Četvrtak, 7. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20930 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
URIN KADAR U SIGURNIM RUKAMA: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, iako ima osnova, ne razrješava funkcionere koje je imenovala prethodna vlada
PRAVDA (NI)JE SLIJEPA: Novi dokazi o pravnoj neosnovanosti Odluke Apelacionog suda kojom je poništena presuda Višeg suda u slučaju „pokušaj terorizma“ 2016. godine (2)
Još jedan sporni kadar Ure u MUP-u pod zaštitom je novog ministra iz Demokratageneralna direktorica Direktorata za normativne poslove Iva Vukoslavčević. Građanski aktivista i direktor Nevladinog udruženja „Luča“ Nebojša Mrvaljević upozorio je 6. septembra prošle godine, dan nakon što je Abazovićeva vlada imenovala, da je ona falsi kovanom potvrdom, bez dana staža u MUP-u i namještenim konkursom, stigla do funkcije
STR. 2.
Nakon odluka Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda, te rješenja ASKa, NVO pitaju i zašto vladajućim partijama nezakoniti izbor direktora RTCG nije problem
Ministarstvo nansija emitovalo državne obveznice na međunarodnom nansijskom tržištu
Demokratska partija socijalista o nelegalnim poslovima bivšeg izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja
DPS: Podnijećemo krivičnu prijavu protiv Lekića, sumnja
na višemilionsku korupciju
Djelimično ispravljen propust u realizaciji tendera i isporuci opreme za Službu zaštite i spašavanja Podgorice
STR. 3.
Slučaj svjedoka Mirka Velimirovića u sudskom procesu za pokušaj terorizma 2016. godine slikovit je primjer koji pokazuje kako se, nakon završenog suđenja, organizovano radilo da se ,,potkopa“ njegov svjedočki iskaz, kompromituje dosljedan i zakonit rad Specijalnog državnog tužilaštva i obrazloži skandalozna odluka vijeća Apelacionog suda
Što još treba da se dogodi da Raonić odstupi?
STR. 12. i 13.
STR. 9.
Na uniformama vatrogasaca dodat državni grb, ostao neodgovarajući natpis na leđima
STR. 19.
NIKŠIĆ: Crnogorska konzervativna partija podnijela prijavu inspekciji Otkud medicinski otpad u kontejneru kod Doma zdravlja
Zdravstvene ustanove imaju ugovor sklopljen sa preduzećem ,,Ekomedika“, koje preuzima infektivni otpad. Iz Doma zdravlja ukazuju da često i građani u kontejner odlože medicinski otpad, na što oni ne mogu uticati
STR. 14.
Piše: Milivoje KATNIĆ
URIN KADAR U SIGURNIM RUKAMA: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, iako ima osnova, ne razrješava funkcionere koje je imenovala prethodna vlada
PODGORICA – Bezbjednosni sektor u Crnoj Gori je u „sigurnim rukama“ bivšeg premijera Dritana Abazovića, njegove Ure i njima bliskih struktura, iako je nova vlada konstituisana još prije četiri mjeseca. Predizborni koalicioni partner Ure, Demokrate, kojima je u raspodjeli resora pripao sektor bezbjednosti, bespoštedno brinu da nijedan kadar Abazovića i njegovih ljudi ne bude sklonjen sa pozicije na koju ih je imenovala prethodna vlada.
Uspjeli su da se riješe i direktora Uprave policije Zorana Brđanina kojeg je sud u decembru prošle godine, poslije „duple“ nezakonite smjene prethodne vlade vratio na funkciju, a sudsku presudu odmah i verifikovala Vlada Milojka Spajića Demokrate su, međutim, insistirale da Brđanin ponovo bude razriješen, pa je Spajić pod njihovim političkim pritiskom, moguće i ucjenom, zakazao u neđelju veče, 3. marta, hitnu telefonsku sjednicu, na kojoj su smijenili direktora Uprave policije. Iako smijenjen, odlučeno je Brđanin na čelu policije ostane do 12. marta, kada će ministar unutrašnjih poslova, funkcioner Demokrata Danilo Šaranović predložiti novog vršioca dužnosti, jer mu nije prošla inicijativa da on komanduje policijom u „zvanju“ koordinatora.
Na toliku zloupotrebu zakona i politizaciju policije, očito, ni Brisel ne bi „zažmurio“, pa je Šaranović morao da se, makar, formalno odrekne ove pozicije. Sa briselskom administracijom o tome ko može biti na čelu crnogorske policije dogovarao se upravo Šaranović, na insistiranje Spajića.
Koliko Demokrate i njihov ministar Šaranović mare za zakone i evropske standarde, za integritet službenika MUP-a, Pobjeda je upozorila i u januaru kada smo objavili informaciju da je on za šefa svoga obezbjeđenja imenovao policajca pravosnažno osuđenog za zlostavljanje. No, bez obzira na žestoku reakciju javnosti Šaranović je istrajao, izrugujući se kritičarima stavom kako „policija prilikom pretresa, i uopšte djelovanja kada su u pitanju BIL (bezbjednosno interesantna lica), mora postupati tako da prvenstveno štite svoju bezbjednost, te su stoga protokoli drugačiji, pa se vrlo često desi da službenici bu-
Još jedan sporni kadar Ure u MUP-u pod zaštitom je novog ministra iz Demokrata - generalna direktorica Direktorata za normativne poslove Iva Vukoslavčević. Građanski aktivista, direktor Nevladinog udruženja „Luča“ Nebojša Mrvaljević upozorio je 6. septembra prošle godine, dan nakon što je Abazovićeva vlada imenovala, da je ona falsi kovanom potvrdom bez dana staža u MUP-u i namještenim konkursom stigla do funkcije
du žrtve optužbi za prekomjernu upotrebu sile“. A sila Šaranovićevog šefa obezbjeđenja Vuka Vukovića u slučaju za koji je osuđen, do te mjere je bila prekomjerna da ga je, kako je u izvještaju zaključio i Savjet za građansku kontrolu policije, u zlostavljanju čovjeka koji je ležao na podu i nije pružao bilo kakav otpor, morao zaustaviti kolega?!
Nije Šaranoviću bilo dovoljno da Vukovića unaprijedi, već mu je omogućio i poziciju u Komisiji MUP-a za davanje licenci za vršenje službe obezbjeđenja i to u svojstvu ispitivača o primjeni sredstava prinude?!
Koliko Demokrate na djelu brinu o integritetu i profesionalizaciji u MUP-u, kojom floskulom, u maniru prethodnika iz Ure, neprestano zatrpavaju javnost, pokazuje ne samo slučaj Vukovića, već i činjenica da Šaranović nije smijenio sa pozicije načelnika Odjeljenja za antikorupciju Predraga Tanjevića, čovjeka koji je 2019. godine pravosnažno osuđen za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju.
Na ovu funkciju Tanjevića je, naravno, imenovao Šaranovićev prethodnik iz Ure Filip Adžić što je dovoljno da i dalje ostane na funkciji.
Iako je dvojac iz Demokrata –potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti Aleksa Bečić i ministar Šaranović, nepunih mjesec po konstituisanju
nove izvršne vlasti, sa sastanka u Bečićevom kabinetu poručio da zaštićenih policajaca neće biti, u praksi se to ne dešava. Tada je, 11. novembra prošle godine, Šaranović kazao i kako „Unutrašnja kontrola i Odjeljenje za antikorupciju dobijaju sve neophodne resurse za spro-
zatvora (uslovno dvije godine), zbog zloupotrebe u službi u produženom trajanju. Tanjević je osuđen za zloupotrebu dok je bio na čelu pljevaljske policije. Krivično djelo za koje je odgovarao spada u krivična djela iz oblasti ko-
ostalog, treba da brine o integritetu policije, ima kaznenu evidenciju prema kojoj je pravosnažno osuđen na šest mjeseci
rupcije, Tanjevića tre-
napredovanje u službi, a kamoli da bude imenovan za načelnika Odjeljenja za antikorupciju. Tanjević je, prema informacijama Pobjede, bio jedan od najbližih saradnika bivšeg ministra Filipa Adžića i njegov čovjek od velikog povjerenja za kojeg je lobirao da bude imenovan za pomoćnika direktora Uprave policije.
Ura i njeni saradnici, kako kažu naši izvori, odavno su pripremili spiskove podobnih u policiji i za njihovo napredovanje samo je to „referenca“, sve ostale prepreke, poput osuđujućih presuda, nijesu im važne.
Tako je i ministru iz Demokrata nevažno što je na čulu Odjeljenja za antikorupciju, koje je policiju trebalo da „očisti“ od „prljavih“ službenika, policajac osuđen za krivično djelo upravo vezano za korupciju?! Kakve je rezultate isporučio Tanjević javnosti - nije poznato.
Još jedan sporni kadar Ure u MUP-u pod zaštitom je novog ministra iz Demokratageneralna direktorica Direktorata za normativne poslove
Iva Vukoslavčević
SLUČAJ
VUKOSLAVČEVIĆ
Građanski aktivista, direktor Nevladinog udruženja „Luča“ Nebojša Mrvaljević upozorio je 6. septembra prošle godine, dan nakon što je Abazovićeva Vlada imenovala, da je ona falsifikovanom potvrdom, bez dana staža u MUP-u i namještenim konkursom stigla do funkcije.
Protiv nje je krajem prošle godine podnešena i krivična prijava zato što je prilikom konkursa na ovu poziciju, priložila potvrdu sa lažiranim podacima da je bila na rukovodećim poslovima, u vremenskom periodu kada je obavljala pripravnički staž u firmi svog svekra, vlasnika „Office centra motors“. Izvori Pobjede su kategorični da je Ivi Vukoslavčević jedina referenca za imenovanje na važnu poziciju u MUP-u bila što je sestra od tetke Urinog kadra Bojana Ćulafića - državnog sekratara u ovom ministarstvu za vrijeme mandata Urinog Filipa Adžića. - Za navedenu poziciju gospođa
Vukoslavčević nema traženo rukovodno iskustvo ako se uporedi godina u kojoj je diplomirala i godina u kojoj je postala generalna direktorica. Potvrda koju je gospođi Vukoslavčević izdao svekar kako bi prošla na unaprijed namještenom konkursu, predstavlja izigravanje zakona, a nadležni organi će utvrditi da li ovakav postupak predstavlja i krivično djelo – ističu naši nezvanični sagovornici. Vukoslavčević je, kategorični su, diplomirala 2020. godine što, ističu oni, upućuje na osnovanu sumnju da je priložila lažiranu potvrdu o radnom iskustvu na rukovodećim mjestima. Mrvaljević je u septembru prošle godine upozorio da je Vukoslavčević na jednu od najodgovornijih funkcija u MUP-u imenovana bez dana radnog iskustva u ovom resoru i sa upitnim radnim iskustvom.
On je tada saopštio da je Vukoslavčević završila pravni fakultet 2020. godine, a da je pripravnički staž obavljala u 2021. godini, sa priloženom potvrdom zaposlena u privatnoj firmi „Ofice centar motors“ kao jedina zaposlena.
Ukazao je i da je ta firma imala ugovorne poslove sa MUP-om. - To je poruka Demokrata službenicima MUP-a i crnogorskoj javnosti na koji način će brinuti o integritetu u policiji. Svakim potezom potvrđuju da su oni u Vladi Milojka Spajića čuvari Urinih kadrova i ništa više – kategorični su sagovornici Pobjede.
Crnogorski sektor bezbjednosti nakon izbora 2020. godine preuzela je rusko-srpska agenturna mreža. Sve tri vlade koje su formirane u proteklih više od tri godine pod kontrolom su rusko-srpskih službi, a parlamentarnu većinu čuvaju mračne tajne koje znaju jedni o drugima.
Abazovićevoj Uri i njima bliskim strukturama, kako je Pobjeda pisala, bezbjednosni sektor je značajan, jer kontrolom ovih službi čuvaju sebe od krivičnog progona za niz nezakonitosti iza kojih je stajala Vlada, ali i pokušaje državnog šverca duvana i droge – konoplje i proizvoda od industrijske konoplje.
K. KRSMANOVIĆ/N. ZEČEVIĆ
Demokratska partija socijalista o nelegalnim poslovima bivšeg izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja
PODGORICA - Demokratska partija socijalista podnijeće krivičnu prijavu protiv bivšeg izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja Milana Lekića, zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj i organizovao posao rekordne prodaje uglja vrijedne 62 miliona eura, saopštili su iz te partije. Kako su kazali, Leković je to uradio preko svojih rođaka i prijatelja, te na nelegalan način sebi pribavio ogromnu materijalnu dobit.
- Prema informacijama koje su prezentovane u javnosti a o kojima je pisala Pobjeda Milan Lekić je ispred RU Pljevlja potpisao ugovor o prodaji uglja sa firmom iza koje stoji on lično. Naime, Lekić je sklopio posao o rekordnoj prodaji
uglja, vrijedan 62 miliona eura, sa kompanijom iz Beograda koja je formirana dan prije potpisivanja ugovora. Na čelu te firme su Lekićev rođak i komšija kao i državljanka Ukrajine. Firma kojoj je Lekić prodao ugalj, u momentu kada je zaključila posao od 62 miliona eura, imala
je osnivačkii kapital od 1,7 eura - saopštili su iz te partije. Lekić je, tvrde iz DPS-a, sklapao poslove od nekoliko desetina miliona eura i sa suprugom dotične Ukrajinke. Lekić je, dodaju, tada taj posao predstavio kao milionski, zbog toga je osnovao i novu kompaniju, koju je
smjestio u prostor firme kojim rukovodi njegova supruga. Ta kompanija je, navode, završila u blokadi i dugovima prema radnicima, a dotičnom Ukrajincu se izgubio svaki trag. - Ovaj očigledan primjer korupcije, nepotizma, protivpravnog sticanja materijalne koristi bi-
Nakon oštrih reakcija opozicije i obraćanja ambasadama
Demokrate ponovo povlače Prijedlog zakona o biračkom spisku
PODGORICA - Poslanik
Demokratske Crne Gore
Momčilo Leković saopštio je juče da povlači Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o biračkom spisku koji je trebalo da se nađe pred crnogorskim poslanicima 11. marta.
Parlamentarna većina tim zakonskim rješenjem pokušava da riješi problem prekinutih izbora u Šavniku. Na ponovnim izborima, prema tim izmjenama, mogu glasati samo birači upisani u izvod iz zaključenog biračkog spiska za to biračko mjesto. Predlagač Leković je, u šturom objašnjenu svoje posljednje odluke, naveo da smatra da treba skratiti postupak razrješenja situacije u Šavniku kroz uvođenje prinudne uprave, nakon čega bi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu dogovorio tekst Prijedloga zakona o biračkom spisku.
INICIJATIVA
AMBASADAMA
Ovo je drugi put u tri mjeseca da Leković povlači predložene izmjene zakona i to nakon burnih reakcija opozicije koja je ukazala na namjeru da se ova rješenja po kratkom postupku usvoje bez dužne pažnje domaće i inostrane javnosti i konstatovala da je stavljanje ove tačke na dnevni red predstojeće sjednice Skupštine novi pokušaj rušenja Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.
Ovo je drugi put u tri mjeseca da Leković povlači predložene izmjene zakona i to nakon burnih reakcija opozicije koja je ukazala na namjeru da se ova rješenja po kratkom postupku usvoje bez dužne pažnje domaće i inostrane javnosti i konstatovala da je stavljanje ove tačke na dnevni red predstojeće sjednice Skupštine novi pokušaj rušenja Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva
Zbog toga su šefovi klubova parlamentarne opozicije juče ujutro uputili ambasadorima EU, SAD i Velike Britanije pozivno pismo u kojem su tražili zajednički sastanak u četvrtak u Skupštini, kako bi podijelili stavove i razmijenili činjenice o predloženom zakonu, i ukazali na izostanak dijaloga i dogovora na Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. - Ukoliko vlast izmjesti zakonsku materiju o biračkom spisku iz Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, bez dijaloga i dogovora sa opozicijom, onda je očigledna namjera par-
lamentare većine da sruši dogovor o principima na kojima je formiran Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, te da isprovocira parlamentarnu krizu u Crnoj Gori. Imajući u vidu da je parlamentama većina već grubo dezavuisala nadzornu ulogu opozicije nad radom izvršne vlasti i pogazila Poslovnik Skupstine Crne Gore i dugogodišnju parlamentamu praksu, odbijajući Poslovnikom definisanu prohodnost manjinske inicijative, odnosno inicijative o kontrolnim saslušanjima predstavnika vlade povodom načina realizacije programa ,,Evropa Sad
2“, najnoviji pokušaj rušenja Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva vidimo kao namjeru da se opozicija potpuno isključi iz parlamentarnog životanavedeno je u pismu upućenom ambasadorima EU, SAD i Velike Britanije.
KOČNICA KA EU
I poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je u izjavi za Pobjedu napomenuo da bi izostanak dogovora i samovolja većine bio ogroman korak unazad u evropskim integracijama nakon što je Crna Gora konačno, poslije tri i po godine, dobila pozitivne signale od strane međunarodne zajednice i partnera.
- Predstavnici parlamentarne većine moraju biti svjesni da u tom slučaju više u nama nemaju partnera za ovu priču. Na našim koleginicama i kolegama iz parlamentarne većine bi u tom slučaju bilo da našim međunarodnim partnerima objasne što se desilo i zašto je preduzimanje ovakvih jednostranih koraka dovelo do potpune blokade izborne reforme koja se od nas očekuje - poručio je Zirojević.
T. KLIKOVAC - A. IVANOVIĆ
će primjer nove krivične prijave protiv Lekića, mada danas iznesene činjenice zaslužuju hitnu reakciju tužilaštva po službenoj dužnosti. Postavlja se pitanje da li Lekića neko politički štiti, pa i pored svih prijava i očiglednog nelegalnog poslovanja, SDT ne reaguje.
Podsjećamo da je naša partija protiv Lekića već podnosila krivičnu prijavu, i to zbog ugovora RU Pljevlja sa Elektroprivredom Srbije, po kojem je crnogorsko državno preduzeće srpskom prodavalo ugalj po višestruko nižoj cijeni od tržišne, zaključili su iz te partije. R.P.
Vuković: Opozicija će se sastati sa ambasadorima, ukazaćemo na opstrukcije Mandića i drugih
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković kazao je Pobjedi da ostaje dogovor da se opozicija sastane sa ambasadorima, iako su Demokrate juče povukle iz skupštinske procedure Prijedlog zakona o biračkom spisku. To je, kako je podvukao, najurgentnija - ali nije jedina tema koju imaju namjeru da otvore u razgovoru sa međunarodnim partnerima.
- Prijedlog zakona o biračkom spisku mogao bi da znači samo jedno - rušenje Odbora za svebuhvatnu izbornu reformu. Na taj način se Odbor u potpunosti obesmišljava i opozicija ne bi imala izbora sem da ga napusti. U toj situaciji imali bismo pogoršanje političkih prilika i krizu. To je ono što bi voljeli ljudi koji ne žele Crnu Goru u Evropskoj uniji - istakao je Vuković.
Smatra da će takvih pokušaja biti još u narednim danima, sedmicama i mjesecima, i zato poručuje da je važno da naši partneri razumiju što se dešava u Crnoj Gori i ko što pokušava da uradi konsekventno za proces evropskih integracija.
Opozicija ima namjeru, kako je istakao poslanik DPS-a, da ukaže i na skandaloznu odluku vladajuće većine u Skupštini da se ne dozvoli kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra finansija Novice Vukovića u vezi sa programom „Evropa sad 2“ i stanjem u energetskom sektoru povodom duplog negativnog mišljenja DRI o CEDIS-u.
- Poslovnik o radu Skupštine u članu 75 garantuje da jedna trećina članova svakog skupštinskog odbora ima pravo da imitira jedno kontrolno saslušanje tokom redovnog zasijedanja skupštine. Međutim, naše kolege iz većine su glasale protiv. To je skandalozno i vrlo opasna praksa koja je po svom karakteru nedemokratska, autoritarna i znači da parlament ne može da vrši svoju kontrolnu funkcijuustvrdio je Vuković.
Opozicija će sa ambasadorima razgovarati i u kontekstu pozitivnih poruka koje su uslijedile nakon sastanaka sa komesarom za proširenje Evropske unije (EU) Oliverom Varheljijem i njemačkom ministarkom vanjskih poslova Analenom Berbok u ambijentu koji čini aktuelnu crnogorsku zbilju.
znači da je proces evropskih integra-
Ivan Vuković
zovale - istakao je Vuković.
- Ukoliko se u narednih nekoliko mjeseci ispune privremena mjerila, imamo poruke da će Crna Gora dobiti IBAR u junu. To u suštini znači da je proces evropskih integracija od tog trenutka jednosmjerna ulica - odnosno da se Crna Gora nepovratno preporučuje za članstvo u EU. Sa druge strane imamo i izvjesne pokušaje u režiji predsjednika Skupštine i Nove srpske demokratije Andrije Mandića i drugih da to opstruiraju tako što će podizati tenzije, raditi različite stvari kako bi se političke prilike destabilizovale - istakao je Vuković.
Skupština za februarske zarade isplatila skoro 210.000 eura
PODGORICA - Skupština
Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za februar za koje je izdvojeno skoro 210.000 eura.
Poslanicima aktuelnog saziva isplaćeno je 124.012 eura, a najveću platu primio je poslanik Albanskog foruma Artan Čobi – 3.105,71 euro.
Prošlog mjeseca najviše je prihodovao Klub poslanika Pokreta Evropa sad (ukupno 32.426 eura), pa Demokratske partije socijalista (21.888 eura), Nove srpske demokratije (15.772 eura), Bošnjačke stranke (9.502 eura).
Poslanici Demokratske narodne partije primili su ukupno 7.821 euro, Demokratske Crne Gore 7.318 eura, Građanskog pokreta Ura 7.243 eura, Socijalističke narodne partije i Civisa 5.582 eura, Albanskog foruma 5.574 eura, Socijaldemokrata 4.297 eura.
Klubu poslanika Demokratske unije Albanaca-Hrvatske građanske inicijative isplaćeno je 4.108 eura, a posebnom klubu koji čine poslanici Jevrosima Pejović, Radinka Ćinćur i Vladimir Dobričanin 4.476 eura.
MANDIĆU 2.700 EURA
Platu iznad 2.000 eura primio je 21 poslanik iz 28. saziva, od kojih najviše poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj (2.468,73 eura), Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (2.454,67 eura), Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (2.300 eura).
Odmah iza njih su Milan Zečević iz Pokreta Evropa sad (2.262,73 eura), Miloš Konatar iz GP Ura i Boris Bogdanović iz Demokratske Crne Gore po 2.229,68 eura, Andrija Nikolić iz Demokratske partije socijalista (2.219,15 eura)...
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaradio je u februaru 2.693,83 eura, dok su potpredsjednici Skupštine Zdenka Popović i Boris Pejović prihodovali 2.215,60, odnosno 2.171,79 eura.
Među liderima partija koji predstavljaju svoje glasače iz poslaničkih klupa, najviše je prošlog mjeseca zaradio Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (2.229,68 eura), zatim Dritan Abazović iz GP Ura (1.695,95 eura) i Danijel Žiković iz DPS-a (1.653,76 eura).
RAZLIKE ZARADA
Jedanaest poslanika 28. saziva Skupštine Crne Gore
Platu iznad 2.000 eura primio je 21 poslanik iz 28. saziva, od kojih najviše poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj (2.468,73 eura), Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (2.454,67 eura), Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (2.300 eura).
ostvaruju pravo na razliku zarade i njima je isplaćeno 4.763,24 eura.
Najviše je prihodovao Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad – 1.449,91 euro, Jeleni Božović iz NSD-a isplaćeno je 951,42 eura, Uglješi Uroševiću iz PES-a 702,65 eura, Nerminu Abdiću iz DPS -a 392,16 eura, Branislavu Neneziću iz SD-a 381,93 eura, Vladimiru Dobričaninu iz posebnog kluba poslanika 272,91 euro, Dušanu Raičeviću iz DPS-a 245,75 eura, Vladimiru Bakraču iz PES-a 203,56 eura i njegovoj koleginici iz poslaničkih klupa Dragani Vučević 162,95 eura.
Iako ostvaruju pravo na razliku zarada, poslaniku Demokrata Albinu Ćemanu i poslanici Bošnjačke stranke Kenani Strujić-Harbić za februar nije isplaćen nijedan euro.
Generalnom sekretaru Skupštine, njegovim zamjenicima i pomoćnicima isplaćeno je 7.245,4 eura.
Generalni sekretar Aleksandar Klarić zaradio je 2.013,85 eura, a njegovi zamjenici Milena S ekulović-Vuković 1.847,24 i Lidija Grdinić 1.856,87 eura.
Tamara KLIKOVAC
Bivšim poslanicima 51.300 eura
Pravo na naknadu po prestanku funkcije ostvarilo je 28 poslanika iz 27. saziva Skupštine i njima je za februar isplaćeno 51.324 eura.
Najveće naknade imaju bivša predsjednica crnogorskog parlamenta Danijela Đurović (2.121,95 eura) i bivši poslanici DPS-a Mevludin Nuhodžić (2.058,02 eura) i Petar Ivanović (2.001,78 eura).
Najmanje je isplaćeno bivšem poslaniku nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Maksimu Vučiniću 1.601.03 eura.
Savjetnicima Mandića skoro 10.000 eura
Skupština je isplatila zarade i savjetnicima predsjednika i potpredsjednika parlamenta – ukupno 14.426,92 eura.
Od tog iznosa 9.724 eura je uplaćeno savjetnicima lidera najvišeg zakonodavnog doma Andrije Mandića Šef kabineta predsjednika Skupštine Velimir Đoković zaradio je u februaru 2.159,26 eura, a Mandićevi savjetnici Žana Praščević-Milačić 1.398,12 eura i Boban Stanišić 1.424,90 eura.
Savjetniku predsjednika parlamenta Želidragu Nikčeviću je za prethodna dva mjeseca obračunata neto plata od 3.000 eura, dok je Matiji Medojeviću za period 25. Januar - 29. februar 2024. isplaćeno 1.741,16 eura.
Savjetnicima predsjednika i potpredsjednika Skupštine iz prethodnog saziva isplaćeno je 12.719,72 eura.
Danas na Cetinju prva sjednica proljećnog zasijedanja Skupštine Grupa građana Mandiću priprema „dobrodošlicu“ jer je vrijeđao Cetinjane
PODGORICA - Prva redovna sjednica proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore biće održana danas na Cetinju, a poslanici će raspravljati o prijedlozima zakona o potvrđivanju više međunarodnih sporazuma i konvencija.
Grupa građana Cetinja pozvala je na okupljanje u tom gradu uoči prvog proljećnog zasijedanja crnogorskog parlamenta da pokažu, kako su saopštili predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću da nijesu zaboravili vrijeđanje Cetinja, Belveder, Adžića okuku, suzavac... Poslanici će se izjasniti o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare i priključnih graničnih dionica. Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Bojane. Pred poslanicima će danas biti Prijedlog zakona o potvrđivanju Međunarodne k onvencije iz Najrobija o uklanjanju olupina iz 2007. godine.
Grupa građana Cetinja pozvala je na oklupljanje, danas,
u 10 sati i 30 minuta, ispred zgrade parlamenta u Prijestonici, kako bi „Vučićevog potrčka, četničkog vojvodu Andriju Mandića“ podsjetili da Cetinjani nijesu zaboravili „kad je prije nepunu deceniju i po dovukao autobuse svojih bandita da nasilno održi promotivni skup u hotelu Grand, kad je rulja nasrtala na naše sugrađane“. Nijesu mu zaboravili kada je, kako kažu, prije dvije-tri godine Cetinje nazvao malim nebitnim selom ispod Lo vćena, koje je značajno samo po tome što je u njemu rođen kralj Aleksandar Karađorđević i da je „inicirao podizanje spomenika tome zlikovcu čija je vojska palila crnogorske kuće i robila i mučila nejač crnogorsku“. - Misli da smo zaboravili Belveder i Adžića , okuku i oblake bojnih otrova i suzavaca od kojih su se gušili Cetinjani i drugi Crnogorci. Okupimo se 7. marta da poželimo dobrodošlicu Andriji Mandiću uoči śednice koju je zakazao u 11 h. Okupimo se da mu pokažemo da nijesmo zaboravili. Mi nećemo peći prasad da pružimo otpor onome što baštini zastave s prasećim glavama. Mi ćemo se okupiti civilizovano, kako i priliči građanima prijestonoga grada i prijestonici crnogorske slobode i nepokora - poručili su Cetinjani. Z.D.
Iznenađujuća najava potpredsjednice Građanskog pokreta Ura Novaković-Đurović: Ura će glasati za smjenu Andrije Mandića
PODGORICA- Građanski pokret Ura glasaće za inicijativu Demokratske partije socijalista (DPS) za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, saopštila je poslanica te stranke Ana Novaković-Đurović u emisiji ,,Link“ na Javnom servisu. - Podsjetiću vas da Građanski pokret Ura nije glasao za gospodina Andriju Mandića prilikom njegovog izbora na funkciju predsjednika Skupštine, pa je potpuno jasno da onog trenutka kada se bude glasalo o njegovoj smjeni, da ćemo mi za tu smjenu glasati. Dakle, mi smo prilikom izbora na poziciju predsjednika Skupštine u vezi sa gospodinom Mandićem dali vrlo jasno obrazloženje zašto smatramo da ne treba da obnaša tu funkciju - istakla je Ana Novaković-Đurović. Ona je ponovila da su se iz Ure u vezi sa njegovim izborom
i prilikom prvog glasanja jasno odredili, tako da se njihov stav u tom smislu ne mijenja.
- Puno dešavanja nakon njegovog naimenovanja, uključujući i njegov boravak u izbornom štabu jedne političke partije u drugoj državi, kao i nedavna, privatna, posjeta gospodina Dodika, koja se ipak upriličila u zgradi Skupštine, jeste u značajnoj mjeri zloupotreba funkcije i smatramo da na takav način funkcija predsjednika Skupštine ne može da se obnaša - naglašava poslanica Ure. Dodala je da se ne plaše optužbi što sa DPS-om glasaju za tu inicijativu i da se odnose prema samom prijedlogu, ne obazirući se na to od koga dolazi. - GP Ura ne bi glasao za pravosuđe u decembru da se vodio time - kazala je Novaković-Đurović i poručila da im ne pada na pamet da se na taj način vode kada je riječ o glavnim pitanjima na evropskom putu. R.P.
PODGORICA-Crna Gora se juče na međunarodnom finansijskom tržištu zadužila 750 miliona dolara (USD), emitovanjem državnih obveznica. Ministarstvo finansija je obveznice izdalo po kamatnoj stopi od 7,5 odsto na period od sedam godina, saznaje Pobjeda.
Tražnja za crnogorskim obveznicama je bila 4,75 milijardi dolara a, prema saznanju naše redakcije, zbog zaduženja u dolarima, planira se hedžing aranžman kojim bi se država zaštitila od valutnog rizika i omogućilo vraćanje duga u eurima. Direktor sektora finansijskih tržišta Hipotekarne banke Gojko Maksimović je u ponedjeljak najavio ovu emisiju obveznica i namjeru države da zaključi valutni SWAP aranžman sa stranim bankama u ukupnom iznosu izdanja emisije, po kojem bi odmah odradili hedžovanje valutnog rizika. -Trenutna cijena tog instrumenta za period dospijeća od sedam godina za dobijanje dolara po stopi od 7,5 odsto, a oko 5,9 odsto u eurima – objašnjava Maksimović i dodaje da bi to značilo da bi Crna Gora od stranih banaka dobijala prilive u dolarima po stopi od 7,5 odsto i koristila ih za plaćanje obaveza po obveznici, dok bi imala obavezu plaćanja u eurima po stopi od 5,9 odsto. - Na toj osnovi, neto efekat je dug u eurima po stopi od oko 5,9 odsto, čime se u krajnjem postižu značajno bolji uslovi u odnosu na potencijalno primarno zaduženje u eurima, koje bi moglo biti u rasponu od 6,5 do sedam odsto, što će svakako dati reperkusije u manjoj rashodnoj strani budžeta – ocjenjuje Maksimović.
Tražnja za crnogorskim obveznicama je bila 4,75 milijardi dolara, a prema saznanju naše redakcije planira se hedžing aranžman kojim bi se država zaštitila od valutnog rizika i omogućilo vraćanje duga u eurima
Premijer Milojko Spajić saopštio je da je Vlada zaključila sedmogodišnju transakciju na londonskoj berzi od 650 miliona eura i kamatnom stopom 5,8 odsto.
-Ukoliko znamo da je američka obveznica na istu ročnost 4,2 odsto, ili da je bezrizični Euribor na četiri odsto, razumijemo koliko su povoljni uslovi. Ovako obezbijeđen novac će se koristiti isključivo za vraćanje starih kredita, kao i infrastrukturne projekte za razvoj naše države - naveo je Spajić na mreži X i dodao da smo ovih dana
Iz Ministarstva finansija (MF) su u ponedjeljak saopštili da konstantno prate dešavanja na međunarodnom tržištu da bi se utvrdio najpovoljniji trenutak za
svjedočili ,,užasnim i senzacionalističkim medijskim natpisima o transakciji“ koji su ,,prkosili svim pravilima londonske berze koji nalažu da transakcija nije javna dok se ne završi čitav proces, kada ta obveznica može slobodno da se trguje na berzi i da svi njeni detalji postaju dostupni svima“.
- Uprkos tome - pojedini mediji i kvazi analitičari nijesu prestajali da bombarduju javnost spekulacijama, poluistinama i lažnim informacijama prije završetka procesa. Upravo je takvo
ulazak na tržište za potencijalnu emisiju obveznica. Ranije su naveli da razmatraju mogućnost emisije obveznica i zaključenja aranžmana sa međunarodnim
ponašanje, koje ne postoji nigdje u civilizovanom svijetu, kreiralo dosta nestabilnosti na tržištu i jako otežalo rad našem timu. Malo je država u kojima javna scena radi šačice senzacije i ogromnog primitivnog neizdrža, a ponekad i političkih interesa, radi otvoreno protiv interesa sopstvene države kao kod nas - naglasio je Spajić i dodao da su znali kakvu bitku biju, a da je ,,sve uspješno završeno sa nevjerovatnim rezultatima zahvaljujući sjajnom timu Ministarstva finansija!️“
finansijskim institucijama i komercijalnim bankama, kako bi, zavisno od kretanja na tržištu, donijeli adekvatnu odluku kada i u kojem obimu će se realizovati
Sastanak guvernerke i direktorice Svjetske banke za Zapadni Balkan
PODGORICA - Crna Gora pravi krupne iskorake u procesu pristupanja
Jedinstvenom tržištu za plaćanje u eurima (SEPA), ocijenili su guvenerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović i direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu.
Na sastanku je bilo riječi i o Partnerskom okviru za Crnu Goru za period od ove do 2028. godine, koji pred-
stavlja zajednički strateški dokument SB i Vlade u kojem se sumiraju prioritetne oblasti na koje će ta finansijska institucija usmjeriti pomoć tokom navedenog perioda. -Novi petogodišnji okvir podržaće reformske procese u Crnoj Gori, usmjerene na povećanje ekonomske otpornosti, inkluzivni rast i bolje upravljanje prirodnim resursima u cilju održivog i zelenog rasta - navodi se u saopštenju CBCG. R.E.
,,Zaduženje
Poslanik DPS Nikola Milović kazao je da se radi o istorijski najskupljem zaduženju Crne Gore kroz euroobveznice. -Kamata 7,25 odsto, rok dospijeća sedam godina, 750 miliona dolara - naveo je Milović na mreži Iks.
U istom danu se, ističe on, Hrvatska zadužila sa dva puta manjom kamatom, 3,375 odsto, rok dospijeća 10 godina, 1,5 milijardi eura, a tražnja bila ukupno 8,5 milijardi. Damir Šehović (SD) rekao je da je ovo zaduženje jedno od najnepovoljnijih ikada u Crnoj Gori.
- Ovo zaduženje skuplje od prosječnog zaduženja građana i privrede, zapravo pokazuje da je trenutno veće povjerenje kreditora u stanovništvo i privredu nego u državu - naveo je Šehović na mreži Iks.
Miloš Konatar (Ura) smatra da vlada Milojka Spajića novim dugom od 750 miliona dolara, umjesto obećanog programa ,,Evropa sad 2“, sprovodi program ,,Zaduženje sad 2“. Konatar je kazao da program ,,Evropa sad 2“ niko još nije vidio, ali da je ,,Zaduženje sad” već sprovedeno.
Ukupno do kraja 2027. godine treba da vratimo 3,04 milijarde eura duga. Naredne godine dospijeva otplata 969 miliona eura (glavnica 804,89 miliona eura, kamata 164,14 miliona), u 2026. godini 476,66 miliona (glavnica 257,03 miliona i kamata 192,63 miliona), a u 2027. godini 955,53 miliona (glavnica 892,55 miliona i kamata od 62,98 miliona).
Prema preliminarnim podacima, na kraju prošle godine javni dug je bio 4.125 milijardi eura, odnosno 62,28 odsto BDP-a . Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) iznosi 3,99 milijardi eura, odnosno 60,24 odsto BDP-a.
a ranžmani za potrebe finansiranja budžeta. Zato, kako navode, stalno analiziraju kretanja na globalnim tržištima i održavaju kontakte sa investitorima, ka-
ko bi postigli najpovoljnije uslove u okviru upravljanja javnim dugom.
Naglasili su da će se sredstva koja obezbijede kroz zaduženje koristiti isključivo za otplatu postojećeg duga, kapitalni budžet i fiskalnu rezervu za narednu godinu, podsjećajući da je predviđena mogućnost zaduženja do 650 miliona eura.
- Otplata starog duga u ovoj godini iznosi 518,72 miliona eura glavnice i oko 138 miliona eura kamate. Već u aprilu stiže na naplatu dio obaveza iz prethodnog perioda. Shodno Zakonu o budžetu, moguće je i zaduživanje do 500 miliona eura, isključivo za potrebe eventualnog povoljnog refinansiranja duga i stvaranje fiskalne rezerve za 2025. godinu – naveli su ranije iz MF. Iz MF su ranije poručili da nijedan novi budžetski trošak neće biti finansiran iz zaduženja, osim kapitalnog budžeta, čime se, kako su kazali, ispunjava zlatno pravilo budžeta da sve tekuće obaveze budu finansirane iz tekućih prihoda.
Jedan od prvih poteza nove vlade bilo je kreditno zaduženje od 109 miliona eura, koji je dogovoren sa domaćim bankama po prosječnoj kamatnoj stopi od 6,45 odsto. S .PoPović
Preliminarni podaci CBCG za prošlu godinu
PODGORICA-Ukupan priliv stranih direktnih investicija prošle godine iznosio je 856,99 miliona eura, što je pad od 25,59 odsto, dok se iz zemlje odlilo 428,32 miliona, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
To bi značilo da je neto priliv bio 428,67 miliona eura. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 91,92 milio-
na eura, dok su nerezidenti povukli 336,4 miliona eura. Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 558,44 miliona eura, što čini 65,16 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 463,18 miliona eura, a u preduzeća i banke 95,26 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 264,65 miliona eura, što je 30,88 odsto ukupnog priliva. R.E.
Depoziti u bankama na kraju 2023. iznosili 5,47 milijardi eura
PODGORICA - Emisija državnih obveznica mogla bi izazvati pojačanu konkurenciju i eventualno povećanje pasivnih kamatnih stopa. Oživljavanje tržišta kapitala, takođe, bi moglo uticati na rast konkurencije i kamatnih stopa - kazali su Pobjedi iz Centralne banke Crne Gore.
Oni naglašavaju da su i pored niskih i opadajućih kamatnih stopa, depoziti u bankama na kraju decembra 2023. godine iznosili 5.473,20 miliona eura i rasli su 4,76 odsto na godišnjem nivou. - Visok nivo depozita u domaćim bankama, koji su na istorijskom godišnjem maksimumu, pod uticajem sklonosti privrede i stanovništva ka štednji, odnosno usljed visokog povjerenja u bankarski sistem, trenutno ne pravi pritisak bankama da mijenjaju politiku kamatnih stopa na štednjukazali su iz CBCG.
Istakli su da komercijalne banke, u skladu sa svojom politikom i uslovima na tržištu, kreiraju politiku pasivnih, odnosno kamatnih stopa na štednju.
- U ovom trenutku ključni faktor niskih pasivnih kamatnih stopa je izuzetno visok nivo likvidnih sredstava kojima raspolaže bankarski sistem, uz istovremeno vrlo ograničene mogućnosti za plasiranje slobodnih novčanih sredstava u alternativne instrumente - poručuju iz CBCG.
Smatraju da bi emisija državnih obveznica, s obzirom na potencijalno veći prinos, bila faktor pojačane konkurencije i mogla bi izvršiti „pritisak“ na banke da povećaju pasivne kamatne stope. Takođe oživljavanje tržišta kapitala, razvoj sekundarnog tržišta kapitala i novih instrumenata plasiranja slobodnih finansijskih sredstava bi uticalo na rast konkurencije i potencijalni rast pasivnih kamatnih stopa.
- Emisija državnih obveznica je u nadležnosti Ministarstva finansija, a u okviru radne
Emisija državnih obveznica je u nadležnosti Ministarstva finansija, a u okviru radne grupe koju je formirao Savjet za finansijsku stabilnost, kojim presjedava guvernerka Irena Radović, ukazano je da postoji prostor za emisiju obveznica, kao i na neke barijere koje bi trebalo otkloniti da bi ona bila uspješna, kažu iz CBCG
grupe koju je formirao Savjet za finansijsku stabilnost, kojim presjedava guvernerka CBCG, ukazano je da postoji prostor za emisiju obveznica, kao i na neke barijere koje bi trebalo otkloniti da bi ona bila uspješna - kažu iz CBCG. Smatraju da bi povećanje kamatnih stopa dodatno stimulisalo građane i privredu na štednju.
- U teoriji, domaća štednja se smatra najkvalitetnijim izvorom finansiranja, jer dolazi do angažovanja domaćih sredstava za lokalne potrebe, pri čemu prinos ostaje u nacionalnim okvirima i smanjuje se zavisnost od međunarodnih izvora finansiranja - objašnjavaju iz CBCG N. Kovačević
Akcija M:tela povodom Osmog marta
PODGORICA-Povodom
Osmog marta M:tel ima posebnu prodajnu akciju Samsung S23 telefona i to uz Urban Neo 3 postpejd paket, saopšteno je iz ove telekomunikacione kompanije.
Ukoliko korisnici dođu u M:tel-ovu poslovnicu 7,8, ili 9. marta i potpišu ugovor na 24 mjeseca, mogu kupiti Samsung S23 na rate po 45 eura mjesečno.
Iz M:tela-a podsjećaju da u
Kamatne stope u nadležnosti komercijalnih banaka
Iz CBCG objašnjavaju da je politika pasivnih kamatnih stopa u nadležnosti komercijalnih banaka i one u skladu sa svojom politikom i uslovima na tržištu kreiraju politiku kreiranja kamata na depozite.
- Svaka banka na osnovu svojih potreba ima različite pristupe u kreiranju ponude deponentima u cilju privlačenja i korišćenja domaćih depozita kao izvora sredstava. Treba imati u vidu da pojedine banke u Crnoj Gori, naročito banke čije su matične banke iz zemalja EU, imaju lakši i jeftiniji pristup međunarodnom tržištu kapitala te stoga i povoljnije i lakše dolaze do izvora finansiranja, dok domaće banke nemaju tu mogućnost. To je razlog zbog kojeg se one više oslanjaju na domaće tržište i animiranje lokalne štednje stanovništva - zaključuju iz CBCG.
URBAN NEO 3 paketu korisnici na raspolaganju imaju 50 GB interneta i 15 GB interneta za zemlje Zapadnog Balkana (Srbija, BiH, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija). Svakog mjeseca
u okviru pretplate dobiju i dva puta po 100 GB za Instagram, Jutjub i Tik Tok, neograničene razgovore i SMS poruke u M:tel mreži i ka drugim mrežama u Crnoj Gori. R.e.
Oglašena jedanaesta prodaja imovine
Galenike u stečaju
PODGORICA – U ponedjeljak bi trebalo da budu otvorene ponude za kupovinu imovine nekadašnje fabrike ljekova Galenika Crna Gora, koja je u stečaj otišla u ljeto 2019. godine zbog poreskog duga od 2,6 miliona eura.
Prema riječima stečajnog upravnika Dragana Milića iz Nikšića na prodaju je imovina vrijedna 1,6 miliona eura i to poslovni objekti sa opremom za proizvodnju lijeka ,,flonivin“ u Donjem Zagaraču čija je početna cijena 805.900 eura, pogon za proizvodnju lijeka ,,cefalosporin“ sa početnom cijenom od 788.600 dva automobila koje nudi za 5.200 eura, te umjetničke slike po cijeni od 8. 500 eura. Milić će, kako je kazao Pobjedi, uskoro staviti na prodaju i poslovne objekte procijenjene vrijednosti 688.200 eura. Ipak, oko najvrednije imovine, nepokretnosti površine skoro 12.500 kvadrata kod Krivog mosta, Galenika vodi spor sa Glavnim gradom, državom i kompanijom Hemomont oko vlasništva, a vrijednost je određena na pet miliona eura. Do sada je u stečajnom postpuku prodata imovina vrijednosti 163.900 i to zalihe lijeka ,,flonivin“ vrijednosti 8.500 eura, laboratorija za ispitivanje sirovina za proizvodnju ovog i lijeka ,,cefalosporin“ za 103.000 eura, te apoteke u sklopu domova zdravlja u Sutomoru i Virpazaru za 34.300 odnosno, 18.100 eura. Ukupna vrijednost imovine Galenika, prema riječima Milića, procijenjena je na 4,9 miliona eura. Kao razlučni povjerilac, koji ima hipoteku na većem dijelu imovine, kompanija HoldCo East je do sada naplatila 115.200 eura, dok je preostali dug prema ovoj kompaniji više od 2,5 miliona eura. Poreska uprava potražuje 2,5 miliona eura, a do sada je Fond rada isplatio 22.300 eura na osnovu izjava zaposlenih o odricanju i ustupanju dijela potraživanja za poreze i doprinose.
Zaposlenima se za plate, na dan 1. mart duguje 256.800 eura, a do sada im je Fond rada isplatio 87.700, dok je u prvom isplatnom redu dug prema Fondu rada malo više od 110 hiljada eura. -Od prihoda od prodaje imovine na kojoj ne postoji razlučno pravo razlučnog povjerioca, počeli smo sa namirenjem potraživanja povjerilaca prvog isplatnog reda – kazao je Milić dodajući da je u trećem isplatnom redu priznato više od četiri miliona eura. Početkom 2019. godine u ovoj farmaceutskoj kompaniji je donijeta odluka o prekidu rada, a pola godine kasnije uveden je stečaj, nakon što je Poreska uprava ukinula rješenje o reprogramu duga. Prema riječima tadašnjeg v.d. izvršnog direktora Radivoja Bajovića, u momentu prekida proizvodnje bilo je zaposleno 68 radnika, od kojih su neki zaposlenje našli u drugim kompanijama, dok je njih 44 tada čekalo da vidi sudbinu kompanije. Bajović je tada Pobjedi kazao da nema uslova za nastavak proizvodnje, jer je Galenika Srbija povukla sirovine i materijal, a radnicima nijesu isplaćivane plate devet mjeseci. U tom trenutku račun Galenike je bio u blokadi pet i po godina na iznos od 6,5 miliona eura. Ova kompanija je imala 13 apoteka u Crnoj Gori, od kojih su neke, tri godine prije stečaja, bile predmet izvršenja zbog duga za kredit od 2,25 miliona eura. Država je tada tužila Heta asset resolution i Galeniku uz tvrdnju da izvršitelj nije smio da pokrene izvršenje na imovini na kojoj država ima četvrtinu vlasništva, ali je spor izgubljen. Osnivački ulog države čine 4,25 miliona dolara vrijedni magacini za razne namjene, zemljište, saobraćajnice, instalacije, oprema, mašine, te vrijednost građevinskih objekata i opreme u apotekama u Podgorici i na primorju. Preostalih 75 odsto vlasništva bilo je u rukama Galenike a.d. iz Beograda. M.Lk
EKIP implementirao veb aplikaciju tarifni kalkulator
PODGORICA-Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) implementirala je veb aplikaciju tarifni kalkulator za pomoć korisnicima prilikom izbora elektronskih komunikacionih usluga.
Tarifni kalkulator je, kako su objasnili, interaktivni alat za poređenje ponuda javnih elektronskih komunikacionih usluga u Crnoj Go-
ri, a zasniva se na podacima o cijenama i opisu usluga koje unose operatori elektronskih komunikacija u dijelu fiksne i mobilne telefonije, usluga pristupa internetu, distribucije TV
i radio programa i kombinovanih paketa usluga. Dostupan je na internet stranici www.ekip.me u dijelu servisi Agencije, kao i na adresi kalkulator.ekip.me. R.e.
Bivša
Tokom super utorka, ni Tramp ni aktuelni šef Bijele kuće i kandidat Demokrata Džozef Bajden nijesu uspjeli da osiguraju nominacije svojih stranaka, ali tih 15 država i Američka Samoa kandidatima osiguravaju više od jedne trećine delegata. Glasovi super utorka omogućiće Bajdenu i Trampu da ubrzo dobiju većinu delegata, osvoje stranačke nominacije i ponovo se susretnu na predsjedničkim izborima
VAŠINGTON – Bivša guvernerka Južne Karoline i jedina rivalka Donaldu Trampu za nominaciju Republikanske stranke Niki Hejli najavila je da će obustaviti svoju kampanju u susret predsjedničkim izborima koji će u Americi biti održani početkom novembra ove godine.
Hejlina odluka o prekidu kampanje uslijedila je nakon što je bivši američki predsjednik Donald Tramp pobjedu na unutarstranačkim izborima odnio u 14 od ukupno 15 saveznih država u kojima su do sada održani konkursi.
Tramp je time pridobio podršku 764 republikanska delegata,
a Hejli svega njih 43. CNN je, pozivajući se na izvore upoznate sa Hejlinim planovima, objavio kako ona neće odmah podržati Trampa, već će ga pozvati da zasluži podršku glasača koji su nju podržavali tokom kampanje. Taj plan joj, kako navodi CNN, ostavlja prostor da Trampa podrži uoči predsjedničkih izbora u novembru.
Stranački predizbori održani su u najvećem broju američkih država u utorak 5. marta, zbog čega se ovo glasanje naziva super utorak.
Tokom super utorka, ni Tramp ni aktuelni šef Bijele kuće i kandidat Demokrata Džozef Bajden
nijesu uspjeli da osiguraju nominacije svojih stranaka, ali tih 15 država i Američka Samoa kandidatima osiguravaju više od jedne trećine delegata. Glasovi super utorka omogućiće Bajdenu i Trampu da ubrzo dobiju većinu delegata, osvoje stranačke nominacije i ponovo se susretnu na predsjedničkim izborima.
Nakon objavljivanja preliminarnih rezultata Donald Tramp je u obraćanju okupljenima u ljetovalištu Mar a Lago rekao da je
„ovo veličanstvena noć“.
- Ne zovu ga super utorak bez razloga. Ovo je velika i veličanstvena noć - rekao je Tramp komentarišući rezultate. Tramp je, tom prilikom, osudio Bajdenovu ekonomsku i spoljnu politiku, a posebno njegov odnos prema imigraciji.
- Učinićemo Ameriku ponovo velikom, većom nego ikada ranije - poručio je Tramp. Bajden je, sa druge strane, poručio kako su milioni Amerikanaca „jasno čuli svoj glas“ i sugerisao
SAD Savjetu bezbjednosti UN predali nacrt rezolucije o hitnom prekidu vatre u Pojasu Gaze
GAZA SITI/TEL AVIV/ KAIRO – Predstavnici palestinske militantne grupe Hamas saopštili su da će nastaviti pregovore preko posrednika dok sa izraelskom stranom ne postignu sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze.
Oni su u saopštenju naglasili da su pokazali potrebnu fleksibilnost, ali da Izrael odbija da ispuni njihove zahtjeve za trajni prekid vatre, povlačenje trupa iz Pojasa Gaze i povratak raseljenih stanovnika palestinske enklave u njihove domove na sjeveru, kao i dostavu namirnica za potrebe ljudi u enklavi. Rojters je u utorak prenio da su pregovori o prekidu vatre u Pojasu Gaze, vođeni u Kairu između predstavnika Hamasa i posrednika, prekinuti bez postignutog dogovora o primirju tokom Ramazana, koji počinje 10. marta.
Novoj rundi pregovora u Kairu prisustvovali su izaslanici SAD i Hamasa, kao i katarski i egipatski posrednici, dok izraelska delegacija nije bila prisutna.
Sjedinjene Države su, u među-
vremenu, proslijedile novi, izmijenjeni nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u kojem se poziva na hitan privremeni prekid vatre u Gazi i oslobađanje svih talaca. Treća izmjena nacrta, kako je prenio CNN pozivajući se na izjave diplomata UN-a, podrazumijeva sporazum o hitnom prekidu vatre u Gazi u trajanju od otprilike šest nedjelja, zajedno sa oslobađanjem svih talaca kada se strane dogovore. U svom posljednjem nacrtu, SAD su naglasile podršku privremenom prekidu vatre kako bi se „intenzivirali diplomatski i drugi napori usmjereni
na stvaranje uslova za održivi prekid neprijateljstava i trajni mir“.
Raniji nacrti američke rezolucije pozivali su na „privremeni prekid vatre u Gazi što je prije moguće“, ali takvo rješenje nije zadovoljilo većinu drugih članica Savjeta bezbjednosti. SAD, koje teže da podrška Savjeta bezbjednosti UN prekidu vatre bude povezana s oslobađanjem talaca koje Hamas drži u Gazi, tradicionalno su štitile Izrael, svog najbližeg bliskoistočnog saveznika, od akcija UN.
Za usvajanje rezolucije potrebno je najmanje devet glasova za
i bez ulaganja veta bilo koje od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti. SAD su na prethodne tri sjednice Savjeta bezbjednosti UN o rješenju sukoba u Gazi stavile veto na prijedlog rezolucije o prekidu vatre, naglašavajući kako Izrael ima pravo da se brani nakon napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra prošle godine.
U izraelskim vazdušnim i kopnenim udarima na Pojas Gaze od tada je ubijeno više od 30.000 Palestinaca, dok ih je više od 72.000 povrijeđeno. Većina ubijenih i povrijeđenih, njih oko 70 odsto, palestinka su djeca i žene. Palestinsko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je juče kako Izrael pokušava da izvrši depopulaciju sjevernog Pojasa Gaze intenzivnijim napadima na taj dio enklave i pogoršanjem krize gladi među stanovništvom.
Iz ministarstva su naveli da više od pola miliona Palestinaca živi u sjevernoj Gazi i prolazi kroz „najstrašnija djela genocida“, koja uključuju konstantno bombardovanje, glad i stvaranje sukoba i haosa.
da glasovi u njegovu korist pokazuju da biračko tijelo želi da se bori protiv „ekstremnog plana Donalda Trampa da nas vrati unazad“.
- Tramp je usredsređen na sopstvenu osvetu i odmazdu i želi da ukine osnovne slobode poput mogućnosti da žene same donose odluke o zdravstvenoj zaštiti – rekao je Bajden.
Predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama biće održani 5. novembra 2024. godine. Izborni dan odvija se, prema tradiciji,
prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u novembru, što ove godine pada na 5. novembar. Građani širom Amerike tada izlaze na izbore i glasaju za delegate u svojim saveznim državama, koji će predstavljati konkretnu državu na Elektorskom koledžu, gdje se zapravo i bira predsjednik SAD.
Ukupno 538 elektora, prema tradiciji, prvog ponedjeljka nakon druge srijede u decembru, okuplja se u okviru Elektorskog koledža i tada glasaju za predsjednika i potpredsjednika, kojima je za pobjedu potrebno 270 glasova elektora.
Nakon toga, na zajedničkoj sjednici Senata i Predstavničkog doma 6. januara, potpredsjednik SAD, odnosno predsjednik Senata otvara sertifikate po azbučnom redu država iz kojih dolaze i predaje ih dvojici predstavnika Predstavničkog doma i dvojici Senata, koji potom broje glasove. U slučaju da nijedan kandidat ne osvoji potrebnu većinu, Predstavnički dom bira predsjednika, a Senat potpredsjednika. Inauguracija, odnosno dan kada predsjednik i potpredsjednik polažu zakletvu i zvanično stupaju na dužnost, održava se 20. januara.
Zbog neizvršavanja odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini
Nastavljen proces protiv Dodika i Lukića
SARAJEVO – Pred sudom Bosne i Hercegovine nastavljeno je juče suđenje predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog lista RS Milošu Lukiću, po optužbi koja je protiv njih podignuta zbog nesprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Od četvorice svjedoka iz Agencije za istrage i zaštitu, koje je predložilo Tužilaštvo BiH, juče je saslušan inspektor iz te agencije Petar Đukić, dok se odustalo od saslušanja ostalih svjedoka. Nastavak suđenja je zakazan za 3. april, kada tužilaštvo planira da sasluša svjedoke Vladimira Jankovića i Milku Devušić, koji su tokom 2023. godine obavljali funkcije direktora Službenog lista RS-a. Lukića je Vlada RS imenovala nakon što je prethodna vršiteljka direktora Milka Devušić podnijela neopozivu ostavku na tu funkciju. Ostavka je uslijedila nakon što je Dodik dan ranije potpisao sporni zakon o visokom predstavniku.
Dodik je optužen da je kao predsjednik RS potpisao ukaze o proglašenju dva zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit Lukić se tereti da je, kao tadašnji vršilac dužnosti direktora Službenog lista, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.
Dva zakona za koje je Dodik potpisao ukaze odnose se na to da se na teritoriji RS neće izvršavati odluke Ustavnog suda BiH, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika. Ove zakone je u junu 2023. godine izglasala Narodna skupština RS. Visoki predstavnik u BiH poništio je oba zakona 1. jula 2023. godine, dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala. Šmit je istog dana nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i propisao da se službeno lice, koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina i zabranom vršenja dužnosti.
Priredila: Đurđica ĆORIĆ
Ljekari apeluju da se smanje kontakti sa bebama i osjetljivim grupama, te da se koriste sve mjere prevencije zbog prenošenja velikog kašlja
Beba na kiseoniku, zaražena prije nego što je i mogla da dobije vakcinu
PODGORICA - Jedno dijete, staro svega 46 dana, trenutno se liječi od velikog kašlja i nalazi se na odjeljenju Dječje bolnice, rekao je juče dr Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece u Bojama jutra na TV Vijesti.
On je kazao da je dijete na kiseoniku, te da ga je najvjerovatnije zarazio neko od starijih, jer, kako je kazao, djeca ovog uzrasta nijesu imala priliku da prime vakcinu.
- Od pojave velikog kašlja na Institutu za bolesti djece liječila su se 23 mališana, od 10, 11 i 15 godina, a polovina je morala biti na kiseoniku. Ono što je dobro jeste da su svi otpušteni u dobrom opštem zdravstvenom stanju i nijesmo imali smrtnih ishoda, kao što je bio slučaj u zemljama regiona –kazao je Majić.
On je pojasnio je da se radi o izuzetno opasnom respiratornom virusu, koji isto izaziva potrebu za kiseonikom, djeca plave, guše se, on izaziva upalu terminalnih disajnih puteva bronhiola, bronhiolitis.
- Mi smo imali 43 na bolničkom liječenju zaraženih tim virusom, imali smo dobar ishod, bilo je dosta djece na kiseoniku i novorođenčadi, ali svi su se dobro oporavili - rekao je dr Majić.
Prema posljednjem presjeku Instituta za javno zdravlje, od početka novembra 2023. godine zaključno sa 3. martom ove godine registrovano je 698 slučajeva obolijevanja od pertusisa, velikog kašlja.
Među registrovanim slučajevima (698), najveći udio oboljelih je u uzrasnoj grupi 11-15 godina (259), potom u uzrasnoj grupi 26-64 godine (111), 16-20 godina (103), 6-10 godina (96), 1-5 godina (79), preko 65 godina (20), ispod 1 godine (17) i u uzrasnoj grupi 2125 godina (13).
- Od registrovanih slučajeva (698), kod 653 (preko 90 odsto) je od posljednje doze vakcine (treće doze vakcine ili prve revakcinacije) sa komponentom protiv pertusisa do obolijevanja prošlo pet ili više godina, ili osobe nijesu bile imunizovane, ili ne postoji dokaz o imunizaciji (uglavnom kod osoba starijih od 25 godina) – podaci su IJZCG. Pojašnjavaju da se nakon pet ili više godina od završene primoimunizacije ili revakcinacije ne može očekivati postojanje imuniteta zbog karakteristika vakcine. U posljednjem presjeku od ponedjeljka, navedeno je da su
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije prihvatilo prijedlog radničke obaveže da će povući tužbu zbog spornog štrajka u školama i vrtićima,
PODGORICA – Sindikat prosvjete je pokušao kroz Sporazum o uvećanju zarada za 17 odsto, koji su nedavno potpisali sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, da uključi članove kojima bi se obavezali da taj resor odustane od tužbe koju su pokrenuli zbog organizovanog štrajka u školama i vrtićima, ali to nije prihvaćeno, rečeno je Pobjedi iz te radničke organizacije.
Na bolničkom liječenju je bilo 43 zaraženih virusom velikog kašlja, a dr Majić je kazao da su imali dobar ishod. Istakao je da je bilo dosta djece na kiseoniku i novorođenčadi, te da su se svi dobro oporavili
među hospitalizovanim najveći udio činila djeca ispod 5 godina (29) i to odojčad uzrasta ispod 12 mjeseci među kojima je bilo 9 hospitalizovanih i djeca uzrasta od 1 do 5 godina među kojima je bilo 20 hospitalizovanih.
- Među hospitalizovanima (43) 41 osoba nije bila imunizovana ili je od posljednje doze vakcine (treće doze vakcine ili prve revakcinacije) sa komponentom protiv pertusisa do obolijevanja prošlo pet ili više godina – saopšteno je iz IJZCG.
Ponovo su apleovali na roditelje da vakcinišu djecu, te da to učine i osjetljive grupe i da osobe koje dolaze u kontakt sa njima budu veoma pažljive i da pored pravovremene vakcinacije djece primjenjuju opšte mjere prevencije, kao što su nošenje maske uz izbjegavanje bliskih kontakata kada osoba ima simptome respiratorne infekcije, odlazak kod ljekara radi testiranja i uključivanja adekvatne antibiotske terapije...
Pozivaju roditelje da dovode djecu na vakcinaciju u skladu sa kalendarom imunizacije i da bez medicinskih kontraindikacija utvrđenih i u pisanoj formi navedenih od strane ljekara ne odlažu vakcinaciju. Protiv pertusisa (velikog kašlja) se vakcinacija shodno epidemiološkoj situaciji sprovodi tako da se prve tri doze vakcine prime u uzrastu sa dva (prva doza), sa tri (druga doza) i sa četiri mjeseca (treća doza), kao i da se djeca redovno i pravovremeno revakcinišu, prvi put tokom druge godine života i drugi put tokom sistematskih pregleda pred polazak u osnovnu školu.
Apelovali su na roditelje, jer je veliki kašalj oboljenje kod kojeg se naročito teški simptomi mogu javiti kod novorođenčadi i nepotpuno imunizovane odojčadi (djece uzrasta ispod jedne godine, a naročito ispod šest mjeseci), kod kojih je ova bolest nerijetko životno ugrožavajuća. j.m.
Potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković kazao je da su Sporazumom htjeli da se obavežu da odustanu od međusobnih tužbi, jer je i Sindikat pokrenuo prijave pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova zbog toga što im se po Granskom kolektivnom ugovoru nijesu uvećale zarade za deset odsto od januara. -Nije prihvaćen naš prijedlog. Još jednom pozivam našeg socijalnog partnera MPNI, da se okrenemo drugim temama, a ima ih puno. Sindikat prosvjete nije dobio odgovor od Ministarstva da li će povući tužbu, ali smo danas iz medija saznali da je Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore urgencijom tražila odluku Osnovnog suda, po tužbi koju je iniciralo MPNI – rekao je on. Zaštitnica Bojana Ćirović kazala je kratko juče Pobjedi da tužba nije povučena i da se čeka da sud postupi i izjasni se.
Iz Ministarstva se još zvanično ne oglašavaju o ovoj temi, iako su sindikalci u javnosti do sada u više navrata prenosili tok međusobnih razgovora sa ministarkom, ističući da je poručivano da će se tužba –povući i da neće biti sankcionisanih zbog pokrenute radikalizacije.
Dr ašković kaže da je ovo ,,iznenadilo mnoge prosvjet-
PODGORICA – Neće se korigovati zakoni kako bi se uklonila mogućnost da maloljetnici mogu da sklapaju brakove i sa 16 godina, iako je na sjednici Ženskog parlamenta Fana Delija iz Centra za romske inicijative zatražila da granica bude 18 godina i podsjetila da je to preporuka Komiteta za prava djeteta.
Delija je objašnjavala potrebu za tim zbog suzbijanja pojave ugovorenih brakova među romskom i egipćanskom populacijom. Iznijela je podatak da njihova statistika pokazuje da je do sada zabilježeno 127 slučajeva ugovorenih brakova. Najmlađe dijete je imalo sedam godina. Ona je kritikovala pristup Ministarstva pravde u rješavanju problema i navela da su ranije zajedno sa UNICEF-om zatražili izmjenu akata i da su slali više inicijativa. Državni sekretar u tom resoru Aleksandar Bakrač odgovorio je Deliji da je zakonodavac uvažio činjenicu da se brak može sklopiti od 16 godi-
ne radnike koji su očekivali da su potpisivanjem Sporazuma stvoreni uslovi za povlačenje i odustajanje od međusobnih tužbi”.
-Pitamo se da li je nekom želja da disciplinuje Sindikat prosvjete i prosvjetne radnike Crne Gore, zbog toga što smo se usudili da na legitiman način branimo svoja prava? Tom tužbom i pozivanjem u njoj na nakaradnu Uredbu iz 2006. godine htjelo nam se oduzeti ustavno pravo na štrajk. Važno je istaći da je Zakonom o štrajku mogućnost pokretanja navedene tužbe data poslodavcu, a ne državnom organu – rekao je on.
Spremaju nove tužbe
Kaže da ako je MPNI sebe nominovalo poslodavcem, to onda njima kao Sindikatu daje mogućnost da razmotre prijedloge članstva o pokretanju tužbi, osim po Zakonu o štrajku, tako i na osnovu Zakona o radu i Krivičnog zakonika Crne Gore član 224, stav 1 i 227, stav 1. - O tim prijedlozima će se, vjerujem, izjasniti Glavni odbor SPCG u narednim danima –kazao je Drašković. Dodaje da su se više puta obraćali resornom Ministarstvu, tražeći da za sobom ostave sve nesuglasice i saradnjom doprinose rješavanju mno -
gobrojnih problema u obrazovnom sistemu Crne Gore. -Pokazali smo spremnost da kroz kompromise tražimo rješenja, ali neka niko ne sumnja da smo odlučni da se i dalje borimo za svoja prava i dostojanstvo profesije – navodi Drašković. Prošle sedmice su predstavnici Sindikata potpisali spora-
zum da se prosvjetarima uvećaju zarade od prvog jula deset odsto, te od septembra dodatnih sedam odsto, a na tom sastanku je bilo riječi i o spornoj tužbi. Dogovoreno je da sindikalci kontaktiraju Ministarstvo u ponedjeljak što su i učinili, ali kažu da još ne dobijaju povratnu informaciju. Na sastanku prošle sedmice,
Centar za romske inicijative na sjednici Ženskog parlamenta kritikovao što ne pokreće izmjene zakona da granica za sklapanje brakova bude
Odbor za prosvjetu, nauku i kulturu juče je podržao predložene izmjene Zakona o visokom obrazovanju koje je predložila grupa poslanika, a prema kojima je studentima osnovnih, specijalističkih, magistarskih i doktorskih studija
ne, ali uz dozvolu suda. Rekao je da se u tom slučaju, u vanparničnom postupku, ispituju činjenice, uslovi da li postoji slobodna volja za brak. U periodu od 1. 1. 2019. godine do 31. 6. 2022. godine, prema njihovim podacima u osnovnim sudovima odlučivano je po osno-
omogućeno, odnosno produženo da završe studije do kraja studijske 2025/2026. godine. Skupština će se izjasniti o ovom prijedlogu. Objašnjeno je na sjednici da studentima treba da se omogući da završe fakulte-
vu 45 prijedloga za dobijanje dozvole za brak. -Pet prijedloga je podnešeno od pripadnika romske i egipćanske zajednice. Rijetko se odlučuju za brak prije navršene 18. godine – rekao je Bakrač. Delija je nakon toga kazala da u Ministarstvu ne prepoznaju
te u skladu sa uslovima koji su važili kada su ih upisali. Podržali su poslanici i amandman da se omogući studentima i da specijalističke studije mogu da upišu do kraja 2025/2026. godine. O tome će se, takođe, izjasniti na plenumu.
problem ove zajednice. - Imate podatak da je samo pet lica zasnovalo brak prije punoljetstva. To su roditelji svjesno prijavili slučajeve da bi dijete moglo lakše da pređe našu granicu, jer su najvjerovatnije ugovoreni brakovi u inostranstvu – rekla je ona.
radničke organizacije da se sporazumom vrtićima, čeka se odluka Osnovnog suda u Podgorici
Zaboravljena
kako smo pisali, iz Sindikata je rečeno da je ,,iskazana saglasnost da bi trebalo tužba da se povuče“.
za što je pokrenuta tužba
Ministarstvo je pokrenulo tužbu smatrajući da su sindikalci prekršili Zakon o štrajku. Zamjerili su radničkoj organizaciji što su samoincijativno donijeli odluku o štrajku i aktu o minimumu procesa rada. Ministarstvo je saopštavalo da se u slučaju štrajka morala organizovati redovna nastava, na što su iz Sindikata odgovarali da su takve izjave diktatorske. Pričali su javno da se takvim istupima krši njihovo pravo na štrajk, koje je garantovano Ustavom. Navodili su da je Ministarstvo bilo u obavezi da donese novi akt o minimumu procesa rada, kada je donešen novi Zakon o štrajku 2015. godine, ali da taj resor to nije učinio. Pričali su da to obrazovnoj instituciji nije odgovaralo da učini uprkos tome što joj je Sindikat u više navrata slao inicijative. Kada su organizovali štrajk Sindikat je samoinicijativno donio akt i odlučili su da nastavnici ne drže nastavu, već četiri sata da dolaze u školu i da završavaju administrativne poslove. Za takav model su se odlučili sagledavajući praksu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
kritikovao Ministarstvo pravde bude sa navršenih 18 godina
Istakla je da oni najčešće ne registruju brakove, jer žele da izbjegnu zakonske norme u dijelu procesuiranja sluačjeva dječjih ugovorenih brakova kao vida krivičnog djela trgovine ljudima. Delija je rekla i da Ministarstvu ništa ne govore podaci što 72 posto djevojčica zasniva brak prije punoljetstva, a da je 36,9 posto rodilo najmanje jedno dijete prije 18. godine.
Na sjednici je bilo riječi i o poteškoćama sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti, te je Maja Gardašević iz NVO ,,Diši“ pitala Ministarstavo rada i socijalnog staranja kako može da pomogne majkama koje su dobile starateljstvo, ali tokom odlaska na hemoterapi-
Potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković kazao je da su sporazumom htjeli da se obavežu da odustanu od međusobnih tužbi, jer je i Sindikat pokrenuo prijave pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova zbog toga što im se po Granskom kolektivnom ugovoru nijesu uvećale zarade za deset odsto od januara
Prosvjetari su 19. februara štrajkovali tri dana, tražeći da se ispoštuje Granski kolektivni ugovor po kojem je trebalo dase zarade prosvjetarima uvećaju za deset odsto od januara ove godine. Prekinuli su štrajk nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je na kraju ponudio sporazum o uvećanju zarada.
Sidnikat prosvjete ranije je iz medija saznao da prosvjetarima neće biti uvećana plata deset odsto. Iz Vlade su tada saopštili da su krivi prethodnici, odnosno da Ministarstvo finansija nije planiralo iznose određenim smjernicama. Sindikat im je odgovorio da su to priče za malu djecu, te da su novac koji je trebalo oni da dobiju usmjerili penzionerima kojima su povećali minimalnu zaradu.
Radnička organizacija je predsavnicima Vlade dala bila rok
do kraja januara da se dogovore o povećanju zarada ili će pokrenuti štrajk. Njihovi pregovori su se prolongirali, a oni su ujedno pripremili teren i pokrenuli su radikalizaciju, odnosno štrajk. Prvi dani štrajka su odmicali tako što su direktori obrazovnih ustanova, po nalogu Ministarstva, iščitavali zaposlenima propise po kojima navodno treba da drže nastavu, jer mogu, u suprtonom, da ostanu bez posla. Škole je posjećivala i policija koja je prikupljala informacije o štrajku, te su pojedini profesori iz Rožaja podnijeli krivičnu prijavu tužilaštvu protiv jednog policajca, optužujući ga da ih je fotografisao mimo zakona i da je zloupotrijebio službeni položaj. Iz Sindikata su na sve to gledali kao na vidove pritisaka koji su pojedine profesore dodatno motivisali na buntovnost, dok su se neki i povlačili, zbog straha od odmazde. n.Đ.
je nemaju kome da ostave djecu. Rekla je da su im hotelijeri ponudili pomoć, ali da im ta vrsta podrške ne treba, već da je nužna reakcija institucija. Iz Ministarstva su odgovorili da planiraju da razvijaju uslugu pomoći u kući u slučaju kada roditelj zbog zdravstvenih razloga ne može da brine o djeci. Gardašević je komentarisala i da je sporna profesionalnost pojedinih zaposlenih u centrima za socijalni rad, navodeći primjere da onkološki pacijenti izlaze uplakani zbog nestručne komunikacije sa ta-
Nakon odluka Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda, te rješenja ASK-a, nevladine organizacije postavljaju pitanje i zašto nijednoj vladajućoj partiji nezakoniti izbor generalnog direktora RTCG nije problem
PODGORICA – Nakon Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda koji su nedvosmisleno potvrdili da je Boris Raonić nezakonito izabran na funkciju generalnog direktora RTCG, i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) donijela je mišljenje da je Savjet RTCG ugrozio javni interes njegovim imenovanjem za generalnog direktora. Pobjeda je juče objavila mišljenje ASK-a u kojem je navedeno da je Savjet RTCG u postupku imenovanja Borisa Raonića, ali i prilikom njegovog reizbora, ugrozio javni interes koji upućuje na postojanje korupcije. Centar za građansko obrazovanje, se nakon pisanja Pobjede juče oglasio saopštenjem u kojem pitaju što još treba da se dogodi kako bi Raonić odstupio sa pozicije koju nezakonito pokriva već 944 dana. - I, možda još važnije, kako je moguće da nijednoj od vladajućih političkih partija, koje se javno kunu u vladavinu prava i privrženost procesu pristupanja EU, ovo ne predstavlja problem, iako je jasno da nam je ovo ozbiljan balvan na putu ka EU? – poručili su iz CGO. iluzorna očekivanja od savjeta
Goran Đurović, direktor Media centra je ukazao da su očekivali ovakvo mišljenje, za što su uputili još prije sedam mjeseci inicijativu ASK-u. Ipak, Media Centar nije optimističan kada je u pitanju rješavanje slučaja Raonić, odnosno da li će sudske presude i mišljenje Agencije uticati na Savjet.
- Iluzorno je očekivati bilo kakvu reakciju Savjeta RTCG povodom mišljenja ASK-a jer je većina u Savjetu spremna da ignoriše pravosnažne sudske presude i da čini krivična djela samo da bi omogućila Raoniću da nastavi sa nezakonitom obavljanjem funkcije – kazao je Đurović.
Iluzorno je očekivati bilo kakvu reakciju Savjeta RTCG povodom mišljenja ASK-a jer je većina u Savjetu spremna da ignoriše pravosnažne sudske presude i da čini krivična djela samo da bi omogućila Raoniću da nastavi sa nezakonitim obavljanjem funkcije – kazao je Đurović
mošnjim zaposlenima. Iz Ministarstva su poručili da im prijave sve nepravilnosti koje su zabilježili. Na sjednici je, između ostalog, bilo riječi i o nasilju koje žene trpe u porodicama, ali se govorilo i o nevidljivom nasilju koje trpe djevojčice i žene osobe sa invaliditetom. Učesnici su kritikovali ministre što nijesu bili u sali, shvatajući da se tako šalje svima poruka da im ove teme nijesu među prioritetima. Zaključeno je da je neophodno sistemski raditi na poboljšanju položaja žene. n.Đ.
ASK je zaključila da postupak imenovanja Raonića za generalnog direktora predstavlja ugrožavanje javnog interesa i može uticati na narušavanje integriteta RTCG. U dokumentu se ističe da je Savjet imenovao Raonića iako nije imao 10 godina radnog iskustva u VII1 stepenu kvalifikacije obrazovanja. ASK je u svojoj odluci uzeo u obzir presudu Višeg suda od maja prošle godine, prema kojoj je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora, ali u ovom slučaju zbog toga što je u vrijeme imenovanja obavljao drugu javnu funkciju - u Agenciji za elektronske medije CGO je juče podsjetio na činjenicu da je na to upozoravao dio civilnog sektora i medija. Ista-
kli su da bi Raonić mogao tek 2028. godine, kada se navrši 10 godina od njegovog diplomiranja, da pokuša da se prijavi za poziciju koju sada nezakonito obavlja. -Ignorisanje pravosnažnih sudskih presuda od strane RTCG urušava imidž javnog emitera koji plaćaju svi građani i građanke, ali i šalje lošu poruku afirmacije bezakonja – naglasili su iz CGO. I u Media centru su kazali da treba da se zaustavi ponižavanje države i očigledno urušavanje koncepta vladavine prava, pa su pozvali SDT da konačno pokrene postupak. SDT je prije sedam mjeseci formirao predmet povodom reizbora Raonića, a nakon nepoštovanja odluke Višeg suda. Saslušani su svjedoci, prikupljena je dokumentacija, a Pobjedi je portparol SDT, državni tužilac Vukas Radonjić kazao da čekaju da se završe postupci pred sudovima, koje će takođe cijeniti kao dokaz. Postoji jedna pravosnažna presuda koju je Viši sud donio prošle godine, po tužbi Nikole Markovića, po kojoj je odlučeno da je Raonić nezakonito izabran jer je bio u konfliktu interesa – u vrijeme imenovanja je bio član Savjeta Agencije za elektronske medije, što je suprotno Zakonu o RTCG.
nanijeta šteta
- Većina u Savjetu RTCG je svojim odlukama do sada pričinila štetu od preko 120.000 eura koju plaćaju svi građani Crne Gore, jer Raonić nezakonito prima zarade skoro tri godine – ističe Đurović. On je kazao da su za ovakvo stanje odgovorni Veselin Drljević, Amina Murić, Milica Špajak, Naod Zorić, Predrag
Miranović, Filip Lazović, Bojan Baća i Predrag Marsenić, jer su, istakao je, „svjesno i suprotno zakonu, neki u avgustu 2021. a neki u junu 2023. birali Raonića, iako su bili upozoreni od Media centra (i drugih organizacija) u više navrata da Raonić ne ispunjava zakonom propisane uslove“.
- Svi pomenuti članovi Savjeta svojim djelovanjem su urušili kredibiltet i nanijeli sramotu institucijama i organizacijama koje su ih predložile za funkciju člana/ice Savjeta RTCG. Pomenuti članovi Savjeta više nikada ne treba da dobiju priliku da budu na bilo kojoj odgovornoj funkciji i da budu takozvani predstavnici NVO, Univerziteta Crne Gore, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog olimpijskog komiteta, Unije poslodavaca Crne Gore – poručio je Đurović. Istakao je da je Marijana Camović-Veličković jedina članica Savjeta RTCG koja je svojim dosadašnjim djelovanjem sačuvala kredibilitet. Đurović ističe da je Zakon o RTCG bio promijenjen 2021. godine, kako je to tražilo više od 40 NVO, vjerovatno da Veselin Drljević, Amina Murić, Milica Špajak i Naod Zorić nikada ne bi ni dobili priliku da predstavljaju nevladine organizacije u Savjetu RTCG. Đurović je u ime Media centra poručio da sve političke partije koje se budu suprotstavile predstojećim izmjenama Zakona o RTCG, u dijelu koji se odnosi na proces izbora članova Savjeta, staviće jasno do znanja javnosti da žele da zadrže kontrolu nad RTCG posredstvom kontrolisanih predstavnika nevladinih organizacija. j.M.
Budvanin oslobođen od optužbi za nanošenje teške tjelesne povrede koja je prouzrokovala smrt oštećenog
odbrani odgurnuo Radića
PODGORICA – Luka Kaženegra (44) oslobođen je od optužbi da je početkom maja prošle godine u Budvi nakon kraće rasprave nanio tešku povredu Vladimiru Radiću (65), koja je dovela do njegove smrti.
Presudu je izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Ivan Perović
Prema navodima presude, Kaženegra je 6. maja prošle godine, oko 10 časova, u Ulici 13. jula, na trotoaru ispred resto-
rana ,,Lim“, odbijajući od svog dobra istovremen protivpravan napad pokojnog Vladimira Radića, teško tjelesno povrijedio Radića. U verbalnoj raspravi pokojni Radić je zamahnuo kuhinjskim nožem prema Kaženegri koji ga je zatvorenom šakom udario u predjelu između desnog ramena i grudi.
Od primljenog udarca, Radić je pao i udario glavom o trotoar i tom prilikom zadobio teške povrede. Obdukcijom su kod Radića
konstatovane povrede u vidu preloma kostiju lobanje i povrede mozga i njegovih ovojnica nastale usljed pada i udara u tvrdu i neravnu podlogu. -Usljed ovih povreda kod Radića je došlo do oštećenja za život važnih moždanih centara i pritiska na mozak izlivenom krvlju u prostor ispod tvrde i meke moždanice, a sve zbog preloma kostiju – navodi se u presudi. Radić je od posljedica povreda preminuo tri dana kasnije u Specijalnoj bolnici u Risnu. B.R.
U Osnovnom sudu u Kotoru u toku je krivični postupak po optužnom prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva Kotor protiv optuženih d.o.o. „Carinvest“
Glavni pretres u predmetu protiv
Carevića zakazan za 27. mart
KOTOR – U Osnovnom
sudu u Kotoru u toku je krivični postupak po optužnom prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva Kotor protiv optuženih d.o.o. „Carinvest“, bivšeg predsjednika opštine Budva Marka Carevića i njegovog sina Milana Carevića, zbog krivičnih djela protivpravnog zauzimanja državne imovine i građenja objekata bez dozvole u grbaljskom selu Krimovica.
Glavni pretres je zakazan za 27. mart. Presuda u predmetu koji se vodi protiv Carevića i njihove kompanije „Carinvest“ trebalo je da bude izrečena u februaru, ali je izricanje presude odgođeno jer je utvrđeno da vještak Miladin Čepić nije više na listi sudskih vještaka, budući da nije produžio licencu, pa njegovi nalazi nijesu mogli biti korišćeni u ovom slučaju. Sudija u tom predmetu i portparol Osnovnog suda u Kotoru Veljko Bulatović kazao je Pobjedi da je za novog vještaka
angažovana Maja Borozan. -Spisi predmeta se nalaze kod vještaka geodeteske struke Marije Borozan, a presuda će biti donijeta kada se sprovede dokazni postupak. U ovom trenutku se ne može precizirati zbog prirode samog krivičnog postupka koji će to biti datum. Glavni pretresi se zakazuju u zakonskom roku - kazao je sudija Bulatović. Naime, sada se čeka da vještak Maja Borozan uradi završni nalaz. Optužni prijedlog pro-
tiv Carevića podnijet je u avgustu prošle godine, a o gradnji na Krimovici još 2020. pisao je MANS, navodeći da je „Carinvest“ poljoprivredni kompleks napravio na pola miliona kvadrata državnog zemljišta, gdje su sagrađeni objekti bez dozvole. Sa druge starne, Carevićeva kompanija tužbom protiv države u novembru 2021. tražila je da joj se prizna vlasništvo nad više od 620.000 državnih kvadrata na Krimovici. Iv. K.
Kontrolisana optužnica protiv policajca koji se tereti da Raičević:
PODGORICA – Policajac Jugoslav Raičević juče je u podgoričkom Višem sudu kazao da ne razumije optužnicu koju je Specijalno tužilaštvo podiglo protiv njega iz razloga što nikada nije bio član nijedne kriminalne organizacije, pa ni ove protiv koje se vodi postupak u Republici Srbiji.
-Dao bih sve što imam da niko iz te kriminalne organizacije ne zna da ja postojim - kazao je Raičević.
Specijalno tužilaštvo tereti Raičevića da je preko Milana Vučinića odavao službene podatke klanu Pljevljaka Darka Šarića. On je sud podsjetio da 30 godina radi u policiji i da nikada nije radio protiv službe, već samo za njene interese.
-U maju 2021. godine dobio sam pristup strogo tajnim podacima o štićenim ličnostima. Nikada nijesam iznio nijednu informaciju iz službe. Ni drugu – kazao je optuženi Raičević. U prilog tvrdnji da nije imao bilo kakvu vezu sa kriminalom, on je naveo da je to lako utvrditi provjerom njegove imovine, koja bi bila znatno veća da je valorizovao službene podatke.
-Kupio sam stan preko sindikata, a kredit za njega sam dobio tako što je stavljena hipoteka na kuću moje majke koja je stara više od 50 godina. Imam još i potrošački kredit, koji sam digao da bih stan opremio stvarima. Ako mi nađete išta više od te nekretnine, osudite me za svaki euro po jednom godinom zatvora. Ispada da sam se kriminalom bavio iz hobija. Toliko o mojim kriminalnim radnjama – kazao je optuženi Raičević. On se, prethodno, saglasio sa navodima odbrane, koju su iznijeli njegovi branioci, advokati Miloš Vuksanović i Dalibor Kavarić, a koji tvrde da „nema nijednog dokaza da je Raičević
bio član kriminalne grupe i da je počinio bilo koje krivično djelo“. Njegov branilac, advokat Miloš Vuksanović, ukazao je da Specijalno tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz da Raičević ima veze sa kriminalnom organizacijom protiv koje je podignuta optužnica pred Tužilaštvom za organizovani kriminal 12. oktobra 2022. godine.
- Da ne postoji osnovana sumnja da je Jugoslav Raičević pripadnik bilo kakve kriminalne organizacije ukazuju upravo predloženi dokazi kojih u odnosu na njega jednostavno nema. Ovo tim prije što su opšte odlike za sve strukturirane, pa i kriminalne organizacije, postojanje zajedničkog cilja članova kriminalne grupe koji se ostvaruje usklađenom i povezanom aktivnošću članova, čega u konkretnom slučaju nema– kazao je advokat Vuksanović. Raičević je, navodi on, „u ovom krivičnom postupku jedini optuženi, a čija se uloga uvezuje sa kriminalnom organizacijom protiv koje je podignuta optuž-
Odluka donijeta na zahtjev sudija iz Osnovnog suda u Baru i Osnovnog suda u Podgorici
Mandić: Oslobodio sam Abazovića obaveze čuvanja tajnih podataka iz djelokruga nadležnosti predsjednika Skupštine
PODGORICA– Predsjednik
Skupštine Andrija Mandić kazao je da je juče oslobodio bivšeg premijera Dritana Abazovića obaveze čuvanja tajnih podataka iz djelokruga nadležnosti Skupštine iako se nije pozvao na član zakona po kojem prvi čovjek parlamenta ima ovakva ovlašćenja.
Mandić je to uradio na zahtjev sutkinje Milene Brajović iz Osnovnog suda u Podgorici,
kao i na zahtjev sudije Borisa Bulatovića iz barskog Osnovnog suda.
– Danas sam sudijama Osnovnog suda u Podgorici i Baru poslao dopis kako bih ih obavijestio da oslobađam gospodina Dritana Abazovića, bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore i sadašnjeg poslanika u Skupštini Crne Gore, obaveze čuvanja tajnih podataka iz djelokruga nadležnosti predsjednika Skupštine Crne Gore, a u vezi s okolnostima saznanja
koje su predmet postupaka koji su u toku – naveo je Mandić. Kako je kazao, sve što ne šteti interesima države, a koristi pravu javnosti da zna, treba da bude dostupno svima koji odlučuju o pravima i slobodama ljudi, kao i svakom građaninu demokratskog društva o pitanjima koja se tiču njegovog dobra i prava na siguran i slobodan život. - Uvažavanje prava javnosti da zna je jedno od temeljnih principa demokratskog i slobodnog društva i načelo kojem sa pošto-
vanjem i iskrenom privrženošću i ovim odgovorom želim da dam na neophodnoj važnosti. Slobodna informacija je put do slobodnog čovjeka. Onaj od koga se krije, kao i onaj koji ne zna ono što bi trebalo znati, a tiče se njega ili čitavog društva, ne može biti neko ko odlučuje i donosi odluke i na taj način se ugrožava demokratija i njene vrline – kazao je Mandić. Kako je dodao, zato iz dubokog uvjerenja i pune privrženosti ustavnoj demokratiji i vladavi-
nica pred Tužilaštvom za organizovani kriminal u Beogradu“. -I u kojoj se ni direktno, ni i u nagovještaju ne pominjie, niti se može na bilo koji način uvezati pripadništvo Raičevića. Ni kroz aktivnost, ni kroz poznanstva sa drugim članovima kriminalne organizacije - kazao je Vuksanović.
Tvrdi da ne postoje ni odnosi Raičevića sa članovima navodne kriminalne grupe.
-Nema njihovog uzajamnog uticaja. Štaviše, ukoliko bismo uzeli zdravo za gotovo i navodnu „Skaj“ prepisku, i ona bi sama govorila u prilog tvrdnji da ovaj čovjek nema nikakvu kopču sa navodnom kriminalnom organizacijom – ustvrdio je Vuksanović.
On je naveo da se Raičević ne može automatski inkriminisati jer je navodno koristio kriptovani telefon. Ali Vuksanovića ne bi čudilo i da je tako jer se kriptovana komunikacija do te mjere demonizovala u javnosti da se stekao utisak da ko god je rekao „dobar
ni prava šalje ovaj odgovor uvjeren da nije moralno kriti ono što pripada svima, niti sprečavati da oni koji hoće da znaju saznaju sve što ih se tiče, a ne šteti pravima drugih.
- Na samom kraju, smatram da bi u interesu
je odavao podatke grupi Darka Šarića nijesam
dan“ na određenoj zaštićenoj komunikaciji, koje god vrste, automatski je osnovano sumnjiv da je počinio neko krivično djelo. -Odnosno, samo korišćenje takve mogućnosti vodi u krivični postupak bez obzira za koje je potrebe korišćena i šta je sadržaj i kontekst takve komunikacije, a što je u potpunosti nezakonito i neosnovano – ukazao je Vuksanović.
On je od suda zatražio da posebnu pažnju obrati na optužnicu Tužilaštva za organizovani kriminal jer upravo iz nje proizilazi da Raičević nema nikakve veze sa pripadnicima te kriminalne organizacije niti sa njihovim rivalima, a sa kojim ga uvezuje Specijalno tužilaštvo.
Šest od osam poruka koje je navodno Raičević poslao, a na koje se poziva Specijalno državno tužilaštvo, prema riječima advokata Vuksanovića, bile su već javno dostupne, odnosno objavljene u medijima.
On je dodao da u tim porukama
Raičevića nema ništa što se može dovesti u vezu sa optužbama
protiv grupe koja je u Srbiji procesuirana zbog planiranja ubistva Nebojše Joksovića -Može biti da ove informacije nije trebalo da budu davane, ali se zbog njih ne može stavljati neko na optuženičku klupu –kazao je advokat Vuksanović i zatražio od suda obustavu postupka jer ,,greške koje je Tužilaštvo napravilo u ovoj optužnici se ne mogu ispraviti“. Sa stavom advokata Vuksanovića saglasio se i njegov kolega Dalibor Kavarić, ističući da je tužilac „očigledno inkriminisao poznanstvo i drugarstvo komšija Raičevića i Vučinića“. -Ukoliko to sud usvoji, onda bi se ova praksa mogla primijeniti na svakog sudiju, tužioca, policajca, građanina... kome je komšija, kum, drug ili brat optužen za neko krivično djelo – naveo je Kavarić. On je dodao da optužnica Tužilaštva za organizovani kriminal koju je SDT predložilo ne može biti dokaz u ovom postupku. S druge strane, specijalna tužiteljka Nataša Bošković ocijenila je da optužbe, osim iz „Skaj komunikacije“, proizilaze i iz materijalnih dokaza. -Svi dokazi su prikupljeni u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku. Ostajem pri optužbama i tražim da sud potvrdi ovu optužnicu - rekla je Bošković. Specijalno tužilaštvo tereti Raičevića da je pored Dejana Lazarevića, Bojana Stanojkovića, Danila Odovića, Aleksandra Boškovića, Nikole Spasojevića, Danila Stojanovića, Milutina Radovanovića, Duška Mirkovića, Stefana Andrejića, Marka Vukića, Uroša Radovanovića, Milana Vučinića, Arsa Šarića i Duška Šarića postao pripadnik kriminalne organizacije koju predvodi Darko Šarić, a protiv kojih se pred Specijalnim sudom u Beogradu vodi krivični postupak zbog više teških krivičnih djela. B.ROBOVIĆ
Incident se dogodio u Baru u novogodišnjoj noći Uhapšen Makedonac, iz lokala ukrao više od 40.000 eura, potom izazvao požar
BAR – Državljanin Sjeverne Makedonije A.I. uhapšen je zbog sumnje da je iz jednog ugostiteljskog objekta u tom gradu ukrao između 40.000 i 50.000 eura, a onda izazvao požar u lokalu. Na teret mu se stavlja krivično djelo teška krađa u sticaju sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti izvršeno na štetu lokala u mjestu Veliki Pijesak. - A.I. je 31. januara oko 2.10 ušao na terasu oštećenog ugostiteljskog objekta i upotrebom podesnog sredstva polomio prozor na objektu, ušao u unutrašnjost,
BUDVA – Državljanin M. P. (28) uhapšen je juče u Budvi zbog sumnje da je nožem pokušao da ubije jednu osobu.
Uhapšen državljanin Srbije zbog pokušaja ubistva u Budvi Nožem ranio jednu osobu u Manastiru Podmaine
Juče oko 12.30 sati policiji u Budvi prijavljeno da je u Manastiru Podmaine došlo do upotrebe noža, te da je tom prilikom jedna osoba zadobila povrede u predjelu vrata i da je transportovana na ukazivanje ljekarske pomoći.
Policija je odmah izašla na lice mjesta, sa događajem upoznala tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem su nalogu preduzete dalje mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica. – Preduzimajući aktivnosti iz
svoje nadležnosti, službenici budvanske policije došli su do sumnje da je lice koje je oštećenom nanijelo povredu, M. P. (28), iz Republike Srbije. M. P. je doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva gdje je sa njim obav-
ljen razgovor nakon čega je sa svim upoznat postupajući tužilac – navedeno je u saopštenju Uprave policije. Po nalogu tužioca, M. P. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju. C. H.
Osnovni sud utvrdio da je optužena K. B. izvršila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti Boška Pavićevića
HRA: Donijeta osuđujuća presuda zbog onlajn prijetnji građanskom aktivisti
NIKŠIĆ – Iz Akcije za ljudska prava (HRA) saopšteno je da je donijeta osuđujuća presuda zbog onlajn prijetnji građanskom aktivisti Bošku Pavićeviću
– K. B. je 29. februara osuđena zbog ugrožavanja sigurnosti građanskog aktiviste Boška Pavićevića putem onlajn
prijetnji na Instagramu – navodi se u saopštenju HRA. Optužena K. B. je Pavićeviću putem Instagrama upućivala prijetenje sljedeće sadržine: ,,Reći ću da je pedofil, da je pokušao da siluje“, ,,Pakao ću da mu napravim od života, svjedočit ću na sudu, svašta ću da kažem o njemu, moja riječ protiv njegove...“ Osnovni sud u Nikšiću je u pr-
vostepenoj presudi utvrdio da je optužena izvršila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i osudio je uslovno sa rokom provjere od godinu.
Iz HRA podsjećaju da se incident koji je prethodio ovom sudskom postupku odigrao 2. decembra 2023. godine na Trgu slobode u Nikšiću, kada je nekoliko osoba fizički napalo i
teško tjelesno povrijedilo Boška Pavićevića. Napad je bio direktna posljedica njegovog suprotstavljanja javnom vandalizmu. – Akcija za ljudska prava Pavićeviću pruža besplatnu pravnu pomoć. Ljudi koji su na bilo koji način ugroženi zbog svog aktivizma, ne smiju ostati bez solidarne podrške – zaključuju u saopštenju. C. H.
Šaranović produžio mandat trojici pomoćnika direktora UP na prijedlog smijenjenog Brđanina
Gorović, Vasiljević i Rakonjac rukovodioci narednih pola godine
PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović prekjuče je obavijestio trojicu pomoćnika direktora Uprave policije - Dragana Gorovića (Sektor policije opšte nadležnosti), Milutina Vasiljevića (Sektor granične policije) i pomoćnika za Sektor policije posebne namjene Miloša Rakonjca da će im status vršioca dužnosti produžiti i za narednih pola godine - pouzdana su saznanja Antene M.
te dalje djelovao na vrata sljedeće prostorije, takođe podesnim sredstvom, gdje je pronašao metalni sef, koji je podesnim sredstvom otvorio i otuđio novac u iznosu između 40.000 i 50.000 eura. Ovo lice je zatim izazvalo požar u pomoćnoj prostoriji kroz koju je ušao u objekat i došao do sefa, a nakon toga se udaljio sa lica mjesta sa otuđenim sefom i novcem - naveli su iz policije. Podsjećaju da je na ugostiteljskom objektu ovom prilikom nastala potpuna materijalna šteta. C. H.
Kako navodi ovaj portal, preksinoć u ponoć istekao je šestomjesečni mandat Goroviću i Vasiljeviću, dok će Rakonjcu mandat isteći u četvrtak u ponoć. Antena M navodi da je posebno zanimljivo što je Gorovića, Vasiljevića i Rakonjca za nastavak obavljanja funkcija na kojima se nalaze odavno (Rakonjac i Gorović od 2021, dok će Vasiljeviću ovo biti treći v.d. mandat) Šaranoviću 26. februara predložio smijenjeni direktor Uprave po-
licije Zoran Brđanin Brđanin je smijenjen u nedjelju veče na telefonskoj sjednici Vlade, a njegov ostanak na funkciji direktora UP oročen je za 12. mart. Visoki funkcioneri Demokratske Crne Gore u više navrata govorili su o Brđaninu kao o nelegitimnom direktoru crnogorske policije i insistirali na njegovoj smjeni po cijenu ozbiljnih potresa u vladi Milojka Spajića
Juče je, kako dodaju, Šaranović, kadar Bečićevih Demokrata, upravo na prijedlog smijenjenog i „nelegitimnog“ Brđanina obavijestio Gorovića, Rakonjca i Vasiljevića da će im produžiti pomoćničke mandate. Iako su u kampanji smjene Zorana Brđanina, po ocjeni brojnih uglednih pravnika, prekršene brojne zakonske odredbe, a za potrebe izlaska iz ćorsokaka do koga je dovelo obara-
Nikšićka policija podnijela krivičnu prijavu protiv dvadesetogodišnjaka Oduzeti droga, pištolj i municija
NIKŠIĆ - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić - Interventne jedinice policije i Jedinice za borbu protiv droge, preduzimajući aktivnosti u cilju suzbijanja ulične distribucije opojnih droga na teritoriji Nikšića, kontrolom vozila kojim je upravljao P.M. (20) pronašli
su pet manjih pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije zelene boje za koju se sumnja da se radi o opojnoj drogi marihuana ukupne mase oko 13 grama.
Policija je nakon pronalaska marihuane u koordinaciji sa državnim tužiocem u Višem
državnom tužilaštvu u Podgorici, postupajući po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, pretresla kuću koju koristi P.M. i pronašla pištolj i 70 komada municije u ilegalnom posjedu. Sa događajem je upoznat državni tužilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, koji je
nje ruku Pokreta Evropa sad i Demokrata kreiran je i paradoksalni „interni oglas“ za prvog čovjeka UP, Šaranović se, prekjuče, kako navodi Antena M, odlukom da produži mandat trojici pomoćnika vratio u okvire zakona. U protivnom, kako dodaje ovaj portal, opasno se približavala mogućnost da crnogorska policija 12. marta ostane i bukvalno obezglavljena. To bi se desilo da mandat pomoćnicima nije produžen, a da se do narednog ponedjeljka Spajić i Aleksa Bečić ne dogovore o Brđaninovom nasljedniku. Shodno čl. 16 Zakona o unutrašnjim poslovima, u slučaju razrješenja direktora UP prije isteka njegovog mandata, Vlada na prijedlog ministra određuje za vršioca dužnosti direktora jednoga od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice policije, najduže do šest mjeseci pod uslovom da ispunjava uslove za direktora policije propisane tim zakonom. C. H.
naložio da se P.M. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, draženje i stavljanje u promet opojnih droga. P.M. je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. U odnosu na pronađeno oružje upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koji će izvršiti eventualnu kvalifikaciju djela. C. H.
Piše: Milivoje KATNIĆ
Službe bezbjednosti Republike Srbije - da bi podržale ono što je napisano u ukidnom rješenju vijeća Apelacionog suda Crne Gore - na Mirka Velimirovića su vršili stravičan pritisak ne bi li mijenjao iskaz koji je dao na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom i čije je saslušanje trajalo više dana.
Kako se sve to odigralo? Uglavnom pod ,,patronatom“ rada obavještajnih struktura.
HAPŠENJE U SRBIJI
Prvo je smišljen plan da vojna služba bezbjednosti Srbije kobajagi namjerava da preko Velimirovića, kao povjerljiva čovjeka, prebaci neko automatsko oružje na teritoriju Kosova.
Nakon ,,puštanja u etar“ te vijesti, Velimirovića i osobe sa njim - uhapsila je policija Srbije. I odmah je srpsko tužilaštvo pokrenulo postupak, tereteći Velimirovića za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, da bi u brzom postupku bio osuđen na kaznu zatvora od oko godinu dana.
Prikliješten zatvorskom kaznom, ali i drugim prijetnjama, iz zatvorske jedinice Velimirović je „dobrovoljno“ tražio da ga saslušaju iz tužilaštva za organizovani kriminal Republike Srbije, jer je, navodno, imao saznanja o ozbiljnoj ugroženosti Republike Srbije?!
No, kada je davao iskaz, Velimirović je pričao o - dešavanjima u Crnoj Gori, nekoliko godina ranije. Navodno, objasnio je srpskim bezbjednosnim istražiteljima kako je 2016. došao u Crnu Goru nekim privatnim poslom, a ne da prijavi kriminalnu organizaciju koja se sprema da vrši terorizam u Crnoj Gori. Potom je ustvrdio da je, dok je bio u Crnoj Gori, bio pozvan sa jednog broja telefona na njegov telefonski aparat, te da se ta osoba predstavila imenom Dejo, zanimljivo - baš kao što je ime tada prvog čovjeka ANB-a (Dejan Peruničić)...
Slučaj svjedoka Mirka Velimirovića u sudskom procesu za pokušaj terorizma 2016. godine slikovit je primjer koji pokazuje kako se, nakon završenog suđenja, organizovano radilo da se ,,potkopa“ njegov svjedočki iskaz, kompromituje dosljedan i zakonit rad Specijalnog državnog tužilaštva i obrazloži skandalozna odluka vijeća Apelacionog suda
A onda je krenuo u obesmišljavanje svog svjedočkog iskaza u predmetu pokušaj terorizma, novom izjavom da je - pod pritiskom glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i drugih tužilaca - ,,sprovodio mjere tajnog nadzora i mnogo toga još...“ Tako je kreiran lažni narativ da je Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, tobože u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, prisiljavalo Velimirovića. No, brzo se vidjelo da je riječ o lažnoj priči: problem je što u listingu poziva iz telefona koji je koristio Velimirović, a koji je Specijalno tužilaštvo pribavilo iz Republike Srbije, nije bilo poziva iz Crne Gore, sve do trenutka dok se Velimirović prijavio u MUP Crne Gore! Preciznije rečeno: niko iz Crne Gore Mirka Velimirovića nije zvao telefonom prije nego što se on sam pojavio pred policijom Crne Gore.
NETAČNOSTI
APELACIONOG SUDA
To, izgleda, nije bilo jasno vijeću Apelacionog suda Crne Gore. Ili sudije nijesu željele da im bude jasno! Na strani 26 vijeće Apelacionog suda konstatuje: „Nejasni su razlozi i pogrešno je zaključivanje prvostepenog suda da je svjedok Mirko Velimirović od 12.10.2016. godine, od kada je prijavio kriminalni plan nadležnim državnim organima Crne Gore, postupao po
Zašto nakon svih ovih informacija, koje su bile i sada su dostupne, vijeće Apelacionog suda izvlači činjenične zaključke - na što nema pravo u sjednici vijeća i što je ozbiljna zloupotreba - da ,,svjedok Velimirović Mirko nije postupao po uputstvima svjedoka saradnika Sinđelić Saše radi realizacije kriminalnog plana kriminalne organizacije“? Ovaj činjenični zaključak je netačan i nije u skladu sa bilo kojim, makar jednim, sprovedenim dokazom pred prvostepenim sudom
uputstvima svjedoka saradnika Saše Sinđelića i drugih pripadnika kriminalne organizacije, odnosno postupao po kriminalnom planu kriminalne organizacije“.
Kako tvrdi vijeće, iz Velimirovićevog iskaza ,,proizilazi da je imenovani pomenutog dana nadležnim organima Crne Gore prijavio dogovor sa svjedokom saradnikom i izvjesnim licem pod imenom Fadilj, da bi nakon što je obaviješten da će biti pod mjerama nadzora i po dogovoru sa tužiocem oružje narednog dana kupio, rasklopio i bacio u jezero, zajedno sa municijom, da bi zatim ponovo došao u Crnu Goru“. Zato Apelacioni sud zaključuje da ,,svjedok Mirko Velimirović nije postupao po uputstvima svjedoka saradnika radi realizacije kriminalnog plana kriminalne organizacije, a koji je bio da nabavi oružje sa municijom i da isto prebaci u Crnu Goru i smjesti u iznajmljenu kuću, koje bi zatim dana 16.10.2016. godine preuzeli neidentifikovani pripadnici kriminalne organizacije radi napada na život i tijelo drugog“.
LAŽNA PRIČA O
MJERAMA NADZORA Nevjerovatni su zaključci u odluci vijeća Apelacionog suda. Sada ću, ukratko, objasniti njihovu neutemeljenost.
PROMJENA ISKAZA POD PRIJETNJAMA BEOGRADA: Mirko Velimirović
Prije svega, priča o mjerama nadzora. Vijeće Apelacionog suda navodi da je ,,svjedok Velimirović Mirko izjavio da je obaviješten od strane nadležnih organa Crne Gore da će biti pod mjerama nadzora“. Ova teza, jednostavno, nije istina. Ovo je bio jedan od strateških pravaca branilaca okrivljenih da dokažu da je SDT nezakonito sprovodio mjere tajnog nadzora. Uopšte nije riječ o ,,mjerama tajnog nadzora“. Svjedok Mirko Velimirović (strana 115) je naveo ,,da je došao da sve prijavi“, ali sa namjerom da ,,sve ostane u tajnosti i da se on ne pojavljuje, posebno ne u krivičnom postupku, da ne bi bio fizički, kako on tako i njego-
Kada je riječ o ponašanju Mirka Velimirovića, jedina intervencija koju su učinili državni organi Crne Gore bila je da oružje koje je, kako je sam rekao, kupio po nalogu svjedoka saradnika Saše Sinđelića - uništi van Crne Gore. Istovremeno, sugerisano je da se omogući da Velimirović slika oružje
u Crnoj Gori radi uvjeravanja svjedoka saradnika Sinđelića da je isto kupljeno po njegovom nalogu i nalogu Eduarda Šišmakova, te da je ,,kupljeno oružje“ stiglo u Crnu Goru. Dakle, ko hoće da vidi: nije riječ o uputstvima Velimiroviću da vrši određena krivična djela, već da spriječi realiza-
va porodica, ugroženi, pa i likvidirani“.
Velimirović je, to stoji u njegovom iskazu, želio da njegov doprinos razotkrivanju planova kriminalne grupe ostane tajna, jer se bojao da će, ako bude poznat njegov identitet, biti u opasnosti njegova uža porodica.
Međutim, Specijalno tužilaštvo je Velimiroviću objasnilo da će njegova uloga biti javna. Istovremeno ja sam mu objasnio da će tokom svog boravka, na cijeloj teritoriji Crne Gore, biti nadziran i štićen od strane policije Crne Gore. Istovremeno, na osnovu dogovora sa policijom Kosova, obezbijeđena mu je zaštita i nadzor u mjestu stanovanja, na kosovskoj državnoj
ciju kriminalnog plana u jednom njegovom segmentu. Državni organi Crne Gore ne nagovaraju da se izvrši bilo koja radnja koja bi predstavljala radnju izvršenja nekog krivičnog djela, već naprotiv sprečavaju realizaciju kriminalnog plana u jednom svom dijelu.
teritoriji, od strane bezbjednosnih organa Kosova, što je i realizovano. Da preciziram: u mjestu stanovanja Mirka Velimirovića više od tri mjeseca je boravila grupa policajaca Kosova srpske nacionalnosti. Iz svega rečenog, o čemu postoje i dokazi, izvjesno je da vijeće Apelacionog suda potpuno pogrešno zaključuje, a kroz nejasnu - a neistinitu formulaciju - uvodi pojam mjera nadzora, koje će kasnije izjednačiti sa mjerama tajnog nadzora. To je apsolutna neistina vijeća Apelacionog suda! Još i gore: svi ovi podaci, informacije i izjave, kojima se sve objašnjava, nalaze se u zapisniku sa glavnog pretresa Višeg suda!
STRAH ZA PORODICU
Upravo je Mirko Velimirović na glavnom pretresu objasnio da je u Crnu Goru došao dobrovoljno i saopštio svoja saznanja o događajima koji su planirani, i tada kazao da ga je strah, odnosno iskazao je bojazan da će biti on ili članovi njegove porodice ubijeni. Kako je rekao, ,,taj strah potiče od kriminalne organizacije“ i zbog toga je htio da sve informacije saopšti tajno, a da je - u trenutku kada mu je rečeno da će se voditi postupak – iskazao
Apelacionog suda kojom je poništena presuda Višeg suda u slučaju „pokušaj terorizma“ 2016. godine (2)
bojazan u pogledu bezbjednosti porodice koja živi na Kosovu. ,,Tada mu je od strane glavnog specijalnog tužioca rečeno da će on i njegova porodica biti pod nadzorom, odnosno da će državni organi Crne Gore biti uz njega, u smislu pružanja zaštite njemu i njegovoj porodici“. Ima li ovdje dileme?
Zašto nakon svih ovih informacija, koje su bile i sada su dostupne, vijeće Apelacionog suda izvlači činjenične zaključke - na što nema pravo u sjednici vijeća i što je ozbiljna zloupotreba - da ,,svjedok Velimirović Mirko nije postupao po uputstvima svjedoka saradnika Sinđelić Saše radi realizacije kriminalnog plana kriminalne organizacije“?
Ovaj činjenični zaključak je netačan i nije u skladu sa bilo kojim, makar jednim, sprovedenim dokazom pred prvostepenim sudom.
Zašto vijeće Apelacionog suda ne objašnjava iz čega izvodi zaključak da Mirko Velimirović nije postupao po uputstvima Eduarda Šišmakova, koja su mu prenesena preko Sinđelić Saše? Vrlo jednostavan razlog: za takav zaključak nema nijednog dokaza! Sasvim suprotno: iz iskaza svjedoka Velimirovića, koji je
Kreiran je lažni narativ da je Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, tobože u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, prisiljavalo Mirka Velimirovića. Brzo se vidjelo da je riječ o lažnoj priči. Jer, problem je što u listingu poziva iz telefona koji je koristio Velimirović, a koji je Specijalno tužilaštvo pribavilo iz Republike Srbije, nije bilo poziva iz Crne Gore - sve do trenutka dok se Velimirović nije prijavio u MUP Crne Gore!
potvrđen materijalnim dokazima, proizilazi da je isti u cjelosti postupao po nalozima i uputstvima Sinđelić Saše, da je preuzeo novac za troškove puta za pripadnike kriminalne organizacije, da je preuzeo i novac radi kupovine oružja... Ne samo to. Iz njegovog iskaza proizilazi da je zajedno sa Sinđelićem vrbovao optuženog Predraga Bogićevića, te da je, po uputstvima Sinđelića, išao na sastanak koji je organizovao Milan Pavasović Čaruga radi vrbovanja lica za pripadnike kriminalne organizacije...
POGREŠNI ZAKLJUČCI
Kada vijeće Apelacionog suda navodi da je svjedok Velimirović postupao po uputstvima glavnog specijalnog tužioca - jer je navodno po njegovom uputstvu oružje bacio u jezero - to je, u suštini, zaključak koji je preuzet od odbrane okrivljenih, iako je pogrešan! A u pogledu uništenja oružja uputstvom da se oružje uništi - samo je spriječeno izvršenje krivičnog djela - pa je to uputstvo bez značaja za krivični postupak.
,,APELACIONA BAJKA“ O PRIKRIVENOM
ISLJEDNIKU
Kao što je potpuno neargumentovana priča o tajnom nadzoru, tako je Apelacioni sud potpuno pogrešno uveo priču o Velimiroviću kao navodnom prikrivenom isljedniku.
„Od značaja je ukazati da svjedok Mirko Velimirović nije bio ovlašćeni policijski službenik, zaposlen u drugom državnom organu, ovlašćeni službenik druge države, ili lice koje je određeno od strane starješine organa koji je nadležan za izvršenje mjera tajnog nadzora ili lice koje on ovlasti, što po nalaženju ovoga suda znači da ovaj svjedok nije bio prikriveni isljednik i saradnik shodno članu 160 ZKP-a“, konstatuje se, između ostalog, u odluci vijeća Apelacionog suda. I navodi da bi u slučaju da je Velimirović ovlašćeno lice, izvršenje mjera tajnog nadora predstavljalo ,,zakonito pribavljen dokaz, a na osnovu čijeg iskaza bi se mogao izvesti pouzdan zaključak o utvrđivanju činjenica od značaja za postojanje krivičnog djela za koja su optuženi oglašeni krivim“. Dakle: vijeće Apelacionog suda razrađuje tezu da je Mirko Velimirović bio obaviješten da će biti pod mjerama nadzora, pa navodi da je ovaj ,,postupao po uputstvima državnih organa Crne Gore u svojstvu prikrivenog isljednika iz člana 160 ZKP-a, a što znači da je sam sprovodio mjere tajnog nadzora“.
Ovako nešto nigdje ne postoji u spisima predmeta! Ne postoji nijedan dokaz da je Mirko Velimirović znao da je pod mjerama tajnog nadzora, kamoli da je on - samostalno i po nalogu državnog organa Crne Gore - sprovodio mjere tajnog nadzora, kako to nastoji da prikaže vijeće Apelacionog suda.
Ovako nešto je tvrdila odbrana optuženih i režirana komedija nakon završetka prvostepenog postupka koji su sprovodili određeni državni organi u Republici Srbiji i o čemu sam već prethodno govorio. Zbog toga sam takođe naveo da postoji saradnja između zaključaka vijeća i ovih aktivnosti. No, treba ukazati da sa stanovišta zakona postoji ogromna razlika između prikrivenog isljednika i pripadnika kriminalne organizacije koji otkrije kriminalnu organizaciju i doprinese njenom otkrivanju iz člana 401a stav 4 KZCG. Zbog čitalaca navodim: prikriveni isljednik i njegova ovlašćenja, kako je to određeno Zakonikom o krivičnom postupku u članu 157 stav 2 tačka 4 i u članu 160 ZKP-a su lica koja su državni službenici (samo izuzetno i druga lica) za koja ne postoji osnovana sumnja da su bili ili jesu pripadnici kriminalne organizacije. Oni su ovlašćeni da preduzimaju određene mjere tajnog nadzora, o čemu podnose izvještaj državnom tužiocu ili sudiji za istragu, a koji postupak je određen Zakonikom o krivičnom postupku. Sa druge strane, lice koje otkrije kriminalnu organizaciju i doprinese njenom otkrivanju može da bude samo pripadnik kriminalne organizacije, nikada prikriveni isljednik, kako je to definisano članom 401a stav 4 KZCG.
Zbog stranačke i medijske kampanje koja se vodi protiv mene već duže, namjerno neću posebno da ističem i navodim propuste u odluci Apelacionog suda vezane za optužene Andriju Mandića, Milana Kneževića i Mihaila Čađenovića Jedino ću, kao indikativne za ocjenu rada vijeća, navesti dva falsifikata vezana za ova lica. Vijeće Apelacionog suda, u odnosu na optuženog Mihaila Čađenovića navodi da „nijesu navedeni razgovori koji bi sadržali uputstva i poruke“, misleći na komunikaciju Čađenovića i Mandića i na druge članove kriminalne organizacije. Potom se navodi i da Ananije Nikić ,,izrekom dijela pobijane presude nije označen kao pripadnik kriminalne organizacije“, pa time ,,ne stoji da je optuženi Čađenović Mihailo prenosio poruke između pripadnika kriminalne organizacije“. Stanje je potpuno drugačije i ono je sljedeće:
-Protiv Nikić Ananija Specijalno državno tužilaštvo je dana 7.2.2017. godine donijelo Naredbu o proširenju istrage Kti-S
br.15/16 protiv Nikić Ananija i Čađenović Mihaila, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi sa stavom 1 i 6 KZCG, a koja naredba se nalazi u spisima predmeta;
-Protiv Nikić Ananija rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici određen je pritvor i izdata naredba o raspisivanju potjernice, koji akt se takođe nalazi u spisima predmeta;
-Na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom sprovedeni su dokazi – obavještenja da državni organi Ruske Federacije neće izručiti Nikić Ananija Crnoj Gori po međunarodnoj potjernici koja je raspisana; -Protiv Nikić Ananija odlukom Specijalnog državnog tužilaštva Kti-S br.15/16 postupak je razdvojen i odlučeno je da se isti ima dovršiti posebno, a s obzirom da državni organi Ruske Federacije su odbili njegovo izručenje i taj predmet je bio aktivan dok sam se ja nalazio u Specijalnom državnom tužilaštvu. Imajući u vidu da lično poznajem članove vijeća
Apelacionog suda koje je donijelo predmetnu odluku, ne vjerujem da su spremni da pored ovoliko dokaza iznesu tvrdnju da Specijalno tužilaštvo nije označilo Ananija Nikića kao člana kriminalne organizacije.
Zbog toga sam se i pitao, i ponovo se pitam: ko je pisao ovu odluku Apelacionog suda?! Sa sigurnošću tvrdim da pisac ili pisci nijesu pročitali nijedan zapisnik o glavnom pretresu.
Jer, da jeste - sve bi vidio. I ne bi se tvrdilo, kao na strani 17, u petom pasusu, da Eduard Šišmakov nije pominjao ,,konkretna imena lidera Demokratskog fronta, pa tako ni optuženog Andriju Mandića“.
Izjava optuženog Eduarda Šišmakova je od strane prvostepenog suda u bitnom prenešena na strani 239. Iz izjave ne proizilazi nigdje da je isti naveo da nije imao susrete i razgovore sa Mandićem. Iz njegovog iskaza proizilazi da ga o tome - niko nije ni pitao, pa se navedena činjenica, koju iznosi vijeće Apelacionog suda, iz ove izjave nije mogla utvrditi!
Razlika između ove dvije kategorije je određena Krivičnim zakonikom Crne
STVARNA ULOGA
Dakle, Velimirović Mirko je prije dolaska u Crnu Goru svojim radnjama ostvario sva bitna obilježja bića svršenog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG.
Nakon dolaska u Crnu Goru i iznošenja svojih saznanja - što u svom iskazu svjedok Velimirović i navodi sve se nalazi u zapisnicima sa glavnog pretresa - istom je saopšteno da nastavi
da postupa po nalozima i uputstvima pripadnika kriminalne organizacije Saše Sinđelića i upravo od tog trenutka Mirko Velimirović, saglasno drugom dijelu norme člana 401a, stav 4, KZCG, doprinosi otkrivanju kriminalne organizacije. U konkretnom slučaju državni organi Crne Gore nijesu zahtijevali od Velimirović Mirka da preduzima radnje izvršenja nekog krivičnog djela, već su istog uputili da postupa po uputstvima Sinđelić Saše, a što je i predviđeno u članu 401a stav 4 KZCG, i da o tome obavještava državne organe, na koji način je i doprinio otkri-
vanju kriminalne organizacije. Potpuno mi je jasno zašto ovu potpuno čistu situaciju žele da zamute okrivljeni i njihovi branioci, pa i pojedini službenici državnih organa Srbije, ali mi nije jasno zašto to radi vijeće Apelacionog suda. Iz iznijetih razloga, Velimirović Mirko, a saglasno pravosnažnoj presudi Višeg suda u Podgorici koja je donešena po osnovu sporazuma o priznanju krivice je i oglašen krivim za ovo krivično djelo. Da mi bude dopušteno da navedem: vijeće Apelacionog suda sve ovo radi vrlo nevješto i nestručno. •
Nikšić: Crnogorska konzervativna partija podnijela prijavu inspekciji
NIKŠIĆ – Crnogorska konzervativna partija podnijela je prijavu inspekcijskim službama protiv nikšićkog Komunalnog preduzeća, ali i Doma zdravlja i Opšte bolnice zbog neadekvatnog odlaganja medicinskog otpada.
U prija vi, koju potpisuje predsjednik CKP Boris Lalović, navodi se da se otpad odlaže u kontejnere u Ulici Radoja Dakića, ispred Dječijeg dispanzera i ulaza u Dom zdravlja. Tvrdnje su potkrijepili fotografijama na kojima je kontejner u kojem je kartonska kutija na kojoj je flomasterom ispisano ,,DZ NK“, zatim plave zaštitne rukavice, pakovanja od infuzionog rastvora,
Na fotografijama se vidi da su u kontejner odbačeni kartonska kutija na kojoj je flomasterom ispisano ,,DZ NK“, zatim plave zaštitne rukavice, pakovanja od infuzionog rastvora, kutije sa etiketom ,,špric trodjelni bez igle“, zatim pakovanja od ljekova...
kutije sa etiketom ,,špric trodelni bez igle“, kutije od ljekova, ampula ... Iz te partije podsjećaju da se svake godine zbog nebezbjednog zbrinjavanja medicinskog otpada hepatitisom B zarazi 21 milion ljudi, dva miliona hepatitisom C, a najmanje 260.000 ljudi se inficira virusom HIV. Lalović od nadležnih inspekcija zahtijeva da se ispita ko i kako odlaže, odnosno, transportuje medicinski otpad. Traže i da se utvrdi da li zdravstvene ustanove u Nikšiću posjeduju planove upravljanja otpadom, te da im, pošto izvrše inspekcijsku kontrolu, dostave zapisnik. Nijesmo juče od direktora nikšićkih zdravstvenih ustanova mogli dobiti zvanično objašnjenje. Nezvanično saopštavaju da infektivni otpad odlažu na propisani način, da ga skladište u posebnim prostorijama, u posebnim kesama, te da imaju ugovor sklopljen sa preduzećem ,,Ekomedika“ iz Podgorice koje ,,redovno dolazi i specijalnim vozilom odvozi otpad“.
Iz Doma zdravlja podsjećaju i da vrlo često građani u kontejner odlože medicinski otpad, na što oni ne mogu uticati. Objašnjavaju da ukoliko se u otpadu nađe flaša od infuzionog rastvora, to ne predstav-
Zdravstvene ustanove imaju ugovor sklopljen sa preduzećem ,,Ekomedika“ koje preuzima infektivni otpad. Iz Doma zdravlja ukazuju da često i građani u kontejner odlože medicinski otpad, na što oni ne mogu uticati
lja opasnost. Iskorišćeni sistemi od fiziološkog rastvora posebno se odlažu i oni predstavljaju opasnost. Inspekcija, kako saznajemo, još nikad, kontrolišući kako se tretira
Bi JEL o PoLJE: Statistika Komunalne policije za prošlu godinu
medicinski otpad u Nikšiću, nijesu imala razloga da kažnjava odgovorne. Pr ema Planu upravljanja medicinskim otpadom (do 2020. godine) u Domu zdrav-
lja Nikšić godišnje nastane oko 2.300 kilograma infektivnog otpada, 300 kilograma oštrih predmeta. Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da je proizvođač ot-
pada, koji na godišnjem nivou proizvodi više od 200 kg opasnog otpada ili više od 20 tona neopasnog otpada, dužan da sačini plan upravljanja otpadom. R. PEROŠEVIĆ
BIJELO POLJE – Komunalna policija u prošloj godini primila je 4.038 prijava (telefonskim putem, lično, preko arhive i „sistema 48“) i obavila 4.085 komunalnih i kontrolnih nadzora.
Načelnik Duško Drašković kaže da Komunalna policija najveći dio poslova obavlja preventivno.
– To postižemo stalnim prisustvom na terenu. Tamo gdje prevencija ne daje rezultate reaguju represivno. Lani je podnijeto 1.324 naloga, tri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i dvije krivične prijave –kazao je Drašković za Pobjedu. Naveo je da je poseban akcenat stavljen na nelegalno odlaganje otpada, po tom osnovu su izdata 34 prekršajna naloga. – Sve opštine u Crnoj Gori imaju problem nelegalnog odlaganja otpada, a što je uzrokovano niskom ekološkom sviješću građana, zakonskim propisima
koji nijesu zaživjeli u praksi. Smatramo da ih treba mijenjati i više raditi na edukaciji građana. Stanje u ovoj oblasti nije zadovoljavajuće, ali je mnogo bolje nego ranije, čemu posebno doprinosi rad i angažovanje službenika Komunalne policije – kazao je Drašković. Po njegovim riječima, najčešći i ,,najvidljiviji“ prekršaj je nepropisno parkiranje. – Iz ove oblasti izdato je 1.160 prekršajnih naloga. U oblasti kontrole auto-taksi prevoza
stanje se značajno popravilo, poslije mnogo uloženih napora, dosta upozorenja, naređenja i 85 izdatih prekršajnih naloga – kazao je Drašković i najavio da će nastaviti redovne kontrole.
Zbog ometanja komunalnog policajca u vršenju službene radnje jedno lice je privedeno u službene prostorije Uprave policije, zadržano do jutarnjih časova i kažnjeno 500 eura
Prošle godine komunalni policajci su izdali tri prekršajna naloga zbog nepostupanja po njihovom naređenju. Sprovođene su pojačane aktivnosti na suzbijanju vanpijačne prodaje robe. Zbog prekršaja iz te oblasti je izdato 14 prekršajnih naloga. – Nakon zajedničkih aktivnosti Komunalne policije, Uprave policije, Sekretarijata za inspekcijske poslove, Uprave za inspekcijske poslove – turističke inspekcije, te obavljenih razgovora sa vlasnicima ugostiteljskih objekata i građanima, unaprijeđeno je stanje kada je riječ o buci. U vezi kontrole radnog vremena ugostiteljskih objekata komunalni policajci veoma često nailaze na probleme i nepri-
jatnosti. Tako je zbog ometanja komunalnog policajca u vršenju službene radnje, jedno lice privedeno u službene prostorije Uprave policije, zadržano do jutarnjih časova i u skraćenom postupku, uz konsultaciju sa Osnovnim državnim tužilaštvom, privedeno sudiji za prekršaje koji je izrekao kaznu u iznosu od 500 eura – saopštio je Drašković. On dodaje da su u oblasti kontrole radnog vremena ugostiteljskih objekata izdali 24 prekršajna naloga, a putem ,,sistema 48“ Komunalnoj policiji je stiglo deset prijava. – Smatramo da su aktivnosti Komunalne policije značajno doprinijele višem stepenu komunalnog reda na javnim i drugim površinama. Komunalna policija, kao posebna služba, radi efikasnijeg i ekonomičnijeg rada, ostvarivala je saradnju sa svim organima lokalne uprave, drugim državnim organima, nevladinim organizacijama, medijima, građanima i svakodnevnu saradnju sa Upravom policije – kaže Drašković. B. ČOKOVIĆ
CETINJE: Agencija za zaštitu životne sredine o otvaranju kamenoloma u Bokovu
PODGORICA – Konačna odluka o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije tehničko-građevinskog
kamena na ležištu ,,Milošev krš“ još nije donesena, a očekuje se da to bude riješeno u narednih desetak dana – saopštili su Pobjedi iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Podsjećaju da je članom 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu predviđeno da odluku o davanju saglasnosti, ili odbijanju zahtjeva za davanje saglasnosti na elaborat Agencija donosi, na osnovu izvještaja i prijedloga komisije za procjenu uticaja.
– Odluku ćemo donijeti možda već naredne sedmice, kada isteknu rokovi za žalbe. Investitor je upoznat sa preporukom komisije, a stavovi Agencije su izneseni na javnim raspravama – saopštili su oni.
PROCEDURA
Elaborat o procjeni uticaja kamenoloma ,,Milošev krš“ na životnu sredinu je uradio Medix d.o.o. Podgorica. Prema Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu investitor ne može pristupiti izvođenju projekta, odnosno pribaviti odobrenje za obavljanje djelatnosti, bez saglasnosti na elaborat.
– Ukoliko Elaborat ne dobije saglasnost Agencije nosilac projekta je dužan da podnese novi zahtjev za dobijanje saglasnosti. Investitor ima pravo žalbe kod drugostepenog organa u ovom slučaju Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera – kazali su iz Agencije. Kamenolom ,,Milošev krš“ se nalazi u mjestu Bokovo, udaljen je oko sedam kilometara od Cetinja. Stručna komisija, koju je formirala Agencija, 26. februara preporučila je donošenje odluke o odbijanju saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.
,,Milošev
Stručna komisija preporučila je Agenciji za zaštitu životne sredine da ne izda saglasnost na Elaborat procjene uticaja za kamenolom ,,Milošev krš“. Prema zakonu bez odobrenog elaborata investitor ne može početi realizaciju projekta
– Komisija je od investitora DOO ,,Inženjering put“ dobila molbu za produženje roka dostavljanja traženih saglasnosti i dokumentacije do 1. aprila, navodeći da ,,do danas po njihovom zahtjevu za
izdavanje UT uslova i za dostavljanje traženih odobrenja i saglasnosti nijesu dobili nikakav odgovor“. Nakon sagledavanja relevantnih činjenica komisija nije saglasna da se dozvoli novo produženje ro-
ka, zbog činjenice da su navedene dokumente morali imati prilikom predaje Elaborata, te da je rok koji je dala komisija bio više nego dovoljan, uzimajući u obzir Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu – saopštila je Komisija.
KONCESIJA
Vlada je ugovor o koncesiji sa investitorom DOO ,,Inženjering put“ zaključila 2022. godine na 30 godina. U koncesionom aktu koji je usvojila Vlada navedeno je da su procijenjene geološke rezerve na ležištu Milošev krš oko 1.500.000 m³. Tr-
žišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 28 godina iznosi oko 12,3 miliona eura, odnosno, 439.200 eura godišnje. Obračunata minimalna koncesiona naknada za period od 28 godina iznosi 860.832 eura, odnosno 30.744 eura godišnje. Predstavnici mjesnih zajednica: Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Ulići i Štitari krajem avgusta 2023. godine protive se otvaranju kamenoloma. U tome ih podržava Prijestonica. I. RADONJIĆ
DANILOVGRAD: Uskoro nastavak rekonstrukcije saobraćajnice koja povezuje Spuž sa gradom
DANILOVGRAD – Rekonstrukciju Martinićkog puta obaviće firma DOO „Putevi Bar“, koja je dala najpovoljniju ponudu – odlučila je Opština Danilovgrad na prijedlog Komisije za sprovođenje postupka javne nabavke.
Iz lokalne uprave navode da će sa barskom firmom nakon isteka roka za žalbu potpisati ugovor.
– Ovim su ujedno stvorene i najvažnije pretpostavke za uspješan početak radova. Na rekonstrukciji Martinićkog puta, kao podizvođači biće angažovane firme „Briv Con-
struction“ Kotor i „Ekvidistanca“ Bar. Odabir ponuđača za stručni nadzor još je u toku, a najpovoljnija ponuda biraće se između šest pristiglih – saopštili su iz Opštine. Procijenjena vrijednost posla je 4,83 miliona plus PDV 1,01 milion. Na prvi tender koji je zatvoren 10. januara nije stigla nijedna ponuda. Tada je vrijednost posla procijenjena na 4,74 miliona eura, a PDV 996.441 euro. U tenderskoj dokumentaciji navedeno je da će se rekonstrukcija raditi po glavnom projektu koji je izradilo DOO ,,Simm inženjering“ Podgori-
NIKŠIĆ: Podrška civilnom sektoru Za NVO
50.000 eura
NIKŠIĆ - Opština je raspisala konkurs za finansiranje projekata nevladinih organizacija za 2024. godinu. Iz gradskog budžeta za tu namjenu izdvojeno je 50.000 eura. Komisija za rapsodjelu kao prioritetne oblasti definisala je: prostorno-plansko uređenje grada, turizam i kulturu. - Pravo učešća imaju nevladine organizacije koje su registrovane u Crnoj Gori, sa sjedištem u Nikšiću, najmanje godinu prije dana raspisivanja konkursa. Sredstva se dodjeljuju za finansiranje projekata koji se u potpunosti realizuju na teritoriji opštine Nikšić, a koji su u skladu sa strateškim dokumentima, programima i planovima Opštine –predviđeno je, pored ostalog, konkursom.
Opština će 7. marta, organizovati ,,Dan otvorenih vrata“ na kojem će informisati nevladine organizacije o svim pitanjima od značaja na konkursu. Konkurs je otvoren do 2. aprila. C.G.
Akustična studija za Boku
Dobiće novi sistem uzbunjivanja
TIVAT - Bokeljske opštine
Tivat, Kotor i Herceg Novi otpočinju angažovanje na izradi jedinstvene studije akustičnosti sistema javnog uzbunjivanja za teritoriju Boke Kotorske u saradnji sa sertifikovanim preduzećem ,,Tesla sistemi“ d. o. o.
ca, a revidovalo DOO ,,Vigoris Echotech“ Podgorica. Rekonstrukcija puta u dužini od 8,6 kilometara koji povezuje Spuž sa Danilovgradom je započela u avgustu 2020. godine. Posao je povjeren danilovgradskoj kompaniji ,,Met&alu plast“. Investicija je tada procijenjna na nešto više od tri miliona eura, a najavljeno je da će radovi trajati dvije godine. Radovi su zastali jer nije završena eksproprijacija, što je bila obaveza lokalne uprave. Prvi projekat rekonstrukcije uradila je podgorička firma ,,Geotechniccs Projects & Consulting“. Nova lokalna uprava saopštila je nakon preuzimanja vlasti da projekat ima nedostataka (nije planiran trotoar, autobuska stajališta...), pa je angažovala novu firmu ,,Simm inženjering“ da uradi korekciju što je koštalo 30.000 eura. I. R.
Početne aktivnosti predstavljene su u Tivtu u prisustvu predstavnika nadležnih organa lokalnih uprava pomenutih opština. Prisutni su bili predstavnici Direktorata za zaštitu i spašavanje i Ministarstva unutrašnjih poslova. Rok za izradu studije je dva mjeseca.
Izrada studije, između ostalog, podrazumijeva mjerenje kapaciteta trenutno operativnih sirena, kao i analizu potreba postavljanja novih na teritoriji Boke, posebno uzimajući u obzir gustinu naseljenosti, buku, konfiguraciju terena i mnogobrojne druge faktore. Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat angažovana je na terenu, kako bi timu za izradu studije bili dostavljeni validni i egzaktni podaci. Obaveza izrade akustičke studije propisana je Zakonom o zaštiti i spašavanju, predviđena je Strategijom za zaštitu i spašavanje 2019–2024. i prvi je korak ka novom sveobuhvatnom sistemu uzbunjivanja u Boki. C. G.
Memorandum o saradnji potpisali
Prijestonica Cetinje, FCJK i Centar za kulturu
PODGORICA - Prijestonica Cetinje, Centar za kulturu prijestonice i Fakultet za crnogorski jezik i književnost potpisali su Memorandum o saradnji na implementaciji zajedničkih aktivnosti.
Memorandum su potpisali gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, direktorica Centra za kulturu prijestonice Jelena Milošević i prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Milan Marković. Cilj Memoranduma je formiranje okvira za saradnju na zajedničkim projektima, organizaciju foruma i okruglih stolova, osmišljavanje i sprovođenje edukativnih programa i medijskih kampanja, pripremanje, uređivanje i izdavanje publikacija od zajedničkog interesa za grad i državu. Đurašković je kazao da je siguran da će iz ove saradnje proisteći brojni zajednički projekti, nove inicijative i značajna izdavačka djelatnost koja će biti od posebnog značaja ka-
ko za Cetinje, tako i za državu u cjelini. Milošević je kazala da je FCJK jedna od najznačajnih obrazovnih i kulturnih institucija ne samo u prijestonici, već i na nivou Crne Gore.
- Našu dosadašnju saradnju krunisali smo izdanjem veoma bitne knjige „Sazdanja Cetinja“ autora Radosava Rotkovića, koju smo zajednički promovisali 4. januara, na praznik Cetinja. Ovaj memorandum za Centar za kulturu ima poseban značaj i nadamo se da će time naša saradnja biti još uspješnija nego u prethodnom periodu - kazala je Milošević. Marković je iskazao zadovoljstvo povodom formalizovanja ove saradnje.
- Vrlo smo ponosni na činjenicu što nas Zakon o Prijestonici priznaje i što na ovaj način formalizujemo saradnju i radujemo se budućim projektima koje ćemo sa našim partnerima u budućnosti realizovati - kazao je Marković. An. R.
„Konteksti kulture“ u Muzičkom centru
PODORICA - Nedavno objavljeni prvi broj naučnog časopisa „Konteksti kulture: studije iz humanistike i umjetnosti“ biće predstavljen večeras u 19 sati, u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore.
Krajem prošle godine časopis je pokrenulo Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca. O ovom izdanju će večeras govoriti: mr Isidora Damjanović, poslovna direktorica JU Muzički centar Crne Gore, mr Dragana Ćetković, generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (u ime sufinansijera), mr Dobrila Vlahović, direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija, kao i urednici. Nakon predstavljanja biće upriličen svečani koktel i svi posjetioci dobiće na poklon primjerak ove publikacije. R. K.
„671-LOV“ u CNP-u
PODGORICA - Predstava
„671-LOV“, prema tekstu i u režiji mlade crnogorske autorke Hane Rastoder, biće izvedena večeras u 20 sati, na sceni Studio u Crnogorskom narodnom pozorištu.
Uloge tumače: Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić.
Predstava „671 - LOV“ inspi-
Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ otvorena u Nacionalnoj
PODGORICA - Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ sa 24 ilustrovana panoa i pratećim katalogom na češkom i engleskom jeziku, koju je Matica crnogorska priredila u čast 530 godina štamparske tradicije u Crnoj Gori, otvorena je u Nacionalnoj biblioteci Češke, u Pragu, u prisustvu brojne publike.
Program je realizovan uz podršku Ambasade Češke u Crnoj Gori i ambasadorke Janine Hrebičkove
ZAJEDNIČKA BAŠTINA
Prema riječima predsjednika Matice crnogorske Ivana
Kako je nasljeđe crnogorskog srednjovjekovnog ćirilskog štamparstva bilo rasuto daleko van zemlje porijekla, Matica crnogorska je uspjela u namjeri da fragmente pomenutih knjiga sabere u cjelinu – kazao je Ivan Jovović
Jovovića, izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ ujedno je i povod da se prisjetimo zajedničke kako staroslovenske, tako i hrišćanske baštine Crne Gore i Češke, u čije temelje je ugrađena ćirilo-metodska tradicija, koja je dominantno oblikovala kulturno-jezički habitus crnogorskog i češkog naroda.
- Zahvaljujući djelatnosti ovih slovenskih svetitelja i prosvetitelja, te njihovih učenika, tj.
sljedbenika, slovenski jezik je postao jedan od službenih, odnosno sakralnih jezika, uz grčki i latinski, tadašnje jedinstvene hrišćanske crkve, koji je sa svojim autentičnim pismima, glagoljicom i ćirilicom, bio raspostranjen kod Zapadnih, Istočnih i Južnih Slovena, a što je bilo od presudnog značaja za razvoj dalje pismenosti među slovenskim narodima – rekao je Jovović. U tom kontekstu, kako je ista-
kao, možemo sagledati i pojavu štamparstva u slovenskom svijetu, imajući, prije svega, u vidu činjenicu da među slovenskim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule. Sa druge strane, među spomenutim narodima Česi posjeduju najbogatiji fond inkunabula – šezdesetak koje su štampane latiničnim pismom, dok Crnogorci imaju pet ćiriličnih inkunabula. Zbog toga je, kako je rekao Jovović, biblioteka „Klementinum“ upečatljivi ambijent za prezentaciju srednjovjekovnog crnogorskog štamparstva.
Štamparska djelatost na prostoru Crne Gore krajem XV i početkom XVI vijeka, prema njegovim riječima, predstavlja bogatu zaostavštinu koja je trajno oplemenila crnogorsku kulturnu riznicu, pri čemu treba ukazati da je navedeni civilizacijski iskorak napravljen u krajnje nepovoljnim društveno-političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru. - Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narednim stoljećima. To je
Izložba djela islandskog umjetnika Eroa otvorena u Muzeju savremene umjetnosti Crne
PODGORICA – Izložba djela islandskog umjetnika Gudmundura Gudmundsona, poznatijeg kao Ero, otvorena je u Dvorcu Petrovića, prostoru Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. Postavka je rezultat saradnje između MSUCG i Muzeja umjetnosti iz Rejkjavika.
risana je zločinom u Štrpcima počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz istoimenog voza. Aktuelnost ovog teksta potvrđuje tridesetogodišnjica zločina koja se navršila 27. februara 2023. Radnja prati dramu porodice traumatizovane gubitkom svojeg člana, tj. reperkusije društvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica – porodicu. R. K.
Na otvaranju su govorili direktor MSUCG Vladislav Šćepanović i kuratorke izložbe Danijel Kvaran i Maša Vlaović Šćepanović je podsjetio da je Island prva zemlja koja je priznala Crnu Goru 2006. godine, te je ,,način na koji je Muzej krenuo da radi međunarodne izložbe u simboličkom smislu povezan sa Islandom“. Istakao je da očekuje kvalitetan repertoar u Muzeju kad je savremena umjetnost u pitanju i da će
naša zemlja nakon istaknutog islandskog umjetnika ugostiti i druge velike svjetske zvijezde. Eroovo slikarstvo, prema njegovim riječima, nije toliko uobičajeno, ali je važno za našu umjetničku scenu.
- Ovo je prilika da se vidi jedan drugačiji pristup slikarstvu i umjetnosti u odnosu na ono što obično imamo u ponudi – kazao je Šćepanović. Ova postavka, prema riječima Kvaran, predstavlja selekciju radova iz umjetnikove kolekcije u Muzeju umjetnosti u Rejkjaviku čiji je najveći doprinos istoriji umjetnosti izum tzv. slikanog kolaža.
- Izložba je koncipirana kao mini-retrospektiva koja naglašava glavni doprinos Eroa istoriji umjetnosti - izum ,,slikanog kolaža“, odnosno slika napravljenih od kolaža. Izložba prikazuje različite serije ra-
dova - kolaže, slike i grafikekoje je Ero stvarao od kraja 50-ih godina do danas – rekla je Kvaran.
Ona je dodala da Eroove misli ,,idu ka njegovom prijatelju, velikom umjetniku Dadu
(Đuriću, prim. aut), sa kojim se družio u Parizu i koga se sjeća sa divljenjem i naklonošću“. Vlaović je istakla da su kod islandskog umjetnika zastupljeni različiti stilovi, a izložba je koncipirana tako
Nacionalnoj biblioteci Češke u Pragu zaostavština
uzrokovalo da se djela srednjovjekovne tehnike štampe iz Crne Gore, kao i onih štampara sa crnogorskog prostora, poput Božidara Vukovića Podgoričanina, koji su djelovali u drugim sredinama, u kratkom periodu, do kraja XVI vijeka, potisnu i izgube na tlu Crne Gore, mada bogoslužbene ćirilske knjige iz ovih štamparija nalazimo u svjetovnim i crkvenim ustanovama širom država Balkana, ali i na tlu nekadašnje Austrougarske – rekao je Jovović
PROCES VRAĆANJA
Prema riječima Jovovića, kako je nasljeđe crnogorskog srednjovjekovnog ćirilskog štamparstva bilo rasuto daleko van zemlje porijekla, Matica crnogorska je uspjela u namjeri da
Crne Goreda publici pruži sveobuhvatan uvid u različite faze njegovog stvaralašva. Eroova umjetnost, kako je kazala Vlaović, pr edstavlja vrstu društvenog aktivizma koji kritikuje globalni kapitalizam i bori se protiv ,,otuđenog svijeta i potrošačkog društva, ističući prvenstveno estetske, humane i etičke vrijednosti“.
- Njegov rad je uvijek i politički angažovan jer on je umjetnik komentator koji pravi kratke reportaže iz istorije. Upravo zbog toga i ova izložba predstavlja kaleidoskop svjetskih dešavanja kroz prizmu autora – istakla je Vlaović Šćepanović je istakao da ,,kulturne industrije, svijet medijskih slika koji nas povezuje kod Eroa se prikazuje na sasvim drugačiji način“.
- On iz onog svijeta koji više nije mimezis prirode, već me-
Milica Janković za Pobjedu o značaju novog prevoda i izdanja knjige ,,Oči kože: arhitektura i čula“ Juhanija Palasme
PODGORICA - Promocija knjige ,,Oči kože: arhitektura i čula“ finskog arhitekte i teoretičara Juhanija Palasme, koju je objavila izdavačka kuća ,,Atelje A22“, održana je u Galeriji ,,Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. U knjizi, koja je prvi put objavljena 1996. godine i potom doživjela brojna reizdanja, problematizuje se dominacija čula vida u arhitektonskom oblikovanju i istražuju višečulne dimenzije arhitektonskog iskustva.
Urednica i vlasnica izdavačke kuće ,,Atelje 22“, vizuelna umjetnica Milica Janković, Pobjedi je kazala da naslov knjige ukazuje na to da se ona bavi promišljanjem uloge čula u stvaranju i doživljavanju arhitekture.
fragmente pomenutih knjiga sabere u cjelinu. Na taj način je simbolički otvorila proces vraćanja ove baštine u crnogorsku kolektivnu memoriju, pri čemu je prezentovano nasljeđe dobilo internacionalno značenje, o čemu svjedoči i manifestacija u Pragu. Na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ u Pragu govorili su direktor Nacionalne biblioteke Češke Tomaš Foltin, rukovodilac Slovenske biblioteke pri Nacionalnoj biblioteci Češke republike Lukaš Babka, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke republike Jan Marjan i češki istoričar František Šistek, saradnik Matice crnogorske. Izložba će biti otvorena do 30. aprila. An. R.
- Fokusirajući se na višečulne dimenzije arhitektonskog iskustva, Palasma istražuje na koje načine naša čula oblikuju naše bivstvovanje u prostoru i vremenu. Koristeći razne izvore iz domena umjetnosti, filozofije, književnosti i nauke, autor nas vodi na intimno putovanje kroz prostor, vrijeme i materiju, podstičući nas da otvorimo oči kože i doživimo svijet oko sebe na intenzivniji način - kazala je Janković
IDEJA
Janković je podsjetila da je tokom 2018. godine imala zadovoljstvo da u Imatri (Finska), u sklopu Baltičkog simpozijuma kamena, prati predavanja Juhanija Palasme.
- Još tada mi se ukazala ideja da bi bilo veoma korisno, kroz prevod i publikovanje ove knjige, crnogorskoj publici predstaviti ključno štivo
u domenu fenomenološkog poimanja arhitekture. Iako nedovoljno poznat na našim prostorima, Palasma je jedan od najuticajnijih i najčitanijih živih pisaca o arhitekturi; autor je brojnih knjiga i stručnih članaka iz domena teorije arhitekture, dobitnik brojnih nacionalnih i internacionalnih nagrada i nosilac počasnih doktorata šest univerziteta. „Atelje A22“ je ovom knjigom želio da čitaocima pruži priliku da, zajedno sa Palasmom, prodube svoje razumijevanje arhitekture i o prostoru razmišljaju dublje i sveobuhvatnije. U vremenu opšteg fizičkog razaranja prostora i osiromašivanja sa-
Milica Janković je objasnila da je knjiga namijenjena širokom spektru čitalaca.
- Iako je primarno namijenjena arhitektama i teoretičarima arhitekture, podjednako je relevantna za sve one koji djeluju u polju umjetnosti, koji istražuju fenomenologiju prostora, kao i za sve one koji se žele uvjeriti da se (arhitektonski) prostor može misliti kroz spoj estetike, filozofije, poezije itd – kazala je ona.
Island je prva zemlja koja je priznala Crnu Goru 2006. godine, te je ,,način na koji je Muzej krenuo da radi međunarodne izložbe u simboličkom smislu povezan sa Islandom“
dijskih slika, pravi kritičku sliku o svijetu, odnosno postaje umjetnik koji ima stav o svijetu kroz slikarstvo – rekao je Šćepanović Osim postavke u MSUCG, zainteresovani će u Perjaničkom domu imati priliku da pogledaju i umjetnikove eksperimente u filmskom stvaralaštvu, kao i linoreze i litografiju. Izložba će biti otvorena do 6. maja. A. R.
mog ljudskog osjećanja prostora, ova knjiga ima gotovo ljekovito dejstvo. Stoga mi je veoma drago što je i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore prepoznalo ovu inicijativu i podržalo nas u njenoj realizaciji - rekla je Janković Ona je pojasnila da je u naslovu sažet cijeli sadržaj knjige. - Naime, kritikujući okulocentričnu paradigmu cjelokupnog evropskog mišljenja, Palasma ukazuje na važnost čula dodira, mirisa, ukusa, i uopšte obilja drugih senzacija kojima je ljudsko tijelo prožeto. Prema Palasmi, i arhitektura je podlegla paradigmi na oku baziranog mišljenja, vodeći se isključivo optičkom percepcijom. On piše ovu knjigu da bi podstakao svoje čitaoce, bilo arhitekte ili umjetnike, obične ljude ili teoretičare, da prostor zamisle kroz djelovanje svih čula, a onda ga i shvate kao nešto što se ne može svesti samo na vizuelnu upečatljivost. Prostor se podjednako, ako ne i dublje, osjeća ostalim čulima. Ukratko, naslov sugeriše da se arhitektura ponovo mora zasnovati na ljudskim
čulima, a ne na optičkoj racionalnosti - kazala je Janković
DOŽIVLJAJ
Odgovarajući na pitanje na koji način nam ova knjiga može pomoći da razmišljamo, osjećamo i doživljavamo svijet oko sebe na potpuno nov način, Janković je istakla da je dovoljno da se ona pročita, jer samo čitanje njenih toplih i dobronamjernih rečenica izaziva posebno čulno iskustvo. - Uz to, njen sadržaj iznosi ubjedljive argumente u prilog tezi da arhitekturu ne čine samo vješto sagrađene građevinske konstrukcije, već da ona podrazumijeva, ili bi trebalo da podrazumijeva, složenu čulnu interakciju između nas i prostora. Dakle, ona mijenja uobičajeno shvatanje arhitekture, ali i prostora kao obične mjerljive zapremine. Sve u ovoj knjizi nas podstiče da postanemo aktivni posmatrači svoje okoline i da ne svedemo naš angažman, ljudski i arhitektonski, na nivo koji ne prevazilazi običnu materijalnu činjeničnost. Ova knjiga je, ukratko, kratak priručnik za istinski ljudsko, plemenito i sveobuhvatno promišljanje svijeta - istakla je Janković. A. Đ.
PODGORICA – Engleski dramski pisac Edvard Bond preminuo je u nedjelju u 89. godini, potvrdila je agencija Casarotto Ramsay and Associates.
Jedan je od najznačajnijih savremenih dramskih pisaca engleskog jezika. Osim kao dramski pisac, Edvard Bond je ostavio trag i kao reditelj, pjesnik, esejista, teoretičar drame i pozorišta, te pisac filmskih scenarija. Napisao je više od pedeset drama za pozorište, radio i televiziju. Nje-
Edvard Bond
gove drame bile su temelj za brojne pozorišne projekte širom regiona, pa i u Crnoj Gori, gdje je Crnogorsko narodno pozorište, između ostalih predstava, na scenu postavilo i komade „Egzistencija“ i „Nigdje nikog nemam“. Bond je školu napustio sa svega petnaest godina i nakon toga se posvetio samoobrazovanju. Njegov drugi komad ,,Spaseni“ svojevremeno je zabranjen jer je Bond odbio da iz njega ukloni scenu u kojoj se beba kamenuje do smrti. Ova zabrana se smatra događajem koji je doveo do ukidanja pozorišne cenzure u Velikoj Bri-
taniji. Međutim, tokom zabrane, predstava je postala najuspješniji proizvod britanskog teatra tog vremena, sa više od 30 različitih produkcija širom svijeta između 1966. i 1969. godine. To je Bonda učinilo autorom koji je uživao veću reputaciju u inostranstvu nego kod kuće. Osim komada ,,Spaseni“, ostaće prvenstveno upamćen po djelima ,,Lear“ i ,,Bingo: scene novca i smrti“. Nerijetko je osporavan i nazivan i kontroverznim zbog stavova o društvu i o drami i pozorištu, ali i zbog tretmana nasilja u svojoj dramaturgiji. An. R.
Pilot projekat Sekretarijata za saobraćaj vrijedan oko 32.500 eura
Podržavajući biciklizam kao vid alternativnog prevoza, Sekretarijat za saobraćaj, u okviru pilot projekta, postaviće devet garaža, tzv. hangara za bicikla širom grada.
Sedam garaža biće postavljeno ispred stambenih zgrada i po jedna ispred prostorija Komunalne policije i Sekretarijata za saobraćaj, koje su u blizini stambene zgrade, pa će njih moći da koriste i stanari koji tu žive. Iz Nevladinog udruženja Biciklo.me pozdravljaju namjeru Glavnog grada da kroz ovaj pilot projekat obezbijedi bolje uslove za čuvanje bicikala u okviru stambenih objekata i iskazuju nadu da će ova akcija biti nastavljena, makar kroz vid subvencionisanja, jer postoji veliko interesovanje za postavljanje mini biciklističkih garaža.
ULAGANJE
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Sekretarijata za saobraćaj podsjećaju da je Glavni grad u prethodnom periodu donirao tri garaže za bicikla za potrebe studenata koji žive u studentskim domovima. - S obzirom da smo u međuvremenu, kroz obraćanja građana uvidjeli da su ovakve garaže neophodne pojedinim stambenim zgradama, Sekretarijat za saobraćaj je iskoristio budžetom predviđena sredstva za tu namjenu, raspisao tender i nakon sprovedene procedure izrađeno je devet parking garaža za bicikla – naveli su iz Sekrtarijata. Podsjećajući da Komunalna policija posjeduje bicikla kojima komunalni policajci vrše nadzor u ljetnjem periodu, a da Sekretarijat za saobraćaj populariše biciklizam, kažu da će dvije garaže za bicikla biti postavljene kod ovih institucija.
S obzirom na to da se radi o pilot projektu, a kako Sekretarijat za saobraćaj podržava biciklizam kao vid alternativnog prevoza, nadamo se da ćemo i u narednom periodu sprovesti sličan projekat, kroz subvencije ili javni poziv, kako bismo stambenim jedinicama, tamo gdje postoje tehnički uslovi za postavljanje, omogućili da na siguran način mogu parkirati svoje biciklo – poručili su iz Sekretarijata za saobraćaj
- Kako se Sekretarijat za saobraćaj nalazi u okviru stambene zgrade, na ovaj način ćemo stimulisati i omogućiti stanarima da parkiraju svoja bicikla u parking garaži koja će biti postavljena iza naših prostorija – ističu iz ovog gradskog resora. Shodno interesovanju stanara, dodaju, sedam parking garaža za bicikla će dobiti i stambene jedinice koje su se obratile Sekretarijatu u 2024. godini. - Radi se o sljedećim lokacijama: Ulica 4. jula, ulaz S12, Bulevar vojvode Stanka Radonjića br. 45, Ulica Radosava Burića bb, Ljubović - zgrada ,,Entext“, Ulica Vitnija Vore-
Lijepa akcija Košarkaškog kluba ,,Budućnost Voli“
Plavo-bijeli posjetili OŠ ,,Branko Božović“
Delegacija KK Budućnost
Volija posjetila je juče OŠ
„Branko Božović“ u Zagoriču. Kako je saopšteno iz crnogorskog šampiona, divna saradnja napravljena je na inicijativu te škole i kluba. - Učenici pomenute škole, njih 60-ak bili su naši gosti na utakmici ABA lige protiv Igokee, a naš klub uzvratio je posjetu obilaskom škole, poklonima kao i druženjem sa našim
sugrađanima iz naselja Zagorič - saopšteno je iz podgoričkog kluba. Kako je istaknuto, na času fizičkog vaspitanja Nikola Tanasković, Flečer Megi i Joan Makundu igrali su ,,3 na 3“ protiv učenika škole, posjetili prve razrede sa kojima su se slikali i proveli kvalitetno vrijeme sa ostalim učenicima škole kojima su dijelili autograme i slikali se. R.P.
na br. 2, Ulica Ivana Vujoševića br. 30, Ulica Đoka Miraševića br. 60 i Ulica Radosava Burića br. 292 – navode iz Sekretarijata.
Parking garaže su istog izgleda i dimenzija kao prethodno postavljene, a njihovo postavljanje će biti realizovano kada Sekretarijat za komunalne poslove izda neophodno odobrenje.
- S obzirom na to da se radi o pilot projektu, a kako Sekretarijat za saobraćaj podržava biciklizam kao vid alternativnog prevoza, nadamo se da ćemo i u narednom periodu sprovesti sličan projekat, kroz subvencije ili javni poziv, kako bismo
stambenim jedinicama, tamo gdje postoje tehnički uslovi za postavljanje, omogućili da na siguran način mogu parkirati svoje biciklo. Garaža je kapaciteta za 10 bicikala i kompletna vrijednost pilot projekta iznosi 32.490 eura – zaključuju iz Sekretarijata.
SUBVENCIJE
Iz Nevladinog udruženja Biciklo.me pozdravljaju namjeru Glavnog grada da kroz pilot projekat postavljanja hangara obezbijedi bolje uslove za čuvanje bicikala u okviru stambenih objekata.
- Nadamo se da će ta akcija biti nastavljena u budućnosti,
Investitori da obezbijede i minimalan broj mjesta za parkiranje bicikala
Stefan Bulatović iz NVO Biciklo.me ističe kako je od ključne važnosti ulagati u obezbjeđivanje sigurnog parkinga kako bi se podstakla upotreba bicikla.
- To se posebno odnosi na stambene zgrade, gdje najčešće ne postoje odgovarajući prostori za čuvanje bicikala, što značajno otežava korišćenje ovog prevozog sredstva, jer veliki broj ljudi odustane od kupovine bicikla kada shvate da nemaju gdje da ga drže. Čuvanje na improvizovanim lokacijama, kao što su hodnici zgrada, značajno povećava rizik od krađe, pa to dodatno destimuliše sugrađane da koriste biciklo – poručuje Bulatović.
Ovaj problem je moguće riješiti kroz izmjenu planskih dokumenata, na način što će se u njima utvrditi smjernice za parkiranje bicikala u stambenim zgradama.
- Na osnovu toga će se kroz izdavanje urbanističko-tehničkih uslova propisati obaveza da investitori obezbijede
jer postoji veliko interesovanje među građanima Podgorice za obezbjeđivanje mini biciklističkih garaža. Jedan od načina bi mogao biti i subvencionisanje nabavke i postavljanja biciklističkih hangara kroz javni poziv ili neki sličan model raspodjele sredstava – poručio je Stefan Bulatović iz Udruženja Biciklo.me. Očekuju da Glavni grad ove godine nastavi sa akcijom subvencionisanja kupovine bicikala, jer se u prethodnim godinama to pokazao kao uspješan način podsticanja upotrebe bicikla.
- Ipak, važno je da takvu akciju prate adekvatna ulaganja u poboljšanje i širenje mreže bi-
minimalan broj mjesta za parkiranje bicikala, baš kao što je taj broj utvrđen za automobile. Ovo će uskoro postati i obavezujuće, budući da Evropska unija radi na izmjenama i dopunama Direktive o energetskim karakteristikama zgrada (EPBD), kojima će biti propisan minimalan broj parking mjesta za bicikla u okviru svih novih stambenih i nestambenih objekata. Direktive EU su pravni akti kojima se državama članicama nalaže da propisane norme prenesu u domaće zakonodavstvo – objašnjava Bulatović. Sa druge strane, dodaje, investitori bi mogli biti proaktivni i obezbijediti adekvatna mjesta za čuvanje bicikala unutar objekata koje grade, jer će ih time učiniti atraktivnijim. - Često dobijamo upite od investitora i stanara za predlaganje rješenja za parkiranje bicikala unutar stambenih zgrada, ali je to mnogo teže kad je objekat izgrađen i useljen – zaključio je predstvnik Biciklo.me.
ciklističkih staza u Podgorici, kako bi sugrađani mogli da se bezbjedno kreću biciklom –zaključio je Bulatović. Podsjećamo, stanari zgrade na Bulevaru Stanka Radonjića na Tuškom putu za svoje potrebe prije tri godine izgradili su ,,biciklistički hangar“, po uzoru na slične u Holandiji, o čemu je Pobjeda pisala novembra 2021. godine. Inicijator izgradnje prve garaže za bicikla u glavnom gradu Aleksandar Radović, koji je inspiraciju za to dobio u Holandiji gdje je živio nekoliko godina, realizovao je ovaj projekat u saradnji sa komšijom Harisom Kujundžićem
I.MITROVIĆ
Djelimično ispravljen propust u realizaciji tendera i isporuci opreme za Službu zaštite i spašavanja
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja dobili su radnu odjeću na kojoj je apliciran državni grb Crne Gore, čime je ispravljen jedan propust napravljen 23. decembra prošle godine prilikom isporuke oprema za SZS. Tada je komisija SZS primila opremu za podgoričke vatrogasce-spasioce (odjeću i obuću) koja po nekoliko osnova nije odgovarala predviđenoj, odnosno definisanoj tenderom vrijednim oko 41.300 eura. Tim povodom Specijalno državno tužilaštvo formiralo je krajem godine predmet po krivičnoj prijavi podnijetoj povodom realizacije tog tendera.
Izvor Pobjede iz SZS potvrdio je da je na uniformama dodat državni grb Crne Gore, ali da nijesu ispravljeni natpisi na leđima. Naime, jakne i majice isporučene 23. decembra na pozadini su imali natpis ,,VATROGASAC SPASILAC
GLAVNI GRAD PODGORICA“, iako je tenderom jasno bio predviđen natpis ,,SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
PODGORICA“. - Jasno je da nam je isporučena roba koja nije u skladu sa odredbama u tenderu - nije bilo državnog grba na rukavu, natpis na leđima nije onakav kakav je definisan, a posebna priča su čizme. Isporučeni kontingent specijalnih čizama nije imao brojeva 42, 43 i 44, nego su svi vatrogasci-spasioci morali da uzmu čizme brojeva 45 ili 46. Ovo je potpuno nakaradna priča… Što bi se činjelo da je bila riječ o nekoj složenijoj nabavci – kazao je izvor Pobjede iz Službe zaštite i spašavanja.
Komisija SZS primila je 23. decembra opremu za podgoričke vatrogasce-spasioce (odjeću i obuću) koja po nekoliko osnova nije odgovarala predviđenoj, odnosno definisanoj tenderom, vrijednim oko 41.300 eura. Tim povodom Specijalno državno tužilaštvo formiralo je krajem godine predmet po krivičnoj prijavi podnijetoj povodom realizacije tog tendera
u uniformama sa crnogorskim grbom
Da nije riječ o bezazlenom propustu, jasno je ako se ima u vidu da je riječ o više stotina komada odjevnih predmeta (85 kompleta od po pet majica kratkih rukava, po dvije majice, kratkih i dugih rukava, s kragnom, kao i 85 jakni) na kojima stoji natpis suprotan tenderskoj dokumetaciji. Ako se ovome doda ,,zabuna“ sa brojevima specijalnih čizama, zaista je teško shvatljivo kako je u jednoj relativno jednostavnoj proceduri napravljeno toliko propusta.
PRIJAVA
Specijalno državno tužilaštvo formiralo je krajem prošle godine predmet o slučaju nabavke i isporuke opreme za SZS
Podgorice, na osnovu anonimne krivične prijave. Podnosilac prijave, potpisan kao ,,Prodavac vatrogasnih uniformi i opreme“, ukazao je tada kako postoji osnov sumnje da je prilikom realizacije ovog posla došlo do kršenja procedure predviđene zakonom. - Odgovorno lice DOO „Centroslavija“ u dogovoru sa odgovornim licem u Službi zaštite Glavnog grada v. d. komandira Blečić Zdravkom, neposredno uoči Nove godine, prilikom posjete od strane predstavnika firme DOO „Centroslavija“ izvršnog direktora Tomašević Vlajka Službi zaštite, precizno su dogovorili način izvršenja krivičnog djela i kako da sprovedu i
Gomila smeća oko kontejnera, nije pošteđena ni neposredna okolina vrtića i škola
Nesavjesnost bez granica
I pored brojnih apela i napora koje radnici gradskog preduzeća Čistoća ulažu da grad održe čistim, usljed nesavjesnog ponašanja pojedinih građana svakodnevno možemo vidjeti brojne lokacije širom grada gdje su oko kontejnera nepropisno odložene velike količine biljnog, ali i drugih vrsta otpada.
Nažalost, ali i na sramotu svih nas, ovako ružnih prizora nijesu pošteđeni čak ni prilazi
školama i vrtićima. Dvije takve lokacije su kod vrtića u Staroj varoši gdje je oko kontejnera već danima odloženo nekoliko desetina kubika biljnog, građevinskog i drugog otpada, kao i tik uz ogradu Osnovne škole ,,21. maj“ na Draču, gdje su gomile otpada oko kontejnera. Iz Čistoće su apelovali na građane da povedu više računa o tome gdje i ako odlažu otpad, uz podsjećanje da su u svim reciklažnim dvorištima postavljeni veliki kontejneri, gdje se
besplatno odlaže biljni otpad. -Pored ovih, na dvorištima su, pored sadržaja koji su namijenjeni za odlaganje pojedinih vrsta otpada koje građani stvaraju u svojim domaćinstvima, postavljeni i veliki kontejneri za besplatno odlaganje kabastog otpada. Takođe, za uslugu odvoza biljnog i kabastog otpada sa svojih posjeda, građani se pisanim zahtjevom mogu obratiti privrednom društvu Čistoća, koje po pristupačnim cijenama vrši odvoz istog – saopšteno je iz Čistoće. I.M.
zataškaju nezakonitu proceduru isporuke uniforme, suprotno uslovima i specifikaciji tendera, kako bi se uniforma podijelila vatrogascima kao ispravna isporuka Službi zaštite Glavnog grada – navedeno je između ostalog u prijavi. U prijavi se tvrdi da je 23. januara Službi zaštite i spašavanja isporučena roba suprotna specifikaciji - na isporučenoj uniformi nije bilo štampe i veza koje je predviđao tender, pa su na taj način uniforme ,,u vrijednosti od oko 50.000 eura, isporučena suprotno uslovima koje je predviđao tender“. Ukazuje se da je reakcija SDT-a nužna i zbog toga što je na tenderu bilo i drugih firmi kao ponuđača čije su ponude
Tenderom koji je Glavni grad raspisao 31. jula 2023. godine, tražena je nabavka i isporuka sljedeće opreme: radnih pantalona sa fluo-trakama (85 komada), radnih jakni sa oznakama i uloškom na skidanje (85), polo majica kratkih rukava sa oznakama (85), polo majica dugih rukava sa oznakama (85), majica kratkih rukava (85), kačketa i
pletenih kapa (po 85), kombinezona s uloškom (85) i poludubokih radnih cipela i taktičkih čizama (po 85). Nakon sprovedene tenderske procedure, prihvaćena je ponuda kompanije ,,Centroslavija“ od 41.322,31 euro koja je, sudeći po zvaničnoj dokumentaciji na sajtu Crnogorskih elektronskih javnih nabavki, bila i jedina na tenderu.
ocijenjene kao lošije, čime im je načinjena šteta. Pobjeda je povodom ove situacije tražila pojašnjenje od Glavnog grada i Službe zaštite i spašavanja, ali do objavlji-
vanja ovog teksta ostali smo uskraćeni za odgovor. Odgovor čekamo i na naš upit SDT-u o statusu predmeta formiranog po pomenutoj krivičnoj prijavi. N. SEKULIĆ
Budućnost vezala četiri meča bez pobjede u drugom dijelu sezone, vezista Milan Vukotić siguran
PODGORICA – Budućnost je potpuno posvećena pripremi zahtjevne sedmice u kojoj će odigrati tri važne utakmice – s Arsenalom u nedjelju, Jedinstvom u srijedu, Mornarom u nedjelju – „plavo-bijeli“ šampioni su spremni da loš period sa početka drugog dijela sezone ostave iza sebe.
Prvi naredni ispit na programu je s Arsenalom pod Goricom 10. marta u 17.30 sati, a prvotimci sa optimizmom čekaju okršaj s Tivćanima nakon kvalitetne predstave protiv Sutjeske u najvećem derbiju domaćeg fudbala. „Plavi“ su bili dominantni, igrali dobro, stvarali šanse, imali posjed, prilike i pri neriješenom rezultatu…
– Derbi je bio u našim rukama, imali smo 1:0, zicer za 2:0, još nekoliko šansi pri rezultatu 1:1. Mislim da smo zaslužili mnogo više od remija, jer smo kontrolisali utakmicu i igrali na kvalitetnom nivou. Treba samo tako da nastavimo, a rezultat će sigurno doći – vjerujem, protiv Arsenala – govori mladi vezista Milan Vukotić
Podgorički tim je vezao četiri utakmice bez pobjede, za liderom Dečićem zaostaje jedan bod nakon 23 odigrana kola, ali je u tri od četiri meča na startu proljeća (ne računajući Rudar) bio mnogo bolji rival od protivnika…
– Moje iskreno mišljenje je da Budućnost nikada nije igrala ljepši fudbal, da se nikada nije bolje radilo i nikada nijesu
bili bolji uslovi za rad – govori talentovani plejmejker, koji je prošao sve mlađe kategorije plavog kluba. – Naravno, ljudi koji vole Budućnost i koji nas prate žele bolje rezultate čega smo svi svjesni, ali postoji i druga strana – jednostavno, nekada dođe do lošeg perioda koliko god bili fokusirani i dobri. Ne tražimo opravdanja, nadam se da smo naučili na sitnim greškama koje su nas koštale i da ćemo od sljedeće utakmice da se vratimo na pravi put. Na pobjednički put koji svi želimo i koji ova ekipa zaslužuje. I kada je dobro, ali i kada je loše,
Crna Gora domaćin kvali kacionog turnira za EP kadetkinja u fudbalu
PODGORICA – Selektor ženske kadetske reprezentacije Crne Gore Mirko Marić objavio je spisak igračica za predstojeći kvalifikacioni turnir za Evropsko prvenstvo. Marić je pozvao 24 igračice – golmani: Teodora Jovetić (Ilarion), Senita Kalač (Cveteks), Dunja Krstajić (Budućnost); odbrana: Elda Bralić (Cveteks), Angelina Drešaj, Slavica Krstevska (Budućnost), Dunja Bojanić, Vladana Boričić, Danica Reljić(Mladost), Ena Spahić (Breznica), Sofija Beatović (Leotar, BiH); vezni red: Jelena Nikčević, Anastasija Zarubica (Ekonomist), Ana
Raspored grupe
Vlahović (Ilarion), Amra Luković(Mladost), Jovana Radović, Andrea Bućković (Cveteks), Jana Merdović (Budućnost); napad: Maša Tomašević, Aleka Balević(Budućnost), Darija Čižek, Sara Tadić (Ekonomist), Iris Dizdarević (Cveteks), Azra Orahovac (Mladost). Domaćin turnira koji se igra od 11. do 17. marta je Crna Gora. Osim naše selekcije, u grupi B 1 su i Bjelorusija, Andora i Litvanija. Utakmice će se igrati u Baru, Kotoru, Petrovcu i Podgorici. Plasman u elitnu rundu izboriće prvoplasirane ekipe, kao i najbolja drugoplasirana iz neke od šest grupa. R. P.
„plavo-bijeli“ su složni. Tako je bilo i jesenas, a tako je i sada… – Mi smo jedna velika porodica, ne samo na terenu, nego i van. Tu smo jedni za druge u svakom datom trenutku. Rezultati su bili i dobri i loši, ali uvijek smo se nosili kao ekipa, nikada nismo bili pojedinci i tražili krivicu u drugom. Najveću ulogu u stvaranju ekipe, hemije i grupe sjajnih momaka imaju šef stručnog štaba Mladen Milinković i sportski direktor Andrija Delibašić. Ubijeđen sam da ćemo svi zajedno prevazići krizu rezultata, jer igru imamo. Vukotić se ljetos vratio kući iz
zagrebačkog Dinama, gdje je otišao mlad kao ekstratalenat. I napravio je pravi potez – vratio se fudbalu na pravi način, prezentuje svoj talenat i potencijal, sazrijeva kao igrač, ustalio se u startnih 11, daje golove… A svako ko ga je gledao, zna da može mnogo.
– Svaki povratak je težak, mora da prođe proces adaptacije… Kada sam došao ljetos, vidjelo se da mi fali utakmica i da sam željan fudbala, ali nisam imao veliku minutažu što se odrazilo na moju spremnost. Međutim, svi su me sjajno prihvatili, a to mi je bilo značajno u tom trenutku – govori mladi reprezentativac naše zemlje, pa se nadovezuje:
– Mislim da su mi zimske pripreme koje sam prošao sa ekipom pomogle da se fizički spremim i vratim u formu u kojoj sam bio. Ne želim da se zadovoljim trenutnim, želim da nastavim još jače i bolje, da ekipa krene da dobija i onda ću biti siguran da je to ono što stvarno želim. Prva naredna želja je – pobjeda nad Arsenalom iz Tivta.
– Ne treba da ponavljamo da su očekivanja u klubu kakav je Budućnost uvijek najveća. Slijedi nam Arsenal, želimo da upišemo tri boda kako na toj utakmici tako i na svakoj narednoj. Iskreno, vjerujem u to! Želimo svi zajedno da vratimo osmijeh na lice ne samo nama nego i navijačima i svim ljudima koji iz duše vole i podržavaju Budućnost – jasan je Milan Vukotić. R. PEROVIĆ
Sutjeska imenovala novog šefa stručnog štaba, Dragan Mijanović tim menadžer
NIKŠIĆ – Miljan Radović od juče je ponovo na klupi Fudbalskog kluba Sutjeska. Iz nikšićkog kluba saopštili su da ih je neizvjesnost u dosadašnjem dijelu sezone opredijelila da dodatno ojačaju tim, a sve u želji postizanja rezultata koji prate renome Sutjeske.
Podsjetili su da je Miljan Radović kao igrač prošao sve mlađe kategorije kraj Bistrice, a za seniorsku ekipu ,,plavih“ debitovao 1993. godine. – U klubu je proveo sedam sezona, odigrao više od 250 utakmica i postigao tridesetak golova. Uvjereni smo da će dugogodišnji kapiten ,,plavih“, koji je kao šef stručnog štaba našu ekipu u sezoni 2020/2021. vodio do drugog
mjesta u CFL, donijeti ogromno iskustvo i kvalitet u radu sa seniorskim ekipama – saopšteno je iz Sutjeske. Radović je nakon odlaska sa klupe ,,plavo-bijelih“ vodio ekipu Dečića i makedonski Voska Sport iz Ohrida. Sa Radovićem u klub dolazi i njegov dugogodišnji saradnik, takođe Nikšićanin, bivši proslavljeni golman nikšićkog kluba, Dragoslav Poleksić Dosadašnji šef stručnog štaba Dragan Mijanović, koji je ove zime naslijedio Vladimira Jankovića, ostaje u Sutjesci i obavljaće funkciju tim menadžera seniorske ekipe što će, kako su naveli iz rukovodstva Sutjeske, dodatno učvrstiti njihovo opredjeljenje da sa domaćim snagama mogu ostvariti zacrtane ciljeve. Ra. P.
PODGORICA – Vodeći tandem Druge lige nastavlja trku za prvo mjesto. Fudbaleri Otranta i Bokelja ostvarili su nove pobjede u 21. kolu Druge lige. Bokelj je u Kotoru opravdao očekivanja – tim Slobodana Draškovića upisao je nova tri boda protiv Iskre. Dva gola postigao je Dejan Pepić, koji je dokazao sjajnu formu i definitivno vuče svoj tim ka cilju. Mrežu Danilovgrađana načeo je i Marko Bojović Situaci-
ja na vrhu tabele je ista, jer je pred svojim navijačima do nove pobjede došao i Otrant. Ulcinjani su slavili protiv Grblja 2:1 (1:0). Poveli već u četvrtom minutu golom Banovića, a njihovu je prednost u 54. udvostručio Muharemović i već tada najavio da neće dozvoliti bilo kakvo iznenađenje. Istina, gosti su smanjili u 78. minutu kada je pogodio Vujović, ali nijesu do kraja mogli da izbjegnu poraz. Lovćen je stigao do prvih
proljećnih bodova – Cetinjani su nakon preokreta na gostovanju Beranama došli do važne pobjede (2:1). Beranci su poveli pogotkom Tmušića iz penala u 10. minutu, a potom su primili dva gola, a oba puta pogađao je Bujiša, i to u 35. i 43. minutu. Beranci su tako praktično poništili brejk sa starta, pa su opet u teškoj situaciji kada je u pitanju borba za spas. Igalo je došlo do važnog brejka protiv Koma – 2:0. Početak
meča nije donio uzbuđenja, a onda je u 35. minutu Boško Dujović iskoristio odličan pas Uroša Vesića i doveo goste u vođstvo. Bivši igrač Koma u 58. minutu sjajnim udarcem sa 20 metara otklonio je sve dileme, iako je u finišu imao priliku da potpiše het-trik, ali je bio neprecizan. Podgorica je u lokalnom derbiju savladala Internacional – 2:1. Domaće je u vođstvo doveo Pavlićević u 29. minutu, dok je na startu drugog dijela pogodio Šoć za 2:0. Ipak, dramu je vratio Vračar golom u 59. minutu, ali je Podgorica sačuvala trijumf. R.
Osnovni državni tužilac Marko Mugoša u emisiji Akcenti sinoć na TVCG saopštio
UEFA sumnja u regularnost meča Mladost – Dečić, namještanje je
PODGORICA - Marko Mugoša iz Osnovnog državnog tužilaštva rekao je u emisiji Akcenti sinoć na Televiziji Crne Gore da je ODT odmah otvorilo postupak povodom fudbalske utakmice Mladost lob.bet – Dečić Admiral bet, odigrane 28. februara, na kojoj se u finišu prvog poluvremena igrač domaće ekipe Zvonko Ceklić sklonio napadaču Bojanu Matiću da postigne gol.
Utakmica je zavšena pobjedom gostiju od 3:0, a drugi i treći pogodak postignuti su pri kraju drugog poluvremena, takođe bez većeg otpora protivničke ekipe.
Mugoša je kazao da je Evropska fudbalska unija (UEFA) u petak poslala izvještaj o sumnjama u regularnost te utakmice. - Počeli smo sa radom istog dana kada se pojavio snimak meča. Postoje neki mehanizmi koji mogu da dovedu do nekih podataka, ali ovo je krivično djelo koje je teško dokazivo. Jesu neke situacije čudne i očigledne, ali na osnovu toga teško je sprovesti krivični postupak do kraja. Veliki je pro-
blem da neko prijavi i da izjavu. Nastane zid ćutanja koji je teško probiti. Pokušavamo sve da ispitamo, za sad postoji sumnja, a dokazi se prikupljaju – rekao je Mugoša.
- Znam za izvještaje UEFA, imamo vrlo dobru komunikaciju sa FSCG. Nastavljamo da pratimo sve utakmice, UEFA je već u petak poslala da sumnja u ishod meča Mladost - Dečić. Već ima formiranih predmeta za neke mečeve za koje postoje sumnje, ovo nije prva utakmica da je Tužilaštvo konkretno reagovalo – dodao je Mugoša. Naveo je i da je uloga kladionica veoma bitna. - Uvijek se sve svodi na igrače, oni su ti koji na kraju ispaštaju. Pretpostavka je uvijek da će igrač prije da prihvati grešku, nego da nekoga drugog okrivi. Kladionice su vrlo važne, policija sve to prati. One su te koje gube novac tim uplatama i štite se obaranjem kvota. Kad dođe do naglog pada ili porasta kvota, jasno je da se nešto dešava. Trajanje procesa zavisi od mnogo faktora, inicijalni dio je urađen u vrlo kratkom rokurekao je Marko Mugoša iz ODT.
Mugoša je rekao i da postoje pokušaji da se situacija predstavi kao da se nije desilo ništa sumnjivo.
- Ali to je samo jedna strana priče. Ljudi iznose svoje viđenje, neki pokušavaju da izvade situaciju kao da se ništa nije desilo. Protiv kluba može da se vodi disciplinski postupak - istakao je Mugoša, prenosi RTCG.
ŽeljkoDamjanović iz Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore rekao je da do sada nijedan fudbaler u Crnoj Gori nije prijavio sumnju u namještanje mečeva, iako to mogu da urade anonimno preko aplikacije.
- Teško mi je pričati na ovu temu jer se moj sindikat bavi drugim, pozitivnim stvarima. Slučaj je već u procesu, nije u našem opsegu da pričamo o ovome, zato se nijesmo ni oglašavali. Radili smo na prevenciji svega ovoga jer je naša obaveza da spriječimo ove stvari. Sindikat profesionalnih fudbalera sproveo je akciju sa UEFA-om i FIFA-om, obišli smo sve prvoligaške i drugoligaške klubove, mislili smo da
LIGA ŠAMPIONA: Siti lako do četvrt nala Real preživio čas
fudbala Lajpciga
PODGORICA - Real Madrid i Mančester siti pridružili su se Bajern Minhenu i Pari Sen Žermenu u četvrtfinalu Lige šampiona.
,,Merengesi“ su drhtali na svom ,,Santjagu Bernabeuu“ nakon pobjede od 1:0 u Njemačkoj jer je RB Lajpcig držao čas fudbala u revanšu osmine finala, Openda je nizao šanse i na kraju (p)ostao tragičar. Završeno je 1:1, a oba pogotka postignuta su u razmaku od tri minuta. Siti je na ,,Etihadu“ slavio 3:1 protiv Kopenhagena, koliko je trijumfovao i u Danskoj. Real sve do vođstva nije uradio gotovo ništa, na odmor su igrači ispraćeni zvižducima, ali ,,merengesi“ imaju toliko klase da mogu da nadoknade sve nedostatke.
Džud Belingem je poslije sat i pet minuta igre majstorski pronašao Vinisijus Žuniora u kontri, a Brazilac lijepo pogodio.
ćemo najbolje na taj način pomoći da se odupru tom načinu namještanja utakmica - istakao je Damjanović i dodao da je namještanje globalni problem.
- Dešava se i dešavaće se u cijelom svijetu. Najviše smo uradili u državi kada je u pitanju ovaj problem. Savez nam je izašao u susret, prije svega povodom implementacije programa za sprečavanje namještanja utakmica. UEFA i FIFA su vidjeli možda da postoje problemi kod igrača, pa su omogućili i da anonimno prijave bilo koga za koga znaju da ima veze sa tim dešavanjima. Pojavila se informacija da se u Crnoj Gori manje namještaju utakmice, nego u zemljama regionarekao je Damjanović. Dragan Vujović iz NVU Fudbalska Crna Gora rekao je da je situacija u našem fudbalu ,,dno dna“, dok je nekadašnji fudbalski sudija Mileta Šćepanović ocijenio da je u studiju trebalo da budu predstavnici FSCG i Ministarstva sporta. - Ne mogu da shvatim da naš Savez nema tijelo koje bi se bavilo regularnošču takmičenja –rekao je Šćepanović. R. A.
,,Bikovi“ su zaslužili da makar jednom zatresu mrežu u ovom dvomeču. Uradio je to odlični Vili Orban već u 67. minutu, na centaršut Rauma
Orban je u finišu imao još jednu šansu, Dani Olmo pogodio prečku, ali Real Madrid je sačuvao remi.
U Mančesteru je već u petom minutu postalo jasno da od senzacije neće biti ništa. Manuel Akandži je sjajno pogodio nakon kornera Hulijana Alvaresa, a samo četiri minuta kasnije bilo je 2:0. Alvares je izveo korner, poslije 20 sekundi lopta je ponovo došla do njega, a nakon snažnog udarca loše je reagovao golmana Grabara kojem je lopta prošla kroz ruke. Na 2:1 smanjio je Eliunusi, a konačan rezultat postavio je Erling Haland u nadoknadi prvog poluvremena. Ne. K.
Real Madrid 1 0
1 RB Lajpcig 0
Stadion: Santjago Bernabeu
Sudija: Davide Masa (Italija)
Golovi: 1:0 Vinisijus u 65, 1:1 Orban u 68. Žuti kartoni: Vinisijus, Čuameni, Kros (Real), Šlager, Raum, Orban (RB Lajpcig)
Lunjin
Karvahal
Ridiger
Naćo
Mendi
Čuameni Kros (od 78. Modrić)
Valverde
Kamavinga (od 46. Rodrigo) Belingem (od 85. Hoselu)
Vinisijus
Man. siti 3 3
Stadion: Etihad
Gulači
Henriks Lukeba
Orban
Raum
Haidara (od 90. Kampl) Šlager (od 85. Elmas)
Olmo Simons
Openda (od 77. Poulsen) Šeško (od 85. Baumgartner)
1 Kopenhagen 1
Sudija: Espen Eskas (Norveška)
Golovi: 1:0 Akandži u 5, 2:0 Alvares u 9, 2:1 Eliunusi u 29, 3:1 Haland u 45+3. Žuti karton: Kornelijus, Matson (Kopenhagen)
Man. siti Kopenhagen
Ederson
Luis Akandži
Dijaš (od 68. Stouns) Gvardiol Rodri (od 46. Gomes)
Kovačić Nuneš (od 74. Hamilton) Bob Alvares Haland (od 88. Rajt)
Grabara
Ankersen
Jelert (od 78. Meling) Vavro
Mekena
Diks
Oskarson (od 68. Kornelijus) Froholt (od 58. Matson) Klem (od 68. Hejlund) Ašuri (od 58. Bardgji) Eliunusi
Špansko tužilaštvo traži pet godina zatvora za trenera Real Madrida
PODGORICA - Karlo
Anćeloti nastavio je niz poznatih sportskih ličnosti optuženih za utaju poreza u Španiji.
Trener Real Madrida navodno je tu zemlju oštetio za 1.062.079 eura na ime neplaćenog poreza.
Legendarni Italijan optužen je da je tokom 2014. i 2015. lažno prikazao primanja i imovinu. Anćeloti je osumnjičen da je tokom 2014. godine pronevjerio 386.361 euro, a naredne godine 675.718 eura.
To se dešavalo u prvom mandatu Anćelotija na klupi ,,kraljevskog kluba“.
Državno tužilaštvo Španije na osnovu ovih optužbi traži zatvorsku kaznu za Anćelotija u trajanju od četiri godine i devet mjeseci. Tereti se za dva krivična djela na štetu državnog budžeta.
- Uprkos tome što je u tom periodu prijavio boravište u Španiji i to s adresom u Madridu, te je time morao ispunjavati sve poreske obaveze u toj državi, u poreskim prijavama navodio je samo platu koju je dobijao kao trener Reala, dok je prihode na prava na svoj imidž prebacio na druge osobe. To je napravio kako bi platio niži porez – naveli su španski mediji. U optužnici piše da je Anćeloti ugovor s Realom potpisao 4. jula 2013. godine i da je taj ugovor isticao 30. juna 2016.
- U njemu se navodi da mu se primanja sastoje od plata i bonusa, ali i prava na korišćenje imidža koje je prebacio na klub. Optuženi je radio i živio u Španiji i to tako da mu je dom bila nekretnina na centralnom madridskom trgu. Ali nakon što je Anćeloti ranije završio poslovni odnos s Realom, 25. maja 2015, iznajmljivao je navedeni stan do oktobra te godine. Na osnovu toga je jasno da je da je tokom 2015. Španija bila središte njegovih ličnih i poslovnih odnosa. U optužnici se navodi i da je Anćeloti, kako bi izbjegao oporezivanje prihoda od pomenutih prava na korišćenje lika, ka-
PODGORICA – Košarkaši SC Derbija nijesu uspjeli u Zagrebu da naprave još jedan značajan korak ka plejofu Admiralbet ABA lige.
ko od Reala, tako i od ostalih brendova zbog učestvovanja na raznim događajima, koristio kompleksne i zbunjujuće mreže kompanija koje se bave autorskim pravima.
- Tako je Anćeloti simulirao prenošenje prava korišćenja imidža na kompanije sa sjedištima van Španije. Na taj način je od španske Poreske uprave i državnog budžeta sakrivao svoje stvarne prihode, kako ni on ni spomenute kompanije ne bi morale da plate porez na velike iznose koje je primao u Španiji ili inostranstvu – navodi se u optužnici.
Italijanski stručnjak je navodno 1. jula 2013. potpisao privatni ugovor kojim je prava na korišćenje imidža prebacio na kompaniju ,,Vapia Limited“ i to na period od 10 godina, uz naknadu od 25 miliona eura.
- Dan kasnije, ta kompanija ga je imenovala svojim predstavnikom, čime mu je ,,omogućila maksimalnu moć korišćenja njegovog imidža“ – piše u optužnici.
Kasnije je trajanje skraćeno na tri godine, dok je cijena korišćenja autorskih prava smanjena na milion eura. - Četvrtog jula 2013, uporedo s potpisom ugovora s Realom kojim je postao trener kluba, optuženi je potpisao drugi, privatni ugovor s klubom. Tim ugovorom je definisano da je Anćeloti na klub prenio 50 posto prava korišćenja na imidž za period na koji je potpisao za Real. Ostalih 50 odsto prava pripalo je neimenovanoj kompaniji koja je djelovala u ime italijanskog trenera. Ispostavilo se da je ova kompanija ,,Vapia LLP“ sa sjedištem u Londonu. Ali ne ,,Vapia Limited“ s Djevičanskih Ostrva. Ovo je Realu javljeno tek godinu kasnije. Optuženi je tako koristio kompaniju ,,Vapia LLP“ tako što ju je formalno predstavio Realu kao vlasnika prava na korišćenje imidža, iako ih nije bio formalno pripisao toj kompaniji jer je 1. jula 2013. prava prebacio na ,,Vapia Limited“ –navodi se u optužnici. R. A.
Ekipa Dejana Jakare poražena je od Cibone (94:82) u 21. kolu i u narednih pet rundi će pokušati da izbori doigravanje – „studenti“ su na skoru 10-11 i imaju pobjedu više od Splita, ali i bolji međusobni skor, kao i dvije pobjede više od čačanskog Borca, ali i Cibone, koji su ispod zone plej-ofa. – Znali smo da nas očekuje težak meč. Ali, nijesmo bili u fokusu, primili smo previše poena iz reketa i, samim tim, bilo je teško napraviti brejk. Međutim, svjesni smo da je bilo grešaka i sada nam predstoji da radimo na tome i da se što bolje spremimo za naredne izazove. Do kraja ima dosta, vjerovatno će posljednje kolo dati konačan odgovor o plasmanu, tako da ništa nije gotovo, idemo od utakmice do utakmice i nastojaćemo da napravimo što bolji skor – kazao je crnogorski reprezentativac iz redova SC Derbija Igor Drobnjak Osim uvodnih minuta, kada
su se ekipe smjenjivale u vođstvu, ostatak meča protekao je u vođstvu Cibone, koja je u trećem periodu prvi put stekla dvocifrenu prednost – 71:61. U posljednjoj četvrtini ,,vukovi“ su u nekoliko navrata imali 12 poena viška, Podgoričani su poslije trojke Vučeljića kada su prišli na 82:76 vjerovali da mogu, ali je tada Bundović,
PODGORICA – Crnogorska bokserka Bojana Gojković boriće se sjutra protiv Esre Jildiz iz Turske, na startu prvog svjetskog kvalifikacionog turnira u boksu za plasman na Olimpijske igre u Parizu.
Borba u italijanskom gradu Busto Arsicio biće održana u kategoriji do 57 kilograma, u kojoj je prijavljeno 36 bokserki. Iz te kategorije samo finalistkinje izboriće olimpijsku vizu za poraz.
Borba između Gojković i Juldiz predviđena je programom
koji će početi u 11 sati, a tačan raspored mečeva biće određen kasnije večeras.
Za petak predviđena je borba Petra Marčića, koji je u prvom kolu kategorije do 80 kilograma savladao Sejfija Kebadu iz Etiopije. Naredni rival biće mu Francuz Jojerlan Cesar, zvanični prvak Evrope do 22 godine.
Na startu je eliminisan Stefan Savković, koji je u kategoriji do 71 kilograma, sumnjivom odlukom sudija, poražen od Belgijanca Muhameda Rašeme 3:2. R. P.
dva puta zaredom uhvatio loptu u napadu, postizao poene poslije ofanzivnih skokova… – Izgubili smo skok, na kraju je Cibona zasluženo pobijedila. Međutim, sada je bitno odreagovati i vratiti se na pravi put – objasnio je Drobnjak, koji je bio najbolji u redovima ,,studenata“. Već u ponedjeljak SC Derbi
dočekuje FMP. – Svjesni smo da je to za nas jako bitan meč. Odmah nakon meča u Zagrebu fokusirali smo se na tu utakmicu. Pripremamo se i vjerujemo da ćemo imati bolje izdanje da i u toj utakmici napravimo povoljan rezultat, jer smo svjesni koliko bi nam to značilo – naglasio je Drobnjak. R. P.
STONI TENIS: Masters u Linjanu
PODGORICA – Crnogorski stonoteniser Luka Bakić plasirao se u polufinale Masters turnira u Linjanu.
Sa dva trijumfa osvojio je prvo mjesto u grupi i izborio direktan plasman u polufinale. Na startu takmičenja u prvoj grupi pobijedio je Gabrijela
Antunjesa De Oliveiru 3:1 (11:5, 10:12, 11:8 i 11:9), dok je u drugom kolu slavio protiv Tin Čung Lina iz kineskog Tajpeha 3:1 (13:11, 11:8, 9:11 i 11:6).
Lin i De Oliveira u međusobnom duelu odlučiće putnika u četvrtfinale.
Direktan plasman u polufinale
iz druge grupe osigurao je Japanac Mahiro Funajama, koji je Bakiću najveći konkurent za olimpijsku vizu. Njihovi rivali u polufinalu biće poznati danas, nakon završetka takmičenja po grupama i svih četvrtfinalnih duela. Bakić je osmoplasirani na svjetskoj rang listi, u kategoriji S 10, a trenutna pozicija vodi ga u Pariz, ali će morati da je sačuva do 31. marta kada će i zvanično biti poznati učesnici Igara na osnovu plasmana sa rang liste. Funajama je na devetom mjestu. Bakić je prošle godine bio bronzani u Linjanu. R. A.
Košarkašice Budućnost Bemaksa nakon velikog preokreta slavile u Beogradu u posljednjem ligaškom kolu WABA lige
BEOGRAD – Dvorana: „Ranko Žeravica“. Gledalaca: 150. Sudije: Katić, Hartman, Holjevac. Rezultat po četvrtinama: 22:17, 19:14, 19:22, 14:22.
PARTIZAN: Gligić 12, Boričić 16, Jovanović 15, Marojević 16, Davinić 7, Dinčić 3, T. Miškić, Kovandžić, B. Miškić, Ćosović, Stojić 5, Dragićević.
BUDUĆNOST BEMAKS: Drobnjak 5, Radonjić 24, Radonjić 15, Ma. Bigović 5, Šćepanović ۲, Mi. Bigović 3, Baošić, Radević, Bulajić 1, Ilić, Vukčević, Savković 20.
Neizvjesno da li će i naredne sezone voditi Partizan
Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su Partizan (75:74) nakon velike drame u dvorani „Ranko Žeravica“. Brejkom u posljednjem ligaškom kolu WABA lige nakon velikog preo-
Željko Obradović odbio da govori o novom ugovoru
PODGORICA – Željko Obradović (63) nije želio da komentariše da li će produžiti ugovor sa Partizanom i ostati u aktuelnom šampionu ABA lige i naredne sezone. Legenda i najtrofejniji trener u istoriji Evrolige vodi ,,crno-bijele“ od ljeta 2021. godine. Aktuelni ugovor mu ističe na ljeto. Uoči meča s Armanijem u evropskoj eliti dobio je pitanje o svom statusu u beogradskom klubu. – Ne mogu u ovom trenutku da govorim o tome. Rekao sam ranije ono što je suština svega,
ili ću biti u Partizanu naredne sezone ili neću raditi. Kada sam završio rad u Panatinaikosu, poslije 13 godina sam uzeo slobodnu godinu. Kada sam u Feneru završio poslije sedam godina, takođe sam uzeo slobodnu godinu. Ne vjerujem da ću poslije Partizana u neki drugi klub, sigurno neću raditi godinu. Kako će to da izgleda, da li ću nastaviti da radim ovdje, vrijeme će pokazati – rekao je Obradović. U Evroligi njegov tim ima skor 13-14, a u ABA ligi je treći sa učinkom 14-6. R. A.
kreta „vučice“ su potvrdile prvo mjesto, pa će u polufinalu igrati protiv Sloge, dok će u drugom polufinalu igrati Celje i Orlovi, koji su nakon produžetka srušili Montanu i ugrabili posljednju kartu za završni turnir.
Podgoričanke su u većem dijelu meča bile u deficitu, koje je išlo i do 13 razlike, ali su u finišu napravile preokret, da bi nakon nevjerovatne drame u posljednjih dvadesetak sekundi ipak došle do brejka i tako potvrdile prvo mjesto, a Partizan ostavile bez fajnal-fora. Baš u ključnim momentima važne poene pogodila je 18-godišnja Jovana Savković, koja je pokazala kakav je talenat
Partizan je odlično otvorio meč i već na sredini prve dionice imao je dvocifrenu prednost. Davinić je u petom minutu pogodila za 15:4. „Plave“ su imale dosta problema sa zonom, koju nijesu mogle da riješe jer su imale, prije svega, loše procente šuta. Prvi put u šestom minutu Podgoričanke su pogodile van linije 6.75 (Drobnjak), ali je Boričić odmah vratila trojku - 18:7. Crnogorski šampion konstantno je bio u rezultatskom zaostatku, da bi lošu četvrtinu „vučice“ ipak završile na lijep način - Radonjić je sa zvukom sirene pogodila trojku za 22:17. Budućnost je poenima Domuzin u 13. minutu imala minus 5 (23:18),
ali je Partizan imao idealne procente šuta za tri (sedam do sredine druge četvrtine), tako da je nakon trice Davinić u 15. minutu bilo 32:20. Nakon trojke Savković „plave“ su u 18. minutu smanjile na 34:28, ali je Partizan u finišu prvog poluvremena stekao i +13 (41:28), da bi Milena Bigović sa zvukom sirene „zatvorila“ prvih 20 minuta hicem ih kornera za 41:31. Podgoričanke su u 25. minutu prišle na 46:40, a poenima Drobnjak iz posljednjeg napada „vučice“ su u posljednjih 10 minuta ušle sa 60:53. Šest minuta prije kraja, Domuzin je trojkom donijela prvu prednost gošćama (62:61), da bi u 37. minutu, poslije „du-
ge dvojke“ Savković bilo 64:69. Ali, Partizan je na 2.10 prije kraja uspio da dođe do egala (trojka Gligić). I, tek u finišu je viđena nestvarna drama. Prvo je 19 sekundi prije kraja Savković pogodila trojku za 75:71. Međutim, Jovanović je odmah vratila trojku. Budućnost je imala 13 sekundi, Radović je odlučio da Savković izvede loptu ispod koša, a ne sa pola terena. Partizan je pravio pritisak, ali je Savković uspjela da izvede majstorski loptu i omogući Radonjić da istrči sama na koš, ali je promašila zicer. Beograđanke su tako imale posljednji napad za pobjedu, ali Boričić nije uspjela da pogodi... R.PEROVIĆ
NBA: Jokić tragičar u porazu od Finiksa, fantastično izdanje mladog Turčina Šenguna
PODGORICA – Aktuelni
NBA šampion Denver Nagitsi neočekivano su propustili šansu da konačno ugrabe prvo mjesto u Zapadnoj konferenciji, porazom 117:107 od Finiks Sansa na svom terenu.
Tragičar u porazu u produžetku bio je slavni centar Denvera Nikola Jokić, koji je promašio šut za trijumf na kraju regularnog toka. Odigrao je ispod svojih standarda – ubacio 25 poena uz 16 skokova, pet asistencija, ima čak sedam izgubljenih lopti i loš šut 18-8 iz igre. Denveru nije pomoglo odlično izdanje beka Mareja (28 poena, devet asistencija, sedam skokova).
Junak pobjede Finiksa bio je konačno razigrani superstar Kevin Djurent. Upisao je 35 poena za oslabljeni tim (bez slavnog beka Bukera), uz osam skokova i pet asistencija. Alen je dodao 28 poena (trojke 12-8). Sa skorom 42-20 Denver je pao na treće mjesto Zapada, iza Minesote (43-19) i Oklahoma Sitija (42-19). Finiks je šesti (3626), u zoni direktnog plasmana u plej-of.
Lider Istoka i lige Boston (4813) izgubio je od Klivlenda u
uzbudljivom meču 105:104 i završio seriju od čak 11 pobjeda. U posljednjem napadu, prva zvijezda ,,Kelta“ Tejtum dobio je loptu, sviran je prvo faul zvijezdi Klivlenda Garlandu, a potom je odluka preinačena,
pobjednički tim dobio je napad i osigurao trijumf. Junak trijumfa bio je Vejd, koji je 20 od 23 poena ubacio u posljednjoj četvrtini, od čega pet trojki. Centar Alen je pored 21 poena imao 12 skokova, a plej-
mejker Garland pored 16 poena i 11 asistencija.
Za Boston Tejtum je bio standardno najefikasniji sa 26 poena i 13 skokova uz loš šut iz igre 21-8, a letonski krilni centar Porcingis je dodao 24 poena. Fantastičnu partiju odigrao je turski krilni centar Alperen Šengun. Mlada zvijezda je upisala čak 45 poena (32-19 šut igre), uz 16 skokova, tri asistencije i pet ukradenih lopti, u pobjedi Hjustona nad San Antoniom 114:101.
Tako je Šengun potpuno nadigrao veliku nadu San Antonija, Francuza Vembanjamu. Zaustavljen je na svega deset poena uz 11 skokova, čak sedam blokada, ali i šest izgubljenih lopti. Prvi strijelac lige Dončić upisao je 39 poena uz 11 asistencija i deset skokova, ali je Dalas ipak izgubio od Indijane, ubjedljivo 137:120. Teksaški tim je u očiglednoj krizi i nema igru. U dominantno timskoj igri Indijane Tarner je postigao 20, a sve bolji plejmejker Halibarton, povratnik nakon dužeg odsustva zbog povrede, pored 19 poena imao je 11 asistencija. Nakon pobjede ovaj tim je osmi na Istoku (35-28), dok je Dalas osmi na Zapadu (34-28). S. S.
Velika nada crnogorskog šaha, intermajstor Aleksandar Tomić (2.389), učestvovao je na veoma zahtjevnom velemajstorskom turniru u Budimpešti, sa željom da osvoji dovoljan broj poena za prvi velebal. Nažalost, u tome nije uspio, ali je, svakako, imao dobar nastup i takmičenje završio na četvrtom mjestu sa pet poena, odnosno, tri pobjede, četiri remija i dva poraza.
Na kraju se ispostavilo da je nezasluženi poraz u prvom kolu od Indijca Sahaja Grovera, u, praktično, dobijenoj poziciji, Tomića koštao mnogo boljeg rezultata. – U toj partiji nijesam iskoristio prednost početnog poteza iako sam imao dobre šanse da upišem jedinicu. Nešto slično mi se dešavalo i na prethodnim takmičenjima, kao na Pojedinačnom seniorskom prvenstvu Crne
1 c4 e6 2.Sc3 Lb4 (Stara ideja kako bi se poremetila pjesačka struktura bijelog). 3.Db3 a5 4.a3 L:c3 5.D:c3 Sf6 6.g3 a4 ! (Odlažem razvoj, ali fiksiram protivničko damino krilo,preciznije je bilo 6.b3 i igrati na prednost lovačkog para). 7.Lg2 d6 8.d4 0-0 9.e4 e5 10.Se2 Te8 11.d5 (možda je bilo zanimljivije igrati 11.f3 i držati napetost). Sa612.f3
Gore na kojem sam očekivao veći bodovni saldo. Ali, stvari se za tablom ne odvijaju uvijek baš onako kako bismo željeli. Dovoljna je
Sc5 13.Le3 Sb3 14.Td1 c5! (Sjajna ideja,Pozicija se transformiše u neku “Benoni/ Volga” strukturu gdje crni ima prednost, jasan plan igre i uporišnu tacku na polju d4). 15.0-0 (dc6 je
samo jedna mala nepreciznost da se sruši dobitnička koncepcija i da čitav trud ode u nepovrat – objektivan je popularni Tomke, koga,
vjerovatno bio obavezujući potez, medjutim nakon uzimanja crnog pojavljuju se novi bogati motivi,La6,d5,eventualno c5, i crni je u prednosti) Ld7 16.Sc1 Sd4 17.Tf2 (Ovdje je uslijedila ponuda remija koja se naravno odbija) b5 18.Lf1 Tb8 19.cb5
L:b5 20.L:b5 T:b5 21.Dc4
Da5 22.L:d4 e:d4 23.Sd3 Sd7 24.Dc2 Tb3 25.Sc1 Te3 26.Sd3 Db5 27.Kg2 Se5 (Posljednji korak u realiziciji zasnivao se na izmjeni skakača,uduplati topove po “b” liniji i gurnuti pješake
znajući njegovu upornost i ambicije, pomenuti rezultati, neće pokolebati u borbi za najprestižniju šahovsku titulu.
Kada je riječ o budućim planovima u tekućoj i narednoj godini, Tomić obećava da će se maksimalno posvetiti tome da pored imena upiše prefiks GM.
– Moj prvi sljedeći izazov je nastup u našoj najkvalitetnijoj Premijer ligi. U Herceg Novom braniću boje nikšićke Mladosti na prvoj ili drugoj tabli i tada ću nastojati da popravim rejting sa mnogo više poena nego u Mađarskoj, gdje sam nedavno bio u plusu za 3,4 ELO. Na jesen me očekuje Pojedinačno prvenstvo Evrope u Petrovcu – dodao je Tomić, koji je na 24. ekipnom šampionatu Evrope prošle godine u Budvi predvodio našu „B“ selekciju.
Na prestižnom GM turniru u Kini
Na supervelemajstorskom turniru u kineskom Longangu danas je na programu posljednje sedmo kolo. Najveće šanse da se domognu laskavog priznanja imaju predstavnici zemlje domaćina Bi Ksijangzi i Ju Jangju, te Indijac Arjun Erigaši koji su se izdvojili na vrhu tabele sa po četiri osvojena poena.
Račune može da im pomrsi jedino Rus Danil Dubov koji za vodećom četvorkom zaostaje pola poena. Ksi Ksijangju i Vladislav Artemijev uknjižili su po 2,5, a Ma Kun i Aniš Giri po dva poena. Interesantno je istaći da je prvi favorit po rejtingu, Holanđanin Giri, nanizao tri poraza zaredom, što se rijetko dešava na ovako pre-
c4 i d3. Takva slika djeluje najjednostavnije i dobijenu poziciju uskoro imamo na tabli…) 28.S:e5 T:e5 29.g4 Te8 30.Tdd2 Tb3 31.Dc1 d3
32.h4 c4 33.h5 h6 34.Dh1
f6 35.Dh2 Dc5 36.Df4 Te5
37.Td1 Dd4 38.Dd2 Te8
39.Dc1 Teb8 40.Tdd2 Kf7
41.Kg3 De5+ 42.Kg2 c3! (dijagram) 43.T:d3 (Na uzimanje pješakom uslijedilo bi …Tb1 sa osvajanjem bijele dame) cb2 44.Dc7+ De7 0:1 ( Bijeli je predao partiju jer nije imao rješenja za ofanzivu crnog).
Qxd7
Kh8
Qxa5 44.Qf7+ Be7 45.Qxg6
Qe1+ 46.Kg2
32.Bb2 Qe7
33.Qxa5 Nb4 34.Qa8+ Qf8 35.Qf3 Nxd3 36.Qxd3
Qb8 37.Qc3 Kf8 38.a5 Qb4
39.Qh8+ Ke7 40.Qf6+ (dijagram) Kd7 41.Qxf7+
Be7 42.Qd5+ Bd6
stižnim takmičenjima vrhunskih matadora, i na osnovu
62.h6 Qf7 63.Qe4 Qb3+
64.Bg3 Qc3 65.Qe6+ Kb5
66.h7 Bd4 67.Qe8+ Kb6
68.Qb8+ Ka6 69.Qa8+ Kb6
70.Qe4 Bh8 71.g5 Qc8+
72.Kh4 Qd7 73.Qb4+ 1:0
lošeg učinka ima ulogu „fenje-
Priredio: B. KADIĆ
Simona Halep zadovoljna nakon
što joj je skraćena suspenzija
PODGORICA – Simona Halep najavljuje povratak u vrhunsku formu nakon što je dobila dozvolu opet da igra na teniskim takmičenjima. Prvobitna suspenzija zbog dopingovanja, u trajanju od čak četiri godine, ranije je ove sedmice preinačena na period ko-
ji je nekada prva teniserka svijeta već odslužila, odlukom Suda za arbritražu u sportu (CAS) u Lozani. – Tokom ovog dugog i teškog perioda sam uvijek tvrdila da nijesam kriva. Zadržavala sam uvjerenje da će istina konačno pobijediti i baš je to odluka koju su donijeli. Uvijek sam bila sportista koji ne koristi bilo kakve zabranjene supstance. Jedva čekam opet na teren – rekla je Halep.
Slavna Rumunka, bivša šampionka Rolan Garosa i Vimbldona, nije nastupala oko godinu i po. Očekuje se da nastupi tokom aprila na nekom manjem turniru na šljaci, a da bude spremna za velika takmičenja koja slijede. Zbog suspenzije nije igrala oko godinu i po, a po posljednjoj odluci CAS mogla je da nastupa još tokom ljeta prošle godine. R. A.
Loši vremenski uslovi u slovenačkom zimskom centru
PODGORICA – Organizatori Svjetskog kupa u skijanju saopštili su da u subotu neće biti vožen veleslalom u slovenačkoj Kranjskoj Gori. Razlog su loši vremenski uslovi na slavnoj stazi. Umjesto toga, istog dana planirano je da se održi takmičenje u slalomu, prvobitno predviđeno za nedjelju. Ipak, pitanje je i da li će staza biti u dovoljno dobrom stanju za tehničku disciplinu. Narednih dana u Kranjskoj Gori najavljena je kiša i susnježica, što značajno otežava pripremu uslova za takmičenje na vrhunskom nivou.
Švajcarac Marko Odermat (26) već je odbranio titulu u Svjetskom kupu, u velikom stilu došao je do Velikog kristalnog globusa u karijeri, treći put zredom. Takođe, već je poznato i da će slaviti u poretku discipline veleslalom. R. A.
Prošle godine prvi put vožena u ,,najbržem cirkusu“
PODGORICA – Mohamed
Bin Sulajem, predsjednik Svjetske automobilske federacije (FIA), tražio je od zvaničnika da ne odobre održavanje trke Formule 1 u Las Vegasu. Prošle godine američki grad je prvi put ugostio F1 karavan, a i ove godine je u kalendaru takmičenja ,,najbržeg cirkusa“. Kako su prenijeli svjetski mediji, Bin Sulajem je tražio od organa zaduženih za bezbjednost da pronađu način da uličnu stazu u Las Vegasu proglase previše opasnom za organizaciju trka.
Međutim, zvanična lica nijesu mogla da pronađu bilo kakav problem ili nepravilnost u vezi sa stazom.
Kako je objavio londonski BBC, nije jasno zbog čega je Bin Sulajem tražio izuzeće spektakla u američkom gradu iz F1 kalendara.
Nosioci komercijalnih prava za šampionat, kompanija Liberti, uložili su čak oko 500 miliona eura u trku u Las Vegasu – a sve u cilju popularizacije sporta među američkom publikom. Za sada se projekat pokazao kao pun pogodak. R. A.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Unutar zidina crnojevićkog starog prijestonog grada Žabljaka, kako bilježi Marijan Bolica, 1614. godine, nalazilo se petnaestak porušenih zgrada i među njima crkva posvećena sv. Đorđiji, koja je u to vrijeme bila pretvorena u džamiju. Boličin podatak je sve što znamo o žabljačkoj crkvi.
Naša, pak, saznanja o drugoj jednoj zadužbini, sagrađenoj na uzdignutom brijegu Komu, naspram Žabljaka, znatno su pouzdanija i pružaju potpuniju sliku o sakralnom graditeljstvu rane crnojevićke faze. Zimi, kad voda Skadarskog jezera naraste, brdo Kom se pretvara u ostrvo. Istraživači su ustanovili da su stari Crnojevići, braća Đurađ i Lješ (Aleksa), na Komu podigli manastirski kompleks, u čijem središtu se nalazi crkva Uspenje Bogorodice. Na osnovu posrednih pisanih podataka smatra se da je manastir sagrađen između 1415. i 1427. godine. Oba brata su sahranjeni u toj memorijalnoj zadužbini.
Uspenje Bogorodice na Komu je mala jednobrodna crkva s polukružnom apsidom. Njena spoljnja dužina iznosi 8, a širina 4,5 metra. Crkva je sa po dva pilasta na podužnim zidovima, podijeljena na tri gotovo podjednaka traveja. Na pilastrima, koji imaju profilirane konzole, oslanjaju se ojačavajući lukovi podužnog svoda. Prilično nepravilno sazidan je zašiljeni i donekle ovoidni gotički svod. Sve te oznake ima na sebi i polukružna apsida, za koju je karakteristično da je njena polukalota nešto šira od osnovice tla, zbog čega tim proširenjem
Na lovćenskoj strmini u selu Poborima iznad Budve, Stefanica, sin Đurađa Đuraševića Crnojevića, podigao je 1426. godine malo utvrđenje (30 x 20 metara) nazvano Đurđevac, unutar kojeg je sagradio malu jednobrodnu crkvicu. Grad Đurđevac bio je, izgleda, porušen negdje iza 1435. godine, dok je bogomolja ostala neoštećena
zasijeca u zidnu masu. Usljed skučenosti unutrašnjeg prostora, u udubljenja srednjeg traveja namijenjenog za pjevnice, usiječene su velike polukružne niše u kojima su odlagane crkvene knjige. Taj elemenat preuzet je iz balšićkih crkava na jezeru. Niša s južne strane, bila je kasnije probijena u prozorsko okno. U uglu crkve na sjeverozapadnoj strani bila je nazidana trpeza za proskomidiju. Prozor nesrazmjerne veličine na apsidi, otvoren je kasnije. Na zidu iznad polukružne apside nalazi se mali prozorski otvor, koji se ne srijeće na drugom mjestu. Drugi jedan prozor smješten na južnom zidu zapadnog traveja, olučen okvirom isklesanim u kamenu, takođe je iz docnijeg vremena, najvjerovatnije iz XVI vijeka, kad je crkva nanovo živopisana. Crkva je zidana od pravilnih četvrtastih kvadara od krečnjaka-tufa, vodoravno postavljenim. Zapadni ulaz sklopljen je od obrađenih dovratnika i nadvratnika, nad kojim se nalazi plitka polukružna lineta. Svi okviri vrata i prozora, za razliku od zidnih površina, pravljeni su od tvrdog tesanog kamena. Sama činjenica da je komska manastirska crkva skro-
Braća Đurađ i Lješ (Aleksa) Crnojevići su na Komu podigli manastirski kompleks, u čijem središtu se nalazi Crkva Uspenje Bogorodice. Na osnovu posrednih pisanih podataka smatra se da je manastir sagrađen između 1415. i 1427. godine. Oba brata su sahranjena u toj memorijalnoj zadužbini
mnih razmjera i da je pravljena bez plastičnog dekora u jednostavnom građevinskom izvođenju, bez umjetničkih pretenzija, pokazuje da je prije svega služila obrednoj svrsi pravoslavnog ritusa, što nije u kontradikciji s njenim pomenutim gotičkim karakteristikama. Sa spoljnje strane komska crkva je imala dvije dozidane kapele malih dimenzija, s unutrašnjom dužinom od 2 metra, što znači da su bile namijenjene za grobnice. U onoj na južnoj strani još postoji nadgrobna ploča. Negdje docnije, oko crkve podignut je kamenom popločani trotoar zaštićen drvenim trijemom sa spoljnih strana kapelâ i hrama. Manastirsko dvorište bilo je ograđeno kamenim zidom. Unutar te ograde, u jugozapadnom smjeru od crkve, nalaze se ostaci četvrtastih manastirskih prostorija, s očuvanim fragmentima zidova ponegdje visokim do 10 metara. Na istočnoj strani ogradnog zida naziru se ostaci starog ulaza u manastir, čiji otvor je pravougaonog oblika zidan obrađenim kamenom. Stručno oko lako može zapaziti da ostaci zgrada i manastirske ograde potiču iz vremena kad je manastir podignut. Na lovćenskoj strmini u selu Poborima iznad Budve, Stefanica, sin Đurađa Đuraševića Crnojevića, podigao je 1426. godine malo utvrđenje (30 x 20 metara) nazvano Đurđevac, unutar kojeg je sagradio malu jednobrodnu crkvicu (5,5 x 3,5 metara) s polukružnom apsidom. Crkvica je bila sazidana
od krupnije obrađenih kamenih kvadara horizontalno postavljenih. Na zapadnoj strani imala je pročelje s ravno izvedenim pravougaonim vratima, iznutra oivičenim prignječenim lukom. Sa spoljašnje strane nad ulazom je bila utisnuta mala niša polukružnog oblika. Crkva je imala dva prozorska okna – jedno na apsidi, a drugo na južnom zidu, čiji otvori su se širili prema unutra. Iako je razrušena, još uvijek se zapaža na ostacima zidova da je imala poluobličasti podužni svod koji je nalijegao na bočne zidove. Ispod svoda bio je izveden vijenac, takođe postavljen i ivicom potkrovlja. Ostaci vijenca se još primjećuju samo na apsidi i zidu za sjeverne strane. U donjem dijelu apside, s unutraš-
nje strane, podignuta je jedna nazida koja je služila za časnu trpezu, a na sjevernom dijelu oltara bila je izdubljena pravougaona niša za proskomidiju. Grad Đurđevac, koji je po patronu (sv. Đorđija) crkvice dobio ime, bio je, izgleda, porušen negdje iza 1435. godine, dok je bogomolja ostala neoštećena. Nezavisno od svojeg minijaturnog izgleda, crkvica je brižljivo izvedenom gradnjom djelovala skladno i prijatno, po čemu je uvršćena u najljepše spomenike rane crnojevićke faze. Po tipološkim karakteristikama analogna Đurđevici, ali od nje znatno veća po dimenzijama bila je crkva u gradu-utvrđenju Sokolu nad Štitarima, čiji patron nije poznat. Soko grad znatno je veći (prečnika 90 me-
Donosimo djelove iz prvog toma Istorije crnogorskog naroda, poznatog crnogorskog istoričara dr Dragoja Živkovića. Prvi tom ove kapitalne studije objavljen je 1989. godine, a nedavno ga je iznova objavila Matica crnogorska
tara), ali i mlađi od Đurđevca. Prvi put se pominje 1453. godine. Podigao ga je, takođe, Stefanica Crnojević, radi odbrane od Turaka, koji su sve intenzivnije nadirali s juga. Sokolski hram leži odavno u ruševinama. Najsačuvaniji su mu fragmenti na sjevernom zidu i oltaru, ali nigdje ne prelazeći visinu od dva metra. Krajem XIX vijeka već jako ruinirani zidovi još uvijek su dosezali visinu do šest metara. Današnji ostaci razrušene zidne mase, pokazuju da je crkva pravljena u prostoj tehnici gradnje od nepravilno pritesanog kamena. Sokolska, kao i komska crkva Uspenja Bogorodice, imala je podužni svod poduprt ojačavajućim lukovima, oslonjenim na dva para pilastera. Na samoj sredini poda crkve primjećuju se ostaci dviju grobnica. (...) Usljed nedovoljne arheološke ispitanosti, arhitektonski sakralni spomenički fond epohe Crnojevića, ostaje i dalje u dobroj mjeri nepoznat. Samo se na osnovu indikativnih pokazatelja može smatrati da jedan broj crkvenih zdanja pripada njihovom graditeljstvu. U arhitekturu Crnojevića stručnjaci uglavnom svrstavaju crkve s plansko-konstruktivnim i stilskim oznakama, tipičnim za njihovu fazu. S malim odstupanjima, sve one bile su, koliko se može utvrditi iz nepotpune arheološke građe, međusobno manje ili više podudarne ili slične. Bile su to jednobrodne građevine s polukružnom apsidom i podužnim prelomljenim svodom, često pojačanim lukovima oslonjenim na pilastre. Uglavnom, sve imaju po tri prozorska okna, zvonik na preslicu i po jedan otvor za zvono. Uz to, zidne površine su im ravne, građene kad od bolje pritesanog, kad od grublje lomljenog kamena. Njihovi graditelji-ktitori uglavnom ostaju nepoznati, kao što ih nije moguće ni određenije datirati. (Nastavlja se)
istraživanje K ri K-a: Srpska policija identifikovala bivšeg ministra policije i načelnika BIA kao saradnike osuđenih kriminalaca, ali ih tužilac nije procesuirao
Tužilaštvo, koje je dobilo ovaj materijal od policije, nije pokrenulo istragu protiv Stefanovića i Parezanovića. U optužnici protiv Šarićeve grupe tužilaštvo ih ni ne spominje. Na pitanja KRIK-a o ovom slučaju, tužilaštvo nije dalo odgovore, već je samo saopštilo da je „o rezultatima realizovanih predmeta upoznalo kako sve međunarodne institucije, tako i javnost”
BEOGRAD - Srpska policija identifikovala je dva moćna predstavnika države koji su pomagali narko-bosu Darku Šariću – bivšeg ministra policije Nebojšu Stefanovića i načelnika BIA Marka Parezanovića – međutim, tužilac za organizovani kriminal ih nije procesuirao, otkriva policijski dokument iz predmeta Šarić, čije detalje ekskluzivno objavljuje KRIK, prenosi Danas.
Stefanović je, prema istrazi, Šariću dodelio dvojicu svojih saradnika iz policije da pomažu klanu, ali je i lično dostavljao poverljive informacije ovoj grupi.
Od Šarićeve grupe dobio je sat koji vredi 17.000 evra, otkrivaju poruke koje su kriminalci razmenjivali. Parezanović je navodno kriminalcima bio prolaz do moćnog funkcionera kog su nazivali Oskar, ali on za KRIK negira da je činio ikakve usluge Šarićevom klanu.
Sem njih, Šariću je pomagao i moćnik kojeg su kriminalci nazivali Nikola P, a kojeg ni policija ni tužilaštvo nisu identifikovali.
„Kad se upališ – piši i dajem ti Atosa da ti sve jedno po jedno objašnjava“, poslao je poruku sredinom juna 2020. Duško Šarić svom bratu Darku Šariću, koji se tada nalazio u pritvoru Specijalnog suda za organizovani kriminal. Želeo je da obavesti brata o planu da pritisnu sudije koje su odlučivale o njegovoj sudbini. Duško je predao telefon policajcu kojeg su nazivali nadimkom Atos, a koji je radio za klan.
„Bili smo… na sastanku sa predsednikom apelacije (apelacionog suda). Sve smo mu objasnili i shvatio je čovek”, izvestio je Šarića korumpirani policajac.
Šarić je u to vreme čekao da vidi šta će biti sa njegovom
žalbom na presudu Višeg suda koji ga je osudio na 15 godina zatvora zbog šverca gotovo šest tona kokaina. Sve je zavisilo od veća Apelacionog suda koje je predvodio sudija Milimir Lukić. Ono je moglo da potvrdi presudu, da Šariću smanji kaznu, pa čak i da ga oslobodi, kako saznaje KRIK.
Skaj poruke
Članovi Šarićevog klana, kako pokazuju „skaj“ poruke, okupili su zato niz uticajnih ljudi koji su imali zadatak da smisle plan kako da se pritisne sudija Lukić. Ove moćnike koji su im pomagali, a među kojima su bili bitni funkcioneri, kriminalci su nazivali šifrovanim nadimcima.
Prva zamisao bila je da pritisak na sudiju Lukića pokušaju da izvrše preko predsednika Apelacionog suda Duška Milenkovića.
Osoba iz vrha policije, koju su nazivali Edo, sastala se sa predsednikom suda Milenkovićem da urgira za Šarića. Uticajni agent Bezbednosno informativne agencije – BIA, nadimka Markus, u sedištu obaveštajne agencije je organizovao sastanak na koji je pozvao Šarićeve saradnike i Milenkovića. Posebno grub bio je čovek kojeg su oslovljavali nadimkom Dolar i imenom Nikola P, a koji je predsednika suda „pokušao đonom da natera da se umeša“, vidi se u porukama. Sve ovo je, međutim, bilo uzaludno. Predsednik suda rekao im je da ne može da utiče na sudiju Lukića jer je on „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“, prepričao je Darku Šariću po-
licajac koji je radio za klan. Milenković im je navodno objasnio da njihov problem može da reši „samo jedan čovek” – svemogući funkcioner kojeg su nazivali Oskar. Nakon toga, Šarićeva grupa se bacila na to da izlobira rešenje kod Oskara.
„Mislim da Oskar hoće da bude taj koji će na kraju rešiti“, objasnio je policajac Šariću, koristeći telefon njegovog brata Duška.
Na kraju ove drame, Vrhovni sud izbacio je sudiju Lukića iz veća koje je odlučivalo o Šarićevoj presudi.
„Zamislite hirurga koji pred operaciju biva detaljno upoznat sa snimkom skenera, sagleda dubinu zdravstvenog problema, a potom biva zamenjen novim hirurgom koji nije
upoznat sa tim podacima i koji vrši operativni zahvat – zaista apsurd”, prokomentarisao je ovo sudija Lukić za KRIK. Šariću je nakon toga presuda smanjena za godinu dana, a on pušten iz pritvora. Ove zakulisne radnje sada su poznate jer je francuska policija uspela da dešifruje poruke razmenjivane preko specijalne aplikacije za bezbednu komunikaciju „skaj“, koju su koristile kriminalne grupe širom sveta. Poruke koje se tiču Šarićeve grupe – uključujući i one koje se odnose na funkcionere koji su opsluživali narko-kartel – dostavila je srpskom tužilaštvu.
Tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić, međutim, gotovo ništa nije uradio po pitanju raspetljavanja
Stefanović je, prema istrazi, Šariću dodijelio dvojicu svojih saradnika iz policije da pomažu klanu, ali je i lično dostavljao povjerljive informacije ovoj grupi. Od Šarićeve grupe dobio je sat koji vrijedi 17.000 eura, otkrivaju poruke koje su kriminalci razmjenjivali. Parezanović je navodno kriminalcima bio prolaz do moćnog funkcionera kog su nazivali Oskar, ali on za KRIK negira da je činio ikakve usluge Šarićevom klanu
mreže korupcije koju je ispleo Šarićev klan. Deluje i da je na svakom sledećem nivou, od policije do tužilaštva, rad na ovom slučaju bio sve više cenzurisan. edo i markuS
Tako je, kako KRIK ekskluzivno otkriva, policija identifikovala dvojicu funkcionera koji se kriju iza nadimaka Edo i Markus. U pitanju su bivši ministar policije Nebojša Stefanović i jedan od čelnih ljudi BIA-e Marko Parezanović. Ovo se navodi u krivičnoj prijavi koju je policija podnela 15. aprila 2022. godine Tužilaštvu za organizovani kriminal. Ovu prijavu policija je podnela protiv Šarićeve grupe, ne i protiv Stefanovića i Parezanovića, ali u njoj jasno navode da se oni kriju iza pomenutih nadimaka i da su činili usluge za kriminalni klan. U prijavi policija nije otkrila ko su Nikola P i Oskar. Tužilaštvo, koje je dobilo ovaj materijal od policije, nije pokrenulo istragu protiv Stefa-
Slučaj se na kraju slomio na trojicu najnižih u ovom lancu korupcije i komandne odgovornosti – Stefanovićeve saradnike –policijskog načelnika Danila Stojanovića i njegovog zamjenika Milutina Radovanovića, koji su optuženi da su pomagali Šarićevom klanu. Sem njih, optužen je i inspektor SBPOK-a Duško Mirković
novića i Parezanovića. U optužnici protiv Šarićeve grupe tužilaštvo ih ni ne spominje. Na pitanja KRIK-a o ovom slučaju, tužilaštvo nije dalo odgovore već je samo saopštilo da je „o rezultatima realizovanih predmeta upoznalo kako sve međunarodne institucije, tako i javnost”. Slučaj se na kraju slomio na trojicu najnižih u ovom lancu korupcije i komandne odgovornosti – Stefanovićeve saradnike – policijskog n ačelnika Danila Stojanovića i njegovog zamenika Milutina Radovanovića, koji su optuženi da su pomagali Šarićevom klanu. Sem njih, optužen je i inspektor SBPOK-a Duško Mirković.
Thimb-Doc S tefanović nije odgovorio na pozive i poruke novinara KRIK-a, a predsednik apelacije Milenković spustio je slušalicu nakon što smo se predstavili. Nije odgovorio ni na na pitanja koja smo mu poslali preko suda.
Parezanović je, za razliku od njih, novinarima KRIK-a poslao pisane odgovore u kojima tvrdi da nije posedovao „skaj“ telefon niti imao kontakata sa Šarićevom grupom.
„Nikada se nisam susreo ili razgovarao sa Darkom ili Duškom Šarićem, niti sam imao bilo kakvu povezanost sa klanom Šarić”, ističe Parezanović, ali kaže da jeste bio u kontaktu „profesionalne prirode sa visokim rukovodiocima ovog ministarstva (MUP) u statusu ovlašćenih službenih lica.”
On ističe da je o ovim kontaktima obaveštavao svog bivšeg direktora u BIA Bratislava Gašića. •
Na osnovu člana 3, 4, 17, 39 stav 2 i člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, broj 44/10), Odluke o izmjeni odluke o uslovima i postupku davanja u zakup građevinskog zemljišta (“Službeni list Crne Gore-opštinski propisi”, broj 11/14, 28/17 27/22), Programa privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. (»Službeni list Crne Gore – opštinski propisi«, broj 26/20 027/22) Rješenja gradonačelnika broj 01-427/24-427 od 28.02.2024, Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja - aukcije, objavljuje
JAVNI POZIV za davanje u zakup građevinskog zemljišta
1.PREDMET Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja - aukcije oglašava davanje u zakup građevinskog zemljišta za pokretne objekte – štandove, i to:
•Broj lokacije 12 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 13 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 14 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 15 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 16 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 17 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 18 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 19 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 20 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 21 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 22 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 23 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 24 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 25 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 26 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand;
•Broj lokacije 27 (Program privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 2020-2024. godine), Trg na Njegušima, kat. parcela
1171 iz lista nepokretnosti broj 137, K.O. Njeguši, zemljište površine 4 m2, namjena – štand.
2.POČETNA CIJENA Građevinsko zemljište daje se u zakup u postupku javnog nadmetanja - aukcije u viđenom stanju, a početna cijena mjesečne zakupnine utvrđuje se zavisno od zone u kojoj se građevinsko zemljište nalazi, i ono, shodno skupštinskoj odluci, iznosi 50,00 eura (pedeset eura) za 1 m2 zemljišta, odnosno 200,00 € (dvije stotine eura) za 4 m2 za potrebe privremenih pokretnih objekata –štandove, u skladu sa važećim Programom privremenih objekata za teritoriju Prijestonice Cetinje.
3. ROK ZAKUPA
Građevinsko zemljište se izdaje u zakup na određeno vrijeme od 4 (četiri) mjeseca.
4.USLOVI ZAKUPA
Prijestonica Cetinje sa odabranim ponuđačem će zaključiti ugovor o zakupu na rok iz prethodnog stava, kojim ugovorom će biti precizirani uslovi, kao sva prava i obaveze ugovornih strana. Isključiva namjena građevinskog zemljišta koje se daje u zakup jeste postavljanje privremenih pokretnih objekata – štandova za izlaganje, čuvanje robe zaštitu od atmosferskih prilika. Izabrani zakupac ima obavezu da, nakon zaključenja ugovora, pribavi urbanističko tehničke uslove od nadležnog organa Prijestonice Cetinje. Privremene objekte – štandove obezbijediće Prijestonica Cetinje.
5.USLOVI JAVNOG NADMETANJA – AUKCIJE
•Prijave se mogu dostavljati kod Građanskog biroa Prijestonice Cetinje najkasnije do i uključujući 14.03.2024. godine, do 14:00 časova. •Javni poziv će biti istaknut na oglasnoj tabli internet stranici Prijestonice Cetinje, biće objavljen u dnevnom listu ,,Pobjeda“.
•Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom ,,Prijava za učešće u postupku javnog nadmetanja – aukcije - ne otvaraj“
- Komisiji za sprovođenje postupka javnog nadmetanja – aukcije za davanje u zakup građevinskog zemljišta za pokretne objekte- štandove na Njegušima, neposredno na arhivi Građanskog biroa Prijestonice Cetinje.
•Prijave dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene), kao i prijave koje su nepotpune i koje nijesu dostavljene u zapečaćenom omotu neće se razmatrati.
Ponuđač u prijavi ne navodi broj lokacije, već će na samoj aukciji svaki prijavljeni ponuđač imati mogućnost da licitira za svaku pojedinačnu lokaciju.
U slučaju odustanka od prijave prije isteka roka određenog za dostavljanje prijave, ista se vraća ponuđaču neotvorena. Prijave dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene), kao prijave koje nisu dostavljene u zapečaćenom omotu, neće se razmatrati biće vraćene ponuđaču.
6.PRIJAVA I TROŠKOVI-OBAVEZE POSTUPKA
Pismena prijava treba da sadrži:
- lične podatke (za fizička lica ime i prezime, adresa stanovanja, kopija lične karte ili pasoša, a za pravna lica naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz Centralnog registra Privrednog suda - CRPS); - dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 50,00 eura, sa naznakom „učešće za javno nadmetanje-aukciju“ na žiro račun Prijestonice Cetinje broj 540-7751-75 koji se vodi Erste banke;
- ovjerenu punomoć od notara za zastupanje ukoliko za ponuđača učestvuje drugo lice;
- broj žiro računa za vraćanje depozita.
7. ROK ZA POVRAĆAJ DEPOZITA
Učesnicima koji nijesu uspjeli u postupku javnog nadmetanja-aukcije, biće vraćena sredstva u roku od 30 dana od dana otvaranja prijava.
8.LICITACIONI KORAK
Licitacioni korak se određuje na iznos od 20,00 eura (dvadeset eura) u odnosu na početnu cijenu lokacije.
9.MJESTO I VRIJEME OTVARANJA JAVNOG NADMETANJA – AUKCIJE
Postupak javnog nadmetanja – aukcije će se obaviti dana 18.03.2024. godine, sa početkom u 11:00 časova u Maloj sali koja se nalazi na drugom spratu u zgradi Prijestonice Cetinje, na kom mogu prisustvovati prijavljeni učesnici ili njihovi punomoćnici. Punomoćje mora biti ovjereno od strane notara.
10. PRAVO UČEŠĆA
Pravo učešća na javnom pozivu imaju sva domaća fizička i pravna lica, koja u predviđenom roku dostave svu potrebnu dokumentaciju.
11. OSTALI USLOVI JAVNOG NADMETANJA – AUKCIJE
Postupak javnog nadmetanja-aukcije smatraće se uspjelim u slučaju kada je dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje prisustvuje aukciji, u kom slučaju se lice koje je steklo status učesnika na aukciji proglašava zakupcem, a početna cijena na aukciji može biti cijena zakupa, s tim što ako učesnik odbije da prihvati početnu cijenu gubi pravo na povraćaj depozita. Postupak javnog nadmetanja – aukcije se završava ako ni jedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada najveće ponuđene cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je ponudio najveću cijenu u postupku aukcije, a njegova ponuda se smatra prihvaćenom ponudom za zakup lokacije. O početku, toku završetku aukcije sastavlja se zapisnik. Komisija proglašava zakupca i isto utvrđuje samim zapisnikom čiji se original dostavlja zakupcu nakon potpisivanja od strane članova komisije, zakupca, ostalih učesnika aukcije. Učesnici na javnom pozivu imaju pravo prigovora na odluku Komisije za sprovođenje postupka javnog nadmetanja - aukcije za davanje u zakup građevinskog zemljišta za potrebe lokacija predviđenih Programom privremenih objekata na teritoriji Prijestonice Cetinje 20202024 u roku od 3 (tri) dana od dobijanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Odluka komisije po prigovoru je konačna. Ponuđač koji ponudi najveći iznos zakupnine u postupku aukcije, uz ispunjenje ostalih uslova, potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu. Sa odabranim ponuđačem biće zaključen ugovor o zakupu građevinskog zemljišta u roku od 8 (osam) dana od dana stupanja na snagu odluke. U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od zakupa iz tačke 1 Javnog poziva-njegov depozit će biti zadržan bez prava na povrat, a na zaključenje ugovora o zakupu biće pozvan drugi najbolji ponuđač u postupku licitacije. Sva eventualna pitanja u vezi sa ovim javnim pozivom, potrebno je uputiti Komisiji za sprovođenje postupka javnog nadmetanja-aukcije iz tačke 1. ovog javnog poziva.
Adresa kontakt Komisije za sprovođenje postupka javnog nadmetanja – aukcije: Prijestonica Cetinje - Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa, kancelarija broj 102 Ulica Baja Pivljanina broj 2, Cetinje
Telefon: 067 119 089
E-mail: direkcija.i@cetinje.me
Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja-aukcije
POTREBNA žena za čuvanje dvoje djece. Odlični uslovi, Budva. Tel. 069/038-279 1
UN FAO traži Nacionalnog konsultanta za stočarstvo, radi podrške u sprovođenju programa farmerskih škola koje se organizuju u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Dodatne informacije dostupne su na web stranici: https:// montenegro.un.org/en/262248-fao-national-consultant-livestock-production
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 6. marta 2024, u 83. godini preminula je naša
KSENIJA Savova IVANIŠEVIĆ rođena VUKOJEVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Vrbice 6. marta od 11 do 15 časova i 7. marta od 11 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u krugu porodice.
263
Дана 6. марта 2024, у 74. години, послије дуге и тешке болести, преминуо је наш драги
НОВИЦА Шаков БОЉЕВИЋ
Саучешће примамо у капели код Никољ Цркве 6. марта од 16 до 21 час и 7. марта од 9 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана. Цвијеће се не прилаже.
282
Dana 6. marta 2024, u 75. godini, napustio nas je naš voljeni
OŽALOŠĆENE PORODICE: VUKOJEVIĆ, IVANIŠEVIĆ i RADULOVIĆ
Dana 6. marta 2024, u 71. godini, preminuo je naš dragi
Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 7. marta od 12 do 15 časova i 8. marta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju, Cetinje. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: supruga VJERA, sin MARKO, ćerka KSENIJA, snaha ALEKSANDRA, sestre BOSILJKA, VJERA, MILICA i RADOJKA, brat od strica ZORAN, sestra od strica ZORICA, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Ожалошћени: супруга РАДМИЛА, син НЕБОЈША, кћерка ЗОРИЦА, сестра МИЛИЦА, браћа ПЕРИЦА и БОРО, брат од стрица ЗОРАН, сестра од стрица НАДА, унуци ЛУКА и МАРКО, унуке САВЕТА, КСЕНИЈА и КАТАРИНА, снахе АЛЕКСАНДРА, РАЈКА, МИРЈАНА и КАТАРИНА, братанићи ДРАГАН и ДРАЖЕН, братаничне АНА, САЊА, ИВАНА, АНДРИЈАНА, БОЈАНА и САНДРА, сестрић ДЕЈАН, сестрична ВИОЛЕТА и остала родбина БОЉЕВИЋ 293
Saučešće primamo u kapelici na Novom groblju na Cetinju, 7. marta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.
Ožalošćeni: supruga BRANKA, sin MARKO, ćerka MILENA, unuke PETRA, ÐORÐA I LOLA, unuci ALEKSA i MAKSIM, snaha BOJANA, zet MOŠO i ostala rodbina SJEKLOĆA 310
Posljednji pozdrav dragom
Dana 6. marta 2024, nakon teške bolesti, u 69. godini, napustio nas je naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Petrovcu 7. marta od 9 do 16 časova i 8. marta od 9 do 10.30 časova. Sahrana će se obaviti 8. marta na groblju manastira Gradište u Buljarici u 11 časova. Vijenci se ne prilažu.
Ožalošćeni: sestra EVA, sin STANKO, ćerka NATAŠA, snaha OLIVERA, bratanić VUKO, bratanična MAGDALENA, unuke STEFANA i BOGDANA i ostala rodbina
DOO PODGORICA
„Pogrebne usluge“- Podgorica
DUŠKU
Bio si čovjek koji je imao dušu.
BORO RALEVIĆ i MIKICA VUKAZIĆ sa porodicama
309
Posljednji pozdrav dragom zetu
DUŠKU SJEKLOĆI
Počivaj u miru.
SONJA i GAGA
OGLASNO
ODJELJENJE
„NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
289
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Posljednji pozdrav
Sjećanje na tvoju nesebičnu ljubav ostavlja neizbrisiv trag u našim životima. Uvijek ćeš biti prisutan u našim mislima i srcima.
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Tvoji: MARKO, BOJANA, PETRA i ĐORĐA
Posljednji pozdrav
Nažalost pa saznasmo kako je živjeti život bez života, koliko je težak osmijeh koji suzu skriva.
Zato srećan ti put na putovanju koje čekaš zadnjih 13 godina.
Zbogom i čuvaj nam tamo one najmilije.
MIĆA i OLJA VUJOVIĆ sa porodicom
Poštovanom i voljenom kumu
Posljednji pozdrav
VELIZAR
Posljednji pozdrav dragom
Čuvaćemo te od zaborava u najljepšim sjećanjima, jer se od tebe imalo šta čuti i naučiti, a tvoje gospodstvo nam je bilo na ponos. SVETO ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom
303
Rodićeš se ti opet. Nisi ti jedan od onih što jednom zauvijek umiru.
Tvoji: MILENA, ALEKSA, MAKSIM, LOLA i MOŠO
301
288
Ostali smo bez našeg dragog i poštovanog strica
Vječno smo ti zahvalni za sve što si uradio za nas, za vrijeme našeg djetinjstva i odrastanja. Počivaj u miru i neka ti je laka gruda svete Crnogorske zemlje.
S poštovanjem, MIĆO i MILOŠ SJEKLOĆA
Posljednji pozdrav dragom
DUŠKU SJEKLOĆI
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru pored tvoje Marije. VJERA, MIKO, TIJANA i VUK ĐELEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom zetu
DUŠKU SJEKLOĆI
Počivaj u miru dobra i plemenita dušo.
TANJA i MIRJANA KOJIČIĆ
300 Sa dubokom tugom i ljubavlju, opraštamo se od našeg dragog
Tvoja ljubav je naše svjetlo u tami, a tvoja hrabrost naša inspiracija. Neka tvoja duša zajedno sa Marijinom sija poput najsjajnijih zvijezda, dok mi čuvamo vaše nasleđe duboko urezano u našim srcima. Vaša ljubav će zauvijek biti naše uporište i snaga. Dok nastavljamo da koračamo ovim životom, znajte da ste uvijek s nama.
Tvoji: BRANKA, MARKO i MILENA
305
304
Posljednji pozdrav dragom kumu
Zbogom Počivaj u miru. Vječna ti slava i hvala.
Porodica MARKOVIĆ
287 Dragi
Dugo si čekao ovaj dan.
292
Ruke su ti otežale dok si primio današnji zagrljaj, ali si ga dočekao dostojanstveno kako si samo ti znao uprkos bolu sa kojim si živio.
Posljednje zbogom,
MILAN i RAJKA KRŠIKAPA sa porodicom
302
Posljednji pozdrav našem dragom i voljenom prijatelju
DUŠKU
Hvala ti na iskrenom i dugogodišnjem prijateljstvu.
Porodica pokojnog dr ACA MARTINOVIĆA
Posljednji pozdrav dragom
DUŠKU
Tvoja bratska ljubav prema nama se ne zaboravlja.
MIĆO, LJILJA, JANE i MARKO KAPISODA
306
Posljednji tužni pozdrav dragom rođaku
DUŠKU Markovom SJEKLOĆI
Hvala ti za iskrenu bratsku ljubav koju si nam nesebično poklanjao.
S ljubavlju i tugom, JOVO Rakov SJEKLOĆA sa porodicom
295
Posljednji pozdrav đeveru i stricu
MILOVANU
Od porodice pokojnog BAĆA PAVLIĆEVIĆA
Posljednji pozdrav dragom
307
Sa velikim bolom opraštamo se od našeg jedinog brata od strica
Voljeni brate, tvoje dobro, plemenito srce već dugo je bilo okovano tugom zbog tvoje i naše Marije. Nije izdržalo.
Počivaj u miru, voljeni naš, u njenom zagrljaju. Neka se dvije divne duše spoje u vječnom snu.
Vole te tvoji: SLOBO, NIKO, RADA, MIRJANA i LJILJANA sa porodicama
269
Sa tugom i bolom opraštamo se od našeg voljenog đeda
DRAGOLJUBA TOMAŠEVIĆA
Živio si za svoju unučad. Hvala ti za nesebičnu ljubav i požrtvovanje kojima si naše djetinjstvo i mladost učinio srećnim.
Vole te BRANKO i ALEKSA
Hvala ti za svu ljubav i podršku. Hvala što si uvijek bio naš oslonac. Uvijek ćeš ostati sa nama. Počivaj u miru.
Supruga VJERA, sin MARKO, ćerka KSENIJA i snaha ALEKSANDRA
268
DRAŠKU
Počivaj u miru plemenita dušo.
MARINA i MOMO MIJUŠKOVIĆ sa porodicom
264
Navršava se godina od smrti naše supruge i majke
STANKE DRAŠKOVIĆ
Nedostaješ kao i prvog dana, sjećanja ne blijede. Živiš u našim srcima.
RAJKO i DUŠKO
290
294
Posljednji pozdrav voljenom ujaku
Ponosni što smo te imali, a tužni što smo te izgubili.
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, kroz najljepše uspomene. Sestrična MIKICA sa porodicom
281 Posljednji pozdrav dragom
ĆARI MIJUŠKOVIĆU
Počivaj u miru s anđelima, a ja ću te čuvati od zaborava.
DESA ADAMOVIĆ sa porodicom
Navršava se godina od kada nije sa nama
STANKA DRAŠKOVIĆ
Vrijeme prolazi, ali ne i zaborav. Zauvijek ćemo te pamtiti po tvojoj dobroti i sa ponosom pominjati.
Tvoji MIĆO, DRAGANA, NIKOLA i NAĐA
265
Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku
Dragi brate, krasile su te sve osobine koje čovjeka čine velikim, poštenje, ljubav i potpuna posvećenost porodici. Hvala ti za sve tople riječi, razumijevanje i pažnju.
Sestra BOSE, sestrične MIKICA, SNEŽANA i ANA
Voljenom bratu i ujaku
MILOVANU Marka PAVLIĆEVIĆU
Ponosni što smo te imali, a tužni što smo te izgubili.
Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.
Sestra MILICA, sestrići VLADO i MARKO
Godina je od smrti drage tetke
STANKE DRAŠKOVIĆ
Nedostaješ... MILENA
296
297
298
266
Oglasi i obavještenja
Navršava se 40 tužnih dana od kada nas je napustio naš voljeni suprug, otac, đed, brat, đever, striko
Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da ćemo u subotu 9. marta u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju Krstac u Stevanovcu. Povodom četrdesetodnevnog pomena porodica će dati prilog za uređenje groblja u Stevanovcu.
PORODICA MITROVIĆ
TUŽNO SJEĆANJE na naše najmilije
Uvijek ste tu… u svakom danu, priči, suzi i osmijehu.
Vaše CICA, ANA, MILICA i MILENA
280
Četri godine… Anđele naš
NIKŠA S. TOMIĆ Željo naša vječna.
Volimo te najviše
tvoji RODITELJI i BRAĆA
Sjećanje na
prof. dr RADOMAN JOVANOVIĆ
7. 3. 2006 – 7. 3. 2024.
Neka te u tišini vječnosti i dalje čuva naša ljubav jača od vremena i zaborava.
260
Jedini brat, ujak i šura
277
Tvoje: DRAGICA, RADMILA, KSENIJA i MILENA
Sedmog marta je godina od smrti našeg brata
Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.
Tvoje sestre LJUBA I ZLATA
Navršava se 40 pretužnih dana od kada nije više sa nama naš voljeni suprug i tajuško
279
Teško se mirimo sa boli i istinom da nisi više uz nas, jer beskrajno nam nedostaje sve tvoje – iskreni osmijeh, vedri lik, topla riječ, blagi ukor, mudri savjet, široki zagrljaj, bezuslovna očinska ljubav koju si nam nesebično pružao... Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, dragi naš tatice. Molićemo se za spasenje duše tvoje, da zadobije carstvo nebesko jer si to zaslužio, jer tvoja duša bijaše čista kao suza, a obraz neukaljan. Preponosni što se zovemo tvojim, živimo poštujući moralne vrijednosti kojima si nas naučio i po kojima si živio svoj pošten i uzoran život, slijedeći tvoj časni trag. Zauvijek ćemo te nositi u svojim srcima, dobroto naša i dok smo mi živi, živjećeš i ti sa nama u našim mislima, zajedničkim uspomenama i dragocjenim sjećanjima. Beskrajno smo zahvalne za sve što si nam pružio.
Sa ljubavlju, poštovanjem i ponosom – volimo te nas tri:
LJUŠA, NINA i ANA
Četiri godine evo ravno, ne dolaziš, moja rano. Drukče si nas naučio, teško li je, brate mio. U prsi se srce sreže, svakog dana sve je teže. Ivek, volimo te. FALIŠ
Tvoji: jedina sestra MARIJA, sestrić KRSTO, zet BRANKO i snaha JOVANA STEVOVIĆ
271 Sedmog marta je godina od smrti našeg dragog
Vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje na tebe.
Tvoji: MILANKA, NAĐA i CECA sa porodicama
270
Sedmog marta navršavaju se četiri godine otkad smo ostali bez našeg voljenog
274
Uvijek ćemo žaliti za tvojim preranim odlaskom. Ostala je velika bol i praznina u našim srcima. Mnogo nam nedostaješ.
TVOJA PORODICA
Dana 7. marta navršava se 27 godina od smrti našeg dragog
267
Počivaj u miru pored naših roditelja i tvoje majke Zagorke, a mi ćemo vas vječno čuvati od zaborava.
sa porodicama
Navršava se godina od smrti našeg dragog zeta i tetka
Izgubili smo jednog velikog prijatelja naše kuće, časnog i poštenog čovjeka. Tvoja plemenita duša ne zaslužuje zaborav, a ljubav i poštovanje koje si nam pružio pamtićemo zauvijek. Porodica pokojnog RADA KANDIĆA
273
Sjećanje na naše drage roditelje
Dana 7. marta 2024. navršava se 13 godina od smrti našeg voljenog oca i dvije godine i šest mjeseci od smrti naše voljene majke
Ni ova, a ni svaka naredna godina ne može izbrisati tugu u našim srcima i sjećanje na vas. Tuga i bol za vama ostaju vječno, a vaši časni životi ponos za sve nas. Zahvalni smo što smo vas imali i na svemu što ste nam pružili. Počivajte u miru Božjem.
Vaši: sin MIODRAG, kćerka MIRJANA, unučad LAZAR i VASILISA
Dana 7. marta navršava se četrdeset tužnih dana od kada nije sa nama voljena tetka
U našem sjećanju čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoju plemenitost.
MILICA i DIJANA
276
Шест мјесеци је од када нас је напуштила
ЛУЦИЈА Борова
Корачамо кроз живот пратећи твоје трагове и твоје лекције. Недостајеш нам као путоказ, ослонац, љубав. Сваког дана живимо сјећање на тебе.
У неђељу 10. марта у 10 часова на гробљу Загорич уприличићемо шестомјесечни помен.
ЊЕНА ПОРОДИЦА
258
Voljena sestro
ZORICE
Samo sestra zna kako je bez tebe!
7. 3. 2020 – 7. 3. 2024.
Наш ДРАГО
Вријеме нове странице пише, а на свакој си Ти за Твоје и за оне којима значиш.
DRAGICA - BEBA
Топлота душе Твоје и доброта срца Твог остаје у Твојима, који униформишу бол у понос што су Твоји. Хвала Ти за поклон који најбољи остави за собом- за Нашег –Мог Драшкија.
До вјечности раскомадани парчићи срца мог чуваће Те, уз жал што Те Јанкови Катнићи дуже нијесу знали, иако ни тада не би могао бити већа подршка у борби за ТАТИНУ Правду.
Тамара Јанкова и Жецијева
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Godine koje prolaze ne umanjuju bol i tugu za tobom. Mnogo nam nedostaješ.
272 Četrdeset dana je od smrti naše drage
ZORICE VUKMANOVIĆ
Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.
ŠVRĆO JELIĆ sa porodicom
Postoji nešto što nikada ne može umrijeti, a to je sjećanje na tvoju plemenitu dušu, nesebičnu ljubav i pažnju prema nama. Ostaješ vječno u našim srcima.
284
Deset godina sjećanja na naše roditelje
VOJO STANKA - BELA
7. 3. 2014. 20. 8. 2014. ĐURANOVIĆ
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem vas nema. U našim srcima vječno voljeni, u našim mislima nikada zaboravljeni.
Vaša djeca NATAŠA, OLJA i MLADEN sa porodicama
IN MEMORIAM
БОЈАНА - ДРАГА БАБИЋ рођена БОЖОВИЋ 19. 1. 1926 – 7. 3. 1997.
Седмога марта 2024. навршава се 27 година откад си нас напустила. Наша вољена мајко, никада нећемо заборавити твоју доброту, њежност и топли загрљај. Твоје
259
261
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička s truktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička s truktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
I.br.1043/2022
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3. Januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, Mojkovačka bb, Kolašin, PIB: 02965496, protiv izvršnog dužnika DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN, Bakovići bb, Kolašin, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.03.2024.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „KOLAŠIN ENERGY“ DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU - KOLAŠIN, protiv izvršnog dužnika
DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN, na osnovu izvršne isprave - presude Privrednog suda Crne Gore poslovne oznake P.br.441/21 od 10.06.2022.godine, radi namirenja novčanog nenovčanog potraživanja. U predmetu izvršenja I.br.1043/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku
DRUŠTVU SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN - Zapisnik sa druge prodaje pokretnih stvari usmenim javnim nadmetanjem I.br.1043/2022 od 23.02.2024.godine Zaključak o predaji I.br.1043/2022 od 26.02.2024. godine
S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU „BIOMONT“ - KOLAŠIN u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 06.03.2024. godine. Ivan Sekulić
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorski Telekom“ AD Podgorica, Moskovska 29, PIB 02289377, koga zastupa punomoćnik Marija Šofranac, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika: DOO “MR. JACK” BAR, BUL. 24. NOVEMBRA H-23, Bar, PIB: 03502945, DOO “KATTEGAT” BAR, ŠUŠANJ BB., Bar, PIB: 03444040, radi naplate novčanog potraživanja, dana 15.03.2023. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnici DOO “MR. JACK” BAR, DOO “KATTEGAT” BAR, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručila rješenja o izvršenju Iv.br. 608/24, Iv.br. 607/24 od 15.02.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Poslovni broj: Iv. br. 1562/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Mtel“ doo Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 143, protiv izvršnog dužnika Jovanović Jovan iz Bara, Bulevar Revolucije C-6/I-24, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz poslovnih knjiga br. CA082539, radi naplate novčanog potraživanja, dana 06.03.2024. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Jovanović Jovan iz Bara, Bulevar Revolucije C-6/I-24, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz poslovnih knjiga br. CA082539. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 11.10.2022. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 06.03.2024. godine.
Poslovni broj: I 698/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MILOŠEVIĆ SENKA, UL. PARTIZANSKI PUT BR. 174, Bar, koju zastupa punomoćnik Feratović Rifat, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika DOO “CG- TEHNIČAR” BAR, MIROŠICA II, Bar, PIB: 02656795, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 9.674,63 eura, dana 06.03.2024. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “CG- TEHNIČAR” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju I.br. 698/24 od 22.02.2024. godine i rješenje o troškovima od 06.03.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Sa hladnim danima iza nas i proljećem pred vratima mart je savršen mjesec da provedete vrijeme na moru i napunite se dobrom energijom pred ljetnju sezonu. Apartmani u Portonovom su dostupni tokom čitave godine, a trenutno je aktuelna posebna ponudi po cijeni od 196 eura za dvije osobe koja uključuje smještaj u ekskluzivnim apartmanima, besplatnu 30-minutnu masažu, doručak na bazi švedskog stola, besplatan pristup modernoj teretani i još mnogo toga.
Ove sedmice u Portonovom vas očekuju posebne ponude. Pogledajte šta je sve planirano.
Posebni popusti i ponude povodom
Dana žena
MC2 Saint Bart - Povodom
Dana žena, 8. marta u butiku ćete pronaći modele brenda MC2 Saint Bart iz ženske kolekcije na popustu od 20% i 10% popusta na žensku kolekciju svih ostalih brendova.
Prego - Ovog 8. marta ženska kolekcija je dostupna na popustima do 50%.
Rockfish - Povodom rođendana šefa kuhinje, 7. marta od 18:30 restoran će organizovati ekskluzivnu veče-
ru uz muziku uživo po cijeni od 50 eura za set meni po osobi. Povodom Dana žena, 8. marta od 19:00 pripremaju poseban meni i muzičku pratnju kaver benda.
NOA - Ako biste voljeli Dan žena da proslavite uz prelijepi glas i klavirsku pratnju 8. marta od 19:00 u restoranu NOA nastupiće Nelly i Luka.
Square - Za Dan žena u restoranu Square su pripre-
mili posebne set menije uz čašu proseka i iznenađenje za sve dame. Moguć je izbor između ribljeg i mesnog set menija po cijeni od 35 eura po osobi.
Perla Square Portonovi –U restoranu Perla Square Portonovi povodom Dana žena vas očekuju posebni set meniji po cijeni od 25 eura.
Romeo & Juliet - Povodom Dana žena, u restoranu Romeo & Juliet važiće speci-
jalna ponuda uz popust od 30%.
Chenot Espace Spa, u okviru One&Only Portonovi, povodom Dana žena pripremio je posebnu ponudu - bukirajte Spa apartman i uživajte u dvočasovnoj oazi mira i relaksacije. Paket podrazumijeva privatnu hidromasažu, osvježavajuć tretman od 50 minuta, pristup unutrašnjem bazenu, a praćen je i čašom šampanjca u restoranu Caminetti. Cijena ove posebne ponude
je 350 eura za dvije osobe. Druga ponuda uključuje masažu od 25 minuta, ekskluzivan pristup unutrašnjem bazenu i spa centru, i takođe čašu šampanjca u restoranu Caminetti po cijeni od 85 eura po osobi.
Za rezervaciju smještaja pišite na stay@portonovi. com ili pozovite +38267 932 999.
Za više informacija o događajima pišite na events@ portonovi.com.
Povodom 8. marta, međunarodnog dana žena, kompanija MTEL ima posebnu prodajnu akciju Samsung S23 telefona i to uz najpopularniji Urban Neo 3 postpaid paket.
U želji da ovaj važan datum učini posebnim MTEL ima nevjerovatnu ponudu koja je idealna prilika za uživanje u vrhunskom Samsung iskustvu po nevjerovatno povoljnoj cijeni od samo 45 eura mjesečno, i to ukoliko korisnici dođu u MTEL poslovnicu i potpišu ugovor 7, 8. ili 9. marta
Podsjećamo da u URBAN NEO 3 paketu korisnici na raspolaganju imaju 50GB interneta i 15GB interneta za zemlje Zapadnog Balkana (Srbija, BiH, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija). I to nije sve, jer korisnici svakog mjeseca dobijaju u okviru pretplate i 2 puta po 100GB za omiljene aplikacije (Instagram, Youtube i Tik Tok), kao i neograničene razgovore i SMS poruke u MTEL mreži i ka drugim mrežama u Crnoj Gori.
Iskorisite ovu idealnu priliku jer ova posebna
akcija traje samo 3 dana. Ponuda važi uz ugovor na 24 mjeseca.
Više informacija o cjelokupnoj ponudi MTEL-a,
korisnici mogu naći na Facebook stranici Mtel Crna Gora, web site-u https://mtel.me/ kao i pozivom Korisničkog
servisa na broj 1600.
Kompanija MTEL ovim putem ujedno svim ženama čestita praznik!
Četvrtak, 7. mart 2024. broj 413.
ili : Str. 8, 9. i 10.
zbog čega Deni Vilnev ipak nije izvukao maksimum iz vizuelno hipnotišućeg, ali suštinski površnog drugog dijela saj-faj epa „Dune“
Koo čemu, narod o Evroviziji. Čak i kad ne učestvujemo, pričamo o njoj i regionalnim nacionalnim takmičenjima koja joj prethode. Tako da, prethodnih dana jedna od vrućih tema i kod nas, i kod komšija bio je izbor predstavnika Srbije za Evroviziju, koja se ove godine održava u Švedskoj.
Uvijek je dobro pogledati kako izgleda regionalna muzička scena s aspekta muzičke kreativnosti u prethodnoj godini. Sada je već nepotrebno govoriti o visokom dometu koji je Radio-televizija Srbije postavila kao standard u televizijskom programu, to već znamo i lako je dokazivo. Dakle, slika i zvuk, na svom su mjestu i prate evrovizijske TV standarde. Srbiju će ove godine u Švedskoj predstavljati Teya Dora sa „Ramondom“. Mrtva trka dešavala se u samom finišu između njene pjesme i jedne „već viđene u Malmeu“.
Numera „Orlovo gnezdo“ popularne i trendi Breskvice spakovana je kao proizvod za prehranu nacionalnog ponosa koji u ovom trenutku preplavljuje Srbiju u kontekstu političkih okolnosti. Taj dio priče zasigurno nije nevažan faktor u pokušaju da se ovogodišnji srpski izbor za Evroviziju shvati ne samo kao muzički spektakl, već i na nekoliko drugih načina. Jedan od tih načina svakako je borba srpskog nacionalnog emitera sa već poodmaklim kulturološkim uništenjem koje su aktivirale i koje njeguju privatni elektronski mediji u toj zemlji. Drugi način svakako jeste potreba istog tog nacionalnog emitera da takmičenjem koje organizuje uspostavi neki kvalitativni standard i promoviše nova lica na muzičkoj sceni.
I treći način, svakako je činjenica da RTS ovim izborom zauzima visoko mjesto u evropskim televizijskim krugovima koji su zainteresovani za Evroviziju ili je prenose, a sve to iz jednog prostog razloga: RTS i Srbija veoma su uspješni u ovom takmičenju. Da ne nabrajamo razloge, koga zanima, zna ih.
Što smo dobili kao muzičku reperkusiju na širem prostoru?
Jer, ne treba valjda zaboraviti da je Crna Gora, kao parče ovog regiona, u nedo-
Piše:
Vladimir MARAŠ
Crna Gora neće učestvovati ni na ovogodišnjoj Evroviziji, što je, s obzirom na to kakve su prilike u muzičkoj industriji naše zemlje, možda i najpametnija stvar. Ali, iz srpskog izbora za predstavnika na ESC nešto možemo da naučimo
statku svojih, jako podložna komšijskim kulturološkim uticajima. Crna Gora i njen Javni servis neće učestvovati ni na ovogodišnjoj Evroviziji, što je, s obzirom na to kakve su prilike u muzičkoj industriji naše zemlje (šalim se, mi je i nemamo), možda i najpametnija stvar.
Dakle, što nam je pokazao srpski izbor za predstavnika na ESC? Za početak, da Srbija trenutno grca u političkim prepucavanjima. To je lako primijetiti ukoliko pogledamo ishod ovogodišnjeg izbora kao i javni i medijski „hype“ u vezi sa tim. Publika u ogromnom broju glasala je za „patriotski“ paket koji je ponudila
Breskvica, dok je stručni žiri koji je angažovao RTS, izvukao Teya Doru na vrh. No, ona je po glasovima publike bila druga. Dakle, Srbija ipak pronalazi načine da se izbori sa treš kulturom u muzici, iako je pod ozbiljnim udarima. Što se tiče ukupnog utiska srpskog izbora za predstavnika za Evroviziju, od 16 finalnih kompozicija, recimo da su tri ili četiri „neokrnjene“ trendovima. Većina, dakle dvije trećine, spakovane su u treš-kič pakete, kojima se snishodljivo nude dobrano iskvarenom ukusu publike. Svakako, neke kompozicije, nevezano za opšti uspjeh na ovom takmičenju, biće ljetnji hitovi i omogućiće izvođačima da zarade neki novac, čak i u Crnoj Gori ovog ljeta. To su sve spojeni kulturološki sudovi u kojima naša zemlja ima ulogu nijemog posmatrača.
Ovo je još jedna prilika da se podsjetimo da nužnost formiranja sopstvenog muzičkog tržišta, koje bi trebalo da bude ne samo pravo, već i obaveza crnogorskog nacionalnog Javnog servisa. Kako to izostaje u kontinuitetu, ne mari da podsjetimo: Crna Gora je previše mali tržišni teren za muzički biznis. Ali tim prije, naša država kroz jedinog državnog izdavača, RTCG, ima obavezu da subvencionira kulturu, posebno muziku, jer izuzev pojedinačnih i malobrojnih uradaka, ne postoji lanac kojim se proizvodnja muzike u Crnoj Gori može nazvati nacionalnom muzičkom produkcijom.
Dok mi saberemo dva i dva, nestaćemo i kao specifični kulturološki entitet u regionu i bićemo pod logičnim udarom regionalnih muzičkih centara. To svakako nije plan za uraditi preko noći, ali pametno vođenom strategijom i motivacijom autora i izvođača iz Crne Gore, rezultati se mogu pojaviti i mnogo prije nego što očekujemo. Milioni se u Crnoj Gori troše na gorivo, reprezentacije po kafanama i zloupotrebe na raznim nivoima. U ovom slučaju, neko samo treba da ima svijest, pa da pokrene lanac produkcije i time napravi neprobojni oklop zaštite crnogorske muzičke kulture. Ima je, samo još ne znamo.
Bili filmski radnik, kritičar, strastveni filmofil, ili neko ko filmove gleda iz puke razbribrige, Nolan je neko zbog koga ćete obavezno poći u bioskop i tretirati ga kao
„događaj“. Koliko to modernih režisera za sebe može reći?
Neki su prošlogodišnji filmovi bili toliko jaki, da ih ni Američka akademija filmskih nauka i umjetnosti nije mogla iskulirati. Tu prvenstveno mislimo na evropske kandidate: Glejzerov „The Zone of Interest“ – nesumnjivo najvažniji film 2023, kao i na njegovu kansku suparnicu, izvanrednu sudsku i bračnu dramu „Anatomy of a Fall“ Žustin Trije... No, i na „Past Lives“ Selin Song, koji je takođe jedan od filmova godine, ali od one sorte toliko delikatne, da obično ne pronađu put do Američke akademije. Kao što to, recimo, ove godine nije učinio proganjajući „All of Us Strangers“ Endrua Hejga, možda i najupečatljiviji iz 2023, uz „The Zone of Interest“.
Kruna sezone
No, čak i bruka sa Hejgovim totalno iskuliranim remek djelom čežnje ide u prilog tvrdnji da je ovogodišnji spisak lovaca na Oskara jedan od jačih u posljednjih nekoliko godina. Do te mjere, da je teško odabrati favorita u mnogim kategorijama. Jer, kako navijati za Roberta Daunija Džuniora ILI za Marka Rafala, kad su obojica prošle godine – ostvarila najsočnije uloge karijere?
Članovi najvažnijih filmskih udruženja i institucija, pak, morali su da biraju. Stoga, uoči nedjelje, 10. marta, kada će velika sezona filmskih nagrada biti zatvorena i krunisana uručenjem zlatnih kipova u Dolbi teatru, u Los Anđelesu, mnogi kandidati već su dobili druge indikativne nagrade poput SAG ili Bafta priznanja, i samim tim se nametnuli kao vrući favoriti za Oskara. To, naravno, ne znači da nam članovi Američke akademije
ne mogu prirediti (ne)prijatna iznenađenja. Takva su uvijek vjerovatna, samo se čini da se ove godine neće dogoditi u najvažnijoj kategoriji. Za najbolji film biće proglašen onaj koji je u trku ušao i sa najviše, čak 13 nominacija – epski biopik, maestralno spakovan triler, rekorderski blokbaster i kulturološki fenomen „Oppenheimer“ Kristofera Nolana. Za najbolji film, uz „The Zone of Interest“ (pet nominacija), „Anatomy of a Fall“ (pet),
„Past Lives“ (dvije) i biografiju „oca atomske bombe“ Roberta Openhajmera , nominovani su i: Lantimosov „Poor Things“ (11), Pejnov instant božićni klasik „The Holdovers“ (pet), Skorsezeov gargantuanski ep „The Killers of the Flower Moon“ (deset), ružičasti feminizam-za-ponijeti „Barbie“ Grete Gervig (osam), gorko-slatka satira o rasi „American Fiction“ Korda Džefersona (pet) i neočekivano uspjeli biopik „Mae -
stro“ Bredlija Kupera (sedam nominacija). Ali, iako govorimo o manje-više odličnim filmovima, niti jedan od ovih devet kandidata nema šanse u trci protiv Nolana. Samo „Oppenheimer“ ima pedigre prijeko potreban za ovogodišnji oskarovski trijumf.
Iako je apsolutno nesavršen i daleko od filma godine, „Oppenheimer“ je nesumnjivo važan i vrlo uzbudljiv. A kada ga uporedite sa drugim holivudskim biografijama, najčešće prepatetičnim i klišeiziranim „mamcima za Oskare“, zaista djeluje kao rijetki i dragocjeni podvig u domenu biopika.
Bioskopski svetac
S epom „Oppenheimer“, Nolan je potvrdio, možda i najglasnije do sada, da je jedan od najvještijih fizičara među režiserima; da se filmskim elementima poigrava kao sa česticama; da je u stanju da stvori red iz najvećeg haosa... I da nijedan blokbasterski kolega ne može ni da priđe toj hladnokrvnosti i proračunatosti sa kojom Nolan isporučuje kino-bombe na velikom platnu. Najbolji primjer iz samog filma je, naravno, scena sa Triniti testom u meksičkoj pustinji, koja je snimljena bez uplitanja CGI i koja dovoljno govori o tome koliki je čovjek mađioničar sa praktičnim efektima. A kaže ponešto i o Američkoj akademiji, od koje je dobio 13 nominacija – ali ne i onu za vizuelne efekte. Pod njima, čini se, podrazumijevaju samo kompjuterski generisane slike, a ne i prave, „ručno“ izvedene momente filmske magije... Osim „kvalitetne izvedbe“, Nolan je sa filmom „Oppenheimer“ štiklirao čitav niz boksića na spisku koji vodi do Oskara. Američka prošlost kao tema, biografija i dalje vrlo kontroverzne ličnosti, velike zvijezde ispred i čuda od filmadžija iza kamere, bolno aktuelna tema i angažova-
na nota, uz cimanje za rukav i upozorenje da je samo pitanje dana kad će čitava civilizacija biti izbrisana kao da nikada postojala nije zbog sujeta i igrarija političkih lidera – sve je tu... I sve igra za Nolana. Naravno, za „Oppenheimer“ igra i činjenica da je Holivud zapao u veliku krizu u kovid i postkovid eri, pa se sve filmadžije koje su u stanju da vrate publiku u bioskope posmatraju kao čudotvorci i tretiraju kao sveci. Nolan je, u tom smislu, sve ono što bi Stiven Spilberg i Tom Kruz željeli da budu; pravi je spasitelj bioskopa. I jedan od rijetkih modernih režisera kojem nije potrebna čak ni velika zvijezda na posteru – da odmah pojurite u kino i tretirate njegov film kao ono što jeste... Kao događaj. Bili filmski radnik, kritičar, strastveni filmofil, ili neko ko filmove gleda iz puke razbribrige – Nolan je manje-više vaš čovjek. Koliko to modernih režisera za sebe može reći? Još kad na sve ove faktore dodate i to da je Nolan do sada bio nominovan samo za jednog Oskara za režiju („Dunkirk“, 2017), te za dva za scenario („Memento“, 2000; „Inception“, 2010)... Vrijeme je, zar ne? I opet, taj „Oppenheimer“ trijumf, u podužem periodu tokom kojeg se govori o krizi u filmskoj industriji - potreb-
niji je Holivudu nego Nolanu. A ako je ko vazda volio da čašćava sebe i bude dio svake priče koja, makar naizgled, slavi filmsku industriju i magiju kinematografije, to je Američka akademija...
Mekani pobjednici
Naš favorit „The Zone of Interest“ nije mogao da pobijedi „Anatomy of a Fall“ ni u Kanu, ali makar su Francuzi napravili enormnu glupost šaljući „The Taste of Things“ kao predstavnika, tako da Trije makar ne pravi probleme Glejzeru u kategoriji međunarodnog filma; tu mu je Oskar zacementiran.
„Past Lives“ i „The Holdovers“ pretjerano su mekani za pobjednika, a „All of Us Strangers“ uopšte nije završio među kandidatima. Stoga, iako su nam svi draži, navijaćemo za „Oppenheimer“. I ne za najbolje, ali zasigurno za jedno od najmoćnijih kino-iskustva iz minule godine, za koje će Nolan zasigurno dobiti i prvog Oskara za režiju, ostavljajući za sobom Glejzera, Skorsezea, Trije i Lantimosa. U toj kategoriji, naš favorit Glejzer opet nema šanse, iako njegov „The Zone of Interest“ debelo zaslužuje da mu se dogodi „Parasite“ (Bong Džunho, 2019) scenario. No, koliko pojedini članovi Američke
akademije znaju o filmu, govori i to što njegova kompozitorka Mika Levi nije nominovana za originalnu muziku. Dako barem, uz Oskara za međunarodni, osvoji i onaj za zvuk (ako ne završi kod Nolana), koji i jeste najjači adut filma „The Zone of Interest“, i ključni razlog zbog kojeg ga mnogi smatraju zastrašujućom lekcijom o tome što film, kao umjetnost, može da bude.
Što se ostalih režisera tiče, niko zaista ne može da ugrozi Nolana. Za Lantimosa ima vremena; taj se (sa razlogom) odomaćio kod Američke akademije, a Skorseze teško može da prođe na kartu „možda je ovo posljednji film najvećeg živog američkog režisera“... Sve su prilike da će morati da se zadovolji samo postavljenim rekordom, s obzirom na to da je postao prvi američki živi režiser sa čak deset nominacija (Vajler sa 12 i dalje drži prvo mjesto u cjelokupnoj istoriji Oskara).
I ne, u kategoriji najbolje režije aposlutno ne fali ime Grete Gervig. Prije će biti da je, umjesto Skorsezea, na spisku morala da se nađe Selin Song za režiserski debi „Past Lives“. Koji je jedan od Martijevih najdražih filmova iz 2023...
Otopljena srca
Kada su glumačke kategorije u pitanju, sporedne su mnogo lakše „rješive“ nego glavne. Za najbolju žensku sporednu ulogu apsolutni i zasluženi favorit je Da’Vajn Džoj Randolf, koja je uspjela da otopi srce čak i onom Đamatijevom džangrizalu u Pejnovom „The Holdovers“.
Pobijedila bi Randolf i u jačoj konkurenciji, a kamoli u ovoj u kojoj su totalni višak i Amerika Ferera (nedovoljno zahtjevna rola u „Barbie“), i Emili Blant (pretipska „žena-ubica“ u „Oppenheimer“),
i Džodi Foster (zalutala u ovoj kategoriji, budući da je ravnopravna sa „glavnom“ Anet Bening u „Nyad“). Uz Randolf i Danijel Bruks („The Color Purple“), ovdje je morala da se nađe Kler Foj za „All of Us Strangers“. Ili Džulijen Mur za opaku rolu u Hejnzovom filmu „May December“. I dok je jasno za koga ćemo navijati kad sporedna ženska rola dođe na red, nijesmo te sreće sa muškarcima u istoj kategoriji.
Tokom sezone nagrada Robert Dauni Džunior nametnuo se kao favorit za štetnog, sujetnog i beskrajno zajedljivog birokratu kod Nolana, a fakat je i da jeste ostvario najsočniju ulogu karijere, te da Američka akademija bez sumnje pada na te momente kada naširoko obožavana zvijezda isporuči superozbiljnu rolu.
No, možete li da nas krivite što smo pali na tjeme zbog nekoga ko je uradio upravo suprotno... zbog Marka Rafala u „Poor Things“ u najurnebesnijoj ulozi karijere?
Robert ili Rafalo, slatke su to muke – ali sve je do sada bilo na strani prvog, pa se čini da će tako ostati i na Oskarima. Rajan Gosling takođe je prijatno iznenadio kod Grete u „Barbie“, ali niko nije lud da mu pruži Oskara poslije svih fora na račun Kena koji krade momentum od Barbi u totale muškocentričnom filmskom svijetu u kojem nema mjesta za Gretu i Margo Robi na spisku nominovanih za Oskara. Sterling K. Braun sjajan je u „American Fiction“, ali govorimo o prvoj nominaciji i ulozi koja nije dovoljno „transformativna“ kao Daunijeva ili Rafalova. I za njega, i za Roberta De Nira, koji je u „Killer
of the Flower Moon“ tipični „Skorsezeov De Niro“, imamo reći samo sljedeće: Pol Meskal („All of Us Strangers“) i Čarls Melton („May December“). Niti jedan od njih nije završio na listi nominovanih, a oskarovsko „zujanje“ bi im mnogo više značilo.
Zamršeni glumci
U glavnim glumačkim kategorijama imamo dvije „vs.“ situacije: Ema Stoun protiv Lili Gladston; Pol Đamati protiv Kilijana Marfija. Stoun već ima Oskara za „La La Land“ (Demijan Šazel, 2017), a kod Lantimosa je odigrala daleko kompleksniju ulogu, ili bolje rečeno, uloge, perfektno dočaravajući Belu od prvih koraka i stadijuma todlera zarobljenog u tijelu odrasle osobe, do samouvjerene, ostvarene žene sa feminističkom vatrom u pogledu.
Bilo bi šteta da sav taj uragan od glumačke energije ostane nenagrađen... iako bi, doduše, bilo tužno da Lili umakne Oskar, s obzirom na to da je umalo odustala od glume prije vrlo nezahvalne i uspjele role u „Killers of the Flower Moon“.
Što se nas tiče, Ema ima glas, uz nadu da će se nakon saradnje sa Skorsezeom otvoriti vrata za još bolje prilike za Lili Gladston, koja je svakako posta-
la dio oskarovske istorije kao prva Američka Domorotkinja nominovana za priznanje Akademije. Fenomenalna nam je i Sandra Huler, i to ne samo u „Anatomy of a Fall“ za koji je nominovana, nego i u „The Zone of Interest“... ali evropske glumice među nominovanima obično su previše „divlja karta“ da bi je bilo ko odigrao. A Keri Maligan („Maestro“) i Anet Bening („Nyad“)? Zamijenili bismo ih, mirne duše, sa Gretom Li („Past Lives“), Natali Portman („May December“) ili Margo Robi („Barbie“). Sjajne su obje, ali previše su to „školske“ uloge u poređenju sa zalogajima njihovih koleginica. Kad smo kod zaobiđenih: najveći zločin s ovogodišnjim Oskarima dogodio se upravo u kategoriji najbolje glavne muške uloge, u kojoj su, uz Marfija i Đamatija, sasvim očekivano završili i: Džefri Rajt („American Fiction“), Kolman Domingo („Rustin“) i Bredli Kuper („Maestro“). E, tu Endrju Skot nikada neće biti oprošten. Jer, ne samo da je trebalo da bude nominovan, nego je morao da osvoji Oskara za onaj potresni tour de force u „All of Us Strangers“. Bez njega (i bez Dominika Sese, sjajnog debitanta iz „The Holdovers“), izbor je pao na
Đamatija i Marfija. S obzirom na to da je Nolanova glumačka mašina osvojila i Baftu i SAG, pitanje je ima li Pol, koji je do tada važio za favorita, čemu da se nada. I ako ćemo iskreno, kad nekim čudom nije čak ni nominovan za „Sideways“ (2002), za koji je trebalo da osvoji zlatni kip, možda nije tako strašno ako Marfi, za ono sugestivno iznošenje Openhajmerove cerebralnosti, ulovi Oskara.
Tehnička podjela
Dvije kategorije najteže za predviđanje, u kojima se Američka akademija prilično često potkusuruje zbog izmicanja Oskara u „glavnoj koloni“, uvijek su orginalni i adaptirani scenario.
Oskar za prvi, kao utješnu nagradu, mogao bi da uzme „Anatomy of a Fall“. Od ostalih kandidata, samo bi „The Holdovers“ mogao da doživi momentum. „Maestro“ je interesantan ali haotičan i na momente i patetičan; „Past Lives“ je fantastičan ali previše suptilan za mjerila Akademije, a „May December“ teško da može da potvrdi samo tu jednu-jedinu nominaciju.
Adaptirani scenario je, pak, još komplikovaniji teren. Tu su i „American Fiction“ i „Barbie“ u igri za utješnu nagradu, sa tim da scenario Grete Gervig i Noe Baumbaha ima više šansi zbog podizanja kuke i motike na Akademiju zato što ju je „iskulirala“ u kategoriji režije. No, ne bi trebalo potcijeniti ni taj momenat „bijele krivice“ koja samu sebe umiruje nagrađujući „crno iskustvo“, o čemu „American Fiction“ i govori. U svakom slučaju, u ovoj kategoriji valja očekivati da sva tri mnogo bolja igrača izvise, od Lantimosove morfološke
fešte u „Poor Things“, preko Nolanovog kroćenja nauke u „Oppenheimer“, do Glejzerovog neočekivanog pristupa romanu „The Zone of Interest“
Martina Amisa
Za većinu ostalih kategorija stvari su prilično jasne. Za najbolji dugometražni dokumentarac biće proglašen „20 Days in Mariupol“ Mstislava Černova, a Glejzer uzima Oskara za međunarodni film kao predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva. Bez Trije u konkurenciji, ne bi trebalo da ima problema sa Netfliksovim precijenjenim hitom „Society of the Snow“ (Španija).
Živoj legendi animacije Hajao Mijazakiju vjerovatno neće umaći zlatni kip za „The Boy and the Heron“. Problem bi možda mogao da mu napravi „Spider-Man: Across the Spider-Verse“, čiji je razigrani prvi dio iz 2019. zaista sa razlogom ugrabio priznanje Akademije. „Nimona“ i „Robot Dreams“ svakako mu ne mogu stati na put, ali jesu predivno i obavezno animirano štivo. Piksar je ove godine, začudo, ispao najslabija karika u jakoj konkurenciji s „Elemental“. Na koncu, ostaju nam tehničke kategorije, koje će većinom izdijeliti „Poor Things“ i „Oppenheimer“. Lantimosu ne gine zlato za kostimografiju i scenografiju, kao i za šminku i frizuru, ako mu zlatni kip ne izbije Kuperov prostetički nos iz „Maestra“. Nolan će vjerovatno potvrditi kategorije koje je već poharao na Bafta ceremoniji: montažu, fotografiju i originalnu muziku. Kad dođe red na zvuk, nadamo se da će ga pobijediti Glejzer. Interesantno, ni Lantimosov, ni Nolanov film nijesu nominovani za vizuelne efekte, pa će u toj kategoriji trijumfovati neko od tipičnih CGI čudovišta, najprije „Godzilla Minus One“. Za najbolju pjesmu boriće se „Barbie“ protiv „Barbie“, i pobijediće gora: „What Was I Made For?“ Bili Ajliš, umjesto Goslingove „I’m Just Ken“. E, Kenove na bini Dolbi teatra jedva čekamo da vidimo... Sudeći prema štosnoj barbikastoj najavi Džimija Kimela, koji će ponovo biti domaćin Oskara, biće tu materijala za dobru zabavu. Samo da nam kakav zaobilaz ne presjedne. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
NAJBOLJI FILM
American Fiction
Anatomy of a Fall Barbie
The Holdovers Killers of the Flower Moon Maestro Oppenheimer Past Lives
Poor Things
The Zone of Interest
REŽISER
Žustin Trije (Anatomy of a Fall)
Martin Skorseze (Killers of the Flower Moon)
Kristofer Nolan (Oppenheimer)
Jorgos Lantimos (Poor Things)
Džonatan Glejzer (The Zone of Interest)
GLAVNI GLUMAC
Bredli Kuper (Maestro)
Kolman Domingo (Rustin)
Pol Đamati (The Holdovers)
Kilijan Marfi (Oppenheimer)
Džefri Rajt (American Fiction)
SPOREDNI GLUMAC
Sterling K. Braun (American Fiction)
Robert de Niro (Killers of the Flower Moon)
Robert Dauni Džunior (Oppenheimer)
Rajan Gosling (Barbie)
Mark Rafalo (Poor Things)
GLAVNA GLUMICA
Anet Bening (Nyad)
Lili Gladstoun (Killers of the Flower Moon)
Sandra Huler (Anatomy of a Fall)
Keri Maligan (Maestro)
Ema Stoun (Poor Things)
SPOREDNA GLUMICA
Emili Blant (Oppenheimer)
Danijel Bruks (The Color Purple)
Amerika Ferera (Barbie)
Džodi Foster (Nyad)
Da’Vajn Džoj Randolf (The Holdovers)
DUGOMETRAŽNA ANIMACIJA
The Boy and the Heron Elemental Nimona
Robot Dreams
Spider-Man: Across the Spider-Verse
ADAPTIRANI SCENARIO
American Fiction Barbie
Oppenheimer
Poor Things
The Zone of Interest
ORIGINALNI SCENARIO
Anatomy of a Fall
The Holdovers Maestro
May December
Past Lives
FOTOGRAFIJA
El Conde
Killers of the Flower Moon Maestro
Oppenheimer
Poor Things
KOSTIMOGRAFIJA
Barbie
Killers of the Flower Moon
Napoleon
Oppenheimer
Poor Things
DUGOMETRAŽNI
DOKUMENTARAC
Bobi Wine: The People’s President
The Eternal Memory
Four Daughters
To Kill a Tiger
20 Days in Mariupol
KRATKOMETRAŽNI
DOKUMENTARAC
The ABCs of Book Banning
The Barber of Little Rock Island in Between
The Last Repair Shop
Naˇi Nai & Wài Pó
MONTAŽA
Anatomy of a Fall
The Holdovers
Killers of the Flower Moon Oppenheimer
Poor Things
MEĐUNARODNI FILM
Io Capitano
Perfect Days
Society of the Snow
The Teachers’ Lounge
The Zone of Interest
ŠMINKA I FRIZURA Golda Maestro Oppenheimer
Poor Things
Society of the Snow
ORIGINALNA MUZIKA
American Fiction
Indiana Jones and the Dial of Destiny
Killers of the Flower Moon Oppenheimer
Poor Things
ORIGINALNA PJESMA
The Fire Inside (Flamin’ Hot)
I’m Just Ken (Barbie)
It Never Went Away (American Symphony)
Wahzhazhe (A Song for My People) (Killers of the Flower Moon)
What Was I Made For? (Barbie)
DIZAJN PRODUKCIJE
Barbie
Killers of the Flower Moon
Napoleon Oppenheimer
Poor Things
KRATKOMETRAŽNA
ANIMACIJA
Letter to a Pig Ninety-Five Senses
Our Uniform Pachyderme
WAR IS OVER! Inspired by the Music of John & Yoko
KRATKOMETRAŽNI
IGRANI FILM
The After Invincible
Knight of Fortune
Red, White and Blue
The Wonderful Story of Henry Sugar
ZVUK
The Creator Maestro
Mission: Impossible – Dead Reckoning Part One Oppenheimer
The Zone of Interest
VIZUELNI EFEKTI
The Creator
Godzilla Minus One
Guardians of the Galaxy Vol 3
Mission: Impossible – Dead Reckoning Part One
Napoleon
Režiser jeste
isporučio mnogo veći i glasniji, ali ne i film koji je bolji od „jedinice“. Umjesto da produbi Herbertov svijet i likove, posegnuo je za akcionim spektaklom
Piše:
Marija
IvanovIć-nIkIčevIć
Činjenica: o idejama na kojima počiva „Dina“ Frenka Herberta možda i više od samog pisca i djela govori to što je njegov naučno-fantastični ep privukao autore poput Alehandra Hodorovskog i Dejvida Linča. I jedan i drugi, svaki na svoj način, cijelog života bavili su se (i još se, srećom, bave) otključavanjem kolektivnog nesvjesnog i kreira-
njem filmova koji su najbliže nečemu što možemo nazvati halucinacijom ili transom sa velikog ekrana.
Hodorovski, nažalost, nije uspio da izgura do kraja svoju gargantuansku viziju iz sedamdesetih, a Linč ni dan-danas ne želi da govori o svojoj ekranizaciji iz 1984. koja je tada dočekana na nož, a i sada se smatra njegovim najneuspjelijim filmom, iako je u međuvremenu stekla uski krug vrlo glasnih branitelja.
S oba projekta, između ostalog, ključni problem bilo je trajanje. Neka je Linč-Linč i 1.000 puta: Herbertov ep bilo je i ostalo nemoguće spakovati u manje od dva sata filmske trake. A Hodorovskom, bez obzira na to što je okupio najinteresantnije ljude svog vremena i priložio najubjedljiviju odbranu koncepta, nijedan studio nije mogao dati zeleno svjetlo za „film“ od 14 sati. Na koncu, knjiga napisana 1965, koju je već dobro počeo da bije glas da je ukleta i nemoguća za adaptaciju, stigla je do Denija Vilneva. I ne da prvi dio njegovog epa „Dune“
(2021) nije razočarao, nego je isporučio nešto što bi moglo da postane ultimativna filmska verzija Herbetovog univerzuma. Mnogo drugačija od svega što su autorski zamislili Hodorovski i Linč, ali ipak i do kraja autorska, po vilnevovskom „hladnom“ dodiru prepoznatljiva. I najbolja moguća, kad već njima nije pošlo za rukom da do kraja izguraju svoje.
Nezagrebane ideje
„Dune: Part One“ potvrdio je šest od deset nominacija za Oskara, oduševio dobar dio publike i kritike, zaradio vrtoglavih 435 miliona... i to uprkos paralelnom prikazivanju u bioskopima i na striming servisu HBO Max, u postkovid periodu, kada je filmska industrija praktično bila na koljenima. Zato nije ni čudo što se od drugog dijela očekivalo nešto još veće, glasnije i bolje. Tome su se nadali čak i oni rijetki, kojima se prvo poglavlje nije toliko dopalo i koje ih ipak jeste ostavilo hladnim, uprkos impresivnom vizuelnom identitetu. Sa „Dune: Part Two“ Vilnev i jeste isporučio nešto veće i glasnije nego što je iko mogao i naslutiti - ali ne i bolje od „jedinice“. Sa njom, lično, nijesam imala nikakav problem da se povežem. Sve što je nekome možda djelovalo kao odveć hladna i gotovo apotekarski sterilna vizija „Dine“, za mene je bilo logično i prihvatljivo. Jer, ipak govorimo o prvom dijelu i uvodu u jedan vrlo kompleksan i zahtjevan svijet u kojem kore od banane (ili gigantski pješčani crvi, ako vam je draže) čekaju iza svake pješčane dine.
Samim tim što je Vilnev uspio da za 155 minuta postigne to da mu povjerujemo da jedan takav Arakis zaista postoji –bilo mi je više nego dovoljno
da pomislim da je knjiga došla u prave ruke; da nas dubinska razrada Herbertovih vizonarskih ideja tek čeka; da će Vilnev zaista uspjeti da kompletira tu ultimativnu viziju, iako je možda i previše „strejt“ za ovakav posao... No, iako nijesam vjerovala u njega slijepo i ludo, taman kao Fremeni u proroka Lisan al Gaiba (sa tolikom strašću bih mogla, u ono ili ovo doba, da čekam samo „Dinu“ Hodorovskog), drugo poglavlje baš me je razočaralo.
Razočaranje ne potiče od toga što je „Dune: Part Two“ loš film, naprotiv. Ići ću toliko daleko da kažem da Vilnev teško može da isporuči potpuno neuspio film, ma kojom se temom bavio. No, sa drugim dijelom imam problem zbog toga što poslije cijela dva filma (155 + 166 minuta), imam utisak kao da sam pogledala pola od jednog, te da je i „Part Two“ samo produženi dio jedinice, u kojem nijesu ni zagrebane Herbertove ideje o politici, kolonijalizmu, ekologiji, religiji, fanatizmu, čovjekovoj vječitoj borbi za slobodu i, opet, sklonosti da tu istu slobodu, čim je osvoji, potrči da okači o klin i prepusti se velikom vođi... U suštini, ona sterilnost na koju su se žalili antifanovi prvog dijela – tek sada mi predstavlja problem. Jer, nakon što je cijeli jedan novi svijet uspostavljen i nakon što su likovi zauzeli svoja mjesta na političkoj šahovskoj tabli, došlo je vrijeme i za dubinsko istraživanje tog univerzuma, karaktera i njihovih odnosa.
Ako to izostaje, onda imamo situaciju u kojoj i „Dune: Part Two“, koji je za Vilnevovu trilogiju mogao da bude skoro isto što je „The Two Towers“ za Džeksonovu „The Lord of the Rings“ (!), djeluje kao ono što mu prethodi; samo kao najava „najboljeg što dolazi“.
Snimanje trećeg dijela još nije potvrđeno, ali izvjesno je da će ga biti: Vilnev je već završio scenario, a Hans Cimer tvrdi da je počeo da radi na muzici nakon što mu je nedavno spustio knjigu „Mesija Dine“ na sto i samo ćutke napustio sobu.
„Trojka“ djeluje neizbježno i zbog ogromnog komercijalnog uspjeha; samo poslije prvog vikenda prikazivanja film težak 190 – uspio je da „vrati“ 178.5 miliona. Tako da, samo bi ludi odlučio da u Vilneva ponovo ne uloži, a „Warner Bros.“ ima autorska prava i materijala da se Herbertovim adaptacijama bavi makar još pola vijeka. Para vrti đe burgija neće: sa još pet nastavaka nakon „Mesije“ (plus još dvije knjige koje je, nakon smrti autora, završio njegov sin Brajan), radiće se „Dune“ - sa Vilnevom ili bez njega.
Sa njim je, pak, sigurno (naj) bolje prionuti samo na završni dio trilogije, jer knjige nakon „Mesije“ postaju totalno fantazmogorične. Nije to Vilnevova šolja čaja; zbog toga Hodorovski i jeste bio najidealniji izbor za baštovana kompletnog Herbertovog svijeta.
Vizija za divljenje
Kad je o trilogiji riječ, svakako je teško ne radovati se i trećem dijelu sage, iako je „Dune: Part Two“ gargantuansko filmsko čudo sa frustrirajućom greškom. Vizuelno hipnotišući, a narativno razočaravajući... do te mjere, da se njegovom svijetu mnogo više divite, nego što ga istinski osjećate. A to jeste porazno, jer Herbetova „Dina“ priča je koja kao da je napisana striktno za nas, o našem vremenu... I o našoj planeti koja nam umire pred očima. Cijela priča o Arakisu jedno je veliko upozorenje, prvenstveno „bijelom čovjeku“ da će svojim djelovanjem, na koncu,
pretvoriti Zemlju u ogromnu golet... Ili negostoljubivu dinu. Ta ključna poruka zagubila se kod Vilneva; sve je u drugom dijelu filma „Dune“ previše crno-bijelo i svedeno na poprostačenu borbu dobra i zla. Odnosno, tako djeluje, zato što je napravio ključnu grešku: da nam glavnog lika, Pola Atreida (Timoti Šalame), prikazuje kroz oči njegove Čani (Zendeja).
U čemu je štos: Herbert je napisao „Mesiju“ da bi čitaocima, koji su Pola shvatili kao heroja, pojasnio da je on, u suštini, antiheroj i da je „Dina“, kao takva, zapravo antihero’s journey. Želeći da to na neki način nagovijesti, Vilnev je odlučio da čitav njegov put od sina ubijenog oca, vojvode izbrisane kuće i nesigurnog mladića, do mesije kojeg će pratiti i u njega vjerovati milioni – gradi preko romanse. Stoga, ne postoji niti
jedan bitan momenat u karakterizaciji i dočaravanju Polove transformacije, a da ga ne vidimo iz Čanine vizure... bilo to prvo jahanje crva, ili trenutak u kojem će tražiti i caru Šadamu Četvrtom (Kristofer Voken being Kristofer Voken), i Velikim kućama, i cijelom Arakisu da pred njim klekne. Takav pristup sasvim je legitiman izbor, ako su glumci, likovi i njihova romansa dovoljno jaki da takvo breme izdrže. Nažalost, iako zasebno stoje, Šalame i Zendeja zajedno imaju manje hemije od ulja i vode, a ako ćemo pravo, sa skriptom koji je Vilnev napisao sa Džonom Spetsom ne bi uspjeli da dramu svojih likova dočaraju ni da su čarobnjaci. Naročito Zendeja, kojoj je Vilnev natovario preveliki samar očekivanja...
Čak su i cijeli religijski ugao i prikaz fanatizma protiv kojeg
jasno i glasno ustaje „žena iz naroda“ Čani, osakaćeni zato što previše naginju na njenu „stranu“ priče. Fanatici u „Dune: Part Two“ ne djeluju opasno, nego komično. Zato je i nesrećni Stilgar (Havijer Bardem), s onim svojim pretjeranim oduševljenjem sa svim što Pol uradi („Kao što je zapisano!“, „Lisan al Gaib!“), već postao meme. A pitanje je dana kada će se neko dosjetiti da obraduje internet miksanjem Zendeje i Marksa...
Harkonenski gušteri
Vilnevova ultimativna želja, dobro poznata fanovima, jeste da snimi film bez dijaloga; on je jedan od onih režisera koje riječi opterećuju, koji bi volio da sve može da kaže samo slikom i zvukom. Zbog toga je i za „Dune“, kao i za sve prethod-
ne filmove, birao glumce koji su do te mjere ekspresivni, da njihove likove može da tretira taman kao da su samo dio scenografije. I na čijim se licima mogu pročitati sve one stvari koje se uopšte ne izgovaraju. Sjetimo se samo Vojvode Leta i koliku mu je težinu u prvom dijelu dao Oskar Ajzak. Toliku, da je znatno olakšao navijanje za Šalameovog (ciljano) metiljavog Pola, samo zbog toga što je sin takvog oca. Kasting je i za ostatak oba dijela apsolutno perfektan, ne postoji glumac koji zaista ne izvlači maksimum iz vrlo nezahvalnog scenarija. Od Šarlote Rempling u ulozi časne majke sestrinstva Bene Geserit i Rebeke Ferguson koja igra njenu učenicu i Polovu majku Lejdi Džesiku (njih dvije daju najveću težinu proročanstvu; zbog njih a ne zbog Pola vjerujete da je njegova sudbina neizbježna), preko Stelana Skarsgorda i njegovog Vladimira Harkonena, do „sitnih“ rola koje je gluma uzdigla na visoki nivo poput princeze Irulan, povjerene sjajnoj i uvijek posvećenoj Florens Pju
U drugom dijelu filma, pak, sve te vrhunske igrače neočekivano je zasjenio Ostin Batler , zadužen za psihopatu Fejd-Rautu Harkonena. Uloga u kojoj je mnogo lakše vidjeti nekog poput Stelanovog sina, Bila Skarsgorda, tako mu je legla, da na trenutak zaboravite da je istog tipa kod Linča igrao – Sting. Ili da je taj isti Batler najpoznatiji po tumačenju Elvisa Prislija
E, kod Vilneva Ostin izgleda taman kao da je Kralja neko istjerao iz njega egzorcizmom.
Batler je, uz korišćenje crno-bijelih infrared kamera (zbog kojih Harkoneni i izgledaju kao gušterolike životinje), najzaslužniji zbog toga što monohromatski segment filma, u kojem je prikazan Fejd-Rauta u borilačkoj areni, ne djeluje potpuno pompezno. I, ako ćemo pravo, prevaziđeno. Jer, iako je taj harkonenski dio atmosferičan, ikonografija koja ciljano podsjeća na naciste, zaista je prvoloptaški izbor za autora poput Vilneva; nešto za čime bi prije posegnuo bukvalista kao što je Zek Snajder... I samo potcrtava utisak da je vrlo kompleksne likove spustio na nivo „dobro protiv zla“, čemu bi se sigurno, s onim planom koji su za bazu Harkonena utanačili sedamdesetih, nasmijali Hodorovski i Giger.
Otpadanje ušiju
Te i mnoge takve scene borbe, kao i ono famozno jahanje crva snimano skoro tri mjeseca, toliko su napucane, da imate osjećaj da svaki kadar vrišti: „Gledajte kako sam epski!“
Da se razumijemo: mnoge i jesu brutalne, naročito one u kojima je dominacija Fremena nad Harkonenima na bojnom polju u fokusu, i to koliko ih, uprkos tehnološkoj nadmoći, lako pobjeđuju na svom terenu, dišući i živeći u duhu „moći pustinje“.
Tada film i dobija snagu ŠaiHaluda, tog famoznog pješčanog crva koji guta sve pred sobom... I tu zaista nema potrebe da uši „otpadaju“ od Cimerovih ratnih truba navijenih do daske. A otpadaju, i te kako, u
mnogim scenama u kojima nema potrebe, i u kojima je brutalistička scenografija Patris Vermeta u kombinaciji sa fotografijom Grega Frejžera dovoljna da dočara pustinjski klinč pred vašim očima. Najbolji djelovi drugog dijela Vilnevovog „Dune“ zapravo su kontemplativniji, u kojima vidimo do sada neprikazane detalje u vezi sa tim kako funkcioniše zajednica Fremena, od ekstrakcije tjelesne tečnosti iz neprijatelja, preko čuvanja vode palih boraca, do procesa izvlačenja „vode života“ iz crva... pa eto, i jahanja crva, toga smo se barem nagledali. Crvi su ispali najveće zvijezde drugog dijela Vilnevovog „Dune“, što dovoljno govori o njegovom „maksimalističkom minimalizmu“. Onoliko koliko je Vilnev (uvijek) vizuelno jak, toliko kuburi sa tekstom i ljudskom dramom, odnosno s izborom načina na koji je valja prikazati. Na koncu je ispalo da je minutaža i njegov problem; da je od starta pred studijom trebalo forsirati i braniti mogućnost da se snimi film iz (mnogo) više djelova. No, sa „Čani pristupom“, opet je pitanje da li bi i dodatnih nekoliko sati pomoglo da se potcrta poenta i da gledaoci, nakon finala, zaista osjete koliko je užasno to što Pol Atreid nije uspio da pobjegne od sopstvene sudbine.
Tada bi možda i shvatili da „Dina“ nije materijal za oktanski blokbaster i crve s „Ubera“, nego intergalaktička tragedija u kojoj je zastrašujuće lako prepoznati sjeme sopstvenog uništenja.
Ocjena: 7.5/10
Dok kopa po sopstvenim sjećanjima, protagonista filma nagrađenog u Berlinu siguran je samo u dvije stvari: da pripada nečemu što se zove Afrika i da je mrtav
Piše: Marina D. RichteR
Osamdesetih godina prošlog veka Pablo Eskobar svojim kargom za droge prošvercovao je u Kolumbiju četiri nilska konja. Tri ženke i jedan mužjak postali su deo njegovog privatnog zoološkog vrta Hacijenda Nápoles, otvorenog za posetioce. U filmu „Pepe“ dominikanskog režisera Nelsona Karlosa de los Santos Arijasa u jednom navratu možemo videti snimak u kome familije hrle sa decom u Napoles. Neki od njih nisu svesni da se nalaze blizu najopasnije životinjske vrste na Zemlji, dok drugi (uglavnom mlađi) diskutuju o tome koliko ljudskih života na godišnjem nivou ugase nilski konji.
O tom podatku niko nije razmišljao nakon Eskobarovog ubistva 1993, tako da su njegovi omiljeni trofeji mogli da pohrle ka slobodi i da urone u reku Magdalenu, gde su postali teror za lokalno stanovništvo i čitav eko-sistem.
Poliglotska zvjerka
Fascinacija belog čoveka egzotičnim stvorenjima postoji odvajkada, pa zašto bi onda i baron droge poput Pabla Eskobara bio imun na želju da se njima okruži? I mnogo manje bogati entuzijasti pokazali su se spremnim da skuće afričke životinje u za njih potpuno neadekvatan habitat. Setimo se samo Džoa Egzotika, „Kralja tigrova“ kojeg smo imali prilike da upoznamo kroz Netfliksovu istoimenu doku-seriju... Tako da, životinjsko
carstvo kralja droga nije mnogo luđa realnost.
- Imam ime, ali mi je teško da ga objasnim. Zapravo, malo sam šta u stanju da objasnim - kaže na samom početku „Pepea“, neobičnog filmskog hibrida koji je nagrađen Srebrnim medvedom na ovogodišnjem Berlinalu, glavni junak, potomak afričkih „migranata“ u Kolumbiji. Začuđen zvukom koji dolazi iz njegovih usta, nesrećni nilski konj počinje da analizira svoje glasovne i lingvističke mogućnosti na komičan način, sličan onima iz crtaća za najmlađe. Njih u filmu (i to baš jedan sa nilskim konjem) gleda sin pecaroša Kandelarija (Horhe Puntijon Garsija), kojeg na reci izbezumljuje misteriozna životinja.
Pepe je poliglotska zverka, pa mu glas pozajmljuju ni manje ni više nego četiri glumca – Džon Narvaez , Farid Matčila , Harmoni Ahalva i Šifafure Faustinus. Najrađe se ipak vraća afrikansu, jeziku svoje postojbine. Dok kopa po sopstvenim sećanjima, siguran je samo u dve stvari: da pripada
nečemu što se zove Afrika i da je mrtav. U filmskoj interpretaciji, Pepe je izgnanik iz doma, a ne deo krda koje je zajedno pronašlo put do reke iz zoološkog vrta. Njegov „brat“ i najveći neprijatelj Pablito (Eskobar) osvojio je poverenje oca i postao alfa-mužjak familije, pa je tako morao da ode.
Neprevodiva istina
U filmu „Pepe“, Nelson Karlos de los Santos Arijas na ironičan način ukazuje na eksploataciju Afrike ne samo kroz svog glavnog naratora, već i kroz safari sa nemačkim turistima u Namibiji koji dobijaju drugačije informacije od dvojice vodiča različite boje kože. Nemac je u panici da će se turisti izbezumiti ako saznaju istinu o prirodi nilskih konja, dok njegov afrički kolega smatra da je bitno znati više o životinjama koje su za lokalno stanovništvo skoro od mitološkog značaja. Deo informacija se gubi u prevodu, a deo se ne prevodi uopšte.
Neprevodiv je i način na koji se režiser u svom drugom au-
torskom delu, bavi potpuno sumanutom istinitom pričom o jedinom nilskom konju koji je ubijen na američkom kontinentu. U ovoj divljoj kombinaciji dokumentarnog materijala, bajke i fikcije; crno-belog i materijala u koloru, nemoguće je predvideti šta će se desiti na ekranu.
„Pepe“ je originalan u svakom smislu, a njegova struktura, iako neujednačena, sasvim je
opravdana, sa sve haotičnim skakanjem iz jednog u drugi pravac pripovedanja u kome se situacija sa jedne strane, posmatra iz životinjske, a sa druge iz ljudske perspektive.
Kolektivna mašta
Više od priče o švercu egzotičnih životinja i njenim posledicama, „Pepe“ je film o kolonizaciji, i onoj svesnoj i slučajnoj. Jer, naš nilski konj je takoreći takođe kolonijalista iako, da se pita, ne bi bio tamo gde jeste. Njegovo pitanje zašto je mrtav i rekonstrukcija njegovog slučaja sa sobom vuku tu tematiku. De Los Santos Arijas, čiji je prvenac „Cocote“ (2017) nagrađen u Lokarnu, Istanbulu, Kartageni i Mar del Plati, kaže da je svet prikazan u filmu „Pepe“ proizvod njegove i kolektivne mašte u kojoj se događaji stalno iznova interpretiraju na novi, drugačiji način. Tako smo tokom dva sata ove uzbudljive avanture uspeli da završimo i u izletima koji bi se mogli deklarisati kao nepotrebni, da nije te duboke spone sa ljudima čiji se život odigrava uz obale Magdalene. Upoznajemo se sa ribarima i njihovim familijama, ulazimo u porodične svađe i kafansko šegačenje. Film je sniman sa tankim budžetom, što se u nekoliko mahova zaista primećuje. Tehnički gledano, „Pepe“ ima mana, ali se one zaista zaboravljaju zbog odličnih ideja i njihovog još boljeg sprovođenja u delo, tako da rezultat bude impresivna celina vezana izvanredno dobrim scenarijom. Jedno mu se ne može osporiti – originalnost. Ovakav film do sada nije napravljen. To je očigledno bilo mišljenje i žirija koji je Nelsonu Karlosu de los Santosu Arijasu uručio priznanje za najbolju režiju na ovogodišnjem Berlinalu. Ocjena: 4.2/5
Prva žena s imenom u naslovu nekog filma bila je Jelena Savojska, Jelena od Crne Gore, Elena del Montenegro, italijanska kraljica. I jedna od prvih žena snimljenih na filmskoj traci. To je činjenica koju bismo mogli ponavljati kao neku radosnu istinu u učionici svakog osnovca, na prostorima širim od Crne Gore; poput one o Tesli i naizmjeničnoj struji...
Bijeg od voza
Činjenica, koju sada ekskluzivno predstavljamo crnogorskoj javnosti. Prvo, gdje: Sveti Jovan je zaštitnik Firence, pa je taj najbitniji i najljepši firentinski trg, naravno, San Đovani.
Jedna od najstarijih crkava tu je Battistero di San Giovanni (Krstionica Svetog Jovana), odmah ispred onog čuda od katedrale Santa Maria del Fiore. To je jedan san koji traje još 1.059, pa kad tu dođete znate i što znači 1.000 godina jedne ljepote. E, tu je jedna Crnogorka ušetala u filmsku istoriju. Kada i kako. Sigurno ste ču -
Bila je instrumentalizovana žena, kao simbol „nove
vitalnosti“ kraljevske porodice. No, tu rolu iz dogovorenog braka Jelena je uspjela da kanališe i iznese tako
dostojanstveno i karakterno, da je Italijanima i dan-danas ostala važna
li za braću Limijer, za njihov „Dolazak voza na glavnu stanicu“ i priču o prvom javnom prikazivanju kratkih snimaka, kada su Parižani bježali sa stolica i krili se, jer su mislili da će voz da proleti kroz zid... To su, 28. decembra 1895. Francuzi prikazali prvi put; a prvi od tih njihovih desetak tada prikazanih filmova, bio je „Izlazak radnika iz fabrike Limijer“... I to se dugo (uglavnom i sada) pominje kao zora sedme umjetnosti. E, film sa kraljicom Jelenom u imenu snimljen je ranije iste godine!
Zaslužan je Filoteo Alberini. Zadivio ga je kinetoskop, izum Tomasa Edisona, koji je sasvim neobična prethodnica filma... Slavni Edison osmislio je mašinu koja je na traci „vrtila“ frejmove, a pomoću posebnog okulara na njoj mogao
se, kao dvogledom ili pod lupom montiranom na mašini, pratiti film sa brzinom 48 slika u sekundi. To je izmišljeno već 1888, a Edison već 1893. imao je „Black Maria“ studio za produkciju traka za takve „filmove“. U kojoj mjeri je ta filmska zora tek posljednjih godina istražena, svjedoči činjenica da se za prvi film, zapis na traci, sada smatra „Scena iz vrta Raundhej“ Francuza Luj La Prinsa (inventor prve kamere „pokretnih slika“) iz novembra 1888. Dakle, više od pola decenije prije izuma projektora. Vratimo se Alberiniju: Italijan iz Ortea, nedaleko od Rima, već 1894. izmislio je prvi kinetograf – aparat ne samo za snimanje, već i za projekciju na zidu filmskog zapisa. Dakle, više od godinu prije braće
Limijer! Problem birokratske prirode: njegov patent, pod brojem 245032, italijansko ministarstvo industrije i trgovine registrovalo je tek u decembru 1895. godine. Dakle, istog mjeseca kada su Francuzi imali onu nezaboravnu projekciju sa bježanijom pred vozom.
Ona, ili nijedna
I evo nas kod Jelene: te 1895. Alberini je snimio svoj prvi film, za svečanu priliku. Zvao se „Il Principe di Napoli e la Principessa Elena visitano il battistero di S. Giovanni a Firenze“. „Princ Napulja i princeza Jelena u posjeti Krstionici Svetog Jovana u Firenci“. Bilo je to nakon njihovog poznanstva u Veneciji, a godinu prije zvanične vjeridbe na Cetinju...
Iste 1896. prijatelj braće Limijer, Vitorio Kalćina, organizuje prve prezentacije njihovog kinetografa za aristokratiju. I to se članovima kraljevske porodice dopalo; štoviše, u svemu su vidjeli priliku. Kalćina je postao zvanični fotograf porodice Savoja, pa je iz tog perioda filmske zore sačuvan niz filmskih snimaka (na kojima je, recimo, i knjaz Nikola) koji svjedoče koliko je film rano prepoznat kao sredstvo propagande.
Ova priča o Alberinijevom prvom filmu (prije braće Limijer!) posebno je važna zato što tek treba da bude dio opsežnijeg istraživanja crnogorske javnosti. A samo bi jedna posjeta rimskoj „Ćinećita“ sliku učinila jasnijom. Uz, naravno, uvid u cijelu arhivu kasnijih filmova dokumentarnog tipa, snimaka gdje bi „glavna ženska uloga“ bila Jelena. Priča, naravno, ima širi kontekst: zbog čega je Italijanima
toliko bila bitna princeza, buduća kraljica Jelena? Mlada kraljevina nakon ujedinjenja nije baš bila uspješna na bojnom polju; tih godina propao je prvi kolonijalni rat u Etiopiji. I kraljevskoj porodici bila je potrebna jedna velika „pobjeda“ u javnosti...
Dobili su je kada je Vitorio Emanuele isprosio Jelenu, uz priču o ljubavi koja je čak započela u Moskvi. Tako je, na primjer, tih mjeseci glavna novinska priča u Evropi bila ona kad se Vitorio vratio iz Moskve u Rim - i navodno na dvoru uzviknuo: „Majko, ili ona, ili nijedna!“... Pa se otprilike, do vjenčanja, ispredala priča u Hari-Megan stilu, a budućoj kraljici traženo je 300 mana, od činjenice da je iz tamo neke nebitne balkanske kneževine, do onog najprostijeg, da nije katoličkog porijekla.
Đango i Herkul
Jelena je do smrti bila snimana u javnosti praktično na sedmičnom ili dnevnom nivou. I sva ta dokumentacija, do početka pedesetih, jeste i svje -
dočanstvo jedne važne ere u istoriji Italije. Sada je jasno tu pronaći i kontekst, da je bila suštinski sasvim instrumentalizovana žena, kao simbol „nove vitalnosti“ jedne kraljevske porodice... I tu rolu iz jednog dogovorenog braka uspjela je da kanališe, iznese i „isporuči“ tako dostojanstveno i karakterno, da je Italijanima, naravno, i dan-danas ostala mnogo važna.
Tako su i možda najbitniji kadrovi o Jeleni - oni „ispisani“ licima Italijana, sa snimaka iz dana njene sahrane 1952. godine. Dostupni ,,na jedan klik“ na Jutjubu, recimo, i iz britanskih kraljevskih arhiva... I to nije kraj priče, daleko od toga. Jelenu od Crne Gore glumile su brojne slavne Italijanke; pogotovo u posljednje tri decenije. I to je priča koja je mnogo više od onog jednog kadra, kada se gorda, visoka i nakinđurena starica pojavljuje u jednim svečanim kolima pored malenog italijanskog kralja u vječnom filmu „Život je lijep“ (1997) Roberta Beninjija
Četvrtak, 7. mart 2024.
Najpoznatija, svakako, filmska priča jeste „Io e il re“ („Ja sam kralj“, 1995) Luća Gaudina. Sjajan i potcijenjen film sa Venecijanskog festivala u glavnim rolama ima velikog Franka Nera (prvog filmskog Đanga, znamo ga i iz Bulajićeve „Bitke na Neretvi“, 1969) i buduće dive Laure Morante Laura tumači djevojčicu koja će sazrijevati usred svjetskog rata, 1943. u jednom grofovskom dvorcu. Nakratko i nekoliko dana, taj dvor postaće mjesto zbjega za kralja Viktora Emeanuelea i kraljicu Jelenu (nakon hapšenja Musolinija, što je porodici Savoja osvjetlalo obraz), prije nego što se u Brindiziju priključi Saveznicima.
E, mala Batriće tu prvi put saznaje gomilu gorkih i čulnih tajni odraslog svijeta. A kraljicu Jelenu tumači divna Karla Kalo. Prije toga bila je, tokom šezdesetih, zvijezda špageti vesterna i istorijskih fantazija poput onih o Vikinzima, Golijatu, Herkulu, Ali Babi... Upravo u onim zabavnim italijanskim filmovima koje je gutala i titogradska publika u Kinu „Kultura“. E, sredinom deve-
desetih Karla je kao kraljica Jelena imala mnogo ozbiljnu rolu u sjajnom filmu. Potom, u izuzetnom televizijskom filmu. „Maria Jose – L’Ultima regina“ priča je o Jeleninoj snahi, posljednjoj kraljici Italije, koju je tumačila Slovakinja Barbora Bobulova. Priču o oproštaju dinastije Savoja od prijestola, podijeljenu u dva dijela, na Rai Uno televiziji, u januaru 2002. godine pratila je dvije noći zaredom čak trećina Italijana! Jeleninog sina Umberta, posljednjeg kralja, glumio je Alberto Molinari, a Jelenu sjajna Albanka Merita Džani
Madam Baterflaj
Potom Mauricio Zakaro 2006. snima „Mafalda di Savoia - The Courage of a Princess“ o princezi, kćeri kraljice Jelene koja strada u nacističkom logoru. U odličnoj mini-seriji (i izuzetno potresnoj; pisali smo već o sudbini princeze i unuke kralja Nikole koja je prkosila Hitleru i koju je Gebels mrzio) Jelenu je glumila Margareta fon Kraus , Rumunka proslavljena u italijanskim filmovima.
I konačno: u „Sacrificio d’amore“ („Žrtva ljubavi“), seriji od 22 epizode (90 min) na Berluskonijevoj televiziji „Canale 5“, međuratnoj priči sličnoj onoj iz, recimo, „Babylon Berlin“ – Jelenu je glumila već slavna Sicilijanka Laura Torizi. Serija je imala više od dva miliona gledalaca po epizodi, što je fantastičan skor za privatnu mrežu.
Konačno: upravo je Jelena ona kraljica kojoj je Đakomo Pučini posvetio operu „Madam Baterflaj“. I ima tu jake simbolike, u toj priči o gordoj ženi iz nerazumnjive daljine, Japanki, iskorišćenoj za jedan brak sa Zapadnjakom, kojoj će na kraju i sina uzeti... Da ne vjerujete: veliki Pučini je na prvom davanju „Madam Baterflaj“ u milanskoj „Skali“ doživio fijasko, zbog takve priče! Brzo su ga potom shvatili... I eto, neka Pučinijeva melodija bude jedno osmomartovsko obećanje i razlog više, da sebi organizujete put do Firence. Pravo do onog praga starog hiljadu godina, na Trgu San Đovani, na koji je, pred kamerom Filotea Alberinija, stupila Jelena. Stojan STAMENIĆ
Režija: Bruno Dumon
Uloge: Fabris Lušini, Brendon Flig, Lina Kudri, Anamarija
Vartolomei
TRajanje: 110 min
Neke nagrade, poput ovogodišnjeg Srebrnog medveda Brunu Dumonu za film „The Empire“, nije lako objasniti. Očito se neko dobro našalio na naš račun, baš kao što se nekada ozbiljni francuski autor poslednjih desetak godina isto tako intenzivno zeza sa filmovima koji znaju tu i tamo biti zabavni, ali je jasno da ih radi prevashodno za sebe. Srećom po nas, mogli smo ubrzo nakon premijere i nagrade da se uverimo kakav je film - na beogradskom Festu.
Režija: Majkl Vinterbotom
Uloge: Irina Staršenbaum, Daglas But, Auri Albi, Hari Meling
TRajanje: 121 min
Istorija sukoba Palestine i Izraela ne datira od „juče“, čak ni od uspostavljanja države, ili država, na tom nekadašnjem kolonijalnom, odnosno imperijalnom prostoru. Nikada, pa ni sada, tu nemamo samo dve strane odvojene nepomirljivim razlikama i, kao, neku treću da tu sudi i presuđuje. U pitanju je komplikovana situacija sa brojnim političkim frakcijama, a između svega uvek imamo neke ljude.
Film „Shoshana“ produktivnog i pouzdanog britanskog sineaste Majkla Vinterbotoma, ulovljen u gala-programu Festa, odvodi nas na to tru-
Radnja se odvija u Dumonovom dobro poznatom svetu čudaka sa severne obale Francuske, a to je milje kojim se autor već bavio u serijama „Little Quinquin“ i „Coincoin“, kao i u filmu „Slack Bay“ (2016). Tu možemo čuti naizgled besmislene dijaloge, sresti komično nesposobne policajce koji ne služe ničemu, te preživeti oluje koje podižu i kovitlaju kojekakve komade sitnijeg i krupnijeg smeća.
Svega toga biće i u „The Empire“, ali i još nečeg zanimljivog čime se Dumon već bavio u seriji „Coincoin“ između dva toma mjuzikla o Jovanki Orleanki, „Jeanette“ (2017) i „Jeanne“ (2019). Reč je, dakako, o vanzemaljcima, koji su ovde podeljeni u dve rase (pritom obe koriste ljudska tela i izgledaju kao ljudi) i sukobljavaju se baš na Zemlji.
sno područje u vreme britanske uprave („Mandata“) u Palestini između dva svetska rata.
Naslovna junakinja, novinarka i spisateljica Šošana Boročov (Irina Staršenbaum, viđena u filmu „Leto“ Kirila Serebrenikova), vodič je kroz komplikovanu političku (i ljubavnu) priču u brzo rastućem gradu Tel
Jedni se zovu Nule i figuriraju kao demoni. Njihov matični brod na vrhu nosi Versaj, imaju kralja sa kompleksom grandioznosti (Fabris Lušini), a u selu ih predvodi vitez Džoni (naturščik Brendon Flig) kome se nedavno priključila nesigurna, ljubomorna, ali zato koketna šegrtkinja (Lina Kudri). Nule imaju i tajno oružje, Mladenca, odnosno Džonijevog sina kojeg mu je rodila ljudska žena. Drugi su, pak, Jedinice koje figuriraju kao anđeli i na čijem vrhu broda stoji katedrala. Brojčano su nadjačani, ali njihova kraljica, koja govori unatraške, uverava ih da ustraju. Vojsku u selu predvodi Džejn (Anamarija Vartolomei iz filma „The Happening“), a njen šegrt je kao tiganj ograničeni Rudi (isto naturščik Žilijen Manije kojeg je Dumon otkrio
u filmu „Jeanne“). Ali oni imaju svetlosne mačeve i ne libe se da ih upotrebe. Stvari se, pak, mogu ubrzo promeniti kada „vitezovi“ na Zemlji počnu da slušaju svoja ljudska tela, pa se, uz mržnju i neprijateljstvo, javi i čista karnalna privlačnost između Džonija i Džejn...
Jasno nam je, dakle, da pred sobom pre imamo dražesnu budalaštinu koja potiče od
internih zezalica, negoli ikakav Dumonov ozbiljan pokušaj da ukrsti priču iz „Zone sumraka“ ili neke od duplih epizoda „The X-Files“ sa sredine serije, s elementima serijala „Star Wars“, radova Žaka Tatija i „slepstik“ komedija nemih filmova. Nije to samo po sebi loše, dapače, sa vremena na vreme je čak urnebesno zabavno. Opet, stvar je u tome da nam režiser ne donosi ništa posebno novo za svoje autorske standarde, pa čak ni ništa naročito dobro.
M. STOJILJKOVIĆOcjena: 2.8/5
Avivu kasnih tridesetih godina prošlog veka.
Kao kći jednog od prvih naseljenika i predvodnika umerene, socijalističke struje cionizma, Šošana podržava liberalnu frakciju koja se zalaže za političko rešenje u dogovoru sa britanskim strukturama koje upravljaju zemljom. Zbog toga
stupa u vezu sa Tomom Vilkinom (Daglas But), jednim od više pozicioniranih britanskih policajaca stacioniranih u Tel Avivu, koji takođe želi da sagleda situaciju kako bi se u budućnosti pronašlo održivo rešenje. Šošanina politička opcija nije jedina moguća: u cionističkom pokretu postoji i ekstremistička struja predvođena pesnikom Avrahamom Šternom (Auri Albi) koja ne preza ni od terorističkih metoda. Isto tako, Vilkinov racionalni pristup nije jedina opcija za Britance, naročito kada mu za nadređenog dođe oficir Džefri Morton (Hari Meling) koji je surove metode već praksao na Arapima u pojasu Gaze. Ono što sledi jeste politička i ljubavna priča ispresecana ustancima, bombaškim napadima i atentatima u kojoj se svim likovima postavlja pitanje na čijoj strani jesu, i na čijoj će biti ako situacija eskalira.
Nije ovo prvi Vinterbotomov odlazak u istorijsku tematiku, iako je do sada preferirao priče iz pop-kulturne u odnosu na političku istoriju; niti mu je to prvi „izlet“ na teritoriju upravo ovog sukoba, o kojem je već snimio dokumentarac „Eleven Days in May“ (2022). Pouzdan kakav jeste (mada je imao i promašaje), Vinterbotom se trudi da sagleda situaciju iz više strana, da je objasni neutralnom posmatraču i da ne sudi, iako zasigurno ima stav. Sama priča puna je teške faktografije, a inflatorna naracija često je praćena inventivnim intervencijama u kojima se režiser poigrava sa formatima starih žurnala. Ljubavna priča ostaje u senci političke, ali makar glumačka postava ima onaj šarm filmskih zvezda starog kova, pa drži pažnju. Tako da, iako „Shoshana“ možda nije vrhunski spoj političkog trilera, akcije i ljubavne drame, na kraju ipak ostavlja utisak solidnog i sigurnog filma. M.S. Ocjena: 3.1/5
Piše:
Davor PAVLOVIĆ
Kadase spoje tri majstora iz različitih filmskih branši, a uz to imaju i drugačije senzibilitete, može se očekivati svašta, ali sigurno ne nešto dosadno. To je nedavno pokazala i nova BBC mini-serija „The Way“ udružujući glumca Majkla Šina koji potpisuje režiju, produkciju i ima malu ulogu na ekranu sa Džejmsom Grejemom („Sherwood“) koji je napisao scenario i poznatim dokumentaristom Adamom Kurtisom, ovog puta u ulozi koproducenta.
Da iza ovog trija leže ogromna hrabrost i kreativna snaga, jasno je već od prvih minuta
Atipična mješavina drame i trilera sa političkom i distopijskom pozadinom pruža uvid u živote običnih pojedinaca koji se bore sa vanrednim okolnostima. Iako je malo naduvana i neuredna, podstiče na razmišljanje i zaslužuje pažnju
trodjelne serije. Šin, Grejem i Kurtis donijeli su nešto sasvim novo na male ekrane, pretvarajući „The Way“ u dramu punu vizuelne ljepote, jakih emocija i društveno angažovanih tema.
Obična porodica
„The Way“ je atipična mješavina drame i trilera sa političkom i distopijskom pozadinom, koja se prepliće sa dubokim emocijama kako bi ponudila uvid u živote običnih pojedinaca koji se bore sa van-
rednim okolnostima. Iako na početku djeluje mnogo inovativnije i privlačnije nego na samog kraju, gdje postaje jasno i da je malo neuredna i prenaduvana, ova nesavršena serija podstiče na razmišljanje i zaslužuje pažnju.
Priču počinje u socrealizmu, u doba vladavine Margaret Tačer, u mjestu Port Talbot, u Velsu, koji je bio istaknut kao grad željezare. Njegovi ljudi i industrija prepušteni su sami sebi, da polako rđaju, a nakon što se dogodi tragedija zbog
decenija zanemarivanja - bijes odjednom budi zajednicu. I anarhija počinje. Nakon što se inicijalni štrajk pretvori u nerede, a vlada zatvori cijelu zemlju, porodica Driskol prisiljena je da pobjegne iz Velsa. Putovanje je vodi preko opasnosti prema obećanoj sigurnosti i transformiše je iz familije pune nezadovoljstva i sukoba, u skladnu zajednicu.
U trenutku kada upoznajemo članove porodice Driskol, oni žive normalnim životom, bo -
reći se sa svakodnevnim problemima onako kako svi to radimo. Džef (Stefan Rodri) radi u željezari, gdje ga nerviraju kolege štrajkači koji izazivaju podjele. Njegovu kćerku, policajku Teu (Sofi Melvil), počinju da muče zagonetke lokalnog skitnice-mistika kojeg bi trebalo da uhapsi uz pomoć jednog od kolega.
Tu je i Džefov svojeglavi sin Oven (Kalum Skot Hauels) koji je odveden u tajanstveni zatvor nakon što je uhapšen zbog učestvovanja u nemirima, i gdje se odaje tabletomaniji. Kako nova ograničenja stupaju na snagu, Tea preuzima kombi kako bi prokrijumčarila porodicu zajedno s Ovenovovom djevojkom Anom (Maja Laskovska) iz Velsa u Englesku, što neće biti lak zadatak...
Prevelika ambicija
Hiljadu ljudi, hiljadu ćudi. U ovom slučaju je sve u znaku broja tri, pa tako nakon tri epizode koliko serija traje, ostaje utisak, kao da smo gledali tri različite serije, osim što ih povezuju (naizgled) isti sinopsis i likovi.
Uvodna epizoda je najsvježija; u stanju je da začara čak i one koji ne vole ovakav tip se-
rija. Sjajna je u svim segmentima, od režije, do naracije koja tjera na dalje gledanje. Preko živopisnih prizora radnika koji štrajkuju, i policije i vojske koji ih hvataju, a sve to uz miks dokumentarnih snimaka i igranih dijelova, autentično asocira na period osamdesetih godina prošlog vijeka pod vladavinom Čelične lejdi. A u priču su ubačeni i autentični snimci sa sigurnosnih kamera, koji dodatno pojačavaju atmosferu.
Prva epizoda je najbolja i u njoj se najviše osjeća Kurtisova ruka. On je s arhivskim snimcima i s apsurdnim vizuelnim šalama znatno uticao na cjelokupnu estetiku serije, iako je taj dodir manje vidljiv u drugoj i trećoj epizodi. Kako radnja odmiče, tako serija počinje da škripi. Temelj koji je postavljen polako tone, a ogromnu ambiciju i hrabru zamisao autora ne prati adekvatna realizacija.
Zamišljena drama sa mnogo metaforičkih slojeva, za koje se pobrinuo scenarista Grejem, u sljedeća dva poglavlja gubi estetski dodir iz prve epizode, a postaje i narativno nefokusirana. Scene koje prikazuju logore za izbjeglice i djecu zatvorenu u kavezima,
očito aludirajući na današnje vrijeme, osmišljene su da provociraju, a nemaju dubinu, niti mogu da kažu nešto konkretno kako bi povezače 20. i 21. vijek, a u trećoj epizodi i neku blisku budućnost. U prevelikoj želji i ambiciji, izgubljena je kohezija. I sve je počelo da se događa zbrzano, bez nekog prevelikog smisla.
Mrtvi sveštenik
Bez obzira na to, spajajući realizam i nadrealizam, tri kreatora uspjela su da porodičnu dramu iz „The Way“ pretvore u upečatljiv komentar političkih i društvenih prilika. Vizuelno, uvjerljivo su dočarali industrijski grad koji propada sa radničkom klasom kao svojim „mesom“. Za to „meso“ bili su potrebni jaki glumci, a kako to obično i bude s odličnim glumcima kada pređu u režiserske vode, Majkl Šin je uspio da izvuče maksimum iz ekipe ispred kamere.
Svi glumci, naročito članovi porodice Driskol, pružaju manje-više snažne performanse, ali kao „pater familijas“ posebnu ulogu ima Stefan Rodri, a Hauels je odmah iza njega. Rodri je principijelan čovjek, koji teško odustaje i planira da se bori za porodicu, ali
užasnut je pogledom na svijet koji se raspada. Kao djeca, Sofi Melvil i Kalum Skot Hauels živopisno prenose ožiljke teškog odrastanja. Melvil kao Tea prenijela je na policijski posao tu brutalnost koju je iskusila u odnosu sa bratom u djetinjstvu, a Hauels je pretvorio Ovena u ranjivog moralnog zatvorenika, koju sopstvenu nemoć liječi tabletama. Majkl Šin u maloj ulozi kao mrtvi sveštenik Deni, nadvija se nad likovima kao prijetnja, koja ih suptilno usmjerava na pravi put.
Rizik se nekad isplati, a nekad ne. No, svakako treba imati hrabrosti i pokušati nešto drugačije. Upravo je to pokušao trojac Šin-Kurtis-Grejem, ali nažalost bez kompletnog uspjeha. Svakako, trebalo bi ih pohvaliti i ohrabriti da nastave dalje, jer je ovako smjela i vizija bez kalkulacija - potrebna u svijetu televizijske hiperprodukcije. Bez obzira na to što ima falinke, „The Way“ je definitivno najava neke nove, kreativne avangarde, u kojoj Britanci uvijek naprave prvi korak. Zahvalni na ovakvoj autorskoj odvažnosti, željno iščekujemo njihov naredni projekat.
Ocjena: 3.5/5
Teško pitanje, baš sam filmofil, ali najbolje se osećam posle filmova Vesa Andersona! Obožavam njegovu vizuelnu estetiku, živopisnost boja, simetrične kompozicije, pažljivo osmišljene setove. Soundtrack uvek pažljivo biran i vrlo eklektičan, dodatno u službi narativa. Likovi vrlo osobeni, ekscentrični, prošarani cinizmom i sentimentalnošću. Njegovi filmovi poznati su i po oštroumnim dijalozima i specifičnom suptilnom humoru. Bez obzira na to što je neka bajkovitost prisutna na površini, uvek postoji dublji emocionalni tok koji dotiče univerzalna ljudska iskustva. Ukoliko niste gledali, preporučujem: „The Grand Budapest Hotel“ (2014), „Moonrise Kingdom“ (2012), „The Life Aquatic with Steve Zissou“ (2004), „Rushmore“ (1998)...
Da ste me pitali pre korone, verovatno bi odgovor bio „Seinfeld“ i „South Park“. Serije sam praktično „otkrila“ za vreme zatvaranja. Britanske su mi uglavnom favoriti, recimo, „Fleabag“, „Crashing“, „Cunk on Earth“; zatim „The Chair“, „Scenes from a Marriage“ i „How to with John Willson“. Naravno, „Succession“ i „Bureau“. Pravo osveženje sa naših prostora je „Znam kako dišeš“.
Takođe, kao neko čija su pasija arhitektura i urbanizam, ne mogu a da ne pomenem vrhunsku dokumentarnu seriju o modernističkoj arhitekturi izgrađenoj na prostoru Jugoslavije – „Betonski spavači“. Serijal prati izvorne ideje velikih arhitektonskih projekata i njihove današnje sudbine, ali se jednako bavi i društvenim vrednostima koje stoje iza njih, između ostalog, važnošću brige o javnom interesu, društvenom boljitku i racionalnom korišćenju resursa uz očuvanje prirodne sredine.
I konačno, mnogo volim i podkaste, ali izdvojila bih jedan koji mi je izuzetno važan i to zbog mentalne higijene – „U
raljama osećanja“. Autorka, psihološkinja Đurđa Timotijević, sa sjajnim gostima, psihijatrima, psihoterapeutima i psiholozima, razgovara o strahovima, dilemama i različitim emotivnim problemima sa kojima se svi suočavamo, ali o njima ne pričamo dovoljno.
Nema pravila, od panka, preko klasike, do dobre kafane. Volim da odem na svirku, a volim i da zapevam u kafani. Šta god mi u tom trenutku prija. Uživam da pravim kućne žurke i da puštam muziku kada sam u krugu prijatelja (nadam se i oni), pa se tu baš primeti da ne negujem pravac, sve može jedno uz drugo, dok god proizvodi neku emociju. Najviše na svetu volim što sam članica jednog posebnog hora Svi UGLAS! Taj je hor nastao iz
muzičke radionice Raspevano Svratište, a onda smo se i mi drugi priključili romskoj deci 2019. i od tada zajedno kidamo! Pevamo romske klasike, pop, rok, učimo i gradimo solidarnost, empatiju i ljubav. I da, trenutno se neviđeno radujem koncertu na koji idem, a to je proslava 100. rođendana velikana srpskog džeza – Bubiše Simića. Taj je čovek jedna hodajuća inspiracija, živahnost i sreća!
Najzdravije je zaobići rijalitije, dnevnu politiku i programe koji se zasnivaju na naglašenom voajerizmu, kiču i podsticanju konflikta, a postaju sve senzacionalniji i eksplicitniji u
sadržajima koje nude. Da se razumemo, nisu samo problem ove emisije i formati pojedinačno, nego sistem proizvodnje medijskih sadržaja, čije su posledice mnogo složenije i opasnije po naša društva. Obrasci nasilja, vređanja, mačizma, ponižavanja se reprodukuju i van TV ekrana i prelivaju u naše živote, što vodi ka jednom duhovnom i mentalnom uništavanju. Zdravije je izaći u šetnju, družiti se, maštariti, provoditi vreme na reci, kuvati, otići u pozorište, bioskop, na dobar koncert, i čitati... To će svakako doprineti i razvijanju kritičkog preispitivanja sadržaja koji nam se nude: od onoga što vidimo, do toga zbog čega nam neko to prikazuje i kako od toga profitira, pa samim tim i do usredsređivanja i reagovanja na uzroke, a ne na bavljenje posledicama.
Prvi solo album nakon 19 godina, „The Mandrake Project“ za Brusa Dikinsona je poput maratonske trke, u kojoj je u sprint udario već u prvoj polovini.
Lako je shvatiti, zbog čega želi da pokaže vitalnost taj titan, koji od početka vijeka, praktično na leđima, do vrha hevimetal panteona nosi veliki bend Iron Maiden. Ali tip koji i nakon 40 i kusur godina karijere (i borbe sa kancerom grla) želi da demonstrira da može sve, do kraja solo ploče djeluje umorno.
„The Mandrake Project“ je monolitan, skoro gargantuanski
Mprojekat. Približno uru konceptualne muzike prati i strip o nekakvom Doktoru Nekropolisu. On je siroče, uz to i genije, a sve to mrzi; dosadilo mu je to traganje za identitetom i smislom života. Ali eto, upao je u strašan naučni projekat koji ima isto ime kao i album... I to je, otprilike, ta podloga za pristojnu muzičku zabavu. Prema Brusu treba biti pošten: udarni i epski singl „Afterglow of Ragnarock“ dovoljan je da opravda album. Ta tenzija i mrgodna atmosferičnost pretaču se u čudo u rangu najboljih prog-metal momenata Iron Maiden kari-
jere. „Many Doors to Hell“ je pravo-u-pleksus retro ukus osamdesetih, a „Shadow of the Gods“ knap slojevita koliko je „Ressurection Men“ direktna i sirova.
Lako je presuditi da je album predug; da se do finalne balade „Sonata (Immortal Beloved)“ Dikinson hvata za dah; da su mu stihovi klimavi... Ali opet, prevazišao je očekivanja, pokazao koliko mu je do albuma stalo... I u kojoj mjeri ga ovaj rad čini živim. S. S.
Ocjena: 69/100
ančesterska mućkalica svakakvih oporih ukusa na kraju je ispala klasična kriza srednjih godina. Tresla se gora, a ispala prežvakana priča o tome da su bendovi
Oasis i The Stone Roses, ipak i zavazda, „dva sveta različita“. I da ih ne bi trebalo miješati.
Vječita prznica, bivši Oasis frontmen Lijam Galager , tvrdi da nikad ne bi uletio u muziku da nije imao priliku da čuje The Stone Roses i svog gitarskog heroja Džona Skvajera u studiju. Nakon decenija (forsiranog) sukoba velikih bendova (narav-
no, jedan je Junajted, drugi Siti - dva različita mančesterska shvatanja života, fudbala, muzike i kosmosa), od 2022. naprasno zajedno sviraju... I sad su spakovali album na kom se hvataju fascinacija iz odrastanja.
Nažalost, „I’m So Bored“ vrišti od recikliranih rifova iz „Rain“ Bitlsa; „Love You Forever“ sluti na Hendriksa i „Purple Haze“, a „One Day at a Time“ sasvim direktno na Stonse i „Paint it Black“. I sve su ogrnute muzičkim ruhom Manče -
stera devedesetih, ali zvuče zilion puta ispričano. Ključna poruka albuma je „bored with bosses, bored with your kids“. I to je, otprilike, slika i prilika odraslih, kojima je dopizdio odrasli život. Svejedno, infantilna regresija i nije neki izgovor za album. Ali eto, počasni krug Skvajerove gitarske grmljavine u „Raise Your Hands“ (ciljano festivalska pjesma sa rokom trajanja za ovo ljeto) – knap je dovoljan, da se ovaj i ovakav album nekako opravda. S. S.
Ocjena: 57/100
Nema bolje nove rok muzike koju bi mogli pustiti za ovaj Osmi mart od one koju stvara Marisa Dabis u velikom filadelfijskom bendu Mannequin Pussy.
Album „I Got Heaven“ muzički je kroše pravo u gubicu svim konvencijama. Pri tome je bučan, grubijanski i gizdav, tako da jedan sasvim ženski inpuls, izdžiklja iz bezbjednosti staklene bašte modernog svijeta. Mannequin Pussy je tu, da
otkrije ona najgrotesknija lica, i to na mnogo zabavan i sočno životan način.
Ovo je trenutno najbolji američki indi-rok zato što od svih ličnih dilema, bijesa, tjeskobe i tuge – Marisa i ekipa prave dobar štos. Kada kaže: „Jesus himself ate my fucking snatch“; ili: „I keep all my sugar where I know you like it best“ – onda je jasno da je tu riječ o ženi koja zna što su joj u ovom svijetu lansirne rampe, a što
kore od banane. I naravno, što joj se od toga sviđa, a što nikako ne.
Samo da čujete taj ritam i tu tutnjavu bubnjeva u „I Don’t Know You“, posveti dalekoj ljubavi čije tajne Marisa nosi pod lijevim rebrom. Ili „Sometimes“ koju bi, apsolutno, svaki rokerski radio prije 30 godina bjesomučno vrtio... Jednostavno, novi Mannequin Pussy je kao indi bend za komad bolji od svega što su radili. A Marisa sada zna da komunicira tako, da na kraju od svega
toga ispadne nekakav nebrušeni pop album. Kakva lakoća, u svoj toj grubosti! S. S.
Ocjena: 90/100
Veliki Umberto Eko smatrao je da je čovjek „životinja - pričalica“. Jedan od tih je Slavoljub Stanković, čovjek koji od svega stvara priču. Diplomirani filozof, pisac, kopirajter, autor je romana „The Box“ i „Split“, kao i stotina reklamnih kampanja za poznate domaće i strane brendove. Bilo da pravi kampanje, piše slogane, knjige, novinske tekstove (sjajne „velike priče“ o Momu Kaporu i Dušku Radoviću), naš homo ludens poigrava se riječima kao mađioničar. Iako se u kreativnim industrijama mnogi plaše konkurencije, a naročito inovacija koje se postižu upotrebom vještačke inteligencije, nema tog Čat Džipitića (kako ga naš gost oslovljava) koji se može takmičiti sa Stankovićevom glavom punom ideja. Takav kreativac je, naravno, uvijek idealna „meta“ za naše „Obrtaje“. Jedva smo čekali da nam Stanković otkrije svoje filmske, muzičke i televizijske fascinacije - i nijesmo se razočarali.
Film koji Vas čini srećnim?
- Dobar novi film. U suprotnom, vredi ona Mihizova opaska kako ima mnogo toga dobrog i mnogo toga novog. Samo što novo nije dobro, a dobro nije novo.
Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?
- Treći deo trilogije „The Godfather“ ( Frensis Ford Kopola , 1972-1990) je moje najveće razočaranje. Iz sedišta izbacuju nedoslednosti u radnji, dijalogu, glumi... Prosto, to nije „Kum“, to je „Kumašin“. Film koji uopšte nijeste skapirali?
- „Everything Everywhere All at Once“ (Danijel Kvan, Danijel Šajnert, 2022). Sigurno ima nivoa na kojima je taj film važan, ali ja nisam uspeo da nađem nijedan.
Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?
- Priče o domaćim političarima. Konspiracija, krupcija, kriminal, izbori, iznude, izdaje, švorc, šverc, šlic i tako dalje. Apsolutni hitovi.
Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?
- Štefica Cvek i Trokrilni u filmu „Štefica Cvek u raljama života“ (Rajko Grlić, 1984). Mislim da Bata Životinja nije skinuo one leopard gaće.
Omiljeni filmski rivali?
- Inspektor Ognjen Strahinjić i prodavac karanfila Pera Mitić. Dvojica davitelja su se silno borila, a na kraju se treći okoristio.
Posebno drag citat iz domaćeg filma?
- Deo testamenta iz remek-dela „Maratonci trče počasni krug“ (Slobodan Šijan, 1982). „Ko je vas poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.“
Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?
- Spilbergov Magvaj, odnosno, Gremlini. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?
- Voleo bih da je to „‘Round Midnight“ (Bertrand Tavernijer, 1986). Realnije je miks numera iz dva filma, „Easy Rider“ (Denis Hoper, 1969) i „Trainspotting“ (Deni Bojl, 1996).
Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?
- „Lisbon Story“ ( Vim Venders, 1994). Kod nas je buktao rat i stezale sankcije, a tamo je neko po ceo dan snimao zvuk grada na obali okeana... Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?
- Voleo bih da sam upoznao Pavla Vuisića, Zorana Radmilovića i Đuzu Stojiljkovića. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?
- Mislim da je to bio neki „King Kong“. Međutim, prvi film na koji sam išao sam i odmah imao čudesno iskustvo bila je priča o Šćepanu Malom, „Čo-
vjek koga treba ubiti“ (Veljko Bulajić , 1979). Projekcija je bila prekinuta, a na izlazu su svakom gledaocu šapatom saopštavali da je umro drug Tito.
Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?
- Ne bi prošao na konkursu Filmskog centra.
Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?
- Neka bude za prijatelja: „Niko kao ja“, Šarlo Akrobata. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?
- Ne bih slušao muziku. Trebalo bi čuti te poslednje zvuke. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?
- „1.000 godina“, Partibrejkers. Sve je u toj pesmi nemoguće.
Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?
- Imam tri. On nju vara: „Kazuj krčmo Džerimo“. Ona njega vara: „Dimitrijo, sine Mitre“. I oni se varaju: „Omer Beže“. Vaša pjesma za karaoke?
- Nema toga. Nije sve za svakoga, pa ni mikrofon. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?
- Arsena Dedića
Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?
- Auto-tune. On inače boluje od ljubavi, para i kokaina, ali nikako da umre.
Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?
- Džona Lenona. Toliko me je to potreslo, da sam istog dana sa školskim drugarima osnovao bend.
Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?
- „Start Me Up“, The Rolling Stones. Jedno te isto te jedno te isto te jedno te isto... čudo božje.
Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?
- Nisam imao postere. Sve pare sam trošio na ploče.
Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?
- Već jeste.
Serija idealna za kišni vikend?
- „Na rubu znanosti“. Ne mora da se gleda. Zavalite se, zatvorite oči i slušajte.
Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?
- „Pozorište u kući“. I dan-danas znam reči uvodne i odjavne špice. Serija je crno-bela i u kući smo imali crno-beli televizor, međutim, ja je pamtim u koloru.
Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?
- „Povijest četvrtkom“, radio-serijal na HRT-u. Istorija je divna nauka kada se njome bave naučnici.
Serija koju nikada nijeste završili?
- „Breaking Bad“. Nakon nekoliko sezona napunila se filerima i postala dosadna.
Najdraži par iz serije?
- Bračni par Andervud iz „House of Cards“. Neprijatne isti-
ne. Posle gledanja te serije, gledam drugačije i na političare. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?
- Špageti i paste posle svake epizode serije „The Sopranos“. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?
- „Vinyl“. Prva epizoda koju potpisuje Martin Skorseze, divna je i originalna priča iz svetske muzičke industrije.
Svakom narednom epizodom se, ipak, tone u kliše. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?
- „Mad Men“. Imali su velike i zanimljive klijente. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?
- U početku za Džerija. Kako sam rastao, tako sam razumevao da je Tom, u stvari, mnogo više u pravu. Sad su mi obojica okej. M. ČAVIĆ
Sve je i o svakom mjestu i svakom susretu i svakoj ženi Odisej Penelopi pričao, samo za Nausiku nikad nije saznala. Cijelih je deset godina morima lutao i na feničanskoj obali se kao brodolomnik zatekao. Tu je, nag, iz šume, jednog jutra pred jednu princezu stupio. Nausika je ta koja mu je pokazala put do kuće. Lekcija za Denija Vilneva : kako može jedna prašuma i džungla toksičnih isparenja imati veze sa začinima Arakisa, jednom pustinjskom planetom i „Dinom“ Frenka Herberta? Ništa nije kao što se na prvi pogled čini; pa ni Mijazakijeva „Nausika iz Doline vjetra“ („Nausicaa of the Valley of the Wind“, 1984).
Toksična džungla
Mijazaki je iz „Dine“ uzeo ono što je, nekim čudom, Deniju Vilnevu u izvikanim filmskim adaptacijama promaklo: veliku priču o uzrocima i poslje-
Nikad se ovaj film ne bi dogodio da Hajao Mijazaki nije imao petlje. Niti bi ga proslavio, da nije nastavio da crta i nakon što mu je u bioskopima propala prva animacija
dicama. Kada Nausiki neka čudovišta, džinovske bube iz šume koje bi ona pošto-poto da spašava, govore o njenom dolasku, o kojem su im šaputale stotine i eoni godina; kada cijela planeta postapokalipse treperi u istim strahovima, krivicama i povredama - onda znate da Nausika leti i grabi ka istoj sudbini Pola Atreida. I da je proročanstvo o dalekoj budućnosti i mesijanskoj sudbini, samo vječna priča o čovjeku i prirodi. Sav korijen zla, onako kako ga shvataju u japanskom budizmu: pohlepa, deluzija, bijes, loše namjere. A sav korijen svega toga: strah. Strah je ono od čega gori šuma, u čemu se dave od podivljale šume odbjegli, ubogi ljudi. Strah je i ono što je pojelo naš, moderni svijet, u „Sedam dana vatre“,
nekih 1.000 godina prije nego počne radnja „Nausike“. Tako počinje priča: kao jedno „Nekada davno, u dalekoj budućnosti“... Nakon neke, strašne i izvjesno nuklearne katastrofe, planetu je poklopila šuma gigantskih insekata, sa biljkama čije spore ubijaju čovjeka. Malobrojni ljudi raštrkani su, a jedni od drugih otuđeni, u nekim malim zajednicama. Jedna od njih je Dolina vjetra; njena je princeza Nausika.
Nikad se „Nausika iz Doline vjetra“, premijerno prikazana 11. marta 1984, ne bi desila da Mijazaki nije imao petlje. Niti bi ga proslavila, da nije nastavio da crta i nakon što mu je propao prvi film u bioskopima. A „Lupin III: The Castle of Cagliostro“ (1979) je sada najslavniji dio anime sage o
Lupinu Trećem i avanturama unuka čuvenog lopova...
Sila prirode
Za publiku je film bio previše nesvakidašnji, drugačiji od originalne serije; za Tokumu Šotena, izdavača „Animage“ magazina, bio je dokaz strašnog autorstva. „Nema poziva za filmove i animacije? A ti crtaj i piši mange!“. I tako je 1981. na papiru nastala „Nausika“. Nije postojao ni studio „Ghibli“, ni ništa – ali, eto, uskoro je stigao poziv da „Nausiku“ uokviri u kratki film od 15 minuta. Odbio je: Mijazaki je strogo tražio da to bude priča za bioskop. I da u nju stane nešto što još nije ni bilo u mangi. Tamo gdje u filmu drugi vide smrtnu opasnost, gdje drugi siju smrt, djevojka Nausika traži i vidi novu šansu. Njoj je
podjednako bitan i život djeteta, i opstanak nekog strašnog insekta, i bilo kojeg drva koje truje čovjeka. Ona je ta koja ne samo što vjeruje u silu obnavljanja, transformacije – ona je ta sila sama po sebi. Na početku prirodu ni sama ne razumije, ali je sluti, otvara joj se, prihvata je, kao što prihvata i smrt, kao nešto iskonski duhovno i prirodno. Njena posvećenost razumijevanju drugačijeg, u toj mjeri da je spremna i u smrt da zakorači, jeste ono što će da suštinski razriješi konflikt. Čovjeka sa drugim čovjekom, sa jedne; čovjeka i prirode, sa druge strane. Jer nudi veliki, suštinski zaokret. E, to je ona petlja iz Herbertove, koju Vilnevova „Dina“ nema; to je ono što je „Nausiku“ učinilo prvim velikim filmom Hajao Mijazakija, prije 40 godina.
Više od ekologije
Cijeli svijet u 263 boje. Toliko, ni manje ni više, koristi Mijazaki za ,,Nausiku“. Zato je film i jednostavan i vibrantan; zato treperi kao pravi, realan život jedne doline i jedne šume. I zato, naravno, Nausikinu poruku i misiju može shvatiti bilo koje dijete. I onda kad neki ljudi, nedovoljno opečeni nuklearnim plamenom prije hiljadu i kusur godina, misle da je jedino rješenje – da unište veliku šumu. A da usput žrtvuju i neke druge ljude.
Svaki konflikt i svaka namjera u ovom filmu ima jasan uzrok; svaki od njih se otkriva, negdje visoko iznad oblaka od toksičnih isparenja svijeta budućnosti, ili u podzemlju i srcu mraka jedne od džungli. Mnogo mudrosti i delikatnosti je trebalo, da takva vizija postane savršeno razumljiva malom djetetu, u jednom animiranom filmu, prije četiri decenije. A upravo djeci takva priča pripada.
„Običan“, ili klasični anime svijet, ekscesivan je u očima prosječnog zapadnjaka; to je
slika ekspanzije tehnologije, gradova koji grade u vis i u širinu, i u budućnost, i još dalje od samog čovjeka, i... E, Hajao Mijazaki ta pravila izokreće poput naopako obučene košulje: on čovjeka približava, vraća prirodi. Svaki od njegovih narednih filmova („Nausika“ je bila razlog da se nakon premijere osnuje studio „Ghibli“) imao je tu jaku crtu, koja je više od same ekologije.
To je suština onoga, što za Japance znači šinto tradicija i religija; ona konekcija u kojoj sve u prirodi ima svog duha, svoje malo božanstvo, koje nam nešto važno govori. O sebi i o nama. A Nausiki to ne treba objašnjavati, ona samo prati putanje i vidike svoje dobrote. Tako je zrelo i stvarno Mijazakijevo odbijanje, da konflikt u filmu svede na dvije ili tri „zaraćene“ strane. Mnogo ih je više i mnogo su više neraspetljivo zapetljane. Svaka strana i svaka borba ima svoj razlog. Svačiji motiv tu ima pokriće. Nema niti jedne sekunde filma, gdje se može prstom pokazati, da postoji samo jedan problem i samo jedno rješenje. Ali postoji nešto više, egzistencijalno, što se tiče našeg mira u prirodi i sa prirodom. E, to je ono mesijanstvo, ono što će čovjeka vratiti sebi, na kraju „Nausike“. I zato film savršeno diše, pa stigne i da, u ludom ritmu, uhvati dah i za neki momenat kontemplacije, pa istinskog saznanja.
Nuklearno djetinjstvo
Zbog toga Mijazakijevi svjetovi nijesu neke tehnološke utopije, već horizont šume i rijeke i okeanske pučine. I zato je on toliko zaljubljen u letenje; zato u jednom letu, na početku, upoznajemo njegovu prvu veliku junakinju Nausiku. Kao što se, u letu, na kraju od nje i opraštamo. I iznad svega: mašta jednog do tada potcjenjivanog umjetnika, onog koji je shvatio kao
blagoslov i onaj momenat, kada je nakon bioskopskog neuspjeha iz svijeta autorskog filma morao da pređe u svijet mange, odnosno stripa. E, ta mašta i ti svjetovi nakon 40 godina ostavljaju bez daha; u toj mjeri, da za „Nausiku“ nije ispravno samo reći, da je njegov prvi veliki film, ili onaj koji ga je proslavio... Ne, „Nausika iz Doline vjetra“ jeste Mijazaki; i autor i animator postali su film, kao što u početku bješe riječ, ili kao što prije 1.000 i kusur godina moralo biti nekih „Sedam dana vatre“, da bi se desilo jedno đevojče Nausika.
I tako se prije 40 godina kalio jedan autor, režiser i anima-
tor, kojem je nakon „Nausike“ moglo biti da zabrani bilo kakvo skraćivanje i prekrajanje njegovih animacija za zapadno tržište. Koji je jedno proročanstvo sa početka i kraja filma osmislio sa sjećanjem na ilustracije iz nekih istorijskih knjiga svog ratnog, nuklearnog djetinjstva...
Jer, i u najdubljem mraku džungle toksičnih spora klija i cvjeta zrno novog života; a svaki korijen i svaka kap na njemu samo je tu, da očisti i okaje grijehe modernog čovjeka. Zalutalog brodolomnika, postidjelog Odiseja, prije nego što mu put do kuće konačno pokaže jedna Nausika. S. STAMENIĆ
Četiri decenije od kada je italijanska krimi-drama
Zahvaljujući ovoj seriji, organizovani kriminal postao je goruće pitanje u javnom diskursu Italije, privlačeći pažnju medija i podižući kolektivnu zabrinutost na do tada neviđen nivo. Sredinom osamdesetih „Hobotnica“ nije bila zabava, već autentični, impresivno dokumentovani realizam
Osamdesetih godina, kada su programske šeme javnih i privatnih televizija u Italiji postale internacionalizovane zbog talasa američkih serija, latinoameričkih telenovela, pa japanskih animacija – nastupila je panika. Pojavila se strepnja zbog strahovite „kolonizacije ukusa“ i toga kako bi mogao da utiče na domaću publiku. I baš u tom trenutku, kada se činilo da domaćoj televiziji nema spasa, pojavila se jedna italijanska drama koja bi se, zbog nečuvene popularnosti, prije mogla nazvati fenomenom nego serijom.
Riječ je o „Hobotnici“ („La Piovra“), krimi-seriji koja je bila izuzetno popularna i na prostoru bivše Juge... a ako je sada pomenete u Crnoj Gori, odmah svi znaju o čemu pričate čak i ako je opišete samo kao „ona italijanska serija s onim divnim inspektorom, zbog čije smo smrti svi plakali“.
Politička debata
„Hobotnica“ je po mnogo čemu jedinstven fenomen u istoriji italijanske televizije, a sve su prilike da će zauvijek ostati neponovljiv. To bi se moglo objasniti njenom narativnom strukturom, impresivnim uticajem imaginativne i simboličke moći koju je imala, pravovremenošću u stvaranju priče o izuzetno oštrom sukobu mafije i države i, možda najvažnije od svega, sposobnošću koju je imala da zauzme čvrsto mjesto na dnevnom redu nacionalne političke debate.
Njena slava, ipak, nesumnjivo potiče i iz mitološkog sklopa njenog protagoniste. Tragična
figura inspektora Korada Katanija (Mikele Plaćido), policijskog komesara i bespoštednog borca protiv mafije, naizgled je sačinjena od standardnih elemenata jednog tipičnog krimi-protagoniste. Međutim, Katani je bio sve samo ne stereotipni heroj. Njegovu fizičku privlačnost i moralnu nepokolebljivost vukli su na dno stalni neuspjesi i činjenica da, bez obzira na to koliko se trudio, ništa nije uspijevao da promijeni. Bio je čovjek velike hrabrosti, ali i dubokog pesimizma. Služio je kao metonim za italijanski nacionalni karakter u trenutku velike istorijske krize, kada je mafijaško nasilje dominiralo na novinskim naslovnicama i kada se činilo da niko ne može da stane na kraj organizovanom kriminalu.
Krah Katanijevih napora u borbi protiv kriminala nije bila karakterna mana, već manifestacija zajedničkog kulturnog uvjerenja u nemogućnost Italije da postigne trajnu pobjedu nad mafijom u stvarnom životu. Ili, kako je sam Đovani Falkone, tadašnji komesar i glavni istražitelj mafije rekao: „Korak naprijed, tri koraka nazad: tako ide borba protiv mafije“. Budući da nikad nije postala intimistička i introspektivna priča u stilu Luiđija Pirandela kakvom su je autori prvobitno zamislili, „Hobotnica“ je od početka bila predodređena i sklona metamorfozama. Tako je kombinacija žanrova i različitih stilova od starta bila kamen temeljac saradnje Damijana Damijanija, autora poznatog po režiji brojnih mafijaških filmo-
krimi-drama
„Hobotnica“ postala televizijski fenomen
va, i Enija De Končinija, jednog od najpoznatijih italijanskih scenarista i dobitnika Oskara za film „Divorzio all’italiana“ (Pjetro Đermi, 1961).
Izuzetnoj popularnosti serije, naravno, doprinijeli su i kompozitori Enio Morikone i Riz Ortolani . Ova velika imena pružila su „Hobotnici“ pedigre i uzdigla je iznad statusa obične televizijske drame, budeći tako ogromno interesovanje i očekivanja gledalaca.
Simbolika imena
Da bi privukli što širu publiku (recimo, i žene koje možda nije zanimala mafijaška tematika), autori su u promotivnom materijalu akcentovali porodičnu i ljubavnu priču policajca angažovanog u istrazi o mafiji. Iz istog razloga i, nimalo slučajno, inspektora Katanija u prvoj epizodi upoznajemo u najintimnijem mogućem izdanju, u pidžami, u spavaćoj sobi, dok se svađa, a potom i strastveno miri sa suprugom.
O tome kako je „Hobotnica“ dobila ime postoje dvije verzije priče. Končini je govorio o nastanku naslova serije kao pokušaju asonance između „la piovra“ i „l’OVRA“, skraćenice koja se odnosila na tajnu policiju fašističkog režima, dok je producent Serđo Silva, imao drugo,
malo uvjerljivije pojašnjenje. U njegovoj verziji izbor naslova direktno je bio podstaknut karakteristikama morskog čudovišta: žestokog i inteligentnog stvorenja, prisutnog svuda, i sposobnog da preživi čak i ako mu se odsijeku pipci.
Daleko do toga da italijanski filmski i televizijski autori nijesu prije „Hobotnice“ pričali o ovom problemu, ali može se reći da je ova serija ipak prva jasno stavila do znanja da su mafija i zlo isto, te oboje poistovjetila sa pomenutim morskim čudovištem. Shodno tome, fenomen mafije postao je istaknuto i goruće pitanje u javnom diskursu osamdesetih, privlačeći pažnju italijanskih medija i podižući kolektivnu zabrinutost za organizovani kriminal na do tada neviđen nivo. Stoga, „Hobotnicu“ niko nije shvatao kao zabavu, već kao autentični, impresivno dokumentovani realizam. Vrhunac gledanosti nije stigao ni u prvoj, ni u posljednjoj sezoni, već u četvrtoj nakon koje
„Nemojte mi reći što će se dogoditi“, rekao je Đovani Falkone, dok je napuštao svoj štab u Palermu na Siciliji samo nekoliko sati prije finala četvrte sezone. Pojašnjavajući da je čak i fiktivna priča poput „Hobotnice“ važna za skretanje pažnje javnosti na veliki problem, dodao je: „Vidjećemo da li će umrijeti“. Riječi istražitelja mafije iz stvarnog života, zvučale su još strašnije dok je ulazio u blindirani automobil okružen tjelohraniteljima sa mitraljezima... tim prije što ni blindirani automobil, ni tjelohranitelji sa mitraljezima nijesu spriječili njegovo ubistvo samo nekoliko godina kasnije.
je većina prestala da je gleda i označila je i zvaničnim krajem serije. Tu sezonu pratilo je u prosjeku 14 miliona gledalaca po epizodi, a u čuvenom finalu, u kojem inspektor Katani umire, taj broj porastao je na 17 miliona.
Iako su i filmska aura i evokativna privlačnost naslova zasigurno igrali ulogu, pobjednički faktor je nesumnjivo bila tema. Ništa kao mafija, velika nacionalna opsesija i nešto što kod svih nas uvijek budi neraskidivu mješavinu fascinacije i odbojnosti - nije moglo obezbijediti „Hobotnici“ toliku popularnost.
Zahvaljujući moći televizije, Italijanima (a i nama u susjednim državama) dato je do znanja da mafija nije samo nekakva daleka banda kriminalaca, ubica i otmičara o kojoj se priča na ulici, već da se njena mreža odgovornosti i saučesništva širi kao pipci hobotnice, i zahvata veliki dio društva. Da pravi mafijaši imaju kontakte i u Vladi, i u pravosudnim kancelarijama; da oni najgori posluju i s najuglednijim bankama... I ono najtužnije - da imaju lobi i u parlamentu.
Sedamdeset metaka
Od kada je premijerno prikazana 11. marta 1984, serija je prikazana u više od 100 različitih zemalja, a u nekim, poput naše, emitovana je više puta. Postala je veliki hit i u Rusiji, i u Njemačkoj i Francuskoj, i sve to u doba kada je bilo daleko teže nego sada (kada imamo Netfliks i
njemu slične striming servise) probiti se na drugom govornom području. I u svakoj od ovih zemalja, uspjela je da ostavi duboki trag.
Iako je Katanijeva smrt „požurena“ u finišu četvrte sezone (serija je dobila još šest sezona i emitovana je sve do 2001. godine) zbog toga što Plaćido više nije htio da ga glumi, njegov se kraj čini baš onakvim kakav je trebalo da bude. Tog su marta 1989. u 20 sati svi bili zakucani pred televizorima, u kućama, ali i u policijskim stanicama. U tišini su posmatrali kako je Katanija posjeklo 70 metaka. Bio je to kraj koji je nekima možda izgledao pretjerano, no za druge je bez sumnje bio ogledalo jedne tužne stvarnosti.
Inspektor Korado Katani bio je neosporno kompleksan lik, ponekad nadljudski u svojoj drskosti i neranjivosti, ponekad ljudski, na trenutke i previše. Bio je nesavršeni, pozitivni heroj; neustrašivi, ali ne i besprekorni vitez. Samo je superheroj iz grafičkih novela mogao da izađe nepovrijeđen i kao pobjednik iz bitke kakvu je vodio Katani. Ljudski heroj je predodređen da podlegne i zadobije oreol mučenika ostvarivši vječnu pobjedu na moralnom planu.
Eto, takav je bio Korado Katani... I takvog će ga zauvijek pamtiti generacije i generacije onih koji su imali čast da posvjedoče njegovoj bespoštednoj borbi protiv mafijaške hobotnice. Biljana MARTINIĆ
Kadaje prvi put u Crnoj Gori neko smatrao da bi trebalo obrazovati i opismeniti djevojčice, i preuzeo odgovornost da to i uradi, učinila je to jedna žena. I bilo je to mimo institucija. Teško da može bolji osmomartovski zavjet - i lekcija.
Bila je Kotoranka. Ne zna se datum, pretpostavlja se godina rođenja (1849) – i to,
da je Jelena Vicković sa 18, sa tek završenom školom, proputila onom stazom iznad Starog grada, pored Svetog Juraja, kuća Franovića, kroz Špiljare, pa sve do Krsca, do Njeguša, do Crne Gore... Tinejdžerka.
I prvo je te djevojčice okupljala u svom domu, u jednoj skromnosti koju je svila na Cetinju. Učila ih je pisanju, čitanju i računanju, pa uz to i neki ručni rad, da te djevojke pred svim sumnjičavcima u porodici od nje „donesu“ nešto konkretno.
Znate li kako je žensko dijete tada, sredinom 19. vijeka, i vjekovima prije, doživljavano u crnogorskoj porodici? U nekom crmničkom selu bi govorili „zmija nam se rodila“. U nekom u Kučima, o roditelju ženskog đeteta, recimo, „nastala mu tamnica“.
I mislite da je pretjerano? U sjajnom radu Mirjane Popović o uključivanju žena u obrazovni sistem Crne Gore,
navodi se, recimo, zvanična depeša francuskog diplomate De Mongaskona sa Cetinja, upućena francuskom Ministarstvu vanjskih poslova... U njoj prenosi da je knjaginja Milena 22. aprila rodila kćerku. I to što vladarska kuća nije poslala zvanično saopštenje o tome, da je knjaževski par dobio dijete – objašnjava time da „ženski pol nije mnogo cijenjen u Crnoj Gori“. E, u takvom vremenu je radila i stvarala Jelena, od 1867. na Cetinju. Ali, prije svega, ovo je priča o cvjetanju, o brižnom baštovanstvu jednog vrta, o poduhvatu neimarke. Jer činjenica je: u takvoj Crnoj Gori, Jelena Vicković je već pet godina kasnije (1872) uspjela da otvori zvaničnu privatnu školu za žensku djecu. A već dvije godine po Jeleninom dolasku, na Cetinju je osnovan i Đevojački institut carice Marije, kao prva ženska srednja škola. Na inicijativu knjaza, nakon jedne posjete Petrovgradu. Po zvaničnim zakonima, i mnogo kasnije, roditeljima je na volju bilo ostavljeno, da li će djevojčice obrazovati. Pa ipak, već 1875. u crnogorskim školama bilo je pet odsto djevojčica... Nepunu deceniju nakon dolaska u Crnu Goru, Jelena je dobila i zvaničnu podršku države. Cetinjska opština je 1874. odlučila da njena privatna preraste u prvu zvaničnu
žensku školu. I tu je ostala, da radi kao učiteljica. I još, o napretku: otprilike deceniju kasnije, Jelena Vicković je na Cetinju držala časove dramske umjetnosti. I kao učiteljica bila odgovorna za izvođenje dvije jednočinke, o čemu je pisao i Glas Crnogorca, kao zvanično glasilo knjaževine.
Već krajem devete decenije 19. vijeka otvorena je i ženska škola u oslobođenoj Podgorici; koju godinu kasnije i u Baru. I još o napretku: na jesen 1911. prvi put su u cetinjsku gimnaziju upisivane djevojčice. U prvoj generaciji samo njih dvije; već u ratnoj 1914. njih 26.
I da, svijest se brzo mijenjala: tako je, recimo, Glas Crnogorca sa ponosom pisao da je bivša učenica Đevojačkog instituta, Eleonora Jenko, 1910. završila Ženski medicinski institut u Petrovgradu. Konačno, 1914. i pred sami svjetski rat, uvedena je i obaveza obrazovanja ženske djece.
A Jelena Vicković? Onaj njen vidik, sa kotorske staze ka Njegušima, najbolje je stao u objavi povodom njene smrti u Glasu Crnogorca, 1908. godine. „Duhovna majka naše ženske pismenosti“. Jer tada nije bilo jedne pismene Crnogorke, bilo seljanke bilo princeze, da makar jednom, nekad, nije bila njena učenica...
Izložba Zineb Sedire u Galeriji „Whitechapel“ jedan je od događaja koji pokazuju da umjetnici, koristeći film kao medij, mogu da izbrišu granicu između fikcije i stvarnosti
Zineb Sedira, Francuskinja rođena u Alžiru, više od četvrt vijeka kroz različite multimedijalne formate i (ne)klasične oblike pripovijedanja istražuje motive migracija, ali i pristrasnosti čitanja i revizije zvaničnih istorija određenih podneblja. Kako sve to izgleda iz njene vizure, Londonci mogu da pogledaju u Galeriji „Whitechaple“ na istoku grada, gdje će njena izložba biti otvorena do 12. maja.
Sedirin „Dreams Have No Titles“, inicijalno predstavljen u francuskom paviljonu na 59. Bijenalu u Veneciji, jedan je od događaja koji pokazuju da umjetnici, koristeći performans i film kao medij, mogu da izbrišu granicu između fikcije i stvarnosti, ne bi li u prvi plan plasirali iskustva specifičnih zajednica. Njena izložba, kao upozorenje da emancipatorski san o prilagođavanju nekom mjestu ne mora uvijek da uspije, donijela je veliko osvježenje.
Transformišući izložbeni prostor u niz filmskih setova iz perioda avangardne kinematografske produkcije, Sedira je ostavila posjetiocima da sami prognoziraju do koje tačke bi
Direktor
Marija
mogli da nas odvedu vrijednosti i estetika u kontekstu revolucije. A posjetioci izložbe tako su dobili priliku da uživaju u njenim interpretacijama nekih od najznačajnjijih mizanscena u istoriji filma.
Pokušavajući da prikaže političku hrabrost, koju smatra važnom manifestacijom solidarnosti tog vremena, umjetnica je posebnu pažnju posvetila upečatljivom set dizajnu maestralnog filma „The Battle of Algiers“ (Đilo Pontekorvo, 1966). Apsolutni hit na socijalnim mrežama postao je i set Velsovog ostvarenja „F for Fake“ (1977), kao i mjuzikla „Le Bal“ (Etore Skola, 1983), koji je bio dio posebne inspiracije umjetnice.
Multidisciplinarna izložba ispraćena je i projekcijama filmova koje je Sedira pažljivo odabrala kako bi prikazala sve što godinama oblikuje njen pristup umjetnosti. Pronašavši duboki lični angažman i okrećući se aktivizmu zbog filmskih produkcija koje su nastajale širom Francuske, Italije i Alžira nakon proglašenja nezavisnosti ove zemlje 1962. godine, Sedira je odabrala neka od najvažnijih djela iz tog perioda. Između ostalog,
za posjetioce Galerije „Whitechapel“ Pontekorvov „The Battle of Algiers“ (1966) i „The
Vilijam Klajn, 1969).
