Dnevni list Pobjeda 03.03.2024.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 3. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20926 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Politički analitičar poručio da Dodik i Mandić sastankom u Skupštini Crne Gore šalju poruku međunarodnoj zajednici da će nastaviti da prkose njenim stavovima

Kalezić: Varhelji lobista

„srpskog sveta“, EU morala biti proaktivnija

Danilo Kalezić je, na pitanje zašto nema reakcije Evropske unije na dolazak Dodika u Skupštinu Crne Gore, rekao da vjeruje da se odgovor krije u naporima EU da „rade sa onim što imaju“, ali je to, kako je kazao, loša strategija koja neće dati rezultat, jer „Mandić kad god pokaže naznaku promjene političkog kursa, on se, umjesto korak naprijed, vrati dva nazad, a posjeta Dodika najbolje to oslikava“ STR. 2. i 3.

Dr Dubravka Stojanović o brisanju antifašizma, četništvu i ulozi SPC u regionu

Najveći

problem je što se društvo ne buni

Kad ubijedite ljude da su ugroženi, oni se ,,priviju“ oko svog diktatora i predaju mu svu vlast samo da ih zaštiti. Tako se ovdje vlada već skoro 40 godina i u tome je SPC odigrala jednu od ključnih uloga jer je svoj autoritet založila za jednu agresivnu politiku teritorijalnih osvajanja - kaže Stojanović STR. 9.

Ambasador

KO SPALJUJE KNJIGE SPALJIVAĆE I LJUDE: Karnevalska lomača u Herceg Novom za istaknutog crnogorskog pisca, on poručuje da zna zašto je spaljena lutka sa njegovim likom

Nikolaidis: Reakcija

Demokrata i DF-a na moje kritičke tekstove o njima

Karneval na kojem je spaljena lutka sa likom poznatog crnogorskog književnika Andreja Nikolaidisa sinoć je dobio novu skandaloznu dimenziju užasnih uvreda koje prevazilaze granice zdravog razuma. U takozvanoj ,,optužnici“ u Herceg Novom je rečeno da je Nikolaidis ,,zaslužio“ kaznu jer je ,,ovaj dželatov šegrt produkljanski Grk, predstavnik savremene fekalne crnogorske književnosti“. Osim fašističkog karakterisanja ličnosti, ,,tužiteljka“ je uvrede proširila i na dio crnogorskog društva

POGLED SA STRANE

Ko ruši

Kolumba i spomenike u Crnoj Gori

Piše: dr Dragan VESELINOV

STR. 12. i 13.

Ministarstvo,

zakazivanja, za

SKUPŠTINA CRNE GORE

AKTUELNO: Crna Gora gubi turističku prepoznatljivost zbog malog broja letova

STR. 10. i 11.

Bez direktnih avio-linija nema turista sa Zapada

Na poboljšanje avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio-kompanija Air Montenegro i prilikom

Sedamnaestogodišnjak slao prijeteće poruke

Zbog lažnih

dojava o bombama uhapšen maloljetnik

STR. 8.

SJUTRA uz Pobjedu

Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko kaže da je ukrajinska vojska dokazala da uz dovoljno vojne pomoći može uništiti okupatora

Politički analitičar poručio da Dodik i Mandić sastankom u Skupštini Crne Gore šalju poruku međunarodnoj

Kalezić: Varhelji lobista „srpskog sveta“, EU morala biti proaktivnija

PODGORICA – Sastanak Dodika i Mandića u Skupštini Crne Gore isključivo je u funkciji demonstracije novouspostavljene političke moći koja se formira na relaciji Beograd - Banjaluka - Podgorica. To je simbolički, politički gest kojim Dodik i Mandić žele da pošalju poruku javnosti kako će predano raditi na uspostavljanju „srpskog sveta“ – ocijenio je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar, ističući da je EU morala da djeluje proaktivnije u odnosu na Dodikovu posjetu, te da evropski komesar Oliver Varhelji, koji je nakon Dodika imao sastanak sa Mandićem, nastupa kao izaslanik struktura u Briselu koje su naklonjene „srpskom svetu“.

Kalezić je poručio da se od EU očekivao agresivniji i jasniji stav povodom posjete predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika Crnoj Gori. Komentarišući sastanak Varheljija sa šefom crnogorskog parlamenta Andrijom Mandićem nakon Dodika i odgovarajući na pitanje da li to znači da EU prihvata tu politiku, Kalezić je istakao da „taj gest ima dva dijela“.

- Poznato je da je Varhelji najbolji i najagilniji lobista „srpskog sveta“ u Briselu, da je on čovjek koji je politička produžena ruka Viktora Orbana, koji svojim djelovanjem ugrožava ne samo demokratiju u Mađarskoj, koja je ozbiljno narušena, već sličan recept pokušavaju da primijene u Briselu. Prema tome, komesar Varhelji je vrlo kontroverzna ličnost upitnog političkog legitimiteta, koja nastupa kao

Danilo Kalezić je, na pitanje zašto nema reakcije Evropske unije na dolazak Dodika u Skupštinu Crne Gore, rekao da vjeruje da se odgovor krije u naporima EU da „rade sa onim što imaju“, ali je to, kako je kazao, loša strategija koja neće dati rezultat, jer „Mandić kad god pokaže naznaku promjene političkog kursa, on se, umjesto korak naprijed, vrati dva nazad, a posjeta Dodika najbolje to oslikava“

izaslanik onih struktura u Briselu koje su naklonjene „srpskom svetu“. Međutim, to ne opravdava EU od koje se očekivao agresivniji i jasniji stav u odnosu na posjetu Dodika. Treba podsjetiti da je Dodik pod američkim sankcijama, da on izaziva ozbiljnu zabrinutost i zvaničnog Brisela. Specifična pozicija Varheljija, koliko god je kontroverzna, ona je poznata našoj javnosti, ali to ne amnestira EU od odgovornosti da je morala da djeluje proaktivnije u odnosu na ovaj događaj – istakao je Kalezić, podsjećajući i na posjetu ambasadorke Pope koja je, kako je rekao, otrpjela

taj nediplomatski čin sa zastavom, a opet nije bilo reakcije. EU se ponaša vrlo anemično, ocijenio je Kalezić, i to najviše kompromituje nju samu. To može da dovede i do porasta euroskepticizma jer tolerisanje nedemokratskog i antievropskog ponašanja od EU je kontraproduktivno – kazao je Kalezić.

Rade sa onim što imaju

Na pitanje zašto nema reakcije Evropske unije, Kalezić je rekao da vjeruje da se odgovor krije u naporima EU da „rade sa onim što imaju“.

- Nesumnjivo je da je Mandić legalno izabrani predsjednik Skupštine i da oni pokušavaju da njega ohrabre na neke poteze koje on njima verbalno prenosi. Međutim, to je loša strate-

gija koja neće dati rezultat, jer Mandić kad god pokaže naznaku promjene političkog kursa on se, umjesto korak naprijed, vrati dva nazad. I posjeta Dodika najbolje to oslikava. On nije išao u Banjaluku na proslavu neustavnog dana RS i na ovaj način to kompenzuje, ali je problem u EU što ona ne umije da izađe ni iz sopstvene krize u koju je uvlače zemlje poput Mađarske, do skoro i Poljske, pa samim tim ne može da artikuliše vrijednosno-jasnu politiku ni prema Crnoj Gori – istakao je Kalezić. Kalezić je kazao da je sastanak Mandića sa Dodikom isključivo u funkciji demonstracije novouspostavljene političke moći koja se formira na relaciji Beograd-Banjaluka-Podgorica. - To je jedan simbolički, politički gest kojim Dodik i Man-

DPS tradicionalno kao opozicija ima odgođenu reakciju na neke pojave. Svakako da je dobro što je inicijativa za Mandićevu smjenu podnijeta, iako je to trebalo učiniti mnogo ranije. Opozicija je morala da bude generator građanskog protesta, iz dva razloga. Prvo, kako bi pokazala da se suštinski i formalno ne slaže sa samim karakterom te posjete, a drugo, kako bi mogla da negativne strane protesta kanališe – istakao je Kalezić

Milatović će poteze usklađivati sa Urom, Demokratama i DF-om

Danilo Kalezić je, na pitanje očekuje li da će Milatović pokušati da destabilizuje Vladu, rekao da vjeruje da će Milatović sve svoje poteze u narednom periodu usklađivati sa Demokratama, Urom i DF-om.

- Realno je da struktura koju Milatović generiše u narednih nekoliko sedmica i mjeseci bude tas na vagi u odnosu na sudbinu Vlade. Vjerujem da će Milatović sve svoje poteze u narednom periodu usklađivati sa Demokratama, Urom i DF-om i da će taj blok, zavisno od toga koliko Milatović obezbijedi poslanika, djelovati u dva pravca – ili izazivanje novih izbora kao nešto što je njima sad najprihvatljivije ili pokušaj da politički ucijene Spajića – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, drugi plan koji je, kako kaže, možda sad i realniji, je da limitiraju Spajića kroz parlament i da od njega naprave „britansku kraljicu“, odnosno da ga liše formalne moći. - Odnosno, da moć presele kod Milatovića i skupštinske većine, a da on kao premijer bude zadužen za tehničke stvari –dodao je Kalezić.

dić žele da pošalju poruku javnosti kako će predano raditi na uspostavljanju „srpskog sveta“. Istovremeno, to je način da se pošalje i poruka međunarodnoj zajednici, prije svega, našim tradicionalnim zapadnim partnerima da će Mandić i Dodik nastaviti da prkose onome što su njihovi stavovi i da oni puno ne haju za stavove međunarodnih partnera i prema BiH i prema Crnoj Gori. Pri čemu je Crna Gora tu u težoj poziciji jer je članica NATO – istakao je Kalezić. Kazao je da Dodik od skoro ima novu ulogu, a to je da služi kao kurir između proruskih ispostava na Balkanu i Putina lično.

- Vučić to ne može da radi iz objektivnih razloga, dok je Mandić i dalje u fazi simuliranja svog evropskog lica. I onda Dodik vješto ispunjava ulogu posrednika i jednu vrstu transmitora onoga što su ključne važne poruke Putina, a vidimo da se Rusi na Balkanu, posebno u Crnoj Gori, nanovo bude. Dakle, imamo još jedan novi talas aktiviranja njihovih obavještajno-medijskih punktova, što se poklapa i sa nedavnom izjavom ruskog ambasadora Maslenikova o EU.

Po sličnom modelu po kojem je Crnoj Gori osporavano pravo da se opredijeli za članstvo u NATO, sad joj se otvara pitanje članstva u EU i sve to treba tumačiti u kontekstu Dodikove posjete – istakao je Kalezić. On je, komentarišući protestnu notu koju je BiH uputila Crnoj Gori i odgovarajući na pitanje da li će to ugroziti odnose dvije države, rekao da je primjetno da ova vlada otkad je izabrana pravi grešku za greškom, odnosno ozbiljno ugrožava regionalnu poziciju Crne Gore. - Nakon incidenta sa Hrvatskom imamo sad vrlo grubo kršenje međunarodnog prava i diplomatske prakse sa BiH, a tu je i događaj sa Kosovom, gdje niko od državnih zvaničnika nije prisustvovao obilježavanju Dana nezavisnosti te zemlje. Vjerujem da će i ta protestna nota BiH ostati bez suštinske reakcije, jer je vrlo teško da Vlada ili MVP vode spoljnu politiku u koju ne vjeruju. Ova vrsta protestne note suštinski će ostati neadresirana jer nijesmo čuli ograđivanje od same Vlade, niti predsjednika Crne Gore i premijera, koji su zaokupljeni sopstvenim sukobima. U javnoj poli-

PROVOKACIJA: Dodik sa tri prsta pozdravio građane

DODIK Je KuRIR Između

PRORusKIh IsPOstAVA nA BAlKAnu I PutInA lIčnO: Danilo Kalezić

s. vasiljević

zajednici da će nastaviti da prkose njenim stavovima

- Pred Spajićem je borba za političko preživljavanje. Ukoliko ne uspostavi kontrolu nad obavještajnim i bezbjednosnim sektorom, nego tu bitku dobiju Demokrate i strukture u Vladi koje sad rade protiv njega, on nema čemu da se nada, čak i ako uspije da konsoliduje poslanički klub – poručio je Danilo Kalezić

Komentarišući dešavanja u PES-u, Kalezić je rekao da niko nije iznenađen razvojem tih događaja.

- Možda je tajming bio za nekog iznenađujući, ali sve ostalo nije. Odluka Milatovića je proizvod obavještajno-medijskih političkih struktura iz regiona i iz Crne Gore, koji žele da njega isture, a neki ga već kandiduju za lidera opozicije, kao nekoga ko će biti tačka okupljanja tih struktura koje su do sada samo na površini djelovale nekoordinisano. Uloga koju Milatović u budućnosti ima je da bude tačka spajanja DF-a, Ure, Demokrata i nove političke strukture koja se formira od ljudi koji su napustili SNP i možda nekih drugih umjereno prosrpske provinijencije –istakao je Kalezić. Poručio je da to nije Milatovićeva autonomna politička odluka. - Nego je odluka struktura što medijskih, što obavještajnih, što političkih, koje su bile pokrovitelji litija. I on će nastaviti u tom pravcu. Ono što je čudno i neobjašnjivo na prvi pogled je ponašanje Spajića, koji ne može da zavarava ni sebe da nema problem. Opet jedan politički diletantizam da vi tako krupne odluke nazivate „kućnim spremanjima“, jer on osim što gubi djelove ključnih opštinskih

tici kad ne osudite ovakav čin, znači da ga podržavate i nema sumnje da i Spajić i Milatović iskreno svim svojim političkim bićem ne vide ništa sporno u posjeti čovjeka koji radi sve da sruši suverenu BiH. Oni su, na kraju, izdanci iste politike, izašli iz istog politiko-ideološkog šinjela iz kojeg je izašao i Dodik i podržavaju ih manje ili više iste strukture – istakao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, neće ta protestna nota promijeniti ništa u crnogorskoj politici, ali će ostati, ističe, kao jedna mrlja na licu Crne Gore, na njenom građanskom biću. - Ako se ovo nastavi ovim tempom, Crna Gora će se sjećati svoje regionalne pozicije sa nostalgijom, jer Crna Gora de facto više nema dobrosusjedske odnose koje je imala prije nekoliko godina. Sve se vrlo temeljno ruši kako bi Crna Gora prestala da postoji kao faktor stabilizacije na Balkanu i postala pokrajina, regija „srpskog sveta“ – istakao je Kalezić. Na pitanje zašto opozicija nije podržala građane na protestu ispred Skupštine organizo-

odbora, nije do kraja jasno koliko poslanika kontroliše – kazao je Kalezić. Komentarišući sliku koju je Spajić objavio sa poslaničkim klubom poručujući da su jedinstveni, Kalezić je kazao da ta slika i u ovoj formi nije dokaz ničega. - Naprotiv, može biti varka u koju se on i ranije nekoliko puta „upecao“. Mislim da će sukob u PES-u da odluči dalji smjer političkih procesa u Crnoj Gori, da je vrlo izvjesno da će struktura oko Milatovića vrlo brzo da krene u agresivnu kampanju izazivanja vanrednih izbora ukoliko ne uspiju preko parlamenta da postignu svoje ciljeve – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, pred Spajićem je borba za političko preživljavanje.

- Ako ne povuče odlučne i hrabre poteze, kakve je malo koji političar u crnogorskoj novijoj istoriji vukao, možda samo jedan, Đukanović, onda će on biti žrtva ove političke strukture koja protiv njega radi posljednju godinu. Moja projekcija je da, ukoliko on ne uspostavi kontrolu nad obavještajnim i bezbjednosnim sektorom, nego tu bitku dobiju Demokrate i strukture u Vladi koje sad rade protiv njega, nema čemu da se nada, čak i ako uspije da konsoliduje poslanički klub – poručio je Kalezić.

Komentarišući to što je Spajić isključio Andreja Milovića koji je govorio da je njegova „politička kičma“, Kalezić je rekao da to zasad izgleda kao nedovršena priča.

- Objektivno, Milović je bio ministar čije je političko djelovanje počelo da stvara vrlo neo-

vanom zbog dolaska Dodika, Kalezić je rekao „DPS kasni“ sa reakcijom.

DPS KASNI SA REAKCIJOM

Okrugli sto na temu ,,Crnogorska nacionalna zajednica u Srbiji nakon popisa stanovništva“

Ako Spajić ne uspostavi kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, nema čemu da se nada Mandić:

- DPS tradicionalno kao opozicija ima odgođenu reakciju na neke pojave. Svakako da je dobro što je inicijativa za Mandićevu smjenu podnijeta, iako je to trebalo učiniti mnogo ranije. Kakav god bude njen ishod, to je legitimno sredstvo politike borbe i aktuelizacija jednog problema. Dakle, opozicija ne treba, nego mora da se bavi, kao i za neke druge stvari, javna politika se najbolje ogleda kroz ovakve gestove. Opozicija je morala da bude generator građanskog protesta, iz dva razloga. Prvo, kako bi pokazala da se suštinski i formalno ne slaže sa samim karakterom te posjete, a drugo, kako bi mogla da negativne strane protesta kanališe –istakao je Kalezić. Komentarišući to što PES neće podržati inicijativu DPS-a za smjenu Mandića, Kalezić je rekao da je to očekivano.

- Milatović i Spajić, i sve struk-

bične prepreke za Spajića i koji je počeo da bude ona tačka na kojoj je ova druga strana Spajića rušila. Spajića su počeli da ruše upravo na aferama koje je kreirao Milović. Taktički, ta Spajićeva odluka je razumljiva, međutim, osjećaj je da se ta priča i dalje razvija, da nije kraj, što nam potvrđuje ostajanje Milovića na ministarskom mjestu. Istovremeno, Milović svojim neoglašavanjem na te teme pokazuje da ima neku drugu agendu koju će naknadno sprovoditi. Ne izgleda ni on, u političkom smislu, kao neko ko će lako da se preda – istakao je Kalezić, podsjećajući da je slična situacija bila sa Jankom Odovićem koji je sad ministar.

- Možda se slično ponovi i sa Milovićem. Spajić svakako mora da napravi rez u stranci i da se u političkom smislu razračuna sa svima koji rade protiv njega i interesa njegove partije. Potezi koje je do sada povukao su vrlo skromnih političkih dometa. Potrebna je značajnija i sveobuhvatnija reforma te partije kako bi se ona oslobodila tereta koji im je nametnuo do skoro drugi čovjek partije – istakao je Kalezić. Kazao je da je ključni problem i Spajića i PES-a nemanje ideološke podloge.

- Najbolji dokaz tome su dešavanja gdje vi danas ne znate ko je sa kim. Politika se ne može vječno voditi bez jasne ideološke matrice. Ukoliko Spajić želi da se ozbiljnije bavi politikom, i da politički preživi sva dešavanja, mora da promijeni paradigmu na kojoj funkcioniše i partija i njegova politika – kazao je Kalezić.

ture i nijanse PES-a istinskim političkim bićem pripadaju, u manjoj ili većoj mjeri, politici kojoj pripada i Dodik. Oni u tome ne vide ništa sporno i na toj politici su osvojili vlast. I na kraju, oni su jednim infantilnim politikantskim gestom pokušali da relativizuju tu posjetu, koristeći neke Đukanovićeve ranije susrete sa multilateralnih skupova na kojima je bio i Dodik. To se pokušava izjednačiti sa jednom poluprivatnom posjetom Dodika Skupštini – kazao je Kalezić. Istakao je da će PES iz dva razloga glasati protiv te inicijative.

- Da ne bi iritirali DF i Mandića koji je suštinski šef vladajuće većine, a drugo, jer oni u tome istinski ne vide ništa sporno. To mi nije čudno. Premijer po starom dobrom običaju bira da se ne očituje na te teme, iako su njegovi glasnogovornici, u parlamentu i van njega, ili podržali posjetu ili su pokušali da posjetu spinuju na ovaj način vraćajući se na Đukanovića jer im je on politička opsesija i mjerilo svega – kazao je Kalezić.

Ivana KOPRIVICA

Za 30 godina broj

Crnogoraca u Srbiji pao sa 140.000 na 20.000

Na ovako drastičan pad uticala je politika nacionalizma koja je decenijama dominantna u Srbiji. Konstantna propaganda, tendencije da se ospori postojanje nacije, prisvajanje kulturnog i istorijskog nasljeđa je sveprisutna, kako u javnom životu, medijima, tako i u obrazovanju. Suočavamo se sa izazovima koji proizilaze iz većinske kulture i sistema vrijednosti u kojem živimo, u kojem je prisutno nasilje i agresija - zaključak je učesnika okruglog stola

PODGORICA - Položaj Crnogoraca u Srbiji izuzetno je složeno i kompleksno pitanje i predstavlja svojevrsnu identitetsku dramu, jer broj Crnogoraca u toj zemlji se za tri decenije smanjio čak za sedam puta, sa 140.000 na 20.000, jedan je od zaključaka okruglog stola koji je održan u Novom Sadu početkom februara. Organizator događaja na temu ,,Crnogorska nacionalna zajednica u Srbiji nakon popisa stanovništva“ bila je organizacija

ELEMONT – Crnogorski elektori Srbije i Asocijacija filozofa, sociologa i politikologa ,,Polis“, dok su na skupu govorili dr Čedomir Čupić, Sonja Biserko (Helsinški odbor), dr Duško Radosavljević, Balša Božović, Ivan Jovović (Matica crnogorska) i dr Goran Kaluđerović. Ocijenjeno je da drastično smanjenje broja Crnogoraca u Srbiji nije plod prirodne asimilacije koja postoji svuda u svijetu, jer nijedna nacija nije doživjela takav pad.

-Na ovako drastičan pad uticala je politika nacionalizma koja je decenijama dominantna u Srbiji. Konstantna propaganda, tendencije da se ospori postojanje nacije, prisvajanje kulturnog i istorijskog nasljeđa je sveprisutna, kako u javnom životu, medijima, tako i u obrazovanju. Suočavamo se sa izazovima koji proizilaze iz većinske kulture i sistema vrijednosti u kojem živimo, u kojem je prisutno nasilje i agresija - zaključak je učesnika okruglog stola.

Jedna od poruka sa skupa jeste i da država Srbija ima značajnu moć i odgovornost da podrži raznolikost, te da nije dovoljno da postoji samo pravni okvir zaštite manjinskih prava već je važno stvoriti ambijent u kojem se različite kulture i identiteti cijene i njeguju. Istaknuto je da je nevjerovatno i protivzakonito da Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji vode ljudi koji se izjašnjavaju kao Srbi. Učesnici su saglasni da je to zapravo samo partijski plijen i da Nacionalni savjet ne ostvaruje svoje zakonom predviđene djelatnosti. Zaključeno je i da su uslovi za očuvanje crnogorskog nasljeđa izuzetno teški, ali je to nasljeđe ujedno i kulturološko bogatstvo koje se može očuvati u multietničkom i multikulturnom području kakve su Vojvodina i Srbija. -Mi volimo i poštujemo našu državu Srbiju i dali smo nemjerljiv doprinos u njenom razvoju na polju nauke, kulture,

obrazovanja, privrede, sporta. Pozivamo na dijalog, otvorenost, zajedničko razmatranje naše istorije, jer samo kroz pošten pristup možemo postići pomak ka razumijevanju i suživotu - poruka je učesnika. Oni su posebno apostrofirali da je neophodno da se matična država Crna Gora aktivno uključi u ovu problematiku, da donese nove politike i strategije koje se tiču njenih iseljenika i dijaspore, sa posebnim aspektom na Srbiju. -Uprkos svemu ostajemo posvećeni očuvanju našeg identiteta koji nosimo duboko ukorijenjen u svakom od nas, kao dio naših ličnosti, sistema vrijednosti, nasljeđa koje se prenosi sa koljena na koljeno. Ovo nije samo pitanje očuvanja kulture i identiteta već pitanje pravde i istine. Njegujući naše nasljeđe koje čini našu posebnost, činimo da se buduće generacije osjećaju ponosno – poručeno je sa skupa. R.P.

Predsjednik Skupštine Crne Gore kazao da BS treba da bude dio rekonstruisane Vlade

PODGORICA – Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da se podigla „velika povika“ oko posjete predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika On je Prvoj televiziji rekao da je Dodik koalicioni partner

i bošnjačkih stranaka na državnom nivou. Mandić je stava da se inicijativom za njegovu smjenu - vršio i pritisak na Bošnjačku stranku koja vodi veliku unutarstranačku polemiku da li da bude dio Vlade. Mandić je rekao da će u ponedjeljak biti Kolegijum predsjednika Skupštine, na kojem

će se razgovarati o predstojećim redovnim sjednicama parlamenta - Sigurno da će jedna od tema biti i inicijativa opozicije za moju smjenu. Vidjećemo što će iz toga proisteći. Ne završava se politika glasanjem za smjenu predsjednika parlamenta - rekao je Mandić. R. P.

Sa okruglog stola

PODGORICA – Vrlo dobro znamo da spaljivanje lutke sa mojim likom nema veze sa karnevalom, nego sa vladajućom strukturom, konkretno Demokratama i bivšim Demokratskim frontom koji vladaju Herceg Novim. Znamo vrlo dobro da je to njihova reakcija, prije svega, na moje kritičke tekstove o njima – poručio je za Pobjedu istaknuti crnogorski pisac Andrej Nikolaidis, komentarišući skandalozno spaljivanje lutke sa njegovim likom na karnevalu u Herceg Novom.

Spaljivanje lutke na karnevalu tradicija je tokom Dana mimoze u Herceg Novom. Iako je praksa, kao i na karnevalima u svijetu, da se moćne političke ličnosti kažnjavaju simboličnom lomačom, Novljani su ove godine odlučili da im krivac za sve nevolje u protekloj godini bude istaknuti crnogorski pisac Andrej Nikolaidis, pisac koji je svojevremeno dobio najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu, a prije sedmicu nagrađen je i u Engleskoj, gdje je njegov roman „Anomalija“ osvojio nagradu Engleskog PEN centra.

- Ne da nemam ništa protiv karnevala, nego imam simpatije prema njemu. Suština karnevala je istovjetna suštini teatra, a to je katarza. Da to objasnim ovako - umjesto da spale mene, spale moju lutku. I to je, naravno, iz moje perspektive, mnogo poželjniji scenario – kazao je Nikolaidis.

OZBILJNI PROBLEMI

On je upozorio da „ovdje postoje dva ozbiljna problema“. - Na karnevalima se obično spaljuju lutke koje simbolišu moć. Zato što je moć ona koja utiče na živote ljudi. Vidite, ja na bilo koji način ne utičem na živote građana Herceg Novog. Čak i kad bih želio, ne bih mogao negativno da utičem, a ne želim. Druga stvar, ja sam pisac, bavim se pisanjem knjiga. U redu, nijesu spalili živog pisca. U redu, još nijesu spalili knjige, ali su spalili lutku pisca, procijenivši da u prethodnoj godini ono što je najviše štete nanijelo toj zajednici jeste bio taj pisac. To prosto nije istina. I u tom smislu oni falsifikuju suštinu karnevala – istakao je Nikolaidis. „Vrlo dobro znamo zašto sam ja tamo spaljen“, dodao je Nikolaidis, i vrlo dobro znamo da to nema veze sa karnevalom, nego sa vladajućom strukturom, konkretno Demokratama i bivšim Demokratskim frontom, koji vladaju Herceg Novim.

- Znamo vrlo dobro i precizno da je to njihova reakcija, prije svega, na moje kritičke tekstove o njima, a takođe, kako bih rekao, i čestitka na nagradi Engleskog PEN-a koju sam dobio. Treća stvar koja je, po meni, ujedno i najvažnija, oni su spalili lik kritičkog, nezavisnog i opozicionog novinara. Da budem krajnje ciničan, oni su razotkrili svoje lice, pokazali se u svoj brutalnosti svog varvariz-

Karnevalska lomača u

Nikolaidis: Reakcija Demokrata na moje kritičke tekstove o

ma, a za mene, pak, šta to znači – najmanje tri prevoda na strane jezike i pare koje uz to idu. I u to ime zahvaljujem – kazao je Nikolaidis. Književnik Milorad Popović za Pobjedu kaže da je samo jedan korak „od toga da jednog pisca i kritičkog intelektualca spaljuju na karnevalu do premlaćivanja i ubijanja pisaca i intelektualaca, kao što je to bilo u Hitlerovoj Njemačkoj, Musolinijevoj Italiji, u vrijeme Franka u Španiji, Perona u Argentini i u doba Pinočea u Čileu“.

- Ovaj skandal izvire iz duha Srebrenice, Dubrovnika, Vukovara, četvorogodišnjeg bombardovanja Sarajeva i on se u punom smislu povampirio u tzv. litijama 2020. godine. I danas se očituje vrlo eksplicitno kroz SPC, sadašnjeg predsjednika parlamenta Mandića, rektora Univerziteta Božovića i njegovog portala IN4S. A

Milorad Popović

Književnik Milorad Popović kaže da je samo jedan korak „od toga da jednog pisca i kritičkog intelektualca spaljuju na karnevalu do premlaćivanja i ubijanja pisaca i intelektualaca, kao što je to bilo u Hitlerovoj Njemačkoj, Musolinijevoj Italiji, u vrijeme Franka u Španiji, Perona u Argentini i u doba Pinočea u Čileu“. Skandalozno paljenje lutke sa likom istaknutog pisca osudili intelektualci, opozicioni političari, NVO...

sa tom ideologijom su u sprezi i jedinstvu stranke na vlasti, prvenstveno predsjednik Crne Gore Milatović, predsjednik Vlade Spajić, Bečić i ostala kompanija. Svi su iz Amfilohijeve mantije iznjihali i imaju identičan strateški cilj - poništavanje svega što nije srpsko ili velikosrpsko – kazao je Popović.

Istakao je da „ovo što se dešava izgleda kao neka skarednost i mnogo više govori o duhovnoj i političkoj situaciji u Crnoj Gori nego, možda, jedan drugi gest ili analiza“ jer, kako je istakao, duboko izvire iz duha koji je danas dominantan u Crnoj Gori. Poslanica i potpredsjednica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč napisala je na mreži Iks da je Hajne upozoravao da tamo đe spaljuju knjige, uskoro će spaljivati ljude. Navela je da nam je „poznato nacističko spaljivanje knjiga“.

- U Herceg Novome, pod krinkom karnevala, spaljuju pisca Andreja Nikolaidisa, koji satirom razara šovinizam i nacionalizam aktuelnih kreatora javnih politika u Crnoj Gori, maškara iz prvoga reda malograđanštine - napisala je Vuković u objavi.

Rekli bismo, kaže, „strašno!“ - No, gorjeti na lomači najprimitivnijega Mandićevog i Dodikovoga „srpskog sveta“ okolnost je poželjna za biografiju svakoga plemenitog i obrazovanoga čovjeka. Stoga bi Andreju Nikolaidisu ovaj akt neduhovitih i neduhovnih ljudi trebalo da bude vatreni podsticaj za razornu kritiku tikvana koji ozbiljno unazađuju crnogorsko društvo – piše u objavi Vuković-Kuč.

DA REAGUJE TUŽILAŠTVO

Portparol DPS-a Miloš Niko-

Su iranje ministarki Vujović: ,,Čuvaj sebe, na takvoj si poziciji!“

Prije nego što je ministarka kulture u Vladi Crne Gore

Tamara Vujović dala izjavu RTCG povodom skandalozne odluke organizatora festivala da spale lutku sa likom pisca Andreja Nikolaidisa, bila je upozorena od anonimnog savjetnika.

- Čuvaj sebe, na takvoj si poziciji! – dobacio je nepoznati sufler ministarki Vujović prije nego što će dati izjavu novinarki Javnog servisa.

Nepoznati čovjek, očito prijateljski ministarku savjetuje – u času kada se ona glasno preslišava što će da izgovori – da

obrati pažnju i ne naruši vlastitu poziciju u Vladi Crne Gore.

I dok se pripremala za izjavu ministarka je komentarisala upravo vlastiti položaj, navodeći, u šali, da joj ,,curi mandat“ i da je ,,zatečena ovom situacijom“.

Ministarka Vujović je za RTCG istakla da nije znala koja će lutka biti spaljena na karnevalu u Herceg Novom, ali se i zapitala da li bi eventalna zabrana bila tumačena kao cenzura ili zabrana slobode govora.

- Da smo znali, ili da je neko znao ko je lutka prethodno, pa da smo je zabranili, da smo da

kažem ugušili ovu inicijativu, kakva god da je ona, da li bi to bila cenzura ili nešto što govori o zabrani slobode govora ili slobode izražavanja. Sa maskama je uvijek i sa karnevalima pitanje upravo dokle je granica i šta sve maska može i dokle smije da ide - zaključila je ministarka Vujović u izjavi za RTCG.

Iz kabineta Vujović je, nakon izjave za RTCG u Herceg Novom, poslata nova izjava za javnost u kojoj se ponavlja da je jasan ministarkin stav da su sloboda govora i sloboda umjetničkog izražavanja neprikosnovene. Prethodna

Andrej Nikolaidis

lić saopštio je da „sramotna poruka koja se šalje crnogorskom društvu simboličkim spaljivanjem Nikolaidisa na karnevalu zaslužuje hitnu reakciju tužilaštva“.

- Ona će vjerovatno izostati, kao što izostaje u odnosu na sve što se dešava u prethodne tri godine. Vrijeme je očigledno stalo za

izjava je donekle ublažena u narednom stavu gdje ona tvrdi da joj „kao ministarki kulture nije jasno kako idejni tvorci nijesu bili svjesni da spaljivanje lutke koja simbolizuje crnogorskog književnika možemo posmatrati i kao simbolično spaljivanje slobodne i kritičke misli, rukopisa, knjiga“.

- Karneval je dio običaja, spaljivane su i lutke sa likom predsjednika Vlade. Poznati su negativni stavovi pisca o Herceg Novom, što je možda bio povod da postane Krnevo. Za karneval i za maske je uvijek pitanje dokle može da se ide u satiri, kritici i da li je ,,maski sve dozvoljeno“, kako običaji kažu - pita se Vujović. D. Đ.

Skaj tužioca Vladimira Novovića 30. avgusta. Svakodnevni nacionalistički ispadi, 30.000 novozaposlenih u državnoj upravi, stotine miliona eura koje su nestale sa računa EPCG, Rudnika, Termoelektrane, sumnjiva kupovina akcija Luke Bar i sve ostalo nije bio dovoljan razlog da konačno pokaže da optužnice ne piše shodno očekivanju javnosti i po diktatu Vijesti. Što bi onda jedna stravična poruka mržnje kojom se najavljuje progon svakog ko misli drugačije bio razlog da napusti komfor „majbaha“ i počne da radi svoj posao – dodao je Nikolić. Predsjednik SD Damir Šehović saopštio je da „Andrej Nikolaidis predstavlja sve ono što oni nijesu, niti će ikad biti: oštroumnost, dubinu i slobodu misli“. - Njegovo djelo ostaje neugasivo svijetlo u mraku neznanja, primitivizma i nekulture, čemu nažalost već neko vrijeme u „oslobođenoj“ Crnoj Gori svjedočimo - napisao je Šehović na mreži Iks. Šef kabineta predsjednika Bošnjačke stranke Izet Ćorović saopštio je da je Nikolaidis žrtva fašizma. - Spaljivanje knjiga ima dugu

Sramotni čin koji nema veze sa karnevalom i satirom

istaknutog crnogorskog pisca, on poručuje da zna zašto je spaljena lutka sa njegovim likom

Demokrata i DF-a o njima

Katić: Ovo je duh i šarm Mediterana

Predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić u izjavi za Pobjedu kazao je da su teze i informacije koje su se pojavile u medijima povodom karnevalske lutke rezultat nerazumijevanja karnevalske fešte.

On je, komentarišući skandalozne uvrede koje su se mogle čuti na račun poznatog crnogorskog književnika, kazao da ljudi ne razumiju naše fešte i karnevale.

-Ovo je sve mašti na volju naših karnevalista, tako je uvijek bilo, tako će uvijek biti. I ne vidim ništa da je tu sporno. Ovo su samo duh i šarm Mediterana i sve je opet u odnosu na našu svetkovinu - kazao je Katić.

Na pitanje da li je tačno da je upravo on insistirao da bude spaljen karneval u liku Nikolaidisa umjesto bivšeg ministra zdravlja Šćekića, Katić je to negirao.

- Ne, ne, ne, to nije tačno. Mi imamo organizacioni odbor koji se bavi tim stvarima i ljude koji odlučuju, tako da im se mi ne miješamo u to. Tako je isto i u Kotoru, u Novom, uvijek postoje neke interesantne ličnosti i to je to - kazao je Katić. Iv.K.

istoriju, kažu još od Aleksandrijske biblioteke, premda se u novijoj istoriji vezuje za fašizam i 10. maj 1933. godine, kada je spaljivanje nenjemačkih knjiga dostiglo vrhunac. Bilježimo i da je u nešto novijoj istoriji bilo toga, a možda se najupečatljiviji primjer dogodio u noći 25. na 26. avgust 1992. godine, kada je od vojske pod komandom ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića u granatiranju sarajevske Vijećnice spaljeno 80 odsto bibliotečkog fonda, dva miliona knjiga, časopisa, kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti koji svjedoče istoriji Bosne i Hercegovine i ovih prostora uopšte – naveo je Ćorović.

Napredak tehnologije, kako kaže, doveo nas je do elektronskih knjiga i interneta te mogućnosti onlajn čuvanja i distribucije sadržaja što, kako kaže, na određeni način paljenje knjiga čini manje učinkovitim.

- Ali neumorni i inovativni fašizam ima odgovor i na to. Spaliti nenašeg pisca. Za sada simbolično za stvarno ćemo sačekati da se stvore uslovi. Savršeno rješenje i nevjerovatno obistinjenje proročanskog stiha Hajnriha Hajnea iz 1844. godine „Ko spaljuje knjige spaljivaće i ljude“. Andrej je Nikolaidis, dakle, žrtva fašizma ali, na neki način, i napretka tehnologije. Podrška za Nikolaidisa - napisao je Ćorović na Fejsbuku. Potpredsjednica LP Jelena Marković poručila je da je svaka riječ posvećena ovom sramu suvišna.

- Ti su organizatori sve o sebi rekli ovim fašizmom na djelu. Andreju Nikolaidisu, da boliš, razotkivaš i pogađaš direktno u metu, kako ti definitivno drugačije od drugih to znaš, potvrđuje i ovo ,,spaljivanje“. Isto tako znam da ćeš ubuduće nastaviti kao i do sada jer si ovu gru-

Pisac Andrej Nikolaidis ,,osuđen“, lutka spaljena uz veselje i muziku u Herceg Novom

Karneval u Herceg Novom na kojem je spaljena lutka sa likom poznatog crnogorskog književnika Andreja Nikolaidisa sinoć je dobio novu skandaloznu dimenziju užasnih uvreda koje prevazilaze granice zdravog razuma. Pobjeda prenosi dio uvreda, iako time povređujemo i samog Andreja Nikolaidisa, ali se na ovaj način daje pravi karakter ovogodišnjeg karnevala.

Iako se na karnevalskim svečanostima podrazumijevaju britke riječi i satira, u takozvanoj ,,optužnici“ u Herceg Novom je rečeno da je Nikolaidis ,,zaslužio“ kaznu jer je ,,ovaj dželatov šegrt produkljanski Grk, predstavnik savremene fekalne crnogorske književnosti“. Osim fašističkog karakterisanja ličnosti, ,,tužiteljka“ je uvrede proširila i na dio crnogorskog društva.

Spajić: Mora se čuvati sloboda govora

Premijer Milojko Spajić saglasio se sa korisnikom mreže Iks koji je kritikovao spaljivanje lutke koja simboliše lik književnika Andreja Nikolaidisa. Poručio je da se „mora čuvati sloboda govora, čak i kad nam se ne dopada neki stav“.

paciju razobličio i doprinio da se predstave onakvi kakvi jesu. Puna podrška, saborče - napisala je Marković na društvenoj mreži Iks.

,,ŠTO NE SPALITE LUTKU NEKOG POPA“

Miodrag Vlahović, nekadašnji ministar inostranih poslova i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora, na mreži Iks napisao je da „u planu i programu spaljivanja lokalni fašisti i nikogovići preskaču knjige - i odmah prelaze na pisce“. - A što, na primjer, ne spalite lutku nekog popa-pedofila, kukavice. Zlo se spaljuje, a ne istina i kritička riječ, slobodni ljudi i umjetnost - poručio je Vlahović.

Član GI „21. maj“ i samostalni odbornik u Skupštini glavnog grada Aleksandar Saša Zeković iskazao je „ogorčenje i bijes zbog spaljivanja lutke, u sklopu Praznika mimoze u organizaciji Javne ustanove kulture Herceg fest, koja predstavlja književnika Andreja Nikolaidisa“. - To je nastavak propagande ka-

Karnevalski fašizam

- Udesetostručio je dozu smrada da bi skrenuo pažnju na sebe. Dok neki pišu mastilom, a on vlastitim prolivom, osnivajući radionicu kreativnog pisanja u svojoj matici - kazala je samozvana

tužiteljka karnevala. Nastavila je sa salvom uvreda, podsjećajući da je Nikolaidis svojevremeno bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića, što je bilo,

Andrej snažno frustrira fašiste

Crnogorski intelektualci Boban Batrićević, Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Đorđe Šćepović poručili su da je Andrej Nikolaidis „zasad samo simbolički spaljen upravo zbog onoga što on u današnjoj Crnoj Gori simbolizuje“.

- Karneval je nekad bio obred u kojem se stvarnost okretala naglavačke, a potčinjeni i poniženi dobijali priliku da u tih nekoliko neđelja pred uskršnji post makar simuliraju otpor autoritetima moći, čije bi lutkarske predstave, na koncu, završile na lomači. Nema te tekovine civilizacije, međutim, koju u Crnoj Gori nijesu kadri obesmisliti. Tako je na onom što bi trebao biti karneval - dok je to još bio odraz urbane kulture - na palanačkom piru u Herceg Novom danas za ritualno

ko bi se građani Crne Gore i cijelog regiona pridobili za podršku nacionalizmu i desnom radikalizmu i kako bi se izopštili i javno ismijavali kritičari takvih politika – napisao je Zeković na mreži Iks.

Grupa građana sa Cetinja saopštila je da je spaljivanje lutke crnogorskoga književnika i kolumniste simbolička lomača za kritičare vlasti, za otpor fašizaciji i svetosavizaciji crnogorskoga društva. - Crnogorska vlast progoni svoje kritičare, preko poltronskih medija sudi građanskim aktivistima, gazi Ustav i zakone da bi ispunila zahtjeve svoga beogradskoga šefa, gasi fakultete, pred sud izvodi intelektualce zbog javno izrečene kritike svetosavaca, progoni cijele porodice zbog lojalnosti svojoj državi. Ali najnovije simboličko spaljivanje crnogorskoga pisca i društvenoga kritičara čija

spaljivanje pripremljena lutka koja simbolizuje pisca Andreja Nikolaidisa. I da se razumijemo - to s karnevalom nema baš nikakve veze. Andrej je, zasad samo simbolički, spaljen upravo zbog onoga što on u današnjoj Crnoj Gori simbolizuje. A kad jednom spalite lutku, što će vas više spriječiti da sljedeći put posegnete i za modelom – navodi se u reagovanju.

Dodaje se da je Andrej Nikolaidis „u prvome redu sjajan pisac, čija vrijednost uveliko prevazilazi okvire Crne Gore, o čemu ovih dana svjedoči i nagrada koju je za roman ‘Anomalija’ dobio od Engleskoga PEN centra. Andrej, dakle, svojim darom strči i iritira“.

- Andrej Nikolaidis k tome je i još nešto mnogo opasnije. On je vrhunski intelektualac koji

se riječ čuje daleko izvan granica Crne Gore otkriva odmakli stadijum bolesti crnogorskoga društva, prije svega vlasti koja tu bolest pospješuje. Karnevalska lomača ima jasnu namjeru - da pokaže da je inkvizitorski oganj spreman za sve crnogorske „jeretike“ koji ne pristaju na podanički jaram u koji nas želi upregnuti Vučićeva Srbija –navodi se u saopštenju. No grdno se varaju naši domaći izdajnici, dodaje se u reagovanju, ako misle da će Nikolaidis i svi njemu slični, koji su svoj komfor podredili građanskoj borbi za bolje društvo, ostati nezaštićena meta fukare koja se na njih već nekoliko godina namjerila.

- Samo u izokrenutoj crnogorskoj stvarnosti, u kojoj je nacionalna izdaja promovisana u vrlinu, može se desiti da karnevalska lomača bude raspaljena za Nikolaidisa umjesto za one

odbija da ćuti. Onako kako je do 2020. javno svjedočio o tajkunizaciji Crne Gore, o oligarhiji čija je višedecenijska vlast nagrizala samu supstancu države, tako već tri decenije piše i svjedoči o fašizaciji i klerikalizaciji društva, o ratnim zločinima i zločincima, o njihovoj bijednoj „intelektualnoj“ posluzi, o licemjerju Zapada koji je do juče hranio Putinove imperijalne apetite, a danas ćuti pred genocidom u Gazi i o mnogo čemu drugom. Zato Andrej tako snažno frustrira fašiste. Zato toliko uznemiruje promotere „pomirenja“ čija je namjera da nas pomire s fašizmom. I zato treba ugasiti svaki glas razuma i otpora kako bismo što bezbrižnije prigrlili klerofašističku distopiju u kojoj sve živo (i letušte) počiva... – navodi se u reagovanju.

koji su satrli ovo društvo, za one koji su gazili svoje građane na Belvederu, za one koji su potpisali sramni Temeljni ugovor s Beogradskom patrijaršijom, za one što na godišnjicu strahote u Štrpcima dočekuju uz državne počasti Dodika, za one što slave Podgoričku skupštinu i sanjaju novi nestanak Crne Gore, za gradonačelnike koji skrnave državne simbole i proslavljaju praznike tuđih država kao svoje. Odavno se nijesmo glaskali čekajući otpor crnogorske političke i kulturne elite koja, liše malobrojnih izuzetaka, pokazuje nemoć i nesposobnost da se nosi s užasom vremena u kojem djeluje. No Cetinjani neće ćutati. Ubrzo ćemo Vučićevom namjesniku Mandiću na dan zasijedanja Skupštine na Cetinju pokazati da dokle bude Cetinja i našega otpora izdajnici nikad neće moći raportirati da je Crna Gora pala. Do tada i

očito, veliko ogrešenje.

-On ne upotrebljava glavu u savjetovanje nego prkno, šireći svoj smrad savjetuje predsjednika - kazala je ,,tužiteljka“, uz važnu napomenu ,,da se taj smrad širio crnogorskim školstvom“, gdje je, navodno, zabranjivao Iva Andrića i Njegoša, a navela je i mnogo drugih ,,ogrešenja“ poznatog crnogorskog pisca.

Tužiteljka je naglasila i da ,,njegov smrad nije zaobišao ni Herceg Novi“.

Televizija Herceg Novi je direktno prenosila i ,,proces“ i ,,spaljivanje“ lutke sa likom Andreja Nikolaidisa, a osim posjetilaca i učesnika, televizijski auditorijum je mogao da čuje lične uvrede, nacionalističke i šovinističke opscene primjedbe, kakve do sada nijesu izrečene na hercegnovskom karnevalu. D. Đ.

za vazda pružamo podršku našem piscu Nikolaidisu, i njemu i svima kao njemu, i verbalnu i svaku koja im zatreba - navodi se u saopštenju.

Predsjednik Savjeta i izvršni koordinator GI „21. maj“ Miodrag Živković i Rade Bojović poručili su da su Dani mimoze potpuno kompromitovani spaljivanjem lutke koja predstavlja Nikolaidisa.

- Organizatori „spaljivanja karnevala“, osim što su slika jedne besramne lokalne vlasti, na ovaj način prizivaju javni linč slobodne i kritičke misli u Crnoj Gori - navode u saopštenju . Podsjećaju, kako kažu, crnogorsku javnost da vlast u Herceg Novom „vrši bizarna velikosrpska agentura na čelu sa Demokratama i uz podršku tzv. Novske liste i ostataka DF-a“.

,,NIJESMO NI SLUTILI“ Reagovale su i pojedine nevladine organizacije.

- Kada smo se za vrijeme prethodnog režima borili za slobodu govora, ni slutili nijesmo da će doći vrijeme da jednog pisca „spaljuju“, jer se ne slažu sa njegovim riječima. Strašno - naveli su iz MANS-a na mreži Iks.

Centar za građansko obrazovanje naveo je da „svjedočimo posljedici naopakih politika koje ne mogu donijeti toliko potrebne demokratske principe i slobode Crnoj Gori“.

- Koliko još ovakvih slika treba da se razumije da klizimo u društvo nedemokratskih država koje ne tolerišu kritiku niti podnose različitost – napisali su na mreži Iks iz CGO. Društvo crnogorskih izdavača poručilo je da je ovim činom izvršen nezabilježeni pritisak na slobodu javne riječi, te da je dijelom ugrožen mir i bezbjednost jednoga maloljetnog člana Nikolaidisove porodice, koji živi nedaleko od mjesta u kome se lutka spaljuje.

I. KOPRIVICA

Spaljivanje poput satanističkog obreda

Ekonomija

PODGORICA - Crna Gora gubi svoju turističku prepoznatljivost zbog ograničene dostupnosti, malog broja avio-letova i velikih gužvi na graničnim prelazima tokom ljetnje sezone. Bez adekvatne avio-dostupnosti, teško je ostvariti produženje turističke sezone i uspješan turizam tokom zimskih mjeseci. Posebno je to važno pitanje za zimske centre koji teško mogu privući visokokvalitetne goste. Velika prednost je što se aerodrom Podgorica nalazi u klimatskoj zoni koja omogućava funkcionisanje svih 365 dana godišnje i to treba maksimalno iskoristiti. Treba raditi na stvaranju uslova za rad aerodroma 24 časa tokom cijele godine - kazao je za Pobjedu predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović.

POTREBNO URGENTNO

DJELOVATI

Kao avio-destinacija udaljeni smo od važnih emitivnih tržišta, te je od značaja za pozicioniranje naše države, kao turističke destinacije, postojanje direktnih avio-linija, redovnih, čarter i niskotarifnih avio-kompanija ka važnim emitivnim tržištima širom Evrope. Jovović upozorava da su iz Odbora više puta upozoravali da je potrebno urgentno reagovati.

- Ključno je prepoznati sve izazove koji proizlaze iz situacije u kojoj se nalazimo i brzo ih rješavati. U svrhu pripreme za sezonu, kao i u cilju poboljšanja avio-dostupnosti potrebno je donijeti strategiju razvoja avio-saobraćaja kojom bi se dali strateški pravci i smjernice za rješavanje ovog jako bitnog uslova za dalji razvoj sektora turizma. Potrebno je sprovesti analizu trenutnog stanja, postojeće infrastrukture, broja letova, putnika i destinacija. Nakon toga definisati ciljeve koji trebaju biti mjerljivi, realni i usmjereni na povećanje turističke privrede, privrednog rasta ili povezanosti sa drugim destinacijama. U sam proces treba uključiti avio-prevoznike, aerodrome, hotele, turističke agencije i lokalne vlasti - poručuje Jovović.

A da je sve izvodljivo pokazuju naši susjedi i aerodrom u Tirani koji sa impresivnih 652.270 putnika u januaru ove godine zauzima prvo mjesto kao vodeći aerodrom u regionu, nadmašujući i beogradski. Na listi od osam mjesta, nema aerodroma Podgorica.

- Ono što je ključno jeste da povećanje letova zahtijeva izradu strategije na nacionalnom nivou, planiranje, resurse i dugoročni pristup. Važno je da strategija bude fleksibilna kako bi se prilagođavala promjenama u avio-industriji i promjeni stanja na tržištu - objasnio je Jovović.

Poznato je da je Crna Gora zavisna od avio-saobraćaja kako bi maksimalno iskoristila svoje potencijale i unaprijedila poslovanje u svim sektorima. Me-

AKTUELNO: Crna Gora gubi turističku prepoznatljivost zbog malog broja letova

Bez direktnih avio-linija nema turista sa Zapada

đutim, ova zavisnost može biti i osnovna slabost koja ograničava potencijalni rast i razvoj. - Moderne tehnologije i digitalni marketing omogućili su nam da brzo i veoma često u posljednjem trenutku realizujemo savremene marketinške aktivnosti koje su nam pomogle u ostvarivanju rezultata. Efikasnost bi bila značajno bolja ako bi turistička privreda imala unaprijed definisan plan i koordinisane aktivnosti na nivou Crne Gore kao jedinstvene destinacije - poručuje Jovović. Hoteli, kako je dodao, sagledavaju dugo izazov s kojim se susrijeću, a odnosi se na snažnu sezonalnost.

- Kroz poslovne asocijacije, direktnu komunikaciju sa aerodromima i NTO-om ukazivali smo na na izazov, ali i na moguća rješenja u cilju snažnijeg poslovnog rezultata. Ipak, još uvijek se ostaje na razumijevanju izazova svih aktera u dijalogu. Na poboljšanje avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio-kompanija Air Montenegro i prilikom definisanja prioritetnih tržišta i strateških ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi. Promjene koje su se desile sa gašenjem prethodnog nacionalnog avio-prevoznika, kao i početne razvojne faze novog nacionalnog avio-prevoznika, još uvijek ne ukazuju na inventivnost ili inicijativu za saradnjom, tačnije na modelovanje privatno-javnog partnerstva koje bi donijelo rezultate svima - kaže Jovović, dodajući da smanjenje intenziteta saobraćaja Air Montenegra ima za posljedicu neuspostavljanje

redovnih linija ka Zapadnoj Evropi tokom zimske sezone, a samim tim utiče na dostupnost destinacije i smanjenje turističkog prometa.

- Vidimo učešće poslovnih asocijacija kao ključnog medijatora-posrednika u cilju osnaživanja dijaloga, razmjene i potencijalnog sagledavanja win-win solucije - poručuje Jovović.

Kaže da je za rast posjećenosti destinacije i produženje trajanja glavne turističke sezone važno unaprijediti saobraćajnu dostupnost i stvoriti sve neophodne uslove za brži, sigurniji i prijatniji dolazak turista. - Od velikog značaja je pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat, odnosno konačnog opredjeljenja Vlade po pitanju koncesija na aerodrome. Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. Država mora što hitnije razmotriti investicije u proširenje i

Na poboljšanje avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio-kompanija Air Montenegro i prilikom de nisanja prioritetnih tržišta i strateških ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi. Još ne ukazuju na inventivnost ili inicijativu za saradnju, tačnije na modelovanje privatnojavnog partnerstva koje bi donijelo rezultate svima - kaže Jovović

- kaže Jovović

modernizaciju aerodroma kako bi se povećali kapaciteti za prijem letova, izgradnju novih terminala, poboljšanje tehničkih uslova (čiji nedostatak je naročito vidljiv u toku zimskog perioda kad su niže temperature), proširenje piste i sl - ističe Jovović. Po njegovim riječima, svako planiranje i donošenje odluka o državnim podsticajnim i drugim mjerama, koje se posebno tiču avio-saobraćaja u Crnoj Gori, trebalo bi prije usvajanja i eventualne realizacije razmotriti sa turističkom privredom. Posebno misli na strategiju funkcionisanja nacionalne avio-kompanije, politiku saradnje sa loukost (low cost) kompanijama, organizaciju čaret letova, poslovanje i politiku cijena Aerodroma Crne Gore itd.

PODSTICAJNE MJERE

- U tom smislu, prijedlog podsticajnih mjera može

uključivati ukidanje aerodromskih i drugih taksi van glavne sezone, kako bi se privukli turisti i putnici koji putuju izvan perioda najveće gužve, uvođenje posebnih benefita za povećanje dostupnosti avio-prevoza tokom vansezonskog perioda, uvođenje podsticaja za avio-prevoznike koji lete tokom cijele godine, kao što su posebni popusti i dodatni sadržaji i usluge na aerodromima, osigurati rad aerodroma 24 časa tokom cijele godine za aerodrom u Podgorici koji ima potencijal za neprekidan rad, a ima i dovoljan broj zaposlenih i dr - predlaže Jovović.

On podsjeća da su, tokom prethodne ljetnje sezone, aerodromi Podgorica i Tivat bili povezani sa oko 40 destinacija. Sezonski avio-prevoznici su: Air Astana, Alba Star, Enter Air, Flynnas, Transavia. Stalni prevoznici su: Air Montenegro, Air Serbia, Aegean Airlines, Austria Airlines, LOT, Pegasus Airlines, Ryanair, Wizz Air, Turkish Airlines.

- Privredi bi značilo snažnije povezivanje sa zemljama Jugoistočne Evrope kako bi se

kroz snažnije veze sa regionom generisao snažniji prihod, posebno u domenu korporativnog i MICE segmenta. U tom smislu, snažnija promocija ili otvaranje mogućnosti za avio-linije sa Rumunijom kao rastućom, poslovnom destinacijom može biti od značaja. Grčka, iako ima direktnu avio-liniju par puta nedjeljno, još uvijek ne donosi željeni rezultat, pa bi snažnija promocija ovog tržišta bila od značaja. Zemlje Centralne Evrope su indirektno povezane kroz LOT, Austrian Airlines, Wizz Air, ali ostaje da se sagledaju mogućnosti snažnije promocije, dobro urađene poslovne analize kako bi se snažnije povezivali sa Pragom, Bratislavom, Budim-

Njemci će dolaziti ako bude direktnih letova

Njemačku, tačnije povezivanje sa više ciljanih gradova i regiona odakle dolaze turisti koji tradicionalno vole Crnu Goru. Mihael Bader, njemački Crnogorac iz Bara, turistički radnik, nakon učešća na sajmu turizma u Minhenu kazao je da bi se udio njemačkih gostiju u Crnoj Gori povećao ukoliko bi se otvorile avio-linije za Dizeldorf, Frankfurt, Hanover, Lajpcig i Minhen. Direktni avio-letovi iz Dortmunda, Berlina, Hamburga, Memingena, Ninberga, Karlsrua, Badena, Kelna, Frankfurta, Lajpciga i Beča postoje, ali do aerodroma u Tirani.

Rezultati Aerodroma Podgorica ne mogu se porediti sa rezultatima ostalih avio-luka u regionu

Ranko Jovović

Najuspješniji aerodromi

Jovović navodi da je od izuzetnog značaja snažnije otvaranje direktnih avio-linija za

D. MALIDŽAN

avio-linija Zapada

peštom, Varšavom i donijeli snažniji rezultat u korporativnom i MICE segmentu - poručio je Jovović.

Naglašava da bi bilo od izuzetnog značaja sagledati mogućnosti da sezonski avio-prevoznik Norwegian.no nakon ljetnje sezone i letova na aerodromu u Tivtu, sezonske letove u periodu jesen-zima usmjeri na aerodrom u Podgorici.

- U pitanju je tržište nordijskih zemalja čiji stanovnici su tradicionalno najveći putnici koji izuzetno cijene destinacije na kojima se praktikuje aktivni turizam. Nordijsko tržište predstavlja najvažnije tržište koje pametnim, dugoročnim planiranjem može osnažiti udio u crnogorskom turizmu u do-

Posebno negativno izražen položaj

Aerodroma Tivat

- Dodatno, prilazna infrastruktura aerodromima mora biti koncipirana na način da svojom propusnošću uspješno odgovori potencijalnim naletima broja gostiju (ovo podrazumijeva i povećani broj autobusa i vozila u tom periodu od aerodrom i ka njima). Ovdje je posebno negativno izražen položaj aerodroma Tivat. Nadležne institucije, u svojim razvojnim konceptima, treba da usklade politike razvoja drumskog i vazdušnog saobraćaja na način da dobijemo efekat sinergije (podrazumijeva stanje da jedna razvojna studija ne utiče negativno na drugu – posebno za slučaj Tivat) - poručuje Jovović.

Nove linije sa aerodroma u Tirani ove godine su: Aegean (Rodos), airBaltic (Riga), Iberia (Madrid), Pegasus (Antalija), Smartwings (Katovice i Vroclav), SunExpress (Izmir), Transavia (Amsterdam i Lion), te Tunisair (Tunis). Wizz Air otvara dvije nove linije, a ukupno ove godine Ryanair ima 19 novih.

- Veliki broj kompanija sa postojećim linijama će u ovoj godini povećati broj frekvencija i kapaciteta za Tiranu. Sve navedeno ukazuje da će godina biti i te

menima aktivnog turizma. Udio crnogorske dijaspore u Kopenhagenu, Oslu, Stokholmu može doprinijeti boljem rezultatu - kaže Jovović, dodajući da Holandija, Belgija i Luksemburg ostaju željena tržišta sa kojih bi se uz jaku, dugoročnu promotivnu aktivnost mogao dobiti značajan poslovni rezultat u domenima aktivnog-održivog turizma, korporativnog i MICE segmenta. Željeno daleko tržište je i Južna Koreja. Primjer dobre prakse iz regiona je korejanski LCC T’way koji dolazi u Zagreb od juna do oktobra. Jovović na kraju ističe da je od velikog značaja da se uradi ozbiljna poslovna komparativna analiza za aerodrome u Pod-

kako dobra za aerodrom u Tirani - kazao je Jovović. Na dubrovačkom aerodromu od aprila Ryanair otvara bazu i imaće 55 letova na 19 linija. Ryanair planira tri linije (London, Beč i Dablin) na zimu. Uz to, iz Dubrovnika će nove linije ove godine imati i Volotea za Lil (od 24. aprila) i Bari (od 4. jula), Norwegian za Geteborg (od 1. maja) i Cyprus za Larnaku (od 1. jula), a letove će pokrenuti easyJet za Lisabon, te Flynas za Rijad, što je 25 novih linija.

gorici i Tirani u cilju pronalaženja optimalnog modela i smanjenja asimetrije između ovih aerodroma.

- Ostaje da se sagleda da li će aerodrom u Podgorici uz povećanje radnog vremena tokom pune sezone, strateško planiranje otvaranja novih avio-linija, te pažljivim odabirom avio-prevoznika moći da bilježi lagani rast u narednom periodu. Jedna od hipoteza ostaje da, kroz povezivanje aerodroma u Podgorici i Tirani, zajedničkim nastupom prema avio-prevoznicima ili saradnjom kroz Berlinski proces, može da se dođe do optimalnog modela ili primjera dobre prakse u cilju smanjenja poslovne asimetrije - zaključuje Jovović.

N. Kovačević

REKORdER U bROjU LETOvA: Aerodrom u Tirani

Ministarstvo, krajem prošle godine, naredilo specijalistima da zakazuju potrebne dodatne preglede bez odlaska kod izabranog ljekara

Najavljena kontrola zakazivanja, za pacijente iz osjetljivih kategorija će morati

da nađu termin

Ministarstvo je naredilo da su ljekari koji indikuju dopunsku dijagnostiku, a koja se obavlja u njihovoj organizacionoj jedinici - dužni da nakon obavljenog pregleda istu odmah zakažu pacijentu. Kazali su da je u slučaju da trenutno nema slobodnog termina, medicinska sestra dužna da uzme podatke od pacijenta i unese ih u prioritetnu listu čekanja i zakaže traženi pregled bilo oslobađanjem ili otvaranjem dopunskih termina

PODGORICA – Onkološki pacijent od decembra ne može da zakaže termin za kolonoskopiju, kako bi sa kompletnim nalazima početkom marta otišao na kontrolu kod ljekara specijaliste u Klinički centar.

Uzaludni su bili pokušaji izabranog ljekara da nađe slobodan termin za neophodnu proceduru. Oboljeli sa invazivnim tumorom, pored svog ozbiljnog stanja, nalazi se i u neizvjesnosti zbog pregleda, jer mu zdravstveni sistem nije pružio podršku.

Pobjeda je uputila pitanja Kliničkom centru i Minstarstvu zdravlja, a jedno od njih je bilo: „Molim Vas da nam kažete šta taj pacijent treba da uradi kako bi mogao da dođe na zakazanu kontrolu?“

Iz resora kojim sada rukovodi dr Vojislav Šimun su odgovorili da je Ministarstvo zdravlja odmah zatražilo izjašnjenje od Kliničkog centra Crne Gore o ovom slučaju i naložilo hitno ažuriranje internih procedura čiji je cilj blagovremena zadravstvena njega, posebno osjetljivih kategorija kakvi su pacijenti sa onkološkom patologijom. Iz Ministarstva su kazali da postoji i interni pravilnik, kao i obavještenje koje je krajem prošle godine poslato svim organizacionim jedinicama u KCCG.

Ministarstvo je naredilo da su ljekari koji indikuju dopunsku dijagnostiku, a koja se obavlja u njihovoj organizacionoj jedinici - dužni da nakon obavljenog pregleda istu odmah zakažu pacijentu. - U slučaju da trenutno nema slobodnog termina, medicinska sestra je dužna da uzme podatke od pacijenta i unese ih u prioritetnu listu čekanja i zakaže traženi pregled, bilo oslobađanjem ili otvaranjem dopunskih termina – rečeno je Pobjedi iz Ministarstva. Pobjeda je pisala o problemu sa kojim se susrijeću pacijenti i njihove porodice, da nakon što od izabranog ljekara konačno dobiju termin za specijalistički pregled, nakon toga ponovo moraju da se vraćaju kod izabranog ljekara u domove zdravlja, da im se tamo zakaže novi pregled koji je zahtijevao specijalista. O ovom sistemu se već godinama samo govori u Crnoj Gori, on postoji, ali nikad nije zaživio. Iz Ministarstva zdravlja su pojasnili da je dopisom, koji je upućen krajem godine, naređeno da svi pacijenti nakon otpusta iz bolnice dobiju termin za kontrolni pregled koji se mora naglasiti i u otpusnoj listi. - Zatim da pacijentima, koji zahtijevaju veći broj kontolnih pregleda nakon operativnog tretmana, ordinirajući hirug iste i zakaže, dok pacijenti ko-

jima je, nakon zbrinjavanja u Urgentnom centru, indikovan specijalistički pregled u Poliklinici moraju biti primljeni u naznačenom terminu bez obzira što u tom trenutku nemaju valjani uput od izabranog ljekara – pojasnili su iz Ministarstva. Istakli su da je dostupnost zdravstvene zaštite za pacijente, a posebno one iz osjetljivih kategorija, primarni cilj. Zbog toga će, kazali su Pobjedi, Ministarstvo zdravlja, tačnije Direktorat za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite u najskorijem periodu izvršiti kontrolu internih procedura u ustanovama tercijarnog i sekundarnog nivoa, a koje će, prije svega, targetirati vulnerabilne grupe i olakšati njihovo kretanje kroz sistem.

- Ovi pacijenti moraju imati prioritet kada je u pitanju dijagnostika i liječenje, te će naš fokus u narednom periodu biti usmjeren na jačanje podrške i organizacije rada u svim zdravstvenim ustanovama – rečeno je iz resora zdravstva.

U Kliničkom centru postoji i zaštitnik prava pacijenata, kojem mogu da se obrate svi koji smatraju da im je povrijeđeno ili ugroženo njihovo zakonom zagarantovano pravo prilikom korišćenja zdravstvenih usluga. Sa zaštitnikom se može komunicirati usmeno, putem mejla zpp@kccg.me, kao i na broj telefona: +382 69 290 011 svakog radnog dana od 7 do 15 sati.

Iz Ministarstva su Pobjedi kazali da ohrabruju pacijente da koriste svoja prava zagarantovana Ustavom i zakonima Crne Gore, ali su i naglasili da i pojedini pacijenti treba da poštuju obaveze koje se tiču urednog odaziva na zakazane specijalističke termine, kako ne bi trpjeli oni pacijenti kojima je pregled potreban. J.MaRTiNović

m.

Aerodromi Tivat i Podgorica, kako ističe Jovović, moraju povećati kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje.

Sedamnaestogodišnjaka terete za krivično djelo lažno prijavljivanje

Uhapšen maloljetnik zbog sumnje da je slao lažne dojave o bombi

PODGORICA - Maloljetnik star 17 godina uhapšen je zbog sumnje da je upućivao lažne dojave o, navodno, postavljenoj bombi u Srednjoj muzičkoj školi ,,Vida Matjan“ u Kotoru.

-Službenici Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za suzbijanje visokotehnološkog kriminala su zajedno sa službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, kroz

međuagencijsku saradnju i saradnju sa međunarodnim partnerima, a uz koordinaciju sa nadležnim državnim tužilaštvom, identifikovali i lišili slobode jedno maloljetno lice koje je putem mejla uputilo poruke prijeteće sadržine na adresu srednje muzičke škole u Kotoru – saopšteno je iz Uprave policije. Sumnja se da je sedamnaestogodišnjak, kome se na teret stavlja krivično djelo laž-

no prijavljivanje, 27. februara, uputio više prijetećih mejlova na adresu škole u Kotoru u vezi sa, navodno, postavljanjem eksplozivne naprave.

-Imajući u vidu posljednje događaje, u kojima su mete sajber aktivnosti bile obrazovne ustanove, ovim putem obavještavamo javnost da će službenici Uprave policije u kontinuitetu nastaviti istraživanje ovih kriminalnih aktivnosti sa posebnim fokusom i pažnjom kroz

raspoložive kapacitete, u cilju zaštite najranjivijih društvenih kategorija, u ovom slučaju djece. Na kraju, ukazujemo da aktivnosti koje se preduzimaju u sajber prostoru podrazumijevaju i odgovorno ponašanje svih korisnika informacionih tehnologija, uz naglašavanje da svako kršenje pozitivno pravnih propisa povlači i određeni oblik odgovornosti – kazali su iz policije. Oni su istovremeno pozvali sve roditelje da povećaju nadzor i kontrolu svoje djece u sajber prostoru.

-Uprava policije će kroz preventivne mehanizme u narednom periodu uspostaviti i dodatne operativno – standardne procedure postupanja, po modelu međunarodnih bezbjednosnih službi, u ovakim slučajevima. Na taj način će se kroz inkluziju sa upravama škola, zajedničkim pristupom djelovati u cilju smanjenja eventualnih bezbjednosnih rizika. U odnosu na samu prijavu će se postupati u realnom vremenu, uz ocjenu trenutnih okolnosti i prijetnji, kako bi se spriječilo destruktivno djelovanje neodgovornih pojedinaca, smanjila šteta, pritom vodeći se prioritetima zaštite lične i imovinske sigurnosti građana – zaključuju iz policije. R.P.

Teško povrijeđeni policajac smješten na Odjeljenje neurohirurgije

Centar

Pritvorenik u CB Podgorica pokušao

da ubije policajca prilikom odvođenja u toalet

PODGORICA - Pritvorenik

Zoran Vukčević preksinoć je u CB Podgorica nanio teške tjelesne povrede policijskom službeniku, prilikom izvođenja uhapšenog do toaleta, zbog čega ga, kako je rečeno iz Uprave policije, terete za teško ubistvo u pokušaju.

-U petak uveče oko 20:45 časova u prostorijama za zadržavanje Odjeljenja bezbjednosti Podgorica fizički je napadnut policijski službenik radno angažovan na obezbjeđenju prostorija za zadržavanje, koji je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede. Naime, prilikom izvođenja zadržanog lica Z.V. do toaleta, koji je u prostorijama za zadržavanje boravio

zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa, isti je fizički napao policijskog službenika M.R. i tom prilikom mu je nanio tešku tjelesnu povredu – naprsnuće lobanje – saopšteno je juče iz policije. Dodaju da je ovo lice savladano uz upotrebu sredstava prinude, nakon čega je smješteno u prostoriju za zadržavanje. Povrijeđeni policijski službenik je upućen na ukazivanje ljekarske pomoći u Urgentni brol Kliničkog centra Crne Gore, te je zadržan na odjeljenju neurohirurgije radi daljeg posmatranja. O događaju je obaviješten tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama Z.V. stiču elementi krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. R.P.

Nekadašnji glavni specijalni tužilac kaže da policijom ne može koordinisati ministar unutrašnjih poslova

PODGORICA- Jedino za čim žalim jeste što nijesam manje hapsio pustosvata, a više ovih – znate, stari svat, vojvoda – kazao je nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, gostujući na TV E. Katnić je komentarisao stanje u bezbjednosnom sektoru – peripetije oko smjene direktora policije, ali i ubistvo Edmonda Mustafe – koji je, prije dvije godine, tražio da bude zaštićeni svjedok, u slučajevima brojnih ubistava u obračunu klanova.

-U Crnoj Gori je bio razvijen ozbiljan tim za zaštitu svjedoka. Nažalost, vidimo da je to oslabilo. I to je težak posao. Da bi se neko zaštitio, to je težak posao. Napomenuću da smo mi, u predmetu ,,terorizam“, onoga Sinđelića štitili preko godinu i po dana. To je bio jedan ozbiljan posao, a iskustvo koje smo stekli, grupa koja je to radila, a koja je bila savršena – nje nema, umjesto da su prenosili to saznanje, to je jedno.

Drugo, ovdje je zbog ovog neuspjeha – imaju oni uspjeha i odličnih službenika u Agenciji, koji su besprijekorni, ali koji ne mogu, zbog ovih karakteristika

Katnić: Žalim što nijesam manje hapsio pustosvata, a više starih svata i vojvoda

koje sam Vam kazao – što se na njih utiče, kad uspiju u nekom poslu – razriješe ih, oni ne mogu da ukažu čitavom društvu, da shvatimo kao cjelina, da ne smije se, izvinjavam se, ,,zbog kila mesa vo klati“. Oni su, da bi nekome naškodili tamo, nekoj grupaciji ljudi da ih ne pominjem, htjeli da prikažu te aktivnosti, koje su se tada dešavale na angažovanju ove osobe za svjedoka saradnika – prikazivali da je on otet, da je držan, maltretiran, primoravan…što nije bila istina - rekao je Katnić.

Sagovornik TV E kazao je da je smrt Edmonda Mustafe na duši svih punoljetnih građana Crne Gore.

- On se javio, što je kasnije i saopštio i što mu je došlo do glave, i on je saopštio i došao i njega su određene policijske strukture ozbiljno štitile. Kada je došlo do ove traumatične situacije i kad se niko nije mogao snaći, tada sam ja razriješen, došao je

novi specijalni tužilac – on nije mogao znati što i kako, o čemu se radi, prekinuta je ova institucionalna memorija, nije ostalo ono specijalno odjeljenje, nije preneseno…Umjesto da se uradi na jedan lijep način…Samo kaže: doviđanja, putuj, igumane – ne misli na manastir. Javno su iznosili njegova, laka mu crna zemlja, svjedočenja o tome da nije primoravan. Čak je još jedna osoba u dalekom Brazilu ili Argentini, na osnovu toga što je on iznio, likvidirana. Njegova smrt je na dušu svih punoljetnih građana Crne Gorenaveo je Katnić.

Nekadašnji glavni specijalni tužilac ukazao je na još jedan problem sa kojim se pravosuđe susrijeće – što se vidi i kroz ovaj slučaj.

-Znate li ko je njega ubio? Do stepena osnova sumnje, biće i osnovana, ali je to jedan čudan način, ali vidjećemo da li je to zaista tako. Osoba koja je učestvovala u

lišenju života jednog Novljanina, koga smo mi lišili slobode, dokumentovali sve crno na bijelo, bez ,,Skaj“ aplikacija i ostalog. On je ostao da mu se ne presudi za tri godine – tri godine je bio u pritvoru i izašao iz pritvora. Znate li kako je to moguće? Što ovi razbijači sistema, među kojima je i ova Agencija, razbijaju i sudstvo – jedno sjajno sudstvo. Dakle, mi smo imali sjajne, karijerne sudije. Oni su svi razriješeni –penzionisali su ih i prekinuli kontinuitet - navodi Katnić. Komentarišući peripetije oko smjene direktora Uprave policije Zorana Brđanina, ali i spekulacije da bi, do izbora novog čelnika UP, policijom mogao koordinisati ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, Katnić kaže da je jasno određeno da lice koji se bavi politikom ne može obavljati tu funkciju.

-No, tu je još značajnija jedna situacija da je to visokoprofesionalna funkcija koja podrazu-

mijeva karijerni uspon. Dakle, taj direktor policije mora imati 15 godina na poslovima tim ili sličnim i tako dalje. Znači, to nije spojivo i nije trebalo, po meni, uopšte da se postavi kao pitanje, nego je trebalo nekog iz sektora policije privremeno postaviti- istakao je Katnić. Kako kaže – ministar to nije trebalo da prihvati niti da Vlada predloži.

U intervjuu za TV E, Katnić je govorio i o važnosti ANB-a u bezbjednosnom sektoru te o njenim zadacima koje, kako kaže, ANB nije obavila u cjelini. Da jeste, posebno kontraobavještajni dio, i da su držali pod kontrolom sve podatke, sigurno da se ne bi, navodi nekadašnji glavni specijalni tužilac, dešavalo ono čemu smo svjedoci – a to je, dodaje, sve ono što je bilo na sastancima, pokazivanje raznih podataka, iznošenje određenih činjenica. -Prisjetite se kada je otkriven

šverc cigareta i kriminalna grupa, do stepena osnovane sumnje, službenici na čelu sa rukovodiocem Savom Kenterom su zaista u tom poslu odradili, po mojim saznanjima, odličan posao i dostavili SDT-u određene informacije. Međutim, nakon toga – ekspresno je bio razriješen gosdpodin Kentera, a najbolji operativci, koji su nosili operativni rad i koji su baštinili ovu institucionalnu memoriju Agencije, a ona prikuplja, evidentira, sistematizuje, zaključuje podatke – e oni su maknuti sa tih funkcija i poslati u manje centre Herceeg Novi, Nikšić, Šavnik- naveo je Katnić.

Komentarišući tvrdnje ministra pravde Andreja Milovića da ANB mjesecima ne dostavlja snimak navodnog razgovora Rada Miloševića sa visokopozicioniranim funkcionerom GP URA , ali i potvrdu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića – da ANB ne dostavlja podatke SDT-u, Katnić kaže da postoji obaveza, u članu 6, da su oni dužni da korisnicima podatake koje su pribavili dostave nadležnima -SPO-u, odnoso SDT-u. R.P.

Srednja muzička škola ,,Vida Matjan“ u Kotoru

BEOGRAD -Borba protiv antifašizma traje već 30 godina, udružile su se sve tri grane vlasti, to je bio udar države na politiku sjećanja, promijenjeni su udžbenici istorije, potpuno je sluđeno srpsko društvo što je ogroman problem za odnose sa susjednim narodima, koji su bili žrtve četnika. U tome je i SPC imala veliku ulogu jer je još osamdesetih godina ušla u politiku, svoj ugled je založila za politiku teritorijalnih osvajanja, danas ne ispušta svoj politički položaj i daje podršku režimu kakva nikada nije postojala- kaže za Pobjedu istoričarka dr Dubravka Stojanović, profesorica Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Ističe da kada ubijedite ljude da su ugroženi oni se ,,priviju“ oko svog diktatora i predaju mu svu vlast samo da ih zaštiti. Prema njenim riječima tako se ovdje vlada već skoro 40 godina i u tome je SPC odigrala jednu od ključnih uloga jer je svoj autoritet založila za jednu agresivnu politiku teritorijalnih osvajanja.

POBJEDA: Već duže vrijeme se u Srbiji glorifikuju četnici čime se potpuno briše antifašizam. Zašto je revizionizam pobijedio istorijske činjenice?

STOJANOVIĆ : Zato što je to političko, a ne istorijsko pitanje. To je počelo već u vrijeme Miloševića , ali da kažem diskretno, jer su njemu još uvijek bili važni JNA, SUBNOR i njegova žena pa nije mogao sasvim da izvrne istoriju Drugog svjetskog rata. To se dogodilo u punoj mjeri poslije Miloševićevog pada, Tu su se u družile s ve tri grane vlasti - zakonodavna je donijela zakon kojim su izjednačeni četnici i partizani, sudska je rehabilitovala nekadašnje osuđene kolaborante, a izvršna mijenjala praznike, imena ulica, simbole... To je bio snažan udar države na politiku sjećanja koji je posebnu dimenziju imao u pro-

Dr Dubravka Stojanović o brisanju antifašizma, četništvu i ulozi SPC u regionu

Najveći problem je što se društvo ne buni

Kad ubijedite ljude da su ugroženi oni se ,,priviju“ oko svog diktatora i predaju mu svu vlast samo da ih zaštiti. Tako se ovdje vlada već skoro 40 godina i u tome je SPC odigrala jednu od ključnih uloga jer je svoj autoritet založila za jednu agresivnu politiku teritorijalnih osvajanja-kaže Stojanović

mjeni udžbenika istorije u kojima je sve izvrnuto, pa su partizani postali kolaboranti koji su vršili ratne zločine, dok su kod četnika izbrisani i kolaboracija i zločini. Novim vlastima je bilo važno da nađu svoje istorijske pretke i pobijede prethodni režim i na terenu sjećanja. Tako se politika istorije pokazala kao moćnija od naučno utvrđenih činjenica.

POBJEDA: Promociju četništva ne osporavaju ni opozicione partije, u javnom prostoru nastupaju oni koji se zalažu za rehabilitaciju kvislinga... Što je cilj te retrogradne politike?

STOJANOVIĆ : Ukratkooni su svi antikomunisti, ali ne uspijevaju da razdvoje svoju ideologiju od događaja u Drugom svjetskom ratu. To je kao da zato što ste antistaljinista ne priznajete pobjedu Crvene armije! Tako su uspjeli sve da pobrkaju i da zagaze u vrlo opasne vode u kojima su izbrisali antifašizam kao ključnu evropsku vrijednost. Kad izbrišete ili relativizujete granicu između antifašizma i kolaboracije onda sve postaje moguće. To je potpuno sluđivanje srp -

skog društva i ogroman problem za odnose sa susjednim narodima koji su bili žrtve četnika. Ali ovdje kao da niko ništa više ne vidi.

P OBJEDA: SPC je direktno ušla u politiku u Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj u promociji i širenju „srpskog sveta“. Izloženi smo neprestanoj agresiji laži i isticanju da su samo

Srbi stradali u istoriji, veličamo ratne zločince.... Kakva je sudbina našeg društva u takvim okolnostima?

STOJANOVIĆ: SPC je u politiku ušla odavno, već početkom osamdesetih godina, kada je prva pokrenula priču o ugroženosti Srba i neophodnosti da se njihov položaj ,,ustavno promijeni“, što je bilo otvaranje procesa

Sjetimo se samo da su na početku, ranih osamdesetih, najglasniji bili upravo najviši crkveni velikodostojnici - Amfilohije, Atanasije, Irinej Bulović, ali i mediji koji su pripadali crkvi. I oni taj svoj politički položaj ne ispuštaju. Sada se patrijarh bavi i ženskim pitanjem, pitanjem rodno senzitivnog jezika i tako dalje. Sve dajući podršku vladajućem režimu kakva nikada ranije nije postojala. Ali ono što jeste problem je - što se društvo ne buni. Ni protiv čega...

Ministarstvo prosvjete podnijelo krivičnu prijavu protiv R.Ž.

Sumnja na novu lažnu diplomu

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je lice R.Ž. dostavilo lažnu i neistinitu obrazovnu ispravu, za koju je u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave o stečenom srednjem obrazovanju nadležna srednja škola utvrdila da nije vjerodostojna javna

isprava – saopšteno je iz ovog resora. Stoga, kako navode, sumnja se da je lice R.Ž., ne navodeći je li riječ o muškarcu ili ženi, izvršilo krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika. -Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema – kazali su iz Ministarstva. R.P.

PODGORICA - Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopštili su da je u toku instaliranje računarske opreme u nikšićkim osnovnim školama. -Računarske učionice najveće škole, sa najviše učenika u opštini Nikšić, JU OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“ biće opremljene sa 32 računara, dva televizora 65 inča i dva multifunkcionalna štampača, dok će se u kabinetima instalirati 17 računara, 17 televizora i šest laptopova“, naveli su iz resora ministarke Anđele Jakšić-Stojanović u saopštenju za medije.

U saopštenju se navodi i da će područna jedinica u selu Rubeža dobiti tri računara i tri televizora 65 inča.

-U računarskoj učionici JU OŠ „Olga Golović“ biće instalirano

koji je doveo do rušenja Jugoslavije. Nametnuli su se kao politički faktor, učestvovali su u stvaranju tog pogubnog samoviktimizirajućeg narativa koji je napravljen jer se tako najlakše zbijaju redovi, homogenizuje nacija. Kad ubijedite ljude da su ugroženi oni se ,,priviju“ oko svog diktatora i predaju mu svu vlast samo da ih zaštiti. Tako se ovdje vlada već skoro 40 godina i u tome je SPC odigrala jednu od ključnih uloga jer je svoj autoritet založila za jednu agresivnu politiku teritorijalnih osvajanja. Sjetimo se samo da su na početku, ranih osamdesetih,

najglasniji bili upravo najviši crkveni velikodostojnici - Amfilohije, Atanasije, Irinej Bulović, ali i mediji koji su pripadali crkvi. I oni taj svoj politički položaj ne ispuštaju. Sada se patrijarh bavi i ženskim pitanjem, pitanjem rodno senzitivnog jezika i tako dalje. Sve dajući podršku vladajućem režimu kakva nikada ranije nije postojala. Ali ono što jeste problem je - što se društvo ne buni. Ni protiv čega... POBJEDA: Antifašizam je jedna od osnovnih evropskih vrijednosti, što je važilo i kod nas. Kako ćemo se vratiti na taj evropski put za koji se trenutno zalažemo samo na riječima? S TOJANOVIĆ : Sada sve izgleda izgubljeno jer taj ,,anti-antifašizam“, kako je tu pojavu nazvao prof. Todor Kuljić, vlada ovde predugo, bar trideset godina. I čini se da je nemoguće to pobijediti. Ali moramo vjerovati da je promjena moguća i povratak na ključne evropske vrijednosti, jer duboko verujem da će, ako se to ne desi, to biti i definitivan kraj srpskog društva. Ono se već rastače. Ubistva, posebno ubistva žena su gotovo svakodnevna stvar. Nasilje je prevladalo, društvo kao da je iskočilo iz šina. Kao da više nema granica, da se ne zna što je dobro, a što loše. Zato govorim o kraju društva ili bar društva kao uređene zajednice.

Violeta CVEJIĆ

Saopštenje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija

Nova računarska oprema za osnovne škole u Nikšiću

16 računara, televizor 65 inča i multifunkcionalni štampač, dok će kabineti biti opremljeni sa 14 računara, 14 televizora 65 inča i pet laptopova. Kabineti JU OŠ „Luka Simonović“ biće opremljeni sa 12 računara i 12 televizora 65 inča I četiri laptopa, dok će u računarskoj učionici biti instalirano 16 računara, televizor i multifunkcionalni štampač - naveli su iz MPNI.

Učenicima JU OŠ „Milija Nikčević“, dodaju, ubrzo će računarska učionica biti opremljena sa 16 računara, televizorom

65 inča i multifunkcionalnim štampačem, a kabineti sa 11 računara, 11 televizora i četiri laptopa.

-U računarskoj učionici JU OŠ „Janko Mićunović“, IT timovi će instalirati devet računara, televizor i multifunkcionalni štampač, dok će kabineti biti opremljeni sa pet računara, pet televizora i laptopom. Računarska učionica JU OŠ „Janko Bjelica“ dobiće laptop, projektor i multifuncionalni štampač, a kabineti četiri laptopa i tri projektora. Područna jedinica u Kočanima će dobiti

po dva laptopa i dva projektora - dodaju iz MPNI. JU OŠ „Jovan Draganić“, navode iz resora, za računarsku učionicu će dobiti dva laptopa, projektor i multifunkcionalni štampač, a kabineti tri laptopa i tri projektora. -Za računarsku učionicu JU OŠ „Jovan Gnjatović“ predviđena su dva laptopa, projektor i multifunkcionalni štampač, dok će kabineti biti opremljeni sa pet laptopova i četiri projektora. Područna jedinica u Pilatovcima dobiće laptop i projektorstoji u saopštenju MPNI. R.P.

Dubravka Stojanović

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko kaže da je ukrajinska vojska dokazala da uz dovoljno vojne

PODGORICA - Putin nastavlja da šalje hiljade ljudi u smrt, nadajući se da će postići neki veći uspjeh prije svojih lažnih ,,izbora“ u martu 2024. Rusija očigledno nema namjeru da obustavi oružanu agresiju na Ukrajini ili da traži mirna rješenja. Međutim, Putinovi agresivni planovi idu daleko izvan Ukrajine. On vjeruje da je Rusija iznad međunarodnog prava i svoju misiju vidi u nezaustavljivom širenju ruske teritorije i zone uticaja - kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko. Ističe da njegovo zadnje obraćanje ruskom parlamentu, prije par dana, ovo potvrđuje. To je, prema riječima Gerasimenka, bila poruka rata, poruka prijetnje, ne samo Ukrajini nego i Evropi.

POBJEDA: Prošle sedmice su se poklopile dvije teške godišnjice za ukrajinski narod - dvije godine od početka sveobuhvatne ruske oružane invazije na Ukrajinu, ali i tačno decenija od početka ruske agresije na Donbas i vojne okupacije poluostrva. Kakvo je stanje na frontu i moral ukrajinske vojske?

GERASIMENKO: Tačno ste naglasili da ruska agresija protiv Ukrajine traje već deset godina i da je počela okupacijom Krima i djelova Donjecka i Luganske oblasti. Kada pričamo o ukupnim rezultatima sveobuhvatne invazije Ruske federacije na Ukrajinu, koja traje dvije godine, mi jasno vidimo dvije ključne tendencije. Prvo – rat, nažalost, još uvijek traje, ubijanje Ukrajinaca i rušenje naših gradova se nastavljaju. Drugo – Rusija nije postigla nijedan od svojih ciljeva koje je nacrtala uoči svoje sveobuhvatne oružane invazije na Ukrajinu. Ukrajinska vojska je preživjela i ojačala se, opstao je naš finansijski sistem, opstala je Ukrajina kao nezavisna država i postala jača, NATO se raširio, a Evropa sa aktivno naoružava.

Putinovi agresivni idu daleko izvan Ukrajine

Danas mora biti jasno svima: epoha neutralnosti je prošla, kao i epoha mira u Evropi. Na frontu u Ukrajini sada se odlučuje budući svjetski poredak. U borbi za vrijednosti demokratskog svijeta i temeljne osnove međunarodnog prava, Ukrajina ne smije da bude sama. Ovaj rat je već odavno prešao granice samo sukoba Rusije protiv Ukrajine. Ruski uspjesi bi predstavljali radikalnu prijetnju za cijelu evropsku i evroatlantsku bezbjednosnu arhitekturu

Početni ruski „blickrig“ protiv Ukrajine je propao, ukrajinski branioci su ga srušili. Ali poslije tog neuspjeha RF je prešla na, tako da kažemo, sovjetski stil ratovanja. Putin pokazuje svoju posvećenost dugotrajnom ratu iscrpljivanja, takozvanoj „dugoj igri“, nadajući se svojim još uvijek značajnim resursima, ratnom zamoru i nuklearnim ucjenama, a takođe i isporukama raketa i dronova od ruskih saveznika – Irana i Sjeverne Koreje. Rusija se nije odrekla svojih primarnih genocidnih namjera prema Ukrajini i Ukrajincima. I shvatanje ove činjenice je najjača motivacija za ukrajinske borce i cijeli ukrajinski narod koji junački nastavlja da brani svoju zemlju i svoja ognjišta sve do potpunog oslobođenja od okupatora.

Trenutna situacija na fron -

tu je napeta i razvija se dinamično. Više od 20 odsto teritorije Ukrajine je okupirano. Odbrambene snage Ukrajine oslobodile su 50 odsto teritorije okupirane od strane RF poslije 24. februara 2022. Faktički smo osigurali bezbjednost naše mornarice u zapadnom dijelu Crnog mora od napada ruske ratne mornarnice, čak i uništili trećinu te iste mornarnice. Osigurali smo mostobran na lijevoj obali Dnjepra u Hersonskoj oblasti. Ukupna grupacija ruskih oružanih snaga, skoncentrisana na okupiranoj teritoriji Ukrajine, broji oko 470.000 ljudi. Ruska ofanzivna operacija, koja je počela 3. oktobra 2023, trenutno je u toku, ali okupacione snage ne mogu značajno napredovati i nemaju strateških uspjeha. Ukrajinska vojska trenutno vodi aktivnu odbranu i, kad god je to mo-

guće, poboljšava svoje pozicije, iscrpljuje neprijatelja i nanosi mu maksimalne gubitke. Rusija nastavlja da gomila trupe dok gubi veliki broj vojnika u „napadima ljudskim talasima“. Samo u bici za Avdijivku RF je izgubila oko 47.000 vojnika, što je strašan broj. U prosjeku Rusi žrtvuju 400 vojnika u zamjenu za 1 km² zemlje. Ali rusko vojno-političko ru-

kovodstvo nikada nije štedjelo ljudske živote. Osim toga, Rusija već tradicionalno nastavlja terorizovati ukrajinske civile napadajući kritičnu infrastrukturu i stambena područja projektilima, avio-bombama i jurišnim dronovima, što je rezultiralo značajnim žrtvama i razaranjima. Putin nastavlja da šalje hiljade ljudi u smrt, nadajući se da će postići neki veći uspjeh prije svojih lažnih ,,izbora“ u martu 2024. Rusija očigledno nema namjeru da obustavi oružanu agresiju na Ukrajini ili da traži mirna rješenja. Međutim, Putinovi agresivni planovi idu daleko izvan Ukrajine. On vjeruje da je Rusija iznad međunarodnog prava i svoju misiju vidi u nezaustavljivom širenju ruske teritorije i zone uticaja. I njegovo zadnje obraćanje ruskom parlamentu, prije par dana, ovo potvrđuje. To je bila poruka rata, prijetnje i ne samo Ukrajini, nego i Evropi. Ukrajina mu sada bolno ruši te

bolesne ambicije i na taj način brani ne samo sebe nego, već i mnoge druge evropske zemlje. Ali ono što je ukrajinska vojska jasno pokazala tokom ove dvije godine – kad ima dovoljno oružja, municije i tehnikejeste da može efikasno da uništava okupatora i pobjeđuje. POBJEDA: Tokom zadnjih par nedjelja dogodila su se dva tragična događaja - u zatočeništvu je umro Putinov protivnik Aleksej Navaljni, a nakon mjeseci opsade u ruske ruke pao je grad Avdijivka (Avdiivka). Sva brutalnost rata u Ukrajini - najrazornijeg od kraja Drugog svjetskog rata, došla je do izražaja u bitki za Avdijivku, jednu od glavnih ukrajinskih tvrđava na Donbasu. To je prva velika ruska pobjeda nakon osvajanja Bahmuta prošle godine. Može li se Ukrajina braniti bez prijeko potrebne savezničke pomoći? GERASIMENKO: Za Ukrajince sadašnji rat predstavlja

A što se tiče političkih represija u Rusiji, situacija je prilično indikativna u pogledu prirode režima u Kremlju. Politkovskaja, Litvinjenko, Magnicki, Njemcov, Navaljni samo su neka od najpoznatijih imena na dugačkoj listi kritičara koje je Putin ubio. Bilo je gnjeva poslije svakog ubistva, ali Putin se na kraju izvukao, a svjetski lideri su se s njim ponovo rukovali. To ga je ohrabrilo da nastavi da ubija ljude

Ukrajina ne smije da bUde sama: Oleg Gerasimenko

Zastrašujuće posljedice ruske invazije

planovi Ukrajine

egzistencijalnu borbu. Borbu za opstanak naše države i naše nacije. Zato mi nemamo baš veliki izbor. Ukrajina će se i dalje boriti, mi ćemo i dalje braniti svoja ognjišta bez obzira na prisustvo i odsustvo vanjske pomoći. Brojni zločini protiv ukrajinskog življa na privremeno okupiranim teritorijama od strane Rusije ne ostavljaju nama veliki prostor za iluzije šta bi bilo kad bismo prestali da se borimo. Ukrajina je najiskrenije zahvalna svim svojim inostranim partnerima na svoj pruženoj vojno-tehničkoj pomoći koja je spasila mnoge živote –kao civila tako i vojnika. Crna Gora je među takvim partnerima. Da ponovim još jednom – ova pomoć spašava ljudske života. I ova pomoć pokazuje duh jedinstva i solidarnosti slobodnog svijeta sa Ukrajinom koja se bori za slobodu. I ne samo svoju slobodu. Druga je stvar što strana vojno-tehnička pomoć nije uvijek onoliko brza i sveobuhvatna kao što bismo mi htjeli. Za to postoje brojni razlozi, često objektivnog karaktera. Ali kao što je rekao predsjednik Volodimir Zelenski u svom govoru na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji - zadržavanje Ukrajine u vještačkim deficitima oružja samo daje Putinu mogućnost da se pri-

Rusija će učiniti sve da destabilizuje Balkan

POBJEDA: Nazire li se kraj rata i jesu li realni stavovi predsjednika Bajdena da naredna ruska meta za izbijanje sukoba može biti Balkan?

GERASIMENKO: Završetak rata mora biti rezultat napora ne samo Ukrajine, njenog naroda i Oružanih snaga, nego cijele međunarodne zajednice – vojnih, političkih, sankcionih i diplomatskih krugova. Ovaj rat će opredijeliti budućnost Evrope i čovječanstva, tako da pobjeda nad agresorom i njegovim iživljavanjem nad međunarodnim pravom mora biti zajednički posao. Želio bih naglasiti da diplomatski napori se nastavljaju i ogroman broj država, uključujući i Crnu Goru, u njima učestvuje.

Hrvatski mediji pišu o razlozima isključenja Andreja Milovića iz PES-a

Slobodna Dalmacija:

Milović ,,dobio nogu“

jer je osudio napad na Dubrovnik

lagođava trenutnoj dinamici rata. Ovo samoslabljenje demokratije rizikuje da sa vremenom pogazi naše zajedničke uspjehe.

Danas mora biti jasno svima: epoha neutraliteta je prošla, kao i epoha mira u Evropi. Na frontu u Ukrajini sada se odlučuje budući svjetski poredak. U borbi za vrijednosti demokratskog svijeta i temeljne osnove međunarodnog prava, Ukrajina ne smije da bude sama. Ovaj rat je već odavno prešao granice samo sukoba Rusije protiv Ukrajine. Ruski uspjesi bi predstavljali radikalnu prijetnju za cijelu evropsku i evroatlantsku bezbjednosnu arhitekturu. Dakle, Ukrajina aktivno radi na održavanju jedinstva i jačanju proukrajinske koalicije u svijetu kako bismo osigurali sva potrebna sredstva za pobjedu Ukrajine u njenoj borbi protiv ruske agresije. Ukupno je održano 19 sastanaka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u formatu Ramštajn. Naša poruka partnerima je sljedeća: svaka artiljerijska granata, svaki komad opreme mora da služi cilju odbrane Evrope od ruskog rata i ruskih globalnih revanšističkih ambicija.

Ukrajinska vojska trenutno pati od nedovoljne opskrbe artiljerijskom municijom i drugim vrstama oružja. Postizanje pariteta naoružanja u različitim pravcima, kao što je ranije dokazano, dalo bi pozitivne rezultate za ukrajinske borce. Stoga je jačanje artiljerijske sposobnosti zajedničkim naporima jedna od naših ključnih potreba za pobjedu u ovom ratu. Brzina i konzistentnost isporuke oružja ostaju ključne. Naše glavne potrebe uključuju granate, protivvazdušnu odbranu i rakete dugog dometa. Ako ukrajinska vojska bude imala ove zalihe u dovoljnim količinama i na vrijeme, Oružane snage Ukrajine će moći nanijeti vojni poraz Rusiji na bojnom polju i okončati ovaj rat. A što se tiče političkih represija u Rusiji, situacija je prilično indikativna u pogledu prirode režima u Kremlju. Politkovskaja, Litvinjenko, Magnicki, Njemcov, Navaljni samo su neka od najpoznatijih imena na dugačkoj listi kritičara koje je Putin ubio. Bilo je gnjeva poslije svakog ubistva, ali Putin se na kraju izvukao, a svjetski lideri su se s njim ponovo rukovali. To ga je ohrabrilo da nastavi da ubija ljude.

Formula mira, koju je ponudio predsjednik Volodimir Zelenski, ostaje jedini realan i sveobuhvatan plan za obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i pravedan završetak ovoga rata. Nije slučajno što Formula mira sadrži deset tačaka. One su zasnovane na međunarodnom pravu i principima Povelje UN. Svaka od ovih tačaka na ovaj ili onaj način odražava rezolucije Generalne skupštine UN-a o kojima je već glasano, uključujući Rezoluciju Generalne skupštine UN-a „Principi Povelje UN-a koji su u osnovi sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“ usvojene 23. februara 2023. sa 141 glasom. Formula mira postepeno dobija podršku svijeta. Ona je po svojoj prirodi univerzalna i može stvoriti osnovu ne samo za okončanje agresivnog imperijalističkog rata Rusije protiv Ukrajine, već i za okončanje drugih oružanih sukoba na planeti i prevazilaženje globalnih problema. Globalni samit Formule mira, uz učešće brojnih državnih lidera, održaće se u Švajcarskoj u bliskoj budućnosti. Što se tiče ruskih prijetnji za Balkan, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je jasno i otvoreno govorio o tome na Samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa u Tirani 28. februara. On je na konferenciji za medije upozorio zemlje Zapadnog Balkana da će Rusija učiniti sve da destabilizuje situaciju u tom dijelu Evrope. Tako da potpuno smo svjesni ruskih imperijalističkih interesa i ambicija u ovom regionu. Generalno, Rusija je sada vrlo zainteresovana za stvaranje novih žarišta i tačaka nestabilnosti po svijetu.

Na kraju bih želio da naglasim - samo jedinstvo i odlučnost su efikasni u odupiranju agresoru. Umirivanje agresora nikada nije uspjelo. I nikada neće. Naša poruka je kristalno jasna. Dok ruska sveobuhvatna invazija dostiže svoju dvogodišnju granicu - vjerujte u Ukrajinu, podržite Ukrajinu i njenu borbu. Za Ukrajince sloboda je najveća vrijednost i oni su spremni da je brane oružjem u rukama.

POBJEDA: Senat SAD dao je odobrenje za paket pomoći od 95,3 milijarde dolara za Ukrajinu, Izrael i Tajvan nakon višesedmičnih pregovora. Ali sudbina te pomoći u Zastupničkom domu koji kontrolišu republikanci daleko je od izvjesne, budući da je bivši predsjednik SAD i kandidat za predsjednika 2024. Donald Tramp pozvao republikance da izbjegnu donošenje zakona. Kako se može pobijediti Rusija, ako je pomoć saveznika samo retorička? Što se može desiti ukoliko Tramp pobijedi na izborima?

GERASIMENKO: Ukrajina je uvijek cijenila i cijeni snažnu dvostranačku podršku u SAD, posebno u Kongresu. Nadamo se da će i dalje biti tako. Tema podrške Ukrajini je uvijek bila i trebalo bi da ostane jedna od rijetkih tema koja spaja, a ne dijeli demokrate i republikance. Izbor predsjednika Sjedinjenih Država je izbor američkog naroda. Ukrajina će raditi sa svakim predsjednikom kojeg izaberu Amerikanci. Sjedinjene Države su ukrajinski partner broj jedan u svijetu u pružanju sigurnosne pomoći u suprotstavljanju ruskoj agresiji. Ukrajina je uvjerena da će se podrška SAD nastaviti i povećavati jer pobjeda Ukrajine nad ruskom agresijom u interesu je SAD i cijele evroatlantske zajednice. Podrška Ukrajini je

američki nacionalni interes, a ne stranački. Ovo je najbolja američka sigurnosna investicija u globalnu stabilnost u posljednjih nekoliko decenija.

POBJEDA: EU i dalje čvrsto stoji uz ukrajinski narod, ali talas populizma i trijumfa desnice mijenja Evropu. Koliko će Evropa biti ranjiva ukoliko se nastavi ovaj besmisleni rat Rusije protiv Ukrajine i ukoliko bude slabila pomoć Ukrajini?

GERASIMENKO: Nijesam sklon prekomjernom pesimizmu po tom pitanju. Štaviše, sada postaje sve očiglednije da stvari idu upravo suprotno. Evropa sve više jača svoje vojno-odbrambene kapacitete, a svijest o direktnoj vojnoj prijetnji za EU i NATO od strane Rusije je sve prisutnija na Zapadu. Evropski partneri tokom proteklih nekoliko mjeseci su pojačali vojnu podršku Ukrajini. Ima mnogo primjera kao na multilateralnom, tako i na bilateralnom nivou. Mislim da ovogodišnji evropski izbori neće promijeniti ovu tendenciju. Zadnji sastanak evropskih lidera, iniciran od strane predsjednika Francuske, tome svjedoči. Ne mogu, takođe, da ne spomenem da punopravno članstvo u EU jeste strateški cilj za Ukrajinu i aktivno radimo na njegovom ostvarenju bez obzira ne sve ratne poteškoće i izazove. M. JOVIĆEVIĆ

PODGORICA – Informacija da je ministar pravde Andrej Milović izbačen iz Pokreta Evropa Sad (PES), zainteresovala je i hrvatske medije, a novinar Slobodne Dalmacije ocijenio je da je Milović ,,ekspresno dobio nogu iz vladajuće stranke PES, nakon što je za Večernji list izjavio da je, pohod na Dubrovnik velika, najveća sramota u našoj istoriji“. To ga, kako ocjenjuju, čeka i kao ministra u crnogorskoj Vladi nakon povratka iz Brisela. Na zgražavanje crnogorskih „Evropljana“, kako pišu, Milović je otišao i korak dalje tvrdnjom da odgovorne ljude koji su učestvovali u razaranju Dubrovnika treba kazniti jer ratni zločini nemaju zastarelost. - Nadam se i vjerujem da ćemo ove ljude procesuirati. Neki su procesuirani u Hagu upravo da bi se otklonila kolektivna krivica. Ako me pitate kao čovjeka, kao Crnogorca, mislim da je to bio potpuno pogrešan potez. Najpogrešniji potez u crnogorskoj istoriji. To je urađeno pod uticajem tadašnje JNA i rukovodstva iz Beograda. Onda je rukovodstvo u Podgorici pokleknulo. Gledali smo te scene. Želim da vam kažem da me lično nije sramota što sam ja, ili neko iz moje generacije, bio kriv sa pet godina, ali me je duboko sramota zbog postupaka tih ljudi – kazao je Milović za Večernji list. Slobodna Dalmacija piše da je izbacivanjem Milovića iz stranke jer je, uz odbijanje izručenja turskog državljanina Binalija Čamgoza, inače Kurda, Turskoj, osudio agresiju na susjednu državu, a uskoro i iz Vlade u sklopu ,,malog kućnog spremanja“ ‘, kako su crnogorskim Vijestima pojasnili iz PES-a, još jednom je potvrđeno, kako ocjenjuju, da je ,,Evropa u vladajućoj garnituri naših susjeda tek puka riječ“. -Ne stav, ne pravac u kojem se želi voditi država, nikako pri-

Na zgražavanje crnogorskih „Evropljana“, kako pišu, Milović je otišao i korak dalje tvrdnjom da odgovorne ljude koji su učestvovali u razaranju Dubrovnika treba kazniti jer ratni zločini nemaju zastarjelost

hvatanje zapadnih demokratskih standarda, već riječ od šest slova kojom se u Crnoj Gori trenutno koriste jedino u ukrštenicama. Naravno i u izdašnim p redpristupnim fondovima Evropske unije namijenjene kandidatima za članstvo, pa tako i Crnoj Gori čiji je glavni mentor na evropskom putu upravo Hrvatska. No EU, a posebno Hrvatska nije slijepa. Dobro vidi što se tamo događa. Crna Gora je u prvom redu partner Hrvatskoj u NATO-u. Kada bi se u nekom slučaju pozvali na član pet NATO-a koji garantuje da se resursi cijelog saveza koriste za zaštitu svake države članice u slučaju napada na nju, šta misle ko bi im prvi priskočio u pomoć? Pa Hrvatska kao najbliži partner! I dok se Baltičkim zemljama već dvije godine ,,tresu gaće“ od Rusije zbog čega se Putina na dnevnoj bazi podsjeća na famozni članak 5, crnogorska vlast zaboravlja na susjednu im Srbiju koja otvoreno podržava Rusiju. I Srbiju koja se ubrzano naoružava. Ne misle valjda u Crnoj Gori da je Vučiću jedina želja vratiti Kosovo? Sasvim sigurno nije prestao žaliti za ,,drugim okom“ u srpskoj glavi. Ma znaju u službenoj Podgorici oni to vrlo dobro, ali valjda misle da su pametniji od cijele Evropske unije i NATO, te da će dobiti ,, i jare, i pare“. Nikome to do sada nije pošlo za rukom, pa neće ni PES-u - ocjenjuju naše hrvatske kolege. R.P.

Andrej Milović

Piše: dr Dragan

VESELINOV

Od jednog pančevačkog humoriste smo čuli ovu dosetku koja kruži internetom: ,,Lako je bilo Dostojevskom da u 19. veku napiše ‘Idiota’, jer bi sada morao da napiše ‘Popis stanovništva’“. Da li smo zaista toliko skrenuli pameću? Nismo, sem, ipak, brojnih pojedinaca. Ništa mi nismo gori od predaka, jer kao i oni, tako i mi jedni drugima činimo nerazumljiva dela. Recimo, svi rušimo spomenike, dižemo nove, a sledeća generacija sve to ponavlja i to tako u nedogled… Kako su onda zajedničke vrednosti moguće, za sve generacije? Možda je na to moguće ovako odgovoriti: nijedna generacija nija monolitna građevina sastavljena od istih ideoloških nazora, jer u svakoj generaciji jedni dižu, a drugi ruše, i svi se prigodno ili odlučno pozivaju na primer otaca. Svi naši očevi i majke su i dizali i uništavali. Nema nepodeljenog jedinstva i svaka stara reč doživljava novo poimanje, počev od slobode i ropstva do toga šta je čovek, šta je svemir, šta je hemijska definicija biljke i šta je ludilo.

KLAUDIJA

ŠAJNBAUM PARDO

Da, Klaudija Šajnbaum Pardo - upamtimo ime ove meksičke feministkinje. Na najboljem je putu da 2. juna ove 2024. godine bude izabrana za predsednicu Meksika. Mi joj to želimo od sveg srca, jer je kao prethodna gradonačelnica prestonog Siudad Meksika učinila za ovaj grad od preko osam i po miliona duša toliko dobrih dela da će i njoj neki zahvalni stanovnici možda podići spomenik. I velika je levičarska borkinja za prava žena na socijalnu jednakost. Mi joj zameramo samo jedno: uklonila je 2021. godine veliki gradski spomenik Kristiforu Kolumbu iz prestižnog bulevara ,,Avenija Reforma“, podležući pretnjama potomaka starih naroda da će ga srušiti. Obećala je da će ga premestiti u neki od gradskih parkova, a da će na njegovo mesto podići spomenik, repliku spomenika devojci iz plemena Huastek, otkrivenog u januaru 2021. godine. Spomenik će biti tri puta veći od Kolumbove statue i simbolizovati pat-

Ko ruši Kolumba i spomenike u Crnoj Gori

U Crnoj Gori je oko 2.500 spomenika borcima protiv italijanske okupacije od 1941. do 1943. godine i njemačke okupacije jugoslovenskih teritorija od 1941. do 1945. godine. Oni su uspomena na ogroman žar i spremnost Crnogoraca na silne žrtve radi odbrane Jugoslavije i obnove države Crne Gore. To je i povijesna tekovina Komunističke partije Jugoslavije u Crnoj Gori. Nijedan drugi odbrambeni pokret u Crnoj Gori nije imao takav sveobuhvatni cilj, niti uspjeh

nje pretkolumbovskih naroda pod Špancima. Španci su doneli samo patnju?

Klaudija Šajnbaum je potomkinja evropskog jevrejskog bračnog para, otac joj je aškenazi iz Litvanije, a majka sefard iz Bugarske, koji su napustili svoje zemlje do 1940. godine. Aktom uklanjanja Kolumba, koji je venecijanski Jevrejin, ona je pokazala da je nebolećiva prema predrasudnoj jevrejskoj solidarnosti, ali i da je podložna neizgrađenoj ideologiji ,,krivice“ Španaca za nepovratni unos drugačije civilizacije delimično zasnovane i na rasizmu i ropstvu prema osvojenom narodu.

IMA LI IDIOTA

Nikako nismo skloni misliti da iko može napisati konkurentskog ,,Idiota“ Dostojevskovom, jer Španci, kao i Portugalci - koji su stvorili crni rasizam, odavno nisu rasisti, niti su kolonijalna sila. Za sobom su ostavili latinske

države koje su danas orijašipoput Meksika, Brazila, Argentine i druge, koji bogatstvom bilo da danas tuku svoje bivše osvajače, bilo da ih stižu: Brazil ima više od šest puta veći društveni proizvod od Portugalije, a Meksiko i Argentina su na korak da stignu Španiju i njenih godišnjih 1.427 bilion dolara. Ne može Kolumbo biti kriv što crnci u Rio de Žaneiru žive u favelama i što ih nema u vlasti, a vodeći su na Karnevalu. U stvari, Klaudija Šajnbaum ne mari mnogo za predrasudu: da će se uklanjanjem Kolumba iz bulevara u neki park promeniti tumačenje istorije Meksika i Latinske Amerike. Ni države Kolumbija niti El Salvador - nazvanog po Hristu Spasitelju koji domoroce nije ni od čega spasao. Što Kolumbijci ne poruše Hrista u svim Kolumbovim crkvama i na trgovima? A Kolumbijci nose njegovo, Kolumbovo ime, u ime Hrista. Kako bi se taj na-

To što novi Goti skrnave spomenik Ljuba Čupića, Vaka Đurovića, spomenik na ustaničkom Ravnom Lazu u Piperima kod Podgorice, spomenik svim žrtvama rata od 1990. do 2001. godine na podgoričkom Pobrežju, što skrnave partizanski spomenik Zećanima u Golubovcima i druge - niko ne može podržati kao opravdani način političkog protesta. Niko ne može sakriti siloviti ustanak Crnogoraca 1941. godine protiv Italijana, iako su Crnogorci imali privilegovani status sa Rimom zbog crnogorske kraljice Jelene Savojske, supruge kralja Vitorija Emanuela, ćerke kralja Nikole Prvog

rod danas zvao bez Kolumba? Sigurno drugačije, kao recimo Kanađani u Britiš Kolumbiji. Etika srednjeg veka se ne može odbacivati etikom iz 21. veka, jer su obe nastale u različitim okolnostima. Ne vredi da osudimo Aristotela što je opravdao ropstvo iako je i sam bio privremeni dužnički rob, niti Hrista što je opravdao i ropstvo i kolektivno kažnjavanje ljudskog roda za antibožiji greh Adamove žeđi za slobodom - što nikako ne sme biti ljudski greh. Ako bismo hteli da se oslobodimo nasleđa predaka, onda bi cela Latinska Amerika bila pred iskušenjem da se odrekne španskog i portugalskog jezika, da se razruše sva zdanja i kultura evropske civilizacije i da se narod vrati u pretkolumbovsko rajsko kameno doba. To bi bila destruktivna idila. Jedino na šta danas imamo pravo jeste to da se oslobodimo u svom veku preostalih prevaziđenih vrednosti predaka, a ne da iz kompjutera 21. veka osuđujemo malenu ,,karavelu“ kojom je Kolumbo plovio pre 530 godina i pronašao nove zemlje i nove ljude.

DRUGAČIJA

MEKSIKANKA I

FEMINISTKINJA

Uostalom, Klaudija Šajnbaum je pokazala da mnogo ne mari

ni za domorodačko-hrišćansko raspoloženje Maja. U opštini Tlalpan u glavnom gradu Siudad Meksiku, gde ova opština ima isto onoliko stanovnika koliko i Crna Gora, srušila je 2016. godine bez izvinjenja provizornu katoličku crkvu u kojoj su lokalne Maje slavile svoju privrženost marljivom radu i zahvalnost Hristu.

Potom se dogovorila sa Crkvom i Majama da zajedno podignu novu crkvu i kulturni centar Maja. Nekako, ipak, moraju vekovi zajedno. Ako pobedi, biće Klaudija Šajnbaum Pardo zanimljiva predsednica. Već je najavila da je sklona prevazilaženju feminizma u korist uniseksa, makar, za početak, samo kod školskih uniformi za devojke i dečake.

Nama izgleda da je ona pristalica kvir (queer) teorije francuskog filozofa i gej aktiviste Mišela Fukoa i brojnih feministkinja i gej autora. Ova teorija napada onaj deo feministkinja i LGBT+ populacije koji u borbi za svoja prava hoće da se asimiluju u heteroseksualnu socijalnu kulturu imitacijom heteroseksualnih funkcija uprkos tome što su u jednopolnim odnosima: suprug-supruga, otac-majka , muška odeća i šešir na ženskom telu, muška frizura žene, muški korak že-

na, a žensko oblačenje i maniri muškaraca.

I CRNI ŽIVOT VRIJEDI

Nije zabeleženo da se ijedan američki crnac, ili kako se danas za njega često kaže ,,afroamerikanac“, vratio u rodnu Afriku posle protesta zbog brutalnog policijskog ubistva Džordža Flojda 2020. godine.

Ovo rasističko bezdušje bele policije u Mineapolisu je dodatno razvilo američki koalicioni pokret Black Lives Matter iz 2013. godine u svetsku demonstraciju sa zahtevom za rasnu jednakost. Njegova popularnost je sada opala, ali se ne može reći da mu je važnost ciljeva manje snažna nego što je bila pre četiri godine.

Paradoks pokreta Black Lives Matter je u tome što svi crni građani Amerike tvrde da su Amerikanci, a odbacuju evolucione vrednosti otaca Amerike i ruše spomenike predsednicima Vašingtonu i Džefersonu, jer u 18. veku nisu ukinuli crno ropstvo, a i sami su imali robove.

Napali su i spomenik generalu Ulisu Grantu pobedniku nad konfederalnom vojskom Roberta Lija u 19. veku i naknadnom predsedniku Amerike i tvorcu politike jednakosti crnaca u programu ,,Obnova“. A izjednačili su Granta sa generalom Lijem koji je branio više nezavisnost svoje Virdžinije nego ropski sistem. Srušili su spomenik i pesniku Frensisu Skot Kiju koji je 1814. godine napisao reči za današnju američku, antibritansku himnu, koju će Kongres pod predsednikom Huverom 1931. godine da proglasi za državnu. Pesnik Ki je kao državni tužilac za federalni srez Vašington sa hrišćanskog stanovišta proganjao zastupnike ukidanja ropstva i svoj život završio sa osam robova u kući. A vodio je i društvo za rekolonizaciju Afrike i slao otkupljene američke robove na afrički kontinent. A, dakako, Indijanci u Minesoti su oborili statuu Kristifora Kolumba - ali se nisu vratili u vigvame.

ZAŠTO PRECI NIJESU ODGOVORNI

Ako bismo mi prihvatili da su američki revolucionari od pre 250 godina odgovorni za sadašnje socijalno ponašanje be-

Spomenik herojima ustanka na Virpazaru

lih rasista, onda bi mi, u Evropi, tako isto mogli da porušimo spomenike svim feudalnim vladarima, muzičarima i renesansnim verskim slikarima sa Karavađom, Da Vinčijem i Mikelanđelom i spalimo ,,Miroslavljevo jevanđelje“ Miroslava Zavidovića iz Zahumlja, jer on ne poništava socijalnu segregaciju naroda.

I zašto ne bismo porušili spomenike svim evropskim državnicima koji nisu do Drugog svetskog rata prihvatili glasačku ravnopravnost žena i po drugi put odsekli glavu Robespjeru? Zašto ne bismo spalili Dušanov zakonik jer zabranjuje gluvima, nemima, jereticima, Jevrejima, ženama, siromasima, slugama i drugima da svedoče na sudu, a štiti ropstvo otroka i zabranjuje vanposedno kretanje meropaha?

I ako bismo tako išli unazad rušeći sve civilizacije u kojima mi danas ne želimo živeti, onda bismo srušili i piramide faraonskog Egipta, Partenon ropske Atine i ponovo zakopali Troju.

Niko od predaka nije odgovoran za naše današnje ponašanje. Mi ne moramo slaviti sve što su oni postigli, ali su mnogi ostavili po deo korisnog nasleđa za naš savremeni život. Ne svi. A da nije tako, u suprotnom, svaka generacija bi iznova kretala sa ledine i nijedna ne bi otišla dalje od svog nosa.

MUKA CRNE GORE

U Crnoj Gori je oko 2.500 spomenika borcima protiv italijanske okupacije od 1941.do 1943. godine i nemačke okupacije jugoslovenskih teritorija od 1941. do 1945. godine. Oni su uspomena na ogroman žar i spremnost Crnogoraca na silne žrtve radi odbrane Jugoslavije i obnove države Crne Gore. To je i povesna tekovina Komunističke partije Jugoslavije u Crnoj Gori. Nijedan drugi odbrambeni pokret u Crnoj Gori, ni četnički, nije imao takav sveobuhvatni cilj, niti uspeh. Nijedan paralelni pokret komunističkom nije bio republikanski - antimonarhistički, niti federalistički. I nijedan nije bio antihegemonistički, već prosrbijanski. I nijedan nije

Klaudija Šajnbaum Pardo - upamtimo ime ove meksičke feministkinje. Na najboljem je putu da 2. juna ove 2024. godine bude izabrana za predsjednicu Meksika. Mi joj to želimo od sveg srca, jer je kao prethodna gradonačelnica prijestonog Siudad Meksika učinila za ovaj grad, od preko osam i po miliona duša, toliko dobrih djela da će i njoj neki zahvalni stanovnici možda podići spomenik. I velika je ljevičarska borkinja za prava žena na socijalnu jednakost. Mi joj zamjeramo samo jedno: uklonila je 2021. godine veliki gradski spomenik Kristiforu Kolumbu iz prestižnog bulevara ,,Avenija Reforma“, podležući prijetnjama potomaka starih naroda da će ga srušiti

bio pokušaj revolucionarne promene društva od buržoaskog do socijalističkog. I nijedan drugi nije okupio oko sebe takav talas jugoslovenskih intelektualaca, umetnika, književnika i masona kao komunistički. Jugoslaviju nisu srušili Slovenci, Hrvati, Makedonci i Bosanci, ma koliko u njima bili nacionalistički pokreti. To je učinio obnovljeni veliko-srpski hegemonizam iz 1987. godine sa dizanjem Miloševića i nesposobnost srbijanskih komunista da izvedu novu društvenu revoluciju. I da tom drugom revolucijom napuste državnu svojinu i monopol komunista na vlast. I da se okrenu socijal-demokratskoj federaciji. Taj srbijanski hegemonizam traje do danas.

A njegova glavna žrtva u Crnoj Gori je nova omladina koja se zbog srbijanskog srpstva muči sa svim spomenicima crnogorske prošlosti, jer joj nedostaje izlazni program iz prevaziđene beogradske ,,srpske“ istorije i jasan proevropski horizont. Ona se muči sa najvećim spomenikom svih Jugoslovena - a to je ,,srpska“ Jugoslavija, a time muči i svoju Crnu Goru ne dajući joj pravo na samostalan let. Muči se sa tim kako da Jugoslaviji položi cveće i ostavi Srbiju Srbijancima, a da Crnoj Gori upali vatru slobode i izjednači se sa Ljubljanom, Zagrebom, Sarajevom i Skopljem.

KO U CRNOJ GORI RUŠI SPOMENIKE

U Crnoj Gori narodne spomenike ruše i oskrnavljuju pre svega potomci pro-karađor-

Emanuela, ćerke kralja Nikole Prvog

PROPUST KOMUNISTA

Propust komunista je u tome što su i oni preterano pristrasno i jednostrano govorili o istoriji Jugoslavije.

Tako su često govorili i o istoriji Crne Gore i veličanstvenog otpora Jugoslovena italijanskoj, nemačkoj, bugarskoj i mađarskoj okupaciji zemlje. Svojim zasluženim trijumfalizmom su gotovo iskorenili pravo da se pomene da je u anti-okupacionoj borbi bilo povremeno i drugih snaga, mada su mnoge među njima sarađivale sa neprijateljem radi spečavanja socijalističke revolucije i federalizovanja Jugoslavije.

SAD dostavljaju pomoć Gazi iz aviona Izbačeno

66 paketa pomoći

đevićevskih odreda iz Drugog svetskog rata, ali i protivnika bivšeg socijalističkog sistema. Njima prilaze i potpuno novi vandali, slično rušiocima spomenika u Americi, koji o prošlosti sve manje znaju, a vode ih opsenari iz korumpiranih probeogradskih partija i mistici iz Srpske pravoslavne crkve. Mi nemamo ništa protiv toga da protivnici bivšeg socijalističkog sistema govore protiv njega - jedino što tada, u tome, kasne nekoliko decenija, i trebalo je da se rode kada i mi da bi u tome učestvovali. Sada gube vreme oko toga, a nama je dosadno da pišemo o onome što smo govorili krajem sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka. Ogromna je biblioteka tadašnjih autorskih kritika jugoslovenskog sistema. Današnji gubitnici vremena bi bili zanimljiviji kada bi govorili šta bi Crnoj Gori sada pomoglo da u politici, ekonomiji i prosveti uhvati korak sa Briselom.

To što novi Goti skrnave spomenik Ljuba Čupića, Vaka Đurovića, spomenik na ustaničkom Ravnom Lazu u Piperima kod Podgorice, spomenik svim žrtvama rata od 1990. do 2001. godine na podgoričkom Pobrežju, što skrnave partizanski spomenik Zećanima u Golubovcima i druge - niko ne može podržati kao opravdani način političkog protesta. Niko ne može sakriti siloviti ustanak Crnogoraca 1941. godine protiv Italijana, iako su Crnogorci imali privilegovani status sa Rimom zbog crnogorske kraljice Jelene Savojske, supruge kralja Vitorija

Svoju snagu posle rata ne bi komunisti ničim okrnjili da su kazali da su srbijanski patrioti, dražinovci i četnici, prvi napali Nemce u Srbiji i da je zbog njihovog herojstva usledila strašna nemačka i belogardejska odmazda nad civilima, đacima i Jevrejima u Šapcu, Kragujevcu i Kraljevu. Ta odmazda je bila neuporedivo strašnija od genocida Nemaca nad češkim selom Lidice zbog britanskog ubistva Rajnharda Hajdriha u Pragu 1942. godine. Ništa ne bi smetalo da su kazali da je patrijarh Gavrilo Dožić, inače tmurna crnogorska figura iz izdaje nezavisnosti Crne Gore 1918. godine - kog zbog toga nisu napadali - bio najjača pojedinačna ličnost koja je ustala protiv Trojnog pakta 1941. godine. Ništa ne bi smetalo da su kazali da su zagrebački masoni dr Ivan Ribar i skulptor Ivan Meštrović bili glavni motori da se srbijanskoj i solunskoj dobrovoljačkoj jugoslovenskoj vojsci digne Spomenik neznanom junaku na Avali - i da on nije mogao biti pretežno postkomunistički spomenik herojstvu Jugoslovena u Drugom svetskom ratu.

KOJI SPOMENIK

JOŠ NIJESMO DIGLI

Jedan spomenik čeka da bude podignut: to je onaj koji bi bio posvećen svim Crnogorcima, Srbima i drugim Jugoslovenima, koji su odbili da od 1991. do 1995. godine budu mobilizovani i odu u antijugoslovenski rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. I oni su junaci. Mi time ničim ne umanjujemo žrtve vojnika iz Crne Gore, Srbije i Vojvodine podnete zbog politike mržnje i teritorijalne pohlepe beogradske i zagrebačke elite i sarajevskih islamista. Neki će da skoče i viknu: ,,Zar da dignemo spomenik dezerterima?“

Da! Oni nisu dezerteri, već su oni veliki jugoslovenski patrioti i stradalnici za međunacionalno poštovanje. Sklanjali su se od bratoubilačkog rata vođenog nacionalističkom državom i šizmatičkom crkvom. Još nije proglašena amnestija za njih - primetili ste to? Možda bi taj spomenik buduće generacije više poštovale od nekih koje sadašnja ruži, psuje i deli se. Sinovi i kćeri bi nam to javili. •

GAZA - Sjedinjene Američke Države počele su juče da dostavljaju humanitarnu pomoć za Gazu iz aviona, piše CNN. Izbačeno je 66 paketa pomoći, po 22 iz svakog od tri aviona koji nadlijeću Gazu. U paketima su bili obroci, ali ne i voda i medicinska oprema. Ranije su bacanjem iz aviona humanitarnu pomoć dostavljali Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati, a ovo je prvi put da to čine SAD. Najmanje 30.320 Palestinaca je ubijeno, a više od 71.000 ranjeno u izraelskim udarima na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je ministarstvo zdravlja Gaze, koje je pod upravom Hamasa. Za dan, u izraelskim napadima ubijena su 92 Palestinca, a 156 je povrijeđeno, prenosi Rojters. Tajms of Izrael navodi da se u podacima palestinskih vlasti u Gazi ne pravi razlika između poginulih civila i boraca i dodaje da je Izrael saopštio da je u borbama u Gazi ubijeno oko 13.000 pripadnika Hamasa, nakon napada te palestinske militantne grupe 7. oktobra na izraelsku teritoriju. Evropska komisija objavila je

da će sljedeće sedmice isplatiti 50 miliona eura Agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA). U saopštenju Komisije se navodi da će druga i treća tranša od 16 miliona eura biti puštena kasnije, prenosi Anadolija.

-Pored podrške UNRWA, Komisija ostaje u potpunosti posvećena rješavanju humanitarnih neprilika palestinskog naroda, posebno u Gazi, ali i šire u regiji - navodi se u saopštenju i dodaje da će u tu svrhu izdvojiti dodatnih 68 miliona eura za ovu godinu

Pojašnjeno je da će dodatnom uplatom ukupna sredstva iznositi 150 miliona eura.

-Štaviše, Komisija je dodijelila 125 miliona eura humanitarne pomoći Palestincima za 2024. Komisija danas ugovara prvih 16 miliona eura - dodaje se u saopštenju. Nekoliko zemalja obustavilo je finansiranje UNRWA u januaru, nakon izraelskih optužbi da je 12 od hiljada zaposlenih u agenciji učestvovalo u napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra.

Agencija istražuje tvrdnje, ali je upozorila da prekid finansiranja može izazvati katastrofu.

Skrnavljenje spomenika u Srbiji

Nacionalisti išarali spomenik čuvenom narodnom heroju, potpisali se kao ,,vojvode“

VALJEVO- Jedan od simbola Valjeva, već duže od šest decenija, spomenik borcima revolucije u liku narodnog heroja Stjepana Steve Filipovića, ponovo je juče oskrnavljen. Na spomenik, koji je nastao po fotografiji koja se u Ujedinjenim nacijama čuva kao simbol borbe za slobodu, skaredne poruke ostavio je počinilac, ili više njih, koji su se potpisali kao ,,vojvode“.

Naime, postament spomenika, iznad kojeg se nalazi figura narodnog heroja Stjepana Steve Filipovića trenutak prije njegovog pogubljenja, išaran je skarednim crtežima spolovila, ali i sa nekoliko crteža krsta sa četiri slova S, uz potpis ,,vojvode“. Na isti način, nešto niže spomenika, crnim auto-sprejom unakažena je i spomen ploča na kojoj piše da je ,,podignuta u čast partizana, komunista, patriota i svih koji su pali u borbi protiv fašističkih porobljivača i izdajnika naroda“. R.P.

Klaudija Šajnbaum Pardo

Katastrofalne scene porušene Gaze

Ambasadori ili partijski emisari

Da li se Crna Gora danas može smatrati državom? Za odričan odgovor nije potrebna bilo kakva analiza. Ni ekspertiza. Svakom laiku je jasno da sadašnje stanje nije ni nalik na državu. Nije ni „republika“, čak ni u Milatovićevom poimanju stvari.

Prethodno pitanje, naravno, nije nimalo retoričko. Sa ovom vladom, čiji premijer ima ambiciju da auto-put izgradi po „paf - paf“ logici, koji nam infantilnim žargonom kaže da je Zapad „oduševljen“ njegovom politikom, koga državni i identitetski simboli „ne interesuju“, sa izvjesnim Vranešom koji je zaposjeo čelnu funkciju u jednoj opštini i svim silama radi da pokaže da do Crne Gore ne drži koliko do lanjskog snijega, sa ovakvim predsjednikom, po Ustavudržave, a on kaže republike, sa domaćinom parlamenta koji svaki čas, zavisno od toga ko mu dolazi u goste, u svom kabinetu ističe trobojnu zastavu - ovo više nije država. U najboljem slučaju, samo neki partijsko-privatni provizorijum u kome se krčmi sve - od političkih pozicija u Skupštini i Vladi, čelnih funkcija u takozvanim javnim preduzećima i iole uticajnih mjesta u bilo kojoj oblasti, do prave grabeži za ingerencije države preko njenih granica.

Upravo ovo posljednje, „raspodjela“ ambasadorskih mjesta, prevršilo je svaku mjeru – i političkog skrupula, nedostojanstva i nemorala, odsustva patriotizma, i, što je najgore, prešlo je granice svake bezobzirnosti i elementarne neodgovornosti prema državnom interesu. Ambasadorska mjesta u Beogradu, Moskvi, Tirani, Vašingtonu podijeljena su

Tito je, na primjer, u Francusku svojevremeno poslao Marka Ristića. Kada ga je drugi pretendent na ambasadorsko mjesto pitao zašto on ne može u Pariz, Josip Broz ga je pitao da li je on spreman da razgovara sa tada veoma uticajnim Francuzom Andre Malroom. Sadašnja Vlada Crne Gore se ne rukovodi tom logikom - da li naš ambasador može najbolje raditi za svoju zemlju u inostranstvu, već se priklanja, vjerovatno, pod pritiskom ucjena, „kriterijumu“ koja partija ili koja stranačka koalicija „voli“ koju državu

ne po tome što nalažu državni interesi, već na osnovu partijsko-nacionalnog svojatanja ovih diplomatskih prijestonica i „rođačkih“ emocija sadašnjih aktera vlasti. Svako je dobio, a prije toga uporno tražio da ima svog čovjeka u zemlji koja je politički, nacionalno, etnički, već kako, pri srcu ove ili one partije ili međustranačke koalicije. Srbin, i to ne bilo kakav Srbin, najvjerovatnije ide u Beograd, rusofil, a vjerovatno, i „putinovac“ u Moskvu, Albanac u Tiranu. Svako kod „svoga“. Spajićev (i do prije koji dan Milatovićev) PES izabrao je Vašington, vjerovatno, u očekivanju tamošnje Trampove pobjede, računajući upravo na benefite za ovu partiju, koje bi ona mogla imati od vrlo izvjesnog radikalizma i populizma iz Bijele kuće, s obzirom na to da takva ponašanja u politici ovdje već uspijevaju kao autohtona praksa. Uostalom, ponovnom Trampovom ulasku u Bijelu kuću raduju se Vučić, Dodik, vjerovatno i Putin. A i Crna Gora ima svoje „trampovce“. Najvjerovatnije, „raspodjela“ ambasadorskih mjesta, po modelu „švedskog stola“ izvršena je u atmosferi političkih ucjena, trgovine i diktata, kao i za sva važna mjesta u institucijama, iako su o tome obavljene tobože konsultacije. Treba biti naivan, pa vjerovati da su se učesnici

tog skupa „konsultovali“. Ne, to je bilo unaprijed dogovoreno krčmljenje. Po logici - svako svome jatu teži. Da malo logiciramo. Zašto Srbi, odnosno, Mandić i njegovi hoće Beograd, „rusofili“Moskvu, Albanci - Tiranu? Da li se računa na bliskost budućih ambasadora sa vladama država koje su „odabrali“ za svoju diplomatsku destinaciju? Ozbiljne, zrele države i vlade, naravno, svoje ambasadore u druge zemlje šalju i po tom kriterijumu - da li je potencijalni diplomata blizak, personalno ili na drugi način, sa zemljom ili sa nekim

u tamošnjoj vladi, jer se smatra da tako može imati bolju prohodnost tamo gdje ide, radi boljeg diplomatskog uspjeha, za sebe, a, zapravo, za svoju državu. Tito je, na primjer, u Francusku svojevremeno poslao Marka Ristića. Kada ga je drugi pretendent na ambasadorsko mjesto pitao zašto on ne može u Pariz, Josip Broz ga je pitao da li je on spreman da razgovara sa tada veoma uticajnim Francuzom Andre Malroom. Sadašnja Vlada Crne Gore se ne rukovodi tom logikom - da li naš ambasador može najbolje raditi za svoju zemlju u

inostranstvu, već se priklanja, vjerovatno, pod pritiskom ucjena, „kriterijumu“ koja partija ili koja stranačka koalicija „voli“ koju državu. Tako je, čini se, postupljeno u slučaju najnovije „raspodjele“ ambasadora Crne Gore? Čime se preporučuju pretendenti, a sada, već nominovane partije i koalicije, za ambasadore u Beogradu, Moskvi i Tirani? Možda će budući ambasadori u tim prijestonicama imati i neke stvarne diplomatske kvalitete. Ne znamo, vidjećemo. Ali ono što se zna jeste da partije i koalicije koje stoje iza pomenute „raspodjele“ odav-

no imaju specijalne odnose sa državama u kojima, izgleda, po svaku cijenu, žele da imaju i svoje predstavnike kao ambasadore Crne Gore. Budući ambasadori će, na neki način, biti kao „svojta“ iz Crne Gore, a manje kao stvarni, objektivni, diplomatski emisari svoje zemlje. Stoga je na mjestu, prije svega, pitanje što ih presudno motiviše za takve pozicije, da li su, možda, emocije primarne. I što je najvažnije - hoće li uspjeti da u obavljanju diplomatske dužnosti svoje emotivne porive potisnu u drugi plan, a da nepristrasno služe državi Crnoj Gori, da li će, što bi se reklo, biti nezavisni na diplomatskim pozicijama? To i jeste ključno pitanje. I bojati se, ako ništa drugo, da će, u tom smislu, budući ambasadori biti na muci. Ovakav izbor diplomatskih predstavnika na nekim, za Crnu Goru važnim, adresama izgleda kao da su upravo Beograd, Moskva i Tirana odabrali ambasadore, a ne zvanična Podgorica. Ili, tačnije, da smo prisiljeni da im kao svoje ambasadore šaljemo predstavnike po njihovoj želji. Da li bi, recimo, Moskva prihvatila predstavnika neke druge naše partije ili koalicije, na primjer, nekoga od iskusnih, karijernih, diplomata iz „vremena“ DPS vlasti? Što bi se desilo, recimo, da se Crna Gora osmjeli i za Moskvu ili Beograd predloži Željka Perovića, Veska Garčevića, Miodraga Vlahovića ili nekog od drugih poznatih imena iz svijeta naše diplomatije? Zašto, takođe, u Tiranu mora ići baš Albanac? Da li baš mora? Hoće li po ovom „modelu svojatanja“ sjutra Bošnjaci tražiti da njihov sunarodnik bude ambasador u Sarajevu ili u Turskoj, da Zagreb pripada Hrvatima… Je li nacionalni ključ u postavljanju ambasadora uslov uspješne diplomatske misije? Apsolutizacija takvog principa, svakako, nije. I opet glavno pitanje - da li su u ovom „modelu“ primarni državni interesi Crne Gore? Jedno je sigurno - Spajićeva vlada je najnovijom „raspodjelom“ ambasadorskih mjesta učinila presedan, do sada nepoznat. Postaje li Crna Gora stvarno bitkoin država?

Piše: Ilija DESPOTOVIĆ

Nema države sa ovakvom vladom

Protest zbog izgradnje bulevara jaz – t ivat: Mještani Grblja blokirali magistralu

Prijete zaustavljanjem radova ako im se do četvrtka ne obrate iz Vlade

KOTOR - Više od 300

građana i građanki Grblja juče je u podne na sat blokiralo magistralni put Tivat - Budva kod Osnovne škole „Nikola Đurković“ u Radanovićima u znak protesta zbog započete izgradnje bulevara kroz Grbalj, kao i zbog najavljene izgradnje trase gasovoda kroz Grbaljsko polje i eventualne izgradnje brze saobraćajnice kroz gornjogrbaljska sela.

Iz nevladinih organizacija Grbalj-Bulevar, Jaz-Mrčevo polje i Jaz-Plaža poručili su Vladi i ostalim institucijama da je potrebno da sjednu i razgovaraju, najavljujući da će ako im se do četvrtka niko ne javi, biti prinuđeni da zaustave radove koje je na ovoj dionici počela kompanija „Bemaks“.

Grbljani su izrazili nezadovoljstvo odnosom predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića, opštine Tivat Željka Komnenovića , te Opštine Budva, zatim odbornika u kotorskom parlamentu, ali i onih Grbljana koji, kako kažu, sjede kući i kalkulišu. Predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i resornim ministrima su poručili da se manu Grblja, a ista poruka poslata je bivšim i sadašnjim vlastima i „njihovim zapadnim mentorima i nalogodavcima“.

nemamo rezervnu kuću

Osvrćući se na pitanje Jokovića u medijima ko su ti koji žele da odlučuju o Grblju, predsjednik NVO Bulevar-Grbalj Dragan Orlović je poručio da su oni „svoji na svome, na svojim vjekovnim ognjištima, ljudi koji nemaju rezervno ognjište i rezervnu kuću i zato su spremni da se bore za Grbalj“. -U toj istoj emisiji predsjednik je rekao kako su oni uložili u Grbalj milione eura. Poručujemo mu da nijesu oni uložili ništa, jer to je naš novac, a to su mrvice u odnosu na ono što ulazi u budžet Opštine Kotor iz Grblja. Takođe, imamo poruku i za predsjednika opštine Tivat, koji u posljednje vrijeme često voli da projektuje o Grblju, pa mu poručujemo da se bavi projektovanjem u svom ataru, a mi ćemo se u Grblju već snaći

Grbljani su izrazili

nezadovoljstvo odnosom

predsjednika

opštine Kotor

Vladimira

Jokića, opštine Tivat Željka

Komnenovića, te Opštine Budva, zatim odbornika u kotorskom

parlamentu, ali i onih Grbljana koji, kako kažu, sjede kući i kalkulišu.

Predsjedniku

Vlade Milojku

Spajiću i resornim ministrima su poručili da se manu Grblja, a ista poruka poslata je bivšim i sadašnjim vlastima i „njihovim zapadnim mentorima i nalogodavcima“

i bez njega - kazao je Orlović. Pita da li je država spremna da rješava pitanje saobraćajnih gužvi na Crnogorskom primorju. Dodaje da još od ‘60-ih godina, kada je prošla Jadranska magistrala, na Crnogorskom primorju nije urađen nijedan infrastrukturni saobraćajni projekat da bi se riješilo pitanje saobraćajnih gužvi.

- Ograničavajući faktor za dalji razvoj turizma je saobraćajna infrastruktura i dostupnost destinacije. Svuda u svijetu ovi problemi se rješavaju na način što se projektuju saobraćajnice koje prolaze van naselja, a ne na ovaj način, kao što oni projektuju, da kroz naša dvorišta ide najprometnija državna tranzitna saobraćajnica. Dosadašnjim radom država je pokazala da nema strateško planiranje i da je ovaj projekat alibi za sve nesposobnosti države da riješi ovaj krucijalni problem. Izmještanje saobraćaja iz naseljenih mje-

sta je praksa svuda u svijetu osim evo kod nas - kaže Orlović, napominjući da bulevari ne rješavaju problem saobraćajnih gužvi. On navodi da su mislili da je došao kraj u državi primitivnom trošenju prostora ovakvim glupim projektima, ali očito da nije. Svjesni su da je ova saobraćajnica zastarjela i da je treba modernizovati, ali isključivo kao lokalnu koja bi bila namijenjena mještanima, a ne tranzitnu.

bezbjednost saobraćaja

-To bi podrazumijevalo kompletno komunalno opremanje koje nije predviđeno ovim projektom. Mi tražimo da se magistrala rekonstruiše tako što će dobiti trotoare, osvjetljenje, da bude potpuno komunalno opremljena. To podrazumi-

jeva kanalizacioni sistem, vodu, struju i optički kabl. Naglasak treba da bude na bezbjednosti saobraćaja, zaštiti životne sredine, socijalnom i ekonomskom aspektu - poručuje Orlović. Kazao je da je odgovor nadležnih da će na ulazu u Tivat i Kotor i dalje biti gužvi, ali manje zbog drugačijeg rasporeda dolazaka vozila smiješan i žalostan, dodajući da im nijesu kazali ko će da pravi taj raspored dolazaka vozila.

- Ovakvim odgovorom najbolje su rekli sve o sebi. Zato će od nas dobiti ovakav odgovor - čvrst i nepokolebljiv - zaključio je Orlović. Predsjednik MZ Gornji Grbalj Ljubo Nikaljević poručio je da neće dozvoliti ni izgradnju primorskog kraka Jadransko-jonske magistrale, pozivajući nadležne

da sa projektantima i u dogovoru s lokalnom zajednicom nađu najbolje rješenje. -U suprotnom nećemo dozvoliti nikakva geodetska i geološka istraživanja, a početak radova ni pod razno. Drugi budući projekat izgradnja 110 KV dalekovoda Lastva Kotor, dionica Lastva –Trojica, koja ide preko sela Gorovića, Vranovića, Bratešića, iznad Prijerada i Šišića, Nalježića, Sutvare i preko sela Dub i spaja se na Trojicu. Nijesmo protiv dalekovoda, ali tom predviđenom trasom, koja narušava naša sela i imanja, ni pod razno to nećemo dozvoliti. Postavio bih pitanje agencijama koje rade elaborate uticaja na životnu sredinu da li im ljudsko dostojanstvo i profesionalna etika dozvoljavaju da prave i potpisuju ovakve projekte - kazao je Nikaljević.

Ograničavajući faktor za dalji razvoj turizma je saobraćajna infrastruktura i dostupnost destinacije. Svuda u svijetu ovi problemi se rješavaju na način što se projektuju saobraćajnice koje prolaze van naselja, a ne na ovaj način, kao što oni projektuju, da kroz naša dvorišta ide najprometnija državna tranzitna saobraćajnica. Dosadašnjim radom država je pokazala da nema strateško planiranje i da je ovaj projekat alibi za sve nesposobnosti države da riješi ovaj krucijalni problem. Izmještanje saobraćaja iz naseljenih mjesta je praksa svuda u svijetu osim evo kod nas - kaže Orlović

,,manite se“ grblja

On je pozvao nadležne da dođu u Grbalj da sjednu i razgovaraju, u suprotnom su spremni golim životima da brane Grbalj i budućnost svoje djece.

Predstavnik NVO „Jaz - Mrčevo polje“ i „Jaz plaža“ Ilija Bućin kazao je da se treći put okupljaju iskazujući revolt zbog ponašanja državnih institucija i opština i ogorčenje svih Grbljana prema kotorskim odbornicima.

-Nećemo vam pustiti nipošto dok nas ima živih, a zbog pokoljenja koje dolaze iza nas. Poruka „Bemaksu“ je da obustave radove, crvena vam je linija kod „Jugodrva“, nećemo vam dati ni metar preko da prođete, branićemo životima ako treba. Poruka bivšim i sadašnjim vlastima i njihovim zapadnim mentorima i nalogodavcima - manite se Grblja, dalje ruke od Grblja. Poruka premijeru Milojku Spajiću i resornim ministrima - manite se Grblja, neće vam proći bulevar, a ni gasovod, to vam danas obećavaju ovi ljudi ovdje. Pozivam i one Grbljane koji sjede kod kuće i kalkulišu da se aktiviraju da se složimo i da se borimo za naš Grbalj - kazao je Bućin. iv.k.

magistralni Put tivat - budva blokirali sat vremena: Sa protesta

Povodi: Dvije i po decenije od prvog izdanja kultne „Knjige pisama 1992–1995“ Mirka Kovača i Filipa

PODGORICA - Devedesete su se nastavile u mnogostrukim oblicima ispoljavanja nacionalizma, klerikalne revolucije u Crnoj Gori, destabilizacijom regiona, te putinizacijom Srbije. Zbirka pisama Mirka Kovača i Filipa Davida nagovijestila je ove fenomene koji su doživjeli u današnjem vremenu opasan nivo anticipacije kroz prizmu „srpskog sveta“, a ohrabrene obećanjima Kremlja Beogradu i agresijom Rusije na Ukrajinu.

Danas su naročito pojačani fenomeni koji su još devedesetih zaustavljali katarzu i demokratizaciju društva. Filip David posebno ističe misao italijanskog filozofa Prima Levia o nedostatku otpora, te da su „najgori oni ravnodušni koji stoje i gledaju“ ne čineći ništa da se nasilje i zlo zaustave. Pritom, treba reći da su ideje organizacije i demokratski pokreti u kojima su bili posredno ili neposredno angažovani i Kovač i David danas u Srbiji potpuno marginalizovani ili nestali pod uticajem brutalne medijske i političke propagande. „Beogradski krug“, čiji osnivači su bili Filip David, Radomir Konstantinović, Latinka Perović, Nenad Prokić i dr., više ne postoji. Takođe, Građanski savez Srbije i „Druga Srbija“, koji su devedesetih pružali snažan otpor režimu, ugušeni su novim naletom agresivnog nacional-šovinizma, medijskom propagandom, te produženim velikosrpskim idejama o „srpskom svetu“.

DIKTATURA

„Od svega što sam doživio u hitlerovskoj Njemačkoj najstrašnije je bilo osjećanje mučnine pred ljudima i njihovom tupošću. Nema ničega istinitijeg od slike mučnine koja čovjeka guši i ništa čovjeka ne guši više od prizora ljudske niskosti“. Ovako je pisao Herman Broh u jednom od svojih pisama o Njemačkoj (1945-1949); citat dostojan najbolje pretpostavke za značenja i smisao prepiske koju su književnici Filip David i Mirko Kovač vodili u toku ratnih sukoba, diktature i patnji na prostoru nekadašnje Jugoslavije, od 16. februara 1992. pa sve do decembra 1995. godine. Nakon prvog izdanja u legendarnom splitskom „Feral tribunu“ (1998) uslijedila su mnogobrojna nova izdanja u „Frakturi“, „Forumu pisaca“ i dr. „Knjiga pisama...“ je brižljivo sačinjena zbirka epistola/tekstova prožetih komparacijama

Prepiska iz mračnih vremena

Ova jedinstvena zbirka epistola i nakon četvrt vijeka od nastanka fascinira aktuelnošću i erudicijom; takođe i proročanskim predviđanjima o produženom sindromu devedesetih danas, nacional-šovinizmu i nakaznim uticajima „srpskog sveta“

i značenjima iz raznih oblasti i vremena. To je lepeza opservacija dostojna dvojice izuzetnih južnoslovenskih i evropskih literarnih majstora od kojih se jedan (David) oglašavao iz samog središta balkanske diktature, a drugi (Kovač) sa „druge obale, gdje god da sam, u egzilu sam“, ispisivao i slao iz Rovinja svoje crnohumorne poruke i ironične analize. U nekontrolisanom i haotičnom svijetu balkanske zbilje dvojicu pisaca povezuje prijateljstvo, ali i duboki stadijum osobnog egzila; Kovača, koji „nije otišao samo se povukao, ili udaljio od jedne točke, a sve je drugo prisutno ovdje kao i tamo“ i Davida, koji je takođe „nekamo otišao“ onda, kada se distancirao od „kolektivne svijesti“ i suprotstavio mehanizmima diktature, ograničavanjima slobode, nacionalističkoj paranoji, proizvođenju mržnje, straha u Srbiji, i na kraju krvoprolića i zločina. Pisma-poglavlja „Knjige pisama...“ iščitavaju se kao poveza-

ne cjeline, kao sukcesivna pitanja i odgovori dvojice autora, ali, istovremeno, i kao posebni tekstovi sa raznovrsnim temama. Pisma su takođe povezana suptilnim, unutarnjim stilskim i tematskim prožimanjima pa time tvore i jedinstveno koncipiranu literarnu zbirku. Iako su pisma upućena određenoj ličnosti, opet to su meditacije i poruke koje su namijenjene nama, ili bilo kome, „nepoznatom prijatelju“; druga strana se ovdje pojavljuje samo kao povod za dijalog, kao podsticaj za obraćanje u mučnim danima egzila i samovanja. Stoga su ova pisma u pojedinim sekvencama dirljivo lična, lirska

i poetična, ali se uvijek iz te lične dubine i ličnih opservacija otvaraju univerzalni krugovi literarnih i opšteljudskih pogleda na svijet.

KOMUNIKACIJE

Zato su ova epistolarna zavještanja više od poruke da se ni u jednom ratu u povijesti čovječanstva ne može zaustaviti najdublja, ljudska komunikacija koja uvijek ostaje kao svjedočanstvo o teškoj i mučnoj sadašnjosti, ali i kao nada i opomena za drugačiju i humaniju budućnost. Ako su pisanje i literatura uvijek neka utjeha, iluzija i nada o spasenju, onda su ova pisma veliki dio tog uti-

Amfilohijeva zloupotreba sahrane Danila Kiša

Kovačevo pismo od 26. septembra ‘92. evocira potresne i duboke uspomene na Danila Kiša, na dane provedene u zajedničkim snovima i druženjima krajem osamdesetih, dakle, dvije godine uoči Kišove smrti. Kovač iznosi u ovom pismu Davidu

dragocjena sjećanja na Kiša, na njegove opsesije o ljubavi, smrti, samoubistvu, literaturi, očinstvu... To je pismo koje govori o Kišovim predsmrtnim danima, bolesti i umiranju u bolnici Rue Tesson u Parizu. (Kovačev posljednji susret s Kišom zbio se 8.

septembra 1989. godine).Tu je, takođe, i svjedočanstvo o užasnoj zloupotrebi Kišovog pogreba od strane srpskih nacional-šovinista, posebno Srpske pravoslavne crkve i mitropolita Amfilohija za kojeg saznajemo iz Kovačevog pisma da nikad ništa

Kišovo nije pročitao i da je „beščasna laž da je on nekakav Kišov duhovnik i ispovjednik“. Kovač nas obavještava da je Amfilohije, pošto ništa što je napisao Kiš nije pročitao, dan uoči sahrane prvi put u ruke uzeo „Grobnicu za Borisa Davidoviča“.

caja. Prijateljstvo je spasonosno u svim vremenima, ono je kao rijetke i dragocjene knjige. David se ispovijeda Kovaču da je „i ova naša prepiska jedan od oblika borbe za opstanak, održavanje prijateljstva, odbrana od samoće, depresije i ludila...“ I zaista, u vremenu balkanskih ratnih, medijskih i nacionalističkih vampira ‘90-ih godina prošlog vijeka, prijateljstvo i mogućnost dijaloga bili su jedino pribježište, nejasna nada za egzistencijalni i moralni opstanak.

Kovačeva i Davidova pisma obilje su citata o svijetu i životu, obilje opservacija i podsjećanja na najvažnije detalje istorije, estetike, književnosti, religije, politike i posebno lekcije iz humanizma, ali i žestokog i beskompromisnog otpora svim vidovima nasilja, straha, smrti i haosa koji su se u potonjoj deceniji nadnosili kao najcrnji oblaci nad područjem zapadnog Balkana. Iz pojedinih pisama saznajemo mnogobrojne zanimljive detalje iz života pisaca ne samo za vrijeme samog dopisivanja, već u širem vremenskom rasponu. Dakle, ima tu pojedinačnih autorskih izleta koji nijesu uvijek u funkciji ove prepiske, ali su izuzetno zanimljivi kao dokumentarni ili literarni fragmenti.

Prije svega to su Kovačevi „Pariški dnevnici“ nastali tokom boravka u Parizu povodom francuskog izdanja njegovog romana „Životopis Malvine Trifković“. Zalažući se za Artoovu tezu da je samo „kulturni nacionalizam univerzalan“, te Ničeovo načelo da „tamo gdje su rase pomiješane vrelo je velikih kultura“, Kovač piše o uspostavljanju komunikacija s evropskim i francuskim intelektualcima, o susretima i druženju sa prevodiocem romana „Ž. M. Trifković“ i knjiga D. Kiša, Paskal Delepš (dvije godine nakon Kišove smrti), („Tek pred hotelom tiho izustim Tinov stih ‘Netko nužno fali...’“), te o susretima sa crnogorskim

princom Nikolom Petrovićem, S. Cerovićem, F. Cetinićem, slikarima D. Đurićem, LJ. Popovićem, V. Veličkovićem i dr.

Tokom čitanja učini se ponekad da je „Knjiga pisama...“ nastajala prema već postavljenom kompozicionom planu, prema izvjesnoj, utvrđenoj shemi kao što je nekad slučaj s romanima, dramama ili nekim drugim žanrovima. Međutim, radi se zapravo o imaginativnom i stilskom poklapanju dvojice sjajnih pisaca koje izbacuje u prvi plan uvjerljivost i literarno majstorstvo ova dva autora koji prepiskom međusobno prate tok radnje ispisujući tako poglavlje po poglavlje zajedničke knjige. Ipak, među glavnim temama ove knjige su pitanja otuđenja, egzila i ugrožene individualnosti. Kao da se u stanjima duha obojice pisaca konkretizovala Kavafijeva refleksija da nije važno gdje si ako sa sobom nosiš svoj unutarnji svijet. Tako Kovač kaže „gdje god bio, u egzilu sam“. Sada je Istra moj kavez, ograničen sam, veli Kovač, doduše, samo u kretanju, mašta je slobodna.

Nadgrađujući filozofski i literarno svoje „zapise iz mračnih vremena“ David temu egzila vidi kroz aktuelizaciju pitagorejskog načela da „kad otputuješ iz zemlje, ne osvrći se, Erinije su iza tebe“! A najveća opasnost u izgnanstvu je gubljenje orijentacije u vremenu i prostoru. Međutim, njegov način unutrašnjeg egzila ogleda se u činjenici da su „ovde bez orijentacije izgubljeni u vremenu i prostoru stanovnici ove nove („SRJ“) od sveta izopštene i odbačene države koja pluta bespućem kao izgubljeni brod na beskrajnom moru“.

REALNOST I SNOVI

„Knjiga pisama...“ je izuzetna zbirka opservacija realnosti, ali i snova. Preko pisama autori razmjenjuju realna viđenja i događaje, ali i svoje snove.

Naslovnica „Knjige pisama 1992-1995“

Mirko Kovač

Filip David

Davida

Davidova nesanica i misticizam prožeti su uspomenama, vraćanjima nekadašnjih vremena, duhovima dragih ljudi i mističnim vremeplovima. Sve se zapravo dešava u jednoj nespokojnoj realnosti Beograda ranih devedesetih. Dakle, spoj realnosti koja je jača i ubjedljivija od bilo koje fantastike, plus fantastika pisca i njegovi snovi o pročitanim knjigama i duhovima pisaca koji pohode autora kao utvare ili kao dobri duhovi. U takvim intervalima snova pojavljuju se sjećanja na prijatelje pisce, Danila Kiša i Bora Pekića, na zajednička druženja, razgovore i čitanja tek napisanih tekstova. Iz Davidovih pisama vidimo da je Kiš prema njemu bio kao brižni rođak, da je bio izuzetno osjetljiv na antisemitizam (bio je raspet između tog svog ponornog svijeta, svojih sopstvenih demona i demona koji su vladali spoljnim svijetom).

„Na jednoj strani progoni, logori, mržnja, zločini, na drugoj čamotinja. Nema se kuda uteći, ako izbegneš drugima, naletiš na sebe“.

Ali, ipak, ako smo za prošlost vezani „gvozdenim lancima“, onda, kaže Kovač, čovjek nije i ne treba biti zatočenik svojega jezika i svoje nacije, on je slobodno i moralno biće koje pripada samo sebi samome, a identitet je za mene ono što je formulisao Deveto „apsolutna jedinost pojedinca“.

Na kraju, kao asocijaciju o svim zanimljivim knjigama mogli bismo primijeniti i na „Knjigu pisama...“ Davidovu formulaciju iz pisma od 5. X 1993. povodom nagrade „Kurt Tuholski“ koju je te godine švedski PEN centar dodijelio Mirku Kovaču, a koja glasi: „Ipak, postoji nešto što se ne može oduzeti (kao što se oduzima domovina, pasoš, državljanstvo), a to je istinska vrednost napisanih i objavljenih knjiga, koje su na kraju jedino pravo i istinsko svedočanstvo o vremenu u kojem smo živeli, ali i o piscima tih knjiga“. I doista, „Knjiga pisama 1992–1995“ jeste hronologija raspadanja jednog društva, ali niko nije progovorio kao Mirko Kovač i Filip David o svim ili barem gotovo svim segmentima odnosa, sukoba žestokih neslaganja i samouništavajućih razaranja bivšeg YU-prostora. „Knjiga pisama...“ jeste još i zbirka izvještaja o teškim godinama u kojima se odvijala sama prepiska. Autori preko pisama razobličavaju i demistifikuju srpski nacional-šovinizam sa svim pratećim mrakovima i institucijama. Tu nalazimo portrete pojedinih srpskih „nacionalnih“ bardova koji su temeljno radili na jačanju nacionalističke i palanačke svijesti u Srbiji još od kraja osamdesetih. Kroz sve ove teme David i Kovač provlače svoje literarne „junake“, likove koji se nameću ili iz crnohumorne svakodnevice, iz mračne dnevno-političke menažerije, ili iz istorijske i književne prošlosti.

Ljubeta LABOVIĆ

Tragom medijske manipulacije da su braća Grim jedan dio poznatih bajki preuzela iz srpskog jezika

Piše: Dragana Kršenković-Brković

Bajka je prastara forma, ponikla u maglovitim počecima čovjekovog hoda kroz prostor i vrijeme. Najčešće tretirana kao „fantastična priča iz svijeta čarolija“ (braća Grim), ili kao „narodna pripovijetka fantastične sadržine“ (Rječnik književnih termina), ili kao „mjesto gdje se realizuje imaginacija jednog naroda“ (Karl Abraham), bajka je trajna tvorevina prisutna u svim vremenima i zajednicama.

Termin tradicionalan se odnosi na one bajke koje su - poslije mnogo oblika, varijacija i transformacija koje su pretrpjele tokom usmenog prenošenja s jedne na drugu generaciju - do nas doprle u varijanti koju je zapisao Šarl Pero (Uspavana ljepotica, Mačak u čizmama, Plavobradi) ili braća Grim (Pepeljuga, Crvenkapa, itd.). Knjigu „Bajke iz 1001 noći“ Evropa je upoznala nakon pojave francuskog prevoda Antoana Galana /Antoine Galland/ Les mille et une nuits, odn. engleskih prevoda Edvarda Lejna /Edward Lane/ (1840. i 1859), potom Džona Pejna /John Payne/ (1882, devet tomova) i ser Ričarda Frensisa Bartona /Sir Richard Francis Burton/ (1885, deset tomova, pod naslovom „The Book of the Thousand Nights and a Night“). Priče iz ove zbirke imaju korijene iz starih civilizacija Arabije, Persije, Mesopotamije, Indije, Judeje i Egipta.

VERZIJE

Za mnoge bajke su poznate njihove najstarije verzije. Tako najstarija pisana verzija Pepeljuge potiče iz 1. vijeka p.n.e. Grčki istoričar, geograf i filozof Strabon /Στράβων/ zapisao je u svojoj knjizi „Geografija“ (Γεογραφικά), 17. knjiga, 1.33, priču o djevojci Rodopis ili Rodopa /u prevodu „sa očima ruže“/, robinji koja je živjela u grčkoj koloniji Naucratis u antičkom Egiptu, radeći u kući egipatskog gospodara. Još jedna verzija ove priče, Ye Xian, pojavila se oko 860. godine u antologiji priča „Razni komadi iz Youyanga“ Tuan Ch’eng-Shiha (Youyang se odnosi na južnu padinu planine You, malog brda koje se danas nalazi u oblasti Huaihua u Hunanu). U ovoj verziji, jedna vrijedna djevojka se sprijateljila s ribom, reinkarnacijom njene majke, koju je ubila maćeha ove djevojke. Ye Xian je sačuvala majčine kosti i one su joj pomogle da se obuče za svečanost. Kad je poslije brzog odlaska sa dvora izgubila papuču, kralj je pronašao Ye Xian i zaljubio se u nju. Nekoliko različitih verzija ove priče srijećemo i u knjizi „Hiljadu i jedna noć“. Sve one obrađuju temu proganjanja mlađe sestre/brata od strane ljubomornih starijih sestara/braće. Najstarija evropska verzija je iz 1635. godine. Pojavila se u knji-

Ključni izvori su žene iz grada Kasela

Rut Botihajmer pominje 14-godišnju Dorčen Vajld, jednu od šest kćeri gradskog apotekara Rudolfa Vajlda, kao i njenu majku i 20-godišnju sestru Grečen Vajld kao one osobe koje su Vilhemu ispričale nekoliko priča (Šest labudova, Kraljević žabac); potom, tri kćeri iz konzervativne bankarske porodice

Hasenpflug, Mari, Žanet i Ameli, koje su Jakobu obezbijedile desetine bajki...

„Ljudi i događaji“ ili svjesno zamagljivanje istine

Povod za reagovanje Dragane Kršenković-Brković na manipulacije o braći Grim i njihovim izborima bajki je nedavno emitovanje emisije „Ljudi i događaji“ na RTCG, u kojoj

zi Il Pentamerone italijanskog pjesnika, dvoranina i sakupljača bajki Đambatista Bazila (Giambattista Basile). Priča nosi naziv „La Gatta Cenerentola“. Ova verzija je predstavljala osnovu za poznije varijante – prvu je 1697. objavio Šarl Pero (Charles Perrault) u knjizi „Histoires ou contes du temps passé“ (Priče i bajke iz prošlih vremena – Priče mame Guske) a drugu, pod nazivom „Aschenputtel“, braća Grim (Jakob i Vilhelm Grim) u 19. vijeku.

je sugerisano da su poznata braća dio bajki preuzeli iz srpskog jezika, uz navođenje bajki „Snježana i sedam patuljaka“, „Pepeljuga“, „Ivica i Marica“, „Crvenkapa“, „Hrabri krojač“,

Različite verzije priče o maloj djevojčici koja srijeće vuka bile su poznate u folkloru mnogih evropskih naroda. Jednu od njih je u 17. vijeku zabilježio Šarl Pero, dok su braća Grim svoju verziju zapisala u 19. vijeku. Govoreći o Crvenkapi i njenim ranijim verzijama, prije svega o priči Egberta od Liža (Egbert of Liege) „De puella a lupellis seruata“, Ziolkovski piše u knjizi „Bajke prije bajki: Srednjovjekovna latinska prošlost divnih laži“: „Mi ne znamo

„Toma Palčić“ i „Uspavana ljepotica“. Ovim povodom je i Media centar uputio prigovor ombudsmanu Javnog servisa, u kojem se navodi da se neupućenima u ovu problematiku sugeriše da su te bajke izvorno srpske, a autor ove sporne informacije nije naveo izvor za navedene tvrdnje. R. K.

sa koliko mnogo drugih tekstova je spojena i integrisana priča ‘O djevojčici koja je spašena od mladog vuka’ […] Verzija priče koju je Egbert tako oblikovao da odgovara crkvenim potrebama možda je širena ili je prošla kroz mnoge promjene prije nego što se ponovo pojavila u usmenoj tradiciji.“ (6 str.)

NOVA ISTORIJA

Rut Botihajmer (Ruth Bottigheimer), književna naučnica i folkloristkinja sa istraživač-

kog univerziteta Stoony Brook u Njujorku, istraživala je pitanje odnosa bajki koje su zapisali braća Grim i njihovih izvora. U knjizi „Bajke: Nova istorija“ (Fairy Tales: A New History, 2009) ona je na više mjesta istakla da „priče nijesu imale autore (već) anonimne pripovjedače, koji čine istu trajnu usmenu tradiciju“. U ovoj studiji, u poglavlju „Dva prikaza Grimovih priča“, Botihajmer navodi da su braća svoje priče čula „od djevojaka i mladih žena iz njihovog socijalnog kruga u gradiću Kasel u centralnoj Njemačkoj“. Rut Botihajmer pominje 14-godišnju Dorčen Vajld, jednu od šest kćeri gradskog apotekara Rudolfa Vajlda, kao i njenu majku i 20-godišnju sestru Grečen Vajld kao one osobe koje su Vilhemu ispričale nekoliko priča (Šest labudova, Kraljević žabac); potom, tri kćeri iz konzervativne bankarske porodice Hasenpflug, Mari, Žanet i Ameli, koje su Jakobu obezbijedile desetine bajki (Crvenkapa, Plavobradi, Uspavana ljepotica, Snežana); pastorovu kćerku Frederik Manel, koja je braći Grim ispričala pet priča za prvo izdanje; Doroteu Vihman, kćerku goniča stoke i suprugu krojača, dakle ženu iz drugog socijalnog miljea, koja je inače bila najvažniji Jakobov i Vilhemov izvor bajki za drugo izdanje njihove knjige „Dječje i porodične priče“. Zato je Vilhem, objašnjava Rut Botihajmer, „prvo podrazumijevao, a kasnije tvrdio da su relativno novije bajke bile onoliko stare koliko i izvorne drevne priče“. Govoreći o tome, Botihajmer je još naglasila: „Kao što je Vilhem ignorisao (…) istorijske granice u svojim opisima narodnih priča i bajki, tako je on brisao i geografske granice. Međutim, u slučaju geografije, on je razmatrao i lokacije priča koje je sakupio u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj, Engleskoj i Velsu, Španiji, Francuskoj i Italiji. Ove priče, koje su jako ličile jedna na drugu, dolazile su iz štampanih knjiga i, pošto nije imao ništa drugo kako bi mogao da nastavi, Vilhem je pretpostavljao da je veliko more priča bacalo svoj Märchen na mnoge obale, čak i na one koje su bile međusobno jako udaljene“. (Odlomak iz književne studije „Zaboravljeno putovanje – tragovi utisnuti u bajkama“)

Braća Grim

,,Lavice“ jednoglasne pred današnji okršaj sa Srbijom u četvrtom meču kvali

PODGORICA - Kada je cilj jasan i sveden u nekoliko rečenica, onda je najavu današnje (od 18 sati) utakmice između rukometašica Crne Gore i Srbije bilo lako napisati. Jer, ništa nije bilo na jučerašnjem brifingu od strane Maje Savić, prve saradnice selektorke Bojane Popović, reprezentativki Armel Atingre i Tanje Ivanović, ,,umotano“, tako da su izostale, što je negdje i korektno, ali ne i uvijek, prema rivalu rečenice tipa ,,favoriti smo, ali teren je mjerilo, obećavamo samo borbu…“

,,Lavice“ su jasno do znanja stavile šta žele i da nemaju namjeru sa terena ,,Bemaks arene“ da izađu poražene. Prije svega žele novim bodovima da osiguraju prvo mjesto u kvalifikacionoj grupi 6 i sa bolje pozicije dočekaju žrijeb za predstojeće Evropsko prventvo, čiji su domaćini Austrija, Švajcarska i Mađarska.

A to mogu na najednostavniji način, da ponove sjajno izdanje iz Zrenjanina, kada su u prvom poluvremenu svim segmentima dominirale. I vodile i imale igru, a protivnik bio bez rješenja za odbranu, koja bi i danas mogla da donese ključnu prednost našem timu.

Naše rukometašice su u četvrtak protiv Srbije slavile golom razlike i sa tri boda više čekaju posljednja tri meča u kvalifikacijama.

SAVIĆ: IMAMO EKIPU

ZA VELIKA DJELA

- Očekivali smo tešku utakmicu u Zrenjaninu, gdje smo pokazali da smo dobar i jak tim, bez obzira na probleme i na to da nam nedostaju neke igračice. To se na terenu nije primijetilo. Mislim da smo igrali fantastičnu utakmicu, u prvom poluvremenu imali smo uvijek rezultatsku prednost, a u nastavku meča je bio neujednačen kriterijum. Što je negdje i normalno kada se igra na gostujućem terenu. Nama je to mnogo značilo, jer kao što i sami znate, u aprilu igramo jako bitan olimpijski turnir. Na neki način smo vježbali i te situacije, jer će u Ulmu biti teško, sa jakim protivnicima Slovenijom i Njemačkom.

Ne zanima nas ko je rival, zanima nas samo pobjeda

Tako da je sve ovo dobra uvertira pred start turnira za Pariz - istakla je Savić.

Psihološki momenat je važan, koliko i taktički. Kvalitet je, bez lažne skromnosti, apsolutno na strani crnogorskih rukometašica, a pune tribine (karte su juče ,,planule“ za dva sata) biće samo podsticaj da se možda i dođe do ubjedljivijeg trijumfa.

- Selektor Srbije je inače izjavio da dolaze po pobjedu, što je normalno i sportski. Ali i mi želimo pobjedu, posebno jer igramo kod kuće, a vidim da je veliko interesovanje i da su svi srećni. Želja nam je da i danas slavimo. Nekada sjajno krilo crnogorske reprezentacije i osvajačica olimpijskog odličja iz Londona kazala je juče da je sve što je Srbija prije nekoliko dana igrala

kod kuće bilo očekivano. Iznenađenja nije bilo, a neće biti ni u Podgorici. - Sve smo očekivali. U drugom poluvremenu je bilo dosta penala i isključenja, ali smo i mi kao ekipa stasali i dobro se izborili sa ovom situacijom. Ostvarili smo pirovu pobjedu, ali pobjedu na najljepši način onim devetercom i pokazali smo da imamo ekipu za velika djela.

Savić je naglasila da je Crna Gora uvijek motivisana protiv svakoga i da uvijek ide na pobjedu. - Uvijek smo motivisani bilo ko da je u pitanju, tako da nema veze ko je rival. Želimo pobjedu i prvo mjesto u grupi, gdje smo i sada. Ne zanima nas ko je rival, samo nas pobjeda zanima - poručila je Savić.

NAVIJAČI IKS FAKTOR

Srbija je imala naklonost sudija u drugom poluvremenu, ali je pokazala kvalitet na koji ,,lavice“ moraju da obrate pažnju. - Nije bilo lako igrati u Zrenjaninu pred njihovom publikom. Počeli smo dobro, odbrana je bila na vrhunskom nivou, u nastavku su se vratile, a naša odbrana je malo pala, ali smo osvojile dva boda. Očekujem i kod kuće težak i zahtjevan meč, očekujemo i punu dvoranu, a u takvoj atmosferi je najljepše igrati. Mislim da će meč biti za uživanje. Želimo sa maksimalnim učinkom da završimo sedmicu i definitivno osiguramo prvo mjesto u grupi, što se ne dovodi u pitanje - jasna je Ivanović. Za ljevoruku igračicu Buduć-

nost Bemaksa pobjeda od gola ili deset je najmanje važna. Jer, bodovi se pišu jednako. Ašanin vidi iskustvo i kvalitet reprezentacije Srbije. Ali, vidi nešto više, jače i bolje kod njenog tima.

- Sve je do nas, od toga kako uđemo u meč do energije. Srbija ima kvalitet, nijesmo mogli da očekujemo u tom prvom meču da će razlika biti ogromna. Pravile smo greške, potrudićemo se da ih danas ispravimo. Armel Atingre je debitovala sa gola u četvrtak. Od drugog poluvremena je stala na gol, bilo je vidljivo uzbuđenje. Snažne emocije je i juče donijela u dvoranu.

- Očekujem tešku utakmicu kao u Srbiji, ali mi ćemo biti bo-

kacija za EP

BREGAR: Ne dolazimo sa bijelom zastavom

Uroš Bregar je vidio dobre stvari u drugom poluvremenu kod svojih igračica, a do današnjeg meča je najviše radio na uklanjanju loših odbrambenih detalja.

- Ne idemo u Podgoricu sa bijelom zastavom, idemo da pobijedimo - poručio je slovenački stručnjak na klupi Srbije.

Jovana Risović je kazala da je njena ekipa na dobrom putu.

- Pokazali smo da možemo sa svima da se nosimo, a voljela bih da u Crnoj Gori ponovimo dobru partiju i odbranu iz drugog poluvremena i da dobar rad dođe na naplatu.

Grupa 6

Danas

15.00 – Turska - Bugarska

18.00 – Crna Gora - Srbija

lje, a i igramo kod kuće. Znam kako je igrati u Crnoj Gori i da je publika broj jedan. Očekujem ponovo veliku borbu, a nadam se da ćemo biti na nivou iz prvog poluvremena, kada smo kompletno bile dobre. Golmanka našeg nacionalnog tima je upoznata kako navijači do usijanja podižu atmosferu i na koji način se voli tim. - Biće kao i uvijek, kao što je bilo na prvenstvu Evrope. Sigurna sam da ćemo pobijediti i osigurati prvo mjesto u grupi. A. MARKOVIĆ

ŽELE DA POTVRDE PRVO MJESTO: Rukometašice Crne Gore

RUKOMETNI SAVEZ SRBIJE

RUKOMETNI

SAVEZ SRBIJE

Naše rukometašice poražene od Španije u nalu Mediteranskog prvenstva, individualne nagrade za Orbović i Savić

Bravo za kadetkinje

Održan žrijeb na prvom svjetskom kvali kacionom turniru za plasman na OI Crnogorski bokseri startuju

u poneđeljak, prvi na ring Marčić

30

Crna Gora 19 Španija

PODGORICA – Dvorana ,,Voco“. Gledalaca: 800. Sudije: Laforet i Valot (Francuska). Isključenja: Crna Gora 8, Španija 8 minuta. Sedmerci: Crna Gora 2-1, Španija 5-4.

CRNA GORA: Dubljević (devet odbrana), Vukasanović (sedmerac), Ulićević 1, Dragnić 1, Orbović 4, Bojanović, Hodžić 1, Knežević 1, Petrušić 1, Pejović, Burzanović 1,

Prva liga za rukometaše Pljevljaci preuzeli vrh, Budućnost postigla

46 golova

PODGORICA – Poslije duge pauze konačno je nastavljeno takmičenje u Prvoj ligi Crne Gore za rukometaše – na startu su odigrana dva meča, koja nijesu donijela dramu. Rudar je kao domaćin lako savladao Partizan iz Tivta 32:21 (12:10), pa će makar noćiti na vrhu, dok je u drugoj utakmici Budućnost u Mojkovcu bila silna protiv Brskova – 46:19 (24:9). Kada je u pitanju duel u ,,Adi“, najefikasniji je bio Nemanja Vuković, koji je postigao 11 golova. Na drugoj strani, identičan učinak imao je Nemanja Drakulović. Ubjedljiva je bila i Budućnost, s tim da je na kraju postigla čak 46 golova! Sam početak nagovijestio je da će se gledati meč u jednom smjeru i da Mojkovčani ne mogu ozbiljnije da pariraju rivalu. Aleksa Knežević predvodio je Podgoričane sa 10 golova, dok je Darko Đurković postigao 8 iz 10 pokušaja. U domaćem timu Vasilije Radović i Mihailo Vidojević postigli su po četiri. R.P.

Nikčević 2, Ulićević 1, Savić 4, Vujović 2.

ŠPANIJA: Milaruelo (sedam odbrana), Sekades (dvije odbrane), Palomero 2, Aguinagalde 4, Donderis 3, Biedma 3, Vladu 2, Kano 1, Ulbert 1, Kaljea 1, Fornt 1, Sančez 2, Ferer 1, Ferez, Perez, Aguado 8, Domingez 1. Kadetska reprezentacija Crne Gore poražena je od Španije (30:19) u finalu Mediteranskog rukometnog prvenstva koje je juče završeno u Podgorici. Bronza je pripala Hrvat-

skoj, nakon trijumfa nad Slovačkom 22:18.

Naša reprezentacija u prvoj trećini je uspjela da parira favorizovanom protivniku, dok je u nastavku meča Španija potvrdila kvalitet i došla do ubjedljive pobjede. U egalu su naše đevojke bile do 11. minuta (5:5), kada su gošće počele da igraju brže, lakše su dolazile i do golova, pa su u 21. minutu imale ,,plus šest“. Mnogo su promašivale izabranice Miloša Perovića i Bobane Krstović, a odbrana je u odnosnu na rani-

je mečeve zakazala. Anđelina Orbović i Ivana Savić nagrađene su i individualnim priznanjima. Savić je proglašena za najbolju igračicu prvenstva, dok je Orbović najbolji lijevi bek i strijelac. Naše mlade rukometašice do finala su došle kao drugoplasirane u ligaškom dijelu takmičenja sa šest pobjeda i dva poraza. Slavile su protiv Italije, Kosova, Slovačke, Turske, Rumunije i Slovenije, dok je poražena od Hrvatske i Španije, sa kojom se sastala i u finalu. A. MARKOVIĆ

PODGORICA - Crnogorski bokseri u ponedjeljak počeće borbu na prvom svjetskom kvalifikacionom turniru za plasman na Olimpijske igre u Parizu. Prvi na ring u italijanskom gradu Busto Arsicio će Petar Marčić, koga u prvom kolu (1/32) kategorije do 80 kilograma čeka Sejfija Kebade iz Etiopije. U toj kategoriji za jednu od četiri olimpijske vize bori se 61 bokser. Isti zadatak, plasman u polufinale, imaće i Stefan Savković u kategoriji do 71 kilogram, koga u utorak čeka Muhamed Rašema iz Belgije (1/32). U toj kate-

goriji prijavljeno je 70 boraca. Prva protivnica Bojane Gojković u kategoriji do 57 kilograma, 7. marta, biće Esre Jildiz iz Turske. Za medalje u toj kategoriji bori se 36 bokserki, a samo plasman u finale vodi u Pariz.

Za nastup na Igrama u Parizu bori se 633 boksera, 400 u muškoj i 233 u ženskoj konkurenciji, iz 114 država svijeta, podijeljenih u 13 težinskih kategorija, sedam u muškoj i šest u ženskoj konkurenciji.

Na turniru u Busto Arsiciju biće podijeljeno 49 olimpijskih viza, 28 u muškoj i 21 u ženskoj konkurenciji. R. P.

Krenula Formula 1, Holanđanin slavio na Velikoj nagradi Bahreina

Svjetsko dvoransko prvenstvo

PODGORICA - Crnogorski reprezentativac Darko Pešić osvojio je 38. mjesto u trci na 60 metara prepone na Svjetskom atletskom dvoranskom prvenstvu u Glazgovu.

Šampionat u Glazgovu okupio je 651 atletičara iz 133 države svijeta, koji će se takmičiti u 26 disciplina. Pešić je, inače, u šestoj kvalifikacionoj grupi zauzeo sedmo mjesto sa rezultatom 8,37

Prvenstvo Crne Gore u vaterpolu

Ferstapen je klasa

PODGORICA - Ništa novo u Formuli 1 - vozač Red Bula Maks Ferstapen pobijedio je na otvaranju sezone na Velikoj nagradi Bahreina. Aktuelni šampion je na stazi „Sakir“ upisao čak osmu pobjedu u nizu, a ukupno 55! Do posljednje je stigao dominantno - od starta je imao prednost, a upisao je i najbrži krug trke. Njegov timski kolega Serhio Peres je bio drugi sa zaostatkom od 20 sekundi, a na postolju je još završio Karlos Sains junior u bolidu Ferarija. Sains je za drugoplasiranim zaostao tri sekunde.

Trostruki šampion nije imao nikakvu konkurenciju, starto-

vao je odlično, brzo se odvojio od Leklera, a na stazi, iza bolida Red Bula, vodila se žestoka borba.

Meksikanac je u Red Bulu, prije svega, iskoristio sjajne perfomanse bolida, pa je iza sebe ostavio i Sainsa i Rasera i Leklera. Šesto mjesto je osvojio vozač Meklarena Lando Noris, tek sedmi je bio Luis Hamilton u Mercedesu, osmi je završio Oskar Pjastrij, a bodove su još osvojili vozači Aston Martina - Fernando Alonso i Lens Strol

Naredna trka je naredne sedmice. Voziće se od petka do subote za Veliku nagradu Saudijske Arabije. A. M.

PODGORICA - Vaterpolisti Primorca i Jadrana očekivano su stigli do novih pobjeda u 2. kolu vaterpolo prvenstva Crne Gore. Kotorani su kod kuće savladali Budvu 20:6 (5:2, 5:1, 2:1, 8:2), a Novljani su u gostima bili bolji od Katara - 19:5 (6:3, 3:0, 4:1, 6:1).

U trijumfu Primorca istakao se Srđan Janović sa pet golova, četiri je postigao Balša Vučković, po dva Nikola Marković, Marko Mršić, Fleming Kastrop i Anatolij Evdokušin, a po gol su dali Pavle Krivokapić, Dragoljub Ćetković i Tim Perov Alen Isljamović je upisao 10 odbrana.

U gostujućem timu dva gola je dao Radivoj Radanović, u strijelce su se još upisali Danil Radonić, Đorđe Pejović,

sekundi.

Pešić je bio jedini predstavnik Crne Gore na šampionatu nakon što je Marija Vuković zbog povrede i operacije stopala bila primorana da odustane. R.P.

Tadija Matijašević i Stefan Kovačević Za Novljane, koji brane titulu, u novom trijumfu golgeterski sa četiri gola su odskočili Danilo Radović i Strahinja Gojković, tri puta su bili precizni Uroš Vučurović i Ivan Nagaev, po gol su dali Meldin

Hadžić, Danilo Stupar, Jovan Vujović, Lazar Vukićević i Dmitri Holod. Ilija Radović je imao 12 odbrana. Marko Milić je u Kataru sa dva gola bio najefikasniji, a po gol su postigli Ljubomir Kovačić, Dragan Marković i Ivan Marković A.M.

Kadetkinje proslavljaju osvajanje srebrne medalje

Petar Marčić

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (21

Pavićević: Jedna onih „lakših“

PODGORICA – Znao je Mornar kroz istoriju da iznenadi Crvenu zvezdu, dva puta u Baru.

PODGORICA – Utakmicama 20. kola nastavljeno je takmičenje u Drugoj ligi, a premijerno kolo proljećne polusezone garantuje velika uzbuđenja.

Vodeći tandem – Otrant i Bokelj - upisao je pobjede, tako da su ova dva tima i nakon 20. runde izjednačena na vrhu, Podgorica je osvojila samo bod, dok je Grbalj porazom sve dalji od baraža, pa je jasno da su tri prvoplasirana tima generalno u trci za elitu.

Bokelj je proljeće otvorio prilično ubjedljivo. Kotorani su na Ćemovskom polju bili bolji od Lovćena - 3:0. Dva gola za Kotorane postigao je Igor Poček, dok se jednom u listu strijelaca upisao Marko Bojović. Ulcinjani su se u Golubovcima dugo mučili protiv Internacionala, ali je trijumf Otrantu donio rezervista Miloš Krkotić

u samom finišu meča. Najbliži pratilac dva vodeća sastava, ekipa Podgorice, nije mogla do trijumfa protiv Igala, na čijoj klupi je debitovao nekadašnji trener Podgorice Marko Šćepanović. Takeru Komija postigao je 17. ovosezonski

PODGORICA - U devetom minutu nadoknade, iako je arbitar pokazao da će utakmica biti produžena za osam, Darvin Nunjez je donio Liverpulu pobjedu od 1:0 nad Notingem Forestom!

,,Redsima“ su bodovi bili neophodni jer vode borbu oko titule sa Mančester sitijem i Arsenalom, a Urugvajac je donio veliko slavlje i ekipi i navijačima. Liverpul je imao apsolutnu dominaciju u meču, mali broj velikih šansi, a do prve su došli domaćini u 25. minutu.

pogodak i sve je ,,mirisalo“ da će taj gol odlučiti pobjednika. Ipak, u prvom minutu sudijske nadoknade, rezervista Boško Borovnica donio je važan bod domaćinu, a Lješkopoljce usporio na putu ka samom vrhu. Tri boda osvojila je Iskra protiv Koma – 1:0. Jedini gol na utakmici, koja je odigrana na izuzetno lošem terenu, djelo je Alekse Karadžića u 57. minutu. Veliku pobjedu ostvarila je ekipa Berana, koja se pobrinula za najveće iznenađenje na startu. Beranci su u Radanovićima savladali Grbalj –2:0, a brojna pojačanja tokom zimske pauze dokaz su da se ,,fenjeraš“ ozbiljno spremio da nadoknadi minus i izbori opstanak. Osmajlić je u 17 minutu donio prednost gostima, a njihov je trijumf potvrdio Vulević iz penala u 66. minutu. R.P.

Bilo je to, međutim, u vremenima kada su Barani imali mnogo bolji tim (u sezonama 2017/18 i 2019/20), kada je u „Topolici“ malo koji tim mogao da računa na bodove. Sada su vremena drugačija, Mornar se grčevito bori za opstanak, dok je Crvena zvezda lider regionalnog takmičenja, i apsolutni favorit u večerašnjem meču u Baru (21 čas).

- Niko u ligi ne može da prijeti Zvezdi, pa ni mi, niti nam to pada na pamet. Jednostavno, pokušaćemo da damo sve od sebe, da damo doprinos da utakmica bude zanimljivija, što je više moguće, i da budemo srećni što možemo da učestvujemo u još jednom košarkaškom spektaklu u Baru – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević Nakon eliminacije u četvtfinalu Kupa Crne Gore od Podgorice, ekipa je dobila nekoliko dana odmora, a onda je nastavila sa radom kako bi se spremila za finiš sezone u kojem Barani u preostalih šest kola žele da izbjegnu posljednje mjesto na tabeli i direktno ispadanje iz regionalne lige.

- Poslije pauze, nikad se ne zna u kakvom će stanju ekipa da bude na toj prvoj utakmici. Još kad vam u goste dolazi Crvena

BUNDESLIGA (24. KOLO): Augzburg za 29 minuta postigao pet golova

Buđenje Dortmunda

PODGORICA - Dortmund se vratio pobjedama - poslije dva kiksa ,,milioneri“ su slavili u gostima protiv Union Berlina – 2:0 u 24. kolu Bundeslige.

Oba gola su postigli u finišu prvog i drugog poluvremena, što je bilo dovoljno ovom timu

da dođe do trenutno četvrtog mjesta na tabeli. Festival golova je viđen u meču Darmštata i Augzburga. Gosti su slavili 6:0, a rekordnih pet pogodaka su postigli za 29 minuta!

Seriju je otvorio Tic u drugom, Jensen u 12, Demirović u 20. i 29, odnosno Vargas u 25. mi-

PREMIJER LIGA (27. KOLO): Totenhem preokrenuo, Čelzi tone

Nunjez u nadoknadi pogodio za slavlje Liverpula

Dva minuta kasnije gosti su zaprijetili, a do nove prilike za gol se čekalo do 50. minuta kada je odbrana Notingema izblokirala šut Robertsona. I Nunjez je 14 minuta kasnije pogodio iz dobre situacije spoljni dio mreže. Murilo, zamalo, nije bio tragičar u petom minutu nadoknade, kada zamalo nije pogodio

sopstvenu mrežu. Čelzi tone, nakon poraza u finalu Liga Kupa, gdje je imao šansu da se dočepa Evrope, jer kroz domaće prvenstvo je skoro nemoguće, odigrao je juče samo 2:2 protiv Brentforda! Preokret u Lodnonu - Totenhem je savladao Kristal Palas 3:1, i to nakon što je u

59. minutu gubio 1:0. Gol za izjednačenje postigao je Verner u 78, a tri minuta kasnije Romero je donio prednost, a Son u 88. potvrdio pobjedu. Vest Hem je bio bolji od Evertona (3:1), Njukasl je lako došao do pobjede protiv Vulverhemptona - 3:0, a istim rezultatom slavio je Fulam protiv Brajtona. R. A.

nutu. Drugim golom Tic je, šest minuta prije kraja, stavio tačku na sjajan meč za ovu ekipu. Ubjedljiv je bio i Lajpcig protiv Bohuma. Gosti su slavili 4:1, iako je domaćin preko Viteka, u sedmom minutu, prvi došao do vođstva. Sve do 30. minuta je bio bolji, ali je Olmo vratio goste u život. Sredinom dru-

zvezda, onda su predviđanja još teža. Mi ćemo, prije svega, napraviti lijepu dobrodošlicu ekipi Crvene zvezde, o ko-

gog poluvremena Openda je najavio lijepe stvari za Lajpcig, dok je Ordetsa pogurao goste autgolom u 71. Polsen je minut kasnije postavio konačan rezultat.

Još jedan gost se gostio - Ajntraht je kod Hajdenhajma poveo autogolom Gimbera u 39, da bi Nkunku u 49. minutu duplirao prednost. Domaćin je u 60. minutu smanjio preko Pieringera, ali nije imao snage da dođe do potpunog preokreta. Bodove su podijelili Majnc i Menhengladbah (1:1). R. A.

BUNDESLIGA

„Topolici“ dočekuju Crvenu zvezdu, u 21. kolu ABA lige

Jedna od utakmica

joj ne treba da trošimo riječi. Gradu ćemo da priredimo još jedan košarkaški spektakl, u goste nam dolazi evroligaš, sa

vhunskim rosterom, vrhunskim igračima, i to je jedna od onih „lakših“ utakmica koje nas očekuju do kraja sezone –

Čikago izgubio, Vučević isključen

Čikago je ubjedljivo kod kuće poražen od Milvokija 113:97, a Nikola Vučević je morao ranije da završi utakmicu. Naime, na devet minuta i 47 sekundi prije kraja meča, crnogorski reprezentativac je grubo zaustavio Ej Džej Grina, koji je bio u prodoru, zbog čega je isključen. Vučević je do tog trenutka upisao 17 poena, devet skokova i tri asistencije.

Efikasniji od njega u Čikagu bio je samo Kobi Vajt sa 22 poena, Ajo Dosunmu je imao 15, a

Ulaznice za meč sa Crvenom zvezdom koštaju 20 eura, a mogu se kupiti u kancelarijama kluba, teretani Mornara u dvorani ,,Topolica“ i biletarnici dvorane

16-2

vodi Crvena zvezda u pobjedama protiv Mornara u ABA ligi, dok je skor u Baru 6-2 za Beograđane

istakao je Pavićević. Na šest kola prije kraja, Mornar je na diobi posljednjeg mjesta na tabeli sa Krkom (po četiri pobjede i 16 poraza), koja je bolja međusobno, pa će Barani morati do kraja ligaškog dijela sa upišu pobjedu više od Slovenaca ako žele da izbore baraž. Crvena zvezda je, sa druge strane prva na tabeli, sa dvije pobjede više od drugoplasirane Budućnosti, sa realnim šansama da zadrži lidersku poziciju za plej-of, pod uslovom da ne doživi više od jednog poraza do kraja. - Dolazi nam evroligaška ekipa, sastavljena od izuzetnih individualaca, o kojoj ne treba puno trošiti riječi. Na nama je da od starta uđemo koncentrisano u meč, sa puno energije, i da pokušamo da uživamo u što boljoj atmosferi u toj utakmici –rekao je Milija Miković, krilni centar Mornara. S. JONČIĆ

vatljiva za igrače gostujućeg tima. Tejtum je predvodio Seltikse sa 32 poena i pet trojki, Braun je doprinio sa 25 poena i sedam skokova, dok je Letonac donio 24 poena najboljem timu lige.

Luka Dončić je na strani poraženih zabilježio drugi uzastopni tripl-dabl učinak (ukupno 12. u sezoni) od 37 poena, 12 skokova, 11 asistencija. Podbacio je Kajri Irving, koji je nekadašnjem klubu ubacio 19 poena, ali uz vrlo loše šuterske brojke (23-9 iz igre, 7-1 trojke).

Košarkaši Budućnost Volija u poneđeljak protiv Igokee nastavljaju bitku za drugo mjesto u ABA ligi, Alerik Frimen optimista

U dobroj smo

situaciji

da zadržimo drugo mjesto za plej-of

PODGORICA – Pauzu u ABA ligi zbog „prozora“ kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, dio igrača Budućnost Volija, koji nije bio odsutan zbog obaveza prema reprezentacijama Crne Gore i Bosne i Hercegovine, iskoristio je i za trening koji je nedostajao tokom najvećeg dijela sezone.

To se posebno odnosi i na one koji su preskočili i Kup Crne Gore, među kojima je i Alerik Frimen, koji je početkom februara prvi put zaigrao za „plave“, nakon što je preskočio veći dio sezone zbog ljetošnje povrede leđa...

- Osjećam se bolje svakog dana na treningu. Polako pronalazim sebe, ulazim u formu kada je tijelo u pitanju. Još se „liječim“, upoznajem svoje saigrače na terenu, ali za vrijeme pauze zbog nacionalnih timova imali smo veliki broj treninga, trenirali smo jako i mislim da smo odlično iskoristili taj period – rekao je Frimen. Budućnost će ponovo na teren u poneđeljak veče u „Morači“, kada gostuje Igokea (19 sati). Tim Andreja Žakelja želi da produži seriju od sedam

pobjeda u ABA ligi. - Radi se o kvalitetnom protivniku, igraju dosta dobro, stojali su dugo veoma dobro u ABA ligi. Sigurno neće biti laka utakmica, moramo izaći na teren i igrati čvrsto od prvog minuta, u visokom intenzitetu sa velikom energijom – dodao je Frimen. Podgoričanima u preostalih šest kola (kod kuće sa Igokeom, Borcem i Partizanom, te u gostima protiv Cedevita Olimpije, FMP-a i SC Derbija) preostaje da pokušaju da odbrane drugo mjesto u regionalnom

FIBA objavila novu rang listu

Demar De Rozan 12 poena, uz devet asistencija i četiri skoka. Meč je obilježio košarkaš Baksa Janis Adetokunbo, koji je imao 46 poena (22-16 iz igre), 16 skokova i šest asistencija. Janis sada ima 489 pobjeda u dresu Baksa, čime je prestigao čuvenog Sindija Monkrifa Boston je porazio Dalas 138:110 i učvrstio se na čelnoj poziciji Istočne konferencije, i sada je na učinku 47-12. Velika trojka Bostona Džejson Tejtum-Džejlen Braun-Kristaps Porzigins bila je neuh-

Golden Stejt je pobijedio Toronto 120:105. Goste je predvodio Stef Kari sa 25 poena i sedam trojki iz 15 šuteva. Bila je ovo 11. pobjeda Voriorsa u posljednjih 13 utakmica i osma uzastopna na gostovanjima, kojom je Golden Stejt veoma blizu osme pozicije na kojoj je trenutno Dalas. Džonatan Kumnga je dodao 24 poena i šest skokova. U poraženom Torontu najzapaženiji je bio Ar-Džej Beret sa 23 poena.

Rezultati: Detroit - Klivlend 100:110, Filadelfija - Šarlot 121:114, Boston - Dalas 138:110, Toronto - Golden Stejt 105:120, Memfis - Portland 92:122, Minesota - Sakramento 120:124, Nju Orleans - Indijana 129:102, Čikago - Milvoki 97:113. S. J.

takmičenju, da iza sebe ostave i Partizan i Cedevita Olimpiju. - U ovom trenutku se borimo za drugo mjesto, u dobroj smo situaciji da zadržimo prednost domaćeg terena u plej-ofu, što je veoma važno. Svi preostali mečevi su izuzetno bitni, od velike su važnosti tako da moramo izaći na teren i zaslužiti pobjede. Nijedan tim neće odustati i predati utakmicu, pokloniti nam pobjedu. Na nama je da izađemo na teren i zaradimo pobjede – zaključio je američki košarkaš. S. J.

Košarkaši Crne Gore i dalje 17. na svijetu

PODGORICA – Košarkaši Crne Gore na najnovijoj rang listi Svjetske košarkaške federacije (FIBA) zauzimaju 17. mjesto sa 607,7 bodova, a 11. u Evropi.

Između dvije rang liste, Crna Gora je odigrala dva meča u prvom „prozoru“ kvalifikacija za Eurobasket, izgubila je u gostima od Njemačke (85:61), a onda je kod kuće bila ubjedljiva protiv Švedske (95:70). Nema promjena na prva tri

mjesta, i dalje je na prvom reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država (784,8 bodova), ispred Španie (773,9) i Njemačke (759,0).

Reprezentacija Srbije zabilježila je napredak za jedno mjesto i sada je četvrta reprezentacija svijeta sa 757,9 bodova. Najboljih 10 košarkaških selekcija redom kompletiraju Australija, Letonija (napredovala dva mjesta), Kanada, Argentina, Francuska i Litvanija. Slovenija je ostala na 11. mje-

stu, Hrvatska na 30, dok je Bosna i Hercegovina pala za jednu poziciju i sada je 41. reprezentacija svijeta. Sjeverna Makedonija jeza jedno mjesto bolje plasirana nego na prošloj listi – sada je 58. Najveći napredak napravio je Azerbejdžan, koji je napredovao 13 pozicija i sada je na 105. mjestu, dok su najveći pad doživjeli Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su pali za 10 mjesta i zauzimaju 113. poziciju… S. J.

PODGORICA - Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore na martovskoj rang listi Svjetske košarkaške federacije zauzima 22. mjesto sa 309,9 bodova, objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije.

To je za dva mjesta bolji pla-

sman nego na prethodnoj rang listi.

U konkurenciji selekcija iz Evrope crnogorske košarkašice su na 12. mjestu. Izabranice Jelene Škerović u novembru su na pravi način otvorile novi kvalifikacioni ciklus pobjedama protiv Bosne i

Hercegovine u Sarajevu i Švajcarske u Herceg Novom. Na vrhu liste, među prvih deset selekcija svijeta nije bilo promjena. Sjedinjene Američke Države zauzimaju prvo mjesto, slijede Kina, Australija, Španija, Kanada, Belgija, Francuska, Brazil, Japan i Srbija. R. P.

Sa prvog meča dva tima u Beogradu

PODGORICA – Nakon

dosta uzbuđenja u srijedu, što zbog promjena na vrhu, kada je Dečić iskoristio poraz Budućnosti, što zbog dešavanja na DG Areni, već danas Meridinabet 1.CFL nastavlja svoj karavan utakmicama 23. kola.

Današnji program biće u sjenci najvećeg crnogorskog derbija, iako on neće imati značaj i draž kao proteklih godina, jer je Sutjeska daleko od borbe za titulu. Ipak, i pored toga, kraj Bistrice se očekuju uzbuđenja, a nakon derbija možda na klupi Budućnosti dođe do rokade, jer bi četvrti vezani duel bez trijumfa u nastavku sezone značio defnitivno veliku krizu šampiona. Najviše zbog toga derbi u Nikšiću donosi posebnu zanimljivost, dok sa druge strane, Sutjeska upravo protiv najvećeg rivala može da pokaže da je prerano otpisana i da makar borba za treće mjesto, odnosno Evropu, nije nedostižno…

ŠAMPION POD

IMPERATIVOM

Budućnost je na startu drugog dijela remizirala sa Dečićem, zatim su uslijedila dva šokantna poraza – od Rudara i Jezera. Već danas šampion je pod moranjem.

-Očekivanja su najveća moguća, pred nama je veoma značajna utakmica. Želimo da napravimo dobar rezultat, jer poslije tri prve utakmice nijesmo zadovoljni. Nije dobar momenat u kom se nalazimo, a ni Sutjeska nije protivnik protiv kojeg možete da se vadite. Ipak, motiva ne smije da fali, želimo tri boda - jasan je trener Mladen Milinković

Četvrta Sutjeska ima osam bodova manje od drugoplasirane Budućnosti uoči derbija, tako da teoretski može pobjedom da napravi prilično zanimljiv rasplet.

-Sutjeska je promijenila trenera i nekoliko igrača, ali je zadržala kostur tima iz prošle godine. Kvalitet Nikšićana ne oslikava stanje na tabeli, zaslužuju više i sigurno da će to pokušati da urade protiv nas. Derbi je uvijek nešto novo, odlučivaće detalji i nadam se da će biti dobra utakmica i da ćemo mi biti uspješniji - naglašava Milinković, za kojeg meč u Nikšiću ima posebnu težinu, jer bi sve osim pobjede praktično značilo da mu je pozicija vrlo klimava. -Treba nam reakcija, jer nam jednostavno svaki naredni neuspjeh otežava situaciju. Svjesni smo momenta u kojem se nalazimo, ali imamo kvalitet i iskustvo da se nosimo s pritiskomzaključio Milinković.

NIKŠIĆANI OPTIMISTI

Sutjeska je ove sezone već dva puta poražena od Budućnosti, eliminisana je iz Kupa, daleko je od prvog mjesta, ali upravo u derbiju pozitivnim rezultatom može dobiti dobar impuls da u nastavku sa još više optimizma juri mjesto koje garantuje Evropu. -Kao protiv i svih ostalih, mi svaku utakmicu idemo na pobjedu. Da li ćemo to uspjeti - vidjećemo. Što se tiče Budućnosti, imam jako lijepo mišljenje

Budućnost

reakciju, Sutjeska priključak za vrh

LISTA STRIJELACA

14 – Korać (Jedinstvo)

10 – Đorđević (Arsenal)

7 – Šarkić (Dečić), Maraš (Mladost DG)

6 – Mrvaljević (Budućnost), Božović (Dečić), Tošković (Jezero), Babić (Petrovac)

o njihovom treneru Mladenu Milinkoviću, kao i o njihovoj ekipi. Znamo i sami da je Budućnost sastavljena od reprezentativaca. Istovremeno, imamo i personalnih problema sa par igrača, ali o tome će se odrediti doktorska služba –rekao je trener Sutjeske Dragan Mijanović. Budućnost ima dva boda manje od vodećeg Dečića, a istovremeno osam više od četvrte Sutjeske, što znači da bi tim Dragana Mijanovića pobjedom mogao neočekivano da se primakne velikom rivalu. Ipak, Nikšićani 11 utakmica u nizu nijesu pobijedili Budućnost, protiv koje trijumf čekaju još od 11. novembra 2021, kada je bilo 1:0 golom Marka Vučića iz penala u 78. minutu.

-Mnogo nam je značila pobjeda u prethodnom kolu, posebno na psihološkom planu. Očekuje nas derbi. Spremni smo za tu utakmicu. Svi znamo šta ta utakmica znači za nas. Očekujemo da pružimo maksimum, pobijedimo i da na kraju sa navijačima proslavimo pobjedu – poručio je povratnik u redove Sutjeske Darko Bulatović.

ARSENAL ZA

NASTAVAK NIZA

U Tivtu se sastaju Arsenal i Jedinstvo. Tivćani su u nastav-

Raspored

PLJEVLJA: Rudar – Mladost DG (14h)

BERANE: Jezero – Petrovac (14h)

TIVAT: Arsenal – Jedinstvo (15h)

ku sezone bez poraza (trijumf protiv Jezera, te dva remija protiv Sutjeske i Mornara), dok je Jedinstvo nakon dva vezana trijumfa u prošlom kolu zaustavljeno od Nikšićana. Dva tima dijele pet bodova, a Tivćani imaju šansu da trijumfom naprave dodatni bijeg od opasne zone i makar na neko vrijeme budu mirni što se tiče baraža. -Nije bilo mnogo vremena za odmor nakon meča u Baru, ali spremni smo za novi duel. Iz Bara smo odnijeli bod uprkos neuslovnom terenu koj ne odgovara našem načinu igre. Ali, to je iza nas. Fokusirani smo na meč protiv Jedinstva, gdje znamo da neće biti lako, ali očekujem pozitivan rezultat – kazao je vezista Tivćana Aleksa Ćetković.

PETROVAC IDE PO BREJK

U Beranama igraju Jezero i Petrovac, dva tima koja dijele pet bodova i koja se nadaju Evropi. Jezero je drugi dio sezone otvorilo sa dva poraza, čime je ,,kliznulo“ sa treće pozicije,

(4-2-3-1)

Stadion: DG Arena. Kapacitet: 2.500.

Sudija: Miloš Bošković. Pomoćnici:

V. Radenović i N. Radulović.

ali je pobjedom protiv Budućnosti pokazalo da neće tek tako odustati od Evrope. Plavljani imaju samo dva boda manje od trećeplasiranog Mornara, dok je za Petrovac ovo izuzetno bitan meč. Petrovac ima pet bodova manje od današnjeg rivala i sedam od Mornara, pa je jasno da ih sve osim pobjede dovodi u tešku situaciju da se bore za treće mjesto. - Svjesni smo da nas očekuje još jedna teška utakmica. Mi smo maksimalno motivisani što se tiče ove utakmice. Svjedoci smo da, kako prvenstvo odmiče, nemoguće je unaprijed nešto prognozirati. Ekipa Jezera je savladala Budućnost i sigurno nas dočekuju sa velikim samopouzdanjem. Svjesni smo da neće biti lako, ali

ova utakmica može da bude naša prekretnica za gornji dio tabele. Sigurno da ćemo pružiti maksimum da ostvarimo pobjedu – kazao je ofanzivac Petrovca Nikola Zvrko.

IZAZOV ZA MORNAR

Mornar je pokazao da ima tim koji s razlogom juri Evropu. Nakon pobjede protiv Sutjeske, brejka protiv Mladosti i remija sa Arsenalom, Barane danas čeka teško gostovanje – na DG Areni protiv Dečića. – Ovo je vrlo važan meč za obje ekipe. Mi smo u naletu, što smo pokazali i u meču sa Arsenalom. Mislim da smo zaslužili više od boda. Nažalost, bolju igru je ponovo spriječio loš teren. To ne bi smjelo da se ponavlja iz utakmice u utakmicu

kad igramo na domaćem terenu. Što se tiče Dečića, idemo da se nadigravamo sa liderom. Nećemo ništa mijenjati u pristupu igri. Mislim da možemo da dođemo do pozitivnog rezultata, iako znamo da će biti vrlo teško – rekao je vezista Mornara Andrija Kaluđerović. Izuzetno bitan meč za spas igraju Rudar i Mladost. Pljevljaci su se trgnuli – savladali Budućnosti, remizirali pod Malim brdom protiv Petrovca, dok su Lješkopoljci nakon poraza na kraju jeseni drugi dio sezone otvorili sa tri vezana poraza. To je uslovilo da Pljevljaci pobjegnu sa začelja, a danas imaju šansu da čak naprave i ,,plus 5“ u odnosu na fenjeraša, što bi im mnogo značilo u predstojećoj borbi za opstanak. R.PEROVIĆ

(4-2-3-1)

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE

Prelazna faza ka crnogorskoj ponarođenoj laičkoj crkvi

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Senat je Stefanici Crnojeviću odgovorio da će se založiti kod pape da se uzurpirana prava vrate tamošnjem pravoslavnom življu, ali se nije otišlo dalje od golih obećanja. Položaj pravoslavnih vjernika u pogledu konfesionalnih, imovinskih i drugih prava, u područjima koja su bila pod mletačkom vlašću, postajao je sve teži. Novi poglavar se služio vjerskom represijom, uvođenjem unijatskih metoda prevođenja pravoslavaca u katoličanstvo. Naime, u Prečistoj Krajinskoj je od 1452. godine sjedio unijatski episkop Sava, porijeklom Grk. On je proklamovao uvođenje grčko-istočnog bogoslužbenog obreda, dok je u administrativno-upravnom pogledu pravoslavne vjernike stavljao u zavisan odnos prema katolicima. Njega je dvije godine kasnije (1454) na mitropolitskom tronu naslijedio Pavle Dušman, Mlečanin, ranije paroh u Trevizu (1440), episkop u Svaču (1443) i potom episkop u Drivastu (1446). Bio je to iskusni unijatski prelat, koji se vješto služio metodama kompromisne vjerske politike, stavljene u službu latinizacije. Demagoški, dajući primat grčko-istočnom nad zapadnim rimskim obredom, izazivao je podozrenje među neupućenim katolicima, koji su ga optužili kod pape za skrnavljenje vjere čiji je bio visoki dostojanstvenik. Išlo se s tim dotle da je bio postavljen zahtjev Papskoj kuriji da ga podvrgne isljeđenju, za što je čak bio i izdat nalog. Međutim, isljedni postupak bio je presiječen njegovom smrću 1457. godine. Poslije Dušmana u Prečistu Krajinsku na mitropolitski tron doveden je

Za Visariona I se može reći da je bio jedini poglavar pravoslavne crkve koji je na vjerskom polju djelovao izvan domašaja turske političke moći. S Visarionom I upravo počinje zakoračaj u novo razdoblje istorije crnogorske crkve

ponovo Grk – Jovan s Krita, ortodoksni protagonist katolicizma. Njega je naslijedio Andrija Jamonetić, rodom Hrvat (1476), a ovoga Franćesko Kvirin, mletački prelat (1495). Izloženo ilustruje da je odstupanje pred mletačkom vlašću u djelovima Crne Gore koje je zaposjela Venecija bilo praćeno postepenom suspenzijom prava pravoslavnih vjernika, njihovim podvrgavanjem katoličkoj crkvenoj jurisdikciji. S državom koja se pod jakim spoljnjim pritiskom i sama stješnjavala na okolocetinjski podlovćenski prostor, sužavala se i ingerencija Crnogorske mitropolije. Iz Prečiste Krajinske zetski crkveni poglavar najprije se povukao u Vranjinski manastir i dalje u Kom (do 1478), zatim Obod, a od kraja 1484. godine na Cetinje. Teška, ali istovremeno i časna dužnost da postane prvi mitropolit-rezident u novosagrađenom Bogorodičinom manastiru na Cetinju, pripala je Visarionu I, čije ime srijećemo u dokumentima u nekolika maha (1482, 1484/85). Kad je 1459. godine srpska Despotovina pala pod tursku vlast, po svemu izgleda da njenim nestankom s političke scene nije prestala da djeluje Srpska patrijaršija sa sjedišem u Peći. Naprotiv, naučna literatura pruža izvjesne

dokaze da je ona nastavila svoje djelovanje relativno još dosta dugo. Otuda se za mitropolita Visariona I može reći da je bio, u svoje vrijeme, jedini eksteritorijalizirani crkveni velikodostojnik, dakle poglavar pravoslavne crkve koji je na vjerskom polju djelovao izvan domašaja turske političke moći.

S Visarionom I upravo počinje zakoračaj u novo razdoblje istorije crnogorske crkve, koja je

imala ulogu prelaznog organa od feudalne dogmatske, ka crnogorskoj ponarođenoj laičkoj crkvi. Taj prelaz biće propraćen konfliktnim situacijama i sukobima sa sopstvenim podložnicima – kmetovima, što će biti prevaziđeno tek na samom kraju XVI ili početkom XVII vijeka. Bilo je to skopčano s određenim političkim oscilacijama, koje će na kraju dovesti do simbioze, do srastanja interesa crkve i naroda, iz čega će na-

Iz Prečiste Krajinske zetski crkveni poglavar najprije se povukao u Vranjinski manastir i dalje u Kom (do 1478), zatim Obod, a od kraja 1484. godine na Cetinje. Teška, ali istovremeno i časna dužnost da postane prvi mitropolit-rezident u novosagrađenom Bogorodičinom manastiru na Cetinju, pripala je Visarionu I

stati nova uloga crnogorskog mitropolita kao prve ličnosti u crnogorskom glavarskom vrhu i nosioca „teokratske“ vlasti u zemiji. Mada na znatno suženom prostoru i pod složenim društveno-ekonomskim okolnostima, Cetinjska mitropolija će uspjeti, uz pomoć posljednjih Crnojevića, da uspješno vrši svoju vjersko-političku misiju. Po vladarskoj tradiciji, naslijeđenoj od prethodnika, Ivan Crnojević je novosagrađeni Cetinjski manastir, namijenivši ga za sjedište Mitropolije, obdario poklonima, u skladu s raspoloživim mogućnostima. Crkva i drugi manastirski objekti bili su građevinski dovršeni do kraja 1484, jer je početkom sljedeće godine Ivan izdao Manastiru osnivačku povelju. Tekst povelje darodavac je sastavio na Obodu 4. I 1485. godine. Kao i u mnogim drugim dokumentima iz istorije Crne Gore, i u ovoj povelji ima netačnih mjesta. Teško je reći kako je do prisutnih grešaka došlo. Možda su nastale smišljeno, ili omaškom prepisivača, ili prvog priređivača dokumenta za štampanje (S. Milutinovića Sarajlije). U svakom slučaju, Ivanova darovna povelja Bogorodičinom manastiru na Cetinju je ušla u naučnu literaturu, s pojedinim formulacijama koje su u suprotnosti s istorijskom stvarnošću. Da bi se to utvrdilo, dovoljno je ukazati na odlomak u kojemu se veli „...ja grešni Ivan Crnojević... i za

moje grehove bih izgnan iz mojega, otačastva izmailskim carem sultanom Mehmedom...“. Zar ima slučaja u istoriji da je jedan vladar, bez ikakve represije, tako sebe ponizio u jednoj javnoj ispravi, a kamoli viteški Ivan Crnojević? S druge strane, ko ga je mogao „izgnati“ iz njegove zemlje koja je bila, makar i na suženom prostoru, potpuno nezavisna i slobodna? Ovim se ne iscrpljuju dokazi o poentiranom netačnom mjestu. Ali, smatrajući i istaknto dovoljnim, skrećemo pažnju na baštinu koju je Ivan Crnojević poklonio Cetinjskom manastiru. Pri tome podsjećamo da osim takozvane originalne, postoji docnija, šira verzija darovne povelje. U toj proširenoj ispravi, unijetoj u Cetinjski ljetopis (imao je u početku primjereno ime: Crnogorski ljetopis), umetnut je spisak prinovljenih manastirskih imanja, dodatih onima koje je ranije Ivan zavještao. Kako se iz sadržaja povelje vidi, manastirsko imanje se sastojalo od obradivih površina, livada, pašnjaka (meteha), šuma, ribnjaka, mlinova i drugih nekretnina u samom Cetinju, njegovoj bližoj i daljoj okolini, oko uvira Rijeke Crnojevića, i na Lovćenu. Osnivačkom poveljom bili su fiksirani i dodatni manastirski prihodi u koje su spadali: 30 perpera vladarevih kotorskih carina, 10 kablova soli iz grbaljskih solana, desetak od prihoda s Ivanovog dijela crnojevićkih šuma, količina drva koji su tad Ugnjani i Vreljani dopremali vladaru. Kao kmetove, koji su radili na manastirskim imanjima, Ivan je odredio Strugare, oslobađajući ih regalnih dažbina, uz uredno ispunjavanje zakupničkih obaveza prema Manastiru. Zaštita manastirske imovine, odnos posjednika (Manastira) prema zakupcima (kmetovima) i ostalo što je spadalo u domen baštinskih prava, regulisano je posebnim Zakonikom, kojemu je neadekvatni naziv dao prepisivač ili priređivač („Sud carski i patrijaršijski“), jer ne postoje osnovane pretpostavke da ga je tako nazvao sam zakonodavac Ivan Crnojević.

Cetinjskom manastiru su, dalje, pridodate Komska i Gorička crkva sa svim svojim nekretninama, pravima i obavezama. Ukupno određenje Ivana Crnojevića prema pravoslavnoj crkvi i njenoj poziciji u slobodnoj podlovćenskoj Crnoj Gori, pokazuje da joj je pridavao izuzetno veliki značaj. Pri tome, valja reći, da je sticajem istorijskih okolnosti, to bila monokonfesionalna crkva grčko-istočnog obreda. (Kraj)

Ostaci Prečiste Krajinske

izgleda prvobitne manastirske crkve na Ćipuru Crkva na Komu prije obnove

110

Dana 2. marta 2024. preminula je, poslije kraće bolesti, u 81. godini, naša draga

SLOBODANKA Brana NOVAKOVIĆ rođena BRAJUŠKOVIĆ

Saučešće primamo 2. marta od 11 do 16 časova i 3. marta od 10 do 13 časova na groblju Čepurci, kada krećemo za Gornje Mrke gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Po želji porodice, cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni:

sinovi SINIŠA i SAŠA, kćerka SONJA, SNEŽANA i ZDENKA, sestra SLAVICA, braća MILJAN, DRAGOMIR, STANKO-MRGO, BRANKO i SLAVKO, snahe SVETLANA, JELENA, LJILJA, BEBA, ANKA, ZORICA, VESNA i NATAŠA, bratanići, bratanične, unučad, praunučad i ostala porodica NOVAKOVIĆ i BRAJUŠKOVIĆ

Dana 2. marta 2024. umro je, u 68. godini, naš plemeniti

106

DUŠKO Neđeljkov ČVOROVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Ozrinićima dana 2. marta od 11 do 16 časova i 3. marta od 11 do 14 30 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na groblju u Ozrinićima

Ožalošćeni:

supruga LJUBICA, sinovi DARKO i SLAVKO, ćerka MOMIRKA, sestre VESKA i SLAVICA, snahe SUZANA i MIRA, tetka MARA, sestre od strica

LUCIJA i JULKA, ujna MARIJA, unučad, sestrići, sestrične, bratanične, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala rodbina

109

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, komšije i kumove da je 2. marta 2024, u 59. godini, iznenada preminula

VERICA - VERA Dušana LJAČEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Orahovu 2. marta od 14 do 18 časova i 3. marta od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćena porodica:

majka OLGA, sestra DRAGICA, braća VASKO i ZORAN, snaha RANKA, bratanić DUŠAN, bratanične MAJA, TANJA i IVONA, sestrić VUKO, sestrične DIJANA i TEODORA, zet RAJKO DEDIĆ, braća i sestre od tetaka i ostala rodbina

Дана 2. марта 2024. преминуо је, у 88. години, наш вољени

МОМЧИЛО Радомира ЈОВАНОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 3. марта од 9 до 15 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Загорич у 15.30 часова. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени:

синови ЗОРАН и ГОРАН, снахе ОЛИВЕРА и ОЛИВЕРА, унучад БОЈАН и ДУШАН, братанићи ПРЕДРАГ, НЕНАД, НЕБОЈША, ДРАГАН и МЛАДЕН, сестрићи ЖЕЉКО и ЖАРКО, сестрична ВЕСНА и остала родбина

Dana 2. marta 2024. godine, u 85. godini, preminuo je naš dragi

144

RADIVOJE Đurov BANJEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 3. marta od 11 do 16 časova i 4. marta od 11 do 13 časova, kada se kreće za Bogetiće gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni:

sin MILIVOJE – MIRO, kćerke RATKA i SLAVICA, sestre ZORKA i MILENA, snaha RAJKA, unuci MILOŠ, RADOVAN, LAZAR, NIKOLA, DEJAN i BRANKO, unuke GORDANA, BOJANA i SARA, praunučad, sestre od stričeva, sinovci i ostala mnogobrojna rodbina BANJEVIĆ i VUČINIĆ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

S tugom u srcima javljamo da je 2. marta 2024. godine preminula naša voljena

147

MILENA Vukašina TOMOVIĆ rođena MILOŠEVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 3. marta od 12 do 16 časova i 4. marta od 10 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti u 14 časova. Kuća žalosti: Ulica Desete crnogorske brigade br. 36.

Ožalošćeni:

sin PREDRAG, ćerke VERA, NATAŠA i DRAGANA, brat

DUŠKO MILOŠEVIĆ, unučad KRISTINA, MATIJA, KATARINA, ANITA, BALŠA, VJERA, BORIS, praunuke ANĐA i MILA, snahe SVETLANA, BORKA i MILICA, zaova NANA, bratanići, bratanične, sestrične, đeverične i zaovičići i porodice TOMOVIĆ i MILOŠEVIĆ

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Oglasi i obavještenja

Дана 2. марта 2024. године преминула је, послије дуге и тешке болести, у 77. години, наша драга

КРСТИЊА – КИЋА Вукашина ПЕЈОВИЋ

рођена ОРБОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Кочанима, 3. марта од 11 до 16 часова и 4. марта од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

Ожалошћени:

супруг ВУКАШИН, син РАДОМИР, кћерка

РАТОМИРКА-СЕКА, сестре СТАНКА и СЛАВКА, унуци МАРКО и МИЛОШ, унука ЕЛЕОНОРА, снахе САША, ЕЛМА, МИЛОЈКА и РАДА, јетрва ДАНИЦА, синовац ЖЕЉКО и синовица МИРА, братанићи и братанична, сестрићи и сестричне, праунука и остала бројна родбина

111

DRAGOLJUBU KOMNENOVIĆU

Дана 2. марта 2024, у 83. години, упокојила се у Господу, послије краће болести ОЛГА Петрова АЏИЋ рођена БОРОЗАН

Саучешће примамо у градској капели на Цетињу дана 2. марта од 12 до 16 часова, 3. марта од 12 до 16 часова и 4. марта од 11 до 13 часова, када са посмртним остацима крећемо за родно село Ђиновиће, ђе ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени:

синови ЗОРАН и АЛЕКСАНДАР, брат ПЕРО, ђеверичић РАЈКО, ђеверична МИЛЕНА, братанићи САВО, ДРАГО и БРАСЛАВ, братанична СУЗАНА, снахе ЖЕЉКА, МИЛИЦА и НАДА, заове РОСЕ и ЂИНА са породицама, унуци МИЛОШ, СЛОБОДАН и ЛАЗАР, снахе АНДРЕА и САРА, унуке МИРЈАНА, АНА и СНЕЖАНА, праунуци, праунуке и остала родбина

138

133

MILAN MITROVIĆ

Dragi djede, s velikom ljubavlju i ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe. Počivaj u miru.

Tvoja unuka DEJANA, zet DAVOR i praunučad DORA i DARIO

113

DRAGANU SIMOVIĆU

Doajenu Barskog i Crnogorskog turizma, drugu i velikom prijatelju. Počivaj u miru.

Porodica POPOVAC

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILOVAN MIRKOVIĆ sa porodicom

134

Dr SLOBODAN LEKOVIĆ sa porodicom

U nedjelju, 3. marta 2024. navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

Toga dana u 9 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju Kaludra - Berane i održati četrdesetodnevni pomen. Ožalošćena porodica RALEVIĆ

131

117

SJEĆANJE na naše divne i dobre roditelje

STANKA JOVIĆEVIĆ

3. 3. 2021 – 3. 3. 2024

VIDO JOVIĆEVIĆ

28. 1. 2021 – 3. 3. 2024

S ljubavlju i tugom,

LIDIJA, VESNA i SUZANA

ČEDOMIR RALEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom kumu

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom kumu

DUŠKU ČVOROVIĆU

Opraštamo se od našeg dragog

DRAGANA SIMOVIĆA

predsjednika Opštinske izborne komisije u Baru

Pamtićemo te kao dobrog čovjeka i mudrog rukovodioca.

S poštovanjem,

OPŠTINSKA IZBORNA KOMISIJA BAR

OLGA Petrova ADŽIĆ rođena BOROZAN

Draga moja jedina i voljena sestro, vrlo teško mi je palo na dušu saznanje da si ispustila svoju plemenitu dušu, a posebno mi teško pada da zbog moje loše zdravstvene situacije ne mogu prisustvovati tvojem posljednjem putu na onaj svijet. Počivaj u miru, a dok sam ja živ i moja porodica nikada te nećemo zaboraviti.

Brat PERO, snaha NADA, bratanić SAVO, bratanična SUZANA i ostala naša porodica

139

132 Navršava se četrdeset dana od smrti moje sestre

LJILJANE

Voljena moja, vrijeme prolazi, a meni ostaje tuga i bolna praznina. Sa ponosom i ljubavlju koju smrt ne prekida ostaćeš zauvijek u mom srcu.

Sestra MIRJANA sa porodicom

125

Dragoj koleginici

IRENI

Tišina i nevjerica… Tužna je istina da si nas iznenada napustila. Pamtićemo tvoj lik, ljudskost i dobrotu.

123

KOLEGE IZ DIREKTORATA ZA SOCIJALNO STARANJE I DJEČJU ZAŠTITU

Zauvijek je utihnula njena dobra duša i zatvorila njene tople oči Umrla je moja majka

SLOBODANKA

Počivaj u miru, moja mila majko, sa našim ocem, a naše suze, jecaji i tuga neka ne remete vaš vječni mir.

143

Posljednji pozdrav našoj majki, svekrvi i babi

SLOBODANKI NOVAKOVIĆ

Sa tobom se nećemo pozdravljati jer si uvijek bila tu i ostaćeš u našim srcima.

Hvala ti za svu ljubav koju si nam dala.

Hvala ti za sve što si nas naučila. Nikada te nećemo zaboraviti.

Sin SAŠA, ćerka ZDENKA, snaha SVETLANA, unuke ANĐELA i ANJA i unuk BRANISLAV

Dana 5.

BEBE Ćira VUJOVIĆ

Nedostaje nam tvoja dobrota i osmijeh sa kojim si nas uvijek dočekivala.

Đever ČEDO, đeveričić MLADEN i đeverična JELENA sa porodicom

Vječno tužna za vama kćerka SONJA VULIKIĆ

145 Posljednji pozdrav našoj majki, svekrvi i babi

SLOBODANKI NOVAKOVIĆ

Draga majko, teško se mirimo sa time da si nas zauvijek napustila i ostavila sa velikim bolom i tugom u srcu. Živjela si tiho i dostojanstveno, kao što si nas i napustila. Tvoj životni put bio je težak, mukotrpan, ali častan i pošten. Bila si otvorena, hrabra i nepokolebljiva i tvoje vrline mogu samo da nam budu pouka za budućnost. Tvoju nježnost i toplinu zauvijek će pamtiti svi, a naročito tvoja unučad, koje si mnogo puta obradovala.

Tvoj plemeniti lik i nježno srce čuvaćemo u trajnoj uspomeni.

Tvoji: sin SINIŠA, snaha JELENA, unuk VASILIJE i unuka LENA

103

142 Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog strica i đevera

RADOMIRA - GAGE Đokovog SJEKLOĆE

Čuvaćemo te od zaborava i zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Tvoji: bratanići VIDO i MILOŠ, bratanične MARIJA i ANĐELA i snaha BRANKA

marta 2024, navršava se godina od smrti naše drage snahe, strine i babe

124

Danas se navršavaju četiri godine od smrti

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

MILICE Savove RAŽNATOVIĆ

Vrijeme bez tebe ne može izbrisati iz naših sjećanja tvoju dobrotu i pažnju.

Zaova MILEVA sa porodicom

Navršava se godina od smrti našeg dragog oca, đeda i prađeda

114

LUKE VUJOVIĆA

Tvoja plemenitost, ljubav i podrška živjeće vječno u nama. Počivaj u miru. U nedjelju, 3. marta, uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoj VESKO sa porodicom

137

Dana 3. marta 2024. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

DRAGANA Dukova MARTINOVIĆA

Neka tvoja duša nađe mir.

Tvoji:

majka MARICA, ćerke NIKOLINA i IRENA, brat JOVAN s porodicom

116 Godina je od kad nijesi sa nama

LUKA VUJOVIĆ

S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

Godina dana je od kada nije sa nama naš

MIROSLAV-MIŠO Milutina IVANOVIĆ

Premalo je riječi, a previše tuge... Čuvaćemo te, pominjemo te i živimo sa tobom u mislima. Nedostaješ...

PORODICA

115 Godina je od smrti našeg dragog

LUKE VUJOVIĆA

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

MLADEN BULATOVIĆ

Dragi ujače, prošla je godina od našeg rastanka, ali naša ljubav za tobom i sjećanje ne jenjava.

Vole te tvoji IVANA i IVAN

Godina je dana od tvoje smrti, Mladene

Tvoje VESNA i VERA sa porodicama

Tvoj VOJO sa porodicom

Nemam riječi kojom mogu opisati moju tugu za tobom i koliko Nedostaješ.

Sestra CVETA-SEKA RADOMAN sa porodicom

126

122

U nedjelju 3. marta 2024 navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

RADIVOJA RADOŠA BJELIĆA

Toga dana u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju Jablan – Morača

OŽALOŠĆENA PORODICA

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog supruga i oca

MILENKO-MINJO KOLJENŠIĆ

Tužno i bolno je sjećanje na dan kada si nas napustio. Godina je prošla, a mi ne možemo da se naviknemo da živimo bez tebe. Riječi je malo da kažemo koliko nas boli... Pamtićemo te kroz najljepše uspomene koje bolno podsjećaju na sve što smo tvojim odlaskom izgubili.

Nedostaješ svakim danom sve više...

Vole te tvoji najmiliji: supruga JOJA, kćerke SANDRA i IVANA sa porodicama

Godina je od smrti našeg dragog svaka i tetka

MILENKA KOLJENŠIĆA

112

130

129

105

S ponosom i velikom ljubavlju čuvamo sjećanje na tebe.

Tvoji: BRANKA, NIKOLA, ANA, ITANA i NIKOLIJA

Neđelja,

ПОВОДОМ ЧЕТРДЕСЕТ ДАНА ОД СМРТИ

МИЛАНА ЧУРОВИЋА

ОСТАЈЕ НАМ ПРАЗНИНА КОЈА СЕ НИКАКО НЕ МОЖЕ НАДОКНАДИТИ, НИ ИСПУНИТИ, А УТЈЕХУ НАЛАЗИМО У ПОНОСУ ШТО СМО ТВОЈИ.

ПОРОДИЦА

Najdraži naš

120

Četrdeset dana te nema

MILAN ČUROVIĆ

Nedostaješ… Mnogo nam nedostaje tvoja blizina, ljubav i pažnja. Ostaješ zauvijek voljen!

MILOJKA, SLAVICA, NEVENA i MARKO

118

MILAN ČUROVIĆ

Četrdeset dana bez tebe, a svaki dan sa tobom.

Четрдесет је дана од смрти мог оца

РАДИВОЈА Радоша БЈЕЛИЋА

Не боли смрт, већ боли све оно што иде послије. Боле сузе. Боле ријечи које нисмо рекли, а могли смо. Боле успомене. Боле ћутања… Волим те и без обзира на којој адреси био ти, и била ја, постоји она једна у којој се увијек нађемо, срце и у сновима. Нека те анђели чувају.

119

Oglasi

128 Tri godine naša zvijezda sija na nebu

RATKO Veljka MITROVIĆ

Ovo je posveta jednoj divnoj mladosti, nedosanjanim snovima, ljepoti kojom je zračio, radosti i vedrini koju je u srcu nosio.

Tugo naša pregolema, nado naša izgubljena, mnogo praznih razgovora, još više pitanja, ali bez Tvog odgovora Ratko!

Okupljaš nas oko sebe i zadaješ nam težak zadatak da se pomirimo sa sudbinom i Tvojim odlaskom.

Vini se anđelima, dotakni nemoguće, sve ono što Ti život prerano uskrati.

Zahvalni smo za sve divne riječi utjehe koje smo dobili iz srca onih koji su Te poznavali, ponosni na Tebe Ratko, ponosni što si naš.

Tokom tri godine kroz najdublje istine o životu i ljudima spoznali smo moralne i ljudske veličine!

Tvoji NAJMILIJI

Prošle su tri godine od smrti

RATKA VeljkovogMITROVIĆA

Godine koje prolaze ne umanjuju bol i tugu za tobom. Uvijek ćeš biti sa ljubavlju i poštovanjem čuvan u našim srcima.

JULKA, ACO, GORAN, TINA i PETAR

Vole te tvoje

SNEŽANA i NATAŠA sa porodicama

Кћерка БОЖИДАРКА ВУЈАЧИЋ са породицом

108

Četrdeset dana je otkad počinu dobra i plemenita žena

RADA PAVLIĆEVIĆ

Rada je bila iskreni prijatelj moje porodice i neponovljivi primjer ljudi starog kova. Za života je prema nama zavrijedjela vječno poštovanje, takvu ćemo je pamtiti. Neka počiva u miru.

LJUBINKA i GOCA BOŽOVIĆ

Četrdeset dana je od smrti naše voljene RADE

U našim srcima si vječno i osjećamo da si tu i da ćeš biti uvijek sa nama u svakom trenutku. Dana 3. marta porodica će posjetiti njenu vječnu kuću u užem krugu.

Tvoja PORODICA

121

Четрдесет је дана од смрти мог оца

РАДИВОЈА Радоша БЈЕЛИЋА

Драги тата, иако ниjeси више са нама, остајеш у нашим срцима и мислима. Почивај у миру.

Кћерка РАДОЈКА са породицом

107

Navršava se 40 dana od kad nas je napustila naša voljena

RADA

Postoji nešto što se ne zaboravlja naše iskreno prijateljstvo i mnogo više od toga. Počivaj u miru draga moja.

Od SLAVICE i ROBERTA - ROKA

Navršava

DRAGIŠE MALOVIĆA

OGLASNO

ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

104

141

Tvoja čestitost, dobročinstvo, humanost, neizmjerna bratska ljubav ostaju dio naših trajnih sjećanja. Po dobru ćemo te pamtiti sa ponosom pominjati. BRANO MALOVIĆ sa porodicom

127

se 40 dana od smrti mog voljenog brata

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

POTREBNA žena za čuvanje dvoje djece. Odlični uslovi, Budva.

Tel. 069/038-279 1

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Zbirka književnih prikaza

Dragane Erjavšek

Nova crnogorska književnost

Cijena