Dnevni list Pobjeda 27.02.2024.

Utorak, 27. februar 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20921 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO

NOVI RASKOL: Dva dana nakon ostavke, predsjednik države Jakov Milatović izvršio udar na podgorički odbor Pokreta Evropa sad koji se pocijepao na dva dijela

Više od trećine

odbornika PES-a odlučilo da formira zaseban klub

Kontrolisana optužnica protiv bivših ministara za nenamjensko trošenje 50 miliona eura iz Abu Dabi fonda

Ivanović:

Nije mi jasno za što me terete kad nema štete

THE WAR IN UKRAINE

Direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i profesor na Univerzitetu u Novom Sadu ocjenjuje da Dodik dolazi kako bi prenio poruke ostalim marionetama ruskog predsjednika

Gruhonjić: Dolazak

Putinovog kurira govori dovoljno o tome ko je na vlasti u Crnoj Gori

Putinove i Vučićeve marionete u Crnoj Gori nastavljaju raditi ono za šta su unajmljene - da institucionalno unište Crnu Goru, kako bi pokazali da ona ne može biti funkcionalna država i da joj treba „stariji brat“ iz Beograda, kojeg kontroliše Moskva. To je upravo suprotno bilo kakvoj evropskoj perspektivi države koja je prije litijaške kontrarevolucije iz 2020. godine bila na pragu ulaska u EU – ocijenio je Gruhonjić

Osumnjičen za nanošenje teških tjelesnih povreda sugrađaninu Milošu Nikoliću, usljed kojih je nakon 15 dana preminuo

Raduloviću

određen pritvor do 30 dana

PRAVNA ANALIZA: Kako je, na bazi pogrešnih pravnih premisa, poništavana presuda Višeg suda u pokušaju terorizma 2016. godine (3)

Apelacioni sud nije prepoznao čak ni oblik terorističkog akta

Piše: Milivoje KATNIĆ

STR. 12. i 13.

Danas 31. godišnjica otmice u Štrpcima

Odgovornost na institucijama da pravda i pravo budu zadovoljeni

STR. 18.

BERANE: Ispred zgrade lokalne administracije juče ujutro istovarena gomila zemlje

Opština ne zna ko je vlasnik kamiona niti motiv protesta

Na društvenim mrežama objavljeno je da je zemlja istovarena u znak protesta jer nije otvoren put Jezerine - Lubnice i za to krive lokalnu upravu. Iz Opštine objašnjavaju da nijesu ugovarali posao

STR. 14.

ARHIVA POBJEDE

Nikolić je 9. februara tražio ljekarsku pomoć, tvrdeći da je pao i povrijedio glavu. Nakon pretraga, pušten je uz preporuku da snimi glavu, jer nije imao vidljive povrede, niti su rezultati snimanja pokazali unutrašnje krvarenje. Nakon toga, imao je glavobolje, a, kako se ispostavilo, umro je usljed izliva krvi na mozak

NOVI RASKOL: Dva dana nakon ostavke, predsjednik države Jakov Milatović izvršio udar na podgorički odbor Pokreta Evropa sad koji se pocijepao na dva dijela

Više od trećine odbornika PES-a odlučilo da formira zaseban

PODGORICA – Više od trećine odbornika Pokreta Evropa sad u Skupštini glavnog grada napustilo je odbornički klub tog pokreta i odlučilo da formira sopstveni, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.

Cijepanje odborničkog kluba PES-a uslijedilo je svega dva dana nakon što je šef države, ali i predsjednik podgoričkog odbora PES-a Jakov Milatović podnio ostavku na sve funkcije u Pokretu i dan nakon iznenadnog isključenja iz stranke aktuelnog ministra pravde Andreja Milovića Svi odbornici koji su odlučili da napuste klub PES-a su, prema saznanjima Pobjede, bliski Milatoviću i njihove odluke nemaju veze sa Milovićevim isključenjem. Portali Dan i Borba su objavili da će čak devet od 13 odbornika PES-a formirati zasebni klub, ali izvori Pobjede kategorično tvrde da ih neće biti više od šest. Iz PES-a se juče nijesu oglašavali tim povodom.

MILATOVIĆEVA EKIPA

Novi odbornički klub će, kao okosnicu nove Milatovićeve partije, kako nam je nezvanično rečeno, predvoditi sada nezavisna odbornica, a ujedno i poslanica Jevrosima Pejović i Milatovićeva saradnica u kabinetu Nađa Ljiljanić Izvori Pobjede tvrde i da novi odbornički klub neće pokretati pitanje smjene Olivere Injac - Prioritet je formiranje zasebnog kluba, kazali su izvori Pobjede.

Pejović je nezavisna odbornica i poslanica koja je mandat stekla zahvaljujući poziciji koju je imala na listi PES-a na posljednjim parlamentarnim izborima. Ona je Pokret napustila tokom pregovora o formiranju vlade, nezadovoljna načinom na koji su ti pregovori vođeni. Njih dvije, prema saznanjima Pobjede, vjeruju da imaju većinu za formiranje zasebnog odborničkog kluba pa čak i da taj klub bude veći od odborničkog kluba PES-a.

Pejović i Ljiljanić su organizovale u oktobru prošle godine paralelnu sjednicu podgoričkog odbora koja je bila suštinski uvod u raskol u podgoričkom PES-u.

- Pejović je, za razliku od državnog parlamenta, uglavnom glasala za sve ideje gradona-

Gorčević: Milović je i dalje član Vlade

Kada je riječ o isključenju ministra pravde, Gorčević ističe da je on i dalje član Vlade i da ima konstruktivne sastanke u Briselu. - Gospodin Milović nastavlja da obavlja funkciju ministra pravde. Na osno-

vu njegovih rezultata će se premijer, ali i ostali članovi Vlade odnijeti prema njemu, kao i za svakog od nas pojedinačno, jer svi odgovaramo za svoje rezultate - rekla je Gorčević.

čelnice Injac i vladajuće većine, tvrde izvori Pobjede.

Odbornički klub PES-a u Skupštini glavnog grada predvodi Vasilije Čarapić, a klub, osim njega, čine i Boris Pejović, Dragutin Vučinić, Jasna Jovanović, Anđela Mićović, Branka Marković , Ranka Otašević, Tamara Rosandić, Bojana Savić i Dragan Radović

NEMA NESTABILNOSTI

Komentarišući ostavku Milatovića i isključenje Milovića, funkcionerka PES-a i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče kako je uvjerena da to neće uticati na imidž pokreta niti

na stabilnost aktuelne vlade. - Zato što Pokret Evropa sad ne čine pojedinci, već ljudi i ideje. Mi smo ovdje došli da ostvarimo pokret, kroz njega i formalizujemo program ,,Evropa sad 2“ što smo već uradili kroz prvi korak povećanja penzija. Ono što dalje slijedi jeste da okupljamo dobre, vrijedne ljude koji će pratiti ovu ideju, radi rezultata, a ne radi politike - rekla je Gorčević. Milović koji se nalazi u posjeti Briselu se ni juče nije oglašavao povodom isključenja iz PES-a.

Svi odbornici koji su odlučili da napuste klub PES-a su, prema saznanjima Pobjede, bliski i lojalni Milatoviću i njihove odluke nemaju veze sa Milovićevim isključenjem. Novi odbornički klub će, kao okosnica za osnivanje nove Milatovićeve partije, kako nam je nezvanično rečeno, predvoditi, sada nezavisna odbornica, a ujedno i poslanica Jevrosima Pejović, kao i Milatovićeva saradnica iz kabineta Nađa Ljiljanić. Izvori Pobjede tvrde i da novi odbornički klub neće pokretati pitanje smjene gradonačelnice Olivere Injac

Ona je novinarima, tokom posjete Žabljaku, kazala i kako su podjele u PES-u na one koji podržavaju premijera Milojka Spajića i one koji su na strani Milatovića završene još kada su Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur prestale da budu dio tog pokreta.

- Tu je stala sva podjela kada je poslanički klub PES-a u pitanju. Vjerujem da će poslanički klub u narednim danima pokazati jedinstvo. Pokazaće zbog čega smo ovdje, a to je upravo zbog građana. Nekako bi se birale strane i sigurno bi-

smo na kraju birali da li smo za jednog ili drugog - kazala je Gorčević. Navodi i kako se, sa druge strane, Jakov Milatović Pokretom Evropa sad i svojim učešćem u njemu nije bavio od trenutka kada je postao šef države. Gorčević ipak ističe da su mu zahvalni na svemu što su zajedno uradili.

OPOZICIJA TRAŽI

IZBORE

Najava odlaska više od trećine odbornika vladajuće većine u Podgorici i raspuštanje Odbo-

Portali Dan i Borba su objavili da će čak devet od 13 odbornika PES-a formirati zasebni klub, ali izvori Pobjede kategorično tvrde da ih neće biti više od šest. Iz PES-a se juče nijesu oglašavali tim povodom

Ministar pravde Andrej Milović u Briselu sastao se sa komesarom EU za pravosuđe Didijeom Rejndersom, bez komentara

Posvećenost ispunjavanju privremenih mjerila i dobijanju

PODGORICA - Crna Gora je u potpunosti posvećena ispunjavanju privremenih mjerila i očekuje usvajanje izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) do ljeta 2024, u toku belgijskog predsjedavanja Savjetom Evropske

unije, zaključeno je na sastanku ministra pravde Crne Gore Andreja Milovića i komesara za pravosuđe EU Didije Rejndersa Kako je saopšteno iz resora pravde, sastanak je održan u Briselu, u sjedištu Evropske komisije.

Komesar Rejnders je, kako su kazali, izrazio zadovoljstvo napretkom koji je Crna Gora ostvarila u oblasti pravosuđa i temeljnih prava, naglašavajući da je napredak u oblasti vladavine prava ključan za dalji proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. On je govorio

o značajno unaprijeđenoj dinamici rada u Ministarstvu pravde i rezultatima postignutim u posljednjih nekoliko mjeseci. - Crna Gora je pokazala posvećenost reformama u pravosudnom sektoru, što je impresivno i ohrabruje dalje korake u procesu integracije, rekao je

Rejnders i naglasio da Crna Gora može da računa na kontinuiranu podršku radnim grupama koje rade na izmjenama zakona i podržao uključenje eksperata EU i Savjeta Evrope. Milović je detaljno upoznao Rejndersa sa ključnim aktivnostima i inicijativama ko -

je Ministarstvo pravde sprovodi u cilju ispunjavanja EU standarda u oblasti pravosuđa. Posebno je, navode, istaći očekivanja Crne Gore da će, u toku belgijskog mandata predsjedavanja EU, biti objavljen pozitivan izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih

Nađa Ljiljanić

Jevrosima Pejović

Milojko Spajić i Jakov Milatović

PES-a zaseban klub

ra PES-a mora, kako smatra odbornica Socijaldemokratske partije Biljana Ćulafić, dovesti do vanrednih lokalnih izbora.

U suprotnom će, navodi ona, Podgorica ući u dugotrajnu krizu, poput one u Budvi.

- Građani Podgorice suočeni su sa brojnim problemima, od saobraćajnog haosa, prepunih kontejnera, raskopanih i nezavršenih ulica, do neefikasnih gradskih službi, pa je i bez ove turbulencije lokalna vlast zaslužila nedovoljnu ocjenu. Sada je jasno da se naš grad mora voditi na drugačijim i boljim osnovama, u čijem će središtu biti briga o građanima, a ne briga o upravnim odborima i raspodjeli političkog plijena - saopštila je Ćulafić. Ona je dodala i da je zbog svega toga građanima potrebno vratiti mandat.

- Kako bi na novim izborima odlučili da se prekine sa ružnim praksama iz ranijeg perioda, a da se u središte rada nove uprave stavi rješavanje nagomilanih problema - zaključila je Ćulafić.

Šef odborničkog kluba

Socijaldemokrata i Liberalne partije u Podgorici Miloš Mašković ističe da je podgorički odbor PES-a od samog osnivanja funkcionisao u duhu podjela između dvojice lidera te partije, te da je raskol u njemu bio očekivan.

- Ovo je sada i formalan uvod u političku krizu u Glavnom gradu u kome se već sada ne zna ko pije, a ko plaća. Tu krizu je jedino moguće razriješiti raspisivanjem vanrednih lokalnih izbora – smatra Mašković.

On ističe i da će dinamiku razvoja političke krize u Glavnom gradu diktirati dešavanja na državnom nivou.

- Vjerujem da će dinamika ove krize oslikavati ono što se događa na državnom nivou. Isto tako vjerujem da će Demokratski front pokušati da iskoristi trenutak i bolje se pozicionira u strukturama vlasti, ukoliko ona opstane - zaključio je Mašković. Đ. ĆORIĆ - N. ZEČEVIĆ

komentara o isključenju iz PES-a

dobijanju IBAR-a

mjerila (IBAR), što bi bio suštinski korak naprijed u procesu evropskih integracija. Ministar pravde nije odgovarao na pozive Pobjede, tako da je crnogorska javnost za sada ostala bez komentara o odluci Predsjedništva PES-a da Milovića isključi iz stranke. R. P.

PODGORICA – Milorad Dodik ide tamo gdje može i gdje će ga primiti, a sve je manje demokratskih evropskih i svjetskih prijestonica u koje uopšte može otputovati. Sama činjenica da će ga primiti u Crnoj Gori dovoljno govori o tome ko je na vlasti u vašoj državi - poručio je u razgovoru za Pobjedu programski direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i profesor na Univerzitetu u Novom Sadu Dinko Gruhonjić povodom najave da će predsjednik BiH entiteta Republika Srpska ovih dana boraviti u Crnoj Gori.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić prije dva dana saopštio je da će Dodika uskoro primiti u posjetu, ali iz njegovog kabineta, kao ni iz Ministarstva vanjskih poslova na čijem je čelu Filip Ivanović, do zaključenja ovog broja - nijesu odgovorili na pitanja Pobjede ko je Dodika zvao da posjeti Crnu Goru. Iz kabineta predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska saopštili su tamošnjim medijima da će Dodik danas boraviti „u radnoj posjeti Crnoj Gori“. Naveli su da će Dodik danas razgovarati „u 12.30 časova sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem“ u crnogorskom parlamentu.

PRENOS PORUKA

,,IZ CENTRA ZLA“

Posjeti ruskog igrača, koji je na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, prethodio je sastanak sa ruskim i bjeloruskim predsjednicima Vladimirom Putinom i Aleksandrom Lukašenkom što, prema Gruhonjićevoj ocjeni, nije samo simptomatično –nego potpuno jasno što znači. - Dodik je Putinov kurir, red je da i drugim Putinovim marionetama u regionu prenese poruke iz globalnog centra zla –ocijenio je Gruhonjić. Takvih u Crnoj Gori, kako je konstatovao, nažalost, ima i previše.

- Ali ima sasvim dovoljno i ovih drugih - suverenističkih

Direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine i profesor na Univerzitetu u Novom Sadu ocjenjuje da Dodik dolazi kako bi prenio poruke ostalim marionetama ruskog predsjednika

Gruhonjić: Dolazak Putinovog kurira govori dovoljno o tome ko je na vlasti u Crnoj Gori

Putinove i Vučićeve marionete u Crnoj Gori nastavljaju raditi ono za šta su unajmljene - da institucionalno unište Crnu Goru, kako bi pokazali da ona ne može biti funkcionalna država i da joj treba „stariji brat“ iz Beograda, kojeg kontroliše Moskva. To je upravo suprotno bilo kakvoj evropskoj perspektivi države koja je prije litijaške kontrarevolucije iz 2020. godine bila na pragu ulaska u EU – ocijenio je Gruhonjić

kako bi pokazali da ona ne može biti

i civilizovanih političara i građana koji će im na kraju ove agonije pomrsiti konce – optimističan je Gruhonjić.

On poručuje da Putinove i marionete srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Crnoj Gori nastavljaju raditi ono za šta su unajmljene: da institucionalno unište Crnu Goru, kako bi pokazali da ona ne može biti funkcionalna država i da joj treba „stariji brat“ iz Beograda, kojeg kontroliše Moskva.

- To je upravo suprotno bilo kakvoj evropskoj perspektivi države koja je prije litijaške kontrarevolucije iz 2020. godine bila na pragu ulaska u EU – dodao je Gruhonjić. Na pitanje Pobjede je li ova posjeta jedan od dokaza da An-

drija Mandić, koji će primiti Dodika, nije promijenio svoju retoriku, kao i da su vrata Crne Gore otvorena Rusiji nje-

govim postavljanjem na tako važnu poziciju, Gruhonjić je podvukao da je Mandić „četnički vojvoda“ i da je to premi-

Đukanović: Realizacija ciljeva i programa bivšeg DF-a i Mandića

Politikološkinja i profesorica na Univerzitetu Donja Gorica dr Nikoleta Đukanović posjetu Dodika Crnoj Gori vidi kao realizaciju političkih ciljeva i programa bivših članica Demokratskog fronta (DF) i aktivnosti Andrije Mandića – koji, kako je ocijenila, retorički želi da zadovolji Evropu i partnere u vlasti, kako bi što prije došlo do rekonstrukcije Vlade, ali i one sa kojima ima primarnu konekciju.

- Moguće je da posjeta Putinu nije bila presudan faktor za dolazak u Crnu Goru. Činjenica je da u strukturama vlasti imamo partije

koje su bliske politici Dodika i koje imaju jako značajnu konekciju sa vlastima Srbije i Rusije – navela je Đukanović u izjavi za Pobjedu. Ocjenjuje da ne bi trebalo da smo iznenađeni, jer bez obzira što te partije deklarativno govore da su proevropske i da će biti „jedne od ključnih okosnica sprovođenja reformi“, dominantno pripadaju struji koja se oslanja na politiku Aleksandra Vučića i Dodika. - To je odraz politike bivših članica DF-a. Mandić je u više navrata slao pomiriteljske poruke i mijenjao retoriku kako bi zadovoljio

EU i Vladu. On je političar koji je jako dugo na sceni i njegove partijske kolege imaju vrlo jasne i profilisane ciljeve i strateške programe od kojih, po mom mišljenju, neće odustati zbog bilo kakve pozicije. Možda kratkoročno – ali suštinski jako teško – istakla je Đukanović. Smatra da bi više bilo iznenađenje da bivši konstituenti DF-a budu „Evropljani“ nego što se zastava druge države nalazi u kabinetu predsjednika Skupštine, što Dodik posjećuje Crnu Goru ili što jedan od predsjednika opštine u

Crnoj Gori ima rezervisan stav prema obilježavanju Dana državnosti Crne Gore, a slavi drugu državu. - To nijesu izuzeci nego njihova pravila funkcionisanja – dodala je Đukanović. Važno je, kaže, koliko te partije kod sebe ništa nijesu promijenile u kontekstu vrijednosnog stava i sistema i činjenja da bi proces evropskih integracija u Crnoj Gori zaživio. - Mislim da će se prije ili kasnije u Crnoj Gori vidjeti je li model pravljena bilo kakvog koalicionog aranžmana sa bivšim članicama DF održiv i da li je moguće da to ne ugrozi proces evropskih integracija – poručila je Đukanović.

sa od koje uvijek valja poći kada se analiziraju i predviđaju njegovi politički potezi. - Vi najbolje znate šta je sve on u neposrednoj prošlosti radio u pokušajima da sruši crnogorsku nezavisnost. I ovdje u Srbiji, a nažalost i na Zapadu, mnogi su imali iluzije da će se promijeniti. Nije se promijenio i neće se promijeniti. Vrijeme je da se prestanemo čuditi i nadati da će četnici preko noći prestati biti četnici. Neće. Imali ste nekoliko sličnih iskustava u Crnoj Gori u posljednjih 100 godina sa velikosrpskim okupacijama, nije ovo za vas novo iskustvo i znate bolje od mene kako se protiv toga možete izboriti – jasan je Gruhonjić.

VELIKOSRPSKI NACIONALIZAM NAJVEĆI PROBLEM BALKANA

Za Gruhonjića nema nikakve sumnje da je Putinova misija da na Balkanu „napravi nevolju“ upravo preko Dodika i Republike Srpske.

- Bilo bi dobro da su evropski i američki političari ranije slušali šta su im odavde poručivali dobronamjerni intelektualci, analitičari i rijetki političari: nije najveći problem Balkana korupcija, najveći problem Balkana je već bezmalo 40 godina velikosrpski nacionalizam. A šta je on u stanju uraditi, vidjeli smo devedesetih godina prošlog vijeka, od Vukovara, preko Prijedora, Sarajeva i Srebrenice, do Đakovice… Vidjeli smo i krajem septembra prošle godine da je Vučić povjerovao toliko u svoju moć da je pokušao anektirati sjever Kosova. Ali dobio je ozbiljnu šamarčinu i sada je pod dvostrukom dioptrijom NATO – ukazao je profesor i direktor Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

Otuda, kaže, i Rezolucija Evropskog parlamenta povodom krađe izbora u Srbiji. - Pritisak Zapada na velikosrpsku vlast u Beogradu je dobra stvar za region. Problem je, međutim, to što Zapad nema s kim da razgovara u Srbiji, jer – sem marginalnih izuzetaka – na političkoj sceni u Srbiji vlada konsenzus oko politike „srpskog sveta“ – zaključio je Gruhonjić. Anja IVANOVIĆ

Milorad Dodik i Andrija Mandić

IZA KULISA: Što piše u srednjoročnom programu rada Vlade koji je usvojio Spajićev kabinet

Slaćemo vojsku na Kosovo, budžet za odbranu biće dva

odsto BDP-a do kraja 2024.

PODGORICA - Crna Gora

će kontinuirano doprinositi misiji KFOR-a na Kosovu, a budžet za odbranu ubuduće će biti najmanje dva odsto BDP-a. To se navodi u srednjoročnom planu rada Vlade za period 2024-2027. koji je usvojio Spajićev kabinet.

- U tom kontekstu, kao dio doprinosa NATO politici odvraćanja i odbrane, Vojska će nastaviti sa angažovanjem u NATO strukturi snaga u sastavu NATO snaga za brzo reagovanje, u okviru borbene grupe u Letoniji kao dio NATO ojačanog prisustva na istoku i u sastavu Borbene grupe u Bugarskoj. Pored kolektivne odbrane, jedan od ključnih pravaca djelovanja NATO jeste i učešće u međunarodnim misijama u cilju očuvanja mira i stabilnosti van granica savezničke teritorije, pa je u tom pravcu planiran kontinuirani doprinos Vojske Crne Gore NATO naporima na Kosovu i u Iraku, te učešće Vojske Crne Gore u misijama, operacijama i drugim aktivnostima UN-a i EU-a, navodi se u srednjoročnom planu rada Vlade.

Kada je riječ o našem prisustvu u okviru NATO snaga na Kosovu, Crna Gora u ovoj misiji učestvuje od 18. oktobra 2018. godine.

PRISUSTVO U sastav KFOR-a trenutno su raspoređeni jedan oficir i jedan podoficir Vojske Crne Gore, na osnovu odluke Skupštine Crne Gore o učešću pripadnika VCG u NATO misiji na Kosovu od 5. jula 2018. godine.

I pored poziva Edija Rame da Crna Gora, između ostalih, poveća prisutnost, takva inicijativa nije prihvaćena od premijera Spajića i ministra odbrane Dragana Krapovića Upravo će slanje novih crnogorskih vojnika na Kosovo biti najveći test za Vladu i koalicionu vlast budući da je neophodno da takva odluka dobije pored parlamenta i saglasnost, prije svega, Savjeta za odbranu i bezbjednosti čiji je član predsjednik Skupštine Andrija Mandić. To tijelo donosi oduke konsenzusom pa će za odluku o slanju vojske na Kosovo biti neophodna i saglasnost Andrije Mandića. U dokumentu se navodi i da će Ministarstvo odbrane osta-

ti posvećeno implementaciji usvojenih odluka i zaključaka u investiranje u odbranu, na političkom nivou, crpeći sredstva iz nacionalnih izvora ili korišćenjem različitih dostupnih NATO i EU fondova. Crna Gora će u 2024. godini dostići projektovanu vrijednost izdvajanja BDP za sistem odbrane, strukturu budžeta i procenat izdvajanja iz budžeta odbrane za opremanje i modernizaciju Vojske u skladu sa odlukama Samita u Velsu i Planom investiranja u odbranu Crne Gore 2019–2024. godine.

AGENDA

- Uzimajući u obzir ambicioznu agendu NATO, kao i sve veće izazove savremenog bezbjednosnog okruženja koji zahtijevaju punu posvećenost svih saveznica, Crna Gora će izradom Plana investiranja u odbranu za period 2025-2028. preuzeti obaveze povećanja troškova za odbranu, utvrditi projekcije i uložiti dodatne napore kako bi u budućnosti dva odsto BDP predstavljalo minimum izdvajanja za potrebe odbrane. U skladu sa za-

htjevima Alijanse, a u cilju implementacije novog modela snaga kao odgovora na sve izazovnije i kompleksnije bezbjednosno okruženje, Crna Gora će doprinijeti unapređenju sposobnosti Saveza u pružanju pravovremenog i adekvatnog vojnog odgovora, sa posebnim osvrtom na istureno prisustvo na istočnom krilu Alijanse, navodi se u dokumentu.

U cilju dosljedne implementacije politike odbrane Crne Gore, Ministarstvo odbrane će shodno prioritetima i ciljevima SPRV 2024-2027. nastaviti da u kontinuitetu izgrađuje odbrambene kapacitete i sposobnosti, realizuje obaveze preuzete u okviru Alijanse, unapređuje odbrambenu saradnju, te ostaje potpuno posvećeno dostizanju odbrambenih ciljeva i implementaciji strateškog koncepta odbrane Crne Gore.

- U skladu sa novonastalim promjenama u geostrateškom okruženju, donošenjem novih, strateških, doktrinarnih i drugih planskih dokumenata koja će tretirati strateški koncept odbrane, razvoj odbrambenih sposobnosti i upotrebu Vojske Crne Gore, značajno će se unaprijediti normativni i strateški okvir sistema odbrane, kao i institucionalni kapaciteti Ministarstva odbrane i operative sposobnosti Vojske Crne Gore. Ministarstvo odbrane će dati maksimalan doprinos realizaciji glavnog spoljnopolitičkog cilja - punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji, posebno u oblasti zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije i ispunjavanja obaveza iz pristupnih pregovora Crne Gore Evropskoj uniji za naredni period, navodi se u dokumentu.

N. ZEČEVIĆ

Portparol Bošnjačke stranke za Pobjedu o dešavanjima na Glavnom odboru

Omeragić: Nije bilo priče o ulasku u Vladu niti o koaliciji u Bijelom Polju

BS djeluje kompaktno, jedinstveno i sve odluke se donose većinski na organima partije. Sve spekulacije koje su se pojavile u medijima apsolutno ne stoje - rekao je Omeragić. Istakao je da je na sjednici komentarisana aktuelna politička situacija, te da Bošnjačka stranka pomno prati sva dešavanja i da će u zavisnosti od situacije zauzeti stav

PODGORICA - Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić kazao je u izjavi za Pobjedu da na sjednici Glavnog odbora te stranke održanoj u Bijelom Polju nije bilo razgovora o ulasku te partije u 44. vladu, kako su to sinoć objavili pojedini mediji. Dodao je da BS zvanično nije ni pozvana da bude dio pregovora o rekonstrukciji, pa nemaju o čemu da se izjašnjavaju. -Kad bude došlo do zvaničnih pregovora o Vladi, mi ćemo se odrediti. Takođe, nije bilo riječi o koaliciji u Bijelom Polju niti je ona dovedena u bilo kakvu relaciju sa Vladom - istakao je Omeragić. Dodao je da u ovom trenutku ne postoje druga razmišljanja u pravcu lokalne koalicije, koju BS u Bijelom Polju čini sa Demokratskom partijom socijalista i Socijaldemokratama.

Omeragić je takođe oštro demantovao informacije o navodnom raskolu unutar BS. -BS djeluje kompaktno, jedinstveno i sve odluke se donose većinski na organima partije. Sve spekulacije koje su se pojavile u medijima apsolutno ne stoje - rekao je Omeragić. Istakao je da je na sjednici komentarisana aktuelna politička situacija, te da Bošnjačka stranka pomno prati sva dešavanja i da će u zavisnosti od situacije zauzeti stav.

Kako saznaje Pobjeda, Sead Šahman više nije član Glavnog odbora Bošnjačke stranke, jer se zbog starosne granice, po automatizmu, više ne nalazi na mjestu predsjednika Foruma mladih. Na njegovo mjesto je izabrana Suada Musić. Takođe dugogodišnji funkcioner te partije Nedžad Drešević je napustio tu stranku. N.Z.

Direktorica Centra za građansko obrazovanje o razlazu Milatovića i Spajića

PODGORICA - Politička destabilizacija partije koja je nosilac vlasti u Crnoj Gori neće pogoditi samo stranku, nego će se odraziti i na institucije i spoljnopolitičke prioritete države, smatra direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

- Imaće negativan efekat i na evropske integracije i to u ključnom periodu, kada Brisel ima velika očekivanja i daje šanse Crnoj Gori. Događaji u PES-u sigurno neće imati pozitivan efekat na smiriva-

Uljarević: Politička destabilizacija u PES-u neće pogoditi samo stranku

nje postojećih tenzija unutar same Vlade i njen konzistentniji pristup u kreiranju i sprovođenju javnih politika - kaže Uljarević za Radio Slobodna Evropa (RSE). O tome da li će raskol u PES-u otvoriti prostor za veći uticaj proruskim i desno orijentisanim snagama, Uljarević kaže da će mnogi politički subjekti pokušati da profitiraju na situaciji u kojoj je Spajić oslabljen

i opterećen unutrašnjim problemima.

- Mislim da se Spajić ni do sada nije snašao u političkim igrama mnogo iskusnijih proruskih i desno orijentisanih strana, što smo vidjeli i kroz koalicioni sporazum. Problemi sa kojima se PES suočava biće inspirativni za oponente ove partije - navela je ona.

Uljarević smatra da izbori

sada nikome ne odgovaraju. Ona kaže da je saradnja Spajića i Milatovića bila neobična dok su pripadali istoj partiji, a da buduća neće biti laka.

- Bili smo svjedoci môra nepremostivih razlika, čak i činjenice da oni faktički nijesu imali direktnu komunikaciju. Sigurna sam da će Milatović u punoj mjeri koristiti svoje, iako uske, ustavne nadležnosti. To znači da će svaki zakon

koji se usvoji biti pod lupomnavela je ona. Dodaje da neće ići lako ni proces imenovanja diplomatskih predstavnika.

Daliborka Uljarević podsjeća da je već bilo napuštanja te stranke, što je po njenom mišljenju posljedica nedostatka političkog iskustva ključnih ljudi i bazičnih principa partijskog rukovođenja. - PES počinje vidljivije da

plaća sopstvenu ideološku i programsku heterogenost. Ta partija se suštinski nikada nije istinski konsolidovala i onda ovakve kadrovske promjene dolaze kao svojevrsni zemljotres, koji će ostaviti ozbiljne posljedice - kaže Uljarević. Iako, kako kaže, niko za sada sa sigurnošću ne može da potvrdi koliko poslanika PES-a je uz Spajića, koliko uz Milatovića, Uljarević vjeruje da će se uz Milatovića svrstati još jedan broj sadašnjih poslanika PES-a, te da će ta partija izgubiti brojčanu dominaciju u crnogorskom parlamentu koju sada ima. R.P.

Adel

U Osnovnom sudu u Podgorici juče održano pripremno ročište po tužbi bivšeg generalnog inspektora u tajnoj policiji protiv M portala i glavne urednice ovog medija

PODGORICA - Bivši generalni inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti izvodi pred sud slobodne medije koji su izvještavali o njegovom angažmanu u tajnoj službi, pa je juče u Osnovnom sudu u Podgorici održano pripremno ročište u predmetu po jednoj od više tužbi koje je podnio protiv M portala i glavne urednice ovog medija Danice Nikolić, koja njegove prijave tretira kao politički pritisak

- Kao i svaka tužba koju je Kurti podnio protiv M portala, a mnogo ih je, i ova je samo još jedna vrsta političkog pritiska njega i njegovog najboljeg prijatelja, bivšeg premijera Dritana Abazovića na naš i ostale slobodne medije. M portal je trebalo da posluži kao primjer za disciplinovanje svih ostalih – kategorična je Nikolić u izjavi za Pobjedu.

TRAŽI IZVORE

Prema njenim riječima, Kurti i od ovog suđenja želi, „što je sam priznao na jednom od ročišta u drugom predmetu“, da mu otkrije imena izvora na osnovu čijih je informacija M portal pisao ili imena autora koji su objavljivali svoje tekstove pod pseudonimom „Profesionalac“.

- To se naravno neće desiti, jer je moja profesionalna obaveza da štitim izvore, a obaveza njega, kao državnog funkcionera, da trpi veću kritiku javnosti i objavljivanje informacija za koje procijenimo da su u interesu javnosti. Uostalom, sve informacije koje smo objavili potiču od relevantnih i dobro obaviještenih izvora i pokazale su se kao tačne, bilo kroz akcije državnih institucija, bilo kroz političke događaje koji su uslijedili nakon objavljivanja –zaključila je Nikolić.

Interesantno je, što nije praksa, da je Osnovni sud u Podgorici juče objavio saopštenje da

Nikolić: Politički pritisak na slobodne medije

Artan Kurti od suda traži da usvoji tužbeni zahtjev, te da mu tuženi na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti isplate iznos od 1.100 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom

je održano pripremno ročište, navodeći djelove Kurtijeve tužbe i odgovora na tužbu.

- U referatu tužbe ističe da već u dužem vremenskom periodu trpi javne udare na sebe i svoj integritet, degradaciju svoje ličnosti, pozivajući se na ustavna načela, Evropsku konvenciju, kao i pozitivne propise kojima se uređuje navedena oblast. U konačnom je predložio da sud usvoji tužbeni zahtjev, te da mu na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti isplati iznos od 1.100,00 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom - saopšteno je iz Osnovnog suda. U saopštenju je najavljeno da će sud saslušati Kurtija i Nikolić, u svojstvu parničnih stranaka, a glavna rasprava je zakazana za 29. april. - Artan Kurti, bivši generalni inspektor ANB-a, podnio je tužbu protiv DOO M portal i odgovorne urednice Danice Nikolić, zbog naknade nematerijalne štete, a povodom objavljivanja teksta dana 15. septembra 2023. godine, na veb portalu „M portal“, pod naslovom „ANB za godinu dana nije dostavila SDT-u nijedan dokaz“, u okviru kojeg teksta su objavljene i sljedeće informacije: „...Budući bez ikakvog znanja i iskustva o tim poslovima, a sa ogromnom ambicijom da postane ‘Džems Bond’, aktivnosti Kurtija bile su predmet podsmijavanja po podgoričkim kuloarima gdje se uveliko pričalo o njegovoj ‘ofanzivnosti’... Na taj

način je, suprotno svim zakonima i profesionalnim pravilima, dekonspirisao interesovanja i podatke Agencije, te unizio službu koja je postala predmet ismijavanja. Najčešće pod dejstvom alkohola Kurti je po podgoričkim i ulcinjskim kafanama otvoreno govorio o interesovanjima Agencije, kao i njenim saznanjima o pojedinim licima i pojavama. Posebna specijalnost mu je bilo spletkarenje vezano za pojedine kolege koje je smatrao neprijateljima, čemu je pribjegavao u momentima kada procenat alkohola, ali i kokaina u krvi dostigne veće vrijednosti… - citirali su iz Osnovnog suda dio njegove tužbe. Saopštili su da Kurti navodi da zbog teksta objavljenog na M portalu „u dužem vremenskom periodu trpi javne udare na sebe i svoj integritet, degradaciju svoje ličnosti, pozivajući se na ustavna načela, Evropsku konvenciju, kao i pozitivne propise kojima se uređuje navedena oblast“.

Sud je citirao i dio odgovora na tužbu, a tuženi M portal i Danica Nikolić su predložili da se Kurtijeva tužba odbije.

- Njegovi navodi istaknuti u tužbi u cjelosti su neosnovani, paušalni, netačni i očigledno su usmjereni na poboljšanje položaja tužioca u ovoj pravnoj stvari, ukazujući da iz prakse Evropskog suda za ljudska prava proizilazi da su granice prihvatljive kritike šire kada je u pitanju političar, nego što je to slučaj sa običnim građanima,

odnosno da političar mora da pokaže veći stepen tolerancije - ukazali su oni u odgovoru na tužbu.

Po tužbama Kurtija protiv M portala i Danice Nikolić vodi se još nekoliko postupaka pred Osnovnim sudom u Podgorici, a sve ih je inicirao prije nego je razriješen sa dužnosti generalnog inspektora u ANB-u. A pošto ga je nova vlada smijenila sa funkcije, 9. novembra prošle godine, što je bila i jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića, on je odlučio da se obračuna i sa Pobjedom. Kako smo već objavili on je 5. februara tužio Pobjedu, glavnog i odgovornog urednika Draška Đuranovića i novinarku Kaćušu Krsmanović zbog istraživačkih tekstova našeg medija o njegovoj ulozi u tajnoj policiji prije i poslije njegovog profesionalnog angažmana u ovoj instituciji. ,,SLAPP“ TUŽBE

U tužbi je objedinio sve naše istraživačke tekstove, od prvog u kojem smo ga pomenuli – u januaru 2022. godine, kada smo objavili da je on čovjek tadašnjeg mandatara Dritana Abazovića zadužen za komunikaciju sa tajnom policijom i „animiranje“ agenata da mu dostavljaju podatke, koje je on prosljeđivao Abazoviću. Da Kurti jeste bio Abazovićev čovjek za „tajne operacije“ nedvosmisleno je potvrdio upravo Abazović koji je, tada kao premijer, upravo njega, u julu 2022, predložio za generalnog inspektora u ANB i imenovao ga na tu poziciju, bez obzira na zakonska ograničenja koja su bila barijera za njegov bilo kakav angažman u tajnoj policiji. Kurti, međutim, smatra da je Pobjeda naškodila njegovom ugledu i narušila mu zdravlje, zbog čega tužbom traži da sud presudi i obaveže tužene „da tužiocu solidarno isplate iznos od 10.000 eura po osnovu naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti - pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede časti i ugleda, nastalih usljed objavljenih neistinitih i uvredljivih informacija u dnevnom listu Pobjeda, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 5. februara 2024. godine, pa do konačne isplate, kao i da tužiocu solidarno naknade troškove postupka, sve u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude“. Optužio nas je i da nam je cilj bio „da se tužilac prikaže u

svjetlu zaštite tuđih interesa, prvenstveno Crkve Srbije do proruskih i prosrpskih partija, kako bi se prosječnom čitaocu prezentovao i to u kontinuitetu da je tužilac apsolutni neprijatelj države Crne Gore, i na taj način izazvali nepovjerenje javnosti, njegovih prijatelja, poznanika i službenika ANB -a u njega i tako mu narušili psihičku ravnotežu kroz duševne bolove i patnju“.

Kako smo objavili, Kurti nikada tokom dvije godine i osam dana, od kada je Pobjeda objavila prvi tekst u kojem se on pominje, pa do podnošenja tužbe 5. februara ove godine, nije uputio Pobjedi demanti ili reagovanje na tekstove koje smo objavili o njegovoj ulozi u tajnoj policiji u susret i nakon njegovog angažmana u ANB-u.

U demokratskom i uređenom društvu Artan Kurti nikada ne bi mogao da bude upošljenik bilo koje službe bezbjednosti, jer ga primarno diskvalifikuje podatak iz njegove biografije – dva puta je pravosnažno osuđen, istina jednom kao maloljetnik, zbog nasilničkog ponašanja, odnosno pokušaja ubistva. On je, međutim, uspio da „izbriše“ kazneni dosje i formalno je bez mrlje u biografiji, a u toku je istraga ko je

i zašto to uradio.

Bezbjednosne provjere u njegovom slučaju, koje su rađene dva puta, ukazale su na brojne kontroverze u smislu njegovih kontakata, ali i bliskih veza sa nekim bezbjednosno interesantnim osobama. Međutim, i taj dokument je prepravljen i Kurti je dobio dozvolu za pristup tajnim podacima u ANB-u.

Javni funkcioneri, finansijski moćnici i korporacije takozvanim ,,slapp“ tužbama (Strategic Lawsuits Against Public Participation - Strateške tužbe protiv javnog istupanja) pokušavaju da zaustave medije da ih kritikuju. Riječ je o tome da se građanskim sporovima pokušava napraviti pritisak na medije, novinare, civilni sektor da ućute, jer suština ovih tužbi nije u tome da tužitelji dobiju novac. Cilj „slapp“ tužbi je prisiljavanje medija da prestanu da izvještavaju o poslovima i pojedincima ili pojedinkama koji ugrožavaju javni ili nacionalni interes.

Pobjeda i ostali slobodni mediji već godinama upozoravaju na rasulo u sektoru bezbjednosti Crne Gore i činjenicu da je tajna služba stavljena pod potpunu kontrolu ruske i srpske agenturne mreže.

K. KRSMANOVIĆ

TAJNA POLICIJA U FOKUSU: Artan Kurti i Dritan Abazović

Danica Nikolić

Održan prvi sastanak Radne grupe za izmjenu Zakona o zaradama u javnom sektoru

Rekordna četvrtina javne

potrošnje ide na zarade

Za zarade u ovoj godini planirano je 675 miliona eura, što je za 40 miliona više nego lani, kad su ta sredstva bila uvećana 92 miliona u odnosu na 2022. Uzrok ovolikog uvećanja su, ističe ministar finansija, granski kolektivni ugovori usvojeni 2023. i značajan rast broja zaposlenih

PODGORICA - Ministarstvo finansija (MF) i Vlada u cjelini moraju zaustaviti neproduktivnu potrošnju kroz zakonski okvir i posebne mjere, stoga je novi sistemski zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jedan od prioriteta ove vlade - poručio je ministar finansija Novica Vuković na prvom sastanku Radne grupe zadužene za izradu novog propisa.

Članovi Radne grupe, kako je saopšteno iz MF, su predstavnici resornih ministarsta-

va, sindikata, kao i predstavnici Svjetske banke, koja će dati ekspertsku podršku ovom procesu.

Vuković je ukazao da bruto zarade čine značajan dio tekuće budžetske potrošnje, podsjetivši da je samo 2024. godine za tu namjenu planirano 675 miliona eura, što je 25 odsto tekuće potrošnje. To je, u odnosu na prošlu godinu, za 40 miliona eura više, dok su prošlogodišnjim rebalansom ta sredstva uvećana za 92 miliona eura u odnosu na godinu prije. Uzrok tog uvećanja je, kako je naveo Vuković, pri-

mjena usvojenih granskih kolektivnih ugovora tokom prošle godine, kao i značajan rast broja zaposlenih.

Na sastanku je rečeno da je cilj sistemski urediti ovu oblast, pravedno utvrditi koeficijente složenosti poslova uz primjenu najboljih EU praksi u dijalogu sa predstavnicima svih sindikata, „kako bi se donijelo optimalno zakonsko rješenje koje će istovremeno biti fiskalno održivo, smanjiti razliku u zaradama, kako na centralnom nivou, tako i posredno, u državnim preduzećima, javnim ustanovama, a kroz posebne mjere i u opštinama“. Vuković je podsjetio na preporuku MMF-a da je potrebno u srednjoročnom planu obuzdati rast fonda zarada u javnom sektoru. Izrada ovog zakona je, kako je saopštio Vuković, dio sveobuhvatne reforme javne uprave, čiji je cilj bolje upravljanje novcem poreskih obveznika i princip ujednačenih zarada za isti rad unutar institucije, ali i u cijeloj javnoj upravi. Najavljeno je da će eksperti Svjetske banke, ovog grupi sa 17 članova, na čijem čelu je mr Snežana Mugoša, prezentovati najbolje prakse u sistemu zarada iz zemalja EU. R. E.

Joković sa koordinatorkom TIKA-e u Podgorici Nihal Ersoj

Zadovoljni saradnjom

PODGORICA - Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) realizovala je niz projekata važnih za poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori,

saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede nakon sastanka resornog ministra Vladimira Jokovića sa koordinatorkom TIKA-e u Podgorici Nihal Ersoj

Naglasak je na projektima koje TIKA sprovodi u pčelarstvu, maslinarstvu, plasteničkoj proizvodnji i malinarstvu. Joković je istakao da je ova saradnja od velikog značaja za unapređenje života poljoprivrednika, naglašavajući projekte od društvene koristi. R. E.

Premijer na Investicionom samitu Zapadnog Balkana

Spajić: Crna Gora da privuče investitore

To što smo kredibilan NATO partner je veoma važno za sigurnost investitora, kao i činjenica da koristimo euro, da smo fiskalno odgovorni i u okvirima EU kriterijuma i u odnosu duga prema BDP-u i fiskalnog deficita, naveo je premijer

Spajić u Londonu PODGORICA - Vlada radi na reformama kako bi se na najbolji način pripremila za korišćenje sredstava fonda za plan rasta, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da Crna Gora ima čime da privuče investitore. Na šestom Investicionom samitu Zapadnog Balkana u organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu, kojem je prisustvovao Spajić, zaključeno je da je budućnost regiona u Evropskoj uniji (EU), zbog čega je važno da se kroz plan rasta integriše u Uniju i prije zvaničnog pristupanja.

- Kroz ulaganja, na osnovu re-

formi i jačanja vladavine prava, kao i promovisanjem regionalne saradnje EU želi da ubrza proces proširenja. Time se ohrabruju i investitori da mnogo više ulažu u region. Zato je bitno da Crna Gora i ostale zemlje regiona iskoriste pravi momenat da se pridruže evropskoj porodici - navodi se u saopštenju Vlade. Spajić je objasnio da bi Crna Gora trebalo da bude izbor investitora jer je kredibilan NATO partner i nudi im sigurnost; koristi euro i fiskalno je odgovorna i u okvirima EU kriterijuma u odnosu duga prema BDP-u i fiskalnog deficita. U narednih šest godina, dodao je, ra-

diće se veliki infranstrukturni projekti, auto-putevi i željeznice, a fokus će biti i na razvoju aerodroma i Luke Bar. Crna Gora, kako je poručio, napreduje brzo u EU integracijama, posebno na polju vladavine prava. - Ono što nas izdvaja je i jedna od najnižih cijena energije u Evropi i sigurno snabdijevanje, posebno električnom energijom. Imamo ogroman potencijal za razvoj kapaciteta za obnovljive izvore, a preko podmorskog energetskog kabla sa Italijom može se uticati na cijenu električne energije na tržištu, jer je proizvodimo u Crnoj Gori, a prodajemo tamo gdje je jedna od najvećih

Predsjednik borda javnog preduzeća Blažo Rađenović poziva tužilaštvo i specijalnu policiju da se uključe oko pristaništa u Budvi

Odlučio da Morsko dobro preuzme budvansku marinu

PODGORICA - Predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović (Ura) pozvao je tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje da reaguju povodom slučaja Luke Budva, prenosi Media biro.

On je na jučerašnoj pres konferenciji saopštio da od potpisivanja sporazuma 2021. godine, Opština Budva nije preduzela nikakve aktivnosti kako bi preuzela upravljanje lukom.

- Prvi razlog je nesposobnost, a drugi, za koji nemam konkretne dokaze, korupcija na visokom nivou. Zbpog toga pozivam tužilaštvo i SPO da se uključe u kompletan proces

preuzimanja Luke Budva zato što neki pojedinci bez zakonskih utemeljenja u kontinuitetu protivpravno pribavljaju korist za sebe i svoje preduzeće. O svemu smo obavijestili Upravu policije i Poresku upravu - kazao je Rađenović i najavio da će na sjednici UO predložiti da se raskine ugovor i da budvansku luku preuzme JP Morsko dobro. Podsjetio je da do 6. februara ove godine iz Sekretarijata za zaštitu imovine nijesu uputili nikakav zahtjev prema Morskom dobru, već da su zahtjev za primopredaju poslali tek nakon njegovog javnog saopštenja upućenog Mikijelju. Rađenović je od njega tražio odgovore zašto Luka Bud-

va i dalje čeka na organizaciju komunalnih vezova i upotrebu luke, zašto nije stavljena u funkciju svih građana, te zašto nije izmirena obaveza od strane potpisnika sporazuma Opštine Budva prema JP Morsko dobro.

Na zahtjev Sekretarijata su, kako je naveo, odgovorili 14. februara tražeći da ovlaste osobe za primopredaju koja bi bila sprovedena 23. februara u 11 časova, ali im je rečeno da nijesu dužni niti nadležni da osiguraju prisustvo predstavnika Opštine, te da će dopis proslijediti predsjedniku opštine i delegirati predstavnika.

-. Jedini koji se ispred Opštine Budva javio i to usmeno je

Saša Brković koji nas je obavijestio o usmenoj primopredaji. Odgovorili smo da ćemo mi preuzeti konkretne radnje i na dogovorenom mjestu, u dogovoreno vrijeme, izvršiti primopredaju – saopštio je juče Rađenović novinarima. Novi dopis Sekretarija u vezi s primopredajom, za šta su delegirali glavnu administratorku Opštine Nevenku Božović-Jovović, te Zorana Gogića i Mirjanu Miranović iz Komunalnog, u Morsko dobro je stigao pola sata prije predložene primopredaje, odnosno 23. februara u 10.34. - Ovo je po našem mišljenju jako neozbiljno. Svi mi koji smo od 2021. na ovim pozicijama u JP Morsko dobro, ali i Vlada

Blažo Rađenović

Novica Vuković

Crne Gore i Opština, bili smo na fonu da Lukom Budva mora upravljati Opština Budva i

mi smo do jedne tačke to ispoštovali - saopštio je Rađenović. M. Lk.

Gora ima čime investitore

Pokrenuti infrastrukturne projekte što prije

Efikasna saradnja sa EBRD od velike je važnosti za snažan investicioni ciklus, koji Vlada planira, ocijenjeno je tokom sastanka premijera Spajića i predsjednice EBRD-a Odil Reno Baso na marginama investicionog samita u Londonu.

Iz Vlade su kazali da je činjenica da su se Spajić i Reno Baso sastali drugi put u 14 dana potvrda uzajamne želje da se veliki infrastrukturni projekti pokrenu što prije, a fokus je na izgradnji putne infrastrukture.

- Crna Gora planira u narednih šest godina da izgradi devet dionica auto-puteva i brzih cesti, ali i da ulaže u razvoj željeznice, aerodroma i Luke Bar - kaže se u saopštenju i naglašava da je potencijal Crne Gore na polju zelene tranzicije jedan od ključnih prioriteta EBRD-a. Iz Vlade su rekli da je bilo riječi i o razvoju kapaciteta iz obnovljivih izvora, uz fokus na veliki hidroenergetski potencijal.

cijena u Evropi – kaže Spajić i apostrofira važnost osnivanja međunarodnog arbitražnog suda, koji će pojačati sigurnost investitora u Crnoj Gori. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel kazao je da je proširenje EU prioritet i da se radi naporno kako bi se pripremili za nove članice.

- Vaša budućnost je u okviru EU. Znamo da moramo da ubrzamo proces i zato je potrebno da budu spremne obje strane - poručio je Mišel, ističući da je proširenje težak proces, koji donosi benefite i obaveze.

- Traži se jačanje vladavine prava i demokratskih vrijednosti, takođe i da ekonomski budete spremni za EU, pa moramo ojačati ekonomsku konvergenciju. Zato smo predložili plan rasta, kao podršku i signal naše potpune posvećenosti postepenoj integraciji regiona. Ovo će ojačati inte-

gracije, ali i ekonomiju, pošto postoji potencijal da se kroz ovaj plan udvostruči ekonomija Zapadnog Balkana - rekao je Mišel.

E vropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji je kazao da su četiri temelja označena kao ključna - približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu, jačanje regionalne ekonomske integracije, ubrzanje fundamentalnih reformi i povećanje finansijske podrške. Predsjednica EBRD Odil Reno Baso kazala je da ova inicijativa ima potencijal da promijeni stvari u regionu, ubrza projekte i prijeko potrebne reforme.

- Promovišemo integraciju regiona i kroz podržavanje više međudržavnih projekata, koji će donijeti velike benefite regionu, državama i investitorima - kazala je Reno Baso. S. P.

Otvoreno pismo sindikata ŽPCG i mašinovođa ministru saobraćaja

Vozovi kasne zbog problema na pruzi

PODGORICA - U otvorenom pismu Jedinstvenog sindikata radnika Željezničkog prevoza (ŽPCG) i SO Prevoza mašinovođa CG ministru saobraćaja Filipu Raduloviću se navodi da su iznenađeni što je ocijenio da je njihova firma ,,u rasulu“. - Stekli smo utisak da nijeste uočili ili Vam nijesu prezentovani problemi na samoj pruzi. Riješili smo da Vas i javnost upoznamo sa stanjem ispravnosti signalno sigurnosnih uređaja na prugama, koji otežavaju naš rad, iziskuju veću pozornost i dodatno op-

terećuju mašinovođe. To isto dovodi do nezadovoljstva putnika, direktno prouzrokuje kašnjenje vozova, pa samim tim ŽPCG nije u mogućnosti da ispoštuje važeći red vožnje – kaže se u otvorenom pismu. Sindikalci dodaju da se, zahvaljujući otpravnicima vozova i mašinovođama, saobraćaj odvija bezbjedno i uredno. - U cilju što bržeg rješavanja ovakvih problema u željezničkom sektoru, očekujemo da nas u najhitnijem roku pozovete na radni sastanak – poručili su u otvorenom pismu ministru saobraćaja. R.E.

Stigle dopunjene ponude za Željezaru, biće bodovane narednih dana

Ako zadovolje, počinje

pregovarački postupak

Prema saznanjima naše redakcije, nove ,,malo preciznije“ ponude su otvorene i očekuje se da budu ocijenjene i bodovane narednih dana. Nakon toga će vjerovatno sa prvoplasiranim ili prvoplasiranim i drugoplasiranim ući u pregovarački postupak

PODGORICA - Kompanije koje su se prijavile za zakup pogona Željezare dostavile su ovih dana dopunjene ponude, saznaje Pobjeda. Na međunarodni tender za izdavanje u zakup pogona Čeličane i Kovačnice, u sklopu preduzeća EPCG Željezara stigle su tri prijave. Prijavile su se kompanija Neksan Miodraga Dake Davidovića zajedno sa kompanijama Universal Energy (Kina) i češkim Energy & Industrial Management Advisory Services. Ponudu su dostavili i švedski konzorcijum Kvalitets

Bygg - Uber Nordic i švajcarski 8B Capital S.A.

Stiglo je i pismo namjere austrijske kompanije Wiesinger, za koje je ocijenjeno da se ne može računati kao prijava. Prema saznanjima naše redakcije, nove ,,malo preciznije“ ponude su otvorene i očekuje se da budu ocijenjene i izbodovane narednih dana. Nakon toga neće se odmah donijeti odluka o pobjedniku tendera već će se, ako nove dopunjene ponude budu zadovoljile, vjerovatno sa pr-

voplasiranim, ili prvoplasiranim i drugoplasiranim ući u pregovarački postupak. Iz Elektroprivrede su prije desetak dana saopštili da su ponuđačima novi poziv uputili 15. februara i da on sadrži definisane elemente ponude u odnosu na koje ponuđači treba da dostave detalje. Komisija sastavljena od predstavnika Ministarstva energetike i rudarstva, EPCG i EPCG Željezare Nikšić, otvaranjem ponuda 30. januara, sprovela je prvu etapu ovog procesa. Podsjećamo da su otvaranju ponuda tada prisustvovali Miodrag Daka Davidović u ime konzorcijuma koji predstavlja, kao i Dragoslav Perović u ime švedskog konzorcijuma. Davidović je tada novinarima kazao da će, ukoliko pobijedi ,,a u to ne sumnja“, proizvodnja u Željezari početi za dan, dok Perović smatra da je to nemoguće, te da su oni predvidjeli da se to desi za nekoliko mjeseci, a da bi kompletna proizvodnja mogla biti zaokružena tek za dvije godine. - Naša ponuda je takva da će teško moći neko da je nadmaši. To je spoj tri čudesna preduzeća - američke kompanije,

kineske i crnogorske. Siguran sam da ćemo izdržati konkurenciju, a sa proizvodnjom počinjemo za jedan dan - kazao je Davidović, koji traži zakup na 35 godina, uz minimalnu mjesečnu rentu od 30.000 eura i planira za pet godina uložiti 40 miliona.

Švedski konzorcijum Kvalitets Bygg-Uber Nordic planira da uloži stotinu miliona eura, potpunu dekarbonizaciju proizvodnje, prelazak na tzv. zelene čelike, te da od nikšićke fabrike naprave evropsku kompaniju koja bi kvalitetom i cijenom bila konkurentna na svjetskom tržištu. Perović, naglašava, da bi, po procjeni njihovih stručnjaka, za proizvodnju u punom kapacitetu bilo potrebno dvije-tri godine. - Prva faza podrazumijeva da nakon četiri-pet mjeseci pustimo u rad Čeličanu i Kovačnicu, uz korišćenje postojećih energenata. Druga faza bi bila poslije godinu kada bi poručili da se urade mehaničke vakuum pumpe kako bismo izbacili postojeće energente i da bismo išli na smanjenje CO2, odnosno za totalnu dekarbonizaciju. Nakon 24-26 mjeseci u punom kapacitetu mogla

Domaće tržište naftnih derivata

Dizel skuplji jedan, a benzin četiri centa

PODGORICA - Benzin je od danas skuplji četiri centa, a eurodizel jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijena eurosupera 95 i 98 veća je za četiri centa i u narednih 15 dana će biti 1,57 eura, odnosno 1,61 euro. Eurodizel je skuplji jedan cent i iznosi 1,52 eura. Cijena lož ulja ostala je nepromijenjena i iznosi 1,45 eura.

Posljednje promjene cijena bile su 13. februara, kada su cijene svih vrste povećane za dva do pet centi. Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 11. marta, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 12. marta. R. E.

bi da se u rad pusti Čeličana, Kombinovana, Bluming - rekao je Perović krajem januara. Švedski konzorcijum planira da pogone zakupi na 15godina. Oni smatraju da bi u početku zaposlili 150 do 200 radnika, za dvije godine 500 do 600, a ,,iz godine u godinu broj zaposlenih bi se povećavao do dvije hiljade“.

Na otvaranju ponuda krajem januara nije prisustvovao niko iz kompanije 8B Capital S.A. iz Švajcarske, a u pismu namjere, koje je potpisao Igor Šamiz, navodi se da imaju dugodišnje partnerske odnose sa više kompanija u svijetu i finansijsku pomoć od jednog fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Smatraju da bi smanjenjem troškova za pet odsto proizvodnju povećali za 30 procenata, kao i da bi u početku pokušali da ostvare neprekidan ciklus proizvodnje u tri smjene i proizvodnju od 2.500 gotovih proizvoda mjesečno. U posljednjoj fazi razvoja bi mogli da proizvode 120 000 tona betonskog željeza i 60 000 tona specijalnih čelika. U početku bi zaposlili 25 radnika, a nakon pola godine 150, uz postepeno povećavanje broja zaposlenih.

EPCG je 11. decembra prošle godine objavila javni poziv za davanje u zakup Željezare, koju su od turskog Tosjali holdinga kupili za 20 miliona eura, uz obavezu da im, u slučaju aranžmana sa trećom stranom, uplate još pet miliona eura. Zakup se daje na minimum pet godina, sa mogućnošću produžetka trajanja ugovora. Minimalan iznos zakupnine je 30 hiljada eura mjesečno.

EPCG čeka odluku Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) da li je kupovina imovine Željezare za 20 miliona eura usklađena sa Zakonom o državnoj pomoći. S. PoPović

Potpisan prvi sporazum u okviru implementacije ŽIGA ,,Ženski biznis“ Olakšan pristup novcu

PODGORICA - Mikrokreditna finansijska institucija Alter modus prva je potpisnica sporazuma o saradnji na implementaciji ŽIGA „Ženski biznis“, a sporazum su juče potpisale direktorica Alter modusa Ana Kentera i šefica Sekretarijata Savjeta za konkurentnost (SCC) Marija Šuković. - Kriterijumi obuhvataju specifične zahtjeve vezane za vlasništvo, upravljanje, kontrolu i

nezavisnost, čime se osigurava da privredna društva koja zadovoljavaju ove uslove i dobiju ŽIG, uživaju pogodnosti u okviru programa koje pruža Alter modus – navodi se u zajedničkom saopštenju. Nosioci ŽIGA „Ženski biznis“ biće oslobođeni dodatne dokumentacije prilikom apliciranja za programe podrške finansiranja, čime će im biti olakšan pristup resursima i podršci za rast i razvoj ženskog preduzetništva. R. E.

Otvaranje ponuda

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić povodom Svjetskog dana NVO o statusu i funkcionisanju civilnog sektora u Crnoj

Gori

Kritika vlasti je i dalje tabu, ne iz straha, već zbog koristi

PODGORICA - Vlasti i dalje suštinski ne razumiju ulogu NVO u društvu, nemaju toleranciju na kritiku i ne razumiju da je kritika preduslov za kvalitet odluka i zdravlje demokratije, rekla je Pobjedi građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić govoreći o ulozi i poziciji nevladinog sektora povodom Svjetskog dana NVO, koji se obilježava danas.

Ona je kazala da je kritika vlasti i dan-danas tabu u Crnoj Gori za većinu građana/ki, ne toliko iz straha koliko iz koristi. - Da parafraziram stare komuniste o „međusloju koji se uvijek koleba i gleda svoje sitne interese“. To opet govori o nezdravom društvu duboko zavisnom od vlasti, što je prepreka za razvoj demokratije –kazala je ona.

Bajramspahić je naglasila da su tri osnovne slobode, na čijem braniku uvijek treba biti - sloboda okupljanja, sloboda udruživanja i sloboda izražavanja.

Kaže da one zajedno čine prostor za javno djelovanje građana, organizaciju civilnog društva i medija.

- Bez ovih sloboda aktivizam ne bi bio moguć. Sve tri slobode su pod stalnom prijetnjom i zaštićene međunarodnim pravom koje ima primat nad nacionalnim, samim tim su zagarantovane i neotuđive. Zbog toga je danas rijetkost da se ove slobode tvrdo zabranjuju od strane vlasti, ali se efikasno suzbijaju time što se stigmatizuju i time što se svaka kritika nipodaštava i politizuje, do nivoa manipulacije da je „kritika vlasti jednako odbrana kokaina“ – kazala je ona odgovarajući na pitanja angažovanosti NVO u Crnoj Gori i sve češćih targeritanja pojedinih od strane političara, a koja djeluju principijelno, bez obzira na smjenu vlasti.

(Ne)sloboda kritike

A o odnosu vlasti, političkih partija i NVO kaže da vlast inteligentno ponavlja tezu da je danas slobodno kritikovati.

O odnosu vlasti, političkih partija i NVO Bajramspahić kaže da vlast inteligentno ponavlja tezu da je danas slobodno kritikovati, a koliko je to lagodno, najbolje se vidi na primjeru FCJK, koji se kontinuirano progoni isključivo zbog svojih stavova

- Koliko je lagodno, najbolje se vidi na primjeru FCJK koji se kontinuirano progoni isključivo zbog svojih stavova – kazala je Bajramspahić.

O ulozi NVO u ovom političkom i društvenom momentu Crne Gore kaže da je ta da javni diskurs gura u pravcu kvaliteta ukrštanja argumenata o konkretnim pitanjima, a ne ukrštanja dvije političke sile koje se ne slažu i kad ne znaju šta je pitanje.

- NVO treba da doprinesu da se sučeljavanjem više različitih pogleda ,,bruse“ javne politike tako da što bolje odgovaraju na potrebe društva i brže i djelotvornije rješavaju probleme. Međutim, u odsustvu kvaliteta političkih elita, mi gotovo da uopšte nemamo dijalog o javnim politikama. U posljednje vrijeme, mediji su ispunjeni gotovo isključivo konfliktima na ličnoj osnovi i borbi za

O načinu djelovanja nevladinih organizacija u Crnoj Gori, njihovom broju u odnosu na one koje su aktivne, te kapacitetima kojima raspolažu, Dina Bajramspahić kaže da civilni sektor nije privlačan za zapošljavanje jer više liči na privatni, nego na javni i zbog mjerenja učinka i višestrukih revizija, programskih i finansijskih... Prema zvaničnim podacima, u 2020. godini, NVO u Crnoj Gori su zapošljavale ukupno 1.458 ljudi. To je samo 0,8 od

ukupnog broja tada zaposlenih. Globalni (svjetski) prosjek jer 3,3 odsto. U Sjedinjenim Američkim Državama, nevladine organizacije zapošljavaju 6,2 odsto od ukupnog broja zaposlenih, u Francuskoj 5,9 odsto, u Njemačkoj 3,7 odsto, Austriji 2,2 odsto. Čak i u Mađarskoj koja je na lošem glasu kada je u pitanju odnos prema NVO taj procenat 1,7 odsto. Bajramspahić ističe da je prema ovom kriterijumu, i ne samo ovom, nevladin sektor

u Crnoj Gori - nerazvijen. - Iako zvuči kao da je u Crnoj Gori ogroman broj NVO, većina njih faktički ne funkcionišu. NVO je lako osnovati, ali nije lako održati – poručila je ona.

Prema raspoloživim podacima, u 2020. godini, od 4.322 NVO, 3.686 ili 85 odsto je imalo godišnji budžet manji od 5.000 eura Samo 147 NVO, odnosno 3,5 odsto je imalo veći budžet od 50.000, od kojih je 95 iz Podgorice. Od toga je samo

golu moć, bez ikakvih suštinskih razlika između aktera koji su međusobno sukobljeni. To je udaljilo i ono malo aktivnih NVO iz javne sfere – smatra Bajramspahić.

Na pitanje Pobjede - da li su građani svjesni značaja postojanja NVO, koje mapiraju probleme i ne dozvoljavaju da se isti zaborave i zaglave u istorijskim i političkim tokovima, ona odgovara da su postojali neki oblici nevladinih organizacija, posebno u domenu socijalnih politika i tokom socijalističkog perioda. Prvi zakon o nevladinim organizacijama u Crnoj Gori je usvojen 1999.

- Tokom te decenije su osnivane političke partije i mediji različite provinijencije, i nevladine organizacije su u tom smislu instrumenti demokratije. Međutim, od tada do danas, nijedan od ova tri sektora u kvalitativnom smislu nije dovoljno razvijen i grcaju pod političkim pritiskom, bore se za održivost, suočavaju se problemom lošeg opšteg obrazovanja i nekad su neki od njih instrument za ostvarenje ličnih, umjesto opštih interesa. NVO sektor ne lebdi iznad društva, nego ga je društvo iznjedrilo kao i sve ostalo i zato ima vrline i mane ovog društva – poručila je ona.

Prostor slobode i meritokratije

A na pitanje kako da se bolje shvati uloga NVO sektora i razbije česta mantra da je nevidljiv, da radi u svoju korist ili za nekoga, što je produkt netrpljenja kritika koje NVO upućuje donosiocima odluka - Bajramspahić odgovara da treba istaći kvalitete.

devet imalo budžet više od pola miliona, od kojih je sedam iz Podgorice, u koje spadaju i registrovane humanitarne i međunarodne organizacije.

Bajramspahić kaže, na osnovu ove statistike, da komparativni podaci pokazuju da je proporcionalno, procenat izdvajanja države Crne Gore, na nacionalnom i lokalnom nivou, niži nego u drugim zemljama.

- Međutim, gora od nedostatka finansiranja je stigmatizacija aktivizma, negativan i stereotipan

- Više nego ijedan drugi, a posebno u odnosu na političke partije i javnu upravu, NVO sektor je prostor slobode, individualizma, lične odgovornosti, solidarnosti i pobunjenosti. Imate punu slobodu da izaberete teme kojima želite da se bavite, metode kojima želite da se borite za neke ciljeve, partnerske organizacije sa kojima želite da radite. Sami birati javne pozive donatora kod kojih želite da aplicirate, sami birate ideju koju ćete da im kandidujete na konkursu. Ako uspijete, uspjeh je vaš, a ako ne uspijete, nemate koga da krivite jer su svi izbori na tom putu bili vaši. Moram da vas razočaram, nijedan ambasador vas neće zvati da vam izdiktira šta da radite – poručila je ona. Bajramspahić je kazala da je civilno društvo jedan od rijetkih sektora u Crnoj Gori u kojem ima meritokratije i angažovanja na osnovu referenci i reputacije.

- Možda čak i ne iz humanističkih razloga, nego prije kapitalističkih, tj. zakona tržišta. Kad radite u NVO sektoru prisiljeni ste da brzo učite nove stvari, da se prilagođavate promjenama, da radite pod pritiskom i u kratkim rokovima, da budete produktivni, da radite mnogo različitih stvari istovremeno i zbog svega toga stičete znanja i vještine – pojasnila je ona.

Vrh ledeNog brijega

Na pitanje da li smatra da su mnoge NVO nevidljive ili da biraju neutralnost, a ne aktivizam, te da je česta konstatacija među građanima da se novac uzima ni za šta - produkt kre-

pogled na aktivizam, etiketiranje, koji su učinili da je aktivizam i rad u NVO sektoru društveno nepoželjan i nije vrednovan kao doprinos razvoju društva, iako su NVO često jedine između građana i samovolje vlasti. Istovremeno, rad u NVO je često sizifovski, emocionalno iscrpljujući, frustrirajući i dovodi do „sagorijevanja“ zbog čega moraju da se kreiraju društveni uslovi da nevladin sektor privuče nove snage koje će vući dalje – zaključila je ona.

iranja mnjenja od strane vlasti ili medija, Bajramspahić kaže da ne misli da su mnoge NVO dovoljno jasne i glasne oko brojnih važnih pitanja, ali da medijska vidljivost nije jedini način da se djeluje. - Mnogo rada je opštoj javnosti nevidljivo, stotine projekata se sprovodi svakog dana, ono što se vidi u medijima je vrh ledenog brijega – kazala je ona. kritika PotrebNa Nevladine organizacije se katkad i udruže kako bi podržale princip, odnosno ideju koja štiti pluralizam, kao što je to bio posljednji slučaj kada je zbog suđenja Bobanu Batrićeviću iza zahtjeva za očuvanje slobode misli, medija i govora stala 21 raznorodna organizacija. Bajramspahić smatra da je tokom tranzicije iz socijalističkog sistema u novi, razvoj NVO bio motivisan potrebom da se kreira društveni prostor za pluralizam idejae. - Uvijek je dobro ako neki prijedlog ili ideja ima što širu podršku, ali čak i kada nema, čak i kada se radi o usamljenom mišljenju, nepopularnom mišljenju ili pogledu malog broja građana/ki, to mišljenje je dozvoljeno i treba da bude sagledano prilikom donošenja odluka. U protivnom, državne odluke imaju autoritarni, a ne demokratski karakter. Ako je kritika NVO neutemeljena, treba je opovrgnuti ozbiljnim argumentima, a ne tezama: ,,Ako tako mislite, osnujte partiju, pobijedite na izborima pa radite kako mislite“, ,,Koliko ljudi vas podržava“, „Koji su vaši motivi“, ,,Gdje ste bili juče“, „Ne bavite se politikom“ – poručila je ona. Istakla je da je pogrešno govoriti o nevladinom sektoru kao da je homogen, monolitan, jedinstven.

- NVO ne govore jednim glasom, ne koriste isti pristup i ne misle isto o društvenoj situaciji. To nikada i nije bio cilj. Idealno bi bilo da za svaki problem, pet NVO ima pet kreativnih, inovativnih ideja kako problem da se riješi - a ne da NVO sektor ima jedan načelni i zdravorazumski stav. Zalaganje za „demokratiju“ i „ljudska prava“ ne znači ništa. Treba nam operacionalizacija i kako da to nešto konkretno i životno znači za građane i građanke – zaključila je Bajramspahić. jelena martiNoViĆ

Dina Bajramspahić

balša rakočević

NVO sektor u Crnoj Gori nerazvijen

Utorak,

PODGORICA – Prošla je 31 godina od kada su 27. februara 1993. pripadnici srpske paravojne formacije „Osvetnici“, predvođeni Milanom Lukićem i Nebojšom Ranisavljevićem, iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar, u mjestu Štrpci, na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH), oteli 20 putnika, od kojih su 18 bili Bošnjaci, jedan Hrvat i jedno neidentifikovano lice, građana tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, koje su potom ubili kod Višegradske Banje.

Nakon izvođenja iz voza, oteti su sprovedeni do sela Prelovo. U fiskulturnoj sali lokalne osnovne škole su ih pretresli, oduzeli im novac i druge vrijedne stvari, a zatim ih pretukli, da bi ih nakon toga vezali žicom i kamionima odvezli u okolinu Višegrada. U ataru sela Mušići su ih pobili. Ubijeni su bili iz Prijepolja, Bijelog Polja, Beograda i Podgorice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. Od tada nema pomaka u traganju za posmrtnim ostacima žrtava.

OdgOvOrnOst Crne gOre

Jedan od učesnika u zločinu, Nebojša Ranisavljević iz Despotovca, uhapšen je u oktobru 1996. godine. Pred Višim sudom u Bijelom Polju osuđen je u septembru 2002. na 15 godina zatvora. Odležao je kaznu i 2011. godine je pušten na slobodu. U krivičnom postupku protiv Ranisavljevića u Crnoj Gori utvrđeno da je otmica u Štrpcima bila planirana i da je o tome unaprijed bio obaviješten generalni direktor Željezničko-transportnog preduzeća (ŽTP) Beograd Milomir Minić, koji je o tome obavijestio Ministarstvo odbrane Republike Srbije, MUP Srbije, Službu državne bezbjednosti Srbije i Vojsku Jugoslavije. Šefko Alomerović, predsjednik sandžačkog Helsinškog komiteta za ljudska prava, javno je svjedočio da je na željezničkoj stanici u Beogradu uoči polaska voza vidio Vladimira Matovića, savjetnika za štampu predsjednika SR Jugoslavije Dobrice Ćosića, kako razgovara sa čovjekom koji je pomagao otmičarima.

U maju 2002. godine, advokat Velija Murić je podnio krivičnu prijavu protiv 14 osoba iz vrha vlasti tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srbije, Vojske Jugoslavije i Željezničko-transportnog preduzeća Beograd. Tadašnje Savezno državno tužilaštvo je prijavu uputilo nadležnom republičkom tužilaštvu Crne Gore, koje Murića tim povodom više nije kontaktiralo.

Danas 31. godišnjica otmice u Štrpcima

Odgovornost na institucijama da pravda i pravo budu zadovoljeni

Nakon izvođenja iz voza, oteti su sprovedeni do sela Prelovo. U fiskulturnoj sali lokalne osnovne škole su ih pretresli, oduzeli im novac i druge vrijedne stvari, a zatim ih pretukli, da bi ih nakon toga vezali žicom i kamionima odvezli u okolinu Višegrada. U ataru sela Mušići su ih pobili. Ubijeni su bili iz Prijepolja, Bijelog Polja, Beograda i Podgorice. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina

Hapšenja u srbiji i biH Krajem 2014. godine u zajedničkoj akciji policija Srbije i BiH lišeno je slobode 15 osumnjičenih za učešće u zločinu. Viši sud u Beogradu, u oktobru 2018. godine, tek u trećem pokušaju, potvrdio je optužnicu tadašnjeg tužilaštva za ratne zločine protiv pet bivših pripadnika Vojske Republike Srpske. Suđenje za zločin u Štrpcima pred sudom u Srbiji počelo je 29. januara 2019. godine. Zbog otmice putnika, njihovog zlostavljanja, mučenja i ubistva prvostepenom presudom od 7. februara 2023. pripadnici jedinice „Osvetnici“ Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac osuđeni su na po deset godina zatvora, a Dragana Đekić na pet godina zatvora. Optuženi Ljubiša Vasiljević je preminuo tokom trajanja postupka.

No, krajem prošle godine Apelacioni sud u Beogradu donio je rješenje kojim je ukinuo prvostepenu presudu za zločin u Štrpcima i predmet vratio na ponovno postupanje.

Kako se navodi u obrazloženju Apelacionog suda, odluka o poništavanju prvostepene

presude i vraćanju predmeta na ponovno postupanje je donijeta jer je prvostepena presuda „zasnovana na bitnoj povredi odredaba krivičnog postupka“.

Beogradski Fond za humanitarno pravo ocijenio je povodom presude Apelacionog suda da pokretanje postupka iznova podrazumijeva ponovnu traumatizaciju i iscrpljivanje porodica žrtava i svjedoka u postupku, kao i trivijalizaciju suđenja za ratne zločine. Odlukom Apelacionog suda svakako se odgađa ne samo presuda direktnim izvršiocima, od kojih je jedan optuženi već preminuo tokom postupka, već i nada da će za zločin u Štrpcima biti procesuirani predstavnici civilnih, vojnih i policijskih organa Srbije i Savezne Republike Jugoslavije koji su bili upoznati s planom otmice u Štrpcima.

U Tužilaštvu BiH – Odjeljenju za ratne zločine, za isto krivično djelo pokrenut je postupak protiv 11 osoba. Suđenje je počelo u oktobru 2015. godine. Optuženi Mića Jovičić sporazumno je priznao krivicu i osuđen je na samo pet godina zatvora, ali se sporazumnim priznanjem oba-

vezao na svjedočenje u predmetu protiv ostalih optuženih. nOve OptužniCe Isti sud je 2020. godine podigao optužnicu i protiv Milana Lukića, koji je za druge zločine u Haškom sudu osuđen na doživotnu robiju. Za razliku od Apelacionog suda u Beogradu, Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je 29. avgusta prošle godine prvostepenu presudu kojom su sedmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske osuđena na ukupno 91 godinu zatvora za zločin u Štrpcima.

Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović su osuđeni na po 13 godina zatvora, jer su kao saučesnici učestvovali u ubistvima 20 civila izvedenih iz voza, dok je Luka Dragičević oslobođen optužbe da je izdao naređenje za odvođenje civila.

Obilježavanje

OtmiCe Povodom 31. godišnjice od otmice iz voza u stanici Štrpci i ubistva 20 putnika-civila 1993.

godine, rodbina otetih i prijatelji, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, NVO „Štrpci – Protiv zaborava“ i građani, danas će u Podgorici i Bijelom Polju položiti cvijeće kod spomen-obilježja nedužnim žrtavama genocidne ideologije devedesetih.

Obilježavanje će u Podgorici biti održano kod spomen-obilježja Civilnim žrtvama ratova 1991-2001. na Pobrežju, u 10 časova, a u Bijelom Polju kod spomen-obeliska Sahat života, Ulica Lenke Jurišević, u 13 časova.

Opština Bijelo Polje je 2016. godine podigla spomen-obilježje posvećeno žrtvama otmice, no memorijalizacije na državnom nivou nema. Zločin u Štrpcima ne postoji ni u crnogorskom formalnom obrazovnom sistemu.

Takođe, Akcija za ljudska prava (HRA) godinama apeluje na organe vlasti da se porodicama žrtava obezbijedi status civilnih žrtava rata. Iz ove organizacije su slali prijedlog izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i vladama Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, ali su one to ostale nijeme.

Iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor (ANIMA), povodom 31 godine od zločina u Štrpcima, juče su poručili da se Crna Gora ne može distancirati od tog zločina, jer je bila uključena u ratni sukub. Podsjećaju crnogorsku javnost na odgovornost koju država ima prema žrtvama i njihovim porodicama „jer je ovaj

Spisak žrtava

Adem Alomerović (1935-1993)

Džafer Topuzović (1938-1993)

Esad Kapetanović (1974-1993)

Fehim Bakija (1950-1993)

Fikret Memović (1939-1993)

Fevzija Zeković (1939-1993)

Halil Zupčević (1944-1993)

Ismet Babačić (1963-1993)

Iljaz Ličina (1953-1993)

Jusuf Rastoder (1953-1993)

Muhedin Hanić (1966-1993)

Nijazim Kajević (1963-1993)

Rifat Husović (1958-1993)

Rasim Ćorić (1953-1993)

Senad Đečević (1975-1993)

Safet Preljević (1971-1993)

Šećo Softić (1945-1993)

Zvezdan Zuličić (1970-1993)

Tomo Buzov (1940-1993)

zločin učinjen u naše ime, a nalogodavci i idejni tvorci rata na prostorima eks-JU nijesu još imenovani“.

- Odgovornost je na institucijama da pravda i pravo budu zadovoljeni utvrđivanjem odgovornosti onih koji su nalogodavci i izvršitelji i njihovim adekvatnim kažnjavanjem za ovaj zločin. Smatramo da je važno da se na primjeren način obilježi ovaj događaj i spriječi zaborav. Na vlastima je da prekinu projekciju zaborava, selektivnog kažnjavanja i ometanje procesa suočavanja sa prošlošću. Pamtimo zločin počinjen u Štrpcima i tražimo da pravda bude zadovoljena – poručili su iz NVO ANIMA. duško miHailOviĆ

Spomenik stradalima u Štrpcima

Panel „Suočavanje sa prošlošću – dostignuća i izazovi“ ukazao da je potrebna jasna politička volja da se

Liječi pravda, a ne vrijeme

PODGORICA – Velika većina građana Crne Gore smatra da je suočavanje sa prošlošću i procesuiranje svih zločina, počinjenih tokom ratova devedesetih godina, imperativ, uslov i jedini put u sigurniju budućnost. U tome leži jednostavan odgovor zašto je važno suočiti se sa prošlošću, ocijenila je juče na diskusiji posvećenoj ovoj temi izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.

Na panelu „Suočavanje sa prošlošću – dostignuća i izazovi“, u organizaciji HRA i Bošnjačkog vijeća Crne Gore organizovanom uoči današnje 31. godišnjice otmice u Štrpcima, Gorjanc-Prelević je kazala da takav stav i raspoloženje potvrđuju i rezultati ankete rađene sa agencijom Damar, prema kojoj znatna većina građana ima osjećaj za pravdu i pokazuje konkretna očekivanja od svojih političkih predstavnika i organa kojima je sprovođenje pravde u neposrednoj nadležnosti.

- Ta očekivanja su u potpunosti saglasna sa očekivanjima Evropske komisije oličenim u privremenim mjerilima poglavlja 23 i sa standardima Ujedinjenih nacija o pravu na pravni lijek i reparacijama za žrtve teških kršenja ljudskih prava i teških povreda međunarodnog humanitarnog prava – ocijenila je Gorjanc-Prelević.

Konkretni rezultati ankete ukazuju da većina građana Crne Gore smatra da utvrđivanje činjenica o ratovima iz devedesetih doprinosi boljim odnosima zemalja nekadašnje SFRJ i trajnijem miru - 61,6 odsto ispitanih u anketi.

Da svi počinioci zločina moraju biti procesuirani i privedeni pravdi smatra 77,4 odsto, dok 70,4 anketiranih ističu da na ovim pitanjima moraju da sarađuju države regiona. Gotovo 69 odsto je u potpunosti i done-

kle saglasno da Crna Gora bez diskriminacije treba da obešteti sve civilne žrtve rata.

Predsjednik Bošnjačkog vijeća Crne Gore Suljo Mustafić, organizacije na čiju je inicijatvu organizovan panel, kazao je da nakon više od tri decenije nije došlo do suočavanja sa prošlošću.

Rađeni su, kako je kazao, kampanjski postupci, učinjeno je malo da se pravda zadovolji, a suočavanje sa prošlošću se odlaže, pa nije čudo da nas ponovo „zasipaju porukama oni koje promovišu istu ideologiju“. Pobrojao je sve slučajeve u kojima je izostala pravda, podsjećajući i na etničko čišćenje Bukovice, slučaj deportacija, Kaluđerski Laz, otmicu u Štrpcima…

Mustafić je apelovao na SDT da istraje i ne dozvoli da organizatori i planeri zločina ostanu van domašaja pravde.

- Vjerujem da imate kapaciteta. Jedino na taj način možete povratiti povjerenje. Samo na istini i objektivnom sagledavanju svega što se dogodilo može se graditi suživot i zajednički put – kazao je on.

Hitno mijenjati ZKP

Specijalna tužiteljka Tanja Čolan-Deretić, koja je od 2023. godine preuzela istrage ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, kazala je da će SDT u punom kapacitetu pristupiti istraživanju, odnosno nastojati da se ostvari pravda u punom kapacitetu.

- Kao tužilaštvo primijetili smo da strategiju o istraživanju ratnih zločina iz 2015. godine nije pratio adekvatan akcioni plan. Novu, koja će biti gotova do juna, a odnosiće se na period od 2024. do 2027. godine, pratiće takav dokument – navela je ona. U akcionom planu će, kako je kazala, biti naznačena planirana dinamika istraga i očekivani period kada se izviđaji u pojedinim predmetima, koji su po-

Dodatna diskriminacija

Predstavnik porodica otetih u Štrpcima Demir ličina kazao je da je tri decenije bilo dovoljno da već govorimo o pravosnažno sudski okončanim prostupcima, procesuiranim nalogodavcima i završenim procesima naknade štete.

- To se nije desilo, a nedavno je umalo usvojen zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti koji je diskriminisao i porodice crnogorskih građana koji su oteti u Štrpcima - kazao je Ličina.

Zbog toga je očekivao da nadležni iz Ministarstva rada i socijalnog staranja se pojave i kažu na koji način će izmijeniti povučeni prijedlog zakona.

- Jedina krivica žrtava u Štrpcima je bila što su drugačijeg imena i porijekla. Potom smo doživjeli da se ponovo i kao žrtve diskriminišu odredbom zakona koja bi prošla da nijesmo organizovali proteste – kazao je on.

Naglasio je da država nije preduzela dovoljno da pokaže kvalitetan odnos prema svojim građanima.

- Istraživanja pokazuju da 70 odsto javnosti želi da se kao društvo suočimo sa prošlošću. Ako govorimo o volji, onda se zapitam da li vlast uopšte adekvatno predstavlja tu volju građana – kazao je on.

Očekivanja građana od političkih predstavnika i organa, kojima je sprovođenje pravde u neposrednoj nadležnosti, u potpunosti su saglasna sa očekivanjima Evropske komisije oličenim u privremenim mjerilima poglavlja 23 i standardima Ujedinjenih nacija o pravu na pravni lijek i reparacijama za žrtve teških kršenja ljudskih prava i teških povreda međunarodnog humanitarnog prava – ocijenila je Tea Gorjanc-Prelević

Zašto je važno

se sa

novo otvoreni, očekuje presjek učinjenog i kvalifikacija djela. Ukazala je da postoje i objektivne teškoće u ostvarivanju konkretnog napretka i najavila je da će SDT tražiti što skorije usvajanje izmjena Zakona o krivičnom postupku, kako bi se dokazi, koji se nalaze na teritorijama drugih država, mogli efikasno upotrijebiti u istragama.

Te izmjene su, kako je navela, preduslov da Crna Gora faktički iskoristi pristup bazama podataka u koje su crnogorski tužioci dobili uvid i pristup posredstvom mehanizma Suda u Hagu.

Prema njenim riječima, strategija koja je u izradi predviđa

da se pregledaju svi stari predmeti i utvrdi ima li novih osumnjičenih.

Protiv oaZe Za Zločince Advokat Velija Murić, koji je minule tri decenije posvetio istraživanju ratnih zločina i otkrivanju činjenica od značaja za procesuiranje odgovornih, kazao je da se ovom temom u Crnoj Gori bavimo povodom neslavnih godišnjica.

Murić je kao primjere koji ne idu na obraz ni državi ni društvu pomenuo i zločin u Bukovici u okviru kojeg se atakovalo na lokalno bošnjačko stanovništvo, a obilježila ga je represija, ubi-

stva, iseljenje, paljenje kuća i bogomolje-džamije.

Podsjetio je da za slučaj deportacija niko nije odgovarao, a ukazao je i na kontroverze koje su pratile istragu zločina u Kaluđerskom Lazu.

- Sve ove primjere obilježava predug protok vremena i nemušti tužilački gard. Učinjeno je i uništeno mnogo toga što ima dokaznu snagu – kazao je Murić, ali vjeruje da pravda mora izaći na vidjelo, ali da traži konkretne poteze, reakciju i spremnost pravosuđa da istraži sve slučajeve.

Naglasio je da nije od onih koji smatraju da će puki protok vremena i globalni tokovi doprini-

Fejzić: Ako nekome smeta ploča u Morinju, teško je govoriti o suočavanju s prošlošću

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori rifat Fejzić ukazao je da aktuelni momenat u Crnoj Gori pokazuje da imamo iste probleme kao devedesetih koje je obilježila velikodržavna politika pod čijim okriljem su se događali najteži zločini. - Nije problem u Crnoj Gori priznavanje zločina. Nama je, eto, problem ploča u Morinju. Sad je to problem politike u Crnoj Gori, a mi tražimo da se neko suoči s prošlošću, što je vrlo teško

u ovakvoj klimi – kazao je, između ostalog, Fejzić navodeći da nemamo zrele institucije i da je situacija danas možda i gora nego što je bila.

Prema njegovim riječima, nepojavljivanje pozvanih državnih zvaničnika na panelu pokazuje i kakav je odnos prema stradanju. On se osvrnuo i na inicijativu o donošenju rezolucije o genocide u Šahovićima, povodom stogodišnjice tog zločina.

- Neko kaže - zašto baš sada, zašto u ovom periodu. Odgovaram - zato što se to desilo prije 100 godina i primjer je genocida, ako ga je igdje bilo. Prošle godine smo imali rezoluciju o genocidu u Pivi i Velikoj u ratno vrijeme. Tamo danas živi pravoslavni živalj, Bogu hvala, a nakon zločina u Šahovićima, u mirnodopskim prilikama, jednog bošnjačkog čovjeka nije ostalo na tom području – naveo je on.

jeti suočavanju sa prošlošću, već su potrebni mehanizmi, uključujući i zakon o lustraciji i temeljno istraživanje ratnih zločina „kako Crna Gora ne bi bila endemska oaza u kojoj se zločinci kreću slobodno dok ne umru“

- Dok se na taj način ne bude reagovalo, knjiga Jakuba Durguta „Bukovica 1992-1995“ ostaje svjedočanstvo i dokazni materijal koji ima moralnu težinu osude, sve dok tužioci i sudovi ne odluče da urade što im je dužnost – naglasio je Murić. Bojana Malović iz HRA je kazala da nedostatak proaktivnog pristupa nadležnih organa obilježava prethodnu deceniju, iako u svim predmetima postoji prostor za otkrivanje novih činjenica.

- Prethodni rad SDT-a bio je netransparentan i izazvao sumnju, pa mislimo da se tužilaštvo mora jasnije obraćati javnosti, bez obzira ima li političke volje ili ne – kazala je ona.

Tužiteljka Čolan-Deretić pozdravila je pravo javnosti da zna, ali je navela da ujedno tužilaštvo ima obavezu da zaštiti predmete na kojima se radi, kako podaci ne bi ugrozili podatke iz istrage. Gorjanc-Prelević je podsjetila da svi koji istražuju ratne zločine imaju pravo da budu frustrirani jer deceniju nakon izvještaja Mauricija Salustra, koji je na osnovu desetodnevnog istraživanja predmeta ukazao kako su i gdje napravljene pogrešne kvalifikacije zločina, Crna Gora nema zvanično

suočiti

prošlošću: Učesnici panel diskusije koju su organizovali HRA i Bošnjačko vijeće

se istrage o ratnim zločinima pomjere sa mrtve tačke

vrijeme i zaborav

preveden njegov izvještaj, niti konkretne pomake u istragama i napore da se krivo urađeno ispravi.

Predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder, koji je moderirao drugim panelom diskusije vezanim za značaj reparacije, odnosno obeštećenja žrtava i porodica žrtva zločina, kazao je da Crna Gora još ima vremena „da spasi dušu i da čistija ide ka EU“. Rastoder je kazao da je potrebno da se stvori svijest o poštovanju žrtava i kroz memorijalizaciju, ali i štivo koje će se naći u čitankama.

On je apelovao na Vladu da donese neku vrstu memoranduma koji bi obuhvatio sve institucije i obavezao ih da su dužne da se pobrinu i doprinesu suočavanju sa prošlošću i odnosu prema zločinima i zločincima.

Kontinuitet

ideološKe zaštite

Istoričar i pravni stručnjak Novak Adžić kazao je da, analizirajući 33 godine od početka disolucije bivše Jugoslavije i ratova na njenoj teritoriji, crnogorska vlast ne da nije uradila mnogo, već jako malo i nedovoljno na planu otkrivanja ratnih zočina.

Prema njegovim riječim i ono što je rađeno, u smislu podizanja optužnica, bila je pogrešna primjena materijalnog prava ili pogrešna kvalifikacija djela tako da su počinjeni zločini ostali nekažnjeni.

Kazao je da se i danas nastavlja sa praksom iz starih vremena koja će se nastaviti i dalje iz ideoloških i drugih razloga s ciljem zaštite zločinaca i saučesnika od bilo kakvog progona.

Naglasio je da državu, u svakom slučaju, ne smijemo poistovjećivati sa njenom vlašću.

- Crna Gora nije kriva, ona tada nije ni postojala, ali je odgovorna ondašnja vladajuća struk-

Masovna grobnica

Predsjednik Vladine komisije za nestala lica dragan Đukanović ukazao je na činjenicu da je vještačko jezero Perućac do danas ostalo najveća masovna grobnica u bivšoj Jugoslaviji.

Na pitanje sina jednog od deportovanih iz Crne Gore 1992. godine alena Bajrovića - da li je komisija tražila ispumpavanje vode kako bi se srazmjere te grobnice konačno istražile, Đukanović je kazao da je to inicirano više puta i sa naše, ali i bosanskohercegovačke i srpske strane.

Prema njegovim riječima, ostala je opcija da se uređajima koje imaju SAD i Velika Britanija, posebnim sonarima, pokuša istražiti jezero u koje su, kako je potvrdio dosadašnji tok suđenja, završili oteti, a potom ubijeni putnici iz stanice Štrpci.

Đukanović je uputio Bajrovića da i crnogorskoj komisiji prijavi nestanak oca, jer je, kako kaže, taj predmet preuzeo Institut za nestala lica u Sarajevu.

Bajrović je, međutim, kategoričan da je država Crna Gora i njeni istražni organi odgovorni za odvođenje njegovog oca. - Zato tražim zadovoljenje pravde i očeve posmrtne ostatke, da ga dostojno sahranim – kazao je Bajrović.

tura koja je upravljala Crnom Gorom kao tadašnjim dijelom zajednice sa Srbijom koja se od aprila 1992. godine zvala SRJrekao je Adžić.

Pribojava se da će danas biti još manje političke volje da se istraje u istraživanju zločina za vrijeme ove vlasti.

Istakao je da je kultura sjećanja nešto na čemu treba posebno insistirati, kao i na edukacija mlađih.

- Neophodne reforme u obrazovnom sistemu podrazumijevaju da se pošteno i objektivno unese u univerzitetske i srednjoškolske udžbenike kakva je uloga bila Crne Gore i ondašnjeg režima u tome – kazao je Adžić.

Bulatovićeva ulica neprihvatljiva

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ukazala je i na značaj simboličkih reparacija, poput javnih izvinjenja, memorijalnih spomenika i obrazov-

Političari i čojstvo

Država mora strateški i temeljno da se uhvati u koštac sa istraživanjem zločina – kazala je tea Gorjanc-prelević, navodeći da je panel bio mjesto na kojem je trebalo da se pojave članovi Vlade.

Kako je kazala, ako nijesu mogle ministarka nišić i vujović, i pored mjesec otkad su pozvane, mogao je premijer Spajić da uputi nekoga od pet potpredsjednika Vlade, ako je već on bio u inostranstvu.

Istakla je da je potrebno da država ova pitanja stavi na listu prioriteta.

- Ista jedinica koja je odgovorna za zločin u Štrpcima počinila je nekoliko mjeseci prije toga otmicu u Sjeverinu. Da je tada bilo države da reaguje, zločin u Štrpcima je mogao biti spriječeni, bilo je više prilika da se to uradi. To nas sve obavezuje da se borimo za bolju državu koja će spriječiti sve slične zločine i koja će raditi na svojim građanima od malena da budu svjesni opasnosti razlikovanja ljudi samo po imenu, porijeklu ili imovnom stanju – kazala je ona. Gorjanc-Prelević je istakla da je promocija evropskih vrijednosti zapravo zalaganje za univerzalne ljudske vrijednosti. - Iste one, crnogorske, koje znamo kao čojstvo koje je ovdje bilo prepoznato od davnih dana. Te vrijednosti žive i građani ih poznaju i samo nam trebaju političari dostojni zadatka i ja se nadam da ćemo ih imati – zaključila je ona.

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet po anonimnoj krivičnoj prijavi grupe građana

Provjeravaju da li je

Dešić širila mržnju

Dešić je nedavno kao predsjednica OO Bošnjačke stranke, kako su prenijeli mediji, pozvala nadležne da hitno informišu javnost o svim činjenicama u vezi sa porukom na Vajber grupi Osnovne škole ,,Meksiko“ - ,,Nož, žica, Srebrenica“, koju je, kako navodi, poslao učenik te škole. Ona juče nije odgovarala na pozive Pobjede.

PODGORICA - U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je predmet po anonimnoj krivičnoj prijavi grupe građana protiv Edine Dešić iz Bošnjačke stranke zbog krivičnog djela - izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

nih inicijativa. - Simboličke reparacije imaju značaj za iscjeljenje kolektivne traume. U tom pogledu i kroz to se može mjeriti koliko smo napredovali ili ne. Ako 2024. imamo inicijativu da se jedna ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatoviću, onda ne možemo govoriti da smo napredovali u tranzicionoj pravdi i to u uslovima kada ne možemo reći da imamo fer suđenja ni za jedan proces iz tog vremena –kazala je ona.

Da je takav zahtjev, da nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, a potom i SRJ u vrijeme deportacija, dobije ulicu u Podgorici, neprihvatljiv, ocijenio je i direktor Istorijskog muzeja Crne Gore Filip Kuzman

On je kroz istorijski pregled razvoja i pojave fenomena podizanja obilježja i spomenika posvećenim žrtvama zločina, od Prvog svjetskog rata do danas ukazao na pozitivne, ali i negativne primjere. Poput „Doline palih“ u Španiji, koja je sagrađena za vrijeme generala Franka, navodeći da više od 45 godina nakon njegove smrti, ta zemlja nije uspjela da koriguje domete spomen-kompleksa koji je rađen u njegovo vrijeme.

Ervina Dabižinović iz centra Anima iz Kotora naglasila je da u Crnoj Gori ne može biti dobro ako manjine već tri decenije traže pravdu.

Prema njenim riječima, oni koji su dominantna većina moraju se zapitati i raditi mnogo više kako se ne bi ponovilo i činilo ono što je obilježilo devedesete.

Svjedočimo, smatra ona, politikama koje su u stanju da relativizuju ili nametnu pseudočinjenice i pokušaju da na njima usmjere nove naraštaje kako bi trebalo da misle ili djeluju.

Ti se pokušaji, kako je zaključila, moraju razotkrivati i protiv njih je neophodno boriti se znanjem, istinom i edukacijom i dosezanjem sudske pravde.

igor perić

Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva, portparolka Lepa Medenica, rekla je Pobjedi da su spisi koji se tiču Dešić dostavljeni od Osnovnog državnog tužilaštva u Baru 16. februara 2024. godine. -Predmet se nalazi u fazi izviđaja – navela je ona.

povod i apel

Dešić je nedavno kao predsjednica OO Bošnjačke s tranke, kako su prenijeli mediji, pozvala nadležne da hitno informišu javnost o svim činjenicama u vezi sa porukom na vajber grupi Osnovne škole ,,Meksiko“,,Nož, žica, Srebrenica“, koju je, kako navodi, poslao učenik te škole.

Ona juče nije odgovarala na pozive Pobjede.

- U vezi s informacijom koja se počela širiti društvenim mrežama, a koja je i potvrđena od više roditelja učenika barske OŠ ,,Meksiko“, da je na jednoj Vajber grupi neko od učenika ove osnovne škole ispisao poruku/parolu ,,Nož, žica, Srebrenica“ koju je uputio učenicima, članovima iste Vajber grupe islamske vjere, te da je nakon toga u dvorište škole uneseno hladno oružje kako bi se fizički obračunalo sa istim učenicima uz povike iste parole, pozivam direktoricu škole i ministarku da hitno informišu javnost o tome – navela je ona.

Dešić je dodala da treba ispitati i da li je tačna informacija da je jedna nastavnica na času povela debatu o tome šta znači ,,nož, žica, Srebrenica“, te pokušala da relativizuje ovaj događaj, ali i genocid u Srebrenici, govoreći im da nema potrebe da su toliko uznemireni, kao i da ne vjeruju svemu što o Srebrenici pišu i prenose mediji, navodi Dešić.

- Takođe, pozivam Upravu policije i tužilaštvo da ispitaju ovaj slučaj s jasnim elementima mržnje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, koji je dru-

gi po redu takav slučaj u Baru u posljednjih deset dana, i da procesuiraju odgovorne kako bi se društvu poslala jasna poruka da država neće tolerisati širenje mržnje – navela je ona nedavno u saopštenju. Iz tužilaštva podsjećaju da kada je riječ o predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela Više državno tužilaštvo u Podgorici ukazuje na pretpostavku nevinosti predviđenu Ustavom Crne Gore i Zakonikom o krivičnom postupku, koja podrazumijeva da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda. rea Kcija odt-a Osnovno državno tužilaštvo u Baru ranije je saopštilo da prikuplja obavještenja o slučaju u OŠ ,,Meksiko“ i provjerava da li se u toj ustanovi pjevalo: ,,Nož, žica, Srebrenica“. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Baru Radovan Đurišić kazao je tada Pobjedi da prikupljaju obavještenja kako bi se utvrdile

sve činjenice od kojih zavisi i nadležnost tužilaštva, da li je predmet za Osnovno ili Više tužilaštvo.

Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva, portparolka Lepa Medenica, rekla je Pobjedi da su spisi koji se tiču Dešić dostavljeni od Osnovnog državnog tužilaštva u Baru 16. februara 2024. godine. -Predmet se nalazi u fazi izviđaja – navela je ona

Reakcija tužilaštva uslijedila je nakon što je uprava škole prijavila policiji jednog roditelja zbog navodno lažne objave na društvenim mrežama i pokušaja unošenja razdora među učenicima, jer je objavio da je njegovo dijete, učenik trećeg razreda, završilo ranije nastavu, jer su stariji razredi pjevali ,,Nož, žica, Srebrenica“ . U međuvremenu se na društvenim mrežama širila i informacija da je navodno neko tu spornu poruku ispisao i na Vajber grupi te da se i u školi diskutovalo o tome. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je da su upoznati samo sa slučajem u kojem je prijavljen roditelj zbog ispisanog statusa na društvenim mrežama. -Uprava JU OŠ ,,Meksiko“ negira da je došlo do bilo kakvog incidenta koji se plasira u javnosti proteklih dana. Uprava škole će o svemu obavijestiti Školski odbor – naveli su nedavno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Dodaju da su iz uprave istakli da su ponosni na multietnički i multivjerski sklad koji se u ovoj školi njeguje oduvijek. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Baru Radovan Đurišić kazao je tada Pobjedi da je i protiv tamošnje odbornice Bošnjačke stranke Edine Dešić formiran predmet po anonimnoj prijavi grupe građana zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti iz čl. 370 Krivičnog zakonika za koje je nadležno Više državno tužilaštvo Podgorica. n.ĐurĐevac

Policija utvrđuje okolnosti nesreće u Pljevljima

Poginuo radnik

Rudnika uglja

PODGORICA – Radnik Rudnika uglja Pljevlja N. P. (38) poginuo je juče na radnom mjestu, saopšteno je iz policije.

Saopštili su da je radnik iz Pljevalja stradao usljed nesrećnog slučaja koji se dogodio u 11.35 sati, kada je demontirao dizalicu. Istraga je u toku. C. H.

Tokom rekonstrukcije fudbalskog stadiona u Beranama teško povrijeđena jedna osoba

Radnik u komi nakon pada sa dizalice

BERANE – Radnik na rekonstrukciji zapadne tribine fudbalskog stadiona u Beranama P. D. pao je sa dizalice i zadobio povrede zbog kojih je u komi iz beranske bolnice hitno prebačen u Klinički centar Crne Gore, saopštio je portalu RTCG direktor KBC-a Milorad Magdelinić

On je rekao da je radnik pao sa visine od oko osam metara i da

ima povrede opasne po život. – Povrede su dominantno u predjelu glave, nalazi se u komi. U stanju je životne opasnosti i hitno smo ga transportovali za Klinički centar Crne Gore – rekao je Magdelinić. Radnik je zadobio povrede nešto poslije 15 sati. Policija je obavila uviđaj na osnovu kojeg će utvrditi pod kojim okolnostima se dogodila nesreća. C. H.

Odluka Osnovnog suda u Podgorici

Ruski državljanin osuđen na tri godine zatvora zbog dječje pornografije

PODGORICA – Državljanin

Rusije M. A. S. osuđen je na tri godine zatvora zbog krivičnog djela dječija pornografija, saopšteno je iz Osnovnog suda u Podgorici.

– Stavlja mu se na teret da je pribavljao za sebe i posjedovao audio-vizuelne predmete pornografske sadržine putem kompjuterskog programa „eMule“ u vidu snimaka pornografske sadržine koji vizuelno prikazuje dijete koje se bavi stvarnim i simuliranim seksualno-eksplicitnim ponašanjem. Istovremeno mu je izrečena mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta – tehničkih sredstava, na kojima je bilo sadržano 195 video -snimaka i 19.326 fotografija dječije pornografije, kao i mjera bezbjednosti protjerivanja stranca iz zemlje za vrijeme od pet godina – navodi se u saopštenju Osnovnog suda.

Napominju da je za ovo krivično djelo zaprijećena kazna zatvora od jedne do osam godina. – Okrivljenom se stavlja na teret da je od marta do juna 2023. godine pribavljao za sebe i posjedovao audio-vizuelne predmete pornografske sadržine putem kompjuterskog programa „eMule“ – piše u saopštenju.

Kontrolisana optužnica protiv bivših ministara za nenamjensko

Ivanović: Nije mi jasno me terete kad nema

Vanraspravno krivično vijeće Višeg suda će u narednih 15 dana donijeti odluku da li će potvrditi optužnicu, obustaviti postupak ili pak vratiti na ispravku i dopunu istrage, što su zatražili i obrazložili advokati većine optuženih

PODGORICA – Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović juče je u podgoričkom Višem sudu kazao da ne razumije optužnicu Specijalnog tužilaštva protiv njega za zloupotrebu položaja prilikom dodjele sredstava iz Abu Dabi fonda s obzirom na to da su neki od kredita vraćeni u potpunosti, dok su ostali pokriveni kolateralom koji prevazilazi iznose datih kredita.

Pored Ivanovića obustavu krivičnog postupka usljed nedostatka dokaza zbog optužbi za nenamjensko trošenje kredita od 23 miliona zatražili su i nekadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Budimir Mugoša, nekadašnji direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević i procjenitelj Milan Adžić

na optužbe SDT-a jer se nije pojavio na ročištu za kontrolu optužnice iako je sudija Boris Savić konstatovao da je ovaj optuženi uredno primio poziv.

Sa druge strane, specijalni tužilac Vukas Radonjić ostao je pri navodima podnijete optužnice, navodeći da je u istrazi pribavljeno dovoljno dokaza za osnovanu sumnju za kontradiktorni postupak protiv ovih optuženih.

ODLUKA

Kako se dodaje, okrivljeni je posjedovao video-snimke pornografske sadržine koji vizuelno prikazuje dijete koje se bavi stvarnim i simuliranim seksualno-eksplicitnim ponašanjem, datoteke i do 195 video -snimaka i 19.326 fotografija dječije pornografije kapaciteta oko 17 GB, čuvao ih i skladištio na računaru, svom mobilnom telefonu i eksternom hard-disku. – Istovremeno mu je izrečena mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta – tehničkih sredstava, na kojima je navedena pornografska sadržina, kao i mjera bezbjednosti protjerivanja stranca iz zemlje za vrijeme od pet godina – saopštili su iz suda.

Prilikom odmjeravanja kazne, kako se navodi, sud je cijenio sve okolnosti koje su od značaja, pri tom posebno uzimajući u obzir količinu kriminalne djelatnosti, cijeneći da se ovako odmjerenom kaznom izražava nulti prag tolerancije za ovakva i slična krivična djela. – Presuda će biti pisano izrađena u zakonskom roku, a protiv iste dozvoljeno je pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostavljanja pisanog otpravka presude – zaključuju iz podgoričkog Osnovnog suda. A.R.

Bivši direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulovića nije se izjašnjavao

Vanraspravno krivično vijeće Višeg suda će u narednih 15 dana donijeti odluku da li će potvrditi optužnicu, obustaviti postupak ili pak vratiti na ispravku i dopunu istrage što su zatražili i obrazložili advokati većine optuženih. – Objasnite mi šta se meni tačno stavlja na teret, jer ne mogu da razumijem o čemu se ovdje radi. Ekonomista sam, nijesam pravnik, pa neka mi to neko objasni ako može – rekao je Ivanović. On je zatražio da mu neko odgovori kome je to donio korist

u vezi sa kreditom iz Abu Dabi fonda. – Riječ je o šest kredita, od kojih su dva uredno vraćena, sa kamatom. Vraćanje jed-

nog je u toku. Za tri kredita obezbijeđene su kolaterale, čije vrijednosti prevazilaze iznose datih kredita. Kako sam ja nekom pribavio korist

Osumnjičen za nanošenje teških tjelesnih povreda sugrađaninu Milošu Nikoliću,

Raduloviću određen pritvor

PODGORICA – Stefanu Raduloviću (27) iz Nikšića, koji se tereti da je 9. februara nanio teške tjelesne povrede glave sugrađaninu Milošu Nikoliću (32), usljed kojih je nakon 15 dana preminuo,

određen je pritvor do 30 dana, saznaje Pobjeda. Radulović je pred tužiocem negirao da je nanio povrede Nikoliću.

Nikolić je 9. februara tražio ljekarsku pomoć, tvrdeći da

je pao i povrijedio glavu. Nakon pretraga, pušten je uz preporuku da snimi glavu, jer nije imao vidljive povrede, niti su rezultati snimanja pokazali unutrašnje krvarenje. Nakon toga, imao je glavobolje, a, kako

se ispostavilo, umro je usljed izliva krvi na mozgu. Podsjećamo, Raduloviću se na teret stavljaju krivična djela teška tjelesna povreda usljed koje je nastupila smrt Nikolića, nedozvoljeno držanje i

Petar Ivanović juče ispred suda

trošenje 50 miliona eura iz Abu Dabi fonda jasno

za što nema štete

ako neko drugi nije pokrenuo postupak naplate kolaterala – upitao je Ivanović Branilac Ivanovića, advokat Dragoljub Đukanović, naveo je da nema prtivpravne imovinske koristi jer je svaki kredit bio obezbijeđen kolateralom.

On je istakao da ukoliko je fokus na kvalitetu položenih garancija, to je onda trebalo da se ispituje u parničnom postupku.

Branilac nekadašnjeg ministra Mugoše, advokatica Ana Stanković-Mugoša je istakla da se radi o politizovanom postupku.

DOPUNA ISTRAGE

Podsjećajući da u konkretnom slučaju nema štete, ona je predložola da se SDT-u optužnica vrati na ispravku i dopunu istrage nakon čega bi Viši sud mogao donijeti jedinu i ispravnu odluku – da obustavi postupak u ovom slučaju.

Ukazala je da Mugoša nije potpisivao ugovore već predugovore, što znači da nije bilo obavezno da taj dokument prati dodatna dokumentacija koja se postepeno pribavljala do potpisivanja ugovora.

– Nijedna isplata kredita nije izvršena u vrijeme mandata Mugoše već su se one desile kasnije. Ovdje se vidi selektivni pristup tužilaštva jer nije optužilo ministra koji je

zaključio ugovor o kreditu –ukazala je advokatica Stanković-Mugoša. I branilac Vukčevića, advokat Zdravko Begović, zatražio je obustavu postupka, pojašnjavajući da je uloga Investiciono-razvojnog fonda u procesu davanja spornih kredita bila formalno-pravne prirode, te da je zadnju riječ imalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

– Nije posao IRF-a bio da utvrđuje kvalitet ponuđenog kolaterala već je to bila obaveza Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Posao IRF-a je bio da utvrdi da li je imovna kojom se garantuje opterećena – pojasnio je advokat Begović Br anilac optuženog Radulovi ć a, advokat M arko Radović, rekao je da je njegov branjenik, pet dana prije podizanja optužnice, saslušan kao osumnjičeni, a da se do tada u predmetu vodio kao svjedok.

– Tužilaštvo je moralo da izda naredbu za proširenje istrage, a ne da podiže optužnicu protiv Radulovića. Nije mu omogućeno da, kao osumnjičeni, predloži neke postupke ili svjedoke – rekao je Radović Državni tužilac Vukas Radonjić, koji nije prisustvovao početku ročišta, potvrdio je da je Radulović bio svjedok, ali da se, pribavljanjem dodatnih dokaza, došlo do osno-

vane sumnje da je i on radio mimo zakona. – Po mom slobodnom tužilačkom mišljenju, smatrao sam da ne treba donositi naredbu o proširenju istrage u odnosu na Radulovića samo da bi u spisima postojala ova naredba, jer su svi dokazi već bili prikupljeni – pojasnio je tužilac Radonjić Sa tim se nije složio advokat Radović

– Ako tužilac nije planirao ništa više da uradi, možda smo mi planirali – kazao je on, zatraživši obustavu postupka. Isti zahtjev imao je i branilac optuženog Adžića, advokat Lazar Aković

OPTUŽBE

SDT sumnjiči Ivanovića, Mugošu i Radulovića za produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, prilikom dodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija od 2015. do 2017. godine.

– Postoji osnovana sumnja da su ovi optuženi svojim postupanjem pribavili korist privrednom društvu DOO „IMGradina“ Rožaje, a teško povrijedili prava i nanijeli štetu Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja u postupku namirenja potraživanja iz Ugovora o kreditu iz datog kolaterala – saopšteno je ranije iz SDT-a. Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa predstavnicima Abu Dabi fonda za razvoj potpisali su tadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora crnogorskog Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević B. R. Nikoliću, usljed kojih je nakon 15 dana preminuo

pritvor do 30 dana

nošenje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Iz Uprave policije su naveli da su 9. februara obaviješteni od zaposlenih u Medicinskom centru Nikšić da se na ukazivanje ljekarske pomoći sa povredama glave u njihovim prostorijama nalazi Nikolić, te da je riječ o „teškoj tjelesnoj povredi u vidu frakture medijalnog zida orbite sa dislokacijom“.

– Tokom kriminalističke obrade oštećeni je naveo da je povredu zadobio padom u dvorištu svoje kuće, u koju izjavu su policijski službenici posumnjali i nastavili preduzimanje daljih mjera i radnji na utvrđivanju okolnosti pod kojima je nastupila teška tjelesna povreda – kazali su iz policije. Radulović je uhapšen u subotu kada se, kako je policija saopštila, pripremao da pobjegne.

Uhapšen je u neposrednoj blizini stana iz kojeg je izašao sa ruksakom u kojem su se nalazili pištolj sa okvirom i devet komada municije, dva okvira od pištolja i 65 komada municije, oko 360 grama kokaina, kao i tri vage za precizno mjerenje.

Kažu da je kriminalistička policija prikupila veći broj obavještenja od građana, pregledala veći broj video-snimaka i došla do sumnje da je Radulović, nakon kraćeg verbalnog konflikta, Nikoliću nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu glave.

Radulovi ć je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Hapšen je u junu 2018. godine zajedno sa stricem Rankom Radulovićem i više osoba po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog pripremanja likvidacija tužioca i više policijskih funkcionera. A. R.

Mađarski parlament konačno odobrio ulazak Švedske u NATO Kristerson: Spremni smo da

preuzmemo odgovornost

BUDIMPEŠTA – Mađarski parlament odobrio je nacrt zakona kojim se Švedskoj dozvoljava ulazak u NATO, skoro dvije godine nakon što je istorijski neutralna zemlja podnijela zahtjev za pridruživanje zapadnom vojnom savezu, čime je okončan višemjesečni zastoj i diplomatske prepirke.

Glasanje, koje je održano u ponedjeljak u Budimpešti, uslijedilo je nakon sastanka u petak između švedskog premijera Ulfa Kristersona i njegovog mađarskog kolege Viktora Orbana, na kojem su se složili da ostave po strani svoje razlike – rekavši da su ,,spremni da umru jedni za druge“. Mađarska je bila posljednja među 31 članicom alijanse koja je ratifikovala članstvo Švedske nakon višemjesečnog otezanja od strane vladajuće stranke Fides po tom pitanju. - Švedska je spremna da preuzme svoju odgovornost u NATO – saopštio je premijer Švedske Ulf Kristerson nakon odluke mađarskog parlamenta.

Podsjećamo, Švedska i susjedna Finska su poslije početka ruske invazije na Ukrajinu prije dvije godine podnijele zahtjev za ulazak u NATO u maju 2022.

Finska je prošlog aprila postala 31. članica odbrambenog saveza koji predvodi SAD.

Ulf Kristerson i Jens Stoltenberg

Stoltenberg: Proširenje će učiniti Alijansu jačom i bezbjednijom

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozdravio je juče odobrenje Mađarske za članstvo Švedske u Alijansu.

listički lider je najavio napredak po pitanju kandidature Stokholma.

Stoltenberg je istakao da će proširenje NATO na Švedsku učiniti Alijansu jačom i bezbjednijom, prenio je Rojters.

Istražitelji utvrđuju smrt mladića u bjelopoljskom naselju Pruška

Pronađeno tijelo

Bjelopoljca

BIJELO POLJE – Tijelo

K.S. (28) iz Bijelog Polja pronađeno je sinoć oko 18 časova u porodičnoj kući u naselju Pruška u Bijelom Polju, potvrdio je Pobjedi iz bjelopoljskog VDT Vladan Đalović.

-Tijelo je, po naredbi Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju poslato na obdukciju, radi utvrđivanja uzroka smrti – kazao je Đalović Kako nezvanično saznajemo, nema tragovca nasilja. Mladić je živio sa roditeljima, koji su bili izašli, a kada su se vratili, zatekli su sina bez znakova života i o tome obavijestili policiju. A. R.

Iako je Mađarska više puta ponavljala da podržava članstvo Švedske u principu, nastavila je da koči proces tražeći od Švedske da prestane da ,,omalovažava“ mađarsku vladu, dok je švedske zvaničnike optuživala da žele da napadaju Mađarsku – po pitanjima vladavine prava.

Poslije sastanka u petak mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovog švedskog kolege Ulfa Kristersona u Budimpešti, mađarski naciona

- Uspjeli smo da razjasnimo naše obostrane dobre namjere – rekao je Orban novinarima poslije potpisivanja ugovora o nabavci četiri borbena aviona švedske proizvodnje, proširivši postojeću flotu od 14 lovaca Jas-39 Gripen. Orbanova nacionalistička partija Fides – čija vladajuća koalicija sa demohrišćanskom KDNP ima dvotrećinsku većinu u parlamentu – nagovijestila je da će podržati kandidaturu Švedske.

O zahtjevu Švedske se glasa na prvoj plenarnoj sjednici poslije povratka sa zimske pauze. Parlamentarni odbori su već odobrili ratifikaciju i nedostaje samo saglasnost cijele skupštine.

Za ratifikaciju su sve opozicione stranke osim ekstremno desničarskog pokreta „Naša otadžbina“.

Zbog toga se očekuje da će poslanici dati zeleno svjetlo za kandidaturu skandinavske zemlje na glasanju u parlamentu. Poslije početka ruske invazije na Ukrajinu, većina članica NATO je željela da brzo odobri kandidature za članstvo i Finske i Švedske, ali su Mađarska i Turska kočile proces. Dok je Ankara navela zabrinutost za bezbjednost, Budimpešta se pozivala na niz različitih razloga za odlaganje ratifikacije Švedske. Prema nekim stručnjacima, to je bila strategija da se iz Brisela izvuku ustupci kako bi se otključale milijarde eura zamrznutih sredstava u Mađarskoj, dok su ocenjivali da to naglašava Orbanovu bliskost sa predsjednicima Rusije i Turske. Mađarska je odobrila članstvo Finske prošlog marta, ali uprkos ranijim obećanjima, Budimpešta je na kraju bila posljednja koja glasala o kandidaturi Švedske za NATO.

Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku o razgovorima u Minhenu

Borelj: Sastanci s Kurtijem i

Vučićem bili neuspješni

BRISEL – Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj izjavio je da je održao ,,neuspješne“ sastanke s liderima Kosova i Srbije u vezi s eskalacijom situacije između dvije strane.

U tekstu objavljenom poslije Bezbjednosne konferencije u Minhenu u vezi sa geopolitičkom agendom EU, Borelj je pomenuo da se na tom skupu odvojeno sastao s premijerom

Kosova Aljbinom Kurtijem i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem – Sa predsjednikom Srbije Vučićem i premijerom Kosova Kurtijem razgovarao sam na odvojenim sastancima kako deeskalirati tenzije, ali, nažalost, bezuspješno – rekao je Borelj.

Tenzije između Kosova i Srbije su porasle od 1. februara kada je počela da se primjenjuje uredba Centralne banke Kosova koja predviđa da euro bude jedina valuta za pla-

ćanje gotovinom, čime je zabranjena upotreba srpskog dinara.

Evropska unija zahtijeva da se ovo pitanje riješi dijalogom dok Kosovo navodi da uredba CBK-a nije tema dijaloga. SAD traže od Kosova odlaganje sprovođenja ove odluke i navode da je ona donijeta bez prethodnih konsultacija i da nije uzela u obzir negativne uticaje na srpsko stanovništvo na Kosovu.

Priredila: R. U-I.

Berane: Ispred ulaza zgrade lokalne administracije juče ujutro istovarena gomila zemlje i pijeska

Opština ne zna ko je vlasnik kamiona niti motiv protesta

Na društvenim mrežama objavljeno je da je zemlja istovarena u znak protesta jer nije otvoren put Jezerine – Lubnice, odnosno tunel ,,Klisura“ i za to krive lokalnu upravu. Iz Opštine objašnjavaju da nijesu ugovarali posao, nemaju nadležnost nad putem pa ne mogu biti odgovorni za bezbjedno odvijanje saobraćaja

BERANE – Zvanično nije poznato ko je i zašto juče ujutro istovario kamion zemlje i pijeska na ulaz u zgradu Opštine. Nezvanično, to je u znak protesta uradila grupa građana koja negoduje zato što nije otvoren tunel ,,Klisura“, odnosno put Jezerine –Lubnice čija izgradnja kasni četiri godine.

Potpredsjednik opštine Damjan Ćulafić saopštio je da nadležni utvrđuju ko je vlasnik kamiona, te da će nakon toga dati komentar. Zemlju je gradsko komunalno preduzeće uklonilo oko 15.30 sati.

Crveni kamion ima strane registarske oznake, oblijepljen je transparentima sadržine: ,,Šta radi 710 zaposlenih u Opštini Berane“, ,,Čelnici Opštine Berane, da li ste svjesni da ste nedorasli funkciji koju pokrivate“.,,Koliko vas ne dolazi na posao, a prima platu“, ,,Administracija neradnika pojede državu Crnu Goru“, ,,Hoćete dobre plate i privilegije, a nećete odgovornost“, ,,Foliranti, nećete da potpišete da se put otvori, izazivate svoje građane, evo vam odgovora, a to nije sve, biće još!!!“…

SAGLASNOST

U pojedinim medijima i na društvenim mrežama objavljeno je da autori performansa za saobraćajnu blokadu u kojoj se našlo Berane krive Opštinu.

Međutim, iz Opštine odgovaraju da nijednog trenutka nije sporila odvijanje saobraćaja na toj dionici ali da ni izgradnja ni otvaranje nijesu u njenoj nadležnosti. Medijima su dostavili odgovor koji su 29. januara uputili Upravi za saobraćaj koja je 21. januara tražila saglasnost Opštine za odvijanje saobraćaja na putu Lubince - Jezerine u dva termina po tri sata kako bi se izvršilo ispitivanje ugrađenih instalacija i opreme, utvrdio kvalitet izvedenih radova… Saglasnost je trebalo da važi do dobijanja upotrebne dozvole, a troškove za redovno održavanje snosi Uprava za saobraćaj. – Opština se načelno slaže sa zahtjevom da Uprava raspolaže putem koji je lokalnog ka-

raktera, a projektovan kao regionalni. Opština Berane nije naručilac građevinskih radova koji kasne sa završetkom više godina i čija vrijednost je odavno prevazišla ugovorenu. Nije ni nadzor, ni izvođač, niti je konsultovana u pogledu izgradnje puta, a tunel se ne nalazi na teritoriji opštine Berane. S obzirom na to da nemamo zakonsku kontrolu nad upravljanjem putem, pa samim tim ni nadležnost, nijesmo u mogućnostui da se izjasnimo da li je izgrađen u skladu sa tehničkom dokumentacijom, pa ne možemo biti odgovorni za bezbjedno odvijanje saobraćaja. Poznato je da se saobraćaj tim putem odvijao sve vrijeme tokom izvođenja radova. Dalje, nije precizirano ko će vršiti nadzor nad stanjem puta do dobijanja upotrebne dozvole i ko će biti odgovoran za eventualne nedostatke koji bi negativno uticali na bezbjedno odvijanje saobraćaja, kao i na nadzor nad redovnim održavanjem puta od strane preduzeća Štrabag AD, kao ni koliko će trajati period do dobijanja upotreben dozvole – navedeno je u dopisu Opštine Berane.

UGOVOR

Evropski dan na Žabljaku

JaČaTI KaPaCITeTe OPŠTIna: Sastanak na Žabljaku Reforme počinju od lokalnog nivoa

ŽABLJAK - Opština Žabljak vrijedno se priprema za buduće članstvo u EU, kako kroz jačanje svojih kapaciteta, podsticanje razvojnih procesa, unapređenje standarda u pružanju usluga građanima, tako i kroz pripremu i realizaciju značajnih projekata finansiranih iz evropskih sredstava - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Ona je u okviru Evropskog dana na Žabljaku imala sastanak sa predsjednikom opštine Radošem Žugićem. Gorčević je kazala da veliki broj pregovaračkih poglavlja ima direktan uticaj na opštine, imajući u vidu da se u procesu pristupanja EU uvode nove obaveze za lokalne samouprave.

- Najveći dio reformskog procesa se odvija upravo na lokalnom nivou, u nadležnosti je opština. Tako je u oblasti ži-

votne sredine, posebno u sferi upravljanja otpadom gdje je važno izraditi dobre lokalne planove i uspostaviti potrebnu infrastrukturu - kazala je Gorčević.

Ona je istakla da su Crnoj Gori na raspolaganju značajna sredstva iz EU fondova, od kojih su mnoga na raspolaganju lokalnim samoupravama, te da je važno u kontinuitetu jačati njihove kapacitete za pripremu i sprovođenje dobrih projekata. Ministarka je izrazila zadovoljstvo realizovanim projektima i aktivnostima na lokalnom nivou istakavši da je dobre rezultate potrebno dodatno promovisati i afirmisati. Predsjednik opštine Radoš Žugić je istakao da lokalno rukovodstvo čvrsto stoji pri stavu da je pristupanje Evropskoj uniji ispravan put i interes kako lokalnih samouprava tako i države Crne Gore.

Izgradnja puta Lubnice –Jezerine (dužine 14 km) započeta je 2017. godine, radove je kompanija Štrabag trebalo da okonča u maju 2020. godine. Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva nedavno su naveli da su svi građevinski i asfalterski radovi na otvorenoj trasi i u tunelu ,,Klisura“ završeni

Izgradnja puta Lubnice – Jezerine (dužine 14 km) započeta je 2017. godine, radove je kompanija Štrabag trebalo da okonča u maju 2020. godine. Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva nedavno su naveli da su svi građevinski i asfalterski radovi na otvorenoj trasi i u tunelu ,,Klisura“ kroz Bjelasicu završeni, te da se izvode radovi na elektro-mašinskim instalacijama u tunelu, kao i uvezivanje i funkcionalno ispitivanje sistema kontrole i upravljanja saobraćaja.

Put Kolašin – Berane, preko Jezerina i Lubnica, planiran je kao regionalni put koji vezu između dva grada skraćuje za 40 kilometara, na svega 30 minuta. Investitori su Uprava za saobraćaj i EBRD. Vrijednost investicije prvobitno je procijenjena na 34,6 miliona, na koliko je potpisan ugovor sa ,,Štrabagom“, a vremenom je narasla na preko 56 miliona. Dužina tunela ,,Klisura“ je 2,8 km. C. G.

Opština Žabljak vrijedno se priprema za članstvo u EU, kako kroz jačanje svojih kapaciteta, podsticanje razvojnih procesa, unapređenje standarda u pružanju usluga građanima, tako i kroz pripremu i realizaciju značajnih projekata finansiranih iz evropskih sredstava - kazala je ministarka Gorčević

Istakao je i zainteresovanost Opštine za apliciranje i implementaciju projekata koji se finansiraju kako direktno iz EU fondova, tako i iz fondova zemalja članica, uz isticanje Centra za međunarodnu saradnju i razvoj Republike Slovenije kao jednog od najznačajnih partnera, koji trenutno učestvuje u sufinansiranju izgradnje deponije građevinskog otpada i dodatne kade za komunalni otpad, vrijednosti oko 900.000 eura.

Gorčević je sa timom Ministarstva evropskih poslova obišla OŠ „Dušan Obradović“. U okviru Evropskog dana na Žabljaku, ministarka i predsjednik opštine su obišli projekte finansirane iz EU fondova. C. G.

a ndr IJ ev IC a: Opština mijenja odluku

Naknada za bebe od 500 do 2.000 eura

ANDRIJEVICA – Opština je pripremila izmjene odluke o naknadi za novorođeno dijete.

Predloženo je da za prvo novorođeno dijete iznosi 500 eura, drugo 800, treće 1.200, četvrto 1.700 eura a za peto, šesto i više novorođene djece 2.000 eura.

Javna rasprava o predloženim izmjenama traje do 4. marta. Nakon toga treba da dobije saglasnost Skupštine. Prema postojećoj odluci iz 2020. godine naknada iznosi 200 eura bez obzira koje je dijete po redu. C. G.

ZavrŠeTaK radOva KaSnI ČeTIrI GOdIne: Tunel ,,Klisura“

ULaZ OČIŠĆen OKO 15.30 SaTi: Zgrada opštine juče ujutro

ROŽAJE: Student pokrenuo elektronsku peticiju za zatvaranje ,,Mostine“

Murić: Deponija ugrožava zdravlje 10.000 građana

Na deponiju se odlažu sve vrste otpada, od građevinskog do medicinskog. Najviše problema imamo ljeti kada dođe do požara. Prije nekoliko dana smo poslali dopis i nekoliko fotografija skupštinskom odboru za ekologiju i prostorno planiranje, ali nije bilo odgovora. Ukoliko se ćutanje države nastavi, nije isključeno da stopiramo odlaganja otpada – naveo je Murić

ROŽAJE – Student arhitekture Denis Murić sredinom januara pokrenuo je elektronsku peticiju za ukidanje gradske deponije ,,Mostina“ u Rožajama. On ističe da to smetlište duže od dvije decenije ugrožava zdravlje 10.000 ljudi u šest naselja.

– Na deponiju se odlažu sve vrste otpada, od građevinskog do medicinskog, a onda se sve to pali. Najviše problema imamo ljeti kada dođe do požara, pa od gustine dima ne možemo ni kuće da vidimo. Takođe, dolaze iz drugih opština, zapale otpad i pokupe gvožđe. Rijeka Ibar, koja protiče ispod deponije, uništena je zbog zagađenja.

Ugrožena su sela - Besnik, Bać, Jablanica, Njeguš, Radetina, Malindubrava i Vuča, a tu živi više hiljada stanovnika. Problem je i to što ljudi obolijevaju od tumora pluća, zbog štetnih supstanci koje udišu. Moj otac je prošle godine preminuo od tumora, a u komšiluku ima još bolesnih – naveo je Murić.

ĆUTANJE

Sagovornik Pobjede kaže da peticija nije prvi pokušaj da se ukloni crna ekološka tačka Rožaja. I ranije su se obraćali nadležnim državnim organima, ali nijesu dobili adekvatan odgovor.

– Nekoliko puta su naši očevi pokušavali da riješe problem, ali bezuspješno. Bivša vlast je napravila sistem u kojem, ma kome da se obratimo, dobijemo odgovor - nije naša nadležnost. Po tom šablonu radi i sadašnja vlast. Kada su se ranije građani pobunili zbog deponije pokrenuta je priča o reciklažnom centru, ali čim se stanje malo smirilo, i ta priča je zamrla. Diskriminisani smo na svakom koraku. Što god da tražimo od države ili Opštine treba da prođe minimum 20 godina da bi se nešto uradilo. Prije nekoliko dana smo poslali dopis i nekoliko fotografija skupštinskom odboru za ekologiju i prostorno planiranje, ali nije bilo odgovo-

ra – naveo je Murić. Poručuje da ukoliko se ćutanje države nastavi nije isključeno da stopiraju odlaganje otpada na lokaciji ,,Mostine“.

PROCEDURA

Deponija je oformljena osamdesetih godina prošlog vijeka. Godišnje se bez selekcije tu odloži najmanje 6.000 kubnih metara komunalnog otpada. Direktor rožajskog komunalnog preduzeća Nazim Dacić podsjeća da je u početku bila neuređeno odlagalište, a da status privremenog za odlaganje komunalnog otpada ima od juna 2012. godine na osnovu odluke lokalnog parlamenta.

-Prema studiji o procjeni količina otpada (urađena preko geodetske agencije Geo-friends) iz 2014. tu je deponovano 156.000 metara kubnih smeća, a njeni su kapaciteti 339.000 metara kubnih – navodi Dacić.

Što se peticije za zatvaranje ,,Mostine“ tiče, on objašnjava da je riječ o postupku u koji se mora uključiti lokalni parlament.

– Procedura je definisana zakonskim i podzakonskim aktima, kao i Državnim planom upravljanja otpadom. Potrebno je da lokalni parlament donese odluku o zatvaranju, a potom odluku o novoj lokaciji. Onda postojeću deponiju treba sanirati na zakonski propisan na-

,,Mi bismo glasali, ali ...“

Da bi peticiju za zatvaranje deponije ,,Mostina“ razmatrao nadležni skupštinski odbor neophodno je da dobije podršku najmanje 6.000 građana. Do sada je prikupljeno svega 249 potpisa. Denis Murić smatra da je jedan od razloga –strah građana od vlasti. – Peticiju su podržali oni koji me poznaju, koji znaju

čin, a novu lokaciju urediti i dati je Komunalnom Rožaje na upravljanje – objasnio je Dacić. Komunalno, kaže on, redovno sanira sve probleme koji se dese na deponiji.

da, sve što radim, radim za dobro cijelog društva, a ne iz ličnog interesa. Neki sumnjaju u učinkovitost peticije. Žitelji okolnih sela su uglavnom u strahu od vlasti. Svi na neki način zavise od sistema i ukoliko se podigne glas za bilo kakav problem koji se tiče zajednice, po automatizmu počinju ucjene koje se tiču

– Građani naselja koja su u neposrednoj blizini deponije se obično žale na dim koji povremeno dolazi do njihovih domova. To se naročito dešava u ljetnjem periodu, kada zbog velikih vrućina do-

220

hiljada kubnih metara otpada odloženo je na deponiju ,,Mostina“

primanja, pa su ljudi u strahu da ne ostanu bez uslova za egzistenciju. Dobio sam nekoliko poruka - ,,mi bismo glasali, ali bi nas to koštalo posla“ – objašnjava Murić.

To ga, kaže, neće obeshrabriti, nastaviće borbu protiv deponije.

– Ova peticija prvenstveno ima za cilj da se ljudi probude. Dugujemo to našim očevima, majkama, djedo-

lazi do samopaljenja tijela deponije zbog plinskih džepova. Redovnim i planskim zasipanjem zemljanim materijalom, kao i tretiranjem deponije vodenom masom, uvijek adekvatno reagujemo

Džudžević: Reciklažni centar riješiće problem

Sekretar za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Rusmir Džudžević kazao je za Pobjedu da se problem deponije ,,Mostina“ ne može riješiti bez pomoći Vlade. – To je državni problem i sa njim se susrijeću sve opštine na sjeveru. Državni je problem jer je država u obavezi da shodno planskim dokumentima izgradi reciklažni centar za sjeverni region koji je predviđen u Bijelom Polju. Njegovom izgradnjom opština Rožaje bi u najkraćem mogućem roku odradila transfer stanicu za recikliranje otpada koji bi potom bio transportovan u regionalni centar. Takođe, pristupilo bi se sanaciji naše sadašnje deponije. Opština će preuzeti korake po pitanju izmiještanja i sanacije deponije, ali jedino rješenje je da država shvati ozbiljnost i pristupi izgradnji reciklažnog centra u Bijelom Polju – kazao je Džudžević.

Smetlišta na 15 lokacija

Direktor Komunalnog preduzeća Nazim Dacić kaže da u Rožajama postoji 15 lokacija koje je neophodno urediti. Riječ je o takozvanim divljim deponijama. – To su: Gusnice (pored regionalnog puta za Petnjicu), Kalače (kod brente Kalač Numana), Dobro Buče Koljeno (Bralići), Brežđe (put Seošnica-Honsiće), Gornja Lovnica (pored Lovačke rijeke), Donja Lovnica (prema Tuzevoj luci), Radeva mahala (pored puta za Seošnicu), Bać (pored magistralnog puta R-KM), Besnik (pored magistalnog puta), Besnik (kod pilane Kurbardovića), Biševo, Paučina, Grahovo (pored lokalnog puta za Bašću), Bijela Crkva i Balotiće (lokacija u klisuri). Urađen je plan uklanjanja, za većinu divljih deponija delegirali smo projekte sa sanacionim planom kod Eko fonda, koji je za ovu godinu opredijelio 300.000 eura nepovratnih sredstava za tu namjenu – naveo je Dacić.

vima, a najviše, potomcima. Ukoliko se nastavi zagađenje okoline i njihovi životi će biti upropašćeni, ukoliko naravno ne odu odavde. Trenutno nemam podršku građanskih pokreta ili društava za zaštitu životne sredine, ali nadam se da će je biti. Svakako neću odustati dok se narod ne probudi, jer smo uspavani i dok god ćutimo svi mogu da nas gaze – poručio je Murić.

i požar ugasimo u potpunosti – kazao je Dacić.

ANALIZA

Kada je riječ o navodima da je kod stanovništva koje gravitira deponiji povećan broj oboljelih od kancera, on kaže da takvu informaciju zvanično ne posjeduje ,,uz nesporan negativan uticaj koji deponija ima na zdravlje građana koji žive blizu tog lokaliteta“. – Kao što se može vidjeti na licu mjesta, a i na snimcima sa drona, deponija ,,Mostina“ svojim tijelom ne ugrožava rijeku Ibar. Do sada nije rađeno nikakvo istraživanje kako utiče na životnu sredinu, smatram da je to neophodno uraditi što prije. Tako bismo imali jasniju sliku po tom osnovu, koja bi dodatno podstakla zatvaranje deponije i nalaženja nove lokacije za odlaganje komunalnog otpada – kazao je Dacić. I. RADONJIĆ

Rusmir Džudžević

POBJEDA

Nazim Dacić

CRNA EKOLOŠKA TAČKA: Deponija ,,Mostina“

D.MURIĆ

Denis Murić

Knjiga priča ,,Atakama“ Nikole Nikolića prevedena na makedonski jezik

Fenomeni društva

PODGORICA – Zbirka kratkih priča ,,Atakama“ crnogorskog književnika Nikole Nikolića objavljena je na makedonskom jeziku, u izdanju kuće ,,Ars Lamina“. Knjigu je preveo Dejan Vasilevski, a urednica izdanja je Olivera Korveziorska.

,,Atakama“ sadrži 15 priča koje se bave različitim društvenim fenomenima savremenog društva – totalitarizmom, samoubistvom, porodičnim i ljubavnim odnosima...

- Priče Nikole Nikolića su okrenute stvarnosti iz koje fikcija crpi svu svoju snagu; one se klone suvišnosti i pretjerivanja, a njihov izraz teži sažimanju i jezgrovitosti. Nikolić svakom elementu priče daje na značaju, zato je važno čitati njegove priče dubinski i između redova, kako bi se otkrio svaki pojedinačni detalj. Zbirka priča ,,Atakama“ nije poput pustinje kojoj duguje ime. Naprotiv, Nikolićeva ,,Atakama“ je potentno i uzbudljivo štivo namijenjeno posvećenim čitaocima – zapisao je o ovoj knjizi Srđan V. Tešin, srpski književnik, novinar i antologičar. Nikola Nikolić rođen je 1989. godine u Podgorici. Završio je Fakultet političkih nauka, na kojem je i magistrirao. Osim zbirke priča ,,Atakama“ (2016) i „Posijecite visoko drveće“ (2023), objavio je tri romana: ,,Čvor“ (2011), ,,Meandar“ (2014) i ,,Sirene za uzbunu“ (2019). Priče objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima. Piše književnu kritiku. Autor je serijala razgovora s piscima iz regije na portalu Kombinat. An. R.

Nastavak revije ,,San o stvarnosti“

Filmovi Živka Nikolića u Kinoteci

PODGORICA – Projekcijom četiri kratkometražna dokumentarna filma crnogorskog TV i filmskog reditelja i scenariste Živka Nikolića sinoć je nastavljena filmska revija ,,San o stvarnosti“, u sali ,,Gojko Kastratović“ Crnogorske kinoteke. Nikolićevi filmovi biće prikazani večeras i sjutra, u 20 sati, a ulaz je besplatan.

Publika je sinoć bila u prilici da pogleda kratkometražna ostvarenja ,,Trag“ (1971), ,,Ždrijelo“ (1972), ,,Polaznik“ (1973) i ,,Bauk“ (1974). Večeras će biti prikazani filmovi ,,Prozor“ (1976), ,,Oglav“ (1977) ,,Ine“ (1978) i ,,Ane“ (1980), a sjutra ,,Graditelj“ (1980), ,,Biljeg“ (1981) i ,,Teatar poezije“ (1981).

U najavi organizatora navedeno je da će publika ima priliku da pogleda ,,nekoliko pažljivo odabranih djela ovog vrhunskog umjetnika

Onlajn platforma „3dvirtualheritage.me“ na nesvakidašnji

Slikovitija promocija najvrednije baštine

3D prikaz tvrđave Kosmač na Brajićima

Jedna od najvećih prednosti onlajn baze podataka je što je ona lako dostupna svima i uvijek ju je moguće pridružiti širem spektru evropskih ili svjetskih onlajn baza podataka kako bismo promovisali nasljeđe naše zemlje – kazali su Jelenić i Boljević

koji je za sobom ostavio veliki trag koji je značajan ne samo za crnogorsku i jugoslovensku, već i za evropsku kinematografiju“. Sve što je ikada snimio, snimio je na crnogorskom tlu, duboko u sebi noseći pečat rodnih Ozrinića. Govorio je: „Čovjek uvijek nosi pečat zavičaja, nosi svoje zavičajno breme, opterećenje. Stalno ima potrebu da ga se oslobodi, a istovremeno, bez tog zavičaja ne bi ništa značio. Jer, čovjek koji ne voli svoj zavičaj, ne voli ni ljude, ne voli sebe. Zavičaj je djetinjstvo. Otuda potreba da ga slikamo, da ga pokažemo drugim ljudima“. - Žalio se što su ga neki optuživali pa je govorio: „Rastuži me što ponekad vidim da se pojedini ljute što drugačije slikam Crnu Goru. Svako ima pravo na svoju Crnu Goru, onakvu kako je osjeća i vidi, kako je ponio kad je prvi put taj svijet ugledao“ – saopšteno je iz Crnogorske kinoteke. An. R.

PODGORICA – Projekat ,,3D Virtual Heritage“ ima za cilj implementaciju informacionih tehnologija u polju kulturne baštine, koristeći najsavremenije tehnološke alate kako bi se poboljšali procesi prezervacije, konzervacije i promocije kulturno-istorijskih spomenika. Kreirana onlajn platforma – ,,3dvirtualheritage.me“ omogućava onlajn prezentaciju ,,digitalnih blizanaca“ kulturno-istorijskih spomenika Crne Gore.

savremenih digitalnih alata i tehnika za digitalnu prezervaciju i promociju kulturnih spomenika igra ključnu ulogu u kreiranju održivog kulturnog turizma i iskorišćavanju kulturnih potencijala Crne Gore – kazali su Jelenić i Boljević.

VALORIZACIJA

Jelenić i Boljević su podsjetili da je u ranoj fazi projekat podržala Evropska unija kroz fond ,,Kolaborativna grant šema za inovativne ideje“, koji je raspisao Direktorat za finansi-

kroz podizanje svijesti o njenom značaju, a postojanjem digitalnog formata nepokretnih kulturnih spomenika se to postiže. Kreiranjem takve digitalne baze podataka, sem digitalne prezervacije, kulturna baština postaje bliža široj publici i daje se prostor korisnicima da saznaju, istraže više o njoj. Pored šire javnosti cilj platforme je usmjeren na stručnjake koji višestruko imaju koristi od nje, jednostavnom inspekcijom kulturnog dobra i praćenjem promjena na istom – istakli su Jelenić i Boljević. Na polju digitalizacije kulturno-istorijskih spomenika sarađivali su sa brojnim institucijama među kojima su Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Narodni muzej Crne Gore, Polimski muzej, Zavičajni muzej iz

Bara, Muzeji i galerije Budve, Turistička organizacija Podgorice, Turistička organizacija Budve, Turistička organizacija Bara.

- Do sada smo kreirali više od dvadeset geometrijskih blizanaca kulturno-istorijskih spomenika i lokaliteta, od kojih su samo neki prikazani na platformi ,,3dvirtualheritage. me“. Neki od spomenika kulture koje smo digitalno prezervirali i učinili dostupnim na platformi su: Njegošev mauzolej na Lovćenu, tvrđava Kosmač, reljef Crne Gore na Cetinju, most na Sastavcima, Stari grad Medun, arheološki lokalitet Duklja, Baterija Jaz poznata kao tvrđava Mogren, Trikonhos na Topolici, Crkva Svetog Vasilija Ostroškog i unutrašnjost Crkve Svetog Nikole – Manastir Podvrh – kazali su Jelenić i Boljević. Najavili su da je u dolazećem

Arhitekta građevinski inženjer Boljević

Nikola Jelenić i Bojan , koji su projekat po-

krenuli krajem 2018. i početkom 2019. godine, za Pobjedu su kazali da je onlajn platforma napravljena sa ciljem podizanja svijesti kod stanovništva o značaju kulturno-istorijskog nasljeđa i služi kao efikasno sredstvo promocije kulturno-istorijskih spomenika naše zemlje.

- Jedna od najvećih prednosti onlajn baze podataka je ta što je ona lako dostupna svima i uvijek ju je moguće pridružiti širem spektru evropskih ili svjetskih onlajn baza podataka kako bismo promovisali nasljeđe naše zemlje. Korišćenje

imali 2020. Osnovni motiv je bio unapređenje stanja u materijalnoj, nepokretnoj kulturnoj

ima čuvanje kulturne

3D prikaz Crkve Svetog Nikole u Bijelom Polju

ciju, digitalizacija baštine će

raju digitalizovati, ali može-

zerviramo većinu spomenika kulture u Crnoj Gori i na taj način podstaknemo njihovu dalju valorizaciju – kazali su oni.

Naši sagovornici naglašavaju

Naslovnica knjige „Atakama“

naša kulturna dobra

Neizbježna praksa u baštinjenju kulturnih dobara

Crne Gore

Međunarodni filmski festival u Berlinu nije prošao bez polemika Neopravdana

dominacija dokumentarnog filma promocija baštine

nogorske spomenike kulture.

- Osim ovoga, onlajn platforma pruža mogućnost virtuelnog istraživanja spomenika kulture ljudima sa poteškoćama u kretanju ili invaliditetom koji zbog nepristupačnosti lokacije nijesu u mogućnosti to učiniti – kazali su oni.

Postojanje 3D modela kulturno-istorijskih spomenika na više nivoa doprinosi promociji kulturnog turizma.

- Ovakav vid promocije podiže kvalitet ponude time što na mnogo sadržajniji i slikovitiji način omogućava turistima i posjetiocima doživljaj kulturno-istorijskog spomenika. Turističkim vodičima omogućava bolji način animiranja posjetioca time što obezbjeđuje raznovrsnost i sveobuhvatnost samog spomenika. Takođe, u okviru kulturnog turizma, koji pored turističkog djelovanja ima i edukativni, stručnjacima daje mogućnost tehnički-tehnološke razmjene informacija – kazali su Jelenić i Boljević.

ŠIROKA PRIMJENA

Autori ovog projekta objasnili su da 3D modeli kulturno-istorijskih spomenika imaju mogućnost široke primjene u raznim kreativnim industrijama.

- Oni, na primjer, mogu biti veoma korisni prilikom izučavanja starih zanata, omogućavaju interaktivno izučavanje i sagledavanje spomenika kulture iz perspektive iz koje ga je fizički nemoguće sagledati. Mogu imati primjenu i u industriji video-igara gdje mogu biti korišćeni prilikom kreiranja scena. Postoje primjeri gdje su

Na onlajn platformi ,,3dvirtualheritage.me“ navedeno je da iako na tržištu postoje tehnološke mogućnosti za digitalnu prezervaciju spomenika kulture, države još uvijek nijesu jasno definisale nacionalne strategije i standardizovane metodologije koje bi bile usmjerene na njihovu digitalnu prezervaciju i prezentaciju. - U periodu kada je projekat započinjao, primjena ovih tehnologija i metoda u Crnoj Gori je bila slabo prisutna, ali se istraživala. Digitalizacija na polju kulturne baštine je jedino bila prepoznata u okviru Strategije pametne specijalizacije 2019–2024. U toku tog perioda, nakon ostvarenih rezultata, desile su se promjene, i pokazao se značaj i uloga koju digitalizacija kulturne baštine donosi – od baze podataka, izrade konzervatorskih projekta do turističke ponude. Takođe, poslenici, donosioci odluka, kao i stručna javnost u konzervatorskoj praksi se upoznala sa digitalnim materijalom koji se ostvaruje nakon procesa digitalizacije, što je rezultiralo integrisanjem takvih podataka u konzervatorske projekte. Sem dobijanja geometrijskih tačnih podataka, vjerodostojnost, kvalitet i deskriptivnost omogućavaju učinkovitije i jednostavnije procese izrade projektne dokumentacije kulturnih dobara kao i njihovog monitoringa. Vjerujemo da će u narednom periodu, pošto u Evropskoj uniji ono postaje, ovakvo dokumentovanje, takođe, postati neizbježna praksa u baštinjenju kulturnih dobara Crne Gore – istakli su Nikola Jelenić i Bojan Boljević

se 3D modeli kulturno-istorijskih spomenika koristili za izradu dokumentarnih filmova kako bi se gledaocima detaljnije i sveobuhvatnije približile istorijske činjenice i kako bi sadržaj bio atraktivniji – istakli su oni, dodajući da 3D modeli kulturno-istorijskih spomenika imaju ključnu ulogu na polju edukacije jer omogućavaju približavanje kulturnog nasljeđa mlađoj populaciji na prijemčiv način. A. ĐOROJEVIĆ

BERLIN – Trijumf dugometražnog dokumentarnog filma „Dahomej“ francusko-senegalske rediteljke Mati Diop na Međunarodnom festivalu u Berlinu pomalo je zbunio filmsku zajednicu, budući da se već drugi put zaredom događa da u Berlinu pobijedi dokumentarac.

To pitanje problematizovala je i filmska kritičarka Politike Dubravka Lakić, koja se zapitala kakva je poruka ove činjenice.

- Da li da je shvatimo kao poraz cjelovečernjeg igranog filma, kojem je, prije svega, glavni takmičarski program ovog festivala i namijenjen? Ili, možda, kao „nesnalaženje“ i ovogodišnjeg žirija – predvođenog sada kenijsko-meksičkom glumicom Lupitom Njongo – u programskom izboru od 20 takmičarskih filmova koji je kreirano odlazeći Karlo Šatrijan, kojem Berlinale nije produžilo mandat – zapitala se Lakić. Prema njenim riječima, neosporno je da su već duže dugometražni dokumentarci izjednačeni u takmičarskim programima svjetskih festivala, a za najbolji film 74. Berlinala – „Dahomej“, o borbi za povratak otetog umjetničkog blaga s nekadašnje teritorije istoimenog zapadnoafričkog kolonijalizovanog kraljevstva, francusko-senegalska rediteljka Mati Diop osvojila je „Zlatnog medvjeda“. - Takođe je nesporno da je u Berlinu četvrti put zaredom nagrađen i južnokorejski kultni reditelj Hong Sang Su, majstor za stvaranje filmskih priča „ni iz čega“. Ovog puta je za šarmantnu narativnu minijaturu o sudaru različitih kultura – „Potrebe putnika“, s ništa manje kultnom glumicom Izabel Iper u glavnoj ulozi, osvojio festivalski Gran pri. Ovim dvijema glavnim nagradama, koje se mogu okarakterisati i kao pretjerivanje od strane žirija (a možda je i puki

slučaj što je većina nagrađenih francusko-belgijske proizvodnje), pridružuju se i Nagrada žirija (Jury Prize), koju je za konceptualističko-futuristički film „Carstvo“ osvojio francuski reditelj Bruno Dimon, kao i nagrade za glumce Sebastijana Stena (u američkom filmu „Drugačiji čovjek“) i Emili Votson (u irsko-belgijskom filmu „Male stvari poput ovih“) – zapisala je Lakić. Dodala je da je u svakom smislu dominantni i izvanredan njemački egzinstencijalistički i humoran film „Umiranje“ („Sterben“) Matijasa Glasnera završio samo sa „Srebrnim medvjedom“ za najbolji scenario (osvojio je i dvije važne nagrade nestatutarnih žirija). Jednostavan, ali i potpuno očaravajući iranski film „Moja omiljena torta“ Marijam Mogadam i Behtaša Sanajiha, prema riječima Lakić, potpuno je ignorisao glavni žiri, ali su mu pripale nagrade publike, žirija međunarodne kritike Fipresci i Ekumenskog žirija. - Sjajan dokumentarac „Pepe“ Nelsona Karlosa de los Santos Arijasa, dominikansko-namibijsko-njemačke proizvodnje,

Optužbe za antisemitizam

Berlinski filmski festival našao se juče u centru polemike optužbama da je služio kao platforma za antisemitske izjave reditelja tokom subotnje ceremonije dodjele nagrada na kojoj se pominjao rat između Izraela i palestinskog pokreta Hamas.

- Antisemitizmu nije mjesto u Berlinu, a to se odnosi i na umjetnike - napisao je na platformi Iks (X) gradonačelnik Berlina Kai Vegner (Wegner).

- Ono što se dogodilo u subotu na Berlinalu je nepodnošljiva relativizacija - dodao je Vegner, pozivajući na odgovornost organizatore ovogodišnjeg 74.

osvojio je treću najvažniju nagradu – „Srebrnog medvjeda“ za najbolju režiju. Da sam se kojim slučajem ja pitala, Glasnerovo „Umiranje“ osvojilo bi i „Zlatnog medvjeda“ za najbolji film i „Srebrne medvjede“ za režiju i scenario i za

Počinje Festival savremene klavirske muzike „Forte piano“ Stanković i Kurbatov u

PODGORICA - Festival savremene klavirske muzike „Forte piano“ počeće predavanjem pijaniste i profesora mlađe generacije Bartolomeja Stankovića danas u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Ulaz je besplatan.

Bartolomej Stanković je bosanskohercegovački pijanista i vanredni profesor na Katedri za klavir Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Održao je više od 70 solističkih koncerata u regionu i Evropi i nastupao na

brojnim uglednim festivalima. Predavanje-koncert u formi animacije, pod nazivom „Priča o klaviru“, Stanković je osmislio kroz multimedijalnu prezentaciju na video-zidu, uz prikazivanje slika i nacrta, te zvučnih i video primjera. U prvom dijelu publiku će upoznati s istorijskim razvojem klavira, instrumentima pretečama i zanimljivoj saradnji između kompozitora i graditelja klavira, koji su zajedno uticali na razvoj ovog instrumenta. Drugi dio predavanja odnosi se na savremeni klavir i njegovu građu i meha-

niku, što će pokazati kroz video primjere i uživo. Predavanje će biti obogaćeno kratkim muzičkim primjerima koje će na klaviru izvoditi predavač, a koji upotpunjuju sliku o razvoju klavira, kao i njegovim muzičkim i akustičkim mogućnostima. Istog dana, u Velikoj sali KIC-a u 20 sati, nastupiće Aleksej Kurbatov, ruski pijanista i kompozitor, koji će izvesti djela Igora Stravinskog, Rodiona Ščedrina, Nikolaja Mednera i Karla Vajna, kao i svoje originalne kompozicije i transkripcije. Odlikovana orgi -

Međunarodnog filmskog festivala koji je trajao od 15. do 25. februara. Kontroverzu su posebno podstakle izjave filmskih stvaralaca u subotu uveče, tokom ceremonije dodjele nagrada, optužujući Izrael za genocid zbog bombaških napada u kojima je poginulo gotovo 30.000 ljudi u Gazi, većinom civila, prema ministarstvu zdravlja Hamasa. Istovremeno, ti reditelji nijesu spomenuli da je izraelsku ofanzivu pokrenuo napad Hamasa koji je 7. oktobra izveo u Izraelu, a koji je rezultirao smrću najmanje 1.160 ljudi, uglavnom civila.

cijeli glumački ansambl – zapisala je Lakić. Ona je zaključila da Berlinski festival mora da se trgne jer je pozicija – uz Kan i Veneciju –apsolutnog lidera među festivalima A kategorije već izgubljena. R. K.

nalnošću i individualnošću muzičkog izraza, Kurbatova djela su inspirisana tradicijom svjetske simfonijske i kamerne muzike. U isto vrijeme, njegova muzika predstavlja rusku kulturu koja je duboko povezana s istorijskim kontekstom. Djela simfonijske i kamerne muzike Alekseja Kurbatova izvođena su širom svijeta. Mnogi savremeni izvođači uvrstili su njegove kompozicije u svoje CD albume. Njegov bogat kompozitorski opus uključuje osam simfonija, opere, sedam instrumentalnih koncerata, tri simfonijske poeme, brojna vokalna i kamerna djela, filmsku muziku itd. An. R.

Rediteljka pobjedničkog filma Mati Diop pozira fotografima nakon dodjele nagrade

PRAVNA ANALIZA: Kako je, na bazi pogrešnih pravnih premisa, poništavana presuda Višeg suda u pokušaju terorizma 2016. godine (3)

Apelacioni sud nije prepoznao čak ni oblik terorističkog akta

Presudom Višeg suda definisani su svi elementi bića krivičnog djela terorizam u samoj presudi, kao i radnje koje su preduzete i planirane, zbog čega moram dati zaključak: ili vijeće Apelacionog suda nije ni pročitalo izreku u dijelu 2 prvostepene presude ili je namjerno izvrnulo iznijete činjenice vjerujući da će to proći bez posebne pažnje

Vijeće Apelacionog suda na strani 9 ukidnog rješenja navodi da je prvostepeni sud „u pravnoj osnovi dijela 2 izreke pobijane presude za koje su krivično djelo optuženi oglašeni krivim i koje odredbe Krivičnog zakonika su primijenjene, prvostepeni sud je optužene Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova oglasio krivim da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo terorizma u pokušaju, a optuženi Bratislav Dikić, Predrag Bogićević i Nemanja Ristić da su počinili isto krivično djelo u pokušaju putem pomaganja...“

ŠTO JE TO TERORIZAM?

U narednom pasusu vijeće Apelacionog suda navodi da je izreka dijela 2 pobijane presude nerazumljiva, jer se ne može zaključiti koji oblik terorističkog akta – djela predviđenih od tačke 1 do tačke 8 navedenog člana - optuženi pokušali izvršiti u namjeri ostvarivanja ciljeva iz člana 447 stav 1 KZCG, navedenih u činjeničnom opisu ove izreke. Zato zaključuju da u pravnoj ocjeni djela nije precizirano o kojem obliku djela se radi, a koje su optuženi pokušali izvršiti; odnosno da nije navedena zakonska odredba koja se odnosi na to djelo, pa se izreka dijela 2 čini nerazumljivom u pogledu pravne ocjene djela, te je na taj način počinjena povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 386 stav 1 tačka 8 ZKP-a.

Ovakav zaključak vijeća Apelacionog suda jedino može predstavljati falsifikovanje onoga što je prvostepeni sud veoma jasno u dijelu pod 2 izreke prvostepene presude na strani 8 u petom redu jasno naveo: ,,u namjeri da ozbiljno zastraše građane Crne Gore, napadnu na život i tijelo drugoga, ozbiljno ugroze i povrijede osnovne ustavne, političke i društvene strukture Crne Gore i spriječe Crnu Goru da pristupi NATO alijansi“. Dakle, u prvostepenoj presudi definisana su bitna obilježja bića krivičnog djela na isto-

vjetan način kao što je u članu 447 KZCG ovo krivično djelo i određeno. U odnosu na oblik izvršenja ovog krivičnog djela koji je definisan u tačkama od 1 do 8 prvostepeni sud navodi: „...te tako obučeni i naoružani presreli i pucali na pripadnike Specijalne antiterorističke jedinice Uprave policije Crne Gore koja se nalazi u naselju Zlatica i iste likvidirali... a potom bi ovako angažovani pripadnici kriminalne organizacije lišili slobode tadašnjeg predsjednika Vlade Crne Gore“.

Izvjesno je: prvostepeni sud veoma jasno je definisao napad na život i tijelo drugog, kao i napad na slobodu drugog lica kao način izvršenja krivičnog djela terorizam. Dakle, definisani su od strane prvostepenog suda svi elementi bića krivičnog djela terorizam u samoj presudi, kao i radnje koje su preduzete i planirane, zbog čega moram dati zaključak - ili vijeće Apelacionog suda nije ni pročitalo izreku u dijelu 2 prvostepene presude ili je namjerno izvrnulo iznijete činjenice vjerujući da će to proći bez posebne pažnje. Kad bi zaista bilo tačno ono što navodi vijeće Apelacionog suda, onda prvostepena presuda u navedenom dijelu ne bi predstavljala krivično djelo, pa bi Apelacioni sud u tom slučaju morao i bio dužan da preinači pobijanu presudu i donese oslobađajuću presudu. Zašto Apelacioni sud to ne čini, a imperativne zakonske odredbe ga na to obavezuju?

Jedini zaključak je da to radi ciljno i smišljeno, zbog čega sam 11. marta 2021. godine, kada više nijesam bio glavni specijalni tužilac, dostavio analizu svih zloupotreba vijeća Apelacionog suda u ovom predmetu Vrhovnom državnom tužilaštvu, Vrhovnom sudu, Višem sudu u Podgorici i Apelacionom sudu i to na više od 50 strana. Razumljivo je da sve pogreške i kršenja zakona koje je Apelacioni sud učinio u navedenom rješenju sada nijesam u mogućnosti da obradim. Ali neke mogu ukratko da napomenem.

ORIGINAL FALSIFIKATA...

Vijeće Apelacionog suda u pobijanom rješenju na strani 10 pasus četvrti navodi „da je prvostepeni sud počinio bitnu povredu odredaba krivičnog

postupka iz člana 386 stav 1 tačka 9 ZKP-a, jer u pogledu postojanja krivičnih djela i krivice svih optuženih kako onih koji su dijelom presude pod 1 oglašeni krivim, tako i onih koji su dijelom 2 oglašeni krivim, nijesu navedeni svi potrebni razlozi o odlučnim činjenicama, a dati razlozi u pogledu tih činjenica su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni...“

Potom se navodi da je prvostepeni sud utvrdio da su ,,okrivljeni pripadnici kriminalne organizacije... radi sticanja nezakonite dobiti... dobijali novac“.

Da sve bude zanimljivije - iznijeto nigdje ne stoji u prvostepenoj presudi, pa se jedino može reći da je falsifikat!

POGREŠNA TUMAČENJA

Naime, prvostepeni sud u svojoj presudi nigdje ne pominje da je bilo ko od optuženih stekao materijalnu dobit izvršenjem krivičnih djela koja su im stavljena na teret. Navedeni su iznosi novca za koje je Viši sud utvrdio da su optuženi dobili radi sprovođenja kriminalnog plana koji su prihvatili, a ne - kako to vijeće Apelacionog suda navodida taj novac predstavlja dobit u smislu bitnog obilježja bića krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG. Tačnije: da je kriminalna organizacija formirana radi sticanja nezakonite dobiti ili moći...

Dakle: to što Apelacioni sud zaključuje da se radi o dobiti nigdje ne stoji u prvostepenoj presudi, o tome nema nijedne riječi. Da bi prikrilo namjeru, vijeće Apelacionog suda vrši – svakako nezakonito - selekciju riječi iz izreke pobijane presude i navodi samo pojedine djelove, a ne cjeline koje imaju smisao, iz čega proizilazi da vijeće Apelacionog suda svoje činjenične zaključke izvodi pogrešno. I, još teže po vijeće Apelacionog suda: izvodi definitivne zaključke, na šta nije ovlašćeno po zakonu bez održavanja glavnog pretresa. Jasnoće radi, vijeće Apelacionog suda izdvojilo je riječi „radi sticanja nezakonite dobiti“, dok cjelina u pobijanoj presudi glasi: „radi nezakonite dobiti ili moći“. Potom se Apelacioni sud bavi teorijskim razmatranjem pojma „dobiti“ u okviru ,,kriminalne organizacije“...

Nažalost: ili ne razumiju osnovne elemente bića krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG ili namjerno griješe da bi ukinuli prvostepenu presudu. U prvom pasusu vijeće Apelacionog suda navodi da „dobit mora biti ostvarena kako za organizatora kriminalne organizacije, tako i za pripadnika kriminalne organizacije“. Očito je: Apelacioni sud poistovjećuje krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije sa krivičnim djelom dogovor za izvršenje krivičnog djela iz člana 400 KZCG, odnosno krivič-

nog djela kriminalno udruživanje iz člana 401 KZCG, pa je očigledno da su u brzini prepisali obrazloženja bitnih elemenata bića ovih krivičnih djela.

POJMOVI DOBITI I MOĆI

Jasnoće radi: Apelacioni sud navodi da za postojanje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije mora se ostvariti dobit za pripadnike kriminalne organizacije - što nije tačno. U kriminalnoj organizaciji individualnost njenih pripadnika se gubi prihvatanjem kriminalnog plana da se kriminalnoj organizaciji pribavi dobit ili moć kao takvoj. Upravo ovaj element razdvaja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG od drugih navedenih krivičnih djela.

Zakonodavac je krivično djelo konstruisao tako da se organizaciji pribavi dobit ili moć, a ne pojedincu. Ako bi se prihvatio stav da dobit treba da pripada i pribavlja se članovima kriminalne organizacije tada bi se radilo o klasičnom pojmu saizvršilaštva, iz čega bi proizašlo da se više lica dogovorilo da vrše krivično djelo kako bi svaki od njih pribavio sebi dobit u novcu.

Prirodno je sada da me neko pita: zašto kao glavni specijalni tužilac nijesam pokrenuo krivični postupak protiv vijeća Apelacionog suda ili nekih njegovih članova? Odgovor je jasan - zato što sam Vrhovnom sudu Crne Gore dostavio, a ka-

ko sam već naveo, obrazloženo na 50 strana gdje sam ukazao na nezakonitosti. Vrhovni sud Crne Gore je bio dužan, a imajući u vidu težinu i obim kršenja zakona, da izvrši kontrolu rada vijeća Apelacionog suda u ovom krivičnom predmetu, nakon čega bi se stvari razjasnile.

Vraćam se temi: Apelacioni sud navodi da je dobit jedan od obaveznih uslova za postojanje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 6 KZCG. Ovo je nevjerovatno i sada je jasno zašto sam negdje ranije kazao da sudije imaju razloga da brinu i da se boje prilikom donošenja prvostepenih presuda. Sticanje nezakonite dobiti nije obavezan elemenat ovog krivičnog djela, jer nije kumulativno propisan zajedno sa elementom „sticanje moći“. Ova dva elementa data su alternativno, što znači da mogu postojati jedan bez drugoga. Upravo „sticanje moći“ kao element bića krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a KZCG ukazuje da se „dobit“ ili „moć“ stiču za kriminalnu organizaciju, a ne za pojedince.

Ovo jer je logično da se sticanje moći ne može dijeliti među pripadnicima kriminalne organizacije, jer je to nedjeljiva stvar, pa je ne mogu dijeliti na procente, već ako postoji, služi kriminalnoj organizaciji u cjelini, kao samostalnom entitetu koji postoji bez obzira ko su njeni pripadnici. Na isti način i teorijski i praktično se i sticanje dobiti mora tumačiti. I ne znači da pripadnici kriminalne organizacije, kao i pripadnici zakonite organizacije ne bi dobijali određene novčane naknade, ali to je potpuno drugo pitanje. Međutim, ako je vijeće Apelacionog suda, pa makar i pogrešno, vjerovalo da je dobit obavezan element ovog krivičnog djela kada je našlo da ga nema u činjeničnom opisu tog krivičnog djela, trebalo je - na osnovu imperativne zakonske norme - da preinači presudu u odnosu na sve okrivljene kojima je ovo krivično djelo stavljeno na teret i - oslobodi ih. No, vijeće to nije učinilo, što znači da ne vjeruje iskreno u ovo što je napisalo! Kršenje zakona je takvog obima i intenziteta da ništa drugo ne bi trebalo napisati, ali moja namjera je da svim sudijama koji sada postupaju ili će postupati u budućnosti ukažem kako je lako poništiti pravo kao nauku i spriječiti ostvarenje pravde u datom političkom, socijalnom i društvenom kontekstu uopšte. (KRAJ)

Piše: Milivoje KATNIĆ

Apelacioni sud navodi da je dobit jedan od obaveznih uslova za postojanje kriminalne organizacije

Na zelenoj pijaci raznovrsna ponuda voća i povrća, sireva, jaja, orašastih plodova...

Drastično poskupio zakup, cijene proizvoda ostale iste

Uprkos tome što je gradsko preduzeće Tržnice i pijace znatno podiglo cijene zakupa tezgi, to nije dovelo do rasta cijena proizvoda na zelenoj pijaci u Tržnom centru ,,Pobrežje“ – cijene većine proizvoda uglavnom su iste kao unazad nekoliko sedmica, a nekih i niže.

VOĆE I POVRĆE

Prodavačica Milanka Dakić požalila nam se da je posjeta mušterija zelenoj pijaci prethodna dva mjeseca, naročito radnim danima, prilično loša. - Mislili smo u januaru da će februar biti malo bolji, ali ovo je daleko od očekivanog. Bogami – mrka kapa... Pijaca je puna svježeg voća i povrća, cijene su iste kao ranije, ali slabo ima naroda, naročito mimo vikenda. Dokle ćemo izdržati, vidjećemo – sliježe ramenima Dakić.

Tezgu sam sa vagom plaćala 140 eura, a sada je zakup 230. To, međutim, nije uticalo na porast cijena proizvoda, naprotiv... Neki su i jeftiniji nego što su bili, što zavisi od nabavne cijene... Radimo na ivici rentabilnosti, jednostavno, nemamo gdje više cijene da podignemo. Pet godina ulažem u ovaj posao, sad nemam izbora osim da se borim i da to održavam – kaže prodavačica Milanka Dakić

Ističe da ni drastično poskupljenje zakupa tezgi (zakup tezge od dva metra sa vagom bio je 140 eura, a sada je 230) nije dovelo do porasta cijena njihovih proizvoda. - Naprotiv, neki su i jeftiniji nego što su bili. Tako su, recimo, spanać i blitva bili pet i šest eura, a sad su tri i četiri. Paradajz i krastavac su bili 3,5–4 eura, a sad su tri. Naravno, to zavisi od nabavne cijene, ali s ovim poskupljenjem zakupa radimo na ivici rentabilnosti. Jednostavno, nemamo prostora da podignemo cijene. Pet godina ulažem u ovaj posao i sad nemam izbora osim da se borim i da ga održavam – navodi Dakić. Kako dodaje, ovih dana najbo-

Maslinama vratili staru cijenu

Do prije nekoliko mjeseci, maslina je bila možda i jedini proizvod na zelenoj pijaci koji, usljed inflacije izazvane globalnom krizom, nije mijenjalo cijenu,

lje prolaze raštan, blitva, spanać, krompir, luk. - Kilogram mladog raštana u listovima je 3,5 eura, a u glavicama 2,5. Dobro prolazi i krompir iz Nikšića, cijena mu je 1,30 eura. Domaći crni luk, kolačar i crveni, su po dva eura, bijeli je pet, koliko košta i mladi luk. Kilogram zelene salate kreće se od tri do četiri eura, cvekla je euro i po, šargarepa dva, patlidžan 3,5 eura, tikvica tri, celer i paškanat po četiri, karfiol je tri, brokula pet, a paprika 3,5 eura – kazala je Dakić, uz napomenu da u ponudi ima i domaći med iz Pipera, kome je cijena već dvije godine 15 eura.

I prodavačica krompira Darinka Radulović kaže da poskupljenje cijene zakupa tezge nije uticalo na cijenu proizvoda koje ima u ponudi.

- Cijene su iste kao i prije poskupljenja tezgi. Kilogram krompira je 1,30 eura, dok kesa od pet kilograma košta pet i šest eura, u zavisnosti od veličine – kazala je Radulović, uz

dok su ostali proizvodi u prethodnih nekoliko godina poskupili od 30 odsto, pa i više od 100 procenata. Dobru vijest za potrošače ovom prilikom donosi prodavačica Nataša Boljević, koja nam se pohvalila da je cijenu maslinama, koju je prije nekoliko mjeseci podigla sa šest na sedam eura,

napomenu da krtolu otkupljuju od proizvođača sa Krnova.

SIREVI I JAJA

U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda bila je raznovr-

ponovo vratila na staru. - Dok cijena zakupa tezge raste, cijene pojedinih proizvoda se vraćaju na staro. Masline su bile šest, prije nekoliko mjeseci smo ih podigli na sedam, ali smo ih opet vratili na šest eura –kazala je Boljević, uz napomenu da su masline ubrane sa plantaža u Starom Baru.

Turistička organizacija Podgorice učestvovala na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu

Predstavili ponudu glavnog grada

Turistička organizacija Podgorice (TOP), zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, učestvovala je na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, koji je održan od 22. do 25. februara.

Ana Jovanović iz Turističke organizacije Podgorice podsjetila je da tradicionalno nastupaju na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu.

- To je višestruki značaj za našu turističku ponudu, prije svega, zato što su turisti iz regiona najbrojniji u ukupnoj strukturi turista koji posjete naš glavni grad. S druge stra-

ne, ovo je manifestacija međunarodnog karaktera, pa je samim tim izuzetno značajna jer možemo da predstavimo ponudu našeg glavnog grada velikom broju posjetilaca – poručila je Jovanović. Ona je iskazala zadovoljstvo

dobrom posjetom i interesovanjem posjetilaca.

- Turisti su sve više zainteresovani za dolazak u Podgoricu. Kao prednost ističu dobru saobraćajnu povezanost našeg glavnog grada i sa jugom i sjeverom Crne Gore, cijene i

hotelske kapacitete sa kojima raspolažemo u glavnom gradu. U posljednjih nekoliko godina sve je veće interesovanje za aktivne forme odmora, a Turistička organizacija Podgorice u prethodnom periodu posvetila je veliku pažnju upravo ovim formama odmora, izradi brošura i markiranju staza, što predstavljamo i na ovom sajmu – zaključila je Jovanović. Pored TOP-a i NTO, na štandu Crne Gore izlagali su i strateški partneri avio-kompanija Air Montenegro i One Montenegro, Skijališta Crne Gore, lokalne turističke organizacije Kotora, Tivta, Ulcinja, Žabljaka, Kolašina, Andrijevice, Bijelog Polja, Mojkovca, Šavnika, Berana i Gusinja, kao i predstavnici turističke privrede. I.M.

sna ponuda sireva i kajmaka. Navodeći da je rashladnu vitrinu u kojoj drži sireve prije poskupljenja plaćala 150, a sada 240 eura mjesečno, prodavačica Vojka Terzić kaže da to nije uticalo na povećanje cijena.

- Stari sirevi su bili sedam i osam eura, već mjesec i po su po osam i devet eura. Mladi sir je šest eura, a lisnati kolašinski 12 eura. Stari skorup iz mješine košta 33 eura, dok su mladi i srednji po 15 eura. Cijene diktiraju proizvođači od kojih otkupljujemo sir. Ako oni podignu cijene, moramo i mi – kaže Terzić. Poskupljenje proizvoda, kako ističe, dosta utiče na promet.

- Ranije su ljudi znali da uzmu kilo ili dva sira, pa i više, a sad kupuju po 300 grama, pola kila – zaključuje Terzić. Poskupljenje zakupa štandova nije uticalo na povećanje cijena jaja.

Prodavačica Dijana Mijušković navodi da se jaja sa njene farme kokošaka na Orjoj Luci kreću od 15 do 24 centa.

- Ove cijene su odavno. Zbog poskupljenja zakupa štandova, nijesmo podizali cijenu jaja. Nastojaćemo da je zadržimo na ovom nivou – kazala je Mijušković, uz napomenu da zakup štanda sada plaća više od 50 odsto skuplje nego lani.

I. MITROVIĆ

Aktivnosti gradskog privrednog društva Putevi

Saniraju 1,6 kilometara

Orijenske ulice

Ekipe gradskog preduzeća Putevi juče su počele sanaciju dijela Orijenske ulice na Zlatici, u dužini od 1,6 kilometara. - Radovi obuhvataju rezanje, raskopavanje i mašinsko struganje starog kolovoza, izradu izravnavajućeg sloja, ugradnju šahtova atmosferske i fekalne kanalizacione mreže, izdizanje PTT šahtova na projektovanu kotu, ugradnju asfaltne mase i obilježavanje horizontalne signalizacije – navedeno je iz Puteva. Predviđeno je da ovi radovi traju 25 radnih dana, a njihova vrijednost je oko 250.000 eura. I. M.

Ponuda odlična, ali kupaca malo

Masline ponovo po šest eura

TOP

Predstavnici TOP-a na sajmu u Beogradu

Pobjedom protiv Švedske, košarkaši Crne Gore ispunili cilj za prvi „prozor“ kvalifikacija za Eurobasket

Pravo lice Crnogoraca

PODGORICA – Kad na težak poraz od 24 poena, jedan tim odgovori ubjedljivom pobjedom od 25 razlike, to govori da je ta ekipa nakon neuspješne epizode pokazala pravu reakciju već u prvoj narednoj utakmici.

Košarkaši Crne Gore su u tome uspjeli trijumfom protiv Švedske u „Morači“ (95:70), u meču u kojem su imali imperativ pobjede, kako bi ostvarili cilj u prvom „prozoru“ kvalifikacija za Eurobasket, pošto je bilo nerealno očekivati da će i u gostima „uzeti skalp“ aktuelnom šampionu svijeta. Iako niko nije očekivao tako blijedo izdanje u Ludvigzburgu.

Izuzev uvodnih sedam minuta meča u sjajnom ambijentu pune ,,Morače“, kada su gosti ubacili četiri trojke iz šest pokušaja i vodili do šest razlike (14:8), izabranici Boška Radovića protiv Švedske kontrolisali su dešavanja na terenu i rezultat, koji je na kraju bio i ubjedljiviji nego što su, vjerovatno, i sami očekivali da može da bude. Bez obzira

Poraz Njemačke u Botevgradu od Bugarske (62:67) jedno je od najvećih iznenađenja prvog „prozora“ kvalifikacija za EP. Iako su poveli 19:4 u prvoj četvrtini, a pred posljednji kvartal imali šest poena prednosti (45:39), Njemci su na kraju izgubili i izazvali žestoke negativne kritike u zemlji.

– Megablamaža za naše šampione svijeta u košarci! – naslov je Bilda, a slično su poraz komentarisali i ostali mediji u Njemačkoj.

– Njemački košarkaši se

na FIBA rang-listu, po kojoj je Crna Gora 17. selekcija svijeta, a Švedska na 49. mjestu... – Odigrali smo potpuno drugačiju utakmicu u odnosu na onu sa Njemačkom, kada smo odigrali jednu od najslabijih partija u posljednjih, možda, šest-sedam godina. Igrači zaslužuju čestitke na karakteru koju su pokazali protiv Švedske. To je bila veoma važna utakmica za nas, iako je svaka važna. Ali, ako želite da se plasirate na Evropsko prvenstvo, morate da pobjeđujete kod kuće. Švedska je došla u Podgoricu nakon pobjede kod kuće protiv Bugarske i trebalo se pripremiti za veoma tešku utakmicu, koju smo, na kraju, zasluženo dobili – ističe selektor Crne Gore Boško Radović.

DOBRA REAKCIJA

Crna Gora je od početka meča imala bolje procente šuta u odnosu na Šveđane, ali je od druge četvrtine preuzela i prednost u skoku, nakon čega se pitanje pobjednika više nije postavljalo.

– Možemo da budemo veoma zadovoljni, pokazali smo ja-

Zahvalnost Periju

Kendrik Peri je nakon meča zahvalio „Savezu na tome što vjeruju u njega i što su ga stavili u poziciju da na terenu vodi tim Crne Gore“. Selektor Boško Radović je više puta u superlativu govorio o odnosu koji ovaj naturalizovani Amerikanac ima prema dresu Cren Gore, a ponovio je to i nakon Švedske.

– Hvala Periju koji je uvijek bio sa nama u protekle tri godine. Da podsjetim, prošle godine je u Tuzlu, gdje smo igrali sa Bosnom i Hercegovinom, došao iz Malage, nakon što je sa Unikahom tek bio osvojio španski kup. Putovao je puna 24 sata. Iako je imao nekih povreda, došao je da odigra i dva meča u ovom „prozoru“, i, zaista, zaslužuje našu zahvalnost i čestitke na odnosu prema reprezentaciji – rekao je Radović.

ko dobru reakciju, prije svega defanzivno. U onako sjajnom ambijentu u „Morači“, imali smo pravu energiju koja nas je nosila tokom cijelog meča. Možemo da budemo zadovoljni cijelom utakmicom, naravno, i rezultatom, ali i načinom na koji smo odigrali, kao što smo i planirali. U odbrani smo odradili zadatke koje smo dobili, osim u toj prvoj četvrtini u kojoj smo primili čak šest trojki, jer smo na-

kon toga Šveđane, apsolutno, držali pod kontrolom – rekao je kapiten „crvenih“ Vladimir Mihalović, koji je upisao 13 poena, četiri asistencije i dva skoka, ali je u 39. minutu zbog druge tehničke greške morao na tribine.

Grupa D

Prvi „prozor“: Njemačka – Crna Gora 85:61, Švedska – Bugarska 84:70, Crna Gora – Švedska 95:70, Bugarska –Njemačka 67:62.

Zbog rezultata u prva dva kola, i te kako je bitno što je Crna Gora pobijedila Švedsku s 25 razlike.

blamirali protiv Bugarske – naslov je na portalu državne televizije ARD – Igra je, jednostavno, bila samo s...e! Bilo je dosta igrača koji su bili zaokupljeni samo sobom, a stvari nijesu funkcionisale na individualnom planu. Ako šutnete 61 put na koš i samo 18 pogodite, jasno je da niko nije imao dobar osjećaj sa rukama. To je bilo, zaista, ružno! Takvo veče nećete doživjeti u narednih pet godina – kazao je Per Ginter, nekadašnji košarkaš, a

sada stručni konsultant na „Magenta sportu“.

Selektor Njemaca Gordon Herbert je kazao da je „odbrana, generalno, bila u redu“.

– Ali, imali smo problema u napadu poslije pet-šest minuta. Nijesmo imali dobar protok lopte i previše smo igrali „jedan na jedan“. Imali smo previše izgubljenih lopti. Igrali smo u odličnoj atmosferi, a možda smo imali jednog ili dvojicu iz tima koja se zbog toga „sakrila“ – kazao je Herbert.

Radović je meč odigrao sa 10 igrača (nijesu ulazili Aleksa Ilić i Fedor Žugić), i svi su se upisali u strijelce, uz četvoricu sa dvocifrenim poenterskim učinkom. Najbolji indeks je imao centar Marko Simonović – 26, i pored toga što je već u drugom minutu brzo zaradio dvije lične greške. – Mislim da smo naučili iz grešaka koje smo imali u Njemačkoj gdje nijesmo dobro otvorili utakmicu. Za Švedsku smo se, stvarno, dobro pripremili, znali smo koliko su oni kvalitetan protivnik. Ušli smo agresivno u utakmicu, što nam je na kraju i donijelo onakav rezultat. I protiv Švedske je bilo grešaka, jer je teško sve uklopiti u sedam dana, ali nijesmo griješili kao protiv Njemačke. Poraz Njemačke od Bugarske niko nije očekivao, vidi se da svako može da igra sa svakim, zato je protiv Švedske bila izuzuetno važna pobjeda za nas.

Drugi „prozor“ (22. i 25. novembar): Švedska – Njemačka, Crna Gora –Bugarska, Njemačka – Švedska, Bugarska – Crna Gora.

Čestitam saigračima na kvalitetnoj partiji i nastavljamo dalje – rekao je Simonović, koji je protiv Švedske zabilježio 16 poena, osam skokova, četiri asistencije, te po ukradenu loptu i blokadu.

I Mihailovića je iznenadio poraz Njemačke u Bugarskoj. – Ne znam da li su Njemci bili u kompletnom sastavu, ali taj poraz pokazuje da je sve moguće u ovakvom sistemu takmičenja – dodao je bek Budućnost Volija.

NEIZVJESNO U GRUPI D Nakon neočekivanog poraza Njemačke u Bugarskoj, sva četiri tima u grupi D su izjednačena na tabeli sa skorom 1-1 i svi imaju po pobjedu kod kuće, dakle, bez ijedne gostujuće pobjede. – Iz mog ugla, Njemačkoj je bila veoma bitna utakmica protiv nas. Iako ni u tom meču nijesu igrali u najjačem sastavu, ne znam zbog čega, i te kako dobro su se spremali za utakmicu sa nama. Na kraju su i odradili taj meč kako su željeli. Šta se desilo u Bugarskoj, da li je u pitanju neko opuštanje, da li je Bugarska igrala kako treba, ne znam, jer još nisam pogledao snimak. Ali, to je još jednom dokaz da su ovi „prozori“ potpuno nepredvidljivi. Bilo je tu više nerealnih rezultata – ističe Boško Radović.

– U nekoliko navrata smo rekli da treba da igramo svih 40 minuta, bilo da vodimo ili gubimo. Kada smo vodili, gledali smo da što više povećamo tu razliku, jer na kraju može da odlučuje međusobni skor dva tima, što smo bili naglasili prije i tokom utakmice. Zato je bilo važno da nema opuštanja i na 20 razlike. Da razlika nije bila važna, možda bih i sačuvao neke momke koji su proveli dosta minuta na terenu, a ovako sam ih držao do kraja da razlika bude što veća – kaže selektor naše reprezentacije. Naredni „prozor“ u kvalifikacijama za Eurobasket igra se tek u novembru, kada će Crna Gora dva puta igrati sa Bugarskom. Prije toga, početkom jula, naša selekcija u Letoniji igra kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre. – Dvomeč sa Bugarskom, najvjerovatnije, može da odluči koji će tim da ide na EP. Ali, Bugarska nam je u novembru, to je sredina naredne sezone, a naš fokus su sada kvalifikacije za Olimpijske igre, iako je to za tri-četiri mjeseca, te kontakti i razgovori sa igračima, vođenje računa o njima – zaključio je Boško Radović. I Kendrik Peri ističe da će o Bugarskoj razmišljati kad za to dođe vrijeme, ali je svjestan da neće biti lako nakon pobjede Bugara protiv Njemačke. – Jasno nam je kakav je Bugarska tim, ne smijemo i nećemo ih potcijeniti, kao što niko nikoga ne može da potcijeni u ovoj grupi. Svi žele da se nađu na Evropskom prvenstvu. Za sada ćemo da uživamo u pobjedi nad Švedskom, ali Bugarskoj, svakako, kapa dolje na pobjedi protiv Njemačke – rekao je Kendrik Peri. Saša JONČIĆ

NBA: Važna pobjeda Bulsa, istorijski skor i rekord Jokića

Vučević ,,zatrpao“ koš Nju Orleansa

– Naš Nikola Vučević je u izuzetnoj formi, predvodio je Čikago Bulse do važne pobjede nad Nju Orleans Pelikansima, 114:106 u gostima.

Slavni Ol-star centar je meč završio sa 22 poena, 13 skokova i tri asistencije. Baranin je odigrao manje od 34 minuta na parketu, a šutirao je dobro 19-10 iz igre. Pod košem je bio dominantna figura protiv favorita.

U trijumfu je najefikasniji bio bek Derozan sa 24 poena uz sedam asistencija i šest skokova, Dosunmu je dodao 21, a Vajt 16 poena uz sedam skokova. ,,Bikovi“ su četvrtu dionicu riješili 33:24 i režirali iznenađenje – ali i pokazali da će u dobroj formi dočekati plej-in razigravanje.

Za Nju Orleans Ingram je postigao 22, a krilni centar Vilijamson 19 poena uz 11 asistencija i osam skokova. Čikago je prekinuo seriju od dva poraza i ima skor 27-30, dok je Nju Orleans šesti na Zapadu (34-24). Nikola Jokić grabi ka trećoj MVP tituli za najboljeg igrača NBA sezone. Postao je prvi igrač igroriji najjače lige svijeta koji je u tri meča zaredom imao makar po 14 skokova i asistencija.

U pobjedi šampiona Denvera u gostima Golden Stejtu 119:103 Jokić je, pored 32 poena, imao po 16 skokova i asistencija. Šutirao je 34-13 iz igre i trasirao put ka pobjedi. Denver je protiv ,,ratnika“ uspio da

Nikolin 500. dabl-dabl, 15. na vječnoj listi NBA

Nikola Vučević je u pobjedi Čikago Bulsa nad Nju Orleans Pelikansima 114:106 u gostima stigao i do 500. dabl-dabl skora karijere.

Naš slavni centar je duel završio sa 22 poena i 13 skokova. Do fantastičnog skora Baranin je stigao nakon 835 mečeva u najjačoj ligi svijeta. Sada je na 15. mjestu vječne NBA liste po broju dabl-dabl učinaka (dvocifren skor u dvije statističke kategorije na meču).

– To sve govori o radu i dosljednosti koje sam uložio. Veoma sam ponosan, posebno zbog skokova, jer su oni za nas visoke momke dio posla – rekao je Vučević za američke medije nakon duela.

Tokom NBA karijere Nikola bilježi 17 poena i 10,2 skoka u prosjeku. Na vječnoj dabl-dabl listi vodi legendarni Tim Dankan sa 841 mečeva sa ovim skorom, ispred Melouna (814), Olajdžuvona (775), Garneta (742), O’Nila (727), Džejmsa (563)...

serijom 12:0 krajem poluvremena dođe do egala, a do kraja je igrao perfektno.

Povratnik Marej dodao je 27, a Gordon 17 poena za pobjednički tim. Tompson je upisao

23, a Kari 20 poena za domaćina, koji je razočarao u završnici. Pobjedom je Denver opet stigao do trećeg mjesta na Zapadu sa skorom 39-19, Golden Stejt je deseti (29-27). Oklahoma Siti ne odustaje od borbe za vrh Zapada, pobijedila je Hjuston 123:110 u gostima. Kanadski bek Gildžus-Aleksander je ponovo briljirao sa 36 poena uz sedam asistencija i pet skokova. Holmgren je dodao 29, a Vilijams 22 poena za raspucani tim. Hjuston je u krizi, Teksašanima nije pomogla izuzetna partija Smita (20 poena, 17 skokova i četiri asistencije). Sa učinkom 40-17 Oklahoma Siti dijeli prvo mjesto Zapada sa Minesotom. Sakramento je iznenadio Kliperse 123:107 u gostima u malom kalifornijskom derbiju. Foks je postigao 33, Berns 22, a sjajni litvanski centar Sabonis 17 poena uz 15 skokova i 12 asistencija u trijumfu. Zvijezde Klipersa ponovo su zakazale, Pauel je postigao 21, Harden i Lenard po 20, Zubac 16, a Vestbruk svega osam poena u porazu ekipe koja nije računala na slavno krilo Džordža Neočekivano lako Indijana je pobijedila Dalas 133:111. Tarner je upisao 33, a plejmejker Halibarton 17 poena uz deset asistencija za pobjednički tim. Prvi strijelac lige Dončić bio je standardno raspucan za Dalas sa 33 poena uz po šest asistencija i skokova, dok je Irving dodao 29 poena. S. S.

Dvadesetšestogodišnji Pljevljak karijeru nastavlja u Hrvatskoj

Starovlah napustio Mornar i potpisao za Šibenku

PODGORICA – Mornar Barsko zlato će završnicu ABA lige i domaće prvenstvo odigrati bez Milića Starovlaha. Ovaj 26-godišnji krilni košarkaš je, naime, napustio barski klub i potpisao za hrvatsku Šibenku. Starovlah će pravo nastupa imati tek u trećem krugu prvenstva Hrvatske, što znači da će propustiti subotnju utakmicu s Cibonom na Baldekinu. – Drago mi je što dolazim u klub koji ima veliku istoriju iza sebe. Želim da zahvalim svim ljudima u klubu što su mi pružili priliku da budem dio ovog kolektiva. Nadam se da ću opravdati povjerenje svih u klubu i mogu da obećam da ću u svakom trenutku dati 100 posto svojih mogućnosti. Nestrpljivo čekam početak treninga i utakmica – izjavio je Starovlah nakon potpisa za ,,narandžaste“. Starovlah će u Šibenci zamijeniti povrijeđenog Marka Lukića

– Nakon povrede Lukića, na tržištu smo reagovali potpisom Starovlaha. On je igrač u najboljim košarkaškim godinama, dovoljno iskusan da nam donese mir, a dovoljno mlad da se uklopi u našu ideju brze košarke. Znam ga privatno, radi se o velikom radniku, profesionalcu i karakteru. Njegova biografija pokazuje da ima veliki kvalitet. Nadamo se dobroj adaptaciji Starovlaha i novim pobjedama Šibenke – rekao je Josip Pandža, trener Šibenke. Starovlah je prošlog ljeta stigao u Mornar, za koji je u ABA ligi prosječno bilježio pet poena i 2,7 skokova.

Prošle sezone je nastupao za Zlatibor i mađarski Sedeak. Od 2017. do 2021. godine nosio je dres Budućnosti, a u sezoni 2021/2022. nastupao je za SC Derbi.

Bio član omladinske košarkaške reprezentacije Crne Gore, usavršavao se na košarkaškoj akademiji Torehon u Španiji. S. J

U FIBA Amerikup kvalifikacijama

Istorijski prvi trijumf Kube nad Amerikancima

PODGORICA - Košarkaši Kube režirali su veliko iznenađenje pobjedom nad selekcijom Sjedinjenih Američkih Država 81:67 u drugom kolu kvalifikacija za FIBA Amerikup.

Meč odigran u kubanskom glavnom gradu Havani je istorijski – to je prvi trijumf ove selekcije nad Amerikancima. Već nakon prve dionice domaćin je imao 16 poena prednosti.

Američku selekciju predstavljali su, uglavnom, igrači iz razvojne G lige. Svejedno, ovakav trijumf Kube je senzacija u košarkaškom svijetu, a autsajder je imao i 20 poena prednosti tokom duela.

Najpoznatiji košarkaš Kube je centar evroligaša Makabi Tel Aviva Hasijel Rivero. Ova zemlja nema bogatu košarkašku tradiciju, na planetarnom

šampionatu posljednji put igrala je prije 30 godina, a posljednji olimpijski nastup bio je u Moskvi 1980. godine. R. A.

Prva liga za košarkašice, 8. kolo

Primorju gradski derbi

H. Novi 71

Primorje 80

HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 13:20, 19:21, 18:23, 21:16.

HERCEG NOVI: Spaić 28, Đorđević 7, Razić 12, Dabović 13, Rakočević 11, Gatalo, Radojičić, Letić, Milojević, Markanović, Tadić, Krivokapić.

PRIMORJE: Sarić 22, Baćović 3, Pavlović 5, Andrić 27, Radulović 12, Ilić 3, Brković, Tripović 3, Mijajlović, Vrcan 5, Šćekić. Košarkašice Primorja drugi put ove sezone savladale su u gradskom derbiju ekipu Novog. Primorje je u okviru 8. kola uspjelo da trijumfuje

bez mnogo problema, s obzirom na to da je imalo prednost (čak i od 18 razlike), tako da u finišu nije bilo drame. Utakmicu je obilježila Ljube Andrić, koja je pored 27 poena imala i čak 22 skoka, dok je dabl-dabl učinak imala i Teo-

dora Sarić (22 poena, 16 skokova). Na drugoj strani, najefikasnija je bila Nataša Spaić (28), dok je nekadašnja reprezentativka Srbije Milica Dabović dodala 13, uz 8 skokova, 7 asistencija i 4 ukradene lopte. R. P.

Ženska fudbalska reprezentacija večeras (20 h) gostuje S. Irskoj u revanš meču baraža za Ligu B UEFA Lige nacija

,,Crvene“ spremne za hrabar otpor

PODGORICA – Ženska

fudbalska seniorska reprezentacija Crne Gore večeras (20 h) gostuje Sjevernoj Irskoj u revanš me-

ču baraža za Ligu B UEFA Lige nacija. Sjeverna Irska duel na ,,Vindzor parku“ dočekuje sa prednošću od 2:0, do koje je stigla golo-

Dečić propustio šansu da nakon kiksa Budućnosti preuzme lidersku poziciju

Camaj spasio Tuzane

PODGORICA – Fudbaleri

Dečića nijesu iskoristili prvu šansu – Budućnost je u subotu neočekivano poražena od Rudara, čime se ukazala mogućnost da Tuzani protiv Petrovca igraju za prvo mjesto. Ali, Dečić nije uspio. Umjesto trijumfa, prvoligaš iz Tuzi u finišu je došao do remija, tako da se i nakon 21. runde Meridianbet 1. CFL nalazi iza Budućnosti... - Znali smo da nas čeka težak posao, jer Petrovac ima dobar tim. Nikada nijesmo gledali konkurente, prioritet je da odradimo svoj dio posla, ali svakako da je bila pozitivna reakcija kada je već stigao kiks Budućnosti. Međutim, osvojili smo bod, ali drugi dio sezone tek je počeo i velika bitka tek predstoji. Ovi rezultati dokaz su da nema lakih utakmica,

da sve čeka neizvjesno prvenstvo, tako da treba biti oprezan i fokusiran od meča do meča – rekao je Ilir Camaj, napadač Dečića. Tuzani su imali nekoliko šansi, mučili su se u napadu, nijesu mogli da dođu do vođstva, a onda je Petrovac u 70. minutu preko Slobodana Babića došao do gola. Bilo je jasno da Tuzane čeka uzbudljiv finiš. Ali, po ko zna koji put Dečić je spasio Camaj, koji je samo dva minuta nakon ulaska u igru uspio da pogodi za važan bod. – Spremali smo se dobro, vjerovali da možemo doći do pobjede. Ali, svakako da je u ovoj velikoj borbi svaki bod bitan. Iako smo imali šanse, koje nijesmo iskoristili, na kraju je remi po teškim uslovima realan rezultat. Drago mi je da sam postigao gol, ali ostaje žal što nijesmo trijumfovali. Međutim, za nama su dobre paripreme, treba malo vremena i da se uklope neki novi igrači, tako da sam siguran da ćemo tek biti pravi. Već u srijedu slijedi gostovanje Mladosti, gdje ćemo nastojati da upišemo trijumf i pokažemo da smo spremni za borbu do kraja – jasan je Camaj. R. PEROVIĆ

ci. Vidjeli smo u prvom meču da je Sjeverna Irska bila bolji tim, dok smo mi uspjeli da pariramo do 70. minuta – kazao je selektor Mirko Marić Večerašnji duel u Belfastu igraće se pred prilično ispunjenim tribinama najvećeg stadiona u Sjevernoj Irskoj. To može biti dodatni motiv za naš tim, smatra selektor. – Vjerujem da će ambijent na stadionu na kojem igramo biti dodatni motiv za djevojke da daju sve od sebe, kako bismo probali da izvučemo povoljan rezultat – dodao je Marić.

Helena Božić na meču u Podgorici vodila je veliku borbu sa ofanzivnim igračicama Sjeverne Irske, tako da zna koliko težak posao čeka Crnu Goru.

Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo:

Neće skrivati olimpijske

PODGORICA – Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore okupila se juče prvi put od sredine decembra i Svjetskog prvenstva na kojem je zauzela sedmo mjesto.

vima u finišu prvog meča odigranog u Podgorici. – Ono što možemo da očekujemo jeste da će djevojke dati maksimum i na ovoj utakmi-

– Očekuje nas još jedna zahtjevna utakmica. Bez obzira na to što smo poraženi u prethodnom meču, vjerujemo u sebe, vjerujem da ćemo uspjeti da ugrozimo gol protivnika i poremetimo im prednost od 2:0 koju imaju iz prve utakmice – rekla je fudbalerka Dinama iz Moskve. Duel Crne Gore i Sjeverne Irske igra se večeras, sa početkom u 20 časova po srednjeevropskom vremenu. R. P.

Obojica slavnih veterana na prodaju

Real želi da vrati

Varana i Kazemira

PODGORICA – Rafael Varan i Kazemiro dobiće do ljeta ponude za povratak u Real Madrid, ekskluzivno je objavio San. Najtiražniji britanski list je došao do informacije da gigant i lider Primere ozbiljno razmatra da ponovo angažuje zvijezde Mančester junajteda, koje izvjesno napuštaju Premijer ligu na ljeto. Novi vlasnik Junajteda, najbogatiji Britanac ser Džim Retklif, želi radikalne rezove u ekipi – što podrazumijeva prodaju skupih ve-

terana koji dugoročno nijesu u vrhunskoj formi. U Realu, sa druge strane, ozbiljno razmatraju finansijski ,,paket“ za njihovo dovođenje. Očekuje se da mančesterski gigant od njihove prodaje zaradi makar 100 miliona eura. Brazilski zadnji vezni Kazemiro je plaćen oko 80 miliona eura 2022. godine, a francuski slavni štoper Varan oko 45 miliona eura na ljeto 2021. godine. Obojica su bili dugogodišnji standardni starteri u ,,kraljevskom klubu“. R. A.

Ponuda nakon dobrih partija u Lutonu Barklijeva

,,slamka spasa“ u Junajtedu

PODGORICA - Ros Barkli (30) dobiće ponudu da na ljeto pojača Mančester junajted, objavili su londonski mediji.

Iskusni vezista, koji nije uspio da ostvari potencijal nekada jednog od najvećih talenata evropskog fudbala, ove sezone igra odlično za Luton taun u Premijer ligi. Novi čelnici Junajteda izuzetno cijene njegov kvalitet i spremni su da mu ponude ugovor za ulogu u rotaciji. U klubu smatraju da je potreban veći broj kvalitetnih igrača sredine terena.

Nekada igrač Evertona i Čelzija, Barkli je revitalizovao karijeru u francuskoj Nici u sezoni 2022–23. Za engleski nacionalni tim je igrao posljednji put 2019. godine, a sada se uveliko spekuliše da će se vratiti u reprezentaciju. Barkli, klasični centralni vezista, ove sezone je na 20 nastupa u PL za Luton taun postigao tri gola. R.A.

,,Lavice“ očekuju dva meča sa Srbijom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo – u četvrtak u Zrenjaninu i neđelju u Podgorici – koja će odlučiti o prvom mjestu u grupi 6, ali prije svega biti priprema za kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre u aprilu. Naša selekcija u oktobru je pobijedila Tursku (39:23) i Bugarsku (34:20), dok su izabranice Uroša Bregara bile bolje od Bugarki (40:16), ali su im Turkinje uzele bod (29:29).

- Poslije dva i po mjeseca smo na okupu, sve djevojke došle su sa dobrom energijom, a najvažnije je da je većina njih zdravo i u takmičarskoj formi iz evropskih utakmica. Očekuje nas veoma uzbudljiv dvomeč sa Srbijom, uvijek su to nimalo jednostavne utakmice – kazala je crnogorska selektorka Bojana Popović

- Ono što je Srbija uradila na Svjetskom prvenstvu rezultatski možda nije zvučno (21. mjesto, prim. aut.), ali ima od-

Crnoj Gori ne može da izmakne odlazak na EP, zato je svima u mislima ono što Marinu Rajčić i drugarice čeka od 11. do 14. aprila –kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre. ,,Lavice“ će u Ulmu igrati sa Paragvajem, Njemačkom i Slovenijom – dvije selekcije izboriće kartu za Pariz

ličnu ekipu koja se do kraja nosila s velikim ekipama poput Njemačke i Danske. Te dvije utakmice smo najviše analizirale, do 55. minuta su bile maltene u egalu – naglasila je Popovićeva. - Izdvojila bih Anđelu Janjušević iz Rapida uz Bukurešta i Jovanu Jovović iz Debrecina, napredovale su mnogo u proteklom periodu i od njih nam prijeti najveća opasnost. Ni one ni mi nemamo mnogo vremena za pripremu, moramo da se držimo onog što je funkcionisalo na SP i napadački i odbrambeno, i proba-

Brazilski džiu džicu: AJP BiH open

Mata Leao najbolji

PODGORICA – Klub brazilskog džiu džicua Mata Leao osvojio je prvo mjesto u generalnom plasmanu na Bosna i Hercegovina openu, održanom u sklopu AJP lige, u konkurenciji 37 klubova iz cijelog svijeta, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

U Sarajevu je nastupilo oko 400 takmičara svih uzrasta u obje discipline ovog sporta, Gi i No Gi. Tim koji predvodi trener Mladen Jokmanović osvojio je 28 medalja, od čega 14 zlatnih, 13 srebrnih i jednu bronzanu. Mata Leao je iza sebe ostavio domaćina, bosansko-švajcarski tim Frota BJJ, dok se na trećoj poziciji našao Rio Grappling iz Hrvatske. Takmičari kluba Mata Leao nastupili su u 27 finalnih borbi i ostvarili 14 pobjeda. Kako se navodi, posebno se istakao senior u ,,professional“ kategoriji crnih pojaseva, Nikola Perović, koji je u finalu Gi discipline pobijedio

28 kilograma težeg protivnika i najboljeg domaćeg takmičara Kapića, osvajača evropskih i svjetskih medalja. Zlata su u konkurenciji odraslih i juniora osvojili Nikola Perović (crni pro Gi), Vuk Džudović (plavi Gi i No Gi), Nikola Mitrović (plavi) i Nikolaj Vujačić (bijeli), a kod djece Oleg Ilin, Nikša Đurović , Andrija Kaluđerović , Boris Ilin, Vasilije Stojović, Balša Sinđić, Andrija Lekić,

Momenat sa utakmice Crna Gora - Sjeverna Irska pod Goricom

Rukometašice Crne Gore u četvrtak i neđelju igraju sa Srbijom

skrivati adute pred olimpijske kvalifikacije

Sa utakmice Crna Gora - Danska mo da utvrdimo sve te stvari. Crnoj Gori ne može da izmakne odlazak na EP, zato je svima u mislima ono što Marinu Rajčić i drugarice čeka od 11. do 14. aprila – kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre.

,,Lavice“ će u Ulmu igrati sa Paragvajem, Njemačkom i Slovenijom – dvije selekcije izboriće kartu za Pariz.

- Iako su djevojke umorne od klupskih mečeva, vjerujem da će pronaći motiv jer ovo su i

najjače provjere pred kvalifikacioni turnir, uoči kojeg ćemo igrati i sa Bugarskom i Turskom. Dvomeč sa Srbijom može da nam pruži smjernice za ono što nas čeka u Ulmu – navela je Bojana Popović.

- I Njemačka i Slovenija igraju ove sedmice, pa ćemo i mi njih pratiti, kao i oni nas. Ti mečevi će biti dobri da se uradi analiza, a imamo i materijal sa Mundijala i ne može mnogo da se promijeni u odnosu na to ta-

najbolji u Sarajevu

Marijan Boljević i Uroš Tomić Srebrom su se od odraslih i juniora okitili Jelena Jovanović (plavi Gi i No Gi), Migel Giraldo (plavi Gi i No Gi), Nikola Perović (crni No Gi), Aleksa Rašović (bijeli Gi i No Gi), Balša Pelević, Aleksa Šuković i Balša Škrkić (bijeli), a kod djece Petar Džudović, Elena Jovanović i Miron Podgornov, dok je bronzani bio Marko Maraš

- Osvojili smo titulu najboljeg kluba na ovom međunarodnom openu nakon dvije godine na vicešampionskoj poziciji. Sarajevo je brojčano nepojmljivo jače brojem klubova i masovnošću ovog sporta od cijele Crne Gore, a da ne govorimo o međunarodnim ekipama i udruženim nastupima iz više zemalja. Činjenica da smo imali 27 finalnih mečeva od 31 našeg takmičara govori za sebe, iza ovoga je 18 godina istrajnog rada kluba i svih takmičara od šest do 40 godina koji dišu kao jedno. Posebno bih istakao nastup trofejnog Perovića, dvostruko zlato velike nade Vuka Džudovića, kao i zlatne generacije mlađe ekipe u dječijem uzrastu koji su nastupili veoma ubjedljivo – istakao je trener Mladen Jokmanović.

Saopšteno je da je klub dao doprinos i u sudijskoj postavi šampionata jer je u Sarajevu pravdu dijelio međunarodni arbitar Srđan Bošković R. A.

kmičenje, eventualno jedna, dvije igračice. Suština ostaje ista, sve je stvar trenutne forme i osjećaja koje će donijeti iz klubova, zavisno od toga koliko su igrale – kazala je legendarna Nišlijka. Protiv Srbije neće biti skrivanja aduta.

- Teško da bilo što može da se sakrije, utakmice moraju da se odigraju maksimalno. Nemamo kvalitet kao Norveška koja može nešto da prikrije.

Evropski džudo kup

Srbija je jaka reprezentacija i nema nikakvog skrivanja, moramo da igramo sa 100 posto mogućnosti i pobijedimo u oba meča. To nam je želja. U Zrenjaninu će biti puna dvorana, sve djevojke su željne takve atmosfere i pritiska koje nose ove utakmice. Crna Gora i Srbija posljednji put su igrale na SP 2021. godine. Srpkinje su bile uspješnije – 27:25.

- Dosta je izmijenjen sastav obje selekcije u odnosu na to prvenstvo. Blaga je smjena generacija u oba tima i one na svakom okupljanju žele da probaju nešto novo. Po tome smo slični i odlučivaće nijanse – izjavila je Popović, koja ne može da računa na sve igračice.

- Nina Bulatović sigurno neće igrati u prvoj utakmici, možda ni u drugoj, jer ima hematom koji je muči već dvije sedmice. Magnetna rezonanca u srijedu pokazaće da li ima rupturu. Andrijana Popović nije na spisku jer je na posljednjem meču u Ligi šampiona slomila nos i morala je da se radi intervencija, tako da će odsustvovati tri-četiri sedmice, ali nadamo se da će biti spremna za predolimpijski turnir – poručila je Bojana Popović. N. KOSTIĆ

Zapaženi rezultati braće Nurković u Varšavi

PODGORICA – Džudista rožajskog Ibra Jusuf Nurković nastup na Evropskom kupu u Varšavi završio je u trećem, a njegov mlađi brat Jahja u drugom kolu. Turnir u Varšavi okupio je 458 džudista iz 37 država. Stariji od braće Nurković na startu takmičenja u kategoriji do 66 kilograma pobijedio je iponom Španca Igora Leona Oneku. U drugom kolu eliminisao je Hekima Agamamedova iz Turkmenistana, dok je

u trećem izgubio od Švajcarca Lionela Švandera – Trenutak nepažnje koštao ga je pobjede i plasmana u četvrtfinale. Odradio je dobro meč i bio bolji, nažalost, dovoljan je bio samo djelić sekunde da izgubi dobijeno – rekao je trener Ibra, Omer Nurković U kategoriji do 73 kilograma, Jahja Nurković je u debitantskom meču savladao Poljaka Radoslava Stroka, dok je u drugom kolu izgubio od Francuza Lionela Bebea R. P.

Crnogorski trio u Nekseu

Vujović trenira Bakića i Melića

PODGORICA - Rukometni klub Nekse prošle sedmice je (neočekivano) smijenio trenera Branka Tamšea, a juče ga je naslijedio Veselin Vujović.

Legendarni Cetinjanin dogovorio je saradnju sa klubom koji nastupa u EHF Evropskoj ligi i ima ambiciju da sruši PPD Zagreb sa trona u Hrvatskoj.

U ekipi iz Našica su po jedan sadašnji i bivši crnogorski reprezentativac – Aleksandar Bakić i Fahrudin Melić - Radujem se dolasku u Našice i u klub sa dobrom tradicijom i velikim ambicijama. Poklopile su nam se želje, trudićemo se da damo maksimum, i ja kao trener i igrači, i da se borimo za sve titule koje su u igri ove sezone – rekao je Vujović. Doskorašnji selektor Irana pr-

vu utakmicu na klupi Neksea imaće u subotu u trećem kolu domaće Lige za prvaka na gostovanju u Poreču, nakon čega će Nekse otputovati u Švedsku na megdan Savehofu. - Iako se u medijima ovih dana špekulisalo s brojnim imenima, sada i službeno mogu povrditi da će ekipu od srijede preuzeti Veselin Vujović s kojim smo brzo postigli dogovor na obostrano zadovoljstvo. Naše ambicije su velike i smatramo da je u ovom trenutku Vujović najbolje rješenje za naš klub. Osim toga, odlučili smo još malo pojačati stručni štab pa u naš klub dolazi i Krešo Ivanković, dosadašnji trener RK Dubrava i selektor juniorske reprezentacije Hrvatske, koji će biti Vujovićev pomoćnik – rekao je Josip Ergović, predsjednik RK Nekse. Ne. K.

Mediteransko prvenstvo za kadetkinje u rukometu

Crnogorke maksimalne poslije prvog dana

PODGORICA - Rukometna reprezentacija Crne Gore ima maksimalnih 10 bodova nakon prvog dana Mediteranskog prvenstva za igračice do 16 godina u Podgorici. Generacija igračica rođenih 2008. i 2009. godine ostvarila je juče dvije pobjede – u prijepodnevnom terminu savladala je Italiju 22:15 (7:5, 7:4, 8:6), da bi pet bodova upisala i protiv Kosova 26:13 (8:4, 12:5, 6:4),

po bod za svaku dobijenu trećinu i dva za pobjedu. U trijumfu nad Italijom najefikasnija je bila Anđela Orbović sa šest pogodaka, dok je Maša Ulićević postigla pet. Ulićević je protiv Kosova sedam puta tresla mrežu, a pored nje u strijelce se upisalo još 11 igračica. Crnogorska reprezentacija danas od 12.45 sati igraće sa Hrvatskom. Ne. K.

Veselin Vujović

BJJK MATA LEAO

STEFAN

Minule neđelje odigran je sedmi vikend sedme sezone projekta ,,EKO mini odbojka“

Minule neđelje odigran je sedmi vikend sedme sezone projekta ,,EKO mini odbojka“ u konkurenciji djevojčica rođenih 2010/2011. i 2013/2014. godine i dječaka 2011. godište i mlađih.

Odbojkaški savez Crne Gore već sedmu sezonu organizuje najmasovniji sportski projekat za đecu uz sponzorstvo kompanije „Jugopetrol“ a. d. i podršku Ministarstva sporta i mladih, Evropske odbojkaške konfederacije (CEV), Crnogorskog olimpijskog komiteta i Glavnog grada Podgorica. Rezultati:

DJEČACI 2011. I MLAĐI

Mornar 1

Budućnost volley 2

MORNAR: Andrović, Paček, Radević, Bošković

BUDUĆNOST VOLLEY: R. Cimbaljević, S. Cimbaljević, Papakostas, Milić, Martinović, Milivojević, Peković, Keković, Radonjić, Vuković Trener: Pajović

Budućnost volley 1

Mediteran 2

BUDUĆNOST VOLLEY: R. Cimbaljević, S. Cimbaljević, Papakostas, Milić, Martinović, Milivojević, Peković, Keković, Radonjić, Vuković. Trener: Pajović.

MEDITERAN: Ljubanović, Karanović, Prijović, Rabrenović, Pima, Ristić. Trener: Ćorluka

Mediteran 1

Mornar 2

MEDITERAN: Ljubanović, Karanović, Prijović, Rabrenović, Pima, Ristić. Trener: Ćorluka

MORNAR: Andrović, Paček, Radević, Bošković

DJEVOJČICE 2011/2012.

Tempo V 0

Tempo III 2

TEMPO V: K. Bogdanović, S.Bogdanović, Zečević, Đurović, Raičević, Blagojević, Ivanović, L.Žugić, Baranin, J. Žugić, Vukićević, Đurković, Goranović, Gvozdenović, Vešović. Trener: Vulanović

TEMPO III: Vukotić, Jauković, Jasikovac, Perović, Knežević, Vučetić, Ostojić, Baković, Šapurić, Škuletić, Šundić

Trener: Vulanović

Mrkojevići I 1

Tempo II 2

MRKOJEVIĆI I: Aljošević, Đurđević, Is. Čobić, Rašketić, Ir. Čobić, Jovančev, Ivačković, Bahović, Borrelli, Kuč

Trener: Bajramović

TEMPO II: Pejović, Peković, Perović, Backović, Rovčanin, Vuković, Ivljanin, Perišić, Kovačević, Kosović, Mitrović, Abramović, N.Nikčević, M.Nikčević, Knežević, Vujačić, Krivokapić, Todorović, Čvorović. Trener: Vulanović

Žestoko za svaki set

Mrkojevići II 2

Tempo I 0

MRKOJEVIĆI II: Perazić, Radončić, Striković, Vuković, Kalamperović A., Kalamperović U., Kadić, Gojak, Bošnjak, Curanović. Trener: Bajramović TEMPO I: Ružičić, Marojević, Abramović, Glušica, Radojičić, Nikolić, Pejović, Bojanić, Mrdak, Pejaković, Pejović, Me. Doderović, Janičić, Mi. Doderović, L. Roćenović, J. Roćenović. Trener: Striković

Gorštak 2

Gimnazijalac II 0

GORŠTAK: Ćetković, Rovčanin, Vlahović, Lukovac, Ivanović, Dožić, Milikić, Rakočević, Medenica, A. Rakočević, Puletić, Perović, Bulatović, Golubović, Grujić, T. Bulatović, Abramović. Trener: Šćekić

GIMNAZIJALAC II: Dončić, Kankaraš, Brkanović, Baštrica, Vuković, Đurđevac, Blagojević, Gjortjeva. Trener: Čović

Ivangrad 2011 2

Gimnazijalac I 0

IVANGRAD 2011: Obadović, Adrović, Ličina, Spasojević, Mićović, Adrović, Šćekić, Dević, Bošković, Spalević, U. Dragović, K. Dragović, Vujović, Dubak, Praščević, Aković, Asović, Damjanović, Zekić. Trener: Tmušić

GIMNAZIJALAC I: Grbović, Folić, M. Krašovec, Đonović, Smolović, Stojaković, Božović, J. Krašovec. Trener: Čović

Tempo II 2

Mrkojevići II 1

TEMPO II: Pejović, Peković, Perović, Backović, Rovčanin, Vuković, Ivljanin, Perišić, Kovačević, Kosović, Mitrović, Abramović, N. Nikčević, M. Nikčević, Knežević, Vujačić, Krivokapić, Todorović, Čvorović. Trener: Vulanović

MRKOJEVIĆI II: Perazić, Radončić, Striković, Vuković, A. Kalamperović, U. Kalamperović, Kadić, Gojak, Bošnjak, Curanović. Trener: Bajramović

Tempo III 2

Mrkojevići I 1

TEMPO III: Vukotić, Jauković, Jasikovac, Perović, Knežević, Vučetić, Ostojić, Baković, Šapurić, Škuletić, Šundić Trener: Vulanović

MRKOJEVIĆI I: Aljošević, Đurđević, Is. Čobić, Rašketić, Ir. Čobić, Jovančev, Ivačković, Bahović, Borrelli, Kuč Trener: Bajramović

Gimnazijalac I 0

Libero CT I 2

GIMNAZIJALAC I: Grbović, Folić, M. Krašovec, Đonović,

Smolović, Stojaković, Božović, J. Krašovec. Trener: Čović

LIBERO CT I: Kapa, Milić, Martinović, Bogdanović, Vujović. Trener: Radunović

LIBERO CT I: Kapa, Milić, Martinović, Bogdanović, Vujović. Trener: Radunović

Gimnazijalac II 0

Ivangrad 2011 2

GIMNAZIJALAC II: Dončić, Kankaraš, Brkanović, Baštrica, Vuković, Đurđevac, Blagojević, Gjortjeva. Trener: Čović IVANGRAD 2011: Obadović, Adrović, Ličina, Spasojević, Mićović, Adrović, Šćekić, Dević, Bošković, Spalević, U. Dragović, K. Dragović, Vujović, Dubak, Praščević, Aković, Asović, Damjanović, Zekić. Trener: Tmušić

Albatros I 1

Libero CT III 2

ALBATROS I: Kokotović, Obradović, Đukić, Marčeta, Nadajeva, Andrić, Adrović, Vasiljević, Bajičić, Bezjak Trener: Obradović

LIBERO CT III: Ivanišević, Martinović, Vulević, Krivokapić. Trener: Radunović

Albatros II 0

Libero CT II 2

ALBATROS II: Kosić, Radanović, Matković, Grgurević, Ćetković, Pešić, Žanetić, Gavrilović. Trener: Obradović

LIBERO CT II: Joketić, Milanović, Martinović, Vujović, Konatar, Timotijević, Nikolić, Kapičić, Martinović. Trener: Radunović

Libero CT III 2

Lovćen II 1

LIBERO CT III: Ivanišević, Martinović, Vulević, Krivokapić. Trener: Radunović LOVĆEN II: Stojanović, Vujović, Vukadinović, Tomašević, Muratović, Dapčević, Kovač, Milošević, Živković Trener: Latković.

Libero CT IV 0

Lovćen I 2

LIBERO CT IV: Živković, Martinović, Vujović, Mirković, Knežević, Sbia. Trener: Radunović

LOVĆEN I: Kaluđerović, Vukadinović, Stanojević, Zvicer, N. Zvicer, Perovć, Strugar, Muhadinović. Trener: Latković

Libero CT II 2

Albatros I 0

LIBERO CT II: Joketić, Milanović, Martinović, Vujović, Konatar, Timotijević, Nikolić, Kapičić, Martinović. Trener: Radunović

ALBATROS I: Kokotović, Obradović, Đukić, Marčeta, Nadajeva, Andrić, Adro-

vić, Vasiljević, Bajičić, Bezjak Trener: Obradović

Libero CT I 0

Albatros II 2

LIBERO CT I: Kapa, Milić, Martinović, Bogdanović, Vujović. Trener: Radunović

ALBATROS II: Kosić, Radanović, Matković, Grgurević, Ćetković, Pešić, Žanetić, Gavrilović. Trener: Obradović

Tempo I 0

Gorštak 2

TEMPO I: Ružičić, Marojević, Abramović, Glušica, Radojičić, Nikolić, Pejović, Bojanić, Mrdak, Pejaković, Pejović, Me. Doderović, Janičić, Mi. Doderović, L. Roćenović, J. Roćenović. Trener: Striković GORŠTAK: Ćetković, Rovčanin, Vlahović, Lukovac, Ivanović, Dožić, Milikić, Rakočević, Medenica, A. Rakočević, Puletić, Perović, Bulatović, Golubović, Grujić, T. Bulatović, Abramović. Trener: Šćekić

Tempo IV 0

Tempo V 2

TEMPO IV: Blagojević, Mitrović, Kovačević, Dragićević, Krković, Vujačić, Marković, Jokić, S. Radojević, Bećirović, T. Radojević, Tomić, Ćetković, Kočan, Radojičić, Knežević. Trener: Striković

TEMPO V: K. Bogdanović, S. Bogdanović, Zečević, Đurović, Raičević, Blagojević, Ivanović, L. Žugić, Baranin, J. Žugić, Vukićević, Đurković, Goranović, Gvozdenović, Vešović. Trener: Vulanović

Lovćen II 1

Libero CT IV 2

LOVĆEN II: Stojanović, Vujović, Vukadinović, Tomašević, Muratović, Dapčević, Kovač, Milošević, Živković Trener: Latković

LIBERO CT IV: Živković, Martinović, Vujović, Mirković, Knežević, Sbia. Trener: Radunović

MORNAR I: Mirović, Radončić, Nikolić, Bogićević, Latković, Jacović, Vulajić, Romanova. Trener: Dedić.

Mediteran II 2

Mornar II 0

MEDITERAN II: Vejinović, Došljak, Jovović, Vuković, Antović, Ostojić, Mijatović Trener: Zec

MORNAR II: Latković, Smiljanić, M.Bevenja, Stanović, Hot, N.Bevenja, Molabećiri, Vukčević, Hadžimola. Trener: Dedić

Mediteran III 2

Top volley 1

MEDITERAN III: Ristić, Bajković, Franeta, Jovović, Živković, Ostojić, Jakovljević

Trener: Zec

TOP VOLLEY: Pavićević, Miranović, Kovačević, Raičević, Lakić, Vojvodić, Malović. Trener: Popović

Tempo IV 0

Lovćen I 2

TEMPO IV: Blagojević, Mitrović, Kovačević, Dragićević, Krković, Vujačić, Marković, Jokić, S. Radojević, Bećirović, T. Radojević, Tomić, Ćetković, Kočan, Radojičić, Knežević. Trener: Striković

LOVĆEN I: Kaluđerović, Vukadinović, Stanojević, Zvicer, N. Zvicer, Perovć, Strugar, Muhadinović . Trener: Latković

DJEVOJČICE 2013/2014.

Mornar I 0

Mediteran II 2

MORNAR I: Mirović, Radončić, Nikolić, Bogićević, Latković, Jacović, Vulajić, Romanova. Trener: Dedić

MEDITERAN II: Vejinović, Došljak, Jovović, Vuković, Antović, Ostojić, Mijatović Trener: Zec

Mornar II 2

Mediteran I 1

MORNAR II: Latković, Smiljanić, M. Bevenja, Stanović, Hot, N. Bevenja, Molabećiri, Vukčević, Hadžimola. Trener: Dedić

MEDITERAN I: Ivančević, Bajić, Jabučanin, Pejović, Vujović, Mijatović, Đurović Trener: Ćorluka

Mediteran I 0

Barbana 2

MEDITERAN I: Ivančević, Bajić, Jabučanin, Pejović, Vujović, Mijatović, Đurović Trener: Ćorluka

BARBANA: Alošević, L. Aslanović, M. Aslanović, E. Kurti, R. Kurti, Kasneci, Hajdarević, Krasnecović, Gjeka, Gjoni. Trener: Sinani

Mediteran III 2

Mornar I 0

MEDITERAN III: Ristić, Bajković, Franeta, Jovović, Živković, Ostojić, Jakovljević. Trener: Zec

Barbana 1

Akademija 2

BARBANA: Alošević, L. Aslanović, M.Aslanović, E. Kurti, R. Kurti, Kasneci, Hajdarević, Krasnecović, Gjeka, Gjoni. Trener: Sinani

AKADEMIJA: Lakčević, Janković, Bujišić, Brajković, Jovanović, Mitrović, Drobnjak, Nišavić. Trener: Marković

Net 0

Herceg Novi 2

NET: Kovačević, Tomić, Radomirović, Pođanin, Drobnjak, Đelević, Bubanja, Mirković. Trener: Radomirović

HERCEG NOVI: Mračević, Ćetković, Aranžulović, Vujačić, Radović, Milošević, Đuričić, T. Janković, S. Janković, Stanišić. Trener: Krunić

Top volley 1

Budućnost volley 2

TOP VOLLEY: Pavićević, Miranović, Kovačević, Raičević, Lakić, Vojvodić, Malović. Trener: Popović

BUDUĆNOST VOLLEY: Rajković, Laković, Savović, Vlahović, Kraljević, Zeković, Boričič, Jelušić. Trener: Pajović

Herceg Novi 2

Budućnost volley 0

HERCEG NOVI: Mračević, Ćetković, Aranžulović, Vujačić, Radović, Milošević, Đuričić, T. Janković, S. Janković, Stanišić. Trener: Krunić

BUDUĆNOST VOLLEY: Rajković, Laković, Savović, Vlahović, Kraljević, Zeković, Boričič, Jelušić. Trener: Pajović

Akademija 2

Net 0

AKADEMIJA: Lakčević, Janković, Bujišić, Brajković, Jovanović, Mitrović, Drobnjak, Nišavić. Trener: Marković

NET: Kovačević, Tomić, Radomirović, Ivezić, Gazivoda, Đuretić, Pođanin, Drobnjak, Đelević, Bubanja, Mirković. Trener: Radomirović

DRAGOJE ŽIVKOVIĆ O DOPRINOSU CRNOJEVIĆA U IZGRADNJI CRNOGORSKE DRŽAVE

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Poslije uspostavljanja turske vlasti, hercegov prijestoni grad postao je sjedište Hercegnovskog kadiluka. U njegov sastav ušli su i oni crnogorski krajevi koji su prethodno pripadali Drinskom kadiluku. Bile su to nahije: Vrm s Klobukom, Rudine sa sjedištem u Bileći, Riđani s centrom u Grahovu, zatim Piva, Komarnica (Drobnjak), Rovca, Donja i Gornja Morača i Zeta.

STJEŠNJAVANJE

CRNE GORE NA PODLOVĆENSKI

PROSTOR ZA

POSLJEDNJIH

CRNOJEVIĆA

Budući napušten od Venecije poslije Carigradskog mira (1479), Ivan Crnojević je, kako je poznato, pokušao da nađe saveznika za borbu protiv Turaka na drugoj strani. Zna se da je preko napuljskog kralja Ferantea pokušao da inicira stvaranje nove antiturske lige. Valja pretpostaviti i da je njegovo proputovanje kroz Ankonu bilo povezano s tom misijom. Dalje se zna da je bio na poklonjenje Bogorodičnom hramu u Loretu, kojom prilikom se zavjetovao da će toj svetiteljici podići crkvu po povratku u domovinu.

O Ivanovim konkretnim političkim i diplomatskim akcijama u italijanskim zemljama, međutim, nemamo vijesti. Moglo bi se, čak, pretpostaviti da je dva tri puta prelazio Jadran u intervalu od turskog zaposijedanja Skadra do smrti Mehmeda II Osvajača

Sve što je tad preduzeo ostaje za nas nepoznanica. Sigurno je samo jedno – da su Dubrovčani notirali boravak Ivana Crnojevića i Leke Dukađina u njihovom gradu sredinom juna 1481. godine, pri čemu se naglašava da obojica „odletješe u Albaniju“. Tom konstatacijom se ništa određeno ne kaže, osim što asocira na pretpostavku da su, jedan i drugi, u sklopu projiciranog antiturskog pokreta koji je inspirisao Matija Korvin, nakon smrti Mehmeda II, pokušali da mu, svaki u svojoj zemlji, daju odgovarajući udio, istjerivanjem Turaka iz svojih oblasti. Bajazitov dolazak na vlast raspršio je antiturske planove širokih razmjera, pa je i Ivanu Cr-

Cetinjski dvor po uzoru na evropske dvorove

Ivan Crnojević je najvjerovatnije već 1475. godine preselio vladarsko središte iz Žabljaka na Obod (Riječki grad). Približno je tu mogao stolovati oko 6 godina. Posredni podaci govore da je već 1482. godine sagradio svoj dvor u skrovitoj podlovćenskoj kotlini – Cetinju, do tad poznatoj kao Dolac

nojeviću preostalo jedino da u svojoj daljoj borbi s Turcima računa samo na sopstvene vojne i materijalne potencijale. Upravo s domaćim snagama on je zaista i uspio da nastavi uspješnu borbu s Osmanlijama, što će ih primorati da odustanu od oružanog porobljavanja podlovćenske Crne Gore. Izvori navode da je Ivan Crnojević, do septembra 1481. godine, okupio znatne vojne snage kojima je uspio da suzbije Turke i prisili ih na povlačenje. Prilikom tih sukoba nanio im je gubitke i zaplijenio dio ratnog materijala. Iako je Ivan Crnojević veoma uspješno branio podlovćenski dio svoje stiješnjene zemlje, istoričari misle da to nije postigao borbom, već nagodbom sa sultanom koji mu je za vazalsko „podložništvo“ priznao „autonomni“ status. Čak su došli na pomisao da je znak priznanja turske vrhovne vlasti sultanu isplaćivao 700 dukata, dakle, isti onaj iznos koji je bio razrezan 1472. godine da plati Mehmedu II na ime harača. Dograđujući, dalje, tu pretpostavku, nagađaju da se to moglo dogoditi krajem 1481. ili početkom 1482. godine.

Na takve tvrdnje naveli su ih posredni „dokazi“ koji govore da su se Mlečani za mnoge incidente

koje su u pograničnom pojasu imali s Crnojevićem, žalili sultanu, moleći ga da prisili svojega „sandžakbega i vojvodu“ da im ne pričinjava štete. Taj „dokaz“ dovode u vezu i s činjenicom da su potpuno prestali dalji turski napadi na podlovćensku Crnu Goru. Izgubili su iz vida da bi takvo domišljanje o Ivanovom vazalitetu prema sultanu možda i imalo neki rezon da su mu Turci vratili bar stoni Žabljak, ako ne i cijelu zemlju. Nasuprot pomenutoj tvrdnji, Ivan Crnojević je ostao i dalje samostalan gospodar u podlovćenskoj Crnoj Gori, izgrađujući na tom suženom prostoru novo državno jezgro, uspješno braneći nezavisnost i slobodu.

Kao što se već zna, Ivan Crnojević je najvjerovatnije već 1475. godine preselio vladarsko središte iz Žabljaka na Obod (Riječki grad). Približno je tu mogao stolovati oko 6 godina. Posredni podaci govore da je već 1482. godine sagradio svoj dvor u skrovitoj podlovćenskoj kotlini – Cetinju, do tad poznatoj kao Dolac. Da je bio sultanov vazal zaista ne bi imao potrebe da traži takvo strategijsko skrovište, bezbjedno od vojne opasnosti. Odmah po useljenju dvora, pristupilo se izgradnji Cetinjskog manastira, prema zavjetu koji

Među Ivanovim uglednim saradnicima pominju se vojvode Đurađ i Vuk, zatim kefalije, dvorodržica (maior domus), logotet Božidar Grk i šef dvorske kancelarije „dijak“ Nikola. Na dvoru je djelovao i Nikola Štiljanović, a tu je bio i mitropolit Visarion

je Ivan godinu dana ranije dao pred „nerukotvornom“ Bogorodičinom ikonom u njenom hramu u Loretu. Manastir s Bogorodičinom crkvom bio je završen krajem 1484, da u njemu sljedeće (1485) godine bude bude već preseljena rezidencija crnogorskog mitropolita. Svoj dvor na Cetinju, Ivan je organizovao po ugledu na feudalne onovremene evropske dvorove. Među njegovim uglednim saradnicima pominju se vojvode Đurađ i Vuk, zatim kefalije, dvorodržica (maior domus), logotet Božidar Grk i šef dvorske kancelarije „dijak“ Nikola koji je sastavljao Ivanove isprave. Na dvoru je djelovao i Nikola Štiljanović koji je vodio resor diplomatske službe, a tu je bio i mitropolit Visarion Ustrojstvo Crnojevićevog dvora

Po useljenju dvora, pristupilo se izgradnji Cetinjskog manastira, prema zavjetu koji je Ivan dao u Loretu. Manastir s Bogorodičinom crkvom bio je završen krajem 1484, da u njemu sljedeće (1485) godine bude već preseljena rezidencija crnogorskog mitropolita

na svoj način i te kako potvrđuje subjektivitet nezavisne Crne Gore koju je on stvarao. Pogoršani odnosi između Crnojevića i Venecije prouzrokovani Carigradskim mirom i predajom Skadra Turcima, neće se popraviti tokom cijele vladavine Ivana i njegovog sina Đurađa. S povodom ili bez njega, Crnogorci su stalno uznemiravali Mlečane. Bilo je tu raznih nesporazuma zbog nefiksiranih granica, trgovačkih sporova, krijumčarenja, carinskih barijera, ubistava i drugog. U osnovi, neprijatelj-

ski se postavljajući prema Ivanu, Mlečani ga u službenoj dokumentaciji tretiraju kao sultanovog „podanika“. Ta atribucija, koju mu pridijevaju, u stvari je samo izraz njihovog priželjkivanja. Da je bio faktički sultanov podložnik, s obzirom na to da se Venecija nalazila u miru s Turcima, Ivanu ne bi preostajalo ništa drugo do da se pomiri s postojećim stanjem. Njegovo ponašanje je, međutim, u kontradikciji s takvim određenjem. Drugim riječima, Carigradski sporazum bio je kamen spoticanja u kvarenju odnosa s Venecijom. Ivana, prirodno, nije zanimala dalja sudbina mletačko-turskih odnosa stvorenih sporazumom, već pozicija njegove zemlje u odnosu na taj mirovni ugovor, koja je bila nepovoljna. Stoga je on preduzimao mjere da Crnoj Gori sam pribavi satisfakciju u regulisanju pograničnih i drugih odnosa s Venecijom. To pokazuje da su oružani sukobi među njima bili neizbježni. Ima o tome i izvjesnih epizodnih vijesti. U svojoj povelji, Ivan je naveo da je zagospodario Crmnicom, Grbljem i Paštrovićima. Zapravo te posjede, koje mu je Venecija ranije bila ustupila na privremenu upravu, on je 1482. godine proglasio svojima. U drugom jednom izvoru navodi se da je zbog incidenta, u kojemu je bio ubijen jedan Ivanov solar (1489), crnogorski gospodar poslao kaznenu ekspediciju kojom je rukovodio njegov sin Đurađ, za koju se ističe da je napravila pustoš u mjestu i široj okolini Kotora iz koje je ubica. Bio je to povod pravom ratu između dva susjeda. Ivan je u Grbalj, Paštroviće i Crmnicu uputio značajne snage da bi održao stečene pozicije. (Nastavlja se)

Sultan Bajazit II

Dolina Rijeke Crnojevica, kraj 19. stoljeća

Pečat Ivana Crnojevića

Izgled dvorca Crnojevića na Cetinju, ilustracija iz Oktoiha petoglasnika

Utorak, 27. februar 2024. Oglasi

I.br.793/2022

Javni izvršitelj Vidak Latković, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” AD PODGORICA-OSNOVANA 1901.GODINE, ul. Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Svjetlana Martinović, adr. Bajice br. 6, Cetinje, u skladu sa čl. 169. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK

- o trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem -

I Određuje se TREĆA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Svjetlane Martinović koje su upisane u listu nepokretnosti broj 1886 KO Cetinje I, 1. na katastarskoj parceli broj 688, livada 5. klase, površine 380 m2, 2. na katastarskoj parceli broj 688/1, krš-kamenjar, površine 733 m2 i na 3. katastarskoj parceli broj 686/2, pašnjak 7. klase, površine 892 m2, sve prednje u svojini izvršnog dužnika, u obimu prava 1/1.

II TREĆE javno nadmetanje za prodaju predmetnih nepokretnosti iz Stava I, održaće se dana 13.03.2024. godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, ulica Bajova 127, Cetinje. Predmetne nepokretnosti označene Stavom I, predmet su prodaje po pravosnažnom Rješenju o izvršenju I.br.793/2022 od 15.08.2022 godine. Nepokretnosti se prodaju radi namirenja glavnog duga u iznosu od 48.519,19€, uz uvećanje za zakonsku zateznu kamatu, koja je određena od 26.07.2022.godine i koja se ima obračunati u skladu sa Zakonom, te troškova izvršnog postupka.

III Nepokretnost navedene u stavu I, imaju evidentirane terete i prilikom prodaje, javni izvršitelj će voditi o redosljedu namirenja u skladu sa Zakonom.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti iz Stava I, utvrđena je pravosnažnim Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od 25.01.2023. godine, u smislu čl. 168. ZIO i iste iznose kako slijedi:

1.zemljište na katastarskoj parceli broj 688, površine 380 m2 iznos od 17.544,60 eura, 2. zemljište na katastarskoj parceli broj 686/1, površine 733 m2 na iznos od 38.541,14 eura i

3. zemljište na katastarskoj parceli broj 686/2, površine 892 m2 na iznos od 41.139,04 eura.

V Na TREĆEM javnom nadmetanju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca.

VI Zainteresovani ponuđači su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun javnog izvšitelja br. 520-13573-96 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti određene Stavom IV, za koju su zainteresovani da licitiraju.

VII Najbolji ponuđač-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio određenu predmetnu nepokretnost uplati na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-13572-02 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od 15 dana od dana prodaje.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog i o trošku izvršnog povjerioca, u dnevnim novinama.

X Zaključak o nepokretnosti dostaviti strankama u ovom izvršnom postupku,kao i založnim i izvršnim povjeriocima upisanim u predmetnim listovima nepokretnosti.

Cetinje, 26.02.2024.godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Vidak Latković Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl.8. ZIO.

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU VANREDNE SKUPŠTINE AKCIONARA NOVOG DUVANSKOG KOMBINATA AD PODGORICA

Saglasno članu 136 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 65/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021), obavještavam Vas da je Odlukom Odbora direktora Društva, br. 03-OD/24 od dana 20.02.2024.godine, sazvana vanredna Skupština akcionara Novog Duvanskog Kombinata AD Podgorica za dan 12.03.2024.godine, koja će se održati u prostorijama Društva, Ulica kraljice Milene bb, Podgorica, sa početkom u 12:00h. Za sjednicu je utvrđen sljedeći:

DNEVNI RED

1. Usvajanje Zapisnika sa prethodne Skupštine akcionara održane dana 27.12.2023.godine godine;

2. Donošenje odluke o pokretanju postupka za gašenje slobodne zone Novi Duvanski Kombinat;

3. Donošenje odluke o prihvatanju najpovoljnije ponude za prodaju nepokretnosti u vlasništvu “Novi Duvanski Kombinat AD Podgorica”;

Ukupan broj emitovanih akcija iznosi 22.843.287 akcija, od kojih je u vlasništvu:

-Vlade Crne Gore 270.543 akcija ( 1,18% vlasništva)

-Grand International FZ-LLC, UAE, 22.572.744 akcija (98,82% vlasništva)

Od čega je akcija sa pravom glasa ukupno 22.843.287 akcija i to:

-Vlade Crne Gore 270.543 akcija ( 1,18% vlasništva) i

-Grand International FZ-LLC, UAE, 22.572.744 akcija (98,82% vlasništva), Sve akcije sa pravom glasa su obične, redovne akcije, pri čemu svaka akcija nosi pravo na jedan glas.

Smatraće se da za održavanje vanredne Skupštine akcionara postoji kvorum, ukoliko Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju više od polovine od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni lično, zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluke se donose većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Materijal za vanrednu Skupštinu akcionara biće na raspolaganju akcionarima, u zakonski predviđenom roku, u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 časova.

Punomoćje za Skupštinu akcionara mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom. Obrazac punomoćja i glasačkog listića akcionari mogu preuzeti u poslovnim prostorijama Društva, u Podgorici, svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 časova.

Akcionari ili nljihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju sjednici skupštine, dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije dva sata prije održavanja sjednice, radi identifikacije i evidencije.

Informacije o obavještenju o sazivanju skupštine će saglasno članu 136 Zakona o privrednim Društvima biti dostupne na internet stranici Novog duvanskog kombinata AD Podgorica na web adresi: www.novidk.me

ODBOR DIREKTORA

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je „TOC GRADNJA” d.o.o. Podgorica podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje STS 10/0.4 kV, 250 kVA u Danilovgradu za potrebe napajanja zatvorenog privatnog kompleksa i uklapanje iste u DV 10 kV „Branelovica”, na katastarskim parcelama 691/5, 961/6 i 751/2 KO Grlić, opština Danilovgrad. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine Opštine Danilovgrad. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www. epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 05.03.2024. godine.

PREDSJEDNIK

Abdulsalam Murad Juwaied Alganahi, s.r.

Oglasi

1494

U Stokholmu je 21. februara 2024. u 73. godini umrla naša draga

ZULEJHA Selmanova ČIRGIĆ rođ. BEGLEROVIĆ

Posljednji ispraćaj, prema vlastitoj želji, obaviće se u prisustvu najbliže porodice.

Ožalošćeni: FAMILIJA ČIRGIĆ

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

1462

Dana 26. februara 2024, poslije kraće bolesti, u 61. godini umro je naš dragi

BLAŽO Živkov MILJENOVIĆ

Saučešće primamo u kapelici na Novom groblju na Cetinju 26. februara od 12 do 15 časova i 27. februara od 11 do 13 časova, kada krećemo za Grab - Cuce, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: braća DANILO i RAJKO, sestra ZORKA, snahe JELISAVKA i ANĐELIJA, ujak RADE, tetka MILENA, sinovci, sinovične, sestrići, braća i sestre od tetaka i ujaka i ostala mnogobrojna rodbina

1464

Dana 26. februara 2024. godine preminula je naša voljena

Дана 25. фебруара 2024, послије краће болести, у 71. години упокојио се у Господу наш драги

1463

РАДОВАН – МИЊА Душанов ЈОВАНОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Будви 26. фебруара од 10 до 16 часова и 27. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на Новом градском гробљу у Будви.

Кућа жалости: Прве пролетерске - Голубовина, Будва. Ожалошћени:

супруга СЛАВИЦА, кћерке МАЈА, МАРИНА и МИЛИЈАНА, снаха СЕНКА, ујаци СЛОБОДАН и ДРАГО, братанић, сестрић, сестричне, браћа од стричева, браћа и сестре од ујака, брат од тетке, унучад и остала родбина ЈОВАНОВИЋ

1468

Sa tugom obavještavamo da je preminuo naš dragi

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

RAVIJOJLA Đorđeva KRIVOKAPIĆ rođena VUKOVIĆ

VLADISLAV Krstov BALETIĆ profesor u penziji

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Saučešće primamo na gradskom groblju Zagorič 26. februara od 12 do 14 časova i 27. februara od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćene porodice KRIVOKAPIĆ i VUKOVIĆ

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice 25. februara u selu Srpska u Zeti.

Ožalošćeni: supruga IVANKA, sin MILOŠ, kćerka MILICA, brat BRANISLAV, unučad SRNA i DANILO i ostala mnogobrojna rodbina

Oglasi i obavještenja

Tužnim srcem javljamo da je dana 25. februara 2024, u 61. godini, preminula naša voljena

1465

MAJA pok. Pavla ĐUROVIĆ

Sahrana je obavljena 26. februara, u krugu najuže porodice, na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sestra SVETLANA i sestrić VUK MALETIN, porodice ĐUROVIĆ i VUKIĆ

1461

Dana 26. februara 2024. godine prestalo je da kuca srce naše majke, sestre, bake i tetke

DARINKE Božove CAUŠEVIĆ rođene KRIVOKAPIĆ

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 26. februara od 11 do 16 časova i 27. februara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira.

Ožalošćeni:

kćerke DUŠANKA, MILANKA i SLAVICA, unučad DARKO, NIKOLA, MARIJA, IVANA, LJUBICA i VANJA, brat MIRKO, snaha DANICA, bratanići RADOVAN i MILOVAN, sestrići ŽARKO, MARKO, ŽIVKO, MARINKO, NENAD i VOJIN, sestrične MILICA, NADA i LJILJA, praunučad i ostala rodbina

1501

Dana 26. februara 2024, poslije kraće bolesti, u 50. godini preminuo je naš voljeni

SAVA Jovanov ZUROVAC

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 27. februara od 11 do 16 časova i 28. februara u gradskoj kapeli od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na starom gradskom groblju.

Ožalošćena porodica: majka ANKA, sestre ANA, MILICA i BRANISLAVABRANKA sa porodicama i ostala rodbina ZUROVAC i LAKČEVIĆ

Upokojila se u Gospodu naša

1508

ANGELINA – BELA Miletina ĐURĐEVAC rođena VOJINOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 27. februara od 11 do 16 časova i 28. februara od 11 do 13 časova. Sahrana će se obaviti 28. februara u 14.30 časova na groblju u Lukovu. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: suprug MILETA, sin VUK, brat MIRKO, đever SPASOJE, đeveričići MINA i MATIJA, zaova SLAVKA, jetrva MILANKA, bratanići PAVLE, STEFAN i MILOŠ, bratanična ANTONINA, snahe SLAVICA i OLJA i porodice ĐURĐEVAC i VOJINOVIĆ

1470

Tužnim srcem obavještavamo da je dana 24. februara 2024, u 74. godini preminuo naš dragi

MILUTIN Radovanov JOVOVIĆ

Sahrana je obavljena 26. februara, u krugu porodice, na Starom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni:

snaha NADA, RADOVAN, MILICA, MAJA, VESKO i MILJAN sa porodicama

Našem tetku RAJKU

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

LAZAR, MATIJA, ANJA, LANA, MARIJA, ĐOLE i DAMJAN

Našem zetu i pašenogu RAJKU

Hvala ti za iskreno prijateljstvo i sve zajedničke uspomene koje ćemo pamtiti.

GAVRO, VANJA, ĆANA, BOJANA, VESKO, DACO i MIĆA

Дана 26. фебруара 2024. преминуо је у 81. години наш вољени МАРКО Радојев ЦРВЕНИЦА

Саучешће примамо у градској капели на Цетињу 26. фебруара од 13 до 16 часова и 27. фебруара од 12 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу на Цетињу.

Ожалошћени:

синови ВЕСКО и РАДОЈЕ - ЗОРАН, кћерка ВЕСНА, браћа ЈОВАН и ВЕЉКО, сестра ЗОРКА, снахе ДРАГАНА, САЊА, ВИДОСАВА и ЦВИЈЕТА, унучад ЗОРАНА, ЈОВАНА, МАРКО, МАТИЈА и ВАСИЛИЈЕ и остала родбина ЦРВЕНИЦА

Posljednji pozdrav dragom

MILOŠU NIKOLIĆU

Tvoj plemeniti lik , dobrotu i ljubav prema svom gradu i Crnoj Gori zauvijek ćemo pamtiti i čuvati od zaborava.

OPŠTINSKI ODBOR DPS NIKŠIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki

ANKI

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružila. Čuvaćemo te u svojim srcima od zaborava. Počivaj u miru.

Tvoji: MARIJA, MARKO i MIRKO

1512

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

OBRADU RADONJIĆU

Otišao si na neko bolje mjesto, gdje nema patnje i boli. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. OLGA i SAŠKA

1474

1511

1479

1510

1469

1475

Posljednji pozdrav dragom

VLATKU

VERA, DRAGAN, NEVENKA i SAVA

Utorak,

Posljednji pozdrav dragom bratu

MARKU CRVENICI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

VELJO CRVENICA sa porodicom

MARKO Radojev CRVENICA

Dok budemo živjeli, živjećeš u nama.

Pamtićemo tvoj osmijeh, dobrotu i nesebičnu ljubav. Tvoji unuci MATIJA i VASILIJE

Posljednji pozdrav našem dragom bratu i ujaku

MARKU CRVENICI

Sestra ZORE MARKOVIĆ sa porodicom

MARKU CRVENICI

Tvoja plemenita duša i tvoj topli osmijeh ostaće zauvijek u našim srcima.

Od BOBA, ANE i SARE

1503

Posljednji pozdrav iskrenom drugu i dobrom prijatelju

MARKU CRVENICI

LUKA JOVIĆEVIĆ sa porodicom

1505

Posljednji pozdrav našem stricu

MARKU

1493

Tvoj blagi osmijeh, tvoja dobrota, pažnja koju si nam pružao, ostaće zauvijek u našim srcima i mislima. Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.

1509

1487

NOVKA, DANKA, SANJA, MAJA, DANIJELA, MARIJA, MILENA i MILICA

Posljednji pozdrav dragom komšiji

ZORANU MIHAILOVIĆU

Od porodice MITA RADULOVIĆA

Posljednji pozdrav ocu naše drage koleginice Sanje

BLAGOJE Marka VUKOTIĆ

1507

1506

MARKU CRVENICI

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanje u kojem tebe nema. Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo.

DANO sa porodicom

1497

Posljednji pozdrav dragom ujaku

MARKU

Hvala ti za pažnju i saosjećanje.

DUŠAN, LAZAR i CAJO

Posljednji pozdrav dragom ocu, djedu i tastu

BLAGOJU

Ne postoje riječi kojima možemo opisati bol koju osjećamo. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično davao. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Vole te

tvoji: kćerka MARINA, unuci JOVAN i NIKOLA, zet RAJO

Posljednji pozdrav svom voljenom bratu

1500

BLAGOJU

Od JAGLIKE i DANICE

1498

1476

KOLEKTIV

APOTEKA KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

1478

1499

Posljednji pozdrav dragom tati i suprugu

BLAGOJU

Tvoj blagi lik, tvoja dobrota, ljubav, pažnja i nježnost koju si nam uvijek pružao, ostaće zauvijek u našim srcima i mislima.

Ponosni smo što smo te imali.

S ljubavlju i ponosom u srcima i mislima.

Vole te, tvoji: MILO, SANJA i MARTA

Oglasi

i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka

BLAŽU

Neka tvoja duša nađe vječni mir.

ILIJA VUKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

BLAŽU MILJENOVIĆU

Od JOVANA i MIRE

Posljednji pozdrav sestriću

BLAŽU

Počivaj u miru.

RADE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

BLAŽU

Počivaj u miru.

Porodica pok. MILANA VUKOVIĆA

1485

Posljednji pozdrav voljenom bratu

BLAŽU MILJENOVIĆU

Brate, počivaj u miru.

Sestra ZORKA KNEŽEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj MAJI

1490

1495

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

BLAŽU MILJENOVIĆU

MARKO sa porodicom

1496

1502

Posljednji pozdrav bratu

BLAŽU MILJENOVIĆU

Dragi brate, duboko pogođeni tvojim odlaskom, ostajemo za tobom zauvijek tužni i puni ljubavi.

Tvoj brat RAJKO sa porodicom

1488

Posljednji pozdrav dragom bratu i stricu

BLAŽU

Brat DANILO sa familijom

1486

1489

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

BLAŽU MILJENOVIĆU

Počivaj u miru.

Od sestrića DRAGANA KNEŽEVIĆA sa porodicom

1483

1484

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

BLAŽU

MILJENOVIĆU

Od KOSTE KNEŽEVIĆA sa porodicom

1504

Neka tvoja plemenita i napaćena duša nađe mir i spokoj.

OLJA ANĐELIĆ

Posljednji pozdrav dragom

DARKU BLAŽEVIĆU

Neka tvoja dobra i napaćena duša nađe vječni mir.

MARA BABOVIĆ

Opraštamo se od

DARKA BLAŽEVIĆA

1514

Hvala ti na iskrenom druženju

1491

1467

Posljednji pozdrav

ZORAN ULIĆEVIĆ, ĆIRO LAKOVIĆ i BATO MILIĆ

DARKU

Ostaćeš mi u mislima kao primjer ljudske dobrote. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru

ELENA BOGIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

BLAŽU

MILJENOVIĆU

Počivaj u miru. GORAN sa porodicom

Našem voljenom ujaku

MILUTINU Radovana JOVOVIĆU

Dragi Mitaše, i ti nam ode...

Hvala ti za sve trenutke provedene sa tobom kao i na svim nesebičnim savjetima koje si nam davao.

Bio si naša podrška i oslonac kako u lijepim tako i u najtežim momentima, potiskujući svoju bol i osjećanja. S ljubavlju i neizmjernim poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj častan život.

Tvoji: MAJA, VESKO i MILJAN

1466

Posljednji pozdrav našoj voljenoj sestri i tetki MAJI pok. Pavla ĐUROVIĆ

Draga Majo, neka tvoja napaćena duša nađe mir i spokoj na nekom boljem mjestu. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Tvoji sestra SVETLANA i sestrić VUK

Посљедњи

1482

1471

1477

Utorak, 27. februar 2024. Oglasi

1492

Dana 27. februara navršavaju se četiri godine

PETAR - PERO MUHADINOVIĆ

Od kada si postao čuvar naše sreće i tuge, zato smij nam se sa te druge strane još jače i više, onako kako se samo rijetki smiju, a i kako bi. Čuvamo te!

Tvoja PORODICA

SJEĆANJE 27. 2. 2004 – 27. 2. 2024.

VUKAŠIN Novičin GAGOVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu.

1460

1472

Dana 21. februara 2024. navršila se godina dana, a danas godina od sahrane u Beogradu našeg brata jedinca

MAJSKOG MILAČIĆA

Neizmjerna bol i suze za Tobom, ljepoto naša.

Tvoje sestre DESANKA, MIKICA i OLGICA

Danas se navršava četrdeset dana otkad nas je zauvijek napustila naša voljena

DANOJLA BORIČIĆ

Ostao je osjećaj praznine u srcu, koji sasvim sigurno nema kraj. Toliko si nam velika, važna i nezamjenljiva da samo vjera u tvoj vječni mir može da tješi i da liječi.

Umjesto pomena, porodica će dati prilog za održavanje gradskog groblja Čepurci.

Volimo te zauvijek, tvoje ZORICA ZEC i LIDIJA ZEC

1473

Draga moja

Supruga ZORKA, kćerka VESNA, sinovi VESKO i VELIMIR, snahe SANJA i MAJA i unučad

Navršava se godina od kada nijesi sa nama, naš voljeni

NOVAK Đ. VUKADINOVIĆ

Sa ponosom i poštovanjem čuvamo te u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoja kćerka NATAŠA sa porodicom

1481

DANOJLICE

Hvala ti na toplini i radosti sa kojom si me dočekivala. Nedostaješ mi Danojlice

MENA

Četrdeset je dana od smrti našeg

DEJANA

Neka te anđeli čuvaju kao što si ti čuvao nas, anđele naš. Nedostaješ i nedostajaćeš svakim danom sve više. Počivaj u miru.

Tvoji BILJANA, MIA i IVAN

1480

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Navršavaju se dvije i 21 godina od smrti godine od smrti naše majke našeg oca

DRAGA PETAR ČOLIĆ

Dragi naši, Godine prolaze, ali tuga i bol za vama ostaju. Živimo ponosni na vas i vaš častan život. Dok smo živi čuvaćemo vas od zaborava.

Kćerke MIRA, VERA i SLAVICA

1459

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ

I.br.1675/2018

Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca Košejev Andrej ,koga zastupa adv.Nenad Kovačević iz Tivta, na osnovu izvršne isprave Presude Osnovnog suda Kotor P.82-16/ od 08/03/2018.godine koja je pravosnažna dana 05.10.2018.godine i izvršna dana 04.12.2018.godine presude Višeg suda u Podgorici Gž.br.3425/18 od 05.10.2018.godine, protiv solidarnih izvršnih dužnika Zoran Bubanja Berane ,selo Bubanje i Kvestroj doo Budva ,Trg sunca 2 ,Budva ,radi naplate novčanog potraživanja, donosi:

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika to:

-u listu nepokretnost 403 KO Bečići ,I to nepokretnosti upisane na kat.parc.br.951/2 ,u objektu 1 na istoj ,označene kao:

•garažno mjesto PD 11 ,spratnosti 1P ,površine 14 m2 ,

•garažno mjesto PD 12 ,spratnosti 1P ,površine 14 m2 ,

•garažno mjesto PD 13 ,spratnosti 1P ,površine 17 m2

•garažno mjesto PD 14 ,spratnosti 1P ,površine 16 m2 ,

•garažno mjesto PD15 ,spratnosti 1P ,površine 14m2, sve pravo svojine Bubanja Suzane u cjelosti (ranije pravo svojine u cjelosti solidarnog izvršnog dužnika DOO Kveststroj Budva)

II Određuje se ročište za prvu prodaju za dan 19.03.2024.godine u 12:00 časova u prostoriji Javnog izvršitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor na koju se pozivaju izvršni povjerilac, izvršni dužnik , založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedene predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st.1.ovog Zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju I.br.1675/2018 od 20.12.2018. dopunskom rješenju o izvršenju od 21.12.2018.godine, radi naplate glavnog potraživanja u iznosu od 100.000,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju o izvršenju ,troškova izvršnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskih troškova ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisane u tački prvoj ovog zaključka utvrđena je nalazom mišljenjem sudskog vještaka Pavlović Slobodana od 02.09.2019.godine, i pravosnažnim rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti posl.br.I-1675/2018 od 10.02.2020.godine, koja vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi ukupno 92.340,00 eura (slovima devedeset dvije hiljade tri stotine četrdeset eura) I to:

•garažno mjesto PD 11 ,spratnosti 1P ,površine 14 m2 -17.236,80 €

•garažno mjesto PD 12 ,spratnosti 1P ,površine 14 m2 -17.236,80 €

•garažno mjesto PD 13 ,spratnosti 1P ,površine 17 m2 -20.930,40 €

•garažno mjesto PD 14 ,spratnosti 1P ,površine 16 m2 -19.699,20 €

•garažno mjesto PD15 ,spratnosti 1P ,površine 14m2 -17.236,80 €

V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Na prvom ročistu za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

VII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrđene vrijednosti nepokretnosti i novčana sredstva uplatiti na račun jemstva Javnog izvršitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti će se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor neposredno prije zaključenja istog.

VIII Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio ,Javni izvršitelj će pozvati trećeg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

X Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 23.02.2024.godine

I.br.1471/2016

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Otp Debt Collection” DOO Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Revolucije br. 17, protiv izvršnog/hipotekarnog dužnika Mirka Joksimovića, ul. Buče bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 9.411,57€), dana 26.02.2024. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Određuje se jedanaesto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog/hipotekarnog dužnika Mirka Joksimovića, upisanih u LN br. 299 KO Buče I, i to: kat. parcela br. 932, po načinu korišćenja dvorište površine 500m2, porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, površine 50m2, kao svojina izvršnog/hipotekarnog dužnika, sa obimom prava 1/1. Jedanaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 26.03.2024. godine u 11.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Nepokretnosti izvršnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.11471/2016 od 06.10.2016.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 9.411,57€, na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom 13.09.2016. godine pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je zaključkom Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1471/2016 od 08.12.2016. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i iznosi 16.500,00 €. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Na nepokretnosti koje su predmet prodaje upisana je hipoteka u korist povjerioca „OTP Debt Collection“ DOO Podgorica, Ov.br. 3579/07 od 13.08.2007. godine, kao i obavještenje o početku namirenja u korist povjerioca i zabilježba rješenja o izvršenju po rješenju Uprave za katastar i državnu imovinu br. 111-954-1198/1 od 10.10.2016. godine. Na jedanaestom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st.7 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja br. 520-3745827 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od jedne desetine utvrđenje vrijednosti, odnosno u iznosu od 941,15€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti biće objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 27.02.2024. godine.

U Beranama 26.02.2024. godine JAVNI IZVRŠITELJ Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor Poslovni broj: Iv 5191/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika PELIČIĆ SENKA, BUL. DINASTIJE PETROVIĆ BR.9/134, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 216,11 eura, dana 26.02.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik PELIČIĆ SENKA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 5191/23 od 29.12.2023. godine rješenje o troškovima od 26.02.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Ivm.br.1247/2023

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „HIPOTEKARNA BANKA“ A.D. PODGORICA, ul.Josipa Broza Tita br.67, Podgorica, PIB:02085020, protiv solidarnih izvršnih dužnika Rada Kljajevića iz Bijelog Polja, ul.Lala Vuksanovića br.12, i Mukadese Pilice iz Bijelog Polja, ul.Ćukovačka bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 26.02.2024.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „HIPO-

TEKARNA BANKA“ A.D. PODGORICA, protiv solidarnih izvršnih dužnika Rada Kljajevića Mukadese Pilice, na osnovu vjerodostojnih isprava to: mjenice serijskog broja BB 2657825 sa mjeničnim ovlašćenjem mjenice serijskog broja BB 2657843 sa mjeničnim ovlašćenjem, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Ivm.br.1247/2023 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja, nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena solidarnom izvršnom dužniku Radu Kljajeviću - Rješenje o izvršenju Ivm.br.1247/2023 od 16.10.2023.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se solidarni izvršni dužnik Rade Kljević, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće solidarni izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 26.02.2024.godine. Ivan Sekulić

Javni izvršitelj Branka Samardžić

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu