Dnevni list Pobjeda 24.03.2024.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 24. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20947 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Stručnjaci upozoravaju da nedostatak aviolinija postaje dodatno opterećenje za turističku industriju i već usporava početak predsezone

Turisti sa Zapada

biraju Albaniju, jer nema direktnih letova do Crne Gore

Sjetimo se 2020. godine, kada je Montenegro erlajnz letio do mnogih njemačkih gradova kao što su Diseldorf, Frankfurt, Hanover, Lajpcig i Minhen. Takođe su bili prisutni i drugi prevoznici - Kondor, Lufthansa, Lauda i Eurovings - kaže njemački turistički ekspert Mihael Bader

INTERVJU: Ambasadorka Švedske

Anika Ben David

Crna Gora da izađe iz političkih previranja i da se fokusira na reforme

Što se krije iza namjere Srbije da dopusti Trampovom zetu da na mjestu nekadašnjeg Generalštaba gradi hotel

Vučić kupuje naklonost Amerike

UCG ove godine obilježava pola vijeka postojanja, stručnjaci kritički analizirali razvoj ustanove visokog obrazovanja

Univerzitet zarobljen partijama i retrogradnim ideologijama

Što Crna Gora mora da uradi da bi u junu napravila prekretnicu ka EU i dobila IBAR Brisel traži istrage, oduzimanje nezakonito stečene imovine, zaštitu novinara...

UCG treba decentralizovati i zakonom promijeniti procedure za izbor rektora, smatra akademik Slobodan Backović. Upozorava da treba promijeniti i način rada sa studentima i primijeniti pravilnik o nansiranju sa pravilima formiranja grupa za predavanja i vježbe. Snežana Kaluđerović iz CGO-a kaže da imamo akademsku zajednicu koja dominantno ćuti, bez ličnog kreativnog i intelektualnog impulsa ili pokušaja da daje doprinos razvoju društva

STR. 6. i 7.

Još jedna presuda u korist direktora koje je 2021. godine nezakonito razrješavala tadašnja ministarka Jelena Borovinić-Bojović

Vrhovni sud potvrdio da je Adžić nezakonito smijenjena

INTERVJU: Ambasadorka Švedske Anika Ben David

Crna Gora da izađe iz

političkih previranja i da se fokusira na reforme

Da bi se proces integracije nastavio, imperativ je da se ovaj fokus zadrži i da sve uključene strane održe uspostavljeni politički konsenzus oko evropskog puta Crne Gore. To znači iskoristiti priliku snažnog angažovanja EU i ne ometati se spoljnim faktorima ili akcijama koje izazivaju podjele - kaže Ben David

PODGORICA - Sada postoji zamah u procesu pregovora i mi ohrabrujemo naše crnogorske partnere da ga u potpunosti iskoriste. Crna Gora treba da izađe iz okvira unutrašnjih političkih previranja proteklih godina i da se fokusira na neophodne reforme. Zatvaranje privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24 vladavine prava je nadohvat ruke. Napredak u ovim poglavljima je od suštinskog značaja i nastaviće da određuje tempo pristupnih pregovora u cjelini - kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Švedske u Crnoj Gori Anika Ben David. Ističe da je Crna Gora atraktivna destinacija za švedske turiste.

POBJEDA: Vlada je u krizi zbog sukoba Pokreta Evropa sad i Demokrata oko prvog čovjeka policije. Gotovo da ne postoje pitanja oko kojih su ova dva konstituenta vlasti u saglasju. Koliko to može kočiti integraciju Crne Gore u EU, koja zahtijeva kontinuirano učešće cijelog društva?

BEN DAVID: Švedska je snažno posvećena evropskom putu Crne Gore i uvjerena je da Crna Gora može brzo povratiti svoju ulogu lidera, s obzirom na snažnu političku volju vlade. Ali to će zahtijevati aktivno njegovanje političkog konsenzusa svih političkih aktera i izbjegavanje smetnji koje bi mogle poremetiti proces. Sada postoji zamah u procesu pregovora i mi ohrabrujemo naše partnere da ga u potpunosti iskoriste. Crna Gora treba da izađe iz okvira unutrašnjih političkih previranja proteklih godina i da se fokusira na neophodne reforme. Zatvaranje privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24 vladavine prava je na dohvat ruke. Napredak u ovim poglavljima je od suštinskog značaja i nastaviće da određuje tempo pristupnih pregovora u cjelini. Nedavna imenovanja u sektoru pravosuđa su za svaku pohvalu i sada ih moraju pratiti reforme za jačanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i jačanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući slobodu izražavanja i slobodu medija. Ovo uključuje ubrzanje reformi u pogledu nezavisnosti, profesionalizma i odgovornosti pravosuđa. Crna Gora je suštinski partner EU u našim zajedničkim na-

porima da održimo stabilnu i prosperitetnu Evropu. Njen značaj je samo povećan s obzirom na novo bezbjednosno okruženje u Evropi.

POBJEDA: Nedavno je u posjeti Crnoj Gori bio Milorad Dodik kako bi prenio Putinove poruke šefu crnogorskog parlamenta Andriji Mandiću. Sastanak dva proruska zvaničnika, koji negiraju genocid u Srebrenici, nije zabrinuo EU, pa se komesar za susjedsku politiku Oliver Varhelji sastao sa Mandićem i poručio da Crna Gora ide u pravom smjeru. Zašto EU širom otvara vrata antievropskim političarima?

BEN DAVID: Uloga i odgovornost EU i država članica je da se angažuju sa svim akterima u kontekstu – to je suština diplomatije, držeći otvorene linije komunikacije. Ako bismo razgovarali samo sa onima sa kojima se slažemo, naš domet – i suštinski kapacitet da utičemo – bili bi prilično ograničeni.

POBJEDA: Kakvi su odnosi Crne Gore i Švedske? Da li švedski investitori Crnu Goru vide kao atraktivnu investicionu destinaciju?

BEN DAVID: Sa zadovoljstvom mogu da kažem da su veoma dobri. Ministar inostranih poslova Bilstrom primiće ministra inostranih poslova Ivanovića u Stokholmu u aprilu – godinu nakon Bilstromove posjete Podgorici. Ministarka EU Džesika Rozval sastala se u januaru u Briselu sa premijerom Spajićem u okviru Međuvladine konferencije EU o Crnoj Gori. Zahvalni smo na ranoj podršci Crne Gore švedskoj aplikaciji za NATO i sada smo srećni što smo partneri u Alijansi, čime smo proširili naše odnose. Veoma se radujemo danu kada ćemo biti i partneri u EU. Trideset pet hiljada Šveđana je porijeklom iz Crne Gore. Crna Gora je atraktivna destinacija za švedske turiste: blizu nam je, pored mora, sa čistim vazduhom, predivnom prirodom, izuzetno ljubaznim ljudima i odličnom hranom –sve u svemu, veoma gostoljubivim okruženjem. Švedski investitori su orijentisani na tržišta koja karakteriše snažna posvećenost borbi protiv korupcije, socijalnom dijalogu i održivosti. Ambasada radi na podršci i dovođenju švedskih poslovnih aktera zaintereso-

Što Crna Gora mora da uradi da bi u Brisel traži

PODGORICA - Pozitivan izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 – IBAR prekretnica je na evropskom putu Crne Gore, a sudeći prema riječima glavnog pregovarača Predraga Zenovića, do dobijanja IBAR-a u junu moglo bi se doći svojevrsnom prečicom.

vanih za obavljanje aktivnosti u Crnoj Gori i sa njom. Kada sam prije nekoliko sedmica bila u Crnoj Gori, moj tim iz Ambasade i ja bili smo domaćini novoosnovanoj švedskoj Alumni mreži. Mreža se sastoji od 25 mladih crnogorskih profesionalaca koji su studirali ili stekli obuku na švedskim univerzitetima. Ove briljantne osobe sada prenose svoja švedska iskustva i najbolje prakse u Vladinim kancelarijama u Podgorici na civilno društvo i privatni sektor. Mrežu podržava Švedski institut. Biće uzbudljivo pratiti karijere ovih sjajnih ljudi i doprinose njihovoj zemlji.

POBJEDA: Kako vidite regionalne odnose i koliko, po Vašem mišljenju, srpska zvanična politika doprinosi stabilnosti regiona? Mnogi evropski zvaničnici su zabrinuti zbog otvorenog miješanja Vučića u unutrašnje stvari i Crne Gore i BiH? Može li region ići naprijed sa ovakvom vlašću u Srbiji?

BEN DAVID: Regionalna saradnja je ključna za stabilnost i održiv napredak. Ovo je naša poruka svim zainteresovanim stranama.

P OBJEDA: U Crnoj Gori je na djelu ubrzana klerikalizacija društva uz ogroman uticaj Crkve Srbije u svim segmentima naše države, od politike do obrazovanja. Srpski nacionalizam je nikad jači i država kao da gubi svoju građansku suštinu, ali i svoj identitet i državnost. Kako se oduprijeti ovim procesima kada i naši međunarodni partneri sarađuju sa eksponentima istog tog nacionalizma koji je region zavio u crno devedesetih?

BEN DAVID: Kao što sam već rekla, ohrabrujemo sve zainteresovane strane da se snažno usredsrede na put ka EU. Članstvo u EU nudi najbolju agendu za budućnost za cio Zapadni Balkan. Da bi se proces integracije nastavio, imperativ je da se ovaj fokus zadrži i da sve uključene strane održe uspostavljeni politički konsenzus oko evropskog puta Crne Gore. To znači iskoristiti priliku snažnog angažovanja EU i ne ometati se spoljnim faktorima ili akcijama koje izazivaju podjele. M. JOVIĆEVIĆ

To bi, prema njegovim riječima, moglo da se dogodi na način što će pojedina neispunjena privremena mjerila, kojih ukupno ima 31, biti pretočena u završna zbog svoje specifičnosti i vremena koje je neophodno da bi ona bila ispunjena. Uprkos ovom potencijalnom ustupku od strane Evropske komisije, Zenović naglašava važnost ispunjavanja preostalih mjerila kojih ima 18 u poglavlju 23 i 13 u poglavlju 24. - Ukazao bih da su određene aktivnosti, koje vode do ispunjena preostalih privremenih mjerila, složene prirode i zahtijevaju duži period za realizaciju, a pored toga, nakon dodatne procjene svih okolnosti i društveno-političkih reperkusija, postoji mogućnost da će zahtijevati i izmjene Ustava u određenom dijelu, što je korak koji bismo ostavili za narednu fazu pristupnih pregovora. Procjena o kojoj je riječ je u toku i u ovom momentu ne možemo sa sigurnošću konstatovati da li će i konkretno koja mjerila, na osnovu obrazloženja naše strane, Evropska komisija pretočiti u završna, rekao je Zenović za Pobjedu. On je kazao da je izuzetno ponosan na činjenicu da sve crnogorske institucije iz domena svoje nadležnosti ulažu maksimalne napore kako bi se realizovale posljednje aktivnosti koje vode do ispunjenja preostalih privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24.

- To je, prije svega, opšti interes crnogorskog društva i na liniji je vanjskopolitičkog prioriteta o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ističe Zenović.

Crna Gora bi, prema najavama koje stižu iz EU, ali i od strane čelnika vlasti, na Međuvladinoj konferenciji sa EU u junu trebalo da dobije IBAR, što se poklapa sa završnicom belgijskog predsjedavanja EU. Takve nagovještaje dao je ne-

oduzimanje nezakonito stečene zaštitu

davno komesar EU za proširenje Oliv er Varhelji , prilikom zvanične posjete Podgorici.

zna sE čIJa JE

OdgOVOrnOst Odgovarajući na pitanja Pobjede o zadacima i obavezama Crne Gore na putu ka dobijanju IBAR-a, iz Evropske komisije navode da je Crna Gora ,,i te kako svjesna šta treba da uradi u narednom periodu“. - To uključuje, na primjer, reviziju i usvajanje medijskog zakonodavstva u skladu sa evropskim standardima i zaštitom novinara, usvajanje nove strategije i akcionog plana za reformu pravosuđa i dalje poboljšanje rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda, kazali su iz EK.

Kao važne stavke napominju i izradu zakona o oduzimanje imovine, kao i unapređenje sistemskog okvira u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, što je, podsjećaju, notirano u izvještaju o proširenju za 2023. godinu.

- Čim se postigne odlučujući napredak, Komisija bi mogla izraditi privremeni izvještaj o referentnoj procjeni ([IBAR) sa pozitivnom ocjenom i predstaviti ga vijeću, saopštili su Pobjedi iz EK. rEfOrMa praVOsuđa Zenović je saglasan sa ocjenama EK kada su u pitanju najvažnija preostala mjerila

Glavni odbor DNP-a izabrao potpredsjednike partije

Dali podršku Maji protiv prijema

PODGORICA - Glavni odbor Demokratske narode partije juče je dao podršku Maji Vukićević, šefici crnogorske delegacije u PSSE, da glasa protiv prijema Ko-

sova u Savjet Evrope. Glavni odbor je, na prijedlog predsjednika DNP-a Milana Kneževića, jednoglasno izabrao za potpredsjednike partije Maju Vukićević i Miluna

Anika Ben David

junu napravila prekretnicu na putu ka EU i dobila IBAR

traži istrage, oduzimanje nezakonito stečene imovine, zaštitu novinara...

Crna Gora je i te kako svjesna što treba da uradi u narednom periodu. To uključuje, na primjer, reviziju i usvajanje medijskog zakonodavstva u skladu s evropskim standardima i zaštitom novinara, usvajanje nove strategije i akcionog plana za reformu pravosuđa i dalje poboljšanje rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda, kazali su iz EK. Kao važne stavke napominju i izradu zakona o oduzimanju imovine, kao i unapređenje sistemskog okvira u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou - saopšteno je iz EK

na čijem ispunjavanju treba predano raditi u narednom periodu.

- Privremena mjerila, na čijoj realizaciji se intenzivno radi, tiču se nekoliko sistemskih zakona u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao što su zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu i zakon o izmjenama i dopu-

nama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kazao je Zenović.

Kako kaže, ovim zakonskim rješenjima želi se dodatno upodobiti zakonodavni okvir u dijelu pravosuđa, kao i krivično zakonodavstvo, s najvišim evropskim standardima i najboljim praksama.

- Sve to kako bi se u krajnjoj liniji stvorile pretpostavke za maksimalan nivo efikasnosti krivičnog pravosuđa i borbe

protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao neizostavnog segmenta ukupnog sistema vladavine prava, navodi glavni pregovarač Crne Gore sa EU.

U prilog naporima ka ispunjavanju privremenih mjerila iz pomenutih oblasti, Zenović ističe aktivnosti Ministarstva pravde koje, kako kaže, na svakodnevnom nivou, zajedno sa radnim grupama i uz intenzivne konsultacije s Evropskom komisijom, daje svoj maksimum kako bi se do kraja aprila od strane Vlade utvrdili ovi sistemski zakoni.

- A na taj način ispunila bi se većina mjerila koja do sada nijesu realizovana, zaključuje Zenović.

NOVA METODOLOGIJA

Crna Gora za članstvo u EU pregovara po novoj metodologiji koja u fokus stavlja poglavlja 23 i 24. To znači da nijedno preostalo poglavlje, od ukupno 35, ne može biti zatvoreno sve dok se ne dobije izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila za pomenuta dva poglavlja, što podrazumijevamo pod pojmom – IBAR.

partije i iskazao očekivanje da će rekonstrukcija Vlade biti prije juna

Maji Vukićević da glasa Kosova u Savjet Evrope

Zogovića, navodi se u saopštenju te stranke. GO je konstatovao da je poslanički klub DNP-a dosadašnjim aktivnostima u Skupštini doprinio afirmaciji i stabilnosti

parlamentarne većine, uz očekivanja da će trenutna kriza u Vladi biti prevaziđena i da će do dogovorene rekonstrukcije Vlade doći prije juna. - Na sjednici je iskazana pu-

na podrška potpredsjednici Maji Vukićević, šefici crnogorske delegacije u PSSE da glasa protiv prijema Kosova u Parlamentarnu skupštinu Savjeta Evrope. GO je informisan

Crtica

Poglavlje 23 nosi naziv pravosuđe i temeljna prava, dok je poglavlje 24 poznato kao - pravda, sloboda i bezbjednost, a zbirno imaju 83 privremena mjerila, od kojih smo ispunili 52.

Kada EK procijeni da smo ispunili sva zadata privremena mjerila u poglavljima 23 i 24, onda priprema Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (Interim Benchmark Assessment Report – IBAR). Taj izvještaj daje sliku o tome što je Crna Gora napravila u oblastima od značaja za vladavinu prava.

Dobijanje IBAR-a je direktan signal da je Crna Gora napravila značajne pomake u svom pregovaračkom procesu i da može da nastavi dalje sa usklađivanjem sa zakonima i standardima EU kako bi se spremila za članstvo. To dalje otvara put za zatvaranje preostalih poglavlja gdje je Crna Gora ispunila mjerila i dostigla dobar nivo spremnosti.

Poglavlja 23 i 24 se zatvaraju posljednja, takođe, sa ispunjenjem završnih mjerila. Bojan ĐURIŠIĆ

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Politička težina imenovanja

Postreferendumska Crna Gora je još uvijek jasno i duboko podijeljena na suvereniste i unioniste. Ovakva tvrdnja je integralni dio neutemeljenog i veoma štetnog diskursa o nadi u svemoguću korektivnu snagu širih integrativnih okvirasvejedno da li se oni zovu SFRJ, EU, ili NATO - koji će volšebno umanjiti ili sasvim riješiti naše unutrašnje probleme i obesmisliti naše domaće identitetske podjele, i nadanja u njihovu volju da se angažuju na paci kaciji naših lokalnih nepočinstava

Bez obzira da li se to nama sviđalo ili ne, klasifikovanje određenih savremenih političkih subjekata u Crnoj Gori kao ,,suverenista“ i ,,unionista“ je legitimno, utemeljeno i adekvatno. Utemeljenost i adekvatnost ovih odrednica postaju očigledne ako se obrati pažnja na djelatnosti brojnih političkih partija u Crnoj Gori, bez obzira na individualnu partijsku retoriku. Ovakva klasifikacija predstavlja jedan od više postojećih okvira za analizu društvene, kulturne i političke zbilje u Crnoj Gori, kao i ideoloških matrica na kojima još uvijek počivaju neki domaći politički akteri.

Vjerujem da je neosnovano, a možda i donekle neodgovorno tvrditi da su ovakve klasifikacije pobrisane obnavljanjem državnosti i nezavisnosti 2006. godine, i kasnijim ulaskom Crne Gore u vojni savez NATO.

Nadam se da nije potrebno obrazlagati i dokumentovati konstataciju o onom što je očigledno: postreferendumska Crna Gora je još uvijek jasno i duboko podijeljena na suvereniste i unioniste. Ova podjela je prisutna i u javnom, i u političkom domenu.

Nadalje, ovakva tvrdnja je integralni dio neutemeljenog i veoma štetnog diskursa o nadi u svemoguću korektivnu snagu širih integrativnih okvira - svejedno da li se oni zovu SFRJ, EU, ili NATO - koji će volšebno umanjiti ili sasvim riješiti naše unutrašnje probleme i obesmisliti naše domaće identitetske podjele, i nadanja u njihovu volju da se angažuju na pacifikaciji naših lokalnih nepočinstava.

Ovaj diskurs je, ako ćemo da budemo iskreni prema sebi i prema drugima, izgovor za našu nesposobnost da sami riješimo sopstvene strukturne probleme, pa ih stoga rado i brzo delegiramo tim širim integrativnim okvirima. Ta nesposobnost se manifestuje svakodnevno.

Istovremeno, na ovaj način se partijska retorika, koja često u značajnoj mjeri odudara od konkretnog partijskog djelovanja, projektuje kao jedina, najvažnija, i najistinitija karakterizacija političkog subjekta.

Djelimična korekcija partijskih narativa i partijska samoklasifikacija ,,građanskog“ karaktera, kao posljedice učenja abecede zapadnog političkog svijeta, nijesu dovoljne da se u zapećak baci legitimno grupisanje partija i političkih aktera kao suverenista ili unionista, jer njihovo djelovanje još uvijek ostaje u okvirima ove dvije odrednice. Željeti da je stvarnost drugačija, ne znači da ona to zaista i jeste. Pokušaji da se marginalizuju ove analitičke alatke ukazuju na manjkavosti s kojima se već dugi niz godina nose suverenistički politički subjekti u Crnoj Gori. Neki od njih se trude da pobjegnu ispod ,,sjenke“ takve klasifikacije u nadi da će biti prigrljeni od strane političkog Zapada. Unionisti, s druge strane, nemaju potrebu za redefinisanjem sopstvene pozicije.

Nikolić: Da nije neko oteo MVP?

- Ako neko nije oteo Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) ili ako se od danas nije vratio na fabrička podešavanja, bilo bi korisno da se oglasi. Da li Vlada podržava ovakve stavove Kneževića? Da li Crna Gora

i o partijskim aktivnostima na obilježavanju 25 godina NATO agresije na SRJ - navodi se u

ima jedinstvenu spoljnu politiku - objavio je Miloš Nikolić (DPS) na mreži Iks. Vukićević se, kako je naglasio, sjajno preporučuje za poziciju potpredsjednice nakon rekonstrukcije Vlade.

saopštenju. Prva sjednica GO DNP-a počela minutom ćutanja zbog terorističkog napada

- Knežević dokazuje da su on i Mandić ideolozi nove vlasti. Još jedan gest koji će narušiti odnose u regionu. Na sceni je nova politika pod palicom proruskog DF-a - naveo je Nikolić.

u Moskvi, u kojem su stradali nevini civili, među kojima je bilo i djece. R. P.

Sjedište Evropske komisije u Briselu

Predrag Zenović VLADA

PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je u reagovanju na tekst Pobjede ,,EPCG pokriva CEDIS-ov gubitak od 15 miliona“ potvrdio da je u potpunosti tačna Pobjedina informacija da je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) dao knjižno odobrenje kojim retroaktivno pokriva minus te firme.

Odgovor novinara na reagovanje CEDIS-a Što se nije glasnula

Zato nije najjasnije zašto su reagovali, a još je nejasnije zašto se oglasio CEDIS, kad se Pobjeda bavila nezakonitom odlukom borda EPCG. Na prethodnu odluku kojom je EPCG pokrila minus CEDIS-a za 2021. i 2022. godinu reagovala je Državna revizorska institucija i svoj nalaz pro-

EPCG?

slijedila tužilaštvu. Da tu ima elemenata nezakonitosti, potvrdila je odluka Specijalnog tužilaštva da formira predmet i počne istragu. No, to očito ne interesuje bord EPCG, kad nastavlja da zakida državni budžet po osnovu dividende, a time i građane. U ovom posljednjem slučaju su napravili korak nazad u odnosu na prethodni, kad su tražili i dobili dozvolu vlade Dritana Abazovića za tu računovodstvenu gimnastiku. Nejasno je zašto su ovoga puta odlučili da u potpunosti zaobiđu kabinet premijera Milojka Spajića I to je odradio bord u kojem su, navodno, tri eksperta i oko kojeg je PES ratovao do ponoći boreći se ko će predstavljati njihovu partiju u tom tijelu.

Iz CEGAS-a tvrde da ukidanjem Zakona o javnim preduzećima ostaje prazan prostor za brojne pravne i suštinske manipulacije

Država ne kontroliše svoj udio u javnim preduzećima

Jednima je javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, a tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom, dok Rudnik uglja tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća. Imamo i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka, pa su tako i odgovorili, navode iz CEGAS-a

PODGORICA- Ako sagledavamo javna preduzeća sa više aspekata, jasno je da su prepuštena sebi i da država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo - saopšteno je iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS).

-Kada govorimo o transparentnosti, dobro je napomenuti da se određena javna preduzeća „osjećaju“ zakonski prozvano da, postupajući po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, dostave informacije i podatke u zakonskom roku, dok drugi odgovore da nijesu u zakonskoj obavezi ili samo ne odgovre na isti. Imali smo i slučajeve odbijanja zbog nejasnoće zahtjeva, dok su određeni zbog tih nejasnoća pozivali na kontakt telefon i tako bez

dilema odgovarali na zahtjevističu u CEGAS-u. Napominju da jedni traže troškove postupka, pa i onih koji idu ispod dva eura, dok drugi ne žele naplaćivati trošak, iako bi on značajno premašio minimalnu svotu, postavljenu uredbom o naknadi troškova u postupku za pristup informacijama.

PoReĐenJe -Ako uporedimo transparentnost u odnosu na ono što je Institut alternativa predstavio na sajtu https://mojnovac. me/ za 2022. godinu, gdje je transparentnost u tom periodu bila predstavljena na način da je 101 preduzeće skroz zatvoreno od ukupno 177, danas je procjena CEGAS-a za 2024. godinu slična, ako uzmemo u obzir da 52 odsto javnih preduzeća nije odgovorilo na za-

hjev za slobodan pristup info - kažu u CEGAS-u. Iznenađujuće je, kažu, koliko je mali broj javnih preduzeća koja vode računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujući Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, gdje prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, privremenih i povremenih poslova, kod određenih, ne postoji anonimizacija ličnih podataka. -Jednima je javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom, dok Rudnik uglja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća. Imamo i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka, pa su tako i odgovorili. Interna akta takođe nijesu usaglaše-

na u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati, osim pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, gdje takođe postoje brojne manjkavosti u dijelu vremena, načina donošenja i sadržine, pogotovu kada govorimo o opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje, iz pojedinih oblasti, te je i otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna - istakli su u CEGAS-u.

PRaZan PRoSToR Ocjenjuju da ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, ostaje prazan prostor za brojne pravne i suštinske manipulacije, od transparentnosti, kontrole, načina zapošljavanja, kao i određivanje visine zarada, s akcentom na direktora i menadžment. -Zakon o privrednim preduzećima je jedini koji obavezuje ova društva, čime nije zaštićen državni interes, a onda i nepostojanje adekvatnog zakona o zaradama u javnom sektoru ostavlja mogućnost neuređenosti i neravnopravnosti i u tom dijelu- zaključuju u CEGAS-u. Ako uzmemo u obzir da sindikalnih organizacija u Crnoj Gori ima oko 1926, a u javnim preduzećima, onih koji su odgovorili na zahtjev za slobodan pristup informaciji, samo pola njih posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca. R.P.

Završilo se tako što je aktuelni predsjednik države Jakov Milatović napustio tu stranku. Kontinuitet djelovanja borda EPCG nastavlja višegodišnji predsjednik tog tijela Milutin Đukanović, predstavnik Nove srpske demokratije po dubini, jedini koji je preživio tri smjene borda ,,otkako je osvježilo“ i do sada uspio da izbaci SDP iz vlade Dritana Abazovića i pocijepa PES. S. PoPović

J. RabRenović

Novoizabrana potpredsjednica SO saopštila da neće da figurira na toj poziciji

Dokić: Ispunimo zahtjeve ili vratimo mandate

PODGORICA - Novoizabrana potpredsjednica Skupštine opštine Budva Jasna

Dokić saopštila je juče da ne želi da figurira na toj poziciji jer kriza nije riješena. Dokić je, u saopštenju za medije, navela je da izborom za potpredsjednicu opštine i usvajanjem Strateškog plana nijesu u dovoljnoj mjeri ispunjeni zahtjevi Vlade. - S obzirom na to da je dat rok od deset dana nakon kojeg će, ako se ne ispune zahtjevi, Vlada raspustiti lokalnu skupštinu, ovim putem obavještavam javnost da ne želim da figuriram na poziciji potpredsjednice jer kriza nije riješena - navela je Dokić. Poručila je da ne razumije i ne podržava stav odbornika iz kluba „Za budućnost Budve“, koji su saopštili da neće da glasaju za odluku sa kojom je saglasan i sam predsjednik Milo Božović - Pokušaj da Mila Božovića odbrane od samoga sebe koji je poručio da nema problem da Skupština donese odluku o privremenoj suspenziji je za mene jasan signal da se želi srušiti vlast. Lično u tome ne želim da učestvujem jer sam kandi-

daturu prihvatila isključivo na zahtjev Mila Božovića kako bih pomogla u rješavanju situacije. Danas vidimo da kriza nije riješena i da ne postoji volja odbornika da se ispune zahtjevi Vlade. Iako lično nijesmo saglasni sa postupanjem Vlade, na šta smo više puta ukazali prilikom skupštinskog zasijedanja, pristali smo da ispunimo zahtjeve jer je to od nas tražio predsjednik opštine kako bi se prevazišli problemi - istakla je Dokić. Još jednom je pozvala da bez političkih ucjena i prepucavanja odbornici kluba NSD-a i PzP-a u zakonskom roku dođu na nastavak sjednice i da se ispune zahtjevi koji su ispostavljeni.

-Ko ne želi da se kriza riješi, da džentlmenski donesemo odluku o skraćenju mandata Skupštini, vratimo mandate građanima, pa neka sude o svima nama. Prinudna uprava nije prihvatljiva opcija za Budvu i takav scenario treba izbjeći u svakom smislu. Nadam se da ima dovoljno političke mudrosti i hrabrosti da sami riješimo situaciju na jedan ili drugi način - zaključila je Dokić. R. P.

Promjene u Odboru direktora EPCG Solar gradnje

Marina

Jočić na čelu borda

PODGORICA - Na čelu Odbora direktora EPCG Solar gradnje je Marina Jočić, saopšteno je iz te kompanije. Jočić je članica Nove srpske demokratije.

Iz te kompanije navode da je menadžment predvođen izvršnom direktoricom Valerijom Saveljić firmu koja se nalazila u rasulu od 3. oktobra prošle godine, kada je stupila na dužnost, administrativno, finansijski i organizacijski sredio na način da ne postoji nijedan segment rada u kojem se radna disciplina i obaveze ne ispunjavaju. -Tome u prilog ide i jasan finansijsko poslovni plan koji je donesen i

čije rezultate ćemo svakako predstaviti krajem godine. Da se ne zaboravi EPCG SG je u prva dva mjeseca premašila sopstveni plan iako nam vremenski uslovi nijesu bili naklonjeni, ali je sve to svakako pozitivna posljedica optimizacije broja radnika i usvojene sistematizacije - ističu u Solar gradnji. Dodaju da su sa resornim ministrom Sašom M ujovićem pos tigli dogovor o dvije stvari.

-Jedna je da politika ne smije biti umiješana u proizvodnju i da radnici koji su do dolaska Saveljić bili pod ugovorima na određeno shodno svom zalaganju budu nagrađeni ugovorima na neodređeno. To se i realizuje, jer naša kompanija neće služiti za političko predizborna potkusurivanja preko leđa radnika, jer je valjda takvo vrijeme ostalo iza nas nakon avgusta 2020. godine - naglasili su u saopštenju. S.P.

Nema traNspareNtNosti: Zgrada Rudnika uglja

Nedostatak letova uzrokovaće da mnogi turisti iz Zapadne Evrope odustanu od ljetovanja u Crnoj Gori

Loša avio-konekcija odgađa predsezonu

Mihael Bader: Sjetimo se dešavanja prije četiri godine, tačnije 2020, kada je Montenegro erlajnz letio do mnogih njemačkih gradova kao što su diseldorf, Frankfurt, hanover, lajpcig i Minhen. Takođe su bili prisutni i drugi prevoznici - Kondor, lufthansa, lauda i eurovings dragan Pur Ko i vančević: da bismo postigli bolje rezultate, neophodno je unaprijediti upravljanje turizmom, što podrazumijeva uspostavljanje posebnog ministarstva ili resora posvećenog turizmu, koje će biti osmišljeno da koordinira sve aspekte ove industrije. ovaj resor treba da vode vizionari s iskustvom, sposobni da donose zakone i regulišu turizam na efikasan način

PODGORICA - Nedostatak avio-letova između Crne Gore i eminentnih destinacija postaje sve značajniji faktor koji će uticati na turističku sezonu ove godine. Mihael Bader, predsjednik Fondacije budućnosti crnogorskog turizma, naglasio je da će nedostatak ove veze imati direktan uticaj na broj turista koji dolaze iz Zapadne Evrope. Kako je istakao za Pobjedu, i pored velikog interesovanja turista iz ovih zemalja za posjetu Crnoj Gori, nedostatak mogućnosti putovanja avionom odvraća mnoge od odlaska.

Dragan Purko Ivančević , član Odbora za turizam Privredne komore i direktor turističke agencije Mac Sun Montenegro, dodatno je naglasio ozbiljnost situacije.

- Nedostatak avio-linija postaje dodatno opterećenje za turističku industriju, usporavajući početak predsezone u poređenju s prethodnim godinama.

Ističe da se moramo usredsrediti na ,,pojačanje“ nacionalne avio-kompanije Air Montenegro da bismo se povezali sa što više destinacija.

ATRAKTIVNA

DESTINACIJA

Bader je kazao da je mnogo zainteresovanih turista koji žele da dođu u Crnu Goru,

ali zbog loše avio-povezanosti odustaju.

- Aktuelna ponuda lou kost (low-cost) kompanije Vizer omogućava putnicima da dođu do nekoliko popularnih destinacija u Njemačkoj i Austriji, uključujući Dortmund, Berlin, Hamburg, Memingen, Nirnberg, Karlsrue, Baden-Baden, Keln, Frankfurt, Lajpcig i Beč. Međutim, ova ponuda ne obuhvata letove iz Podgorice ili Tivta, već samo iz Tirane ili do nje. To znači da turisti koji žele da posjete Crnu Goru putem Vizera imaju ograničene opcije, sa Dortmundom, Memingenom i Bečom kao mogućnostima, od maja nadalje - kaže Bader.

Iako imamo letove iz Podgorice i Tivta za Frankfurt i Minhen putem Air Montenegra,

otežan prevoz od aerodroma do smještajnih jedinica

Ivančević ističe da blokada komunikacije između odredišta sa smještajnim kapacitetima i aerodroma, kao i svih saobraćajnica, koje su neophodne za izvođenje izletničkog turizma i programa, šalje lošu sliku da je jako teško

on ističe da ovo nije dovoljno da zadovolji potražnju.

organizovati bilo kakav servis. - Sve to utiče na velike organizatore putovanja da izbjegavaju te mjesece, jer sa takvim ,,začepljenjima“ i gužvom koja parališe teško je planirati bilo štoobjašnjava Ivančević.

On poručuje državnim organima da pod hitno treba da naprave poseban resor koji će se baviti upravljanjem turističkom ponudom na drugačiji način i koji će znati da rasporedi i kontroliše sedmomjesečnu sezonu.

juće što se veliki broj turista ove godine odlučuje za druge destinacije koje im nude bolju i jeftiniju dostupnost. Ovaj problem zahtijeva hitno rješenje, jer turisti već rezervišu svoje odmore, a mi rizikujemo da ih izgubimo.

Dragan Purko Ivančević kazao je za Pobjedu da nedostatak avio-linija predstavlja dodatno opterećenje za turističku industriju, usporavajući početak predsezone u poređenju s prošlom godinom kada smo u ovo vrijeme imali značajan broj turista. Preliminarni podaci Nacionalne turističke organizacije ukazuju na blagi pad prihoda od boravišne takse u prva dva mjeseca ove godine u poređenju s istim periodom 2023.

N ED o STAJ u STRuč NJACI I

STRATEg IJA

Na nedavno održanom turističkom sajmu u Minhenu, gdje sam bio angažovan od Turističke organizacija Bar, primijetili smo da mnogi posjetioci izražavaju frustraciju zbog nedostatka povoljnih avionskih karata i što je dostupnost Albanije kao destinacije mnogo bolja - kaže Bader

- Sjetimo se dešavanja prije četiri godine, tačnije 2020. godine, kada je Montenegro erlajnz letio do mnogih njemačkih gradova kao što su Dizeldorf, Frankfurt, Hanover, Lajpcig i Minhen. Takođe su bili prisutni i drugi prevoznici poput Kondora, Lufthanse, Laude i Eurovingsa - kaže Bader, koji naglašava da je neophodno konačno da shvatimo da bez adekvatnih avionskih veza nema ni njemačkih turista, kao ni turista iz drugih zemalja Zapadne Evrope. - Na nedavno održanom turističkom sajmu u Minhenu, gdje sam bio angažovan od Turističke organizacija Bar, primijetili smo da mnogi posjetioci izražavaju frustraciju zbog nedostatka povoljnih avionskih karata i što je dostupnost Albanije kao destinacije mnogo bolja. Već imamo rezervacije za ovogodišnju ljetnu sezonu, ali mnogi gosti biraju da dođu do Crne Gore preko Tirane zbog povoljnijih karata, iako to podrazumijeva dodatne troškove i duže putovanje do konačne destinacije poput Bara. Transfer između Tirane i Bara košta između 100 i 150 eura u jednom pravcu i može trajati od tri do pet sati, zavisno od gužve na granici - objašnjava Bader, koji postavlja pitanje - zašto otežavamo putnicima da dođu do nas.

- Konačnu odluku o destinaciji koju će posjetiti donosi gost, a ne mi. Stoga nije iznenađu-

- Poboljšanje avio-konekcija nije proces koji se može ostvariti preko noći. Izgubili smo značajan broj destinacija u vezi s niskobudžetnim avio-prevozom. Susjedna Albanija je u ovom smislu ispred nas, s aerodromom u Tirani koji služi kao stalna baza za lou kost kompanije. Iako možemo očekivati povratak određenog broja linija tokom sezone, ne možemo se nadati značajnom poboljšanju situacije. Ostaje nam da se borimo s turoperatorima kako bismo održali njihove čarter programe, kao i da značajno podržimo razvoj kapaciteta nacionalne avio-kompanije - objašnjava Ivančević, dodajući da to uključuje povratak na emitivna tržišta, povećanje prometa s tih tržišta, produžetak sezone i, naravno, razvoj strategije koja će odrediti naše prioritete i ciljeve u turizmu. - Sada, bez jasne strategije i definisanog upravljanja, suočavamo se sa haotičnom situacijom. Da bismo postigli bolje rezultate, neophodno je unaprijediti upravljanje turizmom. To podrazumijeva uspostavljanje posebnog ministarstva ili resora posvećenog turizmu, koje će biti osmišljeno da koordinira sve aspekte ove industrije. Ovaj resor treba da bude vođen vizionarima s iskustvom, sposobnim da donose zakone i regulišu turizam na efikasan način. Investiranje u putnu infrastrukturu prema emitivnim tržištima je ključno. Koordinacija između upravljanja turizmom i radova na putnoj infrastrukturi treba da osigura da aktivnosti na gradilištima ne ometaju udobnost turista i ne narušavaju obećanja data turoperatorima u vezi s kvalitetom njihovog boravka - kazao je Ivančević. Ističe da je važno razumjeti da podrška nacionalnoj avio-kompaniji Air Montenegro nije samo pružanje pomoći, već investiranje u našu vazdušnu putnu infrastrukturu kako bismo privukli više posjetilaca s emitivnih tržišta.

N. KoVAčEVIć

Mihael Bader

Dragan Purko Ivančević d.

Još jedna presuda u korist direktora koje je 2021. godine nezakonito razrješavala tadašnja ministarka Jelena Borovinić-Bojović

Vrhovni sud

potvrdio da je Adžić nezakonito smijenjena

Vrhovni sud je ukazao da u postupku kod prvostepenog i drugostepenog suda nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, te da su neosnovani navodi revizije koji se odnose na pogrešnu primjenu materijalnog prava

PODGORICA - Vrhovni sud Crne Gore odbio je reviziju koju je tražilo Ministarstvo zdravlja u slučaju dr Ljiljane Adžić, i potvrdilo prvostepenu i drugostepenu presudu - da je nezakonito smijenjena sa mjesta direktorice Doma zdravlja u Nikšiću.

Ona je u martu 2021. godine razriješena po odluci tadašnje ministarske zdravlja Jelene Borovinić-Bojović Osnovni sud u Nikšiću je 11. jula 2022. godine presudio da je dr Adžić nezakonito smijenjena. U obrazloženju te presude se navodi da je prekršena procedura razrješenja direktora zdravstvene ustanove. Dr Adžić nikada nije uručen zapisnik u kojem je komisija Ministarstva zdravlja konstatovala nepravilnosti o njenom radu, a nije joj omogućeno ni da se izjasni na nalaze komisije. Dr Adžić je tada naglasila i da nije upoznata ni sa identitetom lica koja su vršila kontrolu u ime Ministarstva zdravlja. Pred Osnovnim sudom je istakla tada, da je neprihvatljvo da pojedini novinari imaju uvid u taj zapisnik, a ona nema. Iz Ministarstva joj nije odgovoreno ni na urgencije da joj se dostavi rješenje o imenovanju komisije kao i zapisnik o njihovoj izvršenoj kontroli. U tom periodu je Jelena Borovinić-Bojović, kao i tadašnja ministarka prosvjete Vesna

Bratić, nezakonito smjenjivala rukovodioce, što je kasnije potvrđivano, i još uvijek se potvrđuje ovakvim sudskim presudama. Presudu Osnovnog suda je 24. novembra 2022. godine potvrdio i Viši sud u Podgorici. Ministarstvo zdravlja, koje zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, je na tu pravosnažnu presudu tražilo reviziju od Vrhovnog suda, koja je prije nekoliko dana i odbijena. Vijeće Vrhovnog suda kojim predsjedava Nevenka Popović potvrđuje presudu i obavezuje Ministarstvo zdravlja da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 750 eura. Vrhovni sud je u obrazloženju naveo da je Zaštitnik protiv drugostepene presude tražio reviziju „zbog pogrešne primjene materijalnog prava, sa predlogom da ovaj sud preinači pobijanu presudu...“. Vrhovni sud je ukazao da u postupku kod prvostepenog i drugostepenog suda nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, te da su neosnovani navodi revizije koji se odnose na pogrešnu primjenu materijalnog prava.

Dr Adžić je imenovana na mjesto direktorice Doma zdravlja u Nikšiću 29. 6. 2020. godine na osnovu javnog konkursa, na period od četiri godine. Ministrastvo zdravlja je 26. 2. 2021. godine, obrazova-

Jelena Borovinić-Bojović je nezakonito smjenjivala rukovodioce, što je kasnije potvrđivano i još se potvrđuje ovakvim sudskim presudama

UCG ove godine obilježava pola vijeka postojanja, stručnjaci

lo komisju za internu kontrolu u tom domu zdravlja, a ta komisija je istog dana kada je i formirana uradila kontrolu. Vrhovni sud je ustanovio da zapisnik nije dostavljen Domu zdravlja Nikšić, te da je dr Adžić prije isteka mandata razriješena dužnosti.

- Razlozi za razrješenje tužilje kao direktorice ove ustanove se odnose na neadekvatnu dugoročnu viziju zapošljavanja, zaključenje ugovora na neodređeno bez saglasnosti Vlade, necjelishodno, neekonomično i neefikasno upravljanje budžetskim sredstvima ustanove. Tužilja saslušana u svojstvu stranke navodi da joj je sporna odluka dostavljena putem imejla 5. 4. 2021. godine i da se istog dana, kao i urgencijom od 14. 4. 2021. godine, obratila Ministarstvu zdravlja sa zahtjevom da joj se dostavi rješenje o imenovanju komisije i zapisnik iste, da bi se po istim izjasnila, ali da joj Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo na zahtjev i nije joj omogućeno da se izjasni o razlozima za razrješenje – piše u presudi Vrhovnog suda. Odluka o razrješenju je nezakonita jer dr Adžić nije data mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje u zakonom predviđenom roku. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti direktoru zdravstvene ustanove mora se omogućiti da se izjasni o razlozima za razrješenje, u roku ne dužem od 30 dana, što ministarka Borovinić-Bojović nije učinila. Nakon što je dr Adžić smijenjena, građani Nikšića su danima protestovali, ističući da je onda odgovorna za činjenicu da je i Svjetska zdravstvena organizacija pohvalila rad tamošnjeg Kovid centra. Istakli su da je njena smjena uslijedila ni godinu dana od početka mandata, te da je razlog isključivo političke prirode, kako bi se na to mjesto doveo kadar Demokratskog fronta, kojem je tadašnja ministarka i pripadala. Pobjeda je nedavno pisala i da je ministarka Borovinić-Bojović nezakonito smijenila, po istom principu i direktora Doma zdravlja Danilovgrad dr Dejana Mandića. I u ovom slučaju je Zaštitnik tražio reivziju kod Vrhovnog suda, koja je odbijena.

Ni njemu, kao ni dr Adžić nije bilo omogućeno izjašnjenje, niti je bio upoznat sa razlozima za razrješenje. Vrhovni sud je utvrdio da se dr Mandić upoznao sa razlozima za razrješenje tek kada je dobio rješenje o razrješenju.

Manji je broj direktora koje je smijenila Borovinić-Bojović od „sječe“ koju je počinila ministarka Bratić, a koja se procjenjue, od strane same Vlade, na oko 300.000 eura. Zasad smijenjeni direktori zdravstvenih ustanova dobijaju dokaz o nezakonitoj smjeni, a slijede tužbe za naknadu materijalne štete.

J.MARTINOVIĆ

Univerzitet zarobljen i retrogradnim

PODGORICA – U organizacionom smislu UCG treba decentralizovati i zakonom promijeniti procedure za izbor rektora. Nema razvoja akademskog duha tamo gdje je univerzitet zarobljen partijama ili retrogradnim ideologijama, a UCG nikada nije uspio izaći iz te stege.

To su kazali sagovornici Pobjede, akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Slobodan Backović i viša pravna savjetnica iz Centra za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović - povodom 50 godina postojanja UCG.

Od UCG još čekamo odgovore na pitanja koja se tiču razvoja ove institucije. Backović kaže da je Univerzitet Crne Gore bio i ostao institucija od posebnog značaja za državu Crnu Goru, zbog učešća i podrške njenom svestranom razvoju, posebno zbog otvaranja mogućnosti za mlade da svoja znanja mogu da obogaćuju u prostoru visokog evropskog obrazovanja i uspostavljaju saradnju sa velikim svjetskim naučnim institucijama.

- Univerzitet Crne Gore je za 50 godina ojačao otvaranjem novih studijskih programa i fakulteta. Povećao se značajno i broj studenta. I to je dobro. Pitanje je samo koliko se povećao kvalitet učenja jer nemamo relevantnih istraživanja - mjerenja kvaliteta obrazovanja. Na nekim studijskim programima je, izgleda, upitan kvalitet studiranja i nastavnog kadra. Za dalji razvoj UCG bilo bi značajno da se ojača prijemom većeg broja mladih saradnika bez enormnih obaveza u nastavi, sa fokusom na projekte i naučni rad – rekao je Backović.

SLOBODAN BACKOVIĆ: UCG treba decentralizovati i zakonom promijeniti procedure za izbor rektora. Treba promijeniti i način rada sa studentima i primijeniti pravilnik o finansiranju sa pravilima formiranja grupa za predavanja i vježbe

NužNA

deceNTRAlIzAcIJA

Smatra da u organizacionom smislu UCG treba decentralizovati, zakonom promijeniti procedure za izbor rektora. Treba, prema mišljenju Backovića, promijeniti način rada sa studentima i primijeniti pravilnik o finansiranju sa pravilima formiranja grupa za predavanja i vježbe.

- Djeluje mi da bi UCG bio bolji da se izbjegne ili smanji na minimum ono što se u žargonu naziva ,,intelektualni incest“. Naime, mnogo nastavnika UCG završilo je osnovne, magistarske i doktorske studije na istom fakultetu UCG što može biti limit u njihovom stvaralačkom radu. Ovakvo nešto u mnogim zemljama je nemoguće ili malo moguće –rekao je on.

Kaluđerović podsjeća da je Univerzitet Crne Gore jedini državni univerzitet u Crnoj Gori sa najvećim brojem stu-

Istorijska uloga prof. dr

Predraga Obradovića

Akademik Backović kaže da je poseban utisak u razvoju UCG na njega ostavio period u kojem je i sam učestvovao.

- To je bilo formiranje Instituta za matematiku i fiziku koji je kasnije preimenovan u Prirodno-matematički fakultet. U toj priči ne treba zaboraviti istorijsku ulogu osnivača Instituta prof. dr Predraga (Miša) Obradovića. Ono što Mišu nikada ne treba zaboraviti jeste to da je otvorio vrata za školovanje i slao na doktorske studije buduće doktore matematike i fizike. Oba odsjeka (matematika i fizika) veoma brzo nijesu imala potrebu za kadrom sa strane. Doktorske studije u inostranstvu su PMF-u dale toliko doktora da krizu fakulteta nije izazvao ni odlazak četrdesetak doktora na rad na univerzitete Evrope i Amerike – rekao je Backović.

denata i istraživača, ali komparativno gledajući region, Evropu i šire, radi se o mladoj visokoškolskoj ustanovi. - Ipak, pola vijeka rada jeste značajan period, koji su pratili i različiti pristupi. U unapređenju razvoja UCG je, nažalost, dominirao neprimjeren politički uticaj što je ovu instituciju značajno ograničilo. Nema razvoja akademskog duha tamo gdje je zarobljen partijama ili retrogradnim ideologijama, a UCG nikada nije uspio izaći iz te stege – rekla je ona.

Kaluđerović smatra da je visoko obrazovanje u Crnoj Gori razvilo određenu konkurentnost, pa pored državnog univerziteta imamo još tri druga univerziteta, uglavnom nastala nakon nezavisnosti Crne Gore. To je, kako ističe, sma-

Jelena Borovinić-Bojović

stručnjaci kritički analizirali razvoj ustanove visokog obrazovanja

zarobljen partijama retrogradnim ideologijama

njilo broj studenata na UCG koji je time izgubio monopolističku poziciju, pa tako danas broji oko 17.000 aktivnih studenata, dok je nekada taj broj dostizao i 26.000. Kaluđerović navodi i da je UCG funkcionisao i radio 30 godina po jednom modelu, odnosno principu izvođenja nastave, napredovanja u zvanje i slično, dok je od 2004. godine započeto sprovođenje visokog obrazovanja po principima Bolonjske deklaracije, na prethodno nereformisani trodecenijski model, što je za posljedicu imalo niz problema koji ni do danas nijesu adekvatno riješeni.

- Zakonodavne reforme nijesu bile dovoljne, jer ih je često demantovala praksa, odnosno nijesu bile sprovodive. Model studija je više puta mijenjan, što je imalo negativne efekte za studente i tržište rada. Taj jaz neusklađenosti ponude i potražnje i danas postoji, a to utiče i na odlazak mladih ljudi iz Crne Gore kako bi u nekoj drugoj državi našli posao u struci u obimu svoje kvalifikacije – rekla je ona.

DoveDena u pitanje reakreDitacija

Dodaje da je dovedena u pitanje reakreditacija UCG, jer nije usvojen novi zakon o visokom obrazovanju, zacrtan programima nekoliko vlada, još od 2020. godine i to nepojmivom nebrigom donosilaca odluka, a moguće i svjesnim taktiziranjem i kalkulacijama zarad partikularnih interesa. - Štetu trpe studenti i akademsko osoblje, dok su sada najtiši oni koji su nekad bili najglasniji za usvajanje novog zakona, jer su promijenili pozicije, pa

SNEŽANA KALUĐEROVIĆ: Imamo akademsku zajednicu koja dominantno ćuti ili se budi na određeni podsticaj, bez ličnog kreativnog i intelektualnog impulsa ili pokušaja da kreira i bude kreator društvenih promjena, da daje doprinos razvoju društva

time i neke stavove – kaže ona. Kaluđerović smatra da izostaje i vrlo se sporo organizuje strateški zacrtano kreiranje novih studijskih programa sa zajedničkim ili duplim/ višestrukim diplomama, u skladu sa potražnjom, naročito sa strateškim partnerskim univerzitetima.

- Razlozi su različite prirode, počevši od nezainteresovanosti rukovodstva, preko slabe motivacije nastavnog kadra usljed nedostatka znanja engleskog jezika, mogućih prepreke u toku postupka akreditacije, do preopterećenosti redovnom nastavom. S druge strane, finansira se izvrsnost, što je opravdano, ali nema vidljivih rezultata ni u zadržanom kadru, a ni u promjenama koje bi to trebalo da donese u dijelu kvalite-

ta UCG – rekla je ona. Smatra i da je neophodno promovisati i povećati atraktivnost doktorskih studijskih programa na engleskom jeziku i intenzivirati aktivnosti usmjerene ka privlačenju stranih doktoranada, kao i studijske programe na engleskom jeziku na osnovnim studijama, kako bi povećali dolaznu mobilnost stranih studenata i akademskog osoblja. Svi ovi razvojni ciljevi iz strategije se, kaže ona, moraju ispuniti ukoliko UCG planira da osigura aktivno učešće u svjetskoj naučnoj zajednici i bude međunarodno značajnije pozicioniran.

- UCG je u januaru 2024. godine rangiran na 1729. mjestu Webometrics liste, što je bolje u odnosu 2020. godinu kada je u januaru bio po rangiranju na 2042. mjestu, ali je to i dalje loše gledajući komparativno – kaže Kaluđerović. Ističe da je posebno važno voditi računa o načinu napredovanja u zvanja i da taj sistem bude u skladu sa zaslugama, što do sada, uglavnom, hronično izostaje.

akaDemska zajeDnica Dominantno ćuti Kaluđerović kaže da je neobično da se UCG više razvijao dok nije dobio konkurenciju, odnosno dok je imao monopol, iako je ,,nažalost, ta pozicija često zloupotrebljavana na različite načine“.

- Naime, često je nastavni kadar bio svjestan svog monopolskog položaja na katedrama, što je vremenom otvaralo prostor za ozbiljan rizik od mnogih koruptivnih ponaša-

Veče sljedbenika Pavla Đurišića u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“

Ulaganja ima, ali ne vidimo

jačanje

UCG

Kaluđerović podsjeća da su, od uvođenja besplatnih studija 2018. godine na UCG, opredjeljivana sredstva iz budžeta Crne Gore rasla iz godine u godinu, pa je tako opredijeljeno preko 15 miliona eura više sredstava u 2024. godini (35.800.000 eura) u odnosu na 2020. godinu kada je bilo izdvojeno iz budžeta 20.648.727 eura.

- Tako su rasle i plate akademskom osoblju, što znači da država ulaže značajna finansijska sredstva za UCG, ali ne vidimo kao rezultat jačanje UCG, za šta su ta sredstva bila namijenjena – rekla je ona.

nja, nepotističkih veza i trgovinu uticajem. To je značajno oslabilo UCG u kvalitativom smislu i mnoge perspektivne kadrove otjeralo od akademske karijere na ovoj instituciji. Dodatno, stagnaciji UCG doprinio je i jak partijski uticaj, jer je on bio i ostao dio plijena koji se dijeli zavisno od toga ko je na vlasti. Tako smo dobili akademsku zajednicu koja dominantno ćuti ili se budi na određeni podsticaj, bez ličnog kreativnog i intelektualnog impulsa ili pokušaja da kreira i bude kreator društvenih promjena, da daje doprinos razvoju društva – rekla je ona. Nedemokratičnost se, kako navodi, ogleda i u izbornom procesu za rektora, gotovo da smo zaboravili kad je bilo više kandidata, pa se ti izbori vode i završavaju sa jednim projektovanim kandidatom.

- UCG bi trebalo da strateški kontinuirano sprovodi proces internacionalizacije, ali to je i dalje ograničeno i previše kontrolisano. A upravo taj proces je od izuzetne važnosti za obezbjeđivanje visokokvalitetnog obrazovanja, naučnih i umjetničkih dostignuća UCG, koji bi posljedično imali i značajan uticaj na njegov doprinos razvoju crnogorskog društva u različitim aspektima – kaže Kaluđerović. n. Đ.

Popović: Reaguje se na incidente, a ispod radara prolazi diskriminacija crnogorskih autora i projekata

PODGORICA – Tema kulturne politike nove vlasti, potpuna trivijalizacija i amaterizam, forsiranje nacionalističkog kiča i diskriminacija autora, projekata i subjekata koji pripadaju crnogorskom kulturnom krugu je ozbiljna priča koja prolazi ispod radara – kazao je Pobjedi književnik Milorad Popović

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ organizovaće danas autorsko veče Nenada Milkića i Mihaila Medenice - Ja ne znam ništa o njima. Međutim, tema kulturne politike nove vlasti, potpuna trivijalizacija i amaterizam, forsiranje nacionalističkog kiča i diskriminacija autora, projekata i subjekata koji pripadaju crnogorskom kulturnom krugu je ozbiljna priča koja prolazi ispod radara. Niko se nije osvrnuo da je ministarka kulture fizijatar. Uglavnom se reaguje na neke incidente... – kazao je Popović.

Iz DPS-a oštro su reagovali na najavu autorske večeri, poručujući da su u pitanju sljedbenici četnika Pavla Đurišića i kolumnisti portala IN4s. Popović kaže da ne zna zašto se DPS buni, ako je šef crnogorskog parlamenta četnički vojvioda.

- Ne znam zašto se buni DPS zbog promocije propagandista četničkog pokreta u

gradskoj biblioteci kad je šef državnog parlamenta četnički vojvoda, sljedbenik Pavla Đurišića – kazao je Popović. Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini glavnog grada Andrija Klikovac napisao je na mreži x da je Pokret Evropa sad dozvolio da se u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“, usred građanske Podgorice, organizuje autorsko veče sljedbenika četnika Pavla Đurišića.

- Ovo je sigurno evropska i građanska politika - objavio je Klikovac na mreži Iks. Reagovao je i odbornik iz DPS-a Vladan Arsović

- Pošto partija iz koje dolazi Injac ponavlja narativ da je Crnoj Gori dosta društvenih podjela, neka preuzme konkretne korake da obustavi organizaciju autorske večeri kolumnista IN4s, koji svojim opusom šalju fašističke i šovinističke poruke i veličaju četničku ideologiju – napisao je Arsović na mreži Iks. i. k.

Stav izvršne direktorice NVO Green Home

Azre Vuković

Nema ozbiljnog pristupa države posljedicama klimatskih promjena

PODGORICA - Nadležni u Crnoj Gori nemaju ozbiljan pristup posljedicama klimatskih promjena, ocijenila je izvršna direktorica nevladine organizacije Green Home Azra Vuković, dodajući da to nije slučaj samo s aktuelnom, već i sa prethodnim vladama.

Vuković je agenciji Mina rekla da su klimatske promjene kompleksan fenomen i, osim prirodnih, postoje i uticaji koji nastaju dejstvom čovjeka. Ona je, govoreći o posljedicama klimatskih promjena na zdravlje ljudi, rekla da je

prošla godina bila najtoplija izmjerena. Povećane temperature mogu imati uticaja na zdravlje ljudi.

Odgovarajući na pitanje o odnosu nadležnih prema posljedicama klimatskih promjena, Vuković je rekla da ne vidi ozbiljan pristup. Ona je napomenula da nijesu donijeti strateški dokumenti, kao ni strategije biodiverziteta i upravljanja otpadom. Vuković je rekla da država još nije donijela nacionalni energetski i klimatski plan za period do 2050. godine i podsjetila da je od 2018. on u „nekoj fazi pripreme“. s.p.

d. malidžan

Opština Nikšić se, bez saglasnosti lokalnog parlamenta i Vlade, zadužila 9,4 miliona eura za javnu rasvjetu, opozicija najavljuje krivične prijave protiv predsjednika Marka Kovačevića

Svaka sijalica koštala gotovo 900 eura, a na gradskim ulicama neviđelica

NIKŠIĆ – Jesu li stubovi ulične rasvjete u nikšićkim ulicama rijetki ili su previsoki ili su, najjednostavnije rečeno, novomontirane led svjetiljke nedovoljne snage najčešća su pitanja svih pješaka i vozača koji se zateknu pošto nastupi noć čak i u centru grada podno Trebjese.

Stare se svjetiljke neće vraćati, nove su koštale više od devet miliona, građani će ih otplaćivati 18 godina, a hoće li se do tog „punoljetstva“ Nikšićani morati privići na mračne ulice i kvartove ili će, možda, do isteka njihove garancije bar u prometnijim ulicama biti uvećan broj lampiona - ostaje da se vidi eventualni divlji priključak, a takvih je bilo do sada mnogo, pogotovo u prigradskim naseljima. Kao najboljeg ponuđača Opština Nikšić, odnosno predsjednik Marko Kovačević, u junu 2022. godine, izabrao je firmu „Javna razsvetljava-Artek“ iz Ljubljane, a ugovor je vrijedan 9.469 miliona eura sa PDV-om. O ovom zaduženju nije se raspravljalo na sjednicama SO Nikšić, mada su se rijetko odborni-

No, podsjećanja radi, projekat rekonstrukcije javne rasvjete, prije dvije godine, najavljen je kao jedna od najznačajnijih investicija u infrastrukturu.

BEZ GARANCIJE

Pominjalo se tada da je riječ o tzv. SCADA sistemu koji se već koristi u brojnim evropskim gradovima, o rješenju koje je isplativo, koje zadovoljava ekološke standarde i što je možda i najvažnijeda je garancija na svaku sijalicu koja se ugradi čak 20 godina. Iz Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj svojevremeno su tvrdili i da će sve biti softverski riješeno tako da će se, u slučaju da neka svjetiljka prestane da radi, odmah znati gdje se to dogodilo, te da se izvođač radova ugovorom obavezao da je odmah mijenja, kao i da će se odmah otkrivati svaki

PODGORICA - Misija Uprave za vode je da promoviše održivo upravljanje i zaštitu vodnih resursa Crne Gore, kazala je direktorica Vesna Brajović. Ona je to rekla na svečanosti koju je Uprava za vode organizovala povodom 22. marta - Svjetskog dana voda.

Ona je istakla da je riječ o datumu koji podsjeća na ključnu ulogu ovog prirodnog bogatstva i nužnost njegovog očuvanja za buduća pokoljenja. -Kroz saradnju sa lokalnim zajednicama, drugim državnim institucijama, međunarodnim i nevladinim organi-

ci sastajali, a da se nijesu čule primjedbe iz opozicionih redova na račun tako velikog zaduženja. Ostale su upamćene konstatacije Rajka Perovića, Borisa Muratovića, Marka Burića i ostalih iz DPS-a da je projekat zamjene postojećih LED svjetiljkama potpuni promašaj, jer noću gradskim ulicama vlada potpuni mrak, a za milionski vrijedan posao nije dobijena ni saglasnost Vlade, čak je i Državna

Obilježen Svjetski dan voda

revizorska institucija to konstatovala u svom izvještaju za 2002. godinu. Odbornik Rajko Perović je na više prošlogodišnjih zasijedanja sarkastično komentarisao kako Nikšićanima zamjeraju svi zbog toga što imaju novogodišnju atmosferu tokom cijele godine, jer svjetiljke „žmirkaju“, u brojnim kvartovima se uopšte i ne pale tokom noći, dok je u nekim ulicama i tokom dana uključena javna rasvjeta. Ako se zna da je ugovorom sa Slovencima predviđena zamjena ukupno gotovo 11.000 svjetiljki u gradskom i prigradskom području, a imajući u vidu ukupan iznos izdvojenih sredstava, dolazi se do podatka da je svaka nova sijalica sa ugradnjom i dvodecenijskom garancijom Nikšićane koštala skoro 900 eura.

UGOVORENE OBAVEZE

U konačnom izvještaju revizora za 2022. godinu navodi se da „Opština Nikšić treba da, u skladu sa članom 57 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i članovima 4351 Zakona o finansiranju lokalne samouprave, prilikom zaduženja obezbijedi saglasnost Vlade i Skupštine opštine“.

Promovisati održivo upravljanje i zaštitu vodnih resursa

zacijama, kontinuirano radimo na razvoju strategija i politika koje će osigurati da vode naše zemlje ostanu čiste, dostupne i zdrave za sve naše građanke

i građane - kazala je Brajović. Ona je istakla da je Uprava za vode u protekloj godini realizovala brojne aktivnosti i projekte u oblasti

r egulacije vodotoka, zaštite kvaliteta voda i zaštite od n jihovog štetnog dejstva. Brajović je kao krunu aktivnosti navela predstavljanje Geo-

Opština Nikšić ugovorom se obavezala da mjesečno plaća 43.840,43 eura i to u trajanju od 18 godina (216 mjeseci). Iz nadležnog opštinskog sekretarijata tvrdili su da će mjesečno u narednih gotovo dvije decenije plaćati račune koji neće biti veći od onih koje su do tada imali, a kada su na lampionima ulične rasvjete bile halogene ili neke druge svjetiljke. Dakle, po toj projekciji lokalna uprava bi, zahvaljujući ovoj rekonstrukciji, trebalo čak i da uštedi.

Međutim, Nikšićani su kategorični - čemu uštede ako ulična rasvjeta nema svrhu i ako je noću, bar u poređenju sa prethodnom rasvjetom, neviđelica. A to što kompletna procedura u vezi s poslom sa Slovencima nije prošla obavezne rasprave u lokalnom parlamentu i saglasnost državnih organa, očigledno, posebna je priča. Iz opozicionih redova najavljuju da će zbog tih propusta podnijeti i krivičnu prijavu protiv čelnika opštine Marka Kovačevića.

portala i Katastra eksploatacije rječnih nanosa. -Svjesni smo da zaštita vode zahtijeva zajednički trud. Stoga pozivam svakog od vas da prepozna svoju ulogu u očuvanju ovog neprocjenjivog resursa. Mali koraci u svakodnevnom životu, poput smanjenja potrošnje vode, zaštite voda od zagađenja i promocije održive potrošnje, mogu imati veliki uticaj - poručila je Brajović. Generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Željko Furtula ocijenio je da Svjetski dan voda podsjeća da voda nije ne-

U međuvremenu iz nadležnog sekretarijata obavještavaju da su radovi na adaptaciji javne rasvjete u završnoj fazi (iako je rok za izvršenje radova bio 240 kalendarskih dana od potpisivanja ugovora), te da je veći broj reona na teritoriji opštine Nikšić zaključan na SCADA sistem daljinskog upravljanja na učitanu potrošnju. To znači da bilo kakvo nelegalno priključenje za zaključani SCADA sistem dovodi do prekida javne rasvjete u cjelokupnom reonu, pa se dolazi i do zaključka da Nikšićani često sami „kumuju“ gašenju ulične rasvjete, jer nova ne funkcioniše na starim principima. Ipak, jedno je jasno – stare se svjetiljke neće vraćati, nove su koštale više od devet miliona, građani će ih otplaćivati 18 godina, a hoće li se do tog „punoljetstva“ Nikšićani morati privići na mračne ulice i kvartove ili će, možda, do isteka njihove garancije bar u prometnijim ulicama biti uvećan broj lampionaostaje da se vidi.

R. PEROŠEVIĆ

ograničen resurs i da se njome mora mudro upravljati. -Kroz naše projekte i inicijative nastojimo da zaštitimo naše vodne resurse i osiguramo da budu dostupni svima. Međutim, pred nama su brojni izazovi, kao što su negativni uticaji klimatskih promjena, zagađenje i pristup vodi - rekao je Furtula. U okviru svečanosti dodijeljene su nagrade za najbolje radove na literarnom konkursu, koji je Uprava za vode organizovala u saradnji sa Fondacijom ,,Čini dobro“ za učenike i učenice osnovnih škola na temu ,,Voda za mir“. S.P.

Totalni mrak u centru grada

Kad svjetiljke ,,žmirkaju“

Viši sud u Podgorici potvrdio optužnicu u slučaju ,,Stanovi“

PODGORICA-Vijeće

Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu u slučaju ,,Stanovi“ kojom se članovi komisije za rješavanje stambenih pitanja vlade, koja je postojala od 2016. do 2020, terete za zloupotrebu službenog položaja.

Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba, sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Advokat Zoran Piperović kazao je Pobjedi da je, prema njegovim informacijama, optužnica potvrđena na način što je izvršeno preglasavanje jednog člana Vijeća, i to, kako kaže, najznavenijeg. -To je siguran znak kako će se završiti suđenje po toj optužnici. Od člana stambene komisije ne može se napraviti službeno lice - kazao je Piperović.

Stoga, kako dodaje, parlamentarna većina trebalo bi sve da uradi da predsjednik Vijeća ne ide u Apelacioni sud.

-Već da ostane narednih sto godina u Višem sudu - rekao je Piperović.

Piperović: Preglasan najznaveniji član Vijeća

To je siguran znak kako će se završiti suđenje po toj optužnici. Od člana stambene komisije ne može se napraviti službeno lice - kazao je Piperović. Stoga, kako dodaje, parlamentarna većina trebalo bi sve da uradi da predsjednik Vijeća ne ide u Apelacioni sud

Odluku o potvđivanju optužnice donijelo je vanraspravno vijeće kojim je predsjedavao sudija Boris Savić Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i šeststo hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića. -Okrivljenima se stavlja na teret da su, suprotno odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koja je propisivala da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu za rješavanje stambenih potreba koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za

Južnokorejski državljanin i „kralj kripto valuta“ juče napustio zatvor

Do Kvon završio u prihvatilištu za strance

PODGORICA - Južnokorejski državljanin i „kralj kripto valuta“ Do Kvon biće smješten u prihvatilište za strance, saopštio je Pobjedi njegov advokat Goran Rodić.

On je podvukao da je ta mjera određena mimo odluke suda, te da će zbog toga podnijeti tužbu Upravnom sudu u roku od pet dana.

- Do Kvon je saslušavan u policiji od devet do 14 sati. To je bilo nezakonito postupanje policajaca prema Do Kvonu koji je, prema sudskoj odluci, nakon odsluženja kazne zatvora trebalo da čeka postupak ekstradicije i da se brani sa slobode –rekao nam je Rodić.

U izjavi za Pobjedu je pojasnio da je odlukom Višeg suda predviđeno da se Do Kvonu oduzmu isprave kako ne bi mogao da napusti terito -

riju Crne Gore. Odlukom da se smjesti u prihvatilište za strance se, kako je dodao Rodić, ipak ograničava njegova sloboda kretanja ,,onako kako to sud nije predvidio“. Do Kvon je juče ujutro napustio zatvor u Spužu, nakon što mu je istekla zatvorska kazna od četiri mjeseca zbog falsifikovanja ličnih isprava. Nakon toga je sproveden kod inspektora za strance.

Prethodno je osam mjeseci bio u ekstradicionom pritvoru, nakon što je uhapšen po međunarodnim potjernicama Južne Koreje i SAD zbog kripto prevara vrijednih 40 milijardi dolara. Vrhovni sud Crne Gore odredio je odlaganje izvršenja u predmetu južnokorejskog državljanina, odnosno njegovo izručenje Južnoj Koreji. A.I.

119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604.740,59 eura - naveli su iz SDT-a. R.P.

Odluka o članovima tijela za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija

PODGORICA - Konferencija sudija izabrala je člana Sudskog savjeta Dražena Medojevića za predsjednika komisije za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija. Iz Vrhovnog suda saopšteno je da je, osim Medojevića, kandidat za predsjednika komisije bio i član Sudskog savjeta Miodrag Iličković Članovi komisije su sutkinja Vrhovnog suda Radojka Nikolić i predsjednik Upravnog suda i Udruženja sudija Miodrag Pešić Etičkim kodeksom sudija, kako se dodaje, propisana su etička načela i pravila pona-

Dražen Medojević izabran za predsjednika komisije

šanja kojih se sudije moraju pridržavati radi očuvanja, afirmacije i unapređenja dostojanstva i ugleda sudije i sudstva.

-Ako komisija u postupku odlučivanja o povredi Etičkog kodeksa sudija nađe da sudija svojim ponašanjem vrijeđa ugled sudijske funkcije, podnijeće prijedlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije - pojašnjavaju iz Vrhovnog suda.

Oni su rekli da je na jučerašnjoj konferenciji podnijeta inicijativa za izmjenu Poslovnika o radu konferencije. Dodaje se da je inicijativa prihvaćena i formirana je komisija čija je predsjednica sutkinja Vrhovnog suda Senka Danilović Članovi komisije su sutkinja Apelacionog suda Mirjana Popović, sudija Privrednog suda Vladimir Bulatović, sudija Upravnog suda Da-

Još jedna žrtva saobraćajne nesreće kod Utjehe

Preminula i L.P. iz Bara

PODGORICA -Od posljedica saobraćajne nesreće koja se dogodila 18. februara na putu Bar – Ulcinj, u

vor Stojković, sutkinja Višeg suda u Bijelom Polju Milanka Jokić, sutkinja Osnovnog suda u Danilovgradu Milica Ćetković i sutkinja Suda za prekršaje u Podgorici Ana Radulović -Komisija treba da pripremi nacrt poslovnika koji se prije usvajanja na konferenciji sudija dostavlja na mišljenje sjednici sudija svih sudova - rekli su iz Vrhovnog suda. S.P.

mjestu Utjeha, preminula je i L.P. (18) iz Bara, javio je Bar info. Na licu mjesta toga dana stradalo je troje mladih, dok su povrede opasne po život imali L.P. (18) i A.V. (18) iz Bara. A.V. (18) je preminula u KC Podgorica, 14. marta. Od posljedica saobraćajne nesreće, koja se 18. februara u 00.40 sati dogodila na magistralnom puti Bar – Ulcinj, u naselju Utjeha, stradale su B.B. (20) i N.D. (18) iz Bara i M.D. (21) iz Ulcinja. S.P.

U Nikšiću rasvijetljeno više imovinskih delikata

Procesuirano pet izvršilaca

PODGORICA-Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić u martu su rasvijetlili osam krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i nadležnom tužilaštvu procesuirali pet osoba, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Oni su rekli da je protiv R.H (36) podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa na štetu jednog pravnog lica. Kako se navodi, R.H. je iz prostorija tog pravnog lica u mjestu Ozrinići, otuđio više komada prohromskih cijevi kao i drugog materijala od prohroma u vrijednosti oko 1.400 eura. On je uhapšen i priveden tužiocu koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata. Iz policije su rekli da su otuđeni

predmeti pronađeni i vraćeni vlasniku. Navodi se da se za dva krivična djela teška krađa i krivično djelo oduzimanje vozila sumnjiči I.B. (20) iz Nikšića. -On je, kako se sumnja, od jedne osobe otuđio putničko motorno vozilo, a od drugog određenu količinu bakra, mesinga i akumulatora - kaže se u saopštenju. S.P.

Zoran Piperović

Broj mrtvih u masakru u Moskvi porastao na 143, u Rusiji proglašen Dan žalosti

Uhapšena četiri napadača koji su strani državljani

Ruski predsjednik uporedio je napad sa zločinima nacista i obećao da će svi umiješani biti kažnjeni. Saopštio je da su u svim regionima zemlje uvedene dodatne antiterorističke i antidiverzione mjere

MOSKVA- Ruski istražni organi saopštili su juče da su najmanje 143 osobe ubijene u napadu u koncertnoj dvorani Krokus siti hol u blizini Moskve - prenosi ruska državna novinska agencija RIA. Ruske službe bezbjednosti su saopštile da su uhapšena četiri napadača. U terorističkom napadu

na koncertnu dvoranu Krokus siti hol povrijeđeno je 140 ljudi, a trenutno je ukupan broj hospitalizovanih 105, objavljeno je na sajtu Ministarstva zdravlja Moskovske oblasti. Prema zvaničnim podacima, 32 osobe su na

ambulantnoj njezi, a troje je otpušteno. Četvorica osumnjičenih napadača uhapšenih nakon smrtonosnog napada na koncertnu dvoranu u blizini Moskve su strani državljani, saopštilo je rusko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Zašto je Islamska država izvela napad

Uprkos činjenici da je Islamska država Horosan u prošlosti znala da preuzme odgovornost za napade koje su sprovele druge terorističke mreže, prekjučerašnji napad na koncertnu dvoranu u blizini Moskve sasvim sigurno je njeno djelo, piše Skajnjuz (Sky News).

ISIL je preuzeo odgovornost za teroristički akt, a sve se glasnije govori o tome kako su zapadne

obavještajne službe nedavno presrele razgovore iz kojih je proizišlo da islamisti nešto spremaju. O tome govori i upozorenje koje su SAD prije dvije nedjelje poslale svojim građanima u Rusiji, rekavši da izbjegavaju sva javna okupljanja. Sa druge strane, Islamska država posljednjih godina ponovo jača, posebno Horasan grupacija iz regija Turkmenistana, Avganistana i Irana.

Pripadnici tog odreda prvenstveno su nezadovoljni borci pakistanskih talibana, ali stižu i iz drugih područja.

Plodno tlo za regrutaciju je područje srednje Azije, kao i Ruska Federacija, Ingušetija, Dagestan i Čečenija. Horosan se tokom 2011. i 2015. pojavio u istočnom Avganistanu. Američke operacije desetkovale su njihove snage, no oni su se nakon povlačenja ame-

Dodikova kćerka zatvara Fondaciju ,,Srpska

kuća“

Ranije je objavljeno da napadači posjeduju pasoše Tadžikistana, no ta zemlja je negirala da se radi o njenim građanima. Ministarstvo unutarnjih poslova Tadžikistana objavilo je da su tri osobe čije pasoše imaju napadači pronađene u

ričkih trupa 2021. počeli ponovno mobilisati.

Za razliku od drugih terorističkih grupa, Islamska država ima transnacionalne ambicije. Protivterorističke službe su zadnjih godina spriječile brojne napade u Evropi.

Jedna od njenih meta je i Rusija. Islamska država smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov režim ubijaju muslimane. Pod time misli na ruske vojne operacije u Čečeniji, Siriji i Avganistanu.

Problemi zbog sankcija SAD

BANJALUKA-Gorica Dodik, kćerka predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, saopštila je da zatvara Fondaciju ,,Srpska kuća“ koju je osnovala, jer je banka zatvorila račun Fondacije zbog američkih sankcija koje su joj uvedene. - Juče je banka zatvorila račun Fondacije i time je onemogućen dalji rad - napisala je Gorica Dodik na društvenoj mreži Iks. Gorica Dodik je ranije za RSE kazala da nije otvarala nijedan novi račun otkako je na američkoj ,,crnoj listi“. Prema njenim riječima, jedini aktivan račun u banci je onaj koji je otvorila 2016. godine i od tada do da-

nas posluje bez problema. - Što se tiče kredita, imam kredit za stan od 2016. godine i nemam problema. Nijesmo imali problema ni što se tiče poslovanja našeg restorana koji je, takođe, sankcionisala Amerika - kazala je ona za RSE.

Sankcije su ranije uvedene i Miloradu Dodiku kao i cijelom aktuelnom rukovodstvu

ovog entiteta u Bosni i Hercegovini. Sjedinjene Američke Države su do sada sankcionisale ukupno 28 osoba i 18 kompanija iz Bosne i Hercegovine zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ukupno je više od hiljadu osoba iz BiH i regije na američkoj ,,crnoj listi“.

-Napad dolazi u kontekstu bijesnog rata između Islamske države i zemalja koje se bore protiv islama- dodaje se u tekstu koji se poziva na bezbjednosne izvore.

SAUČEŠĆE

Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je nedjelju 24. mart za nacionalni dan žalosti u Ruskoj Federaciji zbog terorističkog napada u Moskvi.

-Izražavam duboko, iskreno saučešće svima koji su izgubili svoje najmilije. Sa vama tuguje cijela zemlja, cio naš narod. Proglašavam 24. mart danom nacionalne žalosti u Moskvi i Podmoskovlju - rekao je Putin.

Ponovio je preliminarne rezultate istrage prema kojima su uhvaćena sva četvorica direktnih izvršilaca terorističkog napada, naglasviši da su, prema rezultatima dosadašnje istrage, oni pokušali da pobjegnu u Ukrajinu, te da ih je sa druge strane granice čekao kontakt koji bi im pomogao da pređu granicu. Ruski predsjednik uporedio je napad sa zločinima nacista i obećao da će svi umiješani u napad biti kažnjeni. Saopštio je da su u svim regionima zemlje uvedene dodatne antiterorističke i antidiverzione mjere.

O SU dA iz NATO

zemlji, gdje su i bile u vrijeme napada na dvoranu. Islamska država objavila je fotografiju četvorice napadača koji su u petak ubili najmanje 143 osobe u koncertnoj dvorani u blizini Moskve, objavila je novinska agencija ISIS-a na Telegramu.

U posljednje dvije decenije, islamističke grupe su u više navrata napale područje Rusije. Među najgorim napadima je bilo zauzimanje pozorišta Nord Ost 2002. i masakr u Beslanu 2004, pri čemu je ubijeno više stotina ljudi.

Islamska država, vjerovatno, želi izazvati haos u Rusiji tokom njene invazije na Ukrajinu. Kao i kod drugih terorističkih grupa, cilj joj je izazvati strah i neizvjesnost među stanovnicima.

Portparolka NATO Farah Dalala osudila je teroristički napad u Moskvi.

- Jasno osuđujemo napade na posjetioce koncerta u Moskvi. Ništa ne može da opravda tako gnusne zločine. Izražavam naše najdublje saučešće porodicama žrtava - navela je Dalala na platformi Iks.

Portparol ukrajinske vojne obavještajne uprave Andrij Jusov rekao je za BBC da je granično područje s Ukrajinom puno specijalnih službi i vojske.

- Sugestije da su osumnjičeni išli u Ukrajinu značile bi da su bili glupi ili suicidalnirekao je.

Preksinoć je ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdila da je cijeli napad planirana operacija Moskve, kako bi se okrivila Ukrajina - eskalirao rat - i dobila podrška za mobilizaciju (nesklonog) stanovništva za borbu. Mr.J.

Uvedene dodatne antiterorističke i antidiverzione mjere

Što se krije iza namjere Srbije da dopusti Trampovom zetu Džaredu Kušneru da na mjestu nekadašnjeg Generalštaba gradi hotel

Vučić kupuje naklonost SAD

BEOGRAD - Opozicija je otkrila namjeru vlasti da pokloni zgradu Generalštaba, srušenu u NATO intervenciji, Trampovom zetu da zida hotele i stambeni kompleks. Vlast tvrdi da ništa nije potpisano, ambasador SAD ne zna što se dešava, a posrednik u poslu Ričard Grenel kaže da je uzbuđen...

-N e bavim se ovim pitanjem.... Nije mi poznato da su nam se obraćali - rekao je Kristofer Hil, američki ambasador u Srbiji gostujući na RTS, povodom 25. godišnjice bombardovanja Srbije. Pitanje je bilo o projektu koji Srbija namjerava da potpiše sa Džaredom Kušnerom koji na mjestu nekadašnjeg Generalštaba namjerava da zida hotel i stambeni kompleks. Kušner je zet nekadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa i njegova firma se nije obraćala Ambasadi SAD za pomoć. Posrednik u poslu je Ričard Grenel, nekadašnji Trampov izaslanik za dijalog Beograda i Prištine, a sada lobista i Trampa i Srbije. On u intervjuu Politici kaže da ne razumije balkansku istoriju i emocije, ali da je uzbuđen da vidi ideje koje će iznijeti srpski stručnjaci. Stučnjaci tvrde da u centru Beograda nije mjesto hotelu i stambenom kompleksu na prostoru koji je zaštićen kao kulturno-istorijski spomenik od 2005. godine

Uoči izbora 2016, kada je Trampu bila rival Hilari Klinton, Aleksandar Vučić je uplatio dva miliona dolara u Klintonovu fondaciju. Pobijedio je Tramp. Uoči izbora 2020. otvoreno je podržavao Trampa, a pobijedio je Džo Bajden. Sada, vođen neskrivenim simpatijama prema Trampu, ruševine Generalštaba (zlo)upotrebljava kao političku investiciju za dodvoravanje političaru kojeg skoro polovina Amerike opisuje kao prijetnju demokratiji – ocjenjuje politički komentator Boško Jakšić

– šest godina nakon NATO bombardovanja. Udruženje arhitekata Srbije ističe da je ta zgrada jedno od pet preostalih monumentalnih zdanja iz perioda kasne moderne arhitekture u Beogradu i djelo je arhitekte Nikole Dobrovića

Ko i šTo dobiJa

-Aleksandar Vučić je oduševljen, javnost je skandalizovana, a arhitektonska struka ponižena. To je aktuelna dijagnoza posle saglasnosti srpskih vlasti da se na mestu Generalštaba, srušenog u NATO bombardovanju Beograda 1999. podigne kompleks hotela, poslovnog i stambenog prostora- kaže spoljno-politički komentator Boško Jakšić za Pobjedu. Dušan Janjić iz Foruma

Paranoična reakcija

-Sve više informacija ima koje mogu doći iz redova BIA ili najbližih saradnika Vučića, što je znak da je u službama počelo prebacivanje. Vučić ima sve vidljiviju paranoičnu reakciju, a ima i razloge, jer ljudi, koji mu sada vode tzv. specijalni rat protiv opozicije i stranaca, vrlo su problematični po biografijama, iskustvima... Pitanje je da li Vučić uopšte i što kontroliše. Velike su šanse da Tramp i ne izađe na izbore zbog istraga i 432 miliona dolara koje treba da plati. Ali, pretpostavimo i da Tramp izađe i pobedi na izborima, što je malo verovatno, to ništa ne menja na položaju Vučića u Srbiji: njegov položaj je sve teži i ima sve manje prostora, ne zbog opozicije, nego zbog haosa u njegovim redovima - ocjenjuje Janjić

za etničke odnose kaže da ne može da izračuna što Vučić dobija ovom akcijom, ali da je predsjednik Srbije poznat po pogrešnim prognozama ko će da pobijedi, osim kad je on u pitanju. Ocjenjuje da je riječ o velikoj krizi i velikom strahu od gubitka vlasti. -Vučić poklanja nešto što nije njegovo da bi ostao dobar sa onim kome poklanja. Političari na Balkanu ne razumeju svetske procese, snishodljivi su prema strancima, svaki stranac kojeg upoznaju automatski postaje njihov prijatelj, spremni su da mu čine poklone, što je tipično za srbijanskog seljaka - kaže Janjić.

Cinizam

Za Jakšića je cinična simbolika potpuna.

-Projekat je poveren firmi koja dolazi iz zemlje čije su rakete uništile komandni centar nekadašnje jugoslovenske vojske. Svi se pitamo zašto je projekat vredan petsto miliona dolara poveren zetu bivšeg, a moguće i budućeg, predsednika SAD Donalda Trampa Džaredu Kušneru. Zašto je investito-

ru, poznatom po sumnjivim poslovnim aranžmanima na Bliskom istoku, dat u zakup na 99 godina – bez naknade prostor, koji od 2005. ima status zaštićenog spomenika kulture? Zašto se srpska vlast odlučila da gurne prst u oko javnosti koja smatra da je barem deo ruševina trebalo sačuvati kao podsećanje na bombardovanje koje nije imalo saglasnost UN? Poput skeleta crkve u Berlinu koji Nemce podseća na rat? Zar nije bilo uputnije posao prepustiti, recimo, kineskim ili izraelskim investitorima koji su prisutni u Srbiji? -pita se Jakšić.

Promašene ViziJe Jakšić podsjeća da je Vučić podržavao ideju da se lokacija Generalštaba proda Trampu 2013, u vrijeme dok on još nije bio predsjednik, kako bi njujorški kralj nekretnina na ruševinama podigao „Trampove kule“.

-Plan je propao, a Vučićeve vizije pokazivale su se kao čisti promašaji. Uoči izbora 2016, kada je Trampu bila rival Hilari Klinton , uplatio je dva miliona dola-

ra u Klintonovu fondaciju. Tramp je pobedio. Uoči izbora 2020. otvoreno je podržavao Trampa. Pobedio je Džo Bajden. Sada, vođen neskrivenim simpatijama za Trampa, ruševine Generalštaba (zlo)upotrebljava kao političku investiciju za dodvoravanje političaru kojeg dobra polovina Amerike opisuje kao pretnju demokratiji - kaže Jakšić. Janjić tvrdi da je cijela priča o ovom projektu u javnost ušla na inicijativu vlasti i pretpostavlja da je priča o memorandumu počela kada je u Srbiji gostovao Kušner, u organizaciji Grenela. -Zašto je ovih dana vlast dozvolila da to dođe u javnost, ne mogu da ulazim u motive, ali to je vrlo rizičan potez u mometu kada je Vučić najavio da je Srbija u nekom stanju specijalnog rata protiv Zapada - jer Zapad protiv Srbije vodi rat da bi se na čelo doveo marionetski režim. Sada se sa Zapada pojavljuje neko kome on poklanja imovinu i dovodi u konfuziju taj njegov specijalni rat... Dakle, postoji kontradikcija, a zapravo je to Vučićevo

Pranje savjesti

-Amerikanci peru savest uz veliki profit, a profitu, političkom, nada se i predsenik Srbije, bivši radikal koji se nekada pitao: „Hoćemo li da idemo s onima koji hoće da nas unište? S onima koji su ubijali ovaj narod, s onima koji su rušili naše mostove?”. Nekada je Vučić bio besan na one koji su rušili mostove. Danas bi da im se zahvali dozvolom da grade luksuzan hotel na mestu porušenog Generalštaba. Računa da bi, podržavajući Trampa, mogao nesmetano da produži sa svojom apsolutističkom vladavinom. Moglo bi u novembru da se dogodi da Vučić ponovo igra na pogrešnu kartu, pa mu samo preostaje da se nada da mu Bajden to neće previše zameriti, kao do sada. A šta Bajden zaista misli o Trampovom omiljenom autoritarcu u Srbiji, nije teško pogoditi - kaže Boško Jakšić

slanje poruka na sve strane - objašnjava Janjić. moTiVi

On kaže da je i pitanje ko upravlja vojnom imovinom, s obzirom na to što je sve prodato od nje - otišle su milijarde, banje i odmarališta preuzeli su ljudi bliski režimu. -U Beloj knjizi SNS iz 2013. godine piše da će se privatizovati i Vojno-medicinska akademija (VMA). Očigledno je da je jedan od motiva bio da se sve završi što brže dok su na vlasti - navodi Janjić. Prema njegovoj procjeni ne znači da će zgradu i zemljište GŠ kupiti Kušner – jer je trenutno pod istragom FBI. -U SAD će Trampu pokušati da naplate 432 miliona dolara koje on nema, a duguje za sudske procese. Novac je prenet u ofšor kompanije i jasna je direktna veza između tog novca Trampa i novca sa kojim se računa da se gradi taj blok u Beogradu - objašnjava Janjić i navodi da je ruševina GŠ svjedok pogrešne politike Srbije, što je i jedan od motiva da se ona ukloni.

-Pet stotina miliona je potrebno da se taj blok napravi. To ne može da iznese domaći kapital i motiv nije ekonomski već politički: ukloniti taj spomenik koji nas podseća na našu odgovornost za rat protiv NATO - kaže Janjić.Violeta CVeJić

Boško Jakšić

Možda će predsednik Francuske Emanuel Makron uspeti da ubedi Evropski parlament da pravo žena na abortus unese u neki od sledećih briselskih zakona Evropske unije. Ali da li će mu to poći za rukom i kod zakona o obavezi države na pomoć nemoćnim ljudima kod samoubistavaostaje velika nedoumica. Kladionice će tu verovatno doživeti i radosti i razočarenja. Četvrtog marta ove godine, francuski parlament je uistinu zadivio svet donošenjem ustavnog jemstva da žene samostalnom odlukom mogu prekinuti trudnoću. Preko 90 odsto poslanika Parlamenta je glasalo ,,za“ - njih 780, naspram 72 ,,protiv“ i ,,uzdržanih“. I poslanici Mari Lepen su za to glasali, iako ne svi. Promenjeni ustavni član 34 sada nalaže: ,,Zakon određuje uslove kojima se sprovodi sloboda žena da dobrovoljno okončaju trudnoću, što je zajemčeno“.

MY BODY - MY CHOICE

Veličina francuske odluke je u tome što su sve glavne političke snage naroda to beskompromisno podržale. I veličina Francuza je i u tome što su humanističkom filozofijom prava čoveka da odlučuje o sebi, odbacili pravo hrišćanskog Boga da on, umesto žena, odlučuje hoće li one rađati ili ne. Mi, ljudi, odlučujemo, žene odlučuju.

Parlament je odbacio teologiju božijeg vlasništva nad životom ljudi. I Parlament je opštim ustajanjem poslanika na noge i dugim aplauzom pozdravio želju naroda da tako i bude. I pozdravio je predlog predsednika vlade, mladog Gabriela Atala da se tako pozdravi i pokojna Simona Veil, velika pobednica iz debata Francuza 1975. godine oko prava žena na abortus. Bila je i ministarka zdravlja i predsednica Evropskog parlamenta. A od tada, od njene pobede u debati do ustavne pobede, prošlo je gotovo pola veka. Ipak, po njoj se u narodu od 1975. godine na ovamo ondašnji zakon o abortusu nazivao ,,Simonin zakon“.

Otuda ova Makronova ustavna pobeda s obzirom na već postojeći zakon iz 1975. godine nije bila pravno nužna, i ona je više bila odgovor Francuske na konzervativnu odluku Vrhovnog suda SAD da više ne štiti federalno pravo žena na prekid trudnoće.

Sud u Vašingtonu je lokalnim državama prepustio da to čine - ili ne, kako im je već volja. Zbog toga je Francuska na 4.

POGLED SA STRANE

Abortus, eutanazijakako da postupimo

Francuska je 4. marta, kod izglasavanja ustavnog člana 34 o abortusu, razvila blješteću parolu na Ajfelovoj kuli, namjerno namijenjenu Amerikancima, napisanu na engleskom jeziku: My body – my choice. I jeste tako - tijelo je moje i ja o njemu odlučujem

mart, kod izglasavanja ustavnog člana 34 o abortusu, razvila blješteću parolu na Ajfelovoj kuli, namerno namenjenu Amerikancima, napisanu na engleskom jeziku: My body, my choice. I jeste tako: telo je moje i ja o njemu odlučujem.

MI SMO PREDNJAČILI

Naravno, nama u jugoslovenskom prostoru je zakonsko pravo žena na slobodni abortus poznato od 1952. godine, a sa Ustavom iz 1974. godine je posrednim rečnikom i zajemčeno - ali ne ovako čisto kao kod Francuza. Mi smo zaveli praksu slobode žena na prekid trudnoće pre Francuza koji su je stekli tek pomenute 1975. godine. Naši komunisti su sledili ideale marksista sa kraja 19. veka, posebno Avgusta Bebela, prijatelja Vilhelma Libkhnekta, Karla Marksa i Fridriha Engelsa , iz njegove programske socijal-demokratske knjige ,,Žena i socijalizam“ iz 1883. godine. Nju su sledile razne humanističke organizacije, sifražetkinje i feministkinje. Ta knjiga je ostala inspiracija sve do danas. A danas, u našim krajevima, posebno u Makedoniji, ovo se pravo unazadilo i proceduralno se otežava prinudnim emo-

cionalnim mučenjem žene kod ginekologa. Ona kod njega mora videti ultrazvučnu sliku fetusa i slušati kucanje njegovog srca. I Makedonci su ograničili ženi pravo na abortus, na jedan godišnje. A u Hrvatskoj je ustanovljeno pravo lekara da zbog svoje savesti odbije ženi pravo da abortusom planira porodicu. Tu je pravo lekara, kao profesije, postalo jače od prava žene, kao ljudskog bića. To je ne samo konflikt dva morala, već i pravna kontradikcija. Komunisti su tu bili bolji. Kod njih zakon oko toga nije mogao biti dvosmislen. Jer, zakon u svom tekstu ne može sebe poništavati sudarom dva oprečna prava. Ne možete ženi dati pravo na abortus, a da ga ne date.

EUTANAZIJA

I ALEN

DELON

Ako postoji pravo na život, da li postoji i pravo na smrt? To zavisi od definicije, a definicija od etike, a etika od socijalnog duha naroda. Ima li čovek pravo da nas napusti po svojoj volji? Do juče je to bio kažnjivi zločin u mnogim zemljama gde se, kao u Engleskoj sve do posle Drugog svetskog rata, plenila imovina preminulog u korist drža-

ve, na štetu njegovih naslednika. Kažnjavana su nasledna deca i familija. Predsednik Makron je najavio da će u maju 2024. godine pokrenuti proceduru na zakonsko pravo građanina bolesnog na smrt - na dobrovoljno okončanje života uz saradnju zaduženog bolničkog tela. Ta saradnja podrazumeva medicinsku pomoć čoveku pri njegovoj odluci, pri zdravoj pameti, da ode sa ovoga sveta pre nego što ga muke potpuno savladaju. Ovo pitanje odavno uzburkava javnost u Evropi i van nje. Pomenućemo zbog toga stavove u samoj Francuskoj. U Francuskoj su se eutanaziji najglasnije usprotivili katolički biskupi. Njih ne zaustavlja to što je Makron ovaj potez najavio još u svojoj predsedničkoj kampanji 2022. godine, i što je na jesen 2023. godine pribrao pristanak presudnih parlamentarnih snaga. Makronov predlog je, iznet i u katoličkom ,,Krstu“ (Le Croix), podrazumevao da pribrani bolesnik pred bolnu i nedostojanstvenu prirodnu smrt, gotovo isključivo, u pretposlednjoj i poslednjoj fazi raka, može zatražiti pomoć lekara da primi smrtonosnu dozu fatalne supstance. Ako je on

u besvesnom stanju, onda to umesto njega može zatražiti njegov/njen ovlašćeni zastupnik sa opozivom od narednih 90 dana čekanja, u slučaju da se bolesnik predomisli ili mu se stanje popravi, recimo, zbog spasonosne transplantacije novog organa.

Ovo je zadesilo slavnog francuskog glumca Alena Delona (nosi i švajcarski pasoš) kada mu je u Švajcarskoj 2019. godine utvrđen rak limfi. Posle toga je 2021. godine u intervjuu Pari maču, podržao eutanaziju govoreći da je ona ,,najlogičnija i prirodna stvar“. Prošle godine je najavljivao da će u Švajcarskoj okončati svoj život, ali je još živ. Delon je, inače, u mladosti bio pitomac katoličkog školskog internata, ali je iz njega najuren, kao i iz drugih ustanova, zbog neodgovarajućeg ponašanja. Katolički biskupi na njega ne utiču. Njegov život je, inače, izmicao moralnim vrednostima kaluđera.

STAV BISKUPA

Francuski nadbiskup iz Rema Erik de Mulen Bofor, predsednik Francuske biskupske konferencije, povodom Makronovog najavljenog zakona o eutanaziji rekao je 12. marta 2024. godine sledeće: ,,Za-

kon kao što je ovaj, bez obzira šta mu je cilj, zalomiće ceo naš zdravstveni sistem ka smrti kao rešenju“ - Vatican News – 12. mart 2024. Nadbiskup je načelno u celosti odbio ideju o samilosnoj eutanaziji pri čemu nije podržao ni Makronovu zamisao da odabrani lekar može u roku od 15 dana da zbog prigovora savesti odbije fatalnu asistenciju kod nesrećnog bolesnika - slično odredbama kod abortusa. Ove odredbe su, u stvari, ustupak ne toliko crkvenim stavovima, koliko ličnim etičkim stavovima lekara i njihovom tumačenju Hipokratove zakletve iz 5. veka pre n.e. Međutim, lekari, nezavisno od Hipokrata, već odavno uz saglasnost porodice primenjuju eutanaziju i isključuju besvesne bolesnike u dubokoj komi sa aparata za održavanje života.

Biskup se nije dao time smesti, a i dodatno se rasrdio kada je Makron zakon o eutanaziji nazvao ,,bratstvenim zakonom“, zakonom kojim se braća međusobno solidarišu. Biskup se zgrozio: ,,Nazvati ovaj tekst, koji istovremeno obuhvata i ispomoćno samoubistvo i eutanaziju, ‘bratstvenim zakonom’ je obmana“, jer se ,,bratstvo pruža kroz bezuslovno poštovanje za život svake individue“. Neće biti da je pojam bratstva samo biskupskog nazora. A i da jeste, Crkva sigurno želi da je podsetimo kako je ona tumačila život i smrt u svojoj praksi.

CRKVA I SVETOST

ŽIVOTA

Ako se prelistaju istorijske stranice Božijih i crkvenih zločina protiv čovečnosti, onda frazeologija sveštenika o svetosti ljudskog života naglo gubi snagu. Gubi snagu počev od Božijeg Potopa celog ljudskog roda i živog sveta; ubijanja svih nejevrejskih naroda na Božijem putu kroz Sinaj za Kanaan (južni Levant); naredbi Jevrejima da ubiju sve nevernika i satru im gradove; da ubiju svu decu koja ne slušaju roditelje; da ubiju svakog ko Bogu ne prinese naturalnu i novčanu žrtvu; da ubiju ljude u jednopolnim vezamado Isusovog obećanja da će on pobiti sve nehrišćanske narode po drugom dolasku na Ze-

Piše: dr Dragan VESELINOV

MOJE TIJELO-MOJA STVAR: Slogan slobode žena

mlju; istrebljivanja hrišćana u evropskim međuhrišćanskim srednjovekovnim ratovima za čistotu doktrine; ubijanja teologa, filozofa, naučnika i književnika; blagosiljanja eksterminacionih osvajačkih ratova u Evropi i van Evrope, posebno u Africi i Americi; ubijanja i ,,belgijskog“ sakaćenja ljudi crne rase bez griže savesti…

A to ,,drugo“ se odnosi i na pitanje - zašto se Crkva vekovima nije suprotstavljala državnim smrtnim kaznama već su sveštenici učestvovali u obredima smaknuća, kao što su i ratno blagosiljali oružja kojima su se čitavi narodi međusobno istrebljivali? To čine popovi i danas, u Putinovoj Rusiji, a tako je nedavno bilo i u našem jugoslovenskom prostoru.

Svi se sećamo naših popova ispred topova i mitraljeza.

UBISTVO ANATEMOM

A judeo-hrišćanska crkva ne ubija samo nasilno, već davi ljude i socijalnom izolacijom. To su anateme, kojima one teraju ljude na glad, bolesti i ludilo do smrti. Možda želite da čujete bar jednu, možda i ovu, protiv Jevrejina, Baruha de Spinozu, slavnog holandskog filozofa iz 17. veka, koju mu je izrekla portugalska, sefardska jevrejska opština u Amsterdamu zbog bliskosti sa hrišćanstvom i osporavanjem važećih teo-filozofskih normi.

Anatema glasi: ,,Po presudi anđela i po rešenju svetaca, mi progonimo, odbacujemo, kunemo i proklinjemo Baruha de Spinozu s odobrenjem Boga i ove svete opštine, pred licem svetih knjiga i šest stotina i trinaest propisa koji su u njima sadržani: proklinjemo ga… svim prokletstvima koja su napisana u Knjizi Zakona. Neka je proklet danju i neka je proklet noću. Neka je proklet kada leže i neka je proklet kada ustaje. Neka je proklet kada odlazi i neka je proklet kada se vraća… Neka osveta i gnev Gospoda plamte protiv ovog čoveka… i neka unište ime njegovo… Naređujemo vam da niko sa njim ne progovori ni usmeno ni pismeno, da niko ne boravi sa njim pod istim krovom ili četiri lakta bliže od njega, da niko ne čita spis koji je on sastavio“… jer, ,,njegova

Ako postoji pravo na život, da li postoji i pravo na smrt? To zavisi od definicije, a definicija od etike, a etika od socijalnog duha naroda. Ima li čovjek pravo da nas napusti po svojoj volji? Do juče je to bio kažnjivi zločin u mnogim zemljama gdje se, kao u Engleskoj, sve do poslije Drugog svjetskog rata plijenila imovina preminulog u korist države, na štetu njegovih nasljednika. Kažnjavana su nasljedna djeca i familija

dela zaslužuju da budu bačena u tamu pakla“. Uz to ide i zabrana lekarima da ga leče, zabrana svima da mu bilo šta od hrane i odeće prodaju i dodaju, zabrana da bilo šta kupe i dobiju od njega, i zabrana svima da ga sahrane. Bio je nazivan ,,Princem ateistom“- Atheorum Princeps, ,,inkarnacijom Satane“ i ,,otpadnikom“. Ipak je preživeo i dočekao 45. godinu, jer je Amsterdam bio multireligijski grad u kojem su Kalvinovi i drugi protestanti poštovali njegov stav da Hrist nije bio bog, već prvi među ljudima. Ništa se ni papske i islamske anateme ne razlikuju od ove. Čak su i teže, jer direktno ubijaju od lomače do mača. To je, recimo, bio jedan od razloga što je među muslimanima Istoka Ibn Taimija iz 13/14.veka - ne manje kod njih slavan od Spinoze kod nas u Evropi, stradao, jer je ustao protiv skolastike i teologije, ali i filozofije, optužujući ih da vode u ateizam. Govorio je da bi ,,teologe trebalo tući cipelama i palminim granama nakon čega bi oni trebalo da prođu kroz grad tako da ljudi lako shvate posledice studije teologije“. No, i to što je on govorio je bila teologija navodno izvornog tumačenja Muhameda i vodila je u vahabizam sadašnje Saudijske Arabije kroz islamsku kontrarevoluciju starog Al Gazalija. Ne mogu ni antiteolozi bez teologije i kazni. Tako je i Ibn Taimija umro u tamnici zbog jeresi u koju ga je bacio kalif, islamski cezaro-papist.

KAKO SE BRANI

SAMILOSNA

EUTANAZIJA

Iako među nama ima dosta onih koji odlučno podržavaju ljudsko pravo fatalno bolesnog čoveka da dostojan-

stveno umre i da nas napusti po svojoj želji, ne čekajući pobedu bolesti, uz samilosnu pomoć lekarskog humanizma - mi nikako ne smemo ignorisati bojazni oko moguće nebrižne primene ovog prava i njegove zloupotrebe. Tu se greška ne može ispraviti, preminuli se neće vratiti. Mi neretko zanemarujemo zakone. Konvencije o ljudskim pravima i ustavi zabranjuju kriminalno ubistvo čoveka - ali se ono ipak događa, zakoni zabranjuju krađe - ali se i one događaju, a svečane deklaracije i obećanja jemče ljudsku jednakost - ali ljudi i dalje svakodnevno marširaju i bore se za nju. Otuda glavne bojazni protivnika samilosne eutanazije, najviše oko moguće kompromitacije eutanazije imaju smisla, ali one ne mogu opozvati nadmoćnu opravdanost prava čoveka na časnu smrt. Nema kolebanja oko nastavka prakse samilosne eutanazije u nekim državama SAD, Holandiji, Švajcarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Kanadi, Španiji i Nemačkoj. Jeste, porodice besvesnog bolesnika će se ponekad nečasno boriti da mu odobre eutanaziju raspodelom njegove zaostavštine koju bi on drugačije zaveštao od njih, ali lekari svakako neće dozvoliti eutanaziju zbog interesa naslednika, već zbog bezizglednog nastavka terapije i još teže kliničke slike bolesnika. Ima i drugih bojazni, brojne su, no sve one padaju u vodu pred grčkim Plinijem Starijim koji je mislio da je lako bogovima da se junače kada ne mogu da umru, ali su pravi junaci jedino ljudi, jer su oni jedina bića koja se života mogu odreći . I stoga, svi koji pišu - MY BODY, MY CHOICE - u pravu su.

Postoji li pravo na smrt

Sjećanja

PODSJEĆANJA NA BORCE PALE ZA SLOBODU: Marta 1942. godine u reonu Crkvina i moračke Bistrice živote su položili istaknuti politički i vojni rukovodioci – Bajo Sekulić, Budo Tomović, Luka Simonović...

Piše: Slavenko JOVANOVIĆ

Tokom 1942. godine, područje kolašinskog sreza i varoš Kolašin postaju sjedište štaba Limsko-sandžačko četničkih odreda sa kapetanom Pavlom Đurišićem na čelu.

Tih dana u Kolašinu se formira četnički zatvor i osniva „sud“, koji sudi na osnovu Zakona o zaštiti javne bezbjednosti i poretka u državi iz 1921. godine. Za predsjednika ovog suda imenovan je major Andrija Vesković. U zatvor je dovedeno oko 200 zarobljenih pripadnika NOP-a, kojima se sudilo u novouspostavljenom „prijekom sudu“. Mnogi su osuđeni na smrt strijeljenjem.

ĐURIŠIĆEVO UPORIŠTE

I PARTIZANSKI PLAN

Pavle Đurišić 8. marta izdaje naredbu da se Kolašin mora zadržati po cijenu najvećih žrtava. Izmorene četničke borce u Kolašinu i okolnim položajima zamjenjuje novopridošlim ljudstvom iz beranskog, andrijevičkog i bjelopoljskog sreza, „milicionarima“, te četničkim borcima iz kolašinskog sreza. Ukupan broj -1.800 do 2.000 boraca, dobro snabdjevenih oružjem, hranom i opremom, koja je obezbijeđena od strane italijanskih okupatora. Na svakom sanduku oružja i municije pisalo je na italijanskom jeziku „ne štedjeti“.

U takvoj konstelaciji odnosa, 15. marta u mjestu Manastir Morača, održano je partizansko savjetovanje kome su prisustvovali: članovi glavnog štaba za Crnu Goru i Boku Peko Dapčević, Budo Tomović i Bajo Sekulić; te Radovan Radović, sekretar MK KPJ Kolašin, Milutin Lakićević, politički komesar Komskog odreda, Gligo Mandić, Milinko Đurović

Na sastanku je donijeta odluka o čišćenju cijele teritorije od Vjeternika do Kolašina, te

U četničkom obruču

Uprkos pogibiji značajnih rukovodilaca i boraca, nije se ostvario Đurišićev plan o potpunom uništenju partizanskog pokreta na prostoru Kolašina i šire.

U dvodnevnim borbama u reonu Crkvina, Bistrice, Žiraka, Pčinje, Poljana i okolnih sela poginulo je oko 30 partizanskih boraca

samog grada od neprijatelja, u sadejstvu sa drugim partizanskim odredima – Durmitorskim, Zetskim, Komskim, Lovćenskim i Nikšićkim. Za koordinatora dejstva partizanskih snaga određen je Bajo Sekulić.

ČETNIČKA OPSADA

Četnička obavještajna služba saznala je za utvrđeni plan napada u dolini Tare i Kolašina, te preduzela munjevite akcije kako bi osujetila dogovoreni plan.

Noću, između 19. i 20. marta, jaka četnička jedinica, pod

Četnici su zarobili i ubili nekoliko partizana, koji su obezbjeđivali štab Odreda. Zarobili su ljekarku Odreda dr Ružu Rip, koja je kasnije osuđena na smrt vješanjem. Vješanje je izvršeno na livadi Vujačića, neposredno pored centra Kolašina, zajedno sa Đurđom Vlahović, koja je sama sebi namakla omču na vrat

neposrednom komandom Pavla Đurišića, izvršila je opkoljavanje štaba Komskog odreda na Crkvinama, desnom obalom rijeke Pčinje, pravcem Kolašin – Pješčanica – Mrčava, Crkvine, Peg. Druga četnička jedinica, pod komandom Ljuba Minića, nastupila je lijevom obalom pomenute rijeke. Pravac napada: Babljak – Krivača – Rogođed –Peg. Neprijatelj je potpuno iznenadio stražu Komskog odreda, koji je bio ulogoren na Crkvini, lokacija današnje škole. Budo Tomović je u štab došao 18. marta iz pravca Krnje Jele, sa pratiocima, među kojima je bio i Svetozar Simonović, koji se priključio pratnji na moračkom terenu u pravcu Krnje Jele. Tomović je namjeravao da se susretne sa Bajom Sekulićem radi koordinacije napada ka Kolašinu.

VJEŠANJE PARTIZANKI

Četnici su zarobili i ubili nekoliko partizana, koji su obezbjeđivali štab Odreda. Zarobili su ljekarku Odreda dr Ružu Rip, koja je kasnije osuđena na smrt vješanjem. Vješanje je izvršeno na livadi Vujačića, neposredno pored centra Kolašina, zajedno sa Đurđom Vlahović, koja je sama sebi namakla omču na vrat.

Ruža je bila vjerenica narodnog heroja Milutina Lakićevića, koji je toga dana bio zajedno sa Bajom Sekulićem, u selu Bistrica, nedaleko od Crkvina.

Vidjevši situaciju u kojoj su se našli opkoljeni borci, Budo Tomović je pokušao da se probije iz obruča. Trčećim korakom, pucajući niz padinu, pokušao je da se domogne šume – Mrčave. Pao je pokošen neprijateljskim rafalima. Po kazivanju Božane Jagoševe Medenice, čija je ku-

ća bila neposredno pored štaba Odreda, par koraka mu je falilo da umakne u šumu. U razmjeni vatre, pogođen je sa leđa.

Treći pravac napada na partizanske borce bio je neposredno iz pravca Bablje Grede – Poljane – Žirci – Vučje. Napadom je komandovao major Andrija Vesković. U tom napadu partizani su potisnuti u pravcu sela Bistrica. Dvadesetog marta oko 400 partizanskih boraca našlo se u potpunom obruču u selima Bistrica, Žirci i Poljane, gdje se nalazila i glavnina Donjo-moračkog bataljona, dvije čete ,,lovćenaca“ i grupa partizana iz Kolašina i okoline.

PROBOJ I ŽRTVE

Tražeći izlaz iz takve situacije Bajo Sekulić je po kuririma, koje je slao, pokušavao da lovćen-

skim četama izda nalog za povlačenje. Međutim, sva trojica kurira su poginula. Među njima je SKOJ-evac Mato Drljević, koji se borio do posljednjeg metka i hrabro poginuo. Iako teško ranjen, ,,lovćenac“ Ilija Bogetić likvidirao je nekoliko četničkih boraca. Potisnuti sa svih strana, partizanski borci našli su se u beznadežnoj situaciji... O tim događajima Batrić Jovanović, hroničar i poznavalac prilika tih ratnih događaja, u svojoj knjizi „Kolašinski srez u ratu i socijalističkoj revoluciji“ navodi da je tokom vijećanja, između Baja Sekulića, Milutina Lakićevića i Veka Radovića, preovladala mudra Vekova ideja i odlučnost Milutina Lakićevića, da se proboj iz obruča izvrši uzvodno uz rijeku Bistricu, u pravcu stolova Mioske i Gornje Morače. Za Milutinom Lakićevićem, inače narodnim herojem, krenula je većina ljudstva. Milutin će kasnije hrabro poginuti na Sinjavini, pucajući iz puškomitraljeza u stojećem stavu u borbi sa četnicima. Druga, znatno manja, grupa na čelu sa Bajom Sekulićem pokušala je izvršiti proboj u pravcu Crkvina koje su zaposjele jake četničke snage. U tom proboju poginuo je Bajo. Sa mrtvog Baja, uprkos upozorenju i odvraćanju da to ne čini, SKOJ-evac Ranko Milošević iz Osredaka, Donja Morača, trčeći pod unakrsnom vatrom, uspio je skinuti oružje i vojničku torbicu. Toga dana je poginuo i Rankov ujak, profesor Luka Simonović, ugledni čovjek iz naroda, omiljeni rukovodilac pokreta, politički komesar Donjo-moračkog bataljona. Njegovo ime nosi jedna od osnovnih škola u Nikšiću.

Vidjevši situaciju u kojoj su se našli opkoljeni borci, Budo Tomović je pokušao da se probije iz obruča. Trčećim korakom, pucajući niz padinu, pokušao je da se domogne šume – Mrčave. Pao je pokošen neprijateljskim rafalima. Po kazivanju Božane Jagoševe Medenice, čija je kuća bila neposredno pored štaba Odreda, par koraka mu je falilo da umakne u šumu. U razmjeni vatre, pogođen je sa leđa Ružica

Ranko Milošević je poginuo kod Kladnja, kao zamjenik komandira čete u IV Proleterskoj, a njegov otac Bogdan na Sutjesci, kao borac IV Crnogorske proleterske brigade. Dio boraca se uveče sklonio u samom koritu rijeke Bistrice i tako izbjegao sigurnu smrt. Uprkos pogibiji značajnih rukovodilaca i boraca, nije se ostvario Đurišićev plan o potpunom uništenju Partizanskog pokreta na prostoru Kolašina i šire. U dvodnevnim borbama u reonu Crkvina, Bistrice, Žiraka, Pčinje, Poljana i okolnih sela poginulo je oko 30 partizanskih boraca. Iz kolašinskog kraja poginuli su partizanski borci: Luka i Svetozar Simonović, Jovan i Lakić Anđelić, Radisav Bulatović, Tomaš Zindović, Mijajlo Lakićević, Rajko Marković, Janko i Mile Mašković, Stevan Medenica, Ivan Radović, Vuk, Jovan i Radomir Rakočević, Sava Tomić, Ivan Ćorić i Pero Šćepanović Nakon ovih borbi nastala je poznata partizanska pjesma: „U Bistrici kraj zelena luga/ izgubismo tri najbolja druga/ Izgubismo Baja Sekulića/ i heroja Buda Tomovića./ Među njima mnogo nam je žao/ i Luka je Simonović pao“. •

Bajo Sekulić

Budo Tomović

Partizansko groblje Breza kod Kolašina

Goran Brnović, vlasnik ugostiteljskog objekta u Londonu, već četiri godine usmjerava kapital u domovinu

PODGORICA - Potencijal Crne Gore je razvoj eko-turizma i spajanje poljoprivrede, turizma i energetike. To je ključni put za privlačenje investicija i visokoplatežnih klijenata. Međutim, ključni problem je nedostatak efikasnog sistema. Potrebna je podrška države u stvaranju strateških platformi za turizam - kaže za Pobjedu Goran Brnović, vlasnik ugostiteljskog objekta u Londonu, koji već četiri godine usmjerava kapital u rodno selo Briđe, nedaleko od Podgorice. Gradi Oblun eko-rizort na porodičnom imanju na sedam lokacija.

Cijeniti prirodu

- Održivost mi je izuzetno važna, a kako dio života provodim van Crne Gore, cijenim prirodnu ljepotu domovine. Vidim i da bi turizam mogao biti destruktivna sila ako ne vodimo računa o onome što imamo - kaže Brnović, koji objašnjava da je porodičnu kuću, u čijoj izgradnji su učestvovale četiri generacije, namjenski preuredio.

-Perspektiva je i u spajanju poljoprivrede, turizma i energetike i u te tri oblasti treba da se angažujemo i privučemo investitore. Ne vidim da bi Crna Gora mogla da profitira u nekoj teškoj industriji. Turizam treba biti usmjeren na zaštitu prirodnih ljepota, jer ljudi dolaze ovamo zbog netaknute prirode, a ne zbog betonskih građevina. Spajanje proizvodnje hrane s udobnim smještajem uz sve potrebne pogodnosti jedan je od najtraženijih i najisplativijih proizvoda u svijetu. Visokoplatežni turisti traže upravo

Nije suština u brojanju turista, nego u strategiji za eko-turizam

Perspektiva je i u spajanju poljoprivrede, turizma i energetike. To su tri oblasti gdje treba da se angažujemo da radimo, privučemo ljude i investicije - poručuje Brnović

takvu ponudu, a investitori traže prilike koje nude priču o spoju eko-turizma i poljoprivrede - poručuje Brnović, koji vjeruje da je to recept za oživljavanje sjevera. Na pitanje što nedostaje Crnoj Gori, odgovara - sistem. Umjesto uništavanja okoline radi izgradnje, Brnović zagovara prilagođavanje i integraciju s prirodom kako bi se stvorilo okruženje koje gostima pruža osjećaj blagostanja i povezanosti s prirodom koja, kako ističe, daje pravu energiju.

Brnović smatra da ne treba graditi velike turističke komplekse na jednoj ili dvije lokacije, već male eko komplekse širom cijele države

- Treba graditi građevine koje se mogu montirati u prirodi, a ne kao do sada prvo se brdo ruši pa se onda gradi - kaže Brnović i naglašava da se ne treba fokusirati na goste koji dolaze u julu i avgustu, a ne brojimo one koji se više neće vratiti. Procjenjuje da se neće vratiti pet odsto gostiju koji dođu u ta dva mjeseca.

-Strategija je da ugostiš gosta i paziš da se vrati, a ne da ga računaš u brojke, kako bi se oni politički hvalili kako prave čuda - ističe Brnović doda-

jući da treba da pravimo promociju i da turiste imamo već početkom marta. - Nama fali centralizovana platforma iza koje će stati država i Nacionalna turistička organizacija, a koja će da kategoriše projekte koji su najbolji u Crnoj Gori i da uveže te projekte iz raznih lokacija. Da jednostavno preko te platforme turista može da bukira i da vidi cijelu Crnu Goru za pet dana ili sedam. I za te dane da postoji program od mjesta do mjesta sa domaćim proizvodima, dobrim smještajem, jer svako voli da mu je udobno.

Kad izađe iz te sobe, ili šatora ili mobilne kućice očekuje da bude priroda oko njega, a ne da mu je tu asfalt i beton... - poručuje Brnović. Vjeruje da ostvarenje tih ciljeva nije nedostižno, ali zahtijeva volju i osobe na položaju koje prepoznaju bitne

aspekte onoga što je prisutno u okolini, umjesto upoređivanja s onim što je daleko i nepoznato - Treba da izaberemo prave ljude koji će to da pokrenu. Da imamo profesionalce na određenim mjestima. Mislim da nijesmo daleko i da sve to

Voli porodicu zato stvara „Oblun“

Brnović kaže da mu je porodica najvažnija u životu.

- Volim raditi sa svojom porodicom i dijeliti viziju i uspjeh koji proizilazi iz napornog rada. Zemljište koje imam poznajem cijeli život, pitao sam braću i sestre da li bi im smetalo

da ga koristim u tu svrhu. Mogao sam vidjeti potencijal područja koje je blizu našeg glavnog grada Podgorice i gleda na Skadarsko jezero, koje je nacionalni park. Želio sam da podijelim ovo jedinstveno iskustvo sa drugima i zato stvaram „Oblun“ - poručuje Brnović.

Prva faza „Obluna“ je pri kraju i obuhvatiće recepciju, restoran i prostor za kampovanje. Ostalih šest zona resorta proteže se na udaljenosti većoj od jedne milje i uključivaće avanturistički park na otvorenom, glamping smještaj, vellnes i još mnogo toga.

Crna

Gora spremna za investitore

Brnović je mišljenja da je Crna Gora spremna za investitore. - Evropa se okreće prema nama na drugačiji način, specijalno u zadnjih nekoliko mjeseci. Mislim da ova vlada može uz određene promjene da napravi nešto. Po meni je dobro i što smo se zadužili jer ne možemo bez para ništa da napravimo, imaćemo podršku za kapitalne investicije - istakao je Brnović.

nije teško ostvariti, ali treba da imamo tu volju i ljude koji prepoznaju suštinske stvari - kaže Brnović, koji smatra da ne treba graditi velike turističke komplekse na jednoj ili dvije lokacije, već male eko komplekse širom cijele države.

turisti Cijene privatnost

- Turistu je doživljaj kad ne osjeti komšiju tj. drugog turistu, kad treba da ide na zajedničke obroke, već da imaju privatnost. U takvim kompleksima bi noćenje bilo 400, 500 eura, a ne 50 eura kao sada po selima na najljepšim lokacijama - objasnio je Brnović. Iako je napravio idejni koncept, na sedam lokacija, koji je ušao u strateški razvojni plan Podgorice prije tri godine, Brnović ističe da od toga nema ništa.

- Nemam ni dobru struju ni vodu, a što je najgore ni dozvolu kako bih mogao da se zadužim dovoljno da bih izgradio što sam isplanirao - naglašava Brnović i objašnjava da ostaje u Britaniji jer ga štiti sistem. -Znam svoja prava i ne dopuštam nikome da ih krši. Bilo da treba da izvadim neki dokument onlajn ili odem na šalter, sistem me štiti, jer smo svi jednaki - poručuje Brnović.

n. Kovačević

Goran Brnović

Pitali smo crnogorske umjetnike u čemu je fenomen izložbe djela islandskog stvaraoca Erroa, koju je do sada

Poziv na kritiku, analizu i djelovanje

PODGORICA - Izložbe u galerijama i muzejima u Crnoj Gori uglavnom su prilično posjećene na dan otvaranja, dok je broj posjetilaca u narednim danima znatno manji. Nešto drugačija situacija zabilježena je kada je u pitanju izložba djela islandskog umjetnika Erroa u Dvorcu Petrovića i Perjaničkom domu.

Svakodnevno se na društvenim mrežama pojavljuju objave na kojima posjetioci ne kriju oduševljenje Erroovom izložbom. Prema podacima koje smo dobili iz Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, od 6. do 21. marta postavku je obišlo 2.256 posjetilaca (tu nijesu ubrojane posjete na dan otvaranja izložbe, a slobodna procjena je da je bilo od 150 do 200 posjetilaca).

Ako se vratimo deset godina unazad, sjetićemo se izuzetne posjećenosti Karavađovog remek djela „Narcis na izvoru“, koje je 2010. bilo izloženo u Podgorici. Poznati su prizori, netipični za našu sredinu, da su ljudi u redovima čekali ispred Dvorca Petrovića kako bi pogledali djelo ovog velikog italijanskog majstora.

Kada je u pitanju Erro, riječ je o rodonačelniku slikanog kolaža koji je putem umjetnosti razvio priču o potrošačkom društvu i svjetskoj politici. Izložba, koja obuhvata Erroovu umjetničku karijeru od pedesetih godina pa sve do njegovih novijih radova, pokazuje zašto je on poseban - njegova umjetnost predstavlja vrstu društvenog aktivizma koji se suprotstavlja i kritikuje globalni kapitalizam često sa kritičkom ili satiričnom namjerom.

Pitali smo crnogorske likov-

PAVIĆEVIĆ-MARKOVIĆ: Činjenica da su izložena djela nastala u drugoj polovini prošlog vijeka, a da su i danas podjednako svježa i relevantna naglašava njihov trajni i univerzalni karakter

OSTOJIĆ: Erroova sposobnost da vizuelno komunicira složene ideje nešto je što njegovu umjetnost, ali i umjetnost uopšte čini istinski relevantnom

RAIČEVIĆ: Na mene je najveći utisak ostavio jedan njegov rad velikog formata koji ne samo da guta čitavi prostor oko sebe, već posjetioce uvlači u samu bit slike

ne umjetnike Jelenu Pavićević-Marković, Aleksandra Ostojića, Ratka Odalovića i Nikicu Raičevića zašto je ova izložba probudila toliko interesovanje publike, šta je na njih ostavilo najveći utisak i da li izložba može uticati na njihovo stvaralaštvo i na koji način.

SVJEŽINA

Pavićević-Marković smatra da je praksa posjećivanja izložbi na dan otvaranja lijep i značajan gest podjednako za stvaraoce, organizatore i cjelokupnu kulturno-umjetničku zajednicu. S druge strane, zainteresovanost publike da neposredno vidi i doživi izložbu, prema njenim riječima, govori koliko su i ljudi željni da se upoznaju i uključe u šire umjetničke procese i prakse. - Erroova izložba je zaista izuzetna i veličanstvena. Činjenica da su izložena djela nastala u drugoj polovini prošlog vijeka, a da su i danas podjednako svježa i relevantna, naglašava njihov trajni i univerzalni karakter. Vjerujem da publika umije da prepozna i cijeni sve vrijednosti izloženih radova, a kad su u pitanju izložbe poput ove, na kojoj se javnosti predstavljaju radovi globalno dokazanih i prepo-

znatih umjetnika, ključno je da njihova jedinstvena energija i estetika inspirišu što veći broj posjetilaca - istakla je Pavićević-Marković. Umjetnica je prije izložbe u Podgorici sa Erroovim stvaralaštvom bila upoznata samo posredno, preko fotografija njegovih radova, kataloga i literature.

- Moram priznati da mi je pažnju privukao i podatak da je bio prijatelj našeg Dada Đurića. Zbog toga mi je posebno drago što sam imala priliku da uživo uspostavim kontakt s njegovim radovima - istakla je Pavićević-Marković..

Najveći utisak na nju ostavila je svježina kojom odišu Erroovi radovi.

- Takođe, sklonost ka detalju, promišljenost i studioznost u umjetničkom pristupu i postupku kod mene su izazvali duboko poštovanje prema njegovom stvaralaštvu. Kada su u pitanju simbolički i značenjski aspekti njegovih radova, interesantan mi je Errooov manir da se iza pozitivnih vibracija koje proizilaze iz površinskog plana njegove umjetnosti krije duboka posvećenost globalnim temama, koja poziva na kritiku, analizu i djelovanje, bez obzira na preovlađujuće okruženje - rekla je Pavićević-Marković. Umjetnica kaže da osim činjenice da stvara u drugačijem likovnom mediju, njen umjetnički izraz baziran je i na drugačijem senzibilitetu i

poetičkim postavkama, budući da je kroz svoje radove više usmjerena na istraživanja intimnih prostora, arhetipova i kolektivnog nasljeđa.

- S druge strane, mišljenja sam da je svako umjetničko djelo uspješno ukoliko izazove estetski efekat i navede publiku na promišljanje, pa su upravo u tom smislu Erroovi radovi i uticali na mene - rekla je Pavićević-Marković.

UNIVERZALNOST

Ostojić je istakao da interesovanje publike za Erroovu izložbu možda leži u univerzalnosti tema koje on istražuje, a koje su globalno prepoznatljive.

- Njegova umjetnost nije samo vizuelno upečatljiva, već aktivira razmišljanje posmatrača, prije svega o pitanjima kao što su globalizacija, kon-

zumerizam i politički komentari. Ove teme su u Crnoj Gori takođe vrlo prisutne u našem svakodnevnom životu jer smo mi zemlja koja je dugo vremena kaskala za svijetom, pa smo odjednom zapljusnuti istim tim svijetom putem društvenih mreža i mas medija. Možda su upravo zato ovakve teme privukle tako široku pažnju publike, daleko izvan uobičajenog interesovanja za otvaranja izložbi - rekao je Ostojić. On je bio upoznat sa Erroovim radom i prije ove postavke u Podgorici, ali nikada na izložbi nije vidio njegova djela. - Njegova sposobnost da kombinuje veoma intenzivne boje sa moćnim i često provokativnim narativima mi je otkrila jedan novi ugao gledanja na ovog umjetnika. To je nešto što morate vidjeti, opažati sopstvenim očima, a ne putem publikovane reprodukcije. Erroova sposobnost da vizuelno komunicira složene ideje nešto je što njegovu umjetnost, ali i umjetnost uopšte čini istinski relevantnom - rekao je Ostojić. Najveći utisak na njega ostavila je Erroova sposobnost da prenese snažne poruke kroz svoje umjetničko djelo. Konkretno, impresioniran je kako Erro koristi kolaž tehniku da stvori kompleksne slike koje kritički razobličavaju društvene fenomene.

- Možda sam kao likovni stvaralac uvidio da je srž njegovog stvaralaštva kolaž, kao instant model i predložak za njegovo

Odalović: Osvježenje, drugačiji jezik, pristup i rukopis

Odalović je kazao da je Erro veliki umjetnik i svjetski priznato ime. - Nijesmo u Crnoj Gori baš navikli na izložbe iz inostranstva i izložbe poznatijih umjetnika iz drugih prostora umjetnosti. Ova izložba

djeluje kao osvježenje - to je drugačiji jezik, pristup i rukopis u odnosu na našu sredinu. Ima i ta priča da je Erro bio dobar prijatelj Dadom ĐuriMislim da je izložba posjećena zbog svega toga, a najviše jer je drugačija poetika. Sjećam se kada je u Podgorici bila izložena samo jedna Karavađova slika, danima su bili nepregledni redovi ljudi koji su željeli da pogledaju to djelo. Ova publika voli dobru umjetnost, voli da vidi to novo i neke druge pojaveistakao je Odalović.

ta priča da je Erro sa ćem

RAZOBLIČAVANJE DRUŠTVENIH FENOMENA: S otvaranja izložbe u Dvorcu

Jelena Pavićević-MarkovićAleksandar Ostojić Nikica Raičević

Učenici Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ i studenti FLU sa Cetinja razgledaju Erroove radove

Ratko

MSUCG

PRIVATNA ARHIVA

J. ZEČEVIĆ

A. ARANITOVIĆ

Ratko Odalović

sada u Podgorici posjetilo 2.256 ljudi

djelo, pa stoga u smislu Erroovog rada kolaž bi se mogao sagledati kao crtež, predložak, skica. Ali, sa druge strane, njegovi kolaži su sve samo nijesu skice. To su završena i kompletna djela. Njegova umjetnost pokazuje da vizuelni jezik može biti podjednako moćan u prenošenju tih kolaža na platna kao i inicijalnih ideja izrađenih u tehnici kolaž - istakao je on.

Ostojić ne može govoriti o uticaju Erroa na njegovo stvaralaštvo jer su to potpuno različiti pristupi. Međutim, ono što dijeli i to veoma blisko sa njegovom poetikom jeste društveni kontekst koji u prvi plan stavlja globalizaciju i konzumerizam, kritiku masovne produkcije i proizvodnje likova, događaja, ikoničkih stvari u popularnoj kulturi i dizajnu. - Ipak, Erro je umjetnik u već poodmaklim godinama i od njega se dosta toga može naučiti, pa se ne bih usudio upoređivati moj skromni umjetnički doprinos sa njegovim. Mogu reći da me izložba definitivno podstakla da još dublje mislim o motivima koji su predmet i moje umjetničke poetike i prakse - istakao je Ostojić.

UTISAK

Erroova izložba je na Raičevića ostavila izvanredan utisak. - Otvaranje izložbe bilo je veličanstveno i vrlo neobičan način. Imali smo prilike da do sada vidimo mnoga otvaranja izložbi kako naših, tako i stranih umjetnika, ali ovo je prevazišlo sva naša očekivanja. Značajno je što publika može da pogleda retrospektivu njegovih radova. S obzirom na to da sam bio na otvaranju vidio sam svijet koji je došao da pogleda izložbu - nije to bilo ono po ,,rođačkoj liniji“, nego je to bio krem crnogorskih likovnih stvaralaca i poštovalaca umjetnosti. Dolazio sam da pogledam izložbu i nekoliko puta nakon otvaranja i mogu reći da je posjećenost za poštovanje. Recimo, primijetio sam dosta stranaca sa porodicama - rekao je Raičević.

Izazov rada na velikom formatu

Erroova izložba je podstakla Nikicu Raičevića da se zapita zašto nikada u svojoj karijeri nije uspio da napravi veliki format. - U Podgorici sam preko 40 godina i nijesam uspio da sebi obezbijedim prostor da bih mogao da napravim neko djelo koje bi imalo dimenziju tri metra puta dva ili slično, a kamoli da mislim na dimenziju slike koja bi zauzela jedan zid u galeriji. Razmišljam da kada dođe lijepo vrijeme probam da napravim jednu ili dvije slike velikog formata, što će iziskivati veliko vrijeme. Sigurno ću pokušati to da uradim, već sam napravio neke slike. Samo to razmišljanje o velikom formatu za mene je veliki izazovistakao je Raičević.

On je sa Erroovim stvaralaštvom bio upoznat i prije izložbe u Podgorici, ali je sada imao priliku da to studioznije pogleda. - Iznenadila me je njegova energija. Na dan otvaranja izložbe razgovarao sam sa njegovom kćerkom, koja mi je rekla da je Erroo jako želio da dođe u Crnu Goru, ali da mu njegovo zdravstveno stanje i godine to nijesu dozvolile. Za nas je u Crnoj Gori jako bitno da je Erro bio tu sa nama preko svojih djela. Izložbu ću posjetiti još nekoliko puta jer nije lako u jednom periodu sve shvatiti na pravi način. Ali, ako više puta gledate određena likovna djela, vidjećete da vas ona pozivaju i usmjeravaju u kojem pravcu i kako treba posmatrati jedno savremeno likovno djelo i koja je njegova moć da u vama probudi nešto što je teško naći u nekom drugom mediju. To je upravo Erro - istakao je Raičević. Prema njegovim riječima, na ovoj izložbi može da se vidi kako jedan čovjek istrajava u svojoj umjetnosti bez obzira na godine. - Na izložbi imamo dvije slike čije su dimenzije četiri sa dva i po metra. Znate li šta je to za transport? Svaka čast ljudima koji su uložili toliki napor da ovu izložbu donesu kod nas. Na mene je najveći utisak ostavio jedan njegov rad velikog formata koji ne samo da guta čitavi prostor oko sebe, već posjetioce uvlači u samu bit slike, pa imate osjećaj da nijeste u galeriji, nego da ste baš u svijetu koji prikazuje ta slika. To nije tako lako i to je dostupno samo velikim majstorima - kazao je Raičević. A. ĐOROJEVIĆ

Srpski pisac i kolumnista gostovao na Cetinju, u organizaciji FCJK

Basara: Situacija u Crnoj Gori je haotična

PODGORICA - Trenutnu situaciju u Crnoj Gori ocjenjujem kao haotičnu. Tako je i na cijelom Balkanu. Dešavanja u Herceg Novom ocjenjujem kao vandalizam - kazao je srpski pisac Svetislav Basara, osvrćući se na nedavni karneval u Herceg Novom, kada su okupljeni spalili lutku sa likom crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa.

Basaru je na Cetinju ugostio Fakultet za crnogorski jezik i književnost, a sa njim je, pred brojnom publikom, razgovarao upravo Nikolaidis. - Ovaj čovjek je ujedno i najveći živi pisac naših jezika – kazao je Nikolaidis, prenosi Cetinjski list.

Na pitanje RTV Cetinje kako vidi aktuelni društveno-politički trenutak u Crnoj Gori i odnos društva prema piscu Andreju Nikolaidisu, srpski književnik je kazao da ne vidi svijetlo na kraju tunela. Dva pisca su diskutovala o tome kakva budućnost očekuje Crnu Goru i zemlje regiona. Nikolaidis je pitao svog srpskog kolegu vidi li mogućnost da ovaj prostor i ove zemlje budu mjesto gdje će ljudi za deset ili dvadeset godina živjeti

opuštenije i sretnije.

- Ne vidim, zaista ne vidim! Tim prije što i u ostatku svijeta kreću našim primjeromrekao je Basara.

Prema njegovim riječima, položaj kulturnih stvaralaca u Crnoj Gori i Srbiji je veoma mizeran.

- Pitate me zbog čega. Zbog nebrige prema kulturi i stvaralaštvu uopšte - kazao je Basara. Za razliku od srpskog pisca, koji je više puta kazao da je pesimista u pogledu društve-

no-političkog ambijenta u Crnoj Gori i Srbiji, Nikolaidis je rekao da ima nadu. - Evo vidjećemo. Ili će se nastaviti ovo što izgleda kao neka vrsta loše beskonačnosti ili će Crna Gora uspjeti da proizvede neku novu vrijednost koja će promijeniti pravila igre i mi ćemo se naći u novim okolnostima, i u izvjesnom smislu postati novi ljudi - kazao je Nikolaidis. Razgovor dvojice pisaca vodio se pod motom „Cetinjski gost za glas razuma“. Nikolaidis glas razuma vidi u knjigama. - Dobro je čitati najveće pisce, a Basara svakako spada među najveće. Sam čin čitanja zahtijeva izvjesnu mjeru intelektualnog poštenja, zahtijeva da čitate sa dobrom namjerom, a ne sa namjerom da objesite čovjeka koji je pisao - kazao je Nikolaidis. Gostovanje Svetislava Basare na Cetinju organizovali su Fakultet za crnogorski jezik i književnost i portal Voice of Montenegro. R. K.

Umjetnica Jelena Jovančov ponovo izlaže pred međunarodnom publikom

je „Iz ciklusa Autoportret(i)/ From the cycle Self-portrait(s)“.

PODGORICA - Crnogorska umjetnica Jelena Jovančov učesnica je međunarodne izložbe grafika pod nazivom „Print – 2024“, u organizaciji neprofitne umjetničke organizacije „The Printmaking Lab“ sa Šri Lanke.

Jovančov na izložbi učestvuje sa dvije grafike pod nazivima „Zgrada stare željezničke stanice/ Old building station II“(2022) i „Crkva Svih Svetih/ The Church on Blood in the Honour of all Saints“ (2022). Izložba se realizuje u onlajn formatu i traje do 4. aprila.

Jovančov je kazala da je grafika realizovana u tehnici mecotinte koja ima posebnost gradacije i nijansiranja od tamnog ka svijetlom.

- Grafička tehnika mecotinta doprinosi dramatičnom odnosu svjetlosti i sjenke. Napuštene zgrade, prazni prostori, mjesta koja su izgubila svoju namjenu, možda su samo opomena svima nama... Mo-

ja umjetnost, u ovom slučaju, daje značaj i vrijednost odbačenim, napuštenim predmetima ili pojavama - istakla je Jovančov. Jovančov je ovog mjeseca učesnica i četvrte međunarodne izložbe feminističke fotografije ,,PERSPEKTIVA_a 2024“ koja se realizuje povodom Međunarodnog dana žena, a u organizaciji La Vienisima iz Beča. Inicijativa je koja

se pojavljuje sa ciljem da se ženama umjetnicama i fotografkinjama pruži vidljivost, promoviše postizanje pravednijeg i ravnopravnijeg društva, promoviše feminističke pokrete i stimuliše kreativnost žena učesnica. Tema ovogodišnje edicije je „Women and LBTQ+ Diversity“. Za izložbu je izabrano 119 fotografija, a Jovančov se predstavlja sa dvije crno-bijele fotografi-

- Zbog svoje specifičnosti da tijelo pretvori u objekat, fotografija asocira na smrt. Suzan Sontag to objašnjava: „Sve fotografije su memento mori. Snimiti fotografiju znači učestvovati u smrtnosti, ranjivosti, promjenljivosti druge osobe (ili stvari). Upravo time što isjecaju i zamrzavaju dati momenat, sve fotografije svjedoče o neumitnosti vremena. Lične fotografije, autoportreti na neki način, ukazuju na emocionalni centar vlastitog istraživanja - istakla je Jovančov.

Ona se zapitala koliko i na kakav način se naš portret mijenja tokom vremena i da li je autoportret samo odraz onoga što vidimo ili ima indirektnu poruku?

- Naslonjena na zid sopstvenog doma. Životni prostor je naše najintimnije mjesto. Moja kuća je ujedno prostor življenja i stvaranja. Zid kuće simbolički zatvara moj svijet... Veći dio autoporteta su osmišljene scene. Gradila sam pozadine, kompozicije, kombinujući različite draperije: marame, ešarpe, šalovi moje pokojne majke ili različito cvijeće - istakla je Jovančov. A. Đ.

Petrovića

Svetislav Basara i Andrej Nikolaidis na Cetinju Cetinjski

Rad Jelene Jovančov, „Zgrada stare željezničke stanice“

Stefan

Mugoša bi sjutra protiv Sjeverne Makedonije trebalo da debituje kod Roberta Prosinečkog

Ofanzivan stil – to je ono što mi napadači volimo

Robert Prosinečki je na debiju na klupi fudbalske reprezentacije Crne Gore koristio 17 igrača, dok su osmorica cijeli meč odgledala sa klupe.

Većina od te osmorice trebalo bi da budu starteri sjutra od 18 sati protiv Sjeverne Makedonije, kada će ,,sokoli“ pokušati da upišu drugu pobjedu od dolaska novog selektora. Među njima je i Stefan Mugoša,

koji je – kao i javnost – zadovoljan onim što su njegovi saigrači prikazali u trijumfu nad Bjelorusijom u četvrtak (2:0). - Okupili smo se sa novim selektorom i tu smo da sprovedemo njegove zamisli u djelo. Za sada sve ide dobrim putem, što smo jednim dijelom pokazali na prethodnoj utakmici sa Bjelorusijom – rekao je Mugoša. ,,Sokoli“ su bili favoriti protiv Bjelorusa, pred duel s Ma-

Prijateljski meč u Istanbulu

kedoncima situacija je nešto drugačija

Dan nakon pobjede Crne Gore, ekipa Blagoja Milevskog remizirala je sa Moldavijom (1:1), takođe u Antaliji. To, međutim, ne mora ništa da znači.

Za razliku od nas, Makedonci su nastupili na velikom takmičenju - Euru 2020, i makar zbog toga ,,sokoli“ ne mogu da ih gledaju ,,sa visine“.

- Sjeverna Makedonija sigurno ima kvalitetan tim, pokazali

Budućnost ubjedljivo poražena od Bešiktaša

Fudbaleri Budućnosti poraženi su od Bešiktaša rezultatom 5:1 u prijateljskom meču odigranom juče u Istanbulu.

Podgorički klub je na svom sajtu naveo da su ,,plavi“ ostavili bolji utisak nego što rezultat pokazuje, te da su igrači turskog velikana iskoristili sve kikseve crnogorskog tima. Kako se navodi, imala je i Budućnost šanse - Igor Ivanović je već na startu meča imao stopostotnu priliku poslije dodavanja Petra Grbića, Luka Mirković je dva puta pokušao sa distance poslije vo-

dećeg gola Bešiktaša, dok je Tonći Mujan propustio sjajnu šansu sa nekoliko metara na asistenciju Uroša Ignjatovića pri vođstvu „crnih orlova“ od 2:0.

Poslije prvog poluvremena bilo je 3:0 – strijelci su bili Fernandeš u sedmom, Meraš u 37. i Gezal u 42. minutu. Bešiktaš je na 5:0 povisio preko Abubakara u 58. i Vorala u 61, imao još nekoliko šansi, da bi Budućnost ublažila poraz u 69. minutu kada je Stefan Đukanović proigrao Ivana Bojovića na lijevom krilu, a univerzalac ,,plavih“ pronašao strijelca Ivanovića.

Budućnost je protiv Bešiktaša igrala bez osam prvotimaca (Brnović, Gašević, Vukotić, Domazetović, Adžić i Tomašević su sa reprezentacijama, Camaj i Sekulović povrijeđeni), a u meču na trening kampu istanbulskog giganta nastupili su Pavličić (od 75. Đurović), Ignjatović (od 46. Almeida), Orahovac (od 85. Jokić), Adžić (od 75. Martinović), Bojović (od 85. Dašić), Mirković (od 75. Vukčević), Raičković (od 65. Savović), Mujan (od 46. Sekulić), Grbić (od 65. Kostić), Ivanović (od 75. Novović), Despotović (od 65. Đukanović). Ne. K.

su to u prethodnim utakmicama. Spremićemo se dobro za njih i vjerujem ostvariti pozitivan rezultat. Pogledao sam neke sažetke njihove utakmice sa Moldavijom, ima mnogo igrača koji su igrali sa mnom u Šerifu, baš je Damaškan dao lijep gol za 1:1. U svakom slučaju, fokusiramo se na sebe i pokušaćemo da odradimo sve što je do nas da bismo osigurali trijumf – poručio je Mugoša. Trideset dvogodišnji napadač

Protiv Bjelorusije smo pokazali, naročito kod drugog gola, da imamo igrače koji mogu kroz posjed da iznesu loptu do protivničkog šesnaesterca. Sve ono što smo spremali na treninzima prenijeli smo na teren. Tek je početak, treba da se nadograđujemo, ali vjerujem da nas čeka lijepa budućnost - rekao je Mugoša

15

pogodaka postigao je Stefan Mugoša za crnogorsku reprezentaciju. Odigrao je 53 utakmice

dao je dva pogotka za Inčon u remiju s Ulsanom (2:2) prije dolaska u Antaliju. Ako Crna Gora bude igrala kao protiv Bjelorusije – efektno i ofanzivno – biće prilika za Mugošu i ostale špiceve. - Naravno da mi prija ofanzivan stil igre – za nas napadače je to najbitnije, da imamo igrače koji mogu kroz posjed da iznesu loptu do protivničkog šesnaesterca. Upravo smo protiv Bjelorusije to pokazali, naročito kod drugog gola. Sve ono što smo spremali na treninzima prenijeli smo na te-

ren. Tek je početak, treba da se nadograđujemo, ali vjerujem da nas čeka lijepa budućnost – naglasio je nekadašnji igrač Budućnosti, Titograda, Kajzerslauterna, Auea, Minhena 1860, Karlsruea, Šerifa iz Tiraspolja i Visel Kobea. Posjed lopte i direktan fudbal – to je ono što traži Prosinečki. - Uspjeli smo da prenesemo na teren ono što je selektor tražio od nas na prva dva treninga. Vjerujem da će biti šansi za nas napadače i još dosta onakvih pogodaka kao protiv Bjelorusije. N. KOSTIĆ

NIJE IGRAO PROTIV BJELORUSIJE, DOBIĆE MINUTE U MEČU SA SJEVERNOM MAKEDONIJOM: Stefan Mugoša

Omladinci upisali prvi trijumf na turniru elitne runde kvalifikacija

Adžić u 96. minutu srušio Izrael i sačuvao nadu u plasman na EP

Danas četiri meča

25. kola Druge lige

ŠIEN – Stadion ,,Od“. Sudija: Mikel Reder (Danska). Strijelac: Adžić u 90+6. minutu. Žuti kartoni: Zoabi, Ben Haroš (Izrael), Bulatović, Lečić (Crna Gora).

IZRAEL: Melika, Dezent, Stoinov, Elgabi, Ben Haroš, Kasa (od 74. Kohen), Hazan (od 64. Ajaš), Jehošuha, Zoabi (od 64. Oli), Belaj (od 74. Azo), Abu Farhi (od 84. Turgeman).

CRNA GORA: Kriještarac, Roganović, Ljutica, Tomašević, Maraš, Lečić (od 79. Radojević), Bulatović, Vukanić, Adžić, Perović, Krivokapić (od 79. Golubović). Nada u odlazak na Evropsko prvenstvo živi i nije mala – crnogorski fudbaleri pogotkom supertalentovanog Vasilija Adžića u 96. minutu savladali su Izrael (1:0) i pred posljednje kolo turnira elitne runde kvalifikacija imaju samo bod manje od omladinaca Norveške, koji su remizirali sa Bosnom i Hercegovinom (2:2).

Adžić, budući član Juventusa, pogodio je u posljednjoj sekundi iskosa sa desne strane, nakon što su Izraelci nekoliko puta

izbili loptu van šesnaesterca. Ekipa Gorana Perišića pred mečeve odluke u utorak ne zavisi samo od sebe – potrebno je da savlada BiH, a Norveška ne pobijedi Izrael.

Norvežani i Izraelci igraće u 15 sati, pa će ,,sokoli“ znati na čemu su pred svoj meč koji će početi u 19 časova.

Izrael je više od 60 minuta bio bolji rival, opasniji, ali Crna Gora nije pokleknula i sačuvala je snagu za finiš. Dvije šanse imao je upravo Adžić, potom je naša selekcija napravila priti-

Kolumbijski fudbaler preminuo tokom treninga

Kolumbijski fudbaler Giljermo Denis Beltran preminuo je u 24. godini tokom treninga svog kluba, bolivijskog Real Santa Krusa Klub je saopštio da je Beltran preminuo od zastoja disanja, a njegovi saigrači su rekli da je osjetio mučninu i ubrzo potom pao na zemlju. Klupski ljekari su pozvali hitnu pomoć koja je pokušala reanimaciju, ali bez uspjeha.

- Trenirao je kao i obično, a onda se srušio. Pokušali su da ga reanimiraju, ali je preminuo dok su ga premještali u bolnicu - rekao je direktor Santa Krusa, Adolfo Sorija Galvaro Predsjednik Fudbalskog saveza Bolivije Fernando Kosta kazao je da će biti sprovedena istraga. Beltran je u Santa Krus stigao prošle godine iz paragvajskog Rubio Nua i na 21 utakmici postigao jedan pogodak. R. A.

Grupa

3

sak, vjerovala do kraja i to joj se vratilo kada je najslađe – duboko u nadoknadi. - Velika pobjeda, koja nas ostavlja u trci za plasman na

PODGORICA – U plejofu ABA2 lige igraće oba crnogorska predstavnika – nakon Podgorice, koja je doigravanje za ulazak u ABA1 ligu osigurala ranije, u borbu za viši rang će i Sutjeska.

Nikšićani su, na „balonu“ u Širokom Brijegu, u posljednjem kolu regularnog dijela, izgubili od Borca iz Banjaluke (83:75), pa su morali da čekaju rasplet jučerašnje utakmice između Spartaka i Pelistera, u kojoj im je trebala pobjeda Subotičana, što se na kraju i dogodilo (88:81). Nikšićani će u plej-of sa sedmog mjesta, a u četvrtfinalu će igrati protiv pobjednika današnjeg meča - Vojvodina. Podgorica je ligaški dio završila porazom od Heliosa (75:76), u meču u kojem je tim iz glavnog grada imao posljednji napad za pobjedu, ali Milutin Đukanović nije pogodio sa poludistance, nepune tri sekunde prije kraja.

Evropsko prvenstvo. Momci su odigrali fenomenalnu utakmicu protiv izuzetno kvalitetnog protivnika gdje smo opet, naročito u drugom poluvremenu, diktirali tempo, napadali, stvarali šanse, promašivali, ali na kraju u nadoknadi postigli gol za pobjedu. Iako i dalje ne zavisimo samo od sebe, vjerovaćemo u posljednjoj utakmici i nadam se da će nam pobjeda protiv BiH biti dovoljna za istorijski uspjeh, a to je odlazak na Evropsko prvenstvo - kazao je selektor Goran Perišić. N. KOSTIĆ

Derbi u Ulcinju (ne) odlučuje putnika u elitu

PODGORICA – Bokelj i Otrant gotovo od početka sezone vode bitku za prvo mjesto.

Sada je praktično jasno da ih ne može ugroziti Podgorica, odnosno da se do kraja očekuje bitka udvoje za titulu i vizu za elitu. Danas, baš Otrant i Bokelj igraju u Ulcinju, a derbi 25. kola Druge lige može odrediti putnika u Prvu ligu, a sa druge strane, i totalno zakomplikovati situaciju. Kotorani imaju dva boda više, brejk bi ih lansirao praktično u elitni rang, dok remi ili trijumf domaći znači da će se do kraja gledati možda i najzanimljivija borba ikada za prvo mjesto. Svi ostali mečevi biće u sjenci derbija, a danas se igraju još tri meča, jer je duel Podgorica – Kom odložen, s obzirom da tim iz Lješkopolja ima više igrača u nacionalnim mlađim selekcijama. Berane i Igalo igraju derbi začelja. Beranci imaju pet bodova manje od Interna-

Oba crnogorska tima igraće završnicu ABA2 lige

Raspored i tabela

BERANE:

cionala, a šest od sigurne zone, pa im je ovo meč biti ili ne biti. Igalo, sa druge strane, ima mogućnost da se odlijepi od opasne zone. Derbi začelja igraju Internacional i Iskra. Najmlađi prvoligaš je u opasnoj zoni, a juri upravo Iskru, koja ima samo bod više, tako da već danas može doći do rotacije na tabeli. Danas igraju još Grbalj i Lovćen, timovi koji su u zlatnoj sredini, daleko od zone baraža, kojoj su se potajno nadali… R.P.

Sutjeska se pridružila

Podgorici u plej-ofu

Podgoričani će morati da sačekaju večerašnju utakmicu između MZT Skoplja i Širokog (18 sati) da bi znali da li će u plej-of sa pete ili šeste pozicije. Da su pobijedili, uz eventualan trijumf Širokog, Podgoričani bi bili četvrti u ligaškom dijelu i tako imali šansu da, čak, zaigraju u baražu za popunu ABA lige.

Naime, ako ostane dogovor oko ulaska Dubaija u regionalno takmičenje, ABA liga će biti proširena na 16 učesnika. Ako šampion ABA2 lige bude neka od ekipa iz Srbije, što je realno, jer prva tri mjesta zauzimaju Spartak, Vojvodina i Zlatibor, ispunila bi se kvota od maksimum šest učesnika iz te zemlje. Zbog toga bi u baražu sa posljednjeplasiranim timom ABA lige igrala najbolja ekipa u ABA2 ligi na kraju regularnog toka iz ostalih zemalja. Tako će o izvjesnom učesniku baraža u neđelju odlučivati u direktnom duelu timovi iz Bosne i Hercegovine (Široki) i Sjeverne Makedonije (MZT). Plej-of ABA2 lige počinje 10. aprila, a igraju se dvije utakmice (kod kuće i na strani), na koš-razliku. Revanš se igra na terenu bolje plasirane ekipe. S. J.

Košarkaši SC Derbija danas (17 h) dočekuju Partizan u 24. kolu ABA lige

Nema predaje ni protiv šampiona

PODGORICA – Kako stvari stoje, košarkašima SC Derbija trebaće barem jedna pobjeda u preostala tri kola kako bi osigurali mjesto u plej-ofu ABA lige.

Problem je, međutim, što tim Dejana Jakare do kraja igra sa tri prvoplasirana tima na tabeli, počev od današnjeg protiv Partizana u „Morači“ (17 sati), preko gostovanja Crvenoj zvezdi, do meča protiv Budućnost Volija u posljednjem kolu.

Od kada su ušli u ABA ligu, Podgoričani su uvijek bili tvrd orah za Partizan, a posebno su „crno-bijelima“ zagorčali život u posljednje dvije sezone. U prošloj su slavili u Beogradu (84:83), na startu četvrtfi-

nalne serije plej-ofa, pa su u „Morači“ bili blizu senzacije da eliminišu evroligaša, koji je na kraju pobijedio u meču na jednu loptu (81:79) i kasnije u majstorici obezbijedio polufinale. U septembarskom finalu Superkupa, SC Derbi je ponovo nadmašio sebe i slavio protiv Partizana (83:81) za prvi trofej u klupskoj istoriji. Bez obzira na umor od duplog kola u Evroligi (u Beogradu pobjeda protiv Baskonije i poraz od Reala), Partizan u „Moraču“ dolazi po pobjedu koja mu je važna u trci za drugo mjesto, o kojem će odlučivati sedmicu kasnije u istoj dvorani, protiv Budućnosti. „Studenti“ u meču sa šampionom ABA

lige nemaju šta da izgube, a mogu mnogo da dobiju, pa je za očekivati, kao i uvijek do sada, da će se „pobiti“ sa favoritom i čekati konačan epilog… - Vrlo bitna utakmica za nas, ali takođe i za Partizan. Gledajući naše preostale tri utakmice u ABA ligi neko bi rekao da smo već otpisani. Međutim, mi se nećemo predati dok god imamo šanše za plej-of. Svi znamo ko je Partizan i da su oni jedni od favorita za naslov prvaka ABA lige. Veoma je teško igrati protiv njih jer se odlično kreću bez lopte, u napadu imaju vrhunski „spejsing“ i ako napraviš grešku u odbrani, jako brzo te kazne. Partizan je jedna od boljih, ako ne najbolja, šuter-

Boston nastavio seriju

U duelu najboljeg i najlošijeg tima Istočne konferencije Boston je ubjedljivo nadigrao Detroit rezultatom 129:102 i upisao osmu uzastopnu pobjedu u NBA ligi. Pistonsi su, sa druge strane, pretrpjeli peti poraz zaredom.

Džejlen Braun je imao 33 poena, uz po četiri skoka i ukradene lopte, i bio nezaustavljiv za Detroit, ali je najbolji bio Derik Vajt sa 19 poena, 11 asistencija i osam skokova. Pejton Pričard je dodao 20 poena i devet asistencija, a Kristaps Porzingis 19 poena.

U poraženom timu istakao se Džejms Vajzmen sa 24 poena i devet asistencija. Memfis je bio bolji od San Antonija sa 99:97, a meč je obilježio Viktor Vembanjama sa 31 poenom, ali i promašenim šutom za pobjedu. Prethodno je Džered Džekson postigao pobjedonosne poene za Memfis, na 1,2 sekunde prije kraja. Vembanjama je bio najefikasniji igrač susreta sa 31 poenom i 16 skokova, uz pet asistencija. Međutim, promašio je trojku iz okreta sa zvukom sirene. Meč-viner Džekson je bio najbolji u ekipi Grizli-

sa sa 28 poena i sedam uhvaćenih lopti. Los Anđeles Lejkersi su savladali Filadelfiju sa 101:94, a blistao je Entoni Dejvis sa 23 poena i čak 19 skokova. Njega je ispratio Lebron Džejms sa 20 poena i osam uhvaćenih lopti, uz šest asistencija, čime su „neutralisali“ Tajrisa Maksija iz Filadelfije, najefikasnijeg na meču sa 27 poena. Indijana je u gostima savladala Golden Stejt sa 123:111. Tajris Halibarton je bio najbolji sa 26 poena i 11 asistencija, dok je na drugoj strani Stef Kari imao 25 poena uz 11 skokova.

Obradović: O SC Derbiju se sve zna, zaslužuju maksimalno poštovanje

Partizan je dan uoči utakmice trenirao u maloj sali „Štark arene“, a sinoć je doputovao u Podgoricu.

- Ritam utakmica se nastavlja, na redu je ABA liga. Mijenjamo čip kao i uvijek, uz maksimalno poštovanje prema Studentskom centru. O njima se sve zna, u pitanju je ekipa koja zaista igra veoma dobro, napravili su podvig osvajanjem Kupa Crne Gore i zaslužuju maksimalno poštovanje – kazao je Željko Obradović, trener Partizana. Danilo Anđušić, bek Partizana, rekao je da je meč u „Morači“ izuzetno važan za njegov tim.

- Pogotovo u borbi za drugo mjesto, s obzirom na to da je Budućnost izgubila prethodnu utakmicu. To nam je cilj, ne smijemo da ih potcijenimo, znamo koliko nam je teško bilo i ove sezone tamo na početku kada smo igrali Superkup, i prošle sezone, tako da moramo maksimalno da pristupimo meču da bismo pobijedili – rekao je Anđušić.

Ulaznice po cijeni od 20, 25 i 30 eura mogu se kupiti na biletarnici „Morače“ od 10 sati do početka utakmice

7-1

ska ekipa u Evroligi i naravno taj talenat kad sklopiš sa trenerom Obradovićem - dobiješ najbolji napad. Moramo da se borimo za svaku loptu ako želimo da iznenadimo. Ne smijemo njima pustiti lagane poene iz tranzicije i svaki defanzivni skok mora biti kao da je skok za pobjedu – rekao je Dejan Jakara, trener SC Derbija.

Nakon 23 kola, SC Derbi ima skor od 11 pobjeda i 12 poraza. Podgoričanima je naruku išao poraz Splita kod kuće od Cibone, jer je Split (slabiji je u međusobnom odnosu od SC Derbija) ostao na 11 pobjeda, ali je Igokea otišla na 12 pobjeda nakon trijumfa nad Krkom. SC Derbi je, tako, sedmi na tabeli

vodi Partizan u pobjedama u ABA ligi protiv SC Derbija, a u „Morači“ je skor 3-0 u korist Beograđana

sa istim skorom kao Split, ali su se pobjedama u ovom kolu i Cibona i Borac (imaju skor 9-15) uključili u trku za mjesto u plejofu, posebno što oba tima imaju bolji međusobni skor u odnosu na „studente“ i lakši raspored do kraja ligaškog dijela. To sve komplikuje borbu SC Derbija za plej-of, što je cilj od početka sezone za osvajača ABA Superkupa, koji je do ovog kola uvijek i bio u plej-of zoni. Nekoliko neplaniranih poraza, prije svega onaj od Splita u „Morači“, nakon vođstva od 19 razlike u 32. minutu, pokvarili su mirnu završnicu Podgoričanima, koji će morati da se vade protiv jednog od favorita da ne bi zavisili od ostalih rezultata. Moguće je na kraju i da SC Derbi i sa tri poraza ode u plej-of, ali bi to značilo da Split izgubi oba preostala meča (u gostima od Mege i kod kuće od Crvene zvezde), te da Cibona (dočeku-

je Igokeu i Cedevita Olimpiju) i Borac (gostuje Mornaru i dočekuje Krku) ne upišu više od jedne pobjede. Bez obzira na sve, „studentima“ niko ne može uzeti nadu da mogu do pobjede i protiv nekog od favorita, počev od Partizana, koji je ove sezone već izgubio šest mečeva u ABA ligi. - Očekuje nas teška utakmica protiv Partizana, svi znamo da je to jedna od najboljih ekipa u ABA ligi. Nama je svaka utakmica bitna za ulazak u plej-of tako da i u ovoj dajemo sve od sebe da probamo doći do pobjede. Protiv ovakvih ekipa kao što je Partizan moramo odigrati bez greške i sa velikom energijom ako mislimo doći do pobjede. Motivacije nam ne fali i spremni dočekujemo utakmicu, željni igre i nadigravanja sa kvalitetnijim protivnikom – rekao je Mateo Drežnjak, bek Podgoričana. S. JONČIĆ

Rezultati : Detroit - Boston 102:129, Toronto - Oklahoma 103:123, Majami - Nju Orle-

ans 88:111, Minesota - Klivlend 104:91, San Antonio - Memfis 97:99, Golden Stejt - Indijana

111:123, Portland - Los Anđeles Klipers 117:125, Los Anđeles Lejkers - Filadelfija 101:94. S. J.

Mateo Drežnjak na meču sa Partizanom u Beogradu KK

Lider Istoka siguran protiv Detroita, pobjede Lejkersa i Klipersa, poraz Golden Stejta

FAJNAL FOR WABA LIGE: Favoriti opravdali očekivanja, Budućnost Bemaks i Celje večeras (19.30h) treći put uzastopno igraju nale

„Vučice“ napravile prvi korak ka četvrtoj kruni

PODGORICA – Dva najbolja ženska košarkaška tima u regionu i ove sezone igraće za titulu – košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Slogu 78:57, tako da će večeras u „Bemaks areni“ od 19.30h igrati protiv Celja treće vezano finale i pokušati da se domognu četvrte titule.

Budućnost Bemaks 78

Sloga 57

Dvorana: Bemaks arena. Gledalaca: 1.800. Sudije: Kruljac, Hartman, Brzoja. Rezultat po četvrtinama: 26:12, 16:11, 18:12, 18:22.

BUDUĆNOST BEMAKS:

Drobnjak 4, Radonjić 7, Domuzin 14, Ma. Bigović 4, Šćepanović 14, Mi. Bigović 8, Baošić 5, Radević, Bulajić 5, Ilić 6, Vukčević 8, Savković 3.

SLOGA: Marčetić 8, Arsović 4, Filipović 10, Vasiljević 3, Radović 9, Francis 15, Gorudžić, Matović 3, Lukić 2, Mijatović 2, Jeremić 1, Bojat, Joksimović, Cakarević. Podgoričanke su opravdale

ulogu favorita protiv Sloge u sjajnom ambijetu „Bemaks arene“. Domaće su imale savr-

šen start – nakon dva i po minuta Budućnost je imala 10:1, da bi nakon trojke Domuzin

u trećem minutu prvi put bila i dvocifrena razlika – 13:3, baš kao i četiri minuta kasni-

Ambijent za pamćenje

Košarkašice Budućnost Bemaksa imale su sjajnu podršku sa tribina. Oko 1.800 navijača bodrilo je „plave“ u sjajnom ambijentu. Utisak je učinila fascinantnim slika sa početka – kada su u stilu NBA igračice pod posebnim efektima izašle na teren, da bi pred sam start meča bila organizovana sjajna koreografija, tako da je cijela dvorana bila u plavo-bijelim bojama…

je, kada je Ilić ubacila trojku za 19:9. Sjajni šuter najavila je da je odlično raspoložena drugom vezanom trojkom za 22:11, čime su „vučice“ držale rivala na pristojnoj distanci. Idealnu četvrtinu „plave“ su zaključile sa dva penala Baošić za 26:12. Bilo je već tada jasno da će tim iz Sloge biti daleko od mogućnosti da napravi

senzaciju. Sloga je bila bez koša prva tri minuta druge četvrtine, Budućnost uspjela da napravi seriju 9:0 za 31:14, da bi poluvrijeme zaključila Radonjić poenima sa penala za 42:23. Vladan Radović koristio je sve igračice u rotaciji, a velika prednost domaćih bio je skok (47-23). Kada je Dragana Domuzin u 19. minutu pogodila trojku za 58:31, bilo je jasno da „vučice“ čeka let ka finalu. U posljednjem periodu „plave“ su svjesno igrale u slabijem ritmu, čuvajući snagu i adute za finale.

CELJE TEŽE OD

OČEKIVANOG

Mornar parirao poluvrijeme u Ljubljani, Cedevita Olimpija raspucana u nastavku do očekivane pobjede u 24. kolu ABA lige

Poraz koji ne boli previše

Košarkaši Mornara su odigrali dobro prvo poluvrijeme u Ljubljani, ali u nastavku nijesu uspjeli da pariraju Cedevita Olimpiji, koja je na kraju upisala očekivanu pobjedu na svom terenu – 105:89.

Barani su, tako, doživjeli 19. poraz, ali su i nakon ovog kola ostali na pretposljednjem mjestu, jer je posljednjeplasirana Krka izgubila u Laktašima od Igokee. Cedevita Olimpija se ovom pobjedom (skor 15-9), a nakon poraza Zadra, vratila na četvrto mjesto, koje donosi prednost domaćeg terena u četvrtfinalu plej-ofa. U prvom poluvremenu su viđene dvije različite četvrtine, od kojih je prva bila efikasna sa obje strane, dok su u drugoj oba tima bila manje precizna u napadu. Prva dionica je pripala domaćinu (30:28), druga gostima (18:17), pa je Cedevita Olimpija na polovini meča imala pola koša prednosti (47:46). Obje ekipe su u prvih 20 minuta ubacile po 15 koševa iz reketa, ali domaćin iz manje

Dvorana: ,,Stožice“

Gledalaca: 1.725.

105 89

(30:28, 17:18, 28:15, 30:28)

pokušaja (15-20). Barani su pogodili trojku više (4-3), iz pokušaja više (13-12), i imali su prednost u skoku (18-13), posebno ofanzivnom (6-2), koji je gostima omogućio pet poena više iz drugog napada (94). Cedevita Olimpija je, međutim, mnogo bolje koristila kontranapade (17-6), zahvaljujući i tome što je imala šest ukradenenih lopti (gosti nijednu) i tri izgubljene lopte manje (3-6). Domaćin je, uz to, imao sedam asistencija više (17-10), ali je promašio i pet slobodnih bacanja (13-8), dok

su Barani bili stoprocentni u penalima (4-4). Mornar je bolje otvorio meč, predvođen raspoloženim Aleksom Gavrilovićem (14 poena u ovoj dionici), vodio je u prvoj polovini četvrtine, u dva navrata sa pet poena (9:4, 11:6), ali je Cedevita Olimpija preokrenula na 17:16 i sačuvala posjed prednost do kraja kvartala.

Domaćin je bolje krenuo u drugoj četvrtini, nakon tri i po minuta je poveo 40:33, ali je Mornar uzvratio serijom 7:0, za skoro četiri minua, i izjednačio na 40:40. Cedevita Olimpija je pokušala novi bijeg na 47:42, ali su Markus Luis i Tej Voler do odmora smanjili minus na pola koša. Odluka o pobjedniku pala je u trećoj četvrtini, u kojoj je Cedevita Olimpija napadački bila na nivou prve dionice (28 poena), dok je Mornar podbacio u oba pravca, uz samo sedam koševa iz igre (šest za dva, jedan za tri poena). Barani su, istina, odolijevali u prvih šest minuta, nakon kojih su imali samo šest i po poena minusa (57:63), a onda se

raspucala Cedevita Olimpija, koja je prvo trojkom Blažića došla do dvocifrene prednosti (68:57), a onda je Stjuart prvo atraktivnim alejupom, a onda i trojkom uz zvuk sirene omogućio domaćinu nedostižnih 14 razlike (75:61) uoči posljednje četvrtine. Domaćin je u posljednjoj četvrtini rutinski uvećao prednost, koja je krajem 33. i u posljednjem minutu iznosila maksimalnih 19 poena (83:64, 105:86).

Mornar u narednom kolu, 30. marta, dočekuje Borac. S. J.

Šampion Cinkarna Celje savladala je Orlove 77:61, mada konačan rezultat nije prava slika stanja na terenu. Orlovi su konstantno vodili, dok je Celje preokrenulo trojkom Uranker na kraju treće dionice 62:59. I to je bio početak serije 18:2 do kraja. Orlovi su postigli smo dva bacanja u posljednjem periodu i od sjajnog izdanja stigli do ubjedljivog poraza.

R.PEROVIĆ

Pavićević: Ovim porazom ne gubimo mnogo

Trener Barana Mihailo Pavićević je čestitao ekipi Cedevita Olimpije „na potpuno zasluženoj pobjedi“.

- Mislim da je bila lijepa utakmica za gledanje, barem što se tiče napada, jer je postignuto skoro 200 poena. Imali smo periode dobre igre, prije svega u napadu u prvom poluvremenu, i bili smo u igri do pred kraj treće četvrtine. Međutim, već u posljednjoj četvrtini nas je stigao umor, i tada je pala koncentracija, i poslije nekoliko izgubljenih lopti Cedevita Olimpija, kao veoma iskusna i kvalitetna ekipa, je to maksimalno iskoristila i otišla do lake prednosti koju mi više nijesmo mogli da ugrozimo – rekao je Pavićević.

CEDEVITA

OLIMPIJA/ALEŠ

FEVŽER

Dobra uvertira podgoričke ekipe pred nale

Vaterpolisti Jadrana u osmini finala Evrokupa nijesu uspjeli da nadoknade minus od šest golova iz Italije

Ništa od senzacije

Jadran 13

Savona 12

TREBINJE – Gradski bazen.

Gledalaca: 300. Sudije: Stavridis (Grčka) i Segurana (Španija). Igrač više: Jadran 10-3, Savona 10-6. Peterci: Jadran 6 (6). Rezultat po četvrtinama: 3:4, 2:2, 5:3, 3:3.

JADRAN: Đurović (osam odbrana), Holod, Vučurović 2, Vukičević 2 (2), Vujović 3, D. Radović 1(1), Nagaev 4 (3), Gardašević, Vujučić, Sladović 1, Gojković, V. Radović, I. Radović.

SAVONA: Nikozia (11 odbrana), Roki 2, Patčaliev, Filjoli 1, Vavić, Rico 1, Bragantini, Bruni 3, Kampopiano 1, Guidi 1, Đurđić 2, Erdelji 1, Da Rold.

Jadran je pobijedio Savonu 13:12, ali nije prošao u četvrtfinale Evrokupa.

Novljani su bili ,,kratki“ za još pet golova (kako bi se rezultatski izjednačili) jer su u Italiji izgubili 16:10.

Oproštaj od Evrope je bio častan, a Savona našeg reprezentativca Bogdana Đurđića je pokazala da će biti najozbiljniji kandidat za osvajanje

drugog po kvalitetu klupskog takmičenja. U meču, u kojem su igrači trenera Petra Radanovića tražili čudo, gosti su ušli bolje - vodili su 2:0, 4:2, a čak četiri gola (kod 8:8) postigli su iz kontranapada. Tek u trećoj četvrtini naš šampion se razbudio, sa dva brza gola (za minut i po) stigao je do prvog vođstva – 7:6, a u drugom minutu posljed-

Naš bacač kugle na Gran pri mitingu

nje dionice bilo je 12:10. Mogli su Novljani, nakon šestog gola iz peterca (bez promašaja) za 13:11 da uvećaju razliku i to tri puta, ali iskusniji i očigledno kvalitetniji rival, mirnom je igrom priveo utakmicu kraju. Jovan Vujović je odigrao odličan meč, sjajan je bio na centarskoj poziciji sa dva gola, iznudio je tri peterca i isključenja, a najefikasniji Ivan Na-

Spaić odbranio bronzu u Jezolu

PODGORICA - Crnogorski bacač kugle Miloš Spaić kao trećeplasirani završio je nastup na Gran pri mitingu

u italijanskom Jezolu. Do bronzanog odličja u kategoriji F11 (osobe bez vida) došao je hicem od deset metara i

88 centimetara. Spaić, koji je i prošle godine bio bronzani u Jezolu, svoj najbolji jučerašnji rezultat bacio je u drugoj seriji.

Odigrano posljednje kolo ligaškog dijela EPCG Superlige za odbojkašice

Budućnost u plej-ofu, Mediteran ispao iz lige

PODGORICA – Odbojkašice

Budućnost voleja nijesu propustili prilike da iskoriste neočekivan poraz Galeba kod kuće od Rudara – maksimalnom pobjedom kod kuće protiv Jedinstva, izabranice Luke Bogojevića su na tabeli preskočile Baranke i zauzele četvrto mjesto, sa istim skorom kao Galeb (108), ali sa dva boda više.

Nakon pobjede Rudara u Baru, Mediteranu je trebala pobjeda od 3:0 ili 3:1 u Tivtu protiv Akademije da bi izborio baraž i izbjegao ispadanje. Iako joj rezultatski meč nije značio, Akademija je odigrala maksimalno i savladala Mediteran sa 3:1, pa su Budvanke ispale iz lige, dok će Rudar u baraž. Akademija je ovom pobjedom zauzela sedmo mjesto u prvenstvu. Harceg Novi je opravdao ulogu

favorita u Podgorici protiv Morače za 18. maksimalnu pobjedu. Morača će u plej-of sa treće pozicije. Plej-of počinje 12. aprila, a u polufinalu, do dvije pobjede, sastaće se Herceg Novi – Budućnost volej, odnosno Luka Bar – Morača. Rezultati 18. kola: Akademija

– Mediteran 3:1 (25:22, 19:25, 25:19, 25:10), Budućnost volej – Jedinstvo 3:0 (25:22, 25:20, 25:15), Morača – Herceg Novi 0:3 (15:25, 10:25, 11:25), Albatros – Luka Bar 1:3 (20:25, 25:17, 23:25, 18:25). Petak Galeb Liko Soho Group – Rudar 1:3 (25:20, 18:25, 19:25, 19:25). S. J.

LAK ZADATAK ZA LOVĆEN: Filip Krivokapić

SBbet Prva liga za rukometaše (12. kolo)

Lovćen lako sa

Partizanom, Mornar iznenadio Budvane

I.

gaev je od četiri tri gola postigao sa pet metara. Centri gostujuće ekipe Roki i Bruni dali su ukupno pet golova, a naš reprezentativac Đurđić dva i to iz kontranapada. Jadran se oprostio od Evrope, ranije je ispao iz Lige šampiona, a u Evrokupu nije imao sreće jer je izvukao trenutno drugoplasiranu ekipu iz šampionata Italije. A. MARKOVIĆ

U ostalim serijama ostvario je rezultate 10,58, 10,81, 10,64 i 10,74, dok je u posljednjem pokušaju prestupio. Pobijedio je Hrvat Miljenko Vučić (12,21), dok je srebrni bio Grk Elefterios Ziguras (11,57). U kategoriji F11 nastupilo je deset bacača kugle. R. A.

Rukometaši Lovćena napravili su novi korak ka odbrani titule u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi – ekipa Filipa Popovića savladala je Partizan 1949 (29:19) i upisala 11. trijumf u 12 mečeva.

Ima i jedan remi, kojim je praktično osigurala trofej, protiv Budvanske rivijere Budva koja nakon poraza od Mornara 7 (31:25) zaostaje pet bodova za liderom.

Najefikasniji u redovima

Lovćena protiv Partizana 1949 bio je Danilo Pajović s osam pogodaka iz isto toliko šuteva, dok su po tri dali Aleksa Perišić, Filip Krivokapić i Mihailo Šćekić

Kod gostiju, istakli su se Veselin Drakulović sa šest i Srđan Nikitović i Slobodan Anđelić sa po četiri gola.

Prvi pratilac Lovćena je Rudar sa tri boda manje – Pljevljaci su kod kuće nadigrali Budućnost Podgoricu (26:22).

Tim Draška Mrvaljevića je

SEGL Liga šampiona Pobjede golbalista

Nikšića

PODGORICA - Golbal klub Nikšić upisao je dva trijumfa prvog takmičarskog dana SEGL Lige šampiona u Berlinu. Nikšićki golbalisti turnir su otvorili pobjedom protiv britanske ekipe Nodern Ol stars 14:5.

Odlično izdanje Nikola Nikolić krunisao je sa osam golova, Marko Nikolić je dodao tri, Miloš Ranitović dva, dok se jednom u strijelce upisao Velizar Obradović. U jednom od derbija prvog takmičarskog da-

na pobijeđen je njemački Čemincer 11:7.

U zanimljivom duelu ekipe su se smjenjivale u vođstvu, ali je na kraju presudio kvalitet izabranika trenera Nikole Čurovića, koji su uspjeli da se odvoje i stečenu prednost sačuvaju do kraja. Mlađi od braće Nikolić Nikola trijumfu je doprinio sa deset pogodaka, a u strijelce se upisao i Miloš Ranitović. Danas, drugog takmičarskog dana, ekipa Nikšića igraće protiv holandskog Herkulesa (13h) i francuskog Liona (17h). Prema propozicijama, pobjednici grupa izboriće plasman u finale i nastup na završnom turniru. Drugoplasirani timovi igraće protiv trećeplasiranih ekipa iz druge grupe, a pobjednici plejofa sastaće se u utakmici za treće mjesto na turniru i plasman na finale sezone. R. P.

vodio u našem najsjevernijem gradu, ali nije imao kvaliteta i snage da napravi iznenađenje – Rudar je kod 20:18 vezao tri gola i riješio meč u kojem je najbolji strijelac bio Nemanja Vuković sa 12 pogodaka. Dejan Čolović upisao je 14 odbrana. Edin Beharović dao je šest golova za Budućnost.

Mornar 7 je trijumfom nad Budvanskom rivijerom Budva (31:25) došao na četvrto mjesto. Najzaslužniji za trijumf nad osvajačem Kupa iz prošle sezone bio je Danilo Gvozdenović sa devet golova i Petar Hadžiristić sa 12 odbrana. Kod gostiju je uobičajeno najbolji bio Đorđo Peruničić koji se 10 puta upisao u strijelce. Berane 1949 je pobijedilo Sutjesku – 32:23. Sedam golova za domaćina dao je Đorđe Folić, koliko i Lazar Ćorović za Nikšićane. Danas od 19 sati u Bijelom Polju sastaće se Jedinstvo – Brskovo. Ne. K.

MOTO GP: Sprint za VN Portugala u znaku Španaca Vinjalesu tron, Banjaja tek četvrti

PODGORICA - Maverik Vinjales slavio je u sprint trci za Veliku nagradu Portugala. Na podijumu su završila još dva Španca - Mark Markes i Horhe Martin Frančesko Banjaja je podbacio, imao je ogromnu prednost u odnosu na pratioce, ali je lider na četiri kruga do kraja napravio grešku i izletio sa staze. Na sreću nije došlo do pada, tako da je završio iza španskog trija. Trka je bila uzbudljiva, jer je Martin konstantno napadao Vinjalesa, koji je iskustvom uspio da odbrani vodeću poziciju. Ali, Martin nije uspio da sačuva prednost, napravio je grešku, što je veliki as Markes kaznio. Među deset najboljih bili su Džek Miler, Enea Bastijanini, Pedro Akosta, Aleš Espargaro, Fabio Kvartararo i Raul Fernandes A.M.

Sjajna partija Jovana Vujovića

MITINZI CRNOGORSKOG POSRNUĆA I DEMOKRATSKI POKRET OTPORA

Piše: Vladimir KEKOVIĆ

Crna Gora nije bila nikad tako jedinstvena i kompaktna protiv Crne Gore kao u vrijeme populizma.

Kako je bilo moguće da se Crna Gora pokazala toliko anticrnogorskom, da je ta svijest uzela maha od sjevera do juga, uključujući staru Crnu Goru?

Kako to da se ne želi biti svoj na svome, da se živi tudi život, život za drugoga, da se uči tuđa istorija?

Ko se sve u to tužno kolo nije uhvatio?

Pa, bilo je sve to moguće zato što se u periodu vladavine komunizma, u vrijeme dominacije navodnog internacionalizma, nijesmo na vrijeme nacionalno utemeljili i uzeli prostor nosiocima velikosrpstva, što se nacionalna svijest nije prenula iz neznanja i drijemeža. Ustvari, na tome niko nije organizovano radio, jer nijesmo gradili ni odgovarajuće institucije iako je bilo određenih pomaka, ali bez suštinskih šansi da se te ustanove usmjere u pravcu afirmacije Crnogoraca i crnogorstva. Na godišnjicu mitinga solidarnosti sa Srbima i Crnogorcima sa Kosova, održanog 20. avgusta 1988. godine u Titogradu, u Nikšiću je jeknuo „miting gladnih“ na kojem su digli glas siti građani Crne Gore, a gladni će se pojaviti mnogo kasnije.

DEMOKRATSKI POKRET

OTPORA

Socijalistički sistem u Crnoj Gori rušio se agresivnim nacionalizmom i velikosrpskom orgijom, na vulgaran način. Uništavali smo sami sebe, upokojavali svoju državu. U samoubilačkom pohodu gasili su se državne i nacionalne institucije i prenosile na srpsku Jugoslaviju. To je vrijeme kad se nije mislilo svojom glavom. Najdublje ljudske vrijednosti: čovječnost, hrabrost, istinitost, nestale su i negdje se zagubile. Jedan nekad herojski narod poništavao je sebe i postajao podanik drugog naroda. Toj surovoj i zlokobnoj stvarnosti u prvi mah malo ko se suprotstavljao. Vladala je uspavanost, drijemež, defanziva, što je otvaralo puteve i osnaživalo destrukciju koja je vodila u krvavi epilog. U vrijeme rušilačkog pohoda nije bilo spremnosti za pre-

Uništavali smo sami sebe, upokojavali svoju državu

Kako je bilo moguće da se Crna Gora pokazala toliko anticrnogorskom, da je ta svijest uzela maha od sjevera do juga, uključujući staru Crnu Goru?

Kako to da se ne želi biti svoj na svome, da se živi tudi život, život za drugoga, da se uči tuđa istorija?

gnuće, da se ne pristane, da se pruži otpor a da ne govorimo o žrtvi. A nije ni bilo lako jer pomahnitalu stihiju prava riječ mogla je samo da razjari i još više ogorči. Dok su u drugim republikama bivše SFRJ jačali nacionalizmi, ali i nacionalni pokreti koji su vodili samostalno državnom subjektivitetu, u Crnoj Gori je bilo suprotno. Prosto se srljalo u nacionalnu propast na negativnim iskustvima 1918. godine. U vrijeme loma kompletnog ideološkog koncepta i nacionalističkog divljanja na prostorima bivše Jugoslavije, kada se država raspala na zastrašujući način, intelektualna javnost i zdrave snage crnogorskog društva, koje su postojale, stvari su posmatrale sa strane, želeći demokratsku revoluciju, promjenu birokratizovanih institucija, odnosno socijalističkog jednopartijskog sistema u cjelini, gubeći se u metežu i haosu bez ideje i akcije.

To neće dugo trajati. Pojaviće se manji pa sve veći organizovani otpor. Njegova uloga biće presudna za dalju sudbinu Crne Gore što zahtijeva širu elaboraciju. Ovdje ćemo markirati nekoliko događaja i ličnosti bez ambicije da o toj pokretačkoj energiji detaljnije govorimo.

– Otpor će vaskrsnuti kroz Demokratsku alternativu, Liberalni savez, Socijaldemokratsku partiju reformi-

sta, Socijalističku partiju CG, koje se ujedinjuju u Socijaldemokratsku partiju CG na Kongresu ujedinjenja 1993. godine, Crnogorski federalistički pokret, Demokratski građanski forum, Demokratsku koaliciju, Građanski odbor za mir, Helsinški komitet za ljudska prava, Građanski forum za ljudska prava i međunacionalne odnose, Crnogorsku pravoslavnu crkvu, PEN, Crnogorsko udruženje nezavisnih književnika, Udruženje profesionalnih novinara, Javnost protiv fašizma, Inicijativu crnogorskih intelektualaca – apel za mir, Maticu crnogorsku, pa sve do Dukljanske Akademije, Građanske partije i Pokreta za nezavisnost. A „Lovćenske straže“ (1989) štitile su Lovćen, tu svetu crnogorsku planinu i Njegošev mauzolej od otvorenih prijetnji da se mauzolej sruši i vrati Aleksandrova kapela. – Januarski nemir, u rekordnom vremenu, oduvali su sa političke scene ne samo čelnike državnih institucija i političkih organizacija već su se po logici političkog paralelizma obračunali i sa rukovodstvima u svim opštinama. Izuzetak je bila opština Bar, posebno Opštinski komitet SKJ sa 19 „nesalomljivih“, na čelu sa hrabrim i dostojanstvenim Milenkom Sjekloćom koji su odbili da prihvate novu vlast. Snažno su odolijevali nepodnošljivim pritiscima iz ti-

togradske centrale i orkestriranoj medijskoj harangi pri čemu se po psovačkom vokabularu isticao „Radio Bar“ (najjužnija srpska radiostanica). Uzaludne su bile veoma česte posjete najužeg državnog rukovodstva pa je na kraju, u svojoj nemoći CKSKCG raspustio OKSK u Baru, ali su Barani formirali novu organizaciju komunista – NOK, a na opštinskim izborima nastavila je, sve do danas, da pobjeđuje crnogorska opcija. Liberalni Savez se pojavljuje 1990. godine kao najkreativniji i najaktivniji politički pokret u Crnoj Gori, kao centar otpora velikosrpskom nacionalizmu, koji je ponovo razarao Crnu Goru. Budio je nacionalnu svijest, posebno kod mlade generacije i upoznavao je sa skrivenom stranom crnogorske istorije, suprotstavljao se inspiratorima rata i ratnim pohodima. Hrabro je krčio puteve slobode, branio crnogorske državne i nacionalne interese i odolijevao snažnim pritiscima i nasrtajima vlasti. On je trebalo da preraste u snažan

Dok su u drugim republikama bivše SFRJ jačali nacionalizmi, ali i nacionalni pokreti koji su vodili samostalno državnom subjektivitetu, u Crnoj Gori je bilo suprotno. Prosto se srljalo u nacionalnu propast na negativnim iskustvima 1918. godine

To je vrijeme kad se nije mislilo svojom glavom. Najdublje ljudske vrijednosti: čovječnost, hrabrost, istinitost, nestale su i negdje se zagubile. Jedan nekad herojski narod poništavao je sebe i postajao podanik drugog naroda

politički faktor bez kojega se ništa ne bi moglo rješavati na političkoj sceni Crne Gore. Nažalost, zbog nedoraslosti rukovodstva vremenu, i odgovornosti za projekat nezavisne Crne Gore u ovoj stranci se javljaju krize i sukobi, a njene redove napuštaju najsposobniji članovi. – U vrijeme kontaminacije medijskog prostora Crne Gore eskalacijom beogradskih glasila, ali i domaćih, izuzimajući Radio Crne Gore, po razrađenoj metodologiji plasiraju se poluinformacije ali prije svega dezinformacije sa najneočekivanijim konstrukcijama, nepoznatim do tada u jugožurnalizmu. To prerasta u pravu kampanju protiv crnogorskog državnog i partijskog rukovodstva, prikazujući ih ne samo kao nesposobne već kao nemoralne i korumpirane ličnosti. U tome su po beskrupuloznosti prednjačila „Politikina“ izdanja, uz zdušnu pomoć brojnih „perjanica“ takvog novinarstva iz Crne Gore. Tada se u Crnoj Gori pojavljuju nezavisna glasila „Krug“ i „Monitor“, „Liberal“ i „Doklea“ do „Matice“ i „Crnogorskog književnog lista“ koji se ne mire sa takvim stanjem. Ova glasila su se javila u veoma teškim ali izazovnim vremenima (kada republička rukovodstva ne ispuštaju štampu iz svojih ruku preko koje ubjeđuju građane u ispravnost svoje politike) i hrabro se borila protiv nacionalnog bezumlja. – Crnogorski P.E.N. centar, osnovan je na Cetinju 15. marta 1990., primljen je u veliku porodicu velikog internaci-

onalnog P.E.N.-a u Beču, novembra 1991. godine. To je prva međunarodno priznata asocijacija intelektualnih stvaralaca iz Crne Gore. Njegov programski zadatak je da štiti, razvija i afirmiše vrijednosti crnogorske kulture, književnost i jezik crnogorskog naroda i kulture drugih naroda koji žive u Crnoj Gori, te da uspostavlja i unapređuje međunarodne kulturne i humanitarne veze. Prvi predsjednik crnogorskog P.E.N. centra bio je akademik dr Pavle Mijović, čija je uloga nemjerljiva u procesu osnivanja i prijema u međunarodni P.E.N centar i afirmaciji crnogorske nacionalne književnosti.

U trenutku osnivanja crnogorski P.E.N. imao je 20 članova. Za vrijeme Miloševićevih ratova P.E.N. se angažovano borio protiv inspiratora izvođača rata, etničkog čišćenja, genocida, etnocida i urbicida, širenja međunacionalne mržnje i tragičnog stradalništva nezaštićenih, nemoćnih i nevinih. Branio je pisce od progona i suđenja zbog napisanog. Formiranje crnogorskog P.E.N. centra izazvalo je u velikosrpskom taboru u Crnoj Gori a i šire enormno uznemirenje, jer je to rušilo njihove planove da crnogorsku kulturu definitivno preimenuju u srpsku, pa su pokrenuli stravičnu hajku na predsjednika P.E.N.-a akademika Mijovića, na članove P.E.N.-a i čak, u svojoj ozvijerenosti – pisali internacionalnom P.E.N.-u da ne primi u svoje članstvo „grupicu nepoznatih nesrećnika“. (Nastavlja se)

Milenko Sjekloća

Akademik Pavle Mijović

Konvencija Liberalnog saveza Crne Gore na Cetinju početkom devedesetih

MENSUD KRPULJEVIĆ

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Iz istorije crnogorske diplomatije

Vihor slobodarstva

Državna kasa Crne Gore nikada nije obilovala zlatnicima. Stidljivo su zveckale rijetke kovanice. I bez njih nadirali su brojni neprijatelji. Ali magično je privlačila prijatelje. Bila je čudesna njihova ljubav, volja i želja za Crnom Gorom. S Lovćena je bitisala mudrost Njegoševa: „Čovjeku naučenu i dobroga povedenija svi su pametni ljudi na svijetu družina i braća“

Tok međunarodnih odnosa XIX stoljeća u Evropi značajno usmjeravaju Bečki kongres 1815, konferencija u prijestonici Habzburške monarhije 1855. i Pariški kongres 1856. godine. Istorija ratova na Starom kontinentu biva usporena. Sunce mira probija olovne oblake neprijateljstava među državama.

Suptilne diplomatske metode za međunarodnom afirmacijom iskala je Crna Gora, koja je imala prijatelje u Evropi. Oduševljeno zagledan u nepokornu Crnu Goru, opijen njenom vjekovnom slobodom, znameniti Čeh, Jan Vaclik, na poziv knjaza Danila, ublažava violentnost Crnogoraca u diplomatskoj korespondenciji, udahnjuje potreban senzibilitet protkan raskošnim obrazovanjem i životom u carskom Beču i zlatnom Pragu. Tokom 1857. u Lajpcigu i Parizu, potom i Pragu, objavljuje vrijednu knjigu „Suverenitet Crne Gore i savremeno međunarodno pravo u Evropi“, koja se čita na dvorovima velikih sila u Evropi. Njegov romantičarski duh znakovito uzdiže decenija boravka u epskoj Crnoj Gori kojoj se divi, naročito na Cetinju đe

ośeća mističnu energiju, žilu dalekog, zajedničkog porijekla plemenitih slovenskih niti, pohranjenih u drevnim knjigama, śetnim śećanjima i pričama slavnih predaka.

IMPRESIVNA BIOGRAFIJA

Lijepo mu je pristajala otmjena crnogorska nošnja, darujući mu toplinu i bliskost voljenih Crnogoraca, u kojoj je dočekivao svoje zemljake, pjesnika Viteslava Galeka i slikara Jaroslava Čermaka, čija majstorska kičica slika portrete glasovitih crnogorskih ličnosti. Omiljeni „Gospodin Falcik“, kako je oslovljavan u Crnoj Gori, bio je i crnogorski konzul u trgovačkom centru Skadru šezdesetih godina XIX vijeka, o čemu svjedoči i pismo iz 1864. godine, slavnog crnogorskog senatora i vasojevićkog vojvode Miljana Vukova, povodom utvrđivanja granice između Crne Gore i Turske.

Vaclikove diplomatske aktivnosti za formalno priznanje crnogorske nezavisnosti, za koju se vatreno zalagao, nosile su ga do Beča, Pariza. Veoma je ushićen iznenadnim uspjehom, kada sa senatorom Đurom Matanovićem, nakon pregovora s turskim predstav-

nicima u Carigradu 1863. dobija poziv od sultana, o čemu ostavlja zapis: „Mi smo mnogo ljubopitni na ovo pozivanije Sultanovo, kojem se začudila cijela ovdješnja diplomacija, kojoj se to do sada jošt nikada neslučilo, jer nijedan diplomata nije jošt sa carom govorio, ili osobito u carski konak pozivan bio bez nekakvog praznika“. Turska silovitost lo-

,,Mi želimo da možemo biti korisni braći našoj Crnogorcima u sadašnjim prilikama i u zadaćama budućnosti. Javljajući o tome Visokoj Vladi Knjaževine Crne Gore nudimo joj naše usluge i predlažemo osobito gospodinu ministru prosvete da dođe u sporazumljenje s nama odnosno toga kakve materijalne pomoći trebali mladi Crnogorci, koji dođu u češke zemlje da uče“

mila se pred vihorom slobodarstva Crne Gore, što uviđa i ośeća nedodirljivi sultan. Jan Vaclik, Čeh u diplomatiji Knjaževine Crne Gore, odan dinastiji Petrovića, slavio je crnogorske pobjede svojim perom u praškom časopisu „Narodni Listy“, đe je urednik bio Josif Holeček, divna ličnost iz plejade rasnih „izvanjaca“ koji su ljubili Crnu Goru i juna 1892. obavještava crnogorsku vladu: „Ovdje u Zlatnom Pragu postoji od prošle godine komitet za podpomaganje Crnogoraca, koji dođu u zemlje krune Sv. Vjačeslava i budu trebali materijalne pomoći ili na

Suptilne diplomatske metode za međunarodnu a rmaciju iskala je Crna Gora, koja je imala prijatelje u Evropi. Oduševljeno zagledan u nepokornu Crnu Goru, opijen njenom vjekovnom slobodom, znameniti Čeh, Jan Vaclik, na poziv knjaza Danila, ublažava violentnost Crnogoraca u diplomatskoj korespondenciji, udahnjuje potreban senzibilitet protkan raskošnim obrazovanjem i životom u carskom Beču i zlatnom Pragu

sproveo je ovom Ministarstvu ček od franaka 12.500 –(dvanajest hiljada i pet stotina) koja je svota određena od Londonskog komiteta za naše Društvo Sv. Vladimir, da je isto razdijeli siročadima poginulih Crnogoraca“.

SNAŽAN KARAKTER

svoje obrazovanje, ili na celji humanitarne, ili se nađu u krajnjoj nevolji. Ja podpisani izabran sam predsjednikom ovoga komiteta, koji mi je naložio da Visokoj Knjaževskoj Vladi o njegovu postojanju, o njegovoj celji i dosadašnjem radu. Komitet naš do sada je podpomagao đaka Milutina Lješevića u Taboru, a dao je dvojici Crnogoraca: Savi Popoviću i kap. Petru Boškoviću putni trošak iz Zlatnog Praga u Crnu Goru. Imanje komiteta iznosi za sada preko 2800 for... Mi želimo da možemo biti korisni braći našoj Crnogorcima u sadašnjim prilikama i u zadaćama budućnosti. Javljajući o tome Visokoj Vladi Knjaževine Crne Gore nudimo joj naše usluge i predlažemo osobito gospodinu ministru prosvete da dođe u sporazumljenje s nama odnosno toga kakve materijalne pomoći trebali mladi Crnogorci, koji dođu u češke zemlje da uče.“

HUMANOST

Počasni konzul Kraljevine Crne Gore u Britanskoj imperiji, uvaženi plemić, ser Džon Roper Parkington u strahotama Prvog svjetskog rata, osniva „Komitet – Društvo za ukazivanje pomoći Crnoj Gori u sanitetskom materijalu i drugim manjim potrebama“. Upečatljivo svjedočanstvo o humanosti pronosi depeša Ministarstva inostranih djela Crne Gore od 12. novembra 1915. godine, upućena Ministarstvu unutrašnjih djela: „Kraljevski Crnogorski Generalni Konsul u Londonu g. Parkington svojim dopisom od 4. oktobra t. g. po nov.

Čast Crne Gore i njeno pravo na državnost i nezavisnost, tih godina, gorljivo je branio energični, engleski intelektualac Aleksandar Divajn. Huk Atlantskog okeana, od Londona do Vašingtona, nadjačale su njegove britke misle i oštroumne riječi, prkosno odjekujući Velikom Britanijom i Sjedinjenim Američkim Državama. Imale su snažan karakter diplomatskih aktivnosti, dosezale i do znamenitog američkog predśednika Vudro Vilsona Divajn je darovao snažne note prijateljstva, u godinama kada neprijateljski vjetrovi i beščašće prekrivaju crnogorsku zemlju i uspone u kulturi, poput pustinjskog vjetra kada zatrpa prastare piramide. Gromko je govorio: „Što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome se sad nalazi.“

Državna kasa Crne Gore nikada nije obilovala zlatnicima. Stidljivo su zveckale rijetke kovanice. I bez njih nadirali su brojni neprijatelji. Ali magično je privlačila prijatelje. Bila je čudesna njihova volja, želja i ljubav za Crnom Gorom. S Lovćena je bitisala mudrost Njegoševa: „Čovjeku naučenu i dobroga povedenija svi su pametni ljudi na svijetu družina i braća“.

(Autorjecrnogorski diplomata)

Aleksandar Divajn

Jan Vaclik

ČUDESNA EVROPSKA PRIJESTONICA: Prag

Dana 22. marta 2024. godine preminuo je naš dragi

SLOBODAN-MRDO Radomira JELIĆ 1945-2024.

Saučešće primamo u kapeli Novo Selo 23. marta od 10 do 17 časova i 24. marta od 9 do 10 časova, kada krećemo za Bare – Boan, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Po želji porodice, vijenci i cvijeće se ne prilažu.

OŽALOŠĆENI: sinovi TOMAŠ, ALEKSANDAR i RANKO, kćeri MILOSAVA i LJEPOSAVA, brat MILIĆ i sestra HAJDANA, snahe SLOBODANKA, MILENA, ZORICA, JELENA i MILEVA, bratanići, bratanične, sestrić i sestrična, unuci, praunuka, kao i ostala mnogobrojna rodbina i ujčevina JOCOVIĆ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Dana 23. marta 2024. godine u 75. godini života preminuo je naš dragi

VUKAŠIN Blažov DABANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 24. marta od 10 do 16 časova i 25. marta od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na seoskom groblju u Seocima – Crmnica.

Ožalošćeni: Sin BLAŽO, ćerka MARIJA, brat VOJIN –VOJO, bratanac GORAN, bratanična MARIJANA, zet MIRKO, unuci STEFAN, MIHAJLO i ostala mnogobrojna rodbina DABANOVIĆ

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

1204

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je

MIRO VLAISAVLJEVIĆ

Tragično preminuo. Sahrana je obavljena u krugu porodice.

PORODICE VLAISAVLJEVIĆ I KEKOVIĆ

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

1213

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BANJU

Тужним срцем јављамо да је 23. марта 2024. године преминула наша драга

КОВИЉКА Вукашина ВУКОТИЋ рођена ШАНОВИЋ

Саучешће примамо 23. и 24. марта у породичној кући у Гостиљу-Зета до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Гостиљу.

Oжалошћени: кћерке НАТАЛИЈА, ТАЊА, АНИЦА, САЊА и СУЗАНА, сестре ДЕСА, РОСА и КОСА, заова ДУДА, јетрва СЛАВКА, ђеверичићи ЗОРАН и ГОРАН, унучад БАЛША и АЛЕКСА, МИЛОШ, АНЂЕЛА, МИЛА и ДАРИА, снахе, сестрићи, сестричне, братанић, братаничне, ђеверичне, заовичићи, заовичне и остала многобројна родбина ВУКОТИЋ и ШАНОВИЋ

1209

Sa pažnjom i poštovanjem ćemo pamtiti tvoju plemenitost i dobrotu.

DRAGO i SAŠA LATKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BANJU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

LJUBO LATKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom

BANJU MARKOVIĆU

ŽELJKO PRAVILOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu i stricu

RAJKU

Počivaj u miru.

1210

Posljednji pozdrav dragoj sestri

MILOJKI

Od brata ZORANA VUKAŠINOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi

MILOJKI

Od

Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi MILOJKI

Posljednji pozdrav poštovanoj

MILOJKA MARAŠ

OD KOLEKTIVA NALL GRUPA

1198

Umro je naš dugogodišnji igrač

PREDRAG-PEĐA VUČKOVIĆ

S tugom i poštovanjem, FUDBALSKI SAVEZ ZETA-GOLUBOVCI

1214

Četrdeset dana od smrti

ĐURA KOSOVIĆA

Vječno ćemo se sjećati tvog časnog i plemenitog lika. Počivaj u miru. Ostaješ u našim srcima zauvijek sačuvan od zaborava.

TVOJA PORODICA

Godinu dana je od smrti mog voljenog supruga

DUŠANA Petrovog AMANOVIĆA

Mnogo mi nedostaješ, zauvijek ćeš biti u mom srcu.

1187

1220

JELENA

Bila si moja snaga i ponos. Uzor za hrabrost i volju. Sada nema riječi da opišu prazninu, bol i koliko si mi značila.

Tvoj čiča

SRETEN KANKARAŠ

ЈЕЛЕНА КАНКАРАШ Болна је истина да више нијеси са нама. Нека те Анђели чувају, драга Јелена! Породица СПАЈИЋ

1211

Supruga BILJANA

Danas se navršava godinu dana od smrti dragog zeta

1188

DUŠAN AMANOVIĆ

Sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost. Neka ti je vječan mir.

LJILJANA i IVONA BLAGOJEVIĆ

SJEĆANJE

SLOBODAN MARKOVIĆ

Pet godina je prošlo od kada nijesi fizički sa nama. Sa nama si u mislima i u svim našim odlukama. Nikada te nećemo zaboraviti.

TVOJA PORODICA

Četiri godine od smrti naše drage

ČEDOMIRKE MILJENOVIĆ

1217

1221

Pet godina je od smrti našeg velikog prijatelja

SLOBA MARKOVIĆA

Svaki dan smo u mislima sa tobom.

ŽELJKO i ZORAN

Danas se navršavaju dvije godine od smrti našeg dragog

1207

VELJKA GARA POPOVIĆA

Vrijeme prolazi, mi te čuvamo od zaborava. Počivaj u miru.

1203

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom, čuvaju te od zaborava

Tvoji sinovi JOVAN i IVAN sa porodicama

Devet godina od smrti mog brata

VESELINA - MUJA SKROBANOVIĆA

Godine idu, a bol i tuga nikad. Počivaj u miru. Sestra RUMICA

1212

MIĆO POPOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Godina dana je od smrti našeg kuma

DRAGANA

Voljeni naš kume, znao si koliko te volimo, ali nikada nećeš saznati koliko nam nedostaješ....

NENO, ROSA, PAVLE, PETAR i JAKOV

Četrdeset je dana od kada nas je napustio naš voljeni

MILJAN Mitrov VUKOSAVLJEVIĆ

Bio si naša podrška, uzor i oslonac.

Tvoja ljubav, dobrota i mudrost zauvijek će nam nedostajati. Čuvaćemo te u našim srcima i divnim uspomenama sa ljubavlju i zahvalnošću.

Umjesto četrdesetodnevnog pomena porodica će dati novčani prilog za održavanje vodoizvorišta Bukovik i vodovoda u selu SeljaniPiva.

Njegovi: kćerka MARINA, sinovi BRANISLAV i MITAR, snahe BILJANA i SVETLANA, unučad BORIS, IGOR, SANJA, LUKA i MILJAN i praunučad DAMJAN, VUK, LEA i DARIJA

Šest je i tri godine od smrti naših roditelja

VLADETA-BATO MIRUNA-MIRA ILIĆ

Uvijek ste u našim mislima i srcima… Vaši

MLADEN, DIJANA i MIRKO sa porodicama

1202

1195

DRAGAN VOJIČIĆ

Prođe godina, prva bez tebe, srce moje još za tobom zebe, u mislima ti si mojim, da me zovneš Mićom svojim. Sa ponosom i tugom ostaje sjećanje na tebe.

šćer MILENA, unučad: KRISTINA I BOGDAN i zet SLAVKO 1199

Godina dana je od smrti mog voljenog brata

DRAGANA VOJIČIĆA

Dragi! Ne možemo opisati tvoje nedostajanje, rana u našim srcima je doživotna, a ljubav prema tebi vječna. Neka u tišini vječnog mira počiva tvoja duša i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas.

Neutješna sestra LJILJANA i zet MOMO DAMJANOVIĆ

DRAGAN VOJIČIĆ

Uspomene na tvoj vedri duh i iskreno prijateljstvo čuvaćemo od zaborava.

Zauvijek u našim srcima.

BRANO, IVAN i POP

DRAGAN VOJIČIĆ

Prošla je godina bola i tuge otkad te nema, ali praznina i bol ne prolaze. Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Neka tvoja časna duša počiva u miru.

Godina dana od smrti zeta

Dana 26. marta 2024. navršava se tužna godina dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i đeda

DRAGANA VOJIČIĆA

Duboko u duši smo se nadali da ćeš se vratiti sa dalekog puta i da ćemo ugledati tvoj dragi lik, ali uzalud, jer je i ovo martovsko jutro vratilo bolno sjećanje na ono jutro kada si otišao na put bez povratka.

Bez obzira što tvoje srce ne kuca više, mi koji živimo vječno ćemo te voljeti i čuvati kao najdražu uspomenu svog života.

Ti i dalje živiš u svakom trenu našeg života, uskraćeni za tvoj pogled, osmijeh, i topli zagrljaj.

Voljeni naš Kile, otišao si tiho, a bol si ostavio nama tvojim najmilijima.

U nedjelju 24. marta u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

1200

Prošla je godina dana od smrti

DRAGANA VOJIČIĆA

Otkad ti nijesi sa nama bol i tuga ne jenjavaju. Živiš Dragane u nama i živjećeš vječno. Neka te anđeli paze na nekom boljem mjestu.

IGOR DAMJANOVIĆ sa porodicom

Godina dana od smrti

DRAGANA VOJIČIĆA

DRAGAN VOJIČIĆ

Čuvaćemo te kroz najljepše uspomene i sjećanje.

DRAGANA VOJIČIĆA

DARKO DAMJANOVIĆ sa porodicom 1216

Utjehe nema, zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole. ĐURKOVIĆ RAJKO sa porodicom

Dana 25. marta navršava se šest mjeseci, a dana 9. marta navršilo se 11 godina od kako su nas zauvijek napustili

SPASENIJA DRAGIŠIĆ BUDIMIR DRAGIŠIĆ rođ. STANIŠIĆ

Sa velikim poštovanjem, ponosno čuvamo sjećanje na vas. Vašim gubitkom, ostala je ogromna praznina u našim životima. Nedostaje nam vaša podrška i ohrabrenje, savjet i utjeha.

Vaša plemenitost i dobrota, neizmjerna pažnja i ljubav koju ste nesebično pružali porodici zauvijek će ostati u našim srcima.

Neka vas u tišini vječnog mira zauvijek prate naše misli i osjećanja.

Porodica DRAGIŠIĆ

IVAN TURČINOVIĆ sa porodicom 1205

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom.

DRAGO i DUŠKA sa porodicom

Dana 25. marta 2024. navršava se godina od kada nije sa nama naš voljeni

SPASOJE-BATO Pavićev STOJANOVIĆ

Sa ponosom te pominjemo, po dobru te pamtimo, ljubavlju čuvamo od zaborava. Počivaj u miru.

Ožalošćena porodica STOJANOVIĆ

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

OBAVJEŠTENJE ČITAOCIMA

Distribucija Pobjede na svim kioscima

Obavještavamo cijenjene čitaoce, da od 1. 4. 2024. godine, naše izdanje potraže isključivo na kioscima širom Crne Gore, kao i u svim većim marketima koji imaju novinarnice, zbog promjene u načinu prodaje štampe u Crnoj Gori

Sve informacije kako da dođete do svog primjerka Pobjede možete dobiti na telefone 020 225-210 i 020 409-509, kao i na mejl: distribucija@pobjeda.me