Dnevni list Pobjeda 11.03.2024.

Poneđeljak, 11. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20934 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SKANDALOZNO: Lider DNP-a kazao da „s našim vojnicima ne možemo da idemo ni u lov na zečeve“, bivši ministar odbrane reagovao

Bošković: Sramotna

izjava Kneževića kojom ismijava

Vojsku Crne Gore

Profesor Univerziteta Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković kaže da je Unija spremna da „zapuši nos“ na određene devijacije samo kako bi Crna Gora dobila šansu da bude primljena

Vučić je za Zapad i piroman i vatrogasac

Siguran sam da će Vojska Crne Gore znati da prevaziđe i prebrodi ovo vrijeme gdje oni koji treba da joj komanduju čine sve da je unište i da će uskoro doći do sloma ove parlamentarne većine čija vlada, kao i svaka koja je formirana od 30. avgusta, pokušava da Crnu Goru slomi i da je baci na koljenarekao je Bošković

STR.

Reakcije na zahtjev Pokreta Evropa sad da se sa dnevnog reda današnje sjednice Skupštine povuče inicijativa za smjenu predsjednika parlamenta

Eraković: Bacanje pod noge Mandiću

pokazuje dubinu pada PES-a

ANALIZA: Nakon tri godine Crna Gora izašla iz negativnog salda, podaci i dalje obeshrabruju

Nikad manje rođene djece, priraštaj ipak pozitivan

Iz Udruženja ugostitelja Budve upozoravaju da ove sezone nećemo imati dovoljno radne snage

Očekuju radnike

iz Indije i Pakistana

Đe su te zapadne snage u Crnoj Gori da povedu proces naprijed? Kad pričate sa ljudima na Zapadu, znate šta će oni da vam kažu o Crnoj Gori - mi tamo ne vidimo problem, 80 odsto građana želi u EU i sve političke partije su za EU i đe je problem. Znači, i crnogorsko društvo mora neke stvari izvesti na čistac da se bolje prepoznaju te nijanse unutar političkog diskursa, da se ne mogu koristiti prazna demagogija i populističke oskule. EU umnogome šalje konfuzne poruke kroz podršku vlastima koje istovremeno sadrže elemente koje je ista EU prepoznala kao remetilačke i nepoželjne - kaže Vuković STR. 2. i 3.

STRATEGIJA „SRPSKOG SVETA“: Kako je crnogorsko društvo decenijama trovano propagandom i falsi kovanom istorijom

Probuđeno srpstvo, stari i novi mitovi

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

STR. 4. i 5.

NAŠA TEMA: Da li je Crnoj Gori potreban književni festival koji bi okupljao autore iz zemlje i regiona i razdrmao jednoobraznost naše literarne scene

Ideologija često iznad estetskih vrijednosti

STR. 3.

STR. 9.

M.

BABOVIĆ

STR. 7.

Profesor Univerziteta Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković kaže da je Unija spremna da samo kako bi Crna Gora dobila šansu da bude primljena

EU više želi viđeti Crnu Goru priču, nego što to žele crnogorske

PODGORICA - Forsirate ulazak Crne Gore u EU u momentu kada njom vladaju one partije koje su od EU prepoznate kao remetilačke i neprihvatljive. Da li onda može da se razumije do koje mjere je EU spremna da sarađuje sa Crnom Gorom kao državom? Da je u stanju da „zapuši nos“ na određene devijacije koje postoje u sistemu samo kako bi Crna Gora dobila šansu da bude primljena i da se taj prijem dobro oslika i na crnogorsko društvo da bi se oslobodila tih remetilačkih elemenata u doglednoj budućnosti - kaže u intervjuu Pobjedi profesor Univerziteta Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković.

Ističe da je Crna Gora autonomna i suverena i sama je odgovorna za ono što se dešava u samom društvu. Objašnjava da crnogorske probleme ne može da rješava niko sa strane.

Đe su te zapadne snage u Crnoj Gori da povedu proces naprijed? Kad pričate sa ljudima na Zapadu, znate šta će oni da vam kažu o Crnoj Gori - mi tamo ne vidimo problem, 80 odsto građana želi u EU i sve političke partije su za EU i đe je problem. Znači, i crnogorsko društvo mora neke stvari izvesti na čistac da se bolje prepoznaju te nijanse unutar političkog diskursa, da se ne mogu koristiti prazna demagogija i populističke oskule, poput one u Srbiji - i EU i Kosovo - kaže Vuković

VUKOVIĆ: Crna Gora se trenutno nalazi u jednoj prilično paradoksalnoj situaciji, prije svega jer je sve evidentnije da Evropska unija više želi Crnu Goru viđeti uspješnom pričom ili stvori sliku o tome, nego što to zaista žele političke snage u Crnoj Gori. U prethodne tri godine, Crna Gora u svim izvještajima, od Evropske komisije i Evropskog parlamenta do Fridom hausa (Nations in Transit) i drugih relevantnih međunarodnih organizacija, pokazuje trend konstantnog demokratskog urušavanja i srozavanja sistema. To su poruke da Crna Gora klizi ka jednom modelu koji je trenutno karakterističan za Mađarsku ili donedavno Poljsku. Samim tim, to nije država koja objektivno može služiti za primjer ostalima, ali opet u datom konktekstu, postoji snažna politička volja u Briselu da se od Crne Gore napravi uspješna priča. Konačno

POBJEDA: Kakav je odnos EU prema aktuelnoj parlamentarnoj većini, s obzirom na to da se vidi da bivši DF nije problem, neke crvene linije su pređene i čini se da Brisel prihvata bilo koju vlast, bez vrijednosnih procjena kuda ta vlast vodi buduću članicu EU? Evropski komesar za susjedsku politiku Oliver Varhelji se sastao sa Mandićem koji je nekoliko sati prije toga razgovarao sa Dodikom, koji mu je prenio Putinove stavove. I taj isti Varhelji hvali napredak Crne Gore. Kako objasniti ovakvu evropsku politiku prema aktuelnom šefu parlamenta?

Ako zapalim vatru trebaću im i da je ugasim i Vučić na taj način kratkoročno uspješno kupuje vrijeme da ti interesi i dalje nadjačaju određene norme i principe. Međutim već se sad vidi da i to vrijeme nije neograničeno, mnoge sankcije su uvedene, mnoge će tek nastupiti, obruč se sužava, a vrijeme ističe da se ispostavi ono što se očekuje, a to je konačno priznanje Kosova

misija se odlučila na niz potenaglim mijenjanjem metodonativne opcije regionalnim liderima i što je najgore osnažilo one remetilačke političke elite koje su svojim autoritar-

padni Balkan, bila prilično ranjiva na vanjske uticaje trećih strana. Geopolitičke i regionalne okolnosti su nametnule da Crna Gora se pokazuje kao najizglednija kandidatkinja za tu ulogu, uprkos svim očiglednim manjkavostima i problemima koje ima, i EU ne želi da propusti tu priliku još jednom. Koliko je snažna ta volja dovoljno govori činjenica da se za vrijeme tehničkog mandata vlade Dritana Abazovića Crna Gora pokazala kao krajnje nepouzdan partner i opcija, koja je olako obesmislila šansu koja joj se ukazala prije dvije godine. Uprkos tome, EU se nakon dvije godine vraća sa istom ponudom, sada novoj vladi, u nadi da će oni biti pouzdaniji od prethodne. U oba slučaja, kriterijumi koje EU postavlja pred Crnu Goru su minimalni, u nadi da će to motivisati političke vlasti da se odgovorno ponesu prema takvoj šansi. Ipak, oprez postoji, prije svega zbog prethodnog iskustva sa Abazovićevom vladom, i ovaj prozor se isto tako može veoma brzo za-

nja niza signala koji problematizuju regionalne odnose, čak i sa Hrvatskom koja je članica EU. Znači, vi forsirate ulazak Crne Gore u EU u onom momentu kada njom vladaju one partije koje su od EU prepoznate kao remetilačke i neprihvatljive. Da li onda može da se razumije do koje mjere je EU je spremna da sarađuje sa Crnom Gorom kao državom? Da je u stanju da „zapuši nos“ na određene devijacije koje postoje u sistemu samo kako bi Crna Gora dobila šansu da bude primljena i da se taj prijem dobro oslika i na crnogorsko društvo, kako bi se oslobodila tih remetilačkih elemenata u doglednoj budućnosti. Crna Gora je opet autonomna i suverena i sama je odgovorna za ono što se dešava u samom društvu. Ne može crnogorske probleme da rješava niko sa strane. I moramo da shvatimo koliko god neko sa strane nametao norme ili pra-

elemenata i stalne nestabilnosti možemo viđeti pod kojim kamatnim stopama se zadužuje Crna Gora. Ili zabrinjavajuće mali broj stranih direktnih investicija sa Zapada koje su ušle u Crnu Goru u prethodne četiri godine. Crna Gora nije viđena kao stabilna država. Takođe, Crna Gora je nerijetko izostavljena iz određenih razgovora kada su u pitanju i regionalni i kontinentalni procesi, pa se u kontinuitetu dešava da država samo prati ono što je već dogovoreno. To je znak da je Crna Gora pod određenom vrstom lupe, ali, isto tako, ima neku vrstu neočekivane prednosti u ovom trenutku zato što je takav geopolitički i regionalni momenat.

POBJEDA: Jasno je da Crna Gora ima veliku podršku, ali kako će ustrajati EU u toj podršci ako joj je u Srbiji partner Vučić, kojem je destabilizacija regiona glav-

i u tom vremenu je bila isuviše ranjiva na vanjske uticaje. Mađarska je već duži niz godina u takvom ćorsokaku. Sada je na vlasti i u Slovačkoj revizionistička politika. Ovakvi procesi su sastavni dio svih političkih dinamika. Za očekivati je da će se i u Crnoj Gori mijenjati vlasti, i da će neke biti sklonije tim antidemokratskim tekovinama koje će jačati autoritarne modele vladanja u Podgorici. U tim situacijama autokratski sistemi, poput onog u Beogradu, imaće partnera u autokratskim vlastima u Podgorici, i bez obzira na to što je članica NATO i bez obzira koliko daleko bila na putu ka EU, autoritarni sistemi nađu zajednički jezik. Dovoljno je viđeti saradnju Vučića i Orbana i razumjeti kako sve to može izgledati. POBJEDA: Koja je u svemu ovome uloga SAD, ako se uzme u obzir da je ovo izborna godina?

vila ipak svu odgovornost za stanje Crna Gora i njene vlasti. Evo recimo, zbog tih remetilačkih

VUKOVIĆ: Iskreno ne razu-

po automatizmu poraz Vučića. Kao što ulazak Crne Gore u NATO nije poraz Putina,

žavi regiona u međuti poruku da daju šansu Crnoj Gori kao državi, ia-

To koristi aktuelna vlada Milojka Spajića, ali je problem u tome što se u kontinuitetu krše određeni principi na nivou politički

: Koliko je ruska

skih rješenja, koja su u direktnoj koliziji sa onim što očekuje EU, te imenovanja i razrješenja koja su krajnje nezakonita, pa sve do sla-

VUKOVIĆ: Ruska invazija na da bi pokazala kako je u stanju da se proširi i time konsoliduje svoju geostratešku

skrajno desnog populističkog, konzervativnog lutanja, pa se sad oslobodi-

NATO. A on to ne radi samo sa Crnom Gorom. Slične prilike ili stvara ili koristi u drugim državama kako NATO-a tako i šire, od Mađarske i Slovačke, do Moldavije, Gruzije i Jermenije. To će Rusija i akteri slični njoj raditi godinama pred nama, naročito u trenucima koji vode ka dekonsolila takvih ideologija,

VUKOVIĆ: Amerika je sada preokupirana sobom. Ali Sjedinjene Države su, a to je posebno vidljvo u zadnjih par Bajdenove administracije, prihvatile i vrlo aktivno su počele da projektuju vanjsku politiku koja više nije bazirana isključivo na vrijednostima, već prvenstveno na interesima. To je efekat urušavanja tog čuvenog unipolarnog poretka koji je postojao ranih devedesetih i početkom dvijehiljaditih. Amerika se suočava sa činjenicom da je konkurencija koju ima na globalnom nivou drugačija nego što je bila prije 30 godina. Mnogo su kompleksniji domeni u kojima se taj rivalitet održava. To se odnosi na sajber bezbjednost, svemirske programe i sada Amerikanci sarađuju i sa nekim vrijednosno drugačijim partnerima. Imala je SAD epizode kada je podržavala i režime koji nijesu baš najliberalniji i najdemokratskiji, zato što su tu postojali određeni interesi i strateški momenti. Naravno, saradnja koje je bazirana na vrijednostima je mnogo otpornija od pomenute saradnje bazirane na kratkoročnim interesima koja se uvijek može dovesti u pitanje. Dok god SAD smatra Crnu Goru za partnera i saveznicu, za državu sa kojom dijeli iste vrijednosti to je do-

da „zapuši nos“ na određene devijacije

Goru kao uspješnu crnogorske vlasti

bar znak. Oni vide saveznicu u Crnoj Gori, a od Srbije žele da naprave saveznicu. Srbija nije viđena kao da ima sve te kvalitete, već će, ako je ikako moguće, preko zajedničkih interesa doći do zajedničkih vrijednosti. To ide mnogo teže, jer ne postoji empirijski dokaz da se do te vrste transformacije može doći kroz neke transakcione elemente. Amerika je već imala propali pokušaj demokratizacije Kine kroz liberalizaciju tržišta i jačanje ekonomske saradnje. I sad je mnogima u Vašingtonu nejasno kako se ta fantazija o demokratizaciji Kine kroz ekonomsku transakciju nije obistinila. Ali oni makar sa Srbijom kontrolišu te procese. Vučić to razmije, jer on nema da ponudi Americi nešto više od toga da bude faktor stabilnosti u permanentno turbulentnom regionu đe je on i piroman i vatrogasac. Ako zapalim vatru trebaću im i da je ugasim i on na taj način kratkoročno uspješno kupuje vrijeme da ti interesi i dalje nadjačaju određene norme i principe. Međutim već se sad vidi da i to vrijeme nije neograničeno, mnoge sankcije su uvedene, mnoge će tek nastupiti, obruč se sužava, a vrijeme ističe da se ispostavi ono što se očekuje, a to je konačno priznanje Kosova.

POBJEDA: Možemo li onda da zaključimo - ako se mijenjaju principi spoljne politike, onda je nama na Balkanu svejedno ko će voditi SAD naredne četiri godine?

VUKOVIĆ: Ne bih ja to tako gledao, iako razumijem određenu dozu rezignacije koja postoji na Zapadnom Balkanu, pa samim tim i u Crnoj Gori. Znamo šta se sve očekivalo od Bajdenove administracije, a šta se dobilo u ove tri i po godine. Očekivalo se da će Bajdenova politika da se vodi tim unipolarnim momentom iz devedesetih kada će na vrlo jasan i decidan, čak, ako je potrebno, i agresivan način staviti svima do znanja đe su granice i koje su posljedice ako se pređu. Amerika se već odavno ne bavi vanjskom politikom na taj način, dakle Bajden nikad nije bio voljan, niti je to njegova administracija na bilo koji način obećavala, da hapsi ljude, bombarduje države, sve dok se ne dovedu u red. Taj momenat iz devedesetih se neće vratiti, ali se od te administracije očekivalo da ne bude kooperativna sa onim sistemima koji su antiamerički. Oni sarađuju sa njima u domenu mogućeg, jer na taj način uspijevaju da održavaju sastus kvo koji im je bolji, nego da im se otva-

Znamo šta se sve očekivalo od Bajdenove administracije, a šta se dobilo u ove tri i po godine. Očekivalo se da će Bajdenova politika da se vodi tim unipolarnim momentom iz devedesetih kada će na vrlo jasan i decidan, čak, ako je potrebno, i agresivan način staviti svima do znanja đe su granice i koje su posljedice ako se pređu. Amerika se već odavno ne bavi vanjskom politikom na taj način, dakle Bajden nikad nije bio voljan, niti je to njegova administracija na bilo koji način obećavala, da hapsi ljude, bombarduje države, sve dok se ne dovedu u red. Taj momenat iz devedesetih se neće vratiti, ali se od te administracije očekivalo da ne bude kooperativna sa onim sistemima koji su antiamerički

ra novo žarište i novi sukob. I ja razumijem tezu: ne može gore od ovoga i sasvim je svejedno ko je na vlasti. Međutim, moramo se vratiti na to kakva je bila Trampova administracija i kako oni razumiju procese na Balkanu i onda ćete se sjetiti da je ono što je kulminacija Trampove vanjske politike na Balkanu Vašingtonski sporazum, pa zamislite šta onda može doći u drugom mandatu. U onom prethodnom mandatu su to ipak vodili ljudi iz prethodnih administracija koji poznaju procese i koji su održavali sistem. U novom mandatu bi bila ogromna čistka i osvetnički mentalitet i jedna neobuzdana projekcija te filosofije Amerika na prvom mjestu, u okviru čega recimo gledate Balkan kroz pitanje Hezbolaha ili korišćenje Huavei 5G mreže. Ili se gleda na Balkan kroz to kako je neko govorio o prethodnim administracijama ili Trampovom režimu pa da mu se to obije o glavu. Volio bih da je ovo izborna trka iz 1992. kada se biralo između Buša i Klintona, đe su nijanse definisale vanjsku politiku.Vi ovđe imate sa jedne strane čovjeka koji, koliko god bio spor u svom djelovanju, i dalje želi da održi multilateralni sistem, a na drugoj strani imate suparnika koji želi u potpunosti da ga rasformira kako bi nestao. Ovo se recimo na primjeru Crne Gore ne vidi toliko dobro, ali se vidi na primjeru Kosova. Koliko god se kupovalo vrijeme sa Vučićem, krajnji ishod je da Srbija prizna Kosovo i da Kosovo bude članica međunarodnih organizacija, dobije viznu liberalizaciju, jača oružane snage i to su sve mali koraci koji čine izglednijom dugoročnu državotvornost Kosova, što je primarni cilj vanjske politike SAD u regionu.

POBJEDA: To je istina i građanski orijentisan dio crnogorskog društva podržava te napore, ali se isto tako strahuje da će taj napredak da

Danas sjednica parlamenta, nastavljene reakcije na zahtjev Pokreta Evropa sad da se sa dnevnog reda povuče opoziciona inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine

Eraković: Bacanje pod noge Mandiću pokazuje dubinu pada PES-a

plate i već plaćaju Crna Gora i BiH?

VUKOVIĆ: Ja to razmijem. Ali na Kosovu u ovom trenutku devedest odsto stanovnika nema dilemu kuda zemlja treba da ide, a u Crnoj Gori je situacija znatno drugačija. Ne može niko u toj mjeri oblikovati društvene prilike, ako društvo u Crnoj Gori nije spremno da bude oblikovano. To je isto kao da kažete da je za probleme u Srbiji kriv Zapad jer je samo 30 odsto stanovništva za EU. Ne, imaju određene dinamike unutar samog društva u Srbiji koje ne žele da budu dio evropske priče. Koliko god EU bila traljava u svom djelovanju u Srbiji i neefikasna, postavlja se pitanje đe su te snage unutar Srbije da povedu proces naprijed. Đe su te zapadne snage u Crnoj Gori da povedu proces naprijed? Kad pričate sa ljudima na Zapadu, znate šta će oni da vam kažu o Crnoj Gori - mi tamo ne vidimo problem, 80 odsto građana želi u EU i sve političke partije su za EU i đe je problem. Znači, i crnogorsko društvo mora neke stvari izvesti na čistac da se bolje prepoznaju te nijanse unutar političkog diskursa da se ne mogu koristiti prazna demagogija i populističke floskule, poput one u Srbiji - i EU i Kosovo. S druge strane, jasno je iz mog prvog odgovora da EU umnogome šalje konfuzne poruke kroz podršku vlastima koje istovremeno sadrže elemente koje je ista EU prepoznala kao remetilačke i nepoželjne. I to vješto koriste trenutne političke elite u Crnoj Gori koje aktivno odbijaju da budu decidne i dosljedne vrijednostima i normama EU, već koriste prazne i istrošene floskule o posvećenosti, a istovremeno tolerišu i hrabre niz remetilačkih poteza u Crnoj Gori, na koje ni EU ne reaguje u nadi da Spajić neće iznevjeriti Brisel kao što je to uradio Abazović. Očigledan geopolitički raskorak čiji epilog ćemo ubrzo viđeti M. JOVIĆEVIĆ

PODGORICA – Pokret Evropa sad (PES) nastavlja da tumara na političkoj sceni - napisao je Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a, na društvenoj mreži Iks povodom zahtjeva PES-a da se povuče inicijativa za smjenu šefa parlamenta, poručujući da bacanje u noge Andriji Mandiću samo pokazuje dubinu njihovog pada. Poslanici bi na današnjoj sjednici Skupštine trebalo da raspravljaju o inicijativi DPS-a za razrješenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića, ali je poslanički klub PES-a iznenada u subotu uputio zahtjev da se ta inicijativa povuče sa dnevnog reda. - Jakov je prvi pobjegao s broda koji tone. Bacanje u noge Mandiću samo pokazuje dubinu njihovog pada. Shvatiće kud srljaju tek kad ih uskoro pusti niz vodu. Mi se uveliko spremamo za izbore - poručio je Eraković. Međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković naveo je da PES, koji je legitimitet s izbora izgubio cijepanjem partije na dva dijela, daje podršku predsjedniku Skupštine koji je legitimitet izgubio protivustavnim i

protivzakonitim djelovanjem. - Potez PES-a ostaće zapamćen kao primjer političke beskičmenosti. Ovim činom p okušavaju izbjeći njihovu osnovnu dužnost da pred poslanicima i građanima objasne odstupanje od politike na kojoj su dobili povjerenje dijela građana - istakao je Đuričković. Prema njegovim riječima, navodna odlučnost parlamentarne većine da ubrza put ka Evropskoj uniji proporcionalna je rušenju Ustava, zakona, nezavisnosti i građanskog koncepta Crne Gore. - Džaba birokratski štrikovi na poglavlja 23 i 24 kada u praksi sahranjujete sve vrijednosti

EU. Da smo demokratsko i slobodno društvo, ova skupština i ova vlada bi još juče pale. Crnoj Gori su potrebni hitni izbori na svim nivoima jer je očigledno da zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast suvereno drži Andrija Mandić. Ostali su samo pionizaključio je Đuričković. Predsjednik SDP-a Ivan Vujović upitao je „kako je Mandić za godinu od neprihvatljivog postao neprikosnoven partner“ PES -u. Osvrnuo se na izjave premijera Milojka Spajića uoči fomiranja Vlade, kada je govorio da ima većinu bez DF-a, ali i da sa njima ne želi saradnju.

- Par logičkih pitanja za PES. Kako je Mandić za godinu od neprihvatljivog postao neprikosnoven partner? Kako to da ste htjeli Vladu bez DF-a, ali ste pod ucjenom na kraju pristali? Kako to da su sad grešni oni koji dijele vaš stav o DF-u od prije par mjeseci ili godinu - pitao je Vujović na društvenoj mreži Iks (X). Na današnjoj sjednici Skupštine neće se raspravljati o prijedlogu izmjena Zakona o biračkom spisku, jer je taj akt j uče i zvanično povučen iz procedure. R. P.

Poslanica DPS-a saopštila da ne čudi političko konvertitstvo i licemjerje poslanika PES-a koji „na primitivan način etiketira“ njenu partiju

Milatović: Šehović

bio dugogodišnji

član DPS-a iz koristi

PODGORICA – Poslanik Pokreta Evropa sad Armen Šehović, koji je potpisao saopštenje u kojem na primitivan način etiketira DPS, dugogodišnji je član naše partije, čija je supruga Elvira bila osma na odborničkoj listi DPS-a za lokalne izbore u Plavu 2018. godine – saopštila je poslanica DPS-a Sonja Milatović. Ona je u prilog tome objavila fotografiju odborničke liste DPS-a za lokalne izbore u Plavu 2018. godine. – Ne čudi nas njegov transfer ka PES-u budući da je u pitanju čovjek koji nikada i nije imao neku posebnu ideološku i političku utemeljenost, već se isključivo priklanjao partijama na vlasti, o čemu svjedoči činjenica da je nakon 30. avgusta

lutao od Demokrata preko Ure do Bošnjačke stranke. Ne čudi nas ni to što je u cilju dokazivanja svojim novim poslodavcima baš on primoran da atakuje na ljude sa kojima je dijelio godine svog života – istakla je Milatović. Navela je da ono što je čudi jeste što je Šehović u svom konvertitstvu spreman da brani i Mandića, čovjeka koji muslimane naziva lažnim ljudima i dokazanog negatora genocida u Srebrenici koji decenijama zastupa politiku velikosrpskog nacionalizma koja je direktno usmjerena protiv Bošnjaka i muslimana u Crnoj Gori. – Nego, čast i bruka žive dovijeka, te će tako i ova bruka ostati kao trajna mrlja na obrazu Armena Šehovića koju neće moći da operu ni sitne funkcioner-

ske privilegije koje trenutno uživa, sve do transfera u neku novu partiju – zaključila je Milatović.

Na njene navode reagovali su iz PES-a.

- U kakvom se političkom i organizacionom rasulu DPS nalazi, najbolje govori činjenica da, u pauzama između podizanja vještačkih tenzija, prebrojavaju ko ih je sve napustio tokom posljednjih godina i, gle čuda, do kraja tog spiska nikako da dođu - poručili su iz PES-a. U PES-u kažu da je očigledno da je, „u nedostatku konstruktivne politike i vizije ovoj partiji preostalo jedino da broji i konstatuje ko je sve imao priliku da se uvjeri u pogubnost njihovog djelovanja“. Šehović je dan ranije kazao da su „bizarne konstrukcije i navodi poslanika Andrije Nikolića da Pokret ’Evropa sad’ vodi antidržavnu politiku dokaz da Demokratska partija socijalista svakodnevno propada kao opozicija, te da su tu samo da svađaju građane i dižu tenzije“. R. P.

Jevto Eraković

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

Nacionalizam sam po sebi može imati podsticajne impulse u kreativnom smislu, kada on podiže nacionalne nivoe u kulturi, ekonomiji, sportu i drugdje, ali kada on poprimi odnos superiornosti prema okruženju, paternalizam i imperijalni karakter, onda dobija oblike nacizma, rasizma, pa čak i odlike fašizma u dokazivanju svoje posebnosti, svog unikatnog postojanja, kada granice izmišljanja i produkcije lažne prošlosti dosežu nebeske visine. Ma kakvi nebeske. Kosmičke.

A evo tri i po decenije velikosrpstvo se probudilo u svom punom osvojiteljskom i hegemonističkom uzletu na Zapadnom Balkanu. Probudilo se u svojem najdestruktivnijem obliku i ozbiljna je prijetnja svim državama regiona.

PREKRAJANJE

ČINJENICA

Brojni su primjeri pretjerivanja u malanju (bojanju prim. aut) svoje prošlosti, od srpskog brojanja godina, kojim se tobože dokazuje skoro 8.000-godišnje postojanje srpskog naroda, do objavljivanja Obrednih pjesama drevnih Srba u Indiji, Rata starih Srba protiv Atlantide, pa do toga da je Biblija pisana na starosrpskom jeziku, da je Hrist bio Srbin, da je čitava Evropa bila srpska, pa su se vremenom otuđivale i stvarale nacionalne države, da je haplogrupa I2a srpska, što dokazuje da su Srbi starośedioci Balkana, Sclavini se u prevodima pretvaraju u Srbe, Duklja u Srbiju, Petrovići u srpsku dinastiju, crnogorske inkunabule postaju srpske, Miloš Obrenović, mali rastom, izgradnjom auto-puta postaje veliki... Uskoro Narodni muzej Srbije izrađuje rekonstrukcije odježde, kruna i ratničke opreme Nemanjića kao dodatni doprinos romantizaciji srednjeg vijeka Srbije. Nema sumnje da će te rekonstrukcije zaśeniti zlatne viljuške kojima se jelo na srpskom dvoru, dok su na zapadu „meso rastrzali i jeli rukama“. Niko se više neće usuditi da posumnja u autentičnost izložaka, niti će pitati za izvore. Čitavo srpstvo će pasti u trans zbog svoje bogate tradicije i blistave istorije, šetajući Narodnim muzejom. Konačno, u tome i jeste simbolika stvaranja srpske istorije, njenog uljepšavanja, uzimanja kao na švedskom stolu svega što se može iskoristiti, zaobilaženjem svega onog

STRATEGIJA „SRPSKOG SVETA“: Kako je crnogorsko društvo decenijama trovano

što se ne uklapa u tu sliku, uz bezuslovno i nekritičko opšte prihvatanje. Kažu da je poznati srpski pravnik Slobodan Jovanović pitao svog oca Vladimira zašto su toliko izmišljali istorije, ovaj mu je odgovorio da je trebalo stvarati naciju, a nijesu imali od čega početi. Ili da su počeli od nule, kako neki citiraju, svejedno. Ilija Garašanin, ministar „unutrašnjih dela i spoljnih poslova“ Srbije, u svom poznatom djelu „Načertanije“, objavljenom 1844, pisao je o potrebi konstruisanja mitova u stvaranju istorije, prateći to riječima: „...Na ovo delo treba osobito vnimanjije obratiti i istoriju o kojoj je gore reč dati napisati črez čoveka vrlo sposobnog i duboko pronicavajućeg“... Problem je što je vremenom sve više i više „pronicavajućih“, da bi danas dostigli svoje vrhunce. Otkad se srpstvo zapatilo u Crnoj Gori, pojavilo se i među Crnogorcima mnogo onih „pronicavajućih“ sljedbenika Garašanina i masovnih proizvođača mitova u utemeljenju srpske istorije u Crnoj Gori. Tako su mnogi sa zvučnim titulama u Crnoj Gori - dr, mr, puštili mašti na volju i počeli kreativno da mijenjaju crnogorsku istoriju, da zaobilaze u širokom krugu svako pominjanje crnogorskog i traže mrvice srpstva, praveći od njih slonove. U tome su imali svesrdnu podršku mnogo moćnije propagande iz suśedstva. Promjena vlasti 2020. godine potpuno je puštila mašti na volju domaćih pronicavajućih kreacionista. Tako smo skoro saznali da je Petar I Petrović Njegoš učestvovao u Prvom srpskom ustanku, da su Crnu Goru stvarali Brda i Brđani, a ne Crnogorci, da su Crnogorci bili turske sluge, malog rasta i crnjomanjasti, dok su Bjelopavlići bili alzaškog porijekla, plavi i visoki, da su Boka i Primorje oduvijek bili srpski i da

Probuđeno srpstvo, stari i novi mitovi

Kao što ih je nemoguće ubijediti, ne pomaže na stotine dokaza, da je 4S na crnogorsku kapu stiglo sa srpskim okupatorom 1918, da su „njihovi stihovi himne“ dio jedne trećerazredne pozorišne predstave u Beogradu, da se na crnogorskom dvoru vijorila crvena zastava sa grbom Petrovića, lavom i inicijalima HI, uskoro će nemoguće biti ubijediti ih da dani srpske zastave nijesu hiljadugodišnja tradicija stara tri godine

ih naseljavaju čisti Srbi, transpondovani iz Lebana, Blaca i okoline. Iako su svi bili dio crnogorskih srednjovjekovnih država, sa jedinstvenim življem, shvatili su pod mletačkom i kasnije austrougarskom okupacijom da su teritorijalno i nacionalno posebni. A tek kad su, nakon Napoleonovih osvajanja 1814, potpali

pod crkvenu jurisdikciju pravoslavne crkve u Austrougarskoj, počeli su da shvataju, uz pomoć popova, Srba prečana, da su oni isti narod sa onim iz Lebana, Blaca i okoline.

PROPAGANDA

Kao što ih je nemoguće ubijediti, ne pomaže na stotine dokaza, da je 4S na crnogorsku

I sve te pojave koje razaraju Crnu Goru i prave od nje posebne etničke rezervate koje je, izgleda po njima, okupirala Crna Gora, uredno promoviše Javni servis Crne Gore - RTCG. Umjesto da RTCG promoviše zajedništvo u Crnoj Gori, oni svesrdno rade na falsi kovanju istorije i izmišljanju raznoraznih etničkih grupa, nošnji, kola po Crnoj Gori

kapu stiglo sa srpskim okupatorom 1918, da su „njihovi stihovi himne“ dio jedne trećerazredne pozorišne predstave u Beogradu, da se na crnogorskom dvoru vijorila crvena zastava sa grbom Petrovića, lavom i inicijalima HI, uskoro će nemoguće biti ubijediti ih da dani srpske zastave nijesu hiljadugodišnja tradicija stara tri godine. Vjerovatno će i novokomponovana vasojevićka nošnja, prikazana na RTCG, doživjeti tisućljetno istorijsko trajanje. Samo još treba da retuširaju stare fotografije Vasojevića u crnogorskoj nošnji. I sve te pojave koje razaraju Crnu Goru i prave od nje posebne etničke rezervate koje je, izgleda po njima, okupirala Crna Gora, uredno promoviše Javni servis Crne Gore - RTCG. Umjesto da RTCG promoviše zajedništvo u Crnoj Gori, oni svesrdno rade na falsifikovanju istorije i izmišljanju raznoraznih etničkih grupa, nošnji, kola po Crnoj Gori. Na jednoj drugoj televiziji, srpskog vlasnika (Šolak), u političkoj talk emisiji voditelja prepoznatog po izrazitoj prepotenciji, vodila se polemika da li je normalno u Crnoj Gori slaviti od strane državnih organa praznik druge države. Pošto se radilo o proslavi državnog praznika suśedne Srbije, sve što se tiče Srbije izaziva oštre podjele,

zahvaljujući čudnovatoj misli da potomci onih kojima niko nije omirisao, niti kročio nogom u Srbiju doživljavaju sebe kao potomke Srba. I ne samo to, mala im je i Srbija. U toj emisiji učestvovao je i predstavnik Nove srpske demokratije (mada je to oksimoron), koji nam je sa nebeskih visina objasnio da nema toga što on ne zna, za što nije spreman svakome u brk objasniti sve o Crnoj Gori i šire. Tolika je sveznalica da može da raspravlja, ako treba, i o kvantnoj fizici. Šteta što te i takve kapacitete ne ośećamo „po dubini“ kadrovika NSD-a. Elem, ne dajući ni trunku prava na sumnju, održa predavanje kako je Petar I Petrović sa Crnogorcima (računajući i Brđane) učestvovao u Prvom srpskom ustanku. A evo što piše srpski istoričar Andrija Luburić u svom djelu Dokumenti I (Beograd 1938), na stanici XXIX: „Kad je Karađorđe 1809. otpočeo svoju veliku ofanzivu na sve strane i sam pošao na Nov. Sandžak, da bi se sastao sa desnim krilom s Hercegovcima, ..., trebao je vladika Petar da sa Crnogorcima i Brđanima pođe u susret Karađorđu. Na pomoć vladike Petra polagane su velike nade i ceo raspored srbijanskih i hercegovačkih ustaša zasnovan je na tome... Ali je vladika Petar omeo sve ove planove i velike Karađorđeve uspehe pretvorio u neuspeh. On je te godine sprečio Crnogorce i Brđane da uzmu ma kakvog učešća u borbama protiv Turaka, pa štaviše o tome je obavijestio i skadarskog vezira (Andrija Luburić, Vojvoda Jovan Mršić Klimenta Karađorđev đed i plavski Turci, Beograd 1937, str. 15)“. To je isti onaj Andrija Luburić koji je u svojoj knjizi „Plavsko-gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular“, u izdanju Srpske kraljevske akademije, preteče SANU, 1921. godine, pisao o Vasojevićima: „Vasojevići ne drže da je njima iko ravan ko im żivi u suśedstvu: i ne samo starośedioce, već i nove pridošljake, ma odakle bili, nazivaju ‘Srbo’, ili ‘Srbljak’, a to su nazivi koji kod njih, po njihovom shvatanju, imaju prezrivo, unekoliko pogrdno znače-

PREKRAJANJE ČINENICA I PRETJERIVANJE: Obredne pjesme drevnih Srba u Indiji i Rat starih Srba protiv Atlantide

Srpsku okupaciju uredno promoviše Radio -televizija Crne Gore

M. BABOVIĆ

trovano propagandom i falsifikovanom istorijom

srpstvo, mitovi

nje“. Danas Vasojevići tancuju na RTCG u posebnoj nošnji i ponose se imenom „Srbo“ ili „Srbljak“.

Takođe, srpski istoričar Ilarion Ruvarac piše u Letopisu matice srpske, sveska 2, Novi Sad, iz 1902. godine: „U nas Srba i posrbljenih među nama Bugara, Vlaha Cincara i Arbanasa lakše je i probitačnije verovati i primati s verom skaske i izmišljotine i braniti ih od razjedajuće kritike“... Kako tada, tako i danas.

Laži kao istina

Iako je crnogorska istorija prebogata značajnim bitkama, ličnostima i događajima, kao da je neka inferiorna, provincijalna crta u našem karakteru slijedila opasku Ilariona Ruvarca kada su, uvodeći novi identitet u Crnu Goru, „obogatili“ nas gomilom izmišljotina, naučno-fantastičnih priča, mitova i predanja, koji svi, bez razlike, promovišu srpsku tradiciju u Crnoj Gori. Recimo, iako Sv. Sava nije nikada udostojio naše prostore svojom pośetom, čitava Crna Gora je preplavljena Savinim kukovima, Savinim vodama itd. Malo je Budvana koji ne vjeruju da je Sv. Sava prepješačio more do ostrva Sv. Nikola. Primjera radi, evo kako Luburić u pomenutoj knjizi iz 1921. godine opisuje navodni događaj u Plavu: „O postanku Plavskog Blata priča se ovo: kad je na mjestu jezera bila varoš, dođe sv. Sava i zanoći u nekog Janoša. Ovaj podmetne sv. Savi kokota u bisage i obijedi ga za krađu. Zbog toga sv. Sava prokune Janoša: Nit’ se porodio, nit’ se

Lider DNP-a kazao da „s našim vojnicima ne možemo da idemo ni u lov na zečeve“, član Predsjedništva DPS-a i bivši ministar odbrane reagovao

Bošković: Sramotna izjava

Kneževića kojom ismijava Vojsku Crne Gore

Siguran sam da će Vojska Crne Gore znati da prevaziđe i prebrodi ovo vrijeme gdje oni koji treba da joj komanduju čine sve da je unište i da će uskoro doći do sloma ove parlamentarne većine, čija vlada, kao i svaka koja je formirana od 30. avgusta, pokušava da Crnu Goru slomi i da je baci na koljena - rekao je Bošković

Nacionalizam sam po sebi može imati podsticajne impulse u kreativnom smislu, kada on podiže nacionalne nivoe u kulturi, ekonomiji, sportu i drugdje, ali kada on poprimi odnos superiornosti prema okruženju, paternalizam i imperijalni karakter, onda on poprima oblike nacizma, rasizma, pa čak i odlike fašizma u dokazivanju svoje posebnosti, svog unikatnog postojanja, kada granice izmišljanja i produkcije lažne prošlosti dosežu nebeske visine

izrodio, a voda vas ponijela. I tada je voda poplavila varoš i postalo jezero“. Ovakvih nesuvislih predanja je prepuna Crna Gora. Mnoga od njih čine veliki procenat „istorije“ kojom se truju građani Crne Gore. Jedna od sličnih izmišljotina je navodna podređenost Cetinjske mitropolije Pećkoj „patrijaršiji“. Siguran sam da je Božidar Vuković vrlo dobro znao zašto je svoje crkvene knjige potpisivao uz geografsko određenje „iz sela Đulići, kraj Podgorice, Dioklitijske zemlje, makedonske strane“. To „makedonske strane“ značilo je da je tadašnja crkva u Crnoj Gori bila pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije. Pećka arhiepiskopija, jer ona nikada nije priznata kao patrijaršija, kojom je nekanonski proglasio Dušan Silni u Skoplju 1346. godine, ugašena je 1463. godine. Zapamtite, Ivan Crnojević je osnovao Zetsku mitropoliju i podigao Cetinjski manastir 1484. godine, više od dvije decenije nakon gašenja Pećke arhiepiskopije. Delegacija Srbije, koja je pośetila Vaseljensku patrijaršiju prije stoljeću i po, napisala je u izvještaju: „... ma kako da smo primljeni u Vaseljenskoj patrijaršiji, po rečima uvaženog gospodina Jakovosa Papajoanu, sekretara Sinoda, koji je konsultovao patrijaršijskog bibliotekara i arhivara, u Fanaru nema dokumenata o obnovi rada Pećke patrijaršije. Uostalom, na Pećku patrijaršiju, sasvim prirodno, i danas se tamo gleda kao na nekanonsku ustanovu, političko delo Turaka, što je ona i stvarno bila“. Kad se tome doda da je dr Janko Šafarik, srpski akademik, 1855. objavio u „Glasniku Društva srpske slovesnosti“: „U napredak je izbrisano ime Ipekske Arhijepiskopije sa tablica carskih, i smatra se kao da nikad nije ni bilo“, kad se ima na umu da je Pećka arhiepiskopija s blagoslovom Vaseljenske majke-cr-

kve 1459. ukinuta, a prostore Srbije tada pod Turcima, vratila je u prvobitnu jurisdikciju autokefalne Ohridske arhiepiskopije (Prve Justinijane) i kad se zna da su vaseljenski patrijarh Jeremija I, patrijarh aleksandrijski Joakim I, patrijarh atinski Joakim I, antiohijski patrijarh Mihailo i jerusalimski patrijarh Josif 4. septembra 1531. godine donijeli dokument u kojem se kaže da „takozvana Pećka arhiepiskopija nikada nije ni bila počastvovana pravom na autokefaliju, već je oduvijek u podređenosti arhiepiskopskoj katedri Ohrida“, onda se postavlja pitanje kako je moguće da se i dan - danas u crnogorskoj istoriografiji obmanjuje o podređenosti CPC Pećkoj „patrijaršiji“ do 1766. godine, kada je potpuno prestala sa radom i kao nekanonska organizacija formirana od Turaka?

Jeste li znali da su nekada postojali Hrvati – pravoslavci i Srbi – katolici? A onda su se neki „mudraci“ śetili da proglase sve katolike Hrvatima i sve pravoslavce Srbima. Tako su Bošnjaci sve tri vjere postali jednovjerni (muslimani), a krenulo se u posrbljavanje Crnogoraca, Makedonaca, Bošnjaka, pa čak i Bugara „Načertanijem“. Glavni štab za te rabote je postala SPC. Nije ni čudo da smo obasuti lažavinama „srpskog sveta“ kad je moguće u Crnoj Gori registrovati SPC sa pravnim kontinuitetom od 1220. godine, dok ona u Srbiji ima pravni kontinuitet od Zakona o Srpskoj pravoslavnoj crkvi („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929). Tako da imamo slučaj da 22. eparhija SPC ima duži pravni kontinuitet od majke crkve skoro 700 godina? Pa još eparhija SPC , budimljansko-nikšićka, osnovana od strane Sinoda SPC 2000. godine, ostvaruje restitucijom vlasništvo u Valdanosu koje je nacionalizovano 1978. godine. Ludilo! •

PODGORICA – Izjava Milana Kneževića kojom ismijava Vojsku Crne Gore sramotna je i nažalost očekivana od nekog ko je čitav svoj politički put podredio cilju da Vojske i institucija nezavisne države Crne Gore uopšte ne bude - ocijenio je član Predsjedništva DPS-a i bivši ministar odbrane Predrag Bošković, nakon što je Knežević degradirajuće i ponižavajuće komentarisao kapacitete Vojske Crne Gore.

Knežević je rekao da sa našim vojnicima „ne možemo da idemo ni u lov na zečeve po Crnoj Gori, a ne da se sukobljavamo sa Rusijom“.

- Ova izjava još jedna je potvrda da parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem svakim danom pokazuje da ne mogu preboljeti nezavisnost Crne Gore, ne propuštajući nijednu priliku da pokušaju da unize sve ono što su obrisi nezavisnosti i suverenosti naše države. Takođe, ova izjava i ponovno glasno ćutanje iz PES-a nesporno demonstriraju kako je PES ništa drugo do beznačajni instrument u rukama Kneževića i Mandića i korisni idiot za sprovođenje politike koju lideri DF-a sprovode već dvije decenije u Crnoj Gori - saopštio je Bošković. Kao bivši ministar odbrane kazao je, što se tiče Vojske Crne Gore, da je riječ o instituciji koja ima visoko povjerenje građana, te da je nebrojeno puta, sa ponosom bio u prilici da „iz usta naših partnera“ sluša hva-

lospjeve o crnogorskim vojnicima koji su primjeri kako treba da izgleda savremeni vojnik. - Siguran sam da će Vojska Crne Gore znati da prevaziđe i prebrodi ovo vrijeme gdje oni koji treba da joj komanduju čine sve da je unište i da će uskoro doći do sloma ove parlamentarne većine čija vlada, kao i svaka koja je formirana od 30. avgusta, pokušava da Crnu Goru slomi i da je baci na koljena - zaključio je Bošković. Knežević je tokom gostovanja na Prvoj televiziji rekao da bi „Crna Gora mogla biti legitimna meta Rusije u slučaju eskalacije rata u Ukrajini“. - Ja ne bih bio srećan da dođe do tog geopolitičkog sukoba. Ja ću se zalagati da naši vojnici ne idu ni na kakav front koji bi rezultirao njihovom smrću ili stvaranjem Crne Gore kao neke geopolitičke mete Rusije ili bilo koga drugoga - rekao je Knežević.

Apelovao je na Dragana Krapovića da „smanji doživljaj“. Kazao je i da „s tim našim vojnicima, ne možemo da idemo ni u lov na zečeve po Crnoj Gori, a ne da se sukobljavamo sa Rusijom“.

- Kako će biti nama u Crnoj Gori, koji imamo možda jedno 150 vojnika ukupno, i kad budemo morali da šaljemo vojnike u Ukrajinu, kao što to najavljuje naš ministar odbrane, a naoružanje nam je takvo da nas u ovom trenutku može neki lovački savez sve okupirati za manje od 24 sata - naveo je, između ostalog, Knežević. Pobjeda je povodom Kneževićeve izjave tražila komentar od načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića i predsjednika Odbora za bezbjednost Miodraga Lakovića, ali oni juče nijesu željeli da komentarišu, dok nam se ministar odbrane Dragan Krapović nije ni javio na pozive. R. P.

Iz CEP-a upozoravaju na „osmišljena i dirigovana iz vana“ aktuelna politička dešavanja i predlažu put izlaska iz krize

Potreban jedinstveni front crnogorskih snaga

PODGORICA - Put izlaska iz krize je jedinstveni front crnogorskih patriotskih snaga. Aktuelna politička dešavanja u Crnoj Gori, osmišljena i dominantno dirigovana iz vana, ne mogu a da ne zabrinu svakog crnogorskog patriotu i poštovaoca države Crne Gore i njene hiljadu godina stare nacije - kaže u saopštenju član Predsjedništva Crnogorske evropske partije dr Dragan Žarković - Sinergičnost djelovanja anticrnogorskih subjekata iz va-

na i njihovih izvršilaca u Crnoj Gori, koji su od 2020, nažalost, postali sistemski činioci sa pozicija vlasti, svakog zdravomislećeg građanina mora da zabrine – naveo je Žarković. Saopštio je da neprestani otvoreni pritisci „na veljesrpskoj nacionalističkoj osnovi negativno okrenutoj prema svima koji je ne žele, posebno su naglašeni prema Crnogorcima, Crnoj Gori i svemu crnogorskom“. - Najnoviji iz niza poraza postjugoslovenske velikosrpske politike, sa śevera Kosova, uslo-

vio je strateško i taktički operacionalizovano preusmjeravanje težišta neonačertanijevskog projekta na Crnu Goru. Na to smo odavno upozoravali, tada evidentno neodgovornom i u mnogim postupcima nevizionarskom vladajućem DPS-u. Stanje krize i danas mnogi Crnogorci ne shvaćaju - da će se nakon potpunog raspleta kosovskog čvora sva sila agresivne Srbije dodatno sručiti na Crnu Goru te da nas tada čekaju još teža vremena – naveo je Žarković. R. P.

Milan Knežević Predrag Bošković

Piše: prof. dr MIHAILO BURIĆ

Pročitao sam nedavno tekst o dugo aktuelnoj gradnji HE „Buk Bijela“. U Crnoj Gori je intenzivan problem da se ono što je rađeno ranije potpuno zaboravi, pa se to isto ponavlja. Sve to se dešava zbog toga što političari hoće uporno da preuzmu ulogu stručnjaka specijalista. To je nemoguća i pogrešna misija.

O hidroenergetskim bilansima Crne Gore i Bilećkom jezeru sam pisao više puta, sa namjerom da budem shvaćen. Ali danas vas niko „ne čuje“ kad nijeste aktivan političar. To je pogibija i za struku i za politiku. Očekivao sam najavljene promjene od Jakova Milatovića i Milojka Spajića da će ubuduće stručnost biti osnov naših aktivnosti i opredjeljenja. Nažalost, to se nije desilo, a čeka se evo pune četiri godine.

Ponovo se aktuelizuje izgradnja HE „Buk Bijela“, nadam se ne sa namjerom da se zamagli pravo Crne Gore na korišćenje energije iz Bilećkog jezera. Bilećko jezero je već izgrađeno. Energetski bilansi i pravo na vodu su poznati. Sve se zna, ali ne i kakva su prava Crne Gore. To je lijepo objasnio naš poznati inženjer Slavko Hrvačević u izjavi Slobodnoj Evropi, koji je inače davno objavio izuzetno važnu knjigu o hidroenergetskom potencijalu Crne Gore. Ta vrijedna knjiga je pravo uputstvo za naš hidroenergetski potencijal. Crna Gora bez oklijevanja treba da pokrene potrebne pravne instrumente da ostvari svoja prava na korišćenje energije Bilećkog jezera. To je u sadašnjoj konkretnoj situaciji jedino rješenje.

Za HE „Buk Bijela“ je potpuno druga situacija. Tu nijesu zreli uslovi čak ni za projektovanje, a kamoli za ostale faze. Nije lijepo što mi ni sa Albanijom nemamo usaglašene geodetske repere, kao što nemamo međudržavno usaglašenu kotu terena između BiH i Crne Gore, na ušću naših rijeka u Drinu. Zato ovu graničnu tačku nije moguće ni korelisati sa mogućom kotom maksimalnog uspora HE „Buk Bijela“. Državna komisija, čiji sam bio predsjednik, to je odavno tražila. Koliko znam uzaludno.

UZALUDNA MISIJA

Koliko god da moja misija izgleda uzaludna u odnosu na politiku, ipak imam stručnu i građansku obavezu da javnost obavijestim o dosadašnjem radu državne komisije.

STAV: Energetika i politika

Crna Gora mora da ostvari svoja prava na korišćenje energije Bilećkog jezera

Za HE „Buk Bijela“ nijesu zreli uslovi čak ni za projektovanje, a kamoli za ostale faze. Nije lijepo što mi ni sa Albanijom nemamo usaglašene geodetske repere, kao što nemamo međudržavno usaglašenu kotu terena između BiH i Crne Gore, na ušću naših rijeka u Drinu. Zato ovu graničnu tačku nije moguće ni korelisati sa mogućom kotom maksimalnog uspora HE „Buk Bijela“. Državna komisija, čiji sam bio predsjednik, to je odavno tražila. Koliko znam, uzaludno

Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore su rješenjem broj 02UPI-25/4 od 21. 1. 2013. godine, obrazovali komisiju za ocjenu Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju hidroelektrana „Buk Bijela“ i „Foča“ na rijeci Drini - Republika Srpska i hidroelektrana „Brodarevo 1“ i „Brodarevo 2“ na rijeci Limu - Republika Srbija. Komisija je bila sastavljena od 17 crnogorskih stručnih specijalista - geologa, hidrologa, biologa, diplomiranih elektroinženjera energetičara, meteorologa, hidrotehničara, inženjera šumarstva, inženjera arhitekture, inženjera građevinarstva, tehnologa, pravnika i seizmologa. Čini li se, gospodo političari, ovo premnogo? Ne - ovo je ozbiljan zadatak za veliku ekipu stručnjaka, a ne za jednog, dva ili tri političara. To su: prof. dr Mihailo Burić - predsjednik, i članovi: prof. dr Mićko Radulović, prof. dr Drago Marić, prof. dr Vukić Pulević, prof. dr Milutin Ostojić, prof. dr Sreten Škuletić, prof. dr Branisalv Glavatović, mr Vasi-

lije Bušković, dipl. inž. građ. Milorad Janković, dipl. meteorolog Dušan Pavićević, dipl. inž. šumarstva Blažo Jokanović, dipl. inž. građ. Ivana Bajković, dipl. inž. arhitekture, prostorni planer Budislava Kuč, dipl. inž. elektro Nikola Jablan (izuzeo mišljenje zbog neslaganja o mogućnosti pojave indukovanih zemljotresa i klizišta), dipl. pravnik Miodrag Radunović, dipl. biolog Brankica Cmiljanović-Jokanović, dipl. inž. tehnologije Ilija Radović. Neka se zna kako se pravi stručna komisija. Državna komisija podnijela je izvještaj o HE „Buk Bijela“ državi Crnoj Gori.

OCJENA STUDIJE

Na osnovu detaljne analize Studije procjene uticaja na životnu sredinu HE „Buk Bijela“, komisija je utvrdila da je ista mogla obraditi i dodatne elemente relevantne za argumentovanu i pouzdanu procjenu uticaja izgradnje HE „Buk Bijela“ u Bosni i Hercegovini – Republika Srpska na teritoriju Crne Gore, bez obzira na obim tog uticaja. To se odnosi na mogući uticaj indu-

kovanih zemljotresa, zatim stimulisanog procesa kliženja terena i odronjavanja stijenskih masa, pronosa riječnog nanosa i denudacije, koincidencije mogućih havarija i velikih voda, karakterističnih kota uspora i velikih hiljadugodišnjih voda. Takođe bi korisno bilo sagledati stepen buduće eventualne uloge akumulacije HE „Buk Bijela“ kao kompenzacionog basena za uzvodne hidroelektrane. Reanaliza vremenskih prilika numeričkim modelom za ograničenu oblast je mogla biti sprovedena i na taj način procijenjena eventualna promjena vremenskih parametara, ali se analogijom, na osnovu ranijih sličnih slučajeva iz prakse u regionu, može prognozirati da će takvi uticaji biti veoma mali. Flora i fauna neće biti ugrožene, neće doći do promjena uslova u biotopu, kao ni do značajnijih pro-

mjena migracionih puteva terestričnih i akvatičnih organizama, u slučaju da akumulacija ne obuhvata teritoriju Crne Gore. U suprotnom bi uticaj postojao, i on bi zavisio od površine akumulacije na teritoriji Crne Gore. Studijom procjene uticaja na životnu sredinu za HE „Buk Bijela“ je definisana kota normalnog uspora 434 mnm. Međutim, kota terena na državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je 432,37 mnm (ova kota je izmjerena na kontaktu vode i terena pri nepoznatom protoku, što znači da kota terena ili kota dna riječnog korita mogu biti niže). Projektovana kota normalnog uspora od 434 mnm i kota terena Crne Gore od 432,37 mnm, jasno pokazuju da bi akumulacija HE „Buk Bijela“ zahvatala teritoriju Crne Gore, zbog čega insistiramo da se utvrdi kota dna korita na gra-

nici i koreliše sa maksimalnom kotom uspora. Sa tog aspekta, prekogranični uticaj na teritoriju Crne Gore zbog uspora vode akumulacije HE „Buk Bijela“ nije kvantifikovan. S obzirom na to da se akumulacija HE „Foča“, sa kotom normalnog uspora 403 mnm, nalazi 13 kilometara nizvodno od granice Crne Gore, procjenjuje se da od iste neće biti bitnijih prekograničnih uticaja. Takvi uticaji bi eventualno mogli biti u zanemarljivom obimu kada su u pitanju promjena mikroklime i indukovani zemljotresi.

MIŠLJENJE

Komisija smatra da je neophodno doraditi Studiju procjene uticaja na životnu sredinu HE „Buk Bijela“, shodno navedenim zapažanjima. Tek nakon toga bi se preciznije mogla sagledati veličina uticaja na teritoriju Crne Gore, pa i način i oblik međudržavne saradnje u kontekstu ovog projekta.

Danas vas niko „ne čuje“ kad nijeste aktivan političar. To je pogibija i za struku i za politiku. Očekivao sam najavljene promjene od Jakova Milatovića i Milojka Spajića da će ubuduće stručnost biti osnov naših aktivnosti i opredjeljenja. Nažalost, to se nije desilo, a čeka se evo pune četiri godine

Komisija, takođe, smatra da je neophodno da nadležni organ Crne Gore, sam ili u saradnji sa nadležnim organom susjedne države, utvrdi tačnu najnižu kotu korita Drine na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Komisija je utvrdila da akumulacija sa planiranom kotom normalnog uspora zadire u teritoriju Crne Gore, pa je potrebno problematiku sagledati i s aspekta međunarodnog prava. Na državi je da vodi dalji pravni i stručni proces, na osnovu relevantnih pravnih propisa i stručne dokumentacije, uvažavajuće stavove komisije koju je država formirala.

Za HE „Buk Bijela“ nijesu zreli uslovi čak ni za projektovanje, a kamoli za ostale faze

Bivša ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović na ceremoniji polaganja kamena temeljca za hidroelektranu ,,Buk Bijela“, maj 2021. godine

Radnicima iz dalekih destinacija se mora omogućiti lakše dobijanje radnih viza. To mora da se vrlo brzo odradi na pravi način, inače ćemo doći u problem da nećemo moći da zaposlimo te ljude, a nema ko da radi, upozorio je predsjednik

Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović

PODGORICA - Crnogorska turistička privreda ove sezone, ali i narednih, neće imati dovoljno radnika ukoliko se ne dozvoli uvoz radne snage iz dalekih destinacija, tvrdi predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović. Sa druge strane, čuveni budvanski ugostitelj Krsto Niklanović naveo je da će ove sezone imati dovoljno radnika, ali ističe da je zbog sporosti administracije veliki problem dugo čekanje na dobijanje radnih dozvola za radnike iz inostranstva.

I iz Unije poslodavaca upozoravaju da nedostatak kvalitetne radne snage u Crnoj Gori predstavlja ozbiljan izazov, posebno u sektoru turizma, koji predstavlja najvažniju privrednu granu naše zemlje. I u toj poslovnoj asocijaciji su ukazali na sporost administracije i poteškoće za dobijanje viza potrebnih za inostranu radnu snagu. - Smatram da neće biti dovoljno radne snage za ovu sezonu, kako sad stvari stoje, ukoliko se nešto drastično ne promijeni i ne dozvolimo uvoz radne snage iz dalekih destinacija, kao što se to dešava po čitavoj Evropi gdje rade ljudi iz Indije, Pakistana, Bangladeša. Uglavnom, to je jeftinija radna snaga i manje kvalifikovana, ali u Crnoj Gori ne možemo da nađemo bilo kakvu radnu snagu tako da nam je u ovom trenutku to jedini način da izguramo turističke sezone koje su ispred nas – kazao je Pobjedi Jovanović.

OmOgućiti lakše dObijanje viza

On je naglasio da se mora pojednostaviti procedura za dolazak radne snage iz dalekih destincija.

- Mora im se omogućiti lakše dobijanje radnih viza i to je nešto što mora da se vrlo brzo odradi na pravi način, inače ćemo do-

Iz Udruženja ugostitelja Budve upozoravaju da ove sezone nećemo imati dovoljno radne snage ako je ne uvezemo iz dalekih destinacija

Dozvoliti i pojednostaviti dolazak radnika iz Indije, Pakistana, Bangladeša…

ći u problem da nećemo moći da zaposlimo te ljude, a nema ko da radi – rekao je Jovanović. Prema njegovim riječima, radnici iz okruženja su većinom otišli u Hrvatsku i druge države Evropske unije (EU) gdje su plaćeni bolje, nego što to može crnogorska turistička privreda da omogući.

- I mi sad moramo da se snalazimo na sve moguće načine, a u ovom trenutku jedini način nam je da obezbijedimo jeftiniju radnu snagu i u dovoljnom broju iz dalekih destinacija – saopštio je Jovanović, koji tvrdi da građani Crne Gore neće da rade.

On je ocijenio da je najveći problem loš obrazovni sistem ,,koji nije upodobljen sa privredom“.

- Ne školuje se radna snaga za glavnu privrednu granu u Crnoj Gori. Jako malo djece upisuje srednju školu sa smjerovima koji su potrebni za turizam. Ukoliko se sistemski to ne bude mijenjalo u narednom periodu, biće sve teže i teže da obezbijedimo radnu snagu za turističke sezone – istakao je Jovanović. Poznati ugostitelj Krsto Niklanović saopštio je našoj redakciji da će tokom ove sezone imati dovoljno radnika.

- Moja firma se ne može odbraniti od radnika iz okruženja, navalica je na moju firmu i svakog dana dolaze i traže mi posao. Posao traži i sve više radnika iz Crne Gore, tako da je moj restoran potpuno popunjen radnom snagom i spremno dočekujem turističku sezonu – kazao je Niklanović i dodao da su kod

nedostatak adekvatne domaće radne snage i administrativne poteškoće u vezi sa angažovanjem strane radne snage, različiti poreski tretman usluga u oblasti pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, a koji u hotelima iznosi 21 odsto, dok je u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga sedam odsto, kao i slaba dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije, u smislu neadekvatne saobraćajne infrastrukture i saobraćajnih gužvi prisutnih u toku sezone –naveli su iz UPCG.

Problem i veliko poskupljenje smještaja za radnike

Ugostitelj Krsto Niklanović kaže da su do prije nekoliko godina svi u Budvi ,,trčali“ da mu ponude smještaj za radnike, međutim zbog poevćanog dolaska stranaca došlo je do drastičnog uvećanja cijene rentiranja stanova. - Sad, pojavom dosta Ukrajinaca, Rusa i

njega zaposleni najviše radnici iz Crne Gore, ali da ima i radnika iz okruženja, naročito tokom sezone.

SpOrOSt adminiStracije

On, kao značajan problem, ističe prijavu radnika iz inostranstva zbog komplikovanih i sporih administrativnih procesa.

- Prijave radnika iz inostranstva su nam najveći problem jer se traži stotinu dokumenata, a na dobijanje radne dozvole čeka se dugo - i po mjesec – rekao je Niklanović. Prema njegovim riječima, radnici iz inostranstva počinju da rade i prije dobijanja dozvole, čim predaju dokumentaciju. - Mi ne možemo da im platimo ni doprinose na plate, a u međuvremenu u tom periodu dođe inspekcija rada koja toleriše ili ne toleriše, a ima pravo da ne toleriše.

Nažalost, mi nijesmo krivi, a inspekcija može da nas kazni, jer radnik radi bez radne dozvole. Inspekcija ne toleriše i ne uvažava to što je radnik iz inostran-

Turaka, cijene zakupa smještaja su povećane u nekim nenormalnim granicama. Ono što sam plaćao 300 do 350 eura, sad mi za to traže 800 ili 900 eura i to, ako uspijem da nađem – kazao je Niklanović, dodajući da i to povećava cijene njegovih usluga.

stva predao dokumenta u MUP. Zbog spore administracije gube se ogromne pare jer za taj period, dok ne dobije dozvolu, on radi, ali ne obračunavamo mu doprinose – saopštio je Niklanović. On smatra da bi samom predajom dokumentacije radnik iz inostranstva trebalo da se tretira kao da je zaposlen.

- Onog momenta kad on preda zahtjev, trebalo bi da se smatra kao da radi i da mu se, nakon dobijanja radne dozvole, uplate doprinosi za onaj period u kojem nije imao radnu dozvolu. Tako se gube ogromne pare bez potrebe, na to ukazujemo već godinama, ali nikako da shvate to – izjavio je Niklanović. On je ukazao i na to da radnici iz okruženja, koji godinama dolaze u Crnu Goru, tokom sezone moraju svake godine donositi kompletnu dokumentaciju kao da se prvi put prijavljuju. - Za razliku od nas, u Hrvatskoj, ako je radnik iz inostranstva bio i radio prošle godine, ove godine mu ne treba pola dokumenata. Kod njih je sve završeno za jedan dan – rekao je Niklanović.

tim za ljetnju SezOnu Iz Unije poslodavaca (UPCG) su Pobjedi saopštili da nedostatak kvalitetne radne snage u Crnoj Gori predstavlja ozbiljan izazov, posebno u sektorima poput turizma, koji predstavlja najvažniju privrednu granu naše zemlje. - Svjesni ove činjenice, Unija poslodavaca je krajem prethodnog mjeseca uputila apel nadležnim organima da se u što skorijem roku formira novi koordinacioni tim za pripremu ljetnje turističke sezone, koji bi u prvom redu bio zadužen za rješavanje spornih pitanja i problema koji predstavljaju biznis barijere za turističku privredu – rekli su iz UPCG. Dodaju da je kroz svakodnevnu komunikaciju sa predstavnicima turističke privrede i tematske sastanke održane povodom priprema za ljetnju turističku sezonu 2024. godine, Unija mapirala probleme sa kojima se privrednici suočavaju već godinama unazad, a koji značajno utiču na atraktivnost naše zemlje kao turističke destinacije. - Među njima naročito se ističu

Ove godine 7.530 radnih dozvola za strance više nego lani

Iz UPCG su podsjetili da Vlada godišnje utvrđuje broj radnih dozvola za strance, vodeći se migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada, kako bi nadomjestila nedostatak domaće radne snage.

- Radne dozvole za strance utvrđuju se najkasnije do 31. oktobra tekuće godine. Unija poslodavaca svake godine učestvuje u kreiranju kvote, u okviru tripartitne radne grupe, a kvota se razmatra i na Socijalnom savjetu – rekli su iz

Unije i dodali da dozvole za rad stranaca predstavljaju značajan mehanizam koji omogućava privrednicima da nadomjeste nedostatak domaće radne snage i održe kontinuitet poslovanja.

- Broj dozvola za 2024. godinu povećan je u svim

privrednim djelatnostima, a najviše u onima gdje je iskazana najveća potreba - građevinarstvo, ugostiteljstvo, druge uslužne djelatnosti, sektor trgovine na veliko i ostale. Poređenja radi, za privremeni boravak i rad stranaca, u 2023. godini,

izdate su u ukupnom broju 21.454 dozvole, koje su u potpunosti iskorišćene, a u ovoj godini, usljed povećane potrebe tržišta rada i uvažavanja prijedloga privrede, brojka je povećana za 7.534 dozvole – saopšteno je iz UPCG.

Obilje dOmaćiH re Sur Sa

Ističu da se crnogorska privreda suočava sa jazom između raspoloživih radnih mjesta i kvalifikovanih radnika za rad na tim radnim mjestima.

- Iako postoji obilje resursa među domaćim stanovništvom, mali broj raspolaže traženim kvalifikacijama, zbog čega su poslodavci prinuđeni da potragu za radnicima vrše van granica naše zemlje – rekli su iz UPCG i dodali da problem nedostatka radne snage zahtijeva dugoročno planiranje i strateški pristup.

- Iz godine u godinu se suočavamo sa situacijom da se problemi identifikuju tek kada turistička sezona već počne ili je blizu početka, što ograničava sposobnost sistema da se prilagodi i reaguje adekvatno. Stoga, posmatrano po djelatnostima, značajan nedostatak radne snage bilježi se u sektoru turizma i ugostiteljstva, građevinarstva i poljoprivrede. Kada govorimo o turizmu, pored zemalja iz regiona, radnici dolaze iz Indije, Nepala, Bangladeša kao i Meksika – saopšteno je iz UPCG. Iz te poslo vne asocijacije navode da je drugačija radna struktura prisutna u sektoru građevine, gdje su angažovani državljani Turske, Albanije i Azerbejdžana. Iz Unije su podsjetili da je u Crnoj Gori zapošljavanje stranih radnika regulisano Zakonom o strancima.

- Da bi se nadomjestio nedostatak domaće radne snage, mnoge kompanije u Crnoj Gori su primorane da uvoze radnu snagu iz drugih zemalja. Međutim, ovaj pristup često biva ograničen zbog regulativa o zapošljavanju stranaca i jezičkih barijera. Privrednici - članovi UPCG uvijek ukazuju na sporost administracije i izvjesne poteškoće po pitanju dobijanja vize D za potrebnu inostranu radnu snagu, što je često uzrokovano nedostatkom konzularnih predstavništava Crne Gore u određenim zemljama. U tim situacijama, predmeti u vezi sa našom zemljom često se tretiraju kao sekundarni, što rezultira značajnim kašnjenjima i administrativnim izazovima – istakli su iz UPCG.

Iz Unije ukazuju i da je uvijek prisutna potreba umrežavanja informacionih sistema ministarstava i organa državne uprave uključenih u proceduru zapošljavanja i rada stranaca, čime bi, kako kažu, bila ispunjena ključna pretpostavka za smanjenje broja potrebne dokumentacije i ubrzanje postupanja državnih organa. S. pOpOvić

Ugostitelj Krsto Niklanović

Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović

media biro

Predsjednik Sudskog savjeta uoči sjednice tog tijela

Korać: Očekujem prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda

PODGORICA – Sudski

savjet će, ukoliko Opšta sjednica Vrhovnog suda ne predloži kandidata za predsjednika te najviše sudske instance, morati to pitanje da riješi izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama - kazao je predsjednik Savjeta Radoje Korać.

On je pojasnio da se predloženim izmjenama Zakona više neće tražiti dvotrećinska, već polovična većina za prijedlog koji bi Opšta sjednica uputila Sudskom savjetu, nakon čega bi Savjet dvotrećinskom većinom birao presjednika Vrhovnog suda. Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković zakazala je za 15. mart Opštu sjednicu na čijem je dnevnom redu izbor kandidata za predsjednika krovne sudske instance, a za tu funkciju prijavile su se sudije Vrhovnog suda Ana Vuković i Ranko Vukić

PREDLOŽENE IZMJENE

Korać je, u intervjuu agenciji Mina, kazao da očekuje da će Opšta sjednica predložiti Sudskom savjetu jednoga od dva kandidata.

- Ako ne predlože, moraćemo to pitanje da rješavamo

na drugičiji način. Ako nikako, onda predloženim izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama gdje se više neće tražiti dvotrećinska, već polovična većina za prijedlog koji bi išao prema Sudskom savjetu, pa bi onda Savjet dvotrećinskom većinom birao predsjednika Vrhovnog suda - pojasnio je Korać. On je podsjetio da je Vrhovni sud u v.d. stanju od 2020. godine i da Sudski savjet, iako je raspisao sedam oglasa, nije uspio da izabere presjednika suda zbog toga što nije do-

bio prijedlog Opšte sjednice, koja treba sa dvije trećine da se izjasni o predloženim kandidatima. Govoreći o stanju u sudstvu, Korać je kazao da ono nije onako kako bi trebalo i moralo da bude. Prema njegovim riječima, danas 246 sudija i 23 presjeadnika suda treba da pruže odgovor na pravnu zaštitu povrijeđenih subjektivnih građanskih prava, da pruže zaštitu i oštećenim osobama i da kazne učinioce krivičnih djela, sve to saglasno zakonu, Ustavu i potvrđenim

međunarodnim ugovorima.

- Taj posao sudije obavljaju uz godinama negativnu percepciju javnosti, odsustvo i nizak nivo povjerenja u sudove, uz nedostatak sudnica i kadrova u pojedinim sudovima, uz veliku opterećenost pojedinijih sudija - rekao je Korać. On je istakao da ipak veliki broj sudija dobro radi svoj posao, u skladu sa zakonom, s integritetom i odgovornošću. Korać je kazao da je „Ahilova peta“ pravosuđa u Crnoj Gori nedovoljna efikasnost, što se, kako je naveo, posebno manifestuje u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, gdje ima veliki broj optuženja, a mali broj pravosnažnih presuda. On je rekao da su predmeti organizovanog kriminala veoma složeni, pretežno sa velikim brojem optuženih i najmanje toliko branilaca, ali da bi trebalo napraviti dodatne, organizacione napore kako bi zakazano ročište bilo održano.

- Nije dopustivo da dvije i više godina prođe od potvrđivanja optužnice do donošenja prvostepene presude i da nemamo ili imamo vrlo mali broj pravosnažnih presuda u toj oblasti - istakao je Korać. On je kazao da Crna Gora spada među države koje imaju

BIJELO POLJE: Počelo instaliranje računarske opreme u školama

najveći broj sudija prema broju stanovnika i da uvijek postoje zahtjevi da se on smanji. Međutim, veliki broj zaostalih predmeta zahtijeva da postoji predviđeni broj sudija.

OtIŠLO 107 SuDIJa

- U ovom momentu Crnoj Gori nedostaje oko 58 sudija i taj broj će ove i naredne godine biti popunjen - rekao je Korać. Nedostatak sudija je, prema njegovim riječima, uzrokovan time što je u posljednje tri godine iz sudskog sistema otišlo 107 sudija, i to više na lični zahtjev nego penzionisanjem. Korać je kazao da nije lako popuniti upražnjena mjesta s obzirom na propise koji to regulišu, naročito kako se popunjava broj sudija u prvostepenim sudovima. - Kad se raspiše konkurs i Sudski savjet odabere kandidate, oni za 18 mjeseci od dana kad su izabrani ne mogu da vrše sudijsku funkciju. Oni se zapošljavaju, primaju 70 odsto naknade i mogu da počnu da rade tek kad završe inicijalnu obuku koja traje 18 mjesecipojasnio je Korać. On je, između ostalog, kazao da su Prijedlogom izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama predložili da ta obuka traje šest mjeseci. R. P.

Zatvoren konkurs za v.d. direktora Uprave policije

Prijavilo se sedam kandidata

PODGORICA - Na konkurs za v.d. direktora Uprave policije se prijavilo sedam kandidata, do zaključenja našeg lista. Prema saznanjima portala RTCG, na javni poziv za v.d. direktora policije su se prijavili Aleksandar Radović, Milentije Doderović, Petar Šestović, Lazar Šćepanović, Zoran Braunović, Željko Pavićević i Miloš Peković. Rok za prijavu na konkurs za vršioca dužnosti direktora UP istekao je sinoć u ponoć. Podsjećamo, tematska sjednica Vlade Crne Gore na kojoj će jedina tačka dnevnog reda biti izbor vršioca dužnosti direktora Uprave policije biće održana sjutra. Ukoliko ne bude izabran v.d. direktora policije ostaju dvije opcije, a to su ili da Brđaninu produže mandat dok se koalicioni partneri ne dogovore ili će doći do razlaza u Vladi. Kako saznaje portal RTCG, Pokret Evropa sad neće prihvatiti kandidate Demokrata i v.d. direktora policije može biti samo onaj koji bude imao podršku lidera te partije i premijera Milojka Spajića Direktor Uprave policije Zoran Brđanin smijenjen je na elektronskoj sjednici Vlade održanoj 3. marta. Nakon toga, Brđanin je najavio da će, ukoliko Vlada ne stavi van snage nezakonitu odluku o njegovom razrješenju, podnijeti tužbu Upravnom sudu. R.P.

Laptopovi i televizori za bjelopoljske đake

BIJELO POLJE – U bjelopoljskim obrazovno-vaspitnim ustanovama počelo je instaliranje računarske opreme, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Iz tog Vladinog resora su kazali da će novosagrađena Osnovna škola (OŠ) „Dušan Korać“ u Bijelom Polju dobiti računarsku učionicu sa 16 računara, televizorom 65 inča i multifunkcionalnim štampačem. U kabinetima te škole, kako je saopšteno, biće instalirano po 15 računara i televizora 65 inča, kao i pet laptopova.

- Područna jedinica ove škole u selu Grančarevo dobiće laptop i projector – kaže se u saopštenju.

Kak o se navodi, računarska učionica OŠ „9. maj“ biće opremljena sa 16 računara, televizorom 65 inča i multifunkcionalnim štampačem, dok će u kabinetima biti instalirano po osam računara i televizora 65 inča, kao i dva laptopa. - Područna jedinica u selu Orahovica dobiće laptop i

projektor, a područna jedinica u selu Kukulj dva laptopa i dva projektora – navodi se u saopštenju.

Iz MPNI su kazali da će u kabinetima OŠ „Marko Miljanov“ biti instalirana računarska učionica sa 16 računara, televizorom 65 inča i multifunkcionalnim štampačem. Kabineti iste škole biće opremljeni sa 14 računara, isto toliko televizora 65 inča i četiri laptopa.

- Područne jedinice u Cerovu i Banjem Selu dobiće po laptop i projektor – kazali su iz MPNI.

Iz tog Vladinog resora su rekli da će u računarskoj učionici OŠ „Braća Ribar“ učenici raditi na devet računara, a dobiće i televizor od 65 inča i multifunkcionalni štampač, dok će kabineti biti opremljeni sa šest računara, šest televizora od 65 inča i dva laptopa.

SEOSKE ŠKOLE

Područne jedinice te škole u selima Prijelozi, Lahovo i Brzava dobiće po dva laptopa i projektora, a područna jedinica u selu Dubovo

dobiće laptop i projektor.

- Sedam računara, televizor 65 inča i multifunkcionalni štampač biće instalirani u računarskoj učionici OŠ „Aleksa Bećo Đilas“. Kabineti će biti opremljeni sa pet računara, pet televizora 65 inča i laptopom – navodi se u saopštenju MPNI.

Dodaje se da će područne jedinice te škole u Slijepač Mostu, Ostrelju i Jabučnu dobiti po laptop i projektor.

- Računarska učionica OŠ „21. maj“ biće opremljena sa četiri računara, televizorom 65 inča i multifunkcionalnim štampačem, dok će u kabinetima biti instalirano pet računara, pet televizora 65 inča i laptop –kazali su iz MPNI.

Računarska učionica bjelopoljske OŠ „Milomir Đalović“ biće opremljena sa četiri računara, televizorom 65 inča i multifunkcionalnim štampačem, a kabineti sa po pet računara i televizora, kao i laptopom. Kabineti te škole biće opremljeni sa pet računara, pet televizora i laptopom.

- Po laptop i projektor predviđeni su za područne jedi-

nice u Mahali, Kovrenu, Grabu i Bliškovu – saopšteno je iz MPNI. Oni su kazali da će računarska učionica u OŠ „Risto Ratković“ biti opremljena sa 16 računara, televizorom i multifunkcionalnim štampačem, a kabineti sa po osam računara i televizora 65 inča, kao i tri laptopa. Područna jedinica te škole u selu Pripčići dobiće laptop i projektor.

- Učenicima OŠ „Mladost“ na korišćenje će biti predata računarska učionica sa četiri računara, televizorom 65 inča i multifunkcionalnim štampačem, dok će kabineti biti opremljeni sa po pet računara i televizora, kao i laptopomnavodi se u saopštenju MPNI. Dodaje se da će područne jedinice u Dobrakovu i Dobrinju dobiti po dva laptopa i projektora, a područna jedinica u selu Mioče laptop i projektor.

- Osnovna škola u selu Nedakusi imaće računarsku učionicu sa instaliranih 11 računara, televizorom 65 inča i multifunkcionalnim štampačem, a kabineti će biti opremljeni sa po pet računara i televizora, kao i laptopom - navo -

di se u saopštenju. Iz MPNI su kazali da će šesnaest računara, televizor i multifunkcionalni štampač dobiti učenici u računarskoj učionici OŠ „Pavle Žižić“.

DIGItaLIZaCIJa

Iz tog Vladinog resora su naveli da će kabineti OŠ „Šukrija Međedović“ biti opremljeni sa po pet računara i televizora, kao i laptopom, dok će u računarskoj učionici biti instalirana četiri računara, televizor i multifunkcionalni štampač. Kako je saopšteno, područna jedinica u selu Ivanje dobiće po dva laptopa i projektora, dok će područne jedinice u Radulićima i Sipanju dobiti po laptop i projektor. - Učenici OŠ „Vladislav Sl. Ribnikar“ dobiće računarsku učionicu sa 16 računara, televizorom i multifunkcionalnim štampačem. U kabinetima će biti instalirano po 11 računara i televizora 65 inča, kao i laptop - kaže se u saopštenju. Kako se dodaje, područna jedinica u selu Boljanina dobiće po dva laptopa i projektora, a područna

jedinica u selu Zminac laptop i projektor.

DOBIJa Ju I ŠtaMPaČE

- U računarskoj učionici OŠ „Vuk Karadžić“ biće instalirano šest računara, televizor i multifunkcionalni štampač, dok će u kabinetima biti instalirana dva računara, dva televizora 65 inča i laptop. Područna odjeljenja ove škole u selima Jablanovo i Stubo dobiće po laptop i projektor, saopštili su iz MPNI. Iz tog Vladinog resora su rekli da će računarska učionica Gimnazije „Miloje Dobrašinović“ biti opremljena sa 16 računara, televizorom i multifunkcionalnim štampačem, dok će u kabinetima te škole biti instalirana po tri računara, televizora i laptopa.

- U Srednjoj elektro-ekonomskoj školi timovi će u računarskoj učionici instalirati 16 računara, televizor 65 inča i multifunkcionalni štampač, dok će kabineti dobiti po tri računara i televizora 65 inča, kao i četiri laptopa - kaže se u saopštenju.

- Dok će po kabinetima biti raspoređena po tri računara, televizora 65 inča i laptopa - saopšteno je iz MPNI. R. P.

Radoje Korać

ANALIZA: Nakon tri godine Crna Gora izašla iz negativnog salda, podaci i dalje obeshrabruju

PODGORICA – Nakon tri uzastopne godine negativnog prirodnog priraštaja, prema preliminarnim podacima Monstata, Crna Gora se u 2023. oporavila i završila je u plusu na nivou kakav je imala između 2018 i 2019. godine, odnosno bilježi pozitivan prirodni priraštaj od 686 novorođenih više od preminulih.

Iako je broj novorođene djece najniži u posljednjih više od 70 godina, čime je nastavljen i trend pada nataliteta, Crna Gora je završila godinu sa pozitivnim saldom, prije svega zahvaljujući vraćanju stopa mortaliteta u „normalu“ od prije kovid pandemije. Zanimljivo je da je broj umrlih, nakon tri pandemijske godine kada se u Crnoj Gori umiralo daleko iznad prosjeka, u 2023. godini „pao“ na nivo iz 2015. godine, odnosno na 6.316 što je, uz najniži ikada zabilježeni natalitet od 7.002 novorođenih, učinilo da prirodni priraštaj bude na nivou između 2018. i 2019. godine. Preliminarni podaci Monstata, nažalost, ne daju odgovor na pitanje koliko je roditelja novorođene djece stranih državljana.

Kada su u pitanju opštine, u njih 16 je zabilježen negativan prirodni priraštaj. Najviše ih je na sjeveru Crne Gore koji decenijama pati od depopulacije, ali negativni saldo bilježe i opštine u južnoj i u centralnoj regiji – Herceg Novi, Cetinje, Danilovgrad i Nikšić. Jedina opština u sjevernoj regiji koja bilježi pozitivan prirodni priraštaj je Rožaje 136. Najgori saldo u apsolutnim brojkama bilježe Pljevlja i Nikšić -259 i -165, dok je najveći prirodni priraštaj zabilježen u Podgorici i Budvi978 i 188.

IZAZOVI

Crna Gora je prvi put poslije Drugog svjetskog rata negativan prirodni priraštaj zabilježila na kraju prve pandemijske godine, a iznosio je -196. Tadašnja administracija sprovodila je mjere u vrlo komplikovanoj situaciji punoj nepoznanica, ali i izazova koji su drastično kreirali tokove epidemije: skoro svakonedjeljne litije, sa po više desetina hiljada građana na ulicama, predi-

Nikad manje rođene djece, priraštaj ipak pozitivan

Crnoj Gori, kao i u prethodnim, i u aktuelnoj administraciji očigledno nedostaje vizije i osjećaja potrebe za očuvanje osnovne supstance stanovništva. I dalje ne postoji kancelarija za vođenje populacione politike, kao ni strategija demografske revitalizacije Crne Gore, a otvorene dinamičke baze podataka o demografskim kretanjima u našoj zemlji, bez kojih nema ozbiljnog bavljenja demografskom politikom, i dalje su domen naučne fantastike

zborni skupovi, postizborna slavlja i patriotski skupovi, sahrana mitropolita SPC itd. Dva velika događaja, na kojima je prisustvovalo hiljade ljudi bez poštovanja epidemijskih mjera, uticala su posebno značajno, u negativnom smislu, na tok epidemije. Prvi događaj su bili izbori 30. avgusta 2020. godine, tačnije okupljanja koja su uslijedila nakon njih, kada su se brojke novoinficiranih sa prosjeka od tidesetak slučajeva na dnevnom nivou, popele na prosjek od preko 230 dnevno. Drugi veliki događaj, na kojem su se masovno kršile epidemijske mjere, pa čak i od onih koji su kasnije apelovali na građane da ih se pridržavaju, poput bivše ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović i premijera Zdravka Krivokapića, bila je sahrana mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića 1. novembra. Nakon tog događaja, Crna Gora prvi put od početka kovid krize bilježi cifre i od preko 800 inficiranih u jednom danu.

Tokom posljednja dva mjeseca te godine, Crna Gora je zabilježila više od polovine smrtnih slučajeva od posljedica kovida-19 od ukupnog broja preminulih u 2020. i tu godi-

nu završila sa saldom od preko 7.200 preminulih, što je u konačnici rezultiralo negativnim prirodnim priraštajem. Naredna, 2021. godina završila se još gore. Visoki kovid brojevi su se nastavili i u prva tri mjeseca, nakon čega je kriva počela ozbiljnije da se spušta da bi početak juna Crna Gora dočekala sa nivoom zaraze koji je imala na samom početku epidemije i koja je potrajala sve do izbora u avgustu prethodne godine.

UDAR EPIDEMIJE

Tadašnja administracija, odnosno resori koje su vodili današnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, koji su u potpunosti preuzeli rukovođenje pandemijom od marionetskog menadžmenta Instituta za javno zdravlje, u pokušaju da ožive posustalu turističku privredu, koja je uz ugostiteljstvo i saobraćaj doživjela najveći udar usljed epidemije, odlučili su da uoči ljetnje sezone ukinu apsolutno sve epidemijske restrikcije za ulazak turista u Crnu Goru. Epidemijski rezultat te akcije je bio takav da su u Crnoj Gori kovid brojke sredinom ljeta počele vrtoglavo da rastu, što je rezultiralo i eksponencijalnim rastom

preminulih. Crna Gora je u tom trenutku, samo od posljedica infekcije korona virusom, već izgubila ljudi jednako broju stanovnika opštine Šavnik.

Koliko je tadašnja administracija nesmotreno vodila epidemijsku politiku najbolje govore podaci koje je tada objavio Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju Univerziteta Vašington iz Sijetla, koji su govorili da je početkom decembra 2020. godine u Crnoj Gori bilo inficirano malo više od 20 odsto populacije, početkom aprila naredne 2021. godine 42 odsto, a već krajem juna preko 70 odsto populacije.

Sve ovo rezultiralo je da Crna Gora 2021. godinu završi

sa 9.152 umrlih što je, uz 7.033 novorođenih, rezultiralo poraznim prirodnim priraštajem od -2.119. Naredna, 2022. godina je protekla „mirnije“ u odnosu na prethodnu, u epidemiološkom smislu, iako je tokom prvih mjeseci bilježila loše podatke kada je negativan prirodni priraštaj zabilježen čak u 21 opštini, prvi put uključujući i Podgoricu. I ova godina je takođe završena sa negativnim saldom od -47 kada je u pitanju prirodni priraštaj.

DEVASTACIJA

Pandemija korona virusa je nesumnjivo, pored loših demografskih politika iz prethodnog perioda, doprinijela

devastaciji stanovništva Crne Gore i ozbiljno dovela u pitanje razvoj tog najznačajnijeg društvenog resursa.

Prema analizi u istraživanju Centra za demokratsku tranziciju i Društva statističara i demografa iz 2021. godine, Crna Gora će za tridesetak godina izgubiti jedno čitavo Bijelo Polje, u njoj će živjeti 577.000 stanovnika, a svega 15 odsto stanovništva živjeće na sjeveru države. Nepostojanje adekvatne populacione politike godinama unazad učinilo je da mogućnosti socijalne, poreske, politike zdravlja, regionalnog razvoja i drugih ne budu iskorišćene za suzbijanje negativnih demografskih trendova. Crnoj Gori, kao i u prethodnim, i u aktuelnoj administraciji očigledno nedostaje vizije i osjećaja potrebe za očuvanje osnovne supstance stanovništva. I dalje ne postoji kancelarija za vođenje populacione politike, kao ni strategija demografske revitalizacije Crne Gore, a otvorene dinamičke baze podataka o demografskim kretanjima u Crnoj Gori, bez kojih nema ozbiljnog bavljenja demografskom politikom, i dalje su domen naučne fantastike. A koliko su besmislene Vladine mjere koje je, par dana pred isticanje svog ministarskog mandata, slavodobitno objavio aktuelni predsjednik Milatović, koje će „odgovoriti na demografsku krizu“ i poboljšati natalitet na način što će roditeljima svakog djeteta koje se rodi u opštinama sa negativnim prirodnim priraštajem obezbijediti 1.000, a u ostalim 500 eura, najbolje govori činjenica da nijesu dale apsolutno nikakav rezultat, pa u prošloj godini bilježimo istorijski minimum kada je natalitet u pitanju. Duško MIHAJLOVIĆ

I dALje Ne postojI kANceLArIjA ZA vođeNje popuLAcIoNe poLItIke: Detalj iz Kliničkog centra

Kolašin: Poruke jedne zimske trke u „nezimskom“ ambijentu na Bjelasici

Prave ideje za uživanje bez snijega

Šta sve može i mora zima bez snijega. Dok traju polemike i valjda prvi pravi koraci u projektima osnježavanja, treba osmišljavati šta se sve može organizovati na planini kada pahuljice ni približno ne ispune očekivanja

KOLAŠIN - Poruka Dragana Bulatovića iz PK „Visokogorci“, koji je i organizator Zimske avanturističke trke na Bjelasici, koja je održana prošlog vikenda, moraće očigledno da bude pravilo ponašanja i organizovanja u situacijama „sniježne oskudice“.

Zbog nedostatka snijega, Kolašin je izgubio još jednu skijašku sezonu. Neizvjesnost je iz godine u godinu sve veća, što znači da moramo tražiti alternativu i obogaćivati turističku ponudu drugim aktivnostima. Upravo zbog toga „Visokogorci“ Crne Gore su prije više od decenije počeli da organizuju Zimsku avanturističku trku na Bjelasici, poručio je Bulatović. Deseto jubilarno okupljanje zaljubljenika u Bjelasicu, ali i fizičke spremnosti da se „ukrote“ svi njeni izazovi održano je prošlog vikenda. Ali ovoga puta bez sniježnog ambijenta. Ipak, adrenalin „osvajanja Bjelasice“ okupio je više od 40 takmičara i takmičarki koji su se nadmetali u brzini i snalaženju na padinama i vrhovima Bjelasice. Start i cilj trke bili su na Ski-centru Kolašin 1600, staza od 18 kilometara je imala i četiri kontrolne tačke.

Najbolje vino iz Bera

VIRPAZAR - Drugi dan 26. festivala vina i ukljeve obilježili su lijepo vrijeme i odlična posjećenost. Posjetioci su uživali u bogatoj vinskoj i gastro ponudi crmničkog kraja, uz muzički program.

Tomislav Ukšanović, predsjednik Mjesne zajednice Crmnica, koja je i organizator Festivala vina i ukljeve, istakao je da je jako zadovoljan načinom na koji je sve proteklo, te podsjetio da je

ovo jedna od najznačajnijih crmničkih i barskih fešti. -Ovaj festival je počeo da se održava davne 1992. i nije značajan samo za Crmnicu, nego i za cijelu Crnu Goru, a pogotovo za basen Skadarskog jezera,

gdje se nalazi najveći dio proizvođača grožđa i vina. Bio je pokretač mnogih drugih festivala u Crnoj Gori jer je bio jedini koji se bavio poljoprivredom i turizmom, a imao je i sportski duh - takmičenje naših kajakaša - istakao je Ukšanović. Osim štandova na kojima su se mogli probati specijaliteti od ribe, prvenstveno ukljeve, fokus manifestacije je i ove godine stavljen na ponudu vinara i proizvođača grožđa ne samo iz crmničkog kraja, već i iz cijele Crne Gore. Iako je prethodna godina bila problematična kada je u pitanju zaštita vinove loze, vinari su se potrudili da izlože proizvode visokog kvaliteta. Ovom prilikom su najboljima dodijeljene i prikladne nagrade. -Imamo nekih 15 izlagača sa 35 uzoraka. Broj medalja koje su im dodijeljene – šest zlatnih, 12 srebrnih, deset bronzanih – govori da su mlada vina koja su proizveli prethodne sezone odlična. Naši proizvođači znaju da naprave dobro vino,

-Apsolutni pobjednik ovogodišnje trke je Miloš Bodiroga iz PK „Vučji zub“, iz Trebinja. On je stazu prešao za dva sata,13 minuta i 13 sekundi. U kategoriji žena pobijedila je Nina Brajović iz Danilovgrada sa vremenom od četiri sata, 43 minuta i 12 sekundi, dok su odmah za njom kroz cilj prošle drugoplasirana Olivera Božanović iz PK „Gorica“ iz Podgorice i trećeplasirana Dragana Lekić iz podgoričkog „MAK-a“. Kod muškaraca prvi je bio Miloš Bodiroga, apsolutni pobjednik trke, drugi Stevan Andrijević iz Danilovgrada a treći Željko Rondović iz Kolašina. Na revijalnoj porodičnoj trci, dvadesetak učesnika je učestvovalo na stazi do planinarskog doma na Vranjaku i nazad. I deseti put Zimska avanturistička trka je afirmisala sportski duh i kulturu, popularizovala zimske ekstremne sportove, obogati-

la i proširila zimsku turističku ponudu. Nezaboravne avanture na prostranstvima Bjelasice ovoga puta su se odvijale u ambijentu neobično malo snijega i to u onim višim predjelima. Manifestaciju su pomogli Opština Kolašin, lokalna turistička organizacija, Ski-centar Kolašin 1600 i Planinarski savez Crne Gore - istakao je Dragan Bulatović.

Ni organizatori, ni učesnici Zimske avanturističke trke nijesu ni pomišljali da odlažu događaj ili da ga uopšte ne održe. Trčati se može i po kopnoj zemlji. Bjelasica sa svojim čarima je i zimi zanimljiva kada se ne desi očekivana „bjelina“. Planini trebaju ideje da pomognu u „sniježnim oskudicama“, koje se dešavaju sve češće. Prave i zanimljive ideje biće potrebne i sezonama sa vještačkim osnježavanjem, koje se željno očekuju… Dr. Drašković

ispoštuju cijeli postupak da se očuva tradicija, ali i da primijene nove tehnologije. Možemo tim vinima da konkuriše-

mo ne samo u regionu, nego i na svjetskom nivou - poručio je predsjednik MZ Crmnica. r.P.

Prvi put su staze bile – kopne

Učesnici na Ski-centru Kolašin 1600

Završen 26. festival vina i ukljeve u Virpazaru

Jedan od nagrađenih: Filip Vukićević

Crnogorsko oro

Predsjednica NDNV Ana Lalić dobila prijetnje smrću jer je iskazala kritički stav o izgradnji crkve

Prijete joj da će biti

zaklana, tužilaštvo da najbrže

NOVI SAD - Nezavisno

društvo novinara Vojvodine (NDNV) prijavilo je prijetnje smrću koje je dobila predsjednica tog udruženja Ana Lalić nadležnom Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal, od kojeg očekuje najbržu reakciju u cilju otkrivanja učinioca krivičnog djela i njegovog daljeg procesuiranja, saopštilo je NDNV. Naveli su da je Ana Lalić zbog javno iskazanog stava o gradnji crkve u novosadskom naselju Liman dobila niz najgorih uvreda i prijetnje da će biti zaklana u centru Novog Sada.

-Upozoravamo javnost da je u toku izazivanje namjernih tenzija u Novom Sadu, koje je inicirano od strane gradske vlasti, pred održavanje lokalnih izbora u Novom Sadu, gdje se kao povod koristi izgradnja

reaguje

crkve na Limanu, kako bi se građani koji su protiv izgradnje predstavili kao protivnici vjere, srpstva i pravoslavlja. Smatramo da su prijetnje upućene Ani Lalić upravo posljedica ovog opasnog narativa koji dolazi sa samog vrha lokalne vlasti i Srpske pravoslavne crkve - naveo je NDNV. Ana Lalić je sinoć na tribini u Dubrovniku pročitala prijetnje smrću koje je dobila putem društvenih mreža.

-Ovo su samo neke od prijetnji koje sam dobila od juče - kazala je ona na tribini „Strani plaćenik, a domaći izdajnik“. Uz prijetnje smrću upućen joj je i veliki broj psovki i teških šovinističkih uvreda na njen račun.

Ona se izvinila publici na doslovnim citatima i kazala da je željela na taj način da pokaže s kakvim prijetnjama žive novinari i slobodnomisleći ljudi u Srbiji.

UNRWA poziva na hitni prekid vatre u Gazi Sve je više mrtvih

TEL AVIV - Agencija Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice saopštila je da je situacija ,,naročito izazovna“ u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, gdje je „uprkos kontinuiranim pozivima onemogućeno dopremanje pomoći kopnenim putem“.

-Bliži se Ramazan. Sve je više mrtvih - saopšteno je iz agencije UNRWA na društvenoj mreži Iks.

Agencija je istakla da su „humanitarni pristup Pojasu Gaze i hitni prekid vatre imperativ za spašavanje života“. Projektil koji je lansirao dron pogodio je karavan u predgrađu grada al-Habbariyeh u južnom Libanu, prema službenoj Nacionalnoj novinskoj agenciji. U izvještaju nijesu navedeni nikakvi detalji. Napad je uslijedio nakon što je Hezbolah rekao da je ispalio desetine projektila na sjeverni Izrael, ciljajući područje Meron. Prema izraelskim izvještajima, većina raketa je presretnuta, a preostale su pale na prazna područja.

Američki predsjednik Džozef Bajden optužio je Benjamina Netanjahua da „više šteti nego što pomaže Izraelu“ u nekim od svojih dosad najoštrijih kritika izraelskog premijera. U intervjuu, koji je u subotu emitovao MSNBC, Bajden je rekao da, iako podržava pravo Izraela da napadne Hamas, Netanjahu bi trebalo da „obrati više pažnje

na nevine živote koji su izgubljeni kao posljedica preduzetih ratnih aktivnosti“. Govoreći o sve većem broju smrtnih slučajeva u Gazi, Bajden je rekao da je „to suprotno onome za šta se Izrael zalaže. I mislim da je to velika greška“. Bajden je potencijalnu izraelsku invaziju na Rafah, gdje se sklonilo više od 1,4 miliona Palestinaca, opisao kao „crvenu liniju“ iako je rekao da „nema crvene linije kojom bi im uskratio naoružanje ili Gvozdenu kupolu koja ih štiti“. Centralna komanda SAD je saopštila da je brod američke vojske koji prevozi zalihe za izgradnju „privremenog pristaništa“ u Gazi isplovio

iz Sjedinjenih Američkih Država.

Brod je isplovio manje od 36 sati nakon što je predsjednik Bajden najavio da će SAD pružiti humanitarnu pomoć Gazi pomorskim putem. Prema riječima gradonačelnika Ahmada Radvana, grad Azun, istočno od Kalkvile, takođe je podložan porastu izraelskih vojnih napada otkako je počeo rat u Gazi. -Izraelska vojska vrši u blizini svakodnevne racije na kuće u gradu, pretražujući i napadajući njihove stanovnike. Od 7. oktobra, izraelske snage su ubile osam mladića iz tog grada i ranile desetine. Takođe su uhapsili više od 100 ljudi - rekao je Radvan za Al Džaziru.

Kandidati za američke izbore održali skupove u ključnoj državi za predsjedničku trku

Bajden: Tramp podilazi diktatorima i autoritarnim nasilnicima širom svijeta

VAŠINGTON - Prkosni i ogorčeni Donald Tramp vratio se u subotu u saveznu državu, u kojoj se suočava s kaznenim optužbama za potkopavanje prošlih američkih predsjedničkih izbora, sa željom da pobijedi u Džordžiji kao odskočnoj dasci za povratak u Bijelu kuću. Tramp je 2020. na predsjedničkim izborima izgubio u toj saveznoj državi protiv Džoa Bajdena s minimalnom razlikom i kasnije je tvrdio da mu je pobjeda pokradena.

Tramp je bio u Džordžiji isti dan kad i predsjednik Bajden,

koji je vodio predizbornu kampanju u obližnjoj Atlanti, što nagovještava ključnu ulogu koju će ta savezna država imati na predsjedničkim izborima u decembru. U predizbornom obraćanju Tramp je opet insistirao na tome da je bio žrtva široko rasprostranjene izborne prevare i kritikovao je okružnu tužiteljku Džordžije Fani Vilis, koja ga progoni za uplitanje u izborni proces 2020, tvrdeći da je učestvovala u zavjeri s Bajdenovom administracijom protiv njega kao mete. -Pokušavaju da nas izbace, ali to neće uspjeti - rekao je Tramp okupljenima u areni u Romeu u Džordžiji. Baj-

den se u svom predizbornom nastupu u Atlanti okomio na Trampa zbog toga što je nedavno ugostio mađarskog desničarskog nacionalističkog premijera Viktora Orbana na Floridi, optužujući ga da „podilazi diktatorima i autoritarnim nasilnicima širom svijeta“. -Kada kaže da želi da bude diktator, ja mu vjerujem - rekao je Bajden. Na izborima 5. decembra možda nema važnije države od Džordžije, koja je na izborima 2020. pripala Bajdenu i središnja je u Trampovim tvrdnjama o izbornoj prevari. Očekuje se da će Tramp osigurati nominaci-

ju Republikanske stranke u utorak kada Džordžija, zajedno s Havajima, Misisipijem i državom Vašington održava predizbore. Bajden je u četvrtak održao govor o stanju Unije prepun kritika na račun Trampa, optužujući ga za prijetnju demokratiji, podilaženje Rusiji i potapanje imigracijske reforme. Predsjednik je u sopstvenoj stranci suočen s otporom dijela demokrata prema njegovoj podršci Izraelu u ratu protiv Hamasa u Gazi, a to nezadovoljstvo moglo bi se vidjeti na glasanju u Džordžiji u utorak. Na njegovom predizbornom skupu jedna je osoba odstra-

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Kac nazvao je Tursku „državom koja je najveći podržavalac terorista, pored Irana“ nakon oštrih komentara turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Kac je u postu na platformi Iks naveo da je turski predsjednik postao „sramota“ za republiku koju je osnovao Mustafa Kemal Ataturk , a Erdoganova podrška Hamasu čini ga „jednim od najvećih tlačitelja i antisemita u istoriji“. Erdogan je ranije uporedio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua s Adolfom Hitlerom i rekao da Turska odbija Hamas nazvati „terorističkom“ organizacijom.

Džo Bajden

je kampanju pozivajući birače da ostave svoje glasačke listiće praznima umjesto da glasaju za Bajdena na predizborima u utorak u nadi da će poslati poruku Bijeloj kući da preispita svoju podršku Izraelu. Bajden je pobijedio Trampa u toj državi s prednošću od samo 0,23 posto na predsjedničkim izborima 2020. Guverner Džordžije Brajan Kemp i državni funkcioner zadužen za izbore Bred Rafensperger tada su nepokolebljivo odbacivali Trampove tvrdnje da je došlo do raširene izborne preva-

javanje glasova bilo legitimnoranju na suprotnom. Tramp

i njegovi saradnici zaradili su optužnicu u kojoj tužitelji u Džordžiji tvrde da su učestvovali u zavjeri dajući lažne izjave o izborima i razvijajući plan za ometanje i odgađanje kongresne potvrde izbornih rezultata. Tramp negira te optužbe. Tužioci se zalažu za početak suđenja Trampu u Džordžiji već u aprilu, kada bi Trampova predsjednička kampanja bila u punom zamahu. Ali ostaje nejasno hoće li se suđenje dogoditi prije izbora.

Priredila: Mr. J.

Porušena Gaza

Donald Tramp

NAŠA TEMA: Da li je Crnoj Gori potreban književni festival koji bi okupljao autore iz zemlje i regiona i razdrmao

Ideologija često iznad estetskih vrijednosti

PODGORICA - Kalendar književnih manifestacija u našoj zemlji dominantno popunjavaju festivali nastali još u bivšoj Jugoslaviji, poput najpoznatije smotre za pjesnike u zemlji – „Ratkovićevih večeri poezije“ - koje jedine imaju određeni kredibilitet u regionalnim okvirima. Manifestacije nastale u potonjoj deceniji, poput „Podgorica art festivala“ (PAF) i „Dana Radovana Zogovića“, bile su kratkog daha, pa se stiče utisak o permanentnoj inertnosti crnogorske književne scene. Izuzetak je Međunarodni književni festival ,,Odakle zovem“, koji dugi niz godina opstaje na književnoj sceni.

U Crnoj Gori se, takođe, organizuje i niz manjih književnih festivala, obično posvećenih jednom piscu, ali se koncepti tih manifestacija nijesu mijenjali godinama i teško da mogu da ponude išta više od iščitavanja gomile hermetičnog teksta, hvalospjeva o autorima ili poligona za ideološke poruke, često nacionalistički obojene, gdje se negira jedan narod, identitet, kultura, jezik.... Odgovornost je prevashodno na donosiocima kulturnih politika, a uzrok treba tražiti i u manjku kreativnosti kod čelnih ljudi u institucijama kulture, te finansijskoj nestabilnosti unutar državnih institucija. Ko i kako organizuje književne susrete u Crnoj Gori, ima li ih dovoljno, što za mlade, a što za književnu scenu znače takve manifestacije, postoji li u Crnoj Gori potreba za pokretanjem dobro osmišljenog književnog festivala koji bi okupljao autore iz čitave regije razgovarali smo sa crnogorskim pjesnikom, esejistom i književnim kritičarem Borislavom Jovanovićem, profesorom na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Milanom Markovićem i pjesnikinjom i novinarkom Tijanom Radulović.

HIPERPRODUKCIJA

Jovanović smatra da imamo isuviše festivala u zemlji. Oni bi trebalo, prema njegovim riječima, da budu ,,osvrt na književni život između dva festivala, da imaju manje prigodnosti i šematizovanosti“.

- Postalo je nepisano pravilo da ođe kome se gođ prohtije može da organizuje veću ili manju vrstu književnih dana ili susreta. To mogu da urade (i rade) mjesne zajednice. U tom opštem višku svega i odsustvu kulturnog afiniteta - i ono što je autentično gubi svoju primarnost. Umjesto elitnog dobijamo uravnilovku. Moderni književni diskurs je često u manjini. Što bi drugo moglo da osmisli periferijalno osim površnog i rutinsko-prepisivač-

Jovanović: Crna Gora bi morala da ima centralni književni festival i s nacionalnim i s internacionalnim predznakom. Njegovo pravo mjesto bi trebalo da bude Cetinje

Marković: Bez sistemske vizije i podrške, crnogorska književna scena stagnira i ostaje zavisna od individualnih rezultata autora koji su prinuđeni da svoju umjetničku potvrdu traže van državnih granica Radulović: Poznanstvo sa članom komisije prije će vam osigurati učešće na nekom festivalu nego kvalitet onoga što hoćete da prezentujete. A mjesto u komisiji prije će vam osigurati poznanstvo u instituciji koja formira komisiju nego stručnost

kog. Na tim festivalima bi trebalo da se akcentuje ono što je otklon od tradicionalizma i mjesnog shvatanja kulturnog bića. Crnoj Gori bi bilo dovoljno onoliko festivala koliko se u nacionalnoj književnosti objavi dobrih knjiga. A to bi značilo da mi u ogromnoj produkciji imamo svega četiri do pet knjiga koje su autentičan znak cjelovitog književnog djela –kazao je Jovanović. Radulović, takođe, ističe da Crna Gora, ako se uzme u obzir broj ljudi koji zaista čitaju knjige, ima previše događaja koji u svom nazivu sadrže ,,književni festival“.

- To mi govori da su festivali, čast izuzecima, način da organizatori zarade nešto od projekata. A i da promovišu narative, nerijetko političko-ideološke, koje žele. Literatura odavno nije ključna riječ koju ljudi rabe kad govore o književnosti. Hoće da čitaju, ali da knjiga rezonuje sa njima, a ne oni sa knjigom. Festivali se posjećuju i knjige se čitaju iz pobuda koje nemaju veze sa književnošću - zato imamo malo književnosti na festivalima – rekla je Radulović. Neadekvatan festivalski život u Crnoj Gori uzrokovan je, prema riječima Markovića, nedostatkom institucionalne podrške od nadležnih državnih tijela.

- To nažalost podrazumijeva da književnost nije među prioritetima u kulturnoj politici

Crne Gore. Bez sistemske vizije i podrške, crnogorska književna scena stagnira i ostaje zavisna od individualnih rezultata autora koji su prinuđeni da svoju umjetničku potvrdu traže van državnih granica - kazao je Marković.

Dodao je da se ,,na književnoj sceni reflektuju šire socio-ekonomske i političke prilike u Crnoj Gori“.

- Kao što su, na primjer, finansijska nestabilnost i egzistencijalna neizvjesnost, nizak nivo obrazovanja, šund sadržaji koji dominiraju medijskom scenom i tako utiču na kolektivni ukus, ali i zvanični odnos prema književnosti koji se ogleda u, u najmanju ruku, upitnim odlukama o dodjeli najvećih državnih priznanja za oblast književnosti pojedincima i organizacijama koji instrumentalizuju svoju djelatnost u neumjetničke svrhe - rekao je

Duh palanke

Polazište za dijagnoziranje svih trendova u crnogorskoj kulturi, pa tako i književnih festivala, prema riječima Borislava Jovanovića, mora biti saznanje da je ,,provincijalizam još i sve više i više i sa svake tačke gledišta alfa i omega“.

- Duh palanke ođe je potisnuo ili potiskuje, uprkos individualnim pojavama, sve što je kako kulturni, tako i nacionalni identitet. Čovjek je onakav kakva mu je i lična i sveukupna kultura. Jeste da je provincijalizacija u crnogorskom slučaju

Marković.

Radulović je istakla da se ,,u malo bolji TV spot uloži više novca od godišnjeg budžetskog izdvajanja Crne Gore za kulturu“.

- Za to su odgovorni donosioci kulturnih politika koji su inertni, neinovativni i koji na svoj resor gledaju kao na način da jednima ,,učine“, a drugima da kažu gdje im je mjesto - rekla je ona.

Da je problem u kulturnoj politici saglasan je i Jovanović. - Ključno pitanje za sudbinu i koncepciju festivala zavisi od onog što se imenuje kao kulturna politika jedne države. Koliko je eruditivno i kreativno čelno rukovođenje kulturom. Đe su u svemu tome, prije svega, autori, odnosno subjekti bez kojih nema obogaćivanja duha i daha kulture. Kultura se ne stvara u kancelarijama, ali od kancelarijskog aparata

plaćanje danka istoriji, ali još više ukorijenjenost, skoro stereotipa, da je kultura posljednja, sporedna stvar. Do kulture kao univerzalne kategorije ćemo, kako to misle mediokriteti, kad sve drugo ostvarimo. To je više od katastrofalnog. Nacionalni i kulturni sunovrat – kazao je Jovanović.

zavisi dobitna kombinacija. Moraju postojati neka selekcija, neki kriterijumi. I ne neka, već podrazumijevajuća kompetentnost – ističe Jovanović.

KONFUZIJA

Svjedoci smo da su novonastali festivali u posljednjih pet-šest godina, poput „PAF-a“ ili „Dana Radovana Zogovića“, potrajali tek nekoliko godina ili čak samo godinu. Organizovanje „Dana Radovana Zogovića“, a odmah zatim brzopotezno gašenje, prema riječima Jovanovića, ,,slika su i prilika ne samo kulturne, već naše društvene svijesti“. Dodao je da je veliko pitanje zašto nemamo festivale ako ne svake godine, onda makar bijenalno, posvećene Mihailu Laliću, Radovanu Zogoviću, Ćamilu Sijariću i drugim istaknutim autorima crnogorske književnosti. Marković ističe da, pored jasne strateške vizije, kontinuitet održavanja festivala zahtijeva stabilne izvore finansiranja i logističku podršku, što je u crnogorskom kontekstu teško održivo.

- Svjedoci smo da su posljednjih godina svi elementi državnog sistema u stanju permanentne nestabilnosti i konfuzije. Zastupam mišljenje da je takvo stanje rezultat loših namjera nekih struktura kojima je to očigledan politič-

ko-ideološki cilj, ali i nestručnosti pojedinaca kojima je partijska afilijacija bila glavna preporuka za zauzimanje upravljačkih funkcija – rekao je Marković. Radulović je mišljenja da su upravo finansije uzrok gašenja „PAF-a“ i „Dana Radovana Zogovića“.

- Makar u slučaju „PAF-a“ i „Dana Radovana Zogovića“, uzrok propadanja festivala nije nezainteresovanost publike jer su ti festivali, koliko se sjećam, bili i te kako posjećeni. Pretpostavljam da su glavni uzrok finansije i tužna činjenica da tako ozbiljni događaji počivaju na entuzijazmu dvoje ili troje ljudi. Kad ti ljudi izgube motivaciju i podršku u svojoj okolini, ali i unutar same organizacije festivali se gase – ističe Radulović.

NOVI FESTIVAL

Crnoj Gori je, jednoglasni su naši sagovornici, zbog svega navedenog potreban jedan ozbiljan književni festival regionalnog karaktera. Osim što bi obogatio crnogorsku književnu scenu, smatra Marković, doprinio bi jačanju kulturne povezanosti i saradnje zemalja regiona, te olakšao pristup književnim tekstovima izvan nacionalnih granica.

- Poseban doprinos mogao bi se tražiti u pružanju podrške novim književnim glasovima, dakle mladim i neafirmisanim autorima koji traže svoje mjesto na književnoj sceni. Ipak, moram priznati da ne vidim da takav oblik kulturne diplomatije ulazi u polje interesa lokalnih i nacionalnih struktura vlasti – istakao je Marković. Govoreći o potrebi za novim festivalom, Radulović je naglasila da se opet vraćamo na ,,slušanje i na naše poprilično debele uši“.

- Regionalni festival bi dao mogućnost autorima, domaćim i gostujućim, ali i publici da vide

Sa jednog od ranijih izdanja Podgorica art festivala

Borislav Jovanović Milan Marković Tijana Radulović

vrijednosti

Promocija je srž festivala

Borislav Jovanović je istakao da su festivali značajni onoliko koliko su u funkciji promovisanja novih ideja što, nažalost, u Crnoj Gori ne vidi.

- Idući od jednog do drugog festivala književnosti kao da idete od jedne fotokopije do druge. Za autore oni znače onoliko koliko na tim festivalima dominira recentni književni duh, odnosno koliko se osjeti miris knjige, književna interferencija. Koliko takvi susreti bude neki novi autorski podsticaj. I, naravno, koliko su u funkciji projekcije i promovisanja novih ideja. Te svečanosti knjige trebalo bi da otvara onaj koji je tokom prethodne godine po opštem javnom utisku i kritike, naravno, autor najbolje knjige – istakao je Jovanović.

Književni festivali su, po mišljenju Milana Markovića, najbolja platforma za autore da predstave svoj rad i da se povežu sa književnom i čitalačkom zajednicom. - U okviru festivala autori su u prilici da stiču nove kontakte i tako uspostave saradnju sa kolegama, prevodiocima, izdavačima i publikom. Upravo zbog navedenih razloga festivali imaju značajnu ulogu za cjelokupnu književnu scenu – istakao je Marković.

I Tijana Radulović smatra da je promocija autora i njegovog djela inicijalna namjena festivala ,,iako će mnogi da prevrnu očima na pomen promocije“. Takođe, prema njenim riječima, sasvim je normalno da autor želi da njegovo djelo rezonuje sa čulima ili emocijama nekog drugog čovjeka.

kako njihovi savremenici razmišljaju i na koji način izražavaju svoje misli. Ta izloženost drugačijem omogućava autoru da raste u književnom smislu, a njemu i publici daje prijeko potrebnu širinu - kazala je Radulović.

Takvom festivalu je, prema riječima Jovanovića, bez sumnje mjesto na Cetinju.

- Crna Gora bi morala da ima centralni književni festival i sa nacionalnim i s internacionalnim predznakom. Njegovo pravo mjesto bi trebalo da bude Cetinje. To nije potrebno posebno obrazlagati. Samo visoko, evropski, opismenjena kultura može da stvara kulturu, njenu civilizacijsku suštinu – rekao je Jovanović.

Kapaciteta i kvalifikovanog kadra za tako nešto ima, ali su kvalitetni ljudi van vidnog polja onih koji odlučuju, poručio je Jovanović.

- Imamo ljude, stvaraoce, koji bi mogli da forsiraju jedan inovirani, moderni, upodobljeni aktivitet naše književne i kulturne scene, ali su ti ljudi, tradicionalno, van vidnog polja onih koji odlučuju. Oni su nepoželjni. Tako je ne od juče. Takođe imamo, doduše ne mnogo, pojedinaca koji mogu biti članovi svakog žirija, domaćeg i regionalnog. No, to selektiranje kako u pogledu žiriranja, a tako i u pogledu dodjeljivanja nagrada je posebno pitanje. Ideologija ili klanovski i drugi ključevi imaju prednost nad univerzalno-estetskim vrijednostima – ističe Jovanović.

Da klanovski ključevi imaju primat nad estetskim vrijednostima u Crnoj Gori smatra i Radulović.

- Poznanstvo sa članom komisije prije će vam osigurati učešće na nekom festivalu

Bura u Francuskoj zbog povećanja cijena ulaznica za muzej Luvr

PODGORICA – U jeku finalnih priprema za početak održavanja Olimpijskih igara ovog ljeta u Parizu, Grad svjetlosti podigao je cijene muzejskih ulaznica i do trideset odsto.

Ulaznica za Luvr skočila je sa 17 na 22 eura početkom ove godine, dok su Pikasov muzej i Palata Versaj neznatno povećali cijene karata za jedan, odnosno, jedan i po euro. Kritičari ove odluke tvrde da je do poskupljenja došlo samo zato što se grad priprema da primi oko 15 miliona ljubitelja sporta, koliko se očekuje da će gledati Igre u prijestonici Francuske.

Iz Luvra su odbili da javno komentarišu razlog poskupljenja, ali je zato jedan kustos, koji je želio da ostane anoniman, izjavio za „Alternatives Economiques“ da je uprava muzeja pod pritiskom da finansira različite projekte, uključujući i izgradnju novog ulaza. Francuska je odbila da za te namjene izdvoji više novca iz budžeta.

Nadaju

se zaradi

od 44 miliona eura

nego kvalitet onoga što hoćete da prezentujete. A mjesto u komisiji prije će vam osigurati poznanstvo u instituciji koja formira komisiju nego stručnost. A mjesto u toj instituciji će vam donijeti partijska pripadnost ili rodbinska i prijateljska veza. Dakle, takozvani netvorking malih sredina – ističe Radulović. Dodaje da Crna Gora ,,ima plemenite, kreativne i obrazovane ljude koji bi mogli da se uhvate ukoštac sa vođenjem ozbiljnih regionalnih festivala“.

- Problem je što se ideje i energija takvih ljudi eksploatišu i što njihove organizacije ne umiju da ih podrže, već guše njihovu kreativnost, podređujući je ličnim, političkim ili ekonomskim interesima. Rješenje je da se takvi ljudi međusobno ,,pronađu“, umreže i da krenu da stvaraju svoju priču, a mi ostali, ako ne pomažemo - makar da ne smetamo - kazala je Radulović.

ZNANJE, TALENAT

Marković je takođe mišljenja da Crna Gora ,,raspolaže kadrom koji u suštinskom smislu posjeduje i znanje i kredibilitet i vještine i talenat“. - Međutim, njihov je autoritet simboličkog karaktera i ne dopire izvan društvenih krugova u kojima djeluju. Na drugoj su strani pojedinci koji su planski ili igrom (političkog) slučaja ugurani u polje kulture i umjetnosti, i kod njih autoritet progovara iz pozicija koje su prigrabili unutar državnoga sistema, ili na osnovu porodične/partijske/etničke/vjerske identifikacije i pozadine. Dok god je tako, bojim se da ćemo biti u slobodnom padu – istakao je Marković.

A. RADOVIĆ

- Složili smo se da cijene porastu, ali apsolutno ne do ove mjere, naročito ako imamo u vidu inflaciju. Ovo nas dodatno distancira od lokalnih posjetilaca, uprkos tome što nam je već bilo teško da ih privučemo - rekao je kustos.

„Alternatives Economiques“

procjenjuje da će odluka Luvra da profitira na većem broju posjeta donijeti dodatna 44,3 miliona u njihovu kasu. - Sramno je da Luvr tako astronomski podigne cijenu ulaznice – smatra profesor na Sorboni Erik Ansu, prenosi ArtNet. Više od trideset odsto posjetilaca muzeja Francuske koji su u nadležnosti lokalne sa-

Objavljena knjiga „TRAGom Mirka Jakovljevića“, promocija večeras u Podgorici

Čuvanje uspomene na istaknutog publicistu

PODGORICA – Knjiga

„TRAGom Mirka Jakovljevića“, u izdanju časopisa „Komuna“, objavljena je u znak pijeteta i sjećanja na prof. dr Mirka Jakovljevića, univerzitetskog profesora, publiciste i dugogodišnjeg novinara koji je prerano preminuo. Priređivač izdanja je mr Amer Ramusović.

Knjiga će biti promovisana večeras, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Na promociji će govoriti Dragan Mitov Đurović, Azra Hrapović, Zoran Bošković i Amer Ramusović, a medijator će biti Gordan Čampar Izdavanjem ove knjige časopis ,,Komuna“ želio je da sačuva uspomenu na razgranat publicistički trag koji je ostavio Jakovljević. Sadržaj knjige

čini trideset tekstova o Jakovljeviću i jedna pjesma posvećena njemu. Ilustrovana je sa dva crteža čiji autori su Slavenko Rakočević i Pero Nikčević, akademski slikar, kao i više fotografija zabilježenih na različitim skupovima i manifestacijama na kojima je učestvovao Jakovljević. U knjizi se nalaze teks tovi prof. dr Vedada Barakovića iz Tuzle, prof. dr Dobrivoja Stanojevića, prof. dr Bobana Tomića, prof. dr Tanje Vulić iz Beograda, prof. dr Draška Došljaka, mr Željka Rutovića, Kemala Musića, Dragana Mitovog Đurovića, Dražen Draškovića, Dubravke Jovanović, Edina Smailovića, Saše Radunovića i drugih. Jakovljević je ostavio trag kao publicista, novinar i urednik. Svojevremeno je bio jedan od urednika javnih servisa RTS i Pink M, kao i osnivač i urednik TV K9 u Kragujevcu, osnivač i glavni urednik „Kolašinskih novosti“, „Sjevera“, urednik „Planinarskih novina“ i časopisa „Trag“. Autor je više knjiga, romana, romansiranih biografija, književnih prikaza, naučnih radova iz oblasti medija i televizijskog novinarstva, kao i dokumentarnih filmova. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. R. K.

mouprave, pripadaju nižem socio -ekonomskom sloju, a ulaznice za njih su uglavnom besplatne. Međutim, u skupim muzejima u Parizu, koji su u nadležnosti države, samo 13 odsto posjetilaca pripada tom sloju, a najveći dio – čak 70 procenata – čine strani turisti, piše „Alternatives Economiques“.

- Sa takvim skokom cijena, posjeta muzeju postaje nešto izuzetno. Međutim, vi ne možete razgledati muzej kao što je Luvr u jednom potezu. Lokalni posjetioci podstiču se da dolaze redovno, u kratkim vremenskim periodima, na primjer, u vrijeme ručka –kazao je jedan od sagovornika tog lista. R. K.

Progam „Kamera – filmsko oko“ od 12. do 14. marta u KIC-u „Budo Tomović“

Revija počinje sjutra filmom „Orkanski visovi“

PODGORICA - Različiti pristupi majstora filmske fotografije snimanju filmova biće predstavljeni u okviru revije „Kamera - filmsko oko“, koja će biti održana od 12. do 14. marta u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“.

Ekranizacija poznatog romana Emili Bronte „Orkanski visovi“ o tragičnoj ljubavi, zavisti, izdaji i osveti sa Lorensom Olivijeom, Merle Oberon i Dejvidom Nivenom u glavnim ulogama otvoriće reviju sjutra veče u 20 sati. Ova čuvena priča osvojila je Oskara za najbolju fotografiju, a nominovana je i za još sedam kategorija. Roman je doživio brojne filmske adaptacije, od kojih je naslavnija ova iz 1939. godine. Politički triler „Misisipi u plamenu“ (1988) o istrazi koja je 1964. godine vođena protiv ozloglašenog Kju Kluks Klana biće na repertoaru u srijedu, ta-

kođe u 20 sati. U filmu dva FBI agenta stižu u malo i zatvoreno mjesto na jugu Amerike kako bi istražili nestanak trojice aktivista za ljudska prava. Film baziran na istinitim događajima daje sasvim drugačiju sliku o novijoj američkoj istoriji, a i dobitnik je nagrade Oskar za najbolju fotografiju. Avanturistička drama „Pijev život“, snimljena 2012. godine po istoimenom bestseler romanu Jana Martela, za koji je nagrađen brojnim prestižnim nagradama, obilježiće kraj revije u četvrtak veče. Film prati magično epsko putovanje mladića iz Indije Pija koji se nakon što je preživio brodolom bori za opstanak na okeanu, suočen sa divljom životinjom i nepreglednim vodenim prostranstvom. Nominovan je u jedanaest kategorija za nagradu Oskar, od kojih je osvojio četiri, uključujući nagradu za najbolju fotografiju. R. K.

Sjećanje na uglednu učiteljicu Desanku Ratković, koja je izvela 34 generacije u Osnovnoj školi ,,Milorad Musa Burzan“

Bila je dama i izuzetna pedagoškinja

Osvajala je ljepotom, elegancijom, stavom. Uvijek sa besprekorno očešljanom punđom. Toplo lice i iskrene oči ulivali su sigurnost. Svojom dobrotom, dostojanstvom, blagošću prenosila je na đake ona znanja koja i danas smatram najvažnijim i presudnim u mom odrastanju. Pokazala nam je kako se znanje cijeni i voli. Poštovala je to znanje i bila uporna da naučimo kako treba, a ne površno – kazala je Desankina bivša učenica Borka Boričić, diplomirana ekonomistkinja u penziji

Posvećenost, humanost i dobrota su osobine po kojima je zapamćena učiteljica Desanka Ratković, koja je za tri i po decenije, koliko je radila u Osnovnoj školi ,,Milorad Musa Burzan“, doprinijela da pravim putem pođu generacije učenika ove ugledne i jedne od najstarijih škola u našem glavnom gradu.

Bila je izuzetna pedagoškinja, ali prije svega žena koja je roditeljski posvećeno brinula o svojim učenicima. Zbog pedagoške stručnosti u nastavi brzo je postala poznata, pa su mnogi starovarošani željeli da svoju djecu upišu kod nje. Posvećenim radom sebi je obezbijedila najveće priznanje, a to je neizmjerno poštovanje i zahvalnost onih koje je decenijama usmjeravala ka sferama ljudskosti i znanja. O uglednoj učiteljici, koja je 15. februara preminula u 89. godini, riječi hvale i ogromno poštovanje imaju njeni bivši učenici. O njenom životu i djelu pisao je Trivo Zolak u knjizi ,,Žene mogu sve“, u kojoj je opisao životne priče

44 uspješne i zanimljive žene Crne Gore.

ISKRENOST

Jedna od Desankinih učenica Borka Boričić, diplomirana ekonomistkinja u penziji, izjavila je za Pobjedu da je njena učiteljica bila dama, profesionalac i odlična pedagoškinja.

- Upoznale smo se školske 1959/60. godine, kada sam pošla u prvi razred u OŠ ,,Milorad Musa Burzan“. Osvajala je ljepotom, elegancijom, stavom. Uvijek sa besprekorno očešljanom punđom. Toplo lice i iskrene oči ulivali su sigurnost. Svojom dobrotom, dostojanstvom, blagošću prenosila je na đake ona znanja koja i danas smatram najvažnijim i presudnim u mom odrastanju. Pokazala nam je kako se znanje cijeni i voli. Poštovala je to znanje i bila uporna da naučimo kako treba, a ne površno – priča Boričić. Učila ih je kako se njeguje drugarstvo. - Govorila nam je: ,,Kada je neko bolestan, javite mu šta je bilo za domaći. Ako je neko zaboravio gumicu u školi, vratite mu je. Smiješ da po-

zajmiš lenjir, ne smiješ da ga uzmeš bez pitanja. Kada se druže tri drugarice, ne mogu dvije da budu ′ prave ′, a treća rezerva…“ Cijelog života me prati njena poruka - upornost pobjeđuje. Kada god sam posustajala ili se povlačila pred neprilikama koje su me susretale, sjetila bih se ovih njenih riječi – kaže Boričić. Njihovi kasniji susreti su uvijek bili na obostranu radost. - Radovala se mom uspjehu u daljem školovanju i radu, ne propuštajući priliku da ohrabri i pohvali. Moja draga učiteljica Desanka Ratković je ostavila jasan i dubok trag u mome srcu i mojim mislima – zaključuje njena bivša učenica.

Jedan od Desankinih đaka, pjesnik Neven Milaković u knjizi ,,Podgorička ispovijest“ je zapisao: ,,Neka mi bude oprošteno na iskrenosti, moram reći da smo mi, koje je preuzela Desanka Ratković, imali najviše sreće“.

- Desa je bila oličenje otmenosti, ljepote, elegancije, sva posvećena poslu koji je očito obavljala iz ljubavi… Bila je izuzetna pedagoškinja. Mogu reći da za knjigu ko -

ju upravo čitate (,,Podgorička ispovijest“) najveću zahvalnost dugujem upravo njoj. Moram napomenuti da je njen muž Milenko Ratković bio jedan od najvećih pisaca svog vremena, obavezna lektira. Možete misliti kako sam se osjećao kada sam, nekoliko decenija kasnije, na barskoj pijaci sreo njih dvoje.

- Nevene, zlato moje – uzviknula je kada sam, poput stidljivog školarca, stao ispred nje. Moram priznati da mi njena reakcija nije pomogla. Zar je moguće da me pamti poslije trideset godina, pomislih, i zapetljah se još više. - Milenko, ovo je moj najbolji đak, pisac – reče sa onom is tom srdačnošću u glasu zbog koje smo je toliko voljeli.

- Uvijek sam mu govorila da će biti diplomata ili pisac. Sjećaš li se, zlato?

Kad smo se rastajali, rekla

Imala je srećan brak sa našim poznatim pjesnikom za djecu

Lijepa i mlada učiteljica Desanka Vukićević novinara Milenka Ratkovića upoznala je 1954. godine, a nakon dvije godine njihova ljubav krunisana je sklapanjem braka u tadašnjem Titogradu. U braku su dobili dvoje djece Dragana, koji je završio Elektrotehnički fakultet u Podgorici i Nelu, koja je završila Farmaceutski fakultet u Beogradu, a koji žive i rade u našem glavnom gradu. Penzionerske dane provela je sa suprugom u Starom Baru. Milenko je kroz dugo vrijeme njihovog srećnog braka postao poznati i priznati dječji pjesnik, a bio je i dugogodišnji urednik Dječijeg programa Radio Titograda. Rođen je 1931. godine u Starom Baru. Objavio je i dvadesetak zbirki priča i osam romana za djecu i mlade, među kojima ,,Igralište u parku“ i ,,Pisak lokomotive“. U čitankama osam država objavljen je veliki broj njegovih priča, a i sam je autor dvije gramatike i šesnaest čitanki. Preminuo je u septembru 2022. godine.

mi je: ,,Ovo je za mene bila simfonija“, opisao je u svojoj knjizi Milaković.

POSVEĆENOST

Desanka Ratković (Vukićević po rodu) rođena je 1935. godine u Bijelom Polju. Ljubav prema prosvjetnom radu naslijedila je od oca, bjelopoljskog učitelja Uroša Vukićevića . Misiju vaspitačice započela je u bihorskom selu Kukulje 1954. godine, nakon čega je nastavila da radi u osnovnoj školi u selu Rasovu. Izvela je 34 generacije učenika u Osnovnoj školi ,,Milorad Musa Burzan“ u našem glavnom gradu. Uspijevala je da ih ubijedi kako se u svakom od njih nalazi određena vr-

sta zamaha. Penzionisala se 1990. godine. Svoje bogato radno iskustvo primijenila je kao član republičke komisije za izradu koncepcije čitanki u Crnoj Gori, a potom i kao autorka više udžbenika - ,,Proljećna zora“, čitanka za treći razred osnovne škole u Vojvodini, Novi Sad 1976 – 1988. godina, Čitanka za drugi razred osnovne škole u Crnoj Gori, Podgorica 1994 – 2003. godina, Radna sveska iz srpskog jezika za drugi razred, Podgorica 1994 – 2003. godina. Pored uspješnog prosvjetnog rada, bila je aktivna i u društveno-političkom radu, kao odbornik u dva saziva Skupštine opštine Titograd. I. MITROVIĆ

Američki ugao organizuje radionice u KIC-u ,,Budo Tomović“ Ukazaće na odgovorno korišćenje društvenih medija

medijske pismenosti, uključujući medijske izvore, provjeru činjenica i odgovorno korišćenje društvenih medija – poručuju iz Američkog ugla. Postavljanjem tzv. sobe za bjekstvo u biblioteci, AC Podgorica će ugostiti timove igra-

ča koji će preuzeti ulogu novinara i imati zadatak da riješe probleme i tragove u svijetu medijskih manipulacija. Radionice će voditi Svetlana Koprivica i Miroslav Minić. Svi zainteresovani moraju ispuniti prijavni formu-

lar koji mogu naći na linku https://forms.gle/S9iF19SCQXo1g7qaA. Broj mjesta je ograničen. Za dodatne informacije može se pozvati na broj telefona 020/667 065 ili putem imejla amcornerpodgorica@gmail.com. H. P.

Desa sa svojim učenicima ispred škole ,,Milorad Musa Burzan“

PRIVATNA

Američki ugao Podgorica poziva mlade lidere da se prijave za program ,,Media Smart Young Leaders Escape Room“. - Radionice će se održavati jednom sedmično, od marta do maja, i pokriće važne teme

Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević razgovarao sa mještanima Gornje Vrbice

Izgradnja vodovoda prioritet za građane

Zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević razgovarao je sa mještanima Kuča, sela Gornja Vrbica, koji su se u petak okupili ispred zgrade Glavnog grada kako bi iskazali nezadovoljstvo što u dvadeset prvom vijeku žive bez vode.

ODGOVORNOST

Rakčević je, kako prenosi PG biro, kazao da apsolutno razumije njihove zahtjeve i da su brojni problemi naslijeđeni, ali da će gradska uprava pokušati da u što kraćem roku prevaziđe izazove sa kojima se susrijeću, kako građani, tako i samo gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija. - Zamjenik gradonačelnice je pojasnio da se selo Gornja Vrbica nalazi između dva sistema vodosnabdijevanja, jedan je sistem vodosnabdijevanja Kuča dok je drugi sistem za Donju Vrbicu. Dovod vode iz sistema Kuča, koji je bliži, nije opravdan budući da su na pozicijama, gdje bi mogao biti izvršen priključak, uočeni problemi prilikom ljetnjih mjeseci u redovnom vodosnabdijevanju, te bi priključenje sela Gornja Vrbica napravilo dodatne probleme u funkcionisanju. Druga mogućnost je priključenje na sistem Donje Vrbice koji podrazumijeva izgradnju pumpne stanice u postojećem rezervoaru, izgradnju potisnog cjevovoda u dužini od dva i po kilometra uz lokalni put prema Kučima koji bi iziskivao djelimične intervencije u okviru puta, kao i izgradnju

Na sastanku sa zamjenikom gradonačelnice je dogovoreno da tokom ove sedmice organizuju sastanak mještana Gornje Vrbice sa predstavnicima Glavnog grada i rukovodstva Vodovoda i kanalizacije, kako bi definisali pravce djelovanja u narednom periodu

rezervoarskog prostora koji bi se povezao na sekundarnu mrežu kroz samo selo koja je izvedena u okviru rekonstrukcije puta. Ovaj projekat je razrađen na nivou idejnog rješenja i potrebno je u narednom periodu izvršiti izradu glavnog projekta kako bi se stvorili preduslovi za planiranje izgradnje istog – navode iz Glavnog grada, uz napomenu da je dogovoreno da tokom ove sedmice organizuju sastanak mještana Gornje Vrbice sa predstavnicima gradske uprave i rukovodstva Vodovoda i kanalizacija, kako bi

Akcija sadnje na Lješkopoljskoj Gorici

Zasadili 2.000 sadnica crnog bora

definisali pravce djelovanja u narednom periodu.

PROLONGIRANJE

Mještani sela Gornja Vrbica, koji su u petak protestovali ispred zgrade Glavnog grada, podsjetili su da su povodom ovog problema u posljednjih 10 godina poslali pedesetak zahtjeva gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacije, Glavnom gradu, Ministarstvu poljoprivrede i Vladi, ali da ni od koga od njih još uvijek nijesu dobili konkretan odgovor. Iskazali su nezadovoljstvo što vodovod do njihovog sela nije

urađen onda kada je rađen za ostala sela u Kučima. Podsjetili su i na to da im je 2014. godine iz Vodovoda i kanalizacija obećano da će im te godine riješiti ovaj problem. Navodeći da se iz tog gradskog preduzeća sve ove godine pravdaju kako se čeka izrada glavnog projekta, mještani Gornje Vrbice smatraju da se to radi samo kako bi se prolongirala izgradnja vodovoda za njihovo selo. Kako poručuju, očekuju da im iz Glavnog grada kažu kada će početi izgradnja vodovoda za Gornju Vrbicu i kada će biti završena. I. M.

ISKLJUČENJA

STRUJE

Povodom Međunarodnog praznika žena, ekipe gradskog preduzeća Zelenilo prethodne sedmice su u park-šumi Lješkopoljskoj (Maloj) Gorici zajedno sa kolegama iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, Čistoća d.o.o. Podgorica mališanima iz Osnovne škole ,,Oktoih”, aktivistima iz akcije Ozelenimo Crnu Goru i mnogobrojnim građanima i mještanima zasadili 2.000 novih sadnica crnog bora. Iz Zelenila iskazuju zahvalnost i kolegama iz gradskog preduzeća Putevi d.o.o. Podgorica, koji su obezbijedili prevoz za mališane iz škole Oktoih.

Sadnice su obezbijeđene iz donacije Mondelēz International i Nelt Group. I.M.

Danas počinje 24. prvenstvo osnovnih škola u sportu

Učestvovaće

čak 1.500 osnovaca

U organizaciji Sekretarijata za sport, od 11. marta (danas) do 22. aprila, biće održano 24. prvenstvo osnovnih škola Podgorice.

Za takmičenje u ovogodišnjem izdanju ove, već tradicionalne, sportske manifestacije prijavila se 21 podgorička osnovna škola, čije će se ekipe nadmetati u 10 sportskih disciplina.

- Zaista smo oduševljeni odzivom škola za učešće u manifestaciji koja je duboko zašla u treću deceniju postojanja i koje će ove godine dobiti inostrani ,,šmek“ jer je međunarodna škola ,,United Kids International“ takođe, prvi put, prijavila svoje sekcije za takmičenje. Očekujemo da će se u narednih mjesec i po u 10 sportova nadmetati oko 1.500 djece, čime bi naš glavni cilj bio ispunjen, a to je da se što više djece uključi u sportske procese, da predstavljaju svoje škole, da se bore za pehare, ali prevashodno da se druže i budu fizički aktivni - kazao je koordinator takmičenja osnovnih

škola Miloš Stijepović Nadmetanja će početi 11. marta turnirima u košarci za dječake i djevojčice, a potom će uslijediti sportske borbe u basketu, rukometu, odbojci, malom fudbalu, šahu, atletici, stonom tenisu, karateu i plivanju. - Uz zahvalnost školama koje nam tradicionalno izlaze u susret i ustupaju svoje sale za takmičenja, želimo da istaknemo zadovoljstvo saradnjom sa aktivima profesora fizičkog vaspitanja podgoričkih osnovnih škola, bez čijeg angažmana i posvećenosti realizacija ove manifestacije ne bi bila moguća. Ubijeđeni smo da će takmičenja proteći u poštenoj borbi i korektnoj atmosferi - dodao je Stijepović. Planirano je da finalni mečevi turnira u malom fudbalu budu održani 22. aprila, na Stadionu malih sportova, kultnoj sportskoj lokaciji u našem gradu. Nakon toga će na istom mjestu biti održano svečano uručivanje pehara i medalja najboljim učesnicima, za koje će biti zaduženi naši poznati sportisti. H. P.

Aktivnosti Agencije za stanovanje

Adaptiraju objekat MZ Tološi

Zbog planiranih radova na mreži, sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati:

- djelovi Korita, Bera, Stare Zlatice, Radunovići, dio Tološa, Ulica Rusa Radulovića, Kragujevačka, kao i djelovi ulica Kosmajske i Vinogradske - od osam do 15 sati.

- Liješta, Dučići, Koći, Radan, Medun, Rašovići, Ljuari, Ledine, Lopari, Roždec, Rudine, Nikmaraš, Stijepovo, Karaula Cijevna, GP Cijevna, Repetitor Zatrijebač, Benkaj, Poprat i Karaula Poprat - od osam do 17 sati.

- naselje uz obalu Ribnice - od 8.30 do 16 sati. H. P.

Ekipe Agencije za stanovanje, u saradnji sa Sekretarijatom za lokalnu samoupravu i civilnim društvom, započele su adaptaciju dijela prostorija objekta MZ Tološi. - U velikoj sali uklonjena je kompletna stara podloga, a u planu je izrada nove potkonstrukcije i postavljanje novog poda. Na dijelu prostorija objekta planirana je zamjena fasadne bravarije, molersko-farbarski radovi u unutrašnjosti i obnova fasade – poručuju iz Agencije za stanovanje. I. M.

Prilika za nedmetanja i druženje

Sa sastanka

Naš stonoteniser u Kosta Bravi nastavlja borbu za paraolimpijsku vizu

Luka Bakić pred novim izazovom

PODGORICA – Stonoteniser Luka Bakić borbu za paraolimpijsku vizu nastaviće na Mastersu koji danas počinje u španskoj Kosta Bravi, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. Biće to njegov treći turnir ove godine, nakon bronzanog odličja u egipatskoj Gizi i osvojenog trofeja u Linjanu. Bakić, osmoplasirani na svjetskoj rang listi, takmičiće se u kategoriji S 10, u kojoj je prijavljeno 13 stonotenisera. Trenutna pozicija vodi ga u Pariz, ali će morati da je sačuva do 31. marta kada će i zvanično biti poznati učesnici Igara na osnovu pla-

smana sa rang liste.

Najozbiljniji konkurent za paraolimpijsku vizu biće mu Japanac M ahiro Funajama , devetoplasirani na rang listi. Njihov međusobni duel u finalu turnira u Linjanu pripao je Bakiću, nakon pet odigranih setova. Ozbiljni rivali za novi plasman na pobjedničko postolje biće i finalisti Igara u Tokiju – Francuz Mateo Bohas, Španac Hoze Manuel Ruiz Rejes, Austrijanac Kristijan Gardoš, Čeh Ivan Karabec i Komet Akbar iz Indonezije. Sa Bakićem je otputovao trener reprezentacije Vladimir Marić R. A.

Evropski džudo Kup u Podgorici za juniore

Srebro za Stefana Kovinića

PODGORICA – Crnogorski džudista Stefan Kovinić sa srebrnom medaljom završio je nastup na juniorskom

Evropskom kupu u Podgorici. Kovinić je juče u finalnom meču kategorije preko 100 kilograma poražen od Džona Besonga iz Kanade. Ovo je treća medalja za crnogorski džudo u Podgorici, nakon srebra Jovane Mrvaljević

Derbi Engleske bez pobjednika

Dobar derbi, očajne sudije

i Mančester siti

i bronze Andrijane Šutović Za bronzana odličja danas su se borili i Marija Simić (do 48), Stevan Nikčević (do 90), Vuk Tapušković (preko 100) i

Tekvondo reprezentacija bez olimpijske norme

Samo Bećović stigao do četvrtfinala

PODGORICA – Crnogorski

tekvondo reprezentativci nijesu uspjeli da dođu do olimpijske norme na evropskom kvalifikacionom tur-

niru u Sofiji. Najznačajniji rezultat ostvario je Zinedin Bećović, koji je zaustavljen u četvrtfinalu, dok su sestre Berišaj, Anđe-

Luka Šestović (preko 100), ali su morali da se zadovolje petim mjestima.

Evropski kup okupio je 207 takmičara iz 67 država. R. A.

la i Andrea, eliminisane u prvom kolu.

Bećović je, u kategoriji do 68 kilograma, u prva dva kola eliminisao Sargisa Sargisjana iz Jermenije i zvaničnog prvaka Evrope u olimpijskim kategorijama, Njemca Irmana Ozkaja

U četvrtfinalnom meču poražen je od Šveđanina Alija Alijana, devetoplasiranog na Svjetskoj rang listi.

U kategoriji do 68 kilograma bila su prijavljena 23 takmičara. Starija od sestara Berišaj, Anđela, poražena je na startu takmičenja u kategoriji preko 67 kilograma od prvog nosioca, Austrijanke Marlene Jal, dok je Andrea (do 67) izgubila od Mađarice Viviane Marton, višestruke osvajačice medalja na evropskim prvenstvima i Gran pri turniru.

Na startu je prije dva dana eliminisan Vasilije Peruničić R. A.

Gosti su u meč ušli sa bodom zaostatka u odnosu na rivala i imali su veći imperativ s obzi-

U Leiriji održan 22. Evropski zimski kup u bacanjima

Furtula osvojio

13. mjesto

PODGORICA – Danijel Furtula osvojio je 13. mjesto na 22. Evropskom zimskom kupu u bacanjima, koje je održano u portugalskoj Leiriji. Na takmičenu je nastupio 301 takmičar (152 muškarca i 149 žena) iz 41 zemlje. Crnu Goru na ovom takmičenju predstavljao je crnogorski rekorder Danijel Furtula. Član AK Podgorica nastupio je u disciplini bacanje diska, a u konkurenciji 23 takmičara iz 21 zemlje u grupi ,,A“ osvojio 10. mjesto sa rezultatom 55,18 metara. U ukupnom plasmanu Furtula je osvojio 13. mjesto.

PODGORICA – Član podgoričkog Tekvondo kluba Olimp, Ognjen Komatina osvojio je zlatnu medalju na međunarodnom turniru ,,Top Tirana open“.

Komatina, koji je bio drugi nosilac, do trofeja je došao nakon četiri trijumfa. Eliminisao je predstavnike Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Hrvatske i Grčke. Komatina je za trijumf u Tirani nagrađen sa 20 bodova za svjetsku i evropsku rang listu. Nastupao je u konkurenciji junio-

rom da ih do kraja prvenstva čeka teži raspored. A kada je Jirgen Klop saopštio star-

– Ovo je najgore takmičenje na kojem sam učestvovao do sada. Pet puta mijenjana je satnica takmičenja koje je kasnilo više od četiri i po sata zbog jake kiše i nevremena koje je pogodilo Leiriju. Krug za bacanje bio je klizav i prekriven vodom. Svi učesnici takmičenja nijesu ostvarili svoje planirane rezultate. Dobro je jedino, što se nijesam povrijedio u nenormalnim uslovima za održavanje takmičenja –istakao je Furtula. R. P.

tnih 11, utisak je bio da će aktuelni šampion možda i lakše doći do bodova. Njemac nije mogao da računa na nekoliko iskusnih i najboljih prvotimaca, a Mohamed Salah je bio na klupi. Ali, sve ovo nije obeshrabrilo ,,redse“ koji su nakon ulaska Egipćanina odigrali maestralne minute. Mogao je Liverpul u 89. minutu do 2:1, ali je Žeremi Doku pogodio stativu iako je bio sam ispred golmana Tima Kelehera. Preživjeli su gosti nekoliko minuta ,,pakla“ jer su igrači Klopa igrali oko šesnaesterca... Ali, prvi do prednosti stigli su igrači Sitija i to u 23. minutu kada je Džon Stons poentirao. Sa golom razlike sačekali su gosti nastavak meča, a Liverpul je krenuo s agresivnim presingom, što je donijelo na neki način izjednačenje. Pritisak nije izdržao Nejtan Ake, koji je dao,,kratku“ loptu što je napravilo problem Edersonu koji je ,,pokupio“ Nunjesa, dobio žuti karton, a Liverpul penal. Siguran iz jedanaesterca u 50. minutu je bio Argentinac Aleksis. Bilo je spornih odluka, domaćin je oštećen za još jedan jedanaesterac, a bilo je nezadovoljstva prije svega od strane De Brujnea kada ga je Pep Gvardiola zamijenio na 20 minuta prije kraja utakmice. A. M.

MOTO GP: Kataro u znaku šampiona

Banjaja kao furija

Italijanski motociklista Frančesko Banjaja vozio je „kraljevski“ u ,,kraljevskoj klasi“ na startu nove Moto GP sezone. žOd starta na stazi ,,Losail“, Italijan je bio dominantan na Dukatiju i nadmašio je Horhea Martina sa pol pozicije koji je dan ranije bio najbolji u sprintu. Šampion je upisao 18. pobjeda u karijeri u najjačoj konkurenciji. Momak iz Torina je u Kataru ostavio iza sebe Breda Bindera i, naravno, Martina. Mark Markez, nekadašnji šampion, vozio je prvu trku u karijeri na Dukatiju i osvojio četvrto mjesto. Među deset najboljih završili su Enea Bastijanini, Aleks Markez, Fabio Di Đanantonio, Aleš Espargaro, Pedro Akosta i Maverik Vinjales A. M.

Međunarodni tekvondo turnir „Top Tirana open“

Zlato za Komatinu

500 takmičara u uzrasnoj kategoriji kadeta i juniora. R. P.

Liverpul

odigrali su 1:1 u derbiju 28. kola Premijer lige.

TSCG

DŽSCG

Liverpul je bio bolji, ali je osvojio samo bod

Konačno Budućnost

Budućnost je u velikom stilu upisala prvu pobjedu u drugoj polusezoni Prve crnogorske lige – ,,plavi“ su kao domaćini deklasirali Arsenal (6:0) i ponovo imaju bod zaostatka za liderom Dečićem koji je u subotu pobijedio Rudar (3:1).

Sve što je fudbalerima podgoričkog kluba trebalo, a nedostajalo im je u prethodna četiri ,,proljećna“ meča, dobili su u 90 minuta duela s Arsenalom – rano vođstvo, realizaciju, brzinu...

Zapravo, ostvarili su to za mnogo kraći period jer su u 17. minutu vodili 3:0.

U meču koji je odlučivao o njegovoj sudbini, trener Mladen Milinković mogao je da se osmijehne već poslije 25 se-

kundi. Toliko je trebalo aktuelnim šampionima da povedu protiv sedmoplasirane ekipe na tabeli. MilošBrnović je oduzeo loptu IlijiTučeviću na protivničkoj polovini, sačekao pas Igora Ivanovića uz desnu aut liniju, centrirao i u šesnaestercu pronašao BalšuSekulića – napadač ,,plavih“ postigao je drugi najbrži pogodak otkad se igra prvenstvo nezavisne Crne Gore. Rekorder je Aleksa Marušić, koji je 3. aprila 2021. poslije 16 sekundi kao igrač Sutjeske zatresao mrežu Titograda.

Milinković je za meč s Arsenalom na klupi ostavio najskuplje zimsko pojačanje Đorđa Despotovića, a u špic poslao Sekulića koji je dokazao da je konkurentan da bude prva opcija.

Odigrano svih pet mečeva 22. kola Druge lige

Samo šest minuta poslije vodećeg, postigao je pogodak za udvostručavanje vođstva.

Kapiten PetarGrbić je centrirao na drugu stativu, Ivanović glavom vratio loptu u sredinu peterca gdje je šutirao Milan Vukotić, Bojan Zogović odbranio, ali je natrčao Sekulić i iz drugog dodira potvrdio da će Budućnost na tivatskim ,,tobdžijama“ iskaliti bijes zbog svega propuštenog u prethodna četiri meča.

Neshvatljivo statična bila je odbrana Arsenala kod tog gola, a nije se proslavila ni kod trećeg, 10 minuta kasnije. Vukotić je izveo korner s lijeve strane, Ivanović pored Tučevića glavom poslao loptu uz bližu stativu – 3:0.

Ivanović je imao lijep pokušaj

Lovćen zaustavio Otrant, Bokelj sam na vrhu

PODGORICA – Utakmice

22. kola Druge lige donijele su dosta uzbuđenja, iznenađenja i promjene – Lovćen je zaustavio Otrant, pa je Bokelj sada sam na vrhu, dok je na dnu tek nakon ove runde velika gužva…

Lovćen je u Petrovcu zaustavio treći put ove sezone Otrant (treći put nije bilo golova u duelima ova dva tima). Ulcinjani su čak i dobro prošli, jer je najbliži golu bio Lovćen i to u 70. minutu kada je penal DaniluBracanoviću odbranio Jasmin Agović. Kiks Ulcinjana dočekao je Bokelj, koji je pobjedom protiv Koma u Podgorici

sada sam na vrhu, sa dva boda više od Otranta. Ključni momenat utakmice dogodio se u 14. minutu, kada je nekadašnji tandem Mornara sve odradio. Igor Poček je odlično asistirao za DejanaPepića koji je pogodio za veliko slavlje i treću uzastopnu pobjedu od starta drugog dijela sezone. Grbalj je u Radanovićima poslije preokreta pobijedio Podgoricu – 2:1. Poveli su gosti sjajnim pogotkom Kristijana Radunovića u 49. minutu. Ipak, samo sedam minuta kasnije sa penala je poravnao Jovan Vujović. Potpuni preokret stigao je u 84. minutu preko rezerviste Bojana Pavićevića

Na taj način Grbalj čuva nadu da može do trećeg mjesta, dok je Podgorica, praktično, odustala od borbe za prvo mjesto. Preokret je viđen i u duelu

Sekulić postiže drugi od svoja tri gola

glavom u 25. na centaršut Miloša Raičkovića, a zanimljivo je da trener Arsenala nije izvršio nijednu izmjenu na poluvremenu iako je njegov tim hodao po ivici debakla. Na kraju se debakl i dogodio jer je Budućnost još tri puta zatresla mrežu.

U 64. minutu Sekulić je na centaršut Ivanovića sa pet metara bio precizan glavom i kompletirao het-trik, a ubrzo je i zamijenjen uz ovacije malobrojne publike pod Goricom. Umjesto njega je ušao Despotović, mjesto Ivanovića dobio je Tonći Mujan i upravo se hrvatski internacionalac u 73. upisao u strijelce. Grbić je odlično povukao sa centra i u šesnaestercu dodao do nekadašnjeg igrača split-

Budućnost 6

Arsenal 03

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 500.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica)

Golovi: 1:0 Sekulić u 1, 2:0 Sekulić u 7, 3:0 Ivanović u 17, 4:0 Sekulić u 64, 5:0 Mujan u 73, 6:0 Despotović u 83. Žuti kartoni: Gašević, Savović (Budućnost)

Budućnost Arsenal

Pavličić Bojović Orahovac Tomašević Gašević

Raičković (od 57. Mirković)

Brnović Vukotić (od 76. Kostić) Ivanović (od 68. Mujan)

Grbić (od 76. Savović) Sekulić (od 68. Despotović)

Zogović Obradović Manojlović Dakić Tučević (od 65. Merdović) Šahman Ćetković (od 70. Kašćelan) Mugoša Kort (od 70. Macanović) Araja (od 74. Milić) Nikač (od 65. Maraš)

skog Hajduka koji je gađao ispod golmana Arsenala. Sve je išlo glatko za ,,plave“, pa je trener Milinković mogao da pruži šansu dvojici tinejdžera sa klupe – posljednjih petnaestak minuta odigrali su Lazar Savović (16) i Andrej Kostić (17). Potom i da sa saradnicima i izabranicima proslavi još jedan pogodak – u 83. minutu Despotović na dodavanje Mujana lijepo otvorio nogu i sa 12 metara od prečke savlada Zogovića. U finišu, umalo 7:0 – Damjan Dakić, koji je na pozajmici iz Budućnosti, sa gol linije ,,skinuo“ je šut Brnovića - I u prethodna četiri meča smo stvarali šanse, ali nijesmo ih koristili, pogotovo protiv Jezera na našem terenu kada je trebalo da vodimo 2:0 ili 3:0 u pr-

LISTA STRIJELACA

14 – Korać (Jedinstvo)

10 – Đorđević (Arsenal*)

8 – Šarkić (Dečić), Maraš (Mladost)

vom poluvremenu i na kraju smo bili surovo kažnjeni. Sada nam se sve vratilo, ali bitno je da ne padnemo u euforiju jer, prije svega, nijesmo na poziciji na kojoj želimo da budemo. Već u srijedu čeka nas teško gostovanje Jedinstvu, potom i Mornaru. Ako igrači pokažu volju i htjenje kao u ovom meču, uz malo sreće nadam se da ćemo nastaviti s dobrim rezultatima. Jeste lijepo kad pobijedite ovako ubjedljivo, a prihvatili bismo i da je bilo 1:0 ili 2:0. Važno je i da prvi put u nastavku prvenstva nijesmo primili pogodak, sve to nas raduje. I igrači koji su ušli pokazali su želju i energiju i dali doprinos pobjedi – izjavio je trener Budućnosti Mladen Milinković.

Iskre i Berana. Danilovgrađani su u vođstvo došli preko Ognjena Rolovića već u devetom minutu. Ipak, ,,fenjeraš“ Druge lige nije se predavao. Pr-

vo je u 28. minutu Matija Anđić pogodio za izjednačenje, da bi Mateus donio, ispostaviće se, pobjedu Berancima. Prvu pobjedu u drugom dijelu

7 – Babić (Petrovac)... *napustio Arsenal i 1. CFL nakon jesenje polusezone Detalj

sezone upisao je i Internacional na gostovanju Igalu. Jedini pogodak viđen je u 68. minutu, a strijelac je bio Zarija Kumburović. R. P.

D. MIJATOVIĆ

D. MIJATOVIĆ

Dijana Mugoša, sa 100 golova u dresu Krajove, najbolji drugi strijelac rumunske rukometne lige

Top forma iz milion razloga

PODGORICA – Dijana

Mugoša je najbolji drugi strijelac rukometne lige Rumunije – crnogorska reprezentativka je na 18 utakmica za Krajovu postigla 100 golova.

U posljednjem trijumfu protiv Štinca pogodila je 13 puta, a njena ekipa je uspjela, nakon serije slabijih rezultata, da dođe do vrijednih bodova. Lijevo krilo vjeruje da sa Krajovom može naredne sezone da izađe u Evropu. Trenutno je šesta, a najopasniji rival za Evropu je Valčea sa švedskom reprezentativkom i najboljim strijelcem (126) Natali Hagman

Naša reprezentativka igra najbolju sezonu, ali više od golova i toga što se profilisala u ozbiljnu rukometašicu, ohrabruje način na koji je ušla u obaveze

Naša reprezentativka je po golgeterskom učinku ispred velike Kristine Neagu, ali i mnogih drugih domaćih i stranih zvijezda

nakon operacije prednjih ukrštenih ligamenata. Povreda je odvojila na sezonu od rukometa, kao i od one najslađe kada su ,,lavice“ osvojile bronzano odličje na šampionatu Evrope. I tada je bodrila koleginice sa tribina, sada je sa njima, i nema namjeru, kako kaže, da sa nacionalnim timom propusti plasman na Olimpijske igre. Koliko je ubijeđena da će ,,lavice“ u aprilu kroz kvalifikacije doći do Pariza, potvrđuje da je pomjerila svadbu za naredno ljeto. – Na ljeto sam sa ekipom na

Prva liga za košarkašice

Igrama, jer sam ubijeđena da ćemo u aprilu proći rivale i doći do Pariza. Toliko vjerujem da sam svadbu pomjerila za sljedeće ljeto. Lično, plasman na Igre doživjeću kao osvajanje medalje – kazala je Mugoša.

Lako neće biti u Ulmu, rivali su ozbiljni (Slovenija sa Draganom Adžićem, domaćin Njemačka i autsajder Paragvaj), ali:

– Ako ponovimo izdanje sa Mađarskom sa posljednjeg šampionata svijeta, nema zime za nas.

U podsvijesti su Olimpijske igre, a stvarnost ohrabruje. Na profesionalnom i ličnom planu je ostvarena.

– Mirna sam i zadovoljna, što se vidi na terenu. Da li je to zbog moje forme ili iskustva koje dolazi na vidjelo... Izvjesno je da dajem sto posto, a posebno mi prija što mi ekipa vjeruje. Iskreno, volim da pokrećem i podižem ekipu, da budem primjer na terenu. Nije uvijek lako biti na nivou, ali upornost i sama karijera (u nekom trenutku je poželjela da napravi pauzu) dovele su Dijanu do najjače lige. I do najbolje forme poslije operacije.

– Računala sam danas – godinu i sedam mjeseci je prošlo od operacije. Devet mjeseci sam se oporavljala.

Krajova vjeruje Dijani, a Dijana je zaljubljena u klub i sredinu. Boje ove ekipe braniće još dvije sezone.

– Obostrano je zadovoljstvo i povjerenje. Nijesmo mogli biti srećniji.

Veliki broj ligaških utakmica prija našoj reprezentativki.

– Zbog toga nema puno prostora za neki konstantno jači intenzitet treninga. Više se bavimo analizom, radimo taktiku, a treninzi su ponekad manjeg, a ponekad jačeg intenziteta.

U domaćem šampionatu po običaju Bukurešt i Rapid, kao učesnici Lige šampiona, kolo vode. Budžetom i kadrom se odvajaju, ali to ne znači da su Krajova i još neke ekipe bez šansi.

– Nikad ne možeš da se opustiš – u svaku utakmicu se ulazi sa 100 posto. Ovo je dokazano najbolja liga na svijetu. I sama atmosfera sa tribina i način na koji se prate utakmice su na nivou, ako ne na istom, onda blizu Lige šampiona. Sreća je što za vratom dišemo, manje-više, svi favoritima. I dobro je kada znaš da imaš šansu. Krajova je klub koji je legao Dijani, kao i gradski ambijent. – Kao da sam kod kuće. Zato nijesam željela ništa da mijenjam. Ljudi su preljubazni, vjerenik je od mene udaljen četiri sata, a ima nas ovdje dosta sa Balkana i Crnogorki, Hrvatica, igračica iz Srbije... Nijesam vidjela jedan dobar razlog da odem, „samo“ milion da ostanem – jasna je Mugoša. A. MARKOVIĆ

Sjajan otpor Podgorice, brejk Trebjese

Podgorica 40

Bud. Bemaks 59

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 11:13, 14:16, 10:14, 5:16.

PODGORICA: Vučinić 4, Radević 12, Šćepanović 6, Dragišić 4, Vukčević 11, Nagornaja, Bajčeta, Bojičić, Radulović, Milošević, Vujović, Sekulić.

BUDUĆNOST BEMAKS:

Baošić, Radonjić 6, Ilić, Savković 5, Bulajić 2, Mi. Bigiović, Šćepanović 16, Jovović,

Drobnjak 11, Terić, Domuzin 13, Ma. Bigović 6. Košarkašice Budućnost Bemaksa nastavile su pobjedničku seriju. Izabranice Vladana Radovića savladale su svoju filijalu, ekipu Podgorice (59:40), ali je meč obilježio sjajan otpor Podgorice. Tim Petra Stojanovića do sedam minuta prije kraja bio je u egalu. Ipak, šampion je serijom 16:2 za šest i po minuta napravio ključnu razliku i opravdao očekivanja. Kod Budućnosti najbolje su bile Šćepanović i Domuzin, dok je u Podgorici Lana Vukčević pored 11 poena imala 14

skokova, a Atina Radević pored 12 poena imala je 5 skokova, 3 ukradene lopte i 2 asistencije.

H. Novi 70

Trebjesa 92

HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 18:14, 17:20, 22:31, 13:27.

HERCEG NOVI: Radojičić 5, Spaić 33, Đorđević 22, Razić 5, Rakočević 3, Gatalo 2, Letić, Šćekić, Markanović.

TREBJESA: Mandić 5, Kasalica 21, Rondović 21, Mila Mijušković 20, Milena Mi-

Prvo okupljanje rukometne reprezentacije nakon Evropskog prvenstva u Njemačkoj

Gruzija testira ,,lavove“

PODGORICA – Muška rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u okviru EHF sedmice.

Selektora Vlada Šolu i reprezentativce, nakon januarskog Evropskog prvenstva u Njemačkoj, očekuju prijateljski mečevi sa Gruzijom, kao uvertira za majski baraž protiv Belgije ili Italije za plasman na Svjetsko prvenstvo.

Na spisku su reprezentativci koji su činili okosnicu na EP, ali

i oni koji su bili na širim spiskovima za prethodna okupljanja. Velika je šansa da će debitovati prvotimci Lovćena i bekovi Filip Krivokapić i Milorad Bakić

NA spisku su: (golmani) Nebojša Simić, Nikola Matović, Haris Suljević, (krila) Miloš Vujović, Aleksandar Bakić, Filip Vujović, Mirko Radović, Luka Radović, Vojislav Vukić, (pivoti) Vuk Lazović, Nemanja Grbović, Miodrag Ćorsović, Mihailo Šćekić, Luka Vujović, (bekovi) Radojica Čepić, Filip Krivokapić, Vasilije Kaluđerović, Milorad Bakić, Arsenije Dragašević, Vuko Borozan, Branko Vujović, Stefan Čavor, Risto Vujačić

Trening je zakazan za danas (18 sati) u Univerzitetskoj dvorani. R. A.

SBbet Prva liga za rukometaše

Luka Vujović donio remi Lovćenu

jušković 7, Dubljević 9, An. Jovović 3, Bijelović, Doknić 2, Al. Jovović 2, T. Jovović 2, Janković.

Košarkašice Trebjese ostvarile su drugu pobjedu u seniorskoj konkurenciji. Novljanke su nakon osam minuta vodile 18:9, na startu druge dionice bilo je 25:14. Ipak, Trebjesa je preuzela kontrolu igre, a u 17. minutu, nakon trojke Jovović, Nikšićanke su prvi put povele – 29:28. Prelomni momenat dogodio se između 29. i 35. minuta, kada je Trebjesa napravila seriju 16:1 i povela 75:59. R. P.

PODGORICA – Luka Vujović je golom na četiri sekunde prije kraja utakmice donio bod Lovćenu u gostima kod Budvanske rivijere u 11. kolu SBbet Prve lige za rukometaše. Budvani su na tri minuta i osam sekundi prije kraja vodili 31:28, ali su u finišu posustali, a gosti su ih kaznili serijom 3:0 za konačnih 31:31. Cetinjani su do ovog meča bili u seriji od 10 pobjeda, a Budvani su derbi sačekali sa pobjedom manje. Kod domaćina Đorđo Peruničić

je postigao 11 golova, Radivoje Đođić je dao devet... U ekipi sa Cetinja je Danilo Pajović je sa 11 golova bio najraspoloženiji, dva manje je dao Bogdan Petričević U ostalim mečevima Mornar 7 je kao gost savladao Brskovo (36:12), Rudar je u Nikšiću protiv domaćina slavio 26:23, Partizan 1949 je u Tivtu bio bolji od Berana 1949 (28:26), a Budućnost je bila dvocifrena u trijumfu nad Jedinstvom (43:25). Cetnjani su lideri sa 21 bodom ispred Rudara i Budve (imaju po 18)... A. M.

LETI OD STARTA SEZONE: Dijana Mugoša

Luka Vujović

PRIVATNA ARHIVA

Košarkaši SC Derbija danas (17 h) u „Morači“ dočekuju FMP u meču 22. kola ABA lige

Pobjeda čuva mjesto u plej-ofu

PODGORICA – S obzirom na raspored u posljednja četiri kola ligaškog dijela, u kojima gostuju Megi i Crvenoj zvezdi, a u Podgorici igraju protiv Partizana i Budućnost Volija, za košarkaše SC Derbija današnji meč u „Morači“ (17 časova) sa FMP-om ima ogroman značaj u borbi za mjesto u plej-ofu ABA lige. Tim Dejana Jakare, jednostavno, mora da pobijedi kako ne bi ugrozio šanse da se drugu sezonu zaredom nađe u doigravanju za titulu. SC Derbi je trenutno na diobi osmog mjesta, posljednjeg koje vodi u plej-of, sa Splitom, ali ima meč manje i bolji međusobni skor od Splićana (ubjedljiviju pobjedu na Gripama od poraza „u Morači“). Splićani, koji su od timova ispod crte, re-

Pobjedom protiv Cedevita Olimpije u Ljubljani, Budućnost Voli vezala devetu pobjedu u ABA ligi i sačuvala drugo mjesto

Popović: Svjesni smo kvaliteta koji imamo, ali i prostora za napredak

PODGORICA – Iako uz uspone i padove tokom meča u Ljubljani, negativan sezonski procenat šuta za tri poena (22,2 odsto), te uz najmanje ukradenih lopti na jednom meču (četiri), košarkaši Budućnost Volija su uspješno prebrodili teško gostovanje protiv Cedevita Olimpije i pobjedom od 80:72 napravili korak više ka drugom mjestu za plej-of. Tim Andreja Žakelja je vodio tokom najvećeg dijela meča u „Stožicama“, do 16 poena (32:16), ali je u jednom trenutku, četiri minuta prije kraja treće četvrtine, domaćin preokrenuo i poveo 54:51 prvi put na utakmici. Ipak, od koša Mekinlija Rajta za 56:54, kojim je završen treći kvartal, Podgoričani više nijesu ispuštali vođstvo do kraja meča... - Mislim da smo odigrali utakmicu sa dosta oscilacija, što je, možda, i karakteristično za nas ove sezone. Imali smo 16 poena razlike u drugoj četvrtini, koje smo prelako ispustili. Na kraju, najbitnije je da smo pokazali zajedništvo i ostvarili bitnu pobjedu. Po meni, presudilo to što smo igrali bolje od njih i imali veću želju za po-

Nadam se da ćemo izvući pouke iz ove sezone Evrokupa

Budućnost nije ispunila ovosezonski cilj u Evrokupu, nije izborila ni plasman u plej-of, iako su najavljeni ciljevi bili znatno veći u tom takmičenju (barem četvrtfinale). Žal i razočaranje navijača podgoričkog tima su još veći ako se ima na umu da su sve četiri ekipe iz grupe u kojoj su bili „plavi“, Ulm, Aris, Turk Telekom, čak i branilac trofeja Gran Kanarija, eliminisane u osmini finala od rivala iz grupe grupe.

– Mislim da je činjenica i da se vidjelo od početka da je naša grupa bila malo lakša – ističe Petar Popović – Žao nam je što nekoliko utakmica koje smo odigrali dobro i gotovo imali dobijene, nismo završili kako treba, jer bi nas te dvije-tri pobjede pogurale do plej-ofa. Prije svega mislim na dvije utakmice s Arisom, te meč sa Klužom na našem terenu. Žao nam je što nismo dio plej-ofa, ali tako je kako je. Okrenuli smo se ABA ligi, a nadam se da ćemo svi izvući pouke iz ove sezone Evrokupa i biti bolji u narednim prilikama – dodao je Popović.

bjedom – kaže za Pobjedu Petar Popović, kapiten „plavih“. Budućnost se revanširala Cedevita Olimpiji za poraz u „Morači“ (81:82) i time „zmajeve“ izbacila iz trke za drugo mjesto, jer Podgoričani imaju tri pobjede više i bolji međusobni odnos.

- Nismo zaboravili taj, da ka-

žem, nesrećan poraz i svima nam se to ,,motalo“ po glavi. Motivisani smo da što bolje budemo plasirani na kraju regularnog dijela i mislim da je to glavni motiv. U svaku utakmicu ulazimo sa stavom da želimo pobjedu – dodao je Popović, koji je protiv Cedevita Olimpije upisao šest poena, četiri

Ulaznice po cijeni od tri eura mogu se kupiti danas na biletarnici „Morače“ od 14 do 17 sati

alno, najbliži borbi za plej-of, imaju lakši raspored od „studenata“, jer gostuju Krki i Megi, a dočekuju Cibonu i Crvenu zvezdu, pa je za podgorički tim veoma bitno da nakon ovog kola zadrži pobjedu više od Splita.

SC Derbi je u prethodnom kolu izgubio u Zagrebu od Cibone (94:82) i prekinuo niz od tri pobjede, čime je propustio priliku da finiš ligaškog dijela dočeka u mnogo boljoj poziciji. Zato je pobjeda protiv FMP-a imperativ...

– U odnosu na prvu utakmi-

cu, FMP je promijenio više nego pola ekipe i dva trenera. Po mom mišljenju, to je sad ekipa koja sigurno nije za donji dio tabele. Svaku utakmicu igraju bolje, vidi se da su sve uigraniji. Imaju kombinaciju snage i brzine, mladosti i iskusnih igrača i biće jako teško igrati protiv njih. Napravićemo sve da popravimo utisak iz posljednje utakmice protiv Cibone, koju nismo odigrali na željenom nivou – rekao je Dejan Jakara, trener SC Derbija, koji je upravo protiv FMP-a, 26. novembra prošle godine, debitovao na klupi „studenata“, koji su pobijedili u Železniku sa 99:86. FMP je daleko od zone plejofa, a matematički nije obezbijedio ni opstanak, iako ima tri pobjede više od Krke i Mornara. „Panteri“ su oba puta pora-

ženi u prethodne dvije godine u „Morači“, pa će SC Derbi pokušati da nastavi uspješan niz na domaćem terenu. – Nakon osvojenog Kupa Crne Gore nismo nastavili u ABA ligi onako kako smo željeli. Poraz od Cibone u Zagrebu nas je doveo u situaciju da nam je apsolutno svaki meč važan do kraja sezone. Dočekujemo FMP, ekipu koja se dosta mijenjala tokom sezone, ali posljednja tri meča igra izuzetno dobro, upisala je i dvije pobjede. Imaju iskusne igrače i sigurno da meč neće biti nimalo lak. Nemamo nikakvih kalkulacija, samo nam pobjeda obezbjeđuje šansu za igranje u plej-ofu, tako da ćemo dati sve od sebe da slavimo u ponedjeljak – rekao je plejmejker SC Derbija Igor Drobnjak S. JONČIĆ

Predaleko je meč sa Partizanom da bismo sad razmišljali o njima

Ako ne bude nekih neprijatnih iznenađenja, jasno je da će „plavi“ krajem marta u „Morači“ protiv Partizana odlučivati o drugom mjestu. Budućnost prije tog meča dočekuje Borac i gostuje

FMP-u, a poslije „crno-bijelih“ igraju gradski derbi sa SC Derbijem. – Kao što sam već rekao, razmišljamo da iz utakmice u utakmicu pokažemo napredak. Sljedeća utakmica

skoka i tri asistencije. Iako uz dvije slabije partije nego prije pauze (zbog nacionalnih kupova i FIBA „prozora“), protiv Igokee u „Morači“ i Cedevita Olimpije u Ljubljani, Podgoričani su u ABA ligi nastavili pozitivan niz koji je sada dostigao devet pobjeda, što je u ovom trenutku i najbitnije.

- Sigurno je važno. Prije utakmice sa Igokeom, skoro mjesec smo bili razdvojeni i sigurno je to ostavilo traga. Pobjede su lijek za sve, tako i za okolnosti koje su bile posljednjeg mjeseca. A serija pobjeda utiče i na samopouzdanje ekipe. – Lijepo je biti u seriji pobjeda i

je protiv Borca i sve misli su usmjereni ka treningu i pripremi za Borac. Do Partizana imamo još oko tri nedjelje, predaleko je ta utakmica da bismo sad razmišljali o njima – rekao je Popović

to nam stvarno prija i pomaže u radu. Svjesni smo kvaliteta koji imamo, ali isto tako i prostora koji imamo za napredak. Slijedi završnica sezone i svi moramo da podignemo nivo igre i budemo bolji kako bismo mogli da se nadamo velikim stvarima i pobjedama – zaključio je Popović. S. J.

Igor Drobnjak na meču sa FMP-om u Železniku

OKLEVETANI CRNOGORSKI MITROPOLIT

Autor: Slobodan ČUKIĆ

ROĐENJE

U knjizi Dimitrija Kalezića i Dušana Berića nalazimo tvrdnju da je Mardarije Kornećanin rođen 1605, kao i pretpostavku da je umro 1681. godine (Dimitrije Kalezić – Dušan Berić, „Sveti Vasilije Ostroški u svom vremenu“, Upravni odbor Eparhije dalmatinske – Šibenik, Manastir Ostrog – Nikšić, 1987, 60). Oba datuma su problematična.

Arhivski dokumenti svjedoče da je Mardarije već 1625. godine bio iguman Cetinjskog manastira - u pitanju je prvobitni Ivanbegov manastir na Ćipuru. Naime, u tom je zvanju pomenut 1625. kao svjedok na kupoprodajnom ugovoru vladike Ruvima Njeguša i muslimana sa Rijeke Crnojevića u vezi otkupa mlina na Obodu (Jovan Tomić, „Politički odnos Crne Gore prema Turskoj 1528-1648”, Glas SANU, knj. LXVIII, Beograd, 70).

Iguman Mardarije se pominje kao svjedok i u darovnici od 9. septembra 1627. kada je Vučeta Vukmanov iz Dobrskog Sela poklonio svoje imanje cetinjskom manastiru (Dušan Vuksan, „Istoriska građa iz epohe vladika iz raznih plemena“, Zapisi, knj. XVII, sv. 5, Cetinje, maj 1937).

Pouzdano je da je Mardarije bio cetinjski iguman već 1625. godine, pa ukoliko je rođen 1605. proizilazi da je postao iguman još kao dvadesetogodišnjak, što bi dalje značilo da se morao zamonašiti nekoliko godina prije toga. Ovo nije vjerovatno, jer je bio premlad, a to nije bilo ni u saglasnosti sa crkvenim kanonima.

Osim ovoga postoji još jedan detalj koji ne ide na ruku tvrdnji o 1605. godini kao godini Mardarijevog rođenja. Sami Mardarije u pismu iz 1650. godine, koje su Jovan Tomić i Božidar Perazić prepisali iz

Mardarije se posljednji put pominje 1659. godine

Pouzdano je da je Mardarije bio cetinjski iguman već 1625. godine, pa bi ukoliko je rođen 1605, proizilazilo da je postao iguman još kao dvadesetogodišnjak, što bi dalje značilo da se morao zamonašiti nekoliko godina prije toga Ovo nije vjerovatno, jer je bio premlad, a to nije bilo ni u saglasnosti sa crkvenim kanonima

mletačkog arhiva, sebe naziva „stari vladika“ („Et io vechio vescovo...“). Iz toga bi proizilazilo da je, ukoliko je rođen 1605, bio star još u 45. godini života, što je neodrživo. Dakle, imamo dva elementa koji snažno ukazuju da je Mardarije rođen nekih 10-15 godina ranije – vjerovatno između 1590. i 1595. godine. Tek bi tako 1625. godine imao neophodnu starost, iskustvo (i smirenost) za jednog manastirskog igumana. Tek bi tako 1650. godine sebe mogao nazivati „starim vladikom“. Mardarije je po svoj prilici umro 1659. godine kada se posljednji put pominje u dokumentima. Sve ukazuje da je poživio oko 70 godina.

Dok je još bio iguman Cetinjskog manastira (1625-1637), M ardarijevo ime je (1631) pomenuto u zapisu u jednoj štampanoj knjizi u Hilandaru. Postao je vladika 1637. godine,

„Grupa od 40 odvažnih Turaka“ upala je 22. avgusta 1640. tokom noći u selo Sinjac, uhvatila vladiku Mardarija i odvela ga u Podgoricu. Crnogorci su odmah sazvali Zbor i odlučili da vrate svu zaplijenjenu robu za otkup vladike. Mardarije je nakon toga oslobođen

kada se sa crnogorskim glavarima potpisao na jednom pismu upućenom mletačkim vlastima u Kotoru. Naime, Mleci su se žalili zbog bjeličkog četovanja na njihovoj teritoriji, zbog čega je na Cetinju održan Opštecrnogorski zbor. Na tom skupu je donijeta odluka da se bjelički prvak Đukan (ili Đikan?) progna iz Crne Gore, a glavari i vladika Mardarije uputili su prijedlog kotorskom providuru za ponovno uspostavljanje poštanske linije od Kotora prema Carigradu preko Crne Gore, koji je ovjerio i kadija sa Žabljaka. Naredne 1638. godine, Mardarije je načinio opširnu bilješku o tome kako su Humci pritisli crkovnu zemlju u Cetinjskom polju i „stali manastir krasti i žeći i mnoga zla činiti“ i kako je taj spor u prisustvu crnogorske vlastele i pašinih čauša okončan u korist Cetinjskog manastira (vidi: Božidar Šekularac, Crnogorski anali, 1996).

ZAROBLJAVANJE

Turci su Mardarija nakratko zarobili u avgustu 1640. godine. O tome imamo potpunu sliku. Podgorički Turci su u ljeto 1640. ubili jednog viđe-

Ostaci prvobitnog manastira na Ćipuru Postoji još jedan detalj koji ne ide naruku tvrdnji o 1605. godini kao godini Mardarijevog rođenja. Sami Mardarije u pismu iz 1650. koje su Jovan Tomić i Božidar Perazić prepisali iz mletačkog arhiva sebe naziva „stari vladika“. Iz toga proizilazi da je ukoliko je rođen 1605, bio star još u 45. godini života, što je neodrživo

nijeg crnogorskog glavara, pa zbog straha od osvete, nijesu prelazili rijeku Moraču. Kada se grupa podgoričkih trgovaca vraćala iz Venecije, bojali su se da pođu uobičajenim putem preko Crne Gore. Krenuli su zaobilazno, preko Risna i Nikšića, ali ipak nijesu izbjegli crnogorskoj zasjedi, tako da je u karavanu ubijen jedan nikšićki Turčin, dvojica su ranjena, a zaplijenjena je roba u vrijednosti od 4.000 reala. Da se sukob ne bi proširio, uslijedilo je izmirenje i nagodba u avgustu 1640. Na izmirenju Crnogoraca sa Podgoričanima „u ravnici Zete“ (možda u Lješkopolju?) okupilo se preko 5000 ljudi. Svaka strana izabrala je po 24 kmeta. Sud od 48 ljudi osudio je Podgoričane da plate novčanu odštetu, a Crnogorcima odredio da vrate otetu robu. Pošto su Crnogorci otezali

sa vraćanjem robe „grupa od 40 odvažnih Turaka“ upala je 22. avgusta 1640. tokom noći u selo Sinjac, uhvatila vladiku Mardarija i odvela ga u Podgoricu. Crnogorci su odmah sazvali Zbor i odlučili da sav plijen vrate za otkup vladike. Mardarije je nakon toga oslobođen (Istorija Crne Gore, Knjiga Treća, 1975, 110-111; D. Živković, Istorija crnogorskog naroda, 96). U vezi Mardarijevog zarobljavanja nailazimo na još jednu tvrdnju. Hrvatski autor Daniel Vranešić iznosi podatak da su Turci zarobljavali Mardarija i ranije - u jesen 1639. godine. Međutim, taj autor o tome ne nudi nikakve detalje (vidi: Daniel Vranešić, „Crkvena unija u Crnoj Gori i pokušaj sklapanja unije u Pećkoj patrijaršiji u 17. Stoljeću“, https//www.zumberacki-vikarijat.com).

Vladika Mardarije je 1640. godine prihvatio uniju sa Rimskom crkvom. U septembru 1642. godine Mardarije je bio u Kotoru sa spahijom Jovanom Vujovim iz Ljubotinja, knezom Vučićem iz Ceklina, knezom Nikom iz Mahina, knezom Andrijom iz Brajića i mnogim drugim knezovima iz Crne Gore „u ime sveg crnogorskog zbora“ da bi načinili ugovor o umiru između Bečića i Brajića s jedne, i Majinjana, s druge strane (Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima, Knjiga II, Titograd, 1974, 95) „Poslije boja s Turcima u Pješivcima (1645) novi skadarski sandžak Ahmet-paša pokušao je da vladiku Mardarija i njegove najbliže saradnike lukavstvom domami k sebi, vjerujući, ako u tome uspije, da će mnogo lakše njegovu zemlju dovesti u stanje pokornosti. Naravno, pašini planovi ostali su samo pusta želja”, piše Dragoje Živković. Mardarije je 1646. godine bio pozvan da izađe pred podgoričkog kadiju da bi potvrdio vlasništvo nad imanjem koje je Cetinjskom manastiru u Gornjem polju kod Cetinja podario Ivan Crnojević, a koje su lokalni seljaci bili pritisli. „Sasvim je sigurno – navodi D. Živković – da je pažnja vladike Mardarija za prve tri godine Kandijskog rata (1645-1669) bila usmjerena na uspostavljanje što povoljnijih vidova saradnje s Venecijom. I baš u vrijeme kad je politička strategija njegove zemlje na tom planu bila usaglašena, neka bolest ga je ophrvala i privremeno spriječila da bude u žiži političkih zbivanja. Stoga 1648. godine stavlja u zadatak svojemu koadjutoru Visarionu Kolinoviću Ljubotinjaninu, da vodi poslove dalje saradnje Vladikata podlovćenske Crne Gore s Venecijom.“ (Nastavlja se)

Crtež Kotora iz Mardarijevog doba

Ostaci prvobitnog manastira na Ćipuru

Ostaci prvobitnog Ivanbegovog manastira na Ćipuru

SLOBODNA RADNA MJESTA

PODGORICA

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE

KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU

DJELATNOST

Adresa: BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA 56

Tel.: 020-406-711

Email: ekip@ekip.me

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost raspisuje javni oglas za prijem u radni odnos 1 izvršilac na neodređeno vrijeme za radno mjesto

Menadžera/ke za kadrovske resurse i radne odnose u Odeljenju za opšte poslove – Odsjeku za administrativne poslove.

Uslovi:

- da je državljanin/ka Crne Gore; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta;

- VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Pravni fakultet – diplomirani pravnik; Spec.Sci pravne nauke;

- najmanje 4 godine radnog iskustva u struci; - položen stručni ispit za rad u državnim organima;

- znanje engleskog jezika (najmanji nivo B1) i - da se protiv nje/ga ne vodi krivični postupak.

Potrebna dokumentacija i dokazi:

- prijava za radno mjesto;

- Curriculum Vitae – CV; - uvjerenje o državljanstvu i fotokopija biometrijske lične karte;

- uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje radnog mjesta;

- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja;

- radna knjižica i dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu;

- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

- uvjerenje o poznavanju engleskog jezika (najmanji nivo B1) izdato od licencirane institucije; - uvjerenje od nadležnog suda da se protiv nje/ga ne vodi krivični postupak i - druge dokaze.

Navedena dokumentacija i dokazi se dostavljaju u originalu ili kao ovjerene kopije. Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati.

Prijava na oglas sa potrebnom dokumentacijom i dokazima, podnosi se u roku od pet dana od dana objavljivanja oglasa, u zatvorenoj koverti, putem pošte ili lično na adresu: Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost

Bulevar Džordža Vašingtona br. 56 81000 Podgorica, Crna Gora sa naznakom: “Prijava na javni oglas za radno mjesto: „Menadžera/ke za kadrovske resurse i radne odnose’’.

AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE MEDIJE

Adresa: BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 9

Tel.: 020-201-430,020-201-440

Email: aem@aemcg.org

Na osnovu člana 51 Statuta Agencije za elektronske medije, direktorica Agencije za elektronske medije raspisuje

OGLAS za slobodno radno mjesto: Rukovodilac/teljka Službe za informacione-komunikacione tehnologije jedan izvršilac, na neodređeno vrijeme

Uslovi:

- VSS – fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka-elektrotehnika, telekomunikacije ili računari (VII1 nivo kvalifikacija - stepen visokog obrazovanja Specijalista (240 CSPK)); - najmanje 4 (četiri) godine radnog iskustva na poslovima u VII-1 stepenu kvalifikacije; - engleski jezik konverzacijski nivo; - poznavanje rada na računaru (Word, Excel); - posjedovanje odličnih vještina pisane i verbalne komunikacije; - uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti Probni rad je tri mjeseca. Kandidat/kandidatkinja treba da dostavi profesionalnu biografiju, dokaze o ispunjenosti navedenih uslova iz alineje 1 i 2 (originale ili ovjerene kopije dokumenata).

Oglas traje: 15 (petnaest) dana od dana oglašavanja

Prijave slati na adresu: Agencija za elektronske medije, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 9, 81000 Podgorica ili e-mail: aem@aemcg.org

Prijave se podnose na crnogorskom jeziku ili na drugom jeziku u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.

AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE MEDIJE

BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 9 020/201-440 aem@aemcg.org

Na osnovu člana 51 Statuta Agencije za elektronske medije, direktorica Agencije za elektronske medije raspisuje

OGLAS za slobodno radno mjesto: Pravnik/ca jedan izvršilac, na određeno vrijeme do povratka zaposlene sa porodiljskog i roditeljskog odsustva

Uslovi:

-VSS – fakultet pravnih nauka (VII1 nivo kvalifikacija – dipl. pravnik, stepen visokog obrazovanja Specijalista pravnih nauka (240 CSPK));

-najmanje 5 godina radnog iskustva na pravnim poslovima u VII-1 nivou kvalifikacije; -engleski jezik konverzacijski nivo; -poznavanje rada na računaru (Word, Excel); -posjedovanje odličnih vještina pisane i verbalne komunikacije, -uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti Probni rad je tri mjeseca.

Kandidat/kandidatkinja treba da dostavi, profesionalnu biografiju, dokaze o ispunjenosti navedenih uslova iz alineje 1 i 2 (originale ili ovjerene kopije dokumenata). Oglas traje: 7 (sedam) dana od dana oglašavanja

Prijave slati na adresu: Agencija za elektronske medije, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 9, 81000 Podgorica ili e-mail: aem@aemcg.org

Prijave se podnose na crnogorskom jeziku ili na drugom jeziku u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.

DOO EPCG - SOLAR GRADNJA

NIKŠIĆ SEKTOR ZA

PRAVNE, KADROVSKE

I OPŠTE POSLOVE

Adresa: NIKŠIĆ PODGORIČKI PUT BB

Tel.: 069-005-509

Email: solargradnja@epcg-sg.com

Oglašava potrebu za prijemom 1 izvršioca na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca , sa radnim iskustvom od 12 mjeseci:

I.SLUŽBA ZA ZAŠTITU IMOVINE I LICA

Radno mjesto –Zaštitar /ka

Uslovi za prijem:

-Diploma o završenom III/IV nivou kvalifikacije – Srednje obrazovanje, kvalifikacija obima 180/240 (ECVET) kredita, Licenca za zaštitara lica i imovine -Ljekarsko uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti ; -Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili biometrijska lična karta; -Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti; Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV.

Dokaz o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije (ne starije od 6 mjeseci). Prijavu slati, u zatvorenoj koverti, na adresu EPCG SOLAR GRADNJA D.O.O. Nikšić, ul.Podgorički put bb, Nikšić. Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

NACIONALNA TURISTIČKA

ORGANIZACIJA CRNE GORE

Adresa: SLOBODE 2

Tel.: 077-100-004

Email: snezana.pavlovic@montenegro.travel

Objavljuje oglas za radno mjesto: Stručni/a saradnik/ca za PR i studijske grupe

1 izvršilac na određeno vrijeme do povratka privremeno odsutnog zaposlenog

- VSS-VII stepen

- 2 godine radnog staža

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE

UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

- znanje jednog stranog jezika

-poznavanje rada na računaru

- komunikativne sposobnosti, timski rad

- znanje dva svjetska jezika prednost

Potrebna dokumentacija: - prijava

-fotokopija biometrijske lične karte

- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja - dokaz o radnom stažu koji se dokazuje dostavljanjem potvrde o radnom stažu, ugovora o radu, rješenja, kopije radne knjižice i sl.

- dokaz o znanju stranog jezika

- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti

- ljekarsko uvjerenje

Prijave sa dokumentacijom dostavljaju se na adresu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore: Ulica slobode br.2 81000 Podgorica, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa.

NACIONALNA TURISTIČKA

ORGANIZACIJA CRNE GORE

Adresa: ULICA SLOBODE BR 2 PODGORICA

Telefon 077 100 004

Email: snezana.pavlovic@montenegro.travel

Objavljuje oglas za radno mjesto: Saradnik/ca za sajamske nastupe i prezentacije

1 izvršilac na određeno vrijeme -do povratka privremeno odsutnog zaposlenog -VSS – VII stepen - 1 godina radnog staža; -znanje stranog jezika

-poznavanje rada na računaru -znanje dva strana jezika prednost Potrebna dokumentacija: - prijava -fotokopija biometrijske lične karte - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja - dokaz o radnom stažu koji se dokazuje dostavljanjem potvrde o radnom stažu, ugovora o radu, rješenja, kopije radne knjižice i sl. - dokaz o znanju stranog jezika - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti - ljekarsko uvjerenje Prijave sa dokumentacijom dostavljaju se na adresu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore: Ulica slobode br.2 81000 Podgorica, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa.

DOO RADIO - TELEVIZIJA PODGORICA

Adresa: 19.DECEMBAR 13

Tel.: 020-435-880/020-435-889 Email: office@gradski.me

Oglašava potrebu za popunjavanjem sljedećeg radnog mjesta: TONSKI/A REALIZATOR/KA

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Broj izvršilaca/teljki: 1 izvršilaca; na neodređeno vrijeme Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: -crnogorsko državljanstvo; -navršenih 18 godina života; -zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; -propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; -da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad. Posebni uslovi: - III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja; -najmanje godina dana radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima. Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -CV; -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja za koje je raspisan oglas; -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu na istim ili sličnim poslovima; ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); -uvjerenje da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad (ne starije od 6 mjeseci ;

-uvjerenje o zdravstvenoj spososobnosti (ne starije od 6 mjeseci).

- poznavanje rada na racunaru Provjeru radnih sposobnosti vrši poslodavac. CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, u ZATVORENOJ koverti, u roku od 3 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: DOO Lokalni javni emiter “Radio televizija Podgorica“- Podgorica, ul. 19.decembra br. 13 ( južna tribina gradskog stadiona ) sa naznakom “Prijava na javni konkurs “.

DOO ,,TO MONTENEGRO“

PODGORICA

Adresa: BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA 98/4

Tel.: 020-690-366/068-713-296

Email: hr@airmontenegro.com

Oglašava potrebu za:

1. RUKOVODILAC/TELJKA ODJELJE-

NJA ZA PRAVNE,KADROVSKE I OPŠTE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 48 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS

Rok za prijavljivanje: 14 dana

Napomena: Posebni uslovi: -Visoko obrazovanje VII1 podnivo kvalifikacije obrazovanja   Pravni fakultet

- 4 godine radnog iskustva

- Ne postoje bezbjednosne smetnje za vraenje poslova u skladu sa Nacionalnim programom bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva Crne Gore“ Prijave na oglas sa dokazima o ispunjavanju uslova kandidati dostavljaju lično na arhivu Društva ili putem pošte na adresu firme sa naznakom ,, Rukovodilac Odjeljenja za pravne, kadrovske i opšte poslova“

ZU APOTEKE CRNE GORE ,,MONTEFARM“

Adresa: ANKARSKI BULEVAR BB

Tel.: 020-405-919

Email: montefarmcg@t-com.me

Oglašava potrebu za:

1. FARMACEUTSKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Farmaceutski tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana

Napomena: Prijava sa dokazima o ispunjavanju opštih uslova (ljekarsko uvjerenje, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, kopija lične karte), kao i ovjerene dokaze o ispunjavanju posebnih uslova, položen stručni ispit,dostaviti na adresu Ankarski bulevar b.b., Podgorica. Nepotpune, neblagovremene i prijave putem mejla se neće razmatrati. Za potrebe ap“ Morača“.

BAR

TEL.: 030/313-048

DOO VODOVOD I

KANALIZACIJA BAR

Adresa: BRANKA ČALOVIĆA BR.13

Tel.: 030/312-938

Oglašava potrebu za: 1. TEHNOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Bar

Uslovi: VSS

Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena: Za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta:

TEHNOLOG/ŠKINJA

Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove: - VII1 stepen, dipl.tehnolog, dipl.ing. hemije - 1 godina radnog iskustva - 1 izvršioc Oglas je otvoren 3 (tri) dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli i internet stranici Zavoda za zapošljavanje -Područna jedinica Bar, a odluka o izboru kandidata bit će donesena u zakonskom roku.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

Prijave na oglas sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se na adresu: DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar, Ul.Branka Čalovića 2, Službi za pravne i administrativne poslove.

Дана 10. марта 2024. изненада је преминуо у 82. години наш драги

МИЛУТИН Владисавов ПЕКОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 10. марта од 12 часова и 11. марта од 11 до 15 30. Сахрана ће се обавити у 16 часова на градском гробљу иза Манастира.

Ожалошћена породица:

супруга МИЛИЈАНА, синови НОВАК, СТЕВАН и ДРАГОЈЕ, браћа РАДОШ и ВУКАШИН, сестра ЉЕПОСАВА, снахе СЛАВИЦА, ЛИДИЈА, ИВАНА, РАДОЈКА и ИЛИНКА, синовци, синовице, сестрићи и сестричне, унучад и остала родбина ПЕКОВИЋ и ЂУРКОВИЋ

Poslјednji pozdrav plemenitom i dobrom nastavniku

VELU DAJKOVIĆU

Duša ti carovala. S poštovanjem, MARKO ŽIVKOVIĆ sa familijom

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

512

Dana 10. marta 2024. u 71. godini preminuo je naš dragi

BRANKO Milutinov KONTIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini 10. marta od 12 do 16 časova i 11. marta od 10 do 13.30 časova, kada se kreće za Poviju, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćena porodica: supruga VESNA, sinovi MILUTIN – MIGO, RADOJICARADE, NIKOLA i MATIJA, kćerka MILENA, sestra BRANKA, tetka MILENA, snahe TAMARA, RADA i VIDOSAVA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina KONTIĆ

520

Дана 10. марта 2024. године преминуо је наш драги

ДАНИЛО Душанов ДРАШКОВИЋ

26. 8. 1954 – 10. 3. 2024.

По његовој жељи, сахрањен је истог дана у кругу породице на градском гробљу у Никшићу.

Ожалошћени: породица ДРАШКОВИЋ

508

Posljednji pozdrav poštovanom kolegi

VELIMIRU DAJKOVIĆU

nastavniku u penziji

Neprijatno nas je iznenadila vijest o smrti našeg kolege. Nadali smo se da će još dugo uživati u zasluženoj penziji, ali sudbina je htjela drugačije.

Uvaženi kolega Velo, bilo je zadovoljstvo raditi s Vama i učiti od Vas.

KOLEKTIV OŠ ,,NJEGOŠ“ CETINJE

514

510

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

Dragi naš VELO

Sa tugom u srcu opraštamo se od tebe. Hvala ti na iskrenom prijateljstvu. Čuvaćemo te od zaborava.

Poslјednji pozdrav

VELIMIR – VELO DAJKOVIĆ

Neka tvoja dobra i čestita duša nađe vječni mir i spokoj.

• Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

SRETO MARTINOVIĆ sa

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

VASKO i LIDIJA LOPIČIĆ sa porodicom

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Poslјednji pozdrav dragom prijatelju VELIMIRU

509

Posl

Od MIJA, VESNE, VANJE i IVE PARAČE

DRAGAN i ZORICA RAIČEVIĆ

518

Poslјednji pozdrav našem stricu i đeveru

VELU DAJKOVIĆU

VIDE i RATKO DAJKOVIĆ sa porodicom

515

522

521

516

Посљедњи поздрав вољеном куму и пријатељу

ВЕЛИМИРУ ДАЈКОВИЋУ Драги куме, напустио си овај свијет, али Твој лик, Твоја доброта и пријатељство пратиће нас заувијек и живјети у нашим душама као неугасива ватра. С тугом и болом, Породица покојног ВЕСКА ЧАКИЋА

Godina je dana od smrti voljenog

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

SLOBODANU KNEŽEVIĆU

Čuvaćemo te od zaborava.

PREDRAG, SONJA, NIKOLA i MARIJA sa porodicom

505

ARSA VUČERAKOVIĆA

Godina je prošla bez tebe, više ništa nije isto i nikada neće biti. Živio si dostojanstveno i sjećanje na tebe živi i živjeće. Počivaj u miru.

Tvoji voljeni: supruga JADRANKA, sin RAŠKO, kćerka ANA, snaha BILJANA i unučad

Dana 11. marta navršava se godina od smrti moga brata

ARSA VUČERAKOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i prazninu zbog tvog odlaska. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat MARKO sa porodicom

506

Dragi brate i ujače

ARSO

Tužan je i bolan mart mjesec, koji podsjeća na tužan rastanak sa tobom. Počivaj u miru sa tvojom sestrom i roditeljima. Nikada vas nećemo zaboraviti.

Sestra STANKA i sestrići DEJAN, IVAN i ŽELJKO

JELICA BOLJEVIĆ

Tvoja ljubav će zauvijek biti naša snaga. Živiš u našim srcima kroz najljepše uspomene.

502

519

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

SLOBODANU KNEŽEVIĆU Počivaj u miru.

DARINKA, MARKO i DANICA

Danas su dvadeset i dvije godine od kada sa nama nije naš anđeo

GORAN - GOGO KALUĐEROVIĆ

Anđele, ponedјeljak je bio kada nas razdvojiše od tebe, a na isti dan evo već dvadeset i dvije godine kako mi živimo bez tebe. Tvoj osmijeh, tvoj glas, tvoja ljubav i dalje je svuda sa nama.

Tuga naša je kao i prvog dana.

Daleko si nam da te majka, tata i sestre poljube i zagrle. Pričamo o tebi, ne damo te zaboravu.

U snu kada dođeš, tada smo makar srećni. Znamo i osjećamo da još uvijek bdiš nad nama.

Sine, brate jedini, ostaje nam samo da te čuvamo u našim srcima i živimo sa bolom.

Tvoji neutješni roditelji LJUBA i MIĆA, sestre IVANA i NELA

523

SJEĆANJE

ANA Zdravkova MARKUŠ 11. 3. 2014 – 11. 3. 2024.

BOBO MARKUŠ sa porodicom

503

SONJE M. KALEZIĆ – DEDIĆ Sin

Dvadeset dvije godine od kada nije sa nama naš sestrić

GORAN

Godine i godine prolaze, a naša tuga sve veća i veća...

Toliko nedostaješ...

Tuguju za tobom tvoje tetke

RADMILA i MARINA

Dana 11. marta 2024. navršava se godina od kada nema naše voljene

VALENTINE POPOVIĆ

Dani prolaze, a i godina uz stalno sjećanje na tebe. Otišla si tiho da nas, kao i cijelog života, sačuvaš od bilo kakve patnje. Ne postoje riječi kojima bismo ti se mogli zahvaliti za tvoju dobrotu i poštenje. Neka tvoja dobra duša počiva u miru i neka te anđeli čuvaju.

Vole te tvoji: otac RADE, majka OLGA i brat MIODRAG

507

517

513

Dana 11. marta navršava se deset godina od kada nije sa nama naša

VLADO, NATAŠA, TIJANA, RAJKO

Dana 11. marta 2024. navršava se sedam godina od smrti

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu