Dnevni list Pobjeda 04.03.2024.

Poneđeljak, 4. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20927 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

INTERVJU: Aleksandar Musić, hrvatski politički konsultant i politikolog Ignorisanjem Dodikovog performansa problem će tek metastazirati

Park prirode Piva prošle godine počeo projekat „Sačuvajmo pivski Stounhendž od zaborava“, Uprava za zaštitu kulturnih dobara prvo ga odobrila, pa ekspresno obustavila radove

Bagerom na piščanske stećke

NOĆNA ČISTKA I PRAVNO NASILJE: Vlada na telefonskoj sjednici rezriješila direktora Uprave policije Zorana Brđanina, a oročila da mu mandat ističe 12. marta, kada će ministar unutrašnjih poslova odrediti ,,nasljednika“

Spajić podlegao ultimatumu Bečića, Šaranović će birati prvog čovjeka UP

Ukoliko premijer Spajić bude konsultovao nekog iz svog okruženja, ko zna da tumači Zakon o unutrašnjim poslovima, shvatiće da je kao prvi čovjek Vlade prihvatio – ne samo nezakonito – već i rješenje koje favorizuje politiku Demokratske Crne Gore, koja će ovladati kompletnim bezbjednosnim sektorom

Nastavljene brojne reakcije na skandal u Herceg Novom

VDT će preispitati eventualno postojanje krivičnog djela u spaljivanju

lutke sa likom Nikolaidisa

Opozicioni političari i nevladine organizacije i juče osudili sramni čin na hercegnovskom karnevalu. Podršku Nikolaidisu dali su i navijači crnogorske reprezentacije na jučerašnjoj rukometnoj utakmici Crna Gora - Srbija

ALARMANTNO:

Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i SZO brine nizak obuhvat MMR vakcinom

Od malih boginja ugroženo

22.000 djece

STR. 8. i 9.

Istoričar i profesor FCJK Boban Batrićević smatra da prevazilaženje etničkog jaza i distance u Crnoj Gori počinje od momenta kada prihvatimo da imamo problem

Zdrava debata

umjesto lažnih fraza

Prihvatanje i usvajanje vrijednosti na kojima su zasnovana ljudska prava i slobode, zagovaranje tekovina demokratije i solidarnosti kao bazičnih postulata društvenih identiteta zasigurno bi iznivelisalo i izbalansiralo etničku distancu i jaz. Isključivo na taj način svaki pojedinac bi zadržao svoj identitet i dodatno ga razvijao – smatra Batrićević

STR.

STR. 12. i 13.. STR.

STR. 2. i 3.

I. MANDIĆ

Podrška crnogorskih navijača Andreju Nikolaidisu

INTERVJU: Aleksandar Musić, hrvatski politički konsultant i politikolog

Ignorisanjem Dodikovog performansa problem će tek metastazirati

PODGORICA – Crnoj Gori niko neće priteći u pomoć tek tako ako se sama ne trgne i ne zakorači tamo gdje joj je odavno mjesto – u Evropi. Ali zato postoji nekoliko onih koji će joj podmetnuti nogu, da ne bi tamo stigla na vrijeme. To je u razgovoru za Pobjedu ocijenio hrvatski politički konsultant i politikolog Aleksandar Musić

Skicirajući prilike u Crnoj Gori, Musić primjećuje da prava snaga koalicije ZBCG leži u mreži savezništava, lukrativnim pipama u javnim poduzećima, raširenom društvenom strahu od zamjeranja mitropoliji te snažnoj SNS režimskoj medijskoj baraži iz susjedne države. Govoreći o opozicionom DPS-u, Musić kaže da DPS ne zna da nametne svoj narativ, ne zna iskoristiti bezbroj pukotina na suprotnim stranama, a politika se, primjećuje, zbiva mimo njih. Zato, vjeruje on, DPS stranačkoj markici je odavno izblijedio sjaj.

POBJEDA : Predsjednik države podnio je ostavku na sve partijske funkcije. Prema njegovom kazivanju, ostaje posvećen funkciji predsjednika, dok partiju ne pominje. Šta Vi mislite – u kojem taboru leže Milatovićevi budući partijski saveznici?

MUSIĆ: Milatović se na taj potez odlučio iz dva razloga –jednog subjektivnog i jednog objektivnog. Subjektivno je Milatović iskreno uvjeren u to da su građani na predsjedničkim izborima primarno glasali za njega, a ne protiv Đukanovića u referendumskoj atmosferi. Temeljem toga je smatrao da mu pripada puno više moći no što ju je imao u svojoj stranci, a da je krivac za to Spajić Objektivno, Milatović vidi da Spajić igra brzo i riskantno, da je „Evropa sad 2“ upitna te ako sve krene nizbrdo – da će svi sve preko noći svaliti na Spajića i tražiti istu ili sličnu vlast, no bez Spajića, te zato želi rano uhvatiti startne pozicije za takvu kombinaciju. Ako do toga dođe, gotovo sigurno može računati na Bečića i Jokovića. S Mandićem i eventualno u igru ponovo ubačenim Abazovićem stvar bi išla i skuplje – zbog Mandićeve duboke ekonomsko-ideološke

Milatović vidi da Spajić igra brzo i riskantno, da je „Evropa sad 2“ upitna te ako sve krene nizbrdo – da će svi sve preko noći svaliti na Spajića i tražiti istu ili sličnu vlast, no bez Spajića, te zato želi rano uhvatiti startne pozicije za takvu kombinaciju. Ako do toga dođe, gotovo sigurno može računati na Bečića i Jokovića. S Mandićem i eventualno u igru ponovo ubačenim Abazovićem stvar bi išla i skuplje – zbog Mandićeve duboke ekonomsko-ideološke poluge, te Abazovićeve nezasite ambicije. Ovo savezništvo nije isključeno, naprotiv, samo bi u njemu Milatović, htio ne htio, imao ulogu ikebane

poluge, te Abazovićeve nezasite ambicije. Ovo savezništvo nije isključeno, naprotiv, samo bi u njemu Milatović, htio ne htio, imao ulogu ikebane. Ako pak planira osnovati vlastitu stranku, i to s osobama otpalima od drugih stranaka, realni domet takve stranke nije više od pet odsto, ako i toliko. Pitanje je može li on operativno odigrati išta od navedenoga, biti neuralgična i koordinacijska tačka takve većine. Jer jedno je slika o sebi, drugo je stvarna snaga u društvu. P OBJEDA : U istom tom PES-u, za samo sto dana, desilo se i isključenje ministra pravde Milovića, koji je tvrdio da je politička kičma Spajiću. Je li Spajiću ovim potezom pao „kamen sa kičme“ ili mu je natovaren novi? Iako javnost još ne zna šta se zbilo, pa je Milović is-

ključen, već se o tome samo nagađa – da li se ovim uvodi praksa „odgovornosti“ za postupanje u državi i partiji ili je to samo još jedan talas populizma koji nas zapljuskuje?

MUS IĆ : Milović je nesumnjivo osoba koja navlači bijes na sebe, ne kontroliše svoj jezik i ulazi u mnog e medijske naslove. Politika je voda duboka, pojavno nije uvijek i supstancijalno. U svojoj sam savjetničkoj karijeri svjedočio solidnom br oju političkih utakmica koje su iznutra bile jedno, a izvana su u očima civila izgledale kao nešto sasvim drugo. Zato bih oprezno razmotrio nekoliko scenarija. Ako je Milović radio vlastitoj stranci iza leđa, trebalo ga je isključiti – u politici je hijerarhija kudikamo bit-

nija od osobnog. Ako su ga prinijeli kao žrtvu da bi se umirile ostale stranke skupštinske većine – to je možda kratkoročni flaster, no dugoročni signal slabosti. Kada u politici jednom pustite krv, pitanja se krenu množiti. Zato premijeri nerijetko do zadnjeg brane nepopularne ministre – znaju da su nakon njih i oni na redu za odstrijel. Ako je pak sve ovo Spajićev manevar gdje izbacivanjem iz stranke, ali planom ostavljanja Milovića na dužnosti ministra samo kupuje vrijeme – vidjećemo gdje će ga to odvesti. Akteri skupštinske većine će u sljedećim mjesecima Spajiću svakako tražiti slabu tačku, meki trbuh, radi povećanja svojeg udjela moći u vlasti. POBJEDA: U Crnoj Gori je u „privatnoj posjeti“, koja je u stvari vrlo službena,

boravio i Milorad Dodik. Dočekao ga je njegov politički istomišljenik Andrija Mandić, koji je samo sedmicu prije u Briselu govorio o evropskoj perspektivi zemlje. Ima li evropske i bilo kakve perspektive za zemlju u kojoj predsjednik najvišeg zakonodavnog doma službeno dočekuje državnika koji se nekoliko dana unazad sastao sa Putinom i Lukašenkom. Sa druge strane, niko iz izvršne vlasti, niti predsjednik države nijesu bili domaćini Dodiku. Paze li se Spajić i Milatović pogrešnih poteza?

MUS IĆ : Glavna borba za Evropu vodi se u srcima i umovima građana Crne Gore. Ko to ne razumije - ne razumije da sat otkucava. U toj borbi treba moći prosječnom Cetinjaninu, Berancu, Nikšićani-

nu i Pljevljaku objasniti zašto je EU u prvoklasnom interesu njegove porodice i njega, a zašto put koji nude drugi geopolitički igrači nije dobar za Crnu Goru. Otuđena i servilna retorika, te sastančenja po Podgorici neće obaviti taj posao, kao ni tužakanje strancima. Stranci sve znaju – znaju ko je ko, što zastupa i svejedno se sastaju sa svima. Oni su u svojoj geopolitičkoj utakmici, niko im više nije nezamisliv za sjesti, popiti kafu i objaviti zajedničku fotografiju. Živimo u novoj eri, s novim pravilima igre – koju treba znati igrati. Crnoj Gori niko neće priteći u pomoć tek tako ako se sama ne trgne i zakorači tamo gdje joj je odavno mjesto – u Evropi. Ali zato postoji nekoliko onih koji će priteći podmetnuti joj nogu, da ne bi tamo stigla na vrijeme. Spajić i Milatović, pretpostavljam, misle da će ignorisanjem performansa, poput Dodikovog, problem nestati. Neće, ubrzaće i metastazirati (vidi slučaj Vraneš). Naime, nezamjeranje tu ni za Spajića ni za Milatovića ne proizvodi ama baš nikakve koristi, a zajednici proizvodi štetu. Oni koji pozdravljaju Dodikov desant na Crnu Goru nikad i nigdje neće zaokružiti ni Milojka ni Jakova, ne bi danas zaokružili ni pokojnog Momira da je živ ako su Andrija, Milan i Milorad u ponudi. Naprotiv, sve više će ih obojicu smatrati slabićima i već sjutra testirati nove granice, čemu ćemo uskoro svjedočiti u nekoj novoj situaciji. Onaj ko svjesno unosi haos u vašu političku zajednicu – ponižava prvo i najprije vas, kao najviše predstavnike te zajednice, vas - premijera i predsjednika. To nema veze ni sa Crnogorcima ni sa Srbima, nego je pitanje osnovnog reda i poretka u jednoj državi. Simboli i posjete mogu biti predmet demokratske rasprave – no sva je razlika ovoga svijeta u tome raspravljaju li građani u svojoj zemlji o tome u okviru ustava, zakona i mira, ili vam neko sa strane dolazi i, realno, inteligentno vas ponižava usred vaše zemlje, hraneći svoju agendu, a vi mislite da vas se to ne tiče jer eto nijeste bili kod kuće i da će proći. Neće. To unosi zlu krv u Crnu Goru i nije u interesu ni Crnogoraca, ni Srba. U tom smislu

Slaven babić

OdgOJEN sam U ObITElJI U kOJOJ VOlJETI CRNU gORU zNačI žIVJETI bEz sTRaha I mRžNJE: Aleksandar Musić

Nastavljene brojne reakcije na skandal na hercegnovskom karnevalu

VDT će preispitati eventualno postojanje krivičnog djela u spaljivanju lutke sa likom Nikolaidisa

PODGORICA – Nadležno Više državno tužilaštvo u Podgorici, povodom spaljivanja lutke sa likom književnika Andreja Nikolaidisa u sklopu hercegnovskog festivala, preispitaće eventualno postojanje krivičnog djela – saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Iz VDT-a su saopštili da pokušaj da se Specijalno državno tužilaštvo (SDT) dovede u vezu sa dešavanjima na karnevalu u Herceg Novom može biti odraz neznanja ili loše namjere.

- Nadležnosti državnih tužilaštava propisane su zakonom i utvrđivanje činjenice da li je u konkretnom slučaju učinjeno krivično djelo nije u nadležnosti SDT-a - kazali su iz VDT-a agenciji Mina.

Na pitanje kako komentarišu stavove portparola DPS-a Miloša Nikolića da „spaljivanje“ Nikolaidisa zaslužuje hitnu reakciju tužilaštva, uz ocjenu da će ona vjerovatno izostati, iz VDT-a su kazali da se neće upuštati u rasprave sa društvenih mreža.

- Naročito zbog činjenice da su konkretni rezultati, u prvom redu SDT-a, bolji pokazatelj uspješnost i rada od neutemeljenih stavova, u čije motive ne želimo da ulazimo - rekli su iz Tužilaštva.

Dodali su da su SDT i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u prethodnom periodu ostvarili rezultate koje je prepoznala kako domaća, tako i međunarodna javnost.

- Time se na najbolji način demantuju tvrdnje da SDT postupa u skladu sa bilo čijim očekivanjima i po bilo čijem diktatu - naveli su iz VDT-a.

Kako su kazali, SDT postupa jedino po diktatu ustavnih i zakonskih propisa i uz isključivu primjenu tog principa nastaviće posvećenu borbu protiv svih vidova organizovanog kriminala i korupcije. Podsjetili su da je Državno tužilaštvo samostalno i nezavisno u radu i da u postupanju prepoznaje jedino učinioce krivičnih djela.

- U svim situacijama u kojima se utvrdi da je učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti reakcija Tužilaštva neće izostati - poručili su. Iz VDT-a su istakli da od nosilaca javnih funkcija i svih političkih subjekata očekuju da poštuju institucionalnu samostalnost i nezavisnost i da izjavama ne pokušavaju da iz-

Opozicioni političari i nevladine organizacije i juče osudili sramni čin na hercegnovskom karnevalu. Državni vrh se juče nije oglašavao

vrše neprimjeren uticaj, ali ni da prisvajaju rezultate Državnog tužilaštva.

reakcija

Reakcije na skandalozno spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa i juče su nastavljene. Reagovali su opozicioni političari i nevladine organizacije. Niko iz državnog vrha juče se nije oglašavao. Institut za medije Crne Gore saopštio je da je loša poruka poslata spaljivanjem lutke s likom pisca Andreja Nikolaidisa, te s pokušajima nadležnih da taj čin relativizuju i otćute. Kako su kazali, simbolično kažnjavanje Nikolaidisa je kažnjavanje slobode govora, prava na konstruktivnu društvenu kritiku, što su ocijenili kao jako opasno po društvo čiji je kritički potencijal ionako tanak.

- Još opasnija je poruka što se spaljuje pojedinac, a to je književnik, novinar, koji je život posvetio kritičkom ogoljavanju društvenih devijacija. Ljude poput Nikolaidisa treba njegovati, jer su dragocjeni, posebno za društva poput našeg, kojima je osjećaj pripadanja grupi, plemenu, važniji od vrline i hrabrosti da se stane u zaštitu slobode i prava na drugačije mišljenje - naveli su iz Instituta.

Kazali su i da ohrabruju brojne reakcije pojedinaca i organizacija koji su stali u odbranu slobode govora, a da brine relativizacija i ćutanje iz odre-

đenih centara vlasti.

- Institut za medije poziva nadležne da se jasno odrede prema ovom slučaju i pošalju nedvosmislenu poruku javnosti da je „spaljivanje“ slobode govora nedopustivo - zaključili su.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović saopštio je da je u Herceg Novom “spaljen” An-

drej Nikolaidis novinar, koji u svojim kolumnama hiruški precizno dijagnosticira i kritikuje sve bolesti ovog društva. On upozorava da se spaljivanjem lutke sa likom Nukolaidisa šalje prijeteća poruka svima koji se usude da slobodno misle i rade i ističe da je spaljena sloboda govora u Crnoj Gori.

- Teško da je iko od organiza-

tora lomače pročitao ijednu Andrejevu knjigu, a pitanje je koliko su knjiga u životu pročitali. Nijesu novskim „inkvizitorima“ zasmetale Andrejeve izjave o Herceg Novom, jer da jesu, imali su u prethodnih deset godina dovoljno vremena da saopšte i iskažu svoj protest zbog toga - istakao je Vujović. Prema njegovim riječima, i ne bi organizatorima lomača smetala toliko Andrejeva kritika da on istovremeno u svojim tekstovima ne ismijava sve moćnike, velike i male, izvrgava ih ruglu koristeći satiru, ironiju i groteskni jezik.

- Taj Andrejev karnevalski jezik je najviše zabolio organizatore novskog karnevala i sve koji iza njih stoje. Spaljivanjam Andrejeve lutke u Crnoj Gori se nastavlja urušavanje svih osnovnih sloboda i šalje prijeteća poruka svima koji se usude da slobodno misle i djelaju - saopštio je Vujović. Predsjednik DPS-a Danijel Živković saopštio je da kad institucije progone „slobodnu riječ“, one koji ne ćute na nepočins tva i rušenje svih civilizacijskih vrijednosti u društvu, logično da će oni biti progonjeni i na ulici.

- Sve dok institucije ćute na širenje nacionalizma i šovinizma, potpuno je očekivano da se desi spaljivanje slobodne

Navijači:

misli i književnog opusa Andreja Nikoladisa. Kada institucije ne učine ništa da zaustave širenje šovinizma, onda je sljedeća faza spaljivanje pravih ljudi, a ne njihovih lutkinavodi Živković u saopštenju. Dodaje da je danas to u Herceg Novom, a sjutra će biti još brutalnije na nekom drugom mjestu, uz opravdanje da ne razumijemo inicijativnosti i velike ideje karnevala.

relativizacija

- Pravdati ovakvo ponašanje i proglašavati žrtvu krivcem samo je nastavak relativizacije brutalnog obračuna sa svakim ko misli drugačije i javno konstatuje sunovrat koji se dešava u Crnoj Gori. Lomača na kojoj je slobodna riječ gorjela u plamenu zapaljena je prije tri godine i od tada je samo rasplamsavaju od prilike do prilike – naveo je Živković. Iz DPS-a Herceg Novi saopštili su da je degutantno spaljivanje karnevala, koji je nosio nedvosmislen natpis sa imenom „osuđenika“, u najmanju ruku promašena tema.

- Izopačena verzija lokalnog običaja zgrozila je znatan dio javnosti i poslala ružnu sliku o Herceg Novom. Istovremeno, događaj je nakratko zabavio one koji i ne znaju šta je suština ovog običaja. Štaviše, to su mahom isti oni koji bi ovaj i slične običaje potisnuli. Ujedno i oni kojima je svaka riječ koja aludira na išta crnogorsko unaprijed mrska i prokazana. Mnogo puta ranije, satirični likovi političara i donosilaca odluka, za koje možemo nagađati ko su, „optuživani“ su za sve loše što se desilo u gradu. Njihovo ime je bilo suptilno smišljeno i nije ukazivalo na stvarno ime i prezime lika koji je bio inspiracija. Paljenje karnevala simboliše eliminaciju svega lošeg što se desilo, a što je „okrivljeni“ svojim činjenjem ili nečinjenjem uzrokovao – naveli su iz DPS-a. Prema njihovim riječima, „za problem kolektora i smrad koji ne dopušta život u Meljinama, za vodu koja je nestala u septembru i rastjerala turiste, za to što nam sezona traje nekoliko mjeseci, dok u susjednim gradovima potraje gotovo cijelu godinu, za pronevjereni novac od strane Turističke organizacije, za odlazak Norvežana iz Instituta, za baš sve probleme Herceg Novog, nekako je kriv –pisac iz Ulcinja“. - Da situacija bude neprijatnija, ministarka kulture je Novljanka, koja je očigledno bila

Skandalozno paljenje lutke sa likom Nikolaidisa u Herceg Novom

I. KOMNENIĆ

Navijači crnogorske reprezentacije pružili su podršku Andreju Nikolaidisu. Na rukometnoj utakmici između Crne Gore i Srbije, u Bemax areni, raširili su transparent sa porukom: „Što izdajniku lomača, to ultrasu luča, udri, Nikolaidis!“

FCJK i Crnogorski

PEN centar traže

smjenu ministarke

Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar zatražili su smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović

- Najoštrije osuđujemo karnevalsko spaljivanje lutke s likom crnogorskoga književnika Andreja Nikolaidisa u Herceg Novome. Takođe, najoštrije osuđujemo sramotnu relativizaciju ovoga čina od Tamare Vujović, ministarke kulture i medija Crne Gore koja je ohrabrila pomenuti postupak karakterišući ga kao slobodu govora i umjetnost. Zato zahtijevamo njenu smjenu i pozivamo sve kulturne i naučne institucije i organizacije u Crnoj Gori da urade isto, jer se ovim istupom legitimisala kao poklonik najogavnijih fašističkih praksi stigmatizacije slobodnomislećih intelektualaca – navode u saopštenju. Dodali su da će o svemu, a posebno o ulozi ministarke koja s pozicije moći ohrabruje napade na kritičare vlasti, obavijestiti Međunarodni PEN centar i druge inostrane organizacije koje se bave problemima ljudskih prava i sloboda.

nespremna da pruži razuman argument. Tako je izjavila da bi sprečavanje postavke ovakvog karnevala bilo gušenje slobode govora. Drugim riječima, sloboda govora je dopuštena svakome osim ako je taj neko „produkljanski pisac“, kako je nazvan u degutantnom tekstu „optužnice“.

Izrugivanje tradiciji karnevala vrijeđanje je manifestacije i grada, vrijeđanje je građanske Crne Gore i identiteta raznolikosti, a onda na poslijetku i samog pisca koji je prikazan karnevalom – navodi se u reagovanju.

Predsjednik hercegnovskog odbora SD-a Rajko Komnenić saopštio je da spaljivanje lutke koja predstavlja pisca i kolumnistu Andreja Nikolaidisa nije samo varvarski čin, već direktno pljuvanje u lice slobodi govora i intelektualnoj slobodi.

ogledalo društva - Ovaj čin nije samo ispad lokalnih šerifa, već ogledalo društva koje tone u mračne dubine netolerancije i represije, gdje se glasovi razuma pokušavaju ugušiti vatrom mržnje - poručio je Komnenić.

On je kazao da se kroz ovaj sraman gest Crna Gora ne pokazuje kao zemlja koja teži evropskim vrijednostima, već kao bastion arhaičnih shvatanja koja glorifikuju nasilje nad umom.

Evropski pokret u Crnoj Gori, NVO „35 mm“ i Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) najoštrije osuđuju sramni napad lokalnih vlasti Herceg Novog i njihovih antikulturnih trabanata na Andreja Nikolaidisa – saopštile su te NVO Pozvali su predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i ostale zvaničnike da najoštrije i nedvosmisleno osude ovaj necivilizacijski čin, a lokalne vlasti u Herceg Novom da hitno upute javno izvinjenje Nikolaidisu.

- Danas lokalne vlasti Herceg Novog vježbaju paljenje lutke uglednog intelektualca i književnika koji je dobitnik najvećih crnogorskih i evropskih nagrada, a sjutra će vjerovatno razvijati i dalje prakse svojih

NOĆNA ČISTKA I PRAVNO NASILJE: Vlada na telefonskoj sjednici rezriješila direktora Uprave policije Zorana Brđanina, a oročila da mu mandat ističe 12. marta, kada će ministar unutrašnjih poslova odrediti ,,nasljednika“

ideoloških uzora iz Njemačke 1930-ih godina. Ne smeta Andrej Nikolaidis samo što brani građansku Crnu Goru i što osuđuje velikosrpski nacionalizam, već što je postao jedan od značajnih simbola borbe protiv fašizma u zemlji i cijelom regionu Zapadnog Balkana. Zbog toga vlašću opijeni fašizam želi da spali Nikolaidisa, jer se u nedostatku intelektualnih i obrazovnih kapaciteta uvijek služi silom i primitivizmom. Nažalost, nijesu danas vlast Herceg Novog i njihovim ideloškim injekcijama ohrabreni lokalni nasljednici crnokošuljaša, koji su igrali krvavo kolo na hercegnovskom trgu u II svjetskom ratu, usamljeni u nastojanjima da se ućutkaju nosioci slobodnih misli, već se fašizam služi istim metodama i širom regiona Zapadnog Balkana. Zato su slični regionalni satrapi spalili lutke Anta Tomića u Imotskom i Martine Mlinarević u Mostaru. Fašizmu treba vatre. Danas lutke, sjutra kuće i ljudi u njima – navodi se u saopštenju.

Dodali su da čestitaju „značajnom dijelu vlasti na lokalnom i republičkom nivou, što su nam ‘osvijetlili’ put ka EU i to bakljom u vidu zapaljenog lika Nikolaidisa“.

- Vjerujemo da će i naši međunarodni, a prvenstveno partneri iz EU biti oduševljeni idejom da se u 21. vijeku javno poziva na linč uglednog pisca, intelektualca i novinara. Nadamo se da je predsjedniku države, predsjedniku Vlade i ostalim zvaničnicima zaista stalo do Crne Gore u EU, zasnovanoj na antifašističkim idejama i ljudskim pravima, a prevashodno da vide našu zemlju kao normalno i civilizovano evropsko društvo – dodaje se u reagovanju. NVO „Spona“ iz Berana uputila je najoštrije kritike organizatorima manifestacije u Herceg Novom, podsjećajući da su „neke od najvećih nesreća čovječanstva tokom XX vijeka započele spaljivanjem knjiga“. Osude su stigle i od Organizacije mladih Atlantskog saveza Crne Gore - YATA Montenegro. I. K.

Ukoliko premijer Spajić bude konsultovao nekog iz svog okruženja, ko zna da tumači Zakon o unutrašnjim poslovima, shvatiće da je kao prvi čovjek Vlade prihvatio – ne samo nezakonito –već i rješenje koje favorizuje politiku Demokratske Crne Gore, koja će ovladati kompletnim bezbjednosnim sektorom

PODGORICA – Vlada Crne Gore jednoglasno je razriješila sinoć oko 23 sata, na telefonskim konsultacijama, bez održavanja sjednice, direktora Uprave policije Zorana Brđanina, ali mu je mandat oročen do 12. marta, za kada je najavljena sjednica Vlade Crne Gore na kojoj će ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pripremiti izvještaj o javnom pozivu za novog v.d. direktora policije i tada će biti izabran Brđaninov nasljednik.

Nesvakidašnju odluku premijer Milojko Spajić je najavio sinoć oko 20 sati posredstvom društvene mreže Iks da će Brđanin biti smijenjen na elektronskoj sjednici Vlade, objašnjavajući da će u međuvremenu ministar unutrašnjih poslova Šaranović raspisati javni poziv, od 4. do 10. marta, za novog vršioca dužnosti Uprave policije.

ultIMatuM deMoKrata

Prema informacijama Pobjede, premijer Spajić se juče suočio s ultimatumom Demokrata Alekse Bečića da će napustiti Vladu ukoliko, shodno dogovoru od petka, Zoran Brđanin ne bude smijenjen sa mjesta direktora Uprave policije.

Pritisnut političkom ucje -

Spajić podlegao

ultimatumu Bečića, Šaranović će birati prvog čovjeka UP

nom, Spajić se odlučio da prihvati ultimatum i pristane na hitnu smjenu Brđanina, iako ne postoji zakonski osnov u obrazloženju koje je ponudio ministar unutrašnjih poslova Šaranović, koji se pozivao na skupštinsko neusvajanje izvještaja direktora UP od prije dvije godine?! Zato je u javnost plasirana ideja o famoznom javnom pozivu za vršioca dužnosti, koja nema uporište u Zakonu o unutrašnjim poslovima, pa se išlo na solomonsko rješenje o ,,internom-javnom oglasu“ (?!) na koji treba da se jave policijski funkcioneri koji žele da budu vršioci dužnosti direktora Uprave policije. Iako je takav zaključak Vlade Crne Gore očigledno kršenje Zakona o unutrašnjim poslovima, obje strane imaju svoju političku računicu.

SPa JIĆeva ,,StrategIJa“

Izvori Pobjede iz Spajićevog okruženja objašnjavaju da je

premijer prihvatio prijedlog Demokrata, računajući da će 12. marta on izaći kao pobjednik iz nadgornjavanja i odrediti budućeg v.d. direktora Uprave policije.

Iako je svjestan da je interni oglas za vršioca dužnosti direktora UP mimo zakona, Spajić očekuje da će se kandidat PES-a Petar Šestović prijaviti na konkurs i da će na taj način Spajić, većinom glasova na Vladi, izabrati ,,svog čovjeka“.

Prve pravne analize stručnjaka koje je Pobjeda konsultovala pokazuju da je Milojko Spajić pravio ipak računicu koja teško može da prođe test realnosti.

šaraNovIĆeva PredNoSt Prije svega, i lider PES-a Spajić, kao i funkcioner Demokrata Šaranović, u golemoj želji da ovladaju sektorom Uprave policije, ispustili su iz vida da je i sinoćnja smjena Zorana Brđanina, kao i ranije, urađena bez poštovanja slova zakona. Istovremeno, takozvane javne pozive za vršioca dužnosti direktora Uprave policije ne poznaje Zakon o unutrašnjim poslovima! -U slučaju razrješenja direktora policije prije isteka vremena na koji je imenovan ili u slučaju spriječenosti direktora da iz bilo kojih drugih razloga stalno ili na duži rok obavlja svoju dužnost, ministar će, uz prethodnu saglasnost Vlade, odrediti jednog od njegovih pomoćnika da obavlja poslove direktora, najduže na

period od šest mjeseci – piše u članu 9 Zakona o unutrašnjim poslovima.

Izvjesno je, dakle, da su i Spajić i Šaranović svjesno krenuli u ,,zaobilaženje“ zakona, nadajući se da će nadmudriti jedan drugoga. Čini se , ipak, da ministar unutrašnjih poslova ima adut u rukavu. Sinoćnji Zaključak Vlade Crne Gore, kojim se mijenja prethodni Zaključak od petka 1. marta, definiše da se ,,zadužuje Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova da za sjednicu Vlade 12. marta, pripremi i Vladi dostavi izvještaj o javno sprovedenom javnom pozivu za v.d. direktora Uprave policije, nakon čega će Vlada, na njegov prijedlog, odrediti jednog rukovodioca“. ,,BuĐeNJe IZ SNa“

Prevedeno na jezik svakodnevice: Danilo Šaranović može da 12. marta ujutro, prije sjednice Vlade, odredi jednog kandidata, baš po želji i izboru svojih Demokrata, koji će – s obzirom na to da rok za izbor ističe za nekoliko sati –tog dana biti izabran za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

Ukoliko premijer Spajić bude konsultovao nekog iz svog okruženja, ko zna da tumači Zakon o unutrašnjim poslovima, shvatiće da je kao prvi čovjek Vlade prihvatio – ne samo nezakonito – već i rješenje koje favorizuje politiku Demokratske Crne Gore koja će ovladati kompletnim bezbjednosnim sektorom. draško ĐuraNovIĆ

Zoran Brđanin

Spajić je odlučio da prihvati ultimatum Bečića i pristane na hitnu smjenu Brđanina

gov.me m. babović

INTERVJU: Zoran Glomazić, direktor Instituta za standardizaciju Crne Gore

Bez primjene standarda nema ulaska u Uniju

PODGORICA – Iako se dolazak Zorana Glomazića za direktora Instituta za standardizaciju Crne Gore (ISME) poklopio sa početkom pandemije u martu 2020. godine, ova institucija je uspjela da implementira standarde sistema menadžmenta kvalitetom i informacionom bezbjednošću, što je dovelo do značajnih promjena poslovnih procesa. To vrijeme su, kako je kazao Glomazić, iskoristili i da prvi put kroz webinare ukažu na značaj i primjenu pojedinih standarda i načine njihove implementacije.

Potrebne su izmjene Zakona o standardizaciji, jer postojeće zakonsko rješenje nije u skladu sa zahtjevima za punopravno članstvo u evropskim organizacijama za standardizaciju koji se odnose na nezavisnost, neutralnost strukture organa upravljanja i dobrovoljnost primjene standarda

i kao nagradu i kompliment zaposlenima koji kroz svakodnevni posvećen rad daju doprinos afirmaciji Instituta u svim oblastima. Ovo takođe podiže i ugled Instituta kao partnera na reginalnom i evropskim nivou prilikom saradnje sa drugim nacionalnim tijelima za standardizaciju.

evropske integracije primarni cilj.

POBJEDA: Što znači ocjena DRI da nacionalni pravni okvir za dobrovoljnu standardizaciju nije uspostavljen i nije u potpunosti operativan?

mjene roba, usluga, kapitala, ljudi. I taj proces usklađivanja pravnog okvira u kojima egzistiraju standardi JUS-a je pokrenut kroz ministarstva koja su nadležna za oblasti gdje oni egzistiraju.

Podaci Poreske uprave za prošlu godinu

Roditeljsko

odsustvo je koristio samo

331 otac

POBJEDA: DRI je skrenula pažnju da bi zakonska regulativa, koja reguliše rad ISME, trebalo da bude usklađena sa zahtjevima za punopravno članstvo u evropskim organizacijama za standardizaciju. Što će to podrazumijevati?

GLOMAZIĆ: Kada je u prvoj polovini 2022. godine Institut ocjenjivan od strane CEN i CENELEC utvrđeno je da odredbe Zakona o standardizaciji ne obezbjeđuju usklađenost sa zahtjevima za punopravno članstvo u evropskim organizacijama za standardizaciju. Neusaglašenosti se, prije svega, odnose na nezavisnost poslovanja Instituta, neutralnost strukture organa upravljanja i dobrovoljnost primjene standarda.

ISME je značajan dio aktivnosti usmjerio i ka ispunjenju uslova za članstvo u Evropskom komitetu za standardizaciju (CEN) i Evropskom komitetu za standardizaciju u oblasti elektrotehnike (CENELEC), za što su implementirali preporuke evropskih organizacija, međutim, zbog neuvažavanja njihovih sugestija na Zakon o standardizaciji koji je donijet krajem 2021. godine, objašnjava Glomazić, izgubljena je šansa za prijem u punopravno članstvo u planiranom roku, iako su potrošeni ogromna energija i novac. Ipak, ISME je punopravni član Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) od jula 2021. godine.

POBJEDA: Nedavno je Državna revizorska institucija (DRI), prvi put kontrolišući ISME za finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja za 2022. godinu, dala duplo pozitivno mišljenje, uz skretanje pažnje na pravilnost. Što to za vas predstavlja?

vača. U suprotnom, moglo bi doći do značajne dominacije

GLOMAZIĆ: Jedan od načela standardizacije je dobrovoljnost primjene standarda. Primjena standarda je obavezna samo ukoliko je standard sastavni dio pravnog propisa, što onda naravno podrazumijeva poštovanje i obaveznost primjene propisa. Na taj način donosioci propisa imaju uticaj na obaveznost primjene standarda i u zavisnosti od želje istih za uređenošću određene materije i/ili oblasti propisi se pozivaju na standarde. U zakonu je definisano da je primjena crnogorskih standarda i srodnih dokumenata dobrovoljna, međutim određene odredbe mogu ukazivati na slučajeve obavezne primjene, što treba ukloniti iz zakona. Proces ulaska u EU i usklađivanja u oblasti tehničkog zakonodavstva podrazumijeva primjenu evropskih standarda i/ili usklađenost sa njima, stoga je neprihvatljivo i nedopustivo da se u određenim oblastima primjenjuju tzv. JUS standardi. Ovdje se ne govori o njihovom kvalitetu, već preispitivanju njihove usklađenosti i ažurnosti sa trenutno aktuelnim u Evropi, radi obezbjeđenja nesmetanog funkcionisanja raz-

POBJEDA: Od kakvog su značaja aktivnosti ISME u kontekstu pristupa EU?

GLOMAZIĆ: Pravni osnov za razvoj sistema standardizacije u Crnoj Gori i za funkcionisanje ISME utvrđen je zakonom, te odlukom o organizovanju i Statutom ISME. Potreba za uspostavljanjem i stalnim jačanjem sistema standardizacije u Crnoj Gori definisana je kroz sporazum Svjetske trgovinske organizacije o tehničkim preprekama u trgovini (WTO/TBT), koji u aneksu 3 sadrži Kodeks dobre prakse za izradu, donošenje i primjenu standarda, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji (SSP), koji se članom 77 odnosi na obavezu jačanja sistema standardizacije u Crnoj Gori i kroz Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), koji se članom

13 odnosi na obavezu jačanja sistema standardizacije u Crnoj Gori. Takođe, ISME je od 2012. godine nacionalna kontakt tačka za notifika-

svim oblastima oni ne podignu na znatno veći nivo te dok ISME ne postane punopravni član evropskih tijela, nema ulaska u EU. Zaključno sa prošlom godinom, ISME je preuzeo 92,8 odsto evropskih standarda, čime je Crnoj Gori obezbijeđen osnov za neometano preuzimanje EU tehničkog zakonodavstva na nacionalnom nivou, što je ujedno i osnov za uspješno sprovođenje pregovaračkog poglavlja 1 - Sloboda kretanja robe.

POBJEDA : Na koji način planirate da realizujete preporuku DRI koja se odnosi na povećanje sopstvenih prihoda kroz promociju značaja korišćenja standarda u funkcionisanju privrede?

PODGORICA – U Crnoj Gori prošle godine roditeljsko odsustvo je koristio samo 331 otac, a u Centru za ženska prava (CŽP) smatraju da bi država trebalo da sprovodi aktivnije mjere i podsticaje kako bi omogućila očevima da jednako učestvuju u brizi o djetetu. Iz Poreske uprave Agenciji MINA kazali su da je pravo na roditeljsko odsustvo u Crnoj Gori prošle godine koristio 331 otac, dok je 2022. godine taj broj bio 381. Pravo na roditeljsko odsustvo u godinama pandemije 2020. i 2021. koristilo je 453, odnosno, 445 očeva.

GLOMAZIĆ: Ako imamo u vidu ulogu i značaj DRI u sistemu kontrola upotrebe javnih sredstava i poštovanja propisa, kao i visok nivo integriteta, nepristrasnosti, profesionalnosti i detaljnosti koje u svom radu demonstrira, svakako moramo biti posebno zadovoljni. Svjesni smo činjenice da je to, u stvari, još jedno priznanje Institutu za posvećenost poslu i za profesionalan i domaćinski odnos u upravljanju javnim sredstvima koja su nam povjerena od strane države. Ovo tim prije dobija na značaju kad imamo u vidu da je procentualno veoma mali broj organizacija koje dobijaju dvostruko pozitivno mišljenje, što generalno dovoljno govori o našem odnosu, nas kao društva, prema javnom interesu i sredstvima. Pozitivno mišljenje smatramo

terese svih zainteresovanih strana (privrede, akademske zajednice, malih i srednjih preduzeća, sindikata, poslosprečavaju dominaciju bilo

za standardizaciju, a kao dio i važan činilac infrastrukture kvaliteta u Crnoj Gori, Invrši što bržu harmoniza-

skog razvoja. To ćemo uskoro

je takvu strukturu. DRI je takođe uočila te nepravilnosti u zakonu, zbog čega je i dala strana i političkih subjekata s obzirom na njihovo jav-

su im

evropskim standardima i srodnim dokumentima, poštujući njihova pravila. Standardi i standardizacija su simboli reda i uređenosti, pa naučne i sl.

GLOMAZIĆ : Mi u Institutu smatramo da u Crnoj Gori još ne postoji svijest ne samo o potrebi implementacije standarda, već ni šta sve oni obuhvataju, u čemu mogu pomoći, gdje se mogu naći znanja iz standardizacije pa i sami standardi, jer do osnivanja Instituta (2007. godine) u Crnoj Gori nije postojala institucija koja se bavila ovim problemima na sistematičan način. Institut će nastojati da kroz promocije, seminare, učešće na naučnim i stručnim skupovima, saradnju sa Inženjerskom i Privrednom komorom, sa asocijacijama poslodavaca koje okupljaju mala i srednja preduzeća, sindikatima, ponudi informacije o značaju i neophodnosti implementacije i primjene standarda. Takođe će nastojati da obezbijedi prevode nekih, u ovom momentu, važnih standarda kako bi privredu, lokalne samouprave, državnu administraciju i akademsku zajednicu usmjerio na aktivnosti za implementaciju standarda, što će direktno ili indirektno povećati prihode Instituta, odnosno budžeta. Smatramo da je jako važno da iz portfolija od preko 30.000 MEST (crnogorskih) standarda, kojima u ovom momentu raspolaže Institut, veliki dio njih bude predmet implementacije ili bar upoznavanja organizacija u Crnoj Gori, bez obzira da li su one u privatnom ili javnom vlasništvu i da li su privredne, administrativne, obrazovne, M.LEKOVIĆ

Izvršna direktorica CŽP Maja Raičević kazala je da bi se na veće uključivanje očeva u roditeljstvo moglo uticati kroz transponovanje Direktive Evropske unije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života u domaće zakonodavstvo, dodajući da se taj dokument odnosi i na ulogu žena i muškaraca u porodičnom životu. Raičević je istakla da podaci o broju očeva koji koriste rodteljsko odsustvo potvrđuju ono što se iskustveno zna, a to je da su rodne uloge u crnogorskim porodicama i dalje jasno podijeljene i da se veoma sporo mijenjaju. – Žene i dalje nose najveći teret njege i brige o djeci i starijima zbog čega očevi i staratelji muškog pola rjeđe koriste pravo na roditeljsko odsustvo – kazala je Raičević Agenciji MINA.

Prema njenim riječima, takva podjela uloga u društvu diskriminiše i muškarce koji žele da koriste to pravo. – Jer se dešava da nailaze na stigmu, podrugljive komentare, a nekad i na otvoreno protivljenje poslodavaca – rekla je Raičević.

CŽP, kako je kazala, predlaže izmjene Zakona o radu u skladu sa namjerama Direktive EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života. – Država bi svakako trebalo da sprovodi aktivnije mjere i podsticaje kako bi omogućila očevima da jednako učestvuju u brizi o djetetu, a način na koji to može da učini je upravo kroz transponovanje pomenute direktive u domaće zakonodavstvo – rekla je Raičević.

Ona je podsjetila da je prema aktuelnom Zakonu o radu pravo očeva da koriste odsustvo priznato kao mogućnost, ne kao obaveza.

– Naše preporuke su da se propiše da bar jedan dio roditeljskog odsustva bude neprenosiv, čime bi i očevi bili u obavezi da ga koriste – navela je Raičević. R. P.

Istoričar i profesor FCJK Boban Batrićević smatra da prevazilaženje etničkog jaza i distance u Crnoj Gori počinje od momenta kada prihvatimo da imamo problem

PODGORICA – Istinski multikulturalizam u Crnoj Gori živi samo kao fraza političara nespremnih da grade suštinske, održive i jake institucije kadre da nadžive smjenu svake vlasti i budu osnova za normalno funkcionisanje društva, ocijenio je istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević.

Prema njegovim riječima, takva neodgovornost već nas suočava sa posljedicama – pojačanim etničkim, vjerskim i kulturnim podjelama koje dominatno generišu upravo neke političke i religijske organizacije.

-Ako se za 20. vijek kaže da je bio vijek ideologija, 21. će obilježiti pitanje identiteta i religija, što nas dovodi do problema jer je Crna Gora u osnovi multietničko i multikonfesionalno društvo, u kojem nema institucionalnih pretpostavki koje će usmjeriti njegov razvoj na pravi način – upozorio je on.

Ističe da u vlasti koja je partitokratska i vodi se logikom nezamjeranja vjerskim organizacijama zbog izbornih rezultata, ne vidi snage koje uočavaju srazmjere problema, nego se poslovično sakrivaju iza retorike koja je daleko od ideala multietničnosti.

Ove je stavove iznio na okruglom stolu posvećenom potrebi pronalaženja mehanizama koji bi ojačali multikulturalizam u Crnoj Gori.

Dijalog o tome u saradnji sa Ambasadom Kanade organizovao je prje nekoliko dana Centar za građansko obrazovanje.

Namet N uti N arativ Batrićević je ukazao da u nastalim društvenim okolnostima pogotovo problem nastaje kada kritikujete nečiji po društvo štetan formalni ili neformalni uticaj, a nema institucija da reaguju jer su skrojene po partijskoj mjeri i traju od izbora do izbora.

-Tako, na primjer, kada se go-

Zdrava debata umjesto lažnih fraza

Prihvatanje i usvajanje vrijednosti na kojima su zasnovana ljudska prava i slobode, zagovaranje tekovina demokratije i solidarnosti kao bazičnih postulata društvenih identiteta zasigurno bi iznivelisalo i izbalansiralo etničku distancu i jaz. Isključivo na taj način svaki pojedinac bi zadržao svoj identitet i dodatno ga razvijao – smatra Batrićević

vori o vjerskim organizacijama ili institucijama poželjna je autocenzura, jer je tako nametnuto u narativu o funkcionisanju Crne Gore, da one funkcionišu mimo standarda – smatra on.

Upravo to što nije sklon autocenzuri Batrićević je, kao kritičar otvorenih klerikalnih tendencija koje ugrožavaju multietnički i sekularni karakter države, osjetio na svojoj koži.

Protiv njega se u predmetu po optužbi Višeg državnog tu-

Rumija primjer kako smo ubili multikulturalizam

Prema riječima Batrićevića, primjer Rumije i uništavanja kulta Svetog Vladimira idu u prilog podacima istraživanja javnog mnjenja, koja ukazuju da su vjerske organizacije ključni generator podjela. - Nađite zemlju na Blakanu, dalje da ne idemo, koja ima hiljadugodišnju tradiciju prema kojoj su pripadnici tri religije izlazili na jedno mjesto sjećanja i zajedno učestvovali u procesiji ili manifestaciji vjere. To smo imali do prije nekoliko godina. Dođe jedna vjerska organizacija i napravi teritorizaciju sjećanja, bukvalno aproprijaciju nečega što je simbol multikulture i pretvori ga u unisonu priču o jednoj naciji i jednoj vjerskoj grupi čije je to nasljeđe – naveo je Batrićević. Od te činjenice poraznije je, smatra Batrićević, samo to da nema nikoga da u vladajućim strukturama problematizuje to pitanje.

žilaštva pred Sudom za prekršaje u Podgorici vodi postupak jer je u novinarskoj kolumni javno kritikovao prepoznatljive crkvene politike SPC, citirajući riječi mitropolita Joanikija i episkopa Metodija, koji promovišu istorijski revizionizam, negiraju crnogorsku naciju i vjeru rabe za promociju srpske hegemonije.

Iste one tendencije koje je u formi izveštaja Evropski parlament zvanično prepoznao kao platformu koja u zoni djelovanja SPC omogućava i propagiranje proruskog

uticaja i sa tim uporedo nipodaštavanje ljudskih prava koja se ne uklapaju u priču o konzervaciji takozvanih „tradicionalnih porodičnih vrijednosti“.

Tranzicija u sjenci nacionalizma i religije

Batrićević ističe da živimo ono na šta je ukazivala Marija Todorova u knjizi „Dizanje prošlosti u vazduh“, kada je markirala fenomen jačanja nacionalističkih i vjerskih ideologija koje su popunile vakuum nastao rušenjem jednopartijskog sistema i usporile tranziciju društva.

-Kad se uzme iskustvo Balkana sa svim težinama i lancima prošlosti, istoriografija postaje vrlo važan momenat u širenju etničkih i vjerskih podjela i neprijateljskih stavova prema drugom i drugačijem oko nas – naveo je Batrićević.

Na ključnim pozicijama u društvu, sem nevladinog sektora i pojedinaca, ne prepoznaje snage koje znaju i hoće da izađu iz te spirale.

Kruna te građanske luče trebalo bi, smatra on, da bude Univerzitet Crne Gore.

-Kako da to očekujete kada je na čelu te organizacije čovjek koji 2015. godine na Ruskom strateškom forumu u Beogradu ističe da treba favorizovati SPC jer je nedovoljno iskorišćena u širenju uticaja. Takve poruke su emitovane samo godinu nakon ruske aneksije Krima. Četiri godine kasnije u Crnoj Gori imate litije, a danas situaciju da niko ne smije da kritikuje vjerske organizacije, pogotovo SPC zbog njene moći i potencijalnog uticaja na birače – kazao je Batrićević. Smatra da nije problem u personi, nego strukturi i centralizmu koji onemogućava prodor građanskih razmišljanja.

-Ako se za 20. vijek kaže da je bio vijek ideologija, 21. će obilježiti pitanje identiteta i religija, što nas dovodi do problema jer je Crna Gora u osnovi multietničko i multikonfesionalno društvo u kojem nema institucionalnih pretpostavki koje će usmjeriti njegov razvoj na pravi način –upozorio je Batrićević

Suočava N je Batrićević ističe da je za kvalitativnu promjenu na putu do istinskog multikulturalizma potrebno prvo se suočiti sa realnošću, odnosno poći od podataka renomiranih agencija istraživanja javnog mnjenja, koji ukazuju da je etnička distanca zabrinjavajuća. Moramo, smatra on, imati svijest o tome da smo mi u jednoj međufazi, daleko od multikulturalnosti, i da smo preskočili neke razvojne momente, odnosno „uvezli smo termine, a nijesmo ih adekvatno ispratili institucionalno“.

-Postavlja se pitanje zašto je to tako. Prije svega zbog toga što je prethodna vlast to nekako nevješto stavljala pod tepih ili je favorizovala kroz državnu priču neku etničku grupu. Ostale su mogle to tako da dožive, iako mislim da nije bilo tolike opresije. Sa druge strane, ovi koji su naslijedili tu vlast, kao temeljnu vrijednost promovisali su „pomirenje“, a dobili smo da su etničke distance mnogo izraženije nego 2020. godine. O kakvom

onda pomirenju govorimo? Da li je pomirenje kada jedan vjerski lider naziva nepostojećim narod koji je blizak jezički, kulturno i vjerski - upitao je Batrićević. Smatra da, upravo zbog institucionalnih nedostataka, 2020. godine se nije promijenila vlast, već je došlo i do promjena „programskih načela na kojima je utemeljena Crna Gora 2006. godine“. -Dobili smo svakodnevnu favorizaciju određenih etničkih i religijskih grupa. Ali vladajuće strukture polaze od toga da ne treba otvarati kritiku na račun vjerskih organizacija, jer to nije politički oportuno, izborno pametno niti taktički - naveo je on.

Zajed N ičke vrijed N o Sti Batrićević ljekovitim smatra sve inicijative koje bi podstakle izgradnju građanskih vrijednosti kao zajedničkog imenitelja i okosnice, bez namjere ili potrebe da se bilo kome brani nacionalna ili religijska posebnost.

Zato je, smatra on, neophodna objektivna i argumentovana debata o potrebi jačanja duha tolerancije i mapiranje zajedničkih vrijednosti koje bi dopunjavale etničke i vjerske identitete; vrijednosti koje bi podsticale ljude da

Ističe da u vlasti koja je partitokratska i vodi se logikom nezamjeranja vjerskim organizacijama zbog izbornih rezultata, ne vidi snage koje uočavaju srazmjere problema, nego se poslovično sakrivaju iza retorike koja je daleko od ideala multietničnosti

p rihvataju različitosti i diverzitet.

-Moramo govoriti o vrijednostima na kojima bi etničke zajednice počivale, a koje nadilaze elitističku i ekskluzivističku svijest o (samo i samo) zajedničkom jeziku i porijeklu. Prihvatanje i usvajanje vrijednosti na kojima su zasnovana ljudska prava i slobode, zagovaranje tekovina demokratije i solidarnosti kao bazičnih postulata društvenih identiteta zasigurno bi iznivelisalo i izbalansiralo etničku distancu i jaz. Isključivo na taj način svaki pojedinac bi zadržao svoj identitet i dodatno ga razvijao – zaključio je Batrićević. i. PeriĆ

Boban Batrićević

Identifikovan sedamnaestogodišnjak zbog lažnih dojava o bombi u tivatskoj školi „Mladost“

Krivična prijava protiv maloljetnika

PODGORICA – Identifikovan je još jedan maloljetnik (17) osumnjičen za lažno prijavljivanje za postavljenu eksplozivnu napravu u školi u Tivtu – saopšteno je iz Uprave policije. Pripadnici policije su, kako je navedeno, protiv njega podnijeli krivičnu prijavu nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo lažno prijavljivanje. - U nastavku aktivnosti u odnosu na rasvjetljavanje lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama u obrazovnim ustanovama na Primorju, službenici Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za suzbijanje visokotehnološkog kriminala su zajedno sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, uz koordinaciju sa nadležnim državnim tužilaštvom, identifikovali drugo maloljetno lice staro 17 godina, koje je putem mejla uputilo poruku prijeteće sadržine na adresu Srednje mješovite škole „Mladost“ u Tivtunavodi se u saopštenju.

Dodaje se i da se sumnja da je 29. februara ovo lice uputilo mejl prijeteće sadržine na adresu Srednje mješovite škole „Mladost“ u Tivtu, čiji sadržaj se odnosio na navodno postavljenu eksplozivnu napravu u toj ustanovi.

- Službenici Uprave policije će u kontinuitetu nastaviti rad na predmetima ovog tipa i istraživanje ovakvih kriminalnih aktivnosti sa posebnom pažnjom, u cilju zaštite najranjivijih društvenih kategorija. Naglašavamo i ukazujemo maloljetnim licima, ali i cjelokupnoj javnosti da aktivnosti koje se preduzimaju u sajber prostoru podrazumijevaju i odgovorno ponašanje svih korisnika informacionih tehnologija, a odgovornost je na svakom pojedincu koji eventualno krši pozitivno pravne propise. Istovremeno apelujemo na roditelje, ali i na prosvjetne radnike da povećaju pozornost i nadzor djece u sajber prostoru u cilju njihove zaštite i zaštite cjelokupnog društva - rečeno je iz policije. R. P.

Podaci Osnovnog suda u Podgorici

Za tri godine izrečeno više od 47 godina zatvora zbog nasilja u porodici

PODGORICA - Zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici u posljednje tri godine izrečeno je ukupno više od 47 godina zatvorske kazne, saopšteno je iz Osnovnog suda u Podgorici. -Tokom 2021, 2022. i prve polovine 2023. godine pred ovim sudom formirano je ukupno 236 predmeta, 202 su riješena, a 34 je i dalje u radu. Izrečeno je više od 47 godina zatvora, 1.060 časova rada u javnom interesu, jedna novčana kazna, 67 uslovnih osuda, 36 mjera bezbjednosti zabrane približavanja, 17 mjera bezbjednosti obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana, osam mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje i dvije mjere bezbjednosti udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje - naveli su iz Osnovnog suda.

Dodaju da je u toj instituciji u Podgorici od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine formirano ukupno 236 predmeta zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici protiv 238 okrivljenih lica, od čega su 34 predmeta u radu, a u 202 predmeta je donijeta odluka.

-Tako je u 102 predmeta donijeta presuda kojom su okrivljeni osuđeni na kazne zatvora u ukupnom trajanju od 47 godina

ALARMANTNO: Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i SZO

Od malih boginja ugroženo

22.000 djece

PODGORICA – Svega 17 odsto djece koja su rođena 2022. godine, a kod koje su se stekli uslovi za imunizaciju, primilo je MMR vakcinu. Odnosno, od ukupno 7.250 mališana, vakcinisano je 1.204 –saopštili su Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje. Konstatuju da je taj broj zabrinjavajuće mali.

i jednog mjeseca kazne zatvora, od čega je u šest predmeta izrečena kazna zatvora u prostorijama za stanovanje u ukupnom trajanju od jedne godine i devet mjeseci, izrečeno je 67 uslovnih osuda, dok su u sedam predmeta okrivljeni osuđeni na kaznu rada u javnom interesu, u ukupnom trajanju od 1.060 sati, a u jednom predmetu okrivljeni je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 3.000,00 eura. Nadalje, u pet predmeta rješenjem je izrečena mjera bezbjednosti - obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, u tri predmeta je donijeto rješenje kojim se odbija optužni prijedlog, u jednom predmetu donijeto je rješenje o obustavi krivičnog postupka (usljed smrti okrivljenog), a u šest predmeta je donijeta oslobađajuća presuda. U 36 predmeta izrečena je mjera bezbjednosti zabrane približavanja, zatim 17 mjera bezbjednosti obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana, u jednom predmetu izrečena je mjera zaštitnog nadzora javljanja nadležnom organu, u dva predmeta izrečena je mjera bezbjednosti udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje, a u osam predmeta mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje, piše u saopštenju suda. R.P.

– Treba istaći da je od 14.592 djece rođene 2021. i 2022. godine njih 4.524 vakcinisano, dok 10.055 nije primilo MMR. Ukupni obuhvat vakcinisane djece ovog uzrasta je oko 31 odsto. Od komplikacija malih boginja u posebnom riziku su djeca uzrasta do pet godina, a djeca mlađa od jedne godine još uvijek nijesu stekla uslov za započinjanje vakcinacije. U Crnoj Gori, prema elektronskoj evidenciji Instituta za javno zdravlje, imamo oko 22.000 osjetljive, odnosno djece uzrasta do pet godina koja nijesu vakcinisana. Od oko 37.000 djece do pet godina, njih 15.000 je vakcinisano, dok je kod oko 14.500 djece vakcinacija neopravdano izostala. Izraženo u procentima, oko 50 odsto djece uzrasta do pet godina je primilo MMR vakcinu – kazali su iz Instituta.

EPIDEMIJA PRED

VRATIMA

MMR je bezbjedna i djelotvorna vakcina koja pruža zaštitu protiv virusa malih boginja, zauški i rubeole. Prema kalendaru imunizacije, prva doza vakcine se prima između 12. i 15. mjeseca života, a druga pred polazak u školu. U upotrebi je širom svije-

mlađe

S obzirom na to da je MMR vakcinu primilo svega 17 odsto jednogodišnjaka, samo je pitanje trenutka kada će Crna Gora registrovati prve slučajeve morbila i epidemiju te opasne zarazne bolesti. Nauka gotovo svakodnevno pravi čuda, a roditelji vjeruju influenserima koji su ,,isturena“ odjeljenja antivakcinalnih lobija i ,,doktorima“ sa interneta i rizikuju da njihovo nezaštićeno dijete dobije zapaljenje mozga, što nerijetko uzrokuje sljepilo, gubitak vida, pa i probleme u intelektualnom razvoju

Ministarstvo i IJZ planiraju okrugle stolove

Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje, kao odgovor na nizak stepen obuhvata vakcinacijom, planiraju organizovanje naučnih skupova. – Planiramo organizovanje multidisciplinarnih okruglih stolova na kojim bi se na jednom mjestu okupili donosioci odluka, predstavnici međunarodnih agencija Ujedinjenih nacija koje se bave zdravljem i zaštitom prava djece (SZO i UNICEF), predstavnici zdravstva i pravosudnih organa, udruženja pravnika Crne Gore, Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsmana), predstavnici sektora prosvjete, te rada i socijalnog staranja. Takođe, i okrugli stolovi u čiji rad će biti uključeni predstavnici udruženja roditelja i nevladinog sektora i druge zainteresovane strane –najavili su iz Instituta.

ta duže od tri decenije, a kod nas od 1994. godine. Predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajović saglasna je da su procenti imunizacije MMR vakcinom u Crnoj Gori razlog za zabrinutost cjelokupnog društva. – Već godinama obuhvat MMR vakcinom opada, a kovid pandemija je ,,dolila ulje na vatru“. Koliko je situacija alarmantna najbolje govori podatak da, prema SZO preporukama, minimal-

ni obuhvat MMR vakcinacijom, zlatni standard za stvaranje kolektivnog imuniteta, iznosi 95 odsto. U Crnoj Gori je na alarmantno niskom nivou. Prema našim podacima, raste broj oboljele djece u regionu Zapadnog Balkana, a neke države su već proglasile epidemiju. To je razlog za zabrinutost za roditelje, ali i sve ostale članove društva, jer male boginje su vanredno zarazno oboljenje i sa ovakvom epidemiološkom situacijom

u neposrednom okruženju i šire, samo je pitanje trenutka kada će Crna Gora registrovati prve slučajeve i epidemiju – kazala je Brajović. Posebno upozorava na posljedice koje ostavlja bolest malih boginja. – Statistika pokazuje da na 1.000 oboljele djece od malih boginja jedno dijete dobije zapaljenje mozga, što nerijetko bude ,,skopčano“ sa sljepilom, gubitkom sluha, pa čak i problemima u pogledu intelektualnog razvoja. Smrtni ishodi se javljaju sa istom učestalošću, do jedan na 1.000 djece koja su oboljela – kazala je Brajović. Ona ističe da je nizak obuhvat indikator ostvarivanja univerzalne zdravstvene zaštite i mjera uspješnosti zdravstvenog sistema. – Ovako nizak obuhvat MMR vakcinacijom je i lična karta našeg društva. U pitanju je izazov koji je gabaritima davno prevazišao okvire zdravstvenog problema. Čitavo društvo, svi sektori i političari trebaju da udruže snage i mobilišu resurse kako bismo stvorili uslove za efikasnu promociju MMR vakcinacije koja spašava živote i čuva zdravlje – poručila je Brajović.

GUBITAK POVJERENJA

Istraživanje koje je u januaru sproveo Centar za demokratsku tranziciju pokazalo je da svaki peti građanin u Crnoj Gori, odnosno 21,9 odsto, jednom sedmično povjeruje u dezinformacije, a 15 odsto jednom dnevno. Upravo su dezinformacije razlog zbog kojeg roditelji odlučuju da odgode vakcinaciju ili da uopšte ne vakcinišu dijete. Brajović ističe da je to luksuz koji se skupo plaća. – Savremena medicina gotovo svakog dana stvara ,,čuda“. Ipak, čini se to nije dovoljno. Svjedoci smo svojevrsnog paradoksa. Nerijetko roditelji ne poštuju savjete zdravstvenih radnika, već odluke donose na osnovu neprovjerenih informa-

Obuhvat MMR vakcinom opada

ugroženo

od pet godina

cija i savjeta influensera koji rade kao ,,isturena“ odjeljenja antivakcinalnih lobija. Činjenica je da proživljavamo sve intenzivniju eroziju nepovjerenja u nauku, medicinu i javno zdravlje i to već duži period – kaže Brajović.

Po njenim riječima, deficit institucionalnog povjerenja nije fenomen svojstven samo Crnoj Gori.

– Jasno je da ga ,,podgrijava“ mnoštvo faktora: ekonomski problemi, politička polarizacija, snažan uticaj društvenih mreža, prisustvo dezinformacija i slično. Da bi komunikacija bila efikasna, neophodno je da bude dvosmjerna i da se temelji na naučnim, provjerenim činjenicama. Važnu ulogu u komunikaciji o zdravlju imaju, ne samo zdravstveni radnici, već i svi sektori društva. Kada je riječ o MMR, naučne činjenice su jasne, vakcinacija čuva zdravlje i živote naših mališana – poručila je predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije.

VAKCINALNE

KAMPANJE

Iz Ministarstva zdravlja ocjenjuju da djelovanje antivakcinalnih lobija može proizlaziti iz različitih faktora, uključujući lične razloge, dezinformacije koje se šire putem društvenih medija i opšte nepovjerenje u zdravstvene autoritete.

– Zdravstveni sistem kon-

tinuirano radi na edukaciji stanovništva, demistifikaciji mitova o vakcinaciji i promovisanju pouzdanih informacija kako bi se suzbilo širenje dezinformacija. Kroz projekat „Podrška unapređenju sistema rutinske imunizacije i povećanju obuhvata vakcinacijom u Crnoj Gori“, od 10. maja do 30. novembra 2023. godine bio je aktivan kol centar, putem kojeg se zdravstveni sistem na naučno zasnovanim i ispravnim informacijama suprotstavio dezinformacijama i zloupotrebi društvenih mreža – saopštili su iz tog Vladinog resora. Podsjećaju da u saradnji sa Institutom za javno zdravlje sprovode različite kampanje sa ciljem podizanja svijesti o važnosti imunizacije. – Ove kampanje obuhvataju distribuciju informativnih materijala, saradnju s lokalnim zajednicama, podršku pedijatrima i ostalim zdravstvenim radnicima. Fokus je stavljen na informisanje roditelja o prednostima MMR vakcine i podsticanje praćenja redovnog kalendara imunizacije. Takođe, u kontinuitetu se preduzimaju mjere kao što je revizija vakcinalnih kartona, pozivanje roditelja nevakcinisane djece putem telefona i SMS servisa i organizovanja dodatnih vakcinacija vikendima. Ova praksa pomaže u izgradnji povjerenja između roditelja i zdravstvenog sistema i predstavlja

Procenti padaju u cijeloj

Evropi

Predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajović kaže da je u Evropi od januara do decembra 2023. prijavljeno 58.114 slučajeva obolijevanja od malih boginja, pri čemu je 98 odsto svih slučajeva koncentrisano u svega 10 zemalja regiona

Evrope.

– Evidentno je da broj oboljelih raste od septembra 2023. godine. U Evropi vidimo da je obuhvat prvom dozom opao sa 96 odsto u 2019. na 93 odsto u 2022, dok je obuhvat za drugu dozu opao sa 92 odsto u 2019. na 91 odsto u 2022. godini. Najveća incidenca obolijevanja bilježi se u populaciji djece uzrasta od jedne do četiri godine i od pet do devet godina, ali, isto tako, podaci potvrđuju da obolijevaju i osobe starije od 30 godina –saopštila je Brajović.

efikasan način komunikacije, s obzirom na to da se roditeljima pruža prilika da se savjetuju s zdravstvenim stručnjacima ili pedijatrima u slučaju nedoumica – saopštili su iz Ministarstva.

Mina Brajović smatra da je efikasna komunikacija između zdravstvenih radnika i roditelja od vitalnog značaja za podizanje obuhvata vakcinacije.

– Neophodno je saslušati i pažljivo sagledati razloge zbog kojih roditelji oklijevaju ili odlažu vakcinaciju. Jednako je važno da nacionalne zdravstvene vlasti identifikuju prepreke, ali i odrede ono što motiviše roditelje da koriguju svoje ponašanje. Kroz komparativna iskustva evidentno je da je nekada potrebno da se rekalibriraju modeli pružanja zdravstvenih servisa kako bi se unaprijedila dostupnost uslugama imunizacije. Bitno je da se u kontinuitetu radi na jačanju kapaciteta zdravstvenih radnika da na jasan i uvjerljiv način komuniciraju sa građanima o benefitima vakcinacije – ocijenila je Brajović.

Ivona RADONJIĆ

STAV: Nerad i nenadležnost inspekcije rada Jednake pravne i nejednake

nepravne situacije

U tekstu ,,Da je UIP djelovala na vrijeme ne bi bilo sudskih procesa i lošeg Izvještaja EK“, objavljenom u crnogorskim medijima 27. novembra 2023, obratio sam se UIP sa zamjerkom da bježe od odgovornosti i ovlašćenja koji su im Zakonom o inspekcijskom nadzoru stavljeni na raspolaganje, sa mogućnošću da svojom inicijativom preduprijede komplikaciju događaja i očuvaju javni interes.

Dakle, inspekcija rada je mogla da pravovremeno interveniše povodom izbora za generalnog direktora RTCG 6. avgusta 2021 – izabran Boris Raonić, i izbora 1. juna 2023 –izabran Boris Raonić i pored odluke Višeg suda da je njegov prvi izbor nezakonit.

Krajem januara 2024, od UIP sam dobio odgovor glavnog inspektora za rad. ,,Što se tiče slučaja izbora Borisa Raonića za poziciju generalnog direktora RTCG, nakon donošenja presude Višeg suda u Podgorici, prilikom odlučivanja o eventualnom pokretanju postupka inspekcijskog nadzora po službenoj dužnosti, prvenstveno smo se vodili činjenicom da je u predmetu tada postupajuće inspektorke Sonje Pejović već razmatran prvi izbor Raonića za generalnog direktora RTCG i da je tom prilikom ocijenjeno da ova inspekcija nema nadležnost da preduzima bilo koje mjere i radnje u dijelu izbora generalnog direktora , a ovakav stav je potvrđen i odlukom drugostepenog organa – Ministarstva rada i socijalnog staranja. Imajući ovo u vidu, kao i zakonom predviđenu obavezu jednakog postupanja u jednakim pravnim situacijama, inspekcija rada nije se po službenoj dužnosti bavila pitanjem ponovnog izbora Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG.“ Ako nema nadležnost, zašto inspekcija rada ne daje odgovor o nenadležnosti u mojim obraćanjima UIP iz 2022. i 2023, već se pravda započetim sudskim procesima. Inspektorka Sonja Pejović obavila je inspekcijski nadzor br. UP IN 0203-717-21-5488-

I dalje tvrdim da je UIP radila svoj posao, SDT ne bi morao da čeka Vrhovni sud koji analizira odluke Višeg suda, koji, opet, čeka desetak odluka Osnovnog suda zbog parnica uzrokovanih nelegalnim izborom i djelovanjem Borisa Raonića. Sve uz zabrinutost Evropske komisije

9 i izvještaj napravila 13. avgusta 2021.

UPOZNAVANJE ISTOG (DOKTORA) SA MATERIJOM

U uvodnom dijelu objašnjava da je djelovala kroz ponovni postupak, pri čemu je Ministarstvo ekonomskog razvoja insistiralo na preventivnom djelovanju inspekcije rada. Zašto, kako, ako je nenadležna?

Ističe da je ,,obavila neposredni razgovor sa predsjednikom Savjeta pri čemu je isti upoznat sa odredbama Zakona o radu, koji reguliše radno iskustvo i uslove za zaključenje ugovora o radu“ i istovremeno konstatovala ,,da je u toku postupak intervjua sa prijavljenim kandidatima, te još nije završen izbor generalnog direktora“. Istog dana iz sredstava javnog informisanja inspektorka rada je došla do saznanja da je Savjet RTCG izvršio izbor generalnog direktora i da je na to mjesto imenovan Boris Raonić. Daljim tumačenjem, inspektorka tretira član 25 Zakona o nacionalnom javnom emiteru koji utvrđuje nadležnost Savjeta RTCG da imenuje i razrješava generalnog direktora RTCG, a potom i član 34 kojim je propisano da ,,članovi Savjeta ne predstavljaju institucije ili organizacije koje su ih predložile, već svoju dužnost obavljaju samostalno, nezavisno i po sopstvenom znanju i savjesti, radi ostvarivanja interesa javnosti, u skladu sa zakonom, Statutom RTCG i drugim opštim akatima RTCG. Niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad Savjeta, niti je član Savjeta dužan da poštuje bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, osim odluka nadležnog suda“. Inspektorka rada je, zaključujemo pažljivim čitanjem, tog jutra upoznavala predsjednika Savjeta sa odredbama Zakona o radu. Upoznavala ga je, pod pretpostavkom da on te odredbe ne zna, što je, poznajući administrativnu konfuziju Veselina Drljevića koja se očitovala i u njegovom nesvjesno prepisanom doktoratu, bilo sasvim profesionalno. Kako član Savjeta može donijeti normalnu odluku ,,u skladu sa zakonom“, ako taj zakon ne poznaje. Ako uzmemo u obzir ,,sopstveno znanje i savjest“ većine ostalih člano-

va Savjeta RTCG onda mogućnost ostvarivanja interesa javnosti ostaje u domenu apsurdnosti.

JEDAN POZIV

MIJENJA SVE

Dakle, 6. avgusta 2021, prilikom izbora generalnog direktora, Savjet je mogao da izabere i poslanika i zatvorenika, partnera od člana Savjeta, srednjoškolca ponavljača, člana klana ili biblioteke, inspekcija rada bi otišla kući i oglasila svoju nenadležnost. Možda je ova iznenadna nenadležnost posljedica telefonskog razgovora ili uputstva koje je Drljević dobio tokom intervjua jednog od kandidata. Bilo bi interesantno da se sazna ko je bio ,,vruća“ pomoć i kako se aktivnost od 6. avgusta 2021. pretočila u nenadležnost u zapisniku od 13. avgusta. To što prilikom drugog izbora 1. juna 2023, članovi Savjeta nijesu ni poštovali odluke suda (citirani član 34), no su ih hladno i besprizorno okačili u arhivu sudstva i Javnog servisa, takođe nije mnogo zabrinulo UIP, tj. inspekciju rada.

SAVJESNO UBIJANJE

RAZUMA

U idealnoj varijanti nenadležnosti inspekcija i ponižavanja sudova, članovi Savjeta imaju licence to kill (razum), da odobravaju beskorisne tendere, da otpuštaju profesionalce, sve zbog njihove pretpostavljene (a nepokazane) svijesti, savjesti i poznavanja zakona. Danas se u Osnovnom sudu, zbog nerada inspekcije, neznanja Savjeta RTCG i nezakonitog rada Raonića, vodi bar deset parničnih sporova. Kod tužilaštva su dvije krivične prijave...

SDT čeka Vrhovni sud da ocijeni odluku Višeg suda kojom je Savjet RTCG ,,pomeo prašinu s RTCG hodnika“. UIP je nenadležna. Upravni sud se ovih dana, poslije 30 mjeseci, oglašava po žalbi Media centra na rješenje Ministarstva ekonomskog razvoja kao drugostepenog organa kojim potvrđuje nenadležnost inspekcije rada. (Koju je poslao da preventivno djeluje u punoj nenadležnosti?) Institucionalna agonija se nastavlja. Poglavlja 23 i 24 beznadežno ,,plaču“ za ovim slučajem. Evropska komisija je zabrinuta.

Mina Brajović

Piše: Srđan ČOVIĆ

Vikend otvorenih vrata u hotelu Swissotel Resort Kolašin

,,Bolje ću da učim – da bih se zaposlio u ovakvom hotelu“

KOLAŠIN - Nije bilo snijega za pravo skijanje na Bjelasici, ali je u protekla dva dana, iz nekog drugog razloga, postojalo interesovanje za ovu planinu i njenu turističku infrastrukturu. U hotelu Swissotel Resort Kolašin organizovan je ,,vikend otvorenih vrata“. Najmlađi crnogorski hotel, otvoren polovinom januara na najvišoj nadmorskoj visini u Crnoj Gori, omogućio je svim zainteresovanim građanima Kolašina i okolnih mjesta da dožive spoj prirodne ljepote i hotelske ponude.

Pored javnog poziva, posebno su pozvani učenici osnovnih i srednjih škola, turistički radnici, sportske ekipe. Bili su tu članovi KUD-a ,,Mijat Mašković“, pjevačke grupe „Đude“, ŽKK Tara basket, Košarkaškoga klub Gorštak, STK Gorštak, učesnici Zimske avanturističke trke a bilo je i pojedinačnih gostiju iz Podgorice i Primorja koji su došli na “otvoreni vikend”.

Bio je organizovan prevoz iz centra Kolašina, kao i povratak sa Bjelasice u tri dnevna termina, a „otvorena vrata“ su trajala od 10 do 15.30 sati. Ista manifestacija je zakazana i za dane sljedećeg vikenda - 8. i 9. marta.

- Željeli smo da građanima Kolašina i svim zainteresovanima predstavimo ponudu i sadržaj ovog prvog luksuznog hotela na ski stazama u Crnoj Gori. Hotel je 12 km udaljen od centra grada i sa njim na-

U Swissotel Resort Kolašin organizovana je prezentacija rada i opreme prvog luksuznog hotela pored ski staza u Crnoj Gori. Najviše interesovanja pokazali su učenici ugostiteljskih i turističkih usmjerenja koji će imati mogućnost da u ovakvom hotelu obavljaju praksu, ali i da dobiju šansu za zaposlenje

javljujemo dalje planove razvoja cjelogodišnjeg planinskog rizorta Kolašin Valleys koji će, između ostalog, imati i dva ski sela pored skijališta Bjelasice - ističu organizatori. Kažu da su pokazali dio od 116 smještajnih jedinica, dva restorana, dva bara, šoping prostor, pogled iz soba ka skijalištima i vrhovima Bjelasice, ali i da su im najdraži posje-

tioci ovog događaja bili učenici osnovnih i srednje škole. - Imali smo najmlađe goste iz OŠ ,,Vojin Čepić“ iz Gornje Morače. Takođe su nam gosti bili učenici turističkih usmjerenja iz SMŠ ,,Braća Selić“ iz Kolašina. Pokazali su interesovanje da se upoznaju sa opremom i infrastrukturom hotela, ali i sa načinom rada konobara, kuvara, recepcionera, ho-

telsko-turističkog tehničara - za zanimanja za koja se školuju. Posebno smo zapamtili rečenicu jednog učenikaod danas ću bolje da učim da bih mogao da radim u hotelu - a inače hotel već zapošljava mlade Kolašince – ističu predstavnici hotela. Jelena Janković, direktorica OŠ ,,Vojin Čepić“ iz Dragovića Polja, kaže da su učenici uživali u prijemu domaćina, ali i u onome što su vidjeli u luksuznom hotelu. Istakla je da ova škola ima značajnu pomoć od Zorana Bećirovića, vlasni-

ka hotela i Dragane Bećirović koja je zadužena za odnose sa javnošću. - Pomogli su nam u renoviranju učionica područnog odjeljenja u Ljevištima, oko kupovine peći za grijanje i školskog pribora, a posebno je značajna uplata u iznosu od 10.000 eura za kupovinu kombija za prevoz učenika - kazala je Janković. Profesorica Snežana Šćepanović–Đurasović je kao razredna predvodila učenike ugostiteljskih i turističkih usmjerenja. Kaže da su u hotelu bili baš pravi domaćini.

- Obišli smo cijeli hotel, detaljno je objašnjen svaki dio opreme i funkcionisanje hotela. Sve je bilo više nego inspirativno za naše učenike. Posebno je važno da je sa domaćinima potvrđeno zajedničko interesovanje za saradnju, da učenici u ovakvom hotelu obavljaju praksu i da mogu da se zaposle kada završe školu. Poseban utisak na mene su ostavile uniforme zaposlenih koje se na pravi način uklapaju u ekskluzivnost hotela - istakla je Snežana Šćepanović–Đurasović.

D.DRAŠKOVIĆ

Zimske kotorske karnevalske fešte završene velikom karnevalskom povorkom

Spaljen krivac „Manola De La Montanja tzv. Trofazni“

KOTOR - Zimske kotorske karnevalske fešte završene su juče velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem karnevalske lutke pod nazivom ,,Manola De La Montanja tzv. Trofazni“, koji je u duhu karnevalske tradicije proglašen za glavnog krivca za sve loše u protekloj godini u Kotoru. Optužnicom je proglašen krivim po više tačaka, a posebno jer je „sve učinio da se što kasnije izaberu sudije Ustavnog suda i vrhovni državni tužilac kako bi se maksimalno usporio naš put u EU“. Kriv je jer je „od OZNE, UDBE i sada ANB-a, koji su služili narodu i državi, napravio servis kriminalnih klanova“, kriv je „jer je

uvozničkom lobiju pomogao da uveća profit, da bismo MI u Evropi imali najskuplje životne namirnice, a posebno ulje, voće i povrće“. Optuženi ,,Manola De La Montanja tzv.Trofazni“ je ostavio testament u kojem se na humorističan i satiričan način opisuju ljudi i događaji iz javnog, društvenog i političkog života Crne Gore. Pa tako ,,Trofazni“ testamentom ostavlja „kriptovani telefon sa nalogom za Skaj aplikaciju Kapu od Krnevala kako bi mu pomogao da što prije popravi kuću“. - Svoj dosje iz OZNE, UDBE i ANB-a ostavljam svojim slobodnim saborcima u ZIKS-u kako bi što preciznije napisali svoje memoare. Svoja potraži-

vanja ostavljam Poreskoj upravi kako ne bih ostao dužan državi i bivšoj vlasti. Sve svoje doušnike iz državne i lokalne vlasti ostavljam opoziciji kako bi se što brže opet vratili na vlast. Svoje novo neupotrebljavano zlatno „ MONBLAN“ naliv pero ostavljam predsjedniku Republičke skupštine kako bi zakoni koje potpisuje imali zlatni sjaj. Svu svoju materijalnu i duhovnu ušteđevinu ostavljam kotorskim oriđinalima kako bi se i dalje sprdali sa svakom republičkom i lokalnom vlašću - navodi se u testamentu. Nakon karnevalske povorke sa brojnim maštovitim maskama koja je prodefilovala glavnom gradskom saobra-

ćajnicom, obavljeno je tradicionalno suđenje, a potom i spaljivanje karnevala. Fešta je nastavljena u Starom gradu koncertima lokalnih bendova -Vis tetra i Ansambla ,,Toć“ , a kasnije na Trgu od oružja je održan koncert pop-rok grupe ,,Crvena jabuka“. Organizator ovogodišnjih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator lokalna TO, a pokrovitelj Opština Kotor. Na dan karnevala po tradiciji objavljen je i humorističko-satirični list Karampana u kojem se daje osvrt na sve one loše, dobre, smiješne i tužne strane naše svakodnevice ,,malih“ i ,,velikih“ ljudi koji je čine. Iv. K.

Karnevalska lutka ,,Manola De La Montanja tzv. Trofazni“

Profesorica Snežana Šćepanović-Đurasović (prva s desna) i učenici turističkog usmjerenja

Mali učenici OŠ ,,Vojin Čepić“ ispred hotela

Vlada Gaze saopštila da pomoć isporučena iz vazduha nije dovoljna

TEL AVIV – Kabinet za medije vlade u Gazi je u saopštenju naveo da se ,,glad i dalje produbljuje unutar Pojasa Gaze i to u velikim razmjerama“.

Na Telegram kanalu su objavili da je ,,2.400.000 ljudi suočeno s velikom nestašicom zaliha hrane“.

– Isporučivanje vazdušne pomoći i zatvaranje očiju na njeno provođenje kroz prelaze, predstavlja pokušaj da se zaobiđu radikalna rješenja problema – dodaje se u saopštenju vlade.

Izrael je zadržao delegaciju za koju se očekuje da će otići u Kairo na pregovore o prekidu vatre u Gazi, nakon što je saznao da Hamas nije dostavio očekivanu listu zarobljenika koje drži grupa koja vlada Gazom, javljaju izraelski mediji. List ,,Times of Israel“, citirajući jednog zvaničnika, navodi da je Hamas odbio odgovoriti na zahtjev koji bi omogućio uvid u popis živih zarobljenika i otkrio koliko palestinskih zarobljenika Izrael mora osloboditi u zamjenu za svakog njihovog. Izraelska vojska je okončala preliminarnu istragu pogibije više od 100 Palestinaca, koji su nastradali kraj kamiona koji su donosili humanitarnu pomoć prošle nedjelje i zaključila da izraelske snage nijesu otvorile vatru, već da su Palestinci poginuli u metežu koji je nastao kada su pojurili na kamione sa hranom, saop-

Više od dva miliona ljudi bez hrane

štio je danas vojni portparol. Palestinske vlasti, međutim, kažu da su izraelske snage izvršile masakr, otvorivši vatru na masu ljudi koji su se okupili u nadi da će se dijeliti hrana. – Izraelska vojska (IDF) je

U Francuskoj poljoprivrednici i dalje nezadovoljni

Protest poljoprivrednika u Francuskoj

Žele da nastave proteste i akcije

PARIZ – Poljoprivrednici žele da nastave svoje proteste i akcije na terenu, saopštio je juče glavni poljoprivredni sindikat FNSEA u Francuskoj, posljednjeg dana Sajma poljoprivrede u Parizu, koji je obilježilo nezadovoljstvo tog sektora u zemlji i Evropi.

Poslije nekoliko obećanja francuske vlade, poljoprivrednici očekuju „veoma konkretne rezultate“, a čak i ako FNSEA ne pozove na veliki skup na nacionalnom nivou, svaki departman u Francuskoj i dalje ima mogućnost da preduzme određeni broj akcija, rekao je predsjednik sindikata Arno Ruso. Od početka krize u januaru, francu-

ska vlada je obećala više od 400 miliona eura hitne pomoći i jačanje zakona za zaštitu prihoda poljoprivrednika. Francuske vlasti su obećale da će ublažiti ograničenja, posebno ekološka, po cijenu ustupaka koje kritikuju nevladine organizacije i naučnici, a tiču se upotrebe pesticida. Poput evropskih kolega koje protestuju u Španiji, Njemačkoj, Grčkoj i Poljskoj, poljoprivrednici protestuju i protiv konkurencije koju smatraju nelojalnom i nepravednom, iz zemalja van Evropske unije. Ta kriza podstiče i rastuće nezadovoljstvo prema uvozu žita iz Ukrajine, uprkos solidarnosti sa tom zemljom koja je na meti ruske invazije.

okončala preliminarnu istragu nesrećnog incidenta u kojem su civili iz Gaze zgaženi i ranjeni kad su napali konvoj – rekao je danas izraelski vojni portparol admiral Daniel Hagari

Humanitarna situacija u Gazi je „katastrofalna“ i „i dalje se pogoršava“, saopštio je Međunarodni komitet Crvenog krsta. – Djeca su bosa, preturaju po đubretu da bi pronašla hra-

Trideset hiljada obroka spušteno padobranima

SAD su juče izvele svoje prvo ispuštanje humanitarne pomoći za Gazu, sa više od 30.000 obroka koji su padobranima spušteni iz tri vojna aviona, javlja BBC. Operacija, izvedena zajedno sa jordanskim vazdušnim snagama, bila je prva od mnogih koje je najavio predsjednik SAD Džo Bajden

Obećao je da će povećati pomoć nakon što je najmanje

112 ljudi ubijeno dok je masa jurila humanitarni konvoj u četvrtak. Istovremeno, visoki američki zvaničnik rekao je da je okvir sporazuma za šestonedjeljni prekid vatre u Gazi na snazi, prenosi BBC.

Zvaničnik Bajdenove administracije rekao je da je Izrael „manje-više prihvatio“ sporazum o novom prekidu vatre.

– To će biti šestonedjeljni prekid vatre u Gazi koji počinje danas ako Hamas pristane da oslobodi ranjive kategorije talaca (…) bolesne, ranjene, starije i žene – rekao je neimenovani zvaničnik.

nu – rekla je portparolka Sara Dejvis za Skaj njuz. Iako je juče pozdravila prve isporuke američke pomo ć i iz vazduha, rekla je da su one, takođe, predstavljale mnogo izazova.

Najmanje 15 djece umrlo je od neuhranjenosti i dehidracije u bolnici na sjeveru Gaze tokom proteklih nekoliko dana, saopštilo je ministarstvo zdravlja Gaze koje vodi Hamas.

Portparol Ašraf al Kidra rekao je da se „plaši za živote“ još šestoro djece na odjeljenju intenzivne njege bolnice ,,Kamal Advan“. U međuvremenu, visoki komesar UN za ljudska prava

Rusi čekaju u dugoj koloni da odaju poštu ruskom opozicionaru

upozorio je da je cjelokupno stanovništvo Gaze u neposrednoj opasnosti od gladi. V isoki zvaničnik Hamasa izjavio je juče za Frans pres da je primirje u Pojasu Gaze moguće u narednih 24 do 48 sati ako Izrael prihvati zahtjeve te palestinske islamističke organizacije.

– Ako Izrael pristaje na zahtjeve Hamasa, koji uključuju povratak raseljenih Palestinaca na sjever Gaze i povećanje humanitarne pomoći, to bi moglo utrti put sporazumu (o primirju) u narednih 24 do 48 sati – rekao je visoki zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman.

Grob Alekseja Navaljnog zatrpan cvijećem

moskVA - Grob Alekseja Navaljnog u Moskvi i juče je bio prekriven cvijećem, jer Rusi nastavljaju da odaju poštu najpoznatijem protivniku Kremlja, koji je umro sredinom prošlog mjeseca u strogo kontrolisanom zatvoru. Navaljni je preminuo samo nekoliko nedjelja prije predsjedničkih izbora u Rusiji na kojima se očekuje ponovna pobjeda Vladimira Putina Veliki red dužine nekoliko stotina metara je danas zabilježen ispred groblja Borisovo, na jugoistoku Moskve, gdje je Navaljni sahranjen u petak, javila je agencija Frans pres sa lica mjesta.

Neki građani ostavljaju velike bukete cvijeća, neki samo po jednu ružu, a svi stoje ispred humke u tišini. Prisustvo policije kod groblja je smanjeno u odnosu na protekle dane. Pored „tuge, bola i bijesa“, mnogi Moskovljani su za AFP rekli da žele da izraze ljubav prema Navaljnom koji je umro 16. februara u zatvoru na Sjevernom polu. Mnogi Rusi nje-

govu smrt opisuju i kao ličnu tragediju.

Prisustvo cvijeća je „pokazatelj stepena gubitka koji ljudi osjećaju“ zbog smrti Navaljnog, rekao je jedan Rus za Frans pres na groblju. Jedna žena je rekla da dolazi na groblje drugi put od petka i da ljude koji dolaze osjeća kao prijatelje.

– Ljudi ga vole i to je to… Tu ljubav žele da izraze – rekla je druga žena, dodajući da je srećna što na groblje dolazi veliki broj Rusa. Odavanje pošte Navaljnom, koji je imao samo 47 godina kada je preminuo, dolazi samo dvije nedjelje prije predsjedničkih izbora, koji će biti održani od 15. do 17. marta,

na kojima se očekuje pobjeda Putina, jer nijednom kandidatu opozicije nije omogućena kandidatura. Sam Navaljni je bio spriječen da učestvuje na prethodnim izborima, 2018. godine.

Putin nije komentarisao smrt svog glavnog protivnika, čije ime ne želi ni da izgovori. R.P.

Sve više gladne djece

Veika podrška Rusa preminulom opozicionaru

Park prirode Piva prošle godine počeo projekat „Sačuvajmo pivski Stounhendž od zaborava“, Uprava

Bagerom na piščanske

PODGORICA – Odavno

je jasno da se u zaštiti kulturne baštine Crne Gore događaju nezakonite, neshvatljive i neprihvatljive stvari, ali nerijetko se potkradu i situacije kada sve krene iz pozitivne namjere, ispoštuju se procedure i dobiju dozvole, a onda se te dozvole pogrešno protumače. E, upravo se to dogodilo na nekropoli stećaka u Pišču, gdje je Park prirode Piva prošle godine počeo projekat „Sačuvajmo pivski Stounhendž“, koji se odjednom pretvorio u institucionalni skandal i neprimjeren odnos prema našoj najvrednijoj baštini.

Naime, Upravi za zaštitu kulturnih dobara 10. novembra prošle godine dostavljena je prijava o zemljanim radovima koji se izvode na samoj nekropoli stećaka u selu Pišče. Iz dostavljene foto-dokumentacije, stručna lica Uprave zaključila su da se na samoj nekropoli izvode nedozvoljeni radovi, odnosno „iskopavanje zemlje bagerom i ostalim sredstvima, dislociranje stećaka, improvizovani zemljani radovi ispod i oko stećaka, što grubo narušava autentičnost i integritet ovog lokaliteta“. Neuobičajeno za ovakvu vrstu postupanja, dakle bez izlaska na teren, Uprava se poslužila i Fejsbuk stranicom Parka prirode Piva, na kojoj su podijeljene informacije, uz istu foto-dokumentaciju, o započinjanju radova na fizičkoj zaštiti nekropole stećaka, kao i na uređenju izletišta i parkinga u neposrednoj blizni, a u okviru projekta „Sačuvajmo pivski Stounhendž od zaborava“.

Nije im trebalo mnogo da se prisjete i da je ovaj organ izdao smjernice za ove rado -

Park prirode Piva, postupajući po smjernicama Uprave, angažovao je konzervatora Božidara Jovićevića iz Centra za konzervaciju i arheologiju. Ispostaviće se da je Jovićević, široko razumijevajući „poštovanje autentičnosti i integriteta dobra“, imao svoju viziju o fizičkoj zaštiti, konzervaciji i prezentaciji stećaka

ve, a postupajući po zahtjevu Parka prirode Piva za „davanje smjernica i sugestija povodom potrebe i namjere turističke valorizacije nekropole stećaka Pišče, u okviru projekta koji je podržalo i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma“.

PREKID RADOVA

Nakon sagledavanja dostavljenih informacija i fotografija, te nakon uvida u sopstvenu dokumentaciju, Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaključila je da se radovi ne izvode po smjernicama ovog organa, te je odmah proglasila prethodnu zaštitu, u skladu

Ne postoji preporuka UNESCO-a za podizanje i ispravljanje stećaka

Pobjeda je ovim povodom kontaktirala sa nekoliko crnogorskih arheologa i konzervatora, ali su svi odbili da zvanično komentarišu rad svog kolege Božidara Jovićevića, uz obrazloženje da već postoji zvanično mišljenje struke o tome što je uradio. Jedino je jedan arheolog, nezvanično, kazao da nije sporno vraćanje stećaka u prvobitan položaj i čišćenje radi prezentacije, naročito jer ona strana okrenuta ka zemlji obično bude najbolje konzervirana. - Ali, pristup bez ikakvih prethodnih istraživanja, a govorimo ipak o nadgrobnim spomenicima, upotreba mehanizacije i tamponiranje oko njih... još od strane konzervatora, to je poraz. Pritom, u domenu stećaka, makar ovih pod zaštitom UNESCO-a, ne postoji preporuka za njihovo podizanje i ispravljanje. Praktikuje se prezentacija „in situ“, dakle onako kako su nađeni. Osim ukoliko su u potpunosti utonuli, onda se radi na nivelaciji - kazao je Pobjedi arheolog, koji je tražio anonimnost.

sa članom 18 Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Članom 20 istog zakona je propisano da se prethodna zaštita uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprečavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka. To je, pojednostavljeno rečeno, bilo i naređenje da se prekine sa izvođenjem svih radova na stećcima, a Uprava će u roku od godinu morati da valorizuje ovo dobro i stavi ga pod zaštitu zakona. U smjernicama koje je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a u koje je novinar Po-

bjede imao uvid, vidi se da je Park prirode Piva, čiji je osnivač Opština Plužine, upozoren da nekropola stećaka Pišče zadovoljava kriterijume u pogledu autentičnosti i integriteta baš poput pet zaštićenih nekropola stećaka po nacionalnom zakonodavstvu, te međunarodnoj (UNESCO) zaštiti koju uživaju dvije nekropole stećaka u Crnoj Gori. Lokalitet u Pišču je, kako su podsjetili iz Uprave, arheološki rekognosciran 2010, a šest godina kasnije prihvaćena je inicijativa za uspostavljanje zaštite lokaliteta Piščansko brvno u selu Pišče, što uključuje i nekropolu stećaka.

Parku prirode Piva iz Uprave je stigla smjernica da, prije početka fizičke zaštite, angažuju stručno lice koje posjeduje konzervatorsku licencu za sprovođenje konzervatorskih mjera, a sve u cilju sprovođenja istraživačkog postupka detaljnog i potpunog dokumentovanja naslijeđenih vrijednosti, stanja i definisanja mjera zaštite. - Dakle, tek na osnovu rezultata istraživačkog postupka predvidjeti konzervatorski tretman na način kojim se poštuje integritet i autentičnost ove vrijedne nekropole – navodi se u smjernicama Uprave i zabranjuje formiranje par-

king prostora i postavljanja klupa za odmor u zoni nekropole stećaka, u radijusu od 300 metara, budući da bi te intervencije uveliko devalvirale prepoznate potencijalne kulturno-istorijske vrijednosti. Park prirode Piva, postupajući po smjernicama, angažovao je konzervatora Božidara Jovićevića iz Centra za konzervaciju i arheologiju. Ispostaviće se da je Jovićević, široko razumijevajući „poštovanje autentičnosti i integriteta dobra“, imao svoju viziju o fizičkoj zaštiti, konzervaciji i prezentaciji stećaka. U njegovom opširnom izvještaju, koji je nastao nakon obustavljanja radova, Jovićević je otkrio šta ga je sve motivisalo da se odluči na ovakvu vrstu zaštite i prezentacije stećaka. U izvještaju je ukazao da je na lokalitetu u Pišču primjetno određeno grupisanje stećaka koji u relativno malom prostornom razmaku imaju paralelan položaj. U ovakvim okolnostima, prema ocjeni Jovićevića, dolazilo je do domino efekta, odnosno, prvi stećak usljed denivelacije, udara vjetra, zemljotresa, prirodnog slijeganja terena i velike zapremine i težine samog stećka nasloni se na susjedni i tako oba stećka vremenom zajedno tonu u tlo. - Denivelacija, obaranje i utonuće su neminovni na svim stećcima, pa tako i na stećcima u Pišču – zaključio je Jovićević. Na osnovu ovako zatečenog stanja, Jovićević je odlučio da

Dva stećka koja su vertikalno postavljena na nivelisanu podlogu od kamena

Po uputstvu konzervatora, stećke podizali bagerom

Položaj dijela stećaka prije otpočinjanja zaštitnih radova

Park P rirode

Piva

za zaštitu kulturnih dobara prvo ga odobrila, pa ekspresno obustavila radove

piščanske stećke

se najveći broj stećaka „dovedu do svoje autentnične pozicije, koja u ovom slučaju nije upitna“. Riješio je, dakle, da upotrijebi bager kako bi podigao stećke teške nekoliko tona, a udubljenje u zemlji (bočni otisak), koje bi se pojavilo nakon podizanja stećka, naspe krupnijim kamenom koji bi poslužio kao kaldrma i ravna podloga. Na takvoj nivelisanoj kamenoj podlozi stećke je postavljao u vertikalni položaj, dok one u obliku ploča nije pomjerao, već im je samo uklanjao travnati sloj kako bi došlo do bolje vidljivosti i čitljivosti. Nije odbacivao busenje trave sa korijenjem i ostacima zemlje, da bi ih kasnije, nakon nivelacije kamene podloge i postavljanja stećaka u vertikalan položaj, ponovo vratio preko kamenih površina, kako bi ambijent što prije dobio autentični izgled. Naravno, kao konzervator predvidio je i druge konzervatorske intervencije na samim površinama stećaka, tačnije njihovo čišćenje i hemijsku zaštitu, kako bi se omogućila što bolja vidljivost i čitljivost stećaka. - Smatram da sprovođenje datih mjera može biti dobar primjer i za brojne nekropole stećaka kod nas i u okruženju, u suprotnom prirodna devastacija je nezadrživ proces sporog, ali sigurnog propadanja ove vrste kulturne baštinesiguran je Jovićević. Na kraju izvještaja, Jovićević je konstatovao da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara u

Rješenju o prethodnoj zaštiti iznijela i „puno ishitrenih i neprovjerenih konstatacija“. Kolegama iz Uprave zamjerio je što su Rješenje donijeli bez odlaska na lice mjesta, već ga utemeljili na nekoliko fotografija i „izvora iz medija“. - Ponavljam, da je odgovarajuća stručna ekipa iz Uprave fizički izašla na lokalitet u Pišču i na neposredan način se upoznala sa činjenicama, uz moje prisustvo (ili bez njega) i dobila eventualno pojašnjenje konzervatorskih postupaka, vjerujem da bi ovo Rješenje (ili ga ne bi bilo) zvučalo realnije i korektnije – zapisao je Jovićević. Na kraju izvještaja, on je izrazio uvjerenje da su dosadašnje konzervatorske mjere na samoj nekropoli urađene na jako korektan i stručan način, te da i dalje vjeruje da će sva stručna i laička javnost biti zadovoljna urađenim.

KOLEGE O KOLEGI

Jovićević, po svemu sudeći, nije računao da će i njegove kolege iz Centra za konzervaciju i arheologiju (CKA), na poziv Uprave, početkom decembra prošle godine izaći na teren u Pišču i potom vrednovati i ocjenjivati sve konzervatorske postupke. U izvještaju CKA, koji su sačinili direktor Centra Željko Kalezić (konzervator), istraživač savjetnik Miloš Živanović i istraživačica i dokumentaristkinja Dijana Borozan, navodi se da se o autentičnom mjestu po-

Zabrana radova na „pivskom Stounhendžu“ nije se svidjela Parku prirode Piva, ni Opštini Plužine, pa je predsjednik Slobodan Delić brže-bolje početkom decembra uputio žalbu Ministarstvu kulture i medija, kao drugostepenom organu, ukazujući na povrede Zakona o upravnom postupku

stavljanja stećka u srednjem vijeku može govoriti jedino nakon arheoloških istraživanja. Stručni tim je u izvještaju, takođe, naveo da je prije dislociranja stećaka potrebno napraviti detaljnu tehničku dokumentaciju postojećeg stanja, što nije urađeno.

- Ne ulazeći u utisak da li je lokalitet sada ljepšeg izgleda i ne sumnjajući u iskustvo kolege konzervatora angažovanog za sprovođenje konzervatorskih mjera, neprihvatljivo je da se rade bilo kakvi zemljani radovi bez arheoloških istraživanja i bez šireg stručnog timanavodi se u izvještaju Centra za konzervaciju i arheologiju. Napomenuli su da ne postoje saznanja da li su stećci u prošlosti već bili pomjerani.

- Dva stećka su drugačije orijentacije od ustaljene. Pojedine ploče sasvim vjerovatno mogu biti postolja za stećke i time je dovoljno jasno da je proizvoljno dislociranje nadgrobnih spomenika, bez adekvatnih arheoloških istraživanja, u potpunosti neadekvatno - navodi se u izvještaju CKA. Stručni tim je ukazao i da su stećci ovog kraja, osim po obliku i ukrasu, karakteristični upravo zbog snažne veze sa pejzažom (koja je sada poremećena izgradnjom objekta) na visokim nadmorskim visinama, kao i po prirodnim ulegnućima stećaka, usljed erozivnih aktivnosti i dejstva vjetra, što im daje posebnu vrijednost.

- Ove vrijednosti uračunate su u kriterijume autentičnosti kojima su dvije nekropole zaštićene u sklopu UNESCO-ve zaštite - naveo je stručni tim Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Zaključili su da je ambijentalni značaj ozbiljno ugrožen, te da nastavak radova sa jugoistočne strane prijeti da ugrozi lokalitet.

- Iz gore navedenog, mišljenja smo da treba zabraniti sve dalje aktivnosti u zoni oko ne-

Novoizgrađeni objekat u velikoj mjeri narušio integritet nekropole

Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije postupala samo u vezi sa radovima koje je izvodio konzervator Božidar Jovićević, već je nekoliko mjeseci ranije, dakle prije otpočinjanja radova na nekropoli stećaka, dobila prijavu o izgradnji objekta u neposrednoj blizini lokaliteta. Prijavu su dobili 19. jula prošle godine, a stručni tim Uprave nekropolu stećaka je obišao 21. jula. Terenskim uvidom je konstatovano da se u blizini nekropole, na udaljenosti od 10 metara, gradi objekat većih gabarita, pravou-

kropole - naveo je stručni tim Centra.

Da bi se spriječila dalja degradacija lokaliteta, iz Centra su predložili da se detaljno dokumentuje neokropola uz korićenje fotogrametrije, zatim da se obave arheološka i konzervatorska istraživanja, a na osnovu rezultata da se sačini prijedlog konzervatorskih mjera i potom da se te mjere i sprovedu.

ŽALBA

Zabrana radova na „pivskom Stounhendžu“ nije se svidjela Parku prirode Piva, ni Opštini Plužine, pa je predsjednik Slobodan Delić brže-bolje početkom decembra uputio žalbu Ministarstvu kulture i medija, kao drugostepenom organu, ukazujući na povrede Zakona o upravnom postupku. Naime, u pokušaju da obori Rješenje o prethodnoj zaštiti Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Delić je ukazao da je Uprava, prilikom definisanja granice dobra, navela katastarsku parcelu br. 1452 KO Borje, što na terenu, ni po evidenciji nadležnog organa, ne postoji. Takođe je problematizovao, sasvim opravdano, što je Uprava Rješenje o prethodnoj zaštiti donijela samo na osnovu dostavljene foto-dokumentacije, kao i na

gaone osnove, širine 10, a dužine 15 metara. Budući da se objekat u izgradnji nalazi u neposrednoj blizini arheološkog lokaliteta sa 14 stećaka, Uprava je uputila inicijativu urbanističko-građevinskoj inspekciji u centralnom regionu za opštine Nikšić i Plužine, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao i Upravi za inspekcijske poslove. Od građevinske inspekcije nije bilo povratne informacije, dok im je Uprava za inspekcijske poslove, tj. inspektorka za kulturna

osnovu informacija i fotografija koje su pronašli na društvenoj mreži Fejsbuk. - Uvid u prethodno navedeni materijal ne može dati pravu sliku stanja na terenu, što pokazuje i nepravilan zaključak u Rješenju u vezi s granicama kulturnog dobra i sadržinom radova koji se izvode na lokalitetu. (...) Nema sumnje da je na osnovu pregleda fotografija koje su objavljene na društvenim mrežema i bez izlaska na lice mjesta izveden pogrešan zaključak u obrazloženju pobijanog Rješenja da je izvršena devastacija lokaliteta. U stvari, činjenice govore da je uvid u fotografije na kojima se vidi mehanizacija odveo prvostepeni organ na pogrešan put da zaključi da se vrši „iskopavanje zemlje bagerom“, jer je mehanizacija korišćena isključivo za dovođenje stećaka do svoje autentične pozicije, kako je riječ o stećcima čija težina iziskuje takav način djelovanja imajući u vidu da su stećci teški i više tona, a opet sve po uputstvima i pod nadzorom stručnog lica i po dobijenim uputstvima od nadležnog organa – napisao je Delić u žalbi. Suprotno mišljenju stručnih lica Uprave i Centra za konzervaciju i arhelogiju, on je uvjeren da se na nekropoli

dobra, tražila dodatne podatke, što joj je i dostavljeno. Uprava, kako saznaje Pobjeda, ni do danas nije dobila nikakve povratne informacije o postupanju urbanističko-građevinske inspekcije i inspektorke za kulturna dobra.

Stručni tim Centra za konzervaciju i arheologiju početkom decembra prošle godine zatekao je skoro završen objekat i u izvještaju konstatovao da je „blizina objekta nekropoli stećaka u potpunosti neprimjerena i u velikoj mjeri je narušila njen integritet“.

stećaka ne sprovode radovi koji ugrožavaju njenu autentičnost i integritet, te joj, kako je rekao, ne prijeti rizik od oštećenja i uništenja.

ODLUKA

Ministarstvo kulture i medija Crne Gore trebalo bi, kako saznaje Pobjeda, ovih dana da odluči o žalbi Slobodana Delića. Odluka će vjerovatno biti donijeta u njegovu korist, pa će Uprava za zaštitu kulturnih dobara morati da ispoštuje sve odredbe Zakona o upravnom postupku i nadasve da izađe na teren u Pišču, te da na licu mjesta donese valjane zaključke i potom novo Rješenje o prethodnoj zaštiti. Delić ovom žalbom, naravno, neće ništa postići, s obzirom na nedvosmislene stavove stručnih lica Uprave i Centra za konzervaciju i arheologiju, osim što će natjerati Upravu da uradi sve po propisima. Nakon svega, cijela ova priča ostaće kao još jedan dokaz za haotičan sistem zaštite naše kulturne baštine, odsustvo valjane komunikacije između stručnih lica, vlasnika/držaoca dobara i organa uprave, uz veliku dilemu kako sada sanirati pričinjenu štetu i da li je uopšte moguće lokalitet vratiti u prvobitno stanje. Jovan NIKITOVIĆ

U cilju ostvarivanja dodatnih prihoda, menadžment Sportskih objekata odlučio da se dvorana SC ,,Morača“, nakon duže pauze, ponovo iznajmljuje za koncerte

Izdaju prostor zbog zarade, ne znaju ko će biti izvođači

Nedavno je, recimo, Džiboni održao koncert u Skoplju, volio bih da uskoro gostuje i kod nas, ne bi li malo „parirao“ zvijezdama narodne muzike koje su već zakupile termine u „Morači“... Naš je cilj da od koncerata godišnje prihodujemo oko sto hiljada eura, što bi nam znatno olakšalo poslovanje, a za to će nam biti potrebno sedam-osam termina – poručio je direktor ,,Sportskih objekata“ Aleksandar Vučković

Vodeći računa o načinima kako da iskoriste sopstvene resurse, a u cilju ostvarivanja dodatnih prihoda, novi menadžment gradskog preduzeća Sportski objekti d. o. o. Podgorica odlučio je da se nakon duže pauze ponovno izdaje dvorana Sportskog centra ,,Morača“ za održavanje koncerata.

Takođe, napravili su i cjenovnik za reklame na objektima kojima gazduju, planirali postavljanje LED displeja i utvrdili cjenovnik za brendiranje svojih objekata, za što očekuju saglasnost Skupštine glavnog grada.

Dok Skupština ne usvoji cjenovnik specijalno za izdavanje dvorane SC ,,Morača“, za sada je izdaju kao i za sportske manifestacije, ali je za koncerte neophodno više vremena pa će i njihov prihod biti veći. Prvi od najavljenih koncerata zakazan je za 19. april, kada će nastupiti popularna srpska pjevačica Aleksandra Prijović, a već su zakupljeni i termini za nastupe Dragane Mirković i Lepe Brene ,,Sportski objekti“ iznajmljuju prostor, dok o tome ko će u njemu nastupiti odlučuje organizator. Direktor ,,Sportskih objekata“ Aleksandar Vučković podsjeća da je Zlatan Stipišić Džiboni nedavno nastupao u Skoplju i iskazuje želju da ovaj poznati hrvatski pop pjevač i kantautor uskoro gostuje i u SC ,,Morača“ ,,ne bi li malo parirao zvijezdama narodne muzike koje su već zakupile termine“.

RESURSI

Vučković ističe da se ranije, prije promjene menadžmenta u „Sportskim objektima“, nije vodilo računa o načinima kako preduzeće da iskoristi sopstvene resurse, nego se 100 odsto oslanjalo na budžet iz Glavnog grada. - Kako smo mi Društvo sa ograničenom odgovornošću, naša obaveza je da postupamo kao „dobri domaćini“ i to je naš moto u svakom pogledu, počev od termina koje izdajemo sportskim klubovima, reprezentacijama, društvima ili pojedincima, pa do načina da se

prihodovanjem sredstava rastereti budžet Glavnog grada – poručuje Vučković. Kako dodaje, neke od tih stavki gdje mogu da obezbijede dio sredstava koja im nedostaju za normalno funkcionisanje svakako su koncerti, sajmovi, seminari... „Sportski objekti“, ističe on, upravljaju sa sedam vrlo prestižnih i funkcionalnih objekata u kojima se mogu, osim sportskih, održavati i mnoge druge manifestacije različitog karaktera.

- Naravno, u svemu tome moramo voditi računa da je naš prioritet pružanje usluga sportu, te da sve ostalo moramo uklapati sa tim. Jedna od stavki, koja nam može donijeti značajan prihod, su koncerti koji su nekada bili zaštitni znak Sportskog centra „Morača“ i Stadiona malih sportova, a ne treba zaboraviti ni da je Zdravko Čolić sedamdesetih godina prošlog vijeka održao legendarni koncert na našem gradskom stadionu – poručuje Vučković, uz podsjećanje da je prva grupa koja je gostovala u Sportskom centru ,,Morača“, poslije rata na prostorima bivše Jugoslavije, bila „Hari Mata Hari“, te da je to bio sjajan događaj nakon kojeg dvadesetak godina nijesu organizovani koncerti.

CJENOVNIK

Direktor ,,Sportskih objekata“ kaže da ,,dok Skupština glav-

nog grada ne usvoji cjenovnik specijalno za tu namjenu, dvoranu Sportskog centra ,,Morača“ izdajemo kao i za sportske manifestacije, samo je za koncerte neophodno više vremena, pa će i naš prihod biti veći“. - Za neke koncerte treba više, a za neke manje vremena za pripremu, neki muzičari prave probe dan pred koncert tako da sve mora da bude spremno već tada i upravo od toga zavisi i cijena izdavanja. Recimo, za koncert regionalne zvijezde Aleksandre Prijović, koja puni dvorane širom bivše Jugoslavije i to po više puta, već je rasprodat prvi termin 19. aprila, pa je sklopljen ugovor i za dan kasnije. S obzirom na to da će se bina postavljati 18. aprila, ,,Sportski

objekti“ će inkasirati dvadestak hiljada eura – objašnjava Vučković Navodi da je interesovanje za koncerte ogromno, što nije ništa novo u odnosu na region.

- Nedavno je, recimo, Zlatan Stipišić Džiboni bio u Skoplju, lično bih volio da uskoro gostuje i kod nas, ne bi li malo „parirao“ zvijezdama narodne muzike koje su već zakupile termine u „Morači“, poput Dragane Mirković i Lepe Brene. Do kraja godine rezervisani su i plaćeni još neki datumi, a kako moramo dobro da vodimo računa o našim sportskim klubovima i njihovim terminima za utakmice i treninge, nema još mnogo slobodnog prostora. Naš je cilj da od koncerata godišnje prihodujemo

Dodatne prihode planiraju i od izdavanja

Stadiona malih sportova i igrališta u Njegoševom parku

Menadžment Sportskih objekata d. o. o. Podgorica planira da za organizovanje koncerata i sličnih aktivnosti izdaje i Stadion malih sportova pod Goricom, kao i igralište u Njegoševom parku.

- Planirali smo da „oživimo“ i Stadion malih sportova, ali potrebno nam je da objekat bude što prije priključen na vodovodno-kanalizacionu mrežu, kako bi što prije dobio upotrebnu dozvolu. Na potezu je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, jer ona treba da privede kraju radove koji nijesu završeni kada je

oko sto hiljada eura, što bi nam znatno olakšalo poslovanje, a za to će nam biti potrebno sedam-osam termina. To je optimalno zbog ostalih manifestacija u Sportskom centru, svakako nećemo dozvoliti da se klubovima na bilo koji način poremeti uobičajeni ritam – poručuje naš sagovornik, uz napomenu da je kapacitet dvorane SC ,,Morača“ za ove namjene (sa parterom) za oko šest hiljada posjetilaca Direktor Sportskih objekata kaže da ne biraju oni organizatore koncerata, već da organizatori biraju njih. - Uslov je da potpišu ugovor sa nama i istovremeno uplate avans za zakup dvorane. Imena organizatora nam ne znače puno, a što se tiče eventualne

objekat renoviran. Cilj nam je da ga valorizujemo, baš kao što nam je isti cilj i sa košarkaškim igralištem u Njegoševom parku. Tamo smo nedavno upisali i uknjižili objekat koji je postojao više desetina godina, a nikome nije padalo na pamet da to uradi. Sada kada smo sve završili i kada smo stvorili uslove da sam sebe može da „izdržava“, ima zainteresovanih da preuzmu objekat koji niko nije želio kada je donosio gubitak i koji na papirima nije ni postojao – poručuje Aleksandar Vučković

štete, u ugovorima stoji da svaka šteta pada na teret organizatora manifestacije – objašnjava Vučković. Naglašava da će puno pažnje posvetiti marketingu, jer to može da im donese značajna sredstva potrebna za funkcionisanje „Sportskih objekata“. - Napravili smo cjenovnik za reklame na našim objektima, planirali smo postavljanje LED displeja i poprilično smo poodmakli u toj namjeri, a utvrdili smo i cjenovnik za brendiranje naših objekata, kao što se to radi u regionu i Evropi. Za to nam je, naravno, potrebna saglasnost Skupštine glavnog grada i već smo uputili zahtjev. Budžetom za 2024. godinu opredijeljeno nam je milion eura za javnu funkciju, koliko i prethodnih godina, plus sredstva za opremu i investiciono održavanje, a svaki prihod koji ostvarimo putem sopstvenih djelatnosti, nama će olakšati i rasteretiti budžet glavnog grada. S obzirom na to da je samo za struju, vodu i obezbjeđenje, kada sam postavljen za v. d. direktora, dug iznosio blizu 300.000 eura, te da nam toliko nedostaje za normalno funkcionisanje, bio bih prezadovoljan da od ovih marketinških aktivnosti i koncerata nadoknadimo taj iznos – zaključuje direktor Sportskih objekata Aleksandar Vučković. I. MITROVIĆ

Sportski centar ,,Morača“

d. mijatović

Stadion malih sportova

d. mijatović

Crna Gora drugi put bolja od Srbije u kvali kacijama za Evropsko prvenstvo u rukometu

Ovako je slađe, kroz dramu do bodova

Nije moglo bez drame, ali je Crna Gora, kao i prije četiri dana u Zrenjaninu, u finišu prelomila protiv Srbije, slavila 26:25 i teoretski, na dva kola prije kraja kvalifikacija, osigurala prvo mjesto u grupi 6 i bolju poziciju pred žrijeb za Evropsko prvenstvo. ,,Lavice“ su u psihološkom ratu, u rezultatskoj klackalici bolje odigrale posljednjih osam i po minuta, kada su kod rezultata 24:24 (gol za remi postigla Jovović) sa dva brza gola (Pavićević i Pletikosić iz sedmerca koji je iznudila), na manje od četiri minuta do kraja, stigle do kapitalnih ,,plus dva“. Gošće su na 45 sekundi prije kraja smanjile golom Janjušević na 26:25, a nakon tajm-auta koji je zatražila selektorka Bojana Popović, na 18 sekundi prije kraja arbitri iz Hrvatske sudili su probijanje Anastasiji Marsenić. Srbija je imala napada za remi, ali gošće nijesu ni uputile šut ka Armel Atingre jer je Jovović u napadu našu Plet-

Grupa

6

kosić gradila nepropisno. Posljednjih šest sekundi ,,lavice“ su sačuvale loptu i u punoj ,,Bemaks areni“, pred 2.400 navijača (zvanično srušen rekord), proslavile veliku pobjedu. U odnosu na prvu meč, sinoć naše igračice nijesu uspjevale da se odlijepe više od dva gola prednosti, vodila je i Srbija koja je u prvom poluvremenu mogla i do ,,plus tri“, ali je Dunja Radević, inače prvotimka Budućnost Bemaksa, ,,gazila“ liniju kod prijema lopte. Očigledno da je ambijent, a dvorana je bila puna 45 minuta prije početka, malo ostavio traga na naše djevojke, koje su u želji da što prije dođu do opipljivije prednosti dosta griješile, pogađale nekoliko puta

Bregar: I u Zrenjaninu i Podgorici mi se svidjelo to što je publika bila fer i što se sve sportski završilo

stative i prečke, a i neke idealne šanse, kroz zicer situacije, nijesu iskoristile. Slabije su izabranice Popović odgovarale odbrambenim zadacima, a kada su se karte promiješale, odnosno kada je stručni štab defanzivu pojačao sa Ildom Kepić, kao i Tanjom Ivanović, i situacija na terenu je bila znatno bolja. Jedan od ključnih detalja, a puno ih je bilo, kao kada je Pavićević, sa igračem manje kod 26:24, natjerala Janjušević da loptu izbaci u aut, je bio ulazak u igru ljevoruke Ivanović koja je i pogađala, ali i oduzela lopte koje su završile u gol. Na desnoj strani je igračica podgoričke ekipe bila agresivnija, konkretnija, za razliku od prvog poluvremena

kada su uglavnom dešnjakinje pokrivale ovu poziciju (u finišu je na teren bila Đurđina Malović).

Crnogorska ekipa sada može, a pokazala su to posljednja dva meča sa Srbijom, na desnom krilu ozbiljno da se osloni na mladu Marsenić koja je sinoć povezala dva važna gola u trenucima kada je protivnik bio na ,,plus dva“.

- Iza nas su dva zahtjevna meča, a Srbija je odigrala zaista dobro. Mislim da borbe nije falilo, a da je do samog kraja bilo neizvjesno. Mi smo srećne što smo osvojile dva boda, a složila bih se sa Jovanom da su obje ekipe odigrale vrhunski. Za nas su ovo bile izuzetno korisne utakmice koje su mogle da nam pokažu koliko smo napredovale i gdje ima još prostora za napredak. Atmosfera je bila fenomenalna, zahvalila bih navijačima koji su nas podržali. Od početka zagrijavanja je atmosfera bila nestvarna, naježile smo se. Nadam se da su zadovoljni po-

POPOVIĆ: Iz ovakvih mečeva igračice postaju iskusnije i stabilnije

Znali smo da neće biti letjenja po terenu. Mi smo se spremali za istrajnu odbranu što nije bila u prvom poluvremenu, odnosno željeli smo da do kraja izguramo ono što smo dogovorili. Primili smo neke golove koje nijesmo smjeli. U drugom poluvremenu je odbrana bila na boljem nivou, a u napadu smo imali šanse koje nijesmo iskoristili da se odlijepimo i odemo na veću razliku. Tako da je Srbija i u ovom i prethodnom meču bila tu rezultatski – istakla je selektorka Bojana Popović nakon utakmice.

Iz ovakvih duela, iz egala i igre živaca, smatra Popović, igrači postaju stabilniji.

- Nama ovakve utakmice mnogo znače, jer igrači postaju iskusniji za naredne mečeve.

Popović je kazala da su se nekim mlađim igračicama, koje nijesu prošle kroz ambijent pune dvorane i sjajne atmosfere, noge ,,zavezale“.

- Svega ima pomalo, ali je najvažnije da smo se plasirale na prvenstvo Evrope. Dosta mladih igračica je dobilo šansu – Ivana Godeč, zatim Anastasija Marsenić koja je bila na vrhunskom nivou. Imali smo manjak odbrambene rotacije jer Andrijana Popović nije sa nama. Nadam se da ćemo do kvalifikacija za OI imati veću rotaciju. Zahvalila bih Srbiji na dva odlična meča i na fer-pleju.

bjedom i bodovima - kazala je Tatjana Brnović Naš tim u aprilu očekuje najvažnija priča u 2024, a to su kvalifikacije za Olimpijske igre. ,,Lavice“ će u Ulmu sa domaćinom Njemačkom i Slo-

venijom voditi borbu oko dva mjesta za Pariz. Mislima su bile i u olimpijskim kvalifikacijama, ali su uspjele veliki posao da završe pobjedama i plasmanom na šampionat Evrope. A. MARKOVIĆ

Slavlje naših rukometašica poslije druge pobjede nad Srbijom

Košarkaši Mornara Barsko zlato ubjedljivo poraženi kod kuće od Crvene zvezde, u 21. kolu ABA

Barani odolijevali

četvrtinu, onda je

lider pokazao

pravu snagu 66 102

U meču koji je domaćinu jedino mogao da posluži kao priprema za naredne, odlučujuće duele u borbi za opstanak, Mornar Barsko zlato je uspio da lideru ABA lige parira jednu četvrtinu, ali ne i da izbjegne ubjedljiv poraz u „Topolici“ od favorizovane Crvene zvezde sa 102:66.

Zvezda je sada na skoru 18-3, a zbog poraza Krke kod kuće od Mege, tim Mihaila Pavićevića je ostao izjednačen na začelju tabele sa slovenačkim timom (skor 4-17), ali je slabiji međusobno, pa u preostalih pet kola mora da ostvari pobjedu više od Krke da bi se domogao baraža i izbjegao direktno ispadanje iz elite. Od narednog gostovanja sa Splitom, za Mornar počinje rasplet u regionalnom takmičenju...

Mornar je u prvom poluvremenu pogodio više trojki (sedam) nego dvojki (šest), pa nije uspio da spriječi Zvezdu da do odmora stekne dvocifrenu prednost

Dvorana: ,,Topolica“. Gledalaca: 1.500.

Sudije: Hordov, Nikšić i

(23:21, 13:26, 14:31, 16:24)

(18-8)

(47:36), i to zahvaljujući mnogo boljoj igri u drugoj četvrtini. Barani su uz veliku energiju i borbenost u prvih 10 minuta, uz samo jednu izgubljenu loptu, ali i četiri pogođene trojke, uspjeli da dobiju prvu četvrtinu (23:21), u kojoj su imali i pet poena prednosti (17:12), nakon trojke Nemanje Vranješa, a vodili su konstantno u posljednjih šest minuta, od serije 7:0 za 14:10.

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) u „Morači“ dočekuju Igokeu u 21. kolu ABA lige

Da nastave tamo gdje su stali prije pauze

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija vraćaju se obavezama u takmičenju u kojem ove sezone najbolje guraju.

Za razliku od Superkupa (poraz u polufinalu od SC Derbija), Evrokupa (eliminacija u grupnoj fazi) i Kupa Crne Gore (poraz u finalu od SC Derbija), tim Andreja Žakelja je u seriji od sedam pobjeda u ABA ligi, sa željom da pozitivan niz nastavi večeras u „Morači“ protiv Igokee (19 časova), tima koji je upisao samo dvije pobjede u posljednjih

devet kola. Igokea je imala mnogo bolji start sezone (9-2 skor u prvih 11 kola), ali i jaču ekipu. Međutim, sve se promijenilo nakon eliminacije iz FIBA Lige šampiona, kada su u klubu smanjili budžet, pa su, između ostalih, otišli Nemanja Gordić, Zoran Nikolić, Stefan Mudi i Nikola Tanasković, koji se preselio upravo u Budućnost. U Podgoricu dolazi ekipa koja je slavila protiv Budućnosti u prvom dijelu prvenstva, u Laktašima (88:74), kada je za Igokeu Tanasković bio najbolji akter susreta sa 24 poena…

Crvena zvezda je u finišu prve i početkom druge četvrtine, međutim, napravila seriju 8:0 i preokrenula na 27:23, a onda su do izražaja došli kvalitet i iskustvo evroligaškog tima, koji je uvećavao prednost do maksimalnih 14 razlike, u dva navrata (45:31, 47:33). Sve to zahvaljujući, prije svega, odličnom šutu za dva poena u prvom poluvremenu (71,4 odsto), uz tri pogođene trojke, ali i mnogo boljem

skoku (25-11), pa i ofanzivnom (7-3), uz više asistencija (11-7). Baranima nije pomoglo ni to što su u prvih 20 minuta imali jednu izgubljenu loptu (gosti pet) i tri više ukradene (4-1). Beograđani su imali više poena iz drugog napada (12-5) i kontranapada (10-7). Interesantno, u prvom poluvremenu u oba tima nije bilo nijednog igrača sa dvocifrenim poenterskim učinkom. U go-

stujućem se 10 igrača upisalo u strijelce, kod Mornara sedam... Sa još većom dominacijom u skoku (39-15), Zvezda je pitanje pobjednika, ako je dileme uopšte i moglo da bude, riješila u trećoj četvrtini, u kojoj je odbrambeno bila na nivou druge dionice, ali još efikasnija sa 31 poenom. Mornar je i nakon ovog kvartala bolje pogađao za tri poena (9-6), ali je dominacija u reketu omogućila Beograđa-

– Osjećaj je neobičan, ali to je posao, idemo dalje. Do juče sam sa njima bio saigrač, sada smo na drugim stranama parketa – ističe Tanasković, koji, kako kaže, očekuje težak meč protiv bivšeg kluba. – Imali su i oni, kao i mi, ovu pauzu i sigurno su je iskoristili da se dobro pripreme. Sigurno da će doći jako motivisani da idu na pobjedu. Idemo utakmicu po utakmicu, želimo da

na kraju budemo drugi i imamo prednost domaćeg terena u plej-ofu – zaključio je krilni centar Budućnosti. Budućnost je na drugoj poziciji, iza lidera Crvene zvezde, sa željom da u preostalih šest kola pokuša da ostane na tom mjestu i sačuva prednost domaćeg terena do eventualnog finala plej-ofa. A to, svakako, ne bi bila mala stvar da crnogorski šampion doigravanje

za titulu dočeka ispred evroligaškog Partizana, kluba sa višestruko većim budžetom od podgoričkog. Zato, nema više prostora za opuštanje i kikseve, svaki meč do kraja je i te kako važan, počev od ovog protiv Igokee. A na strani Budućnosti je i tradicija, jer Igokea nijednom nije slavila u „Morači“ na prethodnih 12 susreta. Uz to, pobjedom protiv Igokee, Budućnost bi postala dru-

nima da na kraju ove četvrtine stignu do nedostižnih 28 poena prednosti (78:50). U posljednjem kvartalu je prednost lidera išla do 38 poena (102:64), a u ovoj dionici su se u jednom trenutku u barskom timu zajedno na terenu našli i oni najmlađi - Lazar Radetić (20 godina), Vlado Komnenović (12. marta puni 17 godina) i Srđa Bulatović (21 godina), koji je debitovao u ABA ligi... S. JONČIĆ

Karte za meč sa Igokeom po cijeni od tri, pet i sedam eura mogu se kupiti na biletarnici „Morače“ od 12 sati pa do početka utakmice, odnosno 19 časova

19-6

vodi Budućnost protiv Igokee u pobjedama u ABA ligi dok je u „Morači“ taj skor 12-0 u korist „plavih“

gi tim, nakon Crvene zvezde, koji je i matematički osigurao mjesto u plej-ofu. – Ovih nekoliko dana dok smo na okupu, napravili smo dobre treninge, ali vidjećemo kakvi ćemo biti poslije ove pauze. Nadam se da ćemo da nastavimo sa fokusom i energijom sa kojom smo završili ovaj dio prije pauze. Očekujem dobar pristup, energiju i fokus, kao i u svakoj utakmici. Igokea je nezgodan tim sa novim igračem, sigurno ne dolaze na izlet. Čeka nas težak meč i pozivam navijače da nam pomognu –naglasio je trener Budućnost Volija Andrej Žakelj. S. J.

Detalj sa sinoćnje utakmice u Baru

IGOKEA

MERIDIANBET 1. CFL (23. KOLO): Mornar srušio Tuzane, Budućnosti samo bod protiv Sutjeske

Dečić izgubio i ostao lider nakon remija u derbiju

Fudbaleri Dečića izgubili su od Mornara na ,,DG areni“ (1:0), ali su poslije 23. kola ostali lideri Meridianbet Prve crnogorske lige jer je Budućnost u Nikšiću remizirala sa Sutjeskom (1:1).

Tuzani imaju 42 boda, jedan više od aktuelnog šampiona, a pet od Mornara koji se umiješao u trku za titulu.

Mladost Donja Gorica je u gostima savladala Rudar (2:1) i prepustila mu posljednje mjesto, dok su Arsenal i Jedinstvo remizirali u Tivtu (1:1).

PO BOD MALO ZA OBOJE

Sušno fudbalsko proljeće za Budućnost – aktuelni šampion nije pobijedio ni u četvrtom takmičarskom meču u 2024, moguće posljednjem na klupi u drugom trenerskom mandatu Mladena Milinkovića u najvećem crnogorskom klubu.

Slaba vajda za Podgoričane od toga što je meč kraj Bistrice zadovoljio ljubitelje fudbala budući da je viđeno mnogo lijepih akcija jednog i drugog tima, pa i po još ljepši pogodak na jednoj i drugoj strani.

Nije ni Sutjeska prezadovoljna, iako je gubila, s obzirom na to da joj trećeplasirani Mornar bježi četiri boda.

Najaktivniji u redovima Budućnosti TonćiMujan već u 11. minutu imao je lijepu akciju po lijevoj strani, ali ona nije krunisana čak ni pokušajem. Uzvratili su Nikšićani vrlo brzo kada je Grivić odlično izveo slobodan udarac s oko 25 metara, šutirao gotovo po zemlji, ali je golman Domazetović loptu izbio u korner. Nakon udarca iz ugla Grivić je imao šansu sa vođstvo, ali ponovo se mlađani golman podgorčkog tima nije dao iznenaditi.

U 17. minutu Vukotić je sa 18 metara pogodio lijevu stativu Giljenovog gola, mada je pitanje i da je bio precizniji da li bi se mreža zatresla jer ga kapiten domaćih bio „pročitao“. Ipak, Vladan Giljen je kapitulirao je u 23. minutu. Luka Mirković je odlično pronašao Mujana koji se iz drugog plana ubacio između dva štopera i pogodio sa 12 metara. Hrvatski ofanzivac je i u 32. minutu imao solidnu priliku, ali nije se najbolje snašao na ivici šesnaesterca i njegov šut završio je pored gola domaćih. Posljednjih desetak minuta prvog poluvremena Nikšićani su imali potpunu dominaciju –dobar pokušaj imao je Grivić, a potom je Pavlović iz prokockao zicer kada je glavom sa pet metara šutirao preko gola. Da je golman Domazetović do-

Sutjeska 1

Budućnost 10

1

Stadion: Kraj Bistrice: Gledalaca: 1 300.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje)

Golovi: 0:1 Mujan u 23, 1:1 Batrović u 70. Žuti kartoni: Pavlović (Sutjeska), Ignjatović, Va. Adžić (Budućnost)

Sutjeska Budućnost

Giljen Grivić

Babić

Simić (od 67. Rudović)

Bulatović Krstović Batrović (od 85. Aničić)

Pavlović Vuković Šaletić (od 85. Striković)

Marković (od 59. Kalezić)

Domazetović Ignjatović (od 78. Raičković) Sekulović (od 67.

Tomašević) Orahovac (od 46. Vl. Adžić)

Gašević Vukotić Brnović Mirković (od 78. Va. Adžić)

Mujan Ivanović (od 68. Bojović)

Despotović

Arsenal

Jedinstvo

FSCG

Stadion u Parku. Gledalaca: 250 Sudija: Branko Odalović (Nikšić) Golovi: 0:1 Banda u 10, 1:1 Manojlović u 39. (pen) Žuti kartoni: Maraš (Arsenal), Bašić, Korać, Đ. Cvijović (Jedinstvo)

Arsenal Jedinstvo

Zogović Obradović Manojlović Dakić Tučević (od 77. Merdović) Šahman (od 77. Macanović)

Ćetković Mugoša (od 77. Maraš) Kort (od 69. Montenegro)

Araja Kordić (od 19. Nikač)

Joksimović Dacić

Dulović Bašić A. Cvijović Banda

Kovačević Perošević (od 39. Đ. Cvijović) Krnić (od 85. Jovanović)

De Souza (od 10. Kolić) Korać

U odnosu na ,,sumnjivi“ međusobni meč koji su odigrali u srijedu, Mladost lob.bet je juče promijenila sedam startera (računajući suspendovanog Zvonka Ceklića), a Dečić Admiral bet – pet

rastao najvećim izazovima potvrdio je i na početku nastavka kada je zaustavio pokušaj BožaMarkovića sa dvadesetak metara. Umjesto Markovića, nakon desetak minuta igre u drugom poluvremenu šansu da zaigra dobio je Kalezić i upravo on imao je sjajnu priliku za izjednačenje u 61. minutu, ali je Filip Domazetović ponovo bio sjajan. Još jednu šansu iz prekida nijesu iskoristili domaći, kada je loptu ubačenu iz ugla Krstović zakačio glavom, a Grivić za koji centimetar zakasnio da je skrene u gol Budućnosti. Odmah nakon ove prilike gosti su uzvratili kontrom - defanzivac Sutjeske Bulatović napravio je veliku grešku i omogućio priliku Vukotiću da šutira, ali Giljen je izvanredno intervenisao. I minut kasnije kapiten Nikšićana morao je da reaguje i izbije preko gola loptu upućenu iz daljine pod prečku. U 70. minutu Sutjeska je stigla do izjednačenja. Doskorašnji fudbaler Budućnosti VeljkoBatrović je na ivici kaznenog prostora prebacio loptu preko Mirkovića i šutirao tako da je golman Podgoričana ostao „kratak“. Nakon izjednačenja, rasplamsala se igra kraj Bistrice, treneri jednog i drugog tima već su bili posegli za izmjenama, tako da ritam nije jenjavao i vidjelo se da pobjedu žele oba rivala. VasilijeAdžić u 82. minutu

pokušao je glavom da pogodi gol Sutjeske, a nekoliko minuta prije kraja u gužvi ped golom Giljena niko od fudbalera iz Podgorice nije uspio da šutne u okvir gola. U sudijskoj nadoknadi imali su domaći priliku da stignu i do preokreta, ali Striković nije dobro zahvatio loptu.

Posljednju šansu za promjenu rezultata imao je Mujan – loptu je glavom poslao iznad prečke. Sutjeska ni u 12. meču zaredom, računajući Kup, nije savladala najvećeg rivala. Derbi kraj Bistrice sa tribina je posmatrao selektor Crne Gore Robert Prosinečki

TENZIJE NA ,,DG ARENI“

Trka za šampiona dobila je trećeg ,,člana“ jer je Mornar pobjedom nad Dečićem prišao lideru na samo pet bodova zaostatka. Tim iz Bara je do pobjede stigao u 76. minitu – poslije prodora Damira Škrijelja s lijeve strane, u petercu je na pravom mjestu bio Danijel Nikolić, koji je nekoliko minuta ranije ušao na teren.

Mornar je i u prvom poluvremenu mogao do vođstva jer je dobru šansu imao Ondon-Mba, kasnije su prilike propustili i Balša Vukotić i Milan Vušurović, dok je kod Dečića najbliži pogotku bio Oliver Šarkić Mnogo tenzija i grubih startova bilo je na ,,DG areni“. Ofan-

Jezero 0

00

Gradski stadion u Beranama.

Gledalaca: 150.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Golovi: 0:1 Babić u 65, 0:2 Perović u 90+3. Žuti kartoni: Đuričković (Petrovac).

Kastratović

Perović

Mugoša Aranda (od 62. Imamović)

Pavlićević (od 72. Orlandić)

Osmanović (od 81. Bošković)

Bareto

Vuković Kontić Jovićević (od 62. Naoaki)

Redžepagić

Kordić Pešukić Đuričković (od 90. Sekulić) Babić (od 90. Bašić)

Franeta

Popović (od 90. Basrak) Dedić Adžović (od 46. Bakić)

Boljević Carević (od 81. Perović) Zvrko

zivac Dečića Nenad Gavrić dobio je crveni karton u 54. minutu, tek nakon što je ušao na poluvremenu, a u finišu meča isključen je i njegov saigrač Draško Božović U svlačionicu je prije vremena morao i Balša Vukotić koji je prethodno zamijenjen – utrčao je na teren i sudija Miloš Bošković mi je dao drugi žuti, odnosno crveni karton. Strasti su bile uzavrele i na tribinama.

VAŽAN BREJK MLADOSTI

Fudbaleri Mladosti ostvarili su važan brejk - Lješkopoljci su u derbiju začelja bili bolji od Rudara 2:1 i prepustili mu posljednje mjesto. Da se Rudaru ne piše dobro bilo je jasno u 21. minutu kada je golman domaćih Milisav Vuksanović zaradio crveni karton. Njegovu mrežu načeo je AleksaMaraš šest minuta ranijeBorisDošljak je centrirao, a napadač gostiju uspio da zahvati loptu i pogodi za 0:1. Prednost gostiju udvostručio je RuzveltSouzaNeto u 36. minutu, nakon što je Anđelko Jovanović sjajno izveo prekid sa desne strane. Činilo se da je sve gotovo u 71. minutu kada je Rudar ostao sa devetoricom pošto je AnesMuratović zaradio crveni karton. Ali do-

Dečić 1

2 Mornar 20

Stadion: DG arena. Gledalaca: 500. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica)

Gol: 0:1 Nikolić u 75. Žuti kartoni: Drešaj, Augusto, Matić (Dečić), Ondon-Mba, Vukotić, Đurišić, Ljutica (Mornar) Crveni kartoni: Nenad Gavrić u 56, Draško Božović u 86. (Dečić), Balša Vukotić u 86. minutu (Mornar)

Nikić Drešaj Milić Đeljaj Ljuljđuraj Bajović (od 83. Đoljaj)

Augusto (od 46. Gavrić)

Božović

Abdulahi (od 70. Zorić) Šarkić Matić (od 83. Camaj)

LISTA

Popović Stevanović Mitrović (od 70. Ljutica) Baošić Vukotić (od 73. Nikolić)

Vuković (od 70. Ćetković)

Đurišić

Dubljević

Vušurović (od 83. Seratlić) Škrijelj Ondon-Mba (od 83. Vujačić)

STRIJELACA

14 – Korać (Jedinstvo)

10 – Đorđević (Arsenal*)

8 – Maraš (Mladost)

7 – Šarkić (Dečić), Babić (Petrovac)... *napustio Arsenal i 1. CFL nakon jesenje polusezone

maći su vratili neizvjesnost u meč u 77. minutu. Dugu loptu MilošBakrač je glavom spustio AleksiGoluboviću, a ovaj pogodio za 1:2. LjubomirPejović iz Mladosti zaradio je crveni karton u 85. minutu, ali Rudar nije imao snage da izbori makar remi.

PETROVAC SLAVIO U BERANAMA

Petrovac je vezao osmi meč bez poraza. ,,Neboplavi“ su slavili u Beranama, gdje su u duelu sa Jezerom slavili 2:0. Domaće je načeo SlobodanBabić iz voleja u 65. minutu, a konačan rezultat postavio je Dejan Perović u sudijskoj nadoknadi. Plavljani su u prošlom kolu šokirali Budućnost, juče se vratili na gubitnički kolosijek. Arsenal i Jedinstvo su u Tivtu

Rudar 1

Mladost DG

2

Stadion pod Golubinjom. Gledalaca: 300.

Sudija: Dejan Marković (Bar).

Golovi: 0:1 Maraš u 15, 0:2 Neto u 38, 1:2 A. Golubović u 77. Žuti kartoni: Muratović, Pupović, Knežević, S. Golubović (Rudar), Ličina, Pejović, Radusinović, Vlahović, Maraš, Pavićević, Badnjar (Mladost).

Crveni kartoni: Milisav Vuksanović u 21, Anes Muratović u 62. (Rudar), Ljubomir

Pejović u 85. minutu (Mladost).

Rudar Mladost DG

Vuksanović

Živković (od 62.Muhović)

Ličina

Jovanović (od 87. Pavićević)

Bulatović (od 23. Radanović)

Ukšanović

Muratović

Bogdanović (od 61. Knežević)

Pupović

Zečević (od 65. Popović)

Bakrač S. Golubović (od 65. Čepić)

A.Golubović

Neto (od 69. Badnjar)

Đinović

Pejović

Radusinović

Vlahović

Maraš (od 76. Vukčević)

Došljak (od 87. Smolović)

Milić

Vujisić

igrali neriješeno - 1:1. Gosti su poveli u 10. minutu efektnim pogotkom HarisaBande s oko 35 metara. Izjednačenje je stiglo u 39. iz jedanaesterca. U šesnaestercu je oboren Damjan Mugoša, a jedanaesterac je realizovao ĆetkoManojlović Ra. P. – R. P. – Ne. K.

PREMIJER (27. KOLO): Evrogol Rašforda nije bio dovoljan, Junajted izgubio od Sitija

Fodenov šou na ,,Etihadu“

Koliko u Engleskoj vođstvo protiv Sitija na poluvremenu ne garantuje ništa, pokazao je mančesterski derbi – Junajted je nakon 45 minuta vodio spektakularnim pogotkom Markusa Rašforda, ali je domaćin na kraju slavio 3:1 i zadržao samo bod zaostatka za vodećim Liverpulom.

Siti je držao loptu u početku meča, ali se našao u zaostatku već u osmom minutu nakon što je Rašford fantastično pogodio s oko 25 metara. Lako je mogao šampion da na pauzu ode sa 1:1, ali je nestvarno što nije iskoristio Erling Haland u 45. minutu – sa nekoliko metara neometan je poslao loptu preko gola.

Promašaj karijere Norvežanina.

Morala je, ipak, da dođe nova šansa za Siti, a konce je vukao Fil Foden, koji je imao šansu u prvom poluvremenu.

U 56. je sa 25 metara savladao Andrea Onanu, a potom u 80. nakon sjajne akcije sa De Brujneom i Alvaresom donio preokret.

Kup bacača Crne Gore, Furtula slavio hicem 60,72

Mornaru najviše medalja

PODGORICA – Crnogorski olimpijac Danijel Furtula ostvario je najvredniji rezultat 16. Kupa bacača Crne Gore u Baru.

Atletičar Podgorice je disk bacio 60,72 metra. Pobjednici kupa Crne Gore su atletičari Mornara sa 154 boda. Kao drugoplasirani završili su atletičari Oriona iz Ulcinja sa 98, dok je atletičarima Podgorice pripalo treće mjesto sa 35 bodova. Kup bacača okupio je oko 60 atletičara iz osam atletskih klubova. Pobjednici po disciplinama – MLAĐI JUNIORI – kugla: 1. Nemanja Tomić (Mornar)

9,50, 2. Mihalo Roćenović (Mornar) 8,57, 3. Luka Đokić (Mornar) 7,63; disk: 1. Gabrijel Hota (Orion) 27,75, 2. Pavle Leković (Mornar) 7,48; kladivo: 1. Mikhail Kuzmov (Podgorica) 46,40, 2. Gabrijel Hota (Orion) 36,80, 3. Elzin Guberinić (Orion) 27,26; koplje (700gr): 1. Mikhail Kuzmov (Podgorica) 52,77, 2. Elzin Guberinić (Orion) 41,06, 3. Luka Đokić (Mornar) 21,55; JUNIORI – disk: 1. Vuk Ražnatović (Mornar) 27,05, 2. Matija Vojvodić (Mornar) 19,56, 3. Uroš Leković (mornar) 14,52; koplje: 1. Vuk Ražnatović (Mornar) 33,24, 2. Matija Voj-

Atletsko prvenstvo u krosu

Pejović

PODGORICA – Nakon održanog 66. prvenstva Crne Gore u krosu „podijeljene“ su i dvije vize za Svjetsko atletsko prvenstvo u krosu. Našu zemlju na planetarnom takmičenju, koje će se održati u Beogradu 30. marta, predstavljaće Slađana Pejović u ženskoj i Željko Dabović u muškoj konkurenciji.

Očekuje se učešće oko 1.100 takmičara i službenih lica iz 100 zemalja svijeta, a direktan

vodić (Mornar) 27,82, 3. Uroš Leković (Mornar) 17,03; SENIORI – kugla: 1. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 18,08, 2. Ivan Kukuličić (Zeta 2012) 11,39, 3. Nikola Marović (Orion) 11,08; disk: 1. Danijel Furtula (Podgorica) 60,72, 2. Ivan Kukuličić (Zeta 2012) 50,36, 3. Risto Drobnjak (Jedinstvo) 43,88; kladivo: 1. Ivan Kukuličić (Zeta 2012) 25,91, 2. marko ŠŠofranac (Mornar) 10,00;koplje: 1. Amir Papazi (Tempo) 44,33, 2. Marko Šofranac (Mornar) 27,49; MLAĐE JUNIORKE – kugla: 1. Mare Martinović (Sparta) 11,84, 2. Kristina Kljajević

i Dabović na SP

prenos će se emitovati na čak 50 kanala. Crnu Goru će na takmičenju predstavljati prvaci u seniorskoj konkurenciji Slađana Pejović i Željko Dabović. – Još od prije sam fokusirana na ovo takmičenje, jer sam vjerovala da ću se izboriti za nastup na Svjetskom prvenstvu. Šampionat Crne Gore bio je kao uvertira i dobar trening za ono što me očekuje u Beogradu. Drago mi je što ću imati priliku da nastupim na još jednom ve-

likom takmičenju, a sigurno da ću nastojati da ostvarim što bolje vrijeme. Svjesna sam da neće biti lako, jer me očekuje paklena konkurencija – kazala je Pejović, koja je očekivano došla do titule, čak 19. u karijeri, kada je u pitanju kros. Sa druge strane, kada je u pitanju muška konkurencija, postojala je neizvjesnost, a Crnu Goru predstavljaće Novljanin Željko Dabović. Mladi takmičar, koji je još na Evropskom

Pobjedu je ovjerio Haland u 91, nakon niza grešaka vezista Junajteda.

- Gubili smo, ali nijesmo se mučili. Bili smo dobri i defanzivno i ofanzivno. Prvo poluvrijeme je čak bilo bolje od drugog – rekao je trener Sitija Pep Gvardiola i prokomentarisao partiju Fila Fodena.

- Kad postaneš igrač svjetske klase onda dobijaš utakmice. Svi igraju dobro, ali moraš biti igrač koji donosi pobjede. On to radi. Voli fudbal, živi da bi igrao. Biće legenda zbog što je uradio za kratko vrijeme, a ponikao je ovdje i zato ima nevjerovatnu vezu s navijačima. Uz sve poštovanje prema svim izvanrednim fudbalerima, on je igrač sezone. Niko nije bio odlučujući za nas kao on – naveo je Gvardiola. Siti ima četiri boda i meč više od trećeplasiranog Arsenala, dok je Junajted šesti – ima šest bodova manje i utakmicu više od petoplasiranog Totenhema, dok je na ,,minus 11“ od mjesta koje vodi u Ligu šampiona.

- I peto mjesto može da nam donese mjesto u Ligi šampiona, zato moramo da se borimo do kraja – izjavio je trener Junajteda Erik ten Hag - Mislim da smo generalno odigrali dobro, vodili smo 1:0 i mogli da udvostručimo prednost. Na kraju smo razočarani rezultatom, ali moramo ovo da prihvatimo – dodao je holandski stručnjak.

Bornmut je u gostima savladao Barnli (2:0) i ostavio ga duboko u zoni ispadanja. N. KOSTIĆ

(Tara) 11,36, 3. Mia Šofranac (Mornar) 11,15; disk: 1. Iva Miljenović (Sparta) 30,42, 2. Mare Martinović (Sparta) 28,07, 3. Nikolina Marović (Orion) 20,89; kladivo: 1. Nikolina Marović (Orion) 26,66, 2. Rejhana Zejnilović (Mornar) 24,59, 3. Tamara Labović (Mornar) 24,06; koplje (500gr): 1. Anđelina Lašić (Tara) 39,36, 2. Elzana Guberinić (Orion) 33,10, 3. Lara Radulović (Podgorica) 28,50; JUNIORKE – kugla: 1. Vesna Kljajević (Tara) 13,50; disk: 1. Antonela Gazivoda (Orion) 29,41; kladivo: 1. Nora Selčanin (Orion) 30,94; koplje: 1. Nora Selčanin (Orion) 34,16; SENIORKE – disk: 1. Kristina Rakočević (Jedinstvo) 50,54; kladivo: 1. Antonela Gazivoda (Orion) 32,96. R. P.

kupu u Poljskoj pokazao da je veliki potencijal za budućnost, imao je sjajne nastupe kako u Crnoj Gori tako i u regionu, a prvo veliko takmičenje kruna je njegove dosadašnje karijere. – Izuzetno sam ponosan što ću imati priliku da predstavljam svoju zemlju na prvenstvu svijeta. Ovo je, zaista, poseban momenat za mene. Vjerovao sam da ću se izboriti za nastup na prvenstvu svijeta i sada nakon državnog prvenstva maksimalno sam fokusiran na takmičenje u Beogradu. Biće to za mene jedan novi izazov, ali sigurno da ću sa mnogo motiva nastojati da ostavim što bolji utisak – kazao je Dabović. R. P.

SERIJA A (27. KOLO)

Krstović uz pomoć golmana donio bod

Nikola Krstović je krajem januara promašio jedanaesterac na Lećeovom gostovanju Đenovi, ali se kasnije ipak upisao u strijelce, što mu je bio peti pogodak u Seriji A ove sezone.

Na tom učinku ostao je i nakon jučerašnjeg gostovanja Frozinoneu, ali se ,,računa“ kao da je donio važan bod u borbi za opstanak – 1:1. Crnogorski fudbaler oboren je u šesnaestercu poslije sat igre na stadionu ,,Benito Stirpe“, jedanaesterac je izveo Rafija kojem je golman Ćerefolini odbranio udarac, da bi šut bio ponovljen jer su igrači Frozinonea prerano utrčali u šesnaesterac.

Loptu je potom namjestio Krstović i od stative je poslao u mrežu, s tim da je nakon okvira gola pogodila i golmana. Da nije, ostalo bi 1:0 za domaće, zbog čega je naknadno ,,oduzet“ pogodak našem internacionalcu i

Lećeu

zvanično ,,zaveden“ kao autogol čuvara mreže. Krstović je imao dobru šansu u prvom poluvremenu kada mu je odbranio Ćerefolini, a Frozinone je u vođstvo doveo Šedira u drugom minutu nadoknade. Leće poslije 27 bodova ima 25 bodova, dva više od Kaljarija koji je pobijedio Empoli (1:0). Kaljari je u zoni ispadanja, a između njega i Lećea su četiri tima – Empoli, Udineze, Frozinone i Verona, koja je juče savladala Sasuolo (1:0). Ne. K

BUNDESLIGA (24. KOLO): Tim iz Leverkuzena na ,,plus 10“ od Bajerna

Bajer šampion –kad ako ne sad

Ako Bajer iz Leverkuzena ove sezone ne osvoji prvu titulu prvaka Njemačke u klupskoj istoriji, možda neće nikad – 10 kola prije kraja, tim Ćabija Alonsa ima isto toliko bodova više od posrnulog Bajerna iz Minhena. Bajer je u gostima pobijedio Keln (2:0) nakon što je od 14. minuta imao igrača više zbog direktnog crvenog kartona koji je bio Jan Tilman Trijumf gostima donio je sjajan tandem ,,ful“ bekova – Džeremi Frimpong je bio strijelac u 38, Aleks Grimaldo u 73. minutu.

Holanđanin je upisao po 10 go-

lova i asistencija ove sezone, a Španac po 11. - Ne znam da li su njih dvojica najbolji u Evropi, ali znam da su sjajni. Ali nijesu samo oni za pohvalu, i napadači su, na primjer, bili vrlo dobri. Prezadovoljni smo zbog ove pobjede, nikada nije lako odnijeti tri boda s ovog stadiona – rekao je Ćabi Alonso. U drugom jučerašnjem meču, Hofenhajm je savladao Verder (2:1) pogocima Maksimilijana Bejera u prvom poluvremenu. Poraz gostiju ublažio je Skeli Alvero u nadoknadi meča. Hofenhajm je sedmi na tabeli, Verder poziciju niže. Ne. K.

Polufinale Kupa Crne Gore za odbojkaše Budvi prva

PODGORICA – Odbojkaši Budve napravili su prvi korak ka finalu Kupa Crne Gore i odbrani trofeja u ovom takmičenju – lakše nego tri dana ranije u meču koji je odlučivao o prvoj startnoj poziciji za plej-of (3:1), takođe u Mediteranskom sportskom centru, tim Miljana Boškovića je pobijedio Budućnost volej 3:0 (25:22, 25:18, 25:21), u prvom polufinalnom duelu. Aleksandar Minić je predvodio domaćina sa 19 poena, kapiten Balša Radunović je dodao

runda

17, a Benjamin Hadžisalihović i Matija Ćinćur po 10. U podgoričkom sastavu su se istakli Jovan Delić sa 18 i Nikola Radović sa 10 poena. Revanš meč je u petak u „Morači“. U prvom meču drugog polufinala, Jedinstvo je ranije slavilo u Baru protiv Mornara 3:0. Budvi i Jedinstvu je u revanšu dovoljno da osvoje po dva seta da bi se plasirali u finale, dok Budućnosti i Mornaru trebaju pobjede od 3:0 ili 3:1 da bi izborili „zlatni set“. S. J.

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE

Neke dileme oko štamparije još nijesu rasvijetljene

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

U jučerašnjem broju greškom je navedeno da je feljton okončan

PRVA CRNOGORSKA

ŠTAMPARIJA I NJENA

IZDANJA

Jedan od najznačajnijih ugaonih kamenova crnogorske srednjovjekovne kulture, i književnosti posebno, svakako je crnojevićka štamparija s kraja XV vijeka. O duhovnoj brazdi što je zaorala i kulturnoj ulozi koju je odigrala u daljem napretku, ne samo Crne Gore već daleko šire, mnogo je pisano za posljednje jedno i po stoljeće. Spisak publikovanih tekstova, direktno ili indirektno za nju vezanih, koji su potekli iz pera domaćih i stranih autora veoma je obiman. Pa ipak, nekolika važna pitanja u vezi s njenim nastankom i radom ostala su do danas nerasvijetljena. To su pitanja ko je bio pokretač ideje i nabavljač štamparije, gdje je i kad počela i prestala s radom i koje su sve knjige u njoj tiskane. U vezi s ovim posljednjim pitanjem nauka je dala najpotpuniji, ali ne i definitivan odgovor. Što se ostalih postavljenih pitanja tiče, nije se mnogo odmaklo od početka. Doduše, ponuđeno je mnogo hipotetičnih rješenja s većim ili manjim stepenom vjerovatnoće, ali ona mnogo ne olakšavaju utvrđivanje istine. Najvjerovatnije da nikad neće ni biti ustanovljeno vrijeme početka i završetka rada štamparije i njene krajnje sudbine, kao što će teško biti učiniti izvjesnim i druge neke

Ko je bio pokretač ideje i nabavljač štamparije, gdje je i kad počela i prestala s radom i koje su sve knjige u njoj tiskane? U vezi s ovim posljednjim pitanjem nauka je dala najpotpuniji, ali ne i definitivan odgovor. Što se ostalih postavljenih pitanja tiče, nije se mnogo odmaklo od početka

pojedinosti koje se odnose na njena izdanja. Ipak, ima novih stvari koje bi, možda, mogle olakšati da se više osvijetle bar neka iz kompleksa spornih pitanja. Pouzdano se zna da je Ivan Crnojević bio u veoma dobrim odnosima s Venecijom od 1466. do početka 1478. godine, odnosno da je od početka naredne, 1479. godine, od dotadašnjeg njenog prijatelja i saveznika, postao njen otvoreni neprijatelj, što se neće promijeniti ni do kraja njegovog života. Republika Sv. Marka se pokazala nezahvalnom za usluge koje joj je pružao Ivan Crnojević kao saveznik u borbi protiv Turaka preko jednu deceniju. Štoviše, prilikom potpisivanja separatnog mira o predaji Skadra Otomanskoj imperiji, početkom 1479. godine, ne samo da o tome nije tražila Ivanovu saglasnost, već je na sultana „prenijela“ svoje „pravo“ sizerenstva nad Crnom Gorom. Sagledavanje ovih činjenica olakšava da se razjasne neka pitanja vezana za nabavku i rad prve crnogorske štamparije. Valja podsjetiti, najprije, da je štamparska produkcija u Veneciji počela još 1469. godine. Ne smije se dalje smetnuti s uma da je Ivan Crnojević spadao u red najobrazovanijih ljudi svojeg doba, i da je otuda morao imati visoko razumijevanje za namjenu i značaj štamparskog stroja, čineći, vjerovatno, sve što je mogao da

Jedino je Ivan Crnojević mogao nabaviti štampariju iz Mletaka, i to samo u periodu između 1476. i 1478. godine. Druga je stvar što ona zbog složenih političkih prilika nije mogla da bude instalirana na Obodu. Stoga će najbliže biti istini da je štamparsko postrojenje bilo montirano u Cetinjskom manastiru, nakon njegovog podizanja 1485.

ga što prije nabavi. Kako je uz to bio očevidac propadanja i uništavanja staroslovenskih crkvenih knjiga, i ne samo u djelovima njegove zemlje koje su već bili osvojili Turci, već i u drugim krajevima Balkana, cijenio je da je propadanje manastirskih biblioteka moguće nadoknaditi mnogostruko uvećanom štamparskom produkcijom crkvenih knjiga. Navedeni argumenti idu u prilog gledištu da je jedino Ivan mogao nabaviti štampariju iz Mletaka, i to samo u periodu između 1476. i 1478. godine. Druga je stvar što ona zbog složenih političkih prilika, posebno gubljenja Žabljaka (1478) nije mogla da bude instalirana na Obodu. Stoga će najbliže biti istini da je štamparsko postrojenje bilo montirano u Cetinjskom manastiru, nakon njegovog podizanja 1485. godine, na što su, imajući u vidu samo tehničke razloge a ne i ove važne dodatne, ukazivali poznati naučnici s Jagićem na čelu. Svođenjem navedenih podataka moglo bi se zaključiti da je štampariju, o kojoj je riječ, najvjerovatnije, nabavio Ivan Crnojević, u naznačenom razdoblju (1476–1478), da je ona samo bila magacionirana na

Obodu, a da je počela s radom na Cetinju. Kad se uzme u obzir da je iz Venecije mogla biti nabavljena štamparska presa, a slova, matrice, ilustracije i drugo da su morali biti pripremljeni na licu mjesta, i, uz to, da je pravashodno valjalo osposobiti osoblje za štamparski posao, onda je vrijeme od sedam godina (do početka 1493) bilo jedva dovoljno da se otpočne sa štampanjem knjiga. Uostalom, da je proces obučavanja Makarijeve ekipe saradnika trajao otprilike toliko, potvrđuje i visoki, za ono, pa čak i znatno docnije vrijeme, nedostižni domet crkvenih knjiga publikovanih u produkciji Crnojevića štamparije. Nauka je identifikovala pet crkvenih knjiga štampanih u crnojevićkoj tipografiji. Izvjesno je da je njen prvijenac bio Oktoih prvoglasnik. Riječ je, u stvari, o prvom dijelu obimnog Oktoiha osmoglasnika ili paraklitika. Zbog sadržajne preobimnosti paraklitik osmoglasnik je i prilikom svih ranijih prepisivanja, dijeljen u dva dijela, od kojih prvi obuhvata četiri glasa (crkvene pjesme za svaki dan jedne sedmice) – od prvog do četvrtog, otuda prvoglasnik, a drugi,

Stranica iz Oktoiha

preostala četiri od petog do osmog, zbog čega je nazvan petoglasnik (nazivi za oba dati su po početnom numeričkom glasu). Oktoih prvoglasnik je štampan na 269 listova, veličine 28,6 x 20,2 cm, sa po 30 redaka na jednoj stranici. Međutim, tiraž izdanja nije poznat. Zna se samo to da je do nas doprlo preko desetak primjeraka. U Oktoih prvoglasnik unesene su crkvene pjesme više vizantijskih pisaca kao majumskog episkopa Kozme (oko 743), Anatolija (VIII–IX vijek), Mitrofana, Teodora i Josifa Studitskog (svi iz IX vijeka), posebno Jovana Damaskina koji je bio i glavni redaktor ovog paraklitika u vizantijskom izdanju. U njega su unesene i pjesme dvojice careva – Lava Mudrog (886–912) i Konstantina VII Porfirogenita (913–959).

Na štampanju Oktoiha prvoglasnika, i ostalih poznatih djela iz Crnojevića štamparije, radio je učeni jeromonah Makarije sa sedmoricom svoje „bratije“. U pogledu štamparskog umijeća i finoće tehničke izrade ovog djela, postignuto je najveće onovremeno savršenstvo.

Na štampanju druge polovine Oktoiha osmoglasnika, s ustaljenim nazivom Oktoih petoglasnik, rađeno je u Crnojevića štampariji, paralelno s tiskanjem Oktoiha prvoglasnika Relativno kasno se saznalo da je ovo djelo štampano kao druga inkunabula crnogorske produkcije. Nije nađen u cjelosti ni jedan primjerak Oktoiha petoglasnika Do početka Drugog svjetskog rata identifikovano je samo osam listova ove jedine ilustrovane crnojevićke inkunabule. U toj grupi bila su i dva ilustrovana lista. Na žalost, i taj istrgnuti dio listova izgorio je u požaru Narodne biblioteke u Beogradu (1941). U zbirci unikatnih starina Cetinjskih muzeja i danas se čuva jedan ilustrovani list Oktoiha petoglasnika. Dalje, izvadak od 37 listova ove knjige nađen je u manastiru Dečani i još jedan odvojeni list. Unutar dečanskog spoja listova nalaze se i četiri ilustrovana; na jednom od njih je replicirana ilustracija onog lista iz Cetinjskih muzeja. (Nastavlja se)

prvoglasnika

Natpis na objektu na Obodskom gradu

Ostaci objekta na Obodskom gradu za koji neki pretpostavljaju da je bio štamparija

Ostaci prvobitnog Cetinjskog manastira, u pozadini je Biljarda

Ostaci prvobitnog Cetinjskog manastira pored Dvorske crkve

Diplomatski rat obogaćen kupusom i trabantom

Za sve je kriva činjenica da Srbija nikako da se pridruži ostatku Evrope u sankcionisanju Rusije zbog agresije na Ukrajinu. I što Evropa sve češće podseća na tu činjenicu, to iz Beograda Moskva dobija sve veću i veću podršku, ovako ili onako.

Bez obzira što su mnogi zvaničnici Evropske unije, na kraju i same EU institucije, više puta jasno stavile do znanja da je neprihvatljivo da Beograd i dalje, pune dve godine, odbija da uvede sankcije Rusiji, država Srbija reaguje samo kada je to do znanja stavi Hrvatska. A, Hrvatska je to uradila dva puta za kratko vreme.

Najpre je hrvatski predsednik Zoran Milanović sa bezbednosnog foruma u Minhenu rekao da Srbija vodi kupusarsku politiku, jer te hoće u EU, te podr-

Tradicionalno ,,idilični“ dobrosusjedski odnosi Beograda i Zagreba dobili su potpuno novu dimenziju

žava Putina, a onda je hrvatski šef diplomatije Gordan Rlić Radman rekao za Srbiju da je “ruski trabant”. Ovako sličan stav, inače dve suprotstavljene strane u hrvatskom političkom spektru, svodi se na to da Srbija više ne sme da sedi na dve stolice i da mora da se odluči.

VučićeVi kompleksi zbog HrVatske

Naravno da je sve ovo spremno dočekao predsednik Srbije koji je, takođe iz Minhena, poručio da je kupus politika odlična, da Srbija ima fenomenalan kupus, onaj iz Futoga, i da će uskoro MIlanoviću da pošalje da ga proba. Poželeo je i da Hrvatska vodi tako dobru politiku. Rlić Radmanu je odgovorio gotovo svako ko veliča Vučićev ik i delo, kao i sama država Srbija u vidu protesne note hrvat-

skom ministarstvu za spoljne poslove.

Utisak je da se Vučić u trenutku nije najbolje snašao. Milanović je nekako bio spontaniji, a Vučić u želji da mu adekvatno parira, nije se baš najbolje snašao, ali to je i nije tako bitno. Možda je Milanović, kada je pomenuo reč “kupusara” pre u vidu imao sliku otrcane sveske ili knjige iz koje ispadaju listovi, a ne kupus. Bez obzira na to, sigurno će dobiti kvalitetan kupus odgajan u Futogu. Vučić je naravno ponovio da Srbija nije ničiji trabant, da vodi suverenu politiku i tra-la-la. Odavno smo zaključili da Vučić ima teške komplekse kada je Hrvatska u pitanju i da je bukvalno opsednut njome. Stalno govori o tome da Srbija samo što nije pretekla Hrvatsku po svemu, a ono i u vaterpolu je izgubila od te iste Hrvatske. Vučić je, međutim, dobro pri-

metio da koliko god su Vlada Hrvatske i predsednik Hrvatske suprotstavljeni, toliko ih Srbija ujedinjuje, ako tako može da se kaže. Ono što Vučić, međutim, neće da prizna jeste da je krajnje nelogično da zemlja koja želi da postane članica evropske porodice, čiji je Hrvatska odavno deo, uporno izbegava da se prikloni sankcijama Rusiji. Ono što je Vučića, takođe, mnogo pogodilo, jeste pominjanje trabanta. Nemoguće je da hrvatski ministar inostranih dela nije primetio da je Srbija ekonomski tigar i da je krajnje neprimereno dovesti je u kontekst trabanta koji sigurno nije sinonim za neki uspešan projekat. To je Vučića mnogo više pogodilo nego što poruka Hrvatske da mora da se odluči kojem će se carstvu privoleti i da Evropa više neće da dozvoli takvo ponašanje Beograda.

srbija se mora opredijeliti

Srbiji nije palo na pamet da uputi protesnu notu, primera radi Nemačkoj, zbog izjave njenog ministra odbrane Borisa Pistorijusa, date usred Beograda. Sve ono što je rekao Grlić Radman, izuzev poređenja sa trabantom, poručio je i Pistorijus. I to je ta prepoznatljiva Vučićeva politika. Čeliči se, za potrebe svog biračkog tela, gde god to misli da može, a tamo gde ne može biva manji od makovog zrna. Hrvatski zvaničnici bi trebalo da konačno shvate da je Vučić, očigledno, suptilna duša i da burno reaguje na iole teže reči od onih koje su uobičajene u diplomatiji. Realno, ništa tu nije teško rečeno, ali šta god da stigne iz Hrvatske opasno opeče te velike patriote i velikosrpske entuzijaste. Apsolutno ništa nije sporno u stavu da se Srbija mora opredeliti gde sebe vidi. Da li je to u sastavu EU, ili kao rusku guberiju. U trenutku dok ovaj

tekst nastaje, jedna Ruskinja u Beogradu vodi bitku za svoj opstanak u Srbiji samo zato što je vlast odlučila da je izbaci iz zemlje, jer predstavlja bezbednosni rizik. Taj rizik je nastao posle njene reakcije na društvenim mrežama da Rusija vodi rat protiv Ukrajine, a ne specijalnu operaciju. Ako ovo nije potvrda “trabant” politike Beograda prema Moskvi, onda smo u opasnoj zabludi. Uostalom, zašto ne reći da je i ta EU kriva što se Srbija nije pridružila sankcijama Rusiji. Zašto je dozvolila to uporno odbijanje Beograda i pored zvanične politike Srbije da postane deo EU. Neko će jednom morati mnogo toga da objasni i neće smeti da se sve to završi sa kupusom i trabantom. Zemlja koja želi da postane članica EU mora da se pridržava pravila ponašanja koja vladaju u toj organizaciji. To je početak i kraj svake priče na tu temu, a ne razlog za diplomatski rat i pisanje nota. •

Vučić se za potrebe svog biračkog tijela čeliči gdje god misli da može, a tamo gdje ne može biva manji od makovog zrna

Piše: Nenad kulačiN

Šta je to odgovornost? Šta znači biti odgovoran? Reč odgovornost izgrađena je od reči odgovor, a reč odgovor potiče od imenice govor. Govor je naša suštinska karakteristika. Biti odgovoran znači biti u obavezi da damo odgovor na pitanja koja se postavljaju. To je svesno preuzeta lična obaveza ili dužnost. Biti odgovoran čovek znači odgovoriti na zahteve situacije, odgovoriti na izazove, odgovoriti na pitanja koje nam život postavlja. Kada se nešto dogodi ili ne dogodi, neko mora da odgovara za to, bar smo tako nekada davno učili u školi. U stvarnosti, to uopšte nije tako, pogotovo ako živite u državi Srbiji. Kaže se da čovek vredi onoliko koliko odgovornosti može da ponese. Ako je to tačno, onda smo mi svakako pri dnu te top liste, kao zemlja sa najviše bezvrednih ljudi na planeti. Odgovornost nije krivica, iako se često te dve reči koriste kao sinonim.

To je nešto sasvim drugo od krivice: od krivice se beži ili se krivica dokazuje. Odgovornost se preuzima. Biti odgovoran za svoje postupke se može i ukoliko neko nije baš ništa kriv. Takođe, iz činjenice da je neko za nešto kriv, ne sledi da će taj neko odgovarati za svoje postupke.

Često je slučaj da ljudi beže od svoje odgovornosti, pa to mora sudskim putem da se dokazuje. Sudeći po porukama koje je dosadašnja praksa poslala, Srbija je leglo neodgovornosti i izvrdavanja iste, čak i kada je reč o najtežim zločinima.

Već nekoliko decenija svedoci smo epidemije bežanja od odgovornosti. Država već decenijama unazad ne preuzima odgovornost za odluke i postupke za koje je po najvišem pravnom aktu odgovorna. Tokom raspada bivše Jugoslavije, Srbija je uzela ulogu da čuva ustavni poredak bivše zemlje, ali potpuno protivustavno, tako što je jedan čovek preuzeo komandovanje JNA, odnosno vojnim i bezbednosnim strukturama, za koje nije imao baš nijedno pravno ovlašćenje niti legitimitet da tako postupa. To je bio čist državni udar, koji je doveo do teških zločina i ratnih razaranja sa nesagledivim posledicama. Milošević nije imao nikakvu pravnu osnovu da komanduje Jugoslovenskom narodnom armijom, jer je bio predsednik jedne republike, a komandovanje vojnim snagama je, prema ustavu bivše republike, bilo u rukama predsednika predsedništva i premijera, što su u to vreme bili Stipe Mesić i Ante Marković. Marković je poslao vojsku na granicu sa Slovenijom sa idejom da očuva obeležja Jugoslavije i zaštiti pravni poredak. Došlo je do incidenta koji je pretio da eskalira u oružani sukob, pa je tadašnji premijer, u vrlo kratkom roku, odlučio da povuče vojsku. Slobodan Milošević se nametnuo kao patriota i zaštitnik ustava Jugoslavije, a u stvari, potpuno protivpravno i naci-

STAV: Nema odgovora na tragediju u ,,Ribnikaru“

Istina je nešto što je postalo toliko strano ovom narodu

onalizmom inspirisano, preuzeo komandu nad JNA, poslao je na Vukovar i pri tom omogućio paravojnim formacijama da slobodno i nekažnjeno ubijaju i pljačkaju stanovništvo dojučerašnje Jugoslavije na tim prostorima. U poređenju sa dogovorom oko mirnog razlaza (što bi svakom normalnom čoveku prvo palo na pamet), to se ne može drugačije videti neko kao akt državnog terorizma i teška zloupotreba vlasti u službi nacionalizma i etnički motivisanih sukoba.

Taj model da se u ime patriotizma čine stravični zločini je i dan danas prisutan i zapravo dominira našom društvenom matricom, kao oblik državnog terorizma. U 2024. godini, kada neki delovi razvijenog sveta već decenijama ubiraju plodove obrazovanja i multikulturalnosti, Srbija još uvek beži od svakog vida odgovornosti za ratove, pa čak i negira beskrupulozni zločin u Srebrenici, kao najveće etničko čišćenje posle Drugog svetskog rata. Sada već ima ozbiljnih konkurenata u toj kategoriji, kao što je država Izrael u Gazi ili Ruska federacija koja, jureći tri hiljade neonacista, devastira i ubija građanstvo cele jedne suverene države. Naglašavam da niko ne tvrdi da nikada nije bilo zločina protiv srpskog stanovništva! Naprotiv, bilo je i to veoma teških, ali na žalost kompromitovana vlast i neodgovorna država su zapravo najveći krivci što ti zločini nikada nisu procesuirani i izneti u javnost. Time je ceo narod trajno oštećen, dok se recipročno tome uvek održava narativ kako smo mi, zapravo, žrtve i kako se Srbima kao narodu uvek uskraćuje pravo na istinu.

Međutim, istina je nešto što je postalo toliko strano ovom narodu, da odavno više nije u stanju da ispravno shvati ni svoju stvarnost, pa samim tim ni da se na najbolji način bori za svoje interese. Danas, u trećoj dekadi dvadesetprvog veka u državi Srbiji postoji previše pitanja na koja nemamo odgovore, sve manje je ljudi koji preuzimaju odgovornost za svoja dela ili odluke, a kolektivna odgovornost, obzirom da je i pravno veoma teško utemeljiv pojam, svakako nikome ne pada na pamet kao nešto čime se treba baviti. Svaka vrsta kolektivne odgovornosti se tumači ili kao pokušaj trulog zapada da vodi propagandni rat protiv Srbije, ili kao izdajništvo prema sopstvenom narodu, čak i kada je masakr u Srebrenici u pitanju. Ipak, zdrav razum nalaže da je država uspešna onoliko koliko su svesni i uspešni njeni građani i obrnuto! Građani su uspešni samo u uspešnoj državi. Biti kralj u živom blatu i nije baš neki uspeh. Većina građanstva koja zapravo ni na koji na-

čin nije odgovorna za ove strašne zločine koji su počinjeni u ime patriotskih ciljeva, postala je talac patološkog izbegavanja odgovornosti države i brutalnog obračuna sa svima koji misle drugačije. Ali pogledajte, Srbija je jedina država bivše Jugoslavije koja je učestvovala u svim ratovima devedesetih! I ne samo devedestih, cela naša istorija je obeležena konstantnim ratovanjem i trpljenjem ogromnih trauma, koje nikada nisu razrešene, sa kojima nikada nije rađeno na pravi način, koje su se vekovima samo gurale pod tepih. Ako u jednom kraju imate 5 lokalnih delinkvenata, od kojih je svaki bar po jednom učestvovao u nekom krivičnom delu, a ispostavi se da je samo jedan od njih upleten u svako krivično delo na tim prostorima, ima li onda sumnje da je taj pojedinac u stvari problem i da je teško objasniti i zamisliti takve okolnosti u kojima se on uvek, pravdeno reagujući, našao uključen u sva krivična dela koja su se na tom prostoru dogodila. I ponovo, zdrav razum kaže, naravno da je nemoguće, naravno da je on problematičan. Srbija zapravo jeste takav delinkvent, a ono što jedino i najbolje zna jeste da stalno krivi druge i nalazi opravdanja, umesto da se suoči sa istinom i prizna svoju odgovornost i krivicu tamo gde je ima. I tako što se duže beži od odgovornosti, to je teže priznati greške. One se gomilaju, a onda se odjednom zatičemo u situaciji da više ne možemo ni da zapamtimo teške zločine kojima je naša svakodnevica već decenijama preplavljena. To je država Srbija, država koja laže svoje građane, ubija ih, falsifikuje ih i zloupotrebljava na svaki mogući način, naravno pod izgovorm patriotskog očuvanja nacije. Besciljna borba za profitom preko zloupotrebe države, nepotizam, nizak nivo obrazovanja, religijska zatupljenost, temeljno nerazumevanje naučnih osnova savremenog sveta, itd., sve su to odavno prisutne kara-

teristike našeg društva. Taj čuveni srpski inat, bar kada je država u pitanju, nije ništa drugo nego tvrdoglavo i uporno bežanje od svake odgovornosti, od istine i šanse da se ikada išta ovde više promeni. Svaki terapeut će vam reći da je osnovni korak u prevazilaženju bilo kog problema, priznavanje da imate problem. Dubina iskompleksiranosti i devijantnosti srpskog mentaliteta je, izgleda, prešla granicu bez povratka, obzirom da je odsustvo odgovornosti postalo način života, državne fukcije i privilegije postadoše kao onaj karton za besplatan izlazak iz zatvora u Monopolu. Da li je kolektiv odgovoran za postupke koje njegovi članovi biraju da učine? Da li može jedan narod da preuzme odgovornost za svoju sudbinu, a da pri tom ne pogleda istini u oči i da odgovori sebi i drugima na pitanja koja se sama nameću? Da li je uopšte moguće tražiti pravdu i istinu, ako sami sebe lažemo i bežimo od svoje odgovornosti? Odgovor je, naravno, jasan svima koji imaju gram zdravog razuma. Pogledajmo samo neke od primera iz prethodnih tridesetak godina. Zapitajmo se ko je za te slučajeve odgovoran? Kakva je to država u kojoj živimo koja ne može da odgovori ni na jedno od pitanja u nastavku?

Zašto i dalje ne znamo ko je ubio vojnike-gardiste u Topčideru?

Zašto ne znamo ko stoji iza ubistva Slavka Ćuruvije?

Zašto, i posle 30 godina, ne znamo ko je ubio Radislavu Dadu Vujasinović, novinarku Duge?

Zašto je ubijen novinar Milan Pantić iz Jagodine 2001. godine?

Zašto zločinac koji je počinio masakr u Duboni i Malom Orašju nije procesuiran u skladu sa zakonom i zašto su krivične prijave protiv njega stajale u fioci?

Zašto se dečak Aleksa Janković iz Niša ubio? Za Aleksinu smrt niko nije odgovarao. lako je utvrđeno niz propusta u radu zaposlenih u školi, Aleksin slučaj je zastareo. Njegovi rodi-

telji su 2017. godine dobili zvanično saopštenje da “pored svih utvrđenih činjenica i propusta, zakonski slučaj pokretanja disciplinske odgovornosti prema odgovornima u školi i školskoj upravi, zastareo”.

Zašto je ubijen Zoran Đinđić?

Ko je pre 24 godine ubio Pavla

Bulatovića, tadašnjeg ministra odbrane? On je u narodu bio omiljen čovek, koga su krasili poštenje, hrabrost, stručnost i nesebičnost.

Zašto je ubijen Ivan Stambolić?

Zašto ne znamo ko je ubio Olivera Ivanovića?

Gde su nastala dva minuta snimka sa sigurnosne kamere?

Zašto je Kosta Kecmanović počinio tako strašan masakr u osnovnoj školi?

Zašto se njegovi roditelji izjašnjavaju da nisu krivi?

Da li je moguće da dete (čiji psihološki profil formira porodica), koga je otac umesto skijanja učio da puca, nije odgovoran ni kao maloletnik, ni kao dete svojih roditelja? Mogu li ljudi koji takvu vrstu odgovornosti izbegavaju da budu mentalno zdrave osobe? Naravno da ne mogu i za to nam ne treba opsežno psihijatrijsko tumačenje. Zdrav razum je i više nego dovoljan. Neka svako sada pogleda duboko u sebe i neka se zapita gde su granice naših ličnih odgovornosti? Koliko smo mi sami spremni da preuzmemo odgovornost? Generacije koje dolaze gledaju kako se ponašaju oni koji “mlate lovu” i koji su “uspešni” u životu. Poruka je jasna, ako imaš pare i veze u državi, možeš da radiš šta god hoćeš. Možeš čak da budeš i kriminalac sa značkom, kao Arkan – idol izgubljenih generacija uličnih klanova i mračne budućnosti. Ipak, to kakve odluke pravimo danas, vratiće se odgovarajućom reakcijom kada te mlade generacije budu došle po svoje. Isto kao što su devedesete poslale jasnu poruku šta se u državi Srbiji ceni i šta vredi! I dalje smo u kolektivnoj matrici čiji je moto – ko je jači! I dalje se pri-

rodne nauke ne razumeju, sve je manje upisnika takvih studija –bila je ona vest koja kao da je sa News Net-a, da je jedini student koji je upisao fiziku 2023. godine, ipak, odustao od te ideje! Preko veze se postaje radnik u apoteci iako niste farmaceut, preko veze možete da brišete saobraćajne prekršaje, uz dobru vezu možete proglašavanjem za mrtvu osobu čak da izbrišete i svoj krivični dosije. To što vas posle određenog vremena ponovo zavedu kao živu osobu, naravno nikome niti je čudno, niti to uopšte bilo ko primeti. Ali, oni koji to naplaćuju zaista misle da su “velike face”, pa im slabe psihe popuštaju pred očiglednim “uspehom” koji ostvaruju i tako postaju negativni idoli generacijama koje dolaze, bez moralnih vrednosti i prave perspektive. Ali, kako poseješ, tako ćeš i žnjeti. To infantilno uverenje da se može beskonačno izvrdavati odgovornost, odjednom će biti veoma poljuljano kada psihopatologija takvog državnog uređenja dođe na naplatu. Možda ne na mostu, ali svakako na ćupriji. Naivni Srbi, imajte u vidu da poznavanje nauke i prirodnih zakona ne ide pod ruku sa mafijaškim konceptom države, a negativna prirodna selekcija koja vam kao avet svake godine stoji nad glavom, nije nešto slučajno ili proizvod međunarodne zavere protiv nas, jadnih Srba. To je priroda na delu, a vaša egzistencija ide ka kraju. Sve društvene odgovornosti koje ste zoupotrebili haraju po vašem natalitetu. Od prekomernog konzumiranja alkohola i duvana, preko zdravstvene zaštite koja je postala zakonom zaštićena propala firma koju moraju svi zaposleni u državi da finansiraju, pa sve do obrazovanja u kome je fizika za 6. razred nešto teško, što samo neki genijalci mogu da razumeju! Dragi Srbi, fizika za 6. razred je laka svima onima koji je razumeju. Vaše temeljno nerazumevanje naučnih osnova obrazovanja dovodi vas u poziciju da intelektualno zakržljavate iz generacije u generaciju. Kao da to nije dovoljno, sada se mecima iz vatrenog oružja koje tata drži u kući, ubijaju buduće majke i očevi, deca koja su odlična, koju je sutra trebalo da pitate da vam pomognu da društvo uredite što je bolje moguće. Na žalost, vi ipak najbolje znate samo da ubijete u ime države i kako da, umesto da prihvatite svoje greške, sa verom u Boga i uz tradicionalni srpski inat, strmoglavo srljate u propast. Patriotizam, ovako kako ga vi, dragi Srbi, zamišljate, nije ništa drugo nego jedna velika autodestruktivna farsa. -Ovde je davno poništena granica između života i smrti… A kada se ta granica jednom pređe, granice više nema.” - Ivan Stambolić, 17. jun 2000. •

Piše: Slobodan Negić Otac ubijene devojčice Sofije

SLOBODNA RADNA MJESTA

PODGORICA

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

ČISTOĆA DOO

Adresa: ZETSKIH VLADARA 4

Tel.: 020-625-415

Email: cistocadoo@t-com.me Oglašava potrebu za:

1. RADNIK/CA NA SAKUPLJANJU I

TRANSPORTU OTPADA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena:

-svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,VLADIMIR NAZOR“

Adresa: UL.GOCE DELČEVA 7

Email: osv.nazor.pg@gmail.com Raspisuje konkurs za:

1. NASTAVNIK/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama

Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena:

-do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

2. NASTAVNIK/CA CRNOGORSKOG-SRPSKOG, BOSANSKOG I

HRVATSKOG JEZIKA , 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Profesor maternjeg jezika, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama

Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: -do povratka zaposlene sa bolovanja,a najduže do 31.08.2024.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU RESURSNI CENTAR ZA

OBRAZOVANJE I

OSPOSOBLJAVANJE 1 JUN

Adresa: PRINCEZE KSENIJE 8

Tel.: 020-640-136

Email: centar@rc-1jun.edu.me

Raspisuje konkurs za:

1. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE

NASTAVE ZA FRIZERE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Frizer - specijalista, VSS , Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: -a najduže do 31.08.2024.godine; -za 12 časova nedjeljne norme; -položen pedagoško-andragoški ispit; -majstorski ispit za frizere; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opše uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

2. NASTAVNIK/CA DEFEKTOLOG/ ŠKINJA ZA RAD U ODJELJENJU AUTIZMA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Defektolog, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena:

-do povratka zaposlene sa roditeljskog odsustva,a najduže do 31.08.2024.godine;

-oligofrenolog/škinja; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

3. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: -do povratka zaposlene sa roditeljskog odsustva,a najduže do 31.08.2024.godine;

-crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

OPŠTA STOMATOLOŠKA

ORDINACIJA-DENTOSAN

Adresa: MARKA MILJANOVA 13

Tel.: 020-230-338

Oglašava potrebu za:

1. ZUBNI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Stomatološki - zubni tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana

BAR

TEL.: 030/313-048

DOO KOMUNALNE

DJELATNOSTI BAR

Adresa: BULEVAR REVOLUCIJE BB, ZGRADA A Tel.: 030/311-418

Oglašava potrebu za:

1. VOZAČ/ICA SPEIJALNOG VOZILA BUBNJARE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar

Uslovi: Vozač drumskog vozila (III SSS i KV), Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 3 dana

JU OŠ ,,SRBIJA“ STARI BAR

Adresa: PODGRAD BB , STARI BAR

Tel.: 030/341-580

Raspisuje konkurs za:

1. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Stari Bar

Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Asistent/kinja u nastavi, 1 izvršilac: 1 izvršilac na puno radno vrijeme, a najduže do 31. avgusta 2024.godine.

Uslovi:

- IV nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan (240 kredita CSPK-a);

- završenu obuku stručnog usavrša-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE

UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

vanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama. Za kandidate koji prvi put zasnivaju radni odnos u Školi predviđen je probni rad od mjesec dana. Kandidat je dužan da uz prijavu na konkurs priloži sledeća dokumenta:

- Molbu za zaposlenje;

- Dokaz o stručnoj spremi;

- Dokaz o zdravstvenoj sposobnosti i - Dokaz o državljanstvu.

Prijave slati na gore navedenu adresu.

2. SEKRETAR/KA-RAČUNOVOĐA/ TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Stari Bar Uslovi: SŠS-IV, VSS , VŠS Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Sekretar/ka-računovođa/tkinja 1 izvršilac: 1 izvršilac na puno radno vrijeme, na određeno a najduže do 31. avgusta 2024. godine.

Uslovi:

- Najmanje IV-1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 CSPK-a) ekonomskog smjera; - stečeno zvanje računovođa; - da nije kažnjavano za krivična djela koja ga čine nedostojnim u oblasti finansija i računovodstva.

Za kandidate koji prvi put zasnivaju radni odnos u Školi predviđen je probni rad od mjesec dana. Kandidat je dužan da uz prijavu na konkurs priloži sledeća dokumenta:

- Molbu za zaposlenje; - Dokaz o stručnoj spremi;

- Dokaz o zdravstvenoj sposobnosti i - Dokaz o državljanstvu.

Prijave slati na gore navedenu adresu.

BERANE

TEL.: 051/233-332

JUOŠ ,,VUKAŠIN RADUNOVIĆ“

BERANE

Adresa: ul.IV Crnogorske 33B

Tel.: 051/233-753

Email: skola@os-vradunovic.edu.me

Vrši ispravku oglasa objavljenog dana 01.03.2024. za radno mjesto VOZAČ/ ICA godine u sredstvima javnog informisanja i na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, a ispravka se odnosi na posebna znanja i vještine, te umjesto vozački ispit za “B” kategoriju, treba da stoji vozački ispit za “D” kategoriju. Ostali dio teksta ostaje nepromijenjen.

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

BUDVA

TEL.: 033/402-556

SPENCER HILL TEAM DOO

Adresa: MEDITERANSKA 23

Tel.: 033/689-378; 068/845-400

Email: kadrovska@mediteran.me

Oglašava potrebu za:

1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Becici

Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Biografije slati na mail:kadrovska@ mediteran.me

2. ŠEF/ICA HLADNE KUHINJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Becici

Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Biografije slati na mail:kadrovska@ mediteran.me

3. POMOĆNI/A SLASTIČAR/KA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Becici

Uslovi: PK, SSS-III Rok za prijavljivanje: 15 dana

4. POSLASTIČAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Becici

Uslovi: Poslastičar, Poslastičar jednostavnih poslastica

Rok za prijavljivanje: 15 dana

5. ŠANKER/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika

Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Biografije slati na mail:kadrovska@ mediteran.me

6. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Becici

Uslovi: Kelner, Konobar, Poznavanje engleskog jezika

Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Biografije slati na mail:kadrovska@ mediteran.me

7. NOĆNI/A RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici

Uslovi: Recepcionar, SŠS-IV, Poznavanje engleskog jezika

Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena:

Poznavanje još jednog stranog jezika sposobnost lakog i ljubaznog komuniciranja sa gostima

Biografije slati na mail:kadrovska@ mediteran.me

8. RECEPCIONER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Becici

Uslovi: SŠS-IV, Turistički i ugostiteljski tehničar (IV SSS), Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: Poznavanje još jednog stranog jezika sposobnost ljubaznog komuniciranja sa gostima

Biografije slati na mail:kadrovska@ mediteran.me

9. HIGIJENIČAR/KA , 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Becici

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: sposobnost lakog komuniciranja sa gostima

Biografije slati na mail:kadrovska@ mediteran.me

10. SOBAR/ICA, 6 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Becici Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: sposobnost lakog komuniciranja sa gostima timski rad

Biografije slati na mail:kadrovska@ mediteran.me

11. RADNIK/CA VEŠERAJA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Becici

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola) Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: sposobnost lakog komuniciranja sa gostima

Biografije slati na mail:kadrovska@ mediteran.me

12. REDAR/KA NA BAZENU WELLNESSA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju TS 10/0,4 kV „Nova 6”, snage 2 x 1000 kVA i podzemni 10kV vod od TS 10/0,4 „Nova 5” do TS 10/0,4 kV „Nova 7”, na urbanističkoj parceli UPŠT 30, u zahvatu Lokalne studije „Hajla Štedim”, opština Rožaje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 12.03.2024. godine.

I. br. 195/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca I reda Fife Hasan Alija, izvršnog povjerioca II reda Mimoza Nuh Brahusha, izvršnog povjerioca III reda Vjollca Nuh Alija, izvršnog povjerioca IV reda Arben Nuh Alija i izvršnog povjerioca V reda Gezim Nuh Alija, koje zastupa Loro Markić, advokat iz Ulcinja, protiv izvršnog dužnika Hasanagić Ramuš iz Ulcinja, Bulevar Đerđ Kastrioti Skenderbeu bb, na osnovu izvršne isprave – rješenja o izvršenju javnog izvršitelja Mitra Mirovića I. br. 1460/16 od 16.11.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.03.2024. godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Hasanagić Ramuša, upisane u LN broj 1393 KO Ulcinj, kat. parcela br. 1436/1, broj zgrade 1, poslovni prostor porodične stambene zgrade 1, PD7, površine 30 m2, u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1.

II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 01.04.2024. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Mitra Mirovića I. br. 1460/16 od 16.11.2016. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 1393 KO Ulcinj i to: Zabilježba 060-1766/16 od 21.11.2016. godine; Rješenje o izvršenju javnog izvršitelja Mitra Mirovića I.br. 1460/16 od 16.11.2016. godine radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca Nuh Alije iz Skadra i dr; Zabilježba rješenja 060-956/17 od 12.07.2017. godine na osnovu rješenja javnog izvršitelja Mitra Mirovića I.br. 260/17 od 05.07.2017. godine radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Gerxhaliu Fadil sa Kosova; Zabilježba rješenja 919-2104/2022 od 28.09.2022. godine na osnovu rješenja javnog izvršitelja Vladimira Vujotića iz Podgorice I.br. 1907/2022 od 01.08.2022. godine u korist izvršnog povjerioca Mirka Vučinića iz Podgorice; Zabilježba rješenja 919-45/2023 od 13.01.2023. godine na osnovu rješenja javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević iz Bara I.br. 3711/22 od 28.12.2022. godine u korist izvršnog povjerioca Klisić Zorana iz Bara.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Mitra Mirovića I. br. 1460/16 od 07.04.2020. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 60.000,00 €.

VI Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 6.000,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene. U Baru, dana, 01.03.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Ivm.br.1380/2023 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ERSTE BANK AD PODGORICA, ul.Arsenija Boljevića br.2a, Podgorica, PIB:02351242, protiv izvršnog dužnika ELSANA SIJARIĆA iz Bijelog Polja, Rasovo bb, (poslednja poznata adresa ul. Rasovska 1 br.20 - Bijelo Polje), radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.02.2024. godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca ERSTE BANK AD PODGORICA, protiv izvršnog dužnika ELSANA SIJARIĆA iz Bijelog Polja, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serijskog broja BB 1864959 sa mjeničnim ovlašćenjem, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Ivm. br.1380/2023 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja, nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku ELSANU SIJARIĆU - Rješenje o izvršenju Ivm. br.1380/2023 od 09.11.2023.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik ELSAN SIJARIĆ, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 29.02.2024.godine. Ivan Sekulić

POTREBNA žena za

čuvanje dvoje djece.

Odlični uslovi, Budva. Tel. 069/038-279 1

Обавјештавамо породицу, кумове и пријатеље да нас је дана 3. марта 2024. године изненада напустила наша драга

МЕРИМА - МАРИЈА Жаркова КЕКОВИЋ рођена ЏУХО 1965 – 2024

Саучешће примамо у градској капели Даниловград 4. марта од 10 до 16 часова и 5. марта од 10 до 13 часова, када се креће за Горњи Загарач, гдје ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Миогост у 15

часова.

Ожалошћени: супруг ЖАРКО, син ФИЛИП, кћерке ЖАНА, МИЛИЦА и АНЂЕЛА, сестра ХАСЕНА - ГАРА, ђевер МИЛИВОЈЕ, заова ДАНИЦА, свекрва РУЖА, јетрве ЈОВАНКА и НАДА, унучад КОСТА, КРИСТИЈАН, КСЕНИЈА и МИНА, сестрић, братанићи, братаничне, ђеверичићи, ђеверичне и остала многобројна родбина КЕКОВИЋ и ЏУХО

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Dana 3. marta 2024. preminuo je u 87. godini naš dragi

DIMITRIJE Pavlov STANJEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 3. marta od 12 do 16 časova i 4. marta od 11 do 14 30 časova.

Sahrana će se obavi 4. marta u 15 časova na groblju u Straševini.

Cvijeće se ne prilaže.

Kuća žalosti: Nikca od Rovina P+7.

Ožalošćeni: kćerka RADMILA - SEKA, sinovi PREDRAG i ŽELJKO, snaha SPOMENKA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, brat od strica, sestre od strica i ostala brojna rodbina STANJEVIĆ i TEPAVČEVIĆ

Dana 3. marta 2024. u 71. godini umro je naš

MILOJKO A. BLAGOJEVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 3. marta na porodičnom groblju u selu Bukovac - Piva.

Дана 3. марта 2024. у 67. години изненада нас је напустио наш драги супруг, отац, брат и ђед

166

МИЛЕНКО – МИЋА Божов ЋЕТКОВИЋ Саучешће се прима у градској капели Чепурци 4. марта од 10 до 15 часова и 5. марта од 10 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити 5. марта у 14 часова у породичној гробници на гробљу Загорич.

Ожалошћени: супруга АНКА, син ИГОР, кћерка ИРЕНА, брат РАДЕНКО, сестра ПЕРСА, снахе СЛАЂАНА и МИЛКА, братанићи БОЈАН и БОРИС, сестричић МЛАДЕН, сестричне ВИОЛЕТА и МАГДАЛЕНА, унучад, браћа и сестре од стричева, брат и сестре од ујака, браћа од тетака и остала многобројна родбина

151

Dana 3. marta 2024. u 64. godini, poslije kraće i teške bolesti, preminuo je naš voljeni

JORDAN Paškov JELIĆ

Sahrana je obavljena 3. marta u 15 časova na groblju iza Manastira.

Ožalošćeni: brat MILE

171

Posljednji pozdrav dragom ocu

JORDANU JELIĆU

Voljeni tata zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Tvoje kćerke SLAĐA i GOCA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav prijatelju

170

JORDANU JELIĆ

U

Neka tvoja duša nađe vječni mir.

MIŠKO i MARINA ĐIKANOVIĆ

Ožalošćeni: kćerke SLAĐANA i GORDANA, sestra SLAVOJKA sa porodicom, stric SAVO, unučad, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina JELIĆ i ujčevina VUJIČIĆ

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i djedu

JORDANU JELIĆU

Nema riječi koje mogu opisati bol i tugu za tobom. Počivaj u miru. Tvoja kćerka GORDANA, zet BRANKO, unučad ALEKSA, ANDREA i ANASTASIJA

169

читам и пишем.

Бескрајно ти хвала на твојој неизмјерној љубави према мени и уопштено према цијелој нашој многобројној породици. Отишла си као мајка храбрости. Почивај у миру, ја те носим у свом срцу. Воли те твој братанић САШКУЛИН

Oglasi i obavještenja

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

174

168

Posljednji pozdrav dragoj

MILENI TOMOVIĆ

Privilegija je bila poznavati te. Neka ti je vječna slava i hvala

164

Umro je naš veliki prijatelj

JOVO TRIPINOVIĆ

Znajući tebe znali smo za iskreno prijateljstvo i poštovanje. Počivaj u miru pored tvoje Zorke. Iskreno saosjećamo sa tvojom porodicom.

Porodica PAVLA NOVAKOVIĆA

Posljednji pozdrav poštovanoj

MILENI TOMOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru

159

Porodica GOLUBOVIĆ

Voljena naša

172

MILENA TOMOVIĆ diplomirani ekonomista, prof. u penziji

Umjesto posljednjeg zbogom, reći ćemo ti – Hvala za ljubav, dobrotu, pažnju i strepnju. Hvala što si nas učila da budemo u svemu zajedno, da pomažemo prijateljima, da budemo dobronamjerni, da kod svakog vidimo nešto dobro, da uvijek može bolje, da budemo uporni i istrajni. Pa ko te takvu ne bi volio i ne bi žalio za tobom? Putuj s anđelima, voljena naša.

Tvoja ćerka VERA, zet DUŠKO, unuk MATIJA i unuka ANITA MARKOVIĆ

158

Posljednji pozdrav dragoj

MILENI Vukašinovoj TOMOVIĆ

Ovakav rastanak uvijek dođe neočekivano. Tuguju za tobom DRAGANA, BOBAN, KRISTINA i KATARINA

Posljednji pozdrav dragoj

MILENI Vukašinovoj TOMOVIĆ

Zahvalni za pažnju i podršku koju si nam do posljednjeg dana pružala.

173

Zet BOBAN PAJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav plemenitoj

Počivaj u miru. S poštovanjem,

157

Tvoja kćerka NATAŠA, zet PETAR i unuk BORIS GOLUBOVIĆ

Posljednji pozdrav

MILENI TOMOVIĆ

155

Hvala za svaki trenutak koji smo proveli s tobom i svu ljubav i pažnju koju si nam pružila. Tuguju za tobom

175

Sa pijetetom opraštam se od svoje profesorice poštovane

MILENE TOMOVIĆ

„Ni Milene nema više, da govori tiho, tiše…“ MOMIR MATOVIĆ

MILENI TOMOVIĆ

BOŽIDAR PAJOVIĆ

Posljednji pozdrav poštovanoj

MILENI TOMOVIĆ

TANJA i PEĐA CEKOVIĆ

PEĐA, SVETLANA, BALŠA i VJERA

162

Posljednji pozdrav dragoj tetki

VELIKI KLIKOVAC

ĐOKO MIROVIĆ s porodicom

Opraštamo se od naše drage tetke

VELIKE VEŚE KLIKOVAC

VASKO,

Danas se navršava 10 godina od odlaska našeg voljenog

RADOSAVA MRVIĆA

Vječan si kao i naša zemlja!

Tvoji: GORDANA, DRAGAN i DRAGICA i ostala mnogobrojna rodbina MRVIĆ. 160 Mom i našem

RATKU MITROVIĆU

Na današnji dan prije tri godine stiže jedna tužna, teška i preteška vijest da je moj dobri sestrić, dobri brat i prijatelj Ratko izgubio svoj mladi i lijepi život. Ratko, bio si prva beba koju sam ljuljala u svojim rukama, voljela te neizmjerno i bila najponosnija tetka. Vremenom si postao odabrani mladić i dobar čovjek sa čvrstim temeljima.

Tog ružnog 4 marta zla sudbina prekide ljepotu života i tebe odvede na put u drugom smjeru. Odvedete iz naših života, ali ne iz naših srca. Tužan je ovaj pozdrav.

Tetka NENA sa porodicom

Двадесет је година од када није са нама наша драга

ЦВИЈЕТА - ГАРА НИКЧЕВИЋ

Не постоји вријеме које доноси заборав, нити сјећање у којем тебе нема. Твоји: супруг МИЛАН, син БЛАЖО, кћерке АНА и МИРЈАНА са породицама

165

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

152

161

156

Sjećanje na naše drage 4. 3. 2006. 2. 7. 2001.

BORISLAV NEBOJŠA SEKULOVIĆ

Dok smo mi živi i vi živite u našim srcima. Vole vas

VAŠI NAJMILIJI

Dana 4. marta 2024. navršava se deset dugih i teških godina od kada nije sa nama naš otac i suprug

150

ŽELJKO Vladimirov STIJEPOVIĆ

Otišao si tiho, iznenada, bez pozdrava. Boli praznina koju nikad niko neće moći da ispuni. Ali, naša ljubav ne prestaje odlaskom, niti sjećanja vremenom… TU SI!

Zauvijek Te vole Tvoji: IVANA, VLADIMIR, BRANKICA

148

Pola godine je od kada je otišao naš dragi

ČEDOMIR Nika VUJAČIĆ

Počivaj u miru, a mi te čuvamo u našim srcima.

Tvoji: ROSA, MARKO, TANJA, SVETLANA, LUKA i MARIJANA OBRENOVIĆ sa porodicom

Dana 4. marta 2024. navršava se deset godina od kada nas je napustio naš otac, brat, kum i prijatelj

149

KRSTO

Uvijek ćemo se sa radošću sjećati njegovog vedrog lika, dobrote i posebnog smisla da razveseli ljude. Volimo te, Krle. Kćerka SLAĐANA, braća ZORAN i MIKI sa kumovima i prijateljima