Dnevni list Pobjeda 31.03.2024.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 31. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20954 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Advokat Miloš Vukčević upozorava na posljedice selektivnog i pasivnog djelovanja nadležnih institucija

Tužilaštvo jednim okom prati prijave političara, drugim „žmuri“ na pravnu anarhiju

Sankcija za one koji koriste krivičnu prijavu kao sredstvo obračuna sa „političkim neprijateljima“ u našem pravnom sistemu zapravo ne postoji. Za krivično djelo lažno prijavljivanje potrebno je dokazati da je podnosilac krivične prijave znao da lice koje tereti nije izvršilo krivično djelo, odnosno da ne postoji njegova krivica– objasnio je Vukčević STR. 2. i 3.

U javnoj upravi vlast zapošljavala koga je stigla

Rashodi za plate veći za 200 miliona eura

Milena Muk iz Instituta Alternativa ocjenjuje da ne postoje pravne norme koje bi suzile manevarski prostor za politizaciju i nepotizam, te da se sa tim vezuje i loša kontrola inspekcije i nedovoljna transparentnost, imajući u vidu da se za najveći broj pozicija u javnoj upravi ne može dobiti informacija što su kandidati odgovarali na pitanja i kakva su ta pitanja bila

Analitičar Danilo Kalezić ocijenio da izostanak reakcije crnogorskih zvaničnika na Vučićevo obrušavanje na našu državu znači da vlast nije u stanju čak ni verbalno da odbrani državne i nacionalne interese Crne Gore

Biraju da ćute kako bi

odobrovoljili Vučića

Pored tradicionalne opsjednutosti Crnom Gorom, ovaj izliv bijesa Vučića treba staviti u kontekst domaće upotrebe kako bi se demonstrirala moć i nadmoć nad susjedima u želji da se apsorbuje nezadovoljstvo javnosti zbog činjenice da je upravo on faktički priznao nezavisnost Kosova – istakao je Danilo Kalezić

Član tima EPA Vasilije Bušković ističe da zaštitu Orjena treba posmatrati kao prednost, a ne kao prepreku za aktivnosti koje inače nijesu dozvoljene

Kad su institucije slabe, prirodu trošimo bez skrupula

i mjere

Lokalni lideri i politička elita Herceg Novog ne treba da čekaju da ih pokrene neko sa strane, već da sami preduzmu akciju na terenu sa lokalnim stanovništvom, da „probude“ njihov interes za zaštićeno područje, za početak kroz uvrštavanje njihovih potreba u planove razvoja, kao prioritete – smatra Bušković

Pobjeda u posjeti Tahiru Musta ću i Božidaru Šaltiću, maslinarima iz Sustaša, kod Bara

Maslinu treba orezati tako da ptica kroz nju može da proleti

Za dobar rod i pravilan rast masline jedna od najvažnijih stavki je rezidba ili, kako to kažu u Sustašu, selu koje obiluje maslinjacima – krašćenje. Maslina plodove daruje polovinom oktobra ili početkom novembra. Tada počinje berba. Danas ima desetine savremenih mlinova, ali i dalje se u ovom kraju praktikuje i mljevenje „pod kamenom“, kako se to nekada isključivo radilo STR. 15.

SNS preko desničara traži otkaz prof. dr Dinka Gruhonjića

Progon za

neistomišljenike režima u Srbiji

Da bi postigli unutrašnju koheziju SNS-u odgovara da ima neprijatelja i da svako mišljenje suprotno njihovom proglase za izdajničko, zločinačko i na kraju hoće da se obračunaju na ulici. SNS je navijačko - šešeljevska radikalska rulja na ulici koja je zadojena nacionalizmom - kaže advokat Aleksandar Olenik

POGLED

MASLINARSKA TRADICIJA: Tahir Mustafić na imanju

PRIRODNI AMFITEATAR: SUBRA

STABLA NA LITICAMA: Munika na orjenskim stranama

STR. 6. i 7.

STR. 11.

STR. 5.

STR. 3.

Advokat Miloš Vukčević upozorava na ozbiljne posljedice selektivnog i pasivnog djelovanja nadležnih

Tužilaštvo jednim okom prati prijave političara, drugim „žmuri“ na pravnu anarhiju

PODGORICA - Koliko je tužilaštvo brzo i efikasno u procesuiranju krivičnih prijava koje podnose političari, toliko je ažurno i kada treba odbaciti one koje se odnose na onemogućavanje funkcionisanja lokalnih parlamenata, poput onog u Andrijevici, kazao je Pobjedi profesor, advokat i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Miloš Vukčević

Pasivnost, nezakonitost i pristrasnost institucija, smatra Vukčević, stvaraju lošu sliku o državi koja je kao prioritetni cilj postavila što skorije ispunjavanje pretpristupnih kriterijuma i ulazak u Evropsku uniju (EU).

SELEKTIVNOST

Opstrukcije rada državnih organa, upitno i antidržavno djelovanje pojedinih funkcionera i čelnika opština, teške riječi, ali i one izgovorene u duhu slobodno izraženog stava u posljednjoj godini pratila je serija krivičnih i prekršajnih prijava.

Međutim, po ocjeni struke, nadležni su im poprilično selektivno pristupali, u zavisnosti od toga ko ih je i kojim povodom pokrenuo.

Tako je tužilaštvo „zažmurilo“ na sporne aktivnosti i postupke čelnika Pljevalja i Nikšića - Darija Vraneša i Marka Kovačevića, koji su u više navrata javno izložili poruzi državu i njene simbole ili vrijeđali političke oponente.

Vraneš, koji dolazi iz Nove srpske demokratije, spornim djelovanjem jasno je negirao crnogorsku državnost, kontinuirano se obračunava i sa te-

Koliko je tužilaštvo promptno reagovalo u procesuiranju Kovačevićevih prijava, toliko je, napominje Vukčević, isto brzo kada treba odbaciti one podnijete protiv grupe građana koja je ometala održavanje sjednice SO Andrijevica – rekao je Miloš Vukčević

kovinama antifašizma i olako pribjegava i istorijskom revizionizmu.

Nikada nije odgovarao zbog toga. ODT Pljevlja je prošle godine odbacilo krivičnu prijavu koju je protiv njega podnijela Socijaldemokratska partija jer je obilježavanje Dana nezavisnosti Crne Gore uporedio sa „cirkuskom predstavom“, što je ponovio i na posljednjoj sjednici Skupštine opštine. Nedavno je protiv Vraneša formiran predmet i zbog organizovanja svečane akademije kojom je obilježen Dan državnosti Srbije čime je, smatraju podnosioci prijave SDP, Socijaldemokrate i Liberalna

partija, prvi čovjek Pljevalja prekršio i zakone i Ustav Crne Gore.

Krajem prošle godine je odbačena krivična prijava Marka Kovačevića zbog povrede ugleda države jer je prilikom intoniranja himne Crne Gore na proslavi 13 godina rada Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom Nikšić ispružio srednji prst ruke.

Osnovno državno tužilaštvo Nikšić ocijenilo je da prvi čovjek Nikšića nije imao nikakve skrivene namjere.

Stav nikšićkog ODT-a je i da nema elemenata krivičnog djela ni u objavi Kovačevića kojom vrijeđa poslanika De-

mokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera

ATAK NA SLOBODNU RIJEČ

Međutim, tužilaštvo je ekspresno reagovalo na krivične prijave Kovačevića u kojoj je kao inspiratore prijetnji koje su mu upućene na društvenim mrežama označio 13 osoba iz javnog života Crne Gore i dalo uputstva policiji za prikupljanje „svih neophodnih činjenica relevantnih za donošenje odluke“.

Advokat Vukčević za Pobjedu kaže da je podnošenje krivičnih prijava od strane političara u cilju ostvarivanje kratke političke koristi postala prak-

Gonjenje Batrićevića i „bezgrešnost“ IN4S-a

Kako izgleda pokušaj gušenja slobode govora i mišljenja najbolje se očitava na primjeru istoričara i profesora na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Bobana Batrićevića

Više državno tužilaštvo u Podgorici je u oktobru prošle godine zatražilo pokretanje prekršajnog postupka protiv Batrićevića zbog kolumne na portalu Antena M u kojoj je kritikovao stavove mitropolita SPC Joanikija i episkopa Metodija kojima su njih dvojica veličali ratnog zločinca Dražu Mihailovića

Tužilaštvo je pet mjeseci kasnije, nakon uvida u spise predmeta, ocijenilo da nema elemenata prekršaja i, dan uoči nastavka suđenja, naložilo tužiteljki Snežani Šišović da odustane od daljeg gonjenja Batrićevića. Nedugo nakon te odluke, Više tužilaštvo je ocijenilo da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka u predmetu formiranom povodom objave teksta na portalu IN4S pod nazivom „Bal vampira u Titogradu: Satanisti, bogoborci i skeptici stali u odbranu lica i nedjela Bobana Batrićevića“. Tekst na portalu IN4S objavljen je 23. januara ove godine, nakon protesta građana zbog suđenja Batrićeviću u Sudu za prekršaje.

Taj prosrpski i proruski medij je skup opisao spornim naslovom, dok su u nastavku teksta naveli da sa transparenata koje su nosili okupljeni „prosto zaudara ogorčenost i mržnja prema SPC i njenom sveštenstvu“.

-Ista ona razularena ateistička atmosfera koja je tokom komunističke strahovlade rezultirala desetinama i stotinama ubijenih sveštenika i oskrnavljenih hramova. U obraćanju okupljenoj masi, Batrićević je izjavio sljedeće: „Nema toga boga oca koji će nas naćerati da ućutimo“. Masa je zapala u ekstazu - jedan je od pasusa teksta koji je objavio IN4S.

„Pravnu sapunicu“ u Šavniku riješiti okončanjem izbora

Vukčević je ocijenio da je Vlada nedavno povukla nezakonit potez i po pitanju rješavanja političke krize u Šavniku.

On je kazao da smo prethodnih dana gledali „pravnu sapunicu“ u kojoj izvršna vlast prvo nezakonito uvodi, a onda povlači prinudnu upravu u toj opštini, dok je sa druge strane lokalni parlament skratio sebi mandat koji je istekao 2022. godine. U takvoj zavrzlami, ističe Vukčević, zanemaruje se činjenica da Crna Gora, pretpristupna članica Evropske

unije, nije u stanju da svojim građanima obezbijedi osnovno ustavno i konvencijsko pravo da biraju i da budu birani na izborima. -Nažalost, građani Šavnika u 21. vijeku ne mogu da ostvare svoje biračko pravo, što je prije svega odgovornost države, odnosno njenih institucija koje moraju da obezbijede uslove da se shodno Zakonu o izboru odbornika i poslanika ponove izbori u onim biračkim mjestima u kojima su poništeni. Vlada prvobitno nezakonito uvodi prinudnu upra-

vu, iako nijesu bili ispunjeni uslovi iz člana 185 Zakona o lokalnoj samoupravi, a potom povlači tu odluku –navodi Vukčević.

On naglašava da se jednom nezakonitom odlukom ne može ispravljati druga, već samo i isključivo primjenom zakona. To u slučaju Šavnika znači da je potrebno obezbijediti okončanje izbornog procesa koji je započet, odnosno ponavljanje izbora na onim biračkim mjestima na kojima su poništeni, kako to propisuje Zakon o izboru odbornika i poslanika.

- Na taj način država će poslati poruku da se zalaže za dosljednu primjenu

sa javne scene u Crnoj Gori. U tom smislu tumači i Kovačevićev „obračun“ sa glasnogovornicima javnosti. - Nažalost, sankcija za one koji koriste krivičnu prijavu kao sredstvo obračuna sa „političkim neprijateljima“ u našem pravnom sistemu zapravo ne postoji, jer za krivično djelo lažno prijavljivanje potrebno je dokazati da je podnosilac krivične prijave znao da lice koje tereti nije izvršilo krivično djelo, odnosno da ne postoji njegova krivica. U tom kontekstu treba razumjeti i posljednje podnošenje krivične prijave od strane Kovačevića protiv više novinara, političara, NVO aktivista, koje je imalo za cilj politički obračun sa njima, da ih zaplaši i u krajnjem suzbije njihovu slobodu izražavanja, jer su komentarisali kontroverzne stavove čelnika Nikšića, koji je javna ličnost i samim tim bi trebalo da ima veći prag tolerancije na kritike koje su mu upućene u vršenju javne funkcije – ocijenio je Vukčević. Siguran je, kako kaže, da i sam podnosilac krivičnih prijava zna da su one neosnovane, ali

prava

i da neće popustiti ni pred kakvim političkim pritiscima – poručio je Vukčević.

Miloš Vukčević

Potrebno obezbijediti završetak izbornog procesa u Šavniku

s. vasiljević

institucija Politički analitičar ocijenio da izostanak reakcije crnogorskih zvaničnika na Vučićevo obrušavanje na našu državu znači da vlast nije u stanju čak ni verbalno da odbrani državne i nacionalne interese Crne Gore

konstatuje da njima želi da podigne političku prašinu, skrene pažnju na sebe i prikaže se kao neko čija je bezbjednost navodno ugrožena od strane novinara, NVO aktivista i političara, čiji zadatak jeste da kritikuju nosioce vlasti.

Međutim, ističe Vukčević, u cijeloj priči čudi brzo djelovanje tužilaštva koje je odmah postupilo po krivičnim prijavama Kovačevića i umjesto da ih odmah odbaci kao očigledno neosnovane, naredilo je saslušanje svih lica protiv kojih su podnesene.

- Na taj način ugrožava se sloboda izražavanja tih lica koja su imala puno pravo da komentarišu i kritikuju sporne stavove predsjednika opštine Nikšić i vrši se pritisak na njih da ubuduće odustanu od kritika upućenih nosiocima najviše vlasti u zemlji – naglasio je naš sagovornik.

ozBiLJan Presedan Sa druge strane, koliko je tužilaštvo promptno reagovalo u procesuiranju Kovačevićevih prijava, toliko je, napominje Vukčević, isto brzo kada treba odbaciti one podnijete protiv grupe građana koja je ometala održavanje sjednice SO Andrijevica.

Bezakonje u Andrijevici vlada od 15. jula prošle godine, od kada je grupa građana, bliska lokalnoj vlasti, spriječila više pokušaja održavanja sjednice na kojoj je trebalo da se raspravlja o zahtjevu DPS-a za smjenu predsjednika opštine Željka Ćulafića iz Socijalističke narodne partije, a potom i o razrješenju predsjednika lokalnog parlamenta Mladena Đukića.

Vukčević napominje da je Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo samo jedan predmet povodom zasijedanja koje je trebalo da bude održano 18. septembra i „brzinom svjetlosti“ utvrdilo da nema krivične odgovornosti u toj opstrukciji.

- Bez želje da prejudiciram postojanje krivične odgovornosti u ovom slučaju, ali sama činjenica da je ODT sprovelo izviđajne radnje tako brzo i odmah utvrdilo da nema krivične ili prekršajne odgovornosti učesnika mi daju za pravo da kažem da nijesu temeljno, pravilno i savjesno sproveli istražne radnje u ovom predmetu – stava je Vukčević.

Upravo pasivnim ponašanjem institucija, njihovim nereagovanjem, stvorio se, kaže Vukčević, ozbiljan presedan da svako može, kad god mu padne na pamet, da spriječi organizovanje izbora na biračkim mjestima ili održavanje sjednica lokalnog parlamenta, a da ne odgovara za postupke. Porazno je, zaključuje on, što Vlada zajedno sa drugim institucijama ide linijom manjeg otpora i pribjegava nezakonitostima umjesto da preduzme sve mjere i istraje na sprovođenju i poštovanju pravnih propisa. t. kLikoVaC

Kalezić: Biraju ponovo da ćute kako bi odobrovoljili Vučića

PODGORICA – Izostanak reakcije predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića na govor predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem se obrušio na našu državu jer je Vlada saopštila da podržava ulazak Kosova u Savjet Evrope, još je jedan primjer da izvršna vlast, uključujući šefa države, nije u stanju čak ni verbalno da stane u odbranu državnih i nacionalnih interesa, već biraju ko zna koji put da ćute u nadi da će time odobrovoljiti Vučića. To je za Pobjedu ocijenio politički analitičar Danilo Kalezić.

Podrška koju je Vlada najavila ulasku Kosova u Savjet Evrope, nakon što je članica PSSE Maja Vukićević (DNP) glasala protiv, razljutila je Vučića pa se na pres konferenciji u petak veče obrušio na našu državu i Vladu. - Sram ih bilo sve – poručio je Vučić. Vidio sam i ovu ministarku danas, Maida Gorčević, sva je ustreptala. Sram ih bilo. Misle da imaju pravo da se hvale kako nam otimaju dio teritorije i da se bahato ponašaju ne bi li se izvinili Amerikancima. Moraju valjda tako da se ponašaju što je jedna časna žena Maja Vukićević, odbila da glasa za Kosovo u SE, pa su brže bolje otišli u Pri-

Pored tradicionalne opsjednutosti Crnom Gorom, ovaj izliv bijesa Vučića treba staviti u kontekst domaće upotrebe kako bi se demonstrirala moć i nadmoć nad susjedima u želji da se apsorbuje nezadovoljstvo javnosti zbog činjenice da je upravo on faktički priznao nezavisnost Kosova – istakao je Danilo Kalezić

štinu da se izvinjavaju naglavačke. Misle da mogu sve jer ih štite Amerika, Njemačka i ovi velikani. Šta smije Srbije nama da kaže, evo neka vide da smije – rekao je Vučić i dodao da ne sumnja da će Crna Gora u aprilu podržati „ulazak lažne države u Savjet Evrope“ i glasati „sa obje ruke i noge, kao i uvijek“.

Panični strah

Danilo Kalezić kazao je da kontinuitet agresije koju Vučić demonstrira prema Crnoj Gori, zapravo, otkriva njegov panični strah i paranoju zbog činjenice da će javnost u Srbiji vrlo brzo saznati da je, upravo on taj koji se u Briselu obavezao da neće ometati učlanjenje Kosova u međunarodne institucije, uključujući Savjet Evrope. - Stoga, pored tradicionalne opsjednutosti Crnom Gorom,

Vlahović: Posebno je nedopustivo da MVP i Ivanović ne reaguju

Bivši ministar vanjskih poslova i diplomata Miodrag Vlahović u objavi na Tviteru izričit da je posebno nedopustivo to što šef diplomatije Filip Ivanović i njegov resor ne reaguju na Vučićeve uvrede.

- Da li biste ćutali kada bi tako o koleginici ministrici rekao zvaničnik Hrvatske, BiH, Albanije ili Kosova? Ili biste „hrabro“, „principijelno“, „viteški“ reagovali? - upitao je Vlahović.

Ženski klub jedini osudio napad Vučića na Gorčević

Jedina osuda neprimjerenih napada Aleksandra

Vučića na ministarku Maidu Gorčević stigla je sinoć od Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.

- Ženski klub oštro osuđuje uvrede i napade na ličnost ministarke evropskih poslova u Vladi Crne Gore Maide Gorčević od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, povodom izneše-

nog stava tokom posjete Kosovu da će Crna Gora podržati njen ulazak u Savjet Evrope – navodi se u reagovanju Ženskog kluba. Dodaju da su Zapadnom Balkanu potrebni „dobrosusjedski odnosi koji počivaju na uzajamnom poštovanju i uvažavanju predstavnika zemalja i onda kada se vizija i stavovi o pojedinim pitanjima razlikuju“.

ovaj izliv bijesa treba staviti u kontekst domaće upotrebe kako bi se demonstrirala moć i nadmoć nad susjedima u želji da se apsorbuje nezadovoljstvo javnosti zbog činjenice da je upravo Vučić faktički priznao nezavisnost Kosova – istakao je Kalezić. Komentarišući izostanak reakcije predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, Kalezić je kazao da je to još jedan u nizu primjera koji pokazuje da izvršna vlast, uključujući predsjednika Milatovića, nije u stanju čak ni verbalno da stane u odbranu državnih i nacionalnih interesa.

- Umjesto toga biraju da ko zna koji put ćute u nadi da će takav njihov odnos odobrovoljiti samog Vučića. Sve to i ne čudi kad znamo da dominantan dio parlamentarne većine čine partije koje su samo marionete autokratskog vladajućeg režima u Beogradu. Čak i oni koji to u potpunosti nijesu, linijom manjeg otpora ne žele da iritiraju neformalnog šefa parlamentarne većine i predsjednika Skupštine Andriju Mandića – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, „čak i neko naknadno saopštenje koje će eventualno izdati Ministarstvo vanjskih poslova, razumije se, sa puno opštih mjesta i nejasnih stavova, samu situaciju učiniće gorom ali potvrditi da se ne može voditi politika u koju

- Apelujemo na sve političke aktere u zemlji i regionu da svoja politička neslaganja iznose na način koji ne podstiče rodne stereotipe i obeshrabruje uključivanje žena u politiku. Ženski klub će uvijek podržati slobodu izjašnjavanja i mišljenja žena, nezavisno od njihovog političkog opredjeljenja, jer osnaživanjem žena osnažujemo i demokratiju i našu evropsku perspektivu – dodaje se u saopštenju.

se ne vjeruje, u državi protiv koje ste ideološki i politički“. Kalezić je, povodom toga što se Vlada nije oglašavala ni na to što je Vučić prozvao i ministarku Gorčević zbog njenog odlaska u Prištinu, rekao da „te fingirane svađe unutar šire velikosrpske familije“ ne bi komentarisao.

- Kako su se, navodno, posvađali, tako će se i pomiriti - oni sami znaju kako. Istovremeno, upravo pomenuta poslanica se pominje kao buduća potpredsjednica trenutne Vlade. Kad bi ministarka zaista vjerovala u to što iskazuje kao zvanični stav Vlade, ne bi u njoj bila uz podršku ostataka Demokratskog fronta – kazao je Kalezić.

Još Jedan dokaz

Na pitanje kako će se glasanje Maje Vukićević protiv članstva Kosova u SE odraziti na međunarodnu poziciju Crne Gore i odnose sa Kosovom, Kalezić je istakao da je glasanje Vukićević još jedan dokaz da se EU i prozapadna politika ne može voditi sa proruskom agenturom.

- Nadam se, iako u to ne vjerujem, da naši zapadni partneri neće ignorisati i ovaj dokaz. Crna Gora nastavlja da ubrzano troši spoljnopolitički kredit koji je zaradila od obnove nezavisnosti do pobjede klerikalne kontrarevolucije. U toku je posljednja faza kompromitacije njene regionalne i međunarodne uloge i to se najbolje očituje kroz bilans samog glasanja. Može se reći da su suštinski narušeni odnosi sa svim susjedima, posebno sa Kosovom – istakao je Kalezić. Komentarišući odlazak ministarke Gorčević u Prištinu nakon glasanja Maje Vukićević protiv članstva Kosova u SE, Kalezić je istakao da je to „banalno, kao i svaki spoljnopolitički potez trenutne vlade“. - Forma lišena suštine, odno-

sno mimikrija jedne probuđene, inovirane politike „srpskog sveta“. Reakcija bi bila kad bi poslanici PES npr. pokrenuli postupak isključenja Vukićević iz delegacije, odnosno kad bi Spajić suštinski počeo da pravi distancu od onih koji su ga doveli i održavaju na vlasti. Jednako licemjerno je i ponašanje predstavnika albanskih manjinskih stranaka – poručio je Kalezić. Na pitanje kako može sve to uticati na odnose unutar Vlade, Kalezić je rekao da je to „zapravo tužna epizoda koja otrežnjava onaj dio javnosti koja i dalje gaji iluziju o ,,proeu“ snagama u samoj vladi“. - Umjesto da ovo bude povod za iniciranje prekomponovanja unutar većine, čini se da ih dodatno homogenizuje. Dok se javnost i dalje kuva poput žabe, očekujući ulazak ostataka DF-a u Vladu – dodao je Kalezić.

ne PominJu Vučića Ni Ministarstvo vanjskih poslova nije reagovalo na uvrede koje je uputio Vučić. Premijer Spajić pohvalio je rezultate ministarke Gorčević, ali nije pomenuo Vučića i njegove uvredljive poruke.

- Ponosni smo na rezultate Maide Gorčević i njenog tima. Sljedeća stanica je IBAR u junu! Sav fokus na to! Zato, uz osmijeh za dobrobit - napisao je Spajić na mreži Iks. Oglasio se juče i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ali ni on nije reagovao na Vučićeve uvrede. Naveo je da osuđuje „neprimjerene komentare prethodnih dana sa raznih strana izrečene na račun uvaženih koleginica, ministarke Maide Gorčević i poslanice Maje Vukićević, zbog njihovih javno iznešenih stavova, bilo da se radi o onim dobro poznatim zvaničnim državnim ili sopstvenim, odnosno partijskim“. i. koPriViCa

Danilo Kalezić

DOGODINE NA BJELASICI: Nakon četiri godine probijanja roka, Crna Gora bi konačno trebalo da dobije radarski nadzor

Radar bi mogao biti instaliran 2025.

PODGORICA - Ministarstvo odbrane planira da tokom 2024. izgradi objekat za postavljanje radara, a do 2025. bi, kako kažu u resoru Dragana Krapovića, mogao konačno biti postavljen i radar. To bi se desilo nakon više od četiri godine kašnjenja, jer je prvobitni plan bio da radarski sistem bude postavljen 2021.

U planu rada MO za 2024. navedeno je da će tokom tekuće godine biti izgrađen objekat za postavljanje radara. Ministarstvo smo pitali kada se onda može očekivati postavljanje radara, imajući u vidu da su rokovi već jednom probijeni. -Izgradnja objekta za postavljanje radara predstavlja jedan od strateških infrastrukturnih projekata države Crne Gore,

čiji je nosilac Ministarstvo odbrane. Radi se o izuzetno kompleksnom infrastrukturnom projektu za čiju realizaciju je bio potreban duži period. U Programu rada Ministarstva odbrane za 2024. godinu planirana je aktivnost „Izvođenje radova na izgradnji objekta za postavljanje radara na lokaciji Zekova glava“, na Bjelasici. U obrazloženju Plana rada navedeno je da se tokom 2024. godine očekuje sprovođenje postupka za izbor privrednog društva za izvođenje radova na objektu,

kao i privrednog društva koje će vršiti stručni nadzor nad izvođenjem radova na objektu. Radovi na izgradnji objekta planirano je da se izvode tokom 2024. i dijelom 2025. godine, kada bi radar mogao da se stavi u operativnu funkciju - kazali su Pobjedi iz Ministarstva odbrane. NATO je 2019. godine odlučio da donira Crnoj Gori 3D radarski sistem za nadzor vazdušnog prostora koji treba da bude instaliran na Bjelasici. Vrijednost donacije je 20 miliona eura.

NATO je 2019. godine odlučio da donira Crnoj Gori 3D radarski sistem za nadzor vazdušnog prostora koji treba da bude instaliran na Bjelasici. Vrijednost donacije je 20 miliona eura

Održana tribina DPS-a u Bijelom Polju

Ipak, Ministarstvo odbrane je nedavno upozorilo da bi zbog nepoštovanja rokova da postavi radar velikog dometa na planini Bjelasica Crna Gora mogla izgubiti ovu više desetina miliona eura vrijednu donaciju NATO.

O posljedicama ukoliko taj rok ne bude ispoštovan upozoreno je u dokumentu Ministarstva odbrane, koji je izradila vlada premijera Milojka Spajića u momentu preuzimanja dužnosti 31. oktobra.

-Postoji realna mogućnost da Crna Gora ostane bez radara i da se trajno izgube finansijska sredstva koja su do sada uložena - navodi se u dokumentu.

Na pitanja upućena NATO da li su upoznati sa kašnjenjem i da li razmišljaju o otkazivanju donacije, kazali su da su razgovori o ovom pitanju u toku.

-NATO je u bliskom kontaktu sa crnogorskim vlastima i razgovori o ovom pitanju su u toku - saopšteno je Pobjedi iz NATO.

Iz Ministarstva odbrane kažu da NATO nije odustao od donacije uprkos kašnjenju.

Radar HR-3000 treba da bude postavljen na sjeveru Crne Gore, na planini Bjelasica, između gradova Kolašin i Berane. Konkretno na vrhu Zekova glava, koji se nalazi na visini od 2.117 metara.

Bez radara, Crna Gora ne bi mogla da se integriše u sistem vazdušnog osmatranja NATO, ali ni da pruži podršku njihovoj Misiji na Kosovu (KFOR), upozorava se u dokumentu Ministarstva odbrane.

J.ĐURIŠIĆ

Zvrko: Moj rad će se mjeriti konkretnim rezultatima

Predsjednik Crne Gore raspisao izbore za odbornike u andrijevačkom parlamentu

Andrijevica

Građani u Andrijevici biraju vlast 2. juna

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je Odluku o raspisivanju izbora za odbornike u SO Andrijevica, koji će biti održani u nedjelju, 2. juna ove godine. - Očekujem da izborna kampanja protekne u demokratskoj atmosferi i da građani i građanke Andrijevice dobiju vlast koja će predano raditi na razvoju njihove lokalne zajednice - poručio je Milatović na društvenoj mreži Iks. Vlada je prije dva dana donijela odluku o uvođenju prinudne uprave u Opštini Andrijevica. R. P.

Ambasadorka Italije poručila da postoji velika šansa za proširenje EU

Marsela: Crna Gora može u EU u naredne četiri godine ako uradi domaći zadatak

Andreina Marsela

i. mandić

ali to su datumi koji su apsolutno realni - kazala je Marsela u emisiji „Diplomatska priča“ Gradske TV.

Česta smjena vlasti nije toliki problem, smatra Marsela, ali pod uslovom da se u tom periodu kontinuirano radi na jačanju institucija.

d.

bIjelO POlje - Moj rad će se mjeriti konkretnim rezultatima, a kandidatura je potez odgovornosti kojim želim da dodatno angažujem partijsku infrastrukturu, za koju vjerujem da je motivisana da radi posvećeno i bespoštedno, kako bi Bijelo Polje ostalo bastion evropske politike na sjeveru Crne Gore - poručio je kandidat za predsjednika Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju Elvir Zvrko na sinoćnjoj tribini te partije. On je rekao da je uvijek spreman da preispita povjerenje koje Odbor ima u njega, dodajući da je odgovornost predsjednika Opštinskog odbora da primjerom svog rada i zalaganja bude pokretač pozitivnih procesa u partiji. - Jedinstvo, timski rad i odgovornost u radu su garancija za uspjeh - naveo je Zvrko. On se u svom govoru osvrnuo na aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori, ukazavši na prijeku potrebu konsolidacije redova u DPS-u, a sve sa ciljem vraćanja na put zajedničkog prosperiteta.

sandar Bogdanović akcentovao je značaj nastavka reformi unutar DPS-a, te naglasio da su ovo prvi unutarpartijski lokalni izbori u Crnoj Gori. Bogdanović je tom prilikom poručio bjelopoljskom odboru da ostane istrajan na putu evropske i građanske Crne Gore i ukazao na skoru potrebu povratka DPS-a na vlast, kako bi Crna Gora dobila svoje zasluženo mjesto u evropskoj porodici naroda.

U uvodnom obraćanju bjelopoljskom odboru, generalni sekretar DPS Crne Gore Alek-

Potpredsjednica Opštinskog odbora DPS-a Bijelo Polje i bivša poslanica Vesna Pavićević poručila je prisutnima da je jedinstvo u partiji odr-

žalo DPS snažnom i danas je čini najjačim političkim subjektom na crnogorskoj političkoj sceni. Pavićević je kazala da su ljudi poput Zvrka nova snaga i nada da ta partija može nastaviti pobjedničkim putem u Bijelom Polju. A ktuelni predsjednik OO DPS-a Bijelo Polje i potpredsjednik DPS-a Crne Gore Abaz Dizdarević dao je punu podršku Elviru Zvrku, te kazao da je uvjeren da će snaga ideje te partije, za koju smatra da Zvrko može prenijeti članovima DPS-a, značiti još veći uspon i boljitak. R.P.

PODGORICA – Pridruženje Crne Gore Evropskoj uniji moguće je u naredne četiri godine, ali će to zavisiti od posvećenosti države ispunjavanju privremenih mjerila - kazala je ambasadorka Italije Andreina Marsela.

-Postoji velika šansa za proširenje EU, jer postoji snažno uvjerenje da bi to značajno uticalo na stabilnost Zapadnog Balkana, ali i Evrope u cjelini - kazala je Marsela. Upitana koliko je realno da Crna Gora u naredne četiri godine postane punopravna članica Unije, ambasadorka je odgovorila da je „apsolutno realno“.

- To zavisi od toga koliko ćete brzo uraditi domaći zadatak,

- Nije toliko važna nestabilnost Vlade, ono što je važno jeste da postoje stabilne i snažne institucije i javna uprava koja je napravljena od profesionalaca. To su elementi koji mogu i državu sa političkom nestabilnošću učiniti stabilnom i funkcionalnom - navela je Marsela.

Kazala je da je Italija spremna da podijeli svoje iskustvo i znanje iz oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije sa prijateljskim zemljama kao što je Crna Gora.

- Ideja koju bismo željeli da realizujemo jeste da imamo učešće crnogorskih tužilaca u Italiji, da bi oni pratili i vidjeli kako mogu da uče od naših tužilaca, u smislu kako zajedno da rade istrage sa našim tužiocima. Ista stvar može da se dešava i ovdje, možemo da organizujemo neku vrstu konkretnih obuka za sudije i tužioce iz Crne Gore u Italiji ili da kolege iz Italije dođu u Crnu Goru - dodala je Marsela. R. P.

3D radarski sistem za nadzor vazdušnog prostora

Od 25 opština čak u 19 je prosječna zarada u februaru bila niža od državnog prosjeka

U Tivtu i Zeti najviše plate, u Tuzima i Petnjici najniže

PODGORICA - Prema

najnovijim podacima najbolje su plaćeni sektori finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja, gdje je prosječna zarada iznosila 1.307 eura i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1.196 eura. Najniže plate su zabilježene u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 652 eura i prerađi-

vačka industrija 657 eura. Po opštinama najviše prosječne zarade u februaru su iznosile u Tivtu 967 eura i Zeti 889 eura, a najniže Tuzima 676 eura i Petnjici 709 eura. U februaru su prosječne zarade preko hiljadu eura evidentirane i u sektorima informisanje i komunikacije 1.058 i vađenje ruda i kamena 1.054 eura.

Prema podacima Monstata, prosječne februarske zarade

veće od 821 eura su bile u sektorima poslovanje s nekretninama 997, državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 930 eura i zdravstvena i socijalna zaštita 898. Podatak koji nije za pohvalu je da su zarade zaposlenih u prosvjeti ispod državnog prosjeka i u februaru su iznosile 804 eura.

Niže februarske plate od prosječne evidentirane su u sektorima obrazovanje 804,

stručne, naučne i tehničke djelatnosti 779 eura, saobraćaj i skladištenje 774 eura, građevinarstvo 761, usluge smještaja i ishrane 761 eura, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 758, umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti 743, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 736, ostale uslužne djelatnosti 728, snabdijevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa i trgovina

U Crnoj Gori je u javnom sektoru, mimo državnih i lokalnih preduzeća, zaposleno 53.788 osoba, što je za 2.197 više nego prije dvije godine

Za

plate u javnoj upravi potrebno 200 miliona više nego 2020. godine

PODGORICA – Fokus racionalizacije javne uprave ne treba isključivo biti na smanjenju broja zaposlenih, već se kroz bolje kadrovsko planiranje, povezivanje sa budžetskim programom, unapređenje znanja i kompetencija teži uspostavljanju optimalne administracije – kazali su Pobjedi iz Ministarstva javne uprave (MJU) upitani za racionalizaciju javne uprave koja se najavljuje godinama.

Milena Muk iz Instituta Alternativa ocjenjuje da ne postoje pravne norme koje bi suzile manevarski prostor za politizaciju i nepotizam, te da se sa tim vezuje i loša kontrola inspekcije i nedovoljna transparentnost, imajući u vidu da se za najveći broj pozicija u javnoj upravi ne može dobiti informacija šta su kandidati odgovarali na pitanja i kakva su ta pitanja bila

Cilj im je, kako su naveli, da stvore stručne kadrove koji će raditi na unapređenju efikasnosti pružanja kvalitetnih usluga javne uprave. Na pitanje Pobjede koliko je u Crnoj Gori zaposleno u javnom sektoru, iz MJU navode da podaci Ministarstva finansija (MF) govore da ih je u novembru prošle godine bilo ukupno 53.788 na centralnom i lokalnim nivoima, ali ta brojka ne uključuje zaposlene u državnim i lokalnim preduzećima. Dvije godine ranije, prema njihovim podacima, bilo ih je 2.197 manje. Budžetom za ovu godinu za plate državne uprave planirana su 674 miliona eura, što je preko 200 miliona više nego 2020, 2021. i 2022. godine. Iz MJU ukazuju da u kontinuitetu sa MF prate i analiziraju broj zaposlenih u javnoj upravi u okviru sprovođenja Strategije reforme javne uprave za period 2022-2026. godine prateći ispunjavanje indikatora koji podrazumijeva udio ukupnog

broja zaposlenih u javnoj upravi u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori. -Oslanjajući se na podatke Monstata o ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori, kao i podatke MF o ukupnom broju zaposlenih u javnoj upravi, prati se trend ispunjenosti ovog indikatora, čija je početna vrijednost za 2021. bila 26 odsto, 2022. je iznosila 23 odsto, a 2023. godine 21,7 odsto –kazali su Pobjedi iz MJU.

PercePcija

Percepcija javnosti o lošem stanju u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru za istraživačicu javnih politika Instituta Alternativa (IA) Milenu Muk je generalno opravdana. Ona je u potkastu IA kazala da se ništa pozitivno nije desilo nakon promjena 2020. godine, kada je riječ o ovoj problematici. Naj-

na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala 698 eura.

Od 25 crnogorskih opština čak u 19 je prosječna zarada

u februaru bila niža od državnog prosjeka koji iznosi 821 euro.

Najviša prosječna zarada u septembru bila je Tivtu i iznosila 967 eura i Zeti 889 euro. Osim te dvije opštine zarade veće od prosječne bile su u Pljevljima i Podgori-

ci po 851 euro, Cetinju 838 i Kotoru 830 eura.

U svim ostalim opštinama plate su bile niže od državnog prosjeka: Plužine 806, Berane 804, Nikšić 803 eura, Budva 793, Žabljak 791, Plav 788, Bar 768, Kolašin 765, Gusinje 751, Šavnik 747, Herceg Novi 740, Mojkovac 734, Rožaje 733, Ulcinj 729, Bijelo Polje 726, Danilovgrad 711, Andrijevica 713, Petnjica 709 i Tuzi 676 eura. r.P.

Objavljen preliminarni red letjenja tokom ljetnje sezone

Crna Gora povezana sa 40 destinacija

d. malidžan

lošije je, kako smatra, u javnim preduzećima, ali ništa bolje nije ni u državnoj upravi. Muk ocjenjuje da ne postoje pravne norme koje bi suzile manevarski prostor za politizaciju i nepotizam, te da se sa tim vezuje i loša kontrola inspekcije i nedovoljna transparentnost, imajući u vidu da se za najveći broj pozicija u javnoj upravi ne može dobiti informacija šta su kandidati odgovarali na pitanja i kakva su ta pitanja bila. Muk, koja je i članica radne grupa za izradu novog zakona o državnim službenicima i namještenicima, kaže da je poprilično usamljena sa zahtjevima koji se odnose na depolitizaciju. -Na radnoj grupi je prioritet da se uslovi za zapošljavanje, koji su početkom 2021. sniženi u smislu godina iskustva, vrate na staro, dok se dosta u magli pominju naprednije izmjene zakona koje bi trebalo da odgovore na naše preporuke. Sporno je što i dalje postoji norma da se najbolje rangirani kandidati biraju po pravilu, dakle ne uvijek i nužno, čime se otvara prostor da se izabere neko i ko nije najbolji. Sama provjera sposobnosti je puna rupa i tu ne možete probleme posmatrati izolovano. Ukoliko govorimo o meritokratiji i zapošljavanju najboljih, onda moramo da obezbijedimo da su oni koji su zaista najbolji prvi na rang listi – ocijenila je Muk. M.Lk.

PODGORICA - Aerodromi u Podgorici i Tivtu će tokom predstojeće ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje danas i traje do kraja oktobra, biti povezani sa po 40 destinacija. Aerodromi Crne Gore (ACG), kako su saopštili predstavnici kompanije, tim povodom objavljuju preliminarni red letjenja koji je ažuriran u utorak i, shodno tome, podložan promjenama. - Realizacija zavisi direktno od avio-kompanija. Prema najavama, nove rute u Podgorici biće Minhen, Radom, Košice, Pardubice i Ostrava, a u Tivtu Bristol, Birmingem i Izmirnavodi se u saopštenju. Kada je riječ o letovima niskobudžetnih kompanija, iz ACG su kazali da Wizz Air u

Podgoricu vraća linije za London Getvik, Beč, Varšavu i Katovice, a nastavlja da leti za Milano, Dortmund, Memingen i Budimpeštu.

Ryanair, prema preliminarnim najavama, od početka aprila u Podgoricu vraća linije za Brisel, Mančester, Zagreb i Vroclav, a nastavlja da saobraća za Berlin, London Stansted, Gdanjsk i Krakov. - Podgoricu će sa Rimom nastaviti da povezuje nacionalna avio-kompanija Air Montenegro - rekli su iz ACG. Oni su podsjetili da je Pegasus Airlines u februaru otvorio linije Podgorica - Ankara i Podgorica - Izmir. Iz kompanije su dodali da se putnici za sve informacije o avio-kartama mogu informisati kod avio-prevoznika. r.P.

Aerodrom Podgorica

Kad su institucije slabe, prirodu trošimo bez skrupula i mjere

PODGORICA – Centralna javna rasprava povodom Nacrta odluke o određivanju granica, statusa, kategorija i režima zaštite Orjena protekla je nedavno u „utrkivanju“ ko je veći protivnik, a ne zagovornik zaštićenog područja, pa diskusije na temu benefita zaštićenog područja gotovo nije ni bilo, potvrdio je Pobjedi član tima Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Vasilije Bušković.

Status, granice i sadržaji Parka prirode ,,Orjen“, koji se više od deceniju i po u nekoj formi smatra zaštićenim područjem, do danas nijesu definisani, a nakon sprovedene javne rasprave to bi na temelju revidovane studije zaštite trebalo da uradi Opština Herceg Novi. Bušković, koji je u okviru tima EPA bio zadužen za definisanje granica revidovanog zaštićenog područja Orjena, smatra da protivljenje dijela stanovništva, iskazano tokom javne rasprave okončane u martu, ukazuje na potrebu konkretne inicijative lokalne uprave. Opština bi, prema njegovim riječima, kao upravljač trebalo da doprinese da na adekvatan način sadržaji zaštićenog područja doprinesu benefitima i za lokalno stanovništvo, u turističkom i ekonomskom smislu. Podsjetio je u razgovoru za Pobjedu da je područje Orjena, koje pripada opštini Herceg Novi, stavljeno pod zaštitu Odlukom o proglašenju Regionalog parka ,,Orjen“, koju je 2009. godine donijela Skupština opštine Herceg Novi. Upis ranije Regionalnog, sada Parka prirode ,,Orjen“, u Centralni registar zaštićenih područja, pod rednim broj 1.066, izvršen je Rješenjem Agencije za zaštitu prirode i životne sredine br. 101/2-06-1249/1 od 30. maja 2018. godine.

- Agencija za zaštitu životne sredine je, shodno ugovoru sa Opštinom Herceg Novi iz 2016. godine, uradila Studiju revizije Parka prirode „Orjen“ na osnovu koje je pripremljen i Nacrt odluke o određivanju granica, statusa, kategorije i režima zaštite zaštićenog područja Park prirode „Orjen“ na

Lokalni lideri i politička elita Herceg Novog ne treba da čekaju da ih pokrene neko sa strane, već da sami preduzmu akciju na terenu sa lokalnim stanovništvom, da „probude“ njihov interes za zaštićeno područje, za početak kroz uvrštavanje njihovih potreba u planove razvoja, kao prioritete –smatra Bušković Granice Parka prirode

teritoriji opštine Herceg Novi. Nacrt u formi prijedloga treba da donese Skupština opštine Herceg Novi nakon sprovedene javne rasprave. Sama studija je urađena znatno ranije, ali se tokom vremena mijenjala, u skladu sa promjenama u prostorno-planskoj dokumentaciji i zahtjevima nadležnih opštinskih organa. Koncept zaštite Parka prirode ,,Orjen“ je u Studiji definisan shodno važećim zakonom propisanim uslovima i na osnovu podataka o zatečenom stanju sa terena, uključujući GIS podatke o Natura staništima i vrstama značajnim za zaštitu iz perioda 2021-2022.

POBJEDA: Gdje je, povodom Orjena, „zapelo“ u institucionalnom i praktičnom smislu, odnosno zbog čega je put od norme i definicije do funkcionisanja teško izvodljiv?

BUŠKOVIĆ: Dugo se čekalo na sprovođenje samog postupka revizije Parka prirode ,,Orjen“. Iako je Studija davno bila završena, u međuvremenu je donijet PUP Herceg Novog na osnovu koga su, shodno zahtjevima nadležnih organa Opštine Herceg Novog, iz granica ovog zaštićenog područja u predloženoj Studiji revi-

E kasnost sprovođenja zaštite, odnosno e kasno upravljanje zaštićenim područjima, najveća je slabost cijelog sistema zaštite prirode u Crnoj Gori, ne samo u slučaju Parka prirode ,,Orjen“. Ta slabost je posljedica negativnih društvenih promjena koje su dovele do slabljenja svih, ili skoro svih, institucija kako na centralnom tako i lokalnom sistemu vlasti

štite prirode u Crnoj Gori, ne samo u slučaju Parka prirode ,,Orjen“. Ta slabost je posljedica negativnih društvenih promjena koje su dovele do

slabljenja svih, ili skoro svih, institucija kako na centralnom tako i lokalnom sistemu vlasti. Promijenili su se i sami ljudi, naročito u pogledu

zije isključene ne samo zone većeg broja naselja, već i zone sa aktivnim i planiranim koncesijama, kao i zona planirane deponije komunalnog otpada. U okviru granica Parka prirode „Orjen“, u III zoni zaštite je ostala zona naselja Vrbanj. Sada važeće granice ovog zaštićenog područja, koje su utvrđene 2009, uključuju naselja u zoni Mokrina, kao i Kruševice. Zona tih naselja je predloženom Studijom revizije predviđena da bude isključena iz zaštićenog područja kako bi se smanjio obim obaveza upravljača koje su vezane za kontrolu ljudskih aktivnosti i sprovođenje mjera zaštite. Upravo je efikasnost sprovođenja zaštite, odnosno upravljanja zaštićenim područjima, najveća slabost cijelog sistema za-

novih potreba i načina života, a time i odnosa prema prirodi koja se posmatra samo kroz interes za brzo i što veće bogaćenje, naročito kroz gradnju ne samo za sebe, već i za tržište. Priroda se ,,troši“ bez skrupula i bez bilo kakve mjere, sa ili bez prava na građenje objekata, samo da je lokacija koliko – toliko ,,atraktivna“ ili ,,neke hvale vrijedna“.

POBJEDA: Koje su to konkretne primjedbe i ključni argument mještana protiv zamišljenih sadržaja?

NE MOŽE SE

GLEDATI

SAMO KROZ

„PRIZMU“

GRAĐENJA: Vasilije Bušković

BUŠKOVIĆ: Lokalno stanovništvo iz Kruševica je na Centralnoj javnoj raspravi u Herceg Novom iskazalo svoje nezadovoljstvo i neslaganje da njihova imovina bude u zaštićenom području Park prirode ,,Orjen“, bez obzira što je zona tog naselja, uključujući najveći dio privatnih imanja predloženom Studijom revizije, izuzeta iz granica zaštićenog područja. Susjedno naselje Vrbanj sa širom zonom međusobno povezanih privatnih parcela u Podosoju i Varištima, Sitnici, dijelu Bjelotine, prema Vučjem Dolu i prema Prčanju i Poddugama izdvojeno je u III zonu koja privatnim vlasnicima omogućava liberalniji režim korišćenja imovine, ali ne i bez kontrole i bez ograničenja koja treba da omoguće dugoročnu zaštitu i održivi razvoj ne samo

„Orjen“

STABLA NA LITICAMA: Munika na orjenskim stranama

V. BUŠKOVIĆ

prepreku za aktivnosti koje inače nijesu dozvoljene

prirodu mjere

Blago Orjena

POBJEDA: Što konkretno predviđa Studija revizije Parka prirode ,,Orjen“?

BUŠKOVIĆ: Postupkom revizije, u kome ključnu ulogu ima Studija revizije, kao izvršna isprava koja se koristi u zakonom propisanim postupcima, predlaže se rješavanje ključnih pitanja zaštićenog područja Park prirode ,,Orjen“ koja nijesu bila definisana u prethodnom postupku stavljanja tog područja pod zaštitu.

To su granice, određene na nivou geodetske tačnosti, u vektorskom formatu, zatim status zaštićenog područja sa jasnim ciljevima zaštite - staništima i vrstama značajnim za zaštitu. Od njih se po značaju za Park prirode „Orjen“ ističe munika kao zakonom zaštićena vrsta (još od 1968. godine) i njen Natura stanišni tip 95A0 Šume munike i molike visokih oromediteranskih planina.

Presuda za mobing u Javnom servisu je pred Ustavnim sudom

Šuković: Reagovanje menadžmenta RTCG je pokušaj da se izazove nepovjerenje da je sud presudio u moju korist

Zaštićeno područje nesumnjivo ima prirodne vrijednosti koje mogu da privuku dugoročne benefite. To su upravo organizovani turizam, ali i brendiranje i bolji plasman već čuvenih poljoprivrednih proizvoda sa područja Orjena. Potrebno je da se samo ispred „očiju“ građana makne ona „prizma“ građenja, kako bi onda prirodu gledali u njenom pravom obliku i značenju

zaštićenog područja, već i same te imovine. Mislim da oni koji na svoju imovinu gledaju samo kroz ,,prizmu“ i po mjerilima tekuće ekspanzije gradnje na Vrbanju ne prihvataju ne samo III zonu zaštite područja, već i bilo kakvo kontrolisano ili ograničeno građenje. Voljeli oni to ili ne, pravo na građenje je još uvijek ograničeno i kontrolisano, ne samo u zaštićenom području, već i van njega. Takođe, onima koji već grade ili hoće da grade bez dozvole i stečenog prava na građenje nije bitno da li je njihova imovina u zaštićenom području ili van njega.

POBJEDA: Da li je i na koji način stanovništvu tog područja ukazano na benefite koje jedno zaštićeno područje donosi, ako se na pravi način sprovede? Drugim riječima, da li oni vide šanse za dodatni razvoj turizma, više gostiju, priliku za plasman domaćih proizvoda, ponudu smještaja…

Revizija treba da definiše i kategorije i režime zaštite u I, II i III zoni zaštite, shodno uslovima koje zahtijevaju navedena staništa i vrste koji predstavljaju ciljeve zaštite u ovom zaštićenom području.

POBJEDA: Kada su mapirana staništa i vrste od značaja za zaštitu na Orjenu?

BUŠKOVIĆ: Podaci o rasprostranjenju staništa i vrsta na području Orjena obezbijeđeni su terenskim istraživanjima koja je organizovala Agencija prvo 2016, a onda i 2021-2022, i na osnovu njih su definisane zone zaštite. Zbog značaja, areal rasprostranjenja munike definisan je terenskim mjerenjima graničnih tačaka njene šumske zone koja je izdvojena u I zonu zaštite. U okviru tima Agencije, koji je bio angažovan na izradi ove studije, ja sam bio zadužen za definisanje granica i zona zaštite, uključujući njihov opis i kartografski prikaz u odgovarajućem vektorskom formatu (SHP I DWG). Taj posao sam uradio na tehnički standardizovan i ujednačen način, kao i u drugim slučajevima zaštićenih područja, upravo na bazi lokalnih areala rasprostranjenja staništa i vrsta značajnih za zaštitu. U I zonu zaštite je izdvojeno Natura stanište munike na Orjenu i Subri, dok su u II zonu zaštite, u kojoj se može vršiti ograničeno i kontrolisano korišćenje prirodnih resursa, izdvojeni lokalni areali rasprostranjenja vrsta i staništa značajnih za zaštitu, uključujući djelimično izmijenjena prirodna staništa do nivoa koji ne ugrožava njihov ekološki značaj, kao i vrijedni predjeli i objekti geonasljeđa. U III zonu zaštite su izdvojena područja sa prirodnim terenima koji i dalje imaju značajne prirodne vrijednosti, ali u kojima se mogu sprovoditi aktivnosti održivog razvoja, kao i razvoj naselja i prateće infrastrukture.

BUŠKOVIĆ: S obzirom na to da dosadašnjih 15 godina funkcionisanja Parka prirode „Orjen“ nije donijelo takve ili bilo kakve druge direktne –„opipljive“ benefite lokalnom stanovništvu od zaštićenog područja, neminovno će, ako ne lokalna samouprava, onda nevladine organizacije i udruženja morati da se angažuju u tom pravcu. Računam da pozitivne energije i dobre volje za takve aktivnosti ima u Herceg Novom, đe je uvijek i bilo, naročito zbog činjenice da se radi o pograničnoj opštini i pograničnom zaštiće-

nom području koje ima nesumnjive prirodne vrijednosti koje mogu da privuku dugoročne benefite. To su upravo organizovani turizam, ali i brendiranje i bolji plasman već čuvenih poljoprivrednih proizvoda. Potrebno je da se samo ispred „očiju“ tih građana makne ona „prizma“ građenja, kako bi onda prirodu gledali u njenom pravom obliku i značenju.

POBJEDA: Postoji li interes, svijest i osjećaj da se navedeni benefiti prevedu u direktnu korist upravo za one koji žive na tom području?

BUŠKOVIĆ: Mislim da lokalni lideri i politička elita Herceg Novog ne treba da čekaju da ih pokrene neko sa strane, već da sami preduzmu akciju na terenu sa lokalnim stanovništvom, da ,,probude“ njihov interes za zaštićeno područje, za početak kroz uvrštavanje njihovih potreba u lokalne planove razvoja, kao prioritete. Promjena svijesti o značaju prirode i zaštićenih područja je ,,svačija i ničija“ obaveza, ali je čest razlog za sprovođenje mnogobrojnih projekata. Mislim da će već iskazano protivljenje građana Kruševica zaštićenom području motivisati mnoge nevladine organizacije i udruženja da osmisle projekte za ,,promjenu ekološke svijesti“ upravo na terenu Kruševica i Vrbanja. igor PeriĆ

PODGORICA - Iako je tekst javnosti predstavljen kao ,,reagovanje menadžmenta povodom pisanja Pobjede“, zapravo se radi o pokušaju da se kod čitalaca portala Javnog servisa izazove nepovjerenje u tačnost informacije da je Osnovni sud u Podgorici presudio u moju korist po tužbi koju sam podnijela zbog raspoređivanja na neodgovarajuće radno mjesto - poručila je Tanja Šuković reagujući na tekst RTCG-a u kojem se navodi da je Viši sud odbio njenu tužbu, te da u toj kući nije mobingovana. Osnovni sud u Podgorici donio je prvostepenu presudu u njenu korist zbog toga što je raspoređena na mjesto „šef dokumentacije TV“. Sud je 22. marta odlučio da je Aneks broj 5 Ugovora o radu, kojim je Šuković raspoređena na to mjesto - nezakonit. U obrazloženju sudske presude se navodi da je njen punomoćnik istakao da joj je 1. februara 2023. godine uručena ponuda za zaključivanje Aneksa broj 5, te da je ona nakon deset dana dostavila pisanu izjavu o prihvatanju te ponude. istinita informacija Pred sudijom je obrazložila da je ponudu morala da prihvati kako ne bi ostala bez posla, ali da smatra da je nezakonita, zbog čega je i podnijela tužbu. Pobjeda je prekjuče, kako je i sama Šuković istakla u reagovanju upućenom RTCG, objavila istinitu informaciju. - Sud je prvostepeno presudio da me je generalni direktor Boris Raonić nezakonito rasporedio na mjesto šefa dokumentacije. Pobjeda je, takođe, objavila istinitu informaciju, prenoseći sadržaj presude, da su u jednom trenutku paralelno vođena dva predmeta po mojim tužbama protiv RTCG. Ono što je prekjuče objavio portal Javnog servisa nije vijest. Da bi nešto bilo vijest, mora biti (i) novo, a novo je da je Osnovni sud presudio da ste me nezakonito rasporedili na neodgovarajuće radno mjesto. U objavljenom saopštenju bavili ste se bajatom informacijom da je Viši sud u Podgorici presudio, još krajem prošle godine, da prema meni nije bilo mobinga - ukazala je Šuković u reagovanju upućenom RTCG. Crnogorsku javnost je o toj presudi obavijestila upravo ona prilikom gostovanja na Televi-

ziji E, u emisiji „Na kraju dana“. - Zato, ono što je juče objavio portal Javnog servisa nije vijest nego manipulacija javnošću. Podvala tako svojstvena shvatanju novinarstva, ali i života osobe koja se sakrila iza pseudoupravljačkog kolektiviteta označenog kao ,,menadžment“ sa ciljem da, ponoviću i to, barem priglupi i lakovjerni dio javnosti makar zbuni, ako ne i ubijedi, da nije bilo onoga što je objavila Pobjeda - navela je Šuković. Saopštila je da je presuda za mobing, o kojoj je juče pisao menadžment RTCG, pred Ustavnim sudom. A kakav će biti ishod, Šuković kaže da će vidjeti.

- Odlučna sam da branim svoja prava, tako da će, ako bude trebalo, i sud u Strazburu biti adresa kojoj ću se obratiti. A, s tom presudom u vezi još jedan slikovit detalj, koliko finansijski toliko i karakterno slikovit –oko 1.100 eura troškova iz spora koji sam izgubila plaćam ja, dok sve troškove sporova koje je izgubio generalni direktor plaća RTCG. Omjer naših plata je gotovo 1:5 u korist direktorove, dakako. Kolegama koje su pisale saopštenje, da su htjele, lako je bilo i to provjeriti - navela je Šuković. Dodala je da je samo trebalo preći nekoliko koraka do blagajne jer su tu svi podaci o plaćanju sudskih troškova. - Zbog svih koji prolaze ili će na radnom mjestu prolaziti torturu kakvoj sam izložena dvije i po godine, dodaću i sljedeće: dok sudije, a Katarina Janković je tipičan predstavnik te vrste, budu pristupale mobingu kao unaprijed izgubljenom slučaju za žrtvu, to krivično djelo poštenije je izbrisati iz Krivičnog zakona. Statistika osuđujućih presuda u slučajevima prijava za mobing

(tek ih je nekoliko, prema podacima do kojih sam uspjela da dođem) odavno je trebalo da zamisli najviše pravosudne instance i motiviše ih da se zapitaju koliko su u takvim slučajevima u funkciji pravde. I prava kao sredstva da se do pravde dođe - istakla je Šuković.

Šikaniranje

Smatra da nakon svega što je pretrpjela u kući u kojoj radi pune tri decenije, što se, kaže, može opisati kao čista forma šikaniranja, pokušaja ponižavanja, profesionalnog degradiranja i neljudskog postupanja od strane generalnog direktora, samo sudija bez sposobnosti (ili želje) da služi pravdi može presuditi kako je presudio.

- Odluka Višeg suda da potvrdi presudu Osnovnog samo upotpunjuje sliku o crnogorskom sudstvu kao bajatom sistemu, nespremnom da se na pravi način suoči sa relativno novim krivičnim djelom. Konačno, i ovo što ste prekjuče objavili vrsta je pritiska, da ne kažem mobinga. Da je na mom mjestu neko sklon teorijama zavjere, pomislio bi da se mojom tužbom za mobing bavio pravnik Raonić lično, uz sasluživanje ,,pravnih eksperata“ iz Građanske alijanse - navela je Šuković. Reagovanje menadžmenta, prema njenim riječima, pokazuje da virusni uticaj Borisa Raonića, utemeljivača duha GA, jednako uspješno razara i novinarstvo.

- Na kraju, dajem vam na znanje - ukoliko ne objavite moje reagovanje, ponovo ćete prekršiti zakon, a ja ću podnijeti još jednu tužbu. I, što je najvažnije, bez obzira na sve što činite, nećete me natjerati da dobrovoljno odem iz TVCG - zaključila je Šuković. r.P.

Tanja Šuković

Da li smo mi, Crnogorci i Srbi, rasisti? Ma hajdete, otkud nam to, naravno da nismo rasisti. Ipak, da priznamo, možda smo bar malo belji od drugih, ali svakako ne od evropskih belaca, već od onih manje belih ili nikako belih iz Afrike, Azije i Latinske Amerike? Dobro, de, jesmo belci, ali rasisti nismo. A šta smo onda, da li smo nacionalisti?

E, to već jesmo, i šta onda - a ko u Evropi nije nacionalista, bar malo? A da li smo patrijarhalci? Aha, to već jesmo, ali ne više od trenutka kada zbog nas Crnogorke abortiraju videvši na ultrazvuku ženski fetus. A da li bismo dali ženama da budu sveštenici, popovi? Sačuvaj nas bože od toga, zar žena da nas uči poobožavanju, u kojoj to religiji boginja vodi društvo u sreću!? Istina je to, još takva religija nije izmišljena, ali to nije razlog da postojeće religije ne ostavimo. A, to već ne bi moglo, to muž-krstonosac neće, već će reći ovo: ako se ženi ne dopada među nama, ovakvima kakvi smo, neka ide u manastir.

Hm, to već nesrećnice rade vekovima, i samo one znaju koliko su se time usrećile. A mi ostadosmo nežni muškarci sa njima u ćelijama.

Možda mi nismo rasisti, ali hajde da prvo ispitamo imaju li neki oblici savremenog rasizma i šovinizma dejstvo na nas.

ŠTO JE BIJELA

SUPREMATIJA

Ovo je upadljivo: u Evropi se u tradicionalnim crkvama stao širiti među ženama sveštenicama ,,pokret“ protiv belog rasizma i patrijarhalizma. Sveštenice su pokrenule novi talas antirasizma, antinacionalizma i antipatrijarhalizma. I pale su prve žrtve zbog toga.

POGLED SA STRANE

Da li su Crnogorci i

Kod nas, u pravoslavnim krugovima, nezamislivo je da žene budu vladike iako muški biskupi nose žensku titulu „vladika“, nekadašnjih igumanija. I još je manje zamislivo da religiozne žene postave pitanje - kako muška religija, koju je stvorio bijelac Isus Hrist, može da se oslobodi od bijelog rasizma, patrijarhalizma i nacionalne dominacije jednog pravoslavnog naroda nad drugim

Dve od tri ćerke Milne Smalman, Biba i Nikol, su izbodene na smrt 2020.godine, u londonskom parku ,,Prijateljstva“ - Freyent Country Park, Kingsbury. Milna Smalman je prva crnkinja u istoriji Engleske crkve izabrana za sveštenika sa pravom propovedi, ona je arhiđakon. Ćerke joj je ubio satanista u jutarnjim časovima u parku u kojem su prethodne večeri slavile Bibin rođendan. Devetnaestogodišnjem satanističkom mladiću je demon Lucifuge Rofokal obećao novac. Svojom krvlju je mladić potpisao ugovor sa njim. Engleze malo šta od takvih bizarnosti može da iznenadi, i stoga nije to ono što je pokrenulo skandal u policiji i serijskom otpuštanju policajaca iz službe, već ovo: nadležne bele policajke su se nasmejane slikale pored tela ubijenih crnih žena i fotografije objavile na WhatsApp. Drugih šestoro policijskih službenika ih je štitilo ćutnjom. Osuđene su na dve godine i devet meseci zatvora. Šefica cele londonske policije Kresida Dik sa titulom ,,dame“ je zbog toga podnela ostavku 2022. godine, iako je kao deklarisana lezbejka uživala poštovanje u manjinskim i progresivnim krugovima. Ona je istakla da ,,Metropoliten (londonska oblast) nije

slobodan od diskriminacije, rasizma i pristrasnosti . Oduvek sam to priznavala i sada to činim“.

Njene reči se odnose i na činjenicu da su godinu pre toga, u 2021. godini, na velikom bdenju u znak sećanja na rasistički zločin u parku, glavni predstavnici države bili londonski gradonačelnik, poreklom Pakistanac Sadik Kan i dvoje crnih visokih državnih službenika - jedna žena je bila poslanica Laburističke partije, a muškarac je bio laburistički poslanik i ministar spoljnih poslova u senci. Belaca tog ranga nije bilo na bdenju, ali je - belaca bilo.

Sve ovo bi kod nas teško moglo da se dogodi. Mi nemamo žene sveštenice u Crnoj Gori i Srbiji, sem u Vojvodini kod protestanata. A nemamo ni crnog stanovništva. Lezbejku u Srbiji u vlasti imamo, ali ona ne može nikoga da uhapsi s obzirom na svog Oskara koji to jedini može. Da li smo zbog toga imuni na anomalije svojih socijalnih diskriminacija i postali srećni ljudi?

AFRIČKE KIKICE

PROTIV BIJELIH

FRIZURA

Pre pet nedelja je u Teksasu, 22. februara 2024. godine, lokalni sud u Hjustonu presudio

da crni mladić ne može na fakultetu da nosi afričke dugačke kikice kao oblik tradicionalne frizure mnogih Afrikanaca. Fakultet se zove The Barbers Hill Independent School District u okrugu Hjuston, u mestu Mont Belviu. Mladić nosi one kikice koje će širom sveta proslaviti slavni rege pevači Bob Marli, Piter Toš, Gregori Ajzaks, Denis Braun i mnogi drugi umetnici. Ovo se dogodilo uprkos tome što je u Teksasu 2019. godine pokrenuto masovno potpisivanje peticije za donošenje antidiskriminacionog zakona u kulturi pod nazivom CROWN Act kojom bi bila zabranjena diskriminacija u prosvetnim i drugim ustanovama po osnovu frizura. Ta se peticija i sada potpisuje, već u oko 20 država. Ovom tekstu peticije je pružila pomoć i čuvena američka kozmetička kuća DOVE koja je dugogodišnji promoter minivala, žene znaju o čemu govorimo.

To nije ništa novo u Americi, jer je zabrana nošenja afrič-

kih frizura deo dugogodišnje prakse na mnogim univerzitetima i školama. Tu zabranu prate i druge zabrane, poput zabrane crnačkog govora tela, crnačkog slenga, crnačke odeće za decu i odrasle - sve do i samog prisustva crnaca na pojedinim mestima. Cilj svih tih zabrana je nasilna asimilacija crnaca i nebelačkih manjina u belu proevropsko-američku kulturu.

Šta je belačka kultura? To je bilo koji etičko-estetski oblik narodnog života koji normama određuju belci bez učešća crnog i ,,obojenog“ stanovništva. Kako odvojenog belog glasačkog tela od ostalog tela nema, i kako belci ni najmanje nisu jedinstveni u propagandi rasizma i kultur-šovinizma, onda se premoć bele suprematije odvija strogo lokalno, a lokalno se i poništava - ako su sudovi progresivne konstitucije.

ŠOK NA UNIVERZITETU U BERKLIJU

Ali znate šta nas je kod toga posebno pogodilo? To je do-

jučerašnja zabrana crncima na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju da uđu na univerzitet sa afričkim kikicama, koje im pokrivaju uši, koje im padaju kao kikaste šiške preko čela ili im je kosa kockasto šišana iznad ušiju i na temenu. Tamo se Džimi Hendriks , Bitlsi i Roling Stonsi iz šezdesetih godina prošlog veka ne bi mogli upisati na prvu godinu studija sve do 2019. godine kada je guverner Kalifornije potpisao zakon Crown Act kojim se zabranjuje diskriminacija ljudi po osnovu frizura: i to dugačke sitno upletene afričke kike (postale popularne i kod naših devojaka), takve iste kratke kike koje se okružno spuštaju po celoj glavi i takve iste venčaste kike na temenu glave.

Ali na Berkli se ne bi mogli upisati ni stari egipatski Kopti, Acteci, lepi Minojci sa Krita, persijski Skiti i drugi. Belački dres kod bi ih eliminisao. Zakon se bavi dozvoljenim frizurama? Kod nas ne, ali je nama u Jugoslaviji bilo nemoguće da tokom rane bitlmanije šezdesetih godina prošlog veka u provincijama nosimo dugačku kosu. Milicija bi nas ponekad terala i kod berberina na šišanje. U gimnaziju nismo mogli ući sa modernim dugokosim frizurama. Brzo se od toga odustalo. Rok muzika je bila na strani levi-

Piše: dr Dragan VESELINOV

Petog februara 2024. godine dogodio se istorijski susret: papa Franja je pozvao englesku anglikansku biskupinju Džoanu Bejli Vels da dođe kod njega u Rim i obrati se njegovom devetočlanom Savjetu kardinala. Biskupinja je kazala da je „papa mnogo rizikovao“ s ovim susretom imajući u vidu veliki otpor u rimskoj crkvi prema ženskoj „sveštenizaciji“

Papa Franja i engleska anglikanska biskupinja Džoana Bejli Vels

Kako muška religija, koju je stvorio bijelac Isus Hrist, može da se oslobodi od bijelog rasizma

Srbi rasisti?

ce, Bitlsi su u pesmi zavitlavali britanskog premijera Harolda Vilsona i ministra spoljnih poslova Edvarda Hita

ŠTO JE SMIJEŠNOTUŽNO U AMERICI

Zvuči nam to smešno za Ameriku?

Da, smešno jeste ako se sa tugom setite da je: hipi pokret stvoren šezdesetih godina prošlog veka na Berkliju (i San Francisku) velikom političkom i kulturnom pobunom studenata i profesora protiv rata u Vijetnamu; da su studenti Berklija podržavali antirasističke Crne pantere; da su još pedesetih godina prošlog veka slomili politiku kompanije hotela ,,Šeraton“ zbog diskriminacije crnih gostiju i zaposlenih; da su tada ustali protiv obaveze profesora da polažu zakletvu da nisu komunisti; da su učestvovali u odbrani ljudskih prava i branili su na stotine uhapšenih kolega od policijske brutalnosti i sudskih manipulacija; da su razvili civilni otpor antinomijanizam - otpor nemoralnim religijskim i civilnim normama i odbili nepravedne zakone; da su snažno podržali profesionalnu emancipaciju žena i doprineli seksualnoj revoluciji; da su uklonili zabranu slobode političkog govora i socijalne kritike unutar univerzitetskog kampusa; da

su učestvovali u kreaciji nove vesele cvetne mode i frizura; da su iznudili jeftine troškove boravka studenata na univerzitetu - za sve studente; da su ustali protiv smrtne kazne; da su ustali protiv kolonijalizma; da su zahtevali obustavu politike hladnog rata i nuklearnog razoružavanja… I da su nadahnuli brojne hipi umetnike, književnike i rok muzičare da stvore nezaboravna dostignuća poput Džoan Baez, Kridens Klirvoter Rivajval i Džeferson Aeroplejn Od tada do danas nije ih prevazišao po globalnom uticaju nijedan univerzitet na svetu i nema nijednog univerziteta o čijim je studentskim pokretima snimljeno toliko dokumentarnih i drugih filmova kao što je to svojim „revolucijama“ zaveštao Berkli. A Berkli je gotovo duplo manji od Podgorice. I do juče se, posle studentskih revolucija, tamošnji rektor univerziteta obrušio na to da zabranjuje crncima da nose frizure iz svoje rodne Afrike i zapao je u belački suprematizam. Vratio je Kalifornijski univerzitet na doba od pre Drugog svetskog rata, iako je Berkli jedan od najprogresivnijih gradova u Americi.

REKTOR UNIVERZITETA

U PODGORICI

A kako stoje stvari sa rektorom Univerziteta u Podgorici;

tu za sada nema rasnih podela, ali navodno nema ni nacionalnih podela? Činjenice nagoveštavaju drugačije. Možda će tu zbog toga ipak biti nekih sličnosti između Berklija i Podgorice: biskup Džordž Berkli je u 18. veku bio protiv slobodnih mislilaca i bio je apologeta prošlosti. I tvrdio je da sto i stolica ne postoje, već da su one samo naše pojmovne zamisli. Pretpostavljamo da to nijedan naš rektor koji udobno sedi u univerzitetskoj odaji neće reći, ipak je on pre naučnik nego maštar ludosti. Da li je tako? A srpski kolonijalni i crkveni nacionalizam - da li je i on samo pojam ili i materijalna praksa? Šta kaže sekularni rektor?

NASTUP ANGLIKANSKIH BISKUPINJA I LUTERANKINJA

Kod nas, u pravoslavnim krugovima, je nezamislivo da žene budu vladike iako muški biskupi nose žensku titulu „vladika“, nekadašnjih igumanija. I još je manje zamislivo da religiozne žene postave pitanje kako muška religija koju je stvorio belac Isus Hrist može da se oslobodi od belog rasizma, patrijarhalizma i nacionalne dominacije jednog pravoslavnog naroda nad drugim.

U Engleskoj crkvi, koja je liturgijski gotovo rimokatolička, danas ima 25 žena vladika. U Americi Anglikansku crkvu (to je engleska crkva van Engleske) već devet godina vodi biskupinja Katarina Džefers Skori

U luteranskim crkvama u Danskoj, Norveškoj Švedskoj i Nemačkoj su žene već decenijama biskupi. U poslednjih 25 godina su 42 žene bile biskupi Anglikanske crkve na Novom Zelandu, Svazilendu, Kanadi, Kubi, Australiji, Indiji, Južnoj Africi i Irskoj. Englesku crkvu su 200 godina od vremena autokefalnosti pod Henrikom Osmim vodile kraljice kao „patrijarsi“. A poslednja kraljica, Elizabeta Druga, je potpisala i prvo naimenovanje žene za biskupa u 2015. godini, to je bila Libi Lejn. To je velika pobeda humanizma nad teologijom suprematije patrijarhalizma u Crkvi.

Možda smo se zbog toga zapitali, da li će doći jedan dan kada će i Crnogorka voditi pravoslavnu crkvu? Juft, samo nam je još to potrebno! Nećemo žene u crkvi? A što se onda molite u bogomolji Mariji iz Magdale, da vam ljubaznom pristrasnošću izađe u susret? Ako ipak do poženstvenja popstva jednog dana dođe, možda će i titula šefa crkve

morati da se promeni, od patrijarha do…koga?

Kako će se zvati ženski patrijarh ?

Pomenute biskupinje se ne libe da javno ustaju protiv ideologije bele dominacije i preostalog patrijarhalizma. One su uticale na kenterberijskog nadbiskupa globalne Anglikanske crkve Džastina Velbija da izjavi da je vreme da razmotrimo dalje portretisanje Isusa Hrista kao belca, iako njegovo telo nije simbol njegove božanske brige za sve ljude sveta, već njegov duh.

On nema boju. Ipak, ne daju se biskupinje, beli Hrist je predvodio kolonijalizam i svešteničku suprematiju muškaraca.

A kod nas, Hrist danas predvodi osvajački nacionalizam pravoslavnih iz Beograda.

PAPA JE POZVAO

BISKUPINJU

Petog februara 2024. godine dogodio se istorijski susret: papa Franja je pozvao englesku anglikansku biskupinju Džoanu Bejli Vels da dođe kod njega u Rim i obrati se njegovom devetočlanom Savetu kardinala. Biskupinja je kazala da je „papa mnogo rizikovao“ sa ovim susretom imajući u vidu veliki otpor u rimskoj crkvi prema ženskoj „sveštenizaciji“. Papa Franja nije nikada rekao da je naklonjen zavođenju ženskog sveštenstva. On je javno podržavao poljskog papu Jovana Pavla Drugog i njegovo „apostolsko pismo“ iz 1996. godine Ordinatio Sacerdotalis gde je Poljak kazao da katolička crkva ,,nema autoriteta“ da zaređuje žene u sveštenike. No, papa Franja je tokom svog pontifikata stalno širio veze sa Anglikanskom crkvom i otvarao teme o ženskom sveštenstvu. Džoana Vels je naglasila da je vreme da Rimokatolička crkva razmotri žensko zaređenje na sva tri nivoa: đakona (šegrt), sveštenika sa pravom na propoved (pop jerej) i biskupa (šefa eparhije). Engleska crkva je to učinila na ovim nivoima 1992. godine i Velsova je papi iznela iskustva koja su potom nastala na celom području Anglikanske crkve u

Dvije od tri ćerke Milne Smalman Biba i Nikol su izbodene na smrt 2020. godine u londonskom parku ,,prijateljstva“ - Freyent Country Park, Kingsbury. Milna Smalman je prva crnkinja u istoriji Engleske crkve izabrana za sveštenika sa pravom propovijedi, ona je arhiđakon. Ćerke joj je ubio satanista u jutarnjim časovima u parku u kojem su prethodne večeri slavile Bibin rođendan

svetu, jer je ona istaknuti službenik uprave ove crkve koja je zadužena za globalan rad i koordinaciju na svim kontinentima. A prvu đakonicu je Anglikanska crkva zaredila još 1941. godine, Kineskinju, u Hong Kongu. Džoana Vels je bila impresionirana što je papa Franja još prošlog oktobra proširio pravo na glasanje u Sinodu u korist laika i žena. Time je uveo verni narod u odlučivanje u Crkvi. To je nazvano „sinodstvom“. Ovo je u Rimu otišlo daleko ispred sadašnje prakse u Srpskoj pravoslavnoj crkvi gde verni narod nema nikakva institucionalna prava da učestvuje u donošenju odluka Sinoda i vladičanskog Sabora.

To je kod nas nestalo pre više od sto godina, kada je mađarska vlada ukinula vojvođanskom sremsko-karlovačkom patrijarhatu pravo da saziva crkveno-narodne sabore i da na njima bira patrijarha i određuje politiku Crkve. Ta monopolizacija prava vladika na upravu u naknadnoj beogradskoj Crkvi je opstala i pod Karađorđevićima sa isključivim pravom kralja da bira patrijarha. Posle Drugog svetskog rata je socijalistička vlada ukinula Aleksandrov zakon o Srpskoj pravoslavnoj crkvi iz 1929. godine i u potpunosti prepustila kaluđerima-vladikama da bez učešća naroda i države biraju patrijarha i vode politiku. To je bio maksimum sekularizma u Jugoslaviji.

NEKE OPASNOSTI

VREBAJU

Opraštanje od prošlosti ne mora voditi do odbacivanja cele prošlosti. Potiskivanje belog rasizma ne sme poništavati činjenicu da su beli narodi Evrope širili svoju kontinen-

talnu civilizaciju koja je danas interkontinentalni deo svih lokalnih nasleđa. Iščupajmo Evropu iz bića savremenih azijskih , afričkih i američkih naroda i vratićemo ih na početno stanje vekovima unazad. Ponekad antirasizam rađa kontrarasizam bivših potlačenih naroda. To se sada događa kod invazije imigranata na Evropu. Potiskivanje rasizma ne znači i odbacivanje civilizacionih zasluga Evropljana i samostalnih dostignuća nekada kolonizovanih i ugnjetavanih naroda. Oproštaj od rasizma znači odbacivanje mržnje i uobražavanja da genetika bilo koje boje kože donosi biološku intelektualnu prednost. Ako to svi jedni za druge uobraženo mislimo, onda smo mi majmuni. Ovom stavu su nas učili stari filozofi poput Hegela i sam Marks kada je kapitalizmu odao civilizacionu etapnu počast. Opraštanje od patrijarhata u Crkvi ne znači i poništavanje njenog prava na opstanak, niti znači uništavanje verske civilizacije i istorijskog doprinosa Crkve u razvoju teologije, filozofije, etike i sakralne umetnosti. I isto tako, opraštanje od srpskog crkvenog nacionalizma i ratovanja ne znači i brisanje doprinosa Crkve u razvoju humanizma i očuvanja narodne zbijenosti kada drugih ustanova reda i normi i jeste i nije bilo. Mi ne miniramo crkve, ne spaljujemo ikone, ne trgamo „svete“ knjige, i ne osuđujemo sveštenike na rad u kamenolomu. Mi, Crnogorci i Srbi, rasisti u srcu nismo, niti smo za evropski belački rasizam odgovorni, a kad-tad će doći dan i kada nećemo biti nacionalisti, ni zadrti patrijarhalci. I doći će dan kada će i žene u ime Hrista svih boja držati vernicima pridike u crkvi. •

Grob Bibe i Nikol Smalman

Značaj odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu nakon pokolja Palestinaca u Pojasu Gaze

Ambijentalni genocid

Stav

U sjajnom eseju ,,Šoa poslije Gaze“, objavljenom u Londonskoj reviji knjiga, Pankaj Mišra nas je podsjetio da nikada ranije nije toliki broj ljudi širom svijeta i u realnom vremenu bio svjedok pokolja na industrijskom nivou, kakav je pokolj Palestinaca u Pojasu Gaze.

Upozorio je da je svaki naš dan otrovan spoznajom da mi relativno bezbrižno živimo naše obične živote, dok stotine i hiljade ljudi poput nas bivaju ubijani ili tjerani da gledaju ubijanje sopstvene djece.

ODLUKA SUDA U HAGU

Prošlo je dva mjeseca od kada je, u petak, 26. januara, Međunarodni sud pravde u Hagu (MSP) donio Izvještaj koji u članu 59 nalaže privremenu mjeru u cilju ,,očuvanja prava Palestinaca u Gazi da budu zaštićeni od genocida“ (72977573-full.pdf (nyt.com).

Odlukom većine sudskog vijeća (15:2), ovaj najznačajniji svjetski sud je naložio Izraelu da uradi sve što je u njegovoj moći da spriječi: a) ubijanje pripadnika grupe; b) nanošenje ozbiljnih tjelesnih ili mentalnih povreda članovima grupe; c) namjerno stvaranje životnih uslova za grupu koji rezultiraju fizičkim uništenjem grupe u cjelini, ili u djelovima, kao i d) uvođenje mjera čiji je cilj da se spriječi rađanje djece među članovima grupe (član 78). Nakon konstatovanja ,,katastrofalne humanitarne situacije u Pojasu Gaze“ (član 72) i činjenice da je ,,nevjerovatnih 93 odsto stanovništva Gaze suočeno s kriznim nivoima gladi“ (član 48), sudije su naredile Izraelu da odmah uvede mjere koje obezbjeđuju uspostavlja-

Do 11. marta i početka svetog mjeseca ramazana, broj ubijenih Palestinaca u Gazi je porastao sa 25.700 (brojka iz člana 46 Izvještaja MSP) na 31.112, uz dodatnih 72.760 ranjenih. Ovo su brojke do kojih je došlo Ministarstvo zdravlja u Gazi, uprkos teškoćama da se utvrdi tačan broj žrtava. Te teškoće su direktni proizvod aktivnosti izraelske vojske (IDF) i njenog degradiranja kompletnog zdravstvenog sistema u Gazi

nje osnovnih servisa i dopremanje humanitarne pomoći Palestincima u Pojasu Gaze (član 80). Po ovom pitanju se složila većina članova sudskog vijeća (16:1), ukljućujući i sudiju kojeg je Izrael imenovao kao svojeg pravnog predstavnika za ovaj predmet. U odgovoru na ovu sudsku odluku, izraelski premijer Bendžamin Netanjahu je ljutito ustvrdio da i ,,sami pomen da Izrael čini genocid nad Palestincima nije samo netačan, nego je nečuven“. Nastavio je tvrdeći da spremnost suda da uopšte raspravlja o ovom pitanju ,,predstavlja biljeg srama koji neće biti izbrisan kroz mnoge generacije“. Drugi visoko pozicionirani izraelski političari su odbacili ne samo juznoafričku tužbu za genocid, već su i sami MSP okarakterisali kao ,,antisemitski“. Ovdje vrijedi napomenuti da se termin ,,antisemitski“ toliko rabio tokom posljednjih decenija da postoji ozbiljna opasnost da ovaj termin počne gubiti svoje ranije snažno značenje i efekat koji je imao na našu životnu stvarnost.

BROJKE SMRTI

Iako bi, u skladu s međunarodnim normama i sporazumima, odluke MSP trebalo da budu obavezujuće za sve zemlje članice UN, Izrael je odlučio da ignoriše ovu sudsku odluku i nastavi sa vojnom kampanjom u Pojasu Gaze.

Do 11. marta i početka svetog mjeseca ramazana, broj ubijenih Palestinaca u Gazi je porastao sa 25.700 (cifra iz člana 46 Izvještaja MSP) na 31.112, uz dodatnih 72. 760 ranjenih. Ovo su cifre do kojih je došlo Ministarstvo zdravlja u Gazi, uprkos teškoćama da se utvrdi tačan broj žrtava. Te teškoće su direktni proizvod aktivnosti izraelske vojske (IDF) i njenog degradiranja kompletnog zdravstvenog sistema u Gazi. Od 9. marta, IDF je uništio 155 zdravstvenih objekta i institucija. Istovremeno, 32 od ukupno 36 bolnica u Pojasu Gaze su potpuno ili djelimično neupotrebljive. Takođe, preko 400 medicinskih radnika je ubijeno, dok je preko 110 oteto.

Ako ovim brojkama dodamo nestale, kao i one koji se vjerovato nalaze pod ruševinama, konačni zbir žrtava drastično raste.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin je nedavno priznao da je od 7. oktobra u Gazi ubijeno preko 25.000 žena i djece. Sudeći po podacima UN, izraelska ofanziva je ubila više djece za samo četiri mjese-

ca borbi nego što je zbir žrtava svih sukoba širom svijeta tokom protekle četiri godine. Istorija i stručna literatura na ovu temu nas uče da se genocid ne mjeri samo brojem ubijenih, nego i time da se kreiraju životni uslovi dizajnirani tako da vode ka fizičkom uništenju grupe u cjelini ili u djelovima.

INVENTAR

RAZARANJA

U otvorenom pismu, koje je 11. marta objavio britanski list Gardijan, dvanaest poznatih izraelskih organizacija za ljudska prava tvrde da je ,,humanitarna pomoć Gazi pala za 50 odsto u mjesecima nakon sudske odluke MSP“. Sudeći prema informacijama koje nudi EuroMed Human Rights Monitor, izraelske vojne akcije su od 5. marta potpuno uništile 106.000 kuća u Pojasu Gaze, a djelimično uništile 250.900 stambenih objekata. Preko 2.100 industrijskih postrojenja, 432 škole, 621 džamija, 279 zdravstvenih objekata i 175 medijskih redakcija i kancelarija su takođe uništeni. Pored toga, najmanje 95 no-

vinara je ubijeno u raznim akcijama IDF-a.

Palestinsko ministarstvo kulture tvrdi da je, od 320 arheoloških lokacija i objekata od kulturnog i istorijskog značaja, uključujuci stare džamije, crkve, groblja, muzeje, biblioteke i arhive, 207 sasvim ili značajno uništeno od strane IDF-a.

Ovaj inventar razaranja uključuje pravoslavnu Crkvu Svetog Porfirija koja se smatra za treću najstariju crkvu na svijetu, Veliku Umari džamiju iz 12. vijeka, srednjovjekovni tržni centar Al-Kisarija, preko 140 istorijskih spomenika u Starom gradu u Gazi, kao i Pašinu palatu koja je služila kao guvernerska rezidencija tokom mamlukskog i otomanskog perioda u istoriji Palestine.

Svih 12 univerziteta u Gazi je uništeno. Al-Israa Univerzitet u južnom dijelu Gaze je dignut u vazduh 70 dana nakon što ga je IDF inicijalno pretvorio u vojni logor, a nešto kasnije u zatvor. Uz to, od 20. januara do danas, izraelska vojska je takođe ubila 94 univerzitetska profesora. Istorija se ponavlja, pa kao i u

Sudeći prema informacijama koje nudi EuroMed Human Rights Monitor, izraelske vojne akcije su od 5. marta potpuno uništile 106.000 kuća u Pojasu Gaze, a djelimično uništile 250.900 stambenih objekata. Takođe, uništeno je preko 2.100 industrijskih postrojenja, 432 škole, 621 džamija, 279 zdravstvenih objekata i 175 medijskih redakcija i kancelarija. Pored toga, najmanje 95 novinara je ubijeno u raznim akcijama IDF-a

ranijem slučaju fizički genocid ide ,,ruku pod ruku“ sa kulturnim genocidom.

PROMJENE NA ZAPADU

I dok Izrael nastavlja da ignoriše odluku Međunarodnog suda pravde u Hagu, ranija jedinstvena podrška na Zapadu pokazuje znake slabljena i razilaženja.

Većina zapadnih vlada je u početku pridavala malo važnosti ili čak marginalizovala sudsku odluku iz Haga. Nakon što je ona obnarodovana, šesnaest zapadnih zemalja je odmah pokazalo svoju potpunu podršku Izraelu.

Stiče se utisak da su ove zapadne zemlje bile iznenađene obimom optužbe i gotovo jednoglasnom odlukom suda. Svoju solidarnost sa Izraelom su pokazale tako što su zaustavile finansiranje UNRWA - najvažnije agencije za pružanje pomoći u Gazi. To su uradile na osnovu optužbi Izraela da je desetak, od ukupno 13.000 zapošljenih u ovoj agenciji, bilo umiješano u napad Hamasa od 7. oktobra, iako su dokazi za ovu optužbu bili i ostali upitni. Ipak, države Belgija, Luksemburg, Irska, Norveška, Portugalija i Španija su odbile da se pridruže ovoj akciji. Kanada, Švedska i Komisija EU su nešto kasnije i bez fanfara najavile da će obnoviti finansiranje UNRWA. Ovo su bili prvi znaci razmimoilaženja. Uslijedila je spora, ali značajna promjena retorike u Vašingtonu. Od dana kada je američki predsjednik izjavio da ne vjeruje palestinskim izvorima oko broja žrtava u Gazi, došli smo do tačke u kojoj je za njega i njegovu administraciju vojni odgovor Izraela u Pojasu Gaze prekomjeran.

U petak, 26. januara, Međunarodni sud pravde u Hagu (MSP) donio je Izvještaj koji u članu 59 nalaže privremenu mjeru u cilju ,,očuvanja prava Palestinaca u Gazi da budu zaštićeni od genocida“

One koji još uvijek vjeruju u postojanje moralnog kompasa velikih sila vrijedi podsjetiti da domaća politička scena gotovo uvijek diktira osnovne pravce spoljne politike. Nedavno glasanje u Mičigenu i Minesoti za demokratskog kandidata na narednim predsjedničkim izborima je pokazalo neočekivano veliki procenat glasača koji još nijesu odlučili kojem demokratskom kadidatu da daju svoje glasove. U Mičigenu je to bilo 13 odsto, a u Minesoti čak 19 odsto. Čini se da je ovaj rezultat bio jasan signal američkom predsjedniku i njegovom izbornom štabu da nekritička podrška Izraelu u napadu na Gazu i dugo premišljanje američke administracije šta da se kaže povodom počinjenih zločina koji se više ne mogu osporavati - nose veliku cijenu na domaćem političkom terenu. Valja nam se nadati da su shvatili da još uvijek nije kasno da se vrate na liniju odbrane pravila na kojima je utemeljen poslijeratni međunarodni poredak, čiji je najveći pravni autoritet upravo Međunarodni sud pravde u Hagu. Ovo vraćanje bi bilo korisno i za druge regije, poput Balkana, u kojima američka administracija isuviše dugo i nekritički pruža podršku autoritarnim vladarima.

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

I dalje traje pokolj Palestinaca u Pojasu Gaze

SNS preko desničara

traži otkaz prof. dr Dinka Gruhonjića

Progon neistomišljenika režima u Srbiji

BEOGRAD- Ti što proganjaju Dinka Gruhonjića su pravo lice SNS, radikalsko - Šešeljevo od kojeg Vučić nikada nije uspeo da pobegne iako je želeo. SNS goni Dinka. Bio sam u Novom Sadu, mladi koji blokiraju fakultet su jurišnici SNS-a zadojeni i indoktrinirani nacionalizmom i mržnjom. Nose majice sa likovima ratnih zločinaca, kriminalaca i kriminalca koji je ubio premijera Zorana Đinđića – opisuje, u razgovoru za Pobjedu, napade na profesora filozofije Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista KaKo je počelo

Profesora Gruhonjića desničari su optužili za govor mržnje koji je počeo montiranim snimkom, na društvenim mrežama, u kojem Gruhonjić, navodno, veliča komandanta ustaškog logora Dinka Šakića. Snimak preuzimaju i obrađuju televizije i tabloidi, zatim Gruhonjića u parlamentu tri dana blate SNS-ove udarne pesnice srpstva - čime su desničarima dali nalog za progon. Gruhonjića su proglasili za ustašu, iako je dio njegove familije stradao upravo od njih.Nastavili su sa grafitima:na zgradi u kojoj živi napisali su: „Dinko - Šakiću za večni dom si spreman“ u potpisu neregistrovana ultradesničarska organizacija Srpska Vojvodina. Kada je grafit prekrečen napisali su novi: „Džaba ste krečili“. Zatim su blokirali zgradu Filozofskog fakulteta u Novom Sadu tražeći Gruhonjićev otkaz i na kraju ih je predsjednik Srbije okuražio da završe što su počeli.

-Molim da ne prete Dinku Gruhonjiću, sve najgore mislim o svakoj njegovoj izjavi, ali ću svim silama da štitim njegov fizički integritet i njegovo pravo na drugačije mišljenje. Ne postoji čovek koji gore misli o svakom slovu ili reči koje je taj čovek izgovorio. Sram ga

Da bi postigli unutrašnju koheziju, SNS-u odgovara da ima neprijatelja i da svako mišljenje suprotno njihovom proglase za izdajničko, zločinačko i na kraju hoće da se obračunaju na ulici. SNS je navijačko - šešeljevska radikalska rulja na ulici koja je zadojena nacionalizmom - kaže Aleksandar Olenik

bilo za Dinka Šakića. Ustaški zlikovac koji je poklao desetine Srba. Sram te bilo za to - rekao je Vučić. Bilo je to njegovo 63. obraćanje od početka godine i 21. u martu, izbrojao je sajt Istinomer.

Gruhonjić svojim stavovima sadašnju vlast redovno dovodi do sloma živaca. Otvoreno govori i piše protiv ratnih huškača, zločina, zločinaca i profitera koji su novac uložili u medije, promoviše antifašizam, kritikuje ulogu crkve u politici, ukazuje na pogubnost „srpskog sveta“ i promoviše vrijednosti koje odlikuju građansko društvo. Sve radi suprotno od onoga što već 12 godina karakteriše društvo i političku scenu u Srbiji.

IzmIšljenI protIvnIK Postavlja se pitanje zašto se SNS baš sada obrušio na Gruhonjića.

-Jedno je skretanje medijskog fokusa sa stalnih problema Sr-

bije što Vučić stalno radi, a drugo je njihova potreba da izmišljaju stalnog protivnika čime mobilišu sve svoje ljude- objašnjava Olenik. On podsjeća da slijede lokalni izbori.

-Da bi postigli unutrašnju koheziju SNS-u odgovara da ima neprijatelja i da svako mišljenje suprotno njihovom proglase za izdajničko, zločinačko i na kraju hoće da se obračunaju na ulici. SNS je navijačko - šešeljevska radikalska rulja na ulici koja je zadojena nacionalizmom- kaže on.

Policija nije reagovala na poziv uprave Filozofskog fakulteta već je samo legitimisala nekolicinu desničara, među kojima ima i studenata, koji se smjenjuju kako bi danonoćno neko bio u zgradi Fakulteta. Tužilaštvo je procijenilo da nema osnova za bilo kakvu prijavu. Da bi sačuvali bezbjednost profesori su odlučili da preki-

nu aktivnosti na fakultetu dok se situacija ne smiri i studente uputili na elektronsku komunikaciju.

odgovor na progon

Na pitanje što će se dalje dešavati, Olenik odgovara da će se u narednim danima proganjati svi neistomišljenici.

-Dinko je prvi na udaru i sada ga fizički ugrožavaju. Naš odgovor je da neće moći da nas razdvoje i odvode jednog po jednog, već će morati istovremeno sve da nas napadnu. Pokušali su sa Dinkom da se obračunaju kao pojedincem, a oni kao čopor: da ga okruže sa svih strana, da nema pomoći. To je stari radikalski metod još od „jogurt revolucije“ u Vojvodini, preko Bosne... Sada se vratilo kolo tamo gde je počelo, u Vojvodinu. Neće moći da završe onako kako su zamislili- odgovara Olenik. Studenti i profesori Filozofskog fakulteta su održali dva

Vučić saopštio da je predsjednik SNS-a mandatar za sastav Vlade Srbije

Vučević

Terminalna faza režima

-U poslednjih deset godina 90 odsto policajaca je apsolutno stavljeno pod kontrolu SNS. To je politička policija koja ništa ne može da uradi bez naređenja, ima mnogo primera, podsetiću na jedan: inspektore koji su otkrili državne dilere i plantaže marihuane čuvaju kolege, jer BIA hoće da ih ubije. To je znak da je SNS, odnosno Vučićev režim, u terminalnoj fazi i da će doći do kraha koji će biti buran. Ne znamo koju cenu ćemo platiti. Ovo su poslednji trzaji jer ne prezaju od nasilja na ulicama protiv neistomišljenika. Svuda je poznato da su napadi na ulici kraj. U Novom Sadu su naišli na otpor kakav nisu očekivali da uz Gruhonjića stanu svi profesori i ogroman broj studenata. Mislili su da zbog medijske pripreme koju čine laž i propaganda nema otpora – koriste gebelsovsku artiljeriju laži, podvala, falsifikata. Ipak, to nije više dovoljno da se građani potpuno anesteziraju - pogotovo profesori i studenti - ocjenjuje olenik

skupa, ukazujući da je sloboda mišljenja prepoznatljiva odredba svakog građanskog društva, onima koji bi da linčuju Gruhonjića ostavili su knjige ispred fakulteta na te teme. Oni koji traže njegov progon prvo akademski i iseljenje insistiraju na ultimatumu –Gruhonjićev otkaz i optužuju ga za govor mržnje. Lancima su vezali vrata fakulteta na kojima su istakli dvije zastave Srbije, predvodi ih predsjednica studentskog parlamenta

je prijetio Crnoj Gori da će joj se obiti o glavu priznanje Kosova

BEOGRAD- Predsjednik

Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da je mandat za sastav nove Vlade Srbije povjerio ministru odbrane i predsjedniku Srpske napredne stranke Milošu Vučeviću.

Član Srpske napredne stranke je od 2008. godine.

Za predsjednika Gradskog odbora SNS izabran 2011. Potpredsjednik SNS postao je 2016, a potom je na tu funkciju izabran i u novembru 2021. Na sjednici Skupštine Srpske

napredne stranke održanoj 27. maja 2023, na prijedlog Aleksandra Vučića, izabran je za novog predsjednika stranke. Još dok je bio gradonačelnik Novog Sada u javnosti je stekao imidž osobe u koju Aleksandar Vučić ima povjerenja. Crnoj Gori poručivao je da će joj se obiti o glavu priznanje Kosova.

Vučević je u avgustu prošle godine izazvao oštre reakcije crnogorske javnosti nakon poruke da će se Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji obiti o

glavu priznanje Kosova, kao što je Ukrajini.

On je tada rekao da su se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ogriješile o Srbiju priznajući nezavisnost Kosova, ističući da to predstavlja miješanje u unutrašnje stvari jedne zemlje

- Ogriješili ste se i to će vam se obiti o glavu, kao što se i Ukrajini obija o glavu i svima koji su promovisali Kosovo i Metohiju kao nezavisnu državu. Otvorili ste pandorinu kutiju. Smiješni su vaši birokrat-

Filozofskog fakulteta Ivana Macak koja bila je na izborima 2023. godine četvrta na listi Ruske stranke. Zatim student prodekan tog fakulteta Nemanja Vujić koji veliča Arnoa Gujoma, poslanika SNS-a i kosovskog dobrotvora: Gujon je živio u Francuskoj i pripadao ekstremno desničarskoj grupi Unite Radikale koja je zabranjena jer je njihov simpatizer pokušao atentat na predsjednika Francuske Žaka Širaka 2002. godine. violeta CvejIć

ski odgovori da je Kosovo sui generis, da je to poseban slučaj. Ne vjeruje vam ni Aljbin Kurti, ni Tirana u to - rekao je Vučević tada za TV Pink. Vučević je u februaru čestitao Andriji Mandiću reizbor na funkciju lidera Nove Srpske demokrtatije (NSD). -Iskreno se radujem nastavku saradnje i vjerujem da najbolji dani kako za NSD, tako i za SNS, ali i za vascijeli srpski narod tek dolaze. U Srpskoj naprednoj stranci i meni lično, uvijek ćeš imati oslonac, podršku i pomoć, kad god tebi i stranci na čijem si čelu, to bude zatrebalo - istakao je Vučević. Miloš Vučević je kao ministar odbrane u oktobru prošle godine, primio crnogorske studente izvjesnog Saveza studenata iz Crne Gore, kada je razgovarano o beneficijama ako prilože kopiju popisnice.

Dinko Gruhonjić

Aleksandar Olenik

Nedopustivo je da se djela prepuste zaboravu

PODGORICA - Vajara osobenog stila Mija Mijuškovića (1931-2022) često su nazivali zaljubljenikom u prirodu, budući da je inspiraciju crpio iz drveta i kamena, odnosno iz crnogorskog pejzaža, koji ga je decenijama uzbuđivao i inspirisao. Mijo je preminuo krajem 2022. godine i iako je riječ o autoru koji se tokom duge i plodne karijere svrstao u red najistaknutijih crnogorskih likovnih stvaralaca, od njegove smrti do danas nijedna institucija kulture u Crnoj Gori nije organizovala program posvećen ovom velikom umjetniku.

Ne treba zaboraviti da je puno naših umjetnika koji su napravili veliko djelo i ostavili dubok trag, a kojima se uopšte ne posvećuje dovoljno pažnje u Crnoj Gori. No, kada je riječ o Mijuškoviću, to će se uskoro promijeniti. Pobjeda saznaje da će Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, uz podršku galerije ,,ForA“ iz Berlina, organizovati izložbu njegovih radova u Galeriji MSUCG od 23. aprila do 31. maja, a pratiće je i promocija njegove monografije.

Treba podsjetiti da je načinjen prvi korak kada je u pitanju zaštita Mijovih brojnih djela u njegovoj kući u S uvom Potoku u Sutomoru: formirano je kvalitetno obezbjeđenje objekta sa najsavremenijim alarmnim sistemom, a postavljene su i kamere. Ovaj prvi, konkretan korak trebalo bi da predstavlja uvertiru za dalju valorizaciju Mijovog umjetničkog djela, jer se ne smije dozvoliti da se tako značajan stvaralački opus prepusti zaboravu.

ZBIRKE

MARKOVIĆ: Mijo je svakako izuzetno važan umjetnik i čovjek koji je svojim radom na najbolji način promovisao suštinske vrijednosti prirode Crne Gore

RADOVIĆ: Suština bi trebalo da bude ostvarenje galerije u Suvom Potoku, koja bi predstavljala jedinstvenu kulturnu ustanovu u Crnoj Gori

MIRANOVIĆ: Pretvaranjem djelova objekta Mijove kuće i okućnice u svojevrsnu galeriju pod otvorenim nebom dobili bismo vrijedan kulturnoumjetnički sadržaj

Narodni muzej Crne Gore u svojim kolekcijama ima pet djela Mija Mijuškovića raspoređenih u dvije zbirke. U Zbirci crnogorske likovne umjetnosti - četiri skulpture, dok je jedna u Zbirci „Likovni umjetnici Jugoslavije Njegošu“. - Riječ je o djelima pod nazivima: ,,Čuvar“ (drvo, kamen), ,,Iskeženi“ (drvo, kamen), ,,Pudlica“ (drvo), ,,Olja u kanjonu Tare“ - iz ciklusa ,,Crne planine“ (kamen) i ,,Osluškivanje u kršu“ (drvo, kamen) - saopštili su iz

NMCG

Uvažavajući i vrednujući rad i djelo Mija Mijuškovića, Narodni muzej Crne Gore je 2017. godine organizovao retrospektivnu izložbu na kojoj je predstavljeno 60 djela, a tom prilikom izdat je i monografski katalog.

- Djela Mija Mijuškovića se u fondu nalaze u srazmjernom broju u odnosu na stepen popunjenosti i druge elemente koji su uključeni u planiranje, ali svakako smo mišljenja da je u stručnom interesu kontinuirana briga o

d jelima značajnog autora kao što je Mijušković - istakli su iz NMCG.

U fundusu Moderne galerije, JU Muzeji i galerije Podgorice, nalazi se skulptura Mija Mijuškovića ,,Crkvinja“ (bronza).

- Kada je u pitanju otkup djela vajara Mija Mijuškovića, Muzeji i galerije Podgorice će raspisati konkurs za otkup likovnih djela i muzejskih predmeta krajem godine - saopštili su iz Muzeja i galerija Podgorice. Muzej savremene umjetnosti Crne Gore prepoznaje važnost prisustva djela vajara Mija Mijuškovića u svojoj zbirci skulptura.

- Iako trenutno nije zastupljen njegovim djelima, planiramo otkup nekog od njegovih radova u narednom periodu. Ova inicijativa se temelji na činjenici da je Mijo Mijušković istaknuti crnogorski vajar, čija bi prisutnost u zbirci znatno doprinijela njenom kvalitetu i značaju. Otkupom njegovog rada, Muzej bi dodao novu dimenziju svojoj

zbirci, proširujući spektar umjetničkih stilova i dopunjavajući predstavljanje crnogorske umjetničke scene. Stoga, planirani otkup Mijuškovićevog djela reflektira cilj Muzeja da njegova zbirk a bude reprezentativna i sveobuhvatna, istovremeno ističući važnost lokalnih umjetnika i doprinoseći kulturnom identitetu Crne Gore - istakli su iz MSUCG.

Takođe, Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, u sklopu ovogodišnjeg programa, planira izložbu djela Mija Mijuškovića.

- Osim što će ova izložba pružiti uvid u Mijuškovićevo stvaralaštvo, ona će takođe

poslužiti kao prilog planiranom otkupu njegovih radova, dodatno potvrđujući posvećenost Muzeja promociji domaćih umjetnika i njihovom integriranju u muzejski kontekst - saopštili su iz MSUCG.

Kustos u Muzejima i galerijama Nikšić Milosav Milatović kazao je da taj muzej posjeduje pet skulptura Mija Mijuškovića - „Oprez“ iz 1972. godine (drvo), „Bijeli golub“ (kamen), Nepoznat naziv (drvo), „Markova ptica“ (bronza) i Nepoznat naziv (kamen).

GALERIJA

Miranović je dugi niz godina pratila rad Mija Mijuškovića i zalagala se da njegovo djelo dobije adekvatnu valorizaciju. Podsjeća da je, zajedno sa Perom Radovićem, podnosila veći broj inicijativa kod nadležnih organa i institucija s konkretnim prijedlozima aktivnosti u tom pravcu - od otvaranja tzv. Parka skulptura u centru grada (gdje bi bili izloženi veći formati u kamenu), preko postavljanja Mijove čuvene „Spičanke“ na trg u Sutomoru, do Galerije u Plužinama, u kojoj bi bili radovi iz Mijovog ciklusa „Piva koje više nema“, s maestralnim Mijovim djelima koja predstavljaju prirodno-umjetničku simbiozu drveta i kamena.

- Opština Bar je relativno skoro, pred upokojenje umjetnika, otkupila jednu Mijovu kamenu skulpturu manjeg formata i finansijski pomogla da se instalira video-nadzor u prostoru „galerije pod vedrim nebom“ u Suvom Potoku, gdje je umjetnik živio i radio. Spremnost opštinskog rukovodstva u pravcu daljih aktivnosti na valorizaciji djela ovog značajnog umjetnika postoji - kazala je Miranović. Prema njenim riječima, do sada smo nedovoljno učinili i nedopustivo je da se ovaj vanredan umjetnički zalog budućim generacijama ostavi prepušten vremenu, skrnavljenju, otuđenju i zaboravu, tim prije ako se zna da nešto slično ne postoji na širem kulturno-umjetničkom i geografskom prostoru. - Pretvaranjem djelova objekata Mijove kuće i okućnice u svojevrsnu galeriju pod otvorenim nebom dobili bismo vrijedan kulturno-umjetnički sadržaj, dostupan svim zainteresovanim, gdje bi se mogle realizovati edukativne vajarske radionice, a vodičko-kustoska služba Zavičajnog muzeja, Na

Tim povodom pitali smo muzejske ustanove u Crnoj Gori koliko su u njihovim kolekcijama zastupljena njegova djela i da li u narednom periodu imaju u planu da otkupe neki novi rad. Televizijski autor i publicista Pero Radović, savremeni crnogorski umjetnik i arhitekta doc. dr Nikola Marković i rukovoditeljka Zavičajnog muzeja u Baru dr Anastazija Miranović za Pobjedu komentarišu na koji način je potrebno valorizovati zaostavštinu Mija Mijuškovića. Saglasni su da je potrebna široka i obimna strategija djelovanja i planiranja promocije njegovog rada.

- Ispred našeg muzeja se nalaze još četiri kamene skulpture Mija Mijuškovića koje, međutim, nijesu u našem, nego u vlasništvu Opštine Nikšić. Trenutno nemamo finansijska sredstva za otkup umjetničkih djela, a prije nego što bismo odlučili da otkupimo neku od pomenutih skulptura, morali bismo ih pogledati, do sada nijesmo bili upoznati s tim da se nude na prodaju - istakao je Milatović.

Miranović je kazala da Zavičajni muzej Bar u svojoj umjetničkoj zbirci ima četiri kamene skulpture Mija Mijuškovića. - Riječ je o prepoznatljivim radovima, koji decidirano referišu Mijuškovićev umjetnički rukopis - aluzivne forme, svedenog izraza, kod kojih materijal podjednako, kao i umjetnički iskaz, komunicira željeni narativ - istakla je Miranović.

VELIKI STVARALAČKI OPUS: Mijo Mijušković

Djela Mijuškovića koja se nalaze u njegovoj kući u Sutomoru

s. vasiljević

s. vasiljević

„Olja u kanjonu Tare“ iz kolekcije NMCG

sebe ostavio veliki broj vrijednih skulptura

Lijepe, tajanstvene i jedinstvene skulpture

Nikola Marković ukazao je na jedan citat teksta kustosa i teoretičara umjetnosti Borisa von Brauchitscha iz Njemačke, koji puno toga govori o skulpturama Mija Mijuškovića.

- ...Kad ih gledamo, oni se osvrću. Svakako je velika greška vjerovati da smo mi posmatrači ovih radova jer, u stvarnosti, oni su ti koji nas posmatraju. To su lijepe, ponekad tajanstvene, ali uvijek jedinstvene skulpture; one tiho počivaju u sebi, vrebaju, vrte se okolo, kao da astralno šetaju oko nas. Rijetko direktno podsjećaju na životinje i uglavnom su kao neka anđeoska bića iz prirode nepoznatog porijekla koja su dugo vremena živjela među nama neotkriveno, prije nego im je umjetnik ponudio ovakvu platformu života...“ One su ostale kao pjesme u kamenu, moderni totemi i ishodište iskrene srži umjetnosti... po njegovom mišljenju i po mišljenju mnogih drugih koji su decenijama unazad nadahnuto pisali o Mijovim skulpturama... - kazao je Marković.

uz TO Bara potrudila bi se da gostima pruži adekvatan doživljaj lokaliteta. Takođe, postavljanjem Mijovih većih formata na zelene površine, neposredno uz glavno barsko šetalište na obali, pored Galerije ,,Velimir A. Leković“, Barani i turisti, kao i ostali posjetioci našeg grada, imali bi priliku neposredno doživjeti djelo velikog maestra. To su neke od davnašnjih ideja, koje još čekaju na realizaciju. Nadam se da će se bar jedna od njih u dogledno vrijeme realizovati - kazala je Miranović, dodajući da naš odnos prema kulturnoj baš tini i umjetničkim djelima govori koliko vrednujemo i cijenimo sebe, svoje stvaraoce i sopstveni identitet.

Radović smatra da je krajnje rješenje, što je i konačni stav Mijove supruge, napraviti jedinstvenu galeriju koja bi imala kulturološki i turistički značaj.

- To bi bila izvanredna galerija na otvorenom. Suština bi trebalo da bude ostvarenje galerije u Suvom Potoku koja bi predstavljala jedinstvenu kulturnu ustanovu u Crnoj Gori. Da bi se projekat doveo u punu funkciju, trebalo bi, pored ostalog, riješiti pristupni put i neke druge elemente koji bi pomogli da se stvore uslovi za jednu galeriju veoma značajnu za Bar i Crnu Goru - istakao je Radović.

POSTUPAK

Marković je podsjetio da je u cilju zaštite Mijovih djela

vih radnih mjesta, proširenje putne infrastrukture, izradu parking prostora i još mnogo toga što jedan takav projekat zahtijeva i to svakako može da se počne planirati i razvijati samo uz podršku lokalnih vlasti i Opštine Bar - rekao je on.

Marković je istakao da je Mijo „svakako izuzetno važan umjetnik i čovjek koji je svojim radom na najbolji način promovisao suštinske vrijednosti prirode Crne Gore i njene ekologije i time zaslužuje potpunu brigu svih nas o njegovom djelu i radu“.

ZAŠTITA

za sada preduzeto kvalitetno obezbjeđenje objekta sa najsavremenijim alarmnim sistemom i postavljene su kamere koje interaktivno djeluju usklađeno sa sistemom senzora samog alarma.

- Pomenute aktivnosti je finansirala njegova porodica potpomognuta određenim aktivnostima Opštine Bar u pogledu otkupa njegovih radova, čime se stvorio budžet za navedene radnje. Postoje i još neke od aktivnosti koje je Opština preuzela na sebe u pogledu intervencija na kapiji i sl., ali nemam detalje tih dogovora i pojedinosti tako da ne mogu ovom prilikom dati preciznije odgovorekazao je Marković.

On smatra da Mijova zaostavština svakako zaslužuje široku i obimnu strategiju djelovanja i planiranja promocije njegovog rada, čime bi se uveliko rehabilitovali mnogi aspekti njegovog rada koji baštine najčistiji ekološki i prirodni potencijal iskazan jezikom moderne umjetnosti u Crnoj Gori. - Mijova kuća bi svakako trebalo da dobije i karakter legata njegovog djela, ali samo u nekim okvirima kolekcije koju taj prostor može da inhibira na pravi način. Ostala njegova djela bi trebalo određenim izlagačkim postavkama i projektima da se integrišu u neke važne kulturno muzejske prostore. Postupak pretvaranja Mijove kuće u svojevrstan muzej na otvorenom bi svakako bilo jedno od rješenja, ali koje bi zahtijevalo i formiranje nekih no-

Knjiga „Istorija crnogorskog naroda“ Dragoja Živkovića predstavljena na Cetinju

Djela Mija Mijuškovića, osim fizičke zaštite, trebaju i konzervatorsku i drugu zaštitu, jer se osim kamena i granita, radi i o plemenitim vrstama drveta koje često ne mogu adekvatno da opstaju dugo na otvorenom. Marković smatra da pojedine, ako ne i sve drvene skulpture, moramo posmatrati sa posebnim stepenom zaštite ukoliko se nalaze na otvorenom i taj nivo zaštite sada nema gotovo ni jedna njegova skulptura u drvetu.

- Takav obim zaštite trebalo bi imati jednu sveobuhvatnu stručnu analizu s inovativnim razvojnim platformama novih izlagačkih mogućnosti kada je u pitanju njegov rad i njegov značaj koji on može da ima za pojedina mjesta poput Pive koje više nema i koja više ne postoji na mapi Crne Goreistakao je Marković.

On je podsjetio da će zahvaljujući podršci Galerije ,,ForA“ iz Berlina i jednoj sjajnoj inicijativi i angažmanu MSUCG već krajem aprila podgorička publika, sa gostima iz regiona, imati priliku da vidi izuzetnu postavku oko 15 važnih Mijovih djela koja će pratiti i promociju njegove monografije.

- Tekstove iz opusa ,,In the Beginning there was Stone“ za ovu publikaciju o njegovom radu pisao je jedan od posebno važnih kustosa i teoretičara savremene umjetnosti u Njemačkoj, uvaženi dr Boris von Brauchitsch O svim pojedinostima i detaljima ove izložbe obavijestićemo vas blagovremeno i u narednom periodu - kazao je Marković. A. ĐOROJEVIĆ

Autor koji je utro put i ime crnogorskog naroda

PODGORICA - Knjiga „Istorija crnogorskog naroda: od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka“ istaknutog crnogorskog istoričara Dragoja Živkovića predstavljena je u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Ovo je prva promocija drugog izdanja knjige koje je objavila Matica crnogorska krajem prošle godine. Nakon tri i po decenije od premijernog objavljivanja prvog toma, ponovo je pred čitaocima knjiga koja je načinila preokret u tretiranju nacionalne istoriografije.

Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović je podsjetio da je profesor Živković objavio „Istoriju crnogorskog naroda“ 1989, u godini koja ima značajnu simboliku u savremenoj istoriji Crne Gore, „s obzirom na to da je u pokretu pod nazivom ‘Antibirokratska revolucija’ započeta djelatnost negacije svih dotadašnjih pokušaja

emancipacije crnogorskog nacionalnog bića“. - Gotovo sve društvene organizacije, uključujući i ustanove nauke i kulture podržale su takvu koncepciju, koja je, u osnovi, bila produkt društvene regresije u Crnoj Gori. Dovoljno je napomenuti da je prvo izdanje ove knjige 1989. godine finansirano od strane autorovih prijatelja. U takvom društvenom ambijentu rijetki su bili glasovi koji su se javno suprotstavljali tendencijama negacije samobitnosti i autohtonosti crnogorskog naroda, a jedan od tih usamljenih glasova, koji se snagom naučnog autoriteta suprotstavio takvom shvatanju crnogorske istorije, bio je profesor Živkovićrekao je Jovović.

On je dodao da djelo profesora Živkovića ima posebnu težinu i značenje, s obzirom na to da se na jedinstven, tj. integralan način interpretira istorija na crnogorskom prostoru, od najranijih vremena pa do savremenog doba.

Istoričar i autor predgovora knjige Božidar Šekularac kazao je da je ovo djelo poduhvat kojim je autor žrtvovao svoj lični i porodični život. Kako je istakao, Živković zaslužuje svako poštovanje, „jer je utro put i ime crnogorskog naroda, da se ne krije iza nekih drugih sintagmi“.

Prema riječima magistarke pomoćnih istorijskih nauka Vesne Vičević, neprocjenjiv je značaj istorijskog djela Živkovića.

- Ovo je omaž vrsnom istoričaru, velikom zaljubljeniku u Crnu Goru, borcu za uspostavljanje istinitih istorijskih činjenica o našoj prošlosti, i time, ojačavanju temelja opstojnosti i vječne trajnosti Crne Gore kojom je zadužio crnogorsku istoriografiju – kazala je Vičević.

Prisutnima se obratila i Angelina Živković, kćerka istaknutog crnogorskog naučnika, koja je dala svojevrstan uvid u proces rada na trotomnoj istoriji. R. K.

Glumac Slobodan Marunović izveo performans u SAD

PODGORICA - Performans ,,Dobro veče, Crna Goro“, u izvođenju glumca Slobodana Marunovića, održan je u Njujorku, u organizaciji Crnogorskog društva „13. jul“.

Na početku večeri, pred velikim brojem naših uglednih iseljenika-dijaspore, prisutnima su se obratili v.d. generalnog konzula Crne Gore Amer Cikotić i potpredsjednik Crnogorskog društva „13. jul“ Božidar Batko Šaranović U dvočasovnom programu Marunović se predstavio monolozima iz predstava ,,Potonja ura Njegoševa“, „Az Makarije“, „Balkanska carica“, a čuli su se stvaralaštvo i stihovi Petra Drugog Petrovića Njegoša, kralja Nikole, Slobodana Tomovića, Vita Nikolića, Avda Međedovića, Lesa Ivanovića, Jevrema Brkovića, Dušana Kostića, Ratka Vujoševića, Rista Ratkovića, Bobana Velimirovića i brojnih pjesnika iz Crne Gore.

„Dobro veče, Crna Goro“ u Njujorku

Sa izvođenja performansa Marunovića

Publika je sa pažnjom i izraženim emocijama tokom izvođenja programa pozdravljala Marunovićevo izvođenje dok su se na velikom platnu u intermecima mogli vidjeti kadrovi iz TV filmova Blagote Erakovića u kojima je Marunović tumačio likove Njegoša i Krsta Popovića

Program je završen izvođenjem Njegoševe pjesme ,,Noć skuplja vijeka“. Performans je održan u svečanoj dvorani - Long Island City (Renaissance Hall), u vlasništvu uglednog biznismena, patriote i donatora svih aktivnosti crnogorske zajednice u SAD Refka Radončića R. K.

„Bijeli golub“ iz kolekcije Muzeja i galerija Nikšić „Crkvinja“ iz kolekcije Muzeja i galerija Podgorice

Skulptura Mijuškovića iz kolekcije Zavičajnog muzeja u Baru

Sa promocije knjige na Cetinju

Od juče ujutro bukti veliki požar u pljevaljskom naselju

Vatrena stihija zahvatila ogromnu površinu u Čavnju

PLJEVLJA - U selu Čavanj od juče ujutro bukti veliki požar, a vjetar i dalje širi vatru. Tokom jučerašnjeg dana je, kako javlja PV portal, ogromna površina bila zahvaćena vatrenom stihijom. Pripadnici pljevaljske Službe zaštite i spašavanja satima su pokušavali da spasu kuće i pomoćne objekte od vatre. Predsjednik opštine Pljevlja

Dario Vraneš izašao je na lice mjesta. - Tokom dana sam obišao požare u regiji Krupica i Mataruškog polja i scene su nestvarne. Jasno je da je uzrok požara ljudski faktor. Istovremeno je na nekoliko lokacija u opštini buknuo požar - rekao je on, a prenosi PV portal. Vraneš je apelovao na građane da ne pale nepokošene livade.

- Požari su zahvatili ogromne površine. Samo u jednom reonu preko 500 hektara je u plamenu. Ljudstvo se iscrpljuje, stvaraju se veliki materijalni troškovi, požari ugrožavaju bezbjednost kuća - naveo je Vraneš. Da je situacija bila izuzetno ozbiljna poručuje i komandir Službe zaštite i spašavanja Pljevlja Bogdan Bojović

- Vjetar mijenja pravac tako da je požar teško kontrolisati. Jak dim otežava kretanje vatrogasaca, koji su od 11 sati na terenu. Tačno je da su ugroženi i porodični objekti - istakao je on.

I on je apelovao na sve da ne pale vatru na otvorenom i pozvao nadležne institucije da u slučaju paljenja vatre postupe u skladu sa zakonom. R.P.

POVODI: Uloga boraca Nikšićkog partizanskog odreda i njihovo surovo stradanje tokom pokušaja oslobađanja Kolašina u martu 1942. godine

PODGORICA – Povodom teksta ,,U četničkom obruču“ autora Slavenka Jovanovića, objavljenom u Pobjedi u neđelju 24. marta, u kojem je pisano o pokušaju oslobađanja Kolašina i pogibiji partizanskih boraca u martu 1942. godine, našoj redakciji obratio se Nikšićanin Zdravko Filipović - U Jovanovićevom tekstu piše da je u tim borbama učestvovao i Nikšićki partizanski odred, pa treba pomenuti i šest župskih partizanskih bombaša i jednog sa Bršna koji su tog 20. marta 1942. godine svi ranjeni, pa dotučeni metkom u čelo od strane četničkih vođa Ljuba Minića i Vula Vlahovića. To je, poslije bitke na Glasincu (18-21. oktobar 1914) kada su u jednom danu poginula 34 Župljana, najveća tragedija župskih boraca – rekao je Filipović za Pobjedu.

DA SE NE ZABORAVI...

Da bi detaljno dočarao ulogu hrabrih Župljana i brutalnost njihovog stradanja, Zdravko Filipović nam je dostavio svoju priču ,,Župa da ne zaboravi“ iz knjige ,,Intervjui“. U nastavku tekst objavljujemo integralno.

- Bilo je u istoriji Nikšićke Župe mnogo nesreća i pogibija, mnogo tužnih događaja. Vodili su Župljani puno oslobodilačkih ratova i to u vrlo teškim uslovima i jako podijeljenom društvu. Prošli su borbe sa Turcima, Austrougarima, četnicima, Italijanima... Preživjeli su Župljani bjelaše, zelenaše, četnike, glad, sušu i nemaštinu. Kako je napisao dr Novak Adžić, u Župi je bilo oko 600 pušaka u vrijeme Komitskog pokreta. Mnogi Župljani su učesnici Božićnog ustanka, svjedoci stradanja Franja Ferjančića, a najpoznatiji župski komiti bili su: Dragiša Bojović, Radojica Vojinović, Jagoš Mušikić, Marojevići, braća Mićkovići i drugi.

Na Poljicama kod Nikšića, Nikšićki udarni bataljon dobija hitnu naredbu: brzim maršom u toku noći krenuti u borbu za oslobođenje Kolašina koji su bili zaposjeli italijan-

Župljani - borci bez mane i straha

ski okupatori, četnici Pavla Đurišića i domaći izdajnici. U dobrovoljce bombaše iz odreda javljaju se sljedeći borci Župljani:

Filipović (Petra) Milan – Miśa, rođen 1922.g. u selu Bastaji Bezmarević (Pavla) Milivoje, rođen 1910.g. u selu Kuta Miletić (Radomira) Obrad, rođen 1920.g. u Starom Selu Tomić (Radoja) Sava, rođen 1924.g. u selu Kuta Džoganović (Vidaka) Milovan, rođen 1921.g. u selu Kuta Šundić (Rista) Đorđije, rođen 1923.g. u Vasiljevićima Sa šestoricom župskih bombaša učestvuje i Mirjačić (Nikole) Milovan, rođ.1920.g. na Bršnu.

SEDAM BOMBAŠA

U ranim jutarnjim satima otpočeo je napad na grad Kolašin i jako italijansko – četničko utvrđenje. Sedam bombaša je bilo vrlo blizu do neprijateljskih bunkera. Bacali su bombe ,,kragujevke“ na bunkere i utvrđenja. Vođena je teška i neravnopravna borba. Kada je rukovodstvo Nikšićkog odreda procijenilo da je borba protiv ukopanih u bunkerima neprijateljskih vojnika i italijanske artiljerije dalje vrlo rizična, poslato je preko kurira naređenje za odstupanje i hitno povlačenje. Do sedmorice bombaša naređenje o povlačenju nije stiglo, zašto to ni-

OAutor priče o stradanju župskih bombaša Zdravko Puniše (Muja) Filipović rođen je 1953. godine u selu Bastaji – Župa Nikšićka. Osnovnu školu završio je u Župi, srednju tehničku u Nikšiću, a studije metalurgije kao stipendista Željezare Nikšić u Skoplju 1980. godine. Radio je u Željezari kao upravnik pogona, šef metalurškog laboratorijuma, direktor sektora kvaliteta.

Penzionisan je 2012. godine.

Do sada je napisao i izdao knjige: ,,Tuge i radosti na stazama života“, ,,Intervjui kuku lele, majko“, ,,Župski Don Žuan“, ,,Fićo i alija“, ,,Zanzibarske drame i događaji“, ,,Jado“, ,,Alija u ulici Ratka Mladića“ i ,,Župljani na onom svijetu“. Napisao je pjesme za 13 guslarskih CD-ova. Član je guslarskog društva ,,Drama“ iz Podgorice i član

ko nikada nije saznao i oni su i dalje vodili borbu bacajući bombe, ne ostavljajući ni onu posljednju za svoj život. Sakupilo se ovih sedam hrabrih momaka pod jedno veliko drvo, a onda je nebo zaparala neprijateljska granata i svih sedam bombaša razbaca-

lo i poranjavalo. Neki od boraca nema stomaka, ruku, nogu, krvave glave, nagorjela tijela... Nijedan od njih nema bombu da pod sebe baci, čuli su se samo jauci, pozivanje u pomoć i riječi: vode, vode, vode... Kada se borba potpuno utišala, četnici po svom starom ,,ratničkom“ običaju kreću u pretragu terena. Pretragu vodi četnički komandant zamjenik Pavla Đurišića, mještanin pukovnik Ljubo Minić i njegov šura Vule Vlahović. Ova dvojica mještana, zlikovaca i izdajnika bili su poznati po tome što su zarobili 12 mladih momaka iz sela oko Kolašina i sve ih javno strijeljali, tako je tu bilo njihovih rođaka, kumova i komšija.

U dobrovoljce bombaše iz odreda javili su se sljedeći borci Župljani: Filipović (Petra) Milan – Miśa, rođen 1922. g. u selu Bastaji, Bezmarević (Pavla) Milivoje, rođen 1910. g. u selu Kuta, Miletić (Radomira) Obrad, rođen 1920. g. u Starom Selu, Tomić (Radoja) Sava, rođen 1924. g. u selu Kuta, Džoganović (Vidaka) Milovan, rođen 1921. g. u selu Kuta i Šundić (Rista) Đorđije, rođen 1923. g. u Vasiljevićima. Sa šestoricom župskih bombaša učestvovao je i Mirjačić (Nikole) Milovan, rođ. 1920. g. na Bršnu

Ranjene župske bombaše Minić i Vlahović brzo i lako su pronašli i onako ranjene i okrvavljene počeli provocirati: ,,Evo ti hladne vode, partizansko kuče, vidi na što ličite, ni rođena majka vas ne bi poznala, neće se od vas imati šta zalelekati“. Ranjeni župski bombaši im nijesu ostajali dužni nego onako, bez djelova tijela, su im odgovarali: ,,Vlahoviću, četnička pijana mulo, izdajniče, prodana dušu, osramotio si Crnu Goru, Veljka Vlahovića i Španiju“. Svih sedam bombaša je likvidirano metkom u čelo i ,,ovjerom“ metkom u ranjeno tijelo. Potvrdu svega ovoga je dao mještanin Ćiro Kovijanić koji je u toku noći sahranio neka mrtva tijela. Moga strica Milana (Miśu) Filipovića ponio je na leđa i sahranio ga u selu Vrela. Neka tijela mrtvih bombaša su ubrzo dopremljena u Župu i sahranjena uz najveće počasti, a neka su vraćena tek poslije dvije godine, prateći one Njegoševe stihove: ,,Đe je zrno klicu zametnulo, tu neka i plodom počine“. Osim ovog teksta, Filipović je napisao i epsku guslarsku pjesmu o tom događaju i snimljen je CD. - I na kraju, poruka Župljanima koji su u roku od 15 minuta izgubili šest mladića u cvijetu mladosti: Može se praštati, ali se nikada ne smije zaboraviti –zaključio je Zdravko Filipović. Priredila: R.USkOkOVIć-IVANOVIć

Grupa boraca Nikšićkog partizanskog odreda

Znaci.org

Izvršnog odbora Udruženja guslara Crne Gore. Autor je porodičnog stabla sela Bastaji u Župi.

Uzrok požara ljudski faktor

OD SADNICE DO BOCE: Pobjeda u posjeti Tahiru Mustafiću i Božidaru Šaltiću, maslinarima iz Sustaša, kod Bara

Maslinu treba orezati tako da ptica kroz nju može da proleti

Za dobar rod i pravilan rast masline jedna od najvažnijih stavki je rezidba ili, kako to kažu u Sustašu, selu koje obiluje maslinjacima – krašćenje. Maslina plodove daruje polovinom oktobra ili početkom novembra. Tada počinje berba. Danas ima desetine savremenih mlinova, ali i dalje se u ovom kraju praktikuje i mljevenje „pod kamenom“, kako se to nekada isključivo radilo

BAR - Svako stablo masline nosi jedinstvenu priču o strpljenju i mudrosti, starim običajima i savremenim tehnologijama, susretu tradicionalnog i modernog. Tako je i u barskim maslinjacima, čemu svjedoče sagovornici Pobjede koji proizvode maslinovo ulje za svoje potrebe, ali i za tržište.

- Obilan rod i kvalitetno ulje traže veliki trud i rad tokom cijele godine, ali i naklonjenost vremenskih prilika – kazao je u izjavi za Pobjedu poljoprivrednik i penzioner Tahir Mustafić iz Bara.

Maslinarstvo je u porodici Mustafić stvar tradicije, a Tahir već pola vijeka održava maslinjak i proizvodi ulje u prigradskom naselju Sustaš.

- Kada zemlja primi maslinu, treba joj dvije godine da formira krošnju, uz obaveznu godišnju rezidbu suvih grančica i đubrenje radi održavanja. Za žuticu, autohtonu vrstu masline, najviše rasprostranjenu u Baru i Ulcinju, potrebno je pet–šest godina da bi se dobio prvi rod – priča Mustafić.

Rezidba

Za dobar rod i pravilan rast masline jedna od najvažnijih stavki je rezidba ili, kako to kažu u Sustašu, selu koje obiluje maslinjacima – krašćenje.

- Krasti se svake treće godine, dok se suve grane maslina mogu skidati jednom godišnje – pojašnjava barski maslinar Božidar Šaltić.

Mlinari

Rijetko koji maslinar ima svoj mlin, a oni koji su ih kupili iznajmljuju ih drugima. Cijena mlina kreće se od 40.000 do 100.000 eura, zavisi od kapaciteta mašine. Naravno, neophodan je prostor, maslinari ga zovu pogon, u koji treba smjestiti mašinu za mljevenje maslina. Uz to, potrebne su i inoksne bačve – bazeni u kojima se skladišti ulje. Osim cijene mlina i prateće opreme, većina maslinara se ne odlučuje za kupovinu ove mašine iz

Naglašava da se masline mogu rezati sve dok stablo ne dođe u proces gutacije (ispuštanje vode iz biljaka).

Masline su nekada održavali sjekirom i kosijerom, dok je sada popularnija, ali i lakša, upotreba motornih i teleskopskih testera.

Postoji narodna izreka da maslinu treba orezati tako da ptica u letu može proletjeti kroz nju bez zastajanja. Sa izrekom su saglasna oba naša sagovornika.

Mustafić kaže da je maslinu potrebno potpuno otvoriti i raširiti kako bi grane rasle.

- Mora se orezati tako da svjetlost potpuno „uđe“ i čitavu je obasja. Naravno, trebalo bi

razloga što u Crnoj Gori nema servisera. U slučaju kvara za popravku treba angažovati ovlašćene majstore van zemlje. Vlasnici mlinova dogovaraju se sa maslinarima o načinu plaćanja.

Od 100 kilograma maslina mljevenjem se dobija od 12 do 15 litara ulja. Ako je dogovor da maslinar mljevenje plati uljem, na svakih 100 kilograma maslina „mlinaru“ idu dva litra. U drugoj varijanti ovu količinu samljevenih maslina plaća 20 eura. Prinosi maslina, ali i cijene usluge variraju iz godine u godinu.

ukloniti sve suve grančice, jer ako ostanu mogu „upiti“ sav život masline – kazao je Mustafić.

Napominje da postoji vidna razlika između maslina koje se održavaju i onih koje su prepuštene sebi.

- Masline koje se kraste podmlađuju se i dobijaju lijepu tamnozelenu boju, u suprotnom list će biti svijetlozelene boje –priča Mustafić.

za štita od insekata

Da se sačuvaju ljepota i plodnost nije dovoljno samo krašćenje, jer je maslina na udaru raznih insekata - moljac, mušica, štitaste uši. Zbog toga je neophodna i primjena prepa-

rata za prskanje kako stablo ne bi ostalo bez ploda.

- Ako se maslinar odluči za primjenu preparata za zaštitu bilja, prvo prskanje bi trebalo da bude početkom oktobra, a drugo početkom marta – savjetuje Šaltić.

Mustafićevo iskustvo, s druge strane je, da maslinu treba prskati početkom jula i avgusta. - Upravo zbog napada mušica, najbolje je prskati maslinu u julu i avgustu, jer berba počinje polovinom oktobra – kaže on. Tvrdi i da je najefikasnija metoda bila kada su masline u barskoj opštini i uopšte na Primorju prskane iz aviona, ali ta metoda, iako jeste bila dobro rješenje, nažalost, ugrožavala

Tajna u zemlji i kamenu

Za one koji planiraju da podignu maslinjak, Tahir Mustafić pojašnjava kako izgleda put od sadnje do ulja u boci. - Prije svega najbitnija je provjera plodnosti zemljišta, odnosno da se utvrdi da li podloga odgovara maslini, koja traži suvo tlo, jer previše vode može nanijeti štetu njenom korijenu – priča Mustafić. Nakon analize zemljišta slijedi teži dio - iskopavanje rupa.

- Trebalo bi da bude široka metar, a duboka 80 centimetara. Kada se iskopa, postavlja se ploča

je pčele. Zbog toga ovakav način zaštite maslinjaka odavno se ne primjenjuje. Maslina darove poklanja polovinom oktobra ili početkom novembra. Tada počinje berba. Šaltić objašnjava da se beru na dva načina - ručno ili mašinski. - U starom Rimu, bogovi su se posluživali maslinama s grana, dok su robovi sakupljali one sa zemlje – kaže on i dodaje da su se nekada i u barskim maslinjacima plodovi sakupljali tek kada padnu na zemlju. Vremenom se, priča Šaltić, taj način mijenjao i sada i barski maslinari plod beru dok je još na drvetu. Postoje, kaže, različite sprave za trešenje maslina. bRanje ili sakupljanje

Maslinari koriste mreže za sakupljanje plodova. One se postavljaju ispod masline, bilo da se plod bere ili stablo trese. Neki čekaju i da masline same padnu, što je tradicionalna

(kamen), a preko ploče maslina – objašnjava naš sagovornik. Uloga ploče je, kako kaže, da spriječi korijen masline da ide u dubinu, već ga usmjerava u širinu. To dovodi do boljeg vezivanja za tlo, ali olakšava i prehranu masline u sklopu agrotehničkih mjera koje se primjenjuju, poput đubrenja. Upravo je dodavanje đubriva tokom sadnje finiš posla prije nego se zasađena maslina zagrne zemljom tako da bude ravna sa površinom tla. Maslina je tada spremna da raste.

metoda, koja se u savremenom maslinarstvu smatra neodgovarajućom. Nauka kaže da se maslina mora ubrati. Kada plod padne na zemlju počinje proces oksidacije koji ne daje ulje odgovarajućeg kvaliteta i prihvatljivog nivoa kiselina.

Dvojica barskih maslinara, međutim, nijesu pristalice ni tradicionalnog, niti modernog branja maslina. Oni kombinuju obje varijante. - U početku sezone ih tresem, dok kasnije, ako ima vjetra, sakupljam - kaže Šaltić, što praktikuje i Mustafić.

Maslinovo ulje je najdragocjeniji proizvod masline, pa je krajnje odredište ploda nakon berbe mlin - i to, ako je moguće u razmaku od 24 do najkasnije 48 sati, otkada je ubran. Najbolje ih je transportovati u gajbama ili prozračnim vrećama. Naši maslinari prate kompletan proces mljevenja maslina da bi bili sigurni da je sve prošlo kako treba.

Danas ima desetine savremenih mlinova, ali i dalje se praktikuje mljevenje „pod kamenom“, kako se to nekada isključivo radilo. Ipak, maslinari češće pribjegavaju modernim metodama, jer mljevenje „pod kamenom“, kako kažu, izaziva kisjelost koju izbacuje košpica iz masline.

Ulje se skladišti u inoksne bačve, u tamnoj prostoriji. Iz njih ide u boce, iz boce na trpezu, kao dodatak jelima, lijek, ali i kao važan sastojak za kozmetičke proizvode...

Ključna pr eporuka svakog maslinara ljubiteljima maslinovog ulja je – da izbjegavaju takozvano duboko prženje u ovom ulju, jer ono na taj način sagorijeva i gubi svojstva. M. kašĆelan

MASLINARSKA TRADICIJA: Tahir Mustafić na imanju

D. Mustafić

PLODOVE: Božidar Šaltić sa uljem od lanjske berbe

D. Mustafić

Nova turistička ponuda u cetinjskom selu Građani

Kulinarsko putovanje kroz crnogorske nahije

,,Crnogorska kužina“ je autentični projekat koji počiva na temeljima bogate kulturne baštine, koja je sažeta u četiri crnogorske nahije - Katunskoj, Riječkoj, Crmničkoj i Lješanskoj. Porodična kuća Petrovića, stara više od 500 godina, od početka ove godine je epicentar oživljavanja starih recepata i običaja koji sežu unazad više od šest decenija

CETINJE - U selu Građani, Branislav Petrović i njegova supruga Svetlana grade most između prošlosti i sadašnjosti kroz promociju autentičnih crnogorskih specijaliteta. Njihova inicijativa, koja je nazvana ,,Crnogorska kužina“, ne samo da obećava putnicima strancima jedinstveno gastro iskustvo, već predstavlja posvećenost očuvanju nasljeđa i tradicije starih crnogorskih predaka.

Ovaj autentični projekat počiva na temeljima bogate kulturne baštine, koja je sažeta u četiri crnogorske nahije - Katunskoj, Riječkoj, Crmničkoj i Lješanskoj. Porodična kuća Petrovića, stara više od 500 godina, od početka ove godine je epicentar oživljavanja starih recepata i običaja koji sežu unazad više od šest decenija.

Pečat tradicije

Svaki detalj ovog projekta nosi pečat tradicije. Od stola, na kome se nalaze bogata jela karakteristična za svaku nahiju, do svježih sastojaka prikupljenih s lokalnih njiva. ,,Crnogorska kužina“ obećava autentično gastronomsko iskustvo koje se rijetko nalazi u današnjem svijetu brze hrane.

Posvećenost porodice Petrović nije ograničena samo na pripremu jela. Njihova želja da ožive stari način života, zajedničke obroke za trpezom, predstavlja priliku za putnike da se povežu s duhom crnogorske prošlosti.

Osim izvrsne hrane, Petrovići nude i gostoprimstvo koje ostavlja trajan utisak na posjetioce. Njihova posvećenost detaljima i autentičnost stvaraju okruženje koje putnici cijene, ostajući često satima, nakon obroka, kako bi uživali u prirodi i ambijentu koji, kako ističu, samo Crna Gora može ponuditi.

Branislav i Svetlana Petrović najavljuju od 1. maja otvaranja seoskog gazdinstva ,,Crnogorska kužina“ koje će turistima, prolaznicima i organizovanim grupama nuditi specijalitete iz Stare Crne Gore. Njihove ponude će biti primamljivih cijena za dnevni meni - koji će predstavljati jednu od nahija.

Branislav naglašava da je porodična kuća stara oko 500 godina i on je sam od 2008. godine obnavlja. Vratio se korijenima svojih roditelja i đe-

dova, što mu je bila želja već 16 godina. Sa suprugom želi da sačuva nasljeđe i recepte crnogorskih predaka koji su stari više od 60 godina. - Vraćamo recepte Stare Crne Gore koje je moja supruga naučila. Prve recepte koje smo obradili bili su za Cucku trpezu (Katunska nahija) gdje se hrana iznosila na specijalno napravljenom stolu (trpezi). To je bila ,,najjača“ trpeza u Staroj Crnoj Gori. Sto, koji je bio karakterističan za Katunsku nahiju, bio je dimenzija metar sa 60 centimetara i na njemu se stavljala velika količina spremljene hrane,

pretežno meso - jagnjetina i mlada bikovina, dok je u zimskom periodu preovladavala kastradina. Uz to se dodavala krtola, raštan i bijelo zelje uz ražani hljeb. Obroci su morali biti obilni i dosta hranljivi da bi ,,pokrili“ sve dnevne aktivnosti, jer je poznato da su tada Crnogorci dosta radili na poljima i oko stoke - kazao je Petrović, dodajući da je specijalitet bio i divlji luk - sremuš. Ono što nijesu imali je vino koje su kupovali na pazarima, kao i maslinovo ulje.

- Domaćin bi išao u njivu u ranim jutarnjim časovima sa spremljenim brašnjeni -

kom, a glavno jelo bi se spremalo uveče kada bi se radovi završili i cijela porodica sjela za sto. Od hljeba, preovladavali su ražani i kukuruzni. Od mesa, svinjetine nije bilo - kaže Petrović.

On naglašava da su u istočno-katunskoj nahiji - Zagrada, Bandići, Komani i Zagarač, imali pazare na Rijeci Crnojevića i na Cetinju gdje su mogli da trampe hranu pa im je trpeza bila malo bogatija i kvalitetnija.

Petrović dalje navodi da su proučavali i recept za Riječku deliciju, koja je bila bogata ribljim specijalitetima, uključujući i bakalar, koji je bio prilično skup. Stoga su tokom cijele godine prikupljali i trampili svoje proizvode kako bi nabavili bakalar, čuvajući ga u raži. Imali su dosta suve ribe - krapa, skobalja, pastrmke, ukljeve, a na pazarima su nabavljali bakalar i razne druge mrsne proizvode - kastradinu, junetinu...

- Iako je siromašna kuća bila, imala je dobre delicije. Tu su bila dobra vina - kaže Petrović.

Za svaki dan su spremali jela od skakavice, ukljeve, suvog krapa, brodete uz dodatke svježeg povrća. - Uz pripremu glavnih jela, bilo je i domaćih kolača, uglavnom patišpanja i ruštula, tradicionalnih recepata koje su preuzeli od primoraca Paštrovića. Zbog toga smo razvili 12 recepata za Riječku deliciju. Nakon toga, krenuli smo u pripremu Crmničke trpeze, koju smatram najbogatijom u tadašnjoj Staroj Crnoj Gori. Crmničani su prvi odlazili u inostranstvo radi zarađivanja u rudnicima i drugim industrijskim sektorima, te su novac slali svojim porodicama. Što se tiče Crmničke trpeze, ona je zahtijevala prisustvo barem dvije vrste supe ili čorbe. Koristili su isključivo domaće meso - jagnjetinu, teletinu, jaretinu, a uz to su imali bogatstvo

domaćeg povrća - istakao je Petrović.

crmnica

na jbogatija

Trpeza Crmničke nahije obilovala je povrćem jer su visoke temperature ljeti otežavale čuvanje svježeg mesa. Bogatija verzija trpeze se pripremala zimi, kada je bilo dostupno suvo meso.

- U Crmnici je bilo i meda i skorupa, a od kolača spremali su patišpanj - poručuje Petrović.

Za Lješansku trpezu kaže da je slična Katunskoj, ali pošto su imali mlađu stoku, tu bi se pretežno spremala mlada jaretina, jagnjetina... Oni su imali za prodaju duvan koji su trampili za druge proizvode. Domaćica Svetlana, koja je prije 20 godina došla iz Vrbasa, a čiji su korijeni iz Nikšića, kaže da joj je zadovoljstvo da obnovi stare crnogorske recepte.

- Ljubav prema Crnoj Gori me je dovela prvo na Njeguše, pa kasnije u Građane, kada sam se udala za Branislava. Oduvijek sam radila u ugostiteljstvu, kao kuvar i uz crnogorska tradicionalna jela sam kombinovala dosta začina koje sam koristila u Vojvodini - kazala je Svetlana, koja naglašava da su začini koje koristi uglavnom prirodni i sastoje se od svježeg povrća - celera, paškanata, mrkve, crvene paprike... - Putnici dođu, svrate i oduševe se mojim jelima. Ovo što ovdje probaju nema nigdje. Uglavnom im kažemo da plate onoliko koliko misle da treba. Poslije ručka, pošto im se posebno svidi ambijent i priroda, ostanu da odmore i po četiri sata - kaže Svetlana. U njenoj kužini, kako najavljuje, svakodnevno će od 1. maja biti dnevni jelovnik sa crnogorskim tradicionalnim jelima iz pojedinih nahija. - Dobijala sam dosta pohvala od kolega koji su mi govorili da sam usavršila spremanje crnogorskih tradicionalnih jela - kazala je Svetlana. Ovaj projekat nije samo još jedna turistička atrakcija, već svjetionik koji osvjetljava put ka očuvanju kulturne baštine i tradicije kroz gastronomiju. ,,Crnogorska kužina“ obećava da će biti ne samo destinacija za putnike željne autentičnog iskustva, već i mjesto gdje se prošlost srijeće s budućnošću, oživljavajući duh i ukuse starih vremena. n. Kovačević

Kuća Petrovića stara pola vijeka u selu Građani

Branislav Petrović stručnjak za jela ispod sača

Svetlana Petrović

Cucka trpeza

Raštan, crnogorski specijalitet

Riječka delicija

Patišpanj

Budućnost Voli večeras (19.30 h) dočekuje Partizan u odlučujućem meču za drugo mjesto pred plej-of ABA lige

Trenutak istine za „plave“

PODGORICA – Trenutak istine je došao za košarkaše Budućnost Volija – navijači „plavih“, ljubitelji košarke u Crnoj Gori i regionu će dobiti odgovor da li je podgorički tim spreman i kadar da napravi iskorak i iza sebe ostave evroligaša sa višestruko većim budžetom, sa kvalitetnijim i iskusnijim timom, koji vodi najtrofejniji evropski trener Željko Obradović

Igre u drugoj polovini regionalnog takmičenja daju dovoljno razloga za optimizam, posebno što Partizan ne djeluje nepobjedivo ove sezone, naprotiv. Ali, „crno-bijeli“ znaju da igraju ovakve mečeve, pa će Budućnosti trebati maksimum svih igrača, ali i doza sreće, da bi na pleća položili aktuelnog šampiona.

Zahvaljujući seriji od 10 pobjeda u drugoj polovini ligaškog dijela, najdužoj koju je imao bilo koji tim u ABA ligi ove sezone, koju su prekinuli u prošlom kolu porazom u Železniku od FMP-a, Budućnost je došla u sitiaciju da u posljednja dva meča u „Morači“ rješava sudbinu oko drugog mjesta pred plej-of regionalne lige. To se prije svega odnosi na večerašnji duel sa Partizanom (od 19.30 sati), koji će, vjerovatno, i odlučiti ko će imati prednost domaćeg terena u eventualnom polufinalu između istih rivala.

Pred ovaj duel, oba tima su izjednačena na tabeli, sa po 18 pobjeda i šest poraza. S obzirom na to da je dobio prvi duel na svom terenu sa 96:83, Partizanu je dovoljna bilo koja pobjeda u „Morači“ da bi kolo prije kraja osigurao drugo mjesto. Budućnosti, sa druge strane, trebaju obje pobjede, računajući i onu u posljednjem kolu protiv SC Derbija, osim ako tim Andreja Žakelja ne napravi podvig pa deklasira Partizan sa 14 i više poena, čime bi „plavi“ obezbijedili drugu startnu poziciju, bez obzira na rezulate posljednjeg kola.

KONCENTRACIJA

I ENERGIJA

Andrej Žakelj na raspolaganju ima 13 igrača, računajući i oporavljenog Brendona Pola (imao je problema sa mišićem), od kojih će jedan biti prekobrojan, pošto je sezona završena za Vladimira Mihailovića (operisao je vratni diskus) i Andriju Grbovića (mononukleoza).

- Očekujem da momci pokažu svoj maksimum, to treba da bude glavni pristup ovoj utakmici. Da imaju koncentraciju i energiju, uz te elemente mislim da imamo šanse – rekao je Žakelj.

Između meča protiv FMP-a i Partizana, Budućnost je imala

ABA LIGA/DRAGANA STJEPANOVIĆ

BUDUĆNOST VOLI:

Da navijanje bude fer, sportsko i korektno

Košarkaški klub Budućnost Voli je pozvao ,,sve navijače, koji vjerno bodre klub, da u meču sa Partizanom ne

desetak dana pauze bez mečeva. Partizan je, sa druge strane, tri dana kasnije u odnosu na Budućnost odigrao meč u ABA ligi (pobijedio u Podgorici protiv SC Derbija), a u četvrtak je imao i meč u Evroligi, koji je nespretno izgubio na svom terenu od Olimpijakosa, nakon vođstva od 14 poena, i dodatno ugrozio šanse za plasman u plej-in najjačeg evropskog klupskog takmičenja. - Imali smo vremena da se spremimo taktički, ali prije taktike su bitniji drugi elementi. Ako u tome budemo dobri, možemo da igramo protiv Partizana koji će isto biti na nivou, pošto je i njima vrlo bitna utakmica. Ali, mi više brinemo o sebi, i siguran sam da ćemo uz pomoć vjernih navijača pokazati pravo lice – dodao je slovenački stručnjak, koji je već dva puta u karijeri pobijedio Partizan, oba puta kao trener SC Derbija, prošle sezone u četvrtfinalu plej-ofa, i u finalu ovosezonskog Superkupa.

bude vrijeđanja gostujuće ekipe i njihovih porodica“.

„Molimo vas da navijanje bude fer, sportsko i korektno

jer samo takvim navijanjem dajete vjetar u leđa našim igračima i ekipi“, saopšteno je iz podgoričkog kluba. Kapije SC „Morača“ biće otvorene od 17.30 sati. „Klub moli sve navijače da dođu što ranije na utakmicu kako bi se izbjegle gužve na ulazima zbog detaljnih provjera prilikom ulaska, dok će

kapije biti zatvorene na 20 minuta prije početka. U dvoranu je strogo zabranjeno unošenje sitnih predmeta, upaljača, ambalaže, pića i pirotehnike. Takođe, molimo vas da poštujete numeraciju sjedišta zbog izbjegavanja gužvi na sektorima“, navodi se u saopštenju Budućnost Volija.

Protiv Žocovog Partizana skor 1-7

Budućnost je u posljednjih 16 utakmica sa Partizanom dobila šest i izgubila 10 puta. Ako bi se to podijelo na dva perioda od po osam mečeva, u prvom, od sezone 2017/18 do 2020/21, Podgoričani su upisali pet pobjeda i tri poraza, dok su u prethodne tri sezone zabilježili samo jednu

pobjedu i sedam poraza. Slučajno ili ne, u prethodne tri sezone je na klupi Partizana Željko Obradović, ali je i budžet „crno-bijelih“ rastao iz godine u godinu, pa je sada nekoliko puta veći od podgoričkog. Budućnost je jedini trijumf u drugoj eri Obradovića na klupi Partizana ostvarila 15. maja 2022. godine, kada je u „Morači“, u drugom meču polufinala plej-ofa, trojku za pobjedu pogodio Vladimir Micov, za 72:71, na 3,9 sekundi prije kraja meča. Zanimljivo je bilo i prošle sezone u ligaškom dijelu, kada je Partizan slavio u

Obradović: Znamo da igramo u pravoj košarkaškoj atmosferi

Željko Obradović, trener Partizana, istakao je da je utakmica važna za oba tima.

- Pobjednik osigurava drugu poziciju. Probali smo ova dva dana da se spremimo. Znamo da igramo u pravoj košarkaškoj atmosferi, protiv veoma dobrog tima. Na nama je da probamo da odigramo najbolju moguću utakmicu – rekao je Obradović.

Balša Koprivica, centar „crno-bijelih“ dodaje da je ovo „definitivno najbitnija utakmica ove sezone u ABA ligi“.

- Budućnost nije imala meč desetak dana, vjerujem da su imali priliku da se dobro pripreme za nas, mi imamo nekoliko dana da se pripremimo. Očekujemo dobru atmosferu.

10-9

vodi Budućnost u pobjedama protiv Partizana kada su mečevi u „Morači“ u pitanju, dok je ukupan skor u ABA ligi u korist Partizana (27-14)

„Morači“ 83:82, na trećem debiju Petra Mijovića na klupi „plavih“. Erik Grin je na tri sekunde prije kraja postigao trojku i dodatno bacanje za 82:82, nakon čega je Tre Bel-Hejns napravio naivan faul na centru nad Kevinom Panterom, koji je 2,6 sekundi prije kraja pogodio jedno slobodno bacanje (drugo) i donio pobjedu gostima.

„MORAČA“ ĆE BITI PUNA Da bi pobijedila, Budućnost će morati da svede Partizan, koji će biti jači za Zeka Ledeja u odnosu na prethodnih pet utkamica (vratio se iz Amerike, gdje je bio zbog smrti oca), ispod dosadašnjeg prosjeka u dosta elemenata. „Crno-bijeli“, naime, imaju bolji napad (92,5 – 84,6 poena po meču), primaju nešto manje poena po utakmici (75,4 – 76,4), imaju bolji skok (31,5 – 30,9), pa i ofanzivni (8,5 – 8,1), imaju bolji šut za dva (61,3 – 59,2 odsto) i tri poena (38,9 – 34,8 odsto), a bolje izvode slobodna bacanja (80,8 – 74,4 odsto). Partizan prosječno ima više asistencija (20,2 – 17,6), ukradenih lopti (7,9 – 7), te manje izgubljenih (11 – 11,9), i ukupno bolji prosječni timski indeks (112,6 – 89,9)

- Očekujem tešku i borbenu utakmicu. Igramo protiv jednog od boljih timova u Evroligi, doći će ovdje sa svojom brzom i napadačkom igrom. Mi moramo da odgovorimo na sve to tokom svih 40 minuta. Oni

su sjajan napadački tim, mogu da pogađaju iz svih pozicija, uvijek su tako igrali. Znamo kakve igrače imaju, način na koji igraju, i moramo od početka da igramo timsku odbranu i da dobro trčimo. Ako uspijemo u tome, imamo velike šanse da pobijedimo – kaže plej Budućnosti Jogi Ferel, koji je bio najefikasniji u podgoričkom timu u porazu od Partizana u Beogradu sa 17 poena (po 4-3 za dva i tri poena, 2-2 sa linije bacanja), uz šest asistencija, dva skoka i ukradenom loptom. I pored skupih cijena ulaznica (25 i 30 eura), očekuje se da „Morača“ večeras bude puna u pokušaju Budućnosti da sruši još jednog „vječitog rivala“, nakon što je 5. februara deklasirala Crvenu zvezdu (84:62). - Očekujem jaku podršku od naših navijača, kao što to uvijek rade, to smo osjetili na dosta utakmica ove sezone. Znamo što možemo da očekujemo od naših navijača i trebalo bi da bude prilično zabavna utakmica – dodao je Ferel. S. JONČIĆ

Jogi Ferel na meču sa Partizanom u Beogradu

NOVI MARKET

Mornar Barsko zlato u uzbudljivom meču pobijedio

U

Veders sačuvao nadu u opstanak

BAR – Znatno teže nego što je izgledalo nakon prvog poluvremena, košarkaši Mornara Barsko zlato savladali su u „Topolici“ ekipu Borca 80:78, u pretposljednjem kolu ligaškog dijela ABA lige. Pobjedonosne poene za šestu pobjedu postigao je Markus Veders sa linije bacanja, na 2,2 sekunde do kraja.

Pobjeda protiv Čačana, međutim, nije donijela Baranima željeni epilog nakon ovog kola jer je Krka neočekivano lako kod kuće pobijedila Cedevita Olimpiju 92:78, pa Mornar i dalje ima samo pobjedu više od Krke.

Odluka o tome ko će biti posljednji nakon ligaškog dijela, a ko će biti pretposljednji, pašće u posljednjem kolu, u kojem Mornar gostuje FMP-u, dok Krka u Čačku igra protiv Borca. Za Mornar je neophodno da na kraju ima pobjedu više jer je Krka bolja međusobno, a Mornar bi u tom slučaju vjerovatno izborio opstanak bez igranja baraža, bilo da ostane trenutni sistem takmičenja (ako finalista ABA2 lige bude iz Srbije baraž bi igrao najslabije plasirani tim ABA lige), bilo da liga bude proširena na 16 timova (tada pretposljednji ostaje u ligi)... Predvođen Aleksom Gavrilovićem (10 poena u prvoj četvrtini), Mornar je imao per-

fektan start meča, serijom 10:0 je poveo 17:7 nakon tri minuta i 43 sekunde, tokom kojih je pogodio svih šest šuteva iz igre (po 3-3 za dva i tri poena), imao je pet asistencija, dva skoka i ukradenu loptu. Međutim, nakon toga je uslijedila serija promašaja Barana, sedam uzastopnih iz igre, što je Borac za manje od dva minuta iskoristio da smanji na posjed zaostatka

SBbet Prva liga za rukometašice (17. kolo)

(17:15), a dva minuta kasnije su gosti prvi put poveli (21:20). Ipak, koševima Uroša Lukovića i Markusa Luisa uz zvuk sirene Barani su na kraju prvog kvartala ponovo vodili (27:23). Borac je nakon nepuna dva minuta u drugoj dionici prišao na posjed minusa (30:28), ali je onda Mornar ponovo upalio motore, i to nakon povratka na teren Gavrilovića, koji je do od-

Rudar i dalje maksimalan

PODGORICA - Kompletirano je 17. kolo SBbet Prve lige za rukometašice - Rudar je u derbiju savladao Budućnost Bemaks II (27:21) i maksimalan je na vrhu tabele. Izabranice Igora Markovića, koje će i u polufinalu Kupa igrati sa mladom ekipom koju vodi Tatjana Jeraminok, od sredine prvog poluvremena zaigrale su bolje i sa ,,plus pet“ otišle na odmor. U nastavku meča vodile su i sa deset golova razlike. Najefikasnija je bila Nina Ramusović sa sedam pogodaka (šest je dala sa sedam metara i to bez promašaja), Anđela Milošević je dala pet, a u redovima ,,plavih“ Elena Mitrović je šest puta bila precizna. Zetu je do osmog trijumfa u šampionatu juče protiv Mornara 7 (29:18) vodila Maja Ceklić sa devet golova, a sa gola je bila odlična Martina Mirotić (10 odbrana). U ekipi iz Ba-

ra sa pet pogodaka izdvojila se Dina Pepić Levalea 2010 je bila bolja od Ulcinja - 25:23, a domaće su meč riješile u finišu. Prvo je za 24:23 (na tri minuta i devet sekundi do kraja) bila precizna Nikolina Milojković, a onda gošće nijesu realizovale sedmerac za remi. Gol za ,,plus dva“, na četiri sekunde do kra-

ja, postigla je Andrea Dragnić Najefikasnija u nikšićkoj ekipi je bila Sanja Andrijašević sa sedam golova, Dragnić je dala šest, a kod gošći odskočila je Sara Piranić (10 golova uz samo dva promašaja). U posljednjem meču kola Tivćanke su savladale Nikšić (33:31) i upisale 12 pobjedu. A. M.

Markus Veders

sačuvao opstanak

mora upisao 14 poena i 10 skokova, ali se pokrenula i šuterska mašinerija gostiju. Veders je sa pet poena pokrenuo domaće, Gavrilović je kompletirao seriju do 7:0 za vođstvo od 37:28, a pravo oduševljenje na tribinama je krenulo kada je Tavijen Dan-Martin počeo da „sipa“ sa distance. Američki plejmejker je u razmaku od svega 45 sekundi ubacio čak

SP U KROSU

Pejović 79, Daboviću 98. mjesto

PODGORICA – U Beogradu je održano 45. Svjetsko prvenstvo u krosu, a u Parku prijateljstva, na ušću Save u Dunav na kružnoj stazi od 2.000 metara, okupilo se 485 atletičara iz 51 države. Crnu Goru na ovom prvenstvu predstavljali su Slađana Pejović u trci seniorki na 10 kilometara, u kojoj je osvojila 79. mjesto, te Željko Dabović u trci seniora na 10 kilometara, u kojoj je osvojio 98. mjesto. Tim lider i vođa mini ekspedicije bio je selektor atletske reprezentacije Osman Erović. Ovo je prvi put u istoriji da je Crna Gora imala predstavnike na Svjetskom prvenstvu u krosu.

Dvorana: ,,Topolica“

Gledalaca: 874.

Sudije: Majkić, Čalić i Javor

80 78

44 (17+27)

Skokovi

Ukradene lopte

Izgubljene

Odbojkašice Herceg Novog očekivano osvojile Kup Crne Gore

Krunić: Priželjkujem

PAVIĆEVIĆ: Publika nas je digla u teškim trenucima

Mihailo Pavićević, trener Mornara, zahvalio je barskoj publici na podršci.

- Mnogo nam je značila, digla nas je u teškim trenucima. Od srca im se zahvaljujem, zaslužili su da i naredne sezone gledaju ABA ligu u Baru. Ujedno čestitam mojim igračima na velikoj borbi. Odigrali smo fantastično prvo poluvrijeme. Vidjeli ste i sami, a i upozoravao sam na poluvremenu da ne treba da gledamo rezultat, već da krenemo kao da je 0:0. Danas u košarci nijedna razlika ne garantuje ništa, to se pokazalo bezbroj puta. Ušli smo nonšalantno u treću četvrtinu, forsirali smo šut za tri poena koji je bio sjajan u prvom poluvremenu, a u nastavku nije išao. Dozvolili smo protivniku da se vrati, a kada se vrati onda sve ide na, narodski rečeno, njegovu vodenicu. Za nas veoma bitna pobjeda da idemo u posljednje kolo da damo sve od sebe i da protiv FMP-a potvrdimo opstanak u ABA ligi - istakao je Pavićević.

četiri trojke, a onda se trojkom nadovezao Veders za vođstvo od 52:35 nepuna četiri minuta prije odmora. Tada su se domaći malo opustili, pa su počeli da šutiraju (i promašuju) sa velike distance, pa je Mihailo Pavićević uzeo tajm-aut kako bi se ekipa uozbiljila. Gavrilović je pogodio za maksimalnih 19 razlike (54:35), a onda je Borac serijom 9:0 smanjio minus (54:43), zbog čega je trener Mornara uzeo novi minut odmora, koji je rezultirao trojkom Teja Volera za „plus 14“

Specijalni gosti Organizacionog komiteta i Srpskog atletskog saveza bili su predstavnici Ministarstva sporta Crne Gore Zoran Jojić, direktor Direktorata za sport i Ana Milačić, samostalna savjetnica za sport u Direktoratu za sport. Oni su u društvu predsjednika Svjetske atletike Sebastiana Koua, predsjednika Evropske atletike Dobromira Karamarinova, ministra sporta Srbije Zorana Gajića, predsjednika Srpskog atletskog saveza Veselina Jevrosimovića i mnogobrojnih gostiju iz Srbije, regiona i svijeta pratili šampionat. R.P.

na poluvremenu (57:43). Sve dobro što je uradio u prvom poluvremenu, Mornar je pokvario u trećoj četvrtini u kojoj je upisao svega devet poena, što su Čačani iskoristili i do kraja perioda smanjili minus na posjed (66:63).

U neizvjesnoj posljednjoj četvrtini, prvo Mornar je imao četiri poena prednosti (74:40), a onda i Borac (78:74), minut i 31 sekundu prije kraja. Finiš je, međutim, pripao domaćinu, Veders je sa dva koša i dva ba-

donio veliko slavlje Mornaru... S. JONČIĆ

da nam neko uzme set, da vidim reakciju

PODGORICA – Herceg Novi je odradio prvu obavezu u sezoni, bez ikakvih problema se domogao Kupa Crne Gore i stigao do trećeg trofeja u dvije sezone. Novljanke su u finalu, u Bijelom Polju, sa maksimalnih 3:0 porazile Luku Bar i tako opravdale očekivanja.

- Bili smo favoriti u toj utakmici, koja je dosta ličila na dvije naše prethodne utakmice protiv Luke Bar. To se posebno odnosi na otvaranje setova, nakon čega smo popuštali i dozvoljavali protivniku da se vrati i uđemo u egal set. Ali, sve u svemu mogu da budem zadovoljan, jer nekako održavamo naš nivo, guramo bez poraza i nadam se da ćemo tako nastaviti u plej-ofu – kaže trener Novljanki Milorad Krunić Herceg Novi je već drugu sezonu dominantan na domaćoj sceni, jer do sada nije izgubio ni set u oba domaća takmičenja. - Te setove sam prestao da brojim i nekako priželjkujem da nam neko uzme set, da vidim kakva bi bila reakcija moje ekipe – dodaje Krunić. Dominacija Herceg Novog nije

ekipe

iznenađenje s obzirom na veliki broj internacionalki u ekipi (šest), ali veliki udio u pobjedi nad Lukom Bar imale su i crnogorske reprezentativke, korektorka Dijana Vuković (MVP finala), tehničarka Tijana Tvrdišić i libero Melisa Cenović - Mislim da Dijana Vuković trenutno igra najbolju odbojku od kada se bavi ovim sportom, igra ozbiljnu odbojku. Dvije godine se u reprezentaciji patimo i mučimo sa tim njenim servisom i strahujemo kada ona dođe na servis, a vidi se što smo uspjeli da uradimo sa njenim servisom za nepunih osam mjeseci, kako Dijana sada servira, Nadamo se da će to biti još bolje. Tijana Tvrdišić je postala ozbiljan dizač, u finalu sa Lukom Bar je zbog treme imala malo slabiju partiju. Melisa Cenović je standardno dobra, osim šest-sedam najboljih ekipa Lige šampiona u bilo koju drugu da je stavite ne bi se osjećalo da dolazi sa crnogorskog odbojkaškog nivoa. Lari Jovović dajem priliku, koliko god mogu, jer je vrlo značajna za budućnost reprezentacije. U finalu Kupa, jer je njeno prvo, zbog

Minesota slavila u derbiju Zapada, Vembanjama „poništio“ briljantno veče Bransona, sjajni Jokić nedovoljan Denveru

Dabl-dabl Vučevića u novom porazu Čikaga

Košarkaši Čikaga izgubili su u gostima od Bruklina (125:108), što im je četvrti poraz na posljednjih pet mečeva. Netsima je ovo treća uzastopna pobjeda.

Nikola Vučević je za 30 minuta upisao dabl-dabl učinak - crnogorski reprezentativac je zabilježio 13 poena (10-5 iz igre), 10 skokova, četiri asistencije i jednu blokadu. Najbolji kod Čikaga je bio Demar Derozan sa 31 poenom i osam skokova. Kobi Vajt je imao 18 poena i devet asistencija. Kod Bruklina je Kem Tomas je upisao 28 poena i osam skokova, Denis Šreder 27 poena, sedam asistencija i pet skokova.

Bulsi su deveti na Istoku sa skorom od 35 pobjeda i 39 poraza, dok je Bruklin na 11. mjestu sa 29-45. U derbiju Zapadne konferencije, u direktnom okršaju za prvo mjesto, Denver je izgubio od Minesote 111:98. Nagetsima nije pomoglo ni 32 poena Nikole Jokića, koji je igrao uprkos povredi zgloba šuterske ruke. Promašio je 11 od prvih 17 šuteva, a meč je završio sa 24-11 iz igre. Jokić je zabilježio dabl-dabl sa 10 skokova, a imao je i pet asistencija.

Bez povrijeđenog Džamala Mareja, Jokić nije imao adekvatnu podršku saigrača. Aron Gordon i Majkl Porter su postigli po 14 poena,

Redži Džekson je dodao 12, uz 10 skokova. S druge strane, Vulvse su predvodili Entoni Edvards sa 25, Majkl Konli sa 23 i Rudi Gober sa 21 poenom uz 12 skokova. Nakon što je bivši košarkaš Partizana, Dante Egzum postigao odlučujuću trojku kojom je slomljen otpor Sakramenta, Luka Dončić je sa linije penala stavio tačku na trijumf Dalasa (107:103). Dončić je meč završio sa 26 poena, 12 asistencija i imao devet skokova. Kajri Irving je predvodio Maverikse sa 30 poena.

Najefikasniji kod Sakramenta bio je Dearon Foks sa 23 poena, šest skokova i pet asistencija, Domantas Sabonis

grča se nije najbolje snašla, i sa njom nijesam smio da rizikujem da se zakuva u trećem setu, jer sam osjetio da trener Luke Bar ide na nju da bi nas poremetio. Zadovoljan sam i ostalim curama. Više od pehara, meni je najvažniji njihov kvalitet. Garantujem obrazom da su one napredovale u ovoj sezoni, što je i najvažnije – ističe Krunić, inače i selektor crnogorskih odbojkašica. Herceg Novom ostaje da odbrani titulu, i sve osim toga bi bilo veliko iznenađenje. U polufinalnoj seriji plej-ofa, počev od 12. aprila, rival je Budućnost volej.

- Budućnost je mlada i zanimljiva ekipa. Mi smo, sigurno, apsolutni favoriti. Ja nekako kad dolazim u Podgoricu na utakmicu ili bilo gdje drugo ne volim kad odigramo utakmicu u 60 minuta. Volio bih da se to zakuva, da budu neizvjesni setovi, iako bismo se potrudili da ih dobijemo. Ali, volio bih da protiv nas vidim bolju, stabilniju igru Budućnosti i da nas malo namuči u tom polufinalu – zaključio je trener Herceg Novog. S. J.

je dodao tripl-dabl - 13 poena, 12 skokova i 10 asistencija. Veče u NBA ligi obilježio je i košarkaš Njujorka Džejlen Branson. Omaleni plejmejker je u meču San Antonio Sparsa (130:126) ubacio čak 61 poen, uz još šest asistencija i četiri skoka. Imao je čak 47 šuteva iz igre, od kojih je ubacio 25, za tri poena je šutirao 13-5.

Međutim, i to je Niksima bilo malo, jer je na drugoj strani, takođe, maestralan bio Viktor Vembanjama. Francuz je upisao 40 poena i 20 skokova, uz sedam asistencija i ključnu trojku u produžetku. Rezultati: Šarlot - Golden Stejt 97:115, Indijana - LA Lejkers 109:90, Orlando - LA Klipers 97:100, Vašington - Detroit 87:96, Bruklin - Čikago 125:108, Klivlend - Filadelfija 117:114, Majami - Portland 142:82, Oklahoma - Finiks 128:103, San Antonio - Njujork 130:126, nakon produžetka, Denver - Minesota 98:111, Juta - Hjuston 100:101, Sakramento - Dalas 103:107. S. J.

SERIJA A (30. KOLO): Crnogorski fudbaler heroj Lacija

Marušić u 93. srušio Juventus

Adam Marušić je srušio Juventus - crnogorski fudbalski reprezentativac je u trećem minutu nadoknade donio radost Laciju za pobjedu od 1:0 na debiju hrvatskog trenera Igora Tudora Udarcem glavom, na centaršut Matea Genduzija, Marušić je Rimljanima donio drugu pobjedu u nizu otkad više nije na klupi Mauricio Sari - Prošlo je mnogo vremena od mog posljednjeg pogotka za Lacio. Veoma sam srećan zbog ove pobjede, igrali smo dobro od prvog minuta i mnogo željeli tri boda. Na kraju smo ih osvojili mojim pogotkom, ali pobjeda je zasluga cijele ekipe – rekao je Marušić.

- Imao sam još jednu priliku, ali nijesam uspio da postignem gol. To sada nije ni bitni. Malo smo promijenili model igre, s tim da nijesmo imali mnogo vremena za pripremu s obzirom na to da je trener došao prije desetak dana, a mnogi od nas su bili sa reprezentacijama. Prihvatili smo ono što traži od nas, želi da igramo agresivnije i stvarno sam srećan što smo krenuli pobjedom. Gol posvećujem porodici, bili su na tribinama da me podrže – rekao je Marušić. Lacio je sedmi na tabeli, sa četiri boda manje od Atalante, a

S.S. LAZIO

pet od petoplasirane Rome, koje imaju meč manje. - Ovo je najbolji scenario kojem sam se mogao nadati, lijepo je ovako pobjeđivati, nijesmo mogli bolje da počnemo. Drago mi je zbog momaka, kako su odradili zadatke – kazao je Tudor. - Marušić je postigao sjajan gol, morao sam da ga ubijedim da je on krilo, a ne bek – dodao je hrvatski stručnjak, čiji je suna-

rodnik na klupi Crne Gore, Robert Prosinečki, takođe koristio Marušića kao krilo. Juventus mjesec ne zna za pobjedu, Alegri nema formulu, pa će najvjerovatnije na kraju sezone i napustiti ,,staru damu“. Napoli nikako da zaigra u šampionskom ritmu, sa ,,Maradone“ je bodove odnijela i Atalanta. Tim iz Bergama je praktično u prvom poluvremenu riješio pita-

Vaterpolo turnir u Napulju

Mlade ,,ajkule“ druge, Durutović igrač turnira

PODGORICA - Kadetska (U15) vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila je drugo mjesto na Uskršnjem turniru koji je održan u Napulju, a Andrej Durutović je proglašen za najboljeg igrača.

Tim koji vodi Nenad Vukanić upisao je tri efektne pobjede, a doživio poraz i to na startu od domaćina.

Italijani su slavili 11:8 (3:1, 1:3, 3:1 4:3), boljom igrom u posljednje dvije četvrtine. Duru-

tović je u tom meču postigao četiri gola, dva je upisao Danilo Roganović, a po jedan Stefan Vraneš i Danilo Savović Već u drugom meču ,,ajkule” su pokazale sve najbolje što mogu - sa ubjedljivih ,6:2 ,4:1 ,2:1) 14:6 2:2) pobijedili su Mađarsku. Nakon neizvjesne prve četvrtine, od druge su naši vaterpolisti bili dominantni, a u trećoj su stekli osam golova prednosti. Blistao je Vraneš sa šest golova, Matija Franeta i Durutović po-

stigli su po dva, Sava Stamatović, Savović, Roganović i Andrija Aleksić po jedan.

Sjajnu igru Crna Gora je prikazala i protiv Srbije - 15:11 (5:1, 3:2, 3:1, 4:7). Prve tri četvrtine bile su furiozne - 5:1 nakon osam minuta, a 11:4 uoči posljednje. Rival je u završnom periodu ublažio poraz. Najefikasniji je bio Danilo Savović sa pet pogodaka, Roganović je postigao tri, Durutović dva, Vraneš, Dimitrije Milić, Danilo Darmanović i Andrija Aleksić po jedan pogodak. U posljednjem meču ,,ajkule“ su bile bolje od Hrvatske - 9:6 (1:2, 3:2, 2:1, 3:1). Nakon izjednačene tri četvrtine, naši mladići su u posljednjoj slomili otpor protivnika, golovima Durutovića, Ljuba Sijerkovića i Stamatovića. Jedan gol upisao je i Savović, dva je postigao Vraneš, a tri Roganović. A. M.

BUNDESLIGA (27. KOLO): Borusija slavila u Minhenu, šampion zaostaje 13 bodova

Bajern izgubio ,,klasiker“, Bajer uzima ,,salataru“

nje pobjednika (2:0) i to zahvaljujući Alekseju Mirančuku. U nastavku meča domaćin je krenuo na sve ili ništa, i primio gol tri minuta prije kraja. Na golu gostiju blistao je Mark Karneseki, a konačan rezultat postavio je Teun Kopmejners (0:3). Torino je savladao Moncu 1:0, a bez pobjednika završen je meč Đenova – Frozinone (1:1). A. MARKOVIĆ

Borusija iz Dortmunda je prošle sezone u posljednjem kolu propustila šansu da prekine dominaciju Bajerna u Bundesligi, ali se danas potrudila da u tome pomogne Bajeru. ,,Milioneri“ su u najvećem njemačkom derbiju savladali Bavarce u gostima (2:0), Bajer je prethodno nakon preokreta pobijedio Hofenhajm (2:1), pa razlika između dva vodeća tima sada iznosi čak 13 bodova u korist ,,farmaceuta“ – do kraja je ostalo sedam kola. Poslije 11 godina titula se neće slaviti u Minhenu. Borusija je na ,,Alijanc areni“ povela u 10. minutu preko Karima Adejemija, a konačan rezultat postavio je Julijan Rierson u 83.

Odigrana četiri meča 26. kola Druge lige Bokelj

PODGORICA – Bokelj je makar na noć dodatno uvećao prednost na vrhu i učvrstio čelnu poziciju Druge lige – Kotorani su savladali Podgoricu u okviru 26. kola Druge lige.

Kotorani su opravdali očekivanja, stigli do pobjede i važne pobjede, dok je Podgorica definitivno pokazala da ne može da se bori za sam vrh, tako da će do kraja voditi bitku sa Grbljem za treće mjesto i poziciju u baražu za Prvu ligu.

Bokelj je trijumfovao zahvaljujući golovima Vladana Kordića i Fatiha Mukovića Igalo se učvrstilo na sredini tabele jer je lakše nego što se oče-

kivalo savladalo Lovćen 4:1. Sve je bilo riješeno nakon prvih pola sata igre kada su se za domaćina u listu strijelaca redom upisali Ivan Mićunović, Boško Dujović i Siniša Stanisavić. Iako je kapiten domaćih napravio grešku, Marko Ivanović, postigavši autogol, dileme nije bilo oko pobjednika, a konačan rezultat postavio Ivan Alehandro More Novi trener Iskre Milan Radulović pobjedom je započeo svoj ciklus u timu iz Danilovgrada. Njegov tim savladao je Grbalj 1:0, a strijelac je bio Petar Tadić iz penala. Ovo su veoma bitni bodovi za Iskru koja je sada jedan bod iznad zone baraža i

Ekipa Edina Terzića je nakon trijumfa u ,,klasikeru“ četvrta u Bundesligi, sa tri boda više od RB Lajpciga koji je remizirao sa Majncom (0:0). Bajer je niz bez poraza ove sezona produžio na 39 utakmica iako je sve do finiša izgledalo da će Hofenhajm biti prva ekipa koja će savladati mašineriju Ćabija Alonsa

Ipak, Robert Andrih je u 88. minutu izjednačio, a Patrik Šik u 91. preokrenuo i donio tri boda kao čestitku svom terenu na odluci da i naredne sezone ostane na ,,Baj areni“. Frajburg je u gostima nadigrao Borusiju iz Menhengladbaha (3:0), Volfsburg na strani bio bolji od Verdera (2:0), dok u meču Ajntrahta i Union Berlina nije bilo pogodaka. Ne. K.

koju čeka teška misija na putu do opstanka. Zanimljivo je bilo i na Zlatici gdje je Kom došao do pobjede nad Internacionalom (2:1), u nadoknadi vremena. Poveo je Kom golom Vladana Perišića, ali je Tomo Šoć uspio da izjednači, i djelovalo je da će se bodovi podijeliti. Međutim, u kaznenom prostoru oboren je kapiten domaćih Marko Kažić, a sudija je pokazao na bijelu tačku. Sa 11 metara po drugi put na meču mrežu je zatresao Perišić za trijumf Zlatičana. U posljednjem meču ovog kola danas igraju Berane i Otrant.

Marušić postiže prvi gol za Lacio od 10. aprila 2022.

Mladost MERIDIANBET 1. CFL (27. KOLO): Budućnost

Budućnost

Arsenal 0 0

Dečić 0

Nije bilo promjena na čelu tabele poslije 27. kola Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, prvog nakon pauze zbog termina za reprezentacije.

Budućnost je odgovorila na trijumf Dečića nad Arsenalom u Tivtu (2:0) i trijumfom nad Petrovcem golovima Despotovića u 20. i Almeide u 69. minutu odbranila prvo mjesto. Kandidati za titulu imaju isti broj bodova (po 50), ali je aktuelni šampion lider zbog bolje gol razlike.

Sutjeska je poslije preokreta savladala Rudar (2:1) i preuzela treće mjesto od Mornara koji je izgubio od Jezera (3:1) i skliznuo na petu poziciju.

Jedinstvo i Mladost Donja Gorica igrali su bez pogodaka.

TRIJUMF BEZ STRESA

Trener Budućnosti Mladen Milinković je za duel sa Petrovcem napravio taktičku promjenu i Igora Ivanovića pomjerio iza špica. Srpski stručnjak je od starta sve karte bacio na napad s obzirom na to da je u veznom redu samo reprezentativac Crne Gore Miloš Brnović bio igrač defanzivnijih karakteristika.

Prva opasnost po gol Petrovca dogodila se u 10. minutu kada je Grbić poslije driblinga ubacio loptu s lijeve strane, ali u šesnaestercu nije bilo nikoga da je sprovede u mrežu. Potom je Despotović na dodavanje Grbića šutirao pored stative, da bi u 20. pogodio tamo gdje je želio.

Vasilije Adžić je izveo slobodan udarac 40 metara iskosa s lijeve strane, a Despotović pored loše postavljene odbrane gostiju glavom udario loptu dovoljno snažno da završi uz stativu.

Samo dva minuta kasnije Grbić je šutirao preko gola, a Petrovac je prvi put zaprijetio u 32. Poslije slobodnog udarca i odbitka lopta je došla do Boljevića – nekadašnji fudbaler Budućnosti sa pet metara poslao

LISTA STRIJELACA

15 – Korać (Jedinstvo)

Rezultati

10 – Đorđević (Arsenal*)

9 – Šarkić (Dečić), Maraš (Mladost)

8 – Babić (Petrovac)... *napustio klub i 1. CFL nakon jesenje polusezone

ju je iznad prečke. Budućnost je imala nekoliko prilika da do 2:0 dođe i prije 69. minuta. U 57. je zicer promašio Ivanović čiji je šut glavom zaustavio golman Kordić, nakon kornera koji je uslijedio nije se najbolje snašao Almeida na drugoj stativi, isti igrač je u 67. bio neprecizan, a već u 68. novu veliku šansu nije iskoristio Ivanović – ponovo je uspješniji bio Kordić.

Ipak, minut kasnije aktuelni šampion je udvostručio vođstvo. Grbić je nadmudrio Pešukića koji je tražio faul, odigrao u sredini za Adžića, budući fudbaler Juventusa prebacio na desnu stranu i asistirao Almeidi koji je smjestio loptu u suprotni ugao i potom se uz aplauze preselio na klupu.

Rezervisti Sekuliću se u 87. ukazala savršena šansa da povisi na 3:0 – izašao je sam na Kordića i šutirao u golmana, koji se istakao i u nadoknadi kod udarca Gaševića U posljednjem minutu Dedić je spriječio efektan pogodak Brnovića.

Budućnost će u narednom kolu dočekati Mladost DG, potom u derbiju prvenstva gostovati Dečiću.

DEČIĆ KAZNIO

ARSENAL

Dečić je savladao Arsenal u Tivtu (2:0) iako su domaći imali više šansi.

Tim MiloradaPekovića se još jednom mučio, nije bio na nivou, ali je uspio da dođe do tri boda zahvaljujući pogoci-

Tabela

Jedinstvo 0

BudućnostPetrovac

(od 72. Lambulić)

Popović (od 63. Adžović)

Perović (od 72. Dragović)

Zvrko (od 63. Sesaj)

Babić

ma BojanaMatića i Draška Božovića

Prvo uzbuđenje viđeno je u 15. minutu pred golom domaćih, kada je Zogović odbranio šut Šarkića. Samo dva minuta kasnije, nakon idealnog centaršuta Montenegra iz kornera, Obradović je pokušao glavom, ali nije bio precizan. Obradović se nedugo zatim umalo našao u ulozi asistenta kod pogotka – centrirao je sa desne strane, ali je Nikač šutirao glavom pored gola. U 24. minutu Mugoša je oprobao šut sa dvadesetak metara.

Gradski stadion u B. Polju. Gledalaca: 400. Sudija: Nikola Dabanović.

Žuti kartoni: A.Cvijović (Jedinstvo), Kovačević, Badnjar, Vukčević (Mladost).

JedinstvoMladost 0

Joksimović

De Souza (od 86. Jovanović)

Bašić

Perošević

A. Cvijović

Alić (od 67. Muzurović)

Vlaović

Idrizović (od 76. Kovačević)

Dacić

Krulanović (od 46. Krnić) Mušović (od 67. Korać)

Ličina Kovačević Jovanović (od 87. Radusinović) Neto

Badnjar

Pejović Vlahović Maraš Došljak (od 46. Vukčević) Milić (od 46. Stanišić) Krstović (od 61. Vujisić)

SUTJESKA U SERIJI

Sutjeska je treći put ove sezone savladala Rudar – bilo je 3:1, a moglo je i ubjedljivije. Od početka je tim Miljana Radovića pokušavao da nametne svoju igru, ali su ipak poveli gosti, i to iz akcije koja je djelovala bezazleno. Bismark Apija je stigao do lopte po desnoj strani i ne oklijevajući mnogo šutirao tako da je Giljen bio nemoćan – 0:1 u 13. minutu.

Samo šest minuta trebalo je Sutjesci da izjednači. Simić je centrirao, lopta pogodila Apiju u ruku, da bi iz jedanaesterca siguran bio DraganGrivić. U 34. minutu Babić je dobro

Na startu drugog poluvremena istakao se golman gostiju Nikić – prvo nakon pokušaja Nikača, zatim i poslije ubačene lopte iz kornera Montenegra. U 70. minutu najljepši potez na utakmici - Montenegro je sa 25 metara šutirao i pogodio prečku. Odmah zatim je pokušao Šahman, a Nikić loptu skrenuo u korner. Nakon udarca iz ugla gosti su poveli - igrao se 75. minut kada je Dečić krunisao sjajnu kontru. Golman Igor Nikić fenomenalnim deganžmanom lansirao je DraškaBožovića koji je dobio duel sa Ilijom Tučevićem, pa poslužio Bojana Matića kojem nije bilo teško da zatrese mrežu – 0:1. Tuzani su uspješno čuvali rezultat, DarkoZorić je mogao da udvostruči prednost, što je u posljednjim trenucima uradio OliverŠarkić - AleksaĆetković igrao je rukom u kaznenom prostoru, sudija odmah pokazao na bijelu tačku, a Šarkić pogodio za konačnih 0:2.

Stadion Arsenala. Gledalaca: 200.

Sudija: Radoje Pajović.

Golovi: 0:1 Matić u 74, 0:2 Šarkić u 90+5. (pen) Žuti kartoni: Araja (Arsenal), Gavrić, Ujkaj, Đoljaj (Dečić).

ArsenalDečić 2

Zogović

Araja

Tučević (od 80.Kort) Obradović Ćetković

Dakić

Nikač (od 62.Maraš)

Mugoša Šahman Montenegro (od 80.Kordić) Manojlović

Nikić Matić (od 80. Zorić) Gavrić (od 62. Đoljaj) Balić

Stijepović (od 62. Abdulahi) Šarkić

Ujkaj

Bajović (od 83. Božanović) Božović (od 80. Camaj)

Drešaj Đeljaj

Jezero 3 1 JezeroMornar 1

Mornar 0

Gradski stadion u Beranama. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 1:0 Redžepagić u 5, 2:0 Popović u 48. (ag), 3:0 Pavlićević u 69, 3:1 Seratlić u 83. Žuti kartoni: Mugoša, Aranda, Vuković (Jezero), Stevanović, Vujačić (Mornar).

Kastratović Perović (od 86, Imamović) Mugoša Pavlićević (od 86. Vučetović) Aranda (od 74.Bošković) Osmanović Šimun

Vuković Kontić (od 74. Radenović) Jovićević Redžepagić (od 56. Naoaki)

Popović Đurišić (od 58. Raičević) Vušurović Vukotić (od 71.Seratlić) Ondong Mba (od 71. Kolundžić) Mitrović Ljutica

Stevanović (od 46.Vujačić) Ćetković (od 62.Račić) Kaluđerović Škrijelj

centrirao sa desne strane, ali je Striković loptu poslao preko gola. U finišu poluvremena Pljevljaci su mogli da stignu do novog vođstva, ali Giljen je zakačio loptu koju je poslao Apija i samo se zatresla prečka. Domaći su u nastavku bili još žustriji i organizovaniji. To je rezultiralo golom već u 55. minutu. Striković je nakon lijepe akcije šutirao sa dvadesetak metara, savršeno precizno, tako da je Radanović, koji se istakao u nekoliko navarata, bio nemoćan, pogotovo što se lopta odbila od lijeve stative – 2:1. Nakon što su Nikšićani preokrenuli, igrali su primjetno opuštenije. Ipak, Aničić je imao nekoliko izglednih šansi, a u oba navrata asistirao mu je Batrović. U međuvremenu, lijep pokušaj imao je Šaletić – odbranio je Radanović. U finišu susreta i rezervista Marković se mogao upisati u listu strijelaca da je bio malo precizniji.

Jedinu šansu vrijednu pomena u drugom dijelu meča gosti su imali u 77. minutu kada je Živ-

Sutjeska 2 1

Rudar 1

Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 300. Sudija: Dejan Marković.

Golovi: 0:1 Apija u 13, 1:1 Grivić u 19. (pen), 2:1 Striković u 56. Žuti kartoni: Šaletić, Striković (Sutjeska), Pupović (Rudar). Crveni karton: Andrej Pupović u 90+3. minutu (Rudar).

SutjeskaRudar 1

Radanović

Giljen

Bulatović Kalezić (od 46. Aničić)

Batrović (od 80. Begdadi) Šaletić

Simić Striković (od 67. Marković)

Babić Krstović Grivić Pajović (od 67. Pavlović)

Popović (od 75. S. Golubović) Živković

Bulatović Ukšanović Apija (od 85. Kasalica)

Muratović

Bogdanović Pupović Zečević (od 85.Omakoto) Čepić

ković promašio nakon lijepe akcije saigrača.

JEZERO SKINULO

,,SKALP“ MORNARU

Jezero mašta o Evropi. Mornar je bio bez poraza devet mečeva, primio samo dva gola u tom periodu, ali je Jezero prekinulo savršen niz Barana – 3:1. EdisRedžepagić je u šestom minutu ,,načeo“ goste poslije nesporazuma odbrane Mornara, koji se u 48. minutu našao u zaostatku od 2:0 – golman Stefan Popović je nespretnom reakcijom – iako neometan –zatresao sopstvenu mrežu. PetarPavlićević je u 69. ,,dokrajčio“ ekipu sa ,,Topolice“ koja je preko Ermina Seratlića u 83. ublažila prvi poraz u proljećnom dijelu šampionata i zbog lošije gol razlike sada je na petoj poziciji, iza Jezera koji ima isti broj bodova. U derbiju začelja Jedinstvo i Mladost Donja Gorica igrali su bez pogodaka. Mladost je tako za bod odmakla ,,fenjerašu“ Rudara, mada je mogla da dođe i do trijumfa. Ne. K - R. P – Ra. P.

D. MIJATOVIĆ

IZBORI U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA 1920. GODINE I NJIHOVI REZULTATI U CRNOJ GORI

Kao i u drugim djelovima zemlje, i u Crnoj Gori se razvila živa politička borba i agitacija, naročito među građanskim partijama, za ulazak u Ustavotvornu skupštinu. Mada su žestoko napadale jedna drugu, Demokratska i Radikalna partija u Crnoj Gori čvrsto su stajale na stanovištu bezuslovnog ujedinjenja i centralističkog uređenja države. U tom smislu, naročito su napadali, pristalice kralja Nikole, pripadnike prijeratne crnogorske administracije i vojske, učesnike u Božićnom ustanku, zelenaše, ali i pristalice republikanskog uređenja ili nacionalnih prestavnika drugih naroda, poput Hrvatske seljačke stranke i njenih čelnika, kao i Antona Korošeca, Mehmeda Spaha i drugih. U tome prednjači Demokratska stranka i njen list „Narodna riječ“, dok su nešto umjereniji radikali i njihova „Crna Gora“, koji poziva na pomirenje zelenaša i bjelaša. Čini se, prema pisanju tadašnjih stranačkih listova, na djelovanje komunista nije obraćana velika pažnja. Glavna pitanja u predizbornoj kampanji bila su unutrašnje ustrojstvo zemlje, agrarna reforma i borba protiv destruktivnih elemenata. U tome prednjači Demokratska stranka čiji organi i listovi potenciraju ove teme. Takođe, što se tiče područja Crne Gore, uočava se tendencija među građanskim strankama, da se biračko tijelo uvuče u nacionalistički diskurs koji je prisutan u cijeloj Kraljevini SHS. Zato radikali i demokrate pokušavaju da nametnu temu ponovnog zauzimanja Skadra. Apeluje se na državne vlasti da okupiraju grad nakon povlačenja međunarodnih trupa, a ističe se težnja da se delegatima Versajske konferencije podnese prijedlog za uključivanje Skadra u sastav KSHS (Branislav Gligorijević, Demokratska stranka i politički odnosi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 1970, str. 189).

Sa ovakvim narativom u kampanji, građanske stranke željele su da odvuku birače sa socijalnih i drugih životnih pitanja, kako bi smanjile uticaj drugih lista, naročito komunista. Jednako građanske partije su za izbore imale dobru finansijsku podlogu. Ministarski savjet KSHS, odobrilo je kredit od 500.000 dinara, kojim okružni načelnici mogu raspolagati prema naredbi Ministarstva unutrašnjih poslova od 26. oktobra 1920. godine (Radoje Pajović, Učešće

Poziv komitskog pokreta na bojkot urodio je plodom

Iako međusobno suprotstavljene, Demokratska i Radikalna partija u Crnoj Gori stajale su na stanovištu bezuslovnog ujedinjenja i centralističkog uređenja države.

Naročito su napadali pristalice kralja Nikole, pripadnike prijeratne crnogorske administracije i vojske, učesnike u Božićnom ustanku, ali i pristalice republikanskog uređenja ili nacionalnih prestavnika drugih naroda

KPJ u Crnoj Gori na parlamentarnim izborima, Istorijski zapisi, knj 1, Titograd, 1959., str. 93-94). Sa druge strane, KPJ je, nakon uspjeha na opštinskim izborima, živo radila da potvrdi svoju snagu i na opštim izborima. Partija je održala Oblasnu predizbornu konferenciju u Podgorici 31. oktobra 1920., nakon čega je počela sa agitacijom po gradovima i selima (isto, 94). Koliko je bilo mogućnosti, zbog oštrog protivljenja vlasti, komunisti su održavali svoje zborove. Izgleda, najveći takav zbor održan je na Rijeci Crnojevića 3. novembra 1920. godine (isto). U svrhu kampanje pred izbore, članovi KPJ su biračima u Crnoj Gori uputili 3 proglasa u kojima se poziva narod da glasa za „Republiku radnika i seljaka“, KPJ, boljševike i Lenjina (isto). Pred same izbore, 23. novembra 1920. Komunistička partija za Crnu Goru na Cetinju izdala je proglas crnogorskom seljaštvu. U njemu rukovodstvo Partije traži: „da se prevaziđu podjele na bijele i zelene, da zajedno sa radnicima u gradovima podigne borba za stvaranje države u kojoj će biti svega jedan jedini prijesto, sa koga neće carovati ni tast ni zet, ni ujaci ni sestrići, ni sablja ni mantija, ni dolama ni lacmanski frak, nego će biti jedan jedini gospodar – udruženi radnik i seljak Šumadije i Crne Gore, Hrvatske i Bosne, Vojvodine i Maćedonije“ (isto, str. 96). Kada je u pitanju Crna Gora, na novembarskim izborima građani su mogli da se opredijele za jednu od sedam lista. Radikalna stranka je izašla sa nosiocem liste Mi-

Veliko iznenađenje bio je rezultat KPJ koja je bila treća politička snaga u Kraljevini SHS. Naročito je njihova velika pobjeda bila u Beogradu. To je naćeralo vlasti Kraljevine da mjesec dana nakon izbora proglase čuvenu „Obznanu“ i zabrane rad Komunističke partije

losavom Raičevićem, advokatom iz Andrijevice. Za razliku od njih, Demokratska stranka je imala velikih problema u formiranju svoje liste pred izbore. Prvobitno je bilo zamišljeno da nosilac liste bude Marko Daković, poslanik Privremenog narodnog odbora, jedan od istaknutijih članova nelegalne Podgoričke skupštine, ali je on to odbio na zboru građana u Nikšiću 3. oktobra 1920. i povukao se iz politike. Nakon toga, istakla se kandidatura dr Pavla Čubrovića, Todora Božovića i Andrije Radovića, kao vođa unionističkog pokreta i bezuslovnog pripajanja Srbiji. Ipak, do dogovora, na skupu u Podgorici, pred same izbore, nije došlo, pa je kandidat Demokratske stranke bio dr Čubrović, ali posebnu listu kandidata podnijele su pristalice

Andrije Radovića. Tu nije bio kraj podjela među Demokratama, pa su istaknute još dvije liste „Nezavisnih demokrata“, jedna Spasoja Piletića, ministra na raspolaganju, a druga, Novice Šaulića, sekretara Velikog suda iz Podgorice.

Liste građanskih partija zaokružuje još lista Republikanske stranke koju predvodi Jovan Đonović, novinar koji je u Crnu Goru došao krajem oktobra 1920. godine. Komunistička partija istakla je svoju listu na čijem čelu je bio Jovan Tomašević

Ukupno je na izbore za Ustavotvornu skupštinu izašlo 64,79 % birača, a pobjedu na državnom nivou odnosi Demokratska stranka Ljube Davidovića, sa 92 poslanika, radikali imaju 91, Hrvatska seljačka stranka 50 itd. Veliko iznenađenje bio je rezultat KPJ koja je osvojila 58 mandata i bila treća politička snaga u zemlji (Statistički pregled izbora narodnih poslanika za Ustavotvornu Skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, izvršenih na dan 28. novembra 1920. god., Beograd, 1921. - u daljem tekstu: Stat. pregled).

Naročito je njihova velika pobjeda bila u Beogradu, gdje su vlasti zabranile Filipu Filipoviću da preuzme upravu grada. To je naćeralo vlasti Kraljevine da mjesec dana nakon izbora proglase čuvenu „Obznanu“ i zabrane rad Komunističke partije. Po pokrajinama, pobjedu na izborima odnijele su nacionalističke stranke sa svojim programima, što je već tada naslućivalo buduću sudbinu zemlje. Jedini izuzetak od ovog manira bila je Crna Gora.

KPJ je, nakon uspjeha na opštinskim izborima, živo radila da potvrdi svoju snagu i na opštim izborima. Partija je održala Oblasnu predizbornu konferenciju u Podgorici 31. oktobra 1920. nakon čega je počela sa agitacijom po gradovima i selima

REZULTATI IZBORA ZA USTAVOTVORNU SKUPŠTINU I POSLJEDICE

ZA CRNU GORU

Izbori za Ustavotvornu skupštinu sprovedeni su 28. novembra 1920. godine. Današnja teritorija Crne Gore bila je izdijeljena na tri izborne jedinice, Staru Crnu Goru, Novu Crnu Goru, oblasti koje su oslobođene u Balkanskim ratovima i djelovi Primorja koji su se još uvijek vodili pod Dalmacijom, još od doba Austro-Ugarske. Stoga, kada se govori o rezultatima izbora zapravo se misli na izbornu jedinicu Stara Crna Gora, koja je podijeljena na šest okruga: Barski, Nikšićki, Podgorički, Cetinjski, Kolašinski i Andrijevički. Očigledno, i dalje trajuće vanredno stanje i poziv komitskog pokreta da se bojkotuju izbori urodili su plodom, što se vidi po velikoj apstinenciji birača. Čak i u tim uslovima i pri tako suženom okviru, današnja istorijska nauka nije uspjela da precizno utvrdi rezultate izbora. Kao važeći rezultati uzimani su oni objavljeni u štampi, po kojima je od ukupno 43.608 glasača na birališta izašlo njih 27.131 (List „Crna Gora“, br. 16, 7.XII 1920). No, to se ne poklapa sa zvaničnim rezultatima, koji kažu da je ukupno birača u Crnoj Gori bilo 43.370, od čega je glasačko pravo iskoristilo 28.612 birača (Stat. pregled, poglavlje VI, Crna Gora u starim granicama). (Nastavlja se)

Piše: Vukota VUKOTIĆ istoričar

Jovan Đonović Marko Daković Milosav Raičević

Filip Filipović Spasoje Piletić

Radničke

Neđelja, 31. mart 2024.

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Dana 30. marta 2024. u 60. godini, poslije kraće bolesti, napustio nas je naš voljeni

NOVAK – NOLE Miljanov PERUNIČIĆ 1964 - 2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 30. marta od 10 do 16 časova i 31. marta na seoskom groblju Borova – Pljevlja od 12 do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: majka ZORKA, brat JOVO, sestra SLAVENKA, snaha LEKA, bratanići NENAD i MILJAN, bratanice IRENA, NATAŠA, IVANA, sestrići BOJAN i RADE i ostala mnogobrojna rodbina PERUNIČIĆ i ČABARKAPA

Oglasi i obavještenja

Дана 30. марта 2024. преминула је у 86. години наша драга ГОРДАНА Владимира СЕНИЋ рођена ЗУРОВАЦ

Саучешће примамо 31. марта од 10 до 15 часова на градском гробљу Чепурци, када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: синови ДРАГАН и ГОЛУБ, брат МАКСИМ, снаха ТАТЈАНА, братанић РАНКО, братаничне РАНКА и БРАНКИЦА, унучад ВЛАДАН, КРИСТИНА, ВАСИЛИСА, АНАСТАСИЈА и АНЂЕЛИНА и остала многобројна родбина

1531

Dana 29. marta 2024. u 85. godini, poslije kraće bolesti, preminuo je naš dragi

SLOBODAN R. RADOJIČIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 31. marta od 14 do 16 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga MILEVA, sin PREDRAG, kćerke MIRJANA i LJILJANA, unučad, sestre MILOSAVA i SENKA i bratanične, sestrići, sestričine i ostala rodbina RADOJIČIĆ i LASICA

Posljednji pozdrav dragom

1590

1591

Posljednji pozdrav dragom tetku

SLOBODAN RADOJI

Bio si plemenit, častan i voljen kao takvog čuvaćemo te od zaborava.

1527

Dana 30. marta 2024. u 73. godini, poslije kraće bolesti, preminuo je naš voljeni

DRAGOLJUB Radojev VUJOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 30. marta od 12 do 16 časova i 31. marta od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica: braća MIODRAG i LJUBOMIR, sestre OLGA i BISERKA, brat od strica ZORAN, snaha VJERA, sinovci, sinovične, sestrić, sestrične, braća od ujaka i sestre od ujaka i ostala rodbina VUJOVIĆ i BRACANOVIĆ

1528

Тужним срцем и с болом у души јављамо да је дана 28. марта 2024. године престало да куца Велико и племенито срце наше драге

СЛАВКЕ Спасојеве КАЛУЂЕРОВИЋ рођене КАРАДАГЛИЋ

По жељи покојнице сахрана је обављена 29. марта у кругу најуже породице на Новом гробљу у Подгорици.

Ожалошћени: син ПРЕДРАГ, кћерка МАРИЈАНА, снаха БИЉАНА, унучад, сестра АНА ЈОВАНОВИЋ и брат МИШКО КАРАДАГЛИЋ

Posljednji pozdrav dragom

1592

Posljednji pozdrav

SLAVKI KALUĐEROVIĆ

Dragoj sestri i tetki ANA, VESNA i GORAN

Posljednji pozdrav

SLAVKI KALUĐEROVIĆ

Dragoj sestri, MIŠKO KARADAGLIĆ

Posljednji tužni pozdrav dragoj

VJERI

Ostavila si mi sjećanje na dane i godine zajedničkog druženja, kada sam upoznala tvoju iskrenost, skromnost, veselost, pažnju i ljubav do kraja tvog života. Živjećeš kroz najljepše uspomene, jer si bila posebna u mom srcu.

Tvoja SANDRA PEJOVIĆ sa porodicom

1532

Posljednji pozdrav voljenom tetku

Posljednji pozdrav

1529

1530

1589

1535

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, počivaj u miru.

tvoja

S poštovanjem porodica pok. MIŠA LASICE

DEJAN, MARIJA, ALEKSA i ANDRIJA LASICA

SLOBODANU RADOJIČIĆU

Ostavio si sjećanje za poštovanje. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

ALEKSANDRA i IVANA ŠKEROVIĆ

ZORANU BAJKOVIĆU

Od SAVA, SLAVICE, VELJKA i BOBANA sa porodicama

ČIĆ

SLOBODAN R. RADOJIČIĆ

SLOBODAN R. RADOJIČIĆ

Neka

dobra duša počiva u miru.

OLGA LASICA

1569

Posljednji pozdrav voljenom i plemenitom bratu

DRAGOLJUBU VUJOVIĆU

PREDRAG i NENAD BRACANOVIĆ sa familijama

Posljednji pozdrav voljenom stricu

LOKIJU

Hvala ti za ljubav koju si nam pružao... Srećni smo što smo sa tobom dijelili sve naše trenutke.

U našim srcima i mislima si zauvijek.

Volimo te.

1585

Posljednji pozdrav voljenom stricu

LOVCU

Bili smo jedan drugom uvijek nešto posebno. Voljeni nikad ne umiru, već žive u srcima onih koji su ih voljeli.

Tako ćeš i ti u mom, dok bude kucalo.

Tvoj MIGAŠ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DRAGOLJUBU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Čuvaće te od zaborava

BOŽO MILJENOVIĆ sa porodicom

1571

Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju

DRAGOLJUBU VUJOVIĆU

Počivaj u miru. RADE i VUKOSAVA MILJENOVIĆ

Posljednji pozdrav

Posljednji

LJEPOSAVA ĆOSOVIĆ sa

ZORANU BAJKOVIĆU

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir i spokoj. NIKOLA, BRANKA i JELENA

1550

IVANA, KIĆUN, KALINA i LUKA

Posljednji pozdrav voljenom stricu

LOVCU

Loki, hvala ti za svu ljubav i pažnju. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Volimo te i čuvamo od zaborava.

MARKO, NINA, DORIS i ZARIJA

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru, stricu i đedu

LOVCU

Naše mjesto je tužnije od kada si nam otišao.

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji: ĆIRO, VJERA, MIGA, MARKO, NINA, DORIS i ZARIJA

Posljednji pozdrav dragom i voljenom zaovičiću i bratu

DRAGOLJUBU LOVCU VUJOVIĆU

Od ujne KSENIJE i sestara BILJANE, ANDRIJANE i VESNE sa porodicama

1584

DRAGOLJUBU KAJU VUJOVIĆU

1583

Počivaj u miru, druže i naš dobri komšija.

MARJAN sa porodicom

1538

1548

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DRAGOLJUBU VUJOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

NIKOLA MARTINOVIĆ sa porodicom

1549

1552

Posljednji pozdrav dragom komšiji

IVAN MARTINOVIĆ sa porodicom

1581

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

LOVCU

OLGA, NATALIJA i DRAGAN

1578

Posljednji pozdrav bratu od strica

DRAGOLJUBU VUJOVIĆU

1582

1580

Dragi LOKI, ostaćeš uvijek u trajnom sjećanju i lijepim uspomenama.

ZORAN

1551

Posljednji pozdrav dragom

KAJU

FAMILIJA pok. BLAŽA VUJOVIĆA

1570

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DRAGOLJUBU VUJOVIĆU

Počivaj u miru.

MIJO MILJENOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

DRAGOLJUBU VUJOVIĆU

Hvala ti na lijepom i iskrenom druženju i prijateljstvu. SLOBODAN MILAŠEVIĆ sa porodicom

1579

1577

pozdrav dragom komšiji LOVCU

porodicom

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav starom drugu

JOCO KASOM

SAŠA ČILIKOV i GORAN VRBICA

Posljednji pozdrav dragoj sestri

BEBI

Neka počiva u miru tvoja plemenita duša. LJUBICA PROROČIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav tetki

BEBI

Od ZORANA VUKADINOVIĆA sa porodicom

baba JANE

Živiš u našim srcima, dio si naše duše i naše vječno sjećanje.

Unuka SLAĐANA sa porodicom

1558

Našem dragom

1566

JOVANU JOCU KASOMU

Zbogom, Kume PORODICA TOMAŠEVIĆ

1541

1572

JOVAN JOCO KASOM

Tužan je i bolan tvoj prerani odlazak. ZORAN, RADMILA i tetka VIDE RAJKOVIĆ

1573

1547

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

ZDRAVKA C. ASANOVIĆA

Vrijeme prolazi, bol ostaje. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. U nedjelju 31. marta 2024. godine u 10 časova uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

1546

1544

Godinu dana bez naše

JANE

Nismo te zaboravili i nećemo nikad.

Tvoja BRANKA

BOJANE PAVIĆEVIĆ

Težak je ovaj mjesec mart, kada si nas napustila, kada si otišla bez ijedne riječi. Samo smo osjetili tvoje tijelo koje nas je dodirivalo. Otišla si u zagrljaj tvoga Vela, Ratke, a nas ostavila da vječno tugujemo.

Kćerka NADA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom

JOCU

Najteži su odlasci bez riječi, kad voljeni ode bez najave i pozdrava.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole i oni koji ih se sjećaju.

Tvoji

PETAR, ZAGA, VANJA, KIKICA i ZORANA

Posljednji pozdrav

JOVAN JOCO KASOM

DAṤO i SONJA GAGOVIĆ

SJEĆANJE

31. 3. 1985 – 31. 3. 2024.

SAVO Đurov SUĐIĆ iz Petrovca na moru

S ljubavlju i ponosom te čuvamo od zaborava

Porodica SUĐIĆ

1545

Dragoj babi

BOJANA PAVIĆEVIĆ

Svakog dana nam sve više nedostaješ.

Unuka MARIJA sa porodicom

1543

1536

1542

1525

1574

2016 – 2024

VLADO - PUJA Vidakov ABRAMOVIĆ

Nakon osam godina još uvijek si sa nama, izborio si se za svoje mjesto u našim srcima i sjećanju. Ponosni što smo te takvog imali.

TVOJA PORODICA

Dvije godine su od smrti naše voljene

SLAVICE Branove ĆIROVIĆ

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na tebe nikad neće proći. Vrijeme ne liječi rane, jer kako ono prolazi, sve je teže. Teško je riječima opisati bol i tugu koju osjećamo. Vrijeme će i dalje teći, dani će prolaziti, bol i tuga za tobom vječno će trajati. Dok smo živi, živjećeš u našim srcima uvijek voljena i nikad zaboravljena. Trideset prvog marta uža porodica će obići tvoju vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

1537

Godina dana od smrti majke

Godina dana od smrti

1556

Navršava se godinu dana od kada nas je napustila naša voljena

VUKICA MARKOVIĆ

U tišini sjećanja čuju se tuga i bol. Nedostaješ. Nedostaje nam tvoja ljubav, tople riječi, sigurni zagrljaji. Tebe tako posebnu i za nas najvredniju čuvaćemo zauvijek u našim srcima. Hvala ti na svemu.

Zauvijek tvoji: Suprug VUKO, sin DEJAN, kćerke DIJANA i DANIJELA sa porodicama

Godinu je dana od kada nije sa nama naša

VUKICA MARKOVIĆ

Ruža je jedna u dvorištu procvjetala, znamo da je tvoja, suza je odala! U tišini vječnog mira pratiće te naša ljubav jača od vjetrova i svih nemira. Odmori dušu, anđele naš.

Vole te tvoji: sin DEJAN, snaha VESNA, unuke KRISTINA i VALENTINA i unuk VLADIMIR

1553

VUKICA MARKOVIĆ

Godina je prošla, neki dani neće nikad. Ovo su trenuci kada tišina govori, a riječi ćute. Nema te. A ima te. U snovima. U srcu. Tu si. Čuvamo te. Heroino naša...

Tvoje DIJANA i DANIJELA

VUKICA MARKOVIĆ

1554

1555

1586

DUŠKA LJESAR

rođena ĆETKOVIĆ

Hvala ti na bezuslovnoj ljubav i podršci koju si nam uvijek pružala i bila uz nas, i kad je bilo lijepo, ali i kad je bilo najteže.

Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni da barem probamo da ti se odužimo za sve što si uradila za nas.

Ostaje velika praznina u našim srcima, ali i ogromna čast što si bila svetionik i oličenje ljudskosti i poštenja, a toplina kojom si zračila nas i dalje grije i neće nikad prestati.

Tvoji: JELENA, TEODORA, MIA, DAŠA i zet VANJA

1534

Navršava se 40 tužnih dana od kako nas je napustio naš voljeni otac, svekar i đed

MARKO Radojev CRVENICA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Bol i tuga koju osjećamo nikada neće proći.

ZORAN, VESKO i VESNA sa porodicama

VESNA LEKOVIĆ

Navršava se četrdeset dana od kada je preminula naša voljena

MAJA pok. Pavla ĐUROVIĆ

1524

I nakon godinu dana stojimo negdje na sredini, između želja i uspomena. Čuvamo tebe i sve što si uradila za nas od zaborava. Nedostaješ, baba. Počivaj u miru Božjem.

Tvoji KRISTINA, RADOVAN, ALEKSEJ, TEODOR KALEZIĆ

1567

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

SAVE Jovana ZUROVCA

Dani prolaze, ali tuga i bol za tobom ostaju u našim srcima.

Vole te: tvoja majka ANKA, sestre: MILICA, ANA i BRANISLAVA - BRANKA, sestrići i sestrične

Draga Vesna, tvojim časnim životom i plemenitom dušom zaslužila si naše vječno sjećanje.

Tvoji: BEBA, VESNA, BOSA, BIRA i MIĆKO

Jedanaest godina od kako nije sa nama

PETAR VUKČEVIĆ

Vrijeme prolazi, ali ne i sjećanje. Porodica

RADMILA, JANKO, ANA i MAJA

Šezdeset je godina od smrti našeg oca Četiri godine je od smrti naše majke

PETRA VUKOSAVE

KRIVOKAPIĆ

Dragi roditelji, Vaš odlazak ostavi vječnu tugu, bol i prazninu. S ponosom i vječnom tugom, čuvamo vas u našim srcima.

Vaše kćerke VJERA i NEĐELJKA sa porodicama

1522

Neka tvoja duša počiva u miru.

1526

Tvoji: sestra SVETLANA i sestrić VUK

1557

Prošla je godina od smrti naše voljene

JASNE NOVAKOVIĆ

Ljubav i predivna sjećanja čuvamo od zaborava. Nedostaješ. Sin BORIS, unuk BOŽIDAR, snaha LIDIJA

Prošla je godina dana od kada nas je napustila voljena majka i baba

JASNA Vladimirova NOVAKOVIĆ

Tvoja ljubav ostaje kao svjetionik u našim životima. A uspomene na tebe čuvamo u srcima. Kćerka ANA sa porodicom

1588

1568

Oglasi i obavještenja

Voljenoj

SONJI Nikolinoj JANKOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali za tugu, bol i prazninu koju si ostavila za sobom lijeka nema.

Zauvijek u našem srcu, vječno voljena i nikad zaboravljena.

Ponosni na tebe

BOŠKO, NIKOLA, MIRJANA i RAJKO

Navršile su se četiri godine od smrti našeg dragog

DRAŠKA Boškovog SAVKOVIĆA

Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol, tugu i prazninu zbog tvog odlaska.

Sa nama si svakog dana u mislima i najljepšim sjećanjima.

Dok postoje uspomene i divna sjećanja, živjećeš vječno sa nama i nikad te nećemo zaboraviti.

Sa ponosom ćemo čuvat uspomenu na tebe.

Tvoji SONJA, DEJAN, GORAN, SANDRA, snahe NELA, SANJA i unučad SAVKOVIĆ

1523

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje

VUKOMANA KIĆU 31. 3. 2005. 8. 11. 2000. GOGIĆ

Dani, mjeseci, godine… Bol… S ljubavlju,

1518

1521

Prođe osamnaest godina od kada nije sa nama naš jedini

MILOŠ Vojislavov ANDRIJAŠEVIĆ

Godine prolaze, ali sjećanje i tuga nikada neće proći.

Neutješni: majka MILENA i otac VOJISLAV

Sin MIŠKO, snaha RANKA, unuke MILENA i JELENA, unuk ALEKSA 1520

1519 Godinu dana od kada je našla vječni mir kod svog supruga, kćerke i sina

BOJANA Radomirova PAVIĆEVIĆ Rođena BOŽOVIĆ

Velika zahvalnost za požrtvovanje i ljubav koju si pružala našoj porodici.

Dana 1. aprila 2024. godine navršava se 40 dana od smrti naše voljene

VESNE Z. LEKOVIĆ

Bila si jaka i dostojanstvena do posljednjeg trenutka života.

Tužni smo zbog tvog odlaska i nenadoknadivog gubitka.

Ovim putem zahvaljujemo svima koju si nam lično izjavili saučešće, kao i onima koji su to uradili putem telegrama i telefona. Posebnu zahvalnost dugujemo kolektivu Mašinskog fakulteta na posebnoj pažnji. U nedjelju 31. marta porodica će posjetiti Vesninu vječnu kuću.

PORODICA

1517

VESNA LEKOVIĆ

Prošlo je 40 tužnih dana od kada si nas napustila, sestro moja, kako prihvatiti da te više nema.

Zauvijek ćeš mi nedostajati, tvoja bezgranična sestrinska ljubav i toplina.

Sestra NENA i zet MIKO sa porodicom

1533

1539

Godinu dana je otkad nije sa nama naš dragi

ŽELJKO R. MIJANOVIĆ

Vrijeme prolazi, a ti sve više nedostaješ. Boli ova tišina i ogromna praznina bez tvog prisustva. Uželjesmo se tvoga glasa, tvog osmijeha i toplog zagrljaja. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Brat VESKO sa porodicom

1516

VESNA LEKOVIĆ

Dušo moja čarobna, Četrdeset je tužnih dana od kada si nas napustila. Bila si moja bezgranična ljubav, podrška, zakletva. Svojim odlaskom ostavila si ogromnu prazninu. Sve dok sam živ kucaćeš u mom srcu, tetkice moja, majko moja.

Neka te anđeli čuvaju do našeg susreta.

Zauvijek tvoj

ILIJA GOJOVIĆ

CICA, LJUBINKA, MILORAD i MILAN

Godina dana prođe od tvog iznenadnog odlaska, Anđele naš, Tiśo 31. 3. 2023 – 31. 3. 2024

TINA Zoranova LAGATOR

Dođe prokleti 31 mart, što reći, Diko naša neprežaljena. Postoji samo tuga, bol i patnja. Suze lijemo, ruke širimo, još uvijek se nadamo da ćeš nas iznenaditi, da ćeš doći, probuditi nas i reći tata, mama, to vam je bio samo ružan san. Uh kako nam nedostaješ, Anđele. Kako ta kap što ti preli čašu! ne posla u naš dom kod oca i majke, no te posla u crnu zemlju, Tiśo, no posluša njega tako si htio srećno, srećno!!!

Neka, neka, Tiśo, mi smo ponosni Roditelji što smo te imali za ćerku, ponose naš.

Boli, Tiśo, praznina koja neće biti popunjena. Boljeće nas dok smo živi tvoja izgubljena MLADOST, LJUBAV, DOBROTA, OSMIJEH što si nam pružala, tugo naša.

Tiśo, najviše i najteže bole suze tvoje Petre, Andrija pita kad će Tinka više sići sa neba, ne mogu je više čekati, ostadoše te željna tvoja đeca... bila si im majka Lavica, dična šćeri roda svoga, ti pođe kod BRATA svoga. Sudbina se s nama igrala, prvo nam te dala, onda uzela. Sad, srećo, plačemo danonoćno dok nam je tvoje lice pred očima, fališ nam sve više i više.

Ne pitajte Majku i Oca kolika je bol za izgubljenim đetetom Riječima se ne može opisati, VOLJELI SMO TE, VOLIMO TE I VOLJEĆEMO TE DOK KUCAJU NAŠA SLOMLJENA SRCA.

TVOJI NEUTJEŠNI RODITELJI ZORAN i TANJA

1560

Godina dana

DUŠO

Sestrinski krik se ote, da te otrgne od crnih misli, pokuša da te vrati svojoj đeci, ali Božija bješe jača. Htjede te u carstvo nebesko da mu krasiš rajske vrtove i da gore nastaviš svoju mladost.

Hrabro si se odazvala na njegov poziv, nerazmišljajući da ćeš dolje ostaviti tugu, čemer i jad.

Da mogu, dala bih ti pola svog života, samo da možeš saći, obrisati majci te umorne suze sa lica i zagrliti još jednom tvog Peja i Andra koji te neumorno čekaju. Neka te anđeli čuvaju, ti za svoje sestre jednoga dana kada ti budemo došle ostavi po jedan par krila da opet sve četiri možemo letjeti u neka bolja jutra.

LIDIJA, HAJDANA, NINA i LUKA

1575

Dana 31 marta se navršava godina od smrti

TIJANE NIKOLIĆ

Anđele naš, sa ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi čuvamo te u našim srcima i sjećanju.

Još smo u nevjerici, kao da je najgora noćna mora, fališ nam beskrajno.

Umjesto da se radujemo sreći i napretku u životu mi vječno žalimo za tobom, za trenucima koje smo trebali provesti zajedno, za svim što je moglo i trebalo da bude.

Vole te tvoji ZDRAVKO, PETRA i ANDRIJA

Godina dana od kada nisi sa nama

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

TINA

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te takvu imali čuvamo uspomenu na TEBE, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam davala. Znala si koliko smo te voljeli, ali nikad nećeš znati koliko nam NEDOSTAJEŠ.

Ujak BOBO sa porodicom

1561

Godinu dana bez tvog dodira, osmijeha i ljubavi...

TIKI

Sestro moja, ponosu moj, snago moja, ništa više nije isto bez tebe.

Da ti je samo znati koliko mi fališ. Ne prestajem da se pitam zašto?

Zar je moralo ovako da bude. Dani prolaze ali ne umanjuju bol...

Ostavila si nam veliku prazninu i tugu.

Neka tvoja plemenita duša počiva u nebeskom raju. A mi ćemo te čuvati od zaborava! Volimo te.

ANA, STEVAN, ANDREA, JELENA i PAVLE

1562

Godina dana od smrti moje sestre

TINE

Prošla je teška i bolna godina za tobom. Fališ nam svakog trenutka za sve što je prošlo i što dolazi.

Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Sestra IVANA, zet IVAN, sestrići ALEKSA i LAZAR i sestrična ANĐELA MITROVIĆ

1587

Dragoj

1563

TINI

Sjećanje na tebe ostaće vječno u nama. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

ZORAN MITROVIĆ sa porodicom

Prošle su tri godine

ZORAN - TOTO RAIČEVIĆ

Svakim danom sve mi više nedostaješ, Mešter. Tvoj IĆO

Tri su godine prošle, sunce moje

ZORAN - TOTO RAIČEVIĆ

Od

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Bar, bjeliši, prodajem placeve 300 i 400 m2, uknjiženi, put. Tel. 069-332-332 2

OBAVJEŠTENJE ČITAOCIMA

Distribucija Pobjede na svim kioscima

Obavještavamo cijenjene čitaoce, da od 1. 4. 2024. godine, naše izdanje potraže isključivo na kioscima širom Crne Gore, kao i u svim većim marketima koji imaju novinarnice, zbog promjene u načinu prodaje štampe u Crnoj Gori

Sve informacije kako da dođete do svog primjerka Pobjede možete dobiti na telefone 020 225-210 i 020 409-509, kao i na mejl: distribucija@pobjeda.me