Dnevni list Pobjeda 30.03.2024.

Subota, 30. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20953 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SKANDALOZNO: Uspio ultimatum lidera Nove srpske demokratije prema premijeru i ministru energetike, priča o meritokratiji Spajićeve vlade potpuno pala u vodu

Mandić izlobirao da

Lekića izaberu za člana

Odbora direktora RUP-a

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, ulazak Milana Lekića u Odbor direktora RUP-a je plod ultimatuma Andrije Mandića prema premijeru Milojku Spajiću i ministru energetike Saši Mujoviću da će oboriti vladu ako Lekić ne bude član Odbora direktora. ,,Čitava poenta se svodi na to ko će da kontroliše unosnu prodaju uglja prema Srbiji“, rekao je izvor našeg lista

Ministarka kulture i medija ne odgovara Pobjedi na pitanja koja su od značaja za zaštitu kulturne baštine

Vujović jedno priča, drugo radi

Nešto je trulo (i čudno) u državi Crnoj Gori. Neki bi da ćutanjem riješe neugodu i probleme, uzdajući se u stari stih pjesme Bijelog dugmeta „sve će to, o mila moja, prekriti ruzmarin, snjegovi i šaš“. Neće, mili moji. Ne računajte na zaborav

PONOVO POLITIČKI ZAPLET: Vlada povukla nezakonitu odluku o uvođenju prinudne uprave, predsjednik države ocijenio da nema zakonskog osnova za raspisivanje novih izbora u opštini na sjeveru

Milatović traži da se završi izborni proces u Šavniku

Sada očekujemo da država Crna Gora, napokon, obezbijedi da se izbori u Šavniku regularno završe, da građani Šavnika nesmetano iskoriste svoje Ustavom garantovano pravo da legalno i legitimno izaberu vlast – poručio je Jugoslav Jakić u izjavi za Pobjedu

Takozvana Crna Gora

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Za ogromnu većinu u Spajićevom kabinetu, na iskrenoj i intimnoj ravni, i crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova je ,,takozvano“. Što nas dovodi do zaključne misli: u tom moru ,,takozvanosti“, tj. formalne, odglumljene ili napamet naučene privrženosti evropskim i evroatlantskim vrijednostima, stavovima i politici - đe se zvanična evropska i saveznička politika Crne Gore samo tako zove, preostaje nam da utvrdimo da su i današnja Crna Gora i njena vlast takođe - takozvani

Neutemeljeni zaključci

Odbora za bezbjednost

A da Odbor nije stvarno sagledavao posebne izvještaje dokazuje i činjenica, navodi se u tužbi, da nijesu primijetili sve one rezultate koje je primijetila i pohvalila Evropska komisija, odnosno njeni eksperti, ali i pojedini akteri političkog života koji su se javno hvalisali neosnovano prisvajajući sebi te rezultate, ali ne i direktoru, čelnom čovjeku UP

Konačno se oglasili premijer i ministarka evropskih poslova o tome kako će se naša zemlja izjasniti na Komitetu ministara Savjeta Evrope

Gorčević tvrdi da će Crna Gora podržati ulazak Kosova u SE, Spajić neodređen

STR. 4.

STR. 8. i 9.

Smjene i imenovanja u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu u režiji Odbora direktora Elektroprivrede

Čađenović od prvog menadžera unaprijeđen u predsjednika borda

Odbor direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) razriješio je juče dosadašnjeg izvršnog direktora Vladimira Čađenovića (Demokrate) i imenovao Vladimira Ivanovića za vršioca dužnosti STR. 6. i 7.

SKUPŠTINA CRNE GORE STR. 3.

Zoran Brđanin treći put tužio Vladu zbog nezakonite smjene sa mjesta direktora Uprave policije, oglasio se njegov pravni zastupnik Siniša Gazivoda

Andrija Mandić i Milan Lekić

M. BABOVIĆ

M. BABOVIĆ

STR. 3.

S. VASILJEVIĆ

SKANDALOZNO: Uspio ultimatum lidera Nove srpske demokratije prema premijeru i ministru energetike, priča o meritokratiji Spajićeve vlade potpuno pala u vodu

Mandić izlobirao da Lekića izaberu za člana Odbora direktora RUP-a

Prema nezvaničnim saznanjima

Pobjede, ulazak Milana Lekića u Odbor direktora RUP-a je plod ultimatuma Andrije Mandića prema premijeru Milojku Spajiću i ministru energetike Saši Mujoviću da će oboriti vladu ako Lekić ne bude član Odbora direktora. ,,Čitava poenta se svodi na to ko će da kontroliše unosnu prodaju uglja prema Srbiji“, rekao je izvor našeg lista

PODGORICA - Odbor direktora EPCG, na čelu sa Milutinom Đukanovićem iz Nove, izabrao je sinoć MilanaLekića, ranije smijenjenog direktora, za novog člana Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja.

MANDIĆEV ,,POSAO“

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, ulazak Leki-

-U novi sastav Odbora direktora RUP-a imenovani su, osim Lekića, prof. dr Dragan Lončar, Dragan Leković, Milan Gvozdenović i prof. dr Boban Melović. Odbor direktora EPCG opredijelio se za ovaj sastav Odbora RUP-a, birajući između 53 prijavljena kandidata koji su u predviđenom roku dostavili potrebnu dokumentaciju, odnosno radne biografije na javni oglas, navedeno je u saopštenju EPCG dostavljenom Pobjedi. Predsjednik OD RUP biće izabran na konstitutivnoj sjednici tog organa, a nakon toga će biti izabran i izvršni direktor, čiji izbor je u nadležnosti Odbora direktora RUP-a.

ća u Odbor direktora RUP-a je plod ultimatuma Andrije Mandića prema premijeru Milojku Spajiću i ministru energetike Saši Mujoviću da će oboriti vladu ako Lekić ne bude član Odbora direktora. Taj zahtjev je preko Milutina Đukanovića, predsjedni-

Saopštenje iz Monstata o važnoj javnoj nabavci

Tender

ka Odbora direktora EPCG iz Nove, koji je na čelu nadležnog tijela za izbor članova borda, upućen premijeru i ministru koji su to prvobitno odbili, a nakon ultimatuma Mandića na kraju i prihvatili.

POLITIČKA TRGOVINA

- Ministar Mujović je prilikom konsultacija prvo saopštio da bi i za RUP trebalo da važi princip meritokratije i bio je protiv vraćanja Lekića, ali je kasnije na pritisak Mandića očigledno promijenio stav, tvrde izvori Pobjede bliski vrhu Rudnika uglja Pljevlja.

Prema saznanjima Pobjede, na čelu Odbora direktora RUP-a trebalo bi da se nađe Lekić, ali do konačne odluke Odbora direktora moguće su razne

kombinacije kroz političku trgovinu, po principu „ja tebi, a ti meni“.

- Čitava poenta se svodi na to ko će da kontroliše unosnu prodaju uglja prema Srbiji, rekao je izvor. Pobjeda je u serijalu tekstova razotkrila visokoprofitnu šemu preprodaje uglja Elektroprivredi Srbije za potrebe njenih termoelektrana, a koje je potpisivao bivši izvršni direktor Milan Lekić, koji se sada na velika vrata vratio u RUP.

PES SE UZALUD BUNIO Nakon što je dobio informaciju o prvobitnom odbijanju prijedloga za Lekića, Mandić je, prema saznanjima Pobjede, hitno otputovao za Pljevlja gdje je nakon ultimatuma dobio „zeleno svijetlo“ za Lekića.

Pobjeda je u serijalu tekstova razotkrila visokoprofitu šemu preprodaje uglja Elektroprivredi Srbije za potrebe njenih termoelektrana, a koje je potpisivao bivši izvršni direktor Milan Lekić, koji se sada ,,na velika vrata“ vratio u RUP

Protiv imenovanja Lekića ranije su se pobunili i pljevaljski PES, ali i sindikalna organizacija, te kćerke kompanije EPCG, ali očigledno uzalud. - Pljevaljski odbor PES-a jednoglasno je protiv da se na poziciju predsjednika Odbora direktora u Rudniku uglja Pljevlja imenuje kandidat koji se nije proslavio za vrijeme svog rukovođenja. Smatramo da vraćanje kadrova koji su vršili prekomjereno, nezakonito zapošljavanje ne smije biti dozvoljeno. Pljevaljski odbor se od početka bori za uspostavljanje profesionalnog menadžmenta i meritokratije, kako bi se obezbijedili prosperitet i dugoročni benefiti našem gradu, a ne populističke mjere koje uništavaju Rudnik uglja Pljevlja, zbog jeftine političke koristi. Očekujemo od naših partnera da poštuju koalicioni sporazum, a ne da koriste svoju poziciju političkog faktora za dobijanje funkcija na ovakav način, navodi se u saopštenju PES-a Pljevlja.

Lekić je krajem avgusta prošle godine smijenjen sa mjesta izvršnog direktora, nakon što je inspekcija rada utvrdila da je izabran bez konkursa, što je zakonska obaveza. Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je istragu povodom ugovora sa EPS-om, po kojem je ugovorena cijena od 28,8 eura po toni iz maja 2022. godine. Iz Specijalnog policijskog odjeljenja je prošle godine zatraženo od čelnika RUP-a da dostave dokumentaciju o prodaji uglja po stavkama ovog ugovora.

DPS je podnio i drugu krivičnu prijavu protiv Lekića zbog sumnjivih poslova sa preprodajom uglja sa više privrednih subjekata, uključujući i posao sa ukrajinskim bračnim parom Petrošenko koji je pobjegao iz zemlje.

Nenad ZEČEVIĆ

za nabavku softvera nije raspisan, moguće odlaganje objave rezultata popisa

PODGORICA - Tender za nabavku softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom popisa stanovništva još nije raspisan, jer Komisija za praćenje uspostavljanja softvera nije u punom sastavu, saopšteno je iz Uprave za statistiku. Navode da je shodno Zakonu o budžetu i planu javnih nabavki predviđeno sprovođenje postupka javnih nabavki za izradu softverskog rješenja koje će omogućiti licu koje je popisano da provjeri svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama koji su prikupljeni

tokom procesa popisa stanovništva. - Tenderska dokumentacija je pripremljena, međutim, tender nije raspisan iz razloga što Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka, predviđena članom 26a Zakona o popisu, nije u punom sastavu. Upra-

va za statistiku vjeruje da će se shvatiti ozbiljnost započetog procesa, i da će se u skorije vrijeme imenovati nedostajući član opozicije u sastavu Komisije, kako bi se u skladu sa procedurom raspisao javni tender - rečeno je Gradskom portalu iz Monstata. Jedan od zadataka navedene komisije, shodno potpisanom Sporazumu, je i, kako kažu, praćenje sprovođenja tenderske procedure javne nabavke za odabir kompanije za izradu softverskog rješenja. - Napominjemo da je Uprava za statistiku kontinuirano izvršila sve obaveze u skladu sa planiranom dinamikom i da

neraspisivanje tendera usporava dalji popisni proces uz izazov da isti može dovesti do odlaganja objave konačnih rezultata popisa - objašnjavaju iz Monstata. Rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova biće objavljeni u drugoj polovini ove godine. R.P.

SKUPŠTINA

PONOVO POLITIČKI ZAPLET: Vlada povukla nezakonitu odluku o uvođenju prinudne uprave, predsjednik države ocijenio da nema zakonskog osnova za raspisivanje novih izbora u opštini na sjeveru

Milatović traži da se završi izborni proces u Šavniku

Sada očekujemo da država Crna Gora, napokon, obezbijedi da se izbori u Šavniku regularno završe, da građani Šavnika nesmetano iskoriste svoje Ustavom garantovano pravo da legalno i legitimno izaberu vlast – poručio je Jakić u izjavi za Pobjedu

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odlučio je da ne raspiše izbore u Šavniku jer, kako je ocijenio, za to nema uslova i poručuje da treba završiti izborni proces koji traje gotovo godinu i po u toj opštini.

Milatovićev potez uslijedio je nakon što je Vlada Crne Gore povukla odluku o uvođenju prinudne uprave u Šavniku, jer je Skupština opštine preduhitrila njeno stupanje na snagu i skratila sebi mandat.

DVIJE ODLUKE, A BEZ ODLUKE

Prethodno su dvije odluke donijete u jednom danu. No, odluka Skupštine opštine Šavnik o skraćenju mandata stupila je na snagu danom donošenja, a Vladina iznenađujuća namjera uvođenja prinudne uprave trebalo je da stupi na snagu objavom u Službenom listu, što se nije desilo.

Izvršna vlast se zato odlučila na novi potez, kako ne bi došlo do objavljivanja dva pravna akta koja na različite načine uređuju isto pitanje.

- Imajući u vidu da je Skupština opštine Šavnik 28. marta izglasala odluku o skraćenju madata koja stupa na snagu danom donošenja, Generalni sekretarijat Vlade je obavijestio Ministarstvo javne uprave, kao predlagača ove odluke, o povlačenju iz procedure objavljivanja u Službenom listu Odluke o raspuštanju Skupštine opštine Šavnik koja je usvojena na 23. sjednici Vlade – saopštili su juče iz Vlade.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj se juče nije oglašavao iako na njegovo ministarstvo pada teret pogrešnih procjena i odluka.

Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, predsjednik države raspisuje izbore u roku od jednog dana od mo-

menta raspuštanja lokalnog parlamenta. No, predsjednik Crne Gore očito nije želio da ,,aminuje“ pogrešnu odluku Vlade, ali ni odluku o skraćemnju mandata parlamenta Šavnika.

PREDSJEDNIKOV POTEZ

Milatović je djelovao u zakonskom roku, ali je umjesto saopštavanja datuma novih izbora, odlučio da apeluje na nadležne institucije da preduzmu sve neophodne mjere i radnje kako bi se - već započeti izborni proces u Šavniku najzad okončao!

-A opština Šavnik konačno

Nikolić: Omogućiti građanima da slobodno izaberu vlast

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pozdravio je odluku predsjednika države Jakova Milatovića da ne raspiše lokalne izbore u Šavniku. - Pozivamo Vladu da stvori uslove da se okončaju već raspisani izbori u Šavniku. Istovremeno, očekujemo od predsjednika da insistira kod Vlade i premijera Milojka Spajića da se građanima Šavnika omogući da slobodno izaberu svoju vlast - napisao je Nikolić na mreži Iks.

prestala da bude talac političkih prepucavanja – kazao je Milatović. U saopštenju za javnost predsjednik Crne Gore naznačio da je odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi propisano da skupština opštine može donijeti odluku o skraćenju mandata, a da se sadržinski donijetom odlukom uređuje skraćenje mandata - odbornika.

- Propisi ne poznaju mogućnost „skraćenja mandata odbornika“, već se pravni institut skraćenja mandata skupštini opštine sistemskim zakonskim rješenjima odnosi na skupštinu kao kolektivni organ, a ne na odbornike koji je sačinjavaju. Ovlašćenje predsjednika države da raspiše izbore može se zasnivati isključivo na prethodno donijetoj odluci o skraćenju mandata Skupštine, što u konkretnoj situaciji nije učinjeno. Dodatno, trajanje mandata odbornika uređeno je Zakonom o izboru odbornika i poslanika i odlukom skupštine opštine nije moguće na drugačiji način uređivati predmetno pitanje - naveo je on u saopštenju za javnost.

Komentar

SLOVO ZAKONA

Milatović napominje i da Zakon o lokalnoj samoupravi jasno propisuje trajanje mandata od četiri godine koji može prestati prije isteka vremena na koje je skupština opštine izabrana, raspuštanjem ili skraćenjem mandata.

-Nadalje, Zakon propisuje da u slučaju prestanka mandata skupštine prije isteka vremena na koje je izabrana, predsjednik Crne Gore raspisuje izbore narednog dana od stupanja na snagu odluke o raspuštanju, odnosno skraćenju mandata skupštine. Na praktično isti način Zakon o izboru odbornika i poslanika, propisuje da predsjednik raspisuje izbore u slučaju prestanka mandata skupštine opštine, prije isteka vremena na koje je birana – objasnio je Milatović. Slijedeći oba sistemska zakona, Milatović konstatuje da predsjednik države može raspisati nove izbore jedino ako je skupština opštine skratila sebi mandat u toku njenog zakonskog četvorogodišnjeg mandata, što u Šavniku nije slučaj.

- Podsjećamo da je mandat aktuelnog saziva SO Šavnik istekao 2022. godine, te da u konkretnoj situaciji nije moguće primijeniti institut skraćenja mandata skupštini opštinenaveo je Milatović.

JAKIĆ PODRŽAO MILATOVIĆA

Odluku predsjednika pozdravio je prvi čovjek Šavnika Jugoslav Jakić, ocjenjujući je jedinom ispravnom, logičnom i zakonitom.

- Njom se potvrđuje ispravnost svega što je lokalna samouprava u Šavniku radila u prethodnom periodu. Sada očekujemo da država Crne Gore, napokon, obezbijedi da se izbori u Šavniku regularno završe, da građani Šavnika nesmetano iskoriste svoje ustavom garantovano pravo da legalno i legitimno izaberu vlast – poručio je Jakić. U Šavniku je od 23. oktobra 2022. godine propalo devet pokušaja održavanja izbora. Šavničani, koji su glasali u zgradi Opštine i selu Kruševice, izlazili su na biračka mjesta, ali glasanje ni u jednom slučaju nije dovdeno do kraja. Članovi biračkih odbora iz koalicije „Za budućnost Šavnika“ nijesu dozvoljavali pojedinim građanima da glasaju zato što, kako su tvrdili, ne žive u toj opštini.

Tamara KLIKOVAC

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Takozvana Crna Gora

Za ogromnu većinu u Spajićevom kabinetu, na iskrenoj i intimnoj ravni, i crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova je ,,takozvano“. Što nas dovodi do zaključne misli: u tom moru ,,takozvanosti“, tj. formalne, odglumljene ili napamet naučene privrženosti evropskim i evroatlantskim vrijednostima, stavovima i politici - đe se zvanična evropska i saveznička politika Crne Gore samo tako zove, preostaje nam da utvrdimo da su i današnja Crna Gora i njena vlast takođe - takozvani

Opsade Sarajeva nije bilo. Čuli smo to u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“. Od ranije znamo - iz Skupštine Crne Gore, iz rusko-srpskih medija u našoj zemlji, od Crkve Srbije, takođe - da se ni srebrenički genocid, a ni drugi pogromi nijesu dogodili, a da su presuđeni ratni zločinci koji su sve to naredili i počinili zapravo heroji. Srećan rođendan, generale, poručuje, tako, Rektorov portal In4s, jednom od junaka avgustovske Crne Gore. Tužilaštvo istražuje tu (sramnu, treba li reći?) čestitku preko… Odjeljenja za nasilje u porodici (?!), u Upravi policije koja ima/nema direktora. Logično, zar ne?

Baš kao i obilježavanje dvadeset i pete godišnjice NATO intervencije, koja je protekla u mješavini ćutanja (u tom su muku Milatović i Spajić saglasni - još uvijek pod istom litijaškom mantijom) i sricanja fraza koje služe da se izbjegne reći zašto se to uopšte dogodilo. Crna Gora je pouzdani saveznik u NATO, nema ni trunke sumnje ni u to, dok njena vlast škrguće zubima na svaki pomen konkretnog učešća u Alijansi, a veselo prati predsjedničke ,,izbore“ u majci Rusiji.

Zato se, u tom opštem sivilu i muci, koju (mnogi) naši evropski prijatelji ocjenjuju kao izuzetno povoljnu situaciju za dalje napredovanje Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU (svaku im/nam sreću u tome želimo!), jetka izjava poslanice Maje Vukićević, predstavnice skupštinske većine u PACE - Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope - kako neće podržati članstvo, citiramo, ,,takozvanog Kosova“ u Savjetu Evrope - ukazala kao sublimirani i simbolični iskaz suštine vladajuće politike u Crnoj Gori. Generalno i načelno - evropski; u detaljima i konkretno - antievropski!

Za skupštinsku većinu, pri tome, Kosovo i jeste ,,takozvano“, dok je NATO članstvo stanje mučne nužde, a evropska agenda prazna (a korisna) poštapalica. Mnogi od njih, ako ne i svi, dozivaju pobjedu Trampa u novembru. Evropski i saveznički, naravno! Zato se niko, iz tih redova, nije glasnuo povodom izjava poslanice DNP. Niti će, sva je prilika. A i zašto bi, kada i sâm ministar vanjskih poslova uporno ćuti, dok i od njega slušamo fraze o dobrosusjedskim odnosima i značaju regionalne stabilnosti. Jeste da ministar u to ne vjeruje, reći će jedna ambasadorica na službi u Podgorici, impresionirana & oduševljena, ali on brani zvanične stavove Crne Gore! Savršeno.

Upitan za stav Vlade povodom glasanja gospođe Vukićević na Političkom komitetu PACE, premijer Spajić je najavio da će njegov kabinet imati o tome stav kada završno glasanje bude na dnevnom redu. Što, u prevodu, može značiti da njegova vlada taj stav u ovom trenutku - nema! I sva je prilika da je tako. Pitajte, recimo, ministre Đeljošaja i Jokovića.

Premijeru nije palo na pamet - ili nije imao ko da ga nauči - da potvrdi kako, već sada, bez ikakve sumnje i zazora, bez zadnjih misli i skrivenih planova, država Crna Gora i njena vlada podržavaju prijem Republike Kosovo u članstvo Savjeta Evope. I dobronamjerni, i oni drugi, u Crnoj Gori, ali i van nje, iz izjave koju je dao Premijer mogu izvoditi najrazličitije zaključke. Od onih koji se tiču njegove zabrinutosti/straha kako bi na takvu izjavu reagovao Mandić i njegovi, pa sve do njegovog opreza/ straha što bi moglo uslijediti iz Srbije kao odgovor na taj - treba li i to reći - logični, podrazumijevajući i jedino mogući stav zvanične Crne Gore?

Ili je za ogromnu većinu u Spajićevom kabinetu - na iskrenoj i intimnoj ravni - i crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova „takozvano“?

Što nas dovodi do zaključne misli: u tom moru ,,takozvanosti“, tj. formalne, odglumljene ili napamet naučene privrženosti evropskim i evroatlantskim vrijednostima, stavovima i politici - đe se zvanična evropska i saveznička politika Crne Gore samo tako zove, preostaje nam da utvrdimo da su i današnja Crna Gora i njena vlast takođe - takozvani.

Dakle, samo ih tako zovemo, dok vode politiku koja nema suštinu i ne tiče se državnih i nacionalnih interesa - pa, samim tim, ne zaslužuje pridjev i ime crnogorsko. Takozvana Crna Goraformalno suverena i nezavisna - a faktički kontrolisana i vezana projekcijama, stavovima i interesima Srbije.

POGREŠNE ODLUKE VLADE I OPŠTINE:Jakov Milatović

PODRŠKA ZA POTEZ PREDSJEDNIKA: Jugoslav Jakić

M. BABOVIĆ

M. BABOVIĆ

Ministar odbrane u posjeti zvaničnom Parizu 3. i 4. aprila, nastavljena praksa novih vlasti da putuje veoma brojna delegacija

Krapović u Francusku vodi osmoro ljudi u delegaciji?!

PODGORICA - Ministar odbrane Dragan Krapović boraviće u zvaničnoj posjeti Francuskoj 3. i 4. aprila, a sa sobom će povesti još osam službenika i savjetnika Ministarstva odbrane. To je navedeno u platformi za posjetu Francuskoj.

- Delegaciju Ministarstva odbrane Crne Gore predvodiće ministar odbrane Dragan Krapović. Kao članovi delegacije, u Francusku će otputovati - Ivan Ivanišević, ambasador Crne Gore u Republici Francuskoj, Marko Marković, državni sekretar Ministarstva odbrane, Jadranka Vojinović, sekretarka Ministarstva odbrane, Radmila Perović, v. d. generalne direktorice Direktorata za politiku odbrane, Radovan Kostić, v. d. generalnog direktora Direktorata za logistiku, Želimir Pojužina, šef kabineta ministra odbrane, Vesko Tomanović, savjetnik za Mornaricu načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, Re-

U dokumentu se navodi da će Krapović sa francuskim ministrom odbrane potpisati sporazum o saradnji u oblasti odbrane. Tokom posjete Francuskoj, ministar će se sastati sa komisijama Senata/Nacionalne skupštine koje se bave odbrambenim pitanjima, što će, kako kažu u Ministarstvu, biti od posebnog značaja za promovisanje crnogorskih aspiracija ka članstvu u Evropskoj uniji

lja Radonjić, šef Odjeljenja za normativno-pravne poslove i Aleksandra Vučinić, desk oficir za Republiku Francusku u Ministarstvu odbrane - navodi se u platformi objavljenoj na sajtu Vlade.

U dokumentu se ističe da će Krapović sa francuskim ministrom odbrane potpisati sporazum o saradnji u oblasti odbrane. Tokom posjete Francuskoj, ministar će se sastati sa komisijama Senata / Nacionalne skupštine koje se bave odbrambenim pitanjima, što će, kako kažu u Ministarstvu, biti od

posebnog značaja za promovisanje crnogorskih aspiracija ka članstvu u Evropskoj uniji.

PLANOVI

- Takođe, imajući u vidu planove za jačanje kapaciteta i modernizaciju Mornarice Vojske Crne Gore, ministar odbrane Dragan Krapović će posjetiti brodogradilište „Kership“ u Konkarnou, gdje će se upoznati sa ponudom brodogradilišta i dinamikom konstrukcije plovila - piše u informaciji. Kada su u pitanju stavovi koje će Krapović zastupati, u plat-

formi se navodi da će na sastanku sa ministrom vojske Republike Francuske, crnogorski ministar odbrane zahvaliti na kontinuiranoj podršci koju Francuska pruža Crnoj Gori u ostvarivanju njenih spoljnopolitičkih ciljeva, među kojima su evropske integracije apsolutni prioritet. - Poručiće da će Crna Gora na-

stojati da ubrza svoj evropski put u narednom periodu kroz dostizanje evropskih standarda u svim oblastima, te da je u tom kontekstu podrška Francuske od izuzetnog značaja. Ministar će iskazati značaj nedavno realizovanog satanka premijera Crne Gore i predsjednika Republike Francuske, tokom kojeg je vođen kon-

struktivan razgovor i postignut dogovor o krovnom strateškom dokumentu koji će predstavljati temelj za partnerstvo naših zemalja u budućnosti. Posebno će istaći zadovoljstvo što će odbrana biti prvi od stubova strateškog partnerstva i poručiće da će Crna Gora biti u potpunosti posvećena razvijanju istog - navedeno je u Vladinom dokumentu.

VLADA

Govoreći o radu 44. vlade, ministar će, kako navode iz Ministarstva odbrane, kao prioritete navesti ubrzanje integracija Crne Gore u EU, nastavak potpunog usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO, kao i očuvanje dobrosusjedskih odnosa sa državama regiona Zapadnog Balkana. Krapović će, dalje navode, istaći da je Vlada Crne Gore za potrebe odbrane ove godine po prvi put opredijelila 2,01 odsto BDP, te da će skoro trećina budžeta za odbranu biti namijenjena modernizaciji Vojske u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti, čime se potvrđuje status Crne Gore kao kredibilne NATO članice. - Takođe, naglasiće da je Crna Gora posvećena ispunjavanju obaveza iz NATO agende, kao i pružanju doprinosa ukupnim naporima Alijanse na planu jačanja odvraćanja i odbrane i implementaciji planova odbrane - piše u dokumentu.

Jovana ĐURIŠIĆ

Konačno se oglasili premijer i ministarka evropskih poslova o tome kako će se naša zemlja izjasniti na Komitetu ministara Savjeta Evrope

Gorčević tvrdi da će Crna Gora podržati ulazak Kosova u SE, Spajić neodređen

PODGORICA - Crna Gora

će podržati ulazak Kosova u Savjet Evrope kad o tome bude odlučivao Komitet ministara te organizacije – potvrdila je Pobjedi ministarka za evropske poslove Maida Gorčević

I premijer Milojko Spajić juče je rekao da će odluka Crne Gore biti objelodanjena na Komitetu ministara. Koimentarišući što je poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević, kao članica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope koja predstavlja Crnu Goru, glasala protiv članstva Kosova u Savjetu Evrope na sjednici Komiteta za politička pitanja SE, Spajić je ocijenio da to nije bilo glasanje nego - rasprava. - Pravo glasanje će biti na ministarskom savjetu i tada ćete moći da vidite zvaničan stav Crne Gore - poručio je Spajić na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Podsjećamo, Komitet za politička pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope dao je pozitivno mišljenje na zahtjev Kosova da

postane član te organizacije, a crnogorska predstavnica Maja Vukićević, iz Kneževićeve stranke, glasala je protiv, uprkos zvaničnoj politici Crne Gore.

Iz Savjeta Evrope kazali su Pobjedi da se sljedeći korak očekuje 18. aprila, kada će Parlamentarna skupština u punom sastavu glasati o konačnom mišljenju o aplikaciji Kosova.

Vučić se obrušio na Crnu Goru: Sram ih bilo sve zajedno!

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da je ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević otišla u Prištinu da se izvinjava Amerikancima. - Vidio sam danas ovu mini-

- Konačnu odluku donosi Komitet ministara koji okuplja predstavnike vlada - a ne parlamentarce svih država članica. Ne postoji vremenski okvir za odluku Komiteta ministara - kazali su iz Savjeta Evrope. Prema nezvaničnim informacijama, to bi se moglo desiti u

starku iz Crne Gore, kako se zove, Gorčević, koja je sva ustreptala. Sram ih bilo sve zajedno. Oni misle da imaju pravo i da je normalno da se hvale time kako nam otimaju teritoriju i da imaju pravo da

drugoj polovini maja. Poslanik Skupštine Kosova iz redova Alijanse za budućnost

se tako bahato ponašaju ne bi li se izvinili Amerikancima ili nekome zato što je jedna časna žena, u Savjetu Evrope, Maja Vukićević glasala protiv njihovog, pa su sad otišli brže-bolje u Prištinu da

Kosova Besnik Tahiri, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je izvještaj izglasan sa 31 gla-

im se naglavačke izvinjavaju - rekao je Vučić na konferenciji čija je tema upravo bilo glasanje o Kosovu.

Predsjednik Srbije je dodao da ne sumnja da će Crna Gora u aprilu podržati ulazak Kosova u Savjet Evrope. - Glasaće sa obje ruke i noge, kao i uvijek, poručio je Vučić.

som za, četiri protiv i jednim uzdržanim. Osim Vukićević, protiv su glasala i dva poslanika iz Srbije i jedan iz Bosne i Hercegovine, dok je uzdržan bio grčki poslanik Aleksis Cipras Stav Vukićević je suprotan zvaničnom stavu države Crne Gore da podržava članstvo Kosova u svim međunarodnim organizacijama, ali i potpisanom koalicionom sporazumu o formiranju nove vlasti koji predviđa potpunu usklađenost sa politikom zapadnih partnera. Iz Demokratske narodne partije, kojoj pripada Vukićević, ranije je saopšteno da ona ima punu podršku da glasa protiv prijema Kosova u PSSE. A. IVANOVIĆ

d. mijatović

m. babović

Dragan Krapović

Maida Gorčević

Milojko Spajić

Predstavnici Vlade i elektroenergetskih kompanija najavili saradnju sa francuskom kompanijom EDF Energy

PODGORICA - Vlada će ući u strateško partnerstvo sa francuskom kompanijom EDF Energy, a jedna od opcija je zajednička investicija u hidropotencijal, najavio je premijer Milojko Spajić, nakon sastanka koji su on, ministar energetike i izvršni direktori Elektroprivrede (EPCG) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) imali sa sa predstavnicima te firme. Na sastanku su Francuzima predstavljeni projekti hidroelektrana Kruševo i Ćehotina, a premijer je naveo da bi neki od tih objekata mogli biti izgrađeni za šest do sedam godina.

InvestIcIje

- Teško je očekivati da se tako veliki projekti realizuju preko noći, ali sam optimista za HE Kruševo ili na primjer na Ćehotini, pošto je kaskadna, tako da možemo već do 2030, 2031, 2032. godine da imamo neki od ovih projekata na mreži – kazao je Spajić odgovarajući na pitanja Pobjede o rokovima i finansiranju izgradnje. Ocijenio je da bi izgradnja ovih HE bila veliki zamajac našoj privredi, jer su to ogromni građevinski poduhvati koji doprinose BDP-u države. Prema njegovim riječima jedan takav projekat je na nivou jednog auto-puta.

- I ne moramo da računamo ni na cent iz državnog budžeta za te projekte, koje će finan-

Spajić: HE Kruševo ili na Ćehotini na mreži već 2030. godine

Ne moramo da računamo ni na cent iz državnog budžeta za te projekte, koji će se finansirati direktno sa tržišta ili će EPCG naći interna sredstva, odnosno pozajmiti pare, kazao je premijer i dodao da su EIB i EBRD više nego zainteresovani za ovakve projekte Sa presa

sirati direktno tržište, ili će EPCG naći interna sredstva, odnosno način da pozajmi novac za projektno finansiranje, kako se svugdje u svijetu radi

– kazao je Spajić i dodao da su međunarodni partneri kao što su Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) više

Prenosni sistem ne može da primi sve najavljene elektrane

Ministar eneretike Saša Mujović je saopštio da trenutno crnogorski elektroenergetski sistem nije dovoljno jak i da ne može da primi sve potencijalne projekte iz obnovljivih izviora.

- Preduslov da bi se omogućilo priključenje svih solarnih i vjetroelektrana je, prije svega,

završetak Transbalkanskog koridora. Bez okončanja tog vitalnog infrastrukturnog projekta sva naša priča o potencijalima u smislu vjetra i sunca je vrlo upitna – upozorio je Mujović, odgovarajući na pitanje Pobjede u kakvom je stanju naš prenosni sistem, te da li su potrebna dodatna ulaganja u nje-

Na posljednjoj sjednici Vlade

ga s obzirom na najavu gradnje dvije HE i brojnih vjetro i solarnih elektrana. Prethodno je premijer Spajić na pres konferenciji ocijenio da imamo spremnu infrastrukturu prenosa električne energije. Mujović je i početkom godine u intervjuu Pobjedi upozorio da, ukoliko ne pojačamo pre-

nego zainteresovani da uđu u ovakve projekte.

- Oni na prstima čekaju da ih pozovemo da uđu u ovakve projekte, tako da su ovo pro-

nosnu mrežu i ne napravimo Transbalkanski koridor koji povezuje Pljevlja sa Bajinom Baštom, ,,svaka naša priča o intergaciji obnovljivih izvora je deplasirana“. Transbalkanski koridor je skup elemenata prenosnog sistema električne energije na 400 kV naponskom nivou, koji će omogućiti bolje energetsko povezivanje Crne Gore, BiH i Srbije sa Terninim podmorskim kablom.

jekti bukvalno naslikani za saradnju sa EBRD, EIB i sličnim partnerima, tako da ćemo lako naći pare. Želimo EDF u ovoj priči upravo zbog tehničkog znanja. Oni nijesu fond, ali najlakše je naći pare za ovakve projekte, a najteže tehničko znanje – smatra Spajić. Tvrdi da je EDF pokrenula zelenu tranziciju prije 60 godina i da je po distibuciji, transmisiji i proizvodnji električne energije apsolutni lider u Evropi. Naveo je i da je jučerašnji sastanak i najava saradnje posljedica njegovih razgovora sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom - Prvi korak na putu strateške saradnje je upravo hidropotencijal, koji ima ubjedljivo najve-

Utvrđen urbanistički projekat za hotel Galeb

PODGORICA - Izgradnja hotela Galeb u Ulcinju korak je bliže realizaciji, nakon što je Vlada na posljednjoj sjednici utvrdila nacrt izmjena urbanističkog projekta za lokalitet na kojem je planirana gradnja. Područje zahvata izmjena urbanističkog projekta za hotel iznosi 4,33 hektra, a granicom je obuhvaćen prostor nekadašnjeg hotela Galeb, sa pripadajućim dijelom obale mora. Dio zahvata površine 1,89 hektara je u zoni Morskog dobra i u planskoj podjeli zone pripada Sektoru 64 – PinješBorova šuma.

- Cilj izrade izmjena urbanističkog projekta, prema programskom zadatku, je obezbeđenje planskih uslova za

i zgradnju luksuznog hotela visoke kategorije uz uspostavljanje prepoznatljive arhitektonske fizionomije kompleksa, kao dijela urbane morfologije, a sve u skladu sa planskim opredeljenjma, smjernicama i kriterijumima sadržanim u planskoj dokumerntaciji višeg reda - pojašnjeno je.

Vlada je zadužila Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da organizuje i javnu raspravu o nacrtu i da nakon toga utvrdi prijedlog izmjena urbanističkog projekta.

Kompanija Sunny Palace iz Kotora je u martu 2021. godine od podgoričkog Rokšpeda kupila zemljište iznad poluostrva Suka i preuzela obavezu

gradnje novog hotela, uz ulaganje 15 miliona eura. Prema najavama vlasnika, investicija će premašiti dogovoreni iznos. Kako je nedavno saopšteno, izgradnja hotela bi tre-

balo da počne do kraja godine, a jedan od preduslova je usvajanje izmjena i urbanističkog projekta. Rokšped je 2006. godine kupio hotel Galeb, koji je potom

ći potencijal kod nas. Francuzi imaju iskustvo u tom sektoru, naročito tehničko, koje Crna Gora nema - naveo je Spajić. Dogovoreno je da EPCG i EDF potpišu odgovarajući dokument, gdje će doći do razmjene podataka. Spajić je kazao da će EDF biti manjinski partner, kao i da ne žele da crpe novac iz Crne Gore, već su spremni da daju svoje tehničko znanje.

KomarnIca sporna

Ministar energetike Saša Mujović je poručio da je vrijeme da se izgradi novi, ozbiljan izvor električne energije. - Pričalo se i o Komarnici, ali ova vlada, premijer i ministar žele da budu odgovorni prema institucijama države i značajnoj grupi ljudi koji su iznijeli sumnje o ekološkoj opravdanosti i izvodljivosti projekta Komarnica. Svi mi treba da budemo proizvođači i potrošači električne energije i to će nam ovakav partner omogućiti - rekao je Mujović i dodao da projekat Komarnice ne mora da bude realizovan kako je predviđeno, te da će sačekati mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine. Izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović ocijenio je da je ovo ,,veliki dan za sve nas“.

- Svi smo svjedoci uspješnog partnerstva i ponosni na Ternu iz Italije, zahvaljujući kojoj smo postali dobra kompanija kakva smo danas. Usvojili smo najbolju praksu zahvaljujući tom partnerstvu. Cijenim da će parnerstvo sa tako dobrom kompanijom i svjetski priznatom kao što je EDF koristiti energetskom sektoru - rekao je Asanović. Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović rekao je da ovo smatraju dodatnom vrijednošću vezano za buduće projekte u EPCG.

- Računam da ćemo današnjim potpisavanjem konkretizovati saradnju i krenuti u realizaciju projekata koji su od vitalnog značaja za EPCG i ukupno energetski sektor u Crnoj Gori - naveo je Bulatović. s. popovIć

Za deset dana tržišna inspekcija obavila 475 kontrola u selima i industrijskim zonama

srušio i na čijoj je lokaciji trebalo da izgradi novi hotel. Vlasnici kompanije Sunny Palace su Vitalij Gornij i Radoica Vuković. Gornij, koji je dobio crnogorsko državljanstvo u programu ekonomskog državljanstva 2021. godine, vlasnik je još dvije kompanije u Crnoj Gori. Riječ je o tivatskoj firmi Luxfield Marchants inc, registrovanoj za izgradnju stambenih i nestambenih zgrada 2018. godine i kotorskoj Montenegro Luxury Hotels and Resorts, registrovanoj 2020. godine za hotelsko poslovanje. Radoica Vuković je vlasnik kotorske kompanije Golden group, registrovane 2014. godine za razradu građevinskih projekata. n. KovačevIć

Izdali 486 prekršajnih naloga

PODGORICA - Tržišna inspekcija je u prethodnih deset dana izdala 498 prekršajnih naloga u iznosu od 170.930 eura, saopštili su iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP). Od 18. do 28. marta obavili su 475 kontrola i utvrdili 309 nepravilnosti, a fokus je bio na kontrolama u Podgorici, Zeti, Danilovgradu, Bijelom Polju, Beranama, Plavu, Rožajama, Gusinju i Andrijevici. Naveli su da je akcenat bio na firmama koje posluju van grada, u industrijskim zonama i selima. r.e.

Render

Depoziti u bankama bilježe konstantan rast, dok se aktivnost u dijelu kreditiranja usporava

Para ima, projekata

nema, jedino moguće ulaganje u nekretnine

Velika količina novca u bankama govori da nam je investicioni ambijent takav da ne privlači strane investitore, ne nudimo ništa, a neprekidno mijenjamo ključne zakone i povećavamo kreditni rizik, kaže Mulešković

Podgorica - Analizirajući strukturu aktive banaka, primijetan je značajan trend u smanjenju udjela kredita u ukupnoj aktivi, što izaziva pažnju i postavlja pitanja o zdravlju tržišta i mogućnostima ekonomskog rasta. Ovaj pad učešća kredita u aktivi, sugeriše na nedostatak održivih projekata.

Prekomjerna likvidnost

Zapaženo je, međutim, da su depoziti zabilježili konstantan rast, nagovještavajući prekomjernu likvidnost u bankama, dok se aktivnost u dijelu kreditiranja usporava. Očigledno je da crnogorski investicioni ambijent trenutno ne privlači strane investitore i potrebno je hitno preispitati pristup u donošenju ključnih zakonskih regulativa kako bi se stvorila stabilna i atraktivna poslovna sredina.

Anlizirajući poslovanje banaka vidi se da najveći procenat ukupne aktive banke drže u kreditima datim krajnjim klijentima, ali je zanimljivo da to učešće godinama bilježi blagi pad. Tako su krediti 2020. godine činili 61,1 odsto ukupne aktive, pa 54 odsto 2021. godine, da bi na kraju 2023. godine taj udio bio 50,5 odsto.

Prema najnovijim podacima CBCG, ukupni krediti iznose 4,09 milijardi eura, a ukupni depoziti 5,47 milijardi. Interesantno je da je štednja domaćih stanovnika 1,9 milijardi, a stranaca 1,29 milijardi. Depoziti privrede su 1,75 milijardi eura. Kako je istakao ekonomski analitičar Mirza Mulešković, iako kamatne stope na kredite rastu, ovaj pad učešća kredita u ukupnoj aktivi govori da na tržištu nema toliko dobrih projekata i aplikanata koji bi omogućili bankama da jača-

Mirza Mulešković ju stavku kredita identičnim tempom kao prethodnih godina.

- Za Crnu Goru je karakteristična velika razlika između pasivne i aktivne kamatne stope, što jasno govori da se mora nešto raditi kako bi se smanjivale aktivne kamatne stope, a povećavale pasivne. Ta razlika u aktivi banaka je otišla u depozite, jer se par posljednjih godina, upravo zbog svega što se dešavalo, povećavao depozit u bankama. Smanjena aktivnost banaka i velika likvidnost bankarskog sektora govori da ima mnogo novca koji nije iskorišćen - kaže Mulešković i kao jedan od razloga navodi nekvalitetne projekte ili čak nedostatak tražnje novca od strane privrednih subjekata. Poslovni ambijent

Mulešković naglašava da privrednici koriste banke za primarno finansiranje poslovanja i konstatuje da treba kreirati bolje uslove za kreditiranje onih koji žele da otvore biznise, posebno mlade i žene, kako bi na lakši način dolazili do novca.

- Na taj način bi se bankarski novac plasirao. Jer moramo da budemo svjesni da upravo

Monstat o kretanju prosječnih zarada

Podgorica - Prosječna neto zarada u februaru je iznosila 821 euro i bila je 0,2 odsto veća u odnosu na januar, dok je prosječna bruto zarada bila 1.030 eura. Februarska zarada je u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla 6,4 odsto. -Kako su cijene u februaru u odnosu na januar porasle 0,4 odsto, realne zarade za isti period su pale 0,2 odsto

banke, plasiranjem svog novca putem kredita, u najvećoj mjeri finansiraju svoja poslovanja. To čini najveći dio njihovog prihoda - ističe Mulešković i naglašava uzročno posljedičnu vezu između kvalitetnih projekata i bankarskih kredita. - Jasno je onda u kakvom nam je stanju ekonomija i kakav nam je poslovni ambijent, kad potencijalni privrednici ne žele da uzmu sredstva koja su možda skupa, ali i iz drugih razloga. Sa druge strane imate smanjenu mogućnost razvoja realne ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta - istakao je Mulešković. Sve to pokazuje da nam je investicioni ambijent takav da ne privlači strane investitore, ne nudimo ništa, a neprekidno mijenjamo ključne zakone. Kreditni rizik se povećava i jedina moguća investicija je - u nekretnine.

Iz Evropske komisija je jula prošle godine saopšteno da vladi Dritana Abazovića nije odobren nijedan projekat u okviru Investicionog plana za Zapadni Balkan kojim je bilo obezbijeđena 2,1 milijarda eura za region. Sredstva tada nijesu dobili ni Kosovo, a ni entitet RS. EK je tada crnogorske predložene projekte iz energetike, transporta i zaštite okoline označila kao preuranjene i neodgovarajuće.

Centar za građansko obrazovanje je tada ocijenio da je odluka EK potvrda vladine nestručnosti, neposvećenosti i nedostataka kadra. Vlada Dritana Abazovića je, takođe, na predlog Ministarstva finansija (MF), odlučila da preusmjeri 11,2 miliona eura neutrošenih sredstava u okviru kapitalnog budžeta za ovu godinu. U prošloj godini nijesu realizovali 12 projekata, a novac je otišao za druge projekte koji su stekli uslove za finansiranje.

n kovačević

Smjene

i imenovanja u Crnogorskom

Čađenović od prvog menadžera unaprijeđen u predsjednika

Podgorica - Odbor direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) razriješio je juče dosadašnjeg izvršnog direktora Vladimira Čađenovića (Demokrate) i imenovao Vladimira Ivanovića za vršioca dužnosti.

Čađenovića je, međutim, novi odbor direktora CEDIS-a na konstitutivnoj sjednici izabrao za svog predsjednika. Naime, Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG), kojem je na čelu Milutin Đukanović (NSD), razriješio je u četvrtak stari bord CEDIS-a i imenovao novi u kojem su zadržali i Mirsada Džudževića (BS), ubacili Čađenovića, dok su novi članovi Jovan Sinanović (DNP), a iz reda stručnjaka prof. dr Vladan Radulović sa Elektrotehničkog fakulteta UCG i inžinjer u Boksitima Ilija Miljanić U starom odboru direktora

Februarska plata 821 euro

– saopšteno je iz Monstata. Zarade su rasle u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti 4,4 odsto, poslovanje nekretninama 4,2, snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada 2,8, finansijske i djelatnost osiguranja 2,7, informisanje i komunikacije 1,6, snabdijevanje električnom energijom 1,5 odsto, trgovine 1,2 odsto, vađenje ruda i kamena 0,8 odsto, poljoprivreda, građevinarstvo i državna uprava pola procenta. Plate su padale u prerađivačkoj industriji 1,9 odsto, uslugama 1,8, turizmu i ugostiteljstvu 1,6 , zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 1,1 odsto, administraciji 0,9, saobraćaju i skladištenju 0,5, obrazovanju 0,4 odsto i zabavi i rekreaciji 0,1 odsto. r.e.

bili su još Rajko Radošević i Brankica Mosurović iz jednog od konstituenata nekadašnjeg DF-a, te Nikola Batrićević (Ura) i Emir Sijarić (BS).

EPCG je, inače, 29. februara ove godine raspisala konkurs za izbor članova odbora direktora CEDIS-a, Rudnika, Željezare i Solar gradnje. Naveli su da su se za bord CEDIS-a prijavila 62 kandidata. Vladimir Ivanović je diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a 2007. je raspoređen na mjesto inženjera u Službi za mjerenje. Od 2010. do 2015. godine bio je šef Službe za mjerenje u Elektrodistribuciji Podgorica, a zatim šef Službe za mjerenje Regiona 2 (Podgorica, Cetinje, Danilovgrad, Zeta, Tuzi) najprije u Elektroprivredi, a potom u CEDIS-u. Tokom 2017. godine kratko je bio na poziciji šefa Centra za mjerenje u Opera-

tivnoj direkciji CEDIS-a, a od maja 2021. rukovodilac Operativne direkcije u CEDIS-u. Odbor direktora EPCG saopštio je juče i da ,,će ubrzo razriješiti dosadašnje i imenovati nove članove Rudnika uglja Pljevlja i EPCG Željezare Nikšić“.

Kolegijum Državne revizorske institucije u sastavu Zoran Jelić i Milan Dabović dao je duplu negativnu ocjenu CEDIS-u za izvještaje o poslovanju u 2022. godini, prije svega zbog prekomjernog zapošljavanja i izbjegavanja propisa kod javnih nabavki, gdje su nabavku brojila vrijednu ukupno pet miliona eura razbili na niz malih nabavki vrijednih do 200.000 eura. Kako su za većinu tih nabavki izabrane kompanije povezane sa srpskim biznismenom porijeklom iz Crne Gore Vojinom Lazarevićem, Specijalno državno tužilaštvo je formiralo predmet i počelo istragu.

Ministarstva finansija i ekonomije formiraju radnu grupu Što prije osnovati kreditno - garantni fond

Podgorica - Ministri finansija i ekonomije Novica Vuković i Nik Đeljošaj dogovorili su juče sa šefom kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori Ramonom Zakarijem formiranje radne grupe u cilju što skorijeg osnivanja kreditno-garantnog fonda (KGF).

Na sastanku je razgovarano i o stepenu realizacije aktuelnih projekata između

CEDIS

u režiji Odbora direktora EPCG

prvog unaprijeđen predsjednika borda

Gošović ljut što je preglasan

Neven Gošović (Demokrate), član borda EPCG, saopštio je juče da je bio protiv imenovanja prof. dr Vladana Radulovića u Odbor direktora CEDIS-a, jer je bio član borda EPCG u vrijeme vlade Duška Markovića Gošović zamjera Raduloviću što je bio član tog tijela kad je EPCG odobrila CO2 kredite KAP-u, istovremeno kad i Željezari i EPCG. Milutin Đukanović je smatrao da se radi o organizovanoj kriminalnoj grupi i prije tri godine podnio je krivičnu prijavu, tvrdeći da su time nanijeli štetu javnom interesu od 17 miliona eura. Tužilaštvo se tim povodom, da javnost zna, nije oglašavalo. - Izabrati za člana borda CEDIS-a Radulovića pod ovakvim optužbama, koje su u formi krivične prijave izrečene ni manje ni više nego od strane aktuelnog predsjednika borda EPCG, u konkurenciji na primjer sa kandidatom Rajkom Radusinovićem sa nespornim profesionalnim i moralnim autoritetom, koji se takođe prijavio na konkurs i koga u tom postupku niko nije osporio, bilo je prosto i jednostavno pitanje za mene i zato sam glasao protiv predloženog rješenja – objasnio je pravnik Gošović, koji izgleda nije bio na predavanju kad se pričalo o prezumpciji nevinosti, a

posebno ga je pogodilo što je preglasan, zajedno sa još dva člana borda.

- Praksa da se pukim preglasavanjem biraju kandidati za ovako važne pozicije, a da pritom ne dobiju podršku oni koje niko ne osporava u bilo kom smislu, već oni za koje čelnik EPCG tvrdi da su članovi OKG koji su oštetili državu, je pristup koji definitivno nije poželjan i protiv kog ću uvijek dići glas jer politika preglasavanja uz ovakve hipoteke, bez obzira kako će biti okončan postupak po podnesenoj krivičnoj prijavi, ne smije biti obrazac funkcionisanja krovnih organa najveće državne kompanije u zemlji – požalio se Gošović, komentarišući ,,užase demokratije“, odnosno princip da većina odlučuje.

Odjeci odluka AZK o nezakonitoj državnoj pomoći u slučaju Željezare i Instituta ,,Dr Simo Milošević“

Jedina posljedica nastavak ulivanja para poreskih obveznika u dvije rupe bez dna

AZK je naložila EPCG da vrati razliku između plaćenih 20 miliona eura Tosčeliku za Željezaru i tržišne vrijednosti imovine te fabrike. Iz EPCG tvrde da je procijenjena vrijednost te imovine 50 miliona eura, dok će se tržišna cijena saznati ako ikada neko bude htio kupiti tu imovinu. Institut će dug Jugobanci u stečaju i radnicima po sudskim sporovima platiti sa deset miliona eura državne pomoći i nastaviti propadati

PODGORICA – Iako su iz Elektroprivrede (EPCG) polagali nade da će švajcarska kompanija 8B Capital S.A. preuzeti proizvodnju čelika u EPCG Željezari, ispostavilo se da do toga neće doći, jer ni ova, kao ni još dvije kompanije koje su se prijavile na prošli tender, nije ispunila njihove uslove. Novi tender raspisali su 27. marta ove godine.

Izdavanje pogona Čeličane i Kovačnice jedini je način da se proizvodnja čelika uopšte nastavi u Željezari, imajući u vidu strogu evropsku regulativu. Zato su iz EPCG hitno raspisali novi poziv za strane i domaće investitore čije ponude očekuju do polovine aprila. Dok budu analizirali ponude potencijalnih investitora, paralelno će morati da se bave i izvršavanjem obaveza koje im je nametnula Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) zbog nezakonite državne pomoći prilikom kupovine imovine Željezare, zbog čega su najavili tužbu Upravnom sudu.

- EPCG je dužna da utvrdi razliku između 20 miliona eura koliko je plaćeno za imovinu Željezare turskom Toščeliku i tržišne cijene – odgovorili su

EPCG Željezara

Pobjedi iz AZK na pitanje - šta u praksi znači njihova odluka da ova kupovina nije bila usklađena sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Ta razlika je, kako navode, nezakonita državna pomoć čiji povraćaj su naložili. Na pitanje da li to znači da je EPCG fabriku platila više nego što vrijedi, iz AZK nijesmo dobili konkretan odgovor.

- AZK je u okviru svojih nadležnosti vodila ispitni postupak u ovoj upravnoj stvari sa ciljem utvrđivanja da li predmetna kupovina imovine, kako je to definisano Ugovorom o prodaji od 19. januara 2023. godine, predstavlja državnu pomoć i da li je ista usklađena

sa Zakonom o kontroli državne pomoći. EPCG je ostavljen zakonski rok za preduzimanje mjera neophodnih za povraćaj predmetne neusklađene državne pomoći od korisnika državne pomoći, koji su ex lege dužni da vrate neusklađenu državnu pomoć utvrđenu rješenjem Agencije – kazali su iz AZK. Kontinuitet u smislu proizvodnje čelika između Toščelika i novoosnovane kompanije EPCG Željezara, kako su kazali, nijesu cijenili, jer se ovaj postupak odnosio samo na utvrđenje da li je državna pomoć bila zakonita. Rješenje AZK o nezakonitoj državnoj pomoći u slučaju Željezare neće biti

Ministarstvo nansija nije prebilo dug Instituta starom deviznom štednjom

objavljeno na njihovoj internet stranici, jer su, navode, zakonski ograničeni sa davanjem dodatnih informacija.

- S obzirom na to da ugovor o prodaji od 19. januara 2023. godine, koji je EPCG zaključila sa Toščelikom, sadrži klauzulu o povjerljivosti, te posljedice u slučaju otkrivanja podataka koji su ugovoreni kao povjerljivi, Agencija nažalost nije u mogućnosti da otkriva pojedinosti koje proističu iz predmetnog ugovora – kazali su Pobjedi. AZK je naložio EPCG da najkasnije za četiri mjeseca preduzme mjere za povraćaj neusklađene državne pomoći od Toščelika te da u roku od dva mjeseca utvrdi o kom je iznosu riječ, na koji će se obračunavati kamate od trenutka zaključenja ugovora do konačnog povraćaja.

EPCG je ostala pri stavu da je kupovina bila odličan posao, te da su se vodili tržišnim principima, dodajući da će svaka naredna procjena pokazati da je imovina višestruko vrednija od plaćene cijene. Pozvali su se na procjenu Uprave za katastar da ta imovina vrijedi preko 50 miliona eura, u šta nijesu uračunati efekti valorizacije elektroenergetske infrastrukture. M.LEKOVIĆ

Menadžment CEDIS-a, na čelu sa Čađenoviće, najavio je potom tužbu protiv DRI i angažovao sudskog vještaka Milenka Popovića da kontroliše nalaz državne revizije. Popović, koji inače nije niti komercijalni, niti državni revizor, ocijenio je da je dupla negativna ocjena državne revizije za finansije, poštovanje zakona i svrsishodnost rada CEDIS-a pretjerana.

grupu sa EBRD u Crnoj Gori

Vlade i EBRD-a, predviđenih Zakonom o budžetu za ovu godinu, uz zajedničku ocjenu da prioritetni infrastrukturni projekat za Crnu Goru jeste auto-put. Učesnici sastanka su ukazali i na važnost boljeg korišćenja energetskih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, kao i neophodnog ubrzanja zelene tranzicije. R.E.

J. RABRENOVIĆ

Kursna lista

USD 1.08110

JPY 1.95580

GBP 0.85510

CHF 0.97660

AUD 1.66070

CAD 1.46720

Da je Vlada nezakonito dodijelila pomoć i Institutu ,,Dr Simo Milošević“ sklapanjem ugovora sa beogradskom Agencijom za osiguranje depozita zbog duga prema Jugobanci u stečaju, AZK je takođe utvrdila na posljednjoj sjednici Savjeta. Na taj način je, kako je ukazano, Vlada dodijelila nezakonitu državnu pomoć Institutu od 1,36 miliona eura. Ministarstvu finansija (MF) je nalo-

ženo da najkasnije za četiri mjeseca preduzme mjere za povraćaj neusklađene državne pomoći. Na pitanje Pobjede kako će se ova odluka odraziti na ugovor koji je država potpisala s Agencijom za zaštitu depozita, iz AZK su kazali da to nije u njihovoj nadležnosti. - AZK je u predmetnom ispitnom postupku utvrđivala da li se na osnovu navedenog ugovora dodijelila državna pomoć i da li je usklađe-

na sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Kako je rješenjem utvrđeno da je dodijeljena neusklađena državna pomoć Institutu od 1.366.113,32 eura, naložen je povraćaj tog iznosa. Rješenje Agencije utiče isključivo u dijelu koji se odnosi na dodjelu državne pomoći i Agencija se ne može izjašnjavati o pojedinostima ugovora koje ne potpadaju pod njenu nadležnost, a određeni podaci koji su Agenciji dostavljeni u toku postupka označeni su kao povjerljivi – kazali su iz AZK. S druge strane, iz MF navode da nikakva sredstva nijesu isplaćena, jer je ugovor sa beogradskom agencijom bio uslovljen pozitivnim mišljenjem AZK-a.

- Izmjenama Zakona o budžetu za 2023. godinu predviđena je mogućnost preuzimanje duga Instituta od sedam miliona eura od Agencije za osiguranje depozita Srbije, koja je u funkciji stečajnog upravnika Jugo-

banke u stečaju. Realizacija tog postupka bi bila uslovljena dobijanjem mišljenja AZK o dodjeli državne pomoći. Imajući u vidu da je na sjednici od 15. marta 2024. godine, Savjet AZK donio rješenje da se radi o nezakonitoj dodjeli državne pomoći, MF nije izvršilo transfer sredstava po ovom osnovu – kazali su iz Ministarstva.

Bivši ministar finansija

Aleksandar Damjanović je krajem septembra prošle godine, u dogovoru sa srpskim kolegom Sinišom Malim, sa tamošnjom Agencijom za osiguranje depozita potpisao ugovor kojim je predviđeno da se dug Instituta umanji za 1,36 miliona eura, koliko Srbija duguje Crnoj Gori za staru deviznu štednju. Time bi dug Instituta Jugobanci bio smanjen na 5,3 miliona eura.

Vlada je najavila da će Institutu odobriti deset miliona eura državne pomoći, koja se odobrava jednom u deset godina.

PRIVATNA ARHIVA

Neven Gošović

PRIVATNA ARHIVA

Udruženje koje okuplja dijabetičare kritikuje Fond za zdravstveno osiguranje zašto ne omogućava svim pacijentima da dobiju besplatne senzore Tvrde da su

diskriminisani i traže jednake uslove za sve

PODGORICA – Fond za zdravstveno osiguranje diskriminiše pacijente koji imaju dijabetes tip jedan, jer namjeravaju da obezbijede besplatne senzore onima koji nose isulinske pumpe, a oni koji ne nose, ne mogu da dobiju savremenu tehnologiju koja bi im 24 sata mjerila nivo šećera u krvi.

To je saopštila predsjednica Udruženja Dijabetes ekipa - DOB Lejla Martinović, ističući da traže pravo da svi pacijenti dobiju besplatno senzore.

Nedavno se na sjednici skupštinskog odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje polemisalo o peticiji koju je pokrenula Martinović i koju je potpisalo više od 6.000 građana, tražeći da se svim pacijentima omogući da koriste senzore, a ne samo onima do 26 godina.

Tada je na sjednici saopšteno da ove godine neće biti omogućeno svim pacijentima koji imaju dijabetes tip jedan da besplatno dobijaju senzore koji bi im 24 sata mjerili nivo šećera u krvi i tako ih preventivno sačuvali od zdravstvenih komplikacija. Predstavnici vlasti su rekli da se to pravo može proširiti, ali samo na one koji koriste insulinske pumpe i na osobe s invaliditetom, jer nemaju novca za sve.

Tada je direktor Fonda Vuk Kadić rekao da njihova istraživanja pokazuje da je svaki četvrti osiguranik, koji koristi insulin, preko Fonda podigao više od maksimalne doze insulina koja mu je potrebna za mjesečnu terapiju. Rekao je da to znači da dolazi do zloupotreba, da su pacijenti nemarni i da za vrijeme slava i Nove godine uvode sebe u neku vrstu povećanog nivoa šećera u krvi, a onda im senzor služi da ga prate i onda povećavaju nivo insulina.

- Ako je neko na pumpi, to se neće desiti. Imamo opravdanje zašto vezujemo pumpu i senzore – kazao je on tada. Martinović kaže da se trenutno nalaze u fazi mijenjanja Pravilnika o medicinskim pomagalima gdje su im ,,na kašičicu“ dali senzore za sve adultne pacijente koji su trenutno na insulinskoj terapiji sa insulinskom pumpom.

- Senzor i insulinska pumpa su aparatići koji se apliciraju na naše tijelo i omogućavaju nam lakši život sa dijabetesom. Međutim, to su, ipak, strana tijela i nijesu svi pacijenti otvoreni ka ovom načinu liječenja, nijesu potecijalni kandidati i ne trebaju da budu razlog da se ovako nešto uskraćuje svima onima koji bi sve dali da imaju pristup ovoj savremenoj tehnologiji koja je zadnjih deset

Zoran Brđanin treći put tužio Vladu zbog nezakonite smjene sa mjesta

godina u razvijenim zemljama postala redovan dio terapije –rekla je ona. Negoduje što na besplatne senzore nemaju pravo svi pacijenti, njih 2.700, koji se, kako navodi, bodu od šest do osam puta dnevno radi kapilarne provjere nivoa glikemije, plus najmanje četiri puta dnevno primaju insulin ako su na multiinjektivnoj terapiji sa inzulinskim penovima. - Kao što sam navela u tekstu peticije, to je u toku godine 2.190 uboda radi provjere nivoa glikemije iz krvi plus 1.460 uboda za apliciranje inzulina. Korišćenjem senzora na godišnjem nivou ne samo da te ubode za praćenje glikemije smanjujemo na nekih 36, već ostvarujemo bolju i stabilniju samokontrolu, pravilnu aplikaciju insulinske terapije, pravilnu ishranu i sprovođenje sportskih aktivnosti, lakše obavljane posla na radnom mjestu, kao vozači sigurnije ucešće u saobraćaju, a pogotovo prevenciju svih lokalnih i akutnih komplikacija koje donosi dijabetes i koja našu državu košta jako puno novca – rekla je Martinović. Dodaje da su na novoj promjeni Pravilnika zahvalni samo u slučaju ako senzori sa trazmiterom budu prepisani i uručeni pacijentu koji je korisnik insulinske pumpe, a nikako refundacijom i doplatom. Kaže i da po Pravilniku pacijenti nemaju dovoljno trakica za glukometre jer im je dato od 25 do 100 trakica mjesečno, a njima je potrebno 240 trakica.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je nedavno da treba da budu strpljivi. Njihovi podaci, kako je rekao, pokazuju da je potencijalni broj pacijenata iznad 26 godina od 2.200 do 2.700. Zbog znatnih finansijskih uticaja ne bi mogli sada da usvoje ono što se traži. Ministar je rekao da, kada bi primijenili ono što se zahtijeva peticijom, to bi koštalo i do pet miliona eura, a ukupni budžet za medicinska pomagala, iz kojeg se izdvaja i za senzore, iznosi tri miliona.

Mogu, kako je istakao, da, bez obzira na starosnu dob, prošire obim prava i uključe one kojima je ovakav vid usluge najpotrebniji, te da tu spadaju oni koji su na insulinskim pumpama. Takvih je 67 pacijenata i državu bi to koštalo oko 150.000 eura. Ministar je rekao da mogu da uključe i osobe s invaliditetom, ističući da ih nema mnogo, ali da nemaju još konkretne podatke. Martinović je saopštila da pita zbog čega svi pacijenti nemaju pravo na što lakši i normalniji život i ko u Crnoj Gori ima pravo da im to uskrati. N. Đ.

Gazivoda: Zaključci Odbora bezbjednost su neutemeljeni

A da Odbor nije stvarno sagledavao posebne izvještaje dokazuje i činjenica, navodi se u tužbi, da nijesu primijetili sve one rezultate koje je primijetila i pohvalila Evropska komisija, odnosno njeni eksperti, ali i pojedini akteri političkog života koji su se javno hvalisali neosnovano prisvajajući sebi te rezultate, ali ne i direktoru, čelnom čovjeku UP koja je postigla, odnosno ostvarila te rezultate

PODGORICA - Zoran Brđanin je ponovo tužio Vladu Crne Gore zbog nezakonite smjene. Punomoćnik bivšeg direktora Uprave policije (UP) Siniša Gazivoda juče je predao tužbu Upravnom sudu.

Ovo je treća tužba koju Brđanin podnosi, a prethodne dvije su presuđene u njegovu korist, kada ga je vlada Dritana Abazovića smijenila dva puta nezakonito, što je potvrdio i sud. Upravni sud je u prethodnim predmetima donio odluku pune jurisdikcije. Gazivoda je Pobjedi pojasnio da se traži pobijanje rješenja Vlade zbog netačnih i neutemeljenih obrazloženja da Odbor za bezbjednost i odbranu prethodno nije prihvatio dva posebna periodična izvještaja direktora UP iz 2022. godine. U tužbi je advokat naveo da se oba pomenuta izvještaja, zbog činjenice da nijesu blagovremeno razmatrana od strane Odbora za bezbjednost i odbranu u prošlom skupštinskom sazivu - smatraju prihvaćenim, što je potvrdio i Upravni sud prošlogodišnjim presudama.

Ističe se da je Vlada donošenjem pobijanog rješenja postupila suprotno članu 8 Zakona o upravnom sporu kojim je propisano da su odluke donijete u upravnom sporu obavezujuće.

Gazivoda je u tužbi napisao da Vlada nije mogla, niti smjela,

niti može da slobodno cijeni sadržinu presude, već je imala i ima zakonsku obavezu da je vezana pravnim shvatanjem i primjedbama suda izraženim u presudi.

Tužba sadrži i citat premijera Milojka Spajića koji je izjavio: ,,Mislim da je gospodin Brđanin u punom mandatu. Ja ne bih volio da se igram galimatijasa kao 43. vlada….“, što govori, kako se navodi u tužbi, da je u odbrani vladavine prava, odnosno zakona i sudske pre-

sude jedno vrijeme istrajavao i predsjednik Vlade. - Međutim, poslije izvjesnog vremena, tačnije u noćnim časovima 3. marta 2024. godine, i premijer i tužena, vjerovatno vođeni političkim razlozima, narušavajući političku neutralnost policije propisanu u članu 14 stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima, odstupaju od obaveze u odnosu na predmetnu presudu Upravnog suda, i tužena, bez održavanja sjednice, uz upotrebu

Šaranović tužio Vladu, Spajiću čudno da ministar sam sebe tuži

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je tužio juče Vladu zbog nezakonitog izbora v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića

Portal Vijesti juče je objavio detalje iz tužbe u kojoj se navodi da je Vlada nezakonito ovlastila Spajića da predloži novog kandidata, da je on protivpravno predložio Radovića i da je zbog toga taj policijski funkcioner nezakonito izabran na poziciju.

Premijer Milojko Spajić je juče kazao da je iz medija saznao za tužbu, te da nema informaciju da je ministar tužio Vladu.

- Nemam informaciju da je Vlada zaprimila jedan takav tužbeni zahtjev. Čuli smo iz medija. Izjasnićemo se kada vidimo takav zahtjev u arhivi. Ali nekako je čudno da sam sebe neko tuži - rekao je premijer.

Na izjavu premijera Spajića, reagovao je Šaranović.

- Preciznosti radi, niti mogu, niti sam utužio samog sebe, već Rješenje o postavljenju v.d. direktora Uprave policije, protiv kog sam glasao zajedno sa još 6 članova Vlade, a na čiju nezakonitost sam ukazao prije samog donošenja – napisao je Šaranović na društvenoj mreži Iks.

On je kazao da bi u zemlji koja se zalaže za evropske vrijednosti, demokratiju i vladavinu prava, svaki član vlade trebalo da afirmiše rješavanje sporova pred sudom.

Zakon o unutrašnjim poslovima nalaže da se v.d. direktora policije imenuje na prijedlog ministra unutrašnjih poslova. Šaranović je predložio Lazara Šćepanovića, ali je Vlada, na prijedlog premijera Milojka Spajića, na tu poziciju izabrala Aleksandra Radovića. U tužbi, čije su detalje prenijele Vijesti navodi se da Šaranović ocjenjuje da rješenje o imenovanju v. d. direktora

m. abbović

neke od aplikacija za poruke i govor, donosi nezakonitu odluku o razrješenju direktora policije, tj. pobijano rješenje – navodi se u tužbi. Gazivoda je naveo da je ovakvim postupanjem prekršen član 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, jer Evropski sud za ljudska prava dosljedno naglašava da postoji obaveza izvršne, zakonodavne i svake druge državne vlasti, bez obzira na njen nivo, da poštuju i pridržavaju se presuda i odluka sudova, čak i kada se s tim odlukama i presudama ne slažu.

- Očigledno je da je postupanjem tužene, ali prethodno i Odbora za bezbjednost i odbranu aktuelnog skupštinskog saziva narušen princip, odnosno načelo pravne sigurnosti –piše u tužbi. Advokat bivšeg direktora Uprave policije je u tužbi napisao i da iz navoda Izvještaja Odbora za bezbjednost i odbranu o razmatranju dva posebna izvještaja proizilazi zaključak da su oni u suprotnosti sa stanjem stvari u posebnim izvještajima o rezultatima policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. - Očigledno je da je sadržaj oba izvještaja od strane Odbora samo formalno, površno, po-

Uprave policije (UP) ne sadrži propis iz kojeg proizilazi na zakonu zasnovan osnov za njegovo donošenje. Navodi da Vlada rješenje zasniva na Zakonu o državnim službenicima i namještenicima (član 61 stavovi 1 i 2), Zakonu o unutrašnjim poslovima (član 16 stav 4) i svom zaključku od 13. marta, kada je Radović imenovan.

- Vlada nema ovlašćenje, zakonom i Ustavom propisano, da u slučaju da prijedlog ministra za određivanje v. d. ne dobije potrebnu većinu, svojim Milojko Spajić

d. mijatović

Zoran Brđanin

mjesta direktora Uprave policije

Odbora za neutemeljeni

grešno i netačno interpretiran. Odbor uopšte ne obrazlaže razloge i činjenice iz kojih proizilazi opravdanost neprihvatanja posebnih izvještaja – ističe advokat Gazivoda.

A da Odbor nije stvarno sagledavao posebne izvještaje dokazuje i činjenica, kako se navodi u tužbi, da nijesu primijetili sve one rezultate koje je primijetila i pohvalila Evropska komisija, odnosno njeni eksperti, ali i pojedini akteri političkog života koji su se javno hvalisali neosnovano prisvajajući sebi te rezultate, ali ne i direktoru, čelnom čovjeku UP koja je postigla, odnosno ostvarila te rezultate.

- Da apsurd bude veći, te iste rezultate oni, odnosno njihovi predstavnici ili njihovi partijski drugovi iz Odbora su cijenili nedovoljnim da bi posebni izvještaji bili prihvaćeni – istakao je Gazivoda.

Vlada je treći put smijenila Zorana Brđanina sa mjesta direktora Uprave policije na noćnoj telefonskoj sjednici 3. marta.

On je nakon te smjene i najavio žalbu Upravnom sudu i istakao da je sadržaj odluke Vlade - do sad neviđen u našoj pravnoj praksi - dodajući da je, takođe, nezakonit.

- To predstavlja konačno zakucavanje u lancu oglušenja o zakonske norme i sudske odluke koje će, nesumnjivo, imati višeslojne posljedice po različite procese od državnog interesa u kojima se mjeri privrženost države Crne Gore vladavini prava – rekao je tada Brđanin. On je dan nakon smjene na-

aktom za ovlašćenog predlagača odredi predsjednika Vlade. Kod takvog stanja stvari, Vladina konstatacija da je ministar odbio da predloži jednog od preostalih kandidata, nije mogla predstavljati ni pravni, ni činjenični osnov za davanje navedenog nezakonitog ovlašćenja – prenose Vijesti, navodeći Šaranovića. On je pojasnio i da nakon neprihvatanja njegovog prijedloga novi nije mogao biti podnešen jer je dnevni red sjednice bio iscrpljen.

Na sportskom takmičenju u BiH boravila grupa od šezdesetoro djece, do sada, osim osmogodišnjeg dječaka iz Bara, niko nije razvio simptome

glasio i da ne želi da bude saučesnik u politizaciji policije – „onima koji su javno glasni u priči o profesionalizmu i još glasniji u pokušajima kriminalizacije svakog ko im se suprostavi u dostizanju partikularnih interesa“.

- Ovdje se ne radi o tome da ja uporno želim da budem direktor Uprave policije, već sam uporan u pristupu da ukažem da niko, pa ni Vlada, odnosno pojedini političari, ne mogu odlučivati o bilo čijoj sudbini gazeći zakon. Razumijem da su takvi kao ja nepoželjni mnogim vlastima, ali vjerujem da to sad razumije i značajan dio zainteresovane javnosti – saopštio je Brđanin nakon smjene. On je za direktora policije izabran u avgustu 2021, kada je premijer bio Zdravko Krivokapić. U martu prošle godine ga je prvi put smijenila vlada Dritana Abazovića, a tu odluku je sud osporio i proglasio nezakonitom. Ista vlada je, početkom avgusta, ponovo donijela odluku o smjeni, što je sud ponovo poništio 7. decembra, kada se Brđanin vratio na posao. Nakon toga je Odbor dao negativno mišljenje na njegove izvještaje, što je i najavljivano, pa je ministar MUP-a Danilo Šaranović dao prijedlog za njegovo razrješenje. Međutim, Šaranovićev prijedlog, sve do marta ove godine, Vlada nije razmatrala.

Prije smjene Brđanina, premijer Milojko Spajić je u januaru kazao da se neće ponašati kao prethodna vlada Dritana Abazovića:

- Ne bih volio da se igram galimatijasa kojeg se igrala 43. vlada. Mislim da postoji prostor za dogovor i razgovor sa Brđaninom, kao i civilizovani načini koji su primjereni demokratskoj i evropskoj praksi. Treba raditi sve u skladu sa zakonima ove države – rekao je u januaru Spajić. Ipak, taj galimatijas je nastavljen kasnijim odlukama Vlade i ponoćnim sjednicama, kao i jednim neobičnim rješenjem ministra Šaranovića – da on bude v. d. direktora policije dok se ne postavi novi. Poslije konsultacija sa EK, odustalo se od tog prijedloga, a ova saga je nastavljena maratonskom sjednicom izbora novog v. d. direktora, u koju su bila uključena i provjeravanja poligrafom. Vlada je odbila prijedlog ministra Danila Šaranovića da za v. d. direktora Uprave policije izabere Lazara Šćepanovića. Na kraju, pobijedio je kandidat Milojka Spajića, Aleksandar Radović, koji je sada v. d. direktora UP. J. MARTINOVIĆ

PODGORICA - Infekcija malih boginja importovana je iz Sarajeva gdje je na jednom sportskom takmičenju boravila grupa od šezdesetoro djece i desetak trenera - saopštio je juče direktor Instituta za javno zdravlje (IJCZG) Dragan Laušević na konferenciji za medije nakon što je prethodno zabilježen prvi slučaj morbila u Crnoj Gori. Laušević je rekao da je inficirano dijete iz Bara, te da je u grupi bilo i oko desetoro djece iz Podgorice.

- Dijete se nalazi na kućnom liječenju. IJZCG prati neposredne kontakte i ostalu djecu iz grupe. Za sada niko još nije razvio simptome - istakao je Laušević.

Načelnik Centra za imunoprofilaksu u IJZCG Adis Martinović precizirao je da je grupa boravila u Sarajevu 9. i 10. marta, te da su prvi simptomi, odnosno povišena temperatura, registrovani 22. marta.

Prema njegovim riječima, nakon nekoliko dana, kada je dijete dobilo osip, roditelji su posumnjali na male boginje i serološkim testiranjem potvrdili da je dijete oboljelo od malih boginja.

On je dodao da su barska pedijatrijska i higijensko-epidemiološka služba preduzele sve mjere kako bi se istražili najbliži kontakti koji su pod nadzorom, objašnjavajući da nadzor ne podrazumijeva samoizolaciju, te da će biti izolovani tek u slučaju da razviju simptome bolesti.

NAJčeš Će ObOlIJeVAJu dJecA Direktor IJZCG je podvukao da je obuhvat vakcinacijom MMR-om na veoma niskom nivou, jer jedan broj roditelja odgađa imunizaciju, dok drugi u potpunosti odbijaju da vakcinišu djecu, iako je ona zakonom obavezna.

- U situaciji smo da bacamo veliki broj vakcina jer im ističe rok, samo zato što se djeca ne vakcinišu - istakao je Laušević.

On je dodao da je trenutno najveće žarište malih boginja u Bosni i Hercegovini koja bilježi preko hiljadu slučajeva, te da su Sarajevo i tuzlanski kanton najviše zahvaćeni infekcijom. Morbile su prisutne i u Srbiji i Albaniji.

Nevakcinisano dijete inficirano malim boginjama u Sarajevu

Bilo je pitanje trenutka kada će se morbile pojaviti u Crnoj Gori. Razrijedili smo kolektivni imunitet, koji smo uspješno sticali decenijama, zbog širenja dezinformacija - kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Dragan Laušević

- Bilo je pitanje trenutka kada će se morbile pojaviti kod nas. Razrijedili smo kolektivni imunitet, koji smo uspješno sticali decenijama, zahvaljujući dezinformacijama . Najbolja metoda prevencije je vakcina, a mi koristimo vakcinu staru 60 godina koja je efikasna i daje fantastične rezultate - napominje Laušević. Direktor IJZCG kaže da bi posljedice epidemije morbila bili zatrpani domovi zdravlja, pa bi tako i ostala djeca morala da trpe otežano dobijanje zdravstvenih usluga.

- Vakcinacijom ne štitimo samo djecu, već i odrasle. Moguće komplikacije usljed zaraze morbilama dovode do velikog broja hospitalizovanih – ukazao je Laušević.

VIRus MORbIlA Zaraznost ovog virusa traje četiri dana prije i četiri dana poslije izbijanja ospe. Činjenica da je osoba zarazna i prije po-

jave ospe, otežava epidemiološku kontrolu širenja uzročnika bolesti.

- Virus morbila se prenosi direktnim kontaktom sa nazofaringealnim sekretom zarazne osobe kao i vazdušno-kapljičnim putem – inhalacijom aerosola infektivnih kapljica koje prilikom kijanja, kašljanja ili govora zarazne osobe izbacuju u svoju okolinu. Virus može ostati u vazduhu i na površinama još oko dva sata pošto inficirana osoba napusti prostoriju, a indirektni prenos prilikom kontakta sa nazofaringealnim sekretima svježe kontaminiranim predmetima (u okviru dva sata) je moguć - navode u IJZCG. Male boginje su jedna od najzaraznijih bolesti, sa stopom sekundarnog javljanja većom od 90 odsto među izloženim i osjetljivim pojedincima (devet od 10 osjetljivih osoba oboli kada se nalazi u bliskom kontaktu sa oboljelim).

- Najdjelotvorniji i najbezbjedniji način individualne i kolektivne zaštite protiv malih boginja je vakcinacija koja se sprovodi u dvije doze, prva doza se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci starosti, a druga doza prilikom polaska u osnovnu školu - ističu u IJZCG. Trenutni obuhvat sa prvom dozom vakcine kod djece rođene 2018. godine iznosi 79,8 odsto, za rođene 2019. godine obuhvat iznosi 74,5 odsto, za rođene 2020. obuhvat iznosi 65,9 odsto, za rođene 2021. godine obuhvat iznosi 46,9 odsto, a kod djece rođene 2022. godine obuhvat iznosi tek 20 odsto.

- S obzirom na to da je neophodno da obuhvat za sprečavanje epidemije iznosi najmanje 95 odsto ciljne populacije, jasno je da postoji značajan rizik za masovnije obolijevanje - podvukli su iz IJZCG. U skladu sa postojećim protokolima i Vodičem za istraživanje i postupanje u slučaju epidemijskog javljanja morbila, Institut za javno zdravlje Crne Gore je, kažu, preduzeo sve potrebne korake kako bi se spriječilo masovnije širenje bolesti.

- To uključuje intenziviranje epidemiološkog nadzora, vakcinaciju nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih lica, kao i sprovođenje mjera izolacije i liječenja oboljelih. U slučaju pojave obolijevanja u kolektivima (vrtići i škole) neophodno je isključivanje nevakcinisanih do maksimalnog isteka dva perioda inkubacije, odnosno do gašenja epidemije ili do vakcinisanja istih u skladu sa uzrastom - naveli su u IJZCG. d. M – A. I.

Danilo Šaranović

d. malidžan

Sa jučerašnjeg presa IJZCG

PODGORICA - Iako iz

Ministarstva javne uprave tvrde da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, predstavnici civlinog sektora vide prostor za dodatna unapređenja, ali iskazuju i zabrinutost za njegovu sudbinu - čulo se juče tokom svojevrsne javne rasprave o tom pravnom aktu na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o SPI u Skupštinu je prvi put predala još vlada Zdravka Krivokapića 18. januara 2021. godine, ali je ubrzo povučen iz procedure. Istu sudbinu doživio je i nakon što ga je u skupštinsku proceduru predala vlada Dritana Abazovića krajem aprila prošle godine. Oba puta je tekst izmjena zakona povučen prije nego što je i stigao do radnih tijela Skupštine. usaglašen sa eu

Nakon najnovijeg upućivanja u skupštinsku proceduru, krajem februara nije dobio zeleno svjetlo na sjednici Zakonodavnog odbora koji je većinom glasova konstatovao da nije u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore, uz obrazloženje da je izmijenjeno više od polovine članova aktuelnog zakona, što prema pravno-tehničkim pravilima znači da u proceduru mora ići kao prijedlog novog zakona, a ne kao izmjene i dopune postojećeg. Ministar javne uprave Maraš Dukaj juče je ponovio da je predloženi tekst usaglašen sa evropskim standardima, odnosno da je prošao sve procedure i dobio pozitivnu ocjenu Evropske komisije.

- Svjesni smo činjenice da Crna Gora dobija kritike da Vlada i organi javne uprave nijesu dovoljno transparentni pre-

STAV

Neko traži informacije, a neko novčanu korist

ma građanima. EK na svim sastancima insistira na tome da Crna Gora dobije efikasan sistem za ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama i da očekuju da ovaj zakon konačno bude usvojen –kazao je Dukaj. Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić kazao je da bi cilj ovog zakona trebalo da bude prevazilaženje poteškoća u primjeni važećeg zakona, a prema njegovom mišljenju, iz ugla tog suda bi to bila djelotvorna upravno-sudska zaštita i procedura, koje trenutno nema. On je ukazao na, kako je rekao, negativnu pojavu koja se ogleda u značajno uvećanom broju tužbi, i postupaka po tim tužbama, zbog takozvanog ćutanja administracije.

- Tokom 2021. godine imali smo 6.600 tužbi, od čega se 35 odsto odnosilo na ćutanje javne uprave – kazao je Pešić objašnjavajući da su u pitanju dvije vrste ćutanja. Jedna po osnovu Zakona o SPI, a druga zbog nedonošenja rješenja, odnosno neodgovaranja u rokovima na osnovu Zakona o upravnom postupku.

ugrožen rad suda

U narednoj godini, kako je rekao, dešava se drastičan porast tužbi od preko sto posto, na preko 13.500 predmeta, od čega je procenat tužbi zbog ćutanja administracije porastao sa 35 na 52 procenta.

- U 2023. godini broj tužbi se popeo na rekordnih više od 17.500. Od toga je bilo više od 8.800 tužbi zbog ćutanja admi-

Danak u đedovini

Piše: Igor goJnIĆ, Crmničanin

Crmnica je kroz vjekove, na ovaj ili onaj način, uspijevala da odoli svim napadima koji su pokušavali da je devastiraju i iskopaju. Različiti ljudi, različite tehnike.

Ponovo je To be or not to be za Crmničane i one koji se tako ośećaju!

nistracije po osnovu Zakona o SPI, a ukupno više od 11.000, što je u procentima 67,5 odsto. U prva tri mjeseca ove godine imali smo 3.131 tužbu, od čega je 2.107 zbog ćutanja administracije – istakao je Pešić.

On je upozorio da, ako se nastavi ovakav trend podnošenja tužbi, biće dovedeno u pitanje funkcionisanje Upravnog suda, što bi u konačnici moglo dovesti do situacije da nema ko da kontroliše zakonitost rada javne uprave.

- Zbog toga apelujem da se nađe rješenje da se ovim zloupotrebama stane na put kroz normiranje odredbi o zabrani zloupotrebe prava i u Zakonu o SPI – kazao je Pešić.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalo -

vić-Marković ukazala je na to da postoje neke organizacije, ali i pojedinci, koji nijesu zainteresovani da dođu do informacija, već do troškova i finansijske koristi zloupotrebama.

- Zbog toga je jako dobro što je novim tekstom zakona predviđeno da se veći broj podataka proaktivno objavljuje na sajtovima državnih organa. To će smanjiti sami broj podnešenih zahtjeva za SPI, što će olakšati i borbu sa navedenim zloupotrebama – kazala je ona. Prema njenom mišljenju, najbolje rješenje bi bilo da se omogući sudu da odlučuje kome mogu pripasti troškovi postupka, a kome ne jer zloupotrebljava pravo.

- Mislim da je najlakše da se to uradi kroz Zakon o upravnom sporu, ali i da se u ovaj zakon može unijeti ta odredba koja će omogućiti Upravnom sudu da kaže: „Imaš ti pravo na informaciju, ali nemaš na troškove postupka, jer zloupotrebljavaš pristup ovom mehanizmu“ –kazala je direktorica MANS-a. Procedure koče zakone

Ćalović-Marković je izrazila i zabrinutost za sudbinu predloženih izmjena i dopuna Zakona o SPI, jer je prijedlog dobio negativno mišljenje na Zakonodavnom odboru.

-Vrlo je važno da se to pitanje razmotri da ne bismo došli u situaciju da iz proceduralnih razloga ovaj zakon bude odbijen – kazala je ona, ističući da se na njega čeka već sedam godina. Ona je ukazala i da treba pro-

mijeniti članove kojima je definisana poreska tajna kada su u pitanju javni funkcioneri. Prema prijedlogu zakona, poreskim podacima može se pristupiti samo aktuelnim funkcionerima, ali ne i onima koji su ranije obavljali javnu funkciju, kao što se ne može pristupiti ni podacima njihovih članova porodica, koji ne žive u istom domaćinstvu. -Mislim da ne postoji nijedan razlog da podaci o svim javnim funkcionerima i svim povezanim licima, kada je riječ o plaćanju poreza, ne budu javno dostupni – kazala je ona. Marko Sošić iz Instituta alternativa apelovao je na poslanike da se zakon, u postojećoj ili neznatno izmijenjenoj formi, usvoji što prije jer, kako je kazao, već sedam godina „mi trpimo posljedice lošeg zakona iz 2017. godine, kojim su uvedena razna ograničenja na pristup informacijama, prije svega na poslovnu i poresku tajnu“.

- Organi vlasti u velikoj mjeri ih koriste kako bi nam onemogućili pristup informacijama, a koriste ih na vrlo kreativne načine. Ova dva ograničenja omogućavaju npr. jednom komunalnom preduzeću iz Budve da najosnovnije informacije o svom radu proglasi poslovnom tajnom, ili Poreskoj upravi da nam ne daju koliki je poreski dug lokalnih samouprava itd. – kazao je Sošić.

On je istakao da je najvažnije što novi prijedlog zakona na malo bolji način definiše ta dva ograničenja. - Uvodi se test štetnosti, a iako postoji prostor za unapređenje odredbe u vezi sa poreskom tajnom, miljama je daleko u odnosu na postojeće rješenje. Dobro je što se širi obim proaktivnog objavljivanja informacija, posebno u oblasti javnih nabavki i budžetske potrošnje – zaključio je Sošić. d. MIHaIloVIĆ

Jedan od posljednjih primjera desio se, 12. marta ove godine, đe je u sali Skupštine opštine Bar prikazan prijedlog Prostornog plana Crne Gore do 2040 godine. Kao jedan od noviteta bio je idejni projekat autoputa od Podgorice do Bara koji prolazi kroz Crmnicu, uz nemušto objašnjenje predlagača o čemu se radi. Kao krunski dokaz i objašnjenje ponuđen je „stručni prikaz“ koji je u sebi sadržavao obećanje da nije baš tako kako su ga oni napravili (naručilac idejnog projekta je Monteput) već da će dugačije biti kada bude ucrtan, pretpostavljam i „ljepši i stariji“. Vrćemo se na početak ovog teksta đe su neki ljudi skicirali idejni projekat na mapi, trasu ili bolje rečeno koridor prolaska autoputa. Koridor koji u svojoj širini ima čak dva kilometra „rezervisanog prostora“ prolazi preko, pazite sada ovo: Utrga, Ovtočića, Tomića, Gornjih Brčela, Donjih Brčela, Bukovika, Mačuga, gledajući kako da što više ugazi ono što je ostalo od NAŠE Crmnice. Bez ikakvog obzira, koridor je očistio trasu nekakvog autoputa za koji cijenu treba da plati CRMNICA. Jesmo li stvarno toliko svi mi krivi da nam sada danak uzimaju u đedovini?

svojim potencijalima, pa da podśetim:

Ukoliko pogledamo, u ekonomskom smislu Crmnica je nezamjenljiva i neobnovljiva sa

- Crmnica u saobraćajnom smislu: ako se śećate nekada je autobus saobraćao dva puta dnevno od Podgori do Podgorice a već ga decenijama nema. Pretpostavljam da će auto-put da popravi situaciju jer ćemo se svi iz nje iseliti i onda neće biti potrebe za vijek vjekova da se razmišlja o bilo kakvom vidu prevoza. Šta će to Crmničanima? -Neznaveni crtači su zaboravili da je kompletna Crmnica vodoslivno područje sa nizom svojih izvora od Bukovika do Podgori. Takođe se Cetinje i Budva snabdijevaju vodom sa ovog područja pa čak i barska opština, kojoj pripada Crmnica, iz Orahovog polja vuče vodu. Voda je nešto što je vrednije od bilo kakvog puta pa makar svi stanovnici morali da se isele povodom njega, a samo da se priśetite što

imamo: Jasenovik, Joševik, Veliki Joševik, Mali Joševik, Smokov vijenac, Vrelo Podgorsko, Oraoštica, Opačac....

-Vinogradi crmnički: Jesu li sa njima upoznati uopšte ovi crtači, znaju li da ima više od 20 priznatih autohtonih vrsta loza u crmničkom basenu, koje imaju i oca i majku i dokazano genetsko porijeklo. Poput čuve-

nog vranca od sorte duljenga (majke) i kratošije (otac), koje nijesu zaštićene oznakom geografskog porijekla, ili je ona priča o porijeklu vrsta potpuno zanemarena po pitanju Crmnice. Možda da Darvina vratimo tamo odakle je i došao?

-Terasaste kulture, oblik jedinstven u Crmnici, koje su primjer graditeljstva u suvo-

međi, koji je bio osnova u vrijeme kada su ljudi većinom živjeli od zemljoradnje. Ovaj način graditeljstva, bez betona, i dan danas stoji u šiblju i zelenilu. Nijednom se država nije umiješala u zaštitu i upis takvog blaga u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva – UNESCO. Umjesto da ovakav i ovakvi primjeri budu način za privlačenje turista, našlo se solomonsko rješenje. Poravnaj da glava ne boli!

Turizam. Kako to zvuči na crnogorskom? Nikako, jer što će nama ruralni dio države, ništa manje vrijedan nego primorski, đe gosti namjenski dolaze da upoznaju jedan neprocjenjiv i netaknut dio Crne Gore. Uostalom da ne bi bili komparativni najbolje je sve to poravnati i sa time možemo mać’ brigu o ovom dijelu države. Za kraj jedna drevna izreka koja nikada nije gubila na vrijednosti a posebno ne danas: ,,Nijesmo naslijedili zemlju od naših predaka, već smo je pozajmili od naših potomaka“.

•

Sedam godina se trpe posljedice lošeg zakona

Prijedlog koridora auto-puta skupština crne gore

Suđenje Vesni Medenici i ostalima odloženo za 18. april

Odbrana najavila žalbu na odluku da se Bakoču sudi u odsustvu

PODGORICA – Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i pripadnicima kriminalne organizacije koju je, prema stavu

Specijalnog tužilaštva, formirao njen sin Miloš Medenica juče ujutro je u Višem sudu u Podgorici odloženo 15. put kako bi odbrani optuženih do narednog ročišta bilo uručeno rješenje da će se Nikšićaninu Luki Bakoču suditi u odsustvu.

Naredno ročište zakazano je za 18. april.

Sutkinja Nada Rabrenović saopštila je da optuženi Luka Bakoč, kome je sud ranije zbog nedolaska odredio pritvor i za njim raspisao potragu, i dalje nije pronađen.

– Rješenjem Višeg suda od 27. marta odlučeno je da se optuženom Bakoču sudi u odsustvu – kazala je sutkinja Rabrenović, dodajući da će ovaj dokument biti uručen tužio-

Sutkinja Nada Rabrenović saopštila je da optuženi Luka Bakoč, kome je sud ranije zbog nedolaska odredio pritvor i za njim raspisao potragu, i dalje nije pronađen. Rješenjem Višeg suda od 27. marta odlučeno je da se optuženom Bakoču sudi u odsustvu

cima i odbrani do narednog ročišta.

Ona je navela da se na pomenuto rješenje može izjaviti žalba u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

Podsjetimo, okrivljeni Bakoč nije se pojavio na ročištu zakazanom 31. januara, zbog čega mu je sud odredio pritvor, a policija po naredbi suda raspisala prvo lokalnu, zatim i nacionalnu potjernicu za njim. Njegov branilac, advokatica Dina Šabotić saopštila je medijima da još uvijek ne postoji informacija gdje se Bakoč nalazi.

– Rješenje o suđenju u odsustvu nisam primila, tako

da konkretno danas ne mogu reći koji su razlozi za donošenje rješenja. Ali svakako smatram da nisu ispunjeni uslovi koji bi omogućili donošenje takvog rješenja. Ali kako nemam uvid, ne mogu se sad tačno izjasniti – navela je Šabotić.

Ona je, ipak, najavila da će se žaliti na to rješenje, jer smatra da nisu ispunjeni uslovi, imajući u vidu da postoje zakonom jasno propisani uslovi kada se osumnjičenom sudi u odsustvu.

– Ali malo bi bilo neumjesno sad da govorim dok ne vidim tačno obrazloženje – istakla je ona.

Kako je dalje navela, vjeruje da je Bakoč živ.

– Ne postoji neki razlog da sumnjamo u te stvari, međutim, zabrinutost svakako postoji i ja se, iskreno, nadam da će se on javiti. Meni prvo, nadam se, ili sudu, nije bitno, samo je bitno da se pojavi. Jer vjerujem u njegovu nevinost, smatram da mogu da je dokažem i potrudiću se da dokažem da on nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret. Smatram da je sva ova situacija, nažalost, samo otežavajuća za njega, jer kad se sudi u odsustvu nekom osumnjičenom, baca se sumnja na stvarnu eventualnu krivicu – navela je Šabotić.

Na optuženičkoj klupi se, osim Medenica i Bakoča, nalaze i policijski službenik Darko Lalović , Marjan Bevenja , Milorad Medenica, Bojan i Marko Popović , Marko Vučinić, Vojin Perunović, Petar Milutinović, Vasilije Petrović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Stevo Karanikić, Goran Jovanović i Milica Vlahović-Milosavljević, kojoj se sudi u odvojenom postupku.

Optužnicom, koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo 17. oktobra 2022. godine, obuhvaćena je i Bakočeva firma „Kopad Company“ iz Nikšića.

Oni se, saopštio je ranije tužilac Radonjić, terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. B. R.

Opština Zeta podnijela krivične prijave protiv bivšeg izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore i bivšeg predsjednika Odbora direktora

Draškovića i Dobardžića terete za zloupotrebu

PODGORICA – V. d. sekretara Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Milan Stanović podnio je juče krivičnu prijavu protiv bivšeg izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Vladana Draškovića i bivšeg predsjednika Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Eldina Dobardžića – Prijava je podnijeta zbog osnovane sumnje na zloupotrebu službenog položaja, s obzirom na to da su omogućili kompanijama „Royal Plus“ i „Halo taksi“, koje imaju istog vlasnika i izvršnog direktora, da obavljaju usluge taksi-prevoza s aerodroma, dajući im u zakup taksi stajališta, iako ta privredna društva po Zakonu o prevozu putnika u drumskom saobraćaju to ne smiju da rade na teritoriji opštine

Zeta – saopšteno je iz Opštine Zeta.

Kako dodaju, uz to, saradnja s Aerodromima Crne Gore i u drugim oblastima nije bila na zadovoljavajućem nivou, jer je Opština bila prinuđena da prinudno naplati 76.500 eura za samo tri mjeseca tokom 2023. godine, kao naknadu za slijetanje i polijetanje aviona, naknadu koju uredno Aerodromi plaćaju Tivtu već dugi niz godina.

Kako su istakli, njihova želja da ostvare dobru saradnju i unaprijede aerodrom ogleda se i u činjenici da su od septembra uveli autobusku liniju, potpuno besplatnu.

– Nadamo se da će novi Odbor direktora i izvršni direktor biti otvoreniji za saradnju, te da ćemo zajedničkim snagama poboljšati uslove koje nudi aerodrom – poručuje Opština Zeta. C. H.

Pljevaljska policija podnijela krivičnu prijavu Dvojicu maloljetnika

sumnjiče za krađu vozila

PLJEVLJA – Protiv dva maloljetnika iz Rožaja podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su ukrali vozilo, saopštila je Uprava policije.

– Policija je došla do sumnje da su dva maloljetna lica starosti 17 godina izvršila ovo krivično djelo, na način što su iz naselja Komini, gdje se nalazilo parkirano vozilo marke „reno klio“, sa ključevima u bravi, oduzeli isto i udaljili se u pravcu sela Boljanići. U jednom trenutku maloljetnici su izgubili kontrolu nad vozilom i došlo je do nezgode kojom prilikom su zadobili lakše povrede – kazali su iz policije. Oni su prevrnuto vozilo ostavili pored puta i udaljili se. – Policija je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti, locirala oduzeto vozilo i identifikovala počinioce protiv kojih je podnijeta krivična prijava – naveli su iz policije. C. H.

Rožajska policija radi na identifikaciji počinilaca

U napuštenom objektu pronađeno

40 kilograma marihuane

ROŽAJE – U jednom napuštenom objektu rožajska policija je preksinoć oko 19.15 časova, postupajući po operativnoj informaciji, u blizini magistralnog puta Rožaje – Berane pronašla 45 pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine 40 kilograma. Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je naložio vještačenje pronađene droge, kao i sprovođenje drugih neophodnih radnji u cilju identifikacije lica koja se mogu dovesti u vezu sa pomenutim događajem. Takođe, postupajući tužilac kvalifikovao je krivično dje-

lo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Iz policije navode da preduzimaju intenzivne aktivnosti u cilju rasvjetljavanja ovoga djela.

C. H.

Zaplijenjena marihuana

Vesna Medenica sa advokatom ispred suda

uprava policije

b. robović

Crnom Gorom

Nikšić: Skupština imala obiman dnevni red, najviše polemisano o projektu vrijednom 5,80 miliona

Opoziciji sporan plan da se životinjski otpad prerađuje kod Gračanice

MuratOvić: Zamislili ste da dovozite pored Gračanice životinjski otpad iz cijele države! Zašto, na primjer, to ne bi moglo da se dešava u okviru Željezare, to je imovina Vlade, a prostor je od milion kvadrata

v ukOvić: Nijesam oduševljen izborom lokacije, ali taj prostor ima neophodnu infrastrukturu, a ukoliko ispunimo sve uslove moći ćemo povući i značajna sredstva iz međunarodnih fondova.

Koriste se savremene tehnologije

NIKŠIĆ – Namjera Vlade da se u Nikšiću, na lokaciji kod rijeke Gračanice, gradi postrojenje za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla koji nijesu namijenjeni ishrani ljudi, izazvala je polemiku na jučerašnjoj sjednici gradskog parlamenta. Odluka je usvojena, uprkos protivljenju odbornika opozicije.

Nije prihvaćen prijedlog opozicije da se ta tačka (Prijedlog odluke o vraćanju prava raspolaganja na zemljištu Vladi Crne Gore) ukloni sa dnevnog reda, da se o svemu dobro razmisli, a najprije o lokaciji. U obrazloženju prijedloga odluke navedeno je da je u pitanju parcela na Gračanici od blizu 20.000 kvadratnih metara. Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 5,80 miliona eura, sredstva su obezbijeđena u okviru drugog Projekta Prvog Institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore (MIDAS 2), koji realizuje

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i finansira se iz kredita Svjetske banke.

Boris Muratović (DPS) je istakao da lokalna uprava ispunjava nametnute zahtjeve, ne vodeći računa o svojim građanima. Prema njegovim riječima, za to je dozvolu izdala lokalna Agencija za planiranje

prostora što je mimo zakona, jer je to nadležnost Sekretarijata za uređenje i zaštitu životne sredine. Uz to je, po svemu sudeći, za to zemljište uz korito rijeke Gračanice pokrenut je postupak restitucije.

-Iz cijele Crne Gore otpad životinjskog prijekla zamislili ste da dovozite u Nikšić, pa onda je najbolje da i sve pse lu-

Bi JELO P OLJE: Skupština opštine usvojila odluku o zaštiti prirodnog dobra

BIJELO POLJE – Skupština opštine usvojila je odluku kojom Đalovića klisura dobija status Spomenika prirode. Zaštićeno područje obuhvata 344 hektara i uključuje klisuru i dio toka rijeke Bistrice. Drugi stepen zaštite ima 5,039 hektara, a treći 339,35 hektara. Prvobitnom odlukom iz 1968. godine bilo je zaštićeno ukupno 1.106 hektara.

Odluka je donijeta na osnovu revizije studije zaštite koju je uradila Agencija za zaštitu životne sredine.

Predviđeno je da upravljač Spomenika prirode „Đalovića klisura“ bude agencija za upravljanje prirodnim dobrima Bijelog Polja, koju će osnovati lokalna uprava najdalje do kraja ove godine, a do tada upravljač je Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj.

Opština Bijelo Polje pokrenula je postupak revizije zaštite ovog područja, po inicijativi nevladinih organizacija Ekotim, WWF Adria i The Nature Conservancy (TNC). Studija je utvrdila da Đalovića klisura zajedno sa rijekom Bistricom posjeduje odlike zbog kojih se treba ponovo proglasiti zaštićenim područjem. Pored ostalog na-

Đalovića klisura -

spomenik prirode

vodi se da je dominantno prisustvo šuma bijelog graba, manjim dijelom bukovih, te šuma crnog bora, kao i više životinjskih vrsta od međunarodnog i nacionalnog značaja. Dom je mnogim vrstama riba poput potočne pastrmke ili lipljena. Takođe, Đalovića klisura i Bistrica su idealne za rekreativne aktivnosti (mušičarenje, kanjoning). Iz Eko-tima objašnjavaju da usvajanje odluke označava početak rada na sprovođenju svih zakonskih mjera zaštite u spomeniku prirode. Direktor te NVO Milija Čabarkapa objašnjava da, iako je to područje pr-

vi put prepoznato za zaštitu 1968. godine zbog geoloških i prirodnih vrijednosti, njime se nije upravljalo na adekvatan način. Vjeruje da će se uspostavljanjem agencije za upravljanje zaštićenim područjima osigurati učinkovito upravljanje spomenikom prirode. Po njegovim riječima dodjeljivanje statusa spomenik prirode predstavlja značajan korak naprijed u nastojanjima da se sačuva prirodna baština Crne Gore za buduće generacije. Uz podršku lokalne i naučne zajednice i svih relevantnih institucija i međunarodnih organizacija, kazao je on, radiće na razvoju održivih programa koji će ne samo zaštititi, već i promovisati Đalovića klisuru kao značajnu prirodnu atrakciju. V.d. sekretara za ruralni i održivi razvoj opštine Bijelo Polje Armin Sijarić kaže da je Opština posvećena očuvanju prirodne baštine i drago mu je

ta - kazao je Muratović. Predstavnici opozicije smatraju da ne treba biti isključiv, ali da ne treba ni po svaku cijenu prihvatati prijedloge s državnog nivoa, te da predstavnici i vlasti i opozicije treba da glasaju ne politički već po sopstenoj savjesti.

talice u naš grad dovedete. Dakle, ovdje nema nikakve riječi o javnom interesu. Možda se mogla naći neka lokacija za tu namjenu, ali ne „na prečac“, već uz najširi konsenzus. Zašto, na primjer, to ne bi moglo da se dešava u okviru Željezare, tim prije što je već imovina Vlade Crne Gore, a tamo imamo prostor od milion kvadra-

Predsjednik SO Nemanja Vuković podsjetio je da mnoge države od prerade takvog otpada zarađuju, te da tu priliku ne treba prepuštiti privatniku. - Priznajem da i sam nijesam oduševljen izborom lokacije, ali ovaj prostor ima neophodnu infrastrukturu, a ukoliko ispunimo sve uslove moći ćemo povući i značajna sredstva iz međunarodnih fondova. Tačno je da ovakvi projekti uvijek izazivaju polemike, ali nije se moglo naći bolje rješenje. Uostalom, mnogi su Nikšićani rukovodili državom, pa se nijesu sjetili da nešto učine za ovaj grad, a jeste ministar poljoprivrede Vladimir Joković. Riječ je o savremenim tehnologijama, ne zagađuje to postrojenje životnu sredinu, ali mi ni od koga nijesmo dobili kao konkretan prijedlog bolju lokaciju - poručio je Vuković. Nakon njegovog izlaganja se čulo i da će se raditi studija koja će dokazati da li je ta lokacija prihvaljiva ili ne. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je 2020. godine kada je taj resor vodio Milutin Simović najavilo da će se postrojenje za tretman životinjskog otpada (kapacitet 10.000 tona) graditi u sklopu buduće regionalne sanitarne deponije Čelinska kosa u Bijelom Polju, a da će radovi biti okončani 2023. godine.

R. PEROŠEVIĆ

Petogodišnja zabrana lova potočne

pastrmke

Odlukom je na prostoru koji je pod II stepenom zaštite predviđena zabrana, odnosno uvođenje moratorijuma na lov potočne pastrmke na pet godina (radi obnove populacije), zatim lov divljači, sječa šume bez dozvole, akvakultura, postavljanje ili izgradnja objekata, promjena namjene površina, rastjerivanje, hvatanje, uznemiravanje i ubijanje životinjskih i biljnih vrsta… Ne smiju se preduzimti radovi koji bi mogli da dovedu do oštećenja vrsta i staništa i arheoloških vrijednosti, upotreba materija koje mogu da ugroze vitalnost i temeljne prirodne vrijednosti ekosistema…. U zoni koja ima III stepen zaštite zabranjeno je postavljanje ili izgradnja objekata koji zagađuju, oštećuju ili ugrožavaju riječni ekosistem, prirodna staništa i vrste, promjena namjene površina, rastjerivanje, hvatanje, uznemiravanje i ubijanje zaštićenih životinjskih vrsta i naseljavanje alohtonih vrsta…

što je proces revizije i utvrđivanja zakonskog statusa Đalovića klisure uspješno priveden kraju. Stavljanje pod zaštitu značajno je za regionalnu inicijativu Zajedno za rijeke koja je pokrenuta 2023. godine i aktivno radi na zaštiti 400 kilometara rijeka u pet zemalja Jugoistočne Europe. Osim rijeke Bistrice, inicijativa u Crnoj Gori uključena je u procese zaštite gornjeg toka rijeke Ćehotine, kao i zaštitu Mrtvice i Morače. Direktor za strateške inicijative u Jugoistočnoj Evropi pri organizaciji The Nature Conservancy Igor Vejnović kaže da će se stavljanjem pod zaštitu Đalovića klisure i rijeke Bistrice unaprijediti napori u zaštiti tog područja, te će omogućiti uspostavljanje efikasnog upravljanja ovim zaštićenim područjem. - Naš dugoročni cilj je stvoriti model zaštite prirode koji će biti primjer dobre prakse ne samo u Crnoj Gori nego i u široj regiji - naglasio je Vejnović. D.Š.

VLAST i OPOZiCiJA RAZLiČiTO O PROJEkTU: Juče u nikšićkom parlamentu

R.PEROŠEVIĆ

BiSER PRiRODE: Detalj iz Đalovića klisura

EKO-TIM

Pisali smo ministru turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ali nijesam dobio odgovor. Obraćali smo se i predsjedniku

Odbora za ekologiju i prostorno planiranje i njegovom zamjeniku, ni oni se nijesu oglasili. Dakle, mi smo na ovo prinuđeni – poručio je građanski aktivista

Denis Murić

ROŽAJE – Nekoliko desetina građana blokiralo je juče od devet do 11 časova put Rožaje-Špiljani, da bi zaustavili odlaganje otpada na deponiju Mostine. Pozvali su ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimira Martinovića da što prije krene u rješavanje problema.

Student arhitekture i građanski aktivista Denis Murić, kaže da su se za protest odlučili jer apeli i dopisi nijesu dali rezultat.

– Pisali sam ministru turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ali nijesmmo dobio odgovor. Obraćali smo se i predsjedniku Odbora za ekologiju i prostorno planiranje i njegovom zamjeniku, međutim, ni oni se nijesu oglasili. Dakle, mi smo na ovo prinuđeni. Pozivamo resornog ministra da nam se obrati i zahtijevamo hitan sastanak sa njim. Ako do toga ne dođe, nastavićemo okupljanja, jer više ne možemo tolerisati manipulaciju i ćutanje – naveo je Murić. On je negodovao zbog toga što su, kaže, radnici Komunalnog preduzeća čistili deponiju u toku protesta.

– Nekoliko minuta prije blokade puta došli su ljudi iz Komunalnog i počeli da uklanjaju otpad mašinom. Nakon toga su prikupljeni otpad gurnuli ka koritu rijeke Ibar – kazao je on. Okupljeni građani kazali su

Kolašin: Delegacija UBNOR-a i antifašista obišla spomenik herojima na Crkvinama

Budo i Bajo i danas

čuvaju slobodu i dostojanstvo Crne Gore

KOLAŠIN - Polaganjem cvijeća na spomenik na Crkvinama, delegacija UBNOR-a i antifašista Kolašina obilježila je 82 godine od smrti Buda Tomovića i Baja Sekulića, ali i pripadnika partizanskih jedinica koji su se na tom području našli u neprijateljskom obruču.

Budo Tomović, mladi revolucionar i pravnik, jedan od organizatora narodno - oslobodilačkog ustanka, poginuo je u 28. godini. Bajo Sekulić, takođe jedan od organizatora „trinaestojulske istorije“ u Crnoj Gori i politički komesar Crnogorsko-sandžačkog partizanskog odreda.

Roža JE : Građani na dva sata stopirali odlaganje otpada na deponiju Mostine

Zahtijevaju hitan sastanak sa ministrom Martinovićem

da deponija ugrožava zdravlje nekoliko hiljada stanovnika sela Besnik, Bać, Jablanica, Njeguš, Radetina, Malindubrava i Vuča. Oni podsjećaju da se na deponiju otpad odlaže neselektivno, te da dodatni problem predstavljaju požari koje izazivaju i sakupljači sekundarnih sirovina, a tokom kojih od dima ne mogu iz kuća da izađu.

POŽARI

Deponija Mostine je oformljena osamdesetih godina prošlog vijeka. Od juna 2012. godine ima status privremene lokacije za odlaganje čvrstog

otpada. Godišnje se bez selekcije tu odloži najmanje 6.000 kubnih metara otpada, procjenjuje se da ga sada ima oko 220.000 kubnih metara. Iz resora Vladimira Martinovića juče su, nakon protesta, podsjetili da je Zakonom o upravljanju otpadom lokalna samouprava nadležna za upravljanje komunalnim otpadom. Dodali su da rade na pripremi studije izbora adekvatne lokacije za regionalni centar za upravljenje otpadom za sjeverni region, koji je predviđen u Bijelom Polju, te da je u Rožajama predviđena izgradnja transfer stanice sa

sortirnicom. Iz rožajskog Komunalnog preduzeća objašnjavaju da se izmještanje deponije ne može riješiti bez pomoći Vlade. Direktor Nazim Dacić kazao je Pobjedi da je riječ o problemu koji je star 40 godina.

- Mi radimo sve što možemo, nasipamo deponiju i pokrivamo je svaki mjesec, ali za dugoročno rješavanje problema je neophodna uključenost Vlade. To je jedino mjesto na kojem možemo da odlažemo otpad i nastavićemo sve dok ne dobijemo drugo rješenje – rekao je Dacić. Nakon nedavnog požara Komunalno je donijelo odluku da organizuje čuvanje deponije u dvije smjene. Uz podršku Opštine su izgrađene kućice za dva čuvara.

PODRŠKA

Protest u Rožajama podržala je NVO Euromost iz Bijelog Polja. Oni su pozvali ministra Vladimira Martinovića da obiđe sve opštine na sjeveru i uvjeri se kakve ekološke probleme imaju.

-Uskoro ćemo sa građanima organizovati blokade svih privremenih deponija u opštinama na sjeveru Crne Gore, ako se ne krene u rješavanje regionalne deponije i zatvore sve postojeće koje rade bez bilo kakve dozvole i saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine, kršeći Zakon o upravljanju otpada – poručili su iz Euromosta. I. RADONJIĆ

Kako je istakao predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina Darko Bulatović, narodni heroji Budo Tomović i Bajo Sekulić su imena crnogorskog slobodarstva ali i svi oni koji su na Crkvinama i širem području, prije 82 godine dali živote boreći se protiv okupatora.

- Naša obaveza je da ne dozvolimo da zaborav dotakne njihova imena. Da zaborav i neuvažavanje ne dotakne ideale i ciljeve za koje su se borili. I danas što češće treba da pominjemo Budovo i Bajovo ime jer se tako obnavlja naša snaga da sačuvamo sve tekovine antifašizma. Ali i da sačuvamo učinke državnog i istorijskog dostojanstva koje su Crnoj Gori i Crnogorcima, potvrdile pobjede u NOR-u. Crna Gora je bila i biće adresa slobode i državnog dostojanstva dajući time svoj doprinos pravednosti civilizacije i njenim pravilima - istakao je Darko Bulatović.

D. DRAŠKOVIĆ

Predsjednik Skupštine boravio u Pljevljima

Vraneš poklonio

Mandiću ikonu

Svete Petke

PLJEVLJA - Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je Pljevlja. Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Skupštine, Mandić je ,,prisustvovao otvaranju ulice pilota Eldina Hrapovića, prve nevine žrtve JNA 1991. godine, čiji je transportni helikopter oboren tokom povratka sa svakodnevnog zadatka prevoza carinika na granične prelaze tadašnje zajedničke države“. Mandić je bio svečano dočekan, a pored ostalih dočekao

ga je dječak koji je na glavi nosio vojničku kapu ,,šajkaču“, srpski nacionalni simbol. Nakon toga, Mandić je održao radni sastanak sa predsjednikom opštine Pljevlja Dariom Vranešom i rukovodstvom Opštine. Tom prilikom je Vraneš Mandiću uručio ikonu Svete Petke. Vlast u Pljevljima podržala je, na sjednici lokalnog parlamenta, inicijativu o promjeni datuma obilježavanja Dana opštine koji bi se umjesto 20. novembra, slavio 27. oktobra na dan Svete Petke. P.P.

Kolašin: Agrobudžet planiran na 100.000 Najviše novca

za mehanizaciju

KOLAŠIN - Podsticajne mjere poljoprivredi, najveći dio sredstava – od ukupno opredijeljenih 100.000 eura – usmjeriće za nabavku mehanizacije. U prvom planu biće nabavka motokultivatora i motokosačica kao i priključaka za poljoprivredne mašine. Za ovu stavku biće izdvojeno više od 25.000 eura a, kako objašnjavaju u lokalnoj upravi, cilj je da se smanji problem nedovoljnog korišćenja mehanizacije na usitnjenim posjedima koji su karakteristični za

poljoprivrednu sliku Kolašina. Gazdinsva koja se odluče da adaptiraju objekte za poljoprivrednu proizvodnju, moći će da računaju na raspodjelu 19.000 eura. Mladi bračni parovi koji se posvete poljoprivrednoj proizvodnji biće podržani sa 12.000 eura. Da bi se stabilizovao kvalitet mlijeka i mliječnih proizvoda, biće omogućena podrška u nabavci aparata za mužu. Za ovu podršku kao i podršku voćarstvu, povrtlarstvu, seoskom turizmu, planirana su sredstva od 1.500 do 5.500 eura. Dr.D.

g O V .m E

PoČaST HERoJiMa: Pored spomenika na Crkvinama

KažU Da iH JE DRžaVa ĆUTanJEM naTJERala na PRoTEST: Sa blokade puta

POBJEDA

Dario Vraneš i Andrija Mandić juče u Pljevljima

Predavanje Aleksandre Vuković-Kuč

Odjelu Zogovića u Herceg Novom

PODGORICA - Predavanje na temu „Prkosi i polemike Radovana Zogovića“ biće održano večeras u 19 sati, u prostorijama Ogranka Matice crnogorske u Herceg Novom.

O Zogovićevom životu i djelu govoriće mr Aleksandra Vuković-Kuč. Organizatori predavanja su Ogranak Matice crnogorske Herceg Novi, u saradnji sa Savezom udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.

Crnogorski književnik Radovan Zogović rođen je 1907. u Mašnici (Gornje Polje). Gimnaziju je učio u Peći i Tetovu, a ilozofski fakultet završio u Skoplju.

Često je proganjan i hapšen kao pripadnik revolucionarnog pokreta. Bio je učesnik narodnooslobodilačke borbe od 1941. U toku i poslije rata (do kraja 1948.) bio je na raznim odgovornim partijskim i društvenim funkcijama. Sarađivao je pod svojim imenom ili pod pseudonimima u brojnim časopisima. Kao student upoznao se s marksističkom literaturom, pridružio se radničkom pokretu i postao komunista. Njegovi pjesnički počeci praćeni su zabranama, cenzurom i zapljenjivanjem tiraža. Takva sudbina pratila ga je sve do kraja života i kroz njegov dugogodišnji kućni pritvor. Umro je u januaru 1986. R. K.

Naučni simpozijum danas u Bijelom Polju

Razmatraće sudbinu

Hadži-Danušine džamije

BIJELO POLJE - Skupština opštine Bijelo Polje u saradnji sa Islamskom zajednicom u Bijelom Polju organizovaće danas međunarodni naučni simpozijum gdje će naučnici iz Crne Gore i regiona, kao i zainteresovani predstavnici građana imati mogućnost da učestvuju u raspravi o valorizaciji kulturnog dobra, sa osvrtom na valorizaciju ostataka Hadži-Danušine džamije. Simpozijum će početi u 13 sati u hotelu „Franca“.

Na ovu temu govoriće predsjednik Skupštine opštine Bijelo Polje Ernad Suljević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Alija Kujović, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, prof. dr Lemja Chabbouh Akšamija sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr Nađa Kurtović-Folić sa Fakulteta

Ministarka kulture i medija ne odgovara Pobjedi na pitanja koja su od

Nešto je trulo (i čudno) u državi Crnoj Gori. Neki bi da ćutanjem riješe neugodu i probleme, uzdajući se u stari stih pjesme Bijelog dugmeta „sve će to, o mila moja, prekriti ruzmarin, snjegovi i šaš“. Neće, mili moji. Ne računajte na zaborav

PODGORICA – Možda nama, javnim funkcionerima, nije uvijek lako odgovarati na pitanja, jer smo donosili važne odluke, koje će uticati na živote svih, ali, imamo li pravo medijske poslenike uskratiti za odgovor, ili još gore „gledati ih sa visine“?! Nemamo, ni ljudski, ni državnički, a ni zbog toga što javnosti ne možemo oduzeti pravo da zna – navela je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, 20. marta ove godine, u saopštenju koje je Pobjeda, kao njen autorski stav, naredni dan u cjelosti objavila u rubrici Društvo.

No, u tom trenutku ministarka je već šest dana ćutala na pitanja Pobjede koja su se ticala beskrajnog oduglovačenja imenovanja direktora/ direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je u v. d. stanju već gotovo tri godine, a ponovo smo je pitali i kakav je njen stav povodom spornih zapošljavanja u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore. Posebno nas je zanimalo kakav je njen stav povodom brojnih nelegalnih radova i degradacije sakralnih kulturnih dobara, u režiji Mitropolije crnogorsko-primorske ili Eparhije

Vujović jedno priča, a drugo

budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve.

ŽIVI ILI MRTVI?

I dok Pobjeda već godinama, bar jednom u 15 dana, iznosi na vidjelo brojna nedopustiva, neshvatljiva i nadasve nezakonita postupanja u vezi sa kulturnim dobrima Crne Gore, ministarka Vujović, kao i njeni prethodnici, te ljudi na čelu Direktorata za kulturnu baštinu i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, prave se mrtvi, ćute, ne reaguju, ne rješavaju probleme, nemaju stav ili filtriraju novinarska pitanja. Probiraju, dakle, samo ona pitanja koja im neće nanijeti direktnu političku štetu, ili razotkriti koliki je stepen nesnalaženja ili nerada u resorima za koje su direktno odgovorni.

Upravo je ministarka Vujović već jednom, u decembru prošle godine, ignorisala Pobjedina pitanja koja su se ticala zapošljavanja u Muzeju savremene umjetnosti, u kojem su četiri službenice Ministarstva (među kojima i bivša ministarka Maša Vlaović i bivša direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milena Mijović-Durutović) naprasno našle zaposlenje?! Ne odgovara ministarka kako to da je u intervjuu za RTCG novoosnovanu muzejsku ustanovu nazvala „legatom Maše Vlaović“, kada svi dobro znamo da je Vlaović, sa pozicije ministarke, osnovala Muzej savremene umjetnosti i potom se sa tri svoje saradnice u njemu i zaposlila?! Ne vidi ministarka, po svemu

sudeći, u tome nikakvu zloupotrebu moći, te ne umije da objasni kako je tu, relativno novu pojavu na crnogorskoj kulturnoj sceni, mogla nazvati „legatom“ ako dobro znamo da je Vlaović upotrijebila sve državne resurse i političku moć da bi došla do „ostvarenja svojih snova“?! Nije taj legat, dakle, došao nakon isključivo ličnog višegodišnjeg rada, truda, zalaganja i nije taj legat, o kojem govori Vujović, tek tako naprasno postao privatna stvar da bi se oni koji su ga sa pozicije vlasti i osnovali potom u njemu i zaposlili! A puna su nam usta transparentnosti i jednakih šansi za sve.

ORGANIZOVANO

I dok je početkom januara ove godine, probirajući između

tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Rifat Alihodžić s Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Mehmet Zeki Ibrahimgil sa Fakulteta za književnost „Hadži Bajram“ (Univerzitet u Ankari), prof. dr Goran Radović iz Studija prostor iz Podgorice. Moderator će biti mr Edin Smailović, rukovodilac Narodne biblioteke u Bijelom Polju, a najavljeni su i učesnici u diskusiji: Dobrila Vlahović, generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu (Ministarstvo kulture i medija), Željko Kalezić, direktor Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Petar Smolović, predsjednik opštine Bijelo Polje, te potpredsjednici opštine Bijelo Polje Tufik Bojadžić i Nermin Bećirović Zanimljivo je da ovom simpozijumu neće prisustvovati niko iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. B. Č.

Apokalipsa i fragment kao ključne osobenosti poetike

PODGORICA – Autorsko veče crnogorskog pisca Aleksandra Bečanovića održano je preksinoć u Perjaničkom domu MSUCG. O knjigama ,,Planinski orao“, ,,Prezir“ i ,,Tri pršljena više“ govorili su Suzana Popović, docent Aleksandar Vujošević i autor.

Bečanović je govorio o motivima za stvaranje djela ,,Tri pršljena više“, njegovoj fascinaciji francuskim slikarom Dominiom Engrom čija je slika i bila inspiracija za roman, te

sukobu u francuskoj umjetnosti devetnaestog vijeka između neoklasicizma, koji otjelotvorava upravo Engr, i romantizma koji otjelotvorava Ežen Delakroa

Bečanović je objasnio da je naslov ,,Tri pršljena viška“ odabrao jer ga je privukla ,,anomalija koja je zapravo tačka metamorfoze“.

- Za Engra je fenomen žensko tijelo koje ima anomaliju, neki višak, ne u smislu deformacije nego idealizacije. Ta vrsta ekscesa, koji je fetišistički, primjećuje se posebno u Engro-

vom tretmanu ženskog tijela i portreta. Da bi naslikao savršenu ženu, on mora da joj podari tri pršljena više – istakao je Bečanović. Govoreći o romanu ,,Planinski orao“, Popović je objasnila autorov postupak kojim je jedini izgubljeni Hičkokov film iskorišćen kao tema romana, na osnovu dnevnika direktora fotografije Barona Ventimiglie - Film ,,Planinski orao“ je izgubljeni film koji ni sam autor nije cijenio. Bečanović zamišlja djelove filma koje niko nije vidio sedam-

deset godina. Na arheološkim segmentima gradi roman, priču na osnovu ostataka koji su oskudni. Autor pravi scene izgubljenog filma i uporedo priča priču glavnih protagonista filma, analizira, posmatra... –istakla je Popović. Vujošević je ocijenio da djelo Aleksandra Bečanovića spada među najoriginalnije fenomene savremene crnogorske književnost. Dva glavna motiva u njegovoj književnosti, prema riječima Vujoševića, jesu fragment i apokalipsa, a dva glavna ishodišta ,,meta-

Nekadašnji izgled Hadži-Danušine džamije

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović

U Perjaničkom domu upriličeno autorsko veče Aleksandra Bečanovića

od značaja za zaštitu kulturne baštine jedno

Posebno nas je zanimalo kakav je njen stav povodom brojnih nelegalnih radova i degradacije sakralnih kulturnih dobara, u režiji Mitropolije crnogorsko-primorske ili Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve

navedenih pitanja, Pobjedi odgovorila da će se svaka njena odluka u vezi sa imenovanjem direktora/direktorice

Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) bazirati na „strateškom promišljanju i u datom trenutku najboljem mogućem rješenju“, ministarka ipak od 14. marta ne može da sroči odgovor kako to da još nije „strateški promislila“ o izboru između dva kandidata, te kako još zvanično nije posjetila UZKD, ako se kancelarije ovog organa nalaze na desetak metara udaljenosti od Ministarstva kulture i medija?! Ovo posljednje je upitasmo iz razloga što je sama izjavila kako će njeno „strateško promišljanje“ zavisiti i od posjete Upravi.

A da ne govorimo o tome da ministarka kulture i medija Tamara Vujović, kao i direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović organizovano ćute na sve nelegalne radove i degradacije koje na sakralnim kultur-

nim dobrima već godinama sprovode Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko nikšićka Srpske pravoslavne crkve, a, bogami, i tokom njihovog mandata u Ministarstvu kulture i medija?! Ćute i kada nam, u srcu Risna, kotorska opština bez ikakvih dozvola preore viševjekovni arheološki lokalitet Carine kako bi sanirala lokalni put, ili kada Park prirode Piva bagerima uspravlja stećke u selu Pišče. Ćute i kada naši znameniti građevinski inžinjeri, arhitekte i preduzimači, sa sve (ne)validnom konzervatorskom licencom, isfušerišu radove u Muzeju u Bijelom Polju. A nadasve ćute kada sa televizijskih ekrana, evo, nema tome ni deset dana, predstavnici Mitropolije crnogorsko-primorske osporavaju koncept zaštite kulturnih dobara, te otvoreno ustvrde da nema ništa loše u tome što su nešto porušili, pregradili, dogradili, montirali klime na crkvi ili na crkveni pod postavili laminat, na zidove radijatore ili nanovo živopisali crkvu?! Ćute, a ne podnose ostavke?! Niti Vujović, niti Vlahović, niti v. d. direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara Balša Perović?!

NE ZABORAVU

Crnogorska kinematografija podržana na konkursima HAVC-a i Eurimaža

Za filmove ukupno

247.000 eura

PODGORICA – Crnogorsku manjinsku koprodukciju „Bijelo se pere na devedeset“, slovenačkog reditelja Marka Naberšnika, u produkciji kompanije Perfo, podržao je evropski fond Eurimaž iznosom od 149.000 eura.

„Bijelo se pere na devedeset“ je dugometražni igrani film u koprodukciji kompanija iz Slovenije, Italije, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije. Autori scenarija za ovaj film su Bronja Žakelj, Marko Nabrešnik i Maja Todorović Crnogorski koproducent je kompanija Protos film. „Bijelo se pere na devedeset“ nadahnjujuća je priča o stvarnim događajima iz života nepoznate djevojke, kasnije i žene, Bronje Žakelj.

Naslovnica romana „Bijelo se pere na devedeset“, po kojem nastaje

Da, previše je u ovom tekstu znakova pitanja i znakova uzvika. Nešto je trulo (i čudno) u državi Crnoj Gori. Neki bi da ćutanjem riješe neugodu i probleme, uzdajući se u stari stih pjesme Bijelog dugmeta „sve će to, o mila moja, prekriti ruzmarin, snjegovi i šaš“. Neće, mili moji. Ne računajte na zaborav. Kako to i sama reče ministarka Tamara Vujović, „novinari imaju pravo da pitaju, a političari obavezu da odgovaraju.“ Jer, kako to opet divno reče ministarka Vujović, „novinari koji pitaju su čuvari iskušenja političara da ne postanu autokrate ukoliko pritisak upravljanja postane prevelik.“ Odavno je već vrijeme da se riječi pretvore u djela. Čekamo se.

Jovan NIKITOVIĆ

teorijska, esejistička dekadentna prozodija u najboljoj bartovskoj tradiciji i dinamični, često žanrovski određen, filmski postupak“. Osvrnuo se na priču ,,Zombi iz Njegoševe ulice“ iz knjige ,,Prezir“ u kojoj se, kako je istakao, jasno prepoznaje jedna od osobina njegove proze –

prelazak sa ekscesa na tišinu, u konkretnom slučaju sa zombija na vampire. - Apokalipsa postaje suptilnija i sofisticiranija ukoliko su u pitanju vampiri, a ne zombiji koji su bezumni, ružni i glupi. Vampiri ipak imaju neku dozu sofisticiranosti – rekao je Vujošević. An. R.

– Nju pratimo kroz tri različite životne faze. Ovo je inspirativna priča o odrastanju u kojoj pratimo protagonistu kroz njenu borbu s ozbiljnom bolešću, kao i s psihološkim nuspojavama procesa liječenja koje uključuju i mijenjanje samog pogleda na svijet i ljude u njemu. Sve scene u filmu bazirane su na stvarnim događajima. Narativ filma utemeljen je na istoimenom autobiografskom romanu spisateljice Bronje Žakelj – navodi se u sinopsisu filma koji je, na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija 2022. godine, podržao i Filmski centar Crne Gore.

Crnogorski igrani film „Sobe“, reditelja Pavla Simonovića i scenariste Ilije Đurovića, u produkciji Protos filma iz Podgorice i hrvatskog koproducenta Eclectic, dobio je podršku Hrvatskog audio-vizuelnog centra po osnovu javnog poziva za sufinansiranje kinematografskih djela u kategori-

ji manjinskih koprodukcija. U okviru istog konkursa je podržan i „Zalazak“, dugometražni dokumentarni film u postprodukciji, u režiji Miloša Jaćimovića, crnogorskog koproducenta Meander filma iz Nikšića i hrvatskog koproducenta UO Zagreb film festival. Projekat ,,Sobe“ podržan je iznosom od 80.000 eura, dok je za postprodukciju dokumentarnog filma ,,Zalazak“ opredijeljeno 18.000 eura. Oba projekta su prethodno podržana na konkursima Filmskog centra Crne Gore.

KIC ,,Budo Tomović“ predstavio repertoar za april

Sve u znaku „Mjeseca poštovanja džeza“

PODGORICA - Muzički program KIC-a u aprilu će biti u znaku manifestacije „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2024“ koja se ove godine održava pod motom ,,Jazz Colors“. Manifestacija će početi u ponedjeljak, 1. aprila, solo koncertom Bojana Zulfikarpašića – jednog od najuglednijih evropskih džez pijanista i kompozitora koji će predstaviti novi album „As Is“.

Publika će se 17. aprila upoznati i s aktuelnim albumom ukrajinskog saksofoniste Maksa Kočetova „Altered Feelings“ koji će nastupiti sa svojim beogradskim sastavom i švajcarskim trombonistom Semjuelom Blejzerom. Premijerno u Crnoj Gori rumunska pijanistkinja Ramona Horvath izvešće kompozicije sa novog albuma „Carmen’s Karma“, u pratnji kontrabasiste Nikolasa Ragoa i bubnjara Antoana Paganotija 20. aprila. Slijedi

koncertna promocija novog projekta i albuma „I Dreamed That I Had Done It, I Awoke To Find It True“ crnogorskog multiinstrumentaliste i kompozitora Ivana Marovića 29. aprila. Međunarodni dan džeza obilježiće koncertom nagrađivanog pijaniste i džez kompozitora Lorana Kulondra koji će sa svojim kvintetom gostovati premijerno u Podgorici 30. aprila.

Sedamdeset osam godina uspješnog postojanja i promocije crnogorske tradicije i kulture obilježiće Folklorni ansambl „Budo Tomović“, koncertom koji će biti održan 25. aprila. Nakon nedavne premijere, predstavu „Jelena Savojska“, koju KIC „Budo Tomović“ realizuje u koprodukciji sa Kulturnim centrom „Nikola Đurković“ iz Kotora i Korifej teatrom

,,Sobe“ su priča o Kolji, koji je, nakon pet godina provedenih u zatvoru, ponovo na slobodi, spreman da krene iz početka. Ubrzo po izlasku sreće Vordu, saučesnika u zločinu koji je Kolju i poslao u zatvor. Osim što su bili prijatelji i momci osuđeni na „snalaženje“ u svijetu sitnog, uličnog kriminala, Kolje i Vorda bili su ljubavnici, što se u njihovom okruženju ne prašta. ,,Zalazak“ je dugometražni dokumentarni film koji ekranizuje jedan dan u liječilištu na moru. An. R.

iz Kolašina, podgorička publika će ponovo moći da pogleda 5. aprila u Dodestu. Tribina „Podgoričke priče“, koja iz mjeseca u mjesec predstavlja istaknute Podgoričane, 17. aprila ugostiće dramaturga Stefana Boškovića Poznate filmske adaptacije književnih klasika biće prikazane od 22. do 24. aprila u okviru revije „Svjetska književnost na filmu“. U saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore 16. aprila biće priređena crnogorska premijera igranog filma „Supermarket“ (2023) reditelja Nemanje Bečanovića. Na repertoaru revije „Jazz na filmu“ od 8. do 10. aprila biće filmovi „Regtajm“ (1981), „Još bolji bluz“ (1990) i „Dani slave“ (2004). Književni program KIC-a biće nastavljen predstavljanjem aktulenih književnih izdanja, pa će ljubitelji pisane riječi 2. aprila biti u prilici da se upoznaju sa knjigom Olge Gojnić-Borilović „Pero plavog feniksa“, a dan kasnije i sa prvom samostalnom zbirkom poezije Milene Radević pod nazivom „Ekspres lonac“.

KIC će i ove godine biti domaćin svečane dodjele Književne nagrade ,,Dragan Radulović“ koja će u organizaciji Sekretarijata za kulturu Glavnog grada biti upriličena 26. aprila. R. K.

istoimeni film

Poster za koncert Bojana Zulfikarpašića

Književno veče Bečanovića u MSUCG

Pobjeda

Nakon tri dana rada završena 11. sjednica Skupštine glavnog grada

Izabrani direktori četiri gradska preduzeća i ustanove

Skupština glavnog grada juče je nakon trodnevnog rada završila 11. sjednicu ovog saziva. Na jučerašnjoj sjednici imenovani su i direktori četiri gradska privredna društva i ustanove. Tako će voljom odborničke većine u naredne četiri godine Slavica Ilinčić biti na čelu JUK Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“, DOO Deponija rukovodiće Aleksandar Božović, na čelu Sportskih objekata biće Aleksandar Vučković, a JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju rukovodiće Olga Rovčanin. Najviše polemike izazvalo je imenovanje Slavice Ilinčić na čelo gradske biblioteke. Vladan Arsović (DPS) pitao je što je Ilinčić preporučilo za mjesto direktorice Biblioteke, ističući da je ona nezakonito postavljena i za vršioca dužnosti direktorice, uz napomenu da ni nakon mijenjanja Statuta Biblioteke, Ilinčić nije ispunjavala potrebne uslove. On se osvrnuo i na njen dosadašnji rad, podsjećajući, između ostalog, i na njen govor mržnje prema poslanici Aleksandri Vuković-Kuč i LGBT zajednici.

Voljom odborničke većine, u naredne četiri godine Slavica Ilinčić biće na čelu JUK Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“, DOO Deponija rukovodiće Aleksandar Božović, na čelu Sportskih objekata biće Aleksandar Vučković, a JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju rukovodiće Olga Rovčanin

Stefan Vešović (Prava Crna Gora) ustvrdio je da prijave protiv Ilinčić za govor mržnje ne znače ništa, te da je riječ o rekla-kazala pričama.

- Kada inspekcija utvrdi da li je bilo govora mržnje, onda o tome može da se diskutuje –konstatovao je Vešović.

Mitar Šušić (NSD) ocijenio je da je DPS opsjednut gospođom Ilinčić i da se bavi njenim ranijim Fejsbuk objavama, kao temama koje su im politički zahvalne.

- Bavite se pojedincima bez pravih argumenata i činjeničnih navoda, a to je veoma

ružno. Napadate jednu ženu konstantno – kazao je Šušić. Budimir Mugoša (SDP) konstatovao je da česte izmjene u odborima direktora jesu legalne, ali da nijesu dobre jer govore ili da su ljudi neozbiljno shvatili te funkcije ili da je bila riječ o lošoj procjeni pred-

glavni grad

lagača. Povodom imenovanja Ilinčić, Mugoša je kazao da nije vidio da ona ispunjava uslov od tri godine na rukovodećim mjestima, te da po pravilniku ona ne može biti izabrana za mjesto direktora, uz dodatak da Ilinčić nije odgovarajući kandidat iz mnogo razloga. Da Ilinčić ne treba da bude direktorica ove ustanove kulture, mišljenja je bio i Miloš Mašković (SD). - Ilinčić je najbolji kadar nove vlasti, jer niko nije našao za shodno da je razriješi sa te funkcije, uprkos činjenici da je nezakonito imenovana. Nema dovoljan broj godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama, odnosno, ima svega nešto više od godinu, kada je bila desna ruka tadašnje ministarke Vesne Bratić. Ilinčić mora da vodi računa o tome kako plasira svoje vrednosne stavove. Porazno je da na čelu Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ bude osoba koja kovid liječi duvanskim dimom i kojoj je zaštitni znak

spaljena NATO zastava. To je u vrednosnom smislu veoma problematično. Ono što još više zabrinjava je to što će je danas izabrati ljudi iz partije koja se zove ,,Evropa sad“ – kazao je Mašković. Boris Pejović (PES) kazao je da opozicija pokušava da kaže da Ilinčić ugrožava evropske integracije, ali da je činjenica da je proces počeo 2012. godine, a da je od 33 poglavlja zatvoreno svega tri. - Kada ste vi vladali, bili smo zemlja hibridnog režima. Neki vaši kadrovi iz redova koalicionih partnera se nalaze na Skaj prepiskama, pa vas molim da se pozabavite time. Nemojte da se brinete za evropske integracije, jer smo mi za pet mjeseci odlično završili posao. To ne govorimo mi, već naši evropski partnerikazao je Pejović. Nermin Abdić (DPS) kazao je da će se imenovanje Ilinčić obiti o glavu većini. - Vrijeme će pokazati i vidjećemo impresije građana. Ako ćemo imati ljude sa lošim biografijama na rukovodećim pozicijama, onda to ne valja – kazao je Abdić. Juče je usvojen i prijedlog za određivanju lokacije za izgradnju objekata sajmišta i multifunkcionalne dvorane na lokaciji u blizini kompanije Plantaže „13. jul“, zatim odluka o organizaciji Proljećnog pazara, koji će ove godine biti održan od 29. aprila do 15. maja, kao i odluka o određivanju lokacije za izgradnju stambeno-poslovnog objekta za realizaciju projekta ,,Gradski stan“, usmjerenog prevashodno na mlade bračne parove, ugrožene podstanare i osobe s invaliditetom. U tu srhu planirane su tri parcele na Starom aerodromu koje čine jednu cjelinu, a prvoj fazi projekta planirana je izgradnja 220 stanova. H. P.

Na zahtjev mještana Pričelja od sljedeće sedmice biće ponovo uspostavljena autobuska linija L 38

Na zahtjev mještana Pričelja, od sljedeće sedmice biće ponovo uspostavljen gradski linijski prevoz na liniji L 38. Na taj način će oko 400 stalno naseljenih domaćinstava iz ovog i okolnih naselja dobiti redovnu vezu sa gradom.

Glavni grad će za početak obezbijediti kombi koji će saobraćati četiri puta tokom dana, dok će od sredine godine, kada se očekuje isporuka novih autobusa i kombija, biti obezbijeđen jedan od njih koji će saobraćati minimum osam puta dnevno.

PRELAZNO RJEŠENJE

Predstavnik mještana Pričelja Vladimir Stojanović kazao je za Pobjedu da je povodom nedostaka linijskog prevoza do ovog dijela Pipera prije dva dana razgovarao sa predstavnicima Sekretarijata za saobraćaj. - Nijesam oduševljen odgovorom ljudi iz Sekretarijata za saobraćaj. Rekli su da je njihov inženjer izlazio na teren, te da

Vrijeme polazaka uskladiće

prema potrebama mještana

Glavni grad će za početak obezbijediti kombi koji će saobraćati četiri puta tokom dana dok će od sredine godine, kada se očekuje isporuka novih autobusa i kombija, biti obezbijeđen jedan koji će do ovog prigradskog naselja saobraćati minimum osam puta tokom dana

su došli do zaključka da novi gradski autobusi ne bi mogli da saobraćaju ovom trasom, a kao razlog naveli su suženje na putu od nekih šezdesetak metara (kod vinograda Radevića) na liniji koja je duga oko pet kilometara!? Tu jeste malo suženje, ali smatramo da to ne bi pravilo problem jer su postavljena dva ležeća policajca na tom pravcu gdje vozači svakako uspore, pa je logično da bi, kad vide autobus, sačekali da on prvi prođe tom kratkom dionicom, s obzirom na to da je u tom dijelu put širok oko četiri metra, dok je ostalim dije-

lom ovog pravca oko šest metara. Takođe, ukazali su i na to kako na posljednjoj stanici na Pričelju (kod sportskog poligona) nema prostora za okretanje autobusa. Međutim, to je van pameti, jer su se na tom mjestu i šleperi okretali – kazao je Stojanović. Zbog toga, dodaje, iz Glavnog grada razmatraju da na liniji L 38 od ponedjeljka obezbijede kombi prevoz, koji bi za početak saobraćao četiri puta tokom dana.

- Za početak je za nas to prihvatljivo rješenje, pod uslovom da je u pitanju uslovan, klimati-

zovan kombi. Vrijeme polazaka ćemo dogovoriti prvenstveno prema potrebama učenika i zaposlenih, koji će najviše koristiti taj prevoz – navodi Stojanović, uz napomenu da očekuju da ove četiri linije kreću sa Trga golootočkih žrtava (kod Autobuske stanice).

OČEKIVANJA

Sredinom godine očekuje se isporuka novih autobusa i kombija, od kojih bi Glavni grad jedan trebalo da opredijeli za potrebe linije L 38.

- Posljednja stanica na Pričelju udaljena je od Vezirovog

mosta 7,5 kilometara, a tu su i naselja Donje Šume, Laktovi, Donji Crnci, Lopate - ukupno više od 400 stalno naseljenih domaćinstava, ne računajući vikendaše, a nemamo nikakav linijski prevoz. Smatramo da od sredine godine zaslužujemo redovan autobuski prevoz. Do prije četiri-pet godina smo ga imali, kada je širina kolovoza bila 2,8 metara, pa ne vidimo razlog da se ponovo ne uspostavi, s obzirom da je saobraćajnica sada široka šest metara (izuzev dva kraća suženja) i ima uličnu LED rasvjetu. Očekujemo da tada

bude udvostručen broj polazaka, tj. da ih bude minimum osam. Do tada ćemo prihvatiti ovaj kombi koji su nam ponudili kao prelazno rješenje. Ukoliko se ne pokrene nešto s mrtve tačke bićemo prinuđeni da u znak protesta blokiramo saobraćajnicu kod Momiške škale – zaključio je Stojanović, uz podsjećanje da im je iz Glavnog grada još prošle godine obećano da će obezbijediti linijski prevoz do Pričelja. Mještani Pričelja su više puta ukazivali na to da je zbog nedostatka linijskog prevoza do ovog prigradskog naselja veliki broj mještana prinuđen svakodnevno po nekoliko puta da vozi djecu do grada u školu ili na treninge, dok oni koji nemaju automobil moraju da stopiraju ili plaćaju taksi prevoz. U vezi sa problemom mještana ovog dijela Pipera, Pobjeda je prije tri dana poslala pitanja Glavnom gradu i Sekretarijatu za saobraćaj, ali do zaključenja ovog broja odgovore nijesmo dobili. I.MITROVIĆ

Sjednica gradskog parlamenta

Ni četvrti dan opsežne potrage za nestalom dvogodišnjakinjom iz Bora nije dao rezultate

Prevrnut svaki kamen Banjskog

Polja, ali od Danke još ni traga

BEOGRAD – U potrazi za dvogodišnjom Dankom Ilić, koja je u utorak neobjašnjivo nestala iz dvorišta porodične vikendice u naselju Banjsko Polje u okolini Bora, spasilački timovi iz Beograda i Novog Sada pretražili su juče tunel, podzemne kanale i šahte u reonu nestanka djevojčice, ali nijesu pronašli bilo kakve tragove koji bi ukazivali na to da se dijete tu nalazilo.

Pretraženi teren dug je oko 4,5 kilometara, a u potrazi su učestvovala dva Specijalistička tima za spašavanje iz ruševina pri Sektoru za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Timove je činilo 18 vatrogasaca-spasilaca sa pet terenskih vozila i psom Zigijem obučenim za potragu i spašavanje ljudi iz ruševina i na otvorenom prostoru, koji je učestvovao i u akciji spašavanja koja je uslijedila nakon katastrofalnog zemljotresa koji je nedavno pogodio Tursku. Od nestale djevojčice, međutim, ni četvrti dan za redom, nije bilo ni traga. Prethodno je u četvrtak bagerom raščišćavan i teren oko

same kuće iz čijeg je dvorišta Danka nestala, kako bi pronašli bilo kakve materijalne dokaze koji bi pomogli u daljoj istrazi. - Nakon više od 70 sati detaljne pretrage terena u Banjskom Polju, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova nastavili su intenzivan operativni rad na pronalaženju djevojčice i utvrđivanju svih činjenica i okolnosti nestanka djeteta –saopšteno je iz MUP-a Srbije. Policija je provjeravala bazne stanice i vještačila mobilne telefone Dankinih roditelja da bi utvrdili s kim su bili u kontaktu u periodu njenog nestanka. Oni su u srijedu policiji dali izjave, prilikom čega je Dankin otac Miloš Ilić bio podrvrgnut i poligrafskom testiranju, dok je njena majka Ivana i juče davala iskaz policiji. Ispitivane su i komšije, sve osobe iz okruženja Dankine porodice koje bi mogle da daju podatke od značaja za istragu, kao i osobe koje su se nalazile u blizini neposredno prije ili nakon što je djevojčica nestala.

Srpska policija je ranije naglasila da te aktivnosti ne ukazuju na sumnju u određene osobe, već da je to dio standardne procedure i intenzivirane istrage.

Spasilački timovi pretražili juče tunel, podzemne kanale i šahte

Nestanak Danke Ilić prijavila je u utorak oko 13.45 sati njena majka. Ona je policiji ispričala da je djevojčica iz dvorišta porodične vikendice nestala za svega nekoliko minuta, kada je ona ušla u kuću kako bi starijem djetetu dala vodu.

Djevojčica smeđe kose, braon očiju i visine od oko 85 centimetara u trenutku nestanka je, prema navodima njene majke,

bila odjevena u maslinasto zelenu jaknu, ljubičaste pantalone i crne patike. Na društvenim mrežama u srijedu je objavljen i snimak sigurnosne kamere kuće koja se nalazi u blizini mjesta sa kojeg je Danka nestala. Na snimku, koji je policija izuzela i koji se i dalje ispituje, vidi se automobil koji velikom brzinom prolazi oko 13.47 sati, što se podu-

Zbog odavanja podataka iz istrage, uhapšen policajac iz Bora

Zbog sumnje da je odavao detalje istrage o nestaloj Danki Ilić, srpska policija juče je u Boru uhapsila jednog svog kolegu, prenijeli su beogradski mediji. Prethodno su u Bosni i Hercegovini u četvrtak veče uhapšene tri osobe koje su na društvenim mrežama trvdile da su umiješane u Dankin nestanak. Jedan od njih je na TikToku objavio i kako se nestala djevojčica nalazi u njegovom podrumu. Oni su nakon privođenja policiji rekli da su se samo šalili, a juče su pušteni na slobodu.

dara sa vremenom Dankinog nestanka. U Srbiji je u utorak, zbog nestanka dvogodišnjakinje, prvi put pokrenut sistem „Pronađi me“ namijenjen za hitno obavještavanje javnosti u slučaju nestanka maloljetne osobe. Hitno obavještavanje podrazumijeva slanje poruke o nestanku maloljetnika sa svim relevantnim informacijama i to prekidom TV i radio-programa, slanjem SMS-a svim građanima preko njihovih mobilnih operatora, prikazima na ekranima na auto-putu, aerodromima, željezničkim i autobuskim stanicama.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

MUP SRBIJE

Marić odabrao za Andoru i Farska Ostrva

PODGORICA – Ženska seniorska reprezentacija počinje novi ciklus kvalifikacija za Euro 2025.

Selektor ženske seniorske reprezentacije Mirko Marić saopštio je spisak igračica za mečeve s Andorom i Farskim Ostrvima na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Marić je pozvao 23 igračice – golmani: Anastasija Kr-

stović (Sent Mihalji, M ađarska), Ajša Kalač (Leotar, Trebinje), N ikolina Perunović (Zor a Spuž); odbrana: H elena Božić (Dinamo Moskva, Rusija), Tatjana Đurković (Asteras Tripolis, Grčka), Aleksandra Popović (Split, Hrvatska), M ajda Drešević (Breznica), Milica Radunović (TSC Kanjiža, Srbija), Jovana Sarić (Ekonomist), Andrea

Janjušević (Emina, BiH); vezni red: Slađana Bulatović (Fomget, Turska), Jelena Karličić (Bordo, Francuska), Jasna Đoković (Split, Hrvatska), Darija Đukić (Crvena zvezda, Srbija), Nađa Đurđevac (TSC Kanjiža, Srbija), Ivana Boričić, Sara Simonović (Radnički Kragujevac, Srbija); napad: A rmisa Kuč (Fomget, Turska), Medina Dešić (Nir-

Poznat spisak uoči preliminarne runde kvalifikacija za EP

Omladinke u Letoniji napadaju elitu

PODGORICA – Stručni štab ženskih selekcija objavio je spisak igračica za preliminarnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Na spisku omladinske selekcije, koju će sa klupe predvoditi Ivan Tatar, jeste 19 igračica –golmani: Jovana Žugić (Ekonomist), Marija Vuković (Budućnost); odbrana: V lada Milović (Budućnost), Mia Baturan (Breznica), Tanja Malesija ( Dinamo Moskva, Rusija), Anastasija Rakočević (Radnički Kragujevac, Srbija), Nela Kolić (Zora Spuž); vezni red: A nđela Golubović, Tijana Janković, Nađa

Doknić (Ekonomist), Sanija Pačariz (Budućnost), Amra Mehović, Katarina Čađenović (Breznica), Marija Kavaja (Mladost), Jelena Rade vić (Cveteks); napad: Ana Krivokapić (Leotar, BiH), Tatjana Osmajić (Breznica), T amara Milović (Ekonomist), Bojana To-

Naše kadetkinje igraće na UEFA Razvojnom turniru

Novi izazov na Malti

PODGORICA – Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore igraće od 2. do 7. aprila na UEFA Razvojnom turniru na Malti.

Stručni štab ženskih selekcija za turnir na Malti pozvao

je 20 igračica, a ekipu koju će sa klupe predvoditi Zdravko Jauković čine golmani: Senita Kalač (Cveteks), Teodora Jovetić (Ilarion); odbrana: Elda Bralić, Andrea Bućković (Cveteks), Amra

nberg, Njemačka), Nađa Stanović (Ferencvaroš), Jelena Vujadinović (Medik Konin, Poljska), Maša Tomašević (Budućnost), Jelena Petrović (Breznica).

Oba meča u aprilskom ,,prozoru“ Crna Gora će odigrati na Gradskom stadionu u Podgorici. Andora na naš najveći stadion stiže 5. aprila, dok će pet dana kasnije na istom mjestu gostovati Farska Ostrva.

– Sigurno da ne bježimo od uloge favorita u predstojećim mečevima. Isto tako, biće to posebni ispiti za našu ekipu, koja nije navikla da igra u ulozi favorita, pa ćemo vidjeti kako će se ponašati u toj situaciji. U svakom slučaju, najvažnije je da ozbiljno pristupimo ovim utakmicama, jer to što smo igrali dobro u posljednje vrijeme, protiv Sjeverne Irske i u Ligi nacija, ne znači da ćemo lako pobjeđivati neke rivale. Ova dva meča su važna i zbog toga što bismo pobjedama napravili odličan uvod u novi ciklus kvalifikacija – kazao je selektor Marić. Crna Gora se do sada nije sastajala s Andorom, dok je dva puta savladala Farska Ostrva u prošlogodišnjoj Ligi nacija, u Podgorici veoma ubjedljivo sa 9:0, dok je u Toršavnu bilo 0:1. – Baš zbog te pobjede, ne smijemo da pomislimo da će biti lak meč. Teško je nekoga pobijediti tri puta zaredom u relativno kratkom periodu, a utakmica na Farskim Ostrvima je pokazala da se radi o nezgodnom rivalu. Andoru smo skautirali, vidjeli kvalitete i mane i mislim da će u tom meču sve zavisiti od nas – istakao je Marić. R. PEROVIĆ

mašević (Mladost).

Naša selekcija će na turniru u Letoniji igrati u grupi B4 sa domaćinom Bugarskom i Azerbejdžanom. Prvo kolo igra se 3. aprila od 12 časova, a rival je Azerbejdžan. Tri dana kasnije, takođe od 12 časova, Crna Gora se sastaje sa Letonijom, dok će 9. aprila rival biti Bugarska. Plasman u elitnu rundu izboriće pobjednici šest grupa, kao i najbolja drugoplasirana reprezentacija. R. P.

Sastanak predsjednika opštine Kotor i prvog čovjeka Fudbalskog saveza Crne Gore

Jokić i Savićević razgovarali o izgradnji novog stadiona FK Bokelj

PODGORICA – Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić sastao se sa Dejanom Savićevićem, predsjednikom Fudbalskog saveza Crne Gore – tema sastanka bila je izgradnja novog stadiona Fudbalskog kluba Bokelj na lokaciji postojećeg u Škaljarima, saopšteno je iz Opštine Kotor. – Na konkursu Opštine Kotor za izradu idejnog arhitektonskog rešenja stadiona FK Bokelj najboljim je proglašen rad arhitekata iz Turske. Žiri, kome je predsjedavao prof. dr Veljko Radulović, odlučio se za ovaj rad jer ga, kako je u odluci navedeno, odlikuje jasno kontekstualizovano, visokotektonično i urbano rešenje sa dobrim rasporedom masa, te zadovoljava osnovni oblikovni koncept i ambijentalne činjenice lokacije – navodi se u saopštenju. Dodaje se da je sa jučerašnjeg sastanka Jokića i Savićevića poručeno kako se očekuje da

Unesko da pozitivno mišljenje na projekat kako bi Opština Kotor u saradnji sa Fudbalskim savezom Crne Gore krenula u realizaciju ove važne infrastrukturne investicije. Iz Opštine je saopšteno i da će Sekretarijat za investicije naredne sedmice raspisati tender za izgradnju fudbalskog terena u Risnu, u blizini Osnovne škole „Veljko Drobnjaković“. Riječ je o savremenom terenu sa vještačkom podlogom, dužine 60 i širine 30 metara.

- Predračunska vrijednost projekta iznosi 430 hiljada eura. Izgradnjom ovog terena značajno će biti unaprijeđen nivo sportske infrastrukture u Risnu te potvrđena odlučnost lokalne samouprave da u svim djelovima opštine obezbijedi kvalitetne uslove za rekreativno i profesionalno bavljenje sporta. Završetak radova planiran je za 1. septembar ove godine – piše u saopštenju. R. A.

FSCG i Telekom produžili saradnju

Luković, Anđela Bešović, Danica Reljić (Mladost); vezni red: Jana Merdović, Aleka Balević (Budućnost), Ana Vlahović, Iva Miličković (Ilarion), Azra Orahovac (Mladost), Sara Tadić (Ekonomist), Iris Dizdarević (Cveteks); napad: J ovana Radović (Cveteks), Helena Živković, Angelina Drešaj (Budućnost), Sara Đorđević (Ilarion), Ena Spahić (Breznica), Darija Čižek (Ekonomist). U prvom kolu turnira, 2. aprila od 13 časova, Crna Gora se sastaje sa Maltom. Druga runda igra se 4. aprila sa početkom u 10 časova, a rival je Andora, dok će u posljednjem kolu, 7. aprila od 10 časova, naša selekcija igrati sa Bugarskom. R. P.

PODGORICA – Fudbalski savez Crne Gore i Crnogorski telekom potpisali su Ugovor o saradnji i za narednu godinu. Crnogorski telekom će biti zlatni sponzor fudbalske reprezentacije Crne Gore, a ugovor o nastavku saradnje potpisali su predsjednik FSCG Dejan Savićević, izvršni direktor Crnogorskog telekoma Stjepan Udovičić i direktor Komercijalnog sektora Predrag Perković Predsjednik Savićević ističe da je dugotrajna saradnja Crnogorskog telekoma i Fudbalskog saveza najbolji pokazatelj dijeljenja zajedničkih vrijednosti. – Izuzetno me raduje što imamo priliku da produžimo saradnju sa Crnogorskim te -

lekomom, partnerom koji je sa nama, praktično, od prvog dana postojanja Fudbalskog saveza Crne Gore. Dugotrajna saradnja sa vodećim telekomunikacionim operaterom u našoj zemlji najbolji je pokazatelj dijeljenja zajedničkih vrijednosti, posvećenosti i predanosti ostvarenju zajedničkih ciljeva. Siguran sam da ćemo u novom poglavlju naše saradnje imati priliku da zajedno proslavljamo uspjehe – rekao je Savićević. Izvršni direktor Crnogorskog telekoma Stjepan Udovičić je istakao da podrška fudbalu u Crnoj Gori predstavlja posebno zadovoljstvo, imajući u vidu društvenu važnost ovog sporta i nesumnjiv potencijal, i poželio novom selektoru i reprezentaciji odlične rezultate u predstojećem periodu. – Telekom i FSCG imaju ozbiljnu istoriju, bili smo podrška u vrijeme rezultata koji se pamte i uvjeren sam da ćemo zajedno nastaviti da iznenađujemo. Lična impresijau crnogorskog fudbala - nezaboravni momenti, talenat i strast. Vjerujem u našu saradnju, rezultate i aktuelnu sinergiju legendarnih aktera jugoslovenskog fudbala. Duže od deceniju i po saradnje znači tradicionalan odnos i prepoznavanje tog odnosa u široj javnosti. Smatram i da Telekomu, kao dijelu Dojče telekoma, najvrednijeg telekomunikacionog brenda na svijetu, logično pripada „zlatni“ status u okvirima crnogorskog sporta koji je dostizao izuzetan nivo – rekao je Udovičić. R. P.

Crna Gora - Sjeverna Irska pod Goricom

Nakon dvije sedmice pauze, utakmicama 27. kola danas se nastavlja Meridianbet 1. CFL

PODGORICA – Reprezentativna pauza je prošlost, a domaći fudbalski karavan sadašnjost – pred prvoligašima je posljednjih 10 kola nacionalnog prvenstva, kalendar je zgusnut i bez pauza će se igrati do kraja sezone...

Budućnost dočekuje Petrovac, koji je često pod Goricom bio neugodan za „plave“, dok Dečić, koji je izjednačen sa šampionom, nakon dva vezana remija gostuje Arsenalu, koji nakon brejka protiv Mladosti lakše diše, jer je pobjegao od opasne zone. Pod imperativom je i Sutjeska – Nikšićani dočekuju „fenjeraša“, ekipu Rudara, a s obzirom na to da imaju dva boda manje od Mornara, moraju razmišljati samo o pobjedi. Mornar je hit – vezao je devet mečeva bez poraza, a danas gostuje Jezeru gdje želi da potvrdi odličnu formu. Derbi začelja igraju Jedinstvo i Mladost.

ŠAMPION OPREZAN

Budućnost, u okviru 27. kola, dočekuje Petrovac pod Goricom, a reprezentativni vezista Miloš Brnović vjeruje u pozitivan start finiša prvenstva.

– Petrovac je dokazao da je neugodan, jer su obje prethodne utakmice sa njim bile teške. Znamo da protivnik ima šta da pokaže, ali kao i uvijek – mislim da sve zavisi od nas, pogotovo kada igramo na našem terenu – govori 23-godišnji igrač sredine terena, prisjećajući se trijumfa pod Goricom (2:1) i remija na stadionu „Mitar Mićo Goliš“ u samom finišu mečeva...

– Ako pokažemo kakav treba da bude odnos prema igri, onda sam siguran da će rezultat doći. Motivisani smo da ostvarimo pobjedu, jer bi uticala na naše samopouzdanje nakon neuspjeha u prethodnom kolu. Priželjkujem dobru igru i da nas isprati rezultat.

Za osam dana „plavi“ će odigrati tri utakmice – Petrovac, OFK Mladost Lješkopolje u srijedu 3. aprila, pa Dečić u nedjelju 7. aprila na nekom terenu koji ispunjava minimum uslova za derbi.

– Teška je nedjelja pred nama, ali bih išao – a takvo je razmišljanje cijelog tima – utakmicu po utakmicu. Svaka sljedeća je najbitnija – jasan je Brnović. Podgorički tim je u nezavisnoj Crnoj Gori odigrao 63 međusobna duela sa Petrovcem (33 pobjede, 21 remi, devet poraza), a pod Goricom su „nebeskoplave“ ugostili na 31 utakmici – 17 pobjeda, devet remija, pet poraza.

– Naredne tri utakmice mogu da usmjere prvenstvo pred sami finiš, ali mislim da je sljedeća protiv Petrovca najbitnija i ukoliko nju riješimo kako se nadamo, onda će sljedeće dvije biti lakše. Brnović se „plavima“ priključio prije dva dana i u dobro poznatu svlačionicu se vratio kao reprezentativac Crne Gore – bio je sa „sokolima“ na pripremama u Antaliji, a upisao je i debi odigravši tridesetak minuta u trijumfu nad Sjevernom Makedonijom.

Tandem sa vrha pod imperativom, Barani žele nastavak niza

– Stvarno sam presrećan zbog debija, nešto što sam sanjao od malih nogu – ostvarilo mi se. Vjerovao sam u to, zato mi poziv i debi predstavljaju uspjeh, naročito sada kada se sve malo sleglo, vidim koliko familiji i svim ljudima oko mene to znači i zbog toga sam srećan.

A veliki uticaj na reprezentativni status našeg veziste imao je klub – Brnović je prošao mlađe kategorije „plavih“, ljetos se zaobilaznim putem vratio kući, nametnuo se, stasao, napredovao…

– Klub ima veliki uticaj! Svi moji saigrači, treneri, ljudi iz kluba su mi pomogli na neki način i poziv je uspjeh svih nas. Veliku zahvalnost dugujem Budućnosti, ubijeđen sam da će u budućnosti biti još neki reprezentativac iz našeg kluba, a na meni je sada da budem još bolji.

DEČIĆ POD MORANJEM

Dečić je u posljednja četiri kola ostvario samo jedan trijumf, vezao dva remija, ali je situacija na vrhu izjednačena – Tuzani i šampion imaju po 47 bodova. Ipak, čeka se reakcija Dečića. Tuzani danas gostuju Arsenalu…

– Težak meč za nas, Arsenal je bitno promijenio ekipu u drugom dijelu sezone i neće biti lako. Osim toga, teren često zna da bude veoma težak za igru, tako da smo svjesni težine ovog gostovanja. Ali, mislim da smo pauzu iskoristili maksimalno, možda je i stigla u pravi čas da

Kovačević Vujisić Korać Milić Gradski stadion. Kapacitet: 4.000. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: M. Paunović i J. Došljak. Početak: 15 časova Trener Vuko Bogavac Trener Slavoljub Bubanja

Stadion Arsenala. Kapacitet: 1.500. Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: V. Todorović i M. Brajović. Početak: 15 časova

Raspored

BERANE: Jezero – Mornar (15h)

NIKŠIĆ: Sutjeska – Rudar (15h) TIVAT: Arsenal – Dečić (15h)

Jedinstvo – Mladost

se oporavimo nakon dva vezana remija i spremimo za izazove u finišu sezone. Arsenal smo dobro analizirali i naravno da sam optimista – jasan je mladi vezista Dečića Andrej Bajović Veoma bitan meč za opstanak igraju Jedinstvo i Mladost. Čini se da je Jedinstvo već prokockalo mnogo šansi da se bori za spas bez baraža, kasni čak osam bodova za Arsenalom, tako da će do kraja čekati borbu za goli život. Tri boda manje ima Mladost, pa će meč u Biijelom Polju biti derbi začelja koji može imati veliki značaj kada je u pitanju opstanak za oba tima. Rudar, koji je, takođe, na brojci 20, gostuje Sutjesci i može već nakon ovog kola biti sam sa ,,fenjerom“. Pljevljaci se, ipak, nadaju iznenađenju, dok Nikšićani gaje nadu da mogu do trećeg mjesta. Sutjeska je vezala šest kola bez poraza, a meč protiv Rudara ima prefiks „pobjeda“ pod obavezno. – Rudar je posljednji na tabeli, pripisuje nam se uloga favorita i ne bježimo od nje. Ova utakmica je za nas vrlo bitna, moramo nastaviti pobjedinički niz i ne smije nas zavarati to što su na začelju. Forsiraćemo svoju igru kao da nam u goste dolazi bilo koja druga ekipa i želja nam je da što prije dođemo do njihovog, a sačuvamo svoj gol –kazao je trener Sutjeske Miljan Radović Đorđe Šaletić priznaje da im je pauza dobro došla i da su se dodatno uigrali.

– Odlično izdanje smo imali u posljednja tri kola, ostvarili dvije pobjede, a smatram da smo zaslužili više od remija u derbiju sa Dečićem. Nijesmo se odrekli trke za sami vrh tabele, tim prije što ima još mnogo da se igra do kraja šampionata – rekao je Šaletić.

MORNAR ZA

NASTAVAK NIZA Mornar je u drugom dijelu sezone bez poraza, primio je samo jedan gol, savladao je i Sutjesku, Dečić i Budućnost, tako da zasluženo gazi ka Evropi. Barani su u seriji – vezali su devet mečeva bez poraza, a u tom periodu primili samo dva

gola. Nastavak serije Mornar će tražiti danas protiv Jezera u Beranama, koje upravo u ovom duelu traži produžetak nade da može do evropske scene. – Očekuje nas teško gostovanje. Jezero igra dobro, vrlo je neugodno, posebno kada igra u Beranama. Ali, u dobroj smo seriji i nastojaćemo da i nakon reprezentativne pauze budemo na sjajnom nivou. Dobro smo se spremali, vjerujem da možemo u veoma bitnom meču pokazati odličnu formu i napraviti još jedan pozitivan rezultat, koji bi nam mnogo značio – kazao je vezista Barana Andrija Kaluđerović. R. P. – Ra. P.

Danas i sjutra utakmice 26. kola Druge lige Lider želi

dodatni bijeg

PODGORICA – Fudbaleri

Bokelja dočekuju Podgoricu i imaju priliku da makar na dan uvećaju prednost u odnosu na konkurenta, ekipu Otranta, koja u neđelju gostuje Beranama. Podgorica je zbog velikog broja igrača u mlađim reprezentativnim selekcijama pauzirala dva kola, a sada se vraća na scenu sa jasnim ciljem da zadrži mjesto u baražu. Sa druge strane, Bokelj nakon dva remija u posljednja tri kola želi pobjedu.

Preostala tri duela današnjeg programa donose uglavnom zanimljive mečeve kada je u pitanju borba za opstanak. U Podgorici se igra lokalni derbi Kom – Internacional, a oba tima žele bijeg od opasne zone. Lovćen je dugo bio u zlatnoj sredini, ali u slučaju poraza danas od Igala, Cetinjani mogu imati probleme, tako da će

Raspored

SUBOTA IGALO: Igalo – Lovćen

DANILOVGRAD: Iskra – Grbalj

PODGORICA: Kom – Internacional

KOTOR: Bokelj – Podgorica NEĐELJA

BERANE: Berane – Otrant Svi

Tabela

Ćabi Alonso ostaje u Bajer Leverkuzenu

Liverpul i Bajern su velikani, ali ovo je pravo mjesto za mene

PODGORICA – Ni Bajern Minhen, ni Liverpul, ni Real Madrid – Ćabi Alonso će i naredne sezone biti na klupi Bajera iz Leverkuzena.

Lovćen pokušati da izbjegne poraz u Igalu. Značajan meč igraju Iskra i Grbalj. Danilovgrađani nakon poraza od Internacionala tonu ka nižem rangu, pa će reakciju tražiti protiv Grblja, koji se još nada da može do baraža.

U nedjelju Otrant gostuje Beranama, ,,fenjeraš“ je, praktično, otpisan, a Ulcinjani jure mjesto u elitnom rangu, pa ostaje da se vidi da li će Otrant opravdati ulogu favorita. R. P.

Portugalac izuzetno vodi lisabonski Sporting

Amorim glavni kandidat za klupu Liverpula

PODGORICA - Ruben

Amorim sada je najbliži poziciji menadžera Liverpula nakon sezone, kada klub napusti Jirgen Klop.

To je informacija londonskog Dejli Telegrafa, koji ima odlične izvore u upravi ,,redsa“. Gigant Premijer lige želi da angažuje portugalskog trenera, koji sa uspjehom vodi Sporting Lisabon od 2020. godine. Nekada vezista i dugogodišnji portugalski reprezentativac, Amorim je lisabonskim ,,lavovima“ donio četiri trofeja. Nakon osvojene titule portugalske Primeire 2021. godine, ovog proljeća ima odlične šanse da drugi put dočeka tron.

Sporting ima bod prednosti u odnosu na velikog gradskog rivala Benfiku, uz odigrani meč manje. U 25 odigranih mečeva u domaćem šampionatu ekipa je poražena samo dva puta, uz dva remija. Takođe, Amorimov tim ostavio je izuzetan utisak napadačkom igrom u evropskim takmičenjima. Portugalac forsira modernu 3-4-3 formaciju u kojoj se ekipa izuzetno požrtvovano brani, a potom munjevito napada i brzo dolazi do šansi. Impresionirao je upravu Liverpula, čelnici ,,redsa“ smatraju da bi upravo takav trener bio idealan da nastavi posao koji je godinama sa uspjehom obavljao Njemac Klop. R. A.

– Obavijestio sam igrače, tačno je. Krajnji rok bio je ove sedmice, radi se o poštovanju. Sada je sve razjašnjeno. Moj posao ovdje nije gotov. Uzevši sve u obzir, donio sam ovu važnu odluku. Uvjeren sam da je ona ispravna. Prvi put ću cijelu jednu sezonu provesti u klubu kao trener. Imam još mnogo toga da dokažem i iskusim. Trenutno sam u situaciji u kojoj se osjećam vrlo stabilno i srećno – izjavio je 42-godišnji Španac na konferenciji za medije pred meč sa Hofenhajmom. ,,Farmaceuti“ su bez poraza u Bundesligi, imaju čak 22 pobjede i samo četiri remija osam kola prije kraja sezone. Drugoplasirani Bajern zaostaje 10 bodova i nadomak je gubitka ,,salatare“ koju je

Može da napusti RB Lajpcig za obeštećenje od 50 miliona eura

Dani Olmo na meti Reala, Sitija, Junajteda...

PODGORICA – Dani Olmo (25) ima izuzetne ponude velikih klubova za transfer iz RB Lajpciga i Bundeslige na ljeto, objavio je londonski Dejli Mejl.

Španski ofanzivac može da napusti klub za obeštećenje od 60 miliona eura, što brojni moćni klubovi mogu da priušte. Po pisanju londonskog lista, u prvom redu su za njega zainteresovani Mančester siti i Mančester junajted u Premijer ligi, ali i gigant i lider Primere Real Madrid. Takođe, Olmov potpis žele i Čelzi i Totenhem – tako da je jasno da će biti jedna od glavnih zvijezda ljetnjeg transfer roka.

Krilni napadač izuzetne brzine i tehnike potpuno je sazrio kao igrač, a može pokrivati bilo koju poziciju u napadu. Španac koji je ponikao u Dinamo Zagrebu od 2020. je u RB Lajpcigu. Ove sezone je na 19 nastupa za klub u svim takmičenjima postigao sedam golova, a duže se oporavljao od povrede. R. A.

osvajao posljednjih 11 sezona. – Trenutno, ovo je pravo mjesto za mene da se razvijam, mlad sam trener. Želim da zahvalim upravi. Klub mi je pružio podršku i osjećam da me poštuju u svim sektorima. Navijači su pokazali veliku podršku i imaju razlog da vjeruju i sanjaju da ćemo imati sjajnu sezonu. Imam sjajan stručni štab koji mi pomaže da radim iz dana u dan, kao i igrači. Oni mi daju toliko ra-

zloga da nastavim da verujem u ovaj tim – dodao je Alonso. Tomas Tuhel će na kraju sezone napustiti Bajern, Jirgen Klop ide iz Liverpula. Bivši Alonsovi klubovi su se najviše dovodili u vezu sa nekadašnjim sjajnim vezistom, ali će i na ,,Alijanc areni“ i ,,Enfildu“ morati da traže druga rješenja. – Neću komentarisati Liverpul i Bajern. To su veliki klubovi, imam jake veze sa

njima, ali trenutno sam na mjestu na kojem želim da budem. Nije vrijeme da odlučujem o budućnosti, želim da se razvijam u Leverkuzenu. Bila je ovo sezona puna spekulacija koje su se ticale moje budućnosti. Imali smo mnogo utakmica i bili vrlo zauzeti i fokusirani, zato sam iskoristio pauzu zbog utakmica reprezentacije da malo bolje razmislim o svemu i donesem odluku. Prošle sedmice sam imao vrlo dobar sastanak sa Simonom Rolfesom (sportski direktor, prim. aut.) i Fernandom Karom (izvršni direktor) i tada sam ih informisao o svojoj odluci da nastavim kao trener Bajer Leverkuzena – naveo je Alonso. Bajer bi danas mogao da napravi dodatni korak ka tituli prvaka Njemačke, prvoj u klupskoj istoriji. ,,Milioneri“ će dočekati osmoplasirani Hofenhajm (15.30), dok će Bajern u Minhenu igrati derbi sa Borusijom iz Dortmunda (18.30 h). N. KOSTIĆ

NAMJEŠTANJE U BELGIJI: Sporan finiš meča Vesterlo - Genk

PODGORICA - Jedan trener je smijenjen, obojica kapitena suspendovana, a svi igrači novčano kažnjeni nakon što su Vesterlo i Genk odigrali utakmicu za koju nadležni organi u Belgiji sumnjaju da je namještena. Dva člana Župile Pro lige sastala su se 17. marta u posljednjem kolu regularnog dijela šampionata – domaćin je vodio od 79. minuta, Genk izjednačio u 86, nakon čega su igrači samo dodavali loptu, bez namjere da ugroze gol protivnika, zbog čega je slučaj preuzelo državno tužilaštvo, prenijeli su tamošnji mediji.

Remi je odgovarao objema ekipama – Genku je bod bio dovoljan da se plasira u doigravanje za titulu (prvih šest timova), dok je Vesterlo izbjegao borbu za opstanak.

- KVC Vesterlo se potpuno distancira od načina na koji se utakmica odvijala u posljednjih pet minuta – pisalo je u klupskom saopštenju od 18. marta.

- To su bile okolnosti nad kojima klub nije imao kontrolu. Istražićemo i razmotriti da li je potrebno preduzeti bilo kakve konkretne mjere.

Sljedećeg dana klub je otpustio trenera Rika de Milu

- Klub žali što je morao preduzeti ovu mjeru, ali ne može prihvatiti da njegove vrijednosti i norme budu dovedene

Trener smijenjen, suspendovana oba kapitena, svi igrači novčano kažnjeni

NIKO NIJE ,,ZAPINJAO“ U FINIŠU: Sa meča Vesterlo – Genk

u pitanje – dodali su iz Vesterloa nakon rastanka sa trenerom poslije samo nekoliko mjeseci. De Milu i treneru Genka Vuteru Vrankenu izrečene su dvije utakmice zabrane vođenja tima, dok su kapiteni obje ekipe suspendovani. Svi igrači koji su bili na terenu u momentu posljednjeg zvižduka - njih 21 jer je Kristofer Bonsu Ba iz Genka ranije isključen - kažnjeni su sa po 1.000 eura.

- Nemoguće je utvrditi ko je sve pokrenuo i niko neće biti pozvan da daje izjave o tome.Ne.K.

- Federalno javno tužilaštvo smatra da su svi igrači djelimično odgovorni za nedostatak sportskog duha - saopšteno je iz tužilaštva. Nikolas Madsen iz Vesterloa i Žori Kajembe iz Genka dobili su veće novčane kazne i dvije utakmice zabrane igranja zbog dešavanja na ivici šesnaesterca. - Jedine osobe koje su mogle da zaustave ovaj nesportski spektakl jer su mogle da utiču na igrače bili su treneri, što se (svjesno) nije dogodilo - navodi se u saopštenju tužilaštva.

Košarkaši Budućnost Volija u neđelju u „Morači“ sa Partizanom biju bitku za drugo mjesto

Misle samo na pobjedu

PODGORICA – Prije početka sezone, očekivalo se da će Crvena zvezda i Partizan zauzeti prva dva mjesta u ligaškom dijelu za prednost domaćeg terena u plej-ofu sve do finala. Međutim, sa 10 pobjeda u posljednjih 11 mečeva, Budućnost Voli se ne samo „ugurala“ između „vječitih rivala“, već u neđelju veče u „Morači“ (19.30 sati) ima i priliku da pobjedom stigne na korak od drugog mjesta pred doigravanje za titulu. Za to će timu Andreja Žakelja biti potrebna pobjeda protiv Partizana…

– Dugo očekivana utakmica protiv Partizana za drugu poziciju. Imali smo dosta vremena da se spremimo i nadam se da ćemo ući sa maksimalnom energijom i fokusom i pokušati da izađemo kao pobjednici – ističe Andrija Slavković, krilo „plavih“.

Budućnost i Partizan su trenutno izjednačeni na tabeli sa po 18 pobjeda i šest poraza.

Ako savladaju Partizan sa 14 i više poena (Beograđani su na svom terenu slavili 96:83), Podgoričani će kolo prije kraja ligaškog dijela osigurati drugo mjesto. U slučaju manje ubjedljive pobjede, trebaće i pobjeda u posljednjem kolu protiv SC Derbija. U slučaju poraza „plavih“, Partizan će definitivno ići u plej-of sa druge pozicije.

Mekinli Rajt takođe smatra da je pauza dobro došla timu. Kako kaže, imali su nekoliko dobrih treninga i slobodnih

PODGORICA – Atlanta

Hoksi pobijedili su najbolji tim ove NBA sezone Boston Seltikse 123:122 nakon produžetka, uz partije za pamćenje igrača spoljne linije. Dižonte Marej riješio je meč desetinku prije kraja produžetka, ,,fejd avej“ šutom preko ruke sa šest metara i tako zaokružio sjajnu partiju. Oborio je rekord karijere sa čak 44 poena, imao i po sedam skokova i asistencija, a ukupno je šutirao čak 44 puta na meču. Prije toga, Bogdan Bogdanović je sa dvije trojke u samoj

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (19 h) u Baru dočekuju Borac u ključnom meču u borbi za opstanak u ABA ligi

Utakmica u koju staje cijela sezona

dana u kojima su osvježili tijelo i um.

– Moramo da pobijedimo, sada je to borba za drugo mjesto, tako da moramo uraditi sve za pobjedu. Imali smo nekoliko dobrih treninga i slobodnih dana da osvježimo tijelo i um, mislim da je to jako dobro za nas, bićemo spremni sa najboljom energijom –rekao je Mekinli Rajt, plejmejker Budućnosti, koji je u Beogradu protiv Partizana zabilježio šest poena, sedam asistencija, tri skoka i dvije ukradene lopte.

I Slavković je saglasan da je pauza bila dobra za ekipu, pošto je posljednji meč sa FMP-om imala 21. marta.

– Dobra je stvar što smo imali više vremena za odmor. Cijele sezone imamo gust raspored i nijesmo imali vremena za bolji trening, ali sada smo imali više vremena od Partizana, koji ima gust raspored, i pokušaćemo to da iskoristimo i što bolje se spremimo –dodao je Slavković.

I pored skupih karata (25 i 30 eura), očekuje se da će Budućnost imati maksimalnu podršku sa tribina.

– Očekujem punu „Moraču“ do posljednjeg mjesta. U ovako značajnoj utakmici navijači nam znače mnogo i očekujem njihovu punu podršku sa tribina – zaključio je Slavković. I Rajt je imao poruku za navijače.

– Očekujemo od njih svu moguću energiju. Napunite „Moraču“ i navijajte za nas – poručio je američki košarkaš. S. J.

PODGORICA – S obzirom na to da još uvijek nije postignuta saglasnost svih suvlasnika oko toga kako će iduće godine izgledati ABA liga (Budućnost Voli nije prisustvovala posljednjoj Skupštini i poziva da se poštuje Društveni ugovor i Statut, te da se odluke moraju donositi jednoglasno, dok je Partizan bio uzdržan na glasanju), da li će zaigrati i Dubai, da li će biti proširena na 16 timova, na dva kola prije kraja ligaškog dijela nije jasno kakva će biti sudbina klubova sa začelja tabele u tekućoj sezoni.

Među zainteresovanim klubovima je i Mornar Barsko zlato (na Skupštini glasao za ulazak Dubaija i proširenje lige), koji bi večeras u ,,Topolici“ protiv Borca (19 časova), u slučaju pobjede, te ako Krka kod kuće izgubi od Cedevita Olimpije (meč počinje dva sata ranije), i definitivno izbjegao posljednje mjesto na tabeli, jer bi pred posljednje kolo imao dvije pobjede više od Krke. Ako bi na snazi ostao postojeći sistem takmičenja, to bi značilo da bi Mornar u baražu tražio opstanak u ligi (Krka bi ispala iz lige), a ako se, ipak, iduće sezone bude igrala liga sa 16 timova, uz Dubai, onda bi Barani opstali bez baraža, dok bi Krka igrala baraž sa timom iz ABA 2 lige, a to bi bio Široki ako neko od srpskih klubova osvoji titulu i izbori plasman u ABA ligu. U moru kalkulacija, za Mornar je, u svakom slučaju, jedini izbor pobjeda protiv Borca, koji je matematički i dalje u igri za plejof, jer ima dvije pobjede manje od SC Derbija (od koga je bolji međusobno) i Splita (hrvatski tim je bolji međusobno). U tom pravcu su i usmjerene sve misli barskog tima… – Došli smo u situaciju da, ipak, koliko-toliko, držimo sve u svojim rukama. A to je najbolji osjećaj i ono što smo željeli. Pratimo i ostale rezultate, ali mislim da bismo pobjedom protiv Borca

Parovi 25. kola

19 - Mornar Barsko zlato – Borac

21 - Cibona – Igokea

NEĐELJA

18 - Mega – Split 19.30 - Budućnost Voli – Partizan Poneđeljak

18 - Crvena zvezda – SC Derbi

riješili status abaligaša i za narednu sezonu – ističe trener Mornara Mihailo Pavićević – Međutim, znamo da neće biti nimalo lako, jer je Borac izuzetno kvalitetna ekipa, koja može svakoga da iznenadi u ABA ligi, pa nas očekuje vrlo neizvjesna utakmica. Pritisak je na nama. Ipak, u ovakvim utakmicama uvijek kažem igračima da je taj pritisak na mojim leđima, a da oni treba samo da daju sve od sebe. Kod mene je uvijek važilo pravilo – igrači su zaslužni za pobjedu, a poraz ide na moj račun. Tako će biti i protiv Borca, a poslije perioda sa dosta dobrih igara mislim da imamo razloga da budemo optimisti pred ovu utakmicu – dodao je Pavićević. Pred ovaj meč, Mornar ima pet pobjeda, i svih pet je ostvario u Baru, dok je Borac na skoru 9-15, a tri pobjede je ostvario u gostima. U Čačku je bilo 79:71 za domaćina.

Sa prvog ovosezonskog meča dva tima u Čačku

Dejan Mijatović:

Barani imaju odličan tim

Dejan Mijatović, trener Borca, ističe da je ,,Mornar u izuzetno teškoj poziciji“. – Iz petnih žila se bori za opstanak u ABA takmičenju. Bez obzira na trenutnu poziciju, Barani imaju odličan tim, a Miki Pavićević je sjajan trener. Domaćin protiv nas neće imati šta da izgubi, tako da moramo da budemo na visini zadatka – rekao je Mijatović.

4-3

vodi Borac u pobjedama u ABA ligi protiv Mornara, koji je dobio dva od tri duela u Baru

– Ne postavlja se pitanje da li smo spremni, moramo da budemo spremni, jer je ovo utakmica u kojoj staje cijela sezona. Svjesni smo toga, pritisak postoji, ali ne treba da se obaziremo na to, već da damo sve od sebe, izađemo na parket i mislim da ne bi trebalo da bude problema. Pokazali smo i na meču sa Igokeom da i te kako možemo, tako da ćemo dati sve od sebe i mislim da pobjeda neće izostati – rekao je Aleksandar Bursać, krilni košarkaš Mornara. Veoma tešku utakmicu u Ba-

NBA: Atlanta bolja od lidera lige, slavlje Nju Orleansa protiv Milvokija

Marej i Bogdanović zaustavili Boston

završnici četvrte četvrtine donio ,,jastrebovima“ produžetak. Beograđanin je meč završio sa 24 poena (19-9 iz igre) uz sedam skokova i pet asistencija. Dugoročno bez problema sa povredama, igra definitiv-

no najbolju sezonu dosadašnje NBA karijere. Sa druge strane, prva zvijezda Bostona Tejtum je, pored 31 poena, imao 13 skokova i pet asistencija. Vajt je upisao 22 poena, sedam skokova i pet asistencija, a letonski krilni centar Porcingis 20 poena i sedam skokova. Boston je drugi put zaredom poražen, ali je i dalje ubjedljivo prvi u Istočnoj konferenciji sa učinkom 57-16, ,,Kelti“ su

obezbijedili prvo mjesto Istočne konferencije uoči plej-ofa. Atlanta, na desetom mjestu Istoka u zoni plej-in razigravanja za plej-of, ima učinak 34-39. Milvoki je treći put poražen u posljednje četiri utakmice, ,,jelene“ je u gostima (107:100) zaustavio odlični Nju Orleans (45-28, peti na Zapadu). Meč je riješen u prvom poluvremenu – na veliki odmor ,,pelikani“ su pošli sa velikom prednošću 61:45. Oslabljeni tim (bez dugoročno povrije-

ru očekuje crnogorski košarkaš u redovima Borca Bojan Tomašević – Dobro se osjećamo, spremamo se za duel, raspoloženje u ekipi je odlično, tako da mislim da će publika vidjeti jednu odličnu utakmicu u „Topolici“. Mornar je ekipa kojoj je prijeko potrebna pobjeda do kraja lige. Zbog toga, naravno, očekujem nabolje izdanje svih protivničkih igrača i siguran sam da će igrati kao da im život zavisi od narednog susreta – rekao je Tomašević.

S. JONČIĆ

đenog Ingrama) predvodili su krilni centar Vilijamson sa 28 i bek Makolum sa 25 poena. Odlično izdanje grčkog superstara Adetokumba, koji je meč završio sa 35 poena i 14 skokova, nije bilo dovoljno Milvokiju da ozbiljno zaprijeti. Jasno je da ekipa ima ,,tanju“ rotaciju u odnosu na prethodnu sezonu i da dugoročno plaća cijenu toga.

Milvoki je i dalje drugi na Istoku sa skorom 46-27, ali odlični Njujork (44-28) i Klivlend (4429) prijete da preuzmu poziciju uoči plej-ofa. S. S.

Odbojkaško finale dama u Bijelom Polju završeno očekivanim rezultatom

Novljanke odbranile trofej za 59 minuta

Herceg Novi 3

Luka Bar 0

BIJELO POLJE – Dvorana: „Nikoljac“. Gledalaca: 300. Sudije: Slobodan Kovačević i Dragana Vučinić (oboje iz Podgorice). Rezultat po setovima: 25:21, 25:14, 25:19.

HERCEG NOVI: Vonogova 8, Cenović (libero 1), Vasileva 16, Čabonenko 6, Jovović 1, Labović (libero 2), T. Tvrdišić 1, Vuković 13, Dragović, Tuševljak, Balai 4, Jakušina 10, Lisičić, Jonjev.

LUKA BAR: Petrović 7, Knežević, Kovač (libero 1), Šestar 1, Pepđonović 4, Gardašević, Fereira 6, Kuburović, Nikezić 4, Kruta 5, Božović 10, N. Tvrdišić (libero 2). Za manje od sata efektivne igre (59 minuta), odbojkašice Herceg Novog su pozitivno odradile posao u finalu Kupa Crne Gore – ekipa Milorada Krunića je sa maksimalnih 3:0 pobijedila Luku Bar i odbranila pehar osvojen prošle sezone, na isti način, bez iz-

gubljenog seta. S obzirom na razliku u kvalitetu, u odnosu na ostale timove u Crnoj Gori, bilo bi ogromno iznenađenja da Novljanke u plej-ofu izgube i set, kamoli meč, na putu ka odbrani duple krune, koja počinje 12. aprila... - Srećni smo i zadovoljni. Ali, svaki trener treba da bude miram bez obzira na to koliko njegova ekipa pobjeđuje glatko i lagano, treba poštovati protivnika, kao što ja, stvarno, poštujem Luku Bar, koja je po tradiciji prvi klub u Crnoj Gori. Čestitam im na dobroj borbi u finalu, ali čestitam i mojoj ekipi. Držimo taj niz, guramo, a vidjećemo dokle ćemo. Međutim, za sada je taj niz sjajan – rekao je trener Herceg Novog Milorad Krunić. U Bijelom Polju dileme nije bilo, iako je Luka Bar osvajala prvi poen u prva dva seta. U prvom je Herceg Novi odmah „pobjegao“ na 7:2 i 11:4. Do kraja je trener „sirena“ Vladimir Milačić potrošio oba tajm-auta. Uspjela je Luka Bar

da se vrati u set, da priđe na 15:13, bila je u igri do 18:16, a onda su Novljanke osvojile tri poena u nizu i na 21:16 odlučile set, koji je iz napada završila kapitenka, Bugarka Ralica Vasileva

Neizvjesnost u drugom setu je trajala do 12:9, nakon čega je Herceg Novi, serijom odličnih servisa Marije Vonogove, poveo sa nedostižnih 17:9. Podatak da je Milačić u trećem setu uzeo oba tajm-auta do vođstva Herceg Novog od 7:1, dovoljno govori kako su Baranke otvorile treći set. Luka Bar je, istina, u nekoliko navrata prilazila na tri poena minusa, posljednji put na 18:15, ali je branilac trofeja sa tri poena u nizu otklonio dileme, ako ih je uopšte i bilo...

– Čestitam Herceg Novom. U duelu kvaliteta i tradicije, pobijedio je kvalitet, što se i očekivalo. Možemo da budemo zadovoljni plasmanom u finale Kupa, dugo nas nije bilo – rekao je Vladimir Milačić, trener Luke Bar. S. J.

SBbet Prva liga za rukometaše (13. kolo)

Lovćen u Nikšiću

nastavlja put ka tituli

PODGORICA – Još šest kola ostalo je do kraja SBbet Prve crnogorske rukometne lige, u kojoj Lovćen „broji sitno“ do odbrane titule.

Tim Filipa Popovića ima tri boda više od drugoplasiranog Rudara, a večeras od 19.30 sati očekuje ga još jedan duel u kojem bi trebalo da rutinski upiše bodove – cetinjski sastav gostovaće Sutjesci, koja nakon 12 kola ima osam bodova i zauzima osmo mjesto među 10 ekipa.

Pola sata ranije u Univerzitetskoj dvorani u glavnom gradu sastaće se Budućnost Podgorica i Berane 1949, timovi koje razdvaja bod –„plavi“ su šesti, sastav sa sjevera Crne Gore sedmi na tabeli.

Sjutra od 19 sati u Bijelom Polju će se sastati Jedinstvo i Mornar 7, u ponedjeljak je na programu duel Partizana 1949 i Budvanske rivijere Budva, dok je utakmice Brskovo – Rudar odložena na zahtjev mojkovačkog kluba. Ne. K.

Jedinstvo pred svojim navijačima poraženo u finalu Kupa Crne Gore za odbojkaše

Šesti pehar u nizu Budvana

Jedinstvo 0

Budva 3

BIJELO POLJE – Dvorana: „Nikoljac“. Gledalaca: 1.100. Sudije: Sonja Simonovska (Bar) i Jelena Mitrović (Podgorica). Rezultat po setovima: 21:25, 24:26, 22:25.

JEDINSTVO: Cimbaljević 3, Bugarin, Đurović 9, Bošković (libero 2), Ženg, Rovčanin 10, Konatar, Femić, Šebek, Petrović 5, Stojanović 7, Ćatović, Popović (libero 1), Zečević 10.

BUDVA: Močić (libero 1), Miljanić, Lečić, R. Milenković, Rađenović, Radunović 15, Radonić 1, Hadžisalihović 8, Krivokapić (libero 2), V. Milenković, Ćinćur 9, Milosaljević, Minić 9, Ječmenica 3. Za razliku od prvenstvenog duela, na istom mjestu, kada je Jedinstvo nanijelo prvi i do sada jedini poraz aktuelnom osvajaču duple krune, tim Miljana Boškovića u finalu Kupa nije dozvolio iznenađenje – Budvani su slavili protiv Jedinstva 3:0, u lijepom finalu u bjelopoljskom „Nikoljcu“ i domogli

se šestog uzastopnog pehara u Kupu u isto toliko sezona. Budva je, tako, ispunila prvu polovinu plana, a od 12. aprila, u finalu plej-ofa, protiv Budućnost voleja počeće i odbranu titule... - Bilo je teško igrati ovo finale u punoj dvorani navijača Jedinstva. Čestitam mojoj ekipi na borbenosti i pruženoj partiji. Čestitke Jedinstvu na organizaciji finala, to treba da bude primjer svima u budućnosti. Mi moramo da se spremamo za drugo finale, nadam se da ćemo proslaviti i titulu –rekao je Miljan Bošković, trener Budve. Jedinstvo je do vođstva od 8:5 upisalo čak šest poena, a tu prednost je čuvalo do 12:9, a onda je uslijedila serija Budvana od 5:0, na servis Benjamina Hadžisalihovića za vođstvo gostiju od 14:12. Budva je uvećala prednost na nedostižna četiri poena kada je povela 22:18. Sa pet poena u nizu u drugom setu povela je 8:4, ali je sredinom seta Jedinstvo ponovo vodilo (16:15) i minimalnu prednost je domaćin čuvao do 17:16. Budva je serijom 4:0

Najbolji igrači dva finala u Bijelom Polju bili su Dijana Vuković iz Herceg Novog i Benjamin Hadžisalihović iz Budve

vratila vođstvo na 20:17 i stigla do tri set lopte na 24:21, ali je Jedinstvo uspjelo da ih anulira (24:24). Ipak, kontrama Aleksandra Minića i Balše Radinovića, Budva je stigla do vođstva od 2:0 u setovima. Budvani su u trećem setu odmah stigli do ubjedljivih 12:6, ali je Jedinstvo u finišu priprijetilo, prišlo je na poen minusa, posljednji put na 21:22, a onda su Bjelopoljci sa dvije uzastopne greške (Nikole Đurovića na servisu i Milana Rovčanina u napadu) pomogli gostima da dođu do tri meč lopte na 24:21, a iskoristili su drugu, preko kapitena Radunovića.

- Moram da zahvalim bjelopoljskoj publici i opštini Bijelo Polje na sjajnoj organizaciji. Najavljivali smo odbojkaški spektakl, tako je i bilo u svakom smislu. Čestike Budvi, pobijedio je kvalitetniji i iskusniji protivnik u ovom trenutku – rekao je Darko Prebiračević, trener Jedinstva. S. JONČIĆ

Danas u Tivtu prvenstvo Crne Gore u karateu Nastupa 57 takmičara iz 16 klubova

PODGORICA – Prvenstvo Crne Gore u karateu za seniore biće održano danas u Tivtu, a okupiće 57 takmičara iz 16 klubova. Najbolji crnogorski karatisti nadmetaće se u katama i borbama, u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

– Obaveza takmičara, odnosno, klubova je da obezbijede zaštitnu WKF opremu, ljekarski pregled ne stariji od šest mjeseci i polisu osiguranja – saopšteno je iz Karate saveza. Navodi se da će takmičenje

u katama biti održano po WKF pravilima. Bunkai će biti izvođen u finalu i u meču za treće mjesto, piše u saopštenju.

Državni šampionat odvijaće se na dva borilišta, a pravo nastupa imaće isključivo uredno i pravilno registrovani takmičari u 2024. godini. Takmičenje u Sportskom centru ,,Župa“ počeće u deset sati. Organizator šampionata je Karate savez, dok je Opština Tivat sufinansirala organizaciju takmičenja. Sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković -Vidojević kazala je da joj je zadovoljstvo što će prvenstvo Crne Gore za seniore u karateu biti održano u Tuvtu. – Podrška u sufinansiranju tog događaja pokazuje još jednom da je Tivat prepoznat kao grad koji ulaže u sport i njegovu popularizaciju. Taj događaj je važan i zbog toga što podstiče razvoj karatea i pozicionira Tivat na mapi sportskih destinacija – rekla je Mišković-Vidojević. Prema njenim riječima, Opština Tivat i Sekretarijat za društvene djelatnsti će i ubuduće pružati podršku ta-

kvim događajima, cijeneći njihov značaj, prije svega u cilju pravilnog usmjeravanja mladih na zdrave stilove života. R. P.

Izgleda da su u Podgorici komunisti ubjedljivo pobijedili

Piše: Vukota VUKOTIĆ istoričar

Mimoilaženja između vlade i Privremenog predstavništva dodatno su gurala zemlju u dezintegraciju i ugrožavanje građanskog poretka. Veliki štrajkovi radnika, naročito onaj željezničara u Subotici, više ili manje vođeni od strane KPJ, počeli su da destabilizuju zemlju. To je nagnalo političke grupacije u Privremenom predstavništvu da se dogovore oko formiranja koncentracione vlade. Za predsjednika takve vlade, regent Aleksandar imenovao je Milenka Vesnića, tadašnjeg ambasadora u Parizu (Branislav Gligorijević, Demokratska stranka i politički odnosi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Beograd, 1970, str. 160-161).

U jeku previranja na relaciji vlada-opozicija i realne opasnosti da se revolucionarni pokret prenese iz Mađarske, donešena je odluka da se sprovedu izbori u svim opštinama Kraljevine SHS. Ova odluka je sprovedena iako se u tom trenutku još uvijek nije znao tačan broj okruga u zemlji. Shodno generalno haotičnom stanju u državi, opštinski izbori su sprovođeni u ogromnom vremenskom periodu, od marta do septembra 1920. godine. Na žalost, u dosadašnjoj literaturi, su krajnje oskudni podaci o njihovom ishodu. Skoro jedini izvori za rezultat ovih izbora ostali su članci u tadašnjoj štampi. Vjerovatno zbog toga, kasnija jugoslovenska istoriografija vrlo malo se bavila ovim pitanjem.

No, ovi izbori imali su veliki uticaj na naredne događaje u KSHS, pa je njihova važnost za nauku od nezamjenjljivog značaja. Ovo se naročito odnosi na

Socijalistički listovi „Radničke novine“ i „Glas slobode“ izvještavaju još u martu 1920. neposredno po završetku izbora u Podgorici, da su komunisti odnijeli ubjedljivu pobjedu i osvojili „svih 12 odbornika i 6 zamjenika“

područje Crne Gore đe su birači jasno iskazali svoje nezadovoljstvo stanjem u pokrajini i prema vlastima. Opštinski izbori, prema dostupnim podacima, na tlu Crne Gore najprije su se održali u Podgorici u martu 1920. godine. Iako nema sačuvanih pouzdanih rezultata, čini se, komunisti su odnijeli ubjedljivu pobjedu. Tadašnja štampa, građanska i socijalistička, izvijestila je o ovome. Tako „Narodna riječ“ list Demokratske partije u Crnoj Gori, u julu 1920. godine piše: „Došli su novi izbori, prodrla je lista radničkog udruženja. Radničko udruženje nosilo je onda „čisto“ boljševički karakter, a da to nije samo forma već i stvarnost najbolje se može suditi po poznatom štrajku podgoričkom 3 decembra“ (Narodna riječ, Cetinje, 10. VII 1920., autor članka pominje masovni štrajk protiv skupoće 3. XII 1919).

Slično tome, izvještavaju socijalistički listovi „Radničke novine“ i „Glas slobode“ još u martu, neposredno po završetku izbora, da su komunisti odnijeli ubjedljivu pobjedu na izborima i osvojili „svih 12 odbornika i 6 zamjenika“ (Radničke novine, br. 75, Beograd, 30. III 1920., Glas Slobode, br. 74, Sarajevo, mart 1920).

Pored štampe, potvrdu o pobjedi Radničke liste nalazimo i u dopisima lokalnih vlasti. Okružno načelstvo sa Cetinja u svom izvještaju kaže: „Za sada

Pored ubjedljive pobjede u Podgorici, Radnička lista odnijela je pobjedu i u Kastel Lastvi, kasnije Petrovcu, gdje je volja birača u potpunosti ispoštovana i stvorena je prva komunistička opština na Jadranu. Na Cetinju, vlasti su aktivno spriječile pobjedu komunista na izborima

rad je Načelstva bio da ispred izbora opštinskih ne dođu na upravu komunisti kao što su u Podgorici“ (Izvještaj Okružnog načelstva Cetinje – Ministarstvu unutrašnjih djela, pov. br. 497 od 09. VI 1920).

Pored ubjedljive pobjede u Podgorici, Radnička lista odnijela je pobjedu i u Kastel Lastvi, kasnije Petrovcu, gdje je volja birača u potpunosti ispoštovana i stvorena je prva komunistička opština na Jadranu. Komunističke vlasti u Petrovcu odolijevale su udarima vlasti skoro 13 mjeseci, od septembra 1920., do oktobra 1921. godine. Na Cetinju, vlasti su aktivno spriječile pobjedu komunista na izborima, ali je iz tih događanja sačuvan jedan proglas Mjesnog vijeća SRPJ (k) pred izbore u avgustu iste godine. U njemu vijeće objašnjava da je svjesno činjenice da će lokalne i državne vlasti učinjeti sve da spriječe njihovu pobjedu na izborima (Petrovačka komuna 1920 godine – prva komunistička opština na Jadranu, Zbornik radova, Titograd, 1986., str. 58).

Tako se i desilo pa su vlasti aktivno radile na prekrajanju izborne volje, ne samo u crnogorskim opštinama, nego i širom KSHS, naročito u Srbiji i Makedoniji. Ubjedljiva pobjeda Radničke liste na izborima u Podgorici bila je potpuno iznenađenje za sve građanske stranke. Zbog preduzetih mjera od strane režima, komunisti nijesu uspjeli da formiraju vlast u opštini. Štaviše, savremenici ovih događaja, uopšte

se ne sjećaju ishoda izbora, a kamoli preuzimanja opštinske uprave. Prema izvještaja Sreskog načelstva Rijeka Crnojevića, lično ministar unutrašnjih poslova Milorad Drašković, zabranio je komunističkim odbornicima da preuzmu svoje dužnosti (DACG, Arhiv za radnički pokret, Izvještaj Sreskog načelstva Rijeka Crnojevića, 02.05.1919). Tako je velika pobjeda Partije ostala nevalorizovana, što je doprinijelo da se u kasnijoj literaturi ne govori puno o ovim dešavanjima. Za razliku od opština u kojima su odnijeli pobjedu, ali bili spriječeni da vrše vlast, komunistički odbornici su u pojedinim opštinama uspijevali da budu dio novoizabranih uprava. Tu se ističe primjer Rijeke Crnojevića, u kojoj je, još i prije opštinskih izbora, tokom 1919., predsjednik opštine bio komunista Lazar Lopičić, a dio vlasti i učitelj Marko Mašanović (Radoje Pajović, Učešće KPJ u Crnoj Gori na parlamentarnim izborima, Istorijski zapisi, knj 1, Titograd, 1959., str. 91-92). Na taj način, pripadnici KPJ, uspijevali su, u periodu ustavnog provizorijuma, da budu dio uprava. To ne znači da su mogli

U haotičnom stanju u državi, opštinski izbori su sprovođeni od marta do septembra 1920. U literaturi su krajnje oskudni podaci o njihovom ishodu. Skoro jedini izvori za rezultat ovih izbora ostali su članci u tadašnjoj štampi. Vjerovatno zbog toga, kasnija jugoslovenska istoriogra ja vrlo malo se bavila ovim pitanjem

sprovoditi nešto od svojih partijskih aktivnosti ili programa.

IZBORI ZA USTAVOTVORNU SKUPŠTINU –KONSTITUANTU

1920. GODINE

Postizanje dogovora o razgraničenju sa Italijom, Rapalskim ugovorom, od 12. IX 1920. godine, zaokružio se broj srezova u KSHS, pa samim tim i stvoreni formalni uslovi za organizaciju izbora. Vlada Milenka Vesnića donijela je Nacrt zakona o izboru poslanika za Ustavotvornu skupštinu 2. septembra 1920. godine. Po njemu, pravo glasa imao je svaki muškarac sa 21 godinom života, državljanin

KSHS, sa 6 mjeseci boravka u opštini u kojoj glasa. Nacrtom je ukinut dotada važeći poreski cenzus, ali je i dalje ostala zabrana ženama da izađu na birališta. Takođe, zakonom je propisana odredba o kvalifikovanim listama, što je podrazumijevalo da se na svakoj listi mora naći jedno lice sa fakultetskim stepenom obrazovanja. Na nivou Kraljevine SHS, biralo se 415 od 419 poslanika, zato što su tri bila u izbornim jedinicama pod italijanskom okupacijom između 22 liste. Izbornim sistemom predviđeni su okruzi u kojima se na svakih 30.000 stanovnika bira po jedan poslanik; biranje poslanika vrši se na osnovu okružnih kandidatskih lista; broj glasača jednog izbornog okruga, podijeljen brojem poslanika koji okrug ima a izabere, daje količnik prema kome se određuje mandat poslanika; ako je ostatak u jednom okrugu veći od 17.000 bira se još po jedan poslanik; poslanička mjesta koja se nijesu mogla razdijeliti po količniku dodjeljivana su listama s najvećim ostatkom, pa i onim bez količnika (B. Gligorijević, nav. djelo, str. 160-161).

Što se tiče građanskih stranaka, opštinski izbori, kao preliminarni test za opšte izbore, pokazali su ogroman napredak i jačanje komunističkog pokreta, što je protumačeno kao opasnost po društveni poredak. (Nastavlja se)

Marko Mašanović, učesnik na kongresu ujedinjenja 1919. u Beogradu

Prizori bijede u Podgorici 1919-1920.

Prizori bijede u Podgorici 1919-1920.

Prizori bijede u Podgorici 1919-1920.

Oglasi i obavještenja

Ivm. broj 226/18-179 Danilovgrad, 29.03.2024. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE

GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE trideset i četvrta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, upisanih u LN broj 558, KO Glavica, Danilovgrad, na katastarskoj parceli 2062/2: livada 4. klase, površine 346 m ²; dvorište, površine 500 m²; broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; sa pripadajućim objektima: broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 77.500,00 €.

Na trideset i četvrtom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 7.750,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Trideset i četvrto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 23.04.2024. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

I. broj 1540/17-124

Danilovgrad, 29.03.2024. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE

GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE dvadeset i deveta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad:

-katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m²,

-katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m²,

-katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m²,

-katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m²,

-katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m². Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €.

Na dvadesest i devetom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Dvadeset i deveto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 23.04.2024. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ

Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeću „TEHNOPUT“ d.o.o., Podgorica, donijeto Rješenje broj: 03UPI-732/52 od 19.03.2024.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta - asfaltna baza, na urbanističkoj parceli br. 50, u okviru urbanističkog bloka br. 12, koju čini dio katastarske parcele br. 138/8 KO Cijevna, u zahvatu urbanističkog projekta „Skladišta i servisi Cijevna“ u Golubovcima-Podgorica.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za proizvodnju asfalta - asfaltna baza, na urbanističkoj parceli br. 50, u okviru urbanističkog bloka br. 12, koju čini dio katastarske parcele br. 138/8 KO Cijevna, u zahvatu urbanističkog projekta „Skladišta i servisi Cijevna“ u Golubovcima-Podgorica, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Ivm. broj 1667/18-111

Danilovgrad, 29.03.2024. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Barović Dijane, ul. Blaža Mrakovića bb, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 20.542,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 2118168 od 21.07.2017. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE dvadeset i treća prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 234, KO Glavica, Danilovgrad, označenih kao KP 2000/1, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, PD 0, spratnosti PP1, površine 98 m2 i KP 2000/1, broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, spratnosti PP1, površine 148 m2.

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 43.047,00 €.

Na dvadeset i trećem ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 4.304,70 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Dvadeset i treće ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 23.04.2024. godine, u 13.30 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Dana 29. marta 2024. umrla je u 93. godini naša draga

STANICA-BEBA Ilijina VUKADINOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 30. marta od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Tužnim srcem javljamo da je dana 28. marta 2024, nakon kraće bolesti, u 85. godini preminula naša draga

DRAGE pok. Ljuba PRIBILOVIĆ

Тужним срцем јављамо да је дана 29. марта 2024. у 76 години преминула наша драга

1474

СТАНКА Јовова ЈОВАНОВИЋ

Ožalošćeni: brat VASKO, sestre DANICA i MILEVA, snaha JAGODA, bratanične ZORICA i VESNA, sestrić, sestrične, braća od stričeva i ostala rodbina VUKADINOVIĆ i KALUĐEROVIĆ „Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 29. marta od 10 do 16 časova i 30. marta od 8 do 10 časova, kada se kreće na groblje Svete Neđelje-Donji Pobori, gdje će se obaviti sahrana u 11 časova.

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

Саучешће примамо 29. марта од 11 до 15 часова, као 30. марта од 9 до 14 када ће се обавити сахрана на Чепурцима.

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

OŽALOŠĆENI: sinovi RAJKO, MILIVOJE i BOŠKO, brat PETAR, sestre DANICA i ZORKA, snahe MIRA, NINA i DIJANA, unučad ANJA, VUK, VASILIJE, MIHAILO i MARIJA, praunučad KATJA i PETRA, đeveričić NIKOLA, đeverične BOSILJKA i DANICA i ostala mnogobrojna rodbina

ОЖАЛОШЋЕНИ: син ИГОР, супруг РАЈКО, сестре МИЉКА и СЛАВКА, снаха САНДРА, братанићи ДАРКО и САША, братаничне: НАТАЛИЈА и НЕВЕНКА и остала многобројна родбина ЈОВАНОВИЋ, АНЂЕЛКОВИЋ и ПЕРОВИЋ

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Тужним срцем јављамо да се дана 29. марта 2024. изненада у 26. години упокојио у Господу

ЛАЗАР Момира МАЛИЏАН

17. 9. 1998 -29. 3. 2024.

Саучешће примамо у капели Горња Горица 29.марта од 10 до 18 часова и 30. марта од 9 до 14 часова.

Сахрана ће се обавити у 15 часова на градском гробљу Чепурци.

ОЖАЛОШЋЕНИ: отац МОМИР-МОШО, мајка СНЕЖАНА, брат ЈОВИЦА, снаха МАРИЈАНА, стриц МИРОСЛАВ, тетке ВЕСНА и СВЕТЛАНА, ђед ТОМИСЛАВ, бабе ЈЕЛИЦА и СЛОБОДАНКА, стрина ДАНИЈЕЛА, тетак ДРАГАН, тетак ЗДРАВКО, брат од стрица ЈОВАН, сестра од стрица ДАРИЈА, брат од тетке НИКОЛА, сестре од тетке ЈЕЛЕНА и ВИКТОРИЈА и остала многобројна родбина МАЛИЏАН и ЧОВИЋ

Dana 29. марта 2024. u 93. godini preminula je naša draga

JULIJA Boža JOVOVIĆ

rođena Kuzman

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 29. marta od 10 do 15 časova i 30. marta od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: sin ZORAN, ćerke LJILJANA, SONJA i VESNA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

JOVOVIĆ i KUZMAN

pozdrav dragoj majci, babi i tašti

Упокојио се у Господу наш

ЛАЗАР МАЛИЏАН

Драги Лазо, како се опростити од твоје дивне младости. Да Бог прими твоју душу и да јој вјечни мир и починак.

За тобом тугују твоји МАЏО И ЗАГА

1492

Najdraža moja

1507

SLAVKA KALUĐEROVIĆ

Kako, majko, kada dođem kada dođem da te nema, kako, majko, da zagrlim tebe koju više nemam. Ponosna sam, mila majko, što si moja majka bila a sad sam ti i nesrećna što me, majko, ostavila. Oprosti mi, mila majko, moje suze same teku, oprosti mi ja ne mogu tvoj odlazak da prihvatim

Ćerka MAJA

1508

Najdraža naša

SLAVKA KALUĐEROVIĆ

U srcu tuga u duši crnina a u našem domu velika praznina. Ne vidimo ti lice, ne čujemo tvoj mili glas a osjećamo da si ipak pored nas

Tvoji najmiliji: sin PREDRAG, snaha BILJANA, unučad OGNJEN i MILOŠ

JOCU KASOMU

Dragi Jogi, živjećeš vječno u našim srcima, čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

BATO i MIJO MILIĆ

1491

Dragom

Posljednji

Počivaj u miru.

Ćerka VESNA, unuk ŽARKO sa porodicom, unuka SLAĐANA i zet GOJKO VOJVODIĆ

Hvala ti na bratskoj ljubavi koju si nam nesebično pružao. Porodica pokojnog DUŠANA KASOMA

1493

Posljednji pozdrav

1513

VJERI SOŠIĆ

rođena STANKOVIĆ

Od majke NADE i braće sa porodicama

Posljednji pozdrav

VJERI SOŠIĆ

Od supruga RADA 1505

1514

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Posljednji

JULIJA JOVOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom drugu

1463

1499

1467

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

MARKA Novaka KNEŽEVIĆA

U subotu 30. marta 2024. godine u 11 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju u selu Gluhi Do.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana 2. aprila 2024. navršava se četiri godine od smrti

MILORADA-MIJA VUKMIROVIĆA

Još živiš u mojim sjećanjima.

JOVAN

1473

Četrdeset dana od kako se upokojio u Gospodu naš voljeni

ZDRAVKO Radojka STEŠEVIĆ

Dragi naš, nedostaješ nam puno. Iako te pominjemo svaki dan i iako si nam stalno u mislima i srcu, ništa ne može da zamijeni tvoje prisustvo, tvoj glas i pametan savjet. Hvala ti što si nam uvijek bio vjetar u leđa i naša sigurna luka. Uvijek si se držao pravih ljuskih kodeksa, pa ti obećavamo da ćemo tako i mi nastaviti. Časno i pošteno.

Porodica će u 10 časova, posjetiti vječnu kuću dragog pokojnika, na groblju Brdišta-Tivat, gdje će se u krugu najvoljenijih i održati četrdesetodnevni pomen. U znak sjećanja daće novčani prilog crkvi.

Ožalošćena porodica STEŠEVIĆ

1475

Dana 30. marta 2024. navršava se godina dana od kada nije sa nama naša draga

KOSARA IVANOVIĆ

Nedostaješ nam puno, uvijek si nam u mislima.

SAŠA IVANOVIĆ sa porodicom

Godina dana je od kada nije sa nama naša dobra snaha

ANICA Lazareva ČELEBIĆ

Mnogo nam nedostaje tvoja ljubav i pažnja koju si nam nesebično pružala. Počivaj u miru kod tvojih dragih čeljadi.

Tvoje zaove JOVANKA JELENA i VIDOSAVA

Godina dana od smrti

SVETOZARA Markova KOVAČEVIĆA

Dragi oče, nosimo u mislima tvoj jedinstveni osmijeh i ozarenost, tvoju toplinu i ljubav koju si nam nesebično pružao.

Sin VESKO sa porodicom

1471 Sjećanje

Počivajte

spokoju naše svete Crnogorske zemlje.

MIJODRAG - Mišo JUŠKOVIĆ sa porodicom

SIMKA KAŽIĆ

Četrdeset je dana od tvog odlaska i našeg sjećanja na tebe, na biće koje je opčinilo naše društvo sa najljepšim vrlinama, na svim našim putovanjima i događajima po prelijepim prostorima Crne Gore. Sada, svako naše sastajanje počinje sa mantrom- žao nam je Simke, tu divnu dušu specifičnih manira, kojima nas je osvajala.

Ne možemo zaboraviti tvoja osvježenja na završetku svakog našeg cilja i tvoju upornost da nam na svakom vrhu iz tvog ranca udijeliš tortu sačuvanu u cjelosti. Uprkost teškoći dok savlađujemo strane i vrhove prethodno umoreni, izmučeni, ugrijani ili rashlađeni kao i prestrašeni da nas okrijepiš kao da smo u tvojoj kući i pojačaš doživljaj na svakom vrhu sa veličanstvenim prizorom.

Zahvalni za tvoje manire ostajemo siromašni za jednu iskrenu i pravednu dušu koja je očarala i humanizovala sve naše članove na specijalan i otmen način

Tvoja tajanstvenost nam nikada nije otkrila nikakav signal o tvom ranom odlasku i žalimo što ti nijesmo mogli pomoći jer se sve završilo u kratkom roku.

Želimo spokoj na putu vječnosti, tvoji članovi BRAMS-a NATA, RAJKO, MLADENKA, BISA, SLAVICA, ĐINA, BRANKA, NADA, NATAŠA, SLAVIŠA, VESNA Š, SLOBO, JASNA, MARINA, JOVO, BANJO, ZORAN, VESNA R, SLOBO B, TANJA, dr MILANKA, MARIJANA, JULIJA, JOVAN E i dr LENKA

1468

Dana 30. marta 2024 navršava se godina dana od smrti supruga, oca, svekra i đeda

LABUDA B. VUJOVIĆA

Bio si voljen, a nećeš biti zaboravljen. Tvoji: supruga NADA, sinovi ILIJA i DUŠKO, snaha VERA, unuke SNEŽANA, SLAĐANA i DANIJELA

1469

Godina dana je od smrti našeg oca, tasta, đeda i prađeda

LABUDA B. VUJOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen. Ćerka PERSA VUJAČIĆ sa porodicom

1470

Godina dana je od smrti oca, đeda i tasta

LABUDA B. VUJOVIĆA

Ponosni što smo te imali čuvaćemo te od zaborava. Ćerka ILINKA sa porodicom

SJEĆANJE

BISERKA BISA ČELEBIĆ 30. 3. 1985-30. 3. 2024

RADOMIR RACO ČELEBIĆ 23.11. 2001-30. 3. 2024. S

Subota,

Дана 30. марта 2024. навршава се 40 дана од када нас је напустила

1462

СИМКА Марка КАЖИЋ

Драга Пеша, хвала ти за сву љубав и подршку којима си нас обасипала.

ПОРОДИЦА

1457

VASO ČIZMOVIĆ

Dragom kumu

JOVANU JOCU KASOMU

Zbogom, počivaj u miru.

Vječna ti slava i hvala.

NIKOLA MARKOVIĆ sa porodicom 1501

TUŽNO SJEĆANJE

Još jedno proljeće bez tebe... Svakoga dana si sa nama u mislima i sjećanjima. Čuvamo te u našim srcima tamo gdje zaborav nikada ne dolazi. Nedostaješ...

1480

MILOŠ ANDRIJAŠEVIĆ

Danas je godina dana tuge i bolne istine da više nije sa nama naš

BORISLAV BORO RAIČEVIĆ

Živiš u našim srcima i mislima zauvijek.

Tvoji: supruga NADA, kćerke TAMARA i IVANA sa porodicama

Prošlo je godinu dana od kada nijesi sa nama

BORISLAV BORO RAIČEVIĆ

Neizmjerno nam nedostaješ. Nedostaje nam tvoja dobrota, pažnja i ljubav koju si nam nesebično pružao. Svakoga dana i svakog trenutka si u našim mislima. Vrijeme prolazi, ali sjećanje i uspomene na tebe ostaju zauvijek.

Tvoji: IVANA, LAZAR, JANA i ĐINA

Godina dana je od smrti našeg dragog

BORISLAVA BORA RAIČEVIĆA

Ostaćeš vječno voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji: TAMARA, DRAGIŠA, BALŠA i NAĐA 1489

Вољеном супругу, оцу и ђеду МИОМИРУ ВУЛЕТИЋУ

Три године откада те нема, оде изненада и остави велику тугу. Посјетићемо твоју вјечну кућу, да упалимо свијећу на мјесту гдје вјечно почиваш. Недостајеш…

ТВОЈА ПОРОДИЦА

1459 30. 3.2021-30. 3. 2024

MIOMIR VULETIĆ

Tata, vrijeme prolazi, ali ne i rana za tobom. Svaki dan je sjećanje na tebe.

Stric BRANKO sa porodicom

Tvoji SANDRA i ANDREJ 1460

Dana 30. marta 2024. godine navršava se 40 dana od smrti mog dragog oca

ŽIVADIN Ignjata MATIĆ 1940-2024.

Vrijeme prolazi, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji: ćerka DIJANA, unuka ANJA, zet SINIŠA

1510

Godina dana od kad nije sa nama

MILIVOJE KRIVOKAPIĆ

Ostaje vječna ljubav, tuga i poštovanje. Mnogo nam nedostaješ.

Supruga JOVANKA, ćerke SONJA i BOBA sa porodicama

1488

Prođe godina dana od kada nije sa nama

MILIVOJE

Ujače, hvala ti za sve lijepe trenutke provedene sa tobom.

Ostaćeš upamćen u našim srcima kao plemenita i dobra duša.

Nedostaješ nam.

KIĆO i JELENA

Godina dana od smrti đeda

MILIVOJA KRIVOKAPIĆA

Lažu kad kažu da je vremenom lakše. Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko nam nedostaješ.

Tvoje unuke SANDRA, LIDIJA, MILENA i STEVANIJA

1509

Godina dana je od smrti dragog prijatelja

MILIVOJA KRIVOKAPIĆA

S poštovanjem, DANICA MARKOVIĆ

1511

Draga sestro

VUKE

Godina dana je prošla, bol u našim dušama ne jenjava, ostaće kao vječna patnja za tobom. Sa ponosom se sjećamo tvoje plemenite duše blagih i iskrenih riječi i toplog zagrljaja. Kao takvu ćemo te čuvati od zaborava i vječno pamtiti.

1479

БОСИЉКА ЛЕКОВИЋ Душо душе моје, фалиш Твоја ТАТЈАНА

БОСИЉКА ЛЕКОВИЋ До нашег поновног сусрета Твоја АЛЕКСАНДРА – САША

1496

Brat DRAGAN DUDA ČAVOR sa porodicom

Dana 5. aprila 2024. godine navršava se šest mjeseci od kada nije sa nama naša draga

RINA–LINDA Baja ĐUROVIĆ

Tvoj vedri osmijeh, toplina, ljubav i dobrota će u nama ostati zauvijek i uvijek ćeš nam nedostajati. Lindinu vječnu kuću porodica će posjetiti u nedjelju 31. marta 2024. godine u 10 časova. OŽALOŠĆENA PORODICA

Pola godine je od smrti naše drage sestre

RADMILE Slavoljuba MRVALJEVIĆ

Život je trenutak, a sjećanje vječnost. Bol nije u riječima i suzama, već u srcima onih koji te vole. Počivaj u miru draga naša Rakelice, a mi ćemo te čuvati od zaborava, BEBA i DUŠKA sa porodicom

Tri su godine prošle Četiri godine su prošle od tvoje smrti od kad te nema

MILKA VUŠKOVIĆ SAVO VUŠKOVIĆ

Ne prođe nijedan dan bez sjećanja na vas. RAJKA

1497

БОСИЉКА ЛЕКОВИЋ Недостајеш Твоје: ИВАНКА, КРИСТИНА и МИЛИЦА

1472

1478

1495

1494 Дана 31. marta 2024. навршава се година од смрти

БОСИЉКЕ ЛЕКОВИЋ рођене ВУКОВИЋ Са љубављу, поносом и поштовањем чувамо успомену на најбољу и најпожртвованију мајку. Бол не јењава мама само је носимо онако како си нас ти научила.

Твоје кћерке: ИВАНКА, АЛЕКСАНДРА, РАТКА и ТАТЈАНА

1498

BOSILJKA LEKOVIĆ

Anđele naš, Volimo te znaš koliko... i zauvijek ćemo. Tvoji: RATKA, ANDREJ, ANDREA, VUK, VASILISA, ARSENIJE

1465

Navršilo se 30 godina od smrti našeg oca

Trinaest godina od smrti naše majke

MIRKO KRUŠKA MILOSAVA KRUŠKA

Živite u sjećanjima i uspomenama vaših šćeri i vaših unučadi.

OLJA, MARA i RAJKA

1477

1484

MIĆAŠ

Mikara moj, dani prolaze, a bol je sve veća. Mnogo pitanja na koje nemam odgovor i neću nikada imati, ali samo znam da mi mnogo nedostaješ. Nedostaje mi tvoj iskreni osmjeh, tvoj zagrljaj i mnogo me boli što me nijesi dočekao, brate moj. Sve bih dao da si tu, znaj samo jedno, dok živim Ja, živjećeš i Ti, nikad te neću iznevjeriti.

1466

MIĆAŠ

Prošlo je četrdeset dana od kada si otišao, brate, ali ne na plovidbu na koju si trebao da ideš, otplovio si tamo đe nema bure kroz koju svi mi koji te neizmjerno volimo prolazimo. Naše je more nemirno i teško ćemo ploviti bez tebe kroz ovaj život. Na kraju nam za utjehu ostaje da si iza sebe ostavio neizbrisive tragove u našim životima o kojima ćemo pričati, i da je tvoja najplemenitija duša pronašla mir u carstvu nebeskom.

Voli te najviše tvoj VUK

Tvoj DUMA

Prošlo je četrdeset najtužnijih i najtežih dana, moja

MAJKI

Bila si mi sve u životu. Moj heroj, kraljica, podrška, snaga…

Znala si da tvojim odlaskom gubimo jedinu iskrenu emociju i zato si se lavovski borila do zadnjega dana. Boli jako ova praznina, fališ u svakome danu. Teško je što nikada više neću čuti „Lelo, sine“ sa ljubavlju koju samo majka ima…

Hvala ti! Ljubim te! Volim te najviše na svijetu.

Tvoja JELENA

Navršava se dvije godine od prerane smrti mog brata

1487

MILOŠ NIKOLIĆ

Voljeni nikad ne umiru već vječno žive u srcima onih koji su ga voljeli. Bez tebe više ništa nije isto. Vječno ćeš nam nedostajati.

IVAN SRDANOVIĆ sa porodicom

1500 Četrdeset dana je od smrti

MILOŠA NIKOLIĆA

Puno je lijepih uspomena da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo. Postoje tragovi koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede. Mićašu dobri, počivaj u miru.

MIGUD, STANA i DIJANA ŠLJUKIĆ

1515

GOJKA VUČIĆEVIĆA

Neka u tišini tvog vječnog doma počiva tvoja duša i veliko srce u kom je bilo mjesta za sve nas. Sestra VJERA sa porodicom

Prođe četrdeset teških dana…

MIĆAŠ

I dalje se nadam da češ se odnekud pojaviti i zovnuti pod prozor da mi nešto kažeš…ali nema te … Riječi je malo da ti opišem koliko nedostaješ. Ostavio si mnogo toga za pamćenje, ali i neizbrisiv trag tuge, zbog tvog odlaska.

Počivaj u miru, Mićkane.

Volimo te…

LANA i MAŠA

Tvoji BOŠKO i MARIJA KONTIĆ 1512

Navršava se četrdeset tužnih dana od kada nas je napuštio naš voljeni kum

MIĆAŠ

Iako nam nedostaješ svakog dana sve više, postoje tragovi koji se ne mogu izbrisati, sjećanja koja ne blijede i zahvalnost što smo te imali.

1485

1506

1486

Četrdeset dana je od kada je moj komšija i drug

MIĆAŠ

Krenuo

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Ivm. broj 226/18

Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, ul. Slobode broj 60, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice

AA 0167537 od 17.01.2007. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 29.03.2024. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Nikaljević Suzani vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 226/18-176 zaključka Ivm. broj 226/18-179.

Izvršni dužnik Nikaljević Suzana može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih akata.

Upozorava se izvršni dužnik Nikaljević Suzana da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

KOMUNALNO DOO DANILOVGRAD

Trg 9. decembar bb

Br.06-977, 29.03.2024.godine

Oglas za prodaju - LICITACIJA

Predmet prodaje su rashodovano osnovno sredstvo-pogrebno vozilo i materijal, sve zajedno kao željezni otpad, po početnoj cijeni od 650,00 eura.

Rashodovano pogrebno vozilo se prodaje u viđenom stanju i isključivo kao otpad, bez mogućnosti registracije.

Pravo učešća imaju fizička i pravna lica koja uplate na blagajnu Društva ili na žr br.510-66406-60 ili 535-12606-91 10% od početne cijene.

Licitacija će biti održana dana 05.04.2024.g.u 10h u krugu magacinskog prostora DOO “Komunalno” Danilovgrad,ul Jefta Čaja Šćepanovića bb (kružni tok).

Učesnik koji ponudi najveću licitacionu cijenu proglašava se kupcem.

Kupoprodajna cijena se plaća u roku od 7 (sedam) dana od dana zaključenja kupoprodajnog ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja-licitacije ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku gubi pravo na povraćaj depozita.

Predmet prodaje može se preuzeti pao podnošenju dokaza o uplati.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima javnog nadmetanja-licitacije u roku od 7 - dana od dana javnog nadmetanja-licitacije, a depozit izabranog licitatora se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Zainteresovani mogu pogledati predmet prodaje svakog radnog dana od 8-14 časova na adresi ul. Jefta Čaja Šćepanovića bb (kružni tok), gdje se nalazi magacinski prostor doo “Komunalno”, zaključno sa danom licitacije. Kontakt osoba: Predrag Radonjić, 067/ 138-173

Poslovni broj Iv.br.1978/23

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM doo, Podgorica, adresa sjedišta ul. Ivana Milutinovića br.12, protiv izvršnog dužnika Delić Rajko, adresa Zeta-XLVII ulica Mahala 24A, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 3.856,72 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 29.03.2024.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Delić Rajko iz Zete, sa poslednjom poznatom adresom Zeta-XLVII ulica Mahala 24A , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1978/23 od 22.12.2023.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 29.03.2024. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

Poslovni broj : Iv.br.205/24 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Pogrebne usluge doo, Podgorica, adresa 8. marta bb, PIB:02407515, protiv izvršnog Lazarević Vladan, iz Podgorice, adresa Bratsva i jedinstva 11/2, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 415,18€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 29.03.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Lazarević Vladan iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bratsva jedinstva 11/2 , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.205/24 od 15.02.2024. i rešenje o troškovima Iv.br.205/24 od 21.03.2024.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 29.03.2024. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

AD „Profit App International“ Podgorica, Odbor direktora Javno oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOM POZIVU ZA UPIS I UPLATU AKCIJA EMITENTA AKCIONARSKO DRUŠTVO „PROFIT APP INTERNATIONAL“ PODGORICA

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima (Sl.l.CG 65/20, 146/21 04/24), Zakonom o tržištu kapitala (Sl.l.CG 01/18), te Pravilima o Prospektu za javnu ponudu i/ili uključenje hartija od vrijednosti u trgovanje na regulisanom tržištu (Sl.l.CG 83/18 23/19) i Statutom Društva br. 62-2023 od 13.12.2023. godine, putem ovog Oglasa se Javno pozivaju zainteresovana pravna i fizička lica za kupovinu akcija po Javnom pozivu za prodaju akcija Emitenta AD „Profit App International“ Podgorica, shodno Rješenju Komisije za tržište kapitala br. 02/1-2/4-24 od 28.03.2024. godine o odobrenju Prospekta i Zahtjeva za odobrenje Prospekta za javnu ponudu za prodaju emisije akcija PAPP koja se emituje ovom emisijom iznosi 1.225.113,84 € i podijeljena je na 67.388 običnih akcija, serije D, pojedinačne nominalne vrijednosti 18,18 €. Emisija će se vršiti na regulisanom tržištu „Montenegroberze“ AD Podgorica. Javna ponuda će biti otvorena počev od prvog narednog dana od dana objave ovog Oglasa, odnosno javnog poziva za upis i uplatu akcija i trajeće 30 dana, zaključno sa 30-tim danom od prvog narednog dana od dana objave Oglasa, do kraja radnog vremena „Montenegroberze“ AD Podgorica.

Emisija akcija se smatra uspješnom ukoliko se proda najmanje 15 %, odnosno 10.109 akcija od ukupnog broja emitovanih akcija. Emitent zadržava pravo na prekid utvrđenog roka od 30 dana, prije njegovog isteka, ukoliko se prije isteka ovog roka prodaju sve Prospektom ponuđene akcije. Prodaja akcija ove emisije vršiće se preko Regulisanog tržišta „Montenegroberze“ AD Podgorica, a plaćanje po kupoprodajnim transakcijama vršiće se na poseban račun kod poslovne banke, otvoren isključivo za uplatu akcija za javnu ponudu u skladu sa zakonskim propisima, u roku T+2. Postojećim akcionarima AD “Profit App International“ Podgorica ukida se pravo preče kupovine po ovoj emisiji akcija, a shodno Odluci Skupštine akcionara od 06.02.2024. godine.

Utvrđuje se da postojeći akcionari imaju neprekidno pravo kupovine akcija tokom cijelog trajanja roka Javne ponude, ravnopravno sa svim ostalim zainteresovanim kupcima.

Prospekt će biti dostupan svim postojećim akcionarima, kao zainteresovanim licima u sjedištu Društva, na adresi u Podgorici, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.120, u štampanoj formi svakim radnim danom od 10 do 14 časova, te na internet stranicama Emitenta, Montenegroberze i Komisije za tržište kapitala, u elektronskoj formi, dok traje Javna ponuda. Lice ovlašćeno za sprovođenje aktivnosti u vezi sa emisijom hartija od vrijednosti iz ove Odluke je Nenad Štibilj, diplomirani pravnik, tel. +382 69 270 059, email: nmisjen@gmail.com. Za sve dodatne informacije, zainteresovani se mogu obratiti svakim radnim danom od 10 do 14 časova na telefon +382 20 334 433, slanjem upita na e-mail adresu: office@profitapp.me.

Odbor direktora

Predsjednik

Vojin Rašković

„Profit App International“ AD Podgorica

OBAVJEŠTENJE INVESTITORIMA

po Javnom pozivu za prodaju akcija

Profit App International je stekao status Inovativnog projekta, Rješenjem Ministarstva prosvjete, nauke inovacija br. 050202-082/23-1357/4 od 16.11.2023. godine. U skladu sa Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, zainteresovana pravna i fizička lica mogu steći pravo na korišćenje podsticajnih mjera, isključivo ispunjavanjem zakonskih uslova, te dobijanjem Rješenja o statusu investitora u inovativni projekat, koje takođe izdaje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Odbor direktora

Predsjednik

Vojin Rašković