Dnevni list Pobjeda 29.02.2024.

Četvrtak, 29. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20923 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

DPS poslaničkim klubovima dostavio inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore, PES ekspresno odbio

Nikolić: Mandić nedostojan funkcije, ne treba više da bude na čelu parlamenta STR. 2.

Revolt iz Bosne i Hercegovine zbog spornih izjava pobornika velikosrpskog projekta i kršenja diplomatskog protokola isticanjem zastave entiteta Republika Srpska u crnogorskom parlamentu

Protestna nota

BiH zbog Mandića i Dodika, zvanična Podgorica – ćuti!

Pobjedi je iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori rečeno da je protestna nota upućena zato što tokom sastanka Mandića i Dodika nije bilo obilježja BiH - već su istaknute crnogorska i zastava entiteta Republika Srpska

Na sjednici Vlade u petak na dnevnom redu inicijativa ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića za razrješenje direktora Uprave policije

Demokrate i Ura preko Brđanina pokušavaju da „disciplinuju“ Spajića

Član Predsjedništa PES-a i predsjednik opštine Danilovgrad napustio stranku Milojka Spajića, ali poslanik te partije Darko Dragović tvrdi da neće biti vanrednih lokalnih izbora Grgurović kod Milatovića, ali ostaje uz pomoć PES-a na čelu opštine?!

Dragović je za Pobjedu potvrdio da svi odbornici PES-a podržavaju ostanak Grgurovića na čelu opštine, čime bi se izbjegli vanredni lokalni izbori. - Ne trebaju nam krize i turbulencije u ovom momentu - rekao je Dragović Pobjedi

Sagovornici Pobjede tvrde da je preksinoć vozilo Hitne pomoći Zete moralo prvo u Podgoricu po medicinskog tehničara, jer sestra nije bila na primopredaji smjene Niković

naredio interni postupak i izmjenu procedura

Jesu li Demokrate uspjele da stave pod kontrolu Spajića i konačno se riješe Brđanina znaće se nakon sjednice Vlade u petak, ali ono što je nedvosmisleno: ministar Danilo Šaranović nema nijedan zakonski osnov na koji se može pozvati da bi preuzeo rukovođenje Upravom policije do izbora novog vršioca dužnosti direktora STR. 4.

Državni tužilac i portparol u Specijalnom državnom tužilaštvu Vukas Radonjić kazao da je formiran predmet SDT izviđa da li je Mandić zloupotrijebio

službeni položaj zbog isticanja

trobojke

U podgoričkom Višem sudu izrečena druga osuđujuća presuda koja se temelji na „Skaj“ komunikacijama Janjić dobio tri godine i

Kako su pojasnili iz Višeg suda, osuđujuća presuda temelji se na materijalnim i personalnim dokazima koji su potvrdili komunikacije člana kriminalne organizacije Darka Janjića preko „Skaj“ aplikacije

STR. 3.

STR. 3.

STR. 9.

M. BABOVIĆ

Aleksandar Grgurović

D. MIJATOVIĆ

DPS poslaničkim klubovima dostavio inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore, PES ekspresno odbio

Nikolić: Mandić nedostojan funkcije, ne treba više da bude na čelu parlamenta

PODGORICA – Demokratska partija socijalista juče je svim poslaničkim klubovima u parlamentu, osim koaliciji „Za budućnost Crne Gore“, proslijedila inicijativu za smjenu prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.

Povod za inicijativu je, kako je na konferenciji za medije objasnio šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić, to što je Mandić, prijemom predsjednika BiH entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, Skupštinu „grubo zloupotrijebio za partijske nacionalističke i antievropske interese“.

RAZLOZI ZA SMJENU

Nikolić je kazao da je Mandić nedostojan funkcije i da ne treba više da bude na čelu Parlamenta. Saopštio je da je, osim susreta sa Dodikom, razloga za smjenu Mandića sa čelne pozicije u parlamentu mnogo.

Podsjetio je da Mandić do danas nije priložio dokaz da je u legalnom posjedu dvojnog državljanstva, da je u svoj kabinet unio zastavu druge države i da je nedavno Dodiku čestitao neustavni dan Republike Sprske.

- Gospodin Mandić nijednom nije priložio dokaz da je u legalnom posjedu dvojnog državljanstva. Niz je dokaza i priznanja da je on u nelegalnom posjedu državljanstva Crne Gore. Za sad nema reakcije Ministarstva unutrašnjih poslova. Mandić je svojim neodgovornim odnosom uni-

Mandić je prijemom predsjednika BiH entiteta Republika Srpska Milorada

Dodika Skupštinu grubo zloupotrijebio za partijske, nacionalističke i antievropske interese. Osim toga, razloga za smjenu Mandića sa čelne pozicije u parlamentu je mnogo - od nelegalnog posjeda crnogorskog državljanstva, isticanja zastave druge države u kabinetu predsjednika parlamenta do čestitke neustavnog dana RS - kazao je šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić

žavao državu koju predstavlja - rekao je Nikolić i pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova da pokrene proceduru za oduzimanje državljanstva Mandiću.

Nikolić ističe da je nedavnim isticanjem trobojke u svom kabinetu Mandić, takođe, zloupotrijebio funkciju predsjednika parlamenta.

- Na taj način je unizio ugled sopstvene države, zbog čega smo protiv njega podnijeli krivičnu prijavu. Dao je za pravo Dariju Vranešu da slijedi njegov primjer i organizuje proslave dana državnosti druge države u Pljevljima - navodi Nikolić.

Ocijenio je da Mandićeva čestitka povodom neustavnog dana RS ne predstvlja ništa drugo do svrstavanje na stranu politika čiji je cilj razbijanje Bosne i Hercegovine. Ustvrdio je i da Mandić opstruira rad Vlade Crne Gore. - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokrenuo je operaciju rušenja Vlade Crne Gore preko svojih spavača u okviru sistema. Milatović je započeo rušenje Vlade izlaskom iz Pokreta Evropa sad, a nastavljeno je posjetom Dodika Crnoj Gori, istakao je Nikolić. Nikolić je prokomentarisao i to što je Dodik, prilikom po-

sjete, ponudio Sporazum o specijalnim vezama između Republike Srpske i Crne Gore, a Mandić najavio da će o tome otvoriti dijalog sa vlašću i opozicijom. Šef kluba poslanika DPS-a ističe da su Mandić i Dodik time izašli iz ustavnih nadležnosti budući da, kako je objasnio, specijalne veze među državama utvrđuju vlade tih država.

Istakao je i da podršku inici-

Omeragić: Bošnjačka stranka će glasati za smjenu Andrije Mandića

Bošnjačka stranka će glasati za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića kada taj prijedlog dođe u Skupštinu - saopštio je Pobjedi portparol te partije Adel Omeragić.

On je istakao da nijesu detaljno upoznati sa tekstom inicijative koju pokreće Demokratska partija socijalista, ali da će podržati prijedlog o smjeni Mandića koji je u utorak u zakonodavnom domu primio predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika

Srpska Milorada Dodika koji je rekao da je „srpski svet“ fenomenalna ideja. - Mi smo opoziciona partija i nijesmo glasali za izbor Mandića. Što se Bošnjačke stranke tiče, ovdje je situacija potpuno jasna. Smatramo da visoki zvaničnici Crne Gore, kao NATO države i države koja ima najbolje dobrosusjedske odnose sa BiH sa kojom nema otvorenih pitanja, ne smiju biti promoteri političara koji su direktni izvršioci retrogradnih politika u regiji, koji kon-

stantno dovode u pitanje cjelovitost i integritet BiH i koji su na crnim listama američke i administracija naših međunarodnih partnera - kazao je Omeragić Pobjedi. U BS, kako je istakao, smatraju da je nedopustivo što Mandić juče, tokom sastanka sa Dodikom, nije istakao državnu zastavu Bosne i Hercegovine što, uz čestitke neustavnog dana RS, prijeti da uruši veoma dobre odnose Crne Gore sa BiH. A.I.

jativi za smjenu Mandića očekuju od svih dobronamjernih politika u parlamentu, kojima je, kako je rekao, stalo do ove države.

PES PROTIV

Inicijativu za smjenu Andrije Mandića odbacio je Pokret Evropa sad, koji raspolaže sa najvećim poslaničkim klubom u parlamentu i o tome obavijestio kolege iz DPS-a. Uz obavještenje da inicijativu neće podržati „jer ne mogu primijeniti jednak aršin“, šef kluba poslanika PES-a Vasilije Čarapić, DPS-u je juče dostavio zajedničku fotografiju bivšeg lidera te partije Mila Đukanovića i Milorada Dodika.

- Iz objektivnih nemogućnosti da primijenimo jednak aršin, pri razmatranju vaše inicijative, a sve u skladu sa dokumentom u prilogu, ovim putem vas obavještavamo da ne podržavamo vaš predlog da se Andrija Mandić razriješi dužnosti predsjednika Skupštine Crne Gore - naveo je Čarapić u dopisu DPS-u. Saopštenjem se juče oglasila i Mandićeva Nova srpska demokratija iz koje su poručili da će, inicijativom za smjenu predsjednika Skupštine, DPS,

DPS trebalo da bude sa građanima na protestu

Na pitanje Pobjede zašto niko od predstavnika DPS-a u utorak, svojim dolaskom nije podržao građane koji su ispred parlamenta protestovali zbog dolaska Dodika, Nikolić nije direktno odgovorio, ali je priznao da je trebalo da budu na tom skupu. Istakao je, međutim, da je i inicijativa za smjenu Mandića, takođe, vid protesta.

zapravo, suditi sebi.

- Jer će demonstrirati nemoć i nedostatak bilo kakvog kapaciteta za dogovor – piše u saopštenju NSD, koje potpisuje portparol te stranke Mirko Miličić

DUA I HGI ZA SMJENU

Predsjednik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka kazao je za portal Pobjeda da će Klub poslanika koji njegova partija čini sa Hrvatskom građanskom inicijativom podržati inicijativu DPS-a za smjenu čelnika Skupštine Andrije Mandića. U DUA ističu da je Mandić od stupanja na funkciju predsjednika parlamenta pokazao kakve su mu namjere prema Crnoj Gori. - Naš Klub poslanika se pridružuje inicijativi DPS-a za smjenu M andića. Takođe, nakon posjete Dodika, bilo je očekivano da Bosna pošalje protestnu notu i to bitno utiče na odnose dvije zemlje. Radi se o nečemu što je u suprotnosti sa politikom Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice. Ali kao što sami vidite predsjednik Skupštine Mandić se puno ne obazire na to i apsolutno ga ne interesuje ovakav stav susjeda. Zauzeo je

i. mandić

- Trebali su poslanici DPS-a da budu na protestu, ali ovo je naš protest - rekao je Nikolić. Kada je riječ o najavi Građanskog pokreta Ura o pokretanju interpelacije o radu ministra pravde Andreja Milovića, kojom će tražiti i njegovo razrješenje, Nikolić je kazao kako to još nije stiglo do poslaničkog kluba DPS-a. - Kada stigne i kada se upoznamo sa njenim sadržajem, obavijestićemo vas - kazao je Nikolić.

tu poziciju, osjeća se moćnim, nije imao strpljenja da sačeka, već je odmah na početku pokazao zube i namjere prema Crnoj Gori - kazao je Zenka za naš portal.

Prema njegovim riječima, Dodikova tri uzdignuta prsta prema ljudima koji su u utorak protestovali u Podgorici zbog njegovog susreta sa Mandićem, govori mnogo.

- Još kad znamo da se posjeta dogodila na godišnjicu zločina u Štrpcima sve to zajedno ne može biti slučajno. Sve su to poruke prema svima onima koji ne dijele vrijednosti njihove politike - naglasio je Zenka.

ĐELJOŠAJ UPOZORIO PARTNERE

Poruke koje su se čule u Skupštini u utorak nijesu dobre ni za Crnu Goru ni za naš zapadni put i na takvo postupanje ne smijemo ostati nijemi- poručio je predsjednik Albanskog foruma Nik Đeljošaj. - Spremni smo da tolerišemo različitosti, ali atake na dobrosusjedske odnose nećemo tolerisati, to je jedna od naših najznačajnih tačaka našeg sporazuma. Svako ko ne poštuje sporazum će samog sebe isključiti iz mogućnosti da se isti sprovede, i nećemo imati nikakve obaveze prema sporazumu - poručio je Đeljošaj i upozorio partnere u VladiPES i Demokrate, da, ukoliko prihvate rekonstrukciju uz nepoštovanje sporazuma i prije roka u sporazumu, će to biti novi momenat za preispitivanje. Đurđica ĆORIĆ

Poslanički klub Demokratske partije socijalista

DIpLoMatSKI ŠaMar Iz SUSJEDStva: Revolt iz Bosne i Hercegovine zbog spornih izjava pobornika velikosrpskog projekta i kršenja diplomatskog protokola isticanjem zastave entiteta Republika Srpska u crnogorskom parlamentu

Protestna nota BiH zbog Mandića i Dodika, zvanična Podgorica - ćuti!

Pobjedi je iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori rečeno da je protestna nota upućena zato što tokom prekjučerašnjeg sastanka Mandića i Dodika nije bilo nikakvih obilježja Bosne i Hercegovine - već su istaknute crnogorska i zastava entiteta Republika Srpska. Za zvanično Sarajevo je sporna izjava Andrije Mandića da su „FBiH i RS stvorile Bosnu i Hercegovinu“ - što i ne odgovara istorijskoj istini

PODGORICA - Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je protestnu notu Vladi Crne Gore, nakon sastanka predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.

To je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine kojim rukovodi Elmedin Konaković. Pobjedi je iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori rečeno da je protestna nota upućena zato što tokom prekjučerašnjeg sastanka Mandića i Dodika nije bilo nikakvih obilježja Bosne i Hercegovine - već su istaknute crnogorska i zastava Republike Srpske, kao i zbog Mandićeve izjave da su „FBiH i RS stvorile Bosnu i Hercegovinu“ - što nije tačno i ne odgovara istorijskoj istini. Prema Ustavu BiH, FBiH i RS su entiteti od kojih se sastoji Bosna i Hercegovina, koja pravno nastavlja stečevinu Republike Bosne i Hercegovine. Pobornici „srpskog sveta“, inače, su se sastali 27. februara - na 31. godišnjicu zločina u Štrpcima kada su iz voza „671“ na stanici u Štrpcima 18 muslimana, jedan Hrvat i jedna

neidentifikovana osoba, oteti i ubijeni samo zato što su bili druge vjere. Uprkos simbolici toga dana – Mandić i Dodik su ostali vjerni svojoj retorici pa je tako predsjednik RS u crnogorskom parlamentu docirao o „fenomenalnosti“ velikosrpskog projekta. - Srpski svet je fenomenalna ideja protiv koje niko ne bi trebalo da ima ništa protiv – poručio je on dodajući da - niko ne bi trebalo da ima ništa protiv toga da se Srbi organizuju, izražavaju, prave škole, idu u crkvu – kazao je Dodik. Čitavu posjetu ispratili su

skandali: počev od provokacija prema demonstrantima ispred parlamenta, kojima je na uzvike da je fašista Dodik odgovorio sa tri podignuta prsta, preko otvorene promocije velikodržavanog projekta, pa sve do nuđenja tzv. prijedloga sporazuma o specijalnim vezama između Republike Srpske i Crne Gore - za koji po Ustavu nije nadležan predsjednik parlamenta – nego Vlada. Proruski i međunarodno izolovani igrač - koji je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Velike Britanije, posjetio je Crnu Goru ne-

koliko dana nakon sastanaka sa ruskim i bjeloruskim predsjednicima Vladimirom Putinom i Aleksandrom Lukašenkom. Prije dva dana je ustvrdio i da je Mandića upoznao sa svim detaljima razgovora sa ruskim predsjednikom. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore na čijem je čelu Filip Ivanović juče se nijesu oglašavali povodom protestne note Bosne i Hercegovine, kao što ni Vlada premijera Milojka Spajića nije komentarisala skandalozne poruke Mandića i Dodika.

Anja IVANOVIĆ

Član Predsjedništa PES-a i predsjednik opštine Danilovgrad napustio stranku Milojka Spajića, ali poslanik te partije Darko Dragović tvrdi da neće biti vanrednih lokalnih izbora

Aleksandar Grgurović Darko Dragović

Grgurović kod Milatovića, ali ostaje uz pomoć PES-a na čelu opštine?!

PODGORICA- Član Glavnog odbora i Predsjedništva Pokreta Evropa sad i predsjednik opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović podnio je ostavku na sve funkcije u stranci Milojka Spajića zbog neslaganja sa odlukama vrha Pokreta, koje su narušile njegovu vjeru u demokratske principe i vrijednosti na koje su se obavezali prilikom osnivanja Pokreta.

Državni tužilac i portparol u SDT Vukas Radonjić kazao da je formiran predmet

SDT izviđa da li je Mandić zloupotrijebio službeni položaj zbog isticanja trobojke

PODGORICA – U Specijalnom državnom tužilaštvu formiran je predmet povodom krivične prijave protiv predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koju su klubovi poslanika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata Crne Gore, Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative podnijeli, optužujući čelnika parlamenta da je isticanjem trobojke u svom kabinetu zloupotrijebio službeni položaj. Ovo je za portal Pobjede potvrdio državni tužilac i portparol u SDT-u Vukas Radonjić. - U toku je izviđaj - rekao je on.

Podsjećamo, te partije su sredinom februara podnijele krivičnu prijavu SDT-u protiv Mandića zbog osnovane sumnje da je, isticanjem narodne zastave Srbije u svom kabinetu za potrebe sastanka sa mitropolitom Srpske pravoslavne crkve Joanikijem, odnosno zastave druge države, zloupotrijebio službeni položaj. Šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić je na konferenciji za medije 15. januara naveo da je poziv da se pridruže krivičnoj prijavi protiv Mandića uputili i Bošnjačkoj stranci, ali su iz te partije to odbili da učine. - Ponudili smo im da potpišu prijavu, ali su nas sinoć obavi-

jestili da to neće učiniti - rekao je Nikolić tada, navodeći da ne zna razlog takve odluke BS-a. Nikolić je na konferenciji za medije podsjetio da je predsjednik Skupštine, protivpravno i suprotno Zakonu o državnim simbolima, u svom kabinetu istakao zastavu druge države. On navodi da ne misli da će Mandić biti politički sankcionisan, ali da očekuje da će ga sankcionisati tužilaštvo jer je, kako kaže Nikolić, pozivao na nepoštovanje svoje države i na lojalnost drugoj državi. Nikolić smatra da je Mandić, time što je učinio, Crnu Goru, njenu zastavu i simbole, ali i sa-

mu Skupštinu izložio poruzi. - Crna Gora je Ustavom definisana kao građanska država, a ne država jednog naroda. To znači da bi Mandić imao obavezu da se ponaša u skladu sa tim i da poštuje Ustav i zakone te bude predstavnik svih građana, a ne samo Srba - rekao je Nikolić. On smatra i da je Mandićev krajnji cilj promjena karaktera države, što proizvodi još dublje podjele u Crnoj Gori.

- On želi Crnu Goru sa izmijenjenim karakterom. Želi da je uvede u ,,srpski svet“, zagovarajući novi koncept objedinjenja svih Srba, koji će slijediti odluke zvaničnog Beogradanaveo je Nikolić. J.Mi.

- Naravno, ne mogu zanemariti uspjehe koje smo postigli, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, niti zanemariti činjenicu da smo kao Pokret na sva tri izborna ciklusa ostvarili značajne rezultate u Danilovgradu, nadmašujući državni prosjek za više od 10 odsto - rekao je Grgurović u javnom saopštenju. Grgurović je, kako je juče izvijestila Pobjeda, kum predsjednika države Jakova Milatovića i kontroliše gotovo cijeli danilovgradski odbor PES-a. Grgurović je nakon Milatovića najviše rangirani funkcioner koji je napustio stranku Milojka Spajića. Međutim, poslanik i odbornik te partije u Danilovgradu Darko Dragović saopštio je na sjednici lokalnog parlamenta da svi odbornici PES-a podržavaju dalji ostanak Grgurovića na čelu Danilovgrada, bez obzira što je on napustio tu partiju, navodeći da neće biti vanrednih izbora.

- Odbornici koji su izabrani sa liste PES-a, bez obzira na to kako će ko nastaviti dalje političko djelovanje, daju punu podršku lokalnoj vlasti na čelu sa Aleksandrom Grgurovićem, rekao je Dragović navodeći da će lokalna vlast završiti sve započete projekte Dragović je sinoć u izjavi za Pobjedu potvrdio da svi odbornici PES-a podržavaju ostanak Grgurovića na čelu

Grgurović je, kako je juče izvijestila Pobjeda, kum predsjednika države Jakova Milatovića i kontroliše gotovo cijeli danilovgradski odbor PES-a. Grgurović je, nakon Milatovića, najviše rangirani funkcioner koji je napustio stranku Milojka Spajića

opštine, čime bi se izbjegli vanredni lokalni izbori.

-Ne trebaju nam krize i turbulencije u ovom momentu, rekao je Dragović Pobje di. Do sad neviđeno rješenje u istoriji parlamentarizma je, prema saznanjima Pobjede, smišljeno da bi se spriječili izbori, ali i odlazak Grgurovića sa čela opštine. Grgurović je, u svom javnom saopštenju, rekao da unutrašnje odnose i političke dinamike unutar samog Pokreta neće komentarisati, ali da odluka o napuštanju nije rezultat lakomislenog razmišljanja.

-Izražavam iskrenu zahvalnost svim članovima Pokreta na podršci, saradnji i povjerenju. Svim svojim, sad već bivšim, kolegama iz Pokreta Evropa sad želim puno uspjeha kako na ličnom, tako i na profesionalnom planurekao je Grgurović. Dodao je da njegova odluka ne znači kraj borbe za pravedniju i demokratskiju Crnu Goru, ali da će od ovog trenutka svoju energiju usmjeriti na druge, moralno ispravnije puteve, prije svega na unapređenje i poboljšanje uslova života u Danilovgradu. PES je u utorak napustio i Ivan Lakić, takođe član Glavnog odbora i sekretar u Opštini Danilovgrad. N. ZEČEVIĆ

Sporna zaStava: Dodik i Mandić na konferenciji za medije

Na sjednici Vlade u petak na dnevnom redu inicijativa ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića za razrješenje direktora Uprave policije

Demokrate i Ura preko Brđanina pokušavaju da „disciplinuju“ Spajića

Jesu li Demokrate uspjele da stave pod kontrolu Spajića i konačno se riješe Brđanina znaće se nakon sjednice Vlade u petak, ali ono što je nedvosmisleno: ministar Danilo Šaranović nema nijedan zakonski osnov na koji se može pozvati da bi preuzeo rukovođenje Upravom policije do izbora novog vršioca dužnosti direktora

PODGORICA – Komisija za kadrovska i administrativna pitanja Vlade uputila je u utorak prijedlog za razrješenje direktora Uprave policije Zorana Brđanina - potvrdio je juče portalu RTCG predsjednik komisije i potpredsjednik Vlade dr Srđan Pavićević, dok izvori portala Antena M tvrde da će Brđanin i biti smijenjen na sjednici Vlade u petak. Izvori Pobjede iz vrha PES-a, međutim, nijesu mogli da potvrde da će Brđanin biti razriješen, jer, shodno zakonu, istovremeno bi trebalo da bude imenovan vršilac dužnosti za kojeg još nema čvrstog dogovora.

Kao jedno od rješenja ove sporne situacije, kako saznaje Portal RTCG, pominje se da će policijom do imenovanja v.d. direktora koordinisati ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović?!

Prema saznanjima RTCG, Pokret Evropa sad i Demokrate, stranka čiji su funkcioneri zaduženi u izvršnoj vlasti za sektor bezbjednosti – od potpredsjednika Vlade i lidera te partije Alekse Bečića, do ministara unutrašnjih poslova i odbrane Danila Šaranovića i Dragana Krapovića, nijesu postigli dogovor o nasljedniku Brđanina, ali su Demokrate njegovo razrješenje uslovile ostankom u Spajićevoj Vladi.

ABAZOVIĆEV CIRKUS

Vijest da je smjena Brđanina stigla na dnevni red Vlade uslijedila je nakon što je Portal Antena M juče, rano ujutro, objavio djelove njegovih dopisa Šaranoviću, iz kojih se vidi da ministar blokira postavljanje starješina koji ispunjavaju profesionalne i zakonske uslove na petnaestak važnih pozicija u Upravi policije.

Spajićeva Vlada tako nastavlja sa cirkuskom predstavom koju je, nezakonitom smjenom Br-

đanina, počela Vlada Dritana Abazovića, a koja i te kako skupo košta bezbjednosni sektor. Brđanina je Upravni sud, pravosnažnom presudom u julu prošle godine vratio „na posao“, ali je Abazovićeva Vlada donijela novo rješenje o njegovoj smjeni.

- Imali smo odluku Upravnog suda da donesemo novo rješenje, donijeli smo novo rješenje, tu se stavila tačka - kazao je tada Abazović.

Brđanin je ponovo zatražio pravdu na sudu i novom presudom vraćen na poziciju direktora Uprave policije.

U međuvremenu konstituisana je Vlada premijera Milojka Spajića i on je odlučio da postupi po presudi Upravnog suda, s čim, međutim, nijesu bili zadovoljni u Demokratama, koalicionim partnerom Abazovićeve Ure.

Plan im je bio da Brđanina ponovo sruše, ovog puta voljom parlamentarne većine, odnosno tako što su smislili da skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu raspravlja o njegovom izvještaju o radu Uprave policije iz 2022, iako je o tome trebalo da se izjasni prethodni skupštinski saziv?! Očekivano, izvještaj je dobio negativnu ocjenu, a upravo to je jedan od zakonskih osnova za zakonitu smjenu direktora Uprave policije. Šaranović je odmah pohitao

i uputio Vladi inicijativu za Brđaninovo razrješenje, ali Spajić je tek juče odlučio da se ta tačka nađe na dnevnom redu.

Jesu li Demokrate uspjele da stave pod kontrolu Spajića i konačno se riješe Brđanina znaće se nakon sjednice Vlade u petak, ali ono što je nedvosmisleno jasno jeste da - Šaranović nema nijedan zakonski osnov na koji se može pozvati da bi preuzeo rukovođenje Upravom policije.

U članu 12 Zakona o unutrašnjim poslovima piše da „policijom rukovodi direktor koji za svoj rad odgovara ministru unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: ministar) i Vladi Crne Gore“, pa je nelogično da „koordinator“ Šaranović bude podređen ministru Šaranoviću. Osim toga, policija je depolitizovana i na njenom čelu ne može da bude ličnost koja je partijski funkcioner ili funkcionerka.

Zakon o unutrašnjim poslovima je jasan, u članu 14 u dva stava -„Policija je u svom radu politički i ideološki neutralna“,

te „U vršenju policijskih poslova i sa njima povezanih poslova, Policija je operativno nezavisna od Ministarstva i drugih organa državne uprave“. I član 16 ovog zakona isključuje Šaranovića kao mogućeg „koordinatora“ Uprave policije. - U slučaju prestanka mandata direktora Policije prije isteka vremena na koje je postavljen ili u slučaju spriječenosti direktora Policije da, iz bilo kojih razloga stalno ili na duže vrijeme vrši svoju dužnost, Vlada će na prijedlog ministra, za vršioca dužnosti odrediti jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice Policije, koji ispunjava uslove za direktora Policije, propisane ovim zakonom, a najduže do šest mjeseci – precizan je Zakon. Tekst Antene M koji je prethodio najavi sjednice Vlade u petak na kojoj će se raspravljati o smjeni Brđanina potvrdio je da Šaranović i on nijesu imali nikakvu komunikaciju.

DOPISI

U dopisima, u čiji je sadržaj Antena M imala uvid, Brđanin

je, kako pišu, ukazao na stvari koje su važne za funkcionisanje Uprave policije, uključujući i brojna problematična kadrovska rješenja, pošto samo pet visoko pozicioniranih policijskih službenika, od 14 koje su postavili bivši čelnici UP i MUP-a Nikola Terzić i Filip Adžić, ispunjavaju osnovne uslove za pozicije na koje su imenovani.

Posljednji dopis Brđanin je Šaranoviću uputio u poneđeljak, podsjećajući ga da su još u februaru prošle godine objavljeni interni oglasi za popunu radnih mjesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica Uprave policije i da je te oglase neophodno okončati radi pune funkcionalnosti i rukovođenja. Hitna reakcija Demokrata za razrješenje Brđanina uslijedila je, očigledno, zbog njegove jasne poruke Šaranoviću u dopisu od poneđeljka da će, pozivajući se na pravo koje mu daje Zakon o unutrašnjim poslovima (čl. 131 i čl. 168), budući da sprovođenje internih oglasa još traje, u narednom periodu

donijeti odluke o raspoređivanju pojedinih policijskih službenika na druga radna mjesta. - Prvenstveno onih koji ne ispunjavaju propisane uslove za radna mjesta na koja su privremeno raspoređeni, odnosno onih koji ne ispunjavaju propisane uslove za privremeno obavljanje određenih naloženih poslova – bio je precizan Brđanin, koji je o pojedinim planiranim odlukama o raspoređivanju i konkretnim imenima policijskih službenika obavijestio ministra, ali Antena M nije objavila ta imena. Brđanin u dopisu navodi i da mu je žao što se MUP iz njemu nepoznatih razloga „ne uključuje u svoje zakonske obaveze“ i poručuje da v.d. stanja ne dopinose jačanju institucije.

KONTROLA URE

Brđanin juče nije želio da za Pobjedu komentariše najavu da će se pitanje njegove smjene naći na dnevnom redu sjednice Vlade u petak. Premijer Milojko Spajić krajem januara izjavio je da je Zoran Brđanin u punom mandatu i da ne bi volio, kako je rekao, da se igra „galimatijasa kojeg se igrala 43. Vlada“. -Mislim da postoji prostor za dogovor i razgovor sa Brđaninom, kao i civilizovani načini koji su primjereni demokratskoj i evropskoj praksi. Treba raditi sve u skladu sa zakonima ove države – rekao je tada Spajić.

Kakav je civilizovan i način „primjeren demokratskoj i evropskoj praksi“, a koji je u „skladu sa zakonima ove države“ smislio Spajić i hoće li prihvatiti ucjenu Demokrata znaće se u petak, a prema informacijama Pobjede, sa Brđaninom još niko nije razgovarao na tu temu.

Pobjeda je od konstituisanja Vlade Milojka Spajića u kontinuitetu upozoravala da su Demokrate ušle u izvršnu vlast, osim ličnih ambicija pojedinca, isključivo da bi pod svoju kontrolu stavili bezbjednosni sektor, a sa zadatkom da po svaku cijenu sačuvaju kadrove svog koalicionog partnera Ure i njenog lidera Dritana Abazovića. U protekla četiri mjeseca uspješno su odrađivali zadatu agendu. Bez pozicija su ostali jedino generalni inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti i dotadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić Kurti je čovjek od najvećeg povjerenja Abazovića, ali Demokrate ga nijesu mogle sačuvati zato što postoje indicije da je on bio jedan od ključnih aktera u montiranju afere „Do Kovon“ koja je trebalo da diskredituje Spajića i onemogući ga da bude premijer.

Bečić i njegovi nijesu se mogli izboriti ni za Terzića, jer ih je Spajić „matirao“ stavom da njegova Vlada mora poštovati zakone i institucije države Crne Gore i bio istrajan da se presuda Upravnog suda kojom je Zoran Brđanin vraćen na poziciju direktora Uprave policije mora sprovesti. K.

d. mijatović

m. babović

d. malidžan

TANDEM: Aleksa Bečić i Dritan Abazović

NA METI DEMOKRATA I URE: Zoran Brđanin

ZNA LI KO MU ,,SMJEŠTA IGRU“: Milojko Spajić

U Vladi procjenjuju da je siva ekonomija u oblasti dobiti i zarada smanjena na nivo između 15,7 odsto i 18,2

Plate porasle, produktivnost radnika ostala na niskom nivou

Rast minimalca nije rezultat povećane dodate vrijednosti po zaposlenom.

Visina minimalne zarade je slična hrvatskoj, ali je prosječna dodata vrijednost po zaposlenom 25 odsto niža u Crnoj Gori, navodi se u Vladinom programu, a direktorica

ISSP dr Jadranka Kaluđerović ukazuje da i kada uključimo sivu ekonomiju, produktivnost crnogorskih radnika ostaje na veoma niskom nivou

PODGORICA - Poslodavci su tokom prethodne dvije godine prijavili znatan broj zaposlenih koji su radili na crno, ali je ostala praksa plaćanja dijela zarade ,,na ruke“, navodi se u Vladinom programu za suzbijanje neformalne ekonomije.

Procjenjuje se da je ukupno učešće sive ekonomije u oblasti dobiti i zarada smanjeno na nivo između 15,7 odsto i 18,2 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Jadranka Kaluđerović zadovoljna je zbog smanjenja učešća sive ekonomije, ali je ocijenila da je produktivnost radnika ostala na veoma niskom nivou čak i kad uključimo sivu ekonomiju. -Trendovi govore da je jedan broj biznisa procijenio da im se više isplati poslovati u zakonskim okvirima. Iako u svim ekonomijama postoji određeni nivo aktivnosti koji se obavlja u domenu sive ekonomije, najvažnije je shvatiti uzroke, koji su obično neka

ograničenja, zbog kojih biznisi bježe u sivu zonu – kazala je Kaluđerović Pobjedi. Pojasnila je da razumijevanje tih razloga može dovesti do promjena u javnim politikama. -Plaćanje zarada u kešu, koje je još prisutno, može biti posljedica činjenice da određeni zaposleni ne žele da budu registrovani, jer bi time gubili pravo na socijalna davanja ili druge beneficije – smatra Kaluđerović.

U dokumentu se navodi da je kombinovani rast zarada i zaposlenosti prevazilazio ukupno povećanje naplate prihoda od penzijskog i doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.

-Za period od ove do 2026. godine projektuje se da će kombinovani rast zarada i zaposlenosti biti niži od rasta prihoda od doprinosa. To ukazuje na dalje pozitivne efekte poreskih reformi i smanjenja neformalnosti na tržištu rada - navodi se u dokumentu.

Kada se, kako se dodaje, uzmu u obzir ukupno analizirani efekti uticaja poreske reforme na prihode od poreza na dobit

i doprinose, ukupno učešće sive ekonomije u oblasti dobiti i zarada smanjeno je na nivo između 15,7 odsto i 18,2 odsto procijenjenog BDP-a u prošloj godini. Prema projekcijama za period od prošle do naredne godine, produktivnost će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,5 odsto, usljed većeg rasta zaposlenosti od rasta BDP-a. -Ipak, rizik znatnog povećanja minimalne zarade u 2022. godini, koje prevazilazi rast produktivnosti, prema ekonomskoj teoriji može dovesti do povećanih makroekonomskih neravnoteža i pitanja održanja visokog potencijala rasta. Ovo je bez pratećeg snaženja konkurentnost i mje-

ra strukturnih reformi koje bi omogućile porast produktivnosti u privatnom sektoru i veću dodatu vrijednost u ekonomiji – kaže se programu. Minimalna zarada u 2022. godini povećana je na 66 odsto prosječne zarade, što je najviše u regionu Jugoistočne Evrope i predstavlja prilično odstupanje od prosjeka. -Toliko povećana minimalna zarada, međum, nije rezultat

Porez na dobit

Ministarstvo finansija je projektovalo rast prihoda od poreza na dobit od 22 odsto u ovoj godini. Projekcije pokazuju da je u prošloj godini došlo do većeg prijavljivanja dobiti, što je, između ostalog, ,,efekat poreske reforme i ekonomskog rasta“.

-Konkretnije, prihod naplaćen za prijavljenu dobit za 2022. je povećan 49,3 odsto na 137,7 miliona eura u odnosu na prijavljenu dobit iz 2021. Pritom je izmjena zakonske regulative, odnosno uvođenje progresivne stope poreza na dobit, prema simulacionom modelu, uticala na povećanje prihoda za 16,3 miliona eura u prošloj godini - navodi se u Vladinom dokumentu i ističe da je efekat povećanja prijavljivanja neprijavljene dobiti najveći u 2022. i prošloj godini, budući da je Ministarstvo finansija projektovalo rast prihoda od poreza na dobit od 22 odsto u ovoj godini. Nakon toga je projektovan umjereniji rast u skladu s rastom ekonomske aktivnosti.

povećane dodate vrijednosti po zaposlenom – navodi se u dokumentu. Dodaje se da je visina minimalne zarade slična onoj u Hrvatskoj, ali je prosječna dodata vrijednost po zaposlenom 25 odsto niža u Crnoj Gori.

-Ono što je po mom mišljenju najznačajnije jeste činjenica da i kada uključimo sivu ekonomiju u sliku o produktivnosti crnogorskih radnika, ona ostaje na veoma niskom nivou – rekla je Kaluđerović. Ona smatra da je dobro što ovaj dokument notira i tu veoma važnu činjenicu i što napominje neopohodnost strukturnih reformi za povećanje produktivnosti u budućnosti.

Najvažnije je shvatiti uzroke bijega biznisa u sivu zonu, ukazuje Kaluđerović i kao primjer navodi isplatu zarada u kešu, što može biti posljedica zahtjeva zaposlenih da ne budu registrovani, jer bi time gubili pravo na socijalna davanja ili druge bene cije

-Jedino povećanje produktivnosti na dugi rok znači ekonomski napredak. Poreskom politikom se samo vrši redistribucija onog što stvara privatni sektor – zaključila je Kaluđerović.

Ukupna vrijednost sive ekonomije u Crnoj Gori u 2022, prema istraživanju IPSOS-a, procijenjena je na 20,6 odsto BDP-a ili 1,19 milijardi eura, od čega se na neprijavljenu dobit odnosi 521,8 miliona eura ili 43,7 odsto. -Polazeći od navedenog istraživanja i zvaničnih podataka o prijavljenoj dobiti za 2022. godinu, ukupna vrijednost dobiti za 2022. procijenjena za potrebe ovog programa iznosila je oko 1,9 milijardi eura. Od toga je dobit prijavljena u prošloj godini za 2022. činila 71,4 odsto ili oko 1,3 milijarde eura, a neprijavljena (siva ekonomija) ili ostatak je bio 28,6 odsto – piše u programu. S.P.

Borderless Consulting i Montenegro Business Association Njemačka najavljuju strateške investicione planove za Crnu Goru

PODGORICA - Engleska

kompanija ,,Borderless Consulting” i ,,Montenegro Business Association Njemačka“, koje su potpisale partnerstvo, usmjeravaju strateške investicijske planove za Crnu Goru u oblasti energetike i turizma. Predsjednik ,,Montenegro Business Association Njemačka“ Ensar Kuč kazao je Pobjedi da ovaj zajednički poduhvat ima ambiciju da prevaziđe uobičajene granice, te predstavlja izvanrednu priliku za napredak Crne Gore.

Predsjednik i izvršni direktor kompanije ,,Borderless Consulting“ Hulio Verisimo naglašava da njihova saradnja nije usmjerena samo na prenos znanja i resursa, već i na ostvarivanje autentičnog partnerstva koje će podržati ra-

Zainteresovani za ulaganja u energetiku i turizam

zvojne težnje Crne Gore. - Naša saradnja ima za cilj da iskoristi kolektivnu struč-

nost obje organizacije kako bi Crnu Goru pokrenula u novu eru rasta. Sa najvećom

iskrenošću se obavezujemo da ćemo našu stručnost na najvišim nivoima proširiti na zaslužne ljude Crne Gore. Sa fokusom na različite sektore, nastojimo da značajno doprinesemo razvoju industrije, infrastrukture i socio-kulturnih aspekata, njegujući okruženje pogodno za inovacije i napredakkazao je Kuč. Hulio Verisimo kazao je Pobjedi da će sinergija između ,,Borderless Consultinga“ i ,,Montenegro Busi-

ness Association“ poslužiti kao svjedočanstvo o potencijalu koji leži u harmoničnoj međunarodnoj saradnji. - Sa nestrpljenjem očekujemo pozitivan uticaj koji će naši zajednički napori imati na prelijepe pejzaže i vrijedne ljude Crne Gore. Neka ova saradnja bude svjetionik prosperiteta, oličenje duha saradnje, napretka i međusobnog poštovanja. Naša saradnja sa ,,Montenegro Business Association“ u Njemačkoj predstavlja ključni momenat u globalnoj poslovnoj strategi-

ji. ,,Borderless Consulting“ je posvećen podsticanju prosperiteta preko granica, što je primjer našeg vizionarskog partnerstva sa Crnom Gorom i naših strateških investicionih planova. Zajedno gradimo mostove, pokrećemo inovacije i oblikujemo svjetliju budućnost za ekonomije širom svijeta - poručio je Verisimo. Ensar Kuč vjeruje da će partnerstvo njihove dvije organizacije znatno doprinijeti i ekonomskom rastu i razvoju Crne Gore. N.K.

Jadranka Kaluđerović

Hulio Verisimo

Ensar Kuč

M. BABOVIĆ

Dvodnevna konferencija Mreže vrhovnih revizorskih institucija u Budvi

Promocija odgovornog trošenja javnih sredstava

PODGORICA -Osnovni

cilj Ministarstva finansija (MF) je jačanje budžetskog kredibiliteta, kao jednog od parametara povjerenja u institucije, gdje vidimo značajnu ulogu Državne revizorske institucije (DRI) - poručio je ministar finansija Novica Vuković na otvaranju konferencije Mreže vrhovnih revizorskih institucija (VRI) kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u EU.

Na konferenciji koju je DRI organizovala sa programom SIGMA na temu revizije završnog računa budžeta, Vu-

ković je kazao da ova institucija predstavlja najvažniji instrument parlamentarne kontrole.

-MF i Vlada u cjelini, DRI vide kao značajnog partnera i podršku u djelovanju ka promociji odgovornog trošenja javnih sredstava i upravljanja javnom imovinom, što je ujedno imperativ u postupanju ove vlade, jer bez jačanja menadžerske odgovornosti u upravljanju javnim sredstvima nema stabilnih javnih finansija – poručio je Vuković i ocijenio da su preporuke DRI važan input i za naredni budžetski ciklus, te stoga moraju biti jasne, precizne, ostvarljive i kvalitetne.

Održana prva sjednica Koordinacionog tijela za zaštitu javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću

Uvode onlajn sistem nadzora

PODGORICA - Radićemo

na uvođenju onlajn sistema nadzora igara na sreću, koji bi evidentirao internet transakcije u realnom vremenu i omogućavao svakom igraču da u svakom trenutku provjeri zakonitost, kao i da li je evidentirana njegova uplata kod nadležnog organa, saopštio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju i predsjednik Koordinacionog tijela za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću Momo Koprivica na prvoj sjednici tog tijela, koje je Vlada formirala prošle sedmice.

USD 1.08080

JPY 162.87000

GBP 0.85548

Takav sistem, kako je kazao, imao bi mehanizam da detektuje sporne transakcije i omogući kontrolu i obračun naknada koje se uplaćuju. -Govoreći o brojnim kladionicama u blizini škola, Koprivica je najavio reviziju svakog pojedinačnog slučaja i moguće mjere u rasponu od oduzimanja koncesije do pokretanja krivične odgovornosti – kaže se u saopštenju Vlade. Usvojen je poslovnik, koji omogućava građanima da podnose predstavke koordinacionom tijelu, a u cilju detekcije svih zloupotreba, nepravilnosti i propusta. R.E.

CHF 0.95200

AUD 1.66390

CAD 1.46890

Predsjedavajući Senatom

DRI Nikola N. Kovačević je kazao da djelotvorno i transparentno upravljanje javnim finansijama zahtijeva postojanje i dobro upravljanje nizom sistema, a jedan od sistema jeste i eksterna revizija, koja kroz objektivan i nepristrasan način sprovodi kontrolu upravljanja javnom potrošnjom, prenosi PR centar. -Revizija završnog računa budžeta, kao zakonska obavezujuća revizija pruža sveukupan osvrt na funkcionisanje sistema upravljanja javnim finansijama i identifikuje oblasti u sistemu koje treba dodatno unaprijediti. Davanjem ocjene finansijskog učinka

države, vrhovne revizorske institucije doprinose povećanju odgovornosti i transparentnosti u upravljanju javnim sredstvima. Uspjeh našeg uticaja umnogome zavisi od efikasne saradnje, komunikacije i razmjene informacija sa MF i Parlamentom - kazao je Kovačević. Zamjenica direktora SIGMA programa Bianca Bretech je kazala da podržavaju Mrežu od samog osnivanja, dodajući da se u proteklih desetak godina radi o vrlo stabilnoj porodici, koja ima iste članice. -Izuzetno mi je drago što vidim da se ta naša porodica povećava. Prošle godine je to bila Ukrajina, zatim Moldavija, a sada imamo i Gruziju. Nadam se da će ova brojnija porodica imati još zanimljivije skupove, nova iskustva, ideje, teme - kazala je Breteche ocjenjujući značajnim prisustvo predstavnika MF kao priliku za razgovor oko pitanja koja se mogu unaprijediti. Na marginama Konferencije, državne revizije Crne Gore i Sjeverne Makedonije potpisale su memorandum o saradnji.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici VRI iz Albanije, BiH, Gruzije, Kosova, Moldavije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Turske i Ukrajine, eksperti iz VRI Hrvatske i Slovenije, te predstavnici ministarstava finansija Albanije, BiH, Kosova i Sjeverne Makedonije. M.Lk.

,,Metalci“ ponovo protestovali ispred Vlade tražeći uplatu bene ciranog staža

Momo Koprivica obećao pomoć

PODGORICA – Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica sastao se juče sa predstavnicima bivših radnika rudarsko-metalskog sektora, koji su se okupili ispred zgrade Vlade, protestujući što im još nije uplaćen beneficirani staž, kako bi mogli da se penzionišu. Prema riječima njihovog predstavnika Željka Peruničića, Koprivica im je kazao da će sa njihovim zahtjevima upoznati ministarku rada i socijalnog staranja Naidu Nišić, obećavši im za danas novi susret. Rečeno im je da će sjutra o ovome razgovarati sa ministrom ekonomije Nikom Đeljošaljem Izmjene Zakona o PIO kojim bi se omogućilo penzionisanje radnika metalske i rudarske industrije sa 25 godina staža ili najmanje 15 godina rada na mjestima sa beneficiranim stažom, predložili su poslani-

Komisija za tržište kapitala uputila Ministarstvu nansija svoj prijedlog zakona o otvorenim investicionim fondovima

Injekcija za oporavak berze

PODGORICA – Komisija za tržište kapitala uputila je juče Ministarstvu finansija (MF) svoj prijedlog zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, sa prevodom na engleski jezik i transpozicionim tabelama, navodeći da je prijedlog tog zakonskog rješenja plod saradnje sa Hrvatskom agencijom za nadzor finansijskih usluga (HANFA).

-Cilj je uspostavljanje adekvatnog regulatornog i nadzornog okvira za djelatnost društava za upravljanje i otvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom usklađen sa pravnom tekovinom EU (Poglavlje 9 – finansijske usluge). Njegovim usvajanjem stvoriće se preduslovi za unapređenje regulatornog okvira iz oblasti poslovanja otvorenih investicionih fondova sa javnom

ponudom, licenciranje novih fondova, uvođenje dodatnih mjera i kontrolnih mehanizama u poslovanju društava za upravljanje investicionim fondovima, kontinuirano unapređenje regulative u dijelu koji se odnosi na zaštitu investitora na tržištu kapitala, podsticanje veće konkurencije na tržištu kapitala, kao i odvajanje zakonske regulative u odnosu na alternativne investicione fondo-

ci SNP-a, a poslanici usvojili krajem prošle godine. Time je predviđeno da ovo pravo iskoristi oko 80 bivših radnika i to do kraja ove godine. Na pitanje Pobjede o kojem se iznosu radi, Peruničić nije mogao da da konkretan odgovor, navodeći da je prošli put za 200 radnika uplaćeno 180 hiljada eura. O kojem se broju radnika radi sada, znaće se tek, kako je objasnio, kad Fond PIO napravi procjenu na osnovu prijava bivših metalaca i rudara. U ovu grupu bi, tvrdi, trebalo da uđu bivši radnici KAP-a, Željezare i Rudnika boksita. Vlada je u više navrata do sada na ovaj način bivšim radnicima iz ovog sektora omogućavala penzionisanje. Radnici su juče tražili sastanak sa šefom kabineta premijera Brankom Krvavcem i potpredsjednikom Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksom Bečićem, ali ih je primio samo Koprivica. M.Lk.

ve. Važno je napomenuti da se zadržavaju do sada dostignuti visoki standardi i dobra rješenja iz važećeg regulatornog okvira – saopštili su iz Komisije.

Očekuju, kako navode, da će zakon imati direktan pozitivan učinak na finansijsku stabilnost zemlje, pružajući građanima pristup novim i raznovrsnim mogućnostima za investiranje. Biće omogućeni bolji uslovi za ulaganje i štednju za sve građane Crne Gore, uz podsticanje razvoja tržišta kapitala, čime će biti povećana transparentnost, sigurnost i efikasnost investicionih procesa. R.E.

Guvernerka Irena Radović sa komesarom za susjedsku politiku i proširenje Oliverom Varheljijem

Pripremaju aplikaciju za SEPA

PODGORICA - Centralna banka Crne Gore (CBCG) je posvećena procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, što je Evropska komisija prepoznala kroz svoje godišnje izvještaje o ostvarenom napretku - kazala je guvernerka Irena

Radović tokom jučerašnjeg susreta sa evropskim komesarom za susjedsku politiku i proširenje Oliverom Varheljijem Komesar Varhelji je, kako je saopšteno iz CBCG, prenio otvorenost Evropske komisije za „ulazak u novu fazu pre-

govora sa Crnom Gorom, koja znači otpočinjanje procesa zatvaranja pregovaračkih poglavlja“ i poručio da Crna Gora treba da „iskoristi priliku i povoljan momenat da ubrza svoj evropski put“. Na sastanku je bilo riječi o novom Planu rasta za Zapadni

Balkan Evropske komisije, koji ima za cilj da podstakne ekonomsko približavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i pridruživanju jedinstvenom tržištu za plaćanje u eurima (SEPA). Radović je informisala Varheljija o pripremi aplikacije za pristupanje SEPA koja će biti upućena Evropskom savjetu za plaćanja. N.K.

Koprivica sa ,,metalcima“

Forum u organizaciji CGO ukazao na potrebu jačanja istinske multikulturalnosti kako se Crna Gora ne bi suočila s ozbiljnijim problemima

Suživot se ne podrazumijeva, tolerancija se živi i njeguje

Bez ozbiljnog promišljanja, otvorenih i konstruktivnih debata koje će rezultirati strateškim politikama države u oblasti razvijanja multikulturalizma, naročito u obrazovanju, Crna Gora rizikuje da je sustignu problemi gurani pod tepih, posebno zbog inercije krhkih institucija koje su zavisile od partitokratske podjele funkcija – poručeno sa foruma

PODGORICA - Sloboda, jednakost, prihvatanje drugog i drugačijeg u središtu su evropskih vrijednosti u koje se naše političke elite samo retorički zaklinju, potencirajući multietnički i multikulturalni karakter države. Uporedo, sustižu nas porazni rezultati referentnih ispitivanja javnog mnjenja. Ona upozoravaju da ispod tog narativa postoje brojne distance i predrasude koje, što je najviše za brigu, baštine mlade generacije.

To su ključni akcenti foruma „Jačanje multikulturalizma u Crnoj Gori – koji su djelotvorni mehanizmi“ kojim je okončan projekat „Prihvati različitost, osvijesti umove“, u relizaciji nevladine organizaciježa Centar za građansko obrazovanje, uz podršku Ambasade Kanade.

Ukazano je da bez ozbiljnog promišljanja, otvorenih i konstruktivnih debata koje će rezultirati strateškim politikama države, naročito u obrazovanju, Crna Gora rizikuje da je sustignu problemi gurani pod tepih, posebno zbog inercije krhkih institucija koje su zavisile od partitokratske podjele funkcija.

Alarm da se stvari moraju mijenjati jesu rezultati ispitivanja javnog mnjenja, koje je Centar za građansko obrazovanje lani sproveo, a koji pokazuju da, iako 80 odsto građana ima percepciju da je crnogorsko društvo multikulturalno, zabrinjava podatak da je 48,8 odsto onih u Crnoj Gori koji smatraju da postoji dikrimina-

cija po vjerskoj osnovi, dok 60 procenata građana prepoznaje nacionalnu diskriminaciju. Ključni odgovor zašto je to tako, prema ocjeni učesnika Foruma je izostanak demokratizacije obrazovnog sistema, nedostatak političke angažovanosti i odgovornosti, bez kojih nema multikulturalnog i tolerantnog društva. V.d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Ljudmila Popović istakla je bogatstvo raznolikosti crnogorskog društva, ali i neophodnost brige i adekvatnog korišćenja takvog blaga. -Univerzalne ljudske vrijednosti, prava i odgovornosti, vizija su Crne Gore kao interkulturalne zemlje, u kojoj stvaramo tri vitalna modela: suživot, solidarnost i suodgovornost za zajedničku budućnost. U tom smislu, podvukla bih da smo u Direktoratu svjesni jedne uzročno- posljedične veze između zaštite ljudskih prava, opšte ljudske bezbjednosti i mogućnosti da se realizuju ciljevi ljudskog razvoja –kazala je Popović.

Ključni alati

Savjetnik i zamjenik ambasadora Kanade David Morgan ukazao je da nijedno društvo nije imuno niti otporno na povremene tenzije i sukobe između različitih etničkih i vjerskih grupa, čime se ugrožava socijalna koheziju i harmonija. -Suživot i kohezija nijesu podrazumijevajući, već se tolerancija mora njegovati. I Kanada i Crna Gora žele stvoriti društva u kojima se svi pojedinci, bez obzira na svoje po-

rijeklo, osjećaju poštovano, uključeno i cijenjeno – kazao je on.

Ključ za izgradnju snažnog i otpornog društva je jačanje otpornosti mladih protiv radikalizacije, ekstremizma i vršnjačkog nasilja, kao i razvijanje sigurne, tolerantne i kreativne zajednice koja cijeni različitost.

-Naša je dužnost da opremimo mlade ljude alatima kojima će prevazići ove izazove i pronaći pozitivan, konstruktivan put naprijed - kazao je Morgan. Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević naglasila je da multikulturalizam nije samo koncept, već da to mora biti stvarnost koja se živi.

-Umjesto da izloženost različitim perspektivama poboljšava kritičko razmišljanje, razumijevanje i kreativnost, imamo situaciju u kojoj rastu predrasude, stereotipi, diskriminacija i ne uspijevamo da izradimo osjećaj jedinstva i kolektivnog identiteta koji prevazilazi postojeće razlike - ocijenila je ona.

Uljarević je ukazala da donosioci odluka slabo razumiju i praktikuju da kroz vladine politike i programe daju multikulturalni okvir obrzaovnom sistemu.

- Svjedočimo opasnom poigravanju sa osjetljivim identitetskim pitanjima od strane onih

koji bi, kako kroz pozicije u institucijama sistema, tako i kroz partijske funkcije, morali imati naglašenu odgovornost da afirmišu principe multikulturalizma. Takođe, stalno se podiže nivo provokacije koji hrani polarizaciju, radikalizaciju i ekstremizaciju društva, koje je, inače, nedovoljno otporno na dezintegracione proceseporučila je ona.

Članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore i poslanica DPS-a Zoja Bojanović-Lalović kazala je tokom panela da se mladi ljudi formiraju kroz obrazovanje, ali u tome veliki udio ima opšti uticaj društva, pa i političara. -Sudeći po izazovima sa kojima se kao društvo suočavamo, očigledno smo negdje napravili greške u jačanju građanske svijesti i vrijednosti – navela je ona. Smatra da je ukidanje predmeta Građansko obrazovanje i Etika kao obaveznih, svakako doprinijelo da priča o multikulturalizmu izgubi svoje mjesto u obrazovnom sistemu na način kakv bi trebalo da ima. -Možda je koncept tih predmeta mogao da se unaprijedi, ali nikako da se ukine. Cilj tih predmeta je bio da razvije svijest o različitosti, toleranciji, prihvatanju drugačijeg i da radimo na formiranju građanske svijesti. Kao člani ca Od-

Paralelni tok vremena, Štrpci i Dodik u istom danu

Reditelj Andro Martinović podsjetio je na vanvremensko ostvarenje Milča Mančevskog – film „Prije kiše“ – koji, kako kaže, ukazuje i svjedoči da na Balkanu vjekovi teku paralelno, a ne hronološki, jedan za drugim.

Kako je kazao, prije dva

dana smo imali primjer tog uporednog trajanja vremena tokom posjete Milorada Dodika -Obilježava se godišnjica jednog užasnog zločina, a u isto vrijeme su se sastali protagonisti te ideologije. Imali ste simultano i posljedicu i uzroke. Ne govorim o

njihovoj ličnoj participaciji u tim događajima, ali ono u šta se zalažu ostalo je nepromijenjeno – naveo je Martinović.

Martinović je upozorio da se kod nas, nažalost, stvari vraćaju u pretpolitičko stanje.

-Naše elite zamišljaju multi-

kulturalizam kao neku konfederaciju, gdje vjere i nacije postoje svaka za sebe, upravljaju sobom kako misle, po principu da se niko nikome u to ne miješa, da svako može da zastupa što hoće, maše simbolima kojima želi, a država je tu i tamo kad treba neke

bora, iniciraću uvođenje ovog programa kao obaveznog, a u skladu sa zahtjevima savremenog društva - najavila je Bojanić-Lalović.

Prvi KoraK –sPoznaja Problema Istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević smatra da kao početnu tačku u suočavanju sa problemom moramo prihvatiti da etnička i religijska distanca u Crnoj Gori postoji. -Na nama je da nađemo način da to prevaziđemo, a zaštitimo etničke i vjerske identitete, jer ja ne želim nekome ko je vjernik da oponiram i govorim kako to ne postoji. Moje je da to prihvatim i da to poštujem i obogaćujem dodatnim vrijednostima – rekao je on. Smatra da to podrazumijeva pronalaženje zajedničkog stava u vezi sa pitanjima poput onih koji se tiču LGBT prava, ekologije, ekonomskih parametara i drugih zajedničkih simbola.

-Ako imamo te zajedničke vrijednosti, mene ne mogu da ne bole, na primjer, pitanja Palestine. U tom kontekstu, ako tako obogatimo naše identitete, mi dobijamo jednu nadravan, iznad granica koje su urođene, nametnute ili koje se mogu zloupotrebljavajuti, da bismo

funkcije da se raspodijele –naveo je on.

Kazao je da to onda podsjeća na pretpolitičko, plemensko stanje koje se retorički pokriva pozivanjem na tradiciju.

-Tradicija je, kako je to rečeno, dobra kad se stvara, a ne samo kad se od nje živi. Tradiciju treba preispitivati – naglasio je on.

Umjesto da izloženost različitim perspektivama poboljšava kritičko razmišljanje, razumijevanje i kreativnost, imamo situaciju u kojoj rastu predrasude, stereotipi, diskriminacija i ne uspijevamo da izgradimo osjećaj jedinstva i kolektivnog identiteta koji prevazilazi postojeće razlike - rekla je Uljarević

onda mogli govoriti o nečemu što je početak multikulture i interkulture – poručio je Batrićević.

U aktuelnom društvenom momentu on crkvene ili vjerske organizacije i vlasti, bez obzira ko imao većinu, ne smatra adresom na koju se moguće osloniti da napravi konkretne pomake u tranziciji od „trpeljivosti, preko tolerancije do multikulturalnosti“ od koje, smatra on, trenutno u našem društvu postoji samo fraza, ali ne i suštinsko dostignuće tog ideala.

-Vjerujem u ostatak nevladinog sektora i jačanje civilnog društva da ono bude pesnica koja će da razbija paradigme koje su nam nametnute, a onda u saradnji sa institucijama da radi da te akcije prihvata vladajuća struktura, pa onda da država stekne hrabrosti da se umiješa u reforme vjerskih organizacija - kazao je Batrićević.

Istraživačica Sociološkog centra Crne Gore doc. dr Nikoleta Đukanović ocijenila je posebno zabrinjavajućim i paradoksalnim podatke o izraženim distancama među mladima. Osim neadekvantih mehanizama, izostanka odgovarajućih politika i progama, Đukanović smatra da je upravo problem to što nemamo demokratizaciju obrazovanja i uspješne reforme u toj oblasti koja je koncept multikulturalizma izgubila iz fokusa. Taj se problem dalje manifestuje i odražava na ponašanje donosilaca odluka.

-Primijetila sam da, kada mladi ljudi i ostanu ovdje, ili preuzmu funkcije koje su jako bitne u državi, onda manifestuju svoj vrijednosni sistem koji se zasniva na neznanju. To neznanje prerasta u netrpeljivost i diskriminaciju – kazala je ona. igor PeriĆ

CGO: Forum o multikulturalizmu

Prvi dan regionalne konferencije Dezinformacije kao prijetnja demokratskim društvima u organizaciji CDT-a

Milatović: Koliko je u onlajn prostoru siguran građanin ako to nije predsjednik

PODGORICA - Dezinformacije jačaju polarizaciju u društvu, grade nepovjerenje prema institucijama i suštinski urušavaju demokratiju, a zbog njih i teorija zavjere došli smo do toga da djeca umiru od bolesti koje su iskorijenjene prije 70 ili više godina, poručeno je sa prvog dana konferencije „Dezinformacije kao prijetnja demokratskim društvima“, koju je uz podršku Ambasade SAD organizovao CDT.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović bio je govornik na prvom od tri panela. On je ukazao na opasnosti od dezinformacija, koje mogu da stvore i društvene tenzije, polarizaciju, ali i da grade nepovjerenje prema institucijama sistema i jednim dijelom onemogućavaju kritičnu misao u društvu. Kazao je i da kao predsjednik države nema odgovore nadležnih organa ko stoji iza kampanja u kojima je njegov lik iskorišćen za lažne objave.

- Kako je saopšteno iz Uprave policije, moje fotografije su korišćene uz lažne naslove kako bi odvele na stranice sa lažnim sadržajima. Naslovi koji su se odnosili na različita davanja, na vanredna povećanja i dodatke… dezinformatori su pokušali nanijeti političku štetu… Iako je riječ o ozbiljnim manipulativnim radnjama, i danas nemam odgovore ko stoji iza ove dezinformacione kampanje - rekao je Milatović.

On je upitao i koliko je u virtuelnom prostoru siguran građanin ako sistem ne može da zaštiti predsjednika države.

Kazao je da je problem onlajn nasilja usko povezan sa dezinformacijama koje se često iz

Nekada je cilj da građani izgube povjerenje u sve medije i ne vjeruju ni u šta do kraja, to je mnogo lošije nego da povremeno povjeruju u neku lažnu vijest – kazala je ministarka Vujović

virtuelnog svijeta sele u stvarni život.

- Posebno je problem što su žrtve kampanja politički aktivne žene, torturu su pretrpjele Božena Jelušić, Vesna Bratić, Draginja Vuksanović-Stanković, Jelena Borovinić-Bojović, Aleksandra Vuković-Kuč, Jevrosima Pejović, Dragica Sekulić i mnoge civilne aktivistkinje – rekao je predsjednik Milatović.

PRIMITIVNI SISTEM

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica naveo je da kada se pogleda nivo razvoja demokratskih instrumenata za sprečavanje dezinformacija ili, šire gledano, malignih uticaja, sigurnosti podataka, zaštite građana od uznemiravanja, zaštitu od sajber napada, digitalizacije društva u širem

smislu – potpuno je jasno da naš sistem više ima obilježje nekih primitivnih zajednica, nego modernog društva koje je na pragu EU.

- Građani su, kratko rečeno, prepušteni sami sebi i država nema puno interesovanja, a ni praktičnih mehanizama da se sa ovim problemima krene aktivnije nositi – poručio je on. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da postoji nekoliko prepreka koje onemogućavaju najbolji odgovor na dezinformacije. Jedna od prepreka je velika brzina i načini kojom se šire vijesti. Drugi problem je nedostatak medijske pismenosti, za koji je najavila da će uskoro biti riješen.

Važno je, kako kaže, prepoznati da dezinformacije imaju negativan uticaj na profesional-

ne medije i pravo građana na informacije zbog toga što se narušava integritet novinarske profesije i podriva povjerenje u medije.

- Nekada je cilj da građani izgube povjerenje u sve medije i ne vjeruju ni u šta do kraja, to je mnogo lošije nego da povremeno povjeruju u neku lažnu vijest – kazala je ona. Istakla je da ta činjenica otežava profesionalnim izvještačima jer se njihova priča teže probija do građana. Ambasadorka SAD Džudi Rajzing-Rajnke kazala je da je Milatović u pravu kada kaže da dezinformacijama nije ugrožen samo predsjednik, već svaki građanin.

- Dezinformacije nijesu igračka, to nije prazan pištolj, već pun, to je oružje i u miru i u ratu. Crna Gora je zemlja u miru,

Formiranje odbora za strani uticaj

Govoreći o inicijativi CDT-a da se u Skupštini formira Odbor za praćenje stranih uticaja, predsjednik Milatović je kazao da on podržava taj predlog. - Mislim da ovaj saziv parlamenta nema pravo da ne formira posebni odbor koji će se baviti ovom temom, po ugledu na onaj u Evropskom parlamentu - kazao je Milatović. Ministarka Vujović je takođe podržala osnivanje ovakvog odbora.

ali je napadnuta lažnim narativima. Cilj je uništavanje demokratskog društva, gubitak povjerenja, uništavanje demokratskih institucija. Građani gube povjerenje u vlasti, institucije, medije i, u suštini, u samu demokratiju - kazala je Rajzing-Rajnke.

SLOBODA ILI REPRESIJA

Na drugom panelu se pokušalo odgovoriti na pitanja da li je moguće suprotstaviti se dezinformacijama uz istovremeno poštovanje slobode izražavanja. Sagovornici su istakli da su one opasnost po slobodu izražavanja, ali se o toj slobodi mora voditi posebna pažnja jer nam događaji iz prošlosti govore da represivne mjere vode do zloupotreba i slanja novinara u zatvor.

Advokat Siniša Gazivoda je,

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo novu krivičnu prijavu zbog lažne diplome srednje škole

ODT ispituje još jednu ispravu

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je još jednu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog osnovane sumnje da je B.L. dostavilo/ la lažnu i neistinitu obrazovnu ispravu o srednjem obrazovanju.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, 2021. i 2022. godine nije bilo podnijetih prijava (za vrijeme mandata Vesne Bratić i Miomira Vojinovića), u vrijeme mandata Damira Še-

hovića 2020. podnijeto je pet, a 2019. dvije prijave. Preko dvadeset lažnih diploma je prijavljeno ODT-u od novembra, kada je na dužnost stupila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović. Prevara je otkrivena tokom nostrifikacije, odnosno priznavanja inostrane obrazovne isprave kada je nadležna srednja škola utvrdila da - nije vjerodostojna. Od početka godine, Ministarstvo je podnijelo tridesetak prijava zbog lažnih diploma.

Iz Ministarstva su kazali da su podnijeli prijavu zbog sumnje da je B.L. izvršilo/la krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika. Istakli su da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema. Zasad je poznato javnosti da je donijeta jedna sudska presuda povodom jedne falsifikovane diplome, a krivičnu prijavu je podnijelo upravo Ministarstvo.

ovog problema – kazala je ministarka.

Toj saradnji doprinijeće i nedavno usvojen Zakon o ratifi-

govoreći o zakonskoj regulaciji dezinformacija u Crnoj Gori, kazao da propisi moraju da prate društvene okolnosti, a da su naši takvi da odražavaju stanje kakvo je nekad bilo. Kazao je da svi oni koji se bave ljudskim pravima i koji su se godinama borili za slobodu izražavanja sad vide i opasnost po samu slobodu izražavanja, koja potiče od dezinformacija. Ocijenio je i da je postojao aktivizam koji je išao u pravcu uvođenja što manjih ograničenja slobode izražavanja, a posebno onih koje dolaze od države kako bi se suzbila upravo njena represija. - Došli smo do problema, i možda smo već u paradoksu tolerancije. Boreći se za što više, dobili smo dezinformacije kao prijetnju i ljudskim pravima i slobodi izražavanja - kazao je Gazivoda.

Dekanka Pravnog fakulteta u Podgorici Aneta Spaić, govoreći o evropskim zakonima koji regulišu pitanje dezinformacija, kazala je da dezinformacija kao termin nije dominantno vezana za medije. Dezinformacija je, kako navodi, smještena negdje drugo. Nalazi se una panelima, blogovima, onlajn marketima... - Ključna stvar u evropskim aktima je da se reguliše dezinformacija na platformama, problem je ona koja nastane na Tviteru, a ne u medijima. Naravno, imamo prenošenje koje se slijedi, ali se ona prvo mora suzbiti. Velike platforme će biti glavni cenzori u tome i određivati šta je dezinformacija, a ne urednička politika medija - rekla je Spaić. Analitičarka javnih politika Jelena Berković istakla je da se jako puno novca zarađuje i vrti na podacima o nama koje mi sami dostavljamo velikim kompanijama kada ih koristimo. - Upitno je na kojim se ekonomskim temeljima može održavati novinarstvo – rekla je ona, navodeći primjer kompanije koje su jače od država.

- Tviter je vrijedio 44 milijarde kada ga je kupio Ilon Mask, to nam dosta govori. Ja ne znam koliki je BDP Crne Gore, znam da su Amazon, Gugl i slični jači od Italije, Njemačke, i tek kada te države zajedno sjednu, možda ima šanse da se nešto reguliše - rekla ona.

J.MARTINOVIĆ

- Rad na ovome tek slijedi, ali svakako smo odlučni da se suočimo sa rješavanjem problema kupljenih i falsifikovanih

Ona je formirala komisiju na nivou Ministarstva, koja se bavi provjerom diploma i najavila rezultate čim to tijelo završi posao.

- Nakon toga ćemo definisati u kom pravcu ćemo dalje ići i na koji način ćemo provjeravati zaposlene u obrazovnim ustanovama. Provjera spornih diploma svakako zahtijeva angažovanje svih nadležnih organa u Crnoj Gori, ali i saradnju sa drugim zemljama, posebno iz regiona kako bismo zajednički radili na rješavanju

JakšićStojanović

lifikacija u oblasti visokog obrazovanja. Ministarka Jakšić-Stojanović ranije je Pobjedi kazala da se čini „i da je tužilaštvo počelo da se bavi ovim problemom i da zajedno možemo učiniti dosta na rješavanju pomenutog problema.“

Građani su prepušteni sami sebi u borbi protiv dezinformacija

Četvrtak, 29. februar 2024.

PODGORICA - Pobjedi su juče sagovornici kazali da se kasnilo sa pružanjem pomoći čovjeku koji se zapalio u svojoj kući u Mahali, u Zeti, a koji je zadobio teške tjelesne povrede.

Sagovornici, čiji je identitet poznat redakciji, pojasnili su da je vozilo Hitne pomoći moralo prvo da ide po medicinskog tehničara u Podgoricu, jer je medicinska sestra koja radi u Hitnoj pomoći u Zeti - bila kući. Njoj je, kako tvrde, omogućeno da ode ranije i ne čeka primopredaju smjene. Zbog toga se, pojašnjavaju oni, stvorio prostor u kome nema medicinskog tehničara, pa dežurni ljekar nije mogao da izađe na teren sam. Vozilo se, kako su opisali sagovornici događaja, zbog toga prvo uputilo u Podgoricu, po medicinskog tehničara, pa se vratilo sa njim u Zetu kako bi se pacijentu ukazala pomoć.

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Pobjedi su kazali da je dispečer jedinice Hitne medicinske pomoći u Podgorici zaprimio poziv u 18.38 časova, a da je poziv proslijeđen medicinskoj ekipi u 18.45. Direktor Hitne medicinske pomoći prim. mr sci. dr med. Vuk Niković kazao je i da je ekipa Zavoda za HMP na mjestu dešavanja bila na vrijeme, te da je povrijeđenom ukazana kompletna medicinska pomoć.

Sagovornici Pobjede tvrde da je preksinoć vozilo Hitne pomoći Zete moralo prvo u Podgoricu po medicinskog tehničara, jer sestra nije bila na primopredaji smjene

Niković naredio interni postupak i izmjenu procedura

Prvi put imamo dovoljan broj ljekara i tehničara, te će podstanica u Zeti imati stalni kadar i neće se dešavati, kao u prethodnom desetogodišnjem periodu, da ima organizacione probleme – kazao je Niković Vuk Niković

- Nakon toga povrijeđeni je stabilnih vitalnih parametara i ordinirane terapije na licu mjesta transportovan u Urgentni centar – kazao je dr Niković.

On je Pobjedi odgovorio na pitanja koja se tiču neblagovremenog postupanja ekipe Hitne medicinske pomoći, kao i odgovornosti - da je naložio

sprovođenje internih procedura kako bi se utvrdila eventualna odgovornost uposlenih.

Dr Niković je pojasnjio da je

kao direktor Zavoda pokrenuo inicijativu da opština Zeta dobije svoju jedinicu Hitne medicinske pomoći.

- Prvi put imamo dovoljan broj ljekara i tehničara, te će podstanica u Zeti imati stalni kadar i neće se dešavati, kao u prethodnom desetogodišnjem periodu, da ima organizacione probleme – kazao je Niković. On je pojasnio i da je zbog toga što je Hitna pomoć u Zeti podstanica primopredaja smjena godinama vršena u Podgorici. Taj decenijski problem, kaže Niković, biće riješen i kroz izmjene zakona da Zeta ima svoju Hitnu pomoć, ali i kroz inicijativu menadžmenta da tu praksu prekine.

On je Pobjedi kazao da su već

Na konferenciji HRA govorilo se o dječjim pravima na obrazovanje o ljudskim pravima

U školama se dijele na bogate i siromašne, ne suzbija se nasilje

PODGORICA – U školama postoje grupe siromašnih i bogatih, i onda se ponižavaju drugi kako bi se ovi koji to rade osjećali većim. Uvijek se znalo ko se s kim druži, ko ima veća finansijska primanja. Svi se šale na tuđi račun i niko ne obraća pažnju na druge učenike, niko ne rješava problem, a oni su veoma tužni i potišteniriječi su pojedinih učenika koji su u kratkom filmu ,,Za građansku budućnost“ govorili o problemima sa kojima se suočavaju u obrazovnim ustanovama, o vršnjačkom nasilju... Film je prikazan na konferenciji Akcije za ljudska prava, koja je bila posvećena dječjim pravima na obrazovanje, o ljudskim pravima. -Često sam gledao nasilje. Učestvovao sam indirektno da branim druga jer je slabiji –rekao je u filmu jedan učenik. Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević kazala je da je neophodno da se u škole vrati građansko obrazovanje da bude obavezan predmet, što su i inicirali kod resornog ministarstva, na što je ministarka prosvjete, nauke i inovaci-

ja Anđela Jakšić-Stojanović odgovorila da su pokrenuli procedure analize nastavnih planova i programa i da je to kompleksan proces. Ministarka je kazala da je pristalica da se uvede taj predmet u nastavni plan i program. Istakla je da smo kao društvo previše vremena bili izloženi podjelama na različitim nivoima i da je naša različitost naša najveća snaga.

Gorjanc Prelević je objasnila da su inicijativu da se vrati građansko obrazovanje, koje više nije obavezan predmet od 2017.godine, utemeljili i na međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i Univerzalnoj deklaraciji, gdje se ističe da svako dijete ima pravo na obrazovanje o ljudskim pravima, obrazovanje mirovnog karaktera, koje će ga osposobiti da poštuje druge ljude. Ministarka je kazala da o poštovanju različitosti djeca treba da uče i kod kuće, te da treba češće organizovati i radionice za roditelje, koliko je važno da prihvatimo druge - da svi imamo različite navike, kulturološke stavove, različita iskustva i da je to najvrednije što ova zemlja ima. Kazala je da u praksi bilježimo

slučajeve koji nikome ne idu u prilog, te da svi treba da daju sve od sebe da riješe probleme. Osvrnula se na slučaj u kojem je učenik nasrnuo na profesora, ističući da li se rješava problem ako se đak prebaci po četvrti – peti put u drugu školu, da neko drugi ima taj problem. Tražili su, kako je rekla, sve podatke o ovom slučaju da pokušaju da definišu na koji način se može riješiti izazov.

Pedagoške psihološke službe treba da dostave Ministarstvu prosvjete izvještaj što rade, jer su zatrpani administrativnim poslovima, te da je ključni dio njihovog posla postao usputni i uključuju se u slučajeve kada je već kasno. Temelj za promjenu je u obrazovnom sistemu, rekao je autor filma, novinar i urednik Nemanja Živaljević. Ispričao je da dok je radio na fil-

napravili liste i smjene, prema kojima će zaposleni smjene preuzimati u Zeti, kako bi se riješio problem da u tom međuprostoru, koji nekada traje i pola sata, nema nikoga u HPM Zeta.

Niković je rekao da sada imaju i vozilo koje može biti stalno stacionirano u toj stanici, a prvi put dovoljno ljekara i osoblja, te da će do izmjene zakona osoblje od sada preuzimati smjene u Zeti i time neće ostavljati mogućnost da pacijenti ne budu zbrinuti na licu mjesta.

Povodom slučaja koji se dogodio preksinoć u Zeti policija je saopštila da je jedan stanovnik Mahale pokušao je da se zapali u svom domu.

- Poziv je primljen u 18.44. Prebačen je u Urgentni centar sa teškim povredama – saopšteno je medijima iz Operativno-komunikacionog centra policije.

Vatrogasci su brzo reagovali, a zatim su službenici Hitne pomoći prevezli povrijeđenog u Urgentni centar, saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja glavnog grada.

Iz Kliničkog centra nijesmo zasad dobili odgovore na pitanja u koliko je sati pacijent primljen u Urgentni centar, niti o statusu njegovog zdravstvenog stanja.

J.MARTINOVIĆ

U filmu je ombudsman Siniša Bjeković istakao da nedostaje empatije među djecom, te je kritikovao što nasilje postaje uobičajena matrica komunikacije među ljudima u Crnoj Gori.

Gorjanc-Prelević je tokom diskusije rekla da obrazovni sistem danas školuje sjutrašnje roditelje.

Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković kazala je da dobijaju više pisama od djece, roditelja, nastavnika, te da o problemu vršnjačkog nasilja jednako pričamo danas kao prije pet ili deset godina. Psihološkinja Ana Ćalov-Prelević rekla je da roditelji i djeca treba da dobiju psihološku podršku, odnosno psihoterapijski tretman koji je nekada potreban, te da ga nije u školi moguće pružiti. A izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da postoji kriza unutar porodice, i da nemamo mehanizam da odgovorimo na tu krizu, odnosno da fali sistem podrške za porodice.

mu, postavljao pitanje je li dobar roditelj, koliko je posvećen djeci i da li poštujemo njihova prava.

- Zaključio sam da moram da se promijenim. Temelj za promjenu je u obrzaovnom sistemu. Predmet građansko obrazovanje bi doveo do toga da imamo tolerantniju, srećniju djecu. Samo tako možemo da stvorimo društvo koje može da ide naprijed – kazao je on.

-I takvo stanje je u svakoj opštini u Crnoj Gori. Bez toga nema promjene u ponašanju naše djece – rekla je ona. Savjetnik i zamejnik šefa misije Ambasade Kanade u Beogradu Dejvid Morgan kazao je da u našoj državi imamo dosta izazova, te da učeći djecu o ljudskim pravima kreiramo odgovorne generacije, koje će da se bore protiv nepravde i diskriminacije. N.Đ.

Obrazovni sistem je temelj od kojeg se kreće ka promjenama za bolje duštvo

U podgoričkom Višem sudu izrečena druga osuđujuća presuda koja se temelji na „Skaj“ komunikacijama

Janjić dobio tri godine mjeseci zatvora za ubistva Željka Radulovića

PODGORICA – Nikšićanin Darko Janjić juče je u podgoričkom Višem sudu osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvorske kazne zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja je planirala ubistvo Željka Radulovića i šverc droge.

Presudu je izrekao sudija Goran Šćepanović Kako su pojasnili iz Višeg suda, osuđujuća presuda temelji se na materijalnim i personalnim dokazima koji su potvrdili komunikacije Janjića preko „Skaj“ aplikacije. Prema navodima presude, tokom suđenja potvrđene su optužbe tužilaštva da je Janjić u prvoj polovini 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju su 2017. formirali Radovan Mujović i Vasilije Rafailović radi izvršenja više teških krivičnih djela. Uloga Janjića u ovoj kriminalnoj organizaciji razotkrivena je analizom ,,Skaj“ komunikacija koje su strane partnerske službe dostavile crnogorskim istražiteljima.

Zadatak Janjića je bio da prati Željka Radulovića i druge za sada neidentifikovane članove suprotstavljene kriminalne grupe radi prikupljanja saznanja o njihovim kretanjima i životnim navikama u cilju stvaranja pogodnih prilika za njihovu likvidaciju. O rezultatima praćenja Janjić je, kako se navodi u optužnici, obavještavao Radovana Mujovića.

Janjić se tereti i da se za potrebe organizatora ove kriminalne grupe bavio i švercom marihuane, kokaina i heroina u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji, državama zapadne Evrope i Skandinavije. Iz transkripata razgovora, koje je Janjić ostvarivao sa Mujovićem, preko ,,Skaj“ aplikacije u periodu od početka marta do početka oktobra 2020. godine zaključuje se da je intenzivno pratio kretanje mlađeg Radulovića, dogovarao krijumčarenje narkotika u Evropu, ali

Sud za prekršaje u Ulcinju donio presudu

i Mujoviću nudio učešće u većim poslovima šverca droge iz Južne Amerike.

- Ragin sin i drugovi dolaze u gradsku, Mijov mali, mali Pirga i ekipa nalete - obavještava Janjić Mujovića, dodajući da Željko Radulović ,,ide non-stop na relaciji Cetinje –Kotor, jednom nedjeljno u Siti kvart i Deltu“. Janjić u porukama pojašnjava da ,,Raginog malog“ može locirati jer izlazi sa sestrom njegovog druga.

U dokazivanju lojalnosti, Ja-

Podgoričanin kažnjen

2.000 eura zbog droge

PODGORICA – Podgoričanin M. N (30) kažnjen je 2.000 eura zbog posjedovanja narkotika. Sutkinja Suda za prekršaje, odjeljenje u Ulcinju, Anka Kekić je po okončanom dokaznom postupku našla da su dokazani navodi optužnog akta Višeg državnog tužilaš-

tva u Podgorici koje je okrivljenom stavilo na teret da je 10. septembra 2023. godine u ranim jutarnjim časovima na parking prostoru, u zaleđu jedne ulcinjske plaže, u svom vozilu posjedovao određenu količinu opojne droge kokain, kao i sintetičke droge MDMA, koju je u trenut-

Udes na Bulevaru revolucije u Podgorici

Tri osobe povrijeđene

PODGORICA - Tri osobe povrijeđeni su u udesu koji se dogodio juče u 12 sati na Bulevaru revolucije u Podgorici

- potvrđeno je našem portalu iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Vršilac dužnosti komandi -

ku vršenja kontrole policijskih službenika i konzumirao. – Osim kazne, izrečena mu je i zaštitna mjera trajnog oduzimanja predmetne opojne droge, koja će se po pravosnažnosti rješenja dostaviti Upravi policije na postupak uništenja – navode iz Suda za prekršaje u Budvi. C. H.

ra Službe zaštite i spašavanja glavnog grada Zdravko Blečić je za Javni servis kazao da su pripadnici Službe zaštite jednu povrijeđenu osobu zatekli prikliještenu vozilom. C. H.

Viši sud

osuđujuća

godine i osam za planiranje Radulovića

njić piše Mujoviću da je spreman i papu da napadne, da ubija i otima.

Međutim, u porukama ističe da ono što nikada ne bi pristao da uradi je da nekoga siluje i da špija.

U jednoj od poruka Janjić navodi: ,,Radim sad jednoga da baci bombu“. Predočava plan prema kojem treba iskoristiti priliku kada Željko Radulović ide na suđenje u podgorički Viši sud.

- Imam plan, 29. marta nam suđenje u PG. Eto mora i iz kuće i

kući iz suda. Luks taksi ga vozi – navodi Janjić u poruci pojašnjavajući da vozač pošto doveze mlađeg Radulovića ide na kafu i čeka ga. - Brat, samo nam dva tipa trebaju. Jedan na vespu neku da čeka ispred suda, a drugi u lokal da javi kad dođe - navodi se u jednoj od poruka sa ,,Skaj“ aplikacije. Janjić potom pojašnjava da treba naći pravi trenutak i postaviti bombu pod taksi u periodu dok traje suđenje Raduloviću.

- Ovaj ga navede za ovo auto, zalepi i ćao. Na izlaz iz PG ili usred grada odmah bam i ćaooo - piše Janjić. U sljedećoj poruci on navodi da ne treba ni kilo eksploziva za ostvarenje njegovog plana, ali navodi i da bi jedna od opcija bila da se Radulović likvidira tako što bi se na njega pucalo sa ,,vespe“ u pokretu, ali da za ovakav posao nema kandidata. Janjić u jednoj poruci traži od Mujovića da prenese ,,tim lutorima da ako žele Raginog sina da plate i bukvalno na penal ga dajem, nek neko dođe i neka ga digne. Bomba u auto i ćaoooo“. Međutim, u ostvarenju plana likvidacije ozbiljnu prepreku za Janjića predstavlja činjenica da se sestra njegovog druga zabavlja sa Radulovićem.

- To je sestra mog druga. Svaki dan se voze, sami njih dvoje i on ne vozi. Ja mu rekao, a on mi kaže: ,,Je*i ga ne mogu joj ništa, izabrala je“ - navodi se u porukama. B.R.

U međunarodnoj akciji kodnog naziva „Vertikala“ uhapšeno šest osoba, podnijete krivične prijave protiv 18 lica

PODGORICA – U Srbiji je uhapšeno šest osoba osumnjičenih da su ubile četiri pripadnika škaljarskog kriminalnog klana Stevana Stamatovića i Igora Dedovića u Atini i Alana Kožara i Damira Hadžića na Krfu, u Grčkoj 2020. godine - saopštilo je Tužilaštvo za organizovani kriminal. Ubijeni su u bezbjednosnim službama bili označeni kao visokorangirani pripadnici škaljarskog kriminalnog klana. Tužilaštvo za organizovani kriminal je saopštilo da je, pored ovih šest lica u Srbiji, uhapšena još po jedna osoba u Španiji i Grčkoj. Šestoro osumnjičenih za ubistva nalazi se u bjekstvu, dok je šestoro od ranije u pritvorima i zatvorima u Srbiji i Crnoj Gori. - Organizatori navedene kriminalne grupe su Radoje Zvicer , D arko Šarić i Veljko Belivuk, a krivična prijava podnijeta je protiv ukupno 18 lica - rekao je na konferenciji za medije načelnik Uprave kriminalističke policije Ninoslav Cmolić Nakon višegodišnje istrage i intenzivnog operativnog zajedničkog rada sa Europolom, na teritoriji Srbije, Španije, Grčke i Republike Srpske uhapšeni su M. B. (42), D. J. (32), D. T. (60), V. V. (33), S. V. (38), V. M. (45), N. D. (35), R. S. (61) i A. R. (44).

- Ovim krivičnim djelima lišeni su života Alan Kožar, Damir Hadžić, Igor Dedović i Stevan

Zvicer, Šarić i

Belivuk označeni kao organizatori ubistava u Grčkoj

Stamatović i ranjena je supruga Stevana Stamatovića - istakao je Cmolić.

Načelnik UKP naglasio je da je ova akcija rezultat zajedničkog rada Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, BIA, Europola, MUP Republike Srbije, kao i policija Republike Srpske, Kraljevine Španije i Republike Grčke Osumnjičenima se na teret stavlja da su pripadnici organizovane kriminalne grupe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela, dva krivična djela teško ubistvo i jedno teško ubistvo u pokušaju.

Načelnik UKP naglasio je da je ovom akcijom zadat ozbiljan udarac organizovanom kriminalu -Pretresom stanova i drugih prostorija koje koristi šestoro osumnjičenih na teritoriji Srbije pronađena je veća količina novca, nekoliko luksu-

znih satova, mobilni telefoni koji služe za kriptovanu komunikaciju, kao i dvije falsifikovane lične isprave - navodi se u saopštenju MUP-a Srbije. Igor Dedović i Stevan Stamatović ubijeni su 19. januara 2020, a Alan Kožar i Damir Hadžić pet mjeseci kasnije23. jula iste godine. Dedović i Stamatović ubijeni su u restoranu u Atini dok

U Budvi uhapšene dvije osobe zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga

su bili sa suprugama i djecom. Zločin se dogodio oko 19 sati u restoranu ,,Voskopoula“, kada su upale četiri osobe sa kapuljačama na glavi i uputile se direktno ka njihovom stolu. Kožar i Hadžić su likvidirani dok su bilii u automobilu. Pronađeno je najmanje 30 čaura, dva motora, četvorotočkaša, kojima su počinioci došli na mjesto napada i napustili ga. A. R.

Kotoranina i kosovskog državljanina terete za uličnu prodaju marihuane

BUDVA - M.M. (20) iz Kotora uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivičnog

djela omogućavanje uživanja opojnih droga, a M.G. (18), sa Kosova, sa boravkom u Budvi, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavlja-

nje u promet opojnih droga. Kako se navodi u saopštenju policije, oduzeto je više manjih pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihua-

na ukupne mase 250,9 grama, dvije vage za precizno mjerenje i pribor za pakovanje. Oni su sprovedeni u Više državno tužilaštvo u Podgorici na dalju nadležnost. C. H.

Svjedok saradnik svjedočio u predmetu protiv optuženih za planiranje ubistva Nemanje Zurovca

Kankaraš saslušan iza zatvorenih vrata

PODGORICA – Svjedok

saradnik Milan Kankaraš u predmetu protiv Zorana Mrvaljevića i njegove kriminalne grupe zbog pripremanja ubistva Nemanje Zurovca juče je u podgoričkom Višem sudu saslušan iza zatvorenih vrata.

Sutkinja Nada Rabrenović isključila je javnost kako bi se sačuvali interesi svjedoka saradnika.

Pored Mrvaljevića, optužnicom Specijalnog tužilaštva obuhvaćeni su Krsto Vujić, Slobodan Vico i Jovan Riznić. Oni se terete za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a Mrvaljević

za ubistvo putem podstrekavanja i šverc droge. Podsjećamo da je iskaz koji je Kankaraš dao u istrazi kao svjedok saradnik odlukom suda u martu prošle godine izuzet iz spisa predmeta kao nevaljan dokaz. Ova odluka je donijeta na prijedlog branioca Mrvaljevića, advokatice Milice Saveljić-Parađin koja je ukazala da je Kankaraš 24. septembra 2020. godine u Specijalnom tužilaštvu nezakonito saslušan, odnosno bez prisustva optuženih i njihovih branilaca.

Iako je saslušanju Kankaraša prisustvovao samo branilac Jovana Žmukića , advokat

Srđan Lješković, Viši sud je narednog dana 25. septembra 2020. godine na osnovu ovog iskaza Kankarašu dodijelio status svjedoka saradnika. U obrazloženju odluke da se iskaz Kankaraša iz istrage proglasi nevaljanim navodi se da SDT na zapisniku o saslušanju svjedoka saradnika nije naveo razloge zbog kojih advokati i optuženi nijesu pozvani da prisustvuju saslušanju.

Advokatica Saveljić-Parađin je prilikom kontrole optužnice kazala da se dokument tužilaštva temelji na iskazu svjedoka saradnika koji nema veze sa logikom, kao i mjerama tajnog nadzora koje su ne-

zakonite, s obzirom na period kada su određene i prema kojim licima.

Ona je ustvrdila da su Vujić, Mrvaljević, Vico i Riznić optuženi na pretpostavkama tužilaštva.

-U optužnici se pominje pištolj nepoznate marke sa nepoznatim prigušivačem koga nema, kriptovani mobilni telefon koga nema, nepostojeći neidentifikovani pripadnik kriminalne grupe, podstrekavanje na nerazumljiv način utvrđeno možda vidovnjaštvom. Apsolutno je sve navedeno nepostojeće i, što je još važnije – neprovjerljivo i nedokazivo – kazala je advokatica Saveljić.

On je tada ukazala sudu da SDT očigledno pretpostavlja krivicu, pa na odbranu prebacuje teret dokazivanja, odnosno dokazivanje nevinosti u nemogućim uslovima. Prema navodima optužnice, Zoran Mrvaljević je 2016. formirao kriminalnu organizaciju čiji je član 2019. postao i Milan Kankaraš. On je kao svjedok saradnik ispričao u Specijalnom tužilaštvu da ga je Mrvaljević postrekavao na ubistvo Zurovca nudeći mu zauzvrat 40.000 eura i kilogram kokaina. On je naveo da je Mrvaljević nabavo pištolj s prigušivačem, ali ubistvo nije izvršeno. Kankaraš je u SDT-u ispričao

da je bio član dvije suprotstavljene kriminalne organizacije. Prvo je radio za sada pokojnog Vladimira Roganovića, a potom za Zorana Mrvaljevića, koji je tražio da ima sve informacije o kretanju članova suprotstavljene grupe.

On tvrdi da je Mrvaljeviću i Vujiću javljao gdje se nalaze Roganovići u periodu kada je Vladimir Roganović trebalo da izađe iz zatvora.

Nakon likvidacije Vladimira Roganovića, kako tvrdi Kankaraš, ova grupa je zbog pojačanih kontrola hercegnovske policije na kratko obustavila aktivnosti na pripremi ubistva Šćepana Roganovića. B.R.

Sa uviđaja ubistva Stamatovića i Dedovića u Grčkoj

Ulcinj:

Direktorica Doma zdravlja ,,Bogdan Vujošević“ o obuhvatu MMR vakcinom

Holaj: Čak 45 odsto djece nije zaštićeno od morbila

Na odluku roditelja o vakcinaciji najveći uticaj imaju predrasude o MMR-u. Treba organizovati informativna i edukativna predavanja u predškolskim ustanovama za roditelje i vaspitače, upoznati ih sa važnošću te vakcine, jer nam epidemija malih boginja ozbiljno prijeti – kazala je za Pobjedu Sadije Holaj

ULCINJ – U posljednjih pet godina MMR vakcinom imunizovano je 804 od 1.453 djece, odnosno 55,33 odsto. Taj procenat je nizak, jer od ukupnog broja djece koja treba da budu vakcinisana, njih 649 je neopravdano nevakcinisano –– kazala je za Pobjedu direktorica Doma zdravlja ,,Bogdan Vujošević“ Sadije Holaj.

Holaj navodi da se odnos roditelja prema vakcinaciji mora poboljšati kako bi se izbjegla epidemija morbila.

EDUKACIJA

– Smatram da treba organizovati informativna i edukativna predavanja u predškolskim ustanovama za roditelje i vaspitače. Na predavanjima bismo mogli da ih upoznamo sa važnošću MMR vakcine i masovne imunizacije. Tako bismo spriječili epidemiju malih boginja, koja nam ozbiljno prije-

ti. Zemlje iz okruženja su već proglasile epidemiju morbila – objasnila je direktorica Doma zdravlja. Ističe da i na Ulcinjane najviše utiču nepotvrđene informacije o MMR vakcini. – Na odluku roditelja o vakcinaciji, odnosno nevakcinaciji, u posljednjih nekoliko godina najveći uticaj imaju predrasude o MMR-u. Vjeruju da je štetna po zdravlje djece i da izaziva autizam. Apelujem na roditelje da vakcinišu djecu i da imaju povjerenja u vakcine i njihov značaj za očuvanje zdravlja naših najmlađih – poručila je Holaj. Prema kalendaru imunizacije Instituta za javno zdravlje prva doza MMR vakcine se prima između 12. i 15. mjeseca života, a druga pred polazak u školu. Ta vakcina je u upotrebi širom svijeta duže od tri decenije, a kod nas od 1994. godine. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je izuzetno bezbjed-

na i djelotvorna, te da pruža zaštitu protiv virusa malih boginja, zauški i rubeola.

VELIKI KAŠALJ

Prema podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori je prošle godine 14.500 djece primilo vakcinu protiv malih boginja, zauški i rubeole, što je oko 2.000 više u odnosu na 2022. godinu. Ipak broj vakcinisane djece je mali. Objašnjavaju kako je to posljedica dezinformacija, ali da su brojne studije jasno dokazale da nema uzročno–posljedične veze između te vakcine i autizma, te

Jedan pedijatar na 5.000 djece

Sadije Holaj

Imunizacija HPV-om dobra

cinom je 151. To je zadovoljavajuće, a radimo na tome da postignemo još bolje rezultate – poručila je Holaj. HPV je skraćenica za humani papiloma virus,

koji inficira kožu ili različite sluznice. Većina infekcija nije opasna, ali određeni tipovi mogu izazvati genitalne bradavice i nekoliko vrsta raka od kojih je najopasniji rak grlića materice.

da je bezbjedna i učinkovita. Institut za javno zdravlje je od početka novembra 2023. godine zaključno sa 25. februaraom 2024. registrovao 681 slučaj obolijevanja od pertu-

An DR ij Evic A: Opština pripremila nacrt odluke o primanjima predstavnika naroda

POBJE da

ANDRIJEVICA – Opština

Andrijevica izradila je nacrt odluke kojom se utvrđuju uslovi za ostvarivanje i visina naknade i drugih primanja odbornika u Skupštini opštine. Javna rasprava o tom dokumentu traje do 4. marta. Odlukom se propisuje da odbornici imaju pravo na nakna-

du: za vršenje odborničke funkcije, predsjedavanje klubom odbornika, članstvo u stalnim i povremenim radnim tijelima Skupštine, prisustvovanje sklapanju braka i za troškove prevoza. – Naknada za odborničku funkcije utvrđuje se u mjesečnom iznosu od dvije i po obračunske

vrijednosti koeficijenta u bruto iznosu. Predsjednici kluba odbornika i radnog tijela Skupštine mjesečno će primati po 50 eura, a član radnog tijela 25. Za prisustvovanje sklapanju braka u službenim prostorijama naknada je 25 eura, van službenih prostorija 50 eura. Uvećava se za 50 odsto za da-

nEMAjU Svi PRAvO nA nAKnADU:

Sa sjednice

Predviđeni su izuzeci, odnosno situacije kada se neće isplatiti naknada za obavljanje odborničke funkcije i članstvo u stalnim i povremenim radnim tijelima.

sisa (velikog kašlja). To je zarazna bolest koja može imati vrlo ozbiljan klinički tok, naročito kada su u pitanju bebe. Sadije Holaj navodi da oboljelih ima i u Ulcinju.

– Kod nas je ukupno 19 potvrđenih slučajeva. Epidemiološka situacija je pod kontrolom, slučajevi su izolovani, zbrinuti i pod epidemiološkim nadzorom – kazala je ona. I. RADONJIĆ

Interreg Adrion projekat ,,Citymove“

Za ,,pametni“ saobraćaj u Baru

BAR - Opština je vodeći partner na projektu ,,Citymove“ koji je odobren za finansiranje u okviru prvog poziva Interreg Adrion. Iz lokalne uprave najavljeno je da će biti ugovoren najkasnije do septembra, kada će početi sprovođenje.

Ukupan budžet projekta koji će se realizovati u sedam država iznosi oko 1,7 milion eura.

– ,,Citymove“ će unaprijediti gradsku infrastrukturu kroz instalaciju novih softvera (pametno parkiranje) i unaprijediti uslove za urbanu mobilnost kroz uvođenje savremene opreme. U okviru projekta će se organizovati prekogranični dan bez automobila za promociju zdravih stilova života na osam lokacija, lokalne biciklističke trke u svim partnerskim gradovima i dan urbane mobilnosti na tri

lokacije. Kreiraće se pješačke i biciklističke mape, izraditi transnacionalni plan održive mobilnosti koji će dokumentovati moderna rješenja iz te oblasti i izraditi lokalni planovi urbane mobilnosti partnerskih gradova – saopšteno je iz lokalne uprave. Autor i vodeći partner projekta je Opština Bar, a partneri su Mostar (BiH), Biograd na Moru (HR), Novi Pazar (RS), Sveti Nikola (MK), Gubbio (IT), Mat (Al), Kantanos (GR) i Ciheam-Maich (GR), dok su pridruženi partneri NALAS i Opština Leskovac (RS). Partnerstvo za projekat je formirano u okviru Mreže gradova Zapadnog Balkana koja je nastala uz podršku NALAS-a i GIZ-a.

Od ukupno 222 prijavljena projekta na cjelokupnom pozivu, odobreno je ukupno 67, od čega dva vode institucije iz Crne Gore. C.G.

d. malidžan

Direktorica Doma zdravlja Sadije Holaj kaže da se pedijatrija Doma zdravlja suočava sa nedostatkom medicinskog osoblja. – Što se tiče dječjeg dispanzera imamo nedostatak kadra. Radi samo jedan pedijatar na više od 5.000 djece – navela je Holaj.

Direktorica Doma zdravlja Ulcinj Sadije Holaj kazala je da je imunizacija HPV vakcinom dobra. – Od početka kampanje ukupan broj djevojčica vakcinisanih HPV vak-

NIKŠIĆ: Potencijali obnovljivih izvora Struja

iz vjetra i sunca za 200.000 domova

PODGORICA - Energija iz obnovljivih izvora (solar i vjetar) u Nikšiću bi mogla proizvesti oko 1400 GWh električne energije, što je skoro vrijednost rekordne proizvodnje u TE Pljevlja 2020. godine. Takođe, to bi pokrilo ukupnu potrošnju stambenog sektora u 2022. godini (1375 GWh), koji čini 380.000 korisnika, uključujući više od 200.000 domaćinstava.

To je navedeno u studiji ,,Mapiranje potencijala solara i vjetra na teritoriji opštine Nikšić“, čiju su izradu predvodile organizacije Eko-tim i The Nature Conservancy u saradnji sa Opštinom Nikšić. The Nature Conservancy je razvio pristup pametnog mapiranja, koji uključuje četiri koraka za pronalaženje optimalnih lokacija za razvoj vjetra i solara, sa najmanjim potencijalnim uticajem na prirodu i ljude. – Identifikovana područja sa najmanjim konfliktnim potencijalom, a istovremeno sa srednjim ili visokim razvojnim potencijalom, što je rezultiralo da ukupna održiva površina iznosi otprilike 4 km² za vjetroenergiju i 50 km² za solarnu energiju. Procjenjuje se da je potencijalni kapacitet oko 40 MW vjetra i impresivnih 2,7 GW solara.

Procjena do koje smo došli, da samo trećina pogodnih lokacija može da zamijeni cjelokupnu proizvodnju TE Pljevlja, jasan je znak da su ovo podaci na kojima Crna Gora može razviti strategiju za brzu i odgovornu zelenu tranziciju – navedeno je u studiji. Riječ je o pilot projektu. – Rezultat ovog pilot istraživanja je potvrdio da Nikšić ima realan potencijal za razvoj niskokonfliktnih obnovljivih izvora energije. Studija se dalje može koristiti za utvrđivanje novih lokacija, kako od strane potencijalnih investitora, tako i od strane organa nadležnih za prostorno planiranje, zbog čega smo i omogućili da bude javno dostupan. Dokazali smo da je ovakav pristup izvodljiv, neophodan i pravovremen. Zato će naš naredni korak biti primjena iskustava stečenih kroz ovo pilot istraživanje na cijeloj teritoriji Crne Gore – navedeno je u studiji. Autori naglašavaju da se mora pažljivo odrediti prostor za energetsku tranziciju sa uglja na obnovljive izvore energije (u ovom slučaju solara i vjetra koji zahtijevaju značajan prostor), jer brz prelazak može proizvesti konflikte i nanijeti štetu prirodi i doprinijeti krizi biodiverziteta, ili pak ugroziti kulturne i društvene vrijednosti nekog područja. C.G.

PLJEVLJA – Odluka Skupštine opštine da se van snage stavi rješenje kojim je 2019. godine Sportsko rekreativni klub ,,Lipljen“ dobio na korišćenje ribnjak (mrestilište) na Breznici, primjenjivaće se nakon 31. decembra. Do novog korisnika - upravljača doći se se putem javne licitacije. U obrazloženju odluke navedeno je da se donosi „radi ostvarivanja pretežnijeg javnog interesa lokalne zajednice“. Direktor SRK-a Vaso Knežević kaže da odluku treba posmatrati iz dva ugla. – Prvi je - poruka koju su poslali odlukom a to je ,,nećemo vas sada uništiti, nego 31.12.2024“, a drugi - da su donosioci odluka, uz mišljenje i stavove relevantnih državnih institucija revidirali svoje stavove i vidjeli da se mrestilište

CETINJE: Agencija za zaštitu životne sredine o kamenolomu u Bokovu

Elaborat za Milošev krš

nije prošao kod komisije

U elaboratu fale podaci o izmještanju dalekovoda, saglasnosti za korišćenje lokalnog puta i urbanističko-tehnički uslovi za pristupni put. Komisija nije saglasna da se dozvoli novo produženje roka investitoru da ih pribavi, zbog činjenice da su dokumenta morali imati prilikom predaje elaborata

CETINJE – Komisija koju je formirala Agencija za zaštitu životne sredine predložila je tom državnom organu da ne izda saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na ležištu ,,Milošev krš“.

Komisija je 3. januara informisala Agenciju da ne može dati konačnu ocjenu na elaborat, jer nedostaju podaci: o izmještanju dalekovoda, saglasnosti nadležnih institucija za korišćenje lokalnog puta i urbanističko-tehnički uslovi za pristupni put. Obrađivač (firma Medix d.o.o.) dobila je rok od mjesec da dostavi neophodnu dokumentaciju, a investitor ,,Inženjering put“ d.o.o. tražio je u međuvremenu produženje roka do 1. aprila.

– Nakon sagledavanja svih relevantnih činjenica komisija nije saglasna da se dozvoli novo produženje roka, zbog činjenice da su navedena dokumenta morali imati prilikom predaje Elaborata, te da je rok koji je dala komisija bio više nego dovoljan. Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu predviđa da su nadležni organi dužni da na zahtjev nosioca projekta obezbijede podatke i dokumentaciju od značaja za utvrđivanje i procjenu direktnih i indirektnih uticaja projekta na životnu sredinu, u skladu sa posebnim propisima. Podaci i dokumentacija dostavljaju se u roku od 15 dana od prijema zahtjeva, a ako njima ne raspolaže, dužan je da u roku od 15 dana, obavije-

sti nosioca projekta u pisanoj formi – saopštila je Komisija u obrazloženju rješenja od 26. januara.

Vlada (Ministartsvo kapitalnih investicija) je koncesiju za ležište Milošev krš je dala u avgustu 2022. godine na 30 godina. Geološke rezerve procijenjene su na oko 1.500.000 m³. Tržišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 28 godina iznosi oko 12,3 miliona, odnosno, 439.200 eura godišnje. Minimalna koncesiona naknada za period od 28 godina iznosi 860.832 eura, odnosno 30.744 eura godišnje. I.R.

Mještani zadovoljni

Otvaranju kamenoloma protive se mještani mjesnih zajednica: Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Ulići i Štitari. U tome ih je podržala Prijestonica. Koordinacioni tim za Milošev krš koji zastupa mišljenje mještana pozdravio je juče odluku Komisije, te izrazio očekivanja da će istu odluku donijeti i Agencija za zaštitu životne sredine.

-Mišljenjem komisije je diskvalifikovan cijeli

PLJEVLJA: Direktor SRK ,,Lipljen“ o upravljanju ribnjakom na Breznici Knežević: Najveća vrijednost mrestilišta je matično jato

mora očuvati, ali uz rentiranje objekta na javnoj licitaciji – kaže Knežević. Sportsko ribolovnom klubu ,,Lipljen“ je 2019. godine ustupljena na korišćenje, bez naknade, zgrada ribnjaka, livada i dvorište - radi stavljanja u funkciju ribnjaka kao mrestilišta, uzgoja ribe za poribljavanje pljevaljskih voda, sve radi održivog korišćenja, zaštite, očuvanja i unapređenja riba i drugih vodenih organizama u ribolovnoj vodi, a na osnovu mišljenja Prirod-

no-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. SRK je formirao mrestilište za uzgoj mlađi autohtone potočne pastrmke kojom od 2021. godine poribljava Ćehotinu i Otilovićko jezero. Opština je tražila stavljanje ugovora van snage jer je SRK ,,Lipljen“ ustupio ribnjak na korišćenje preduzeću ,,Lipljen“, bez saglasnosti Skupštine opštine. Vaso Knežević navodi da su i SRK i DOO ,,Lipljen“ ispunili svaku od obaveza u skladu sa ugovorom i aneksom ugovo-

ra, dok Opština nije. – Na ovaj način može da se nakon 31. decembra 2024. godine napravi šteta i Sportsko ribolovnom klubu, ali preduzeću, zbog opštinske administracije, koja je prvo predložila i potpisala aneks ugovora kao zakonit, a sada smatra da je nezakonit. Opština je dovela u zabludu nas kao investitore koji smo uložili sredstva za rekonstrukciju objekta mrestilišta i proizveli matično jato autohtone potočne pastrmke koje nam ne mogu oduzeti.

To je najveća vrijednost i šteta ako se desi da nakon 31. decembra na licitaciji ne budu realni kriterijumi i početne cijene, koje će praktično zatvoriti naše mrestilište – navodi Knežević. On poručuje da, ukoliko donosioci odluka u Pljevljima žele da opstane mrestilište, moraju ,,angažovati stručnjake koje će im iznaći objektivnu ,,matematiku“ da sa jedne strane zadovolji potrebe struke, a sa druge Opštine Pljevlja“. Ranije su apel da se sačuva je-

koncesioni projekat i elaborat, koji, ako smo dobro shvatili, zbog nedostatka pomenute dokumentacije, nije ni stigao na ocjenu. Podsjećamo da smo na taj elaborat podnijeli oko 40 pisanih primjedbi. Preostaje još da Agencija donese konačnu odluku, vjerujemo, u skladu sa zaključkom Komisije te da će taj projekat zauvijek biti stopiran - navodi se u saopštenju.

SRK ,,Lipljen“ je 2019. godine ustupljena na korišćenje, bez naknade, zgrada ribnjaka - radi stavljanja u funkciju ribnjaka kao mrestilišta, uzgoja ribe za poribljavanje pljevaljskih voda, sve radi održivog korišćenja, zaštite, očuvanja riba

dino mrestilište autohtone potočne pastrmke u Crnoj Gori, i jedno od rijetkih u regionu, upitili Agencija za zaštitu životne sredine i profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore ihtiolog prof. dr Danilo Mrdak D.Š.

MJEŠTANI NEĆE KAMENOLOM: Put ka Kosijerima i Mikulićima

S. VASILJEVIĆ

VELIKI PRIRODNI POTENCIJALI: Nikšić

Nastavlja se saradnja između CNP-a i Kazališta „Marina Držića“

,,Ja sam ona koja nisam“ u Dubrovniku

PODGORICA – Predstava Crnogorskog narodnog pozorišta „Ja sam ona koja nisam“, prema Matu Matišiću, u režiji Vita Taufera, biće izvedena sjutra u Dubrovniku, čime se nastavlja saradnja između CNP-a i Kazališta „Marina Držića“, shodno nedavno potpisanom sporazumu. Sporazum o saradnji između Crnogorskog narodnog pozorišta i Kazališta „Marina Držića“ iz Dubrovnika potpisan je prošlog mjeseca u Podgorici. Tom prilikom, na Velikoj sceni CNP-a izvedena je predstava „Kraljice“, u režiji Livije Pandur iz najnovije produkcije KMD.

Tri generacije žena su inspiracija za tri jednočinke predstave „Ja sam ona koja nisam“. U prvoj nailazimo na mladu ženu na početku života opterećenu porodičnim nasljeđem,

u drugoj u zrelom dobu i u trećoj, u 65. godini, u trenutku rekapitulacije života. Svaka od tih žena ima svoj problem, svoju priču, svoj način borbe sa životom u okruženju koje je dominantno muško. Uloge tumače: I čin – Anđela Marunović, Stevan Radusinović, Gorana Dragašević, Srđan Grahovac, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić, Dejan Đonović, Lazar Dragojević; Predrag Pavićević, Marko Kažić, kao i studentkinje glume FDU Cetinje: Mina Mićović, Andrea Drašković, Radmila Škuletić i Kristina Mrkić. U drugom činu igraju: Ana Vučković, Zoran Vujović, Lazar Dragojević i Davor Dragojević, dok su u trećem činu uloge ostvarili Varja Đukić, Izudin Bajrović, Aleksandar Gavranić, Ana Vučković, Anđela Marunović i Srđan Grahovac. An. R.

Autorsko veče u Centru za kulturu Nikolaidis gost

PODGORICA – Autorsko

veče crnogorskog književnika Andreja Nikolaidisa biće održano večeras, u 18 sati, u Centru za kulturu na Cetinju. Moderator književne večeri biće prof. dr Boban Bartrićević.

Nikolaidis je rođen 1974. u Sarajevu. Za roman „Sin“ dobio je nagradu Evropske unije za književnost, a za knjigu „Odalganje. Parezija“ crnogorsku državnu nagradu „Miroslav-

na Cetinju

ljevo jevanđelje“. Njegov roman „Mađarska rečenica“ nagrađen je 2017. godine priznanjem „Meša Selimović“ za najbolji roman na prostoru BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Dobitnik je i Trinaestojulske nagrade 2022. Za roman „Anomalija“ nedavno je dobio prestižnu nagradu Engleskog PEN-a - PEN Translates.

Njegove knjige objavljene su na 14 evropskih jezika. R. K.

„Mislim da treba da razgovaramo“ u KIC-u

PODGORICA - Predstava ,,Mislim da treba da razgovaramo“, koju je po tekstu Dragane Tripković režirao Danilo Marunović, biće izvedena večeras u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

U predstavi igraju: Milivoje Obradović, Vanja Jovićević, Miloš Pejović, Jelena Nenezić, Ivona Čović-Jaćimović i Pavle Popović. Scenografiju potpisuje Smiljka Šeparović-Radonjić, kostimografiju je uradila Adrijana Pajić, a izbor muzike Danilo Marunović. Predstava govori o ljudskosti, intimi i smislu života. Pruža otpor otuđenju, odljuđenju i ide u susret potrebi da se ispliva sa dna digitalnog bazena, gdje je čovjek najmanja jedinica mjere. - Pred vama su glumci, u totalnom umijeću svog zanata, kao dokaz da je smisao sam život, umjetnost, da su smisao djeca i ljubav. U ovoj predstavi nema ništa digitalno. Sve je pozorišno. Sve je istinito! I zato „Mislim da treba da razgovaramo“ –navodi se u najavi Gradskog pozorišta. R. K.

Slikarka Jelena Papović za Pobjedu o izložbi koja će večeras biti otvorena

Posmatraču želim da ponudim utjehu

PODGORICA - Izložba slika akademske umjetnice Jelene Papović biće otvorena večeras u 19 sati u Gradskoj galeriji u Kotoru. Autorka, koja se u stvaralaštvu bavi tijelom u pokretu, u ovim radovima prvi put koristi ogledalo, cijelo ili u fragmentima, pa će to, s obzirom na radni naziv izložbe „(Usudi se), pogledaj kroz mene?“, biti prilika da se publika suoči prvenstveno sa sobom, a onda i s autorkinim promišljanjima o životu. Posmatrač će na taj način, makar na trenutak, postati dio slike.

Postavku čine djela koja će se večeras prvi put naći pred publikom. Papović sa nestrpljenjem iščekuje da vidi kako će sve to da djeluje u galerijskom prostoru.

- Radovi su rađeni uglavnom tehnikom asamblaž. Prvi put da sam nekoliko godina provela na jednom projektu. Vadila sam stare radove na papiru još iz studentskih dana ka danas... Kao da sam ušla u vremeplov. Odredila sam isti format za svaki rad, ali nekad izlaze iz dvije dimenzije nekom nadogradnjom raznih materijala. Osim dimenzije 33x33cm, povezuju ih ogledala koja sam unijela u radove - istakla je Papović.

EMOCIJA

Tijela u pokretu, mitologija, eros, tanatos… glavne su teme koje okupiraju njenu pažnju. Papović je kazala da tijelo ne doživljava kao fizičku manifestaciju, već kao čistu emociju.

- Kao riječi pjesnika - istakla je umjetnica.

Rijetko kada su tijela na njenim platnima vezana za tloona su u fazi skoka, koraka, okreta, a na slikama dominiraju dva elementa - vazduh i voda.

- Za mene su glavni elementi voda i vazduh. ,,Flow“, kao plutanje, možda definiše ta tijela. Maljevič je htio da prikaže misao. Misao ne možemo uobličiti. Ne možemo je ograničiti. Tako ja ne ograničavam prostor oko tijela. A tijela su riječi - misli. A možda zbog ,,Matrixa“ kao misli i

beskonačnosti. Vrijeme nam određuje prostor... Ja želim da negiram vrijeme - rekla je Papović.

Njen životni i radni prostor nalazi se unutar zidina Starog grada u Budvi, pa stoga ne čudi što se na njenim slikama morski život ne može sagledati izolovano, već je često isprepleten sa ljudskimtijela su u dodiru i prožimaju se. Umjetnica na to odgovara podsjećanjem da od trenutka kad smo začeti, mi plutamo u majčinoj utrobi.

Raspisan konkurs za festival ,,Zavičajne staze - Bihor 2024“ Njegovanje

PODGORICA – Festival ,,Zavičajne staze - Bihor 2024“ raspisao je konkurs za priču inspirisanu Bihorom, koji će biti otvoren do 7. juna, najavljeno je iz Centra za kulturu ,,Bihor“.

Cilj ovog konkursa je da pruži priliku autorima koji svojim jedinstvenim stilom i savremenim pristupom pisanju mogu stati rame uz rame sa literarnim velikanima poput Ćamila Sijarića, Mihaila Lalića, Ismeta Rebronje i mnogih drugih koji su svojim djelima obilježili književnost ovog regiona. Ovo je prilika da se kroz kratku priču

- Kažu da je morska voda najpribližnija sastavu plodove vode... Svaki pokret i vremešnog tijela je kao ples unutar mora. Morske kornjače onako velike, glomazne, teške, pod vodom poprimaju svu eleganciju plesa. I ta linija horizonta, koja je čas jasna, čas nevidljiva, nešto je što vas opušta, odmara. Možda to želim da podarim posmatraču. Utjehu. Čak i kad ponekad predstavim nešto uskovitlano, ipak dolazi mir nakon bure. Kao momenat nakon vođenja lju-

bihorske tradicije

istraže teme zavičaja, migracija i ličnih traganja kroz kulturu i nasljeđe Bihora. Stručni žiri (imena će biti objavljena nakon završetka konkursa) ocjenjivaće književno-umjetnički karakter prispjelih rukopisa – dubinu i snagu pripovijedanja, misaonost, modernost, originalnost, inventivnost, stil i pismenost. Poželjno je da autori poštuju karakter kratke priče i šalju rukopise čija dužina ne prelazi četiri strane u Wordu (veličina slova 12). Pobjednici će biti proglašeni na završnoj ceremoniji festivala u avgustu, u Petnjici. Najbolje priče biće nagrađene novča-

no – prva nagrada iznosi 400, druga 300, a treća 200 eura. Takođe, pobjednici će dobi-

ti plakete i njihove priče biće objavljene u festivalskom zborniku.

Priče se šalju poštom u četiri primjerka pod šifrom. Šifra treba biti ispisana na poleđini omotnice u kojoj se priča šalje, kao i na prvoj strani priče. U istu kovertu treba ubaciti poseban koverat označen šifrom, sa zapečaćenim podacima o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona i imejl. Adresa na koju treba poslati priču je Centar za seoski razvoj u Petnjici bb, 84312 Petnjica, sa naznakom ,,Za Festival priče ‘Zavičajne staze – Bihor 2024‘“ An. R.

Scena iz predstave „Ja sam ona koja nisam“

Jedan od radova Jelene Papović

Naslovnica zbornika sa jednog od ranijih izdanja festivala

otvorena

u Gradskoj galeriji u Kotoru

Stalno iste ljude gledamo

na sceni

Komentarišući crnogorsku likovnu scenu, Jelena Papović je kazala da je uvijek najbolja energija novih mladih umova. - Šteta što je sve svedeno na administraciju. Konkursi itd... Ako išta, ,,slobodan umjetnik“ upravo zazire od toga. Tako da i oni koji imaju šta da pokažu, ostaju sa strane, u mraku, za razliku od onih koji mogu da prođu taj činovnički dio. Tako da stalno iste ljude i gledamo na sceni - kazala je Papović.

bavi, nakon strasti, bezvremenog i bestežinskog stanja... Osjećaj lebdenja - istakla je Papović.

Na većini novih radova nalazi se ogledalo, čime Papović izaziva našu percepciju. Pruža nam mogućnost uranjanja u sliku - gledajući sopstveni odraz, stojimo naspram „njenog svijeta“ sami ili zajedno sa drugim posmatračima. Papović smatra da umjetnost i jeste tu da nas provocira, konfrontira sa svojim Ja.

- Umjetnik nesvjesno postav-

lja pitanja i sebi i publici. A publika čak i kad se oduševi nečijim djelom, boji se da to prizna drugima. Zašto? Zato što se boji da će otkriti dio sebe. Onaj dio koji se povezao sa tom slikom. Zato u ovim radovima, koji su intimna priča života, tražim da se sjetite svakog fragmenta sebe - istakla je Papović.

ZAROBLJENI DUHOVI

Prema riječima Papović, čovjek je oduvijek imao potrebu da se ogleda. - Sada se ogledamo u svojim telefonima. Stalno su uz nas. Ali, da li se zaista vidimo u toj refleksiji ekrana, sa bezbroj mogućnosti da se izmijenimo, da sami sebi budemo prihvatljivi. Zbog svoje skupocjenosti u neka davna vremena rečeno je da razbijanjem ogledala slijedi sedam godina nesreće. No, ako to polomljeno ogledalo još više usitnimo, povratićemo dušu... Duše, duhovi zarobljeni u glatkoj površini svjetlosti. Na nekim radovima na izložbi imam cijela ogledalca, jednostavan kvadrat. Kod nekih sam razbijala ogledalo na komade, ukrajala ih u sliku... Ako je vjerovati davnim pričama, onda je moja duša u njima, ali i vaš lik. I zabavno je da svaki rad s ogledalom izgleda drugačije u drugom prostoru koji se ogleda u njemu, ili pred drugim posmatračem koji postaje dio slike - kazala je Papović. Papović je rođena na Cetinju 1975. godine. Djetinjstvo je provela u Budvi, Srednju školu za industrijsko oblikovanje pohađala je u Beogradu, a Fakultet likovnih umjetnosti završila na Cetinju 1997. godine, u klasi profesora Nikole Gvozdenovića Gvozda. Pohađala je postdiplomske studije na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, u klasi Gradimira Petrovića. Od 2015. imala je više samostalnih izložbi i učestvovala na kolektivnim u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Češkoj, kao i u likovnim kolonijama i radionicama. A. ĐOROJEVIĆ

Objavljen zbornik o bihorskim nišanima Važni

segmenti kulture

PODGORICA – Zbornik radova ,,Barski nišani u kontekstu vremena i analize“ nedavno je izašao iz štampe, uz podršku Opštine Bar i Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore.

Zbornik su priredili glavni urednik Goran Pajović i Burhan Čelebić, a dio je projekta „Promocija otomanske kulture kroz dokumentarni film i zbornik radova, o umjetnosti nadgrobnih nišana na teritoriji Bara“.

Ovaj zbornik sadrži radove: ,,Bar u stoljećima polumjeseca 1571–1878.“ Jovana Muhadinovića , ,,Arheologija islamskih nekropola – Zakon-

Organizatori zadovoljni prvim izdanjem Festivala mladih umjetnika

Imaju jasnu formu i dobru prezentaciju

Festival je sproveden više nego uspješno, interesovanje je bilo ogromno, a reakcije dolaze i izvan Crne Gore. Ono što smo zamislili i prethodno najavili uz pomoć svih učesnika sproveli smo do kraja – kazao je Pejović

PODGORICA - Prvo izdanje regionalnog Festivala mladih umjetnika održano je u vojnom hangaru u Zagoriču, u produkciji Udruženja mladih umjetnika Crne Gore (UMUCG).

Vojni hangar bio je dom različitih umjetnosti, a publika je uživala u dramskim, muzičkim, likovnim i filmskim sadržajima.

Igor Pejović, violinista i predsjednik UMUCG, istakao je da je dobro što je uspostavljena regionalna inicijativa iz Podgorice.

- Nakon ovog izdanja imamo jasnu formu festivala i odličnu prezentaciju ideje. Festival je sproveden više nego uspješno, interesovanje je bilo ogromno, a reakcije dolaze i izvan Crne Gore. Ono što smo zamislili i prethodno najavili uz pomoć svih učesnika sproveli smo do kraja – kazao je Pejović. Program je u petak, 23. februara, počeo predstavom ,,Psihoza u 4:48“ Sare Kejn , u režiji crnogorskog reditelja Nemanje Mijovića, nakon čega su nastupili Lado Rei i Ana RS. Prvi dan festivala završen je nastupom Crnogorskog orkestra mladih i njihovim višestrukim i izuzetno uspjelim eksperimentom. Neuobičajen program, izvođenje kompozicije Maksa Rihtera ,,Četiri godišnja doba“, koja je

savremena obrada Vivaldijevih „Godišnjih doba“, ali i moderan prostor i nesvakidašnji kontekst za koncert umjetničke muzike bili su kruna prve večeri FMU. Drugi dan organizovan je na dva stejdža, a otvoren je ponovnim izvođenjem ,,Psihoze u 4:48“, zatim koreodramom ,,Vrpca“, koju je pratio energičan nastup mladog podgoričkog benda Petrikor. Uslijedio je koncert kultnog beogradskog benda Kanda, Kodža i Nebojša, koji su punom hangaru priuštili karakteristično

svjež zvuk i vrhunsku rokenrol atmosferu. Njih su pratili Turbo Trans Turisti iz Beograda, nakon čega je nastupio lokalni sastav Pojačano prisustvo. Paralelno, u manjem hangaru nastupili su DJ-evi iz Pljevalja Luka Mlađenović i Zael, koji su u B2B formatu priredili nastup i žurku koja je trajala do posljednjeg mogućeg momenta i na kraju prerasla u potpunu kulminaciju festivala.

Pored toga, u drugim prostorima su tokom oba dana prika-

Poziv crnogorskoj publici da učestvuje na takmičenju EFC-a

zivani filmovi ŠKART-a i priređene izložbe djela likovnih umjetnika Stefana Ševaljevića, Aleksandre Božović, Isidore Sarić, Jelice Joksović i Vladane Mirković. Razgovori s mladim umjetnicima, koji će poslužiti kao dokumentarni materijal premijernog izdanja festivala, održani su 25. februara.

Festival mladih umjetnika, osim kompanija iz privatnog sektora, podržali su i Ministarstvo kulture i medija i Sekretarijat za kulturu i sport glavnog grada. An. R.

ski okvir“ Petre Zdravković , ,,Običaji sahranjivanja kod muslimana“ i ,,Barski nišani“ autora Burhana Čelebića, ,,Tekst Marka Dragovića o barskim vakufima“ Filipa Kuzmana i Vukana Ražnatovića, ,,Osmanski nadgrobni spomenici i njihove opšte karakteristike“ Admira Adrovića, ,,Zaboravljeni mezar“ Mirsada Kurgaša, kao i dvije recenzije koje su zasebno priložili Dejan Drašković i Miloš Živanović U knjizi je objavljeno na desetine fotografija barskih nišana, koje svjedoče o izgledu i osobenostima svakog prikazanog nišana, a koji najviše potiču sa četiri lokacije. An. R.

PODGORICA – Filmska publika iz Crne Gore, uzrasta od 18 do 35 godina, pozvana je da u okviru European Film Challengea od 4. marta do 4. maja učestvuje u takmičenju u gledanju filmova u kojem je glavna nagrada put, smještaj i akreditacija za Sarajevo film festival u avgustu.

Pravila takmičenja su vrlo jednostavna: u naglašenom periodu zainteresovani bi trebalo da odgledaju 10 evropskih filmova, registruju se i postave ih na europeanfilmchallenge. eu/me i tako sakupljaju bodove. Svaki odgledani film donosi sedam bodova, a svaka različita platforma na kojoj je odgledan tri boda. Dodatne bodove takmičari mogu da osvoje gledanjem filmova u partnerskim bioskopima, kulturnim institucijama, na festivalima i VoD platformama, kao i podržavanjem domaće kinematografije. O tome kako da povećaju šansu

Gledanjem filmova do Sarajevo film festivala

za pobjedu učesnici takmičenja se mogu informisati na sajtu i društvenim mrežama @europeanfilmchallenge_cg. Nagradna igra #europeanfilmchallenge predstavlja dio velikog evropskog interaktivnog projekta, koji uključuje upotrebu inovativnih i digitalnih promotivnih tehnika i alata, kako bi se doprinijelo većoj cirkulaciji evropskih filmova na različitim platformama. Odvija se u 14 evropskih zemalja: Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, Belgiji, Mađarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Portugalu, Italiji i Letoniji. Projekat se realizuje uz podršku Evropske unije kroz program Kreativna Evropa MEDIA. An. R.

Jelena Papović

Sa nastupa benda Kanda, Kodža i Nebojša

Džozef Bajden i Donald Tramp pobijedili na primarnom stranačkom glasanju u Mičigenu

Prema prvim projekcijama,

Bajden je dobio oko 79 odsto podrške, a opcija „neopredijeljeni“ 16.

Tramp je, sa druge strane, osvojio oko 64 odsto podrške, a Niki Hejli tek 32 procenta

VAŠINGTON – Aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden i glavni republikanski favorit Donald Tramp zabilježili su pobjede na primarnim stranačkim izborima u saveznoj državi Mičigen, pokazale su projekcije rezultata.

Bajden je nadjačao kongresmena iz Minesote Dina Filipsa, jedinog iole ozbiljnog rivala u borbi za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke.

Demokrate su, kako prenosi Asošijeted pres, pažljivo pratile i koliko glasova će dobiti opcija „neopredjeljeni“ budući da je Mičigen postao epicentar nezadovoljstva pristalica i članova Demokratske partije koji se protive Bajdenovom stavu prema ratu Izraela i Hamasa u Gazi.

Prije četiri godine, između ostalog i zahvaljujući trijumfu sa 54 hiljade glasova razli-

Na pomolu repriza predsjedničkih izbora iz 2020. godine

ke u Mičigenu, koji je jedna od država gdje se vode neizvjesne izborne bitke, Bajden je trasirao put ka pobjedi i osvajanju položaja u Bijeloj kući.

Prema prvim rezultatima glasanja, 13 odsto demokratskih birača obilježilo je svoje listiće neopredjeljenim, čime su zastupnici ove opcije ispunili cilj.

Što se tiče Trampa, njemu je ovo bila peta ubjedljiva pobjeda u borbi za republikansku nominaciju. Trijumf u Mičigenu nad protivkandidatkinjom i bivšom ambasadorkom SAD u Ujedinjenim nacijama Niki Hejli, uslijedio je nakon pobjede i u njenoj matičnoj državi Južnoj Karolini.

Prema projekcijama Edison risrča, Bajden je dobio oko 79 odsto podrške, a opcija „neopredijeljeni“ 16. Tramp je, sa druge strane, osvojio oko 64 odsto podrške, a Hejli 32 procenta.

Trampova kampanja nastoji

da obezbjedi 1.215 delegata potrebnih da se osvoji republikanska nominacija sredinom marta. Obe kampanje gledaju na nadmetanje u Mičigenu

mnogo dalekosežnije od pukih rezultata. Za Bajdena, veliki broj birača koji su bili neopredjeljeni može da znači da je u značajnim problemima sa djelovi-

Predsjednik Ukrajine Zelenski u Tirani zatražio podršku zapadnobalkanskih država njegovom mirovnom planu, Vučić zahtijevao da se u deklaraciji ne pominju sankcije Rusiji

Lideri deset zemalja podržali održavanje samita na proljeće

TIRANA - Predsjednik

Ukrajine Volodimir Zelenski sastao se u Tirani sa liderima zemalja Zapadnog Balkana, među kojima je bio i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, i zatražio njihovu podršku za svoj mirovni plan u Ukrajini, ali i predstavio inicijativu o zajedničkoj proizvodnji oružja.

Samit u Tirani održava se u trenutku slabljenja američ-

ke podrške Ukrajini i istovremenih pokušaja zvaničnog Kijeva da osnaži vojne kapacitete kako bi porazio Rusiju na frontu.

-Zainteresovani smo za zajedničku proizvodnju sa vama i svim našim partnerima - rekao je Zelenski tokom obraćanja kojem su prisustvovale delegacije Crne Gore, Albanije, Bugarske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mo-

ldavije i Rumunije. On je kazao da u Ukrajini postoji oko 500 kompanija iz sektora odbrane.

-Svaka od njih daje doprinos, ali to nije dovoljno za pobjedu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. Postoje problemi snabdijevanja municijom, što utiče na situaciju na ratištu - rekao je ukrajinski predsjednik. Zelenski je predložio i održavanje ukrajinsko-balkanskog

odbrambenog foruma u Kijevu ili nekoj od balkanskih prijestonica. Albanija, Bugarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Hrvatska i Rumunija, države članice NATO, pridružile su se zapadnim sankcijama Rusiji i šalju pomoć Ukrajini. Tokom samita u Tirani usvojena je i zajednička deklaracija deset zemalja, u kojoj njihovi lideri iskazuju spremnost da učestvuju na mirovnom samitu koji bi bio održan na proljeće. Trebalo bi da ga predvodi Ukrajina, a tema razgovora bio bi mirovni plan ukrajinskog lidera Njegova mirovna inicijativa predviđa povlačenje ruske vojske sa čitave ukrajinske teritorije. Predlog nije obuhvatao Rusiju kao učesnicu pregovora, zbog čega ga zvanična Moskva odbacuje. Srpski lider Aleksandar Vučić je, nakon učešća na plenarnom sastanku u okviru samita, izjavio da se u usaglašenoj Deklaraciji, na zahtjev Srbije, ne pominju sankcije Rusiji niti ruski maligni uticaj.

fakultetskom diplomom, a suočava se i sa frakcijom unutar svoje stranke koja vjeruje da je prekršio zakon u jednom ili više krivičnih slučajeva koji se vode protiv njega. Bajden je već zabilježio pobjede u Južnoj Karolini, Nevadi i Nju Hempširu. Do pobjede u Nju Hempširu došao je putem kampanje za dopisivanje na listić, pošto se Bajden formalno nije pojavio na njemu nakon što je država prekršila pravila nacionalne partije i sa glasanjem preduhitrila Južnu Karolinu, koja je bila određena da bude prva među demokratskim takmičenjima za nominaciju. I Bijela kuća i zvaničnici Bajdenove kampanje su poslednjih nedjelja putovali u Mičigen kako bi sa lokalni liderima arapske zajednice razgovarali o ratu između Izraela i Hamasa i o tome kako je Bajden pristupio sukobu. Međutim, lokalni lideri, zajedno sa organizatorima kampanje za opciju „neopredjeljenih“, nisu promjenili stav.

ma demokratske baze u državi koju teško može da priušti da izgubi u novembru. Tramp je, u međuvremenu, imao slabe rezultate sa glasačima iz predgrađa i ljudima sa

Ohrabrivanje birače da budu neopredjeljeni i time iskažu protivljenje Bajdenovom odnosu prema izraelskom ratu u Gazi, bio je njegov najznačajniji politički izazov u primarnim izborima. Taj pritisak, koji je ozbiljno počeo da raste prije samo nekoliko nedjelja, podržali su zvaničnici kao što su demokratska predstavnica u Kongresu Rašida Tlaib i nekadašnji član tog doma Endi Levin

Sahrana Alekseja

Navaljnog u petak u Moskvi

MOSKVA – Ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni, koji je 16. februara iznenada preminuo u Kazneno-popravnoj koloniji u Sibiru, biće sahranjen u petak u Moskvi.

Njegova portparolka Kira Jarmiš saopštila je da će opijelo Navaljnom biti održano na Borisovskom groblju, nakon oproštajne ceremonije u okrugu Marjino. Aleksej Navaljni važio je za najžešćeg kritičara politike

Kremlja i ruskog lidera Vladimira Putina, a iznenada preminuo je u 47. godini u zatvoru u Sibiru gdje je služio devetnaestogodišnju robiju na koju su ga ruske vlasti osudile zbog korupcije i finansiranja ekstremističkih organizacija. U medicinskom izvještaju ruskih vlasti je navedeno da je Navaljni umro prirodnom smrću, u šta njegova porodica sumnja. Navaljnijevo tijelo je njegovoj majci predato tek 24. februara, devet dana od njegove smrti.

Nadmetanje u Mičigenu za oba kandidata bilo više od običnog glasanja

USVOJENA ZAJEDNIČKA DEKLARACIJA: Zelenski sa liderima zemalja Zapadnog Balkana

Aleksej Navaljni

Podgoricu prošle godine posjetilo 181.533 gostiju, više nego 2019, koja je bila rekordna

Prema zvaničnim podacima, Podgoricu je protekle godine posjetilo 181.533 turista, što je 14 odsto više nego 2022, odnosno jedan procenat više nego 2019. godine, koja je bila rekordna.

Ostvarena su ukupno 352.123 noćenja, šest odsto više u odnosu na 2022. godinu, a 18 procenata više u odnosu na 2019. godinu.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Turističke organizacije Podgorice (TOP) navedeno je da je najviše ostvarenih dolazaka u 2023. godini bilo iz Srbije, Izraela, Turske, Kine, Njemačke, Ruske Federacije, Hrvatske, SAD, Ujedinjenog Kraljevstva… - Najviše noćenja u protekloj godini ostvarili su gosti iz Izraela, Srbije, Turske, ostalih azijskih zemalja, SAD, Ruske Federacije, Kine, Njemačke – navode iz TOP-a.

POTENCIJALI

Iz Turističke organizacije ističu da je Podgorica grad sa brojnim potencijalima za dalji razvoj turističkog proizvoda i još bolje pozicioniranje na turističkoj mapi.

Kao najatraktivniji i turistima najinteresantniji lokaliteti izdvojili su se Nacionalni park ,,Skadarsko jezero“, sa brojnim mogućnostima za pješačenje, posmatranje ptica, krstarenje jezerom, zatim vinski podrum ,,Šipčanik“ i vinograd kompanije ,,Plantaže – 13. jul“, kao najveći vinogradski kompleks u jednoj cjelini u Evropi, te prvi potpuno označeni panoramski put ,,Krug oko Korita“, sa predivnim Bukumirskim i Rikavačkim jezerom.

- U dijelu kulturne ponude izdvajaju se arheološki lokaliteti Medun i Duklja, Centar savremene umjetnosti, kao i Muzeji i galerije Glavnog grada. Veoma značajan je i stari dio grada, Sahat kula i most na Sastavcima. Veoma lijepa turistička, ali i istorijska priča, krije se i duž Bulevara Svetog Petra Cetinjskog gdje su smje-

Turista 14 odsto više nego 2022. godine

Kao najatraktivniji i turistima najinteresantniji lokaliteti izdvojili su se Nacionalni park ,,Skadarsko jezero“, sa brojnim mogućnostima za pješačenje, posmatranje ptica, krstarenje jezerom, zatim vinski podrum ,,Šipčanik“ i vinograd kompanije ,,Plantaže – 13. jul“, kao najveći vinogradski kompleks u jednoj cjelini u Evropi, te prvi potpuno označeni panoramski put ,,Krug oko Korita“, sa predivnim Bukumirskim i Rikavačkim jezerom

šteni brojni spomenici i spomen-obilježja od velikog značaja za Podgoricu i Crnu Goru – poručuju iz TOP-a. Aktivni odmor segment je koji privlači veliku pažnju posjetilaca i turista.

- Pored već pomenutog ,,Kruga oko Korita“, tu su popularna izletišta u gradu, kao i Avanturistički park na Gorici – navode, uz napomenu da

dio turističke ponude koji je veoma važan jeste i etno-gastro ponuda Podgorice i podgoričkog regiona.

PROMOCIJA

Iz Turističke organizacije Podgorice poručuju da imaju ključnu ulogu u promociji grada, njegovih turističkih, kulturno-istorijskih, prirodnih i drugih atrakcija i unap-

ređenju ukupnog turističkog proizvoda destinacije.

- Aktivnosti se zasnivaju na kreiranju marketing kampanja, onlajn sadržaja, informativno-propagandnih materijala, te osmišljavanju i realizaciji manifestacija u gradu, ali i na promociji grada na specijalizovanim sajmovima turizma, kako bi se privukla pažnja turista na Podgoricu, kao na jed-

Za projekte valorizacije kulturne baštine opredijeljeno 10 odsto prihoda od boravišne takse

Shodno Zakonu o boravišnoj taksi, Turistička organizacija Podgorice opredijelila je 10 odsto prihoda po osnovu naplate boravišne takse, za rea-

lizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i pro-

mociju kulturnih dobara na teritoriji Podgorice.

- Za projekat „NFC Kulturno istorijska ruta #VISIT. PG TAG“, koji realizuje ,,Crossmedia Agency“,

opredijeljena su sredstva u iznosu od 7.600 eura. Projekat podrazumijeva mapiranje kulturnih dobara i znamenitosti Podgorice NFC stikerima,

Aplikacija za prijavu i odjavu boravka stranaca

Iz Turističke organizacije Podgorice poručuju da je ovo period godine kada su intenzivirane promotivne aktivnosti putem onlajn kanala komunikacije i sajamskih aktivnosti.

- Pored toga, usljed najave popularnih platformi za rezervisanje smještaja o promjeni politike korišćenja u skladu sa EU regulativama u planu je jedna opsežna kampanja za registraciju izdavalaca privatnog smještaja, gdje će Turistička organizacija pružiti administrativnu podršku prilikom regis-

nu od njihovih budućih destinacija za odmor i putovanje – objašnjavaju iz TOP-a. Jedan od prioritetnih zadataka Turističke organizacije Podgorice bila je organizacija događaja i manifestacija, koji je tokom 2023. godine bio uspješno realizovan, što je uz sajamske i promotivne aktivnosti doprinijelo ostvarivanju dobrih turističkih rezultata. U tom smjeru planirane su, najavljuju, aktivnosti i tokom 2024. godine, s ciljem još boljeg pozicioniranja Podgorice kao turističke destinacije. - Već za početak aprila, možemo najaviti jedan lijep događaj posvećen domaćoj hrani i piću u okviru kampanje ,,Tradicija ukusa“, a nakon toga i ,,Proljećni pazar“ na Trgu nezavis-

sa informacijama kroz tekst, video i fotografije – objašnjavaju iz Turističke organizacije, uz npomenu da je Odluka o raspodjeli sredstava, kao i rang lista projekata koji ispunjavaju zadate uslove, objavljena na njihovom sajtu.

tracije, a omogućili smo i besplatno korišćenje aplikacije za prijavu i odjavu boravka stranaca – ističu iz TOP-a.

U planu je i izrada nove foto-arhive i promotivnih spotova po segmentima, kao i stručna obuka za recepcionere i zaposlenike podgoričkih hotela i turističkih agencija, za koju će biti zadužen licencirani turistički vodič, a u cilju predstavljanja svih kulturno-istorijskih, turističkih, prirodnih i drugih lokaliteta i atrakcija u gradu.

nosti u periodu od 29. aprila do 15. maja. Pored manifestacija i događaja koje su kompletno u našoj organizaciji, veoma nas raduju sve inicijative koje čine da glavni grad konstantno nudi nove sadržaje, pa sa zadovoljstvom podržavamo veliki broj manifestacija, događaja i projekata koje doprinose unapređenju turističke ponude grada – poručuju iz TOP-a. Kontinuirani rad na razvoju novih turističkih proizvoda i primjena stečenih iskustava u cilju privlačenja turista zainteresovanih za kulturne rute, gastronomsku ponudu, muzičke i sportske događaje daju i tek će davati rezultate, uvjereni su u TOP-u. - Uspostavljanje saradnje sa partnerima i turističkom privredom grada, Turistička organizacija Podgorice vidi kao jedan od prioriteta u realizaciji ciljeva poslovanja. S tim u vezi, u prethodnom periodu uspostavljena je saradnja sa lokalnim hotelima, restoranima, turističkim agencijama i pojedincima, kako bismo unaprijedili ponudu za potencijalne posjetioce – poruka je iz Turističke organizacije Podgorice. I.MITROVIĆ

ISKLJUČENJA STRUJE

Nakon nedavnog završetka građevinskog dijela radova vezanih za izgradnju novog mosta preko Širalije, na putu Drezga – Đurkovići u Piperima, ekipa Agencije za stanovanje postavila je metalnu ogradu na mostu.

Vrijednost radova na mostu, koji su u nadležnosti Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, iznosila je 43.132 eura, sa uračunatim PDV-om, a izvođač radova je bila kompanija ,,Koding“

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: od 8 do 17 sati: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Bezjovo, Cvilin, Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; od 8 do 15: Kupusci.

P.

d. o. o. iz Podgorice. Novi most ima dvi-

je kolovozne trake i prostora za pješačku stazu. Da bi bili kompletirani predviđeni radovi, preostalo je asfaltiranje prilaza mostu i samog mosta, za što je zaduženo gradsko preduzeće Putevi. H.

Glavni grad sve interesantniji turistima

Regularno, zar ne?

Prije 20 godina, na meču Sutjeska – OFK Beograd u prvoj ligi tadašnje državne zajednice Srbija i Crna Gora, navijači gostiju su na tribinama nikšićkog stadiona istakli transparent na kojem je pisalo: ,,Regularno, zar ne?“

Bila je to poruka revolta zbog sumnje u namještanje utakmica dva kluba i dogovora ,,tri za tri“, te izostanka reakcije nadležnih na brojna slična dešavanja u tom periodu.

Nakon onog što se juče dogodilo na utakmici Mladost lob. bet – Dečić Admiral bet, crnogorska javnost pita se isto: regularno, zar ne?

Tuzani su slavili rezultatom 3:0 i nakon poraza Budućnosti od Jezera (1:0) novi su lideri Meridianbet 1. CFL, a na ,,DG areni“ poveli su ,,epskim“ pogotkom u finišu prvog poluvremena.

Kako definisati situaciju kod gola Bojana Matića u trećem minutu nadoknade osim kao skandaloznu – iskusnom napadaču dopušteno je da bez ikakvog bloka savlada golmana domaćih.

Ispred njega je bio štoper ,,žutih“ Zvonko Ceklić , ali je umjesto da ,,uđe u šut“ srpskom internacionalcu i pokuša da ga

zaustavi – odlučio, on i(li) neko drugi – da skoči i skloni noge, time i omogući protivniku da prilično lako zatrese mrežu, nekoliko trenutaka nakon što zicer nije iskoristio Gavrić Dečić je u finišu prvog dijela meča napao svim silama, stvorio nekoliko šansi pored naprasno posustale odbrane Mladosti, a onda su kao naručeno u posljednjem momentu poveli 1:0.

Zanimljivo, Ceklić je zamijenjen odmah na poluvremenu.

Ako je uopšte bitno, na kraju je Dečić slavio 3:0 zahvaljujući golovima u finišu meča. Prednost je udvostručena u 87. minutu, kada je Oliver Šarkić izveo korner, a glavom pogodio Matija Božanović. Minut kasnije Lazar Maraš je centrirao, lopta preskočila Luku Smolovića, a Šarkić rutinski pogodio za 12. trijumf svog tima.

Koliko god je teško bilo što dokazati, koliko god da crnogorski fudbal odranije ima hipoteku sumnjivih mečeva (za koju

naravno nijesu odgovorna samo ova dva kluba), koliko god da se od 2006. godine gledalo ,,sve i svašta“ na našim terenima i svjedočilo rezultatski sramnim izdanjima klubova na međunarodnoj sceni, nešto slično ovome – odnosno ovako ,,providne“ radnje nijesu viđene odavno. Ili nijednom za proteklih 18 godina.

Sve to u direktnom TV prenosu na Javnom servisu.

,,Okretanje glave“ i negiranje problema ove vrste bilo bi igra-

Milinković: Nijesam vidio gol Dečića, svaki naš bod je pošten i svaki poraz zaslužen

Trener Budućnosti Mladen Milinković nije želio da komentariše vodeći gol Dečića, konkurenta za titulu.

- Nije to moj posao, a nijesam ni vidio taj gol, bio sam na stadionu. Gledamo samo sebe i za svoju ekipu mogu da kažem da svaki bod koji osvoji je sigurno pošten i svaki poraz je stopostotno zaslužen –istakao je Milinković.

nje zdravim razumom. Na ,,DG areni“ viđeno je očigledno sklanjanje rivalu koje ne služi na čast nikome.

Nije Crna Gora izuzetak, gledali su se ovako tragikomični golovi i u drugim ligama, ali zar je to ikakva olakšavajuća okolnost.

Čeka se reakcija Fudbalskog saveza Crne Gore, a posla bi trebalo da imaju i policija i tužilaštvo. Do sada se nijesu proslavili kada su iz Uefe stizala upozorenja o sumnjivim mečevima.

Dokaza možda nikad neće i biti, međutim, ko je želio - vidio je sve što je trebalo... Zanimljivo, i Mladost i Dečić u zvaničnom imenu kluba imaju naziv kladionice. A ima je i Prva crnogorska liga. Simbolično, zar ne?

ŠAMPION U KRIZI

Dečić je upisao prvu pobjedu u proljećnoj polusezoni, dok je Budućnost post produžila na tri meča. ,,Plavi“ su i pored ,,zvučnih“

Momenat kada se Ceklić sklanja Matiću kod prvog gola Dečiću

Slavlje fudbalera Jezera pod Goricom

M. BABOVIĆ

mjesto, Dečić pobijedio Mladost uz sklanjanje rivala koje će se pamtiti

Sudija: Savo Vujović (Cetinje).

Golovi: 0:1 Matić u 45+3, 0:2 Božanović u 87, 0:3 Šarkić u 87.

LISTA STRIJELACA

14 – Korać (Jedinstvo)

10 – Đorđević (Arsenal*)

7 – Šarkić (Dečić), Maraš (Mladost DG)

6 – Mrvaljević (Budućnost*), Božović (Dečić), Tošković (Jezero*), Babić (Petrovac)... *napustili ove timove i 1. CFL nakon jesenje polusezone

Asanović

Fudbal

Jedinstvo

Gradski stadion Gledalaca: 300.

Sudija: Miloš Bošković.

Golovi: 0:1 Babić u 31. Žuti karton: Dulović, Ristić (Jedinstvo), Krstović, Grivić (Sutjeska).

JedinstvoSutjeska

Joksimković

De Souza

Bašić Perošević A.Cvijović (od 69. Krnić)

Kovačević

Vlaović (od 39. Ristić)

Dulović

Korać

Dacić (od 74. Vujošević)

Banda

Ivanović Jovanović (od 57. Pejović) Ceklić (od 46. Smolović) Vukčević Đurović (od 57. Delić) Badnjar Radusinović Vlahović (od 30. Krstović) Maraš Jukić (od 85. Mergim) Pavićević Nikić Gavrić (od 57. Stijepović) Matić Božanović Abdulahi (od 57. Augusto) Milić (od 46. Maraš) Đoljaj (od 46. Šarkić) Ujkaj Božović (od 67. Asović) Ljuljđuraj Đeljaj Mladost 0 0 MladostDečić 3 Dečić 1 Rezultati Jedinstvo – Sutjeska 0:1 Mladost DG – Dečić 0:3 Petrovac – Rudar 1:1 Mornar – Arsenal 0:0 Budućnost – Jezero 0:1 1. Dečić 22 12 6 4 32:19 42 2. Budućnost 22 11 7 4 40:27 40 3. Mornar 22 8 10 4 24:21 34 4. Sutjeska 22 7 11 4 27:20 32 5. Jezero 22 8 8 6 24:22 32 6. Petrovac 22 5 12 5 25:24 27 7. Arsenal 22 5 11 6 26:28 26 8. Jedinstvo 22 5 6 11 27:36 21 9. Rudar 22 5 4 13 14:27 19 10. Mladost 22 4 5 13 23:38 17

Tabela

zimskih pojačanja u krizi –prokockali su 2:0 protiv Dečića (završilo 2:2), deklasirani su od Rudara u Pljevljima (3:0), da bi ih sinoć pod Goricom savladalo Jezero koje je bilo bez boda u protekla dva kola.

Ovo je treća pobjeda Plavljana pod Goricom od septembra 2021. godine. Pod teretom lošeg starta polusezone, te pobjede Dečića, Budućnost je od starta krenula na gol Jezera u želji da na vrijeme stekne prednost i osigura mirniji tok meča.

Mogla je to da uradi već u šestom minutu, ali je Vasilije Adžić (prvi put bio u startnih 11 u 2024), izblokiran nakon spuštene lopte Despotovića, a potom je super-

U narednom kolu (3. marta) sastaće se: Rudar – Mladost, Jezero –Petrovac, Arsenal – Jedinstvo, Dečić –Mornar, Sutjeska – Budućnost.

talentovani Nikšićanin u 18. dobro izveo slobodan udarac s oko 25 metara – Igor Asanović je loptu skrenuo u korner.

Bila je to prva u nizu sjajnih intervencija golmana gostiju. U 23. je poslije kornera ponovo šut oprobao Adžić, u 33. je Despotović srećno došao do lopte i ,,pucao“ iz blizine – sve je to zaustavio Asano-

Takođe član Pari Sen Žermena I mlađi Mbape stiže u Real

PODGORICA – Pored

Kilijana Mbapea, za Real Madrid će na ljeto potpisati i njegov mlađi brat Etan (17), trenutno igrač šampiona Lige 1 Pari Sen Žermena.

Jedan od najboljih fudbalera današnjice Kilijan Mba-

pe dogovorio je sve detalje ugovora za madridske ,,kraljeviće“ od jula. Etan važi za jednog od najvećih francuskih talenata u omladinskoj konkurenciji, a već ima i tri nastupa za lidera Lige 1 ove sezone. Kilijan je, kako su naveli francuski mediji, u pregovorima sa madridskim gigantom Primere insistirao da u klub stigne i mlađi brat.

Kilijan Mbape igra vrhunski za pariski klub ove sezone, postigao je 32 gola na isto toliko nastupa. U timu ,,svetaca“ je od 2017. godine i na 292 nastupa postigao je 244 gola. Etan je debitovao za senior-

Mornar 0

Arsenal

0

Stadion: ,,Topolica“. Gledalaca: 400.

Sudija: Miloš Bešović Žuti karton: Baošić, Kaluđerović, Đurišić (Mornar), Dakić, Mugoša, Manojlović (Arsenal).

MornarArsenal

Giljen (od 46. Vukčević)

Bulatović Kalezić (od 84. Žižić)

Batrović (od 84. Aničić)

Simić

Babić

Krstović

Grivić Pajović Milić (od 62. Šaletić)

vić i omogućio Jezeru 0:0 na poluvremenu. Na isteku poluvremena i Despotović je izblokiran poslije dodavanja Ivanovića, dok je Jezero u prvih 45 minuta zaprijetilo samo jednom – u 23. kada je Redžepagić s ivice peterca slabo šutirao glavom. ,,Plavi“ su u nastavku teže dolazili do prilika za pogodak, da bi se od 68. minuta našli u zaostatku – Marko Šimun je centrirao s lijeve strane, FilipDomazetović odbio loptu, ali pravo do Petra Pavlićevića, koji je u padu s 11 metara pogodio za 0:1. Jezero se bunilo zbog nedosuđenog penala nakon duela Sekulovića i Orlandića u 85. minutu, a Budućnost zaprijetila tek u finišu – udarac Mirkovića iz daljine i Sekulića glavom sa sedam-osam metara nijesu donijeli promjenu rezultata. Alarm je upaljen...

ZAUSTAVLJEN MORNAR

Mornar je zastao kada je imao šansu da nastavi da krči put ka vrhu. Barani su i protiv Arsena-

ski tim PSŽ u zvaničnom meču krajem decembra prošle godine. Važi za ljevonogog vezistu izuzetne tehnike. R. A.

Popović Vukotić Vuković (od 69.Đurišić) Ondong Mba Mitrović (od 69. Ljutica) Dubljević (od 69. Vujačić) Baošić Stevanović Ćetković (od 56.Vušurović) Kaluđerović Škrijelj (od 88.Raičević)

Zogović Kort (od 46.Mirković) Kordić (od 74. Maraš) Araja Tučević (od 81.Čavor) Obradović Ćetković

Dakić

Mugoša Šahman

Manojlović

la odigrali dobro, imali inicijativu i šanse, ali ne i realizaciju. Remi je viđen i u drugom meču na jugu zemlje - Petrovac i Rudar remizirali su (1:1) na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“. Ofanziva se isplatila domaćinu u 44. minutu, kada je nakon centaršuta odlično glavom reagovao nekada veliki talenat crnogorskog fudbala NikolaZvrko i smjestio loptu u mrežu. Drugo poluvrijeme Pljevljaci su igrali bolje, imali i dva šuta u okvir gola i strpljivo vrebali prilike. Igrao se 72. minut kada je izveden korner sa lijeve strane, da bi zatim lopta bila izbijena, ali je na nju naletio AleksaGolubović i postigao efektan gol. Do kraja meča i jedni i drugi djelovali su kao da su zadovoljni remijem, prvom u međusobnim duelima ove sezone nakon što su oba tima upisala po trijumf.

KONAČNO SUTJESKA Sutjeska je najzad došla do pobjede. Nikšićani su uprkos brojnim kadrovskim problemima uspjeli da dođu do minimalca u Bijelom Polju protiv Jedinstva – 1:0, i nastavili

Sudija: Miloš Savović.

Rudar 0

1

Stadion: ,,Mićo Goliš“. Gledalaca: 350.

Golovi: 1:0 Zvrko u 45, 1:1 A.Golubović u 71. Žuti karton: Živković, Apija, Muhović, Knežević (Rudar).

Petrovac 1 1 PetrovacRudar

Kordić

Pešukić Đuričković (od 71. Sesaj)

Franeta

Popović (od 85. Dragović)

Dedić

Bašić (od 64. Carević) Bakić

Boljević

Perović (od 64. Basrak) Zvrko (od 71. Adžović)

Vuksanović Živković (od 87. Bakrač)

Bulatović (od 87. Popović)

Ukšanović

Apija (od 68. Knežević)

Muratović

Bogdanović (od 68. S.Golubović)

Pupović

Zečević (od 74.Muhović) Čepić A.Golubović

trku za treće mjesto i Evropu. Istovremeno, Sutjeska je produžila tradiciju jer Jedinstvo nikada u nezavisnoj Crnoj Gori nije savladalo Nikšićane u Bijelom Polju. Jedini pogodak viđen je u 31. minutu. VeljkoBatrović, nakon majstorije protiv Arsenala, ovog puta je upisao asistenciju - izveo je slobodan udarac i perfektno pogodio AntaBabića, koji je glavom zatresao mrežu domaćih.

U drugom poluvremenu je ekipa DraganaMijanovića mogla i do drugog pogotka, a najbolju priliku nije iskoristio DušanVuković koji je, nakon kombinacije sa Batrovićem, šutirao u golmana SergejaJoksimovića. Dobre šanse imali su i mladi Žižić i Milić S druge strane, Jedinstvo je bilo bez prave ideje i energije u napadu, a najbolju šansu propustio je Krnić u 77. minutu – zicer mu je odbranio StojanVukčević, koji je zamijenio povrijeđenog VladanaGiljena i u prvom nastupu za Sutjesku pokazao da će imati veliku ulogu.

N. KOSTIĆ – R. PEROVIĆ

Haland poručio da je konačno spreman i ishvalio De Brujna

PODGORICA - Erling Haland (23) je sa pet golova za manje od sat oduševio svjetsku fudbalsku javnost, u pobjedi Mančester sitija 6:2 u gostima Luton taunu u FA kupu.

Mladi norveški napadač je poručio da je fizički oporavljen nakon dužeg vremena i potpuno posvećen odbrani premijerligaške i kontinentalne titule.

– Moja forma je blizu najbolje, vraćam se konačno najboljem nivou nakon dugog oporavka. Osjećam se dobro, stižem tačno kad treba, mi stižemo... Uzbudljiva vremena su pred nama. Siti je spreman da napada i neka se rivali paze – rekao je Haland.

Čak četiri gola asistirao mu je slavni belgijski ofanzivac Kevin De Brujn, po mnogima najbolji igrač Premijer lige. – Zadovoljstvo je igrati sa njim. Znamo što želimo jedan od drugog u svakom trenutku. Mnogo je pametan, sa takvima volim da igram – dodao je Haland.

Ove sezone na 30 nastupa u svim takmičenjima jedan od najboljih napadača svijeta postigao je 27 golova. R. A.

Krilni napadač sve bliži odlasku iz Mančester junajteda Rašford

,,zaratio“ sa Ten Hagom

PODGORICA – Markus Rašford je potpuno narušio odnose sa menadžerom Mančester junajteda Erikom Ten Hagom, sa kojim skoro da ne razgovara.

Po informaciji najtiražnijeg britanskog lista San, to je novi problem za giganta Premijer lige, koji je u teškoj poziciji i sa lošim šansama da izbori plasman u evropsku elitu naredne sezone. Engleski reprezentativac Rašford, dijete kluba, prošlog mjeseca je žestoko kriti-

kovan zbog posjete noćnom klubu u Belfastu dan pred trening, što nije prijavio klubu. Izvinio se, a ovo mu nije prvi incident tog tipa. Krilni napadač i starter u timu dugoročno je predmet kritika ostrvske javnosti zbog letargičnih nastupa, iako ga je Ten Hag javno branio. Prošle sezone Rašford je bio u vrhunskoj formi i postigao 30 golova, a u novoj je daleko od takvih izdanja. Već mjesecima se spekuliše da bi mogao biti ključno pojačanje Pari Sen Žermena na ljeto. R. A.

Sa sinjoćnje utakmice u Bemaks areni

WABA LIGA, TOP8 FAZA, 7. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa lako do nove pobjede pred svojim navijačima

Orlovi lak plijen ,,vučica“

Bud. Bemaks 102

Orlovi 68

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 200. Sudije: Jolović, Ilić, Karanović. Rezultat po četvrtinama: 24:14, 23:16, 33:20, 22:18.

BUDUĆNOST BEMAKS:

Drobnjak 12, Radonjić 22, Domuzin 18, Ma. Bigović 2, Šćepanović 15, Mi.Bigović 3, Baošić 2, Radević 2, Bulajić 4, Ilić 5, Vukčević 6, Savković 11. ORLOVI: Mitrović 3, Marjanović 8, Predojević 2, Mužević 21, Sobot 14, Predojević, Pavlović 3, Đokić 4, Guska, Damjanović, Safija 11, Vulić 2. Košarkašice Budućnost Bemaksa nakon prvog poraza ove sezone u Celju napravile su ekspresnu reakciju – Podgoričanke su lakše nego što se očekivalo savladale Orlove (102:68) u posljednjem ligaškom meču WABA lige u Podgorici. ,,Vuči-

ce“ su lako savladale šampiona Bosne i Hercegovine, koji je samo u uvodnim minutima bio ravnopravan, dok je sve nakon toga bilo u znaku ,,plavih“, koje su potpuno dominirale, pa sada imaju još samo jednu prepreku do konačnog cilja – trijumf u Beogradu protiv Partizana naredne srijede garantovaće prvo mjesto pred završni turnir. Gošće su na startu povele 6:2, bile u egalu do sredine prve dionice (10:10), a onda je za četiri i po minuta domaći tim napravio seriju 14:2 i u finišu prve četvrtine stigao do velikih 24:12 (poeni Vukčević), što je bio prvi nagovještaj da ovaj duel neće donijeti neizvjesnost. Ipak, Orlovi su napravili reakciju, vratili se u ,,život“, te u 13. minutu prišli na 27:20. Ali, baš tada uslijedio je novi period totalne dominacije ,,plavih“ i serijom 14:0 Podgoričanke su za pet minuta otišle na 41:20 (po-

Duga – Partizan 99:101 Montana – Celje 54:80 Bud. Bemaks – Orlovi 102:68 1. Bud. Bemaks 11 9 1 +201 21 2 . Celje 10 9 1 +198 19 3. Sloga 11 5 6 -20 16 4. Orlovi 11 5 6 -69 16 5 Montana 10 4 7 -66 15 6. Partizan 11 4 7 -72 15 7. Duga 11 1 10 -172 12 U posljednjem ligaškom kolu (5/6. mart) sastaju se: Partizan – Budućnost Bemaks, Orlovi – Montana, Celje – Sloga.

eni Šćepanović uz faul), čime je sve bilo jasno. U nastavku meča razigrale su se sve igračice, razlika je već u trećem periodu išla na preko 30 poena, da bi u finišu trojkom Milene Bigović Budućnost prebacila čak i ,,stotku“, čime je jasno pokazala da je u sve boljoj formi pred fajnal-for, gdje će imati priliku još jednom da ide do kraja… R. P.

KVALIFIKACIJE

Pred večerašnji duel sa Srbijom u „Kristalnoj dvorani“ u Zrenjaninu (18 h), crnogorske rukometašice imaju kristalno jasnu situaciju – pobjeda im garantuje prvo mjesto u grupi 6 na kraju kvalifikacija za Evropsko prvenstvo jer bi bila senzacija da to ispuste u uzvratnom komšijskom duelu i mečevima sa Turskom i Bugarskom.

– Očekujem najtežu utakmicu u našoj grupi, igramo protiv najkvalitetnijeg rivala – Srbija je mnogo puta pokazala da je odlična ekipa i da se tokom svih 60 minuta bori do kraja. Očekujem zahtjevan meč, dobar rukomet i dobru atmosferu – kazala je Itana Grbić, srednji bek Crne Gore. „Lavice“ su favoriti protiv ekipe Uroša Bregara, imaju mnogo više aduta, ali sve to treba dokazati na terenu. – Srbija ima nekoliko iskusnijih igrača, koji su sada u godinama da preuzimaju glavne uloge, kao što su Anđela Janjušević, Sanja Radosavljević, Jovana Risović... Ostale su mlade, željne dokazivanja. Očekujemo punu dvoranu i vjerujem da će i njima i nama biti uživanje da igramo pred punim tribinama – dodala je Grbić. Naša selekcija nakon dva kola kvalifikacija ima četiri boda, jedan više od Srbije. Uzvratni meč igraće se u nedjelju u Podgorici.

Prvo mjesto donijelo bi bolju poziciju na žrijebu za EP.

– Nema kalkulacija, idemo po dva boda – naglasila je Grbić. Crna Gora je mislima i u Ulmu, gdje će u aprilu igrati kvalifikacioni turnir za Olim-

NBA: Vučević svijetla tačka u porazu, Strus sa 15 metara srušio Dalas

Žestok kiks Čikaga protiv Detroita

PODGORICA – Nova odlična partija Nikole Vučevića nije bila dovoljna Čikago

Bulsima da izbjegnu grub i neočekivan poraz od NBA ,,fenjeraša“ Detroit Pistonsa 105:95, na svom terenu.

,,Bikovi“ su razočarali u drugom poluvremenu (55:40 za rivala), a osjetio se umor bekovske linije. Naš slavni centar Vučević meč je zaokružio novom dabl-dabl partijom – sa 25 poena, deset skokova i dvije asistencije. Baranin je šutirao 23-12 iz igre.

Derozan je dodao 25, a rezervni centar Dramond 20 poena u porazu. Detroit je ovog puta imao razigraniju rotaciju: Ka-

ningem je bio standardno najefikasniji sa 26 poena, Italijan Fontekio dodao je 17, Ajvi 15, Duren 14 poena uz deset skokova, Tompson 13, a Stjuart 11 poena.

Bulsi (27-31) i dalje su deveti u Istočnoj konferenciji, dok Detroit dijeli začelje konferencije sa Vašingtonom (9-49). Trojkom sa pola terena i 15 metara u posljednjoj sekundi, Maks Strus je donio pobjedu Klivlendu nad Dalasom 121:119 u uzbudljivom meču.

Tako je odlični bek (21 poen, po četiri asistencije i skoka) anulirao fantastinu partiju zvijezde i prvog strijelca lige Dončića za Dalas. Slovenac je upisao

čak 45 poena uz 14 asistencija i devet skokova, a šutirao 29-17 iz igre. Nedovoljno za trijumf. Najbolji za Klivlend bio je bek Mičel sa 31 poenom, sedam skokova i šest asistencija. Irving je za Dalas u porazu upisao 30 poena. Teksašani su nakon drugog poraza zaredom pali na osmo mjesto Istoka (3325). Klivlend je drugi na Istoku (38-19).

Oklahoma Siti (41-17, isti učinak kao Minesota) čuva vrh Zapada, lako je na svom terenu pobijedila Hjuston 112:95. Najbolji igrači ,,gromova“ nastavili su odličan niz partija. Kanadski bek Gildžus-Aleksander je pored 31 poena imao

osam skokova, a Vilijams je dodao 24 poena. Mladi turski krilni centar Šengun je pored 23 poena imao 11 skokova i šest asistencija. Minesota je u svojoj dvorani rutinski riješila duel protiv San Antonija 114:105. Bek Edvards bio je standardno najbolji sa 34 poena uz po pet asistencija i skokova za svega 33 minuta na parketu. Rid je dodao 22 poena uz šest skokova. Golden Stejt je ostvario vrijedan trijumf u gostima Vašingtonu 123:112. Veteran, bek Tompson, ubacio je 25, a sve bolji Kaminga 21 poen za ,,ratnike“, koji su deveti na Zapadu (30-27). S. S.

Juče Bugarska – Turska 24:30 Večeras 18.00 – Srbija – Crna Gora 1. Crna Gora 2 2 0 0 73:43 4 2 . Srbija 2 1 1 0 69:45 3 3. Turska 3 1 1 1 82:92 3 4. Bugarska 3 0 0 3 60:104 0

pijske igre. Ipak, motiva ne nedostaje ni protiv Srbije.

– Iskreno, ne razmišljamo sad o olimpijskim kvalifikacijama – trenutno je važno da, ako je moguće, uzmemo maksimalan broj bodova iz ova dva meča, a, naravno, treba i da ih iskoristimo kao pripremu za sve što nas čeka – poručila je rukometašica slovenačkog Krima. Za našu reprezentaciju večeras bi trebalo da debituje Armel Atingre, 35-godišnja golmanka Budućnost Bemaksa

krilo Dijana Mugoša – Idemo da osvojimo sve bodove i pružićemo sve od sebe. Takođe, ovo se sad dešava i fokus je na ovome. Kad se ovo završi onda ćemo prebaciti fokus na kvalifikacije za Olimpijske igre. Bićemo 100 posto u tome, kao što smo

U Nikšiću promovisan FIBA projekat „Her World,

Cilj je razvoj ženske

PODGORICA – Košarkaški savez Crne Gore uveliko radi na realizaciji više FIBA projekata, a jedan od njih je „Her World, Her Rules“ („Njen svijet, njena pravila“), koji je usmjeren na širenje svijesti o značaju ženske košarke. Tim povodom predsjednica Saveza Jelena Dubljević i nekadašnja košarkašica Mirjana Sekulić, sada komesar ženskih liga i rukovodilac ovog projekta, posjetile su OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“ u Nikšiću, gdje je prezentovan pro-

jekat, koji se realizuje u saradnji sa Međunarodnom košarkaškom federacijom (FIBA).

Jelena Dubljević, koja je bila učenica ove škole, gdje je napravila, praktično, prve košarkaške korake, na samom početku radionice pozdravila je prisutne i u kratkom govoru ukazala na značaj bavljenja sportom u očuvanju zdravlja i formiranju ličnosti. Govorila je o svojim počecima bavljenja košarkaškom igrom… Nakon toga, košarkašice Olim-

Rukometašice Crne Gore večeras gostuju Srbij

„Kristalnoj dvorani“ mjesto u grupi

100 posto sada u ovome – kazala je Mugoša pred meč u Zrenjaninu.

Između Srbije i Crne Gore nema mnogo tajni.

– Očekujemo dobru i jaku utakmicu. Želimo da uđemo s dobrom energijom, borbenošću i osvojimo dva boda –

World, Her Rules“

pa, sa svojim trenerom Lidijom Krstajić, održale su pokazni trening za oko 50 učenica uzrasta od osam do 12 godina. Učesnice radionice su na poklon dobile sportske majice, a školi su uručene košarkaške lopte. – Nadamo se da će ovaj događaj uticati na uspostavljanje intenzivnije sportske saradnje sa Košarkaškim savezom Crne Gore, u cilju popularizacije ženske košarke i razvoja mladih talentovanih takmičarki – naveli su iz OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“. R. P.

istakla je Mugoša. – Normalno da će biti teška utakmica i za svaku se pripremamo najbolje što možemo i da pružimo svoj maksimum. Fokus je na nama, pa onda na protivnika. Smatram da će svaka od nas odraditi posao kako treba i da ćemo utakmicu pri-

Bregar: Borba do kraja

Selektor Srbije Uroš Bregar poručio je da vjeruje u dobro izdanje svoje ekipe.

– Očekuje nas dobro organizovan i jak protivnik kog dobro poznajemo. Napravili su dobar rezultat na posljednjem Svjetskom i Evropskom prvenstvu i sigurno da će nam mnogo značiti podrška publike, koju ovim putem pozivam da nas bodri. Obećavam da ćemo se boriti i dati sve od sebe kako bismo se na kraju zajedno radovali – kazao je Bregar.

vesti u našu korist. Srbija je mlada ekipa, borbena i još igra na svom terenu. Sigurna sam da će da se bore do kraja, da izginu na terenu jer su željne dokazivanja, tako da sigurno neće biti laka utakmica – zaključila je Dijana Mugoša.

N. KOSTIĆ

NAJBOLJA U NAŠEM TIMU: Ivana Savić

Mediteransko prvenstvo za rukometašice

Kadetkinje poražene od Španije

PODGORICA – Rukometna reprezentacija Crne Gore doživjela je drugi poraz na Mediteranskom prvenstvu za igračice do 16 godina u Podgorici.

Nakon pobjeda protiv Italije

Sa sinoćnje utakmice u Baru

Odigrani revanš mečevi polufinala Kupa Crne Gore za odbojkašice

Herceg Novi i Luka Bar za prvi sezonski trofej

PODGORICA – Prema očekivanjima, Herceg Novi i Luka Bar su u drugim mečevima polufinala ovjerili mjesto u finalu Kupa, koje će biti odigrano 30. marta, kada će Novljanke braniti trofej od prošle godine.

Herceg Novi je posao protiv Galeba završio sa dvije maksimalne pobjede, u revanšu u Baru je rezultat po setovima bio 25:15, 25:10, 25:23, uz 17 poena Bugarke Ralitse Vasileve i 10 naše Dijane Vuković. U domaćem timu istakla

se kapitenka Teodora Čavić. Nakon maksimalne pobjede u Herceg Novom, Luka Bar je kod kuće protiv Albatrosa slavila sa 3:1 (25:21, 31:33, 25:22, 25:10) i izborila 15. finale Kupa u klupskoj istoriji. Baranke su osvajanjem trećeg seta već bile osigurale finale, pa su u posljednjem setu treneri dva Vladimir Milačić i Branka Obradović ukazali šansu igračicama sa manjom minutažom, zbog čega je četvrti set bio najmanje neizvjestan, za razliku od prethodnih –posebno je bilo uzbudljivo u drugom dijelu igre koji je pri-

pao Novljankama 33:31 nakon tačno 30 minuta borbe. Četiri igračice barskog tima su imale dvocifren poenterski učinak – Kristina Božović (22), Dušanka Petrović (18), Tijana Kruta (12) i Iva Pepđonović (11). U redovima Albatrosa ubjedljivo najbolja je bila Marija Valjarević sa 26 poena, dok je Viktoria Položevets dodala 13. Herceg Novi brani trofej u Kupu, dok će Luka Bar pokušati da se domogne osmog pehara u ovom takmičenju, u kojem je po broju trofeja izjednačena sa Galebom.S.J.

i Kosova, generacija igračica rođenih 2008. i 2009. godine u utorak je poražena od Hrvatske, a juče i od Španije 22:19 (8:5, 6:5, 8:9), uz osvojen bod od mogućih pet, za dobijenu posljednju trećinu.

Ivana Savić je bila najefikasnija sa devet golova, dok je Anđelina Orbović postigla pet.

Naša reprezentacija će danas odigrati dva meča – u devet sati protivnik je Turska, a od 17.15 reprezentacija Slovačke. R. A.

Večeras u Budvi (19.30 h) posljednji meč EPCG Superlige za odbojkaše Derbi odlučuje

PODGORICA – Zahvaljujući pobjedi Jedinstva protiv Budve (3:0), u prošlom kolu, posljednji meč ligaškog dijela EPCG Superlige za odbojkaše dobio je dodatnu draž, osim one koju, tradicionalno, nosi derbi prvenstva.

Naime, pred duel Budve i Budućnosti, oba tima su izjednačena po broju pobjeda (81), ali Budvani imaju bod više (24-23). Pobjednik večerašnjeg duela u „Mediteranskom sportskom centru“ u Budvi (19.30 časova, prenos na RTCG 2), sa bilo kojim rezultatom (na tabeli se prvo broje pobjede, pa onda bodovi i set-količnik), zauzeće prvu startnu poziciju u plej-ofu i u polufinalu (startuje 16. marta), do dvije pobjede, igraće protiv Mornara, dok će drugoplasirani imati znatno teži posao protiv pojačanog Jedinstva. Prvi meč ovih rivala, 7. decembra u Podgorici, pripao je Budvi sa 3:0. – Dolazi nam ekipa Budućnosti sa puno mladih i talentovanih igrača koji su uvijek motivisani kada igraju protiv nas, zato smatram da u uta-

o prvom mjestu

Momenat sa utakmice Budućnost - Budva u Morači

kmicu moramo ući maksimalno skoncentrisano i motivisano. Mi poznajemo njih i oni nas, jer smo odigrali dosta utakmica ove sezone, prijateljskih i oficijelnih, tako da očekujem zanimljiv meč u kojem ćemo težiti ka tome da ostvarimo maksimalnu pobjedu – kazao je kapiten Budvana Balša Radunović Budućnost će u Budvi pokušati da se revanšira za jedini ovosezonski poraz. – Zadovoljstvo je kada dođe vrijeme za derbi, treniramo cijele sezone za utakmi-

cu kao što je ova. Nadam se da ćemo prikazati našu dobru igru i ljubiteljima odbojke u Crnoj Gori koji će biti u dvorani i pored malih ekrana prirediti jedan dobar meč za gledanje. To će biti sjajna uvertira za utakmicu polufinala Kupa koja nam slijedi tri dana kasnije protiv istog protivnika – kazao je Dejan Radić, trener Budućnosti. Interesantno, u neđelju će Budvani ponovo biti domaćini Podgoričanima u prvoj utakmici polufinala Kupa Crne Gore od 20 časova. S.J.

Momenat sa utakmice Crna Gora - Hrvatska

GOST POBJEDE: Seniorski vicešampion Crne Gore, velemajstor Nikola Đukić

Šampionat za pamćenje

Desetostruki seniorski prvak Crne Gore, velemajstor Nikola Đukić osvojio je titulu vicešampiona na 76. Pojedinačnom šampionatu u Podgorici. Nažalost, veliki pehar ŠSCG nije pridružio bogatoj riznici nagrada i vrijednih priznanja sa domaće i međunarodne scene zbog dodatnih kriterijuma, iako je imao isti učinak kao prvoplasirani Nikita Petrov Svega 0,5 poena dijelilo je Đukića od najviše stepenice na pobjedničkom postolju, koji je turnir završio bez poraza sa sedam jedinica i četiri remija.

– Osjećanja su mi pomiješana nakon prvenstva Crne Gore - kaže na početku priče za Pobjedu Nikola Đukić. - Sa jedne strane, moram biti zadovoljan sa ostvarenih devet poena iz 11 partija, u ovako jakoj konkurenciji to je, zaista, sjajan rezultat. Može se reći da sam izvukao maksimum iz pozicija koje sam imao, a to je nešto što se prilično rijetko dešava. Sa druge strane, ostaje žal što takav rezultat nije bio dovoljan za pobjedu na turniru. Ali to je sport, buholc je prije dvije godine bio na mojoj strani iako nije tako izgledalo kolo prije kraja. Ovoga puta je Nikita Petrov imao više sreće sa dodatnim kriterijumima. Naravno, sve čestitke Nikiti, igrao je izvanredan turnir i njegova titula na debiju na šampionatima Crne Gore je apsolutno zaslužena. Raduje što je takmičenje bilo neizvjesno i uzbudljivo do samog kraja i vjerujem da je publika mogla da uživa. Siguran sam da će se o njemu dugo pričati i prepričavati – iskreno će Đukić. Crnogorski velemajstor u analizi šampionata nije želio da zaboravi učinak i igru šahista koji su završili na diobi od trećeg do petog mjesta, ali i ostale rangirane mlade igrače.

Velemajstor Nikola Đukić

- Ostaje žal što takav rezultat nije bio dovoljan za pobjedu na turniru. Ali to je sport, buholc je prije dvije godine bio na mojoj strani iako nije tako izgledalo kolo prije kraja. Ovoga puta je Nikita Petrov imao više sreće sa dodatnim kriterijumima -ističe Đukić

Đukić 1 Đukanović 0

1.e4 c5 2.Sf3 d6 3.d4 cxd4 4.Sxd4 Sf6 5.Sc3 a6 (Najdorfova varijanta Sicilijanke, jedan od najaktuelnijih i najistraženijih sistema u modernom šahu). 6.h3 e5 7.Sb3 Le6 8.Le3 Le7 9.Df3 0–0

10.0–0–0 (Bijeli je izabrao jednu od brojnih šema sa heterogenim rokadama, pa je jasno da nas očekuje oštra borba). b5 11.g4 b4

12.Sd5 Sxd5 13.exd5 Lc8 14.Ld3 Sd7 15.Sd2 Da5?! (Početak problema crnog. Bolje je bilo 15...a5 16.h4 a4 sa obostranim šansama).

16.Kb1 Lb7?

(A, ovo je već odlučujuća greška. Trebalo je vratiti damu nazad sa 16...Dc7, ali svaki gubitak vremena se u Sicilijanci skupo

– Zaslužuju sve čestitke. To su naši reprezentativci Denis Kadrić i Luka Drašković, kao i još jedan debitant Artem Smirnov ali bih posebno istakao sjajan nastup šestoplasiranog Nemanje Vukčevića, koji mu je donio normu za internacionalnog majstora. Izuzetan uspjeh mladog Sava Vujovića, koji je prijatno iznenadio osvajanjem

plaća, posle 17.h4 a5 18.g5 a4 19.h5 napad bijelog bi bio mnogo opasniji od protivničkog). 17.Df5 Sf6 18.g5 (Previse zanesen planiranom žrtvom dame, nijesam uočio da mnogo lakše dobija 18.Se4! Sxe4. Na 18...Sxd5 ide 19.Sxd6 sa dobitkom.) 19.Lxe4 g6 20.Dd7 i crni će ostati bez figure. g6 (dijagram). 19.gxf6! gxf5 20.fxe7 f4 (Najbolja šansa. Pokušaj da se sačuva višak materijala putem 20...Tfe8 bi bio kažnjen sa 21.Thg1+ Kh8 22.Lg5 (Prijeti Lf6

osmog mjesta. Treba pohvaliti i druge mlade igrače koji su ovaj turnir iskoristili za afirmaciju u seniorskoj konkurenciji, prije svih Mateju Popović i Iliju Milovića. Zaista mi je žao što prošlogodišnji šampion Dragiša Blagojević nije nastupio, mislim da bi turnir sa njim bio još interesantniji. Nije dobro što drugu godinu zaredom imamo situaciju

U Herceg Novom održan 10. Memorijal „Đorđe Konjević“

mat!) 22...Kg7 23.Lh4+ Kh6 24.Sc4! sa sledećim Se3–f5 i crni kralj je u matnoj mreži). 21.Thg1+ Kh8 22.Sc4 Dxd5?! (Više šansi na spas je ostavljalo 22...Dc7, ali posle 23.exf8D+ Txf8 24.Lb6 Db8 25.La5! (Može i mirno 25.Le4.) 25...Lxd5 26.Lf1! Db5 27.Lc7! bijeli treba da dobije). 23.exf8D+ Txf8

24.Le2 De6 25.Txd6 Dc8 (Nije išlo 25...Dxh3 zbog 26.Sxe5! i ako 26...fxe3 27.Sxf7+! Txf7 28.Td8+ sa matom). 26.Lb6 f6 27.b3 (Bijele figure su mnogo aktivnije od protivničkih, a uz to je sad već i materijalno jači. Jasno je da je kraj partije blizu). Le4 28.Lg4 Lf5 29.f3 h5 30.Lxf5 Dxf5 31.Ld8 Kh7 32.h4 Tg8 33.Txg8 Kxg8 34.Lxf6 e4 35.Se5 (Zbog neodbranjivih matnih prijetnji, crni je predao). 1–0

da aktuelni prvak države ne brani titulu zbog problema u odnosima sa ŠSCG, a posebno brine Dragišina izjava da je jedan od razloga njegovog neigranja to što ga je selektor obavijestio da trpi velike pritiske da ga izostavi iz reprezentacije – zaključio je naš reprezentativac i standardni prvotimac podgoričke Budućnosti Nikola Đukić.

Uspjeh Skvortsova na jubilarnom turniru

U okviru 55. praznika mimoze, ŠK Herceg Novi 1949 je u saradnji sa lokalnom upravom i ŠSCG veoma uspješno organizovao u istoimenom primorskom gradu deseti, jubilarni, Međunarodni memorijal „Đorđe Konjević“ posvećen čovjeku koji je za života pružio nemjerljiv doprinos razvoju drevne igre u rodnom mjestu i našoj zemlji uopšte.

Poslije 13. odigranih kola isti učinak od 10,5 poena imali

su naturalizovani Crnogorci Andrej Skvortsov i Nikita Petrov. Ipak, više se radovao Skvortsov kome je pripao pobjednički pehar zahvaljujući boljem buholc koeficijentu. Veliko iznenađenje priredio je talentovani omladinac sa Cetinja Savo Vujović, koji se okitio bronzanom medaljom sa 10 poena. Pored njih novčane nagrade pripale su i Nikoli Đukiću, Blažu Kaleziću, Luki

Draškoviću, Sulejmanu Suljoviću Aleksandru Sluginu, Dragiši Blagojeviću, Milanu Drašku Andreju Šukoviću, Peku Đuroviću i Veljku Draganiću, dok su specijalna priznanja otišla na adrese najbolje plasiranog veterana Vjekoslava Vulevića, zatim dame Mateje Popović i omladinca Dina Grbovića, kao i najuspješnijih predstavnika grada, domaćina Miloša Bubanje i Jovana Pejovića. Na

završnoj svečanosti igračima je zahvalila na učešću ćerka pokojnog Đorđa Konjevića, Marija, ističući značaj ovog takmičenja za porodicu i ljubitelje drevne igre u Crnoj Gori i okruženju. Prema riječima direktora turnira Miloša Bubanje, Memorijal je ispunio očekivanja organizatora i svih takmičara, njih 65 iz Izraela, Rusije, Ukrajine, Srbije, BiH i naše zemlje koji su evocirali uspomene na divnog čovjeka, vrsnog pedagoga i šahistu.

Priredio: B. KADIĆ

Sa meča Jadran – Budva

Prvenstvo Crne Gore u vaterpolu

Pobjede Primorca i Jadrana

PODGORICA - Vaterpolisti Primorca i Jadrana upisali su pobjede na startu prvenstva Crne Gore.

Primorac je u gradskom derbiju bio bolji od Katara - 20:9 (7:3, 3:0, 6:2, 4:4), dok je Jadran savladao Budvu - 17:6 (6:1, 5:3, 4:2, 2:0).

SrđanJanović i Anatolij Evdokušin postigli su po četiri gola za Primorac, po dva MarkoMršić, NemanjaVico, NikolaBrkić i ĐorđijeStanojević , a u strijelce su se upisali i PetarĆetković, Tim Perov,

MarkoGopčević i Draško Brguljan

Po dva pogotka za Kataro dali su LjubomirKovačić, DraškoSamardžić i Dušan Milaš , a po jedan Marko Milić, DraganMirković i Pavo Vičević

U pobjedi Jadrana, aktuelnog šampiona, nad Budvom najefikasniji su bili Meldin Hadžić sa četiri i Strahinja Gojković sa tri gola. Po dva su dali DaniloRadović , Ivan Nagaev i DaniloStupar, a mrežu su tresli i DmitriHolod, LazarVukićević, MatijaSladović i Nikola Petrović

U timu Budve, tri gola djelo su TadijeMatijaševića, a po jedan su postigli Pavle Dabić, RadivojRadanović i MatijaFraneta

Drugo kolo se igra 2. marta, sastaće se Primorac – Budva i Kataro – Jadran. R. A.

Kreće atletska sezona u Crnoj Gori

Pejović traži vizu za SP

PODGORICA – Državnim prvenstvom u krosu, u subotu u Nikšiću, i Zimskim kupom bacača, u nedjelju u Baru, zvanično će početi atletska sezona u Crnoj Gori.

Subotnji kros okupiće sve uzrasne kategorije.

Predviđene su trke cicibanki na 600, cicibana i mlađih pionirki na 800, mlađih pionira i starijih pionirki na 1.000, starijih pionira i mlađih juniorki na 1.500 metara, mlađi juniori i starije juniorke trčaće 2.000, dok će se na tri hiljade metara nadmetati stariji juniori, mlađe seniorke i seniori.

Mlađi seniori trčaće 4.000, a seniori i veterani na 6.000 metara.

Početak krosa predviđen je za subotu u 11 sati.

Pobjednici kod seniora biće predstavnici Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u krosu, koje se održava krajem marta u Beogradu. Jasno je da je tu glavni favorit Slađana Pejović u ženskoj, odnosno, Željko Dabović u muš-

Slađana Pejović

koj konkurenciji. Dan kasnije, u isto vrijeme u Baru, počeće Zimski kup bacača u disciplinama bacanje kugle, koplja, kladiva i diska u kategorijama mlađih i starijih juniora i seniora, u muškoj i ženskoj konkurenciji. R. P.

D. MIJATOVIĆ

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Sam Senat, u instrukciji svojemu sekretaru Alvizu Sagudinu, za pregovore sa skadarskim sandžakbegom Ferizom i Portom, ističe početkom januara 1497. godine, da, dok se pomenuta pitanja ne riješe u korist Republike, tokom pregovora s Turcima „u međuvremenu Đurađ će biti prisiljen da sjedi ovdje“, svakako u ulozi zatočenika.

Pošto Sagudinova misija i drugi koraci preduzeti u pravcu postizanja sporazuma s Turcima oko teritorijalnih ispravki u distriktima Kotora, Budve i Bara, zatim oko vraćanja grbaljskih solana i ustupanja poreza na trgovinu solju, nijesu donijeli rezultate, Republika privremeno mijenja svoj odnos prema konfiniranom crnogorskom gospodaru. Donesena je, naime, odluka da mu se dodijeli najamnička vojna služba u Raveni.

Proveo je tu nekoliko mjeseci, nesumnjivo stavljen pod strogu vojno-policijsku prismotru. Bilo je to u vrijeme pogađanja Venecije s Carigradom oko pomenutih spornih teritorija u Crnogorskom primorju. I ne samo da Republika nije uspjela da s Turcima postigne sporazum, već im je dala povoda da sami zauzmu Grbalj sa solanama početkom jula 1497. godine.

Upravo tih dana, zbog navodnih uvreda koje je nanio opštinskim vlastima u Raveni, Mlečani su Crnojevića strpali u tamnicu. Notirajući taj događaj, Marin Sanudo navodi da je hapšenje uslijedilo jer je uz pomenute javne uvrede državnim vlastima, Đurađ istakao da nije podložnik ni Venecije ni Turske, što je domaćinima bio dodatni razlog da ga liše slobode. U tamnici je proveo nekoliko mjeseci, pri čemu je u jedan mah pokušao da pobjegne, ali je bio uhvaćen i ponovo vraćen. Tek poslije intervencija francuskog kralja Karla

Crnogorci brane nezavisnost i kad nema Đurđa i Stefana

Crnogorci u podlovćenskom dijelu zemlje nijesu posustajali u odbrani svoje slobode. Budući da su bili upoznati s izbijanjem rata između Turaka i Mletaka 1499. podnijeli su Veneciji zahtjev da im pošalje pomoć u municiji i drugom materijalu uz nuđenje svojeg savezništva u borbi protiv Otomanske imperije

VIII, vojvode od Monferata Urbana d’Alba, njegovog ujaka Konstantina Arijanita, bio je, krajem oktobra 1498. godine, pušten na slobodu. O daljoj njegovoj sudbini izvori bilježe nekoliko epizodnih sporadičnih vijesti. Ali, zasigurno se zna da je prilikom odlaska u Milano, nakon izlaska iz mletačkog zatvora, proveo neko vrijeme kod svojeg ujaka Konstantina Arijanita i tamo napisao poznatu oporuku svojoj ženi Izabeti u kojoj naznačava što joj ostavlja i daje uputstva kako da postupi s djecom ako ga zadesi iznenadna smrt. Pošto taj dokument nije sačuvan u originalu, već u italijanskom prevodu čini se da sadrži neke formulacije prema kojima treba izraziti rezervu, kao onu u kojoj stoji da je Đurađ iz svoje zemlje „utekao od Turaka“, što je u opreci s istorijskom stvarnošću.

O zbivanjima u Crnoj Gori, poslije Đurađevog odlaska u Veneciju, nema sigurnih vijesti. Sanudovoj tvrdnji da je Stefan Crnojević, uz pomoć sultana, prisilio brata da pobjegne iz zemlje, ne može se vjerovati. On je sigurno ostao da ga zamjenjuje u rukovođenju državom, ali samo po Đurađevoj zapovijesti i uz saglasnost Glavarskog zbora.

Budući uvjeren da je Đurađ otišao u prijateljsku zemlju i bio tamo dobro primljen, Stefan je i sam održavao dobre veze s kotorskom rektorom i drugim mletačkim lokalnim

Donosimo djelove iz prvog toma

Istorije crnogorskog naroda, poznatog crnogorskog istoričara dr Dragoja Živkovića. Prvi tom ove kapitalne studije objavljen je 1989. godine, a nedavno ga je iznova objavila Matica crnogorska

funkcionerima u primorju. Njihova saradnja mogla je samo da se temelji na liniji borbe s Turcima.

Mletačke vlasti su, kako se čini, mogle izvještavati Stefana i o tome da Đurađ održava kontakte s italijanskim dvorovima i da sudjeluje u pripremanju šire antiturske akcije na Balkanu. Punu istinu o onome što se s njim zbivalo, dok su Đurađa držali kao zatočenika, Stefanu sigurno nijesu rekli.

Međutim, kad politički činioci Venecije nijesu uspjeli da prinudnim metodama učine Đurađa svojim podložnikom i privole ga na teritorijalne i druge ustupke, zbog kojih su ranije s njim bili u sukobu, bacili su ga u tamnicu, formalno pod već poznatim izgovorom, pri čemu Stefan o tome ništa nije znao. Iz toga izlazi da su njegovi odnosi s mletačkim vlastima u primorju i dalje bili normalni.

Boka Kotorska na starom

Turci su Đurđevog brata Stefana, navodno, 1498. godine zbacili s vlasti. Stefan Crnojević je završio život u manastiru, jer on, kako piše Andrija Zmajević u Crkvenom ljetopisu, nije želio „ostati pod turskom oblašću“, što s druge strane nagovještava da je morao biti vrlo oprezan prema Turcima

U vrijeme kad je sredinom 1499. godine izbio novi rat između Turske, s jedne, i Venecije i Ugarske, s druge strane, Stefan Crnojević je bio još u životu, jer Sanudo prenosi vijest da je tad dovršavao gradnju nekog svojeg kupališta u blizini Kotora. U nastavku on dalje kaže da su Franćesko Kverini, kotorski rektor i providur, i Alvizo Sagudin, sekretar Senata, javili da je Đurađ Crnojević dostavio pismo Republici u kojemu je „ponudio da ode u Kotor i da udari pod oganj i mač sve tursko, a što bi bila krupna stvar za Crnu Goru“. Iako dva navedena Sanudova

podatka nemaju sadržinske veze, upućuju na sklad političkih stavova Stefana i Đurađa Crnojevića; Stefan je ostao da bdije nad posjedima, pa i onima u primorju koje mu je brat ostavio na upravu, a Đurađevo djelovanje u Italiji, uz sve nepredviđene opasnosti koje su ga tamo vrebale, bilo je usmjereno na liniji antiturske inicijative, što znači da je iz tih pobuda i otišao u inostranstvo, a ne da sklanja glavu i prepušta zemlju i narod Turcima. Kako Mlečani nijesu uspjeli da od Đurađa naprave poslušno oruđe ni kad su ga već imali u svojoj paukovoj mre-

ži i kako su planovi te vrste sasvim propali, kad se, zapravo poslije puštanja iz zatvora Torezele našao van njihovog domašaja, najvjerovatnije da su tad k sebi domamili njegovog brata Stefana. Turci su ga, navodno, 1498. godine, zbacili s vlasti. Stefan Crnojević je završio život u manastiru, jer on, kako piše Andrija Zmajević u Crkvenom ljetopisu, nije želio „ostati pod turskom oblašću“, što s druge strane nagovještava da je morao biti vrlo oprezan prema Turcima, u čiju klopku ne bi mogao tako lako upasti.

Ostavljajući po strani pitanje da li je Stefan Crnojević u samo predvečerje mletačko-turskog rata čamio u mletačkom zatvoru, izvjesno je samo to da ga na kormilu njegove zemlje više nije bilo. Međutim, ni u trenutku kad nijednog od braće Crnojevića nije bilo na njihovom čelu, Crnogorci u podlovćenskom dijelu zemlje nijesu posustajali u odbrani svoje nezavisnosti i slobode. U skladu s takvim njihovim političkim određenjem, budući upoznati s izbijanjem pomenutog rata, podnijeli su Veneciji zahtjev da im pošalje pomoć u municiji i drugom materijalu uz nuđenje svojeg savezništva u borbi protiv Otomanske imperije. Pri tome su, kako bilježi Sanudo, izjavili da će u antitursku akciju uključiti 6000 svojih boraca. Kad je o Đurađevoj daljoj sudbini riječ, može se povjerovati zapisanoj vijesti da je priželjkivao i nestrpljivo iščekivao trenutak povratka u svoju zemlju. Na njegovu odluku da se zaputi u Crnu Goru neopozivo je uticalo izbijanje mletačko-turskog rata, sredinom 1499. godine. Na nekolika mjesta u mletačkim izvorima, koji govore o njegovom povratku, naglašava se da se Crnogorci pripremaju da prirede doček svojemu gospodaru Đurađu Crnojeviću. I ti podaci su svojevrsni demanti njegovog navodnog bjekstva iz zemlje prije tri godine. Izvori najprije konstatuju da je iz Milana otputovao za Monferato, potom se prokrijumčario do Ankone, a odatle otplovio brodom i iskrcao se u zaliv Trašte između Kotora i Budve. Bilo je to sredinom januara 1500. godine. Sanudo dalje navodi da je odmah „krenuo u svoju Crnu Goru i bio lijepo dočekan“. Najednom se, prema pomenutom piscu, događa ono u što je teško povjerovati. On, naime, konstatuje da je Đurađ, po svojoj želji, već 25. februara, stigao u Skadar gdje je „dobro čuvan“, a nekoliko dana iza toga, zapravo, 3. marta, otputovao u Carigrad. (Nastavlja se)

crtežu

Mletački dužd Agostino Barbarigo (1486-1501) u doba Đurđevog odlaska iz Crne Gore

Venecijanke na slici Vitora Karpaća, oko 1500.

Zatvor ispod duždeve palate u kojem je bio zatočen Đurđe Crnojević

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

PRAVILA NAGRADNE IGRE

„8. mart u svijetu ljepote, drogerije Kuća Hemije i Dama te vode u Pariz i Rim! ˮ

1.O PRIREĐIVAČU NAGRADNE IGRE

Nagradnu igru „8. mart u svijetu ljepote, drogerije Kuća Hemije i Dama te vode u Pariz i Rim!ˮ priređuje Marketing agencija MONT-IMPREX d.o.o. sa sjedištem u Podgorici, ul. Kritskog odreda br. 1, PIB 022122501 u ime klijenta kompanije NALL International d.o.o. sa sjedištem u Podgorici, SKOJ-A 57, PIB 02327953.

2.SVRHA PRIREĐIVANJA NAGRADNE IGRE

Kompanija NALL International koja je distributer i uvoznik Dove proizvoda za Crnu Goru, tj. MONT-IMPREX kao Piređivač u ime kompanije, organizuje Nagradnu igru za sa ciljem nagrađivanja potrošača za lojalnost, promocije proizvoda, unaprijeđenja poslovanja prodaje i radi stvaranja i učvršćivanja pozitivnog odnosa javnosti prema brendu Dove.

3.NAGRADNI FOND

Ukupna vrijednost Nagradnog fonda iznosi 3 220,00 € bez PDV-a i sastoji se od Nagradnog putovanja za Pariz i Rim. Aranžman za Rim je za četiri osobe u iznosu 1 940,00 eura, a aranžman za Pariz za dvije osobe, u iznosu 1 280,00 eura. Fond nagrada je utvrđen isključivo od dobara i usluga koje se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost.

4.VRIJEME TRAJANJA I USLOVI ZA UČESTVOVANJE U NAGRADNOJ IGRI

Svi potrošači koji u periodu od 01.3.2024. do 10.3.2024. kupe DOVE set – u drogerijama KUĆA HEMIJE i DAMA, stiču pravo da učestvuju u Nagradnoj igri. Sve što je potrebno je da na poleđini računa čitko ispišu svoje ime, prezime broj telefona, a zatim taj račun ubace u kutiju koja je obilježena u svim radnjama DAMA KUĆA HEMIJE. Jedna osoba može učestvovati više puta u Nagradnoj igri.

Svi računi koji ispunjavaju uslov – kupovina Dove seta u najmanjoj vrijednosti od 3,49 eura, imајu istu šаnsu dа učеstvuјu u nаgrаdnој igri.

Pravila nagradne igre biće objavljena u dnevnom listu Pobjeda.

Pravo učešća u Nagradnoj igri imaju sva lica sa prebivalištem ili boravištem na teritoriji Crne Gore, izuzev lica zaposlenih u kompaniji NALL International, zaposlenih u agenciji MONT-IMPREX d.o.o, kao i sva lica koja su na bilo koji način učestvovala u pripremi i realizaciji nagradne igre.

5.POSTUPAK PRIREĐIVANJA I SPROVOĐENJA NAGRADNE IGRE I IZVLAČENJA NAGRADA

Prilikom kupovine Dove seta na kasi, kupac će dobiti račun za kupljenu robu, na čijoj poleđini treba upisati sljedeće podatke: ime i prezime i broj telefona. Fiskalni računi se potom ubacuju u kutije. Podaci koje učesnik ostavi, neće se koristiti u druge svrhe, sem za potrebe nagradne igre.

Izvlačenje nagrada će se organizovati u drogeriji KUĆA HEMIJE 25, na Zabjelu, to nakon završetka Nagradne igre, 15.3.2024. u 12h.

Nagradno izvlačenje će se obaviti pod kontrolom Komisije od 3 (tri) člana: Petar Mugoša, Jelena Popović i Nikola Lekić – predstavnici NALL International d.o.o. i ovlašćeno lice Priređivača - Aleksandra Radunović, MONT-IMPREX d.o.o.

Imena dobitnika nagrada biće objavljeni na facebook stranicama DAMA i KUĆA HEMIJE: @kucahemije i @dama_drogerija

6.NAČIN NA KOJI UČESNICI NAGRADNE IGRE DOBIJAJU NAGRADE, AKO SU ISPUNILI USLOVE PROPISANE PRAVILIMA

Nakon izvlačenja nagrada, svaki dobitnik će biti kontaktiran u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrada.

Komisija će evidentirati sve odabrane dobitnike u 3 (tri) primjerka u koje se upisuje nagrada i podaci o dobitniku nagrade. Zapisnik potpisuju svi članovi komisije i shodno Zakonu će biti dostavljen Upravi za igre na sreću 8 dana od dana završetka Nagradne igre, tj. nakon izvlačenja dobitnika.

Učesnici nagradne igre su saglasni da, u slučaju osvajanja nagrade, NALL International može objaviti njihova imena i prezimena na ING i FB stranicama @kucahemije i @dama.

Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, Priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u Budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada. Preuzimanjem nagrade, odnosno protekom rokova za preuzimanje u trajanju od trideset (30) dana, potpisom dostavnice o preuzimanju nagrade, prestaju obaveze NALL International-a prema dobitniku nagrade.

7.USLOVI POD KOJIMA SE NAGRADNA IGRA MOŽE PREKINUTI

Nagradna igra se može prekinuti privremeno ili trajno samo u slučaju nastupanja okolnosti za koje Priređivač nije odgovoran, odnosno koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći (viša sila). U slučaju prekida, Priređivač će na odgovarajući način obavijestiti javnost.

8.NADLEŽNI SUD ZA RJEŠAVANJE SPORNIH PITANJA IZMEĐU PRIREĐIVAČA I UČESNIKA NAGRADNE IGRE, OBJAVA PRAVILA, INFORMACIJE

Eventualni sporovi između Priređivača i učesnika u Nagradnoj igri rješavaće se sporazumno, a u slučaju da to nije moguće, nadležan je sud u Podgorici. Pravila nagradne igre stupaju na snagu po dobijanju saglasnosti Uprave za igre na sreću i nakon toga će biti objavljena u dnevnom listu prije početka nagradne igre.

Sve dodatne informacije o nagradnoj igri, učesnici mogu dobiti putem mail adrese montimprex@t-com.me ili pozivom na broj telefona 020/669-820 (svakog radnog dana od 08h do 16h).

Oglasi i obavještenja

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax:

020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 28. februara 2024 u 77. godini preminuo naš

1546

ANTUN pok. Iva FERRI

Saučešće primamo u mjesnoj kapeli Vrbice – Dobrota, 29. februara od 10 do 15 30 časova, kada će se po želji pokojnika u najužem krugu porodice u 16 časova obaviti sahrana na gradskom groblju u Škaljarima.

Cvijeće se ne prilaže.

Kuća žalosti: Stari grad 365, Kotor

Ožalošćeni: kćerke IVANA i ANE, unuka JOVANA, zet NIKOLA, šura RADOVAN i rodice ANITA i KATIJA

1547

Дана 28. фебруара 2024. године умрла је наша вољена

ЗАГОРКА – ЗАГА Петрова ГАЗИВОДА рођена МИЛИЋ

Породица ће примати саучешће на градском гробљу Чепурци 29. фебруара од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана. По жељи покојнице цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: кћерке САНДРА и СЕКА, син САВО, браћа БОЖИДАР и РАДОВАН, сестре ОЛГА, МАРИЈА и РАЈКА, снахе СТАНИЦА и МИРЈАНА, јетрва РАДМИЛА унучад и остала родбина

1537

Дана 24. фебруара 2024, у 71. години, преминуо је у Суботици

ЗДРАВКО Светозарa – Цветa АСАНОВИЋ

Саучешће примамо на сеоском гробљу у Доњим Кокотима, 29. фебруара од 10 до 17 часова и 1. марта од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници.

Ожалошћени: брат БУДИМИР, снаха РАДМИЛА, братанићи СВЕТОЗАР, ЖЕЉКО и МАРКО, братанична ЖЕЉКА, браћа и сестра од стрица, браћа и сестре од ујака, браћа и сестре од тетака

Тужним срцем јављамо да је дана 23. фебруара 2024. у 82 години преминула наша драга

1542

БОСИЉКА Крста КАЛУЂЕРОВИЋ рођена ИВКОВИЋ

Породица ће примати саучешће у капели на градском гробљу Даниловград 29. фебруара од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана.

Ожалошћена породица: син МИШО, кћерке ЉИЉАНА и СОЊА, сестра МАРА, браћа ВУКОТА, СЛОБО и НИНО, заове ДАНИЦА и СЛОБОДАНКА, снаха ЈЕЛЕНА, зет МИХАЈЛ, унучад и остала родбина КАЛУЂЕРОВИЋ и ИВКОВИЋ

Dana 28. februara 2024, u 84. godini, preminula je naša draga

ĐURĐINA Pavla RADONJIĆ rođena MILOŠEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 28. februara od 11 do 16 časova i 29. februara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira.

Ožalošćeni: sinovi VESELIN i MIJODRAG, snaha SLOBODANKA, unučad MARIJA, SRĐAN, KSENIJA, ANA i ostala rodbina RADONJIĆ i MILOŠEVIĆ

Дана 27. фебруара 2024. преминула је у 82. години наша драга

1549

1535

МАРЕ – МАРИЈА Бранка ЂУРИЋ рођ. БАЈКОВИЋ

Саучешће примамо у капели Шкаљари 28. фебруара од 10 до 15 часова и 29. фебруара од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити 29. фебруара у 15 часова на гробљу Св. Архангела Михаила у Ковачима –Грбаљ. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: супруг БРАНКО, син МАРКО, ћерка ВЕСНА, снахе МИЛКА и ДРАГИЦА, заове ДАНИЦА и СЛАВКА, унучад НИКОЛА, ЗОРАН, ТАМАРА и КАТАРИНА, праунук ДАНИЛО и остала родбина ЂУРИЋ и БАЈКОВИЋ

1561

Дана 27. фебрура 2024. у 81. години преминуо је

РАДОМИР-РАЦО Војинов ДОБРОВИЋ

Саучешће примамо у породичној кући у селу Бистрице - Зета, 28. и 29. фебруара 2024. године до 13 часова, када ће се обавити сахрана Ожалошћени: синови БОРИС и ТИХОМИР, снахе ЗОРАНА и СВЕТЛАНА, унучад ДАНИЛО, ВУК, КОСТА и МИРЈАНА, брат НИКОЛА, снахе АНКА и КОСА, братанићи ЗОРАН и ГОРАН, братаничне и остала многобројна родбина

Četvrtak,

Sa velikom tugom opraštamo se od dragog komšije i prijatelja

ANTUNA FERRIJA

Njegova izuzetna ljudska dobrota, prijateljstvo, spremnost da svakome nesebično pruži pomoć i pažnju, biće pamćeni kao rijetki primjeri odanosti i čovječnosti.

FILOMENA i VELJKO MARTINOVIĆ sa svojima

1556

Poslјednji pozdrav našoj dragoj

BOSILJKI KALUĐEROVIĆ

Tužan je i bolan tvoj odlazak, počivaj u miru.

Тvoji MILAN, BLAŽO, ANA, MIRJANA sa porodicama

Посљедњи поздрав драгој тетки

Voljena naša

BAKO

Hvala ti za bezbrižno djetinjstvo, bezuslovnu ljubav i zaštitu za sve naše nestašluke. Uvijek ćeš biti dio nas i onoga što jesmo. Sa tugom i ponosom, tvoji SARA, MILOŠ i KSENIJA

1548

1560

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi

RAJKO KEKER

Svojom dobrotom, predanim i poštenim radom ostavio je značajan trag u našoj kompaniji. Ostaće zauvijek upamćen kao izuzetan kolega i veliki čovjek.

1541

1554

БОСИЉКИ КАЛУЂЕРОВИЋ

Чуваћемо са поносом успомену на тебе.

ДЕЈАН ИВКОВИЋ са породицом

Посљедњи поздрав драгој тетки БОСИЉКИ КАЛУЂЕРОВИЋ Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава.

ЉУБО ИВКОВИЋ са породицом

Посљедњи поздрав мојој тетки БОСИ

1555

Posljednji pozdrav dragoj

JADRANKI VUKOTIĆ

U našim srcima tvoja toplina i plemenitost će ostati zauvijek

BRANKA IVANOVIĆ sa porodicom

RADOJE VELIMIROVIĆ

1558

KOLEKTIV IDEA – CG

1540

RADOMIR – RACO Vojinov DOBROVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

OPŠTINSKI ODBOR DPS-a ZETA

1536

1559

Posljednji pozdrav dragoj tetki

JELENI Jolovoj BOKAN

Tvoj plemeniti lik, dobrotu u pogledu i ljubav prema nama pamtićemo i čuvati od zaborava. Dragi ujače, počivaj u miru. SANI, TONI, IVAN i MARINA sa porodicama

1543

1553

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i zaovi

BOSILjKA K. KALUĐEROVIĆ rođena IVKOVIĆ

Bratanić ŽELJKO, bratanične DRAGOJKA, LJILJANA, SLAVICA i TANJA sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Не желим ти рећи збогом, гдје год да си, увијек ћеш бити у мом срцу. Хвала ти за све.

НЕВЕНА са породицом

Neka tvoja dobra duša pronađe vječni mir, a mi

Oglasi

i obavještenja

Mojoj dragoj majci

1532

JELENI IVANOVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem što sam te imala... Čuvaću uspomenu na tebe, tvoj vedar lik, osmijeh, dobrotu, pažnju i ljubav koju si mi darivala. Znala si koliko te volim, ali nikad nećeš znati koliko mi nedostaješ! Do nekog novog susreta.

Tvoja ćerka VESNA KOPRIVICA

Posljednji pozdrav brižnoj majci, babi i tašti

JELENI IVANOVIĆ

Od ćerke VESNE, unuka BOJANA i zeta NOVAKA KOPRIVICE

1533

Draga baba

JELENA IVANOVIĆ

Tužan je ovaj posljednji pozdrav od tebe. Voli te tvoj unuk

BOJAN KOPRIVICA

1534

Posljednji pozdrav

1544

RADOJE Vidakov VELIMIROVIĆ

Mom decenijskom drugu, iskrenom prijatelju i divnom čovjeku MIDO LAZAREVIĆ

1550

Posljednji pozdrav dragoj tetki

JELENI IVANOVIĆ

Od DUŠKA GLENDŽE sa familijom

Teta

BISO

Toplina koju ste nam dali u mladosti grije nas i danas. Hvala za divne trenutke.

1545

Vole vas ZDENKO, MICA i EVICA

Прошло је 40 дана откако није са нама наш вољени супруг, отац, свекар, ђед и брат

МИЛАН Спасојев РАЂЕНОВИЋ

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да ћемо у суботу, 2. марта 2024. године, у 10 часова посјетити његов вјечни дом на гробљу села Пријевор.

Ожалошћена породица РАЂЕНОВИЋ

Pola godine je od kada nije sa nama naš voljeni

RADISAV – BAJO JOVANOVIĆ

Nedostaje nam tvoj topli zagrljaj, tvoje šale i tvoj osmijeh. Uvijek ćeš biti sa nama u našim srcima, mislima i sjećanjima. Čuvaćemo te od zaborava i tvoju dobrotu zauvijek pamtiti.

Volimo te Sin VLADAN, unuke ANJA i MIA i snaha IVANA

1539

Dragi

MIŠKO

Ti si za mene tvoju nesrećnu majku živ dok ja živim.

Kako boli srce za jedinim bratom to samo zna sestra.

Majka i sestra MILANKA

Pola godine je od kada nas je iznenada napustio naš voljeni suprug, otac, đed i svekar

RADISAV – BAJO JOVANOVIĆ

Prolaze dani, mjeseci ali nijedan više sa tobom.

Tvoja postojanost zauvijek će ostati sa nama u našim srcima, mislima, pričama i nikada te nećemo dati zaboravu. Tvoj odlazak dosta je promijenio naše živote. Sa tobom je bilo sve drugačije, bezbolnije i veselije jer si nam bio naša topla i sigurna luka, ali

Boli nas što znamo da nikada više nećemo biti zajedno.

Boli tvoje prazno mjesto.

Boli sve…

Mirno spavaj u tom ljepšem svijetu, iskrena i poštena dušo, a mi ćemo pričati o tebi sa ponosom.

Zauvijek sa nama

1552

Voljenom ocu i đedu

Tvoji NADA, PREDRAG i VLADAN

RADISAVU – BAJU JOVANOVIĆU

Pamtimo sve lijepe trenutke. Teško nam je što duže nijesi bio sa nama. Ne brini, bićemo kao ti dobri ljudi. Posjećujemo ona naša mjesta da znaš, sjedimo Aleks i ja, sa nama si svaki put. Čuvaćemo te od zaborava

Sin PREDRAG, unuk ALEKSANDAR i unuka KLARA

1551

1557

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

potencijal satirične HBO

Četvrtak, 29. februar 2024. • broj 412. osakatila angažovani i kreativni mini-serije „Regime“

sa Kejt Vinslet

Vodič

Str. 4, 5. i 6.

A cappella

Recept za hit

Nemamagične formule za kreiranje muzičkog hita. Mislim, postoje ljudi koji komponuju muziku po nekom šablonu, čak se i prepoznaju ti šabloni kada čujete neku numeru na radiju ili televiziji.

Dakle, neki zanimljiv uvod, strofa sa pitkom melodijom, pamtljiv refren i lirski tekst, dobar i moderan ritam i to je to. Naravno, nekada je to bilo drugačije, pa su tako veliki majstori svjetske pop muzike bili veoma sposobni da naprave hit koji nije samo zadovoljavao široke narodne mase već je i preživljavao i ispit kvaliteta. Nakon toga, to su postali hitovi za sva vremena.

Današnja muzička industrija ponaša se malo drugačije – prave se ljetnji ili zimski hitovi sa vrlo ograničenim rokom trajanja i to je to. Nakon toga, stižu drugi hitovi dok prethodni idu u zaborav. Gdje je tu muzika i gdje su danas svi ti hitovi? Gdje su danas remek-djela koja su izvodili Genesis, Vitni Hjuston, Madona, Sting, Majkl Džekson ili Glorija Gejnor?

Kako rekosmo, od Bitlsa do Tejlor Svift, pisanje pop pjesama oslanjalo se na modele „kako napraviti hit“ da bi zaokupilo slušaoce – ponekad je to pamtljivi muzički refren, ponekad sadržajna lirika, ponekad ritam. Na primjeru pjesme „I Will Survive“ ćemo pokušati da nađemo neke odgovore. Ne treba zaboraviti da je sastavni i neizostavni dio svakog hita njegova vanserijska vokalna interpretacija. Glorijin „I Will Survive“ ima klavirski intro, kojem se priključuje vokal i uvodi nas u pjesmu – reklo bi se, uvod koji ne nagovještava dalji razvoj situacije. Na kraju tog uvoda, iščekivanje brzo prerasta u planirani disko gruv, u tempu od 117 otkucaja u minutu (bpm), koji je u skladu sa prirodnim pulsom čovjeka. Oni koji su u pristojnoj fizičkoj kondiciji i bez komorbiditeta, neminovno dobiju poriv da se ritmu priključe, da li na plesnom podijumu ili samo da zamašu glavama u ritmu. Sam aranžman takođe je mala škola aranžiranja, jer sadrži ni manje ni više nego sve potrebne elemente za hit od prije pola vijeka. Vanserijska ritam sekcija u disko maniru, bas gitara „naslonjena“ na gruv bez ijedne suvišno odsvirane note, sa duvačkom „brass“ sekcijom koja se ritmički naslanja na logične male

Piše:

Vladimir MARAŠ

Na kraju uvoda, iščekivanje brzo prerasta u planirani disko gruv, u tempu od 117 otkucaja

u minutu, koji je u skladu sa prirodnim pulsom čovjeka. Oni koji su u pristojnoj zičkoj kondiciji i bez komorbiditeta, neminovno dobiju poriv da se priključe ritmu „I Will Survive“

cjeline unutar takta. Šlag na torti svakako su gudačke linije, koje cijeloj numeri daju orkestrativnu otmenost kroz srednji, instrumentalni dio numere. Nakon drugog refrena, aranžman predviđa malu i kratku stanku, kao uzimanje vazduha za posljednji krug refrena koji nema svoj logičan kraj već se polako gubi u izmaglici – stručni izraz „fade out“.

Karakter ulaska i izlaska iz numere dozvoljava skoro pa savršen materijal za DJ umiksavanje i kao takav, jedan je od razloga zašto se Glorija Gejnor i njena

„I Will Survive“ nisu skidali sa plesnih podijuma prethodnih 45 godina. To nije samo omiljena disko numera, već je dobila i oficijelni značaj. Godine 2016. uvrštena je u Nacionalni američki katalog zvučnih zapisa koje Kongresna biblioteka „smatra kulturno, istorijski ili estetski značajnim“. Uprkos tome što ima 45 godina, sama pjesma zadržava esenciju kvaliteta koja se proteže kroz sve generacije. Ikona novije muzike Heri Stajls obradio je tokom svog naslovnog seta festivala ,,Coachella 2022“, dok je Madona, jedna od najvećih preživjelih diva pop muzike, pjeva na svojoj ,,Celebration Tour“. Nagrađeni hit Majli Sajrus iz 2023. godine ,,Flowers“, koji je proglašen za ploču godine na nedavno održanom Gremiju, formalno ne sadrži uzorke Glorijine pjesme, ali sadrži odjeke njegovog prkosa na plesnom podiju. Mnogi svjetski DJ umjetnici sugerišu da se ,,Flowers“ i ,,I Will Survive“ nevjerovatno dobro miksaju u svim okolnostima.

Glorija je počela sa profesionalnom karijerom sredinom šesdesetih godina prošlog vijeka u džez r’n’b bendu The Soul Satisfiers, ali je pravi uspjeh doživjela ulaskom u disko vode sedamdesetih. Popevši se na prva mjesta top lista u SAD i Britaniji 1979. godine, ,,I Will Survive“ donijela joj je svjetsku slavu. Ne samo da je pjesma odmah postala njena najpoznatija, ona je postala i najizdržljiviji dio njene karijere. Godine 1993, njena najpoznatija numera vraća se na velika Top 10 haus remiksom koju je priredio Fil Kelsi Ipak, originalna numera ostaje najprepoznatljivija verzija ovog vanvremenskog hita, uprkos stotinama obrada koje su, manje ili više, bile zalogaj za preživljavanje ili stvaranje mnogih karijera – od dens-pop rimejka Dajane Ros, soul balade Šantai Sevidž do alt-rok opcije koju potpisuje Cake. Ovako ili onako, ,,I Will Survive“ jedna je od malobrojnih numera kojima bi se ljudska civilizacija mogla predstaviti –recimo vanzemaljcima. I to sa punim pravom, jer i nakon protoka vremena od skoro pola vijeka, ostaje svojevrsni owners manual i za muzičku industriju i za publiku.

u fokusu

Nakon 2016. godine i Trampove pobjede na američkim predsjedničkim izborima, stvarnost je postala apsurdnija nego išta što je ijedan satiričar mogao napisati. Samim tim, politička satira kao žanr stavljena je na veliki ispit. Položili su ga samo rijetki znalci poput Armanda Janučija, čija je majstorija „Veep“, otpočeta 2012, ipak uspjela da održi vrhunski nivo i u dvije posttrampovske sezone, te čiji će film „The Death of Stalin“ (2017) ostati upamćen kao jedan od urnebesnijih „pretresa“ politike (moderne i sovjetske) na velikom platnu. I naravno, Saša Baron Koen, čija je mini-serija „Who Is America?“ ispritiskala dugmiće mnogim članovima Trampove administracije.

Fobija od bakterija

Potrampljena realnost, koja je učinila političku satiru zahtjevnim zalogajem, donijela joj je i dodatnu popularnost. Svi su se odjednom počeli baviti politikom misleći da je Tramp (bio) tolika karikatura i laka meta, da niko ne bi mogao da ga promaši. Nažalost, mnogi su ‘mašili, pa smo dobili niz manipulativnih hit-filmova kao što je „Don’t Look Up“ ( Adam Makaj , 2021), i poprostačenih serija poput „Our Cartoon President“ i „White House Plumbers“... a uskoro nam stiže i još jedan pokušaj na sličnom tragu iz TV kuhinje HBO. I to, ni manje ni više, nego s ambicijom da zamijeni „Succession“.

Mini-serija „Regime“, koja 3. marta startuje na striming servisu HBO Max, mnogo je bolja od navedenih promašaja, ali ipak je bliža njima nego čak i sredini, a kamoli vrhu piramide najboljih političkih satira. Da stvar bude gora, na taj vrh je i ciljala; a da postane najgora – za to mjesto je imala i potencijala. Između ostalog, zato što je iza kamere imala dio „Succession“ ekipe, a ispred –potentan ansambl sa Kejt Vinslet na čelu.

U trećem glumačkom projektu u HBO produkciji, nakon „Mildred Pierce“ (2011) i „Mare of Easttown“ (2021), Vinslet

Pogledali

smo političku satiru „Regime“

Za diktaturu

Producenti masterpisa „Succession“ spakovali su nam materijal za generisanje tvitova i mimova umjesto punokrvne studije karaktera. I to je greota, jer diktatorka koja želi da bude „i kralj, i Robin Hud“ svog naroda, umije da bude interesantna

igra Elenu Vernam, kancelarku fiktivne autokratije u centralnoj Evropi. Upoznajemo je u trenutku kada je postala toliko paranoična, da je razvila fobiju od bakterija i zatvorila se u palatu, odbijajući da pređe iz jedne prostoriju u drugu bez „ličnog nadzornika vlažnosti vazduha“.

Sprdnja zarad sprdnje

Ta laskava titula pripašće nekome ko je psihički labilniji od Elene. Osramoćeni vojnik i „čovjek iz naroda“ Herbert Zubak ( Matijas Šoenaerts iz filmova „Bullhead“ i „Rust and Bone“) ući će u njen život puzeći, ali to ne znači da neće probati da preokrenuti stvari u

svoju, i u korist radničke klase. U Eleninu i Herbetovu love-hate romansu, htjeli to ili ne, biće uvučeni svi u palati, od njenog supruga Francuza i poete Nikija (Gijom Galijen), preko glavne menadžerke Agnes (neiskorišćena Andrea Rajzborou), do ministara koji daju sve od sebe da ne polude od politički nepismene kancelarke i „King Konga kojeg je uzela za ljubimca“. To uskoro postaje nemoguća misija, jer skandali u međunarodnim odnosima sa Kinom i Amerikom samo se nižu, a pobjesnjela rulja sve je bliža palati... „Regime“ je kreirao, producirao i tri od šest epizoda (49-59 min) napisao Vil Trejsi, naj-

poznatiji po radu na remek djelu „Succession“ i filmu „The Menu“ (Mark Majlod, 2022). U igri imamo još jednog tipa koji je upleo prste u majstoriju Džesija Armstronga – producenta Frenka Ričija,

Matijas Šoenaerts u ulozi kancelarkinog „King Konga“

HBO promo

HBO promo

sa Kejt Vinslet koja 3. marta startuje na servisu HBO Max

diktaturu ništa novo

a nije mala stvar ni što su seriju režirali dobitnici Emija: britanski lisac Stiven Frirs i Džesika Hobs („The Crown“). Od takve ekipe mora se očekivati „najcrnja“ verzija crnog humora; rapsodija ironije i

sarkazma; satira toliko moćna, da se smijete i plačete i užasavate istovremeno, u njihovom ogledalu lako prepoznajući ciljano pretjeranu verziju sopstvene stvarnosti. Kad ono, međutim...

U čemu je problem: sve u vezi sa „Regime“ pretjerano je iskrivljeno i karikirano, pa čak i po mjeri satire. Toliko prenaglašeno, postalo je artificijelno, lažno, sa životom i stvarnošću nepovezivo. Samim tim, subverzija izostaje, kao i mogućnost prepoznavanja sopstvenog odraza u ogledalu. A učiniti jednu autokratiju u srcu Evrope „pukim produktom fikcije“ u godinama kada i najdemokratskije zemlje gube bitku protiv fašizma – zaista je grijeh.

Sve što je Trejsi spakovao u „Regime“ gurnuto je preko ruba karikature da bi postalo jasno koliko se Elena, ta „osjetljiva tiranka“, diktatorka koja svoje građane u svakom obraćanju oslovljava „ljubavi moje“ – ne može uzeti ozbiljno. Vinslet je tako i igra, namjerno klizeći u teatralnost i pretvrdi akcenat, dajući sve od sebe da znate da Elena priča sve same gluposti i da joj se ne bi smjela dati ni trafika, a kamoli država na upravljanje.

Takav pristup bio bi sasvim okej – da nijesmo imali Trampa. Nažalost, nakon što je karikatura dobila priliku da vlada „najboljom zemljom na svijetu“, lik na kojem počiva cijeli „Regime“ djeluje vrlo površno.

I kralj, i Robin Hud Ko zna, možda će vam zaista biti smiješno kada Elena počne da falšira dok nacionalna televizija prenosi njene „muzičke spektakle“, ili tužno kada skontate da duže od godinu drži mrtvog oca u staklenom sanduku u podrumu palate, apsolutno nespremna da prizna da je umro... Ali, ni iz toga, ni iz bilo čega što slijedi nećete vidjeti zbog čega su politički tirani poput nje istinski opasni. Koliko gaslajtuju i kao taoce drže čitave narode, i njihovu budućnost... U „Regime“, jedan takav lik djeluje samo kao dijete koje se duri. I predmet je sprdnje zarad sprdnje Šteta je što Elenin strah od smrti nije do kraja nagažen; što se samo provlači kroz seri-

Kejt Vinslet, prekarikirana kao diktatorka Elena

Hju Grant, najjača i najprizemljenija glumačka karika

ju u obliku fobije od bakterija i očevih mrtvačkih pjega. Samo da je to Trejsi produbio, bilo bi dovoljno da „Regime“ postane vrhunska studija kulta ličnosti i ključnog razloga zbog kojeg diktatori pokušavaju da učine sebe besmrtnim za života.

Kod Elene, nažalost, taj staljinovski momenat paranoje služi samo za izvlačenje jeftinog smijeha. I do samog kraja ostaje nejasno odakle potiče; samo se tu i tamo pomenu moguća objašnjenja poput menopauze, ili seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu.

Vinslet je velika glumica; najmanje je kriva za to što Elena izgleda kao lik iz crtaća. No, Trejsi je pustio da previše šeta, da emituje sve i svašta - čitav jedan konglomerat stvarnih i fiktivnih vladara sa „pogrešne strane istorije“... od Kraljice iz „Alise u Zemlji čuda“, preko Staljina i Marije Antoanete kojoj je sasvim nejasno što narod ne jede kolače, do Trampa i Putina, nakon što joj dune da „istjera pohlepu iz karaktera nacije“ i odbije da postane „još jedna američka kolonija“.

Nažalost, sve je to više materijal za generisanje tvitova i mimova, nego što je punokrvna studija karaktera. I to je greota, jer ta njena hirovita priroda, koja je u jednom trenutku dovodi do toga da želi da bude „i kralj, i Robin Hud“

svog naroda, umije da bude vrlo interesantna.

Najveća ironija? Najbolja epizoda Trejsijeve raspodije pretjeranosti jeste četvrta, u kojoj Hju Grant pokazuje kako se nekada, bez ikakvog karikiranja, može zašiljiti oštrica jedne političke serije. Njegov Ed Keplinger – vođa opozicije, ljevičar, Elenin zatvorenik i zakleti neprijatelj –nije veći od života, nije sprdnja zarad sprdnje. A kada disident ispijenog lica nesrećnom Herbertu kaže: „Vi, ljudi, zapravo nećete da vam se pomogne, samo hoćete da osjećate svoja osjećanja“, to je jedini momenat kada Trejsi u jednačinu ubaci narod i njegovu ulogu u bilo kojem političkom sistemu. I sve to dok Grantova hemija sa glumačkim partnerima pršti s ekrana, naročito sa Vinslet sa kojom nije igrao skoro 30 godina, još od filma „Sense and Sensibility“ (Ang Li, 1995).

Helikopteri i jelka

„Big messy feelings“, incident sa konjem i trudnicom, kićenje jelke dok helikopteri nadlijeću palatu – samo su neki od upečatljivih momenata u drugoj polovini sezone koja ipak podiže očekivanja – i ipak završava bez praska. Ništa nam na kraju Trejsi ne kaže što već ne znamo, od Amerike koja kreće da „čuva demokratiju“

čim odnekud ispili nafta, preko foliranja u svijetu visoke demokratije, do ukliještenosti malih, tranzicionih zemalja u velikom ekonomskom ratu velesila poput Kine i SAD. Sasvim neprodubljeni, ispali su krajnje neukusni takvi momenti, posebno onaj u kom se aludira na Ukrajinu i Rusiju, s Eleninom naprasnom odlukom da svojoj državi pripoji parče nezavisne države na kojoj žive njeni zemljaci. U „Regime“, Trejsi je predstavio apsurdistan koji vrlo dobro znamo, ali bez ikakvog poziva na promišljanje ili prilike za katarzu. Niti je nagazio birokratsku paniku oko pada vladara, kao Januči u „The Death of Stalin“; niti je stvorio kult oko fascinantno odvratnih ljudi kao u „Succession“... „Regime“ nije dubok kao saga o porodici Roj, ni smiješan kao „Veep“, ni zastrašujuće realan kao Brukerove najbolje političke epizode u „Black Mirror“. I zato mu džaba i brutalna produkcija, i fenomenalna muzika za koju je Aleksandr Despla očigledno dobio input: „Uradi za ovo što je Nikolas Britel učinio za ‘Succession’“. Vizuelno je možda pun pogodak, ali suštinu je potpuno promašio. Za političku satiru, „Regime“ nije ništa novo.

Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2.8/5

SERIJE The The Ne tako

Najvjerniji fanovi stripa Roberta Kirkmana ,,The Walking Dead“ zadovoljno su trljali ruke, kada je televizijski scenarista Skot M. Gimpl u julu 2022. najavio da će se Rik (Endru Linkoln) i Mišon (Danai Gurira) vratiti serijskom formatu, nakon prilične zauzetosti na filmskim poljima.

Lijepih pola decnije nakon one famozne scene eksplozije, koju je Rik sa misterioznim osmijehom aktivirao (i na neodređen period rastavio par omiljenih junaka serije) - svijet postapokalipse hodajućih mrtvaca ponovo postaje naša televizijska svakodnevnica. I to dugo čekanom spin-ofu i suštinskom nastavku serije, ,,The Walking Dead: The Ones Who Live“.

A u ovom, relativno novom svijetu, prva epizoda, ,,Years“, jasno je lansirana kao uvod u žestoku apokaliptičnu zapetljanost. U svemu tome Rik čini sve da pobjegne iz delikatnog, a suštinski zatvorskog sistema, u kojem isključivo pripadnici vojske drže glavnu riječ (što on ne želi i ne vidi). Ako smo se, a jesmo, dosta puta tokom deset godina gledanja serijala ,,The Walking Dead“ zapitali – je li moguće da vojska ipak nije nešto imala organizovano u momentu kada je ,,svijet pao“, dobili smo odgovor već u desetom minutu premijerne epizode nove serije. U kojem Rik, koji razgovara sa ,,prazninom“ (čitaj: piše pismo Mišon za koju smatra da ga nikad neće pročitati) deskriptivno objašanjava CRM. Odnosno, tu ,,Civilnu Vojnu Republiku“ u kojoj se zaglavio. Uprkos tome što je pokušavao da pobjegne više puta, strategija CRM-a sasvim je jasna. Vrlo brzo su shvatili da im Rik može biti od koristi, pa ga zato u pet godina nijesu željeli ubiti. I dok su ,,organizatori“ ovog novog svijeta, interesantno, ubijali one koje obilježe sa ,,A“,

Talenat Andree Rajzenboro ostao je neiskorišćen

HBO promo

The Walking Dead: The Ones Who Live

Spin-of koji tek treba da opravda slavu originala

tako živahan povratak

jer misle svojom glavom, a ,,B“ što je oznaka za ,,ovce“ i naivčine održavali u životu - Rik je bio crna ovca, koju su ipak zadržali. I već na startu epizode Kirkman krade od samog sebe – umjesto da u serijalu Karl, Rikov sin, izgubi ruku od Nigana, u ovom spin-ofu Rik samoinicjativno gubi ruku na ne baš tako spektakularan način. No brutalnost scene je ,,ispravilo“ to, na koji je način Rik prekinuo krvarenje – direktno stavljajući ruku u vatru.

U ovoj igri Rik nije sam – društvo mu pravi đavolica iz serije ,,Lucifera“ Lezli-En Brandt (Perl) koja, uprkos prilično gorkastom, iako originalnom južnoafričkom akcentu koji je odabrala (rođena je u toj zemlji), ali i s obzirom na to kakve ,,borbene“ sposobnosti ima, sa lakoćom dijeli prostor pod reflektorima ovoga čudnjikavog zatvoreničkog sistema. ,,Ovo

je kraj, ali i početak“, dopunjuje Rik u razgovoru sa jednim od stanovnika, koji je nakon šest godina boravka u ovom specijalnom ,,zatvoru“ dobio državljanstvo. Jedno je sigurno – da bi ostao živ, čak i ovdje, državljanstvo moraš dobro zaraditi.

Ipak, uprkos zombijima koji su dosta drugačiji, kreatori su pretenciozno repetitivni. Dok Rik u polubunilu sanja kako mu Mišon daje instrukcije kuda da ide, pa da ga eventualno nađe – (,,Stići ćeš tamo, vjerujem u tebe“) - proste režiserske odluke, moralne rasprave i isprazni dijalozi ispunjavaju prostor koji bi mogao ,,zaigrati“ za konkretniji pas naprijed. Jedan od njih je i poprilično glupkast dijalog između Rika i Terija O’Kvina, koji je ,,svratio“ sa drugih filmskih i serijskih projekata da odigra jednog general-majora. Veteran

Jednostavne režiserske odluke, moralne rasprave i isprazni dijalozi ispunjavaju prostor koji bi mogao ,,zaigrati“ za konkretniji pas naprijed

sa ekrana spremno je uskočio da bude dio ove priče, u kojoj vjera u ljude varira iz kadra u kadar. A budući da je na ,,izlasku“ epizode Rik konačno (i za fabulu prebrzo) naletio na Mišon, i da će njihov očekivani bijeg biti trn u oku CRM, i prije svega general-majora, male su šanse da ćemo gledati neki

inovativniji scenario u epizodama pred nama. Iz sezone u sezonu originalnog serijala imali smo prilike da gledamo jednolinijske slomove likova koji, usljed gubitka kompasa, odlaze, za fabulu, na čudnjikave puteve. I dok spoj Rika i Mišon donosi more novih pitanja, ali i problema, ostaje elemenat zaintrigiranosti na koje su kreatori ovog spin-ofa usmjerili svu kreativnu snagu. I dok jedna epizoda sasvim sigurno nije dovoljna da možemo zaključiti da li je ,,The Walking Dead: The Ones Who Live“ vrijedan naše ponovne posvećenosti konceptu koji je tako lijepo popularizovao Džordž Romero, jasno je da Robert Kirman i Greg Nikotero imaju dovoljno teatarske platforme za razvoj priče. Pitanje je, ipak, da li će je iskoristiti. L. MURSELJEVIĆ Ocjena: 3/5

Dugo čekan i na kraju ipak prebrzo serviran susret omiljenih junaka

zerkalo Nezgrapna režija spotiče simpatičnu gotičarsku

Čudovištance bez

Piše:

Marija

Mnogo je slatko, u najavama uoči februarske premijere, djelovala horor-komedija „Lisa Frankenstein“. Štoviše, režiserski debi Zelde Vilijams, kćerke obožavanog Robina, djelovao je kao da ima mnoge predispozicije da postane kultni klasik i Antivalentine’s šarmer, i to ne samo po mjeri posebne fele tinejdžera: srednjoškolskih autsajdera i gotičara koji se (još) zaklinju u Tima Bartona i The Cure. Mogla je „Lisa Frankenstein“ da opčini i njih, ali i njihove roditelje i još nekoliko generacija između... a vjerovatno i svakog dobrog i pomalo poštenog filmofila željnog jednog divlje, uvrnute i zločeste komedije koja je spremna da razdrma ustajalu kino-ponudu. Imao je Zeldin film šansu za sve to i za još ponešto, ali nije uspio da ostvari ni kap velikog potencijala. A za to što je „Lisa Frankenstein“ na kraju ispala samo još jedna ispodprosječna komedija na bioskopskom repertoaru, kriva je upravo režiserka. Jer, upravo zbog pretjerane potrebe da se predstavi kao čudakinja, i da pruži pravi mali „filmski dar“ svim uvrnutim klincima (i odraslima koji se i dan-danas tog osjećaja sjećaju, ili se još tako osjećaju) – i jeste spotakla i patosirala jednu zaista simpatičnu goth romansu sa šmekom osamdesetih.

Čudakinja na groblju

Zeldinoj glavnoj junakinji Lisi Svolovs ( Katrin Njuton ) nesrećno je čak i ime (eng: „swallows“, odnosno „guta“). Upoznajemo je 1989, po dolasku u novi grad i srednju školu. Njen otac Dejl (Džo Krest) odlučio je da se presele poslije nevjerovatne porodične tra-

Ako u startu i pomislite na Bartonove filmove „Beetlejuice“ i „Edward Scissorhands“, ta vrsta nade brzo će vas napustiti. Režiserski debi Zelde, kćerke Robina Vilijamsa, nije ni približno štosan i mračan

gedije. Ili, bolje rečeno, malo vjerovatne. Jer, u njihovu kuću, kao da je išetao direktno iz tipičnog slešera, uletio je maskirani ubica sa sjekirom. Majka je stradala na licu mjesta, a Lisa od šoka prestala da govori, dodatno se povlačeći u sebe. Šest mjeseci kasnije, eto nje u novom okruženju, sa još freškom traumom za koju niko ne mari. Ponajmanje otac, koji se već ponovo oženio i, u Lisin i ovako nestabilni život, uveo očekivano zlu maćehu Dženet (iskusna Karla Guđino) i neočekivano zaštitničku polusestru Tafi (pretanka Liza Sobe-

rano). Iako joj je dijametralno suprotna, katkad iritantno pozitivna fenserica i čirlidersica najviše i pokušava da joj pomogne da se uklopi u novi ambijent. No, to ide malo teže nego što misli...

Lisa je tolika autsajderka, da je ne vide čak ni glavni školski štreberi, oni koji za razliku od Tafi, znaju da „cerebralan“ nije sinonim za momka u invalidskim kolicima. Tako će je nova simpatija Mark Trent (Henri Ajkenberi) primijetiti tek nakon što mu, kao uredniku školskog književnog lista, pošalje svoju „mračnu poezi-

ju“. Ipak, neće predugo ostati Lisin objekat romantične želje. U nedostatku prave osobe za razgovor o Šelijevoj poeziji ili filmovima austrijskog majstora G. V. Pabsta, naša čudakinja većinu vremena provodi na zapuštenom lokalnom groblju, pod bistom mladića o kojem ne zna ništa, osim da je preminuo 1837. godine. Sticajem okolnosti, nakon jedne žurke koja će poći po zlu, Lisa će završiti na njegovom grobu i poželjeti „da bude sa njim“. Iako je pod time podrazumijevala da mu se priključi šest metara pod zemljom, odnosno da umre, svemir za Lisu ima neke druge planove. I tako, u sekvenci koja je tako tipična za filmove iz osamdesetih, mladić ustaje iz groba i kreće pravo ka njenoj kući. Poslije malo očekivane cike i vriske, Lisa i oživljeni viktorijanski leš koji će do samog kraja biti oslovljavan samo kao Stvorenje

IvanovIć-nIkčevIć

Katrin Njuton i Kol Spraus kao Lisa Frankenštajn i njeno zamorče

gotičarsku romansu u horor-komediji „Lisa Frankenstein“

bez vitalnih organa

(ubjedljivi Kol Spraus , najpoznatiji po seriji „Riverdale“) uspjeće da kliknu... a nakon što shvate da mu fale uho, šaka i organ za koji kažu da je ključan za mir u kući, ubilačka odiseja zbog „remonta“ može da počne.

Veza sa Dženifer

Zvuči zabavno, zvuči haotično, zvuči kao nešto što bi moglo da nasmije i razvedri, zar ne? O, da – premisa je super, kao i poster sa golicavim sloganima i opisima poput: „Coming of RAGE story“, „Dig up someone special“, „If you can’t meet your perfect boyfriend... make him“... Nažalost, izvedba tog novog „obračuna“ sa kultnim Frankenštajnom toliko je problematična, da čudovištance od filma „Lisa Frankenstein“ poprima vrlo pompezne obrise.

Priča o gotičarki iz osamdesetih koja upoznaje zombija iz snova imala je još jedan adut, makar u najavi. Skript je napisala Dijablo Kodi, čiji je debitantski scenario za „Juno“ (2007) nagrađen Oskarom. Njena karijera puna je uspona i padova, ali čak i kada bi stala iza krajnje ili donekle problematičnog teksta, uvijek su ti filmovi imali nešto vrijedno pažnje. Od „Jennifer’s Body“ (Karen Kusama, 2009), koji su nepravedno satrli i publika i kritika, do Rajtmanovih filmova „Young Adult“ (2011) i „Tully“ (2018) sa vrlo potcijenjenim ulogama Šarliz Teron.

Tako da, valjda nije čudno što se sa Dijablo Kodi u sedlu od horor-komedije sa natapiranom kosom i ostalim demonima iz osamdesetih, ipak očekivalo nešto smisleno. Posebno kada u obzir uzmemo to što se radnja ovog filma odvija u istom univerzumu iz kojeg je „Jennifer’s Body“. Tako makar tvrde Zelda i Kodi, a ako sudite isključivo prema onome što

je izloženo u filmu „Lisa Frankenstein“, teško da ćete pronaći pravu, očiglednu konekciju. Ono što je, pak, s ovim filmom očigledno od prvog kadra jeste da su ova djevojka i njena priča zasigurno nešto najpovršnije što je Kodi napisala. Ako u startu i dobijete osjećaj da će „Lisa Frankenstein“ zamirisati na Bartona i njegove kultne radove poput „Beetlejuice“ (1988) i „Edward Scissorhands“ (1990), ta vrsta nade brzo će vas napustiti. Zeldin debi nije ni približno štosan i mračan, a o tome koliko su likovi površni; koliko ničiji karakter nije produbljen; koliko je teško ne prevrtati očima svaki put kada iko od glumaca mimo Karle Guđino progovori - bolje da ne počinjemo. No, hajde da budemo krajnje pošteni i prema Kodi, i prema glumcima: „Lisa Frankenstein“ zaista djeluje kao film-debakl najviše zbog beskrvnih režiserskih odluka. Sjetimo se koliko je Kusama, scenarističkim rupama uprkos, izvukla iz „Jennifer’s Body“... I ovdje je vještiji režiser mogao da iščupa više, pa čak i s ocjenom „PG13“ koja je zaista uspjela da razvodni skript, da ga spriječi da se razmaše (i vizuelno, i narativno), da ga opljačka za nekoliko vrhunskih scena u krvi do koljena... I da mračnjački humor, koji zaista nije ništa specijalno ali nije ni za kantu za smeće – svede samo na nekoliko kikota.

Daleko od hrama

Rvući se sa tekstom Dijablo Kodi, Zelda je pokazala ambiciju da bude drugačija, ali i još veći nedostatak osjećaja za filmski jezik. Zbog toga joj sve u filmu djeluje tranjavo, od montaže, do rada sa glumcima. A taj utisak da zapravo nema režiserskog talenta, i da je „Lisa Frankenstein“ sasvim prevaziđen spoj coming of age komedije, romanse i horora,

dodatno je pojačan gomilom referenci i nostalgičnih fascinacija koje pošto-poto, i nogom i lopatom, pokušava da nagura u film.

Svega ima kod Zelde u gostima, od Pabsta i Žorž Melijesa („A Trip to the Moon“, 1902), preko obaveznih horor štiva „Day of the Dead“ ( Džordž Romero , 1985) i „Creature from the Black Lagoon“ (Džek Arnold, 1954), do slikara Boba Rosa i kralja kempa Džona Votersa... Umetnuta je i referenca na „The Rocky Horror Picture Show“ (Džim Šarman, 1975); ima i vajba na tragu tinejdž-klasika „Heathers“ (Majkl Leman, 1989) sa Vinonom Rajder i Hjuzove potcijenjene saj-faj romantične komedije „Weird Science“ (1985), kao i cijele čete Bartonovih ranih filmova... U filmu se završili čak i čuveni tregeri na duge Zeldinog oca Robina, nezaboravnog Morka. Ima tu svega, ali ništa nije dobro uklopljeno; većina referenci šrtči, bode oči, pretjerano je očigledna. I svaka samo dodatno pojačava osjećaj da je film nezgrapno režiran... a da ironija bude veća, baš zbog takvih momenata, kada bljesne sve što Zelda voli i čemu se divi, želite da joj popustite i da navijate za nju i za njenu Lisu. No, ne dozvoljava vam, konstantno vas bije sjekirom po prstima. Montaža taman kao da je obavljena sjekirom; scenario takođe izgleda kasapljeno; glavna glumica kao da je bira-

na samo zbog toga što fizički može da prođe kao Madona iz osamdesetih maskirana u Helenu Bonam Karter, i obrnuto... Umjesto da budu višnjica na torti nostalgije, pop balade iz osamdesetih poput „Can’t Fight This Feeling“ (REO Speedwagon) dovode film na rub parodije... a Zelda svakako sve vrijeme hoda po tankoj granici između slatkog i iritantnog, često prelazeći liniju. I budeći osjećaj da film „Lisa Frankenstein“ možda čak i ne parodira naslove iz osamdesetih, koliko sam sebe. Na koncu, od Zeldinog debija dobili smo barem jednu dobru stvar: podsjetnik da je tokom osamdesetih štancano mnogo sličnih filmskih štoseva bez „vitalnih organa“, te da „Beetlejuice“, „Ghostbusters“ (1984) i njima slični naslovi – nijesu slučajno završili u hramu pop kulture. Lisi Frankenštajn tamo mjesto sigurno nije, a pitanje je hoće li i Zelda pronaći svoje u svijetu režije. Za to će joj ipak biti potrebno mnogo više od želje da bude drugačija.

Ocjena: 3/10

Mračnjačka ljubav potopljena manjkom osjećaja za lmski jezik

Istorijska drama s Entonijem Hopkinsom

Kažu: „Ako spasiš jednog čoveka, spasio si svet“. Isto tako kažu da se na muci poznaju junaci, ali junaštvo ne mora uzeti pojavni oblik Vuka Mandušića ili Malog Radojice . Naprotiv, junačka dela često su diskretna manifestacija humanosti i čovečnosti u vremenima kada nije lako ostati čovek. Za Oskara Šindlera znamo zato što je Stiven Spilberg snimio „oskarovski“ film o njegovom podvigu. Filmu, doduše, neki zameraju da je suviše „oskarovski“ i manipulativan, te da na taj način čini nepravdu tragediji holokausta, preoblikujući je u priču o uspehu jednog agilnog pojedinca, pritom biznismena.

Ali, koliko nas je čulo priču o „britanskom Šindleru“ Nikolasu „Nikiju“ Vintonu, koji je od sigurne smrti u koncentracionim logorima spasio 669 ljudi, odnosno dece, iz Čehoslovačke pred sam rat i na početku istog? Ništa zato, jer će nam tu priču ispričati britanski veteran televizijske režije Džejms Hoz u svom bioskopskom prvencu ,,One Life“. Film možda nema „oskarovske“ ambicije, ali je zato primer blago konzervativne britanske diskretnosti i pristojnosti u kinematografiji.

Starog Vintona (jedan i jedini Entoni Hopkins, čak i fizički sličan portretiranom subjektu)

One Life

Hopkins i Flin, ne naročito slični glumci, usvojili su određene pokrete i elemente govorne šeme da bi mogli proći kao isti čovjek u različitim vremenima

upoznajemo krajem osamdesetih. Njegova žena Grete (Lena Olin, solidna) nalaže mu da očisti radni kabinet, kako bi u njega mogla da se useli njihova kći s bebom. Sentimentalan kakav je, Vinton je godinama skupljao dokumentaciju o svojim poslovnim i humanitarnim aktivnostima. Nečega o toga može da se reši s lakoćom, ali jedna smeđa aktovka i spis u njoj mu ipak previše znače... To radnju filma šalje u seriju „fleš-bekova“ u Vintonovu mladost (igra ga Džoni Flin) između Londona i Praga. U Prag odlazi da odmeni kolegu, tamo se upoznaje sa šeficom britanske izbegličke organizacije Dorin (Romola Garai, vrlo dobra) i sa „fikserom“ Trevorom, kao i s pomoćnicom na terenu Hanom. Videvši stanje na terenu, dolazi na ideju da organizuje celu akciju, vršeći pritisak na britanske birokratske strukture, podužiću svest, vabeći udomitelje, organizu-

jući prevoz vozom i brodom i skupljajući donacije. Njegova majka Babet (Helena Bonam Karter u modusu „dobre veštice“, blago ekscentrične, ali zato uporne žene oštrog jezika i plemenitih namera) se, prirodno, boji za bezbednost sina, naročito kako se nacisti približavaju Pragu, ali shvata njegovu motivaciju, pošto je i sama nemačka imigrantkinja koja je osetila britansko gostoprimstvo. Ona mu postaje najverniji pomagač u koordiniranoj akciji. Nazad u osamdesetima, Niki želi da „udomi“ svoju dokumentaciju i da ispriča priču, ne toliko o sebi, koliko o deci koju je spasio, a s kojom je izgubio kontakt. Nakon nekoliko peripetija, uspeva da dođe do istoričarke Beti Maksvel (švajcarska glumica Marte Keler) i, preko njenog muža medijskog magnata Roberta uspeva da dođe do gostovanja na televiziji. Gde ga voditeljka Ester Rencen u dva navrata spaja sa

spasenom decom, danas odraslim ljudima, zbog čega njegov podvig postaje deo opšteg znanja u Britaniji i šire. Reklo bi se, tipičan biografski film sa radnjom na dva vremenski odvojena koloseka spojena standardnom dramaturškom intervencijom. I zaista, scenario koji su napisali Lusinda Kokson i Nik Drejk po knjizi Vintonove kćeri Barbare nije posebno inovativan. Uostalom, nije to ni Hozova režija, ali je ona promišljena u detaljima poput različitih kolor-šema za različita vremena i mesta (tridesete su tmurne, osamdesete dosta toplije i veselije) i montažnih sekvenci ubačenih tačno kad i gde treba da bi se unelo dinamike u ustaljeni ritam. Ima, doduše, i očekivanih intervencija radi izvlačenja emocionalnog efekta iz ionako emocijama natopljene ljudske priče, ali i filigranskih detalja, posebno u radu s glumcima gde su Hopkins i Flin, međusobno ne naročito slični, usvojili određene pokrete i elemente govorne šeme da bi mogli proći kao isti čovek u različitim vremenima. Na kraju, ,,One Life“ možda ne spada u najbolje i najinventivnije filmove o holokaustu i ljudskosti u teškim vremenima, ali je svejedno sasvim dobar.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena. 3.4/5

Veliki Entoni Hopkins čak fizički liči ,,britanskom Šindleru“ Nikiju Vintonu

Seća li se još neko više „milenijumskog baga“, odnosno „milenijumske bube“, kako su termin kod nas nespretno i bukvalno prevodili? To je bila ona panika od sloma svih računarskih, ali ne nužno samo računarskih tehnologija kada sat otkuca ponoć tog 31. decembra 1999. godine.

Tupavo obrazloženje glasilo je da su računari, kao tehnologija upravo 20. veka, ostavljali samo dve cifre za godinu, pa da će „reset“ na novi vek (i milenijum!) biti fatalan makar po podatke poput bankovnih. Naravno, nije se dogodilo ništa posebno, kao ni sa drugim, po pravilu još glupljim, najavama za smak sveta s još bajkovitijim objašnjenjima pre i posle toga.

U najnovijem filmu Romana Polanskog ,,The Palace“, koji igra na beogradskom Festu, spomenuta milenijumska panika je samo pretekst. Poneke od njegovih biografskih crtica učitavaju se u druge teme filma, kroz scenario koji je Polanski napisao skupa sa zemljakom, ispisnikom, starim saradnikom i prijateljem Ježijem Skolimovskim i njegovom kreativnom partnerkom Evom Pjaskovskom. Uostalom, Polanski taj običaj komentarisanja svoje situacije i svojevrsnog „trolovanja“ ima još od filma ,,Macbeth“ (1971). Elem, mesto radnje je naslovni hotel u mondenskom ski-

Najsvježiji promašaj Romana Polanskog

The Palace

Pored derivativnosti, najveća opasnost filma prikazanog na Festu vreba od neujednačenosti segmenata i podzapleta, ma koliki autor (nekad) bio majstor

jalištu Gštat u Švajcarskoj, a vreme novogodišnja noć. Fokalna tačka filma je menadžer hotela Hansueli (Oliver Masući) zadužen da zadovoljava želje, potrebe i prohteve bogatih gostiju, dok komanduje osobljem. Sve vreme je ekstremno profesionalan, diskretan i snalažljiv, što verovatno ne bi mogao da nije sve vreme lagano „pod gasom“. A „najluđa noć“ pred njima će se ispostaviti kao malo suviše „ludačka“, čak i za standarde onoga na šta su on i osoblje navikli, za šta je odgovorna živopisna galerija gostiju.

Tu su, za početak, plastični hirurg i njegova dementna žena, kao i bivše pacijentkinje na kojima je njegov „rad“ popustio. Tu je i bivši porno-glumac, legenda svog posla. Dolazi grupa vrlo smutnih Rusa sa markiranim koferima koji hitno moraju u sef, a očekuje se i poseta ruskog ambasadora, ali će jedan prilog s ruske

televizije možda promeniti njihove planove. Tu je francuska grofica (Fani Ardan) opsednuta svojim psićem kojeg hrani kavijarom, što može izazvati zdravstvene probleme kod nesrećne životinje. Skoro stogodišnji teksaški milijarder (Džon Kliz) sprema se za vrlo elaboriranu proslavu godišnjicu braka sa suprugom koja možda nije „magazinski“ ideal lepotice, ali je zato tri četvrt veka mlađa od njega. Na kraju, tu bez najave dolazi i američki bogataš novog kova Bil Kraš ( Miki Rurk), narandžaste puti kao Donald Tramp i sa žutom frizurom Borisa Džonsona, koji iščekuje svog švajcarskog bankara da ga podmiti kako bi mu pomogao u šemi bogaćenja na „bagu“ u ponoć. Ali pre njega će se pojaviti njegov vanbračni sin Vaclav iz Čeških Buđevica, koji je verovatno prodao sve što je imao kako bi svoju familiju doveo u Švajcarsku.

Jasno, reč je o mozaičkom filmu koji spaja klasični holivudski „skrubol“, altmanovske mozaike, u poslednje vreme popularne „eat the rich“ satire, centralnu liniju radnje Andersonovog ,,The Grand Budapest Hotel“ (2014) i „hotelske komedije“ od ,,Plaza Suite“, preko ,,California Suite“ do ,,Four Rooms“ (1995). Takođe, jasno je da, pored derivativnosti, najveća opasnost vreba od neujednačenosti segmenata i pod-zapleta, što će se svakako dogoditi, pa, ma koliki Polanski (nekad) bio majstor, ,,The Palace“ sigurno klizi ka raspadu.

Na stranu i „trolovanje“ i par očekivano otrovnih referenci prema Trampu i Putinu, pa i inherentna neiskrenost farsičnih satira ovog tipa (nisu filmski reditelji u hotele tog tipa sigurno dolazili da rade, nego isključivo kao gosti). Na kraju, nije toliko bitno ni to što Polanski zbog svoje reputacije više ne može da privuče najveće zvezde (videti takođe i pod „Vudi Alen“), niti da ujednači solidnu ekipu iza kamere (izdvajaju se fotografija Pavela Edelmana i muzika Aleksandra Despla) sa naivnim i vidljivo jeftinim CGI efektima. Stvar je u tome da Polanski zapravo sve vreme „priča masne viceve“, pa to zavisi i od samih viceva, a i od toga kako ih on, ipak prestar za to, priča. Nađe se tu par briljantnih momenata, dok ostali nisu ni smešni, ni intrigantni, ni naročito dobro ispričani, toliko da se možemo zapitati koja im je svrha, osim da Polanski privuče pažnju i izazove reakciju. Ali, ako je za utehu, makar nije smrtno ozbiljan kao u prošlom filmu u kojem je povlačio paralele između sebe, Emila Zole i kapetana Alberta Drajfusa. M. S. Ocjena: 1.9/5

Groteskna galerija neubjedljivih likova

festivali NAGRAĐEN U BERLINU: Psihološki horor

Piše:

Marina d. richter

Ispod završne špice istorijske, mračne drame ,,The Devil’s Bath“ Veronike Franc i Severina Fijale stoji rečenica ,,snimljeno veličanstvenom trideset peticom“. Može joj se dodati ,,kamerom veličanstvenog Martina Gšlahta “, austrijskog direktora fotografije koji je opravdano odneo Srebrnog medveda za „izvanredan umetnički doprinos filmu“ na Berlinalu.

Sa druge strane, neshvatljivo je da film nije pobrao i druga priznanja, s obzirom na ostale konkurente iz glavnog takmičarskog programa. Na primer, Anja Plašg koja nosi ,,The Devil’s Bath“ na leđima, ostala je praznih ruku za fantastično odigranu ulogu depresivne mlade žene, koja poduzima ekstremne korake da napusti ovaj svet, kao i režiserski duo za njihov moćan pogled u neistražen deo istorije, prvi ovakve vrste.

Pravila smrti

Gšlaht nije zaboravio da to spomene pri primanju nagrade u Berlinu: ,,Anja Plašg me je zadivila i dirnula veličanstvenim prikazom Agnes, na način koji sam retko mogao da

Izvanredna studija

doživim u objektivu svog fotoaparata. A vizuelna implementacija je rezultat dugogodišnje saradnje sa Veronikom Franc i Severinom Fijalom, koji su mi uvek pružali potpuno poverenje i hrabrost da istražujem tehničke i kreativne mogućnosti, do krajnjih granica“.

,,The Devil’s Bath“ predstavlja novo poglavlje u režiserskoj saradnji Franc - Fijala. Ovo je njihov prvi zajednički igrani film koji se ne može okarakterisati kao horor, iako nije ništa manje zastrašujuć po načinu na koji se hvata u koštac sa temom depresije, njenom stigmatizacijom i krvavim posledicama u osamnaestovekovnoj Austriji. Radnja je smeštena u jedno od sela na granici Gornje Austrije i Štajerske, u kojem je vreme za slavlje kratkovečno, a ono za rmbanje doživotno. Seljani žive prema rigorozno definisanim pravilima o životu i smrti, koja sme da se desi na bilo koji način, samo ne samoubistvom koje katolička crkva tretira kao najgori zamisliv

Đavo je u detaljima, što bi rekli, i put do ponora, prema kome se glavni lik Agnes obrušava, pun je simbola. Počevši od naslova filma koji potiče od kolokvijalnog pojma koji se u ruralnoj Austriji 18. vijeka koristio da se opišu melanholični ljudi: zarobljeni u ,,đavoljoj kupki“

prekršaj. Iz straha da ne završe u paklu, žene koje bi pale u tešku depresiju bi umesto samoubistva tražile mladu nevinu žrtvu, čijim bi ubistvom zaslužile smrtnu kaznu i bile pogubljene od tuđe ruke. Birale su decu jer bi ova, kao nevine duše, završila u raju. Ovo je premisa filma inspirisanog istinitim događajima o kojima su autori prvi put čuli preko podkasta Kati Stjuart, nemačkog eksperta za ,,potpomognuto samoubistvo“ u Evropi u 17. i 18. veku, a koja živi i predaje u SAD. Stjuart je svoja detaljna istraživanja o dokumentovanim slučajevima u Nemačkoj i Austriji dala

Šumska zabit sumorno poprište radnje austrijskog filma

filmskom timu na korišćenje, što se pokazalo od neprocenjive vrednosti za građenje scenarija. Naročito je jedan slučaj je uhvatio pažnju režiser – suđenje Evi Lizlfelner iz Gornje Austrije, koja je na saslušavanjima do najsitnijih detalja govorila o svojim snovima, strahovima, slabostima i dubokim duševnim ponorima. Njena ključna rečenica sa suđenja - ,,Htela sam da nestanem sa ovog sveta“ - iskorišćena je u filmu.

Koliko god da su se držali istorijskih činjenica vezanih za konketni zločin i kaznu u regionu, Franc i Fijala su imali malo opušteniji pristup prema drugim detaljima. Na primer, zbog oskudnih informacija o stvarnom životu seljaka u tom konkretnom regionu, stvaraoci su se vodili logikom.

Kuća u šumi

Kod odluka za odeću, razmatralo se koji materijali su u to doba bili dostupni i kako su mogli da izgledaju, i ta improvizaciona strana kostimografije Tanja Hauzner (iz porodice austrijskih megatalenata Hauzner) ne samo da nije vidljiva već ostavlja izvanredno dobar utisak. U njenoj interpretaciji nema – za istorijske drame - tipično romantične predstave odori imućnijih, niti preterivanja kada su u pitanju takve nošene od strane siromašnijih jer sredina u kojoj se bogatstvo meri drugačijim aršinima nego u gradovima, podrazumeva rad i ne trpi čipke i

horor ,,The Devil’s Bath“ u režiji Veronike Franc

i Severina Fijale

studija depresije

lepe haljine. Jedina optički uočljiva razlika je u robustnosti tkanina koji jedni i drugi nose. Film se otvara scenom u kojoj jedna žena, kao u transu, baca novorođenče sa litice u nabujalu reku. Smesta odlazi u manastir da prizna zločin, i sledećeg trenutka vidimo njeno pogubljenje. Odrubljena glava se stavlja u kavez da je ne pojedu zveri, a ljudi joj odsecaju prste nogu i ruku za lične relikvije, koje navodno garantuju potomstvo. Njeno obezglavljeno telo je ostavljeno da sedi na žrtvenoj stolici u šumi, kao upozorenje svim potencijalnim čedomorkama, što je dodatno napisano (i za nepi-

smene – nacrtano) na objavi zakucanoj na deblo. Iz te jezive atmosfere obavijene gustom maglom, a potom i mrakom koji skriva lica onih koji kasape beživotno telo prestupnice, bačeni smo u sasvim drugačiju sredinu – livadu okupanu suncem na kojoj se Agnes sprema za najlepši dan svog života. Za predstojeću svadbu plete krunu od poljskog cveća, bobica i grančica koja će joj biti skinuta onog momenta kada postane Volfova (David Šajd, zvezda Netfliksove serije ,,Dave“) žena i umesto nje će joj na glavu biti povezana marama, a oko vrata okačena kecelja. Treći dar –

krpena lutka koja predstavlja bebu, a koju će kratko držati u naručju, zaokružuje jednostavna očekivanja od udate žene čiji su posao kuća, kuvanje i rađanje potomstva. Mladin optimizam se malčice kruni već istog dana, kada joj Volf pred slavlje predstavlja veliko ,,iznenađenje“ u vidu njihovog novog porodičnog doma – kamene kuće zarasle u mahovinu duboko u šumi, do koje jedva dopiru sunčevi zraci i kojoj je potrebna magija da je dovede u red. Naime, prema lokalnom zakonu, samo najstariji sin ima pravo na nasledstvo, ali je za Agnes ipak veliki šok to što neće živeti u udobnom i ugrejanom zeljoposedničkom domaćinstvu. Međutim, i dalje opijena srećom zbog braka sa čovekom koga voli, prihvata taj ćumez u veri da će joj skoro potomstvo doneti radost. Problem je u tome što Volf ne pokazuje interesovanje za nju seksualno (tu postoji i blaga insinuacija na njegovu drugačiju seksualnu orijentaciju).

Melanholični ljudi

Nemilosredno ubačena u psihički mlin već dan po svadbi, i pod čizmu svoje svekrve, zemljoposednice Ganglin (velika dama austrijske filmske scene Marija Hofšteter) koja ju kinji jednako kao seljake koji za nju skapavaju za komad hleba, Agnes sve više beži u misticizam. Od nje se ne očekuje da samo vodi računa o domaćinstvu i svome mužu, već i da sa njim rame uz rame izvlači ribu iz divlje reke čija obala, naročito zimi nosi velike opasnosti zbog mulja koji povlači ljude ka dnu. Posle tog nadničarskog teškog fizičkog posla, dolaze drugi – staranje o kozama, kuvanje i pranje rublja u ledenom potoku, ali i svekrva koja svako veče dolazi u dom mladog bračnog para da Agnes još više stavi do znanja kako ništa ne radi kako

treba. Religija joj postaje opsesivno utočište. U momentu kada se radnja okreće u tom pravcu, žanrovski elementi sa kojima Franc i Fijala znalački grade tenziju se intenziviraju i uvodnih pet minuta filma se čine manje mučnim od svega što kasnije sledi. Đavo je u detaljima, što bi rekli, i put do ponora prema kome se Agnes obrušava je pun simbola, počevši od naslova filma koji potiče od kolokvijalnog pojma koji se u 18-vekovnoj ruralnoj Austriji koristio da se opišu melanholični ljudi: zarobljeni u ,,đavoljoj kupki“, do kolekcije mrtvih insekata i amajlija kojima se mlada žena okružuje. Svaka insinuacija na horor je namerna, sa time što se umesto njegove spoljašnje manifestacije užas prenosi na unutrašnji nivo: u Agnesinu svest.

Uloga Plašg u ,,The Devil’s Bath“ dvostruko je snažna –ona je i glavna protagonstkinja i kompozitorka originalne muzike za film koju u međuvremenu mnogi porede sa skorovima Mike Levi. To je sa jedne strane kompliment, a sa druge – nepravična presuda. Plašg, koja je pre svega stekla slavu kao muzičarka iza projekta ,,Soap & Skin“ je dala fantastičan doprinos muzičkoj pratnji filma koja je originalna po versatilnosti ponude. Od adaptacija istorijskih, (što narodnih što religioznih pesama), do adekvatne pesme o Bogorodici (,,Marienlied“) koja bi odgovarala duhovnom stanju Agnes, i koja se provlači kroz čitav film. U nakani da stvori zvuk koji je i jasna referenca na 18. vek i koji ukazuje na sadašnjicu, austrijska kompozitorka je rešila da u instrumente uvrsti duduk i organistrum (poznatom i kao ,,kololira“ ili ,,okretna lira“). Producent ,,The Devil’s Bath“ je austrijski režiser Ulrih Zajdl , tako da je ovo još jedna uspešna filmska porodična priča.

Ocjena: 4.7/5

Znakovit plakat izuzetnog berlinskog pobjednika

filminstitut.at

serije

Svaka muka na Numi Rapas u seriji ,,Constellation“: na početku je najusamljenija osoba u cijelom poznatom dijelu svemira - a do kraja treće epizode sasvim izgubljena i u vremenu i u prostoru.

Eplov raskošni saj-faj sa Numi

Truckavo kosmičko prizemljenje

Samo što ona tu rolu iznese sasvim dobro; loše je to, kad serija sama počne da liči na tu osobu, koja ne zna nit’ đe plete, nit’ đe udara.

,,Constellation“ na Apple TV+ je čudna zvijerka, kameleon koji ciljano navodi na pogrešan trag. Na početku to je survival u kosmosu, borba jedne astronautkinje Johane Erikson (Rapas ) za goli život, dok pokušava da osposobi posljednju kapsulu za evakuaciju i bezbjedan povratak na Zemlju, nakon nekakvog indicenta na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Uskoro to postaje psi-

ho-triler, misterija na tragu natprirodnog, velika zavjera sa ukusom (novo)hladnoratovskih podjela i slutnja nekakvog putovanja kroz vrijme. I sve to odjednom.

Različit svijet

,,Constellation“ je slojevit sajfaj (koji možda to uopšte nije, već uobrazilja u nečijoj glavi, nekog od likova) koji mnogo lošije štima kad se truckavo prizemlji na Zemlju, nego na početku u svemiru. I nikako seriji ne pomaže to što pokušava da se učini pametnijom i

komplikovanijom nego jeste. Glavni motiv i tema providni su taman kao i vizir na kosmonautskom odijelu naše nesrećne i zalutale junakinje... Ali, o tom – potom.

Najčudnije u svemu je to što ,,Constellation“, tehnički, produkcijski, performansom skoro svih glumaca – apsolutno na nivou najboljeg što Apple TV+ i striming servisi trenutno imaju da ponude. Šveđanka Numi se još od ,,Prometheus“ (2012) Ridlija Skota izbirikala za role ,,kosmičkih dama u nevolji“, na čija je leđa natovarena i sve-

mirska i svakojaka lična i egzistencijalna muka. Zvijezda Nolanovog ,,Dunkirk“ (2017) Džejms D’Arsi je sasvim odmjeren, ispravan izbor za rolu njenog supruga Markusa, u odnosu koji po mnogo čemu ne štima ni prije ni poslije te đaolje svemirske misije koja je pošla po zlu... Taman kao što su i sestre Davina i Rozi Kolmen odličan izbor za Markusovu i Johaninu kćerku Alis, u dvije vremenske (ili, prostor-vremenske) perspektive. U cijeloj jednačini je i sjajni Džonatan Benks (neponovljivi hitmen,

Numi Rapas sasvim korektna u roli astronautkinje zalutale u lavirintu života i prostor-vremena

Numi Rapas forsira prezapetljanu misteriju

kosmičko prizemljenje

Već nakon tri epizode jasno je da je scenario

Pitera Harnesa, jednog od autora modernog ,,Dr Who“ spektakla, prenatrpani

bućkuriš Džonatan Benks demonstrira raskošan talenat

neodoljivi plaćeni ubica iz ,,Breaking Bad“ i ,,Better Call Saul“) kao komandant svemirske misije Henri Kaldera. Idealan da oslika dvije strane iste ličnosti, ili dva lika u različitim paralelnim univerzumima... Vrag će ih znati.

Naslućujete što je problem sa Constellation“? Već nakon tri epizode jasno je da je scenario Pitera Harnesa, jednog od autora modernog ,,Dr Who“ spektakla – prenatrpani bućkuriš. Da ne krijemo ključni obrt, budući da se u uvodnom dijelu serije vrlo brzo raspiće: naša kosmonautkinja Johana uspijeva da se vrati na Zemlju – i tamo je dočekuje jako sličan, ali realno sasvim različit svijet. Brak joj ne štima zbog potpuno različitih razloga od onih zbog kojih nije funkcionisao prije te misije; još usput saznaje da je imala i neku aferu o kojoj, naravno, nema pojma. Sopstvenu kćerku praktično ne prepoznaje. Doma je dočekuje velika istraga, potpuno različit komandni lanac, a onaj komandant Kaldera kao neka njoj sasvim nepoznata ličnost...

Gomila tajni

Žena se vratila u svijet kojem ne pripada – a da li je sve to nekakvo putovanje u paralelni kosmos, ili posljedica onog bremena koje se na radnom mjestu suočavaju mnogi astronauti – je ključna misterija serije. E sad, Numi Rapas je odličan izbor za rolu osobe koja

je zbunjena i u životu pogubljena, ali daleko od toga da je samo to (ili: mnogo je više od, recimo, Džodi Foster u gomili silnih uloga beskrajne i hronične začuđenosti i zatečenosti svijetom koji je okružuje). Samo što je scenario serije takav, da je samo tjera u nove rukavce zbunjenosti i akutnog poguba. Pa opet, pa opet... U svemu tome, serija zna da djeluje sasvim otkačeno – recimo, u momentu kad Rapasi stoji oči u oči pred sopstvenom majkom – a istovremeno postaje svjesna da njena majka tu, u tom svijetu u koji je pala, više nije živa. Ili, momenti mentalnog ili fizičkog rvanja sa kćerkom koju apsolutno ne poznaje, niti je ikada poznavala. Ali, scenaristi Harnesu to jednostavno nije dovoljno, pa nabacuje još više i više misterija, narativnih slijepih ulica i dilema pred likove – od ruskih kosmičkih planova, do ćudljivo karakternog starog NASA komandanta sa gomilom tajni i jetrom izmučenom alkoholom...

Tako da je momenat kada naša astronautkinja Johana mužu (kojeg prije misije nije mogla očima da vidi, a sad joj se naprečac dopao) zbori da ,,više ne zna ko je ona uopšte“ sasvim predvidljiv... A naravno, ne zna to ni Harnesova serija, osim činjenice da je sa namjerama potpuno predvidljiva. A ideja je prosta – da ovo nije primarno saj-faj o kosmonautima, već priča o tome, kako nas neoče-

kivana traumatska iskustva ili daljina koju nijesmo mogli da biramo, otuđe od bliskih ljudi. Na način, da nam se učini da ih uopšte više ne poznajemo, ili da ih nijesmo nikad poznavali. E, mogao je kreator serije da tu psiho-dramu liši nepotrebnog narativnog kićenja, ali nije, jer se nadao da će bolje zavarati trag glavnoj temi i ideji... Što mu, opet, nije uspjelo. Pa ni uz prodaju postmoderne žvake o ,,stvarnost je zavjera“, koju bombastično propagira i na trejleru i na posteru serije.

Emotivna udica

Sličnu saj-faj televizijsku čorbu sa gomilom sastojaka i putovanjem u paralelne kosmose i kroz vrijeme smo posljednji put vidjeli sa ,,The OA“, Netfliksovom serijom koju je na leđima iznijela sjajna Brit Marling prije više od pola decenije. I ona je bila lavirint i bućkuriš, ali je uspjela da zadrži dobar dio vjerne publike, za koju je čak zavrijedila kultni status. ,,The OA“ je, koliko god patila od slične vrste prenatrpansosti, uspjela da angažuje publiku i sačuva je do kraja. Gomila je razloga, zbog kojih djeluje da ,,Constellation“, nažalost, nije na dobrom putu da uspije isto to. Prije svega, scenarista Harnes toliko se potrudio da pogubi svoju junakinju – da je uspio gledaoce da zbuni još više. Ovaj narativ nije samo teško pohvatati, već uopšte i pratiti... I budite uvjereni, ta-

ko ćete se osjećati i da ste maksimalno svježi i da vam je ovo apsolutno jedina zanimacija koju ćete pratiti na ekranima ove zime.

Drugo i još bitnije: ,,Constellation“ jednostavno nema emotivnu udicu kojom je ,,The OA“ kupila publiku. Svemir je hladno i negostoljubivo mjesto, a još otuđenije djeluje svijet u koji se astronautkinja Johana radi... I u skladu sa tim, radi se o gomili rezervisanih, hladnih i ravnih likova. Čije vas sudbine apsolutno, nakon ove tri epizode, neće tangirati. Niti ćete tu navijati ili brinuti do bilo koga. E sad, da li je do toga što se tu radi o poslovično distanciranim Skandinavcima, ili do sveprisutne atmosfere nepovjerenja u koju je upetljan i ruski svemirski program, ili... Prije će biti da su Harnes i Apple TV+ neđe omanuli u ovoj kosmičkoj misiji povratka na Zemlju. Ili, prosto, promašili televizijsku planetu, jer teško da će ovako skup projekat, bez obzira na izuzetnu produkciju i glumačke performanse, dočekati veću popularnost. Jer modernu TV publiku jako je teško prevariti, a njoj je najlakše da odustane i odbije bilo čiji pokušaj da je zbuni, ili da je žedne prevede preko vode - pa nebitno, bio to put od Međunarodne svemirske stanice do ove, ili neke druge Zemlje S. STAMENIĆ Ocjena: 3/5

nakon nezaboravne ,,Breaking Bad“ uloge

SERIJE Genius: MLK/X Još jedan tipski prilazak

Neinventivan portret

Piše: Davor pavlović

Nakon (ne)autorskih pogleda na živote legendarnih ličnosti Alberta Ajnštajna , Pabla Pikasa i Arete Frenklin u prethodne tri sezone antologijske serije ,,Genius“, televizija National Geographic, vratila se sa novom sezonom pod nazivom ,,MLK/X“. Govori o istorijskom susretu afroameričkih ikona, Martina Lutera Kinga i Malkolma Iksa Dok su prethodne sezone bile fokusirane na jednu osobu, odluka da se ostavština Kinga i Iksa spoje u jednoj sezoni pobudila je intrige. Toliko je informacija trebalo strpati u osam epizoda i svesti paralelne živote i njihove putove koji vode do tog čuvenog sastanka na američkom Kapitolu. Iako su namjere bile dobre, konačan rezultat u ovoj seriji nije zadovoljavajući.

Suprotni polovi

Za mnoge istoričare, dvojica crnačkih vođa bili su na suprotnim polovima. Malkolm Iks zahtijevao je pravo Afroamerikanaca u kontekstu da se osnuje vlastito društvo i da se koristi sila za odbranu, dok je Martin Luter King tražio multirasno društvo koje se može postići nenasiljem. Obojica su bili ključne osobe u Pokretu za građanska prava, a imali su samo jedan susret licem u lice, koji je trajao manje od pet minuta. Struktura svake epizode autorke Suzan Lori Parks prikazuje Martina Lutera Kinga (Kelvin Harison) i Malkolma Iksa (Aron Pjer) na donekle paralelnim stazama. I to bilježeći kako su se uzdigli do najcjenjenijih glasova pokreta u prikazanim događajima koji su često bili i kritični trenuci, poput bojkota autobusa u Montgomeriju i Marša na Vašington. Takođe, nudi

Dobar performans Kelvina Harisona i Arona Pjera više na tragu imitacije, nego utjelovljenja reddit.com

prilazak ,,rivalstvu“ Martina Lutera Kinga i Malkolma Iksa

portret dvije ikone

Na stranu jake glumačke bravure, malo je razloga za gledanje ove biografije koja je rađena mnogo puta prije, jer ne uspijeva da stvori uvjerljivu paralelu između dva glavna lika

uvid u sazrijevanje od djetinjstva likova koji, iako nisu doživjeli četrdesete, jesu imali veliki uticaj na moderno vrijeme. Glavni akteri imaju fascinantan ,,šahovski meč“, pokušavajući promicati dijalog o svojim stavovima, ali sa vrlo različitim strategijama. Kako serija odmiče, možemo vidjeti i zašto. Autori su mudro odlučili da usmjere pažnju i na njihove žene, Koretu Skot King ( Veruče Opia) i Beti Šabaz ( Džejmi Lovson ). Epizoda pod nazivom ,,Matriarchs“ prikazuje njihove poteškoće u

podržavanju vođa, koji imaju vlastite interese. Kao dva središnja lika koja ostaju do kraja serije, one su takođe sposobne i dati drugačiji ton priči koji njihovi pokojni muževi nisu mogli.

Poznati i nepoznati

Osam epizoda koje traju oko 50 minuta bile su šansa da se istraže životi ovih američkih ikona u mnogo većoj dubini od bilo koje kinematografske obrade njihovih priča u prošlosti (epski biografski film Spajka Lija iz 1992. godine

ostaje zlatni standard za Malkolmovu priču). Nažalost, to se nije desilo, jer ova priča, niti ima snažan autorski pečat, niti zadire preduboko u sitnice njihovih života, zbog straha da bi rizikovala odvraćanje pažnje od uticaja njihovog rada na sve oko sebe.

Uprkos dobrim namjerama, ne može se oteti utisku da je serija upala u područje opštih mjesta. Scenario je vrlo tradicionalan u odabiru dijaloga i situacija s stalnim skakanjem u vremenu, kako to često bude s biografijama. U pokušaju da izbjegne neke od priča koje su već ispričane, na kraju izgleda vrlo površno u prikazivanju prijelomnih trenutaka. Umjesto da se ispriča vlastito viđenje ,,genija“ bez klišea, autorka pokušava vidjeti ove ljude isključivo kroz istorijske knjige.

Iako se u velikoj mjeri čini istorijski tačnim (upravo ono što bi se očekivalo od programa koji je stvorio National Geographic), pokrivajući vremenski raspon od tridesetih do ranih sedamdesetih godina prošlog vijeka, čini se da je mnogo više pažnje posvećeno tome da su glumci obučeni u odjeću specifičnu za taj period i da su smješteni u autentične prostore. Tako da je sve što se tiče vizuelnog doživljaja sasvim solidno. Jedna od frustrirajućih stvari u vezi sa stilom serije je upotreba muzike. Svaka epizoda sadrži nekoliko kapljica modernih hip-hop i sličnih pjesama, koje odvlače pažnju, a nisu ni u skladu s vremenom.

Kelvin Harison i Aron Pjer odrađuju vrlo dobar posao kao King i Malkolm. Oni su glumili tako da više nalikuju imitaciji, nego utjelovljenju. Ipak, s ob-

zirom na to koliko su ove dvije osobe poznate, razumljivo je zašto su igrali na sigurno sa njihovim ,,potezima“. Samozatajni humor

Pjer je posebno dobar u hvatanju mješavine ozbiljnosti i samozatajnog humora Malkolma Iksa. On suptilnom promjenama u govoru tijela, ali izražavanjem, prikazuje različite emocije. Sa druge strane, Harison ne prikazuje Kinga kao sveca, već i baca svjetlo na njega kao političkog stratega. Kao u situaciji kad je ,,pritisnuo“ predsjednika Sjedinjenih Država Lindona Džonsona (Džon Mainli) o hitnosti usvajanja zakona o građanskim pravima - ali i, sa druge strane, kao brižnog supruga. Opia i Lovson ostavljaju snažne utiske kao žene koje su bile partnerice u aktivizmu. U sporednim ulogama ističe se još pokojni Ron Cefas Džons, kao pronicljivi, moćni vođa Nacije islama Eli Muhamed, kao i Donal Log kao ,,uzavreli“ senator Strom Tarmond, južnjački ,,džentlmen“, koji želi da vidi ,,crnce tamo gdje pripadaju“.

Nakon tri sezone u udobnim vodama uobičajenog biografskog prikazivanja, serija ,,Genius: MLK/X“ nije spremna da napravi korak dalje, niti da ponudi nešto novo. Naprotiv, nije pokazala nikakvu originalnost, a imala je za to dovoljno sredstava, kao i izvrsne glumce. Na stranu jake glumačke bravure, malo je razloga za gledanje ove biografije koja je rađena mnogo puta prije. Ne samo da ne uspijeva stvoriti uvjerljivu paralelu između dva glavna lika, već takođe ne odaje poštovanje njihovom nasljeđu. Ako je cilj autorke bio da serija bude edukativna, nije uspjela formu učiniti zanimljivom kao sadržaj, koji je već dobro poznat. Ocjena: 2.7/5

Portret američkih ikona u ogledalu političke arene, ali i porodične intime

PREPORUKA

ZGRABI

FILM

Moj omiljeni film je „Kill Bill“ (Kventin Tarantino, 2003) i njegov nastavak (2004). Čak imam majicu i soundtrack filma na CD-u. To je možda i jedan od prvih filmova kojih se sjećam iz najranijih dana. Među omiljenima izdvajam i „Lolita“ (Stenli Kjubrik, 1962), „Clockwork Orange“ (Stenli Kjubrik, 1971), „Godfather“ I i II ( F. F. Kopola, 1972/1974), „Apocalypse Now“ (F. F. Kopola, 1979) i „The Usual Suspects“ (Brajan Singer, 1995). Pomenuću i filmove koji su uticali na hip-hop kulturu, kao što su: „Wild Style“ (Čarli Ahern, 1983), „Boyz N The Hood“ (Džon Singlton, 1991), „New Jack City“ (Mario van Pibls, 1991), „Menace II Society“ (Alen i Albert Hjuz, 1993), „8 Mile“ (Kertis Hanson, 2002) i „Something From Nothing: The Art of Rap“ (Endi Bejbut, Ajs Ti, 2012)

Komedija mi je, posle muzike, možda i omiljena grana umjetnosti. I dalje, s vremena na vrijeme, pogledam neki skeč ili film Monti Pajton kolektiva. Od stendap komičara, najuticajniji su mi bili Džordž Karlin, Dejv Čapel, Norm Makdonald i Džeri Sajnfild.

Od domaćih filmova, „Lepa sela, lepo gore“ (Srđan Dragojević, 1996) bezbroj puta. „Balkanski špijun“ (Slobodan Šijan, 1984) bih mogao gledati makar jednom nedeljno. Mislim da ne poznajem osobu koja ne voli neki od ova dva filma.

Vesko Savović – Skoveče, reper

Maunt Rašmor hip-hopa

Metaka, Bad Copy i Sinestet ekipu. Iako tehnički ne spada u muziku, betl rep je ipak dio hip-hop kulture, a preveliki sam fanatik američkog betl repa da to ne spomenem. Ukratko, moj Maunt Rašmor betl repa bi bio: Tay Roc, Geechi Gotti, Rum Nitty i Arsonal.

ZAOBIĐI

FILM

TV

TV palim samo za sport, ali srećom sam pomoću Netfliksa i ostalih platformi nadoknadio serije koje kao mali nisam kapirao. Dvije najbolje oko kojih se nikad neću odlučit kojoj da dam prvo mjesto su „The Sopranos“ i „The Wire“, zatim „Peaky Blinders“, „Mad Men“... Kao dijete sam obožavao „Dream Team“. Od domaćih serija, naravno, „Vratiće se rode“, čiji takođe soundtrack imam na CD. Ono što najčešče i najviše volim da gledam su

animirane serije, među kojima prednjači naravno „South Park“, ali i „Rick & Morty“, „Ugly Americans“, „Archer“, „The Amazing World of Gumball“, „Adventure Time“... I naravno, citati iz The Office(Američki) se koriste u svakodnevnom životu.

MUZIKA

Budući da sam teški fanatik za muziku, ovo mi je najteže pitanje. Ja sam osoba koja je u razmjeni gramofonskih

ploča dala „Illmatic“ (Nas) za „Pozdrav iz zemlje safari“ (Zabranjeno Pušenje), jer mi je „Illmatic“ dosadio. Ljudi koji me prate znaju da mi je Madlib omiljena osoba na planeti, i mogu se pohvaliti da album „Bandana“ imam na ploči.

Najčešće iz zvučnika bije Griselda kolektiv, rege i Joy Division. Domaći rep bio bi posebna kolumna za sebe, ali ću ukratko samo izdvojiti FTP!, Dječaci/Vojko V, Kiša

Generalno sam retro tip, nisam fan novije produkcije i CGI svijeta, doduše kao fan stripova, Marvelovi su mi u početku držali pažnju. Kasnije je već postalo sve jedno te isto, samo drugi superheroj.

TV

Kako rekoh, TV program ne gledam, pa ga tako ne bih preporučio ni ostalima.

MUZIKA

IDJ Videos i Grand produkcija su dvije jako brze prečice ako ‘oćeš da me iznerviraš. Takođe nisam nikad bio fan tehno muzike.

Skoveče: Nikad ne odustaje od skečeva Pajtonovaca

Privatna arhiva

DZUBOKS v Jennifer Lopez

Prije skoro 22 godine Džej Lo skupila je petlju i prelomila da joj treći album bude malo ličniji od svega prethodnog. ,,This is Me... Then“ bio je ušećereni pogled kroz ključanicu veze sa Benom Aflekom, uz lament nad medijskim cirkusom koji je pratio sve to. I da, zaokret ka r’n’b i soulu.

Kakvih god se sapunica svijeta u kom živi nagledala, Dženifer Lopez iz tog ,,Jenny from the Block“ perioda sigurno nije ni pomišljala da će vezu sa Aflekom relativno brzo da raskanta, da će oboje da postanu roditelji u vezama sa drugim ljudima... Pa da će 20 godina kasnije da se pomire, vjenčaju, ponovo zajašu naslovnice šoubiz žute štampe. I otprilike: koliko god se sudbina igrala sa privatlukom postelje Dženifer Lopez, ona je skupljala i skuplja petlju da nešto učini od toga. I unovči, recimo kroz novi album ,,This is Me... Now“ –kao refleksiju onog vremena najveće slave, ali u ogledalu,

je li, ove nove, razbuđene i zrele romanse sa Aflekom. Naravno, ne fali Džej Lo tu ni energije ni petnje ni damara, u pedesetim ova ženska zvuči i razbuđeno i raspištoljeno. Još u novom singlu ,,Can’t Get Enough“ baca foru na svoj račun, dok se u spotu gosti na vjenčanju klade na to koliko će ova nova papazjanija sa Aflekom potrajati... Ali, u suštini, tu nema jasnih ivica, dimenzija, slika i narativa iz njihove svakodnevice. Prije svega je u pitanju atmosfera, gušt i merak žene koja se osjeća komotno, svoja na svome. Pa bilo to bračno čavrljanje na kauču ili strastveni klinč iza nekih mnogo skupih baldahina. E to, ostavljeno maglovito, treperavo, je najbolje na ,,This is Me... Now“. Ono što ne valja je utisak da je velika zvijezda, koja je prethodni album izdala ima deceniju i kusur, prilično žurila da protrči kroz ovu ploču, da se vrati što prije doma – pa ispada da je tu mnogo toga pretranjanog.

This is Me... Now

Njen prepoznatljivi latino udar, karipski nokaut, na primjer je gitarska balada ,,Broken Like Me“ – ali je mnogo više plitkih, ofucanih momenata. Ništa od bezukusne ,,Mad in Love“, niti živahne ,,Midnight Trip to Vegas“, čiji album izduši do trećine pjesme, neće privući neku novu publiku. Niti je ,,Can’t Get Enough“ singl nešto uzavrelo seksi, uprkos kinky verbalnim vratolomi-

Kula Shaker

jama... ,,Hearts and Flowers“ previše očigledno igra na onu ,,Jenny from the Block“ nostalgiju, a ,,Rebound“ već sasvim pristojan r’n’b momenat koji će, nažalost, ostati ispod mejnstrim radara.

Dženi je u formi, ali kao da ni taktički ni tehnički nema znanja da se bori za pobjede u bitnim utakmicama moderne muzičke industrije. S. S.

Ocjena: 53/100

Natural Magick

koliko samo zaslužuje veću, globalnu pozornicu i pažnju, koju suštinski nikad, za blizu

dobio.

Neđe krajem devedesetih, četverac sa kormilarom, frontmenom i dominantnom autorskom figurom Krisijanom Milsom, je bio u centru

žešće kontroverze. U silnom njihovom muzičkom slavljenju indijskog i hinduističkog nasljeđa bilo je gomilu svastika, pa je džaba bilo bijelom svijetu objašnjavati da korišćenje simbola nema bilo kakve veze sa nacizmom... Nakon uvodna dva, u Britaniji slavljena albuma, skliznuli su možda ne na marginu, ali svakako da na neku muzičku klupu za ćudljive i očuđene rezervne igrače. Album ,,Natiral Magick“, tek sedmi, sjajna je muzika za razmrdavanje i đuskanje. Naslovna pjesma je, na primjer, divan primjer kako toliko ofucana fanki forma može i dalje zvučati i autentično i moderno. ,,Gaslighting“ je divan štos i sprdnja na račun svih modernih bundžija i revolucionara sa društvenih mreža... A, ,,Waves“, vjerujte, jedno od najboljih rokerskih putovanja sa kraja na kraj svijeta i Britanije. Koja je stvorena

da bude radijska hitčina, e’ dobro ogrije i dani oduže tamo na proljeće.

Mils i drugovi su se na ,,Natural Magick“ žestoko potrudili da se zabave i da zabave; tu neđe je i njihov životni kredo, u jednostavnom singlu ,,Indian Record Player“. Od koje je, opet, muzički i koncepcijski mnogo jača naredna ,,Chura Liya“, sjajan nastavak ove pitke muzičke priče. Ukratko, album „Natural Magick“ bi Džordžu Harisonu da je živ, bio sasvim po meraku. I mnogo je lakše sada Kula Shaker vidjeti kao neki moderni odgovor na Bitlse sa kraja šezdesetih, iz one pozne Indijom inspirisane faze – nego kao odraz ili nastavak njihivih britpop početaka iz devedesetih. Kula Shaker nijesu revitalizovani ni podmlađeni – ne, svoju muzičku mladost su sada tek pronašli. I samo neka gaze. S. S. Ocjena: 80/100

samo vitalna londonska ekipa jahača istočnjačke mistike i rok psihodelije – i

tri decenije, bend Kula Shaker nije

frontmenom i dominantnom

33

OBRTAJA

Andrija Pejović, graditelj gitara

Familija Andrije i

Ivana Pejovića je majstorska! Da, cijela porodica majstorski gradi svijet koji dijele sa svim ljubiteljima gitare. Homemade zvuk najpopularnijeg instrumenta na svijetu odjeknuo je u domu Pejovića na Cetinju, prvi put prije više od dvije decenije. Tada su dva brata, strastveni poštovaoci gitarskih rifova od „obične“ električne gitare napravili svoju, domaću. Ta naizgled šklopocija, prototip, daska s koncima i šarafima, postala je njihov pečat.

Danas nema crnogorskog muzičara, instrumentaliste koji ne zna za firmu „Pejovic Guitars“. Supruge Gorana i

Tamara pomogle su da se iz hobija izrade električnih, poluakustičnih i akustičnih gitara, razvije biznis za koji se čuje do Švajcarske i Amerike.

Grubo rezanje, izrada posebnih djelova, priprema za lakiranje, brušenje, pa potom „spavanje“ te drvene ljepotice može da potraje nekoliko mjeseci do godinu. Ali, za Pejoviće to je i pasija i posao. I samo tada, kada znate da jedna gitara miriše na ljubav, možete odsvirati najčarobnije akorde. Gost naših „Obrtaja“, Andrija Pejović ističe da se osim izrade gitara bave i popravkom, održavanjem instrumenata a u kući kreacije i muzike stvorili su i studio, koji je uvijek otvoren za ljubitelje dobrog zvuka. I baš je onakav kakvim smo ga zamišljali - zaluđenik za nekim „Srednjim zemljama“, svjetovima okom nepoznatim, zvukom koji topi vrhove planina. Otkriće vam i jednu anegdotu iz cetinjskog bioskopa, a saznaćete i čiji je poster usamljenički visio na zidu u njegovoj sobi.

Film koji Vas čini srećnim?

- „The Lord of the Rings“, zbog svega.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Uncut Gems“ (Beni Safdi, Džoš Safdi, 2019). Čitav film me je polako izbacao iz takta, a kraj je bio kulminacija. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Cloud Atlas“ (Tom Tikver, Lana, Lili Vačovski , 2012),

Kung fu protiv stepenica

mada je bio toliko dosadan da se nikad nijesam odvažio ponovo da ga pogledam. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Nemam ga.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Ima ih dosta, teško je odabrati.

Andrija Pejović: ,,Enemy at the Gates“ prvi film koji je gledao u cetinjskom bioskopu

fu panda stepenica

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ejs Ventura koji se rađa iz nosoroga. Omiljeni filmski rivali?

- Kung Fu Panda i stepenice.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Kartman iz „South Parka“. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Enemy at the Gates“ (ŽanŽak Ano, 2001). U starom bioskopu na Cetinju jedina publika smo bili ja i Tiho Vujović. Sjećam se da mi je film bio sjajan. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- To bi bio soundtrack iz filma „No Country for Old Men“. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Akira Kurosavu, Insgmara Bergmana i Kventina Tarantina na rakiju u „Četvorku“. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Da bi snimio dobar film na Balkanu, sav proces bi morao da bude krajnje nefunkcionalan. muzi

k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „To the Shoreline“ - Pain of Salvation, na ženu moju i mene.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Vjerujem da mi se ne bi mislilo o muzici da je smak svijeta. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Okle znam ja, po života satanističku muziku slušam. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Džuli“ od The Books of Knjige.

Vaša pjesma za karaoke?

- Mrzim karaoke.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije „Avatara“ ( Džejms Kameron, 2009) na Pandoru, iako je film sr...e.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Čini mi se da bih radije da ne slušam ništa nego samo jednog autora.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Preskočiću da ne lanem što. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Pjotr Grudziski , gitarista benda Riverside.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Vegemite“ - King Gizzard and the Lizard Wizard.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Jedini koji je na mom zidu završio bio je poster Džona Petručija i to jedan posterčić. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Mene ne.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Sharp Objects“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Dragon Ball“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Ima ih... „Marco Polo“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Dahmer“, pregadna je. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Game of Thrones“, hahaha. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Nije iz serije, ali katanu poslije „Kill Billa“ (Kventin Tarantino, 2003/2004)

Najdraži par iz serije?

- Volter Vajt i Džesi Pinkman iz „Breaking Bad“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe i zbog čega?

- „Vikings“, otkad sam bio mali, htio sam da budem Viking. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. M. ČAVIĆ

Čarls Bukovski na filmu i o filmu, tri decenije

Muva na zidu Henka Kinaskog

Nemoj da se trudiš. Don’t try. Ništa više nego to, uz ime, nadimak Henk, jednu pogurenu boksersku siluetu i godinu rođenja u smrti, piše na nadgrobnoj ploči u Grin Hils parku u Ranćo Palos Verdes, južno od L. A. Ništa više i ništa manje od savjeta Čarlsa Bukovskog, kako pisati. Nije vic: bili za kafanskim stolom Bukovski i Godar. Jednom je neđe Žan-Lik za film iskoristio jednu Henkovu pjesmu i nije mu na’m padalo da to plati. Film je bio „Sauve qui peut (la vie)“ iz 1980. Ali ga je te noći u kafani stigla krivica. I fino ti on izvukao gomilu franaka i bacio po sto-

lu. Henk se samo nasmijao i fino pokupio te pare. I tako su to riješili i tako se to radi u kafani.

Nikako nemoj da se trudiš. Svima je isto govorio, na pitanje, kako pisati i stvarati uopšte. „To ti je najbitnije: da ne radiš to zbog bilo čega, nekakvog stvaranja, autorstva, ili vječnosti, ili „kadilaka“, šta ti ja znam. Nego moraš da čekaš. Ako se ne desi ništa, moraš da čekaš još“.

Godar i Bulgakov Dobro pisanje i dobru umjetnost Bukovski, alijas Henk Kinaski, opisivao je kao muvu koja se tvrdoglavo drži viso -

Nikako nemoj da se trudiš. Svima je isto govorio, na pitanje, kako pisati i stvarati uopšte. ,,To ti je najbitnije: da ne radiš to zbog bilo čega, nekakvog stvaranja, autorstva, ili vječnosti, ili ,,kadilaka“, šta ti ja znam. Nego moraš da čekaš. Ako se ne desi ništa, moraš da čekaš još

ko na zidu. Ako je ciljano napaneš, samo ćeš da je rastjeraš i otežaš. Moraš da čekaš da ti ona dođe. E, kad se primakne dovoljno blizu, onda je pljaštiš. I ubiješ... Ili, ako ti se sviđa kako izgleda, napraviš od nje ljubimca. E, to ti je dobro pisanje. Henk je, vele, pred mnogima

govorio da ne podnosi filmove. Na vr’ glave bile su mu sve teslatkaste i ljepotanske face. Henk je pripadao svijetu ružnih ljudi i, pošteno je reći, bio grdan ko lopov. Ili: pripadao je stvarnim ljudima, a tamo oni, filmski, su bili neki... Koji su se trudili. Isto tako, nije mu bilo mrzno da

Fej Danavej, Čarls Bukovski i Miki Rork za šankom na setu snimanja ,,Barfly“

decenije od smrti velikog pisca i hroničara stvarnog života

uzme novac za pisanje scenarija. Ni da proda prava za filmove po svojim knjigama. Neki isto vele da su mu te pare, u neku ruku, bile potrebne. Ali, nema tog majčinog sina koji bi mogao reći da osoba koja je pisala te scenarije nije uživala u tome. Opet, nije vic, živa istina: bili Bukovski i Bulgakov i sreli se kod Godara. I da, i svirali tu Stonsi. Ili, sreli se svi u Godarovom filmu. „Sympathy for the Devil“ je 1968, kad je izašao, bio poznatiji kao „1 + 1“. Tako su ga i distribuirali po Evropi. Čista avangarda. Sve po ideji iz „Majstora i Margarite“ Bulgakova, pa gomila muzike Stonsa i – znate već koja pjesma. Henk je tad bio u žestokom škripcu sa parama kako to alkos može biti, a Godaru je bio potreban neko da mu za film sredi, onako sočne, titlove na engleskom. Da to neko amerikanizuje pa da bude stvarno. Da se niko tu „ne trudi“. Ali, jad ti ga znaj, Henk je jedva natucao francuski. Prvo su mu našli lika da komplet dijaloge iz filma prevede na engleski. Pa ga je on tek onda „po američki“ i po svom nakitio, blajznuo, dotakao. I stvarno se niko nije tu više trudio. Bukovski je užasno zabavan pisac, pa i scenarista. I gomili režisera je to ostalo ispod radara. Nekima ne. Ali, svi režiseri koji su probali da rade sa njim ili o njemu imaju jedno zajedničko: totalni autsajderi. Došli iz opskurnosti. Pa i ostali u opskurnosti i kad se proslavili. Likovi teški za upakovati. Svi su Bukovskom ili filmovima o Bukovskom prišli kao nekoj ličnoj misiji, koju moraju da završe. Da su sebi to dužni. Da odaju poštu toj strasti, kreativnosti i istini.

Zvuči previše dobro da bi bilo istinito. Ali ipak jeste istina: bili Miki Rork i Čarls Bukovski. Tek ovo nije vic. Rork je najpoznatiji filmski Henk. Otprilike u periodu kad je odlučio da propije karijeru je, sasvim prikladno, glumio Henrija Kinaskog u „Barfly“ (1987) Barbet Šreder. Ovo vam je „Barfly“: život na i ispod barske stolice. I ništa više. „Pijem za moje drugove“, leluja i zapliće Miki i hvata osmice po barskom mraku. Osam godina je režiserki

trebalo da ovo snimi i spakuje. I naravno da se Bukovskom na kraju nije svidio.

Šmir-papir

„Barfly“ je nekoliko dana u Henkovim čizmama. U baru na pogrešnoj strani L. A. svakog dana dogega se Henri. Pijanica koji je usput i pjesnik. Dnevni šanker ga ne može očima vidjeti. Jednom se fino i potuku na terasi. Onda jednog dana podigne pogled iznad ravni čaše i na dugom kraju bara vidi ženu zvanu Vanda. Glumi je Fej Danavej, tako da nekako i potpuno pripada i nikako ne pripada tom mjestu, znate taj tip? Hronično pripita i hronično gospoče. Onda ga zovne kući, i...

Ni ovo nije vic: zbog „Barfly“ je Bukovski prijetio čelniku jednog studija, koji je volio njegove knjige, da će nožem odsjeći sve prste ako mu ne pronađe pare da se film snimi. Upalilo je. Miki i Fej su, realno, dobili priliku da glumački stupe na teritoriju na koju ni prije ni poslije nijesu zagrabili. Na neki viši stepen istine. U „Barfly“ se skoro ništa ne dešava i to je savršeno američki film.

Henka je glumio i Met Dilon. Onako, malo se zapustio i nabacio neka daddy ramena i trbu. Čudna li čuda, svi ti fine momke prokleto privlači to veliko, monstruozno ništa i

sve od života, zvano Bukovski. Kakav je Dejmon Henk alkoholičar u „Factotum“ (2005) Benta Hamera – pa, prčevit. I kao umjetnik, isto. Ljubavnik? Grub ko šmir-papir. Lik koji se kroz život probija i nekako lomata i mrvi pićem i ženama. Pijanstvom i seksom. Spisak žena na koje MetHenk nabasa u „Factotum“ u baru i vrag ti ga zna još đe: Lili Tejlor. Isto alkoholičarka. Pa Marisa Tomei, spremna da spuca pare nekog bogatog tatice na njega. Pa opet Lili. Pa na kraju neka guzna što je lelujala oko šipke. Prije toga Lili se spetlja sa likom kojeg je Henk prethodno pretukao. Neđe pred kraj i pred onom striperkom Met lamentira o tome što sve može da dobije i mora da žrtvuje za dobar tekst. Za par dobrih riječi. I još govori ono „Nemoj da se trudiš“. Prokleto kul. I sigurno se Bukovskom ne bi dopalo.

Probajte da nađete „Bukowski at Bellevue“ iz 1995. Dugo je bio na Netfliksu. Dokumentarac za koji je pisao tekst i još pustio da ga snimaju, mnogo ranije, 1970. godine. To je njegovo suočavanje sa slavom. Pustio je da snimaju gostovanja na javnim čitanjima njegovih pjesama, što je strašno mrzio. Pa je pustio i da ga snime kad prvi put leti avionom. Posle toga je pustio i da ga sni-

Šon Pen, Henk i Madona, 1987. godine

maju za „Bukowski“ (1973), niže-od-Mrtvog-mora niskobudžetni crno-bijeli film. Tu je smotan, gunđav, neprijatan, skoro nepodnošljiv. U jednom momentu se i ispovraća na sceni. Naravno, na onim javnim čitanjima koja je mrzio. Ozbiljno, gomila dokumentaraca postoji samo o tome da bi se snimio Henk, pijan i ljut, na nekoj književnoj večeri. Nimalo originalno.

Najbolje od svega, da pročitate knjigu „Bukowski on Film“ Marka Šapira. Na primjer: tu stoji kako je i zašto mrzio Denisa Hopera . Od svih ljudi, baš njega. Onako, krvnički.

Mama Šona Pena

Ni ovo nije vic: bili Bukovski i Šon Pen. Drugovi iz kafane, pa se posvađali onako kao što se svađaju po kafanama. Na kraju mu se Henk svetio tako što mu je, moš’ mislit, izvatao mamu u nekom ćošku. Ozbiljno. Dobro je da nije bio živ, da čuje kako je Džejms Franko ukrao prava za „Ham on Rye“. Pa snimio film koji, zbog te krađe prava, nikad nije prikazan. Ili – još nije. Zove se, prosto, „Bukowski“. Završen, montiran, prije knap deceniju. Ovo tek nije vic, nego ljubavno pismo. Bili Bukovski i Erik Kantona. Kralju „Old Traforda“, ikoni Mančester junajteda, na’m palo da snima filmove. Prvi se zvao „Apporte-Moi Ton Amour“ (2002). „Donesi mi tvoju ljubav“. Eto ga jedan kratki film za koji može i desna ruka na ćepalo, ili na šank, da bi se Henku dopao.

Evo ga vic: Čarls Bukovski umro je prije 30 godina. Da vidiš samo vatromet cinizma u „Crazy Love“ (1987) Dominika Derudera, sa strašnim Gertom Hunercom kao Henkom. Ili, neki silni vodopad od erekcija i ejakulacija u „Tales of Ordinary Madness“ (1981) Marka Ferarija, prvi igrani film o njemu. Samo je rekao da mu je tu malo previše seksa. Ili: dokumentarac „Bukowski Born into This“ (2003) Džoa Dalagana đe pred kamerom prijeti da će nogom po dupetu dobit’ svako ko ga ćera da čita poeziju. Bukovski mrtav? Pf, kakav vic. Nemoj da se trudiš. S. S.

Henrycharleshankbukowskijr @ facebook.com

kalendar

Fordov vestern ,,Stagecoach“

sa nezaboravnim

Diližansa za savršene

Mogao je biti samo Džon Vejn. Od studija do drugog velikog studija Džon Ford je išao sa scenarijom ,,Poštanske kočije“ (,,Stagecoach“, 1939) i svi su mu tražili da Ringo Kida mora da glumi neko drugi.

Kakav crni Vejn u zemlji Apača, može Gari Kuper sa Marlen Ditrih, nikako Vejn... Tako su mu odgovarali. Sve ih je Ford pozdravio.

Orson Vels kleo se da je prije snimanja ,,Građanina Kejna“ (,,Citizen Kane“, 1941) gledao ,,Poštansku kočiju“ 40 puta. Kao opčinjen. Teško da se u vascijelom Holivudu iko čuo bolji kompliment.

Igrači sa klupe

Džon Ford bio je jedan od onih tipova koji su vjerovali da najbolje priče počinju sa, recimo, ,,nekada davno“. E, nekada davno, Džon Vejn bio je kaskader, glumac u dvocifrenom (preko 40!) filmova B kategorije, uglavnom vesterna... A Ford je prije ,,Poštanske kočije“ posljednji put snimao vestern – u eri nijemih filmova. Pa evo, racionalno: ko bi na Olstar meč zvao igrače koji dugo griju klupu; il’ ga na velikoj sceni nijesu ni pepeljili, kapi jedne?

Snimali su na 1.700 metara, u nekim vrletima na vr’ Arizone, u starom radnom kampu. Sa vjetrom u lice i po ciči zimi ranih jutarnjih časova. Po spartanski – eto, tako se to radilo kod Forda. Još sa budžetom od nekih četvrt miliona dolara, upola manje što je tražio, a i to jedva iskamčio. E, tu je ekipi jedno jutro ovako natutnuo: ,,Vidite tog Vejna? On će da bude najveća zvijezda. Jer on vi je svačiji savršen everyman. Običan čoek“.

Ima ta scena, kad se nevoljni i slučajni saputnici u kočiji, polako truckaju na putu ka i kroz zemlju Apača. A osuđenik za ubistvo Ringo Kid, Džon Vejn, sjedi na patosu jer na sjedi-

Filmskoj ekipi, po ciči zimi na 1.700 metara visine, Džon Ford je jednog jutra ovako natutnuo: ,,Vidite tog Vejna? On će da bude najveća zvijezda. Jer on vi je svačiji savršen everyman. Običan čoek“

štima nema mjesta. I tu nekako i u bilo kom momentu nije niži od drugih. I tu jednoj Dalas (Kler Trevor), dami sumnjivog morala, u kojoj vidi nešto njemu važno i nešto bitno, govori o ranču, tu odmah iza granice. O kolibi dopola sagrađenoj. Pa je u brk pita da pođu zajedno. Kad mu ona malo postiđeno kaže da nije baš sve tako i da, eto, on ne zna ko je ona, samo će joj reći: ,,Znam ja sve

što želim da znam“. I ta lakoća, ta neodoljiva dobrota i autoritet i iskrenost – to je Džon Vejn. Tad, sa 32 godine, ili 17 godina kasnije, kada sa Fordom bude snimao njegov i njihov ultimativni vestern ,,The Searchers“ (1956). Savršen everyman. Sa distancom od 85 godina od premijere, ,,Poštanska kočija“ katalog je vestern stereotipa. Imamo likove koji su se slučajno Divljim zapadom u kočiji

zatekli kao neki brodolomnici, ma na putovanju Noevom barkom. Imamo prostitutku zlatnog srca. Imamo jednog ljekarač-lkisa koji će tokom porođaja da se naprečac otrijezni i traži ,,vrelu vodu! Brzo! Što više vrele vode!“. Imamo vrhove Doline spomenika - Monument Veli i sve vrhove u pustinji i preriji Navaho Indijanaca, u izmaglici. Imamo elegantnog kockara, jednog lolu i nesreću, da mu iz ruke jedete i da mu đa’olje riječi ne vjerujete, u isti mah. Imamo zle, mnogo opake i još više zle Apače. Torove za neke još neukroćene pastuve. Pa salune, velike kaktuse, logorske vatre. Imamo postan i negostoljubiv horizont, širok taman toliko da nekom starom grešniku ipak djeluje kao mjesto za savršen novi početak. Imamo trubu koja šalje u galop američku konjicu, kao spas. Imamo putenu, strastvenu Indijanku. Imamo Džona Vejna, pa da samo jednim pogledom pokaže, kuda vodi put američkog sna. A to je samo san onih koji su griješili, ali se ipak, ipak nadaju novom životu. E, to je ,,Poštanska kočija“ i to su Ford i Vejn.

Zemlja Apača

Ozbiljno: ,,Poštanska kočija“ stvarno jeste mozaik svih stereotipa – ali prije 85 godina nije bio. Eto, u kojoj mjeri je bio uticajan vestern. Ali, da ga sad i sa svim silnim iskustvom gledanja vesterna prvi put pogledate, lako bi svjedočili – koliko je to zabavan, pitak i nenametljivo pametan film. I da, stvarno je teško naći kopču i vezu vizuelnog jezika Džona Forda i onog Orsona Velsa koji mu je filmove bjesomučno gledao. A ta konekcija ,,Stagecoach“ i ,,Citizen Kane“ je montaža. To, kako radnja klizi, kako svaka scena ima pokriće i poentu, kako se sa lakoćom smjenjuju. Kako Ford pušta da glumci samo dijalogom, efektno i lako, pokažu da

Savršen originalni plakat Fordovog filma

nezaboravnim Džonom Vejnom slavi 85. rođendan

savršene nove početke

je to što oni govore i ta scena vrlo smislena i svrsishodna. Pa još onda malo sačeka, ne žuri sa rezom... Čisto da tu pojača poentu. I da vas uzme za ruku i bez bilo kakve muke povede dalje. Da ne osjetite. Pa dalje... E, to je Ford, to je taj američki duh koji tjera dalje, odvažno i životno. Ako treba, i kroz zemlju Apača. Naravno i kroz zemlju Apača.

Pucanj sa pokrićem

Kad to vidite, znate zbog čega je Ford, taj kvintensencijalni Amerikanac, morao da snima vesterne. I zbog čega je, naravno, tu u ,,Poštanskoj kočiji“ i toliko puta kasnije taj kauboj morao biti Džon Vejn. I samo se, nakon te premijere u martu 1939, Ford zalijetao. Imao je 45 godina i uletio u životnu formu. Kakav niz: iste godine je Holivudu pružio i ,,Drums Along the Mohawk“ i ,,Young Mr. Lincoln“. Pa godinu kasnije nezaboravni ,,The Grapes of Wrath“ i ,,The Long Voyage Home“. Pa 1941. i ,,How Green

Was My Valley“! Tri nominacije, dva Oskara za režiju, za tri godine. Pa mu ne dajte pare i ne vjerujte mu, kad za film predloži nekog Vejna u glavnoj ulozi. Sve je u ,,Poštanskoj konjici“ domaće i ništa se ne čini lažno ni pretjerano. Svaka akciona sekvenca, pucanj, udarac, kod Forda je tu sa pokrićem. A iznad svega je Džon Vejn: nikako klasičan heroj. Čak opasan lik, koji je sa debelim razlogom završio iza rešetaka. A da u njemu nema jedne kapi zla. Do kraja i koliko god požrtvovan i uzvišen bio, spreman je da ide u zatvor i odsluži svoje. A uz tu kočiju naših života i svih slučajnih nevoljnika ipak ostaje, do kraja, jer želi da nekoga štiti. Sa jednom tihom željom, ali bez velike agende. I iznad Džona Vejna i njegovog Ringo Kida je Fordova voljena Dolina spomenika. I sve te prapotopske stijene Arizone, stvorene da pokažu čovjeku koliko je sitan. I koliko je uzvišen kad prati one vidike kojima je grabio Džon Vejn. S. S.

Mičelov zasluženi Oskar

Fordovo revolucionarno, djelo koje na simboličan način, u tipičnom stilu ovog maestra, elegantno kombinuje vesternske mizanscene sa ljepotom koju može donijeti kadriranje horizonta, stiglo je na 12. dodjelu Oskara kao sitan, ali efektan igrač. Uprkos tome što je od sedam nominacija ,,Stagecoach“ trijumfovao u dvije, Ford je mogao biti zadovoljan dugoročnom efektu koji je ova ,,putujuća“ fabula napravila. Iako je ovaj prvi diskutabilno ozbiljan ali solidan glumački doprinos Džon Vejna ostao nezabilježen u knjigama nagrada, ,,Stagecoach“ imao je očigledan trijumf, kada govorimo o kategoriji sporedne muške uloge. Tako

je Tomas Mičel zasluženo ,,iskočio“ u roli pijanice – ljekara Doka Buna, pored ultra popularnih uloga u tom periodu iz filma ,,Mr. Smith Goes to Washington“ (Frenk Kapra, 1939).

Uprkos tome što je Ford očekivano izgubio i u kategoriji najboljeg filma i režije, fotograf Bert Glenon nije imao sreće pored kadrova ,,Wuthering Heights“ (Vilijam Vajler, 1939). No, nezaboravan muzički skor nije mogao proći nezapažen i uspio je trijjufovati u moru popularnih tonskih adaptacija, koje su imale snažnu ulogu tridesetih godina prošlog vijeka kada je moć montaže muzike sa kadrovima imala sve veći uticaj. L. M.

Džon Vejn u kultnoj sceni u pustinji Arizone

Nevoljni saputnici u kočiji na putu ostvarenja američkog sna

Fordove voljene stijene Doline spomenika

mubi.com

v PODGORICARENJE

Astronom Špiro i Manora

Prije 130 godina Novljanin je, na jednom kvarnerskom ostrvu, osnovao astronomsku opsteratoriju, samo za gušt žene koju je volio i svoj. Pa po njoj i nazvao zvjezdarnicu. Manora. Jedan njihov san i zbjeg trajao je deceniju i po; traje u imenu jednog kratera na Mjesecu, nazvanom po njegovom pseudonimu – Leo Brener. Takvo su vrijeme i takva politika bila, da se u astronomiji pravim imenom Spiridon Gopčević nije mogao potpisivati.

Ne bismo gatat’ kakvi su romantici Balkanci sa ovih prostora – ali eto ga corpus delicti, kakvi su bili. I eno ga u Malom Lošinju, na ostrvu hrvatskog sjevernog Jadrana. Od 1893. do 1909. Spiridon, Špiro - i moravska plemkinja Fani Manora Plasković tu su živjeli. Oformili i biblioteku sa preko 4.000 knjiga. Odatle je Gopčević objavljivao i rezultate osmatranja Marsa, Jupitera, Venere i Saturnovih prstena. Odatle i uređivao naučni magazin na njemačkom ,,Astronomische Rundschau“. Da ne vjerujete, što je refraktorskim teleskopom, objektiva 178 milimetara i tada izuzetnog kvaliteta, naš astronom zabilježio i opisao. I sve je, na kraju u istekom zakupa vile koji je trajao deceniju i po, Gopčević tu

morao da proda. Ta opservatorija je tako samo dio, onaj koji sada i očima našeg svijeta djeluje najsočnije i najegzotičnije – jedne životne avanture. Koja je vodila i do drugovanja sa Garibaldijem, istoka Sibira i američkog Zapada; pa i do dvora Petrovića, u važnom ratnom periodu... Spiridon Gopčević uspio je da istupi mnogo dalje i više od najpoznatije ,,imali, pa nemali“ porodice naših prostora. Po ocu je dobio ime; otac, Spiridon stariji, bio je najpoznatiji i najbogatiji brodovlasnik, trgovac i brodograditelj iz Trsta. Tip sa tako dobrim konekcijama, da je dugo praktično imao monopol izvoza žita preko Crnog mora; kojem su u ratnim vremenima, zbog trgovine i brodogradnje, bila otvorena vrata dvora i u Beču i Moskvi... O kakvom se liku radi, najbolje svjedoči podatak da je sredinom 19. vijeka upravo njegova firma prodala tri velika broda koja su formirala ratnu mornaricu – Argentine (!). Da je ,,kumovao“ braku knjaza Danila sa njegovom rođakom Darinkom Kvekić iz Trsta. Drugovao sa premijerom Gledstonom, finansirao Njegoša i prvi ,,Gorski vijenac“. Da je gradio brodove i u Londonu i Njujorku...

Bogatstvo Gopčevića propalo je tokom Krimskog rata. Tako slično scenariju iz modernog rata u Ukrajini: 32 broda punih žita dugo su ostala, a potom propala i potonula u Azovsko more. Nije pomogla ni riječ zaraćenih careva, koju je oči u oli dobio. I od careva se više pita ratno vrijeme. Zbog toga je Spiridon stariji ostao u dugovima koje nije mogao izmiriti, potom je izvršio suicid 1861. u mentalnoj ustanovi. Naš astronom, Spiri-

Zaglavi se

Opstervatorija Manora u Malom Lošinju

don mlađi, tada je imao samo pet godina. I što je radio: kao mladi novinar, usred Veljeg rata banuo na Cetinje. Izvještavao sa ratišta. Pa napisao na njemačkom knjigu ,,Crna Gora i Crnogorci“, objavio je u Lajpcigu u jeku rata 1877. U njoj, recimo, tvrdio, da niko nikad nije vidio pijanog Crnogorca (!), i još mnogo toga romantičarskog... Ali i žestoko ,,potkačio“ Petroviće. Knjaz Nikola ga je hladno i rezervisano prije toga primio na Cetinju, jer je neđe neko natutnuo da bi Spiridon mogao bit pretendent na prijesto. Prošao je, do one opservatorije, Spiridon i fazu žešćeg nacionalizma po Makedoniji. Zbog toga ,,zakuvao“ i sa Bugarima. Putovao do Palestine, Jordana, Egipta, Amerike, dalekog Sibira... Pa se žestoko zamjerio zbog kritike austro-ugarskih vlasti, kratko bio i u zatvoru 1893. I to iskustvo ga natjera da se smiri: da za sebe i za suprugu nađe mir na Lošinju. Jedan fratar sačuvao je veći dio biblioteke kao i onaj teleskop, u samostanu Pustinja Blaca na Braču. Onu vilu u kojoj je bila zvjezdarnica, u Malom Lošinju, i sada možete vidjeti. Opservatorija imena ,,Leo Brener“ sad je na drugom mjestu na Lošinju. Palata Gopčević sada je Muzej teatra i muzike u Trstu.

A Gopčevići? Eno ih u selu Podi, kod Novog, odakle je 1805. Špirov đed Risto grabio ka Trstu. Ka njihovoj avanturi.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

LONDON CALLING Lekcije slikarstva i odgovornosti

Uprkos tome što je umjetnica i aktivistkinja Silva Kastelani započela koncept ,,Art Play“ još 2018. godine i tek kao jednomjesečni ,,pop-up“, vrlo brzo je shvatila da je London savršena lokacija na kojoj ima dovoljno prostora za dalji razvoj ideja.

A jedna od njih, koja je u Šordiču započela 2022 godine, je ,,umjetnička radionica“, za odrasle i mlađe, koja pruža priliku za edukaciju na polju umjetnosti, sa posebnim fokusom na slikanje.

Iz Šordiča se ideja vrlo brzo proširila do obližnjeg ,,Spilatfilds“ marketa, gdje ,,Art Play“ radionica ima stalno sjedište otvoreno proteklog vikenda, na zadovoljstvo mnogih koji žele da slobodne dane posvete crtanju. Potencirajući važnost kreativnog izražavanja,

Silva Kastelani kroz ,,Art Play“ radionice obrazuje i odrasle i djecu o njihovom uticaju na životni prostor i okruženje

organizatori su otvorili prostor za participaciju i umjetnika i amatera, a u fokusu je bilo ,,oslobađanje mašte“. Finalni crteži prodaju se za simboličnih pet funti, a novac ide u dobrotvorne svrhe, po izboru autora umjetničkog rada. Pored pružene prilike da sami crtaju, učesnici radionice imaju i šansu da nauče osnove istorije umjetnosti, zahvaljujući profesorima koje ,,Art Play“ angažuje svakog mjeseca. Tako će posjetioci imati šansu da u narednim mjesecima okuse put inspiracije koju su imala neka od najvećih imena slikar-

stva. U nadi da će ih to zaintrigirati, organizatori očekuju da se u moru mladih Londonaca možda nalazi i budući Dž.V. Tarner, jedan od najvećih engleskih slikara romantizma. Značajan dio programa posvećen je i zaštiti životne sredine, pa organizatori ,,Art Play“ radionica obrazuju i odrasle i djecu o njihovom uticaju na životni prostor i okruženje. Kao dio pokreta ,,Dragocjene plastike“, zajednice koja radi

na sprečavanju puta u kojem plastika završi u moru, koncept ,,Art Play“ ima posebne programe za reciklažu. Nakon što prikupe plastiku, aktivisti je usitne i pretvaraju u korisne predmete koji se nalaze u njihovom studiju. Učesnici radionica tu plastiku mogu da iskoriste i kreiraju neka umjetnička djela, pa se u njihovim prostorijama mogu pronaći i skulpture. Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Marija Ivanović-Nikičević Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice

Pano izuzetnog projekta Silve Kastelani

Detalj sa radionice

Oslobađanje mašte u dobrotvornoj akciji