Dnevni list Pobjeda 28.03.2024.

Četvrtak, 28. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20951 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

PODGORICA: Službenici SPO juče ušli u Službu zaštite i spašavanja

Ispituju nabavku i isporuku opreme za vatrogasce

Kako Pobjeda nezvanično saznaje, Osnovno državno tužilaštvo je prije dva dana, preko Glavnog grada, zatražilo personalni dosje v. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Zdravka Blečića. ODT je, navodno, zahtjev uputilo kako bi ispitalo eventualne nezakonitosti u vezi sa imenovanjem Blečića na mjesto v. d. komandira SZS

KAD DRŽAVNI POSTANE PORODIČNI POSAO: Ministar unutrašnjih poslova še ci kabineta Snežani Vujović i njenom suprugu Darku Vujoviću predao Unutrašnju kontrolu, Etički odbor, Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova, što je klasični kon ikt interesa

Bračni par Vujović

„vedri i oblači“ u MUP-u

Komitet za politička pitanja Savjeta Evrope dao pozitivno mišljenje na zahtjev Kosova da bude dio te organizacije, naša predstavnica protiv zvanične politike države

Vukićević iz

Osim što je Vujović čašćena dodatnom pozicijom u MUP-u, ovim rješenjem u Etički odbor imenovana je i Jovana Mijović, takođe bliska saradnica Šaranovića – državna sekretarka u MUP-u. Sekretarski staž Mijović je počela u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta u mandatu ministarke Vesne Bratić, a istaknuta je članica Demokrata, partije iz koje dolazi Šaranović

Odložen izbor odbora direktora u kćerkama kompanijama Elektroprivrede

Nova insistira da Milan

Lekić bude predsjednik borda Rudnika

Predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika uglja Miladin Sekulić juče je kazao medijima da bi pogrešna odluka o izboru članova odbora direktora mogla izazvati nestabilnost u toj kompaniji STR. 5.

JOŠ JEDAN SKANDAL: Promjena izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore bez znanja ministra saobraćaja Radulović šokiran imenovanjem Radulovića

DNP-a glasala protiv, ipak će Vladina biti zadnja

Učesnici Foruma Udruženja pravnika Crne Gore govorili o posljedicama krize sekularizma u društvu zbog dominacije jedne religije Simbioza države i crkve vodi ka truljenju građanske vlasti

STR. 5.

Meni ova smjena više liči na lični obračun. Gospodin Dobardžić je juče bio kod mene u isto vrijeme kada je bio i Drašković i rekao da ne razgovaraju već godinu. Mi ne možemo imati takav odnos izvršnog direktora prema Odboru direktora. Država trpi posljedice odluka - rekao je ministar Filip Radulović

Generalni direktor RTCG članovima Savjeta kazao da je uvidio da mu je plata previsoka i tražio smanjenje varijabilnog dijela zarade

Raonić je, kazala je Pobjedi potredsjednica Savjeta, insistirao da nastavi, nakon što je kazao da se „obraća ovoj spodobi“ misleći na nju, uz obrazloženje „ovo nije zvanična sjednica Savjeta, mogu da joj kažem što mislim“. Istakla je da je član Savjeta Predrag Marsenić bio dosljedan u tome da se ne može tako razgovarati, te da je sjednica završena

D. MALIDŽAN

KAD DRŽAVNI POSTANE PORODIČNI POSAO: Ministar unutrašnjih poslova še ci kabineta Snežani Vujović i njenom suprugu Darku Vujoviću predao Unutrašnju kontrolu, Etički odbor, Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova, što je klasični kon ikt interesa

Bračni par Vujović „vedri i oblači“ u MUP-u

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odmah po preuzimanju funkcije imenovao je novembra prošle godine Snežanu Vujović za šeficu kabineta, a nepunih mjesec kasnije, 5. decembra, njenog supruga Darka Vujovića postavio je za načelnika Odjeljenja unutrašnje kontrole Uprave policije, ali se Vujovići nijesu zadovoljili samo tim imenovanjima, pa ih je ministar već u januaru častio dodatnim pozicijama u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ne obazirući se, kao ni ovaj bračni par, na činjenicu da su u svojevrsnom konfliktu interesa.

Prvi januarski akt za Vujoviće ministar je donio 16. januaraRješenje o izmjeni Rješenja o obrazovanju Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova kojim je Darko Vujović postavljen u ovo tijelo MUP-a umjesto Lazara Šćepanovića

ŽENA PREPORUČILA MUŽA

U obrazloženju dokumenta u koji je Pobjeda imala uvid, između ostalog, navodi se da je „aktom 01 broj 078/23-74601/2 od 12. januara 2024. godine, šefice kabineta, na koji je ministar dao saglasnost, inicirana izmjena navedenog rješenja, na način bliže preciziran dispozitivom istog“. Šaranovićeva šefica kabineta, proizilazi iz tog dokumenta, predložila je ministru da njenog supruga imenuje u ovu komisiju, što je - najblaže rečenokonflikt interesa.

I ne samo to: sudeći prema navodima drugog ministrovog januarskog akta, od 23. januara, Šaranović je donio Rješenje o izmjeni Rješenja o obrazovanju Etičkog odbora i za predsjednicu ovog tijela imenovao Snežanu Vujović - što prevedeno znači da ona kontroliše njegov rad. I ovo rješenje ministar je, kako piše u dokumentu, donio po „aktu šefice kabineta“ od 16. januara.

Osim što je Vujović čašćena dodatnom pozicijom u MUP-u, ovim rješenjem u Etički odbor imenovana je i Jovana Mijović, i ona je bliska saradnica Šaranovića – državna sekretarka u MUP-u. Sekretarski staž Mijović je počela u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta u mandatu ministarke Vesne Bratić, inače je istaknuta članica Demokrata, partije iz koje dolazi Šaranović. - Toliko o tvrdnjama Šaranovića i njegovih Demokrata kako

licija mora biti depolitizovana. Sukob je eskalirao do te mjere da su se uključili i briselski zvaničnici i oni objasnili Demokratama da je njihov zahtjev neprihvatljiv, a, vjerovatno i da bi istrajavanje na tome da Šaranović komanduje policijom podrazumijevalo da oni moraju izaći iz Vlade.

Osim što je Vujović čašćena dodatnom pozicijom u MUPu, ovim rješenjem u Etički odbor imenovana je i Jovana Mijović, takođe bliska saradnica Šaranovića – državna sekretarka u MUP-u. Sekretarski staž Mijović je počela u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta u mandatu ministarke Vesne Bratić, a istaknuta je članica Demokrata, partije iz koje dolazi Šaranović

će oni da profesionalizuju Ministarstvo unutrašnjih poslova i da će napredovanja biti ,,samo po profesionalnim zaslugama“. Duple funkcije bračnog para Vujović, koji su potpuno odani Šaranoviću i, vjerovatno, Demokratama, još jedan su dokaz potčinjavanja institucija politici i političkim i ličnim interesima – ogorčeni su izvori Pobjede iz MUP-a.

Kako proizilazi iz dokumenata u koje je Pobjeda imala uvid, kao i ostalih javno dostupnih informacija o imenovanjima bračnog para Vujović, njih dvoje rukovode sa četiri najznačajnije jedinice u Ministarstvu - kabinetom ministra, Unutrašnjom kontrolom, Etičkim odborom i Komisijom za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji za rad u policiji. - Da su Vujovići ljudi od povjerenja novog ministra unutrašnjih poslova, bilo je jasno čim je stigao u MUP. Prvi potez mu je bio da gospođu Vujović ime-

nuje za šeficu kabineta, a onda je njenog supruga imenovao za šefa Unutrašnje kontrole. Tako je Vujoviće jasno pozicionirao kao najbliže i najlojalnije saradnike u svom najužem timu – kažu naši nezvanični sagovornici iz MUP-a.

Dodatnim funkcijama, kako objašnjavaju, Šaranović je poslao poruku svim službenicima da su Vujovići osobe od njegovog najvećeg povjerenja.

- Tako je moć odlučivanja nad radom i ponašanjem policije koncentrisao u ruke supružnika Vujović i monopolizovao Ministarstvo – dodaju oni.

ISPUNJAVANJE AGENDE

Pobjeda je juče objavila tekst u kojem smo naveli činjenice koje nedvojbeno upozoravaju da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ozbiljna kočnica za dobijanje pozitivnog izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila, takozva-

nog IBAR-a, koji nas očekuje u junu, a što je premijer Milojko Spajić postavio kao ključni cilj njegove Vlade.

Postupci konstituenata Vlade iz Demokrata - potpredsjednika Alekse Bečića, koji je i lider ove partije, te ministara unutrašnjih poslova i odbrane – Danila Šaranovića i Dragana Krapovića, međutim, ne prate Spajićevu agendu.

Demokrate su insistirale da u raspodjeli resora u Vladi oni dobiju sektor bezbjednosti, ispostavilo se, sa jednim ciljem –da u službama sigurnosti sačuvaju kadrove svog koalicionog partnera sa izbora – Ure Dritana Abazovića, za koju nije bilo mjesta u novoj izvršnoj vlasti. Abazović je bio na čelu prethodne Vlade za čijeg je mandata sektor bezbjednosti u svakom smislu razoren i potčinjen malignom ruskom i srpskom uticaju. Da će Demokrate slijediti Abazovićevu agendu vidjelo

se već mjesec po konstituisanju Spajićeve vlade u slučaju direktora Uprave policije Zorana Brđanina

Abazovićeva vlada dva puta je nezakonito razrješavala Brđanina, odbijajući da postupi po odluci Upravnog suda da ga vrati na funkciju, što je Spajić, kada je stigla druga pravosnažna presuda ovog suda, odlučio da ispravi i postupi zakonito, pa je 7. decembra prošle godine Brđanin vraćen na mjesto direktora Uprave policije. Demokrate su se žestoko usprotivile, ali nijesu imali izbora, jer bi drugačija odluka Vladu dovela u situaciju da krši zakone, što je Spajić tada kategorično odbijao.

Bečić i Šaranović onda su smislili drugačiji način – u Skupštini su našli većinu da ih podrži u kršenju zakona, pa je parlament, protivno presudi Upravnog suda, razmatrao izvještaje o radu Uprave policije dok je na njenom čelu bio Brđanin i nije ih usvojio. Upravo negativna ocjena Skupštine na izvještaje o radu jedan je od zakonskih osnova za smjenu direktora Uprave policije Šaranović je odmah potom Vladi podnio inicijativu za razrješenje Brđanina, ali je Spajić mjesecima nije uvrstio u dnevni red.

U martu je popuštio pritiscima i Vlada je i treći put nezakonito razriješila Brđanina, a plan Demokrata bio je ne samo to, nego da upravo Šaranović preuzme rukovođenje Upravom policije?! Za Spajića je to bilo previše, jer osim što bi takva odluka bila još jedna nezakonitost u radu Vlade, značila bi i nepoštovanje Ustava Crne Gore, ali se drastično kosi i sa evropskom direktivom da po-

OSUĐENICI NA

FUNKCIJAMA

Prevladala je želja za vlašću Demokrata, pa je onda Šaranović, o čemu smo pisali, posegnuo za nizom procedura koje ne poznaju zakoni kako bi za vršioca dužnosti direktora Uprave policije prošao njegov kandidat. Sve je bilo uzalud: Spajić nije prihvatio njegovog kandidata – Lazara Šćepanovića, već je Vlada imenovala Aleksandra Radovića za kojeg se založio premijer. Šaranović tokom četiri mjeseca, dok je na čelu Uprave policije bio Brđanin, sa njim nije komunicirao, čak ni službeno. Njegovu podršku nema ni Radović, štoviše, čini sve kako bi ga opstruirao, a veza sa Upravom policije mu je Šćepanović kojeg je on ranije imenovao za pomoćnika direktora policije, kako tvrde naši izvori, bez konsultacija i prethodne saglasnosti Vlade?! Ovakvo postupanje Šaranovića ozbiljno ugrožava IBAR, jer on potpuno marginalizuje funkciju direktora Uprave policije. Osim toga, ozbiljan problem predstavlja i Šaranovićeva odluka da za šefa obezbjeđenja imenuje policajca Vuka Vukovića pravosnažno osuđenog za brutalno zlostavljanje, a kada je Pobjeda u februaru to objavila bio je kategoričan i danas istrajava na tome – da ga neće razriješiti. Objavili smo juče da je u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore za 2023. godinu koji je objavljen 8. novembra Evropska komisija, pored ostalog, ukazala na važnost sprovođenja efikasnih i nezavisnih istraga u predmetima policijske torture i adekvatnog sankcionisanja policijskih službenika protiv kojih se vode postupci za prekoračenje ovlašćenja. U izvještaju se navodi da je Evropski komitet za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja (CPT) 22. juna 2023.godine pozvao crnogorske vlasti da istraže slučajeve policijske brutalnosti i promijene „sadašnju kulturu policijske nekažnjivosti“. Šaranović je, umjesto da uvaži preporuke, otišao korak dalje –pa je Vukovića nagradio imenovanjem za ispitivača u Komisiji o primjeni sredstava prinude. Na jednoj od najznačajnih funkcija u MUP-u Šaranović je zadržao još jednog osuđivanog policajca – Predraga Tanjevića, kojeg je naslijedio od prethodnika iz Ure Filipa Adžića. Pobjeda je pisala da je Tanjević pravosnažno osuđivan za zloupotrebu službenog položaja, a Adžić ga je imenovao na funkciju načelnika Odjeljenja za antikorupciju. Kaćuša KRSMANOVIĆ / Nenad ZEČEVIĆ

Danilo Šaranović

NOVI TEST ZA KONSTITUENTE VLASTI: Pljevaljski odbornici danas o Izvještaju rada predsjednika opštine Darija Vraneša, Demokrate najavile podršku

Glas za ili protiv daljeg urušavanja Pljevalja

PODGORICA - Ukoliko danas dođe do izglasavanja Izvještaja o radu predsjednika opštine Pljevlja, svu odgovornost za dalje urušavanje našeg grada snosiće odbornici Pokreta Evropa sad, Demokrata, Socijalističke narodne partije (SNP) i Građanskog pokreta Ura - kazali su Pobjedi iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Pljevlja.

Sjednica lokalnog parlamenta zakazana je za danas u 10 sati, a pred pljevaljskim odbornicima naći će se Izvještaj o radu čelnika grada Darija Vraneša koji je u više navrata, spornim potezima, kršio zakone i ustavni poredak zemlje. Nikada zbog toga nije odgovarao, niti mu je ozbiljnije prijetilo otkazivanje povjerenja ostalih konstituenata vlasti u Pljevljima, prije svih Demokratske Crne Gore koja će mu i danas ukazati povjerenje.

- Odbornici Demokrata će podržati Izvještaj o radu predsjednika oštine Pljevlja - kazala je Pobjedi šefica Kluba odbornika te stranke Božica Grujičić

Svojim djelovanjem Vraneš je dodatno polarizovao pljevaljsku sredinu i svojski se trudi da nas u očima crnogorske i regionalne javnosti predstavi kao primitivnu provinciju - kazali su za naš list iz pljevaljskog DPS-a

DIL SA frontom

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, dodatan motiv Demokratama za podršku Vranešu bazira se na dilu koji je ta stranka postigla sa nekadašnjim Demokratskim frontom da, u zamjenu za glas predmetnom Izvještaju, dobiju mjesto direktora Centra za sport i rekreaciju. Kakav će stav biti PES-a, drugog glavnog konstituenta većine, Pobjeda juče nije mogla da dobije odgovor. Ni iz GP Ura se nijesu izjasnili kako će glasati njihov odbornik. U opozicionom DPS-u kažu da će današnja sjednica Skupštine opštine Pljevlja biti još jedan test za tzv. građanske partije u Pljevljima.

- Nema potrebe da podsjećamo što je obilježilo godinu za nama kada je u pitanju djelovanje predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša. Svojim djelovanjem Vraneš je dodatno polarizovao pljevaljsku sredi-

nu i svojski se trudi da nas u očima crnogorske i regionalne javnosti predstavi kao primitivnu provinciju - kazali su za naš list iz pljevaljskog DPS-a. Tokom protekle godine Vraneš

Grade spomenik apologeti Hitlera?!

Pljevaljski odbornici danas bi trebalo da se izjasne i o izgradnji spomenika patrijarhu SPC Varnavi Rosiću, planu koji Vraneš potencira već duži period i koji će kompletno finansirati Opština. U Programu podizanja spomen-obilježja u Pljevljima, u koji je Pobjeda imala uvid, Rosić se predstavlja kao istaknuta ličnost značajna za

pljevaljsku istoriju i kulturu. Napominje se i da je za vrijeme turske uprave u Staroj Srbiji stekao naročite zasluge „za buđenje i jačanje srpske nacionalne svijesti u borbi s bugarskom i grčkom propagandom“.

Patrijarh Varnava je rođen 1880. godine u Pljevljima. Na čelu SPC bio je od 1930. do 1937. godine. Ono što je

manje poznato široj javnosti su istorijske činjenice - da je on bio apologeta Hitlera i izraziti antisemita. Njegovi stavovi su dokumentovani u dnevnoj štampi toga vremena, ali i u zvaničnim glasilima SPC.

– Firer velikog njemačkog naroda vodi borbu, koja služi na korist cijelom čovječanstvu – kazao je Varnava

je stigao da izloži poruzi državu i njene simbole, jasno negira crnogorsku državnost, obračunava se sa tekovinama antifašizma i olako pribjegava istorijskom revizionizmu, ali i da,

u intervjuu za njemački list Volkischer Beobachter, koji je bio zvanično glasilo Hitlerove partije. Istovremeno, na dnevnom redu današnjeg zasijedanja biće i izgradnja spomenika oficiru Vojske Jugoslavije Predragu Peđi Leovcu, stradalom na Košarama, koju bi, uz donacije, trebalo da finansira Kulturni centar u Pljevljima koji nosi njegovo ime.

dok slavi praznike jednog susjeda, omalovažava i negira postojanje drugih.

KontroVErZE Nedavno je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima formiralo predmet protiv njega zbog organizovanja svečane akademije kojom je obilježen Dan državnosti Srbije. Podnosioci krivične prijave, zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Petar Odžić, generalni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Čelanović, potpredsjednica Liberalne partije (LP) Jelena Marković i advokat Bojan Vujović, tvrde da je Vraneš, događajem u Centru za kulturu 14. februara, prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je nje-

gov cilj da grad stavi ,,pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije“. Glavni konstituenti vlasti u Pljevljima - Pokret Evropa sad i Demokratska Crna Gora - saglasili su se tada da predsjednik opštine nema nadležnosti da slavi praznike drugih država, ali ništa nijesu ni preduzeli da ga spriječe u tome. Naprotiv, javno su se oglasili tek treći dan od objave najave događaja u Centru za kulturu, a na poziv Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista da potpišu inicijativu za smjenu Vraneša, ostali su nijemi. Vraneš je nedavno, zbog ličnih ubjeđenja, uskratio svoj grad promocije na Međunarodnom sajmu turizma i sporta u Prištini koji se već 20 godina organizuje pod sertifikatom najviše svjetske organizacije UFI (Globalno udruženje izložbene industrije) iz Pariza. Čelnik Plje valja prvi je predsjednik opštine od Drugog svjetskog rata koji nije položio vijenac na Stražici 13. jula na Dan državnosti i Dan ustanka protiv fašizma. Proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore uporedio je sa cirkuskom predstavom, a svim direktorima opštinskih javnih ustanova i preduzeća uputio je zahtjev da na zgradama istaknu trobojke. ODT Pljevlja je prošle godine odbacilo krivičnu prijavu koju je podnijela Socijaldemokratska partija zbog sumnje da je Vraneš tada javno izložio poruzi državu i njene simbole. Prošle godine je inicirao i izmjene Statuta Opštine kojim bi se Dan Pljevalja, umjesto 20. novembra, slavio 27. oktobra na dan Svete Petke. Iako je sa brojnih adresa stiglo upozorenje da je ova promjena ozbiljan atak na civilizacijske vrijednosti istorijskog nasljeđa ovog grada i Crne Gore, Skupština opštine je 28. septembra dala podršku prijedlogu glasovima odbornika Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. tamara KLIKoVAC

Nakon dostavljenih izvještaja, ministar javne uprave se opet obratio zahtjevom Državnoj izbornoj komisiji Dukaj ponovo tražio mišljenje

DIK-a o Šavniku, oni konstatovali da je u njegovoj nadležnosti rad SO

PODGORICA - Državna

izborna komisija (DIK) je na sinoćnjoj sjednici, koju je sazvala nakon upućenog zahtjeva Ministarstva javne uprave povodom izvještaja Skupštine opštine Šavnik, konstatovala da je u nadležnosti tog resora nadzor nad radom lokalnog parlamenta koji imenuje Opštinsku izbornu komisiju, saznaje Pobjeda. Nakon što je Opština Šavnik ju-

če dostavila dokumentaciju koju je od nje Vlada tražila kako bi se izjasnila o eventualnom uvođenju prinudne uprave, ministar javne uprave Maraš Dukaj se ponovo obratio predsjedniku DIK-a Nikoli Mugoši tražeči mišljenje tog organa u vezi s odlukama lokalnog parlamenta. U dopisu upućenom DIK-u, u koji je Pobjeda imala uvid, Dukaj podsjeća da je odlukom o upozorenju Skupštini opštine Šav-

nik, pored ostalog, naloženo da preduzme mjere prema Opštinskoj izbornoj komisiji u cilju izvršavanja rješenja DIK-a o ponavljanju glasanja na biračkim mjestima - Sala SO Šavnik i kafana „Kruševice“. S tim u vezi, predsjednica SO Šavnik dostavila je Ministarstvu javne uprave odluke o razrješenju i imenovanju novih članova OIK-a. - U tom smislu, a u cilju pravilnog

utvrđivanja činjeničnog stanja, potrebno je da Ministarstvu javne uprave dostavite mišljenje Vašeg organa u vezi sa predmetnim odlukama s aspekta primjene propisa kojima je regulisan postupak razrješenja, odnosno imenovanja Opštinske izborne komisije. Molimo Vas da traženo mišljenje dostavite u što kraćem roku, a najkasnije do srijede 27. marta, u 12 sati – navedeno je u dopisu koji potpisuje ministar Dukaj.

Maraš Dukaj

DIK je, prema našim saznanjima, ovim povodom zasijedala, citirala zakon u dijelu koji se odnosi na sastav OIK-a i uputila MJU na činjenicu da je nadzor nad radom SO, koja imenuje članove OIK-a, u nadležnosti tog resora. Izvor Pobjede smatra da novo obraćanje Dukaja DIK-u predstavlja nezvanični pokušaj da se nezakonito uvođenje prinudne uprave u Šavniku opravda njihovim mišljenjem. r.P.

Dario Vraneš

Komitet za politička pitanja Savjeta Evrope dao pozitivno mišljenje na zahtjev Kosova da bude dio te organizacije, naša predstavnica protiv zvanične politike države

Vukićević iz DNP-a glasala protiv, ali će Vladina ipak biti zadnja

Stav Vukićević je suprotan zvaničnom stavu države Crne Gore da podržava članstvo Kosova u svim međunarodnim organizacijama, ali i potpisanom koalicionom sporazumu o formiranju nove vlasti koji predviđa potpunu usklađenost se politikom zapadnih partnera

PODGORICA - Komitet za politička pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope dao je pozitivno mišljenje na zahtjev Kosova da postane član te organizacije, a crnogorska predstavnica Maja Vukićević, iz Kneževićeve DNP, glasala je protiv, uprkos zvaničnoj politici Crne Gore.

Iz Savjeta Evrope kazali su Pobjedi da se sljedeći korak očekuje 18. aprila, kada će Parlamentarna skupština u punom sastavu glasati o konačnom mišljenju o aplikaciji Kosova. - Konačnu odluku donosi Komitet ministara koji okuplja predstavnike vlada - a ne parlamentarce - svih država članica. Ne postoji vremenski okvir za odluku Komiteta ministara - kazali su iz Savjeta Evrope. Nezvanične informacije srpskih medija govore da bi se to moglo desiti krajem maja. Poslanik Skupštine Kosova iz redova Alijanse za budućnost Kosova Besnik Tahiri, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je izveštaj izglasan sa 31 glasom za, četiri protiv i jednim uzdržanim. Članica P arlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) koja predstavlja Crnu Goru, Maja Vukićević iz Demokratske narodne partije, glasala je protiv članstva Kosova u SE. Osim Vukićević, protiv su glasala i dva poslanika iz Srbije i jedan iz Bosne i Hercegovine, dok je uzdržan bio grčki poslanik Aleksis Cipras Stav Vukićević je suprotan zvaničnom stavu države Crne Gore da podržava članstvo Kosova u svim međunarodnim organizacijama, ali i potpisanom koa-

licionom sporazumu o formiranju nove vlasti koji predviđa potpunu usklađenost za politikom zapadnih partnera. Iz Demokratske narodne partije (DNP), čiji je Vukićević član, ranije je saopšteno da ona ima punu podršku da glasa protiv prijema Kosova u PSSE. Vukićević je u izjavi za srpski tabloid Alo juče kazala da po-

dršku za ovu odluku ima od građana Crne Gore. -Ono što je takođe interesantno je da niko od političkih subjekata nije reagovao na prijetnje koje su mi upućene, što dovoljno govori o dvostrukim aršinima, jer se nekada znalo reagovati i na mnogo bezazlenije komentare - dodala je Vukićević

Poruka SD Spajiću, Milatoviću i Ivanoviću: Trepnite ako ste oteti!

Socijaledmokrate su ocijenile da je glasanje predstavnice

Crne Gore o pitanju članstva Kosova u Savjetu Evrope pokazatelj da je Sporazum koji su potpisali čelnici parlamentarne većine mrtvo slovo na papiru, te da koalicija Za budućnost Crne Gore uspješno sprovodi svoju agendu i na međunarodnom planu.

Ovakvim činom Crna Gora se, kako dodaju, i formalno svrstala na antizapadnu stranu, pritom remeteći tradicionalno dobre odnose sa našim susjedima.

- Ministre Ivanoviću, premijeru Spajiću, predsjedniče Milatoviću… trepnite ako ste oteti - poručili su iz SD-a.

DPS: Spajića ucijenili Mandić i Knežević

Svrstavanje Crne Gore na suprotnu stranu od svih ostalih evropskih država na glasanju o pitanju članstva Kosova u Savjetu Evrope pokazuje da je državna politika i formalno postala antievropska, saopšteno je iz DPS-a. -Maja Vukićević je na Komitetu za politička

pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine glasala po instrukcijama Milana Kneževića, a ne prema onome što je strateška orijentacija Crne Gore. Državno rukovodstvo predvođeno Milojkom Spajićem ucijenjeno podrškom Kneževićeve i Mandićeve stranke, ne usuđuje se da

Konferencija „Perspektive i strategije za ostvarivanje izborne reforme u Crnoj Gori“

reaguje ni na jedan potez ove dvojice, kojim se veoma tendenciozno Crna Gora opstruira u procesu evropskih integracija. Politika koju prema članstvu Crne Gore u EU imaju lideri bivšeg DF-a ista je kao ona koju je nedavno saopštio ruski ambasador u Crnoj Gori kada je zaprijetio da će se Rusija konfrontirati sa državama Zapadnog Balkana ako postanu članice EU - naveli su iz DPS-a.

Postoji politička volja vlasti i opozicije da se završi izborna reforma

PODGORICA – Politička volja vlasti i opozicije da se proces izborne reforme okonča nikada nije bila veća nego u aktuelnom sazivu parlamenta, ali će ključni problem u tom procesu predstavljati sređivanje biračkog spiska, poručeno je na jučerašnjoj konferenciji „Perspektive i strategije za ostvarivanje izborne reforme u Crnoj

Gori“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje(CEMI). Govore ć i u okviru panela „Osvrt na proces izborne reforme u Crnoj Gori – dokle smo stigli“, predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša ocijenio je da su izborna reforma i rad parlamentarnog Odbora koji se bavi tim pitanjem u Crnoj Gori uvijek bili „žrtve političkih

procesa“ koji, zapravo, nijesu imali nikakve veze sa izborima. - Čini se da politička volja za realizaciju izborne reforme konačno postoji. Želim da vjerujem da konačno imamo okolnosti neophodne za realizaciju ovog bitnog posla –naveo je Mugoša. On naglašava i da će centralno i najteže rješivo pitanje u tom procesu biti birački spisak. Mugoša podsjeća da Crna Go-

ra ima 633.000 stanovnika, među kojima je čak 90.000 stranaca, a da je u birački spisak upisano više od 540.000 ljudi. - Taj podatak dovoljno govori u kakvom nam je stanju birački spisak i upravo će to pitanje biti najteže za rješavanje. Radi se o problemu koji ne možemo tretirati na administrativan način. To se ne može završiti u nekom kratkom periodu - naveo je on.

Mugoša, ipak, naglašava da ohrabruje činjenica da se Demokratska partija socijalista i Pokret Evropa sad, kao dva trenutno najve ć a politička subjekta, zalažu za izbornu reformu.

Da postoji spremnost vlasti i opozicije da se izborna reforma u Crnoj Gori konačno realizuje saglasan je i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje

Ona je kazala da bi prijem Kosova u PSSE „otvorilo put i drugim spornim teritorijama da traže članstvo u međunarodnim institucijama“. -Savjet Evrope je savez država, a na međunarodnoj sceni nema konsenzusa o tome da li je Kosovo država. Kosovo kao državu ne priznaje polovina članica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, državnost Kosova nijesu priznale ni pet zemalja Evropske unije, zbog toga bi zaista bio ozbiljan presedan da se desi prijem Kosova - rekla je. Vukićević je šefica crnogorske delegacije u Parlamentarnoj skupštini koju čine tri člana, dva iz vlasti i jedan iz opozicije, i tri zamjenika. Pored Vukićević, članovi su Vasilije Čarapić (PES) i Boris Mugoša (SD), dok su zamjenici Nikola Camaj, Nađa Laković (PES) i Miloš Konatar. U glasanjima učestvuju predstavnici, a u slučaju njihove spriječenosti, glasaju zamjenici. Za pozitivno mišljenje je potrebna dvotrećinska većina glasova da bi ga Parlamentarna skupština usvojila, pojasnili su iz Savjeta. Iako je mišljenje Skupštine savjetodavno, konačnu odluku o bilo kojoj aplikaciji za članstvo donosi Komitet ministara. - Ako odluku donosi Komitet ministara, u formatu zamjenika ministara, potrebna je jednoglasnost; ako odluku donose ministri, u principu je dovoljan glas dvotrećinskom većinom - navode iz Savjeta Evrope.

Premijer Spaji ć i ministar vanjskih poslova Filip Ivanović se još nijesu oglašavali tim povodom dok su potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj i ministar javne uprave, iako im nije nadležnost, čestitali Kosovu pozitivnu preporuku.

J.ĐURIŠIĆ

Zlatko Vujović, koji naglašava da to nije bio slučaj i sa prethodnim sazivima Skupštine.

- Nikada nijesam vidio ovakav stepen volje da se izborna reforma sprovede – rekao je Vujović

On dodaje i da ga raduje to što postoji sve veća spremnost da se podrži i model nezavisne i profesionalne Državne izborne komisije.

- DIK treba da bude politički neutralna i da odlučuje u skladu sa zakonom i propisima. Sada treba da iskoristimo neke prilike, jer sada imamo biometrijske lične karte i čipove. To je ogromna prilika da dobijemo podatke o strukturi birača. Đurđica ĆORIĆ

Sjedište Savjeta Evrope

Maja Vukićević

Odložen izbor odbora direktora u kćerkama kompanijama Elektroprivrede

Nova insistira da Milan

Lekić bude predsjednik borda Rudnika uglja

Predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika uglja Miladin Sekulić juče je kazao medijima da bi pogrešna odluka o izboru članova odbora direktora mogla izazvati nestabilnost u toj kompaniji

PODGORICA-Odložena je sjednica Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) na kojoj je trebalo da budu izabrani novi bordovi u njenim kćerkama kompanijama Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS), Rudniku uglja i EPCG Željezari, saopštili su Pobjedi iz PR službe EPCG. Dodali su da se očekuje da novi odbori direktora budu izabrani u narednih nekoliko dana.

Sa obzirom na to da je EPCG vlasnik ovih kompanija, Odbor direktora EPCG obavlja funkciju skupština akcionara. Predviđeno je da od pet članova borda u ovim kompnijama dva mjesta pripadnu stručnjacima koji će biti izabrani na konkursima, kao i izvršni direktor, dok će preostala tri mjesta u bordu biti popunjena članovima iz partija vlasti.

Prema saznanjima Pobjede Nova srpska demokratija insistira na tome da na čelu borda Rudnika uglja bude bivši izvršni direktor pljevaljske kompanije Milan Lekić. On je krajem avgusta prošle godine smijenjen sa mjesta izvršnog direktora, nakon što je inspekcija rada utvrdila da

je izabran bez konkursa, što je zakonska obaveza. Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je istragu povodom ugovora sa EPS-om, po kojem je ugovorena cijena od 28,8 eura po toni iz maja 2022. godine. Iz Specijalnog policijskog odjeljenja je u junu ove godine zatraženo od čelnika

Raspisan novi tender za Željezaru

EPCG je juče raspisala novi međunarodni tender za zakup pogona Čeličane i Kovačnice, u sklopu preduzeća EPCG Željezara. Ponude se mogu dostavljati do 15. aprila.

Prvi tender koji je bio objavljen 11. decembra prošle godine ,,pao” je i zakupac nije izabran, iako su stigle tri ponude. Iz EPCG su objasnili da se švajcarski konzorcijum, kinesko-češko-crnogorski konzorcijum otpali zbog neprihvatljivih uslova, a kasnije i da švajcarska kompanija 8B Capital S.A. nije ispunila uslove vezane za garancije.

Odovićevo ministarstvo predložilo Vladi produženje ugovora aktuelnim zakupcima kupališta, uz novi cjenovnik

RUP-a da dostave dokumentaciju o prodaji uglja po stavkama ovog ugovora. Predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika uglja Miladin Sekulić juče je kazao da bi pogrešna odluka o izboru članova odbora direktora mogla izazvati nestabilnost u toj kompaniji. Sekulić je rekao da Rudnik uglja zahtijeva odgovorno i profesionalno rukovođenje, zbog najvažnijeg projekta koji je u toku izmještanje korita rijeke Ćehotine, dodajući da u narednoj godini slijedi zastoj u radu Termolektane od osam mjeseci. Istakao je da su u prethodnom periodu imali prekomjerno trošenje sredstava i stalnu nestabilnost u pogledu rukovođenja firmom.

- Radnici, koji su konačno, u određenom smislu odahnuli, neće dozvoliti izazivanje nove nestabilnosti i neizvjesnosti sa kojom smo svi bili suočeni, od zaposlenih pa sve do upitne stabilnosti energetakog sektora. Apelujemo na Skupštinu akcionara da budućim imenovanjima obezbijedi maksimalnu stabilnost u rukovođenju kompanijom jer bi pogrešnim odlukama mogli izazvati ogromnu nestabilnost i nesagledive posledice po energetsku stabilnost Crne Gore - zaključio je Sekulić.

S.POPOVIĆ

Zakup plaža 30 odsto skuplji

PODGORICA - Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je uputilo prijedlog Vladi o produženju ugovora postojećim zakupcima plaža duž naše obale do četvrtog kvartala ove godine. Prema informacijama

Pobjede, zakupci će moći da produže zakup plaža za ovu sezonu, ali po novim cijenama, pri čemu će za neka kupališta cijene biti veće za čak 30 odsto.

Ovaj prijedlog ima za cilj rješavanje problema koji je nastao zbog kašnjenja u usvajanju

Atlasa kupališta koje je uradilo Morsko dobro, a na koje su zakupci imali mnogo zamjerki. Ministarstvo urbanizma nije htjelo da odobri takav Atlas

kupališta koji, po svemu sudeći, nije ispunjavao neke uslove. Umjesto toga, planira se detaljnija izrada Atlasa. Takođe, predviđa se usvajanje novog cjenovnika za plaže za ovogodišnju sezonu, te da zakupci potpišu anekse ugovora prema novom cjenovniku, što će im omogućiti produženje zakupa do četvrtog kvartala, kada će se pripremati tender za daljnje korake. Ova inicijativa Ministarstva, na čijem čelu je Janko Odović, ima za cilj olakšavanje administrativnih procedura i osiguravanje stabilnosti za postojeće zakupce, dok se istovremeno prilagođavaju novim uslovima i cijenama. Očekuje se da će ova mjera doprinijeti boljoj organizaciji obalnog područja i unaprijediti turističku ponudu, či-

me se osigurava održivi razvoj obalnog turizma u budućnosti. Iz Udruženja zakupaca, međutim, kako su kazali Pobjedi, suočeni su sa izuzetno teškom situacijom, jer pojedinima treba čak 50 do 60 radnika za sezonu. S obzirom da nijesu znali da će se produžiti zakup, organizacija kasni, pa su tako mnogi njihovi radnici pronašli posao u drugim firmama, pa čak i u susjednoj Hrvatskoj. Zakupci naročito ulcinjskih plaža očekuju kašnjenje sređivanja plaža, jer imaju samo mjesec dana za pripremu.

- Čak i ako uskoro dobijemo anekse ugovora, sumnjam da ćemo uspjeti izbjeći zakašnjenje. Potrebno je najmanje dva do dva ipo mjeseca da se uredi situacija na ulcinjskim pla-

JOŠ JEDAN SKANDAL: Promjena izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore bez znanja ministra saobraćaja

Radulović šokiran imenovanjem Radulovića

PODGORICA - Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović izjavio je da je zatečen viješću da je smijenjen Vladan Drašković sa pozicije izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore. Odbor direktora donio je tu odluku juče i imenovao dosadašnjeg Draškovićevog zamjenika Petra Radulovića za vršioca dužnosti izvršnog direktora. Radulović je rekao da je u srijedu (juče) imao razgovor sa Draškovićem i predsjednikom Odbora direktora Eldinom Dobardžićem, ali da tada o smjeni nije bilo riječi. - Zatečen sam viješću da je smijenjen gospodin Drašković. Čak sam od 14.30 do 15.30 imao razgovor sa gospodinom Draškovićem u mojoj kancelariji i gospodinom Dobardžićem, trenutnim predsjednikom Odbora direktora Aerodroma i nije bilo riječi o smjeni gospodina Draškovića. Bilo je riječi o dešavanjima zadnjih 10 - 15 dana, o hakerskom napadu, o pola miliona eura što su pošle na neki drugi bankovni račun... O tome je bilo razgovora i o tome je bila priča. Rekli smo čak danas i da će bord biti smijenjen koliko je sjutra i da je to prošlo kadrovsku komisi-

ju prije nekoliko dana. Ova odluka je donešena u pet do 12istakao je Radulović u emisiji Iz(Nova) na TV Nova. Smatra da je ova odluka ,,neodgovorna prema kompaniji, državi“.

- Ovo meni više liči na neki lični obračun. Gospodin Dobardžić je u srijedu kada je bio kod mene, u isto vrijeme kada je bio i Drašković, rekao je da ne razgovaraju već godinu, od marta prošle godine. Mi ne možemo imati takav odnos izvršnog direktora prema Odboru direktora. Država trpi posljedice - rekao je Radulović. Ministar misli da je ovo ,,neki lični obračun“. Na pitanje da li ima politike u ovoj odluci kaže da sumnja da je odluka o smjeni Draškovića pokušaj udara na njega.

- Gospodin Dobardžić je bezbroj puta u prošlih nekoliko mjeseci kontaktirao mog državnog sekretara i urgirao da ostane pri Aerodromu ili čak kod mene u ministarstvu i to mu nije pošlo za rukom. Pretpostavljam da je ovo neka posljedica toga - kazao je Radulović.

Najavio je da će danas na sjednici Vlade biti prijedlog za izbor novog Odbora direktora. R.U.-I.

žama - poručuju iz Udruženja zakupaca.

Najveći im je izazov pronaći osoblje, koje tek treba angažovati.

- To će biti ozbiljan problem za nas. Očekujemo niz poteškoća zbog kašnjenja u pripremama. Obično bismo već 15. februara bili u punom zamahu priprema za sezonu koja počinje 1. maja, ali ove godine nijesmo ni blizu toga. Nemamo nikakve informacije - ne znamo ni kada će se održati tender, ni pod kojim uslovima, ni po kojim cijenama. Osjećamo se kao da nikada nijesmo obavljali ovaj posao, iako su neki već 25 godina u njemu. Ovo kašnjenje i nedostatak informacija predstavljaju veliki izazov za nas - poručuju iz Udruženja zakupaca. N.K.

Dobardžić: Drašković smijenjen zbog ,,nestanka“ pola miliona eura

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Vladan Drašković smijenjen je zbog ,,nestanka“ pola miliona eura - kazao je predsjednik Odbora direktora ove kompanije Eldin Dobardžić, dodajući da neće ,,biti paravan za zataškavanje sumnjivih poslova“.

Drašković je, kako je rekao Dobardžić, smijenjen sa funkcije izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore zbog niza teških propusta, uključujući kršenje Statuta. - Drašković je samoinicijativno odobrio isplatu 551 hiljadu eura za kupovinu dijela aerodromske opreme bez saglasnosti Odbora direktora, a Statut jasno kaže da izvršni direktor raspolaže sredstvima u iznosu do 100.000 eura, dok mu za iznos od preko 100.000 eura treba saglasnost uprave Odbora direktora. Osim toga, s obzirom na to da se sada govori o novcu koji je usput i ,,nestao“ ili je ,,zamrznut“i da je u slučaj uključena policija, sada i javno pitam gospodina Draškovića gdje je 551.000 eura? Na čijem računu je novac? Kada će biti vraćen Aerodromima Crne Gore - upitao je Dobardžić.

Milan

Filip Radulović Petar Radulović

Američka komora u Crnoj Gori organizovala tradicionalni događaj „Otvoreno sa premijerom“

PODGORICA – Američka ambasadorka u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke je na jučerašnjem događaju „Otvoreno sa premijerom“, koji tradicionalno organizuje Američka privredna komora (AmCham), kazala da su američki investitori sve više zainteresovani za ulaganje u razne projekte u Crnoj Gori, ali istovremeno i zabrinuti zbog nepoštovanja ugovornih obaveza.

IZAZOVI

Kazala je da će Ambasada sa AmCham-om nastaviti da pomaže Crnoj Gori, ali da je potrebno stvoriti jednake uslove za sve investitore i istakla da se aktuelna Vlada suočava sa izazovom nedovoljnog povjerenja biznis zajednice.

-Povjerenje morate ponovo izgraditi i tome se posvetiti –poručila je ambasadorka, dodajući da je uslov za dolazak novih investitora tretman postojećih na pravi način. Predsjednica Upravnog odbora AmCham Svetlana Vuksanović kazala je da su njihovi prioriteti predvidljivi poslovni ambijent, suzbijanje sive ekonomije, digitalna transformacija i razvoj ljudskog kapitala.

-Pretpristupni proces EU i članstvo u NATO čine Crnu Goru privlačnom investicionom destinacijom, što se ponavlja u gotovo svakom našem izvještaju o poslovnom ambijentu. Upravo zbog toga, AmCham će nastaviti da se zalaže za proces regulatornih reformi u skladu sa EU standardima, kako bi Crna Gora bila spremna za članstvo - kazala je Vuksanović, dodajući da je ostvarenje takve vizije moguće samo uz snažan odnos između javne uprave i poslovne zajednice.

Premijer Milojko Spajić je kazao da su tri glavna prioriteta vladavina prava, punopravno članstvo u EU i eksponencijalni ekonomski rast.

Vlada mora vratiti povjerenje investitora

Predvidljiv poslovni ambijent, vladavina prava, suzbijanje sive ekonomije i punopravno članstvo Crne Gore u EU vratiće povjerenje stranih i domaćih investitora i omogućiti eksponencijalni ekonomski rast, čulo se tokom jučerašnjeg razgovora premijera sa investitorima, članovima Američke privredne komore u Crnoj Gori

-Dosadašnjim rezultatima, poput imenovanja u pravosuđu, sprovedenim popisom stanovništva uz postignuti konsenzus sa opozicijom i manjinskim narodima, brzim djelovanjem u izmjeni zakonske regulative kojim smo obezbijedili izbjegavanje „sive liste“, pokazali smo da smo, zajedno sa skupštinskom većinom, odgovoran i kredibilan partner. Apsolutno smo posvećeni ispunjavanju svih uslova neophodnih za dobijanje IBAR-a i čvrsto vjerujemo da će sinergijom komplet-

nog društva Crna Gora biti 28. članica Evropske unije 2028. – kazao je Spajić.

SMANJENJE FIKSNIH TROŠKOVA

Naveo je da je glavna vizija programa „Evropa sad 2“ smanjenje fiksnih troškova, jer to opterećuje privredu. U razgovoru sa biznismenima u Davosu, kako je kazao, shvatio je da im nijesu toliko bitni porezi, koliko da oni imaju smisla. -Razumijem da direktori nikad neće biti prezadovoljni bilo kakvim nametima, ali je bitno da

razumiju njihovu intenciju. Problem je njihova percepcija da Crna Gora nije predvidiva za ulaganje, oni gledaju koji je povrat novca za rizik koji preuzimaju. Mi kao država moramo da smanjimo tu percepciju rizika, a članstvo u NATO i to što koristimo euro je jedan od načina – kazao je Spajić. Upitan da prokomentariše pad neto priliva stranih investicija prošle godine za 45 odsto, Spajić je kazao da se prvi put desilo da je prilikom emisije obveznica potražnja bila pet milijardi eura.

Podizanje plata u javnom sektoru pogrešno

Spajić je ocijenio da je podizanje bruto zarada u javnom sektoru pogrešno, jer ima inflatorni karakter i pravi velike probleme privatnom sektoru.

- Oni su bez povećanja produktivnosti prinuđeni da povećaju bruto zarade, što je za njih čist trošak i dovodi do odliva radne snage u neproduktivni dio javnog sektora. Ljudi sa političkim konekcijama su tako otišli da rade u javni sektor, za manje ili iste plate, a ne rade ništa. Pro-

PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) je kontrolišući realizaciju preporuka datih Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) i ambasadama u Turskoj, Rumuniji i Francuskoj u reviziji za 2021. godinu utvrdila da je od 21 preporuke realizovano šest, po četiri su u fazi realizacije, odnosno djelimično realizovane, dvije nijesu uopšte, dok za pet nijesu mogli utvrditi status.

tiv toga ćemo se boriti do kraja – kazao je Spajić. Naveo je da koalicioni sporazum predviđa da direktori i polovina borda državnih preduzeća budu profesionalci.

-Znam da su ljudi možda više očekivali od nas, ali

je to veliki korak za stanje užasne partitokratije koju su prakticirale sve vlade do sada – kazao je Spajić, dodajući da je transformacija državnih preduzeća jedan od velikih koraka ka ozdravljenju ekonomije.

-Taj osjećaj koji ljudi osjete kad se uključe poznati giganti koji kontrolišu trilione dolara, oni menadžuju novac prosječnih Amerikanaca, to je to povjerenje koje Amerika ima u Crnu Goru. To je veliki ponos za mene lično i za Vladu da smo dobili toliko povjerenje tako jakih investitora – kazao je Spajić, dodajući da su američki privredni giganti počeli da se interesuju i da traže sastanke, najavljujući da će se sa njima sresti u Vašingtonu u okviru biznis foruma.

Spajić je najavio da je u pripremi zakon o strateškim investicijama, kojim će biti olakšano ulaganje, dodajući da Crna Gora ima veliki potencijal za izvoz struje, posebno na jug Italije, koja ima najskuplju struju.

Na pitanje Svetlane Vuksanović da li će se mijenjati komplikovane procedure za rad stranaca u Crnoj Gori, Spajić je odgovorio „da imaju sijaset rješenja“, od registra sezonskih radnika do davanja državljanstva po osnovu velikog doprinosa crnogorskoj ekonomiji. Naglasio je da kapitalne investicije ne opterećuju državu, već da se otvaranjem bilo kog puta otvaraju ogromne mogućnosti za razvoj privrede. Naveo je da su među ključnim djelovima fiskalne strategije, koja je u pripremi, smanjenje fiksnih troškova i povećanje fiskalne discipline, ocjenjujući da je sramota što Crna Gora ovu strategiju nije imala tri godine.

-Moraćemo da začepimo rupe kroz koje su se prihodi decenijama odlivali, moramo jako ozbiljno da shvatimo sivu ekonomiju, koja znači ne samo izgubljene prihode za državu, već i za privredu koja plaća poreze, jer je to nelojalna konkurencija. Svi investitori hoće da znaju da je tržište jednako za sve – kazao je Spajić. AmCham će, poručeno je, nastaviti da sa Vladom podiže nivo razumijevanja između privatnog i javnog sektora, da bi se doprinijelo efikasnijem uklanjanju biznis barijera, kvalitetnijim zakonima i njihovoj primjeni. M.LEKOVIĆ

DRI ponovo kontrolisala ambasade u Francuskoj, Rumuniji i Turskoj Slabo pravdaju milion eura troškova

Prošlogodišnjom revizijom poslovanje ovih diplomatskih predstavništava i MVP je ocijenjeno uslovno. MVP je sa zakašnjenjem od pet mjeseci izvijestilo DRI o realizaciji preporuka, pa je kolegijum kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom

Zoranom Jelićem naložio MVP da izvještaj o realizaciji 15 preporuka dostavi do kraja oktobra, a izvještaj je dostavljen skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Ambasador u Ankari je Periša Kastratović, generalni konzul u Istanbulu do polo-

vine 2021. godine bio je Selim Lika, koga je zamijenio Branislav Karadžić, u Rumuniji je tokom 2021. ambasador bio Goran Poleksić, a u Francuskoj i sada aktuelni Ivan Ivanišević.

Četiri diplomatska predstavništva su 2021. godine potrošila više od milion eura, od čega

Rekordan rast prihoda M:tela lani

Profit 28 miliona eura

PODGORICA - Kompanija M:tel ostvarila je prošle godine rekordan rast prihoda i profita. Kompanija je prošle godine prihodovala 111,5 miliona eura, što je povećanje od 36 odsto u odnosu na 2022. godinu, kada su prihodi iznosili 81,62 miliona eura, prenosi portal Bankar.me.

Prihodi od prodaje M:tela, koji ostvarenim rezultatima ostaje neprikosnoveni lider na tržištu telekomunikacija, iznose 79,1 miliona eura. Kompanija je 2023. ostvarila 28,47 miliona eura čiste dobiti, što je rast od skoro šest puta u odnosu na 2022. godinu, kada je profit iznosio 5,75 miliona. Rashodi kompanije za prošlu godinu bilježe rast od deset odsto i iznose 80,2 miliona, dok su tokom 2022. iznosili 72,8 miliona eura. EBITDA za prošlu godinu iznosi 61,18 miliona eura. Ukupna aktiva M:tela iznosi 397,32 miliona, a kapital 182 miliona eura.

Kompanija je 2023. godine imala 487 zaposlenih, što je rast od tri odsto u odnosu na 2022, kada su u njoj bila zaposlena 472 radnika. R.E.

USD 1.08160

JPY 163.52000

GBP 0.85768

CHF 0.98110

AUD 1.66000

TRY 34.90050

NOK 11.68250

MXN 17.93670

BRL 5.39690

najviše ambasada u Francuskoj. Oni su potrošili 467.000 eura, od čega 375.200 u Francuskoj. Zakup prostora i stanova koštao je 178.000, dok su ukupni troškovi zarada i ugovora o djelu premašili 217.000. Ambasada u Rumuniji potrošila je 169.900 eura, od čega 137.300 u toj zemlji, a ostalo u

Crnoj Gori. Na plate je potrošeno 70.300, na ugovore o djelu još 20.000, dok je zakup koštao 61.700 eura. Ambasada u Turskoj potrošila je 213.700, od čega na zarade 114.400, dok je zakup koštao 56.300 eura. Na ugovore o djelu potrošeno je 34.700. Generalni konzulat u Istanbulu je potrošio 204.000, od čega se 156.300 u Turskoj. Zarade su koštale 66.000, a zakup prostora i stanova 84.400 eura. M.Lk.

SA SASTANKA U ORGANIZACIJI AMCHAMA: Ambasadorka Rajzing Rajnke, premijer Milojko Spajić i predsjednica UO Svetlana Vuksanović

M. BABOVIĆ

Učesnici Foruma Udruženja pravnika Crne Gore govorili o posljedicama krize sekularizma u društvu zbog dominacije jedne religije

Simbioza države i crkve vodi ka truljenju građanske vlasti

PODGORICA - Cilj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori nije da od Crnogoraca stvori hrišćane već da od njih napravi Srbe. Ona to radi preko uvlačenja stanovništva u svoj sistem ponašanja koristeći obredne elemente, čime jača moć nad opredjeljenjem ljudi, i to je njen cilj – ocijenio je prof. dr Dragan Veselinov sinoć u okviru 28. sesije Foruma Udruženja pravnika Crne Gore na temu „Država, pravo, religija – kriza sekularizma“, održanom u KIC-u „Budo Tomović u Podgorici. Veselinov je pojasnio da je ostvarivanje toga cilja moguće u uslovima atrofije tradicije jugoslovenskog sekularizmakoju Crna Gora formalno bašitni - neprekidnim prodiranjem i dominacijom uticaja SPC na ovom području.

-Država labavi u svom čvrstom odnosu prema crkvi: transportuje vladike, osigurava ih, obezbjeđuje njihovu dominaciju. U tom smislu umjesto koegzistencije dva različita sistema, odvojenosti crkve i države, pojavljuje se simbioza države i crkve koja dovodi do postepenog truljenja civilne vlasti u Crnoj Gori u korist svešteničke nadmoći. To je opasno po pravni sistem, podjelu vlasti i sigurnost ljudi. Na koji način će se sa time izaći na kraj, to je politčko pitanje – kazao je Veselinov.

Prema njegovim riječima, sekularizam ne znači automatski ateizam. U tom smislu, kako kaže, i sama crkva i država pozdravljaju sekularizam.

Ističe da je crkva svjesna da ne može da vodi državu, jer društvo nijesu u stanju da vode religijske organizacije, čak ni jedna partija pojedinačno, a da to ne odvede zemlju u neku vrstu totalitarizma.

-Crkva se umjesto toga baca na efemerna pitanja, poput abortusa, gej brakova, džender pitanja...Crkva se ne upušta u plan razvoja ili carinske stope, ali upada u ove oblasti služeći se

VESELINOV: Neprekidno prodiranje i dominacija uticaja

SPC slabi tradiciju sekularizma koju, makar formalno, baštini Crna Gora

VUKANOVIĆ: Ponavlja se matrica devedesetih - vjera se koristi kao alat za održavanje sistema vlasti koji nije progresivan i demokratski

crkvenom etikom koja nikada nije postojala – rekao je Veselinov.

ISTA MATRICA

Istoričar mr Miloš Vukanović ukazuje na to da slabljenje sekularizma i jačanje klerikalnih tendencija u društvu potvrđuju da se vjera, zapravo, doživljava kao alat za održavanje sistema vlasti koji nije progresivan i demokratski, već je autokratski, parazitski i poguban. Ne smatra da je 21. vijeku moguća opcija potpune asimilacije, pa ni uz pomoć crkve. -Uloga i cilj je prije svega da se

kroz proces desekularizacije oslabi država i da se u kontinuitetu podržava i konzervira nacionalni vrijednosni blok vezan za Beograd i time ospore one težnje koje imamo u Crnoj Gori – kazao je Vukanović. Na vlasti je, prema njegovim riječima, ista ideološka matrica kao prije 30 godina.

-To je isti politički, identitetski blok čiji je cilj bio onda da dođe na vlast i da najznačajnije bogatstvo, imovina SFRJ, pređe u privatne ruke. Taj proces tranzicije nastavljen je danas. Nova klasa imala je cilj da ono što je SFRJ izgradila pređe u njiho-

Zabrinjavajuće nazadovanje

Dok smo 2004. godine po indeksu sekularnosti bili u društvu Slovenije, Litvanije, Finske i Holandije, 2017. godine smo se našli u rangu Italije, Belgije i Novog Zelanda. Pet godina kasnije, Crna Gora je dospjela u društvo zemalja kao što su Tunis, Liban, Maroko, Azerbejdžan, Alžir...

Rezulate istraživanja je ukratko predstavio psiholog Radoje Cerović. Pojasnio je korelaciju između ovog odnosa u siromašnim društvima u kojima je prostor dobijao religijski, gotovo ekstremni uticaj, dovodeći do takvog stanja da vladavina prava nema šansu da zaživi. Države sa izraženim seku-

vo vlasništvo. U tom procesu kritička svijest i obrazovanje su najveći neprijatelji – naveo je Vukanović.

Protiv neprijatelja koristi se, kaže on, kulturološko zatupljivanje, nacionalizam, uticaj crkve i medijska propaganda. -Desekularizacija je uništavanje integriteta protivnika. Zato sada imamo opet pojavu iste vrste kulture, muzike i rijalitija pa se postavlja pitanje zašto se u sve uklapa crkva. Nije direktno involvirana nego posredno, ali se ne bori protiv negativnih pojava. Kako drugačije objasniti porast vjernika, ali i sujevjer-

ja. U društvu koje je izrazito religiozno to je nespojivo – kazao je Vukanović. Smatra da je u takvom ambijentu bio moguć i bizaran događaj iz 1998. godine, koji može da zvuči trivijalan, ali je iz kulturološke perspektive fenomen. Tada se dogodilo pomračenje Sunca. Svijet je od toga pravio spektakl, a nama su rekli da ostanemo kući i cijelo društvo je poslušalo. Dok je razvijeni svijet uživao, nas su isprepadali i naš racio bio je poražen a naše racionalno radovanje zaustavljeno.

KAĐENJE USTANOVA

Prema ocjeni Veselinova, onog trenutka kada sveštenici uđu u državne ustanove, da kade škole, vrtiće, ili državne trajekte onda je došlo do destrukcije sekularizma.

Tradicija komunizma i nasljeđe Crne Gore

Praveći uporedne paralele sa različitim konceptima umanjenja uticaja religije i crkve na društvo, Veselinov je naveo da je jugoslovenski sekularizam nakon Drugog svjetskog rata unikatan primjer svjetovnosti koji je i za mnoge istočne i zapadne zemlje bio začuđujući.

-Jugoslovenski komunisti stvorili su jedan od najmekših oblika sekularizma uopšte. Slijedili su francuski laicitet iz 1905. godine. Taj koncept je značio prihvatanje svih religija kao jednakih, a država je odustala i od uticaja na izbor patrijarha, što je bio diskontinuitet i u odnosu na zakon iz 1929. godine kojim je u zamršenoj proceduri, uz učešće javnih ličnosti, naučnika i univerzitetskih profesora kralj Aleksandar Karađorđević zapravo uticao na izbor poglavara... Istoričar mr Miloš Vukanović ukazao je na to da je Crna Gora imala viševjekovnu tradiciju specifičnog nasljeđa sekularizma i balansa koji se očitovao i kroz koncept izbora crkvenih poglavara. O njihovom imenovanju odlučivao je knjaz i kralj, po Ustavu, ranije se pitao Senat, a mnogo prije Senata svjetovni –Opštenarodni zbor glavara.

larizmom su zemlje Skandinavije, koje slove za društva socijalnog blagostanja, dok je, prema riječima Cerovića, van konkurencije na vrhu ljestvice Japan. Indeks sekularizma je rezultat Ingelhart Velcer istraživanja koje se sprovodi više od pola vijeka u više od 150 kulturnih sistema.

-Niko ne može imati ništa protiv da sveštenicu uđe u privatnu kuću po pozivu, ali je važno da država ne dozvoli da postane žrtva uticaja klera. U Srbiji sada imate svece zaštitnike policajaca, vatrogasaca i pride kult Svetog Save koji se u Srbiji proglašava za utemeljitelja školstva, književnosti, čak i medicine. Kada se neistine unesu u glave djece državnom propagandnom, naravno da slabi i moć države, jer SPC dobija neuobičajen prostor za svoju ekspanziju – kazao je on. Veselinov smatra da odgovor na pitanje kako se izboriti, Crna Gora ne može dobiti sa stra-

ne, posebno ne ako bude čekala da se Beograd promijeni. -Ako sama Crna Gora ne izgradi ustanove i svijest o potrebi izlaska iz nacionalne hermenautike Beograda, nema ko to umjesto nje da uradi. Samo vi, ni Brisel ni Vašington. Nadam se da ćete, makar, da umanjite štetu – zaključio je on. Moderator foruma bio je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović, a tokom diskusije učestvovali su i posjetioci čime su doprinijeli da se otvore i pitanja imovine, prepisa prava vlasništva SPC nad grobljima. Ukazano je i na izazove u modernom odnosu crkve i države, kao i na imperativ da se traga za rješenjem koje je upravo na tragu ideje sekularizma – nemiješanja državnih i duhovnih poslova.

Igor PERIĆ

DRŽAVA, PRAVO, RELIGIJA – KRIZA SEKULARIZMA: Govornici i posjetioci 28. sesije Foruma Udruženja pravnika Crne Gore

tat Ingelhart Velcer istražikulturnih sistema.

Radoje Cerović

D. MALIDŽAN

U Matici crnogorskoj predstavljena knjiga profesora Radovana Radonjića „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“

Crna Gora je svakome dala šansu da, ako hoće, postane čovjek

PODGORICA – Crna Gora je jedinstvena zemlja na planeti u jednom smislu, u smislu što je svakome ko je u njoj bio i živio dala šansu da, ako hoće, postane čovjek. Neko je to iskoristio, neko nije. To se odražava i na ono što živimo danas –poručio je profesor i politikolog Radovan Radonjić na promociji svoje knjige „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“, koju je nedavno objavila Matica crnogorska.

-Crnogorci su umorni od krivog tumačenja istorije. Od onih stranputica kojima su nas nekad, zbog nečega neki, vodili i vode i danas. Ostajanje na jednom dobijenim rješenjima i uglavnom pogrešno razmišljanje o njima utemeljeno na dezinformacijama i prevarama, čini naše duhovno stanje takvim kakvo jeste – kazao je Radonjić.

Prema njegovim riječima, Crnu Goru je vrlo teško voljeti jer nije, kako kaže, obična zemlja. -Nije obično počela, nije se obično razvijala, a evo neće obično ni završiti. Ima li nas?

Ima vatre i ima dima, ali se bojim da ima više pepela, pljeve i svega onoga drugoga što ne valja u Crnoj Gori, jer da nas ima, ne bi podnosili ovo što podnosimo – poručio je Raodnjić na promociji knjige u utorak u Matici crnogorskoj.

Tekstovi autora Radonjića objavljeni u knjizi pisani su u razdoblju prelaska iz 20. u 21. vijek, tokom godina koje su bile kritične za Crnu Goru. Suština crnogorskog pitanja u tim godinama odražavala se u činjenici da je kolektivna zbunjenost Crnogoraca u odnosu na velika zbivana u zemlji, sa jedne, te neshvaćenim i pogrešno usmjerenim prelaskom, sa druge strane, rezultirala opštom bespomoćnošću i obeshrabrenošću u vezi sa mogućnostima bilo kakvog izlaska iz krize.

Kako piše u sažetku Radonjićeve knjige, dodatne poteškoće koje su rezultirale velikom frustracijom kod crnogorskih građana bile su uzrokovane učestalim prisjećanjima na

Generalni direktor RTCG članovima Savjeta kazao da je uvidio da mu je plata

Raonić grubo vrijeđao

Camović-Veličković, zbog toga prekinuo sjednicu

vrijeme kada se o njihovoj zemlji govorilo kao o uglednom i slavnom društvu, u kojem su neki od najpoželjnijih elemenata i primjera ljudske inteligencije dosegli svoj vrhunac. Cjelokupnu situaciju, posebno je pogoršala pozicija i uloga tadašnje crnogorske inteligencije koja se, osim nekoliko časnih izuzetaka, kolektivno pretvorila u grupu nijemih posmatrača svih društvenih dešavanja, uvijek koalirajući sa bilo kim ko je plaćao više, bez obzira da li je bila riječ o uskrslim sljedbenicima kvisnliških formacija iz Drugog svjetskog rata, ili novonastajućim apostolskim profilima Srpske pravoslavne crkve, navodi se u rezimeu knjige. - Pisanje u takvom okruženju, sa željom za pokretanjem dijaloga o dužnostima prema sebi i drugima, u cilju zajedničkog traženja puta izlaska iz krize, nije bilo ni lako ni udobno. Pogotovo kada unaprijed znate da ćete se, umjesto reakcije koja može biti korisna čak i ako je u formi najžešćeg kticizma, suočiti sa ravnodušnošću i tišinom – navodi autor u sažetku. Kako kaže, takva reakcija je tim prije bolnija zbog toga što je dolazila iz nedodirljivih, lukrativnih tvrđava države koja je postala jedno od najneprijatnijih iznenađenja u Evropi 21. vijeka. -Danas, kada je Crna Gora trebala biti na najvišoj tački istorijskog razvoja, objektivno i subjektvno oslobođenja bilo kakvih briga oko opstanka i daljeg uspješnog razvoja, našli smo se na ivici ponora u koji možemo u svakom trenutku upasti – navodi Radonjić. Njegova 23 teksta, objavljivana u periodu od 21 godine u više crnogorskih časopisa i novina, sakupljena u knjizi „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“, podijeljena su četiri cjeline. O knjizi su, pored autora, na promociji u utorak govorili i građanski aktivista Rade Bojović, profesor Fakulteta političkih nauka Zlatko Vujović i publicista Milorad Pustahija D.MIHAILOVIĆ

Raonić je, kazala je Pobjedi potpredsjednica Savjeta, insistirao da nastavi, nakon što je kazao da se „obraća ovoj spodobi“ misleći na nju, uz obrazloženje „ovo nije zvanična sjednica Savjeta, mogu da joj kažem što mislim“. Istakla je da je član Savjeta Predrag Marsenić bio dosljedan u tome da se ne može tako razgovarati, te da je sjednica završena

PODGORICA – Generalni direktor RTCG Boris Raonić juče je na konsultativnom sastanku Savjeta te kuće, grubo uvrijedio zamjenicu predsjednika Marijanu Camović- Veličković, nazvavši je „spodobom“.

Pored tog skandaloznog obraćanja članici Savjeta, na elektronskoj sjednici koja je odražana malo kasnije, raspravljano je i o prijedlogu samog Raonića, koji je dostavio Savjetu, da ubuduće ne prima tri prosječne neto plate u RTCG kao varijabilni dodatak na zaradu, već samo dvije. Ovaj prijedlog je uslijedio nakon što je Ministrstvo finansija objavilo spisak najvećih zarada u državi, prema kome Raonić zauzima prvo mjesto sa 4.000 eura mjesečno, što je izazvalo burne reakcije javnosti. Camović-Veličković je Pobjedi potvrdila tu informaciju. Ona je pojasnila da su sastanku prisustvovali svi članovi Savjeta kao i Raonić, koji se, kako je kazala nije uključivao u raspravu.

- Osim na kraju kada je rekao da želi „samo da kaže ovoj spodobi“, misleći na mene, nakon čega mu Predrag Marsenić nije dozvolio da nastavi, uz obrazloženje da ne može tako da se obraća članici Savjeta,

na čemu mu se zahvaljujem –kazala je Camović-Veličković. Raonić je, ispričala je ona, insistirao da nastavi uz obrazloženje „ovo nije zvanična sjednica Savjeta, mogu da joj kažem što mislim“. Istakla je da je član Savjeta Marsenić bio dosljedan u tome da se ne može tako razgovarati, te da je sjednica završena. Pobjeda je juče pitala generalnog direktora RTCG Borisa Raonića - Da li je nazvao Camović Veličković spodobom i drugo, da li će nastaviti sa dosadašnjom praksom da svakog mjeseca prima varijabilni dodatak na osnovnu zaradu, ili će ubuduće to biti prema učinku odnosno na osnovu ostvarenih rezultata u radu, te ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, odnosno da li su preporuke DRI uvažene.

Raonić nije odgovorio na pitanja Pobjede već je uputio zajednički odgovor novinarkama Pobjede i Vijesti, kao i Marijani Camović-Veličković. U mejlu, Raonić predlaže novinarkama da dođu sjutra u isto vrijeme, kako bi dao o dgovore u „neposrednom razgovoru na ova i sva ostala pitanja“.

- Ukoliko želite možete na raz-

govor pozvati i gospođu Camović Veličkovic – napisao je Raonić u mejlu. Redakcija Pobjede je uputila dva jednostavna pitanja, na koja očekuje odgovore, te nema namjeru da posreduje u komunikaciji između direktora Raonića i potrpedsjednice Savjeta Camović-Veličković kojoj se na sjednici obraćao uvredljivim rječnikom nedostojnim funkcije i mjesta događaja.

SAVJET PROTIV ASK-A

Na konsultativnom sastanku Savjeta RTCG je juče rečeno da neće postupati u skladu sa preporukama koje je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala Savjetu. ASK je objavla mišljenje da je u postupku imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora 17. juna 2021. godine, ali i prilikom njegovog reizbora 1. juna 2023. Savjet RTCG ugro-

zio javni interes koji upućuje na postojanje korupcije i može uticati na narušavanje integriteta RTCG. Agencija je zbog toga izdala preporuku Savjetu RTCG da poštuje uslove propisane članom 50 Zakona o nacionalnom javnom emiteru i razmotri odluku o imenovanju generalnog direktora, te da buduće odluke o imenovanju za tu funkciju donosi na način koji ne izaziva sumnju u postojanje korupcijskih rizika i ne dovodi u pitanje integritet institucije. ASK je takođe obavezala Savjet RTCG da u roku od 30 dana dostavi izvještaj o preduzetim radnjama, prema ovoj preporuci. Ipak, na juče održanom sastanku Savjeta RTCG rečeno je da ni na koji način neće uskladiti djelovanje sa onim što je ASK obavezala Savjet. Camović-Veličković je Pobje-

Sindikat prosvjete još ne donosi odluku na koji način će da odgovori Ministarstvu Kontratužba na čekanju,

PODGORICA – Sindikat prosvjete na sjednici Glavnog odbora nije odlučio kako će da reaguje nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija protiv ove radničke organizacije pokrenulo tužbu, jer čekaju razrješenje suđenja po toj tužbi. Iz Sindikata su kazali Pobjedi da se po tužbi Ministarstva danas u Osnovnom sudu u Podgorici održava ročište.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija tužilo je Sindikat prosvjete uz obrazloženje da su mimo propisa ogranizovali trodnevni štrajk 19. februara. Sindikalci su u više navrata saopštavali da im je ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, tokom pregovora o uvećanju zarada, saopštavala da neće biti sankcionisanih i da će povući tužbu koju su rani-

je pokrenuli, ali se to nije dogodilo. Ministarstvo se još zvanično ne oglašava o ovoj temi, a iz Sindikata kažu da ni oni nijesu dobili odgovor hoće li povući tužbu, ali da razgovaraju o nekim drugim temama. Iz suda su kazali Pobjedi da će u skladu sa zakonom donijeti odluku u ovom predmetu. Postupajuća sutkinja je Milica Radović.

Zaštitnica imovinsko pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović rekla je nedavno da se članu Štrajkačkog odbora Sindikata prosvjete, koji je organizovao štrajk u školama i vrtićima suprotno zakonu, može otkazati ugovor o radu, a nakon što bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit. Ćirović je istakla da zakon predviđa mogućnost, ne i

Sa decembarske sjednice Savjeta RTCG

Radovan Radonjić d. malidžan

plata previsoka i tražio smanjenje varijabilnog dijela zarade

vrijeđao

Marsenić sjednicu

di ispričala da će Savjet ući u raspravu sa ASK-om.

- Ja sam ponovila zahtjev da se odluka o imenovanju Raonića stavi van snage i da se izabere vršilac dužnosti generalnog direktora kako bi se funkcionisanje Javnog servisa konačno počelo uvoditi u zakonite tokove. Nijesam dobila podršku ni jednog člana Savjeta – kazala je ona.

Potpredsjednica Savjeta, koja je jedinstven glas na sjednicama, i koja je uz Milicu Špajak jedina bila protiv reizbora Raonića za generalnog direktora je kazala da joj je na sjednici rečeno da Savjet, takođe, neće raspravljati ni o presudi Vrhovnog suda u kojoj je ponovljeno da je Raonić nezakonito izabran 2021. godine - jer su upoznati sa njom i nemaju što da dodaju.

- Ostalo je da se prođe kroz još jedan krug konsultacija kra-

jem sedmice i da se naredne sedmice finalizuje taj dopis koji će ići prema ASK – kazala je Camović- Veličković.

RAONIĆ UVIDIO DA MU

JE PLATA PREVISOKA

Na sjednici Savjeta juče je raspravljano i o prijedlogu za izmjenu aneksa ugovora Borisa Raonića, kojom je sada predviđeno da umjesto do tri, prima do dvije neto prosječne plate u RTCG. Prosjčna neto plata u RTCG trenutno iznosi 800 eura, pa će generalni direktor sada primati 1.600 eura varijabilnog dodatka umjesto dosadašnjih 2.400, koje je primao svakog mjeseca. Za Raonićev predlog je, prema saznanju Pobjede, glasala većina članova Savjeta RTCG. Državna revizorska institucija (DRI) je u nekoliko navrata upozoravala da se isplaćivanje varijabilnog dijela zarade direktoru RTCG mora uskladiti sa propisima. DRI je 13. marta u Izvještaju o realizaciji preporuka istakao da Pravilnikom o dijelu zarade nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora Radija Crne Gore i direktora Televizije Crne Gore. Članom 7 Pravilnika propisano da generalnom direktoru RTCG može pripasti i uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu, najviše do iznosa tri prosječne neto zarade u RTCG. - Navedeni dodatak se isplaćuje svakog mjeseca u maksimalnom iznosu, bez ocjene učinka odnosno ostvarenih rezultata u radu – navodi se u izvještaju DRI.

To upozorenje i preporuku Savjet RTCG nije usvojio. Povodom izmjene aneksa ugovora, kojim bi, umjesto do tri, Raonić primao do dvije ne-

to prosječne plate, Marijana Camović-Veličković se obratila Savjetu, smatrajući da je prijedlog da se na ovaj način izmijeni nezakoniti ugovor o radu koji je proistekao iz nezakonitog izbora Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora, takođe, nezakonit.

- A sve i da pođemo od toga da je zakonit, nepotreban je. Ovdje nije prijedlog da se mijenja osnovna zarada, koja je određena koeficijenitom složenosti poslova, već dodatak na zaradu – kazala je ona u obraćanju Savjetu. Potpredsjednica Savjeta tvrdi da mjesečno uvećanje može da bude jedan cent, može da bude 2.400 eura, te da može da bude i bez dodataka na zaradu. - Druga je stvar što Raonić od dana imenovanja 2021. godine sebi isplaćuje maksimalan iznos (zarada plus tri prosječne, kao varijabilni dio) bez ijedne odluke Savjeta, a te odluke bi Savjet morao da donosi iz mjeseca u mjesec i to nakon evaluacije njegovog mjesečnog radnog učinka – upozorila je Camović-Veličković Savjet. Zbog toga se, kroz ove izmjene, kazala je ona, radi uzaludan posao.

- Za članove i članice Savjeta koji se informišu samo preko RTCG medija moram reći da su svi ostali mediji u Crnoj Gori prije nekoliko dana objavili da Boris Raonić prima 4.042 eura mjesečno i da je to najveća zarada u državi u javnom sektoru. Nakon toga, a što su svi građani i građanke Crne Gore, čije interese vi zastupate u Savjetu, jednoglasno osudili, nama je stigao prijedlog od samog Raonića da mu se umanji primanje. Valjda je svima jasno da je to nečiji drugo nalog da se ta zarada upristoji jer baš jako bode oči i bola bi i u normalnim uslovima, a ne sada kada RTCG dnevno dobija makar po jedan javni šamar zbog načina na koji Raonić njime nezakonito upravlja – kazala je Camović-Veličković.

Ona je napomenula i da je Raonićevo objašnjenje da je „nakon povećanja zarada u Javnom servisu, moja postala previsoka“ smiješno, jer, kako je kazala, do povećanja zarada u RTCG je došlo prije više od šest mjeseci, a ispada da je on to shvatio i postidio se tek kad je pročitao na portalima ostalih medija.

J.MARTINOVIĆ

Predstavnica delegacije EU u Crnoj Gori kritikovala sudove koji u presudama ne prate istrage tužilaštva, istakla da zakon o antikorupciji treba unaprijediti

Zakon mora da bude jasan da se niko ne bi mogao kriti iza njega

PODGORICA – Laura Zampeti, predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, juče je, odgovarajući na pitanja poslanika, na sjednici Odbora za antikorupciju, kazala da Zakon o sprečavanju korupcije mora biti unaprijeđen, uprkos stavovima nekih eksperata koji tvrde da je odličan.

Ona je istakla i da rad sudova ne prati rad i istragu tužilaštava kada je riječ o borbi protiv korupcije. Potpredsjednik Odbora za antikorupciju Momčilo Leković je kazao da je javnost uznemirena mišljenjem koje je slovenački ekspert Drago Kos saopštio Vijestima. Kos je kazao da bi rukovodstvo ASK moralo što prije da podnese ostavke, kao i da je zakon Zakon o sprečavanju korupcije dobar, ali da se nije primjenjivao u praksi, zbog čega se moralo mijenjati rukovodstvo, a ne propisi.

bEz fORMALIzMA Zampeti je juče prokomentarisala da se njeno lično mišljenje razlikuje od onog koje imaju pojedini eksperti da je zakon o antikorupciji dobar.

- Mislim da može da se poboljša kao i mnogi drugi zakoni i da se ne primjenjuje formalistički pristup. Treba da se dođe do kvalitetnog teksta zakona, jer kad imate veoma jasan tekst zakona, iza njega niko ne može da se krije. Ako je tekst nejasan, on onda ostavlja prostor za različita tumačenja –kazala je Zampeti

Ona je juče istakla da Crna Gora nema mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije, te da su limitirani, što i piše u izvještaju Evropske komisije.

-A još su limitiraniji ti rezultati u pravosuđu. S jedne strane imamo tužilaštvo koje i pored limitirajućih faktora ide naprijed i ima odgovore u borbi protiv korupcije, a s druge strane

odgovor sudova nije jednako dobar – istakla je Zampeti. Kazala je da se svi sektori moraju razvijati u istom nivou, te da je potrebno vrijeme da bi se sistem u kome su različiti ljudi i isntitucije ujednačio u rastu. - To nikako ne znači da se ne treba pozabaviti problemima, a činjenica da oni postoje ne znači da ne treba ništa raditi. Ne želim nikoga da opravdam niti da u ikoga uperim prst –kazala je ona. Istakla je da Skupština i političke partije moraju da razgovaraju o izazovima i mogućnostima kako da na njih odgovore.

Zampeti je govorila i o IBAR-u, naglašavajući da se zemlja razvija, možda ne brzo kao što se želi, ali da je primijetan napredak posljednih godina, te da je to prirodni proces nakon smjene režima.

POTREbAN

KONSENzUS

Istakla je da se EU nada da će se u državi postići konsenzus, te da kada je riječ o političkoj nestabilnosti, ne može da kaže da li je EU zabrinuta ili nije, jer se neke stvari ne mogu predvidjeti.

Pred Crnom Gorom je još mnogo faktora iz IBAR-a koje nije ispunila, a pomenula je Nacionalnu strategiju o borbi protiv korupcije, Izmjene i dopune zakona o antikorupciji, Zakon o SDT-u, Krivični

zakonik, Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, Zakon o krivičnom postupku, i naglasila da su potrebne jače sankcije, a da SDT treba rasteretiti.

- To je lista zakona i mi tražimo od vlasti rezultate za posljednih deset godina. IBAR nije trenutna slika zemlje. IBAR nadgleda razvoj posljednjih deset godina, od samog otvaranja pregovora do danas, i taj cijeli period treba da se pokrije. A to je veoma teško, jer se zakoni mijenjaju, neke institucije prestaju da postoje, pojavljuju se nove – kazala je Zampeti. Istakla je da je uloga parlamenta veoma važna i da je neophodna saradnja sa Vladom, od koje će poslanici dobiti draft, koji Skupština treba da usvoji, ili ne.

- Nadamo se da će biti dobar timski rad da se postigne konseznus, a ne da se prave opstrukcije. Ovo jeste slobodna zemlja i parlament je suveren i može da odluči i na drugi način, ali tu se onda postavlja i pitaje političke odgovornosti –kazala je Zampeti.

Dodala je da korupciji nije kraj ni kada IBAR bude odobren, čak ni kada zemlja uđe u EU. - To je virus koji opstaje i zbog toga je uloga parlamenta važna jer ima ulogu koju treba da održi u kontinuitetu – poručila je Zampeti članovima Odbora za antikorupciju.

J.MARTINOVIĆ

Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija koje je nakon organizovanog štrajka u školama i vrtićima pokrenulo tužbu protiv njih danas

zajedno u sudnici

obavezno otkazivanje ugovora o radu.

Članovi Štrajkačkog odbora kojim je predsjedavao predsjednik Sindikata mr Radomir Božović čine profesori, odnosno većina članova Glavnog odbora Sindikata prosvjete. Glavni odbor broji 47 članova.

Sindikat prosvjete pokušao je kroz Sporazum o uvećanju za-

rada za 17 odsto, koji su nedavno potpisali sa Ministarstvom, da uključi članove kojima bi se obavezali da taj resor odustane od tužbe koju su pokrenuli zbog organizovanog štrajka, ali to nije prihvaćeno. Predložili su bili da se kroz sporazum obostrano obavežu da odustanu od međusobnih tužbi, jer je i Sindikat pokrenuo prijave pred Agencijom za mir-

no rješavanje radnih sporova zbog toga što im se po Granskom kolektivnom ugovoru nijesu uvećale zarade za deset odsto od januara. Sindikalci, s druge strane, još čekaju da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dobije stav od Ministarstva finansija i da im pošalju konkretan prijedlog o uvećanim zaradama, kako bi se o tome izjasnio GO, te potpisao izmijenjeni Granski kolektivni ugovor.

-Pitamo se da li je nekome želja da disciplinuje Sindikat prosvjete i prosvjetne radnike Crne Gore, zato što smo se usudili da na legitiman način branimo svoja prava? Tužbom Ministarstva i pozivanjem u njoj na nakaradnu Uredbu iz 2006. godine htjelo nam se oduzeti ustavno pravo na štrajk. Važno je istaći da je Zakonom o štrajku mogućnost pokretanja navedene tužbe

data poslodavcu, a ne državnom organu – saopštavali su iz Sindikata. Sindikat je istakao da je Ministarstvo bilo u obavezi da donese novi akt o minimumu procesa rada kada je donešen novi Zakon o štrajku 2015. godine, ali da taj resor to nije učinio. Prilikom organizovanja štrajka Sindikat je samoinicijativno donio akt i odlučio da nastavnici ne drže nastavu, već četiri sata da dolaze u školu i da završavaju administrativne poslove. Prosvjetari su 19. februara štrajkovali tri dana, tražeći da se ispoštuje Granski kolektivni ugovor po kom je trebalo dase zarade prosvjetarima uvećaju za deset odsto od januara ove godine. Prekinuli su štrajk nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je na kraju ponudio sporazum o uvećanju zarada. Plata će da im se uveća za deset odsto od 1. jula, te će dobiti još sedam odsto početkom septembra. N.Đ.

d. mijatović

Zampeti na Odboru za antikorupciju

Visokorangirani član organizovane kriminalne grupe saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu

Igoru Krstoviću određeno zadržavanje, negirao krivicu

PODGORICA – Igoru Krstoviću (38), koji se sumnjiči da je visokorangirani član organizovane kriminalne grupe, određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu –potvrdio je Pobjedi njegov advokat Danilo Mićović. Krstović je, kako nam je rekao Mićović, iznio odbranu i negirao krivicu.

Postupak je tajan.

Podsjećamo, Krstović je uhapšen juče u Budvi po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, te

više krivičnih djela iz oblasti pranja novca. Takođe, sumnjiči se za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

– Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore – saopšteno je juče iz Uprave policije.

U aktivnosti hapšenja Krstovića učestvovali su službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Specijalnog policijskog odjeljenja i Odjeljenja bezbjednosti Budva.

– Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju intenzivne i odlučne aktivnosti sa primarnim fokusom na

neutralisanje djelovanja organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih lica – naveli su u Upravi policije. Prema policijskim evidencijama, Igor Krstović se povezuje sa kriminalnim škaljarskim klanom. On je krajem januara 2020. godine ranjen u pucnjavi u zetskom selu Balijače. Na njega je tada ispaljeno više od 20 hitaca. Liječen je u Njemačkoj koja mu je, potom, zabranila ulazak zbog sumnje da je umiješan u kriminalne poslove i nije željela da se eventualni ,,rat“ suprotstavljenih klanova preseli među njene granice. Nakon napuštanja Njemačke, Krstović je liječenje nastavio u Turskoj. On je ranije hapšen zbog zelenaštva. Policija je, objavljeno je ranije, prilikom pretresa njegove kuće 2017. godine oduzela oko 180.000 eura, telefone, metalni boks, mačetu, dva noža na preklapanje, biber-sprej, fasciklu sa više kupoprodajnih ugovora čiji su predmet nepokretnosti, kao i dva putnička motorna vozila – „BMW X4“ i „Mini Cooper“. T. K.

Četvrti put odložena kontrola optužnice protiv grupe koja se tereti za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića

PODGORICA – Kontrola optužnice protiv grupe odbjeglog Radoja Zvicera, koja se tereti za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića, juče je u Višem sudu u Podgorici odložena za 17. maj, nakon što su optuženi jednoglasno otkazali punomoćje svojim braniocima.

Negodovanje na odluke suda, optužbe za nezakonito postupanje, ali i optužbe za loše namjere koje su advokati i sud uputili jedni prema drugima okončane su odlukom odbrane optuženih da napuste sudnicu Višeg suda.

Međutim, odlazak advokata nije značio kraj jučerašnjoj buri u velikoj sudnici Višeg suda.

Na odluku advokata da napuste sudnicu reagovao je optuženi Slobodan Kašćelan koji je saopšto sudu da njemu branilac i ne treba te da će se braniti sam, a sa njim su se saglasili i ostali optuženi koji su jednoglasno otkazali punomoćje advokatima.

Na početku jučerašnjeg ročišta sudija Boris Savić saopštio je da je sud donio odluku da se postupak razdvoji u odnosu na Milana Vujotića, Radoja Živkovića i Dragana Kneževića koji se nalaze pritvoreni u inostranstvu.

Na ovu odluku reagovao je advokat Miloš Vuksanović, navodeći da nema mjesta za takvu odluku i da kroz ovaj postupak suda prepoznaje namjeru krivičnog vijeća da potvrdi optužnicu u ovom predmetu. On je zatražio izuzeće sudije Savića koji predsjedava krivičnim vijećem, ali njegovom zahtjevu nije udovoljeno.

Savić je bez prekida ročišta odbio prijedlog advokata, cijeneći da njihov zahtjev vodi ka odugovlačenju postupka. Negodujući zbog nepoštova-

Kašćelan i ostali otkazali punomoćje advokatima

Na odluku advokata da napuste sudnicu reagovao je optuženi Slobodan Kašćelan, koji je saopšto sudu da njemu branilac i ne treba te da će se braniti sam, a sa njim su se saglasili i ostali optuženi, koji su jednoglasno otkazali punomoćje advokatima

nja procedura koje se sprovode nakon zahtjeva za izuzeće, advokati su napustili sudnicu Višeg suda na što su okrivljeni saopštili da im otkazuju punomoćje.

Sa crnogorskim advokatima solidarisao se i branilac optuženih Veljka Belivuka, Marka Miljkovića i Nebojše Jankovića, advokat Dejan Lazarević koji je preko video linka iz sudnice Specijalnog suda u Beogradu učestvovao u postupku u sudnici Višeg suda u Podgorici.

On je postpanje sudije Savića prokomentarisao riječima:,, Ovo što vi radite, ne liči na pravo, nego na silu“.

Kako u fazi kontrole optužnice Zakon o krivičnom postup-

ku ne propisuje da je odbrana obavezna, sud je nastavio održavanje ročišta.

Međutim, to nije dugo potrajalo jer je optuženi Slobodan Kašćelan, nakon konstatacije da se pola godine nevin nalazi u pritvoru, potvrdio da mu advokati nijesu potrebi i da će se sam braniti. Kada su Kašćelan i ostali optuženi prilikom pojedinačne prozivke potvrdili otkaz punomoćja advokatima, sud je bio prinuđen da

odloži ročište jer je zbog težine krivičnih djela u ovom predmeti neophodno da bude zastupljena odbrana.

Savić je optuženima dao rok do 17. maja da angažuju nove branioce, ili će im sud postaviti branioce po službenoj dužnosti.

U vezi sa dešavanjem na ovom ročištu Viši sud je na svom sajtu objavio saopštenje u kome se pojašnjava da je zahtjev advokata Miloša Vuksanovi-

ća za izuzeće postupajućeg vijeća odbačen ,,jer je sud cijenio da se radilo o očigledno neosnovanom zahtjevu, podnešenom radi sprečavanja i ometanja suda u preduzimanju određenih radnji, odnosno radi odugovlačenja postupka“. Iz Višeg suda su naveli da je Zahtjev za izuzeće već jednom podnijet protiv istog predsjednika vijeća i odbijen od strane Apelacionog suda kao neosnovan.

Prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, Kotoranin Radoje Zvicer krajem jula 2020. godine naredio je otmicu Hodžića i Spahića jer je smatrao da su oni, kao bliski saradnici prethodno ubijenog Alana Kožara, znali gdje je ovaj skrivao novac i drogu

Iz Višeg suda su naveli da su odluku o razdvajanju postupka na optužene koji se nalaze u ekstradicionom pritvoru u Francuskoj i u Turskoj, odnosno kućnom pritvoru, donijeli sa ciljem da bi se prema ostalim okrivljenim, njih 28, mogao nastaviti postupak. Istakli su da se radi o predmetu u kojem je šest okrivljenih u pritvoru, koji nakon podnošenja optužnice već traje šest mjeseci, a koji prema sadašnjim zakonskim rješenjima može trajti najduže tri godine. Pored Zvicera, Kašćelana, Radoja Živkovića, Vujotića, Dragana Kneževića na optužnici su i Marko Miljković, Veljko Belivuk, Ratko Živković, Nebojša Janković, Stevan Kraljević, Nenad Kaluđerović, Darko Prelević, Davor Perović, Blagoje Gašić, Dejan Gašić, Nikša Perović, Miloš Radonjić, Vladimir Vučković, Petar Đurović, Rade Garović, Mersudin Čolaković, Marko Kilibarda, Aleksandar Paunović, Nikola Spasojević, Radovan Mujović, Milan Knežević, Aleksandar Dragićević, Zoran Kažić, Aleksandar Ljumović, Borko i Bojan Bešović Prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, Kotoranin Radoje Zvicer krajem jula 2020. godine naredio je otmicu Hodžića i Spahića jer je smatrao da su oni, kao bliski saradnici prethodno ubijenog Alana Kožara, znali gdje je ovaj skrivao novac i drogu. B.R.

d.mijatović

Slobodan Kašćelan ispred suda

Dvadeset sedmočasovna detaljna potraga u naselju Banjsko Polje kod Bora za nestalom dvogodišnjom djevojčicom okončana bez rezultata

Slijedi istraga u drugom smjeru

BEOGRAD – Nastavak opsežne potrage za dvogodišnjom djevojčicom Dankom Ilić, koja je u utorak nestala iz dvorišta kuće u naselju Banjsko Polje u okolini Bora u Srbiji, ni juče nije dala rezultate.

Tek prohodalo dijete, za kojim su prekjuče popodne tragali srpska policija, vatrogasci, pripadnici Gorske službe spasavanja, psi tragači, helikopteri, dronovi sa termovizijskim kamerama, lovci i brojni građani, do zaključenja ovog izdanja Pobjede nije pronađeno, zbog čega je srpska policija sinoć obustavila dalju potragu Banjskog Polja i okolnih naselja budući da rezultati dosadašnje istrage ukazuju na to da se Danka ne nalazi na tom području.

Nakon 27 sati detaljne, ali bezuspješne pretrage nepristupačnog terena u opsegu od 10 kvadratnih kilometara, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je sinoć da obu-

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je sinoć da obustavlja dalju pretragu Banjskog Polja i okolnih naselja budući da dosadašnja istraga ukazuje na to da se nestala dvogodišnjakinja ne nalazi na tom području

stavlja dalju pretragu tog područja, ali i da se intenzivan operativan rad u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u vezi sa nestankom djeteta nastavlja. – Svi dosadašnji rezultati ukazuju da se djevojčica ne nalazi

na području pretrage – saopštio je MUP Srbije.

Djevojčica smeđe kose, braon očiju i visine od oko 85 centimetara u trenutku nestaka bila je odjevena u maslinastozelenu jaknu, ljubičaste pantalone i cr-

U Srbiji prvi put pokrenut sistem hitnog obavještavanja „Pronađi me“

U Srbiji je u utorak, zbog nestanka dvogodišnje Danke Ilić, prvi put pokrenut sistem „Pronađi me“ namijenjen za hitno obavještavanje javnosti u slučaju nestanka maloljetne osobe. Cilj je da se omogući brza distribuciju informacija

svim građanima preko entiteta nadležnih za informisanje javnosti, kada policija procijeni da bi objavljivanje ove informacije doprinijelo pronalasku djeteta. Hitno obavještavanje podrazumijeva slanje poruke o nestanku maloljetnika

sa svim relevantnim informacijama i to prekidom TV i radio programa, slanjem SMS-a svim građanima preko njihovih mobilnih operatora, prikazima na ekranima na auto-putu, aerodromima, željezničkim i autobuskim stanicama.

ne patike, a naestala je na nepristupačnom terenu, obraslom gustom šumom što je, pored kišnog vremena i guste magle, dodatno otežavalo potragu. Za njom je od utorka popodne tragalo više od dvije hiljade ljudi, među kojima su osim policije, žandarmerije, vatrogasaca, planinara, lovaca i pripadnika raznih dobrovoljnih udruženja, učestvovali i građani Bora sa porodicom i porodičnim prijateljima nestale dvogodišnjakinje. Njima su se juče pridružili pripadnici javnih službi grada Bora, kao i rudari. Potraga, koja je u međuvremenu proširena i na šire područje naselja Banjsko Polje koje su dva dana nadlijetali helikopteri i dronovi sa termovizijskim kamerama, ipak nije dala bilo kakve rezultate. Istražitelji su juče, ne bi li pronašli bilo kakav trag, išli od zgrade do zgrade u naselju, a provjeravani su i napušteni objekti. Policija je, takođe, pozvala i vlasnike vikendica širom Banjskog Polja da otvore svoje objekte kako bi se i u njima izvršila pretraga i time, kako su saopštili, otklonila svaka sumnja. Zbog bojazni da je djevojčica kidnapovana, organizovana je i provjera vozila na više različitih punktova. Policija je juče ispitala i Dan-

Izuzeta crna kutija iz broda koji je udario u most „Frensis Skot Ki“ u prijestonici Merilenda

BALTIMOR – Američki federalni istražitelji izuzeli su juče crnu kutiju iz teretnog broda koji je dan ranije udario u stub mosta „Frensis Skot Ki“ u Baltimoru i obustavili potragu za šest osoba nestalih u toj nesreći, smatrajući da su mrtvi.

Tim istražitelja analizira i ostatke mosta dugog 2,6 kilometara koji predstavlja simbol Baltimora i čija se konstrukcija nakon udara teretnjaka obrušila u rijeku. - Stručnjaci američkog Nacionalnog odbora za bezbjednost saobraćaja pronašli su crnu kutiju nakon što su u utorak

kine roditelje, pri čemu je njen otac Miloš Ilić bio podvrgnut i poligrafskom testiranju. Njena majka Ivana Ilić je u drugom stanju zbog čega je nije bilo moguće poligrafski ispitati, ali je policija zaplijenila njen telefon i poslala ga na vještačenje. Ispitivane su i bezbjednosno interesantne osobe, koje su ranije imale probleme sa zakonom. Porodica iz koje djevočica potiče nije imućna pa su istražitelji za sada isključili mogućnost da je oteta zbog otkupa. Srpski mediji prenose da ipak ostaje nejasno kako se dvogodišnjakinji za svega 15 minuta, koliko je policiji od prijavljenog nestanka trebalo da izađe na teren, izgubio svaki trag. Stručnajci, sa kojima su juče kontaktirali beogradski

Baltimor ostao bez

simbola grada

kasno uveče ušli na brod - rekla je predsjedavajuća odbora Dženifer Homendi, dodajući i da će razgovarati sa posadom broda i drugim preživjelima. Zbog tragedije je na neodređeno vrijeme zatvorena luka u Baltimoru, inače jedna od najprometnijih na istočnoj obali Sjedinjenih Država, a došlo je do velikih problema u saobraćaju u Baltimoru i regionu oko luke.

Spasioci su u utorak izvukli dvojicu građevinskih radnika iz vode žive. Jedan je prebačen u bolnicu. Među šestoro radnika za koje se pretpostav-

lja da nisu preživjeli nesreću su imigranti iz Meksika, Gvatemale i El Salvadora, saopšteno je iz meksičkog konzulata u Vašingtonu.

Guverner Merilenda Ves Mur saopštio je da preliminarna istraga ukazuje na to da je riječ o nesreći, te da nema kredibilnih dokaza da je u pitanju terorizam.

Guverner je proglasio vanredno stanje, a na konferenciji za novinare je rekao da j e teretni brod, prije udara u stub mosta, prijavio da je ostao bez struje.

Poziv u pomoć sa broda omo-

gućio je zvaničnicima da zaustave saobraćaj na mostu prije udara.

Na mostu su se, međutim, u trenutku nesreće nalazili građevinski radnici među kojima su dvojica iz vode izvučena živa, dok se za preostalih šest smatra da nisu preživjeli nesreću.

Na snimku koji je uživo emitovan na Jutjub kanalu vidi se dugački brod koji udara u jedan od stubova mosta, nakon čega ta građevina za svega nekoliko sekundi pada u rijeku Patapsko. Guverner Mur upozorio je da

mediji, objašnjavaju da je teorijski nemoguće da dijete do pete godine života, čak i po ravnom i pristupačnom terenu, samo prepješači više od devet kilometara, što dodatno potkrepljuje sumnje da je Danka, ipak, oteta i kolima odvezena u nepoznatom pravcu.

Na društvenim mrežama juče je objavljen i snimak sa sigurnosne kamere kuće koja se navodno nalazi u blizini mjesta na kome je Danka Ilić nestala. Na snimku se vidi automobil koji velikom brzinom prolazi oko 13:47 sati, što se podudara sa vremenom Dankinog nestanka. Autentičnost tog snimka srpska policija, međutim, do zaključenja ovog izdanja Pobjede nije potvrdila

će rušenje mosta imati ogroman ekonomski uticaj na cijelu zemlju, te da je sada imperativ da baltimorska luka proradi što je prije moguće.

Predsjednik SAD Džo Bajden saopštio je da je lokalnoj administraciji Merilenda prenio da su im svi federalni resursi pomoći na raspolaganju. Govoreći o srušenom mostu, za koji je istakako da je izuzetno važan za saobraćaj jer njime svakog dana prođe oko 30.000 vozila, Bajden je istakako da je njegova namjera da federalna vlada plati punu cijenu reionstrukcije tog mosta i da će tražiti od Kongresa da to odobri.

Most sa četiri trake protezao se preko rijeke Patapsko i služio je kao najudaljeniji prelaz luke u Baltimoru. Povezivao je međudržavni put 695, a otvoren je 1977. godine.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Djevojčica Danka Ilić

Detaljna potraga okončana bez rezultata

Ostaci srušenog mosta

Kolašin: Mještani nekoliko naselja pisali predsjedniku opštine

Put do tunela Klisura učiniti bezbjednim

KOLAŠIN – Mještani

Smajlagića Polja, Biočinovića, Rijeke Mušovića uputili su predsjedniku opštine Petru Bakiću zahtjev da se što prije nađe rješenje kojim će se omogućiti bezbjedan saobraćaj kroz ta naselja.

Kako su objasnili, otvaranjem saobraćaja kroz tunel Klisura, na putu od Berana preko Bjelasice, značajno je povećan broj automobila koji se kreću od grada kroz ta naselja do Jezerina. A ta saobraćajnica koja povezuje Kolašin sa skijalištima u veoma je lošem stanju i bez signalizacije.

SKRETANJE

Mještani traže da se na dijelu puta koji je opštinsko vlasništvo, omogući bezbjedno skretanje ka njihovim kućama i uključivanje u saobraćajnicu bez rizika.

- Zahtijevamo da se što hitnije omogući bezbjedniji prilaz i izlaz sa Bjelasičke ulice prema našim kućama. Taj problem je postojao i ranije, a sada je i te kako intenziviran otvaranjem puta Berane – Kolašin preko Bjelasice. Neodgovorni vozači, neprilagođena brzina, nepropisna i rizična preticanja, a putu je potrebna i odgovarajuća signalizacija. Tražimo prijem, razgovor i što hitnije rješavanje problema - poručili su mještani.

Vjeruju da neće morati da blokiraju put da bi skrenuli pažnju na svoj problem.

Iz kolašinske lokalne uprave su ranije istakli da je neophodno rješavanje imovinskih odnosa jer je put od Biočionivića i restorana „Savardak“ do Jezerina, vlasništvo preduzeća Ski centar Bjelasica u stečaju. Pot-

Nakon otvaranja puta Jezerine – Lubnice povećana je frekvencija saobraćaja kroz Smajlagića Polje, Biočinoviće, Rijeku Mušovića, sve do Jezerina. Nesavjesni vozači ugrožavaju druge vozače i pješake –navode mještani u obraćanju čelniku grada

-

d. drašković

projekta i da se nakon toga raspiše tender za rekonstrukciju ovog putnog pravca - kazao je Ivanović.

Na nedavno odrđanoj sjednici

SO Kolašin koja je bila posvećena projektima vodosnabdijevanja i osnježavanja skijališta na Bjelasici, Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade je kazao da su obezbijeđena sredstva za rekonstrukciju devet kilometara puta od Kolašina do Jezerina. Rekonstrukcija puta podrazumijeva i prilaze turističkim objektima u izgradnji, kao i rješavanje problema otpadnih voda.

PROJEKAT

aGRoBUDŽET VRiJEDan 60.000 EURa: Njeguši

Podrška Prijestonice za 27 gazdinstava

CETINJE – Na Cetinju ima 276 registrovanih gazdinstava, od čega je 270 poljoprivrednih, a šest pravnih lica. Pravo na podsticajne mjere ostvarilo je njih 27 i to najviše iz oblasti pčelarstva – saopštili su Pobjedi iz Prijestonice.

Riječ je o podacima za prošlu godinu.

tnu podršku stočarstvu, pčelarstvu, podršku za preradu mlijeka na poljoprivrednim gazdinstvima i podršku organskim proizvođačima. Pravo na podsticajne mjere mogu ostvariti gazdinstva upisana u registar, kojim rukovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

je pušten u probni rad 18. marta. Saobraćaj će se za putnička vozila odvijati svakim danom od sedam do 18 sati

predsjednik opštine Vasilije Ivanović je najavio da je Opština započela rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Kada se definiše imovina, imamo obećanje od Ministarstva za saobraćaj i Uprave za saobraćaj da počne izrada idejnog

Inspekcija obustavila radove na ponti u Krašićima

TIVAT – Urbanističko-građevinska inspekcija stopirala je radove na ponti u Krašićima. Kako je saopšteno iz lokalne uprave, Sekretarijat za komunalni i inspekcijski nadzor početkom mjeseca je obavio nadzor na osnovu prijave da se izvode građevinski radovi na jednoj od ponti u Krašićima /kat.parc. br.837/1 KO Krašići/.

- Prijava je 14. marta proslijeđena Urbanističko-građevinskoj inspekciji. Ponovnom kontrolom, koja je izvršena 25. marta, evidentirano je da

Put Jezerine – Lubnice (15 kilometara) i tunel Klisura (2,8 kilometara) kroz Bjelasicu juče je pušten u probni rad 18. marta. Saobraćaj će se za putnička vozila odvijati svakim danom od sedam do 18 sati, dok zabrana do daljnjeg važi za teretna i vozila za prevoz opasnih materija. Riječ je o dionici puta od Kolašina do Berana, koji je planiran kao regionalni i vezu između dva grada skraćuje za 40 kilometara, na svega 30 minuta. Investitori su Uprava za saobraćaj i EBRD. Vrijednost investicije prvobitno je procijenjena na 34,6 miliona, na koliko je potpisan ugovor sa ,,Štrabagom“, a vremenom je narasla na preko 56 miliona. Izgradnja je započeta 2017. godine, radovi su trebali da budu okončani u maju 2020. godine. D. DRAŠKOVIĆ

je nastavljena gradnja ponte, pa je inspektor istog dana poslao urgenciju Urbanističko-građevinskoj inspekciji da reaguje po prijavi. Urbanističko-građevinska inspekcija izašla je na teren sa službenicima tivatske Komunalne inspekcije 26. marta i obustavila radove. Sačinjen je zapisnik, na koji je bilo potrebno lično izjašnjenje subjekta nadzora. Nakon ovog izjašnjenja, urbanističko-građevinski inspektor će odlučiti o preduzimanju daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti – piše u saopštenju. Opština, saopšteno je, osuđuje takve primjere devastacije obale. Nadležni u lokalnoj upravi učinili su sve što je u njihovoj moći da o događaju informišu relevantne inspekcijske organe sa državnog nivoa. Nije navedeno ko izvodi radove na ponti. C.G.

Prijestonica inače nema poseban sekretarijat zadužen za oblast poljoprivrede, te poslove obavlja Sekretarijat za finansije i ekonomski razvoj –Sektor za ekonomski razvoj. Agrobudžet za 2024. godinu planiran je na iznos od 60.000 eura. Programom mjera podsticaja za proizvodnju i pružanje usluga predviđene su subvencije za nabavku sitne mehanizacije, podršku investicijama za nabavku opreme u vodoprivredi, povrtarskoj i ratarskoj, vinogradarskoj i voćarskoj proizvodnji, za direk-

Prijestonica nije predvidjela mjeru podrške za osiguranje poljoprivredne proizvodnje (resorno ministarstvo u okviru agrobudžeta pokriva i do 60 odsto polise osiguranja), ali pokriva štetu koja nastane u gazdinstvima. – Poljoprivrednici koji su pretrpjeli štetu uglavnom na stočnom fondu, od divljih životinja i pasa lutalica, obraćaju se Prijestonici sa dokumentacijom i dobijaju pomoć za nadoknadu štete. Prijestonica na godišnjem nivou po tom osnovu izdvaja približno 500 eura – kazali su iz lokalne uprave. I. RADONJIĆ

TiVaT: Opština uručila donaciju Žabljaku

SPREMno Za KoRišĆEnJE: Poklonjeno vozilo

Vozilo će koristiti policija i inspekcija

TIVAT – Opština Tivat poklonila je Opštini Žabljak automobil marke ,,dacia sandero“ iz 2016. godine, koji će koristiti Komunalna policija i inspekcija, kao i fenometar, uređaj za mjerenje nivoa buke. Ugovor o donaciji su potpisali čelnici dva grada Željko

Komnenović i Radoš Žugić. Vozilo je servisirano i brendirano, a doniran je i uređaj za mjerenje nivoa buke fonometar.

Opštine Tivat i Žabljak trenutno rade na zajedničkom IPA projektu, ostvarujući saradnju sa regionom Pardubice, u Češkoj. C.G.

Crnom

nEoPHoDnE HiTnE inTERVEnCiJE: Veza grada sa skijalištima

TiVaT: Izvođač se oglušio o odluku Sekretarijata, uslijedila nova prijava

Put Jezerine – Lubnice (15 kilometara) i tunel Klisura (2,8 kilometara) kroz Bjelasicu juče

Nikšić: Budući stanari višespratnice u Ulici Živka

Nikolića još čekaju useljenje

Stanove davno platili, a žive kao podstanari

NIKŠIĆ – Nikšićani koji su kupili stanove u zradi koju je gradila firma Grading u Ulici Živka Nikolića, okupili su se juče ispred ulaza te višespratnice. Objasnili su da su se na taj korak odlučili da bi skrenuli pažnju Opštine i investitora, od kojih očekuju da se udruže i riješe problem za koji nijesu krivi ali ispaštaju.

Gradnja zgrade (prizemlje, četiri sprata i potkrovlje) u centru Nikšića počela je 2017. godine, u njoj je 48 stanova. Mnogi od kupaca su se kreditno zadužili, računali su da su se tom investicijom skućili. Umjesto toga neki i dalje žive kao podstanari, plaćaju kiriju ali i porez na kupljeni stan.

KIRIJA, KREDIT

Zorica Erbez je stan kupila prije dvije godine. Kaže da joj je Milivoje Božović, investitor, od tada, svaki put kad ga je pozvala kazao da će useljenje

Er BE z: Stan sam kupila prije dvije godine, plaćam porez na njega, ali ne mogu da se uselim. Investitor na svaki naš poziv i pitanje kad ćemo useliti odgovara – za dva mjeseca Tomović: Nije ovo riječ o kući, već višespratnici koja ima 50 stanova, a to je najmanje 200 ljudi. Ne mogu vjerovati da se ovo dešava. Neko je investitoru dao papire, dozvolio gradnju

Božović: Useljenje do kraja maja

Investitor Milivoje Božović je kupcima obećao da će useliti u stanove do kraja maja. On je novinarima juče objasnio da će, prema njegovim informacijama, za to vrijeme biti završena rekonstrukcija Ulice Živka Nikolića.

– To nije ulica već kaldrma ispred zgrade, čuo sam da će biti završena za dva mjeseca. Obaveza naše firme nije da se time bavi, ali mogu sa stanarima da odem u lokalnu upravu i da se zajedno uvjerimo u tvrdnjekazao je Božović. Dodao je da, iako su stanovi priključeni na elektroenergetsku mrežu, nema električnih brojila u Crnoj Gori. – Ja ne mogu u ime svega toga govoriti, a želio bih da se sve ubrza – rekao je Božović objašnjavajući da nema vremena više da pojašnjava situaciju.

biti za dva mjeseca. Uradio je to i prije dva dana – najavio je useljenje do kraja maja. – Ni jedno obećanje nije ispunjeno, a bilo ih je mnogo. Da i ne govorim kakav problem imamo sa ulicom, jer je to mnogo značajnija stvar, tu se, navodno, pita lokalna uprava, trebaju razne dozvole... Mi samo želimo da znamo kad možemo useliti. Ja ne živim privatno, ali ima porodica koje plaćaju kiriju, koje su se kreditno zadužile, a to nije logično, ako su već platili stan – kazala je Erbez. Dodaje da nije ugovorom zaštićena, ali da već dvije godine plaća i porez za stan.

Bi JELO P OLJE : Sporazum predsjednika opštine i direktorice Doma zdravlja

Plate medicinara u Kanjama će obezbijediti grad

BIJELO POLJE – Dom

zdravlja će u ambulanti u Kanjama organizovati rad od sedam do 15 sati i angažovati dva medicinska tehničara/sestre. Opština će obezbijediti finansijska sredstva za njihove bruto zarade. To je predviđeno sporazumom koji su potpisali direktorica Doma zdravlja Mirjana Varagić i predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Zarada medicinske sestre/tehničara mjesečno iznosi 700

eura u bruto iznosu. Nije uračunat minuli rad koji je varijabilan.

Sporazum je uslijedio nakon što je Varagić 12. februara informisala lokalnu upravu da od odlaska u penziju medicinske sestre Jasmine Suljević rad ambulante u Kanjaama ,,pokrivaju“ tako što jednom sedmično ordinira izabrani doktor za odrasle i medicinska sestra iz druge ambulante.

Ambulanta u Kanjama gravitira mjestima Kanje, Milovo, Mioče, Sutivan, Kneževići,

Orahovica, Metanjac, Dobrakovo, Dobrinje. Prema preliminarnim podacima popisa iz 2023. godine imaju ukupno oko 2.400 stanovnika. Varagić objašnjava da je riječ o ljudima starije dobi i zdravstvenog stanja koje zahtijeva stalno praćenje i njegu. Osim u naselju Kanje, u Bijelom Polju postoji još 12 terenskih ambulanti - Rasovo, Njegnjevo, Bistrica, Zaton, Goduša, Crhalj, Lozna, Godijevo, Tomaševo, Pavino Polje, Sušica i Bliškovo. – Pravilnikom je sistematizo-

vano radno mjesto medicinska sestra u timu izabranog doktora za odrasle za 25 izvršilaca (dva su angažovana na Info-pultu). To je nedovoljan broj izvršilaca za angažovanje i pokrivenost pružanja zdravstvenih usluga u Domu zdravlja na način da u svakoj ambulanti bude medicinski tehničar puno radno vrijeme – pojasnila je Varagić. D.Š.

Stefan Gojković, je, takođe, budući stanar sporne višespratnice. Kaže da je jedan od rijetkih koji ima ugovor u kome je navedeno da investitor plaća penale zato što nije ispoštovao rok, a to je u njegovom slučaju nekolika mjeseca. – Mene samo intereseuje kada će biti završena zgrada i Ulica Živka Nikolića, jer ovo što se do sada dešavalo prevršilo je svaku mjeru. Znamo koji je problem sa ulicom, ali želimo da se što prije iznađe rješenje, da lokalna uprava nađe zajednički jezik sa vlasnicima imanja koja izlaze na ovu ulicu –kaže Gojković.

Zdravko Tomović, čiji je sin kupio stan u toj zgradi, smatra da nije problem samo zgrada već i kompletna ulica, odnosno, gdje će se i kako oni, kao višespratnica priključiti. – Pa nije ovo riječ o kući, već višespratnici koja ima 50 stanova, a to je najmanje 200 ljudi. Ne mogu vjerovati da se ovo dešava. Neko brani 18 kvadrata zemlje, ali ja branim 50 kvadrata stana. Neko je investitoru dao papire, on je izgradio višespratnicu, a ako je promašio sudski će ga goniti, što nas ne interesuje – riječi su Tomovića.

SPORNA ULICA

Stanari Ulice Živka Nikolića više puta su tokom posljednje godine protestovali zbog toga što je radi izgradnje parkinga za zgradu potrebno izmjestiti ulicu, a to podrazumijeva eksproprijaciju privatnog zemljišta.

Protiv investitora Milivoja Božovića i njegove firme Grading policija je u januaru podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je ,,kao vlasnik i izvršni direktor u Grading d.o.o. tokom septembra 2023. godine u blizini stambene zgrade čiji je investitor, protivpravno izvršio građevinske radove na dijelu parcele koja je u vlasništvu države Crne Gore“.

R. PEROŠEVIĆ

Danilovgrad odbornicima 55 eura više naknade

DANILOVGRAD - Odbornici lokalnog parlamenta, umjesto dosadašnjih 110 eura, kao naknadu za svoj rad dobijaće 165 eura.

osim u naselju Kanje, u Bijelom Polju postoji još 12 terenskih ambulanti - rasovo, Njegnjevo, Bistrica, zaton, Goduša, Crhalj, Lozna, Godijevo, Tomaševo, Pavino Polje, Sušica i Bliškovo

Prijedlog da se odborničke naknade povećaju 55 eura podnio je odbornik Veselin Savić, a saglasnost je dao predsjednik opštine Aleksandar Grgurović. On je u mišljenju naveo da je uvećanje u skladu sa budžetom Opštine. U obrazloženju odluke odbornici su naveli kako imaju obaveze koje zahtijevaju mnogo rada i utrošenog vremena: učestvuju u radu Skupštine, radnih tijela, postavljaju odbornička pitanja, podnose prijedloge odluka i amandmane, prisustvuju zaključenju braka... C.G.

NEki USELJENJE ČEkAJU i DViJE GODiNE: Dio budućih stanara

SPORNA i ULiCA: Prilaz zgradi Grading

RADi 13 TERENSkiH AMBULANTi: Dom zdravlja

Uspjeh predstave Centra za kulturu iz Tivta

„Ćelava pjevačica“ najbolja u Jagodini

PODGORICA - Predstava

„Ćelava pjevačica“ Ežena Joneska, u produkciji Centra za kulturu iz Tivta i u režiji Jagoša Markovića, osvojila je pet priznanja na festivalu „Dani komedije“ u Jagodini, među kojima je i nagrada „Mija Aleksić“ za najbolju predstavu.

- Apsurdni svijet Ežena Joneska, koji govori o smislu i besmislu postojanja, vrhunskim umjetničkim sredstvima postaje teatarska oda ljudskom životu – saopštio je žiri.

Nagradu za najbolju režiju posthumno je dobio Jagoš Marković, dok je za glumačko ostvarenje dobila Olga Odanović za ulogu gospođe Borio u ovom projektu Centra za kulturu.

- Svojim velikim umjetničkim darom, Jagoš Marković je učinio da osjetimo da je cio život komedija – saopštio je žiri, dok je u obrazloženju za nagradu Olgi Odanović naveo da „njena neprikosnovena igra istovremeno izaziva i suze i smijeh, tje-

skobu i olakšanje, trivijalnost i zanos života“.

Nagrada „Nikola Milić“ pripala je Branimiru Banu Popoviću za ulogu vatrogasca – Kapo Pompijeri, takođe u predstavi „Ćelava pjevačica“, „jer sa lakoćom i prirodnošću nadahnuto tumači svijet apsurda“.

Najbolja kostimografkinja na festivalu je Marija Marković-Milojev „koja je originalnim rješenjima i nadahnutim pristupom efektno dopunila raskošni scenski svijet Jagoša Markovića“.

Žiri jubilarnog 50. festivala „Dani komedije“ u Jagodini radio je u sastavu: Svetislav Bule Goncić, predsjednik, Đurđa Tešić i Željko Jovanović Žiri festivala „Dani komedije“, takođe, donio je odluku da se specijalna nagrada za muziku dodijeli Robertu Pešutu Manjifiku i Aleksanderu Pešutu Šacu, autorima muzike predstave „Radovan III“ u režiji Vita Taufera, koprodukciji „Grada teatra“ iz Budve i Narodnog pozorišta Sombor. R. K.

Otvaranje izložbe djela članova ULUCG

Pet nagrada za slikare

PODGORICA - Tradicionalna izložba radova članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore biće otvorena večeras u 19 sati u Umjetničkom paviljonu. Na 79. izložbi, koja je revijalnog karaktera, biće predstavljeno 114 radova umjetnika i umjetnica savremene crnogorske likovne scene. Uz tri ravnopravne nagrade „Milunović, Stijović, Lubarda“, na izložbi

se prvi put ove godine dodjeljuje i nagrada za mlade, koja je namijenjena članovima Udruženja do 35 godina starosti i podrazumijeva organizovanje samostalne izložbe u galerijskom prostoru Umjetničkog paviljona u predstojećoj izlagačkoj sezoni. ULUCG je, u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti Crne Gore, obezbijedio i otkupnu nagradu MSUCG. A. Đ.

Nastavak programa „Ponovo radi bioskop“ Kratki filmovi u Kinoteci

PODGORICA - Program

„Ponovo radi bioskop: Savremeni crnogorski film

2017-2023“ biće nastavljen projekcijom kratkih filmova mladih crnogorskih autora večeras u 20 sati, u Crnogorskoj kinoteci.

Film „Sve je išlo sigurnim tokom“ rediteljke Anje Jovanović donosi priču o ljudima koji su u godinama kada čuju posljednji poziv za odlazak iz male sredine, dok „Posjeta“ reditelja

Đorđa Vojvodića prati Stefana, studenta na studijama u Berlinu, kome kratka vikend posjeta roditelja mijenja život. ,,Orlovsko gnijezdo“ Milije Šćepanovića priča je o prvom koraku ka odrastanju tzv. Petar Pan generacije, a „Zakačka“ reditelja Slavena Sošića i Nikole Tomića govori o Željku, vječitom studentu koji vodi nesređen život. Nakon projekcija filmova biće organizovani razgovori sa autorima. R. K.

Ministarstvo kulture i ,,Fokalizator“ odvojeno predstavili domaću

PODGORICA – Crnogorska književnost na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Lajpcigu, koji je održan od 21. do 24. marta, predstavljena je na dva štanda – Ministarstva kulture i medija u saradnji sa prevodilačkom mrežom Traduki i izdavačke kuće ,,Fokalizator“.

Crna Gora je već godinama članica Traduki mreže za podršku i posredovanje u realizaciji prevodilačkih projekata u Jugoistočnoj Evropi, a ove godine se zajedno s ostalim članicama predstavila u Njemačkoj.

Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija, na Sajmu je prezentovan i katalog na njemačkom jeziku u kojem su izdvojena reprezentativna djela svih žanrova, koja su objavljena između 2020. i 2023. godine. Katalog sadrži biografije pisaca i spisateljica koji stvaraju u Crnoj Gori, kratke sinopsise njihovih djela, ali i predstavlja značajne crnogorske izdavače, kao i autore i knjige dječje književnosti, koji čine važan dio savremene književne scene. Urednica kataloga je profesorica njemačke i svjetske književnosti doc. dr Jelena Knežević

U okviru programa „Poetics of Nonbelonging - Authors from Southeast Europe“ predstavljen je i novi roman crnogorske autorke Nataše Nelević „Mali roman o blatu“, u izdanju „Nove knjige“.

ESTETSKI DOMETI

Izdavačka kuća ,,Fokalizator“ nastupila je na Sajmu u Lajpcigu predstavljajući najnoviju crnogorsku književnu produkciju. U subotu je promovisan časopis ,,Fokalizator“ na njemačkom jeziku, koji je urađen specijalno za ovaj sajam. Osvrćući se na komentar Alide Bremer o kvalitetu redakcije crnogorske izdavačke kuće, glavni urednik ,,Fokalizatora“ dr Vladimir Vojinović je saopštio da su neka imena iz redakcije poznata njemačkoj publici.

Bez prevođenja ne izaći iz regionalnih

Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija, na Sajmu je prezentovan i katalog na njemačkom jeziku u kojem su izdvojena reprezentativna djela svih žanrova, koja su objavljena između 2020. i 2023. godine. Izdavačka kuća ,,Fokalizator“ nastupila je na Sajmu u Lajpcigu predstavljajući najnoviju crnogorsku književnu produkciju

- U redakciji je, recimo, donedavno bio Dževad Karahasan. Alida je urednica za hrvatsku i njemačku književnost i jezik. Kad su u pitanju crnogorski članovi redakcije, rekao bih da okupljamo ponajbolje - Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Tijana Rakočević, a veoma važnu ulogu ima i gospodin koji je tu s nama - Stefan Bošković – rekao je Vojinović. On je istakao da su u njegovoj izdavačkoj kući ,,svjesni toga da naša književnost, ukoliko se ne prevodi, ne može izići iz okvira regiona“.

- A budući da smatramo njemačku kulturu velikom, ko-

PODGORICA - Umjetnik

Slobodan Bobo Slovinić publici u Galeriji MSUCG predstavio je sjećanja iz djetinjstva koja ga vežu za Bijeli dol. Nekada Bijeli, danas je,

kako kaže, postao ,,Crni dol“ jer je poljoprivredno zemljište pretvoreno u građevinsko - uništili su ga beton, staklo, željezo... Muzejska savjetnica MSUCG

ja je u dobroj mjeri uticala na kulturu naše zemlje, smatramo posve prirodnim to što ,,Fokalizator“ nastoji da tu promoviše svoje autorke i autore, pa smo u vezi s tim pripremili poklon svesku koja je u cjelosti prevedena na njemački jezik, za šta su, prije svega, zaslužne Elvira i Alida. Tako želimo da vam pokažemo da imamo odlične autorke i autore. Ponavljam, cilj nam je da se naše knjige nađu na njemačkom tržištu. Smatramo da to knjige, prije svega, zaslužuju svojim estetskim dometima – kazao je Vojinović. Bošković, urednik za dramu u ,,Fokalizatoru“, govorio je

o iskustvu koje mu je donio prevod romana „Ministar“ na njemački jezik. Taj prevod je, prema njegovim riječima, možda i najznačajnija stvar u njegovoj književnoj karijeri. - Jednako je značajan kao nagrade koje sam dobio. Nevjerovatna je bila percepcija publike i njihove reakcije baš u ovom gradu prije dvije godine. Objavljeno je dosta kritika, a emitovan priličan broj podkasta na tu temu – rekao je Bošković.

On je istakao da je pripovijedanje kroz istoriju određivalo Crnogorke i Crnogorce. - Naravno da smo iz usmenog pripovijedanja u Crnoj Gori

Slobodan Bobo Slovinić u MSUCG se predstavio

Bijeli dol progutali

Marina Čelebić kazala je da su pred publikom radovi koji predstavljaju izmaštane biološke sekvence zavičaja potaknute snažnim emocijama autora koji preko šest decenija uvijek ima nešto novo da prenese.

- Prikazane scene pružaju jedinstveno vizuelno i sentimentalno iskustvo, istovremeno nas podsjećajući na izuzetnost predanog i marljivog rada čiji rezultati nadilaze okvire vremena - rekla je Čelebić. Na izložbi je prikazan ciklus ,,Bijeli dol“, koji je nastao 2023. godine u Slovinićevom ateljeu u Budvi, a koji broji 53 rada re-

alizovana tehnikom akvarela, gvaša i ulja. Umjetnik je istakao da je u davna vremena ,,Bijeli dol“ bio životni dol njegovih predaka.

- Bio je to rajski vrt koji je hranio brojnu čeljad. Bijeli dol je jedno veliko imanje pored puta za Kotor, pored brda Spas. To veliko imanje je nekada hranilo veliku familiju moga đeda. On je svojevremeno govorio: ,,Dok sam ja živ i staram se o Bijelom dolu, on će biti Bijeli dol, kad pođem ‘ća’, on će se zvati ‘Crni dol’“. Upravo se to i desilo. Nekada Bijeli, a danas ,,Crni dol“. Progutali su ga beton i željezo

Scena iz predstave „Ćelava pjevačica“

Sa štanda izdavačke kuće „Fokalizator“

Slobodan Slovinić na izložbi svojih djela u Podgorici d m al idžan

književnost na Sajmu knjiga u Lajpcigu

ne možemo regionalnih okvira

Jednom nogom smo u EU, drugu nam drži Putinova SPC

Direktor izdavačke kuće „Fokalizator“ Vladimir Vojinović na Sajmu knjiga u Lajpcigu istakao je da ,,ako pokušavate da zamislite neku nevidljivu granicu koja dijeli ovaj svijet na Istok i Zapad, onda zamislite i to da ona prolazi kroz Crnu Goru“.

- Naša zemlja je na pola puta do EU. Jednom nogom je u EU, drugom stoji na Istoku. Tu drugu nogu svim snagama drži Srpska pravoslavna crkva, koja je po mnogim izvještajima civilnoga sektora i obavještajnih struktura područnica Vladimira Putina - rekao je Vojinović. Odgovarajući na pitanje Bremer o koncepciji i orijentaciji časopisa, te na njen komentar da je ,,Fokalizator“ glasilo koje je među prvima u svijetu dalo podršku ukrajinskim koleginicama i kolegama s tematom posvećenim ukrajinskoj književnosti nakon ruske okupacije, Vojinović je kazao da „ludilo koje je krenulo da se širi po svijetu, a koje je inicijalno krenulo iz Ukrajine, mi ośećamo na svojoj koži, u naravno manjem obimu“.

- Mi kao autorke i autori nijesmo zadovoljni svojim statusom u svojoj kulturi, a jedan od najsvježijih primjera toga statusa je slučaj našega kolege Andreja Nikolaidisa, čija je lutka spaljena na jednom karnevalu u gradu koji se zove Herceg Novi, a koji je na obali Jadranskoga mora. A spaljena je zato što čovjek otvoreno i slobodno piše o svemu što se događa u Crnoj Gori – kazao je Vojinović.

svi nastali, kod nas su u svakoj kući svi oduvijek pripovijedali. I moja baba i đed su tako pričali, pa sam i ja vjerovatno zbog toga završio u književnosti, na jedan iracionalan način – rekao je Bošković.

VEĆA SCENA

Savremenu crnogorsku književnu scenu Bošković je definisao kao autentičnu, te istakao da je zanimljivo da su vodeći autori i autorke u našoj zemlji potpuno različiti, ,,kao da se radi o piscima iz potpuno drugih sredina“.

- Inače, smatram da svi pripadamo jednoj većoj kulturnoj sceni, a to se vidi kroz festi-

predstavio novom izložbom

vale koji se odvijaju u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu… Stiče se utisak da se konstantno nas tridesetak iz raznih sredina srijeće na tim mjestima i da pričamo o sličnim stvarima –kazao je Bošković. ,,Fokalizator“ je omogućio i svojim partnerima iz Hrvatske, članovima Udruge SpLitera, da svoja izdanja izlože na njihovom štandu. Gosti na ,,Fokalizatorovom“ štandu bili su jedan od najznačajnijih autora iz BiH Aleksandar Hemon, prevodilac Vil Firt, književnik Edo Popović, slavista profesor Robert Hodel i književnik Laslo Vegel A. RADOVIĆ

progutali beton i željezo

- istakao je Slovinić. On je naglasio da je u nepovrat nestalo mediteransko bilje, masline, smokve, mandarine, šipci, mendule... - Na ovim slikama sam se sjetio djetinjstva, kada sam išao u Bijeli dol i kupio smokve, grožđe.., uživao, jeo. Iz sebe sam izbacio ogroman broj emocija. Sačuvao sam ih u sjećanjima. Pregršt mediteranskih emocija razasuo sam na ovim ostvarenjima koje vam nudim da u njima uživate. Sve je to izašlo iz moje duše u jednoj godini, u jednom gestu, izašlo je kao vulkan. Sve što izađe iz duše je pra-

va umjetnost, jer kada čovjek isuviše razmišlja i kada to ide iz racija, često se desi da je iskonstruisano - rekao je Slovinić. Slovinić je rođen 1943. godine u Budvi. Diplomirao je na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu, na Odsijeku unutrašnje arhitekture. Bio je na studijskim putovanjima u Grčkoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Iraku, SSSR-u i Španiji. Do sada je imao preko 50 samostalnih i više od 350 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. A. Đ.

Retrospektivna izložba radova Voja Stanića otvorena u Galeriji CANU Zagledan u

PODGORICA - Retrospektivna izložba radova velikog crnogorskog slikara Voja Stanića otvorena je sinoć u Galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti povodom stotinu godina od njegovog rođenja. Na otvaranju je govorio predsjednik CANU, akademik Dragan Vukčević, a izložbu je otvorila ministarka kulture i medija Tamara Vujović.

Vukčević je istakao da su izložbe djela Voja Stanića uvijek bile nesvakidašnji događaji u kulturi. - Ova je, čini mi se, drugačija od ostalih, jer je njen povod sto godina od rođenja ovog doajena Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Ponekad mi se učini da na svom putu, koji nama ostaje tajna, duh zastane u ovom svijetu. One koje dodirne zovemo izabranicima. Jedan od njih je svestrani Vojo Stanić. Bio je 3. februar 1924. godine. Tada je knjiga živih zabilježila njegov dolazak na ovaj svijet. Hronika pamti da je taj dan bio nedjelja - dan kada je i Tvorac, ko u njega vjeruje, bio u svojoj dokolici - istakao je Vukčević.

On je rekao da je akademik Vojo Stanić, poput melanholičnog usamljenika, dugo provodio život zagledan u liniju dodira mora i neba.

- O tome nam je ostavio čudesne zapise kako je gledao i šta je vidio. Te slike su svojevrsni stihovi, njegove pjesme života. Nastajala je ona u stvaralačkoj dokolici sa iskrenošću koja gledanje čini jasnim, sa umnošću koja omogućava da se gledano vidi, sa posvećenošću da se viđeno predstavi. Ta pjesma liči na najljepši cvijet iznikao

liniju

dodira mora i neba

na mediteranskoj grani kulture Crne Gore. Zato njen tvorac pripada posljednjim hodočasnicima našeg vremena - istakao je Vukčević.

Vujović je kazala da ideja jedinstvene postavke najreprezentativnijih djela, promišljenog i sadržajnog presjeka, otvara prostor novog ugla sagledavanja Stanićevog djela. - Kod Stanića su more i Primorje najveća inspiracija, svjetlosni ambijent crnogorskog Mediterana. Jer, kako sam kaže: ,,Tačno je da se skoro svi prizori mogu vidjeti sa mog prozora, međutim, nijesam nijednu sliku uradio doslovno gledaju-

ći predmet koji slikam. Ja želim da dodam ono što se ne vidi“. Likovi na Stanićevim slikama često su osunčani, prikazani uz more i u blizini vode, no uvijek sa vanvremenskim elementom - istakla je Vujović. Ona je ocijenila da je Vojo beskompromisno posvećen umjetničkom traganju i procesu stvaralačke imaginacije. - Njegovo slikarstvo se upisalo u univerzalni jezik svjetske umjetnosti, baš onako kako se u taj jezik istinski umjetnik upisuje, a on je uvijek medijum između iskona, mita i arhetipa svog prostora i čiste transcendencije umjetničkog univerzuma.

Filmski festival Herceg Novi dobio nove selektore

Savjet odabrao Saru Stijović, Vuka i Vladimira Perovića

PODGORICA - Savjet 37. Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro Film Festivala, čiji je predsjednik Stevan Koprivica, dramski pisac i scenarista, odabrao je tri nova selektora.

Novi selektor takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma je Vuk Perović , novinar i filmski kritičar, dugogodišnji urednik filmskog i serijskog programa na Radio-televiziji Crne Gore. Novi selektor takmičarske selekcije dokumentarnog filma biće Vladimir Perović, reditelj koji je za svoje dokumentarne filmove dobio 111 međuna-

Glavne projekcije na Kanli-kuli

rodnih nagrada na festivalima u širom svijeta. Za selekciju studentskog filma zadužena je rediteljka Sara Stijović, čiji su studentski filmovi, igrani i dokumentarni, internaci-

onalno nagrađivani i bili dio zvaničnih selekcija međunarodnih festivala.

Filmski festival Herceg Novi biće održan od 22. do 28. avgusta. An. R.

Koncert Nađe Grdinić u Dodestu

PODGORICA - Gitaristkinja Nađa Grdinić prirediće solistički koncert u okviru KIC-ovog ciklusa „Mladi talenti“, večeras u 19 sati, u sali Dodest.

Tom prilikom izvešće djela Sainz de la Maza (Campanas del Alba) Johana Sebastijana Baha (Preludijum BMW 1006), Rolanda Dijensa (Libra Sonatine), Maura Đulijana (Gran Sonata Eroica) i Agustina Bariosa Manjore (Una Limosna Por

el Amor de Dios). Grdinić je završila Osnovnu školu za muzičko obrazovanje, Odsijek gitara, u Kolašinu, a zatim nastavila školovanje u Podgorici. Trenutno pohađa četvrti razred Srednje muzičke škole „Vasa Pavić“. R. K.

On je vitalna karika u očuvanju, promociji i definisanju crnogorskog kulturnog identiteta putem svojih djela, donoseći na svjetlo globalno značenje, ali i našu vrijednost. Kroz svoj izraz Stanić ne samo da čuva bogatu baštinu Crne Gore, već je i promoviše svijetu. Njegova platna, duboko prožeta crnogorskim duhom i identitetom, postaju arhetipski prikazi bogate kulturne tradicije ovoga kraja gdje umjetnost nije samo estetski izraz, već i važan alat u očuvanju istorije kulture - istakla je Vujović. Kustoskinja izložbe je istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković. A. Đ.

Dvije izložbe u Galeriji ,,F 64“

PODGORICA - Izložbe fotografija ,,Ispod Tatri“ autora Stefana Vukićevića i ,,Vrijeme promjena“ Marka Ćipovića biće otvorene večeras u 20 sati u Fotografskoj galeriji ,,F64“. Autori će predstaviti, svako svojim konceptom, blizu 50 radova. Oba autora su iz Crne Gore i prošli su selekciju Umjetničkog savjeta galerije između 29 prijava koje su pristigle na konkurs.

Fotograf Stevo Vasiljević zapisao je da je kompletan materijal Stefana Vukićevića, u koji je imao uvid, raznolik, neka vrsta antropološko vizuelnog istraživanja zajednica koje žive ispod južnih obronaka slovačkog dijela Tatri.

Ivana Tomanović je o radovima Marka Ćipovića zapisala da fotografije pomažu da zastanemo i pogledamo lica i tijela u pokretu. A. Đ.

Detalj sa izložbe djela Voja Stanića u CANU

Juče počela 11. sjednica Skupštine glavnog grada, nastavak danas

Ozvaničen klub odbornika Pokret za Podgoricu

Predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović saopštila je da su odbornici Dragan Radović, Nađa Ljiljanić, Dragutin Vučinić, Ranka Otašević i Jevrosima Pejović dostavili izjave da više nijesu članovi PES-a

Kao što je i bilo najavljeno nakon dva neuspješna pokušaja, juče je održana 11. sjednica Skupštine glavnog grada. Predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović saopštila je da su odbornici Dragan Radović, Nađa Ljiljanić, Dragutin Vučinić , Ranka Otašević i Jevrosima Pejović dostavili izjave da više nijesu članovi PES-a, odnosno da je formiran novi klub pod imenom Pokret za Podgoricu. Nakon na momente žučne razmjene mišljenja o mogućem kršenju Poslovnika između Jelene Borovinić-Bojović i odbornika Miloša Maškovića, okončane izvinjenjem predsjednice parlamenta zbog proceduralnog propusta, uslijedilo je utvrđivanje kvoruma i početak rasprave po tačkama dnevnog reda.

PROLJEĆNI PAZAR

V. d. sekretarke za kulturu Ana Medigović najavila je da će Proljećni pazar biti organizovan na Trgu nezavisno-

sti od 29. aprila do 15. maja, te da će kriterijumi za dobijanje kućica biti objavljeni pet dana prije objavljivanja javnog poziva. Andrija Klikovac (DPS) rekao je da ga raduje što je nova gradska uprava nastavila da realizuje projekte bivše uprave. - Mislim da treba razmisliti u vezi sa samim lokacijama, jer možda neke lokacije koje su odgovarale Novogodišnjem pazaru ne odgovaraju Proljećnom pazaru. Možda bi takav događaj trebalo organizovati na Skalinama ili u Rogamima. Ne moramo robovati lokacijama. No, ako podrška održavanju Podgoričkog pazara nije bio dovoljan razlog da odbornici dođu na prethodnu sjednicu, onda s razlogom dovodim u pitanje funkcionalnost lokalne samouprave. A najbolji dokaz tome je da preko četiri mjeseca nije izabran zamjenik gradonačelnice – ocijenio je odbornik DPS-a. Odbornica novog odbornič-

Kriza vlasti, gepekovanje…

Andrija Klikovac (DPS) kazao je da je dvojac Abazović – Milatović kreirao novu političku platformu i time su pokazali da oni kreiraju političke okolnosti.

- To govori da ćete imati nastavak duboke političke krize u Podgorici. PES će se nalaziti u nekoj vrsti političke osvete Milatovića. On želi da nastavi da kontoliše vlast u Podgorici kako bi se nastavila nefunkcionalnost

vlasti. Mi kažemo da će se kriza završiti prijevremenim izborima. Procijenite sami ko ne želi na izborerekao je Klikovac. Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević istakao je da nema nestabilnosti vlasti.

- Mi pokazujemo demokratski iskorak kao vladajuća većina. Umjesto da možda ucjenjujemo ljude, umjesto da ih gepekujemo

kog kluba u gradskom parlmentu Nađa Ljiljanić prijedlog o organizacji Podgoričkog pazara ocijenila je kao odličan.

- U budućem vremenu bi trebalo da traje malo duže i da nije vezan samo za proljeće. U odluci piše da će gradonačelnica organizovati komisiju i da će svi nedostaci iz prethodnog perioda biti otklonjeni. Mi ćemo biti spremni da učestvujemo i pomognemo Glavnom gradu u odlukama - kazala je Ljiljanić. Nermin Adbić (DPS) nagla-

kako je to možda rađeno zadnjih 30 godina, ovđe se vode dijalozi i razgovori. Ovdje nema prekrajanja koalicionog sporazuma. Ni gospodin Abazović, ni gospodin Milatović nijesu odbornici u glavnom gradu, pa vas molimo da ne spinujete - poručio je zamjenik gradonačelnice. Na njegovo izlaganje reagovao je Nermin Abdić (DPS) koji je Rakčevića pozvao da svima kaže ko je činio krivično djelo

Ostavka predsjednika Odbora direktora u još jednom gradskom preduzeću

Vukadinović napustio Čistoću

Predsjednik Odbora direktora gradskog privrednog društva Čistoća Milan Vukadinović podnio je ostavku na tu funkciju.

Kako je objavio M portal, Vukadinović je o svojoj odluci mejlom obavijestio rukovodstvo tog gradskog preduzeća i Skupštinu glavnog grada, navodeći da mu lični i porodični planovi ne ostavljaju vremena da se bavi poslovima u Čistoći na način na koji to preduzeće zaslužuje. M portal nezvanično saznaje da iza formalnih razloga koje je Vukadinović naveo u kratkom obrazloženju ostavke, zapravo stoji sukob sa vršiocem dužnosti izvršnog direktora Čistoće Denisom Hotom. Neslaganja predsjednika Odbora direktora i v.d. izvršnog direktora tog gradskog preduzeća, navodno, trajala su više mjeseci, a ticala su se ukupnog stanja u preduzeću, sprovođenja javnih nabavki, dugovanja gradskom preduzeću Deponija… Vukadinović je u junu prošle godine, zajedno sa tadašnjim zamjenikom gradonačelnice,

aktuelnim ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, u dvije kartonske kutije za kancelarijski papir predao Specijalnom državnom tužilaštvu obavještenje o postojanju osnova sumnje da su odgovorna lica u preduzeću Čistoća počinila krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti. Početkom ovog mjeseca, ostavku je podnio i predsjednik Odbora direktora gradskog privrednog društva Vodovod i kanalizacija Mirko Vukčević H. P.

sio je da će podržati svaki projekat koji je u interesu građana Podgorice.

- Kolega Klikovac je saopštio koji je stav kluba odbonika DPS-a. Proljećni pazar je jako važan za socijalni i kulturni aspekat Glavnog grada. Mi ćemo uvijek pružiti ruku podrške za svaki ovakav projekat koji je dobar za naše građane i koji služi razvoju našeg grada - naveo je Abdić.

Odbornik Budimir Mugoša kazao je da će podržati predlog

,,političko gepekovanje“. - Žao mi je što je Rakčević, kao civilizovan momak, izgovorio riječi ,,političko gepekovanje“. Pozivam ga da, zajednički, imenom i prezimenom kažemo ko je činio to krivično djelo i da se javnost informiše o ovome. Trebali ste da zaštite opozicione odbornike jer ovaj rječnik ne priliči gradskom parlamenturekao je Abdić obraćajući se predsjednici parlamenta.

o održavanju Proljećnog pazara, dodajući da je neophodno da spisak osoba koje dobiju kućicu objavi u što kraćem roku.

Šef Kluba odbornika SD – LP Miloš Mašković istakao je da je ova odluka dobra za Podgoricu te da će sigurno unaprijediti turističku ponudu grada. Gradonačelnica Olivera Injac kazala je da je organizacija Proljećnog pazara lijep povod za diskusiju i pozvala odbornika da se okanu politike. - Ovaj pazar treba da bude lijep povod za okupljanje svih građana. Primarni cilj je bio da podržimo male preduzetnike i ovo je povod da pojačamo tu aktivnost. Ja sam zadovoljna komentarima i konstruktivnim prijedlozima koje sam čula. Potrudićemo se da organizacioni dio unaprijedimo. Slažem se da događaj treba da traje duže, ali smo imali u vidu i Dan nezavisnosti koji je 21. maja, pa smo htjeli da trg bude slobodan – navela je Injac.

GRADSKI STAN

Stefan Vešović (Prava – DNP – Radnička) kazao je da je projekat ,,Gradski stan“ najvažniji

u ovom sazivu Skupštine glavnog grada. On je saopštio da su odabrane tri parcele koje čine jednu cjelinu za izgradnju stambeno-poslovnog objekta za realizaciju tog projekta, a nalaze se u zahvatu DUP ,,Konik – Stari aerodrom – faza III“. U informaciji u vezi s akcionim planom, naveo je da bi cijena metra kvadratnog kroz ovaj projekat trebalo da bude od 700 do 800 eura.

Nađa Ljiljanić je saopštila da će klub Pokret za Podgoricu dati pozitivno mišljenje, ali i predložila da uz mlade bračne parove i osobe s invaliditetom, kao potencijalne korisnike treba uvrstiti i samohrane roditelje, kao i žene žrtve nasilja, odnosno, sve ranjive kategorije društva.

Miloš Mašković naveo je da je građanima projekat najavljen eksplozivno, te da je bilo očekivano da će dinamika biti drugačija.

- Najnovija politička kriza unutar parlamentarne većine odražava se i na ovakav projekat. Nemamo saglasja unutar vladajuće većine oko ovog pitanja i zato trpe građani Podgorice. Moja sugestija je da neke političke teme ostavimo po strani i da ovaj projekat postane prioritetan - poručio je Mašković. Gradonačelnica Olivera Injac pozdravila je ovu ideju, dodajući da radna grupa radi na terenu i analizira teritoriju. Objasnila je da odluke treba da budu donesene tako da, usklađene, svima odgovaraju i navela da postoji veliko interesovanje za lokacije na kojima bi se gradili socijalni stanovi. - Velika podrška za ovaj projekat. Smatram da je jako dobar. Možda postoje limitiranosti u budžetu za ovu godinu, što ne znači da ih neće biti mnogo više... Dobro je da ga imamo. Mnogo je ranjivih kategorija u ovoj zemlji - poručila je Injac. Sjednica će biti nastavljena danas u 11 sati. N. SEKULIĆ

Sastanak zamjenika gradonačelnice i ambasadora Finske Praksa Helsinkija kao model za Podgoricu

Dobre prakse finskih gradova u brojnim segmentima unapređenja kvaliteta života u urbanim sredinama, a naročito u smislu razvoja koncepta ,,pametnog“ grada, biće od velikog značaja za Podgoricu – zaključak je sa jučerašnjeg satanka zamjenika gradonačelnice Luke Rakčevića i ambasadora Finske Niklasa Lindkvista Rakčević je istakao da dobre prakse Helsinkija i drugih gradova Finske predstvaljaju model koji će Podgorica slijediti prilikom planiranja i realizacije razvojnih projekata. Zamje-

nik gradonačelnice posebno je istakao značaj uspješnih digitalnih praksi kada je riječ o rješavanju problema saobraćaja u gradovima koji u kontinuitetu bilježe rast stanovništva i pretjeranu upotrebu automobila. Kazao je da taj problem nije zaobišao ni Podgoricu, ali da Glavni grad nastoji da nađe rješenje kojim bi centar grada bio rasterećen od saobraćaja, a građani bili moti-

visani da koriste javni prevoz. Ambasador Linkvist je kazao da ga raduje činjenica što Podgorica prepoznaje pravac koji treba da prati i da će na tom putu imati maksimalnu podršku Finske, čiji gradovi su ostvarili odlične rezultate na planu održivog razvoja. On je iskazao posebno interesovanje u oblasti inovacija i jačanja IT sektora, gdje postoji obostrani interes. H. P.

M. BABOVIĆ

Sjednica gradskog parlamenta

Juče oko podne u Službu zaštite i spašavanja glavnog grada ušli su službenici Specijalnog policijskog odjeljenja sa nalogom za izuzimanje kompletne dokumentacije vezane za tendersku proceduru nedavne nabavke uniformi i opreme za podgoričke vatrogasce-spasioce.

Kao što je Pobjeda u više navrata pisala, SZS je 23. decembra prošle godine dobila opremu za podgoričke vatrogasce-spasioce (odjeću i obuću) koja po nekoliko osnova nije odgovarala predviđenoj, odnosno, definisanoj tenderom vrijednim oko 41.300 eura – na opremi nije bilo državnog grba, natpisi su bili neodgovarajući onome što je bilo predviđeno tenderom, a isporučene su i neadekvatne specijalne čizme.

PRIJAVA

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je krajem prošle godine predmet na osnovu krivične prijave podnijete protiv više osoba zbog sumnje na stvaranje kriminalne grupe za sticanje protivpravne imovinske koristi, kao i zloupotrebu službenog položaja prilikom realizacije nabavke i isporuke opreme za SZS Podgorice. Podnosilac prijave, potpisan kao ,,Prodavac vatrogasnih uniformi i opreme“, ukazao je tada kako postoji osnov sumnje da je prilikom realizacije ovog posla došlo do kršenja procedure predviđene zakonom.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja juče ušli u Službu zaštite i spašavanja

Ispituju nabavku sporne opreme za vatrogasce

- Odgovorno lice DOO „Centroslavija“ u dogovoru sa odgovornim licem u Službi zaštite Glavnog grada v. d. komandira Blečić Zdravkom, neposredno uoči Nove godine, prilikom posjete od strane predstavnika firme DOO „Centroslavija“ izvršnog direktora Tomašević Vlajka Službi zaštite, precizno su dogovorili način

Stanarima Bjelasičke ulice u Zagoriču već pola godine pošta ne stiže na vrijeme

izvršenja krivičnog djela i kako da sprovedu i zataškaju nezakonitu proceduru isporuke uniforme, suprotno uslovima i specifikaciji tendera, kako bi se uniforma podijelila vatrogascima kao ispravna isporuka Službi zaštite Glavnog grada

Traže da im poštar račune dostavlja do 20. u mjesecu

Stanari Bjelasičke ulice u Zagoriču (nedaleko od OŠ ,,Branko Božović“) već pola godine poštu ne dobijaju na vrijeme, a kako je Pobjedi rekao Vukašin Labović iz te ulice, do 20. marta još im nijesu bili dostavljeni ni računi za januar i februar.

Navodeći da u Bjelasičkoj ulici ima tridesetak domaćinstava, Labović ističe da su nekima od njih isključeni mobilni telefoni jer nijesu platili račun zbog toga što im nije dostavljen.

- Zbog toga što nam račune ne dostavljaju na vrijeme, ja kao srčani bolesnik moram da idem u CEDIS da čekam red po če-

trdesetak minuta da bih platio račun. Evo pola godine nikad prije 20. u mjesecu ne dobijamo račune. Mom rođenom bratu, koji prima penziju preko Pošte, tek nedavno je dostavljena penzija za januar. Ranije to nije bilo tako – kazao je Labović. Ističući da se zbog ovog problema obraćao zamjeniku direktora Pošte Crne Gore, kao i regionalnom direktoru, kaže da je od kontrolora, koji je zadužen za ovaj reon, informisan da je poštara koji im dostavlja poštu ujeo pas.

- Imam razumjevanja za to, ali ne možemo mi da ispaštamo zbog toga, to ne znači da pošta ne treba da nam bude dostav-

ljena na vrijeme. Zar je problem da nam se dostave računi do 20. u mjesecu, da kada primimo penziju ne moramo da idemo dva puta i u banci čekamo redove kako bismo ih platili, nego da sve završimo odjednom i da nam se ne gomilaju računi – zaključio je Labović. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Pošte Crne Gore saopšteno je da se na vrlo brižljiv način bave svim reklamacijama i sugestijama njihovih korisnika. - Naša Služba za brigu o korisniku, osim nekoliko pojedinačnih primjedbi koje su odmah riješene, nije zabilježila reklamacije na dostavu sa reona kojem pripada Bjelasička ulica u Zagoriču. Zbog preciznosti, važno je reći da je poštar dostavljač koji vrši dostavu na ovom reonu, nakon ujeda psa, upravo tokom dostave, vrlo kratko bio odsutan. Kolega je u ovom periodu imao zamjenu. U ovom trenutku kolega je na poslu i dostava na reonu je uredna – poručili su iz Pošte, uz podsjećanje da građani sve primjedbe i sugestije mogu uputiti njihovoj Službi za brigu o korisniku, pozivom na broj 19895 I.M.

– navedeno je između ostalog u prijavi.

U prijavi se tvrdi da je 23. januara Službi zaštite i spašavanja isporučena roba suprotna specifikaciji - na isporučenoj uniformi nije bilo štampe i veza koje je predviđao tender, pa su na taj način uniforme ,,u vrijednosti od oko 50.000 eura, isporučena suprotno uslovima koje je predviđao tender“. Ukazuje se da je nužna reakcija SDT-a i zbog toga što je na tenderu bilo i drugih firmi kao ponuđača čije su ponude ocijenjene kao lošije, čime im je načinjena šteta.

Tenderom koji je Glavni grad raspisao 31. jula 2023. godine, tražena je nabavka i isporuka sljedeće opreme: radnih pantalona sa fluo-trakama (85 komada), radnih jakni sa oznakama i uloškom na skidanje (85), polo majica kratkih rukava sa oznakama (85), polo majica dugih rukava sa oznakama (85), majica kratkih rukava (85), kačketa i pletenih kapa (po 85), kombinezona s uloškom (85) i poludubokih radnih cipela i taktičkih čizama (po 85). Nakon sprovedene tenderske procedure, prihvaćena je ponuda kompanije ,,Centroslavija“ od 41.322,31 euro koja je, sudeći

Zainteresovano i ODT

Kako Pobjeda nezvanično saznaje, Osnovno državno tužilaštvo je prije dva dana, preko Glavnog grada, zatražilo personalni dosije v. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Zdravka Blečića. ODT je, navodno, zahtjev uputilo kako bi ispitalo eventualne nezakonitosti u vezi sa imenovanjem Blečića na mjesto v. d. komandira SZS. Povodom ovog imenovanja, odnosno, razrješenja prethodnog komandira SZS, proteklih nekoliko mjeseci vođena je ,,prepiska“ na relaciji Upravna inspekcija, Glavni grad, odnosno, gradonačelnica, MUP, Ministarstvo javne uprave. Uključivanje ODT čini izvjesnim zaključak da će javnost morati još da čeka na stavljanje tačke na ovaj slučaj.

po zvaničnoj dokumentaciji na sajtu Crnogorskih elektronskih javnih nabavki, bila i jedina na tenderu.

,,ISPRAVKA“ Propust u realizaciji tendera i isporuci opreme za SZS Podgorice djelimično je ispravljen početkom ovog mjeseca. Tada su SZS isporučene uniforme na kojima je dodat državni grb Crne Gore, ali i dalje sa neodgovarajućim natpisom na leđima. Jakne i majice na pozadini su imale natpis ,,VATROGASAC SPASILAC GLAVNI GRAD PODGORICA“, iako je tenderom jasno

bio predviđen natpis ,,SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA PODGORICA“. Da nije riječ o bezazlenom propustu, jasno je ako se ima u vidu da je riječ o više stotina komada odjevnih predmeta (85 kompleta od po pet majica kratkih rukava, po dvije majice, kratkih i dugih rukava, s kragnom, kao i 85 jakni) na kojima stoji natpis suprotan tenderskoj dokumentaciji. Takođe, isporučeni kontingent specijalnih čizama nije imao brojeva 42, 43 i 44, nego su svi vatrogasci-spasioci morali da uzmu čizme brojeva 45 ili 46.

NIKOLA SEKULIĆ

Gradonačelnica upozorila na neregularnost prilikom sprovođenja konkursa za izbor čelnika JU Gradsko pozorište

Injac nije dala saglasnost na imenovanje direktora

Gradonačelnica Olivera Injac nije dala saglasnost na Odluku o izboru direktora JU Gradsko pozorište zbog toga što kandidat kojeg je predložio Savjet te kuće, Nikola Krstić, ne ispunjava uslove predviđene zakonom.

Javnim konkursom za popunu radnog mjesta direktor/ ica JU Gradsko pozorište, koji je objavljen 17. januara, predviđeno je da kandidat, pored opštih uslova utvrđenih Zakonom, mora ispunjavati i posebne uslove utvrđene Statutom te ustanove. – Kvalifikacija visokog obrazovanja u obimu od najmanje 240 kredita CSPK-a, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka, najmanje osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta za koje je objavljen konkurs, a od toga najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima ruko-

vođenja… – navodi se između ostalog u konkursu. U obrazloženju koje je gradonačelnica Injac uputila Savjetu Gradskog pozorišta navodi se da je predloženi kandidat dostavio diplomu osnovnih (primijenjenih) studija na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, stepen bačelor, studije primijenjenog računarstva. Krstić je stekao diplomu postdiplomskih studija na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crna Gora, stepen specijaliste (Spec. App) menadžmenta.

- Kada je konkursom, pored navoda da kandidat mora da posjeduje kvalifikaciju obima 240 ECTS, navedena oblast, odnosno, fakultet, vrednuju se obje diplome, odnosno, kvalifikacije osnovnih i postdiplomskih specijalističkih studija, samo ukoliko su stečene iz istih oblasti nauka. Prilikom razmatranja dokaza o završenom obrazovanju, kada je kandidat stekao diplome o završenim osnovnim

i postdiplomskim specijalističkim studijama iz različitih oblasti, cijeni se diploma o završenim osnovnim studijama, ukoliko konkursom ni je drugačije navedeno –glasi odgovor Ministarstva prosvjete, koji je uz obrazloženje Savjetu dostavila Injac. Zbog toga je gradonačelnica i upozorila Pozorišni savjet da predloženi kandidat ne posjeduje potrebne uslove u pogledu obrazovanja, upućujući Savjet i na Zakon o kulturi, u kojem se navodi da ,,član Savjeta može biti razriješen prije isteka mandata ukoliko postupa suprotno zakonu“. - U skladu sa navedenim činjenicama, a shodno nadležnostima Savjeta, očekujem da preispitate vašu odluku o izboru direktora, te da preduzmete mjere i radnje kako bi što prije obezbijedili imenovanje direktora u skladu sa Statutom i Zakonom o kulturi – navedeno je u obraćanju gradonačelnice Injac Pozorišnom savjetu.

H. P.

Zgrada Službe zaštite i spašavanja

April je najvažniji mjesec za „lavice“, a ponovo nema Milene Raičević

Kvalifikacije za EP uvertira za Pariz

PODGORICA – Rukometašice Crne Gore okupiće se u poneđeljak za posljednja dva meča kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

„Lavice“ su, praktično, nakon dva trijumfa nad Srbijom, sa prve pozicije u grupi, obezbijedile učešće na prvenstvu Evrope u novembru, pa će dueli sa Turskom (srijeda) i Bugarskom (neđelja u Podgorici) poslužiti kao posljednja zvanična provjera uoči kvalifikacija za Olimpijske igre u Ulmu od 11. do 14. aprila.

Ono što slijedi u Njemačkoj je najveći mogući izazov, naš tim želi plasman na Olimpijske igre, a za dva mjesta koja vode u Pariz boriće se sa domaćinom i Slovenijom. Paragvaj je van konkurencije.

Matea

U odnosu na posljednju EHF sedmicu i duele protiv Srbije u martu, selektorka Bojana Popović ne može da računa na pivota Ivanu Godeč koja je povrijeđena, a na spisku je ponovo povremena reprezentativka Nikolina Vukčević U nacionalni tim nakon oporavka od povrede vraća se Andrijana Popović Selektorka Popović ni za ovu akciju nije uvrstila Milenu Raičević koja nastupa za rumunski Rapid. Nekadašnjeg srednjeg beka Budućnost Bemaksa, jednu od legendi kluba i najboljih crnogorskih rukometašica, kako je kazala selektorka, zbog izgubljenog povjerenja ili nepovjerenja, ni prošle godine nije uvrstila na

Šef Mercedesa Volf govorio o angažovanju novog vozača

Čekamo i čekaćemo

Maksa Ferstapena

PODGORICA – Toto Volf, prvi čovjek tima Mercedes u Formuli 1, javno je poručio da želi da Maks Ferstapen naslijedi Luisa Hamiltona u ekipi.

Legendarni šampion i rekorder sa sedam titula Hamilton od naredne godine voziće za Ferari. Austrijski milioner Volf poručio je da je Mercedes spreman da bude strpljiv u pregovorima, a da će sve zavisiti od odnosa trostrukog prvaka Ferstapena sa šampionskim timom Red Bul. – Naravno da je prvi na listi želja. Ali, prvo da vidimo što

Maks želi i kakva je situacija sa Red Bulom. Spremni smo da čekamo i čekaćemo Ferstapena. Opcija je i mladi Andrea Kimi Antoneli on je ogroman potencijal, ali ne zaboravite da ima svega 17 godina... Razmišljamo i o Alonsu i Sajncu, koji će biti uskoro slobodan vozač. To su četiri opcije za sada – rekao je Volf. U svijetu Formule 1 spekuliše se da Ferstapen ne planira da promijeni tim prije 2026. godine, kada će stupiti drastično drugačija pravila konstrukcije bolida – čime bi Red Bul izgubio prednost u odnosu na rivalske ekipe. R. A.

spisak za Svjetsko prvenstvo, a i u 2024. godini je nastavljena ista praksa. Na spisku za naredne dvije akcije su: (golmanke) Marina Rajčić, Armel Atingre, Anastasija Babović, (krila) Ivona Pavićević, Dijana Mugoša, Anastasija Marsenić, Nina Bulatović, Nađa Ka-

dović, (bekovi) Itana Grbić, Matea Pletikosić, Jelena Despotović, Tanja Ivanović, Jelena Vukčević, Nada Ćorović, Ilda Kepić, Đurđina Malović, Nikolina Marković, ( pivoti) Tatjana Brnović, Nikolina Vukčević, Bobana Klikovac, Andrijana Popović A.MARKOVIĆ

Budućnost Bemaks II bolja od Zete u četvrtfinalu Kupa Crne Gore za rukometašice

„Plave“

sa Rudarom u okršaju za finale

PODGORICA – Budućnost Bemaks II i Rudar boriće se za finale Kupa Crne Gore u rukometu. Izabranice Tatjane Jeraminok juče su u četvrtfinalu bile bolje od Zete 24:15 i zakazale okršaj sa malo starijim ,,sestrama“ iz Rudara, filijale Budućnost Bemaksa, direktnog učesnika završnog turnira. Pitanje pobjednika riješeno je u posljednjih pet minuta prvog poluvremena kada su ,,plave“ seri-

jom 4:0 došle do prednosti od 13:7.

U nastavku meča bez problema su i uvećale razliku do konačnih ,,plus devet“. Sa po pet golova u redovima Budućnosti II odskočile su Elena Mitrović, Milka Pavlović i Bojana Peličić, a u zetskoj ekipi golmanka Ivana Knežević upisala je 17 odbrana i spriječila ubjedljiviji poraz svoje ekipe. Maja Ceklić je sa devet golova bila najefikasnija. A. M.

Poljski golman Vojćeh Šćensni nakon uloge junaka meča sa Velsom poručio Povukao bih se da nijesmo otišli

PODGORICA - Fudbaleri Poljske su se kroz penal dramu sa Velsom plasirali na Evropsko prvenstvo, što je odredilo budućnost golmana Vojćeha Šćensnog u selekciji ,,bijelih orlova“ – iskusni čuvar mreže (33) izjavio je da bi se povukao iz reprezentacije da se njegova ekipa nije plasirala na šampionat u Njemačkoj.

Na pitanje novinara beIN Sportsa da li bi to bila njegova posljednja utakmica u dresu nacionalnog tima da je izgubio, odgovorio je: ,,Da, bila bi“.

mislim da je ovoga puta to bilo na Džejmsu – dodao je Šćensni.

U utorak u Kardifu nije bilo pogodaka poslije 120 minuta igre, pa su odlučivali jedanaesterciŠćensni je bio junak nakon što je u petoj seriji odbranio penal Denu Džejmsu - Nema psihologije, analizirao sam izvođače jedanaesteraca, što nije napravilo nikakvu razliku jer su svi počeli da šutiraju po sredini, a niko od njih nije prije tako šutirao – rekao je golman Juventusa.

Ostanak

- Kada dođe do odlučujućeg penala pritisak je na izvođaču, a ne na golmanu. Na igraču je ogroman pritisak tokom izvođenja odlučujućeg penala,

Golmanu Poljske ovo će biti četvrto uzastopno Evropsko prvenstvo, a do sada je upisao 81 nastup u dresu reprezentacije. - Žao mi je Džejmsa, ali sam bio prilično siguran da ću odbraniti. To je bitan penal, ne želiš da ga promašiš, samo želiš da pogodiš metu, pa je on prešao na najlakšu opciju i ja sam samo pogodio stranu u koju će šutirati - rekao je Šćensni. Evropsko prvenstvo održaće se od 14. juna do 14. jula u Nemačkoj, a Poljska je u grupi D sa Holandijom, Austrijom i Francuskom. Ne. K

PODGORICA – Toni Kros (34) još nije donio definitivnu odluku o tome da li da odigra još makar sezonu za Real Madrid u Primeri.

Slavni njemački vezista ulazi u posljednje mjesece aktuelnog ugovora, na stolu ima ponudu za produžetak na još sezonu. – To je odluka koju još nijesam

donio. Odlučiću u narednih mjesec ili dva. Istina je da zaista ne znam gdje ću igrati naredne sezone. Dosta ljudi želi da igram još godinu, to je

pozitivan znak. Osjećam se dobro, ali odluku još nijesam donio – rekao je Kros, koji se ove godine vratio u reprezentaciju Njemačke, nakon tri godine. Veteran ove sezone igra dobro, već skoro deceniju nastupa za Real Madrid i u tom periodu je skoro bez izuzetka bio standardni prvotimac. Za ,,kraljeviće“ je ove sezone postigao gol na 28 nastupa u španskoj Primeri. R. A.

Pletikosić i Bobana Klikovac igraju odlično u Rumuniji

DRŽAVA + SAVEZ + UEFA: Istorijski odlazak Gruzina na Evropsko prvenstvo u fudbalu 2024. stigao kao rezultat dugogodišnjeg ulaganja u talente i infrastrukturu

Kako je uspjela Gruzija i što može da nauči Crna Gora?

PODGORICA - Istorijski uspjeh fudbalera Gruzije slavio se do jutarnjih sati na ulicama Tbilisija i ostalih gradova ove nekadašnje sovjetske republike.

Hviča Kvarachelija i drugovi u finalu plej-ofa su nakon penala eliminisali Grčku (4:2 - 0:0 bilo nakon produžetaka) i prvi put izborili plasman na Evropsko prvenstvo.

Rezultat Gruzina za mnoge je senzacionalan, ali zapravo nije toliko iznenađujući. Ne samo zbog toga što su do Eura u Njemačkoj stigli preko Lige nacija, već zbog činjenice da godinama ulažu u talente i infrastrukturu.

UEFA je na svom sajtu podsjetila kako je gruzijski fudbal napredovao kroz dobru strategiju i iskorišćavanje podrške Evropske fudbalske unije.

Takmičarski gledano, Gruzini su maksimalno iskoristili prohodnost koju Liga nacija donosi ka Evropskom prvenstvu. Tim nekadašnjeg francuskog reprezentativca Vilija Sanjola osvojio je grupu u C diviziji, ostavivši iza sebe Bugarsku, Sjevernu Makedoniju i Gibraltar, sve reprezentacije koje je – na primjer – Crna Gora pobjeđivala u bliskoj prošlosti.

Gruzija je dva puta izborila plasman u viši rang Lige nacija –u prvom izdanju, 2018. godine, iz D je prešla u C diviziju, a od naredne jeseni nastupiće u B, gdje je i naša selekcija.

,,Krstaši“ su jedna od reprezentacija s najvećim procentom pobjeda u najmlađem Uefinom takmičenju, prije čijeg pokretanja su ,,male“ reprezentacije imale mnogo manje šansi da se domognu velikog takmičenja.

Gruzija je svoju priliku, kao 2020. Sjeverna Makedonija koja se Eura domogla baš protiv nje – iskoristila.

Pokazatelj napretka Gruzije je baš dvomeč sa Makedonci-

Učesnici EP 2024.

GRUPA A: Njemačka, Škotska, Mađarska, Švajcarska.

GRUPA B: Španija, Hrvatska, Italija, Albanija.

GRUPA C: Slovenija, Danska, Srbija, Engleska.

GRUPA D: Poljska, Holandija, Austrija, Francuska.

GRUPA E: Belgija, Slovačka, Rumunija, Ukrajina.

GRUPA F: Turska, Gruzija, Portugal, Češka.

ma u prethodnom izdanju LN – trijumfovali su u oba meča, 2:0 i 3:0.

ULAGANJA SE ISPLATILA

Uspjehu seniorske reprezentacije prethodili su zapaženi rezultati mlađih selekcija, pri čemu je Fudbalski savez Gruzije (GFF) koristio mogućnosti koje nudi domaćinstvo Uefinih takmičenja kako bi podstakao interes za fudbal i svojim reprezentacijama pružio dragocjeno iskustvo, podsjetili su iz Evropske fudbalske unije. Gruzija je 2017. bila domaćin Evropskog prvenstva do 19 godina, uz čak 25.000 navijača koji su prisustvovali njenoj posljednjoj utakmici u grupi. Potom, 2023. godine zajedno sa Rumunijom organizovala je Evropsko prvenstvo za igrače do 21 godine, a koliko su Gruzini (postali) opsjednuti fudbalom pokazuje podatak o rekordnoj ukupnoj posjećenosti šampionata - 316.023 gledaoca, pri čemu su tri najveće posjete u istoriji zabilježene na mečevima gruzijske reprezentacije.

Gruzija je pomjerila granicu i time što je stigla do nokaut runde, a prethodno nikad nije igrala na završnom turniru. Bila je prva u grupi, ispred Belgije, Holandije i Portugala. Gruzini su morali da zadovolje brojne uslove da bi dobili organizaciju takvih takmičenja –potrebni su im bili stadioni koji ispunjavaju kriterijume Uefe, trening tereni za svaku od reprezentacija učesnica, blizina aerodroma…

Svega toga, naravno, ne bi bilo bez ulaganja od strane države, a Savez je bio veza sa Uefom. Može li Crna Gora, koja decenijama čeka da se završi jedna tribina (!) na najvećem stadionu, da se nada nečem takvom? Odgovor je (za sada) svakako – ne. Reprezentacije Gruzije do 17 i do 19 godina u sezoni 2019/20. prvi put su se kvalifikovale u elitnu rundu kvalifikacija za EP, čime slika o napretku tamošnjeg fudbala počinje da se oblikuje.

Fudbalski savez Gruzije radio je na popularnosti fudbala (kod nas makar o tome ne treba da brinemo, valjda?) i postigao značajan uspjeh - između 2015. i 2021. broj registrovanih fudbalera u Gruziji porastao je sa 14.676 na 37.600, dok se broj fudbalerki povećao više od deset puta.

Koristeći sredstva iz Uefinih programa, Gruzija je 2014. iz-

Oštra reakcija selektora Španije De la Fuentea

Stidim se zbog

zvižduka Morati

PODGORICA – Luis De la Fuente, selektor fudbalera Španije, oštro je reagovao nakon remija 3:3 protiv Brazila u prijateljskom meču odigranom u Madridu u utorak veče. Strategu ,,furije“ nije se dopa-

lo ponašanje publike u prijestonici – prije svega zvižduci napadaču Alvaru Morati (31), kapitenu nacionalnog tima.

– Stidim se i duša me boli zbog toga što se u mojoj zemlji zviždi jednom reprezenta-

gradila nacionalnu fudbalsku akademiju kao još jedan temelj za rezultat postignut prije dvije noći.

ŠTO SMO PROPUSTILI?

To je jedna strana priče, a kakav kvalitet ima Gruzija i zašto je prije Crne Gore uspjela da ostvari san o odlasku na veliko takmičenje?

Glavni dio posla završila je u prethodnom izdanju Lige nacija kada je ubjedljivo osvojila prvo mjesto u konkurenciji Bugarske, Sjeverne Makedonije i Gibraltara – uzela je 16, od mogućih 18 bodova.

U kvalifikacijama za EP 2024. izabranici Vilija Sanjola bili su pretposljednji u konkurenciji Španije, Škotske, Norveške i Kipra. Imali su po dvije pobjede (obje nad Kipranima) i remija, te četiri poraza. Sve karte bacili su na ,,bonus“ šansu, izborenu kroz Ligu na-

cija – minulog četvrtka su u polufinalu plej- ofa savladali Luksemburg (2:0), da bi prije dvije noći pobijedili Grčku, nakon penala za epske scene na stadionu ,,Boris Paičadze Dinamo“. Kakav tim ima Gruzija? Apsolutna zvijezda je Napolijev majstor Hviča Kvarachelija, golman Giorgi Mamardašvili je u Valensiji, ofanzivac Giorgi Čakvetadze igra za Votford. Sve u svemu, Gruzini nemaju zvučniji tim od Crne Gore, s kojom će igrati u junu u Podgorici.

Njihov primjer takođe pokazuje da je možda i bolje biti u C diviziji Lige nacija, nego u B gdje je sada naša selekcija. Proširenjem broja učesnika narednog Svjetskog prvenstva 2026. (sa 32 na 48) i Evropa je dobila tri mjesta više na Mundijalu, pa će i Liga nacija imati značaj, ali će biti potrebno

tivcu, još kapitenu. Velika većina na stadionu je podržala reprezentaciju od početka do

kraja, ali manjina se dobro čula... Takva je situacija da, jednostavno, moramo da po stra-

osvojiti prvo ili drugo mjesto u konkurenciji Turske, Islanda i Velsa.

Liga nacija 2026. nudiće veliku šansu da se ode na Euro 2028, izvjesno više iz C nego B divizije.

Crna Gora će, naravno, predstojeće jeseni i zime imati ambiciju da ostvari što bolji rezultat i eventualno se domogne A divizije i mečeva sa najjačim selekcijama Starog kontinenta, ali ne bi bila tragedija ni da ispadne u niži rang. Imala bi dvije staze do EP 2028. i potencijalno šansu koju je do sada dva puta propustila. U prvom izdanju Lige nacija šansu za baraž propustila je u posljednjem kolu sa Rumunijom, dok je u prethodnom na kraju izgubila kod kuće od Finske, koja je minule sedmice baš zahvaljući tom trijumfu igrala polufinale plej-ofa sa Velsom.

Neđeljko KOSTIĆ

ni ostavimo podršku bilo kom klubu, ovo je reprezentacija –rekao je De la Fuente. Madriđanin Morata je prvotimac Atletiko Madrida – a meč je odigran na Santjagu Bernabeuu“, stadionu velikog rivala, giganta i lidera španske Primere Real Madrida.

Sam Morata je ponikao i dva puta igrao za Real, a ove sezone igra dobro za Atletiko (20 golova na 40 nastupa u svim takmičenjima). Za reprezentaciju Španije postigao je 34 gola na 71 nastupu. R. A.

Košarka / Odbojka

Rutina za „vučice“, Primorju gradski derbi

Podgorica 52

Bud. Bemaks 76

PODGORICA – Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 11:18, 15:18, 15:22, 11:18.

PODGORICA: Vučinić 14, Radević 14, Šćepanović 3, Vukčević 8, Vujović 2, Nagornaja, Bajčeta 2, Bojičić 3, Radulović, Milošević 6, Đukić. BUDUĆNOST BEMAKS: Baošić 10, Mi. Bigović 10, Šćepanović 15, Savković 3, Ma. Bigović 5, Radonjić 2, Ilić 9, Jovović, Dronjak 6, Terić 3, Bulajić 13. Tri dana nakon poraza u finalu WABA lige košarkašice Buduć-

Litvanac će pokušati da obezbijedi NBA angažman

Jokubaitis napušta Barselonu

PODGORICA – Rokas Jokubaitis neće produžiti ugovor sa Barselonom, Litvanac napušta redove katalonskog giganta Evrolige.

Očekuje se da litvanski reprezentativac nastupi na Ljetnjoj ligi NBA i pokuša da obezbijedi angažman u nekom od NBA klubova u najjačoj ligi svijeta. Alternativna opcija za odličnog plejmejkera je potpis za Žalgiris u domovini, na taj način

nastavio bi karijeru u Evroligi. Sveukupno, kao igrač sa rolom u rotaciji u Barsi, ove sezone Jokubaitis igra dobro. Njegov skor je 5,7 poena i 3,2 asistencije u prosjeku u evropskoj eliti. Prosječno nastupa oko 16 i po minuta po meču. Na tabeli Evrolige, tri kola prije kraja ligaškog dijela takmičenja, španski klub dijeli drugo mjesto sa Monakom i Panatinaikosom, sa učinkom 20-11. R.A.

Sjajan učinak naše kik boks reprezentacije na Svjetskom kupu u Italiji

Sedam medalja za

kontinuitet uspjeha

PODGORICA – Kik boks reprezentacija Crne Gore nastup na Svjetskom kupu u Italiji završila je sa sedam medalja, pet zlatnih i dvije srebrne.

Najsjajnijim odličjem u seniorskoj konkurenciji okitili su se Nemanja Čađenović i Nemanja Mandić. Čađenović (lou kik, -71 kg) je

predajom od strane protivnika slavio protiv Singa iz Indije i Brazilca Da Silva. Mandić (lou kik, -75 kg) je nakon pobjede nad Pehlivanom iz Turske, u finalu nokautom slavio protiv Italijana Bravina Veliki potencijal potvrdili su juniori sa tri zlatne medalje. Viktor Dukić (lou kik, +91kg) je u finalu savladao Vasileva iz

niost Bemaksa vratile su se obavezama na domaćoj sceni. Podgoričanke su uspjele od sredine treće dionice da naprave seriju i na kraju dođu do ubjedljive pobjede.

H. Novi 54

Primorje 65

Dvorana: SC ,,Igalo“. Gleda-

laca: 150. Rezultat po četvrtinama: 7:25, 13:16, 14:6, 20:18.

HERCEG NOVI: Gatalo 7, Radojičić 5, Spaić 27, Đorđević 4, Razić 9, LEtić 2, Šabanović, ŠĆekić, Vuković, Vujičić.

PRIMORJE: Sarić 17, Baćović 4, ILić 3, Andrić 30, Radulović 3, Pavlović 3, Brković, Tripović, Mijajlović, Rakočević 2, Šćekić.

Košarkašice Primorja ponovo su u gradskom derbiju došle do pobjede.

Novljanke su opravdale očekivanja i stigle do trijumfa, a meč je obilježila Ljube Andrić sa 30 poena i 14 skokova… R. P.

Nova kontroverza NBA zvijezde Golden Stejt Voriorsa Nepopravljivi

Grin se ,,rvao“ sa Milsom

PODGORICA – Drejmond Grin ponovo je u centru pažnje u NBA – kontroverzni krilni centar Golden Stejt Voriorsa imao je novi fizički duel van okvira dozvoljenog, u meču protiv Majami Hita.

U pobjedi u gostima aktuelnom vicešampionu Grin je u jednom duelu u stilu rvačkog zahvata ,,zaključao“ Patija Milsa, jednog od najiskusnijih igrača Majamija. Zbog ove situacije ponovo mu prijeti suspenzija.

Amerikanac je zbog sličnog poteza u novembru u duelu sa slavnim francuskim centrom Goberom iz Minesote dobio pet mečeva suspenzije. Zatim je u duelu sa Finiksom u januaru udario centra rivalskog tima Nurkića i zaradio 12 mečeva suspenzije. Odlukom lige morao je i na psihoterapiju zbog problema sa nasilnim ponašanjem tokom mečeva. Četvorostruki NBA šampion važi za jednog od najkompletnijih visokih igrača u modernoj eri košarke. R. A.

Bugarske. Nemanja Radnjić iz Kik boks kluba Rebel Tivat (lou kik, -57 kg) trijumfovao je

u borbama sa Slovakom Mirgom i Bugarinom Kocevim. Jovan Lipovina (lou kik, -54

Odbojkaši Budućnosti uspješno preskočili trener Dejan Radić zna kako njegova

Finale da

hrabrije i jače, željom za

PODGORICA – Odbojkaški klub Budućnost je posljednji put bio šampion Crne Gore daleke 2008. godine, u vrijeme kada je dres „plavih“, između ostalih, nosio i današnji trener Podgoričana Dejan Radić Srpski stručnjak, kome je veza sa glavnim gradom Crne Gore jača od sportske, jer je oženjen Podgoričankom Jelenom, a u glavnom gradu Crne Gore su rođena njegova oba sina Filip i Aleksa (obojica igrači Budućnosti), pokušaće u drugačijoj ulozi da vrati Budućnost na vrh crnogorske odbojke. Da sa trona skine Budvu, aktuelnog petostrukog šampiona države, u finalnoj seriji plej-ofa, koja počinje 12. aprila. Budućnost je ove sezone izgubila sva četiri međusobna duela sa Budvanima, po dva u prvenstvu (0:3, 1:3) i polufinalu Kupa Crne Gore (oba puta sa po 0:3). - Imajući u vidu prethodne tri utakmice koje smo nedavno igrali sa Budvom, posljednje u ligaškom dijelu i dvije u polufinalu Kupa, očekujem da moja ekipa u te mečeve uđe mnogo hrabrije i jače, sa većom željom za pobjedom. Da li možemo da dođemo do titule, to ne znam u ovom trenutku, niti mogu da prijetim. Ali, želim da u finalu imamo veću motivaciju i vjeru da možemo da pobijedimo Budvu – kaže za Pobjedu trener Budućnost voleja Dejan Radić Posebno će fokus biti na pokušaju da se bolje odigraju završnice izjednačenih setova, koji su, uglavnom, pripadali Budvanima.

- Potrebno je da setove koji su

kg) do trofeja stigao je sa tri ubjedljive pobjede, redom protiv Neamtua iz Moldavije, Vulkova iz Bugarske, te u finalu prekidom protiv Italijana Natalea Srebrom su se okitili senior Lazar Klikovac iz Kik boks kluba Rebel i junior Andrija Radoman. Klikovac je u polufinalu (K1, -81 kg) savladao Valerijeva iz Bugarske, dok je u finalu izgubio od Španca Gonzalesa. Radoman (lou kik, -60 kg) je u borbi za trofej poražen od Georgijeva iz Bugarske. Svjetski kup u italijanskom Lido di Jezolu okupio je 1.500 takmičara iz 43 zemlje. R. P.

u egalu rješavamo u našu korist. Jer, mi smo protiv Budve uglavnom igrali dobro, a onda smo posustajali u trenucima kada nam je trebalo to malo za osvajanje seta, te energije i snage u finišu seta. To nam je, definitivno, bio problem i naredne tri nedjelje ćemo raditi na tome. A u finalu ćemo da vidimo da li ćemo uspjeti to da prevaziđemo – dodaje Radić, koji je proteklog vikenda vodio pionire do titule prvaka Crne Gore. Budućnost će, međutim, morati da se čeka bez utakmica do starta finalne serije (12. april), jer se u petak igra finale Kupa između Budve i Jedinstva, a on-

Prva liga za košarkašice

preskočili Jedinstvo u polu nalu plej-ofa, njegova ekipa mora u borbu za trofej sa Budvom

igramo jače, sa većom pobjedom

da juniorska selekcija igra kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, od 5. do 7. aprila na turniru u Podgorici.

- Za nas bi bilo najbolje da se plej-of odmah nastavio, jer smo prije Jedinstva imali tri jake utakmice sa Budvom. Međutim, šta je, tu je. Čekamo prvo da se odigra finale Kupa, a poslije toga i kvalifikacije juniorske reprezentacije za Evropsko prvenstvo. Problem je što pet naših igrača iz prvog tima ide sa reprezentacijom na pripreme za te kvalifikacije i biće odsutni devet dana. Zbog toga će malo biti problem da napravimo pravi trening u našoj ekipi.

Protiv Jedinstva lakše od očekivanog

Budućnost je posao u polufinalu protiv Jedinstva riješila u svoju korist sa dvije maksimalne pobjede.

- Sve je ispalo lakše nego što smo mislili. Vjerovali smo, naravno, da možemo da prođemo u finale, ali, iskreno, očekivali smo jači otpor Jedinstva, teške i tvrde utakmice. Prvu utakmicu polufinala smo odigrali na veoma visokom nivou, tu sam vidio da smo u odličnom trenutku ušli u dobru formu, i odradili smo taj meč kako treba, dobili 3:0. Očekivao sam da će Jedinstvo u drugom meču pružiti maksimum, ali kao da su poslije prve utakmice izgubili energiju, pa smo tu utakmicu dobili još lakše nego prvu i zasluženo ušli u finale – rekao nam je Dejan Radić

U odsustvu igrača iz juniorske selekcije, Radiću će na treninzima od velike pomoći biti neki naši seniorski reprezentativci, koji su završili ili završavaju sezone u inostranstvu. Tako Marko Bojić već neko vrijeme trenira sa ekipom Budućnosti, a Radić ima informacije da bi kasnije na treninzima trebalo da se priključe još neki bivši igrači „plavih“, kao što su Bojan Strugar, Luka Babić, Đorđe Jovović - To će biti super za našu ekipu, za mlade igrače, jer se povećava kvalitet treninga, što nam je potrebno. Kad se vrate juniori, imaćemo pet dana rada da se spremimo za finalnu seriju koju željno iščekujemo. Probaćemo da pauzu iskoristimo na najbolji mogući način, a već smo krenuli sa malim obaranjem forme, pa očekujem da u finalu budemo u pravom sjaju – zaključio je Radić. S. JONČIĆ

Dejvis

PODGORICA – Los Anđeles Lejkersi uspjeli su da u gostima u posljednjoj četvrtini nadoknade deficit od čak 19 poena – i u derbiju pobijede Milvoki Bakse 128:124, nakon dva produžetka. Slavne kalifornijske ,,jezerdžije“ mogu i bez superstara Džejmsa u rotaciji. Proslavljeni centar Entoni Dejvis preuzeo je odgovornost, ubacio 34 poena uz čak 23 skoka i obilježio meč. Plejmejker Rivs je pored 29 poena imao 14 skokova i

Američki mediji prenose da se moguće optužbe odnose na period od nekoliko mjeseci

Klađenje – prijetnja koja se

nadvila

PODGORICA – Proteklih dana dva slučaja usko vezana za klađenje na utakmice NBA lige aktuelizovala su ovaj problem koji, polako, ali sigurno, sve više uzima maha i u SAD.

Sve je veći broj navijača koji, odavno, utakmice prate ne zarad uzbuđenja koje one donose i navijačke strasti, već isključivo zbog potencijalnog dobitka na kladionici. Pojedini tvrdokorni kladioničari, i dalje je to mali broj, ali nikako zanemarljiv, čak idu dotle da prijete igračima i trenerima koji ih „iznevjere“. Tako je nedavno trener Klivlenda Džon-Bler Bikerstaf pred novinarima iznio nimalo prijatno iskustvo koje je imao sa tim ljudima. – Nabavili su moj broj telefona i slali mi uznemirujuće poruke o tome gdje živimo moja djeca i ja, i takve stvari. To su opasne stvari i linija koja se ne prelazi, o tome ovdje pričamo – istakao je Bikerstaf. Džon-Blek kaže da je prijetnje prijavio.

– Nijesam ih tužio, ali su locirani, pronađen je ko je slao poruke.

Bikerstaf je upozorio da sa uplivom klađenja odskoro i u NBA i njihov posao postaje daleko izazovniji.

– To nam donosi dodatni pritisak. Skreće nam fokus sa igre,

i nad NBA ligom

što može biti veoma teško po igrače, trenere, sudije, za sve koji su uključeni u ovu igru. Mislim da zaista moramo da vodimo računa o tome koliko smijemo da dozvolimo da to bude blizu nas. Jer, na kraju, to opterećuje. Mnogo puta ljudi, koji se klade tim novcem i čekaju da dobiju, plaćaju sebi račune, kirije, kredite, i možete da zamislite njihove emocije kada izgube. Mislim da hodamo po tankoj liniji i zato moramo da zaštitimo sve koji su uključeni u ovu igru – mišljenja je Bikerstaf. U međuvremenu situacija sa klađenjem je eskalirala – NBA je pokrenula istragu protiv košarkaša za kojeg se sumnja dase ilegalno kladio. Kako je prenio poznati američki novinar Adrijan Vojnarovski, igrač Toronta Džontej Porter nalazi se pod sumnjom da se ilegalno kladio. Američki mediji prenose da se moguće optužbe odnose na period od nekoliko mjeseci. Posebno su pod lupom utakmice od 26. januara sa LA Klipersima i 20. marta sa Finiks Sansima, prenio je ESPN.

U obje utakmice Porter je ranije nego što se očekivalo završio utakmice, prvo zbog navodne povrede, a potom i zbog bolesti, te je na obje – rečeno rečnikom kladionice – ,,došao minus“ na poene, skokove, asistencije. Ispostavi li se da su sumnje bile

Janisa nakon dva produžetka

deset asistencija – i ponovo pokazao da je igrač za duele sa najačim NBA timovima. Baksi su razočarali, a njihova velika zvijezda Janis Adetokumbo je pored 29 poena imao 21 skok i 11 asistencija. Za Lejkerse je trijumf važan, imaju četiri pobjede zaredom, skor 40-32 na devetoj poziciji Zapadne konferencije i samo dva poraza više od Sakramenta i Finiksa. Milvoki (46-26) je drugi na Istoku. Dalas je razbio oslabljeni Sakramento u gostima 132:96

i potvrdio uspon forme. Prvi strijelac lige, velika slovenačka zvijezda Dončić, je pored 28 poena imao 11 skokova i šest asistencija – uz redukovanu minutažu u rano riješenom duelu.

Irving je dodao 24, a Hardevej 22 poena. Sa druge strane, Foks je upisao 18, a Sabonis 12 poena uz 11 skokova i devet asistencija. To je čak 55. uzastopni dabl-dabl meč za Litvanca. Nakon pete pobjede zaredom, teksaški tim Dalas sada je šesti

na Zapadu sa učinkom 43-29. Ta pozicija je i cilj za Dončićevu ekipu – budući da garantuje direktan plasman u plej-of. Golden Stejt, deseti na Zapadu (37-34) odigrao je jedan od najboljih mečeva sezone u pobjedi nad vicešampionom Majamijem 113:92 u gostima. Veteran, proslavljeni bek-šuter Tompson, ovog puta je zablistao sa 28 poena. Kaminga je dodao 18, a Kari i Vigins po 17 poena u odličnom timskom izdanju ,,ratnika“.

opravdane, Porter bi mogao da bude sankcionisan i propusti veliki broj utakmica. Prije ovoga, bio je u timu Reptorsa na šest uzastopnih utakmica i u prosjeku bilježio 5,8 poena, 4,3 asistencije, četiri skoka, te po 1,3 ukradene lopte i blokade. U prosjeku je imao 19,3 minuta po utakmici. Ukupno je ove sezone igrao na 26 utakmica, imao 14 minuta u prosjeku uz 4,4 poena, 3,2 skoka i 2,3 asistencije.

Inače, igračima i svim zaposlenima u NBA industriji je strogo zabranjen bilo koji vid klađenja. Mlađi brat Majkla Portera , košarkaša Denvera, debitovao je u NBA u dresu Memfisa. Pitanje svih pitanja koje se postavlja nakon otkrića o Porterovim nečasnim radnjama glasi – da li je on jedini koji na ovaj način ostvaruje dodatnu zaradu? Aktuelni skandal u čijem je centru Porter mnoge je podsjetio na sličan koji je potresao NBA 2009. godine – sa sudijom kao grešnikom. Tada je poznati arbitar sa 13-godišnjim NBA stažom Tim Donahju optužen, kasnije i osuđen na 15 mjeseci zatvora, zbog toga što se dugi vremenski period kladio na utakmice koje je sudio. Donahju je na sudu priznao da se kladio na utakmice koje je sudio u periodu od 2003. do 2007. godine. R. A.

Majami je predvodio krilni centar Adebajo sa 24 poena, a mladi krilni centar Jović je pored 11 poena imao šest skokova i četiri asistencije. Vicešampion je u padu forme uoči plej-ofa, sa učinkom 39-33 tek na osmoj poziciji Istočne konferencije.

Oklahoma Siti (druga na Zapadu, skor 50-21, pobjeda manje i odigrani meč manje od šampiona Denvera) ostvarila je važan trijumf u gostima Nju Orleansu 119:112. Vilijams je upisao 26, Gidi 25, a Gildžus-Aleksander 24 poena u impresivnom napadačkom izdanju ,,gromova“. Domaćina je predvodio Vilijamson sa 29 poena. S. S.

Dejan Radić na tajm-autu savjetuje svoje igrače

NBA: Veliki preokret oslabljenih Lejkersa u derbiju, pobjede Dalasa i Golden Stejta

nadigrao

Džontej Porter

Treći Memorijal „Vlastimir Vlasto Bujišić“ u Pljevljima okupio 114 igrača iz zemlje i okruženja

Novo zlato Nikite Petrova

Poslije trijumfa na 76. Pojedinačnom seniorskom prvenstvu Crne Gore, velemajstor Nikita Petrov pridružio je bogatoj zbirci trofeja još jedan, ovoga puta sa trećeg Memorijala „Vlastimir Vlasto Bujišić“ koji je minulog vikenda održan u Pljevljima. Za novo zlato njemu je bilo dovoljno osam poena i nešto bolji buholc koeficijent u odnosu na našeg Nikolu

U Nikšiću 31. marta

Đukića koji je imao isti učinak, tačnije, obojica je ovo prestižno takmičenje završila sa po sedam pobjeda i dva remija. Tako su kolege po tituli reprizirale konačni poredak na tabeli sa šampionata države u Podgorici. Pored novčane nagrade od 400 eura, Petrov je dobio na poklon i vrijednu umjetničku sliku, dar NVO „Kišobran za sunce“, kao i najstariji velemajstor Dušan Rajković,

od poznatog slikara iz ovog kraja Rodena Nuhanovića Bronzana medalja pripala je GM Danilu Milanoviću sa sedam poena koliko su sakupili i GM Luka Drašković i MK Peko Đurović Među nagrađenima su i GM Branko Damljanović, FM Veljko Draganić, IM Blažo Kalezić, GM Dušan Rajković, FM Oleg Jaksin, FM Armin Mušović i FM Sulejman Suljević sa po 6,5

poena. Specijalna priznanja zaslužili su pionir Đorđije Bojović, omladinac Savo Vujović, veteran Nebojša Misailović, dama Lidija Blagojević i najuspješniji predstavnik grada domaćina Vidan Jakić. Za regularnost turnira su se postarali internacionalni šahovski sudija Zoran Peruničić i njegov pomoćnik Savo Bakrač I, šta reći na kraju ove izvanredne šahovske manifestacije koja je okupila čak 114 igrača iz Ukrajine, BiH, Izraela, Srbije, Rusije i naše zemlje među kojima osam učesnika sa najvećom titulom i sedam intermajstora, osim svaka čast organizatoru i porodici jednog od najboljih pljevaljskih šahista svih vremena za gostoprimstvo i trud na razvoju i afirmaciji drevne igre u međunarodnim okvirima. Takođe, velike zasluge za pripremu i realizaciju Memorijala pripadaju agilnoj upravi ŠK Rudar, ŠSCG i personalu hotela „Franca“, gdje su se u prijatnom ambijentu uz tradicionalnu stimu domaćina nadmetali matadori i amazonke. Prije početka prvog kola uspomene na Vlasta, njegov lik i djelo evocirali su predsjednik Rudara Vidan Jakić, u ime porodice Miloš Bujišić i predsjednik Saveza Jovan Milović, koji je ujedno i otvorio treći Memorijal, dok su na završnoj svečanosti nagrade najboljima uručile Jelena Bujišić i Mira Pejatović

Prvi Memorijal „Željko Žeža Mijanović“

Prvi memorijal posvećen jednom od najznačajnijih i najzaslužnijih šahovskih poslenika Nikšića i Crne Gore, osnivaču ŠK Elektroprivreda, Željku Žeži Mijanoviću, održaće se 31. marta u gradu pod Trebjesom. Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 10 minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za

Završen Američki kup u Sent Luisu

Aronjanu i Li superfinale

Velemajstor Levon Aronjan, prvak šampionske grupe i bivši lider muškog nacionalnog tima Jermenije, koji sada nastupa pod zastavom SAD, pobijedio je u superfinalu Američkog kupa prvaka eliminacione grupe Veslija Soa sa 2,5:1,5. Na ženskom turniru Alisa Li

je sa istovjetnim rezultatom slavila protiv Irine Kruš. Za pomenute uspjehe Aronjan je pored 90 hiljada američkih dolara dobio na poklon luksuznu mongolsku šahovsku garnituru i Tifani narukvicu, jer u 19 odigranih partija nije osjetio gorčinu poraza. Li je inkasirala 50 hiljada dolara.

svaki odigrani potez. Turnir se rejtinguje, a svi učesnici moraju imati otvoren FIDE ID broj. Pravo nastupa imaju matadori i amazonke, bez obzira na titulu i kategoriju, i oslobođeni su kotizacije za takmičenje. Organizator je obezbijedio nagradni fond u iznosu od 2.000 eura, a prvoplasiranom će pripasti 300 eura. Specijalna priznanja su namijenjena najboljoj dami, omladincu,

veteranu i predstavniku matičnog kluba, te najuspješnijim igračima do 1.700 i 2.000 ELO. Za regularnost turnira staraće se FA sudija Luka Lješković. Svečano otvaranje takmičenja planirano je za 10.30 časova u Sportskom centru „Nikšić“, a prvo kolo startuje pola sata kasnije. Pokrovitelji Memorijala su ŠK Elektroprivreda, lokalna uprava, ŠSCG i porodica Mijanović

Siner lako izborio četvrt nale mastersa u Majamiju

Cilj mi

je da se stalno mijenjam

PODGORICA – Janik Siner rutinski je pobijedio Krisa O’Konela 6:4, 6:3 u osmini finala mastersa u Majamiju – a potom govorio o motivaciji na velikim turnirima. Treći teniser svijeta igra fantastično od jeseni, osvojio je Australijan open u januaru, a ove sezone ima samo poraz. – Cilj mi je da se stalno mijenjam i napredujem. Kada sam

ovdje igrao prvo masters finale karijere 2021. godine, bio sam drugačiji teniser nego sada. Nadam se da ću tako da nastavim i za četiri godine biti potpuno drugačiji. To je moj dugoročni cilj – rekao je Siner. Italijan se Australijancu O’Konelu revanširao za poraz u američkoj Atlanti 2021. godine. – Prošlo su tri godine... Kada si mlad igrač, a tada sam bio veoma mlad, za mene je sve bilo novo, iskustvo takvih turnira. Sada mi je normalno da učestvujem na najvećim takmičenjima. Fizički sam znatno napredovao od tada, ali i kao osoba i kao igrač. A nikada ne zaboravljam od koga sam gubio i uvijek sa oprezom izlazim na teren – rekao je Siner. Naredni protivnik biće mu Čeh Mahač – a ukoliko pobijedi, u polufinalu bi igrao protiv boljeg iz meča Đari – Medvedev R. A.

Španac izuzetan na mastersu u Majamiju Alkaraz održao čas tenisa Musetiju i lako izborio četvrtfinale

PODGORICA – Karlos Alkaraz nastavio je niz vrhunskih partija, pobjedom nad Lorencom Musetijem 6:3, 6:3 u osmini finala mastersa u Majamiju.

Dvostruki grend slem šampion je protiv odličnog Italijana riješio posao za sat i po igre i potvrdio izuzetnu formu ovog mjeseca. Šampion mastersa u Indijan Velsu prelomio je meč brejkom u osmom gemu drugog seta, a u realnosti rival nije uspio da mu

Oporavlja se od pokidanog ligamenta skočnog zgloba

Marej će biti spreman za Vimbldon

zaprijeti na pravi način. Naredni rival Španca, drugog tenisera svijeta, biće Bugarin Dimitrov – koji je u dramatičnom meču savladao Poljaka Hurkača 6:3, 3:6, 7:6. Dimitrov je slavio nakon čak 160 minuta igre, a u odlučujućem taj-brejku trećeg seta bugarski teniser je imao i sreće. Pri rezultatu 2:2 u poenima Hurkaču je oduzet prethodno osvojen poen, jer je patikom dotakao mrežu. R. A.

PODGORICA – Nekada prvi teniser svijeta Endi Marej izvjesno će moći da nastupi na Vimbldonu ovog ljeta, uprkos teškoj povredi koju je zadobio prethodnih dana. Slavni Britanac je pokidao ligament skočnog zgloba na meču mastersa u Majamiju. Trostruki grend slem šampion se od kraja 2016. bori sa posljedicama teških povreda kukova, rezultati su daleko od najboljih – ali ne odustaje od karijere. Po pisanju londonskog Tajmsa, Marej je dobio prognozu oporavka po kojoj bi najranije mogao da zaigra u prvoj polovini maja, a najkasnije u drugoj polovini juna. Vimbldon, najprestižniji od četiri najveća grend slem turnira, počinje 1. jula. Na londonskom takmičenju proslavljeni Škot slavio je titulu dva puta. Ova godina je, vjerovatno, posljednja u njegovoj takmičarskoj karijeri, što je više puta nagovijestio. Plan je da se od igranja na velikim turnirima oprosti ili na Vimbldonu ili na Olimpijskim igrama u Parizu, na kojima tenisko takmičenje počinje 27. jula. R. A.

Učesnici turnira u Pljevljima

IZBORI U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA 1920. GODINE I NJIHOVI REZULTATI U CRNOJ GORI 2.

Piše: Vukota VUKOTIĆ istoričar

POČETAK

KOMUNISTIČKE

PARTIJE U CRNOJ GORI

Zajedno sa početkom procesa industrijalizacije zemlje, još za vrijeme Kraljevine, u Crnoj Gori su počele da se javljaju socijalističke ideje. U takvim uslovima u Crnoj Gori počinje polako da se formira svijest o socijalnim i klasnim razlikama i potrebi djelovanja na tom polju. Kreću da se osnivaju prva radnička udruženja, mada socijalistička svijest u narodu nije bila velika. Prvo takvo društvo osnovano je u Baru 1903. sa 240 članova, da bi nakon toga uslijedilo obrazovanje radničkih udruženja u Podgorici, na Cetinju i u Nikšiću, 1907. godine (Milija Stanišić, Tokovi revolucije u Crnoj Gori, III, Nikšić, 1988., str. 10). Specifične odlike crnogorskog društva i ekonomski egalitizam doprinosili su slaboj razvijenosti političkih pokreta i udruživanja, tako da su svjetske ideje ostajale samo na nivou individualnih koncepcija. Situacija će se promijeniti nakon 1918. godine i gubitka nezavisnosti. Društvena kriza na svim nivoima donijela je potrebu da se djeluje na političkom nivou u cilju reafirmacije i antiasimilacije crnogorskog naroda u novoj južnoslovenskoj državi. Osim federalističkog pokreta pristalica dinastije Petrović Njegoš, jedini politički pokret koji je u svom programu imao uspostavljanje ravnopravnog statusa crnogorskog naroda sa ostalim narodima Kraljevine SHS bila je Komunistička partija. Zato se ideja o socijalističkoj borbi za pravo naroda u Crnoj Gori počela razvijati od 1919. godine, kada počinju da se vraćaju brojni internirci i drugi emigranti koji su u inostranstvu došli u dodir sa komunističkim pokretom. Takođe, u tom procesu razvijanja i ukorjenjivanja socijalističke misli u Crnoj Gori, veliki zamah donosi i činjenica da je u Rusiji, kao tradicionalnom savezniku pobijedila boljševička revolucija. Tako su u Crnu Goru pristigli iz Francuske i Italije nosioci ove ideje poput Jovana Tomaševića, Boška Radanovića, Bogdana Vujoševi-

Socijalističke ideje začete su još u doba kralja Nikole

Ideja o socijalističkoj borbi za pravo naroda u Crnoj Gori počela se razvijati od 1919. godine, kada počinju da se vraćaju brojni internirci i drugi emigranti koji su u inostranstvu došli u dodir sa komunističkim pokretom

Reakcija vlasti na rad komunista i drugih radničkih udruženja bila je izazvana generalnim stavom Kraljevine SHS prema Partiji. Naime, Kraljevina nije priznala novu sovjetsku vlast, čak je dala i jedan kontingent za potrebe savezničke intervencije protiv boljševika. Čak ni nakon velike konferencije u Đenovi, u jesen 1920. godine, na kojoj po prvi put učestvuje zvanična delegacija SSSR-a, pa time Revolucija i komunistički sistem dobijaju međunarodno priznanje, KSHS ne priznaje nove vlasti u Moskvi. Diplomatski odnosi između SSSR-a i Kraljevine Jugoslavije biće uspostavljeni 1941. godine u praskozorje Drugog svjetskog rata. U skladu s tim, režim u Beogradu je postupao sa komunistima i na unutrašnjem planu. Od stvaranja nove južnoslovenske države, zbog unutrašnjih previranja i deklarativnog poštovanja demokratskih principa, tolerisana je komunistička agitacija i stvaranje radničkih udruženja. Ipak, snaga komunista iskazana na izborima, prvo lokalnim, a onda i za Ustavotvornu skupštinu, nagnala je vlasti Kraljevine SHS da zabrane njen rad.

Snaga komunista iskazana na izborima, prvo lokalnim, a onda i za Ustavotvornu skupštinu, nagnala je vlasti Kraljevine SHS da zabrane njen rad. Do donošenja čuvene „Obznane“, rad KPJ je tekao legalno i mreža partijskih ćelija je širena u svim krajevima zemlje

ća, Miloša Jovanovića, Vuja i Radovana Pulevića, Labuda Kusovca, Boža Ljumovića, Vasa Srzentića. Iz Rusije su došli direktno: Vukašim Marković, Petar Ž. Dragović i Žarko Milanović. Iz logora širom Austro-Ugarske vratili su se u zemlju: Pavle Žižić, Marko Mašanović, Miljko Bulajić, Petko Miletić, Niša Milanović i drugi (isto, str. 15). Vrlo brzo počela je da se širi mreža komunističkih ćelija po gradovima i drugim mjestima u Crnoj Gori. Zbog raskomadanosti zemlje na tri različite oblasti, partijske organizacije su bile prilagođene tome. Tako je organizacija u Boki bila vezana za pokrajinski komitet Dalmacije u Splitu, u užoj Crnoj Gori bilo je zabranjeno stvaranje partijske ćelije, pa je organizacija bila vezana za Sarajevo, a krajevi Nove Crne Gore bili su vezani direktno za Beograd (Čedomir Pejović, KPJ u Crnoj Gori 1919-1941, CID, Podgorica, 1999, str. 57).

Tek nakon Vukovarskog kongresa KPJ dolazi do objedinjavanja svih partijskih organizacija u Crnoj Gori (Petrovačka komuna 1920 godine – prva komunistička opština na Jadranu, Zbornik radova, Titograd, 1986., str. 58).

Od samog početka Komunistička partija je u Crnoj Gori dobila veliku podršku, naročito u Podgorici. Delegacija koju su činili Mihailo Vojnović, Marko Mašanović, Vuk Pulević, Miljko Bulajić, Miloš Jovanović i Adolf Muk predstavljala je Crnu Goru i Boku na partijskom Kongresu ujedinjenja, 20-23. aprila 1919. godine, na kojem je stvorena Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Već naredne godine, održana je Prva pokrajinska konferencija Socijalističke radničke partije (komunista) za Crnu Goru, 4. aprila 1920., na kojoj je izabrano rukovodstvo na čelu sa Jovanom Tomaševićem.

Vrlo brzo počela je da se širi mreža komunističkih ćelija po gradovima i drugim mjestima u Crnoj Gori. Zbog raskomadanosti zemlje na tri različite oblasti, partijske organizacije su bile prilagođene tome. Tek nakon Vukovarskog kongresa KPJ dolazi do objedinjavanja svih partijskih organizacija u Crnoj Gori

Prve aktivnosti komunista bile su vezane za proslavu Prvog maja – Dana rada, koji je prvi put proslavljen 1920. godine u više opština i gradova. Samo na Cetinju vlasti su zabranile okupljanje, dok je u Podgorici održana povorka u kojoj je učestvovalo više od 3.000 ljudi i pored pokušaja da se u tome spriječe. (Č. Pejović, KPJ u Crnoj Gori 1919-1941, str. 58-59). Da su posebno teški uslovi za rad komunista bili u Crnoj Gori uviđaju i u vrhu Partije, što se konstatuje u jednom Izvještaju Sekretarijata SRPJ (k) od juna 1920: „Od svih pokrajina, izuzevši Vojvodinu, položaj naše partije najteži je u Bosni, Hercegovi-

ni i Crnoj Gori prosto zbog toga što su te zemlje najviše politički, ekonomski i kulturno zaostale“ (Petrovačka komuna 1920 godine, str. 58). Ove komunističke aktivnosti nijesu prošle nezapaženo od strane vlasti, kojima je skrenuta pažnja na „antidržavne akcije boljševika“ (Č. Pejović, KPJ u Crnoj Gori 1919-1941, str. 60). Povjerenik kraljevske vlade za Crnu Goru, već u svom aktu od 29. II 1920., traži da mu se dostavljaju petnaestodnevni „izvještaju o radu boljševika u Crnoj Gori“ (Radoje Pajović, Učešće KPJ u Crnoj Gori na parlamentarnim izborima, Istorijski zapisi, knj 1, Titograd, 1959., str. 87-88).

Do donošenja čuvene „Obznane“, rad KPJ je tekao legalno i mreža partijskih ćelija je širena u svim krajevima zemlje. Tako je i u Crnoj Gori, i pored vanrednog stanja i borbe sa komitskim odredima, došlo do stvaranja komunističkih organizacija u svim većim mjestima, ali neke jake ćelije su osnovane i na selu, poput onih u Crmnici i na Grahovu (Petrovačka komuna 1920 godine, str. 53).

Od početka svog rada, pripadnici komunističke partije iskazuju svoje antirežimske stavove i podržavaju rješavanje crnogorskog nacionalnog pitanja. Zato je prvo rukovodstvo KPJ za Crnu Goru podržalo apel građana Cetinja upućen vladi u Beogradu u kom se traži obustava terora i uspostavljanje političkih sloboda (Č. Pejović, KPJ u Crnoj Gori 19191941, str. 60).

Međutim, vlasti nijesu pozitivno odgovorile na ove zahtjeve, a teror ne samo što je nastavljen nego je još i povećan. Ovoga puta na udaru režimskog terora našli su se i članovi SRPJ(k) zbog svojih aktivnosti. Progon komunista pojačan je nakon Vukovarskog kongresa, a na brutalne metode koji primjenjuju vlasti žali se i sam, tadašnji ministar unutašnjih poslova Svetozar Pribićević (isto). (Nastavljase)

Svetozar Pribićević

Adolf Muk

Petko Miletić

Božo Ljumović

Vukašin Marković

Jovan Tomašević

Poslovni broj: I.br. 1114/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mrvaljević Rajka iz Nikšića, ul. Karađorđeva br.17, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 157.788,39 eura, dana 27.03.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1114/17 od 18.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br.481/2014 od 18.09.2014.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se osma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1748 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 24 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 3, površine 17 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 4, površine 17 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 5, površine 29 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 6, površine 29 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu

korišćenja poslovni prostor, PD 7, površine 27 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu

korišćenja poslovni prostor, PD 8, površine 22 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu

korišćenja poslovni prostor, PD 9, površine 15 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 11, površine 14 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 12, površine 21 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 13, površine 27 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 15, površine 29 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za osmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 24.04.2024.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 287.650,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1114/17 od 20.10.2017.godine, i to iznos od: 50.400,00 eura za PD2, 15.810,00 eura za PD3, 15.810,00 eura za PD4, 26.970,00 eura za PD5, 26.970,00 eura za PD6, 25.110,00 eura za PD7, 20.460,00 eura za PD8, 31.500,00 eura za PD9, 11.480,00 eura za PD11, 17.220,00 eura za PD12, 22.140,00 eura za PD13 23.780,00 eura za PD15.

IV Na osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana održavanja javne prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od:

5.040,00 eura za PD 2, 1.581,00 eura za PD 3, 1.581,00 eura za PD 4, 2.697,00 eura za PD 5, 2.697,00 eura za PD 6, 2.511,00 eura za PD 7, 2.046,00 eura za PD 8, 3.150,00 eura za PD 9, 1.148,00 eura za PD 11, 1.722,00 eura za PD 12, 2.214,00 eura za PD 13 i 2.378,00 eura za PD 15, Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.481/14 od 18.09.2014.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/2779 od 02.09.2016.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.481/14 od 18.09.2014.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 27.03.2024.godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Ivm.br. 1113/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mrvaljević Rajka iz Nikšića, ul. Karađorđeva br.17, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 157.788,39 eura, dana 27.03.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju Ivm.br. 1113/17 od 19.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu vjerodostojne ispravemjenice serije AA 1429489 od 10.09.2014.godine, i Rješenja Ivm.br.1113/2017 od 14.03.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 1748 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 10, površine 69 m2, katastarska parcela broj 2283, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 17, površine 53 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za sedmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 24.04.2024.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati u dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 41.985,00 eura rješenjem poslovne oznake Ivm.br. 1113/17 od 12.11.2018.godine, i to iznos od 24.495,00 eura za PD10, i iznos od 17.490,00 eura za PD17.

IV Na sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 4.198,50 eura, odnosno iznos od 2.449,50 eura za PD 10, i iznos od 1.749,00 eura za PD 17. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o pravu službenosti –upis stvarne službenosti u korist svagdašnjeg vlasnika povlasnog dobra, poslovni prostor PD16, površine 17m2, poslovni prostor PD18, površine 182m2, poslovni prostor PD 19, površine 93m2, na osnovu isprave Ov.br.2147/2004 od 06.04.2004.godine, na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 27.03.2024.godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

OBAVJEŠTENJE AKCIONARIMA O PODNIJETOM ZAHTJEVU ZA PRINUDNU PRODAJU AKCIJA

U skladu sa članom 39 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list Crne Gore”, br. 018/11 od 01.04.2011, 052/16 od 09.08.2016) Pekić Saša, JMBG 2701973220026, sa prebivalištem na adresi Radosava Burića bb, 81000 Podgorica (u daljem tekstu: “Sticalac”), koje zajednički djeluje sa povezanim licem: Petranović Veskom, JMBG 1404967223007, sa prebivalištem na adresi Radosava Burića bb, 81000 Podgorica nakon okončanja postupka preuzimanja emitenta akcionarskog društva za ribarstvo na moru, promet i usluge, export-import Jadran riba ad Kotor, po rješenju Komisije za tržište kapitala Crne Gore broj 07/2-7/8-23 od 16.02.2024. godine, obavještavam preostale akcionare emitenta da pokrećem postupak prinudne prodaje akcija preostalih manjinskih akcionara. Sticalac sa povezanim licem posjeduje ukupno 42.462 akcije sa pravom glasa u emitentu akcionarsko društvo za ribarstvo na moru, promet i usluge, export-import Jadran riba ad Kotor što ukupno čini 95,85101580% ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.

U zakonom propisanom roku od dana okončanja javne ponude za preuzimanje, koristimo pravo da od svih preostalih akcionara otkupimo preostalih 1.838 akcija, po cijeni iz javne ponude za preuzimanje, a koja iznosi 13,2000 EUR po akciji.

Isplatu manjinskih akcionara po uslovima iz javne ponude će izvršiti Centralno Klirinško Depozitarno društva ad Podgorica na bankovne račune koje su preostali akcionari dužni dostaviti Centralno Klirinško Depozitarnom društvu ad Podgorica, u sjedištu društva na adresi Svetlane Kane Radević br 1, Podgorica.

Sticalac

Pekić Saša, s.r

Oglasi i obavještenja

Dana 27. marta 2024. godine preminula je naša draga

dr stom. BILJANA Blagotina VUČINIĆ

Po njenoj želji, sahrana će se obaviti u prisustvu porodice, na groblju Čepurci 29. marta u 12 sati.

Kuća žalosti: Ulica piperska 11, Podgorica.

Ožalošćeni:

šćer ANA, bratanična MINJA s porodicom, snahe IVANA i VLASTA s porodicom i rodbina VUČINIĆ i SIMOVSKI

Tužnim srcem javljamo da je dana 26. marta 2024. godine preminula naša draga

STANA Đurova RAJKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 27. marta na mjesnom groblju u Ublima – Kuči.

Ožalošćeni: brat MILENKO, bratanići RADE, ZDRAVKO i ĐURO, bratanična IRENA, snahe ZORA, SONJA, ELENA, VASKA i ALEKSANDRA i unuke LANA, MIA i EVA

Dana 27. marta napustila nas je naša

dr ZLATA ĐUKIĆ rođ. ŠAROLIĆ 1941–2024.

Posljednji ispraćaj je 28. marta 2024. godine u 15 sati na gradskom groblju Čepurci. Saučešće primamo od 10 do 15 sati.

Ožalošćeni: sin ĐORĐIJE, ćerka NEDA, nevista DIJANA, unuk ZRNO, porodica pokojne sestre MARIJE i ostala rodbina

1350

Dana 26. marta u 96. godini preminula je naša voljena

RAKE Petrova BANOVIĆ rođena ĐUKANOVIĆ

Sahrana je obavljena 27. marta u krugu porodice na Novom groblju na Cetinju.

Дана 27. марта 2024. умрла је у 83. години наша драга

МИЛКА Миткова СТАНОЈЕВИЋ рођена ВУЈОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели на Цетињу 27. марта од 14 до 16 часова и 28. марта од 12 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу-Цетиње.

Ожалошћени: син ДЕЈО, снаха НАТАША, унучад ИВАН, МАРИЈА, ТАМАРА, ПЕТРА и ЛУКА, браћа од стричева, сестре од стричева, зет МИРКО и остала родбина СТАНОЈЕВИЋ и ВУЈОВИЋ

Dana 27. marta 2024. u 78. godini preminuo je naš voljeni

VIDOJE Jevremov KOTLICA

Saučešće primamo u porodičnoj kući u selu Timar u srijedu 27. marta od 18 časova i u četvrtak 28. marta do 14 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju u Timaru.

1359

Ožalošćeni: kćer BOSILJKA, sin BORISLAV, unučad, snahe i zetovi i ostala rodbina BANOVIĆ i ĐUKANOVIĆ

Posljednji pozdrav našem kumu

GRUJU PERIŠIĆU

Tuga se ne može izraziti riječima, poštovanje ne prestaje odlaskom, niti sjećanje vremenom. Grujo će uvijek biti u našim mislima i srcima.

Kumovi ŽARKOVIĆI

1363

Ožalošćeni: supruga MILOSAVA, sinovi RADE i SREĆKO, kćerka RADA, braća VOJIN i NIKOLA, sestre MILIJANA, JULIJANA i MILEVA, snahe JELENA, GORICA, DARINKA i SLAVKA, unučad LUKA, TATJANA, UNA, JEVREM i DAMJAN, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala brojna rodbina

1378

Posljednji pozdrav cijenjenom kolegi

VIDOJU KOTLICI

Ne daju te zaboravu poštovanje i neizmjerna zahvalnost za tvoja dobra i plemenita djela.

KOLEKTIV OŠ „BOGDAN KOTLICA“ BOAN

Dana 26. marta 2024. godine prestavila se u Gospodu nenadno u 52. godini naša draga, voljena i nikad prežaljena, plemenita i anđeoska duša

SLAĐANA DULOVIĆ

od oca Milorada i majke Olge

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 28. marta od 9 do 12 časova, kada će se istog dana izvršiti ukop naše drage nam pokojnice, na pravoslavnom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Opijelo počinje u 11.30 časova.

Ožalošćeni: brat DRAGAN, stric ILIJA, brat od strica

NEŠKO, bratanić po stricu MILOVAN sa porodicom, sestre od stričeva OLIVERA, MARJANA, NATAŠA, MAJA sa porodicama, snahe VJERA i RENATA, kao i ostala mnogobrojna bliža i daljna rodbina i porodice

DULOVIĆ, RAŽNATOVIĆ, PEJOVIĆ i POPOVIĆ

Sa dubokim bolom i tugom, obaveštavamo rodbinu i prijatelje da je naša draga i voljena

DRAGANA VUJOVIĆ

preminula 26. marta 2024. godine. Saučešće primamo 29. marta od 13 do 14 časova u gradskoj kapeli na Cetinju, kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju.

Ožalošćeni: suprug JOVAN, kćerka SONJA, sinovi VLADIMIR i BOŠKO, zet PAVLE, snahe ANE, ROZLIN i JOVANA, unučad DANILO, BOŠKO, MIKAELA, ALEKSANDAR, LUKA, LILI i NINA, đever JANKO i ostala rodbina 1383

Posljednji pozdrav dragom Ćiku

VIDOJU

Ćiko, teško nam je pratiti te posljednji put. Ovaj put nas ne grliš, ne zoveš Bendžamine, Cingo, Lulice. Odlaziš ćutke a nijesmo te navikle tako.

Odlaziš posljednji put, ali živjećeš u našim srcima, čuvaćemo od zaborava tvoj vedri lik, čuvaćemo našeg ĆIKA DA. Počivaj u miru.

Tvoje sinovice BRANKA, MIRA i LJUDMILA

Posljednji pozdrav dragom đeveru i bratu

VIDOJU

Bio si najbolji u svemu, dobar stric, dobar đever i najbolji brat. Tužan je ovaj rastanak s tobom, brate, a nadao sam se da ćeš se i ovaj put izboriti, da ćeš i ovaj put izaći kao pobjednik.

Ali srce nije izdržalo.

Živjećeš zauvijek u mom srcu, živjećeš kroz naše uspomene, živjećeš dok god postojim ja.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji NIKOLA i SLAVKA

1374

1380

1379

1366

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MILKI

ŽELJKO i DRAGANA ANDRIĆ sa porodicom

Umro je moj drug i iskreni prijatelj moje porodice

1349

GRUJICA PERIŠIĆ

Ovo je ogromni gubitak za porodicu, drugove, prijatelje i sve one koji su ga poznavali. Počivaj u miru, plemeniti i pre predobri moj Grujo

ZORAN VUKAŠEVIĆ sa porodicom

1376

MILKA

Posljednji pozdrav našoj Ruži, laka ti crna zemlja. I ne zaboravi ,,...Ja imam tebe, Ružo moja...“

Tvoja unučad TAMARA, PETRA i LUKA

Posljednji pozdrav našoj dragoj tašti, babi i prababi

MILKI

Zet MIRKO, unučad IVAN i MARIJA, praunučad LEA, VUKAN i KRUNA

1377

1370

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MILKI STANOJEVIĆ

BOŽANA ANDRIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj strini

Iskreno saučešće porodici

GRUJICE Radomana PERIŠIĆA

Grujo je bio nedostižan u ljudskoj dobroti i humanosti. Takvi ljudi ne umiru, oni se pamte. Iskreno ga žali prof. dr DAMJAN ŠEĆKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav cijenjenoj snahi

RAKI Petrovoj BANOVIĆ

rođenoj ĐUKANOVIĆ

Neka tvoje umorno tijelo nađe mir u utrobi zemlje

A tvoja duša spokoj u raju carstva nebeskog.

DRAGUTIN BANOVIĆ sa porodicom

MILKI

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. IGOR STANOJEVIĆ sa porodicom

Posljednji, najtužniji pozdrav našem voljenom

NOVAKU – ZEKU PAVIĆEVIĆU

MILKA

MAJKO, dođe i taj dan da se oprostimo od tebe, Laka ti crna zemlja. Mnogo ćeš nam nedostajati.

Tvoj sin DEJAN, snaha NATAŠA i unučad TAMARA, PETRA i LUKA

1375

Bio si rijetko dobar čovjek, imao si otvorenu dušu i ljubav za sve.

Za nas si bio najbolji, i otac i đed, lagan, nenametljiv, nisi nas nikad opteretio, čak ni kad je tebi bilo najteže. Zahvalni i ponosni, voljećemo te zauvijek.

1364

Posljednji pozdrav dobroj i plemenitoj jetrvi i strini

RAKI BANOVIĆ

DARE i VESKO sa familijom

1372

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NOVAKU

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće zauvijek u našem sjećanju.

1353

1373

1365

1358

Kćerke BILJANA i OLJA sa porodicama

1360

Posljednji pozdrav mom velikom prijatelju NOVAKU

MIRKO – POP, STANKA, MILOŠ i OLJA POPOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom zetu

Porodica pokojnog DUŠANA DUŠKA RADOVANOVIĆA

NOVAKU ZEKU PAVIĆEVIĆU

Počivaj u miru sa tvojim najbližim.

Porodica TOMIĆ

1381

1351

Posljednji pozdrav poštovanoj komšinici

RAKI BANOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

TVOJE KOMŠIJE IZ ULAZA

Posljednji pozdrav

1352

BLAŽU MILJENOVIĆU

Počivaj u miru!

SONJA

Posljednji pozdrav našoj dragoj strini, jetrvi i snahi

KATARINI GRUBOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem.

SIMEON, LARA, GORDANA i ŽELJKO

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ на наше драге

МИЛАДИНА

- МИНА МАРИНУ МАНДИЋА МАНДИЋ 17.3.1997-26.3.2024 28.3.2002-26-3.2024

РОСУ МАНДИЋ 1.10.2019-26.3.2024.

Вријеме тече, али бол и туга за вама не пролазе. Живјећете заувијек у нашим срцима и мислима Ваши ЗОРАН и ГОРАН

Posljednji pozdrav

1382

RAKE BANOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DUŠKA LUBARDA sa porodicom

Godina od smrti naše

MARTE Jovove MILANOVIĆ rođene JOVIĆEVIĆ

1346

Neka tvoja dobra duša pronađe vječni mir, a mi ćemo te sa poštovanjem i ponosom čuvati u našim mislima i srcima.

1347

Prošle su četiri godine od kada nije sa nama naš dragi

1367

VIDO Dragov PEJANOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoj sin MILUTIN sa porodicom

Godinu dana je prošlo od smrti naše drage majke, babe i tašte

MARTE Jovove MILANOVIĆ

1348

1354

Sin MILUTIN, snaha STOJANKA, unuke MILICA, LJUBICA i MARIJA

Дана 28. марта 2024. навршава се 10 година од смрти наше мајке

1369

СОФИЈЕ Велимирове ВОЈВОДИЋ

Са поносом и љубављу чувамо те од заборава.

Твоји: ЈОВАН, ПРЕДРАГ и АЛЕКСАНДРА са породицама

1355

SJEĆANJE 28. 3. 2014 – 28. 3. 2024

BORISLAV – BORO ĆOROVIĆ

Godina za godinom prolazi i sve više nedostaju oni naši razgovori, doskočice i radosti. Ali, uvijek si tu u našim sjećanjima i uspomenama. Tuga ostaje zauvijek.

Tvoji Popovići: GAGA, ŽELJKO, NIKOLA, DANILO i ANDRIJA

Tvoja ljubav, dobrota i plemenitost zauvijek će ostati u našim srcima. S tugom i poštovanjem, kćerka MIRJANA sa porodicom

1356

Dana 28. marta 2024. navršava se 12 godina od smrti naše voljene

RADOJKE Markove PERAŠ

Vrijeme koje prolazi ne liječi bol za tobom. Tuga nije u riječima, nego u našim srcima. Ostaćeš vječno voljena i nikad zaboravljena.

Deset je godina od kada nije sa nama

MARKO PERAŠ sa porodicom

BORISLAV ĆOROVIĆ

Dugo te nema, a sve više nedostaješ. Voli te tvoja porodica OLJA, MARTIN, FILIP, DANIJELA I BALŠA

1357

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

OBAVJEŠTAVA

javnost da će kandidat mr Pavle Malović javno braniti doktorsku disertaciju pod nazivom: „Uticaj materijalnog statusa domaćinstava stepena obrazovanja roditelja na uhranjenost adolescenata u Crnoj Gori “ pred komisijom u sastavu:

1.Doc. dr Jovica Petković, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore

2.Prof. dr Duško Bjelica, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore

3.Doc. dr Kosta Goranović, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore

4.Prof. dr Danilo Bojanić, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore

5.Prof. dr Amel Mekić, Fakultet za sport i tjelesni odgoj Univerziteta u Sarajevu

Odbrana će se održati dana 05. 04. 2024. godine sa početkom u 12:00 časova, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću.

I.br.1043/2022

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3. Januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, Mojkovačka bb, Kolašin, PIB: 02965496, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN, Bakovići bb, Kolašin, PIB:02938138, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.03.2024.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN, na osnovu izvršne isprave - presude Privrednog suda Crne Gore poslovne oznake P.br.441/21 od 10.06.2022.godine, radi namirenja novčanog i nenovčanog potraživanja. U predmetu izvršenja I.br.1043/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN – Zapisnik sa treće prodaje pokretnih stvari usmenim javnim nadmetanjem I.br.1043/2022 od 22.03.2024.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 27.03.2024. godine.

Ivan Sekulić

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

Iv.br.1042/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara,ul Rista Lekića I 26, kancelarija u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, ‘’Cerovo’’ DOO Bar, PIB 02069814, koga zastupa izvršni direktor Emin Duraković iz Bara, protiv izvršnog dužnika ‘’Premium Bau’’ DOO Ulcinj, Ulcinjsko Polje bb, PIB 03210723, na osnovu vjerodostojnih isprava-računa, donio je dana 27.03.2024.godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u:

LN br. 948 KO Ulcinj, katastarska parcela br. 30/115, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 10, sprat P1, površine 49 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 1/1

II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 25.04.2024.god. u 14,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja na adresi Mujo Ulcinjaku 71, Ulcinj, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova, što je izvršni dužnik dužan da omogući.

III Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem od 06.02.2024.god. i to na iznos od 72.000,00 eura.

IV Na ovoj javnoj prodaji usmenim, javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrdene vrijednosti, ali ne ispod 1/2.

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 520-21903-35 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini “Pobjeda”, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Ulcinj, 27.03.2024.godine

Poslovna oznaka I.br. 3045/2021 i 3045-2/2021

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Milko Preradović iz Pljevalja – Kordovina bb, koga zastupa advokat Branislav Ćupić iz Podgorice – Bulevar Džodža Vašingtona br.79, protiv izvršnog dužnika “KARIPIDIS BROSS CO” AGGEIOCHORI, IRINOUPOLI-PREFEKTURA IMATHIA – GRČKA, DIO STRANOG DRUŠTVA “KARIPIDIS BROSS CO – SPAIK” PODGORICA, sa sjedištem u ulica Slobode 85, koga zastupa advokat Milan Kovačević iz Podgorice, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.03.2024. godine, u smislu odredbe čl.154 i 169, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti koje su upisane u “V” LN 1056 KO Žabljak I, u svojini izvršnog dužnika (obim prava 1/1), koje čine: kat. parcela br. 3102, broj zgrade 1, pomoćna zgrada u privredi, PD970, prizemna zgrada, neto površine 426 m2 na licu mjesta ( u listu nepokretnosti upisana površina 443 m2), kat. parcela br. 3106, broj zgrade 1, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 2, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 3, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 4, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2.

II PRVO ROČIŠTE za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 25.04.2024. godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.3045/2021 od 11.03.2024.godine, u ukupnom iznosu 168.020,00 eura, Vrijednost nepokretnosti pojedinačno: kat. parcela br. 3102, broj zgrade 1, pomoćna zgrada u privredi, PD970, prizemna zgrada, neto površine 426 m2 na licu mjesta ( u listu nepokretnosti upisana površina 443 m2) iznosi 147.620,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 1, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2 iznosi 5.000,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 2, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2 iznosi 5.000,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 3, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2 iznosi 5.200,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 4, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2 iznosi 5.200,00 eura.

IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za sve predmetne nepokretnosti iznosi 16.802,00 eura. Jemstvo za predmetne nepokretnosti pojedinačno: kat. parcela br. 3102, broj zgrade 1, pomoćna zgrada u privredi, PD970, prizemna zgrada, neto površine 426 m2 na licu mjesta ( u listu nepokretnosti upisana površina 443 m2) iznosi 14.762,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 1, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2 iznosi 500,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 2, garaža, prizemna zgrada, površine 26 m2 iznosi 500,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 3, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2 iznosi 520,00 eura, kat. parcela br. 3106, broj zgrade 4, garaža, prizemna zgrada, površine 27 m2 iznosi 520,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 28.03.2024.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

zbog čega zbrzana prva sezona Net iksove uzdanice „3 Body Problem“ pokazuje da je adaptacija modernog saj-faj klasika pala u pogrešne ruke

Akcelerator besmislica l

A cappella

Kako

maloj zemlji na brdovitom

Balkanu popraviti imidž u Evropi i svijetu? I ne samo popravljanja imidža radi, već kako u maloj zemlji kao što je Crna Gora popraviti opšte prilike za povratak vrijednostima kojima težimo, koje smo možda i imali, ali su se nemarom i lošim politikama izgubile?

Za zemlju sa nešto više od pola miliona stanovnika, izazovi u procesu razvoja demokratije postoje iza svakog ćoška. Mjerila, poglavlja, razni pristupni mehanizmi i pravila, sve to čini fokus koji donosioci političkih odluka u društvu vide isključivo i jedino kao svoju obavezu. Život čini neuporedivo više detalja koji se održavaju na naše svakodnevne živote ali ih donosioci odluka ili ne vide ili jednostavno, nemaju kad za njih.

Na primjeru Berlina, koji sada broji nešto manje od četiri miliona stanovnika, može se činjenično dokazati da dobro planiranje i dosljednost u primjeni strategije razvoja nekog društva, za pedesetak godina mogu napraviti najpoželjniju lokaciju za život i investicije. Nakon raspada sistema u nacističkoj Njemačkoj, do početka 21. vijeka kada je Berlin postao jedan od evropskih gradova sa najizraženijom kulturnom scenom, može se reći da su Njemci znali što rade. Od nešto manje od četiri miliona stanovnika, u Berlinu živi petina stranaca iz čak 190 različitih zemalja, koji tu populaciju sada čine. Kako su to uspjeli?

Kingston na Jamajci ima rege, Nju Orleans ima džez, Njujork ima hip-hop, Berlin ima tehno. Nakon pada Berlinskog zida 1989. njemačka kulturna scena kreće uzlaznom putanjom formiranjem elektroničke muzičke scene. Revolucija u kulturi počela je u napuštenim halama i skladištima gdje su mladi polako osvajali prostor i zauzimali ga za ozbiljan nalet urbane kulture. Svakako, pridošlice donose svoje specifičnosti, ali Berlin je ipak bio dovoljno pametan da ih sve prihvati i inkorporira u sopstvene kulturne obrasce. Ljudi željni slobode u svakom smislu, jednostavno, zauzeli su pozicije. Od tog momenta, tehno scena postaje vidljiva i za podrške državnih institucija, koje su tako prihvatile nemi-

DNK

Piše:

Vladimir MARAŠ

Na

primjeru Berlina vidimo da su Njemci uradili pravu stvar.

Shvatili su da sve promjene nabolje, kao i da sav PR države i glavnog grada, moraju ići od kulture. A da svi ostali segmenti razvoja društva moraju da se razvijaju paralelno

načina za ozdravljenje društva, za uspostavljanje novih vrijednosti i da je to idealan teren da Berlin postane svjetski grad u koji se dolazi i ako ste dobri u tome što radite, onda je možda Berlin pravo mjesto za vas. Dakle, uz sve te pritiske, sada vidimo da su Njemci uradili pravu stvar –shvatili su da sve promjene nabolje, kao i da sav PR države i glavnog grada, moraju ići od kulture. A da ostali segmenti razvoja društva - politika, zdravstvo, obrazovanje, bezbjednost i tako dalje, moraju da se razvijaju paralelno. Jednostavno, odluka državnih organa da se resursi stave u razvoj kulture, za manje od 50 godina promijenila je DNK profil ne samo Berlina, već i cijele Njemačke.

novnost protiv koje se ne treba boriti, naprotiv – treba je podržati. Ministarka za kulturu Klaudija Rot na ovu temu nedavno je izjavila da „već dugo berlinska tehno scena njeguje diverzitet, poštovanje i kosmopolitizam za sve ljude u Berlinu… Tehno scena je neodvojivi dio kulturnog bogatstva Njemačke, pa je Uneskovo prepoznavanje te baštine, dajući joj status nematerijalnog kulturnog dobra, sasvim jasan dokaz te vrijednosti“.

Naravno, to se nije dogodilo samo od sebe. Godinama su umjetnici u Berlinu „pritiskali“ sistem da ih prepozna i pruži im podršku. Što je još važnije, godinama su govorili da je to jedan od najbržih

Crna Gora izgleda kao idealan pacijent za razvoj kulturnih politika. Pola miliona ljudi, blizina krajnjih tačaka zemlje (sve bliže od 300 km), nevjerovatni i (još) netaknuti predjeli na sjeveru zemlje, razvoj juga, turistički potencijali za festivalski turizam, dva funkcionalna aerodroma, auto-put koji bi (kad smo se već zadužili milijardu za prvu dionicu, odmah da se ide dalje – cijelo jaje u pitu) trebalo što prije da nas preko sjevera poveže sa ovom stranom Evrope, pomorski saobraćaj kao konekcija za Evropu… Ima toga koliko hoćete, ali sigurno je jedno – Crna Gora, uz naravno ispunjavanje mjerila i svih neophodnosti na putu priključenja Evropskoj uniji, jednostavno mora da razmišlja i o paralelnim procesima koji ne pišu nigdje, ali moraju biti na radaru svake odgovorne vlasti. Kad se jednom započne proces ozbiljnog finansiranja kulture, obrazovanja i sporta, onda nema te vlasti koja će to da kasnije oburda.

I da… Ulaganje u kulturu, obrazovanje i u sport, na ovako malom prostoru donijeće rezultate mnogo brže nego što mislimo. A to nisu troškovi, nego investicioni zamajci koji bi na Crnu Goru u evropskim i svjetskim okvirima trebalo da skrenu pažnju. Saradnja ova tri ministarstva, plus ono koje se bavi turizmom, donijelo bi ne samo veliki profit Crnoj Gori, već bi i ubrzo popravilo psihološki DNK nacije.

u fokusu

Pet godina nakon „velikog“ finala serije „Game of Thrones“, ogorčeni narod i dalje se mršti, hvata za glavu i, na sami spomen imena Dejvida Beniofa i D. V. Vajsa, citira onaj Brandov čuveni momenat iz Kopolinog filma „The Godfather“ (1972): „Look how they massacred my boy“. Ni za pet decenija neće im niko zaboraviti kako su masakrirali jednu od najpotentnijih epskih fantazija svih vremena, pa su sasvim razumljivi skeptični komentari u vezi sa njihovim prvim velikim projektom nakon „GOT“. Beniof i Vajs dodatno su iznervirali dežurne nevjernike samim izborom materijala za adaptaciju. Nije mala šala, hej, ta njihova odluka da se uhvate ukoštac sa modernim saj-faj klasikom „Problem tri tijela“, prvim dijelom trilogije „Besjede o Zemljinoj prošlosti“ Liju Cisina. Iza njega ipak stoji armija čitalaca koji se zaklinju da su ove knjige „neadaptabilnije“ i od Herbertove „Dine“.

Blizu provokacije

Dakle, čak i da „GOT“ nije okončao kako je skončao, Beniof i Vajs bili bi pod pritiskom onih koji ne mogu da prihvate da, u suštini, ne postoji materijal koji se ne može adaptirati. Samo je pitanje koliko će „nasilje“ data knjiga morati da pretrpi prilikom prilagođavanja za male ili velike ekrane. E, takvima će „3 Body Problem“ zasigurno izgledati ne samo kao totalni promašaj, nego i kao bezobrazna provokacija. Jer, malo je reći da su Beniof, Vajs i Aleksander Vu („The Terror: Infamy“) zavrtjeli Cisinovo djelo kako im je volja, ne skrivajući ni masnu ambiciju, ni gordu ubijeđenost da je njihova serija zaista „next big thing on television“. Da se razumijemo: osmodjelna prva sezona serije „3 Body Problem“ daleko je od bilo čega što ima moć da izazove obožavanje na „GOT“ nivou. I ne, neće vam to reći samo tvrdi fanovi knjige, iako će njima svakako ljepše pasti „ThreeBody“ (2023), mnogo vjernija i detaljnija kineska adaptacija, čijih je svih 30 epizoda dostupno na Pikoku.

Netfliksova saj-faj uzdanica „3 Body

Akcelerator

Kreatori serije željeli su i misteriju, i naučno potkovan sajfaj, i vizuelni spektakl, i (melo)dramu o prijateljstvu, i triler koji kosmičku sociologiju pretvara u izvor najvećeg horora... Nažalost, ništa nijesu ostvarili

Netfliksova uzdanica, pak, nema šansu ni kod onih koji knjigu nijesu čitali a obožavaju pametno skocanu naučnu fantastiku, pa čak ni kod mnogo manje zahtjevnih i „štreberski“ nastrojenih gledaoca. I za to su isključivo krivi njeni kreatori. Jer, Beniof, Vajs i Vu napravili su potpuno pogrešne autorske izbore pokušavajući da „3 Body Problem“ dodatno začine i pretvore ga u naučno-fantastični rolerkoster „kakav nijesmo vidjeli“.

Izdajnik i revolucija

Serija je otvorena kao i knjiga: 1966. godinom i Kulturnom revolucijom u Kini. Na početku svjedočimo kako crvenogardejci javno prebijaju naučnika koji je optužen za širenje „zapadnjačke propagande“ zato što se, zamislite, usudio da predaje o Velikom prasku. U krvožednoj masi, koja navija za pogubljenje „izdajnika“, nalazi se i njegova kćerka Je Venđije (ekspresivna Zin Seng, kao stariju je igra jednako ubjedljiva Rosalind Čao).

Nadarenu astrofizičarku ubrzo će regrutovati kineska tajna organizacija koja traga za vanzemaljskim životom. A jednog kobnog 15. avgusta 1977. – Venđije će zaista uspjeti da ostvari taj prvi kontakt. Traumirana očevom smrću, puna dubokog prezira prema čovječanstvu, Venđije će se tada pogorditi... i odgovoriće na poruku, uprkos upozorenju miroljubivog vanzemaljca da je njegova rasa San-Ti previše napredna i da će, ako nastavi da šalje signale, sa lakoćom pronaći i pokoriti Zemlju. Za Venđije, to je vijest milenijuma. Jer, progresivnu civilizaciju vidi kao jedini spas i način da čovječanstvo sačuva sebe od sebe.

Taj kontakt iz 1977. postaće okidač za događaje koje pratimo u drugoj vremenskoj liniji, u sadašnjosti, u modernom Londonu. Tu nas kao glavni dasa čeka Klarens Ši (Benedikt Vong ), detektiv koji istražuje misteriju u vezi sa naučnicima koji su počeli da izvršavaju samoubistva nakon što su akceleratori čestica širom planete potpuno poludjeli i počeli da daju rezultate koji prkose nauci.

Oksfordska petorka

Kroz njegovu istragu, upoznajemo se sa ključnim likovima, među kojima je najvažnija „Oksfordska petorka“. Uz hiperinteligentnu teoretsku fizičarku Džin Čeng ( Džes Hong), nadarenog naučnika Sola Durana (Jovan Adepo) i genijalku za nanotehnologiju Ogi Salazar (Eisa Gonsales), tu su i dva „izroda“ iz generacije: Vil Dauning (Aleks Šarp), koji nije odmakao od srednjoškolskog profesora fizike, te Džek Runi (Džon Bredli iz „GOT“), koji je od nauke odustao i zaradio milijarde ulažući u junk food industriju. Mnogo će „Oksfordska petorka“ morati da raspakuje. Između ostalog, jednu prilično

zastrašujuću VR video-igru; jedan „antiljudski“ pokret koji priprema novi dom za vanzemaljce znajući da tu, na Zemlji, ne žele nikakve „cimere“... i tajnu svjetsku obavještajnu organizaciju sa neograničenim budžetom i nula skrupula u ratu protiv tehnološki naprednih osvajača. Ili tako makar izgleda, zato što je predvodi otresiti Tomas Vejd (Lijam Kaningem iz „GOT“). Ljuti Dablinac funkcioniše kao glavni „zli vuk“ serije, a od njegovog sarkazma jača je samo uvjerenost da on i samo on treba da bude zaštitnik cijele ljudske rase u borbi protiv vanzemaljske prijetnje. No, ima tu još nekih drugih vukova koji će probati da večeraju na-

Body Problem“ pala u

ruke pogrešnih autora

Akcelerator besmislica

šeg detektiva i pet oksfordskih Crvenkapa, od radikalnog ekologa i nasljednika naftne imperije Majka Evansa (veliki Džonatan Prajs, takođe igrao u „GOT“), do Tatjane (intrigantna Marlo Keli), jedne od članica fanatičnog pokreta koji San-Ti nazivaju „Svevišnjim“ i čekaju ga taman kao što se čeka Isusov drugi silazak na Zemlju.

Odnosi iz sitkoma

Na sličan način i najostrašćeniji fanovi čekaju adaptacije svojih „saj-faj Biblija“. Tako da, fakat je da nije lako uzeti obožavanu knjigu i prilagoditi njen kompleksni svijet tako da serija postane pitki izvor zabave za mase. Svaka prilagodba veliki je rizik ako previše želite

da ugodite žanrovskoj publici ili, ne daj bože, potcijenite gledaoce koji nijesu toliko duboko zašli u materiju. Što Beniof, Vajs i Vu misle o sopstvenoj publici najbolje pokazuje izbor da se taj „strogi“ naučni svijet humanizuje uvođenjem „Oksfordske petorke“. Odnosno, da se u samo srce Cisinove velike rasprave o nauci, progresu i sudaru civilizacija ubace međuljudski odnosi građeni po uzoru na „Friends“. Uopšte nije problem to što su kreatori u adaptaciju prve knjige ubacili likove (i događaje) iz „Mračne šume“ i „Kraja smrti“, drugog i trećeg dijela trilogije. I što su, umjesto isključivo iz perspektive nano -

genijalke Vang Miao, događaje prikazali iz grupnog ugla, pretapajući njen lik u decentralizovanu Ogi Salazar i „dopunjavajući“ ga sa još četvoro protagonista. Problematično je, pak, to što ta vrsta „humanizacije nauke“ nije uspjela. Svi likovi toliko su dosadni i zapetljani u nevažne (romantične) odnose, da ni za jednog ne marite. Štoviše, čim se pojave u kadru, jedva čekate da se „3 Body Problem“ vrati na nauku i na sve te „teško razumljive“ koncepte, od kvantnog uplitanja, preko sofona, do putovanja brzinom svjetlosti. Kreatori serije željeli su da „3 Body Problem“ bude i misterija, i naučno potkovan saj-faj, i vizuelni spektakl, i (melo)

drama o prijateljstvu, i triler s elementima koji kosmičku sociologiju pretvaraju u izvor najvećeg horora... Malo što im je uspjelo, mimo one scene sa nanovlaknima iz pete epizode „Judgement Day“, tokom koje će vam se vilica stvarno otkotrljati do poda.

Bez angažovanosti

Poslije nje, tek kreće sunovrat i postaje očigledno da su Cisinove ideje završile pod nožem pogrešnih autora. Beniof, Vajs i Vu iskasapili su ih povjeravajući ih tanko napisanim likovima koji, pritom, zauzimaju više prostora nego sva fama i drama oko bitke za čovječanstvo i invazije vanzemaljaca!

Zato džaba i solidni vizuali, i cliffhangeri zbog kojih ćete, odista, jedva čekati narednu epizodu. Čak i da se Veliki prasak događa pet puta u pet minuta, sve je budzašto ako gledaoci ne mogu da se povežu sa likovima. I ako ih povjerite glumačkom ansamblu u kojem niko specijalno ne odskače, ili nema prostora da se izdvoji.

U svijetu u kojem „nauka više nije bitna“, u doba kada jedan tvit ili komentar na društvenim mrežama imaju više uticaja na nečije mišljenje od decenija naučnog istraživanja - „3 Body Problem“ gotovo je tragična propuštena šansa. Ni jedne jedine mrve angažovanosti tu nema, a sve što valja ubrzano je i pretrčano da bi se spriječilo da se narod „smori“ od nauke. I tako smo umjesto potencijalno velike saj-faj serije, dobili akcelerator besmislica.

Kažu Beniof, Vajs i Vu da imaju plan za drugu, nepotvrđenu sezonu; tvrde da mogu da izguraju još makar tri; čini im se da tu ima još mnogo interesantnog za vidjeti... I imau Cisinovim knjigama. U njih zavirite, u kinesku seriju se zagledajte. „3 Body Problem“ je interesantna isključivo kao pokazatelj kako se od saj-faja za vječnost pravi serija za jednokratnu upotrebu.

Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 2/5

Fenomenalne ideje ostaju u sjenci tanko napisanih likova

zerkalo

Džejk Džilenhol zaslužio više nego što

Drumska kafana u ne vrijedi svratiti

Film je previše prost i direktan; nema tu dovoljno materijala za pravu studiju karaktera u oblandi akcionog filma. Trauma glavnog lika nije ni zagrebana, a taman kad pomislite je došla na red, zasjeni je nova runda pesničenja

Piše: Marija ivanović-nikčević

Kada bi se filmu „Road House“ Daga Limana sudilo isključivo po mišićima glumaca, ne bi gledao ispod čiste desetke. Džejk Džilenhol nabacio je six-pack toliko savršen, da izgleda kao da ga je vajao Mikelanđelo, a bogami ni irski MMA borac Konor Mekgregor nije za baciti u, doduše, više mušičavoj nego mišićavoj prvoj filmskoj ulozi. No, ako filmu sudite isključivo prema filmskim a ne prema glumačkim mišićima, teško da Amazonov „Road House“ može da dobaci preko ocjene „dovoljan“. Smrtonosni borac Da ironija bude veća, taj utisak budi upravo to što je Liman, režirajući rimejk istoimene akcije iz 1989, previše gurao na glumačke mišiće. I kao rezultat dobio film koji je sve samo ne mišićav, iako je za ulazak u ring sa sličnim izdancima žanra – i te kako imao potencijala. Originalni „Road House“ ( Rovdi Herington , 1989) i dan-danas je predmet slatkih prepirki među filmofilima. Za jedne, to je bila i ostala guilty pleasure akcija, ma tipičan primjer nebuloznih ali zabavnih akcionih klasika iz osamdesetih. Za druge, pet nominacija za Zlatnu malinu koje je dobio onomad – malo je da pokaže koliko Heringtinov film i uloga Patrika Svejzija veze nemaju sa mozgom. Uglavnom, štogod mislili o njemu, fakat je da se o originalu i dan-danas priča, pa bilo sa gnušanjem, ili sa „grešnim“ oduševljenjem. E, Limanov „Road House“ toliko je drugačiji od filma iz

1989, da se skoro i ne može nazvati rimejkom. Ili, preciznije, njegova verzija priče o autsajderu koji postaje izbacivač u drumskoj kafani u malom, zabačenom mjestu punom ljudskog šljama – izmijenjena je do te mjere, da je teško možete povezati sa dražesnim budalaštinama koje je, kao smrtonosni borac sa doktoratom iz filozofije, izvodio namrtvo ozbiljni Svejzi.

Da se Džilenhol, pak, potpuno distancirao od predramatične izvedbe prethodnika, jasno je već u prologu. Njegovog Elvuda Daltona, bivšeg UFC borca čija je karijera okončana tragedijom, upoznajemo u podzemnom borilačkom klubu. Naš (anti)heroj je tip kojeg reputacija očigledno prestiže, pa je jedan pogled na njegovo lice dovoljan da potencijalni protivnici odmah odustanu od borbe. A o kakvoj je reputaciji riječ, vidjeće i tip koji je, zbog neodržavanja tuče, izgubio lovu i sačekao Daltona sa nožem na parkingu.

Guzonjin sin

Taj prolog, s iznerviranim napadačem koji, za divno čudo, ostaje neokrznut i u jednom komadu, i Daltonom koji, sa sve sječivom u stomaku, samo baca kul komentar i nastavlja ka automobilu – otkriva nam i režiserovu motivaciju da se ovim rimejkom pozabavi. Ono što je Limana privuklo originalu „Road House“ jeste glavni lik koji je, u suštini, dobar, pažljiv, nježan i kulturan momak – a istovremeno i ubilačka mašina. U rimejku, pokušao je da tu kontradikciju produbi i istraži, ali rezultat nije ispao tako dobar kakav je mogao biti. Da bi dočarao dubinu Daltonove traume, krivice i dubokog straha da bi mogao (još

Džejk Džilenhol, totalno distanciran od Svejzijeve izvedbe iz 1989. theposterdb.com

što je dobio u Limanovom rimejku „Road House“

koju svratiti

jednom) da izgubi kontrolu i oslobodi ubilačke instinkte, odveo ga je u Florida Key, u drumsku kafanu „Road House“, čija vlasnica Frenki (Džesika Vilijams) ne može da izađe na kraj sa bandama, agresivnim pijancima i ostalim skotovima koji naviru sa svih strana. Naravno da će ih njen novi izbacivač sjebati sve redom, ali i otvoriti Pandorinu kutiju nakon što se zamjeri jednoj malo većoj zvjerki, guzonjinom sinu Benu Brentu (iritantni Bili Magnusen).

Sijevanje pesnica

Naš negativac, da ne kažemo naša glavna šupčina (jer, tako su Limanu koncipirani svi loši momci), želi da sravni sa zemljom Frenkinu kafanu i tu izgradi nešto o čemu je cijelog života navodno sanjao, nausput se dokazujući ocu, krupnom lokalnom kriminalcu, koji je trenutno na robiji. Tatko, pak, vuče konce i iza rešetaka, pa će nesposobnom sinu nakon serije neuspjelih pokušaja da Daltona nauči pameti, kao kaznenu ekspediciju poslati Noksa (Mekgregor), totalnog psiha kojem su ubijanje, mučenje i prebijanje – najveći izvor serotinina.

Iz svega navednog, s autsajderom koji išćeruje pravdu u mjestu-bogu-iza-nogu i karikiranim lošim momcima, jasno je da je „Road House“ suštinski koncipiran kao vestern. Štoviše, Liman se sve vrijeme šali na taj račun, koristeći lokalnu vlasnicu knjižare Čarli (Hana Lav Lanier) i njeno začikavanje Daltona da je heroj iz špageti vesterna, kao „vozilo za autoironiju“. Nažalost, nijedan element njegovog filma nije dovoljno sočan da bi cjelina profukcionisala. Ni kao

puka akcija, a kamoli punokrvan vestern.

Limanov „Road House“ previše je prost i direktan; nema tu dovoljno materijala za pravu studiju karaktera u oblandi akcionog filma. Dubina Daltonove traume nije ni zagrebana; na prste jedne ruke mogu da se nabroje momenti kada počne njome da se bavi... i taman kad pomislite da će se malo zadubiti, nova runda pesničenja baci je u drugi plan. Džilenhol je glumac sa čudovišnom energijom i sposobnošću da jasno prikaže milion emocija koje se vrte i samo čekaju da prokuljaju ispod naizgled mirne, iskulirane površine. Šteta je što je ostao neiskorišćen i što nije dobio mnogo bolji režiserski tretman, ali i materijal od scenarista Entonija Bagarocija i Čaka Mondrija. S onim što mu je dato, nije mogao mnogo da napravi, a samim tim ni da veže publiku za unutrašnju dramu lika. A nešto slično važi i za Džesiku Vilijams, koja je u Eplovoj seriji „Shrinking“ sa Džejsonom Sigelom i Harisonom Fordom dokazala da ima nevjerovatnu harizmu i osjećaj za komediju. U „Road House“ o tome nema ni govora; njena Frenki je

pretrčana i poklopljena, a njen odnos sa Daltonom, uz jaku glumačku sinergiju sa Džilenholom, mogao je da bude žila kucavica cijele priče. Za neku nazovi žilu kucavicu, Liman je, pak, odabrao romansu. I teško da je mogao da promaši više. Jer, Daltonov odnos sa doktoricom Eli užasno je loše napisan i „začinjen“ predvidljivim tvistom, a cjelokupnom utisku ne pomaže ni Džilenholov poražavajući manjak hemije sa Danijelom Melkior

Raspojasani psiho

Najgore je, pak, to što je Liman kroz „Road House“ i priču o Daltonovoj traumi želio da dotakne i provuče mnoštvo tema, od mučne borbe za opstanak Afroamerikanaca na jugu, do pohlepnih biznismena i džentrifikacije koja, pod njihovom čizmom, gazi i guta želje „malog čovjeka“. Ništa od toga nije mu pošlo za rukom; sve je ostalo na nivou skice i neostvarenog potencijala. Stoga, umjesto da „Road House“ postane ekvivalent drumske kafane u koju biste se rado vratili i sa vremena na vrijeme svratili na čašu žestine i oktanske tuče, Limanov rimejk postao je šupa koja zjapi pra-

REŽIJA: Dag Liman

ULOGE:

Džejk Džilenhol, Danijela Melkior, Konor Mekgregor, Džesika Vilijams, Bil Magnunsen

TRAJANJE: 121 min

zna. I u koju bi se teško bilo ko, pa i najveći obožavalac savršeno izvajanih stomaka, vratio nakon što jednom u nju kroči. Šteta je to, ne samo zbog Džilenhola, već i zbog zaista interesantne kontradikcije objedinjene u liku njegovog Daltona... pa čak i zbog Konora Mekgregora, koji je pokazao da je više nego raspoložen da se raspojasa za psihotičnog Noksa. Bez pažljivog usmjeravanja režisera, ispao je samo karikatura, a jasno je da je želio da bude mnogo više kul. Možda čak i kul na nivou „Peaky Blinders“...

Ocjena: 5/10

Konor Mekgregor, ciljano karikiran i vrlo raspoložen za ulogu psiha

CELULOID

Autoreference su vrlo slabo maskirane i fali mnogo ironijskog odmaka da bi uspjele, a maskiranje u neiskreni, lažno-je ini „treš“ nikako ne pomaže. Taj „fejkerski“ pristup preliva

se i na Koenovu namjerno nemaštovitu režiju

Režiserska vizija Itana Koena i Triše Kuk

Lažnjak izguran na staru slavu

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

znakove „zamora materijala“. Taj „materijal“ je, svakako, njihov unikatni miks postmodernističkog citiranja i referiranja, uvrnutog i sarkastičnog, a često i crnog humora i iskrene

razišli, braća Itan i Džoel Koen već su pokazivali jasne ljudske emocije.

Ako nekako i „progutamo“ omnibus ,,The Ballad of Buster Scruggs“ (2018) kao inherentno neujednačen vestern, ,,Hail, Caesar!“

(2016) teško možemo „kupiti“ kao inspirisanu posvetu starom, klasičnom i spektakularnom Holivudu. O „tezgaroškim“ scenarijima varijabilnog kvaliteta za druge režisere ne-

„tezgarošćemo sada.

Efekat razlaza

šom Kuk.

Činilo se da im je razlaz makar kratkoročno prijao, Džoel je uspeo da snimi prilično ozbiljnu i sasvim legitimnu verziju „škotskog komada“ ,,The Tragedy of Macbeth“ (2021). A Itan se možda malo duže odmarao, da bi posle toga u kratkom vremenskom razmaku snimio muzički dokumentarac ,,Jerry Lee Lewis: Trouble in Mind“ (2022) i sada igrani film ,,Drive-Away Dolls“. Dok se Holivudom i „mrežom svih mreža“ već šuška o tome da će se bratski duo ponovo sastaviti, nama preostaje da procenimo domete Itanovog samostalnog igranog prvenca, koji je napisao sa suprugom TriU teoriji, smeši nam se dobitna kombinacija „koenovskog“ humora i referenci u mešavini žanrova „kaper“-trilera, crne i „skrubol“ komedije, gangsterske i romantične drame, kao i „roud muvija“. Na to sve treba dodati i činjenicu da je radnja smeštena u relativno blisku prošlost ( jedan od potpisnih trikova Koenovih), te da je sve zapakovano na, u teoriji, vrlo prijatnih osamdesetak minuta trajanja. Ali, avaj, u praksi će se tih sat i dvadeset i kusur ispostaviti kao možda najdužih sat i dvadeset i kusur za vreme kojih umorni filmski autor besomučno „valja“ odavno potrošene fore i fazone.

Salon ,,kartonskih“ likova u stereotipnoj priči

imdb.com

svedena na davno potrošene fore u ,,Drive-Away Dolls“

izguran slavu

Godina je 1999. koja se polako kreće ka 2000, novom milenijumu i „milenijumskoj bubi“, a mesto radnje Filadelfija. Nakon uvodne sekvence koja izgleda kao da je „dignuta“ iz nekog još starijeg „treš“-filma, i u kojoj nas jedino prisustvo Pedra Paskala podseća da je ipak snimljena relativno nedavno, upoznaćemo se s glavnim junakinjama. To su lezbejke i prijateljice Džejmi (Margaret Kveli, kći Endi Makdauel, nedavno viđena u prošlogodišnjem ,,Poor Things“ Jorgosa Lantimosa) i Marijan (Džeraldin Višvanatan, odlična). Upoznajemo ih tako da Marian telefonskim pozivima radi dogovora prekida Džejmi - baš u toku seksa.

Džejmi je, naime, toliko divlja i promiskuitetna da ne može da se suzdrži od varanja devojke policajke Suki (Bini Feldstin, izvrsna) koja je prilično ljubomorna. A Marijan je zapravo stidljiva devojka romantič-

no-konzervativnih stavova o ljubavi i odgovarajućeg „vremeplov“-stila odevanja koji podrazumeva uniformu sekretarice iz pedesetih.

Posjeta tetki

Kada Suki raskine s Džejmi i izbaci je iz stana, ona će se uvaliti Marian na njenom planiranom putu u posetu tetki u Talahesiju na severu Floride. Za šta će predložiti praktično rešenje da njih dve dobiju besplatni prevoz, tako što će uzeti auto koji treba odvesti na lokaciju. Put na Floridu ni onda nije zvučao kao dobra ideja, a ne zvuči ni sada, imajući u vidu odnos „južnjaka“ prema „kvir“ osobama, ali Džejmi je na „misiji“ da pokaže prijateljici „lezbejske znamenitosti“ po putu u nadi da će relaksirati i seksualno osloboditi. Nevolja je, pak, u tome što auto dobijen „u zadatak“ od smotanog Kurlija (Bil Kemp) dolazi sa prtljagom vezanim za uvodnu sekvencu, a prtljag sa poterom dvojice ne naročito sposobnih gangstera. Od kojih je jedan pričljiv (Džoi Slotnik), a drugi samo glup i sadistički agresivan (Si Džej Vilson). Njih dvojica, pak, rade za Šefa ( Kolman Domingo). A vrlo specifičan prtljag, čiji je jedan deo direktna referenca na Sema Pekinpoa, a drugi na Kventina Tarantina, Rodžera Ejverija i ,,Pulp Fiction“ (1994), ispostavlja se, vodi do konzervativnog floridskog senatora (Met Dejmon u kameo ulozi) i

može mu ugroziti karijeru. Reference nije teško prepoznati. Osim spomenutih Pekinpoa i Tarantina, tu su i doajen treš-bizarluka Džon Voters, kvir-provokator Brus LaBrus i šoker i emancipator Greg Araki. Nije teško prepoznati ni Vajlderovu „mustru“ bega, kofera i potere iz klasika ,,Some Like It Hot“ (1959). A još su uočljivije autoreference na ranije, kultne radove Koenovih dok su braća bila u naponu kreativne snage. I to od ,,Raising Arizona“ (1987), preko ,,Fargo“ (1996) - do ,,The Big Lebowski“ (1998). Te autoreference su, međutim, vrlo slabo maskirane i jako im fali ironijskog odmaka da bi bile uspele, a maskiranje u neiskreni, lažno-jeftini „treš“ tu nikako ne pomaže. Taj „fejkerski“ pristup se preliva i na Koenovu namerno nemaštovitu režiju koja scenario opterećen usiljenim dijaloškim ping-pongom „seče“ na

seriju plan-kontraplan raskadriranih scena.

Izbor glumaca od kojih su glavne uloge dodeljene zvezdama u usponu, a sporedne prekaljenim i prevejanim veteranima i karakterternim glumcima, odnosno glumcima s kojima je režiser sarađivao u teatru u teoriji „pije vodu“, ali su likovi suviše ,,kartonski“ da bi to došlo do izražaja.

Kartonski likovi Čak je i vremenski period krajnje kalkulantski iskorišćen uglavnom samo za to da se iz priče izbace mobilni telefoni i internet (iako je i jednog i drugog tada bilo, samo u drugačijem, odvojenom obliku), dok su drugi, zanimljiviji detalje ispušteni, što iz namere, što iz nemara. Sa auto-reciklažom treba biti jako oprezan, jer bez dovoljno autoironijskog odmaka ona postaje autoparodija. Čini se da, kad ironije i ima, ona uglavnom ide na tuđi račun, što, za početak, nije fer i kolegijalno, a zapravo nije ni smešno, baš kao što nije trilerski napeto ili seksi, što su sve, u teoriji, bile namere Itana Koena i Triše Kuk. Zapravo, krajnji rezultat je, što bi današnji mladi rekli, priličan „krindž“.Valjalo bi tu možda ostaviti prostor za zrno sumnje, da je ,,Drive-Away Dolls“ zapravo „trol-film“ kojim Itan Koen svesno igra na kartu „transfera blama“ kao pogonskog goriva za humor. U tom slučaju, možda će s distance jednog dana postati kultna „treš“-zezalica, ali danas ipak više deluje kao čisti, stoprocentni lažnjak izguran na silu i na stare zasluge.

Ocjena: 1.5/5

Margaret Kveli i odlična Džeraldin Višvanatan u rolama lezbo drugarica na učmalom ,,road tripu“

Met Dejmon potrošen u kameo ulozi konzervativnog kongresmena

intervju

Razgovarala:

Marina

d. richter

Švedski režiser Lukas Mudison dao je sebi vremena da se vrati na filmsku scenu nakon poslednje režije „We Are The Best!“ (2013), uspele ekranizacije popularnog stripa njegove supruge Koko. Posle deset godina „pauze“, stigao je na Međunarodni filmski festival u Torontu s osmim dugometražnim filmom „Zajedno 99“( „Together 99“), nastavkom njegove voljene dramedije „Zajedno“ („Together“, 2000).

„Together 99“ jedan je od onih nastavaka koji nisu napravljeni iz obesti, a boga mi ni za džabe. Mudison je okupio svoje junake 24 godine kasnije u kući jednog od njih - i stvorio potpuno drugačiju atmosferu i priču u kojoj su sećanja i nostalgija polazna tačka za reuspostavljanje odnosa među ranijim cimerima. Kasting je ostao isti, s izuzetkom Jonasa Karlsona koji je preuzeo ulogu Lasea umesto Ule Rapasa koji se našao u centru kontroverze posle optužbi nekoliko koleginica o agresivnom ponašanju na snimanjima. Film smo pogledali u Roterdamu, ali priliku za ekskluzivan intervju sa Mudisonom dobili smo tek nedavno, na Bergamo Film Meeting festivalu, gde mu je posvećena retrospektiva. Razgovor smo vodili na švedskom, pa odatle i to što smo sve vreme na „ti“. Jer, u Švedskoj su sve formalnosti u komunikaciji odavno zvanično ukinute.

OBJEKTIV : U Bergamu ti je posvećena kompletna retrospektiva u koju su čak uvršćeni i retko prikazivani kratki filmovi. Većina je nastala tokom tvojih studija filmske režije.

MUDISON: I za mene je bilo iznenađenje to što su i njih hteli. Zapravo, uopšte nisam siguran koje su izabrali.

OBJEKTIV: Sve

MUDISON: Jesu? Ma daj!

OBJEKTIV: U tim ranim radovima baviš se kompletno različitim temama, a među

Lukas Mudison, režiser

U Švedskoj se usamljenost nasljeđuje na

njima je i horor komedija „It Was a Dark And Stormy Night“ (1995), koja je među mojim favoritima.

MUDISON: Uf. Taj film sam snimio jako davno, još na akademiji. Bio sam vrlo neiskusan. Vrlo sam sretan što su me uopšte primili na studije zato što prethodno zaista ništa nisam napravio. Čak moram da priznam kako filmovi za mene nikada nisu bili nešto bitni za razliku od muzike i književnosti, a posebno poezije. Zato je to iskustvo sa studiranjem režije bilo totalno uvrnuto. Osećao sam se ko da kaskam za svima jer su znali mnogo više od mene. To je bilo vreme kada sam gledao najviše filmova, zato što sam smatrao da moram da prođem kroz crash course i da jako brzo naučim mnogo toga.

OBJEKTIV : „Talk“ (1997), tvoj prvi kratki film nakon

Kod nas ima nečega vezanog za usamljenost, počevši od istorije, do geografije, sa mnogim mjestima takoreći odsječenim od svijeta. Ipak, ne mislim da se u mojim filmovima radi o švedskom mentalitetu, iako sam tipičan Šveđanin

studija, uspela je drama sa morbidnim finalom. Nastao je tri godine pre velikog hita „Together“ za koji si takođe anagžovao Stena Ljungrena i Sesiliju Frode.

MUDISON: „Talk“ je moja prva kolaboracija sa producentom Lašom Jonsonom; označio je početak naše saradnje. I da, angažovao sam iste glumce za „Together“, što negde i ima smisla, jer se taj film takođe bavi temom usamljenosti, iako se radnja odvija u hipi komuni.

OBJEKTIV: Neprestano se baviš švedskim barijerama u uspostavljanju komunikacije i produbljivanju odnosa. MUDISON : Ne mislim da se u mojim filmovima radi o švedskom mentalitetu, iako sam tipičan Šveđanin. Sa druge strane, nikada me nije nešto interesovalo da snimam van Švedske. Imam dva filma na engleskom jeziku, ali nisu među mojim miljenicima. Tako nešto ne bih više radio zato što je Švedska jedina zemlja koju potpuno razumem

Lukas Mudison

bergamofilmmeeting.it

usamljenost rođenju

i sa kojom se identifikujem. Naravno da kod nas ima nečega vezanog za usamljenost, počevši od istorije, do geografije, sa mnogim mestima takoreći odsečenim od sveta, i sa velikim rastojanjima između kuća. Tome dodaj klimu. S obzirom na to da je jako hladno, ne sediš napolju da ćaskaš sa ljudima. Znači, usamljenost je nasleđena od rođenja, što je zapravo najveća poteškoća sa suživotom u komuni u filmu „Together“.

OBJEKTIV: Zbog toga i jeste interesantno to kako si gradio priču o komuni. Ali, još je zanimljivije pitanje zbog čega si se odlučio da se vratiš toj komuni 24 godine kasnije?

MUDISON: Ideja je potekla od producenta koji je predložio nastavak. Do tog momenta nisam bio zainteresovan da se bavim pitanjima šta se sa svima njima desilo. Možda to ima veze sa matorenjem. Toliko toga ti se dešava u životu, da te ponekad zakopka koja je razlika između tebe, kao odraslog čoveka pre 20 i kusur godina, i ovog sada, i kako je vreme uticalo na tebe kao ličnost. Postaneš svestan ludačkih perspektiva.

Zato sam počeo sa razradom Erika (Ule Sari). Njegov lik je i u prvom filmu bio veoma bitan, a mnogo godina kasnije je još zanimljiviji zbog toga što i dalje veruje u nekakve ideale, ali sada na drugačiji način. I zato pokušava da se razvija drugim putem i da ne pravi iste greške kao u prošlosti. Bilo je zabavno – jer kada sam razmišljao o likovima iz „Together“, svi su otišli potpuno različitim putevima i nekakav zajednički život danas ne bi bio moguć. Onda sam pomislio da bi bilo slatko kada bi

dvojica od njih i dalje živela zajedno, deleći iste snove i ideale, i to potpuno oprečne Erikovom alternativnom načinu života, pacifizmu, gajenju sopstvene hrane. Komuna se zaista svela na dva čoveka. Jeran ( Gustaf Hamarsten) je i dalje zainteresovan za san o projektu, dok je Klase (Šanti Runi) jednostavno tu i verovatno je veoma razočaran svojim načinom života. On nije postao veliki tekstilni umetnik o čemu je ranije sanjao.

OBJEKTIV: Pre projekcije filma „Together 99“ u Roterdamu, plašila sam se da bi film mogao da bude „nepodoban“ za publiku koja nije upoznata s originalom iz 2000, a čija se radnja odigrava 1974. Na moje veliko iznenađenje i olakšanje, to uopšte nije slučaj zato što je priča fokusirana na nostalgiju i ponovno uspostavljanje odnosa.

MUDISON : Da. I ja sam na početku bio skeptičan zato što, kao i ti, mnogo volim prvi deo, a ne volim sve što sam režirao.

To što je u pitanju nastavak koji se odigrava skoro četvrt veka kasnije - i jeste problem. Neki su videli original ali su ga zaboravili, drugi ga uopšte nisu gledali.

Situacija je komplikovana, ali dok smo raspravljali o tome koliko ima smisla raditi nastavak, zaključili smo da „Together 99“ može da se gleda odvojeno, kao sasvim drugačija vrsta filma. I to se na sreću pokazalo tačnim kroz fidbek koji smo dobili od gledalaca koji nisu bili upoznati s originalom. Tek nakon što su pogledali novi film, zainteresovali su se za stariji, i mislim da su bili zadovoljni obrnutim redosledom.

Kadar iz filma „Together 99“

Moderna filmska muzika postala je nametljiva

OBJEKTIV: Muzika je igrala važnu ulogu u svim tvojim filmovima, a u „Together 99“ praktično se ugasila. Kakav je tvoj odnos prema filmskoj muzici?

MUDISON: Toliko sam umoran od muzike u filmovima da to rečima ne mogu objasniti. Nisam od slušanja muzike privatno (prim. aut. pojavio se u majci The Cure), ali mi smeta što je svuda. Trenutno želim da sve utihne. U filmu „Together 99“ nisam želeo rok muziku da bih pojačao osećaj nostalgije. U kući u kojoj se likovi okupljaju, stereo je pokvaren i jedino imaju stari gramofon na kurblu. Znači, osuđeni su na ploče generacije svojih roditelja, koja je iz četrdesetih. Nisam želeo da muzika utiče na emocije gledalaca zato što sam stvarno umoran od toga. Mislim da je današnja filmska muzika nametljiva.

OBJEKTIV : Poznat si po fleksibilnosti kada je reč o scenariju. Da li si se i ovoga puta više držao intuicije nego pisanog teksta?

MUDISON: Došlo je do mnogo izmena najviše zbog toga što sam želeo da dopustim da se stvari dese. To je bilo u neku ruku šizofreno iskustvo jer sam obavljao dva posla za koja sam pokušavao da se ponašam kao dve različite osobe. Bilo je momenata kada sam morao da zaboravim na scenario jer, ako ga se stalno držim, počinjem da se smaram. Neke stvari su ostale identične, ali mnoge su skroz improvizovane i nove. Za mene je zabavnije da radim na takav način.

OBJEKTIV: Kako su glumci reagovali na ideju o nastavku?

MUDISON: I oni su se osećali čudno. Sve ih mnogo poštujem i volim, ali jako se dugo nismo videli s izuzetkom Ole Sarija. Ono što me je iznenadilo jeste to što sam bio ubeđen da su ostali u kontaktu i da su prijatelji, ali je ispalo da su

se prvi put videli posle mnogo godina. Iako su neki od njih sklopili jaka prijateljstva tokom snimanja prvog filma, kasnije su izgubili kontakt. Zato je vraćanje na projekat i za njih bilo nostalgično iskustvo. „Together“ je za mnoge od njih bio prvi igrani film u kome su bili angažovani, tako da to nosi duplu težinu. Ali, svi su reagovali pozitivno na poziv da se vrate.

Ono što je značajno i za mene i za njih jeste da je prvi film bio nešto kao vremeplov i da smo imali utisak kao da putujemo u sedamdesete. Sećam se da su mi govorili kako se osećaju ko da su uskočili u priče svojih očeva i majki ili u sopstveno detinjstvo. U „Together 99“, reč je o apstraktnom vremenu. Za mene i za glumce je sada u pitanju nešto kao da smo pravili film za sebe, i više je od putovanja kroz vreme iako je teoretski godina dešavanja radnje u prošlom veku. Mislim da su svi bili ganuti time što imaju više od 50 godina i što gledaju nazad u svoju prošlost.

bukmarker Britni Spirs piše o djetinjstvu, karijeri i višedecenijskom

Piše:

Anja DrobnjAkVukAšinoVić

Drugog decembra 1981. godine, u Makomu, u saveznoj državi Misisipi, rođena je djevojčica koja će, nepune dvije decenije kasnije, postati nekrunisana „princeza popa“. Dostići globalnu slavu u ranim tinejdžerskim godinama san je mnogih umjetnika, a Britni Džin Spirs , plavokosom djevojčurku s američkog juga, upravo je to pošlo za rukom. U januaru 1999. njen prvi album „...Baby One More Time“ pušten je u prodaju, a do septembra iste godine prodat je u više od šest miliona primjeraka. No, hajde da zanemarimo statistike, nagrade, nominacije za Gremi, drugi album („Ooops!... I Did It Again“, 2000) koji je oborio sve rekorde u prodaji... Britni se, gotovo preko noći, ušunjala u svako domaćinstvo na svijetu.

Litijum na dar

Koliko li je samo koreografija nastalo u dječjim sobama, uz takto ve „(You Drive Me) Crazy“, „Sometimes“ ili „Ooops!... I Did It Again“...? Koliko je „Bravo“ časopisa razgrabljeno u pomami da se sastavi poster „u prirodnoj veličini“? Koliko je sreće stalo u prostoriju sa čijeg zida vas gledaju oči princeze pop svijeta? Tada niko nije mogao ni pomisliti da će princeza biti zatočena, da su nas bajke prevarile, da su prinčevi zapravo njeni najlojalniji tamničari.

U memoarima „Žena u meni“ (Laguna, 2024) Britni nam se, prvi put od februara 2008. godine, obratila sopstvenim glasom. Glasom koji ne recituje naučene rečenice, iza kojeg se ne skriva njen otac, koji ne prećutkuje nepravdu (ali je oprašta) i koji se ne utišava nasilno samo zato što je ženski. Ovo je jedna od onih knjiga koja riječima emituje kanonadu emocija i koja se lako čita, ali vrlo teško vari.

Na početku knjige upoznajemo južnjački grad Kentvud u Luizijani, malo mjesto u kome se svi poznaju a vrata ne zaklju-

Memoari koji čitaju, ali teško

čavaju, gdje se društveni život vrti oko crkve i dvorišnih zabava, gdje svako umije da puca iz pištolja.

Na ovom parčetu „raja“ buduća pop zvijezda provela je djetinjstvo. Odrastajući u disfunkcionalnoj porodici, s ocem alkoholičarem i majkom koja je bila sve sem izvor sigurnosti, Britni je pronašla svoj životni poziv. Rano je otkrila da muzika ima moć da je izbavi iz svakodnevnice, da joj pomogne da zaboravi na strahove i brige. Pjevanje je, kako kaže, povezivalo realnost i fantaziju; svijet u kome je očajnički željela da živi i onaj koji je nastanjivala.

Prisjećajući se djetinjstva Britni piše i o babi s očeve strane, koja je bila žrtva zlostavljanja u braku. Kada je Ema Džin Spirs izgubila sina starog tri dana, umjesto podrške dobila je kartu u jednom pravcu za mentalnu bolnicu. I litijum. Nakon osam godina, izvršila je samoubistvo.

Ubrzajmo film i, 50 godina kasnije, vidjećemo Britni koju porodica smješta u rehabilitacioni centar na Beverli Hilsu, za tričavih 60.000 dolara mjesečno. Terapija - litijum!

Autentičan glas

Sa svega osam godina, Britni je imala prvu neuspješnu audiciju za „Klub Mikija Mausa“. Sa devet, šest mjeseci radi u restoranu morske hrane. Sa 10, pozvana je da se takmiči u šou programu „Potraga za zvijezdama“, nakon čega slijede uloge u mjuziklima i nova audicija za „Klub Mikija Mausa“. Ovog puta je uspješno prolazi.

Haotičan pripovijedački stil sa dozom nedoslijednosti ostavlja utisak žurbe, hitnosti. Kao da, skakanjem sa događaja na

događaj, nedorečenim sjećanjima, Britni želi da što prije podijeli sa drugima teret koji nosi veći dio života. Nije riječ o haosu koji para oči, već prije o strukturi koja je ciljano kreirana na ovakav način, kako bi nedv osmisleno i autentično prenijela najprepoznatljiviji glas pop muzike nastao između dva milenijuma.

Forma i struktura Britninih memoara su nešto već viđeno i prepoznatljivo u ovom žanru. Opet, to ne znači da knjiga „Žena u meni“ nije vrijedna čitanja i da nema što da ponudi, naprotiv. Semu Lanskom, američkom autoru i novinaru, koji je imao ulogu „pisca iz sjenke“ i koji je pomagao Britni tokom rada na ovoj knjizi, čak bi tre-

Princeza popa čiji je dan predugo bio zatočen

vulture.com

višedecenijskom zlostavljanju u knjizi „Žena u meni“

koji se lako teško vare

U svojoj knjizi, princeza popa kaže da papir sve trpi. Ali, kad zbrojite sve košmare kroz koje je Britni prošla i iz kojih je izašla, ne možete a da se ne zapitate: „Ima li, dođavola, kraja ovome?“

balo skinuti kapu. Iako ovo zasigurno nije djelo koje unosi revoluciju u svijet autobiografija, Lanski je uspio da potpuno autentično uhvati i zadrži Britnin glas, i učini da iz svake rečenice izbija baš ona, ili makar naša predstava o njoj.

Princeza bez mozga

Britnina ispovijest ne djeluje kao da su njene misli polirane, rekreirane da budu stilski bolje, dekorisane ili uljepšavane. Dok čitate, lako je možete zamisliti kako vam pripovijeda, malo zbrda-zdola ali iskreno, čas ogorčeno i ljutito, čas osjećajno i melanholično.

Ima Britni sasvim dovoljno razloga da bude i ljuta i ogorčena. Počeli su da se nižu velikom brzinom nakon što je, sa 15 godina, potpisala ugovor s izdavačkom kućom „Jive Records“ i krenula sa mini-turnejama po tržnim centrima.

Tinejdžerka sa juga, nova zvijezda u svijetu pop muzike, odmah je dočekana na nož. Od starta, dobar dio novinara uspješno je pred Britni branio laskavi naziv „lešinari“, ne li-

beći se da postavlja seksistička, nipodaštavajuća pitanja u vezi sa njenim fizičkim izgledom, predstavljajući je kao slatku malu princezu bez grama mozga.

Stariji muškarci u publici na njenim koncertima, svježe izašli iz Nabokovljevog romana, nijesu se ponašali ništa bolje. Kako sama Britni piše: „… kao da niko nije mogao prihvatiti da mogu ujedno da budem i seksi i sposobna, da mogu biti talentovana i dobro izgledati. Ako sam seksi, mislili su, valjda, sigurno sam glupa. Ako izgledam privlačno, nikako ne mogu biti nadarena“. Dobro došli u 21. vijek, ne izuvajte se. Dječji pripovjedni glas u knjizi igra kontru sa njegovim nazivom „Žena u meni“. Britni Spirs nije imala djetinjstvo, čak ni kada uzmemo u obzir njegovu najširu moguću definiciju. Godine 2008. oduzeto joj je i pravo da bude odrasla, pravno odgovorna osoba. Zaglavljena negdje između djeteta i žene, uskraćena je za slobodu da samostalno dovrši transformaciju. Ili, kako je to i sama rekla: „I’m Not a Girl, Not Yet a Woman“.

U memoarima, Britni bez zadrške piše o propalim brakovima; o svojoj djeci i borbi za starateljstvo; o postporođajnoj depresiji i nemogućnosti da se izbori sa njom bez ikakvog sistema podrške u najbližem okruženju. Pominje i čuvenu epizodu sa brijanjem glave, kao i more komentara koje je dobijala na račun majčinstva. Kaže se da papir sve trpi. Ali, kad zbrojite sve košmare kroz koje je ova žena prošla i iz kojih je izašla, ne možete a da se ne zapitate: „Ima li, dođavola, kraja ovome?“

Kada je knjiga objavljena, mediji i društvene mreže usijali su se od senzacionalističkih naslova, komentara i priča o tome kako je Britni zadala „jak udarac“ mnogim ljudima iz svoje prošlosti. Tu se na prvom mjestu misli na Džastina Timberlejka i detalje o njihovoj vezi, čija je verzija u interpretaciji same Britni otkrivena tek sada, u knjizi „Žena u meni“.

Otac godine

Dok je Džastin odmah nakon raskida zajahao talas slave na krilima „Cry Me a River“, hita koji, prema riječima princeze popa, pjeva o kraju njihove veze, Britni je u očima javnosti kićena epitetima predviđenim isključivo za ženski rod. Stoga ne čudi da se njena verzija, koja sadrži bolna sjećanja na prevare, abortus i raskid preko SMS poruke, smatra senzacijom. Ako se i usudimo da branimo Džastinovo poljuljano dostojanstvo argumentima kao što su neiskustvo i mladost, ne možemo isto primijeniti na armiju ljudi i sa njene i sa njegove strane koji su dali sve od sebe da ponize djevojku, čije je samo da pjeva, bude lijepa i ćuti. Iako se Britni potrudila da ublaži mrak ovih priča nekim svjetlijim epizodama, teško je odagnati osjećaj nelagode. Svi su uspjeli da zaborave da je ona osoba od krvi i mesa; da slavna ne znači nedodirljiva. Nje-

na porodica učinila je sve da joj oduzme i poslednju trunku dostojanstva i slobode. Kada halapljivost ne poznaje granice, čini se da krv postaje voda. Jedna od najvećih svjetskih pop zvijezda nije imala pravo na svoj glas čitavih 13 godina. Iako je i dalje išla na turneje i zarađivala gomilu novca, umjesto nje govorio je neko drugi. Glava porodice Spirs, alkoholičar koji će, ne jednom, svojoj kćerki uputiti sledeće riječi: „Odsad sam ja Britni Spirs“. Ako postoji titula za oca godine, molimo lijepo, dajte je Džejmiju Spirsu Da je pravda spora ali dostižna, pokazaće pokret #freeeBritney, 2021. godina i činjenica da najvjerniji fanovi ne zaboravljaju. Čuvena pop ikona vratila je glas, slobodu i, kako se čini, sposobnost da ponovo vjeruje ljudima i da im oprašta. Iako joj niko ne može nadoknaditi prošlost, svim srcem navijamo da joj budućnost ne donese ništa manje od onog što je zamislila.

Njena priča, krunisana memoarima „Žena u meni“, ne samo da je vrijedna čitanja i prepričavanja, nego može da posluži, sigurni smo, kao inspiracija i pomoć ženama širom svijeta. I svima onima kojima se glas možda privremeno i može oduzeti, ali čija će tišina napraviti više buke nego 1.000 Džastina sa mikrofonom.

Knjiga je izazvala brdo senzacionalističkih naslova i komentara

SERIJE Manhunt

Samo kad bi prestali da od svojih heroja prave majstore svih zanata, likove kadre stići i uteći, sveznadare, maltene superheroje – pa đe bi onda domet vrhunske američke televizijske produkcije bio! Šteta što ,,Manhunt“ pati od iste boljke – samo joj je dobro istupila oštricu.

- Nijesi ti čovjek rata, nego obnove – govori u uvodnom dijelu serije najvoljeniji od svih predsjednika Abraham Linkoln svom ministru Edvinu Stentonu... Kamo sreće da je Stenton, glavni lik u seriji koja prati 12 dana velike istrage Linkolnovog ubistva i potjere za ubicom – samo to. Da je Edvin ,,samo“ čovjek mira i obnove. Ali ne, autorka Monika Belecki je naumila da ga učini ,,većim od života“, maltene ,,Linkolnom iza Linkolna“ – i tu žestoko promašila metu. A dobrim dijelom i poentu.

Djevojka za sve

I eto, šteta za seriju – jer suštinski ima tu dobrog materijala. Nakon što su se AppleTV+ producenti izbirikali sa istorijskim pričama ,,u paralelnoj stvarnosti“ (,,The Man in the High Castle“, ,,For All Mankind“) – eto ih i na sasvim stvarnom i istorijski dobro potkrijepljenom terenu jedne, za

Vizuelno raskošna, ali narativno

Izblijedjela mrlja

Zbog toga kako groteskno potretiše ,,drugu stranu“ i ubicu, niko neće promijeniti mišljenje o bilo čemu u vezi Amerike i njenog identiteta. Istorijskog ili modernog, nezavisno od predstojećih izbora i Bajdena i Trampa

Amerikance, onako ponosito emotivne teme. Znate ona pitanja: što bi bilo sa Amerikom da Linkolna nije, pet dana nakon pobjede u Građanskom ratu, kukavički i pucnjem u potiljak sa leđa, u vašingtonskom ,,Ford“ teatru koknuo glumac Džon Vilks But? Što bi bilo da je predsjednik imao pristojno obezbjeđenje? Da li bi Amerika izbjegla da se i dan-danas valja u blatu rasnog trenja i trvenja? Serija ne želi da na to pruža jednoznačne odgovore – već da pitanja podvuče, intenzivira, učini da pulsiraju alarmno crvenom bojom. Pa da svi ti bučni alarmi imaju istorijski eho koji seže do našeg vremena... A zašto baš to i zašto baš sad – pa, nije teško prokljuviti.

Dakle, taman kao i ,,Girls on the Bus“ prije nekoliko sedmica, i ,,Manhunt“ je,,predizborna“ serija i to se ne krije. Sa tim što je, u odnosu na HBO dramu-dramediju o novinarkama koje prate stranačke izbore Demokrata - ,,Manhunt“ ipak promišljenija i pametnija. Što se i traži – vrhunska propaganda u umjetnosti pokretnih slika, na filmu ili televiziji, je bila i jeste nešto mnogo uzbudljivo i interesantno... Samo što je, eto, ,,Manhunt“ po mnogo koordinata naivna priča. A tako joj malo fali da... Pa, da joj se može povjerovati. Ključni problem: Edvin Stenton ( Tobajas Menzis , znamo ga najbolje kao britanskog princa Filipa u ,,The Crown“,

što je rola za koju je potpuno zaslužio osvojen Emi) je tip na čija se leđa, od momenta Linkolnove smrti, praktično svalila cijela Amerika. On je tu i detektiv koji povlači sve bitne konce potrage za Vilks Butom (od ispitivanja svjedoka, ,,forenzičke“ rabote sa mjesta zločina do krupnih strateških odluka koje će ubrzati potragu desetinama kilometara odatle); i lik koji mora da donosi bitne odluke o sahrani predsjednika; i neko ko usmjerava potpredsjednika Endrua Džonsona (Glen Moršauer ) ka nenadanoj i istorijskoj roli... I da, ministar vojni. I neko ko praktično rukovodi cijelom zemljom do trenutka kad Džonson podnese zakletvu! I ,,prijatelj kuće“ koji mora da kontroliše emocije Linkolnove udovice. I naravno – Abrahamov najbolji drug i najbliskiji prijatelj, koji još mora da se suoči sa svojim gubitkom i tu nešto odboluje. Ma...

Obama i Bajden

Najbolji je taj momenat bliskosti između aktera na ,,pravoj strani istorije“. Čak ne toliko slikajući Linkolna (nažalost, Hejmiš Linklater ga prilično karikaturalno potretiše), već upravo Stentona – autorka pravi sliku pristojne, svakodnevne, ranjive i bliske Amerike i američke elite. Otprilike, pakujući to u oblandu ,,i kad nijesu baš uspješni, njihove namjere su najbolje“... Pa je lako i vrlo očigledno tu umjesto ,,Linkoln i Stenton“ tu čitati ,,Obama i Bajden“ – sa gomilom paralela i razloga, zbog kojih razočarani ili demotivisani treba da pruže još jednu šansu tom dijelu američkog političkog spektra. Ukratko, igrajući na kartu ,,običnih ljudi na velikim pozicijama“, ,,Manhunt“ u do sada prikazane tri epizode pogađa nešto efektno... I taj segmenat je ono što je čini pametnom propagandom.

Tobajas Menzis igra Edvina Stentona koji je u seriji i ministar i detektiv i ,,djevojka za sve“ imdb.com

narativno naivna mini-serija o potjeri za ubicom Abrahama Linkolna

mrlja na srcu Amerike

I pitate se, đe je tu, osim ,,djevojke za sve“ Stentona, kora od banane za seriju? Naravno, u tome ko tu i kako simboliše ,,Trampa i trampovce“. Dobra paralela je, na primjer, sam predsjednik Džonson – onaj koji nakon Linkolnove smrti ,,ne želi da se mnogo bavi tim rasizmom i demokratijom i bijelcima i tamnoputima, nego... ekonomijom i životnim temama“. A sve ostalo je loše. Počev od Džona Vilksa Buta. Pogotovo Buta.

Žali bože što je talenat izuzetnog sjevernoirskog glumca Entonija Bojla (odličan u ,,Masters of the Air“, emitovanoj u februaru) prosut u lika koji je narcisoidni razmaženko, naduvenko poklopljen rasizmom i deluzijom o ličnom (ne)ostvarenju... I ništa više. Još gori su oni oko njega; ,,trampovce“ i MAGA likove tu ,,imitiraju“ svakojaki članovi ,,južnjačke“ zavjere čiji je But samo krajnji eksponent. Bukvalno od prvog kadra to su pogani loši momci kojima zlo kaplje iz očiju – i ništa više. Groteske od ,,bijelih, privilegovanih“ ljudi, u kojima ima svega – osim realne osobe. I to je ne samo totalni kiks nečega što cilja da bude jaka istorijska serija – već čini da i onaj ,,propagandni“ element potpuno izduši. Baš zbog toga, kako potretiše ,,drugu stranu“ –zbog ove serije niko neće promijeniti mišljenje o bilo čemu u ve-

zi Amerike i njenog identiteta. Istorijskog ili modernog - nezavisno od izbora i Bajdena i Trampa.

Konji u galopu

Bazirajući miniseriju na knjizi ,,Manhunt: The 12-Day Chase for Lincoln’s Killer“ Džejmsa Svonsona, autorka Belecki uspjela je neke diskretnije elemente da razradi dobro. Na primjer, cijelu atmosferu istrage, u kojoj nema ni otisaka prstiju ni elementarne forenzike ni bilo čega – gledajući to našim očima, lako je skliznuti u sve ,,što bi bilo kad bi bilo“ varijante koje prate priče o Linkolnovoj sudbini. Zatim i svo to beznađe, ali i prošlog vremena u kojem predsjednik praktično ne umire od prostrijelne rane, već zato što nema ko da ga operiše pa on do jutra bukvalno iskrvari na jednom vašingtonskom jastuku... Ta scena je realno najjača: inspirisana jednom od rijetkih fotografija koje su ostale sačuvane iz tog perioda, a u vezi atentata 14. aprila 1865, autorka Belecki uspjela je da stvori jaku atmosferu... Da osjetite u jednom momentu, da na tom jastuku zaista i dalje krvari cijela Amerika. A opet – režiserski postupak Karla Frenklina je takav, da i moćan i žestoko estetizovan vizual sklizne brzo u dosadu. I da u silnim potjerama konja u galopu, flešbekovima drugarskih i inih

dosjetki, pa i snovima punim krivice – u seriji ostane mnogo praznog hoda. Svakako, previše vožnje na ler za sedam jednočasovnih epizoda. Na kraju ispane, da ona krvava mrlja na srcu Amerike iz prve epizode brzo izblijedi u očima publike, koliko god se Stenton i njegovih ,,nekoliko dobrih ljudi“ u potjeri za Butom trudili da pokažu da je bitna. Tu je ,,Manhunt“ već sama sebi presudila – kad vam se učini, da

sva ta velika priča oko Linkolna, (još nakon Spilbergovog filma iz 2012. koji je Danijelu Dej-Luisu donio trećeg Oskara za glavnu ulogu) – i nije više prećerano bitna. Što je, naravno, i nepravda i žestoka ironija; jer uspomena na predsjednika koji se borio za jednu Ameriku, koja jednako pripada svoj njenoj djeci, ipak zaslužuje stvarniji, pošteniji i manje naivan pristup. S. S.

Ocjena: 3.3/5

Entoni Bojl ne uspijeva da ubicu Vilksa Buta učini uvjerljivim likom

Motiv potjere istorijske i moderne Amerike na posteru serije

imdb.com

imdb.com

SERIJE

Mary & George

Džulijan Mur – najraskošniji

Orgije i ubistva iza dvorske zavjese

Cijela serija postavljena je kao senzualna, barokna predstava o ambiciji, pohlepi, intrigama i ranjivosti. Oni koji nemaju sreće, umiru otrovani, a oni koji imaju sreće, jedu za kraljevim stolom. S tim da se loša i dobra sreća mogu brzo promijeniti

Kada su istorijski filmovi i serije u pitanju, unaprijed se zna gdje idu, ali ako su likovi ili događaji dovoljno zanimljivi, put do cilja je sporedan i lako može zadržati gledaoca ispred ekrana. Ponekad, to nije dovoljno ako koncept i implementacija nisu pravilno osmišljeni, što je prošle godine dokazao film ,,Napoleon“ Ridlija Skota. Nova istorijska mini-serija od sedam nastavaka na Sky Showtime servisu, koja je zasnovana na knjizi Bendžamina Vulija ,,Kraljev ubica: Fatalna afera Džordža Viliersa i Džejmsa I“, iz stvarne istorije Velike Britanije, u tom pogledu je ambiciozna. A otkriva damu koja nije toliko poznata, ali čija ,,blistava“ biografija pruža prilično ukusan materijal. Riječ je o Meri Viliers, rođenoj oko 1570. godine.

Kraljevski skandal

Radnja se, kao što možete pretpostaviti po nazivu serije ,,Mary & George“, fokusira na dva naslovna lika koji, iako su porodica, većinu vremena provode razdvojeni. Meri (Džulijan Mur) je majka koja ne bira sredstva da pronađe bolji život za sebe. Ona nakon smrti prvog muža, nije zado-

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Nikolas Galitzin i Džulijan Mur - savršen oportuni duo sina i majke na britanskom dvoru

najraskošniji adut solidne istorijske drame sa rembrantovskim šmekom

voljna sudbinom osiromašene udovice, iako je uspjela steći titulu grofice, pa pametnom taktikom gura drugo dijete Džordža (Nikolas Galitzin) da bude blizak kralju Džejmsu Prvom Bakingemu (Toni Kuran), koji je biseksualac. I koji se takmiči s izuzetno uticajnim kraljevim favoritom, grofom od Somerseta ( Lori Dejvidson). Međutim, put do kreveta i, što je još važnije, do kraljevog povjerenja ispada trnovit i to ne samo zato što Somerset prirodno pokušava da zadrži rivala, već i zbog kompleksnog karaktera kralja i zamki odnosa na dvoru. Ali, Džordž u majci ima vuču koja se bukvalno neće zaustaviti ni pred kim da postigne svoje ciljeve. Slijedi lukava igra, puna zlih planova, kojim kulminira jedan od najvećih skandala britanske kraljevske porodice.

Optužba za vještičarenje

Naravno, kako autor Di Si Mur zadržava pravo na umjetničku slobodu, iako priču gradi na istini, on je ukorijenjuje u svojoj viziji, a mijenja i neke činjenice poput scene gdje se raspravlja o sukobima sa Škotima, a misli se na rimskog cara Hadrijana. Dobra stvar je to što nam prikazuje ličnosti kao što je Ser Frensis Bejkon, koji su ostavili dubok trag.

Nevezano za to, serija ,,Mary & George“ ulazi u potkategoriju kostimiranih drama gdje iskrivljuje prikaz mladih žena koje se obogaćuju svojom gracioznošću i izgledom. Cijela serija postavljena je kao senzualna, barokna predstava o ambiciji, pohlepi, intrigama i ranjivosti. Oni koji nemaju sreće umiru otrovani ili su optuženi za vještičarenje, a oni koji imaju sreće, jedu za kraljevim stolom. S tim da loša i dobra sreća mogu se brzo promijeniti prema monarhovom hiru. Serija je sa vremena na vrijeme svijetla, a ponekad mračna, poput slikarske tehnike kjaroskuro i često se izmjenjuje ove dvije vizije života. Atmosfera koju stvara režiser Olive Hermanus pozadina je najživopisnijih drama. Centralni odnos između Meri i Džordža jedan je od najfascinantnijih aspe -

kata. Više od konvencionalne majčinske veze, ona liči na kriminalno društvo, u kojem se majka ponaša kao makro, a sin kao njena najvrednija roba. Ovdje nema puno fokusa na političkoj igri, iako je prisutna i čini se kao pozadina onoga što zapravo zaokuplja seriju, a to su scene seksa kojih ima mnogo, a koje povremeno služe narativnoj funkciji kada moraju pokazati šta je Džordž spreman da učini da bi dobio dio moći. Ono što se dešava je sodomija, o čemu ljudi nisu voljeli pričati, iako su o tome voljeli ogovarati. Daleko od tradicionalnih drama iz perioda, ne štedi se na eksplicitnim scenama i psovkama, koje odražavaju promiskuitet. Homoseksualni odnosi prikazani su sa osvežavajućom iskrenošću, ali sve to postaje dosadno, kao i svi ekscesi na duge staze. Kostim i glumci definitivno zaslužuju aplauz, jer je pomalo uznemirujuće koliko su glumci slični svojim istorijskim kolegama iz starih filmova. Porodica Viliers je hladna, podla i često okrutna. Džulijan Mur prožima Meri samouvjerenom inteligencijom koju koristi da ne povuče konce samo na Džordža, već i na svojim saveznicima i neprijateljima.

Gluma za bis

Mur ovdje stvara poprilično intrigantnu kreaciju, lik koji je, s jedne strane, čvrst, čak i nemilosrdan, očigledno dovoljno inteligentan da može izigrati plemiće koji stoje iznad nje, a s druge strane, neprijatna, neuglađena žena koja se redovno sudara sa stvarnošću. Praktično sve scene sa njenim učešćem drže gledaoca ispred ekrana, ponekad izazivajući zlonamjerni osmjeh razumjevanja, a ponekad širom otvarajući oči u nevjerici. Sa druge strane, Galitzin je dobro odglumio njenog sina, Džordža. On prolazi kroz transformaciju iz pomalo nesigurnog dječaka u seksualno iskusnog muškarca. U prvoj polovini serije, gdje mora da igra mlad, zbunjen i željan, to mu ide veoma dobro. Problemi nastaju u drugom poluvremenu, kada zreliji Džordž mora sam da se snalazi

u zavjerama i mahinacijama, bez oštrog mozga majke. Ovdje Galitzinu nedostaje dubina, koja može pokazati samo tužno lice.‚ Posebno je dobar i Toni Kuran u ulozi kralja Džejmsa. Praktično cijeli dvor izgleda ravno iz tog perioda sa svojim specifičnim kragnama, velikim haljinama i neudobnim kombinezonima. Čini se da sve djeluje previše realistično, a kada bi zamrznuli scenu, nerijetko bi se našla neka Rembrantova slika. Trine Dirholm glumi dansku ženu engleskog regenta En i noseći visoke perike i raskošne haljine, balansira između komedije i odre-

đenog sadizma. Poput Meri i Džordža, ona je zaljubljena u Somerseta i oblizuje usne kada mu se sreća okrene. Predivan dizajn i dekoracije, veličanstvena kinematografija i dobri glumci nisu uvijek dovoljni da se osrednja priča pretvori u nešto izvanredno. Ovdje je sve razvodnjeno u zapletima koji su predodređeni da dovedu do scena seksa, bilo da imaju smisla ili ne, a rezultat je mogao zadovoljiti i one koji ne traže samo intrige u palati. To frustrira svakoga, jer je vidljiv potencijal za nešto mnogo intrigantnije i odvažnije od onoga što je stvoreno.

Ocjena: 3.2/5

Trine Dirholm u roli žene engleskog regenta balansira između komedije i sadizma

Toni Kuran raskošno glumi kralja biseksualca Džordža Prvog Bakingema

PREPORUKA

Andrej Nježić, glumac

Vendersovi savršeno jednostavni dani

ZGRABI

FILM

Film koji je dosta „radio“ na mom ličnom ukusu i koji volim od malena je „Psycho“ (Alfred Hičkok, 1960). Sada manje gledam blokbastere a više evropske filmove. Volim „Wings of Desire“ Vima Vendersa i njegov poslednji film „Perfect Days“ (2023) - tako jednostavan, a bavi se suštinom, kao i djela Džima Džarmuša i Pedra Almodovara.

TV

Priznajem da u poslednje vreme ne stižem da ispratim televizijski program. Poslednje što sam gledao je „After Life“. Tu seriju bih preporučio svima. Morao sam da je doziram, jer me je naterala da razmišljam o bitnim stvari-

ma, koje mislim da ljudi često zaboravljaju.

MUZIKA

Mislim da je muzika veoma bitan faktor ne samo u životu umetnika, već čoveka. Svaka umetnost preliva se jedna u drugu, tako da umetnik može da traži inspiraciju u svemu. Glumcu jedna rečenica, stih, pesma, može da otvori nova vrata u izgradnji lika. Muzika mi mnogo pomaže u poslu. Volim vizionare, kao što su Pi Džej Harvi, Šejn Makgauan, Tom Vejts. Oni se majstorski igraju sa ritmom (koji često nije stalan), tekstovima, atmosferom i dobro znaju šta žele da kažu. Poli Džin Harvi uvek uskače u nove žanrove, radi nešto potpuno drugačije i razvila je svoj lični pečat koji niko ne ume da iskopira. To je i privilegija za umetnika, jer ona ( kao i svi ovi umetnici) ne radi za novac ili

popularnost. Mislim da svaki umetnik mora da sluša razne žanrove (naravno, kvalitetne) i da tako gradi svoj ukus.

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

Danas je nemoguće zaobići nekvalitetne i loše stvari. Postoje dobri sadržaji, ali ih je teško pronaći jer su zataškani. Neminovno je da se suočavamo sa takvim sadržajem, muzikom itd. Slušajte, ali znajte šta je kvalitetno i šta ima vrednost, a šta ne. Mislim da moja generacija mora da shvati da sve što je u trendu, popularno, sve što ima mnogo pregleda - ne znači da je kvalitetno. Kao što sam rekao, postoji kvalitetan sadržaj, samo treba tragati. Smatram da su nam veoma potrebne knjige. Čitanje je deo mog posla i

nastojim da radim na tome. Mislim da mladi nemaju tu naviku (kao i ja i moja generacija) ali mislim da to nije samo njihova krivica. Ne samo što vam knjige donose maštu, razvijaju empatiju, nego tako gradite kritičko mišljenje, a danas vidimo oko sebe veliku nemisleću masu. Kad pogledamo i dela iz antičke književnosti (od pre 2000 godina), vidimo da je čovek isti, što je veoma poražavajuće. Priroda čoveka je ista, sve se to samo vrti u jednom velikom začaranom krugu.

Trenutno radimo diplomsku „Majstor i Margarita“ Mihaila Bulgakova, koji je i posle toliko godina aktuelan. Mislim da smo mi na fakultetu na neki način privilegovani. Bavimo se stvarno velikim tekstovima, razgovaramo o bitnim stvarima i vidim kako smo svi porasli i sazreli. Tako da - samo rad na sebi!

Andrej Nježić: Serija ,,A er Life“ natjerala ga da razmišlja o važnim stvarima koje često zaboravimo

Vladimir Miladinović

DZUBOKS

Dok je pisala album ,,Filthy Underneath“, Nadin Šah pokušala je suicid, prošla razvod, rehabilitaciju. Na kraju i brinula o mami koja je umirala od kancera. Sve to se slilo u jedan prkos od muzike, ogrnut ruhom art-roka, sa kojom goth trunkom i glazurom.

,,Filthy Underneath“ je muzika koja se ne usteže da u pola noći oglasi alarme i ratne trube i da traži budnost i pozornost. Istovremeno je, nekim čudom i zavodljiva u onoj mjeri u kojoj zvuči ispovijest, za koju od početka do kraja znate da je iskrena. Nadin se oglašava iz magle i studeni krajnjeg engle-

Nadine Shah

Filthy Underneath

skog sjevera, gleda pravo u oči i spremna je da uđe u verbalni klinč, dvoboj, da odbrusi u brk. Kad čujete jedno ,,Are your feelings hurt? Is your ego bruised? Am I touching your nerve?“, znate da je to neko pred kim nema smisla da se pravdate. I da vam ta osoba samo želi dobro.

Poruka ove divne i strašne muzike je jasna: život će vas pojesti ako i dalje ignorišete ili odlažete stvari koje su vam pred nosom. Nadin to zna, učila je na greškama i očajnički ne želi da pusti da ljudi oko nje to isto čine. Zato je jedna daleka

kakofonija od zvona na straži u ,,Even Light“ sjajna motivacija da očvrsnete lične bedeme; zato je ,,Topless Mother“ jedna himna koja u refrenu perfektno rimuje i ,,iguana“ i ,,samosa“ i ,,Medusa“ i još svašta nešto... ,,Food for Fuel“ bi Pi Džej Harvi ili Nik Kejv mirne duše ubacili u peak koncertnog repertoara, ,,Keeping Score“ balada je dostojna kraljevske teatarske scene... A, na primjer, ,,See My Girl“ i ,,Sad Lads Anonymous“ idealni načini da se spusti lopta a ne izgubi pozornost.

U svoj ličnoj muci, Nadin Šan

Justin Timberlake

Everything I Thought It Was

Najmanji problem je to što je novi album Džastina Timberlejka nakrcan lovačkim pričama o seksualnim vratolomijama, poput one o gomili polomljenih hotelskih dušeka. Problem je to što ,,Everything I Thought It Was“ ne donosi bilo što seksi ili sočno za zapamtiti, ili đuskati, ili seksi uopšte. To je 18 pjesama koje se umorno i tromo kotrljaju od jednog do drugog klišea. I to ne po mjerilima nekog puritanca ili

alternativca - već nekog ko bi Džastinu da uvijek halali to, što je (nekad davno) znao da isporuči dobru pop pjesmu. Što je najjače, ploča pokušava da sebe ,,proda“ kao ,,muziku za klinč u krevetu“, a ovaj i ovakav uglavnom usporeni i sporogoreći r’n’b je najprije za neku vikend dremku nego krevetnu gimnastiku. Što je žestoka ironija, budući da je r’n’b sam po sebi seksi, ali... Čak ni uvod ,,Memphis“ nije

eksplozivan, već ravna linija (iako obećava jedno ,,a hell of a ride“) – prije nego vas Kalvin Haris izvede na plesni podijum ,,Fuckin’ Up the Disco“, u ritmu koji je zabavan i koji ćete odmah zaboraviti. Eto, uz ,,No Angels“ i ,,My Favorite Drug“, kao u folkerskoj u brass ruhu ,,Play“ se makar može đuskati – pa učine da je sve to zabavnije i raznovrsnije u odnosu na prethodni ,,Man of the

Kacey Musgraves

Deeper Well

Gremijem okićena i kantrijem proslavljena Teksašanka Kejsi Masgrejvs u Njujorku je pronašla neke divne nijanse psihodeličnog popa i sasvim modernog folka, za neočekivano jaku ploču ,,Deeper Well“. Najveći ,,problem“ je to što je otvara spektakularna ,,Cardinal“, instant himna ovog proljeća i svakog jutra i ponedjeljka. Da joj je mjesto u katalogu najboljih pjesama nezaboravne Fleetwood Mac ekipe – ne bi joj mane bilo! I sve

nakon te pjesme, naravno, koliko god bilo – teško dostiže te visine. Što, naravno, nije mana, niti je Kejsi, konceptualnom i tržišnom i bilo kojom logikom, mogla da je ,,sakrije“ negdje usred albuma.

Snaga albuma ipak je u konceptu, punom jake simbolike – od momenta kad u nekim skarletno crvenim tonovima prepoznaje gubitak prijatelja, u uvodu.

Ima tu i kosmičkih drama i istina, i lamenta nad Saturnom

koji joj (nam?) je donio haos u život po nekom astrološkom tranzitu. Ali prije svega, to je topao i iskren način da se kroz muziku govori o razvodu sa muzičarem Rastonom Kelijem 2019. godine. I svim kasnijim pokušajima da se srce otvori – pa ponovo polomi, čak i u sasvim platonskim odnosima. Tako teške lične teme nosi sasvim prozračna i laka muzika, čak i u momentu konanog oproštaja u naslovnoj ,,Deeper Well“. Malo previše očigledno i više puta prodaje ,,I’ve got to take care of myself“ mantru, na ,,Too Good to Be True“ zbori o

pronašla je način za subverzivnu i životnu muziku. I zato su ,,Greatest Dancer“ i ,,Twenty Things“ idealne pjesme prkosa ovog proljeća. S. S.

Ocjena: 90/100

Woods“ album iz 2018. Ali, nije neka referenca za porediti – i svakako ne mjesto na kom se Džastin Timberlejk, pali princ popa, sa 43 godine želi nalaziti. S. S.

Ocjena: 42/100

hroničnom strahu i panici da će iznova biti ostavljena – ali je savršeno romantična u ,,Anime Eyes“. Kad bude opisivala jedan ,,pogled ka Mijazakijevom nebu“, shvatićete koliko je sve to neodoljivo. S. S.

Ocjena: 79/100

Ivana Miljković, muzičarka i animatorka 33 OBRTAJA

f ilm

Film koji Vas čini srećnom?

- „The Fifth Element“ (Lik Beson, 1997) je moj kriptonit. Raduje me šareni svet koji je Beson izgradio inspirisan Moebijusovom estetikom, kome jako doprinose kostimi ŽanPol Gotjea. Ovaj film je za mene vanvremenska esencija zabave.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ne bih ubila Skorsezea , ali „The Wolf of Wallstreet“ (2013) me je namučio. Kapiram da je poenta da se identifikujemo sa protagonistom koji je antiheroj, ali u mom slučaju je to bio totalni promašaj. Nisam ga ni osuđivala. Nije me ni šokiralo to sve. Videla sam isti kontekst mnogo puta. Nisam osećala ništa i zbog toga mi je bilo ekstremno dosadno gledalačko iskustvo.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Pre neki dan sam gledala „Dogtooth“ (Jorgos Lantinmos , 2009). Smatram sebe relativno filmski pismenom osobom, ali u ovom slučaju mi ništa nije bilo jasno.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Lažni car Šćepan Mali gde Šćepana glumi Knez, i da se vratimo na fabrička podešavanja.

Omiljeni filmski rivali?

- Majkl i Fredo Korleone u drugom delu „The Godfather“ (F. F. Kopola, 197). Nema gorče izdaje nego kad te izda sopstvena krv. A nema ni pomirenja, ispostavilo se.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Otprilike u isto vreme su bili prvi deo „Matrix“ (Lili, Lana Vačovski , 1999), „Star Wars: The Phantom Menace“ (Džordž Lukas, 1999), „Harry Potter and the Sorcerer’s Sto -

Peti element

ne“ (Kris Kolambus, 2001) i „LOTR: The Fellowship of the Ring“ (Piter Džekson, 2001). Bio je to opasno dobar period za biti klinka i ići u bioskop. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Iz „Freddie Got Fingered“ (Tom Grin, 2001) kada obuče leš od onog jelena. Ne znam šta je to i zašto se dogodilo, ali zaboravljivo nije.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ne znam šta to žene vide u njemu“. „Kako Vam se sviđa moj fejs?“ – Koja u filmu „Dečko koji obećava“ (Miloš Radivojević, 1981).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Sensei Splinter. Ceo koncept „Nindža Kornjača“ mi je bizaran i očigledno je to nešto što samo Japanci umeju da izmaštaju.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Hair“ ( Miloš Forman , 1979) - najkompletniji i najlepše izveden mjuzikl.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle „Taste of Cherry“ (Abas Kjarostami, 1997) sam jako poželela da vidim Iran. U međuvremenu se svašta promenilo, pa bih ipak sačekala još neku deceniju pre nego što odem kao turista.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Izvela bih Gagu Antonijevića i Bjelu u hotel „President“ u Nišu da se druže, a Verner Hercog da bude narator celog događaja.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Ne znam na šta bi ličio proces snimanja, ali valjda bi rezultat bio film u kome Hana Selimo-

vić puca lasere iz očiju i brani otadžbinu od mongolskih hordi, ili nešto tako, totalno suvišno.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Coat of Many Colors“ - Doli Parton često sam znala da sviram i posvetim mojoj mami. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „My Boy Lollipop“ - Mili Smol. Kome na kraju svega treba da se dodatno bedači?

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Reći ću u stvari totalnu suprotnost, „Row Fisherman“ Row od The Congos. Zato što su pesme o tome kako je nemati slobodu, u stvari one koje me teraju da istu cenim. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Joline“, opet Doli Parton Sa takvom ljubavlju i poštovanjem prema drugoj ženi. Vaša pjesma za karaoke?

- „Sk8r Boy“ - Avril, i mogu da minimalno pevam jer je svi znaju. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Svi će me isprozivati i jedva čekam. Precenjen debelo je EKV. Čak ne toliko da nešto fali samom bendu, nego je mitomanija koju je roditelj -

Ivana Miljković: ,,Coat of Many Colors“ Doli Parton na svirkama posvećuje mami

je moj kriptonit

ska generacija izgradila oko ovog benda van svake pameti. Posebno jer je ta mitomanija bacila senku na sledeću generaciju bendova, koji se javljaju tokom devedesetih i ranih dvehiljaditih - Darkwood Dub, Neočekivana sila, Eyesburn, Vroom… A to su bili savremeni, neviđeni muzičari, koji nisu imali tu sreću da se probiju na većem tržištu kao što je to bila Juga.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Bez grama skromnosti napisaću SEBE, jer šta mi vredi što sam muzičarka ako ne mogu da čujem svoje pesme nikad više??

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

mene uvek bila i zauvek će biti najbolji bend na planeti. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Nisam pobornik tog ironičnog slušanja/gledanja. Mislim da ako neku pesmu voliš, to znači da ti je dobra pesma, čak i ako je površna i glupa. A volim puno treša, recimo Jovana i Miki Jevremović – „Ljubav po sebi je greh“. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- U srednjoj nisam, bila sam prevelika pankerka i iscrtala sam celu sobu akrilnim bojama. U osnovnoj Gorillaz i Red Hot Chili Peppers Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

čardsa. Kad nas sve nadživi, a ne bude nikog da mu promeni kompletnu krv, da li nas je onda nadživeo?

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Prva sezona „True Detective“, mada je i poslednja baš dobra.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Power Rangers“, „Charmed“. I jedna i druga su negledljive.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Otvorena vrata“ su možda najbolja domaća serija. Volela bih da vidim da li bi i klincima danas bile smešne te fore kako su meni nekad bile.

Serija koju nikada nijeste završili i zbog čega?

- „ O clone“ - jako luda sapunica, imala je milion epizoda, a tada nije bilo kao strimovaću sutra, nego ako promašiš premijeru pa reprizu, onda nikad ne možeš da znaš šta se desilo. Mislim, možeš sada, ali ko će sad da gleda brazilsku sapunicu iz ranih dvehiljaditih. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Gabagul iz „The Sopranos“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

Muzička, vizuelna, digitalna forma za Ivanu Miljković predstavljaju prostor, kroz koji pulsira sav taj kreativni živac. Stvarajući u popularnom beogradskom bendu KOIKOI, nastupajući širom Evrope, grupi je podarila nezaboravne trenutke, a nakon sedam godina Miljković započinje solo projekte. Biće to novi zvuk uz koji će, uvjereni smo, publika uživati. Na toj raskrsnici sjećanja i novih mogućnosti drago nam je da se našao Objektiv, kojem je Ivana pokazala djelić sebe i potvrdila da inspiraciju ne bi tako lako pronašla da nije filmova, muzike i TV projekata kojima se čak i danas rado vraća.

Otkrila nam je ime pjesme koju svira samo mami, zemlju koja će se jednog dana naći na njenoj ruti, a saznali smo i kako je izgledala njena tinejdžerska soba.

dobili razradu, pojavljivali se i nestajali nasumično. Najdraži par iz serije?

- Ebi i Ilana iz „Broad City“. Platonski ideal ženskog prijateljstva.

- Manja Đorđević (Disciplina kičme) kada je umrla, srce mi se slomilo. Disciplina je za

- Kao ono filozofsko „Ako drvo padne u šumi, i nikog nema da ga čuje, da li je pad drveta proizveo zvuk?“ - tako je i za Ri-

- Nove serje kao da vrednuju postprodukciju slike mnogo više nego dobro pisanje, pa se stoga jako brzo i slome. To je bio slučaj sa „LOTR“ serijom, koja je imala odličan početak, do sredine sezone je već bila totalno bezveze, a na kraju sezone je već bilo jako usiljeno. Ima previše likova koji nisu

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe i zbog čega?

- „Parks and Recreation“. Obri Plaza je moja ženska simpatija. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Navijala sam za one ljudske noge da se pojave u kadru! M. ČAVIĆ animatorka

Uroš Milkić

kalendar

Vijek od rođenja Marlona Branda - najuticajnijeg glumca

VještinaVatra oslobođenog Prometeja

da iznova iznenadiš. Kao boks. ,,Nikad i nikako nemoj da pustiš da publika zna što će se da se desi; napadaj ti njih onda kad je tebi vakat... I onda ih udaraj, bacaj na pod svojim stavom, svojim držajem pravo u nokaut, bre!“. Kao klinč; to je značila gluma za Marlona Branda

Mnogo prije i iza svih bujica u mraku i džungli Vijetnama, iz koje je vrebao pukovnik Kurc; daleko i iza lavirinta od pariskih mansardi sa kojih je svijetu on presudio jedan posljednji tango; iza tišine vinograda u kom je stari don Korleone gulio pomorandže unukubio je jedan žuboran izvor... A na njegovom vrelu jedna mala laž. Kada je Marlon, to dijete iz Omahe, roditelje prvi put slagalo, tu je zažuborila gluma.

Strah od rastanka

Kad govoriš nešto što ne misliš i kad se suzdržavaš da kažeš nešto što misliš, ti već glumiš. Laganje da bi preživio, e to je gluma. I sve što ja sam činio, bilo je da postanem svjestan, bilo kad i bilo gdje, tog procesa.

I tu neđe Brando bi otkrivao glumu kao esenciju, kao sam sok života i življenja.

Da zahvalimo jednom nezacjeljivom koljenu. Nosio je očevo ime i činio sve suprotno od očevih namjera, da izraste u ono što je tata Marlon pravim muškarcem nazivao. U svakom bi predmetu u školi sve ocjene popadao, osim sporta i drame. Poslat u vojnu školu u kojoj mu je i otac učio, da se ,,opameti“; a izbačen jer je odbrusio žestoko jednom oficiru, koji se izvikao na njega na manevru. Sa 18 godina proglašen kao nepodoban za armiju i službu u Drugom svjetskom ratu – zbog stare povrede koljena sa fudbalskog meča. I sve što je Marlon činio, vodilo ga je ka školi glume Njemca Ervina Piskatora u Njujorku. Sve što je Brandov otac, Senior, trgovačni putnik, želio da mu

sin bude, on nije htio. A mama Doroti? Glumica sa pozorišnih dasaka, sa takvim instinktom da je upravo ona pružila šansu za prvu ulogu jednom Henriju Fondi. Ali, i tata i mama su prirodom posla bili često daleko od kuće; Brando je tu i tada razvio vječiti strah od odbijanja i rastanka, koji će ga pratiti do kraja života. I sad vi mislite, kao da se bilo kome od Branda rastajalo! Ali, što o tome znaju jedne djetinje oči... Nego, škola glume u Njujorku u kojoj je već bila njegova sestra Žozelin. Usred najvećeg rata, dok su vršnjaci i najbolji drugovi ostavljali mladost od Ivo Džime do Normandije... I Marlon, koji je želio samo da glumi. I ništa više. Jedino to ga je interesovalo.

Kada ti se kamera približi... E, tada tvoje lice postaje pozornica. Tvoje lice je cijelo pročelje i luk nad scenom jednog teatra, deset metara visoko... I svi ti pokreti, tvog oka, tvojih usana, e to postaje predstava. Znaš, želio sam u film što prije, da bih filmove približio nečemu malo bližim istini. I bio sam ubijeđen da ja to mogu.

Mentalna barijera

I ozbiljno, sada, cijeli vijek od Brandovog rođenja 4. aprila 1924. godine, dovoljno je pogledati bilo koji glumački performans iz tridesetih i četvrdesetih, da znate: kao da je Marlon za sve njih srušio jednu mentalnu barijeru, koju su sebi sami postavljali. Da je za sve generacije glumaca poslije njih otključao jednu riznicu emocija, koje do tada nijesu mogli, ili prosto, nijesu htjeli da otkriju... Čuli ste za metod , za Stanislavskog, za tu glumu koja bi

Dovoljno je pogledati bilo koji glumački performans iz tridesetih i četvrdesetih, da znate: kao da je Marlon za sve njih srušio mentalnu barijeru koju su sebi sami postavljali.

Da je za sve generacije glumaca poslije njih otključao riznicu emocija, koje do tada nijesu mogli, ili nijesu htjeli da odškrinu

kroz saživljavanje sa likom glumca primakla stvarnom životu. E, tog Stanislavskog je u Njujorku tokom rata predavala famozna Stela Adler. Kasnila bi na treninge sa talentima po sat, onda od njih tražila da u sekund ,,pretvore“ jednostavne emocije – da su usamljeni, da im je prevruće, da su gladni, da ih je prevarila bliska osoba, da im je hladno... Mladi Marlon je u pozorištu bio štur na riječima, Šekspira bi prije mumlao nego izgovarao... Ali svako bi, ali svako, u Brodveju, znao da je to taj Merkucije ili taj Otelo pred njima neka stvarna, oživljena osoba. I potpuno nesvakidašnje istinita. U stanju da učini nešto neočekivano i u nečemu tako pobožno svetom i istraženom, kao što je Šekspir. Stela Adler sa Brandom je radila manje od sedmice; nakon toga je pred svima i jedini put rekla nešto tako svečano, poput ovog: ,,Za manje od godine Marlon će biti najveći glumac Amerike“. Svi ti glumci iz tridesetih i četrdesetih, znaš... Za mene, svi oni su kao ovsene pahulje za doručak. Uvijek beskrajno i užasno isti u svakoj roli. E to, to je meni bilo užasno apsurdno. Kako me samo nerviralo...

I eto, naravno da je samo takav lik mogao biti i postati najuticajniji glumac u istoriji filma; ali i onaj koji je najviše iritirao i kontroverzi privlačio. Ključan za uspjehe nekih od najvećih filmova 20. vijeka, možda i više od njihovih režisera – a istovremeno i onako radosno i ,,na svoj račun“ spreman da glumi i pruži sebe u nekim filmovima koje žigošu kao najlošije. I sve je to Brando i sve zarad onog bokserskog klinča od glume, u kojem je uvijek i bez pogovora znao da mora da primi neke grube udarce; da bi tek potom dobio priliku da zada nokaut.

Kraljević i sirotan

I samo valja ređati sve te glumce koji su na njegovim ramenima i poduhvatima sebe gradili: Klift, Njuman, Paćino, De Niro, Nikolson, Pen... Do, eto, i Čarliz Teron, od njenog Monstruma do Furioze; na drumovima i na bulevarima koje im je, svima njima, samo Marlon mogao kapije otvoriti. Borac od stila, kraljević i imperator scene i onog pozorja od sopstvenog lica koje su obožavali i predavali mu se toliko mnogo i žena i muškaraca; a na kraju, puki sirotan, željan čovjeka... Da bi ipak, u svakom

glumca u istoriji filma

oslobođenog

dobu i svakoj karijernoj i životnoj fazi svog listanja i svojih jeseni i svakog novog proljeća i ponovo jeseni, bio bez greške i pogovora isključivo, nepogrešivo i prkosno – Marlon Brando.

Norman Mejler je još prije pola vijeka pisao da se Brando ,,ponekad čini kao jedini čovjek na Zemljinoj kugli koji je uvijek znao da učini, da ono što izgovara vrijedi više nego što suštinski jeste“. I tu je neđe i korijen velike usamljenosti; u onom tipu iz Bertolučijevog ,,Last Tango in Paris“ (1972) koji u ormaru i iza zida drži svakakve kosture prošlosti i podsvijesti, a opet oživljava jednu novu parisku mladost i pruža se njoj na oltar.

Vještina života

I samo bi tako usamljena osoba snimala stotine i stotine sati audio traka sa razmišljanjima, sjećanjima, dosjetkama – na kraju pretočene u dokumentarac ,,Listen to Me Marlon“ Stivena Rajlija. I nema ljepšeg i boljeg načina za druženje sa Brandom, vijek od njegovog rođenja, od tog filma...

Jer najveća je istina, da osobe koje pričaju same sa sobom dok grabe ulicom – ne čine to da bi nekom govorile; nego da bi imale nekog da slušaju i čuju. I tako je Brando postojao neki pukovnik Kurc i Korleone i ona momčina iz ,,Tramvaja zvanog Želja“ i ,,Sa dokova Njujorka“ i Marko Antonije dok zbori ono tragično ,,Prijatelji, zemljaci, Rimljani...!“ i Magbet dok se moli za ono ,,Sjutra, i sjutra, i samo sjutra...“.. A i to je samo nepotpuna istina – nego je najprije, svaki od njih, oživljavao kao stvaran i istinit – Marlon Brando.

Sve što je filmski svijet, zadivljen i očaran pred onom pozornicom od lika i lica, činio i čini, jeste da Marlona Branda predstavi kao nekog ,,većeg od života“. A preminuo je sam,

siromašan, u nekoliko zapuštenih soba na Holivudskom brdu, živeći od socijalne pomoći i apanaža od nekoliko starih filmova... Roditelj koji je svoju djecu sahranjivao i ispraćao u zatvor. Muškarac za kojim je Rita Moreno sjekla vene, a ostavljale ga sasvim jednostavne azijske radnice i neki gorki, prestrašeni muškarci...

Jer gluma Marlona Branda – i kada je bio tako mačo kao Stenli Kovalski u ,,Tramvaju Želja“, i tako pakleno i arhetipski strašan kao Kurc na kraju i na dnu Kopoline ,,Apokalipse sada“ –bila je i jeste vještina stvarnog, običnog, malog života. Ovog našeg. Eto, tako nam se Marlon Brando predavao i tako nas je slavio i tako se nama na oltar pružao.

Jer na samom kraju, polulud, u memli vijetnamske džungle, briljantan, enigmatičan, spreman da samo za sebe i protiv sebe grabi u neku posljednju vojnu operaciju davno izgubljenog rata... Taj Brando, taj pukovnik Kurc, u sjenci i u najdubljem mraku - iz okova oslobađa vatru jednog Prometeja, istinitog čovjeka. Stojan STAMENIĆ

Brandovo lice, uzvišeno poput teatarske pozornice, u roli pukovnica Kurca u ,,Apocalypse Now“

kalendar

Moralo se to krajem marta 1974. u bioskope na zadnja vrata ušunjati, pa biti odbačeno i prezreno – samo zato, da bi koju godinu kasnije postao kult. I više od kulta; da bi bilo ono što filmskom svijetu znači ono...

Karpenter

Nije problem što smo izgubljeni u svemiru - već što kroz kosmos grabimo kao sa lanca pušteni. Jedina crna rupa u ,,Dark Star“ (1974) zbog toga je samo jedan ofucani svemirski kruzer, istog ,,Dark Star“ imena... Naravno, sa ljudskom posadom.

Trebalo je da bude samo studentski rad, od 45 minuta, na traci od 16 milimetara... Ali, tako to biva u filmskom kosmosu: nešto se nepredviđeno otkači, pođe po zlu ili dobru, vrag će ga znati – i nema natrag. Još kad je na kapetanskoj stolici filmskog projekta Džon Karpenter! I to prvi put.

Dekartova bomba

Moralo se to krajem marta 1974. i prije pola vijeka u bioskope na zadnja vrata ušunjati, pa biti odbačeno i prezreno – samo zato, da bi koju godinu kasnije postao kult. I više od kulta; da bi bilo ono što filmskom svijetu znači ono... Karpenter.

E, ,,Dark Star“ je prije pola vijeka bio ona lansirna rampa njegovog, autorskog Kejp Kanaverala, ona tačka iz koje se uzletilo i ka bjekstvu Snejka Pliskina iz Njujorka i Los Anđelesa, i onoj bespući Antarktika kojom vlada ,,The Thing“, onoj policijskoj stanici ,,13“, magli i Noći vještica... Na putovanju, u kom je Dđon bio dosljedno svoj i dosljedan sebi. Od prvog filma.

„Dark Star“, otkačeni saj-faj debi

Čekajući kosmičkog

Kad čujete tu priču u kojoj je najveća prijetnja znanog i neznanog univerzuma sam čovjek; kad tome pridodate neke inteligentne bombe kojima čitaju poeziju i filozofe i uče ih fenomenologiji i o Dekartu; pa još u sve ubacite i vanzemaljce koji liče na loptu za odbojku na plaži (!), i neku synth muziku svemirskih zraka, tipki i lasera koja je i prijeteća i smiješna u isti mah... Onda to stvarno može jedino

biti film Karpentera. A ,,Dark Star“ mu je bio prvi. Kompletan je dizajn spoljašnjosti tog prokletog i čovjekom ukletog svemirskog broda stao na maramicu. Na druženju sa Karpenterom, u kalifornijskoj palačinkarnici strašnog imena ,,International House of Pancakes“, drug dizajner Ron Kob mu je to na salveti par poteza nacrtao. A svu je muziku i sve te tonove jednog kosmičkog broda je Karpenter sam,

na modularnom sintisajzeru, osmislio i odsvirao. Ima tu i jedna kosmička kantri pjesma; do nje ćemo stići malo kasnije. Tako to rade i radili su studenti Univerziteta Južna Kalifornija: Karpenter je sa drugom Denom O’Brajenom razrađivao priču ,,Kaleidoskop“ velikog pisca saj-faj distopije, horora i misterije Reja Bredburija... Original je ideja Karpentera; a potom je scenarista O’Brajen to dodatno brusio, učinio štosnim, sočnijim i fokusiranijim – otprilike onako, kako će godinama kasnije raditi za originalnog ,,Osmog putnika“ (,,Alien“, 1979).

Sumnjive planete

I bio je to put dugog lutanja: Džon je imao 22 godine, tada na koledžu, kada su 1970. obezbijedili prvih 1.000 dolara za snimanje. Pa ukupno 6.000 za onih 45 minuta. A svako ko bi pogledao bilo koji kadar, frejm onoga što je dio priče o svemirskom brodu ludog i (auto)ironičnog imena ,,Dark Star“, svojim očima, ni tad kao ni sad, ne može da povjeruje. Jer to, sve to, nikako nije moglo da se snimi ni za šest ni 60 ni 600 hiljada dolara, ni... Ali, jeste – jer filmsko autorstvo ne podliježe zakonima racionalnog. Još kad ste neki talentovani studenti... Ili: pogotovo kad ste studenti.

Otprilike ovako ide ,,Dark Star“: usred 22. vijeka, čovječanstvo uveliko kolonizuje interstelarne daljine. Razvijen je tu i nekakav AI, koji služi za ,,Thermostellar Triggering Devices“ – otprilike, da eliminiše sve ,,sumnjive“ i nestabilne planete, koje bi mogle da ugroze kolonizaciju u dalekom sunčevim sistemima. Jedan klik – i ,,paf paf“ – AI uništi planetu koja mu se ne sviđa. I ćeraj dalje. A posada je tu da putuje, kormilari, dobro se zabavi... Jer, bože moj, to su ljudi i to je utopija budućnosti.

Poster Karpenterove lude svemirske tragikomedije

debi Džona Karpentera, slavi 50. rođendan

kosmičkog Godoa

Nego – 20 godina od polaska sa Zemlje (što je tri godine za posadu u njihovom ,,zakrivljenju“ prostor-vremena), naš ,,Dark Star“ stvarno počinje da se ponaša kao jedna krntija i crna rupa od svemirskog broda. Ukratko, ne da odbija poslušnost – već da se, eto, kvari. A posada sve više mora da vrši električne popravke na njemu. U jednom takvom majstorskom poduhvatu život slavno i neslavno, u kratkom spoju, izgubi kapetan Pauel... Naravno, što je smrt za čovjeka 22. vijeka – fino su ga zamrzli u nekoj kriogeničkoj kapsuli, da ga jednog dana ožive – i nastavili dalje. A novi kapiten je pukovnik Dulitl. Ni manje ni više, nego surfer sa Malibua. On je glavna faca na brodu, uz redova Pinbeka, šalozbijača sa neobičnim vanzemaljcem kao ljubimcem... E, to je onaj vanzemaljac u obliku i bojama plažne lopte, sa početka. Neđe na putu ka Veo maglini, nebuli u sazvježđu Cignus, jedna elektromagnetna oluja napravi skoro nepopravljivu štetu... I kreće luda trka sa vremenom: jedna termostelarna Bomba broj 20 (sa velikim ,,B“ jer ta bomba ima i ličnost i razum i sve sve) – naprasno odlučuje da mora da se na licu mjesta detonira. A posada i AI

i sam brod ubjeđuju je da to nikako ne čini! Zamislite bombu koja na moljakanje kompjutera treći put odustaje od eksplozije, sa sve komentarom ,,Dobro, ali ovo je, da znaš, posljednji put!“ – da znate da je to parodija na ,,Odiseju“ (,,2001: A Space Odyssey“, 1968) Stenlija Kjubrika. I više od toga –korak dalje u nepoznato, u trash i u tamu i ironiju, kako to samo Karpenter zna. Kad nesretni surfer-kapetan Dulitl nekako uspije da oživi pravog kapetana Pauela – pa on svog nasljednika ,,uči“ da bi

valjalo da Bombu broj 20 nauče Hajdegerovoj fenomenologiji – onda već znate koliko je to lud i otkačen film. U kom, eto, i jedna bomba treba da nauči da ,,ne postoji objektivna stvarnost, samo subjektivni doživljaj, pa ni ona ne treba da sluša ono za što misli je programirana“... A svi oni, posada, brod, bomba, jedno sazvježđe i sam kosmos, ostanu zaglavljeni i usamljeni u sceni poput Beketovog ,,Čekajući Godoa“ u svemiru. Gdje bi Godo, naravno, bio jedna sasvim ljudska eksplozija. Ili, odluka da je ne bude.

Zvijezda padalica

Nevolja, na kraju, ispane to što Bomba broj 20 pored lekcija o fenomenologiji Hajdegera i Huserla čuje i za ,,Dekartovu sumnju“... Pa se ubijedi da je jedino u što može biti sigurna u ovom svijetu - isključivo postojanje sebe same. I da je njena jedina i isključiva svrha – da eksplodira. Što stigne i da učini. A naš nesretni i u svemiru usamljeni Dulitl, katapultiran iz broda, pronalazi neku krhotinu nakon eksplozije, da na njoj surfuje ka atmosferi bezimene planete... I umire kao zvijezda

padalica. Spuštajući zavjesu na prvi Karpenterov film.

Jasno vam je, da se tog 30. marta 1974. nakon prve projekcije na ,,Filmex“ smotri filma u Los Anđelesu kritičari nijesu mogli opasuljiti. I da ga je publika tu ignorisala, a distributeri nijesu imali petlje da u bioskope proslijede traku ,,nečega što je samo parodija na Kjubrika“... Ali, džaba im sve: jedna bomba je već bila na putu da ispuni svoju jedinstvenu sudbinu i eksplodira. Naravno, ona autorska, Džona Karpentera. Film počinje i završava se kantri pjesmom ,,Benson Arizona“ koju pjeva Džon Jeger , još jedan Karpenterov drug sa koledža. Muziku je, naravno, napisao sam režiser - a tiče se čovjeka koji putuje galaksijom brzinom svjetlosti i propovijeda koliko mu fali voljena na Zemlji. Gradić Benson, u Arizoni, sa ravno 5.105 duša, jedini put koji u njega i iz njega vodi sada zvanično naziva ,,Dark Star Road“. Dobra je šansa, da ćete na tom drumu i pod tim zvijezdama dočekati onog Godoa, kojeg je za kosmos usamljenog čovjeka, u svom prvom filmu, prizivao Džon Karpenter. S. S.

Brod ,,Dark Star“, dizajniran u par poteza na salveti u jednoj kalifornijskoj palačinkarnici

Kosmičko surfovanje u studentskoj viziji Džona Karpentera

imdb.com

Amerikanka u Kotoru v PODGORICARENJE

Heroina borbe za prava glasa žena u Americi, jedna od prvih koja je imala petlje da javno čini nešto tako nečuveno kao što je, zamislite, da vozi biciklo (da, time su se krajem 19. vijeka zgražavali!) – opisivala je ,,okrutno, tupo i hladno sivilo“ Lovćena kaonešto uzvišeno lijepo. Velika faca je bila ta Alis Li Moke, između ostalog i jedna od prvih fotografkinja, hemičarka ljekarka – ili, eto, bila je osoba koja nikako nije igrala linijom manjeg otpora. Pa je i pred sami svjetski rat, 1914. godine, boravila u Boki i zabilježila fantastične i dragocjene redove o Kotoru, Perastu... Pa i neka strašno zanimljiva i simpatična zapažanja o Crnogorcima, koji su jutrom dolazili ,,preko grane“, u Austrougarsku, na pazar. I sve je stalo u završnicu kapitalnog putopisnog djela ,,Delightful Dalmatia“. Te 1914. knjiga je bila jedna od najpopularnijih u Americi od onih van domena fikcije. Alis je tad već bila proslavljena kao društvena aktivistkinja – ali i autorka romana. Njen

,,The Body Master’s Daughter“ (1897) Njujork tajms opisivao je kao ,,briljantno i uzbudljivo djelo“. I prosto je nevjerovatno, da je imajući u vidu koliko je njena knjiga iz 1914. bila popularna – ostala ispod radara domaćih autora koji su se bavili Crnom Gorom u ogledalu angloameričke književnosti. Bila je kćerka starog sudije koji je američki Jug i Nju Orleans morao napustiti u osvit Građanskog rata – jer je stanoviti Čarls Vest Hornor bio veliki borac za ukidanje ropstva i aboliciju. Njen prvi suprug bio je Volter Komonfort Sneling, slavni pronalazač koji je pantentirao mašinu za zbrajanje – prvu ,,kasu“ u bilo kojoj prodavnici. Na koledžu je, već udata, tri godine studirala medicinu a dvije pravo; postala pasionirana fotografkinja... Rodila tri sina - Volter Otman Sneling je hemičar koji je pružio veliki doprinos razvoju eksploziva i tečnog petroleja. Godinu nakon muževe smrti 1893. udala se za Džona Olivera Mokea – i ušla u borbu za ženska prava.

Zaglavi se

Gospođa Moke se, prije svega, zalagala za obrazovanje žena – da nauče da brinu o svom zdravlju i svom tijelu. Majkama je poručivala da zdravlje njihovog poroda nije neka ,,lutrija sa nebesa“, već najvećim dijelom i njihova briga o sebi. Zahtijevala je obavezne testove krvi za sve nove bračne supružnike, u vremenu kad sifilis još nije bio izlječiv... I njen tekst ,,An Educated Maternity“ iz 1900. jedan je od ranih manifesta onog što će postati borba za emancipaciju. Konačno, borbu za pravo glasa i obrazovanje je smatrala jednim istim ciljem – i prkosno sablažnjivala vašingtonsku gospodu i pokondirene gospođe, vozeći bicikl sa mužem – u kratkoj suknji. Alis na tom putovanju jadranskom obalom u Kotor stiže u opasnom momentu – u sedmicama pred rat. Lovćen opisuje kao ,,namrštenog demona koji čeka pravi čas da proguta uplašene gradiće“, Kotor kao ,,švajcarsko selo u uskom planinskom prolazu, gdje sunce i zimi svaki dan virne da vidi što se dešava“; o ,,velikom amfiteatru od veličanstvene stijene koja guta grad od momenta kad nogom stupite u kotorsku marinu“; o ,,planini koja će

vam nesvjesno oči prikovati“, pa o lovćenskoj tvrđavi ,,kao zračnoj luci nekih divljih ptica“. A o Crnogorkama? ,,Lica duboko obrubljena brigom, u vječnoj borbi za egzistenciju, prije zore pod teškim teretom na leđima sa planine do tržnog keja u gradu; pa na kraju dana nazad, sa onim istim teretom na leđima“...

I o Crnogorcima: ,,Podanika kralja Nikole od oka ćete lako prepoznati. Po zakonu obavezni da se pojave u narodnoj nošnji. Saznala sam da nijedan Crnogorac ne smatra da je potpuno odjeven ako je bez puške; bez svojih noževa, revolvera i jatagana on ne smatra da je čovjek, niti smije napustiti prebivalište naoružan“... I da ipak ,,priznaje da joj se nijesu svidjeli, glomazno se šepureći, sa podrugljivom drskošću u crnim očima“. Alis Li Moke preminula je, od infekcije nakon loma noge, u julu 1919. godine; samo mjesec nakon što je Kongres izglasao pravo žena da glasaju. Te prve ,,otvorene“ izbore nije dočekala; a njeno djelo heroine emancipacije, putopisni bestseler koji se završava u Boki dostupan je na sajtu Univerziteta Pensilvanija. Njene fotografije tu će vam sve reći. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Fotogra ja Alis Li Moke Kotora i pogled na Lovćen

Crvena strana Mjeseca

Umjetnički stil sjajnog umjetnika

iz Gane El Anatsuija jasno je usmjeren ka temi

narušavanja prirodnog poretka planete.

Način stvaranja jasan je kada se primaknete radovima velike

instalacije u ,,Tejt Modern“ galeriji, napravljenih od čepova

flaša i metalnih fragmenata

Uprkos činjenici da vjerno čuva veliki broj umjetničkih ,,capolavori“ iz 20. vijeka, evropski simbol savremene umjetnosti, galerija ,,Tejt Modern“ kraj Temze, ima spremnu agendu koja često skreće sa ,,standardne“ popularne postave koju ovo zdanje nudi posjetiocima.

Posebno zanimljiv segment u ovom ad hok dijelu agende tiče se radova velikih razmjera. Senzibilno je smješten u čuvenom galerijskom holu ,,Turbina“, čiji je plafon visok 26 metara, a koji se od 2000. godine koristi isključivo za ovu namjenu.

Tako je ljubitelje umjetnosti ove sedmice u ,,Turbini“ sače-

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

kalo metalno-žućkasto iznenađenje – skulpturalne instalacije El Anatsuija, umjetnika iz Gane, kao dio izložbe ,,Behind the Red Moon“. Anatsuijev umjetnički stil jasno je usmjeren ka njegovom dugogodišnjem interesovanju ka narušavanju prirodnog poretka planete Zemlje od čovječanstva. Način stvaranja mnogo je jasniji kada se primaknete radovima ,,Behind the Red Moon“ koji su napravljeni od čepova flaša za piće i metalnih fragmenata koji su zgnječeni i povezani bakarnom žicom.

Anatsuijeve instalicije u „Tejt Modernu“ vise sa zida, kreirajući osjećaj lebdenja u vazduhu, sa posebim fokusom na to da metalne figure imaju obrise ljudi. Aludirajući na proizvode globalne industrije, koji su napravljeni na kolonijalnim trgovačkim putevima, radovi preklapaju istorije Afrike, Evrope i Amerike, otvarajući umjetnikov prozor u poetično shvatanje zamršenih odnosa istorije i geografije koje nas povezuju.

Ova panorama simbola kroz radove ,,The Red Moon“ i ,,The World“ pruža simboličan pogled na elementalnu moć, spojenu sa istorijom čovječanstva kroz opresiju, disperziju i preživljavanje. Žućkasta slojevitost Anatsuijevih gromada, u kojima može vidjeti ljudsku formu, implicira disperziju kroz migraciju ljudi na Zemlji, bilo da se radi o dobrovoljnom ili prinuđenom.

Na koncu, kada ih pogledamo zajedno, sasvim sigurno možemo osjetiti da fragmentiranje ovih oblika formira novu sliku kolektivnih identiteta i iskustava.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Marija Ivanović-Nikičević Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović,

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Fantastični rad ,,The Red Moon“

,,The World“ - simboličan pogled na moć, opresiju i preživljavanje