trgu, tokom predstave za djecu ,,Mali bijeli zec“ u izvođenju JPU ,,Đina Vrbica“, kao i u večernjem terminu kada su nastupali plesni klub Sonrisa, Luka Radović i di-džej, Nina Žižić i di-džej Danilo Radusinović Iz Turističke organizacije Podgorice su najavili da će danas na Poljećnom pazaru nastupiti Rent-a-party animatori, zatim Anesthesia Duo i Tina Džankić sa bendom. Sjutra će nastupiti Filip Sjekloća i Ansambl Toć, dok će u srijedu posjetioce zabavljati Tamara Vujačić i Željko Vukčević, kao i di-džej Mallex Marrero. Osim ovog pazara, TO Podgorica podržava organizaciju drugih manifestacija u Podgorici, te je za 17. maj najavljeno novo izdanje Podgoričkog salona vina u TC Kapital plaza, a za 26. maj velika smotra folklora ,,Svi plešemo, srce igrom darujemo“. I.M.

Predstavnici gradske uprave u Ulici Đečevića

Jusovača i Trg golootočkih žrtava

I.MITROVIĆ

Novi park na Zabjelu

Sa nastupa Amire Medunjanin

Povodom aktuelne krize u Čistoći, čelnici tog gradskog preduzeća zatražili pomoć na više adresa

Povodom aktuelne krize u DOO Čistoća Podgorica, u kojoj je najavljeno smanjenje plata svim zaposlenima za 10 odsto, čelnici tog gradskog preduzeća obratili su se prethodne sedmice pismenim zahtjevom Ministarstvu finansija od čijih nadležnih traže da im objasne na koji način da sprovedu obračun plata i eventualno otpuštanje dijela zaposlenih.

Nakon što su iz Sekretarijata za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada 19. aprila zvanično obaviješteni da taj organ nije nadležan za davanje mišljenja i uputstava u vezi s primjenom normi koje proizilaze iz Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nego isključivo Ministarstvo finansija kao nadležni resor Vlade Crne Gore, predstavnici gradskog preduzeća Čistoća su 29. aprila u Privrednoj komori Crne Gore održali sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija. Međutim, 8. maja su preko Odbora udruženja komunalne privrede, koji funkcioniše u sastavu Privredne komore, i pismenim putem uputili pitanja Ministarstvu finansija od čijih nadležnih očekuju da im konkretno odgovore na koji način da obračunaju zarade zaposlenima, kako ne bi povrijedili zakon.

To je za Pobjedu izjavio v. d. direktora Čistoće Denis Hot.

POJAŠNJENJE

Podsjetivši da su se prethodno obratili Sekretarijatu za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada da im daju mišljenje, odnosno tumačenje člana 10 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, direktor Čistoće kaže da su im iz tog resora odgovorili da oni nijesu nadležni za davanje mišljenja i uputstava u vezi s primjenom normi koji proizilaze iz Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nego isključivo Ministarstvo finansija kao nadležni resor Vlade Crne Gore, shodno članu 38 samog zakona. Nakon toga, 29. aprila u Pri-

Iz Ministarstva finansija da im objasne na koji način da umanje plate zapošljenima

Nakon što su iz Sekretarijata za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada 19. aprila obaviješteni da taj organ nije nadležan za davanje mišljenja i uputstava u vezi s primjenom normi koje proizilaze iz Zakona o zaradama zapošljenih u javnom sektoru, predstavnici Ćistoće su 29. aprila u Privrednoj komori održali sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija. Međutim, kako nijesu dobili konkretne odgovore na sve što ih je zanimalo, 8. maja su im i zvanično, pismenim putem, uputili pitanja koja su bila zastupljena tokom razgovora

vrednoj komori, održali su sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija. Međutim, kako nijesu dobili konkretne odgovore na sve što ih je zanimalo, 8. maja su im i zvanično, pismenim putem. uputili pitanja koja su bila zastupljena tokom razgovora. - U zahtjevu koji smo im uputili tražili smo da nam objasne - što predstavlja ukupan fond zarada, da li se odnose na mjesec ili godinu? Na koji

način umanjiti ukupan fond zarada? S obzirom na to da su obračunska vrijednost i koeficijenti predviđeni Granskim kolektivnim ugovorom, umanjenjem zarada pojedinim zaposlenima zarada će biti ispod minimalne, što u tom slučaju? U slučaju primjene, što umanjiti – obračunsku vrijednost ili koeficijente? U kojem roku primijeniti ovaj vid isplate zarada? Da li se, u slučaju primjene, pored smanjenja zarada

treba smanjiti i broj zaposlenih ili je dovoljno da se ispuni jedan uslov – naveo je direktor Čistoće pitanja koja su uputili Ministarstvu finansija od kojih, kako ističe, očekuju da im odgovore u najkraćem roku.

PROPIS

Podsjećamo, iz Ministarstva finansija su prema članu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisali da su ,,pravna lica koja su u pret-

m. babović

Inicirati brisanje spornog člana 10 Zakona o zaradama u javnom sektoru

U dopisu upućenom Ministarstvu finansija, iz gradskog preduzeća Čistoća su naveli: ,,Evidentno je da Granski kolektivni ugovor, koji je u primjeni, prije stupanja na snagu nije usaglašen sa Zakonom o zaradama , a što je bio slučaj i sa prethodnim, pa izvjesno treba inicirati brisanje pomenutog člana 10 Zakona, kako su uostalom i predstavnice Ministarstva finansija najavile, komentarom da u nacrtu novog zakona o zaradama nema ovog člana“.

- Suština cijele priče jeste da su taj član 10 Zakona o zaradama u javnom sektoru nesrećno stavili i sad hoće da ga brišu novim zakonom – kazao je v. d. direktora Čistoće Denis Hot, uz pojašnjenje da je u pitanju dio gdje se Ministarstvo finansija miješa u zarade u preduzećima čiji su osnivači Opština ili država.

hodnoj godini ostvarila gubitak u poslovanju dužna da smanje ukupan fond zarada za 10 odsto u prvoj i dodatno pet procenata u narednoj kalendarskoj godini“. Kako napominju, ukupan fond zarada podrazumijeva ukupna sredstva opredijeljena za bruto zarade zaposlenih (bruto zarada sa doprinosima na teret poslodavca). Takođe, ukazali su da se smanjenje fonda zarada može izvršiti smanjenjem

zarada zasposlenih ili smanjenjem broja zaposlenih. Radnici gradskog preduzeća Čistoća prethodnog mjeseca održali su protest zbog najave o smanjenju plata. Kako su tada poručili, ne interesuje ih to što je preduzeće u gubitku, već plate, koje pošteno zarađuju. Od nadležnih očekuju da ih obavijeste o njihovom budućem statusu, jer će u suprotnom organizovati štrajk. I. MITROVIĆ

Oko 250 volontera učestvovalo u velikoj akciji uklanjanja opožarenih stabala i drugog biljnog otpada na vrhu Gorice Ruka

U akciji je učestvovalo oko 250 izviđača iz Podgorice, Bara, Nikšića i sa Cetinja, a prizor dugačkog lanca na istočnoj padini Gorice, sastavljen od izviđača, vojnika i volontera, ostaće za nezaboravnu uspomenu svim učesnicima ove uspješne akcije

Oko 250 volontera učestvovalo je prije dva dana u velikoj akciji uklanjanja opožarenih stabala i drugog biljnog otpada na istočnoj padini na vrhu Gorice.

Akciju je inicirao Savez izviđača Crne Gore, kojem je ovo početna aktivnost u okviru realizacije projekta „Boranka“, kroz koji se vrši pošumljavanje

opožarenih područja. Podržali su je Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, Ministarstvo odbrane (Vojska Crne Gore), Udruženje ljubitelja Gorice i prirode, Čistoća, Zelenilo, Služba zaštite i spašavanja i pojedinačni volonteri. Prizor dugačkog lanca na istočnoj padini Gorice, sastavljen od izviđa-

ča, vojnika i volontera, ostaće za nezaboravnu uspomenu svim učesnicima ove uspješne akcije.

- U akciji je učestvovalo oko 250 izviđača iz Podgorice, Bara, Nikšića i sa Cetinja. Pripadnici Vojske Crne Gore, osim tehničke podrške u vidu dva kamiona, samoistovarivača, kombinovane inženjerske mašine, na Goricu su donijeli i cistijenu sa pijaćom vodom, na čemu su im svi učesnici akcije mnogo zahvalni. Angažovali su 40 vojnika, a došlo je i 12 volontera Ministarstva odbrane – saopšteno je iz PG biroa. U fokusu je bila istočna padina Gorice, koju je zahvatio veliki požar 2021. godine. - Otpad se iznosio metodom

ruka ruci, u velikim lancima u kojima su zajedno učestvovali svi učesnici ove nevjerovatne akcije. Povezeno je devet kamiona otpada, a ostatak će biti uklonjen u narednim danima. Dan je bio prilično vruć i to je jedino na šta su učesnici ove fenomenalne akcije imali primjedbu. Raspoloženje, energija i sinergija starije učesnike su podsjetili na nekadašnje radne akcije iz doba SFRJ. Mladim izviđačima, a bilo ih je od sedam godina pa nadalje, ovo je sigurno prva akcija ovakvog tipa, ali ih na jesen očekuju nove – navodi se u saopštenju, uz napomenu da će u istom sastavu u oktobru i novembru organizovati pošumljavanje Gorice. I. M.

Radnici Čistoće na terenu

Kapiten Marko Gopčević priča kako je Primorac iz podstanarskog života i nemirnih godina, povratkom kući, uz dobru energiju i prave ljude, stigao do dugo čekane šampionske titule

Prošli smo kroz muke i došli do čuda

PODGORICA - Bazen u Kotoru je zatvoren u martu 2017, otvoren je u novembru 2021. godine sa željom da se nikada više ne ponove problemi zbog kojih je kompletna generacija Primorca ispaštala.

I seniori i sve mlađe kategorije kotorske ekipe vodile su težak i neizvjestan podstanarski život. Čekanje je bilo najteže, odlaganja oko termina otvaranja bazena kao da su lomila volju igračima, i slobodno se, bez zadrške, može napisati da su mlađe selekcije bile pogođene jer su počele da se osipaju. Nikome nije prijalo da se kombijem ili autobusom vozi do Budve na trening, gdje se nemali broj puta radilo na pola bazena. Prisjetio se teških godina kapiten Marko Gopčević, koji je prije dva dana u Herceg Novom dočekao da podigne šampionski trofej. - Sve smo prošli i došli do ci-

lja. Kao da sam taj period života potisnuo, s obzirom da smo ponovo na našem bazenu gdje imamo dobre uslove. Ali, sada kada se sjetim kroz šta je klub prošao, a ja sam posljednjih osam godina u Primorcu, stvarno je osjećaj fenomenalan. Tada nijesmo mogli da razmišljamo o ovakvom uspjehu i titulama, bukvalno smo razmišljali samo da klub preživi. Znači, da ostanemo u Regionalnoj A 1 ligi, koliko-toliko budemo konkurentni, a tek sa povratkom kod kuće počeli smo da sanjamo neke malo veće snove. Ali, ni tada nije sve išlo kako smo se nadali. Međutim, malo po malo, uspjeli smo da dođemo do ovoga čuda. A to je titulakazao je Gopčević. Napominje kapiten da se povratkom na bazen nije preko noći desilo čudo. - Opet su se i tu trebali naći ljudi koji su za Primorac vezani onim čuvenim uspjesima iz

Završeno Evropsko prvenstvo u karateu

PODGORICA - Muški kata

tim karate reprezentacije

Crne Gore kao petoplasirani završio je nastup na Evropskom prvenstvu u Zadru.

Tim u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan

Nikočević i Nikola Milić poražen je u meču za treće mjesto od Azerbejdžana 41,1-40,6. Bronzana ekipa iz Gvadalahare borbu za drugu uzastopnu medalju izborila je pobjedama protiv Srbije i

2008/09. I možda je to bila dodatna kombinacija, uz nas koji smo tu bili godinama i prolazili kroz muke. Spojili smo se i nastavili zajedno do titule. Gopčević je od početka imao respekt prema Jadranu - igračima koji su rasli i bili preplaćeni na trofeje. I zbog toga je kapiten, godinama nazad pred svaku finalnu seriju bio realan. Nije prijetio, a i kako bi iz podstanarskog gnijezda. - Posebno u periodu kada nijesmo bili na našem bazenu bilo je teško da se nosimo sa njima. Bili smo bez kontinuiteta i samim tim je raspoloženje bilo drugačije i ulazili smo sa velikim oprezom. U fazonu - daj da pokušamo, pa ćemo da vidimo gdje smo. Ali, mislim da smo u ovom dijelu sezone, posebno u ligaškim utakmicama, osjetili da imamo konačno taj kvalitet da pariramo, što se vidjelo u dvije ligaške utakmice. Konačno i potvrdilo u finalnoj seriji.

Kotorani su 2022. godine osvojili Kup, a onda je Jadran nakon toga vezao tri trofeja... - Čak se ni ova titulu ne smije uzeti olako - moramo i dalje da radimo i konačno da napravimo seriju. Uvijek pričam da su Jadranovi igrači porasli na trofejima, biće još veći sljedeće sezone, ali i mi smo dovoljno motivisani. Titula će nas pokrenuti i nadam se da će ovo biti početak dominacije Primorca. Turbulentno, nikad dosadno, s usponima i padovima je živio Primorac i dok je trenirao daleko od kuće i kad se vratio kući. Bolno je bilo ispadanje iz A 1 Regionalne lige, ali na sreću Primorac se godinu kasnije vratio tamo gdje mu je mjesto - s elitom.

- Baš smo se juče šalili kako smo u sezoni osvojili i Drugu i Prvu ligu. Mada je kompletna sezona bila čudna. Neki porazi u prvom dijelu su uticali na nas, a tokom pau-

Pobjednička energija

Jadran je, ispostavilo se u posljednjem meču finalne serije, tri puta vodio dva gola razlike. Kotorani su do prvog vođstva stigli tek u posljednjoj četvrtini. Gopčević kaže da ni kod minusa samopouzdanje nije padalo. - Vidio sam ekipu koja ima želju. Nisam sumnajo da ćemo doći do pobjede. Bili smo smireni, vjerovali u tim, bodrili se, a osjetila se i energija pobjednička. Htjeli smo da završimo posa u trećoj utakmici. Tako je i bilo - kazao je kapiten.

ze zbog obaveza reprezentacije razmišljali smo da li je moguće da nam se ovo dešava. Hrabrili smo se da možemo mnogo više. I došli smo do nivoa. I to brzo. Ekipa je osjetila da vrijedi. Uz odličan rad naših trenera, a imali smo sportskog psihologa, kojeg je doveo Pasković, stiglo je samopouzdanje. Osjetili smo da smo tu, posebno nakon prve pobjede na Škveru. Shvatili smo da je to naš momenat i da imamo kvalitet da pobjeđujemo Jadran.

Sa titulom će Primorac direktno u Ligu šampiona.

- To može biti impuls koji nam je trebao jer će sigurno i ekipa biti kvalitetnija, a samim tim i Primorac će biti favorit u domaćim takmičenjima. Zbog svega toga se nadam da ćemo stvoriti stabilnu ekipu, koja će godinama da igra zajedno i češće da dolazi do domaćih trofeja. Šta sad?

- Punimo baterije. Krenuće pregovori unutar kluba, sklapaće se kockice za budućnost. Nadam se najboljem i vjerujem da će ovo biti početak lijepih godina. Jer, titula je iskristalisala sliku i plan koji će se pratiti.

Primorac je slavio titulu do zore...

- Po glasu možete da pretpostavite kakvo je slavlje bilo.

Dobra energija je bila u bazenu i van bazena. Navijači će sada sigurno puniti tribine.

- Ovo i jeste poziv, a siguran sam da će Liga šampiona privući veliki broj ljubitelja vaterpola. A mi ćemo kao i uvijek, kako je to bilo u prošlosti, Primorac predstavljati na najbolji i najljepši sportski način - poručio je Gopčević. A. MARKOVIĆ

Fijasko

Crnogorski rukometaši su u posljednjih 18 godina uz pobjede za pamćenje imali i mnogo razočaranja i turbulentnih perioda, a ono što im se dogodilo maja 2024. pamtiće se kao jedan od težih momenata.

Umjesto da sa nikad boljom ekipom opravdaju ulogu apsolutnog favorita protiv Italije, ,,lavovi“ su doživjeli fijasko i napravili 10 koraka unazad. Selekcija VladaŠole izgubila je oba meča od autsajdera, ekipe koja se na veliko takmičenje plasirala tek treći put u istoriji, a prvi put od 1998. U sjajnoj atmosferi ,,Morače“ bilo je 32:34, nakon 32:26 za tim RikardaTrilinija tri dana ranije u Konversanu. Ogromno razočaranje i veliki šamar za crnogorski rukomet, potvrda da je Rukometni savez debelo pogriješio s izborom neiskusnog stručnjaka Vlada Šole. U rukama je imao ogroman potencijal, a uspio je da sve ,,prospe“. Pod njegovim vođstvom i ,,Morača“ je izgubila epitet neosvojive tvrđave jer su ,,lavovi“ u posljednjih godinu u našoj najvećoj dvorani gubili od Slovenije, Bosne i Hercegovine i Italije. Šola je u devet takmičarskih duela kao ,,izbornik“ Crne Gore upisao samo dvije pobjede. Ipak, koliko je kriv on, toliko su i oni koji su ga izabrali. Nekadašnji olimpijski šampion sa Hrvatskom (kao igrač naravno) je u posljednjem minutu revanša pozvao tajmaut. Smisleno koliko i sve što je viđeno u 120 minuta dvomeča protiv selekcije s Apenina. ,,Šola, odlazi“, čulo se na kraju meča... Otišao je, ali prst na čelo treba da stave i oni koji ostaju – igrači zbog svega što (nije)su uradili i rukovodstvo RSCG. Crna Gora će na velikom takmičenju moći naredni put da nastupi tek 2026. godine, a ovo je generacija koja je morala da eksplodira na narednom Mundijalu.

NOVA LEKCIJA

Njemačke, dok je u polufinalnom meču poražena od Turske 41,90 -39,0.

Kao petoplasirani dan ranije završio je i Nemanja Mikulić (do 75), dok je srebrnu medalju osvojio Nenad Dulović (67). R.P.

Hitri Italijani nijesu mijenjali stil u odnosu na meč u Konversanu, dok Crna Gora ništa nije naučila iz tog debakla. Ponovo je bilo previše tehničkih grešaka (14 po zvaničnoj statistici), konfuzije, ponovo se razbranio Domeniko Ebner, pa je u 12. minutu zbunjeni Šola pozvao tajm-aut kod rezultata 5:7 poslije dva gola Đakoma Savinija, koji je bio pokretač akcija gostiju.

Nije pomoglo jer je Italija povisila na 5:8, Bronco je iz kontre donio četiri gola razlike, a koliko su naši igrači bili dekoncentrisani pokazao je još jedan promašaj MirkaRadovića i pas BrankaVujovića u ruke rivalskog rukometaša.

Gopčević sa saigračima slavi titulu

Fijasko za pamćenje

Na SP u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj kroz evropski baraž plasirali su se Italija, Austrija, Holandija, Slovenija, Češka, Portugal, Španija, Mađarska, Poljska, Island i Sjeverna Makedonija

,,AZURI“ U TRANSU: Otkrili smo ljudima da se u Italiji igra i rukomet

Krenuli su iz pretkvalifikacija i ispisali istoriju – rukometaši Italije igraće na Svjetskom prvenstvu narednog januara nakon što su u dva meča deklasirali Crnu Goru. ,,Azurima“ je to tek treći plasman na veliko takmičenje, prvi od 1998.

- Protiv nas su svi bili favoriti, ali mi smo atipičan tim. Ne možemo da šutiramo sa devet metara, ali brži smo, jaki u igri jedan na jedan. Igramo i agresivnu odbranu, jednostavno – imamo drugačiji stil – rekao je selektor Rikardo Trilini Pivot AndreaParizini radio je što je htio pored crnogorske odbrane.

- Ovo je nevjerovatno, nemam riječi da opišem osjećaj. Znali smo da će atmosfera biti paklena, ali igrali smo veoma dobro. Napravili smo veliku stvar, ali ovo je tek prvi korak. Otkrili smo ljudima da se u Italiji igra i rukomet – istakao je Parizini.

Mirka je zamijenio njegov prezimenjak Luka i smanjio iz kontre na 6:9, potom je pogodio i ArsenijeDragašević, a huk sa tribina ,,Morače“ postajao sve jači. ,,Azuri“ su, međutim, sačuvali ,,hladnu glavu“ i preko pivota AndreeParizinija, kojem naši defanzivci nijesu mogli

ništa, poveli 12:7. Crna Gora je uhvatila priključak, prišla na 11:12 pogotkom FilipaKrivokapića, jedinog srednjeg beka kojeg je Šola imao u timu (Radojica Čepić povrijeđen, Božo Anđelić precrtan), da bi napad za izjednačenje uprskao Matović pogrešnim dodavanjem,

Vlado Šola Selektor: Rikardo Trilini ,,Lavovi“ su bili utučeni nakon meča.

LUKA RADOVIĆ: Iznevjerili smo navijače

- Italija je pokazala mnogo veću želju od nas. Nijesmo pokazali pravo lice ni u prvom, ni u drugom meču. Nije trebalo da iznevjerimo publiku, ali to je sport. Čestitam Italiji na zasluženoj pobjedi, naše je da se sakupimo i saberemo, da radimo još bolje kako bismo ispravili greške i vratili se na pravi put – rekao je desno krilo LukaRadović Što se to desilo pa da ,,lavovi“ u 120 minuta dvomeča budu potpuno nadigrani.

- Nije na meni da to komentarišem – dodao je Radović. Još jednom je istakao atmosferu u ,,Morači“.

- Ovakav ambijent se jednom doživljava, za ovo se živi. Ovo je savršeno, nešto što svako dijete sanja da doživi, ali iznevjerili smo navijače. Od starta nijesmo igrali kako treba, bilo je mnogo tehničkih grešaka i promašenih zicera – naveo je Luka Radović.

ŠOLA: Podnosim ostavku, odgovornost je samo moja

VladoŠola podnio je ostavku nakon debakla protiv Italije. Što je drugo i mogao da uradi...

- Podnosim ostavku. Žao mi je što sam razočarao rukometni svijet u Crnoj Gori. Zahvalan sam Savezu na prilici, imali smo dobar period na Evropskom prvenstvu. Hvala i igračima na saradnji. Svima želim sve najbolje i nikad nijednu ružnu riječ neću reći ni o kome s kim sam radio u Crnoj Gori. Ako bude suprotno, vjerovatno imaju razloga zašto bi to napravili – rekao je Šola. Hrvatski stručnjak rekao je da je odgovornost samo njegova.

- Atmosfera je bila sjajna, ali kad bi samo atmosfera igrala, sigurno bismo pobijedili. Italija nas je nadigrala u svim segmentima, imali su

pa su gosti opet odmakli – bilo je 11:14. Branko Vujović i Kaluđerović su smanjili na ,,minus 1“, ali ni taj momenat nije iskorišćen – Italija je na odmor otišla sa prednošću od 13:17, pa su ,,lavovi“ u drugom poluvremenu morali da nadoknade ukupno 10 golova zaostatka.

kvalitetniju igru i u odbrani u napadu. Čestitam im. Ukazivali smo što sve rade,

TUŽAN OPROŠTAJ

NEMANJE GRBOVIĆA Mnogo toga probao je Šola i u odbrani i u napadu, ali ništa nije išlo. Kada je Vasilije Kaluđerović u 38. minutu zbog pregrubog faula dobio crveni karton, stvari su postale još teže, a Italija je u 43. minutu vratila pet golova pred-

nijesmo imali odgovor. Otvorili smo meč sa nekoliko promašaja zaredom,

nosti (25:20). Nije ni tada nada bila ugašena jer su se ,,lavovi“ vratili, u 50. minutu preko Aleksandra Bakića iz kontre smanjili na 26:27, potom je i Miodrag Ćorsović donio minimalan zaostatak, ali kada je Bronco u 54. minutu realizovao kontru, znalo se da čudesnog pre-

to je dalo sigurnost Italijanima, a nama nesigurnost – kazao je Šola.

- Igračima čestitam na svemu što su uradili. U sportu se događaju uspjesi i neuspjesi, ovo je neuspjeh, pogotovo za mene. Preuzimam svaku odgovornost i krivicu za sve što se desilo. Neću reći ko je igrao dobro ili loše, sve je do mene i stojim ispred njih – kazao je Šola. - Ne želim da se pravdam, niti govorim na način da je neko namjerno nešto uradio ili nije htio. Bili smo nadigrani, nijesmo imali energiju i samopouzdanje koje je potrebno. Nije prvi put da loše reagujemo na ulogu favorita. Bili smo favoriti i protiv BiH, pa je loše ispalo, takođe pred punom dvoranom, gdje ako krene loše to ispadne veliki pritisak.

okreta neće biti... Igrači su ispraćeni aplauzima, sa tribina ,,Morače“ dugo se orila pjesma, a posebno je teško bilo jednom momkujuče je posljednji meč za Crnu Goru odigrao pivot Nemanja Grbović Zaslužio je mnogo bolji oproštaj… N. KOSTIĆ

RAZOČARALI: Tuga crnogorskih rukometaša nakon meča

Italija

Dečić na pobjedu od titule, Mornar slavi evro scenu

PODGORICA – Dva kola

prije kraja situacija na vrhu je ista – Dečić ima tri boda više od Budućnosti, a s obzirom da je bolji i u međusobnim duelima, Tuzanima u preostala dva kola treba pobjeda da ispišu istoriju i osvoje titulu.

Fudbaleri Dečića savladali su Jezero u reprizi polufinala Kupa Crne Gore – 2:0, a istim rezultatom Budućnost je bila bolja od Jedinstva. Na taj način vrh tabele ostao je nepromijenjen. Ipak, za promjene na tabeli pobrinuo se Mornar. Barani su savladali Rudar (3:0), dočekali poraz Sutjeske od Mladosti (3:2) i dva kola prije kraja imaju pet bodova više od Nikšićana, pa se u gradu pod Rumijom već slavi Evropa i istorijski uspjeh.

U meču bez rezultatskog značaja, Petrovac i Arsenal igrali su spuštenog garda, a remijem 2:2 donekle ostaju brige gostima, koji pobjedom Mladosti nijesu još osigurali opstanak bez baraža...

DEČIĆ NAŠAO RECEPT

ZA PLAVLJANE

Dečić u 17 utakmica protiv Jezera slavio je samo jednom, ali kada je bilo najvažnije Tuzani su riješili enigmu iz Plava i došli do trijumfa – 2:0. Za razliku od meča u Beranama, gdje su Tuzani djelovali loše, bezidejno, bez posebne kreacije u napadu, ovog puta su od starta dominirali i zasluženo slavili, a samim tim dodatno se približili tituli. Tim Milorada Pekovića gostuje Sutjesci i dočekuje Arsenal, Budućnost ima domaći meč sa Mornarom i gostovanje Petrovcu. Dečić je vrlo, vrlo blizu prvog trofeja u istoriji. Tuzani su poveli već u trećem minutu - nakon što je lopta upućena sa centra, u mrežu je sa ivice šesnaesterca sproveo Darko Zorić, pri čemu je loše reagovala gostujuća odbrana. Uprkos vođstvu, Dečić je nastavio sa napadima i to im se isplatilo u 62. minutu. Kastratović je tada srušio Šarkića ispred gola i to je bio penal. Loptu je uzeo upravo Šarkić, silovito šutnuo u lijevi ugao i bilo je 2:0. Iako je Dečić dugo imao minimalnu prednost, Jezero nije bilo posebno opasno, ali je Šarkić i najmanje sumnje otklonio – slavlje Tuzana moglo je da počne, šampanjac je već na hlađenju... Dečić ima šansu da u Nikšiću protiv Sutjeske u narednom kolu i teoretski osigura titulu.

MUČENJE ,,PLAVIH“

Budućnost je imala jasan cilj protiv Jedinstva – upisati pobjedu kako bi ostala u trci sa

Budućnost 2

Jedinstvo 00

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 550

Sudija: Mladen Knežević

Golovi: 1:0 Despotović (pen) u 66, 2:0

Grbić u 70. Žuti kartoni: Vl. Adžić, Ivanović (Budućnost), Šćepanović, Banda, Dacić (Jedinstvo)

Budućnost Jedinstvo 0

Domazetović

Ignjatović

Orahovac

Vl. Adžić

Gašević

Brnović

Vukotić (od 58. Raičković)

Va. Adžić (od 58. Bojović)

Ivanović (od 58. Grbić)

Savović (od 88. Mirković)

Despotović (od 84. Sekulić)

Aković

Dacić (od 75. Vlaović) Đ. Cvijović Banda (od 82. Jovanović) A. Cvijović (od 82. Krnić) Dulović Kolić (od 75. Mušović) Idrizović Šćepanović (od 78. Bašić)

De Souza Korać

Dečićem za trofej. Podgoričani su opravdali ulogu favorita, ostvarili pobjedu 2:0, mada mnogo teže nego što se očekivalo. Dugo su se mučili plavo-bijeli, ali su Bjelopoljci, koji se već spremaju za baraž pali u finišu, tačnije u posljednjih pola sata.

Ključni detalj dogodio se u 66. minutu, kada je Đorđe Despotović sa penala, nakon što

Stadion: Titograda. Gledalaca: 250.

Sudija: Vladimir Bjelica.

Golovi: 1:0 Zorić u 3, 2:0 Šarkić u 63. (pen) Žuti kartoni: Matić, Augusto, Đeljaj (Dečić), Mugoša (Jezero).

Nikić

Matić

(od 81. Božanović)

Balić

Milić

Stijepović (od 65. Božović)

Augusto (od 81. Camaj)

Šarkić (od 65. Đoljaj)

Zorić (od 5. Gavrić)

Bajović

Drešaj Đeljaj

Asanović

Perović (od 81. Stijepović)

Mugoša

Pavlićević (od 46. Bošković)

Aranda (od 71. Bareto)

Osmanović

Šimun

Vuković

Kontić

(od 81. Vučetović)

Jovićević

Redžepagić (od 71. Radenović)

je Andrej Cvijović igrao rukom u svom kaznenom prostoru, pogodio za 1:0. Tada su gosti totalno pali, izgubili nadu da mogu iznenaditi šampiona. Izabranici Vuka Bogavca nijesu mogli da ugroze rivala, a rezervisti Budućnosti riješili su meč - Ivan Bojović pobjegao je odbrani gostiju i asistirao na drugu stativu ka usamljenom Petru Grbiću,

Mladost DG

2 Sutjeska 01

3

Stadion: DG Arena. Gledalaca: 150.

Sudija: Savo Vujović.

Golovi: 1:0 Maraš u 34, 1:1 Grivić u 63. (pen), 2:1 Jovanović u 74, 2:2 Babić u 90+1, 3:2 Vukčević u 90+4. Žuti kartoni: Ličina, Vuković, Radusinović, Smolović (Mladost), Šaletić, Vuković (Sutjeska).

Mladost DG Sutjeska

Ličina Neto (od 68. Radusinović) Vukčević Đurović

Vlahović Maraš

Vuković

(od 76. Vuljaj)

Došljak

Vujisić

Jukić

(od 54. Jovanović) Krstović

Giljen Bulatović

Kalezić

(od 61. Bagdadi)

Batrović

(od 78. Pavlović)

Šaletić

Simić

(od 46. Striković)

Babić

Krstović

Grivić

Pajović

(od 85. Marković) Vuković

koji je lako poslao loptu u mrežu za 2:0 i ovjeru trijumfa... MLADOST PRIREDILA SENZACIJU

U Podgorici su odigrana tri prvoligaška meča, a iako su u dva igrala dva tima koja jure titulu, najbolji fudbal viđen je na DG Areni, gdje je Mladost DG priredila senzaciju i savladala Sutjesku 3:2. Lješkopoljci su

Stadion: ,,Topolica“. Gledalaca: 800.

Sudija: Nikola Cvijović.

Golovi: 1:0 Vušurović u 9, 2:0 Ondong

Mba u 20, 3:0 Raičević u 86. Žuti kartoni: Raičević (Mornar), Knežević (Rudar)

Popović

Vušurović (od 82. Vujačić) Vuković Ondong Mba (od 82. Imamović)

62. Kiši) Kaluđerović (od

pod vođstvom Slavoljuba Bubanje iznenadili Budućnost, a sada i Sutjesku i jasno pokazali veliki napredak u igri. Iako je domaći tim imao dosta kadrovskih problema, Mladost je djelovala dobro, znatno motivisanije od Sutjeske, kojoj je ovo bio meč bez prava na grešku i upravo poraz od Mladosti označiće nikad lošiju sezonu za Nikšićane, koji će po svemu

sudeći ostati i bez dva trofeja, ali i bez vize za Evropu, što će biti najslabiji učinak u posljednjih 10 godina. Domaće je u vođstvo doveo Aleksa Maraš u 34. minutu, čime je Mladost krunisala dobro izdanje. Bila je to kontra tokom koje je Vuković napravio sjajan posao i nakon prodora od gotovo 40 metara uposlio Maraša. Držali su domaći iskusno

Dečić nadomak prvog trofeja u istoriji

1.

LISTA STRIJELACA

16 – Korać (Jedinstvo)

14 – Maraš (Mladost DG)

11 - Babić (Petrovac), Šarkić (Dečić)

10 – Đorđević (Arsenal)

9 – Matić (Dečić), Naoaki (Jezero), Despotović (Budućnost)

Sutjesku na sredini terena, Nikšićani bez mogućnosti da naprave ozbiljniju šansu, ali je odbrana domaćih, u kojoj nije bilo Kovačevića, Pejovića i Đinovića, popustila u 63. minutu, kada je Dragan Grivić pogodio sa bijele tačke za 1:1. Ipak, prednost ekipi Mladosti, koja nije željela da se povuče, vratio je Anđelko Jovanović evrogolom iz slobodnog udarca – 2:1. I, onda prava drama u finišu. Prvo je Anto Babić u prvom minutu sudijske nadoknade efektnim udarcem poravnao na 2:2, ali tu nije bio kraja. U posljednjim trenucima meča, igrao se četvrti minut nadoknade, Igor Vukčević pogodio je za veliko slavlje domaćih – 3:2. Tim Slavoljuba Bubanje ovom pobjedom zadržao je nadu da može do direktnog opstanka. Naime, na dva kola do kraja Mladost je na pet bodova zaostatka u odnosu na Arsenal, koji je prvi u sigurnoj zoni, a upravo u narednom kolu igraju Arsenal – Mladost.

MORNAR PLOVI

KA EVROPI

Mornar je u Baru poslao Rudar u Drugu ligu, a sebi čekirao vizu za Evropu – 3:0. Strijelci za domaće bili su Milan Vušurović u 10. minutu i Kris Ondong-Mba u 21. minutu. Konačan rezultat postavljen je u 86. minutu, a strijelac je bio Milivoje Raičević. U primorskom derbiju Petrovac i Arsenal igrali su 2:2. Domaći su poveli golom Adnana Bašića. Bosanskohercegovački fudbaler je natrčao na jedan centaršut i poslao loptu u mrežu Tivćana. Arsenal je poravnao golom Damjana Mugoše uz malo sreće. Mogli su Tivćani i do potpunog preokreta u 22. minutu, ali je šut Ćetka Manojlovića odbranio golman Petrovca Marko Kordić. U 72. minutu Slobodan Babić je sa bijele tačke vratio prednost domaćina. Ipak, samo osam minuta kasnije pogodio je Ian Puleio za poravnanje i konačan remi u primorskom derbiju... R. PEROVIĆ

Odigrani mečevi 34. kola Druge lige

Bokelj pobjedom u derbiju preuzeo vrh

PODGORICA – Otrant je imao prvu ,,meč loptu” da napravi ozbiljan iskorak ka Prvoj ligi, ali u odlučujućem momentu Ulcinjani su zastali i doživjeli prvi poraz nakon sedam mjeseci.

Bokelj je u velikom derbiju uspio da slavi pred praznim tribinama 2:1 i tako dva kola prije kraja preuzme vrh tabele. Domaći su poveli u 13. minutu preko Fatiha Mukovića. Izjednačio je samo pet minuta kasnije iz jedanaesterca Kristijan Škrelja. Vodila se velika borba, gostima je i remi odgovarao, ali je meč odlučen autogolom Horikea u 78. minutu. Dejan Pe-

pić je izveo korner, a u gužvi u petercu lopta je pogodila Japanca u petu i odsjela u mreži. Svi ostali mečevi bili su u sjenci derbija, jer je ostalo sve bilo poznato, odnosno samo je bilo pitanje o drugom putniku u niži rang, ali je Internacional novim porazom završio misiju u debitantskoj sezoni. Iskra je u derbiju začelja slavila protiv Internacionala 2:1. Domaći su poveli u 36. minutu golom Markovića, a u 60. minutu Ivanović je najavio veliki trijumf Iskre. Istina, Radulović je u 83. minutu vratio nadu gostima, ali nijesu imali mogućnost da izbjegnu poraz. U meču bez rezultatskog značaja Igalo je savladalo Berane

Nikšićani u oba meča baraža bolji od Podgorice Sutjeska u polufinalu

Košarkaši Sutjeske savladali su večeras u ,,Bemax areni“ ekipu Podgorice 82:81 u revanš meču baraža za plej-of, a s obzirom da su trijumfovali i u prvoj utakmici 85:81, izborili su prolaz u polufinale. Sam meč u ,,Bemax areni“ donio je nevjerovatan epilog – Podgorica je u prvih 15 minuta imala sve. Kontrolu igre, veliku prednost, vodila čak +16 (25:9) u 11. minutu, ali je Sutjeska već do odmora uspjela da prilično smanji zaostatak – 40:34. Gosti su sjajno otvorili drugo poluvrijeme, serijom 11:0 u prva dva minuta, kompletirali niz 15:0 i stigli do preokreta – 45:40, da bi u 25. minutu Sutjeska prvi put stekla i dvocifrenu razliku –52:42, nakon trojke Otaševića. Bilo je jasno da su se stvari na terenu potpuno promijenile i da Podgorica čeka težak posao da izbori prolaz. Domaći tim poenima Čarapića zaključio je treću dionicu u kojoj je primio čak

29 poena za 52:63. Na sedam minuta prije kraja, Otašević je pogodio trojku za 69:55 i činilo se da neće biti neizvjesne završnice. Ali, Podgorica se borila i poenima Anđušića stigla na 82 sekunde prije kraja do egala – 77:77. Ipak, u posljednjem minutu teško je bilo da domaćini stignu četiri razlike i eventualno izbore produžetak, tako da je Sutjeska mogla da proslavi prolaz dalje.

U redovima Sutjeske dominirao je Spasojević (25 poena), Otašević je dodao 15 (četiri trojke), Mitrović 13, a Vukoti Pavić nedostajao je skok za dabl dabl učinak (10 poena, 9 skokova).

U redovima Podgorice Filip Anđušić postigao je 24, imao i 9 skokova, Kunc i Čarapić dodali su po 10.

Već večeras u polufinalu plejofa SC Derbi u ,,Morači“ (18h) dočekuje Teodo, dok će u utorak od 19 časova Budućnost Voli biti domaćin ekipi Sutjeske. R.P.

Rezultati i tabela

1.

2:0 golovima Ivanovića u 74. i Stanisavića u četvrtom minutu sudijske nadoknade. Ubjedljiv trijumf upisao je Kom, koji je tako dva puta u četiri dana savladao Podgoricu – 4:1. Perišić je nastavio golgeterski niz, postigao je dva gola (52. i 60. minut), a strijelci su bili još Opeke u 35. i Amadi u 54, dok je za goste na samom kraju pogodio mladi Vračar. Neizvjesno je bilo u Podgorici, gdje je Grbalj savladao Lovćen 2:1 i to golom Vasilija Čavora u nadoknadi vremena. Prethodno je Lovćen imao vođstvo pogotkom Bracanovića u 17. minutu, da bi u 35. minutu Pavićević pogodio za egal… R. P.

Titula je blizu i daleko

Mančester siti se pita, ali Arsenal ne gubi nadu. ,,Tobdžije“ su u derbiju sa Junajtedom osvojile cio plijen (slavili 1:0) i sa bodom više, ali i utakmicom više, čekaju rasplet. Siti u utorak gostuje Totenhe-

U Tivtu održan nalni turnir za mlađe pionirke Košarkašice

PODGORICA - Košarkašice

Olimpa šampionke su Crne Gore u uzrastu mlađih pionirki. Nikšićanke su juče u finalnom meču EKO završnog turnira u Tivtu savladale Primorje 59:56. Bronzane medalje osvojile su igračice Sea Starsa, koje su bile bolje od ekipe Budućnost Bemax 63:58. Finalni meč donio je nevjerovatnu neizvjesnost, a Olimp još jednom predvodila Anja Pinter, koja je postigla 41 poen (36 u polufinalu), u strijelce su se upisale još: Petković 6, Kasalica 5, Mumović 4, Backović 3. Kod Primorja najefikasnija bila je Sučević sa 28, a pratile su je Spaić sa 13, Savković 6, Šumar 5, Prlainović i Rikalo po 2.

Pobjednički pehar kapitenki

Olimpa Anji Pinter uručila je Mirjana Sekulić, nekadašnja košarkašica, a sada komesarka takmičenja, koja je uručila i medalje za tri najbolja tima na EKO završnom turniru.

Treće mjesto osvojio je Sea Stars. Tivćanke su u malom finalu savladale Budućnost Bemax 63:58, a meč koji je donio dosta drame odlučen je u samom finišu.

Strijelci za Sea Stars bili su: Ema Bakalbašić 22, Milačić 14, Dragana Bakalbašić 10, Backović 9, Zarubica 6, Ivanović 2. U timu Budućnost Bemax dominirala je Lola Racković, koja je postigla 40 poena, a u strijelce su se upisale još: Pavličić 7, Jeknić 6, Rajović 3, Đokić 2.

mu (zaostali meč), a definitivno će šampiona Engleske odlučiti posljednje kolo - Arsenal dočekuje Everton, a Gvardiola sa igračima Vest Hem. Pod velikim pritiskom igrali su juče na ,,Old Trafordu“ fudbaleri Arsenala. Svjesni da ih poraz udaljava od borbe za tron, ali su i ovaj psihološki rat dobili. Trijumf gostima je donio Leandro Trosar u 20. minutu, na asistenciju Kaija Haverca Domaćin je bio bez šansi da ugrozi vođstvo lideru, a s ovim porazom je ostao na osmom mjestu... A.M.

Prethodno, prvog dana turnira, Primorje je u zanimljivom polufinalu savladalo Sea Stars 61:56. U pobjedničkom timu istakle su se Simeona Spaić sa 17 i Petra Sučević sa 16, a upisale su se još: Prlainović 10, Savković 8, Šumar 6, Bašlin i Rikalo po 2. Za Tivćanke strijelci su bili: Milačić 23, Dragana Bakalbašić 12, Ema Bakalbašić 11, Ivanović 4, Backović, Jelovac i Zarubica po 2. Na otvaranju turnira Olimp je bio bolji od Budućnost Bemax 49:40. Za Nikšićanke strijelci su bili: Pinter 36, Kasalica 6, Backović 4, Guzina 2, Mumović 1. U poraženom timu strijelci su bili: Racković 24, Pavlović 6 Pavličić 4, Rajović 3, Kustudić 2, Laković 1. R.P.

PREMIJER LIGA: Arsenal osvojio ,,Old Traford“

Slavlje fudbalera Bokelja juče u Kotoru

FSCG

Atmosfera sjajna, energija prava

PODGORICA – Za odbojkašicama Crne Gore je više od polovine priprema za start u Srebrnoj ligi.

Izabranice Milorada Krunića vrijedno treniraju u Podgorici, spremajući se za prvi turnir u Podgorici, na kojem će naša selekcija od 17. do 19. maja igrati sa Gruzijom i Farskim Ostrvima.

- Jako smo zadovoljne pripremama. Iako je ekipa podmlađena, atmosfera je, stvarno, fenomenalna, djevojke su super. Nadamo se da ćemo se na prvom turniru protiv Gruzije i Farskih Ostrva prikazati u što boljem svjetlu i da ćemo na najbolji način otvoriti turnir, koji je uvertira za naredne utakmice – rekla je Saška Đurović, srednji bloker naše reprezentacije.

Krunić na pripremama ima 17 igračica na raspolaganju. To su tehničari Marija Šušić (Buta Baku, Azerbejdžan) i Viktoria Đukić (Budućnost volej), primači servisa i korektori Danijela Džaković (Maćerata, Italija), Nevena Vukčević (Lugoš, Rumunija), Lara Jovović (Herceg Novi), Simona Petranović (Ub, Srbi-

MOTO GP:

ja), Darja Popović (Budućnost volej), Kristina Božović (Luka Bar), Viktorija Čoković (Budva), srednji blokeri Mina Dragović (Jedinstvo Stara Pazova, Srbija), Katarina Budrak (Romans, Francuska), Saška Đurović (Crvena zvezda, Srbija), Teodora Rakočević (Banjaluka, Bosna i Hercegovina), Lana Rakočević (Budućnost volej), te libera Melisa Cenović (Herceg Novi), Gordana Madžgalj (Jedinstvo) i Ksenija Krunić (Akademija).

- Ekipa je veoma mlada, sa ja-

kom zanimljivim i perspektivnim curama. Nadam se, čak, boljem rezultatu nego prošle godine. Lijepo se radi, djevojke su došle spremne na pripreme i vidjećemo kako će u nastavku sve teći – rekla je primač servisa Danijela Džaković.

Nakon prvog, seniorke putuju na drugi turnir, gdje će gostovati Portugalu zajedno s Islandom, od 24. do 26. maja. Trećeg vikenda, od 31. maja do 2. juna, Crna Gora će igrati na turniru u Bosni i Hercegovini, protiv domaćina i selek-

cije Portugala, dok će četvrtog vikenda naše odbojkašice biti slobodne, kao i Portugal, Mađarska, Letonija, Gruzija, Island i Luksemburg. Nakon četiri odigrana turnira, dvije najbolje reprezentacije će igrati dvomeč finala, i to 13. i 16. juna.

- Imamo dobru energiju i veoma smo motivisane na ovim pripremama. Trudićemo se da ta energija ostane do kraja prvog turnira i da izborimo što bolji plasman u Srebrnoj ligi –rekla je srednji bloker Teodora Rakočević. S. JONČIĆ

Favoriti

PODGORICA - Osvajači medalja na juniorskim kupovima Evrope Stevan Nikčević, Stefan Kovinić, Andrijana Šutović i Jovana Mrvaljević opravdali su talenat i na Prvenstvu Crne Gore u konkurenciji mlađih seniora i seniorki.

Nikčević je bio zlatni u kategoriji do 90, Kovinić preko 100, Andrijana Šutović je trijumfovala u kategoriji do 70, a Mrvaljević preko 78 kilograma. Prvaci Crne Gore u konkurenciji mlađih seniora postali su i Mario Gegaj (do 60), Emil Sinanović (do 66), Matija Rakočević (do 73), Marko Jancer (do 81) i Petar Goranović (do 100). U ženskoj konkurenciji najbolje su bile Marija Simić (do 48), Milana Stevanović (do 52), Vedrana Praščević (do 57), Ajša Nurković (do 63) i Nataša Jeftić (do 78). R. A.

PODGORICA - Horhe

Martin je ukupni pobjednik Francuske. Vozač Pramak Dukatija je u Le Manu bio najbolji u sprintu i na glavnoj trci.

Španac je slavio ispred Marka Markesa, a na postolju je završio branilac titule Frančesko Banjaja

Do samog kraja vodila se velika borba za tron, a šampion je na stazi „Bugati“ dvije trećine trke proveo kao vodeći, jer je već

na startu pretekao Španca. Na 20. krugu pridružio im se Markes i to ,,ludom“ vožnjom jer je startovao sa 13. pozicije. Razlika između vozača koji su završili na podijumu nije bila velika, tako da su navijači u suštini mogli da uživaju u duelima velikana. Iza njih je bio drugi vozač Dukatija - Enea Bastijanini, koji je odradio kaznu dugog kruga. Na poziciji pet završio je vozač Aprilije - Maverik Vinjales, a najboljih deset su kompletirali

Prvo se Nadal oprostio od Rima, a juče i Đoković

Di Đanantoni, Franko Morbideli na Pramak Dukatiju, Bred Binder, Aleš i Aleks Markes

Van staze, pete ovogodišnje trke, završili su debitant Pedro Akost, Marko Beceki i Fabio Kvartararo

U generalnom plasmanu vodi Martin sa 129 bodova, Banjaja ima 38 manje, slijede Markes, Bastijanini. Naredna trka, za Veliku nagradu Katalonije, biće od 24. do 26. maja. A. M.

PODGORICA - Rafael Nadal se u subotu porazom od Huberta Hurkača oprostio od Rima, a dan kasnije i Novak Đoković! Najbolji teniser svijeta izgubio je meč od Čileanca Alehandra Tabila - 6:2, 6:3 u šesnaestini finala jednog od jačih zemljanih turnira. Osvajač 24 grend slem titule na ,,Foro Italiku“ nije mogao ništa protiv 32. tenisera svijeta, koji je u prvom setu poveo 4:0. Do kraja je Čileanac, koji je nakon meča izjavio da je u šoku, u laganom ritmu stigao do jedne od najvećih pobjeda u profi karijeri. Meč je trajao 67 minuta. Tabila će za četvrtfinale igrati protiv Karena Hačanova R. A.

PODGORICA - Karatisti

Iskre osvojili su prvo mjesto u generalnom plasmanu na 18. internacionalnom karate turniru Pljevlja Open. Nastup je završila sa 11 zlatnih, pet srebrnih i osam bronzanih medalja. Gorštak iz Kolašina sa deset zlatnih i po jednom srebrnom i bronzanom medaljom, kao i prošle godine, bio je drugoplasirani, a Ulcinj treći sa devet zlatnih, 11 srebrnih i 13 bronzanih medalja.

Prošlogodišnji pobjednik, Beogradski karate savez, nastup je završio na četvrtom mjestu, dok je peti bio podgorički klub Kobra kai (6-6-2).

Organizator turnira, Karate klub Potoci, nastup je završio sa 25 zlatnih, osam srebrnih i 22 bronzane medalje, ali ostvareni rezultati nijesu bodovani za konačan plasman. Turnir u Pljevljima okupio je 528 takmičara iz 37 klubova i sedam država. R. A.

PODGORICA - Crnogorski bokser Vasilije Kujundžić osvojio je zlatnu medalju na međunarodnom turniru Kup nacija u Vrbasu. Junior Budve savladao je u finalnom meču kategorije preko 80 kilograma Gabrijela Makića iz Srbije. Nastup u finalu izborio je pobjedom protiv Ajdamira Sajitbeka iz Kazahstana. Turnir u Vrbasu bio mu je u sklopu priprema za juniorsko prvenstvo Evrope, koje ga očekuje krajem juna. R. P.

Prvenstvo Crne Gore u džudou za mlađe seniore

Karate turnir u Pljevljima

Veliki uspjeh crnogorskog boksera na Kupu nacija

AUSTRIJSKO BOMBARDOVANJE CRNE GORE I PODGORICE 1914/1915. GODINE

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Konačno, u prilici smo i da rasvijetlimo kako je došlo do toga da se dan podgoričkog masakra pogrešno veže za 16. april 1915. godine. Naime, Andrija P. Ivančević je 1920. godine, samo pet godina nakon ovog događaja, napisao članak „Prve bombe nad Podgoricom“ koji je objavljen u „Podgoričkoj areni“, zbirci sjećanja na događaje u Podgorici, u periodu 1870-1920. godine. Ivančevićev članak je izuzetan. U njemu se otkriva da je „krupni pijesak pobio svijet više nego i same bombe”. Ali u tom članku se navodi da se tragičan događaj odigrao 16. aprila, što nije tačno. Bombardovanje se, kako navedeni izvori svjedoče, zbilo 24. marta 1915. (po starom kalendaru). Ukoliko je Ivančević htio da događaj datira po novom kalendaru, to bi onda bilo 6. aprila 1915. godine, odnosno, 6. april/24. mart 1915.

Kako je došlo do ovog previda, možemo samo da nagađamo. Moguće je da je u Ivančevićevom rukopisu prvobitno stajalo 6. april, a da je nepažnjom ispred broja 6 dodato 1, pa je ispalo 16. Nevolja je u tome što je kasnije Kosta Čakić objavio Ivančevićev članak (s pogrešnim datumom) u svojoj knjizi „Pakao nad Podgoricom“, a greška se odatle prenosila dalje, tako da je došlo do velike kontaminacije.

Osim toga, Ivančevićev članak je, neznatno izmijenjen i, takođe sa pogrešnim datumom, objavljen u dnevnom listu „Pobjeda” 7. februara 1980. godine, a potom i u knjizi Svetozara Piletića „Saga o Podgorici” (Kulturno-prosvjetna zajednica Podgorica, Podgorica, 1995, str. 77-78).

U Piletićevom članku se, osim preuzimanja pogrešnog datuma, navodi da se smrtonosno bombardovanje zbilo u poneđeljak, što takođe nije tačno. Kako je naprijed rečeno, masakr na podgoričkom trgu nije bio u poneđeljak već u utorak 24. marta 1915. godine (po st. kalendaru). Ovo se vrlo lako može provjeriti na svakom mobilnom telefonu koji ima aplikaciju „kalendar”. Ta aplikacija omogućava brzu provjeru datuma i dana u neđelji prije stotinu godina. Međutim, taj servis nudi datume

Rasprsnuti krši pobili su više ljudi nego same bombe

Andrija P. Ivančević je 1920, samo pet godina nakon bombardovanja Podgorice, napisao članak „Prve bombe nad Podgoricom“, koji je objavljen u „Podgoričkoj areni“, zbirci sjećanja na događaje 1870-1920. u Podgorici. Članak je izuzetan. Ali u njemu se navodi i da se tragičan događaj odigrao 16. aprila, što nije tačno. Bombardovanje se zbilo 24. marta 1915. godine (po starom kalendaru)

samo po novom kalendaru, pa podgorički događaj treba tražiti pod datumom 6. april 1915. godine (utorak). Evo sada i članka Andrije P. Ivančevića iz 1920. godine, koji veoma slikovito opisuje događaj na podgoričkom trgu. „Prve bombe nad Podgoricom Od davnih vremena Podgorica je imala jedan svečani dan u godini, koji je zgodno dolazio mladeži sa sviju strana Crne Gore, radi viđenja, bližeg upoznavanja i zaručivanja. Taj dan bio je drugi dan Uskrsa, kada se istovremeno održavao i pazarni dan u Podgorici. U ovome danu stariji iz sela dovode u grad svoju mladež, djevojke i momke, radi viđenja i zaručivanja. (…) Zato je drugi dan Vaskrsa u Podgorici dojurilo i staro i mlado. Tako da se dana 16. aprila 1915. godine pokupio silan svijet u gradu. Podgorica, iako poznata po svome prostranstvu grada i širokim ulicama, toga dana, moglo bi se reći, pred navalom svijeta svega je nedostajalo, osobito je bilo zakrčeno na trgu grada, gdje je bilo kao u košnici. Da bi nesreća bila veća, đačkim bataljonima, pitomcima oficirske škole, dat je slobodan izlazak u grad radi viđenja sa svojima, te se tako još više povećala tjeskoba na ulicama, i baš u jednoj takvoj situaciji uzletio je sa Igala kod Herceg Novog jedan austrijski dvokrilni avion i nadlijetajući planinski greben Lovćena stigao do Sutormana, a odatle se uputio preko Skadarskog jezera za

Avion je letio iznad glavne ulice, a pri dolasku iznad centra grada, gdje je svijet predstavljao jednu živu cjelinu, bacio je dvije male ručne bombe u razdaljini od pedeset metara i napravio pravu pustoš naokolo. Bombe su pale po tvrdom pećinskom terenu. Mrtvih i ranjenih bilo je preko stotinu i dvadeset osoba - u velikoj većini i to od kamenja

Podgoricu. Pri njegovom dolasku nad Dajbapskom gorom ljudi su ga vidjeli iz grada, bio je na velikoj visini i išao je vrlo lagano. Iako je Crna Gora bila u ratu sa Austrougarskom, ipak narod nije shvatio o čemu se radi, stao je na mjestu gdje se ko zatekao i gledao na prilazak aviona i ne sluteći kakvu mu nesreću nosi. Avion je

letio iznad glavne ulice, a pri dolasku nad centrom grada, gdje je svijet predstavljao jednu živu cjelinu, bacio je dvije male ručne bombe u razdaljini od pedeset metara i napravio pravu pustoš unaokolo. Bombe su pale po tvrdom pećinskom terenu, te je krupni pijesak pobio svijet više nego i same bombe. Mrtvih i

ranjenih bilo je preko stotinu i dvadeset osoba – u velikoj većini ranjeni, i to od kamenja. Uzduž glavne ulice bačene su još tri bombe, ali bez štete, jer su pale za kućama, u bašte. Na glas ovoga strašnog događaja u gradu, svijet je pojurio sa svih strana put centra grada, da svak svoga traži koji mu se toga momenta kod kuće nije zatekao i, nastao je pravi užas, osobito od majki koje su pojurile da traže svoju djecu u tom opštem metežu. Tako je taj divni grad pun sunca, mladosti, pjesme i igre za čas bio pretvoren u krv i tugu.” Kako je rečeno naprijed, Ivančevićev članak je izuzetan. Jedina mana je netačan datum. ***

Austrijski aeroplani su i u danima nakon masakra na podgoričkom glavnom trgu nastavili da nadlijeću teritoriju Crne Gore. Ministar Risto Popović pod datumom 5. april 1915. bilježi: „5. 4. 1915 (…) Danas dolazio aeroplan, ali nije bacao bombe. Gospodar ga gađao mitraljezom, a potom ušao u Dvor. Ja ga posmatrao iz Vrhovne komande đe se bijah potrefio kod đenerala Jankovića” („Dnevnik ministra Rista Popovića 1913–1916. godine”, priredio Srđa Martinović, Matica br. 89, proljeće 2022, str. 672). Cetinjski „Vjesnik“ od 7. aprila 1915, broj 23, donosi sljedeći članak: „Opet aeroplani. Onomad, u nedjelju, oko 11 čas, prije podne nad našom prijestonicom se opet pojavio jedan austrijski aeroplan. Doletio je sa jugozapadne strane preko Đinova Brda i preletio je varoš sa kraja po istočnoj strani. Letio je u velikoj visini. Čim se pojavio, bio je stavljen pod preciznu vatru naših baterija. Nije se zadržao nad Cetinjem ni nekoliko trenutaka, već je odmah produžio u zapadnom pravcu put Kotora. Na cijelome putu nigdje nije bacio ni jednu bombu. Juče pred veče iz Kotorskog Zaliva bio se digao jedan hidroplan, koji je letio put naše obale na jug. Kad je bio od prilike četiri kilometra daleko od obale nad pučinom, pao je u more, jer mu se oštetio motor. Jedna austrijska torpednjača doplovila je da ga spase. (Nastavlja se)

Uzletište u Igalu

Kralj Nikola

Podgorički glavni trg prije jednog stoljeća

Risto Popović

SLOBODNA RADNA MJESTA

PODGORICA

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

Br: 02-100/24-1645/3 Podgorica, 13.05.2024. godine

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE objavljuje

JAVNI OGLAS za potrebe

Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu

1. Samostalni/a savjetnik/ica I - za licenciranje i akreditaciju - Odjeljenje za unapređenje kapaciteta stručnih radnika, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet društvenih nauka - pravo, socijalna politika i socijalni rad, sociologija ili pedagogija - poznavanje rada na računaru ( word i excel) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje tri godine radnog iskustva

Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za ljudske resurse), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obrazovanja

Ukoliko je oglasom ili konkursom za radno mjesto propisan VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, a kandidat posjeduje diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu Bachelor (BSc) i diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu specijaliste (Spec. Sci) ili diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu master (MSc), neophodno je da dostavi obje diplome ili uvjerenja, kako bi se iste vrednovale u odnosu na propisane uslove Takođe, kandidat je u obavezi da dostavi i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave i izjednačavanju kvalifikacija, ukoliko je obrazovanje stekao van Crne Gore. Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu Uvjerenje ili potvrda o propisanom radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke:

- Period (od…do…) u kojem je lice steklo radno iskustvo kod poslodavca; - Zvanje i poslovi na kojima je radilo; - Nivo kvalifikacije obrazovanja koji se traži za vršenje poslova koje je lice obavljalo.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za ljudske resurse dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za ljudske resurse za sprovođenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za ljudske resurse www. gov.me/uzk). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Zaposleni kome je isplaćena otpremni-

na po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.

Zaposleni kome je isplaćena otpremina po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, osim zaposlenog koji je lice sa invaliditetom, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu državne uprave u periodu od godine dana od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za ljudske resurse www.gov. me/uzk). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www.gov.me/uzk), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE Ul. Jovana Tomaševića 2A

Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević (nina.kovacevic@hrma.me) tel: 069/301-466; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk

JU KULTURNO-INFORMATIVNI CENTAR „BUDO TOMOVIĆ“

Adresa: VAKA ĐUROVIĆA 12

Tel.: 020-664-235

Email: kicbudotomovic@gmail.com OGLAŠAVA POTREBU Za

Montažer/ka – tehničar/ka tona, jedan izvršilac na neodređeno vrijeme, sa sledećim uslovima: -srednje obrazovanje u obimu od 240 CSPK kredita, -6 mjeseci radnog iskustva, -poznavanje rada na računaru. Oglas traje sedam (7) dana. Kandidati treba da dostave:

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG

ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE

UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

-Prijavu na oglas za slobodno radno mjesto, -CV, -ovjerenu kopiju biometrijske lične karte, -ljekarsko uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, - dokaz o završenom nivou i vrsti obrazovanja, -uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, -dokaz o radnom iskustvu. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

JU OŠ „BRANKO BOŽOVIĆ“

Adresa: JAROSLAVA ČERMAKA 2 Tel.: 020-270-479

Email: skola@os-bbozovic.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

BAR

TEL.: 030/313-048

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR

Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977

Email: sekretar@-br.edu.meeus

Raspisuje konkurs za:

1. NASTAVNIK/CA GASTRONOMIJE , 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bar

Uslovi: Profesor grupe predmeta kulinarstva, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit

Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Nastavnik/ca gastronomije- za 54 nastavna časa sedmično, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2024.god.-3 izvšioca.

Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove.

Uslovi:

Kvalifikacija nivoa obrazovanja VII1 nivo iz oblasti gastronomije-najmanje 240

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

CSPK-a - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo

Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) dokaz o stručnoj spremi-diploma b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti.

e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak

Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola Ul. Mila Boškovića 1 85 000 Bar Tel.030/312-977

Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Dokazi o ispunjenosti uslova, mogu se dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bar

Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Nastavnik/ca matematike- za 16 nastavnih časova sedmično, na određeno vrijeme, do povratka zaposlene s porodiljskog odsustva, a najduže do 31.08.2024.god. - 1 izvšilac

Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove.

Uslovi: profesor/ica matematike, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo

Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) dokaz o stručnoj spremi-diploma

b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak

Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola Ul. Mila Boškovića 1 85 000 Bar Tel.030/312-977

Prijave sa dokumentacijom o ispunjavanju uslova dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Dokazi o ispunjenosti uslova, mogu se dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije.

O rezultatima konkursa kandidati će biti obaviješteni o zakonskom roku. Neblagovremene prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

3. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Bar Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Nastavnik/ca matematike- za 32 nastavnih časova sedmično, na određeno vrijeme, a najduže do 31.08.2024.god.-2 izvšilaca

Pored opštih uslova propisanih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove.

Uslovi: profesor/ica matematike, VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva (240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila u skladu sa posebnim propisom; - položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca); - crnogorsko državljanstvo

Kandidati su dužni da uz prijavu podnesu sledeća dokumenta: a) dokaz o stručnoj spremi-diploma b) licencu –dozvolu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama c) uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte d) dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. e) dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak

Prijave se dostavljaju na adresu: JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola

Poneđeljak, 13. maj 2024.

Ivm. br. 1179/15. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „ Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine “ AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Đonović Predrag iz Bara, Makedonska F - 16., na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serijski br. AA 0430539. sa mjeničnim ovlašćenjem, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 10.05.2024. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se XXIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Đonović Predraga iz Bara u obimu prava svojine 1/1, koja je upisana u Listu nepokretnosti 6311. KO Podgorica III, na katastarskoj parceli br. 2090/1014, objekat br. 1. i to PD 44, spratnost – PN, u naravi stambeni prostor, površine 43 m2. II Dvadeset treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 03.06.2024. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, Ivm.br. 1179/15. od 30.07.2015. godine, radi naplate novčane tražbine izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 6311. KO Podgorica III i to hipoteka br. 19766., po osnovu Ugovora o hipoteci Ov .br. 27410/08. od 23.07.2008. godine, na iznos od 75.604.00 € sa rokom vraćanje do 10.04.2028 godine, Hipotekarni dužnik “ 14. septembar “ d.o.o. u korist izvršnog povjerioca i Zabilježba rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Podgorici Iv.br. 1000/14. od 02.04.2014. godine.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovog Javnog izvršitelja Ivm.br. 1179/15. od 22.12.2015. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 41.280,00 €. VI Na dvadeset trećem Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, bez organičenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na dvadeset trećem Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535 – 16787 – 61. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 4.128,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 535 – 16786 – 64. kod “Prva banke Crne Gore – osnovana 1901. godine “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 10.05.2024. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Bar – Bjeliši placevi 300 m2 i 400 m2 uz put, uknjiženi, POVOLJNO. Tel. 069/332-332

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Dana 11. maja 2024. godine umro je

KRSTO Živkov BABIĆ 1940 - 2024.

Po sopstvenoj želji sahrana je obavljena u krugu najuže porodice na mjesnom groblju Gostilje Brajovićko - Danilovgrad. Kuća žalosti: Ulica dr Blaža Raičevića 107, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga ZDENKA, kćerka SONJA sa porodicom, sin ALEKSANDAR sa porodicom, braća VESELIN i BOŽIDAR sa porodicama, sestrići i ostala brojna rodbina BABIĆ i MARIJANOVIĆ

Sa neizmjernom tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 5. maja 2024. godine preminula naša voljena

DARINKA ĐUROVIĆ

Sahrana će se obaviti u ponedjeljak 13. maja u 11 15 časova na gradskom groblju u Novom Sadu. Adresa za prijem telegrama: Biljana Zeković, 4. jula, 41 Podgorica.

Ožalošćeni: ćerka BILJANA, unuke ALEKSANDRA, LIDIJA i TIJANA, unuci ĐORĐIJE, NIKOLA i MARKO

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 11. maja 2024. u 80. godini, nakon kraće bolesti, preminula naša voljena

DOBRANA

pok. Dušana RADONJIĆ rođena PURIĆ

Saučešće primamo 12. maja u gradskoj kapeli Škaljari od 10 do 15 časova i 13. maja od 9 do 11 časova, kada povorka kreće za Donji Zagarač, gdje će se primati saučešće od 13 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: ćerka ŽELJKA, unuci LUKA i PAVLE, snaha DARA, pastorka SVETLANA, sestre DOSTA i DRAGICA, djever NOVAK, zaova STANISLAVA i ostala mnogobrojna rodbina RADONJIĆ i PURIĆ

Tužnim srcem javljamo da je dana 11. maja 2024. u 75. godini preminuo naš dragi

MILIVOJE - MIŠO Vidaka SEKULIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 13. maja od 9 do 13 30 časova, a sahrana će se obaviti u 15 časova na groblju Bijela Rudina - Bandići.

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Ožalošćeni: supruga RADMILA, sinovi BLAŽO i PAVLE, brat VLADIMIR, snahe ČEDOMILA, MILICA i MILENA, unučad SOFIJA, KRISTINA, IRINA i STEFAN i ostala rodbina SEKULIĆ i VIŠNJIĆ

Sa dubokom tugom i bolom opraštamo se od našeg voljenog brata

KRSTA Živkova BABIĆA 1940 – 2024.

Njegov plemeniti lik i veliko životno djelo ostaju trajno u našim srcima i sjećanju.

VESELIN i BOŽIDAR BABIĆ sa porodicama

BATU RADOVIĆU

S poštovanjem,

Posljednji pozdrav dragom

Njegovi BALJEVIĆI

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

S ljubavlju koju smrt ne prekida živjeti ćeš vječno, u srcima našim.

DRAGAN i NATAŠA RADONJIĆ sa porodicom

Beskrajno sam ti zahvalna za sve trenutke provedene sa tobom. Tvoja dobrota, iskrenost i plemenitost će zauvijek ostati u meni dragi moj Mišo. Neka tvoja duša počiva u miru.

ZORKA RADONJIĆ

293 Posljednji pozdrav našem voljenom ocu, djedu i tastu

SLAVKU KNEŽEVIĆU

Dragi moj oče, hvala ti za svu pažnju, ljubav i toplinu koju si nam bezuslovno pružao. Ponosni smo što si bio dio našeg života. Tvoja ljudskost i hrabrost će nam uvijek biti inspiracija. Boli nemogućnost da još nešto uradimo za tebe, bole riječi koje nismo rekli. Falićeš nam puno i tvojim odlaskom si ostavio veliku prazninu u našim srcima. Tvoji: ćerka SLAVICA, zet DANIJEL, unučad: LUKA, NEMANJA, ANDREA i TEODORA

Dragom kumu

Dragom

MIŠU

BATKU

Posljednji pozdrav

MIŠU BOŽOVIĆU

MIŠKO DRAŠKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

Naš jedini i voljeni brate

VESO

Pola godine je prošlo od kako si nas napustio. Bol i tuga ne prestaju. Počivaj u miru sa našim roditeljima, mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestre NADA i SONJA sa porodicama

MIŠU SEKULIĆU

Tvoj plemeniti lik i Tvoja dobrota ostaće zauvijek u našem sjećanju.

SAŠA RADONJIĆ sa porodicom

Pola godine je od smrti moga oca

VESA VUJOVIĆA Počivaj u miru.

JASNA sa porodicom

SAVO ĐUROVIĆ

Prođe godina bez tebe.

Bio si stub naše porodice.

Bio si veliki oslonac i uzor, pravi primjer kako se mora i može časno i pošteno živjeti.

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina, ostajemo željni tvoje dobrote i ljubavi koje si nam pružao.

Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj pošten i dostojanstven život.

Hvala ti na svemu.

Tužni i beskrajno ponosni na tebe, nikada te nećemo zaboraviti

Tvoji najmiliji: BEKA, VESNA, IGOR, IVANA i VUK

SAVO Mirov

Krasile su te osobine časnog i dostojanstvenog čovjeka, dobrog i pažljivog brata i strica.

Počivaj u miru.

Brat SVETO, sinovac BRANKO, sinovične ANA i SANJA

Šest je najtužnijih mjeseci od kada nas je napustio naš voljeni otac, suprug i brat

MIODRAG – MIDO Savov JANKOVIĆ

Otišao si onako kako si i živio – tiho i dostojanstveno. Velikim srcem, plemenitom dušom, čestitim životom zaslužio si našu vječnu zahvalnost, sjećanje i poštovanje.

Bio si nam oslonac, uzor, pravi primjer kako se dostojanstveno, časno i pošteno može i mora živjeti. Sa ponosom i velikom ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

Počivaj u miru i hvala ti na svemu.

Tvoji NIKOLA, PETAR, TANJA i RANKO

je prošla od smrti našeg dragog

Mirova ĐUROVIĆA

Nijesi zauvijek otišao od nas, već si se samo preselio da i dalje živiš u našim srcima.

Sa ljubavlju i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe

Tvoj brat ŽARKO i snaha SNEŽANA

IN MEMORIAM 13. 5. 1998 – 13. 5. 2024.

VLADISLAV ŽUGIĆ

Godine prolaze, ali sjećanje na tvoj blagi lik ne blijedi

BRANKA, SVETLANA i BATO sa porodicom

Četrdeset dana je od kada nije sa nama naš voljeni

BRANISLAV - BRANO GOLUBOVIĆ

Lijepe uspomene nas obavezuju da te vječno pamtimo. Zauvijek ponosni na tebe, na tvoj dostojanstven, častan i pošten život!

TVOJA PORODICA

Prošle su dvije godine od kada je preminuo naš dragi

ĐORĐE DŽUVEROVIĆ

Sa nama si u našim srcima, sjećanju, susretima sa porodicom i prijateljima.

Naša ljubav te čuva od zaborava S tugom, PORODICA

Godina

SAVA

Dana 13. maja 2024 navršava se godina od kada nas je napustio naš voljeni suprug, otac, đed

SJEĆANJE

ĐUROVIĆ

NAGRADNA IGRA

Vrijeme je za penzionere

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

TELEFON

Samsung A15 + pretplata za Urban Neo 3

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

Xiaomi POCO C40 + pretplata za Senior Extra TELEFON 2x 4x 4x 4x 4x 2x

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3300 + pretplata za Box 3.1

Pravila nagradne igre

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3 TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3 TELEFON

Huawei Mobile WiFi + pretplata za Surf L RUTER

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 24. aprila (kupon broj 1), završno sa ponedjeljkom, 27. majem (broj 30). Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5..., ..., 27, 28, 29 i 30.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6,7 i 8 … ili ..., 26, 27, 28, 29 i 30)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 10 nagrada, tj. ukupno 20, i to 2 televizora + 2 pretplate; 14 telefona + 14 pretplata; 4 WiFi Router + 4 pretplate. Imena prvih deset dobitnika biće izvučena 13. maja 2024. godine, u 13 h, a imena drugih deset dobitnika biće izvučena 1. juna 2024. godine u 13 h. Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Pravo učešča imaju penzioneri i članovi njihovih užih porodica. Status penzionera dobitnici dokazuju čekom od penzije, ili izvodom iz banke, ili nekim drugim dokumentom iz FOND-a PIO.