Dnevni list Pobjeda, 04. 04.2024

Četvrtak, 4. april 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20958 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SKANDALOZNE PROZIVKE: Bivši premijer svjedočio u predmetu funkcionera Demokrata Velizara Kaluđerovića protiv države za naknadu štete zbog portala Udar.me

Abazović kao administratora označio službenika koji je u ANB došao mjesecima nakon gašenja sajta?!

Portal Udar je uoči izbora 2020. godine kao saradnike stranih službi označio političare, bivše vojne i policijske funkcionere, sveštenike i novinare. Nekoliko dana nakon izbora, održanih 30. avgusta te godine, portal je uklonjen sa interneta

STR.

Opozicija pripremila izmjene više akata koji bi Monstatu omogućili „povlačenje“ podataka iz baze Ministarstva unutrašnjih poslova, konačni rezultati popisa još na čekanju

Prvo izmjene

zakona pa tek onda prijedlog za novog člana Komisije

Istražitelji utvrđuju sve okolnosti zločina na magistralnom putu Podgorica – Cetinje

Odluka o uvođenju prinudne uprave u Šavniku dovodi u pitanje rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, poslanici najjače opozicione partije prijete bojkotom

DPS izlazi iz Odbora ako

Spajić ne povuče odluku!

ANĐUŠIĆ: Stajaćemo na braniku naše države jer je to naša dužnost i obaveza i ni pod kojim uslovima nećemo ustuknuti pred bilo kim ko je naumio da sprovodi anarhiju, pravno i zičko nasilje u našoj državi

ZIROJEVIĆ: Pitanje Šavnika mora biti dio dogovora svih parlamentarnih partija i subjekata koji djeluju u lokalnoj Skupštini. Nikako nije dobro da se rješava jednostrano, jer se u tom slučaju dovodi u pitanje budućnost usvajanja zakonskih rješenja koja se tiču izbornog zakonodavstva, a za koja je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu

STR. 2.

Na vijest o smrti proslavljenog crnogorskog, hrvatskog i jugoslovenskog reditelja Veljka Bulajića (22. mart 1928 - 3. april 2024)

Preko

Vilusa i Zagreba do vrha svjetskog filma

Marković ubijen, potraga za napadačima

Nezvanično nam je saopšteno da se traga za dvije osobe koje su, nakon što su pucale u Markovića, pobjegle vozilom, koje je, kako su naveli iz policije pripadalo ubijenom. Marković je pronađen pored zapaljenog vozila sa prostrijelnim ranama STR. 12. i 13.

CRNE GORE

Odluka o uvođenju prinudne uprave u Šavniku dovodi u pitanje rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, poslanici najjače opozicione partije prijete bojkotom

DPS izlazi iz Odbora ako Spajić ne povuče odluku!

PODGORICA - Demokratska partija socijalista bojkotovaće proces izbornih reformi ukoliko Vlada Crne Gore ne povuče odluku o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik, saznaje Pobjeda.

U toj partiji smatraju da nezakonito formirani Odbor povjerenika, čiji sastav odaje utisak da je njegov kreator predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a ne Vlada Milojka Spajića, tek nema smisla nakon odluke predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne raspiše nove izbore u tom gradu i zahtijeva da se okonča postojeći izborni proces. Prema informacijama našeg lista, poslanici DPS-a će napustiti Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu koji je nedavno formiran s urgentnim, prioritetnim zadacima od kojih je jedan rješavanje pitanja izbora u Šavniku koji traju od oktobra 2022. godine.

Na sjednici tog skupštinskog tijela prije dva dana mogli su se čuti oprečni politički stavovi vlasti i opozicije oko razrješenja postojeće pravne agonije, ali i prijedlozi iz nevladinog sektora od kojih je jedan da se poslanici udruže i hitno kroz skupštinsku proceduru omoguće da Državna izborna komisija (DIK) preuzme nadležnosti Opštinske izborne komisije (OIK) i konačno okonča izbore na biračkim mjestima u zgradi Opštine i selu Kruševice.

Odustajanjem od nezakonitih poteza i omogućavanjem biračima da ostvare svoje pravo glasa Vlada bi, barem u ovom dijelu, opravdala priču o posvećenosti ispunjavanju uslova u oblasti vladavine prava i poslala pozitivan signal u su-

sret odluci o dobijanju IBAR-a Evropske komisije.

- Premijer Milojko Spajić nema kud, sem da povuče odluku. Ako ostane na snazi prinudna uprava to znači da je Andrija Mandić zaprijetio i da mu je prepušteno da upravlja Opštinom Šavnik preko Odbora povjerenika dok se nekad ne održe izbori – kazao je izvor Pobjede. Sjednica Vlade zakazana je za danas.

NA BRANIKU

Poslanik DPS-a i član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Mihailo Anđušić nije konkretno saopštio Pobjedi koji su sljedeći potezi njegove partije, ali je poručio da će braniti i državu i pravni poredak. - DPS će se, kao državotvorna partija i najjači politički subjekt u Crnoj Gori, i prema ovom pitanju odnijeti na način kao što smo se odnosili i onda kada su perfidnim naumima, promjenom Zakona o državljanstvu htjeli da sprovode izborni inžinjering, kao što smo se odnijeli prema pokušaju da se pod manipulacijama i prevarama održi popis stanovništva, kao što smo se odnije-

d. malidžan

AnđuŠ ić: Stajaćemo na braniku naše države jer je to naša dužnost i obaveza i ni pod kojim uslovima nećemo ustuknuti pred bilo kim ko je naumio da sprovodi anarhiju, pravno i fizičko nasilje u našoj državi

ZirOjević: Pitanje Šavnika mora biti dio dogovora svih parlamentarnih partija i subjekata koji djeluju u lokalnoj Skupštini. Nikako nije dobro da se rješava jednostrano, jer se u tom slučaju dovodi u pitanje budućnost usvajanja zakonskih rješenja koja se tiču izbornog zakonodavstva, a za koja je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu

li kada su htjeli protivustavno da gaze Zakon o predsjedniku, kao što su 5. septembra na Cetinju htjei da ruše građansku Crnu Goru... Dakle, stajaćemo na braniku naše države jer je to naša dužnost i obaveza i ni pod kojim uslovima nećemo ustuknuti pred bilo kim ko je naumio da sprovodi anarhiju, pravno i fizičko nasilje u našoj državi – istakao je on.

Poručuje da je potrebno hitno povući Vladinu protivustavnu odluku i započeti izborni proces okončati na valjan način. - Smatramo apsolutno nezakonitom odluku Vlade Crne Gore da uvede prinudnu upravu u opštini Šavnik. Očigledno da politikanstvo i međusobne razmirice između političkih aktera, premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Mi-

Ping-pong Spajića i Milatovića

Zirojević je kazao da se kroz tretiranje krize u Šavniku najbolje pokazalo kako funkcioniše kohabitacija u Crnoj Gori. -Vlada i predsjednik države se sada igraju ping-ponga sa odlukama i sada se oni unutar nekadašnjeg Pokreta Evropa sad prepucavaju, a sve nauštrb građana Šavnika, ali i Crne Gore. Situacija u Šavniku nam pokazuje da je vlada Milojka Spajića spremna da

pribjegava određenim rješenjima koja su upitna sa strane pravne argumentacije. Odluka o prinudnoj upravi nema pravno uporište s obzirom da tamo imamo situaciju da je lokalni parlament sebi skratio već istekli mandat. Nemogućnost implementacije zakona i tadašnje vlade da omogući da se u jednoj opštini sa manje od 2.000 birača održe izbori dovelo je do toga da pet i po

godina imamo isti saziv SO i jednog predsjednika opštine koji crpi legitimitet iz tog istog saziva. Sa druge strane, imamo odluku predsjednika države koji odbija da raspiše izbore kao što je to uradio u Andrijevici, gdje je suštinski postojao osnov za uvođenje prinudne uprave. To nas je opet dovelo u situaciju koja je nerješiva – ocijenio je Zirojević.

latovića nose nesagledive posljedice iz kojih najviše štete trpe građani koji su žrtve njihovih sukoba – ocijenio je Anđušić za naš list. Prema njegovim riječima, ovakvo stanje, ne samo u Šavniku, već i na državnom nivou najviše pogoduje onim političkim subjektima čiji je cilj destabilizacija Crne Gore, što, kako kaže, u domenu svoje moći pojedine političke grupacije intenzivno rade još od formiranja prve Vlade nakon 30. avgusta 2020. godine.

- Tu prije svega mislim na partije konstituente bivšeg DF-a ,čije je kompletno političko djelovanje zasnovano protiv interesa naše države. Podsjećam da su njihovi glavni protagonisti i proklamatori te politike bili protiv nezavisnosti i suverenosti države, protiv njenog članstva u NATO. Valjda ne mislite da su danas sa pozicije vlasti postali evropejci i zagovornici daljeg nastavka našeg evropskog puta. Ne, oni

danas, više ne iz opozicionih klupa, nego kao predstavnici parlamentarne većine, podrivanjem stabilnosti naše države po nalogu iz Beograda rade na planu urnisanja Crne Gore, njene funkcionalnosti i njenog postojanja – zaključio je Anđušić.

OPŠTI KONSENZUS

Član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz redova Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je za Pobjedu da rješenje za Šavnik mora proizaći iz opšteg konsenzusa kako se ne bi doveo u pitanje rad tog skupštinskog tijela i usvajanje rješenja koja se tiču izbornog zakonodavstva. Pitanje Šavnika mora biti dio dogovora svih parlamentarnih partija i subjekata koji djeluju u lokalnoj Skupštini. Nikako nije dobro da se rješava jednostrano, jer u slučaju da neko krene da djeluje, jednostavno, doveo bi u pitanje budućnost rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i budućnost usvajanja onih zakonskih rješenja koja se tiču izbornog zakonodavstva, a za koja je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu –istakao je Zirojević. On je mišljenja da bi najlakše bilo raspisati nove lokalne izbore jer se, kako kaže, niže veliki broj problema zbog čega bi s aspekta Ustava i izbornog prava bilo sporno samo završiti izbore na biračkim mjestima.

- Radi se o presedan situaciji kakvu, čini mi se, niti jedno normalno zakonodavstvo koje počiva na zdravom razumu zakonopisca nije moglo da predvidi, ali i to nam se dogodilo u oslobođenoj Crnoj Gori – zaključio je Zirojević.

Tamara KLIKOVAC

Opština Šavnik

nikola Zirojević Mihailo Anđušić

Opozicija pripremila izmjene više akata koji bi Monstatu omogućili „povlačenje“ podataka iz baze Ministarstva unutrašnjih poslova, konačni rezultati popisa još na čekanju

Prvo izmjene zakona pa tek onda prijedlog za novog člana Komisije

Izrada softvera za provjeru popisnih podataka predviđena je sporazumom vlasti i opozicije o održavanju popisa. Tim dogovorom je predviđeno i da se kompanija za izradu tog softverskog rješenja bira na osnovu tendera koji je trebalo da bude raspisan još u januaru, a koji je izostao do danas

PODGORICA – Opozicija će svog člana Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, domaćinstava i stanova predložiti tek nakon izmjena više zakona koji će Monstatu omogućiti ,,povlačenje“ podataka iz baze Ministarstva unutrašnjih poslova.

To je Pobjedi potvrdilo više izvora iz opozicije koji tvrde kako je upravo tu nastao problem, budući da je Agencija za zaštitu podataka o ličnosti u međuvremenu dala negativno mišljenje na ,,povlačenje“ podataka iz MUP-a.

- To znači da moramo mijenjati zakone – rekao je Pobjedi jedan od izvora iz opozicije, ali nije želio da detaljnije objašnjava, osim da se zakoni tiču zaštite ličnih podataka.

DPS SPREMA IZMJENE

Izvori Pobjede ističu već da je Demokratska partija socijalista pripremila izmjene zakona i da će ih uskoro predati u skupštinsku proceduru.

- Izmjene su spremne i trebalo bi brzo da budu u proceduri. Nakon toga će se odrediti osoba za rad na softveru. Ne znam kada bi to tačno moglo biti, ali vjerujem da će biti brzo – naveo je izvor Pobjede. Ovakav stav opozicije proizvešće gotovo sigurno novo odgađanje objave konačnih rezultata popisa koji su bili najavljeni za drugu polovinu godine. Na tu činjenicu su upozorili i iz Monstata u svom reagovanju u petak.

- Napominjemo da je Uprava za statistiku kontinuirano izvršila sve obaveze u skladu sa planiranom dinamikom i da neraspisivanje tendera usporava dalji popisni proces uz izazov da isti može dovesti do odlaganja objavu konačnih rezultata popisa. Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova biće objavljeni u drugoj polovi-

ni ove godine, saopštili su tada. Izrada softvera za provjeru popisnih podataka predviđena je sporazumom vlasti i opozicije o održavanju popisa. Tim dogovorom je predviđeno i da se kompanija za izradu tog softverskog rješenja bira na osnovu tendera koji je trebalo da bude raspisan još u januaru, a koji je izostao do danas. Da tender za nabavku softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom popisa stanovništva još nije raspisan, jer Komisija za praćenje uspostavljanja softvera nije u punom sastavu, te da bi zbog toga moglo kasniti i objavljivanje podataka prikupljenih tokom te statističke procedure, u petak je javnost obavijestila Uprava za statistiku.

TENDER NA ČEKANJU

Iz Monstata objašnjavaju da je sprovođenje postupka javnih nabavki za izradu tog softverskog rješenja predviđeno Zakonom o budžetu i Planom javnih nabavki.

- Tenderska dokumentacija je pripremljena. Međutim, tender nije raspisan iz razloga što Komisija za praćenje uspostav-

ljanja softvera za provjeru podataka, predviđena članom 26a Zakona o popisu, nije u punom sastavu. Uprava za statistiku vjeruje da će se shvatiti ozbiljnost započetog procesa i da će se u skorije vrijeme imenovati nedostajući član opozicije u sastavu Komisije, kako bi se u skladu sa procedurom raspisao javni tender – saopštili su iz Monstata.

Jedan od zadataka navedene Komisije, shodno potpisanom Sporazumu je i, kako kažu, praćenje sprovođenja tenderske procedure javne nabavke za odabir kompanije za izradu softverskog rješenja.

- Napominjemo da je Uprava za statistiku kontinuirano izvršila sve obaveze u skladu sa planiranom dinamikom i da neraspisivanje tendera usporava dalji popisni proces, uz izazov da isti može dovesti do odlaganja objave konačnih rezultata popisa. Pošto se završi unos i kontrola podataka, izrađeni softver će omogućiti građanima da provjere vjerodostojnost svojih podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama na osnovu duplikata upitnika za lice koji se

Opozicija je za svog člana Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, prvobitno u novembru prošle godine imenovala Borisa Markovića koji je ubrzo potom podnio ostavku na tu funkciju nezadovoljan, jer to tijelo nije radilo ono što je odlukom Vlade bilo definisano

Zasijedalo Predsjedništvo Pokreta Evropa sad PES za samostalan nastup

u Budvi i Andrijevici

PODGORICA - Predsjedništvo Pokreta Evropa sad je razmatralo aktuelnu političku situaciju u kontekstu raspisanih lokalnih izbora, saopšteno je iz te partije.

-Pokret Evropa sad je spreman za samostalan nastup i preuzimanje odgovornosti u opštinama gdje će se održati lokalni izbori - navode iz ove partije.

U određenim opštinama, PES će nastupiti prvi put na lokalnim izborima i uvjereni su u kontinuitet odličnih izbornih rezultata.

- Smatramo da je sve lokalne izbore trebalo raspisati u jednom danu, što su zalaganja svih političkih aktera u Crnoj Gori, ali i preporuke međunarodnih organizacija - zaključuje PES. R.P.

U susret predstojećim lokalnim izborima u dvije crnogorske opštine

MUP provjerava biračke spiskove u Budvi i Andrijevici

PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) formiralo je komisiju za provjeru biračkih spiskova povodom predstojećih lokalnih izbora u Andrijevici i Budvi - saopšteno je iz tog resora.

svakodnevno terenski provjerava sve promjene prebivališta, kako bi se osigurala relevantnost izbornog procesa.

odnosi na to lice - objašnjavaju iz Monstata. Navode da su u toku unos popisnog materijala i osnovne statističke kontrole koje se tiču utvrđivanja vjerodostojnosti unešenih podataka u odnosu na podatke iz popisnih upitnika. - Objavljivanje rezultata popisa definisano je članom 30 Zakona o popisu. Istim je predviđeno, da će konačne rezultate Uprava za statistiku objaviti prema godišnjem planu zvanične statistike i kalendaru objavljivanja statističkih podataka. Navedenim dokumentima je definisano da će se saopštenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine, objavljivati sukcesivno u drugoj polovini 2024. godine, nakon unosa, obrade i kontrole podataka - zaključili su ranije iz Monstata. Opozicija je za svog člana Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, u novembru prošle godine, imenovala Borisa Markovića koji je ubrzo potom podnio ostavku na tu funkciju nezadovoljan jer to tijelo nije radilo ono što je odlukom Vlade bilo definisano. Marković je tada, u izjavi za Pobjedu, kazao i da je razlog njegove ostavke to što softver, čija je izrada u planu, zapravo neće ni provjeravati popisne podatke. Đ. ĆORIĆ-N.ZEČEVIĆ

Kako se navodi, komisija je formirana na prijedlog ministra Danila Šaranovića. - Zatadak komisije je da provjeri sve procedure koje se odnose na sređivanje baze podataka i registara koji su uvezani sa zbirkom podataka biračkog spiska radi obezbjeđenja njihove međusobne usklađenosti i tačnosti, kao i sređivanje same zbirke podataka - kaže se u saopštenju.

Ističe se da, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, MUP već

Iz MUP-a su kazali da je predloženo i formiranje timova u cilju praćenja ažurnosti i tačnosti biračkog spiska od dana raspisivanja izbora za odbornike u opštinama Andrijevica i Budva do dana proglašenja konačnih rezultata. - Zadatak timova je praćenje, usmjeravanje i organizacija realizacije obaveza MUP-a koje proizilaze iz izbornih zakona, za vrijeme trajanja izbornog procesa - precizira se u saopštenju.

Iz MUP-a su podsjetili da, kao nadležan organ, vode birački spisak u skladu sa izbornim zakonima koji su u skladu sa Ustavom Crne Gore. R.P.

Priznanje za crnogorskog državljanina od suverena Velike Britanije

Vukčevića odlikovao kralj Čarls III

PODGORICA - Ivan Vukčević dobitnik je počasne medalje britanske imperije koju mu je u ime Njegovog Kraljevskog Veličanstva kralja Čarlsa III uručila ambasadorka Don Meken na ceremoniji u britanskoj rezidenciji u Podgorici.

Kako je saopšteno iz Ambasade Velike Britanije, to prestižno priznanje Ivan Vukčević, službenik te ambasade za politička pitanja, dobio je za svoj rad na unapređenju odnosa između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva u prethodnih 17 godina njegovog rada kao dio ove misije. Ivan Vukčević je prvi crnogorski

državljanin kojeg kralj Čarls odlikuje.

-Bila mi je privilegija da uručim Ivanu Vukčeviću medalju britanske imperije. Ivanova posvećenost i uzoran rad u javnoj upravi oličavaju kvalitete koje ovaj sistem nagrađivanja i promoviše. Njegova posvećenost njegovanju odnosa Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore je neprocjenljiva, a ova medalja je svjedočanstvo njegovog izuzetnog doprinosa“, rekla je britanska ambasadorka Don Meken. Nakon dodjele, okupljenima se obratio i Ivan Vukčević, koji je rekao da je počastvovan i zahvalan na ovom priznanju, kao i na prilici da doprinese jačanju odnosa između Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore. R.P.

Konačni rezultati popisa još na čeKanju: Popisni listić

s. vasiljević

SKANDALOZNE PROZIVKE: Bivši premijer svjedočio u predmetu funkcionera Demokrata Velizara Kaluđerovića protiv države za naknadu štete zbog portala Udar.me

Abazović kao administratora označio službenika koji je u ANB došao mjesecima nakon gašenja sajta?!

PODGORICA - Bivši premijer Dritan Abazović juče je pred Osnovnim sudom u Podgorici, u predmetu po tužbi funkcionera Demokrata Velizara Kaluđerovića protiv države u slučaju portala Udar, kao administratora tog sajta označio službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Filipa Đuranovića, iako je on u ANB-u počeo da radi mjesecima nakon što je sporni portal nestao sa interneta.

Portal Udar je početkom avgusta 2020. godine, uoči parlamentarnih izbora, kao saradnike stranih službi označio političare, bivše vojne i policijske funkcionere, sveštenike i novinare. Nekoliko dana nakon izbora, održanih 30. avgusta te godine, portal je uklonjen sa interneta, dok se na istoimenom Jutjub kanalu još nalaze video materijali objavljivani u avgustu 2020.

Posljednji video uploadovan je pet dana uoči održavanja izbora, odnosno 25. avgusta te godine.

Prema saznanjima Pobjede, Đuranović je u ANB-u zapošljen mjesecima kasnije - u decembru 2020. godine - ali ta činjenica Abazoviću juče nije predstavljala prepreku da ga bekrupulozno targetira kao ad-

Portal Udar je uoči izbora 2020. godine kao saradnike stranih službi označio političare, bivše vojne i policijske funkcionere, sveštenike i novinare. Nekoliko dana nakon izbora, održanih 30. avgusta te godine, portal je uklonjen sa interneta

ministratora spornog portala. Tako je Abazović novinarima nakon ročišta pred Osnovnim sudom u Podgorici saopštio da je, prema njegovim operativnim saznanjima, administrator portala Udar bio Filip Đuranović, službenik ANB-a, te da je taj medij objavljivao materijal koji je sačinila tajna pratnja.

- Đuranović je u jednom trenutku udaljen iz ANB, kasnije je vraćen. Mislim da i on treba da bude predmet daljih istražnih radnji. Kada je riječ o službenicima, saopštio sam da se materijal koji je napravila tajna pratnja ANB-a koristio kao materijal portala Udar. Tada je na čelu tajne pratnje bio Srđan Pavićević, a na čelu drugog sektora Danilo Grozdanić – kazao je Abazović. Bivši premijer je novinarima rekao da „saznanja govore da je šef drugog sektora vršio određene aktivnosti, iako za iste nije imao pisani nalog

neposrednog nadređenog“. - Fleška na kojoj su bile dokumentovane fotografije praćenih osoba završila je kod tadašnjeg direktora ANB Dejana Peruničića. Po mom sudu, on snosi najveću funkcionalnu odgovornost u svemu ovome - istakao je Abazović.

On je dodao kako je fasciniran činjenicom da Vlada nije dozvolila da bivši direktor ANB Dejan Vukšić svjedoči u ovom slučaju, odnosno da, kako je rekao, bude oslobođen čuvanja službene tajne.

-Vukšić može najrelevantnije da pomogne u raskrinkavanju portala Udar. Ako se to ne desi, onda nemojte da imate dilemu gdje leži problem i ko koga štiti u Crnoj Gori - poručio je Abazović.

Na prethodnom ročištu, održanom 14. februara, s obzirom na činjenicu da je Kaluđerovićev advokat kao svjedoke, osim Abazovića, predložio i Vukšića,

ali i bivšeg Generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija, Agencija je obavijestila sud da čuvanja službene tajne njih mogu osloboditi oni organi koji su

ih i izabrali, odnosno Skupština i Vlada Crne Gore. Predjednik Skupštine Andrija Mandić, kako je saopštio 6. marta, oslobodio je Abazovi-

ća obaveze čuvanja tajnih podataka, a u vezi sa okolnostima saznanja koja su predmet postupaka koji su u toku. Upitno je, ako se posmatra slovo zakona, da Mandić, kao spiker parlamenta, ima ovlašćenje ,,oslobađanja od čuvanja tajnih podataka“.

Dejan Vukšić, aktuelni savjetnik predsjednika Crne Gore i nekadašnji direktor ANB-a, nedavno je ustvrdio da njegova krivična prijava, koju je podnio Specijalnom državnom tužilaštvu, razotkriva aferu Udar. Vukšić je u decembru prošle godine za proruski i prosrpski portal Borba kazao da nakon preuzimanja funkcije direktora ANB-a nije zatekao dokaze o navedenoj aferi, već ju je sa svojim menadžmentom „razotkrio i kompletnu dokumentaciju dostavio Specijalnom državnom tužilašvu“.

On je tada objasnio da se u navedenoj krivičnoj prijavi „nalaze i podaci koji su već ranije bili označeni stepenom tajnosti, tako da je i predmetni slučaj morao, u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka, biti označen stepenom tajnosti”.

Vukšić je rekao i da je o njegovim navodnim saznanjima upoznao i tadašnji skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu Duško MIHAILOVIĆ

Izvršna direktorka EPCG Solar gradnje u reagovanju potvrdila informacije Pobjede o masovnom dodjeljivanju rješenja za stalno, odgovornost za ogromne gubitke i neplansko partijsko zapošljavanje prebacila - na prethodni menadžment

Saveljić: Zapošljavanje je u nadležnosti izvršne direktorke, a ne predsjednice Odbora direktora

PODGORICA - EPCG

Solar gradnja potvrdila je u reagovanju na tekst u Pobjedi „Od dolaska

Marine Jočić ugovori za stalno dijeljeni su ‘i šakom i kapom’“ da je ta kompanija dodijelila veliki broj ugovora za zaposlenje na neodređeno vrijeme, navodeći da je takva odluka potpuno opravdana.

U reagovanju izvršne direktorke Valerije Saveljić ne negiraju se brojke koje su objavljene u Pobjedi, ali se dodaje da je zapošljavanje u ingerenciji izvršne direktorke, a ne predsjednice Odbora direktora. Saveljić je odgovornost za ogromne gubitke kompanije i neplansko zapošljavanje u potpunosti prebacila na prethodni menadžment, iznoseći frapantan podatak da više od 100 radnika nije ni dolazilo na posao.

- Dana 3. oktobra 2023. zatekla sam 550 zaposlenih, a samo njih 50 sa ugovorom na neodređeno. Na osnovu Sanacionog plana koji je usvojen juna 2023. godine potrebno je bilo racionalizovati broj zaposlenih (za oko 30 odsto) jer je zapošljavanje bilo neplansko, pa se došlo u situaciju da radnici koji su uredno izvršavali svoje

ura

obaveze nijesu poznavali preko stotinu radnika koji nijesu ni dolazili na posao – navodi se u reakciji Saveljić. Po isteku njihovih ugovora i na osnovu izvještaja komisije, kako tvrdi, rangirani su zaposleni i od 550 njima oko 400 je produžen ugovor. - Ubrzo smo usvojili sistematizaciju, koju smo bazirali na osnovu usvojenog Sanacionog plana i prvi put urađenog Proizvodno-finansijskog plana, gdje smo na osnovu relevantnih ulaznih podataka iz Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa EPCG (majkom firmom) i usvojenim cjenovnikom usluga uspjeli da izračunamo prihodnu stranu, a na osnovu broja zaposlenih poslije usvojene sistematizacije i rashodnu stranu ( jer 85 odsto ukupnih troškova čine troškovi radne snage), pri čemu smo došli do plani-

ranog pozitivnog rezultata za ovu godinu - istakla je Saveljić. Ona je potvrdila navode o dodjeljivanju rješenja za stalno, ali i o partijskom zapošljavanju. - Posebno želimo da istaknemo da smo nakon usvojene sistematizacije krenuli da rješavamo radni status zaposlenih koji daju najveći radni doprinos, jer upravo od njih i njihovog zaista profesionalnog i predanog rada nam zavisi sam opstanak firme, pa smo vodeći se isključivo interesom firme prekinuli sa dosadašnjom praksom da politička pripadnost bude glavna ulaznica u radni odnos EPCG SG, jer nijesmo željeli da određeni politički faktori koriste ugovore na određeno kako bi od izbora do izbora vršili moguće ucjene - navela je Saveljić. Dodala je da je zapošljavanje pod ingerencijom izvršnog direktora, a ne predsjednika/

predsjedniceOdboradirektora.

- Za one koji ne znaju, a treba da nauče, izvršni direktor se bira na javnom konkursu, a ne na sjednicama GO političkih partija. Sa bogatim CV sadašnje izvršne direktorice javnost može biti upoznata u svakom trenutku. O radu, disciplini na radu i rezultatima sadašnjeg menadžmenta najbolju potvrdu će dati naši zaposleni i zadovoljstvo krajnjih korisnika. Na prijedlog nove ID Valerije Saveljić, uz saglasnost tadašnjeg OD i predsjednika gosp.

Alena Kalača, uvedena je Eksterna revizija, koja je uradila pored finansijske revizije i reviziju poslovanja, od osnivanja do 30. oktobra 2023. godine.

Mišljenje eksternog revizora je bilo negativno, a akumulirani gubitak blizu pet mil. eura - saopštila je Saveljić. Ona je istakla da u EPCG SG, sa novim menadžmentom na

čelu, politika ne može odlučivati ko će dobijati rješenja za stalno.

-U firmi se niko ne smije diskriminisati ni na vjerskoj ni na nacionalnoj osnovi, već ćemo se prepoznavati samo po radu i uspjesima. Kao odgovorna kompanija poslujemo po zakonu, pa su samim tim naša vrata otvorena svim institucijama sistema, koje mogu provjeriti u svako doba naše poslovanje. Dajemo rješenja na neodređeno najboljim zaposlenima, po usvojenoj sistematizaciji, a ne po partijskoj, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti - navodi se u reagovanju Valerije Saveljić. Pobjeda napominje da je u reagovanju izvršne direktorke EPCG Solar Gradnja poslat i nesvakidašnji ,,Dodatak“, neka vrsta dopune teksta u kojem anonimni zaposleni i jedan anonimni korisnik usluga kompanije hvale rad Valerije Saveljić?! Kako ovaj ,,dodatak“ nije u skladu sa Zakonom o medijima, Pobjeda ga nije objavila. (Odgovor novinara Nenada Zečevića biće objavljen u sjutrašnjem broju)

Dritan Abazović

Valerija Saveljić

Upravni sud poništio rješenje o razrješenju bivšeg generalnog inspektora ANB-a, ali on ne može biti ponovo imenovan, već očekuje naknadu štete

Vlada morala da obrazloži rješenje o smjeni Kurtija, Burić ostaje na poziciji

PODGORICA – Upravni sud juče je usvojio tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Artana Kurtija protiv Vlade i poništio rješenje o njegovoj smjeni, što je bila jedna od prvih odluka koje je nova izvršna vlast donijela od kada je izabrana u parlamentu.

Kurti je razriješen 9. novembra prošle godine, uz ocjenu da nije adekvatan izbor za poziciju generalnog inspektora ANB-a, te uz napomenu da ga je imenovala vlada Dritana Abazovića – sa čijom procjenom u novom sazivu izvršne vlasti nijesu saglasni. Prema presudi Upravnog suda, takvo obrazloženje vlade Milojka Spajića nije bilo pravno valjano za smjenu generalnog inespektora ANB-a.

Ipak, Artan Kurti ne može biti ponovo imenovan na poziciju generalnog inspektora ANB-a zato što je Vlada u međuvremenu usvojila dopunu člana 40 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kojom se za poziciju na kojoj je bio traži pet godina iskustva u bezbjednosnom sektoru – uslov koji Kurti nema, što je i sam ukazao u tužbi.

Dodatno, Vlada nije u obavezi da vrati mandat Kurtiju zato što je u međuvremenu na tu poziciju imenovan Predrag Burić – koji je u punom, a ne u v.d. mandatu.

Vlada će danas održati sjednicu, ali do zaključenja ovog broja Pobjeda nije dobila potvrdu da će se ova tačka naći na dnevnom redu.

SADRŽAJ TUŽBE I PRESUDE

Kurti je u tužbi istakao da Vlada nije cijenila njegov rad, nije se izjašnjavala o tome je li ispunio godišnji izvještaj, je li povrijedio bilo koju službenu radnju, te da u rješenju nijesu navedeni razlozi za smjenu... - Tužilac je u tužbi i na raspravi, preko punomoćnika, osporio zakonitost rješenja. Naveo je da je u obrazloženju osporenog rješenja samo citiran član 40 stav 2 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, bez ikakvog bližeg obrazloženja, što predstavlja povredu pravila postupka, jer tuženi organ

niti je utvrdio, niti dao razloge o odlučnim činjenicama, odnosno dati razlozi su u suprotnosti sa stanjem stvari u spisima predmeta – navodi se u obrazloženju presude. U prilog ocjeni da je obrazloženje osporenog rješenja nepotpuno i nejasno, Kurti je, kako se navodi, uputio na praksu Evropskog suda za ljudska prava (Lalmahomed protiv Holandije, Hadjinastassiou protiv Grčke, Suominen protiv Finske i Gorou protiv Grčke), ističući da je Vlada povrijedila član 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Dodaje se da je Kurti u tužbi istakao da mu Vlada nije omogućila da se izjasni o rezultatima ispitnog postupka i činjenicama i okolnostima koje su bitne za donošenje rješenja, kao i da ,,osporeno rješenje ne sadrži poziv na materijalni propis koji daje diskreciono ovlašćenje“, čime je Vlada postupila, kako je istaknuto u tužbi, suprotno odredbi člana 5 Zakona o upravnom postupku.

Kurti je takođe naglasio da je ,,kao generalni inspektor za nepunu godinu dana sproveo više od 40 kontrola, izrekao 130 preporuka, podnosio krivične prijave i ukazivao na ne-

zakonit rad u pojedinim sektorima Agencije za nacionalnu bezbjednost, o čemu je Vlada blagovremeno obaviještena“. Vlada je u odgovoru na tužbu ostala pri svojem rješenju ističući da, u skladu sa članom 40 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u konkretnom slučaju ima diskreciono pravo da imenuje i razrješava generalnog inspektora ANB, te da istim zakonom nijesu predviđeni posebni uslovi ko-

Iako je nezakonito smijenjen prema presudi Upravnog suda, Artan Kurti ne može biti ponovo imenovan na poziciju generalnog inspektora ANB-a jer je Vlada u međuvremenu usvojila dopunu člana 40 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kojom se za poziciju na kojoj je bio traži pet godina iskustva u bezbjednosnom sektoru. To je uslov koji Kurti nema, što je i sam ukazao u tužbi. Dodatno, Vlada nije u obavezi da ,,vrati mandat“ Kurtiju jer je na tu poziciju imenovan Predrag Burić, koji je u punom, a ne u v.d. mandatu

ji moraju da budu ispunjeni da bi generalni inspektor bio razriješen.

Vlada je tada predložila da Sud tužbu odbije kao neosnovanu – što se nije desilo. Kurti je tražio troškove spora, a Vlada je u obavezi da mu u roku od 15 dana od prijema presude plati 484 eura.

- U ponovnom postupku tuženi organ će otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom, i nakon toga, u skladu sa obavezom iz člana 56 Zakona o upravnom sporu („Sl.list CG“, br. 54/16), donijeti novo, zakonito rješenje. Odluka o troškovima spora zasnovana je na odredbama člana 152 Zakona o parničnom postupku u vezi sa članom 39 stav 2 Zakona o upravnom sporu, a dosuđeni troškovi se odnose na sastav tužbe i pristup punomoćnika raspravi, u iznosu od po 200 eura u skladu sa odredbama Advokatske tarife, uz uvećanje za PDV – navodi se u presudi.

Ovu odluku je donijelo vijeće Upravnog suda koje čine Ljiljana Šoškić, Milena Marković-Vujanović i Tamara Bulajić

NEZAVIDNI CV

Kurti je jedan je od najbližih ljudi bivšeg premijera Abazovića, njegov lični prijatelj. Pokazalo se i osoba sa problematičnom kriminalnom prošlošću zbog čega i nije prošao bezbjednosne provjere u ANB-u. Dozvolu za pristup tajnim podacima zvanično je dobio tek nakon što je Abazović smijenio dotadašnjeg direktora ANB-a Sava Kenteru

Otpor Abazoviću da imenuje

Kurtija za generalnog direktora ANB-a tokom mandata tadašnje vlade dali su ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić – koji su, nedugo nakon toga, smijenjeni.

Kurtija prate mnoge kontroverze, preko njegovih kon-

takata sa bezbjednosno-interesantnim osobama, do činjenice da je dva puta pravosnažno osuđen za teška krivična djela zbog toga što je nasilničkim ponašanjem pokušao da ubije ljude s kojima je ušao u sukob. No, uspio je da izbriše kriminalnu prošlost iz svog dosjea. Kako je Pobjeda ranije pisala, Kurti je kao pripravnik i kasnije savjetnik u Privrednom sudu bio potpuno nepoznat crnogorskoj javnosti, pa i autorima prvog teksta u Pobjedi u kojem je pomenut - 28. januara 2022. godine. Tada su pouzdani izvori Pobjede iz ANB-a upozorili da je Kurti „ključna veza“ Abazovića sa tajnom službom, koji je tada bio vicepremijer u vladi Zdravka Krivokapića Pobjeda je tada objavila da se agenti tajne policije, predvođeni Borisom Milićem – kasnije nasljenikom Kentere, s njim sastaju krijući od tadašnjeg šefa ANB-a Dejana Vukšića i dostavljaju mu podatke i informacije za Abazovića. Činjenica da je upravo Kurti sedam mjeseci kasnije, na prijedlog i insistiranje tada premijera Abazovića, imenovan za generalnog sekretara u ANB-u dovoljno govori o tome da li su informacije Pobjede bile tačne, a izvori pouzdani. Podatke iz tekstova Pobjede nedvosmisleno potvrđuje i činjenica - kada je Abazović u oktobru 2022. smijenio direktora ANB-a Sava Kenteru na tu poziciju imenovao je baš Borisa Milića, koji je i danas na toj funkciji. Da je Kurti u tajnoj policiji bio „oči i uši“ Abazovića potvrđuje i činjenica da je njegovo razrješenje bila jedna od prvih odluka vlade Milojka Spajića. Anja IVANOVIĆ

Artan Kurti i Dritan Abazović

Agencija za nacionalnu bezbjednost

I. BOŽOVIĆ

Apelacioni sud odbio žalbu biznismena Dragana Brkovića

Potvrđen stečaj u Vektri Jakić

PODGORICA – Vijeće sudija Apelacionog suda Dijane Radulović, Predraga Tabaša i Srđana Vujovića potvrdilo je presudu Privrednog suda kojom je krajem prošle godine uveden stečaj u kompaniju biznismena Dragana Brkovića Vektru Jakić.

Broj prijavljenih potraživanja premašio je 270, čija je vrijednost više od 150 miliona eura, a idućeg petka bi na ispitnom ročištu pred Privrednim sudom, trebalo da bude poznato da li je taj dug u međuvremenu narastao.

Brković u žalbi ukazuje da je Poreska uprava tražila stečaj zbog duga od 7,4 miliona eura, sporeći njihovo pravo na to, imajući u vidu da rješenja o prinudnoj naplati još nijesu pravosnažna, te da je u toku više različitih sporova. Osim toga, u ukupnom iznosu duga je i potraživanje za korišćenje šuma za koje se već sprovodi prinudna naplata, pa ocjenjuje da se isti dug ne može utvrđivati u različitim postupcima. U žalbi

navode i da im je praktično onemogućeno da izmire dio neobezbijeđenog duga, imajući u vidu da im je uplatom 149.000 eura rasknjižen raniji, a ne dug na koji se odnosila ta uplata. Ukazuju i da iznos blokade računa nije onaj koji se navodi u izvještaju Centralne banke, imajući u vidu da se obaveze u više navrata ponavljaju. -Postavlja se pitanje da li je poreski organ privilegovan što ne mora prethodno preduzimati radnje po Zakonu o poreskoj administraciji, da li je dozvoljeno otvoriti stečajni postupak za obaveze koje su u sporovima i tretirati ih kao nesporne, da li je poreski organ u toku da je organ koji je donio rješenje o zaduženju za koncesije izašao iz okvira svoje nadležnosti, a mora se imati u vidu i da se ukidanjem rješenja o reprogramu smatra i da su ukinuta sva pojedinačna rješenja o prinudnoj naplati – navodi u žalbi Brković, dodajući da je odluka o stečaju preuranjena te da nanosi štetu kako njegovoj kompaniji, tako i državi i povjeriocima.

NTO predstavila rezultate istraživanja o stavovima i potrošnji gostiju u 2023. godini

Crnu Goru bi za odmor preporučilo 94 odsto turista

PODGORICA – Više od 94 odsto turista preporučilo bi Crnu Goru kao turističku destinaciju, a gosti ocjenjuju kvalitet ponude vrlo dobrim, pokazali su rezultati istraživanja koje je predstavila Nacionalna turistička organizacija.

Direktorica NTO Ana Tripković-Marković rekla je da Istraživanje o stavovima i potrošnji turista u Crnoj Gori /Guest Survey 2023/, predstavlja dragocjen alat koji daje smjernice za dalje unapređenje turističke ponude.

Rezultati istraživanja, koje je sprovedeno na uzorku od 4.340 ispitanika od jula do kraja oktobra prošle godine, sprovela je kompanija Ipsos Strategic Marketing. NTO je prošle godine sprovela sveobuhvatnu analizu kvaliteta destinacije kroz pilot projekat za Cetinje i Kotor, a kroz slične projekte nastaviće da doprinosi poboljšanju kvaliteta turističke ponude i iskustva gostiju.Izvršni direktor kompanije Ipsos Vladimir Raičević

kazao je da je Crna Gora destinacija kojoj se turisti rado vraćaju i odličan je reprezent turizma u njegovom pravom smislu. Osim toga, identifikovane su oblasti koje zahtijevaju unapređenje kako bi se povećala konkurentnost Crne Gore na turističkom tržištu, posebno kada je u pitanju saobraćajna dostupnost i infrastruktura.

Veliki broj elemenata turističke ponude ocijenjen je četvorkom ili više, pored ostalog, ocijenjene su ljepote prirode i kraja, lična sigurnost, komfor smještaja, ljubaznost i gostoljubivost i kvalitet usluga u smještajnom objektu.

Direktor Turističke organizacije Cetinja Nikola Jablan smatra da će rezultati istraživanja biti od pomoći prilikom kreiranja paketa aranžmana koje planiraju, a njegov kolega iz Kotora Jovan Ristić ističe da informacije dobijene od turista, uključujući naknadnu analizu i obradu, predstavljaju najkvalitetniji izvor procjena za sve buduće aktivnosti. N.K.

Početkom 2026. godine treba da se povežemo sa evropskim

Ipak, stav sudija je da je prvostepena odluka donijeta u skladu sa zakonom, te da su sve činjenice pravilno utvrđene, iz kojih proizilazi da je u trenutku podnošenja zahtjeva za stečaj račun Vektre Jakić bio blokiran šest godina na 19,7 miliona eura. Ukazuju da se zahtjev za stečaj ne odnosi na dugove za koncesiju, već na neobezbijeđeno potraživanje za koje se ne vodi poseban spor i odbacuju Brkovićeve navode da je Privredni sud jednostrano prihvatio dokaze Poreske uprave. Osim toga, ukazuju da je zastupnik Vektre Jakić i sam potvrdio određene dugove, ali da nije dokazao da je izmiren dug na koji se prijedlog odnosi, niti da je Vektra poštovala rješenje o reprogramu iz 2022. godine. Najveće potraživanje u stečaju prijavila je OTP banka, koja je razlučni povjerilac i to 112,8 miliona eura, dok je Poreska uprava prijavila 13,1 milion eura, od čega je više od pola miliona za poreze i doprinose obezbijeđeno hipotekom na imovini i zalogom na vozilima. M.Lk.

Od juče na sajtu Centralne banke

Lista

potrošačkih kredita

PODGORICA- Od juče se na sajtu Centralne banke objavljuju podaci o ponudi potrošačkih kredita svih kreditnih institucija u Crnoj Gori, saopšteno je iz vrhovne monetrane institucije.

-Informativna lista ponude potrošačkih kredita sadrži osnovne informacije koje su potrošačima potrebne prilikom donošenja odluke o izboru kredita, poput podataka o visini kamatne stope, periodu otplate kredita, vrsti kamatne stope (fiksna, promjenjiva ili kombinovana) - kaže se u saopštenju.

Lista pruža informacije o ponudi svih kreditnih institucija za osam najčešćih vrsta potrošačkih kredita, i to za: gotovinske nenamjenske kredite, gotovinske kredite za penzionere, stambene kredite, hipotekarne kredite, kredite za rekonstrukciju i adaptaciju, kredite za refinansiranje, kredite za kupovinu motornog vozila i kredite za obrazovanje. R.E.

Za 11 mjeseci na našoj berzi struje promet 35 miliona eura

PODGORICA - U skladu sa obavezama Crne Gore prema Energetskoj zajednici Ministarstvo energetike nedavno je pokrenulo proceduru povezivanja dan-unaprijed tržišta električne energije na jedinstveno evropsko energetsko tržište. Iz crnogorske Berze električne energije poručuju da će povezivanje pospješiti nove poslovne mogućnosti za učesnike, bolju efikasnost, konkurentnije cijene, veću sigurnost, kvalitet i standard usluga. Podsjetili su da je povezivanje tržišta obaveza iz pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika.

Za 340 dana rada crnogorske berze struje trgovano je ukupno 383.104,7 MWh, odnosno dnevni prosjek je bio 1.126,8 MWh

Cilj povezivanja je cjenovno uparivanje našeg tržišta sa evropskim, odnosno proširenje postojećeg jedinstvenog evropskog tržišta na Crnu Goru. To će omogućiti da se svaka ponuda na tržištu dan-unaprijed u Crnoj Gori istovremeno uparuje sa ponudom i potražnjom bilo gdje u Evropi. Time se omogućava kvalitetniji plasman ili nabavka u znatno konkurentnijim uslovima, po najpovoljnijim tržišnim cije-

nama u tom trenutku – kazala je Pobjedi portparolka Berze električne energije Dragana Radulović

Trenutne projekcije ukazuju da bi se crnogorsko tržište moglo povezati na jedinstveno evropsko u prvom kvartalu 2026. godine zbog kompleksnosti algoritma koji treba da se adaptira i primijeni na sve zemlje kandidate, uz istovremeni nastavak funkcionisanja na postojećim tržištima

Podmorski kabl ključan za razvoj tržišta električne energije

Dragana Radulović je kazala da je podmorski energetski kabl daleko više od fizičkog povezivanja energetskim kablovima između Italije i Crne Gore. Istakla je da to znači dalji podsticaj razvoju regionalnog tržišta električne energije u Jugoistočnoj Evropi.

-Italijansko tržište je povezano sa internim evropskim tržištem, te povezivanje Crne Gore sa Italijom, zapravo, predstavlja povezivanje crnogorskog tržišta sa evropskim. To predstavlja proširenje ponude i potražnje, odnosno izlazak crnogorskih ponuda na

znatno veće tržište od lokalnog, na taj način obezbjeđujući cjenovni signal za energiju koja se bude trgovala u Crnoj Gori, a samim time i neizmjerno veću mogućnost da ponude budu zatvorene negdje na tržištu Evrope – istakla je Radulović.

Viši sud potvrdio prvostepenu presudu u korist CEZAP-a

CKB povrijedila kolektivna prava

PODGORICA - Viši sud u Podgorici odbio je žalbu CKB i potvrdio prvostepenu presudu da je banka povrijedila kolektivna prava potrošača naplaćujući naknadu za obradu kredita od jedan do 1,7 odsto.

Time je, kako su saopštili iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), potvrđena odluka kojom se banci zabranjuje da u kreditnim ugovorima određuje naknadu za obradu u procentima. Tužbu protiv CKB banke podnio je u novembru 2021. godine CEZAP, preko advokata Miloša Vukčevića. Iz CEZAP-a napominju da je ovo druga pravosnažna presuda koja je u Crnoj Gori donije-

ta po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. Vukčević je kazao da, osim što je važna za široki krug potrošača, postojećih i svih budućih klijenata CKB-a,

ali, posredno i drugih banaka u Crnoj Gori koje primjenjuju istu praksu, ova presuda je značajna i s aspekta EU pregovora Crne Gore, jer potvrđuje spremnost crno-

Vektra Jakić

Zgrada Centralne banke u Podgorici

evropskim energetskim tržištem

članica EU, koje su dio jedinstvenog evropskog tržišta. - Još jedan od razloga ovog roka su i istovremene izmjene algoritma koji prelazi sa satnih intervala na petnaestominutne ponude, dodatno usložnjavajući već dovoljno kompleksnu strukturu, kao i činjenica da je u Evropi trenutno fokus na povezivanju jedinstvenog unutardnevnog tržišta, što bi za nas morao da bude sljedeći korak, radi što kvalitetnije integracije obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem – rekla je Radulović.

Podsjetila je da je krajem aprila prošle godine zaživjelo danunaprijed tržište električne energije kod nas, što donosi veću transparentnost i efikasnost domaćeg tržišta i zasniva se na najboljoj praksi EPEX

SPOT-a i BSP Southpool-a.

-Ovo tržište omogućava učesnicima da trguju električnom energijom za naredni dan, sa cijenama koje se formiraju kroz aukciju, obezbjeđujući što je moguće efikasnije for-

prava potrošača

gorskog pravosuđa da tumači zakonodavstvo u skladu sa pravnom tekovinom EU i presudama Suda pravde EU, te time direktno doprinosi procesu privremenog zatvaranja pregovaračkog poglavlja 28 - Zaštita potrošača i zdravlja. -Takvo postupanje CKB u suprotnosti je sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača, koje su u potpunosti harmonizovane sa Direktivom EU o nepoštenim ugovornim odredbama, koje imaju za cilj da zaštite potrošače od nepoštenih odredbi, s obzirom na njihov podređen položaj i nemogućnost uticaja na način poslovanja trgovaca, u ovom slučaju banaka – kazali su iz CEZAP-a.

M.Lk.

Vlasnici seoskih domaćinstava se žale da ih guši administracija

PODGORICA – Fiskalizacija je ogroman broj domaćinstava registrovanih za seoski turizam otjerala u sivu zonu, tvrdi članica Upravnog odbora Udružena seoska domaćinstva „Turizam na selu“ Gordana Stevović, dodajući da se to desilo upravo kada je napravljen ogroman pomak i kad je olakšana procedura registracije.

PREPREKE

- Ispostavilo se da je fiskalizacija velika prepreka za dalji rad i najveći broj registrovanih domaćinstava se nije fiskalizovao - ističe Stevović, koja smatra da je jedan od glavnih problema to što su Zakonom o turizmu seoska domaćinstva svrstana u isti koš sa privatnim smještajem, pa su dužni da plaćaju 15 odsto poreza na zaradu i podliježu fiskalizaciji.

Zbog fiskalizacije pobjegli u sivu zonu

Spremni smo da plaćamo porez, ali prilagođen našim realnostima, jer nijesmo dovoljno digitalno pismeni, često nemamo dovoljno stabilan, ili uopšte nemamo internet, da bismo mogli u realnom vremenu obavještavati Poresku upravu o našim računima, kaže Stevović i ističe da bi paušalni porez bio rješenje, kao što je u susjednim zemljama

Dobre najave za sezonu

miranje cijene presijecanjem krivih ponude i potražnje. Sve ovo vodi ka likvidnijem i transparentnijem tržištu, sa benefitima i za potrošače i za proizvođače, kao i obezbjeđenju fer cijena, sigurnijeg i pouzdanijeg snabdijevanja i većom integracijom obnovljivih izvora energije – pojasnila je Radulović.

Ona je precizirala da je ukupan promet našeg dan-unaprijed tržištu Crne Gore za 340 dana isporuke iznosio 35,05 miliona eura, od čega lani 27,2 miliona, a u prva tri mjeseca ove godine 7,79 miliona, dok je ukupno trgovano 383.104,7 MWh, odnosno dnevni prosjek je bio 1.126,8 MWh. Na berzanskom tržištu električne energije Crne Gore trenutno su registrovana 23 učesnika, a dva su u procesu registracije. Šest učesnika je iz Crne Gore, a 17 iz inostranstva.

Berzu su 2017. godine osnovali EPCG, CGES i COTEE. S.POPOVIĆ

Kursna lista

USD 1.07830

JPY 163.66000

GBP 0.85713

GOV.ME

- U više smo se navrata obraćali ministarstvima turizma i finansija tražeći da nas odvoje od privatnog smještaja. Spremni smo da plaćamo porez, ali očekujemo da bude prilagođen našim realnostima, jer nijesmo dovoljno digitalno pismeni i često nemamo dovoljno stabilan internet, ili ga na katunima nemamo uopšte, da bismo mogli u realnom vremenu obavještavati Poresku upravu o našim računima - objašnjava Stevović dodajući da su zbog toga zemlje u okruženju primijenile pristup paušalnog oporezivanja, za što kod nas nije bilo sluha.

- Ovim se tjera veći broj domaćina na rad u sivoj zoni, a rješenje bi bilo paušalni fiksni porez. Nadležni organi moraju shvatiti da je naša ponuda unikatna i da je cijeni zapadnoevropski gost, pa nam moraju pomoći, a ne gušiti nas komplikovanom administracijom - poručuje Stevović i dodaje da je seoski turizam prilika za dodatnu zaradu ljudima koji nemaju ni staža, niti su prijavljeni na biro rada.

Stevović ističe da imaju dobre najave za broj turista koji su bukirali dolazak.

- Od Kovida je sve veće interesovanje za sve vidove ruralnog turizma. Nadamo se da vrijeme neće uticati kao prošle sezone na dolazak gostiju i da će se brzo ponoviti sezona 2019. godine - poručuje Stevović.

- Kod nas je seoski turizam u povoju, a pokušavaju ga regulisati kao da generiše milionske prihode. Naši su članovi opterećeni čestim zakonskim izmjenama i stičemo utisak da se ne zna što će sa nama, dok na primorju postoje veliki hoteli sa samo jednim zaposlenim, luksuzni objekti koji dobijaju značajne zakonske i poreske olakšice, što ne smatramo ohrabrujućim za naš sektor - poručuje Stevović i naglašava da se Udruženje od početka trudi da ima konstantnu komunikaciju sa resornim ministarstvima, ali je ona otežana.

KOMUNIKACIJA

- Komuniciramo sa ministarstvima poljoprivrede, turizma i Poreskom upravom, a najviše problema smo imali zbog konstantnih promjena na političkoj sceni. Ove godine smo, nakon dužeg čekanja, ponovo stupili u kontakt sa MERT i direktoricom direktorata Svetlanom Sljivančanin, sa kojima smo imali kon-

Edukuju mlade za razvoj domaćinstava

- Mladi ljudi i žene su nam prioritetne grupe. Takođe, pokušavamo da prikupimo što više informacija za članove našeg udruženja o aktuelnim projektima na kojima mogu sa ostvare pravo za neka sredstva, kao i potrebna dodatna znanja i vještine koje mogu savladati kroz njih – kaže Stevović i ističe da je trenutno aktuelan IPARD III, koji nudi sjajne mogućnosti, ali zahtijeva preobimnu dokumentaciju koju će teško pribaviti naši domaćini. -Bitno je ponoviti da sami ne možemo ništa, treba da se okrenu svi ka mladima i da se omogući njihov povratak na sela - poručuje Stevović.

struktivan razgovor na temu izmjena i dopuna nacrta zakona o turizmu - tvrdi Stevović dodajući da imaju saradnju sa opštinama, lokalnim i Nacionalnom turističkom organizacijom. - Trenutno je najbolja saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede. Naše Udruženje ima i jednog člana u Odboru za nadgledanje i sprovođenje IPARD III programa, dok u radnoj grupi za sprovođenje strategije za razvoj ruralnog turizma nemamo svog predstavnika iako smo učestvovali u izradi tog dokumenta - ističe Stevović, naglašavajući da prostora za saradnju ima i predlaže da sve institucije, kao i njihovo Udruženje, imenuju po jednog predstavnika u radnu grupu koja bi radila na rješavanju problema ruralnog turizma. N.KOVAČEVIĆ

Ministar energetike se susreo sa bivšim radnicima Rudnika boksita

Odblokirali rudokope u Župi Nikšićkoj

PODGORICA- Bivši radnici Rudnika boksita prekinuli su juče blokadu rada rudokopa u Seocima u Župi Nikšićkoj, kazao je predstavnik radnika Rašo Čivović. Odluku su donijeli ubrzo nakon sastanka sa ministrom energetike i rudarstva Sašom Mujovićem. Najveći dio problema bivših radnika nikšićkih Boksita trebalo bi da se riješi do petka, saopštio je ministar Saša Mujović. On se juče sastao sa bivšim

radnicima i predstavnicima kompanije Veselina Pejovića, Uniprom metali, koja je kupila imovinu Boksita i pokrenula proizvodnju na Seocima i Štitovu, sa podizvođačima. -Radnici zahtijevaju ono što je realno i što su zaslužili. Spor je nastao kao posljedica nepodudaranja imovine Rudnika i Uniproma i ta sporna masa treba da posluži kako bi se namirile potrebe radnika - kazao je Mujović.

On je naveo da je Pejović voljan da otkupi ovu parcelu i pomogne da se problem riješi. Mujović je dodao i da se od te prodaje ne može namiriti kompletan iznos koji se potražuje, već će se prodavati još dio imovine. Prema riječima Mujovića, u narednim danima će se preduzeti aktivnosti na dostavljanju geodetskih elaborata nikšićkoj Upravi za katastar. Stečaj u Rudniku Boksita uveden je 2013. godine i od tada biv-

ši radnici, po raznim osnovama, traže naplatu duga. Tvrde da radnicima, njih 560, pripada isplata tri miliona eura i da 80 očekuje povezivanje staža. Bivši ,,boksitaši“ su u utorak pokušali da uđu u krug kopa Seoca, ali im obezbjeđenje to nije dozvolilo, već je pustilo samo dvojicu predstavnika koji su predstavnika firme Zeta Mine obavijestili da će im onemogućiti rad dok ne budu isplaćeni. R.E.

Gordana Stevović

Dragana Radulović

Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama odbacilo prijavu profesora

Policajac neće odgovarati zbog fotografisanja štrajkača

PODGORICA – Policajac koji je u jednoj rožajskoj školi fotografisao nastavnike u zbornici kada su nedavno štrajkovali neće krivično odgovarati. Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama ocijenilo je da u njegovim postupcima nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

-Krivičnu prijavu smo odbacili – rekao je Pobjedi rukovodilac i portparol ODT-a Rožaje Aldin Kalač Sindikat prosvjete je 19. februara organizovao trodnevni štrajk zato što je Vlada odbijala da im uveća zarade za deset odsto od januara, iako je to bilo propisano Granskim kolektivnim ugovorom. Kada su počeli da štrajkuju, policija je obilazila škole, te su profesori jedne rožajske škole podnijeli prijavu protiv policajca

F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja. Sindikat je prekinuo štrajk pošto se dogovorio sa predstavnicima izvršne vlasti da im se od jula, a potom i od septembra uveća zarada ukupno 17 odsto. Potpisali su sporazum kojim su predviđene bolje plate, ali još čekaju da se to pretoči i potpišu izmjene Granskog kolektivnog ugovora. Ministarstvo nije pristalo da se kroz potpisani sporazum

obaveže da će povući tužbu koju su pokrenuli protiv radničke organizacije. Smatraju da je štrajk organizovan mimo propisa i zatražili su odgovornost radničke organizacije. Sindikalci su u više navrata poručivali da im je ministarka saopštavala da će se povući tužba, ali se na kraju to nije dogodilo. Ove sedmice održano je ročište u podgoričkom Osnovnom sudu i čeka se presuda koja bi trebalo da bude donijeta u roku od mjesec.

Vrhovni sud ponudio razloge zbog čega nema dovoljno zainteresovanih koji su motivisani da se prijave za pripravnike u sudovima

Nepovoljni uslovi, dužina staža i kritike prema sudstvu ne motivišu mlade

PODGORICA - Vrhovni sud je juče reagovao na saopštenje Akcije za ljudska prava u kome je navedeno da je alarmantno nizak odziv za pripravnike u crnogorskim sudovima, te da se prijavilo samo devet osoba na 41 poziciju.

HRA je u saopoštenju istakla da je jedan od razloga malog odziva i taj što nedovoljnog interesovanja i taj što, ako žele da njihove prijave budu razmotrene, zaposleni kandidati moraju dati otkaz na trenutnim poslovima bez ikakve sigurnosti da će biti izabrani za poziciju pripravnika. Vrhovni sud je juče kazao da obaveza dostavljanja Izvoda iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica nije nužno eliminacioni uslov prilikom ocjene podnijete dokumentacije. Napomenuli su da je uslov bio predviđen u javnim oglasima još od 2016. godine, kada je stupio na snagu Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. Pojasnili su da se prilikom pro-

cjene prijave kandidata za izbor pripavnika cijeni Izvod kao usmjeravajući kriterijum za zaključak o tome da li je neko lice već zasnovalo radni odnos; ukoliko jeste, da li je radni odnos u državnom organu, te ukoliko je zasnovan radni

odnos u državnim organu, da li je taj radni odnos zasnovan u sudovima, odnosno u Državnom tužilaštvu.

- U tom slučaju, kandidat za pripravnika ne bi mogao biti izabran (ponovo) za pripravnika, saglasno citiranim zakonskim odredbama, ali to ne znači da u toku trajanja javnog oglasa i podnošenjem prijave, zaposleni kandidat mora dati otkaz na trenutnim poslovima – pojasnili su iz Vrhovnog suda. Vrhovni sud je istakao da ima zaključene Memorandume o širokom obimu saradnje sa svim Pravnom fakultetima u Crnoj Gori, ali da i pored toga studenti nijesu (očigledno) motivisani da se prijave na javni oglas za izbor pripravnika u sudovima.

- Mogući razlozi za nedovoljnu zainteresovanost studena-

Ukazujemo i na opšte stanje u društveno-političkom kontekstu, zasnovano često na neprimjerenim kritikama prema sudstvu, što se, u visokom stepenu vjerovatnoće, direktno odrazilo i na motivaciju mladih lica da nakon studija svoju karijeru započnu u sudstvu – naglasili su iz tog suda

Kada su prosvjetni radnici počeli da štrajkuju, policija je obilazila škole, te je tridesetak profesora Srednje stručne rožajske škole podnijelo prijavu protiv policajca F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja

Ročište je obilježila rasprava o spornom aktu o minimumu procesa rada. Dok je država stava da su sindikalci trebali da poštuju uredbu iz 2006. godine, po kojoj u suštini nemaju pravo na štrajk, iz Sindikata su odgovarali da su samoinicijativno donijeli novu uredbu po kojoj ne moraju da drže nastavu. Rekli su da su to učinili zato što ih je Ministarstvo opstruiralo devet godina i odbijalo da donese novi akt o minimumu procesa rada, iako je, kako su isticali, po Zakonu o štrajku trebalo to da učini. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa je na ročištu kazala da je Ustavom propisano da pravo na štrajk nije apsolutno pravo i da može biti ograničeno, te da jeste ograničeno Zakonom

ta da se prijave na javni oglas za izbor pripravnika u sudovima su sistem izbora pripavnika, koji se zasniva na prethodnom polaganju stručnog ispita (nakon okončanih studija), potrebne stručne kvalifikacije, dužina trajanja pripravničkog staža, kao i sistem mobilnosti pripravnika na nacionalnom nivou, imajući u vidu da pripravnici u određenom periodu tokom praktične obuke moraju provesti najmanje godinu u Podgorici, kako bi se obučili u Upravnom sudu Crne Gore i Privrednom sudu Crne Gore, bez obzira na njihovo mjesto prebivališta i bez ikakve dodatne naknade za troškove – ističe se u saopštenju. Osim toga, skrenuli su pažnju i na već postojeće nedovoljne uslove za rad sudija i sudske administracije u svim sudovima, što dodatno može uticati na kvalitet obuke pripravnika kod mentora-sudije. - Ukazujemo i na opšte stanje u društveno-političkom kontekstu, zasnovanom često na neprimjerenim kritikama prema sudstvu, što se, u visokom stepenu vjerovatnoće, direktno odrazilo i na motivaciju mladih lica da nakon studija svoju karijeru započnu u sudstvu – naglasili su iz tog suda. Vrhovni sud podržava diskusiju koja bi utvrdila tačne razloge zašto se ne prijavljuju kandidati za praktičnu obuku u sudovima. J.M.

o štrajku. Kako je navela, propisano je da je radikalizacija ograničena u djelatnostima od opšteg javnog interesa. Kazala je i da Zakon o štrajku ne prepoznaje jednostrano donošenje akta o minimumu procesa rada. Ćirović je istakla da je uredba o minimumu procesa rada, po kojoj ne mogu na taj način da štrajkuju, na snazi i da ona nije ispoštovana.

Advokat sindikalaca Nikola Bulatović je, s druge strane, odgovorio da je po Zakonu o štrajku Ministarstvo bilo u obavezi da donese novi akt o minimumu procesa rada. Sindikalci su poručili da su morali da organizuju štrajk i na taj način odbrane svoja prava, jer izvršna vlast nije poštovala Granski kolektivni ugovor. N.Đ.

Od 14. marta registrovano više od 500 manjih potresa

Crnu Goru treslo 4,6 Rihtera

PODGORICA – Zemljotres se i juče osjetio u Crnoj Gori u 12 sati i 40 minuta, sa epicentrom kod Čarađa.

Iz Centra za seizmologiju su saopštili da je jačina ovog zemljotresa u epicentru iznosila je 4,6 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od šest stepeni Merkalijeve skale. Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 15 km.

Seizmolog Srđan Peković je Anteni M kazao da je ovaj zemljotres mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području. Kazao je da se narednih nedjelja može očekivati nekoliko novih podrhtavanja manjeg intenziteta. – Nakon zemljotresa kao što je bio ovaj jačine 4,6 jedinica Rihterove skale, očekuje se i u naredne dvije-tri nedjelje da će biti još manjih potresa. Da napomenem da je poslije zemljotresa koji je bio 14. marta registrovano više od 500 manjih potresa – rekao je Peković Anteni M. J. M.

Srednja stručna škola u Rožajama

Vrhovni sud

Deset zaposlenih u RTCG pisalo Skupštini povodom današnje sjednice

Administrativnog odbora na kojoj se odlučuje o članovima Savjeta te kuće

PODGORICA - Administrativni odbor Skupštine danas će odlučivati o dva kandidata za članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Na konkurs se ponovo prijavio i sadašnji član Savjeta RTCG Naod Zorić, kojem mandat ističe u junu. On je jedini kandidat kojeg predlažu nacionalne ustanove kulture i nevladine organizacije iz oblasti kulture.

Administrativni odbor će razgovarati i izabrati jednog od dva kandidata Univerziteta Crne Gore Vladimira Drekalovića i Velizara Sredanovića. Prethodni član Savjeta u ime UCG bio je Bojan Baća, koji je podnio ostavku na dan reizbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića

Zbog ponovnog imenovanja

Zorića u Savjet juče je deset zaposlenih u RTCG pisalo poslanicima, ističući da je on nedostojan te funkcije.

Upozorili poslanike da je novi mandat za Zorića saučesništvo u ugrožavanju javnog interesa

- Naod Zorić želi da produži mandat. Ali je on nedostojan takve funkcije imajući u vidu kako je do sada branio javni interes. Podsjećamo vas da je Naod Zorić dva puta učestvovao u nezakonitom izboru Raonića na mjesto generalnog direktora u avgustu 2021. i junu 2023. godine, na što upućuju presude Osnovnog suda, Višeg suda, Vrhovnog suda i mišljenje ASK. Davanje novog mandata takvoj osobi jeste protiv vladavine prava i upozorenja Evropske komisije u susret IBAR-u, a za mnoge birače i javnost bilo bi nedvosmisleno saučesništvo u ugrožavanju javnog interesa – piše u obraćanju Skupštini koje su potpisali Srđan Čović, Časlav Vujotić, Tanja Šuković, Snežana Rakonjac, Vesna Banović, Nataša Baranin, Vesna Terić, Mladen Vukčević, Žarko Božović, Slaven Knezović i Jelena Bobičić-Čović.

Aktuelni sastav Savjeta RTCG izabran je u Skupštini Crne Gore 11. juna 2021. godine. Tada su imenovani Bojan Baća (prijedlog Univerziteteta Crne Gore), Naod Zorić (kandidovan ispred nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (prijedlog Unije poslodavaca), Veselin Drljević

(na prijedlog NVO iz oblasti medija), Milica Špajak, Amina Murić, (prijedlozi NVO), Marijana Camović-Veličković (ispred Unije slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (prijedlog Crnogorskog olimpijskog komiteta). Žarko Mirković, kojeg je predložila Crnogorska akedemija nauka i umjetnosti, dva mjeseca kasnije je podnio ostavku, a nakon novog poziva izabran je akademik Predrag Miranović. Žrijebom, kako i predviđa zakon, tada je utvrđeno trajanje mandata novim članovima, prema kojem će na toj poziciji pet godina biti Filip Lazović, Veselin Drljević, Milica Špajak i Predrag Marsenić. Mandate od četiri godine dobili su Amina Murić, Marijana Camović-Veličković, a potom i Miranović, dok su Zorić i Baća dobili mandate od tri godine. J.M.

Crkveni opštinski odbor CPC podnio nekoliko zahtjeva za dodjelu zemljišta za izgradnju Crkve Svetog Vladimira Dukljanskog i parohijski dom

PODGORICA - Predsjednica Crkvenog opštinskog odbora

Bar Crnogorske pravoslavne crkve Aleksandra Šofranac juče je zatražila sastanak sa predsjednikom opštine

Bar Dušanom Raičevićem povodom zahtjeva za dodjelu zemljišta za izgradnju crkve i parohijskog doma u Baru. Šofranac je u zahtjevu za sastanak Raičeviću kazala da on očigledno nije u potpunosti pročitao ranije upućen zahtjev za dodjelu zemljišta.

-Ili ste premetnuli navedenu činjenicu da smo zahtjev podnijeli uz saglasnost nadležnih organa Crnogorske pravoslavne crkve u skladu sa zakonom i autonomnim propisima naše vjerske zajednice (CPC) – napisala je Šofranac.

Raičević ćuti dvije godine

Predsjednica Crkvenog opštinskog odbora Bar CPC je istakla da ima mandat da zastupa i preduzima sve radnje pred opštinskim i državnim institucijama vezano za dobijanje zemljišta i izgradnju Saborne pravoslavne crkve i parohijskog doma Crnogorske pravoslavne crkve u Baru.

- S obzirom na to da ste u dopisu naveli „da je lokalna uprava u odnosu na predmetno pitanje u kontinuiranoj komunikaciji sa mitropolitom, koja će svakako biti nastavljena“, kontaktirala sam s mitropolitom Mihailom lično, te je demantovao bilo kakav kontakt sa Vama i lokalnom upravom

od dana njegovog podnošenja zahtjeva 10. 3. 2022. godine po istom pitanju – napisala je Šofranac Raičeviću. Šofranac kaže da očekuje odgovor vezano za termin sastanka i da će komunikaciju sa njom Raičević nastaviti kao ovlašćenim licem za zastupanje i preduzimanje svih radnji sa Opštinom Bar u odnosu na ovaj predmet. Šofranac je u pismu navela da se nada da će doći do kompromisnog rješenja, te da će se preći sa riječi na djela po pitanju zemljišta za izgradnju Crnogorske pravoslavne crkve. Ona je poručila Raičeviću da se nada da će on, kao predsjednik opštine, opravdati povjerenje svih pravoslavnih Crnogoraca u Baru u sadašnjoj situaciji u kojoj su njima ugrožena prava na slobodu vjeroispovijesti, kao i pravo na ostavljanje crnogorskog kulturnog nasljeđa potomcima. Mitropolit Mihailo se prije dvije godine sastao sa predsjednikom opštine Raičevićem, kada mu je i predao zahtjev za izgradnju crkve i parohijskog doma. Od tada je prošlo dvije godine, ali CPC odgovor nije dobila.

Tema tadašnjeg razgovora je bila status i položaj CPC i njenih vjernika u opštini Bar. Od tada su predstavnici CPC nekoliko puta podnosili zahtjeve, a posljednji put je to učinjeno 18. marta ove godine, kada je Šofranac predala zahtjev za izgradnju Crkve Svetog Vladimira Dukljanskog i parohijskog doma. Zahtijevaju dodjelu zemljišta ne manjeg od 2000 metara kvadratnih na lokaciji u zahvatu DUP-a „Topolica-Bjeliši“ ili „Topolica III“ jer Opština Bar „ima na raspolaganju dovoljne površine zemljišta koje nijesu izgrađene i u kojem su DUP-om predviđene površine sa mogućom namjenom izgradnje vjerskih objekata“. Šofranac je u zahtjevu navela da u opštini Bar živi 29 odsto pravoslavnih Crnogoraca, koji su zajedno sa dijasporom podstakli ovaj zahtjev i koji još ne mogu da ostvare svoja prava slobode vjeroispovijesti u svojim vjerskim objektima, te da se zbog toga osjećaju diskriminisano u odnosu na ostale vjerske zajednice u ostvarenju svog Ustavom države Crne Gore zagarantovanog prava. J.M.

Stav Tajkunsko sudstvo u Crnoj Gori

Piše: Blagota ERAKOVIĆ

Gospodine ministre Momo Koprivica, poslije najnovijih saopštenja iz Brisela koja ste dobili ovih dana i posjete gospođe iz Evropske unije obraćam se lično Vama - angažujte grupu nepristrasnih pravnika da pretrese predmete koji se povlače po sudovima godinama, čas dobije jedna strana, čas dobije druga, ali tajkun uvijek na kraju mora dobiti i ustanovićete „corpus delikti“ i prihvatiti moje razmišljanje, a Vaša djelatnost bi bila istorijska za društvenu stvarnost u Crnoj Gori

„A sudovi bjehu li im pravi...“ Evo se na sve strane govori, odavde do Brisela i Vašingtona, o korupciji u našim sudovima, a niko ništa ne preduzima i stanje je „ista meta, isto odstojanje“. Naši sudovi više liče na resavsku školu, jer kako ti Osnovni sud donese presudu, tako i svi ostali samo prepisuju i potpišu sebe. Niko suštinski neće da se bavi predmetima običnih građana, koji teškim radom i upornim djelovanjem ostvaruju svoju životnu egzistenciju. Svako demokratsko društvo bi to stavljalo u prvi plan i cijenilo iznad svega, međutiim, kada su u pitanju crnogorski sudovi, za koje se kaže da su korumpirani, podmićivani novcem ili materijalnim vrijednostima, to se ne može reći, tajkuni ne daju naprijed. Gotovo da se ne mogu sjetiti kada je neki „običan“ građanin dobio sudski proces protiv nekog tajkuna, jer oni uvijek nađu načina da svojim uticajem na sud bilo novcem, bilo ucjenom dođu do pozitivne presude u njihovu korist.

Navešću samo jedan primjer, znam građanina koji se evo više od 10 godina povlači po sudovima sa jednim od najpoznatijih crnogorskih tajkuna i kad god dobije presudu u svoju korist, na apelaciji se ta presuda obara, vraća nazad sudu koji je izrekao, a običaj je da ponovo presuđuje isti sudija. Međutim, ne lezi vraže, tajkun mijenja sudiju koji presuđuje u njegovu korist i to „vrtikolo“ traje preko 10 godina i stiglo je do Ustavnog suda. Gospodin građanin –tužilac je imao priliku da

sa kompletnim dosijeom predmeta otputuje u Beograd, gdje ima mnogo prijatelja sudija i advokata, konsultuje nekoliko njih najistaknutijih i citiraću samo jednog od najboljih i najčuvenijih advokata ovih prostora, koji je doslovce rekao: „Ove sudije ili su korumpirane ili ne znaju sudijsko pravo!“ A ja dodajem i preplašeni, jer taj tajkun svaki čas osniva političku partiju (do sada više od pet), pa preko tih partija, pogotovo kad uđu u vlast, vrši pritisak na cijelu društvenu stvarnost u Crnoj Gori, posebno na sudstvo kada to njemu ide u korist. Gospodine ministre Momo Koprivica poslije najnovijih saopštenja iz Brisela koja ste dobili ovih dana i posjete gospođe iz Evropske unije, obraćam se lično Vama - angažujte grupu nepristrasnih pravnika da pretrese predmete koji se povlače po sudovima godinama, čas dobije jedna strana, čas dobije druga, ali tajkun uvijek na kraju mora dobiti i ustanovićete „corpus delikti“ i prihvatiti moje razmišljanje, a Vaša djelatnost bi bila istorijska za društvenu stvarnost u Crnoj Gori. Počeo sam ovaj tekst naslovom „A sudovi bjehu li im pravi...“ To je jedno od prvih pitanja koje Crnogorci postavljaju vojvodi Drašku u „Gorskom vijencu“, kad se vratio iz Mletaka, jer zna se đe nema pravde u sudovima, tu ni života ni napretka čovjeku građaninu nema! Spašavajte crnogorsko sudstvo radikalnom akcijom jer bez toga na lijepe riječi ništa postići ne možemo.

Sa posljednje sjednice Administrativnog odbora

Dušan Raičević i mitropolit Mihailo u martu 2022. godine

Potencijali, upravljanje i problem očuvanja speleoloških objekata u fokusu okruglog stola koji je organizovala Agencija za zaštitu životne sredine

Neprocjenjivo blago Crne Gore

Od 1.600 popisanih jama i pećina, za čiji broj se tvrdi da je mnogo veći, svega je osam zaštićeno, dok je samo jedna, za sada, turistički opremljena za posjete. Osim faune, svijet tame je i utočište za ugrožene vrste poput slijepih miševa

PODGORICA – Surovi dinarski krš krije bogatstvo podzemnog svijeta različitih pojavnih oblika reljefa i života koji su u našoj zemlji nedovoljno ispitani, slabo poznati a time i ugroženi djelovanjem čovjeka.

Tome svjedoči podatak da nepotpuni katastar jama i pećina, kojim raspolaže Agencija za zaštitu životne sredine (EPA)kao institucija nadležna za izdavanje dozvola za istraživanje i popis „podzemnog svijeta“ - obuhvata 1.600 speleoloških objekata, iako se računa da ih ima mnogo više.

Potencijali, upravljanje i problem očuvanja speleo-blaga bili su tema okrugog stola koji je u organizaciji Sektora za monitoring EPA organizovan juče u Podgorici. Iz različitih uglova perspektive promjene stanja u ovoj oblasti su, uz moderiranje Duška Mrdaka, sagledali istrajni i posvećeni stručnjaci iz Agencije, Univerziteta Crne Gore, Nacionalnih parkova, i speleologa čijom predanošću je Crna Gora upoznata sa postojanjem novih speleo-objekata u Đalovića klisuri.

Traganje za

podacima

Prema riječima prof. dr Gorana Barovića sa Filozofskog fakulteta UCG, procjenjuje se da zvaničan katastar obuhvata trećinu ukupnog broja speleoloških objekata karstnog svijeta Crne Gore.

Barović je objasnio da je to posljedica činjenice što je kroz is toriju, zbog razumljivih objektivnih razloga i slabih domaćih potencijala i resursa, proučavanje fenomena krša bilo u fokusu dominatno stranih ili stručnjaka iz regiona. -Mnogo je istraživača dolazilo, a za dosta njih nijesmo ni znali da su bili tu zbog zaobilaženja

d. mijatović

insitucija i dozvola. Puno njih je zvanično ili nezvanično pravilo evidencije, tako da se na stotine, nama nepoznatih, speleo objekata nalazi u privatnim bazama – kazao je Barović, koji je, inače, autor prve domaće monografije – „Speleology of Montenegro“ u izdanju Springera. Prema njegovim riječima, samo je osam jama i pećina zaštićeno u Crnoj Gori, dok na nivou države imamo jednu turistički valorizovanu (Lipsku pećinu) i Pećinu nad Vražjim firovima (Đalovića pećina) čije je otvaranje kao atrakcije planirano (prvih 800 metara objekta koji je dug 20 kilometara). - Perspektiva valorizovanja je otvorena u svim mogućim pravcima. Raspolažemo velikim i vrijednim resursom, samo je pitanje imamo li kao društvo u država sluha da to iskoristimo na najbolji način – kazao je Barović.

živi svijeT

Pored specifične morfologije pećina, jama, sifona, podzemnih jezera, te speleološkog nakita, bogatstvo podzemlja

čini i živi svijet.

„Puding od pomorandže“ i „makaroni“

Pećina „Zavjet ćutanja“ je razgranatog tipa, ima više nivoa, a krase je neke od najneobičnijih vrsta i formi pećinskih ukrasa.

Neke su, kako je kazao Željko Madžgalj, po ustaljenom speleološkom običaju, prozvali prepoznatljivim imenima, asocirani oblicima.

-Poput „pudinga od pomorandže, ili „makarona“ - tankih stalaktita koji se dugi i do četiri metra spuštaju sa stropa pećine. Na nekima od njih uočljivi su bočni helaktiti – koji asociraju na rasparanu strunu- rekao je Madžgalj.

meta interesovanja stručnjaka, avanturista, formalnih i neformalnih istraživača. Upravo je posebnost faune bilo predemt istraživanja u kojima sa kolegama učestvuje kako bi se konkretni speleološki objekti preporučili za uključivanje u zaštićena Natura 200 staništa. -Nije poenta u budućnosti zaštititi samo konkretnu pećinu ili jamu – potrebno je proširiti zonu zaštite kako bi se eliminisali negativni uticaji, poput otpadnih voda ili nelegalnog odlaganja smeća - kazao je Pavićević. Ističe da bi se tako što uradilo na pravi način potrebno je proširiti broj ljudi, obučiti ih kako bismo dobili prave efekte i rezultate. iskusT vo u upravljanju

500 metara. Otvorena je 13. jula 2015. godine, radi od aprila do novembra, a zimi je taj prostor zatvoren.

Vrata se zatvaraju i nakon planirnaog radnog vremena, kako bi se na taj način objekat sačuvao od neželjenih uticaja.

-Parking je izmješten i nalazi se 2,5 kilometara od ulaza u pećinu, a posjetioci se dovode posebnim vozićem. U pećini je zabranjeno korišćenje blica, nije dozvoljeno unošenje hrane, niti diranje pećinskog nakitakazala je ona.

Svijet crnogorskih pećina i jama ključan je za opastanak jedne od 32 vrste letećih sisara - slijepih miševa.

Prema riječima mr Marine

Radonjić iz Nacionalnih

parkova Crne Gore, slijepi miševi su ključni regulator populacije noćnih insekata. -Iako nam čine veliku uslugu, ne uzvraćamo im istom mjerom. Vrlo su ranjive njihove populacije, suočavaju se sa uništavanjem staništa ili trpe zbog upotrebe pesticida.

Zašto im pećine odgovaraju. Ima ih i u nadzemlju, napuštene kuće, pukotine u stije-

Prema riječima Miloša Pavićevića z Biospeleološkog društva Crne Gore, jame i pećine bile su ekološka niša u koju su se povukle i na nju adaptirale mnoge vrste tokom geoloških i klimatskih promjena. -Pećinska fauna je indikator zdravlja podzemne sredine. To su razne vrste organizama osjetljivih na promjenu temprature, vlage ili zagađenje –kazao je Pavićević.

Prema njegovim riječima, područje Dinarida ima najveću biološku raznovrsnost pećinske faune na svijetu i zato je često

Izvršna direktorica Turističkog preduzeća „Lipska pećina“ Milena Raičević istakla je iskustva i primjer razvoja i ponude za sada jedinog aktivnog speleološkog objekta otvorenog za posjetioce u Crnoj Gori. Navela je da je pećina opremljena prema odgovarajućim s tandardima i međunarodnim preporukama u početnih

nama i drveću, ali preferiraju podzemlje, zbog stabilnisti temperature i vlage, a pećine su ključne za njihovu hibernaciju tokom zime – kazala je ona.

Ona je navela da je po značaju za opstanak slijepih miševa nominovano 10 speleo

objekata uključujući i Veliku Goranu, kao jedno od najznačajnijih zimovališta koje čuva više od 5.500 jedinki šest različitih vrsta. Prema njenim riječima, Obodska pećina slovi za veliko porodilište slijepih miševa, i u njoj boravi 3.000 jedinki, pet vrsta. Zanimljivo je da najređa

vrsta slijepog miša kod nas – mediteranski potkovičar –posjećuje Magaru, pećinu u Podgorici.

-Slijepi miševi vole da imaju lijep pogled – kazala je Radonjić zbog činjenice da su za jednu od udobnih lokacija izabrali Žmrljevicu na Pavlovoj strani na živopisnom putu ka Rijeci Crnojevića.

Raičević i ostali učesnici okruglog stola složili su se da je potreban balans između valorizacije i zaštite speleoloških objekata, a da upravo pećine poput Lipske predstavljaju u jednom dijelu edukativni prostor koji obrazuje i osvješćuje ljude o značaju podzemnog svijeta, njegovih stanovnika i tome zbog čega je bitan za očuvanje sredine.

konspiracija

Zbog predostrožnosti da se globalno među formalnim i neformalnim istraživačima ne pojavi armija onih koji bi da kroče u novi kutak Dinarida, PSK „Akovo“ i Centar za istraživanje krša iz Bijelog Polja u saradnji sa partnerima iz Poljske, klubom „Olkuš“, i uz dozvolu EPA gotovo 10 godina držali su u tajnosti projekat otkrivanja dokle vode početni koraci u Gornjem ponoru Bistrice u Đalovića klisuri. Kako je pojasnio Željko Madžgalj, jedan od najznačajnijih istraživača u crnogorskoj speleologiji, otuda i naziv novootrkivene pećine – „Zavjet ćutanja“.

-Do sada sprovedena istraživanja pokazuju da je riječ o petoj po dužini pećini u Crnoj Gori, a računa se da istraživanje još nije dovršeno do kraja – kazao je on. Prvi kadrovi i snimci unutrašnjosti ove pećine za koju se do prije desetak godina nije znalo da postoji, jer je fokus istraživača bio usmjeren na poznatiju Pećinu nad Vražjim firovima, pojavili su se u filmu „Skriveni svijet“.

Bio je to dio projekta „Katastra speleoloških lokaliteta“, rađenih za pet opština na sjeveru Crne Gore.

O kakvom se bogatstvu radi govori podatak da je samo u tom dijelu Crne Gore do tada bilo locirano gotovo 350 speleo objekata, od čega blizu 150 u bjelopoljskoj opštini. i. periĆ

Detalj iz Lipske pećine

Podzemna bogatstva nedovoljno ispitana, ali i ugrožena ljudskim djelovanjem

Politiko objavio da Kijev nije u stanju da se nosi sa novom ruskom ofanzivom

Ukrajini prijeti vojni kolaps

BRISEL - Ukrajina se suočava sa velikim rizikom da se njena linija fronta uruši gdje god Rusija odluči da koncentriše svoju ofanzivu, objavio je briselski portal Politiko, pozivajući se na navode ukrajinskih visokih oficira.

Više ukrajinskih vojnih zvaničnika, koji su zahtijevali da ostanu anonimni, ispričali su kako će, zahvaljujući mnogo većem broju vojnih jedinica i

kontrolisanim bombama koje nedjeljama razaraju ukrajinske položaje, Rusija vjerovatno moći da probije liniju fronta i uništi je u nekim oblastima. - Sada ništa ne može pomoći Ukrajini, jer ne postoje ozbiljne tehnologije koje mogu da nadoknade veliku masu trupa koju će Rusija najvjerovatnije baciti na nas. Mi nemamo tu vrstu tehnologije, a ni Zapad je nema dovoljno - rekao je za Politiko jedan visoki vojni izvor.

Beogradski izbori zakazani za 2. jun

BEOGRAD - Predsjednica

Skupštine Srbije Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike za Skupštinu grada Beograda za 2. jun.

- Na zahtjev opozicije i uz izričitu volju predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića odlučili smo da ovi izbori treba da se održe u najkasnijem mogućem terminu u skladu sa Usta-

vom i zakonima Republike Srbije - navela je Brnabić. Ona je sve političke stranke i koalicije pozvala da se nadmeću u idejama i planovima i da u svakom trenutku, koliko god je to moguće, vode računa da izborna utakmica bude fer i korektna. Naglasila je i da ne postoji nikakva mogućnost da se datum izbora pomjeri.

Dan žalosti u Finskoj zbog pucnjave u školi

Motiv napada bilo vršnjačko nasilje

HELSINKI - Zastave širom

Finske spuštene su juče na pola koplja nakon pucnjave u osnovnoj školi u gradu Vanta u kojoj je jedan učenik ubijen, a dvije učenice teško ranjene. Finska policija utvrdila je u međuvremenu da je motiv

dvanaestogodišnjaka koji stoji iza tog napada, vršnjačko nasilje kojem je bio izložen. Policija je saopštila da su i osumnjičeni i žrtve napada državljani Finske, s tim što je jedna od dvije povrijeđene djevojčice Albanka, porijeklom sa Kosova.

Jak zemljotres pogodio Tajvan Devetoro mrtvih, više od 900 povrijeđenih

TAJPEJ - Najmanje devet osoba je poginulo, a više od 900 je povrijeđeno u snažnom zemljotresu koji je juče ujutru pogodio istočnu obalu Tajvana.

Potres je izazvao rušenje 26 zgrada pod čijim je ruševinama ostalo zarobljeno najmanje 120 ljudi na čijem izvlačenju rade spasilačke ekipe i vojska. Zemljotres je bio jačine 7,2 stepena Rihterove skale sa epicentrom na 18 kilometara južno od grada Hualijena, nakon koga je zabilježeno još najmanje 100 naknadnih potresa. Ovaj potres smatra se najjačim na Tajvanu u posljednjih 25 godina.

Na dvodnevnom samitu ministara inostranih poslova država članica NATO, koji je juče povodom 75. godišnjice tog saveza počeo u Briselu, biće riječi o preuzimanju koordinacije dostave oružja Ukrajini koju za sada vode Sjedinjene Države.

Takav potez bi, kako prenose zapadni mediji, učinio NATO „otpornim na Trampa“, od koga Alijansa strahuje da bi, u slučaju reizbora na čelo Sjedinjenih Država, ukinuo

pomoć Ukrajini ili bi je natjerao da preda teritoriju Rusiji. U međuvremenu je i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg predložio petogodišnji paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 100 milijardi eura, kojim bi sjevernoatlantski savez pružio direktniju podršku Kijevu, potvrdila su, za Rojters, petorica neimenovanih diplomata. Navode da će u skladu sa tim planom NATO preuzeti neke obaveze koordinisanja od

Sve teža situacija za ukrajinsku vojsku na frontu

Ramštajn grupe, koju predvode Sjedinjene Države, s ciljem da se NATO zaštiti od bilo kakvog smanjenja američke

finansijske podrške ukoliko se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću, prenosi britanska agencija.

Austrijska policija vjeruje da je nestala dvogodišnjakinja iz Bora oteta

Djevojčica Danka najvjerovatnije je snimljena u Beču

Nalog za objavljivanje novih fotografija djevojčice austrijsko javno tužilaštvo izdalo je nakon što je Dankina porodica pogledala snimke nastale u centru Beča i policiji prenijela da vjeruje da je u pitanju upravo njihovo nestalo dijete. Bečka policija je juče pozvala sve koji prepoznaju dvije žene sa tog snimka ili znaju gdje se one nalaze da ih o tome hitno obavijeste

BEOGRAD/BEČ – Bečka policija zatražila je juče, po nalogu javnog tužioca Austrije, objavljivanje novih fotografija na kojima se vidi djevojčica koja podsjeća na nestalu dvogodišnju Danku Ilić iz Bora.

Nalog austrijskog javnog tužioca izdat je, kako je saopštila tamošnja policija, jer se sumnja da je dvogodišnja djevojčica, koja je prošlog utorka neobjašnjivo nestala sa porodičnog imanja njene majke u selu Banjsko Polje kod Bora, oteta. Austijska policija se u potragu za Dankom Ilić uključila nakon objavljivanja video-snimka nastalog u subotu na tramvajskoj stanici u centu Beča na kome se vidi djevojčica, koja odgovara opisu nestale dvogodišnjakinje, u pratnji dvije žene. Bečka policija je juče pozvala sve koji prepoznaju dvije žene sa tog snimka ili znaju gdje se one nalaze da ih o tome hitno obavijeste.

Nalog za objavljivanje novih fotografija djevojčice austrijsko javno tužilaštvo izdalo je nakon što je Dankina porodica pogledala snimke nastale u centru Beča i policiji prenijela da vjeruje da je u pitanju njihovo nestalo dijete. - Nakon što su rođaci nestale djevojčice pogledali snimke, pretpostavili su da je vrlo vjerovatno da je riječ o djevojčici

iz Srbije - navodi se u saopštenju bečke policije koje je prenijela agencija Tanjug.

Snimak iz centra austrijske prijestonice napravio je srpski državljanin koji živi u Beču i koji je u subotu na tramvajskoj stanici „Šotenring“, u pratnji dvije žene, uočio djete koje liči na nestalu dvogodišnjakinju iz Bora.

MUP Srbije pozvao novinare da ne uznemiravaju inspektore

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije izdalo je juče apel kojim od predstavnika medija zahtijevaju da pripadnike policije koji rade na slučaju nestanka dvogodišnje Danke Ilić,

ne pozivaju direktno na službene brojeve telefona i od njih traže informacije, izjave i mole za gostovanja, već da im omoguće da nesmetano obavljaju svoj rad.

Podsjetili su i na proceduru Ministarstva unutrašnjih poslova koja predviđa da se kominikacija i saradnja sa medijima odvija isključivo putem Odjeljenja za medije i komunikacije.

On je taj snimak imejlom poslao srpskoj policiji koja je ga je potom proslijedila austrijskim kolegama koje su od tada uključene u potragu za Dankom.

– Istragu o sumnji na otmicu djeteta preuzela je bečka državna kriminalistička policija – navedeno je u saopštenju tamošnje policije.

Za Dankom Ilić u međuvremenu je raspisana i žuta Interpolova potjernica, dok je u Srbiji zbog njenog nestanka prvi put aktiviran sistem „Pronađi me“. Dankina majka Ivana ranije je ispričala da je djevojčica iz dvorišta porodične vikendice u Banjskom Polju nestala za svega nekoliko minuta, koliko je njoj trebalo da starijem djetetu da vodu.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Snimak iz Beča

Zastave na pola koplja

Izrečena presuda optuženom za ubistvo Mila Ilića i Veselina Kalezića, oslobođen optužbe da je formirao kriminalnu organizaciju

Marjan Vujačić osuđen na 20 godina zatvora

PODGORICA – Marjan

Vujačić je i u ponovnom postupku pred Višim sudom osuđen na ukupno 20 godina zatvora za ubistvo Veselina Kalezića i Mila Ilića, dok je oslobođen optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.

Presudu je izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Amir Đokaj

On je pojasnio da je tokom sudskog postupka dokazano da je Vujačić sa leđa ubio Kalezića i Ilića.

Sud nije prihvatio kvalifikaciju tužilaštva da je Vujačić počinio ova ubistva iz niskih pobuda i na podmukao način, držeći da se radi o članu suprotstavljene kriminalne organizacije.

Da bi se djelo kvalifikovalo kako je tužilaštvo smatralo da treba, bilo je neophodno da optuženi iskaže posebnu lukavost i prepredenost i smišljeno odabere način ubistva.

Osim toga, tokom suđenja nije dokazano da su pokojni Kalezić i Ilić bili članovi neke od kriminalnih organizacija da bi ih Vujačić ubio iz tog razloga. Sud je utvrdio da Vijačić ubistva nije počinio iz niskih pobuda, pojašnjavajući da optuženi sa pokojnima nije imao interpersonalne poremećene odnose koji bi uticali na motiv ubistva.

Iz dokaza sud je utvrdio da Vujačić nije izvršio stvaranje kriminalne organizacije za koju je neophodna jasna kriminalna hijerarhija.

Nema dokaza da je Vujačić vrbovao pripadnike, vršio njihovu kontrolu i nadzor, davao im zadatke i da je ova organizacija imala tri člana što je minimalni uslov za ovu kvalifikaciju.

Tužilaštvo je koristilo uopštene termine, navodeći da je Vujačić organizator organizacije sa tri neidentifikovana člana.

Iz tog razloga Vujačić je za ubistva Kalezića i Ilića dobio po 15 godina robije što je maksimalna kazna za ubistvo, 10 godina za stvaranje kriminalne organizacije i po godinu za dva djela nedozvoljenog držanja oružja.

– Primjenom člana 48 ZKP-a sud je izrekao jedinstvenu i maksimalnu kaznu zatvora od 20 godina zatvora jer za krivično djelo ubistvo zakonom nije propisana kazna dugotrajnog zatvora – pojasnio je sudija Đokaj.

Podsjetimo, Ilić je ubijen 30. aprila 2019. nakon što je u blizini Autobuske stanice u Podgorici izašao iz kladionice i krenuo ka svom automobilu. Kamere su tada snimile osobu sa kačketom koja je ispalila 13 hitaca.

Ilićev prijatelj Veselin Kalezić ubijen je 19. novembra 2018. u podgoričkom naselju Stari aerodrom ispred kafića „Level“. U njega je ispaljeno 10 hitaca, a kamere su snimile likvidaciju. Vujačić je uhapšen 12. juna 2019. godine u Novom Sadu zbog sumnje da je 2017. godine u Vranju sa više od 30 hitaca iz vatrenog oružja ubio Jugoslava Cvetanovića. Ovo ubistvo vodi se kao odmazda Luke Bojovića, jer je Cvetanovićev brat Saša u zatvoru zbog ubistva Nikole Bojovića u Beogradu. B. R.

Policija u Baru podnijela prijavu protiv sugrađanina zbog nelegalnog držanja oružja Oduzeta dva pištolja i municija

BAR – I. R. iz Bara uhapšen je nakon što je policija kod njega pronašla oružje i municiju, saopšteno je iz Uprave policije.

– Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar, postupajući po naredbi suda, izvršili su pretres stana i drugih prostorija koje koristi I. R. iz Bara i lišili ga slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih ma-

Istražitelji utvrđuju sve okolnosti zločina na magistralnom putu Podgorica – Cetinje

PODGORICA – Radovan

Marković (29) preminuo je sinoć od posljedica povreda koje su mu nanijele nepoznate osobe iz vatrenog oružja oko 18.40 sati na magistralnom putu Podgorica – Cetinje u Meterizima. Do zaključenja broja lista napadači nijesu pronađeni. Nezvanično nam je saopšteno da se traga za dvije osobe koje su, nakon što su pucale u Markovića, pobjegle vozilom, koje je, kako su naveli iz policije pripadalo ubijenom.

Marković ubijen, potraga za napadačima

Marković je pronađen pored zapaljenog vozila sa prostrijelnim ranama. Prevezen je u Klinički centar Crne Gore, gdje je ubrzo preminuo. Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Radio Cetinje, u zapaljenom vozilu bilo je oružja i municije.

Iz Uprave policije saopštili su da preduzimaju intenzivne aktivnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti i rasvjetljavanja događaja.

Kako su naveli, preduzimaju se potražne radnje i pretraga terena „u pravcu bjekstva izvršioca ili više njih“.

Višem sudu dostavljen ispravljeni akt tužilaštva

-U toku su prikupljanja obavještenja od više lica, te se preduzimaju i druge operativno – taktičke mjere i radnje. Svi kapaciteti obavještajno bezbjednosnog sektora stavljeni su na raspolaganje u cilju rasvjetljavanja ovoga događaja - naveli su iz policije. A. R.

SDT dopunilo optužnicu protiv Božovića i ostalih

Sa privođenja

terija – navodi se u saopštenju. Prilikom pretresa, kako je rečeno, pronađen je i oduzet pištolj, „CZ“ kalibra 6,35 mm i četiri komada municije. Takođe, kod I. R. je pronađen i pištolj „HS Produkt“, za koji posjeduje oružni list, a koji će biti predmet upravnog postupka.

– Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru – kazali su iz policije.

C. H.

PODGORICA – Specijalno tužilaštvo dostavilo je Višem sudu na ponovnu kontrolu dopunjenu i ispravljenu optužnicu protiv predsjednika opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, nedozvoljeno držanje oružja, pranje oko sedam miliona eura, šverc 4.300 kilograma kokaina, potvrdila je za Pobjedu savjetnica za odnose sa

javnošću Višeg suda Marija Raković.

Pored Božovića, na optužnici nalaze se i Mileta Ojdanić, Ljubo Milović, Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčet, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezi-

vao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović

U optužnici je predloženo da se okrivljenima koji su u pritvoru ta mjera produži, a onima koji su u bjektsvu da se sudi u odsustvu. Podsjećamo da je Božović na ročištu za kontrolu optužnice vanraspravnom vijeću sutkinje Vesne Kovačević predočio da u vrijeme kada ga SDT tereti da je ljudima iz kriminalnog miljea odavao tajne podatke sa sjednica Odbora

za bezbjednost nije ni bio poslanik.

-Pr ema optužnici Mileta Ojdanić i Ljubo Milović su 2019. godine osnovali kriminalnu organizaciju, nakon čega je Ojdanić mene angažovao da odajem informacije. Ja 2019. nijesam bio poslanik, već sam poslanički mandat dobio tek godinu kasnije 13. oktobra 2020. Nekada smo imali u tužilaštvu tajnovica, a sad imamo ,,putnika kroz vrijeme“. Ovaj tužilac unaprijed zna ko će biti na kojoj poziciji, ko će

Marjan Vujačić

Mila Božovića

Barska policija podnijela prijavu protiv osam osoba Graničnog policajca terete za

zloupotrebu, a sedam ruskih državljana za falisfikovanje

BAR - Protiv graničnog policajca iz Kotora M.R. (56) podnijeta je krivična prijava zbog zloupotrebe službenog položaja, a protiv sedam državljana Rusije zbog sumnje na falsifikovanje isprave.

pobijediti na izborima – kazao je tada Božović.

On je istakao da je besmislena tvrdnja SDT-a da je pripadnik kavačkog klana koji je lišio života njegove prijatelje Đorđa Boretu, Sašu Markovića i Gorana Đuričkovića.

-Sa kavačkom kriminalnom organizacijom ne mogu imati dodirnih tačaka – kazao je optuženi Božović.

Specijalno tužilaštvo tereti Božovića da je kao poslanik u parlamentu Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i od-

U optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je predloženo da se okrivljenima koji su u pritvoru ta mjera produži, a onima koji su u bjektsvu da se sudi u odsustvu

branu Skupštine imao zadatak da prikuplja informacije za potrebe i korist kriminalne organizacije. Prema navodima optužnog akta, Božović je učestvovao i u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po, a njegov udio iznosio je 140 kilograma. Božović se tereti da je sa optuženim Ljubom Milovićem, Ojdanićem i Lazovićem u toku januara i februara 2021. godine iz Ekvadora, preko Kraljevine Belgije do Kraljevine Holandije prenosio 846 kilograma kokaina. To su učinili s osobama koje su, kako piše u optužnici, na kriptovanoj aplikaciji „Skaj ECC“ koristili nadimke „Nw night!!!“, „Wolk“, „Pacino New“ i „Hulk new“. Prema navodima optužnice, Knežević je imao zadatak da kao policijski službenik, a potom i funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke u vezi s aktivnostima i predmetima koji se tiču krijumčarenja kokaina ove, ali i suprotstavljene škaljarske kriminalne grupe. Navodi se da je po ,,nalogu organizatora kriminalne organizacije Ljuba Milovića preduzimao policijske aktivnosti u skladu s interesima kriminalne organizacije i obavještavao ga o planiranim aktivnostima

Uprave policije Crne Gore i bezbjednosnih službi drugih država“.

Specijalno tužilaštvo je analizom komunikacija ove kriminalne organizacije preko „Skaj“ aplikacije zaključilo i da je Knežević imao zadatak da prati aktivnosti Uprave policije Crne Gore koje se preduzimaju ili treba da se preduzmu prema Radoju Zviceru i o tome obavještavao Milovića, a sve kako Zvicer ne bi bio uhapšen.

B. R.

M.R. je raspoređen na poslovima granične kontrole na Graničnom prelazu Sitnica, a službenici policije u Baru došli su do sumnje da je na pasošima osam državljana Rusije upotrijebio službeni pečat, iako oni nijesu ušli u Crnu Goru

preko tog graničnog prelaza. - On je tako izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave - kazali su u policiji, pojašnjavajući da je imao namjeru da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja i ovlašćenja. Na taj način M.R. je, kako ističu, neistinito predstavio pravnu činjenicu u pogledu ulaska ovih stranih državljana u Crnu Goru, a u cilju sticanja prava boravka istih u našoj državi.

- Takođe, za krivično djelo falsifikovanje putem pomaganja sumnjiči se A.G. (56), državljanin Ruske Federacije, koje je izvršio na način š to je državljanima Ruske Federacije, za novčanu naknadu, vršio uslugu obezbjeđenja unosa u putne isprave ulaznog pečata službi sa graničnih prelaza Crne Gore - dodali su u policiji.

Krivične prijave su, po nalogu tužioca, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave, podnijete i protiv ruskih državljana

E.D.S, A.D.V, M.K.V, Z.P.S, Lj.P.N, J.K.A

- Osim toga, napomene radi, policija je u prethodnom periodu, u odnosu na ovaj predmet, podnijela krivične prijave i uhapsila još dva lica, I.G. i V.S, koji se sumnjiče za krivično djelo falsifikovanje isprave - kazali su u policiji. Po nalogu postupajućeg tužioca predmetne putne isprave su privremeno oduzete. Prijave je podnijela barska policija u saradnji sa državnim tužiocem tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva. C. H.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen advokat iz Budve

Dapčevića sumnjiče za pranje

PODGORICA - Advokat Dimitrije Dapčević iz Budve uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela, pranje novca u iznosu od ukupno 2.600.000 eura. -Na osnovu višemjesečnog koordinisanog djelovanja Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode D.D. advokata iz Budve - saopštio je državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić On je naveo da će osumnjičeni biti sprovedeni specijalnom tužiocu radi saslušanja u zakonskom roku. A. R.

U Podgorici spriječen

2.600.000 eura

Zaplijenjeno 30 kilograma

marihuane, 650 grama kokaina...

PODGORICA – Službenici

Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za borbu protiv droge su prekjuče zajedno sa službenicima

Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“ uhapsili R. P. (30) iz Zete kod kojeg je pronađena marihuana, kokain i veća suma novca, i na taj način spriječili uličnu distribuciju narkotika. Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, shodno naredbi nadležnog sudije, pretresli su dva objekta stanovanja u Podgorici, kao i dva vozila, koje koristi R. P.

– Pretresom je pronađena i oduzeta biljna materija za koju se sumnja da je marihuana, težine oko 30 kilograma, praškasta materija za koju se sumnja da je kokain, težine oko 650 grama, novac u iznosu od 11.400 eura, a za koji se sumnja da je stečen prodajom narkoti-

ka, kao i četiri mobilna telefona od kojih jedan sa kriptozaštitom. Od osumnjičenog su oduzeta i dva vozila radi dalje provjere – saopšteno je iz policije. Dodaju da su spriječili dalju distribuciju kokaina putem ulične prodaje i krijumčarenje marihuane. C. H.

Advokata Dimitrija Dapčevića privode na saslušanje

šverc narkotika

Policija po nalogu tužioca prikuplja dokaze o zločinu

Program održavanja i zaštite regionalnih i magistralnih puteva za ovu godinu

Za sanaciju klizišta, kosina i mostova 7,34 miliona eura

PODGORICA – Programom izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite regionalnih i magistralnih puteva za ovu godinu je predviđena sanacija devet klizišta, sedam mostova, tri kosine i jedna kritična tačka. Planirani radovi vrijedni su 7,34 miliona eura.

DOBRAKOVO

U program koji je usvojila Vlada navodi se da je sredinom marta počela sanacija klizišta Dobrakovo između graničnih prelaza Crne Gore i Srbije. Putem tendera posao vrijedan 5,2 miliona eura dobila je danilovgradska kompanija Eurozox, a za nadzor Geotechnics Projects & Consulting.

Predviđena je sanacija kritične tačke Sokolovina na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac (10,58 miliona), mosta Manastir Morača na magistralnom putu Podgorica – Kolašin (364.900 eura). Ovih dana biće okončana sanacija klizišta Gojakovići na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac

Radove će okončati do septembra 2025. godine. U junu prošle godine počela je sanacija klizišta Gojakovići na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac. Radove izvodi Intermost d.o.o. Podgorica, vrijedni su 278.250 eura sa PDV-om, a stručni nadzor Projectman d.o.o. Podgorica (4.997 eura sa PDV-om). Okončanje radova je najavljeno za prvo tromjesečje ove godine.

– Dionica puta iznosi 23 metra. Radovi su zaustavljeni jer je ustanovljeno da je neop -

hodno uraditi dodatna geološka ispitivanja, što je uslovilo izmjenu glavnog projekta. U septembru je potpisan aneks ugovora kojim je utvrđena nova cijena radova - 332.306 eura. Posao je nastavljen 14.septembra. Stručni nadzor obavlja Projectman d.o.o. Podgorica ( 4.997 eura) – navedeno je u dokumentu. Najavljeno je da će u drugom kvartalu ove godine početi sanacija klizišta Jabuka na regionalnom putu Murino – Bjeluha. Izvođač radova (132.664 eura) je Građevinarstvo i sa-

vjetovanje, d.o.o. Podgorica, a predviđeno je da traju 120 dana. Za sanacija klizišta Timar na regionalnom putu Virak –Tušina predviđeno je 623.000 eura. Projekat je uradila firma Optimusproject, d.o.o. Podgorica (20.627 eura). Programom je predviđena i sanacija klizišta na putu Mateševo-Kolašin (449.450 eura), zatim Podvade na regionalnom putu Berane –Petnjica (153.080 eura), Provalija na magistralnom putu Žabljak – Šavnik (372.020 eura), Brvenica na regionalnom putu Pljevlja – Gradac (264.330 eura).

Prije dvije sedmice je okončana sanacija klizišta Bukovik 2 na magistralnom putu Petrovac – Podgorica. Radovi su trajali deset mjeseci, izveo ih je Intermost d.o.o. Podgorica, a koštali su 1,30 miliona eura. Ta kompanija radiće i sanaciju kritične tačke Sokolovina na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac. Najavljeno je da će radovi vrijedni

10,58 miliona eura sa PDVom, početi u julu ove godine, i da traju godinu. Stručni nadzor obavlja Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja a.d. Podgorica (87.422 sa PDV-om). Na spisku projekata je sanacija kosine na izlaznom portalu tunela ,,Ivica“ na magistralnom putu Žabljak – Šavnik koštaće 245.640 eura. Za projektanta je izabrana firma Civil engineer d.o.o. Podgorica (22.808 eura) ali se navodi da je ugovor raskinut zbog neispunjenja ugovornih obaveza. Sanacija kosina na regionalnom putu R-24 Buča-Lubnice (trogodišnji projekat), koštaće 78.320 eura, a kosine „Galev krš“ na regionalnom putu Đurđevića Tara - Mojkovac, sa prilaznicama ( dvogodišnji projekat), 48.950 eura.

GAZELA

Dvogodišnji projekat - sanacija mosta Manastir Morača na magistralnom putu Podgorica – Kolašin, počeće ove godine

Sredinom marta počela je sanacija klizišta Dobrakovo između graničnih prelaza Crne Gore i Srbije. Posao vrijedan 5,2 miliona eura dobila je danilovgradska kompanija Eurozox, a radove će okončati do septembra 2025. godine

koštaće 364.900 eura. Projekat je uradio Optimusproject, d.o.o. Podgorica. Rekonstrukcija mosta Gazela, dužine 150 metara, na magistralnom putu Mojkovac – Ribarevina takođe će početi ove godine, prema projektu koji je ujradio Put-inžinjering. Predviđeno je da se posao okonča 2026.godine. Izrada tehničke dokumentacije je završena. Ugovorena vrijednost posla je 35.755 eura. Sanacija mosta Kruče na magistralnom putu Bar – Ulcinj. Rado vi 2023-2025 koštaće 898.900 eura. Projektant Projectman d.o.o. Podgorica, projekat koštao 32.065 eura, a Ujtin potok na magistralnom putu Bar – Ulcinj, radovi 2023-2025, koštaće 549.130 eura. Projektant Projectman DOO Podgorica, koštao projekat 32.085 eura. Rekonstrukcija mosta „Pivsko jezero“, dužine 492 metra, na magistralnom putu Šćepan Polje – Plužine, koštaće 76.650 eura. U toku je postupak javne nabavke za izbor projektanta. Sanacija mosta „Bare Kraljske“ (2024- 2025.godine), koštaće 48.950 eura a Ravnjak na regionalnom putu Đurđevića Tara-Mojkovac, sa prilaznicama, izvođenje radova za 20242025, radovi 48.950 eura.

D. ŠAKOVIĆ

DANILOVGRAD – Na području Danilovgrada ima 711 registrovanih poljoprivrednih proizvođača. Opština će ih ove godine podržati sa 250.000 eura, na koliko je planiran agrobudžet.

Iz lokalne uprave objašnjavaju da gazdinstva karakteriše višegranska proizvodnja, ali se primjećuje prelaz na specijalizaciju određene vrste proizvodnje namijenjene prvenstveno za tržište.

– To se naročito odnosi na proizvodnju mlijeka na farmama, proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru i na otvorenom, plantažni uzgoj grožđa i voća. Što se tiče peradarstva i svinjarstva proizvodnja je organizovana na niz manjih farmi i na velikim farmama koje su nastale privatizacijom društvenih farmi (,,Martinići“ – ko-

ke nosilje, ,,Spuž“ – uzgoj svinja). Takođe, imamo značajnu proizvodnju meda (pčelarstvo), kavezni uzgoj ribe (pastrmke) i proizvodnju pečuraka – kazali su iz Opštine. Dodaju da vrste poljoprivredne proizvodnje diktira i geografski položaj Danilovgrada. – Bjelopavlićka ravnica, koja čini pretežni dio poljoprivrednog zemljišta, sa dosta dobrim pedološkim karakteristikama i kroz koju čitavom dužinom protiče rijeka Zeta, predstavlja resurs koji se za naše uslove može smatrati vrlo povoljnim, posebno za biljnu proizvodnju. Na tom području je smješten i najveći broj farmi. Obodna brdska područja su pogodna za vinogradarstvo, a brdsko područje i katuništa u planinskom području Sinjajevine, Lukavice, Ponikvice i Latičnog obezbjeđuju dobre uslove za bavljenje

stočarstvom – objasnili su iz lokalne uprave. Opština poljoprivrednicima nudi šest podsticajnih mjera. – Poljoprivrednici se mogu prijaviti za subvencije za proizvođače mlijeka, u iznosu od šest centi po litru, besplatnu uslugu žetve i besplatnu uslugu berbe kukuruza. Predviđe-

na je i podrška za površine pod silažnim kukuruzom (100 eura po hektaru). Određena je i podsticajna mjera koja se odnosi na besplatne solarne uređaje i ona se podržava od 2008. godine (besplatna ugradnja solarnih panela na katunima, na kojima nije obezbijeđeno snabdijevanje električnom

energijom redovnim putem, kao i podrška za učešće na sajmovima. Agrobudžet za 2024. godinu iznosi 250.000 eura –naveli su iz Opštine. Kako kažu, najveća izdvajanja iz agrobudžeta su za subvencije za mlijeko, osim toga veliki broj poljoprivrednih proizvođača se prijavljuje i za besplatnu žetvu i berbu kukuruza. – Besplatna usluga žetve 2023. godine je odrađena kod 91 proizvođača na 136,8 hektara, a berba kukuruza kod 43 proizvođača na 41,04 hektara. Što se tiče podrške za površine pod silažnim kukuruzom, ostvareno je 15 poljoprivrednih proizvođača sa ukupnom površinom od 72,45 hektara. Za dodjelu besplatnih solarnih uređaja interesovanje se mijenja, jer ta stavka varira od godine do godine. S obzirom na to da se mjera sprovodi od 2008. godine imamo

i manji broj podnešenih zahtjeva. Subvencije za mlijeko se uplaćuju direktno mljekarama i sirarama, na osnovu mjesečnih izvještaja otkupa koje nam prosljeđuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – saopštili su iz lokalne uprave. Prema evidenciji u registar osiguranika koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede upisano je 87 poljoprivrednika sa područja Danilovgrada. Programom podsticajnih mjera nije predviđena podrška osiguranju. Kada je o naknadi štete riječ proizvođači najčešće prijavljuju štetu nastalu uginućem stoke, usljed poplava, nevremena praćenog olujnim vjetrom ili gradom, te usljed požara. Ove godine je za tu namjeru predviđeno 27.440 eura.

RADOVI U ZAVRŠNOJ FAZI: Klizište Gojakovići

Kolašin: Na sjednici UBNOR-a i antifašista usvojen program rada za ovu godinu

Prioritet zgrada Stare škole i Spomenik palim borcima

U zgradi Stare škole je 1943. godine održano zasijedanje

Volonter

Janko

ZAVNO-a Crne Gore i Boke. Postolje Spomenika palim borcima u centru grada što prije treba građevinski zaštititi Spomen kompleks na Brezi je otvoren za posjetioce od 1. maja do 30. septembra. Pošto UBNOR i antifašisti nemaju sredstava da plaćaju radnika koji bi radio taj posao - otvarao kompleks, rješenje je ponudio Janko Vlahović, inače član Udruženja koji besplatno tih pet mjeseci otvara spomen kompleks na Brezi, dočekuje goste i tutističke grupe kojih je sve više, daje im potrebne informacije. Janko to radi volonterski sa puno ljubavi, nastavljajući tako porodičnu brigu o spomen kompleksu na Brezi – njegov otac Gojko Vlahović, kao višegodišnji predsjednik UBNOR-a i antifašista je najzaslužniji što se održava i spomen kompleks na Brezi i svi ostali spomenici na području opštine.

KOLAŠIN - Biti u organima i institucijama UBNOR-a i antifašista u gradu koji je ratna prijestonica Crne Gore i adresa istorijskih odluka u Drugom svjetskom ratu, znači doživjeti antifašizam kao trajni zadatak. I biti stalno mobilan i spreman da se reaguje, da se bude prisutan, da se sačuvaju tekovine NOR-a od sve češćih nasrtaja. Revizija istorije je nemoguća, revizija civilizacije je neisplativa čak i onda, kada u svojim pokušajima – kao trenutno u Crnoj Gori – ima podršku dijela pojedinaca koji vrše lokalnu ili državnu vlast - poručeno je sa sjednice UBNOR-a i antifašista Kolašina.

Na sjednici je usvojen izvještaj u radu za 2023. godinu a, kako je istakao Darko Bula-

tović, predsjednik UBNOR-a i antifašista, jedan od glavnih učinaka je završetak konzervatorskih radova na spomen-kompleksu na Brezi i na Danilovom mostu na Mrtvici. – Oba prokjekta su realizovana u saradnji sa opštinom Kolašin i Ministarstvom kulture i medija. Centralnom državnom proslavom obilježili smo

80 godina od zasijedanja ZAVNO-a Crne Gore i Boke na kojem je počelo vraćanje državnosti Crne Gore.

ODRŽAVANJE

U saradnji sa Vojskom Crne Gore, redovno je održavan spomen kompleks na Brezi. Organizovano je obilježavanje 13.jula, Dana državnosti i Dana ustanka crnogorskog naroda kao i manifestacija „Stazama Veljka Vlahovića“. Naše delegacije su bile i na Neretvi i na Sutjesci gdje su se obilježavali veliki jubileji revolucije. Posjetili smo i položili cvijeće na sve pomenike na području opštine koji „pričaju“ o herojima koji su život dali za slobodu - kazao je Bulatović. U Planu rada prioritet je dat sanaciji postolja na Spomeniku palim borcima u centru Kolašina. Insistiraće se od lokalne uprave i nadležnog ministarstva da se što prije građevinski zaštiti postolje koji je decenijama prepoznatljivost „male varoši“. Takođe, nastaviće sa zahtjevima da konačno počne rekonstrukcija zgrade Stare škole u kojoj je 1943. godine održano zasijedanje ZAVNO-a Crne Gore i Boke. Obilaziće i održavati sve spomenike iz NOR-a na području opštine, obilježavati istorijske datume i događaje kojima se

pamti i brani slobodarska istorija Crne Gore. UBNOR i antifašisti Kolašina, svoje izborne aktivnosti, kako je najavljeno, završiće do kraja juna ove godine.

IZVJEŠTAJ U izvještaju o radu UBNORA-a i antifašista se ističe da su u proteklom četvorogodišnjem mandatu u turbulentnom i izazovnom vremenu, ispunili sve planirane ali i ostale zadatke u vezi sa čuvanjem istorije i antifašizma. Imali su dobru saradnju sa SUBNOR-om Crne Gore i sa lokalnom upravom. Sarađivali sa predsjednicima opštine koji su bili na toj funkciji za protekle četiri godine – Milosavom Bulatovićem, Martom Šćepanović, Vladimirom Martinovićem i Petkom Bakićem. D. DRAŠKOVIĆ

PODGORICA - Berane, Nikšić, Plužine i Podgorica biće tokom aprila domaćini predstavnicima Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore u okviru manifestacije „Vojska u vašem gradu“. Na gradskim trgovima biće predstavljena sredstva i oprema Vojske, njene sposobnosti i kapaciteti, kao i mogućnosti zapošljavanja i školovanja na prestižnim vojnim akademijama u inostranstvu.

Pripadnici i pripadnice VCG sa predstavnicima Ministarstva odbrane, na infopultovima će

u direktnom kontaktu sa građanima moći da razjasne sve nedoumice oko toga kako postati dio VCG, ali i reći nešto više o prikazanoj opremi i naoružanju.

Prema rasposredu u Beranama biće 4. aprila, u Nikšiću 11, Plužinama 18, i u Podgorici 25. aprila, od 11 do 13.30 h. - Ukoliko vremenski uslovi budu dozvoljavali, planirano je i nadlijetanje gradskih središta helikopterom Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore – najavljeno je iz Ministarstva odbrane. C.G.

Cetinje: Radovi u Ulici X crnogorske brigade

CETINJE - Sekretarijat za investicije i održivi razvoj Prijestonice Cetinje započeo je radove na izgradnji parkinga uz Ulicu X crnogorske brigade, saopšteno je iz Prijestonice.

- Planirani radovi podrazumijevaju uređenje površine između Obodove zgrade i Željezare, izgradnju 30 parking mjesta, hortikulturno uređe-

nje, kao i postavljanje nove javne rasvjete - navodi se u saopštenju.

Projekat se realizuje kroz Program razvoja Prijestonice i finansira se iz kapitalnog budžeta predviđenog Zakonom o Prijestonici. Izvođač radova je Geo-Put Project d.o.o. Podgorica, a rok izvođenja radova je 40 radnih dana od dana uvođenja izvođača u posao. C.G.

Polje: Komunalna policija pojačala kontrolu

KOTOR – U susret Svjetskom danu Roma koji se obilježava 8. aprila Osnovna škola „Njegoš“ na Benovu dobila je kombi vozilo. Riječ je o donaciji Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i Nevladine organizacije OFK Nikšić ,,Fudbal da - droga ne“.

Donacijom se omogućava besplatan prevoz i povećanje broja učenika romske i egip-

ćanske populacije u osnovnim školama.

Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu prosvjete i nauke Sokolj Beganaj najavio je da će pored OŠ ,,Njegoš“ Kotor donacije biti uručene i osnovnim školama u Budvi i Ulcinju.

Direktorka škole Tamara Radonjić naglasila je da će kombi vozilo staviti u funkciju naredne školske godine. I.R.

BIJELO POLJE – Komunalna policija je podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv dvije osobe zbog nepropisnog odlaganja otpada.

Načelnik Komunalne policije Duško Drašković kazao je da su, postupajući po prijavama građana u Vranštici i Lozni, konstatovali na-

rušavanje komunalnog reda. – Pozivamo sugrađane da čuvaju životnu sredinu, poštuju komunalni red i svaku nepravilnost prijave kol centru Komunalne policije: 067/001009, te da partnerskim odnosom svi zajedno čuvamo životnu sredinu i doprinesemo da naš grad bude čistiji i ljepši – rekao je Drašković. B. Č.

SiMBol GRaDa: Spomenik palim borcima

PODGORICA – Jedan od najznačajnijih režisera Crne Gore, Hrvatske i bivše Jugoslavije Veljko Bulajić preminuo je juče u 96. godini. Regionalni mediji prenijeli su da su vijest o njegovoj smrti potvrdili članovi porodice za Večernji list.

Veljko Bulajić, reditelj i scenarista, jedinstvena ličnost svjetske kinematografije u bogatom i žanrovski raznovrsnom filmskom opusu, za sedam decenija stvaralačkog rada snimio je petnaest dugometražnih, devet kratkih, dokumentarnih filmova i četiri televizijske serije. Od prvog dokumentarca „Kamen i more“ (1953) do filmova „Libertas“ i „Mjesto sjećanja Vukovar“ (2015), s antologijskim ostvarenjima „Bitka na Neretvi“, „Vlak bez voznog reda“, „Čovjek koga treba ubiti“ i drugi Bulajićevi filmovi i danas izazivaju veliko interesovanje i znatiželju gledalaca i publike svih generacija.

SLIKE ŽIVOTA

Bulajić je rođen u Vilusima 1928. godine, djetinjstvo i ranu mladost proveo je s porodicom u Sarajevu. Te godine, sve do izbijanja rata 1941, zapamtio je kao najsrećniji period života. U sarajevskoj Ulici Osmana Arnautovića živjele su porodice Bošnjaka, Srba, Jevreja, Čeha, Crnogoraca, Njemaca, Rusa. Prema sopstvenom kazivanju, Bulajić je uvijek znao ko je i odakle je: „Cijeli život nikada nijesam dozvoljavao da se manipuliše odakle sam, ko sam i šta sam. Oduvijek sam bio Vilušanin, Nikšićanin, Crnogorac“. Drugom prilikom je pojasnio da trajno nosi u sebi „osjećaj pripadnosti samosvojnom narodu, jedinstvene, burne prošlosti“! Nakon rata našao se u Zagrebu, gdje je pri Domu JNA organizovao filmski klub u kome su prvi put poslije rata prikazivani američki i evropski filmovi. Kod Bulajića su bila presudna lična životna iskustva, od Sarajeva, gdje mu je otac bio direktor Jevrejske škole, zatim slike odlaska s braćom u partizane, gimnazija koju je završio u Nikšiću i dr. S druge strane, sva ova životna iskustva sto-

Na vijest o smrti proslavljenog crnogorskog, hrvatskog i jugoslovenskog reditelja

Preko Vilusa i Zagreba do vrha svjetskog filma

Bulajić je obilježio crnogorsku, hrvatsku i svjetsku kinematogra ju XX vijeka kultnim lmovima, „Bitka na Neretvi“, „Vlak bez voznog reda“ i dr. Ostavio je iza sebe grandiozno lmsko djelo i bio jedan od rijetkih posvećenika lma za koga je živjeti značilo ispričati život lmskim jezikom

pila su se s njegovim studijama i učenjem filmske umjetnosti kod Ćezare Savatinia na poznatoj Ćinećita u Rimu, gdje je otišao kao stipendista iz Zagreba i upoznao se neposredno s italijanskim neorealizmom i virtuozima filma Federikom Felinijem , Vitoriom de Sikom, a volontirao je u filmu „Zemlja drhti“ Lukiana Viskontia

Nakon studija i prvih filmskih iskustava u Italiji, Bulajić se vraća i nastavlja rediteljsku karijeru u Jugoslaviji. Snimio je dokumentarni film „Kamen i more“ kojim je zabilježio antologijske i dragocjene kadrove Crnogorskog primorja i pejzaža krajem pedesetih godina prošloga vijeka. Ovaj kratki film pokazao je sav raskoš Bulajićevog talenta i već nagovijestio njegov prepoznatljiv filmski rukopis (istančan osjećaj za autentičnost, simboliku i detalje). Karakteristika ukupnog Bulajićevog opusa jesu slojevitost i tematska i žanrovska raznovrsnost. U toj slojevitosti izdvajaju se ključne cjeline kao što su dokumentarne i klasičnim neorealizmom inspirisane, crno-bijele, epske drame („Vlak bez voznog reda“, „Uzavreli grad“, „Kozara“); zatim istorijski spektakli snimljeni u koloru („Bitka na Neretvi“, „Atentat u Saraje-

vu“ i „Visoki napon“) i na kraju njegova stilizovana ostvarenja u različitim tehnikama (kolor i crno-bijelo) u kojima ima raznih uticaja, horora i nadrealizma („Rat“, „Pogled u zjenicu sunca“, „Čovjek koga treba ubiti“).

No, uprkos ovoj raznovrsnosti ima nešto što Bulajićev filmski rukopis čini jedinstvenim i prepoznatljivim. To je nekad

replika, koji i u igranom materijalu imaju naznake doku-

autentičnim životnim situa-

vima nikakve mimikrije, izvještačenosti, oponašanja i mimezisa. Sva njegova mudrost, umjetnički kredo, način stvaranja i razmišljanja o filmu, sastoji se od toga da kao filmski stvaralac bude posrednik između znanja, iskustva i autentičnih životnih situacija i sudbina.

VLAK I NERETVA

ci vole, a to su „trenuci visoke I. Brešan). MaCvetajeve, između života i poezije stoji znak jednakosti (Brodski), tako je i

i filma. Nema u Bulajićevim fil-

ni film „Vlak bez voznog reda“ govori o kolonizaciji

ali ljudi u „Lovćen filmu“ nijesu imali interesa, nego su od Bulajića tražili da snimi film o krvnoj osveti. Takođe, tadašnja, crnogorska vlast nije imala viziju da shvati i podrži ideju Bulajića da snimi igrani film o knjazu Danilu, koji je, kako je rekao „dao temelj Crnoj Gori“. Tako je Bulajić ostao po strani od velikih crnogorskih tema, a nama danas ostaje da zamišljamo kako bi u režiji ovog velikog maestra filma izgledala Bitka na Grahovcu, Vučedolska bitka, Skadar-

li ovdje da ponavljam onu staru tezu da su prošlost i istorijski događaji jednog naroda živi u sjećanju jedino ukoliko su dobili svoj puni izraz u nekoj umjetničkoj formi, bilo da se radi o filmu, književnosti i sl. „Vlak bez voznog“ reda bio je presudan za Bulajićev rediteljski opus. Iskazao se ovim filmom i pred domaćom publikom, a dobio je velike ovacije i na inostranoj sceni. Za

ovaj film dobio je prvu Zlatnu arenu u Puli, film je distri-

buiran u 46 zemalja. Prikazan

bio je nagradu kritike sa kon-

epopeja pod bijelim terorom i nacionalna i državna propast 1918. godine. Treba

zagore u Baranju. Prema riječima Bulajića, prvobitno je film za temu trebalo da ima kolonizaciju Crnogoraca u Vojvodinu, ska bitka ili crnogorska

statacijom da se ovim filmom

nematografije“.

Uslijedili su zatim filmovi

„Rat“ (1960), sa naučnofantastičnom tematikom o pri„Uzavreli grad“ (1961), o in-

jetnjama nuklearnim ratom, darni film „Kozara“ (1962)

Povodom smrti reditelja Veljka Bulajića, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži Iks zapisao je da je Bulajićevo stvaralačko i životno djelo, u koje se ubraja i učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi i filmsko stvaralaštvo koje je iznjedrilo kultne filmove, u kontinuitetu afirmisalo vrijednosti antifašizma i slobodarske tradicije.

- Veljka Bulajića i njegov opus vječno će pamtiti Crna Gora koju je proslavio kao jedan od njenih najvećih stvaralaca i kojoj je ostao iskreno privržen do kraja

sa koscenaristima Ratkom i Stevanom Bu, o čuvenoj partizan-

bio Zlatnu arenu, prikazan je u Luvru i imao je veliki međunarodni uspjeh i dr.

renje, istorijski ratna Neretvi“, Bu-

Uvijek živio sa Crnom Gorom

života - naveo je Milatović. Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća Bulajićevoj porodici, u kojem je naveo da je riječ o jednom od najvećih filmskih reditelja na ovim prostorima i najpoznatijih Crnogoraca novijega doba. - Bio je jednako jugoslovenski, kao i crnogorski, i hrvatski neumorni umjetnički stvaralac, decenijama u samom vrhu evropske i svjetske kinematografije. Kao što je s mladalačkim žarom i crnogorskim slobodarskim nervom ušao u

ni spektakl „Bitka lajić je snimio 1969. godine. O

Bulajićevom svakako najpoznatijem filmu istoričar filma Daniel Rafaelić

partizanske redove da se bori protiv fašizma, s istim takvim entuzijazmom je kod svjetski poznatih imena učio rediteljski zanat, da bi stvaranjem filmskih remek djela proslavio i ovjekovječio Narodnooslobodilačku borbu jugoslovenskih naroda i njihovu zajedničku domovinu Jugoslaviju –kazao je Đukanović. Pored impresivne rediteljske karijere, prema riječima Đukanovića, Bulajić će ostati upamćen i kao jedan od najviđenijih građana Hrvatske u kojoj je proveo najveći dio svog života.

VELIKI AUTORSKI OPUS: Veljko Bulajić

Kadar iz lma „Bitka na Neretvi“

reditelja Veljka Bulajića (22. mart 1928 - 3. april 2024)

Satirična alegorija o nama

Prema mnogim mišljenjima, Bulajićev najbolji film sa kompleksnom obradom crnogorske istorijske teme o Lažnom caru Šćepanu Malom je film „Čovjek koga treba ubiti“. Prvi put sam ovaj film gledao 1979. godine u beogradskom bioskopu „Jadran“. Ovaj po svemu za to doba nov i neobičan film izazivao je neviđeno interesovanje publike. Danima se tražila karta više, jer je film provocirao masovnu publiku erotskim bravurama tadašnje Tanje Bošković u scenama Pakla, ali i nekom vrstom unutarnje subverzivnosti. Bilo je vrlo provokativno da se Bulajić tada odvažio za jednu satiričnu i grotesknu stilizaciju stare crnogorske teme o Šćepanu Malom. U atmosferi ondašnje socijalističke Jugoslavije film je bio jedna vrsta underground ostvarenja, plijenio je pažnju publike i intrigirao kulturnu i filmsku javnost. Film ima više semantičkih planova: jedan je istorijska legenda o Lažnom caru

napisao je da je to „film nad filmovima“. Danas se može samo zamisliti dvorana tek otvorene „Skenderije“ u Sarajevu i to veče, taj Dan republike 1969. godine, kad je ovaj najveći film socijalističke Jugoslavije prvi put prikazan. Iako nije bio lik u filmu, premijeri je prisustvovao i Tito. „Bitka na Neretvi“ je 2010. godine na festivalu u Moskvi uvrštena među deset najvažnijih svjetskih filmova o Drugom svjetskom ratu, zajedno sa ostvarenjima „Most na rijeci Kvaj“ Dejvida Lina, „Gori li Pariz“ Renea Klemana i „Spašavanje vojnika Rajana“ Stivena Spilberga. Nikad više u jednom filmu na prosto-

- Volio je Hrvatsku jednako kao svoju Crnu Goru, u kojoj je najmanje živio, ali je uvijek živio s njom, s njenim ljudima, njenim problemima i izazovima. Bio je jedan od najzaslužnijih za normalizaciju i osavremenjavanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske nakon krvavog raspada Jugoslavije, jedan od ljudi koji je svojom neiscrpnom energijom, dobronamjernošću, iskustvom i ugledom značajno doprinio i našem izvinjenju Hrvatskoj – rekao je Đukanović i dodao da će se vijek za nama po mnogo čemu pamtiti i kao vijek Veljka Bulajića.

Šćepanu Malom, a druga je univerzalna vezana za odnose dobra i zla. Film iz satiričnog i alegorijskog ugla evocira legendu o Lažnom caru Šćepanu Malom koji se u Crnoj Gori pojavljuje kao „vrhovni agent Pakla“ s idejom da preko Crne Gore vrati ravnotežu globalnom svjetskom poretku, poremećenu svrgnućem ruskog cara Petra Trećeg. Bulajić u filmu majstorski sukobljava dvije retrogradne ideologije, Lažnog cara, koji je produkt zavjere vrhovnih vođa Pakla i dogmatske (klerikalne) uticaje Crkve koja faktički upravlja državnim poslovima. Pritom, simbolički je uzeo Crnu Goru kao poprište radnje filma zbog političkih i istorijskih nestabilnosti.

ru nekadašnje SFRJ neće biti moguće sastaviti takvu ekipu velikih glumaca, posebno inostranih kakva je igrala u ovom najvećem filmskom spektaklu nekadašnje Jugoslavije: Orson Vels, Jul Briner, Franko Nero, Sergej Bondarčuk, Silva Košćina, Milena Dravić, Ljubiša Samardžić , Boris Dvornik, Bata Živojinović, Fabijan Šovagović i dr. Poslije „Bitke na Neretvi“ Bulajić snima filmove „Sarajevski atentat“ (1975) u koprodukciji sa Čehoslovačkom, Mađarskom i Njemačkom, „Čovjek koga treba ubiti“ (1979), „Visoki napon“ (1981), „Veliki transport“ (1983), „Obećana zemlja“ (1986), „Libertas“

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović saopštila je da odlazak Veljka Bulajića ostavlja ogromnu prazninu u svijetu kulture jer se radi o istaknutom stvaraocu jedinstvenog opusa i izuzetne umjetničke snage, rigoroznom interpretatoru životne borbe, inspirisanog najsvjetlijim stranicama jugoslovenskih slobodarskih tradicija.

- Veljko je bio poeta filma kroz čije djelo se ogledao veliki dio naše istorije, sa svojim dramama, kompleksnostima ovog prostora i mentaliteta – saopštila je Vujović.

(2006), koji je posvetio Marinu Držiću i bio koscenarista s Mirkom Kovačem i Ivom Brešanom. Dokumentarac „Skoplje ’63“ uvršten je 2020. godine među deset najboljih hrvatskih, dokumentarnih filmova svih vremena. Posljednji dugometražni igrani film „Bijeg do mora“ snimio je tokom 2017. godine, u Crnoj Gori i Istri, ali zvanična premijera ovog filma, nažalost, nikada nije održana. Nakon više od pola vijeka od premijernog prikazivanja „Bitke na Neretvi“, za koju je plakat radio Pablo Pikaso, ovaj ratni spektakl i danas izaziva uzbuđenje, znatiželju i veliku pažnju gledalaca. Pogotovo je zanimljivo da je film dobro prihvaćen i od mlađih generacija. To je najbolji dokaz njegove vrijednosti, a za samog Bulajića i jedan od najvrednijih komplimenata jer, kako je napisao Mirko Kovač: „Ako do provjere dođe, Veljko Bulajić stoji čvršće nego ikad, vrijeme je njegovim filmovima dalo visoku ocjenu“. „Bitka na Neretvi“ je jedan od najvećih simbola države koje već odavno nema. Iako je država u kojoj je film stvoren nestala s karte svijeta film „Bitka na Neretvi“ ostaje kao besmrtno djelo svjetske kinematografije. O stvaralaštvu ovog velikana filmske umjetnosti objavljena je 2015. godine raskošna monografija „Vlakom bez voznog reda u povijest filma“, antologijski izbor svega što je objavljeno o Bulajiću i njegovim filmovima u jugoslovenskim i svjetskim medijima, filmskim časopisima i žurnalima. U monografiji o Bulajićevom rediteljskom majstorstvu pišu i govore, između ostalih, Orson Vels, Fransoa Trifo, Andžej Vajda, Sergej Bondarčuk, Karlo Ponti, Alberto Moravija, Milan Kundera, Miloš Crnjanski, Ivo Andrić, Miroslav Krleža i drugi.

CRNA GORA U SRCU

Osim crnogorskih, jugoslovenskih i hrvatskih nagrada, Bulajić je dobitnik mnogobrojnih inostranih nagrada i priznanja: Zlatni lav u Veneciji, Zlatna nimfa u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i Nju Delhiju, Zlatni klas za najbolji film u Valjadolidu, nekoliko nagrada publike i brojnih drugih. Nagrađen je s nekoliko Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju, a film „Bitka na Neretvi“ bio je nominovan za Oskara.

Bulajić je u svim svojim filmovima, u intelektualnom i ljudskom angažmanu bio antifašista „humanista lijeve provinijencije“, veliki umjetnik koji je devedesetih bio na pravoj strani istorije. Podržavao je samostalnu i evropsku Crnu Goru, demokratske, antiratne evropske i progresivne snage i veliki umjetnik koji neprekidno nosio svoju Crnu Goru i rodne Viluse u mislima i srcu. Ljubeta LABOVIĆ

Objavljen roman ,,Smrti se podvaljuje“ crnogorskog književnika Milorada Popovića

Plod faktografije i velike imaginacije

PODGORICA – Novi

roman crnogorskog književnika Milorada Popovića ,,Smrti se podvaljuje“ objavljen je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma i Antene M. Istaknuti bosanskohercegovački i hrvatski publicista i knjiže vnik Miljenko Jergović zapisao je da je u pitanju čudnovat roman u formi obračuna s vlastitom istorijom, u kojem je ,,sve faktografski do u tančinu vjerodostojno, a istovremeno sve je plod velike imaginacije“.

- Naslov knjige preuzet uz malu, ali svakako i sudbonosnu preinaku iz ,,Enciklopedije mrtvih“, tačnije iz priče ,,Posmrtne počasti“, u kojoj Kiš pomno, na osnovu izvještaja iz druge ruke, rekonstruira sahranu jedne lučke kurve – istakao je Jergović. Pripovjedač ovoga romana, prema riječima Jergovića, rekonstruiše i sahranu Danila Kiša.

- Postoji razlika u ,,Posmrtnim počastima“, koja određuje zatim i razliku između dvije tvrdnje, one iz priče i one

koja će ući u naslov romana. U njega je upleteno nekoliko biografija, Kišova je jedna od njih, ali nema među njima biografije koja bi doista bila dovršena i kojom bi priča bila dovršena – zapisao je Jergović. Izdavači knjige su Darko Šuković i Goran Martinović, a urednica izdanja je Dragana Tripković. Knjigu je likovno opremila Suzana Pajović, a lekturu i korekturu potpisuje Đorđe Šćepović Milorad Popović je autor više knjiga poezije i dvije knjige eseja na temu crnogorskog

Izložbom ,,Revolucionarno Cetinje“ obilježeno 100 godina od smrti Jovana Tomaševića

Borba koja se olako zaboravlja

PODGORICA - Izložba radova ,,Revolucionarno Cetinje“ otvorena je u Galeriji ,,Miodrag Dado Đurić“ povodom 100 godina od smrti Jovana Tomaševića, predvodnika revolucionarnog pokreta i osnivača KPJ u Crnoj Gori.

Dr Slađana Kavarić-Mandić kazala je da stogodišnjica smrti Jovana Tomaševića, istaknute ličnosti crnogorske istorije, ali i začetnika socijalističke prakse u našoj zemlji, nije samo važan datum za razumijevanje naše narodnooslobodilačke povijesti, nego je dobar povod da razmislimo o tome gdje se kao društvo, kao

potomci ljudi koji su žrtvovali život za univerzalne vrijednosti slobode i pravde danas nalazimo - Jovan Tomašević nije samo spomenik, nije samo ulica, nije samo simbol minulog vremena i jedne daleke problematike i borbe na koju se olako zaboravlja i permanentno udara - istakla je Kavarić-Mandić. Ona je naglasila da izložba ne znači samo prikazati jedno vrijeme, jedan pokušaj dostizanja socijalizma, nego zapitati se što od tog vremena treba primijeniti danas, kad se bezobzirno izjednačavaju fašizam i komunizam, kad se nasijeda na propagandu i trendovsko zauzimanje strana.

nacionalnog pitanja. Autor je romana ,,Karnera“ i ,,Čovjek bez lica“. Dopisni je član Evropske akademije poezije, čije je sjedište u Luksemburgu. Predsjednik je Crnogorskog društva nezavisnih književnika i izdavač časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja ,,Ars“. Jedan je od najnagrađivanijih crnogorskih pisaca, a među priznanjima najznačajnija su ,,Risto Ratković“, „Miroslavljevo jevanđelje“, ,,Meša Selimović“, Trinaestojulska nagrada, Njegoševa nagrada i povelja ,,Ivan Crnojević“. An. R.

- Neka naša strana bude humanizam, jer je on fundamentalna socijalistička vrijednost, naravno za one koji čitaju socijalističku literaturu, a ne vikipedijske interpretacije i crkvene oce - zaključila je Kavarić-Mandić.

Jedan od autora izložbe, novinar Ivan Mijanović, kazao je da ona prikazuje i objašnjava razvoj radničkog pokreta na Cetinju, pa sami tim i u Crnoj Gori, od njegovih početaka sedamdesetih godina XIX vijeka, kao i razvoj socijalističke misli u našoj zemlji.

On je dodao da svaki dio izložbe prate duži tekstovi na zidu, jer se time željelo ne samo prikazati, već iz raznih uglova objasniti razvoj komunističkog pokreta, kao i život, uloga i misao Jovana Tomaševića. Mijanović je naglasio da je veći dio materijala koji je korišćen za izložbu - fotografije, proglasi, dokumenta i predmeti - iz fondova Narodnog muzeja Crne Gore. Na izložbi je prikazan i dokumentarni film „Život jednog junaka - Jovan Tomašević“, koji je rađen u produkciji TV Titograd sedamdesetih godina prošlog vijeka, a za ovu priliku digitalizovan i ustupljen od RTCG. Autori izložbe su, pored Ivana Mijanovića, istoričari Filip Kuzman i Vukan Ražnatović.

Izložbu je organizovalo nevladino udruženje Antifašisti Cetinja u partnerstvu sa NMCG. A. Đ.

Korice romana „Smrti se podvaljuje“

Sa izložbe na Cetinju

Cetinjanka Svetlana Vujanović namijenila donaciju Folklornom ansamblu ,,Treće doba“ iz Podgorice

Pomaže najstarijim crnogorskim folklorašima - majci u čast

U spomen na godinu od smrti svoje majke Ljiljane Vujanović, bivše profesorice književnosti u Gimnaziji na Cetinju, njena kćerka Svetlana Vujanović odlučila je da donira nekoliko stotina eura Folklornom ansamblu ,,Treće doba“ iz Podgorice. Navodeći da je njena majka izvela brojne generacije gimnazijalaca u prijestonici, te da je bila umjetnička duša koja je voljela književnost i starogradsku pjesmu, Svetlana kaže da je ovo samo skroman doprinos najstarijim folklorašima u našoj zemlji. Želja joj je da im to bude samo jedna u nizu donacija koje će im makar malo olakšati odlazak na festival folklora veterana koji će biti održan u Bugarskoj.

Iskazujući zadovoljstvo zbog lijepog gesta ove Cetinjanke, osnivač, predsjednik i koreograf podgoričkog FA ,,Treće doba“ Zoran Popović ističe da je ovo dokaz da u Crnoj Gori postoje ljudi dobre volje.

PODRŠKA

- Pročitala sam jesenas u Pobjedi reportažu o folklornom ansamblu ,,Treće doba“. To me fasciniralo, jer znam da u svijetu postoje takva udruženja, a tada sam prvi put čula da i u Crnoj Gori postoji tako nešto. Tu sam pročitala da treba da idu na festival folklora veterana u Bugarsku i da bi im dobro došao svaki vid finansijske pomoći. Pomislih, hajde da ih podržim, onako simbolično sa 200-300 eura, od plate. Nije premnogo, ali ni zanemarljivo, jer kako se kaže –zrno po zrno pogača. Voljela bih da se javi još ljudi da ih podržimo, naše malo njima bi bilo dovoljno. Treba da nas bude više,

Ovo je izuzetan gest i dokaz da u Crnoj Gori postoje ljudi dobre volje. Mislim da je ljudski i pošteno kad se neko sjeti da izdvoji od plate kako bi pomogao drugome. Svaka donacija nama znači. U krajnjem, to je u interesu Crne Gore i naše najstarije populacije koju ćemo predstavljati i na Festivalu folklora u Bugarskoj – kazao je predsjednik i koreograf FA ,,Treće doba“ Zoran Popović

Ljiljani je dan počinjao uz kafu i Pobjedu

Svetlana Vujanović ističe i to da je njena pokojna majka Ljiljana dan započinjala sa kafom i Pobjedom. - Majci smo svakoga dana kupovali Pobjedu. To joj je bio jutarnji ritual, da joj dan počne sa kafom i Pobjedom. Čitala je do posljednjeg dana – kazala je Vujanović.

ima pojedinaca u ovom društvu koji mogu da pomognu – kazala je Vujanović. Ovaj lijepi gest svojevrsni je spomen njenoj majci Ljiljani, koja je preminula u junu prošle godine. - Ovaj gest je i neka vrsta omaža mojoj majci. Veoma bih voljela da ti ljudi odu u Bugarsku, lijepo je da stariji ljudi otputuju zajedno van zemlje, zbog svog ličnog zadovoljstva, da se tamo druže, da vide kako žive penzioneri u drugim državama, da razmijene iskustva – zaključila je Svetlana.

HUMANOST Osnivač, predsjednik i koreograf FA ,,Treće doba“ Zoran Popović nije krio zadovoljstvo

D. MIJATOVIĆ

ZA PRIMJER: Folklorni ansambl ,,Treće doba“

zbog ovog lijepog gesta. Kazao nam je da ga je Svetlana Vujanović pozvala i upoznala ga sa svojom namjerom.

- Ovo je izvanredan gest i dokaz da u Crnoj Gori postoje ljudi dobre volje. Mislim da je ljudski i pošteno kad se neko ovako sjeti da izdvoji od svoje plate kako bi pomogao drugome. Svaka donacija nama znači. U krajnjem to je u interesu Crne Gore i naše najstarije populacije koju ćemo predstavljati i na festivalu folklora u Bugarskoj – poručio je Popović, naglašavajući da su u nekoliko navrata do sada dobijali finansijsku podršku od kompanije ,,Šajo grupa“.

I.MITROVIĆ

Vježbaće i tri puta sedmično

Prvi Folklorni ansambl penzionera u Crnoj Gori, ,,Treće doba“ osnovan je krajem 2019. godine, a registrovan kao nevladina organizacija prije dvije godine. Njihovim članovima bi na igri i pjesmi, a ponajviše na energiji i vedrom duhu mogli pozavidjeti i znatno mlađi. Ovu pozitivnu i uigranu družinu penzioneri širom Crne Gore, ali i šire, rado pozivaju da im dođu u goste. Poziv je tako stigao i iz Buarske, gdje će za neko-

U Skloništu za napuštene i izgubljene kućne ljubimce trenutno smještena 142 psa Uz veću odgovornost vlasnika, broj napuštenih pasa bio bi mnogo manji I. MITROVIĆ

Ekipe gradskog preduzeća Čistoća svakodnevno na terenu sprovode i aktivnosti hvatanja pasa lutalica sa javnih površina i njihovog zbrinjavanja.

Od početka godine u Sklonište na Vrelima ribničkim smještena su 82 psa, dok je udomljeno 18. Međutim, ovo je prostor za privremeni smještaj koji nije predviđen za trajno zbrinjavanje životinja, pa iz Skloništa poručuju da bi uz veću odgovornost vlasnika i broj napuštenih pasa bio mnogo manji.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz gradskog preduzeća Čistoća naveli su da su njihove ekipe zadužene za hvatanje napuštenih životinja intenzivno angažovane na terenu, kako po prijavama građana tako i shodno terenskim zapažanjima.

- Od početka godine u Sklonište su smještena 82 psa, a udomljeno je 18 – naveli su iz Čistoće, uz napomenu da nijesu imali nijedan prijavljen slučaj trovanja pasa. Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce nalazi se na Vrelima ribničkim,

funkcioniše u okviru Čistoće, a hvatanje i tretman pasa lutalica spada u jednu od osnovnih djelatnosti ovog gradskog privrednog društva.

- Sklonište raspolaže sa 164 boksa, a trenutno se u njemu nalaze 142 psa uz napomenu da se taj broj mijenja skoro na dnevnom nivou, imajući u vidu da se svakodnevno zbrinjavaju novi, a jedan broj se udomljava ili vraća na javne površine nakon sprovedenog medicinskog tretmana – navode iz Čistoće. Napominju da je Sklonište prostor za privremeni smještaj pasa i nije predviđeno za traj-

liko mjeseci učestvovati na festivalu veterana folklora, dok će tokom ljeta igrom i pjesmom razonoditi penzionere u hotelu u Ulcinju. - Probe držimo dva puta sedmično, ponedjeljkom i petkom. Ali, u susret festivalu u Bugarskoj povećaćemo na tri puta, i srijedom, kako bismo se dobro pripremili za nastup – poručuje Popović, uz napomenu da vježbaju u prostorijama Kluba penzionera u Momišićima, u Ulici

Mila Radunovića. Navodeći da ,,Treće doba“ ima pedestak članova, predsjednik i koreograf ističe da su oni osim toga što su najstarije, i jedino društvo u Crnoj Gori gdje članovi ne plaćaju članarinu. Imaju dobru saradnju sa drugim folklornim ansamblima, pa im kolege iz FA ,,Mirko Srzentić“, ,,Crna Gora“ i ,,Duga Montenegro“ uvijek izađu u susret i pozajme nošnje za nastupe, jer svoje nemaju.

Napušteni psi – svakodnevna slika i na podgoričkim ulicama

no zbrinjavanje pasa lutalica. - Shodno primjeni principa ,,Uhvati, steriliši, pusti“, koji ima za cilj kontrolu populacije tj. smanjenje broja pasa lutalica, nakon sprovedenog medicinskog tretmana i propisanog roka koji moraju provesti u Skloništu, psi se vraćaju na javne površine ili bivaju udomljeni, a nadležni veterinar vrši i označavanje – čipovanje svakog psa prije napuštanja Skloništa – objašnjavaju iz Čistoće. Naglašavaju i da će odgovorno i profesionalno obavljati svoj posao, odnosno da će u dijelu rješavanja problema pasa lutalica na javnim površinama nastaviti da rade ono što je u njihovoj nadležnosti - zbrinjavanje što većeg broja pasa lutalica, ali i promociju udomljavanja, u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima. Istovremeno, ponovo su ukazali na nesavjesan odnos pojedinih vlasnika pasa i naglasili da bi uz veću odgovornost vlasnika i broj napuštenih pasa na javnim površinama bio mnogo manji. I.M.

U Ulmu će morati bolje

Rukometašice Crne Gore pobijedile su Tursku u gostima (30:28) i kolo prije kraja osigurale prvo mjesto u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, ali prikazana igra protiv selekcije koja nema ozbiljni renome mora da zabrine selektorku BojanuPopović pred olimpijske kvalifikacije koje će se igrati naredne sedmice u njemačkom Ulmu. ,,Lavice“ su pokazale brojne slabosti, dobrim dijelom susreta bile u zaostatku, a na kraju ipak uspjele da spriječe senzaciju. Najveće zasluge pripadaju DijaniMugoši koja je dala devet pogodaka, dvostruko više od bilo koje saigračice. - Znala sam da će biti teško. Djevojke su žurile, pogotovo u prvom poluvremenu, pod stresom da tranzicija mora da se završi u tri poteza. Imale smo mnogo tehničkih grešaka, devet u prvom i šest u drugom poluvremenu. To je previše i Turkinje su znale da kazne, dale su dosta lakih golova. Radićemo na tome, sve djevojke su željele da učestvuju i daju inicijativu, sve to treba da spojimo u jedno i kroz treninge podignemo na viši nivo – kazala je Popović. Da će Crnogorke imati velikih problema u Rizeu bilo je jasno kada su Turkinje nakon 3:4 vezale četiri pogotka, što je natjeralo Bojanu Popović da zatraži tajm-aut.

TanjaBrnović i Dijana Mugoša su smanjile na 7:6, Tuel vratila na ,,plus 2“, da bi Itana Grbić i Mugoša donijele izjednačenje. Igralo se potom gol za gol, sve dok ,,lavice“ nijesu preokrenule drugim uzastopnim pogotkom IvonePavićević (12:13 u 27. minutu).

Domaće su, ipak, uspjele da steknu prednost do kraja poluvremena (15:14) u kojem je naša selekcija više od polovi-

UBJEDLJIVO NAJEFIKASNIJA U NAŠEM TIMU: Dijana Mugoša

Grupa 6

Turska – Crna Gora 28:30

Bugarska – Srbija 17:35

1. Crna Gora 5 5 0 0 160:126 10

2. Srbija 5 2 1 2 159:119

3. Turska

4. Bugarska

5 2 1 2 148:135

5 0 0 5 90:177

0 U posljednjem kolu (7. aprila) sastaće

5

5

se: Crna Gora – Bugarska, Srbija – Turska.

nu pogotka postigla preko lijevih krila – Mugoša je mrežu tresla šest, Pavićević dva puta. Turkinje su dobro otvorile i drugi dio meča, povele 17:14 i imale napad za četiri razlike koji nijesu iskoristile, što su ,,lavice“ kaznile i golovima Despotović smanjile na 17:16. Crna Gora je izjednačila iz ,,oružja“ koji joj je nedostajao – kontre koju je realizovala

Mugoša u 39. minutu. U 45. je Despotović preokrenula na 20:21, da bi važnu ulogu odigrale i golmanke.

Armel Atingre je odbranila sedmerac koji je izvela Ezturk,

DijanaMugoša je sa devet pogodaka najefikasnija među našim rukometašicama u Rizeu.

- Uzele smo dva boda i to je najbitnije. Ovaj i meč sa Bugarskom u nedjelju na našem terenu dobro će nam doći da se pripremimo za olimpijske kvalifikacije u Ulmu, najbitnije je da tada budemo na nivou. Protiv Turske smo napravile dosta tehničkih grešaka, na što nijesmo navikle, ali bolje što nam se sada desilo i vjerujem da ćemo to prebroditi – dodala je Mugoša.

JelenaDespotović je meč završila sa četiri gola.

u Njemačkoj. Nadam se da ćemo biti prave kad bude najpotrebnije. Probaćemo da do početka kvalifikacija 11. aprila popravimo stinice koje nam nedostaju i da i u Ulmu odradimo posao na najbolji način – istakla je Despotović. MUGOŠA: Bolje da griješimo sada nego u Ulmu

u narednom napadu domaćih MarinaRajčić je ,,skinula“ zicer, što je Pavićević iskoristila da povisi na 20:22 u 47. minutu. U 51. minutu Crna Gora je golom Mugoše stigla do tri razlike (25:22), a onda su se razigrale

MateaPletikosić i Bobana

Klikovac

Bek iz Sinja je pogađala za 23:26 i 23:27, potom je 28-godišnja pivotkinja donijela ,,plus

5“, pa dala gol za 25:29, a Klikovac je na kraju i otklonila sve dileme nakon što su Turkinje prišle na 27:29. Golom za prednost od 30:27 na 38 sekundi prije kraja ovjerila je maksimalan učinak nakon pet kola kvalifikacija koji će Crna Gora sigurno zadržati i nakon posljednje runde jer je Bugarska apsolutni autsajder. Taj duel igraće se u nedjelju

- Zadatak je ispunjen, najvažnije je da smo uzele dva boda. Nije bilo lako pred odličnom publikom, vidjelo se da izvjesno vrijeme nijesmo bile zajedno, a mislima smo možda već

u Podgorici. - Ovo su vrlo teške utakmice jer smo kratko bile na okupu, putovale smo i probale dogovorom da dođemo do rješenja. Ali mora da se prođe kroz neke situacije, kroz 6-0 i kroz 5-1, i kroz tranzicione stvari koje su ovog puta bile najlošije. Mislim da je to više stvar trenutnog nerazumijevanja jer nijesu dugo bile zajedno, nego neznanja. Sigur-

no će za nenoliko dana to bolje izgledati – dodala je Popović. - Mnogo nam je značio ovakav meč sa jer više volim stresne situacije nego da je bilo mnogo lakše. Poslije ovakvih utakmica možemo da analiziramo greške. Bugarska je dosta lošiji protivnik od Turske i najvažnije je da ostanemo zdrave prije puta u Ulm – kazala je Bojana Popović. N. KOSTIĆ

PODGORICA – Bokelj i Otrant nastavili su seriju pobjeda, a samim tim i trku za prvo mjesto, odnosno, Prvu ligu.

Bokelj je slavio ubjedljivo na gostovanju Internacionalu – 4:0. Lideru je bilo dovoljno svega 12 minuta da „načne“ rivala, a strijelac je bio Vladan Kordić. Pitanje pobjednika riješeno je u

drugom poluvremenu i to golovima Petra Vukčevića, koji je pogodio je prvo u 49, a potom i u 57. minutu. Sa druge strane, tim koji vodi bitku za spas, imao je šansu da ublaži poraz u 78. minutu. Ipak, sa bijele tačke neprecizan je Đorđe Mujović Ali, ono što Mujović nije uspio da realizuje, jeste Balša Radević na drugoj strani –igrao se 83. minut kada je rezervista

UEFA Razvojni turnir Kadetkinje slavile na premijeri

Malta 0

Gora 2

TA KALI – Stadion „Sentenari“. Strijelci: Spahić u 53. i Đorđević u 79. minutu.

MALTA: Muskat, Porteli, Galea, Abela, Gaući, Gio, Eksijak, Le Naudi, Stringer, Azopardi, Nazarko.

CRNA GORA: Kalač, Vlahović, Merdović (od 46. Andrea Bućković), Bralić (od 60. Dizdarević), Bešović (od 46. Reljić), Balević (od 71. Miličković), Luković, Radović (od 60. Živković), Orahovac (od 71. Tadić), Drešaj (od 75. Đorđević), Čižek (od 46. Spahić) Ženska mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore upi-

sala je trijumf (2:0) u prvoj utakmici UEFA Razvojnog turnira na Malti.

Golovima Ene Spahić u 53. i Sare Đorđević u 79. minutu, naša selekcija je savladala domaćina turnira. – Sve djevojke su bile fokusirane i posvećene zadacima koje smo postavili. Odigrale su odgovorno i hrabro, rezultat je nagrada za to. Sjutra nas čekaju odmor, oporavak, lagani trening, postavka i taktički zadaci za naredni meč. U skladu sa pravilima razvojnih turnira biće dosta izmjena u početnoj postavi, a i važno je da sve igračice dobiju priliku da se pokažu. Najvažnije je da su sve zdrave, a pobjeda im donosi samopouzdanje i sigurnost. Idemo dalje, utakmicu po utakmicu – kazao je Zdravko Jauković, asistent u stručnom štabu ženskih selekcija, koji će na ovom turniru sa klupe predvoditi reprezentaciju Crne Gore. U drugom kolu turnira, danas od 10 časova, Crna Gora se sastaje s Andorom. R. P.

Bokelja postavio konačan rezultat iz penala. Otrant je nastavio potjeru za Bokeljom pobjedom nad Igalom, 2:1. Tim Dejana Vukićevića poveo je u 28. minutu golom Kristijana Škrelje. Sjajni ofanzivac je na taj način nakon što je u prošlom kolu Ulcinjanima donio pobjedu u Beranama (1:0), i to kao džoker sa klupe, ponovo bio važan adut.

U 84. minutu mrežu Igala zatresao je Edin Đečbitrić, a gosti iz Igala su preko Boška Borovnice u 89. minutu postavili konačnih 2:1. Grbalj je u Radanovićima poslije preokreta savladao Kom – 2:1. Gosti iz Podgorice poveli su u 24. minutu pogotkom Vladimira Perišića, dok je izjednačenje stiglo na četiri minuta prije kraja prvog poluvremena preko Marka Dragićevića. Konačan preokret režirao je Uroš Jovanović u 82. minutu evrogolom sa ivice kaznenog prostora Koma. Važnu pobjedu ostvario je Lovćen, koji je nakon pet vezanih mečeva bez trijumfa uspio da dođe do tri boda u meču protiv Iskre u derbiju začelja. Ključni momenat utakmice viđen je u 47. minutu, kada je strijelac bio Božidar Bujiša. Podgorica se učvrstila na trećem mjestu nakon pobjede protiv Berana (1:0), a meč je riješio Mrvaljević golom u 30. minutu. Na taj način Beranci su, praktično, otpisani iz bitke za opstanak... R. P.

Poznat spisak uoči preliminarne runde kvali kacija za Evropsko prvenstvo Omladinke u Letoniji napadaju

PODGORICA – Stručni štab ženskih selekcija objavio je spisak igračica za preliminarnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Na spisku omladinske selekcije, koju će sa klupe predvoditi Ivan Tatar, jeste 19 igračica –golmani: Jovana Žugić (Ekonomist), Marija Vuković (Budućnost); odbrana: Vlada Milović (Budućnost), Mia Baturan (Breznica), Tanja Malesija (Dinamo Moskva, Rusija), Anastasija Rakočević (Radnički Kragujevac, Srbija), Nela Kolić (Zora Spuž); vezni red: Anđela Golubović, Tijana Janković, Nađa Doknić (Ekonomist), Sanija Pačariz (Budućnost), Amra

Mehović, Katarina Čađenović (Breznica), Marija Kavaja (Mladost), Jelena Radević (Cveteks); napad: Ana Krivokapić (Leotar, BiH), Tatjana Osmajić (Breznica), Tamara Milović (Ekonomist), Bojana Tomašević (Mladost). Naša selekcija će na turniru u Letoniji igrati u grupi B4, sa domaćinom Bugarskom i Azerbejdžanom. Prvo kolo igra se 3. aprila od 12 časova, a rival je Azerbejdžan. Tri dana kasnije, takođe od 12 časova, Crna Gora se sastaje sa Letonijom, dok će 9. aprila rival biti Bugarska. Plasman u elitnu rundu izboriće pobjednici šest grupa, kao i najbolja drugoplasirana reprezentacija. R. P.

PODGORICA - Ukoliko fudbaleri Budućnosti ne odbrane titulu u Meridianbet Prvoj crnogorskoj ligi, velike zasluge za to imaće Mladost Donja Gorica.

Ekipa sa ,,DG arene“ je treći put ove sezone ostala neporažena protiv aktuelnog šampiona, a drugi put ga pobijedila – tim Slavoljuba Bubanje je pogocima AlekseMaraša šokirao ,,plave“ pod Goricom (2:1) i trijumfom nakon preokreta obradovao i Dečić, koji je prethodno u gostima savladao Jedinstvo (2:0) i ima tri boda više od Budućnosti pred međusobni okršaj u utorak, osam kola do kraja prvenstva.

Sutjeska je pobijedila Jezero (2:1) i zadržala treće mjesto, a prati je Mornar, koji je bio bolji od Petrovca (1:0).

Arsenal je trijumfom nad Rudarom (4:2) ušao u mirnu luku i nadomak je opstanka bez baraža.

START IZ SNOVA, KOŠMARAN KRAJ

Start iz snova imala je Budućnost jer je povela već u četvrtom minutu, kada je Orahovac odigrao sa svoje polovine za Ivanovića, nekadašnji reprezentativac Crne Gore glavom spustio loptu za Đorđa Despotovića, a iskusni napadač iz prve sjajno pogodio sa 16 metara. Nakon toga je, međutim, sve bilo košmarno za ,,plave“, koji su samo četiri dana ranije izgledali uvjerljivo protiv Petrovca.

Pet minuta trebalo je gostima da izjednače. Štoper Tomašević je odigrao pogrešan pas na sredini terena, iz njegove greške rodila se kontra za Maraša, čiji je prvi udarac Pavličić odbranio, ali nakon odbitka ne i drugi – 1:1. Tim koji se bori za opstanak igrao je hrabro, bolje od kandidata za titulu, često bio brži i čvršći u duelima i jednostavnim rješenjima dolazio u šanse – Jovanović je u 16. poslao opasnu loptu po zemlji i izborio korner, da bi u 29. dobio duel s Ignjatovićem, povukao kontru i odigrao za Maraša, a snažni napadač iskosa šutirao pored stative.

Što je propustio tada, nadoknadio je u 31. minutu. Pred golom Budućnosti dobio je duel sa Tomaševićem i rutinski zatresao mrežu – 11. pogotkom došao je na drugo mjesto liste strijelaca CFL.

- Navijači Budućnosti u cijeloj njenoj istoriji, pa i kad je igrala sa Partizanom i Zvezdom, tražili su da zadnja linija bude na centru, a ja sam tražio da ovog puta to rade moji igrači –prokomentarisao je Bubanja.

Pavličić je poslije drugog gola Mladosti morao da reaguje nakon ubacivanja Jovanovića, a onda je konačno nešto stvorila i Budućnost.

Efektan pokušaj iz prve Raičkovića nakon kornera VasilijaAdžića odbranio je Ličina, isto kao i pokušaj Grbića u 45. Trener MladenMilinković je morao da reaguje na pauzi i napravio je dvije izmjene –indisponiranog Tomaševića

Mladost Dečić

LISTA STRIJELACA

15 – Korać (Jedinstvo)

11 – Maraš (Mladost)

10 – Đorđević* (Arsenal)

9 – Šarkić (Dečić)

8 – Babić

zamijenio je Sekulović, dok je umjesto Almeide ušao Mirković, pa je Adžić bio još bliži napadu.

Budući fudbaler Juventusa u 60. je imao dobro ubacivanje na koje niko nije natrčao, u 61. je Grbić u iznenadnoj šansi izborio samo korner, a veliku priliku propustio je Adžić u 66 – Despotović je odigrao povratnu, talentovani vezista bio sam na 11 metara od gola, ali je ispred gol linije pogodak spriječio Vlahović

Mladost je vrijebala šansu iz kontri, u 70. je Maraš postigao gol, ali je poništen zbog ofsajda, a isti igrač je u 80. mogao da kazni poigravanje golmana Pavličića – sa 20 metara je ipak samo prebacio prazan gol.

Posljednje šanse Budućnost je imala u 90. kada je Đurović otklonio opasnost poslije udarca Sekulića, te u posljednjem minutu nadoknade preko Mujana, koji je poslao loptu nekoliko metara pored stative.

- Veliki šok za nas, svakako nijesmo planirali ovaj kiks. Možda će neko pomisliti da smo potcijenili Mladost, ali maksimalno ozbiljno smo ih shvatili i dobro otvorili utakmicu. Na našu nesreću napravili smo dva velika kiksa u prvom poluvremenu, koja su na kraju odlučila utakmicu. U drugom smo pokušali da preokrenemo, ne da dođemo samo do boda, ali nažalost nijesmo iskoristili šanse. Vjerovatno nijesmo ni zaslužili sreću – rekao je Milinković. Njegov kolega Bubanja bio je naravno mnogo raspoloženiji nakon meča.

- Čestitke igračima, ovaj meč može da nam donese mnogo, ali i da nam uzme sve. Skrenuću im pažnju da se ne zanose zbog toga što su pobijedili Budućnost, grčevito se borimo za opstanak i idemo iz treninga u trening, ne iz meča u meč. Nadam se da ćemo biti sve bolji –naveo je Bubanja.

RUTINA DEČIĆA

Dečić je u Bijelom Polju pobjedom od 2:0 napravio do-

(Petrovac)... *napustio Arsenal i 1. CFL nakon jesenje polusezone

bru uvertiru za derbi protiv Budućnosti, dok je Jedinstvo ovim porazom i uz trijumf Arsenala praktično izgubilo šanse da može izbjeći baraž i ostaje mu borba da ostane iznad posljednjeg mjesta.

Tuzani su rutinski izašli na kraj s ekipom sa sjevera države - već u 21. minutu poveli su sedmim prvenstvenim golom

Bojana Matića, koji je glavom odlično šutirao nakon centaršuta Draška Božovića Konačan rezultat postavljen je na isteku prvog minuta drugog poluvremena. Oliver Šarkić je izbacio kompletnu odbranu Jedinstva i sjajnom fintom ispred golmana Sergeja Joksimovića ostavio loptu Andreju Bajoviću, koji je bio snalažljiv i pogodio za 0:2.

NIZ SUTJESKE

Sutjeska je upisala osmi vezani meč bez poraza - Nikšićani su u direktnom okršaju za treće mjesto savladali Jezero 2:1. U prvom poluvremenu je Sutjeska bila mnogo bolja i nadmoć je krunisala sa dva brza pogotka. Prvo je u 13. minutu Babić bio strijelac nakon odličnog centaršuta Vučića iz kornera. Samo 11 minuta kasnije već je bilo 2:0. Kalezić je, nakon duplog pasa sa Pajovićem, efektno plasirao loptu u mrežu gostiju. Bilo je jasno da će Plavljani teško mogu odgovoriti nakon furioznog starta Nikšićana. Ipak, u 72. minutu Jezero je neočekivano došlo do gola i nade da može do remija. Marko Šimun je sjajno izveo slobodan udarac sa više od 20 metara - bilo je to neodbranjivo i lopta je otišla pod prečku. Bio je to signal za goste da krenu na sve ili ništa, imali su

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 500. Sudija: Branko Odalović (Nikšić)

Golovi: 1:0 Despotović u 4, 1:1 Maraš u 9, 1:2 Maraš u 31. Žuti kartoni: Sekulović, Orahovac, Ignjatović (Budućnost), Vujisić, Đurović (Mladost)

Pavličić Ignjatović Orahovac Tomašević (od 46. Sekulović) Gašević Raičković (od 68. Sekulić) Va. Adžić Almeida (od 46. Mirković) Ivanović (od 76. Bojović) Grbić (od 76. Mujan) Despotović Ličina Vlahović Đurović Kovačević

totalnu inicijativu, ali nijesu mogli da izbjegnu poraz...

ŠKRIJELJ ČUVA SAN

MORNARA

Mornar se nakon prvog poraza u drugom dijelu sezone vratio na pravi put – Barani su golom DemiraŠkrijelja savladali Petrovac u primorskom derbiju (1:0).

Kao i uvijek u duelu komšija, bilo je dosta šansi i tenzija, a prvo uzbuđenja viđeno je u devetom minutu - Kaluđerović je odlično šutirao, ali je Kordić još bolje odbranio. Samo tri minuta kasnije idealnu priliku

Gradski stadion. Gledalaca: 500.

Sudija: Miloš Bešović.

Golovi: 0:1 Matić u 21, 0:2 Bajović u 46.

Žuti kartoni: Bašić, Perošević (Jedinstvo), Balić, Augusto, Đeljaj (Dečić).

Mornar

1 0

0 Petrovac

Stadion: Topolica. Gledalaca: 300.

0

Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 250. Sudija: Nikola Dabanović.

Golovi: 1:0 Babić u 13, 2:0 Kalezić u 24, 2:1 Šimun u 72.

Žuti kartoni: Krstović (Sutjeska), Osmanović, Jovićević (Jezero).

Giljen Bulatović

Kalezić

(od 63. Bojović)

Batrović

(od 85. Marković)

Simić

Vučić

(od 63. Begdadi)

(od

imali su gosti - Perović je šutirao pored gola. Ipak, inicijativa se domaćinu isplatila na startu drugog dijela. Igrao se 55. minut, kada je novi crnogorski reprezentativac Škrijelj savladao Kordića. Od toga trenutka gosti su imali totalnu inicijativu, ali nijesu ozbiljnije uspjeli da ugroze gol Barana.

ARSENAL U MIRNOJ LUCI

Arsenal je poslije preokreta došao do pobjede protiv Rudara (4:2), čime je pobjegao od opasne zone jer ima 10 bodova više od Jedinstva. Početak meča nagovijestio je

da gosti nijesu došli da se brane. Igrao se na peti minut kada je Bogdanović šutirao pored gola, odmah nakon toga pokušao je i štoper Muratović, ali je glavom loptu poslao preko gola. U 16. minutu, nakon velike greške golmana Rudara Radanovića poslije kornera, stvorila se gužva, ali domaći nijesu uspjeli da loptu uguraju u mrežu. U narednom minutu Apija je na drugoj strani pokušao glavom, ali je bio neprecizan. Rudar je poveo u 22. minutu - lijepu akciju gostiju po desnoj strani krunisao je Bulatović rezantnim udarcem sa 16 metara.

Sudija: Mladen Knežević.

Gol: 1:0 Škrijelj u 54.

Žuti kartoni: Stevanović, Kaluđerović, Seratlić (Mornar), Franeta, Dedić, Bakić, Boljević, Đurićčković (Petrovac).

MornarPetrovac

Popović Vuković

(od 72. Đurišić)

Ondong Mba (od 77. Vukotić)

Dubljević (od 72. Kolundžić)

Baošić

Ljutica

Stevanović Ćetković

(od 56.

Vušurović)

Kaluđerović

Škrijelj

Seratlić

(od 77. Vujačić)

Kordić

Sesaj

(od 46. Đuričković)

Franeta

Popović

(od 83. Basrak)

Dedić

Bašić

Bakić

(od 46. Zvrko)

Malešević

Adžović

(od 71. Lambulić)

Boljević

Perović

(od 83. Dragović)

Arsenal je izjednačio u 25. minutu. Šahman je dao fenomenalnu dugu loptu, a Maraš lobovao Radanovića. Tivćani su preokrenuli u 31. minutu, kada je Merdović idealno centrirao sa lijeve strane, Kordić ,,zaplivao“ kroz vazduh i glavom loptu zakucao u mrežu. Na 3:1 povisio je efektno Maraš u 42. minutu nakon što ga je uposlio Montenegro Na startu drugog dijela igre Šahman je idealno uposlio Mugošu, koji je loše šutirao. Rudar je u 56. minutu imao veliku šansu, ali je Zogović odbranio šut Zečevića. Arsenal je

nastojao da što prije riješi meč i mogao je u 70. minutu, ali je udarac Bulatovića sa 25 metara završio pored gola. Samo četiri minuta kasnije Rudar je uspio da kazni domaće - Apija je srušen u šesnaestercu, a isti igrač bio je siguran sa bijele tačke – 3:2. Gosti su u 89. minutu imali šansu za izjednačenje, ali su se spetljali, da bi u drugom minutu sudijske nadoknade Arsenal ovjerio trijumf.

Nikač je idealno uposlio Milića, njegov šut odbranio Radanović, ali se lopta odbila do Milića, koji je pogodio za 4:2. N. KOSTIĆ

R. PEROVIĆ

U Nikšiću održan prvi Memorijalni turnir ,,Željko Žeža Mijanović“

Kalezić potvrdio klasu u rapidu

Koliki je udio Željko Žeža Mijanović imao u razvoju i afirmaciji drevne igre kod nas dovoljno govori podatak da se na prvom memorijalu u njegovu čast, minulog vikenda u nikšićkom sportskom centru okupilo 119 igrača iz Ukrajine, BiH, Srbije, Rusije, Izraela i skoro svih crnogorskih gradova.

Prije početka prvog kola uspomene na divnog i predanog čovjeka evocirali su predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović, koji je i otvorio takmičenje, i legendarni velemajstor Božidar Bonja Ivanović

– Za ovaj dan može se reći da je ujedno i tužan i radostan, jer obilježavamo sjećanje na sjajnog čovjeka koji je uvijek širio pozitivnu energiju, koju je prenosio na sve ljude oko sebe. Željkovo ime već sada je nadživjelo njegov ovozemaljski život i zato ovaj turnir mora biti svečan – rekao je je Đukanović.

Bonja Ivanović je podsjetio na Željkovu posvećenost šahu, iskazavši želju da turnir postane tradicionalan i nastavi da čuva uspomene na dragog čovjeka.

– Posebno mi je drago što

je Željkov sin Igor nastavio očevim stopama i prihvatio mjesto predsjednika ŠK Elektroprivreda – istakao je Bonja. Ovog turnira će se posebno sjećati intermajstor Blažo Kalezić koji je na završnoj svečanosti podigao pobjednički pehar. Standardni prvotimac podgoričke Budućnosti je prvi prošao kroz cilj sa 7,5 poena i zahvaljujući boljem buholc koeficijentu u odnosu na aktuelnog seniorskog prvaka Nikitu Petrova i reprezentativca Dragišu Blagojevića zasluženo se okitio zlatnom medaljom. Tako je Kalezić potvrdio klasu u rapidu, demonstrirajući i ovoga puta veliko šahovsko znanje, spretnost i brzinu. Među nagrađe-

nima su i Nikola Đukić i Oleg Jaksim sa po 7, Luka Drašković, Vladimir Bilić, Jovan Jovančević, Andrej Šuković Peko Đurović, Jovan Milović, Veljko Draganić i Armin Mušović sa po 6,5, te Igor Sarić i Milo Pobor sa po 6 poena. – Svojevremeno sam 1997. godine, kao omladinac, igrao na dvojnu registraciju za seniorsku ekipu ŠK Elektroprivreda. Kasnije smo vodili viteške borbe, najčešće za šampionski pehar ekipa Budućnosti i Elektroprivrede, a Željko je bio dugogodišnji sekretar kluba. Imali smo izvrsnu saradnju četiri godine u takmičarskoj komisiji ŠSCG zajedno sa Sašom Batrićevićem. Uvijek je bio pozitivnog duha

Memorijal u čast majstora Budućnosti

Šahovski klubovi

Omladinac Budućnost i Budućnost, u saradnji sa ŠSCG i uz podršku agencije „DeFacto Consultancy“, organizuju 7. aprila u Podgorici peti memorijal u znak sjećanja na preminule majstore ŠK Budućnost.

Ovaj prestižni turnir se održava sa ciljem da se sačuvaju uspomene na vrsne igrače – Žarka Živkovića Radovana

Brajovića, Peđu Vučinića, Milana Živkovića, Mihaila Milonjića, Momčila Ćetkovića i Mladena Krstića, koji su za života dali veliki doprinos radu i afirmaciji matičnog kluba i uopšte razvoju drevne igre u našoj zemlji. Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa

tempom igre od 10 minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Kotizacija za učešće iznosi pet eura i sav novac od uplata isključivo će se koristiti za edukaciju polaznika šahovske sekcije. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 1.500 eura, a prvoplasiranom će pripasti 300. Specijalna priznanja su namijenjena najboljoj dami i omladincu, zatim najuspješnijim učesnicima do 1.700, 2.000 i 2.200 rejting poena, kao i najboljem predstavniku ŠK Budućnost. Svečano otvaranje turnira obaviće se u multimedijalnoj sali Sportskog i kulturnog centra Univerziteta Crne Gore sa početkom u 9.30 časova, a prvo kolo startuje pola sata kasnije.

i bilo je zadovoljstvo biti u njegovom društvu – rekao je Kalezić, evocirajući uspomene na Željka. Blažo je zatim prokomentarisao i memorijalni turnir. – Takmičenje u Nikšiću karakteriše masovnost i žestoka konkurencija s obzirom na to da je učestvovalo šest jakih velemajstora. U takvom sastavu igrao sam baš motivisano i jako, a većinu partija sam dobio sa lakoćom. Jedino sam sa GM Nikolom Đukićem u podjednakoj poziciji odigrao jedan neoprezan potez, a poslije nije bilo spasa i tu sam partiju izgubio. Na ovako masovnim i kvalitetnim turnirima treba imati sreće sa buholcem, ali mislim da sam borbenošću i jakim nastupom to i zaslužio. Već u nedjelju ću igrati na memorijalu naših kolega iz ŠK Budućnost, na kojem branim titulu. Krajem aprila, naš klub očekuje velika borba za najviši plasman u Premijer ligi i neće biti nimalo lako jer se većina klubova znatno pojačala. Ipak, nadam se da ćemo osvojiti neku od medalja, jer imamo dugogodišnji jak i kompaktan sastav – zaključio je Kalezić. Specijalna priznanja pripala su najboljoj dami Mateji Popović, veteranu Sulejmanu Suljeviću, omladincu Dimitriju Vujoviću, zatim najuspješnijem predstavniku grada domaćina Vuku Miletiću i po osnovu rejtinga Petru Popoviću i Danilu Poboru. Nagrade najboljima uručio je Igor Mijanović, a za regularnost turnira postarali su se arbitri Luka Lješković i Momčilo Pekić

U Karlsrueu završen „Grenke Chess Classic“ Karlsen čuva renome

Magnus Karlsen je po ko zna koji put opravdao renome najboljeg na Svjetskoj rejting listi, bez obzira na činjenicu da nije želio da brani krunu planetarnog šampiona.

Klasu je ovjerio i na čuvenom turniru „Grenke Chess Classic“ u Njemačkom Karlsrueu gdje je u finalnom meču doigravanja sa 1,5:0,5 pobijedio

Crnogorski stonoteniseri, na osnovu plasmana parastonoteniske asocijacije, izborili nastup

Radović putuju za

PODGORICA – Crnogorski stonoteniseri Filip Radović i Luka Bakić, na osnovu plasmana na rang listi Svjetske parastonoteniske asocijacije, izborili su nastup na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Svjetska stonoteniska asocijacija objavila je završnu rang listu, sa koje je osam najboljih obezbijedilo nastup u Parizu. Radović na aprilskoj rang listi zauzima drugo, a Bakić osmo mjesto. Biće to njihov drugi nastup na Paraolimpijskim igrama, nakon što su debitovali u Tokiju.

Debitantski nastup Radović je krunisao istorijskom bronzanom medaljom, dok je Bakić izgubio četvrtfinalni meč. Radović i Bakić pridružili su se atletičarki Maji Rajković, koja je ranije izborila paraolimpijsku vizu.

Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković primio

Zlato na ponos Cetinja i Crne Gore

PODGORICA – Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković primio je juče kik-boksera Jovana Lipovinu koji je nedavno osvojio zlatnu medalju na Svjetskom kupu u italijanskom Jezolu.

Čestitajući na osvojenoj medalji, Đurašković je kazao da će Prijestonica i u narednom periodu podržavati rad Kikboks kluba „Lovćen“, kao i pojedinačne nastupe takmičara. Istakao je da su rezultati koje klub postiže za posebno poštovanje i poželio kontinuitet uspješnog rada u budućem periodu.

Prijemu je prisustvovao i Jovanov trener Janko Kuzman koji je zahvalio gradonačelniku

Cetinja na prijemu i podršci koju pruža Kik-boks klubu „Lovćen“, kao i što na adekvatan način vrednuje i nagrađuje njihove sportske rezultate. Lipovina je do trofeja došao u disciplini lou-kik, u kategoriji juniora do 54 kilograma, uknjiživši tri pobjede – eliminisao je borce iz Moldavije, Bugarske i u finalu domaćeg kik-boksera. Dominantan nastup potvrdio je borbom za najsjajnije odličje prekidom u prvoj rundi i time ostvario veliki rezultat za Kik-boks klub „Lovćen“ i Cetinje. Kako su naveli iz kabineta Đuraškovića, Prijestonica Cetinje je ovom prilikom opredijelila odgovarajuću novčanu nagradu za Lipovinu. R. A.

Selektor atletske reprezentacije odredio spisak uoči

Pejović i Dabović predstavljaju

PODGORICA – Članica AK

Nikšić Slađana Pejović i Željko Dabović iz AK Sparta predstavljaće Crnu Goru na

Prvenstvu Balkana u polumaratonu, čiji će domaćin 14. aprila biti Nikšić.

Priredio: B. KADIĆ

Riharda Raporta i osvojio prvo mjesto nakon žestokih borbi sa pet kolega po tituli. U meču za treće mjesto Maksim Vašje Lagrav je sa istovjetnim rezultatom slavio protiv Vinsenta Kejmera, dok je u okršaju za peto aktuelni svjetski prvak Liren Ding takođe sa 1,5:0,5 prikovao za dno tabele Danijela Fridmana

Selektor crnogorske atletske reprezentacije Osman Erović odredio je kandidate

za Prvenstvo Balkana u polumaratonu u Nikšiću 14. aprila. – Nakon obavljenih konsultacija sa trenerom reprezentacije za srednje i duge pruge Dragom Musićem, selektor reprezentacije Osman Erović predložio je ASCG da Slađana Pejović i Željko Dabović predstavljaju Crnu Goru na Balkanskom prvenstvu u

U Podgorici 7. aprila

plasmana na rang listi Svjetske nastup na Paraolimpijskim igrama

Radović i Bakić za Pariz

Nosilac do sada jedine crnogorske paraolimpijske medalje, Filip Radović, kazao je

da je kvalifikacioni put bio dug i težak, navodeći da je samo osam najboljih sa svjetske rang

Jovana Lipovinu

Sa jušerašnjeg prijema u Prijestonici

liste izborilo plasman u Pariz. – To nije bilo lako, ali zahvaljujući prošloj godini, kada sam odigrao na visokom nivou, osvojio tri turnira i evropsko srebro, trenutno sam drugi igrač svijeta i nije bilo pitanje hoću li izboriti nastup na Paraolimpijskim igrama – rekao je Radović i naglasio da ga raduje i direktan plasman Bakića u Pariz.

– Raduje me što ćemo biti zajedno u Parizu i jedan drugom velika podrška. Ukoliko se pripremimo kako treba i budemo na zavidnom nivou, možemo ostvariti dobar rezultat – rekao je Radović.

Bakić je kazao da je ponosan što je svoj drugi nastup na Paraolimpijskim igrama izborio na osnovu rezultata i plasmana na rang listi. – Uspio sam da se izborim i sa rang liste izborim nastup u Parizu. Bio je to dug proces kvalifikacija, paraolimpijsku vizu dobilo je samo osam najboljih sa rang liste. Bilo je dosta turnira ove godine, igralo se nekad dobro, nekad lošije, ali, sve u svemu, izborio sam direktan plasman i nadam se dobrom rezultatu u Parizu –rekao je Bakić. Plasman na Paraolimpijske igre u kategoriji S10 izboriće 14 stonotenisera. Radovića i Bakića do Igara u Parizu očekuju nastupi na turnirima u Podgorici i Laškom. R. PEROVIĆ

Legendarni britanski plivač prevazišao povrede i mentalne probleme

Povratnik

Piti ovjerio put u Pariz

PODGORICA – Adam Piti (29), britanska ikona plivanja, izborio je vizu za Olimpijske igre u Parizu ove godine. Slavni šampion je trijumfovao u britanskim olimpijskim kvalifikacijama u disciplini 100 metara prsnim stilom, sa vremenom 57,94 sekunde, što je njegov najbolji rezultat od Olimpijskih igara u Tokiju, prije tri godine.

Britanac cilja treću uzastopnu olimpijsku titulu u omiljenoj disciplini. Iza njega su godine borbe sa povredama, ali i mentalnim problemima.

Uprava SC Derbija odlučila je da otvori kapije za sjutrašnji meč sa Budućnošću Voli

Crnogorski ABA derbi besplatan

PODGORICA – Uprava SC

Derbija, našeg najmlađeg ABA ligaša, odlučila je da ulaz za podgorički i crnogorski derbi protiv Budućnost Volija u petak bude besplatan.

Meč će imati veliki značaj upravo za ,,studente“, koji bi u posljednjem kolu trijumfom sigurno ovjerili plasman u plej-of regionalne ABA lige. U slučaju poraza, plasman SC

Derbija u četvrtfinalnu rundu takmičenja zavisio bi od eventualne pobjede Crvene zvezde u gostima Splitu. Budućnost Voli, naš najveći klub, već zna da će u plej-of sa treće pozicije, ali će imati motiv da dobrim izdanjem u gradskom derbiju napravi najbolju uvertiru za ključne mečeve sezone. – Pozivamo sve ljubitelje košarke u Podgorici da nam se pridruže u petak da zajedno

zatvorimo regularni dio ABA šampionata – stoji u saopštenju SC Derbija. U njihovom duelu u prvom dijelu sezone, odigranom 23. decembra prošle godine, SC Derbi je kao nominalni gost pobijedio 94:82.

Meč je na programu u našoj najvećoj dvorani, SC ,,Morača“, u petak od 20 časova. Dva dana kasnije (nedjelja, 18 časova) Split će dočekati Crvenu zvezdu. R. A.

NBA: Denver opet na vrhu Zapada, Golden Stejt nadigrao Dalas

PODGORICA – Džoel Embid trijumfalno se, nakon više od dva mjeseca, vratio na NBA parket – predvodio je Filadelfija 76erse u pobjedi nad Oklahoma Siti Tanderima 109:105.

Veliki povratak Embida, magija Jokića

predstavljaju Crnu Goru

polumaratonu u Nikšiću –saopšteno je iz ASCG. Pejović i Dabović prethodnog vikenda predstavljali su Crnu Goru na Svjetskom prvenstvu u krosu, koje je održano u Beogradu.

Tim lider i vođa crnogorske ekspedicije na šampionatu u Nikšiću biće selektor Osman Erović. R. P. uoči Prvenstva Balkana u polumaratonu

– Nijesam se još vratio na pravi način, znam da mogu još za sekundu bolje. Sada imam zdrav pristup, ranije ne bih bio zadovoljan sa nekim pobjedničkim vremenima... Ne osvrćem se više što drugi misle, naučio sam mnogo o sebi. Prošao sam tri godine pakla, uspio da izađem iz toga sa porodicom i mojim timom. Ova pobjeda je za njih – rekao je Piti. Piti je trostruki olimpijski šampion i osvajač pet olimpijskih medalja, kao i osmostruki prvak svijeta u velikim bazenima. Vlasnik je svjetskih rekorda na 50 i 100 metara prsnim stilom. R. A.

Slavni centar, prošle sezone dobitnik nagrade MVP za najboljeg igrača lige, proveo je nešto manje od pola sata na terenu, oporavljen od teške povrede koljena. Postigao je 24 poena uz sedam asistencija i šest skokova, a iz igre je šutirao 14-6. Ubre je bio najefikasniji za Sikserse sa 25 poena. Oslabljena Oklahoma Siti, bez prve zvijezde Gildžus-Aleksandera, djelovala je sputano, pogotovo u spoljnoj liniji. Veliki talenat Holmgren ubacio je 22 poena uz sedam skokova, a Dort je pored 15 poena imao osam skokova. Poraz je skup za Tandere, sada imaju skor 52-23 i dijele drugo mjesto Zapadne konferencije sa Minesotom, a iza aktuelnog šampiona Denvera (53-23). Filadelfija (41-35) je osma na Istoku, sa dvije pobjede manje i dva poraza više od Indijane, koja je šesta u zoni direktnog plasmana u plej-of. Denver je u završnici slomio otpor San Antonija 110:105, uz sjajnu partiju Nikole Jokića. Slavni centar izvjesno će treći put u karijeri osvojiti MVP priznanje – a ovog puta je pored čak 42 poena (šut iz igre 32-18) imao 16 skoko-

va i šest asistencija. Gordon je dodao 23 poena uz sedam skokova, a Porter 15 poena uz čak 16 skokova za oslabljeni tim, koji je i dalje bez glavne bekovske opcije Mareja. Za San Antonio Branam je ubacio 24, a veliki talenat Vembanjama 23 poena uz 15 skokova i osam asistencija. Odličnom timskom partijom Golden Stejt zaslužio je važnu pobjedu 104:100 nad Dalasom. Svi igrači u rotaciji pružili su doprinos za ,,ratnike“: krilo Vigins postigao je 23, Pol i veteran Tompson po 14, superstar Kari 13 poena uz po sedam skokova i asistencija, Mudi 12, a Grin 11 poena. Dalas je računao samo na raspoložene glavne zvijezde: Dončić je pored 30 poena imao

12 skokova i 11 asistencija, a Irving je dodao 27 poena. Poraz je skup za teksaški tim, koji sada ima skor 45-30 na šestom mjestu Zapada, samo pobjedu više i poraz manje od Finiksa i Sakramenta. Golden Stejt je deseti u zoni plej-in razigravanja za plej-of (41-34).

Minesota je bez mnogo problema savladala oslabljeni Hjuston 113:106 na svom terenu. ,,Vukovi“ su računali na dobre partije Rida (25 poena uz šest skokova), beka Edvardsa (21 poen uz pet skokova), Konlija (14 poena), Andersona (13 poena, šest skokova i devet asistencija) i slavnog francuskog centra Gobera (12 poena uz 14 skokova). Imaju namjeru da se do kraja ligaškog dijela sezone bore za vrh Zapada. S. S.

primio kik-boksera

Prije nego je generalni direktor RTV Crne Gore, Branimir Bojanić, 9. septembra 1991. godine, donio odluku da suspenduje šest urednika u toj medijskoj kući, dugo je trajala njihova medijska i druga satanizacija. Već smo naveli da su u pitanji Rajko Cerović (već bio podnio ostavku) glavni urednik Televizije, Danilo Burzan, (pola godine prije Vlada ga smijenila) glavni urednik Radija, Miodrag Vukmanović, komentator Radija, Branko Vojičić i Esad Kočan, pomoćnici glavnoga urednika Televizije i Ljubomir Đurković, urednik u Kulturno-umjetničkome programu Televizije. Neki od njih (kao, recimo, Burzan) bili i prije toga u potpunoj radnoj izolaciji u Radiju, nakon (ispostaviće se – neosnovanih!) javnih optužbi od strane nekih najviših državnih funkcionera Republike Crne Gore (zbog čega je on vodio odvojen sudski postupak da se odbrani od klevete).

Taj otpor pojedinih novinara, bolje reći, napor da odbrane i lični integritet i uzuse profesije kojom su se dugo bavili, iako bez većih praktičnih efekata, bio je, izgleda, značajna smetnja novome političkom rukovodstvu u Republici Crnoj Gori, pa su oni iz vrha insistirali da njihovi poslušnici nađu načina da onemoguće i te pojedince da i dalje „prkose“. Neđe u drugoj polovini avgusta 1991. godine u rukovodstvu RTV Crne Gore je smišljen način kako da eliminišu rečene „nepodobne“ urednike koji u svojim tekstovima (u nezavisnim glasilima) pišu o zbivanjima i kritikuju aktuelnu vlast, odnosno pojedince u njenome vrhu. Tako je generalni direktor RTV CG, Bojanić, dao nalog da se (u tajnosti!) pripremi novi interni pravilnik, po kojemu je bilo predviđeno, uz ostalo, da niko od novinara iz te medijske kuće ne može sarađivati sa drugim javnim glasilima, bez odobrenja generalnoga direktora RTV CG. A ko to radi (dakle, piše za druge medije, bez odobrenja generalnoga direktora) čekaju ga drastične sankcije – išćerivanje s posla! Praksa će, međutim, pokazati da je to ekspresno pravno domišljanje bilo namijenjeno samo toj grupici urednika, jer su (tada i ranije) i mnogi drugi novinari RTV CG sarađivali u drugim glasilima, takođe bez odobrenja generalnoga direktora (jer se to nije ni tražilo), ali i – bez ikakvih posljedica, nakon hitnoga usvajanja toga novog propisa!

MISTERIOZNI PRAVILNIK

Desilo se, međutim, da taj Bojanovićev (naručeni) plan, neočekivano, bude, sasvim slučajno, provaljen i poremećen... Bio je petak, 6. septembra, kada je Burzan, iako tih dana (zvanično) na godišnjem odmoru (i već pod suspenzijom,

Generalni direktor RTV kao „izvođač radova“

Period crnogorske sistemsko-društvene tranzicije, nastao poslije tzv. Antibirokratske revolucije, bio je prepun svakovrsnih, pretežno mučnih dogodovština i na medijskopolitičkome planu. U ovome feljtonu jedan od tadašnjih aktera-stradalnika podśeća na „slučaj“ političkoga progona grupe (tada) nepoćudnih novinara RTV CG

nakon neosnovanih optužbi predśednika Predśedništva RCG, Momira Bulatovića), u ranim popodnevnim satima, svratio u redakcijske prostorije, đe je, sasvim slučajno, čuo razgovor u kojem se tvrdi da se kod generalnoga direktora „nešto“ sprema i da bi se moglo desiti da, već u poneđeljnik, njih pet prokazanih urednika u RTV CG, budu –izbačeni s posla!?

Njegovo hitno traganje za preciznijim informacijama o tome, od nekih, takođe dobro obaviještenih činovnika, dovelo ga je do saznanja o kakvim se to „pripremama“ radi. „U povjerenju“ mu je rečeno da je tih dana RTV CG dobila novi (fantomski) pravilnik o radnim odnosima, koji stupa na snagu već u poneđeljnik! Njime se, zaista, omogućavalo ono „nešto opasno“ o čemu je već bio obaviješten.

Pošto se približavao kraj radnoga vremena za administraciju u toj kući, Burzan je reagovao, takoreći, munjevito, znajući da nastupa vikend, odnosno neradni dani, a poneđeljnik je, izgleda – „dan D“ za njega i kolege. Brže-bolje je napisao pismeni zahtjev direktoru RTV CG i uspio da ga zavede u arhivi RTV CG. Uz ostalo, napisao je: „Danas sam obaviješten da je RTV CG dobila propis, po kojem se zabranjuje novinarima

da, bez odobrenja direktora, sarađuju sa drugim redakcijama. Ovim se putem obraćam da mi odobrite saradnju sa drugim redakcijama, jer mi u redakciji Radija Crne Gore, gdje primam platu, već više od pola godine nije omogućeno da radim bilo što, pa ni novinarske poslove...“ Precizirao je još da je tražio odobrenje da sarađuje u neđeljniku „Monitor“ i sa Radio-Jugoslavijom, što je već činio, po ponudi tih redakcija... Bilo je kasno da upozori ostale kolege, kojima su prijetile iste sankcije, jer nije bilo moguće da i oni reaguju prije poneđeljnika. Ispostaviće se, ipak, da je činjenica da je on „ugrabio“ da svoj zahtjev direktoru zavede pod datumom 6. septembar, odlučujuće doprinijela da se svi „gubitnici“ iščupaju iz, nad njima, široko razjapljenih „čeljusti“ tadašnjih vlastodržaca. Međutim! Uprkos tome što je Burzan i formalno preduhitrio generalnoga direktora RTV CG da sprovede svoj (ili od novih vlasti nametnuti mu) naum, Bojanić je činio sve (i dugo u tome uspijevao) da se stvari odvijaju baš prema ranije utvrđenome scenariju, opasnome po rečene novinare. Već u poneđeljnik, 9. septembra, rano ujutro, direktor Bojanić je, preko internoga kurira, navedenoj grupi urednika

RTV CG uputio pismena rješenja o udaljenju s posla, odno-

sno o suspenziji – svima zbog saradnje u „Monitoru“ bez njegovoga odobrenja! Iako je znao da je Burzan poremetio njegov plan, odnosno da mu je pismeni zahtjev uputio prije nego je on potpisao ta rješenja, Bojanić je vjerovao da „lukavošću“ i podvalom može da ih „dokusuri“. Tako je, u pismena rješenja o suspenziji upisao da im udaljenje s posla počinje (čak) šest dana prije dana pisanja tih rješenja (?!), odnosno od 3. septembra!? Računao je da je taj namjerni falsifikat dovoljan da bagateliše činjenicu da se Burzan blagovremeno (6. septembra), u skladu sa njegovim fantomskim pravilnikom, obratio za odobrenje „saradnje sa drugim redakcijama“. Taj zahtjev, naravno, Bojanić nije ni razmatrao, pa ga, dakle (zvanično), nije ni odbio... Jednostavno, morao je obaviti „posao“...

„ISPUNJENJE JEDNOG PREDIZBORNOG OBEĆANJA“

O tome je „Monitor“, u redakcijskome uvodniku, od 13. septembra, pod naslovom „Ispunjenje jednog predizbornog obećanja“, objavio i ovo: „Direktor RTV Crne Gore Branimir Bojanić, donio je 9. septembra šest rješenja o ‘udaljenju radnika iz RTV’. U obrazloženju stoji da se radnici udaljuju zato što je protiv njih ‘pokre-

Bio je petak, 6. septembra 1991, kada je Burzan svratio u redakcijske prostorije, đe je, sasvim slučajno, čuo razgovor u kojem se tvrdi da se kod generalnoga direktora „nešto“ sprema i da bi se moglo desiti da, već u poneđeljnik, pet prokazanih urednika u RTV CG budu – izbačeni s posla

nut disciplinski postupak zbog teže povrede radne obaveze’. A u pratećim rješenjima o ‘pokretanju disciplinskog postupka’, koja je, takođe, potpisao direktor, kaže se: ‘Okrivljeni radnik je, bez odobrenja direktora RTV, ili prethodno zaključenog ugovora sa direktorom RTV, već duže član redakcijskog kolegijuma i saradnik neđeljnika ‘Monitor’... ...Taj akt usvojen je u avgustu ove godine, u vrijeme kad je dobar dio radnika RTV bio na godišnjem odmoru. Nije bio na javnoj diskusiji, niti je na oglasnoj tabli isticano obavještenje o njemu.’ Radnici RTV bili su navikli na višedecenijsku tradiciju u kući, da se pisanje za novine, ne samo ne smatra narušavanjem interesa, RTV, već naprotiv, njenom afirmacijom. I pošto ih niko nije obavijestio o pro-

mjeni poretka stvari, a sami se nijesu dosjetili da je s pojavom ‘Monitora’ i imenovanjem nove – ‘antibirokratske’ uprave, došlo do izmjene pogleda na tradiciju, suspendovani su, i upućeni na disciplinski postupak, pri čemu direktor u rješenju preporučuje: ‘Predlažem da Disciplinska komisija utvrdi učinjenu težu povredu radne obaveze i odgovornost imenovanog, te da mu izrekne mjeru prestanka radnog odnosa’...“

Taj neđeljnik, potom, precizira da se suspenzija odnosi na „veterane crnogorskog novinarstva“ Danila Burzana, Rajka Cerovića, Miodraga Vukmanovića, Esada Kočana, Branka Vojičića i Ljubomira Đurkovića, koji su „u dužem periodu doprinosili afirmaciji crnogorskog novinarstva i kulture u cjelini“... „Monitor“ na kraju, dodaje: “...Mlađani direktor je strožije postupio sa renomiranim stvaraocima, nego sa radnicima za održavanje zgrade, kojima je bio rukovodilac, prije nego što je postao generalni direktor RTV. Budući da direktor RTV CG nema ni jednog objavljenog slova, takav odnos prema ovim novinarima mogao bi se pripisati njegovom neznanju, ili nedostatku kulture, da je isti aršin primijenio prema desetinama novinara iz RTV CG, koji su stalni saradnici u glasilima: ‘Dnevnik’, ‘Politika’, ‘Ogledalo’, TV Beograd“, dodaje „Monitor“ i konstatuje „da je, otpuštanjem Danila Burzana, predsjednik Momir Bulatović, konačno, ispunio jedno predizborno obećanje. Po svoj prilici, kako mu ide posao, biće još ovakvih ispunjenja...“ (Nastaviće se)

Piše: Danilo BURZAN

Faksimil rješenja o udaljenju s posla Danila Burzana od 3.9.1991. godine

Momir Bulatović

Ljubomir Đurković

ZETSKI DOM

Poslovni broj: I.br. 2714/15

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901 AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Đurović Veljka iz Nikšića, ul. Njegoševa br.8 (koji je zak.nasljednik iza smrti pok. Đurović Zorke iz Nikšića), radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 36.568,15 eura, dana 03.04.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2714/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci koji je ovjeren kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.39/2008 dana 22.02.2008.godine, i rješenja I.br. 2714/15 od 01.09.2022.godine, koje je donijeto na osnovu rješenja o nasleđivanju notara Marković Ljubiše iz Nikšića poslovne oznake ON br.807/21 URP br. 160/21 od 20.12.2021. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se petnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 126 KO Zagrad I PJ Nikšić to: katastarska parcela broj 1224, plan/skica 007/004, po kulturi voćnjak, klasa 4, površine 210m2, katastarska parcela broj 1224, plan/skica 007/004, po kulturi dvorište, površine 500m2, katastarska parcela broj 1224, podbroj 1, plan/skica 007/004, po kulturi kuća i zgrada, površine 91m2, sve u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za petnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 30.04.2024. godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 21.925,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2714/15 od 20.07.2017.godine.

IV Na petnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB Montenegrobanka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.192,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, a na osnovu isprave Ov.br.39/08, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja - na nepokretnostima iz stava 1 ovog zaključka.

Dana 03.04.2024.godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

GLAVNI GRAD PODGORICA GRADONAČELNICA

Komisija za sprovođenje javnog poziva za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera (kućica štandova) za potrebe organizacije Proljećnog pazara

Komisija za sprovođenje javnog poziva za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera (kućica i štandova) za potrebe organizacije „Proljećnog pazara“ 2024 (u daljem tekstu: Komisija), obrazovana Rješenjem gradonačelnice broj: 01-018/24-2469 od 1. aprila 2024. godine, raspisuje

JAVNI POZIV ZA DAVANJE NA KORIŠĆENJE BEZ NAKNADE MONTAŽNIH OBJEKATA PRIVREMENOG KARAKTERA (KUĆICA I ŠTANDOVA) ZA POTREBE ORGANIZACIJE PROLJEĆNOG PAZARA 2024

I.Pozivaju se preduzetnici privredna društva (u daljem tekstu: privredni subjekti) sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada, da dostave prijave na ovaj javni poziv.

II.Montažni objekti privremenog karaktera (kućice i štandovi) daju se na korišćenje preduzetnicima i privrednim subjektima za potrebe organizacije “Proljećnog pazara” 2024, u skladu sa djelatnostima koje doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Glavnog grada (prioritetne oblasti), a kojima se naročito: -podstiče ekonomski razvoj Glavnog grada; -stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma i -doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti Glavnog grada. Davanje montažnih objekata na privremeno korišćenje bez naknade, sprovodi se po pravilima za dodjelu državne pomoći male vrijednosti (de minimus pomoći)

III.Glavni grad daje na korišćenje 35 montažnih objekata privremenog karaktera, kućica (okvirnih dimenzija 1.91m x 1.44,5 m, a visina gornje tačke krova je 2.85 m) 10 štandova (okvirnih dimenzija 2.0 m x 0.80 m, a visina gornje tačke krova je 2.20 m) na Trgu nezavisnosti, na period od 29. aprila do 15. maja 2024. godine.

IV.Komisija određuje poziciju montažnog objekta privremenog karaktera (kućice štanda) na Trgu nezavisnoti, u skladu sa Programom privremenih objekata Glavnog grada Podgorice, a uz prethodno sačinjen Elaborat glavnog gradskog arhitekte. Sekretarijat za komunalne poslove izdaje urbanističko-tehničke uslove za postavljanje montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) u skladu sa Programom privremenih objekata Glavnog grada Podgorica.

V.Prijave na javni poziv mogu se podnijeti u roku od 10 dana od dana njegovog objavljivanja.

VI.U koverti sa oznakom “NE OTVARAJ” – Komisija za sprovođenje javnog poziva za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera (kućica i štandova) za potrebe organizacije “Proljećnog pazara” 2024, preduzetnici prilažu: -prijavu (obrazac 1); -ovjerenu kopiju lične karte; -potvrdu Uprave Prihoda i carina i Uprave lokalnih javnih prihoda o urednom izmirivanju poreza i doprinosa koja nije starija od 30 dana; -kopiju ugovora o radu ili ugovora o djelu sa licem sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, koje planiraju da angažuju tokom trajanja “Proljećnog pazara” 2024; -kopiju fakture o otkupu proizvoda od registrovanih lokalnih proizvođača, (ukoliko otkupljuju);

-posebne reference i nagrade (ukoliko posjeduje);

-sertifikat ili priznanje za doprinos zaštiti životne sredine (ukoliko posjeduje); -predlog pratećih kreativnih programa; -dokaz o obavljanju privredne djelatnosti; -dokaz da je sproveo fiskalizaciju u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga; -potvrdu o paušalnom oporezivanju izdatu od strane poreskog organa (za rukotvorce i zanatlije, za davanje na korišćenje štandova); -ovjerenu izjavu o drugim pomoćima male vrijednosti (de minimis pomoćima) koje je preduzetnik primio kako ove tako i u prethodne dvije godine -e-mail adresu i broj telefona.

U koverti sa oznakom “NE OTVARAJ” – Komisija za sprovođenje javnog poziva za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera (štandova) za potrebe organizacije “Proljećnog pazara”2024, registrovani poljoprivredni proizvođači prilažu: -prijava (obrazac 1); -ovjerenu kopiju lične karte;

-potvrda o registraciji iz Ministartva poljoprivrede i -e-mail i broj telefona.

VII.U koverti sa oznakom “NE OTVARAJ” – Komisija za sprovođenje javnog poziva za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera (kućica i štandova) za potrebe organizacije “Proljećnog pazara” 2024, privredno društvo prilaže: -prijavu (obrazac 1); -original ili ovjerenu fotokopiju rješenja o upisu krajnjeg korisnika u CRPS;

-original ili ovjerenu fotokopiju rješenja o registraciji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a;

-potvrdu Uprave Prihoda i carina i Uprave lokalnih javnih Prihoda o urednom izmirivanju poreza i doprinosa, koja nije starija od 30 dana; -odgovarajući obrazac za posljednji mjesec uplate poreza i doprinosa za zaposlene ovjeren od Uprave prihoda i carina, kao dokaz o broju zaposlenih; -kopiju ugovora o radu ili ugovora djelu sa licem sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, koje planiraju da angažuju tokom trajanja “Proljećnog pazara” 2024; -kopiju fakture o otkupu proizvoda od registrovanih lokalnih proizvođača, (ukoliko otkupljuju); -predlog pratećih kreativnih programa; -posebne reference i nagrade (ukoliko posjeduje); -potvrda ili rješenje o kategorizaciji (za ugostiteljske objekte); -sertifikat ili priznanje za doprinos zaštiti životne sredine (ukoliko posjeduje); -dokaz da je sproveden postupak fiskalizacije u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga; -ovjerenu izjavu o drugim pomoćima male vrijednosti (de minimis pomoćima) koje je privredno društvo primilo tokom ove i u prethodne dvije godine

-e-mail adresa i broj telefona.

Po službenoj dužnosti Komisija pribavlja potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine.

VIII.Aktivnosti koje se neće podržati: -aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade Crne Gore, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita sl.; -aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreću, duvan, -nelegalne aktivnosti i -aktivnosti za koje privredno društvo ili preduzetnik nijesu registrovani.

IX.Komisija sprovodi postupak po ovom pozivu u skladu sa Poslovnikom o radu broj: 01-018/24-2469/1 od 1. aprila 2024. godine. Četiri su prioritetne oblasti za dodjelu kućica za Proljećni Pazar 2024:

1.Proizvodnja žestokog alkoholnog pića, vina, piva i prirodnih voćnih sokova;

2.Razvoj promocija novih prehrambrenih proizvoda;

3.Ugostiteljstvo (posluživanje hrane pića ) i

4.Trgovina domaćom hranom pićem.

Komisija donosi rang listu, rukovodeći se ocjenom prijava, na osnovu sljedećih kriterijuma: -vezanost prijave za prioritetne oblasti - do 100 bodova; -predlog pratećih kreativnih programa - do 30 bodova; -privredni subjekti ili preduzetnici koji otkupljuju proizvode registrovanih lokalnih proizvodjača (vino, pivo, žestoko alkoholno piće, sirevi, meso mesne prerađevine) - 20 bodova; -privredni subjekti i preduzetnici koji planiraju zaposliti lice sa evidencije zavoda za zapošljavanje - 10 bodova; -nacionalne ili internacionalne nagrade - do 10 bodova i -posjedovanje sertifikata ili priznanja za doprinos zaštiti životne sredine 10 bodova. Pet je prioritetnih oblasti za dodjelu štandova za Proljećni Pazar 2024:

1. Rukotvorine;

2. Kreativno zanatstvo umjetnost;

3. Proizvodnja suvenira;

4. Proizvodnja sredstava za njegu tijela i zdravlje

5. Proizvodnja razvoj novih prehrambrenih proizvoda, koštuničavog i jagodičastog voća. Komisija donosi rang listu, rukovodeći se ocjenom prijava, na osnovu sljedećih kriterijuma: -vezanost prijave za prioritetne oblasti - 50 bodova;

-pri raspodjeli štandova prednost imaju udruženja odnosno klasteri malih proizvodjača, rukotvoraca, zanatlija, umjetnika - 30 bodova; -pri raspodjeli štandova prednost imaju prijave za zajednička predstavljanje dva ili više proizvodjača, rukotvoraca, zanatlija, umjetnika30 bodova i -prilagođenost ponude proizvoda konceptu manifestacije - do 50 bodova.

X.Na rang listu se može uložiti prigovor u roku od tri dana od dana njenog objavljivanja na sajtu Glavnog grada. Odluka Komisije po prigovoru je konačna objavljuje se na internet stranici Glavnog grada (www.podgorica.me). Na osnovu konačne rang liste gradonačelnica Glavnog grada donosi zaključak o izboru i zaključuje ugovor sa odabranim učesnicima. Realizaciju zaključenog ugovora prati Komisija. XI.Prijava na ovaj javni poziv podnosi se na propisanom obrascu, sa neophodnom dokumentacijom u zapečaćenoj koverti, sa naznakom: Prijava na “Javni poziv za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera (kućica) za potrebe organizacije Proljećnog pazara 2024 – NE OTVARAJ” ili Prijava na “Javni poziv za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera (štandova) za potrebe organizacije Proljećnog pazara 2024-NE OTVARAJ”. Predaje se na adresu Njegoševa ulica br. 20, Podgorica od 3. aprila zaključno sa 12. aprilom 2024. godine, radnim danima od 08:00 do 15:00 časova.

XII.Neblagovremenu dokumentaciju Komisija vraća pošiljaocu neotvorenu. Komisija otvara blagovremeno podnijete zapečaćene koverte na prvoj sjednici nakon isteka roka za podnošenje prijava. Ako utvrdi da privredni subjekat nije dostavio svu dokumentaciju propisanu tačkama VI i VII ovog Javnog poziva, komisija putem e-maila i telefona poziva privredni subjekat da nedostatak otkloni u roku od tri dana od dana prijema poziva. Ukoliko društvo/preduzetnik nedostatak ne otkloni u ostavljenom roku, Komisija će zahtjev odbiti.

XIII.Informacije o svim pitanjima od značaja za učešće na Javnom pozivu mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon: 067088572 i/ ili e-mail: (info@podgorica.travel).

XIV.Ovaj Javni poziv objaviće se na internet stranici Glavnog grada (https://podgorica.me) i u jednom dnevnom štampanom mediju koji izlazi na teritoriji Crne Gore.

U Podgorici, 3. aprila 2024. godine

D 01-018/24-2535

Predsjednik komisije Dragan Grnović

гробнице са услугом за сахрану Обавијест о смрти у дневним новинама Облачење и козметичко дотјеривање покојника Расхладни поклопац бесплатно Штампање плаката до 50 комада бесплатно Превоз покојника до 50 км бесплатно

Плаћање одложено по договору

КОМПЛЕТНА ПОГРЕБНА ОПРЕМА СА УСЛУГОМ ПО НАЈПОВОЉНИЈИМ ЦИЈЕНАМА РАДУЛОВИЋ У ПОДГОРИЦИ И ЗЕТИ (ГОЛУБОВЦИ) СВЕ НА ЈЕДНОМ МЈЕСТУ ПОВОЉНОСТИ КОМПЛЕТНА

069/410-859; 068/717-062; 068/384-498

ДОВОЉНО ЈЕ САМО ДА ПОЗОВЕТЕ, МИ СВЕ ЗАВРШАВАМО

Дана 3. априла 2024. године у 52. години живота нас је напустио наш вољени

ПРЕДРАГ Љубомира СТАНИШИЋ

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци 4. априла 2024. од 10 до 15 часова и 5. априла од 10 до 13 30 часова. Сахрана ће се обавити истога на Новом гробљу у Подгорици у 14 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ТАТИЈАНА, кћерка СОФИЈА, мајка ЈЕЛА, сестра ДРАГАНА, снаха МАРИЈАНА, братанићи СТЕФАН и ХЕЛЕНА, сестрићи НИНА, ФИЛИП и остала многобројна родбина

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

Dana 3. aprila 2024, u 93. godini, preminula je naša draga

JOVANKA Radomirova ABRAMOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 3. aprila od 12 do 16 časova i 4. aprila od 11 do 14 časova, kada krećemo za selo Prediš – Bjelice, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

Ožalošćeni: suprug RADOMIR, kćerke DARINKA, DRAGICA, BRANKA i NADA, unučad, praunučad, jetrva MILEVA, snahe, bratanići, bratanične, đeveričići, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina ABRAMOVIĆ

У вјечност оде душа наше породице 3. априла 2024. у 77. години

РАДМИЛА Војислава МИЈУШКОВИЋ рођена БАЦКОВИЋ

По њеној одлуци - сахрана у присуству само породице 4. априла у 14 часова, на гробљу у Повији.

С тугом и поносом:

супруг ВОЈИСЛАВ, кћери ЛАРИСА и АЛЕКСАНДРА, брат РАНКО и сестра БРАНКА са породицама, унуци МИЛОВАН и ВОЈО, заове: ЉУБИЦА, БРАНКА, СТАНКА и СЛОБОДАНКА са породицама, породица пок. заове ДУШАНКЕ, зет ВЛАДИМИР СТАМАТОВИЋ

Dana 2. aprila 2024. preminuo je u 74 godini naš voljeni suprug, otac i đed

BRANISLAV BRANO GOLUBOVIĆ

Po izričitoj želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu najuže porodice, na Gradskom groblju u Beranama.

OŽALOŠĆENA PORODICA

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

Дана 02.04.2024. у 87. години преминуо је наш

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555 D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

ДРАГОМИР Милића РАКОЧЕВИЋ

По сопственој жељи, сахрана је обављена дана 03.04.2024. године у Прекобрђу – Улица у присуству породице. Ожалошћени: синови НЕБОЈША и ГОРАН, брат СЛАВКО, сестре

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Ekshumacije;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

i inostranstvu Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

86

Обавештавамо родбину и пријатеље да је дана 2. априла 2024. преминуо наш драги

СЛОБОДАН Стојана ЈАКИЋ

Саучешће примамо у капели у Жабљаку 4. априла од 9 до 12 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у селу Меруља у 13 часова

Ожалошћени: сестра СТЕВАНИЈА, браћа ВАСИЛИЈЕ и БОЖИДАР као и синовци, синовица, сестрићи, сестричине са породицама и остала многобројна родбина

73 IN MEMORIAM

ZARIJA ŠĆEPANOVIĆ

4. 4. 1991 – 4. 4. 2024.

TVOJA PORODICA

Posljednji pozdrav dragoj babi

JOVANKI

Do juče smo se zajedno smijali i pričali, a danas te već ispraćamo na tvoj vječni put, čuvaj nam gore majku.

Unučad MARKO i KRSTO POPOVIĆ sa porodicom

83

Dragi

IVANE

Bio si mi kao stariji brat. Prerano si otišao i tvojim odlaskom smo svi mnogo izgubili. Znam ipak da si sada na nekom ljepšem mjestu, u Božijem naručju, kao što si i zaslužio. Zauvijek tvoj BALŠA

76

Dana 2. aprila prestalo je da kuca srce mog brata

SLOBODANA JAKIĆA

Koliko je veliki dar bratska podrška i ljubav shvatiš tek kad ga izgubiš.

Kad se na srcu otvori rana, a bratsko prestane da kuca. Počivaj u miru i neka ti je laka Meruljska zemlja.

Tvoja sestra STEVANIJA

Posljednji pozdrav voljenoj majci

JOVANKI

Kćerka DARINKA KALUĐEROVIĆ sa porodicom

92

Sa ponosom i tugom, rastajemo se od našeg oca, svekra i đeda

DRAGOMIRA RAKOČEVIĆA

Sinovi NEBOJŠA i GORAN, snahe SOFIJA i DRAGANA, unučad ANJA, KATARINA, FILIP i LUKA

OGLASNO

ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

96

Posljednji pozdrav

IVANU ŠUKOVIĆU

Dragi Ivane, sjećanje na tebe trajaće zauvijek

BUDO i MACA

93

Danas Ti je rođendan jedini naš

ZORAN Velimirov

RADOMAN

Neka Te naše misli zagrle, neka Te naše suze poljube, neka Te u tišini vječnog mira prati naša ljubav.

Majka ANKA i sestra MILIJANA

84

94

Voljenom bratu

ZORANU Velimirovom

RADOMANU

Još jedan rođendan bez Tebe… U mojoj duši tuga, u srcu ljubav, u sjećanju najljepše uspomene.

Neka Te Anđeli čuvaju.

MILIJANA i TARO JANJEVIĆ

75 Pola godine je od kada nije sa nama naša

BRANKA ŠOŠKIĆ

Vrijeme prolazi, ali ne bol i tuga.

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

PORODICA

Pola godine je od smrti naše sestre BRANKE – MIME ŠOŠKIĆ rođene RADOŠEVIĆ

Tvoj odlazak je ostavio veliku bol i prazninu u našim srcima.

Tuguju za tobom brat MILIKA, sestre CUCA i BEĆKA sa porodicama

90

Osam je godina od kadа nas je napustila naša draga

VERA PEJOVIĆ

Uvijek ćemo te se sjećati s ljubavlju, ponosom i poštovanjem.

DUBRAVKA, VESKO, VLADICA, INA i STEVAN

SJEĆANJE

4. 4. 2016 – 4. 4. 2024.

VERA Pavlova PEJOVIĆ rođena KONTIĆ

Nedostaješ… za punoću naših dana, nedostaješ… za sreću i smijeh…

Nedostaješ za sve ove dane koje provodimo bez tebe… Teško nam je bez tvog zagrljaja, bez tvog glasa… Fališ nam, iz dana u dan, sve jače.

Najljepši dio nas otišao je sa tobom.

Tvoji: MUJO, MILA i NAĐA

4. 4. 2016 - 4. 4. 2024

Tužno sjećanje

DANKO pok. Tomislava OBRADOVIĆ

Naš voljeni i najhrabriji, naš oslonac i vjetar u leđa, naša snaga... Nedostaješ u svemu, svakoga dana, svakog trenutka... Jako boli ova praznina. Dobri naš, budi nam dobro. U našim srcima i mislima, ti živiš i živjećeš vječno! Volimo te.

U subotu, 6. aprila 2024. godine, u 10 časova na gradskom groblju Brdišta u Tivtu, posjetićemo njegovu vječnu kuću i održati četrdesetodnevni pomen.

Ožalošćena porodica OBRADOVIĆ

У четвртак, 4. априла, навршава се 15 година од смрти

89

VERA PEJOVIĆ

Puno je lijepih uspomena da te pamtim, da o tebi sa ponosom govorim i da te nikad ne zaboravim.

Zaova NAJA sa porodicom

Dana 4. aprila 2024. navršavaju se četiri godine našem dragom suprugu, bratu i djedu

FUADU - ŠANJU Halida HADŽIMUHOVIĆU

S velikom ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na tebe. Uvijek ćeš vječno živjeti u našim srcima i mislima.

Supruga MUNEVERA, sin EDIN sa porodicom, kćerke ALDIANA i ADELA sa porodicama

Vaše kćeri i sestre SENKA i NOVKA sa porodicama 87

Tužno sjećanje na naše drage roditelje

oca LUKU majku MILICU

i sestre

ZORKU i JELENU

Vaše plemenite duše, velika srca i častan život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje.

85

4. 4. 2007 - 4. 4. 2024.

TUŽNO SJEĆANJE

PAVLE Stevov GAZIVODA

Vrijeme je nijemi svjedok neprolazne ljubavi i bola. PORODICA

81

77

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

SRIJEDA

JAM 2024.

Bojan Zulfikarpašić, klavir

Velika sala / 20h

17. 17.

Tribina “Podgoričke priče”

Gost dramaturg Stefan Bošković

Multimedijalna sala / 20h

SUBOTA

Promocija knjige Pero plavog feniksa

Olge Gojnić Borilović

Multimedijalna sala / 17h UTORAK 2.

SRIJEDA 3.

Promocija zbirke poezije Ekspres lonac

Milene Radević

Sala DODEST / 20h

PETAK

Predstava JELENA SAVOJSKA

Sala DODEST / 20h

PONEDJELJAK

JAM 2024 - Jazz na filmu

Ragtime (1981)

Multimedijalna sala / 20h

UTORAK

JAM 2024 - Jazz na filmu

Mo’ Better Blues (1990)

Multimedijalna sala / 20h

SRIJEDA

10.

JAM 2024 - Jazz na filmu

De-Lovely (2004)

Multimedijalna sala / 20h

UTORAK

16.

Filmski centar Crne Gore i KIC

Crnogorska premijera filma Nemanje Bečanovića

Supermarket (2023)

Velika

SRIJEDA

17.

JAM 2024.

Max Kochetov Quartet feat. Samuel Blaser

20.

JAM 2024.

Ramona Horvath Trio

Velika sala / 20h

22.

Revija “Svjetska književnost na filmu” XII

The World According to Garp (1982)

Sala DODEST / 20h

UTORAK

23.

Revija “Svjetska književnost na filmu” XII

The Accidental Tourist (1988)

Sala DODEST / 20h

SRIJEDA

24.

Revija “Svjetska književnost na filmu” XII

In Her Shoes (2005)

Sala DODEST / 20h

ČETVRTAK

17. 25.

78 godina Folklornog ansambla “Budo Tomović”

Velika sala / 20h

26.

Sekretarijat za kulturu Glavnog grada

Svečana dodjela Književne nagrade Dragan Radulović

Velika sala / 12h

17. 29.

JAM 2024.

Ivan Marović - Bisamkiez

Sala DODEST / 20h

UTORAK

17. 30.

JAM 2024.

Velika sala / 20h PONEDJELJAK PONEDJELJAK PONEDJELJAK

Laurent Coulondre Quintet

Velika sala / 20h

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

psiho-trilera

ili :

zbog čega je lm „Mothers’ Instinct“ s En Hatavej i Džesikom Čestejn ispao totalni promašaj, a mogao je da bude cat ght godine

Str. 6. i 7.

A cappella

Ćedilo

Živimo u regionu koji je „u razvoju“ vjerovatno otkad zna za sebe. Dok se okruženje nazivalo jugoslovenskim, to je i ličilo na nešto. Međutim, nakon raspada tog sistema, stvari su se ogolile i dobili smo ono što imamo sada.

Slovenija je odavno svoga posla, zelena i lijepa zemlja, najdublje u evropskom društvu naroda. Hrvatska i Srbija, najmnogoljudnije iz bivše Jugoslavije; prva članica evropske porodice, druga daleko od nje, upravljaju ključnim procesima u regionu – kulturom, sportom, ekonomijom, itd. Makedonija, skoro pa nevidljivo parče bivše Juge i dalje je – nevidljivo.

Bosna i Hercegovina, stamena i jaka u očuvanju svojih kulturnih specifičnosti, ali ipak, sevdaha je sve manje a problema sve više.

Crna Gora, geografski najmanja i sa najmanje potencijala iz jugoslovenskog perioda, nakon raspada Juge i grčevitog preživljavanja postjugoslovenske faze ljubavi sa Srbijom, ni dan-danas ne snalazi se najbolje kada je u pitanju kulturna specifičnost koju nesumnjivo ima.

Veliki javni servisi kao što su HRT i RTS, ali i bosanski i makedonski, sačuvali su djelić sistemskog uređenja koji smo svi naslijedili. Da podsjetim, Crna Gora je kao i drugi jugoslovenski centri imala republičku televiziju (danas nacionalne javne servise) u kojima je postojao sistem proizvodnje kulture i muzike.

U tim, doduše tehnološki nadograđenim audio-studijima, snima se i dan danas. I izdaje se muzika. Dakle, proizvodi se nacionalna kultura. Veća tržišta oslanjaju se i na brojnost populacije pa tako, RTS ili HRT imaju donekle i komercijalni interes da proizvode kulturu. Zato što se finansiraju iz džepa svih građana, ti javni servisi ipak proizvedu neki godišnji paket muzike, što im je, između ostalog, programska obaveza.

Crna Gora jedina je ostala na ćedilu. Tačnije, kada smo svojom voljom odlučili da upravljamo sopstvenim životima, to je podrazumijevalo i proizvodnju kulture. Orkestri koji su radili pod kapom Televizije Titograd volšebno su otpušteni sredinom devedesetih godina, većinom kao tehnološki višak.

Vrijeme mjerenja novije crnogorske istorije mora da počne od formiranja najmanje tri nacionalna profesionalna orkestra (narodni, revijski i džez), uz osnivanje nacionalnog folklornog ansambla. Kada se to dogodi, već za nekoliko godina osjetiće se velika razlika, razlika koje trenutno nijesmo svjesni

Ko je tada bio pametan i imao mogućnost, trebalo je da bježi, glavom bez obzira. Jer, odluka tadašnjih vlasti da se Crna Gora, jedina od svih eks-jugoslovenskih zemalja, liši usluga orkestara koji proizvode upravo ono zbog čega se države i nazivaju državama, lomi nam se o glavu i dan-danas.

Fantastični studijski uslovi u TV Titograd (koji fizički još postoje) vremenom su postajali scenografije za tombole i razne televizijske kockarske formate, umjesto

da budu dom za napredne muzičke radnike koji bi svojim doprinosom, sa koljena na koljeno u posljednjih 30 godina, učinili ovu zemlju mnogo drugačijom nego što ona izgleda sada. Međutim, toga nema. Sa bolnim porođajnim mukama formirao se nacionalni simfonijski ansambl, koji se muči sa kadrom, posebno domaćim. Razlog? U međuvremenu, izgubili smo momentum obrazovanja u muzici, izgubili smo kvalitet. I tako, slovom i brojem devet (9) studenata instrumentalista i tri (3) studenta opšte muzičke pedagogije, bilans su ovogodišnjih upisnih rokova na Muzičku akademiju na Cetinju. I opet, sve je to nekako teško za povjerovati, čini se da donosiocima odluka to nimalo ne smeta ili još bolje, izgleda da to niko ne vidi kao problem.

Sistemsko umrežavanje obrazovanja i kulture jedini je garant da sve naše demokratske borbe za normalnije društvo, jednog dana dobiju obličje pristojne zemlje za život. Papagajski, ali kako drugačije, ponavljaću da vrijeme mjerenja novije crnogorske istorije mora da počne od formiranja najmanje tri nacionalna profesionalna orkestra (narodni, revijski i džez), uz osnivanje profesionalnog nacionalnog folklornog ansambla. Kada se to dogodi (ne idem na „ako se dogodi“), već za nekoliko godina osjetiće se velika razlika, razlika koje trenutno nijesmo svjesni. Jedino tako postoji šansa, i ne samo šansa, već jasna vizija kako da mlade otrgnemo iz zagrljaja upropaštavajućeg „turbo pinkovskog“ uticaja, koji smo, opet, sami sebi nabacili za vrat.

Nema tu mnogo filozofije – tri orkestra i nacionalni folklorni ansambl minimum su razvoja svakog društva. U Crnoj Gori rađaju se talentovana djeca, posebno za muziku. Ako čekamo da ih preuzme neko drugi, neki London, Beč, Boston ili Berlin, dovijeka ćemo kupiti mrvice sa sopstvenog trpezarijskog stola. Neka idu, neka se obrazuju, ali neka se makar neki i vrate. Kompozitori, aranžeri i izvođači i dalje su nevidljivi za sistem. A tu leži najveći razvojni potencijal. Dva i dva je vazda bilo i ostaće četiri, ko želi da izračuna.

Piše: Vladimir MARAŠ

u fokusu Mini-serija „Apples Never Fall“ – još jedna

Misterija za bindž

Svi članovi porodice Dilejni kriju neku tajnu i kubure sa traumom odrastanja u domu u kojem je tenis uvijek bio na prvom mjestu. Zvuči tragično, zvuči potentno kao „The Iron Claw“? Ma, zaboravite na to

Autori dobrih misterija moraju da budu vrhunski lažovi. Ako ne umiju da smaste, stvore tenziju, probude sumnju, navedu na lažan trag i da natjeraju publiku da se potpuno unese u zagonetku... pa, džaba su krečili. Jer, bez toga, valjda, nema prave misterije. Ako dijelite ovo mišljenje, teško ćete moći da prihvatite da se mini-serija „Apples Never Fall“ prodaje kao porodična whodunnit misterija. Porodična, da – ali drama. Da je isključivo tako građena, sigurno bi mnogo bolje funkcionisala. Ali, kao porodični whodunnit, baš nikako ne radi.

Prvoloptaški dodir

Nema u Pikokovoj „Apples Never Fall“ ni mrve tenzije, niti ičega što može da vas drži na ivici stolice čitavih sedam epizoda. Toliko je sve svedeno na ravnu liniju, da dosadno djeluju čak i najiskusniji i ponajbolji u neujednačenom glumačkom ansamblu – Anet Bening, Alison Bri i Sem Nil „Apples Never Fall“ treća je adaptacija knjige australijske bestseler autorke Lijen Morijarti, čiji je opus došao u žižu vrućeg TV interesova-

nja nakon enormnog uspjeha prve sezone serije „Big Little Lies“ (2017). Projekat, koji je sa razlogom zamišljen kao mini-serija, zbog „viška“ popularnosti dobio je produžetak.

I, što se dogodilo?

Pa, recimo da ni tranjava druga sezona, pa čak ni još tranjavija naredna adaptacija

Lijenine knjige „Nine Perfect Strangers“ (2021) sa Nikol Kidman koja liči na Galadrijelu s Ali Expressa, nijesu pokazale producentima da se prava magija tu ne krije (samo) u originalnim književnim predlošcima. Jer, prva se-

zona serije „Big Little Lies“, za razliku od druge, imala je Žan-Mark Valea. I upravo je njegov režiserski njuh ispao glavni krivac za to što je Lijenina knjiga eksplodirala na malim ekranima.

„Apples Never Fall“ zapala je Melani Marnič, kreatorki najpoznatijoj po radu na interesantnim serijama „A Murder at the End of the World“ i „The OA“. Stoga, nova adaptacija knjige Lijen Morijarti, koja je potpisana kao koproducentkinja svih svojih TV ekranizacija, djelovala je kao nešto što bi moglo da ispadne

znatno drugačije od „Big Little Lies“ nastavka, ali i od „Nine Perfect Strangers“, u koju je Dejvid I. Keli nagurao gomilu velikih glumačkih zvijezda, da se ganjaju, pregone i neprekidno umiču smislenom narativu.

Neobičnost koju je, pak, Marnič demonstrirala u prethodnim projektima, ne osjeća se u njenoj prvoj solo kreaciji za Pikok. Nije samo riječ o samom izboru teme i svijeta koji djeluje odveć straight spram „A Murder at the End of the World“ i „The OA“, nego i o pristupu. Melanina vizija toliko je nerazrađena i prvoloptaška, da da niti jedan element misterije u ovoj mini-seriji ne funkcioniše. Do te mjere, da ključni utisak glasi: „Apples

Never Fall“ bila bi mnogo intrigantnija priča da je porodična drama nije smještena u oblandu misterije.

Emocionalni prtljag

Radnja serije vrti se oko naizgled idlične porodice Dilejni koja na Floridi važi za tenisersku dinastiju. Džoj (Bening) i Sten (Nil) posvetili su cijeli život tenisu, prvo kao profesionalni igrači, a onda i kao treneri mladih nada. Upoznajemo ih na svečanoj proslavi, koju im djeca, prijatelji, kolege i drugi članovi vrlo zahvalne zajednice, organizuju uoči odlaska u penziju.

Da tu sve ipak ne štima, uprkos širokim osmijesima roditelja i četvoro djece, jasno je nakon što Džoj naprasno nestane, ostavljajući iza sebe, nasred ulice (u „dramatičnom“ prologu koji nije ni za što sem za podrugujući kikot i kolut očima), samo ugruvano biciklo, prosute jabuke i krvav trag.

Sve oči se odmah okreću ka Stenu, na kojeg sumnju baca upravo to što se pravi da se ništa nije dogodilo. I da će se Džoj samo pojaviti na vratima,

Neujednačeni ansambl donekle izvlače Bening i Bri

jedna neuspjela adaptacija bestselera Lijen Morijarti

bindž sa pola mozga

naprasno kako je preko njih i izašla. Detektivski dvojac koji istražuje slučaj, pak, pomno prati i reakcije četvoro djece od kojih je, svako na svoj način, razočaranje za takmičarski nastrojenog oca.

Najzabrinutija za majku je Ejmi (Bri), crna ovca familije, kvazihipijevka, osjetljiva i neprilagođena, ona koju će familija požuriti da opiše kao „osobu što se još traži“. Njena briga unosi nemir i kod Bruk ( Esi Rendls ), mlađe kćerke koja se bavi fizikalnom terapijom i planiranjem vjenčanja sa djevojkom za koju ipak nije sigurna da je „ona prava“; i kod Troja (Džejk Lejsi), propalog tenisera koji je završio kao uspješan preduzetnik; i kod Logana ( Konor Merigan-Tarner), čiji su život, kako će to majka lakonski reći, „brodovi i joga“.

Svako, kao i Sten, krije neku tajnu zakopanu u zadnjem dvorištu... a pritom i kuburi sa teškim emocionalnim prtljagom zbog odrastanja sa prezahtjevnim ocem. No, ako vam ovo zvuči tragično i potentno kao „The Iron Claw“ ( Šon Durkin , 20023), zaboravite na to.

Taj film je punokrvna tragedija u oblandi rvačke drame, a „Apples Never Fall“ je porodična drama uvijena u toliko trivijalnu misteriju nestanka, da ju je najzgodnije uporediti sa light krimićima koje pogrdno opisuju kao zaseban, „plažni“ podžanr. I taman i jeste nešto što bi se moglo bindžati na plaži, sa pola mozga, pod užeglim suncem, u pauzi između dva kupanja. Ako bi moglo poslužiti, čak i za to...

Momenat u kojem shvatate da postoji nešto trulo u vezi s „Apples Never Fall“ onaj je koji je trebalo da bude najjači adut cijele serije. To je trenutak kada u kadar stupa Savana (Džordžija Flod), potpuna neznanka koju Džoj i Sem

puštaju u svoj dom, da pronađe makar trenutno sklonište od momka nasilnika. Nešto što je trebalo da potraje jednu noć pretvara se u suživot sa djevojkom koju majka četvoro djece odjednom tretira kao dijete koje nikada nije imala. Odnosno, kao kćerku kakvu je oduvijek željela (pomaže u kući, zainteresovana je za njene probleme, voli da provodi vrijeme sa njom), a nije je dobila od Ejmi i Bruk.

Zdravo za gotovo

Tretman Savaninog lika problematičan je na više načina, ali recimo da su dva potpuno nedopustiva. Prvo, u tom home invasion elementu nema ni mrve tenzije, a trebalo bi da sve vrijeme strijepite od njenih namjera i načina na koji sije sjeme razdora između supružnika i djece.

Drugi veliki problem je to što kreatori serije traže od vas da puštanje potpunog stranca u kuću uzmete zdravo za gotovo. Jer, Džoj je, kao, toliko nezadvoljna time što je djeca i suprug ne fermaju, da je odlučila da „usvoji“ Savanu. Naravno da zbog toga djeluje samo glupo i pretjerano naivno. Naravno da je to poražavajuće za njen lik. I naravno da, sa tako klišeiziranim tretmanom, ne možete da poentirate i pretvorite svoju seriju u moćno svjedočanstvo o tome koliko lične potrebe, snovi, ambicije žena (u određenoj dobi i uopšte) najčešće ostaju nevidljive nakon što zasnuju porodice. I to najviše u očima njihovih porodica.

Manjak ljubavi i pažnje, duboko nezadovoljstvo koje osjeća Džoj, „signaliziraju“ se u fleš-bekovima i kroz generičku istragu detektiva koji služe samo kao „najavljivači“ novih osumnjičenih... Do te mjere, da osjećate transfer blama. Mnogo prije nego što dođete do onog „velikog tvista“ u fini-

šu predzadnje epizode, znaćete o čemu se tu radi i što se moglo dogoditi sa njom.

Zlatna kokica

Sve je u „Apples Never Fall“ previše vještački akcentovano; dijalozi su puni opštih mjesta; likovi su dosadni i svedeni na nivo skice; čak i gluma varira, sa Bri i Beninig koje ostavljaju najjači utisak, dok se ostali šlepaju iza njih... Poenta je, uglavnom, da nikome do kraja ne vjerujete dok pokušavaju da vas uvuku u svoje lične (većinom usiljene romantične) drame i ubijede u dubinu traume zbog odrastanja u kući u kojoj je tenis uvijek bio na prvom, a njihove potrebe na posljednjem mjestu.

Najveći promašaj, pak, ostaje to što se kreatorka sve vrijeme trudi da vam proda seriju kao ekspres-lonac intriga, birajući sasvim pogrešnu kartu - konvencionalnu i ravnu naraciju da isporuči metaforu o ženama koje svakog dana polako iščezavaju zbog nemara sopstvenih porodica, kroz priču

o jednoj od njih koja je, jednog dana, bukvalno iščezla. I na kraju sve to kruniše sladunjavim krajem sa lako naučenim lekcijama! E, kad bi tako bilo u stvarnom životu... Ne bi, u jednom trenutku, đaolje žene ostalo, u domaćinstvima s obje strane Atlantika. Lijen Morijarti je na dobrom putu da postane tražena kao i Netfliksova zlatna koka Harlan Koben, pa je izvjesno da ćemo u jednom trenutku dobiti i adaptacije knjiga poput

„The Husband’s Secret“ i „The Last Anniversary“. Stoga, valjalo bi zaustaviti silaznu putanju kojom su, od supernove „Big Little Lies“, krenule njene ekranizacije. Vale, nažalost, više nije tu da bi se njima bavio, ali prva sezona njegove Emijem nagrađene serije ostaje svjedočanstvo kako bi ovakve drame u oblandi misterije trebalo raditi. Ili: „Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka“. Kad srca nema, rezultat su serije poput

„Apples Never Fall“. Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2/5

Savana, home invasion element koji nikako da proradi

tvtime.com

zerkalo En Hatavej i Džesika Čestejn opljačkane za catfight

Modna pista umjesto

psiho-trilera

Američki rimejk evropskog filma najčešće je bioskopska nepogoda koju malo ko želi da doživi. Opet, kada u igri imate istog režisera i vrhunske nove igrače ispred kamere, dogodi se da postanete neopre-

zni, da spustite gard, da pomislite da bi, eto, holivudizovana verzija mogla biti barem iole gledljiva.

Taj scenario nam se dogodio nedavno, sa psihološkim trilerom „Mothers’ Instinct“, koji je zasnovan na opasnom belgijskom filmu „Duelles“ (2018) rađenom po knjizi Barbare Abel

Režiser Olivije Maset-Depas trebalo je da radi i rimejk, ali ispao je iz projekta zbog porodičnih obaveza, pa je režiju preuzeo njegov direktor fotografije Bunua Delom Ni to nas, pak, nije pokolebalo. Osim u potentan izvorni materijal, nade smo položili i u En Hatavej i Džesiku Čestejn ispred kamere, ali i u tog istog Deloma, vrlo zainteresovani za režiserski debi čovjeka koji više od tri decenije potpisuje fotografiju na zanimljivim, žanrovski „nepovezivim“ projektima („The Merchant of Venice“, 2004; „The Boy in the Striped Pyjamas“, 2008; „Lawless“, 2012; „The Theory of Everything“, 2014; „At Eternity’s Gate“, 2018).

Porculanske lutke

Već na početku filma „Mothers’ Instinct“, pak, postaje bolno očigledno da je rimejk pao u pogrešne ruke. Delom je priči o prijateljstvu dvije domaćice iz američkog predgrađa, čiji odnos narušava neočekivana tragedija, prišao pretjerano ozbiljno. Rezultat je film koji djeluje više apsurdno i komično, nego tragično, iako govori o teško svarljivim temama.

Očajne domaćice u fokusu filma zovu se Alis (Čestejn) i Selin (Hatavej). Obje imaju sinove približno istih godina, uspješne muževe, brakove pune ljubavi... i naravno, uvijek tip-top namještene frizure, komplete, bisere, kuće sa bijelim tarabama, savrše -

Ko je gledao

tenzični i tripujući belgijski original, ovdje nema

što da traži. U Delomovom rimejku rade samo kostimi i dvije glavne glumice, i to samo donekle

no pokošenim travnjacima i uglancanim uparkiranim automobilima.

Nevolja u raju nastupa nakon što se Selininom sinu dogodi nesreća, koju Alis možda nije, a možda i jeste mogla da spriječi. Ta tragedija otključava dugo potiskivane traume obje žene. I tada se ispostavlja da njihovi uvijek perfektno skockani pastelni kompleti, frizure i biserne ogrlice imaju ulogu maske, flastera, tutkala... Onog koje vješto sakriva napukline na porculanskim lutkama po imenu Alis i Selin.

Ko je gledao belgijski original, otprilike zna da je Olivije Maset-Depas jedan od onih režisera koji se mole u hičkokovskoj crkvi i da je zaista uspio da isporuči vrlo tenzičan i tripujući film.

Kritika patrijarhata

Njegov „nasljednik“ Delom probao je da odigra Hičkok-kartu ponajviše u domenu muzike (djelo kompozitorke En Nikitin) i, eto, fenirajući Džesiku Čestejn tako da dobije frizuru koja vas mora odmah asocirati na Kim Novak u masterpisu „Ver-

Piše: Marija IvanovIć - nIkčevIć

Preozbiljan režiserski pristup poklapa posvećenu igru Hatavej i Čestejn theposterdb.com

catfight godine u promašaju „Mothers’ Instinct“

umjesto

tigo“ (1958). No, učinio je to toliko nevješto i bez osjećaja za autoironiju, da je smiješno uopšte i stavljati njegov „Mothers’ Instinct“ u kontekst sa bilo kojim djelom majstora saspensa. Ne postoji niti jedan momenat vrhunske tenzije kod Deloma. Niti vas tripuje, niti vas drži na ivici stolice njegov „Mothers’ Instinct“. Scenaristkinja Sara Konrad pokušala je da u jednačinu ubaci mogućnost da Alis, sa problematičnom mentalnom istorijom („krivica preživjele“, smrt roditelja, teška postporođajna depresija), suočena sa novom tragedijom, polako klizi u paranoju i počinje da gubi razum. Isto tako, probala je da Selin učini zagonetnom, ambivalentnom, takvom da ni u jednom trenutku nijeste sigurni da li je „samo“ majka u žalosti... ili, pak, pritajena bogomoljka koja samo čeka pravi trenutak da se osveti najboljoj prijateljici.

Hejnsov materijal

Nijedan od ova dva motiva u filmu ne funkcioniše, ponajviše zbog potpuno ravne, previše strejt režije. Delomova odluka da koncipira „Mothers’ Instinct“ kao preozbiljnu dramu i prevažnu kritiku patrijarhata, pokazala se fatalnom. I baš zbog toga što je lišio cijelu priču onog crnohumornog, autoironičnog sloja, nije uspio da isporuči nekakvu „progresivnu“, relevantnu poruku koju je očigledno zamislio... da majčinstvo, u dubokom predgrađu ili van njega, mora da dovede do ludila svaku ženu. Te i takve ideje u filmu se serviraju kroz opšta mjesta i suve dijaloge likova što služe isključivo kao vozila za prenošenje poruke. Dovoljno je pogledati sporedne igrače poput, recimo, Selininog supruga Dejmijena (Džoš Čarls) ili Alisinog Sajmona ( Anders Denijelsen Li). Obojica su svedena na ukrase koji se pojave tu i tamo,

REŽIJA: Bunua Delom

ULOGE: En Hatavej, Džesika Čestejn, Džoš Čarls, Anders Denijelsen Li

TRAJANJE: 94 min

čisto da natrljaju na nos krivicu glavnim junakinjama. O tome da je Čarls ostao neiskorišćen sa Dejmijenom koji se zaključao u sobu i odao alkoholu odmah poslije nesreće, ili da je Li totalno pogrešan izbor za dosadnjakovića Sajmona, da i ne govorimo...Scenario filma jeste duboko problematičan, ali fakat je da bi vještiji režiser uspio da izvuče mnogo više i iz teksta, i iz glavnih glumica. „Mothers’ Instinct“ pravi je materijal za autora poput Toda Hejnsa, koji bi zasigurno, čak i od postojećeg skripta, sa sve dvije hodajuće karikature od muževa, iskrojio dobar kemp. Kao neko ko je definitivno pokazao do koje se mjere camp materijal (ne) smije shvatiti ozbiljno, bio bi zasigurno najbolji izbor, a bilo bi takođe interesantno vidjeti što bi uz, naravno, Hičkoka, s ovom potentnom pričom o zavadi i traumi iz predgrađa, učinili i Verhoven ili Bergman.

Ples kostima

Kod Deloma, cijeli taj potencijal sa feminističkim predznakom djeluje odveć naivno i već u startu gubi težinu. Štoviše, glavne junakinje artificijelne su do te mjere, da bi djelovale kao lutke da ih ne igraju Hatavej i Čestejn. A njih dvije toliko su posvećene i toliko se trude da ih učine kompleksnim i vrijednim saosjećanja, da su performansima zaslužile ordenje. Baš kao dva posljednja vojnika što stoje na nogama u polju

punom palih drugova i nastavljaju da uzvraćaju paljbu, iako znaju da je bitka unaprijed izgubljena. Kostimografija je, zapravo, jedini element koji je u filmu promišljen do kraja. Mičel Travers potrudio se da svaki komad garderobe kaže nešto o stanju glavnih junakinja, ali ni njegov rad nije ostao neokrznut Delomovom „šapom“. Štoviše, režija je glavni krivac zbog toga što kostimi, koji individualno i te kako rade, ipak ne doprinose široj slici. Odličan primjer su dvije scene sa Selin: prva, u kojoj nosi crni štirkani veo i rukavice na sahrani, i druga, u kojoj posjećuje dječju priredbu u bijelom kompletu. Referenca na Džeki Kenedi više je nego jasna,

ali nema efekta, gubi jačinu, jer ništa drugo u filmu nije na svom mjestu. Stoga, svi ti silni kompleti, frizure i aksesoar iz šezdesetih na koncu bude utisak kao da postoje isključivo zbog toga da bi se Hatavej i Čestejn preoblačile i šetkale po modnoj pisti, a ne ispred prave filmske kamere. „Mothers’ Instinct“ je, u tom smislu, više catwalk nego catfight; više modna revija nego punokrvni psiho-triler. I ogromno je razočaranje upravo zbog toga što je opljačkao dvije vrhunske glumice za hipnotišuću igru mačaka, za otrovnu zavadu, za sučeljavanje na nivou Džoan Kraford-Beti Dejvis... Ma, za sudar titanki godine.

Ocjena: 3/10

Očajno obrađene majčinske traume domaćica iz predgrađa

imdb.com

imdb.com

CELULOID „Frida“ i „Daaaaaalí!“ – filmske poslastice

Piše: Marko Stojiljković

Umetnici 20. veka morali su da se nose sa prokletstvom: ako bi i došli do uspeha, od tog trenutka na njih se gledalo kao na slavne ličnosti ili pop-kulturne ikone. Javnost bi se zainteresovala za njihove živote više nego za delo koje bi, pak, bilo devalvirano. Recimo, umnožavanjem i štampanjem na suvenire u muzejskim prodavnicama, ili reprodukcijama - ne samo u katalozima izložbi, nego i u vidu slika i skulptura kopija koje „krase“ prostore od hotelskih soba, do privatnih stanova. Nisu toga bili pošteđeni ni stariji stvaraoci, kao ni oni iz drugih, nevizuelnih rodova umetnosti. Setimo se, na primer, reprodukcije Van Goga kako visi u nekom holu ili Bahove fuge kao melodije za „nokiju 3310“.

U svemu tome, osim velike brzine kojom operiše „sedma sila“ uvek žedna pikantnih detalja iz života slavnih, neku ulogu igra i „sedma umetnost“... Više nego spremna da umetnike posle smrti ubaci u uvrežene šablone namučenih patnika ili kapricioznih ekscentrika vođenih sujetom, za potrebe biografskih igranih filmova i portretnih dokumentaraca u kojima se sistematski njihovo delo potčinjava njihovom kreiranom liku.

Školski pristup

Ovih dana pred nama su dva takva naslova, dokumentarac „Frida“ Karle Gutjerez o meksičkoj slikarki Fridi Kalo, te igrani film „Daaaaaalí!“ Kentan Dipjea , francuskog sineaste specijalizovanog za nadrealnu komediju. Oba nam dolaze sa festivala: „Frida“ s ovogodišnjeg Sandensa, „Daaaaaalí!“ sa prošlogodišnje Venecije; „Frida“ na striming na Amazon prajmu, a Dipjeov film u arthaus bioskope.

Dokumentarac Karle Gutjerez, koja je cenjena montažerka i kojoj je ovo debitantska režija, dolazi nam sa bagažom igranog filma „Frida“ (Džuli Tejmor, 2002) koji je odneo

Portreti koji prkose

Karla Gutjerez u dokumentarcu „Frida“ pametno koristi ilustrovani dnevnik slavne Meksikanke, a Kentan Dipje u komediji „Daaaaaalí!“ isporučuje najdalijevski materijal od „Andaluzijskog psa“ i „Zlatnog doba“

dva Oskara (za šminku i originalnu muziku) i bio nominovan u još četiri kategorije, uključujući i onu za najbolju glavnu žensku ulogu koju je Salma Hajek odigrala na vrhuncu glumačke snage. Bilo je dokumentarnih, igranih i hibridnih adaptacija života slavne meksičke nadrealističke slikarke, ali ova konkretna se uzima kao „zlatni standard“ u smislu prikaza njenog života i stvaralačkog žara, pa i relativno smislenih pokušaja inkorporiranja njenog dela u sve to. Pristup koji je odabrala Gutjerez na početku se čini školskim: baziran je na arhivskom

fotografskom i video-materijalu, te na naraciji Fernande Ečeverije Del Rivero koja je dopunjena svedočanstvima onih koji su Fridi bili dovoljno bliski da bi podelili poneku anegdotu o poznanstvu. U fokusu filma je celokupan slikarkin život, od poznatih biografskih činjenica (detinjstvo, odnos sa roditeljima, ponašanje na fakultetu, saobraćajna nesreća, upoznavanje Diega Rivere i njihovo zajedničko putovanje u Ameriku, povratak u Meksiko, sticanje slave, bolest i smrt), preko privatnih relacija - sa Riverom (oboje su bili neverni, ali on je

prvi počeo); komunističkom ideologijom i političarem Lavom Trockim; drugim umetnicima (etablirani evropski nadrealisti nisu je prihvatali jer su je smatrali naivnom i nedoraslom), pa do njenog odnosa prema umetnosti koji je uvek bio pre svega intiman.

Autentični zapisi

Gutjerez, međutim, ima na raspolaganju vrlo bitnu i autentičnu stvar na kojoj i gradi ceo film – ilustrovani dnevnik Fride Kalo. Sva „njena“ naracija potiče upravo iz te memoarske knjižice nastale u poslednjih deset godina slikarkinog života, a i neka od svedočanstava drugih upravo su tu zapisana.

Druga bitna stvar je što dnevnik pruža uvid i u Fridino umetničko delo, što Gutjerez pretače u animacije kojima boji i ponekad preseca uglavnom crno-beli arhivski materijal, čije bi faktografsko i hronološko ređanje moglo da postane suvoparno i u trajanju kraćem od 87 minuta. Ubacivanje animacije inspirisane Fridinim slikama, skicama i crtežima može biti rizično po liniji kiča opisanog u prvim pasusima teksta, ali Gutjerez je koristi umereno i ukusno, taman koliko treba.

To, opet, ne znači da film nema neke nedostatke, od toga da se u tako širokom rasponu tema neizostavno gubi Fridina umetnost koja bi, u teoriji, morala da zauzima centralno mesto, do pomalo neukusno snimljenih audio-naracija drugih koji, pod teškim akcentima, naprosto zvuče lažno i napisano, kao i fingiranja zvuka starog radija sa kojeg se saopštavaju vesti. Ali, i pored

FRIDA: Prilično dobar dokumentarac o pop-kulturnoj ikoni

theposterdb.com

poslastice o slikarskim ikonama 20. vijeka

prkose šablonima

toga, „Frida“ je prilično dobar dokumentarac o pop-kulturnoj ikoni.

Ulovljena esencija

Ako bismo Fridu Kalo mogli da podvedemo u prototip „mučenice“, posebno od nesreće, ali i zbog toga što muški kružoci prema pravilu nisu naklonjeni jakim i osebujnim ženama, to svakako ne bismo mogli da kažemo za Salvadora Dalija kojem je u životu, čini se, sve išlo kao po loju.

Za početak, bio je osebujni muškarac među sebi sličnima, spajao je avangardne vizije sa klasičarskom tehničkom potkovanošću, donosio je oportune odluke u osetljivim vremenima i zapravo sve vreme bio komercijalan, a imao je iza sebe i sposobnu menadžerku, suprugu Galu. Oni koji su mu manje skloni rekli bi da je, pored ranijih radova, njegova najveća kreacija upravo njegova ekstravagantna i provokativna javna persona. Muzej za života u Figerasu se podrazumeva.

Iz toga bi se mogle izvući dve teze, od kojih bi prva bila ta da bi Frida, da je bila Dalijeve sreće, verovatno i ranije i lakše došla do njegove slave, ali da bi u njoj znala bolje i iskrenije da uživa jer je po habitusu zapravo pre bila velika borkinja nego patnica.

Druga je, pak, ta da je ona kao žena imala tu nesreću da se partnerski povezala sa čovekom čiji je ego bio gabarita Dalijevog. Opet, ima između njih sličnosti, posebno po pitanju frivolnog odnosa sa nadrealistima (posebno s Andreom Bretonom) koji su ih odbacili, ali sa tom razlikom što nju nikada nisu ni prihvatili, a Dalija su iz pokreta izbacili zbog neslaganja sa njegovim političkim provokacijama.

Opet, kada bi se o Daliju radio dokumentarac, naročito neki prilično „strejt“, on gotovo sigurno ne bi uhvatio njegovu

idiosinkratičnu esenciju. Srećom po nas, Dipjea „istina“ o Daliju ne zanima ni najmanje, makar u smislu faktografije, a po „duhu“ mu je dovoljno sličan, odnosno verovatno najsličniji od trenutno aktivnih filmskih stvaralaca.

Stvaralački ego

Dipje ima čak i nešto od Dalijevog ega, makar stvaralačkog, a ni po produktivnosti ne zaostaje (pretprošle i prošle godine lansirao je po dva filma, a pre toga je držao ritam od jednog dugometražnog godišnje), što mu i te kako omogućava da slavnog španskog slikara shvati i da ga „uzme u rad“. Zbog toga „Daaaaaalí!“ i jeste apsolutna poslastica.

Sve počinje sa novinarkom-amaterkom Žudit (Anais Demustije iz „Incredible But True“ i „Smoking Causes Cau-

ghing“ istog režisera) pokušava da intervjuiše slavnog slikara. Prvo za jedan časopis, ali Dali ne želi ni da čuje za novinski intervju, već isključivo priznaje kameru. Drugi pokušaj, sa producentom i kamermanom na njegovom terenu propada Dalijevom greškom: ovaj se, naime, zabija luksuznim automobilom direktno u kameru. Treći pokušaj uključuje veću ekipu, sa sve šminkerkom, toncem, asistentima i dve gigantske kamere, ali tu već Žudit kompletno upada u „dalijevske“ svetove kojima može vladati samo i jedino Dali. Jedna večera kod njegovog baštovana Žorža, na kojoj je prisutan i lokalni sveštenik koji je usnio čudnovat san - otvaraju taj portal. Tu ćemo, između ostalog, videti hranjenje telekinezom, robotizaciju, snove u snovima i svetove u svetovi-

ma, artefakte iz jednih koji se rekontekstualizuju u drugima, na kraju i filmove u filmovima u kojima onaj koji bi trebalo da gostuje na kraju i postavlja pitanja i režira, pa čak i bira kraj. Opet, postoji nešto čega se Dali plaši, a to je on sam, ostareo, dementan i vezan za invalidska kolica.

Metodično ludilo

Iako Dipje povremeno prelazi granice nadrealizma i odlazi u čisti dadaizam (recimo kada Dali objašnjava Žoržu da je zbog svog imena, uz jednu intervenciju u pisanju, Muhamed Ali najveći), njegovo „ludilo“ je ovde prilično metodično. Dalija, recimo, igraju petorica različitih glumaca (Eduard Baer, Žonatan Koen, Žil Leluš, Pio Marmai i Didije Flamon ), svi s istim „fronclavim“ perikama i „ufitiljenim“ brkovima, ali svaki s unikatnom imitacijom i interpretacijom, što se vidi u sitnim razlikama u pokretima i čuje u govoru na tragu Katalončevog „lošeg“ francuskog. Ako dodamo i Borisa Žiloa za čiji je lik otvoreno je li baš Dali, onda se brojka penje čak na šest. To, međutim, ne proizvodi konfuziju, već se glatko uklapa u autorovu viziju, a vrlo verovatno i u onu Dalijevu.

Na kraju, „Daaaaaali!“ je sigurno najviše „dalijevski“ film još od „Andaluzijskog psa“ (1929) i „Zlatnog doba“ (1930), a možda i uopšte, imajući u vidu da se Luis Bunjuel, kao tehnički potkovaniji, tu sigurno više pitao od Dalija. Kod Dipjea svakako nije reč o pukom podražavanju, a imajući u vidu i njegov lagano zajedljivi ton, verovatno se ne radi ni o omažu, koliko o bespoštednoj satiri i jahanju na talasu inspiracije. Krajnji rezultat su čista zabava i glasan smeh tokom 77 minuta.

Ocjene:

3.4 (Frida)

4.4 (Daaaaaalí!)

DAAAAAALI!: Bespoštedna satira i jahanje na talasu inspiracij

listalica Filozofska misao Imanuela Kanta

Oreol i sjenka svake moralnosti

Jedan od najboljih filmova devedesetih, koji sigurno nijeste vidjeli? Crno-bijela komedija o umiranju Imanuela Kanta. Živa istina. I jedan ludi paradoks kinematografije.

Filip Kolan je filmski kritičar koji je postao režiser; njegov „The Last Days of Immanuel Kant“ (1993) možete čak i na Jutjubu pogledati. I u njemu Kant, taj strašni filozof, profesor, genije i božanstveni djevac, trpi onako fizičku komediju u stilu Bastera Kitona ili Žak Tatija... prije nego što otpleše (!) u smrt.

THE

LAST DAYS OF IMMANUEL KANT

Ako je nekome potreban odgovor, što nama, u modernom vremenu, znači Kantova filozofija 300 godina od njegovog rođenja (27. april 1724), dovoljno je da pogleda Kolinovu vizuelnu poslasticu.

Otprilike ide ovako: svakoga jutra jedan stari batler budi Kanta, u njegovom Keningsbergu iz kog za života nije mrdnuo, jednim: „Vrijeme je, profesore...!“. I svakog jutra Kant (sjajni i potcijenjeni pozorišni genijalac rilou

igru, vježbu, trening savršeno istih dana i rutina. Ili: režira sebi savršeno isti dan, samo zato da bi u njemu bio maksimalno produktivan za pisanje i filozofiju. Od istog doručka, preko iste rute za šetnju, do istog druže-

Nema, osim jednog, velikih lmova o Kantu, ali je slavni Njemac u sedmoj umjetnosti prisutan na dostojanstven način. Kroz ono što je stvarao, kroz ideje kojima je lozo ju navrat-nanos okrenuo

nja... samo zato da bi dokazao, kolika je snaga njegovog uma i volje. I da je sam tvorac svoje realnosti.

Naravno, ljepota komedije

„The Last Days of Immanuel Kant“ ogleda se u njenoj sjeti. Onda kada se snaga jednog nesalomivog uma suoči sa tijelom koje otkazuje poslušnost, jednog starca od 79 godina, ma koliko pedantno živio

GROUNDHOG DAY

i koliko se „čuvao“... U tom Kantovom beskrajnom „Danu mrmota“, veliki filozof, zamislite, svečano odlučuje da će da prestane da diše na usta i „silinom volje pobijedi taj kašalj“, ali ne lezi vraže... Prije nego što pogleda smrt oči u oči – i uhvati se sa njom u klinč, u valcer, polku i mazurku, onako sasvim filmski neodoljivo. Nema, osim tog jednog, velikih filmova o Imanuelu Kantu, ali je u filmskoj umjetnosti prisutan na tako dostojanstven način. Naravno, kroz ono što je stvarao, kroz ideje kojima je filozofiju navrat-nanos okrenuo, a da nije iz onog Keningsberga, koji više i ne postoji, prije više od dva vijeka mrdnuo... A sve je to sasvim jednostavno, ta ideja da je cijelo naše iskustvo proizvod našeg uma, pa su i prostor i vrijeme i sve samo forme naše čulnosti. Pa je i sav moral tu proizvod našeg razuma...

Najbolje kod Kanta: koliko god je insistirao da nam je saznanje subjektivno, u toj mjeri je bio i etičan i uzvišen. Prvi filozof koji je cijenio nauku Isaka Njutna , Napoleonov savremenik koji je vjerovao u neki vječni mir u kom bi republike budućnosti živjele u nekoj savršenoj federaciji i demokratiji – bio je beskrajni pobornik dobrih namjera. I tu dolazimo do onog što je autore velikih filmova, kada je Kant u pitanju, najviše interesovalo: do tretiranja morala. Odnosno, do misli i ideje nezaboravnog Njemca, da je svaka akcija moralno dobra, ako iza nje stoji dobra namjera. Onako, savršeno subjektivno, bez obzira na to, kakve posljedice nosi... Koliko je samo ta ideja proganjala režisere! Teško da ima boljeg primjera od komedije „Groundhog Day“ (Harold Ramis, 1993). Kada Fil, lik sjajnog Bila Mareja, ostane „zaglavljen“ i osuđen da proživljava svakog dana isti Dan mrmota, sklizne u hedonizam, zadovoljstvo, u manipulativno zavođenje koleginice koju glumi Endi Makdauel.

I kako se iz toga izvuče? Tako što se sjeti dobrih namjera. Tako što pronađe onaj kantovski idealizam i moralnost, kada vidi koliko je sve to što čini isprazno... I odluči da živi te dane tako, što će probati da učini živote svih oko sebe boljim. Bez ikakvog ličnog interesa. Jer, to je jedini izlaz iz začaranog kruga.

A CLOCKWORK ORANGE

Kako se samo sa Kantovom moralnošću i etikom poigrao Stenli Kjubrik u filmu „A Clockwork Orange“ (1971).

Dejvid Va) ulazi u pedantnu

stvarao, kroz Imanuel Kant

sedme umjetnosti

Ili, bolje rečeno – kako ih je izvrnuo naopačke, pa se u njih zaogrnuo kao u ludačku košulju za Aleksa (Malkolm Makdauel), glavnog lika provokativnog klasika.

Vođa ozloglašene ulične bande nevoljno postaje vladina žrtva „ispiranja mozga“ kao jedinog načina da se „popravi“. Potom servira kantovsku dilemu – o tome da je za moralnost potrebna, ipak, sloboda izbora. Jer Kant, naravno, smatra, da se namjere i akcije mogu smatrati dobrim i moralnim samo ako su, između ostalog, rezultat slobodno izražene volje da se tako čini.

„Isprani“ Aleks razboli se od saznanja kakve je grijehe prethodno činio, sama vlada prizna svoje greške u procesu, a nesrećni (anti)junak uskoro sklizne u ono isto staro zlo koje je prethodno zaboravio... Lekcija? Nasiljem i nasilno „proizvedeno“ dobro – lažno je i neodrživo. Jer, moral i etika pripadaju, po Kjubriku i po Kantu, samo pojedincu i njegovom impulsu.

THE GREEN MILE

Kakvo je tek lice i naličje Kantovih morala i etičnosti film

„The Green Mile“ ( Frenk Darabont , 1999). U ogledalu nečeg na prvu loptu tako uzvišenog, a suštinski tankog i prozirnog – kao što je dužnost. I sve se čita sa lica onih zatvorskih stražara, kada shvate da su dužnost da čine ono što im je posao i dužnost da čine nešto moralno dobro i za moralno dobro - sasvim različite stvari.

U Kantovom svijetu i u njegovoj misli, naravno, dužnost da se čini nešto moralno dobro mora biti ispred svih i svega... Ali, daleko od toga da je tako u modernom svijetu, i u njegovom strašnom ogledalu kakvo je Darabontova nezaboravna adaptacija romana Stivena Kinga

THE DARK KNIGHT

Teško da se u modernoj filmskoj eri bilo ko tako temeljno bavio moralnošću i dužnošću pojedinca, kao Kristofer Nolan. Do one pustinjske eksplozije u očima Kilijana Marfija u epu „Oppenheimer“ (2023)...

E, zrno tog kosmičkog i ljudskog i nuklearnog trenja je u Nolanovim filmovima klicu zametnulo mnogo ranije. Najočiglednije u velikom hitu „The Dark Knight“ (2008), drugom dijelu njegove „Betmen“ trilogije. U kom taj isti

Betmen (Kristijan Bejl) ima užasan moralni izbor – da li da spasi Rejčel Dous, ženu koju voli – ili Harvija Denta, pravnika koji možda, ali možda jedini može da bude istinski spasilac cijelog Gotama.

Betmenova odluka i njegove kantovski dobre namjere, da izabere Denta – vraćaju mu se kao bumerang. I eksplodiraju pravo u lice, dok gleda izobličenog, Dvoličnog „Two Face“ Harvija... A Betmenov simbol osvetnika pod maskom počinje da inspiriše najokorelije krimose, a ne pravednike. I tada oreol postaje najmračnija sjenka.

Džoker ( Hit Ledžer ) je sve što Kant, Betmen i Brus Vejn nijesu: sve njegove akcije i namjere usmjerene su ka zlu i haosu, a ne moralnosti. Džoker je taj koji preispituje etičnost, samu po sebi! A na kraju (i kakve ironije!) Betmen uspijeva da porazi Džokera na potpuno „antikantovski“ način – koristeći najstrašniji i najopasniji softver za uhođenje. Kako je samo Nolan doveo i razvukao Kantov moral i dužnost do krajnjih granica – i pokazao da su uvijek mač sa dvije oštrice.

DEAD MAN WALKING

Imanuel Kant bio je, prije više od dva vijeka, veliki i žestoki javni borac protiv smrtne kazne. Smatrao je da su osuđenici svedeni na to da budu puka lutka za zastrašivanje i primjer što vam se može desiti ako nešto užasno učinite – i ništa više. Potpuno dehumanizovani. Zato je najljepša posveta Kantovoj filozofiji ona koju čini časna sestra Helen (Suzan Sarandon) u filmu „Dead Man Walking“ (1995) Tima Robinsa. Jednom osuđeniku na smrt Metjuu (ko drugi ako ne bludni sin Holivuda Šon Pen!) ona govori nešto važno o dužnosti i dobrim namjerama. I slobodnom voljom, mimo svih i svačijih ubjeđivanja, pokušava da ponudi utjehu – kako osuđe-

niku, tako i porodici žrtve... I nailazi na otpor ne samo svih koji to gledaju sa strane – nego i jednih i drugih. Ta vjera u izgubljenu dušu, ili onu poklopljenu beskrajnom tugom zbog izvjesnosti smrti – to je ono što je divna

muzika Kantove filozofije. I onaj ritam, kojim je veliki filozof slobodno izabrao da dostojanstveno otpleše u smrt, u onoj božanstvenoj komediji devedesetih „The Last Days of Immanuel Kant“. S. STAMENIĆ

Dejvid Varilou u zanemarenoj poslastici „The Last Days of Immanuel Kant“

Dug put do dobrih namjera u komediji „Groundhog Day“

Kantova moralnost izvrnuta naopačke u klasiku ,,A Clockwork Orange“

Sarandon, Pen i kantovska dužnost u filmu „Dead Man Walking“

intervju Nemanja Bečanović, režiser

Jedan mali arthouse film ne može dati konačan odgovor na to što će biti sa nama i kapitalizmom. U filmu „Supermarket“ bilo mi je važno da pokažem koliko smo generični sa svojim problemima za sistem u kojem živimo, i koliko kapitalizam konzumira sve nas, apsorbujući u potpunosti naš identitet

Razgovarala: Marija

IvaNovIć-NIkIčevIć

Što

biste uradili da dobijete vanrednu šansu da, makar jednu noć, provedete u zatvorenom supermarketu? Vjerovatno ništa od onoga što u filmu „Supermarket“ Nemanje Bečanovića čini jedan uljez, koji se između njegovih „ostrva“ potajno kreće nekoliko godina. No, ako se zadubite, postoji velika šansa da upravo u njegovim apsurdnim ritualima i hladnoj geometriji supermarketa prepoznate svoj život. I sve te silne, male ili velike banalnosti na koje nas je sve odreda nasukao kapitalizam. „Supermarket“ nije „bez neke“ dočekao svjetsku premijeru u selekciji „Buntovnici sa razlogom“ Filmskog festivala Black Nights u Talinu.

Nakon nezaboravnog debija „Posljednje poglavlje“ (2011), ovog puta u kjubrikovskom „ključu“, Bečanović je još jednom potvrdio da je jedan od najzanimljivijih autora i filmskih erudita među crnogorskim režiserima.

Apokalipsa će u supermarketima

Njegov „Supermarket“ sasvim je tripozna i nepredvidljiva vožnja, koja će najljepše pasti onima koji vole arthouse filmove.

Ako ste među njima, pobrinite se za to da se u utorak, 16. aprila u 19 sati „nacrtate“ u maloj sali Crnogorske kinoteke „Gojko Kastratović“, gdje će Bečanovićeva eksperimentalna poslastica biti prikazana, u okviru programa „Ponovo radi bioskop“. Dva dana kasnije, „Supermarket“ stiže i na redovan repertoar „Sinepleksa“, a tokom proljeća i ljeta začiniće i programe nekoliko regionalnih i evropskih festivala. Uoči domaće premijere „Supermarketa“, koji smo pogledali već u Talinu, sa Bečanovićem zalazimo u duboku spoiler zonu.

Razgovaramo o njegovom autorskom procesu, centralnim idejama, najzagonetnijim scenama, filmskim uticajima, jednoj pjesmi po kojoj ćete ovaj film pamtiti i nakon što sve drugo zaboravite... uz obećanje da ćemo uraditi nešto slično kada za publiku budu spremna još dva dugometražna filma koja Bečanović trenutno razvija: produkciono zahtjevni „Pad“ i metafilm „Paragon“, koji je adaptacija istoimenog romana Nemanjinog brata

Aleksandra Bečanovića.

OBJEKTIV: Kako je publika u Talinu reagovala na film? Jeste li čuli neko tumačenje koje Vam je bilo posebno interesantno?

BEČANOVIĆ: Utisci su veoma pozitivni. Prilika da prikažem fim na velikom festivalu nudi drugačiju perspektivu na to kako ljudi percipiraju vaš rad. Publika je prilično dobro prihvatila „Supermarket“ re-

agujući mnogo više na njega kao na komediju apsurda nego kao na „ozbiljan“ film, odnosno drugačije od ljudi koji su ga ovdje gledali na kontrolnim projekcijama prije premijere.

Takođe mi je bilo interesantno da je publika supermarket vidjela kao jedan od glavnih likova i da je priča zapravo sastavljena od tri potpuno različita kratka filma.

Bečanović: Smatra da publika ostaje uskraćena „konačnim“ filmskim odgovorima

Tallinn Black Nights Film Festival

će početi supermarketima

OBJEKTIV: Festivalska publika mnogo je naviknutija na eksperimentalne i arthouse naslove poput Vašeg „Supermarketa“. Kakve reakcije očekujete od domaće publike?

BEČANOVIĆ: Mislim da samo treba da se prepuste filmu bez očekivanja da će dobiti velike odgovore na velika pitanja.

OBJEKTIV: Jedan od selektora festivala Havijer Garsija Puerto opisao je „Supermarket“ kao mračnu i komičnu priču o Robinzonu Krusou 21. vijeka, čije je pusto ostrvo veliki trgovački centar. Koliko je pogodio suštinu?

BEČANOVIĆ: Prilično. „Robinzon Kruso“ je roman koji u jednoj dimenziji priča o kapitalizmu u poodmakloj fazi imperijalizma, tako što protagonista romana, iako na ostrvu nema društva, donosi sa sobom kapitalistički društveni poredak: premda je sam na ostrvu, on postavlja ogradu da bi označio svoju privatnu svojinu, a lokalnog domoroca odmah pokušava da kontroliše da bi ga eksploatisao. U mom filmu Robinzon (ne tako slučajno se oba junaka

zovu Robert, što je oblik istog imena) je zatekao moderni potrošački kapitalizam i prilagođava se tim nametnutim okolnostima na drugačiji način. Sa druge strane, jedna od tih idiotskih self-help knjiga koje beskućniku nabraja Robert („Novi porodični instruktor“) je zapravo djelo koje je napisao

Danijel Defo

OBJEKTIV: Cjelokupna drama glavnog lika većinom počiva na tome što ne znamo kako se tu „nasukao“ i zbog čega je počeo da živi između „ostrva“ supermarketa. U filmu nijeste otkrili mnogo o njegovom „prethodnom“ životu, ali iz njegovog ponašanja jasno se vidi da je nečim progonjen. Jeste li od starta željeli da nas film uznemiri baš onim što ostaje neizrečeno?

BEČANOVIĆ: Nisam htio toliko da se bavim prošlošću glavnog lika, osim naravno, kada sam ga gradio sa glumcem. Mislim da je bilo važno da se predstavi koliko smo svi generični sa svojim problemima za sistem u kojem živimo, i koliko kapitalizam kozumira sve nas, apsorbujući u potpunosti naš identitet. U jednom trenut-

ku postoji djelimično rasvjetljavanje njegove traumatične prošlosti, kada se prisjeća stana svojih roditelja upoređujući ga sa supermarketom, što su zapravo posljednje izgovorene riječi u filmu.

OBJEKTIV: Na „Posljednje poglavlje“ uticao je niz režisera kojima ste lično fascinirani, od Alfreda Hičkoka, do Karla Teodora Drejera. Varam li se, ili fotografija Dušana Grubina i sva ta hladna geometrija supermarketa ovdje podsjećaju na Kjubrika?

BEČANOVIĆ: Mislim da je ovaj film velika fanovska po-

Za sada ne možemo bolje od 0.5

OBJEKTIV: Domaća premijera „Supermarketa“ održaće se u okviru programa „Ponovo radi bioskop“, koji su Filmski centar i Crnogorska kinoteka pokrenuli da bi povećali vidljivost domaćeg filma nakon što je Evropska audiovizuelna opservatorija objavila podatak da Crnogorci naj-

manje od Evropljana idu u kino da isprate domaće produkcije. Kako komentarišete to što je posjećenost većinskim crnogorskim produkcijama u bioskopima iznosila svega 0.5 odsto minule godine? BEČANOVIĆ: S obzirom na to koliki je broj završenih filmova prošle godine, 0.5

odsto možda i nije loš broj. Dok god nemamo filmsku umjetnost kao obavezni predmet u osnovnim i srednjim školama i ne sprovodimo francusku i Uneskovu politiku „kulturnog izuzeća“, odnosno politiku „zaštite kulturnog diverziteta“, nismo u mogućnosti da ostvarimo bolje rezultate.

sveta Kjubriku. Početak i kraj su reference na „Odiseju u svemiru“ i „Isijavanje“. Posljednji kadar je doslovno rekonstrukcija posljednjeg kadra Kjubrikovog jedinog horora. Pored toga, u filmu je upotrijebljena i Bartokova kompozicija „Muzika za orkestar, perkusije i seletru“ koji je sastavni dio soundtracka „Isijavanja“.

OBJEKTIV: Voljela bih da pretresemo i neke filmske asocijacije koje su mi pale na pamet dok sam gledala film. Krenimo, recimo, od scene u kojoj priprema „romantičnu“ večeru za sebe i lutku. „Lars and the Real Girl“ (2007)? Ili možda čak i „Cast Away“ (2000)?

BEČANOVIĆ: Nisam imao direktne asocijacije na ta dva filma, ali tematska sličnost svakako postoji. Glavni junak dijeli sličnosti sa Goslingom i Henksom: obojica se bave nesnosnom stvarnošću, boraveći neprestano u prostoru imaginarnog.

OBJEKTIV: Što starleta Mimi, koja se pojavljuje u neko-

Plakat arthouse ostvarenja koje 16. aprila stiže pred domaću publiku Vladimir

liko scena i čije fotografije reže iz magazina i lijepi ih u svesku, predstavlja za glavnog lika?

BEČANOVIĆ: Mimi je fetišizirana ženska figura koja je sama po sebi sasvim dovoljna za njega u tom obliku. Ona je samo oruđe za održavanje njegovih opsesija. Zbog toga svaka njena „materijalizacija“ izgleda kao čisti horor, jer on samo želi da konzumira pervertirani osjećaj potrebe za objektom, a ne da zaista bude povezan sa njom. Zbog toga je Mimi neko ko je čista površina, proizvod bez sadržaja, jer je sadržaj za njega kao nepotrebni višak izvor anksioznosti.

OBJEKTIV: Scena koja takođe intrigira jeste ona u kojoj se, pomno i detaljno, maže kremom (za sunčanje!) po čitavom tijelu. Kad na to dodamo jogu i kontrolisanu ishranu, možemo reći da glavni lik brine o svom tijelu i zdravlju kao da želi da živi vječno, a očigledno planira život oivičen zidovima i policama supermarketa, kao Godo koji ne čeka ništa, koji se pravi da je taj privid normalnosti – prava normalnost, ono što želi da živi. Je li to taj apsurd nad apsurdima do kojeg nas je doveo život pod kapitalizmom?

BEČANOVIĆ: Scena u kojoj se Bojan Žirović maže kremom bila je ključna za mene i mislim da je zapravo starija od ideje za film. U montaži i pisanju scenarija prvo odbacimo te banalne, reduldantne, ali korisne stvari koje radimo, kao što su doručak, pranje zuba, češljanje i tako dalje. Ideja je bila da pokažem koliko detalji iz svakodnevnog života djeluju bizarno kada ih poka-

Niko ne bi primijetio da crnogorska

kinematografija sjutra nestane

OBJEKTIV: Iza „Supermarketa“ stoje „posan“ budžet i koncept, ali film je stigao do „mrsnog“ svjetskog festivala. Smatrate li da su filmovi poput „Supermarketa“ dokazuju da mali budžeti i brojni problemi sa kojima kubure kinematografije poput naše – ne mogu da budu izgovor za tanku produkciju?

BEČANOVIĆ: Moramo biti otvoreni, to je sve zakon velikih brojeva. Crna Gora

žemo onako kako one zapravo izgledaju, i to u jednom, nenarativnom kadru. Htio sam da „eksplicitno“ snimim autentični konzumerizam kada se on kroz filmski realizam dovede do potpune apsurdnosti.

OBJEKTIV: Supermarket je jedna od prvih asocijacija na kapitalističko društvo. Autori poput Džordža Romera upisali su se u filmsku istoriju igrajući se upravo ovakvim simbolima. U Vašem „Supermarketu“ možda nema zombija, ali glavni lik djeluje kao žrtva zombifikovanog, otuđenog, produktu a ne čovjeku okrenutog društva. Ili ne?

BEČANOVIĆ: Što se tiče Romera, njegov film „Zora mrtvih“ je moj omiljeni film. Grupa ljudi koji preživljava zombi apokalipsu u šoping centru je nevjerovatno inspirativna ideja na toliko nivoa.

U dijelu filma u kojem sam za tačku gledišta uzeo pikselizo -

je mala zemlja i sve te neke ambicije prilično su nerealne. Mi smo zemlja koju ljudi ne mogu da nađu na mapi jer nemamo dovoljno kapaciteta ni gabarita da se takmičimo sa drugim kinematografijama koje imaju bolju startnu poziciju. Mislim da niko ne bi sjutra primijetio da naša kinematografija nestane i baš zbog toga moramo da shvatimo da je upravo to naša šansa. Svaka mana ima i svoje

vanu nadzornu kameru, postoji direktni omaž na „Zoru mrtvih“: Robert kao bivši radnik obezbjeđenja opisuje ljude oboljele od Alchajmera kao zombije, koji zbog istog razloga u Romerovom filmu dolaze stalno do šoping centra – jer refleksno posjećuju mjesta koja su za njih bila važna u prošlom životu. Nedavno sam negdje pročitao da je lakše da zamislimo kraj svijeta nego kraj kapitalizma. Možda taj spoljni svijet van supermarketa više i ne postoji. Možda se neka vrsta apokalipse već dogodila i mi smo sada u potpunosti zombifikovani kupovinom, socijalnim mrežama i rijaliti serijama.

OBJEKTIV: Koselektor festivala u Talinu u najavi premijere pomenuo je i vezu „Supermarketa“ sa Žak Tatijem i njegovim vječnim „Mon Uncle“ (1958). Što mislite o toj asocijaciji?

BEČANOVIĆ: Mislim da je „moj“ Ilo samo neko ko poku-

prednosti: to što je publika nezainteresovana i budžeti su mali zapravo znači da smo oslobođeni jednog velikog komercijalnog tereta. Zbog toga i treba da budemo hrabriji, da snimamo eksperimentalnije, da se bavimo kontroverznijim temama i rizikujemo snimajući filmove koje ni publika, ni kritika možda neće voljeti. Drugim riječima, ići na sigurno u Crnoj Gori, to je recept za potpuni neuspjeh.

šava da se snađe u datoj situaciji i da je našao najlakši način da to uradi. Njegova introvertnost, naivnost i emocionalna zatvorenost čine ga nasljednikom hladnije struje dihotomije u nijemom filmu (kameno lice Bastera Kitona naspram sentimentalnog Čaplina), posebno zato što u prvih 30 minuta filma nije izgovorena ni jedna jedina replika, što je na neki način tatijevsko riješenje.

OBJEKTIV: U filmu stvar počinje da se lomi nakon što glavni lik shvati da ga neko posmatra, da je još neko u supermarketu. U tom momentu, atmosfera postaje tenzičnija i čak poprima home invasion elemente. Zec sa crvenim očima... „Donnie Darko“ (2001)?

BEČANOVIĆ: Vaše pitanje me navodi na to da se film može tumačiti i kao „Donnie Darko“ prerada filma „Home Alone“. „Donnie“, zato što postoje indikacije da je cijela

Kadrovi iz filma koji režiser naziva „fanovskom posvetom Kjubriku“

Nemanja Bečanović

radnja filma zapravo šizofrena imaginacija glavnog junaka, a „Home Alone“ jer je u pitanju infatilna utopija o blagostanju koju počne zapravo da ruši neko drugo dijete (mehanička igračka zeca sa jedne strane, a sa druge bajka „Ivica i Marica“ sa detaljima kao što su putokazi od hrane, i naravno kuća vještice koja je, poput supermarketa, puna kolača i bombona).

OBJEKTIV: Robert (Branimir Popović) uveden je u film efektnom, pomalo i zlokobnom scenom, u kombinezonu i sa maskom preko lica. Možda sam luda, ali... Immortan Joe iz „Mad Max: Fury Road“ (2015)?

BEČANOVIĆ: Zanimljiva mi je ta paralela. Mislim da je film otvoreni tekst tako da ljudi treba da upisuju svoje interpretacije. Interesantno mi je i to što je masku i sav taj svijet supermarketa neko tumačio kao film o kovidu, iako je „Supermarket“ zapravo snimljen nekoliko mjeseci prije početka pandemije. Bilo kako bilo, samo taj slučaj epidemije nam je makar pojasnio jednu stvar, da će apokalipsa početi u supermarketima i prvo bez čega ćemo ostati jeste toalet papir.

OBJEKTIV: Robert kao citat iz omiljene knjige navodi: „Rad na sebi ne završava se ni nakon smrti. I nakon smrti može da se doživi uspjeh.“ Što nam ovaj pasaž govori o podsvijesti glavnog lika?

BEČANOVIĆ: Impresivno je koliko potreba da se osmisli život zaista nema granica, pa se čak ni smrt ambiciozno ne smatra nekom posebnom preprekom.

OBJEKTIV: U jednom trenutku, paranoja doseže toliki nivo, da u igru ulazi i

mogućnost da je sve što se događa u „Supermarketu“ produkt simulacije ili, pak, rijaliti produkcije. Govori li nam ovaj motiv, uz ono komično doticanje self-help knjiga i horoskopa, nešto o modernim teoretičarima zavjere? Ili, prosto, o potrebi ljudi da se zakače za kakvo-takvo objašnjenje, koliko god ludo bilo, da bi ubijedili sebe da imaju kontrolu nad sopstvenim životom, eto, makar zbog toga što serviranu laž prepoznaju?

BEČANOVIĆ: Mislim da je to različita strana istog novčića. U potrebi da formiramo neko objašnjenje naravno da će ljudi prije posegnuti za utješno instant lako štivo za laku noć zvano teorija zavjere.

Mislim da je to jedan od motiva i u drugim mojim filmovima: ta nesnosna semantička i egzistencijalna praznina nas navlači na velike narative koje nam, opet, umjesto demistifikacije nude novu simulaciju, bila to Biblija kao u mom debitantskom filmu, rijaliti šou u ovom, ili mit o obećanom gradu u scenariju na kojem trenutno radim.

Mislim da iza toga ne stoji zapravo potreba da se preuzme kontrola nad sopstvenim životom, nego da se ona prepusti nekom drugom entitetu, jer je to lakše, kako za očuvanje političkog i ekonomskog poretka kojem odgovaraju beznadežno pasivizirani građani, tako i za sve nas (nemamo odgovornost i anksioznost koju nam nudi razmišljanje i donešenje odluka, jer smo bitku unaprijed proglasili izgubljenom).

OBJEKTIV: Film doseže kulminaciju u „karaoke“ sceni u kojoj protagonista pjeva pjesmu „Spare Parts“ Vašeg benda Bad Taste. Možete li nam reći nešto o genezi pjesme koja je nastala mnogo ranije, nezavisno od filma? BEČANOVIĆ: Koliko se sjećam, pokušavao sam da snimim filmsku instrumentalnu kompoziciju u stilu Vangelisa da bi tokom snimanja ona prerasla u vokalnu pop pjesmu sa ritam sekcijom. Zbog moje asocijacije na njegovu muziku za „Blade Runner“, tekst pjesme je o androidu koji u jednom trenutku postaje svjestan da je počeo da se kvari. Međutim, ovog puta odbija da ga poprave.

U ranijim verzijama scenarija u toj sceni je uvijek bio zamišljen neki eks-Ju šlager, ali neprosredno pred snimanje na sugestiju mog brata Aleksandra da stavim svoju kompoziciju u toj sceni sam došao do „Spare Parts“. Tekst se savršeno uklopio u radnju filma zato što glavni lik u tom trenutku ne želi „rezervne djelove“ bez kojih je ostao u prethodnoj sceni.

OBJEKTIV: Na koncu, poslije 75 minuta mozgalice, tokom koje, osim o simulaciji i rijalitiju, razmišljate i o apokalipsi i kojekakvim razlozima zbog kojih se mogao zatvoriti u market, slijedi onaj kraj... a i Vaš debi „Posljednje poglavlje“ uokvireno je nekom vrstom šokantnog otkrovenja u finalu. Volite li da gledaoce ostavite pomalo frustriranim?

BEČANOVIĆ: Ako publika voli da im film servira odgovore na sva životna pitanja, onda želim da je ostavim frustrira-

nom, iako mi to zapravo uopšte nije namjera. Nikad nisam htio da budem sematički jednostran i isključiv, jer je stvar uvijek kompleksnija od jedne poruke i mislim da bi publika zapravo uvijek bila uskraćena, a ne nagrađena davanjem samo jednog „tačnog“ odgovora na pitanje: „Šta je poenta filma?“.

Rijetko volim filmove koji su interpretativno zatvoreni i „jasni“, jer je ta jasnoća uvijek nekako semantički pornografski eksplicitna. Sa druge strane, jedan mali arthouse film ne može dati konačan odgovor na to što će biti sa nama i kapitalizmom.

Glavni lik je zapravo potpuno jasan, on živi samo da bi konzumirao, sve što vidimo u filmu je jedino što postoji. Iza te površine nema ničega, skrivenog identiteta, emocija ili nečeg trećeg. On je, kao i svi ti proizvodi u supermarketu, još jedan „uspješan“ proizvod kapitalizma.

Suština filma je upravo u tom bazenovskom realizmu; praznoj površini ispod koje ne postoji niti „bogati unutrašnji život“ glavnog junaka, ni teorija zavjere, ni neka velika „duboka istina“ o univerzumu i ljudima: mi smo zarobljeni u tom jednodimenzionalnom svijetu iz kojeg ni glavni junak, ni mi sa njim nikako ne možemo da izađemo. Kapitalizam je tu da ostane i opstane još dugo i jedino što može da ga uništi jeste ono što je rušilo sve civilizacije do sada u istoriji: velika klimatska katastrofa ili nova tehnologija koja će u potpunosti promjeniti način proizvodnje i potrošnje. Ali, to je svakako tema nekog drugog intervjua. •

Nemanja Bečanović

SERIJE Palm Royale Glumačke zvijezde i raskošna

Znate ono kada pratite glumce kako se pojavljuju na crvenom tepihu prije Oskara i komentarišete čije vam se odijelo ili haljina više sviđaju, ili čija je frizura bolja; kako se ko našminkao, kako mu je što leglo? U nekom trenutku uvijek naiđe neko koga baš volite, ali u nekoj odjevnoj kombinaciji koja ne da nije dobra, nego će vas cijela situacija malo i razbijesniti. Jer, pobogu, kako pored toliko novca, svih tih holivudskih frizera, šminkera, stilista, i najzad, brendova koji trče da ih obuku za Oskare, neko uspije da tako promaši? E pa, slična je stvar i sa serijama. Postoje serije kod kojih je lako utvrditi zašto nijesu dovoljno dobre. Ili je sami koncept u startu pun rupa, ili možda glumci nijesu odgovarajući. Tu se, naravno, kao problem može i javiti i to da su epizode preduge, prespore. A nekad i svi ovi elementi mogu biti na mjestu, ali serija jednostavno nije vizuelno dovoljno dobra ili joj fali nešto drugo da bi bila iole gledljiva.

E sad, što se događa kada serija ima sjajnu ekipu glumaca, talentovane producente i zanimljiv koncept, ali finalni produkt i pored svega toga izgleda

Skrinsejver u za dramedijom

tako da se morate zapitati kako je, pored toliko novca i takve ekipe, sve uspjelo da ispadne ovako loše?

Podmuklo društvo

Trenutno nas slične misli muče kada je u pitanju novi Apple TV+ projekat. Riječ je o seriji „Palm Royale“ o Maksin Simons (Kristen Vig) i njenoj želji da postane kraljica ekskluzivnog, modernog i podmuklog društva u Palm Biču kasnih šezdesetih.

Svi elementi su tu, od glumačke postave koja, osim Vig, uključuje i glumice poput Lore Dern , Alison Dženi i Lesli Bib, kao i zanimljive (ne)glumačke začine poput pjevača Rikija Martina i manekenke

Pojedini glumci poput Lore i Brusa

Derna uspijevaju da izvuku poneku scenu. Međutim, ni takve scene nijesu dovoljno zanimljive ili duhovite da bi vam držale pažnju, a kamoli vas natjerale da upalite narednu epizodu

Kaje Gerber; preko kreatora Ejba Silvije („Dead to Me“), do odgovarajuće estetike i odjevnih kombinacija koje savršeno pokazuju esenciju mode šezdesetih i sedamdesetih (floralni dezeni, trake za kosu, platforme, cat-eye naočare za sunce).

Ipak, seriji nešto fali. „Palm Royale“ ne uspijeva da klikne kako bi trebalo ni nakon prve,

ni nakon druge, pa ni nakon pet do sada emitovanih od deset snimljenih epizoda prve sezone. Prosto imate osjećaj kao da nije u pitanju serija, nego neki skupi screensaver (kako su je online odmah opisali) koji, eto, stoji tako čisto da uljepša prostor i da ide nešto u pozadini.

Pa, kako je došlo do ovoga? Prvi veliki problem serije jeste odabrani format. Uz ovaj tip dramedije, polučasovne epizode idu mnogo bolje od epizoda od 60 minuta. Jednočasovno trajanje rijetko koja serija može da izvuče i inače, naročito u doba kada nam pažnja konstantno bježi i kada nam ruke same iz navike bježe ka telefonu štogod radili. Osim toga, serija kako odmiče vidno gubi fokus.

Bezlično i plastično U prvoj epizodi upoznajemo

Maksin Simons, bistru i ambicioznu ženu koja se tek doselila u Palm Bič i koja želi da stekne ime preko elitnog kluba Palm Royale. Ona pokušava da dođe do onog što želi šarmirajući ljude oko sebe, pri čemu je vrlo jasno da joj to ne ide uvijek od ruke. No, zato joj nije problem da folira, krade i zalaže nakit Norme (Kerol Burnet), bogate rođake svog muža, kako bi sebi obezbijedila vrijeme sa ženama iz krugova u koje želi da se uvuče.

Lora Dern i Riki Martin u promašenoj seriji Ejba Silvije tvline.com

produkcija udrobljeni u seriju bez poente i fokusa

u potrazi

dramedijom

U drugoj epizodi serije, Dajna (Bib) u jednom trenutku zamjeri Maksin što ne može da razluči da li je zaista blesava ili je zapravo najokrutnija osoba u Palm Biču. Ni gledaocima, nažalost, odgovor na to pitanje nije ništa jasniji. Kreator serije ili ne želi to da nam kaže ili, jednostavno, odbija da odlučuje u vezi sa tom temom (u pitanju je ovo drugo, vjerovatno).

U pojedinim mometnima, Maksin se prikazuje kao lukava prevarantkinja koja je spremna da iskoristi sve i svakoga, uključujuči i Normu, nekadašnju maticu društva Palm Biča. U drugim je, pak, odvažna autsajderka koja je ljubaznija i saosjećajnija od svih ostalih likova zajedno (iako jeste pomalo bleskasta). Njena se ličnost mijenja iz epizode u epizodu, pa nekad čak i iz scene u scenu, kao da su u pitanju segmenti na kojima su radili različiti ljudi koji apsolutno nijesu brinuli kako će to sve to skupa da izgleda, i ima li tu i traga dosljednosti.

Ni ostali likovi nijesu ništa bolji. Prilično su površni; niko nije do kraja definisan, a preko njih se servira i previše ideja. Niti jedna ne dobija veći prostor za obradu, pa seriji fali i fokusa, što stvara još jedan veliki problem.

Ipak, jedna od najgorih stvari u vezi sa „Palm Royale“ jeste toliko neiskorišćenih talentovanih glumaca na istom mjestu. Niko ne uspijeva da šarmira i ostavi utisak do te mjere da, eto, barem malo uzdigne mišljenje o čitavoj seriji. Niti veliki igrači poput Lore Dern, ni oni manji poput Rikija Martina, a nije da nije pokazao da

između mračne komedije, apsurdističke nadrealne drame i iskrene priče o autsajderu. I da je zagrizao preveliki zalogaj u želji da „Palm Royale“ bude pomalo od svega navedenog. Najtužnije od svega? Može se naslutiti kako je ova serija mogla da izgleda. Tu su primjese tog nekog vremena koje su se mogle pažljivije provuči kao u „Mad Men“, ali i elementi popularnih serija što su „Big Little Lies“ i „Despereate Ho-

bude malo bolja. I da, uprkos manama, do kraja emitovanja izvuče malo pozitivniju ocjenu. To bi moglo da se dogodi isključivo ako kreator poradi na sopstvenoj duhovitosti i ako se skloni od tema poput feminizma. Jer, čini se da ne zna što tačno želi da kaže ni o njemu, ni o svojoj Maksin.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 2.2/5

Crime

ima kapaciteta u mini-seriji „American Crime Story: The Assassination of Gianni Versace“. Nažalost, ovdje izgleda bezlično i plastično.

Televizijski skeč

usewives“ (samo, u ovom slučaju, sa nedovoljno harizme i neupečatljivim soundtrackom)... I naravno, taj neizbježni „Mean Girls“ momenat, ali u verziji za odrasle. Na kraju, iako se utisak o sezoni ne može drastično popraviti, zbog same glumačke ekipe, koncepta i estetike, nije nemoguće da druga polovina sezone

Za Kristen Vig može se reći da uspijeva da se snađe u ulozi, ali samo u onoj mjeri da ne dozvoljava da je proguta kako bi možda neku drugu glumicu na njenom mjestu. Iako je ovo tip uloge koji joj pristaje, i njena junakinja i sama serija pomalo djeluju kao neki skeč iz „Saturday Night Live“ od kog se zbog neke opklade ili iz dosade izrodio TV projekat. Tu imamo potrebu da naglasimo da je i serija „Ted Lasso“ inspirisana skečom, ali da je dovedena na skroz drugi nivo u odnosu na ovo

Postoje momenti kada pojedini članovi glumačke ekipe uspiju da izvuku svoje scene. Dobar primjer su Lora Dern i njen otac, sjajni Brus, koji joj igra tatu i u seriji. Međutim, to su sve scene od svega pet, šest minuta i opet, ne dovoljno zanimljive ili duhovite da bi vam držale pažnju, ili da bi ste zbog toga upalili i narednu epizodu.

Bitan detalj: kao inspiracija za „Palm Royale“ poslužila je knjiga „Mr. and Mrs. American Pie“

Džulijet Mekdanijel . Moguće je da se kreator serije malo pogubio adaptirajući originalni materijal i prebacujući se konstantno

Moguće

Esencija mode šezdesetih i sedamdesetih bačena na dosadne likove

theposterdb.com

PREPORUKA

Natalija Đuranović, slikarka i kustoskinja

Ero kao inspiracija

ZGRABI

FILM

Predmet mog interesovanja je umjetnost, odnosno slikarstvo kao neiscrpni izvor nadahnuća, ideja, kao beskonačno polje istraživanja. Usmjerena sam na filmove koje su vezani za te teme, pa su to obično biografski naslovi. Na primjer, drame „Modigliani“ (Mik Dejvis, 2004) i „Frida“ (Džuli Tejmor, 2002) o Modiljaniju i Fridi Kalo, koje su svi, pretpostavljam, gledali.

Izdvojila bih i „Loving Vincent“ (D. K. Velčman, Hju Velčman, 2017), biografski animirani film o Van Gogu i njegovim posljednjim danima. Slikovito dočarava atmosferu iz tog perioda, bazirajući se na njegovim radovima i junacima – bili to likovi sa njegovih slika, ili stvarne ličnosti iz njegovog života.

Nezaobilazan je i film „Basquiat“ (Julijan Šnabel, 1996) o

Baskijatu, kao i „Death and the Maiden“ (Diter Berner, 2016), posvećen životu i stvaralaštvu austrijskog slikara Egona Šilea

TV

Televiziju inače ne gledam, ali kada ispratim TV program, to su uglavnom neke emisije iz kulture, ili dokumentarni filmovi o slikarima. Obično su to savremeni slikari koji su obilježili umjetnost 21. vijeka i koji svjedoče da je slikarstvo opstalo i da opstaje i dan-danas. U vremenu digitalne tehnologije i prevlasti društvenih mreža, još ima snagu.

Ti intervjui, koje obično gledam preko Jutjub kanala, vrlo su inspirativni i važni. Uživam u njima, oni su mi serotonin neophodan za „preživljavanje“ u ovakvoj ne baš vedroj svakodnevici.

Fasciniraju me slike Danijela Rihtera. Njegov način razmišljanja inspirisan je pop kulturom, prije svega filmom, i to se očitava na platnima. Izdvojila bih i Pitera Dojga i

čarobne pejzaže slikara koji je takođe crpio inspiraciju za svoj figurativni rad iz fotografija, novinskih isječaka, filmskih scena, itd. Takođe, preporučujem i dokumentarac „Neo Rauch: Comrades and Companions“ (Nikola Gref, 2016) o Neo Rauhu, koji je za mene ugođaj za sva čula. Od serija bih izdvojila komediju „Lud, Zbunjen, Normalan“, koja je specifičnim sarajevskim humorom osvojila sve gledaoce s eks-Ju prostora. Tu su i kultne „Mućke“, koje ostaju univerzalne i dopadljive svim generacijama zahvaljujući specifičnom britanskom humoru. Podsjećaju me na neko retro doba.

MUZIKA

Muziku svakodnevno slušam. Volim različite žanrove, ali se uglavnom okrećem pop-elektronskom zvuku koji mi je blizak i odgovara mom temperamentu. Izdvajam Depeche Mode i Muse, kao i Laibach (sa posebnom energijom urbanosti i alternative), grupu koja je obilježila

moje djetinjstvo i odrastanje u Sarajevu, koje je bilo centar alternative i rok muzičke scene.

Nedavno sam imala priliku da, iz drugog ugla - kustoskog, upoznam umjetničko-muzički pokret Laibach, njihovu filozofiju i poruke koje prenose.

Muzika mi je veoma bitna; nosi me, pokreće, utiče da se izrazim inventivno kroz slikanje; kreira mi zvuk, tonalitet, karakter boje koju upotrebljavam... i zasigurno mogu reći da je propratni i sastavni dio mog rada u ateljeu.

Volim i druge žanrove sa nekadašnje kulturno-umjetničke scene bivših YU republika. To je muzika koja, kroz svoje duhovne vrijednosti, spaja čitav bivši jugoslovenski prostor i briše granice, koje postoje u svakom smislu. Haustor, Bijelo dugme, Zabranjeno pušenje, Elvis J. Kurtović, Ekatarina Velika, Letu štuke...

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

Ne gledam akcione filmove. Ukinula bih neprimjerene i negativne rijaliti programe: imaju veliku gledanost, a nude jeftine i primitivne sadržaje. Dala bih značaj emisijama iz kulture; potencirala bih emitovanje obrazovno-kulturnog programa, koji je bio prisutan za vrijeme nekadašnje Jugoslavije.

Kao aktivnost, umjesto gledanja prozaičnih emisija, predložila bih posjetu galerijama, muzejima. Konkretno, moj prijedlog je izložba svjetskog slikara Eroa, čiju postavku možete pogledati u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore u Dvorcu Petrovića, kao i u Galeriji Perjanički dom, što je vrlo značajno za domaću publiku. Postavka je vrlo inspirativna i može podstaći našu umjetničku scenu na kreativno razmišljanje i stvaranje.

Natalija Đuranović: Emisije i dokumentarci o slikarima njen su ključni izvor serotonina

Duško

Miljanić

Ozbiljno, „Las Mujeres Ya No Lloran“ jedan je od najboljih albuma Šakirine karijere, ali stvarno nije ništa posebno. Prije će biti da je u jednoj latino-gužvi vrevi –miks i dobre i kvarne robe. I muzički dućan u kom u ni u jednom trenutku ne možete znati da li će vas zapasti raskošno začinjena karipska đakonija, ili mućak. Šakira ne reklamira ploču kao „osvetničku“, već kao „muziku koja joj je pomogla da rastjera lične demone“... Ali, naravno, prisutni su tu Žerar Pike i sva ta višegodišnja

Shakira

Las Mujeres Ya No Lloran

vrtutma oko razvoda zbog njegovog nevjerstva.

I da, ima tu interesantnih momenata. „Tiempo Sin Verte“ i posebno „Como Donde Y Cando“ sublimiraju najbolje iz Šakirine karijere, one autentične momente kad jednostavni i svedeni akustični udari lansiraju električnu gitaru u životnu latino orbitu. „Nassau“ je efektno priznanje ranjivosti osobe koja se plaši da će je opet povrijediti – i mnogo je čvršća od „La Fuer-

BrightFuture

Dobri

pjesnici se kroz stih i muziku kreću intuitivno; grabe kroz nepoznato a da nijednom ne ustuknu... To dokazuje i Adrijana Lenker, pjevačica i glavna faca velikog modernog folk benda Big Thief.

Na albumu „Bright Future“, ona njeguje sjećanja. I priča o tome koliko su neki momenti dragocjeni. Tako je i sama ploča, vrlo ciljano serviran kao muzika jednog momenta, koja bi u bilo kom drugom možda mogla da zvuči

sasvim drugačije... Ali, ovakav album desio se – i samim tim je neponovljiv. Naravno, i po mnogo čemu drugom. „Vampire Empire“, akustična verzija Big Thief singla koji se našao na ovoj solo ploči, u najkraćem, pravo je malo remek djelo. Pronađeno u malom studiju, zaboravljeno u jednoj šumi, gdje je na potpuno analognoj opremi Adrijana snimila ovaj materijal. Sveukupno, taj ambijent izolovane prirode lijepo je uokviren sa 12 pjesama. To su

Elbow

Audio Vertigo

Mančesterska senzacija

Gaja Garvija jedan je od modernih simbola istrajnosti na ostrvskoj sceni. Njegov

Elbow ostaje i jedan od rijetkih bendova koji nekako uspijeva da se svidi svima, od okorjelih alternativaca i klinaca na prvom plesnom podijumu, do starije gospode iz komšiluka. Jasno je da takav bend umnogome zavisi od toga, da li na novom albumu uspije da da isporiči hitčinu ili dvije. „Audio

Vertigo“, deseta ploča Garvijeve ekipe, nema taj domet muzičke artiljerije, ali nudi raznovrsnu, promišljeno spakovanu i sveukupno pametnu i zabavnu paljbu. Garvi je tu vrlo introspektivan i prema sebi prilično oštar; recimo, u uvodnoj džezi poslastici „Things I’ve Been Telling Myself for Years“ sebe opisuje kao „blekpulskog rok uljeza“ i „huligana iz kontrolnih tabli“. „Very Heaven“ odjek je nekih

te“, u kojoj je Pike prisutan iza svakog ćoška i stiska. Najbolja je balada „Ultima“ – elegija o tome kako zna da će joj se taj neko, ta osoba, kad-tad ponovo pojaviti na vratima... Ali da tada njoj, naravno, neće više biti stalo.

Sve ostalo je, nažalost, ipak osveta bljutavog ukusa. I ironično, „tvingo“ od polovnih djelova od pasaža i tema modernog latino popa. Kad skontate da joj u jednoj od pjesama gostuju i njena i

DZUBOKS v Adrianne Lenker

uglavnom pripovijesti ljubavi i slomljenog srca, ali gledane očima jednog zaboravljenog, pa pronađenog djetinjstva. Pa, na primjer, kada u ljubavnoj „Free Treasure“ rijeku opisuje kao „water like washing machine“, to ispadne neodoljivo.

Tako ni „Donut Seam“ nije prvoloptaški lament nad umirućim svijetom, već poziv na jedno zajedničko plivanje, na podijeljenu tišinu u prirodi, uprkos svemu tome. I „before the water disappears“. A ta voda je, naravno, živi izvor sa koga blistaju djetinja otkrića i pogledi. I

Pikeova djeca – jasno je da od taštine Šakira ne vidi ni prst pred okom. S. S.

Ocjena: 57/100

zato je Adrijani toliko bitno da je za sebe sačuva. Ljekovito za početak proljeća. S. S.

Ocjena: 83/100

strahova i impulsa koji ga prate još od tinejdžerskih dana, spakovan u fanki ruhu. „Lovers Leap“ je najbliže Radiohead muzici kojoj Elbow može da se primakne – a, sa druge strane, tu je „Balu“, lagani big-bend synthpop. Kad se dohvati neke kosmičke sambe u „From The River“ i orijenta sa ćoškova Istanbula u „Knife Fight“, Garvi lagano dokazuje da u muzici može sve... Ali, realno, liše „Lovers Leap“ i „Balu“, teško da će bilo što od toga natjerati raju da odvrne radio-zvučnike i osvoji neku novu publiku. „Audio Vertigo“ je, jednostavno, ploča

za meračenje temeljnijih fanova benda. Njima će biti dragocjena. S. S. Ocjena: 73/100

Film koji Vas čini srećnom?

- „Amélie“ ( Žan-Pjer Žene, 2001). Zbog tog filma počnem ispočetka navijati za ljubav i vjerovati u romantiku.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nije da sam ikoga poželjela ubiti, pogotovo ne Mihaela Hanekea, ali nakon njegovog filma „The Seventh Continent“ (1989) došlo mi je da ga protresem za ramena i pitam zašto, o zašto pobogu, nije ipak našao način da spasi živote obitelji Šober.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Nisam skapirala film „Da li ste videli ovu ženu?“ (Dušan Zorić, Matija Gluščević, 2022), ali sam uživala u svakoj minuti zbog glume Ksenije Marinković

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Jako bih voljela vidjeti na filmu istinitu priču o splitskom osobenjaku Karuzu koji je umislio da su se duša i glas Enrika Karuza uselili u njega, pa ga je cijeli grad ispratio na brod jer navodno ide pjevati u Metropolitan operi u Njujorku. Svi su osim Karuza znali da je poziv lažan, ali su se udružili u ispraćaju samo da bi ga kasnije mogli ismijati. Ta kolektivna okrutnost zaslužuje film kao lekciju.

Omiljeni filmski rivali?

- Salijeri i Mocart („Amadeus“, Miloš Forman, 1984).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Kad se Lesi napokon vrati kući.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Andrija, vrati se doma, skuvala san ti paštašutu“ – rečenica koju glumica Matija Prskalo izgovara u Brešanovom filmu „Kako je počeo rat na mom otoku“ (1996). Ili možda ipak antologijska replika Danila Bate Stojkovića: „A za Dan bezbednosti mene ako

33 OBRTAJA

Marina Vujčić

Čitka i pitka metafizika

se sete – sete“ iz „Balkanskog špijuna“ (Dušan Kovačević, Božidar Nikolić, 1984).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Iritantna, užasna i divna Ptica Trkačica.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Nažalost, bio je to „Jaws“ (1975) Stivena Spilberga . Gledala sam film sa prijateljima u ljetnom kinu u rodnom Trogiru, u dobi od desetak godina. Nakon filma bili smo prestravljeni, ali smo se ipak svi pobacali sa rive u more kako bismo jedni drugima dokazali da smo neustrašivi. To mi je bilo prvo i najgore noćno kupanje u životu.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Hair“ ( Miloš Forman , 1979) je definitivno moj soundtrack. Ostala bih cijelog života dijete cvijeća da je bilo moguće.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Nakon irskog filma „The Banshees of Inisherin“ (Martin Makdona, 2022) baš sam poželjela otići u Irsku. Ali nije me dugo držalo, putujem samo kad moram.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Rado bih zaružila sa nekoliko žena koje rade važne filmove: Jasmilom Žbanić , Vanjom Juranić i Danom Budisavljević. Sjele bismo na neku terasu uz more i ja bih pila crno vino, a one neka naruče što žele – ja častim.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Tarantino dolazi sa pozamašnim budžetom, ali malo neodlučan gdje bi snimao, mora malo bolje upoznati regiju i lokacije. Dok putuje i upoznaje

Riječi složene, stranice tople, knjiga upeglana, naslovnica još netaknuta. „Sigurna kuća“ je, uvjereni smo, roman koji bi mogao da promijeni makar jedan stav, barem jedno razmišljanje. Hrvatska književnica Marina

Vujčić datum objavljivanja nije odabrala tek tako - čekala je proljeće da nas probudi. U romanu, koji će Laguna publikovati 15. aprila, Vujčić piše o psihologiji zlostavljača i unutrašnjem svijetu jedne zlostavljane žene. Naslov je, naravno, ironičan. Jer, gdje je ta sigurna kuća koja bi mogla da spriječi zlostavljača da dođe do zlostavljane? Postoji li uopšte za žrtve nasilja bezbjedno i zaštićeno mjesto da se sklone? Ili nasilnik uvijek uspijeva da dođe do njih, kroz strah utisnut u njihove umove i tijela? Dok čekamo njenu „Sigurnu kuću“, koja bi mogla biti jedan od romana godine, Vujčić nam otkriva i da je nedavno imala s italijansko-britanskom režiserkom koja želi da snimi film po njenom romanu „Pitanje anatomije“. Držimo fige da se plan ostvari. Do tada, čitamo njene „Obrtaje“ i nadamo se predstavljanju „Sigurne kuće“ u Crnoj Gori.

ljude, Hrvati ga podmićuju pršutom, sirom i vinom; Bosanci ćevapima, burekom i tufahijama; Srbi mu uz svoje gostoprimstvo demonstriraju i nadmoćno glumačko umijeće; Slovenci se hvale kako su oni jedini organizirani; Crnogorci ga stalno nagovaraju da se malo odmori i nutkaju ga du-

hanom; Makedonci mu izvode tradicijske pjesme na svim svojim egzotičnim instrumentima; Albanci ga zasipaju zlatom... I u roku od mjesec Kventin postaje debeo, dezorijentiran, napušen i alkoholiziran do te mjere, da zaključi da mora snimati remake filma „Pulp Fiction“ (1994) jer mu se čini da je prvi put „promašio ceo fudbal“. Nadam se da će ovo biti shvaćeno kao šala, jer ništa drugo i nije.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Sve te vodilo k meni“, Arsen Dedić. Podsjeća me na nekoga koga više nema, ali pjesma za našu priču zbog toga nije prestala biti manje istinita. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „Zlatni dan“, Bisera Velentanlić. Prvi put sam je čula u izvedbi glumice Jasne Đuričić u predstavi „Galeb“ i odmah pomislila: „E ovo je pjesma uz koju bi se moglo umrijeti.“

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- U mom privatnom mikrokozmosu to je „Suzanne“ Lenarda Koena.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Mi sono innamorato di Marina“. :) Pjesma se zapravo zove samo „Marina”, ali navodim prvi stih da ne bude zabune jer ima više pjesama o Marinama. Vaša pjesma za karaoke?

- „Nije htjela“, Kemal Monteno. Ne mogu se sjetiti ni jednog tuluma na kojem je prije ili kasnije nisam otpjevala.

metafizika ničega

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Da se moram odreći svih drugih, vjerojatno bih izabrala Toma Vejtsa jer je tako veliki pjesnik da bi mi barem poezije dostajalo za cijeli život. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Nismo toliko bliski da vam priznam. :)

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Ne mogu se odlučiti između Arsena Dedića i Đorđa Balaševića. Kod obojice imam taj isti osjećaj da mi, uprkos golemoj ostavštini, nedostaju sve one pjesme koje nisu dospjeli napisati. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Mama Kukunka“. Imam traume iz djetinjstva od zabrinutosti za to dijete, maloga JuJu kojeg otme krokodil, pa ga mama Kukunka i tata Taranta podmićuju pečenim volom da im dijete vrati. Ali kako ne voljeti tu pjesmu?

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Džima Morisona i Dženis Džoplin

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Vrlo moguće, pa tek mu je 80.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „After Life“ Rikija Džervejza. Remek-djelo topline i ljudskosti koje vraća nadu u to da je moguće imati svoje male zajednice koje nas u najtežim trenucima neće ostaviti da crknemo od tuge.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Velo misto“ Miljenka Smoje i režisera Danijela Marušića . To je moja Dalmacija i atmosfera zavičaja.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Meni se čini da serije imaju mnogo više publike nego što u prosjeku zaslužuju. Ja bih dio te publike preraspodijelila na književnost.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Na trenutak sam poželjela imati onu pozamašnu kocku novca skrivenog u garaži u seriji „Breaking Bad“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nikad nisam završila „The Handmaiden’s Tale“. Već nakon druge sezone postalo mi

je previše mučno gledati ponižene žene kojima su oduzeta sva ljudska prava i čiji se smisao postojanja svodi na to da imaju maternicu. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Squid Game“. Nije mi se svidjelo previše krvi i nasilja, iako je sve u toj seriji baš kako bi trebalo biti, majstorski je osmišljena i snimljena, samo treba moći podnijeti okrutne istine o svijetu u kakvom živimo.

Najdraži par iz serije?

- Nemam omiljeni iz serije, možda zato što mi nitko nije nadmašio Edvarda i Vivijan, filmski par iz „Pretty Woman“ ( Geri Maršal , 1990). Iako taj film nije baš „politički korektan“ zato što muškarca prikazuje kao spasitelja koji ženu izvlači sa dna da bi joj omogućio lagodan život,

Džulija Roberts i Ričard Gir toliko su mi krasni i uvjerljivi, da bih ih ja i u stvarnom životu spojila.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Iako imam najbolje prijatelje na svijetu, više sam puta poželjela provesti dan-dvatri s osobenjacima iz „Seinfelda“. Toliko je čitke i pitke filozofije u njihovim malim, svjetovnim, svakodnevnim preokupacijama i takozvanoj „metafizici ničega“, da imam osjećaj da bih se sa njima bezbolno izliječila od pretjerane ozbiljnosti.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma. S vremenom se čovjek sažali nad tim mačkom i počne navijati za vječnog gubitnika. M. ČAVIĆ

Marina Vujčić: Zbog filma „Amelie“ navija za ljubav i romantiku

Tom Dubravec

kalendar „The Conversation“, Voajer, i bebina

filma završeno mjesecima prije nego što su mediji prvi put prenijeli nešto, bilo što – o Votergejtu? Kako da im takvo nešto objašnjava... Duhom vremena?

Signal iz Moskve

Najveća špijunska prevara: cijenjeni V. Avarel Harimen , američki ambasador u Sovjetskom Savezu, na poklon od ruskih kolega u avgustu 1945. dobio je duborez nacionalnog simbola, Velikog pečata Sjedinjenih Država. U njemu je bio skriven prvi, minijaturni uređaj za prisluškivanje bez baterije: bio je potreban glas ili bilo kakav zvuk, pa da iz kancelarije u ambasadi u Moskvi počne da odašilje elektromagnetni signal. Potpuno slučajno, otkriven je šest godina kasnije.

Hari Koul ( Džin Hekmen ) je stručnjak za prisluškivanje koji to ispovijeda svešteniku. Jednom je njegov posao doveo do smrti žene i djeteta. Sada se plaši da bi nešto slično moglo opet da se desi. „Uključen sam u posao koji bi, bojim se, mogao da dovede do toga da dvoje mladih bude povrijeđeno. Desilo mi se to ranije... Ljudi su patili zbog mog posla, plašim se da će opet, i... Ali, ja nijesam odgovoran ni na koji način. Nijesam odgovoran. Za sve moje grijehe prošlog života... Najdublje mi je žao“.

Mislite da je Kopola bio pregrub prema Amerikancima i modernom čovjeku, slikajući ga kao otuđenog voajera?

Ako je ikoga i ciljao, onda je on tu žigosao samog sebe. I režiserski posao i autorstvo uopšte

Fikcija stvarnija i od same stvarnosti. Frensis Ford Kopola nije mogao da povjeruje, u glavnu svjetsku vijest: kompletna oprema za prisluškivanje u Votergejt skandalu, koji je oburdao predsjednika

Niksona, bila je ista kao ona koja je korišćena u njegovom filmu „The Conversation“ (1974).

I kako da Kopola svima njima, ma kako sebi da objasni, to što je scenario za „The Conversation“ bio spakovan već sredinom šezdesetih; dakle, ohoho godina prije nego što je Niksonova administracija počela da prisluškuje političke protivnike? Kako da objasni novinarima, da je kompletno snimanje

I zašto se Hari izvinjava, ako nije odgovoran? Zbog čega želi da se distancira i opere ruke od svega? Plaćen je, odlično, od bogatuna kojeg glumi veliki Robert Duval, ili preko pomoćnika (Harison Ford u jednoj od prvih velikih rola) – da prisluškuje mladog muškarca i ženu. Oni su možda, vjerovatno, sigurno ljubavnici. I on će njoj u jednom momentu reći: „Ubiće nas, ukoliko dobiju priliku“. Ili, možda malo drugačije: „Ubiće nas,

Plakat filma premijerno prikazanog 7. aprila 1974. imdb.com

Conversation“, najličniji film Frensisa Forda Kopole, slavi 50. rođendan

Voajer, paukova mreža bebina posteljica

ukoliko dobiju priliku?“. I kako Hari to da zna? Kako to da protumači?

Sve što je Džin Hekmen bio, to Hari Koul nije. Kopola se sjećao da je Hekmen bio potpuno ekspresivan, društven, asertivan tip – u širokoj, komotnoj majici. Usred grada i usred zime – kao da je sad sa plaže skliznuo.

A Koul? Do grla zakopčan samotnjak u kišnom mantilu, poklopljen retro naočarima. Džinu je bilo teško da „uleti“ u takav lik. U toj mjeri, da je na sceni postajao razdražljiv, ćudljiv... A takvu muku i tjeskobu u glavnom liku režiser i jeste želio, u trci da završi snimanje prije nego što se, zamislite, navrat-nanos prebaci na ugovorom obavezani rad na drugom dijelu trilogije „The Godfather“... Kopola iz tog perioda? Ma, filmski Mikelanđelo sa početka sedamdesetih.

Loš predosjećaj

Hari Koul mrzi svoj posao. Ili, radi ga poklopljen žestokom krivicom. Što je najjače, beznadežno je loš u onom što radi za nekog koga kolege u „industriji prisluškivanja“ smatraju genijalcem posla svog.

To je tip koji bravu zaključava tri puta, a stanodavac mu lagano ulazi unutra da mu ostavi rođendanski poklon. Pa je Hari potpuno šokiran, pita se kako je neko tu ušao i kako, zamislite, zna nešto tako strašno kao što je to datum njegovog rođendana. Poštu mu lagano otvaraju i čitaju. Ljubavnica će mu čak jednom fino reći: „E, jednom sam te primijetila na stepeništu, kako se kriješ i gledaš nešto cijeli sat“. Zaboravite na trenutak i Votrgejt, i Niksona, i Hladni rat, i onaj duborez u američkoj ambasadi u Moskvi. Kopolu je za

„The Conversation“ inspirisao famozni „Blow-Up“ (1966) Mikelanđela Antonionija . Tamo jedan gizdavi londonski fotograf gospodari svim kadrovima uzavrelih šezdesetih, prije nego što slučajno uhvati kadar koji je možda, ali možda – ubistvo. A možda i nije. I ne zna tačno što je vidio. Tako i Hari Koul: nešto je čuo, predosjeća loše, ali ne zna tačno što. I to ga progoni i postaje mu i oružje u ruci, i lanac oko vrata. To „Koul“ (eng. „Caul“) je mnogo pametno smišljeno: znači i paukovu mrežu, ali i posteljicu koja bebu čuva da se ne udavi.

Tajna bez tajne

Prije nego što ga preveslaju svi, prije nego što ga izda i jedna prostitutka koja će mu prvo govoriti da nema zbog čega sebe da krivi – a potom mu ukrasti sve dragocjene snimke; prije nego što ga onaj Harison Ford, asistent čovjeka koji ga je unajmio da prisluškuje, namagarči tako što će da mu ozvučiti stan – znaćete da Hari Koul stvarno nije loš lik. Da nema loše namjere.

Ima, eto, gomilu strahova; pa recimo, stanodavcu kaže da nema što on njemu da ostavlja rezervni ključ, jer što se njega tiče, neka mu sve lične stvari izgore u požaru, ne bi se zabrinuo... Ali da je jedino što mu je vrijedno – taj ključ. Pa ljubavnici mrtav ‘ladan, jer u to potpuno vjeruje, jednom kaže: „Nemam ja tajne“, prije nego što mu ona privali: „A što sam ja, nego tajna“...

I ozbiljno, taj i takav Hari Koul; taj koji nije loša osoba, koji pokušava da radi svoj posao najbolje što umije iako ne uživa u tome, progonjen grižom savjesti, ali pošten – on je savršen Amerikanac tog vremena. Mikrokosmos Amerike. I

da, to je glavni lik filma za koji Kopola i tad, prije pola vijeka, kao i sad, govori – da je za njega ubjedljivo najličniji.

Divni voajeri

Nego, znate li zašto krivica gazi Harija Koula? Jer on, prosto, voli da gleda. Jer, kao i svaki pošten voajer, neđe u suštini odlično zna da nema tu nikakvog užitka, ako izostaje osjećaj krivice. I da je dio uživanja u tome da postoji realna opasnost, da bude uhvaćen. Da: taj i takav voajer podsvjesno želi da bude uhvaćen, raskrinkan, zatečen na licu mjesta. To je ono što ga radi... I postoji nešto beskrajno zabavno i beskrajno tužno u takvom liku u filmu: u samotnjaku koji traga za istinom, ali uvijek ostaje skriven, iza zavjese. Koji se udaljio i od života i od ljudi i od življenja, misleći da je to, što svijet gleda sa distance, ono što će mu donijeti sigurnost i ostvarenje. A kako će mu se samo život u brk nasmijati... Mislite da je Kopola bio grub prema Amerikancima i modernom čovjeku? Ako je ikoga i ciljao, onda je on tu žigosao samog sebe. I režiserski posao i autorstvo uopšte. Kao Hič-

kok koju deceniju ili Antonioni koju godinu ranije, samo na svoj način: slikajući umjetnika, onog koji gleda pa pripovijeda – kao voajera.

I onda je lako shvatiti, zbog čega mu je, zbog čega nam je – taj Hari Koul na kraju filma, sam, poražen, prevaren, sudbinski i svakako predriblan – prokleto bitan. I zašto nam je i ta njegova, samotnjačka strast – dragocjena. Pa i konačno, zbog čega je jedan američki film tako lagano osvojio Zlatnu palmu nakon kanske premijere, prije pola vijeka, 7. aprila 1974. godine.

Na kraju filma Hari Koul ispretura cijeli stan, i ostane u rusvaju sopstvene neostvarenosti – samo da otkrije, kako to i njega prisluškuju. I uređaj za prisluškivanje ne pronalazi.

Na kraju uzima voljeni saksofon i hvata se muzike, jedinog djelića svog života koji mu niko ne može uzeti... A negdje duboko, u limenom vrtlogu divnog instrumenta, sakriven maleni pakleni uređaj pali se na zvuk i odašilje signal iz njegove samotnjačke sobe. Taman kao u onoj američkoj ambasadi u Moskvi. Taman kao u stvarnom životu. S. STAMENIĆ

Nezaboravno finale s „izdajničkim“ saksofonom

kalendar

Iako je na početku karijere želio da uđe u Bergmanovo carstvo, režiser ga je odbio za ulogu u lmu „Prison“ (1949). Na koncu, njihova saradnja u čak 11 naslova postala je stvar lmske istorije

Samajkom koja je predavala u lokalnoj školi i ocem etnologom i profesorom na univerzitetu, koji je bio prepoznatljiv i kao maestro storyteller u rodnom Lundu, u Švedskoj - Maks fon Sidou nije imao šanse da se bavi bilo čim drugim osim glumom. I kako to često biva sa filmskim akterima ovakvog kova, očeva ljubav prema pričanju priča vrlo brzo dovela ga je do teatra gdje te, naravno, uvijek čeka Šekspir. Tako ne čudi što se ljubav prema glumi kod budućeg švedskog kameleona pojavila upravo zahvaljujući pozorišnom komadu „San ljetnje noći“ u obližnjem teataru u ranom djetinjstvu.

Podvlačeći da je „teatar mnogo bolji medijum za glumca od filma“, s obzirom na to da sva odgovornost na daskama pripada tebi, dok je na filmu preuzima režiser, Fon Sidou je bez sumnje preferirao prvu opciju. Ipak, vrlo brzo je shvatio gdje zapravo leži popularnost... I film se još brže pojavio na listi njegovih želja i zahtjeva.

Uprkos tome što je pružio ogroman doprinos mnogim filmovima čiji je bio dio, Maks fon Sidou ostaje najprepoznatljiviji po 11 saradnji sa skandinavskim miljenikom Ingmarom Bergmanom , pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, od klasika „The Seventh Seal“ (1957) do

Devedeset pet godina

Švedski kameleon s američkim šmekom

posljednje kolaboracije „The Touch“ (1971).

I zamislite, iako je još na početku karijere želio da uđe u Bergmanovo carstvo, režiser ga je odbio (!) za ulogu u filmu „Prison“ (1949). Na koncu, Fon Sidou je pokazao i dokazao kvalitet u ostvarenjima sličnih tematika, i ne samo što se glumački istakao, nego je i u nekim slučajevima filmove i „spasio“.

U susret 10. aprilu, kada bi Fon Sidou proslavio 95. rođendan

(preminuo je 8. marta 2020. u Francuskoj), izlistaćemo neke neosnovano zaboravljene ali izuzetno efektne uloge koje je ostvario veliki Šveđanin s američkim šmekom.

Hawaii

Sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka Fon Sidou prelazi Atlantik i kruniše dolazak u Holivud „religijskom“ ulogom u epu „The Greatest Story Ever Told“ (1965) Džordža Stivensa . Uloga

Isusa bila je sasvim dovoljna da Šveđaninu širom otvori vrata i za prvu nominaciju za Zlatni globus za ulogu u filmu „Hawaii“ (1966) Džordža Roja Hila. Krajnje epična putujuća priča sa misionarskim šmekom pozicionirala je Fon Sidoa na holivudsku mapu, uprkos tome što mu je priznanje umaklo u korist popularnog Pola Skofilda koji je nagrađen za rolu u „A Man for All Seasons“ (Fred Zineman, 1966).

priča

koji je Zineman

Kadrovi iz lmova „The Emigrants“, „The Kremlin Letter“ i „Pelle the Conqueror“ (slijeva nadesno)

od rođenja velikana gluma Maksa fon Sidoua

The Kremlin Letter

Iako je inicijalno dočekana na nož zbog očiglednih scenarističkih rupa, špijunska igra „The Kremlin Letter“ (1970) Džona Hjustona u godinama nakon premijere počela je da dobija pozitivne kritike. Ovo dvočasovno ostvarenje lansirano je tokom vrlo problematičnog perioda u američko-ruskim odnosima. Donijelo je priču o kontraobavještajnoj službi u okviru koje se naizmjenično mijenja fokus iz-

među kompleksnih karaktera i lokacija na kojima se nalaze.

The Emigrants

Kolaboracija sa Bergmanom nije bila jedina takve prirode u Maksovoj filmskoj karijeri: veliki švedski režiser Jan Troel angažovao ga je u čak osam ostvarenja, od kojih fenomenalni „The Emigrants“ (1971) i nastavak „The New Land“ (1972) predstavljaju sami vrh te saradnje. Fon Sidou je, zajedno sa Liv Ulman, maestralno približio vrlo kompleksan skript o siromašnim Šveđanima koji su emigrirali u

Minesotu. Oba filma nominovana su za Oskara u kategoriji najboljeg stranog filma. Prvi je izgubio od „The Garden of the Finzi-Continis“ Vitorija de Sike, a drugi nije imao što da traži pored Luisa Bunjuela i satire „The Discreet Charm of the Bourgeoisie“.

T he Flight of the Eagle

Pelle the Conqueror

Bibi Anderson do Orsona , Fon Sidou je tu, u svom prepoznatljivom stilu, preuzeo kormilo kroz ulogu ruskog tome što „The Kremlin Letter“ sasvim sigurno nije u rangu špijunskih filmskih dezerata koji su se pojavili u ovom periodu, i dan-danas ostaje na spisku značajnih djela ove tematike.

Koliko su Troel i Fon Sidou uživali u saradnji pokazala je biografska drama „The Flight of the Eagle“ (1982) inspirisana stvarnim događajima i iskustvom švedske ekpedicije koja se, krajem 19. vijeka, otisnula ka Sjevernom polu u hidrogenskom balonu. Dok je na Oskarima izgubio zlatni kip zbog sada zaboravljenog i krajnje praznog „Volver a Hose Luisa Gar, Fon Sidou je na Venecijanskom filmskom festivalu zasluženo proglašen za naj-

Maks fon Sidou, zaljubljenik u glumu od ranog djetinjstva

Fon Sidou prvi put se našao na listi Američke akademije filmskih nauka i umjetnosti nominovanih u kategoriji glavnog glumca zahvaljujući maestralnoj ulozi u drami o ocu i sinu koji emigriraju iz Švedske u Dansku. Dobitnik Zlatne palme i Oskara za najbolji strani film, „Pelle the Conqueror“ (1987) Bilija Ogasta služi kao najbolji pokazatelj toga za što je bio sposoban na velikom platnu. Uprkos tome što je ovaj filmski naslov u međuvremenu zaboravljen i što zaista nije u rangu onih Bergmanovih koji su Maksa i proslavili - uloga u Ogastovoj putujućoj drami ostaje bez sumnje jedna od njegovih najboljih.

The Diving Bell and the Butterfly

Da je u prilici da „pojača“ skript, Fon Sidou je dokazao Džulijanom Šnabekoji ga je pozvao da odigra za njega nekonvencionalnu ulogu oca urednika francuskog magazina „Elle“. Drama „The Diving Bell and the Butterfly“, koja je bila nominovana za četiri Oskara i koja je režiseru donijela veliko priznanje u Kanu, otvorila je Šveđaninu dovoljno prostora da filmu udari finalni pečat, uprkos mekanim, laganim dijalozima i svom sporednom mjestu u fabuli.

Leila MURSELJEVIĆ

Klarina Crnogorka v PODGORICARENJE

Žena koja je potpisala neke od najpoznatijih fotografija

Alberta Ajnštajna zaslužna je – i za svijetu najpoznatiji portret stare Crnogorke.

Ime Klare Siprel sada teško da išta znači Crnogorcima. Amerikancima je bitna u onoj mjeri, u kojoj to može biti prva umjetnica čiji je rad otkupio čuveni Muzej moderne umjetnosti na Menhetnu, u Njujorku. Ako kome nije jasno: „MoMA“, to je pupak i epicentar umjetnosti planete, od početka 20. vijeka naovamo.

E ta umjetnica među prvima je fotografisala Manastir Ostrog nakon rekonstrukcije poslije požara, završene 1924. godine. I ulice i litice Kotora, i goletne vijence Durmitora –ali i sela najstrašnijih Indijanaca Arizone i Teksasa!

Klara je Americi poznata prije svega po portretima: recimo, Eleonore Ruzvelt, pa pjesnika Roberta Frosta, književnice Perl Bak, operskog genija

Fjodora Šaljapina... Ona je jedna od prvih žena koje su se uopšte bavile i proslavile fotografijom. Rođena Kanađanka odrastala je u Bafalu, u državi Njujork, pa se u pravom momentu našla na pravom mjestu, za vrijeme „fotografskog buma“ kada je Džordž Istman osnivao „Kodak“ u obližnjem Ročesteru... U tom kamera klubu imala je prvu izložbu 1910. godine; a već 1915. živjela nekim ludim životom umjetnice u Njujorku. Tamo je krajem decenije upoznala mladu rusku emigrantkinju Irinu Habrof (Khabroff) – i bogata nasljednica postala je njena biznis menadžerka, diler fotografija, organizatorka putovanja i izložbi... Upravo u tom periodu nastaće Karine sjajne fotografije Navaho Indijanaca, njihovih običaja, likova i arhitekture. Pa genijalni kadrovi iz pustinje Arizone koji će proslaviti i koje će proslaviti, godinama kasnije, svi oni filmovi Džona

Zaglavi se

Forda sa Džonom Vejnom na Divljem zapadu. Pa... Ali, što je nama Klara Siprel bitna. Sve odgovore krije arhiva Amon Karter muzeja američke umjetnosti u Fort Vortu, u Teksasu. Kompletno onlajn dostupna, pa se tako na sajtu cartermuseum.org može pristupiti bazi od makar 20 Klarinih umjetničkih fotografija vezanih za Crnu Goru. Komotno se može reći – građa od neprocjenjivog značaja za našu kulturu. Upravo je sa prijateljicom Irinom Habrof (koja joj je, zahvaljujući konekcijama „bijele emigracije“, otvorila prostor da uradi i čuvenu fotografiju velikog kompozitora Sergeja Rahmanjinova) – Klara dva puta putovala prostorima bivše Jugoslavije, 1924. i 1926. godine. Kada su fotografije iz Crne Gore u pitanju, uglavnom se radi o onima sa drugog putovanja. Najpoznatija je, svakako, „Crnogorka na kaldrmi“. Ta tamna i karakterna oštrina portreta žene, u kontrastu s osunčanom mekotom pozadine van fokusa, tako priliči prostoru koji je posjetila. I, naravno, svojevrstan je zaštitni znak fotografije Klare Siprel.

Tu je i jedna fotografija starog crnogorskog para, pa poštara koji je (što ju je posebno zabavljalo) insistirao da bude fotografisan u narodnoj nošnji i sa svim ratnim ordenjem.

Pa neke litice nad Kotorom koje je nazvala „Crnogorskom stražom“, pa slika jednog od doma Petrovića na Njegušima... I, naravno, važna fotografija Gornjeg manastira Ostrog, manje od dvije godine nakon završene rekonstrukcije.

Pred njen objektiv stajali su i plemići i kralj Švedske lično; najljepše dive Brodveja utrkivale su se da im radi aktove – pa opet, u Klarinom opusu, posebno mjesto nosi ona žena sa naše kaldrme. Pa neki kadrovi iz Perasta, pogled na ostrvo Sveti Đorđe, pa sa pijace na Cetinju... Nekih tridesetak fotografija, sa motivima iz Crne Gore, u formatu 25x20, dio su građe Muzeja savremene umjetnosti u Beogradu. Klara Siprel imala je studio u Njujorku, kao i u tišini ruralnog Vermonta. I više od 100 izložbi širom svijeta, a tu najveću kolekciju sa ponosom čuva Amon Karter muzej... Preminula je 1975. u Vermontu, a zahvaljujući njoj i jednoj fotografiji, i sada možemo starim Crnogorkama da pogledamo u oči.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

„Crnogorka na kaldrmi“ Klare Siprel

Elizijanski lukovi

Svjetlosno-zvučna instalacija Ateljea „Sisu“ iz Sidneja, osmišljena je kao podrška mladima koji rade u biznis sektoru, sa fokusom na njihovo mentalno, fizičko i ekološko blagostanje

Početak proljeća u Londonu uvijek se obilježi otvaranjem neke nove izložbe, restorana, parka ili marketa. Takvi događaji obično budu najzanimljiviji kada su uokvireni nekom umjetničkom instalacijom, posebno kada za nju ne znate, pa naiđete na nju i zaljubite se igrom slučaja.

Tako su mnogi Londonci proteklog vikenda ostali zapanjeni tokom šetnje onim dijelom grada koji je striktno vezan za biznis. Nijesu očekivali da će kod popularne zgrade „Ledenhal“ naletjeti na ogromne iridescentne balone!

Baloni koji dosežu šest metara visine donijeli su prijeko potreban osjećaj zadovoljstva Londonskom sitiju. Kada su slučajni prolaznici naletjeli na „Elizijanske lukove“, nijesu mogli da sakriju oduševljenje. Ova svjetlosno-zvučna instalacija Ateljea „Sisu“ iz Sidneja, osmišljena je kao podrška mladima koji rade u biznis sektoru, sa posebnim fokusom na njihovo mentalno, fizičko i ekološko blago -

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

stanje. Kao dio kampanje „Recharge 2024“, „Elizijanskim lukovima“ udaren je kontrast visokim staklenim i krajnje tmurnim zgradama Londonskog sitija, na neki način donoseći novi život ovom, vikendom najčešće usamljenom okrugu. Skulptura, koja je napravljena od dihroičnog filma, reflektuje boju na reakciju svjetlosti koja se odbija o materijal. Na taj način proizvodi efekat duge, pa su slike jedinstvene u zavisnosti od ugla iz kojeg ih posmatrate. Lukovi takođe emituju i ambijentalnu muziku sa prizvukom mjehurića na vodi, koja sasvim sigurno poziva na smiraj.

Atelje „Sisu“, koji je poznat po kreiranju radova koji na poseban način prezentuju in-

tersekciju umjetnosti i arhitekture, „pozajmio“ je simpatične iridescentne lopte na čitav mjesec, pa će nastaviti da budu apsolutni hit kako me-

đu najmlađima, tako i među starijima koji su sa razlogom preplavili socijalne mreže njihovim fotografijama. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Lukovi koji emituju ambijentalnu muziku

Iridescentni baloni koji su oduševili Londonce