Dnevni list Pobjeda 26.04.2024.

GLAVE U PIJESKU: Vlada i skupštinski Odbor za međunarodne odnose odbili da u dnevni red jučerašnjih sjednica uvrste pitanje kosponzorstva rezolucije UN o Srebrenici

Jadna je politika koja trguje stavom o genocidu

Onaj nemušti odnos prema vrijednostima na kojima se zasniva država Crna Gora, kao i njen evroatlantski put, kojim je premijer Milojko Spajić pokazao svoje nepolitičko biće, nespremno da donese ma kakvu odluku koja ima za cilj progres Crne Gore i rast njene međunarodne reputacije, velika je opasnost za crnogorsko društvo i njen budući politički put – ocijenila je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč

PODGORICA – Članovi Odbora za međunarodne odnose i iseljenike iz parlamentarne većine odbili su juče da u dnevni red sjednice tog radnog tijela uvrste inicijativu o konsponzorstvu rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, a isto je učinila i Vlada Crne Gore.

Ovu inicijativu Odboru je predložila poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč, a među članovima tog tijela iz reda parlamentarne većine samo nezavisni poslanik sa izborne liste Pokreta ,,Evropa sad“ Seid Hadžić nije glasao protiv njenog prijedloga.

To što njena inicijativa nije podržana, za Vuković-Kuč predstavlja odnos vladajuće većine prema rezoluciji o genocidu u Srebrenici.

– Onaj nemušti odnos prema vrijednostima na kojima se zasniva država Crna Gora, kao i njen evroatlantski put, kojim je premijer Milojko Spajić pokazao svoje nepolitičko biće, nespremno da donese ma kakvu odluku koja ima za cilj progres Crne Gore i rast njene međunarodne reputacije, velika je opasnost za crnogorsko društvo i njen budući politički put – upozorila je ona u izjavi za Pobjedu.

Glasanje pred Odborom je okarakterisala kao „skandalozno“ i istakla da to predstavlja direktan udar na sve što je nezavisna Crna Gora stvorila kao svoj kapital.

– Stav prema genocidu u Srebrenici je pitanje čovječnosti i jadna je politika koja time trguje i koja ovim pitanjem može biti ucijenjena – poručila je Vuković-Kuč.

NAJAVA SLIČNIH

STRAHOTA

To što su članovi Odbora za međunarodne odnose odbili da se izjasne po pitanju rezolucije o Srebrenici za izvršnu direktorku Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc-Prelević je razočaravajuće i zabrinjavajuće.

– Tačno je da Vlada vodi domaću i spoljnu politiku, ali i Skupština ima nadležnost da donosi preporuke i u ovom kontekstu mislim da je Odbor za međunarodne odnose mogao usvojiti preporuku da Crna Gora bude kosponzor rezolucije UN o genocidu u Srebrenici. To što je Odbor odbio priliku da o tome govori je prilično razočaravajuće. Naravno, današnji dan je obilježila sasvim razočaravajuća odluka Vlade da to pitanje ne stavi na dnevni red iako se već narednog četvrtka o rezoluciji glasa u Generalnoj skupšti-

ni UN. Skretanje Vlade sa državnog kursa koji su utvrdila dva skupštinska akta o osudi genocida u Srebrenici je veoma zabrinjavajuće – rekla je ona Pobjedi.

Gorjanc-Prelević upozorava i kako negiranje genocida može samo da znači najavu sličnih strahota ubuduće.

– I dalje se nadamo da će Vlada uvidjeti značaj kosponzorstva za međunarodnu reputaciju države i da će naći način da u narednim danima tu rezoluciju sponzoriše zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, BiH, Sjevernom Makedonijom i drugima – navela je ona. Odbijanje predstavnika partija vlasti da u dnevni red Odbora za međunarodne odnose i iseljenike uvrste rezoluciju o Srebrenici poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević vidi kao jasan znak da se aktuelna parlamentarna većina rukovodi zvaničnim stavovima koalicije „Za budućnost Crne Gore“.

Podsjećajući na izjavu koju je dan ranije medijima dao pre-

mijer Spajić i u kojoj je, u svom maniru, kazao da ga to pitanje ne zanima, Zirojević kaže da ga uopšte ne iznenađuje to što su kolege iz parlamentarne većine glasale protiv inicijative.

– Više me iznenađuje taj jedan koji nije ispoštovao njihov stav – rekao je Zirojević Pobjedi. Dodao je i da opozicija po ovom pitanju radi sve što je u njihovoj moći.

– Nećemo imati sjednicu Skupštine na kojoj bismo mogli to problematizovati. Sjednica Odbora je bila pravo mjesto za to, ali smo čuli kakav je stav. Mislim da je javno-

sti jasno na koji način parlamentarna većina obesmišljava kontrolnu ulogu i bilo koju inicijativu koju opozicija uputi u skladu sa poslovnikom –ocijenio je Zirojević i dodao kako se plaši da im je u tom pogledu manevarski prostor prilično sužen.

KAD MANDIĆ BIRA

NOTE

On ne očekuje da će u parlamentarnoj većini doći do promjene stava. Smatra i da Crna Gora, sa aktuelnom Vladom i parlamentarnom većinom, neće biti kosponzor rezoluci-

je UN-a o genocidu u Srebrenici. Time će, poručuje Zirojević, na međunarodni ugled naše zemlje biti bačena „ozbiljna ljaga“.

– Jer smo uvijek imali vrlo jasan stav o ovom i o brojnim drugim pitanjima, koji je, nažalost, danas doveden u pitanje – kaže Zirojević.

On je podsjetio i na nedavno glasanje o prijemu Kosova u Savjet Evrope kada su se tri poslanika iz Crne Gore o tom pitanju različito izjasnila i naveo da je ono što se juče dogodilo pred Odborom za međunarodne odnose „samo nastavak te i takve politike“.

Kaže i kako, sve dok su konstituenti ZBCG u parlamentarnoj većini, on nema nikakvu nadu da će se naša država vratiti na pravi put.

– To kažem jer mi se čini da je PES prilično prilagodljiv. Da imaju neku drugu parlamentarnu većinu, igrali bi kako ta parlamentarna većina svira.

S obzirom na to da njima note bira Andrija Mandić, onda su i stavovi Vlade i muzika koju slušamo, nažalost, ovakvi kakvi su – poručio je Zirojević.

Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović osvrnuo se na činjenicu da rezolucija UN o genocidu u Srebrenici nije uvrštena ni u dnevni red jučerašnjeg zasijedanja Vlade, navodeći da je to nedopustivo.

Vlahović je na platformi Iks pitao ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića i premijera Spajića „Ima li koga u Vladi da traži izjašnjavanje o kosponzorstvu Rezolucije UN“. – Ili bar o stavu Crne Gore o toj rezoluciji? Jeste li vi svjesni što radite? – pitao ih je on. Đurđica ĆORIĆ Anja IVANOVIĆ

Gradonačelnica Sarajeva pozvala 49 gradova da podrže rezoluciju

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić pozvala je 49 prijateljskih i pobratimskih gradova da podrže rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici. – Uvaženim kolegama gradonačelnicima, svima nama koji bezrezervno tragamo za istinom, pravdom i mirom, ovo je moralna, ljudska i profesionalna odgovornost. Solidarnost naših prijatelja širom regije, Evrope i svijeta, bila je svjetionik nade u najmračnijim trenucima u istoriji Sarajeva. Potrebna nam je ponovo! Rezolucija o genocidu u Srebrenici svjedoči našoj zajedničkoj predanosti istini, pravdi i sjećanju. O ovoj će se rezoluciji raspravljati na sljedećoj Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u maju mjesecu. Kao ponosna Sarajka, Bosanka, gradonačelnica glavnog

grada Bosne i Hercegovine, pozivam vas da podržite rezoluciju. Zajedno možemo osigurati da se glasovi žrtava čuju i da pravda ponovo pobijedi zlo – navela je Karić u pozivu. Reagujući na njen apel, odbornici DPS-a i SD-a u podgoričkom parlamentu Vladan Arsović i Miloš

Mašković pozvali su upravu Glavnog grada i gradonačelnicu Oliveru Injac da potvrdno odgovori na inicijativu grada pobratima Sarajeva i da zajedno podrže rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

– Nadamo se da se neće voditi primjerom premijera Milojka Spajića koji nije imao konkretan odgovor na ovo pitanje – napisao je Arsović na platformi Iks. Mašković je, sa druge strane, ocijenio da bi podrškom toj inicijativi gradonačelnica,

ali i predsjednika Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović pokazale da su svjesne važnosti solidarnosti i zajedničkog djelovanja u promovisanju istine, pravde i mira.

– Razumijemo moralnu, ljudsku i profesionalnu odgovornost koju ovaj poziv nosi, zbog čega snažno podržavamo inicijativu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, da se pridružimo i podržimo rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici. Ovo je prilika da kao pobratimski gradovi stanemo rame uz rame u sjećanju na žrtve i u borbi protiv zaborava, čime potvrđujemo našu predanost zajedničkim vrijednostima i pravdi. Očekujemo da će naša podrška biti još jedan korak naprijed ka izgradnji trajnog mira i boljeg svijeta za sve nas –poručio je Mašković.

Aleksandra Vuković-Kuč

Tea Gorjanc-Prelević

SKUPŠTINA CRNE GORE

POBJEDA

Crna Gora i genocid u Srebrenici

Sviđalo se to nama ili ne, genocid u Srebrenici je strašni aksiom života generacije kojoj pripadam.

Iako možda ne izgleda tako na prvi pogled, Srebrenica je takođe važna odrednica za generacije koje su rođene nakon pakla Potočara, Ahmića, Tomašice, Vukovara, Korićanskih Stijena, Omarske, Lore, etničkog čišćenja Krajine, Dretelja i kosovskih hladnjača, da pomenem samo najdrastičnije primjere. Očigledno je da političke elite koje vladaju prostorom što je donedavno bio SFRJ ne dozvoljavaju današnjoj mladosti da odrasta izvan krvoločnog kognitivnog okvira koji omeđavaju pomenute lokacije. Jedan od načina da se takav okvir razgradi jeste prihvatanje istine utemeljene u činjenicama, počevši sa Srebrenicom. Odgovorna društva i oni koji ih vode se mogu lako odrediti prema toj istini ako to zaista žele i ako drže do sopstvenog dostojanstva i morala.

Usuđujem se da kažem da smo tokom posljednjih nekoliko godina bili svjedoci brojnim primjerima koji ukazuju na to da Crna Gora ipak nije odgovorno društvo i da oni koji je danas formalno vode malo drže do pomenutih principa.

DVIJE SKUPŠTINSKE

REZOLUCIJE

Tokom posljednje dvije decenije strukture vlasti u Crnoj Gori su usvojile dvije skupštinske rezolucije - 2009. i 2021. godine - koje se odnose na genocid u Srebrenici. Oba dokumenta su važna kao pokazatelji konteksta u kojem su nastali i kao testamenti osjetljivog političkog balansa u Crnoj Gori.

Dokumentom iz 2009. godine se prihvatila pozicija koju je povodom srebreničkog genocida zauzelo tijelo Evropske unije. Ovom dokumentu je očigledno nedostajala jasna i nedvosmislena konstatacija o stavu Crne Gore, bez korišćenja posrednika iz EU. Ipak, to posredništvo je bilo potrebno jer ova rezolucija nije bila odraz volje svih političkih činilaca da se 2009. godine zvanično suoče sa istinom o Srebrenici. Stoga je izabrano kompromisno rješenje da se podrži Rezolucija Evropskog parlamenta, odnosno zajednice kojoj Crna Gora formalno teži.

I pored ovog značajnog nedostatka, skupštinska rezolucija iz 2009. godine je bi-

Bijeg od istine

Trenutna vlast svakodnevno demonstrira besmislenost termina ,,zvanična spoljna politika“ Crne Gore. Vjerovatnije je da se radi o poslovičnoj šupljoj tikvi kroz koju prijeteći i u jedan urlik zavijaju ledena beogradska kleronacionalistička košava i sibirska mećava. Nije daleko od istine reći da je ova vlada postala svojevrsni kolektivni Leposavić: istovremeno negator genocida u Srebrenici i poslušni klijent beogradskog autokrate

la izuzetno važan korak u crnogorskom suočavanju s nedavnom prošlošću i sa kleronacionalističkom ideologijom koja je tu prošlost okupala krvlju stotina hiljada nevinih.

Rezolucija iz 2021. je bila bolja jer je bila direktnija i konkretnija. Njome se jasno naznačila pozicija Crne Gore u odnosu na genocid u Srebrenici i pravno utemeljene konstatacije o tome. Ova rezolucija je bila moguća uprkos ishodu izbora iz prethodne godine, jer su nove vlasti tada žarko željele da pokažu svoje progresivno i proevropsko lice, a tadašnji konstituenti Demokratskog fronta su se još uvijek ustručavali da manifestuju sopstveni kleronacionalistički poriv. Oni su čekali pravi trenutak: da politički ojačaju, preuzmu vlast ,,po dubini“, a svoje političke partnere pretvo-

I pored ovog značajnog nedostatka, skupštinska rezolucija iz 2009. godine je bila izuzetno važan korak u crnogorskom suočavanju s nedavnom prošlošću i sa kleronacionalističkom ideologijom koja je tu prošlost okupala krvlju stotina hiljada nevinih

re u funkcionalne ovisnike o volji zajedničkog upravitelja Aleksandra Vučića. Vrijeme je potvrdilo utemeljenost izreke ,,Ko čeka, taj dočeka“.

STAV PREDSJEDNIKA I NE-STAV PREMIJERA

Tih dana je sadašnji predsjednik države bio primoran da nešto kaže o genocidu u Srebrenici, jer je Crnu Goru tresla afera oko ministra negatora genocida, Leposavića. Jakov Milatović se tada potrudio da Srebrenicu pozicionira u širi kontekst ,,svih zločina počinjenih kod nas“. Nije vremenski ograničio to ,,svih“, pa se moglo pretpostaviti da ono ne seže u prošlost dalje od Drugog

svjetskog rata. U ovoj tački se sadašnji predsjednik Crne Gore tada svrstao u redove relativizatora ovog genocida. Tri godine kasnije, i iz pozicije predsjednika države, Jakov Milatović iznova politizuje genocid, a Srebrenicu koristi za lični i politički obračun sa partijskim suparnikom koji trenutno obnaša funkciju predsjednika Vlade. Veoma opasno zvuči nedavna predsjednikova izjava i njegov pokušaj da odvoji politiku Vlade od zvaničnog državnog kursa, odnosno da svojeg suparnika Spajića opiše kao mogućeg negatora genocida.

Predsjednikov komentar je, u stvari, napor da se preko

pitanja odnosa prema UN rezoluciji o Srebrenici delegitimizuje Vlada Crne Gore. Jakov Milatović istovremeno nastoji da sebe pozicionira izvan institucija sistema kao osobu koja nema nikakvog uticaja na definisanje političke trase kojom trenutno posrće Crna Gora. Ono što je svima očigledno, a o čemu predsjednik i premijer neće da govore jeste da kao i njene dvije prethodnice, ni sadašnja Vlada Crne Gore nema kapacitet da donosi nezavisne odluke u sferi spoljne politike, a upitno je da li takve odluke može donositi i kada su u pitanju druge zone njene formalne nadležnosti.

Ono što je svima očigledno, a o čemu predsjednik Milatović i premijer Spajić neće da govore jeste da - kao i njene dvije prethodnice - ni sadašnja Vlada Crne Gore nema kapacitet da donosi nezavisne odluke u sferi spoljne politike, a upitno je da li takve odluke može donositi i kada su u pitanju druge zone njene formalne nadležnosti... Nedavni sramni nastup Aleksandra Vučića na sjednici Savjeta bezbjednosti UN i njegova histerična reakcija na opomenu i verbalni poraz koji je tamo doživio, pokazuju kolika je cijena koju bi mogao da plati njegov neposlušni bašibozuk u Crnoj Gori

Ćutanje oko kosponzorisanja rezolucije UN i moguća uzdržanost pri glasanju će neminovno pozicionirati ovu vladajuću strukturu, ali i državu koju ona sada vodi, u notorni klub međunarodnih negatora genocida u Srebrenici. To je tačka u kojoj se gubi svaki kredibilitet

KOŠAVA I SIBIRSKA MEĆAVA

Trenutna vlast svakodnevno demonstrira besmislenost termina ,,zvanična spoljna politika“ Crne Gore. Vjerovatnije je da se radi o poslovičnoj šupljoj tikvi kroz koju prijeteći i u jedan urlik zavijaju ledena beogradska kleronacionalistička košava i sibirska mećava. Nije daleko od istine reći da je ova vlada postala svojevrsni kolektivni Leposavić: istovremeno negator genocida u Srebrenici i poslušni klijent beogradskog autokrate.

Zato ne treba da čudi ćutanje Vlade oko jednog od najvažnijih pitanja naše bliske prošlosti i naše budućnosti: odnos Crne Gore prema zločinu genocida koji je počinjen u Srebrenici i odnos naše države prema međunarodnim institucijama i pravnim tijelima koja su taj genocid prepoznala i pravno ga sankcionisala.

Nedavni sramni nastup Aleksandra Vučića na sjednici Savjeta bezbjednosti UN i njegova histerična reakcija na opomenu i verbalni poraz koji je tamo doživio, pokazuju kolika je cijena koju bi mogao da plati njegov neposlušni bašibozuk u Crnoj Gori. To je ćutanje kroz koje zamuckuje zvanično negiranje genocida i projektuje se želja da se zločinci zaštite. Ono takođe govori o nama i onima koje biramo da budu vlast neuporedivo više i gromoglasnije nego sve do sada napisane analize naše zbilje.

Nije nemoguće da se ova vlada uzdrži prilikom glasanja u UN uz negatorsko opravdanje koje je već ponudio trampista Ričard Grenel: da je kontraproduktivno fokusirati se na ovu temu, jer ona samo produbljuje podjele. Možda će njihova Crna Gora i ovaj put da ostane zagledana u svijetlu kriptovalutnu budućnost i tako izbjegne da se suoči s istinom i da se zamjeri opasnim sponzorima iz Beograda i Moskve.

Ćutanje oko kosponzorisanja rezolucije UN i moguća uzdržanost pri glasanju će neminovno pozicionirati ovu vladajuću strukturu, ali i državu koju ona sada vodi, u notorni klub međunarodnih negatora genocida u Srebrenici. To je tačka u kojoj se gubi svaki kredibilitet.

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Memorijalni centar u Potočarima

SREBRENICA.ORG.UK

Poslanici Demokratske partije socijalista ocijenili da se Tužilaštvo vodi pisanjem tabloida, a ne zakonima, nakon intervjua Mila Đukanovića Anteni M

Huter: Nastavak pisanja optužnica i crtanja meta političkim neistomišljenicima

Specijalne emisije, intervjui, saopštenja, tekstovi, spinovi – sve po BIA taktu. Tužno, jadno i očekivano. Ukoliko pored svih skandala koji u posljednje vrijeme prate rad tužilaštva, ono nasjedne i na jeftine spinove lokalnih BIA pretplatnika, biće to novi nivo degradiranja i propadanja ove institucije, čiji je integritet već značajno narušen, rekao je poslanik DPS Miloš Nikolić

PODGORICA - Reakcija dijela medija, parapolitičkog NVO sektora i parlamentarne većine u odnosu na izjave bivšeg predsjednika Mila Đukanovića predstavljaju svjesnu zlonamjernu interpretaciju njegovih riječi sa ciljem nastavka crtanja mete što bi u finalu trebalo da dovede do njegovog procesuiranja, saopštio je poslanik DPS Oskar Huter.

– Po ustaljenoj matrici, tabloidi nastavljaju da pišu optužnice i progone političke neistomišljenike kako bi se sa njima obračunavali po svaku cijenu. Ono što ipak više

brine je reakcija Višeg tužilaštva koja pokazuje da tužilaštvo u cjelini, umjesto po pozitivno-pravnom zakonodavstvu, nastavlja da postupa po naslovnicama žute štampe – navodi Huter u saopštenju. Huter kaže i da baš kao što Novović ne vidi ništa sporno u desetinama krivičnih djela koja su očigledna, a počinjena u prethodne tri godine, tako i Više tužilaštvo očigledno zaboravlja na izjave Andrije Mandića koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i na Milana Kneževića koji je pozivao da se zapali Skupština Crne Gore.

– Ovakvo postupanje ipak neće zamagliti suštinu Đukano-

Tužilaštvo tražilo od Antene M snimak intervjua iako je dostupan

na Jutjub kanalu

Više državno tužilaštvo zatražilo je od Antene M da im dostavi u elektronskoj formi snimak intervjua sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem Po nalogu tužiteljke Irene Burić zahtjev, koji potpisuje

Goran Jokić, načelnik Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“, dostavljen je Anteni M juče nešto prije 15 sati. Intervju sa Milom Đukanovićem nalazi se na Jutjub kanalu Antene M i dostupan je Tužilaštvu bez bilo kakvih tehničkih ograničenja.

vićevih riječi koji je isključivo pozivao na čuvanje ljudskog dostojanstva i prestanak satanizacije političkih neistomišljenika – zaključio je Huter.

Portparol DPS-a Miloš Nikolić ocijenio je da ništa bolje ne potvrđuje tačnost i preciznost teza iznijetih u intervjuu Mila Đukanovića, kao reakcije koje su uslijedile.

Oglasili su se, kako kaže, svi oni politički i medijski abonenti obavještajne agencije iz susjedstva.

– I tako najbolje pokazali tačnost i preciznost teze da je BIA premrežila Crnu Goru i pod svoju kontrolu stavila razne propagandne i parapolitičke subjekte. Specijalne emisije,

intervjui, saopštenja, tekstovi, spinovi – sve po BIA taktu. Tužno, jadno i očekivano. Ukoliko pored svih skandala koji u posljednje vrijeme prate rad tužilaštva, ono nasjedne i na jeftine spinove lokalnih BIA pretplatnika, biće to novi nivo degradiranja i propadanja ove institucije, čiji je integritet već značajno narušen –zaključio je Nikolić.

Vijesti su juče objavile da ,,Više državno tužilaštvo u Podgorici ispituje da li u poruci bivšeg predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića o tome da bi posljednja hapšenja nekadašnjih i sadašnjih državnih funkcionera mogla rezultirati osvetama ima elemenata krivičnog djela“. Đuk anović je ocijenio u intervjuu za Antenu M da je u Crnoj Gori na sceni politički revanšizam kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta. – Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti! Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina – kazao je Đukanović. R.U.-I.

U Budvi predstavljena lista Demokratske partije socijalista

Milović: Vratićemo metropoli stari sjaj

PODGORICA - U Budvi

je sinoć predstavljena izborna lista ,,Budva može bolje!“ koja će nastupiti na predstojećim lokalnim izborima 26. maja. Lista Demokratske partije socijalista, na čijem čelu je prof. dr Nikola Milović, broji 33 kandidata koji su istaknuti pojedinci, posvećeni, odgovorni, ostvareni ljudi, spremni da rade u najboljem interesu Budve u naredne četiri godine.

– Odgovornost koju osjećam kao profesor fakulteta, kao i loše stanje u našem gradu, dominantno su uticali i bili izuzetno jak motiv da se uključim u politički život. Sa ponosom ističem da sam odrastao u Budvi, da svi zajedno ovdje dijelimo iste vrijednosti, koje su povezane sa našim uspomenama i osjećajem pripadnosti ovom gradu. Moja vizija je da Budva postane moderan, turistički, sportski, kulturni i kreativni centar Jadrana. Budva mora opet postati najprivlačniji grad za život i rad! Budva, kao dio modernih svjetskih trendova, opet mora dati pečat i biti vodilja razvoja cijele Crne Gore – istakao je Milović, uz uvjerenje da će Budva opet biti grad prepoznat po ljepoti i snazi stvaranja pozitivnog doživljaja, grad koji kreira, stvara i predstavlja turistički brend Crne Gore. Grad koji će biti prepoznat po efikasnom upravljanju i kvalitetu pruženih usluga građanima, turistima i privredi. – Pobijedićemo u Budvi, vratićemo joj stari sjaj, biće to moderan mediteranski grad sa najvećim nivoom kvaliteta života u Crnoj Gori. Zasijaće kao grad kulture, istorije, dobrih odnosa, tradicije, pravog domaćinskog pristupa, grad sigurnosti i izvjesnosti i grad pravih vrijednosti! Budva će biti organizaciono superiorna i diviće joj se svi i oni koji dolaze na odmor i oni koji rade i oni koji žive u njoj –zaključio je Milović.

Budva, kao dio modernih svjetskih trendova, opet mora dati pečat i biti vodilja razvoja cijele Crne Gore –istakao je Milović

Prisutnima se obratio i kandidat za odbornika Milan Tičić, koji je istakao da se bliži dan kada će vlast, koja je u svakom pogledu iznevjerila svoje građane, biti poslata u prošlost. – Iza nas su mučne godine, javašluk i bespoštedna borba za funkcije, godine praznih obećanja. Nikada više nećemo dozvoliti da Budva ponovo svjedoči nepotizmu i partijskom zapošljavanju, međusobnim svađama i teškim optužbama za kriminal i korupciju, nezakonitim imenovanjima i razrješenjima činovnika i, konačno, potpunoj blokadi lokalne uprave. Vrijeme je za velike promjene. Jer Budva može i mora bolje! Vrijeme je da na sadašnju lokalnu upravu jednom za svagda stavimo tačku – poručio je Tičić. Kandidatkinja za odbornicu Ivana Lazović izrazila je uvjerenje da će sjajni ljudi sa pobjedničke odborničke liste založiti svoj lični i profesionalni integritet kako bi se njihov grad razvijao u naredne četiri godine. – Možemo bolje u kulturi koja je dovedena na najniži mogući nivo, možemo bolje u oblasti izgradnje prostora, možemo bolje u uređenju svakog slobodnog kvadrata za pejzaže Mediterana, možemo bolje u izgradnji saobraćajne infrastrukture, možemo bolje u turizmu na kojem počiva ekonomska moć grada i naših građana, možemo bolje, možemo pravičnije, možemo ljepše, moramo pristojnije – poručila je Lazović. R. P.

Vlada na jučerašnjoj sjednici prihvatila prijedloge opozicije, stvoreni uslovi za raspisivanje tendera Jovanovski i zvanično na čelu Komisije za izradu softvera

PODGORICA - Profesor Fakulteta za informacione tehnologije, doktor Srđa Jovanovski imenovan je za predsjednika Komisije

za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom popisa stanovništva. Vlada je na jučerašnjoj sjedni-

ci, osim za Jovanovskog, prihvatila prijedlog opozicije i da član tog tijela bude Armin Kardović. Opozicija je Jovanovskog za

novog predsjednika Komisije predložila četiri mjeseca nakon što je Boris Marković, 29. decembra prošle godine, dan uoči formalnog zavr-

šetka popisa, podnio ostavku na tu funkciju. Kao razloge ostavke Marković je naveo nezadovoljstvo jer to tijelo nije radilo ono što je od-

lukom Vlade bilo definisano, ali i to što, kako je tvrdio tada za Pobjedu, softver zapravo neće ni provjeravati popisne podatke.

Detalj sa predstavljanja liste

Oskar Huter Miloš Nikolić

Petak, 26. april 2024.

SKANDALOZNO: Odbornici vladajuće koalicije ipak podržali izbor Bojane Đačić uprkos apelu dijela zaposlenih u Narodnoj biblioteci ,,Stevan Samardžić“ i ukazivanju na brojne nezakonitosti

PODGORICA - Odbornici vladajuće koalicije u Pljevljima su, uprkos prethodnom mimoilaženju stavova van skupštinske sale, podržali izbor Bojane Đačić za direktoricu Javne ustanove Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ u Pljevljima.

Od 25 odbornik a vlasti, za učiteljicu, poznatu po fotografiji sa kokardom, glasalo je njih 23, odbornik Demokrata Milojica Tešović bio uzdržan je, dok Radivoje Vojinović iz GP Ura nije prisustvovao sjednici. Protiv su bili odbornici koalicije Demokratska partija socijalista-Bošnjačka stranka.

Ovim izborom, vlast je zanemarila apele i zahtjeve dijela zaposlenih u Biblioteci koji danima protestuju i ukazuju na, kako tvrde, brojne nezakonitosti u radu ustanove u posljednjih devet mjeseci, mobing i „neumjesne radne naloge“ dojučerašnje v.d. direktorice. Štoviše, odbornik Pokreta za Pljevlja Božidar Bajić optužio je zaposlene koji štrajkuju da vrše svojevrsni pritisak na odbornike uoči donošenja odluka.

Sa druge strane, iz Štrajkačkog odbora zaposlenih u Biblioteci ocjenjuju da su odbornici jučerašnjim glasom za Đačić podržali bezakonje, poručujući da će narednih dana donijeti odluku o narednim koracima.

VELIČANJE JEDNE

VJERE I NACIJE

Sjednica, koja je u ponedjeljak prekinuta jer nije postojao kvorum za rad lokalnog parlamenta, juče je okupila odbornike vladajuće koalicije. Njih, kao i one iz opozicije ispred zgrade SO dočekalo je šest zaposlenih u biblioteci ,,Stevan Samardžić“ sa porukom ,,Sve je u vašim rukama“.

Suprotno njihovim očekivanjima, ruke većine odbornika podignute su u vazduh prilikom glasanja o izboru direk-

Glas pljevaljske vlasti za direktoricu sa kokardom

Kad je ministarka Bratić u ono vrijeme našla razlog za njeno razrješenje, mislim da partije koje sebi pripisuju epitete građanskih i multietničkih i multinacionalnih ne bi trebalo da budu za izbor direktorice. Oni koji su pobijedili fašizam 1945. su izgubili 2022. u Pljevljima. Doduše, izgubili su voljom građana. Imamo pravo da mislimo da to nije ispravno, ali to je volja građana - naglasio je Sokić iz DPS-a

torice Biblioteke. Prethodila je dvosatna rasprava u kojoj su vlast i opozicija različito tumačili kako pređašnje aktivnosti Bojane Đačić, tako i zahtjeve radnika.

Đačić je u fokus javnosti dospjela 2021. godine kada je bila postavljena za v. d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima i smi-

jenjena nakon samo dva dana zbog fotografije sa kokardom i objava na društvenim mrežama. Nju je naimenovala i ubrzo razriješila tadašnja ministarka nauke, prosvjete, kulture i sporta Vesna Bratić Ministarstvo prosvjete tada nije željelo zvanično da obrazloži odluke za imenova-

nje i razrješenje Đačić, a medijima je nezvanično rečeno da je smijenjena zbog aktuelnih dešavanja vezanih za njen izbor. Odbornica DPS-a Tanja Dragašević je, uoči usvajanja izvještaja o radu Biblioteke za prethodnu godinu, ustvrdila da Đačić sprovodi sopstvena ideološka htjenja, za koja se

Štrajkački odbor: Odbornici podržali bezakonje

Štrajkački odbor zaposlenih u Narodnoj biblioteci „Stevan Samardžić“ u Pljevljima razmatra dalje aktivnosti nakon što je Skupština opštine donijela odluku da Bojana Đačić iz v. d. pređe u status direktorice ustanove.

Predsjednik Štajkačkog odbora Darko Radovanović ocijenio je da su odbornici vladajuće koalicije ovim pokazali da podržavaju bezakonje. Podsjetio je da aneks ugovora, kojim je Bojani Đačić 3. januara 2024. godine produžen mandat, nije u skladu sa Zakonom, što je utvrdila i Inspekcija rada.

- Tadašnji predsjednik

Savjeta biblioteke Nemanja Stanimirović i Đačić su protivzakonito potpisali aneks ugovora, bez znanja članova Savjeta. I ja sam član tog Savjeta i za ovaj postupak sam saznao

naknadno. Dakle, nije sazvana sjednica, nije definisano da je ugovor zaključen na osnovu odluke Savjeta, niti se nalazi u personalnom dosijeu Bojane Đačić i samim tim nije stavljen na uvid inspektorki rada. Mislim da je Đačić nelegitimno i nelegalno obavljala dužnost v. d. direktorice, a sad je izglasana za direktorku. Što znači da odbornici podržavaju bezakonje. Meni ovo liči na hajdučiju - rekao je Radovanović za Pobjedu. Članica Štrajkačkog odbora Marija Knežević kazala je da, nakon sjednice SO Pljevlja i svega što se juče moglo čuti u skupštinskoj sali, ima dosta stvari o kojima treba

razmisliti kada su u pitanju njihovi naredni koraci, posebno ljudski i poslovni odnos prema radnicima. - Niko na sjednici nije pomenuo pod kojim okolnostima je potpisan aneks ugovora o produženju mandata Bojani Đačić. Odbornik Pokreta za Pljevlja Božidar Bajić kao pravnik nije sebi smio dozvoliti izjave koje se kose sa onim što je njegova struka. Ako je aneks potpisan pod ovakvim okolnostima, ako je predsjednik Savjeta podnio ostavku, ako ne postoji odluka koja je zasnovana na glasanju članova Savjeta znači da tu nešto nije u redu - kazala je Knežević za Pobjedu.

očekivalo da su pobijeđena maja 1945. godine.

- U sredini multietničkog i multikulturalnog karaktera, Đačić veliča jednu vjeru i naciju kao jedini temelj na kome treba izgraditi čovjeka. Nipodaštava određene nacionalne grupe, čak pežorativno. Ne poštuje adekvatno kulturu i potrebe građana, što je u direktnom konfliktu sa konceptom građanskog društva, što je propisano Ustavom Crne Gore - istakla je Dragašević. Nasuprot tome, predsjednik Opštine Dario Vraneš veliča rad Bojane Đačić, tvrdeći da je odlično obavljala svoj posao i da je pravedna prema svima.

- Nema nijednog književnika, ili kulturnog djelatnika koji je došao u biblioteku, a bio odbijen. Posao je radila odgovorno i savjesno - istakao je Vraneš, ne želeći da ulazi u pitanje štrajka dijela zaposlenih.

POBJEDNICI NAD

FAŠIZMOM IZGUBILI U PLJEVLJIMA

Dragiša Sokić iz DPS-a je, obrazlažući razloge zbog kojih ta partija nije podržala izbor Đačić, kazao da je ona prethodnih godina iznosila problematične stavove zbog kojih je tadašnja ministarka

prosvjete Vesna Bratić smijenila sa mjesta direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“. Zbog toga, kako je rekao, prije svih građanske partije ne bi trebalo da glasaju za nju. -Kad je ministarska Bratić u ono vrijeme našla razlog za njeno razrješenje, mislim da partije koje sebi pripisuju epitete građanskih i multietničkih i multinacionalnih ne bi trebalo da budu za izbor direktorice. Oni koji su pobijedili fašizam 1945. su izgubili 2022. u Pljevljima. Doduše izgubili su voljom građana. Imamo pravo da mislimo da to nije ispravno, ali to je volja građana - naglasio je Sokić. On je apostrofirao i situaciju u Savjetu biblioteke, čiji su predsjednik Nemanja Stanimirović i jedna članica nedavno podnijeli ostavku, konstatujući i da postoje unutrašnji problemi između direktorice i zaposlenih.

O razlozima za nezadovoljstvo predstavnika Štrajkačkog odbora, odbornik Pokreta za Pljevlja Božidar Bajić kazao je da su neki radnici unaprijed pokazali animozitet prema direktorici. Njemu je zasmetao i jučerašnji doček sa transparentom na ulazu u zgradu lokalnog parlamenta, tumačeći to kao pritisak na odbornike. Stava je i da u tim redovima postoje razočarani činjenicom da ne mogu biti na mjestu Bojane Đačić.

- Transparent me dočekao od osoba koje sam izuzetno cijenio i cijenim, ali ima granica preko koje ne možete da pređete. Ne može šest ljudi da pobijedi 35 odbornika, ili sedam ljudi u Odboru za imenovanja. Za mene je to pritisak i mobingovanje - rekao je Bajić. Saša Ječmenica iz DPS-a kazao je da je simptomatično da Bajić, kada postoji problem unutar vladajuće koalicije, jedini izlazi za govornicu što, kako kaže, odgovara „sivoj eminenciji koja rukovodi opštinom Pljevlja“.

- Ta siva eminencija nije bila zainteresovana za tačke u ponedjeljak i zbog toga nije bilo odbornika, sad su zainteresovani za današnju tačku. Mislim da dosta odbornika lični integritet stavlja pod noge zarad ostvarivanja ličnih interesa i tačaka moći koji predstavljaju sivu eminenciju Pljevalja - rekao je Ječmenica. Skupština opštine Pljevlja je na jučerašnjoj sjednici usvojila i odluku o preimenovanju ulica Tivatske i Moše Pijade u ulice Branka Krvavca i Vukomana Tešovića.

Tamara KLIKOVAC

Glasanje u SO Pljevlja

Bojana Đačić

Jačanje transatlantske saradnje u oblasti turizma između zemalja Zapadnog Balkana i SAD

Za dolazak turista iz SAD trebaju bolje avio veze

PODGORICA - Dolazak

turista iz SAD na Zapadni Balkan biće poseban cilj projekta ,,Jačanje transatlantske saradnje u oblasti turizma između zemalja Zapadnog Balkana i SAD“, koji realizuju privredne komore regiona uz podršku ambasada SAD, ocijenjeno je na sastanku kojem su prisustvovali premijer Milojko Spajić, predsjednica Privredne komore Nina Drakić, predstavnici Ambasade SAD u Podgorici, predsjednici privrednih komora BiH i Kosova Vjekoslav Vuković i Lulzim Rafuna, te direktor Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije Mihailo Vesović Tokom razgovora je konstatovano da bi dolazak američkih turista bio pravi znak da je region bezbjedan i da nudi mnogo toga zanimljivog, a bio bi i prava poruka kompanijama iz SAD da bi trebalo da dodatno investiraju u Zapadni Balkan. Najavljeno je da će narednog mjeseca u Vašingtonu, tokom

Transatlantskog ekonomskog foruma Jugoistočne Evrope, biti potpisan memorandum o saradnji između inicijatora projekta i zaključeno da je za uspjeh projekta neophodno i osigurati više boljih avio konekcija od SAD do zemalja Zapadnog Balkana. R. E.

Konsultativno saslušanje o sprovođenju Zelene agende na Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje

Uskladiti proizvodnju, prenos i distribuciju struje

PODGORICA - Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović naglasio je da pristup Crne Gore prema Zelenoj agendi odražava njen put razvoja i strategiju. Istakao je da zemlje EU prelaze na obnovljive izvore, a to iziskuje značajne investicije, te da zbog toga neće tolerisati korišćenje uglja u Zapadnom Balkanu. Mujović je naglasio izazove i težinu energetske tranzicije, ali i potencijale Crne Gore u obnovljivim izvorima. Na juče održanoj 12. sjednici Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, sproveo je konsultativno saslušanje na temu: Zelene agende za Zapadni Balkan.

- Crna Gora ima mnoge neiskorišćene potencijale u vjetru, suncu, zbog čega smo u prednosti u odnosu na države regiona. Naš kratkoročni problem je smanjenje emisije CO2 do 2030. godine, dok je dugoročni ostvarivanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Veliki problem je nepostojanje

zakonske regulative kako bi se ostvarili svi zahtjevi ovog procesa - kazao je Mujović i naglasio važnost i nužnost donošenja zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora u što skorijem roku.

- Važno je unaprijediti infrastrukturu u dijelu povezivanja regiona i jačanja prenosno-distributivnih kapaciteta - kazao je Mujović i naveo da ministarstvo na čijem je čelu ima strategijski pristup ovoj tematici i da će se preduzeti svi neophodni koraci kako bi Crna Gora ispunila sve zahtjeve na putu energetske tranzicije.

Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović informisao je da se Zelena agenda za Zapadni Balkan sa svojim multisektorskim karakterom od pet stubova i sedam dimenzija, sprovodi kroz mjere definisane Akcionim planom.

– Ministarstvo energetike i rudarstva u saradnji sa Ministarstvom turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera,

Mrdović: Zelena agenda može biti zloupotrijebljena

Ines Mrdović, predstavnica NVO „Akcija za socijalnu pravdu“, izrazila je bojazan da bi Zelena agenda za Zapadni Balkan mogla da bude zloupotrijebljena za određene koruptivne aktivnosti. Pojasnila je zbog čega smatra da je Nacrt zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora problematičan i da bi mogao proizvesti novo finansijsko opterećenje za građane Crne Gore. – Definicija obnovljivih izvora energije u Nacrtu zakona preširoko postavljena i može proizvesti određene negativne implikacije za društvo i građane – poručila je Mrdović.

PODGORICA – Nakon što je prije dvije nedjelje Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu donio tri presude obavezujući Vladu Crne Gore da u roku od tri mjeseca isplati ukupna potraživanja 400 bivših radnika fabrike ,,Radoje Dakić“ koje prelaze dva miliona eura, juče su donijete još tri presude za 117 bivših radnika ,,teške“ preko tri miliona eura.

Riječ je predmetima ,,Boljević i drugi protiv Crne Gore za 66 radnika“, ,,Božović i drugi protiv Crne Gore za 17 radnika“ i ,,Abdović i drugi protiv Crne Gore za 34 radnika“ koje zastupa advokat Branislav Ćupić. Prema njegovim riječima, od ovih 117 radnika kroz stečaj je djelimično namireno njih 11, dok ostali nijesu naplatili ništa.

I ovim presudama radnicima nije dodijeljena naknada za nematerijalnu štetu, imajući u vidu da su na osnovu odluka Ustavnog suda već obeštećeni zbog povrede prava na pravično suđenje i svojinu sa dvije hiljade eura. Evropske sudije su ukazale da država nije sprovela sve potrebne aktivnosti kako bi omogućila izvršenje pravosnažnih presuda, iako je to njena obaveza.

PREOSTALI DUG

priprema Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP), koji je uslov za ispunjavanje mjere iz stuba dekarbonizacija – kazao je Vitomirović i predstavio dinamiku rada na Nacrtu zakona o klimatskim promjenama i aktivnosti, koje se planiraju preduzeti kako bi se implementirao nedavno usvojen Zakon o upravljanju otpadom i dinamiku rada na prijedlogu zakona o zaštiti prirode.

Direktorica Direktorata za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrijana Rakočević navela je da je u nadležnosti tog resora četvrti stub Zelene agende - održiva poljoprivreda i predstavila učinjeno.

– Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 20232028. godine predviđeno je da će u okviru nacionalnih mjera posebna pažnja biti posvećena usklađivanju investicija sa Evropskim planom zelenog razvoja - strategijom koja se fokusira na zaštitu klime, životne sredine i prirode – kazala je Rakočević, koja je najavila da je u završnoj fazi prijedlog zakona o organskoj proizvodnji.

Član Senata Državne revizorske institucije dr Branislav Radulović ukazao je da je DRI posvećena sprovođenju revizija uspjeha koje se tiču ostvarivanja ciljeva održivog razvoja i podsjetio da je ova institucija uradila i Skupštini dostavila sedam revizija uspjeha, informisao o kojim revizijama je riječ i prezentovao nalaze, ocjene i preporuke. Odbor je odlučio da ocjene i stavove sa konsultativnog saslušanja utvrdi na nekoj od narednih sjednica. N. KOVAČEVIĆ

Do kraja jula mora da obezbijedi najmanje pet

Od prijavljenih 49,5 miliona eura sa zateznim kamatama u stečaju, do sada je isplaćeno 40,3 miliona eura, dok se radnicima duguje još 9,63 miliona – rečeno je Pobjedi iz Privrednog suda

Ovih pet miliona eura odnosi se samo na one radnike u čije ime su advokati podnijeli predstavke ESLJP, dok ukupan dug prema radnicima, imajući u vidu da se jedan dio njih kroz stečaj namirio, prema podacima Privrednog suda, iznosi 9.630.898,80 eura. – Ukupan iznos prijavljenih potraživanja bivših zaposlenih u AD ,,Radoje Dakić“, po osnovu neisplaćenih neto zarada, sa zakonskim zateznim kamatama, je 49.950.000 eura. U dosadašnjem toku postupka, shodno odlukama o namirenju, isplaćen je iznos od 40.319.101,20 eura, dok dio potraživanja koji nije namiren iznosi 9.630.898,80 eura.

Od ukupnog iznosa namirenih potraživanja, samo u posljednje dvije godine, isplaćen je iznos od 17.328.616,40 eura – saopštio je Pobjedi portparol Privrednog suda, sudija Vladimir Bulatović On je ukazao da se mora imati u vidu da na svaku odluku o namirenju advokati imaju pravo na prigovor stečajnom sudiji, na čiju odluku je dozvoljena žalba Apelacionom sudu.

– Učesnici u postupku su u odnosu na svaku odluku o namirenju izjavljivali prigovore, a potom i žalbe, što jeste njihovo pravo i u krajnjem vodi jačanju pravne sigurnosti i afirmaciji pravilnosti i zakonitosti rada stečajnog upravnika i suda, ali takođe utiče i na trajanje postupka – kazao je Bulatović. Dodao je da se radnici namiruju nakon unovčenja stečajne mase, što je, između ostalog, uslovljeno i prethodnim rješavanjem spornih imovinsko-pravnih odnosa nad stvarima i pravima koje čine stečajnu masu. Nakon eventualnog unovčenja preostale stečajne mase, kako je naveo, stekli bi se uslovi za dalje namirenje stečajnih i razlučnih povjerilaca.

Prema saznanjima Pobjede,

od imovine ,,Radoja Dakića“ za prodaju su preostale još kolsko-pješačke zone u Siti kvartu, kao i zemljište od tri hiljade kvadrata u Gornjoj Gorici oko kojeg se vodi spor i koje ne može biti stavljeno na prodaju prije okončanja postupka.

Iz kancelarije zastupnice Crne Gore pred ESLJP Katarine Peković Pobjedi je ranije rečeno da još ne znaju koliko će državu koštati to što radnici ,,Dakića“ duže od deceniju i po ne uspijevaju da naplate svoje plate niti da li će dugovi biti isplaćeni i onim radnicima koji nijesu stigli do Strazbura. Bivša zastupnica Valentina Pavličić, koja je bila uključena u ove postupke, Pobjedi je ranije kazala da je ESLJP samo potvrdio ono što je neko-

Izvršenje odluke Ustavnog suda

Vlada je juče usvojila i dvije informacije u vezi sa izvršenjem odluka Ustavnog suda koje se odnose na isplatu pravične naknade od po dvije hiljade eura za ukupno 384 bivša radnika ,,Radoja Dakića“. To će državu koštati 768.000 eura, za šta će novac biti obezbijeđen iz tekuće rezerve.

Poslovni forum Crne Gore

Iskoristiti potencijal

poslovne saradnje

PODGORICA - Ekonomska saradnja Crne Gore i Slovenije je značajna, ali postoji ogroman potencijal u oblasti trgovine, turizma i investicija, ocijenio je crno-

Radnici „Radoja Dakića“

Dolazak predsjednika Crne Gore i Slovenije na poslovni forum

privredna komora

jula Vlada obezbijedi pet miliona

liko godina ukazivao da su države dužne da ispoštuju svoje pravosnažne presude. – U konkretnom slučaju, s obzirom na to da se radi o preduzeću koje je prvo bilo u društvenoj, a onda državnoj svojini, apsolutno je jasna sudska praksa, a to znači da je država odgovorna da isplati zaostala potraživanja za plate. Ja ne znam kako će se država sada ophoditi, ali znam sa pravnog i profesionalnog iskustva da je zastupnik taj koji sada mora da se potrudi da se presude izvrše u zakonskom roku i da uputi državu kako ne bi plaćala kamate. Potrebno je da zastupnik uspostavi saradnju sa nadležnim izvršnim i sudskim organima i predloži plan izvršenja, s obzirom da se radi o već dobro ustanovljenoj sudskoj praksi – kazala je Pavličić.

Nove presude

Iz kancelarije zastupnice Peković je zvanično saopšteno da je ESLJP donio još tri presude, zauzimajući stav da u konkretnim predmetima nadležni organi nijesu uložili sve neophodne napore da obezbijede potpuno i pravovremeno izvršenje odluka donijetih u

korist podnosilaca predstavki na nacionalnom nivou.

Na internet stranici zastupnice se navodi da su odmah nakon prvih presuda od Privrednog suda zatražili precizne podatke koliko je isplaćeno za svakog podnosioca predstavke, kao i o trenutnom statusu stečaja, koji je, kako se navodi u njihovom saopštenju, donošenjem presuda ESLJP stekao status prioritetnog.

Ustavni sud je ranije usvojio žalbe radnika i utvrdio povredu prava na pravično suđenje i imovinu, ali osim naknade štete od dvije hiljade eura, državi nije nametnuo dodatnu obavezu osim Privrednom sudu da nastavi da sprovodi postupak stečaja, što je već i radio. Ipak, nijesu sve sudije u tom trenutku bile saglasne sa takvom odlukom, već su Miodrag Iličković i Milorad Gogić u izdvojenom mišljenju ukazali da je obaveza izmirenja kompletnog duga prema radnicima trebalo da bude nametnuta Vladi. Sa tim je, očigledno, saglasan i ESLJP koji je naložio da im se novac isplati u roku od tri mjeseca, ukazujući da će, ukoliko se ne ispoštuje taj rok, država biti izložena i troškovima kamate. Iz Ustavnog suda je Pobjedi krajem prošle godine rečeno da više nema nijednog predmeta po žalbi ,,dakićevaca“ nakon što su usvojili žalbe u preostalih 13 predmeta, za šta je država obavezana da isplati 1,3 miliona eura. Do tada je, kako je Pobjedi rečeno, pravična naknada od po dvije hiljade eura dodijeljena u 13 ranijih predmeta, ali nijesmo dobili konkretan podatak za koliko radnika. Ipak, sudeći prema ranijim informacijama, državu je to ukupno moralo koštati najmanje 3,6 miliona eura za oko 1.800 bivših radnika ,,Dakića“.

M. LeKovIĆ

PODGORICA – Prošlo je tri godine otkad je kompanija Nega turs Montenegro, jedna od učesnica privatizacije hotela ,,As“ u Perazića Dolu tužila državu, rusku Nega turs i kiparsku Montena invest, ali se od početka nije daleko odmaklo, kao ni sa procesom oko raskida ugovora o kupovini hotela, koji traže država i Budvanska rivijera. Nega turs Montenegro je u vlasništvu kiparske Montene invest ltd, čiji je vlasnik Vladislav Popović, dok je direktor te kompanije Dejan Gardašević. Članovi borda Nega tursa Montenegro do januara 2023. godine bili su Viktor Mazanov i Nedjeljko Gardašević

Osim što je u ovom sporu promijenjen sudija, preminuo je i raniji advokat kiparske Montene, koja u međuvremenu nije ovlastila drugog advokata da je zastupa. Zbog toga će Privredni sud putem međunarodne pomoći, posredstvom crnogorskog i kiparskog ministarstva pravde, uputiti poziv za ročište ovoj kompaniji, kako bi se stekli procesni uslovi da se postupak nastavi. Prema saznanjima Pobjede, protiv ruske Nege postupak bi mogao biti obustavljen jer je, prema informacijama iz njihovog registra, ova kompanija izbrisana te nema podataka da li ima pravnog nasljednika. Nega turs Montenegro u ovom postupku traži ništavost aneksa ugovora o regulisanju međusobnih obaveza iz 2014. godine koje se tiču hotela ,,As“, u kojem kao vlasnici hotela nijesu bili ugovorna strana. Ovaj spor je proistekao iz pokušaja da se raskine kupoprodajni ugovor za hotel ,,As“ za koji je moskovska Nega turs platila pet miliona tadašnjih njemačkih maraka, a koji nikad nije završen. Advokati crnogorske Nege tvrde da se ta tužba zasniva upravo na, za njih, spornom aneksu, ocjenjujući da je potrebno prekinuti postupak oko raskida dok se ovaj spor ne završi. Ipak, već duži period je i taj postupak u zastoju, iako

Tri godine postupci po tužbama Nega tursa protiv države i obratno tapkaju u mjestu

Mrtva trka za hotel „As“

U sporu je promijenjen sudija, preminuo je advokat kiparske Montene, koja u međuvremenu nije ovlastila drugog zastupnika, pa će Privredni sud posredstvom crnogorskog i kiparskog ministarstva pravde uputiti poziv za ročište ovoj kompaniji, dok bi, prema saznanjima Pobjede, protiv ruske Nege postupak mogao biti obustavljen jer je, prema informacijama iz njihovog registra, ova kompanija izbrisana i nema podataka da li ima pravnog nasljednika

je odbijen zahtjev za prekid. U tužbi za ništavost aneksa navodi se da je Nega turs Montenegro pravo svojine na hotelu ,,As“ stekla od tadašnje majke firme Nega turs Moskve koja je 2002. kupila ovaj hotel. Osim ovoga, ruski Nega turs je 2006. sa državom zaključio ugovor o regulisanju međusobnih odnosa učesnika u kupoprodaji hotela ,,As“, dok je aneks tog ugovora zaključen 2013. godine u momentu kada je pravo svojine bilo upisano na crnogorski Nega turs. To su, kako navode, morale znati i država i ruska Nega turs i Montena invest, koje su

Odluka uprave avio-kompanije Air Montenegro

bez njihove saglasnosti i učešća zaključile aneks, kojim je ugovoreno da u slučaju neispunjenja obaveza, posljedice nastupaju po crnogorsku Nega turs, koja nije bila ugovorna strana.

Tim aneksom je regulisano ulaganje kiparske Montene u izgradnju hotela u skladu sa novim investicionim planom, kao i posljedice ukoliko ta ulaganja ne realizuje, a koje bi mogle dovesti do gubitka svojinskih prava Nega tursa Montenegro. Predviđeno je pravo države da u slučaju neispunjenja ovih obaveza raskine ugovor, preuzme hotel i

Otkazani letovi za Tel Aviv

PODGORICA - Air Montenegro je otkazao planirane čarter letove ka Izraelu, na osnovu odluke kompanij-

skog Odbora za sigurnost, a zbog aktuelne geopolitičke situacije i procjene rizika u zoni sukoba.

– Bezbjednost putnika i članova posade naš je aspolutni prioritet. S tim u vezi, složena geopolitička situacija u Izraelu

naplati štetu. Time se definiše povraćaj nepokretnosti koje nijesu u vlasništvu Montene, navode u tužbi i ukazuju da ni država, koja u sporu za raskid traži utvrđenje prava svojine ni sama nije bila raniji vlasnik hotela, već Budvanska rivijera. Smatraju da je aneks morao biti zaključen kod notara, koji bi, kako navode, sa sigurnošću odbio zaključenje, jer lice koje je vlasnik nije potpisnik. Postupak bi trebalo da bude nastavljen krajem juna ako se u međuvremenu sprovede procedura kroz međunarodnu pravnu pomoć.

M.

Lk.

gorski predsjednik Jakov Milatović i dodao da bi trebalo odlične bilateralne odnose dodatno ojačati još dinamičnijom ekonomskom saradnjom.

Milatović je na poslovnom forumu Crne Gore i Slovenije, koji je otvorio sa slovenačkom predsjednicom Natašom Pirc Musar, istakao važnost poslovne saradnje sa slovenačkim kompanijama, imajući u vidu da su te kompanije među prvima nakon sticanja nezavisnosti investirale u Crnu Goru, posebno u bankarski i sektor osiguranja. N. K.

d. malidžan

i regionu, kao i njena nepredvidljivost, negativno utiču na kontinuitet letenja ka Tel Avivu. Zbog toga smo bili prinuđeni da otkažemo planirane letove – izjavio je izvršni direktor Mark Anžur Osim sigurnosnih razloga, finansijski parametri koji ukazuju na visoki stepen rizika predstavljaju i premije osiguranja čija vrijednost raste. Za te letove je cijena osiguranja u više navrata porasla, što jasno pokazuje trend povećanja rizika u vazdušnom saobraćaju ka ovoj destinaciji. Svjetski osiguravači vazduhoplova prepoznaju ovaj izazov, što naglašava ozbiljnost situacije. – Air Montenegro ostaje u stalnom kontaktu sa nadležnim institucijama u Izraelu, a o eventualnom uspostavljanju letova, javnost će biti obaviještena –zaključio je Anžur. r. e.

Hotel „As“

Avion Air Montenegra

Utvrđen prijedlog zakona o izmjenama 80 propisa i Zakona o inspekcijskom nadzoru

Inspektore vraćaju u ministarstva

PODGORICA – Vlada je juče utvrdila prijedlog zakona o izmjenama 80 propisa, kojima su uređene odredbe o inspekcijskom nadzoru u različitim oblastima, zajedno sa prijedlogom izmjena Zakona o inspekcijskom nadzoru, kako bi decentralizovala inspekcijsku službu.

Time bi, ukoliko parlament usvoji ove zakonske izmjene, UIP ostala bez tih nadležnosti, a inspekcije bi bile vraćene ministarstvima, kao što je bilo do 2010. godine.

– Ovaj zakon ima za cilj da otkloni sve nedoumice i nejasnoće koje ovaj propis stvara građanima i privredi, u postupcima ostvarivanja svojih prava, a naročito imajući u vidu predstojeći period u kojem će biti povećan obim inspekcijskih nadzora u svim oblastima. Propisani su nadležni organi za vršenje inspekcijskog nadzora, odnosno ko se smatra inspekcijskim organom.

Takođe, ovim zakonom se propisuje i da Vlada obrazuje koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora – navodi se u saopštenju sa sjednice Vlade i ističe da slijedi i izmjena Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave na način što će nadležna ministarstva i organi uprave preuzeti inspekcije, odnosno inspektore za konkretne upravne oblasti.

Vlada je zadužila v.d. direktora Poreske uprave da ovlasti poreske inspektore kojima je istekao mandat 2021, 2022. i 2023. godine da privremeno obavljaju poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovlašćenjima inspektora od juče do 31. decembra ove godine.

Usvojen je prijedlog da se firmi Porto kapital u vlasništvu

Kadriranje

Vlada je juče za članove Koordinacionog tijela za praćenje realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski inte-

Sa sjednice

Sindikatu Instituta 1,1 milion

Vlada je odlučila i da radnicima Instituta Igalo uplati jednokratnu pomoć od 1,1 milion eura, što je bio

Veljka Matovića izdaju urbanističko – tehnički uslovi za solarnu elektranu „Porto - Čevo“. Izdati su urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju vjetroelektrane Sinjajevina konzorcijumu kompanija Sistem MNE, vlasništvo Ljubiše Boškovića, N1, vlasništvo Boškovića, Nebojše Kažića i Milana Rapaića , te Permonte, vlasništvo Branke Vujadinović. Taj bi kompleks trebalo da ima 44 vjetrogeneratora, ukupne instalisane snage 290.4 MW.

Odlučeno je i da Ministarstvo poljoprivrede isplati polovinu premije u iznosu od po 1.490 eura za četiri stočara koji su 2023. aplicirali za podršku za preradu mlijeka. Nijesu je do-

res Crne Gore imenovala Ninu Vukotić i Miroslava Zekovića, a za sekretarku Jovanu Lazarević U Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje imenovani su mr Aleksandar Šipčić, Jelena Sekulić i mr Marko Ćipović

ranije postavljen uslov zapošljenih koji su odložili štrajk do juče, do kada su dali rok Vladi da im uplati pomoć. Planirano je da im ova sredstva budu uplaćena preko Sindikata, a ova odluka je donijeta na prijedlog Ministarstva rada i socijalnog staranja.

bili jer nijesu ispunjavali minimalne nacionalne standarde za objekte kod Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Oni će podršku dobiti iz sredstava opredijeljenih za tu svrhu u ovoj godini.

Odlučeno je da se od Evropske investicione banke pozajmi 40 miliona eura za generalni remont pruge, sanaciju 13 mostova i tunela, te moderniazciju depoa i radionica Željezničke infrastrukture. Od potrebnih 80 miliona eura za tu svrhu je grant EU 35,5 miliona i država treba da obezbijedi 4,5 miliona iz sopstvenih sredstava.

Usvojen je program za razvoj i promociju zanatstva za 2024. godinu, vrijedan 200.000 eura. Odobrena je podrška od 70 odsto opravdanih troškova, odnosno do 12 hiljada eura bez PDV za registrovane i od 50 odsto, odnosno šest hiljada eura za novoregistrovane zanatlije. Na dodatnih deset odsto podrške mogu računati zanatlije iz manje razvijenih opština, a na još pet odsto mladi i žene. R. E.

Ubrzanje temeljnih reformi

PODGORICA – Dvodnevni sastanak ministara evropskih poslova i finansija država regiona i Evropske komisije, posvećen Planu rasta za Zapadni Balkan, počeo je juče u Podgorici.

– Na sastanku, čiji su domaćini ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i ministar finansija Novica Vuković, učestvovaće direktorica za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju Valentina

Superti – saopšteno je iz Vlade. Cilj ovih sastanaka je približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU, produbljivanje regionalne ekonomske integracije, ubrzanje temeljnih reformi i povećanje finansijske pomoći.

Amnesti internešnal u Izvještaju za 2023. godinu u dijelu za Crnu Goru apostrofirao ključne probleme

Zadaci - efikasno procesuiranje ratnih zločina, jačanje ljudskih prava i pravosuđa

PODGORICA - Izvještaj Amnesti internešnala (AI) o stanju ljudskih prava u svijetu 2023. godine je dio za Crnu Goru otvorio informacijom da je Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava pozvao Crnu Goru na efikasno procesuiranje ratnih zločina, te hitnu istragu mučenja i jačanje pravosuđa. Ova međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava je izvijestila o stanju u 155 zemalja. U kratkom osvrtu na Crnu Goru, navodi se da su predsjednički izbori u aprilu okončali tri deceniju dugu vladavinu Mila Đukanovića, a da je nakon junskih parlamentarnih izbora, krajem oktobra, formirana koaliciona vlada koja se fokusirala na reformu ekonomije i pravosuđa. Notirano je da je u novembru parlament izabrao sedmog sudiju Ustavnog suda, okončavši tako višemjesečnu blokadu.

U dijelu koji se bavi slobodom govora, Amnesti internešnal izvještaj navodi da se sloboda medija poboljšala, ali da novinari rijetko dobijaju odgovore na zahtjeve za slobodnom pristupu informacijama.

- I dalje su nekažnjeni napadi na novinare, uključujući i ubistvo Duška Jovanovića, urednika lista Dan 2004. U januaru je Apleacioni sud ukinuo postupak protiv istraživačkog novinara Jova Martinovića, nepravosnažno osuđenog i zatvorenog zbog trgovine drogom - piše i Izvještaju. Kada je riječ o pravima ugroženih grupacija navodi da država ne garantuje njihovu pravnu zaštitu.

- Vlasti nijesu garantovale ženama pristup zaštiti, podršci i pravdi u slučajevima porodičnog nasilja, a posebno su diskriminisane Romkinje i Egipćanke, te žene s invaliditetom - piše u Izvještaju.

U dijelu o pravima LGBT osobama, istaknuto je da je lezbejkama i biseksualnim ženama u životnom partnerstvu uskraćen reproduktivni tretman, a

Zakon o životnom partnerstvu iz 2020. još uvijek nije u potpunosti proveden.

- Vlada nije izradila nacrt zakona o priznavanju pola, odgađajući njegovo sprovođenje do 2024. godine - piše Amnesti internešnal. Kako je ovo izvještaj za 2023. godinu, postoji pomak kada je riječ o ovom zakonu jer je nacrt pripremljen i trebalo bi da se uskoro nađe pred parlamentom.

AI navodi i da su se nastavili nekažnjivi napadi, prijetnje na internetu kao i diskriminišuće izjave političara, bez navođenja detalja o kojim je to političarima riječ. U dijelu koji je nazvan „Pravo na istinu, pravdu i odštetu“, a koji se bavi ratnim zločinima, istaknuto je da je jedini aktivni postupak za ratne zločine nastavljen protiv bivšeg vojnika Vojske bosanskih Srba, optuženog za silovanja i ubistva u BiH 1992. godine.

- Evropski sud za ljudska prava nije priznao kao žrtve rođake najmanje 66 prisilno nestalih bošnjačkih izbjeglica deportovanih u Republiku Srpsku 1992. godine – i većinom ubijenih – uz obrazloženje da su dobili državnu odštetu, a da je odgovornih devet policajaca oslobođeno optužbi za ratne zločine - piše u Izvještaju. Navodi se da u postupku iz 2012. nije poštovano međunarodno humanitarno pravo.

- Izmjena zakona usvojena u maju, kojom je uskraćena naknada civilnim žrtvama rata ubijenim ili prisilno nestalim izvan Crne Gore, povučena je u decembru, a predložena je nova izmjena kojom bi se obuhvatile sve civilne žrtve rata. To bi uključivalo rodbinu 20 putnika koje su 1993. godine otele paravojne jedinice bosanskih Srba iz voza koji je putovao kroz Bosnu i Hercegovinu, a potom ubijene - navodi se i Izvještaju o zločinu u Štrpcima.

Zakon u Crnoj Gori još uvijek nije donešen, iako je radna grupa Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS) za

izradu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti trebalo da do 1. marta predloži rješenje za socijalnu zaštitu i obeštećenje civilnih žrtava ratova devedesetih.

Poslanici Nove srpske demokratije i Demokrate su dale prijedlog da se civilnim žrtvama rata smatraju samo žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, a ne i one iz Crne Gore koje su stradale od oružanih sukoba u Hrvatskoj, BiH ili na Kosovu. Nakon toga su HRA, Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ i Bošnjačko vijeće održali protest pred Skupštinom krajem prošle, sa zahtjevom da se diskriminatorni zakon povuče iz skupštinske procedure i da se propiše novo, sveobuhvatno rješenje. Na sjednici Skupštine istog dana šef poslaničkog kluba NSD Slaven Radunović, izjavio je da povlači prijedlog Zakona.

Kultura nekažnjivosti policijske torture je prisutna u Crnoj Gori, pa je u julu prošle godine Evropski odbor za sprečavanje mučenja pozvao državu da prekine sa tom praksom. - Nakon devet mjeseci nedjelovanja, ministar unutrašnjih poslova suspendovao je policajce optužene za mučenje Marka Boljevića i Benjamina Mugoše. U oktobru je konačno poništeno odbijanje procesuiranja 10 policajaca za mučenje Jovana Grujičića - piše u Izvještaju Amnesti internešnala za prošlu godinu. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je u aprilu 2023. godine, nakon brojnih urgencija, suspendovao policijske službenike CB Podgorica Danila Grbovića, Dalibora Ljekočevića, Bojana Vujačića, Ivana Peruničića i Nemanju Vujoševića, protiv kojih se vodi krivični postupak zbog optužbi za torturu. Ti policajci su bili optuženi za iznuđivanje iskaza teškim nasiljem još u maju 2022. godine, ali je ministar tek nakon godinu dana potpisao suspenziju. J.M.

Vlade

Ministarski sastanak o Planu rasta za Zapadni Balkan u Podgorici

Petak, 26. april 2024.

PODGORICA – Ustavni odbor juče je, tek nakon mjesec i 20 dana, održao sjednicu na kojoj je usvojen izvještaj Komisije za izbor jednog sudije Ustavnog suda, u kojem je konstatovano da su svih šestoro prijavljenih kandidata dostavili pravovremenu i potpunu dokumentaciju i zakazao za 10. maj početak saslušanja pretendenata za sudijsku togu.

Saslušanja će početi intervjuisanjem prva dva kandidata sa liste prijavljenih Alije Beganovića i Zorana Vukićevića, dok će se o terminima intervjuisanja preostalih kandidata Nerme Dobardžić , Muhameda Ðokaja, Jovana Kojičića i Sanje Maslenjak, utvrditi naknadno.

Iako je još na sjednici Ustavnog odbora od 5. marta formirana tročlana komisija, čiji je predsjednik poslanik PES-a Darko Dragović, a članovi poslanici Sonja Milatović (DPS) i Bogdan Božović (SNP), a koja je trebalo da utvrdi da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa javnim pozivom od 22. januara, ta komisija se, sudeći prema onome što je juče saopštila predsjednica Odbora Simonida Kordić (NSD) nije sastajala do 16, odnosno 17. aprila.

Više je nego indikativno da je sjednica Komisije održana, i pored upozorenja relevantnih pravnika i nevladinih organizacija, tek nakon što je iz Evropske komisije poslata nedvosmislena poruka da je neophodno prestati sa pravnom gimnastikom kojom su nedjeljama predstavnici parlamentarne većine pokušavali da izmjenama, prvo Zakona o Ustavnom sudu, a potom i Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, po svaku cijenu produže mandat predsjedniku suda Miloradu Gogiću.

Izmjene zakona kojima će se sudijama Ustavnog suda produžiti mandat ne smiju da se donose ishitreno, poručila je 16. aprila u izjavi za Pobjedu portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez,

PODGORICA - Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore pozivaju roditelje čija djeca nijesu vakcinisana da ih dovedu na vakcinaciju u predviđenim terminima radnim danima i u dodatnim terminima tokom vikenda, 27. i 28. aprila.

Prekjuče je u Rožajama otkriven drugi slučaj malih boginja u Crnoj Gori. Prema informacijama IJZCG, i ovaj slučaj je importovan iz Bosne i Hercegovine, kao i prvi kada je oboljelo dijete iz Bara. Nijedno od ta dva djeteta nije vakcinisano. – Zbog opasnosti od nastanka epidemije prioritet je vakcinacija protiv morbila, zauški i rubele. Na vakcinaciju se pozivaju sva djeca od navršene jedne do navršenih 18 godina koja nijesu primila potreban broj doza vakcine shodno uzrastu. Podsjećamo da pot-

Ustavni odbor, nakon propasti plana produženja mandata, tek poslije mjesec i 20 dana održao sjednicu

Saslušanje kandidata za sudiju Ustavnog suda u maju

Sudeći prema onome što je juče saopštila predsjednica Odbora Simonida Kordić, Komisija koja je trebala da utvrdi da li su prijave kandidata podnijete u skladu sa javnim pozivom, iako je formirana 5. marta, nije se sastajala do 16, odnosno 17. aprila, tek nakon što je iz Evropske komisije nedvosmisleno poručeno da je neophodno prestati sa pravnom gimnastikom kojom su nedjeljama predstavnici parlamentarne većine pokušavali da izmjenama zakona o Ustavnom sudu i o PIO po svaku cijenu produže mandat predsjedniku suda Miloradu Gogiću

koja je kazala i da je EK svjesna činjenice da je u toku postupak imenovanja novog sudije Ustavnog suda, s obzirom na dolazeće penzionisanje. – Ova procedura se mora pravovremeno završiti kako bi se osiguralo momentalno popunjavanje upražnjenog mjesta, u skladu s važećim pravilima –kazala je Pisonero Hernandez. Istakla je da EK prati izbor novog sudije Ustavnog suda, te da se to mora dogoditi pravovremeno, kako nijedno sudijsko mjesto ne bi bilo upražnjeno.

Pisonero Hernandez je tada kazala i da ovakve izmjene zahtijevaju odgovarajuću analizu, obrazloženje i konsultacije, uključujući i one sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom. Ustavni sud je sredinom decembra prošle godine obavijestio Skupštinu Crne Gore da u skladu sa Zakonom o radu sudiji Gogiću mandat prestaje krajem maja kada on puni 66 godina i kada, po sili zakona, mora biti penzionisan. Skupština je 22. januara

raspisala javni poziv na koji se javilo šest kandidata, a nakon utvrđivanja liste na sjednici Ustavnog odbora 5. marta u vezi sa tim konkursom sve do oglašavanja Pisonero nije bila preduzeta nijedna radnja. No, predstavnici parlamentarne većine su radili na drugom „frontu“, pa su tako poslanici Nove srpske demokratije htjeli da izmjenama Zakona o Ustavnom sudu produže mandat Gogiću do 67. godine života, što je ocijenjeno nezakonitim i neu-

stavnim na Zakonodavnom odboru, nakon čega su povukli prijedlog.

Potom su poslanici Pokreta ,,Evropa sad“ Vasilije Čarapić i Darko Dragović predložili amandman na Zakon o PIO na osnovu kojeg bi se propisao izuzetak od uslova za penzionisanje u korist sudija Ustavnog suda. Na taj način došlo bi do produženja mandata aktuelnom predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću i sudiji Budimiru Šćepanoviću, kojima mandati prema važećem zakonu prestaju u maju, odnosno sutkinjama Dragani Đuranović i Desanki Lopičić, kojima bi funkcije takođe trebalo da prestanu do kraja ove godine.

Čarapić i Dragović su, nakon sastanka sa glavnim pregovaračem sa EU Predragom Zenovićem na kojem im je pojasnio da bi uslove za penziju sudija Ustavnog suda, uz široke konsultacije, trebalo regulisati u sklopu agende i dinamike reformskih procesa, prijedlog amandmana ipak povukli iz skupštinske procedure.

U međuvremenu reagovalo je i 16 nevladinih organizacija koje su poručile da zabrinjava tendencija donošenja ad hominem zakona prema kojima političke partije na vlasti rješavaju pojedinačne slučajeve,

te da izvršna vlast zaboravlja da je suština pregovora sa Evropskom unijom u tome da Crna Gora dokaže da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava, a ne interese partija na vlasti. Iz nevladinog sektora tada je ukazano da je postupak izbora sudije Ustavnog suda koji bi zamijenio odlazećeg predsjednika regularno započet, da se šest osoba kandidovalo za tu poziciju i da nema prepreka da se to mjesto blagovremeno popuni.

Ukazali su i da je nadležni Ustavni odbor, pod vođstvom Simonide Kordić, propustio mjesec dana da utvrdi da li prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove i da ih pozove na intervju, uz ocjenu da je to urađeno vjerovatno zbog plana da se izmjenom zakona aktuelnom predsjedniku produži mandat.

Nakon protesta više nevladinih organizacija i opozicije predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić saopštio je da poslanički klub njegove stranke ima rezerve prema izmjenama Zakona o PIO te da ih poslanici te partije neće podržati, što je uz reakciju Evropske komisije koji dan kasnije, definitivno i označilo da je plan PES-a i NSD definitivno propao.

D. MIHAILOVIĆ

Institut za javno zdravlje pozvao roditelje da vakcinišu djecu MMR-om zbog opasnosti od nastanka epidemije

Vanredni termini tokom vikenda

puna vakcinacija protiv morbila podrazumijeva vakcinaciju sa dvije doze kombinovane vakcine (protiv morbila, zauški i rubele), te da se prva doza daje odmah nakon navršenih godinu dana, a druga pri polasku u školu – saopšteno je iz IJZCG. Kako navode, ukoliko se kasni sa vakcinacijom potrebni broj doza treba nadoknaditi shodno uzrastu.

– Kod djece pri polasku u školu ili koja već pohađaju školu, a nijesu primila nijednu dozu vakcine do sada, treba aplikovati dvije doze u razmaku ne kraćem od četiri sedmice - naveli su u saopštenju. Ističu da osim vakcinacije pro-

tiv morbila, u predviđenim terminima moguća je i vakcinacija protiv humanog papiloma virusa.

Podsjećaju da je omogućena

vakcinacija djevojčica i dječaka od devet do 18. godine, te da je do sada kompletiralo ili započelo vakcinaciju više od 8.700 osoba.

Prekjuče je u Rožajama otkriven drugi slučaj malih boginja u Crnoj Gori. Prema informacijama IJZCG, i ovaj slučaj je importovan iz Bosne i Hercegovine, kao i prvi kada je oboljelo dijete iz Bara. Nijedno od ta dva djeteta nije vakcinisano

– Roditelji koji su ostavili validan broj telefona kod svog izabranog ljekara dobiće i SMS poruku podsjećanja za vakcinaciju, ali nezavisno od toga da li su dobili poruku ili ne, pozivamo ih ovim putem da iskoriste priliku i zaštite svoju djecu – dodaju u saopštenju.

Bez medicinske kontraindikacije navedene pisanim putem od strane ljekara, kažu,

ne treba odlagati vakcinaciju jer odlaganje produžava period tokom kojeg su djeca nezaštićena.

– Takođe, potrebno je da svi zdravstveni radnici insistiraju na pravovremenoj vakcinaciji davajući snažnu preporuku da se vakcinacija ne odlaže i da se sprovede na vrijeme –apelovali su iz IJZCG.

Komisija za izbor sudije se sastala tek nakon upozorenja EK, iako je formirana još 5. marta

Prva doza MMR vakcine se daje odmah nakon što dijete napuni godinu

m. babović

skupština crne gore

Direktor ZHMP reagovao na tvrdnje advokata Željka Stijovića da sprovodi pravno nasilje, najavio i tužbu te pozvao institucije da provjere rad

Niković: Nemam dogovore, komisija bila pod pritiskom

PODGORICA - Direktor

Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) prim. mr sci. dr med. Vuk Niković reagovao je juče povodom teksta ,,Stijović: Uprava prikriva dokaze i svaljuje krivicu na druge“. U tom tekstu se navode detalji disciplinskog postupka protiv dr Danila Asanovića zbog događaja koji se dogodio u Zeti 27. februara kada je medicinska ekipa kasnije stigla da pacijentu ukaže pomoć u Mahali.

Niković je u reagovanju na izjave advokata Željka Stijovića i dr Asanovića kazao da se disciplinski postupak vodi zbog teže povrede radne obaveze: nesavjesno, neblagovremeno i nemarno vršenje radne obaveze usljed napuštanja mjesta rada mimo pravilnika o radu Dispečerskog centra iz 2015. godine.

pravilnik

Direktor Niković je pojasnio da ekipa, prema Pravilniku o radu Dispečerskog centra, mora da bude na tom radnom mjestu do 18.45 sati. Doktor Asanović je Pobjedi ranije kazao da je tog dana bio u smjeni koja traje od sedam do 19 časova. Te da je primio poziv od dispečera u 18 sati i 45 minuta. – Kako mi je ekipa bila nepotpuna iz razloga što sestra nije bila u vozilu sa nama, te kako sam se u tom trenutku nalazio nedaleko od mosta Milenijum, odlučio sam da odem do centrale ZHMP u Podgorici kako bih obezbijedio tehničara da bih izvršio zadatak na valjan način – kazao je dr Asanović.

Advokat Stijović je Pobjedi ra-

nije kazao da je postupak lakrdija te da je jasno kakvo pravno nasilje sprovodi direktor ZHMP Vuk Niković „kako bi se prikrio njegov aljkav rad, umjesto da podnese ostavku, on svaljuje krivicu na druge“.

Advokat Stijović je Pobjedi kazao da je tokom saslušanja sestra Mia Boljević, koja je tog dana bila u smjeni, izjavila da nije išla u centralu na primopredaju smjene, iako je to suprotno propisanim procedurama, jer je takav bio dogovor sa direktorom. Prema tvrdnjama advokata Stijovića, direktor ZHMP dr Niković je u svom iskazu saopštio da nema takav dogovor sa bilo kim od zaposlenih zbog čega je traženo njihovo sučeljavanje na sljedećem ročištu.

ODGOvO rn OST

– Ponavljam da kao direktor ustanove nemam usmene dogovore sa zapošljenima jer svaki zapošljeni ima svoj ugovor o radu i striktno propisano radno vrijeme. U slučajevima bolesti, određene vanredne situacije i potrebe zapošljenih nakon upita

istih menadžment upolesnima izlazi u susret. Za sve ostalo poslodavac shodno Statutu jer rukovodi procesom rada donosi pisana akta koja su obavezujuća za zapošljenog, a nepoštovanje istih povlači sa sobom disciplinsku odgovornost zapošljenog - kazao je Niković u juče dostavljenom reagovanju.

On je kazao i da je disciplinski postupak okončan protiv vozača tima V. M. usljed priznanja odgovornosti zapošljenog jer se u zakonskom roku nije izjasnio na upozorenje dostavljeno od strane direktora Zavoda za HMP, shodno članu 147 Stav 6 Zakona o radu.

- Disciplinski postupak protiv doktora D. A. je u toku, te isti mogu komentarisati nakon donošenja disciplinske mjere shodno Zakonu o radu i utvrđenim činjenicama u toku postupka - kazao je direktor ZHMP Niković.

On je rekao da je od početka disciplinskog postupka vršen pritisak na disciplinski organ „u cilju donošenja disciplinske mjere u korist zapošljenog od strane advokata Ž.

S. putem dostavljanja podnesaka, mejlova, sa sadržinom koja ima elemente prijetnje“. – Cijeneći pravo zapošljenog na odbranu, shodno pokrenutom disciplinskom postupku, kao i sve elemente istoga koji se odnose na dokaze vezano za prekršaj spornog dana kao poslodavac sam dostavio tokom postupka dokaz SMS prepiske sa doktorom ekipe D. A. nakon završene radnje – kućne posjete, kao i dokaz o pozivu ljekara Dispečerskog centra Podgorica koji me je obavijestio o toku radnji vezano za obavljanje kućne posjete na teritoriji opštine Zeta – kazao je Niković.

Dr Niković je, povodom navoda advokata Stijovića da kao direktor ustanove prikriva dokaze, pozvao sve relevantne institucije sistema da provjere poslovanje ZHMP, jer ga ti navodi, kako je istakao, kao odgovorno lice stavljaju u zonu krivične odgovornosti, što mu se spočitava.

- Kako bi poslije ovakvog teksta crnogorska javnost bila upoznata da je Zavod medicinska ustanova, a nikako poligon za bilo koju vrstu obračuna jer se na ovakav način i ovakvim navodima u tekstu direktno ugrožava zdravlje pacijenata u državi Crnoj Gori - rekao je direktor dr Niković. Naglasio je da će sve navode koji se odnose na grubo izrečene neistine i optužbe u narednom periodu iskoristiti za pokretanje pravnih postupaka kako bi zaštitio svoj profesionalni dignitet, a prevashodno ugled medicinske ustanove Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. J. M.

Feridu brat donirao bubreg

PODGORICA – Feridu Skenderoviću uspješno je u Turskoj transplantiran bubreg i on se dobro osjeća, saopštila je njegova porodica.

Skenderovići su nedavno pozvali javnost da im finansijski pomogne u liječenju Ferida, te su se zahvalili svima koji su to učinili.

– Ovaj izvanredan medicinski zahvat, koji je omogućio našem sinu novu priliku za zdraviji i srećniji život, ne bi bio moguć bez velikodušnosti i hrabrosti njegovog brata Senihadina Skenderovića, koji je neustrašivo donirao svoj bubreg – naveli su oni. Kažu da transplantacija nije samo medicinski trijumf, već i

podsjetnik na snagu zajedništva i ljubavi koja nas okružuje. Dodaju da se u ovom trenutku radosti i zahvalnosti osjećaju blagoslovljeno što imaju podršku. U saopštenju su istakli da u

ovom izazovnom putovanju nijesu bili sami, te su duboko zahvalni svima koji su pomogli.

Dodaju da je bratstvo Skenderovića, ujedinjeno u ljubavi i solidarnosti, bilo njihova ne-

OSVRT: Svijetla stranica istorije

Bitka za ranjenike

Piše: Milojica DAKIĆ

Četvrta neprijateljska ofanziva u Jugoslaviji, u Drugom svjetskom ratu, započela je krajem januara i trajala do sredine aprila 1943. godine. Partizanske jedinice u sastavu: Operativna grupa NOVJ sa Vrhovnim štabom i Centralnom bolnicom sa preko 3.500 ranjenika zauzimale su prostor Centralne Bosne. Opkoljene sa svih strana, partizanske jedinice su, svakodnevno, vodile žestoke borbe oko Gornjeg Vakufa, Prozora, Kalinovika, Konjica i Jablanice. Cilj neprijatelja je bio potpuno uništenje partizanskih snaga i protjerivanje sa terena gdje bi mogli prihvatiti očekivano savezničko iskrcavanje na jadranskoj obali.

Potpomognute avijacijom od 200 aviona, znatno brojnije snage neprijatelja, sa oko 150.000 dobro naoružanih i opremljenih vojnika, raspoređenih u devet njemačkih i italijanskih divizija, četiri divizije ustaša i brojnim snagama četnika iz Srbije, Crne Gore i Istočne Hercegovine, koje je okupator snabdijevao naoružanjem, municijom, opremom, hranom i novcem, suprotstavila se NOVJ ukupne jačine 42.500 boraca.

U gotovo bezizlaznoj situaciji NOVJ, umjesto odbrane, prelazi u napad u svim mjestima u reonu razmještaja. Vještim manevrom – izmjenom pravca dejstava da bi se obmanuo neprijatelj, rušenjem mostova na rijeci Neretvi radi sprečavanja spajanja njemačkih i italijanskih sa četničkim snagama, jedinice Operativne grupe preko izgrađenog pontonskog prelaza, čamcima i gaženjem prelaze rijeku.

U žestokim borbama nanose teške gubitke četničkim i italijanskim formacijama. U panici i neredu četničke jedinice, potpuno razbijene i u rasulu, sa gubicima u ljudstvu od 18.000, potisnute su preko Neretve prema Sandžaku i Crnoj Gori. Znatne gubitke imala je i italijanska vojska.

Bitka na Neretvi bila je ne samo vojni nego i težak politički poraz četnika. Teško potučeni, u malobrojnom sastavu protjerani, do kraja rata nijesu predstavljali značajniji vojni faktor. Čak su i razoružani od strane dotadašnjih saradnika i u budućim vojnim operacijama služili kao posluga okupatoru. Ovim porazom četnici gube podršku od saveznika koju su do tada imali, što je potvrda da su bili saradnik, a ne borac protiv okupatora.

Pobjedom na Neretvi partizani su pridobili naklonost saveznika. Uskoro je u Vrhovni štab NOVJ pristigla i britanska vojna misija. Partizani postaju snažan politički partner saveznika. Na Teheranskoj konferenciji priznati su kao dio savezničke koalicije.

presušna podrška, pružajući im snagu i hrabrost u najtežim trenucima. Zahvalili su se i dijaspori iz Njemačke, Švajcarske. Luksemburga, Austrije, te Zavičajnom klubu Bihor, čije je nesebično djelovanje dodatno osnažilo ovu porodicu. Porodica Skenderović istakla je zahvalnost i građanima/kama Rožaja i Podgorice, kao i ostalih gradova. – Zato što su iskazali neizmjernu podršku svojim gestovima dobrote i solidarnosti, što je duboko dirnulo naša srca – saopštili su oni. Dodaju da su, takođe, posebno zahvalni Faruku i Fatmi Javorovac, koji su bili neizostavni oslonac i podrška njihovoj djeci tokom boravka u Turskoj. n. Đ.

Uprkos teškim gubicima, oko osam hiljada mrtvih i dvije hiljade zarobljenih, u najhumanijoj bici u Drugom svjetskom ratu, partizani su osujetili plan Sila osovine da se uništi partizanski pokret, sačuvali su znatne snage i sigurnost Vrhovnog štaba, spasili ranjenike i nastavili uspješnu borbu do konačnog oslobođenja. Pobjedu na Neretvi izvojevale su partizanske jedinice sastavljene od boraca iz svih krajeva Jugoslavije. Jedinice su ispoljile visok moral, hrabrost i odlučnost da se u najtežem momentu ne uzmiče znatno brojnijem i opremljenijem neprijatelju.

U

Četvrtoj neprijateljskoj ofanzivi, značajan doprinos pobjedi NOVJ dale su proslavljene Četvrta i Peta crnogorska i Treća sandžačka brigada. Borba protiv okupatora i domaćih izdajnika potvrda je patriotskog odnosa slobodarskog naroda prema svojoj domovini. Ali je i potvrda bijedne sudbine koju doživljvaju oni koji su, radi sitnosopstveničkih interesa, zdušno stali uz okupatora ne mareći za svoju zemlju i svoj narod.

Svijetli primjeri borbe za slobodu i brojne žrtve koje su pale u toj borbi ne mogu i ne smiju biti zaboravljeni. Njihova borba i položene žrtve putokaz su budućim generacijama, zasnovan na pobjedi nad fašizmom, najvećom civilizacijskom tekovinom savremenog društva.

Vuk Niković

Porodica Skenderović zahvalila svima koji su pomogli da se transplantacija obavi brzo

Ferid, u sredini, sa bratom i sestrom nakon operacije

Golob: Odnos s poštovanjem je najmanje što očekujemo od Vučića

LJUBLJANA/BEOGRAD

- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upotrijebio je krajnje uvredljive izraze koji ne pripadaju predsjednicima država, a još manje prijateljskim odnosima slovenačkog i srpskog naroda, saopštio je u srijedu premijer Slovenije Robert Golob.

- Slovenija svoj rad u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija obavlja na principijelnoj osnovi i iskreno nastoji da pronađe mir i pomirenje među narodima. Slovenija se za to zalaže i u odnosu na Srbiju. Odnos sa poštovanjem prema ovim našim nastojanjima je zato najmanje što možemo da očekujemo od predsjednika prijateljske Srbije, koji je, inače, redovan gost u našoj zemlji - poručio je Golob. Reakcija Goloba uslijedila je nakon što je Vučić dan ranije, u utorak, na marginama sjednice Savjeta bezbjednosti o Kosovu, izjavio kako se „ne zna ko je odvratniji, Slovenci ili neko drugi“.

Vučić je u toj izjavi Sloveniju i još nekoliko zemalja optužio da su, kao članice Savjeta bez-

Reakcija Goloba uslijedila je nakon što je Aleksandar Vučić u utorak, na marginama sjednice Savjeta bezbjednosti o Kosovu, izjavio kako se „ne zna ko je odvratniji, Slovenci ili neko drugi“. On je, nakon reakcije Goloba, odbio da se izvini slovenačkim političarima

bjednosti, predsjednici Kosova Vjosi Osmani omogućile da na sjednicu dovede žene za koje tvrde da ih je srpska vojska, tokom rata 1999. godine, silovala.

Nakon saopštenja slovenačkog premijera Roberta Goloba o uvredljivim izrazima Vučića, predsjednik Srbije je poručio da nije želio da uvrijedi narod Slovenije, ali da neće da se izvinjava slovenačkim političarima, ponavljajući izraz o „odvratnoj politici“ prema Srbiji.

Vučić je rekao da želi da se izvini cjelokupnoj javnosti Slovenije „ako je bilo koga uvrijedio“.

- Ja sam rekao da su Slovenci bili odvratni, misleći na sjednicu Savjeta bezbjednosti. To je bila tema i svakome je bilo jasno da se odnosi na pojedinca i na njihovu politiku. Svakako da to nije rječnik koji bi trebalo koristiti, ali sam ljudski rekao što mislim o njihovoj politici - rekao je Vučić novinarima u Njujorku.

On je dodao da o Slovencima kao narodu misli „sve najbolje“ i da ima mnogo prijatelja i familije u Sloveniji.

- Shvatio sam to kao prijetnju da ne bi trebalo tako često da dolazim u Sloveniju, ali i razumio sam je, te ću smanjiti svoje dolaske - rekao je Vučić, komentarišući izjavu premijera Slovenije.

Zbog Vučićeve izjave slovenačko Ministarstvo spoljnih poslova je na razgovor pozvalo otpravnika poslova Ambasade Srbije u Ljubljani.

To je saopštila šefica slovenačke diplomatije Tanja Fajon, opisujući Vučićeve navode kao „uvredljive i neprihvatljive“.

- Zahtijevamo objašnjenje i izvinjenje. Ovo nije u duhu dobrosusjedskih ni prijateljskih odnosa. Očekujemo da Srbija djeluje u duhu evropskih vrijednosti koje braninavela je Fajon.

Na to je potom reagovao šef diplomatije Srbije Ivica Dačić , ocjenjujući da navodi

MSP Slovenije u vezi sa izjavom Aleksandra Vučića predstavljaju „inverziju stvarnosti“.

Dačić je rekao da je otpravnik poslova srpske ambasa-

Opoziciona kandidatkinja Gordana Siljanovska Davkova osvojila najviše glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji

SKOPLJE – Opoziciona kandidatkinja i desničarka Gordana Siljanovska Davkova osvojila je najviše glasova na predsjedničkim izborima u Sjevernoj Makedoniji, ali nedovoljno za pobjedu, zbog čega će 8. maja biti organizovan drugi krug glasanja.

Prema podacima državne izborne komisije na osnovu 90 odsto izbrojanih glasova, za Siljanovsku Davkovu, koja ima podršku najveće opozicione stranke VMRO-DPMNE, glasalo je oko 40 odsto birača, dok je Stevo Pendarovski, kao kandidat Socijaldemokratske stranke, dobio povjerenje od oko 20 odsto izašlih glasača. Izborni zvaničnici navode da je izlaznost u prvom krugu bila oko 49 odsto, što je za osam procenata više nego prije pet godina.

Pravo glasa, uključujući i Makedonci u dijaspori, imalo je oko 1,8 miliona ljudi. Na izbore je izašlo više od 810.000 birača na ukupno 3.480 glasačkih mjesta.

Na dan drugog kruga predsjedničkih izbora će biti održano i glasanje za parlament.

- Jasno je da ovaj rezultat predstavlja nevjerovatnu inspiraciju za mene. Znam samo da ću ono što obećam sprovesti na svoj način. Ovo je početak nove ere – rekla je Silja-

Drugi krug glasanja zakazan za 8. maj

novska Davkova novinarima u srijedu veče nakon zatvaranja birališta.

Pendarovski je, sa druge strane, priznao da je iznenađen velikim razlikom u glasovima između njega i Siljanovske Davkove.

- Očekivali smo manju razliku, ali sjutra je novi dan. Krećemo od početka. Moj zadatak je da promovišem koncept u koji vjerujem, a to je država koja nije izolovana i koja je integrisana u Evropu - rekao je Pendarovski.

Izbori su održani usred dvogodišnjeg sukoba između vla-

de i opozicije oko toga kako se nositi sa susjednom Bugarskom koja blokira njen put ka članstvu u EU.

Odnosi sa Bugarskom godinama su zategnuti sporovima oko jezika i istorije dvije zemlje. Sofija je odbila da podrži otvaranje pristupnih pregovora između Skoplja i EU dok Sjeverna Makedonija ne prizna malu bugarsku manjinu u ustavu. Pendarovski i SDSM spremni su da unesu amandmane, ali im nedostaju glasovi za to u parlamentu.

Stranka VMRO – DPMNE kaže da do ustavnih promjena

može doći tek nakon što Sjeverna Makedonija uđe u EU, što je stav za koji vlada kaže da je nerealan.

Analitičari procjenjuju da će podrška preostalih pet kandidata biti od vitalnog značaja za drugi krug izbora. Tu petorku čine ministar inostranih poslova Bujar Osmani, koga podržava partija etničkih Albanaca DUI koja partner u vladajućoj koaliciji i koji je osvojio 13 odsto glasova. Među njima je i Arben Taravari iz opozicione koalicije etničkih Albanaca, sa više od devet odsto osvojenih glasova. DUI je ponudio podršku u drugom krugu pod uslovom da buduće predsjednike biraju poslanici, što će, kako se nada, jednog dana dovesti do toga da tu funkciju preuzme etnički Albanac. Albanci čine više od četvrtine stanovništva zemlje od 1,8 miliona.

Pendarovski i Siljanovska Davkova su, međutim, odbacile tu ideju, rekavši da je demokratičnije da šef države bude izabran direktnim glasanjem.

de u Ljubljani odbacio navode slovenačkog ministarstva kada je pozvan na razgovor zbog Vučićevog istupa. - Ovakvi potezi Slovenije u međunarodnim organizaci-

jama narušavaju upravo naše bilateralne odnose i nekorektno je odgovornost prebacivati na Srbiju, koja samo reaguje na poteze Slovenije - naveo je Dačić u saopštenju.

Pred američkim Vrhovnim sudom počelo saslušanje argumenta bivšeg predsjednika

Sudije skeptične prema Trampovim tvrdnjama o imunitetu

VAŠINGTON – Sudije američkog Vrhovnog suda iskazale su skeptičnost prema tvrdnjama bivšeg predsjednika Donalda Trampa, tokom rasprave o argumentima na osnovu kojih je zatražio izjašnjavanje najviše sudske instance o tome, izvijestila je agencija Asošijeted pres. Vrhovni sud počeo je u četvrtak saslušavanje argumenata, a nakon što mu se Tramp obratio, tražeći da se izjasni o imunitetu bivšeg predsjednika od krivičnog gonjenja zbog nastojanja da poništi poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine.

Predsjedavajući Vrhovnog suda Džon Roberts, pripadnik konzervativne struje, bio je među najmanje pet članova vijeća za koje je djelovalo da će odbaciti tvrdnju o apsolutnom imunitetu. Ukoliko bi ta tvrdnja bila potvrđena, to bi spriječilo krivično gonjenje

Donalda Trampa po optužbama da je pokušao da poništi izborni poraz.

Sudije Nil Gorsač i Bret Kavano, dvojica od ukupno troje konzervativnih sudija iza-

branih u vrijeme Trampovog mandata, ukazali su da bi bivši predsjednici trebalo da imaju neki stepen imuniteta. U tom slučaju bi, kako su ukazali, sudovi niže nadležnosti trebalo da odluče da li bi to važilo za Trampa.

Tramp se žalio najvišoj američkoj sudskoj instanci pošto su sudovi manje nadležnosti odbili njegov zahtjev da bude zaštićen od četiri krivične optužbe u vezi sa izborima 2020. Tramp je odbacio krivicu po optužbama za poništavanje izbornog poraza, kao i u preostala tri krivična procesa koji se vode protiv njega, uključujući i suđenje za falsifikovanje poslovne dokumentacije prilikom tajnih novčanih isplata porno glumici Stormi Danijels Tokom puta na suđenje u Njujork, Tramp je istakao da je potrebno da predsjednik uživa imunitet jer u suprotnom neće biti u mogućnosti ništa da učini.

- Tada imate samo reprezentativnu funkciju – poručio je Tramp.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Vučić na sjednici SB u Njujorku

Preslušavanjem telefonskih razgovora nastavljeno suđenje optuženima za pokušaj terorističkog napada 2016. godine

Milić i Maksić

negoduju što čekaju da Velimirović pošalje nekog po njih

PODGORICA - Preslušavanjem telefonskih razgovora Mirka Velimirovića sa Brankom Milić, Draganom Maksićem ali i svjedokom saradnikom Aleksandrom Sašom Sinđelićem juče je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje optuženima za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

P roces u ponovljenom postupku vodi sudija Višeg suda Zoran Radović Osim preslušanih razgovora u kojima Milić i Maksić negoduju što cijeli dan iščekuju da Velimirović nekog pošalje da dođe po njih na željezničku stanicu u sudnici su provedene i SMS poruke koje je Velimirović razmijenio sa svjedokom saradnikom Sinđelićem.

U nastavku suđenja pregledan je i snimak iz prvog postupka kojim je zabilježen uvid u vojnu opremu koju je svjedok saradnik kupio za potrebe grupe čiji je zadatak, prema stavu Specijalnog tužilaštva, bio nasilan upad u Skupštinu Crne Gore nakon proglašenja rezultata parlamentarnih izbora.

U sudskom procesu, kao dokaz će biti provedene i mjere tajnog nadzora /MTN/ svjedoka saradnika Sinđelića. On je u jednoj kafani u Smederevu razgovarao i pričao o državnom udaru.

U prethodnom sudskom procesu, ovaj dokazni prijedlog odbrane je odbijen. U ponov-

ljenom sudskom procesu, dokazni prijedlog je prihvaćen i biće proveden. Sud čeka da se dostavi službenim putem.

Apelacioni sud je, ukidajući presudu Višeg suda, naložio da se provede kao dokaz.

Apelacioni sud je 30. decembra 2020. godine ukinuo presudu kojom je sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana

Mugoša optužene za planiranje terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora i otmicu tadašnjeg premijera Mila Đukanovića osudila na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvorske kazne.

Ukinutom presudom lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog, kako piše u optužnici, članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine.

Organizatori te grupe - Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su ukupno na 27 godina zatvora.

Bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina zatvora.

Istom odlukom, S rboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kris tina Hristić osuđena uslovno.

Vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora. B.R.

Podnijeta prekršajna prijava

Roditelj prijavio muškarca koji je njegovoj kćerki nudio čokoladu i da uđe u lift

PODGORICA – Policiji je juče jedan roditelj iz Podgorice podnio prijavu u kojoj je naveo da je nepoznata osoba njegovo maloljetno dijete pozivala da uđe u lift stambene zgrade i nudila čokoladu - saopšteno je nezvanično Portalu Analitika iz Uprave policije. Ova informacija je potvrđena nakon što su se Portalu Analitika obratili uznemireni roditelji, koji su im ispričali kako je njihovu djevojčicu nepoznata muška osoba zvala da uđe u lift.

– Policija je postupila po prijavi, identifikovala A. T. koji živi u toj zgradi, od njega prikupila obavještenja te sa sadržajem spisa predmeta upoznala tužioca u ODT u Podgorici, koji se izjasnio da se u radnjama A. T. ne stiču elementi krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – saopšteno je Portalu Analitika. Policijski službenici su protiv A. T. podnijeli prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. C. H.

VRIJEME USPONA I VRIJEME PADA: Kako je Milivoje Katnić, koji je u saradnji članova kavačkog klana, naprasno osumnjičen da je postao član kriminalne

Kad nekadašnji

presuđuju svojim

PODGORICA – Istragom

Specijalnog državnog tužilaštva bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić osumnjičen je da je postao član kriminalne organizacije koju je, prema navodima tužioca Miloša Šoškića, osnovao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a koja je imala cilj da štiti članove ozloglašenog kavačkog kriminalnog klana i jednog od njihovih vođa Radoja Zvicera

Odluka da se Katnić tereti za članstvo u kriminalnoj grupi odanoj ,,kavčanima“ - koja je donijeta uz saglasnost prvog čovjeka SDT-a Vladimira Novovića - povlači brojne nejasnoće i kontroverze.

Prije svega, zbog činjenice da je upravo glavni specijalni tužilac Katnić sa saradnicima podnio više optužnica koje terete desetine članova kavačkog kriminalnog ganga i njihove šefove za najteža krivična djela, te da su mnogi članovi kavačkog klana danas u Spužu i služe višegodišnje robije po optužnicama koje je potpisao specijalni tužilac Saša Čađenović, a prethodno se saglasio njegov nadređeni Milivoje Katnić, glavni specijalni tužilac za organizovani kriminal.

BROJNE OPTUŽBE

Milivoje Katnić i Zoran Lazović uhapšeni su 14. aprila po nalogu SDT jer je, kako iz te institucije tvrde, bivši policijski funkcioner osnovao kriminalnu grupu, čiji su članovi postali Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, Lazovićev sin Petar – da bi ,,radili u korist Radoja Zvicera“.

I već na toj prvoj ,,stepenici“ naredbe za istragu uočava se nelogičnost: kako je to Katnić radio za Zvicera kada je upravo njegov najbliži saradnik Čađenović podigao optužnicu protiv Radoja Zvicera, Slobodana

Kašćelana i još 12 osoba zbog ubistva Nikole Stanišića Pored njih dvojice, na optužnici su: Dragan Knežević, Miloš Radonjić, Srđan Jurišević , Radoje Živković , Vladimir Vučković, Zdravko Perunović, Milan Vujotić, Aleksandar Dragićević, Zoran Kažić, Milan Knežević, Darko Prelević i Krsto Maroš Nejasno je, takođe, kako i tužilac Čađenović, prema optužbama SDT, nije preduzimao krivično gonjenje protiv kavačke kriminalne grupe, iako je upravo on podigao više optužnih akata protiv njihovih pripadnika.

Čađenović je uhapšen 9. decembra 2022. i od tada se – punih 16 mjeseci - nalazi u pritvoru. Kao da su kreatori akcije mjeru pritvora za Čađenovića svjesno pretvorili u kaznu, ali i vid policijskotužilačkog pritiska na bivšeg specijalnog tužioca.

KAD OPTUŽUJU, ALI I RADE ZA BELIVUKA?

Nije ovo jedina optužnica koju je Specijalno državno tužilaštvo na čelu sa Katnićem po-

diglo protiv Zvicera i njegovih bliskih ,,poslovnih“ saradnika. Upravo je tužilac Čađenović podnio optužni akt protiv srpskih državljana Veljka Belivuka, Marka Miljkovića, Nebojše Jankovića i Ratka Živkovića koji su 14. oktobra 2021. oteli Miletu Radulovića zvanog Kapetan, a potom ga predali ostalim članovima kavačke grupe, koji su ga po nalogu Slobodana Kašćelana i Igora Božovića ubili.

Za taj zločin su okrivljeni Miloš Radonjić i Petar Ðurović kao direktni izvršioci ubistva. Radulović se na meti ove kriminalne organizacije našao zbog sumnje da je učestvovao u planiranju ubistva Zvicera u Ukrajini početkom 2020. godine. Na optužnici su i Zvicer, Radoje Živković, Milan Vujotić, Dragan Knežević, Duško Roganović i Vladimir Vučković. Upravo jedan od optuženih je i Duško Roganović zbog kojeg Katnića i Čađenovića optužuju da su zloupotrijebili službeni položaj jer su - ,,ga štitili od optuženja“?!

Da podsjetimo i da je 17. juna 2020. godine Specijalno državno tužilaštvo u saradnji sa Odsjekom za suzbijanje teških krivičnih djela procesuiralo dvadeset i jednog člana kriminalne organizacije koja je planirala krivična djela ubistvo i teško ubistvo, koji se te-

rete za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, nanošenje teških tjelesnih povreda, kao i za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Na čelu kriminalne organizacije, prema stavu istražitelja, bili su Budvanin Vasilije Rafailović i Nikšićanin Radovan Mujović. Rafailović i Mujović slove za visokopozicionirane članove - kavačke kriminalne grupe.

Samo u ova tri predmeta Katnićev tim optužio je 41 osobu koja se vezuje za kavački kriminalni klan, od čega su dvije optužnice podignute protiv Zvicera, a u jednoj je optužen i Roganović.

NA METI: ZVICER,

KAŠĆELAN...

Upravo je za vrijeme njegovog mandata pokrenuta i istraga protiv kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Njega je optužio tužilac Čađenović da se bavio zelenašenjem na organizovan način. Prema optužnici, Kašćelan je u maju 2010. godine, zajedno sa Igorom Božovićem, oformio kriminalnu organizaciju koja se bavila zelenaštvom, davanjem mita, iznudama.

Osim Marovića i čelnika budvanskog DPS, Specijalno tužilaštvo na čelu sa Katnićem optužilo je 111 članova tadašnje vladajuće koalicije

Osim Kašćelana, Igora Božovića i njegovog sina Vladimira, na spisku optuženih su Aleksandar Đurišić, Siniša Vlahović , Igor Đurišić, Davor Prelević i Miloš Radonjić . Na optužnici su bili i braća Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubatović, Tripo Moškov , Đerđ Camaj , Aleksandra Bogdanović i Stefan Brnović, kao i policijski inspektori Zlatko Samardžić i Ilija Dedović. Kašćelan je 2018. godine uhapšen u Češkoj po Interpolovoj po-

Sa privođenja Milivoja Katnića

d. malidžan

Privođenje Svetozara Marovića 2015. godine

m. babović

saradnji sa Sašom Čađenovićem procesuirao desetine kriminalne organizacije koja – pomaže ,,kavčanima“

optuženici svojim tužiocima

Već na toj prvoj ,,stepenici“ naredbe za istragu koju potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, uočava se nelogičnost: kako je to Katnić radio za Zvicera kada je upravo njegov najbliži saradnik Čađenović podigao optužnicu protiv Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i još 12 osoba, zbog ubistva Nikole Stanišića?

tjernici koja je raspisana 2016. godine.

Nabrojane istrage samo su dio postupaka koje je protiv kavačke kriminalne grupe vodio Katnićev tim.

USPON I PAD

Katnić je imenovan za glavnog specijalnog tužioca u julu 2015. godine i jedna od njegovih prvih velikih istraga bila je hapšenje visokog funkcionera Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića i budvanskog opštinskog rukovodstva.

Ta akcija izazvala je brojne pozitivne komentare, a pohvale su stizale sa raznih adresa, kako NVO sektora tako i opozicije

Osim Marovića i čelnika budvanskog DPS, Specijalno tužilaštvo na čelu sa Katnićem optužilo je još 111 članova tadašnje vladajuće koalicije u državi, među kojima su i njeni visoki funkcioneri – bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, predsjednik Opštine Berane Vuka Golubović, bivši predsjednik Opštine Bar Žarko Pavićević

U to vrijeme, kada je DPS sa koalicionim partnerima imao apsolutnu vlast u državi, glavni specijalni tužilac je postao i neka vrsta ,,opozicione nade“ da će poremetiti kompaktnost vlasti na čijem je čelu bio Milo Đukanović. Zato je Milivoje Katnić vrlo brzo promovisan u ,,zvijezdu borbe protiv korupcije“, a kroz njegove optužnice protiv lokalnih i DPS čelnika, opozicija je domaćoj javnosti, ali i stranim partnerima „dokazivala“ političku tezu o Crnoj Gori kao ,,mafijom zarobljenoj državi“. Odnos prema Katniću promijeniće se krajem 2016. godine.

,,DRŽAVNI UDAR“ I POVRATNI UDAR I to nakon što su Milivoje Katnić i Saša Čađenović, zajedno sa Specijalnim policijskim

timom, uz podršku stranih partnera, osujetili planirani teroristički napad na dan parlamentarnih izbora okrobra 2016. godine.

Prijave, a potom i optužnica podignuta je protiv više srpskih državljana, među njima i protiv bivšeg generala Žandarmerije Bratislava Dikića, dvojice bivših agenta GRU Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, te i lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića

Tada kreće sinhronizovana politička hajka protiv čelnika Tužilaštva u koju su, osim prosrpskih i proruskih partija i saveza, srpskih državnih medija, bile uključene i neke, formalno crnogorske, medijske platforme poput koncerna Vijesti. Iako je od vrha Demokratskog fronta tokom suđenja za pokušaj terorizma Katnić označen kao čovjek koji je čitav slučaj montirao, da bi ih smjestio iza rešetaka, potvrda saznanja SDT o pripremanoj akciji uoči parlamentarnih izbora stigla je, između ostalih, čak i od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je javno saopštio da je u Crnoj Gori pripremano krvoproliće organizovano, kako je rekao, ,,sa elementima inostranosti“.

Dokazna građa protiv optuženih za pokušaj terorizma zasnivala se na brojnim priznanjima, presretnutoj komunikaciji između aktera, dokumentaciji stranih obavještajnih službi, svjedočenju bivšeg agenta CIA-e, uplatnicama, evidenciji sa graničnih prijelaza… Sutkinja Suzana Mugoša osudila je optužene 9. maja 2019. godine na dugogodišnje kazne zatvora, ali je Apelacioni sud ukinuo početkom 2021. godine i predmet vratio na novo suđenje, ali i zabranio da u ponovljenom postupku sudi sutkinja Mugoša.

Iste godine, u avgustu, promijenila se i vlast u Crnoj Gori i parlamentarnu većinu od tada ima-

Tužilački savjet pozvao na suzdržanost od izjava koje mogu da se shvate kao prijetnja odmazdom tužiocima, Crnogorski helsinški odbor ocjenjuje njihovo obraćanje neprimjerenim i neprihvatljivim

CHO: Očekujemo da TS pojasni iskaz

ju proruske i prosrpske snage, koje konstituišu i izvršnu vlast. U međuvremenu su uspostavili kontrolu i nad pravosudnim institucijama, a jedan od glavnih zadataka je potpuno urušavanje predmeta „pokušaj državnog udara“ i diskreditacija svih ljudi koji su radili na tom slučaju.

Uzalud je bilo obilje dokaza prikupljenih tokom istrage: Milivoje Katnić i Saša Čađenović su - uz sutkinju Suzanu Mugošu, koja je bila predsjednica Vijeća Višeg suda kada je izrečena osuđujuća presudapostali glavne mete organizovane kampanje koja je trajala od 2016. godine, a koja se zahuktala nakon avgusta 2020. godine, kada su optuženi Mandić i Knežević postali bitni činioci nove vlasti.

Bilo je samo pitanje vremena: sedam i po godina nakon slučaja ,,državni udar“ nekadašnji čelni ljudi Specijalnog državnog tužilaštva Milivoje Katnić i Saša Čađenović postali su meta novog vrha Specijalnog državnog tužilaštva: proglašeni su članovima organizovane kriminalne grupe, Katnić jedne, a Čađenović kako navode dvije, što je do sada pravni presedan u ponašanju tužilačke organizacije.

U SJENCI ISTINE

U sjenci su sada rezultati Katnića i njegovog tima: Specijalno državno tužilaštvo podiglo je 90 optužnica protiv više od 400 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa; sudskim odlukama blokirano je više od 200 miliona eura za koje postoji osnovana sumnja da su pribavljeni izvršenjem tih krivičnih djela; SDT je od 3. jula 2015. do 1. januara 2021. godine podnijelo 143 naredbe o sprovođenju istrage, protiv ukupno 1.161 građanina i 279 kompanija... Koga briga za podatke: čovjek koji je bio ključna figura u borbi protiv organizovanog kriminala danas je iza rešetaka u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa Čađenovićem koji se tamo nalazi godinu i po. I dijele prostor sa osobama koje su upravo oni, svojim višegodišnjim radom, poslali u Spuž. Teško da je tek politička koincidencija: jedan od optuženih za pokušaj terorizma Andrija Mandić danas je na čelu Skupštine, njegov saborac Milan Knežević se, nakon što je dugo bio predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, sada sprema da sjedne u ministarsku fotelju u rekonstruisanoj Vladi Milojka Spajića Marija ŽIŽIĆ Draško ĐURANOVIĆ

PODGORICA - Tužilački savjet pozvao je sve javne aktere da se suzdrže od izjava koje mogu da se shvate kao prijetnja odmazdom tužiocima i rukovodiocima državnih tužilaštava, zbog radnji i odluka koje su donijeli, na što su reagovali iz Crnogorskog helsinškog odbora ističući da očekuju od uglednih pravnika u ovom tijelu da im ukažu na rečenicu, sintagmu ili jednu jedinu riječ iz njihovog otvorenog pisma koja se može shvatiti i/ili tumačiti kao ,,pozivanje na privilegovani status nekih osumnjičenih lica”.

Iz Tužilačkog savjeta, nakon sjednice tog tijela, saopštili su da očekuju odgovornost i uzdržavanje od javnih istupa kojima se državni tužioci pozivaju da u konkretnim predmetima donesu ili ne donesu određenu odluku.

CHO je izrazio javni protest zbog, kako su naveli, neprimjerene i neprihvatljive netačne ocjene Tužilačkog savjeta, odnosno zbog poziva na suzdržavanje od zahtjeva za privilegovanim položajem osumnjičenih lica, u bilo kom predmetu.

Iz TS-a su istakli da od predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, kao i svih javnih funkcionera, očekuje da svojim izjavama ne dovode javnost u zabludu da su uticali i da uopšte mogu da utiču na donošenje neke tužilačke odluke ili preduzimanje bilo koje radnje tužilaštva. TS je pozvao sve društvene činioce na poštovanje pretpostavke nevinosti, kao i na suzdržavanje od zahtjeva za privilegovani položaj osumnjičenih lica, u bilo kom predmetu.

Kako su naveli, od rukovodilaca državnih tužilaštava očekuju da obezbijede efikasno postupanje u pritvorskim predmetima, a od državnih tužilaca da sa najvećim stepenom pažnje, samo izuzetno i u skladu sa Ustavom i zakonom i standardima Evropskog suda za ljudska prava, predlažu određivanje pritvora.

– TS ohrabruje državne tužioce da, uprkos različitim porukama koje se iznose u javnosti, nastave da odluke u predmetima donose nezavisno i efikasno, po principu zakonitosti i jednakosti i da postupanjem isključivo na taj način unapređuju rezultate u gonjenju učinilaca krivičnih djela, naročito u oblasti korupcije i organizovanog kriminala – kaže se u saopštenju. Iz TS su svim institucijama ukazali na obavezu da stvore uslove za suđenje u razu-

mnom roku, naročito u predmetima po optužnicama SDT. – U konačnom, očekujemo da respektabilan odnos međunarodnih organizacija prema Državnom tužilaštvu bude osnov za dalje jačanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije – zaključuje se u saopštenju.

Podsjećamo, Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava i grupa građana uputili su 20. aprila otvoreno pismo glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, i svima koji su uključeni u postupanje prema nekadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, u kojem naglašavaju da je njegovo hapšenje i pritvaranje bilo “praćeno nezapamćenom, orkestriranom, političkom i medijskom hajkom i blaćenjem, koji na najgrublji način potiru ne samo pretpostavku nevinosti, već i ozbiljno izazivaju sumnje u regularnost i zakonitost cijelog postupka”.

Uz konstataciju da je Katnić ozbiljno narušenog zdravlja a njegova odluka da štrajkuje glađu izaziva ogroman rizik po njegov život, CHO i grupa građanskih aktivista zahtijevaju da se ne dopusti Katnićeva smrt u Istražnom zatvoru, već da mu se omogući odbrana sa slobode uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu. - Za poštovanje prezumcije, to jest pretpostavke nevinosti pružamo, naravno, punu podršku. Smatramo da je ovakvo određenje TS bilo neophodno i vrlo korisno, a naročito kada su i VDT i SDT, kao i politički subjekti iz vladajuće koalicije, propustili priliku, tj. potpuno (namjerno) ignorisali narastajuće i orkestrirano stvaranje atmosfere progona i linča, žigosanja i targetiranja građana koji nisu ni osuđeni, pa čak ni optuženi, već se nalaze u pritvoru kao osumnjičeni - na način i u uslovima koji ozbiljno dovode u sumnju moti-

ve i razloge postupanja prema njima - ističu u CHO. Medijska i politička hajka koja sve to prati je, kako dodaju, apsolutno zabrinjavajuća, pa je “stav TS - iako je mogao biti decidniji - ipak prva reakcija koja jasno konstatuje pomenute opasne i destruktivne trendove, a koje, sa očiglednom namjerom, promovišu mediji bliski domaćim i srpskim/ruskim vlastima, importovani novinari i kolumnisti, lica koja se pominju u SKY prepiskama i drugi ostrašćeni ‘eksperti’ nekih regionalnih medijskih organizacija”. - CHO, dakle, jasno i nedvosmisleno, pozdravlja taj dio saopštenja TS. S druge strane, drugi dio citiranog teksta, koji govori o potrebi nekakvog “suzdržavanja od zahtjeva za privilegovanim položajem osumnjičenih lica” je apsolutno nekorektan i netačan, to jest lažan. Zbog toga CHO javno poziva ugledne pravnike iz TS, u čije znanje i iskustvo, kao i njihov profesionalni i moralni integritet, nimalo ne sumnjamo - da navedu, tj. da citiraju đe, od koga i kada su upućeni takvi (nepostojeći, dakle) zahtjevi da neki osumnjičeni imaju privilegovani status - naglasili su u saopštenju.

Pošto je CHO, kako dodaju, jedina nevladina organizacija koja je svojim otvorenim pismom prema SDT-u reagovala povodom posljednjih hapšenja, pa se, kako ocjenjuju, taj dio saopštenja TS može odnositi samo na njih, očekuju od uglednih pravnika iz TS da im ukažu na rečenicu, sintagmu ili jednu jedinu riječ iz njihovog otvorenog pisma koja se može shvatiti i/ili tumačiti kao “pozivanje na privilegovani status nekih osumnjičenih lica”.

Ovakvo određenje TS bilo je neophodno, naročito kada su i VDT i SDT, kao i politički subjekti iz vladajuće koalicije, ignorisali narastajuće i orkestrirano stvaranje atmosfere progona i linča, žigosanja i targetiranja građana koji nijesu ni osuđeni, pa čak ni optuženi, već se nalaze u pritvoru kao osumnjičeni - ističu u CHO

- Toga tamo nema, pa se samo može izmisliti. Ukoliko TS ne može da citira - jer to nije ni napisano, smatramo neophodnim i očekujemo da uvaženi članovi TS crnogorskoj javnosti pojasne navedeni iskaz. U protivnom, imaćemo razloga da vjerujemo da su i oni podlegli atmosferi u kojoj treba prestrašiti, marginalizovati i onemogućiti slobodno, javno, odgovorno, demokratsko i civilizovano praćenje i reakcije na postupanje Tužilaštva u našoj zemlji. A to bi bilo nedopustivo i neprihvatljivo. U tom slučaju, kao slobodni građani, mogli bismo da javno razmišljamo o motivaciji za takve iskontruisane optužbe, koje će svakako poslužiti gorepomenutim subjektima za novi talas hajke na neistomišljenike - zaključili su iz CHO.

Bar: Skupština opštine resornom ministarstvu i obrađivačima Nacrta prostornog plana uputila primjedbe

Traže brisanje LNG terminala i izmještanje trase auto-puta

BAR – Skupština opštine Bar uputiće Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zahtjev da povuče prijedlog da se u prostornom planu Crne Gore do 2040. godine, koji je u fazi Nacrta, nađe lokacija za LNG terminal i termoelektranu. Takođe, da se uradi detaljna studija lokacije za trasu auto-puta Podgorica-Bar, do Luke Bar, kojom bi bila spriječena uzurpacija i devastacija nekoliko crmničkih sela.

Ta dva zaključka usvojena su na jučerašnjoj sjednici gradskog parlamenta koja je zakazana po hitnom postupku, na inicijativu predsjednika Skupštine Branislava Nenezića, a na dnevnom redu bila je samo jedna tačka – Nacrt prostornog plana Crne Gore. Na prijedlog odbornika Asima Andrića, usvojen je i zahtjev Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i obrađivača Prostornog plana da se kroz taj planski dokument u potpunosti isključi mogućnost davanja novih koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina – kamenoloma na prostoru opštine Bar.

Izgradnja LNG terminala predviđena je memorandumom o razumijevanju koji je 43. vlada potpisala sa američkim kompanijama Enerflex Energy Systems i Wethington Energy Innovation. U obrazloženju zahtjeva da se od tog projekta odustane SO Bar navodi se da je potpisan suprotno važećem Prostornom planu Crne Gore, GUP-u Bar, Zakonu o javnim nabavkama, Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, Strategiji razvoja pomorske privrede, Strategiji razvoja opštine Bar

Od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zahtijeva se da se iz budućeg prostornog plana u potpunosti isključi mogućnost davanja novih koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina. Lokalna uprava smatra da treba uraditi detaljnu analizu i reviziju nerealizovanih ciljeva prethodnog Prostornog plana

i Strategiji razvoja turizma u opštini Bar. Savjetnica predsjednika opštine Suzana Crnovršanin predstavila je odbornicima, kako je kazala, radnu verziju primjedbi lokalne uprave (autori sekretarijati i službe Opštine) na Nacrt prostornog plana a koje će tokom javne rasprave dopuniti.

NAMJENA PROSTORA -Nacrt definiše građevinsko područje naselja, gradske površine, duž čitave obale i u kompeltnom zahvatu GUR-a Bara. Grafički dio prikazuje planiranu namjenu prostora bez ikakvih drugih namjena i zelenih prodora što je potrebno dodatno analizirati i obrazložiti. Naime, priobalni dio opštine Bar ima pet prostornih zona: Mišići, Suto-

more, Novi Bar, Stari Bar i Pečurice, sa lokalnim centrima i mrežom naselja kojem gravitiraju kao i dominantno linearnu urbanizaciju duž obale. Ali to ne bi smjelo da podrazumijeva nekontrolisano širenje građevinskog područja naselja. Ovakav koncept je u suprotnosti sa principima prostornog razvoja definisanim u poglavlju Opšti ciljevi, prirotiteti i strateška usmjerenja, prostornog razvoja Crne Gore. Naročito sa pojedinim principima navedenim kroz cilj Racionalno korišćenje prostora i priodnih resursa koji podrazumijevaju ograničavanje proširivanja građevinskog područja na racionalnu mjeru, kontrolu širenja urbanih podurčja, ravnomjeran raspored djelatnosti u skladu sa mogućnostima

vodosnabdijevanja – kazala je Crnovršanin.

Kazala je kako posebno treba imati u vidu važeću plansku dokumentaciju, seizmičke i geološke karakteristike tog područja, odnosno 9. seizmičku zonu, veliki dio nestabilnog i uslovno nestabilnog terena koji nije pogodan za urbanizaciju.

-Prije konačno određene namjene za građevinsko područje naselja, gradske površine, treba pažljivo analizirati sve aspekte ovog prostora i njihov međusobni odnos i efekat koji mogu izazvati. Potrebno je dodatno analizirati i dati smjernice za korigovanje granice zona posebnih namjena, zonu morskog dobra i NP Skadarsko jezero. Potrebno je dodatno analizirati i dati smjernice za korigovanje

N I k ŠIć: Djeca većinske i iz RE populacije priredila neobičnu izložbu

Nenezić: Nemamo rezervni grad

Tokom rasprave pojedini predstavnici opozicije zamjerili su što za sjednicu nijesu dobili na vrijeme prateću dokumentaciju – primjedbe lokalne uprave na Nacrt prostornog plana koje je pročitala Suzana Crnovršanin, te sporni memorandum o izgradnji LNG terminala. Čulo se i mišljenje da lokalna uprava odnosno Skupština opštine izlazi iz svojih nadležnosti raspravljajući o takvim pojektima. Predsjednik Skupštine Bransilav Nenezić odgovorio je da su za odbornike kao predstavnike građana relevantne sve teme koje se tiču Bara, njegovih građana i njihove budućnosti jer rezervni grad nemaju.

Odbornik Momčilo Leković saopštio je da je 2020. godine tadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić najavila je da će Luka Bar biti baza za distribuciju tečnog gasa, te da je održano nekoliko radionica na kojima je projekat dodatno razrađivan.

granica zaštićenog područja prirode Katič, jer je u koliziji sa važećom planskom dokumentacijom - Prostorni plan posebne namjene za obalno područje i detaljna razrada lokacije Maljevik. Ovo iz razloga jer onemogućuju sprovođenje planskog dokumenta i stečene ugovorne obaveze investitora i Opštine Bar – navela je Crnovršanin.

PRETHODNI PLAN

Konstatovala je da bi, zbog kvalitetnog planiranja, nerealizovani ciljevi prethodnog Prostornog plana Crne Gore trebalo da budu predmet detalje analize i revizije uz razmatranje sadašnjih potreba, postojećeg stanja i promjena koje su nastale tokom vremena.

-Za Opštinu Bar je za dalji razvoj veoma bitna postojeća i planirana saobraćajna i hidrotehnička infrastruktura kao i područje NP Skadarsko jezero koje je obuhvaćeno prostornim planom NP Skadarsko jezero a koje nakon izrade i sprovedenog postupka još nije usvojen. Kapaciteti Luke Bar

bi trebalo optimizovati planiranjem odgovarajućih terminala a posebnu pažnju treba posvetiti smjernicama za planiranje i razvoj i valorizaciju slobodne zone u sklopu Privredne zone Luke Bar. S obzirom na to da je izgradnja NLG terminala i termoelektrane u Baru naišla na negativan stav i veliki otpor javnosti, neophodna je sveobuhvatna analiza opravdanosti planiranja ovog terminala, imajući u vidu veliki hazard koji ovo postrojenje predstavlja u 9. seizmičkoj zoni. Takođe, treba imati u vidu Pariški sporazum iz 2016. godine kojim se do 2050. godine obavezuje na prestanak upotrebe fosilnih goriva – navela je Crnovršanin. Autori primjedbi na Nacrt prostornog plana konstatuju da je evidentna zavisnost razvoja i valorizacije Luke Bar i svih vidova turizma od saobraćajne infrastrukture, ali da treba imati u vidu da saobraćajne površine zauzimaju veliku površinu te ih stoga treba pažljivo i kvalitento planirati.

Rastjerali predrasude i promovisali jednakost

NIKŠIĆ – Kreativnošću, doživljajem jednakosti i umjetničkim talentom 30-ak nikšićkih školaraca predstavilo se juče u JU „Zahumlje“ izložbom pod nazivom „Različiti, ali jednaki“.

A ktivnost je organizovala NVO Alfa centar, a izloženo je 15 crteža, koji su djelo djece iz većinske populacije, kao i toliko radova kojima su se predstavili mališani Romi i Egipćani.

Dragana Petrović iz Alfa Centra kazala je na otvaranju da je izložba rezultat zajedničkog rada djece školskog uzrasta iz grada podno Trebjese, i to mališana koji pripadaju različitim kulturama, tradicijama i običajima.

- Dječiji crteži oslikavaju različitosti koje nastojimo njegovati i tretirati kao bogatstvo našeg društva, koje nas čini posebnim i koje treba isticati sa ponosom. Prihvatanje individualnih posebnosti nas čini

boljim ljudima i odgovornijim članovima društva - zaključila je Petrović. Djeca su stvarala u okviru Umjetničkog centra, a učestvovali su: Mefail Šalja, Petra Ksekarfotos , Andrea Lalović, Ardijana Beriša, Sara Lazović, Leonita Beriša, Almedina Keljmendi, Anja Rašković, Filjorijeta Beriša, Aleksa Drašković, Tamara Musović, Arba Šalja, Mija Čurović, Dževahira Beriša, Nikolina Lalović, Edina Tulji, Danilo Kovačević, Almedina Šalja, Petra Simanić, Abedin Beća, Anastasija Rašković, Samira Zećiri, Aida Šalja, Aleksa Draganić, Ena Škuletić, Dajim Kurti, Itana Šućur, Dini Delija, Hana Malović i Suela Šalja, Seljajdin Delija, Petar Giljen, Saneon Beriša, Abedin Delija i Nedživana Delija. Sve dječije crteže dodatno je obogatio i iz svog ugla predstavio ilustator Marko Janjušević Ra. P.

SaGLaSNI Da PrOSTOr TrEBa raCIONaLNO TrOŠITI: Sa sjednice Skupštine opštine

a ndrijevica: Odboru povjerenika dostavljen prijedlog

Budžet Opštine planiran na 4,33 miliona eura

ANDRIJEVICA – Lokalna uprava dostavila je Odboru povjerenika koji je imenovala Vlada (nakon raspuštanja lokalnog parlamenta 28. marta) prijedlog odluke o budžetu Opštine Andrijevica za tekuću godinu.

Opštinska kasa je planirana na 3,66 milioan eura. Za tekuće rashode namijenjeno je 2,98 milioan eura, a za kapitalne investicije 679.000 eura.

Rukovodstvo Opštine je podnijelo i amandman kojim se budžet uvećava za 673.152 eura.

- Amandman se podnosi zbog toga što lokalni parlament tokom prošle godine nije u pred-

viđenom roku usvojio odluku o rebalansu budžeta i što još nije usvojena odluka o budžetu za tekuću godinu. S obzirom na to da budžet Opštine nije usvojen do 31. decembra 2023. godine i da je depozit u trezoru lokalne uprave na isti dan iznosio 1,30 miliona eura, bilo je neophodno izvršiti uvećanje budžeta za 673.152 eura – navodi se u obrazloženju predloženog amandmana.

Nakon što nije u zakonskom roku usvojen budžet, donijeta je doluka o privremenom finansiranju, koje može trajati najviše tri mjeseca.

U Andrijevici se 2. juna održavaju vanredni lokalni izbori. C.G.

Pljevlja: Modernizacija

Uprave lokalnih javnih prihoda

Građani porez mogu platiti onlajn

PLJEVLJA – Uprava lokalnih javnih prihoda u saradnji sa Službom za digitalnu transformaciju i informacione tehnologije Opštine uvela je mogućnost onlajn plaćanja poreza.

Iz lokalne uprave objašnjavaju da se odabirom opcije „E-servisi za građane“ na naslovnoj strani opštinske internet prezentacije (www.opstinapljevlja.me) pojavljuju stavke – Uplatite porez na objekte za fizička lica – koristeći platne kartice i – Uplatite porez na zemljište za fizička lica – koristeći platne kartice.

– Građani su u prilici da putem internet platforme na

TIVAT – Komunalno preduzeće Tivat donijelo je odluku o povećanju cijene grobnice u iznosu od 39 odsto. Dosadašna cijena iznosila je 3.480, a prema novoj odluci 4.840 eura. Riječ je o grobnici na dva nivoa, dimenzija 2,50 sa 1,35 metara s AB pločom.

Bijelo Polje: Sekretar Sekretarijata za lokalnu samoupravu

Malagić: Rukovodstva MZ biće izabrana do kraja maja

Nacrt odluke o mjesnim zajednicama donijet je 2019. ali su brojni razlozi doprinijeli tome da se prijedlog ne donese na vrijeme. Usvajanjem odluke konačno su se stekli uslovi da mjesna rukovodstva izađu iz v.d. stanja

BIJELO POLJE – Skupština opštine je na zasijedanju ove sedmice usvojila Odluku o mjesnim zajednicama čime su se stekli uslovi da mjesne zajednice izađu iz v. d. stanja i izaberu novi savjeti.

Sekretar sekretarijata za lokalnu samoupravu H aris Malagić kazao je Pobjedi da očekuje da procedura izbora rukovodstava u MZ bude završena do kraja maja.

KAŠNJENJE

- Nacrt Odluke o mjesnim zajednicama donijet je 2019. ali zbog primjedbi građana naše opštine i nedovoljnog prisustva tih istih građana na organizovanim javnim raspravama u nekoliko mjesnih zajednica i u skupštinskoj sali, nijesmo

brz i jednostavan način izvrše uplatu poreza na objekte i zemljište za fizička lica. Uvođenjem sistema onlajn plaćanja omogućava se značajna ušteda vremena. Na ovaj način izbjeći će se gužve i čekanje na šalterima i olakšati plaćanje poreskim obveznicima koji žive ili borave u inostranstvu da izvrše uplatu bez velikih provizija. Takođe, troškove provizije, koji ostaju u istom iznosu kao i do sada, ne naplaćuje Opština već banka preko koje se vrši uplata – naveli su saopštenju. Poreska rješenja građani mogu dobiti i upitom na mejl adresu uljp@pljevlja.co.me I.R.

Nova odluka o mjesnim zajednicama rezultat je razgovora predstavnika lokalne uprave i mjesnih centara u Njegnjevu, Tomaševu, Ravnoj Rijeci, Zatonu, a nakon toga je održana i centralna javna rasprava

imali povratnu informaciju sa terena. Dogovorili smo se da ponovo održimo javne rasprave i čujemo građane za što su najviše zainteresovani i u kojem dijelu treba postojeću Odluku najviše izmijeniti. Sastali smo se sa predstavnicima svih mjesnih centara u Njegnjevu, Tomaševu, Ravnoj Rijeci Zatonu, a nakon toga je održana i centralna javna rasprava. Na problem putne infrastrukture ukazali su mještani Vraneške doline, ali i na čišćenje puteva u zimskom periodu, dok su mještani Dobrinja, podno obronaka Lise, aktuelizovali problem najavljene izgradnje azila za napuštene pse na području njihove mjesne zajednice i ko je bez njihovog znanja mogao dati saglasnost. Mještani Ravne Rijeke su kazali da imaju problema sa lošim putevima, ali i bacanjem otpada u rijeku Ljuboviđu sa magistralnog puta kod mosta prema školi – naveo je Malagić. Na području Bijelog Polja postoji 40 mjesnih zajednica.

- Može se očekivati uvećanje broja mjesnih zajednica, jer novom Odlukom o mjesnim zajednicama predviđena je mogućnost izdvajanja određenih teritorija iz sastava mjesne zajednice. Tendencija je, da se broj mjesnih zajednica proširi i poveća. Dobili smo nekoliko inicijativa onih koji su u

sklopu određene mjesne zajednice a žele izdvajanje, jer su nezadovoljni raspodjelom sredstava za javne radove koji se vrše na teritioriji mjesne zajednice. Lokalna samouprava će procijeniti opravdanost tih zahtjeva - kazao je Malagić.

PRoCEDURA

Prema njegovim riječima procedura izbora mjesnih rukovodstava trebalo bi da bude završena do kraja maja. - Dalja procedura je, da se odluka objavi u Službenom listu i osam dana od objave stupa na snagu, čime se stiču uslovi da organizujemo zborove građana s tim, što smo uputili jedan zahtjev prema Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, jer su nam potrebni podaci sa teritorije opštine, bez kojih nećemo moći ni da počnemo taj zbor. Biramo rukovodstvo i imaćemo tačne podatke, odnosno spiskove građana koji glasaju, koji imaju prijavljeno prebivalište na toj teritoriji i imaju pravo na glasanje i predlaganje - precizirao je Malagić. B. Č.

TivaT: Komunalno pripremilo novi cjenovnik

Grobnica na dva

nivoa - 4.840 eura

Godišnja cijena zakupa kosturnice iznosi od 10 odsto cijene grobnice – 484 eura. Odlukom je, kao i sada, omogućeno plaćanje na odloženo u šest ili 12 jednakih mjesečnih rata, u kom se slučaju uračunava kamata od pet odsto, koliko iznosi i sada.

U cijenu grobnice uračunat je iskop rova (299 eura), zatrpavanje zemljom (166), nasipanje drenažnog sloja (225), nabavka i ugradnja armature (135), betoniranje dna grobnice (247), zidanje zidova grob-

nice (1.862), izrada betonskog serklaža (210), izrada i montaža donjih armirano-betonskih ploča (240), izrada završnog betonskog serklaža izrada i montaža završnih betonskih ploča (315).

– Odlukom o davanju saglasnosti za pokretanje eksproprijacije zemljišta za po-

trebe proširenja groblja Sv. Srd data je saglasnost DOO Komunalno da gradi grobnice u Đuraševićima, na površini od 5.158 m2. Kada se uzme u obzir rast cijena građevinskog materijala na tržistu, kao i ostalih povezanih troškova, koji je evidentan iz godine u godinu usljed inflacije, a kod činjenice da cijena grobnica nije mijenjana devet godina, jasni su razlozi za donošenje ove odluke – navedeno je u obrazloženju odluke uz napomenu da je cijena grobnice obračunata prema stvarnim troškovima izgradnje. C.G.

Pljevlja: Uputstvo Čistoće

Ne odvoze

rasuti

zeleni otpad

PLJEVLJA – DOO Čistoća i Službe komunalne policije upoznali su građane sa pravilima odlaganja trave, lišća, orezanog granja i drugog otpada koji nastaje u domaćinstvima.

Građani su, navode, dužni da sve vrste zelenog otpada sakupljaju u odgovarajuću amba-

lažu (džakove-vreće). – Vreće treba ostaviti na propisan način, pored posuda za odlaganje komunalnog otpada. Samo otpad koji je tretiran na ovakav način, biće odvožen u sklopu redovnih aktivnosti, jer rasutu travu nijesmo u obavezi uklanjati u sklopu svojih redovnih aktivnosti – saopštili su iz Čistoće.

Bijelo Polje

Haris Malagić

na SnaZi PrivreMeno FinanSiranje: Opštinska administracija

Izložba ,,Život na crnogorskom dvoru“ u Muzejima i galerijama u Podgorici

Uvid u svakodnevicu, enterijer i ambijent

PODGORICA - Izložba ,,Život na crnogorskom dvoru“, koju Narodni muzej Crne Gore organizuje u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice, biće otvorena večeras u 20 sati u Muzejima i galerijama Podgorice.

Kustosi Narodnog muzeja –Jelena Vujović, Vukan Ražnatović, Ana Kapetanović i Filip Kuzman, izborom predmeta iz bogatih zbirki Muzeja kralja Nikole predstaviće život na Dvoru koji je gotovo

pola vijeka bio dom crnogorske kraljevske porodice. Predstavljeni eksponati daju uvid u svakodnevni život, ambijent i enterijer u kojem se on odvijao, ukus i modu odijevanja, dok predmeti iz kolekcija odlikovanja, grbova i pečata ilustruju ulogu Dvora kao političkog i diplomatskog centra Crne Gore. Izloženi predmeti potiču iz perioda druge polovine XIX i samog početka XX vijeka.

Izložba će trajati do 1. septembra. A. Đ.

Projekcija filma Brajana de Palme

„Obučena da ubije“

večeras u Kinoteci

PODGORICA – Film

„Obučena da ubije“, u režiji Brajana de Palme, biće prikazan večeras u 20 sati, u sali „Gojko Kastratović“ Crnogorske kinoteke. Ulaz je besplatan.

- Stilizovanom režijom, napetom atmosferom i šokantnim obrtima, „Obučena da ubije“ drži publiku na ivici sjedišta sve do konačnog, uzbudljivog zaključka. Istovremeno istražujući teme identiteta, seksualnosti i tamnih strana koje vrebaju ispod površine, ovaj film je nezaobilazan za ljubitelje napetog bioskopskog iskustva – navodi se u najavi Kinoteke. R. K.

Karikature o slobodi medija u Evropskoj kući

PODGORICA – Izložba karikatura o slobodi medija biće otvorena danas u 12 sati u u Evropskoj kući povodom Svjetskog dana slobode medija. Izložbu organizuje Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori. Izložba je rezultat prvog re-

gionalnog konkursa na Zapadnom Balkanu koji su organizovali Cartoon Movement (Amsterdam) i Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Holandije. Radovi holandskih karikaturista su sastavni dio izložbe. Izložba će biti otvorena do 20. maja. R. K.

PODGORICA – Hrvatskoj spisateljici Ozani Ramljak danas će, u 17 sati, na platou ispred NB ,,Radosav Ljumović“ biti uručena nagrada ,,Dragan Radulović“, koju dodjeljuje Sekretarijat za kulturu i sport Podgorice za knjigu koja je kao izuzetno ostvarenje u oblasti književnog stvaralaštva za djecu i mlade objavljena u prethodnoj godini.

Ramljak je nagrada pripala za roman ,,Kako je Bluno tražio ljubav“, u izdanju Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, a odluku da roman hrvatske spisateljice ponese nagradu u konkurenciji 33 knjige donio je žiri u sastavu: Dragana Kršenković-Brković, predsjednica, i članovi Šimo Ešić, Svetlana Kalezić-Radonjić, Dušanka Popović i Ana Vitanova-Ringačeva Hrvatska književnica i profesorka Sveučilišta ,,Vern“ na Odsjeku za filmsko, televizijsko i multimedijsko oblikovanje i transmedijsku dramaturgiju, režiju i produkciju za Pobjedu je, povodom nagrade ,,Dragan Radulović“, govorila o svom stvaralaštvu i nagrađenom romanu, dječjoj literaturi uopšte i njenom značaju u formiranju i oblikovanju najmlađih, odgovornosti pisanja za djecu, te stanju dječje književnosti u regionu.

POBJEDA: Što bi djeca, a što odrasli mogli da nauče iz alegorijske priče o medvjediću Blunu?

RAMLJAK: Uvijek mi je teško pretpostaviti što bi netko mogao naučiti, neovisno je li riječ o djetetu ili odrasloj osobi. Moja je želja bila na pitak i zabavan način ispričati priču o potrazi za izgubljenom ljubavlju kroz nevinu percepciju djeteta koje će tražeći naučiti što ljubav je, ali i pomoći odraslima da to shvate. Polazna je situacija ona s kojom se mnoga današnja djeca susreću – udaljavanje roditelja, sukobi, svađe, a alegorijska priča prati zgode i nezgode Bluna, malenog, osamljenog medvjedića, koji još ni glas R ne može izgovoriti, a hrabro kreće u nepoznato, u potragu za ljubavlju koju su njegovi roditelji izgubili. Na njegovom neobičnom putovanju pridružiće mu se, kao saputnica, vjeverica Asta te će zajedno doživjeti brojne avanture i konačno saznati može li se izgubljena ljubav pronaći.

Eto, možda svi možemo osvijestiti što je važno, što je malo manje važno ili posve nevažno, što je zamjenjivo, a što se ničim

INTERVJU: Književnica Ozana Ramljak za Pobjedu nagrade ,,Dragan Radulović“ koja će joj biti uručena

Djeca su neiskvarena i nepotkupljiva

Mislim da je malo onih kojima nije poznato stvaralaštvo velikog crnogorskog književnika Dragana Radulovića. Njegove pjesme pratile su mnoga djetinjstva, pa i moje. Dobiti nagradu koja nosi njegovo ime, osobita je čast i ponosna sam i radosna zbog toga - kazala je Ramljak

ne može nadomjestiti, što vrijeme liječi, a što je neizlječivo. I kako bi se moglo radosnije živjeti kada bismo samo znali prepoznati prave vrijednosti.

POBJEDA: Žiri je ustanovio da jedna od tema koje roman pokreće jeste nedovoljna komunikacija sa djecom. Što su uzroci manjka komunikacije, a što su, u konačnici, posljedice manjka komunikacije s djecom?

RAMLJAK: Dok je ova priča dobijala jasnije konture u mojoj glavi, kao temeljna misao provlačila mi se ona o tome kako smo svi nekako neosjetno poremetili vlastite sisteme vrijednosti, kako su temeljne stvari postale beznačajne, kako smo dopustili da nas zarobe površna dokazivanja, statusne opsjene, besmislene trke za priznanjima, novcem, nepo-

trebnim stvarima, kako smo jedni drugima postali nevidljivi, usputni, zamjenjivi. Istinska komunikacija kao da je iščezla, kao da živimo u vremenu posredne komunikacije, šaljemo poruke iz sobe u sobu umjesto da se gledamo u oči, govorimo umjesto da razgovaramo, slušamo, ali ne čujemo. Djeca žele slušati, bilo bi lijepo da im kažemo i nešto čega će se u životu jednom sa zahvalnošću sjetiti, žele da se čuju, pa bi bilo lijepo da zaista čujemo što nam pokušavaju reći, žele razmjenjivati vlastite sadržaje s nama, pa bi bilo lijepo da smo im tu. Da ne žive u međuprostoru između naših poslova, naših obaveza, naših komoditeta, prije nego što prihvate da je nedostatak komunikacije i odnosa normalan modus vivendi. I preslikaju

ga u odnose koje će uspostavljati ili propuštati u vlastitom životu.

POBJEDA: Vaša knjiga, takođe, obrađuje teme usamljenosti, čežnje i straha na način koji je pristupačan kako djeci tako i odraslima. Kako ste uspjeli da pronađete ravnotežu između dubokih tema i dječje percepcije svijeta i književnosti?

RAMLJAK: Nadam se da to uspijevam. Pričajući priče svojoj djeci kad su bili mali, shvatila sam da su teme koje ih zanimaju zapravo opšte teme, a ono što su osjećali nije bilo drugačije od osjećaja koje su ,,prisvajali“ odrasli. Neke ljubavi, prijateljstva, dobrote, ali i zavisti, zloće, podmetanja, neke sumnje, neka traganja za srećom, za smislom… naravno i čežnje, strahovi, usamljeno-

,,Dani Dragana Radulovića“ počinju u KIC-u

Svečano otvaranje manifestacije ,,Dani Dragana Radulovića“ održaće se u danas u 11 časova, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Manifestaciju će otvoriti gradonačelnica Podgorice prof. dr Olivera Injac, a u programu će nastupiti djeca iz Umjetničkog ateljea ,,Arlekin“ i hora ,,Zvjezdice“. U 17 sati predsjednica

žirija Dragana Kršenković-Brković dodijeliće nagradu laureatkinji Ozani Ramljak, nakon čega će uslijediti promocija nagrađenog romana ,,Kako je Bluno tražio ljubav“. Sat kasnije, na istom mjestu, biće promovisan dvobroj (105/106) književnog časopisa za djecu ,,Osmijeh“. Na promociji će govoriti Šimo

Ešić, pisac, Goran Radojičić, glavni i odgovorni urednik časopisa i članovi redakcije Dejan Ðonović i Velimir Ralević

Na inicijativu Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Splitu, u cilju produbljivanja saradnje između Splita i Podgorice, sjutra u 11 časova, u Splitu će biti organizovan program povodom

manifestacije ,,Dani Dragana Radulovića“. U okviru programa, u Kinoteci ,,Zlatna vrata“, biće promovisana Radulovićeva knjiga ,,Iščašene bajke“. Na promociji će govoritii spisateljica Svetlana Kalezić- Radonjić koja je adaptirala tekstove za štampano izdanje, a u ime izdavača - Zavoda za udžbenike i nastavna sred-

Detalj iz svakodnevnog života kraljevske porodice

Ozana Ramljak drži nagrađenu knjigu „Kako je Bluno tražio ljubav“

Pobjedu povodom uručena danas u Podgorici

neiskvarena nepotkupljiva publika

sti. Nema tu prevelike filozofije. Sad je samo pitanje na koji ih način ispričati kroz djeci primjerene radnje i jezik. Zato sam se početku odlučila za stihove, razigrane, ali konstruirane čvrsto, sa strogom rimom i preciznim ritmom, djeca su ih lako pamtila, lako su im ulazila u uho, poput muzike. Tu sam zaigranost pokušala dobiti i u ovom romanu, sadržaj koji nije trivijalan smjestiti u događaje dječjom vizurom oblikovane, i ispričati ga pitko, isplesti rečenice u finu, prohodnu teksturu.

POBJEDA: Da li je velika odgovornost pisati knjigu za djecu? Postoji li recept za ,,pridobijanje“ najmlađe publike?

RAMLJAK: Da, apsolutno. Iako se ne bi reklo s obzirom na to koliko se danas s lakoćom svašta objavljuje. Ali takvo je, valjda, vrijeme. Površno. Svi su pomalo doktori, selektori nogometnih reprezentacija, psiholozi, pisci. Pisanje za djecu za mene uključuje jedan odnos punog povjerenja. Djeca su najautentičnija publika, modom neopterećena, neiskvarena, nepotkupljiva, ne možete ih prevariti. Ne smiju se potcjenjivati, ne smiju se ukalupljivati, ne smije im se smanjivati prostor igre. Igra je ozbiljna stvar.

POBJEDA: Koliko Vam je poznato stvaralaštvo Dragana Radulovića i što za Vas znači ova nagrada?

RAMLJAK: Mislim da je malo onih kojima nije poznato stvaralaštvo velikog crnogorskog književnika Dragana Radulovića. Njegove pjesme pratile su mnoga djetinjstva, pa i moje. Dobiti nagradu koja nosi njegovo ime, osobita je čast i ponosna sam i radosna zbog toga.

POBJEDA: U Vašem opsežnom radu obuhvatili ste različite medije i žanrove, od televizije do književnosti za djecu. Koje su prednosti i izazovi prelaska između različitih formi izražavanja?

RAMLJAK: Svaki novi prostor za mene je bio kreativni

stva iz Podgorice, urednica izdanja Nađa Đurković Biće prikazan i dokumentarni film o piscu autora Ognjena Radulovića. ,,Dani Dragana Radulovića“ biće završeni u 18 časova, u Kuslevovoj kući u Podgorici, promocijom romana ,,Mika“ Jelene Angelovski, prošlogodišnje dobitnice nagrade ,,Dragan Radulović“.

PODGORICA – Monografija „Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“ istaknutog istoričara Božidara Šekularca, u izdanju Matice crnogorske, predstavljena u prostorijama izdavača u Podgorici.

Monografija „Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“ predstavljena u Matici

izazov, bilo je iznimno podsticajno. Pisala sam dugo u stihovima prije nego što sam ušla u prozu, a čak je i priča o Blunu zaživjela u različitim formama. Zapravo je najprije nastao scenario za dugometražni animirani film ,,Bluno“ koji je dobio podršku Hrvatskog audio-vizuelnog centra. Nakon toga napisala sam lutkarski dramski tekst ,,Kako je Bluno postao Bruno“ koji je nagrađen na Festivalu hrvatskog dramskog stvaralaštva za djecu ,,Mali Marulić“. U međuvremenu mi se učinilo da priča ima potencijal za roman i tako je nastala knjiga ,,Kako je Bluno tražio ljubav“. Zapravo obrnut put, obično se ide od knjige prema filmu. Rad na HRT-u bio je skroz drugačije iskustvo. Pritom, priroda moga posla na fakultetu zahtijeva stalno objavljivanje naučnih radova, pisanje koje oblikuje drugačije sadržaje drugačijim jezikom i drugačijom metodologijom. Iako sam tokom života radila u različitim prostorima, kao da je neki oblik pisanja bio jedina konstanta. Kada je riječ o književnosti, to što sam radila druge poslove, doživljavala sam kao veliku prednost. Knjige su bile nešto moje, neki moj unutrašnji imperativ, bez spoljašnje prisile, bez nametanja, bez rokova, čista radost.

POBJEDA: Kako gledate na trenutno stanje dječje književnosti u regionu i kako vidite ulogu književnosti u oblikovanju budućnosti mladih čitalaca?

RAMLJAK: Sudeći prema broju objavljenih naslova, moglo bi se reći da književnost za djecu prolazi kroz period renesanse. Mnogo je tu dobrih djela, mnogi su se autori nakon godina pisanja „za odrasle“ odlučili napisati slikovnice, priče, romane za djecu. No istovremeno, čita se sve manje, nije to samo problem naših zemalja, to je neki duh vremena, a sveprisutna tehnologija nije blaga prema knjizi, oduzima koncentraciju, potiče površnost, svodi svaku mjeru na TikTok format. Ali knjiga je nezamjenjiva, čitanje nema alternativu, uostalom brojna znanstvena istraživanja naglašavaju kako je utjecaj literature na djecu neizmjeran, utječe na njihov cjelokupni rast i razvoj, kognitivne sposobnosti, vokabular, emocionalnu i socijalnu inteligenciju. Ja sam jedna od onih koji bez razmišljanja mogu potpisati Tvenovu rečenicu: ,,Dobri prijatelji, dobre knjige i čista savjest: to je idealan život“.

Andrija RADOVIĆ

Šekularac je istakao da ukoliko se uzme u obzir činjenica da su se crnogorski dukljansko-zetski vladari ženili princezama iz vladarskih, odnosno, carskih, kraljevskih, patricijskih i plemićkih porodica, onda postaje jasno da su i oni sami bili ugledni vladari, kneževi, kraljevi i plemići koji su kao suvereni vladali organizovanom nezavisnom državom Dukljom/Zetom/Crnom Gorom.

- Na taj način postaje besmisleno pitanje jesu li ove države bile samostalne. Uzevši u obzir učešće vladarki i plemkinja u državnim poslovima crnogorske države postaje jasno zašto je ova tema postala važna za obradu - da nađe mjesto u istoriji Crne Gore i crnogorskog naroda - rekao je Šekularac.

S druge strane, prema riječima autora, crnogorske plemkinje i princeze su se udavale za vlastelu.

- Primjera radi, toliko je bilo udatih ćerki kralja Nikole Petrovića na evropskim dvorovima da su ga nazivali ,,tastom Evrope“. One su to svakako zavrijedile svojom ljepotom, mudrošću i plemenitošču –rekao je Šekularac.

Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović kazao je da Crna Gora tek posljednjih godina počela da izražava dužno poštovanje prema vlastitim vladarkama i princezama podizanjem spomenika kraljici Jeleni Petrović Njegoš Savoja i princezi Kseniji Petrović Njegoš

- To je bitno ne samo za njegovanje kulture sjećanja, već

Žene koje su nosile sudbinu svoje zemlje

i za promjenu percepcije o značaju socijalne istorije, tzv. ženske istorije u ukupnoj crnogorskoj istoriografiji - istakao je Jovović. Prema njegovim riječima, u ovoj studiji profesora Šekularca data je hiljadugodišnja vertikala dinastičkih odnosa na tlu Crne Gore, od Vojislavljevića do Balšića, preko Crnojevića, zaključno sa Petrovićima, gdje možemo doći do zaključka da je žena u srednjevjekovnim državnim formacijama bila politički faktor. - Knjiga ,,Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“ sadrži spektar različitih ličnosti koje su svojim habitusom internacionalizovale crnogorski kulturni kod, povezujući ga sa

ostalim evropskim

državama – istakao je Jovović. Istoričarka Nada Tomović konstatovala je da knjiga sadrži tekstove i biografske podatke o 32 žene koje su kroz crnogorsku istoriju bile vladarke i savladarke.

- Pored žena iz naše četiri dinastije, obrađeni su likovi još nekoliko žena koje su na svojevrstan način ostavile neizbrisiv trag u crnogorskoj istoriji, a to su Blažena Ozana, Vidosava Balević, Katarina Radonjić i Ana Marija Marović – rekla je Tomović, te istakla da je svaka na svoj način doprinijela da se stekne neka nova i bolja slika o Crnoj Gori na mnogim evropskim dvorovima.

Crnogorska kinematografija predstavljena na festivalu na Kipru

Ostvarili važne kontakte

PODGORICA – Crnogorska kinematografija predstavljena je na Dot. on.the.Map – Industrijskoj platformi 22. izdanja Međunarodnog filmskog festivala na Kipru, koji je održan u Limasolu od 18. do 21. aprila.

Direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović učestvovala je na panelu

Filmske mreže Jugoistočne Evrope – SEE Cinema Network „Filmska zajednica: Jačanje Filmske industrije Jugoistočne Evrope kroz regionalnu saradnju“, na kome je govorila o važnosti i moći regionalne saradnje u filmskoj industriji, te o naporima koje Filmski centar Crne Gore ulaže u razvitak crnogorske kinematografije, kao i o promociji naše zemlje kao filmske destinacije. Ona je na-

glasila da su ponosni na razvoj i rast broja crnogorskih produkcija i koprodukcija. - Kao i to da u prosjeku svake godine 80 odsto ukupnog budžeta Filmskog centra ulažemo u sufinansiranje domaće produkcije. Od toga, 69 odsto budžeta odlazi za sufinansiranje nacionale produkcije, dok je u prosjeku 31 procenat budžeta usmjeren na sufinansiranje manjinskih koprodukcija. Naši producenti koproduciraju najviše sa zemljama iz regiona i Jugoistočne Evrope, a Filmski centar Crne Gore je od svog osnivanja 2017. na konkurisama za manjinske koproduckije podržao 49 projekata sa 1,477 miliona eura - istakla je Božović.

U okviru Industrijske platforme Dot.on.the.Map, koja se realizuje u partnerstvu sa Agora filmskim marketom Solunskog filmskog festivala i okuplja filmske stvaraoce iz zemalja Jugoistočne Evrope, u ovogodišnjem izdanju

Publicista i bibliotekar Marijan Mašo Miljić kazao je da su žene koje su obrađene u knjizi ,,nadmašivale sebe, noseći svoju sudbinu, sudbinu svoje zemlje i svog naroda“. Dodao je da je Šekularčeva knjiga prva u kojoj su značajne žene crnogorske istorije ,,personalizovane“.

- Prvi put na jednom mjestu one su naučno obrađene – biografije su date prema istorijskim izvorima – rekao je Miljić, te podsjetio da je prvu knjigu o istaknutim Crnogorkama, kao zbirku anegdota, priredio Tomo P. Oraovac pod nazivom „Znamenite Crnogorke“ 1940. godine, a drugu pod istim naslovom 1961. Marko Vujačić An. R.

među osam selektovanih filmova našao se i projekat crnogorske producentske kuće Parangal film „Četiri sahrane i vjenčanje“, reditelja Nikole Mijovića i producentkinje Maje Kecojević Kecojević je zadovoljna što je projekat „Četiri sahrane i vjenčanje“ bio dio prestižne filmske manifestacije.

- Imali smo priliku da se predstvimo ispred mnogobrojne publike koju su činili producenti, sales agenti, predstavnici javnih fondova, distributeri. Od novih brojnih poznanstava, posebno ističem autore i producente sa Kipra i iz Grčke i nove preliminarne dogovore o budućim saradnjamarekla je Kecojević.

Slične utiske dijeli i reditelj Mijović.

- Zbog budućeg festivalskog života i distribucije filma, za nas je bitno da već u ovoj predprodukcionoj fazi postoji interesovanje za ono što radimo, i u tom smislu mislim da smo uspjeli da predstavimo naš film na zanimljiv i upečatljiv način - ocijenio je Mijović. A. Đ.

narodima i

Sa predstavljanja knjige Božidara Šekularca

Mijović i Kecojević predstavljaju projekat „Četiri sahrane i vjenčanje“

Najavljeno raspisivanje tendera za nastavak izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića

Izgradnja bulevara može biti završena za pola godine

Za mjesec i po-dva možemo završiti lijevu bulevarsku traku, gledano iz pravca Bulevara Pera Ćetkovića prema Putu Radomira Ivanovića. Nakon što osposobimo tu traku, možemo nastaviti radove na drugoj bulevarskoj traci, a to bi značilo da za pola godine svi radovi mogu biti završeni, pod uslovom da odaberemo kvalitetnog izvođača radova i nadzor – poručio je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić

Nakon što je gradsko preduzeće Putevi prije dvije sedmice završilo izgradnju kružnog toka prema Tuzima, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice najavili su uskoro i raspisivanje tendera za nastavak izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića.

Ovu saobraćajnicu i kružni tok gradila je građevinska firma Tehnoput MNE, koja je zbog kašnjenja isključena iz ovog veoma važnog projekta.

PLANOVI

Prilikom prezentacije planiranih projekata, direktor Agencije za izgradnju i razvoj Pod-

gorice Dragan Senić istakao je kako je gradsko preduzeće Putevi uspješno dovršilo izgradnju kružne raskrsnice kod benzinske pumpe ,,Europetrol“, veoma važnu za normalno funkcionisanje saobraćaja na međunarodnom putu M18, ka Tuzima i Albaniji.

Najbolji rad imala ekipa škole

U JU Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi „Inž. Marko Radević“ upriličena je završna ceremonija povodom uspješno realizovanog likovnog takmičenja za srednjoškolce na temu smanjenja rizika od šumskih požara. Riječ je o takmičenju koje je organi-

zovano u okviru višekorisničkog IPA programa (IPA FF) koji se odnosi na zaštitu od poplava i upravljanje rizikom od šumskih požara. Na ceremoniji su uručeni sertifikati učesnicima – školskim timovima (učenicima i mentorima), kao i plaketa pobjedničkom timu iz Srednje građe-

vinsko-geodetske škole „Inž. Marko Radević“. Pobjednički crtež je reprodukovan kao mural na zidu u dvorištu škole. Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Miodrag Bešović čestitao je svim učesnicima takmičenja na iskazanoj kreativnosti, a timu Građevinsko-geodetske škole na osvojenom prvom mjestu.

- Uspjeli su da kroz umjetnički izraz, iskreno i nadahnuto, pošalju poruku o važnosti zaštite šuma, o opasnosti požara, o preventivnom djelovanju, da pozovu na odgovornost i akciju i nadam se da će se neko od ovih mladih ljudi u budućnosti profesionalno posvetiti radu u oblasti smanjenja rizika od katastrofa - kazao je Bešović. Predstavnica Konzorcijuma IPA FF programa Silvia Parisi

Uskoro nastavak izgradnje Jugozapadne obilaznice

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Dragan Senić najavio je uskoro i realizaciju nastavka izgradnje Jugozapadne obilaznice. - Riječ je o saobraćajnici dugoj tri kilometra, koja ide od Komanskog mosta do kružnog toka u blizini salona namještaja ,,Grand“ na Bulevaru 21. maj i dalje preko mosta ,,Luča“ do Petrovačkog puta. Vrijednost ovog projekta je oko 13 miliona eura. Imali smo sastanke sa CGES-om i CEDIS-om, nadam se da ćemo vrlo brzo dobiti saglasnost od njih, a u vezi sa lukom ukrštanja dalekovoda. Projektant je popravio neke stvari koje je zahtijevao CGES i na sastanku su ljudi iz CEDIS-a rekli, ako dobijemo tu saglasnost, a nadamo se da će to biti vrlo brzo, da oni neće praviti problem, jer je tu onda sve usaglašeno – kazao je Senić.

On je ocijenio da je riječ o kapitalno važnom projektu, ne samo za grad nego za državu Crnu Goru jer će ljudi koji dolaze iz Nikšića a idu prema primorju preko mosta Luča ili za Budvu neće morati da ulaze u grad i opterećuju saobraćaj, kao ni oni koji sa primorja krenu prema sjeveru zemlje preko Nikšića.

- Ovo je jedna od najvažnijih saobraćajnica koja će uskoro biti realizovana, zajedno sa Bulevarom Vojislavljevića i mostom preko Morače. Radimo na tome sa Upravom za saobraćaj. Ovo je projekat koji će prvi krenuti da se realizuje. Odvojili smo tri i po miliona za eksproprijaciju zemljišta, očekujemo da ćemo vrlo brzo napraviti ugovor sa Upravom za saobraćaj i krenuti u realizaciju –poručio je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

- Trudićemo se da u najskorijem mogućem roku pripremimo tendersku dokumentaciju, koja će biti finansirana iz kapitalnog budžeta. Za nastavak izgradnje Bulevara Veljka Vlahovića, moje stručno mišljenje je da možemo vrlo brzo, za nekih mjesec i po-dva završiti onu lijevu bulevarsku traku, gledano iz pravca Bulevara Pera Ćetkoviće prema Putu Radomira Ivanovića. Nakon što osposobimo tu jednu traku, možemo nastavi-

kazala je da su ovim projektom željeli da doprinesu jačanju svijesti o značaju poštovanja životne sredine. Naglasila je da je bilo veoma teško odlučiti koji je najljepši rad, jer su svi pokazali inventivnost i maštu. Direktor Srednje građevinsko-geodetske škole „Inž. Marko Radević“ Miloš Marović zahvalio je organizatorima na ukazanoj prilici da budu dio likovnog konkursa. - Značaj očuvanja životne sredine i prostornog planiranja je umnogome prepoznat od strane učenika koji su osvojili prva četiri mjesta. Nadam se da će ovaj pilot projekat dobiti na značaju u godinama koje dolaze - istakao je Marović. Ovo takmičenje predstavljalo je pilot projekat za koji su odabrane četiri srednje škole, tri iz Podgorice (Stručna medicinska škola, Srednja ekonomska škola „Marko Vešović“ i Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“) i Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola iz Bara. H. P.

ti radove na drugoj bulevarskoj traci, a to bi značilo da za nekih pola godine svi radovi mogu biti završeni, pod uslovom da odaberemo kvalitetnog izvođača radova i nadzor – poručio je Senić.

KAŠNJENJA

Radovi na izgradnji kružnog toka i Bulevara Veljka Vlahovića, koji su bili nastavljeni u januaru ove godine, više od mjesec (dok radnici Puteva nijesu angažovani) bili su obustavljeni. Vozilo se preko rupa po šoderu u kružnom toku, kao i stotinjak metara prema staroj saobraćajnici i preko rupa kojih ima na nekoliko mjesta duž te ulice, kao i na mjestu gdje se ona nastavlja na asfaltiranu bulevarsku traku. Zbog tih problema, predstavnici Glavnog grada obišli su gradilište na Bulevaru Veljka Vlahovića i tom prilikom saopštili da je veoma značajno da u što kraćem roku završe kružni tok na novom bulevaru ka Tuzima kako bi rasteretili okolne saobraćajnice, ali i doprinijeli boljoj povezanosti Podgorice sa susjednom opštinom. Taj dio posla završen je 12. aprila ove godine. Podsjećamo, izgradnja kružne raskrsnice koja se gradi u okviru budućeg Bulevara Veljka Vlahovića prema planiranom projektu trebalo je da bude izgrađena u maju prošle godine. Radovi na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića započeli su 26. oktobra 2020. godine. Prvobitni rok završetka posla bio je kraj aprila prošle godine, pa je produžen do kraja prošle godine. Zbog tih probijanja rokova iz posla je isključena građevinska firma Tehnoput-MNE d. o. o. iz Podgorice, a izgradnju kružnog toka je završilo gradsko preduzeće Putevi. Ugovorena vrijednost radova je oko 4,6 miliona eura, sa uračunatim PDV-om, a investitor je Uprava za kapitalne projekte. I.MITROVIĆ

Promotivna akcija gradskog preduzeća Tržnice i pijace u subotu na Trgu nezavisnosti

Pokretne pijace u susret građanima

Gradsko preduzeće Tržnice i pijace śutra će od 10 do 13 sati na Trgu nezavisnosti organizovati promociju projekta pod nazivom „Pijaca u tvom naselju“.

- Projekat pokretnih pijaca, pokrećemo po ugledu na velike gradove u Evropi, koji orga-

nizuju jednodnevne pijace na različitim lokacijama - naseljima u gradu. Kako ovi gradovi imaju dugogodišnju tradiciju u tome, a mi smo na početku, organizovanjem prve takve pijace na Trgu želimo ispitati potrebe građana i upoznati ih sa projektom – poručili su organizatori.

Tokom jednodnevne pokretne pijace, građani će moći da kupe voće, povrće, cvijeće, rukotvorine, domaće brašno kao i domaće sokove, likere i med, ali i da kroz anketu daju svoje mišljenje i sugestije u cilju što kvalitetnijeg nastavka ove akcije.

Održavanje pokretne pijace bilo je planirano za prethodni vikend, ali je odloženo zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova. H. P.

Bulevar na Starom aerodromu još čeka nastavak radova

Završeno likovno takmičenje srednjoškolaca na temu smanjenja rizika od šumskih požara

Sa svečanosti u SGGŠ ,,Inž. Marko Radević“

Izgradnja Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ teče planiranom dinamikom

U toku izrada krovne ploče

Izgradnja objekta Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“, koja je počela u septembru prošle godine, teče po planu.

Prema dosadašnjoj dinamici radova sve bi trebalo da bude završeno u planiranom roku od 17 mjeseci, odnosno do kraja februara naredne godine.

RADOVI

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva prosvjete su saopštili da je zbog lošijih vremenskih uslova bilo manjih zastoja u radovima, ali je izvođač to uspio da nadoknadi tako da se izgradnja objekta izvodi planiranom dinamikom.

-Izgradnja konstruktivnog sistema nove škole je u najvećem dijelu završena, kao i fasada stare školske sale. U toku su armiračko-betonski radovi na krovnoj ploči nove škole, zidarski i elektro instalacioni radovi kao i radovi u podrumu nove škole – navode iz Ministarva prosvjete, uz napomenu da je planirani rok završetka radova, prema ugovoru kraj

februara 2025. godine. Kamen temeljac za izgradnju novog objekta Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ položen je 26. avgusta prošle godine, a radovi su zvanično počeli 26. septembra. Izvođač radova je konzorcijum kompanija iz Nikšića (Stambeno, LD Gradnja, Ening, Ramel i Mehanizacija i programat).

Površina parcele za izgradnju objekta osnovne škole u Maslinama iznosi 15.750 kvadratnih metara. Škola će biti moderan i funkcionalan objekat za 1.100 učenika, koji će nastavu pohađati u dvije smjene.

Budući školski objekat imaće suteren, prizemlje i sprat, a maksimalna ukupna površina objekta definisana je na šest kvadrata neto po učeniku u zatvorenom prostoru i 10-15 kvadrata po učeniku za otvorene prostore. Planirana bruto površina objekta je oko 5.579 kvadratnih metara.

Postojeća sportska hala biće predmet rekonstrukcije. Uređenje školskog dvorišta obuhvata sportske terene, uređenje, izgradnju pješačkih staza,

parking površina i sl. Procijenjena vrijednost radova iznosi 6,5 miliona eura, bez PDV-a.

SELIDBE

Redovno odvijanje nastave u OŠ ,,Vladimir Nazor“ prekinuto je februara 2021. godine, tj. kada je naloženo ispitivanje statičke bezbjednosti glavne zgrade i fiskulturne sale. Zbog odlaganja početka izgradnje novog školskog objekta, roditelji djece koja pohađaju ovu vaspitno-obrazovnu ustanovu nekoliko puta organizovali su proteste u dvorištu škole i ispred zgrade Vlade Crne Gore. Kada je srušen stari objekat škole (13. marta 2022. godine), iz Ministarstva prosvjete obećano je da će gradnja nove škole početi do 21. aprila, a da se završetak radova očekuje do marta 2023. Oko 1.100 učenika škole ,,Vladimir Nazor“ pretprošle, prošle i ove školske godine nastavu je pohađalo u školama ,,Luča“ u Doljanima i ,,Marko Miljanov“ na Koniku, a od septembra pretprošle godine i u OŠ ,,Novka Ubović“ u Tološima. I. MITROVIĆ

Vlada usvojila odluku o izradi planskog dokumenta

Radiće lokalnu studiju lokacije za centralnu biznis zonu

Vlada je juče usvojila Odluku o izradi lokalne studije lokacije „Central biznis distrikt“ u Podgorici, kao i Odluku o određivanju rukovodica izrade i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za njenu izradu.

Lokalna studija lokacije radi se u granicama važećeg planskog dokumenta (Prostorno urbanističkog plana) u obu-

hvatu od oko 30 hektara, planirane namjene centralne djelatnosti.

- Prostor zahvata predmetne LSL se nalazi uz magistralni pravac M2 Podgorica-Bar u zoni centralnih djelatnosti Zelenika, u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, za koji nije predviđena razrada detaljnim urbanističkim planom ili urbanističkim projektom. LSL se

Tomislav Đinović osvojio bronzu- zbog povrede propustio polu nale EP u boksu u Beogradu

Istorijski uspjeh

PODGORICA – Crnogorski bokser Tomislav Đinović zbog povrede neće nastupiti u polufinalu seniorskog prvenstva Evrope u Beogradu.

Član Bokserskog kluba „Zlatičanin“ trebalo je da boksuje protiv Rusa Vsevoloda Šumkova polufinalnu borbu kategorije do 60 kilograma. Ipak, Đinoviću je u četvrtfinalnoj borbi protiv Francuza Amrauia Lunea povrijeđena vilica, a ljekarski tim, nakon

Svjetski kup u jedrenju

Marković 35, Dukić na 36. mjestu

PODGORICA – Velika borba odvija se na Svjetskom kupu u jedrenju, koji se održava u francuskom Leru. Takmičenje nosi posebnu težinu, jer će upravo u Leru biti podijeljene preostale tri vize za Olimpijske igre. Jedriličari iz Crne Gore, u vrhunskoj konkurenciji, ostvarili su sjajne rezultate. Poslije tri dana i pet odjedrenih regata, Ilija Marković je na koti 35, dok Milivoj Dukić zauzima 36. mjesto.

radi sa ciljem kreiranja modernog poslovnog okruženja koje će podržavati rast poslovanja i ekonomskog razvoja glavnog grada, izradom dokumenta shodno Zakonu – navedeno je u saopštenju Vlade. Za rukovoditeljku izrade LSL određena je dipl. ing. arh. Dragana Šuković, a naknada za rukovodioca i stručni tim je utvrđena u ukupnom iznosu od 35.000 eura.

Sistem takmičenja je promijenjen, a Crna Gora može da bude ponosna jer je nalazi u grupi povlašćenih, odnosno, svjetski moćnih država. Crna Gora je obezbedila mjesto na Olimpijskim igrama u Parizu. Poslije Pekinga, Rija i Tokija, Milivoj Dukić će jedriti i u Francuskoj, a u povlašćenoj grupi, gdje je i Ilija Marković, jedriće se deset regata tokom pet dana, a zatim slijedi i finalni dan. R. P.

odrađenih dodatnih pregleda, nije mu dozvolio da se bori. – Povrijeđen je zglobni dio vilice, koji se nalazi otprilike ispod uva. To mu otežava otvaranje usta, a tokom noći trpio je velike bolove. Pregledima je utvrđeno da nema loma, ali da ne smije da pomjera vilicu.

Određeno mu je sedam dana mirovanja – rekao je selektor Nikola Ružić Agenciji MINA. On je kazao da mu je žao što nije došlo do borbe protiv Šumkova, ali da je zdravlje Đinovića na prvom mjestu.

– On je već napravio veliki uspjeh. Mlad je i pred njim je još puno velikih mečeva i medalja – kazao je Ružić. Đinović je pobjedama protiv Mađara Armanda Kruzita Kovača i Francuza Amrauia Lunea obezbijedio bronzanu medalju, prvu za muški seniorski boks u nezavisnoj Crnoj Gori. Posljednje odličje sa kontinentalnog šampionata donijeli su Nikola Sjekloća i Milorad Gajović 2000. godine iz finskog Tamperea. R. P.

Nagrada za sve uspješne godine na rukometnom terenu

Pavićević i Ražnatović sude na OI u Parizu

PODGORICA – Crna Gora

će imati predstavnike na rukometnom turniru na Olimpijskim igrama u Parizu.

Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović dobili su povjerenje Svjetske rukometne federacije (IHF) i biće jedan od 16 sudijskih parova na najvećoj svjetskoj smotri sportista.

Za najbolje crnogorske sudije koji su godinama dio elite, to će biti prve Olimpijske igre na kojima će dijeliti pravdu i to na turnirima u obje konkurencije na kojima će nastupiti po 12 reprezentacija.

Nominacija za Olimpijske igre

predstavlja krunu karijere Pavićevića i Ražnatovića, koji su do sada sudili 10 velikih takmičenja u seniorskoj konkurenciji – pet svjetskih, četiri evropska i Azijsko prvenstvo. Na prethodnom EHF Euru 2024. u Njemačkoj su dijelili pravdu u meču za bronzanu medalju između Švedske i Njemačke, koji je odlučivao i o putniku na Olimpijske igre. EHF je nedavno saopštio da će Pavićević i Ražnatović suditi i revanš četvrtfinala Lige šampiona između Barselone i Pari Sen Žermena, 2. maja u „Palau Blaugrani“. A. M.

Gradilište škole u Maslinama

Arena

Košarkašice

Budućnost Bemaksa pobjedom osvojile 18. titulu prvaka Crne Gore

Apsolutne vladarke

Podgorica 49

Bud. Bemaks 77

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Dragojević, Bakrač, Ćetković (Podgorica). Rezultat po četvrtinama: 11:18, 11:13, 14:27, 13:19.

PODGORICA: Vujović 12, Bajčeta, Šćepanović 9, Dragišić 10, Vukčević 8, Nagornaja, Radević, Dutina 2, Bojičić 2, Milošević 4, Sekulović 2, Sekulić.

BUDUĆNOST BEMAKS:

Baošić 10, Radonjić 5, Šćepanović 22, Ma. Bigoviuć 15, Bulajić 6, Mi. Bigović 2, Ilić 13, Savković 4, Jovović, Drobnjak, Terić.

Košarkašice Budućnost Bemaksa šampionke su Crne Gore.

Ono što se desilo u aprilu 2013. godine, kada je Primorje savladalo ,,plave“ na startu finalne serije, više se nije moglo desiti podgoričkom timu na domaćoj sceni. ,,Vučice“ su i ove sezone bez mnogo napora potvrdile dominaciju i stigle bez poraza do 16. titule prvaka.

Četvrtu godinu uzastopno

Budućnost je za rivala imala svoju filijalu, ekipu Podgorice, koja je u prvom poluvremenu ostavila sjajan utisak, iako je bila oslabljena neigranjem Atine Radević, Kristi-

ne Vučinić, a zbog povrede van stroja je već neko vrijeme Tea Grabovica Međutim, prilično mlada Podgorica, u čijem su timu kadetkinje i juniorke, odigrala je hrabro, dobro parirala do poluvremena, a onda je Budućnost za četiri i po minuta nastavka serijom 19:2 najavila da će sve biti stvar rutine... – Očekivana pobjeda i još jedan trofej koji je godinama obaveza za naš klub. Drago

Crnogorske košarkašice u grupi B sa Meksikom, Novim Zelandom i Mozambikom u pretkvali kacijama za Mundobasket

Škerović: Tek ćemo skupiti informacije o rivalkama

PODGORICA – Crnogorske košarkašice igraće u Meksiku pretkvalifikacije za Mundobasket. Na žrijebu, koji je juče održan u Švajcarskoj, odlučeno je da Crna Gora bude u grupi B, gdje su pored naših dama i domaćina, Meksika, još selekcije Novog Zelanda i Mozambika.

U pretkvalifikacijama igraju još: A GRUPA: Koreja, Mali, Češka i Venecuela, C GRUPA: Brazil, Mađarska, Senegal i Filipini, i D GRUPA: Ruanda, V. Britanija, Argentina i Liban. – Ovo je prvi put za našu reprezentaciju da učestvuje u ovom

takmičenju i biće lijepa prilika za mlade igračice da stiču novo iskustvo. Igramo u grupi sa reprezentacijama sa drugih kontinenata što će biti nešto potpuno novo, što može biti vrijedno iskustvo za evropska takmičenja. Kada su u pitanju pretkvalifikacije igramo protiv selekcija u kojima nemamo mnogo informacija. Ipak, ima dosta vremena do početka turnira u Meksiku i sigurno da ćemo uraditi sve da se što bolje spremimo i kvalitetnije skeniramo sve rivale i dobijemo potrebne informacije – kazala je Jelena Škerović, selektorka Crne Gore.

Pretkvalifikacije su na programu od 19. do 25. avgusta.

Dva najbolja tima iz svake grupe će se kvalifikovati za polufinale, dok će se pobjednik svakog turnira plasirati u kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo.

Na kvalifikacionim turnirima za Mundobasket učestvovaće 24 tima, sa pobjednicima pretkvalifikacionih turnira u Meksiku i Ruandi i još 22 tima određena rezultatima na FIBA ženskim kontinentalnim takmičenjima u 2025. godini. Svjetsko prvenstvo na programu je od 4. do 13. septembra 2026. godine u Berlinu. R. P.

mi je da su dva tima, koja čine jedan klub, prikazala dobru partiju, da je bilo dosta mlađih igračica koje su većinom u mlađim reprezentativnim selekcijama i upravo ove djevojke su budućnost naše košarke

– kazao je trener Budućnost Bemaksa Vladan Radović

Sa druge strane, Petar Stojanović još jednom je pokušao da izvuče maksimum iz svoje ekipe, ali i da lijepim akcijama svog tima učini finale što duže zanimljivim.

– Ove utakmice protiv Budućnosti lijepa su prilika da naše igračice napreduju i stiču iskustvo. Zna se da je Budućnost daleko ispred nas, ali je dobra šansa da pokušamo da pariramo koliko možemo i vidimo gdje smo u ovom momentu. Šteta je što nijesmo bili u najjačem sastavu, jer bi za neke igračice značilo da igraju protiv Budućnosti. U svakom slučaju, ono što raduje jeste da je većina pokazala da se na njih mora ozbiljno računati –kazao je Stojanović.

Na kraju utakmice, medalje igračicama Budućnost Bemaksa i Podgorice uručile su predsjednica Saveza Jelena Dubljević i komesarka takmičenja Mirjana Sekulić, dok je pobjednički pehar kapitenki ,,plavih“ Zorani Radonjić uručila Jelena Dubljević.

R. PEROVIĆ

NBA: Oklahoma demonstrirala silu za vođstvo 2:0 u plej-of seriji

PODGORICA – Vicešampion NBA lige konačno je odigrao na vrhunskom nivou – Majami Hit pobijedio je Boston Seltikse 111:101 u gostima i izjednačio na 1:1 u plej-of seriji protiv tima sa ubjedljivo najboljim skorom u ligaškom dijelu sezone. Tako igra najbolja odbrana moderne košarke – Majami je u drugom poluvremenu primio samo 40 poena, u meču u kom nije računao na prvu zvijezdu, povrijeđenog beka Batlera

Odgovornost je u odsustvu Batlera preuzeo bek Tajler Hiro. Odlični šuter je pored 24 poena imao čak 14 asistencija. Krilni centar Adebajo je uz 21 poen imao deset skokova, a Martin je dodao 21 poen. Mladi krilni centar Jović je uz 11 poena (trojke 4-3) imao odličnih devet skokova i šest asistencija, uz tri ukradene lopte i blokadu. Sveukupno – timsko izdanje Majamija bilo je vrhunsko.

Sa druge strane, ponovio se scenario iz prethodnih sezona – napadački inspirisani Boston se u završnicama teških mečeva orijentiše na individualna ispucavanja i ostaje bez rješenja. Bek ,,Kelta“ Braun bio je najefikasniji u porazu sa 33 poena uz osam skokova, a prva zvijezda tima, krilo Tejtum, dodao je 28 poena i osam skokova. Ostali igrači nijesu im bili prava podrška. U posljednje četiri godine dva puta ,,vrelina“ je uspjela da u plej-ofu izbaci Boston koji je

Majamijev brejk u Bostonu

u tim situacijama bio favorit. Sada je u Majami i u težoj situaciji nego prethodnih godina, računajući na dugoročne rezultate oba tima u prethodnom periodu, ali i situaciju sa povredama... U naredna dva meča protiv ,,Kelta“ biće domaćin, treći meč plej-of serije igraće se u noći između subote i nedjelje.

Oklahoma, najbolji tim Zapadne konferencije iz ligaškog dijela sezone, rutinski je na svom terenu pobijedila Nju Orleans 124:92 za vođstvo 2:0 u plej-of seriji. Rival je ponovo bio oslabljen neigranjem krilnog centra Vilijamsona

Standardno najefikasniji u pobjedi ,,gromova“ bio je bek Gildžus-Aleksander. Kanađanin je upisao 33 poena uz pet asistencija, dok je mladi Holmgren imao učinak od 26 poena i sedam skokova. U rutinskom izdanju Vilijams je dodao 21 poen i sedam asistencija.

Litvanski centar Valančijunas predvodio je Nju Orleans sa 19 poena i sedam skokova, a povratnik Ingram i Džons dodali su po 18 poena... Nedovoljno da se zaprijeti favoritu, kojeg će ,,pelikani“ dočekati u subotu veče od 21.30 časova po našem vremenu. S. S.

Podgoričke košarkašice slave novu šampionsku titulu

Sjajan uspjeh u Rumuniji za mladu crnogorsku košarkašicu

Dupla kruna za Draganu Živković

PODGORICA – Prvu sezonu u Konstanci Dragana Živković zaključila je osvajanjem duple krune. Ekipa crnogorske reprezentativke slavila je protiv Arada 71:56 i sa 3:0 u finalnoj seriji osigurala titulu prvaka Rumunije.

– Osjećaj je fenomenalan. Prva sezona u inostranstvu završena je na najbolji način. Prezadovoljna sam. Nije bilo lako, bilo je i uspona i padova, povreda me u jednom momentu odvojila do terena, ali na kraju je sve završeno idealno, tako da sam presrećna – kazala je za Pobjedu Dragana Živković. Dragana je u posljednjoj utakmici sezone u Rumuniji ubacila četiri poena, uz osam skokova i asistenciju. Konstanca je rutinski došla do pobjede, koja je mogla biti i ubjedljivija da se šampionke nijesu malo opustile u posljednjoj četvrtini.

– Bili smo, realno, favoriti, ali nikad nije lako igrati na terenu Arada. Ali, odradili smo dobar posao. Tokom cijele sezone igrale smo na visokom nivou, ispunile očekivanja i svakako da je ovo lijep uspjeh za klub. Drago mi je da se ovako završava moja prva sezona u inostranstvu – dodala je Živković.

Prethodno je tim naše košarkašice osvojio i Kup Rumunije pobjedom nad Munisipalom u finalu.

– Dupla kruna je bila i cilj, ali nije bilo lako, jer smo igrale i Evrokup, tako da je zaista kalendar bio prenaporan. Ali, odradile smo posao maksimalno i sigurno da postoji zadovoljstvo – kaže Grga, koju sada očekuje okupljanje ženske seniorske reprezentacije.

– Prvo ćemo se okupiti tokom maja, a onda u julu slijede glavne pripreme, jer ćemo u avgustu igrati pretkvalifikacije za Mundobasket. To je nešto novo za nas, ali svakako veliki motiv da napravimo još jedan korak dalje. Vjerujem da možemo, jer iako je naš tim mlad, imamo nevjerovatnu energiju i da ćemo sve od sebe da prođemo grupu – naglasila je Živković.

Rumunija se pokazala kao pravi izbor, a kada je u pitanju sljedeća sezona, Živković je ostala tajnovita.

– Tek je stavljena tačka na sezonu. Vidjećemo. Ovdje sam se osjećala dobro, brzo sam se uklopila, tim i igračice su zaista sjajni, tako da definitivno nijesam pogriješila što sam stigla baš u ovaj klub – podvukla je Živković. R. P.

Pobjedom od 18 razlike u prvom meču protiv Vojvodine, košarkaši Podgorice napravili krupan korak ka finalu plej-ofa ABA 2 lige

Radović: U revanšu krećemo od nule

PODGORICA – Nakon što su plasmanom u četvrtfinale plej-ofa ABA 2 lige ispunili sezonski cilj, koji su potom prebacili ulaskom u polufinale (eliminisali Zlatibor), košarkaši Podgorice su na pragu pravog podviga – plasmana u veliko finale. Tim Dragana Radovića je maksimalno iskoristio prednost domaćeg terena u prvom polufinalnom meču protiv favorizovane Vojvodine (drugoplasirana u ligaškom dijelu, dok su Podgoričani bili šesti) i stekao 18 poena kapitala (98:80) pred revanš u Novom Sadu…

– Svi zajedno moramo da budemo zadovoljni tim rezultatom, ali i igrom i ambijentom u dvorani. Sve je bilo na visokom nivou. Međutim, ništa još nije gotovo, u Novom Sadu nas očekuje još veća borba, gdje će biti potrebno još više koncentracije nego u prvoj utakmici. Jer, Vojvodina je, stvarno, kvalitetna ekipa, dobro pokrivena na svim pozicijama, a imaju najveće moguće ambicije, a to je plasman u ABA ligu, tako da će u revanšu dati sve od sebe da nadoknade razliku. Mi imamo dovoljno vremena da se spremimo, pogledamo snimak utakmice i budemo spremni za ono što može da nas čeka u Novom Sadu –kaže za Pobjedu Dragan Radović, trener Podgorice. Podgorica je konstantno vodila od druge četvrtine, u trećoj se odlijepila na dvocifrenu razliku, a u posljednjoj je stigla do maksimalnih „plus 18“. Tokom cijelog prvog poluvremena domaćin je držao visoke procente šuta za dva (na poluvremenu 78,6 odsto) i tri poena (na kraju su ubacili 12 trojki iz 21 pokušaja), ali je u nastavku odigrao bolje odbrambeno i ostavio Novosađane na 34 poena. Uz to, Podgoričani su imali bolji skok (35-26), a u

nastavku samo dvije izgubljene lopte (devet u prvom poluvremenu), što je i rezultiralo ubjedljivom pobjedom, uz petoricu igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom. – I mi i Vojvodina igramo u visokom ritmu, tako da je od starta sa obje strane krenuo pritisak na loptu po cijelom terenu. Imali smo dobar procenat šuta, ali i oni u prvom poluvremenu, ali smo mi odigrali bolje odbranu u nastavku, zadržali smo pritisak i napad na pravom nivou. Tih 18 razlike su kruna timske igre, svi momci koji su ulazili u igru su dali maksimum i doprinijeli rezultatu. Uz to, uspjeli smo da zaustavimo njihov ofanzivni skok, koji im je, možda, jedno od jačih oružja tokom čitave lige, jer su ekipa koja u ligi daje najviše poena iz ofanzivnog skoka – dodaje Radović. Revanš meč igra se 2. maja u Novom Sadu. – U košarci se razlika od 1520 poena može „istopiti“ za nekoliko minuta, tako da nećemo braniti prednost, nego krećemo od nule. Nadam se da ćemo znati, prije svega, da kontrolišemo ritam utakmice i poene, jer bi bolje bilo da se igra na manji broj poena. Ali, to se nikad ne zna, svaka utakmica je priča za sebe, ali naše efikasnije partije nijesu slučajne, jer smo u dobroj formi, nadam se da ćemo tako i nastaviti u Novom Sadu –zaključio je Radović. Prvi meč drugog polufinala, između MZT-a i Spartaka, igra se u subotu u Skoplju.

U plej-ofu prosječno po 25 poena više nego u ligaškom dijelu

Koliko dobro Podgorica igra u napadu u plej-ofu govori i podatak da su joj falila samo dva poena protiv Vojvodine da na sva tri meča ubaci 100 i više poena (protiv Zlatibora je postigla 113 u Podgorici i 100 u gostima). U tri meča su Podgoričani prosječno postizali 103,6 poena, što je skoro 25 poena više od prosjeka u ligaškom dijelu sezone (78,9).

Izrazito napadački stil igre u plej-ofu se odrazio na odbranu, pa je Podgorica u dva meča sa Zlatiborom i jednom protiv Vojvodine prosječno primala 87,3 poena, skoro 10 više nego što je bio slučaj na 13 mečeva ligaškog dijela (77,7). Američki bek Dejlen Kunc je bio najefikasniji igrač Podgorice na sva tri plej-of meča sa prosječnih 20,6 poena po utakmici.

Košarkaški klub Šušanj ostvario najveći uspjeh u klupskoj istoriji Osigurali

PODGORICA – Pobjedom protiv pljevaljskog Rudara (104:91), Šušanj je kolo prije kraja takmičenja osigurao ulazak u Prvu A crnogorsku košarkašku ligu. Ovogodišnji učesnik turnira Kupa Crne Gore (u četvrtfinalu je poražen od Primorja) je u prethodnom kolu u gostima savladao Ulcinj i već tada bilo je jasno da će zadržati prvo mjesto u Prvoj B ligi za istorijski uspjeh u klupskoj istoriji. – Svi igrači su uz mnogo napo-

elitu

ra, odricanja, ponekad ne mareći za povrede, uspjeli da ispišu najsvjetliju stranicu istorije naša dva kluba, OKK Šušanj i KK ABC. Svi do jednog su dali maksimalan doprinos u okviru svojih mogućnosti. Naveo bih ljude koji su uzeli učešća u našem velikom uspjehu, redosljedom koji nema veze sa ulogom koju su imali u ovom uspjehu: To su Saša Debelja, Džoni Brajant, Aleksa Janičić, Lazar Radović, Nemanja Vujošević, Mahmut Vuković, Milo Po-

pović, Vuk Pečurica, Matija Rajović, Aleksa Petaković, Peđa Lazarević, Kazuan Kodl, Stefan Šorović, Predrag Spajić, Nikola Krgović, Alen Đeljošević , Džošua Man , Vječeslav Fiominih, Momo Kovačević, Luka Bogdanović , Đole Vlahović , Demir Kalender, Radoš Bjelić, Emin Mekić, Eldin Hodžić, Brano Radović, te moja malenkost – kazao je nakon meča trener Peđa Vujačić Pehar prvaka Prve B lige kapitenu Saši Debelji uručila je B ojana Vučinić , poslovna sekretarka u Košarkaškom savezu Crne Gore. S. J.

Radović na tajm-autu savjetuje svoje igrače

Osvajanjem šeste duple krune, odbojkaši Budve potvrdili dominaciju na domaćoj sceni, trener Miljan Bošković hvali svoje pulene

Zadovoljstvo je veće jer smo sve postigli sa domaćim snagama

PODGORICA – Šestu godinu zaredom ništa novo na muškoj crnogorskoj odbojkaškoj sceni. Budva je potvrdila dominaciju, osvajanjem šeste duple krune, pošto je u finalnoj seriji plej-ofa pobijedila Budućnost volej sa 3-1 i odbranila titulu. A do 11. i 12. trofeja u klupskoj istoriji (Kup i prvenstvo), tim Miljana Boškovića je došao sa samo jednim strancem u ekipi (srpski libero Lazar Mocić), nekoliko iskusnih igrača (Aleksandar Minić, Ivan Ječmenica, Balša Radunović, Nikola Radonić), uz mladog Benjamina Hadžisalihovića (23 godine), te dosta igrača rođenih između 2003. i 2006. godine (Matija Ćinćur, Rastko i Vasilije Milenković, Miro Miljanić, Dalibor Lečić, Danilo Krivokapić, Nemanja Rađenović, Filip Milosavljević)...

- Zbog svega toga je i zadovoljstvo veće, jer smo osvojili oba trofeja sa domaćim snagama, sa toliko Budvana i crnogorskih igrača u timu, nikad više u istoriji budvanske odbojke –kaže za Pobjedu Miljan Bošković, trener Budvana. Budva je prvi meč na svom terenu dobila sa 3:0, a onda je Budućnost uzvratila sa 3:2 i vratila draž finalu. Podgoričani su u trećem meču dobili prvi set, ali su Budvani sa tri u nizu poveli 2-1 u seriji, u kojoj su tačku stavili u četvrtom meču u „Morači“, ponovo sa 3:1 u setovima, nakon što je Budućnost ispustila priliku u drugom setu na 19:14, a uspjela je da osvoji treći, ali ništa više od toga.

- Očekivali smo da će da bude teško i u četvrtom meču, morali smo, zato, da imamo malo više želje i volje da bismo savladali Budućnost, koja je od druge utakmice, u kojoj smo ih neplanirano i mi „pogurali“ da naprave atmosferu u borbi za trofej, odigrala veoma dobro finale. Bili smo fokusirani u prvom i četvrtom setu, u drugom i trećem smo imali dosta grešaka, pogotovo od 18. poena, kada ne smijemo da pravimo greške, a mi smo ih pravili dosta – dodaje Bošković. Trener Budvana je posebno zadovoljan željom i borbenošću njegovih igrača.

- To se pogotovo odnosi na igru u odbrani. U četvrtom meču igrači nijesu samo gledali loptu da pada nego su svi kretali na nju i padali. Od ekipe sam samo tražio da srednji blokeri završe utakmicu, jer su krajnji igrači bili malo zatvoreni. Na kraju se to i de-

Sve u znaku „jedinice“

U tek drugoj godini u ulozi prvog trenera, nakon što je prošle sezone debitovao kao trener Budućnosti, Miljan Bošković je ove sezone osvojio i prve trenerske trofeje, ali je imao i razloga i za veliko slavlje i na porodičnom planu.

- Sve mi je ove godine bilo u znaku broja „jedan“. Prvi put sam postao otac, prvi put sam osvojio Kup i prvi put prvenstvo – rekao je Bošković, koji je prošlog ljeta sa Budvom potpisao ugovor na dvije plus jednu godinu.

silo, sa sredine smo „probili“ u četvrtom setu i završili meč pobjedom.

Bošković je prošle sezone bio na drugoj strani, kao trener Budućnosti, koji je uspio, takođe, jednom da slavi protiv Budvana u finalu plej-ofa. Ovoga puta je bio na pobjedničkoj strani i osjećaj je drugačiji.

- Veliki je pritisak kad vodite šampiona, na to se trebalo navići. Tako je bilo u Kupu i sada u plej-ofu, pogotovo kada smo igrali u Evropi. Uz to, imamo i dosta mladih igrača, koji su ove godine rasli uz one iskusne, koji su ih gurali i pomagali u raznim situacijama. Nakon Evrope bilo je i jednog teškog perioda zbog stanja u Opštini Budva (igračima kasnile isplate tri plate, prim. aut.), ali sve na kraju dobro završilo, što je i najvažnije, sve se sklopilo pred dva finala.

Gasi se san Liverpula o šampionskoj tituli, problemi

PODGORICA - Posljednje što je Jirgen Klop zaslužio, je da se pred kamerama izvinjava mjesec prije nego što će napustiti klupu Liverpula. Eto toliko su ga prvotimci iznevjerili; poraz od Evertona 2:0 u gradskom derbiju je i najlošija partija ,,redsa“ u Premijer ligi ove sezone.

I nije problem to što tim slavnog Njemca, četiri kola prije kraja sezone, ima tri boda manje od lidera Arsenala na tabeli, a potencijalno pet manje od šampiona Mančester sitija, ako ,,građani“ slave u preostalim zaostalim mečevima. Problem je šira slika, dio nje je ono ,,u za’ čas“ - utisak da Liverpul na terenu djeluje sve umornije. Evertonu je Klopov tim dozvolio čak 16 šuteva ka golu (šest u okvir). Nakon drugog primljenog gola i voljni momenat bio je upitan. I još šire slike: u posljednjih šest mečeva u svim takmičenjima, Liverpul ima samo dva trijumfa.

REALNOST ,,REDSA“

Prije manje od mjesec i po Klop se nadao da će posljednju sezonu na klupi tima završiti sa četiri trofeja; da će je učiniti istorijskom. Od ispadanja u FA kupu i Ligi Evrope sada još bolnije djeluje ovaj poraz od Evertona, koji njegov tim sve više udaljava od šampionske titule. I konačno, ta mršava partija, zbog koje je Jirgen osjetio potrebu da se izvini navijačima. Kao da su u jednom meču u njima i njemu i igračima – ukradeni snovi. - Nema dobrih misli koje mogu ponijeti sa ovog meča. Ne samo razočaran, nego frustriran. Toliko sam izjava već dao u karijeri da znam da se ovako nešto može sumirati u jednostavne riječi: nijesmo dovoljno dobri. Igrali smo onako kako je Everton želio. Dva gola iz prekida, prvi kao na tacni Brantvajtu, poslije toga smo

Viteško Jirgena

imali i jedini dobar period igre, do poluvremena. Svaki naš promašaj iz finiša prvog dijela meča je Evertonu pružio momentum. Drugo poluvrijeme? Bez pravog pritiska i presinga, pa smo primili gol koji su oni postigli već makar 20 puta na isti način, sigurno smo mogli to bolje braniti. A nakon 2:0. Pa, očigledno, da to nije bilo naše inspirisano izdanje. Stvarno mi je žao ljudi, žao mi je zbog svega ovoga. Žao mi je zbog poraza, ranije nijesmo gubili na terenu Evertona u gradskom derbiju. Čeka nas meč sa Vest

Uspjeh crnogorske odbojkašice

Na pitanje kakvi su dalji planovi Budve, da li će ekipa ostati na okupu, da li će biti odlazaka i dolazaka, Bošković kaže: - Još uvijek smo u pregovorima sa svima, nadam se da ćemo poslije praznika sjesti i dogovoriti se šta i kako za sljedeću sezonu. Ja sam voljan i tražio sam da ova ekipa ostane na okupu makar dvije do tri godine, gdje bi ta treća godina bila prava. Uz to, pokrenuli smo i rad sa mlađim kategorijama i na sjeveru, doveli smo dosta djece. Pravimo selekciju koja će u nekom budućem vremenu da bude okosnica kluba, ali i reprezentacije. Nadam se da ćemo uspjeti u tome – zaključio je Bošković, koji odmah nastavlja radne obaveze sa muškom pionirskom selekcijom, koju brzo očekuje tradicionalni međunarodni majski turnir u Beogradu.

Tripla kruna za Minu Dragović

PODGORICA – Crnogorska odbojkašica Mina Dragović osvojila je drugu uzastopnu titulu šampiona Srbije sa ekipom Jedinstva iz Stare Pazove. Ekipa naše reprezentativke je u trećoj utakmici finala plej-ofa savladala Tent iz Obrenovca sa 3:0 (25:14, 25:21, 25:18) i seriju završila sa 3-0 u pobjedama. Mina je u trećem meču upisala devet poena. Mina Dragović je, tako, na najbolji način zaokružila sjajnu sezonu, jer je sa Jedinstvom osvojila triplu krunu, računajući i Kup (naša odbojkašica je donijela pobjedu sa poenom u finalu protiv Tenta) i Superkup Srbije.

– Osjećaj je fantastičan. Ovaj trofej je nagrada za kontinuirani rad i trud koje smo uložili ove sezone. Mislim da smo igrali najbolju odbojku, sa najviše discipline i mirnoće, što je dalo rezultate. Ovo je za nas kao mladu ekipu sezona iz snova. Osvojiti tri trofeja i pružiti dobre partije i na evropskoj sceni nije bio lak zadatak, ali mislim da smo ga ispunile jer smo uvijek bile tim i igrale jedna za drugu. Preponosna sam na djevojke koje su se izborile sa svim preprekama koje su nas snašle i zahvalna stručnom štabu i klubu koji nam je u tome pomogao – kazala je Mina Dragović.

Hemom, lako je zamisliti koliko im sve ovo odgovara i kako trljaju ruke kad vide kako nam stvari idu – rekao je Klop. A problemi su, naravno, dugoročni – a tiču se, prije svega, činjenice da Livepul ima tanju rotaciju i kraću klupu od direktnih rivala za titulu, Mančester sitija i Arsenala. A Premijer liga to ne prašta. I koliko god Klop bio dobar taktičar i motivator, u 38 kola lige to mora da se odrazi. I sve je teže, što ste umorniji i sa više odigranih mečeva u nogama.

- Ne treba da govorim o trci za

Miljan Bošković

Mančester junajteda vidljivi i u pobjedi

izvinjenje

Klopa

titulu, tabela govori sve sama. Treba nam kriza i u Sitiju i Arsenalu, a prije svega trebaju nam naše pobjede. Džaba nama njihovi porazi, ako mi nastavimo ovako. Zaboravljaju ljudi, pa još nijesmo osigurali ni plasman u Ligu šampiona. Razlozi za pad u formi, ne tražim izgovore, jasno je da su neki igrači umorni. Sa druge strane, recimo, Saliba i Gabrijel su igrali sve mečeve za Arsenal, sigurno nijesu odmorniji od nas. Naravno, teže je kad se vratite nakon povrede pa morate opet da hvatate formu, ova liga vas jednostav-

no ne čeka. Naročito u napadu, uvijek u sprintu, pokretu, ne mogu da promijenim to što je igračima stvarno teško sve da postignu. Tako je kako je –rekao je Klop.

Njegov tim će u subotu u ranom terminu gostovati Vest Hemu, do kraja ima težak raspored, ali Klop je posljednja osoba koja će već istaći bijelu zastavu.

TEN HAGOVA ELEGIJA

Sa druge strane, Erik Ten Hag je pobjedom Mančester junajteda nad Šefild junajtedom 4:2 makar donekle smirio bijes navijača i sebi kupio još malo vremena, da zavrijedi da ostane na klupi najtrofejnijeg kluba Premijer lige i na početku naredne sezone. Zvanično – ima podršku uprave. Nezvanično, po pisanju Sana – već je otpisan. Protiv „fenjeraša“ iz Šefilda Junajted je dva puta gubio; primio je ponovo banalne golove. Suva i nepobitna činjenica: Junajted je tim koji je rivalima dozvolio ubjedljivo najviše šuteva ka golu, od svih ekipa Premijer lige!

- Mnogo je toga pozitivnog iz ovog meča. Istrajnost da uzvratimo iako smo dva puta gubili. Ima i negativnih stvari, način na koji smo pustili da rival postigne golove. Srećan sam zbog pobjede. Jeste vidjeli paniku u našoj igri u bilo kom momentu? Ne, nije je bi-

lo, bili smo zaista smireni i fokusirani. Tokom cijelog meča smo stvarali prilike. Pohvale za kapitena Bruna Fernandeša, konstantno je dobar, trenutno je u vrlo dobroj formi. To koliko golova postižemo trenutno je veliki napredak – rekao je Ten Hag.

I ovakav komentar Ten Haga, nakon 3:3 protiv Koventrija u FA kupu i 4:2 protiv ekipe zakovane za posljednje 20. mjesto u Premijer ligi – najbolje svjedoče o tome, da li se radi o treneru dostojnog klupe Junajteda.

U subotu igraće protiv Barnlija, prije teških mečeva sa ovog proljeća sjajnim Kristal Palasom, Arsenalom, Njukasl junajtedom i Brajtonom. Pa tek onda 25. maja finale FA kupa protiv Mančester sitija – drugu godinu zaredom i opet u roli autsajdera.

Otrant iskoristio kiks Bokelja i preuzeo prvo mjesto pet kola prije kraja Druge lige

Dejan Vukićević piše novu stranicu istorije

PODGORICA – Dejan Vukićević od prve sezone u nezavisnoj Crnoj Gori uvijek je usko vezan za uspjehe u crnogorskom fudbalu i istorijske rezultate. Čovjek koji je Zetu doveo do titule, prve od obnove državnosti, ispisao je istoriju sa Mogrenom, zatim sa Titogradom koji je pod njegovim vođstvom ostavio magičan utisak u Evropi, sada je blizu podviga koji nema takav značaj, ali će se posebno pamtiti. Otrant je bio blizu eliminacije iz Druge lige, a danas je lider drugoligaškog karavana, pet kola prije kraja drži tron i najbliži je plasmanu u elitni crnogorski rang.

S. STAMENIĆ

Šesto mjesto na tabeli, gol razlika 51:50 nakon 33 odigrana meča u Premijer ligi, čak 12 poraza. To je realnost Junajteda, a novi vlasnici kluba to neće tolerisati. Ten Hag je dobio već jasan zadatak od uprave za period do kraja sezone: njegov tim mora dominirati u posjedu. Igrati kao veliki Mančester junajted. I ovih pet kola su mnogo bitni i za budućnost Ten Haga kao i Junajteda, iako je klub praktično ostao bez šansi za plasman u Ligu šampiona naredne sezone.

Predomislio se nakon razgovora sa predsjednikom Laportom

PODGORICA – Ćavi Ernandes definitivno će i naredne sezone voditi Barselonu, potvrđeno je iz kluba katalonskom listu Mundo Deportivo.

Potvrđeno da Ćavi ostaje u Barsi

Najavljena je i Ćavijeva konferencija za medije na kojoj će govoriti sa predsjednikom giganta Primere Đoanom Laportom. Upravo je razgovor sa Laportom u ponedjeljak bio glavni razlog da se legendarni Španac predomisli i ostane na klupi tima makar do ljeta 2025. godine, kada mu ističe aktuelni ugovor. Prethodno, još tokom zime Ćavi je javno saopštio da će nakon ove sezone otići iz kluba, ali su dobri rezultati u kontinuitetu, dobra atmosfera i talas optimizma u klubu bili dovoljni da promijeni odluku. Kako je objavio Mundo Deportivo, trener uživa punu podršku svih u upravi kluba u kontinuitetu, a vrhunski personalni odnosi su dijelom i razlog zbog čega Ćavija nije bilo potrebno dugo ubjeđivati. Takođe, očekuju se i pojačanja tokom ljeta, iako je Barsa i dalje u dubokoj finansijskoj krizi. Ističe se da je glavni cilj dovesti ofanzivca Bernarda Silvu iz Mančester sitija. Portugalac

je najveća Ćavijeva želja, kao i vezista i desni bek Bajern Minhena Džošua Kimih Barsa ove sezone prepušta titulu prvaka Primere osvojenu prošle godine, ali su odlične igre izuzetno mladog tima tokom proljeća uvjerile sve u klubu da Ćavi radi odličan posao.

– Mnogo toga se izdešavalo od momenta kada sam došao. Sjećam se da je Otrant bio u gotovo bezizlaznoj situaciji, a sada smo sedam mjeseci bez poraza. Vezali smo čak 21 meč sa pozitivnim ishodom, a sve to donosi lijep utisak i stvara optimizam da možemo napraviti, zaista, podvig – kaže za Pobjedu Dejan Vukićević, trener Otrant Olimpika. Iako je Otrant nakon sezone u kojoj je jedva spasio drugoligaški život imao druge ciljeve, Ulcinjani se sada sami pitaju i imaju otvoren put ka Prvoj ligi. – Cilj je bio da se stabilizuje klub, da se podignemo organizaciono, igrački, stručno, da sve to bude na većem nivou nego što je ranije bilo i da pravimo ozbiljne temelje za nešto što treba da dođe. Međutim, velikim radom, zalaganjem, podrškom grada, navijača, nevjerovatnom euforijom koja je stvorena u

gradu, krenuli smo da bilježimo sjajne rezultate i sada smo došli do situacije da sami odlučujemo o svojoj sudbini – objasnio je Vukićević. Odlukom da preuzme Otrant, koji je tada bio ,,fenjeraš“ Druge lige, Dejan Vukićević je šokirao brojne fudbalske radnike u našoj zemlji. Ipak, ne kaje se što je napravio takav potez. – Iskren da budem, svim kolegama bih poželio da imaju ono što ja imam u Ulcinju. Apsolutnu autonomiju u svlačionici, mir, lijep život, ispoštovan sam za sve maksimalno, tako da je lijepo biti u Ulcinju i raditi kao trener Otranta. U tom periodu korone kada sam bio bez posla, dobio sam određene ponude i od strane naših prvoligaša koje nijesam prihvatio. Sigurno da su se začudili kako onda da preuzmem Otrant. Ali, napravljen je lijep projekat, mnogo toga je u planu i infrastrukturno i na dobrom smo putu da od Ulcinja napravimo ozbiljan fudbalski centar. Poznato je da dugo nijesam bio u Crnoj Gori, ali slobodno mogu reći da je ovo bio za mene najveći izazov i, iskreno, ponosan sam na sve ostvareno u periodu od kada sam u Ulcinju – iskreno će Vukićević.

Ime Dejana Vukićevića veže se za brojne uspjehe, sada je na putu da sa Otrantom ispiše novu stranicu.

– Sigurno da je period sa Zetom, Mogrenom, Titogradom nešto posebno u mojoj karijeri.

Mnogo je igrača iz moje svlačionice napravilo ozbiljne karijere. Sada sam u Otrantu i siguran sam da ćemo napraviti velike stvari. Ali, ako stignemo do eli-

Fejenord odbio prvu ponudu Liverpula za Slota

PODGORICA – Liverpul je poslao prvu ponudu za trenera Fejenorda Arnea Slota, ali je holandski klub odbio sumu od oko devet miliona eura.

Engleski mediji spekulišu da Slot, koji je roterdamski klub prošle sezone vodio do titule u holandskoj Erediviziji, može da pojača ,,redse“ za obeštećenje od oko 11 miliona eura. Ovog proljeća već je osvojio

Kup Holandije, a prepoznat je po fudbalu orijentisanom na presing i osvajanje lopte u ranoj fazi napada rivala, što se uklapa u sistem igre Liverpula. Međutim, gigant Premijer lige svjestan je i da ima veliku konkurenciju za potpis šefa stručnog štaba Fejenorda. Za njega se, po pisanju londonskih medija, interesuje i Bajern Minhen, koji još nije riješio pitanje trenera za narednu sezonu.

te, vjerujte mi, Otrant se neće s tim zadovoljiti, već ćemo odmah postavljati nove, veće ciljeve – ističe strateg Ulcinjana. Poređenja radi – Dečić je 2020. godine izborio Prvu ligu kao šampion Druge lige sa 61 bodom. Danas Otrant ima 69 pet kola prije kraja, a situacija je skroz otvorena.

– Čak ni 80 bodova neće garantovati prvo mjesto, što se nikada ranije nije dešavalo. Ali, izdvojili smo se mi i Bokelj i dobro je da imamo takvog rivala, koji samim tim i nas tjera da budemo sve bolji i bolji – kazao je iskusni stručnjak, čiji tim do kraja očekuju mečevi u gostima protiv Iskre, Bokelja i Igala, te domaćinstva protiv Koma i Berana. – Mislim da će derbi u Kotoru protiv Bokelja, gdje se već bude igralo, možda će biti kažnjeni nakon incidenta koji se dogodio na meču sa Komom, odlučiti na kraju trku i to je lijepo da upravo međusobni duel odluči ko je bolji. Nijesam, iskreno, očekivao da će Bokelj izgubiti od Koma, mada, svakako, derbi odlučuje. Naime, da je ostala ista situacija trebala bi nam pobjeda, a ovako nam odgovara i remi, to je jedina razlika. Ali, do 12. maja i derbija ima mnogo, nas prije toga čeka težak meč u Danilovgradu protiv Iskre, a zatim čekamo Kom, koji je iznenadio Bokelj. Tako da ni taj meč neće biti lak. Dakle, dosta je još izazova, ali je lijepa situacija što se pitamo za sve i zavisimo direktno od sebe. Vjerujem da ćemo sjajnu sezonu i krunisati na pravi način, jer je Otrant već pokazao da ima kvalitet – zaključio je Dejan Vukićević. R. PEROVIĆ

Sam Slot je više puta u prethodnom periodu javno govorio da je spreman da preuzme neki veliki klub. U Liverpulu ga vide kao idealnog nasljednika slavnog Njemca Jirgena Klopa

AUSTRIJSKO BOMBARDOVANJE CRNE GORE I PODGORICE 1914/1915. GODINE

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Austrijski aeroplani su u Prvom svjetskom ratu više puta bombardovali teritoriju Crne Gore. U tome su najgore prošli Podgorica i Nikšić. Najsmrtonosniji napad na Podgoricu zbio se na samom početku proljeća 1915. a na Nikšić početkom januara 1916. godine. Eksplozivne naprave su 24. marta 1915. bačene na glavni podgorički trg i to u momentu kada je na njemu bilo mnoštvo građana. Prema jednom izvoru ukupan broj poginulih i ranjenih bio je oko devedeset, prema drugom oko 120 osoba, prema trećem oko 130. U rasvjetljavanju tog tragičnog događaja oslonićemo se na više izvora – cetinjski „Vjesnik“, „Glas Crnogorca“, dnevničke bilješke ruskog vojnog atašea Nikolaja M. Potapova, ratni dnevnik komandira Marka M. Martinovića, dnevnik ministra Rista Popovića i memoare Jovana D. Martinovića. O tome svjedoči i jedan dokument iz neobjavljene arhivske dokumentacije dr Srđe Martinovića. Ali prije nego što se time pozabavimo, treba načiniti detaljan osvrt na austrijske vazdušne poduhvate nad crnogorskom teritorijom, koji su otpočeli uporedo s izbijanjem Prvog svjetskog rata i koji su, vremenom, dobili karakter ratnog zločina nad nezaštićenim civilnim stanovništvom. Istoričar Branislav Kovačević o tome piše: „Austrougarski avioni su tri dana prije nego što je Crna Gora objavila rat, nadlijetali postaje crnogorske vojske. Sa početkom ratnih operacija na frontovima crnogorske vojske austrougarska avijacija je intenzivno vršila operativno i taktičko izviđanje. Avijaciji nije u početku prijetila nikakva opasnost sa zemlje ni iz vazduha. Izviđalo se s malih visina. Zatim je počelo naoružavanje aviona. Prvo su posade naoružavane revolverima i puškama, a od septembra 1914. na avione su postavljani mitraljezi kojima rukuju izviđači. Napadi iz vazduha na ciljeve na zemlji izvršavale su posade ručnim bombama i artiljerijskim granatama, odoka. Kasnije se težina i

Naslonio se na bukvu pa gađa aeroplan iz revolvera

Austrougarski aeroplani su bacili bombe na Podgoricu 24. marta 1915, na samom početku proljeća. Bombe su pale na glavni podgorički trg i to na pazarni dan kada je na okupu bilo mnoštvo građana. Prema jednom izvoru, ukupan broj poginulih i ranjenih bio je oko 120 osoba

razorna moć bombi uvećavala. U početku rata bombarderi su bili jednokrilni avioni, koji su imali nosivost do 100 kg bombi. Austrougarsko vazduhoplovstvo koje je dejstvovalo na prostoru Crne Gore bilo je stacionirano u Boki Kotorskoj, u Igalu. Prema iskazu austrijskog bjegunca Ivana Pongraca, austrijske snage su u junu 1915. godine raspolagale sa dvanaest hidroaviona, od kojih je šest bilo garažirano u Zelenici“ (B. Kovačević, „Avioni nad Podgoricom u Prvom svjetskom ratu“, Zbornik „Sto dvadeset godina od oslobođenja Podgorice“, Podgorica, 2000, str. 93).

U vazdušnim napadima bilo je žrtava i razaranja na svim stranama. Osim Podgorice, neprijateljske bombe padale su po

Cetinju, Bjelošima, Njegušima, Rijeci Crnojevića, Virpazaru, Tuzima, Ulcinju, Baru, Spiču, Budvi, Brajićima, Grblju i Nikšiću. Padale su u neposrednoj blizini dvora kralja Nikole na Cetinju i Dvorca na Topolici u Baru, a kako u svom dnevniku piše ministar Risto Popović, dešavalo se i to da crnogorski kralj na Cetinju puca iz mitraljeza na neprijateljske aeroplane.

Među izvorima je i hronika ratnih dešavanja u Budvi 1914. godine koju je načinio Pavao Mikula

Austrijski vazduhoplovi su u drugoj polovini 1915. godine bombardovali i Skadar pod crnogorskom vlašću, đe je takođe bilo žrtava, a početkom 1916. godine i srpsku vojsku, crnogorske vojnike i herce-

govačke dobrovoljce u povlačenju prema

***

Crnogorski komandir Marko M. Martinović u ratnom dnevniku pod datumom 21. jul 1914. godine bilježi: „21. VII 1914. – Štab našeg odreda premješten je na Ivanova Korita (Lovćen), đe mu je i određeno mjesto shodno naredbi komandanta br. 43. od 28. t. mj. (Ova naredba je štampana i kasnije joj je datum prepravljen na dan 23.). Štab stoji u telegrafsko-telefonskoj vezi sa Cetinjem, Njegušima (položajima Krstac) –Kukom, Batom i Obzovicom. Glavno previjalište udešeno na Ivanovim Koritima i spremno za rad. Danas se pojavio neprijateljski aeroplan i kružio nad našim položajima. Protiv avionskih topova nemamo i nijesmo još udesili ni neki poljski ili brdski top za paljbu protiv aeroplana. Čula se puščana paljba, koju su pojedinačni vojnici samovoljno vršili, razumije se bezuspješno. Primijetio sam jednog vrlo inteligentnog građanina đe naslonjen na jednu bukvu gađa aeroplan iz svog revolvera” („Crna Gora u Evropskom ratu - Ratni dnevnik komandira Marka Milova Martinovića“, I dio, priredio Srđa Martinović, Matica, br. 94. ljeto 2023, str. 379-380).

Komandir Martinović pod datumom 3. avgust 1914. bilježi: „Neprijateljski aeroplan je počeo bacati bombe na naše položaje, ali bez uspjeha. Ove bombe su izrađene na najprostiji način. Jedna, dvije ili četiri prizmatičke kutije, vezane jedna pri drugoj a pri njima sa dvije suprotne strane po jedan ili dva drvena štapa radi davanja pravca. Kutije na donjem dijelu – okrenutom ka zemlji imaju ležišta sa kapsulama. Štapovi su prema kapsulama spojeni plehanim obručem na koje su utvrđeni gvozdeni klinci, koji sa svojim vrhovima malo ulaze u odnosne kapsule. Kad bomba padne na zemlju klinci potpuno ulaze u kapsulu i zapaljuju je, a ona sa svoje strane zapaljuje eksploziv u kutijama. Eksploziv je kako izgleda milenit. Pojedine prizme su teške od 0.5 do 1 kg. Padaju nepravilno i često ne eksplodiraju.” (Ratni dnevnik, str. 422).

Budvanin Pavo Mikula u hronici događaja u Budvi pod datumom 18. avgust 1914. navodi: „18/8. (…) Po noći 17/18. avion (hidroplan) iz Tivta letio do Sutomora, vratio se preko Budve. Velika novost za Budvu, jer se avion nije nikad ranije bio vidio” (P. Mikula, Hronologija zbivanja u Budvi 1914”, Matica, br. 63, jesen 2015).

Izvještaj o pojavi austrijskih aeroplana nalazimo u „Gla-

Osim Podgorice, neprijateljske bombe padale su tokom 1914. i 1915. godine po Cetinju, Bjelošima, Njegušima, Rijeci Crnojevića, Tuzima, Virpazaru, Baru, Spiču, Budvi, Brajićima, Grblju i Nikšiću. Padale su u neposrednoj blizini dvora kralja Nikole na Cetinju i Dvorca na Topolici u Baru. Austrijski vazduhoplovi su u drugoj polovini 1915. godine bombardovali i Skadar pod crnogorskom vlašću

su Crnogorca” od 26. avgusta 1914. godine (broj 44): „Bar, 24. avgusta. U posljednje vrijeme učestano se javljaju iznad Bara austrijski aeroplani. Tako se je i danas u 4 sata i 40 minuta pojavio jedan i bacio bombu, koja je pala niže kolskoga puta, što vodi za Topolicu. Bomba je eksplodirala, ne učinivši nikakve štete. Po tom se aeroplan udaljio preko Volujice u pravcu Oštre Ponte.”

Komandir Marko M. Martinović pod datumom 3. septembar 1914. bilježi: „Aeroplan je bacio nekoliko bombi iznad Spiča, ali štete nije bilo” (Ratni dnevnik…, str. 444).

Pavo Mikula je pod datumom 10. septembar 1914. zapisao: „10/9. Oko 5 po podne austr. avion bacio bombu na sike pred tvrđavom, a jednu u vinograd Novakovića. Čitav grad se tresao” (isto).

(Nastavlja se)

Draču.

Budva početkom prošlog stoljeća

Kralj Nikola Petrović Njegoš

Crnogorska artiljerija na Lovćenu Austrijski aeroplan u Prvom svjetskom ratu

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

br.141, protiv izvršnih dužnika Pavlićević Radoja i Pavlićević Mirjane, oboje iz Nikšića, Vidrovan bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 95.754,95 eura, dana 25.04.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju Ivm.br. 1610/2015 od 11.08.2015.godine, koje je donijeto na osnovu vjerodostojne isprave- mjenice serije AA 1150465 od 05.04.2012.god, mjenice serije AA 1126849 od 06.04.2012.god, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se deseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika I reda usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 433 KO Rastovac PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 528, podbroj 2, broj zgrade 0, potes ili ulica i kućni broj Seline, po načinu korišćenja livada 4.klase, površine 819m2, katastarska parcela broj 876, broj zgrade 1, potes ili ulica kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 94m2, katastarska parcela broj 876, broj zgrade 2, potes ili ulica kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja garaža, površine 30m2, katastarska parcela broj 876, broj zgrade 0, potes ili ulica kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja voćnjak 3.klase, površine 128m2, katastarska parcela broj 876, broj zgrade 0, potes ili ulica i kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja dvorište, površine 500m2, katastarska parcela broj 877, broj zgrade 0, potes ili ulica kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja njiva 4.klase, površine 340m2, katastarska parcela broj 881, podbroj 2, broj zgrade 1, potes ili ulica kućni broj Mokrač, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 20m2, katastarska parcela broj 881, podbroj 2, broj zgrade 0, potes ili ulica i kućni broj Mokrač, po načinu korišćenja livada 4.klase, površine 326m2, katastarska parcela broj 1516, podbroj 1, broj zgrade 0, potes ili ulica kućni broj Razbojine, po načinu korišćenja njiva 3.klase, površine 1029m2, katastarska parcela broj 1519, podbroj 1, broj zgrade 0, potes ili ulica i kućni broj Razbojine, po načinu korišćenja livada 3.klase, površine 599m2, katastarska parcela broj 876, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, spratnost Prizemlje, površine 72m2, katastarska parcela broj 876, broj zgrade 2, po načinu korišćenja garaža, PD 1, spratnost Prizemlje, površine 30m2, katastarska parcela broj 881, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, spratnost Prizemlje, površine 20m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika I reda 1/1,

II Ročište za desetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 23.05.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 73.374,50 eura rješenjem poslovne oznake Ivm.br. 1610/15 od 02.11.2018.godine, to: -iznos od 4.095,00 eura za kat. parcelu broj 528, podbroj 2, broj zgrade 0, potes ili ulica i kućni broj Seline, po načinu korišćenja livada 4.klase, površine 819m2, -iznos od 57.600,00 eura za kat. parcelu broj 876, broj zgrade 1, potes ili ulica i kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 94m2, kat. parcelu broj 876, broj zgrade 2, potes ili ulica i kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja garaža, površine 30m2, kat. parcelu broj 876, broj zgrade 0, potes ili ulica kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja voćnjak 3.klase, površine 128m2, kat. parcelu broj 876, broj zgrade 0, potes ili ulica i kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja dvorište, površine 500m2, kat. parcelu broj 877, broj zgrade 0, potes ili ulica kućni broj Okrajci, po načinu korišćenja njiva 4.klase, površine 340m2, kat. parcelu broj 876, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, spratnost Prizemlje, površine 72m2, kat. parcelu broj 876, broj zgrade 2, po načinu korišćenja garaža, PD 1, spratnost Prizemlje, površine 30m2, -iznos od 3.240,00 eura za kat. parcelu broj 881, podbroj 2, broj zgrade 1, potes ili ulica i kućni broj Mokrač, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 20m2, kat. parcelu broj 881, podbroj 2, broj zgrade 0, potes ili ulica kućni broj Mokrač, po načinu korišćenja livada 4.klase, površine 326m2, kat. parcelu broj 881, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, spratnost Prizemlje, površine 20m2, -iznos od 5.145,00 eura za kat. parcelu broj 1516, podbroj 1, broj zgrade 0, potes ili ulica i kućni broj Razbojine, po načinu korišćenja njiva 3.klase, površine 1029m2, -iznos od 3.294,50 eura za kat. parcela broj 1519, podbroj 1, broj zgrade 0, potes ili ulica i kućni broj Razbojine, po načinu korišćenja livada 3.klase, površine 599m2.

IV Na desetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti za svaku utvrđenu vrijednost ponaosob, odnosno iznos od 7.337,45 eura za sve nepokretnosti zajedno.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.1548/10 za iznos duga

56.681,87 eura sa podatkom o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti izvrš.povjerioca, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja – obavještenje br. 2354 od 22.09.2011.godine, te podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.336/12 za iznos duga

70.023,67 eura sa podatkom o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti izvrš.povjerioca, a sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 25.04.2024.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Дана

РАДМИЛА Николина ЂУРАШКОВИЋ рођена НИКПАВЛОВИЋ

По жељи наше драге покојнице, сахрана је обављена у кругу најуже породице, истог дана на гробљу Цеклин.

Ожалошћени: синови ПАВЛЕ и ПРЕДРАГ, ћерка ЗДЕНКА, снахе СВЕТЛАНА и ДРАГАНА, зет ВЛАДО, унуци ВУКОТА, ВУК, БОГДАН и НИКОЛА, унуке БОЈАНА и МИЛИЦА, праунучад и остала родбина ЂУРАШКОВИЋ и НИКПАВЛОВИЋ

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosioc projekta DOO “Sistem MNE”, iz Podgorice, Ul.Slobode 78, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i dogradnju objekta mješovite namjene, lokacija 1, zona 5 Rakonje-Ravna Rijeka, koju čine djelovi katastarskih parcela br. 2134/1 i 2134/18 KO Bijelo Polje, opština Bijelo Polje, u zahvatu Izmjena i dopuna PUP-a Bijelo Polje.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Opštine Bijelo Polje, kanc.br.32, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova.

Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja. 1196

Petak, 26. april 2024.

Tužnim srcem javljamo da je dana 25. aprila 2024. nakon teške bolesti preminuo u 75. godini života naš dragi

1189

ÐORÐIJE – BUDO Mila RADOVIĆ 1949–2024.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 25. aprila od 11 do 16 časova i 26. aprila od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga NADA, ćerke MAJA, SANJA i ALEKSANDRA, sestra BRANKA, unučad ĐORĐIJE, PETAR, VASILIJE, DAMJAN i VUK, sestrići KIKO, SAŠA i IGOR, sestričina ANA, zetovi MARIO, DEJAN i VUKSAN, braća i sestre od tetaka, sestre od ujaka i ostala rodbina RADOVIĆ i IVANOVIĆ

Влада ПЕРОВИЋ рођена ЂУРКОВИЋ

када ће се обавити сахрана на гробљу под Требјесом.

Ожалошћени: син БОРИСЛАВ-БОРО, кћерке ВИДОСАВА-СЕКА и МАРИЈА-МАЈА, брат МИЉАН, сестра ЗОРКА, снахе ДАРИНКА, СЛАВКА и БОЈАНА, унуке БОЖИЦА, ЈЕЛИЦА и ЛЕЛА, братанићи, братаничине, сестрићи, сестричине и остала бројна родбина ПЕРОВИЋ и ЂУРКОВИЋ

ЈОВАНКА - БУЛА Милунова АЏИЋ рођена РАДЕВИЋ

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Загорич дана 26. априла од 9 до 16 часова и 27.

априла од 9 до 12 часова, када крећемо ка капели Лијева Ријека.

Сахрана драге нам покојнице ће се обавити 27.

априла у 15 часова, на мјесном гробљу у Лијевој

Ријеци.

Кућа жалости Улица Николе Тесле број 91Подгорица.

Дана 25. априла 2024. умрла је наша драга сестра и тетка

МИРЈАНА – МИРА Милована ИВАНОВИЋ

Саучешће ће се примати на градском гробљу Чепурци 26. априла од 10 до 14 часова и 27.

априла од 10 до 13 часова када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: браћа ДРАГО и ПЕРО, сестре МИЛКА, СТАНКА и ИЛИНКА, снахе МИЛАНКА и

СЛАВИЦА, братанићи, братаничне, сестрићи и сестричне и остала многобројна породица ИВАНОВИЋ и ујчевина ЛАКОВИЋ

Dana 25. aprila 2024. godine napustila nas je naša draga

IRENA ŽIVKOVIĆ

rođena SENICA

1934 – 2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 26. aprila od 11 do 15 časova i 27. aprila od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: sin MILO sa porodicom, sin NEBOJŠA, ćerka OLIVERA, brat MARJAN, unuk VELIMIR, unuke LUCIJA, JELENA i VALENTINA, snahe VERA i KRISTINA, zet LUCIJANO i ostala mnogobrojna rodbina

Ожалошћени: синови МИЛАН и УРОШ, кћерке МИЛА и МАРИНА, снахе МАЈА и ДРАГИЦА, зет ДЕЈАН, унучад МИРЈАНА, ДРАГАНА, БАЛША, ОГЊЕН, АНДРЕА, АЊА, АЛЕКСАНДРА, ЗЛАТА и НИКОЛИНА, ђевери ДРАГУТИН, МИРЧЕТА, МОМЧИЛО и ДРАГАН, заове РАТКА, ПОЉКА и МИРЈАНА, јетрве, братанићи, братаничне, ђеверичићи, ђеверичне и остала родбина АЏИЋ и РАДЕВИЋ

Тужним срцем јављамо рођацима, кумовима, пријатељима, комшијама и познаницима да је наш драги преминуо дана 24. априла 2024. у 83. години живота

примамо у капели у Моракову –Жупа, 25. априла од 10 до 17 часова

Ожалошћени: супруга МИЛОДАРКА, синови ДЕЈВИС – ЦАНО, МАРТИН и МИЛОШ, кћерка МАРИНА, унуци ЈАНКО и СТЕФАН, снаха ТАМАРА, сестра РАДМИЛА, синовци ДЕНИС – МИКО,

ДУШАН Милована САВИЋ

Саучешће примамо у капели на Чепурцима 26. априла од 10 до 14 30 часова.

Сахрана ће се обавити у 15 часова на Новом гробљу.

Ожалошћени: супруга ИКОНИЈА – КОСА, ћерке БИЉАНА, ЉИЉАНА и ДРАГАНА, унучад РАДОВАН, МИЛИЦА, ФИЛИП, ДАНИЛО, АНДРИЈА и ЈЕЛЕНА, праунук ЛУКА и остала породица

Dana 24. aprila 2024. godine u 85. godini života preminuo je naš voljeni

ŽARKO PERAZIĆ

Po njegovoj želji sahrana je obavljena u krugu porodice, 25. aprila u selu Godinje.

Ožalošćeni: supruga VJERA, sin VLADAN, unučad ANĐELA i DANILO, sestra VJERA, brat VUKSAN, snahe SONJA i SVETLANA, bratanične, sestrične, sestrići i ostala rodbina

Voljenom tati i svekru

Упокојио се у Господу наш драги

ЋЕТКО Благотин БУЛАТОВИЋ 1941–2024.

Саучешће примамо у капели у Миољу Пољу – Жупа

Никшићка, 26. априла 2024. године од 9 до 14 часова, након чега ће се погребна поворка упутити у село Мораково у којем ће се обавити опело и сахрана на мјесном гробљу у 16 часова.

Ожалошћени: супруга МИРЈАНА, синови СЛАВИША

и ОГЊЕН, снахе МИЛЕНА и СВЕТЛАНА, унуци

МАРКО, МИЛАН и ДАМЈАН, унука ТАМАРА, сестре

ИКОНИЈА и ДРАГИЊА, снаха РАЈКА, синовци, синовице, сестрићи и сестричине и остала многобројна родбина

Посљедњи поздрав драгом ђеверу и стрицу

ЋЕТКУ Благотином

БУЛАТОВИЋУ Почивај у миру! Снаха РАЈКА, синовци АНАСТАСИЈЕ, ПЕТКО и РАДОСАВ, синовице

НЕВЕНКА, НАЂА и МАРИНА

Posljednji pozdrav dragom tetku

ŽARKU PERAZIĆU

Uvijek ćemo se sjećati lijepih susreta i razgovora. Počivaj u miru.

ACO i VANJA ALEKSIĆ

JOVU DUDIĆU

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol i tugu za tobom. Koliko god da kažemo ili napišemo premalo je da bismo iskazali tvoje ljudske vrijednosti koje su te krasile. Bio si temelj i stub naše porodice. Neizmjerno ti hvala na ljubavi i pažnji koju si nam nesebično pružao do poslednjeg daha. U našim srcima vječno ćeš živjeti kroz najljepše uspomene. Vječna ti slava i hvala.

JOVU DUDIĆU

Toliko toga smo prošli zajedno, a toliko toga nam je ostalo neostvareno. Svakim nam danom sve više nedostaješ.

1224

S ljubavlju, sin DUŠKO i snaha SARA

Dragom zetu i tetku

ĐORĐIJU RADOVIĆU

Počivaj u miru.

1229

S ljubavlju, tvoj unuk JOVAN i unuka LANA

Posljednji pozdrav ocu naše drage koleginice Aleksandre

1197

ĐORĐIJU – BUDU RADOVIĆU

Neka tvoja duša počiva u miru.

RADA, BOŽIDAR i ALEKSA ŽUNJIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav našoj voljenoj komšinici

MILENA ADŽIĆ

Pamtićemo tvoj topli i vedri duh. Počivaj u miru, draga Milena. DUŠAN GLOBAREVIĆ sa porodicom i SLOBA ZOGOVIĆ sa porodicom

1223

KOLEKTIV APOTEKE KCCG

BRANO MIĆUNOVIĆ

Najbolji moj prijatelju, krvi moja, sunce sestrino, kako da se poslednji put pozdravimo, brate moj…

Hvala ti što si mi ceo život pomogao i što si uvek bio tu za mene… Rađalo se ljudi i junaka al ko što je Brano Mićunović neće više roditi majka…

Krvi moja, sunce sestrino, sokole veličanstveni Crnogorski, odmori tvoje junačke rane.

Voli te tvoja sestra Maja Zvicer i poslednji pozdrav imaš i od Deja Rađenovića, nemi smo od bola, niko kao Brano nikada.

Petak, 26. april 2024. Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj razrednoj

BUBI SAMARDŽIĆ

S ljubavlju i poštovanjem ODJELJENJE IV – 8 , MATURANTI 1981 GODINE

Напустила нас је наша драга и вољена

БУБА САМАРЏИЋ

TOMICA TOMO KALUĐEROVIĆ

Imadoh od koga učiti časno i pošteno živjeti. Ako gubim da ne žalim, što je tuđe da ostavim, da naučim da oprostim! Hvala ti, roditelju moj!

Sin NEBOJŠA – NENO KALUĐEROVIĆ sa porodicom

С пијететом се опраштамо од великог човјека, од наше Бубе. Остали смо ускраћени за

пријатељство које смо његовали годинама. С дубоким поштовањем чуваћемо успомену на твој племенити лик.

МИЛКА, ОЉА и ЦИЦКО 1195

Čuvaćemo lijepe životne uspomene na vrijeme provedeno zajedno u Dubravi. Izvanredno smo Vas cijenili i poštovali kao duševnog, dobrog i čestitog čovjeka - našeg dragog komšiju Perka.

Porodica PETROVIĆ iz Srbije i Kanade

TATA

Teško je prihvatiti surovu istinu da smo ostali bez tebe.

Tvoj odlazak je ostavio veliku prazninu i bol.

Uvijek ćeš biti u našim mislima. Počivaj u miru.

Ćerka TANJA sa porodicom

Četrdeset je dana od kad nas je napustio naš dragi

TOMICA TOMO KALUĐEROVIĆ

Dani prolaze, ali ne i tuga za tobom. Bio si temelj naše porodice.

Naučio si nas kako dostojanstveno koračati kroz život.

Tvojim odlaskom gubimo veliku zaštitu i oslonac u životu.

Počivaj u miru.

Dana 27. aprila u 10 časova uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoji najmiliji: supruga MILJA, djeca NENO, MAJA i TANJA sa porodicama

1185

Pola godine je od smrti našeg dragog i nikad prežaljenog

BUDIMIRA BUDA KLIKOVCA

Vrijeme prolazi, ali ne i tvoj lik i djelo. Iako fizički odsutan, i dalje živiš u nama.

Teško prihvatamo činjenicu da moramo dalje bez tebe, ali isto tako, ponosno koračamo putem kojim si ti išao.

Kada krene priča o tebi, uvijek ide ona: „E što bi sad tata rekao?“ Tada nastupi tišina i kao da se pojaviš da makar na tren budeš sa nama.

Kako nekad, tako i sad, znamo da odozgo misliš na nas i da nas čuvaš.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima!

Ponosni što smo tvoji: VERA, BANE i LUKA

1184

Dana 27. aprila 2024. godine navršava se četrdeset tužnih dana od smrti našeg dragog

JOVO Dušana DUDIĆ

Tog dana u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću na groblju Vrbice-Kotor.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana 27. aprila 2024. godine, navršava se pola godine od smrti našeg dragog

BUDIMIRA BUDA KLIKOVCA

Porodica će istog dana u 9 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA KLIKOVAC

Četrdeset dana nije sa nama

JOVO DUDIĆ

Dragi brate, vrijeme prolazi i boli praznina koja je ostala poslije tvoje smrti… ali živiš dalje u našim srcima.

Vječno u mislima sa tobom, VLADAN DUDIĆ sa porodicom

Dragi Perko

Petak, 26. april 2024.

Vrijeme prolazi a tuga je ista kao onog jutra kad su mi javili da više nisi s nama.

MAJA

Uvijek ćeš biti uz nas i sa nama.

Vole te tvoji

VUK i ANJA

TEODORA ĐURIČKOVIĆ

Anđele moj tako mi nedostaješ i obećavam ti dok god dišem i hodam ovom zemljom imaćeš posebno mjesto u mom srcu Voli te tvoj očuh VLADAN

Godina dana je od smrti

Dana 4. maja 2024. godine, navršava se tužna godina otkako nije sa nama, naše dijete, naš anđeo

TEODORA Belog ĐURIČKOVIĆ

Još ne možemo da vjerujemo da neće odnekud da se pojavi sa svojim dječijim osmijehom naše dijete.

Tama nam je u srcu i pred očima jer nema više tvoje nježnosti i bezbrižne dječije radosti, uvijek si bila spremna u želji da ćeš uspjeti u svim svojim snovima i željama.

Drago naše dijete, neka tvoja anđeoska duša sada plovi nebeskim prostranstvom, a mi ćemo te čuvati u našim srcima i liti suze za tvoju prekinutu divnu mladost.

U subotu 27. aprila 2024. godine u 10 časova uža porodica će posjetiti Teodorinu vječnu kuću.

Voli te TVOJA PORODICA

TEODORA ĐURIČKOVIĆ

Princezo moja prihvatih ovu sudbinu, prigrlih ovu moju Bol ne dam je! Ona mi je svjedok da smo bile jedno, ona je tako surova i teška ali ona mi daje postojanje tvog prvog osmijeha, prvog zubića, prvi dan škole, prvi nestašluk, prvu simpatiju. Srećo mamina znam da bi mi sada rekla „Mama pretjeruješ“ ali ja moram reći svijetu: Bila si tako savršena! Baš takvu sam te željela. Hvala cico moja sto si bila tako dobro dijete.

Čekam znak da mi svevišnji pošalje „ vrijeme je“ da opet sastavi ovu Majku i njeno čedo ali taj put zauvijek.

Voli te MAMA

MILENKA – MIGA Đ. MIŠUROVIĆA

Godina prođe duga, ostadoh bez bračnog druga.

Đecu mori pusta želja, žale svoga roditelja. Zreli ljudi, nisu mali ali otac puno fali.

Brata Veljka ti ostavi da za tobom vječno žali. Snahe tvoje dvije zajedno sa zetom pominju te stalno sa sjetom.

A unučad tvoja mala bez đeda su ostala. Fališ njima da znaš dobro, s tvojom slikom često zbore.

Đed će nama da se vrati da nas čuva, da nas mazi.

Obavještavamo da ćemo u neđelju, 28. aprila 2024. godine, u 10 sati posjetiti tvoju vječnu kuću na Novom groblju „Ćemovsko polje“ i davati godišnji pomen.

TVOJA PORODICA 1192

ZVIJEZDO moja, OKO moje, SNAGO moja, moj

DJIDJO

Dok je tetke i tebe je, PONOSU MOJ!!!! Za TEBE, sebe, NAS!!!

VOLE TE TVOJI tetka MARIJA, sestra STASHA i tetak SASHA GOJCEVIC

Oglasi i obavještenja

Данас, 26. априла 2024. навршавају се три године од смрти нашег вољеног

др ГОЈКА – МАЊА ТОМИЋА оралног хирурга

Вријеме пролази, а твоја безгранична доброта, племенитост и љубав живе у нама.

Захвални за сваки тренутак заједничког живота и поносни на твој хумани и часни живот, сјећамо те се с љубављу и поштовањем.

Твоји: супруга ЛИДИЈА и дјеца БОСИЉКА, ИВАН и БОЈАНА са породицама

1204

Дана 26. априла 2024 године навршава се

четрдесет дана од смрти

ВОЈИСЛАВКЕ Ракове СЈЕКЛОЋЕ

Хвала ти за сву пажњу коју си нам пружила. Умјесто парастоса приложисмо 500 еура за обнову Цркве Свете Петке - Добрско село.

Брат ЈОВО са породицом

Navršava se 40 dana od smrti naše drage

PARASKEVE Marka VUJAČIĆ

Počivaj u miru uz našu vječnu ljubav i sjećanje. S ponosom i poštovanjem, Tvoja PORODICA

Petak, 26. april 2024.

Godina dana je od smrti naše snahe

SLOBE Brankove BOGIĆEVIĆ

Nedostaješ. Nedostaju nam susreti da podijelimo sjećanja na lijepe i srećne dane.

Više od 30 godina zajedno smo dijelile bol i tugu za našim Brankom i Vukom. Počivaj u miru koji si našla uz njih.

Prošle su tri godine od smrti naše drage supruge, majke i bake

1183

JULKE LABOVIĆ

Sjećanje na ljubav i bezrezervnu podršku koju je svima pružala, ostaje za utjehu porodici.

U subotu 27. aprila 2024. godine u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

Tvoje zaove VUKA, JELENA i VOJA sa porodicama

1191

1227

LIDIJA SLOBODAN-ŠOLE

2016 – 2024. 2017 – 2024. VUJIĆ

Dijete moje nikada se ne možemo pomiriti sa istinom da smo te izgubili.

VAŠI NAJMILIJI

1230

Navršava se 40 dana od smrti našeg

BOGOSAVA MARKOVIĆA

U petak 26. aprila 2024. godine uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. sin MILOVAN-MIŠKO sa porodicom

1190

Danas su tri godine otkad nijesi sa nama

DANICA Radojice ŠUĆUR

Teško je prihvatiti da nijesi među nama. Ostaje nam da se sjećamo i čuvamo uspomenu na tebe. RADOJICA, TODOR, ALEKSANDAR, MARINA, ANĐELA i ANJA

Dana 28. aprila navršava se četrdeset dana od odlaska u vječnost naše voljene

RADINKE – LALE MARKOVIĆ rođene RADOVIĆ 1945 – 2024.

Tvoju plemenitost, brižnost i dobrotu čuvaćemo trajno u našim srcima. Tuguju za tobom: snaha VJERA RADOVIĆ i bratanična DUBRAVKA GLIŠIĆ

LIDIJA

SLOBODAN-ŠOLE

2016 – 2024 2017 – 2024 VUJIĆ

Majko, kako da prihvatim da svoje uspjehe neću podijeliti sa tobom.

sin PETAR

PORODICA LABOVIĆ

Petak, 26. april 2024.

МММММООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈЈИИИИИ Зашто морам да се будим?

Жеци Мој, шапућем Ти да искочиш из рушевина срца мог’, да засијаш преда мном осмјехом који угаси овај дан, ................ да угасимо мрак.................да не чује МОJ ТАТА 26.04.2017-26.04.2024

-26.04.2024

ЈАНКО ЈОВАНОВ ЈОВАН –ЖЕЉКО ЈАНКОВ КАТНИЋ КАТНИЋ

МОЈ ТАТА МОЈ ЖЕЦИ

(………….Душе Moје Душе ,........ вјечити дерби 7 година .....2 године мјесеци 7 ....... О не, Не и Не.........Зашто? )

Непребол потапа, а уздигнуте главе што сам Ваша винем се изнад облака.

Зашто Вас не досегнем ?

И сад’ кад’ неко крене у правцу трака тих распарчани комадићи срца мог’ зајецају, а глас’ свог’ не пуштају.

Језа од нових дана, спокој завлада једино кад очне капке склапам сама.

Жеци Моj, спреми се. Мој Жеци, вратила сам вријеме.Убиједих Те ТАЈО МОЈ да кренемо заједно. На прелазу „Пази Мој Рајко, видиш како се вози“.-„МОјТАКИ, чув- ааааааај.........“ „Жеки, што тии не оде да радиш?“ Креће, креће лијевим дијелом Тројку Нашу закачи , траг ’ нема , ал ’ све видјеше Твоји синови. Окупи се ријека знаних и незнаних лица. ТАШКЕ МОЈ реци Ти мени, значи човјека на изглед самог’ не виде, ако са неким није.

Уздрма се постојећа трака бијела, покуша да је траг пређашње помјери , покуша да проговори ........ У 3 Д опцији порука искочи кроз бјели њен траг јер више не може ни она да буде нијема.

Правду извојевасмо за трен , јер тешка судбина није страна за праве људе.

Добро ТАТА МОЈ , не желиш да ТЕ, да Нас враћам у то , ал’ само сјети се „овај чобјек никако да назове“ Прогутаћу кнедли и кнедли , али са

ким, ако са Тобом да муку не подијелим и знај...............иако осјећаш.

Е, МОЈ ЖЕЦИ, није ми довољна леденица око врата сестра Те има, и Ти имаш увијек своју сестру-брата.

Из распарчаних дјелова сложих Нашу Тројку поново. Данас је тај дан. Јутро које је раскрвавило Нашу Тројку, не оставивши ни трага.Ал’ јутро које је исписало наш крај.Не Жеци Мој, крај за

најрођеније не постоји. Као увијек са мном Ти, да Тројка не поклекне кад бијеле траке на асфалту увиди.

Руки, Руки Мој...........

Извини, прогутах капи да их ко не види.

Руки Мој -затрепери жила куцавица , обухватих је прстима склопљеним у виду срца.Кренух, ретроспективу да поновим.Пред очима ми

Ти ТАТА МОЈ.............побјегох од врата .Пупољцима бресвиним поведе ме.Капи кренуше кроз очне јабучице....................Тихи океан потопи

Моје.........

Рајко, Мој Рајко.....

МОЈ ТАТА..............

Синок Мој.............

ТАКИ МОЈ ...............

Ужељела сам се и више него огромно.

Зашто не дођете за мене?

Мрак од мене неће имати мира , па макар Правду сви заједно дочекали са висина...........чувај ми се.

Сваког петка чекам Жеција Мог’ , као да долази са студија.....

Сваки дан осврнем се да није кренуо раније из Централне........

Сваки трен га тражим, листам поруке, мејлове......... ТАКИ МОЈ , спаси ме.

Рајко Мој, вјерујем...........сузе ме Твоје боле. ......................................................................

покушах и вријеме да вратим, ал’ не могу да Тебе боли да прихватим.

И онда сјећање оживље. Затворих капке и придружих се Мојим Момцима ..........Загрљаји испунише просторе, огласише се наше руске мелодије, прослависмо Наше рођендане,наградисмо једни друге након успјешне шетње, испесмо се до Твог’ Орловог Крша ... Огласи се „Ми смо јачи од судбине, Нама нико ниишта не може “и обасја заједно са Твојим Амигом све земаљске просторе . Рајко Мој,....... Руки Мој......, аларм подигни капке Језа , Земљотрес у мени затресе и чух Вас –Ми смо Твоји, имаш Нас, иако.............. Пожутљели букетић јаглика, висибаба, љубичица донешен јутро прије крвавог јутра пружа најопољније мирисе и сад’ и шаље поруку неком Тати и брату да уљепша кћерки и сестри дан.

„Док Нам буде куцало испод грла“ Не дам Те никад’ ТАКИ МОЈ, не дам никад’ МОМКЕ СВОЈЕ , у петоструком загрљају ЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУБББББББББББББББББИИИИИИИИИИИИИИИИИИИММММММММММММ ММММММММММММ, ГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИ ИИИИИММММММММММММММММММММММ због Вас Моји Момци постојим...........чујете ........“Ми смо јачи од судбине“ „Бакцузница ТВОЈА“

Oglasi i obavještenja

I.br.1394/23

Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, “KIPS” doo Podgorica, ul. Veljka Vlahovića br.90, PIB: 02047403, protiv izvršnog dužnika “VAMAX INVEST MONTENEGRO” DOO, iz Podgorice, ul.Crnogorskih serdara bb, PIB:02692694, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 303.419,01 eura , dana 25.04.2024.godine, u skladu sa odredbama čl.169 Zakona o izvršenju obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I Određuje se PRVO ročište za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika u obimu prava 1/1 koje su upisane u Listu nepokretnosti broj koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 4674

KO

PODGORICA III, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 176, površine 54m2, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 212, površine 58m2, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, PD240, površine 114m2, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, PD245, površine 54m2.

II Ročište za prodaju nepokretnosti navedenih u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 16.05.2024.godine u 11:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).

III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je Rješenjem I.br.1394/23 od 22.12.2023.godine, na osnovu nalaza mišljenja vještaka građevinske struke I to nepokretnosti iz lista nepokretnosti 4674 KO PODGORICA III, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 176, površine 54m2, na iznos od 87.355,68€, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 212, površine 58m2, na iznos od 93.826,47€, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, PD240, površine 114m2, na iznos od 158.833,90€, kat.parcela 3877/3, broj zgrade 1, PD245, površine 54m2, na iznos od 87.355,68€.

IV Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem.

V Na prvom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja da se nepokretnosti mogu prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

VI Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca kao eventualnog ponuđača , da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti ovih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom trećem ponuđaču.

VII Najbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.

VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346. IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

U Podgorici, dana 25.04.2024.godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU VANREDNE SKUPŠTINE AKCIONARA NOVOG DUVANSKOG KOMBINATA AD PODGORICA

Saglasno članu 136 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024), obavještavam Vas da je Odlukom Odbora direktora “Novog Duvanskog Kombinata”, broj: 25-OD/24 od dana 19.04.2024.godine, sazvana Vanredna Skupština akcionara “Novog Duvanskog Kombinata” AD Podgorica za dan 15.05.2024.godine, koja će se održati u prostorijama Društva, Ulica kraljice Milene bb, Podgorica, sa početkom u 12:00 casova.

Za sjednicu je utvrđen sljedeći: DNEVNI RED

1. Usvajanje Zapisnika sa prethodne Skupštine akcionara održane dana 12.03.2024.godine; 2. Donošenje odluke o odobrenju uspostavljanja hipoteke na nepokretnostima u vlasništvu “Novog Duvanskog Kombinata” AD Podgorica

Ukupan broj emitovanih akcija iznosi 22.843.287 akcija, od kojih je u vlasništvu:

-Vlade Crne Gore 270.543 akcija ( 1,18% vlasništva)

-Grand International FZ-LLC, UAE 22.572.744 akcija (98,82% vlasništva) Od čega je akcija sa pravom glasa ukupno 22.843.287 akcija i to:

-Vlade Crne Gore 270.543 akcija ( 1,18% vlasništva) i

-Grand International FZ-LLC, UAE 22.572.744 akcija (98,82% vlasništva), Sve akcije sa pravom glasa su obične, redovne akcije, pri čemu svaka akcija nosi pravo na jedan glas.

Smatraće se da za održavanje vanredne Skupštine akcionara postoji kvorum, ukoliko Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni lično, zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke se donose većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Materijal za vanrednu Skupštinu akcionara biće na raspolaganju akcionarima, u zakonski predviđenom roku, u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 časova.

Punomoćje za Skupštinu akcionara mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom. Obrazac punomoćja i glasačkog listića akcionari mogu preuzeti u poslovnim prostorijama Društva, u Podgorici, svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 časova.

Akcionari ili nljihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju sjednici Skupštine, dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije dva sata prije održavanja sjednice, radi identifikacije i evidencije.

Informacije o obavještenju o sazivanju Skupštine će saglasno članu 136 Zakona o privrednim Društvima biti dostupne na internet stranici “Novog Duvanskog Kombinata” AD Podgoricawww.novidk.me ODBOR DIREKTORA PREDSJEDNIK

Abdulsalam Murad Juwaied Alganahi, s.r.

NAGRADNA IGRA

Vrijeme je za penzionere

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

TELEFON

Samsung A15 + pretplata za Urban Neo 3

TELEFON

Xiaomi POCO C40 + pretplata za Senior Extra

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3300 + pretplata za Box 3.1

Pravila nagradne igre

TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

2x 4x 4x 4x 4x 2x

RUTER

Huawei Mobile WiFi + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 24. aprila (kupon broj 1), završno sa nedjeljom, 26. majem (broj 30). Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5..., ..., 27, 28, 29 i 30.). Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6,7 i 8 … ili ..., 26, 27, 28, 29 i 30)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 10 nagrada, tj. ukupno 20, i to 2 televizora + 2 pretplate; 14 telefona + 14 pretplata; 4 WiFi Router + 4 pretplate. Imena prvih deset dobitnika biće izvučena 13. maja 2024. godine, u 13 h, a imena drugih deset dobitnika biće izvučena 1. juna 2024. godine u 13 h. Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Pravo učešča imaju penzioneri i članovi njihovih užih porodica. Status penzionera dobitnici dokazuju čekom od penzije, ili izvodom iz banke, ili nekim drugim dokumentom iz FOND-a PIO.