Dnevni list Pobjeda 06.03.2024.

Srijeda, 6. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20929 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

ASK donio mišljenje da je Savjet RTCG ugrozio javni interes imenovanjem direktora, te da upućuje na postojanje korupcije

Raonić bi tek 2028.

godine mogao da konkuriše

ASK je utvrdio da Boris Raonić u momentu raspisivanja konkursa, zatim donošenja odluke o imenovanju za generalnog direktora, kao i prilikom ponovne odluke o izboru za generalnog direktora nije imao radno iskustvo od 10 godina u VII1 nivou kvali kacija obrazovanja jer je Pravni fakultet završio u aprilu 2018.

Apelacioni sud ukinuo rješenje Višeg suda, predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje

Nejasno im ko je prvi tražio izručenje

Do Kvona

IZA KULISA: Isplivali novi dokazi u slučaju afere prodaje uglja koji ukazuju da je ukrajinska državljanka lice povezano sa rodbinom bivšeg izvršnog direktora Rudnika uglja, jer su osnovali zajedničku kompaniju u Beogradu

Lekić potpisao

ugovor sa rođakom i prvim komšijom?!

Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković najavio pad kamatnih stopa od juna ove godine

Emitovanje državnih obveznica oživjelo bi tržište

kapitala

Podržavam ideju emitovanja obveznica prilagođenu za kupovinu i fizičkim licima. Svakako treba uzeti u obzir i stav Centralne banke Crne Gore da se prije donošenja takve odluke pripremi detaljna analiza uticaja na bankarski sistem, odnosno na likvidnost i mogući smanjeni obim sredstava za privredu i stanovništvo - poručuje Pejaković STR. 5.

Izvor Pobjede blizak vrhu uprave Rudnika uglja saopštio je da je Nikola Ljiljanić, jedan od osnivača kompanije ,,Tatius Balkan“, u stvari, rođak i prvi komšija Milana Lekića. ,,Vjerujem da je iza posla stojala namjera Lekića da ugalj prodaje sam sebi, odnosno rmi iza koje stoji lično on, preko svog rođaka i ukrajinske državljanke koja je u toj kompaniji bila suosnivač“, tvrdi izvor Pobjede

STR. 2. i 3.

PRAVDA (NI)JE SLIJEPA: Novi dokazi o pravnoj neosnovanosti Odluke Apelacionog suda kojom je poništena presuda Višeg suda u slučaju „pokušaj terorizma“ 2016. godine (1)

Falsifikovanje činjenica i jasno ignorisanje dokaza

Piše: Milivoje KATNIĆ

Kako vijeće Apelacionog suda u svojim zaključcima navodi da je sa telefona Branke Milić drugi optuženi - Maksić Dragan - obavio samo jedan razgovor, kada je samo tog 15. oktobra 2016. godine telefonski aparat optužene Branke Milić, u veoma kratkom roku, Maksić intenzivno koristio kako bi komunicirao sa Velimirović Mirkom, Matić Ivicom i Aleksić Aleksandrom... STR. 12. i 13.

D. MIJATOVIĆ

STR.

STR.

IZA KULISA: Isplivali novi dokazi u slučaju afere prodaje uglja koji ukazuju da je ukrajinska državljanka lice povezano sa rodbinom bivšeg izvršnog direktora Rudnika uglja, jer su osnovali zajedničku kompaniju u Beogradu

Lekić potpisao ugovor o prodaji uglja sa rođakom i prvim komšijom?!

Izvor Pobjede blizak vrhu uprave Rudnika uglja saopštio je da je Nikola Ljiljanić, jedan od osnivača kompanije ,,Tatius Balkan“, u stvari, rođak i prvi komšija Milana Lekića. ,,Vjerujem da je iza posla stojala namjera Lekića da ugalj prodaje sam sebi, odnosno rmi iza koje stoji lično on, preko svog rođaka i ukrajinske državljanke koja je u toj kompaniji bila suosnivač“, tvrdi izvor Pobjede

PODGORICA – Ukrajinska

državljanka Tatjana Petrošenko je u oktobru 2022. godine osnovala u Beogradu firmu DOO „Tatius Balkan“ sa Nikolom Ljiljanićem, komšijom i rođakom izvršnog direktora Rudnika uglja Milana Lekića – i to samo dan prije potpisivanja ugovora o rekordnoj prodaji uglja, pokazuje dokumentacija u koju je Pobjeda imala uvid.

Uvidom u Registar privrednih subjekata koji vodi Agencija za privredne registre Srbije, ta kompanija je osnovana 20. oktobra 2022. godine, a kao djelatnost je istaknuta nespecijalizovana trgovina na veliko. Osnivači kompanije su Nikola Ljiljanić i Tatjana Petrošenko, koji su vlasnici po 50 odsto kompanije.

REKORDAN POSAO

Samo dan kasnije, Lekić je sklopio ugovor, koji je Pobjeda objavila, o prodaji čak 1.200.000 tona uglja, vrijedan 62 miliona eura, sa Nikolom Ljiljanićem i Tatjanom Petrošenko.

U Agenciji za privredne registre Srbije navedeno je da je osnovni kapital kompanije „Tatius Balkan, u momentu zaključenja posla, iznosio samo 200 dinara, odnosno 1,7 eura! Upravo je firma sa takvim osnivačkim kapitalom postala ,,validna“ da zaključi sa Rudnikom uglja posao vrijedan najmanje 62 miliona eura?!

Odbornik DPS-a Saša Ječmenica, koji je otvorio aferu prodaje uglja, saopštio je frapantan podatak: u tom momentu

firma ,,Tatius Balkan“ postala je najveći kupac uglja ikada u Rudniku, iako nije imala nikakvu prethodnu poslovnu aktivnost.

- Samo dan nakon osnivanja, Rudnik uglja i ,,Tatius Balkan“ zaključuju ugovor o kupovini 200.000 tona uglja godišnje na šest godina. Znači 1.200.000 tona uglja je trebalo da se proda Tatjani Petrošenko, ženi onoga koji je dobio besplatno ugalj na Radosavcu – naglasio je Ječmenica, poručujući da je ovo posao za Specijalno državno tužilaštvo.

Izvor Pobjede koji je blizak vrhu Rudnika uglja saopštio je da je Nikola Ljiljanić, je-

dan od osnivača kompanije ,,Tatius Balkan“, u stvari, rođak i prvi komšija Milana Lekića.

-Vjerujem da je iza posla stojala namjera Lekića da ugalj prodaje sam sebi, odnosno firmi

iza koje stoji lično on, preko svog rođaka i ukrajinske državljanke koja je u toj kompaniji bila suosnivač- tvrdi izvor Pobjede.

Ali, tu nije kraj sumnjivom poslu.

POSLOVNI TROUGAO

Da je postojao jasan poslovni trougao Milan Lekić – Nikola Ljiljanić - bračni par Petrošenko, svjedoči podatak da je suprug Tatjane Petrošenko, Oleksandar, na Ljiljanićevoj

Samo dan nakon osnivanja, Rudnik uglja i ,,Tatius Balkan“ zaključuju ugovor o kupovini 200.000 tona uglja godišnje na šest godina. Znači 1.200.000 tona uglja je trebalo da se proda Tatjani Petrošenko, ženi onoga koji je dobio besplatno ugalj na Radosavcu – naglasio je Ječmenica

adresi prijavio firmu Energy Industrial Holding Pljevlja 20. oktobra 2022. godine, dakle, svega dan prije potpisivanja ugovora njegove supruge. Nije kraj malverzacijama: po dokumentaciji u koju je Pobjeda imala uvid, Oleksander Petrošenko je 1. decembra 2021. godine osnovao firmu Energy Industrial Holding u Pljevljima za proizvodnju briketa i peleta, a za ovlašćenog zastupnika postavio je - suprugu Tatjanu.

Firma nema zvaničnu internet stranicu, ali su podaci o njoj dostupni na sajtu Međunarodne bonitetne kuće Company Wall Business.

Samo deset dana nakon osnivanja kompanije, Lekić i Petrošenko potpisuju ugovor kojim je bilo predviđeno da se novoosnovanoj fabrici, prema tada važećim cijenama, predviđenim za široku industrijsku potrošnju, u narednih pet godina isporučuje do čak 150 hiljada tona uglja godišnje. To je predstavljalo oko deset odsto isporuke Termoelektrani (TE) Pljevlja na godišnjem nivou. Bivši direktor Rudnika uglja je tada osnivanje nove kompanije u Pljevljima predstavio kao milionsku investiciju, a Petrošenka kao čovjeka koji duži niz godina živi i radi u Crnoj Gori i rudarskog inženjera sa uspješnim biznisom u Češkoj i Engleskoj, a ranije u Ukrajini. Za potrebe nove firme ustupljena je hala u vlasništvu

Milan Lekić

MALIDŽAN

Rješenje o osnivanju kompanije Ljiljanića i Petrošenko

Ječmenica: Može li bivši direktor da odgovori na desetak pitanja?

Da bi neko „glumio generala poslije bitke“ morao bi najprije učestvovati u bici za ugalj, što se nije desilo u ovom slučaju, kazao je odbornik DPS-a Saša Ječmenica, odgovarajući na reakciju Lekića.

Ječmenica je tom prilikom postavio desetak pitanja bivšem direktoru Rudnika uglja, tražeći odgovore.

– Da li ste prilikom zaključivanja ugovora sa Oleksandrom Petrušenkom provjerili sljedeće: da je imenovano lice godinu dana ranije osnovalo firmu ALWIR d.o.o. Mojkovac koja je imala negativne bilanse u poslovanju, a isto lice je registrovalo novu firmu EIH Pljevlja u neposrednom komšiluku izvršnog direktora AD Rudnik uglja Pljevlja, na adresi koja pripada rođaku i komšiji izvršnog direktora? Da li je Rudnik uglja provjerio bonitet i poslovnu istoriju vlasnika EIH Pljevlja, koji je predstavljen kao uspješan biznismen iz Češke Republike, iako je njegova firma iz Češke BROLEKSPET

Trade iz Lobodica ušla u stečaj 29. 5. 2020. godine?

- navodi se u reakciji Ječmenice.

Ječmenica dalje pita Lekića koji su motivi da se ovom privrednom subjektu odobri izuzetak za povlačenje proizvoda rudnika – uglja, bez uplate avansa za robu?

– Da li je slučajno što je ovaj „biznismen“ ušao u poslov-

stvovala građevinska grupa AD Rudnika uglja i da li su ti radovi fakturisani i kome? - pitanje je Ječmenice.

-Da li je isporuka uglja za firmu EIH Pljevlja započela nakon što je „biznismenova“ žena – Ukrajinka Tatjana Petrošenko osnovala u Beogradu firmu DOO „Tatius Balkan“ sa istim onim komšijom i rođakom izvršnog direktora na čijoj je adresi Oleksandar prijavio firmu EIH Pljevlja dana 20.10. 2022. godine?

-Da li je Rudnik uglja AD Pljevlja, za manje od 24 časa, 21.10. 2022. godine u Pljevljima zaključio ugovor o isporuci 1.200.000 tona uglja (svih sortimenata) firmi DOO „Tatius Balkan“ Novi Beograd? Da li je iko na Rudniku provjerio osnovni kapital ove firme? Da li Rudnik uglja AD Pljevlja ima podatke ko su kupci uglja od ,,Tatius Balkan“d.o.o. na području regiona? Da li postoji i ugovor zaključen sa pravnim, odnosno fizičkim licem koje je povezano sa visokim državnim funkcionerom u Crnoj Gori za prodaju 200.000 tona uglja, čija je vrijednost 8.200.000 eura, a u pitanju je takođe novoosnovana firma sa malim osnivačkim ulogom. - Odgovori na ova pitanja, daće kristalno jasnu sliku ko je za vrijeme bitke za ugalj imao ulogu generala, a ko je bio oficir nižeg

Poslanik Socijaldemokrata ukazuje na još jedan pokušaj jednostranog načina usvajanja rješenja koja treba da budu dio izborne reforme

Zirojević: Opozicija da izađe

iz Odbora ako izmjene

Zakona o biračkom spisku budu na dnevnom redu

Skupštine 11. marta

PODGORICA - Ukoliko Prijedlog zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku ostane na dnevnom redu sjednice Skupštine 11. marta, predstavnici opozicionih partija treba da napuste Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, kazao je za Pobjedu poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević.

PONOVLJENI SCENARIO

Na našim koleginicama i kolegama iz parlamentarne većine bi u tom slučaju bilo da našim međunarodnim partnerima objasne što se desilo i zašto je preduzimanje ovakvih jednostranih koraka dovelo do potpune blokade izborne reforme, koja se od nas očekuje - poručio je Zirojević

forme koja se od nas očekuje - zaključio je Zirojević.

IZBORNI TURIZAM

pljevaljske kompanije Castello Montenegro, čiji Odbor direktora u tom trenutku predvodi - Lekićeva supruga Gordana Nakon pompezno najavljenog uspješnog biznisa, uslijedila je tišina iz Rudnika jer su se stvari počele kretati u kontra smjeru.

KATANAC

Firma Energy Industrial Holding je za kratko vrijeme prešla put od obećanja da će uposliti i riješiti egzistencijalno pitanje desetinama Pljevljaka, te da će proizvodnja peleta i briketa biti na punom kapacitetu od 30 tona, sve do - katanca na kapiji zbog dugovanja prema radnicima, vlasniku prostora, državi.

Prema informacijama Pobjede, kompanija je u blokadi na

iznos od 35.000 eura, Rudniku uglja duguje 15.000 eura, dok se Petrošenku gubi svaki trag. To su prošle godine u izjavi za Pljevaljske novine potvrdili bivši radnici Petrošenkove firme koji su bezuspješno pokušavali da stupe u kontakt sa njim kako bi se izborili za zarađene plate.

Svjedočili su da je od starta sve ličilo na prevaru, ali da su se nadali da će se situacija popraviti početkom proizvodnje. Sve što su proizvodili, kako je rekao jedan od radnika, skladišteno je u firmi, odnosno nigdje nije izvezeno.

Petrošenko je, prema informacijama iz prošle godine, ostao dužan i blizu 30.000 eura firmi Kastelo Montenegro, u čijem prostoru se nalazila fabrika. Nenad ZEČEVIĆ

Posljednji dan skupštinskog zasijedanja u 2023. godini obilježila je žučna rasprava poslanika opozicije, s jedne strane, i predsjedika Skupštine Andrije Mandića i predlagača Momčila Lekovića iz Demokratske Crne Gore, sa druge strane, koja je rezultirala povlačenjem Prijedloga zakona o biračkom spisku. Opoziciji je bilo neprihvatljivo tumačenje parlamentarne većine i predsjednika Skupštine da Zakon o biračkom spisku ne pripada setu izbornih zakona, te da će insistirati da ta tema bude dio rada Odbora za izbornu reformu po cijenu i da ne učestvuju u radu tog tijela.

Međutim, došlo se opet u situaciju da većina pokušava ,,na mala vrata“ da provuče prijedlog Zakona o biračkom spisku, što u opoziciji tumače isključivo kao novi pokušaj rušenja Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.

Zirojević ocjenjuje da namjera da se 11. marta ponovo pred poslanicima nađe sporni Zakon o biračkom spisku ne ide nikako u prilog funkcionisanju Odbora za sveobuhvatnu izboru reformu. Izričit je da to pitanje treba da se razmatra u okviru tog skupštin-

skog tijela i na taj način dođe do konsenzusa.

- Prethodni put predstavnici opozicije su bili spremni i riješeni da napuste Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu jer se na taj način u potpunosti obesmišljava njegov koncept funkcionisanja. Ovo je jedan od zakona koji treba da bude razmatran na Odboru i oko kojeg treba da se postigne konsenzus. Ne vidim zbog čega bi se na ovakav jednostran način usvajalo bilo čije rješenje, niti je pozitivan iskorak da se preglasavamo oko onih zakonskih rješenja koja treba da budu dio izborne reforme. Moj stav je da, ukoliko predstavnici vlasti ne odustanu od toga da se Prijedlog zakona o biračkom spisku nađe na dnevnom redu 11. marta, predstavnici opozicionih partija treba da napuste Od-

bor za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao što smo namjeravali da uradimo i prethodnog puta - istakao je Zirojević za naš list.

Izostanak dogovora i samovolja većine bi, smatra Zirojevič, bio ogroman korak unazad u evropskim integracijama nakon što je Crna Gora konačno, poslije tri i po godine, dobila pozitivne signale od strane međunarodne zajednice i partnera.

- Predstavnici parlamentarne većine moraju biti svjesni da u tom slučaju više u nama nemaju partnera za ovu priču. Na našim koleginicama i kolegama iz parlamentarne većine bi u tom slučaju bilo da našim međunarodnim partnerima objasne što se desilo i zašto su preduzimanje ovakvih jednostranih koraka doveli do potpune blokade izborne re-

U dopunama Zakona o biračkom spisku, koji su prvobitno predložile Demokrate, pokušava se stati na put ,,izbornom turizmu“, seljenjem birača iz jedne opštine u drugu zbog ukidanja rezidencijalnog uslova o prebivalištu u trajanju od šest mjeseci u toj opštini. Na taj način, vladajuća većina pokušava da riješi problem prekinutih izbora u Šavniku. Na ponovnim izborima, prema tim izmjenama, mogu glasati samo birači upisani u izvod iz zaključenog biračkog spiska za to biračko mjesto. Kao i krajem prošle godine, šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić skrenuo je pažnju na to da Zakon o biračkom spisku, u skladu sa dogovorom koji su potpisali predstavnici vlasti i opozicije, prilikom formiranja Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, treba da bude sadržaj i predmet odlučivanja Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. Konstatovao je da praksa, koja se uspostavila od početka ovog saziva parlamenta, nije dobra i da očigledno ima za cilj, ne samo da sruši bilo kakav potencijalni dogovor u okviru Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, nego i da na najgori mogući način isključi opoziciju iz parlamentarnog života.

Susret ministra vanjskih poslova Crne Gore i ambasadora Srbije Jačati tradicionalno prijateljske odnose i politički dijalog

PODGORICA - Crna Gora i Srbija treba da jačaju tradicionalno prijateljske bilateralne odnose i politički dijalog, zasnovan na principima međusobnog uvažavanja, saopšteno je na sastanku ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića sa

novoimenovanim ambasadorom Srbije Nebojšom Rodićem.

Na sastanku je istaknuto uvjerenje da će imenovanjem ambasadora dalji razvoj saradnje ići uzlaznom putanjom. - Obostrano je ocijenjeno da su oblasti od posebnog interesa

ekonomska saradnja i razvoj infrastrukture, sa ciljem boljeg regionalnog povezivanja i zajedničkog doprinosa bržoj integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, što je vanjskopolitički cilj obje zemljesaopšteno je iz MVP-a. Imajući u vidu da je Srbija je-

Tamara KLIKOVAC

dan od najvećih trgovinskih partnera Crne Gore, sagovornici su se osvrnuli na značaj uspostavljanja sistema direktnog platnog prometa, koji je omogućio brže i praktičnije finansijske transakcije između građana i privrede dvije zemlje.

Sagovornici su razmijenili mišljenja i o drugim važnim temama iz domena bilateralnih odnosa i aktuelnih, regionalnih prilika. R.P.

Nikola Zirojević

M. BABOVIĆ

Saša Ječmenica

Većinski ispunjene planirane mjere iz Akcionog plana za implementaciju Strategije odbrane, četiri nijesu realizovane

Vojska čeka zakon i formaciju, ali ispunjava NATO zadatke

U kontinuitetu se sprovodi afilijacija jedinica Vojske Crne Gore u sastav NATO snaga, a 50 odsto jedinica kopnene vojske opremljeno je i osposobljeno za angažovanje u vođenim misijama i operacijama Alijanse, što je u skladu sa rokovima definisanim u NATO paketu

PODGORICA - Prva godina primjene drugog akcionog plana za implementaciju Strategije odbrane Crne Gore 2023-2026. većinski je realizovana. Od 18 mjera koje su, prema ovom dokumentu, trebale da budu ispunjene u prošloj godini realizovano je njih 13, odnosno 73 odsto. Četiri mjere nijesu ostvarene, a jedna jeste djelimično, pokazao je izvještaj stepena realizacije Akcionog plana koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici. Jedna od neispunjenih obaveza je donošenje izmjena i do-

puna Zakona o Vojsci koje su, po planu, trebale da budu pred poslanicima u drugom kvartalu 2023. godine. Međutim, to rješenje, iako upućeno Skupštini, nije razmatrano, pa je u tom dijelu izostalo usklađivanje normativnog okvira za razvoj odbrambenih sposobnosti Crne Gore.

Takođe, iako je Ministarstvo odbrane trebalo da donese formaciju Vojske Crne Gore u trećem kvartalu 2023, to se nije desilo, pa je ta aktivnost pomjerena za drugi kvartal ove godine. U međuvremenu, izvršena je preformacija Vojske i analiza postojeće organiza-

cijsko-formacijske strukture.

Taj resor propustio je i da usvoji interne smjernice za jačanje integriteta, sprečavanje sukoba interesa i prevenciju korupcije u sistemu odbrane.

Sa druge strane, Interresorna radna grupa, iako je planirano, nije analizirala propise koji tretiraju oblast upravljanja krizama, niti je dostavila izvještaj koji sadrži prijedlog o jedinstvenom normativnom uređenju ove oblasti.

ISPUNJENI ZADACI

Kada su u pitanju realizovane aktivnosti u prošloj godini, završena je rekonstrukcija ka-

Sastanak premijera sa predstavnicima BS, Force, HGI i DUA

PODGORICA – Partije manje brojnih naroda bezrezervno podržavaju evropsku agendu Crne Gore i dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), saopšteno je na sastanku premijera Milojka Spajića sa predstavnicima tih stranaka.

Iz Vlade je saopšteno da su u razgovoru Spajića sa predstavnicima političkih partija manje brojnih naroda o aktuelnoj političkoj situaciji konstatovani odlični rezultati na planu integracija Crne Gore u EU.

Navodi se da je ukazano na doprinos partija manje brojnih naroda, a naročito u dijelu glasanja za imenovanja u pravosuđu.

Spajić je, kako je saopšteno, predstavio naredne korake koji će Crnu Goru dovesti do

ispunjenja najvažnijeg cilja u ovom momentu, a to je dobijanje IBAR-a u prvoj polovini godine.

U razgovoru je naglašeno da će na tom putu partije manjinskih naroda pružiti bezrezervnu podršku R.P.

Potrebno sinergijsko reagovanje

Strategija odbrane stupila je na snagu u julu 2019. godine, kao i Akcioni plan za njenu implementaciju, koji je oročen na četiri godine, 2019-2022. Nakon isteka Akcionog plana 2019-2022. i usvajanja završnog izvještaja o njegovoj realizaciji, Vlada Crne Gore je u januaru prošle godine donijela novi koji obuhvata period 2023-2026. U izvještaju koji je usvojila Vlada, na osnovu ostvarenih rezultata iz novog akcionog plana, zaključeno je da je neophodno sinergijsko djelovanje nadležnih organa zarad ispunjavanja strateških i operativnih ciljeva. Kao i prilikom ranijeg praćenja implementacije Strategije odbrane Crne Gore i tokom perioda izvještavanja za 2023. godinu bilo je potrebno obezbijediti punu posvećenost, efikasnost i dosljednost nosilaca mjera u njihovoj realizaciji. S tim u vezi Interresorna radna grupa za praćenje implementacije Akcionog plana 2023-2026. je nastavila sa ispunjavanjem zadatka, te u cilju kvalitetnog i sveobuhvatnog ostvarivanja strateških i operativnih ciljeva potvrdila neophodnost sinergijskog djelovanja nadležnih organa prilikom ispunjavanja definisanih rezultata, posebno u dijelu onih koji zahtijevaju međuresornu saradnju nadležnih organa u njihovoj realizaciji – ocijenjeno je u izvještaju koji je usvojila Vlada. Poručeno je da će Interresorna radna grupa nastaviti sa praćenjem implementacije Akcionog plana 2023-2026. i u skladu sa mogućnostima pokušati da utiče na pospješivanje realizacije mjera.

sarne „Marko Miljanov Popović“ u Podgorici i u taj objekat je preseljen dio Generalštaba, komandi i jedinica Vojske Crne Gore.

Takođe, popunjene su pozicije Ministarstva odbrane u jedinici za upravljanje vazdušnim prostorom (Airspace Management Cell — AMC) u sastavu

SMATSA d. o. o. /TKL Podgorica, unaprijeđene su sposobnosti bezbjednosnog operativnog centra tog resora i Vojske Crne Gore (SOC) za odgovor i kompletiran i ažuriran Katalog sposobnosti za podršku NATO snagama (CAPCAT). U kontinuitetu se sprovodi afilijacija jedinica Vojske Crne

Gore u sastav NATO snaga, a 50 odsto jedinica kopnene vojske opremljeno je i osposobljeno za angažovanje u vođenim misijama i operacijama Alijanse, što je u skladu sa rokovima definisanim u NATO paketu. Deset odsto jedinica kopnene vojske osposobljeno je i opremljeno za stalno angažovanje u NATO misijama i operacijama, a realizovan je i planiran broj obuka na temu jačanja integriteta i sprečavanja korupcije na nivou Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore. Doprinos Crne Gore bezbjednosti u regionu i svijetu ogleda se kroz angažmane u misijama i operacijama NATO, Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Ta aktivnost sprovodi se u kontinuitetu.

DOPRINOS BEZBJEDNOSTI

Prema izvještaju, kontinuirano se i u skladu sa zahtjevima i potrebama doprinosi međunarodnim fondovima i programima čiji je cilj jačanje bezbjednosnih kapaciteta i sposobnosti u svijetu. Uspješno su organizovane i interresorne vježbe i obuke, sa ciljem razvoja civilne spremnosti i provjere. Kao djelimično realizovana aktivnost tretira se potpisivanje sporazuma o saradnji sa subjektima obavještajno-bezbjednosnog sektora. Ugovori su potpisani sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Agencijom za nacionalnu bezbjednost, dok su izostali oni sa Državnim tužilaštvom, Upravom prihoda i carina i dr. Mjere, odnosno, indikatori rezultatata, koje je trebalo ispuniti u 2023. godini, uglavnom su bili u nadležnosti Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Crne Gore, dok su za jedan manji dio bili nadležni Ministarstvo unutrašnjih poslova i Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore. Tamara KLIKOVAC

Ocjena poslanice DPS-a u Skupštini Crne Gore

PODGORICA - Činjenica da je smjena Zorana Brđanina, čelnika Uprave policije, došla u nedjelju malo prije ponoći i to na telefonskoj sjednici Vlade još jedan je odraz sveukupnog stanja u državi koji odslikava ništa drugo do rasulo, naročito kada govorimo o bezbjednosnom sektoru, poručila je Sonja Milatović, predsjednica Savjeta mladih DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore. Ona je dodala da nas u EU ne može uvesti Andrija Mnadić. Milatović je stava da Zakon o unutrašnjim poslovima nikad ranije nije bio tako „slobodno“ tumačen i naglasila da on ne

poznaje bilo kakve javne pozive, već da jasno definiše kako se bira prvi čovjek policije u slučaju smjene aktuelnog. -Očigledno je da su predstavnici parlamentarne većine dogovorili kako da prekrše zakon sa ciljem da odgode finalni obračun o preuzimanju kontrole nad bezbjednosnim sektorom. U prethodne četiri godine svjedočili smo tome da taj sektor nije ostvarivao svoj primarni cilj - obezbjeđenje sigurnosti i bezbjednosti građana i društva, zaštitu najboljih državnih interesa, već je služio ostvarenju političkih ciljeva i ambicija određenih interesnih grupa, o čemu nam je u prilog i mnogo kazala sjednica Odbora za bez-

bjednost, koja je pokazala koliko je sistem nakon 30. avgusta 2020. godine urušen i koliko građanke i građani imaju pravo u isti da ne vjeruju. Očigledno je da će i ova vlada, zbog političkih ucjena, nastaviti u istom ritmu, i to je još jedan razlog usljed kojeg će nesporno gubiti legitimitet kod onih koji joj vjeruju - saopštila je Milatović. Saopštila je da su nedavne posjete Olivera Varheljija, komesara za proširenje EU, i Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, ponovo razotkrile da Andrija Mandić, kako je to ocijenila, stvarni šef parlamentarne većine, nije doživio nikakvu katarzu koju pokušava da nametne u svom diskursu. R.P.

Spajić sa predstavnicima manjinskih partija

Vježba Vojske Crne Gore

PODGORICA - Moguće emitovanje domaćih državnih obveznica ima osnova da bude uspješno, što bi oživjelo tržište kapitala - tvrdi generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković, koji je u razgovoru za Pobjedu najavio i pad varijabilnih kamatnih stopa vezanih za EURIBOR od juna ove godine.

KAMATNE STOPE

Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković najavio pad kamatnih stopa od juna ove godine

Emitovanje državnih obveznica oživjelo bi tržište kapitala

Podržavam ideju emitovanja obveznica prilagođenu za kupovinu i zičkim licima. Svakako treba uzeti u obzir i stav Centralne banke Crne Gore (CBCG) da se prije donošenja takve odluke pripremi detaljna analiza uticaja na bankarski sistem, odnosno na likvidnost i mogući smanjeni obim sredstava za privredu i stanovništvo - poručuje Pejaković

nemarljivo u odnosu na ukupan iznos, ali valjano je da razvijamo tržište kapitala - tvrdi Pejaković. Stav MMF-a je da investiciono bankarstvo, odnosno sklonost investiranja u domaće i inostrane hartije od vrijednosti fizičkih lica je na niskom nivou, ali to daje prostor za razvoj tržišta kapitala - ističe Pejaković Ističe da su banke uvijek bile odgovorne prema zahtjevima države tako da, polovina ukupne emisije od 500 milio-

ta bi bio veći, a time aktivnost privrede i ukupan obrt. Javnost najviše interesuje da od juna možemo očekivati pad varijabilnih kamatnih stopa u vezi s EURIBOR-om. Optimisti očekuju i ranije, ali usljed dosljednosti borbe sa inflacijom preporuka MMF-a centralnim bankama je da budu oprezne sa spuštanjem osnovnih kamatnih stopa - objašnjava Pejaković dodajući da je očekivani pad EURIBOR-a utemeljen u usporavanju eko-

On je ocijenio da su kamatne stope na depozite u našem bankarskom sistemu dobro kalibrirane, jer smo svjedoci značajnog rasta iz godine u godinu i istorijskog maksimuma depozita od skoro 5,5 milijardi eura i rast od 250 miliona eura u odnosu na kraj prethodne godine. - Gledajući prosječnu kamatnu stopu na nivou sistema, jasno je da je na nivou regiona, ali nigdje u regionu nećete naći ponudu na godišnji euro depozit od četiri odsto na godišnjem nivou. Takav iznos depozita i likvidnosti banaka kroz bankinu umješnost očuvanja i uvećanja vrijednosti se odrazio i na dobit banaka, što treba kroz solventnost i stabilnost bankarskog sistema da raduje klijente i državu, jer imamo kvalitetne pretpostavke za podršku privredi - ističe Pejaković, dodajući da značajan dio dobiti banke ostavljaju u rezervi za ojačavanje postojećeg kapitala, tako da je njihova kapitalizovanost u godini porasla 22 odsto, što je podatak koji raduje u odnosu na izazove koji se očekuju u srednjem roku.

lu 2025. godine, u vlasništvu je crnogorskih banaka, osi-

imaju takav trend, a tu su i iz-

vosti pojedinačnih ekonomija na eksterne šokove, te efikasnosti makroekonomskih politika, koja se postiže adekvatnim sadejstvom monetarnih i fiskalnih politika - objašnjava Pejaković i dodaje da kamatne stope u plasmanima zavise od cijene novca, gdje je i kamata na depozite, te rizika plasmana.

- Ako je prosječna stopa inflacije u 2023. godini iznosila 8,6 odsto. a prosječna kamatna stopa u plasmanima banaka oko 6,5 odsto, imamo realno negativnu aktivnu kamatnu

no povoljnijim uslovima od postojećih, ili griješim. Stanje platnog bilansa, za ekonomiju veći priliv utiče na smanjenje kamata. Crnogorski javni dug je visok. Iako je ovogodišnje stanje u javnim finansijama pristojno, situacija u periodu naredne četiri godine je kompleksnija, jer je na osnovu dosadašnjih zaduženja neophodno isplatiti iznos glavnica i kamata od oko 2,5 milijarde eura - kaže Pejaković i preporučuje da se pažljivo prati domaće zaduživanje kroz redovno izvještavanje i analizu kretanja ključnih makroprudencijalnih indikatora.

KOMENTARI MMF-A

- Podržavam ideju emitovanja obveznica prilagođenu i za fizička lica. Svakako treba, kako sugeriše CBCG, prije donošenja odluke pripremiti detaljnu analizu uticaja na bankarski sistem, odnosno na likvidnost i mogući smanjeni obim sredstava za privredu i stanovništvo. Sa druge strane, imali smo 2016. i 2019. godine emitovanje obveznica ukupnog iznosa 940 miliona eura, gdje je odmjerena kamatna stopa bila i četiri odsto p.a, ali pored animiranja stanovništva nijesu se postigli očekivani rezultati, jer je od njih prikupljeno oko 20 miliona eura, što je za-

On ističe da je stav MMF-a je prema bankarskom sistemu pozitivan i da su potvrdili da su pokazatelji adekvatnosti kapitala, likvidnosti i profitabilnosti banaka u cijelom sistemu visoki, a nekvalitetni krediti su nastavili da opadaju, te da je smanjen nivo kredita sa varijabilnom stopom. -Bankari bi uz klijente bili srećni da se spuste kamatne stope u plasmanima,

stopu. Ukoliko se obavezujućim mišljenjem,

ćanu aktivnost privrede.

- Buduća eko-

od tri ključna faktora - geopolitičke situacije na globalnom nivou,

Viši sud ukinuo presudu Osnovnog suda u Kotoru

Budva za sada ne mora

PODGORICA-Viši sud u Podgorici ukinuo je presudu kotorskog Osnovnog suda kojom je budvanska Opština morala da vladi nadoknadi najmanje 29,3 miliona eura plaćenih po aktiviranoj garanciji njemačkog WTE. Viši sud je predmet vratio na ponovno suđenje, prenosi portal RTCG.

Predsjednik budvanskog parlamenta Nikola Jovanović je ranije odbio da isplati taj dug,

je porast cijena u plasmanima ili veći obim naknada, što sve

Pejaković

nije dobro za klijente. Ipak, treba ostaviti onima koji žive problematiku iz dana u dan, a to su bankari, da u skladu sa međunarodnim standardima vode strategiju poslovanja –navodi Pejaković i dodaje da je ovoliki iznos depozita posljedica povjerenja u bankarski sektor, - Da bi se smanjila razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa treba da se smanje institucionalni rizici. Značajan dio kamatne stope u plasmanima zavisi od rizika koji se ogledaju u uslovima poslovanja. Rizici su neformalno poslovanje, česte izmjene propisa, nelikvidnost privrede, gdje je u blokadi svako peto preduzeće, a to su potraživanja koja povjerioci pokušavaju naplatiti blokadom računa, sudski procesi u naplati traju u prosjeku tri godine, a siva ekonmija ugrožava poslovanje - navodi Pejaković, dodajući spisku i kredit- Kroz izjavu MMF-a smatram da će rejting agencije u narednoj iteraciji smanjiti stepen rizika, a time se stiče uslov za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima, gdje iz MMF-a insinuiraju da bi oni odobrili pod značaj-

vratiti 29 miliona eura državi

tvrdeći da se radi o koruptivnom poslu.

Firma WTE je krajem 2019. godine naplatila državnu garanciju od 29,3 miliona eura od Vlade Duška Markovića, da bi već u januaru 2020. godine napustilka projekat. Međunarodni arbitražni sud sa sjedištem u Frankfurtu prihvatio je u oktobru prošle godine zahtjev WTE I naložio da opština Budva isplati toj kompaniji 40 miliona eura. R.E.

ma poslovanja. Rizici su neni rejting zemlje. bi

- To je od suštinskog značaja, kako su naglasili eksperti MMF-a, kako bi makroprudencijalne politike CBCG bile dobro osmišljene. Kada se realno sagleda stanje, uslovi poslovanja, onda možemo imati i kvalitetniju ocjenu, razumijevanje postojećih kamata kako depozita tako i plasmana banaka. Neozbiljno je upoređivati se sa Njemačkom ili Švajcarskom, što rade neki analitičari, jer niti su institucije, strukturiranost privrede, nasljeđe, okruženje, ni produktivnost kod nas na njihovom nivou - kaže Pejaković. Zaključuje da bankarski sektor pokazuje stabilnost i pouzdanost, da su svi bankarski subjekti domaći, a regulatorne mjere i prakse osiguravaju sigurnost depozita. - Kod Prve banke su akcionari rezidenti, a time i prefiks novinarski - domaća banka. Sve banke u Crnoj Gori su domaće, nemamo čak ni filijalu neke strane banke, što je dozvoljeno Zakonom o kreditnim institucijama. Postojanje fondova za zaštitu depozita i sanacionog fonda dodatno povećava sigurnost sistema, štiteći interese klijenata i sprečavajući negativne efekte eventualnih bankarskih kriza na ekonomiju – kaže Pejaković i ističe da to pruža povjerenje u bankarski sektor i potvrđuje njegovu vitalnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje. N. KOVAČEVIĆ

Rezultati februarske trgovine na Montenegroberzi

Promet pola miliona eura

PODGORICA-Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 495.900 eura i bio je 122,6 odsto viši u odnosu na januar, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine bio niži 66,9 odsto.

Prosječan dnevni promet iznosio je 23,6 hiljade eura - navodi se u Biltenu Montenegroberze.

U februaru je trgovano 21 dan, a zaključeno je 140 transakcija. Na prime tržištu promet je iznosio 111,55 hiljada kroz 30 transakcija, dok je na standard tržištu kroz 16 transakcija prometovano osam hiljada eura.Na slobodnom tržištu je sklopljeno 76 transakcija za 339,3 hiljade eura.

Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 37 hiljada eura kroz 18 transakcija, a vrijednost indeksa MNSE10 je pala 3,9 odsto na iznosila 992 poena. Vrijednost MONEX-a je porasla procenat na 14.913,6 poena. Ukupna tržišna kapitalizacija akcija iznosila je 2,5 milijardi eura I manja je za milijardu. R.E.

Postrojenje

D. MALIDŽAN

Kasne pripreme za sezonu u Budvi

Raskopali ulice taman kad su počele stizati prve

grupe gostiju

PODGORICA – Raskopane ulice u Budvi dočekale su prvu grupu od 40 turista iz Njemačke u Budvu, koji su stigli preko agencije MacSun Montenegro. Dragan Purko Ivančević smatra da su, dugo očekivani, radovi u centru grada trebali početi

ranije i da sada ne znaju kako će transportovati turiste do hotela.

- Od 11. marta očekujemo nove grupe turista, ali ne znamo kako ćemo ih dovesti do hotela ,,Avala“ - kazao je Ivančević.

Zakupci tvrde da neće moći pripremiti plaže do 1. maja, jer tender još nije ni raspisan, pa predlažu produženje postojećih ugovora do kraja godine

Rok za završetak rekonstrukcije glavne ulice je jun, što znači da će turisti morati da se snalaze do tada. Osim toga, neuređene plaže su takođe izazov, budući da zakupci čekaju raspisivanje tendera. - Započeta je rekonstrukcija Ulice 22. novembar, koja će trajati 160 dana. U toku su sastanci i dogovori sa firmama T-com, M-tel i CEDIS, jer je neminovnost izmještanje kablova. Vodićemo računa da isključenja sa mreža budu minimalna u trajanju od nekoliko sati, konkretno kada budemo izmještali 10kv strujni kabal. Najveći izazov u tom pogledu biće sa T-com mrežom, pa se razmatraju mogućnosti kako ne bi došlo do prekida konekcije - kazao je za budvanski portal Nikola Milutinović, jedan od glavnih inženjera sa terena.

Naveo je da je u planu izgradnja velikog kanala za odvod atmosferskih voda i izmještanje kanalizacione mreže. -Pokušaćemo da uradimo sve što je u našoj moći, a imamo i obećanje iz Bemaksa da će se, ako bude potrebno, raditi i u

tri smjene kako bi radovi bili završeni do početka sezone –rekao je Milutinović. Nedostatak jasnoće u programima i procedurama za zakup plaža dodatno otežava situaciju. Program privremenih objekata za period 2024 –2028. god nije donesen, atlas plaža i kupališta je u izradi, kao i program objekata obalne infrastrukture. Ostalo je da se tenderi sprovedu prema Programu objekata privremenog karaktera, ali zbog dugotrajnih tenderskih procedura ugovori neće biti potpisani do 1.maja, odnosno so početka kupališne sezone, pa zakupci neće moći na vrijeme pripremiti plaže. Zakupci su, kako su kazali Pobjedi, predložili da, u slučaju neusvajanja novog plana, Vlada obezbijediti produženje važenja do sada donijetih odluka o zakupima. To bi, kako su rekli, potencijalno moglo osigurati davanjem ovlašćenja JP Morsko dobro da produži ugovore o zakupu za privremene objekte putem odgovarajućih aneksa do kraja ove godine. N.K.

Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu zbog nerealizovane izgradnje mHe kojom je djelimično usvojena tužba konzorcijuma Bistrica Clean Energy

Spor vrijedan 28 miliona eura vraćen na početak

PODGORICA – Vijeće sudija Apelacionog suda Dijane Radulović, Predraga Tabaša i Srđana Vujovića ukinulo je prvostepenu presudu kojom je djelimično usvojena tužba konzorcijuma Bistrica Clean Energy (BCE) zbog nerealizovane izgradnje mHE na Bistrici u Bijelom Polju.

Predmet je vraćen Privrednom sudu, koji je inicijalno obavezao državu da plati 760.700 uloženih u ovaj projekat, odbivši zahtjev investitora za izgubljenu dobit od 27,5 miliona eura.

Konzorcijum su prvobitno činile kompanije Žarka Burića BP Hydropower (98 odsto) i Normal Company, te hr-

vatski EUCON, koji je 2017. godine mjesto ustupio Kronoru, u većinskom vlasništvu Krolinga biznismena Željka Miškovića Na prvostepenu presudu žalili su se i BCE i država, a Apelacioni sud je ocijenio da su obje strane opravdano ukazale da su počinjene bitne povrede parničnog postupka. Tada je utvrđeno da je država odgovorna za štetu zbog neosnovanog raskida ugovora, koji je utemeljen na protivljenju lokalnog stanovništva, čime je pričinila stvarnu štetu BCE. S druge strane, ukazano je da tužilac ne može tražiti naknadu za rad koji nije obavio. Apelacioni sud je u ukidnom rješenju ukazao da u prvostepenoj presudi nijesu iznijeti jasni razlozi za raskid kon-

cesije, imajući u vidu da ni zaključak Vlade ni izjava o raskidu ugovora nijesu sprovedeni kao dokazi. Sud nije cijenio navode države da je BCE kriv za raskid ugovora zbog kršenja obaveza, niti BCE da su na osnovu dopisa institucija mogli smatrati da je koncesija faktički raskinuta 2019. godine. Apelacioni sud dovodi u pitanje ocjenu suda da je ugovor raskinut zbog protivljenja mještana, navodeći da se iz dokaza može zaključiti da je to bio povod za generalni zaključak Vlade koji se odnosio na iniciranje sporazumnog raskida za više projekata. Ostalo je nejasno da li je to u ovom konkretnom slučaju bila objektivna okolnost, jer je Privredni sud trebalo jasno da utvrdi da li je BCE

Poreska uprava: Registar stvarnih vlasnika je u punoj funkciji

Ponovo omogućena elektronska registracija

PODGORICA - Registar stvarnih vlasnika (RSV) je u punoj funkciji, saopštili su iz Poreske uprave (PU). Podsjetili su da je taj registar uspostavljen 1. avgusta 2021. godine i da je značajan za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Elektronska registracija u RSV bila je stopirana nakon hakerskog napada.

Iz PU su napomenuli da je registar sada u funkciji, a pristup i registracija se obavljaju putem portala eFirma na sajtu crps.me.

-Instrukcije za registraciju date su na portalu i registracija je besplatna. Osim pod uslo vima navedenim na portalu, omogućeno je i potpisivanje digitalnim sertifikatom coreit kao i elektronsko potpisivanje prijave ličnom kartom, uz priloženo punomoćje - kaže se u saopštenju.

Iz PU su na veli da registar predstavlja elektronsku bazu podataka u kojoj se čuvaju podaci o stvarnim vlasnicima, a sve u cilju obezbjeđivanja transparentnosti vlasničkih struktura i sprovođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansira-

nja terorizma. Kako su objasnili, Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma previđena je nadležnost obaveza upisa, sadržaj, unos podataka, održavanje, pristup i nadzor u vezi s unošenjem podataka u RSV. -Pravna lica, privredna društva, udruženja, ustanove, političke partije, vjerske zajednice, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruženja poslodavaca, fondacije ili drugi poslovni subjekti, pravna lica koja primaju, upravljaju ili raspoređuju sredstva u određene svrhe, trust, drugo lice, odnosno sa njim izjednačeni subjekti stranog prava koji primaju, upravljaju ili vrše raspodjelu imovinskih sredstava za određene namjene, dužni su da unose u RSV podatke o stvarnim vlasnicima i promjenama stvarnih vlasnika - naveli su iz PU. Te obaveze oslobođeni su preduzetnici, javni sektor, pravna lica i višečlana akcionarska društava čijim se akcijama trguje na berzi, gdje su dužni da se usaglase s obavezom objavljivanja podataka i informacija o stvarnom vlasništvu. S.P

Posjeta albanske ministarke poljoprivrede kolegama iz Crne Gore

kasnio sa nekom obavezom. Vještak ekonomske struke, kako je ocijenjeno, nije u potpunosti odgovorio na prigovore države na njegov nalaz, a sud je ukazao na mogućnost dopunskog vještačenja ukoliko država bude osporavala da su određena plaćanja izvršena.

-Osnovanost zahtjeva za naknadu izgubljene dobiti takođe zavisi od odluke o načinu raskida ugovora i krivice za raskid. Osim toga moraju se dati jasni razlozi i u odnosu na primjedbe tužioca da ovim zahtjevom ne traži izvršenje ugovora koji je raskinut, budući da nije ugovorna obaveza tužene bila da mu plaća garantovani prihod, već da mu preda na korišćenje vodni potencijal, zbog čega se primjena pravnog standarda iz presuda na koje se poziva prvostepeni sud mora dodatno razmotriti i temeljiti na jasnim i valjanim razlozima –navodi se u ukidnom rješenju. M.Lk.

Održivo ribarstvo u Skadarskom jezeru i Bojani

PODGORICA – Trgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda između Crne Gore i Albanije je značajna, a postoji mogućnost daljeg razvoja, ocijenjeno je iz resornih ministarstava dvije zemlje.

Na poziv ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića delegacija resornog ministarstva na čelu sa ministarkom Anilom Denaj boravila je u radnoj posjeti kolegama u Crnoj Gori. Na radnom sastanku su razmotreni potencijali zajednič-

ke saradnje u oblastima poljoprivrede, bezbjednosti hrane, ribarstva i vodoprivrede, a naglašena je saradnja na bazi dva sporazuma iz prošle godine o zaštiti bilja i održivom upravljanju ribarstvom na Skadarskom jezeru i Bojani. Akcenat je stavljen i na razmjenu iskustava u korišćenju IPARD programa, a nakon sastanka obišli su farme uspješnih korisnika tog programa Agromont u Danilovgradu, Frudo u Tuzima i Plantaža „13. jul“. R.E.

Gradilište

Vladimir Joković i Anila Denaj

Predstavnici vlasti na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštili da mogu da promijene Pravilnik i omoguće bolje uslove dijabetičarima koji koriste insulinske pumpe i osobama s invaliditetom

PODGORICA – Ni ove godine neće biti omogućeno svim pacijentima koji imaju dijabetes tip jedan da besplatno dobijaju senzore koji bi im 24 sata mjerili nivo šećera u krvi i tako ih preventivno sačuvali od zdravstvenih komplikacija. Predstavnici vlasti su saopštili da se to pravo može proširiti, ali samo na one koji koriste insulinske pumpe i na osobe s invaliditetom, jer nemaju novca za sve.

O tome se razgovaralo na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, a povodom toga što im je dostavljena peticija koju je potpisalo više od 6.000 građana i građanki koji traže da se svim pacijentima omogući da dobiju besplatno senzor. Peticiju je pokrenulo Udruženje Dijabetes ekipa – DOB, koje smatra da pravo na senzore ne treba ograničiti na 26 godina, kako je to uređeno aktuelnim pravilnikom. Pričalo se da je senzor bolja opcija od trakica za mjerenje šećera u krvi, jer se aplicira na nadlakticu, ,,Blututom“, koji je povezan sa telefonom ili specijalnim aparatom, i da očitava stanje visine šećera u krvi tokom 24 sata.

-Mi nemamo vremena za čekanje. Nije lako objasniti da ja imam senzor, a on nema, jer ne može da ga kupi. Para ima, slušajući premijera. Očekujemo da se traži novac za ovo –rekao je Vukašin Zogović iz Udruženja. Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da treba da budu strpljivi. Njihovi podaci pokazuju da je potencijalni broj pacijenata iznad 26 godina od 2.200 do 2.700. Zbog znatnih finansijskih uticaja ne bi mogli sada da usvoje ono što se traži. Ministar je rekao da kada bi primijenili ono što se zahtijeva peticijom, to bi koštalo i do pet miliona eura, a ukupni budžet za medicinska

Nema novca da senzori budu svima besplatni

pomagala, iz kojeg se izdvaja i za senzore, iznosi tri miliona. Mogu, kako je istakao, da, bez obzira na starosnu dob, prošire obim prava i uključe one kojima je ovakav vid usluge najpotrebniji, te da tu spadaju oni koji su na insulinskim pumpama. Takvih je 67 pacijenata i državu bi to koštalo oko 150.000 eura. Ministar je rekao da mogu da uključe i osobe s invaliditetom, ističući da ih nema mnogo, ali da nemaju još konkretne podatke. Poslanik Boris Mugoša komentarisao je da je uvijek zbog pitanja diskriminacije najbolja varijanta da svi imaju pravo da dobiju senzore, uz određene kriterijume i kontrole. Rekao je da postoje institucije koje mogu da utvrde postoji li diskriminacija, te da građani mogu za to da pitaju ombudsmana.

Direktorica podgoričkog Doma zdravlja Dragana Durković-Perović smatra da je veliki broj pacijenata sa dijabetesom tip jedan diskrimi-

nisan da nema pravo na senzore. Kazala je da broje 9.525 odraslih dijabetičara, da je na insulinu njih 2.336, a senzore, istakla je ona, koristi svega njih 29. -Ne bih okarakterisao ovo kao diskriminaciju nego kao prioritet kome je moguće izaći u susret u datom momentu sa perspektivom da se to proširi – rekao je ministar Šimun. Podsjetio je da se novi pravilnik koji obuhvata pacijente i do 26. godine primjenjuje od 1. novembra 2023, te da planiraju da analiziraju kako će da funkcioniše do novembra, nakon čega bi krenuli u primjenu hrvatskog modela.

Na sjednici Odbora se polemisalo kako u Hrvatskoj pacijenti sa dijabetesom jedan i dva imaju pravo na korišćenje senzora, ali tamo postoji stroga kontrola, konzilijum, te pacijenti ostaju bez usluge ukoliko se ne pridržavaju određenih pravila. Iz Udruženja su komentarisali da im nije jasno zašto uslov-

ljavaju pacijente za dobijanje senzora ako koriste insulinsku pumpu, na što je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao da to nije uslov, već da je praksa svuda u svijetu pokazala da se uz tu kombinaciju najbolje kontroliše nivo šećera u krvi. Kazao je da njihova analiza pokazuje da svaki četvrti osiguranik koji koristi insulin preko Fonda je podigao više od maksimalne doze insulina koja mu je potrebna za mjesečnu terapiju. Rekao je da to znači da dola-

Pavićević: Ulažemo milione u liječenje posljedica od dijabetesa

Potpredsjednik Vlade Srđan Pavićević kazao je da podržava peticiju, ali da treba fazno da se realizuje. Rekao je da je svako preventivno ulaganje opravdano, jer je skupo liječenje od posljedica koje izaziva dijabetes. Istakao je na sjednici da oko 500 ljudi godišnje dobije srčani udar zato što je dijabetes izazvao probleme sa srcem. Vrlo slično se, prema njegovim riječima, dešava i sa krvnim sudovima mozga, ekstremitetima... Rekao je da se milioni ulažu u liječenje posljedica od dijabetesa. U prosjeku, na primjer, kako je istakao, operacija na srcu košta do pet hiljada eura.

zi do zloupotreba, da su pacijenti nemarni i da za vrijeme slava, Nove godine uvode sebe u neku vrstu povećanog nivoa šećera u krvi, a onda im senzor služi da ga prate i onda povećavaju nivo insulina. -Ako je neko na pumpi, to se neće desiti. Imamo opravdanje zašto vezujemo pumpu i senzore – rekao je on. Vršilac dužnosti direktora Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović kazao je

Skupštinskom odboru prispjele prijave za izbor jednog sudije Ustavnog suda

PODGORICA - Alija Beganović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Jovan Kojičić i Sanja Maslenjak prijavili su se na javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. To je utvrđeno juče na sjednici skupštinskog Ustavnog odbora, nakon čega je formirana tročlana komisija koja će provjeriti da li su prijave podnijete u skladu sa javnim pozivom, odnosno da li su blagovremene i potpune.

Za sudiju Ustavnog suda bira se kandidat iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Opšti uslovi za rad u državnom organu koje kandidat za sudiju Ustavnog suda treba da ispu-

njava su da je crnogorski državljanin, zdravstveno sposoban, da ima propisani nivo kvalifikacija obrazovanja, te položen stručni ispit za rad u državnim

organima ili pravosudni ispit. Mandat sudijama Ustavnog suda traje 12 godina.

Podsjećamo, Ustavni odbor je 22. januara ove godine objavio

javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore. Prethodno, predsjednica Odbora Simonida Kordić kazala je da je Ustavni sud obavijestio

parlament da sudija tog suda Milorad Gogić 27. maja stiče uslove za odlazak u penziju. Gogić je 27. decembra izabran za predsjednika Ustavnog suda. Ta sudska instanca je kompletirana 22. novembra prošle godine, kada je za sedmog sudiju izabran Faruk Resulbegović u drugom krugu glasanja u Skupštini. Prethodno je Ustavni sud bio bez kvoruma za odlučivanje od septembra 2022. do februara prošle godine, jer je imao samo troje sudija od ukupno sedmoro. Institucija je profunkcionisala izborom tri od četiri sudije Ustavnog suda - Snežane Armenko, Dragane Đuranović i Momirke Tešić. Njih je na sjednici 27. februara u parlamentu podržalo više od dvije treći-

da broje 118 ugrađenih pumpi u Crnoj Gori, da je 95 ugrađeno ovdje, a ostali pacijenti su ih ugrađivali u inostranstvu. Iz Udruženja su negodovali i što se na našem tržištu ne može kupiti senzor koji košta oko 60 eura i traje 14 dana, te je direktor Fonda Kadić kazao da ,,libra“ nije registrovana, te da u ovom trenutku imamo ,,metroniku“, ,,metrum“ i da će se još jedna firma ovih dana registrovati u Crnoj Gori, nakon čega će se objaviti javni poziv. Rekao je da pacijenti neće morati da idu u druge države i da na ilegalan način donose senzore, te da je pitanje hoće li pacijenti koji koriste ,,libru“ htjeti da pređu na kineski senzor koji je jeftiniji. Upitao je zašto bi neko koristio jeftiniji kineski senzor ako država refundira i onaj koji je skuplji. Kadić je rekao da traže najbolji mogući način da urede tu oblast. Odbor će do utorka sačiniti zaključke o ovoj temi. N.Đ.

ne poslanika vlasti i opozicije. Faruk Resulbegović tada nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu. DPS i Bošnjačka stranka bile su uzdržane prilikom glasanja, da bi devet mjeseci kasnije bio izabran. Prema pravilima odlučivanja o kandidatu koji dobije podršku Ustavnog odbora, na plenumu je potrebna dvotrećinska većina u prvom, odnosno ukoliko ona izostane, tropetinska podrška poslanika ili 49 glasova u drugom krugu. Ukoliko između kandidata prijavljenih na ovaj javni poziv ne bude izabran Gogićev nasljednik, Ustavni sud će od 27. maja imati kvorum, ali će broj članova biti sveden na šest, što u određenim slučajevima može dovesti do pat pozicije u glasanju. I. P.

Ima oko 2.700 pacIjenata kojI Imaju preko 26 godIna: Sa sjednice Odbora

skupština

Senzor koji upozorava pacijenta na nivo šećera u krvi

skupština crne gore

pobjeda

Sjećanje na Slobodana Simovića, prosvjetara, političara, antifašistu, publicistu

Istina je jedina svetinja

Svi smo mi dužnici, samo su rijetki zaslužnici, zapisao je poodavno ugledni crnogorski književnik Čedo Vuković, skoro zaboravljen kao mnogi kojima je Crna Gora u novije doba ostala dužna. Tačno je ,,da se mrtvima ne nose darovi“ ali, i pored nekih novih običaja, ostaje obaveza društvene zahvalnosti.

Istina, nema više po starom običaju ni sahrana niti govora, rastanak je mahom u krugu porodice. To je novo pravilo koje ne dopušta, ako izuzmemo rijetke čitulje i komemoracije, riječi zahvalnosti, koje većina zaslužuje. Tako je iz života nakon dugog bolovanja otišao Slobodan Simović (1936-2023), ugledni profesor, društveno-politički radnik, antifašista i pisac.

Niko zvanično ne reče hvala za decenije posvećenosti radu i redu boreći se za pravdu i istinu. Ni škole đe je bio predavač i direktor, ni crnogorska Skupština, đe je bio poslanik i potpredsjednik, ni Glavni grad Titograd – Podgorica, đe je bio gradonačelnik, ni Piperi, čiju je istoriju knjigama ovjenčao, napokon, ni Crna Gora, a bio je njen posljednji vršilac dužnosti predsjednika Predsjedništva.

Slobodan Simović, profesor u Osnovnoj školi „Milorad Musa Burzan“ i Medicinskoj školi ,,Stanko Matković“, direktor u Ekonomskoj školi „Mirko Vešović“, izvršni sekretar Opštinskog komiteta Saveza

komunista Titograda, predsjednik Skupštine i gradonačelnik glavnog grada u čijem mandatu je završena pruga od Titograda prema Skadru, zatim, Gimnazija „25. maj“ u Tuzima, otvorena Galerija nesvrstanih.

Nakon uspješne političke karijere završene takozvanom Antibirokratskom revolucijom izuzetno je posvećen čuvanju tradicije NOB-a, boreći se protiv prekrajanja istorije, ukazujući na opasnost od svakog nacionalizma, posebno onog iz uvoza, uz otvoreno ukazivanje na greške tadašnjeg političkog djelovanja. Najbolja potvrda su brojni skupovi na kojima je kao potpredsjednik Saveza boraca NOR-a i antifašista govorio, što potvrđuje knjiga ,,Pročitano – Izgovoreno“. Dok je Crna Gora slavila Dan nezavisnosti i ponavljala „Nikada više 1918“, Slobodan Simović je energično ukazivao da se približava zlo koje nas je i zadesilo. Nažalost, bio je u pravu.

ASK donio mišljenje da je Savjet RTCG ugrozio javni interes imenovanjem

Raonić bi tek 2028. mogao da konkuriše

ASK je utvrdio da Boris Raonić u momentu raspisivanja konkursa, zatim donošenja odluke o imenovanju za generalnog direktora, kao i prilikom ponovne odluke o izboru za generalnog direktora, nije imao radno iskustvo u trajanju od 10 godina u VII1 nivou kvalifikacija obrazovanja jer je Pravni fakultet završio u aprilu 2018.

PODGORICA – Savjet Radio-televizije Crne Gore je u postupku imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora 17. juna 2021. godine, ali i prilikom njegovog reizbora 1. juna 2023. ugrozio javni interes koji upućuje na postojanje korupcije. To je mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

ASK je zaključila da postupak imenovanja Raonića za generalnog direktora predstavlja ugrožavanje javnog interesa i može uticati na narušavanje integriteta RTCG.

MIŠLJENJE I PREPORUKE

Dok je Crna Gora slavila Dan nezavisnosti i ponavljala „Nikada više 1918“, Slobodan Simović je energično ukazivao da se približava zlo, koje nas je i zadesilo. Nažalost, bio je u pravu. Istorija sabrana u knjigama Slobodana Simovića ostaje putokaz za nove generacije i stamena odbrana pred rušiteljima svega crnogorskog

PODGORICA – Lažne dojave o bombama ponovo su juče uznemirile građane Herceg Novog – tri škole su juče ujutro primile prijeteće mejlove.

Informacije su stigle nešto prije osam sati ujutro u OŠ „Dašo Pavičić“ na Toploj, OŠ „Milan Vuković“ na Savini, te Srednjoj mješo-

Posebno stvaralačko poglavlje, možda i najbolje uz brojne feljtone je mala biblioteka ,,Crnogorska i piperska slobodarska borba“, koju je iznjedrio. Pomenimo knige „Piperi u balkanskim ratovima“, „Piperi u Prvom svjetskom ratu“, „Piperi u Drugom svjetskom ratu“, „Piperski pomenik“ –knjiga o uglednim i značajnim ličnostima iz piperskog kraja. Tu je i značajna knjiga uz sto godišnjicu KPJ, odnosno aktivnosti komunista Crne Gore uz izuzetna podsjećanja na slavne bitke Titovih partizana i učešće crnogorskih brigada u Drugom svjetskom ratu. Istorija sabrana u knjigama Slobodana Simovića ostaje putokaz za nove generacije i stamena odbrana pred rušiteljima svega crnogorskog –istorije, identiteta države, jezika i Crkve.

Zato je životopis Slobodana Simovića ispisan časnim radom borca za slobodu i istinu, jedinu svetinju.

Dragan Mitov ĐUROVIĆ

U dokumentu, u koji je Pobjeda imala uvid, ističe se da je Savjet imenovao Raonića iako nije imao 10 godina radnog iskustva u VII1 stepenu kvalifikacije obrazovanja. ASK je u svojoj odluci uzeo u obzir presudu Višeg suda od maja prošle godine, prema kojoj je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora, ali u ovom slučaju zbog toga što je u vrijeme imenovanja obavljao

drugu javnu funkciju - u Agenciji za elektronske medije. Agencija je zbog toga izdala preporuku Savjetu RTCG da poštuje uslove propisane članom 50 Zakona o nacionalnom javnom emiteru i razmotri odluku o imenovanju generalnog direktora, te da buduće odluke o imenovanju za tu funkciju donosi na način koji ne izaziva sumnju u postojanje korupcijskih rizika i ne dovodi u pitanje integritet institucije.

ASK je takođe obavezala Savjet RTCG da u roku od 30 dana dostavi izvještaj o preduzetim radnjama, prema ovoj preporuci.

U obrazloženju ASK se pojašnjava da su 15. februara pokrenuli postupak za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na postojanje korupcije od strane Savjeta RTCG prilikom imenovanja Raonića.

SUDSKI POSTUPCI

Postupak je pokrenut na osnovu pet predmeta formiranih po prijavama i inicijativama koje je ASK dobila zbog postupanja menadžmenta RTCG. Agencija je od Osnovnog suda

I SDT ispituje imenovanje

Reizbor Borisa Raonića je pred Specijalnim državnim tužilaštvom – pojedini članovi Savjeta RTCG zbog reizbora, a direktor RTCG i šef pravne službe te medijske kuće se sumnjiče da su počinili krivično djelo neizvršenje sudske presude putem podstrekavanja. Nakon reizbora Raonića u junu prošle godine, Osnovno državno tužilaštvo u

Podgorici je formiralo predmet, a prijava je stigla i od Media centra. Predmeti su objedinjeni i poslati Specijalnom državom tužilaštvu. Od jula SDT izviđa slučaj. Media centar je podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG Veselina Drljevića (predsjednik), Filipa Lazovića, Naoda Zorića, Predraga Mira-

Ponovo lažne dojave u školama u Herceg Novom

Sa sjednice Savjeta od 1. juna 2023. godine na kojoj je Raonić reizabran

u Podgorici tražila kopiju svih dokumenata koji su vezani za postupak imenovanja. ASK je tražila i od Pravnog fakulteta diplomu sa završenim akademskim studijama Raonića. Osnovni sud je ASK obavijestio da se predmet po tužbi Srđana Čovića protiv RTCG nalazi na odlučivanju u Višem sudu. Druga tužba Čovića je pred Osnovnim sudom, u kojoj je on tužio RTCG zbog ponovnog izbora Raonića 1. juna prošle godine.

Pobjeda je ranije pisala da je Čović, kao jedan od kandidata za generalnog direktora, tužio RTCG zbog izbornog procesa za koji je tvrdio da je praćen nepravilnostima i da Raonić ne zaslužuje mjesto koje po-

novića, Amine Murić, kao i protiv Borisa Raonića, rukovodioca pravne službe RTCG Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice

Đukanović

SDT je čekalo odluku Vrhovnog suda i Osnovnog suda u Podgorici o izboru Raonića, kako bi odlučilo o krivičnim prijavama protiv njega, pojedinih članova

Savjeta, advokatice medijske kuće i šefa pravne službe.

Ministarstvo će insistirati

vitoj školi „Ivan Goran Kovačić“. Novski portal je juče objavio da su, kao i dosad, dojave bile lažne, te da su se đaci vratili u školske klupe.

- Nije nađeno ništa sumnjivo u regularnom pretresu - kazali su iz Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi. Iz Uprave policije su Novskom

portlu saopštili da je dojava primljena putem prijetećeg mejla. - Kao i svaki put do sada dojave su bile lažne, a nastava je

kriva jer nije ispunio osnovne uslove iz konkursa, a to je 10 godina iskustva sa VII1 kvalifikacijom obrazovanja. Prema bazi podataka Osnovnog suda, još jedan predmet je formiran povodom imenovanja Raonića - i to po tužbi Nikole Markovića. On je tužio RTCG zbog nezakonitog izbora Raonića, jer je u trenutku imenovanja bio član Agencije za elektronske medije, što je suprotno Zakonu o RTCG. U ovom slučaju je Osnovni sud odlučio - što je kasnije potvrdio i Viši sud - da je Raonić nezakonito izabran po ovom osnovu.

U trenutku kada je Osnovni sud dostavio Agenciji odgovor, predmet se nalazio u re-

Državni tužilac i portparol

SDT-a Vukas Radonjić je prošle nedjelje Pobjedi kazao da su u izviđaju prikupljeni određeni pisani i elektronski dokazi, obavještenja i podaci od Savjeta RTCG, saslušani osumnjičeni i svjedoci, ali odluka još nije donijeta.

- Specijalno državno tužilaštvo prati odgovarajuće postupke koji su pred Vrhovnim sudom Crne Gore i Osnovnim sudom u Pod-

na strogim kaznama

nastavljena - saopštio je Novskom portalu načelnik Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi Slobodan Đokić. Kazao je da su bili pripravni i

u blizini svake škole. Službenici su obavili pregled škola i utvrđeno je su dojave lažne. - Dojave su upućene preko mejla, koji je za nas nepo -

direktora, te da upućuje na postojanje korupcije

viziji Vrhovnog suda, prema zahtjevu RTCG. Međutim, Vrhovni sud je prekjuče odbio reviziju, čime je potvrđeno da se radilo o nezakonitom izboru. Na tu odluku Vrhovnog suda pravna služba RTCG je najavila žalbu Ustavnom sudu.

ISKUSTVO I

KVALIFIKACIJA

Kada je riječ o kvalifikaciji nivoa obrazovanja, sa Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Agenciji za sprečavanje korupcije kazali su da je Raonić diplomirao u aprilu 2018. godine. Na osnovu ovoga je ASK zaključila da aktuelni generalni direktor RTCG nema radno iskustvo od 10 godina u traženom nivou obrazovanja.

gorici pokrenuti povodom posljednje odluke Savjeta o izboru generalnog direktora RTCG, jer odluke u tim postupcima su od značaja za odlučivanje i o krivičnim prijavama – rekao je Radonjić Pobjedi prošle sedmice. A nakon što je Vrhovni sud odbio reviziju odluke Višeg suda, Radonjić je juče Pobjedi kazao: - Odluka Vrhovnog suda Crne Gore će biti cijenjena

i. mandić

Agencija u mišljenju konstatuje da je Savjet RTCG izabrao Raonića 2021. u avgustu, te da je poništio izbor dvije godine kasnije i na istoj sjednici ga ponovo izabrao. Poništenje i reizbor su se dogodili nakon presude Višeg suda. Prema Zakonu za člana Savjeta ili generalnog direktora ne može biti postavljeno lice koje imenuje ili postavlja Predsjednik, Skupština ili Vlada. Izbor se kosi i sa Zakonom o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da je javni funkcioner dužan da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. AEM je organ koji nadzire i RTCG. Drugi postupak, koji je pokrenuo Čović, a tiče se ispunjenja nivoa kvalifikacija je i dalje na sudu.

Nikola Marković u svojoj tužbi nije tražio utvrđivanje ispunjenosti kvalifikacija obrazovanja, te sud o tome nije ni odlučivao. Tom prilikom je imenovanje poništeno zbog konflikta interesa.

Zbog Markovićeve tužbe, u drugom postupku koji je pokrenuo Čović sud nije mogao da odluči jer je već donijeta pravosnažna presuda da je Boris Raonić nezakonito imenovan zbog konflikta interesa.

ZAKONI JASNI

ASK je u potupku ispitivanja zakonitosti izbora utvrdila da prema Zakonu o RTCG za generalnog direktora može biti imenovano lice koje ima najmanje VII1 stepen kvalifikacija i 10 godina radnog iskustva.

kao dokaz, zajedno sa drugim prikupljenim dokazima i onima koje tek treba prikupiti, prije odlučivanja o krivičnim prijavama. Na ovaj način, slučaj koji je u SDT-u tamo će odstojati još neko vrijeme jer je juče nakon odluke Vrhovnog suda RTCG najavila ustavnu žalbu na odluku Vrhovnog suda da odbije zahtjev za reviziju ranije presude o izboru generalnog direktora Borisa Raonića.

kaznama

Kada je Raonić izabran za direktora, upravo je ova formulacija problematizovana, a pojedini pravni eksperti su tvrdili da mora biti 10 godina radnog iskustva sa tim kvalifikacijama. Raonić je imao 10 godina iskustva, ali ne pod traženim stepenom kvalifikacija koje je stekao 2018, što je značilo da u tom trenutku on ima tri godine iskustva sa traženim stepenom. Jedan od kurioziteta koji su pratili imenovanje Raonića je da inspekcija nije utvrđivala ispunjenost uslova kvalifikacija obrazovanja, već je poručila zainteresovanim stranama da pravdu potraže na sudu. ASK u svom mišljenju citira Zakon o radu, koji propisuje da radno iskustvo podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu u kvalifikaciji nivoa obrazovanja.

Navode i Zakon o nacionalnom okviru kvalifikacija kojim je propisano da se kvalifikacija nivoa obrazovanja stiče završetkom javno važećeg obrazovnog programa i dostizanjem potrebnog obima kvalifikacija, nakon propisane provjere i dobijanjem dokaza o stečenom nivou obrazovanja.

A da Savjet RTCG ima još vremena da ispravi „grešku“ koju je načinio prilikom reizvora od 1. juna prošle godine, omogućava Zakon o upravnom postupku, član 140. Njime je propisano da se u slučaju očigledne povrede materijalnog propisa, rješenje kojim je strana stekla neko pravo, može poništiti ili ukinuti, u zavisnosti od prirode upravne stvari i posljedica koje bi nastale poništenjem ili ukidanjem rješenja - u roku od jedne godine od dana izvršnosti rješenja ASK je utvrdio da Boris Raonić u momentu raspisivanja konkursa, zatim donošenja odluke o imenovanju za generalnog direktora, kao i u prilikom ponovne odluke o izboru za generalnog direktora nije imao radno iskustvo u trajanju od 10 godina u VII1 nivou kvalifikacija obrazovanja jer je Pravni fakultet završio u aprilu 2018, pa bi radno iskustvo u VII1 kvalifikacijama mogao steći najranije u aprilu 2028. godine. Agencija zaključuje da su članovi Savjeta morali znati da Boris Raonić ne ispunjava uslove za imenovanje za generalnog direktora RTCG imajući u vidu da se jednostavnom provjerom može utvrditi da je diplomirao 2018. i da u momentu donošenja odluke nije mogao imati 10 godina radnog iskustva. ASK je zbog toga zaključila da postoji visoki korupcijski rizik u imenovanjima Raonića. J.MARTINOVIĆ

U Izvještaju Savjeta Evrope o slobodi medija u 2023. godini ističe se da je smanjen broj napada na novinare, ali da je više prijetnji Crnogorski novinari rade u zabrinjavajućim uslovima

PODGORICA - Novinari u Crnoj Gori rade u zabrinjavajućim uslovima, notirano je u posljednjem izvještaju Savjeta Evrope koji se bavi slobodom medija.

Ova ocjena je data u procjeni slobode medija u Evropi za 2023. godinu, od partnerskih organizacija iz Platforme za sigurnost novinara.

Na toj platformi su udružene brojne medijske organizacije, a izvještava se o ozbiljnim prijetnjama sigurnosti novinara i slobodi medija u Evropi kako bi se ojačao odgovor Savjeta Evrope na prijetnje i odgovornost država članica. U Izvještaju nazvanom „Vrijeme je za preokret“ Crna Gora je stavljena uz Hrvatsku i Rumuniju, kao zemlje u kojima medijski radnici nemaju adekvatnu društvenu zaštitu. Takođe, Crna Gora se pominje i u kontekstu nerasvijetljenog ubistva Duška Jovanovića iz 2004, u kategoriji nekažnjivosti ubistava novinara.

- Ubistvo novinara je krajnji oblik cenzure i nazvano je „najbezbjednijim zločinom na svijetu“. U devet od deset ubistava, nalogodavac nikada nije priveden pravdi. Nedostatak odgovornosti dodatno pogoršava zastrašujući efekat na novinare i društvo u cjelini, ohrabrujući počinioce i dovodeći do novih ubistava – piše u dokumentu.

U Izvještaju su istaknute i SLAPP tužbe, koje pokreću moćnici, kako bi uznemirili novinare i medije tako što ih izlažu sudskim procesima, presudama i na kraju visokim

novčanim naknadama koje ugrožavaju rad medija

NOVA VLAST, TARgeTIRANJA OSTALA

Izvještaj Savjeta Evrope juče je prokomentarisala i NVO „35mm“ koja je iskazala duboku zabrinutost zbog stanja medija.

- Izvještaj se snažno usredsređuje na zastrašivanje, ugrožavanje sigurnosti, napade od strane političara, ugrožen finansijski opstanak novinara, što je posebno akutno na Zapadnom Balkanu, gdje su istraživački novinari suočeni s pritiscima, ucjenama i nasiljem, kako na internetu, tako i u fizičkom prostoru, u kojem, uzimajući u kontekst ambijent u Crnoj Gori u prethodnom periodu (a posebno mislimo na bivšeg premijera Abazovića i aktuelnog predsjednika Milatovića), promjenom vlasti nije se prekinulo sa prozivanjima i targetiranjima novinara – piše u saopštenju. NVO ,,35mm“ ističe da je u prethodnim obraćanjima skrenula pažnju na izazove s kojima se suočavaju novinari u Crnoj Gori, uključujući napade, prijetnje, neplaćeni prekovremeni rad, sigurnosne rizike i pritiske vlasnika medija. - Već godinama upućujemo na to da naše kolege rade u neprijateljskom okruženju koje stvara politička klima obilježena verbalnim napadima, nacionalističkom retorikom i nedozvoljenim miješanjem u novinarski posao. Akcenat izvještaja Savjeta Evrope stavljen je i na strateške tužbe protiv učešća

javnosti (SLAPP), koje posebno ugrožavaju rad novinara koji istražuju korupciju, sukobe interesa i finansijske zločine. I u ovom segmentu NVO ,,35mm“ uporno ukazuje na alarmantno stanje u crnogorskim medijima, uključujući i 16 napada na naše kolege tokom protekle godine, prijetnje smrću, zastrašivanja i neriješeno ubistvo Duška Jovanovića, koje se takođe nalazi u ovogodišnjem izvještaju, te nerasvijetljene pokušaje ubistva novinarke Olivere Lakić i novinara Tufika Softića - piše u saopštenju. Podsjetili su i da je Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju o vladavini prava u Crnoj Gori naglasila nedostatak pomaka u istragama starih slučajeva nasilja nad novinarima - dodatno potvrđujući ozbiljnost situacije.

- Stoga nije zgoreg ponoviti: bez sistemske podrške novinarskoj branši i hitnih reakcija nadležnih institucija na napade, zastrašivanja - svaki naš kritički nastrojen tekst ili prilog, smjestiće nas u ,,neprijatelje“ ove ili one vlasti, učiniće nas metom za ove ili one glasače i učiniće luksuzom to da kao novinari - postavljamo pitanja. A to je, prihvatali mi to ili ne kao društvo - rak rana demokratije – poručili su iz NVO ,,35mm“.

STATISTIKA

U Izvještaju je zabilježeno 285 prijetnji ili napada na slobodu medija u Evropi, dok je za 2022. godinu bilo 289. - Iako je broj ubijenih i napadnutih novinara smanjen - u 2023. je uočena povećana raznolikost prijetnji, pritisaka i drugih vidova ograničenja sa kojima se novinari suočavaju radeći svoj posao – piše u Izvještaju.

Izvještaj Platforme za bezbjednost novinara pokazuje sve veće rizike i prepreke sa kojima se novinari i mediji suočavaju u Evropi. U zaštiti novinara i suprotstavljanju prijetnji slobodi medija, oličenim u zloupotrebi tužbi i nezakonitom nadzoru, potrebna je odlučna akcija država.

- Da bi pospješile bezbjednost, države članice treba da iskažu snažnu posvećenost poštovanju standarda slobode medija i da kampanju Savjeta Evrope ,,Novinari su važni“ na nacionalnom nivou - saopštila je Marija Pejčinović- Burić, generalna sekretarka Saveta Evrope. J.M. znat. Službenici iz Podgorice za suzbijanje visokotehnološkog kriminala pokušavaju da otkriju odakle mejl stiže – rekao je Đokić.

U osnovnim školama je nastava redovna, dok su srednjoškolci ponovo učili onlajn. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović je juče kazala da se nada da će počinilac biti brzo pronađen i adekvatno sankcionisan. Dojave o lažnim bombama

gotovo mjesec dana dobijaju škole u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru.

Ministarka prosvjete je podsjetila da su pronađeni počinioci za Kotor i Tivat. Istakla je da je riječ o maloljetnim licima koja imaju 17 godina i koja, očigledno, na taj način provode

slobodno vrijeme. Ona je kazala da Ministarstvo sarađuje s Upravom policije i nada se da će se uskoro otkriti i počinilac kada je u pitanju Herceg Novi. - Važno je da adekvatno budu sankcionisani mladi koji učestvuju u ovim pričama i roditelji, jer smo došli u situaciju

- Insistiraćemo na vrlo strogim kaznama jer sve ove situacije koje smo imali do sada dovode do zaključka da se radi o maloljetnim licima koja na ovaj način ugrožavaju funkcionisanje obrazovnog sistema – kazala je ministarka Jakšić-Stojanović. J.M.

Osumnjičeni za napad na lovočuvare navodno ne znaju crnogorski, tužilaštvo se drži Zakona

ODT: Klikovcu i Prenkiću dozvoljeno da koriste srpski jezik, ali se postupak vodi na crnogorskom

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbilo je zahtjev odbrane osumnjičenih Dušana Klikovca (42) i Vojina Prenkića (31) da postupak protiv njih bude vođen na srpskom jeziku.

Prenkić i Klikovac uhapšeni su početkom februara zbog sumnje da su napali dvojicu lovočuvara Nacionalnog parka Skadarsko jezero Vuka Saičića i Marka Gluščevića i lakše ih povrijedili. Oni su se u tužilaštvu izjasnili da ne znaju crnogorski jezik, zbog čega su zatražili postupak na srpskom. Kako je portalu Pobjeda kazao portparol ODT-a Podgorica, tužilac Duško Milanović, prema zahtjevu advokata osumnjičenih odnijeli su se u

skladu sa Zakonom o krivičnom postupku. - Dozvoljeno je da koriste srpski jezik, ali ne i da se postupak vodi na srpskom jeziku. Član 8, stav 1 Zakona o krivičnom postupku, nalaže da se postupak vodi na crnogorskom jezikupojasnio je Milanović. Incident na Skadarskom jezeru, u reonu Pijeske, dogodio se 3. februara. O napadu na pripadnike Službe zaštite NP Skadarsko jezero na društvenim mrežama obavijestio je građanski aktivista Aleksandar Dragićević On je na Fejsbuku naveo da su napadnuti Vuk Saičić, šef Službe zaštite u tom nacionalnom parku, i njegove kolege. Saičiću i njegovim kolegama, kako je naveo Dragićević, nanesene su tjelesne povrede, a kako se čuje

na video-snimku koji je objavio, sve se dogodilo kada su zaštitari na jezeru otkrili krivolovce. - Nanešene su im tjelesne povrede, pokušali su da ih izbodu ostima, tukli su ih veslima - napisao je tada Dragićević, dodajući da zaštitari idu nenaoružani i goloruki, rizikuju svoj život „protiv više organizovanih kriminalnih grupa koje operišu jezerom“.

Šef Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero Vuk Saičić ranije je kazao da je krivolovcima pomogao i monah iz Manastira Kom Filip Klikovac, koji je vrijeđao nadzornike, prijetio im, a potom Saičiću oteo telefon i bacio ga u jezero. To su demantovali iz Manastira Kom. Monah se ne tereti za sporni događaj na jezeru. T. K.

Odloženo suđenje za napad na pokojnog Jevrema Brkovića, kada je stradao njegov tjelohranitelj Srđan Vojičić

Sud naložio prinudno dovođenje optuženog Željka Vukovića

PODGORICA - Suđenje Željku Vukoviću koji je sa nepoznatom osobom pokušao ubistvo književnika Jevrema Brkovića 24. oktobra 2006. godine, kojom prilikom je stradao Brkovićev tjelohranitelj Srđan Vojičić, juče je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 9. april, pošto se optuženi nije pojavio.

Sutkinja Katarina Padalica naložila je prinudno dovođenje Vukovića s obzirom na to da se nije pojavio na ročištu iako je bio uredno obaviješten, a sudu ni na koji način nije dostavio obrazloženje za svoj nedolazak. Braniteljka Vukovića, advokatica Aleksandra Rogošić, predočila je sudu da je pokušala telefonski da stupi u kontakt sa Vukovićem, ali je on nedostupan.

Podsjetila je na jako loše zdravstveno stanje u kome je bio na prethodnom ročištu.

Rođak pokojnog Vojičića Puniša Vojičić negodovao je zbog toga što je sud sljedeći termin suđenja zakazao tek za mjesec, smatrajući da na taj način razvodnjava postupak za događaj od prije 18 godina.

Apelacioni sud ukinuo je raniju presudu Višeg suda kojom je Željko Vuković osuđen na tri i po godine zatvorske kazne zbog pokušaja ubistva Brkovića ispred zgrade u kojoj je stanovao.

Vuković je istom presudom oslobođen od optužbe da je ubio Srđana Vojičića, kojeg je, prema navodima presude, upucao N. N. napadač kada je pokušao da pomogne Brkoviću čuvši njegovo zapomaganje. Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Vesna Kovačević Prema navodima ranije prvostepene presude, tokom sudskog postupka utvrđeno je da je Vuković sa N. N. osobom umišljajno pokušao da ubije Brkovića. Oni su naoružani metalnim šipkama u 21.50 u Ulici obala Ribnice sačekali da iz „audija A6“, kojim je upravljao Vojičić, izađe Jevrem Brković, koji se uputio ka ulazu broj 8 zgrade u kojoj živi. Vuković i N. N. osoba su neopaženo prišli Brkoviću i napali ga metalnim šipkama. Nakon prvog udarca u glavu, Brković je iz ruku oteo šipku Vukoviću i oborio ga, a potom odgurnuo i drugog napadača. Čuvši zapomaganje Brkovića, Vojičić je krenuo da mu pomogne, N. N. napadač je u njega ispalio najmanje dva projektila od kojih ga je jedan pogodio u lijevom slabinskom predjelu. Vojičić je preminuo usljed iskrvavljenja iz rascjepa aorte, gušterače, tankog i debelog crijeva. Za vrijeme napada na Vojičića, Brković je uspio da se skloni u ulaz zgrade u kojoj živi, dok su Vuković i N. N. napadač pobjegli.

Apelacioni sud ukinuo rješenje Višeg suda, predmet vratio

Nejasno im ko je izručenje Do Kvona

Apelacioni sud navodi da su nejasni razlozi zbog kojih prvostepeni sud akt SAD od 25. marta 2023. cijeni kao zamolnicu za izručenje, imajući u vidu da se njim traži privremeno pritvaranje. U Ministarstvu pravde, sa druge strane, navode da se iz sadržaja note vidi da se traži privremeno hapšenje radi ekstradicije, te da se diplomatska nota SAD smatra zvaničnim zahtjevom za izručenje datog lica

Vuković je uhapšen 24. oktobra 2019. godine, a šest mjeseci kasnije protiv njega podignuta je optužnica za pokušaj ubistva Brkovića i ubistvo Vojičića. Optuženi Vuković pred sudom nije želio da iznosi odbranu, navodeći da ostaje pri izjavama datim u ranijoj fazi postupka. Vuković je u prvoj izjavi naveo da nema veze sa napadom na Vojičića i Brkovića. On je u tužilaštvu tvrdio da ne poznaje Brkovića, niti je poznavao Srđana Vojičića. Ispričao je da se bavio sakupljanjem željeza od čije je prodaje kupovao drogu. - Nikada nikog nijesam napadao niti udarao metalnom šipkom. Nijesam učestvovao u događaju gdje je neko lice pucalo u neko drugo lice. To što je moj DNK trag nađen na šipci jedino može biti da sam u prolazu dodirnuo i odbacio tu šipku, vidjevši da od nje ne mogu zaraditi - stoji u prvoj izjavi koju je ovaj optuženi dao u istrazi. U drugoj izjavi pred tužilaštvom u novembru 2019. godine, Vuković je ponudio istražiteljima da im ispriča ,,sve od A do Š“ u zamjenu za status zaštićenog svjedoka u ovom slučaju. U trećoj izjavi datoj u aprilu 2020. godine, Vuković je kazao da će ispričati sve, ali Specijalnom tužilaštvu, jer je u predmetnom događaju učestvovalo više lica, nalogodavaca i organizatora. B.R.

PODGORICA - Apelacioni sud Crne Gore juče je donio rješenje kojim je uvažio žalbu branilaca okrivljenog „kralja kripto valuta“ Kvon Do Hyeonga i ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici od 20. februara kojim je dozvoljeno izručenje u skraćenom postupku SAD, a odbijeno izručenje Južnoj Koreji.

- Odlučujući o žalbi branilaca okrivljenog, vijeće Apelacionog suda je ocijenilo da je to rješenje zahvaćeno bitnim povredama odredaba krivičnog postupka ZKP-a, jer nema jasnih i valjanih razloga o odlučnim činjenicama po pitanju redosljeda prispijeća zamolnica - navodi se u saopštenju Apelacionog suda.

Prvostepeni sud, u obrazloženju rješenja, naveo je da je zamolnica SAD za izručenje došla dan ranije i to 27. marta prošle godine, u odnosu na zamolnicu Republike Koreje, koja je prispjela 28. marta, koji zaključak prvostepeni sud izvodi iz dopisa Ministarstva pravde od 13. februara 2024. i iz akata na kojima su prijemni pečati sa datumima prijema.

- Međutim, nije dao razloge u pogledu sadržine akta Ministarstva pravde od 19. februara 2024. i njegovih priloga, u kojem je navedeno da nije sporno da je preko Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore Ministarstvu pravde dana 27. marta 2023. godine dostavljena nota Ambasade SAD kojom se traži privremeno pritvaranje, a da je dan kasnije dostavljena nota

Ambasade Republike Koreje koju prati molba za izručenje, ali da je Ministarstvo pravde Republike Koreje imejlom dana 24. marta 2023. dostavilo molbu za izručenje ovog okrivljenog na engleskom jeziku, a dana 26. marta 2023. takođe imejlom i na crnogorskom jeziku - stoji u obrazloženju Apelacionog suda. Dodaju da prvostepeni sud nije ovaj akt sa prilozima doveo u vezu i cijenio u skladu sa odredbom Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima kojom je propisano da će domaći pravosudni organ postupiti po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć stranog pravosudnog organa i kad je zamolnica podnesena elektronskim sredstvom koje obezbjeđuje potvrdu o prijemu, ako može utvrditi njenu vjerodostojnost, a strani pravosudni organ je spreman da dostavi izvornik zamolnice u roku od 15 dana. Takođe, kako stoji u odluci Apelacionog suda, nejasni su razlozi zbog kojih prvostepeni sud akt SAD od 25. marta 2023. go-

dine (dostavljen ministarstvu 27. marta 2023. godine), cijeni kao zamolnicu za izručenje, imajući u vidu da se istim traži privremeno pritvaranje, što su dva različita formalna akta u smislu člana IV Konvencije o izdavanju krivaca koja je zaključena između Kraljevine Srbije i SAD iz 1901. godine, koja se ima primijeniti u konkretnom slučaju, a što je sve značajno zbog utvrđenja redosljeda zamolnica za izručenje.

POGREŠNO

TUMAČENJE?

Iz Ministarstva pravde juče su u reagovanju na platformi Iks naveli da je pogrešno i netačno smatrati da se nota Ambasade SAD odnosi samo na zahtjev za pritvaranje Do Kvona, kako se to tumači.

Navode da je dopisom Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstvu pravde 27. marta 2023. godine dostavljena nota Ambasade Sjedinjenih Država, od 25. marta 2023. godine, kojom je zatraženo privremeno pritvaranje, ali i izručenje Do Kvona.

Milović je poručio da zbog toga razumije nervozu Kovača, ali i da Ministarstvo pravde ne može da da netačne podatke, jer je sve išlo preko Ministarstva vanjskih poslova

M. B a B O v ić

s. vasiljević Andrej

Privođenje Kvon Do Hyeonga

vratio na ponovni postupak i odlučivanje

prvi tražio

Kvona

DOKAZ: Diplomatska nota SAD

- Isto lice je tražila i Republika

Koreja. Dopisom Ministarstva vanjskih poslova od 28. marta 2023. dostavljena nam je nota Ambasade Republike Koreje u Beogradu od 27. marta 2023. kojom je zatraženo izručenje Do Hjon Kvona i Han Čan Juna –navodi se u reagovanju. U Ministarstvu pravde navode da se iz sadržaja jasno vidi da je pogrešno i netačno smatrati da se nota Ambasade SAD odnosi samo na zahtjev za pritvaranje lica Do Kvon, kako se to tumači. Potom citiraju diplomatsku notu Ambasade SAD upućenu Ministarstvu vanjskih poslova u kojoj piše: „Ambasada Sjedinjenih Američkih Država ukazuje počastovanje Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore i traži privremeno hapšenje radi ekstradicije Do Hjong Kvona“. -Na osnovu navedenog se konkretna diplomatska nota SAD ima smatrati zvaničnim zahtjevom za izručenje datog lica. Odbacivanje njenog autoriteta značilo bi narušavanje temelja diplomatskih principa – navodi se u reagovanju Ministarstva pravde. Saga o tome ko je prvi tražio ekstradiciju Kvona traje već neko vrijeme, a bivši i aktuelni ministri pravde su tim povodom u više navrata „razmijenili vatru“. Bivši ministar Marko Kovač optužio je aktuelnog ministra Andreja Milovića „za falsifikovanje službene isprave“, dok mu je ovaj uzvratio da su u redovima bivše vlade Do Kvonu obećali da će „ako u spornom pismu poveže premijera Spajića i sebe, dobiti zaštitu, da neće biti izručen SAD, a možda ni Koreji“. Milović je poručio da zbog toga razumije nervozu Kovača, ali i da Ministarstvo pravde ne može da da netačne podatke, jer je sve išlo preko Ministarstva vanjskih poslova.

Iako se cijela priča vrti oko toga ko je prvi tražio izručenje Do Kvona, u Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim

Okončano suđenje optuženima za ubistvo policajca Milutina Lekovića

Presuda Hasanajima 12. marta

PODGORICA – Tužilaštvo i porodica ubijenog policajca Milutina Lekovića juče su u podgoričkom Višem sudu u završnim riječima zatražili da se albanskim državljanima Luanu, Ljuljzimu i Nure Hasanaj za zločin koji su počinili izrekne najstroža kazna dugotrajnog zatvora od 40 godina.

Sa druge strane, optuženi su zatražili odštetu što su više od četiri godine proveli u pritvoru.

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Milena Matović zakazala je izricanje presude za 12. mart. Viša državna tužiteljka Snežana Šišević ostala je pri završnim riječima koje je pred sudom navela tokom prvog postupka 14. marta prošle godine i predložila da sud optužene ponovo osudi jedinstvenom kaznom zatvora od po 40 godina.

Sa stavom Tužilaštva saglasila se i pravna punomoćnica poro-

dice Leković, advokatica Aleksandra Kovačević.

Sa druge strane, advokati optuženih Veljko Bacović, Ivana Stanišić i Aleksa Stanković zatražili su oslobađajuće presude za optužene.

Optuženi Luan, Nure i Ljuljzim Hasanaj su pred sudom ponovili da nijesu krivi, da se više od četiri godine nalaze neosnovano u pritvoru.

Branilac Luana Hasanaj, advokat Veljko Bacović je naveo da se sudilo na osnovu pravno nevaljanih dokaza poput video-snimka sa nadzorne kamere ,,Prve banke“ jer je snimio javnu površinu, a ne ulaz u poslovni objekat, kako to zakon nalaže.

On je osporio i fotografije iz telefona državljanina Rusije. Dodao je i da nema dokaza da su optuženi naoružani prešli granicu. Kazao je da se ne može utvrditi ni ko je pucao. Optuženi Ljuljzim Hasanaj je kazao da je on krenuo da se liječi i da oni nijesu sa so -

bom nosili municiju, eksploziv i pištolj. Njegovoj advokatici Ivani Stanišić su optužbe nelogične, a opis krivičnog djela neprecizan. Dodala je i da nije pružen nijedan dokaz o porijeklu pištolja kojim je izvršen zločin. Optužena Nure Hasanaj je navela da je sve ovo protiv njih montirano. Njen advokat Aleksa Stanković je naveo da nema dokaza da je ona počinila s umišljajem krivično djelo ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti. Hasanaji su se drugi put našli na optuženičkoj klupi podgoričkog Višeg suda pošto je Apelacioni sud ukinuo prethodnu presudu kojom su osuđeni na ukupno 120 godina robije za teško ubistvo Lekovića, napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Hasanaji su prvostepenom presudom koju je 24. marta

prošle godine izrekla sutkinja

Milena Matović oslobođeni od optužbi za ilegalni ulazak u Crnu Goru.

Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu presudu jer u njoj nije pojašnjeno pod kojima okolnostima je došlo do ispaljenja projektila iz pištolja kojim su nanijete smrtonosne povrede Lekoviću.

Sudije Apelacionog suda podsjećaju na činjenicu da niko od optuženih niti saslušanih svjedoka, posebno očevidac događaja, policajac Aleksandar Kilibarda, nije naveo da je pokojni Leković bio u bilo kakvom fizičkom kontaktu sa pištoljem iz kojeg je na njega pucano. Prema navodima optužnice, Luan Hasanaj je 15. decembra 2019. godine hicem iz pištolja „CZ“ ubio policajca Lekovića dok se nalazio u policijskom vozilu u Igalu. Potom je, kako se navodi u optužnici, pištolj uperio u policajca Aleksandra Kilibardu, u namjeri da ga liši života. B.R.

stvarima, na koji se poziva i Apelacioni sud, ali u drugom dijelu, u članu 26 ipak piše da to nije jedini kriterijum po kojem se odlučuje u situacijama kada isto lice potražuje više država.

U pomenutom članu Zakona piše da „ako izručenje istog lica traži više država zbog istog ili različitih krivičnih djela, prilikom odlučivanja o dozvoli izručenja uzeće se u obzir težina krivičnih djela, mjesto izvršenja, redosljed podnošenja zahtjeva, državljanstvo traženog lica, mogućnost daljeg izručenja drugoj državi, kao i druge okolnosti“.

HAPŠENJE I AFERA

Do Kvona, čije izručenje traže Južna Koreja i SAD zbog prevare teške desetine milijardi dolara na tržištu kriptovaluta, Crna Gora je uhapsila 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu, odakle je sa lažnim pasošem Kostarike pokušao da odleti za Dubai.

Pet dana uoči vanrednih parlamentarnih izbora u junu prošle godine, tadašnji premijer Dritan Abazović insinuirao je povezanost Do Kvona sa aktuelnim premijerom Spajićem, koji je bio i nosilac liste Pokreta Evropa sad.

Iz Pokreta su tada tvrdili da je riječ o predizbornoj „političkoj ujdurmi“ i tražili da se utvrdi uloga svih državnih i partijskih struktura u pokušaju kreiranja afere, a Milović da iza svega stoje Spajićevi politički oponenti i „jedan advokat kotorskih kriminalnih klanova“, kome je navodno zauzvrat „obećano mjesto ministra pravde“ u vladi koja će se formirati nakon izbora.

- Ostaje kao glavno pitanje kome je Do Kvon dao milion eura koje je nudio svima preko advokata, ko je u lancu učestvovao u ovoj političko-korupcionaškoj aferi, koji članovi Vlade, Agencije za nacionalnu bezbjednost i pravosuđa – poručio je tada Milović. D. MIHAILOVIĆ

Lider DNP-a Milan Knežević se nakon intervjua Mirka Paje Velimirovića obratio javnosti

Novovića i Markovića pozvao da povuku optužbu za pokušaj terorizma

PODGORICA – Nakon što je svjedok saradnik u slučaju državni udar Mirko Paja Velimirović u intervjuu za portal IN4S rekao kako je bio prisiljen da lažno svjedoči, lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pozvao je juče glavnog specijalnog i vrhovnog državnog tužioca Vladimira Novovića i Milorada Markovića da povuku optužbu za taj slučaj

- Pozivam glavnog specijalnog tužioca i specijalnog državnog tužioca da odustanu od optužbe za državni udar, jer se ona raspršila u paramparčad i ne postoji nijedan razlog zašto bi ćutali na nove dokaze o zloupotrebama službenog položaja Milivoja Katnića i Saše Čađenovića – naveo je Knežević na konferenciji za medije. Velimirović je u intervjuu, koji je u ponedjeljak veče objavljen na portalu IN4S, optužuju-

ći Katnića i Čađenovića da su montirali sudski proces u slučaju državni udar, kazao kako oružje koje je navodno bačeno u jezero Gazivode nije ni postojalo. Velimirović je kazao i kako je bio prisiljen da u sudskom procesu za slučaj državni udar lažno svjedoči, za šta je, takođe, optužio tadašnjeg specijalnog tužioca Katnića.

- Da je ovo normalna zemlja, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov tadašnji zamjenik Saša Čađenović i bivši šef ANB-a Dejan Peruničić bili bi već sinoć uhapšeni. Očekujem hitnu reakciju glavnog specijalnog i vrhovnog državnog tužioca.

Oni imaju sve mehanizme u skladu sa Zakonom o tužilaštvu i Zakonom o krivičnom postupku da, koliko je danas, formiraju predmet i liše slobode Katnića i Peruničića, a da ponovo saslušaju Sašu Čađenovića – naveo je Knežević. Apelacioni sud je početkom

SDT će provjeriti tvrdnje Velimirovića

Specijalno državno tužilaštvo saopštilo je da će provjeriti tvrdnje svjedoka saradnika u slučaju pokušaja terorizma Mirko Paja Velimirović da nije postojalo oružje koje je bačeno u jezero Gazivode.

- Specijalno državno tužilaštvo će u okviru krivičnog predmeta u kojem već utvrđuje način na koji je vođen i odlučivano u krivičnom postupku javnosti poznatom kao „državni udar“ provjeriti i tvrdnje svjedoka M.V., iznijete u audio i video snimku objavljenom od medija IN4S, a sve u cilju utvrđivanja osnova sumnje da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti - ističe se u saopštenju SDT-a.

februara 2021. godine objavio odluku kojom je ukinuo prvostepenu presudu na koju su optuženi u ovom predmetu osuđeni na skoro 70 godina robije.

Predmet je vraćen na ponovno suđenje Višem sudu u Podgorici, ali pred potpuno izmijenjenim vijećem. Prvostepena presuda izrečena je 9. maja 2019. godine, a sutkinja Suzana Mugoša obrazložila je tada da je tokom procesa utvrđeno da su optuženi, među kojima su se našli i lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i dvojica agenata ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Sa druge strane, vijeće Apelacionog suda je ukidanje presude obrazložilo zbog počinjenih bitnih povreda u postupku njenog donošenja.

Prvostepenom presudom Šišmakov i Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju. Dikić je osuđen na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja.

Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad, lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu.

Prema navodima iz oborene presude, Šišmakov i Popov organizovali su u Crnoj Gori, Srbiji i Rusiji kriminalnu organizaciju početkom 2016. godine, a njeni članovi tokom februara postali su i Mandić, Knežević i Čađenović. Mirko Velimirović je prvi pristupio crnogorskoj policiji i informisao o razgovorima sa Sinđelićem i pripremama za izazivanje nereda oktobra 2016. godine.

Status svjedoka saradnika u ovom predmetu dobio je Aleksandar Saša Sinđelić, koji je tokom tromjesečnog svjedočenja razotkrio do detalja plan prema ove grupe. Đ.Ć.

Mirko Paja Velimirović

„Sud i državni tužilac postojanje ili nepostojanje činjenica na kojima zasnivaju odluku cijene po svom slobodnom uvjerenju.“

Tako je zapisano u članu 17, stav 1, Zakona o krivičnom postupku koji je važan za potpunu analizu presude vijeća Apelacionog suda u poznatom slučaju ,,pokušaj terorizma“.

POJAM SLOBODNOG

UVJERENJA

Dakle: slobodno uvjerenje se razumije, a u kontekstu člana 17 ZKP-a, kao brižljiva i savjesna ocjena svakog dokaza pojedinačno, kao i dovođenje u vezu sa drugim dokazima, a u vezi postojanja činjenica. Kako se vidi u ovom članu, i tužilac može da cijeni postojanje ili nepostojanje činjenica, ali ono što je važno jesteizvođenje dokaza može da vrši samo sud.

Sud, kao i tužilac kada za to ima zakonsku osnovu, može cijeniti dokaze u svim fazama postupka. No izvođenje dokaza - može činiti samo sud u kontradiktornom postupku. Koji, kao što je poznato, nije vođen pred vijećem Apelacionog suda, što znači da je sprovedena - samovolja, jer je vijeće Apelacionog suda, bez zakonskog ovlašćenja, vršilo preocjenu dokaza koje je izvelo prvostepeno vijeće u kontradiktornom postupku. Time su prekršeni principi javnosti,

PRAVDA

Falsifikovanje činjenica jasno ignorisanje dokaza

Kako vijeće Apelacionog suda u svojim zaključcima navodi da je sa telefona Branke Milić drugi optuženi - Maksić Dragan - obavio samo jedan razgovor, kada je samo tog 15. oktobra 2016. godine telefonski aparat optužene Branke Milić, u veoma kratkom roku, Maksić intenzivno koristio kako bi komunicirao sa Velimirović Mirkom, Matić Ivicom i Aleksić Aleksandrom...

kontradiktornosti i akuzatornosti, i time je onemogućeno tužilaštvu da, nakon kontradiktornog postupka, može napisati žalbu na odluku Apelacionog suda Vrhovnom sudu Crne Gore.

O tome sam, na 50 strana, napisao analizu i dostavio je 11. marta 2021. godine vrhovnom državnom tužiocu i preko njega predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore i predsjednicima Apelacionog suda i Višeg suda u Podgorici. I sve objavio na portalu Pobjede! Smatram da sam time svoju profesionalnu i moralnu obavezu ispunio. Predsjednica prvostepenog sudećeg vijeća sutkinja Suzana Mugoša je negdje izjavila da se u odluci Apelacionog suda nalaze - falsifikati činjenica. I bila je potpuno u pravu!

NETAČNOSTI O ULOZI

BRATISLAVA DIKIĆA

Iznijeću samo nekoliko netačnosti ili falsifikata odluke Apelacionog suda, a u vezi sa činjenicama koje je utvrdio

prvostepeni sud i iznio u prvostepenoj presudi. Pođimo redom. Apelacioni sud, na strani 11, te potom i na strani 12, između ostalog, navodi da iz iskaza svjedoka saradnika Saše Sinđelića, kao i svjedoka Mirka Velimirovića, ne proizilazi sljedeće „da je optuženom Dikić Bratislavu svjedok saradnik Saša Sinđelić predočio da je njegovo angažovanje bilo i da koordinira licima u sukobu sa pripadnicima Uprave policije Crne Gore i napada službena lica policije“. Apelacioni sud je takođe zaključio da iz navedenih iskaza svjedoka ,,ne proizilazi da je optuženi Bratislav Dikić znao za oružje“, uz obrazloženje da je optuženi odbio da uđe u kuću u kojoj se nalazilo oružje, pa je, po Mišljenju vijeća Apelacionog suda, ,,nejasno zaključivanje prvostepenog suda o razlozima da se optuženi Bratislav Dikić dolaskom u Podgoricu saglasio sa uputstvima organizatora kriminalne organizacije koja su vršena preko

svjedoka saradnika Saše Sinđelića, provede zadatak u vidu napada i sukobljavanja sa pripadnicima policije na dan parlamentarnih izbora“. Vijeće Apelacionog suda navodi „da iz sadržine oduzetih mobilnih uređaja – telefona od optuženog Bratislava Dikića, listinga telefonskih raz-

Vijeće Apelacionog suda se, u svom rješenju na strani 14 u drugom i trećem pasusu, bavi nečim za šta Dušić, Đorđević, Maksić i Milić - nijesu ni optuženi! Stvara se privid da je ovim optuženim stavljeno na teret optužnicom, a potom i prvostepenom presudom da su znali za oružje i da su trebali da ga upotrijebe. Nigdje prvostepenom presudom ovim optuženim nije stavljeno na teret da znaju za postojanje oružja, niti da znaju za posebni specijalni tim koji će upotrebljavati oružje, pa zbog toga i ne treba isto dokazivati

govora i sadržine mjera tajnog nadzora koji se nalaze u spisima predmeta ne proizilazi da je ovaj optuženi prije i nakon dolaska u Podgoricu imao susrete i bilo kakvu vrstu komunikacije sa pripadnicima kriminalne organizacije – optuženima Brankom Milić, Srboljubom Đorđevićem, Draganom Maksićem i Milanom Dušićem, sa kojima je, prema zaključcima prvostepenog suda, trebalo da upravlja sukobima i neredima sa pripadnicima Uprave policije, kao i da upravlja sa ostalim drugim grupama iz Srbije“. Prije nego predočim sve falsifikate, upravo se u citiranoj formulaciji uočava samovolja vijeća Apelacionog suda: činjenična tvrđenja vijeće Apelacionog suda nije moglo donositi u sjednici vijeća, već samo u kontradiktornom postupku! Drugim riječima: morali su da otvore pretres, nakon kojeg pretresa bi donijeli oslobađajuću presudu, koju ovdje protivzakonito sugerišu i nalažu prvostepenom sudu. No, tada bi tužilaštvo imalo pravo žalbe. Je li jedna od ključnih namjera vijeća Apelacionog suda bila upravo –izbjegavanje žalbe Specijalnog državnog tužilaštva?

FALSIFIKATI ČINJENICA

No, vratimo se falsifikatima. Prvostepeni sud je u izreci presude za optuženog Bratislava Dikića na teret mu stavio „telefon i ključeve“, dok vijeće Apelacionog suda na strani 12 navodi „... da iz navedenih iskaza svjedoka ne proizilazi da je optuženi Bratislav Dikić znao za oružje, posebno činjenicu da je ovaj optuženi odbio da uđe u kuću u kojoj se nalazilo oružje i isto vidi...“ Kako se vidi iz prethodnog citata, Viši sud nije na teret stavio optuženom Bratislavu Dikiću da je znao za oružje, već je njegova uloga, između ostalog, bila da - preuzme ključeve od kuće gdje se nalazi oružje. Vijeće Apelacionog suda ubacuje ,,činjenice“ u svoju odluku - kojih nema u presudi - a onda tvrdi da nijesu dokazane?!

Osim toga, Viši sud nije stavio na teret optuženom Bratislavu Dikiću da je imao kontakte sa optuženima Brankom Milić, Srboljubom Đorđevićem, Draganom Maksićem i Milanom Dušićem, niti je naveo da mu je to bio zadatak, niti pak se zaključuje da je imao sastanke sa organizatorima... Dakle: nijesu to činjenice koje su služile prvostepenom su-

Piše: Milivoje KATNIĆ

je poništena presuda Višeg suda u slučaju „pokušaj terorizma“ 2016. godine (1)

činjenica i dokaza

du za donošenje zaključaka o krivici optuženog Dikića, pa se ne može ništa drugo reći, već da je nejasno - zašto ih vijeće Apelacionog suda uzima u obzir kada nijesu niti utvrđivane, niti utvrđene?

D akle: prvostepeni sud je utvrdio da je optuženi Dikić u 2016. godini preduzeo više radnji koje predstavljaju radnju izvršenja krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. Prevashodno da je u martu te godine okrivljeni Dikić ostvario komunikaciju sa svojim kolegama iz policije Republike Srbije, tražeći od njih da provjere ko je Slavko Nikić i da mu dostave kraću biografiju označenog lica.

Sve to prvostepeni sud utvrđuje iz komunikacija optuženog Dikića koje su se nalazile u njegovom mobilnom telefonu, pa je takođe utvrđeno da je Dikić istovremeno pokušao vrbovati Slavka Nikića, pripadnika ove kriminalne organizacije - ,,radi realizacije kriminalnog plana i vršenja krivičnih djela terorizam iz člana 447 KZCG na teritoriji Crne Gore“. Nevjerovatno je da vijeće Apelacionog suda, u obrazloženju, sugeriše da je optuženi Bratislav Dikić morao – da bi

prvostepenog suda u odnosu na optužene (Srboljub Đorđević, Dragan Maksić i Milan Dušić), da radnje sukoba i napada na službena lica pripadnike Uprave policije CG, nezakonitog i nasilnog ulaska u Skupštinu Crne Gore i druge institucije, kojim zadatkom su došli u Podgoricu dana 15. 10. 2016. godine, proizilazi iz činjenice da su po prethodnom angažmanu optuženog Dragana Maksića od strane Čaruge, a preko njega optuženog Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića, prihvatili predočeni kriminalni plan, što je potvrđeno iz evidencije o graničnim prelazima na ime ovih optuženih“. Opet falsifikati! Prvostepeni sud nigdje u presudi nije naveo da je iz evidencije o graničnim prelazima optuženih Srboljuba Đorđevića, Dragana Maksića i Milana Dušića utvrdio da su isti prihvatili kriminalni plan kako to navodi vijeće Apelacionog suda u svom rješenju. Nije moguće ni zamisliti da bi prvostepeni sud prelazak državne granice vezao ili tumačio kao - prihvatanje kriminalnog plana?! Takav zaključak prvostepeni sud nikada nije izveo.

PREOCJENA DOKAZA

limirovića, koji je naveo da mu je svjedok saradnik prenio da angažovani ljudi iz Srbije ne treba da znaju za oružje s obzirom na to da oružje nije za njih, već za specijalno obučeni tim“.

mu se odredila krivica - poznavati i posebno komunicirati sa svim članovima kriminalne grupe! Zamislite da ih je bilo, recimo, 100 ili 1.000 ljudi, zamislite da ih je 50.000?! Jasno je: vijeće Apelacionog suda ne uvažava uloge i zadatke pripadnika kriminalne grupe. Novi falsifikat se nalazi na strani 13, treći pasus, odluke Apelacionog suda. Navodi se „da su potpuno nejasni razlozi i zaključivanje

Ima još netačnosti - možemo reći i falsifikata - u odluci Apelacionog suda, već na strani 14 se vide: radi se o preocjeni dokaza i izvođenju sopstvenih zaključaka na koje Apelacioni sud nema pravo u sjednici vijeća, već mora otvoriti pretres. ,,Zaključak prvostepenog suda nije potvrđen nijednim izvedenim dokazom, pa ni iskazom svjedoka saradnika Sinđelić Saše, koji je - objašnjavajući lica koja su bila angažovana da iz Srbije dođu u Crnu Goru i uzmu učešće na dan pralamentarnih izbora - pored ostalog naveo da angažovani ljudi iz Srbije nijesu nikakvi teroristi, da nijesu trebali da upotrebljavaju oružje, već su u Crnu Goru došli kao moralna i propagandna podrška drugim licima koja su se trebala naći i ući u Skupštinu Crne Gore“, piše između ostalog u odluci vijeća Apelacionog suda. Uz dodatak da se ,,iz iskaza svjedoka Mirka Ve-

Odmah da zaključim: ovo što je naveo Apelacioni sud predstavlja školski primjer prekoračenja optužnice i bitne povrede krivičnog postupka iz člana 386 stav 1 tačka 5 ZKP-a! Naime, vijeće Apelacionog suda se, u svom rješenju na strani 14 u drugom i trećem pasusu, bavi nečim za šta Dušić, Đorđević, Maksić i Milić - nijesu ni optuženi! Vijeće Apelacionog suda stvara privid da je ovim optuženim stavljeno na teret optužnicom, a potom i prvostepenom presudom da su znali za oružje i da su trebali da ga upotrijebe. Samim tim i da im je stavljeno na teret i izvršenje krivičnog djela terorizam u pokušaju iz člana 447 stav 1 u vezi sa članom 20 KZCG. Međutim, u dijelu 1 izreke presude prvostepenog suda tačno je navedeno: „optuženi Đorđević Srboljub, Dušić Milan i Maksić Dragan, zajedno sa Milić Brankom postali su pripadnici kriminalne organizacije i prihvatili da izazivaju nerede, sukobe i da napadaju službena lica – pripadnike Uprave policije Crne Gore, nezakonito i nasilno uđu u

Skupštinu Crne Gore i druge institucije, te da su sa tim zadatkom vozom došli u Podgoricu dana 15. 10. 2016. godine“. Nigdje prvostepenom presudom ovim optuženim nije stavljeno na teret da znaju za postojanje oružja, niti da znaju za posebni specijalni tim koji će upotrebljavati oružje, pa zbog toga i ne treba isto dokazivati. Nije tu kraj nabrajanja netačnosti i falsikovanja činjenica u odluci Apelacionog suda.

IGNORISANJE OČIGLEDNOG

pravni događaj koji se stavlja na teret Milić Branki, Dušić Milanu, Maksić Draganu i Đorđević Srboljubu. Taj razgovor predstavlja komunikaciju između ovih optuženih i takozvane ,,Šabačke grupe“, kojoj je osuđeni Matić pripadao.

Viši sud, odnosno vijeće sudije Suzane Mugoše, nije na teret stavilo optuženom Bratislavu Dikiću da je znao za oružje, već je njegova uloga, između ostalog, bila da - preuzme ključeve od kuće gdje se nalazi oružje. Zašto onda vijeće Apelacionog suda ubacuje ,,činjenice“ u svoju odluku, kojih uopšte nema u presudi, a onda tvrdi da nijesu dokazane?!

Vijeće Apelacionog suda se u pasusu 4 na strani 15 ukidnog rješenja poziva na tačno određeni razgovor, te navodi „obzirom da iz izvedenih materijalnih dokaza, konkretno sadržine razgovora ID br. 93608510 od 15. 10. 2016. godine proizilazi da je optuženi Dragan Maksić koristio mobilni telefon optužene (Branke Milić – p.a.) kada je obavijestio svjedoka Mirka Velimirovića da su našli smještaj i da se odmaraju“. Da bi u istom pasusu vijeće Apelacionog suda navelo: „da je nejasno da se na osnovu ustupanja mobilnog telefona od strane optužene Branke Milić optuženom Draganu Maksiću dana 15. 10. 2016. godine, koji je obavijestio svjedoka Mirka Velimirovića po dolasku u Podgoricu, pouzdano zaključuje da je imenovana stavljala, što znači više puta, na raspolaganje sredstva komunikacije između pripadnika kriminalne organizacije, kako to zaključuje prvostepeni sud“.

Dakle, Apelacioni sud tvrdi da je nejasno i da se ne može zaključiti na osnovu jedne komunikacije da je optužena Branka Milić stavljala na raspolaganje sredstva za komunikaciju – mobilne telefone između pripadnika kriminalne organizacije. I ovo je prvi put da sam saglasan sa stavom vijeća Apelacionog suda: na osnovu jedne komunikacije ne može se utvrditi da je okrivljena Milić Branka stavljala na raspolaganje sredstva komunikacije pripadnicima kriminalne organizacije. No, problem što je ovo citirano - falsifikat vijeća Apelacionog suda, kao i mnogi drugi! Vijeće Apelacionog suda u svom rješenju označava jedan razgovor - i to ID br. 93608510 od 15. 10. 2016. godine - navodeći da je samo taj jedan razgovor obavljen sa mobilnog telefona optužene Milić od strane drugih pripadnika kriminalne organizacije. Međutim, na strani 478. presude Višeg suda nalazi se sljedeće: razgovor ID br. 93589759 od 15. 10. 2016. godine u 13:06:16 časova vođen sa broja telefona Milić Branke - razgovaraju optuženi Maksić Dragan i pravosnažno osuđeno lice Matić Ivica, koji je presudom Višeg suda u Podgorici osuđen za isti krivično

Potom ima razgovor ID 93589993 od 15. 10. 2016. godine u 13:10:28 časova vođen sa broja telefona Milić Branke, kada razgovaraju optuženi Maksić Dragan i pravosnažno osuđeno lice Aleksić Aleksandar, koji je presudom Višeg suda u Podgorici osuđen za isti krivično pravni događaj. Iz tog razgovora se jasno utvrđuje da je postojala obaveza da se sva ova lica optuženi i osuđeni jave Velimirović Mirku po dolasku u Podgoricu.

Ima još toga: razgovor ID 93591255 od 15. 10. 2016. godine u 13:36:02 časova između istih lica, odnosno optuženog Maksića i osuđenog Aleksića, opet sa telefonskog aparata i broja vlasništvo optužene Milić Branke; pa razgovor ID br. 93591337 koji je vođen sa broja telefona vlasništvo Branke Milić, a koji vode optuženi Maksić i vojvoda Čaruga; jednako kao i razgovor ID 93608510, na koji se vijeće Apelacionog suda poziva... Kako onda vijeće Apelacionog suda u svojim zaključcima navodi da je sa telefona Branke Milić drugi optuženi Maksić Dragan obavio samo jedan razgovor, kada je samo tog 15. oktobra 2016. godine telefonski aparat optužene Branke Milić - u veoma kratkom roku - intenzivno koristio Dragan Maksić, drugi član kriminalne grupe, kako bi komunicirao sa Velimirović Mirkom, Matić Ivicom i Aleksić Aleksandrom...

Netačno, neistinito, zlonamjerno izrečeno i napisano je očigledno imalo za svrhu davanje nezakonitih uputstava i naloga prvostepenom sudu da ove optužene, kao i uostalom i sve druge, oslobodi i pored potpuno drugačijeg činjeničnog stanja.

Označeni razgovori su presretnuti mjerama tajnog nadzora, tako da nema dileme ko razgovara sa kim, jer se radi o glasovnim komunikacijama iz kojih se izvodi jedini mogući zaključak - da je optužena Milić Branka stavila na raspolaganje svoj mobilni telefon optuženom Draganu Maksiću, pripadniku kriminalne organizacije da najmanje pet puta komunicira sa pripadnicima iste kriminalne organizacije. Da ne zaboravim: u jednom od narednih nastavaka detaljno ću objasniti kako je vijeće Apelacionog suda zaključilo da mjere tajnog nadzora - treba izdvojiti kao pravno nevaljane dokaze?!

E to je, stvarno, „genijalno“. •

SJUTRA: Falsifikati Apelacionog suda o Mandiću, Kneževiću i Čađenoviću, kao i ,,famozni zaključak“ oko Ananija Nikića

TivaT: Sekretarijat za privredu o ,,osvajanju“

morskog dobra

Komercijalno sidrište planirano između Bonića i Svetog Marka

U pitanju je pionirski projekat, biće to prvo uređeno sidrište na Crnogorskom primorju. U uvali Seljanovo biće obezbijeđeni dodatni komunalni vezovi, kapitalnim budžetom za te poslove je predviđeno 150.000 eura –kazao je Vedran Božinović

PLaNiRaNi DODaTNi KOMUNaLNi vEZOvi: Seljanovo

TIVAT - Sekretarijat za privredu u procesu je izrade ulaznih studija sa ciljem uspostavljanja uređenog sidrišta u akvatorijumu Tivatskog zaliva, na prostoru između Bonića i ostrva Sveti Marko.

Čelnik sekretarijata Vedran Božinović kaže kako je uređenje sidrišta neophodno i iz bezbjednosnih i ekoloških razloga, a pritisak tokom ljetnjih mjeseci je u akvatorijumu Tivta najveći upravo u zoni oko ostrva Sveti Marko.

– Ovdje Opština namjerava da zakupi i ekološki održivo komercijalizuje jednu od tri ucrtane pozicije, koja je definisana između Svetog Marka i Bonića. U pitanju je pionirski

projekat. S obzirom na to da bi ovo bilo prvo uređeno sidrište na Crnogorskom primorju, najteži dio posla je odraditi koordinaciju svih službi koje moraju učestvovati u ovome procesu, počevši od Uprave pomorske sigurnosti, preko Lučke kapetanije, Morskog dobra, pa do dijela dokumentacije koju treba da obezbijedi sama Opština Tivat – saopštio je Božinović za Radio Tivat.

UTVRĐENE POZICIJE

Morsko dobro je ranije za definisane pozicije sidrišta u Tivtu odradilo ispitivanje morskog dna.

– Ono što je sada na nama jeste da napravimo studiju koja će nam dati hidrografske parametre na osnovu kojih mo-

žemo odlučiti koja veličina plovila je optimalna, na koji način se mogu vezivati. Kada budemo imali te parametre, možemo da tražimo od Agencije za zaštitu životne sredine odobrenje za postavljanje fiksnih sidrišta, odnosno bova u tom, za sidrenje predviđenom, području. Ono što je sigurno jeste to da ćemo upotrebom fiksnih sidrišta osigurati veću bezbjednost pomorskog saobraćaja kroz ovaj dio zaliva, ali i zaštitu ekosistema od oštećenja morskog dna, flore i faune, što je sada veliki problem na ovom prostoru – objasnio je Božinović. Kada je o ostalim aktivnostima riječ radi se, kaže on, na obezbjeđivanju dodatnih komunalnih vezova kako bi za-

H ERc E g NOvi: Nadležni upozorili kompaniju ,,Gogić inženjering“

dovoljili potrebe Tivćana, za što najpogodnijom smatraju uvalu Seljanovo. Kapitalnim budžetom za te poslove je u 2024. godini predviđeno 150.000 eura.

– Nadam se da će do ljeta 2025. godine lokalna uprava uspjeti da realizuje ovo neophodno ulaganje u infrastrukturu, s ciljem da građani, koji su u potrebi, a na listi čekanja kod Komunalnog d.o.o. trenutno je oko 140 zahtjeva, u dogledno vrijeme dobiju vezove po komunalnim cijenama. Seljanovo je prva od pozicija koje Opština namjerava osvojiti za svoje građane. U ovom trenutku najvažnije je da se riješi planska i ostala neophodna dokumentacija. Plan privremenih objekata Morskog dobra je istekao u septembru prošle godine, još nije donesen novi – kazao je Božinović.

MORSKO DOBRO

Na pitanje da li će Opština biti u prednosti u odnosu na potencijlne komercijalne zakupce, Božinović objašnjava: – U suštini, kompanija Morsko dobro nema previše senzibiliteta za javni interes. U ovom trenuku, s obzirom da se radi o komunalnoj marini, možemo govoriti o iskustvima iz Kalimanja, gdje plaćamo značajne godišnje iznose za mosko dobro, iako je ta marina napravljena samodoprinosom građana Tivta, tako da to najbolje govori u kakvom je odnosu Morsko dobro prema lokalnoj upravi. Nadam se da će se situacija mijenjati na bolje i da će se upravo na primjeru buduće komunalne marine na Seljanovu pokazati da se ova višedecenijska praksa mijenja u korist građana – kazao je Božinović. C. G.

Raskinuće ugovor ako sanacija potoka

Ljuta ne bude završena za 45 dana

HERCEG NOVI – Kompaniji ,,Gogić inženjering“ iz Podgorice odobren je dodatni rok od 45 dana da završi sanaciju Ljutog potoka na Toploj. Ukoliko ga ne ispoštuje raskinućemo ugovor - kazao je za RTHN direktor Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture Milan Zarić.

On objašnjava da nijesu za-

dovoljni dinamikom kojom se projekat realizuje, te da su dodatno vrijeme odredili zajedno sa nadzorom San Invest iz Budve. Regulacija Ljutog potoka je neophodna, kako bi počela izgradnja saobraćajnice Nova T5 na Toploj. Riječ je o poslu vrijednom 250.000 eura. – Od samog početka nijesmo zadovoljni kako je išlo. Predugo je trajao izbor izvođača. Ra-

dovi nijesu krenuli na vrijeme zbog sezone. Kako su rekli iz kompanije da su bili spremni da krenu u akciju, jer to i jeste pravo vrijeme za rad kada nema padavina, podzemnih voda, ali nijesmo mogli to da uklopimo. Od septembra su oni imali neka druga gradilišta i druge obaveze tako da tada nijesu mogli da počnu radove na sanaciji Ljutog potoka. I kada su krenuli dinamika je jako

loša - ocjenjuje Zarić. Izvođač se pravda da je dinamika radova loša zbog podzemnih voda i terena. – Brane se time da je veliki dotok voda, da ne mogu da izvedu određena betoniranja. Mi smo u stalnom kontaktu sa nadzorom, firmom San invest. Tražimo da se ispoštuje dinamika radova i ukoliko ne budu spremni mi ćemo ići na raskid ugovora i raspisivanje

Bij ELO P OL j E: Gradske službe brine veliki broj intervencija vatrogasaca

Obilaziće MZ i govoriti o opasnosti od požara

BIJELO POLJE – Broj požara, posebno onih koji su izazvani ljudskim faktorom, zabrinjavajući je, pa će u Bijelom Polju biti formiran mobilni tim, koji će obilaziti mjesne zajednice i razgovarati sa mještanima o riziku nekontrolisanog paljenja vatre na otvorenom.

Požare u većini slučajeva izazivaju građani koji nakon čišenja imanja pale sakupljenu travu, granje... To je bila tema sastanka koji je juče održan u Centru bezbjednosti a kojem su, osim predstavnika policije prisustvovali komandir i zamjenik komandira Službe zaštite i spašavanja, predstavnik Tima za vanredne situacije, Komunalne policije te predstavnici Službe za inspekcijski nadzor i šumskih gazdinstava.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Edin Kolić kaže kako je formiranje mobilnog tima oblik preventivnog djelovanja koji sprovode, kao

šumskih požara gasili su bjelopoljski vatrogasci tokom februara

upozorenje pred predstojeću ljetnju turističku sezonu. - Službe će, kroz redovne aktivnosti dodatno obratiti pažnju na prioritete, a protiv nesavjesnih pojedinaca koji izazovu požar biće podnijeta krivična prijava i biće kažnjeni ne samo novčano već i zatvorskom kaznom, kako je to predviđeno zakonom, uz nadoknadu štete - kazao je Kolić.

Komandir je, iznoseći podatak da je samo u posljednjih mjesec dana evidentirano 30 šumskih požara, poručio građanima, da ukoliko postoji potreba za paljenjem da se obrate Službi kako bi to uradili na bezbjedan način.

B. ČOKOVIĆ

novog tendera. Računamo i na periode kada su padavine, ali bojim se da ćemo doći do ljeta i nećemo završiti posao. Ili

će se ispoštovati dinamika radova ili ćemo raskinuti ugovor sa izvođačem - najavio je Zarić. C.G.

ROŽAJE – Radnici Komunalnog preduzeća zajedno sa Vatrogasnom službom gasili su tokom noći između ponedjeljka i utorka, požar na gradskoj deponiji ,,Mostine“ u kanjonu Ibra.

Direktor Komunalnog preduzeća Nazim Dacić kaže da su požar izazvali nesavjesni pojedinci. Najavio da će na deponiji organizovati čuvarsku službu

– U 16 sati na deponiji nije bilo požara, izbio je u 19 sati. Dali smo sve od sebe da ga ugasimo, izveli smo dvije auto-cisterne, pomagali su vatrogasci. Radimo na tome da se angažuju čuvari koji će raditi u dvije smjene od 8 do 14 i od 14 do 20 sati. Apelujemo na građane da vode računa, jer u martu nijesu

BudVa Partijama 379.885 eura

BUDVA – Opština Budva opredijelila je 379.885 eura za finansiranje redovnog rada političkih subjekata za 2024. godinu i 37.988 eura za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija u političkim subjektima.

– Koaliciji Milo Božović – Budva na prvom mjestu! DF (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija Crne Gore, Pokret za promjene) opredijeljeno je 186.277 eura. Prava stvar Koaliciji Jedinstveni za Budvu – Dragana Mitrović (Demokratska partija socijalista Crne Gore, Socijaldemokratska partija Crne Gore, Socijaldemokrate Crne Gore, Građanska inicijativa 21. maj i Liberalna partija) namijenjeno je 100.736 eura, 48.666 eura opredijeljeno je za Dragana Krapovića – Idemo ljudi – Demokrate -Demos, a po 22.102 eura za SNP – Temeljno za Budvu i Dr Dritan Abazović – Može Budva! Može Crna Gora! - Građanski pokret URA –predviđeno je dokumentom.

Prema Zakonu o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja sredstva u visini od 20 odsto raspodjeljuju se u jednakim iznosima političkim subjektima koji su osvojili mandate, 60 odsto srazmjerno ukupnom broju poslaničkih mandata, koja imaju u trenutku raspodjele, dok se ostalih 20 odsto raspodjeljuju u jednakim iznosima političkim subjektima u Skupštini, srazmjerno broju izabranih predstavnika manje zastupljenog pola.

Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja propisao je da budžetska sredstva za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija u političkim subjektima u Skupštini glavnog grada i Skupštini prijestonice iznose 0,11 odsto planiranih ukupnih sredstava umanjenih za sredstva kapitalnog budžeta. Odlukom je predviđeno da svih pet koalicija dobije po 7.597 eura. I.R.

Rožaje: Direktor Komunalnog Nazim Dacić nakon preksinoćnjeg požara najavio mjere zaštite deponije

,,Mostine“ će čuvati u dvije smjene

visoke temperature, nije moglo doći do samozapaljenja, što znači da su pojedinci nesavjesnim djelovanjem izazvali požar – naveo je Dacić. Požar na ,,Mostinama“ nije rijetka pojava. Prema nezvaničnim informacijama izazivaju ga sakupljači sekundarnih sirovina, koji dolaze i iz drugih gradova. Deponija je oformljena osamdesetih godina prošlog vijeka. Godišnje se bez selekcije tu deponuje najmanje 6.000 kubnih metara otpada, procjenjuje se da ga sada ima oko

220.000 kubnih metara. Od juna 2012. godine ima status privremene lokacije za odlaganje čvrstog otpada. Sredinom januara student arhitekture iz Rožaja Denis Murić pokrenuo je elektronsku peticiju za ukidanje ,,Mostine“. Da bi je razmatrao nadležni skupštinski odbor neophodno je da dobije podršku od najmanje 6.000 građana. On je naveo da to smetlište ugrožava zdravlje 10.000 ljudi u naseljima Besnik, Bać, Jablanica, Njeguš, Radetina, Malindubrava i Vuča.

On je Pobjedi prije dvije sedmice saopštio da su građani poslali dopis i nekoliko fotografija skupštinskom Odboru za ekologiju i prostorno planiranje u kojem su ga informisali o stanju na deponiji, ali da je izostala reakcija. Sekretar za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Rusmir Džudžević kazao je ranije za Pobjedu da se sa problemom odlaganja otpada susrijeću sve opštine na sjeveru a da reješavanje može početi nakon što se izgradi najavljeni regionalni reciklažni centar. D.Š.

KoL ašIN: Mještani i opštinske službe udruženo rade na očuvanju kulturno-istorijskih spomenika u Donjoj Morači

Zajedno krčili put do

Kaluđerovog

mosta

Put od platoa Manastira Morača do mosta i vodopada Svetigora je dostupan pješacima, turistima, svim zainteresovanim. Za nastavak posla potrebni su konzervatorski uslovi. Mještani računaju na podršku lokalne uprave iz koje su potvrdili da će se uključiti

KOLAŠIN - Radnici Komunalnog preduzeća su proteklih dana imali dosta posla u centralnom dijelu Donje Morače. Povoljne vremenske prilike su iskoristili da očiste prilazne puteve do Kaluđerovog mosta i vodopada Svetigora – dvije originalne kulturno-istorijske adrese u naselju Manastir Morača. Akcija rekonstrukcije Kaluđerovog mosta, koji je upisan u Registar zaštićenih kulturno-istorijskih spomenika, 15. jula 1986. počela je prošlog ljeta.

INICIJATIVA

Pokretači su bili mjesna zajednica Manastir Morača i lokalno stanovništvo koji su htjeli da ukažu na nezasluženi zaborav, usljed kojeg Kaluđerov most propada, kao i na višedecenijsku nefunkcionalnost.

Predsjednik MZ Manastir Morača Labud Radović kaže zadovoljno da su skrenuli pažnju na most.

- Organizacijom nekoliko ak-

cija tokom ljeta, najprije smo očistili rijeku i priobalni dio ispod Kaluđerovog mosta, ,,otkrili“ smo most od zarasle mahovine i zelenila i po-

čeli da krčimo put da se može doći do njega. Tu našu inicijativu smo odštampali na majicama koje smo poklanjali, tako da smo uspjeli da

skrenemo pažnju na problem Kaluđerovog mosta. Entuzijazam nas koji smo komšije ovog kulturno-istorijskog spomenika, počeo je da dobija podršku. Aktivno se uključila opština, a očekujemo da takva reakcija bude i nadležnih državnih institucija - kazao je Radović. Jedan od inicijatora da Kaluđerov most dobije pažnju bio je i Goran Jovanović koji je

ZašTIĆeN od 1986.GodINe: Kaluđerov most ovih dana

Spajao je Crnu Goru i brda

O Kaluđerovom mjestu pripovijeda mještanin Krsto Tripković, aktivni učesnik akcija. - Moja baba Steva koja je 1900. Godiše, stigla je iz Lijeve Rijele u Manastir Moraču, upravo preko

Kaluđerovog mosta. Imala je tada 19 godina, upoznala moga đeda Tripka koji je imao 23 godine. Dobili su jedanaestoro djece i porodicu koja se širi, a sve je počelo prelaskom Kaluđerovog mosta. Uz tu

i ostale emocije kod mene i prijatelja se rodila ideja da prošlog ljeta okrčimo most, počnemo uređivati okolinu i put do njega. Već 25 godina most nije u funkciji. Imamo aktivnu mjesnu zajednicu, NVU, podršku opšine i Komunalnog preduzeća i treba

nam podrška nadležnih organa jer se radi o zaštićenom kulturno-istorijskom dobru. Most je nekada bio od vitalnog značaja kada je u pitanju povezanost jer je spajao Crnu Goru i brda. Zaslužuje da mu se i sadašnje generacije oduže kako treba - smatra Tripković.

Akcija rekonstrukcije

Kaluđerovog mosta, koji je upisan u Registar zaštićenih kulturno-istorijskih spomenika 15. jula 1986, počela je prošlog ljeta

na imanju ujčevine u Donjoj Morači počeo da se bavi i seoskim turizmom. Priznaje da je bilo teško gostima iz inostranstva objasniti zašto je Kaluđer ov most u takvom stanju.

DOSTUPNOST

- Napravili smo taj najteži prvi korak i sada više u toj inicijativi nijesmo sami. Kao što smo najavili prošlog ljeta, pročistili smo put do Kaluđerovog mosta i vodopada Svetigora a cijelo područje je očišćeno od otpada. Imali smo razumijevanje lokalne uprave i Komunalnog preduzeća na koje i dalje računamo. Put od platoa Manastira Morače do mosta i vodopada je sada dostupan pješacima, turistima, svim zainteresovanim. Osnovali smo NVU Društvo prijatelja Morače koje će se baviti daljom rekonstrukcijom i zaštitom. Pokrenuli smo akciju za prikupljanje sredstava za obnovu mosta. Obratili smo se i Zavodu za zaštitu kulturnih dobara, upoznali ih sa našom inicijativom i sada očekujemo dalje smjernice od njihkazao je Jovanović. Prročišćeni put do Kaluđerovog mosta i vodopada Svetigora obišli su i Petko Bakić, predsjednik opštine, Miodrag Miki Bulatović, potpredsjednik opštine i Duško Simović, direktor Komunalnog preduzeća. Najavili su da će se Opština aktivno uključiti u pribavljanje dokumentacije i dobijanje konzervatosrkih uslova od kojih zavise dalji koraci rekonstrukcije Kaluđerovog mosta. D. DRAŠKOVIĆ

GoRjeLo ČITaVe NoĆI: Požar na deponiji

D.DRAŠKOVIĆ

Korigovan Pravilnik o konkursu novoustanovljenog Tivatskog likovnog salona

Našli mjesto i za crnogorski jezik

PODGORICA - Nakon

pisanja Pobjede kako je u Pravilniku o konkursu za novoustanovljeni Tivatski likovni salon „Pean – Sindik“ u tački 4 navedeno da su ,,službeni jezici Salona srpski, hrvatski i ostali jezici regiona za koje ne treba prevodilac“, a izostavljen je crnogorski, koji je po Ustavu službeni jezik u Crnoj Gori, ova tačka je korigovana. Tako sada u Pravilniku tačka 4 glasi: ,,Službeni jezici salona su crnogorski, srpski, bosanski, albanski i hrvatski“. Podsjetimo, direktorica Muzeja i galerije Tivat Danijela Đukić za Pobjedu je istakla da je u pitanju nenamjeran previd i greška, te da će Pravilnik biti korigovan u kratkom roku, što je i urađeno.

- Pri izradi Pravilnika u fokusu su nam bile države regiona i njima je prevashodno bio upućen ovaj poziv. Zato je i došlo do omaške. Pravilnik će biti korigovan u kratkom rokuistakla je Đukić.

Član Savjeta Salona i idejni nosilac projekta, slikar Mile Albijanić, za Pobjedu je, podsjetimo, kazao da ,,zaista ne zna šta tu ima sporno“. - Meni je 60 godina i ja govorim srpsko-hrvatski koji sam naučio, tako sam i školovan, to pišem, tako čitam. Nema potrebe da se navode svi mogući jezici regiona. To je sasvim dovoljno, podrazumijeva se da je tu i crnogorski i bošnjački. Ne znam što bih to drugačije formulisao. Kome to smeta? Čitavu tu stavku ćemo definitivno izostaviti iz Pravilnika da se ne bi dizala prašina bez potrebe – kazao je, između ostalog, Albijanić. Muzej i galerija Tivat je, uz pokriviteljstvo Opštine Tivat, objavio javni poziv za novoustanovljeni Tivatski likovni salon „Pean – Sindik“, koji je otvoren za slikare zemalja bivše Jugoslavije od 1. marta do 1. avgusta. Dobitniku priznanja Gran pri na Salonu pripašće novčana nagrada od 3.000 eura, drugonagrađeni će dobiti 2.000 eura, a trećenagrađeni 1.000. A. Đ.

Konkurs za tradicionalnu izložbu ULUCG

Prvo članarina, pa dostava rada

PODGORICA - Otvoren je konkurs za 79. tradicionalnu izložbu radova članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, koja će biti otvorena 28. marta u Umjetničkom paviljonu. Iz ULUCG su poručili umjetnicima da djela dostave najkasnije do 16. marta u prostorije Umjetničkog paviljona, od 10 do 14 sati radnim danima i

subotom. Za učešće na tradicionalnoj izložbi revijalnog karaktera svi članovi mogu dostaviti po jedan opremljen rad galerijskog formata (duža strana rada do 100 cm), koji je kreiran u prethodne dvije godine i nije prethodno izlagan. Prije dostave radova neophodno je uplatiti članarinu u iznosu od 36 eura na žiro račun - 520-958100-79. A. Đ.

Kompozitorka Nina Perović za Pobjedu o svom djelu koje

PODGORICA – Muzičko djelo crnogorske kompozitorke Nine Perović, pod nazivom „Spuren Spüren - Das blendende Fenster“, biće izvedeno večeras na Festivalu muzičkog teatra u Berlinu, u okviru projekta Klangzeitorta, Instituta za novu muziku u glavnom gradu Njemačke.

Kompoziciju će izvesti troje studenata sa Muzičke akademije sa Cetinja: Branislav Proročić (violončelo, gitara), Isidora Nikolić (vokal, mandolina, električna gitara) i Emina Višnjić (violina).

TRAGOVI, PROZORI

Perović je za Pobjedu kazala da je riječ o audio-vizuelnom konceptu u trajanju od 40 minuta koji se nadovezuje na audio-vizuelni performans ,,Reconnecting (with) Traces“ koji je predstavljen podgoričkoj publici u novembru prošle godine, a u čijoj realizaciji, pored Perović, učestvuje i vizuelna umjetnica Mina Novčić. - Koncept koji će biti izveden večeras u Berlinu, u odnosu na svoju prvobitnu formu, teži produbljivanju sadržaja, njihovom jasnijem uobličavanju u formu kompozicije s elemetima muzičkog teatra u kojoj su cjeline i trajanja jasno definisani, a koji se opet nadovezuju na temu tragova. Upravo iz toga dolazi i naslov koji bukvalno preveden znači: osjetiti tragove - blješteći prozori. Prozori su inspirisani kratkim dokumentarnim filmom Živka Nikolića ,,Prozor“ i zauzimaju važno mjesto na sceni, kao i na videu. Djelo je napisano za šest izvođača koji, pored nošenja kostima i određenih pokreta i zvukova koje proizvode, sviraju (ili podižu u vazduh) i različite instrumente: gusle, dvije gitare,

Kritika otuđenosti usuda savremenog

Djelo je napisano za šest izvođača koji, pored nošenja kostima i pokreta i zvukova koje proizvode, sviraju (ili podižu u vazduh) i različite instrumente: gusle, dvije gitare, šerpe, mandolinu, violinu i violončelo – kazala je Perović

šerpe, mandolinu, violinu i violončelo. Važan faktor u oblikovanju forme ima i video koji je praćen „tape elektronikom“, a čiji su sadržaji napravljeni na osnovu snimaka improvizacije na guslama i gitarama, kao i svjetlo - pojasnila je Perović. Ona je istakla da je tekstualna osnova djela vezana za pjesmu R. M. Rilkea i roman „Grozota ili...“ Slobodana Tišme. - U toku kompozicije pojavljuje se samo posljednji stih

Rilkeove pjesme ,,Archaïscher Torso Apollos“ (,,Du mußt dein Leben ändern“) na videu, što je u vezi s idejnom osnovom djela, dok jedan dio tekstualnog sadržaja Tišminog romana na završetku interpretira glumica (šesti izvođač), bez muzičke pratnje. U toku djela, izvođači proizvode različite zvukove pomoću glasa, koji nijesu u vezi sa tekstomkazala je Perović. Cjeline u audio-vizuelnom

Učestvuju i studenti iz Crne Gore

Pošto je trenutno na usavršavanju u oblasti muzičkog teatra u Berlinu, Nina Perović je dobila priliku da ostvari kontakt između Muzičke akademije sa Cetinja i renomiranog državnog Univerziteta umjetnosti u Berlinu (Universität der Künste) koji

„Slasti slave“ u Kolašinu

PODGORICA - Predstava ,,Slasti slave“, za koju je tekst napisao Piter Kvilter, a režirao Stefan Sablić, biće izvedena večeras u 20 sati, u Centru za kulturu u Kolašinu.

Komedija „Slasti slave“ rađena je po istinitoj priči velike operske dive Florens Foster Dženkins, koja nije znala da pjeva. U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Mladen Nelević, Anđela Radović,Tatjana Torbica i Smiljana Martinović R. K.

je jedan od organizatora ovog događaja.

- Uz podršku Klangzeitorta, kao i naše Muzičke akademije, troje studenata dvije sedmice učestvuje u realizaciji jednog dijela festivala, pa se pored naše kompozicije pronalaze u brojnim drugim ulogama vrlo različitih

ostvarenja sa neobičnim temama i jedinstvenim konceptom - istakla je Perović. Prema njenim riječima, ova posjeta je za njih od velikog značaja.

- Od prvog dana kolege su uključene u intenzivne probe i predano pripremaju zadate sadržaje, usvajajući

konceptu su tematski povezane, ali strukturno razdvojene. Perović je naglasila da je u kolaboratvnom radu važno definisati uloge i podijeliti odgovornost, kao i imati strpljenja jer uz sva zadovoljstva koja razmjena ideja omogućava, to iziskuje mnogo više vremena. - Ovog puta smo Mina i ja podijelile cjelinu na dva dijela, pa prvih 20 minuta koncepta obuhvata sadržaje koje sam ja postavila, a drugih 20 koje je

intenzivan tempo rada. Svako od njih pronalazi se u različitim ulogama - od,,lomljača čaša“, preko uloge ,,ležača“, plesača, kreatora neobičnih zvukova praćenih koreografijom u većim sastavima, do interpretacije zahtjevnih notnih zapisa. Svako od kompozitora istra-

Glumac Branislav Lečić tužio koleginicu zato što je odbila da igra sa njim

blic

PODGORICA – Glumac Branislav Lečić podnio je tužbu protiv glumice Anđele Jovanović zbog „povrede časti i ugleda“ i zahtijeva da mu ona isplati 300.000 dinara. Prvo ročište zakazano je za 6. mart.

Kako piše beogradski Blic, Anđela Jovanović trenutno igra u humorističkoj seriji „Radio Mileva“, a Branislav Lečić je trebalo da se pojavi u sporednoj ulozi u četvrtoj sezoni serije, međutim, glu-

JU Muzej i galerija Tivat

Muzej galerija Tiva T

Anđela Jovanović i Branislav Lečić

Sa jedne od ranijih izložbi ULUCG

izvedeno večeras u Berlinu otuđenosti kao savremenog života

Kompozitorka Nina Perović

ona. Paralelno kombinujemo i ulogu kompozitorke i vizuelne umjetnice, pa se u oba dijela uzajamno dopunjavamo. Neobično je i da sam lično odgovorna za neke vizuelne sadržaje, kao što je i ona za određene muzičke u toku kompozicije, ali bez jasnog strukturiranja (za šta su odgovorne naše primarne uloge), ništa od toga ne bi bilo moguće realizovati. Tako da je ovaj vid saradnje vrlo udoban i inspirativan, a dopunjavaju ga i Robert Priebs i Malwine Kurella, koji nam pomažu da u tehničkom smislu sve realizujemo na sceni (svjetla, video/materijal i dr.) - kazala je Perović.

REPETITIVNOST

S obzirom na to da inspiracija audio-vizuelnog koncepta dijelom leži u dokumentar-

žuje u nekoj sferi nestandardnog, a muzički teatar upravo jeste kolaboracija, razmjena ideja i zajedničkih sadržaja. Zbog toga vjerujem da je ovo iskustvo za njih značajno ne samo za profesionalni aspekt, već i za lični rast i razvoj - rekla je Perović.

njim u seriji

cu Živka Nikolića ,,Prozor“, Perović je kazala da je akcenat prvenstveno na kritici jednog oblika ,,mehaničnosti“ kojoj smo svi skloni, nekad i bez svijesti o bilo čemu drugom izvan toga.

- Kao da nas ta mehaničnost uvuče u sebe i kao da postajemo dio mehanizma u kom ne vidimo širu sliku, niti prepoznajemo određenu vrijednost ili kvalitet, odnosno ne razlikujemo ih od neadekvatnih sadržaja koji ispunjavaju našu svakodnevicu. Zbog toga je repetitivnost dominantan princip oblikovanja muzičke i scenske dramaturgije - istakla je Perović.

Audio-vizuelni koncept se bavi i temom odnosa prema kolektivnom i individualnom koja je predstavljena kroz grupu od pet jednako maskiranih izvođača i šeste uloge koja se od njih izdvaja.

- Kroz grupu predstavljamo upravo dominantnu i neizbježnu mehaničnost, repetitivnost, ujedno i otuđenost, uz jednu dozu humora koja se manifestuje kroz pokrete i karakter muzike, dok je sa druge strane uloga individue ,,očišćena“ od prenaglašenog muzičkog i scenskog sadržaja i nastupa u tišini neobičnog rituala koji se odigrava na sceni - istakla je Perović. A. ĐOROJEVIĆ

Predstava ,,Serdarski triton“ Jovane Bojović, premijerno

izvedena u KIC-u

Između umjetnosti i borbe za egzistenciju

PODGORICA - Predstava ,,Serdarski triton“, po tekstu i u režiji Jovane Bojović, premijerno je izvedena preksinoć u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Komad je nastao u koprodukciji KIC-a i Kraljevskog pozorišta Zetski dom.

Serdarski triton endemska je vrsta daždevnjaka koji obitava u vodama Zminičkog jezera, poznatog i kao jezero Bojovića. Prema riječima autorke Bojović, pomenuti daždevnjak bio je inspiracija za ovu predstavu zbog simboličkog potencijala koji je u njemu prepoznala.

U predstavi igraju: Sanja Vujisić, Jovan Dabović, Đorđije Tatić i Marta Pićurić. Scenografiju potpisuje Tijana Todorović , koja je radila i kostimografiju sa Jovanom Bojović.

KOMPROMIS

Ovaj komad, kroz sukob bračnog para, postavlja važno pitanje kompromisa u umjetnosti, te umjetnikovog mjesta u kapitalističkom poretku koji sputava stvaralaštvo. Bojović je kazala da su ,,umjetnici nekad prinuđeni da svoju umjetnost ukalupe u kapitalistički poredak“.

- Nekad je to u redu jer pravimo kompromis sa društvom, a nekad je to potpuno izvan nas, izdaja nas samih - istakla je autorka.

Upravo je, kako je kazala autorka, jedno od pitanja koje ova predstava postavlja - da li umjetnost mora da bude beskompromisna. Istakla je da ,,u umjetnosti ne bi trebalo da bude previše kompromisa“. No, prema riječima autorke, često egzistencijalne poteškoće natjeraju umjetnike na različite kompromise. Sartrovim jezikom govorećiegzistencija prethodi esenciji.

- Danas smo prinuđeni da bu-

demo u saradnji sa savremenim mecenama, a ako nijesmo i odbijamo tu saradnju - onda je tu pitanje egzistencije. Postavljaju se i druga pitanja - da li je jedino prava umjetnost iznad egzistencije, da li se moramo baviti umjetnošću po cijenu egzistencije... To su pitanja na koja nijesam željela da dam odgovor zato što smatram da predstava i umjetnost uopšte ne trebaju da daju odgovore nego da postavljaju pitanja i da nas sve zajedno zapitaju – istakla je Bojović. Zbog toga je, prema njenim riječima, kraj zamišljen kao otvoren, iako je jasno da je umjetnik napravio kompromis. - Zapravo je bila ideja da to bude otvoren kraj, ali iz posljednje scene je jasno da je on pristao na neku vrstu kompromisa, da je snimio film za kulturni centar ,,Lambada“ i da radi u njemu. Poenta je da je bio prinuđen na to - rekla je Bojović.

POEZIJA

I FILM

Predstava, kao u antičkom teatru, počinje poezijom. Gledaoci su pozvani da prije pred-

Brehtovski model

Tendencija Jovane Bojović bila je da publika bude ,,brehtovski izbačena“ iz klasičnog pozorišta.

- Htjela sam da publika bude aktivan činilac predstave, ali ne na neki banalan način - da bude neka komunikaciju glumaca sa publikom - već

stave, ukoliko žele, pročitaju nekoliko pjesama autorke Bojović. Potom glumci neočekivano istupaju iz gledališta čitajući njene stihove. Autorka je istakla da je poezija ,,nekad imala potpuno drugačiji tretman nego danas“. - Čini mi se da savremena poezija traži drugačije čitalačko iskustvo, pjesme su narativnije i čitaju se više u brzini.

Čitamo poeziju u pauzama za ručak, javnom prevozu… Zanimalo me da li možemo nekako natjerati skupinu ljudi da čita

da publika od samog starta, kolektivnim čitanjem i stalnim ustajanjem, bude pomjerena i brehtovski izbačena iz klasičnog vida teatra. Važan mi je osjećaj publike da je živa, da smo tu, da smo mi jedni od njih ili da su oni jedni od nas –rekla je Bojović.

poeziju u određenom momentu. Kolektivni čin čitanja je interesantan. Ljudima je nekad neprijatno da čitaju jer je čitanje, kao i pisanje, usamljenički posao. Htjela sam da pozicioniram poeziju u tom smislu –istakla je Bojović. Na kraju predstave prikazan je film koji prati isti bračni par iz predstave. Autorka ističe da je zanimala ,,struktura umjetničkog teksta u različitim medijima i onda je to uslovilo strukturu same predstave“.

A. RADOVIĆ

kic

Prema pisanju istog medija, Lečić je trebalo da glumi čovjeka koji je lažno optužen za zlostavljanje. U njegovoj tužbi piše da je Anđela Jovanović navodno rekla da ne želi da igra sa silovateljem i seksualnim napasnikom. Glumica je takođe dala ultimatum da će napustiti seriju u slučaju da producenti angažuju Lečića. U tužbi dalje stoji da je iz tog razloga producentska kuća prekinula saradnju sa glumcem, prenosi Blic. R. K.

PODGORICA – Pijanistkinja Mari Vermulen iz Pariza, koja je posljednjih godina pijanističku karijeru posvetila promociji stvaralaštva kompozitorki, nastupiće u okviru desetog godišnjeg koncerta iz ciklusa ,,Kompozitorke iz sjenke“ večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-u ,,Budo Tomović“.

Mari Vermulen izvešće dio repertoara koji se odnosi na kompozitorke iz doba romantizma: Viržini Morel (,,Osam melodičnih etida“), Šarlot Soi (,,Sonata op. 7“) i Mel Boni (zbirka kompozicija ,,Žene iz legendi“). Jubilarno deseto izdanje ciklusa pratiće izložba plaka-

ta, flajera i fotografija sa prethodnih koncerata posvećenih stvaralačkom potencijalu kompozitorki koje su nepravedno bile zapostavljene u zvaničnoj istoriji muzike i na muzičkoj sceni.

Mari Vermulen je nakon studija na Regionalnom konzervatorijumu u Bulonju, a zatim na Nacionalnom konzervatorijumu za muziku u Lionu nastavila usavršavanje kod Lazara Bermana i Rožera

Murara. Osvojila je nekoliko nagrada na međunarodnim takmičenjima među kojima su prva nagrada na međunarodnom takmičenju ,,Tournoi“ u Rimu i dvije druge nagrade na međunarodnim takmičenjima ,,Maria Canals“ u Barseloni i ,,Olivier Messiaen“ u Parizu.

ćen Klodu Debisiju, takođe je osvojio jednoglasne pohvale stručnih muzičkih časopisa (,,Classica“, ,,Diapason“, ,,Resmusica“, ,,Pianiste“). Godine 2019. snimila je album posvećen Klari i Robertu Šumanu, koji je takođe naišao na odličan prijem kritike. R. K.

Scena iz predstave „Serdarski triton“

Duško Miljanić

mica nije željela se pojavi u istoj sceni s njim. Glumica je za Blic objasnila svoju odluku: „Da, tačno je da me je Branislav Lečić tužio sudu, jer sam odbila da igram s njim u seriji ‘Radio Mileva’. Odbila sam da igram zbog neprijatnog događaja iz prošlosti koji sam imala s njim. Ni sada, ni bilo kada u budućnosti ne želim da budem u istom kadru s tim čovjekom kako zbog onoga kroz šta sam ja prošla, tako i principijelno, zbog onoga za šta su ga moje koleginice optuživale“.

Predsjednica Skupštine glavnog grada tvrdi da nema krize u funkcionisanju gradske uprave

Borovinić-Bojović: Vlast u Podgorici je stabilna

Pitanje promjena i ,,provociranje“ novih izbora mogu otvoriti samo političke strukture koje su građani sa razlogom poslali u opoziciju poslije 30 godina. Po onome što su moja saznanja, komunikacija i uvjerenje - o takvom potezu niko ne razmišljaporučila je Borovinić-Bojović

Skupštini glavnog grada juče je stigla inicijativa pet odbornika Pokreta Evropa sad (PES) u kojoj najavljuju formiranje posebnog kluba odbornika, kazala je juče na konferenciji za medije predsjednica gradskog parlamenta Jelena Borovinić-Bojović. Ona je saopštila da je vlast u Podgorici apsolutno stabilna, dodajući da je posvećena tome da takva situacija ostane i u narednom periodu.

Predsjednica podgoričkog parlamenta kazala je da nova gradska vlast nije napunila ni godinu, a za to vrijeme na račun aktuelne gradske uprave,

tvrdi, nije bilo kritika bilo kojeg pojedinca, političkog subjekta iz parlamentarne većine.

POSVEĆENOST

- Naprotiv, bili smo zajednički posvećeni rješavanju problema i to je prvi i najlogičniji odgovor na temu stabilnosti vlasti, ili jednostavnije kazano - nema povoda da bude drugačije - naglasila je Borovinić-Bojović. Kako je rekla, iza nas su vremena kada su se stranački razlozi prelivali na političku stabilnost u državi ili gradu.

- Grad nije jedna partija, država nije jedna partija. To je zreo i odgovoran pristup - poručila je ona, navodeći da izborna volja

Blečić nije nadležnost predsjednice Skupštine

Na pitanje o posljedicama odluke gradonačelnice Olivere Injac da ne postupi po rješenju Upravne inspekcije za razrješenje aktuelnog komandira Službe zaštite i spašavanja

Zdravka Blečića, Borovinić-Bojović je kazala da to pitanje nije u nadležnosti predsjednice Skupštine glavnog grada. - Da ne brkamo babe i žabe, važno je da svako zna svoj

Građani Mjesne zajednice

Dajbabe obratili su se Glavnom gradu s inicijativom da to naselje prilikom razgraničenja sa opštinom Zeta treba da ostane u sastavu glavnog grada Podgorica.

Jadranko Đukanović, koji je ispred inicijativnog odbora građana MZ Dajbabe prije dva dana dostavio dopis gradonačelnici Oliveri Injac, izjavio je za Pobjedu da oni ne žele da neko drugi odlučuje u njihovo ime, nego da se građani Dajbaba pitaju da li žele da ostanu u sastavu glavnog grada Podgorica ili da budu u sastavu novoformirane opštine Zeta.

- Nećemo ništa na silu, nego da se to dogovori mirnim putem, da se građani MZ Dajbabe na referendum izjasne o tome hoće li da budu u sastavu opštine Zeta ili glavnog grada Podgorica, pa neka bude kako većina odluči – poručuje Đukanović.

Đukanović je i Pobjedi dostavio obavještenje o mišljenju građana MZ Dajbabe u vezi sa

U toku razgovori o postrojenju za tretman otpadnih voda

građana neporeciva, te da predstavlja temelj odnosa i politike. Pitanje promjena i ,,provociranje“ novih izbora mogu otvoriti samo, ocijenila je Borovinić-Bojović, političke strukture ,,koje su građani sa razlogom poslali u opoziciju poslije 30 godina“.

segment rada, ne moramo svi da se bavimo svim. Ja sam upravo neko ko hoće da vrati povjerenje u institucije, a to je tim da svako zna koji je domen njegovog rada. Ako svi ne pristupimo na takav način, uvijek ćemo imati neku vrstu konfuzije, preklapanja i nejasnoćasaopštila je ona.

- Po onome što su moja saznanja, moja komunikacija i uvjerenje - o takvom potezu niko ne razmišlja - istakla je Borovinić-Bojović. Ona je rekla i da, osim inicijative pet odbornika Pokreta Evropa sad za formiranje posebnog kluba odbornika, nije bilo drugih inicijativa ka Skupštini glavnog grada.

- Niti je bilo bilo kakvih inicijativa vezano za koalicioni sporazum - istakla je Borovinić-Bojović.

CENTAR

Ona je naglasila da je politička stabilnost opredjeljenje Glavnog grada, a posvećenost potrebama građana prioritet. - Građani i građanke su pokazali strpljenje da dobiju novu

vlast. Obaveza svih stranaka i političkih faktora na političkoj sceni je da centar čine građani i njihova volja mora biti centar svih naših političkih strategija i odluka - navela je ona. Ona je poručila da u narednom periodu očekuje punu kooperativnost i saradnju sa Vladom Crne Gore na polju rješavanja zadataka i infrastrukturnih projekata u glavnom gradu. - Izražavam zadovoljstvo što su se najviši funkcioneri najvećih zemalja Evropske unije pohvalno izrazili o radu crnogorske izvršne vlasti - istakla je Borovinić-Bojović. Takođe, Borovinić-Bojović je potvrdila izjavu predsjednika opštine Zeta Mihaila Asanovića da su pregovori o razgraničenju Zete i Podgorice

M. BABOVIĆ

Govoreći o projektu kolektora u Botunu, Jelena Borovinić-Bojović je kazala da je idejno rješenje koje su radili turski partneri bilo upućeno na određenu reviziju, te da se to rješenje čeka.

- Ono bi trebalo vrlo brzo da bude gotovo. U toku su razgovori sa građanima Botuna, važno je da to pitanje riješimo u narednom periodu. Moramo imati adekvatno rješenje - poručila je Borovinić-Bojović. Na pitanje o problemu smeća u Podgorici, Borovinić-Bojović je ponovila da gradska uprava podržava preduzeće Čistoća da radi na unapređenju čistoće u gradu i odvođenju otpada koje, kako dodaje, definitivno zahtijeva sistemsko rješenje. - I na tom rješenju će se raditi u narednom periodu vrlo aktivno – naglasila je predsjednica Skupštine glavnog grada.

u završnoj fazi. Prijedlog Ministarstva javne uprave o kojeme treba da se glasa, kako je rekla Borovinić-Bojović, do momenta održavanja presa nije stigao. Borovinić-Bojović je rekla i da je usvojen Plan rada Skupštine glavnog grada za 2024, te da očekuje da sjednica bude održana nakon 20. marta.

T. KLIKOVAC

Građani MZ Dajbabe dostavili dopis Glavnom gradu u kojem zahtijevaju da ovo naselje prilikom razgraničenja sa Zetom treba da ostane u sastavu glavnog grada

Traže

da se na referendumu izjasne da li će biti u sastavu Podgorice ili Zete

razgraničenjem teritorije koja pripada glavnim gradu Podgorica i opštini Zeta, koje su prije dva dana uputili gradonačelnici Oliveri Injac. - Poštovana gradonačelnice, obavještavamo Vas da su građani naše Mjesne zajednice veoma zainteresovani za procese razgraničenja između glavnog grada Podgorice i opštine Zeta. Tim povodom, 25. februara ove godine održan je sastanak zainteresovanih građana na kružnom toku u blizini mosta Luča. Poslije iznešenih mišljenja građana, zaključeno je da cijela teritorija mjesne zajednice Dajbabe, zajedno sa Kombinatom aluminijuma, treba da

pripada glavnom gradu Podgorica. Spremni smo da organizujemo referendum tim povodom – naveo je Đukanović sadržaj dopisa inicijativnog odbora MZ Dajbabe, uz napomenu da se Dajbabe prostiru od Ulice Vojilsavljevića do ispod Kombinata aluminijuma, te da u tom naselju živi oko 3.000 građana. Željeli bismo, ističe on, da predstavnici Glavnog grada posjete MZ Dajbabe prije donošenja odluke o pomenutom razgraničenju, kako bismo detaljnije mogli da iznesemo argumente u vezi sa predloženim razgraničenjem. Pregovori o razgraničenju opštine Zeta i glavnog grada Po-

dgorice u završnoj su fazi, a sporni dio teritorije koji se tiče katastarske opštine ,,Dajbabe“ najvjerovantije će ići na arbitražu. Iz Opštine Zeta tim povodom su Ministarstvu javne uprave poslali prijedlog odluke o kojem treba da se glasa. Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović juče je izjavila da odgovore iz Ministarstva javne uprave još nijesu dostavljeni Glavnom gradu. Povodom razgraničenja, ali i inicijative građana MZ Dajbabe, Pobjeda je zatražila stav Glavnog grada i Opštine Zeta, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovore.

I.MITROVIĆ

Smatraju da i Botun treba da ostane u sastavu glavnog grada

Mještani Dajbaba smatraju da bi i Botun trebalo da ostane u sastavu glavnog grada Podgorica. - S obziom na to da će se na teritoriji Botuna graditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje protiču iz glavnog grada, smatramo da i pomenuto

naselje mora da pripada Podgorici. Dobro bi bilo da granica ide rijekom Cijevnom do mosta na njoj, a onda desno zahvatajući Botun sa izlazom na rijeku Moraču – poručuje predstavnik građana MZ Dajbabe Jadranko Đukanović

Posvećeni stabilnosti gradske uprave

LIGA ŠAMPIONA: Bavarci i PSŽ prvi četvrt nalisti

Bajern je ipak prejak za Lacio, Mbape ne da Kejnu da odmakne

PODGORICA – Bajern, ipak, ne igra toliko loše da bi mu cijela sezona propala već početkom marta – njemački velikan je u Minhenu pobijedio Lacio (3:0) i bez većih problema nadoknadio zaostatak iz Rima (1:0). Osim Bavaraca, u četvrtfinalistu Lige šampiona promovisan je Pari Sen Žermen - ,,sveci“ su i u gostima savladali Real Sosijedad (2:1), nakon 2:0 u Gradu svjetlosti. Zbog očajnih izdanja u Bundesligi, gdje 10 kola do kraja zaostaje 10 bodova za Bajerom, postavljalo se pitanje može li ekipa Tomasa Tuhela da se izdigne iznad svih problema, sumnji i kritika. Lacio je skoro cijelo poluvrijeme odolijevao na ,,Alijanc areni“, defanzivna taktika Mauricija Sarija je funkcionisala, mada je domaćin imao nekoliko šansi, a u dva navrata dobro je intervenisao crnogorski reprezentativac Adam Marušić U 36. minutu Rimljani su stvorili zicer – Zakanji je centrirao, a Imobile glavom sa šest

Bajern M. 3

metara promašio gol.

Kazna je stigla ekspresno, u 38. Napad Bajerna je dugo trajao prije nego je Pavlović centrirao u šesnaesterac, Miler spustio loptu glavom, a Gereiro na petercu pronašao Harija Kejna

To je prvi pogodak Engleza u

LIGA ŠAMPIONA: Madridski i mančesterski klub kod kuće brane prednost

PODGORICA - Još se nije stišala bura oko situacije iz finiša subotnjeg meča Real Madrida sa Valensijom, kada je sudija Hesus Hil Mansano svirao kraj utakmice u trenutku kada je Džud Belingem zatresao mrežu i gosti zbog toga ostali bez pobjede na ,,Mestaji“, ali ,,merengesi“ moraju da okrenu novu stranicu. Srećom po njih, u dobroj su poziciji pred večerašnji (20.45 h) revanš osmine finala Lige šampiona na ,,Santjago Bernabeuu“ jer je tim Karla Anćelotija 13. februara stekao pogodak prednosti nad RB Lajpcigom (1:0). - Ne znam što je najbolje ili najlošije kad su u pitanju sudije. Veoma je teško reći što je najbolje. Drugi ljudi su svakako u boljoj poziciji da kažu koja je najbolja stvar u vezi s tim –

prokomentarisao je Anćeloti. Svakako, Real Madrid nije klub koji ima pravo da se žali na sudijski kriterijum, a nije ni situacija toliko dramatična jer ,,merengesi“ i dalje imaju sigurnu prednost na čelu La Lige – sedam bodova više od Đirone, osam od Barselone. Fokus je sada na Ligu šampiona. Real bi bio favorit u revanšu sa RB Lajpcigom sve i da nije trijumfovao u Njemačkoj. Sada uz taj epitet stoji prefiks – apsolutni. - Imamo veliku priliku da prođemo u takmičenju koje je za nas posebno. Moraćemo da pokažemo najbolju verziju sebe. Dvomeč nije završen, iako

nokaut rundi Lige šampiona poslije tačno pet godina i gola za Totenhem u osmini finala na gostovanju Borusiji u Dortmundu 5. marta 2019.

Eliminacija Lacija postala je izvjesna u nadoknadi prvog poluvremena. Istekao je bio minut zaostatka, ali je sudija

Vinčić dopustio da se izvede korner - Gereiro je centrirao, DeLiht uhvatio volej, a TomasMiler glavom skrenuo loptu u mrežu. Nije bilo povratka za Lacio, a sve je završeno u 66. novim pogotkom Harija Kejna. Sane je šutirao pored Romanjoli-

Lacio 02

0

Stadion: Alijanc arena. Sudija: Slavko Vinčić (Slovenija)

Golovi: 1:0 Kejn u 39, 2:0 Miler u 45+2, 3:0 Kejn u 66. Žuti kartoni: Romanjoli, Kataldi, Pelegrini (Lacio)

Bajern M. Lacio

Nojer Kimih De Liht

Dajer Gereiro (od 78. Dejvis)

Pavlović

Gorecka

Miler (od 78.Tel) Sane (od 89. Laimer) Musijala (od 90+1. Gnabri) Kejn

Provedel

Marušić Hila

Romanjoli Pelegrini

Vesino (od 61. Kataldi)

Genduzi

L. Alberto (od 80. Kamada)

Zakanji (od 61. Isaksen)

F. Anderson (od 75. Pedro)

Imobile (od 61. Kasteljanos)

pogodaka u Ligi šampiona postigao je Hari Kejn, od Engleza više je dao samo Vejn Runi (30)

ja, Provedel odbranio, ali se lopta odbila do Kejna koji nije imao težak zadatak da upiše šesti pogodak u elitnom takmičenju ove sezone. Lacio je meč završio bez udarca u okvir gola. Na istom učinku kao Kejn je Kilijan Mbape koji je s dva

NADOMAK ČETVRTFINALA:

Sosijedad 1

2 PSŽ 10

Stadion: Reale arena

Sudija: Majkl Oliver (Engleska)

Golovi: 0:1 Mbape u 15, 0:2 Mbape u 56, 1:2 Merino u 89.

Žuti kartoni: Kubo, Subeldia (Sosijedad), Mendeš, Hakimi, Dembele (PSŽ)

Sosijedad PSŽ

Remiro

Traore

Subeldia (od 76. Paćeko)

L Norman

Galan

Subimendi (od 83. Olasagasti)

Mendes (od 61. Turjentes)

Merino Kubo Beker (od 61. Barenćea)

Ojarsabal (od 76. A. Silva)

Donaruma

Hakimi (od 82. Soler)

Beraldo

Ernandes

Mendeš (od 61. Mukiele)

Vitinja

Zair-Emeri

Vitinja

Ruis (od 77. Ugarte)

Dembele (od 82. Kolo

Muani)

Barkola (od 46. Li) Mbape

pogotka ovjerio prolaz Pari Sen Žermena u San Sebastijanu (2:1).

,,Sveci“ su od starta bili bolji od Sosijedada, a poveli su u 15. minutu poslije nekoliko finti i udarca dvadesetpetogodišnjeg asa koji će se naredne sezone vjerovatno vratiti na ,,Anoetu“, ali kao fudbaler Real Madrida.

U Baskiji je sve bilo gotovo u 56, mada dileme ni do tada nije bilo. Mbape je izbjegao ofsajd zamku, na pas Kang-In Lija stuštio se ka šesnaestercu i šutirao u bliži ugao. Merino je u 89. ublažio poraz španskog predstavnika.

N. KOSTIĆ

imamo malu prednost. Prva utakmica je bila teška uprkos tome što smo stvorili mnogo šansi. Moramo da se poboljšamo i budemo još opasniji jer nas čeka drugačiji meč. Protivnik će težiti da bude više u tranziciji od nas, to znači da će odbrana biti i te kako bitna – kazao je Anćeloti. Italijanski strateg zadovoljan je dosadašnjim tokom sezone. - Do sada smo bili vrlo dobri, želimo da nastavimo tako. Ima još dva-tri mjeseca do kraja sezone. Kada se završi daćemo ocjenu, ali ne mogu da kritikujem ekipu ni za što do sada – naveo je Anćeloti. - Imam igrače izvanrednog

kvaliteta, a i one koji žele da uče, napreduju i budu dio ovog kluba. Svi oni prihvataju ono što tražim.

RB Lajpcig drugi put gostuje najvećem klubu na svijetu – 14. septembra 2022. u grupi Lige šampiona izgubio je 2:0. Mogu li ,,bikovi“ da izjednače skor pobjeda u međusobnim duelima na 2:2?

- Mnogo smo uzbuđeni. U Madridu, na ovom sjajnom stadionu i u predivnom ambijentu. Veoma je teško odigrati savršen meč, morate biti psihološki spremni, a mi jesmo. Izgubili smo prvi meč samo pogotkom razlike, tako da je sve otvoreno – naveo je trener Marko Roze

- Ovo je poseban stadion, prvi put sam ovdje. Nadam se da ću ga napustiti kao pobjednik. Poseban je osjećaj imati pritisak igranja u domovini – kazao je reprezentativac Španije Dani Olmo, koji je u mlađim kategorijama nastupao za Barselonu. U Madridu bi moglo da bude neizvjesnosti, u Mančesteru je to u domenu ,,naučne fantastike“, jer Siti poslije prvog meča sa Kopenhagenom ima prednost od 3:1.

- Kopenhagen je zaista dobro organizovana i vrlo kompaktna ekipa. Bili smo izuzetno dobri u prvom meču, a znamo što se dogodilo Mančester junajtedu i Galatasaraju protiv

istog rivala. Lijepo je osvojiti Ligu šampiona i nadamo se da ćemo proći u četvrtfinale i napraviti dodatni korak ka onome što želimo. Ali poštujemo Kopenhagen i znamo da je sve moguće – rekao je trener Sitija Pep Gvardiola Siti je minulog vikenda pobijedio Junajted u gradskom derbiju (3:1), u kojem je Erling Haland imao promašaj karijere. Na kraju se iskupio pogotkom. - Kad sam bio mlad bio je to veliki izazov za mene. Plakao sam kad smo gubili i kad bih propustio mnogo šansi. To je nešto na čemu radite. Na kraju, sve je u glavi. Promašio sam mnogo šansi, promašivaću i dalje, ali nastaviću i da dajem golove. Biće propuštenih zicera u budućnosti, ljudi će me kritikovati. Da li ću razmišljati o tome? Ne – izjavio je Haland. Šampion Evrope i Engleske odradio je posao na ,,Parkenu“ iako se norveški golgeter nije upisao u strijelce. Kopenhagenu je ostala nemoguća misija na ,,Etihadu“. - Znam da smo u zaostatku i da gostujemo najboljem timu na svijetu. Imamo skoro nemoguć zadatak. Ali vidjeli smo protiv Sitija prošle sezone na ,,Parkenu“ da možete biti u podređenom položaju 35 minuta, a da onda jedna situacija promijeni dinamiku. Moramo tražiti te situacije – poručio je trener gostiju Jakob Nestrup Ne. K.

Hari Kejn

Kilijan Mbape

Klupsko obavještenje za rubriku ,,vjerovali ili ne“

FK Arsenal zamjera medijima što su objavili da je meču u Tivtu prisustvovalo

250 navijača, a ne 431

U crnogorskom fudbalu je očito sve sjajno i bajno, klubovi su hit u evropskim takmičenjima, iz mlađih kategorija svake sezone ,,izađe“ desetine igrača spremnih da odmah nastupe u ,,ligama petice“, nema sumnjivih mečeva, toliko je sve idilično da je problem postao – broj gledalaca koji mediji navedu u izvještajima s utakmica Meridianbet Prve lige.

Upravo to je, vjerovali ili ne, zasmetalo Fudbalskom klubu Arsenal koji je juče poslao ,,obavještenje“ sljedeće sadržine.

- U ime Fudbalskog kluba Arsenal Vas obavještavam da je na prethodnoj utakmici u Tivtu, Arsenal – Jedinstvo, prisustvo-

vao 431 gledalac, a brojni mediji su napisali da se radi o cifri od 250. Ubuduće, da ne bi dolazilo do ovakvih grešaka, molimo Vas da ili pitate klub o eventualnoj brojki, jer klub ima zaduženo lice koje prati situaciju oko broja gledalaca ili broj preuzmete sa našeg izvještaja utakmice na društvenim mrežama kluba – doslovno piše u mejlu s adrese Krsta Jovanovića, u ime tivatskog prvoligaša. Novinarima bi sigurno bilo drago da mečeve naše Prve lige posmatra ne 431, već 14.431 gledalac, ili makar 4.431, ali da bi do toga došlo svakako greške treba da ispravljaju klubovi, a ne mediji. Među njima i Arsenal.

Žrijeb kvali kacija za Evropsko prvenstvo Crnogorke u grupi sa Grčkom, Andorom i Farskim Ostrvima

PODGORICA - Crnogorske fudbalerke u kvalifikacijama za Evropsko prvnestvo 2025. u Švajcarskoj igraće u grupi sa Grčkom, Andorom i Farskim ostrvima.

UEFA je promijenila koncept kvalifikacija po uzoru na Ligu nacija, pa su naše djevojke u posljednjoj, C diviziji. Plasman u prvu rundu baraža izboriće prvoplasirane ekipe, kao i tri najbolje drugoplasirane reprezentacije. U prvoj rundi baraža ekipe iz C divizije će igrati sa ekipama koje su u diviziji A osvojile treće i četvrto mjesto. Pobjednici tih dvoboja će u se u drugoj rundi baraža boriti protiv pobjednika duela ekipa iz B divizije. Nakon dvokružnog bod si-

Grupe C divizije

GRUPA C1: Bjelorusija, Litvanija, Kipar, Gruzija. GRUPA C2: Slovenija, Letonija, Sjeverna Makedonija. GRUPA C3: Grčka, CRNA GORA, Andora, Farska Ostrva.

GRUPA C4: Rumunija, Bugarska, Kazahstan, Jermenija. GRUPA C5: Albanija, Estonija, Luksemburg.

stema u grupama plasman na Evropsko prvenstvo u Švajcarskoj će pored domaćina, bez igranja baraža, izboriti samo prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije iz A divizije. - Na prvi utisak, grupa po mjeri. Grčka je svakako favorit, samim tim što je došla iz divizije B. Sa druge strane, možemo da igramo sa Andorom i Farskim Ostrvima i mislim da smo favoriti u tim utakmicama. Vi-

FSCG

Umjesto što uče novinare njihovom poslu zbog ,,frapantne“ razlike od 181 gledaoca koji se ,,našao“ u novinskom izvještaju u odnosu na stvaran broj prisutnih na Stadionu u Parku (ako se može uopšte i nazvati stadionom), iz Arsenala bi zajedno s drugim klubovima i FSCG trebalo da se okrenu onome za što su zaduženi – napretku crnogorskog fudbala.

Pa onda možda ne bi završavali evropske avanture (uglavnom) već poslije dva meča, i to kao nedorasli rivali ekipama iz Jermenije, Islanda, Farskih Ostrva i ostalih velesila.

U izvještaju u našem listu jeste pisalo da je meču Arsenal – Jedinstvo prisustvovalo 250 gledalaca jer je taj podatak preuzet sa sajta Fudbalskog saveza, a unio ga je delegat utakmice. Može ubuduće uprava Arsenala sa delegatom da izbroji svakog gledaoca na svom stadionu. Onda ni ovih ,,strašnih“ grešaka sigurno neće biti. A kada već sugerišu da broj gledalaca preuzmemo iz izvještaja objavljenih na društvenim mrežama kluba, dobro bi bilo da taj podatak i napišu. N. KOSTIĆ

Košarkaši SC Derbija drugi put u sezoni poraženi od „Cibosi“ ne

leže

„studentima“ 94 82

Drugi put u sezoni, SC Derbi je poražen od Cibone, koja je u „Morači“ slavila sa 20 trojki, a na svom terenu je „cibosima“ bilo dovoljno i osam pogođenih šuteva sa distance, jer su imali 78 odsto šuta iz reketa, dominaciju u skoku (33-17) i 14 poena više iz drugog napada (23-9), za pobjedu od 94:82. Timu Dejana Jakare nije pomoglo dobro šutersko veče sa distance (29-13), pa je prekinuo niz od tri pobjede i usporio put ka plasmanu u plej-of. „Studenti“ su, naime, trenutno osmi, na posljednjoj stepenici koja vodi u doigravanje, sa skorom 10-11, i imaju pobjedu više od devetoplasiranog Splita, od kojeg su bolji međusobno, i po dvije pobjede više od Cibone i Borca, od kojih su slabiji međusobno.

VODILI KRATKO

SC Derbi je posljednje vođstvo na meču imao na tri i po minuta prije kraja prve četvrtine, sa 11:10. Slučajno ili ne, Cibona je do tog trenutka promašila svih šest šuteva za tri poena. Kada su pogodili naredna tri šuta sa perimetra, „cibosi“ su do kraja prvog kvartala preuzeli vođstvo i više ga nijesu ispuštali ne samo do kraja četvrtine (25:20), već i do kraja meča. U prvih 10 minuta su Podgoričani bolje šutirali sa distance (74), imali su 50 odsto šuta za dva poena (4-8), ali je domaćin bio nepogrešiv iz reketa (8-8), što mu je i donijelo prednost, pošto je broj skokova bio izjednačen (6-6 ), pa i ofanzivnih ( 2-2).

djećemo da li ćemo opravdati tu ulogu favorita - rekao je selektor Mirko Marić. Naše fudbalerke su se u prošlosti sastajale sa Grkinjama i Farankama. Od Grčke su izabranice Mirka Marića poražene u kvalifikacijama za proteklo Evropsko prvenstvo rezultatom 1:0 i 4:0, dok su im Ostrvljanke ostale u lijepo sjećanju. Početkom decembra prošle godine u Ligi nacija je rezultat bio 9:0 za Crnu Goru, dok je u Torshavnu bilo 1:0 za našu selekciju. Prvi put će najbolje crnogorske

fudbalerke igrati sa Andorom. Crnogorske dame će treći put nastupiti u kvalifikacijama za EURO. U debitantskom nastupu, 2015. godine, ,,crvene“ su bile u grupi sa Španijom, Portugalom, Irskom i Finskom. Četiri godine kasnije rivali su im bili Finska, Irska, Njemačka i Grčka.

Kvalifikacije za šampionat Starog kontinenta koji će u junu sljedeće godine biti održan u Švajcarskoj počinju u aprilu, a igraće se i u maju, junu i julu. Utakmice baraža zakazane su za oktobar i novembar. R. P.

Zagrepčani su, međutim, imali više asistencija (10-4), ukradenu loptu više (2-1), tri izgubljene manje (2-5), te više poena iz drugog napada (7-2) i kontranapada (4-2). Predvođen Igorom Drobnjakom (sedam poena), SC Derbi je napadački odgovorio u drugoj četvrtini, koju je dobio 26:24, ali nijednom nije uspio da preokrene vođstvo domaćih, jer defanzivno nije uspio da odigra na željenom nivou. Cibona je konstantno čuvala prednost koja je išla do šest poena (34:28), gosti su u jednom trenutku prišli na pola koša minusa (36:37), ali je hrvatski tim do kraja efikasnog poluvremena sačuvao posjed prednosti (49:46). Cibona je do poluvremena sačuvala visoke procente šuta za dva poena (21-17), i stekla prednost u skoku (13-8), i dalje je imala više asistencija (14-9) i manje izgubljenih lopti (5-7). SC Derbi i dalje je bolje šuti-

Druga liga (21. kolo)

Lako za vodeće

PODGORICA – Danas se igraju mečevi 21. kola Druge lige Crne Gore. Vodeći tandem Bokelj i Otrant trebalo bi da imaju lak posao, Podgorica ne smije kiksati kako ne bi dvojac napravio dodatni bijeg, dok će Berane protiv Lovćena imati priliku da pokaže da je spremno da se potpuno vrati u ,,život“. Veoma važan meč igraju Berane i Lovćen. Beranci su brejkom protiv Grblja osvojili važne bodove i najavili da ne odustaju od borbe za spas, dok Lovćen ima samo četiri boda više od Internacionala koji je u opasnoj zoni. R.P.

Parovi

KOTOR: Bokelj – Iskra (14 h)

BERANE: Berane – Lovćen (15 h)

ULCINJ: Otrant – Grbalj (15 h)

PODGORICA: Podgorica – Internacional (16 h)

PODGORICA: Kom – Igalo (17.30 h)

rao trojke (12-7), imao je dvije ukradene lopte više (4-2), a nakon druge četvrtine i više poena iz kontranapada (8-4).

PAD U NASTAVKU

„Studenti“ u trećoj četvrtini nijesu uspjeli odbrambeno da odgovore zadatku, pa im ni tri trojke, niti tri koša Vasilija Baćovića, u ovom kvartalu nijesu ništa značili. Cibona je, uz to, povećala prednost u skoku (2212), posebno je efikasna bila iz drugog napada (15-2), a prednost je uvećala jer je i zadržala 80 odsto šuta iz reketa nakon ove dionice (30-24). Podgoričani su odolijevali do sredine četvrtine (55:58), a onda je Cibona polako počela da „diže“ prednost, koja je dostigla dvocifrenu razliku (71:61), nakon trojke Radovčića, na dva minuta i dvije sekunde prije kraja četvrtine.

SC Derbi je u posljednju četvrtinu ušao sa osam poena minusa (65:73), a Cibona je nakon

NBA: Dabl-dabl Vučevića, Lejkersi

Veliki preokret u gostima Sakramentu

PODGORICA - Jednu od najboljih partija NBA sezone Čikago Bulsi, našeg Nikole Vučevića odigrali su u pobjedi nad Sakramento Kingsima, 113:109 u gostima. ,,Bikovi“ su u posljednjoj dionici (36:18) režirali veliki preokret i pokazali da mogu da odigraju vrhunski na terenu favorita. Baranin Vučević, dvostruki Olstar, ostvario je novi dabl-dabl učinak: pored deset poena i 13 skokova imao je i dvije asistencije, za manje od 32 minuta na parketu. Iz igre je šutirao 13-4. Ove sezone odlični Vajt obilježio je meč sa 37 poena, sedam asistencija i pet skokova za Čikago, uz vrhunski šut 19-14 iz igre. Derozan je dodao 33, a Dosunmu 20 poena u izuzetnom izdanju glavnih napadačkih opcija Bulsa. Sa druge stra-

Sa jednog od mečeva Arsenala

Cibone u ABA ligi

Rezultati i tabela

JAKARA: Kao da nijesmo došli na meč

Trener SC Derbija Dejan Jakara je čestitao ekipi Cibone “na zaista odličnoj utakmici”.

- Mi kao da nijesmo došli na utakmicu, rekao sam to momcima u svlačionici. Kad primiš 54 poena iz reketa, onda ne možeš dobiti ovakvu utakmicu. Na skoku 15 razlike za Cibonu, 37-22 i na kraju, ipak, Cibona je bila puno bolja i zasluženo pobijedila – rekao je Jakara Upitan da li je očekivao drugačiju reakciju ekipe nakon pauze i pobjede u Kupu Crne Gore, slovenački trener je odgovorio:

Teškom pobjedom protiv Igokee, košarkaši Budućnost Volija nastavili uspješan niz pobjeda u ABA ligi

PODGORICA – Budućnost Voli je nastavila uspješan put u ABA ligi, odbranila je domaći teren protiv Igokee (79:76) i upisala osmu pobjedu u nizu u regionalnom takmičenju, kojom su ,,plavi“ sačuvali drugo mjesto na tabeli i nakon 21. kola. Tim Andreja Žakelja, međutim, do pobjede protiv Igokee je došao teže od očekivanog, nakon neizvjesnog meča, u kojem su Podgoričani samo u drugoj četvrtini (25:9) bili na željenom nivou, u oba pravca, kada su u prvih pet i po minuta ubacili šest trojki iz isto toliko pokušaja, i zahvaljujući tome vratili se iz dvocifrenog minusa (14:26) i do poluvremena stekli dva posjeda prednosti (39:35). Umjesto da nastave u istom ritmu, ,,plavi“ su u nastavku usporili i dozvolili Igokei da meč uvede u neizvjesnu završnicu, koja je, ipak, pripala Podgoričanima.

Megi: Možemo da sačuvamo drugo mjesto

10.

11.

12.

13.

14.

22. kolo (7 – 11. mart): Zadar – Igokea, Split – Mornar Barsko zlato, Cedevita Olimpija – Budućnost Voli, Crvena zvezda –Krka, SC Derbi – FMP, Borac – Partizan, Mega – Cibona.

nešto više od dva minuta igre stigla do prednosti od 12 razlike (77:65), nakon zakucavanja Prolete, kada je Jakara morao da reaguje tajm-autom. Minut

- Očekivao sam drugačiju moju ekipu, možda su greške bile u pripremi, nijesu sve igrači krivi i mi treneri moramo da se zapitamo. Možda je i glava uticala, jer smo osvojili Kup. Ali dobro smo trenirali, bio sam zadovoljan kako smo izgledali na treningu. Igrači Cibone i trener Dino su veoma pametni i kada napraviš grešku odma to iskoriste. Imali su i veliku prednost na poziciji centra, tu nijesmo mogli ništa da napravimo – dodao je Jakara.

odmora je na kratko dao rezultat, Podgoričani su vezali dva uspješna napada, smanjili na 70:77, tri i po minuta kasnije, nakon trojke Zorana Vučelji-

Lejkersi bolji od Oklahoma Sitija, Milvoki zaustavio Kliperse preokret Čikaga

Sakramentu

ne, Foks je sveden na 20 poena uz deset asistencija, a litvanski centar Sabonis, prvi skakač lige, na 18 poena, 21 skok i četiri asistencije. Bulsi su deveti u Istočnoj konferenciji u plej-in zoni doigravanja za plej-of sa učinkom 29-32 – a Sakramento sedmi na Zapadu (34-26). Na svom terenu Lejkersi (3429) su zablistali i pobjedom 116:104 nad Oklahoma Sitijem (42-19) spustili rivala sa prvog mjesta Zapadne konferencije. Bila je to izuzetna timska partija ,,jezerdžija“, u kojoj je bek Rasel postigao 26, slavni centar Dejvis 24 poena uz 12 skokova, a superstar Džejms 19 poena, 11 skokova i osam asistencija. Plejmejker Rivs je pored 16 poena imao sedam asistencija i šest skokova. Glavna napadačka opcija ,,gromova“ Gildžus-Alek-

sander sveden je na 20 poena uz sedam skokova. Dort je dodao 15 poena, kao i veliki talenat Holmgren, za poraženi tim, koji sada dijeli drugo mjesto na Zapadu sa Denverom. Milvoki (41-21, drugi na Istoku i u usponu forme) na svom terenu je u derbiju dana pobijedio Kliperse (39-21, četvrti na Zapadu) – 113:106. Slavni bek Lilard bio je šuterski inspirisan za ,,jelene“, ubacio čak 41 poen – a glavna zvijezda Milvokija, grčki superstar Adetokumbo, nije ni nastupao. Portis je pored 28 poena imao 16 skokova za pobjednički tim. Sa druge strane, Džordž i Harden ubacili su po 29, a Lenard sveden na 16 poena za Kliperse. Lider Zapada Minesota (43-19) očigledno nije u top-formi, ali je prekinula seriju od dva poraza, trijumfom 119:114 nad Portlandom na svom terenu. Slavni francuski centar Gober preuzeo je odgovornost i bio najzaslužniji za trijumf, sa 25 poena i 16 skokova. S. S.

ća, SC Derbi je prišao na „minus šest“ (76:82), ali je Cibona odbila sve napade gostiju i na kraju stigla do zaslužene i dvocifrene pobjede. S. JONČIĆ

- Bila je to teška utakmica, koja nam je bila potrebna da se svi vratimo u ritam. Očigledno nijesmo dali najbolje od sebe, ali važno je samo da smo pobijedili – kaže za Pobjedu Flečer Megi, koji je protiv Igokee zabilježio 13 poena i dvije asistencije.

- Bilo je veoma važno da nastavimo dobar momentum u kojem se nalazimo, i zbog samopouzdanja. Vjerujemo da u svakoj utakmici moramo da odigramo najbolje što možemo, što jače, kako bismo nastavili niz pobjeda – dodao je Megi. Na pitanje koliko je tronedjeljna pauza, zbog nacionalnih kupova i FIBA ,,prozora“, uticala na igru protiv Igokee, i da li je poraz u finalu Kupa Crne Gore od SC Derbija ostavio traga, Megi odgovara: - Mislim da poraz u K upu nije uticao na utakmicu sa Igokeom. Samo mislim da nijesmo izašli sa istim nivoom energije kao što smo igrali protiv Crvene zvezde i Gran Kanarije. Do kraja ligaškog dijela osta-

Za ambicije Budućnosti, kada je drugo mjesto u pitanju, mnogo toga će da zavisi od epilog meča u

lo je još pet kola, a Budućnost ima nekoliko teških mečeva, prije svega gostovanje Cedevita Olimpiji u narednom kolu i meč kod kuće sa Partizanom u pretposljednjem kolu, koji će umnogome uticati da li će ,,plavi“ sačuvati drugo mjesto pred plej-of i prednost domaćeg terena do eventualnog finala. Osim tih duela sa direktnim konkurentima za drugo mjesto, Podgoričani u ,,Morači“

KONAČAN RASPLET: Košarkašice Budućnost Bemaksa večeras (18 h) gostuju Partizanu na kraju ligaškog dijela WABA lige

Veoma važna utakmica u Ljubljani Raspored i

,,Vučice“ za prvo mjesto, Beograđanke za prolaz

PODGORICA – Došlo je vrijeme za konačan obračun i konačan rasplet. Košarkašice Budućnost Bemaksa gostuju večeras (18 h) ekipi Partizana u dvorani ,,Ranko Žeravica“ u posljednjem ligaškom kolu WABA lige. Podgoričanke su odavno osigurale vizu za fajnal-for, a pobjedom u Beogradu bile bi prve uoči završnog turnira. Sa druge strane, Partizan, baš kao Sloga, Orlovi i Montana nada se još plasmanu među četiri najbolja tima, što dodatno daje draž ovom meču na kraju ligaškog dijela. Sloga i Orlovi imaju skor 5-6, dok Beograđanke poput Montane imaju poraz više.

-Očekuje nas meč protiv Partizana gdje želimo da potvrdimo dobru formu i pobjedom stavimo tačku na ligaški dio, a samim tim na najbolji način napravimo uvertiru za završni turnir. Svjesne smo da neće biti lako, jer Partizan juri pobjedu za prolaz, ali sigurno da ćemo imati veliki motiv da trijumfujemo u Beogradu

– kazala je Marija Bašić, plejmejkerka ,,plavih“. Partizan je u nedjelju veče poražen od Mege u finalu Kupa Srbije, a već sjutra igraće za prolaz na fajnal-for, koji će se treću godinu zaredom održati u Podgorici 23. i 24. marta. -Znamo da je Partizan nezgodna ekipa, koja ima nekoliko starijih iskusnijih igračica, tako da

subotu, u Ljubljani, protiv Cedevita Olimpije, koja je trenutno četvrta sa dvije pobjede manje od Podgoričana.

- To je veoma važna utakmica. Znamo da imaju mnogo talentovanih igrača i odličan napad, tako da moramo da odigramo odličnu defanzivnu utakmicu kako bismo pobijedili – rekao je Flečer Megi

igraju i mečeve protiv Borca i SC Derbija (kao formalin gost), te u gostima sa FMP-om. - Vjerujem da možemo da sačuvamo drugo mjesto. Naravno, očekuju nas teške utakmice, ali znam da imamo dovoljno dobrih igrača da završimo kao drugi. Imamo širinu u rosteru, tako da u svakoj utakmici različiti igrači mogu da nam pomognu da pobijedimo – zaključio je Megi. S. JONČIĆ

neće biti lako. Vidjele smo i u Podgorici da Partizan ne želi da se preda, igra do kraja, tako da nas sigurno očekuje zahtjevan duel. Ipak, vjerujem u svoj tim – kazala je Baošić. ,,Vučice“ će tek nakon posljednjeg kola znati rivala u polufinalu, ali svakako sada su fokusirane na meč u Beogradu, koji je šansa da ostave što bolji utisak i pokušaju da naprave dobru uvertiru pred završni turnir. -Sada smo fokusirane samo na meč u Beogradu. Dobro smo se spremale proteklih dana i sa puno optimizma gostujemo Partizanu. Nadam se da ćemo dobrom igrom u oba pravca uspjeti da napravimo dobar uvod za mečeve odluke –naglasila je Baošić. R. P.

Sa utakmice Budućnost Voli - Igokea u „Morači“

Sa sinoćnje utakmice u Zagrebu

Selektor rukometaša Crne Gore Vlado Šola objavio spisak za EHF sedmicu

Nema dvojice sa prethodnog EP

PODGORICA - Selektor crnogorskih rukometaša VladoŠola objavio je spisak igrača za EHF sedmicu tokom koje će reprezentacija odigrati dva kontrolna meča sa Gruzijom.

Ti dueli biće provjera pred majski dvomeč baraža protiv Belgije ili Italije za plasman na Svjetsko prvenstvo.

Na spisku su igrači koji su činili okosnicu tima na Evropskom prvenstvu, kao i oni koji su bili na širim spiskovima za prethodna okupljanja.

U odnosu na sastav sa EHF Eura, gdje je naša selekcija ispala već u preliminarnoj rundi, među pozvanima nema bekova BožaAnđelića i MilošaBožovića koji su u Njemačkoj imali znatno manju ulogu nego ranije.

U dresu nacionalnog tima mogli bi da debituju igrači Lovćena – bekovi FilipKrivokapić i MiloradBakić

Okupljanje „lavova“ je u pone-

djeljak, 11. marta u Podgorici. Spisak: Golmani – NebojšaSimić, NikolaMatović, HarisSuljević; Krila – MilošVujović, AleksandarBakić, FilipVujović,

Za vikend u Portugalu Evropski zimski kup u bacanjima

Furtula brani boje Crne Gore

PODGORICA - Portugalska

Leirija 9. i 10. marta biće domaćin 22. Evropskog zimskog kupa u bacanjima, koji će okupiti 301 atletičara iz 41 države. Crnogorsku atletiku na tom takmičenju predstavljaće Danijel Furtula u bacanju diska. Njegov lični rekord iznosi 65,59 metara, a za vikend u Baru, na Zimskom kupu bacača Crne Gore, disk je bacio 60,71 metar. Za takmičenje u bacanju diska prijavljena su 23 takmičara iz 21 države. Ta disciplina za muškarce na programu je 9. marta – (grupa B u 16.10, a grupa A u 17.10).

-Zadovoljan sam nastupom na zimskom bacačkom kupu u Baru, s obzirom na to da je to prvo takmičenje ove godine i da sam nastupio iz punog treninga. Rezultat od skoro 61 metar nije loš

pokazatelj – kazao je za Pobjedu Danijel Furtula. Crnogorski rekorder u bacanju diska nada se dobrom nastupu i u Portugalu. -Očekivanja na Evropskom kupu u Portugalu su svakako visoka. Nadam se da mogu doći do medalje, iako je konkurencija izuzetno jaka – naglasio je stameni Mojkovčanin. Bar i Leirija samo su početak brojnih takmičenja za Danijela Furtulu, koji će juriti normu za Olimpijske igre. -Svakako najveći motiv ove sezone jeste nastup na Olimpijskim igrama u Parizu. Nadam se da ću već krajem aprila i tokom maja imati dosta dobrih takmičenja na kojima ću obezbijediti svoj četvrti nastup na Olimpijskim igrama u Parizu – rekao je Furtula. R.P.

MirkoRadović, LukaRadović, VojislavVukić; Bekovi – RadojicaČepić, Filip Krivokapić, VasilijeKaluđerović, Milorad Bakić, ArsenijeDragašević, Vuko Boro-

zan, BrankoVujović, Stefan Čavor, RistoVujačić; Pivoti – Vuk Lazović, NemanjaGrbović, MiodragĆorsović, MihailoŠćekić, Luka Vujović Ne. K.

EPCG

Novljanke maksimalne u derbiju

PODGORICA – Derbi 15. kola EPCG Superlige za odbojkašice završen je pobjedom Herceg Novog od 3:0, pa je šampion i dalje bez izgubljenog seta u ovoj sezoni.

Luka Bar je u prvom setu uspjela da se vrati nakon velikog minusa (15:6, 22:16), Baranke su prišle na 22:23 i imale kontru za izjednačenje, ali je nijesu iskoristile. U naredna dva seta je domaćin dominirao i stigao do 15. maksimalne pobjede, a Luka Bar je upisala treći poraz. Ralitsa Vasileva sa 15 poena i Dijana Vuković sa 13 bile

su najbolje u domaćem timu, dok se u barskom timu istakla Dušanka Petrović sa osam poena.

Večeras u Baru se igra duel za treće mjesto između Galeba i Budućnosti koji trenutno imaju po osam pobjeda i šest poraza, ali Budućnost ima tri boda više. Rezultati 15. kola: Herceg Novi – Luka Bar 3:0 (25:23, 25:17, 25:10). Danas: Jedinstvo – Rudar (19), Mediteran – Albatros (19.15), Galeb Liko Soho Group – Budućnost volej (20). Četvrtak: Akademija – Morača (18). S. J.

Odbojkaški savez Crne Gore brine o svojim talentima u muškoj i ženskoj konkurenciji

Stipendije za najperspektivnije

PODGORICA - Odbojkaški savez Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih, potpisao je stipendijske ugovore za 2024. godinu sa osmoro perspektivnih odbojkašica i odbojkaša. Stipendijske ugovore su dobile četiri mlade igračice iz četiri kluba- seniorska reprezentativka Viktoria Đukić iz Budućnost voleja, korektorka Luke Bar Kristina Božović, kao i mlade Lina Milivojević iz Akademije i Staša Mitrović iz Budve. - Zahvalila bih se Odbojkaškom savezu Crne Gore i Ministarstvu sporta i mladih za ovu stipendiju, veliko je zadovoljstvo biti među najboljima. Za me-

STONI TENIS

ne je ovo veliki uspjeh i nagrada za dosadašnji naporan rad, ali i motiv za dalji napredak u karijeri - kazala je Kristina Božović, odbojkašica Luke Bar. Talentovani srednji bloker naše seniorske reprezentacije Nikola Đurović iz Jedinstva, član Budve Filip

Milosavljević i mladi igrači Budućnost voleja Luka Lojić i Vuk Stanojević, takođe, su dobili podršku OSCG, a sa svim stipendistima ugovore je potpisao predsjednik Odbojkaškog saveza Cvetko Pajković - Zahvalio bih se Odbojkaškom

Bakić na turniru u Linjanu

PODGORICA - Paraolimpijac LukaBakić učestvovaće na stonoteniskom Masters turniru koji će danas početi u Linjanu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.

Bakić, osmoplasirani na svjetskoj rang listi, takmičiće se u kategoriji S 10, u kojoj je prijavljeno deset igrača. Trenutna pozicija vodi ga u Pa-

riz, ali će morati da je sačuva do 31. marta kada će i zvanično biti poznati učesnici Igara na osnovu plasmana sa rang liste. Najozbiljniji konkurent za paraolimpijsku vizu biće mu Japanac MahiroFunajama, devetoplasirani na rang listi. Crnogorskom stonoteniseru, učesniku Igara u Tokiju, biće to drugi turnir ove godine, nakon što je u Egiptu osvojio bronza-

nu medalju. Bakić je prošle godine bio bronzani u Linjanu, a glavni konkurenti da se i ove godine popne na pobjedničko postolje, uz Japanca Funajamu, biće mu Čeh Ivan Karabec i Čileanac ManuelFilipeEćavegurin, finalista turnira u Egiptu. Sa Bakićem je u Linjano otputovao i trener reprezentacije VladimirMarić R. A.

savezu Crne Gore na prepoznatom radu i trudu tokom prethodnog perioda. Zahvalio bih se i svojim saigračima i treneru, koji su tu svakodnevno uz mene i siguran sam da ću opravdati njihova očekivanja - izjavio je Nikola Đurović, odbojkaš Jedinstva iz Bijelog Polja. S. J.

M. BABOVIĆ

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE

Kulturno pomračenje sasjeklo je štamparsku zahuktalost

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Pri utvrđivanju najopštijih oznaka Crnojevića štamparije, same po sebi se nameću više važnih konstatacija. Čini se da nikako ne može biti sporno da je ideju o nabavci štamparije dao i realizovao Ivan Crnojević, u intervalu između 1476. i 1478. godine. Isto tako, sve relevantne istorijske činjenice posredno potvrđuju da je štamparski stroj provizorno već mogao biti instaliran 1485. godine. U međuvremenu rađeno je na izradi ćirilskih slova, matrica, ilustracija i drugih dodatnih pratećih tipografskih elemenata, bez kojih ova štamparija nije mogla otpočeti s radom. O obučavanju cetinjskih štampara štamparskom zanatu istorijski izvori ništa ne kažu, ali je najvjerovatnije da su za taj posao mogli biti angažovani graveri i rezbari iz Dubrovnika, prije nego iz Kotora, ili su tamo slati monasi da bi se pripremili za zanatsku stranu posla. Teško da se na ispomoć u tom pogledu moglo računati na bilo koju drugu sredinu. Kao što je poznato, na čelu grupe štampara stajao je učeni i ugledni Makarije „ot Černoj Gori“. Iz propratnih tekstova sačuvanih cetinjskih inkunabula jasno se vidi, da je glavna ličnost, koja je nadgledala i svojim „parafom“ odobravala sve operacije vezane za štampanje inkunabula, bio sam vladalac Đurađ Crnojević, za kojega je utvrđeno da je imao i književnog dara (kako se vidi iz njegovog testamenta ženi Izabeti – oktobra 1496), što čini argument više za njegov izraženi smisao aktera, mecene i poslenika u kulturi.

Paleotipolozi i stručnjaci dodirnih disciplina utvrdili su da slova otisnuta u cetinjskim inkunabulama svojim oblikom

Čini se da nikako ne može biti sporno da je ideju o nabavci štamparije dao i realizovao Ivan Crnojević, u intervalu između 1476. i 1478. godine. Isto tako, sve relevantne istorijske činjenice posredno potvrđuju da je štamparski stroj provizorno već mogao biti instaliran 1485. godine

asociraju na latinske uzore, da se to naročito vidi na inicijalima kao i na tipu ostalih slova. Uostalom, nije ni moglo biti drukčije, jer je štamparstvo i došlo sa Zapada. Ako izvjesna slova svojom formom i podsjećaju na neka iz rukopisnih crkvenih knjiga, onda su se cetinjski štampari po toj liniji mogli ugledati na domaće stare knjige (Miroslavljevo i Marinsko jevanđelje), a i na vizantijske prevode prepisane u Makedoniji i Srbiji. U svim cetinjskim inkunabulama zastupljeno je ustavno pismo, zbog kaligrafske ujednačenosti, što je težilo uvođenju i obnavljanju izvjesnih klasičnih oblika. Po filološkoj karakteristici, sve knjige Crnojevića štamparije pripadaju zetskoj redakciji crkvenoslovenskog jezika i pravopisa. U pitanju je bio prirodni nastavak tradicije još iz dukljanskog perioda, koji je snažno zaživio u epohi Balšića i Crnojevića.

Kulturno pomračenje, koje je zadesilo najveći dio Balkana turskim osvajanjima, izvršenim do pred kraj XV vijeka, prosto je presjeklo duhovnu klimu stvorenu produkcijom knjiga u štampariji Crnojevića i blokiralo zahuktalost njenog štamparskog zamajca. Na žalost, ni u slobodnoj podlovćenskoj Crnoj Gori, gdje će ostati, zbog ekonomske stagnacije društva, neće da nastavi sa štampanjem knjiga. Naprotiv, imaće sudbinu zanavijek zaustavljenog pogona. Postoji više pretpostavki u pogledu njene dalje sudbine. Čini se najprihvatljivijom ona, prema kojoj je ostala uskladištena u manastirskoj prostoriji, u kojoj je bila postavljena, da kasnije, po svoj prilici, kao i docnija, Njegoševa, budu pretopljene u olovna zrna za potrebe neprestane borbe s Turcima. Kad se imaju u vidu političke okolnosti, teška vremena, karakteristična za kraj XV vijeka, po-

staje jasno zašto jedna takva progresivna tekovina, kakva je bila Crnojevića štamparija, nije mogla zaorati dublju brazdu u sferi kulturnog razvoja Crne Gore i okolnih zemalja, posebno onih koje su se našle pod turskom dominacijom. Izvjesne refleksije njene kulturne misije, doduše, osjetile su se u malim štamparijama koje su nominalno radile u krajevima pod turskom vlašću u XVI vijeku (Goražde, Rujno, Gračanica, Mileševa) i kod kotorskog štampara Zagurovića. Ali, sve je to bio, gotovo nečujni eho, u odnosu na ulogu koju bi vršila i uticaj koji bi imala u povoljnijim društveno-istorijskim uslovima. Pa i u takvim okolnostima, uticaj Crnojevića štamparije osjetio se i u prekomorskoj Veneciji, posredstvom domaćih ljudi koji su se tamo obreli (Božidara i Vićenca Vukovića). Oni u Veneciji štampaju ćirilske crkvene knjige, pod uticajem cetinjskih inkunabula, ali više s komercijalnom pretenzijom nego s kulturološkom vjerskom motivacijom. Uza svu bremenitost, koju je sa sobom nosilo vrijeme u kojem je radila štamparija Crnojevića, kako svojom pojavom tako i svojim izdanjima, svojevrsni je epohalni međaš u kulturnom razvoju Crne Gore, slovenskog svijeta uopšte, pa i dragulj u riznici evropske kulture.

CRNOJEVIĆKA

GRADITELJSKA FAZA

Ma koliko da im vrijeme u kojem su se našli na čelu svoje zemlje, opkoljeni sa svih strana neprijateljima, uz gotovo tri četvrtine izgubljenih teritorija koje su im oteli tuđini, nije bilo naklonjeno, crnogorski vladari iz dinastije Crnojević, nasuprot preteškim obavezama koje su ih pritiskale, nijesu zanemarili njegovanje kulture, koja je i u minulim epohama istorijskog hoda, od njihovih prethodnika smatrana značajnim elementom u pogledu konstituisanja narodnog bića. Njihovo arhitektonsko stvaralaštvo, doduše, nije doseglo domete do

kojih se vinula književnost njihove faze bazirana na radu cetinjske štamparije. To, međutim, ne umanjuje postignute rezultate na polju graditeljske umjetnosti. Ipak, Crnojevići, osim izuzetaka, nijesu podizali raskošne veleljepne profane i sakralne spomenike, ne zato što nijesu bili svjesni njihovog značenja i njihove svrsishodnosti, već zato jer su im materijalni izvori bili više nego skromni, u odnosu na potrebe i druge prevashodne obaveze skopčane s očuvanjem nezavisnosti i slobode. S druge strane, njihovo graditeljstvo teško je rekonstruisati i naučno verifikovati na osnovu suviše šturog i ograničenog izvornog materijala u arheološkoj građi i pisanim dokumentima. Uza sve okolnosti koje su objektivno sputavale opšti kulturni i posebno graditeljski polet crnojevićke faze, sasvim je sigurno da ono što su stvorili

O obučavanju cetinjskih štampara štamparskom zanatu istorijski izvori ništa ne kažu, ali je najvjerovatnije da su za taj posao mogli biti angažovani graveri i rezbari iz Dubrovnika prije nego iz Kotora, ili su tamo slati monasi da bi se pripremili za zanatsku stranu posla

na tom planu predstavlja značajan stratum u istoriji crnogorske kulture. Kad je riječ o graditeljstvu, valja podvući da su Crnojevići morali da poklone posebnu pažnju podizanju utvrđenja podesnih za odbranu od žestokog, stalno prijetećeg, turskog pritiska. Iz tih motiva nastali su njihova prva prijestonica, Žabljak na Skadarskom jezeru, Đurđevac iznad Budve, Soko nadnešen nad Zetskom ravnicom, i, najzad, Riječki grad kao posljednja predstraža za sprječavanje turskih upada dublje u brdovito podlovćensko pozađe. Pobrojeni gradovi-utvrđenja bili su podignuti na strmim strategijskim uzvišicama pogodnim za odbranu i bdijenje nad širim prostorima okoline. Bili su po razmjerama mala, ali dobro utvrđena uporišta. Unutar bedema, u svakom od njih, bila je sagrađena po jedna mala jednobrodna crkvica s apsidom na istoku, ali bez kubeta. Surovi ratnički život Crnogoraca, na suženom prostoru, koji su po svaku cijenu željeli da odbrane, odrazio se na njihovo graditeljstvo skromno po izvođenju, ali aktuelno po namjeni i plemenito po porukama. (Nastavlja se)

Inicijal iz Psaltira, 1495.

Grb Đurđa Crnojevića u Oktoihu

Put ka crnojevićkom Soko-gradu

Detalj iz Soko-grada Kula na Žabljaku Crnojevića

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini (Sl.list CG br. 21/09, 40/11) , člana 24 i 26 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Sl.list CG br. 44/10) i Odluke Školskog odbora JU Osnovna škola“Njegoš” u Kotoru, 756/23-9 od 29.09.2023.g., JU Osnovna škola “Njegoš” u Kotoru, objavljuje

J A V N I P O Z I V br: 156/24-1

za prikupljanje ponuda za prodaju otpadnog željeza ukupne količine 13,92 tona

I Predmet i uslovi postupka prikupljanja ponude: Predmet postupuka prikupljanja ponuda je 13,92 tona otpadnog željeza koje se prodaje po početnoj cijeni od 182,00 € po toni.

Pravo učešća imaju podnosioci ponuda koji uplate depozit u iznosu od 30% iznosa početne cijene koja iznosi 760.03 €.

Ponuđačima koji ne budu izabrani po sprovedenom postupku biće vraćen depozit.

Izabranom ponuđaču koji da najveću ponudu a na kraju odustane, neće se vratiti depozit.

Depozit se uplaćuje na žiro račun JU Osnovna škola ,,Njegoš” Kotor, koji se vodi kod Prve banke CG br. 53512106-39, svrha plaćanja za učešće na javnom pozivu br 156/24-1

II Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude:

- Ponuđena cijena …………………………max 100 bodova

III Ponuda treba da sadrži:

- Dokaz o uplaćenom depozitu.

-Tačan naziv i adresu ponuđača, sa opštim podacima o ponuđaču ( naziv, adresa, matični broj, kotakt telefon…).

- Kupovnu cijenu izraženu u € ( eurima).

- Pečat i potpis ovlašćenog lica.

Ponuđač je dužan da uz ponudu dostavi i sledeću dokumentaciju i to:

Preduzetnici i fizička lica

•Podatke o preduzetniku/fizičkom licu (ime i prezime preduzetnika/fizičkog lica, trgovački naziv i potvrda o registraciji kod Centralnog registra privrednih subjekata za preduzetnike, matični broj, odnosno broj lične karte).

•Uvjerenje nadležnog Osnovnog suda da se protiv preduzetnika/fizičkog lica ne vodi krivični postupak;

•Dokaz da je ponuđač izmirio obavezu prema prema JU Osnovna škola ,,Njegoš” Kotor - potvrda JU Osnovna škola ,,Njegoš” Kotor.

Pravna lica

•Dokaz (potvrda) o registraciji - izvod iz centralnog registra privrednih subjekata ili drugi odgovarajuću registar u drzavi u kojoj subjekat ima sjedište;

•Podatke o pravnom licu (naziv i sjedište);

•Uvjerenje nadležnog organa da se protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu ne vodi krivični postupak; •Dokaz da je ponuđač izmirio obavezu prema prema JU Osnovna škola ,,Njegoš” Kotor - potvrda JU Osnovna škola ,,Njegoš” Kotor.

IV Rok, način, mjesto vrijeme za podnošenje ponuda: pet (5) dana od dana objavljivanja javnog poziva, u zatvorenim kovertama, sa naznakom za “javni poziv br. 156/24-1 ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda”.

Ponuđači mogu dostaviti zatvorene ponude svakog radnog dana od 9,00 do 12,00 sati, neposredno u prostoriji sekretarijata JU Osnovna škola “Njegoš”- Kotor, na Benovu.

Podnesene ponude se ne mogu mjenjati niti dopunjavati.

Nepotpune, neblagovremene i nezatvorene ponude neće se razmatrati biće vraćene ponuđaču. V Ostali uslovi

Kupac je dužan da sa JU Osnovna škola ,,Njegoš” Kotor, zaključi Ugovor o kupoprodaji predmeta iz stava i ovog javnog poziva u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem koji je ponudio drugu najveću cijenu. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana donošenja odluke, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupovnu cijenu. Prilikom otkupa tenderske dokumentacije ponuđač je dužan da uplati 25.00 € za troškove preuzimanja dokumentacije po javnom pozivu br. 156/24-1 na žiro račun JU Osnovna škola ,,Njegoš” Kotor br. 535-12106-39 kod Prve banke CG.

VI Mjesto i vrijeme održavanja javnog otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici, sa odgovarajućim punomoćjem, će biti održano dana 13.03.2024. godine, sa početkom u 12:15 sati u prostorijama ove škole. Pravo učešća na javni poziv nema ponuđač koji na dan otvaranja ponuda ima neizmirenih obaveza prema ovoj Školi ( potrebno je dostaviti dokaz o izmirenim obavezama).

Bliže informacije mogu se dobiti u JU Osnovna škola ,,Njegoš” Kotor na kontakt telefon: 032/304-284

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je preduzeću „SINCOMMERCE” d.o.o. - Podgorica, donijeto Rješenje broj: 03-UPI-864/22 od 22.02.2024.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta mješovite namjene - poslovno servisni centar, na urbanističkoj parceli UP 23, koju čine katastarske parcele br. 1289/4 i 1288/2, u zahvatu DUP-a „Dajbabe Zelenika - dio planske zone 11”, Podgorica.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta mješovite namjene - poslovno servisni centar, na urbanističkoj parceli UP 23, koju čine katastarske parcele br. 1289/4 i 1288/2, u zahvatu

DUP-a „Dajbabe Zelenika - dio planske zone 11”, Podgorica, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i

•Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja ia razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeću „SINCOMMERCE” d.o.o. - Podgorica, donijeto Rješenje broj: 03-UPI-865/22 od 21.02.2024.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta mješovite namjene - poslovno servisni centar, na urbanističkoj parceli UP 22, koju čini katastarska parcela br.1289/5, u zahvatu DUP-a „Dajbabe Zelenika dio planske zone 11”, Podgorica. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta mješovite namjene - poslovno servisni centar, na urbanističkoj parceli UP 22, koju čini katastarska parcela br.1289/5, u zahvatu DUP-a „Dajbabe Zelenika dio planske zone 11”, Podgorica, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da projekat, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i

•Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Vaše primjedbe i sugestije možete poslati na sledeći e-mail: jelena. lekovic@epa.org.me

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

Дана 5. марта 2024. умрла је у 95. години

НАТАЛИЈА – НАДА Ђенова МИЛИЋ рођена ВУЈОШЕВИЋ

253

Dana 4. marta 2024. godine preminuo je iznenada naš voljeni

232

ČEDOMIR Dragišin IVANOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice po želji preminulog u porodičnoj grobnici u Doljanima - Podgorica. Kuća žalosti: Bulevar Džordža Vašingtona 18/241

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци 6. марта од 10 до 13 часова, а од 14 до 16 часова на мјесном гробљу, село Ораво – Кучи, када ће се обавити сахрана. Ожалошћени: породице МИЛИЋ и ВУЈОШЕВИЋ 235

OŽALOŠĆENA PORODICA: kćerka MILICA, sin NIKOLA i supruga RADA

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Tužnim srcem javljamo da je dana 5. marta 2024. godine preminuo naš voljeni

DRAGOLJUB Đorđijin TOMAŠEVIĆ

1941 – 2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 5. marta od 16.30 do 19 časova i 6. marta od 10 do 17 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: supruga VOJISLAVKA, kćer DRAGANA, sinovi DEJAN i ĐORĐIJE, unuci MILAN, VELJKO, BRANKO i ALEKSA, praunuk VIKTOR, snahe RADMILA, ALEKSANDRA, DANIJELA i KSENIJA, bratanične CVIJETA i SUZANA, bratanići ZLATKO, MILAN, NEĐELJKO i DRAGAN, sestrić RAJKO, sestrična RATKA, snahe BEKI i MERI, brat od strica DOBRIVOJE, sestre od stričeva DRAGA i NADA, bratanići, bratanične, braća i sestre od ujaka i ostala mnogobrojna rodbina TOMAŠEVIĆ i KALEZIĆ

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Oglasi i obavještenja

Dana 5. marta 2024. preminuo je u 84. godini naš voljeni

DRAGOLJUB - ĆARA Gojkov MIJUŠKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 6. marta od 12 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na Novom groblju.

Kuća žalosti: Gruda 15, Cetinje

OŽALOŠĆENA PORODICA MIJUŠKOVIĆ

224

Дана 5. марта 2024. у 78. години преминуо је наш драги

ВЕСЕЛИН - ГИГО Радиславов МАРТИНОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Даниловград 5. марта од 10 до 15 часова и 6. марта од 10 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана на градском гробљу у Даниловграду.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ДРАГОСЛАВА , син ЛАЗАР, кћерка АНА, браћа: РАДИВОЈЕ - РАЈКО и РАДОСАВ - ЛАКА, братанићи: ЛУКА и МОМЧИЛО, снахе: СЛОБОДАНКА, ВЕСНА, ИВАНА, МИЛИЦА и ДАНИЦА, унуци: АНДРИЈА и МИТАР и остала многобројна родбина

250 Posljednji pozdrav dragom kumu i komšiji ĆARI

ĐANI sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

243

Posljednji pozdrav poštovanom i voljenom ocu, svekru i đedu

ĆARI

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te u našim srcima. Počivaj u miru.

247

237

ĆARI

BOBO VUKIĆEVIĆ sa porodicom

Bivšem sekretaru i dugogodišnjem uglednom članu

DRAGOLJUBU - ĆARI MIJUŠKOVIĆU

242

Sin GOJKO, snaha MILENA, unučad ANIKA, JOVAN i ANDRO

249 Posljednji pozdrav

ĆARI

MLADENOVI i GOJKOVI DRUGOVI

241 Opraštamo se od uvaženog prijatelja

ĆARE MIJUŠKOVIĆA

Počivaj u miru Vječna ti slava i hvala.

Menadžment i osoblje

HOTELA GRADSKA

LOVAČKO DRUŠTVO

Posljednji pozdrav dragom kumu

CETINJE

Iskreno tužni, opraštamo se od poštovanog druga i prijatelja

ĆARE MIJUŠKOVIĆA

Sa velikom tugom i dubokim poštovanjem opraštamo se od našeg kuma ĆARE BORIS

Posljednji

S

Posljednji, tužni pozdrav dragom

čika SVETU

Iskrenom i privrženom prijatelju naše porodice. Onda kad je bilo najteže, onda kad je trebalo, onda kad je značilo… Ti si bio tu.

Uvijek.

Vječno ću Te pamtiti po dobru.

S poštovanjem i ljubavlju, JELENA DAMJANOVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom stricu

DRAGOLJUBU

Hvala ti na svemu, dobri naš ćiko

Bratanić ZLATKO sa porodicom

238

245

Posljednji pozdrav

DRAGOLJUBU TOMAŠEVIĆU

Bila mi je čast i privilegija poznavati Vas.

S poštovanjem DRAGANA

254

Posljednji pozdrav zetu i tetku

DRAGOLJUBU TOMAŠEVIĆU

Odlazi u vječnost čovjek blagog osmijeha, velikog srca i tople duše. Čovjek koji je svakog razumio i koji se nikada nije naljutio. Vječno hvala za sve tvoje tople zagrljaje i nesebičnu ljubav.

VUKA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

231

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

LAZARU VUJANOVIĆU

Počivaj u miru.

Sestra STANKA sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

LAZARU VUJANOVIĆU

Od komšija REDŽEMATOVIĆ, JABLAN, JOVIĆEVIĆ, BOŠKOVIĆ

233

256

Voljeni naš đede

DRAGOLJUB TOMAŠEVIĆ

Umjesto posljednje zbogom reći ćemo ti – hvala za tvoju dobrotu i pažnju kojom si nas obasipao od malih nogu, davao si nam krila da što bolje nađemo naš životni put. Putuj s anđelima, dragi đede.

Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju

DRAGOLJUBU TOMAŠEVIĆU Počivaj u miru

LJUBICA i RADE KAŽIĆ sa porodicom

BRANO, MILAN, VELJKO, KSENIJA i praunuk VIKTOR

252

234 Četrdeset je dana od kada te nema

ANDRIJA Dušanov MILAŠEVIĆ

244

Tužan posljednji pozdrav voljenom stricu

DRAGOLJUBU

Stubu naše porodice, onom oko kojeg smo se svi okupljali. Pamtićemo svaki zagrljaj, toplu ruku dobrodošlice i neiscrpne zanimljive priče. Hvala ti.

Bratanična SUZANA sa djecom JOVANOM i LAZAREM

220

Dana 6. marta navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

MIHAILA - MIKA VUJOVIĆA

Dani prolaze, a mi tugujemo i sa ljubavlju se sjećamo svih lijepih trenutaka koje nam je podario.

Povodom četrdestice, najuža porodica je posjetila Mikovu vječnu kuću, a umjesto pomena, dat je prilog za liječenje sedamnaestogodišnje Cetinjanke. Porodica zahvaljuje svima koji su uputili izraze saučešća lično, objavom čitulja u novinama, putem telegrama, telefonom ili porukama.

Tužni i ponosni čuvaju uspomenu na njega: supruga OLGA, kćerke ALEKSANDRA - SAŠKA i DUBRAVKA, zet DEJAN i unučad LAZAR, JELENA, DANICA, ANDREA i IVANA

Dani puni tuge ne mogu izbrisati sjećanje na tebe. Uvijek ćemo u srcu nositi tvoj lik, snagu, dobrotu i poštenje, kao i velike vrijednosti tvog života.

Tvoji: kćerka SONJA, sinovi SAŠA i JOVAN sa porodicama

Prošlo je sedam godina od kada nije sa nama naš dragi

BRANKO Vasov PETRIČEVIĆ

Sjećanje na tebe je ponos što smo te takvog imali.

TVOJA PORODICA: supruga VOJISLAVA, sin VESKO i kćerka SEKA

Sjećanje na naše drage roditelje

DRAGOVIĆ

RAJKO i JANA

2004 – 2024 2019 – 2024

Živite u srcima i mislima sa poštovanjem i zahvalnošću. Čuvaju vas od zaborava

Vaši: VULE, RAJKA, BRANKA, ĆARA i TANANA sa porodicama

226

229

Srijeda, 6. mart 2024.

Седам година од како се преселила у незаборав наша драга

228

ЈУЛКА - СОЊА БАДЊАР

Остале су успомене и сјећање на један срећан заједнички живот.

АНЂЕЛКА, ТИЈАНА и ЛУКА

Tri su godine od smrti naše

Dani prolaze, a praznina koju si ostavila u našim srcima ne umanjuje bol.

Ne postoje riječi dovoljno snažne da opišu bol. Ne boli smrt, već boli sve ono što slijedi poslije. Boli praznina, koja nikad neće biti popunjena.

Nemogućnost da još nešto uradimo. Riječi koje nijesmo rekli, a mogli smo. Bole suze, uspomene, ćutanja i to što znamo da nikada nećemo biti više zajedno.

Boljeće nas dok smo živi tvoja izgubljena mladost, ljubav, dobrota, osmijeh. A najviše i najteže bole suze tvoje Marije i Katarine.

Živjećeš vječno u našim srcima, jer voljeni nikad ne umiru.

227

SJEĆANJE

JOZO PRALAS

6. 3. 2008 - 6. 3. 2024

Zauvijek te čuvamo u srcima.

Zauvijek tvoji: kćerke MARIJA i KATARINA, otac BRANKO, majka MIRA, brat BLAŽO i sestra ANA

236

TVOJI NAJMILIJI

225

Sedam je godina od kada nije sa nama moj tata

BRANKO Vasov PETRIČEVIĆ

Ljubav i sjećanje na tebe, dragi moj tata, nikad neće proći. Tvoja kćerka SEKA sa porodicom

Šestog marta 2024 navršava se godina od smrti naše drage

ANĐE ZEJAK

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe ostaje vječno Suprug BRANKO, sin MIŠKO i snaha VESNA

219

218 Šestog marta 2024. navršava se godina od smrti naše drage

ANĐE ZEJAK

S ljubavlju koju smrt ne prekida, živjećeš vječno u mom srcu Unuka RENATA sa porodicom

Oglasi i obavještenja

222 Navršava se godina od smrti dragog brata, šure i ujaka

SLOBODAN Jocov RADULOVIĆ

Moj brat, prijatelj i zaštitnik.

Sestra MILENA sa porodicom

221 Navršava se godina od smrti

SLOBODANA Jocovog RADULOVIĆA

Počivaj u miru, a mi Te čuvamo u našim srcima.

Sestra STOJANKA, zet MILUTIN, sestrične MILICA, LJUBICA i MARIJA

223 Godina je od smrti moga brata

SLOBODANA RADULOVIĆA

Nosiću te u srcu i čuvati od zaborava do kraja života. ZDENKA sa porodicom

Dvadeset je godina od smrti mog voljenog i čestitog oca

239

SAVA ULIĆEVIĆA

Nižu se čežnja, tuga i sjećanja na tebe, majku i divni roditeljski dom, najtoplije i najsigurnije mjesto. Tužna i s ljubavlju, ne dam vas zaboravu.

JELENE

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu