Dnevni list Pobjeda 20.03.2023.

PREDSJEDNIČKI IZBORI - PRVI KRUG: Kandidat DPS-a osvojio najviše glasova, odličan rezultat kandidata Pokreta „Evropa sad“, jasko predstavnika parlamentarne većine od 30. avgusta

Đukanović i Milatović u drugom krugu, krah Andrije Mandića

Analitičari upozoravaju da je ,,Otvoreni Balkan“ opasnost za našu privredu, a iz Ministarstva nansija poručuju da je to šansa

Nulta carinska stopa samo na robu proizvedenu u zemljama regiona

Imajući u vidu da su zemlje regiona velika tržišta i proizvođači, shodno ekonomiji obima njihovi troškovi proizvodnje manji su u odnosu na naše, pa će uvijek biti je iniji proizvod iz Srbije nego iz Crne Gore, upozorava Mirza Mulešković

Stejt department: Moskva koristi dezinformacije da podriva demokratske procese

Montefarm raspisao tender za oralne i ampulirane ljekove Kutija

košta oko

8.000 eura

U crnogorskim školama uči oko 350 ukrajinske djece, koja u velikom dijelu od kuće pohađaju i nastavu po programu svoje države

STR. 5.

STR. 4.

PREDSJEDNIČKI IZBORI - PRVI KRUG: Kandidat DPS-a osvojio najviše glasova, odličan rezultat kandidata

DRAGINJA VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ

MILO ĐUKANOVIĆ JAKOV MILATOVIĆ ANDRIJA MANDIĆ ALEKSA BEČIĆ GORAN DANILOVIĆ JOVAN RADULOVIĆ

Đukanović i Milatović u drugom krugu, krah

Andrije Mandića

PODGORICA - Crna Gora će šefa države dobiti u drugom krugu predsjedničkih izbora i za tu funkciju će se boriti kandidati Demokratske partije socijalista i Pokreta „Evropa sad“ Milo Đukanović i Jakov Milatović - pokazuju preliminarni rezultati predsjedničkih izbora.

Prema podacima Centra za monitoring, na uzorku od 100 odsto, Đukanović je osvojio 35,2 odsto glasova, a kandidat Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović 29,2 odsto.

Kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića podržalo je 19,3 odsto birača, Demokrata Aleksu Bečića 10,9 odsto, a kandidatkinju Socijaldemokratske partije Draginju Vuksanović-Stanković 3,2. Kandidat Ujedinjene Crne Gore Goran

Drugi krug održaće se za 14 dana, odnosno 2. aprila, a zanimljivost je da u njega ulaze kandidat opozicione DPS i vanparlamentarne partije PES. Kandidati parlamentarne većine od 30. avgusta, uprkos hvalisanjuu o osvojenih 60 odsto glasova, osvojili su zbirno jedva 30 odsto glasova, što ukazuje na neophodnost održavanja vanrednih parlamentarnih izbora. Takozvani suverenistički blok je, prema rezultatima izbora, osvojio samo 40 odsto glasova imajući u vidu zbirni rezultat kandidata DPS-a i SDPa, ali i bez značajnijeg udjela glasova manje brojnih naroda

Danilović osvojio je 1,4 odsto glasova, a influenser Jovan Radulović 0,8 odsto. Podaci Centra za demokratsku tranziciju se neznatno razlikuju i po njima na uzorku od 100 odsto, Đukanović ima 35,3 odsto, Milatović 28,9 a Mandić 19 odsto. Bečić ima 11 odsto, a Danilović 1,5 odsto. Đukanović je, kako pokazuju prve preliminarne analize, ostvario jako dobar rezultat iako je kumulativno u odnosu na izbore 2018. izgubio 19 odsto birača.

No, kako je išao sa pozicije kandidata opozicije, bez poluga vlasti, aktuelni predsjednik i prvi čovjek DPS-a može da bude zadovoljan: rezultat koji je ostvario je ,,čist“, bez primjesa paradržavne prednosti.

Upravo zato je potencijal aktuelnog predsjednika DPS-a u drugom krugu i dalje veliki, imajući u vidu potencijalne glasove dijaspore i opština sa većinskim albanskim i bošnjačkim stanovništvom. Prve preliminarne analize pokazuju nizak

nivo izlaznostu u Ulcinju, Petnjici, Rožajama, Plavu i Tuzima, sredinama tradicionalno naklonjenim Đukanoviću.

Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, biračko pravo je iskoristilo 63,3 odsto glasača, što je neznatno manje nego na predsjedničkim izborima 2018. godine kada je glasalo 63,9 odsto birača. To je znatno ispod očekivanja brojnih analiza javnog mnjenja i tek treba rastumačiti razloge smanjene izlaznosti.

Nepravilnosti: Zatvoreno biračko mjesto u Šavniku

Tokom izbornog dana zabilježene su brojne nepravilnosti, a glasanje je prekinuto na jednom biračkom mjestu u Šavniku. Predsjednik Opštine Šavnik

Jugoslav Jakić rekao je novinarima da je glasanje na biračkom mjestu Dubrovsko prekinuto jer članovi biračkog odbora pojedinim građanima nijesu dozvolili da ostvare svoje glasačko pravo na predsjedničkim izborima iako su oni upisani u birački spisak. Uprava policije saopštila je da su službenici Stanice policije Šavnik državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima podnijeli krivičnu prijavu protiv Lj. Ć. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo povreda prava

glasanja i krivično djelo sprečavanje održavanja glasanja.

- Lj. Ć. je danas, kako se sumnja, kao član biračkog odbora na biračkom mjestu broj 6 u mjestu Dubrovsko, onemogućio jednom građaninu da ostvari svoj biračko pravo – saopšteno je juče iz UP.

CEMI i CDT su tokom izbornog dana ukazivali na brojne nepravilnosti. Bilo je više slučajeva povrede tajnosti glasanja, fotografisanja glasačkih listića, izgovaranja imena birača, nepotpunosti biračkih odbora, kršenja procedura za glasanje putem pisma...

U Zeti su, prema podacima CEMI-ja, na biračkom mjestu 25 dvije osobe

istovremeno bile u paravanu za glasanje, pri čemu je jedna osoba glasala za obje, odnosno na dva glasačka listića. Slično se desilo na biračkom mjestu broj 37, OŠ u Strahovom Dolu, u Pljevljima gdje su muškarac i žena zajedno glasali iza paravana i slikali svoje glasačke listiće.

CDT je zabilježio da je na biračkom mjestu br. 83 Lozna u Bijelom Polju, nakon poništavanja glasačkog listića zbog javnog glasanja, birač vrijeđao članove biračkog odbora, i pokušao fizički da nasrne na njih, u čemu je spriječen.

CEMI i CDT ukazali su da su na više biračkih mjesta članovi biračkih odbo-

Drugi krug održaće se za 14 dana, odnosno 2. aprila i zanimljivost je da u njega ulaze kandidat opozicione DPS i vanparlamentarne partije PES. Kandidati parlamentarne većine od 30. avgusta i pored hvalisanja o spektakularnih 60 odsto, osvojili su zbirno jedva 30 odsto glasova što ukazuje na neophodnost održavanja vanrednih parlamentranih izbora. Takozvani suverenistički blok je, prema rezultatima izbora, na predsjedničkim izborima

ra koristili telefon, što je suprotno Zakonu. Takođe, objavili su i da su građani i tokom izbornog dana dobijali neželjene pozive iz štabova kandidata, što je, kako navode, pritisak na glasače. CEMI je objavio da je birački odbor na jednom mjestu u Nikšiću dozvolio uniformisanom licu (vatrogascu-spasiocu) da pristupi biračkom mjestu i glasa, što je suprotno članu 71 ZIP-a. Predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša rekao je da DIK-u formalno nijesu prijavljene nepravilnosti, ali u Komisiji su, od medija i nevladinih organizacija, čuli da su izvjesne nepravilnosti postojale.

osvojio samo 40 odsto glasova, što mora da zabrine i Đukanovića, ali i ostale suverenističkih stranke pred parlamentarne izbore 11. juna.

120 HILJADA GLASOVA ZA ĐUKANOVIĆA

Predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović kazao je sinoć da očekuje pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora. – Želim da podijelim zadovoljstvo što je Crna Gora još jednom potvrdila veoma dobar demokratski kapacitet. Izbori su protekli u mirnoj atmosferi, u kojoj su ljudi mogli slobodno da izraze svoju volju – kazao je Đukanović na konferenciji za medije. U prvom krugu su, dodaje, ostvarili to što su željeli i to je ono što su planirali ostvariti. – Ostvario sam 36 odsto glasova, što je u apsolutnim brojevima nešto iznad 120.000 glasova, što smatram vrijednim rezultatom. Tu je ozbiljna prednost nad drugim kandidatom, sa kojim ću se takmičiti u drugom krugu –rekao je Đukanović.

Dodaje i da znaju gdje su ,,džepovi“ buduće podrške i uradiće sve u narednih 14 dana za njihovo aktiviranje.

– Tvrdili smo da je najvažnije da se Crna Gora zadrži na svom putu. Zadovoljni smo stepenom podrške. Vjerujemo da je to dobra osnova za nadogradnju u narednih 14 dana i pobjedu na predsjedničkim izborima - kazao je Đukanović.

Rezultati su, prema njegovim riječima, potvrdili da Crna Gora treba izbore.

– Sjećate se koliko sam na tome insistirao. Nije bilo razumijevanja onih koji su se našli u izvršnoj vlasti nezasluženo, grčevito branili svoje fotelje. Rezultati potvrđuju da je ogromna većina raspoložena da zaključimo najvažnije izbore i Crnu Goru izvedemo iz krize u kojoj se našla. Projektujem da na skorijim parlamentarnim izborima potvrdimo snagu građanske i evropske

Crne Gore i dobijemo vladu koja će je voditi tim putem – poručio je Đukanović. Na pitanje novinara da li očekuje pobjedu u drugom krugu, odgovorio je potvrdno. – Pobjedu sam već najavio, pobjedu očekujem – kazao je Đukanović.

kandidata Pokreta „Evropa sad“, fijasko predstavnika parlamentarne većine od 30. avgusta

Draginja Vuksanović-Stanković podnijela ostavku na sve funkcije

Predsjednička kandidatkinja Socijaldemokratske partije Draginja VuksanovićStanković podnijela je sinoć ostavku na sve partijske funkcije i na mjesto poslanice u Skupštini Crne Gore. Ona je, kako je rekla, željela da preuzme odgovornost za loš izborni rezultat. Čestitala je predsjedničkim kandidatima Demokratske partije socijalista Milu Đukanoviću i Pokreta „Evropa sad“ Jakovu Milatoviću ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora. -Sve što sam do sada radila, radila sam iskreno za dobrobit svih građana Crne Gore. Trudila sam se da doprinesem demokratičnosti svih procesa i svega onoga što se dešavalo. Moje dalje djelovanje biće da sa mjesta profesorice Pravnog fakulteta i dalje edukujem i obrazujem generacije, kako bi sjutra doprinosili razvoju i prospe-

Ostvario sam 36 odsto glasova, što je u apsolutnim brojevima nešto iznad 120.000 glasova, što smatram vrijednim rezultatom. Tu je ozbiljna prednost nad drugim kandidatom, sa kojim ću se takmičiti u drugom krugu -rekao je Đukanović

Na pitanje je li potpredsjednik Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović najnezgodniji protivkandidat odgovorio je da nema zgodnog ili nezgodnog kandidata.

– Vidjeli ste u kampanji da je ključna ponuda bila poraziti Mila Đukanovića, a ne ponuda za dalji razvoj Crne Gore. Nema zgodnog kandidata među njima, jer očigledno imaju opsesiju da poraze mene. Ko god da je moj protivkandidat, moj cilj je isti, moja strategija je ista, ne prilagođavam je nijednom protivniku – naveo je Đukanović i dodao da smatra da najbolje artikuliše ono što su potrebe građanske, evropske Crne Gore. Kako god građani presude, dodao je, za njega je prihvatljivo, ali je ubijeđen da može da pobijedi i Milatovića.

Upitan da komentariše ukupan rezultat protivkandidata od 60 odsto rekao je da nije sklon da zbraja babe i žabe.

– Sad kad bi im dodali i rejtinge

Napravili smo presudan korak ka 2. aprilu, gdje ćemo ovu pobjedu sjajnih ljudi, Milojkovu, moju, svih u ,,Evropi sad“, da zapečatimo.

Ovo je naša pobjeda, pobjeda generacije ljudi, ljepše, pravednije, evropske Crne Gore, Crne Gore svih nas

relevantne političke ličnosti u Srbiji možda bi bili još ubjedljiviji, dakle nema smisla. Mi smo se odmjerili i vidjeli ko je bolji –naveo je Đukanović.

MILATOVIĆA

PROGLASILI ZA

PREDSJEDNIKA

Jakov Milatović, predsjednički kandidat Pokreta „Evropa sad“, obratio se iz izbornog štaba u Podgorici, nakon što je izborio drugi krug predsjedničkih izbora.

– Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je zajednička pobjeda onih koji su u posljednjih 30 godina bili diskriminisani, koji nijesu imali pravdu i bili siromašni. Ovo je lijepa pobjeda jednakije, naše Crne Gore - rekao je on.

Zahvalio se svim listama koje su ga podržale kao kandidataNovsku listu, Biram Bar, Durmitorsku inicijativu, Jugoslovenske komuniste, Stranku pravdu i pomirenja...

- Ovo je naša zajednička pobje-

SD: Očekivana pobjeda

Đukanovića

- Rezultati prvog kruga izbora i očekivana pobjeda Mila Đukanovića pokazuju da naše društvo ima kapacitet da se vrati sebi i svojoj građanskoj perspektivi – ocijenili su iz Socijaldemokrata Crne Gore.

Oni su pozvali svoje glasače da u drugom krugu izbora podrže Đukanovića.

– Pokažimo u drugom krugu da jesmo društvo nacionalne i vjerske tolerancije i da multietnička i evropska Crna Gora nema alternativu – naveli su u saopštenju.

da. Napravili smo presudan korak ka 2. aprilu, gdje ćemo ovu pobjedu sjajnih ljudi, Milojkovu, moju, svih u „Evropi sad“, da zapečatimo. Ovo je naša pobjeda, pobjeda generacije ljudi, ljepše, pravednije, evropske Crne Gore, Crne Gore svih nas. Kao što smo pobijedili Đukanovića u Podgorici prošle godine, tako ćemo ga poslati u političku penziju 2. aprila - rekao je on pozdravljen burnim aplauzima. Istakao je da je zahvalan svim ,,političkim partijama, medijima i intelektualcima, koji su u posljednjih 30 godina, kako je naveo, nosili baklju slobode i čuvali demokratiju u zemlji“. Milojko Spajić, predsjednik Pokreta „Evropa sad“, obratio se okupljenima pozivom da pozdrave, kako je naveo, novog predsjednika Crne Gore.

MANDIĆ PODRŽAO MILATOVIĆA

Predsjednički kandidat DF-a Andrija Mandić pozvao je sinoć svoje glasače da u drugom krugu predsjedničkih izbora podrže kandidata „Evrope sad“ Jakova Milatovića.

- Želim da se zahvalim svakom glasaču DF-a. Dobili smo mnogo glasova, ti čestiti ljudi podržali su politiku pomirenja i koja znači budućnost Crne Gore. Pobjede našeg kolege Milatovića nema bez podrške DF-a, ko-

liko god da je dobar rezultat koji je ostvario - rekao je Mandić u svom izbornom štabu.

Gradeći novu Crnu Goru, kako kaže Mandić, daje punu podršku Milatoviću i pozvao je građane da ga podrže.

- Od naših glasača tražim da, svi do posljednjeg, izađu i glasaju za MilatovićA, nezavisno hoće li on poštovati našu podršku - poručio je Mandić.

Prema njegovim riječima, Milatović nije možda najbolji predsjednički kandidat na svijetu, ali, kako kaže, iza njega treba da stane većinska Crna Gora.

- Moj glavni cilj je bio da se Đukanović skine sa tog mjesta jer je on simbol podjela i svega onog lošeg u Crnoj Gori - istakao je Mandić.

Rekao je da je srećan što će taj cilj biti ostvaren. Očekuje i da će, nakon parlamentarnih izbora zakazanih za 11. jun, dominantno uticati na formiranje nove vlade.

- Siguran sam da će građani znati da vrednuju što će DF da prelomi ove predsjedničke izbore i Mila Đukanovića da ukloni sa političke scene i omogući Milatoviću da bude predsjednik.

Velika pobjeda je ostvarena večeras i ona će biti krunisana podrškom Milatoviću, budućem predsjedniku Crne Gore. Neka mu je srećna - poručio je Mandić.

ritetu za mene jedine države Crne Gorekazala je Vuksanović- Stanković. Predsjednik SDP-a Raško Konjević kazao je da su za tu partiju predsjednički izbori završeni.

-Da li ćemo podržati nekog u drugom krugu vidjećemo, dominantno nije spektakularno interesovanje za nas – kazao je Konjević.

građanski kandidat obezbijedi put u drugi krug - rekao je Bečić. Imali su, dodaje, veoma nekorektnu kampanju, jer su ,,oni prethodnih sedmica tvrdili da imaju 5-6 odsto podrške“. - Pokazali su rezultati da nijesu u pravu. Ostali smo dostojanstveni. Pokazali smo čvrstinu biračkog tijela, to su čisti glasovi kao sunce. Zaista sam ponosan na sve što smo uradili, na ljude, članove rukovodstva, pokazali su u ovakvoj konkurenciji da su spremni i kadri da u veoma specifičnim biračkim okolnostima da se zadrži biračko tijelo - poručio je Bečić i čestitao Milatoviću izborni rezultat..

BEČIĆ SAMO O ĐUKANOVIĆU

Kandidat Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić rekao je, sumirajući izborni dan, da su izbori izgledali kao da su održani u nekoj od zemalja zapadne demokrtije.

- Čestitam na demokratskom i slobodnom izbornom danu, ako smo šta dobili nakon 30. avgusta, dobili smo slobodu na izbornim procesima, a izborni dan protekao je kao da smo u najrazvijenijim zapadnim demokratijama.

To je snažna demokratska poruka koju smo poslali.

Druga važna poruka, rekao je, ,,da je ona većina od 30. avgusta večeras osvojila oko 60 odsto glasova, čak 10 odsto glasova više nego kandidat DPS-a Milo Đukanović“.

– Đukanović sa 54 odsto glasova na prošlim izborima, došao na 20 odsto manje, što je jasna poruka, nakon 20 poraza, da je to politika prošlosti, da je ta politička karijera odsvirala svoj kraj i da građani ne žele da se vrate u to vrijeme - rekao je Bečić.

Komentarišući izborni rezultat koji je osvojio, Bećić tvrdi ,,da su sačuvali snagu i biračko tijelo“.

– Danas imate narativ da kandidat „Evrope sad“ i Demokratskog fronta jedini imaju šansu za drugi krug, a jedan dio ljudi birao je, prema riječima jednog analitičara, lakši put da obezbijedi da

Pokazali su, prema njegovim riječima, da je Demokratska Crna Gora organizovana partija koja ima čvrsto biračko tijelo. - Činjenica da smo osvojili 60 odsto glasova mi koji smo na braniku 30. avgusta pokazuje da će ova zemlja u narednom periodu biti sigurna i stabilna ... Jak građanski blok je potreban - smatra Bečić.

DANILOVIĆ O NEDOSLJEDNOSTI

Lider Ujedinjene Goran Danilović zahvalio se glasačima, rekavši da je skupo platio cijenu dosljednosti.

-Ja sam rekao da potpisujem sve što narod učini. Znam da se glasalo iz straha, ljudi su željeli da budu sigurni da će Đukanović biti pobijeđen u drugom krugu

- kazao je.

Dodaje da je dio pretpostavljenih glasova njemu otišao ka Milatoviću da bi se osigurao drugi krug.

- Ako smo kažnjeni iz straha, opet se radujem tome jer će Đukanović izgubiti. Neka to bude naš doprinos njegovom porazu - kazao je on. Dodaje da će raditi sve da njegova stranka poraste. Predsjednički kandidat, influenser Jovan Radulović Jodžir ostvario je najgori rezultat na jučerašnjim izborima, ali ga to nije obeshrabrilo.

On se iz porodičnog doma oglasio na Instagramu videom u kome uz osmijeh poručuje da je važno učestvovati.

– Što se mene tiče ja sam pobijedio. Važno je učestvovati – poručio je Radulović.Ekipa POBJEDE

OČEKUJE TRIJUMF U DRUGOM KRUGU: Milo Đukanović na sinoćnjem presu

ZAJEDNIČKA POBJEDA: Jakov Milatović proslavlja ulazak u drugi krug

S.

Srpski tabloidi „bombardovali“ netačnim informacijama uoči i tokom predsjedničkih izbora u Crnoj Gori

PODGORICA – Srpski

tabloidi uoči i tokom izbornog dana „bombardovali“ su lažnim vijestima koje su bile usmjerene na diskreditovanje DPS-a i predsjedničkog kandidata te partije Mila Đukanovića. Pisali su o prebijanju gradonačelnika Podgorice

Ivana Vukovića, da je policija privodila aktiviste DPS-a u Nikšiću, da Milica Pejanović-Đurišić napušta DPS, te da je poslata u Rožaje kako bi vratila podršku članova Bošnjačke stranke Đukanoviću...

Digitalni forenzički centar (DFC) saopštio je da je nekoliko portala iz Srbije objavilo

lažne vijesti o gradonačelniku Podgorice Ivanu Vukoviću

,,Tabloidno prebijanje“

Ivana Vukovića

Iz DFC-a su saopštili da je nekoliko portala iz Srbije (Naša borba, Vaseljenska TV, Nacionalist i Glas javnosti) objavilo članke o navodnom prebijanju aktuelnog gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića od predsjednika DPS-a i Crne Gore Mila Đukanovića.

Lažne vijesti o MiLici PejanovićĐurišić

– Gradonačelnik Podgorice

Ivan Vuković reagovao je na

Lažnim vijestima protiv DPS-a i Đukanovića

uslijedio koordinisani napor sa istih adresa u širenju obmana u vezi sa Milicom Pejanović-Đurišić.

- Tako se na portalima: Nacionalist, Naša borba, Vidovdan, moglo čitati o tome da nekadašnja ministarka odbrane Crne Gore napušta DPS, iako je ona to učinila prije nekoliko godina. Takođe, na pomenutim portalima se navodi da je Pejanović-Đurišić poslata u Rožaje, kako bi vratila podršku članova Bošnjačke stranke Milu Đukanoviću – što je još jedna lažna vijest, koju je prenio i portal IN4S –saopštili su iz DFC-a.

je da je policija u Nikšiću privela nekoliko aktivista DPS-a koji su pokušali da kupe glasove.

svom Tviter nalogu demantujući te navode – dodaju oni.

Iz Kliničkog centra Crne Go-

re za DFC je potvrđeno da Vuković tokom jučerašnjeg dana nije primljen u tu zdrav-

stvenu ustanovu.

DFC navodi da je nakon lažne vijesti o prebijanju Vukovića,

SAD zabrinute zbog ruskih aktivnosti u Crnoj Gori u toku predsjedničkih izbora

Stejt department: Moskva koristi dezinformacije da podriva demokratske procese

Iako nemamo konkretne informacije o izborima u Crnoj Gori, bili smo jasni u vezi sa našom zabrinutošću zbog aktivnosti Rusije da utiče na demokratske procese u raznim zemljama širom svijeta. Rusija koristi kampanje dezinformacija, zlonamerne sajber aktivnosti i još mnogo toga da siju nestabilnost, oslabe transparentnost i vladavinu prava – rekli su Pobjedi iz Stejt departmenta

PODGORICA – Iako nemamo konkretne informacije o izborima u Crnoj Gori ovog vikenda, bili smo jasni u vezi sa našom zabrinutoš-

ću zbog aktivnosti Rusije da utiče na demokratske procese u raznim zemljama širom svijeta.

To je Pobjedi saopšteno iz Stejt

departmenta, a povodom nedavnih ocjena koordinatora Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džona Kirbija, koji je kazao je da je Crna Gora primjer

kako Rusija pokušava i ne uspijeva da destabilizuje evropske zemlje.

– U prošlim godinama, vidjeli smo kako Rusija pokušava i ne uspijeva da destabilizuje druge evropske zemlje, Crna Gora iz 2016. je nedavni primjer.

Iako su aktivnosti ruskih grupa koje pokušavaju da targetiraju Moldaviju zabrinjavajuće, ne treba da precjenjujemo njihove sposobnosti. Želim da naglasim da je moldavska vlada otporna i da efikasno radi na suprotstavljanju ovim prijetnjama – rekao je Kirbi prošle nedjelje komentarišući, kako je rekao, pokušaje Rusije da destabilizuje Moldaviju.

Iz Stejt departmenta kažu da Rusija u mnogim zemljama koristi kampanje dezinformacija, zlonamerne sajber aktivnosti da sije nestabilnost, oslabi vladavinom prava i podriva demokratske institucije i procese.

– Iako nemamo konkretne in-

PoLicija nije PrivodiLa aktiviste dP s u nikšiću Nakon lažnih informacija o Vukoviću i Pejanović-Đurišić, portali Nacionalist, Naša borba i Vaseljenska nastavljaju sa sinhronizovanim obmanjivanjem javnosti. Na pomenutim portalima, kako je objavio DFC, objavljeno

Iz Uprave policije za DFC je saopšteno da juče u vezi sa izborima nije bilo privođenja aktivista DPS-a u Nikšiću. Centar za demokratsku tranziciju saopštio je da je redakcija platforme Raskrinkavanje zabilježila, kako su naveli, tokom izbornog dana više dezinformacija od kojih je većina plasirana preko marginalnih portala iz Srbije Nacionalist i Naša borba. - Sinoć su krenule lažne vijesti o prebijanju potpredsjednika DPS Ivana Vukovića, danas smo raskrinkali lažne vijesti o sastanku kandidata Mila Đukanovića i Draginje Vuksanović, laži o prijetnjama kandidatu Jovanu Raduloviću, lažnu vijest o hapšenju aktivista DPS-a u Nikšiću… Naša redakcija radi na provjeravanju još nekoliko sumnjivih objava - naveli su juče u saopštenju. i k

formacije o izborima u Crnoj

Gori ovog vikenda, bili smo jasni u vezi sa našom zabrinutošću zbog aktivnosti Rusije da utiče na demokratske procese u raznim zemljama širom svijeta. Rusija koristi kampanje dezinformacija, zlonamerne sajber aktivnosti i još mnogo toga da siju nestabilnost, oslabe transparentnost i vladavinu prava i podriva demokratske institucije i procese – rekli su Pobjedi iz Stejt departmenta. Podsjećamo, predsjednica Moldavije Maja Sandu optužila je nedavno Rusiju da planira da upotrijebi strane sabotere da sruši rukovodstvo njene zemlje, zaustavi njeno pridruživanje Evropskoj uniji i iskoristi to u ratu protiv Ukrajine. Kako je rekla, plan uključuje građane Rusije, Crne Gore, Bjelorusije i Srbije koji ulaze u Moldaviju kako bi pokušali da izazovu proteste u pokušaju da se „legitimna vlada promijeni u nelegalnu vladu koju

kontroliše Ruska Federacija“. – Plan za naredni period podrazumijeva akcije u kojima učestvuju diverzanti sa vojnom obukom, kamuflirani u civilnu odjeću, koji će preduzimati nasilne akcije, napadati neke državne zgrade, pa čak i uzimati taoce – rekla je Sandu na konferenciji za medije u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu. Scenario o kojem je govorila Sandu sliči onome što je 2016. pokušano i u Crnoj Gori. Pokušaj državnog udara obilježio je parlamentarne izbore 16. oktobra 2016. godine. U jutarnjim satima, dok je trajalo glasanje, policija je, po nalogu Specijalnog tužilaštva, uhapsila više državljana Srbije, koji su se nalazili u Podgorici. Oni su bili osumnjičeni da su pripremali nasilno rušenje vlasti u večernjim satima nakon okončanja glasanja, te za stvaranje kriminalne organizacije zbog sprovođenja terorističkih akata. j. Đ.

Lažne vijesti u srpskim tabloidima

Džon Kirbi

PODGORICA – U ovom trenutku, naša privreda nije konkurentna, pa i dalje postoji potreba da se zaštitimo, saopštio je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković, komentarišući eventualno pristupanje Crne Gore inicijativi ,,Otvoreni Balkan“. On smatra da potpuno otvaranje odnosno nepostojanje kontrola može dovesti u pitanje i opstanak naših poljoprivrednika. Iz Ministarstva finansija poručuju da vrše podrobnu analizu svih efekata potencijalnog pristupanja regionalnim inicijativama, između ostalog i inicijativi ,,Otvoreni Balkan“. U tom resoru, na čijem je čelu Aleksandar Damjanović smatraju da bi neki oblik zajedničkog tržišta omogućio da budemo globalno konkurentniji.

CARINE I REGION

- Analize koje se sprovode pokazuju da je negativan efekat od smanjenja prihoda po osnovu ukidanja carina među državama regiona, odnosno članicama minimalan, u odnosu na pozitivne efekte ostvarive bržim prometom roba i protokom ljudi, pa i usluga i kapitala – tvrde iz Ministarstva finansija.

Sa druge strane Mulešković upozorava da već sada imamo veliki pritisak proizvoda iz regiona.

- A imajući u vidu da su to velika tržišta i proizvodnje, shodno ekonomiji obima, njihovi troškovi proizvodnje su samim tim i manji u odnosu na naše. Tako će uvijek biti povoljnija cijena u odnosu na domaću ukoliko uvozimo

Nulta carinska stopa samo na robu proizvedenu u zemljama regiona

Imajući u vidu da su zemlje regiona velika tržišta i proizvođači, shodno ekonomiji obima njihovi troškovi proizvodnje su manji u odnosu na naše, pa će uvijek biti je iniji proizvod iz Srbije nego iz Crne Gore, upozorava Mirza Mulešković

Analize pokazuju da je negativan efekat od smanjenja prihoda po osnovu ukidanja carina među članicama OB minimalan, u odnosu na pozitivne efekte ostvarive bržim prometom roba i protokom ljudi, usluga i kapitala, tvrde iz Ministarstva nansija

proizvod iz Srbije. Zato smatram da to u ovom trenutku predstavlja veliki problem za potpuno otvaranje – kazao je Mulešković dodajući da se tu pokazuje prednost EU u odnosu na ,,Otvoreni Balkan“, imajući u vidu pretpristupne fondove koje koristimo da pojačamo konkurentnost naše privrede na evropskom tržištu. Komentarišući to što su na određene proizvode iz regiona kao što su mliječni proizvodi, meso, sokovi, vino i maslinovo ulje nulte carinske stope u poređenju sa stopama koje važe za uvoz iz zemalja EU, a koje se kreću od sedam do 45 odsto, Mulešković navodi da se nulta stopa carine odnosi samo na onu robu proizvedenu u zemljama članicama CEFTE, ali ne i ako se preko neke od tih zemalja uvozi neki proizvod iz npr. Francuske. Navodi da se kao prednost inicijative ,,Otvoreni Balkan“ nagovještava smanjenje administrativnih barijera i brži protok, koji će smanjiti troškove proizvoda i povećati mogućnost uvoza i izvoza.

KVALITET HRANE

- Problematično je što određene zemlje koje još nijesu uskladile legislative sa EU imaju problem sa kontrolom kvaliteta hrane, jer ako bi se primjenilo sve što ,,Otvoreni Balkan“ propisuje, a Crna Gora ne bi imala mogućnost da kontroliše proizvode koje uvozi, jer bi slobodno prelazile na naše tržište, tu bi se moglo ugroziti naše tržište. Crna Gora je zapravo u najvećoj mjeri uskladila

svoju legislativu, zato mislim da je to jedna velika negativna strana ,,Otvorenog Balkana“ –kazao je Mulešković.

Iz Ministarstva finansija navode da je težnja Vlade jačanje ekonomske saradnje između zemalja regiona i njihovo koordinirano ekonomsko djelovanje do ostvarenja zajedničkog cilja, članstva u Evropskoj uniji.

- Evidentno je da je balkansko tržište malo i vjerujemo da bi neki oblik zajedničkog tržišta omogućio da budemo globalno konkurentniji. Stoga vršimo podrobnu analizu svih efekata potencijalnog pristupanja regionalnim inicijativama, između ostalog i inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ u odnosu na sve segmente saradnje, pa tako i zajedničke trgovinske politike koja uključuje carinske procedure, kao jedan od instrumenata spoljnotrgovinske politike – kazali su iz tog resora.

Iz Ministarstva su govoreći o usklađivanju trgovinske politike unutar zemalja regiona, koje bi podrazumijevalo smanjene prihoda od carina, podsjetili da su carinske stope

već smanjene ili u potpunosti ukinute kao posljedica usaglašavanja sa praksom u EU i CEFTA.

Iz Ministarstva finansija navode da kada se sagledaju svi ekonomski benefiti Crna Gora će se pozicionirati u odnosu na sopstvene interese ,,ne ugrožavajući ključni spoljnopolitički cilj, a to je članstvo u EU“.

Iz Uprave prihoda i carina su podsjetili da se prilikom uvoza roba porijeklom iz zemljama CEFTA, u skladu sa spora-

zumom o slobodnoj trgovini sa tim zemljama, primjenjuju se preferencijalne carinske stope od nula odsto.

- Što se tiče Sporazuma sa EU, carinske stope se ukidaju ili smanjuju na određene proizvode, u skladu sa utvrđenom dinamikom kako je propisano sporazumom. Usklađivanje carinskih stopa po sporazumima vrši se krajem svake tekuće godine i primjenjuju se od 1. januara sljedeće godine –pojasnili su iz UPC.

Prema podacima

Uprave prihoda i carina naplata prihoda koja se odnosi na dažbinu carina, u prošloj godini iznosila je 40,3 miliona eura dok je u 2021. godini iznosila 28,32 miliona, što znači da je lani ostvaren rast tih prihoda od 42,31 odsto, odnosno 11,98 miliona u odnosu na 2021. godinu. - U prošloj godini, naplaćeno je ukupno prihoda (ne samo od carine) u iznosu od 991,38 miliona eura, dok je u 2021. godini naplaćeno 794,72 miliona. Na taj rezutat je uticalo povećanje nabavnih cijena proizvoda (fakturne vrijednosti ino dobavljača), kao i povećanje zavisnih troškova (prevoz, osiguranje, montaža...), što ulazi u carinsku vrijednost robe, te je samim tim uzročno povezano i dovodi do povećanja carinskih prihoda – rekli su iz UPC.

Iz UPC su dodali da se uredbom o carinskoj tarifi za ovu godinu usklađuje visina carinskih stopa sa obavezama preuzetim u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugim međunarodnim sporazumima koje je zaključila Crna Gora (Sprazum o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i EU, Sprazum EFTA, Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, Rusijom i Ukrajinom, Sporazum CEFTA i Sporazum sa najmanje razvijenim državana.

M. Lk – S. P.

Prelevmani konvertovani u kombinovanu carinu

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja kazali su da se u Crnoj Gori od 2006. godine nema prelevmana, tzv. posebnih uvoznih dažbine koje se naplaćuju prilikom carinjenja robe. Kad je stupio Zakon o carinskoj tarifi, prelevmani su konvertovani u kombinovanu carinu, koja se sastoji od carine po vrijednosti robe i specifične carine na količinu, tj. sezonske carine na poljoprivredne proizvode, a koje se i dalje primjenjuju.

- Zakon o carinskoj tarifi organima ne daje diskreciono pravo da odlučuju o naplati posebnih dažbina ili prilago-

đavanju takvih dažbina u skladu sa cijenom ili količinom. Na ovaj način je postignuta veća transparentnost i sva opterećenja su unijeta kroz carinsku tarifu u dijelu koji se odnosi na izračunavanje uvoznih carina – kazali su iz MERT-a dodajući da CEFTA ne predviđa ovakva opterećenja, a da sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju prepoznaje mogućnost da pogođena strana može preduzeti odgovarajuće mjere definisane u glavi IV koja se odnosi na slobodno kretanje robe u članu 32 koji predviđa zaštitnu klauzulu za poljoprivredu i ribarstvo.

Navodeći da u Crnoj Gori prelevmani ne postoje niti ih Zakon o spoljnoj trgovini prepoznaje po tom nazivu, iz Ministarstva finansija je rečeno da Vlada može uvesti određene mjere zaštite na uvoz ili izvoz robe, kao što su antidampinške i kompenzatorne carine, te mjere za zaštitu od prekomjernog uvoza i ravnoteže platnog bilansa.

- Bliže uslove i postupak za primjenu navedenih posebnih mjera utvrđuje Vlada, poštujući odredbe sadržane u sporazumima STO i propisima EUnavode iz Ministarstva finansija.

Analitičari upozoravaju da je ,,Open Balkan“ opasnost za našu privredu, a iz Ministarstva nansija poručuju da je to šansa

Mirza Mulešković

Lani naplata carinskih prihoda uvećana za gotovo 12 miliona eura

Aleksandar Damjanović

Ekonomija

PODGORICA – Crna Gora kao zemlja koja nema sopstvenu monetarnu politiku mora hitno da reaguje instrumentima fiskalne politike, kako bi popravila svoj kredibilitet na međunarodnom finansijskom tržištu i očuvala ekonomsku stabilnost - ocijenili su iz Centra za ekonomske i evropske studije (CEES).

- Stoga nova vlada, nakon parlamentarnih izbora, mora hitno pripremiti kredibilnu srednjoročnu fiskalnu strategiju, koja bi vratila povjerenje stranih investitora u javne finansije Crne Gore. To bi, u određenoj mjeri, doprinijelo i povoljnijim uslovima finansiranja budžeta, privrede i građana - kazali su iz CEES-a agenciji Mina-biznis.

Iz CEES-a su, komentarišući krah dvije američke banke i probleme sa kojima se suočila švajcarska Credit Suisse, kao i moguće implikacije na Crnu Goru, kazali da je Evropska centralna banka (ECB) ponovo povećala osnovnu kamatnu stopu i to za 0,5 procentnih poena, jer inflacija ne opada u skladu sa očekivanjima.

- Navedeno je da će imati uticaja na moguće povećanje kamatnih stopa i u Crnoj Gori kao eurizovanoj ekonomiji, što se već i dogodilo kada je ECB povećala osnovnu kamatnu stopu prošle godine - podsjetili su iz CEES-a.

Kako su naveli, najave daljeg povećanja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama bi mogle da budu korigovane, s obzirom na to da je rast kamatnih stopa jedan od razloga nedavnog zatvaranja

Silicon Valley banke (SVB) i Signature banke.

- Ovo nijesu bile sistemski važ-

Centar za ekonomske i evropske studije ocjenjuje da je strategija važna kako bi Crna Gora popravila svoj kredibilitet na međunarodnom tržištu

Nova vlada da hitno pripremi kredibilnu srednjoročnu fiskalnu strategiju

ne banke, a reakcija američkih vlasti u garantovanju sigurnosti depozita američkih građana je bila odlična, kako bi se spriječio domino efekat. Pad vrijednosti akcija jedne od najvećih svjetskih banaka i sistemski važne banke - švajcarske Credite Suisse, uticao je na potrebu njenog zaduživanja kod švajcarske centralne banke. Ipak, i pored toga, akcije Credit Suisse padaju, a pali su i svi indeksi evropskih berzi, kao i cijene nafte. Kreditne agencije su stavile još nekoliko evropskih banaka na provjeru (watch)objasnili su iz CEES-a. Smatraju da situacija na međunarodnom finansijskom tržištu može imati uticaj na realni sektor širom Evrope.

- Trenutni razvoj događaja otežaće mogućnosti i uslove zaduživanja za male i ranjive ekonomije sa visokim fiskalnim deficitom i javnim dugom,

poput Crne Gore - kazali su iz Centra za ekonomske i evropske studije. Kako su dodali, cijene obve-

Nova vlada nakon parlamentarnih izbora, mora hitno pripremiti kredibilnu srednjoročnu fiskalnu strategiju, koja bi vratila povjerenje stranih investitora u javne finansije Crne Gore. To bi, u određenoj mjeri, doprinijelo i povoljnijim uslovima finansiranja budžeta, privrede i građana - kazali su iz CEES-a agenciji Mina-biznis

znica na međunarodnom tržištu trenutno rastu, ali crnogorske obveznice stagniraju i nude se sa oko 80 procenata vrijednosti u odnosu na nominalnu. – Veoma skupo zaduživanje Crne Gore potvrđeno je i kroz nedavni kreditni aranžman Ministarstva finansija sa Deutsche bankom, uz efektivnu kamatnu stopu od deset odsto. Otežane

mogućnosti zaduživanja naše zemlje mogu biti veliki izazov za redovnu isplatu budžetskih obaveza, budući da predviđeno zaduženje za finansiranje nedostajućih budžetskih sredstava za ovu godinu iznosi 600 miliona EUR - ocijenili su iz CEES-a.

Kako tvrde, to dalje može nepovoljno da utiče na ukupnu

Saobraćajni promet auto-putem

ekonomsku aktivnost, jer potrošnja države učestvuje oko 20 odsto u formiranju bruto domaćeg proizvoda (BDP), a jaki su i multiplikativni efekti.

– U takvom scenariju ne isključujemo ni recesiju – upozoravaju oni.

Komentarišući mogući domino efekat na banke u Evropi, zbog aktuenog kraha nekoliko banaka, iz CEES-a su kazali da je zatvaranje dvije srednje banke u SAD-u i pad vrijednosti akcija Credit Suissea, pratila veoma dobra reakcija monetarnih vlasti u odgovoru na te izazove, te se za sada ne može govoriti o domino efektu.

- Ipak, kako smo prethodno naveli, akcije Credit Suisse i dalje padaju, a pali su i svi indeksi evropskih berzi, kao i cijene nafte. Kreditne agencije su stavile još nekoliko evropskih banaka na provjeru. Sve to ukazuje na potrebu pojačane opreznosti - dodali su iz Centra za ekonomske i evropske studije.

Na pitanje da li postoji bojazan od bankarske krize, koja bi mogla uzdrmati tržišta više nego finansijska 2008-2009, iz CEES-a su odgovorili da su monetarne vlasti u svijetu, polazeći od iskustva velike finansijske krize, značajno unaprijedile mehanizme makroprudencijalne politike, odnosno mjere jačanja stabilnosti finansijskog sektora. Ipak, postojeći izazovi u bankarskom sektoru u SAD-u i Evropi i kretanja na finansijskim tržištima, ukazuju na potrebu još veće opreznosti u vođenju makroprudencijalne politike i kapitalizacije banaka.

- To važi za sve zemlje, uključujući i Crnu Goru, koja ima stabilan bankarski sektor i pravni okvir o kreditnim institucijama usaglašen sa evropskim direktivama. Pored toga, veoma važan faktor u daljem jačanju stabilnosti, kako bakarskog sektora, tako i ekonomije u cjelini, bila bi hitna konsolidacija javnih finansija - zaključili su iz CEES-a. R. P.

PODGORICA – Auto-putem „Princeza Ksenija“ je od početka ove godine prošlo 351,14 hiljada vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je od 10. do 16. marta iznosio 30,02 hiljade. Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.

PODGORICA – Kroz tunel Sozina je od 10. do 16. marta prošlo 47,93 hiljade vozila, većinom automobila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 499,98 hiljada vozila.

U prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je

50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB). Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore. R. P.

Prioritetna dionica auto-puta Bar – Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj. Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura. Ukupna dužina prve dionice

auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje,

sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su –Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo. Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat. R. P.

Crna Gora mora da popravi kredibilitet na međunarodnom tržištu: Zgrada Vlade

Podaci Monteputa

Tunel ,,Sozina“

„Princezom Ksenijom“ od početka godine prošlo više od 350.000 auta

Dionica auto-puta Bar – Boljare

Montefarm raspisao tender za oralne i ampulirane ljekove

Kutija lijeka za spinalnu mišićnu atrofiju košta oko 8.000 eura

PODGORICA – Apotekarska

ustanova Montefarm raspisala je prošle sedmice tender za ljekove i medicinska sredstva za potrebe zdravstvenih ustanova u vrijednosti od 93,91 milion eura. Tu su uvršteni i ljekovi koji se ne nalaze na pozitivnoj listi.

Kada su u pitanju oralni ljekovi potrebno je 779 vrsta tableta, koje će koštati 25,71 milion eura. Među njima su i 64 kutije ,,raxone“ tableta koje se koriste za liječenje oštećenja vida kod adolescenata sa Leberovom hereditarnom optičkom neuropatijom. Za njih je izdvojeno 315.560 eura, odnosno, 4.915 eura po kutiji.

Među skupljim ljekovima su i ,,rydapt“ kapsule za liječenje leukemije. Naručene su 24 kutije za 142.248 eura (5.927 eura po kutiji). Za tu opaku bolest naručeno je i 186 kutija ,,imbruvica“ tableta za 912.750 (4.907 eura po kutiji).

Najviše novca potrebno je za lijek za spinalnu mišićnu distrofiju – ,,evrysdi“ prašak za oralni rastvor koji po kutiji košta čak

7.726 eura, za 108 kutija izdvojeno je 826.693 eura.

Naručene su i 162 kutije ,,jaka-

Građani su se u više navrata obraćali redakciji Pobjede da ne mogu da dođu do neophodne terapije, te da većinu moraju da kupuju u privatnim apotekama. Među njima je najviše srčanih bolesnika

Tablete ,,opsumit“

za plućnu arterijsku hipertenziju koštaće

105.800 eura koliko je potrebno za 46 kutija.

Tender za ampulirane ljekove procijenjen je na 31.49 miliona eura

ve procijenjen je na 31.49 miliona eura.

Za liječenje dijabetičara, između ostalih, traži se ,,novarapid flexpen“ za koji je izdvojeno 296.000 eura za 10.000 kutija.

Građani su se u više navrata obraćali redakciji Pobjede da ne mogu da dođu do neophodne terapije, te da većinu moraju da kupuju u privatnim apotekama. Među njima je najviše srčanih bolesnika.

Početkom godine bila je aktuelna nestašica antibiotika, kao i pojedinih ljekova za dijabetičare.

Falio je i „longacef“ iako je Montefarm u više navrata dopunjavao zalihe u domovima zdravlja.

vi“ tableta za uvećanu slezinu u iznosu od 494.689 eura.

Među traženim tabletama su i ,,evolade“ tablete za trombocitopeniju kao i ,,konkor“ za visoki krvni pritisak.

Traže se i ,,zytiga“ tableta za metastatski rak prostate koje koštaju 2.668 eura po kutiji, a potrebno je njih 168. Za tu dija-

gnozu naručene su i ,,erleada“ tablete za koje je izdvojeno čak 917.779 eura za 294 kutije, odnosno, 3.121 po kutiji. ,,Kisqali“ tableta za uznapredovali karcinom dojke izdvojeno 926.308 eura za 402 kutije. Među potrebnim ljekovima su i medikamenti za multiplesklerozu, tako da je za ,,tecfidera

Mora se osigurati bolja avio povezanost

PODGORICA – Češki turoperatori zainteresovani su da Crnu Goru uvrste u programe koje nude svojim klijentima, saopšteno je na poslovnoj radionici i prezentaciji koju je u Pragu organizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO) u saradnji sa avio-kompanijom Air Montenegro.

Iz NTO su kazali da je poslovna radionica bila prilika da se bliže predstave atraktivnosti Crne Gore, te da se crnogorska turistička privreda poveže sa turoperatorima, turističkim agencijama i medijima iz Češke. Poslovna radionica realizovana je u okviru sajma turizma Holiday World & Region World u Pragu, koji je počeo u petak i završava danas, a na kojem su lokalne turističke organizacije i crnogorska turistička privreda predstavile cjelokupnu ponudu Crne Gore.

Predstavnici NTO, lokalnih turističkih organizacija i privrede održali su brojne sastanke sa turoperatorima, koji su pokazali veliko interesovanje da uvrste Crnu Goru ili obogate progra-

me za Crnu Goru, koje već nude svojim klijentima.Predstavnik turoperatora Travel Family, Jan Riska, rekao je da postoji veliko interesovanje za crnogorsko tržište, te da su ovakvi sastanci najbolja prilika za ostvarenje neke konkretne saradnje sa turističkom privredom.

- Crna Gora je jedna predivna zemlja i već dugo godina imam partnere u Crnoj Gori. Tokom sastanka vidio sam neke nove zanimljivosti o vašoj destinaciji, te ostvario značajne kontakte. Upoznao sam potencijalne partnere i nadam se uspješnoj saradnji tokom ove i narednih godina - kazao je Riska.

Direktor turističke agencije Time Travel Miroslav Radaković saopštio je da češko tržište poznaje dobro Crnu Goru i da trenutne projekcije pokazuju da će ova godina biti izuzetno uspješna po pitanju broja čeških turista.

- Crna Gora treba da se nađe na mapi omiljenih destinacija za odmor. Vrlo je lako dovesti turiste tokom ljetnjih mjeseci, a raduje me što su aktivnosti NTO i Air Montenegra tokom prethodne godine bile usmjerene ka

promociji sjevernog dijela zemlje, te mogućnost kombinovanja odmora na sjeveru i jugu, uz dobru avio konekciju, što može omogućiti da Crna Gora postane cjelogodišnja destinacija za češke turiste - rekao je Radaković. Turistička privreda i lokalne turističke organizacije koje su učestvovale na radionici imaju velika očekivanja od tog tržišta i smatraju da su im radionice takve vrste najbrži način dolaska do klijenata. Predstavnik turističke organizacije Montenegro Tourist Service (MTS) Miloš Bulatović pohvalio je inicijativu za organizaciju poslovne radionice.

Radionici su prisustvovali neki od najznačajnijih čeških i slovačkih medija, a ovom prilikom najavljeni su i letovi nacionalne avio-kompanije Air Montenegro, koja je strateški partner NTO. Direktor prodaje i podrške kupcima kompanije Air Montenegro Dejan Pižurica rekao je da su, imajući u vidu potencijal koji Crna Gora ima na češkom tržištu, uložili velike napore da osiguraju dobru avio povezanost.

- Zajedno sa NTO realizovali

gastrorezistentna“ kapsule za 402 kutije izdvojen 313.901, odnosno, 773 eura po kutiji, a za ,,gilenya“ kapsule za 111 kutija 147.580 eura. Tablete ,,opsumit“ za plućnu arterijsku hipertenziju koštaće 105.800 eura koliko je potrebno za 46 kutija. Tender za ampulirane ljeko -

smo izuzetno uspješne studijske posjete turoperatora i medija, a tokom ove radionice imali smo zadovoljstvo da predstavimo najavljene letove na relaciji Tivat – Prag, Tivat – Brno i Podgorica – Bratislava te smo sigurni da će ovako dobra povezanost rezultirati odličnom posjetom sa češkog i slovačkog tržišta - poručio je Pižurica. Prema njegovim riječima, Air Montenegro će imati direktne letove ka Pragu od 18. maja do 15. oktobra, i to dva do četiri puta sedmično, dok će direktni letovi ka Brnu biti u periodu od 15. juna do 23. seprembra dva puta nedjeljno. On je najavio i dobru povezanost sa slovačkim tržištem. - Letovi ka Bratislavi će biti iz Podgorice u periodu od 17. juna do 23. septembra, dva puta sedmično - dodao je Pižurica. Predstavnica NTO Milena Vujović kazala je da je zadovoljna što je veliki broj turističkih privrednika prisustvovao radionici. - Češko tržište od velikog je značaja za Crnu Goru kao turističku destinaciju. Prošle godine imali smo oko 100 odsto više ostvarenih dolazaka čeških turista, a vjerujemo da će ovakve promotivne aktivnosti doprinijeti boljim rezultatima u tekućoj godini. Cilj nam je da osiguramo i dobru posjećenost i sa tržišta Slovačke, te ćemo u narednom periodu imati promotivne aktivnosti usmjerene i ka tom tržištusaopštila je Vujović. R. P.

Traži se i ,,tresiba insulin“ rastvor za injekciju za koji je izdvojeno više od pola miliona eura za 10.000 kutija.

Za ,,blenre“ injekciju za vrstu karcinoma mijelom za 15 kutija rastvora za infuziju izdvojeno 116.484 eura, odnosno, 7.776 eura po kutiji. Odluka o izboru najpovoljnije ponude donijeće se u roku od 120 dana od dana javnog otvaranja ponuda.

Direktor Montefarma Goran Marinović kazao je ranije za Pobjedu da je najveći promet ljekova u 2022. godini bio za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, antibiotika, antireumatika, anksiolitika (za smirenje) . – Jedan od najčešće korišćenih ljekova za sniženje krvnog pritiska bio je,,monopril plus“, ,,presolol“, potom tablete ,,hemomicin“. Zanimljiv podatak svakako se tiče lijeka ,,bromazepam“ od 1,5 i tri miligrama koga je ukupno isporučeno 68.775 kutija, odnosno, potrošeno je više od dva miliona tableta ovog lijeka u 2022. godini. Sl. R.

Uhapšen A. B. zbog sumnje da je počinio pokušaj ubistva u Nikšiću

Ranio mladića nožem

PODGORICA – Nikšićka policija uhapsila je A. B. (22) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo pokušaj ubistva, saopšteno je iz Uprave policije.

Navodi se da su dva sata nakon ponoći obaviješteni da je ispred jednog noćnog kluba došlo do verbalnog, a zatim i do fizičkog konflikta između više osoba.

- Na lice mjesta je izašla Interventna jedinica koja je tu zatekla F. Z. (23) iz Nikšića sa vidnim povredama u predjelu stomaka – saopšteno je.

Dodaje se da je F. Z. odmah prevezen u Medicinski centar na ukazivanje ljekarske pomoći, gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede u vidu ubodne rane u predjelu stomaka. Kako su naveli, na licu mjesta je izvršen uviđaj i od više osoba su prikupljena obavještenja na okolnosti navedenog događaja.

- Sumnja se da je A. B. nakon kraćeg verbalnog konflikta upotrebom noža oštećenom F. Z. nanio ubodnu ranu. A. B. je, po nalogu državnog tužioca u podgoričkom Višem državnom tužilaštvu, uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju – dodaje se u saopštenju. R. P.

Jedna od Montefarmovih apoteka u Podgorici

Turistička ponuda Crne Gore predstavljena u Pragu

Nikšić

i. božović

Đorđe Ivanović dobio punu stipendiju da se školuje na prestižnom američkom univerzitetu

Posebnim pristupom esejima otvorio vrata Harvarda

Kontraproduktivni načini stimulisanja učenika

nakon više od deset godina jedini predstavnik Crne gore na harvardU: Đorđe Ivanović

PODGORICA – Student

Đorđe Ivanović dobio je punu stipendiju da se školuje na Harvardu. On je Pobjedi kazao kako nije vjerovao da je prošao, mislio je da je riječ o šali, jer je dobio priliku da nakon više od deset godina bude jedini predstavnik Crne Gore na tom prestižnom univerzitetu, na bečelor studijama.

Nakon što je poslao prijavu, Ivanović priča kako je želio da odluku o stipendiji otvori sa svojom porodicom i djevojkom.

Značilo mu je da budu uz njega – u slučaju da ne prođe.

- Međutim, 15. decembra sam ustao i uzeo telefon da odgovorim na poziv svog oca. Ugledao sam imejl od Harvarda i odmah ga otvorio. Očekivao sam da mi pošalju imejl kojim će me obavijestiti da su donijeli svoju odluku i link da pristupim, međutim to je bio imejl kojim mi ponovo čestitaju upis na Harvard. Bio sam zbunjen, jer sam mislio da se neko šali sa mnom – kaže Ivanović.

Gledao je odluku 15 minuta i provjeravao da li je to zaista Harvard univerzitet za koji je aplicirao, da li su pogriješili ime. Kaže da niko ne može znati šta se dešava u čuvenoj zatvorenoj sobi gdje vijeća Harvardov komitet za upis studenata, gdje samo 3,5 odsto aplikanata bude

primljeno. Očekivao je da je ta statistika još niža, kada su u pitanju internacionalni studenti.

- Nikako nijesam mislio da je moguće za mene da prođem, jer se na neki način u mojoj prethodnoj školi stvarala atmosfera elitizma oko ljudi koji dospiju do takvih škola. Vjerovao sam da je to suđeno nekom drugom, ne meni. Ali sam morao da probam, da ne bih žalio što barem nijesam pokušao – navodi Ivanović.

Rad se isplatio

Prijaviti se za Harvard za njega nije bio prezahtjevan posao. Prisjeća se kako jeste zahtijevao od sebe da to bude najkvalitetnija prijava koju može napisati. Prijava se sastojala od dva eseja od po otprilike 700 riječi. U jednom je pisao o sebi kroz prizmu njegove omiljene knjige - Novecento, gdje glavni lik u limitiranom domenu od 88 tipki na klaviru nalazi beskonačno mnogo načina da pronađe ljepotu i smisao u svom životu. Sebe je pronašao u tome, samo što, kako objašnjava, on ima nekoliko klavira: hemiju, italijanski jezik i književnost i globalnu politiku, gdje sebe pronalazi kao Novecento sebe na klaviru.

- Na tom eseju sam radio dva mjeseca i mogu reći da, iako nije tipičan esej, ni po strukturi ni po porukama koje prenosi, to je nešto najbolje što sam ikada na-

pisao. Potrudio sam se da sebe predstavim kroz 650 riječi i to je bio mukotrpan rad. U drugom eseju sam pisao kako ću iskoristiti obrazovanje na Harvardu da pomognem svojoj zemlji i koja je to moja vizija, šta ja imam da ponudim Harvardu, a šta oni meni. Na tom eseju sam radio nešto više od 15 dana. Klesao sam eseje svakodnevno barem sat vremena, stalno nalazeći neku sićušnu manu. Izgleda da se rad isplatio – istakao je Pobjedin sagovornik.

Nakon što je poslao prijavu, kontaktirali su sa njim poslije dva dana za intervju. Razgovarao je sa jednim od njihovih bivših studenata zaduženih za region Južne Evrope koji je trebao da procjeni da li je za Harvard. Znao je da je prošao prvi krug selekcija u kojem se, a to je sve po njegovom mišljenju, gleda da li je kandidat akademski sposoban da bude u njihovoj instituciji. Intervju je za Ivanovića bio savršen, uopšte nijesu razgovarali o akademskim aspektima njegove prošlosti, već o njegovim očekivanjima, vizijama, ciljevima u budućnosti i idejama o povratku u Crnu Goru, gdje bi volio da svojim radom i intelektom doprinosi. Vjeruje da su ga je ljubav i iskrenost prema temama o kojima je pričao, kao i prirodnost i otvorenost, stavile u najbolju poziciju da ga prime.

Godina na Harvardu 90.000 dolara

Ivanović je dobio punu stipendiju za studije, smještaj i knjige. Godina na Harvardu košta 90 hiljada dolara, ali za svakoga čiji roditelji imaju primanja manja od 75 hiljada godišnje, dobija se stoprocentna stipendija. Jedan dio troškova će morati sam da pokrije radom na kampusu. Nude se raznovrski poslovi koji će mi osim nedjeljnog džeparca

obezbijediti i razne korisne vještine. Harvard se nalazi u Kembridžu u predgrađu Bostona. Osnovan je 1636. godine. Biće smješten u jednoj od velikog broja rezidencija od kojih svaka ima neku svoju tradiciju i kulturu. One su prilagođene životu na kampusu gdje se sva predavanja, laboratorije, biblioteke i čitaonice nalaze relativno blizu.

Ivanović je, takođe, komentarisao što u javnosti čujemo kako se kritikuje naš sistem obrazovanja, da se proizvode ,,Luče“ bez pokrića, da je sve slabije znanja đaka, što pokazuje Pisa testiranje. Kaže da iz svog iskustva može reći, a ako pogledamo ekstremno uspješne đake koje izgradi crnogorski sistem, oni su jedni od najobrazovanijih, najsvestranijih osoba, sa nevjerovatnim potencijalom i daleko su ispred prosjeka Zapadne Evrope. - Takvih ljudi ima, ali najveći broj njih nije i neće biti u Crnoj Gori, jer traže nešto više od života i žele da ispune svoj potencijal. To je dovoljno tužno samo po sebi. Međutim, naš prosjek (mislim na znanje prosječnog učenika) je daleko ispod prosjeka Zapadne Evrope. To je najalarmantnije. PISA testiranja su jedan od dokaza za ovu tvrdnju – rekao je on. Na to ne gleda kao najveći problem. - Prije bih se fokusirao na kritičko razmišljanje, strast i ljubav prema onome što te zanima, i zainteresovanost za svijet oko tebe koje naš obrazovni sistem kompletno zanemaruje. Pošto podučavam djecu iz hemije, matematike i biologije, svjedok sam mlađim generacijama koje samo traže trikove kako da bolje zapamte nešto za test, kroz nekoliko tipskih zadataka koje je profesorica rekla da će dati. Takvi profesori ne stimulišu djecu na

- Bio sam miran sa sobom, sada je sve bilo do njih. Stoga, mogu reći da sam želio da me prime, ali sam pokušavao da ostanem neutralan i preveniram razočaranje. Nijesam vjerovao da će me primiti, ali sam se nadao, potajno – kaže Ivanović. Jedini uslov za prijem je da završavate ili ste završili srednju školu. Svaka osoba iz cijelog svijeta može da se prijavi bez obzira na svoj uspjeh u školi ili sistem iz kojeg dolazi, čak i bez obzira na godine. Međutim, jasno je da Harvard prima samo najbolje, odnosno one koje smatraju da su najbolji za Harvard i cjelokupnu zajednicu tamo, poručuje Ivanović. Očekuju se najbolje ocjene, uključenost u pomaganju zajednici, društveni angažman, sportske aktivnosti i dugogodišnja posvećenost kojoj god aktivnosti od gore navedenih.

KompjuteR sKe nauKe i neuRonauKe

Na Harvardu je upisao kompjuterske nauke i neuronauke. Fasciniran je ljudskim ponašanjem, naročito kognitivnim procesima i neurohemijom.

Smatra da će mu spoj sa programiranjem omogućiti da takve bihevioralne procese prati kompleksnim programima, kojima može da analizira podatke, kreira modele, ili stvara bazu za kreaciju neke vještačke inteligencije.

- Mogućnostima nema kraja. Za mene je to pravi korak jer smatram da će mi dati savrše-

pravi način, a njih ima na stotine. Djecu treba zainteresovati, svakom djetetu pomoći da samo krene sa učenjem, pomoći im da steknu naviku, i praktično pokazati ili primjenjivati ono šta se uči. Nekoliko tipskih zadataka gdje djeca napamet znaju postupak to ne postiže. To je razlog loših rezultata na PISA testiranju – rekao je on.

Navodi i da roditelji zahtijevaju od svoje djece da završe fakultete, umjesto da im kažu da nađu nešto što vole i bave se time ili rade na sebi, bilo to sport, umjetnost, zanat. - To nama nedostaje. Svijest da svako ne treba da završi fakultet, ali da svako treba da nađe ono u čemu može da bude najbolji, ma šta god to bilo, pčelarstvo, šah ili harmonika. Pod Suncem ima mjesta za svakoga i vjerujem da kada bi svako u državi shvatio značaj dugoročne posvećenosti sopstvenom iskrenom izboru karijere, kladionice ne bi ispunjavale vrijeme našoj djeci, kafići ne bi bio jedini ,,kulturni sadržaj“ koji naša djeca biraju da iskuse, djecu ne bi vaspitavali TikTok i Instagram. Crna Gora na svakom nivou društva mora da se fokusira na znanje, kreativnost, ideje i rad, jer je to valuta budućnosti. Diplome, ,,Luče“ i prosjek 5.00 su prevaziđeni i kontraproduktivni načini stimulisanja učenika – rekao je on.

Ne dozvolite da vam sruše ideje i snove

Ivanović poručuje mladima da se posvete onome što ih fascinira i uzbuđuje, da njeguju svoju znatiželju i kreativnost i ne dozvole drugim ljudima, pa čak ni roditeljima, da sruše njihove ideje i snove.

- Pored toga, radite naporno na onome što želite i za ono što volite, te nađite način da ljudi oko vas imaju benefit od toga. Najvažnija poruka od svih je da razmišljate što više o svojim akcijama ili neakcijama i gdje vas vode. Vi trasirate svoj put i tu odgovornost treba preuzeti – rekao je on.

ne vještine koje mogu pretočiti u poslovnu tehnologiju (business-technology), svijet koji je u SAD meni najprivlačniji. Takva iskustva ću kasnije, nadam se, donijeti u Crnu Goru. Naravno, u američkom sistemu imam pravo dvije godine da se odlučim za nešto sasvim drugačije i promijenim fokus studija – kaže Ivanović.

Navodi da njegov prethodnik Slobodan Radoman koji je bio na Harvardu, do 2009. godine, kaže da je Harvard akademski Diznilend, a da je suština naći svoj merak.

Osnovno obrazovanje Ivanović je stekao u podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Sutjeska“, nakon čega je upisao Gimnaziju ,,Slobodan Škerović“. U drugom razredu je aplicirao za više stipendija, ali se na kraju opredijelio za UWC Adriatic, njegovu školu u Duinu/Italiji. Tamo je proveo dvije godine. Upitan je li nezahvalno komentarisati – šta slijedi posle Har-

varda, Ivanović odgovara da je teško predvidjeti. Volio bi da radi u kompanijama kao što su Kernel, NeuroLink ili Blackrock Neurotech. Volio bi da se jedno vrijeme bavi istraživanjima i radi sa timom ka rješavanju nekih od najinteresantnijih problema sa kojima se čovječanstvo suočava. Sanja i da ima svoju kompaniju koja će se baviti inovacijama u polju obrazovanja i koristiti znanja iz neuronauka, programiranja, mašinskog učenja, vještačke inteligencije i tehnologije da kreira nove digitalne sisteme obrazovanja koji će biti kao saputnici u stvaranju jedne individue.

- Mislim da je svijet već dugo zaostao kada je u pitanju način obrazovanja, te je vrijeme da i u tom polju dođe do većih ulaganja i češćih inovacija globalno. Volio bih da jednog dana sjedište moje globalne kompanije bude u Crnoj Gori – zaključuje Ivanović. n.Đ.

PODGORICA - U crnogorskim školama ima oko 350 učenika iz Ukrajine, a veliki broj njih pohađa nastavu onlajn po ukrajinskom državnom programu, sa nastavnicima koji rade iz skloništa, a neki čak i iz rovova na liniji fronta, kazala je Pobjedi

Oksana Kijaško, program koordinator dobrotvorne organizacije „Dobro djelo“.

– Nastavnici su uglavnom i dalje u Ukrajini, a časovi se često prekidaju zbog vazdušnih napada – kazala je Kijaško.

Da je obrazovanje veoma važno i da ga ne treba prekidati uprkos tome što im je zemlja razorena ratom, pokazuje i podatak da preko 80 procenata učenika uči i po crnogorskom i po ukrajinskom programu, te da nastavnici ne odustaju od svog poziva ni u najkritičnijim trenucima.

Malo Mjesta u školaMa i vrtićiMa Ministarstvo prosvjete je Pobjedi saopštilo da se u crnogorskom obrazovnom sistemu nalaze djeca raseljena iz Ukrajine kao i ukrajinski državljani koji nijesu raseljena lica.

- Ukupno ih je 421. Predškolsko obrazovanje pohađa njih 60, osnovno 320, a srednje 41 – podaci su tog resora.

Prema podacima kojima raspolaže Ambasada Ukrajine, oko 1.500 djece je među svim građanima te ratom razorene zemlje koji su našli spas i mir u Crnoj Gori. Kazali su da postoje određeni problemi kada je riječ o ukrajinskoj djeci koja su u crnogorskim školama te da se oni postepeno rješavaju.

- Kada je sistem u pitanju, najveći problem je deficit mjesta u školama – odgovoreno je iz Ambasade.

Iz Ministarstva prosvjete je Pobjedi rečeno da su djeca iz Ukrajine, koja su u crnogorskom obrazovnom sistemu upisana u predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje i na fakultetima, najbrojnija u Budvi, Baru, Tivtu, Herceg Novom, zatim u Podgorici, Danilovgradu i Ulcinju, i po jedno dijete u Beranama i na Cetinju.

- Osim jezičke barijere, djeca ne nailaze na veće probleme. Sva dalja podrška razvija se u odnosu na procjenu razvojnih potreba na osnovu kreiranog protokola. Protokol će poslužiti za koncipiranje odgovora na sve eventualne socio-emocionalne potrebe – kazali su iz resora kojim rukovodi Miomir

Vojinović

Istakli su da je Zavod za školstvo izradio detaljne preporuke za podršku djeci iz drugih država (strancima) koja se uključuju u vaspitno-obrazovne ustanove u pogledu organizovanja nastave, učenja jezika, ocjenjivanja...

Ministarstvo je na osnovu podataka o broju upisane djece i učenika, kao i očekivanom upisu u narednom periodu, analiziralo potrebe za opremanjem namještajem i IT opremom, a realizovana je javna nabavka i distribucija za šest osnovnih škola i četiri predškolske ustanove.

U crnogorskim školama uči oko 350 ukrajinske djece, koja u velikom dijelu od kuće pohađaju i nastavu po programu svoje države

Nastavnici drže onlajn časove i iz skloništa i rovova

Ljudi žele da se vrate kući, ali ne znaju kada će to biti moguće, to utiče na adaptaciju. Takođe, ljudi brinu o rođacima i prijateljima koji ostaju u Ukrajini. Ako uzmemo u obzir život u Crnoj Gori, visoke cijene po kojima se iznajmljuju stanovi i teškoće u pronalaženju posla, posebno bez znanja crnogorskog jezika, najveći su problemi sa kojima se suočavaju ukrajinske izbjeglice –kazala je Kijaško iz organizacije „Dobro djelo“

Uspostavljeni su, u saradnji sa Zavodom za školstvo i timovi za podršku uključivanju djece iz Ukrajine u obrazovni proces i izrađene smjernice za njihov rad.

- Angažovan je suportativni nastavnik u dvije osnovne škole u Baru i u dvije osnovne škole u Budvi – kazali su iz Ministarstva.

Istakli su da je u Ukrajinskom centru realizovano savjetovanje o organizaciji nastave, timskom radu, primjeni Plana za učenje i podršku za 20 predstavnika osnovnih škola iz četiri opštine, uključujući ukrajinske pedagoške radnike.

Ministarstvo prosvjete dalo je saglasnost školama za povećanje broja upisane djece, odnosno broja formiranih odjeljenja. Realizuje se podrška učenja crnogorskog jezika prema javno važećem predmetnom programu. Angažovani su nastavnici ruskog jezika, kroz dva dodatna časa.

Unicef je u septembru prošle godine podržao inicijativu Ministarstva prosvjete, odnosno Program podrške uključivanja djece iz Ukrajine u obrazovni sistem Crne Gore. Program namjerava da pruži odgovor koji se zasniva na međunarodnim smjernicama za podršku djeci iz Ukrajine ugroženoj ratnim konfliktima, kao što su smjernice koji je izradila Evropska unija pod nazivom Podrška uključivanju raseljene djece iz Ukrajine u obrazovanje, kao i Operativne smjernice Unicefa za obrazovanje za ukrajinsku dje-

cu u stanju izbjeglištva.

Iz Ministarstva naglašavaju da su strani državljani koji imaju privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Crnoj Gori, jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, socijalno porijeklo, invaliditet ili drugo lično svojstvo.

Obezbijeđeni su, u saradnji sa Unicefom, udžbenici za crnogorski, kao nematernji jezik, odnosno udžbenici za strance koji će biti ditribuirani školama u kojima najveći broj ukrajinske djece pohađa nastavu.

ProbleMi odraslih

Kijaško, koja je u organizaciji „Dobro djelo“ koja se bavi hu-

manitarnim radom i pruža svaku moguću podršku građanima Ukrajine dok su ovdje, ipak ističe da je najveći problem za mnoge dubok nivo stresa i nepredvidivost situacije.

- Ljudi žele da se vrate kući, ali ne znaju kada će to biti moguće, to utiče na adaptaciju. Takođe, ljudi brinu o rođacima i prijateljima koji ostaju u Ukrajini. Ako uzmemo u obzir život u Crnoj Gori, visoke cijene po kojima se iznajmljuju stanovi i teškoće u pronalaženju posla, posebno bez znanja crnogorskog jezika, najveći su problemi sa kojima se suočavaju ukrajinske izbjeglice – kazala je Kijaško.

A za one koji su našli posao, javlja se novi problem – ko može da im čuva djecu jer su škole i vrtići već puni.

Na osnovu podataka MUP-a Crne Gore, u državu je od 24. 2. prošle godine, do 27. 2. ove godine, ušlo 96.532 ljudi a napu-

nica, nema prostora za čekanje... Imali smo i slučajeve kada ljudi nijesu mogli da dobiju ljekarsku pomoć zbog toga jer nijesu imali dokumenta – kazala je Kijaško.

Ipak, navodi da su zahvalni UNHCR jer sva pitanja rješavaju zajedno.

„Dobro djelo“ ima četiri ukrajinska centra u Podgorici, Budvi, Baru i Herceg Novom koji su deifinisani u nekoliko nivoa: krizni štab, koji pomaže migrantima iz Ukrajine; kulturno-obrazovni centar i zvanično predstavništvo Ukrajinske asocijacije „Dobro djelo“.

Niko Nije tražio azil

Na pitanje Pobjede da li je neko od ukrajinskih građana zatražio azil, iz Ambasade te zemlje u Crnoj Gori je odgovoreno da do sada nijesu dobili nijedan takav zahtjev.

Prema njihovim podacima, privremena zaštita je produžena svim građanima koji su je zatražili.

Na pitanje Pobjede koliko je ukrajinskih građana uspjelo da nađe posao u Crnoj Gori, iz Ambasade odgovaraju da nemaju posebnu statistiku. – Znamo da je većina zaposlenih angažovana u IT-sektoru i ugostiteljskim objektima. Mnogi Ukrajinci nijesu zaposleni ili rade od kuće, na daljinu – kažu iz Ambasade. Apelovali su da se, osim produženja procedure za dobijanje privremene zaštite, organizuju i sajmovi za zapošljavanje kako bi Ukrajinci lakše došli do posla.

stilo je 89.613 Ukrajinaca. Zahtjev za privremenu zaštitu je dosad podnijelo oko 8.000 Ukrajinaca, odobreno je, prema posljednjim podacima, 7.800. Kako je prethodna privremena zaštita, koju je Crna Gora dala ovim građanima istekla, dat je rok za njeno produženje, koji je, prema riječima Kijaško, zahtijevao veliku organizaciju. - Da bi ne blokirali rad MUP-a, napravili smo saradnju sa Crvenim krstom, Građanskom alijansom, Ambasadom Ukrajine, UNHCR. Organizovali smo redove, obavještavali građane, prevodili smo, isrpavljali greške koje se javljaju u dokumentima, a ljudi su veoma zahvalni na toj pomoći – kazala je ona. Ipak, i pored najbolje volje crnogorskog sistema i ukrajinskih organizacija i Ambasade, problemi se javljaju. Pojedini nijesu uspjeli ni od proljeća prošle godine da dobiju zaštitu. Među njima je bilo i porodica sa djecom. Anastasija živi sa tri kćerke na Cetinju, a čekali su na privremenu zaštitu od 22. aprila 2022. godine.

Kao jedan od prioriteta su bezbjednost ukrajinskih građana, pa su podsjetili na nekoliko incidenata na Primorju, zbog kojih su bili zabrinuti.

za 3.012 izbjeglica

PoMoć od crveNog krsta

Crveni krst Crne Gore i opštinske organizacije Crvenog krsta pružaju kontinuiranu podršku za 3.012 izbjeglica iz Ukrajine koje su se obratile za pomoć našoj organizaciji, podatak je iz te organizacije.

Crveni krst Crne Gore je 1. marta 2022. započeo akciju prikupljanja novčane pomoći putem namjenskog žiro računa i putem SMS koda, a ukupan iznos koji je prikupljen i uplaćen Crvenom krstu Ukrajine, prema posljednjim podacima iznosi 95.313,63 eura.

Nastavnici su uglavnom i dalje u Ukrajini, a časovi se često prekidaju zbog vazdušnih napada – kazala je Kijaško

Sa problemima u organizaciji dobijanja „papira“ se svakodnevno srijeću, a malo je punktova na kojima mogu da riješe stvar.

- Svi ljudi koji su smješteni u Budvi, moraju da idu za produženje u Petrovac, tamo radi samo mobilna područna jedi-

Uz podršku Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, Crveni krst Crne Gore je do 30. januara 2023. realizovao 158 radionica posvećenih očuvanju mentalnog zdravlja i psihosocijalnoj podršci, 236 časova jezika za djecu i odrasle, kreativne radionice za djecu u šest opštinskih organizacija, podjelu 2.560 paketa hrane i higijene, 810 bebi paketa, 1.580 setova garderobe, te pruža podršku u ostvarivanju prava zagarantovanih privremenom zaštitom.

j. MartiNović

Oksana Kijaško sa Ukrajincima kojima je potrebna pomoć

Ukrajinska nastavnica drži onlajn čas

DOBRO DJELO

Luth ER an w ORLD

OSAMDESET OSMI

Putin u iznenadnoj posjeti Mariupolju

Podoljak: Zločinac se uvijek vraća na mjesto zločina

KIJEV - Vladimir Putin je u subotu veče prvi put posjetio teritoriju koju je Rusija okupirala od početka invazije prije godinu dana.

Ruski državni mediji Putinovu posjetu su opisali kao „radnu“. Njegov portparol Dimitrij Peskov je juče novinarima, govoreći o posjeti, rekao kako su „inicijalni planovi uključivali samo posjetu rezidencijalnom kompleksu u Mariupolju“.

– Naravno da ni komunikacija sa stanovnicima ni posjeta obnovljenim stanovima nijesu bili u planu. To je bilo apsolutno spontano – rekao je Peskov, pa dodao kako se Putin potom „isto tako spontano sam odvezao do spomenika herojima Drugog svjetskog rata, a potom i do obližnjeg parka“.

Iz Ukrajine stižu reakcije na posjetu ruskog predsjednika Vladimira Putina Mariupolju, gradu kojeg su potpuno razorile ruske snage te ga potom okupirale.

– Zločinac se uvijek vraća na mjesto zločina – objavio je na Tviteru Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Dodao je kako je „ubica hiljadu mariupoljskih porodica došao da se divi ruševinama grada i grobovima“.

– Totalni cinizam i izostanak bilo kakvog žaljenja – objavio je Podoljak.

U videu na kojem je Putin prikazan kako razgovara sa ljudima, za koje je ruska državna televizija rekla da su lokalni stanovnici, može se čuti kako mu govore da se mole za njega i zahvaljuju Rusiji što im je

obnovila stanove nakon što su im domovi uništeni.

Rusija je prosula ukrajinsku pšenicu na cestu koja vodi iz Mariupolja, tvrdi savjetnik gradonačelnika okupiranog

grada Petro Andriuščenko Kaže da je dvadeset tona pšenice razbacano po cesti u području Novoazovsk istočno od Mariupolja. „Rusija će plakati zbog ‘gladi u svijetu’. Pitam

se ko je uzrokovao glad u svijetu?“, napisao je na Telegramu. Savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Geraščenko Rusiju je optužio za terorizam hranom.

Troje ljudi navodno je ubijeno u raketnom napadu na stambenu zgradu u selu Kamianske, u ukrajinskoj regiji Zaporožje, objavila je vojna uprava Zaporožje.

Bivši ukrajinski predsjednik: Ako Ukrajina ne zaustavi Rusiju, BiH je sljedeća

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko upozorio je da Rusija neće zaustaviti svoju ekspanzionističku politiku i nastaviće da napada druge zemlje, poput Bosne i Hercegovine, ne zaustavi li se sada ruska agresija na Ukrajinu.

– Ako Ukrajina ne zaustavi Rusiju, sad ste vi (BiH) sljedeći – kazao je

Nakon dvanaestočasovnih pregovora u Ohridu

Juščenko u intervjuu koji je juče objavila bosanskohercegovačka agencija Fena. Juščenko je bio predsjednik nezavisne Ukrajine od 2005. do 2010. godine nakon što je predvodio „narandžastu revoluciju“ koja je dovela do svrgavanja režima bliskog Moskvi.

– Mir se može postići na dva načina –

Njemačka:

Njemački ministar vanjskih poslova Marko Bušman najavio je da će izvršiti nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, ako on kroči na njemačko tlo i da će biti izručen Hagu.

ili ste pobjednici ili kapitulirate. Birajte – kazao je bivši ukrajinski predsjednik. On snažno podržava kazneni progon odgovornih za ratne zločine u Ukrajini. „Oni koji su započeli ovaj rat moraju završiti iza rešetaka. Ne želimo izdati 15 miliona Ukrajinaca koji su raseljeni zbog ovog rata – kazao je Juščenko.

Borelj: Kosovo i Srbija su se složili za aneks o implementaciji sporazuma

BRISEL - Evropski predstavnik Žozep Borelj saopštio je nakon dvanaestočasovnih pregovora u Ohridu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem da imaju dogovor kako da implementiraju sporazum.

Podsjećajući da je dogovor postignut krajem februara, Borelj je kazao da su se Kosovo i Srbija u Ohridu složili o aneksu o implementaciji sporazuma. - Dogovarali smo kako da se sprovede implementacija, kada i ko da je sprovede. Nakon 12 sati imamo dogovor kako da

implementiramo sporazumkazao je Borelj. Evropski zvaničnik je poručio da se dogovor i aneks smatraju potvrđenim i da su se dvije zemlje dogovorile da poštuju sve tačke iz sporazuma i da će ih sve sprovesti. On je pomenuo i član 7, po pitanju Zajednice srpskih opština. – Za član 7 – Kosovo je pristalo da počne odmah, a kada kažem odmah, mislim odmah, pregovori za uspostavljanje aranžmana i priprema za obezbjeđivanje istinskog nivoa samoupravljanja srpske zajednice – rekao je Borelj. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je u subotu uveče

Tri osobe su poginule, a još najmanje dvije povrijeđene u napadu, navodi se u objavi na Telegramu. „Mislite na svoju sigurnost i napustite opasna područja“, stoji u objavi. Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, desetine hiljada Rusa pohrlilE su na Bali. Otprilike 58.000 Rusa posjetilo je ovo ostrvo u jugoistočnoj Aziji prošle godine nakon ukidanja zabrana zbog pandemije, a novih 22.500 stiglo je samo u januaru 2023, objavila je indonezijska vlada. Na ostrvo je prošle godine stiglo i više od 7.000 Ukrajinaca, a oko 2.500 u prvom mjesecu ove godine. Ali, oni koji bježe od nasilja ili regrutacije, sad imaju novi problem, piše CNN.

Finske, Ministarstvo vanjskih poslova Norveške, kao i Ambasada Švajcarske u Beogradu, u odvojenim objavama podržali su dogovor koji je sinoć postignut u Ohridu između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija uz evropsko posredovanje. – Dogovor u Ohridu, Sjeverna Makedonija, važan je korak ka normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova i stabilnosti Zapadnog Balkana. Čestitamo Kosovu, Srbiji i EU – stoji u objavi norveškog ministarstva. Finsko ministarstvo je navelo u svojoj objavi da su veoma srećni što je dogovor postignut i da nastavljaju da podržavaju pregovore i partnere na Zapadnom Balkanu. Švajcarska ambasada takođe je uputila čestitke navodeći da je ovo prilika da se krene naprijed i postigne veća sigurnost i mir u odnosima između Kosova i Srbije.

da još uvijek ništa nije potpisao u Ohridu, iako stižu čestitke sa evropskih adresa.

Premijer Sjeverne Makedonije Dmitar Kovačevski čestitao je liderima Srbije i Kosova i

poželio napredak njihovim državama na putu ka EU. Ministarstvo vanjskih poslova

Putin iznenada posjetio Mariupolj

Ako Putin dođe u našu zemlju, uhapsićemo ga i predati Hagu

PREgOvORI u OhRIDu: Aljbin Kurti, Miroslav Lajčak, Žozep Borelj i Aleksandar Vučić

Mit o jednom dezerteru kao atentatoru na Anta Pavelića

Da bi sklonili od javnosti kompromitujuće činjenice o saradnji četnika i ustaša, ideolozi ,,nove četničke misli“ promijenili su ugao gledanja na ulogu četnika u Drugom svjetskom ratu. Tumače je iz pozicije slijepoga miša, naglavačke. To demonstriraju na primjeru Blagoja Jovovića, kojemu je namijenjena uloga simbola cijeloga četničkoga pokreta. Mit o njemu kao ,,srpskom junaku i osvetniku“ treba da zakloni saradnju četnika i ustaša i zločinačku suštinu ,,Jugoslovenske vojske u otadžbini“

da bi se već u julu vratili u svoju jedinicu i s njom podijelili sudbinu 1945. godine.

Toliko o ovoj četvorici istaknutih četnika.

Piše: Stevo VUČINIĆ

Vlasti Srbije oboljele od imperijalnoga mentaliteta i kompleksa primitivne superiornosti godinama podrivaju ustavni poredak Crne Gore i sanjaju njenu ponovnu aneksiju.

Prvo su tokom predizborne kampanje 2020. godine digle na noge crnogorsku petu kolonu, EU, SAD, Rusiju, cijelu Srbiju, Republiku Srpsku i Srpsku crkvu da bi joj slomile ustavni poredak, što im je pošlo za rukom. A onda su pokrenule kampanju da preoblikuju tumačenje prošlosti. Konstruišu mitove o antifašizmu četničkih šovinista, koji su tokom Drugog svjetskoga rata utvrđivali okupacioni poredak i o četnicima kao osvetnicima za ustaške zločine nad Srbima. Jer su im njihovi ideološki nasljednici oslonac u slamanju suvereniteta Crne Gore i treba ih opremiti humanim i moralnim osobinama.

DEZERTER-JUNAK

Pa su jednu moralno problematičnu ličnost, Blagoja Jovovića, koji je u septembru 1944. godine dezertirao i brodom pobjegao u Italiju, kasnije u Argentinu, temeljem njegove nedokumentovane izjave, oglasili atentatorom na ustaškog poglavnika Anta Pavelića, u Buenos Airesu 1957. godine.

Tako je jedan četnik, ukriven u ulozi člana delegacije, inače predvođene njegovim rođakom Jakovom Jovovićem, koja je, vele, trebalo da uspostavi vezu sa saveznicima u Italiji, na prepreden način, kao i njegov rođak, dezertirao iz bjelopavlićke četničke brigade, ostavljajući ratne drugove na milost i nemilost partizanima, na koncu posthumno proglašen nacionalnim herojem i ,,srpskim osvetnikom“.

Za razliku od četničkih vojvoda Petra Baćovića i Vojislava Lukačevića, koji su sličnim povodom, u maju 1944. godine, s beranskoga aerodroma, savezničkim avionom otputovali u Italiju i London,

ČETNICI KAO SAVEZNICI USTAŠA

Red je da ukažemo na neke činjenice koje kompromituju četnike kao ustaške saveznike.

Ukupno 8.500 četnika iz Bosne je od polovine juna 1942. do marta 1943. godine priznalo vrhovništvo NDH i Pavelića kao poglavnika i potpisalo sporazum o zajedničkom djelovanju, o čemu dokumentovano pišu V. Vukelić i V. Šumanović u knjizi ,,Četničke postrojbe u službi Nezavisne države Hrvatske“.

Njih su ustaške vlasti držale saborcima. To su Vukašin Marčetić sa Manjače sa 500 ljudi, Rade Radić sa 2.500 odreda Borje, pop Savo Božić sa 1.200 četnika Trebavskog odreda, Cvijetin Todić sa Ozrena sa 2.500 četnika, Golub Mitrović iz Zenice sa 1.200, Radoje Kosorić s Rogatičkim odredom od 200 ljudi, Uroš Drenović sa odredom ,,Petar Kočić“ od 300 ljudi i Medački odred sa 200 četnika.

Inače, mnošto Srba, umjesto službe u ,,Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini“, izabrali su službu i visoke položaje u NDH-u. Član predśedništva Hrvatskog državnog sabora bio je dr Savo Besarović, a članovi dr Svetislav Šumanović, bivši vice-ban Hrvatske i Slavonije i predśednik Upravnog odbora Srpske banke iz Zagreba i njegov prijatelj Uroš Doder. Ministar bez portfelja bio je apotekar

Ljubomir Pantić iz Bijeljine. Đuro Grujić je bio gla-

var Glavnoga stožera HOS-a. Generali su bili Fedor Dragojlov , od 1943. do kraja 1944. bio je zapovjednik Hrvatske vojske. Potom generali Jovan Iskrić, Mihajlo Lukić , Miroslav Opačić , Dušan Palčić, Milan Desović i vazduhoplovni generali Đuro Dragičević i Milan Uzelac

I samim koncem rata četnici su sarađivali sa ustašama.

Draža Mihailović je 22. i 24. aprila 1944. godine slao dvije delegacije, koje su predvodili generali Svetomir Đukić i Miodrag Damjanović, kod poglavnika Ante Pavelića da se s njim dogovore o ,,uništenju četničke grupacije Pavla Đurišića“, tvrdi četnički publicista Mihailo P. Minić Đurišič se oglušio o Dražinu naredbu da se sa crnogorskim četnicima zaputi u Srbiju i povede rat protiv partizana. Temeljem dogovora sa Sekulom Drljevićem iz Doboja, Pavle Đurišić mu je ostavio

jedinice, dok je on, sa oko 150 četničkih oficira i političkih rukovodilaca, krenuo da odstupa prema Austriji, što im ne služi na čast. Jer su ostavili vojsku na milost i nemilost i krenuli da spašavaju sopstvenu glavu.

DOGOVOR PAVELIĆA I DRAŽE MIHAILOVIĆA

Drljević je 17. aprila 1945. godine, posredstvom kurira koji je sustigao Pavla s pratnjom, poručio da treba da se vrati kod vojske, jer mu je prolaz preko NDH slobodan. Pa je Pavle s pratnjom pošao u Staru Gradišku kod četničkih jedinica, koje su bile formalno stupile pod Drljevićevu komandu, i transformisale se u diviziju sa tri brigade: ,,Vuk Mićunović“, ,,Bajo Pivljanin“ i ,,Nikac od Rovina“.

vi kao atentatora na Pavelića, dobio je ulicu u Zemunu, priprema se podizanje spomenika njemu u čast i snimanje igranog filma o ,,Blagoju Jovoviću kao srpskom osvetniku“.

Štampana je knjiga ,,Dva metka za Pavelića“ koja ga slavi kao atentatora na Pavelića, dobio je ulicu u Zemunu, priprema se podizanje spomenika njemu u čast i snimanje igranog lma o ,,Blagoju Jovoviću kao srpskom osvetniku“

Dogovorom Pavelića i Draže Mihailovića, ustaše su ubile Pavla Đurišića s pratnjom. Onda su četnici, u Judenburgu, u novembru 1945, ubili i Sekulu Drljevića i njegovu ženu Mariju, iako su bili pod oružanom ustaškom zaštitom. S dozvolom ustaških vlasti koje su ga štitile, likvidirali su svjedoka zločina, koji su za račun Mihailovića počinile ustaše, ubistvom Pavla Đurišića sa oko 150 četničkih oficira i političkih rukovodilaca, piše Minić. A oko 5.000 četnika i članova četničkih porodica, Sekula Drljević je proveo kroz Zagreb, i izveo iz NDH žive i zdrave. Da bi ih partizani zarobili na Zidanom mostu u Sloveniji. Oko 1.200 su strije-

ljali, oko 2.000 mladića vratili su u Crnu Goru a oko 1800 je uspjelo da pobjegne iz partizanskoga obruča preko Alpa u Italiju. Da bi sklonili od javnosti ove kompromitujuće činjenice o saradnji četnika i ustaša, promijenili su ugao gledanja na ulogu četnika u Drugom svjetskom ratu. Tumače je iz pozicije slijepoga miša, naglavačke, iako nema te vradžbine kojom se kolaboracija četnika sa okupatorom i ustašama može premetnuti u vrlinu. To demonstriraju na Blagojevom primjeru, kojemu je namijenjena uloga simbola cijeloga četničkoga pokreta. Mit o njemu kao „srpskom junaku i osvetniku“ treba da zakloni saradnju četnika i ustaša i zločinačku suštinu „Jugoslovenske vojske u otadžbini“.

LAŽ KAO ISTORIJSKA ISTINA

Pred samu smrt, 1999. godine, Blagoje Jovović je došao iz Argentine i ispovijedio se Amfilohiju Radoviću, tvrdeći da je 42 godine ćutao da je on izvršio atentat na Pavelića i ranio ga 1957. godine, od kojih posljedica je ovaj, u decembru 1959. godine, umro u Španiji. Amfilohije je na mah shvatio hipnotičku moć jedne takve fantazije unutar prostoga svijeta, koja mu je ideološki bila s ruke. Pokrenuo je mehanizam koji je trebao da je oblikuje u mit, koji je od toga trenutka počeo da dobija konture. Već je štampana knjiga ,,Dva metka za Pavelića“ koja ga sla-

Evo što kažu izvori o tome atentatu! Pavelićeva šćer Višnja, u intervjuu španskom dnevniku ,,El Pais“, negirala je da su ga ubili Srbi, već je tvrdila da su ga ubili Hrvati u borbi za preuzimanje i kontrolu hrvatske emigracije. Četnički emigrant iz Argentine, Cetinjanin Vlado Ivanišević bio je zapanjen kad je čuo za Blagojevu ispovijest, jer o tome četnička emigracija nije znala ništa. A ni u dokumentima ne pominju se ni četnici ni Blagoje kao izvršioci atentata. Sama činjenica da Blagoje nije došao u zemlju 1990. godine, odmah nakon rušenja komunizma, i predstavio se kao atentator na Pavelića, dok su još bili živi četnički vojvoda Đujić i većina četničke emigracije koji su o tome nešto znali, nego tek 1999. godine, kad su većinom bili mrtvi, budi sumnju u njegov iskaz.

Znao je i da bi ga s tom aurom atentatora na Pavelića, početkom devedesetih godina prošloga vijeka, Vojislav Šešelj i Vuk Drašković, sa svitom od više stotina hiljada ljudi, dočekali usred Beograda kao heroja i za života mu podigli spomenik, i opet nije došao. A nije ni ponudio nijedan dokaz niti śedoka koji bi śedočio u njegovu korist. I Blagojeva šćer Karina tvrdi da je tek kad se Blagoje 1999. godine ispovijedio Amfilohiju u Ostrogu, saznala da je on izvršio atentat na Pavelića. Došao je, u stvari, pred samu smrt, jer ga je pekla savjest zbog dezertiranja iz jedinice, odlučan da promijeni status dezertera za života u nacionalnoga heroja u smrti. No, rehabilitacijom i mitom o njemu kao ,,srpskom osvetniku“, ne može mu se povratiti čast, jer se nije ponašao časno u najtežim trenucima povijesti vojne jedinice kojoj je pripadao i nije izvršio atentat na Pavelića, niti je to dokazao niti za tu tvrdnju ima ikakvih dokaza.

Bio je i ostao dezerter koji je izdao svoje ratne drugove, ma kakvi oni bili i ma ko što o njima mislio.

Blagoje Jovović kao ,,srpski osvetnik“

Riječ više o romanu „Euforija“ švedske spisateljice Elin Kulhed, koji je objavljen u dvadesetak zemalja

Potresna priča o Silviji Plat

PODGORICA – Uprkos

činjenici da je najviše „inspiriše stvarni život“

švedska spisateljica i profesorka kreativnog pisanja u Stokholmu Elin Kulhed napisala je roman „Euforija“ inspirisan životnom i književnom sudbinom Silvije Plat. Roman je već postao hit, objavljen je u dvadesetak zemalja, a preveden je i publikovan u beogradskoj „Laguni“.

„Euforija“ je roman istorijske fikcije, ali se mnogobrojni detalji poklapaju sa stvarnim činjenicama iz života glavne junakinje, pjesnikinje Silvije Plat. No, kako autorica naglašava u kratkoj napomeni na početku romana, „Euforija“ je djelo lijepe književnosti o S. Plat i ne bi ga trebalo čitati kao biografiju. Ali, ovo bi svakako trebalo shvatiti kao želju da se postigne književna uvjerljivost i sugestivnost priče. Jer, Elin Kulhed uzela je za temu svog romana najdramatičniji dio života i emocionalnih previranja Silvije Plat (posljednje dvije godine života), ali koji su i u njenom stvarnom životu zbog sličnih životnih okolnosti postali bitni. Tako se u „Euforiji“, kroz fikciju i dokumentarnost, autorica i glavna junakinja (S. Plat) životno i literarno u mnogim segmentima duboko prožimaju.

ŽIVOT

Na samom početku čitanja romana postaje evidentno da je Elin Kulhed više inspirisana samim životom Platove, nego što je na njeno pisanje imala uticaja njena briljantna poezija, ili roman ,,Stakleno zvono“. Ovo, naročito kad su u pitanju atmosfera, pojedini djelovi radnje romana, a posebno kad je u pitanju paralela sa glavnim likom, koji je u „Staklenom zvonu“ autobiografski.

Ovo je, inače, drugi veliki roman inspirisan životom i pisanjem Silvije Plat. Američka spisateljica Kejt Mozis (1962) napisala je roman „Zima Silvije Plat“, objavljen u SAD 2003. godine, u kom je u obliku dnevničkih bilješki rekonstruisala posljednje nedjelje života ove velike pjesnikinje, prateći radnjom romana uglavnom

Roman „Euforija“, Šveđanke Elin Kulhed, posvećen jednoj od najvećih književnih ikona XX stoljeća, već je objavljen u 20 zemalja i postao je evropski i regionalni prozni hit

čiji kraj gdje se glavna junakinja prikazuje kao samouvjerena, ostvarena persona koja se poslije ljubavnog rastanka priprema za početak sasvim novog života.

FILMIČNOST ROMANA

djelove njenog zajedničkog ljubavnog i bračnog života s pjesnikom Tedom Hjuzom Kejt Mozis početak svoje knjige datira datumom 12. decembar 1962, London (S. Plat se ubila u Londonskom predgrađu Primros Hil 11. februara 1963) sa najvećim dijelom radnje koja se odvija u Devonu, gdje je pjesnikinja doživjela dane najveće sreće, ali i katastrofu bračnog brodoloma. Da je taj period života, dakle, oko tri mjeseca uoči samoubistva S. Plat, fascinantan za obje spisateljice pokazuje i Elin Kulhed koja, takođe, roman ,,Euforija“ počinje datumom 7. decembar 1962. I Elin Kulhed uzima za glavno mjesto radnje svog romana Devon, odnosno, Kort Grin – to malo mjesto koje je u posljednje dvije godine zajedničkog života pjesničkog para bilo njihov najromantičniji raj, da bi se sredinom 1961. i početkom 1962. godine pretvorilo u poprište njihove paklene i uništavajuće patnje. Taj kataklizmični prelazak iz romantičnog mjesta sa seoskom kućom, dvorištem, pčelama, perunikama i voćnjacima u stanje totalne londonske samoće, za Silviju Plat je bio konačna propast koja se završila samoubistvom. Iako je taj period glavna tema ,,Euforije“, Kulhedova je pronašla druga-

Inspirišu je lm i muzika

Elin Kulhed švedska je književnica i novinarka, rođena u Upsali 1983. godine. Prvi roman ,,Gudarna (Bogovi)“ objavila je 2016. godine. Njezin drugi roman ,,Euforija“, objavljen je 2021. godine, i iste godine nagrađena je prestižnim švedskim književnim priznanjem ,,Augustpriset“. Još od rane mladosti je fascinirana životom i djelima američke modernistkinje Silvije Plat. U jednom trenutku našla se u sličnom životnom

Iako kroz čitav roman ,,Euforija“ treperi, napeta, vrlo uzbudljiva i ,,euforična atmosfera“, njegova glavna naslovna simbolika odvija se, zapravo, u tom posljednjem poglavlju. Naime, Kulhed je genijalno i literarno vrlo efektno završila roman, radnjom u kojoj je sa glavnom junakinjom (S. Plat), na izgled, sve u redu. Bez scena smrti, ali sa atmosferom u kojoj se nazire sva jeza njenog stanja u haosu, koje ilustruje panično traženje stana u kojem će se nekoliko nedjelja kasnije ugušiti plinom.

Početak i kraj romana se spajaju u konačnoj poruci ove dramatične priče, prvo i posljednje poglavlje čine jedan luk dok je između, od međunaslova „godinu dana ranije“, sve ono najvažnije što se odvijalo u životu Silvije Plat. Njeno pisanje, odnos s majkom, rađanje djece i naročito njena ljubav i bračna veza s pjesnikom Tedom Hjuzom. Dakle, prvo poglavlje ,,Sedam razloga da se ne umre“, zapravo, nagovještava smrt glavne junakinje. Tema smrti je glavna tema ovog poglavlja, tako da je ono istovremeno i početak i kraj romana. Po tome knjiga dobija filmičnu atmosferu i kompoziciju filmskog scenarija.

Elin Kulhed, zanimajući se za životnu i literarnu subinu Silvije Plat, romanom ,,Euforija“ kao da podsvjesno ,,dopisuje“ sve one mladalačke opsesije i traume Silvije Plat koje je ona ispisala u svjetski slavnom romanu ,,Stakleno zvono“, a koji je bio toliko autobiografski da ga je Platova, zbog mogućih reakcija objavila pod pseudonimom Viktorija Lukas na samom početku

položaju – supruga pisca, majke male djece koja pokušava naći vremena za pisanje. Ta njena situacija je doprinijela nastanku romana ,,Euforija“ koji je već preveden i objavljen u više od dvadeset zemalja. Kulhed živi u rodnom gradu Upsali, a od 2015. godine predaje kreativno pisanje u Stokholmu. Inspirišu je film i muzika. Obožava knjige Mari Darijesek i Silvije Avalone i filmove Andree Arnold i Ahang Baši

1963. U ,,Euforiji“, glavna junakinja, čuvena pjesnikinja kao da govori iz ,,autobiografske“ perspektive na sličan način kako je koncipirala roman „Stakleno zvono“, kroz lik glavne junakinje Ester, naravno, sa drugačijim periodima života.

Kulhed govoreći iz lica glavne junakinje, odnosno, Silvije Plat, daje ovom romanu čudesan fikcionalni ton kao da je pisan od strane S. Platove, nekako ,,posthumno“, baš slično onome što je R. Louvel govorio za njene pjesme (kao da su nastale posthumno), a koje je ispisivala u transu uoči tragičnog kraja i samoubistva. Iako autorica naglašava da je lik S. Platove u ,,Euforiji“ izmaštan i da bi ga trebalo čitati isključivo kao fikcionalnu prozu, njen roman je toliko sugestivan i ispunjen mnogobrojnim detaljima i raspoloženjima iz života S.

Plat da se doima kao da je nastajao u periodu dešavanja radnje . Roman ,,Euforija“ pisan je ogoljenim jezikom, bez uljepšavanja i suvišnog sentimentalizma, sve je surovo i istinito, osjeća se na svakoj stranici da je autorica pri građenju likova i radnje romana duboko zagrizla sve duševne lomove i patnje kroz koje je Platova prolazila. A onaj dio u kom se opisuju njeni srećni trenuci sa Hjuzom, a naročito onaj period od njihovog rastanka do samoubistva, u tom se dijelu osjeća kako nad likovima treperi neka čudnovata ukletost kao neki okultistički fenomen, čime se, inače, bavila i bila pod uticajem tih sila porodica i preci Teda Hjuza.

DRUGAČIJA ČITANJA

Istovremeno, iz otuđenosti i neprilagođenosti koje su prožimale čitavu ličnost S. Plat u romanu se osjeća snaga žene, majke dvoje djece, snaga ,,velike žene stvorene za velika djela i čuda“. Ona je ,,prekrasna kraljica pisaca“, ona prije svega osjeća da želi da piše, da živi punim plućima. U literarnoj ukupnosti, glavni lik ,,Euforije“ donekle i demistifikuje ličnost Silvije Plat, jer istina je da glavni lik u romanu nije dat samo kao ,,parabola o tragediji jedne žene, već i vapaj duše koja svoje spasenje nalazi u književnosti“.

Za mnogobrojne fanove i zaljubljenike Silvije Plat opsjed-

nute starom pričom da je velika pjesnikinja prije nego se ubila u kući, u kojoj je kao dijete živio slavni irski nobelobac V. B. Jejts, ostavila stranice nastavka ,,Staklenog zvona“, u rukopisu, roman ,,Euforija“ ima posebnu draž. Tim prije što neki biografi Silvije Plat tvrde da su njen roman u rukopisu dva dana nakon njenog samoubistva u pisaćem stolu pronašli i uništili Ted Hjuz i njegova ljubavnica Asja Vivli. Stoga se može zamisliti i takvo čitanje ,,Euforije“ kao štiva koje nedostaje, ili se nastavlja, nakon tog ,,izgubljenog“ romana. Švedska autorica napisala je respektabilan roman, s pravom se može reći da je ,,život jedne književnice vodio pero druge“, tako da je ovaj roman vrlo brzo postao evropski i regionalni prozni hit. Čitajući ovaj ,,užareni kamen koji isijava strahovitim osjećanjima“, nemoguće je ne unijeti se u sav zanos koji Kulhed oživljava pišući o emocijama Silvije Plat, vođenju ljubavi, materinstvu, ljepoti i na koncu ljubavnoj katastrofi, patnji i samoći, kad je ostala potpuno sama sa svojom poezijom. ,,Euforija“, osim što je dio stvarne i/ili fikcionalne biografije S. Plat, odnosno, prozno ostvarenje za respekt, jeste i nastavak mogućih pretpostavki za nove književne opservacije i čitanja stvaralaštva ove velike američke pjesnikinje.

Ljubeta LABOVIĆ

Silvija Plat

Elin Kulhed

Naslovnica romana „Euforija“

POVOD: Četiri decenije od objavljivanja zbirke priča „Enciklopedija mrtvih“ Danila Kiša

PODGORICA – To je knjiga o ljubavi i smrti, i usudio bih se da kažem da se pažljivijim čitanjem može otkriti da su eros i tanatos, kao teme koje se provlače kroz sve moje knjige, ovdje došli do nekog punijeg izraza. Mislim da je to osnovna stvar koju bih mogao reći o značenju „Enciklopedije“ – rekao je svojevremeno Danilo Kiš, pojednostavljujući do granica bazičnog, svoju zbirku „Enciklopedija mrtvih“ objavljenu 1983. godine.

Prvo izdanje ove zbirke zajednički su objavili zagrebački „Globus“ i beogradska „Prosveta“ kao desetu knjigu „Djela Danila Kiša“. Kiš je za ovu zbirku dobio i Andrićevu nagradu, a do danas je ostala jedna od najtumačenijih knjiga ovog književnika. Prvi prevod zbirke na francuski jezik objavljen je 1985. godine, a od tada na još dvadesetak jezika.

Što je ta knjiga značila tada i na koji je način danas tretiramo u književnim krugovima, ali i u obrazovnom sistemu, za Pobjedu govore Vladimir Vojinović, profesor crnogorske književnosti na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, i Marija Šušter, magistarka scenskih umjetnosti i profesorica crnogorskog jezika i književnosti u Srednjoj stručnoj školi u Baru, ali i književnik i publicista Marko Špadijer, koji je bio prijatelj Danila Kiša.

NAJVAŽNIJA

Cijela etapa Kiševa stvaralaštva, kojoj pripada „Enciklopedija“, jeste ne među najvažnijim već najvažnija za jugoslovensku književnost toga vremena, smatra Vojinović.

– Znamo kakav je potres izazvala „Grobnica za Borisa“, i koliko je žrtava odnijela polemika o Kišovoj poetici. „Subverzivni“

slojevi te poetike, neumoljivi objektivi naratora iz tih priča, zapravo su označili pojavu po svemu avangardne literature, literature izvan soc-realističke ili guslarske stereotipije. Kišu, jasno je, nikad nije oproštena sloboda kojom je napajao svoje knjige s kraja sedamdesetih. Tako se i današnje svojevrsno kanonizovanje njegova djela čini kao podla osveta književne čaršije, jer, ta je poetika po svemu izvan domašaja poluinteligenata i kulturtregera, no koji je bjesomučno čitaju, analiziraju i pokušavaju učiniti svojom, sebi bliskom – rekao je Vojinović.

Poslije „Grobnice za Borisa Davidoviča“ (1976) i hajke u Srbiji na pisca za plagijat i antisocijalizam, prema riječima Špadijera, nastupile su godine borbe Danila Kiša za odbranu svoje poetike.

– Polemičkim knjigama i javnim istupima satjerao je krvoločne protivnike u šipražje zaborava i otvorio novo polje

slobode književnog stvaralaštva i interesovanje Evrope za jugoslovenske pisce. Pojava „Enciklopedije mrtvih“ predstavljala je trijumf literature nad političkom cenzurom. Kiš je postao svjetski pisac i o nje-

Trijumf literature nad političkom cenzurom

VOJINOVIĆ: Sav njegov instrumentarij jeste postmodernistički, što zaključujemo i iz njegovih polemika

ŠUŠTER: Čini mi se da je u ovoj knjizi želio da se približi istini o čovjekovom naporu da se spasi od zaborava

mu i njegovom djelu već postoji čitava biblioteka. Tumačiti ili ocjenjivati Kišovo djelo poslije toga, ovako prigodno, bilo bi pretenciozno – smatra Špadijer. Šušter nalazi da se „Enciklopedija mrtvih“ smatra bitnom zbog umijeća književnika da istinu o fenomenima koji postoje dokazuje činjenicama kojih uistinu nema.

– On je u „Enciklopediji mrtvih“, kao i u „Grobnici za Borisa Davidoviča“ stvarnu istoriju preveo u fikciju, a onda ovu svoju istorijsku fikciju iskoristio da posluži nekoj istini. Čini mi se da je u ovoj knjizi želio da se približi istini o čovjekovom naporu da se spasi od zaborava, kada već ne može od smrti, a zaborav i smrt se u jednoj tački svode na isto –smatra Šušter.

DJELOVANJE

Prinošenje navodnih dokumenata je bilo samo jedno od sredstava kojim se Kiš koristio, objašnjava Vojinović. – Zapravo, sav njegov instrumentarij jeste postmodernistički, što zaključujemo i iz njegovih polemika. Odgovarajući neznalicama, Kiš je uporno podvlačio da to što postmodernisti koriste jeste nepoznanica samo za u to vrijeme neinformisane, a samoprozvane znalce. Je li mogao bez toga? A zašto bismo tragali za odgovorom na to pitanje? Ta proza je takva kakva je, i upravo zato nam je draga. Satkana prije svega od izmaštanog – rekao je Vojinović.

Šušter se usaglašava da se radi o sredstvu koje služi uvjerljivosti i zavodljivosti teksta i da je Kišova navodna dokumentaristika samo mamac za čitanje.

– Traganje za istorijskim činjenicama u književnom tekstu je naivno. U književnom tekstu jedino može postojati istorijska istina, ali bez stvarne dokumentaristike. Mislim da je to jedan originalan književni manir, koji je djelo učinio ubjedljivijim, u kojem nam on djeluje kao restaurator mitova, istorijskih činjenica, kako bi nam o smrti govorio na originalniji način, lišen patetike. Vrlo vješto se igra tim preplitanjem sna i smrti – rekla je Šušter i dodala da onirički ele-

menti u Kišovom djelu imaju za cilj ne da nam Kiša predstave kao maštara, već filozofa, ponajprije. – To preplitanje sna i stvarnosti, fikcije i realnosti, nije njegov otklon, već namjerni postupak u kojem svjesno briše granice između istih – pojasnila je Šušter. „Enciklopedija mrtvih“ donosi devet priča kojima je zajednička istorija smrti, a različite su ideološke i kulturne podloge kroz koje se posmatra.

Osim naslovne priče koja se najviše tumačila u književnoj teoriji, istoriji i kritici, pa na neki način predstavlja, kako je istakla, i opšte mjesto Kišove proze, Šušter izdvaja priču „Simon Čudotvorac“.

– Preispitivanje religijskih načela i filozofska rasprava o dualizmu u hrišćanstvu i sukobu zdravog razuma i religijske dogme, ali i temelja na kojima su zasnovane i religija i politika, ideologija kao takva, ovu priču čini vrlo važnom i ponajviše angažovanom u odnosu na ostale – smatra Šušter. Ni Vojinović nije bio spreman da izabere samo jednu od priča. – „Crvene marke s likom Lenjina“, priča o Mendelovoj ljubavnici, koja „razotkriva“ sve neznanje književne kritike, i koja donosi nategnuto hladan sud o ljubavnikovoj umjetnosti, te koja se inauguriše u vlasnika „istine“, zbilja je posebna.

Tu su „Posmrtne počasti“, priča koja uvodi posebnu dimenziju u jugoslovensku literaturu... Zaista, ne bih mogao posebno izdvojiti nijednu priču iz zbirke, a da ne nanesem nepravdu cijeloj knjizi. Sve te priče, jedna manje, druga više, u različitim životnim periodima, slabije ili jače, djeluju ljepotom pripovijedanja, istinama koje posipaju put kojim pokušavam da hodam – objasnio je Vojinović.

TRETMAN

„Enciklopedija mrtvih“ se, što nije bio slučaj na Filološkom fakultetu u Nikšiću tokom početka milenijuma, danas izučava na fakultetima, pa tako i na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. – Imam čast da upravo o tom djelu, kao i drugim djelima Danila Kiša, najmanje jednom go-

Špadijer: Kišu je Crna Gora bila „Čarobni brijeg“

Marko Špadijer je ukazao i na relaciju Kiš – Crna Gora, konkretno na relaciju Kiš – Cetinje.

– Danilo Kiš je voljen i čitan pisac u Crnoj Gori, ali nije adekvatno vrednovan, možda i zbog toga što mu književna kritika nije bila dorasla. Dok su strani i domaći stručnjaci detaljno istraživali Kišove biografske i literarne veze sa svim sredinama u kojima je boravio za života, Crna Gora je ostala obrađena na nivou njegovih autobiografskih zapisa i anegdotskih sjećanja savremenika. Nijesu razjašnjeni kompleksnost i paradoks tog odnosa. Kišu je Crna Gora bila

„Čarobni brijeg“ gdje je ispio prvu čašu literarnog nadahnuća i vraćao se povremeno po eliksir ozdravljenja, ali nije u njoj osjećao protok vremena niti za nju vezivao svoju ličnu i književnu sudbinu – rekao je Špadijer za Pobjedu i dodao da je za razliku od crnogorskih pisaca kojima su bile preokupacije domaće teme i junaci, Kišov svijet bio kosmopolitski.

– Vrijedjelo bi ispisati jednu svježu jedinicu za „Enciklopediju Kiš“ koja bi pokazala gdje se nalazi Crna Gora, kao „duh mjesta“, u stvaralaštvu Danila Kiša – predložio je Špadijer.

dišnje govorim studentima. To je i zadovoljstvo, i privilegija, ali to bude i svojevrsni izazov u nastojanju da se od njegova djela ne načini kanonizovano štivo, zbog kojega neko „pada“ ili „prolazi“, već da se ono sačuva od vanjskih pritisaka i predstavi kao nezaobilazno polje iz domena opšte kulture svakoga informisanijega akademca. Djelo Kiša ne smijete nametati, ono mora da u slobodi traži svoju publiku. U suprotnom, magija nestaje –objasnio je Vojinović.

Iz pozicije profesorice koja radi sa srednjoškolcima, Šušter ističe da se prema njenom mišljenju Kiš nedovoljno izučava u tom uzrastu. U prvom razredu (i stručne škole i gimnazije) obavezna lektira je Kišova zbirka priča „Rani jadi“.

– Moje iskustvo nije baš pozitivno, jer mi se čini da knjiga „Rani jadi“ nije baš literatura za petnaestogodišnjake. Svakako, s druge strane smatram da Kiš mora biti neizostavni dio plana i programa u srednjim školama, baš kanona i to u starijim razredima. „Enciklopedija mrtvih“ se obrađuje na četvrtoj godini i to dvije priče po izboru. Kako nije među obaveznom literaturom (kanon), ostavljeno je dobroj volji profesora. Mislim da Kiš definitivno zaslužuje bolji tretman. No, djelovao je i onda kada je stvarao, a evo i danas djeluje kao neko ko je mnogo ispred svog vremena. Nadam se da će buduće generacije umjeti to da prepoznaju – zaključila je

Šušter. D. ERJAVŠEK

Naslovnica jednog od inostranih izdanja „Enciklopedije mrtvih“, izdavača Farrar Straus Giroux iz Njujorka

Marija Šušter

Vladimir Vojinović

Privatna arhiva

SKC

Danilo

Kiš

Danilo Kiš

Berane: Uoči početka proljeća

Prva roda stigla u Polimsku ulicu

BERANE - Dva dana prije kalendarskog početka proljeća, u Berane je u subotu veče doletjela roda i ugnijezdila se na svom stubu u Polimskoj ulici.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Portalu RTCG su kazali da je vjerovatno u pitanju mužjak, jer on obično stiže prije ženke da bi pripremio gnijezdo. U svakom slučaju, treba propratiti nekoliko dana da vidimo da li će tu ostati, jer bi mogla biti i neka druga vrsta roda koje su sad u migraciji. Ako bude tu i narednih nekoliko dana onda je sasvim sigurno u pitanju par koji dolazi u Berane svake godine, kazali su iz CZIP. Oni su dodali da su rode do sada dolazile obično početkom aprila, ali da je moguće da ih je rano proljeće već pokrenulo na migraciju. - Nijesmo ih prstenovali da bismo po tome odmah znali da li su to Perko i Perka. Ali je veoma izvjesno da jesu, odnosno da su ove godine promijenjeni vremenski uslovi poreme-

Nijesmo ih prstenovali da bismo po tome odmah znali da li su to Perko i Perka. Ali je veoma izvjesno da jesu, odnosno da su ove godine promijenjeni vremenski uslovi poremetili i njihov kalendar - objasnili su iz CZIP

tili i njihov kalendar - objasnili su iz CZIP. Jedini par bijelih roda, koji se nastanjuje u Crnoj Gori u svom gnijezdu na stubu u prometnoj Polimskoj ulici u Beranama, prvi put je primijećen u proljeće 2012. godine. Te prve godine rode su izlegle tri pilića sa kojima su krajem ljeta otišle nazad u svoju postojbinu. Kada su 2012. godine stigle u Bera-

ne, ornitolozi su objasnili da je to jedini par bijelih roda koji je, poslije više decenija, doletio i nagnijezdio se u Crnoj Gori, što je izazvalo izuzetnu pažnju javnosti. Ornitolozi objašnjavaju da je roda u mitologiji simbol plodnosti i da predstavlja pticu urbanih sredina, koja se ne plaši ljudi. Oni nemaju odgovor na pitanje zašto je bijela roda, pored idealnih

sredina kao što su Skadarsko ili Plavsko jezero, odabrala baš Berane, ali kažu da stanovnici ovog grada imaju privilegu da joj poslije toliko vremena budu svake godine domaćini.

Kako dolaze godinama i svaki put svoje gnijezdo dorade, ono je već bilo postalo preteško i opterećivalo električne kablove na kojima se nalaze. Elektroprivreda Crne Gore i Centar za zaštitu

Ljepote nacionalnih parkova Crne Gore predstavljene u Beču

ptica su, zbog toga, prije nekoliko godina napravili posebnu metalnu konstrukciju za gnijezdo, koje može dostići prečnik i do dva metra. Gnijezdo je, kako su to ornitolozi objasnili, napravljeno po svim svjetskim standardima, od metalne konstrukcije i izdignuto iznad električnih kablova, tako da više nema straha da se napravi neki problem. Ornitolozi smatraju da dola-

Austrijanci vole odmor u prirodi

BEČ - Nacionalni parkovi Crne Gore promovišu svoju ponudu na sajmu turizma „Ferien Messe 2023“ koji se održava u Beču, od 16. do 19. marta 2023. godine. Autentičnost i ljepota zaštićenih područja Crne Gore, među kojima pet nacionalnih parkova zauzimaju posebno mjesto, uz turističku ponudu zasnovanu na prirodi, predstavljaju jedan od rastućih motiva posjete Crnoj Gori.

- Prirodne ljepote crnogorskih nacionalnih parkova i bogatstvo i raznovrsnost biodiverziteta na najljepši način promovišu vrijednosti i potencijale naše zemlje. Predstavljanje crnogorskih nacionalnih parkova na ovom značajnom

turističkom događaju, uz zajedničke aktivnosti NTO CG i lokalnih turističkih organizacija na planu promocije autentične turističke ponude zaštićenih područja, očekujemo da će doprinijeti njihovoj boljoj promociji kao atraktivnih destinacija za boravak i odmor u prirodi - kazao je direktor JPNPCG Vladimir Martinović

Takođe, projekat izgradnje žičare Kotor – Lovćen, čiji se završetak očekuje ove godine, doprinijeće povećanju turističke posjećenosti Crne Gore, posebno Nacionalnog parka Lovćen, kao i većem interesovanju turističkih agencija za ovu destinaciju.

Posjetiocima nacionalnih parkova na raspolaganju je

zak bijelih roda treba da bude veliki događaj za grad i podsjećaju da se u razvijenim evropskim sredinama prave festivali rode i slavi se njen dolazak. U Evropi se izdvajaju milioni eura za njenu zaštitu. U nekim mjestima, gdje se uobičajeno gnijezdi, prave se i posebni stubovi i pripreme za njen doček. Dolazak bijelih roda je veliki događaj i za Crnu Goru – smatraju ornitolozi. Bijele rode, kako stručnjaci objašnjavaju, žive i do četrdeset godina, što je duplo duže od svih ostalih vrsta roda.

Tradicija se nije prekinula ni prije šest godina kada je doletio samo mužjak, dok se za ženku vjerovalo da je stradala negdje na putu iz daleke Afrike. Ovaj par bijelih roda je u Beranama izlegao veliki broj pilića, tako da se tradicija nije prekinula, i njihovi potomci i dalje svake godine pohode grad na sjeveru Crne Gore i svoje gnijezdo na stubu za rasvjetu. Ornitolozi i građani Berana su rodama koje dolaze u Berane dali imena Perko i Perka. R.P.

raznovrsna turistička ponuda, pješačke i planinarske staze, rafting i splavarenje najdubljim kanjonom Evrope, pješačenje kroz jednu od posljednjih prašuma, živopisni pejzaži, vožnja biciklima kroz predjele izvanrednih prirodnih ljepota, krstarenje i kajakarenje Skadarskim jezerom, vidikovci.

Pored turističke ponude NPCG, na sajmu Ferien Messe, svoju ponudu predstavljaju i turističke organizacije Ulcinja, Kotora, Podgorice, Bara, Budve, kao i Hotelska grupacija Montenegro Stars, Gold Travel DMC, Hotel Kalamper & Spa, te Trip&Travel Montenegro DMC. Sajam svake godine posjeti veliki broj medijskih kuća i preko 150.000 posjetilaca. Takođe, učestvuje oko 800 izlagača iz 70 zemalja, najpopularnijih odredišta za odmor. Poslovni korisnici imaju priliku da uspostave vrijedne kontakte sa turoperatorima i medijima sa tržišta Austrije. R. P.

Roda se vratila kući

Sa sajma turizma u Beču

U prethodnih nekoliko godina gradska uprava je posvećeno radila na oplemenjivanju javnih površina

Uređenjem zelenih površina stvaraju zdravije i ljepše okruženje

U prethodnih nekoliko godina gradska uprava je veoma posvećeno radila na uređenju javnih zelenih površina u glavnom gradu.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, pi-ar menadžerka preduzeća Zelenilo Podgorica Milica Vukčević je izjavila da je uređeno više od 300.000 kvadratnih metara novih zelenih površina, izgrađeno/rekonstruisano 20 parkova, 62 dječja igrališta i posađeno više od 13.000 sadnica drveća. Zahvaljujući tome, građani glavnog grada imaju znatno više mogućnosti da svoje slobodno vrijeme provedu u prirodi i na kvalitetniji način, kako poručuju iz ovog gradskog preduzeća, i u narednom periodu nastaviće da ozelenjavaju Podgoricu, kako bi ona postala i zelena turistička destinacija.

ZA SVE GENERACIJE

Iz gradskog Zelenila ističu da je gotovo svaki novi park opremljen sadržajima za sve generacije, dječjim igralištima, sportsko-rekreativnim sadržajima, prostorima za miran odmor, a neki i prostorima za kućne ljubimce. Parkovi su, kako dodaju, opremljeni šetnim stazama i savremenim mobilijarom i oplemenjeni velikim brojem sadnica drveća, pa će već za nekoliko godina biti prave zelene oaze.

– Ono na čemu predano radimo jeste socijalna integracija najmlađih, za koje su u gotovo svim djelovima grada izgrađena nova dječja igrališta. Bilo kao posebne sadržaje ili u okviru parkova ili drugih projekata uređenja, najmlađi su dobili prostore za igru na 62 lokacije, a ono čemu se posebna pažnja posvetila prilikom izgradnje igrališta je bezbjednost, pa su igrališta izgrađena na podlozi od tartana i oplemenjena bogatim biljnim fondom – drvećem, žbunjem i drugim ukrasnim biljem – poručuje Vukčević.

Osim parkova i dječjih igrališta, ozelenili su više od 10 kilometara prostora uz saobraćajnice, 15 kružnih tokova, uredili i ozelenili neuređene

U prethodnih nekoliko godina uređeno više od 300.000 kvadratnih metara novih zelenih površina, izgrađeno/rekonstruisano 20 parkova, 62 dječja igrališta i posađeno više od 13.000 sadnica drveća. Zahvaljujući tome, građani glavnog grada imaju više mogućnosti da svoje slobodno vrijeme provedu u prirodi i na kvalitetniji način. Iz Zelenila poručuju da će i u narednom periodu nastaviti da ozelenjavaju Podgoricu, kako bi ona postala i zelena turistička destinacija

Godišnje pokose više od sedam miliona kvadrata travnjaka

Kako se broj zelenih površina iz godine u godinu povećava, tako se povećavaju i površine pod travnjacima koje ekipe gradskog Zelenila održavaju. – Travnjaci se u toku vegetacionog ciklusa kose i po nekoliko puta, a neki čak i tri-četiri puta mjesečno, zavisno od lokacije i porasta trave. U prosjeku se na godišnjem nivou pokosi i izgrabulja oko 7.000.000 kvadratnih metara uređenih travnjaka i oko 250.000 kvadrata neuređenih površina.

Godišnje na javnim površinama posade oko 150.000 komada cvjetova koji su proizvedeni u rasadniku ,,Zelenilo“

površine – skverove i mikrolokacije.

Osim ulaganja u očuvanje životne sredine kroz formiranje novih zelenih površina, kaže da je veoma važno da se to realizuje na održiv način, pa se navodnjavanje u gotovo svim novim parkovima obavlja vodom iz bunara koji su iskopani kako bi se smanjio utrošak vode sa vodovodne mreže, odnosno, pijaće vode. Iskop bunara, kako dodaju, izvršen je i na brojnim razdjelnim ostrvima duž saobraćajnica.

– Održavanje zelenih površina u Podgorici u ljetnjem periodu je zaista izazovno,

imajući u vidu izuzetno visoke temperature. Iz tog razloga, jako je važno obezbijediti biljkama dovoljne količine vode, pa su sistemi za navodnjavanje, u tom smislu, naši najveći saveznici. Svakako i površine na kojima nijesu postojale tehničke mogućnosti za ugradnju hidrosistema redovno se ručno navodnjavaju, a uz pomoć autocistijerne, te je Društvo u 2022. godini izvršilo nabavku nove cistijerne kako bi se i ovaj vid zalivanja sprovodio efikasno – poručuju iz Zelenila.

SADNJA I NJEGA

Formiranje novih zelenih površina je samo jedan segmenat u ozelenjavanju jednog grada. – Po formiranju novih površina, a isto važi za stare, od velikog značaja je adekvatna primjena mjera njege biljnog fonda. Izuzetno je važno da sve mjere sprovode u skladu sa kalendarom njegovanja biljaka, pa se tako, na primjer, orezivanje drveća vrši u zimskom periodu kada je ve-

Za četiri godine zasadili 13.000 odraslih sadnica drveća

Poznato je da zelenilo značajno utiče na zdravlje, pa je važno i da pored lijepog pogleda na zelene površine od njih imamo i druge benefite.

– Povećanjem broja zelenih površina utiče se na očuvanje životne sredine, popravlja se kvalitet vazduha i snižavaju visoke ljetnje temperature. Ovo je naročito važno u velikim gradskim sredinama gdje su velike koli-

čine izduvnih gasova, odnosno, gdje je stepen aerozagađenja visok. Kako bi se uticalo na očuvanje životne sredine, za četiri godine Zelenilo je posadilo više od 13.000 sadnica drveća, od čega u park-šumama oko 5.500 komada, dok je ostatak od 7.500 komada odraslih sadnica drveća raspoređen u drvoredima, parkovima, na dječjim igralištima širom grada – poručuju iz gradskog Zelenila.

getacija u mirovanju, dok je košenje i navodnjavanje najzastupljenije u ljetnjem periodu – kažu iz ovog gradskog preduzeća.

Ono što zelene površine čini naročito lijepim jesu cvjetnjaci koji svojim koloritom daju posebnu draž.

– Na javnim zelenim površinama cvijeće se sadi u dva ciklusa i to u proljećnjem i jesenjem, a kako bismo uvijek imali zastupljeno cvijeće na na njima, nedavno je započeta i sadnja gomoljastih i lukovičastih cvjetnica kao što su kane, lale, narcisi, irisi i sl., na šta su naši sugrađani posebno dobro reagovali. Važno je napomenuti da se godišnje na javnim površinama posadi oko 150.000 komada cvjetova koji su proizvedeni u rasadniku ,,Zelenilo“ – ističu iz ovog gradskog preduzeća. Priprema zelenih površina za novi vegetacioni ciklus jedna im je od najvažnijih aktivnosti.

– Priprema drveća, odnosno, orezivanje je završeno tokom zime, pa je sada drveće već napupoljilo, a trenutno se, između ostalog, izvode radovi i na okopavanju žbunja, živih ograda, cvijeća, kao na prihranjivanju kompletnog biljnog fonda, kako drveća, žbunja i cvijeća tako i travnjaka – objašnjavaju iz Zelenila. U planu je izgradnja novih dječjih igrališta i parkova. – Privodimo kraju izgradnju dječjeg igrališta u Momišićima, a uskoro počinju i radovi na formiranju parkovske površine u Ulici Miloša Obilića. Privode se kraju i radovi na ozelenjavanju parking pro -

stora u Bloku šest i Ljubljanskoj ulici – poručuju iz Zelenila, uz napomenu da će i u narednom periodu nastaviti da ozelenjavaju Podgoricu i stvaraju kvalitetne uslove za boravak u prirodi.

poSVEćENoSt Podsjećamo da je prema istraživanju Evropske agencije za zaštitu životne sredine Podgorica zvanično peti najzeleniji grad Evrope u kategoriji ,,urbanih zelenih površina“.

– To što je Podgorica u Evropi ocijenjena kao jedan od najzelenijih gradova, odnosno, peta po broju zelenih površina, a prva po broju parkova, jeste zaista impozantan podatak, jer je jedan od naših ciljeva da Podgoricu smjestimo na prvo mjesto na zelenoj listi. Broj novoizgrađenih parkova i formiranih novih zelenih površina korak je bliže ostvarenju tog cilja, a ovaj podatak je samo motiv više da i u narednom periodu ostanemo na ovom putu.

Kao što su naši sugrađani navikli, daćemo sve od sebe da to i ostvarimo i da Podgorica bude još ljepše mjesto za život i rad, ali i da postane zelena turistička destinacija – zaključuju iz ovog gradskog preduzeća.

I. MItRoVIć

D. MIJATOVIĆ

za zdravije lice Podgorice: Radnici Zelenila okopavaju biljke u Njegoševom parku

Sadnja palmi na Bulevaru knjaza Danila

Uživanje U zelenoj oazi: Detalj iz Njegoševog parka

Počela rekonstrukcija Ulice Vlada Martinovića

Kaldrma i morački oblutak krasiće još jednu ulicu na Draču

Ideja nam je da, osim potpuno nove infrastrukture, ova ulica dobije novi izgled u duhu stare Podgorice na način na koji je to prethodno urađeno sa Ulicom Slobodana Škerovića, sa kaldrmom, moračkim oblutkom i drugim ukrasima koji će svakako doprinijeti ljepšem izgledu ovog dijela grada – kazao je gradonačelnik Vuković

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je radove na rekonstrukciji Ulice Vlada Martinovića na Draču, koja je jedna od najvažnijih ulica u ovom dijelu Podgorice i koja će u duhu starog grada završetkom ovih radova dobiti mnogo ljepši izgled.

Vuković je, kako prenosi PG biro, kazao da se ulica rekonstruiše na potezu od 460 metara, te da će radi lakšeg funkcionisanja biti fazno zatvorena za saobraćaj.

– Ideja nam je da, osim pot-

puno nove infrastrukture, ova ulica dobije novi izgled u duhu stare Podgorice na način na koji je to prethodno urađeno sa Ulicom Slobodana Škerovića, sa kaldrmom, moračkim oblutkom i drugim ukrasima koji će svakako doprinijeti ljepšem izgledu ovog dijela grada. Ulicu ćemo rekonstruisati na potezu od 460 metara, vrijednost radova je 638.000, planirano je da radovi traju šest mjeseci. Želim da najavim da će uskoro krenuti i rekonstrukcija Ulice Đečevića, i na taj način, kada je Drač u pitanju, računam da vraćamo dug i ispunjavamo sva

ona očekivanja naših sugrađana – kazao je Vuković. Uporedo sa tim, dodao je, uskoro kreće rekonstrukcija Ulice Radoja Jovanovića u Staroj varoši.

– Prethodnih dana smo raspisali i tender za rekonstrukciju Ulice Špira Mugoše, tako da će, praktično, kompletna Stara varoš na potezu između Ulice Petra Prlje, Ribnice i Morače dobiti potpuno nov izgled i računam da smo se u tom smislu odužili staroj Podgorici i da i Stara varoš i Drač već izgledaju veoma lijepo, a kad ovi projekti budu završeni izgledaće mogo

Uskoro kreće rekonstrukcija ulica Đečevića na Draču i Radoja Jovanovića u Staroj varoši, a prethodnih dana Glavni grad je raspisao tender i za rekonstrukciju Ulice Špira Mugoše u Staroj varoši

Zbog sanacije kolovoza na Bulevaru knjaza

Danila zatvorena jedna saobraćajna traka

Do 17 sati saobraćaj

će se odvijati lijevom kolovoznom trakom

Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila na desnoj kolovoznoj traci Bulevara knjaza Danila, na dionici od kružnog toka Ulice Marka Radovića do kružnog toka Ulice dr Ljubomira Rašovića (gledano iz pravca Ulice Marka Radovića) radi izvo -

đenja radova na sanaciji kolovoza.

– Zatvaranje važi danas, od 6.00 do 17.00 časova. Za vrijeme izvođenja radova saobraćaj će se odvijati lijevom kolovoznom trakom – saopštili su iz Sekretarijata za saobraćaj. H. P.

Aktivnosti Puteva Sanirali ,,Ljubljansku“

ljepše – zaključio je Vuković. Ispred Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Snežana Adžić je kazala da je glavnim projektom, odnosno, ponudom i ugovorom sa izvođačem radova obuhvaćena kompletna infrastruktura u ovoj saobraćajnici.

– Radi se potpuno nova atmosferska kanalizacija, fekalna kanalizacija postoji, ali će se raditi rekonstrukcija šahti i poklopaca, kao i vodovoda i javne rasvjete. Saobraćajnica je širine od tri do sedam i po metara, odnosno, onoliko koliko su prostorne mogućnosti u postojećim gabaritima. Trotoar će biti jednostrani, promjenjive širine u moračkom oblutku, dok će sama saobraćajnica biti od granitne kocke, odnosno, kaldrme – kazala je Adžić. I.M.

Ekipe gradskog preduzeća Putevi sanirale su Ljubljansku ulicu u blizini Kliničkog centra.

Tim pvodom, gradonačelnik Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je završne radove na sanaciji ove frekventne saobraćajnice.

– Danas smo u Ljubljanskoj ulici, koja se nalazi uz Klinički centar, i jednoj od najfrekventnijih saobraćajnica u glavnom gradu koja se dugo vremena nalazila u izuzetno lošem stanju. To nas je motivisalo da takvo stanje promijenimo – kazao je Vuković.

Podsjetio je da su u toku i završni radovi na sanaciji Bulevara knjaza Danila, te istakao da će u narednim danima i ovaj posao biti uspješno završen. Nakon toga kreće sanacija dijela Moskovske ulice, od Ljubljanske do Ulice Oktobarske revolucije, čime se zatvara jedan ciklus investicija kada je ovaj dio

grada u pitanju.

Direktor gradskog preduzeća Putevi Radenko Bulatović kazao je da je riječ o saobraćajnici dugačkoj 380 metara, prosječne širine devet metara, te da su Putevi izvršili uklanjanje oštećenog asfaltnog kolovoza, pripremu podloge za asfaltiranje, kao i izradu nivelacije novih septičkih rešetki, izravnanje i završni habajući sloj. Napomenuo je da su njihove ekipe na nekoliko lokacija na području grada. – U toku ove sedmice završićemo parking u Bloku šest, gdje će naši sugrađani dobiti dodatnih 90 parking mjesta. Vrijednost te investicije je oko 150.000 eura. Izvodimo radove i u Lješanskoj nahiji, u pitanju je sanacija asfaltnog kolovoza poslije ugradnje vodovodne mreže. Nakon toga, ekipa će započeti sanaciju saobraćajnica na Starom aerodromu. Riječ je o kracima Zmaj Jovine ulice – kazao je Bulatović. I. M.

Aktivnosti Čistoće

Nabavili mašinu za uklanjanje

žvakaćih guma, grafita i postera

Gradsko preduzeće Čistoća nabavilo je novi uređaj za uklanjanje žvakaćih guma i grafita sa trotoarskih površina i trgova.

– Fleke od osušenih žvaka su česta pojava na trotoarima, trgovima i mnogim drugim mjestima, a uskoro će u Podgorici, zahvaljujući nabavci višenamjenskog uređa-

ja za uklanjanje žvaka, grafita i papirnih postera ovaj problem biti prevaziđen – saopšteno je iz PG biroa.

Vrijednost nabavke iznosi 59.834 eura, sa uračunatim PDV-om, a namijenjena je primarno za uklanjanje žvakaćih guma sa poda putem pare, bez ostavljanja čvrstih ostataka, bez upotrebe hemijskih sredstava i bez

oštećenja površina. – Mašina, takođe, ima i dodatke za uklanjanje grafita sa svih podloga i papirnih postera, bez oštećenja podloga na kojima se nalaze. Stavljanjem u funkciju ovog uređaja stepen čistoće javnih površina podići ćemo na viši nivo i doprinijeti ljepšoj slici grada –navodi se u saopštenju. I. M.

PUNOM PAROM: Putari u Ljubljanskoj ulici

Ljubljanska ulica u novom ruhu

PROjekAt vRijedAN 638.000 eURA: Zbog radova zatvoren za saobraćaj dio Ulice Vlada Martinovića

Uklanjaju žvakaće gume sa Trga nezavisnosti

Crnogorski fudbaleri od danas na okupu uoči početka kvali kacija za Evropsko prvenstvo 2024.

,,Sokoli“ počinju

pripreme za Bugarsku i Srbiju

Fudbalska reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici i početi pripreme za duele sa Bugarskom i Srbijom, u kvalifikacijama za plasman na Evropsko prvenstvo 2024. godine.

Novi kvalifikacioni ciklus ,,sokoli“ će početi gostovanjem u Bugarskoj 24. marta na ,,Huvefarma areni“ u Razgradu (18 h).

Tri dana kasnije u Podgorici će dočekati reprezentaciju Srbije (20.45).

Selektor Miodrag Radulović ranije je objavio spisak igrača, na kojem je 27 fudbalera, ali su zbog povreda otpali golman Marija Šarkić, vezista Marko Janković i napadač Uroš Đurđević Među pozvanima su golmani Milan Mijatović (Al Adalah, Saudijska Arabija) i Lazar

Carević (Vojvodina, Srbija); odbrambeni igrači Stefan Savić (Atletiko Madrid, Španija), Žarko Tomašević (Astana, Kazahstan), Adam

Marušić (Lacio, Italija), Igor Vujačić (Partizan, Srbija), Nikola Šipčić (Tenerife, Španija), Marko Vešović (Karabag, Azerbejdžan),

ODJECI 26. KOLA MERIDIANBET 1. CFL: Budućnost iskoristila kiks Sutjeske, Dečić nastavio mučenje, veliki brejk Rudara

PODGORICA - Odigrano

je 26. kolo Meridianbet

1. CFL, posljednje pred pauzu zbog termina za reprezentacije, u kojem su pobjede upisale samo ekipe Budućnosti i Rudara.

Budućnost je novi trijumf ostvarila na gostovanju Jezeru i sa tri boda izjednačila se na tabeli sa Sutjeskom, koja je remizirala u odmjeravanju snaga sa Petrovcem. „Plavo-bijeli“ imaju i utakmicu manje u odnosu na glavnog konkurenta u borbi za naslov najboljeg u Meridianbet 1. CFL. U derbiju 26. kola, odmjeravanju snaga Petrovca i Sutjeske, viđena je podjela bodova sa po jednim pogotkom na obje strane. Veliku pobjedu u borbi za opstanak upisala je ekipa Rudara na gostovanju Arsenalu. Pljevljacima je za nova tri boda bio dovoljan jedan pogodak – u 13. minutu susreta Velizar Janketić, vezista gostiju, udarcem glavom je matirao Nikića i donio svom timu sva tri boda. Jedinstvo je pred svojim navijačima odigralo meč bez pogodaka protiv Dečića, dok je istim rezultatom završeno odmjeravanje snaga Mornara i Iskre.

DVOSTRUKI TRIJUMF

Budućnost je savladala Jezero, a taj trijumf praktično je ,,dvostruki“ jer je Petrovac zaustavio Sutjesku, pa su ,,plavi“, iako imaju meč manje, sustigli Nikšićane na tabeli.

- Vjerovali smo u sebe. Znali smo da nas čeka težak posao. Jezero je neugodan tim, ali odradili smo ono što smo željeli i sada u dobrom raspoloženju čekamo pauzu. Ima još mnogo do kraja, ali je bitno da smo u nizu, a što se tiče konkurencije, time se ne opterećujemo. Gledamo sebe i idemo od utakmice do utakmice

– kazao je ofanzivac Podgoričana Petar Grbić

GREŠKE SKUPO PLAĆENE

Sutjeska je protiv Petrovca osvojila bod, a upisala još je-

Promjene na vrhu i na dnu

Risto Radunović (FCSB, Rumunija) i Andrija Vukčević (Rijeka, Hrvatska); vezni igrači Vladimir Jovović (Jablonec, Češka), Aleksan-

dar Šćekić (Hapoel Haifa, Izrael), Sead Hakšabanović (Seltik, Škotska), Aleksandar Boljević (Hapoel Tel Aviv, Izrael), Marko Bakić (OFK Krit, Grčka), Vukan Savićević (Giresunspor, Turska), Driton Camaj (Kišvarda, Mađarska), Miloš Raičković (Aktobe, Kazakstan), Stefan Lončar (Debrecin, Mađarska) i Vladan Bubanja (Lokomotiva Zagreb, Hrvatska); te napadači Stevan Jovetić (Herta, Njemačka), Stefan Mugoša (Visel Kobe, Japan), Milutin Osmajić (Vizela, Portugal) i Nikola Krstović (DAC, Slovačka).

Prvi trening našeg nacionalnog tima na programu je danas u 18 sati na ,,DG areni“. R. A.

Jarabek novi trener Dečića

Slovak Juraj Jarabek novi je trener Dečića. Slovački stručnjak ima 60 godina i bogatu trenersku karijeru iza sebe. Radio je u Zlatom Moravceu u dva navrata, Spartaku iz Trnave, Seredu, Dinamu iz Tbilisija, Karvini i Skalici, koja je inače i njegov posljednji klub.

Brigu oko tima Juraj će preuzeti u srijedu, kada će se upoznati sa igračima i odraditi prvi trening.

dan meč u kojem nije uspjela da sačuva svoju mrežu. Nikšićani su imali prednost, ali nijesu mogli do brejka. Aktuelni šampion prvi je pronašao put do mreže protivnika – u sudijskoj nadoknadi vremena u prvom poluvremenu defanzivac Bilali je bio najspretniji u kaznenom prostoru domaćina nakon prekida. Petrovčani su do izjednačenja došli nakon četiri minuta igre u nastavku i to zahvaljujući Nikoli Stijepoviću koji je pogodio sopstvenu mrežu. - Odigrali smo korektan meč, uspjeli da postignemo gol na vrijeme, ali opet nam se ponavljaju neke greške. Propustili smo dosta šansi, tako da smo, kada se sve sabere i oduzme, definitivno zaslužili više od boda. Ali neke greške se ponavljaju, primili smo gol i na kraju smo osvojili samo bod. Međutim, nadam se da će nam se

vratiti na nekom drugom meču ovo što nijesmo imali sreće pod Malim brdom – kazao je Nemanja Kljajević, pomoćni trener Nikšićana.

JANKETIĆ HEROJ

Pobjedom u Radanovićima već otpisani Rudar uhvatio je priključak za timovima koji se bore za opstanak. Velizar Janketić u Rudaru uporno dokazuje da je igrač na koga se tim može osloniti. Možda mu je trebalo vremena da uđe u formu, ali u Radanovićima je bio čovjek odluke.

– Znali smo da nas čeka jako teška utakmica, kako zbog situacije u kojoj se nalazimo tako i zbog ekipe Arsenala koja se nalazi u samom vrhu tabele. Utakmica je bila je jako tvrda i fizički zahtjevna ali dobro smo ušli u meč i postigli rano gol. Imali smo još par prilika da ranije riješimo utakmi-

cu, nijesmo ih iskoristili, no na kraju najbitnija su tri boda koja će nam mnogo značiti na planu samopouzdanja i naravno zbog opstanka u ligi - rekao je Janketić.

Napadač Rudara je naglasio da je njemu i njegovim saigračima mnogo lakše zbog ,,bijega“ sa samog dna tabele. – Realno po igrama koje smo prikazali u drugom dijelu prvenstva tu i nijesmo zaslužili da budemo. Poslije pauze čekaju nas jako bitne utakmice, sa direktnim konkurentima za baraž i opstanak u ligi. Nadam se i siguran sam da ćemo pokazati još bolje igre i ući u seriju pobjeda. Drago mi je što sam se vratio u klub i grad koji dobro poznajem i u kojem sam odigrao par dobrih i uspješnih sezona. Za mene je važno što sam u posljednja dva kola postigao dva gola, a posebno mi je drago što sam donio mojoj

Tuzani su počeli sezonu sa Vladimirom Jankovićem koji je smijenjen u momentu kada je bio prvi na tabeli. Kormilo je polovinom septembra preuzeo Nebojša Jandrić ali nije ispunio očekivanja.

ekipi veoma važna tri boda u utakmici protiv Arsenala. Međutim mnogo je važnije da kao ekipa igramo dobro – dodao je Janketić.

BJELOPOLJCI ZAUSTAVILI DEČIĆ

Jedinstvo je osvojilo bod i produbilo krizu Dečića. Bjelopoljci čuvaju mjesto van opasne zone i imaju razloga za zadovoljstvo.

- Ovo je bila za nas veoma teška utakmica prije svega zbog samog značaja i borbe za opstanak, drugo zbog kvaliteta protivnika čije stanje na ta-

O tome svjedoči činjenica da je ekipa skliznula bila na treće mjesto, a kolo prije kraja jesenjeg dijela prvenstva - kada je smijenjen - Dečić je bio na devet bodova za vodećom Budućnosti, odnosno šest za drugoplasiranom Sutjeskom.

Zatim je 5. januara predstavljen Vladimir Gaćinović, ali već nakon šest kola uslijedio je raskid saradnje. Srpski stručnjak došao je da Tuzane lansira ka Evropi, ali je Dečić pod njegovim vođstvom slavio samo protiv Rudara, remizirao protiv Arsenala i Sutjeske, dok je na otvaranju drugog dijela upisao tri vezana poraza od Iskre, Budućnosti i Petrovca.

Dečić se trenutno nalazi na petom mjestu, ima 34 boda i šansu da se domogne izlaska na međunarodnu scenu, a igraće i u polufinalu Kupa.

beli oslikava pravu snagu. Vidjelo se da su naši igrači umorni i bez energije, jer ovo je bila sedma utakmica za mjesec, bili smo istrošeni, a negdje smo pri samom finišu imali par situacija da postignemo gol. Istina, bilo je i situacija da primimo gol. Ipak, zadovoljni smo, slijedi nam odmor od tri dana, a onda naporni treninzi gdje, prije svega, moramo podići fizičku spremnost da spremni uđemo u posljednjih deset kola u borbi za opstanak, što nam je i osnovni cilj - istakao je trener Jedinstva Vuko Bogavac R. PEROVIĆ

Budućnost iskoristila kiks Sutjeske

LA LIGA (26. KOLO): ,,Blaugrana“ u 92. pobijedila Real Madrid

Barselona će biti šampion

Šampionska trka u Španiji je gotova – pogodak Franka Kesija u drugom minutu nadoknade ,,el klasika“ odveo je Barselonu na 12 bodova prednosti nad Real Madridom.

Moglo je da bude drugačije da pogodak Marka Asensija u 81. VAR nije poništio zbog ofsajda. Real je sve karte bacio na napad, a na kraju je ostao i bez boda. Gosti su na ,,Kamp Nouu“ poveli u devetom minutu kada je Arauho poslije cen-

taršuta Vinisijusa zatresao sopstvenu mrežu u jeku napada Barselone. Barsa ja zaprijetila sredinom prvog poluvremena preko Kristensena, u 35. je pokušao Rafinja, da bi u 45. isti igrač doprinio izjednačenju. Brazilac je izblokiran, lopta je došla do Serđija Roberta, a vezista ,,blaugrane“ postigao svoj prvi pogodak u ,,el klasiku“. Barselona je bila ofanzivnija u prvom dijelu drugog poluvremena, a u 59. imala dobru priliku kada je

Levandovski šutirao lijevom nogom, ali dobio samo korner. Poljak je osam minuta kasnije imao još jednu zrelu šansu - sa pet metara šutirao je preko gola.

Karlo Anćeloti nije imao što da čeka, gosti su krenuli na sve ili ništa, bili opasniji, ali im je milimetarski ofsajd Asensija ugasio nadu da mogu da unesu neizvjesnost u šampionsku trku. Na kraju potpuni šokBalde je centrirao s lijeve strane, a Kesi najavio prvo

riješio ,,Derbi Italije“, Napoli sve bliži Skudetu

Juventus može do LŠ, Lacio gazduje Rimom

Juventus je pobijedio Inter u ,,Derbiju Italije“ (1:0) i vratio se u igru za plasman u Ligu šampiona iako mu je prije dva mjeseca oduzeto 15 bodova zbog finansijskih malverzacija.

,,Stara dama“ je sada na ,,minus sedam“ od četvrtoplasiranog Milana, a do kraja sezone ostalo je 11 kola.

Jedini pogodak na ,,Đuzepe Meaci“ postigao je Filip Kostić u 23. minutu. Nekoliko minuta trajale su provjere da li je u toj akciji Adrijen Rabio igrao rukom, sudije su kazale da nije, mada je snimak pokazao drugačije.

Inter je prije toga imao šansu preko Nikola Barele, a poslije gola Juventusa nije ozbiljnije zaprijetio.

U drugom ,,Derbiju dela Kapitale“ ove sezone bilo je svega, najviše nervoze, a na kraju slavi ,,nebo-plavi“ dio Rima –Lacio je drugi put ove sezone pobijedio Romu, kao i u no-

vembru 2022. bilo je 1:0 za tim Mauricija Sarija Junak Lacija bio je Matija Zakanji, koji je u 65. ušao u šesna-

FA KUP: Prošli i Še ld junajted i Brajton

Junajted u polufinalu

esterac pored loše postavljene odbrane ,,vučice“ i poslao loptu u suprotni ugao.

Roma je tri minuta kasnije

rana, i koji je do 75. minuta gubio nakon pogotka srpskog napadača Aleksandra Mitrovića u 50. Nakon intervencije iz VAR sobe Junajted je dobio penal, a poslije velikog protesta gostujućih igrača crvene kartone dobili su zvijezde Vilijan i Mitrović, kao i trener Silva Sa dva gola, domaćina je u polufinale lansirao vezista Bruno Fernandeš, dok je prednost od 2:1 donio Austrijanac Marsel Zabicer u 77. minutu.

Mančester junajted uspio je da oslabljen preokrene i pobijedi Fulam 3:1 u četvrtfinalu FA kupa.

sa Brajtonom za finale izborio je tim koji nije računao na neke od najboljih igrača, poput Brazilca Kazemira i štopera Va-

Junajted će u polufinalu igrati sa Brajtonom, koji je eliminisao četvrtoligaša Grimzbi (5:0). Drugi par činiće Mančester siti i Šefild junajted. ,,Građani“ su u subotu deklasirali Barnli (6:0), dok je Šefild bio bolji od Blekburna (3:2). R. A.

izjednačila, ali je pogodak Nikola Kazalea poništen zbog ofsajda nakon primjene VAR tehnologije. ,,Gosti“ nijesu ni zaslužili gol jer je Lacio bio mnogo bolji, imao je inicijativu od prvog minuta i više šansi. Crnogorski fudbaler Adam Marušić odigrao je cijeli meč za ,,nebo-plave“, ali je po završetku utakmice dobio crveni karton nakon što se našao u klinču sa Brajanom Kristanteom, koji je takođe ,,pocrvenio“.

Lacio je upisao važnu pobjedu u borbi za Ligu šampiona. Odmakao je gradskom rivalu pet bodova i preuzeo drugo mjesto, sa dva boda više od Intera. Roma je peta, s bodom manje od Milana i tri od Intera.

Napoli je deklasirao Torino (4:0) i dodatno se primakao Skudetu, Sampdorija protiv Verone upisala pobjedu vrijednu tanke nade u opstanak (3:1), dok je Fiorentina savladala Leće (1:0). Ne. K.

Bundesliga (25. kolo)

Bajern izgubio, Borusija lider

Borusija iz Dortmunda ostala je lider Bundeslige nakon kompletiranja 25. kola.

Bajern je izgubio na gostovanju

Bajeru u Leverkuzenu (2:1), pa je ostao na ,,minus jedan“ u odnosu na ,,milionere“ koji su u subotu deklasirali Keln (6:1).

Sveto Ljesar objavio spisak

Bavarci su poveli na ,,BajAreni“ u 22. minutu preko Jošue Kimiha na asistencija Leona Gorecke, a domaćin je šansama Virca i Dijabija do kraja poluvremena najavio preokret u nastavku.

Bajer je izjednačio u 55. kada je Esekjel Palasio realizovao jedanaesterac, a na isti način pogodio je i u 73.

Tim Ćabija Alonsa tako je upisao treću pobjedu zaredom u Bundesligi, ukupno pet računajući Ligu Evrope.

Union Berlin nakon pobjede nad Ajntrahtom (2:0) ima četiri boda manje od Bajerna, dok su Majnc i Frajburg odigrali 1:1. Ne. K.

Futsalisti kreću u pohod na EP

PODGORICA - Selektor omladinske futsal reprezentacije Crne Gore Sveto

Ljesar objavio je spisak igrača koji konkurišu za nastup u glavnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Ljesar je pozvao 12 igračagolmani: Nemanja Krunić, Luka Marković i igrači Luka Doknić, Nikola Mijušković, Milovan Ćetković, Dragan Nikolić, Milun Bajagić, Miloš Roćenović, Luka Gopčević, Matija Sužnje-

Raspored

22. MART

16.00 - Rumunija - Srbija

19.00 - Ukrajina – Crna Gora

23. MART 16.00 - Srbija – Crna Gora

19.00 - Rumunija - Ukrajina

25. MART

16.00 - Rumunija – Crna Gora

19.00 - Srbija - Ukrajina

vić, Mateja Pilastro, Jovan Todorović.

Crna Gora će na turniru igrati sa domaćinom Srbijom, Ukrajinom i Rumunijom.

- Odlazimo na turnir svjesni da nemamo što da izgubimo. Naš

zacratni cilj smo već ostvarili plasmanom u elitnu runudu, tako da je svaka dobro odigrana utakmica za nas samo plus. Znamo kakve nas reprezentacije čekaju, da su Ukrajina, Srbija i Rumunija u ovom mometu ispred nas, ali to ne znači da ćemo se unaprijed predati. Želimo da, uz maksimalno angažovanje svih igrača, ostavimo što bolji utisak i pokažamo da ova selekcija ima kvalitet - kazao je selektor Ljesar. Plasman u narednu rundu obezbijediće prvoplasirana ekipa iz grupe. R.

SERIJA A (27. KOLO): Kostić

Duel

Kostić i Vlahović slave gol Juventusa

šampionsko slavlje Barselone od 2019. Barselona će 5. aprila doče-

kati Real u revanšu polufinala Kupa kralja, nakon što je 2. marta slavila u Madridu 1:0.

Prethodno je od najvećeg rivala bila bolja i u Superkupu 15. januara (3:1). Ne. K.

SC Derbi izgubio od Crvene zvezde u 22. kolu Admiralbet ABA lige

Oslabljeni odolijevali više od poluvremena

I da je bio kompletan, SC Derbi bi imao minimalne šanse da iznenadi Crvenu zvezdu u Beogradu, a bez povrijeđenih Lorena Džeksona i Vasilija Baćovića, i bez rovitog Andrije Slavkovića (nije ulazio u igru), ,,studenti“ nijesu imali dovoljno aduta da više od poluvremena namuče šampiona ABA lige, koji je upisao ubjedljivu pobjedu sa 90:70 i prekinuo niz od dva poraza.

SC Derbi će bodove za plej-of morati da traži u narednim, takođe, teškim mečevima, počev od duela u ,,Morači“ protiv Budućnost Volija…

BEZ SKOKA U NAPADU

Na vođstvo Zvezde od 9:5 SC Derbi je odgovorio serijom 7:0, i nakon trojke Emira Hadžibegovića poveo 12:9, nepunih šest minuta prije kraja. Domaćin je brzo vratio prednost, do pet poena (21:16), ali su ,,studenti“ ponovo uzvratili, serijom 8:0. Prvo je Danilo Tasić pogodio koš i dodatno, onda je trojku ubacio Flečer Megi, a Nikola Pavlićević je košem iz prodora donio vođstvo gostima od 24:21.

Zvezda je, ipak, do kraja dionice uspjela da vrati vođstvo, trojkom Markovića na 18 sekundi prije kraja.

Nakon efikasne prve uslijedila je neefikasna druga četvrtina, u kojoj su slabije prošli gosti i zbog čak 10 izgubljenih lopti!

Uz to, SC Derbi je na polovini meča bio bez ijednog skoka u napadu (Zvezda šest), promašio sva tri šuta sa distance, a imao je svega šest šuteva za dva poena (pogodio je tri).

90 70

Zvezda je nakon dva minuta povela osam razlike (34:26), ,,studenti“ su priključak držali do 39:33, kada je dva bacanja ubacio Hadžibegović, ali je onda uslijedio napadač-

ki post, što je Zvezda iskoristila i tri i po minuta stigla do dvocifrene prednosti (46:33). U posljednja dva i po minuta SC Derbi je u odbrani zaustavio ,,crveno-bijele“, a do odmo-

ra je uspio da minus spusti na jednocifreni (46:37)…

PROBLEMI U ŠUTU ZA DVA

U trećoj četvrtini je SC Derbi proradio u šutu sa distance (tri trojke), ali je ubacio samo dva koša iz reketa. Trojkom Pavlićevića, SC Derbi je na startu drugog poluvremena prišao na 46:40, ali je Zvezda vrlo brzo vratila dvocifrenu prednost (52:40). Do kraja četvrtine je razlika samo još jednom bila jednocifrena (55:46), nakon zakucavanja Tasića (do tog trenutka 5-5 za dva poena), a Zvezda je najveću prednost imala nakon koša iz kontre Nikole Ivanovića za 70:54. Koševima Tomislava Ivišića i Tasića, SC Derbi je početkom posljednje dionice prišao na 10 razlike i natjerao Duška Ivanovića na tajm-aut. Minut odmora je prijao domaćinu, koji je serijom 10:0, stigao do nedostižnih 20 razlike (80:60), nepunih pet minuta prije kraja… - Momci su dali svoj maksimum u situaciji u kojoj jesmo. Dok imamo snage i koncentracije, mi možemo da igramo i protiv boljih od nas. Bez tri-četiri igrača, kad nemamo rotaciju, kad krene dolje onda je teško da se oporavimo. Neki mlađi igrači su izborili malo više prilike, i ja sam, generalno, zadovoljan pristupom. U skoku nijesmo mogli da pariramo, kao u nekim kontakt situacijama. Veliki je umor, ne treniramo ,,pet na pet“, pošto nas nema dovoljno, ali nema veze, bitno je da se borimo, i kad se svi igrači vrate, sve će da izleda bolje – rekao je trener SC Derbija Andrej Žakelj S. J.

NBA - Dominacija Embida u pobjedi Filadel je, Mem s bez Morenta srušio šampiona

Čikago došao do druge pobjede zaredom

Čikago je bio siguran u svom ,,Junajted centru“ protiv Majamija (113:99) za drugu pobjedu zaredom, a Nikola Vučević je ponovo imao dabl-dabl učinak. Nije mnogo šutirao, ali je uglavnom bio precizan, pa je crnogorski centar meč završio sa 13 poena (šut iz igre 8-6), 10 skokova, dvije asistencije i jednom blokadom.

Najbolji u Čikagu bio je Demar Derozan sa 24 poena i 10 asistencija, Zek Levin i Kobi Vajt su dodali po 18 poena, a Lavin je imao i sedam asistencija i četiri skoka.

Kod Majamija, Džeremi Batler je bio najbolji sa 24 poena i sedam skokova, Bem Adebajo je dodao jedan poen manje i sedam skokova, dok je Maks Strus upisao 20 poena.

Čikago je 10. na Istoku sa sko-

rom 33-37 i bori se za mjesto u plej-inu. Majami je na Istoku sedmi sa 38-34.

Bez suspendovanog Džaa Morenta, košarkaši Memfisa pobijedili su Golden Stejt 133:119, prije svega odličnim šutem za tri poena. Memfis je ovaj duel završio sa 18 ubačenih trojki iz 38 pokušaja, pet više od šampiona, kojem je šut za tri zaštitni znak.

Džeren Džekson predvodio je Grilzlise sa 31 poenom i sedam skokova, a prava podrška bio mu je Dezmon Bejn sa 26 poena. Dilon Bruks pomogao

je sa 18 koševa, a Luk Kenard i Ksevijer Tilman meč su završili sa po 14 poena. Dvocifren je bio i Tajs Džons sa jednim poenom manje.

Među Voriorsima, Džonatan Kuminga bio je najefikasniji sa 24 poena, Džordan Pul stao je na 21, dok je Stef Kari imao 16 poena, uz osam skokova.

Ovom pobjedom Memfis ima skor od 43- 27 na trećem mjestu Zapadne konferencije, dok je Golden Stejt sedmi sa 36 pobjeda i isto toliko pobjeda.

Džerel Embid je sa 31 poenom obezbijedio ubjedljivu pobjedu Filadelfiji na gostovanju Indijani 141:121.

Uz centra Filadelfije istakao se i Tajriz Meksi koji je ubacio identičan broj poena kao i Embid. Uz njih dvojicu Tobajas Heris je imao 24 poena. Kod Indijane, Eron Nesmit je bio naj-

efikasniji sa 25 poena, Endrju Nembard je upisao 22, dok je Majls Tarner dodao 20 poena. Juta je na svom parketu uspjela da nadoknadi zaostatak od 19 poena i na kraju dobije Boston sa 118:117, poslije koša Hortona Takera 35 sekundi do kraja. Seltiksi su poslije ovog poraza pali na treće mjesto Istoka. Nije vrijedjelo Bostonu ni to što je pogodio 22 trojke, kada je ponovo zabrljao u samom finišu i ispustio prednost koju je imao tokom većeg dijela meča.

U ekipi Jute dominirao je Lauri Markanen sa 28 poena uz 10 skokova, meč viner Horton Taker je utakmicu završio sa 19 poena, dok je Očaj Agbadži dodao 16 poena. Ekipa Sakramenta, ovogodišnji hit NBA lige, upisala je novu pobjedu, ovoga puta je u gostima bila bolja od Vašingtona sa 132:118. S. J.

Nikola Vučević kazao da o nastupu na Mundobasketu još nije razgovarao sa selektorom i predsjednikom KSCG

Imam želju da igram na Svjetskom prvenstvu

Košarkaš Čikaga Nikola Vučević rekao je da bi volio da u dresu crnogorske reprezentacije nastupi na Svjetskom prvenstvu, ali da o tome još nije razgovarao sa selektorom Boškom Radovićem.

On je u intervjuu agenciji MINA kazao da su crnogorski košarkaši plasmanom na šampionat svijeta ostvarili veliki uspjeh.

- Što se mene tiče imam želju da igram na Svjetskom prvenstvu. Volio bih da, kao i prije četiri godine u Kini, budem učesnik šampionata. Volio bih, ali o tome još nijesam razgovarao sa selektorom Boškom Radovićem i predsjednikom Košarkaškog saveza Nikolom Pekovićem - rekao je Vučević. Iskusni centar kazao je da očekuje da će se uskoro čuti i razgovorati o planu priprema za šampionat svijeta.

- Očekujem da se uskoro čujemo i razgovaramo o planovima za pripreme i SP. Do sada se nijesmo čuli tim povodom, samo sam selektoru čestitao plasman na šampionat svijeta - rekao je Vučević. Naglasio je da je plasman na SP ogroman uspjeh za reprezentaciju države sa svega 650 hiljada stanovnika.

- Veliki je rezultat ponovo učestvovati na SP. Svaka čast momcima na sjajnim kvalifikacijama - rekao je Vučević. Komentarišući rezultate Čikaga u NBA ligi ove sezone, on je kazao da su očekivanja bila veća od onoga što su pružili u dosadašnjem dijelu takmičenja.

- Sigurno da nije sezona kakvu smo očekivali. Smatrali smo da ćemo biti bolje plasirani na tabeli, da ćemo bolje igrati. Međutim, imamo problem sa kontinuitetom. Ne znam pravi razlog oscilacija i padova u igri. Poslije nekoliko pobjeda i odličnih partija vezali bi tri-četiri poraza. To nam se tokom sezone dešava naizmjeničnorekao je Vučević, dodavši da je

ostalo još 14 utakmica do kraja i da će Čikago uraditi sve što može da se domogne plej-ina. - Neće biti lako da se dogura do plej-ofa, ali imamo potreban kvalitet da to učinimo. Pokušaćemo da izvučemo maksimum iz toga i uđemo u plej-in, a onda i plej-of. U doigravanju je sve moguće - rekao je Vučević. Istakao je da je na izdanja Čikaga uticalo odsustvo prvog plejmejkera Lonza Bola

- On je organizator igre i ima veliki značaj za nas. Svi znaju koliko je bitna ta pozicija, a značio bi nam puno i u odbrani. Zek Levin nije igrao sve utakmice, kao ni Demar Derozan. Pokušaćemo da sezonu završimo na najbolji mogući način i izvučemo maksimum iz nje - rekao je centar Čikaga. Vučević je kazao da je zadovoljan svojom igrom ove sezone i da u kontinuitetu igra dobro. - Zadovoljan sam, posebno što je to period koji dolazi poslije izuzetno teške prošle sezone, zbog privikavanja na novu ulogu i saigrače, na novi klub. Zbog svega toga prošlu nijesam odigrao kako znam, iako je i to bila dobra sezone za mene. Ova sezona je još bolja, što je i bilo očekivano, privikao sam se, a promijenili smo i stil igre što mi više odgovara. Dobra sezone za mene, ali je najbitnije da ekipa igra dobro i ostvari ciljeve - rekao je Vučević. Govoreći o klupskom drugu Marku Simonoviću kazao je da se mladi centar dobro snašao.

- Uglavnom je igrao Razvojnu ligu i imao je odličnih utakmica sa sjajnim brojkama. Mislim da ima šanse da ostane u NBA ligi, da dobije pravu priliku i pokaže šta zna. Problem je što u Čikagu na poziciji centra ima dosta igrača i za Simonovića nema mnogo minuta. On je vrijedan, sjajno radi i trudi se da napreduje. Treba biti strpljiv i čekati pravu šansu, siguran da će do nje doći - rekao je Vučević. R. A.

KK CRVENA ZVEZDA/ĐORĐE KOSTIĆ

Detalj sa meča iz dvorane ,,Aleksandar Nikolić“

PODGORICA - Protiv moćnog FTC-a, sa 14 podjednako kvalitetnih igračica, Budućnost Bemaks je možda mogla bolje što se tiče konačnog rezultata (izgubila sa četiri gola, dva primila u posljednjem minutu), ali je nerealno bilo očekivati da na revanš osmine finala Lige šampiona ode sa viškom od gola, dva...

Mađarski velikan je na rotaciju, sjajan učinak krila i bekova šutera, raspoloženu ljevoruku Njemicu Alisiju Stole (u prvom poluvremenu šutirala pet od pet, a do prvog meča osmine finala postigla ukupno 13 golova), a kasnije probuđenu golmanku Blanka Biri (branila u seriji zicere), obezbijedio mirniji revanš 25. marta u Erdu. - Nerealno je bilo da budemo favoriti. FTC je bio apsolutni favorit, a mi smo obećale borbu i smatram da smo u tom dijelu ispunile zadatak. Prije svega uspjevale smo da se iz minusa vratimo u igru, čak smo u posljednjim trenucima imale šansu da dođemo do minusa od gola. Nažalost, nijesmo uspjele, a primile smo laka dva gola u posljednjem minutu.

Smatram da je razlika od četiri gola nerealna za ono što smo pokazale - istakla je kapitenka

Milena Raičević ,,Plave“ su spriječile lake golove, branile su se dobro na po-

Kapitenka ,,plavih“

Još nije kraj

- Bilo je tehničkih grešaka, promašenih zicera... FTC sa onolikim brojem igračica, koje su se non-stop rotirale, lako je kažnjavao naše greške. Ali moramo biti zadovoljne jer smo pravile šanse, nažalost, i veliki broj promašile. Ne možemo nikome ništa da zamjerimo. Svaka igračica je dala doprinos. Želja nije bila upitna. Oni koji su gledali utakmicu vidjeli su kako smo slavile svaku dobru odbranu, gol, akciju. Bilo je i loših stvari, ali nije se sve sa ovom utakmicom završilo. U revanšu želimo da se pokažemo u boljem svjetlu i prije svega greške da ispravimo, a onda i da probamo da promijenimo neke stvari - istakla je kapitenka. Kapitenka je u daljem razgovoru istakla da golovi njemačke reprezentativke Stole nijesu u konačnom uticali na rezultat, ali je iznenadila kako je odigrala poluvrijeme.

SBbet Prva liga za rukometašice (15. kolo)

Radović i Ceklić vodile Ulcinj i Zetu do pobjede

ziciji pivota, druga Njemica Emili Bolk prvi šut je uputila tek u 22. minutu, ljevoruka

Katrin Klujber je od timskih 15, do odmora, dala samo gol...

Završeni su svi mečevi osmine finala rukometne Lige šampiona.

Jovanka Radičević je sa osam golova u pobjedi Krima protiv Rapida 29:24 pokazala kakav je kvalitet donijela slovenačkoj ekipi.

Dragan Adžić je zado-

Ali čak pet primile su od holandskog krila Malestajn. Lako su neke od igračica mađarske ekipe dolazile do gol šansi. Sa druge strane, ekipa Bojane

Popović je stvarala dobre prilike koje nijesu realizovane. A kada su ušle u seriju tehničkih grešaka, bilo je jasno da ne mogu do dobrog rezultata.

voljan, jer sa kapitalnim viškom njegova ekipa čeka revanš u Bukureštu. Trener rumunske ekipe Kim Rasmusen, koji je nekada vodio naš nacionalni tim, nije donio nikakve pomake, naprotiv, Rapid se vratio nekoliko koraka nazad.

Brest je ponovo razočarao. Ekipa za koju nastupaju crnogorske reprezentativke Itana Grbić, Tatjana Brnović i Đurđina Jauković (oporavlja se od povrede) izgubio je kod kuće od Esbjerga (28:25) i sa malim šansama za prolaz čeka

Međunarodni turnir Belgian Open u Lomelu Berišaj eliminisana u drugom kolu

Prvenstvo Crne Gore za mlađe vaterpoliste

Jadran šampion

PODGORICA - Mladi vaterpolisti Jadrana prvaci su Crne Gore u konkurenciji igrača rođenih 2007. i mlađih.

Tim iz Herceg Novog je ostvario četiri pobjede na turniru koji je odigran na Škveru, u konkurenciji Primorca, Budve, Budućnosti i Verdea.

U odlučujućem meču za prvo mjesto, nakon što su obje ekipe prethodno ostvarile po tri pobjede, Jadran je bio bolji od Primorca - 12:9.

U pobjedi Jadrana najefikasniji je bio Strahinja Gojković sa šest golova, tri je upisao Miljan Bošković... U sastavu kotorskog tima najefikasniji su bili

Relja Vukanić i Đorđe Pajović sa po tri pogotka.

Jadran i Primorac, kao dvije prvoplasirane ekipe, plasirali su se na završni turnir Jadranske lige.

Treće mjesto pripalo je mladim vaterpolistima Budve, pobjedama nad ekipama Verdea (14:5) i Budućnosti (9:7). Četvrta je bila Budućnost, koja je trijumf ostvarila nad gradskim, podgoričkim rivalom Verdeom (6:4).

Verde je turnir završio bez bodova. Najmlađa, U 15 selekcija, igraće u julu na turniru čiji je domaćin Podgorica, dok U17 reprezentacija igra u avgustu u turskoj Manisi. A. M.

Crnogorska tekvondo reprezentativka Anđela Berišaj u drugom kolu završila je nastup na međunarodnom turniru Belgian Open u Lomelu. Članica Bese na startu seniorskog dijela turnira pobijedila je Španjolku Eduardu Peres, dok je u drugom kolu izgubila od prve nositeljke, Francuskinje Altee Lorin. Anđela je ubjedljivo slavila protiv Španjolke i završila borbu u dvije runde. U drugoj borbi dobro se nosila sa francuskom takmičarkom. Pred kraj prve runde je i vodila, ali dvije sekunde pred završetak prve runde protivnica je preokrenula rezultat na 10:8. Francuskinja je drugu rundu slavila sa dvije kazne i udarcem u tijelo, za 4:0. R. P.

drugi meč u Danskoj. Brnović je dala dva gola, bez promašaja, a Grbić je ponovo gledala meč sa klupe. Rastanak naše reprezentativke i Bresta je odavno javna tajna, a trener Pablo Morel je najveći krivac što je drimtim pred eliminacijom. Očekivanu pobjedu upisao je danski Odenze u Norveškoj protiv Storhamara (30:22).

- Generalno, njena igra se svodila na pivota i odbrambene zadatke, dobila je šansu u napadu i ne bih rekla da su njeni golovi riješili utakmicu. Jednostavno, bolje su radile neke stvari, a mi smo sve znale, a nijesmo uspjele da riješimo zadatke. Trebala nam je i svježina da ispoštujemo dogovor. FTC je u devetom minutu imao čak tri isključenja. Do kraja utakmice gošće nijesu odustajale od grube igre, u drugom poluvremenu čak su nokautirale Raičević, ali... Sudije iz Turske očigledno nijesu bile dorasle zadatku osmine finala. Tolerisale su pregrubu igru... - Iskreno, mislim da nijesu dobile onoliko isključenja koliko je trebalo da dobiju. Gruba igra nas nije iznenadila, jer znamo da pojedine igračice duži period samo na taj način igraju rukomet. Spremamo se na takvu igru u revanšu, naravno, nećemo posustati, izdržaćemo svaki duel - poručila je Raičević. A. M.

Rukometašice iz Ulcinja u 15. kolu SBbet Prve lige savladale su Komove 35:30 uz 16 golova Ane Radović. Kod domaćina sa 13 golova istakla se Anđela Guberinić Ulcinjanke su upisale deveti trijumf i imaju bod više od četvrte Levalee 2010.

Tim iz Nikšića je u gostima kod Mornara 7 slavio 31:24. Gošće su lijepo rasporedile golove, Jelena Kuzman postigla je sedam, gol manje dale su Ana Smolović i Bojana Đilas, a u barskoj ekipi Hana Hot pogodila je osam puta.

Maja Ceklić sa 13 golova i Marijana Gezović sa 13 odbrana vodile su Zetu do pobjede nad Nikšićem. U gostujućem timu Danila Radonjić sa devet golova bila je najraspoloženija. Zeta je sa šest pobjeda i 10 poraza na šestoj poziciji, a Nikšić je peti sa sedam pobjeda, remijem i osam poraza.

Za utorak je zakazan derbi Rudar - Tivat. A. M.

Peres glavni na ulicama Džede

Vozač Red Bula Serhio Peres trijumfovao je na Velikoj nagradi Saudijske Arabije, drugoj trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1.

Meksikanac je do pete pobjede u karijeri stigao ispred timskog kolege iz Red Bula Maksa Ferstapena, koji je imao najbrži krug i zadržao vođstvo u generalnom plasmanu.

Na pobjedničkom postolju pridružio se Fernando Alonso u Aston Martinu. Španac je stigao do 100. podijuma u karijeri.

Džordž Rasel u Mercedesu bio je četvrti, a peti njegov klupski kolega Luis Hamilton. Među 10 najboljih bili su još Karlos Sains, Šarl Lekler, Esteban Okon i Pjer Gasli R. A.

Šutović i Kovinić peti

Andrijana Šutović i Stefan Kovinić, kao petoplasirani, završili su nastup na Evropskom džudo juniorskom kupu u Sarajevu.

Šutović je u kategoriji do 57 kilograma, u meču za treće mjesto i bronzano odličje,

poražena od Kristine Nišavić iz Srbije.

Na korak od medalje zaustavljen je i Kovinić, koji je u meču za treće mjesto u kategoriji preko 100 kilograma izgubio od Rumuna Dariusa Georgeskua

Kao sedmoplasirani takmičenje su završili Stevan Nikčević (do 81 kilogram), Petar Goranović i Andrija Martinović (do 100 kilograma). Bronzanu medalju osvojila je Jovana Mrvaljević (preko 78 kilograma), dok je Una Špadijer (do 63 kilograma) bila sedma.

Evropski kup u Sarajevu okupio je 268 takmičara iz 18 zemalja sa četiri kontinenta.R.A.

Novljani su u nalu bili bolji od Primorca

Ana Radović

Milena Raičević nakon poraza od FTC-a u prvom meču osmine nala LŠ

D. MIJATOVIĆ

Raičević očekuje bolje izdanje u revanšu

Brest razočarao, Krim na krilima Radičević do trijumfa nad Rapidom

Evropski džudo kup u Sarajevu

FORMULA 1: Meksikanac najbolji na VN Saudijske Arabije

Poljski zatvorenici su vozom prebačeni preko Smolenska do stanice Gnjezdovo u roku od 24 sata. Očevidac rute konvoja od 29. do 30. aprila 1940. godine bio je prof. Stanislav Svjanjevič. Iz Gnjezdova su službenici zatvorskim vozilom (tzv. „Чёрный

ворон“ - ,,Crna Vrana“) prevozili na mjesto zločina poljske zatvorenike na odredište u divljini Koźa Gura, gdje su preko masovnih grobnica mlađih i jačih bacani vojnički kaputi preko njihovih glava, a ruke su im bile zavezane s leđa užetom od konoplje sovjetske proizvodnje, nakon čega su svi iz neposredne blizine ubijeni pištoljem ,,Valther“ 7,65 mm, obično jednim metkom u potiljak. Meci kalibra 7,65 mm i čaure (rijetko 7,62 mm) pronađeni su u masovnim grobnicama. Pored toga, neke žrtve su probodene kvadratnim sovjetskim bajonetom. Pretpostavlja se da su neke od žrtava ubijene u podrumima tzv.

unutrašnjeg zatvora Regionalne uprave NKVD u Smolensku, u ul. Dzeržinski 13.

Opšti nadzor nad pogubljenjima vršio je šef smolenskog

NKVD-a Jemeljan Kuprijanov. Kuprijanov je bio oficir

NKVD-a 1939–1945, potpukovnik državne bezbjednosti, od 9. jula 1945 zamjenik Vrhovnog sovjeta SSSR-a.

Prema izvještaju zatvorskog

čuvara Kirila Borodenkova 1989. godine, masakr u Katinju izveli su, između ostalih:

Šef unutrašnjeg zatvora

NKVD-a u Smolensku, oficir državne bezbjednosti Ivan

Ivanovič Stelmah (18821957), sovjetski oficir specijalnih službi, major NKVD-a, komandant Upravno-ekonomskog odjeljenja Smoljenskog NKVD-a, stariji poručnik državne bezbjednosti; Josif Ivanovič Gribov (1905-

MASAKR – ZLOČIN BEZ KAZNE

Ubijali su ih noću, jednog po jednog, hicem u potiljak

Zatvorenici u NKVD-ovom zatvoru u Harkovu su noću strijeljani revolverom Nagant kalibra 7,62 mm. Osuđenicima su ruke bile vezane konopcem na leđima. Odvođeni su u sobu bez prozora u podrumu, gdje su ubijani hicem u potiljak. Tijela ubijenih su prevožena noću kamionima i sahranjivana

1976), oficir NKVD-a i KGB-a. Njegov zamjenik bio je Nikolaj Afanasjevič Gvozdovski (19021987), službenik NKVD-a i službenik smolenskog NKVD-a Ivan M. Silčenkov; podaci o njemu su nepotpuni.

ŽRTVE MASAKRA U HARKOVU

Ubijeno je oko 3.800 ratnih zarobljenika iz logora Starobelsk. Konvoji iz logora bili su organizovani od 5. aprila do 12. maja. Ubijeni, među kojima su bili i generali Leon Bilevič, Stanislav Haler, Aleksandar Kovalevski, Kazimir Orlik-Lukoski , Konstanti Plisovski, Franćišek Śikorski, Leonard Skjerski i Pjotr Skuratovič, sahranjeni su u masovnim grobnicama u blizini Harkova, 1,5 km od sela Pjatihatki. Konvoji sa zatvorskim vagonima putovali su do harkovske putničke stanice, a odatle automobilima do unutrašnjeg zatvora NKVD. Zatvorenici su noću strijeljani iz revolvera Nagant kalibra 7,62 mm. Osuđenicima su ruke bile vezane konopcem na leđima. Odvođeni su u sobu bez prozora u podrumu zatvora NKVD-a, gdje su ubijani hicem u potiljak.

Tijela ubijenih, sa kaputima preko glave, noću su prevožena kamionima i sahranjivana. Pogubljenja, pod nadzorom grupe oficira koji su došli iz Moskve, predvodili su načelnik harkovskog NKVD-a major državne bezbednosti Pjotr Sergejevič Safonov (1907-1974), sovjetski oficir specijalnih službi OGPU, NKVD i Smers, pukovnik državne bezbjednosti od februara 1943. Uz njega je bio i njegov zamjenik, kapetan državne bezbjednosti Pavel Tihonov (1909-1990); oficir sovjetskih specijalnih službi NKVD, MVD, MGB i KGB, general-major od 1958.

Jedan od organizatora i počinilaca masakra u Katinju bio je komandant Odeljenja za administraciju i ekonomiju harkovskog NKVD-a, stariji poručnik državne bezbjednosti Timofej Fedorovič Kuprij (1906-1981).

ŽRTVE MASAKRA U KALINJINU (TVER)

Kalinjin (u ostalom perioduTver), ul. Sovjetska 2 - sjedište Regionalne uprave NKVD u Kalinjinu.

Ubistvo oko 6.300 ratnih zarobljenika iz logora Ostaškov, uglavnom policajaca i oficira KOP-a (uključujući preko 5,5 hiljada vojnika i podoficira). Konvoji iz logora bili su organizovani od 4. aprila do 16. maja 1940. godine. Tijela žrtava sahranjena su u blizini Kalinjina u Mednoju u 23 masovne grobnice. U Mednoju je bilo 169 policajaca koji su u međuratnom periodu služili u 12. okrugu državne policije (pomeranske) sa sjedištem u Torunju. Katinj-njemački propagandni poster. Natpis na slovačkom u prevodu znači: ,,Šuma mrtvih u Katinju”

Konvoji ratnih zarobljenika prevoženi su željeznicom do Kalinjina (Tver), a zatim zatvorskim automobilima do sjedišta NKVD-a (danas Medicinski institut Tver) i smještani u unutrašnji zatvor NKVD-a koji je bio u podrumu zgrade. Po-

gubljenja su se odvijala noću. Zatvorenike su vodili jednog po jednog u prostranu podrumsku sobu (tzv. Lenjinova soba), gdje su se tražila njihova prezimena. Odatle bi osuđeni muškarac, s lisicama na rukama, nastavio do sljedeće, manje sobe sa vratima prekrivenim vunenim prekrivačem, gdje su ubijani pištoljem ,,Valther“ u potiljak. Prvog dana po dolasku konvoja sa preko 300 zatvorenika, krvnici su morali da obave egzekucije tokom dana, a sljedeće brojke nijesu prelazile 250 ljudi. Leševi su iznošeni iz podruma i kamionima prebacivani u grad Mednoje, udaljen oko 20 km, na rijeci Tver. Tamo, u ljetovalištu NKVD-a Kaljinin, na ivici šume, nalazile su se jame duboke nekoliko metara koje je prethodno pripremio bager. U jednoj jami se u prosjeku nalazilo 250 leševa. Tijela bačena u jame zakopavao je bager. Tokom rata između SSSR-a i Trećeg rajha, ova teritorija nije bila pod njemačkom okupacijom. Prema svjedočenju bivšeg šefa kalinjinskog NKVD-a generala Dmitrija Stepanoviča Tokareva datog 1991. godine, egzekucije u Kalininu organizovao je njegov zamjenik Vasilij Pavlovič Pavlov, (sovjetski oficir specijalnih službi NKVD, Gulag i MVD, general-major od 1945.) a iz Moskve je poslata grupa za izvršenje zločina: Stariji major državne bezbjednosti Nikolaj Ivanovič Si-

njegubov (1896-1971), oficir sovjetskih specijalnih službi Čeka, OGPU i NKVD, zatim državni zvaničnik, od 1942. zamjenik narodnog komesara za veze SSSR-a. Heroj socijalističkog rada 1943–1958. Jedan od direktnih počinilaca masakra u Katinju. Kombrigadir Mihail Spiridonovič Krivenko (19041954), oficir sovjetskih specijalnih službi, načelnik štaba konvojnih snaga NKVD-a tokom Drugog svjetskog rata. Poslije rata, šef Glavnog odbora za ratne zarobljenike i internirane od strane NKVD-a, general-potpukovnik. Prema svjedočenju generala Dmitrija Tokareva datog 1991. godine pred ruskim vojnim tužiocem, potpukovnikom Anatolijem Jablokovim, Krivenko je bio jedan od direktnih počinilaca masakra u Katinju, koji je pucao u poljske ratne zarobljenike u podrumu i sahranjene u Mednoju.

Ubijeno je i oko 6.300 ratnih zarobljenika iz logora Ostaškov, uglavnom policajaca i oficira. Konvoji iz logora organizovani su od 4. aprila do 16. maja 1940. godine. Tijela žrtava sahranjena su u blizini Kalinjina u Mednoju u 23 masovne grobnice

Vasilij Mihajlovič Blohin (1895-1955), oficir sovjetskog aparata državne bezbjednosti u činu general-majora, u periodu od 1923-1953. šef Komandnog odjeljenja u Upravno-ekonomskom odboru OGPU, zatim šef istog odjeljenja u NKVD-u, član obezbjeđenja Josifa Staljina. Pretpostavlja se da je u periodu od 1926. do 1953. lično ubio između 10-15 hiljada ljudi iako neki istoričari govore o većem broju Blohinovih žrtava, čak i do 50.000 ubijenih. Pucao je 1940. u poljske ratne zarobljenike u podrumu Regionalne uprave NKVD-a u Kalininu (danas Tver). Jedan je od najgorih dželata u istoriji ljudskog roda i masakra u Katinju. Blohina, člana Staljinove lične zaštite, poljski istoričar Vojćeh Materski nazvao je jednim od najkrvavijih dželata u istoriji. (Nastavlja se)

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Jemeljan Ivanovič Kuprijanov

Timofej Fedorovič Kuprij Vasilij Mihailovič Blohin jedan od najvećih dželata u Katinjskom masakru

Mihail Spiridonovič Krivenko

Pogubljenja, pod nadzorom grupe oficira koji su došli iz Moskve, predvodili su načelnik harkovskog NKVD-a major državne bezbednosti Pjotr Sergejevič Safonov, uz koga je bio njegov zamjenik kapetan državne bezbjednosti Pavel Tihonov

Dmitrij Stepanovič Tokarev Vasiilij Pavlovič Pavlov

Piše: Priyamvada gopal

Na koncu, zbog jednog je tvita praćenog očito stranačkim pokušajem da se ušutka njegov autor, britanska ukočena gornja usna zadrhtala.

Nakon što je poznati nogometni komentator Gary Lineker izrazio nelagodu zbog ružne retorike koja prati prijedlog „zakona o ilegalnoj migraciji“ konzervativne vlade, usmjeren na tražitelje azila, BBC ga je suspendovao.

Na svoj lični račun, politički umjereni Lineker kritikovao je „okrutnu“ politiku i sugerisao je da antiimigrantska retorika podsjeća na Njemačku 1930-ih. U očitom primjeru skretanja pažnje sa raširenih ekonomskih problema u Velikoj Britaniji i višestrukih navoda o torijevskoj korupciji, senzacionalistička politika premijera Rishija Sunaka pod motom „zaustavite čamce“ bi očajne ljude koji pristižu na britanske obale na gumenim čamcima kriminalizirala, zatvarala, deportovala i zabranila im da se ikada pokušaju vratiti. Ujedinjeni narodi to opisuju kao ilegalno.

Lineker u suštini nije prekršio BBC-jev kodeks o „nepristrasnosti“, već nepisani nacionalni kodeks. Velika Britanija se u sebi svojstvenoj dobroti nikada ne smije uporediti sa Njemačkom koju su Saveznici konačno porazili u Drugom svjetskom ratu. Ne smije postojati sugestija da bi, ukoliko ne zaustavi ksenofobiju i demonizaciju ljudi koje smatra „drugima“, Velika Britanija i sama mogla poći putem kojim je Njemačka nekada išla.

‘Patologija veličine’

Teoretičar kulture Paul Gilroy opisuje Veliku Britaniju kao državu koja boluje od „patologije veličine“ olične u pomiješanom borilačkom i nogometnom pokliču: „Dva svjetska rata i jedno Svjetsko prvenstvo“. Osjećaj sebe kao onoga koji je vječito dobar, nikada izložen opasnosti da postane poput lošeg, ključan je sa britanski zvanični, ali donekle varljiv narativ o sebi. Iako se on zapravo nije referirao na naciste, Holokaust ili koncentracione logore, Linekera, kojeg je BBC vratio na posao nakon snažne reakcije javnosti, i dalje optužuju za „nacističke uvrede“. Ova lažna tvrdnja dolazi od tabloida saučesnika u opisivanju, jednako netačno, „najezdi“ izbjeglica i „ilegalaca koji se slijevaju u Veliku Britaniju“. Lineker je istakao da takvog „priliva“ nije bilo, probušivši rupu u fikciji koju propagiraju i ministri i mediji. Velika Britanija obradi daleko manji broj azilantskih zahtjeva nego npr. Njemačka. Pa ipak, oni koji zaziru od te

Britanija kroz istoriju proizvodila više izbjeglica nego što ih je primala

Suspendovani komentator Lineker kritikovao je ‘okrutnu’ politiku i sugerisao je da antiimigrantska retorika podsjeća na Njemačku 1930-ih

Uistinu je za osudu to što su političari iz reda etničkih manjina kao što su Sunak i Braverman, umjesto da poštuju istoriju antirasističke borbe koja je pružila njihovim porodicama utočište u Velikoj Britaniji, odabrali da druge na okrutan način protjeraju po uzoru na prethodne generacije

kao „našu veliku imperijalnu porodicu“ od težnji za državljanstvom.

Nije mala ironija, naravno, da najopakije ponavljanje rasističke britanske imigracione politike predvode dvoje britanskih političara azijskog porijekla sa porodičnim vezama sa istočnom Afrikom, Sunak i ministrica unutrašnjih poslova Suella Braverman.

paralele ne moraju gledati u njemačku prošlost. Duga britanska imperijalna i postratna historija obiluje dovoljnim brojem primjera dehumanizirajućeg jezika i smrtonosnog rasizma. Za razliku od ponovljenog citiranja „najboljeg časa“ i britanske herojske pobjede (sa Saveznicima) u antinacističkom ratu u popularnoj historiji, u ovoj zemlji vlada stroga tišina o britanskoj historiji rasnog nasilja i etničkog čišćenja.

Historija rasizma

Historija bjelačke nadmoći i rasnog terora relevantniji je kontekst za razumijevanje britanskog brutalnog stava prema tražiteljima azila iz ratom razorenih regija Azije i Afrike. Kontrast između odnosa prema njima i hvale dostojne velikodušnosti ponuđene Ukrajincima koji bježe od rata, a koje smatraju „sličnijima nama“ (što znači bijeli i Evropljani) je indikativan.

Nije tajna da je Britansko car-

stvo, kako bi porobilo, potčinilo ili razbaštinilo ljude tokom četiri vijeka, razvilo ideologije koje su smatrale tamnopute ljude svijeta ili manje Evropljanima ili manje ljudima. Neke Južnoafrikance, smatrane „divljima“ i seksualno nezasitima, izlagali su u „ljudskim zoološkim vrtovima“ dok su „nasilno“ i „primitivno“ pleme Kikuju u istočnoj Africi satjerali u male rezervate da budu „skvoteri“ na svojoj zemlji koju sada zovu „Bijelim gorjem“. Milioni Bengalaca su umirali od gladi uzrokovane kolonijalizmom, a Churchill ih je ismijavao da se „razmnožavaju kao zečevi“, dok su autohtone stanovnike Sjeverne Amerike smatrali kanibalima i nesposobnim da obrađuju zemlju, koja im je onda zgodno mogla biti oduzeta. Vođa naroda Secwepemc George Manuel, prisjeća se da ga je jedan kolega bijelac 1970ih pitao: „Imaju li Indijanci osjećaje?“ Ideja da su tamnoputiji ljudi svijeta manje

Za razliku od ponovljenog citiranja „najboljeg časa“ i britanske herojske pobjede (sa Saveznicima) u antinacističkom ratu u popularnoj historiji, u ovoj zemlji vlada stroga tišina o britanskoj historiji rasnog nasilja i etničkog čišćenja

osjetljivi na loš tretman ostaje prisutna.

S obzirom na to kako britanska vlada demonizira ljude bez dokumenata koji traže utočište danas, vrijedi se prisjetiti da je Velika Britanija kroz historiju bila država koja proizvodi više izbjelica nego što ih prima.

DeHumanizacija

Porobljavanje je doslovno pretvorilo ljude u brodski teret, dok su ugovori kojim su bili vezani radnici otrgnuli mnoge očajne ljude od domovine u Aziji i smjestili ih da rade na britanskim plantažama za mizernu platu. Ova nevjerovatna izručenja dogodila su se na velikim brodovima a ne na malim čamcima koje su osudili Sunak i njegovi ministri, ali dehumaniziranje ljudi na otvorenom moru nije ništa novo za Veliku Britaniju Prezirni stav prema očajnim ljudima na gumenim čamcima na napuhavanje koji hrabro gledaju u oči opasnosti da bi došli do britanskih obala pomalo podsjeća na bešćutan duh onih brodskih kapetana koji su bacali porobljene ljude sa palube kako bi mogli zatražiti osiguranje robe kao što je ilustrovano zloglasnim masakrom na Zongu iz 1781. godine.

U svojoj knjizi Bordering Britain, stručnjakinja iz oblasti prava Nadine El-Enany istakla je da britanske granice i uzastopni zakoni koji su ih oblikovali kao što je Zakon o državljanstvu iz 1981. „održavaju rasni poredak uspostavljane kolonijalizmom“ u kojem su crna i smeđa tijela kodirana kao rasno inferiorna i za jednokratnu upotrebu. U kolonijalnoj Keniji, da navedemo samo jedan primjer, dopuna Uredbe o registraciji domorodaca značila je da afrički muškarci moraju nositi omraženi „kipande“ ili propusnicu. Ona je određivala gdje mogu ići i mogu li raditi iako su bijelci, kao najsmrtonosniji ekonomski migranti u historiji, raselili većinu njih sa njihovog plodnog obradivog zemljišta.

Nakon što se liberalno proširila u svijet u stoljećima koji su mu prethodili, Velika Britanija se zbila u sebe u postratnom periodu, a potom je suzila definiciju ideje kome je bilo dozvoljeno biti Britanac.

rasistička retorika

Zakon o imigraciji iz zemalja Commonwealtha iz 1962. nastojao je spriječiti članove onoga što je kraljica Elizabeta, kao princeza 1947. opisala

Kao što je poznato, mnogi Azijati iz Ugande i Kenije stigli su u Veliku Britaniju tražeći utočište nakon što su izgnani iz ovih novih nezavisnih nacija. El-Enany opisuje kako su nerado dočekani Azijati iz Ugande u Velikoj Britaniji. Čak su i ovi veoma skromni brojevi izazvali zlobnu rasističku retoriku, najzloglasniju od konzervativnog zastupnika u parlamentu Enocha Powella u njegovom neslavnom govoru o „rijekama krvi“, dok su članovi Nacionalnog fronta povikivali „Držite Azijate podalje“.

Uistinu je za osudu to što su političari iz reda etničkih manjina kao što su Sunak i Braverman, umjesto da poštuju historiju antirasističke borbe koja je pružila njihovim porodicama utočište u Velikoj Britaniji, odabrali da druge na okrutan način protjeraju po uzoru na prethodne generacije.

Ovime njih ne podvrgavamo drugačijem standardu. Ovime se insistira na očitom moralnom principu, zlatnom pravilu – da morate pružiti drugima iste principe utočišta i inkluzije koji su pruženi vama. Podijeljena Velika Britanija stoji na ivici moralnog ponora. Ukoliko se ne povuče, rizikuje da postane još jedno mračno historijsko upozorenje.

Britanska ministarka unutrašnjih poslova Suella Braverman sluša dok premijer Rishi Sunak govori nakon pokretanja prijedloga zakona o migrantima

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229

Poneđeljak, 20. mart 2023. Oglasi i obavještenja

800

Дана 19. марта 2023. године преминула је наша вољена

СТАНА Радована БУРИЋ

Саучешће примамо дана 19. марта од 12 до 16

часова у капели под Требјесом и дана 20. марта од 11 до 14 часова у градској капели у Никшићу, када ће се обавити сахрана на градском гробљу.

Ожалошћени: сестричина РАДМИЛА, унучад ДЕЈАН, ИВАНА и ИВАН и остала родбина БУРИЋ и МАРКОВИЋ

Dana 19. marta 2023. nakon duge i teške bolesti preminuo je u 55. godini naš voljeni sin, suprug, otac, brat i đed

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 19. marta 2023. u 85. godini preminuo naš dragi i voljeni

BOJAN Gradoljuba NIKOLIĆ

Saučešće primamo u kapeli Donja Gorica dana 20. marta od 10 do 15 časova i dana 21. marta od 10 do 13 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na Novom groblju na Ćemovskom polju u 14 časova. Kuća žalosti – Raka Mugoše 24B

Ožalošćeni: majka KOMSA, supruga MILANKA, ćerke JOVANA, MILENA i MARIJA, sin VUK, sestre BOJANA, SAŠKA, NADA i MIRELA, brat DUBRAVKO i snaha ĐURĐA, unuka SOFIJA i ostala mnogobrojna porodica NIKOLIĆ, KUSOVAC i VUKČEVIĆ

MILAŠEVIĆ pok. Draga BLAŽO

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu dana 19. marta od 15 do 18 sati i dana 20. marta od 10 do 15 sati kada pogrebna povorka kreće prema gradskom groblju Brdišta gdje će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga NEDA, sinovi VELIŠA i SINIŠA, ćerka SNEŽANA, snaha SANDRA, brat ĐORĐE, sestre STANICA i VJERA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

811

Dana 18. marta u 89. godini preminula je naša draga

Дана 19. марта 2023. у 83. години живота преминула је наша драга

МИЛЕВА Милана ЦЕКОВИЋ рођена Павићевић 1940–2023

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци

дана 20. марта од 9 до 14 часова када ће се и обавити сахрана. Ожалошћени: син ДРАГАН, ћерке НЕНА и МАЈА, унуке АНДРЕА, ВЕСНА, МИЛЕНА и АНЂЕЛА, праунучад, снаха МАРА, братанић ЈУГО, братаничне НЕЛА и ИВАНА, сестричне СИЛВА и СЕНКА, браћа и сестре од стричева, браћа и сестре од тетака, браћа од ујака и остала родбина

Дана 19. марта 2023. напустила нас је у 86. години наша драга МИЛЕВА пок. Чедомира ВУЈАЧИЋ рођена Дринчић

Саучешће се прима у капели у Шавнику 19. марта од 13 до 16 часова и 20. марта од 10 до 13 часова, када се креће за Сеоца гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

Oжалошћени: синови НИКОЛА и МИЈАИЛО –МИЋО, кћерка АНА – ЉИЉА, брат ИЛИЈА, сестре ЊЕГОСАВА – ГАРА и БРАНКА, јетрва СТАНИЦА, снахе ВАЛЕНТИНА и МИЛАНКА, унучад и остала многобројна родбина ВУЈАЧИЋ и ДРИНЧИЋ

LJUBICA Dimitrija ANTIĆ rođena Kosić

Sahrana je obavljena 19. marta u krugu porodice.

Ožalošćeni: sinovi ZORAN i NIKOLA, brat RADIVOJ, snahe NADA, SVETLANA, FLORA i MIRA, jetrva CANA, unučad MILOŠ, MILICA, LUKA i ANJA, praunučad i ostala rodbina

819

799

RADOMAN Jeftov ĐUKOVIĆ

Po želji pokojnika sahrana je obavljena u nedjelju 19. marta u krugu porodice.

Ožalošćeni: kćerke SNEŽANA i VIOLETA, unuke LJUBICA i LARA, brat TOMISLAV, zetovi GORAN i SAŠA, bratanići, bratanične, sestrići, sestričine i ostala rodbina ĐUKOVIĆ

Дана 19. марта 2023. године преминула је наша драга

NELI

СНЕЖАНА Жељка ПЕТРОВИЋ рођена Вуксановић 1961–2023.

Саучешће се прима у градској капели у Бару, дана 19. марта од 14 до 17 часова и дана 20. марта од 10 до 14 30 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 15 часова на градском гробљу Гвозден Бријег у Бару.

Oжалошћени: синови ЖИВКО и ЂОРЂИЈЕ, кћерка ЉУБИЦА, унучад ЛУКА и САВА, брат БОЖИДАР, полусестра ДАРИНКА, снаха ТАЊА и остала многобројна родбина ПЕТРОВИЋ и ВУКСАНОВИЋ

Počivaj

809

Posljednji pozdrav našoj

u miru, dobra i plemenita dušo.

GILE, MIRA i DEJO sa porodicama

Dana 16. marta 2023. godine preminuo je naš voljeni otac, djed, brat i tast

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav našoj dragoj

BOJANI Stevanovoj JOVAŠEVIĆ

S tugom i poštovanjem, MILAN ROĆEN sa porodicom

VESNI KALEZIĆ

Uz veliko poštovanje, MILORAD LAZOVIĆ s porodicom

Dragi sine Bojo

Posljednji pozdrav dragoj LJUBI

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. MIRO i MIĆO MUGOŠA sa porodicom

pozdrav našoj babi

ti za svu ljubav i pažnju.

Zvijezdo moja, obasjaj mi put do tebe.

pozdrav voljenoj babi

Voli te tvoja MAJKA

БЛАГОЈЕ Ђорђа

Драги тата, почивај у миру и нека ти

буде лака Кривошијска земља, довијека ти хвала. Почивај у миру, нека ти је вјечна слава и хвала...

802

Оставио нас је добар човјек широке душе и великог срца у коме је

било мјеста за све људе њему блиске.

Не може се ријечима описати наш губитак, бол и туга поводом

смрти нашег Благоја. Из срца теку наше сузе, пече бол и душа.

Нека му је лака црна земља и вјечни покој у царству небеском.

Ћерка СВЕТЛАНА, зет МИЛОШ и унуци НОВИЦА и ГОЈКО

Vrijeme

Sin ZEKO sa porodicom

ZORAN

FEKI KLJAJIĆ

Dragi naš Zorane, ne postoji rok nedostajanju… Niti se mogu sabrati dani u kojima ono može stati.

Tvoja PORODICA

pozdrav našoj babi

803

10 godina od smrti naše

VESNE MEĐEDOVIĆ

Majko naša, svaki dan bez tvog zagrljaja je tužan i tih jer si nam ti bila cio svijet, naš putokaz za budućnost. Budi nam spokojna i mirna u carstvu Božijem jer ćemo nastojati da budemo ono što si ti gradila cio svoj život.

Volimo te i mislimo o tebi svakoga dana i minuta.

Tvoji sinovi DARKO i BALŠA

Godina dana od smrti moje majke

MILOSAVE PEJOVIĆ

koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

voljene

815

Danas se navršava 40 dana od smrti naše voljene majke, bake, svekrve

VUJOVIĆ Puniše VASILJKA

Nedostaješ svaki dan, svaki čas. Teško je bez Tebe. Boli svaki dan od kad si otišla. Boli surova istina da nas nikad više nećeš dočekati, zagrliti, poljubiti i iskreno posavjetovati. Od kad tebe nema i tvog zagrljaja svaki dan je sve teži, tuga i praznina sve veća. Uz Tebe smo se osjećali sigurno i voljeno. Živjela si za nas. Sve je teže i biće još teže, jer je sa tobom otišla bezuslovna ljubav i bezbrižnost koju si ti samo mogla pružiti. Bila si uvijek vedra, pozitivna, puna energije, života. Tako bismo voljeli da si sada tu, da nas zagrliš kao nekad, da pričamo kao nekad, da se šališ sa nama. Najbolja majko, najvoljenija bako, hvala ti za svu ljubav, dobrotu, plemenitost, toplinu i brižnost koju si nam nesebično pružala i činila naš život ljepšim. Uvijek i zauvijek bićeš sa nama u našim srcima, a nama ostaje da pričamo kakva si majka i baka bila, kakav čovjek i koliko si srce imala. Živjećeš sa nama kroz najljepše uspomene koje će nas bolno podsjećati na tvoje odsustvo.

Tvoji NAJVOLJENIJI

Četrdeset je dana od smrti naše drage sestre, zaove i tetke

VASILJKA VUJOVIĆ

rođena Bogićević

Voljena naša, svakom od nas poklonila si dio sebe, koji će biti sa nama i koji ćemo zauvijek čuvati i voljeti.

Neka ti nebo podari mir i spokoj, a mi ćemo te pamtiti kao plemenitu i uvijek nasmijanu Vaju.

Počivaj u miru sa anđelima tamo gdje bola više nema

Braća MILETA i MILORAD sa porodicama

Sedam godina je otkako nas je napustila naša obožavana majka, baka, tašta

JOZEFINA BRAJOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga neće nikada!

Svaki dan počinje i završava sa mislima na tebe.

Svi trenuci sreće koje nam život donosi prekriveni su sjenkom tuge, zato što nisi sa nama da ih sa tobom podijelimo.

Pamtićemo te po vedrom duhu, optimizmu, nesebičnosti i neizmjernoj ljubavi koju si nam pružala, a koja će nas zauvijek grijati u sjećanjima na tebe.

797

Kćerka LJILJANA sa porodicom

NIKOLU DUŠANKU 20. 3. 2013 2. 9. 2005

ĐUROVIĆ

Zauvijek sa nama.

Navršava se dvadeset devet godina od smrti našeg

MIHAILA – MIŠKA POPOVIĆA

Čuvaćemo te od zaborava i vječno se sjećati tvog osmijeha.

Ostala je velika tuga i praznina.

OMEROVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne ublažava bol, tugu koju osjećamo, sjećanja ne blijede. Uvijek ćete biti u našim srcima. Hvala vam na neizmjernoj ljubavi, toplini, životu posvećenom nama, vašu dobrotu, veliko srce nećemo zaboraviti. Sjećanje na vas dragi roditelji vječno će trajati. Ponosni smo na vas, ostaćete vječno poštovani i voljeni. Počivajte u miru.

Tvoji: BRANKA, MLADEN, MARKO i JADRANKA

i

Danas se navršava osam godina od kada nije sa nama naša draga

NADA LAKIĆEVIĆ

S ljubavlju, tugom i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.

TVOJA PORODICA

798

Sin BEĆO, ćerka EMINA sa porodicama

801

Dana 20. marta navršava se pola godine od smrti voljenog muža i oca

DUŠANA R. ĐOKOVIĆA pukovnik u penziji

U srcu tuga, a u domu našem velika praznina. Nedostaješ nam. Daj nam snage da podnesemo tvoje odsustvo.

Supruga MARA i kćerka ZVEZDANA sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE na naše plemenite i voljene roditelje

GIGA, BRANKA

SONJA

TUŽNO SJEĆANJE

5. 1980 – 30. 5. 2023. 20. 3. 2009 – 20. 3. 2023. REMO SOFIJA