Dnevni list Pobjeda 20.02.2023.

Poneđeljak, 20. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20562 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Lider Pokreta „Evropa sad“ odgovornost za obmane javnosti prebacio na neimenovanog advokata, izvinio se samo ljudima koji su polagali nadu u njega

POBJEDA ISTRAŽUJE: Kako Moskva preko agenturne mreže stvara i upotrebljava ekstremističke organizacije kao i paramilitarne grupe za širenje malignog uticaja u Evropi

Tajne operacije Kremlja: kad Putin pozove GRU

Spajić priznao da je državljanstvo Republike Srbije stekao 2009. godine

Činjenicu da mu DIK nije potvrdila kandidaturu, lider Pokreta „Evropa sad“ vidi kao „otkrivanje 30 godina dobro čuvane tajne“, odnosno postojanje neformalne koalicije između DF-a i DPS-a. ,,Na djelu smo vidjeli šta se skrivalo iza kulisa, a to je osovina koju čine Medojević, Đukanović, Mandić, Ivanović, Roćen. To je najdugovječnija koalicija na Balkanu. Priče o vatrenim Srbima i vatrenim Crnogorcima postoje samo kako bi se nekolicina političara obogatila“, smatra Spajić

Saga na relaciji Kamenari – Lepetane se nastavlja s plovilom koje je još 2009. zbog neisplativosti bilo planirano za staro gvožđe

Putnici golim rukama spuštali rampu na trajektu

kandidatu

Đukanović: Svako ko

spočitava DPS-u da oklijeva sa određivanjem kandidata griješi

RIJEČ STRUKE: Potresi u Turskoj i Siriji – brutalno upozorenje prirode

Još nijesmo naučili pravilno da čitamo knjigu o zemljotresima

INTERVJU: Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević

Što prije održati vanredne izbore i formirati novu vladu

„Vasilije“

Lider Demokratske partije socijalista o predsjedničkom

POBJEDA ISTRAŽUJE: Kako Moskva preko agenturne mreže stvara i upotrebljava

PODGORICA – Priča o ruskom subverzivnom planu da se, uz pomoć ekstremističkih grupa i proruskih stranaka, dok traje agresija na Ukrajinu, svrgne proevropska vlast u Kišinjevu dobila je i zvaničnu potvrdu tokom 59. Minhenske konferencije o bezbjednosti – direktno iz Vašingtona. ,,Izuzetno smo zabrinuti zbog zavjereničkih pokušaja koji dolaze iz Rusije kako bi se destabilizovala

Vlada u Moldaviji“, kazao je američki državni sekretar Entoni Blinken, nakon sastanka sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu.

Iako su djelimično otkrivene tajne operacije Kremlja, svjetski mediji prenose upozorenje međunarodnih stručnjaka za bezbjednost da vlast u Rusiji neće tako lako odustati od destabilizacije u Moldaviji, tim prije što vlast u ovoj državi, osim istrajnog stremljenja ka EU, u posljednje vrijeme sve više iskazuje spremnost za učlanjenje u NATO.

Službeni odnosi između Moldavije i NATO-a su počeli još 1992. kada se Moldavija pridružila Vijeću euroatlantskog partnerstva.

Premda je Moldavija definisana Ustavom kao neutralna država, druga, intenzivnija, faza invazije režima Vladimira Putina na Ukrajinu, koja je krenula u susret godišnjici agresije 24. februara, stvorila je realnu opasnost eskalacije rata i van granica Ukrajine, upravo prema Moldaviji.

OPASNA PRIČA IZ

KIŠINJEVA

Zapadni bezbjednosni eksperti smatraju da Kremlj svjesno posljednjih sedmica inicira rast tenzija u separatističkom regionu Pridnjestrovlja, oblasti u Moldaviji koja se graniči sa Ruskom Federacijom.

Moldavija i Pridnjestrovlje su u takozvanom zamrznutom sukobu još od raspada Sovjetskog Saveza i kratkog građanskog rata koji se desio tokom 1992, pa se zato procjenjuje da bi Moldavija mogla da postane novo žarište nestabilnosti

Tajne operacije Kremlja: kad Putin pozove

Crnogorski slučaj pokušaja terorizma iz 2016. godine kockica je u mozaiku o tajnoj ruskoj moći kojim Moskva želi da, raznim subverzivnim akcijama, utiče na političke procese u Evropi i Zapadnom Balkanu i suprotstavi se uticaju Zapada

u tom dijelu Evrope. Naročito sve očitijih neuspjeha ruske vojske u okupaciji dijela Ukrajine.

Ne tako davna istorija pokazuje da je Kremlj i ranije preduzimao suberzivne akcije prema vlastima u Moldaviji.

Još 2014. godine, nekoliko sedmica prije nego što je tadašnja proevropska vlast u Kišinjevu potpisala akt o pridruživanju EU, Moskva je, preko esktremističkih organizacija – ali još više lidera proruskih stranaka u Moldaviji – pokušala da izvede državni prevrat. Zapad-

ne obavještajne službe na vrijeme su alarmirale Kišinjev, pa se uspjelo, uz pomoć moldavske tajne službe, da se napravi razdor unutar prevratničke ekipe. Agenti GRU, koji su bili na terenu, bili su tada prinuđeni da se hitno evakuišu iz Moldavije.

Zapadne službe su znale identitet većine GRU agenata koji su podstrekavali prevrat u Moldaviji, ali se ,,crveni alarm“ opet upalio dvije godine kasnije. Tada se ime Vladimira Popova, alijas Vladimira Mojesejeva, ponovo pojavi-

lo nekih hiljadu i trista kilometara dalje – u Crnoj Gori, prilikom tajne operacije koju je Kremlj pripremao za vanredne parlamentarne izbore oktobra 2016. godine.

Svi ovi događaji su podstakli dodatna istraživanja kontraobavještajnih agencija i policijskih uprava SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i drugih članica NATO, kao i obavještajaca Švedske i Finske.

Nakon detaljne analize formirana je zlokobna procjena: ruski obavještajci, po uputstvima iz Kremlja, godinama izvode tajne operacije, posebno u Evropi, sve sa ciljem destabilizacije pojedinih regiona.

Jednu od akcija su nedavno, krajem januara, detaljno

istraživali novinari uglednog Njujork tajmsa (New York Times), analizirajući diverzantsku operaciju u Španiji.

PISMA-BOMBE U MADRIDU

Prema istraživanju ovog uticajnog medija, američki i evropski zvaničnici vjeruju da su ruski vojni obavještajci dali, tokom novembra i decembra 2022. godine, direktne instrukcije saradnicima bjelačke, rasističke paravojne formacije Ruski imperijalni pokret, sa sjedištem u Rusiji, da ,,izvedu terorističku kampanju pismo-bombi u Madridu“. – Španski i međunarodni ti-

movi inspektora istražuju ko je poslao šest bombi upakovanih u poštanske koverte, krajem novembra i početkom decembra na nekoliko lokacija u Madridu, uključujući zvaničnu rezidenciju premijera Pedra Sančeza; kao i američke i ukrajinske ambasade; i zgradu Ministarstva odbrane. U napadima, koje su američki zvaničnici okarakterisali kao akt terorizma, nije bilo smrtnih slučajeva, ali je jedan uposlenik ukrajinske ambasade povrijeđen kada je, prilikom otvaranja, eksplodirala jedna od koverat-bombi – piše u opsežnom članku Njujork tajmsa. Zapadni istražitelji su se, navodi se u tekstu, fokusirali na organizaciju Русское Имперское Двуженијие (Ruski imperijalni pokret - p.a.). Riječ je o radikalnoj ruskoj paramilitarnoj grupi koja ima članove i saradnike širom Evrope, ali i vojne centre za obuku u Sankt Peterburgu u Rusiji, rekli su za Tajms američki zvaničnici.

Stejt department je tu organizaciju proglasio globalnom te-

Kako je Abazović prekinuo

Denis Garijev ima speci čno obraćanje polaznicima u svom centru za obuku: ,,Učimo kako da ubijamo! Nadamo se da nikada nećemo doći u situaciju da naudimo živom biću. Ali ako se to desi, bićemo spremni!“

Crnogorski mediji su 30. septembra izvijestili da je bilans potrage za ruskim špijunima u Crnoj Gori - koju je vodila Agencija za nacionalnu bezbjednost na čelu sa Savom Kenterom u saradnji sa zapadnim partnerskim službama - dvoje uhapšenih crnogorskih državljana, šest protjeranih ruskih diplomata i zabrana ulaska za 28 stranaca koji su živjeli na crnogorskoj teritoriji. Operativnu akciju su spro-

veli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja Specijalnog državnog tužilaštva u saradnji sa agentima ANB-a. Tada je pretreseno više lokacija u Podgorici u potrazi za dokazima koji upućuju na saradnju crnogorskih i ruskih državljana sa ruskim obavještajnim službama. Tokom akcije uhapšen je penzionisani službenik Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore Radomir Sekulović, kao i preduzetnik i

KREATORI „CRNIH“ OPERACIJA: Vladimir Putin i Sergej Šojgu

VOĐA VOJNOG KRILA RUSKOG IMPERIJALNOG POKRETA: Denis Garajev

ekstremističke organizacije kao i paramilitarne grupe za širenje malignog uticaja u Evropi

Kremlja: pozove GRU

rorističkom organizacijom, uz brojne dokaze da ima veze s ruskim obavještajnim službama. Prema nalazima istrage koja je vođena od početka decembra 2022. godine, važni članovi te ruske grupe bili su u Španiji, a tamošnja policija je pratila njihove veze sa španskim ekstremno desničarskim organizacijama.

– Američki zvaničnici kažu da je izgledalo kao da su ruski oficiri koji su vodili kampanju imali namjeru da drže evropske vlade u raskoraku, i da su željeli testirati proxy grupe u slučaju da Moskva odluči eskalirati sukob – piše Njujork tajms.

Cilj akcije bio je da se ,,pušti upozoravajući signal“ kako bi Rusija i njeni posrednici mogli da izvrše terorističke napade širom Evrope, uključujući i prijestonice država članica NATO-a. Preciznije: u gradovima tih država koje pomažu u odbrani Ukrajine od ruske invazije, rekli su američki zvaničnici koji su govorili uz uslov da ostanu anonimni ,,zbog osjetljivosti istrage“. Španija je članica Alijanse i dala je vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini, kao i diplomatsku podršku. Jedno pismo-bomba poslato je kompaniji „Instalazi“, proizvođaču oružja u Saragosi, na sjeveroistoku Španije, koja proizvodi bacače granata koje Španija daje Ukrajini. Drugi eksplozivni koverat odaslat je u vazdušnu bazu Torehon de Ardoz izvan Madrida.

– Ovo izgleda kao hitac upozorenja. Rusija šalje signal da je spremna da koristi terorističke posrednike za napade u pozadinskim područjima Zapada – rekao je za Njujork tajms Nejtan Sejls, koordina-

tor za borbu protiv terorizma Stejt departmenta iz vremena administracije Donalda

Trampa Vladimir Putin je dao svojoj vojnoj obavještajnoj agenciji (GRU) široku slobodu da razvija i sprovodi tajne operacije u Evropi, ali je još nejasno do kojeg je stepena Kremlj bio uključen u slanje pisama-bombi u Španiji, kažu američki zvaničnici koje citira Njujork tajms.

РУСКОЕЕ ИМПЕРСКОЕ

ДВУЖЕНИЈЕ Prema operativnim saznanjima zapadnih obavještajnih struktura, iza operacije u Španiji stoje vođe već pominjane grupe Ruski imperijalni pokret, Stanislav Anatoljevič Vorobjev, koji je osnovao udruženje u Sankt Peterburgu 2002. godine, Denis Valjulovič Garijev, vođa paravojne podgrupe, nazvane ,,Ruske carske legija“, kao i Nikolaj Nikolajevič Truščalov, organizator aktivnosti grupe u inostranstvu. Od početka rata u Ukrajini Garijev je često pozivao „mlade pravoslavce“ da se posvete ,,odbrani Novorosije“, odnosno da zauzmu teritoriju koja je današnja Ukrajina i pripoje je Rusiji. Intenzivna obuka ,,kadeta“, kako ih Garijev naziva, mladih avanturista koji su spremni da oružjem brane ruske imperijalne snove, traje nekih sedam do deset dana, tvrdi se - po 12 sati dnevno. U reportažama koje su objavljivane na brojnim portalima o njegovim vojno-patriotskim klubovima, Denis Garijev ima specifično obraćanje polaznicima u svom centru za obuku: ,,Učimo kako da ubijamo! Nada-

Tako su 2018. godine pokušali da ubiju Sergeja V. Skripalja i njegovu ćerku trovanjem u njihovoj kući u Engleskoj. Skripalj je bivši GRU o cir kojeg je Britanija regrutovala kao špijuna. Skripalj i ćerka su jedva preživjeli, ali je jedna Britanka umrla. Ruski agenti su takođe vršili bombaške napade i pokušaje atentata u Češkoj i Bugarskoj i pokušali da izvedu državni udar u Crnoj Gori, navode neimenovani evropski obavještajci, za Njujork tajms

mo se da nikada nećemo doći u situaciju da naudimo živom biću. Ali ako se to desi, bićemo spremni!“.

Prema svim do sada prikupljenim podacima, grupa ima dva centra za obuku u Sankt Peterburgu koji se „vjerovatno koriste za sukobe u šumama i gradovima, taktičko oružje i obuku prsa u prsa“.

Povezani su sa ruskim obavještajnim krugovima i Vladom u Moskvi. Ne tako davno, početkom jeseni prošle godine, javno su kritikovali nesposobnost ruskog rukovodstva u ratu u Ukrajini i optužili Putina za korupciju – ističe Njujork tajms.

Ipak, pošto grupa dijeli ciljeve Moskve - da podriva zapadne vlade i sije haos u Evropiruska obavještajna služba je mogla da utiče na njene operacije, sudeći prema procjeni američkih zvaničnika.

Iako je pokret veoma aktivan još od 2002. godine, kada ga je osnovao Vorobjov, ova organizacija, a posebno njen vojni dio kojim rukovodi Garijev, shvaćeni su kao globalna prijetnja tek 2016. godine, kada su dvojica Šveđana posjetila Sankt Peterburg i prošli 11 dana obuke, upravo kod Garijeva. Nekoliko mjeseci kasnije, ta dvojica Šveđana, i još jedna osoba, izveli su seriju terorističkih napada u švedskom gradu Geteborgu. Prvo su novembra 2016. detonirali bombu ispred jednog kafića, a dva mjeseca kasnije su bacili bombe na jedan migrantski centar, teško ranivši jednu osobu. Tri neđelje poslije toga postavili su još jednu bombu u izbjeglički kamp... Švedske vlasti su ih uhapsile, suđeno im je i proglašeni su krivim. Tužilac koji je vodio slučaj, optužio je Ruski imperijalni pokret da ih je radikalizovao i pripremio za napade.

Tri godine kasnije, novembra 2019. godine, predstavnik Ruskog imperijalnog pokreta održao je govor na međunarodnoj konferenciji u Madridu koju je organizovala neonacistička krajnje desničarska španska politička partija „Nacionalna demokratija“ kojoj su prisustvovali članovi Alijanse za mir i Sloboda.

VAŠINGTON, LONDON, PRAG, SOFIJA...

Radikalna grupa Ruski imperijalni pokret samo je dio ,,tajnih snaga“ pomoću kojih režim Vladimira Putina pokušava da izazove destabilizaciju pojedinih djelova Evrope. U istraživanju novinara Njujork tajmsa precizno se uočavaju tačke udara Kremlja tokom posljednjih godina, kao i uticaj agenturne ruske mreže. – Ruski oficiri koji stoje iza kampanje bombardovanja u Madridu rade za Glavnu direkciju, koja se obično naziva GRU, jednu od agresivnijih obavještajnih radnji u Moskvi – kažu američki zvaničnici, a citiraju novinari Njujork tajmsa.

Prema tim operativnim saznanjima, posljednjih godina grupa je nekažnjeno izvodila oštre i smrtonosne tajne akcije. Članovi agencije bili su uključeni u niz sumnjivih aktivnosti, od miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. do obaranja malezijskog civilnog aviona iznad Ukrajine 2014. godine, upozorava se u tekstu Tajmsa.

– Jedan poseban dio agencije, jedinica 29155, pokušao je destabilizovati Evropu kroz pokušaje državnih udara i atentata. Među agentima te jedinice su i ruski ratni veterani, a jedinica je bila tolika tajna da većina GRU operativaca vjerovatno nijesu znali da postoji. Američki i save-

akciju otkrivanja ruskih špijuna u Crnoj Gori

Sekulićev prijatelj, Vladimir

Vlatko Belojević

Sekuloviću je naprije određen

pritvor do 72 sata, zbog nedozvoljenog držanja oružja, da bi kasnije bio poslat u kućni pritvor. Sekulovića su sumnjičili da je, preko Belojevićevog telefona, ostvarivao sumnjive kontakte s agentima povezanim s ruskim službama.

Protjerivanje šest službenika ruske ambasade u Podgorici zbog kršenja Bečke konvencije, odmah je, 30. septem-

bra prošle godine, pozdravio britanski ministar vanjskih

poslova Džejms Kleverli (James Cleverly).

-Ujedinjeno Kraljevstvo stoji uz Crnu Goru u preduzimanju ove akcije da zaštiti svoj suverenitet i bezbjednost od

neprijateljskih ruskih aktivnosti - objavio je ministar Kleverli na Tviteru. Ispostavilo se, međutim, da je akcija protiv ruske agenturne mreže izvedena bez znanja odlazećeg premijera

Dritana Abazovića i bilo kojeg drugog člana njegove Vlade.

Uslijedila je kontra-mjera: samo nekoliko dana kasnije Dritan Abazović je smijenio sa mjesta direktora ANB-a Sava Kenteru, kasnije i ministre iz redova SDP-a Ranka Krivokapića i Raška Konjevića

Međunarodna akcija borbe protiv ruskog malignog uticaja time je stavljena u ,,stanje mirovanja“. Novo

znički zvaničnici saznali su za jedinicu tek u posljednjih nekoliko godina. Američki zvaničnici sumnjaju da su ruski oficiri uključeni u operaciju u Španiji, dio 161. centra za obuku specijalista za posebne namjene, čije je sjedište u istočnoj Moskvi - Jedinica 29155, između ostalih grupa – piše u američkom mediju. Ruski obavještajci, naglašava se u tekstu američkih novinara, posljednjih godina su privukli više pažnje kontraobavještajnih službenika i policijskih uprava jer su izvodili sve vidljivije operacije, posebno u Evropi. – Tako su 2018. godine pokušali da ubiju Sergeja V. Skripalja i njegovu ćerku trovanjem u njihovoj kući u Engleskoj. Skripalj je bivši GRU oficir kojeg je Britanija regrutovala kao špijuna. Skripalj i ćerka su jedva preživjeli, ali je jedna Britanka umrla. Ruski agenti su takođe vršili bombaške napade i pokušaje atentata u Češkoj i Bugarskoj i pokušali da izvedu državni udar u Crnoj Gori, navode neimenovani evropski obavještajci koji su, za Njujork tajms, analizirali povezanost dešavanja sa malignim uticajem Moskve.

To je sve, ipak, ,,vrh ledenog ruskog obavještajnog brijega“ i samo do sada razotkriveni dio tajnih operacija Moskve.

... SVE DO PODGORICE I DALJE

Crnogorski slučaj pokušaja terorizma iz 2016. godine kockica je u mozaiku o tajnoj ruskoj moći kojim Moskva želi da, raznim subverzivnim akcijama, utiče na političke procese u Evropi i Zapadnom Balkanu i suprotstavi se uticaju Zapada.

U serijalu tekstova Pobjeda je, koristeći brojne zapad-

ne izvore i istragu crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva, objavila niz podataka o učešću agenata GRU Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova u dešavanjima pred parlamentarne izbore. Zapadne obavještajne službe su, što se moglo uočiti tokom istrage u Crnoj Gori i kasnijeg suđenja za pokušaj terorizma pred Višim sudom u Podgorici, razotkrile djelovanje agenata GRU. Naročito u formiranju i finansiranju mreže aktivista, u stvari radikalnih srpskih ekstremista, koji je trebalo da izazovu haos tokom planiranog okupljanja pristalica proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, političkog konkurenta partijama suverenističkog bloka koji je predvodio Milo Đukanović 16. oktobra 2016. godine. Kasnije istraživanje međunarodne mreže Belingket (Bellincat) pokazalo je da su članovi GRU angažovani u Crnoj Gori bili dio ozloglašenje Jedinice 29155, iz 161. Centra za specijalnu obuku GRU. Zapadni obavještajni izvori su ustanovili da je ova jedinica obučavala, još u vrijeme Hladnog rata, kadrove komunističke gerile u Aziji, Africi i Centralnoj Americi. Preživjela je ,,perestrojku“ i pod režimom Vladimira Putina našla novu svrhu – izvođenje brojnih ,,crnih operacija“ u Evropi, ali i SAD i Latinskoj Americi.

rukovodstvo ANB-a na čijem je čelu Boris Milić i Abazovićev bliski prijatelj Artan Kurti nijesu se oglašavali tim povodom. Kao ni premijer Abazović, koji više ne pominje koji je ,,status“ međunarodne akcije razotkrivanja ruske agenturne mreže.

Krajem novembra 2019, nastavljajući rad na neuspjeloj ,,crnoj operaciji“ u Bugarskoj, istraživačka mreža Belingket, Insajder i njemački nedjeljnik Špigl (Der Spiegel), udruženom istraživačkom akcijom otkrili su pseudonime najmanje šest članova Jedinice 29155: Vladimir Popov, Nikolaj Koninikin, Ivan Lebedev, Danil Stepanov, Sergej Pavlov i Georgi Gorškov, zadužene za bezbjednost i logistiku. Identifikovano je ukupno dvadesetak GRU agenata, među kojima i Eduard Šišmakov.

Prije operacije u Crnoj Gori i Moldaviji, već pominjani Vladimir Popov, bio je na spisku važnih obavještajaca unutar ruskih snaga ,,tajne moći“. Baš kao i njegov ,,kamarad“ Eduard Šišmakov, takođe upleten u zbivanja u Crnoj Gori, koji je bio u špijunskoj akciji u Poljskoj... Draško ĐURANOVIĆ

(Sjutra: Jedinica 29155: Baza GRU u Gornjoj Savoji)

Dritan Abazović

MINHEN: Evropa i SAD ujedinjene da pomognu Ukrajini, region Zapadnog Balkana prepušten malignom uticaju Rusije, crnogorski predsjednik Milo Đukanović poručio

Nema naznaka da je zvanična

Crna Gora učestvovala

u

ruskom pokušaju državnog udara na Moldaviju

Danas je Evropa ujedinjena u suprotstavljanju ruskoj agresiji na Ukrajinu, ali ne bih rekao da do kraja razumije da su određena ponašanja u regionu Zapadnog Balkana kopija ruskog ponašanja u njihovom regionu i zbog toga se mora reagovati na pravi način koji podrazumijeva nastavak reformi i evropskih integracija – poručio je Milo Đukanović

ciji, terorističkim napadima ili bilo kakvim pokušajima državnih udara – zaključio je Đukanović.

Lider DPS-a o predsjedničkom kandidatu

Đukanović: Svako ko spočitava

DPS-u da oklijeva sa određivanjem kandidata griješi

DIK sudi da li će kandidature biti usklađene sa pravnim sistemom. Ako nijesu, moramo da pogledamo šta smo pogriješili kao potencijalni kandidati, a ne da se obrušavamo na državu, da zaboravljamo na svoje zalaganje za vladavinu prava i da se priklonimo rezonu vladavina prava da, ali dok ne dira u moje interese – poručuje Đukanović

(Od naše novinarke iz Minhena)

MINHEN - Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović je novinarima u Minhenu kazao da bi odluka o tome ko će biti kandidat njegove partije na predsjedničkim izborima bila već donešena da on nije na Minhenskoj konferenciji.

stvarne nadležnosti Državne izborne komisije, Đukanović je rekao da su nadležnosti DIK-a vezane za izborni postupak.

(Od naše novinarke iz Minhena)

MINHEN - Ko danas ne vidi da je Zapadni Balkan teritorija na kojoj se razvija master plan ruske agresije na evropsko jedinstvo i evropske vrijednosti, taj nije u stanju da geopolitički razmišlja. Rusija želi da zadrži konflikte u regionu kao zamrznute konflikte i da tako održi svoje prisustvo na platformi koja je suprotstavljena evropskoj agendi. To je velika opasnost od koje već trpimo posljedice i zato moramo opominjati donosioce odluka na evroatlantskom prostoru –kazao je nakon završetka Bezbjednosne konferencije u Minhenu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. On je poručio da je danas Evropa ujedinjena u suprotstavljanju ruskoj agresiji na Ukrajinu. – Ali ne bih rekao da do kraja razumije da su određena ponašanja u regionu Zapadnog Balkana kopija ruskog ponašanja u njihovom regionu i zbog toga se mora reagovati na pravi način koji podrazumijeva nastavak reformi i evropskih integracija – poručio je crnogorski predsjednik.

ZlOupOtrEba

pOJEdInaca

Komentarišući maligne aktivnosti Rusije usmjerene na svoje susjede, Đukanović je precizirao da nema nikakvih naznaka da su državni organi ili institucije Crne Gore na bilo koji način učestvovali u ruskom pokušaju državnog udara na Moldaviju.

Oni koji znaju da je takvo iskustvo prošla i Crna Gora 2016. godine, znaju da i ona ne može biti dio takvih destruktivnih planova namijenjenih nezavisnosti suverenih država. Znamo da jedan dio građana Crne Gore, kao i drugih država regiona, nažalost, demonstrira da podržava rusku agresiju. Nećemo se iznenaditi ako se neki takav pojedinac nađe u destrukciji i van Crne Gore i našeg regiona –ocijenio je crnogorski predsjednik

On je novinarima u Minhenu kazao da riječ može biti samo o pojedincima koji pristaju da budu zloupotrijebljeni ili dio nekih paravojnih ili terorističkih organizacija koje se stavljaju u službu ruskih interesa za destabilizaciju susjednih država.

Podsjećamo, predsjednica Moldavije Maja Sandu objavila je 13. februara na konferenciji za novinare da Rusija planira da iskoristi strane sabotere da sruši rukovodstvo njene zemlje, zaustavi pridruživanje Evropskoj uniji i iskoristi to u ratu protiv Ukrajine.

Ona je navela da plan uključuje građane Rusije, Crne Gore, Bjelorusije i Srbije koji ulaze u Moldaviju kako bi pokušali da izazovu proteste u pokušaju da se „legitimna vlada promijeni u nelegalnu vladu koju kontroliše Ruska Federacija“.

– Ne vjerujem da nas to može posebno iznenaditi. Znamo da jedan dio građana Crne Gore, kao i drugih država regiona, nažalost, demonstrira da podržava rusku agresiju. Nećemo

se iznenaditi ako se neki takav pojedinac nađe u destrukciji i van Crne Gore i našeg regiona – ocijenio je Đukanović.

On se u okviru Minhenske bezbjednosne konferencije sastao sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu, za šta je, kako je istakao, ovaj povod bio dodatna inspiracija.

– Oni koji znaju da je takvo iskustvo prošla i Crna Gora 2016. godine, znaju da i ona ne može biti dio takvih destruktivnih planova namijenjenih nezavisnosti suverenih država – podvukao je Đukanović.

raZMJEna InfOrMacIJa

On je istakao da je blagovremena razmjena informacija važna u cilju onemogućavanja bilo kakvih pokušaja podrivanja stabilnosti naših zemalja.

– I bilo bi još korisnije da su obavještajne službe brzo razmijenile podatke da bismo onda mogli da povedemo akciju i obavimo svoj dio posla, tj. da spriječimo naše ljude da učestvuju u bilo kakvoj destruk-

Predsjednik Crne Gore je čestitao Moldaviji dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU i ponovio jasan stav Crne Gore da stabilnost, ne samo Zapadnog Balkana već i šireg regiona, korespondira sa integracijom u EU.

– Crna Gora veoma cijeni odabrani cilj i spremna je da pruži pomoć i podršku u njegovom ostvarenju – kazao je Đukanović.

Sandu je zahvalila na otvorenosti Crne Gore, razumijevanju situacije u kojoj se zemlja nalazi i ponovila da izjava nije bila usmjerena na crnogorske vlasti i državu Crnu Goru, već izraz upozorenja građanima Moldavije i međunarodnoj javnosti u cilju obeshrabrenja mogućih učesnika.

Predsjednik Crne Gore je učešće na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji završio Godišnjim ručkom na poziv Atlantskog saveza i Airbusa na kojem su sumirani rezultati Konferencije u Minhenu. On je izrazio zadovoljstvo učešćem Crne Gore na ovom forumu koji se više od pola vijeka bavi najznačajnijim bezbjednosnim pitanjima u Evropi i svijetu. Posljednji dan Minhenske konferencije obilježio je sastanak američkog ministra spoljnih poslova Entonija Blinkena i kineskog kolege Vang Jia Američki državni sekretar je upozorio Vanga na „posljedice po Kinu“ ako bi pružila „materijalnu podršku“ Rusiji u ratu u Ukrajini.

Kijev je nakon konferencije dobio garancije za još intenzivnuju pomoć saveznika jer su svi učesnici konferencije saglasni da se ruskoj agresiji na Ukrajinu uskoro ne nazire kraj. M. JOVIĆEVIĆ

– Danas je moja zvanična posjeta Bugarskoj i nakon što se vratim nemam prečeg posla nego da obavimo taj dio završnih aktivnosti na određivanju kandidata Demokratske partije socijalista za predsjednika, ali i da obavim razgovore sa našim tradicionalnim partnerima i da pripremimo tu kandidaturu tako da ona sa svih strana bude podržana u cilju postizanja najboljeg mogućeg rezultata – rekao je predsjednik.

Na pitanje novinara koliko će to što je DIK odbio kandidaturu (Milojka) Spajića uticati na odluku DPS-a o kandidatu, Đukanović kaže da ne oklijevaju sa odlukom, čekajući da vide ko će biti protivkandidat.

– Svako ko danas spočitava DPS-u kako oklijeva sa određivanjem kandidata, da bi vidio ko će biti protivkandidat, griješi. Nema ništa od toga. Mi smo i na izborima prije pet godina pažljivo sagledavali sve aspekte izborne utakmice trudeći se da damo kandidata koji će imati najviše šansi da pobijedi na izborima – naveo je Đukanović.

Komentarišući to što se u javnosti govori o tome šta su

– Licitirati sa tim ima li DIK nadležnost u izbornom postupku ili nema, pa u čemu drugom može imati nadležnost ako ne u izbornom postupku. Ta institucija sudi da li će kandidature kandidata biti usklađene sa pravnim sistemom. Ako nijesu, moramo da pogledamo šta smo pogriješili kao potencijalni kandidati, a ne da se obrušavamo na državu, da zaboravljamo na svoje zalaganje za vladavinu prava i da se priklonimo rezonu vladavina prava „da“, ali dok ne dira u moje interese –stava je Đukanović, dodajući da svojim postupcima svako sebe najbolje legitimiše pred crnogorskom javnošću. Komentarišući ostale kandidature, Đukanović je rekao da se možemo ljutiti na MUP ili DIK, ali da to nema smisla. – Moramo na svakom konkretnom pitanju pokazivati iskrenu namjeru da uspostavimo pouzdaniju vladavinu prava u našoj zemlji. To znači da bez pogovora poštujemo Ustav i zakone koji su na snazi, a ne da ih poštujemo do trenutka dok ne dirnu naše interese. A kad dirnu naše interese, onda se trudimo da pronađemo razloge da opravdamo izbore. To nije dobar prilog unapređenju vladavine prava i razvoju naše zemlje. Što se mene tiče, nikada neću poseći za takvim rezonom –poručio je Đukanović.

M. JOVIĆEVIĆ

Milo Đukanović sa Majom Sandu

Milo Đukanović

Lider Pokreta „Evropa sad“ odgovornost za obmane javnosti prebacio na neimenovanog advokata, izvinio se samo ljudima koji su polagali nadu u njega

Spajić priznao da je državljanstvo Republike Srbije stekao 2009. godine

Činjenicu da mu DIK nije potvrdila kandidaturu, lider Pokreta „Evropa sad“ vidi kao „otkrivanje 30 godina dobro čuvane tajne“, odnosno postojanje neformalne koalicije između DF-a i DPS-a. ,,Na djelu smo vidjeli šta se skrivalo iza kulisa, a to je osovina koju čine Medojević, Đukanović, Mandić, Ivanović, Roćen. To je najdugovječnija koalicija na Balkanu. Priče o vatrenim Srbima i vatrenim Crnogorcima postoje samo kako bi se nekolicina političara obogatila“, smatra Spajić

Nikolić: Mreža neistina

Oglasio se i poslanik DPS-a Miloš Nikolić, navodeći kako Spajiću, da nije postupio suprotno Ustavu Crne Gore i uzeo državljanstvo druge države jer mu je to tada donosilo korist, danas niko ništa ne bi mogao da prigovori. – Da je Spajić odjavio prebivalište i ispisao se iz državljanstva druge države, makar kad je poželio da bude kandidat za predsjednika naše države, danas bi ipak bio u boljoj poziciji. Spajićev status bi vjerovatno bio drugačiji da je to uradio bar onda kada je DIK poslala upit državnim organima Srbije. On je nedjeljama ćutao o pitanju svog državljanstva, a uvjeravao nas da nikad nije živio u Srbiji – naveo je Nikolić.

Dodaje i da je Spajića mreža neistina koju je sam ispleo poklopila, te da je priča o „zaboravnom advokatu“ ponižavajuća i za njega i za kompletnu javnost koja takve besmislice mora da sluša.

Reagovao je i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. - Ako je Evropa od nečega zgrožena, to je od balkanskih lažova. Svaki sljedeći nemoral više nije njegov nego onih koji mu vjeruju - napisao je Krivokapić na Tviteru.

Još je u biračkom spisku Srbije

Iako je lider PES-a Milojko Spajić odjavio prebivalište u Beogradu 15. februara, na neradni dan u Srbiji zbog proslave Dana državnosti, onaj ko je obavljao taj posao nije ga završio do kraja. Spajić se 19. februara 2023. godine, oko 12 sati i 30 minuta i dalje nalazio u jedinstvenom biračkom spisku Republike Srbije. Pretraga podataka srpskog Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, kako je objavio M portal, pokazala je da je Spajić i dalje prijavljen na biračkom mjestu 29, Vrtić „Duga“ - 2, u Subotičkoj ulici broj 2, u beogradskom naselju Zvezdara.

nu, zato smo malo čekali – poručio je Spajić.

,,PLIVANJE U BLATU“

Dodao je i da je on bio kandidat radnika, mladih i onih koji žive od socijale, te dodao kako mu je drago što je priča o njegovoj kandidaturi završena na ovaj način – Teme u Crnoj Gori su isključivo lična diskreditacija, moje bivše djevojke, državljanstvo, prebivalište, nacionalnost. Političati su ovdje navikli da plivaju u blatu. Ja se u tom blatu ne snalazim –naveo je on.

PODGORICA – Lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić priznao je juče da državljanstvo Srbije posjeduje od 2009. godine kada je, kako je kazao, kao stipendista Vlade Japana živio i školovao se u toj zemlji.

Spajić je na jučerašnjoj konferenciji za medije, organizovanoj nakon što je Državna izborna komisija odbila njegovu kandidaturu za predsjednika, kazao da je državljanstvo Srbije stekao još kao tinejdžer.

Tvrdi i da u Srbiji nikada nije živio i da nikada nije iskoristio biračko pravo koje tamo ima, a koje mu, prema saznanjima Pobjede, još nije poništeno iako je odjavio prebivalište i tražio ispis iz spiska državljana. – Državljanstvo sam dobio 2009. godine. Tada sam bio u Japanu na Univerzitetu Osaka i učio japanski jezik. Nikada nijesam ostvario biračko pravo u Srbiji. Postupak ispisa iz državljanstva je u toku i, koliko sam razumio, kada budem ispisan iz državljanstva, po automatizmu ću biti ispisan i iz biračkog spiska Srbije – rekao je Spajić. Pokazao je i dokumenta za koje tvrdi da dokazuju da je državljanin Crne Gore i da je tražio otpust iz srpskog državljanstva i odjavu prebivališta 15. februara ove godine.

USTAVNI OSNOV

Priznanjem da je državljanstvo, a samim tim i prebivalište u Srbi-

ji stekao 2009. godine, lider Pokreta „Evropa sad“ je praktično ,,samodokazao“ da ne ispunjava ustavni osnov za kandidaturu za predsjednika, budući da nema uslov da u posljednjih 15 godina ima neprekidno deset godina prebivalište u Crnoj Gori, kako piše u najvećem pravnom aktu države.

Da je Spajić imao prijavljeno prebivalište u Beogradu, ali i dvojno državljanstvo, Pobjeda je objavila još aprila 2021. godine. Naša pisanja potvrdio je i dopis Republičke izborne komisije Srbije u kojem se navodi da je Spajić 10. februara ove godine imao prijavljeno prebivalište u Beogradu, opština Zvezdara, Ulica Topalovićeva broj 4. Prema saznanjima našeg lista, Spajić je rješenjem MUP-a Srbije od 27. 11. 2008. godine, primljen u državljanstvo Srbije 25. januara 2009. godine. Činjenicu da mu DIK nije po-

tvrdila kandidaturu, Spajić vidi kao „otkrivanje 30 godina dobro čuvane tajne“, odnosno postojanje neformalne koalicije između DF-a i DPS-a.

– Na djelu smo vidjeli šta se skrivalo iza kulisa, a to je osovina koju čine Medojević, Đukanović, Mandić, Ivanović, Roćen. To je najdugovječnija koalicija na Balkanu. Priče o vatrenim Srbima i vatrenim Crnogorcima postoje samo kako bi se nekolicina političara obogatila – smatra Spajić. Istakao je i da odlukom DIK-a nije iznenađen i da je ona donijeta bez ijednog pravnog argumenta

i isključivo na političkoj osnovi. – DIK je odlučio da ja ne mogu biti biran, ne na osnovu činjenica već unaprijed napravljenog dogovora. Taj dogovor napravljen je već onog dana kada smo najavili našu kandidaturu i kada su izmjerili i vidjeli našu snagu –dodao je Spajić.

Govoreći o ranijim tvrdnjama da ne posjeduje državljanstvo Srbije, Spajić je ponovio kako su one rezultat zabluda u kojima je bio i koje je prenio na druge.

– Advokatu u Beogradu sam dao

punomoćje 2020. godine kada sam se vratio u Crnu Goru i kao samosvjesna i odrasla ličnost odlučio da bi trebalo da vratim državljanstvo koje sam dobio kao tinejdžer. Advokat je, ne znajući da mi time pravi problem, odugovlačio sa tim procesom. Ne umanjujem svoju krivicu što nijesam ispratio taj proces do kraja. Bio sam u zabludi i tu sam zabludu prenio na druge... Nekome ko je polagao nadu u mene, ja se tom čovjeku ili ženi izvinjavam. Želim da kažem sada isti-

Predsjedniku Državne izborne komisije Nikoli Mugoši i članovima tog tijela iz Demokrata Vladimiru Čađenoviću i Centra za građansko obrazovanje Damiru Suljeviću zahvalio je jer su, kako je rekao, čuvali Ustav Crne Gore i glasali za njegovu kandidaturu. Na jučerašnjoj konferenciji govorio je i jedan od funkcionera Pokreta „Evropa sad“ Andrej Milović tvrdeći kako Spajić ne može krivično odgovarati zbog posjedovanja dvojnog državljanstva, ali i najavio da će Pokret „Evropa sad“, po preuzimanju izvršne vlasti, raditi na izmjenama Zakona o državljanstvu. N. ZEČEVIĆ-Đ. ĆORIĆ

DF: Nijesmo mi krivi što je Spajić lagao građane

DF juče je saopštio da oni nijesu krivi što je Milojko Spajić lagao građane. – Mi želimo da završimo sa starim sistemom laži i da stvorimo u Crnoj

Gori novi sistem saradnje i pomirenja. Zbog toga se predstavnici DF-a nijesu izjašnjavali o kandidaturi gospodina Spajića. Ono što mi hoćemo je da

završimo sa mržnjom i stalnim međusobnim optuživanjem. Vrijeme je da radimo na pomirenju i izgradnji bolje budućnosti Crne Gore – saopšteno je.

Lideru PES-a favorit Milatović, ali razmišljaju i o Bečiću

Odluku o narednim koracima

PES-a će donijeti uskoro i o tome da li će predstaviti novog ili eventualno podržati kandidata Demokrata Aleksu Bečića obavijestiti javnost. – Ubrzo ćemo donijeti odluku. Imamo puno opcija i nećemo se zaustaviti na ovom. Ko god da nastavi pobijediće na izborima. Mi smo bili jedinstveni

i prošli put, bićemo i ovaj –poručio je Spajić. Istakao je da je njegov favorit za ulazak u izbornu trku ispred tog pokreta potpredsjednik Jakov Milatović Naveo je i da se ne plaši da do 27. februara, kada se okončava rok za predaju kandidatura, neće prikupiti dovoljno potpisa za drugog kandidata.

– Pokret „Evropa sad“ ima ozbiljnu infrastrukturu koju smo napravili za svega sedam mjeseci, tako da se ne sjekiram kada je riječ o prikupljanju potpisa. Mislili su da će eliminisanjem mene pobijediti, ali nijesu pobijedili. Možda jesu u bici, ali ne i u ratu – kazao je Spajić. Ponovio je da će odluku o

narednim potezima donijeti Predsjedništvo „Evrope sad“, a to je potvrdio i Milatović.

– Danas ćemo zaokružiti odluku o tome. Ranije sam rekao da je Spajić adekvatna osoba za tu poziciju, ali moramo da idemo naprijed. Mislim da smo pokazali da i kad pogriješimo umijemo da priznamo grešku. To sam i rekao prije

par dana, a Spajić ponovio. Pogriješili smo i mi i on, ali i dalje mislim da je Pokret „Evropa sad“, uz sve svoje prošle rezultate, nešto najbolje što postoji na crnogorskoj političkoj sceni. Odluka DIK-a je nepravedna i nezakonita, a u narednom periodu ćemo sve razmatrati. Postoje različita mišljenja, a konačnu odluku ćemo donijeti uskoro – rekao je Milatović.

Priznali da su Pogriješili: Jakov Milatović i Milojko Spajić na jučerašnjoj pres konferenciji

ANALIZA

Država bezakonja

Istina je da crnogorsko zakonodavstvo ima prilično „rupa“, tj. da mnoge situacije nijesu precizno definisane postojećim zakonskim rješenjima. U takvim situacijama svako sebi daje za pravo da tumači načine njihovog rješavanja, počesto pribjegavajući procedurama koje ne spadaju u standarde demokratskih principa

Zakona o državljanstvu Crne Gore i Zakona o registru prebivališta kad je u pitanju stav 3, „potvrda o prebivalištu kandidata“.

NEDOSTOJNI KANDIDAT

Prije nego je formirana

42. Vlada Crne Gore, 4. decembra 2020. godine, budući ministri, kao obični građani, ušli su u ozbiljno kršenje zakona samovoljnom direktnom pogodbom o prodaji državnih obveznica, bez transparentne procedure, štampanja prospekta i javnog prikupljanja ponuda, uprkos tome što je budžetom predviđena mogućnost upola manjeg zaduženja i bez jasnih elemenata o posredničkim uslugama, plaćenoj sumi i sa kojeg računa je isplaćena.

Kako se čini, pored ovakvog pravosuđa Crne Gore, posebno tužilaštva, nikada nećemo ni saznati da li je u svemu tome bilo koruptivnih radnji.

UDAR NA PRAVNI POREDAK

Način kako je formirana ta vlada, način kako je obezbijeđen kvorum, način kako je došlo do izbora poslanice Ure gđe Suade Zoronjić, i još neke odluke novouspostavljene izvršne vlasti, ukazuju na temeljno urušavanje Ustava Crne Gore, koje sa sobom nosi tešku krivičnu odgovornost.

Kukavičje je jaje da svaka povreda Ustava i zakona imaju istu težinu, kojim neki provladini mediji i NVO pokušavaju izjednačiti neizjednačivo da bi odbranili neodbranjivo. U više nego ozbiljna kršenja Ustava Crne Gore spada i potpisivanje tzv. „Temeljnog ugovora“ sa vjerskom organizacijom iz druge države iz Srbije, koja nije pravno lice u Crnoj Gori, kao i kriminalni ulazak izvršne vlasti u ustavnu materiju izmjenama Zakona o predśedniku Crne Gore.

Ne treba biti ni pravni početnik da bi vam bilo jasno da se radi o udaru na ustavni poredak, sa ozbiljnim kvalifikacijama.

Iako ne postoji zakon o vladi, znaju se nadležnosti pojedinih ministarstava i premijera, tako da se ne smije zaboraviti uzurpacija premijera 42. Vlade Zdravka Krivokapića, i njegova uloga u događajima na Cetinju 5. septembra 2021. godine, neprimjerena zloupotreba policije, kriminalna upotreba sile i hemijskih sredstava protiv demonstranata i nezakonita upotreba vojnih sredstava, zatim nezakonito masovno davanje državljanstava bez resornog ministarstva u periodu pada Vlade i mnoge druge uzurpacije vlasti.

Istina je da crnogorsko zakonodavstvo ima prilično „rupa“, tj. da mnoge situacije nijesu precizno definisane postojećim zakonskim rješenjima. U takvim situacijama svako sebi daje za pravo da tumači načine njihovog rješavanja, počesto pribjegavajući procedurama koje ne spadaju u standarde demokratskih principa. Iako je 43. Vlada, na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem, izgubila podršku parlamenta, ona se ponaša suprotno demokratskim načelima, koristeći nepostojanja institucije „tehničke vlade“ i vladajući u punom kapacitetu, vršeći smjene i postavljenja, čak i ministara, donoseći sistemske zakone i odluke koje ne bi smjele biti u domenu djelokruga vlade koja je izgubila povjerenje parlamenta!

TEROR PREIMUĆSTVA

JEDNOG POSLANIKA

Nesporno je da su i 42. i 43 vlada Crne Gore urušile ionako nedovoljne i krhke demokratske institucije države Crne Gore, tumačeći preimućstvo od jednog poslanika u parlamentu kao pravo na teror većine i samovolju u donošenju odluka. Kao da demokratski sistem ne podrazumijeva poštovanje zakona i procedura, već da se

o svemu odlučuje većinom, pa čak i o tome je li nešto zakonito ili ne.

Tako su terorom većine promijenjeni tužilački zakoni i izboreni demokratski principi da se biraju članovi Tužilačkog savjeta kvalifikovanom većinom, kao načinom da se izbjegne izbor podobnih, a uveden je princip većine i politički podobnih tužilaca. Takođe, nerazumnim izmjenama pravosudnih zakona sa ciljem da se smijeni specijalni tužilac, država je uvedena u tešku institucionalnu krizu.

Principom terora većine se pristupilo i kod izbora kandidata za Ustavni sud. Umjesto da u uži izbor uđu najkvalifikovaniji, koji bi bili izraz volje

Građani Crne Gore mogu imati različite političke, nacionalne i druge svjetonazore, ali bi bar morao postojati određeni konsenzus među njima da je elementarni uslov svakog iole pristojnog i uređenog društva – poštovanje Ustava i zakona. Bez toga smo divlje pleme. Pozivanje na 30 godina ne može biti opravdanje za bilo što. Naprotiv, to bi trebalo biti motiv da se insistira upravo na poštovanju zakonitosti

Iako je 43. Vlada, na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem, izgubila podršku parlamenta, ona se ponaša suprotno demokratskim načelima, koristeći nepostojanja institucije „tehničke vlade“ i vladajući u punom kapacitetu, vršeći smjene i postavljenja, čak i ministara, donoseći sistemske zakone i odluke koje ne bi smjele biti u domenu djelokruga vlade koja je izgubila povjerenje parlamenta!

po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo, ako: 1) je dobrovoljno stekao državljanstvo druge države... Dakle, svako ko je dobrovoljno stekao državljanstvo druge države nakon 21. maja 2006. godine po automatizmu gubi državljanstvo Crne Gore i MUP je dužan da bez odlaganja to sprovede u djelo ukoliko se utvrdi činjenično stanje. Nema nikakvih izvinjenja, ni za laž, ni amnestiranja, pogotovu ne puj-pike-ne-važi!

Više je nego čudno da se među pet uslova u pomenutom članu ne pominje potvrda da lice nije osuđivano, iako je ranije sličan uslov važio čak i za portira na ulazu u zgradu Predśednika. Valjda nikome nije padalo na pamet da će se osuđivano lice prijaviti na izborima za predśednika države?

E pa, i to smo doživjeli, valjda, kao prva država u svijetu. Andrija Mandić, predśednički kandidat, prvostepeno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina zbog pokušaja terorizma. Apelacioni sud je pod političkim pritiskom ukinuo presudu i vratio je na ponovno procesuiranje. Pored toga, postoje vrlo jasne indicije da Mandić pośeduju, pored crnogorskog, državljanstvo Srbije, stečeno nakon 2006. godine.

kvalifikovane većine, sistem je okrenut naopako, pa su nasilnom većinom izabrana četiri podobna kandidata i onda pravljen pritisak da se kvalifikovanom većinom formalno prihvate ta četiri kandidata kao sudije Ustavnog suda. Ni ponovljeni postupak nije donio neko kvalitativno poboljšanje.

,,SLUČAJ

SPAJIĆ“

Predśednički izbori, zakazani za 19. mart, novo su polje u kojem se iskazuje prezir prema zakonima, demokratskim pravilima i elementarnom moralu. Iako Zakon o državljanstvu Crne Gore, kao zakon koji reguliše pitanja sticanja i gubitka državljanstva, dosta precizno uređuju tu oblast, ponovo se namjeravaju kreativno tumačiti zakoni ili, čak, bagatelisati njihove odredbe.

Članom 19 . pomenutog zakona, u stavu 2 navodi se da se državljanstvo Crne Gore gubi po sili zakona u slučajevima opisanim u članu 24, đe piše: „Punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države,

Zanimljiva je reakcija čuvenih branitelja zakonitosti do avgusta 2020. godine, MANS-a, da nesuđeni kandidat Milojko Spajić treba da se izvini? A Zakon? Zakoni su, izgleda, važili za „one prije“, po MANS-u?!

MUP Crne Gore je obavezan pokrenuti postupak „po službenoj dužnosti, nakon saznanja o činjenicama iz st. 1 do 3 ovog člana“ za oduzimanje državljanstva Crne Gore licima koja su prekršila Zakon o državljanstvu! MUP je obavezan da na svaku indiciju, bez odlaganja pokrene upravni postupak, predviđen članom 29. istog zakona, dok član 31. Zakona o državljanstvu, stav 2, precizno utvrđuje da se „Crnogorsko državljanstvo gubi (se) po sili zakona danom nastupanja činjenica ili okolnosti iz člana 24 ovog zakona, o čemu nadležni organ, po službenoj dužnosti, donosi rješenje“. Dakle, u slučaju Milojka Spajića ne može biti dileme, njemu se po sili Zakona mora oduzeti državljanstvo Crne Gore! U Zakonu o izboru predśednika Crne Gore, u članu 6, stav 4, kao uslov za kandidaturu, između ostalog, navodi se „uvjerenje o državljanstvu“, što podrazumijeva poštovanje

Iako se u uslovima za kandidaturu za predśednika ne pominje uvjerenje da nije osuđivan, u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, u članu 34, „Uslovi za zasnivanje radnog odnosa“, piše „U državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje:je crnogorski državljanin (stav 1), - nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu (stav 6)“. A valjda je i predśednik „državni službenik“. Izgleda da ćemo imati makar nedostojnog kandidata. Iskreno se nadam - ne i predśednika. Građani Crne Gore mogu imati različite političke, nacionalne i druge svjetonazore, ali bi bar morao postojati određeni konsenzus među njima da je elementarni uslov svakog iole pristojnog i uređenog društva – poštovanje Ustava i zakona. Bez toga smo divlje pleme. Pozivanje na 30 godina ne može biti opravdanje za bilo što. Naprotiv, to bi trebalo biti motiv da se insistira upravo na poštovanju zakonitosti. Ubijeđen sam, bez obzira na političke opcije, da ne postoji ozbiljan procenat građana koji je protiv toga da se procesuiraju svi oni koji su kršili zakone Crne Gore.

U dilemi sam da li da se potpišem kao „tranja“, jer smo dospjeli na taj politički i kulturološki nivo. Vratili smo se na period Šćepana Malog, s tim što je on donio ponešto dobrog Crnoj Gori, za razliku od nekih koji su se pojavili niotkuda i zaśeli na ministarska mjesta, pa se učili na građanima Crne Gore i eksperimentisali na njima in vivo. Ljudi bez biografija, ili sa lažnim biografijama. Rekoše mi da se neke paravladine NVO iz Srbije zalažu za prihvatanje kandidature Milojka Spajića za izbore u Crnoj Gori? Umjesto da se raduju što će dobiti tako dobrog kandidata za sljedeće predśedničke izbore u Srbiji.

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

: Nove crnogorske vlasti, kako 42. i 43. vlada, tako i parlamentarna većina, brutalno gaze Ustav, zakone i za svoje interese koriste takozvane „zakonske rupe“

U TEHNIČKOM KAO U PUNOM MANDATU: Dritan Abazović i njegov tim

ZA NEKE SILA ZAKONA NE VAŽI: Milojko Spajić

NEPRAVOSNAŽNO OSUĐENI U PREDSJEDNIČKOJ TRCI Andrija Mandić

gov.me

m. babović

d. malidžan

INTERVJU: Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević

Što prije održati vanredne izbore i formirati novu vladu

PODGORICA – Za vraćanje stvari u normalu u Crnoj Gori potrebno je da se što prije organizuju prijevremeni parlamentarni izbori i omogući da nova većina, u skladu sa demokratskim principima, formira novu vladu, što podrazumijeva da Vlada u tehničkom mandatu promijeni svoj dosadašnji pristup i aktivno radi sa onima koji je prećutno podržavaju da se izbori što prije održe bez obzira na njihov ishod – ocijenio je u intervjuu za Pobjedu profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević.

Osvrćući se na činjenicu da, umjesto toga, aktuelni premijer predlaže rekonstrukciju Vlade kojoj je u parlamentu izglasano nepovjerenje, Garčević ističe kako je u politici sve moguće, ali i da je Crna Gora postala slučaj koji će se analizirati na fakultetima političkih nauka. Govoreći o lideru Pokreta „Evropa sad“, koji je eliminisan iz izborne trke nakon što se ispostavilo da je obmanjivao javnost da ne posjeduje državljanstvo Srbije, Garčević ističe da je to, prije svega, pitanje etike u politici.

– Laž je neprihvatljiva ma koliko nam kandidat bio drag.

Relativiziranjem neistine urušava se ionako slabo povjerenje u državne institucije i potvrđuje uvriježeno mišljenje da političarima svakako ne treba vjerovati. Zato bi u demokratskim političkim sistemima, kandidat koji je želio da sakrije činjenice o sebi podnio ostavku ne samo kao čin lične moralne odgovornosti, već i kao znak da se sistem zasniva na moralnim vrijednostima koje svi treba da poštuju –naveo je on.

Garčević se osvrnuo i na to što DPS još nema svog predsjedničkog kandidata, ocijenivši kako ta partija malo podsjeća na onu s kraja 90-ih i da, nakon

gubitka vlasti 2020. godine, nije iskoristila vrijeme da se suštinski reformiše.

POBJEDA: Predsjednički izbori u Crnoj Gori zakazani su za 19. mart. Šta očekujete od tih izbora i smatrate li da će oni biti test za parlamentarne?

GARČEVIĆ: Crnogorsko društvo prolazi kroz proces političke nestabilnosti, što donekle i nije neočekivano, imajući u vidu da je DPS prešao u opoziciju nakon 30 godina vlasti. Ono što ovu krizu produbljuje je urušavanje institucija sistema koje se odvija posljednjih mjeseci. Ionako krhki i politizovani institucionalni sistem sada je značajno oslabljen. Zato ne očekujem da predsjednički izbori mogu značajnije promijeniti ovaj trend. Nadam se da će sudije Ustavnog suda biti izabrane do kraja februara kako bismo imali organ koji bi odlučivao o žalbama koje očekujem nakon izbora, a ne isključujem ponavljanje scenarija iz Podgorice ili onoga što se događalo u Šavniku. Vanredne parlamentarne izbore je trebalo već održati ili ih održati zajedno sa predsjedničkim, a prije toga je trebalo konstituisati Ustavni sud. To je duh demokratskog procesa koji, nažalost, nijesmo poštovali. Jasno je da je beskrajno odlaganje izbora primjer političkog kalkulisanja, jer bi se sa ulaskom Pokreta „Evropa sad“ politička karta parlamenta bitno promijenila, a neke partije koje sada čine parlamentarnu većinu ne bi možda ni ušle u sastav buduće skupštine.

POBJEDA: Kad smo već kod Pokreta „Evropa sad“, crnogorska javnost je više od dvije godine bila obmanjivana tvrdnjama lidera tog pokreta Milojka Spajića da nema državljanstvo i prebivalište u Srbiji, da bi on sam prije par dana, pod pritiskom dokaza i sam priznao da je odjavio prebivalište u Beogradu i podnio zahtjev za

otpust iz državljanstva Srbije. Što takvo ponašanje govori o osobi koja pretenduje na poziciju predsjednika države?

GARČEVIĆ: Ne bih ovaj slučaj svodio samo na pitanje lične odgovornosti jednog ili više predsjedničkih kandidata. Dešavanja posljednjih dana odslikavaju stanje političkog duha u zemlji. Prvo, i najvažnije, ovo je pitanje etike u politici. Kod nas se istina u politici posmatra kao promjenljiva, politički motivisana kategorija. Brojni slučajevi do sada to dokazuju i nijedna partija nije imuna na to. Laž je neprihvatljiva ma koliko nam kandidat bio drag. Relativiziranjem neistine urušava se ionako slabo povjerenje u državne institucije i potvrđuje uvriježeno mišljenje da političarima svakako ne treba vjerovati. Zato bi u demokratskim političkim sistemima, kandidat koji je želio da sakrije činjenice o sebi podnio ostavku ne samo kao čin lične moralne odgovornosti, već i kao znak da se sistem zasniva na moralnim vrijednostima koje svi treba da poštuju. Argument da su to i drugi radili prije, samo još više obesmišljava moralne vrijednosti koje bi trebalo da važe

Kandidat za predsjednika koji sakrije činjenice o sebi bi u demokratskim političkim sistemima podnio ostavku ne samo kao čin lične moralne odgovornosti, već i kao znak da se sistem zasniva na moralnim vrijednostima koje svi treba da poštuju – smatra Garčević

u politici kao i u svakoj drugoj djelatnosti. Drugo, ovo se pitanje tiče vladavine prava i poštovanja zakona zemlje čiji predsjednik želite da budete. Kako se vaša kampanja može zasnivati na poruci o poštovanju vladavine prava ili kritici korupcije, ako vi sami nijeste spremni da poštujete zakon države na cijem čelu želite biti. U čemu je onda promjena u odnosu na prošlu vlast koja je kritikovana zbog toga?

To otvara pitanje selektivne primjene prava, odnosno politizaciju primjene prava, za šta je DIK optužen i što je kontinuirana boljka crnogorskog pravnog sistema. Selektivna primjena prava i njegova politizacija se može promijeniti jedino sa drugačijim shvatanjem politike i odnosa političara prema zakonima. Ovaj slučaj potvrđuje dubinu krize u kojoj se nalazimo. Nažalost, bez obzira na retoriku koju nude partije, ne primjećujem političke snage koje promišljaju i žele da sprovode politiku drugačije nego što je to bio slučaj u prošlosti. U tom pogledu ne vidim veliku razliku prije i nakon 2020. godine. Zato i ne smatram da će se politička kriza u zemlji brzo razriješiti. Treba nam nekoliko

Brisel ne gori od želje da se širi prema Balkanu

POBJEDA: Crna Gora na evropskom putu stagnira već duži period. Koliko je u aktuelnim političkim okolnostima uopšte realno govoriti o daljem toku evropskih integracija i pribojavate li se da bi, ukoliko se trenutno stanje u državi nastavi, institucije EU mogle staviti tačku na tu priču na neki duži period?

GARČEVIĆ: Ovdje, zbog objektivnosti, moram reći da krivica nije samo na nama. Tač-

no je da mi već duže vrijeme stagniramo. Podsjetio bih vas da naš entuzijazam za reforme nikad nije bio jak, uključujući i vrijeme prije 2020. godine. Od prijema u NATO on je dodatno oslabio. Međutim, ni Brisel ne gori od želje da se širi prema Balkanu. Klima za proširenje u EU već dugo nije povoljna, a ruska invazija na Ukrajinu je nije učinila boljom. To dokazuju primjeri Albanije i Makedonije koje su bile ispunile sve potreb-

ne uslove da otvore pristupne pregovore, pa su uprkos tome čekale. Kosovo je čekalo viznu liberalizaciju nepravedno dugo. BiH je dodijeljen status kandidata uz utisak da je ta odluka iznuđena i donešena preko volje. U ovakvim okolnostima, napredak je moguć samo ukoliko uložite mnogo više napora nego ranije i stalno demonstrirate svoju posvećenost integraciji u EU. Čak i tada, kao što govore slučajevi koje

sam spomenuo, može neko da vas blokira, zadrži ili vrati korak nazad. Nesumnjivo, reforme su potrebne ne zbog EU, nego zbog zdravog političkog društva kojem, nadam se, težimo. Sa nastavkom krize naše šanse za stvaranje zdravog političkog društva baziranog na jakim institucijama i vladavini prava se umanjuju što naše blijede šanse za članstvo u EU u dogledno vrijeme čini još bleđim.

šte moguće sa političkom garniturom koja trenutno upravlja državom i institucijama?

izbornih ciklusa da bismo počeli drugačije da promišljamo.

POBJEDA: Demokratska partija socijalista još nije predstavila svog predsjedničkog kandidata mada se sve više spekuliše da će to biti aktuelni šef države Milo Đukanović. Zašto DPS, praktično mjesec pred izbore, nema svog kandidata? Je li posrijedi političko taktiziranje ili nešto drugo?

GARČEVIĆ: Zašto partija nema kandidata mjesec pred izbore, pitao bih ljude u DPS-u koji o tome odlučuju. Pretpostavljam da će, kao i u drugim partijama, o tome odlučiti na osnovu sopstvenih procjena o jačini mogućih kandidata. DPS je poznat po svojoj pragmatičnosti i neprestanom prilagođavanju političkim kretanjima u zemlji. To je, između ostalog, omogućilo da ova partija bude tako dugo na vlasti. Današnji DPS, na primjer, malo podsjeća na DPS s kraja 90-ih, kako po političkoj ideologiji, tako i po identitetskim pitanjima po kojima je sada prepoznatljiv. Ipak, pragmatizam ima svoja ograničenja. Jedna je stvar kada ste na vlasti i uđete kasno u političku trku. Tada možete da računate na prednost koju vam pozicija vlasti pruža. Sada je razlog drugačiji i ne znam koliko će kasni ulazak u trku pomoći imajući u vidu da rezultati nedavnih lokalnih izbora nijesu ohrabrujući za DPS i činjenicu da partija nije iskoristila vrijeme nakon 2020. godine da se suštinski reformiše.

POBJEDA: Glasanje o izboru sudija Ustavnog suda Skupština je zakazala za 27. februar. U kolikoj mjeri će eventualno formiranje Ustavnog suda uticati na rasplet institucionalne krize u državi i vraćanje stvari u normalu? Je li to uop-

GARČEVIĆ: Zakašnjeli izbor sudija Ustavnog suda stvara institucionalni okvir, ali to samo po sebi nije dovoljno. Izbor je trebalo da se dogodi prije nekoliko mjeseci kako bi se institucionalna i politička kriza deblokirala i stvorili uslovi za prijevremene parlamentarne i redovne predsjedničke izbore. Kao što sam već rekao, ovaj slijed koraka koji su preporučivali i naši partneri iz EU nije ispoštovan zato što za to nije bilo jasne političke volje. Ovo vam ukazuje da je za vraćanje stvari u normalu, kako ste Vi to nazvali, potrebno mnogo više. Prvi koraci bi podrazumijevali da se što prije organizuju prijevremeni parlamentarni izbori i omogući da nova većina, u skladu sa demokratskim principima, formira vladu, što dalje podrazumijeva da Vlada u tehničkom mandatu promijeni svoj dosadašnji pristup i aktivno radi sa onima koji je prećutno podržavaju da se izbori što prije održe bez obzira na njihov ishod.

POBJEDA: Umjesto toga, premijer u tehničkom mandatu predlaže rekonstrukciju Vlade koja je pala. Je li to normalno i je li uopšte moguće da se tako nešto dogodi?

GARČEVIĆ: U politici je sve moguće ako se stvore preduslovi da se tako nešto dogodi. Znači, ovo je moguće, ali da li je dobro, to je drugo pitanje. Crna Gora ima slučaj koji će se, siguran sam, analizirati na fakultetima političkih nauka. Imamo situaciju da dvije male partije, uz pomoć partija manjinskih naroda, rukovode državom. Znači, imamo vladavinu manjine, a ne manjinsku vladu, a sve u ime jačanja demokratije. Sami procijenite kako da zovemo stanje produžene privremene uprave u kojem se država nalazi. Međutim, ovakva vlada ne bi mogla da funkcioniše da nema straha od novih izbora kod onih koji je prećutno podržavaju ili tolerišu njeno postojanje zbog kratkoročnih političkih interesa. Dublji odgovor na Vaše pitanje bi me vratio na tezu koju sam već iznio – Crna Gora još čeka političare koji će politiku odvojiti od lične vlasti i biti spremni da je sprovode drugačije, pa čak i ako to znači rizik za ostanak na vlasti. Situacija iz Škotske gdje je premijerka podnijela ostavku na lični zahtjev, u toku svog mandata, jer se „umorila od politike“ ovdje izgleda kao priča iz bajke. Đurđica ĆORIĆ

Poslovne asocijacije i udruženja koja predstavljaju kompanije sa inostranim kapitalom upozoravaju

PODGORICA - U Crnoj

Gori je poljuljan značajan dio faktora koji znače dobar poslovni ambijent pa se i ekonomski procesi ne razvijaju u skladu sa potencijalom koji imamo, upozoravaju iz domaćih poslovnih asocijacija. Predstavnici tih asocijacija i poslovnih udruženja, koja predstavljaju kompanije sa inostranim kapitalom u Crnoj Gori, saopštili su Pobjedi da politička nestabilnost negativno utiče na ekonomski i društveni ambijent, a investitori traže politički stabilno okruženje i predvidive uslove poslovanja. Predstavnici privrede smatraju da postoji veliki prostor za poboljšanje poslovnog okruženja i ističu da je preduslov za to suzbijanje sive ekonomije i predvidljiv i transparentan poslovni ambijent, zasnovan na vladavini prava i poštovanju zakonskih okvira i procedura i jednakoj primjeni zakona za sve. – Predvidljiv poslovni ambijent jedan je od ključnih preduslova za investitore, a upravo čestim izmjenama propisa, izmjenama procedura, uslova, poreskih stopa i ostalih davanja, donosioci odluka mogu negativno uticati na poslovni ambijent i sigurnost poslovanja. Politička nestabilnost negativno utiče na ekonomski i društveni ambijent. Investitori traže politički stabilno okruženje i predvidive uslove poslovanja – kazali su iz Savjeta stranih investitora (SSICG).

VLADAVINA PRAVA

Iz SSICG smatraju da posebnu pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analiziranim Bijelom knjigom, koji su njihovi članovi ocijenili niskim ocjenama (tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje / doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava) kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.

– U svim našim izvještajima ,,vladavina prava“ prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. „Predvidljivo poslovno okruženje“, koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja – naglasili su iz SSICG. Navode da bi Vlada trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije koja, kako kažu, zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju. – Takođe, vjerujemo da je digitalizacija jedan od ključnih procesa koji će pozitivno uticati na efikasnost, profesionalizam javne uprave, čime će se doprinijeti i smanjenju korupcije – rekli su iz SSICG. Iz SSICG dodaju da se gene-

Politička nestabilnost investitore i ugrožava

Svjedoci smo čestih izmjena zakonskih rješenja koja su plod netransparentnih procesa i najčešće se zasnivaju na uvođenju novih nameta za privredu, a takvo okruženje ne šalje signal sigurne investicione destinacije, što svaki privrednik traži i očekuje, istakli su iz Privredne komore i podsjetili da su najbolji primjer i aktuelne izmjene seta zakona koje je predložila Vlada, a koje će, kako kažu, u velikoj mjeri uticati na privredu. Iz PKCG upozoravaju da su prijedlozi kreirani bez javne rasprave i bez ikakve konsultacije sa privredom

ralno govoreći raduju saradnji sa Vladom i nastavku otvorenog i konstruktivnog dijaloga i očekuju nastavak započetih reformi ,,a sve u najboljem interesu ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore, a u krajnjem i svih građana i privrede“.

– Izazove možemo prevazići samo ako radimo zajedno na konstruktivan način. Sprovođenje ekonomskih i regulatornih reformi samo je prvi korak u tom pravcu, a geopolitička situacija otvara prozor mogućnosti Crnoj Gori da ubrza napredak ka članstvu u EU. Vjerujemo da postoji dovoljno mehanizama u komunikaciji sa Vladom da se konstruktivni prijedlozi na odgovarajući način iskomuniciraju kroz adekvatne forme javne rasprave –saopšteno je iz SSICG.

TRANSPARENTNOST I PREDVIDLJIVOST

U Američkoj privrednoj komori (AmCham) smatraju da postoji veliki prostor za poboljšanje poslovnog okruženja.

ugodne situacije i dalekosežne posljedice za biznis, koje proističu iz nedostatka konstruktivnog dijaloga, stalno sugerišemo da je neophodna blagovremena i kontinuirana komunikacija sa privatnim sektorom – ističu iz AmChama.

Iz AmChama podsjećaju da su lani potpisali memorandume o saradnji sa Vladom i resornim ministarstvima za rad na programu Vladavina dijaloga, upravo da bi se podstakla pravovremena uključenost poslovne zajednice u donošenje nove i/ili izmjene postojeće regulative od značaja za poslovni ambijent.

– U komunikaciji sa AmCham članicama dobijamo veliki broj informacija o izazovima sa kojima se biznis sektor susrijeće, te kontinuirano predlažemo na koji način oni mogu da se prevaziđu. Ključne barijere u poslovanju su konstantne i odnose se najve-

man potencijal, te nedovoljno usmjeravanje mladih na vještine koje su tražene na tržištu rada – kazali su iz Američke privredne komore.

U Privrednoj komori (PKCG) navode da je stimulativan poslovni ambijent, koji se sastoji od pravnog, regulatornog, političkog i institucionalnog okvira za poslovnu aktivnost, u direktnoj vezi sa konkurentnošću privrede, rastom i razvojem, te preduslov za privlačenje novih investicija.

– Nažalost, u Crnoj Gori je poljuljan značajan dio faktora koji znače dobar poslovni ambijent pa se i ekonomski procesi ne razvijaju u skladu sa potencijalom koji imamo –upozoreno je iz PKCG.

NOVI NAMETI

Iz PKCG dodaju da se jedan od osnovnih elemenata tiče stabilnog i predvidivog regulatorno parvnog okvira.

renciju, nedovoljan nivo ulaganja u IT sektor, a

. Kako

– Stalno ukazujemo na značaj predvidljivog i transparentnog poslovnog ambijenta, zasnovanog na vladavini prava i poštovanju zakonskih okvira i procedura, jednakoj primjeni zakona za sve. Ukoliko imamo ispunjene ove uslove, privlačićemo i zadržavati renomirane američke, kao i druge strane investitore bi se izbjegle ne-

– Svjedoci smo čestih izmjena zakonskih rješenja koja su plod netransparentnih procesa i najčešće se zasnivaju na uvođenju novih nameta za privredu, a takvo okruže-

nje ne šalje signal sigurne investicione destinacije, što svaki privrednik traži i očekuje – istakli su iz PKCG i podsjetili da su najbolji primjer i aktuelne izmjene seta zakona koje je predložila Vlada, a koje će, kako kažu, u velikoj mjeri uticati na privredu. – Podsjećamo da su prijedlo-

zi kreirani bez javne rasprave i bez ikakve konsultacije sa privredom. Ovakve pojave poslovni ambijent čine značajno nepovoljnijim, sa dugoročno negativnim efektima po privredu – ocijenili su iz PKCG. Očekivanja privrede su, kako navode iz PKCG, da se ovakva praksa prekine i da se uskoro

Politika da bude u službi razvoja

Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić saopštio je da je na unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, bez dileme, urađeno mnogo, ali sasvim sigurno nedovoljno, uprkos činjenici da se Crna Gora u formalnom smislu relativno visoko kotira po međunarodnim institucijama koje se time bave.

– Razlog zašto formalno mnogo bolje stojimo nego što je to stvarno, po mom mišljenju, treba tražiti u činjenici da ta rangiranja nemaju dimenziju implementacije, a ona je ta koja govori o efikasnosti institucija, odnosno realizaciji formalno dodijeljenih prava – smatra

Kostić i dodaje da je implementacija jedna od osnovnih manjkavosti naše prakse pa i kad je poslovni ambijent u pitanju. – Ta diskrepanca između formalnog i stvarnog prava, tako karakteristična za našu društvenu praksu, postaje ključni nedostatak i kad je poslovni ambijent u pitanju. U takvoj situaciji postajete zavisni od volje birokratije, a kada je to slučaj onda je korupcija rezultat i destimulativan poslovni ambijent – tvrdi Kostić. On je istakao da je za unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj

Gori neophodno prvo obezbijediti da politika bude u službi ekonomskog i društvenog razvoja, a ne obrnuto.

– To bi značilo da se obezbijedi stvaranje zdravog makroekonomskog, političkog i pravnog okruženja, odnosno institucija koje će realizovati svoju ulogu –kazao je Kostić.

On navodi da je potrebno da Vlada, kao ključni kreator ekonomske politike, obezbijedi uključivanje svih relevantnih društvenih subjekata u donošenje strateških odluka i sistemskih zakonskih rješenja.

– Primjera radi, da se ne dešava da se iz procesa donošenja zakona, kao što je to slučaj ovih dana sa poreskim zakonima, donosi mimo znanja poslovnih udruženja i asocijacija – onih čije će poslovanje ti zakoni da opredje-

POSTOJI VELIKI PROSTOR ZA POBOLJŠANJE POSLOVNOG OKRUŽENJA:

Vasilije Kostić

upozoravaju na loš poslovni ambijent u Crnoj Gori

tjera ugrožava ekonomiju

Predstavnici PKCG navode da je atraktivnost investicione destinacije teško posmatrati izdvojeno iz regionalnog konteksta ,,posebno imajući u vidu da se većina zemalja Zapadnog Balkana periodično suočava sa političkom nestabilnošću i lokalnim političkim krizama, uz nedostatak napretka u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja“.

Dijalog

prevaziđu izazovi sa kojima se Crna Gora suočava, te da će biti uložen dodatni napor da se nadoknadi propušteno na evropskom integracionom putu. – Ono što sigurno ne žele ni privreda ni građani je da se obistine poruke Evropske komisije vezano za moguće stopiranje pregovaračkog

ljuju. Slično je bilo sa potpisivanjem Opšteg kolektivnog ugovora – istakao je Kostić.

Prema njegovim riječima, treba i da se izbjegne pretjerana dinamika u promjeni propisa, naročito poreskih, a kada je to neophodno treba, kako kaže, praviti raspored – javni kalendar budućih promjena kako bi se biznis na vrijeme prilagodio ili spremio na promjenu.

– Obezbijediti da državna i lokalna administracija budu u funkciji biznisa a ne obrnuto – biznis se tretira kao fiskalna lovina. Regulatorne procedure da budu skraćene i manje opterećujuće kako one ne bi preduzećima

podizale troškove i činila ih neefikasnima. To se postiže usvajanjem načela u formiranju procedura temeljenih na potrebama privrede, a ne

procesa, što bi značilo i zamrzavanje raspoloživih fondova za podršku privredi u cilju unapređenja konkurentnosti, otvaranja novih radnih mjesta, povećanja izvoznih mogućnosti, kao i zaštite životne sredine i tranzicije ka zelenoj i cirkularnoj ekonomiji – upozoravaju iz PKCG.

potrebama kreatora procedura – poručio je Kostić. On smatra i da konačno treba prestati sa praksom kreiranja propisa na temelju pristupa nabrajanja onoga šta je dozvoljeno umjesto navođenja onoga što nije, odnosno što je zabranjeno jer dosadašnji pristup, logično, rezultira propisima koje je moguće izigravati.

– Insistirati na promjeni vladajuće percepcije da biznis postoji radi administracije, a ne administracija radi biznisa. To je i razlog što preduzeća moraju da obijaju pragove administracije i da se povinuju njenoj volji, a ne volji propisa jer ne postoji dovoljno razvijen mehanizam koji bi administraciju motivisao na efikasno postupanje. Ovo je jedan od mogućih izvora korupcije

– Kada govorimo o unapređenju poslovnog ambijenta, osnovna pretpostavka je otvoren i kontinuiran dijalog između poslovne zajednice i donosilaca odluka, te obostrano razumijevanje i uvažavanje argumenata. Privrednici prave i godišnje i višegodišnje planove poslovanja, a koji se temelje na ostvarenim rezultatima, aktuelnim trendovima i očekivanjima koja se odnose na uslove poslovanja. Stoga je veoma važno da svaka izmjena u ekonomskoj politici Vlade bude transparentna, uz uključenost privrede od najranijih faza pripreme propisa, kako bi kompanije na vrijeme bile upoznate sa izmjenama, te saopštile svoj stav u cilju izrade optimalnog ili bar objektivnog obostrano prihvatljivog rješenja. Regulativa donešena na takav način garantuje efikasnu primjenu i najbolje rezultate – poručeno je iz PKCG. Iz ove poslovne asocijacije saopšteno je da nije moguće riješiti sve probleme odmah, ali, kako navode, dugoročno gledano, očuvanje privredne supstance i makroekonom-

i selektivnog postupanja administracije – rekao je Kostić.

On dodaje da treba obezbijediti zaštitu formalnoglegalnog biznisa, a tragati za neformalnim i nelegalnim, a ne obrnuto kako je sada. – Predmet pažnje i kontrole su samo legalna preduzeća. Na kraju, činjenica da treba dosta toga uraditi i dosta toga mijenjati ne znači da nije urađeno dosta. Ali imperativ promjene poslovnog okruženja se mijenja zavisno od nivoa društveno-ekonomskog razvoja (faza razvoja). Ukoliko poslovni ambijent nije spiritus movens (duh pokretač) privrednog, a time i društvenog razvoja, onda on postaje kočnica. Bojim se da je to sada slučaj kod nas – zaključio je Kostić.

ske stabilnosti, te paralelno sa tim, sprovođenje strukturnih reformi, kao i dalji razvoj i realizacija infrastrukturnih projekata, obezbijediće uslove za dinamičniji rast i razvoj. – U kratkom roku, efikasnija administracija mogla bi mnogo pomoći u prevazilaženju svakodnevnih izazova sa kojima se privrednici suočavaju, a koji karakterišu naš ekonomski sistem. Smanjenje troškova kroz ubrzanje različitih administrativnih procedura i postupaka, te ciljane kontrole uz veću upotrebu informacionih tehnologija uticale bi na likvidnost, ali i suzbijanje sive ekonomije – smatraju u PKCG. Dodaju da pored reforme javne uprave, obrazovnog sistema i sveobuhvatne sistemske usmjerenosti na suzbijanje sive ekonomije i unapređenje likvidnosti privrede, digitalna transformacija predstavlja jedan od preduslova za unapređenje poslovnog ambijenta. – Uz naprijed pomenutu političku i ekonomsku stabilnost, važno je prilagođavanjem regulatornog okvira privredu usmjeravati ka zelenoj transformaciji, te Crnu Goru učiniti atraktivnom investicionom destinacijom, što će biti garancija održivog razvoja u budućnosti – rekli su iz PKCG. Navedeno je da PKCG nastoji dati doprinos svim procesima koji mogu uticati na poboljšanje uslova poslovanja i podršku privredi u smislu prihvatanja novih trendova, te da je u tom poslu kao zastupnik glasa poslovne zajednice PKCG pouzdan partner kreatorima politika.

PreDuzeća iscrPljena i oslabljena

Iz Unije poslodavaca (UPCG) poručuju da godinama unazad, jedna od glavnih karakteristika poslovnog ambijenta Crne Gore predstavlja postojanje brojnih biznis barijera koje otežavaju redovno poslovanje i ograničavaju razvojne potencijale privatnog sektora. – Na takav ,,okvir“ nadovezale su se kovid pandemija, ratna dešavanja u Ukrajini i nestabilna političko-ekonomska situacija u zemlji, što je dodatno usložilo čitav ambijent i

CBCG: Smanjiti administrativne barijere

Iz Centralne banke (CBCG) navode da se poslovni ambijent u Crnoj Gori kontinuirano mijenja pod uticajem kako spoljnih, tako i unutrašnjih faktora.

– Generalno, konkurentnost crnogorskih proizvoda je prilično niska, na šta ukazuje visok nivo spoljnotrgovinskog deficita. S druge strane, poslovni ambijent bi trebalo dodatno unaprijediti, na šta nam ukazuje i globalni indeks konkurentnosti (prema Global Competitiveness Report iz 2019. godine od 140 zemalja, Crna Gora je na 73. mjestu). Za dalje unapređenje poslovnog ambijenta, neophodan je dalji razvoj i implementacija pravnog okvira, u skladu sa propisima Evropske unije i unapređenje konkurentnosti, uz uvažavanje specifičnosti Crne Gore – kazali su iz CBCG.

U vrhovnoj monetarnoj instituciji smatraju da je u cilju daljeg unapređenja poslovnog ambijenta potrebno smanjiti administrativne barijere na lokalnom i državnom nivou, te ojačati kapacitete institucija i drugih tijela zaduženih za smanjenje sive ekonomije.

- Uspostavljanje stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta preduslov je za intenziviranje privredne aktivnosti i privlačenje novih investicija, dok su transparentnost i neselektivnost u transakcijama ključne za stimulisanje zdrave konkurencije na tržištu – poručeno je iz CBCG.

negativno uticalo na položaj i održivost privrednih subjekata – posebno iz sektora MMSP. Oni su već toliko iscrpljeni i oslabljeni da vrlo teško (ili nikako) mogu da realizuju aktivnosti usmjerene na rast i razvoj – upozoreno je iz UPCG.

Predstavnici UPCG dodaju da je jedna od potvrda tome i generalno stanje u privredi u kojem su nelikvidnost, otežana naplata potraživanja, pad prihoda po osnovu smanjenog obima ekonomske aktivnosti, otežano izmirivanje brojnih fiskalnih obaveza, kreditnih anuiteta i pratećih troškova poslovanja, upravo mjera redovnih problema sa kojima se biznis zajednica danas suočava. – Da bi se privredi pružila podrška i istovremeno obezbijedili (veći) budžetski prihodi, potrebna je strateški vođena politika kojom će se pokrenuti procesi koji podstiču privrednu aktivnost i obezbjeđuju očuvanje stabilnosti ekonomskog sistema. To je prvi preduslov izgradnje ambijenta koji može biti privlačan za dolazak investitora i njihova (veća) ulaganja – kazali su iz UPCG i naglasili da u tom smilsu UPCG posebno podržava one procese koji su usmjereni na otkla -

njanje propusta i manjkavosti postojećeg regulatornog okvira, snažniju borbu protiv sive ekonomije i korupcije, kao i potpuno eliminisanje dosadašnje prakse selektivnog pristupa državnih organa i privilegovanog položaja (određenih) učesnika na tržištu. – Za UPCG, važan korak u ispunjenju navedenih ciljeva predstavljaju izmjene i dopune seta zakona koje je Ministarstvo finansija nedavno pripremilo i uputilo ih Skupštini na dalju proceduru (Zakon o porezu na dobit pravnih lica, Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja i dr.). Iako nije bila uključena u izradu ovih zakona, UPCG podržava proces koji je u tom dijelu započet, uz napomenu da će svoj doprinos istom pružiti kroz određeno amandmansko djelovanje – rekli su iz UPCG. Predstavnici UPCG navode da ako Crna Gora traži reforme i uvođenje reda, onda je više nego jasno da svi moraju preuzeti odgovornost. – I privreda i investitori traže stabilan, predvidiv i podsticajan ambijent. Bez toga, nema poslovnog razvoja, sigurnosti ulaganja, novih zapošljavanja i napretka cijelog društva i države – istakli su iz UPCG. srđan PoPoVić

Sastanak privrednika i predstavnika Vlade u decembru prošle godine

DONOSIOCI ODLUKA ČESTO MIJENJAJU PROPISE I TIME NEGATIVNO UTIČU NA POSLOVNI AMBIJENT: Abazović u Privrednoj komori

i. mandić

Saga na relaciji Kamenari – Lepetane se nastavlja s plovilom koje je još 2009. zbog neisplativosti bilo planirano za staro gvožđe

Građani rukama spuštali rampu na trajektu „Vasilije“

KOTOR – Putnici koji su čekali trajekt „Vasilije“ u Lepetanima, našli su se juče ujutro u neobičnoj ulozi kada su morali sopstvenom snagom da pomognu prilikom spuštanja rampe, koja se zaglavila.

Na snimku koji je proslijeđen medijima vide se četiri muškarca i jedna žena koji signaliziraju i drže rampu da se spusti na pristanište. U jednom trenutku se ona otkočila, a građani koji su je držali su odskočili.

Građani su, uz veliki napor, golim rukama uspjeli da spuste tešku metalnu rampu koja u jednom momentu pada i udara u beton. Suvišno je napominjati koliko je ova situacija bila opasna, a pravo je čudo da niko nije povrijeđen.

Trajekt „Vasilije“ je počeo prevoz putnika i vozila u subotu ujutro sa dva sata zakašnjenja. Stvorene su velike gužve, tunel Vrmac nije proradio, a putnici su čekali u velikim kolonama i preko sat vremena.

Ovaj incident s razlogom otvara brojna pitanja koja se tiču sigurnosti i bezbjednosti ovog plovila, a i ukazuje nadležnim

organima da se pozabave ovim pitanjem i daju odgovore da li je plovilo registrovano za ovaj vid djelatnosti, da li ima potrebne sigurnosne i druge sertifikate i potrebna osiguranja.

Prema informacijama Pobjede, trajekt „Vasilije“ je dugo vremena na vezu i nije bio korišćen. Navodno, u subotu je njegov dolazak kasnio dva sata jer ga nijesu mogli upaliti.

Predsjednik UO JP Morsko dobro Blažo Rađenović u subotu je poručio javnosti da je trajekt „Vasilije“ kotorske kompanije YU Briv construction sigurno plovilo.

Trajekt „Vasilije“ nekada se zvao „Borik“ i bio je vlasništvo riječke „Jadrolinije“ koja je zbog neisplativosti 2009. godine planirala da trajekt reže u staro željezo. Međutim, godinu dana kasnije trajekt „Borik“ je kupila kotorska kompanija YU Briv d.o.o. Kotor, specijalizovana za pomorske građevinske radove. U brodogradilištu u Bijeloj trajekt je preinačen u plovilo za pomoć u gradnji crnogorske marine „Porto Montenegro“. „Borik“ je izgrađen 1978. godine u Kraljevici za održavanje

linije Zadar – Preko, no vrlo brzo pokazao se premalenim, pa je održavao brojne druge linije na Jadranu. Zbog kapaciteta od samo 26 vozila i 260 putnika duže vremena je bio bez posla, pa ga je „Jadrolinija“ odlučila prodati. Preduzeće Pomorski saobraćaj

Na stazama gužva, u Kolašinu se traži krevet više, profitirao i Mojkovac

Novosađani uživaju na Bjelasici

KOLAŠIN - Kada radni dani u februaru ili martu liče ambijentom i gužvom na turističke vikende, onda su došli „gosti sa strane“. Odnosno oni koji nijesu česti na Bjelasici, već dolaze jednom godišnje. Protekle nedjelje gosti su stigli iz Novog Sada, bukvalno se tražio krevet više…

Miloš Drašković, vlasnik turističke agencije Tabon Voyage iz Novog Sada, je prije nekoliko sezona počeo da dovodi goste u Kolašin. – Odradimo ta „četiri noćenja“ radnim danima i očigledno je da se to primijeti u Kolašinu. Ove godine je bilo preko 400 gostiju kroz naš aranžman. Uživaju na skijama, sankama i druženju na planini. Poslije se to nastavlja u gradu tako da se ispuni i ona obaveza vanpasionske potrošnje. Gosti su zadovoljni, imamo ambiciju da se saradnja nastavi i da nas bude sve više u Kolašinu – kazao je Drašković. Kroz ovaj aranžman je bio isključivo popunjen privatni smještaj. To je bila prilika da se malo nadoknadi ona turistička praznina iz prve tri nedjelje januara. Čak se morala zatražiti „pomoć“ seoskog turizma, ali i susjednog Mojkovca. Dobru turističku popunjenost Aleksandar Vlahović, direktor TO Kolašin, je „pratio“ iz Ljubljane, sa sajma za aktivni odmor Alpe Adria. Uz podršku NTO i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, na sajmu učestvuju i turistički orgnizatori iz ostalih sjevernih opština Crne Gore. Kazao je da je Kolašin u Ljubljani predstavljen

kroz kvalitetne opcije aktivnog odmora kao što su pješačenje, biciklizam, kanjoning, uživanje u netaknutoj prirodi NP Biogradska gora... kao i kolašinska skijališta.

– Od izuzetne važnosti je dobra saobraćajna povezanost direktnom avio linijom Podgorica – Ljubljana – rekao je Vlahović.

koje je obavljalo prevoz trajektima na ovoj liniji u proteklih 17 godina, u petak u ponoć obustavilo je trajektnu liniju, a nakon što je prethodno JP Morsko dobro raskinulo ugovor sa tom kompanijom. Prevoz su obavljali sa šest trajekata, a u zimskom periodu u opticaju su bila tri.

Nakon toga je Morsko dobro iznajmilo trajekt od kotorske kompanije Yu Briv Construction, kapaciteta 20 vozila za prevoz na liniji Kamenari – Lepetane. Već prvog dana, u subotu nastao je kolaps u saobraćaju duž Jadranske magistrale i sa strane

Herceg Novog i Tivta. U Kamenarima i Lepetanima vozači su čekali i više od sat vremena da se ukrcaju na trajekt. Oni manje strpljivi i nepovjerljivi s razlogom u sigurnost ovog plovila odlučuju se da krenu dužim alternativnim pravcima ka Kotoru. Alternativnim pravcima se usmjeravaju autobusi, kamioni i šleperi.

Iz Auto-moto saveza Crne Gore saopštili su ranije da trajekt, jedini koji trenutno saobraća na trajektnoj liniji Kamenari - Lepetane, neće saobraćati od 22 sata do šest ujutru.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je kazao da je „moguće da ćemo doći u situaciju otežanog prevoza, ali očekujem da dođu sa strane trajekti koje ćemo možda kupiti“. Trajektnu liniju Kamenari - Lepetane je prethodnih 19 godina održavala kompanija Pomorski saobraćaj, a Vlada je u petak dala saglasnost na odluku o izmjenama i dopunama odredbi Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koji toj kompaniji omogućava upravljanje trajektnom linijom Kamenari - Lepetane. Iv. K.

Obilježeno 99 godina od ubistva crnogorskog komandira Mijuškovića

Šakom dinara ne može se mjeriti ljubav prema Crnoj Gori

NIKŠIĆ – Stotine građana je juče na Trebjesi odalo poštu komandiru Šćepanu Mijuškoviću, koga su prije 99 godina na svirep način ubili žandarmi i bacili u jamu, u kojoj je nađen nakon više od dva mjeseca.

D. DRAŠKOVIĆ

Ponuda Kolašina je predstavljena studijskoj grupi turoperatora iz baltičkih država. Ova posjeta je realizovana uz podršku NTO, a deset turoperatora iz Litvanije, Letonije i Estonije su motornim sankama obišli skijališta na Bjelasici i uvjerili se u moć sunca i dobro pripremljenih staza na planini.

U park-šumi, iznad dvogrle jame, prije nekoliko godina, Mijuškovići su postavili spomen-ploču koja svjedoči tom zločinu, a svakog februara, kada se obilježava godišnjica smrti velikog crnogorskog rodoljuba, okupe se brojni poštovaoci. Pomen je služio episkop ostroško-nikšićki Crnogorske pravoslavne crkve Boris Bojović sa sveštenstvom, a na Trebjesu su, osim Nikšićana, stigli i poštovaoci Mijuškovićevog lika i djela iz drugih krajeva Crne Gore. U ime bratstva prisutne je pozdravio Draško Mijušković, podsjećajući da je Šćepan rođen 1872. godine u selu Kunak, da je podoficirsku školu završio na Cetinju, da je 1910. godine dobio čin kapetana, a godinu kasnije komandira crnogorske vojske. – Učestvovao je u balkanskim

ratovima 1912-1913. godine, bio komandant Pješivačkog bataljona, a u Drugom balkanskom ratu bio je komandant kombinovanog Čevsko-bjeličko-pješivačkog bataljona. Učestvovao je i u Prvom svjetskom ratu (1914-1916). Po slomu Crne Gore, 1916. godine, zatvoren je u mađarski logor Boldogason, u kojem je ostao do sloma Austrougarske, kad se oslobođen vratio u Crnu Goru – kazao je Mijušković.

On je rekao da je Šćepan Mijušković svoj život stavio na raspolaganje zatočenoj

otadžbini, znajući da mu povratka nema, da je njegov život mala cijena za spas zemlje.

On je prisutnima kazao da hrabri ratnik balkanskih ratova nije htio da položi zakletvu Karađorđevićima, niti je htio da prima njihovu penziju, ubijeđen da se šakom dinara ne može mjeriti ljubav prema Crnoj Gori. – Njegov duh nije slomio mađarski logor, pa nije ni Jusovača, nijesu mogli žalosni Kalabići... Živog su se Šćepana bojali, a mrtvoga još i više – kazao je Draško Mijušković. Ra. P.

Gužve na Ski centru Kolašin 1600

Poštovaoci iz cijele Crne Gore odali počast komandiru

Četiri muškarca i jedna žena odglavili rampu trajekta

stopkadar

RIJEČ STRUKE: Potresi u Turskoj i Siriji – brutalno upozorenje prirode

Još nijesmo naučili pravilno da čitamo knjigu o zemljotresima

Sjevernoanadolijski rasjed se nalazi u jednoj od najjačih energetskih zemljotresnih zona u svijetu. Poslije zemljotresa koji je razorio Izmir (1991), smatralo se da bi naredni mogao biti dalje prema zapadu i ugroziti gusto naseljen Istanbul. To se za sada nije desilo jer se ovaj zemljotres dogodio na istočnom kraju rasjeda

Seizmološki zavod

Crne Gore bez geologa i geo zičara!

Đe smo mi u ovoj ili sličnoj priči o zemljotresima? Da vidimo.

PODGORICA – Ponovo se iz svoje utrobe oglasila naša stara-majka Gea oslobađajući „vjetrove svakojake“. Ovoga puta treslo se područje jugoistočne Turske i sjeverne Sirije.

Zemljotres, magnitude 7,8 (crnogorski zemljotres 1979. godine imao je magnitudu 7,1) pogodio je u ponedjeljak ujutro, 6. februara, područje jugoistočne Turske i sjeverne Sirije. Epicentar zemljotresa registrovan je u području Pazarcik u turskom Kahramanmarašu. Potom je novi zemljotres magnitude 7,6, u ponedjeljak u 13,24 sata pogodio distriht Elbistan, takođe u Kahramanmarašu.

Trinaest dana nakon razornih zemljotresa registrovano je više od 46.000 žrtava (broj nije konačan) i na desetine hiljada povrijeđenih. Oko pet miliona ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Prijeti zdravstvena kriza. U Turskoj je uvedeno vanredno stanje.

PROKLETE TEKTONSKE PLOČE

Prema podacima italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, zemljotrese je izazvalo pomjeranje tektonskih ploča, koje je iznosilo tri metra na dužini od 160 km. O čemu se radi?

Kao što je poznato, Zemljina kora nije jedinstvena, već je podijeljena na sedam veli-

kih tektonskih ploča koje pokrivaju oko 94 odsto Zemlje. Od njih šest su dominantno kontinentalne, a najveća Pacifička (površine 108 km2) je okeanska. Zatim po razmjerama slijede: Evroazijska (90 miliona km2), Afrička (80 miliona km2), Sjevernoamerička (62 miliona km2), Južnoamerička (60 miliona km2), Antarktička (58 miliona km2) i Australijska (46 miliona km2). Kontinentalne ploče na svojim leđima nose kontinente, od kojih je većina njih nekada činila dio jedinstvenog kontinenta (Pange-e). Ploče imaju konstantne brzine pomjeranja koje iznose od 2 cm/god. do 20 cm/god.

ŠTO POKREĆE PLOČE?

U Omotaču Zemlje postoji ljuska relativno viskozne i plastične materije koju nazivamo astenosfera (astenos - slab). Iznad astenosfere je Zemljina kora koja sa astenosferom čini litosferu. Debljina konti-

nentalne litosfere iznosi 150400 km, a okeanske od nekoliko kilometara do 90 km, što praktično odgovara i debljini tektonskih ploča.

Plivajući po astenosferi litosfera se sa njom izdiže, spušta ili pomjera horizontalno u odnosu na unutrašnji Omotač i Jezgro Zemlje. U svim tim pokretima kao sastavni dio litosfere učestvuje i Zemljina kora.

Uzrok pomjeranja tektonskih - litosfernih ploča je ispod litosfere. Tu se odvija kružna uzlazno-silazna cirkulacija ili konvekcija - prenos materije iz omotačac.

Konvekciono tečenje razdvaja tektonske ploče i pokreće ih u suprotnim pravcima, slično ključanju supe u uzavrelom loncu. Kada u domenu silaznih konvekcionih tokova jedna ploča podilazi ispod druge, ploča se najprije uvija i spušta pod blagim nagibom (100150). Pri tome se isteže i puca

na konveksnoj strani „grmeći svoje zemljotrese“. Na kraju, na velikoj dubini, ploča postaje rastopljena i izbija na površini Zemlje u vidu vulkanske lave.

ARABIJSKA I ANADOLIJSKA SUBPLOČA

Osim velikih, postoje i manje tektonske ploče. One se javljaju kao geološki srasli tereni sa velikim pločama i to u rubnim djelovima velikih ploča, odnosno u zonama gdje se velike ploče međusobno sudaraju ili podilaze jedna ispod druge. Ima ih ukupno 18, a za naš slučaj su najinteresantnije Arabijska i Anadolijska subploča. Arabijska subploča je dio velike Afričke ploče koja je pukla i otvorila današnje Crveno more podilazeći i snažno, kao torpedo, pritiskujući jugoistočnu

Odnedavno, naš Seizmološki zavod, ranije relativno respektabilna institucija, administrativno je pripojen Hidrometeorološkom zavodu. Tako smo spojili vodu i vatru, ono što je po prirodi stvari nespojivo.

Danas u Seizmološkom zavodu nije zaposlen nijedan geolog niti geofizičar, iako su oni po fakultetskoj diplomi jedino kompetentni da se bave zemljotresima, jer su zemljotresi geološko-geofizičke pojave.

U drugim sredinama je druga priča. U Beogradu, pored fakulteta imamo i višedecenijsku Srednju geološku školu, a u Varaždinu Višu geološku školu. Umjesto toga, mi smo ove godine otvorili dvije vjerske škole - jednu u Podgorici, drugu u Nikšiću. I popove smo doveli na vrata učionica da nam oni tumače prirodne pojave Božjom voljom.

Bože, kako se ovdje brzo smrkava!

Tursku kao dijela velike Evroazijske ploče. U nemogućnosti da se podvuče ispod Evroazijske ploče, južni djelovi ove ploče pucaju duž Sjevernoanadolijskog rasjeda, čime dolazi do formiranja Anadolijske ploče.

Pošto pritisak indukovan Arabijskom subpločom ne jenjava, Anadolijska subploča iz pravca zapada se rotira prema istoku i jugoistoku gdje njene granice danas još nijesu potpuno jasne.

ZEMLJOTRESI SE

JAVLJAJU U NIZOVIMA

Utvrđeno je da se na ovom području zemljotresi javljaju u nizovima. Razlog leži u karakteru Sjevernoanadolijskog rasjeda koji uokviruje Anadolijsku ploču sa sjevera.

Ovaj rasjed se proteže preko sjevera Turske i prolazi ispod Mramornog mora. Po mehanizmu pomjeranja je smičući (right-lateral) dužine oko 1000 km. Rasjed se nalazi u jednoj od najjačih energetskih zemljotresnih zona u svijetu. Od katastrofalnog zemljotresa, Erzikan zemljotres (1939) do sada je bilo sedam zemljotresa duž ovog rasjeda sa magnitudom većom od sedam. Pri tome se svaki sljedeći pojavljivao idući dalje na zapad. Poslije zemljotresa koji je razorio Izmir (1991), smatralo se da bi naredni mogao biti dalje prema zapadu i ugroziti gusto naseljen Istanbul. To se za sada nije dogodilo jer se ovaj zemljotres dogodio na istočnom kraju rasjeda.

Osim velikih, postoje i manje tektonske ploče. One se javljaju kao geološki srasli tereni sa velikim pločama i to u rubnim djelovima velikih ploča, odnosno u zonama gdje se velike ploče međusobno sudaraju ili podilaze jedna ispod druge. Ima ih ukupno 18

Piše: prof. dr Staniša IVANOVIĆ, akademik DANU

Ruševine nakon razornog zemljotresa u Turskoj

Lokacija glavnog i naknadnih zemljotresa od 6. februara 2023.

Brzine kretanja Arabijske i Anadolijske subploče

Dok se očekuje da izlov zaštićene vrste morskih krastavaca bude prekretnica za punu primjenu Krivičnog zakonika, istraga svedena na ronioca koji je turski državljanin

Službeno vozilo oduzeto, krivolovcu prijeti zatvor, ali firma još nije pod lupom tužioca

Turski državljanin koji je cijele noći u Baošićima vadio zaštićene morske krastavce ulov je odlagao u auto registrovano na firmu za preradu morskih plodova iz Budve. Protiv njega je podnijeta krivična prijava na osnovu člana 309 KZ, ali je tužilaštvo iz Herceg Novog saopštilo da „kontrolisanje rada pravnog lica čije sjedište nije na teritoriji Herceg Novog ne spada u nadležnost ovog tužilaštva“

PODGORICA – Istraga o izlovu zaštićenih morskih krastavaca u Boki, za sada, svedena je na neposrednog izvršioca, odnosno krivolovca koji je sa oko 300 kilograma zabranjenog ulova uhvaćen prije sedam dana, i to u službenom vozilu firme iz Budve koja se, prema papirima, bavi uvozom, preradom i plasmanom, između ostalih, upravo i ove vrste morskih organizama.

Tužilaštvo je prije sedam dana formiralo predmet povodom slučaja nelegalnog izlova zaštićenih morskih krastavaca, čiji izlov predstavlja krivično djelo, ali prema podacima koji su saopšteni Pobjedi, nema potvrde da je istraga proširena na firmu, u čijem je „renou“ u Baošićima zaplijenjeno 4.500 jedinki ove zabranjene vrste, ukupne težine 288 kilograma. Prije nego je krivolovac - turski državljanin E.

M. (46) uhapšen, iz mora je izašao na pontu, kako se sumnja, bacio je dvije vreće u kojima je, prema procjeni inspektora bilo još nekoliko desetina kilograma. Ekspertizom stručnjaka utvrđeno je da svi izlovljeni morski krastavci (trpovi) pripadaju dvijema zaštićenim vrstama. Dosljednom primjenom Krivičnog zakonika, za ovakvu devastaciju mora i izlov zaštićenih vrsta zaprijećena je kazna do pet godina zatvora.

krivično djelo

Protiv krivolovca, turskog državljanina E. M. (46) predmet je formiralo Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom, po prijavi Odjeljenja bezbjednosti iz tog grada. Na teret mu se stavlja krivično djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa iz čl. 309 KZ CG. Uporedo, bilo mu je određeno i zadržavanje do 72 časa zbog opasnosti od bjekstva. Kako je Pobjedi potvrdio portparol ODT Herceg Novi, državni tužilac Nikola Samardžić, vozilo i ronilačka oprema koje je koristio turski državljanin privremeno su oduzeti.

Na pitanje da li ima osnova za proširenje istrage i na preduzeće registrovano za preradu ribe i morskih organizama čije je vozilo osumnjičeni turski državlja-

Pored

Prema riječima Slavice Petović iz Instituta za biologiju mora, morski krastavac, ili trp, spada u bodljokošce. Nekoliko vrsta iz reda Holothuria je zaštićeno, uključujući i dvije vrste morskih krastavaca, kao i neke vrste ježeva koje se proteklih godina kod nas često nađu na meniju individualnih lovaca, uglavnom stranaca koji ih cijene kao deliciju.

Među ježevima recimo paracentrotus je na listi zaštićenih prema Barselonskoj konvenciji.

Petović kaže da je tokom proučavanja morskih krastavaca primijetila da postoje zone na kojima ih nema. To se povezuje sa ranije čestom njihovom eksploatacijom jer su korišćeni kao njeska (mamac) za bijelu morsku ribu.

To je sada sporadično slučaj i ne može se uporediti sa sistematskim čišćenjem dna (o čemu svjedoči samo zapljena iz Baošića) koje mora ostaviti mnogo veće posljedice na ekosistem.

kao jedan od prirodnih filtera – navodi Petović.

Prema njenim riječima, očito da smo zbog tražnje ove vrste morskih organizama na Dalekom istoku postali meta i nelegalnog izlova.

stavaca, uključujući i one koji su zaštićeni.

Za proteklih godinu, mnogo lica je procesuirano, kažnjavano zbog izlova, dok stvar nije poprimila mnogo šire razmjere.

nin koristio, tužilac Samardžić kazao je da „kontrolisanje rada pravnog lica čije sjedište nije na teritoriji Herceg Novog ne spada u nadležnost ovog tužilaštva“. Nijesmo od Samardžića dobili odgovor na dopunsko pitanje, da li je ODT HN sugerisalo policiji da o ovom aspektu informiše neposredno nadležno tužilaštvo u Kotoru, odnosno da li novsko tužilaštvo ima mogućnost da u neposrednoj komunikaciji o tome obavijesti kolege.

Sa druge strane, neposredno nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, do petka makar, nije zvanično obaviješteno o ovom događaju, niti je pred tom instancom formiran predmet.

To je Pobjedi potvrdila portparolka ODT Tijana Čelanović Hvatanje turskog državljanina

E. M. (46) sa ronilačkom opremom, i morskim krastavcima, organizovano je 13. februara, nakon nekoliko sličnih akcija koje su do sada završavale samo sa mandatnim kaznama prema počiniocima. Aktivisti građanske inicijative Stop krivolovu, inspektori za ribarstvo i policija iz Herceg Novog, pratili su krivolovca tokom cijele noći u kontrolisanoj akciji. Kada je izronio iz mora nije imao kud – ronilačka oprema, kante za deponovanje ulova, auto krcato već izlovljenim primjercima morskog krastavca... Preve-

deno na jezik zakonskih normi – dovoljno materijala za primjenu Krivičnog zakonika.

kazne kao prevencija

Prema podacima aktivista građanske inicijative Stop krivolovu, službeno vozilo vodi se na firmu koja je u martu prošle godine dobila zvaničnu dozvolu države da se, između ostalog, bavi ,,uvozom, preradom i plasmanom morskih krastavaca“.

Iz te organizacije, koja već šest godina uz podršku inspekcije za ribarstvo i policije, pokušava da izdejstvuje oštrije sankcije, odnosno dosljednu primjenu važećih kaznenih normi za nezakoniti izlov, očekuju od državnih institucija da ovaj slučaj dovedu do jasnog epiloga.

Apeluju da ovo bude posljednji slučaj koji je prolazio mandatnim kaznama, odnosno bude prvi gdje će se jasnim sankcijama staviti do znanja da nezakonito ubijanje ribe i vodenih organizama, uključujući i zaštićene vrste, zaslužuje zatvor.

- To bi bio ujedno i način da se preventivno djeluje: kada odlučno primijenite kazne, uticaćete i na buduće prekršioce da sa manje elana, računajući da će proći uz prekršaj, zarone noću u more, bace dinamit ili na drugi način se ogriješe o zakon i prirodu – saopšteno je Pobjedi iz inicijative Stop krivolovu.

Kako je Pobjedi kazala Slavica Petović, naučna savjetnica u Institutu za biologiju mora i poznavalac zoobentosa (životinja morskog dna), među morskim krastavcima ima nekoliko zaštićenih vrsta koje se ne smiju loviti. Zbog načina života i ishrane imaju veliki ekološki značaj i važna su karika u procesu kruženja materije i energije.

- To su životinje morskog muljevitog dna, prerađuje sediment i ostale organske materije nakon čega bakterije mogu da nastave proces razgradnje.

Time doprinosi razmjeni materija i energije u moru. Postoje studije koje ukazuju da imaju mogućnost prečišćavanja sedimenta. Primjera radi, ispod kaveza za uzgoj ribe, morski krastavci mogu da posluže

Pojašnjava da svaki prelov dovodi do disbalansa u ekosistemu.

- Čim je jedna od karika u lancu oslabljena, to se odražava na cjelinu, jer je sve povezano – ističe Petović.

zemlja apsurda

Kako je prošle sedmice Radiju Tivat kazao Aleksandar Vuković iz građanske inicijative Stop krivolovu, apsurdna je situacija da se pored domaćih krivolovaca s kojima se pokušavamo izboriti, nosimo i sa „uvoznim“ koji, pritom, otvaraju sumnju da neko pokušava „oprati“ ulov i plasirati ga kao legalan.

Prema njegovim riječima, već godinu se aktivisti Stop krivolovu suočavaju sa prijavama da se kod nas obavlja nezakoniti intenzivan izlov morskih kra-

- Postoji firma koja je od naših organa registrovana za uvoz, preradu i distribuciju morskih krastavaca. Ne znamo kako, vjerovatno su dali neke garancije. Postoje takve firme u svijetu jer se krastavci koriste u kulinarstvu, kozmetici, medicini... Postalo je simptomatično kada smo na terenu zaticali u krivolovu ljude koji su, na ovaj ili onaj način, povezani sa istom firmom iz Budve koja se bavi preradom tih organizama. Dakle, nijesu ih lovili za mamac i njeskanje parangala, već za drugu namjenu – kazao je Vuković. Sve je to, kako je naveo, rezulturalo akcijom od 13. februara, koja je trajala sedam-osam sati u koju su, pored njihovih aktivista, bili uključeni inspektori za ribarstvo, policija, ekološka inspekcija...

- Rezultat su dokazni materijal, oprema, vozilo, počinilac... Sve je jasno – kazao je on. Vuković apeluje da se promijeni dosadašnja praksa i gledanje tužilaštva na ovakve probleme, da ne bi upornost i istrajnost svih onih koji se godinama bore da se promijeni stanje, padali u vodu.

- Kada je u pitanju provjera strane firme iz Budve, tu je država na potezu – kazao je Vuković, očekujući da će se istraga pozabaviti i pitanjem što bi pojedincu trebalo nekoliko stotina kilograma morskih krastavaca dnevno, ako nije puki izvršilac za nečiji veći interes. i. periĆ

trpova, sve češće na meti i zaštićene vrste morskih ježeva

Zaplijenjenih 288 kilograma morskih krastavaca

Službeno vozilo u kojem je nađena zaštićena vrsta

Muzeji i galerije u 2022. ostvarili 126 odsto više posjeta u odnosu na 2021. godinu

Muzeji i galerije Podgorice su u 2022. godini ostvarili oko 126 odsto više posjeta u odnosu na 2021. godinu, i to je ujedno bio i najveći broj posjeta do sada.

Strateški cilj ove ustanove je interesovanje i zadovoljstvo publike, te je ovo mjesto gdje se upravo publici pristupa sa najvećom odgovornošču, a trend rasta interesovanja je veoma značajan.

PROGRAM

Direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković ističe da takvim rezultatima doprinose inovirani programski koncepti.

- Mnogo je urađeno da naš program bude osavremenjen i proširen u ključnim oblastima našeg rada – likovnom stvaralaštvu i kulturnoj baštini. Publika ima posebnu vrijednost u muzejskoj djelatnosti i nastojimo da povećamo učešće građana u kulturnom životu grada i na adekvatan način uključimo u kulturu različite društvene grupe. Naši programi, kao što su izložbe umjetničkog stvaralaštva, stalne postavke kulturne i umjetničke baštine, kao i brojne prateće aktivnosti osmišljene su u odnosu na interesovanja i potrebe naše vjerne muzejske publike, a ujedno i sa ciljem animaranja nove – kazao je Ćetković.

Ovo je, smatra, pristup koji uvažava publiku i širok dijapazon interesovanja i kulturnih potreba sugrađana i posjetilaca Podgorice.

- Cilj je bio osnažiti dinamič-

Posjećenost bila rekordna prošle godine

Rekordnoj

posjećenosti Muzeja i galerija doprinijeli su inovirani programski koncepti, kao i ulaganja

Glavnog grada u sanaciju i adaptaciju galerijskih prostora, kako bi bili atraktivniji za posjete i prepoznatljivi kao simboli kulture Podgorice

nu muzejsku djelatnost i doprinijeti afirmaciji Gradskog muzeja kao otvorene i sadržajne ustanove. Svi programi za nas imaju jedinstven kulturni značaj, a vjerujem da to umjetnici i publika mogu na pravi način da prepoznaju. Za naše programe važne su i tradicija i inovacija. Vode-

ći se potrebama publike, kao Muzej grada djelujemo unutar šireg programskog okvira, i kreiramo i realizujemo raznovrsne programe. Pokrenuli smo i društveno orijentisane programe, neformalno obrazovanje i interaktivno učenje za djecu i mlade, saradnju sa lokalnim zajedni-

cama i društvenim grupama. Sve to doprinosi našoj viziji inkluzivnog muzeja u kome je komunikacija sa publikom drugačija i kreativnija – ističe Ćetković ULAGANJA Važno je napomenuti da se muzej transformisao ne samo

Učenici iz tri osnovne škole učestvovali u projektu „Biram bicikl“

Statistika

Na osnovu statistike koju vodi JU Muzeji i galerije Podgorica, od ukupnog broja ostvarenih individualnih posjeta tokom 2022. godine 60,38 odsto su domaći posjetioci, dok su 39,62 procenta stranci.

– Posmatrano po polu, 55,49 odsto su žene, dok su 44,51 procenat muškarci. Među domaćim posjetiocima više je žena (59,8 odsto), nego muškaraca (40,2 odsto), dok je među stranim posjetiocima više muškaraca (51,07 odsto) nego žena (48,93 odsto). Od ukupnog broja organizovanih posjeta, tokom 2022. godine, 27,67 odsto su posjete đaka osnovnih škola, 12,66 odsto su posjete vrtića, 7,89 odsto posjete đaka srednjih škola, a 0,82 odsto su organizovane posjete studenata – navode iz Muzeja i galerija.

programski, već i infrastrukturno, te da su infrastrukturni projekti osigurali kreativno brendiranje muzeja i stvaranje jedinstvenog i savremenog ambijenta, što takođe kod publike i sugrađana ima važnu ulogu.

- Značajna ulaganja realizovana su izdvajanjima iz budžeta

Promovisali pješačenje i biciklizam

Šezdeset učenika iz tri osnovne škole ,, Milorad Musa Burzan“, ,,Pavle Rovinski“ iz Podgorice i ,,Bajo Jojić“ iz Andrijevice učestvovali su u projektu ,,Biram bicikl“, koji je realizovalo Udruženje biologa Crne Gore ,,Cellula“.

OBUKE

U okviru projekta realizovane su obuke o bezbjednoj vožnji bicikla. Instruktor obuke Dražen Bulatović, profesor fizičke kulture, učenike je upoznao sa tehnikama i vještinom upravljanja biciklom.

– Učenici su prelazili poligon postavljen od različitih prepreka koji je imao za cilj da ispita i unaprijedi njihove sposobnosti upravljanja biciklom.

Postavljeni su zahtjevi od jednostavnih vožnji pravom linijom do komplikovanih osmica i zahtjevnih cik-cak prepreka. Svi učenici su uspješno savladali poligon, unaprijedili svoje vještine i uživali u druženju

– kazala je koordinator projekta ,,Biram Bicikl“ Dragica

Vukčević

Od Bojana Jakića, instruktora vožnje iz auto-škole ,,As“, dodaje, učenici su saznali da

je jedina zaštita biciklista njihova odjeća.

– To su zaštitne kacige na glavi, adekvatna odjeća i obuća, prsluk, štitnici za koljena i laktove. Bitan problem biciklista je i nepostojanje odgovarajuće infrastrukture (biciklističke staze i trake), te su biciklisti primorani da za kretanje u saobraćaju koriste površine namijenjene za kretanje motornih vozila – istakla je Vukčević.

Upoznati su sa pravilima postupanja u skladu sa saobraćajnom signalizacijom, zabranom korišćenja mobilnih telefona, audio i video uređaja, pravilnoj upotrebi svjetla na biciklu...

– Naučili su što znači ispravan bicikl i koju opremu treba da sadrži, kako se bezbjedno prelazi preko kolovoza, koja su pravila vožnje u noćnim uslovima i na kolovozu i na koji način voditi računa o pješa-

cima, posebno o djeci pješacima i starijim licima – kaže Vukčević.

BEZBJEDNOST

Nakon savladane obuke organizovan je kviz znanja, a najboljima su dodijeljene adekvatne nagrade.

– U cilju praktikovanja dolaska u školu/na posao biciklom članovi Udruženja biologa Crne Gore ,,Cellula“ će u saradnji sa upravom škole ,,Bajo Jojić“,

Glavnog grada. Mnogo je urađeno na sanaciji i adaptaciji galerijskih prostora, kako bi Muzej bio atraktivniji za posjete. Aktivirali smo i prostore koji su u prethodnom periodu bili sasvim zapušteni. Galerija Art, Moderna galerija, Kuslevova kuća, Galerija ,,Risto Stijović“ – svi ti objekti prepoznatljivi su simboli kulture Podgorice – svi oni, tokom prethodne dvije godine, u cjelosti ili djelimično su adaptirani. Njihove adaptacije urađene su u cilju sanacije i otklanjanja brojnih nedostataka, a radi osavremenjivanja i kreiranja boljih uslova za obavljanje muzejske djelatnosti i prijatnijeg ambijenta za publiku i naše sugrađane. Zahvaljujući tome, danas Muzeji i galerije Podgorice imaju sasvim drugačiji imidž u odnosu na period od prije par godina, pa je samim tim i interesovanje za naše izložbe i druge programe sve veće – zaključio je Ćetković.

I. M.

a uz finansijsku podršku Ministarstva kapitalnih investicija, u dvorištu ove škole napraviti parking za bicikle – ističe ona.

Prošle godine, podsjeća, u projekat su bili uključeni učenici osnovnih škola ,,Božidar Vuković Podgoričanin“ i ,,Dragiša Ivanović“, a u septembru 2022. godine parking za bicikle postavljen je u dvorištu ispred škole „Božidar Vuković Podgoričanin“ (donator Home Sistems d.o.o. Podgorica).

– Za razliku od mnogih programa sa kojima se đaci upoznaju sa pravilima o bezbjednosti saobraćaja, koje uglavnom sprovode udruženja auto-škola ili saveza, ovo je program koji mlade sprema da sjutra bezbjedno voze bicikl, a ne automobil. Nadamo se da će značaj ovih aktivnosti biti prepoznat u široj zajednici i da ćemo u narednom periodu više učenika uključiti u slične aktivnosti, a u školskim dvorištima obezbijediti parkinge za bicikla – zaključuje Vukčević.

Projekat je finansijski podržalo Ministarstvo kapitalnih investicija – Oblast zaštita životne sredine u saobraćaju 2022.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Radionica za djecu u Razvojnom centru Razvijaće socijalne i emocionalne vještine

U Razvojnom centru Udruženja ,,Roditelji“ predškolci će ove sedmice imati priliku da prisustvuju radionici ,,Da nam škola bude laka“. Cilj radionice, koja je zakazana za petak u 18 sati, jeste da djeci olakša prelazak iz vrtića u školu. Realizuje se u saradnji sa obrazovnim centrom „Baltazar“, koji ima licencu za sprovođenje programa. Obrazovno-razvojni program namijenjen je djeci od četiri do šest godina i cilj mu je da kroz razvoj fine motorike, socijalne i emocionalne zrelosti, opažanja, pamćenja i pažnje omogući djeci lakši i uspješniji prelazak iz vrtića u školu. Radionica će biti održana u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra u Ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na imejl-adresu igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice „Igračkoteka i Razvojni centar“. I. M.

Sa izložbe

Zdravi stilovi života: Sa obuke

Ministarka Vlaović u Temišvaru promovisala

Budvu kao potencijalnu prijestonicu kulture

Velika razvojna

šansa za državu

PODGORICA – Kulturni potencijal i nasljeđe Budve čini je dobrim kandidatom za Evropsku prijestonicu kulture za 2028. godinu, ocijenila je ministarka kulture Maša Vlaović na otvaranju manifestacije Temišvar – Evropska prijestonica kulture 2023.

Vlaović je, na poziv rumunskog kolege Luciana Romaskanua i gradonačelnika Temišvara Dominika Frica prisustvovala programima kojima je obilježen početak manifestacije. Program otvaranja pod nazivom „Shine Your Light – Light Up Your City!“ od 17. do 19. februara obuhvatio je brojne izložbe, koncerte i performanse. Vlaović je na susretu organizovanom za predstavnike stranih delegacija kazala da Crna Gora treba da postane destinacija u kojoj kultura ima noseću ulogu.

Film „Superpower“, u režiji Šona Pena, prikazuje Zelenskog u trenucima nakon ruske invazije

Ukrajina se bori umjesto svih nas

s filmskog seta u kancelariju predsjednika. Invazija je potom dramatično povećala značaj filma i pretvorila Pena u strastvenog zagovornika Ukrajine. – Ukrajina se u borbi protiv ruske invazije bori umjesto svih nas – rekao je Pen publici na premijeri filma.

Film je producirao kanadsko-američki časopis ,,Vice“, a sniman je izbliza i „iz ruke“, u stilu interaktivnog dokumentarca koji je popularizovala ta medijska organizacija i prikazuje Penove napore da razumije Ukrajinu, njenog predsjednika i njenu borbu.

BERLIN – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kasno naveče 24. februara 2022, svega petnaestak sati nakon što je Rusija započela invaziju na njegovu zemlju, pronašao vremena i primio američkog glumca Šona Pena, što se može vidjeti u njegovom filmu „Superpower“ premijerno prikazanom na Berlinskom filmskom festivalu.

Zelenski je sjedjeći u praznoj sobi bez prozora nagađao o motivima ruskog predsjed -

Film, koji su režirali Pen i Aron Kaufman, započinje nekoliko mjeseci prije invazije, a Pen je nadahnuće za film našao u prelasku kolege glumca Zelenskog s filmskog seta u kancelariju predsjednika

nika Vladimira Putina za invaziju.

– Želi da budemo mrtvi. Mrzi Ukrajinu. Mrzi nas, rekao je Zelenski o ruskom predsjedniku u centralnoj sceni dokumentarnog filma „Super-

power“ o ukrajinskom vođi – piše Rojters, prenosi Hina. Film, koji su režirali Pen i Aron Kaufman, započinje nekoliko mjeseci prije invazije, a Pen je nadahnuće za film našao u prelasku kolege glumca Zelenskog

Pen i Kaufman u filmu podržavaju američko naoružavanje Ukrajine i time pokazuju da je odluka Zelenskog da ih primi na prvi dan invazije bila vješt potez u ukrajinskom informacijskom ratu. – Ako ne pobijedimo danas, tad će Amerikanci voditi ratove za nekoliko godina – rekao je Zelenski Penu u kasnijem intervjuu, upozorivši da bi poraz Ukrajine imao dalekosežne posljedice. Putinove snage su nakon gotovo godinu invazije još uvijek u Ukrajini, pojačavaju napade na istoku u sklopu onoga što Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom“, u kojoj su smrtno stradale hiljade ljudi, a raseljeni milioni. Kamera gledaoce neugodno približava smrti i krvoproliću koje su za sobom ostavili ruski vojnici pri povlačenju, a film je iskren kada su u pitanju ograničenja za zvijezdu Holivuda usred ratnog stanja. – Mogu li biti otvoren? Vi ste Šon Pen. Niko neće biti odgovoran za Vašu smrt na ratištu – čuje se kako na filmu govori jedan od tjelohranitelja. R. K.

Radionice za izradu suvenira u projektu ,,Stari zanati čuvari kulturne baštine“

R. K.

– Zato dajemo snažnu podršku kandidaturi Budve i nudimo svu neophodnu pomoć u pripremi za realizaciju i implementaciju projekta „Budva Boka 2028“ ukoliko taj projekat bude nominovan za Evropsku prijestonicu kulture – rekla je Vlaović. Prema njenim riječima, ovakvi projekti su karika u uvezivanju kulture i turizma i velika razvojna šansa za Crnu Goru i njenu veću vidljivost u svijetu. Projekat je značajan s aspekta međunarodne promocije i prezentacije regiona i države u cjelosti, a dobijanje ove titule bi trajno doprinijelo razvoju i održivosti regiona u oblasti kulture, kreativnih industrija, kulturnog turizma, zaštite i očuvanja kulturne baštine, obrazovanja, stvaranju mogućnosti za zapošljavanje, razvoju infrastrukture, novih partnerskih veza i pozicioniranju na evropskoj i svjetskoj kulturnoj i turističkoj mapi. Tokom ceremonije otvaranja Evropske prijestonice kulture 2023. ministarka Vlaović se srela sa premijerom Rumunije Nikolajem Čukom, ministarkom kulture Slovačke Natalijom Milanovom i brojnim kolegama koji su prisustvovali ministarskom sastanku organizovanom u Crnoj Gori u decembru prošle godine. U kratkim razgovorima razmotrena su značajna pitanja o saradnji i razmjeni u oblasti kulture. Titulu Evropske prijestonice kulture za 2023. godinu imaju Temišvar u Rumuniji, Eleusis u Grčkoj i Vešprem u Mađarskoj. Gradovi iz države kandidata i potencijalnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji na osnovu odluke EK iz 2014. godine imaju pravo da u periodu od 2020. do 2033. godine jednom konkurišu za titulu Evropske prijestonice kulture. Opština Budva je u saradnji sa partnerskim opštinama iz Boke kandidovala projekat „Budva Boka 2028“ i zajedno sa Skopljem ušla u završni krug takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture za 2028. godinu.

Filmski ciklus ,,Ljubav na filmu“ počinje večeras u Dodestu

,,P. S. Volim te“ otvara reviju

PODGORICA – Drama reditelja Ričarda La Graviniza ,,P. S. Volim te“ otvoriće večeras u 20 sati u sali Dodest trodnevnu reviju ,,Ljubav na filmu“. Filmovi bazirani na najpoznatijim ljubavnim pričama biće dio repertoara revije koju već sedmu godinu zaredom KIC organizuje povodom Dana zaljubljenih.

Drama ,,P. S. Volim te“ nastala je po istoimenom romanu mlade Irkinje Sesilije Ahern. U filmu glumi dvostruka dobitnica Oskara Hilari Svonk sa Džerardom Batlerom, Lizom Kudrou, Harijem Konikom mlađim i dobitnicom Oskara Keti Bejts. Film je nominovan za ,,Golden Trailer“ kao najbolja ljubavna priča, a autor filma Ričard LaGraviniz je uspio napisati scenario i snimiti film brzog ritma, izvanredno profilisanih likova, sa duhovitim situacijama i dijalozima.

Sjutra veče, takođe u 20 sati, publika će moći da pogleda američku romantičnu dramu ,,Kuća na jezeru“ redatelja Alehandra Agrestija, snimljenu prema romanu dobitnika Pulicerove nagrade Davida Auburna, a koja se temelji na originalnom južnokorejskom filmu ,,More“ iz 2000. Sandra Bulok i Kijano Rivs tumače glavne uloge. Za 22. februar planirano je prikazivanje romantične komedije ,,Odmor“ . R. K.

Sačuvati kulturno nasljeđe Herceg Novog, Boke i Crne Gore

PODGORICA – U toku su radionice za izradu suvenira u projektu ,,Stari zanati čuvari kulturne baštine“ koju realizuje NVO Mare Mare. Kako objašnjava koordinatorka projekta Dubravka Raičević, izrada suvenira započeta je kroz korišćenje tehnika šivenja, veza i heklanja.

- Predmete smo izradile u našim radionicama prethodnih pet mjeseci. Naše suvenire radimo pomalo zaboravljenim tehnikama starih zanata sa ciljem da sačuvamo, ali i afirmišemo to kulturno nasljeđe Herceg Novog, Boke i Crne Gore – rekla je Raičević.

Suvenir, kažu znalci, mora da pripada domenu asocijativnog, dakle, predmet koji izaziva sjećanje na mjesto i vrijeme u kome smo bili. Sam materijal, izgled i fizičke karakteristike dobro urađenog suvenira trebalo bi da bu-

du na neki način sublimat podneblja koje prezentuje. Riječ je, uglavnom, o predmetima koji ukazuju na oblast ili grad u koji se putovalo ili odmaralo. Mogu to biti pisani vodiči i mape, razglednice, oslikane majice, šolje, tanjiri, unikatna keramika s tipičnim motivima, modeli starih brodova...

- Suveniri su, takođe, i vrećice punjene lavandom, markeri za knjige, podmetači, jastuci i torbe sa detaljima koji asociraju na more i Boku, odnosno sve ono što izrađuju polaznice radionica i što će javnost moći da vidi na izložbi na kraju projekta – najavila je Raičević. Projekat „Stari zanati čuvari kul-

Izrada suvenira započeta je kroz korišćenje tehnika šivenja, veza i heklanja - istakla je koordinatorka projekta Dubravka Raičević

turne baštine“ implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD 2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ovaj program realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates“ koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva. A. Đ.

Šon Pen i Volodimir Zelenski

Jedan od suvenira

INTERVJU: Danica Vukićević, dobitnica Ninove nagrade za najbolji roman godine

Književnost uvijek traži rizik

PODGORICA – Ovogodišnja Ninova nagrada za najbolji roman godine, dodijeljena pjesnikinji i proznoj spisateljici Danici Vukićević za fragmentarni roman „Unutrašnje more“, izazvala je lavinu kontroverznih mišljenja i interesovanja. Odluka žirija naslanja se, na neki način, na prošlogodišnju Ninovu nagradu pjesnikinji Mileni Marković za „roman u stihu“, čime se pokazuje da je sami karakter prestižne Ninove nagrade postao bitno drugačiji, po žanrovskim i uopšte književnim kriterijumima i opredjeljenju.

Nagrađeni roman „Unutrašnje more“ po mnogo čemu je intrigantan, ne samo po formi, koji jeste neka vrsta „pačvork“ romana, sastavljenog od proznih kolaža na razne teme, već i zbog specifične angažovanosti na mnogobrojne pojave iz ovdašnjeg kulturnog i političkog života. Danica Vukićević u nagrađenom romanu, osim klasičnih tema, bazira svoje prozno kazivanje na ironijskim otklonima i kritičkim tretmanima gorućih političkih i socijalnih tema. Čini to hotimično kroz bezbroj kraćih ili dužih fragmenata, zahvata i razara teme homofobije, mačizma, politikanstva, nacionalizma, malograđanštine i uopšte duhovnog i materijalnog siromaštva čime je već dugo opterećen društveni život u Srbiji. Danica Vukićević, pjesnikinja, prozna spisateljica, esejistkinja, dobitnica je nagrada ,,ProFemina“, ,,Biljana Jovanović“ i „Milica Stojadinović Srpkinja“. Objavila je knjige poezije: „Kao hotel na vetru“, „Kada sam čula glasove“, „Šamanka“, „Luk i strela“, „Prelazak u jednu drugu vrstu“, „Visoki fabrički dimnjaci“, „Svetlucavost i milost“, „Dok je sunca i meseca“. Zatim knjige proze

„Na plažama“, „Život je gorila“ i „Majka obrnutih stvari“. Poezija i priče objavljene su joj u antologijama u Evropi i Americi i prevedene na više svjetskih jezika. Vukićević je djelovala sa Radmilom Lazić i Dubravkom Đurić u neformalnoj grupi feminističkih pjesnikinja okupljenih oko časopisa „Profemina“.

POBJEDA: Već sami naslov nagrađenog romana upućuje na avanturu pisanja, na metaforu o plovidbi po introspekciji, meditacijama, filozofiji, ali i svakodnevnim stanjima, komentarima raznih događaja umreženih u fragmentarnu kompoziciju romana.

VUKIĆEVIĆ: Stvarno jeste metafora o plovidbi, protejsko-odisejska uz smijeh koji je naše glavno oružje u borbi s preozbiljnim shvatanjem sebe, u borbi ubjeđivanja ko je (pravi) vlasnik našeg pogleda na svijet literature. Tu se ja krećem, na granici istine knjige i istine života koje nijesu singularne.

POBJEDA: Čini se da je žiri za Ninovu nagradu sa dobrim osjećajem prepoznao sve specifičnosti Vašeg romana. Da li se može govoriti da je književnost ovog puta ponajviše

POBJEDA: Utisak je da ste gotovo sva poglavlja nagrađenog romana, simbole, pojmove, fragmente, događaje birali po nekom unutarnjem diktatu, koji je isto toliko specifičan koliko je specifična kompozicija romana. Što Vas

Književni kanon je krut, normativistički, ali on živi od narušavanja. Istina književnosti se stavlja na provjeru, u suprotnom, nije nam potrebna

uticala na žiri, te da je NIN-ov žiri u posljednjih nekoliko godina napravio bitne otklone u kriterijumima i tradiciji ove nagrade?

VUKIĆEVIĆ: To je više nego očigledno i tiče se stvaranja jedne atmosfere u kojoj će biti moguće i takva djela/knjige/romane tretirati ne kao neoficijelnu književnost, već kao ravnopravni tok, paralelnu književnu realnost, koja ima pravo da postoji i živi, bez obzira na ne/aklamaciju, ne/prihvaćenost… koje su uvijek uslovne, arbitrarne iako se predstavljaju kao Mojsijeve tablice. I, zar nije hvatanje tih osjećanja/struktura/događaja i njihovo označavanje i izlaganje posao kritičara, stručnjaka, onih koji imaju više očiju, razrađene senzore, a ne da se bave isključivo mumijama. Bavljenje književnošću, bilo kakvom umjetničkom formom, uvijek podrazumijeva i traži rizik, odsustvo sigurnosti, neizvjesnost. Neznanje šta će dalje biti. Znanje da stojiš iza toga. Književni kanon je krut, normativistički, ali on živi od narušavanja. Istina književnosti se stavlja na provjeru, u suprotnom, nije nam potrebna.

POBJEDA: Roman „Unutrašnje more“ se od samog početka doima kao neka zbirka, kolekcija tvojih „znakova pored puta“. Kao da si pisala s pogledom iz „Trećeg oka“ koje je simbolički ugrađeno na naslovnici knjige?

VUKIĆEVIĆ: Koristila sam prizmu da prelomim sve te zrake i boje, taj neočekivani donji rakurs koji ti daje slobodu i lakoću, a katapultira te. Potrebno je ponekad samo promijeniti perspek-

tivu. Oko je grafička intervencija „Škarta“ koji je napravio korice i prvi put otkad objavljujem, knjiga je moja i spolja, fizički, što se pokazalo kao neki dodatni sklad (pritom, moj novosadski izdavač Relja Dražić, Nojzac, filozof je po obrazovanju).

POBJEDA: Teme fragmenata, odnosno, romana su usamljenost, socijalne teme, biografski motivi, rezignacija raspamećenim svijetom, ali i muško-ženski odnosi. Koliko

Vam je ovakva (kondenzovana i rasuta) forma romana bila prijemčiva za iskazivanje pojedinih važnih tema, da li ste pronašli definitivno svoj „kurs“ u pisanju?

VUKIĆEVIĆ: Kako bih uopšte mogla da pišem, moram da se zabavim, da zabavim sebe, čak i u prividno bezizlaznim situacijama. Mi neprestano obitavamo u gorućim kontradikcijama, u nekom trenutku ta peć se zatvori, djeluje kako nema dalje, a ima, iza, iza, ima iza… I to je samo po sebi fantastično. Sve te mogućnosti, neočekivana sila… koja rješava, ne sve. Napravila sam ovdje takvu strukturu koja dopušta čitaočevo dopisivanje. Pauze, tišina, zagrade, dio su gustog tkanja.

Neko me je pitao ko mi je još od buntovnika, pored Pesoe, Kafke i Vujice Rešina Tucića, pravio društvo dok sam pisala (pominjem ih, nabrajam s drugim imenima) i zašto volim buntovnike. Ni Kafka, a pogotovu Pesoa nijesu bili nikakvi buntovnici, već sjenke, književne mašine. (Vujica je čudesan na milion načina, i ta umjetnička anarhična snažna ličnost nije baš ide-

Sopstvena i tuđa iskustva

je pokretalo na ovakav izbor stanja i situacija koje ste umetali i povezivali u romanu?

VUKIĆEVIĆ: Tu ima jako mnogo tuđeg iskustva i mog sopstvenog koje sam dodirnula, zapamtila,

postavila preko naslova koji iskazuju dramatičnost u raznim pravcima. Čije je iskustvo, iskustvo naratora, ili iskustvo autora? Razvijanje platna, uključivanje antena na prijem raznih frekven-

ju od najboljeg u nama veliki je zadatak pred svakim. Možeš ga ignorisati i ostati dovijeka isti, možeš ga pogledati u oči, neki odgovor mora uslijediti. To svako duguje sebi.

POBJEDA: Ponekad se učini da je roman „Unutrašnje more“ neka vrsta fascinantne literarne igračke za odrasle. Kao literarna „lego“ kolekcija gdje sve figurice (fragmenti) imaju svoje oblike i boje u jeziku, kao onaj Lego Serious Play. Zar nije i to jedan od izazova za različita čitanja, ili čak dopisivanja, kako ste maloprije rekli?

VUKIĆEVIĆ: Čula sam najrazličitije utiske, često vrlo nadahnuto izrečene/napisane, vrlo inspirativne i neočekivane, koji potvrđuju moju staru nepokolebljivu vjeru u inteligentnog čitaoca koji će razumjeti i ono najnerazumljivije. I ono najluđe što čovjek može napisati biće shvaćeno. Nema krivog i pravog. Tako je s utiskom da je ovo (knjiga) neparni ritam. Tako ga je okarakterisala moja prijateljica. Po Bartovoj podjeli na pisljive i čitljive knjige, ova bi se izjasnila kao pisljiva.

POBJEDA: Nagrađeni roman je crnohumorna priča sa opservacijama na mnogobrojne teške i aktuelne teme ovog našeg današnjeg svijeta. Opet zvuči kao igra, osjeća se u njemu radost pisanja, ali u gotovo svim fragmentima i glas neke opomene. Šta možete reći o povezanosti romana sa nekim aktuelnim temama iz društvenog života u Srbiji?

VUKIĆEVIĆ: Oduvijek mi je bilo važno da znam – gdje sam, šta se dešava, otkud ja baš ovdje – da vidim... I pošto me zvanična servirana olinjala politička istina nije uopšte zanimala, nalazila sam sekundarne/tercijalne, prividno nespojive izvore/indikatore saznanja i odgovore na ova pitanja koja sam postavljala sebi.

al ovdašnje književnosti.) Samo su nenaoružani sami i slabi nešto izveli u poretku literature.

POBJEDA: Imate pri samom kraju romana iskaz: „Pisanje je trenutna i momentalna emancipacija“. Zvuči kao da je pisanje jedino preostalo kao mogućnost protiv mnogobrojnih ugroženosti pojedinca, protiv „zločina oduzimanja vremena“, protiv ratova, haosa, pandemija i drugih pošasti ovog našeg balkanskog, ali i globalnog svijeta?

VUKIĆEVIĆ: Nijesmo tako nevini i bespomoćni, toliko toga je u našim rukama, samo bi trebalo izvaditi ih iz krila, iz tegle s turšijom, iz džepova. Usporiš, pogledaš, kontempliraš, onda lakše odabereš kuda dalje. Manje strahuješ, više razmahuješ. Oslobađanje od straha, mnoštva strahova koji nas unižavaju, smanjuju, odvaja-

cija, emotivnih, spadaju u taj rad. Sklop ima duboku unutrašnju logiku onoga što je za mene važno. Približavanje i udaljavanje od drame banalnosti, užasnutosti i ushićenosti. Svijet ideja smatram ravnopravnim akterom svijeta djelovanja.

Pored gogenovskih pitanja, trebalo je zadovoljiti znatiželju koja se samo širila i još se širi. Cjeloživotni proces koji interno sa svojom kćerkom nazivam „antropološka istraživanja“. Pa sam tako svjedočila o onome o čemu se ne priča/piše (zašto, zanimljivo je pitanje), o mučenju koje trpim(o) kao obični, normalni, pošteni građani, najviše usamljeni, najranjiviji, a ne bi tako trebalo da bude, jer nijesmo sami i ne bi trebalo da nas ranjava država kojoj plaćamo da nas nekako i od sebe zaštiti.

POBJEDA: U fragmentu romana „Crna Gora“ kažete: „Kupovina u Tuzima, zatvor u Spužu. Lokvanji na Žabljaku. I Zeta i Cetinje i Katunska nahija i Tomo i Danica.“ Na koji način se u ovom fragmentu povezujete s Crnom Gorom?

VUKIĆEVIĆ: To je kao neka pjesma u meni koja putuje… Šuma koja se kreće, nezlokobno. Lutala sam Durmitorom, gledala lokvanje. Moj djed je došao u toplički kraj iz Katunske nahije, imali su svoje selo, doveo je nevjestu, s Cetinja. On je umro mlad, i ostavio moju babu s petoro djece. Išli su potom svi za mojim ocem, glavnina do Beograda. Kada je baba umrla sahranili su je u njihovom selu. Mnogo kasnije, na putovanju s tetkom iz Australije (djedova sestra, udata Krivokapić) koja je željela da obiđemo svu rodbinu, upoznala sam rođake, jedna od njih poklonila mi je djedov crnogorski pasoš i jedini portret porodice. I pasoš (Katunska nahija) i portret volšebno su nestali. Nešto je tu moje. Odatle! Ljubeta LABOVIĆ

Naslovnica nagrađenog romana

KAD PIŠEM, MORAM DA SE ZABAVIM: Danica Vukićević

VESNA LALIĆ/NOVA

Košarkaši Crne Gore odradili polovinu planiranih treninga u Podgorici u sklopu priprema za posljednji ,,prozor“ kvali kacija za Mundobasket

Nikolić: Pokušaćemo odmah u Tuzli da se kvalifikujemo na SP

PODGORICA – Košarkaši

Crne Gore su odradili tri, a do odlaska za Tuzlu (utorak poslije ručka), odradiće još toliko treninga u Podgorici, u sklopu mini-priprema za posljednji ,,prozor“ kvalifikacija za Mundobasket i mečeve u gostima sa Bosnom i Hercegovinom i kod kuće sa Češkom.

Selektor Boško Radović još nema na raspolaganju sve igrače, iako su juče prve treninge odradili Petar Popović i Andrija Grbović. Sinoć je stigao Nemanja Radović, a kasni plej Kendrik Peri, jer je sa Unikahom juče igrao finale španskog Kupa kralja, pa će naturalizovani Amerikanac, kako nam je rečeno, stići kasno večeras, što znači da će pred put za Tuzlu odraditi samo jedan trening. Pred posljednja dva meča u kvalifikacijama situacija je jasna –da bi ostala na trećem mjestu u grupi K, posljednjem koje vodi na Mundobasket, Crnoj Gori (ima skor 6-4) treba da pobijedi Bosnu i Hercegovinu u četvrtak veče (20 sati), ili, ako bude

moralo da bude tako, da izgubi sa manje od 19 razlike, uz uslov da u neđelju u ,,Morači“ pobijedi Češku… - Razmišljamo samo o utakmici sa BiH, znamo da imamo utakmicu protiv Češke kod kuće, ali trenutno sav je fokus na utakmicu sa BiH. Imaju dobar sa-

stav, ali i mi smatramo da imamo dovoljno dobar tim da možemo da pobijedimo. Pobjeda nas vodi na Svjetsko prvenstvo, bilo jedan ili 10 razlike, pokušaćemo odmah da pobijedimo i da se kvalifikujemo na Svjetsko prvenstvo. Postoji i ta druga opcija - da izgubimo manje od 19

pletna, jer nema povrijeđenih Dina Radončića i Vladimira Mihailovića

- Uvijek smo u sličnoj situaciji, ali nađemo načina da se ujedinimo i budemo na maksimumu. Svi momci koju su tu uvijek daju maksimum, mislim da neće biti problema.

Nakon što je zbog povreda propustio dva prethodna ,,prozora“ kvalifikacija i Evropsko prvenstvo, u tim Crne Gore se vraća bek njemačkog Ulma Fedor Žugić - Još dvije utakmice, bilo bi lijepo da budu još dvije pobjede. Teški protivnici, BiH i Češka su jako nezgodni, ali mi ćemo uvijek izaći sa dobrom energijom, gladni i žedni pobjede, mislim da ćemo dobro predstaviti zemlju i boriti se do kraja – rekao je Žugić.

Crna Gora ni u ovom ,,prozoru“ nije kom-

Kultno košarkaško

PODGORICA - Kultni košarkaški teren u Njegoševom parku od juče nosi ime legende podgoričke Budućnosti - Dragana Ivanovića

Bilo bi lijepo da je sve kako smo planirali, ali mislim da ćemo i ovako moći da izvučemo maksimum.

Žugić je imao dobar start sezone, ali je ponovo imao problema sa povredom koja se, kako kaže, ,,obnavlja dva-tri mjeseca“.

- Poslije dužeg vremena se osjećam zdravo i u punoj snazi, nadam se da će krenuti sve dobro od ovih reprezentativnih ,,prozora“ i za mene i za sve ostale momke i da ćemo se vratiti svi zdravi svojim obavezama u klubovima - zaključio je Žugić.

razlike, ali, naravno, ne želimo uopšte o tome da razmišljamo, sav je fokus na pobjedi - kazao je centar naše reprezentacije Zoran Nikolić Nikolić će pod košem voditi veliku borbu sa centrom Budućnost Volija Kenanom Kamenjašem , bivšim centrom Sutjeske i Podgorice Ismetom Sejfićem (ove sezone igra na Kosovu) i Miralemom Halilovićem, članom Nantera, sa kojim je bivši centar Budućnosti ove sezone igrao u šampionatu Francuske.

- Cijela ekipa im je dosta kvalitetna, dobro su popunjeni na svim pozicijama. Kada poredimo sa prošlom utakmicom sa njima u Podgorici, kod njih je manja razlika u sastavu nego kod nas. Izuzev Nurkića i Muse, svi ostali nosioci igre su tu. Što se tiče njihove centarske linije, to su dobri i jaki centri, sigurno nam neće biti lako protiv njih. Kenana malo bolje poznajem, jer sam prošle sezone igrao dosta puta protiv nje-

Unikaha je osvojila španski Kup kralja, pa će se Kendrik Peri priključiti reprezentaciji Crne Gore sa prvim osvojenim trofejom u dresu tima iz Malage. Nakon što je u četvrt nalu i polu nalu eliminisala prve favorite, Barselonu (89:87) i Real (93:82), Unikaha je u nalu savladala i Tenerife sa 83:80, i domogla se drugog trofeja u ovom takmičenju u klupskoj istoriji, nakon onog iz 2005. godine. Peri je meč završio sa šest poena, te po dva skoka i asistencije

ga. Ove godine sam imao priliku da igram protiv Halilovića, a prošle godine jednom protiv Sejfića. Poznajem ih koliko-toliko, znam otprilike kako igraju, na koji način, to mi, sigurno, mnogo pomaže i mislim da i mi imamo naše šanse protiv njih –dodao je Nikolić. Zoran Nikolić je od ove sezone član francuskog Le Portela, koji je trenutno na diobi 12. mjesta sa skorom 8-13. Nikolić prosječno bilježi 6,4 poena i 6,4 skoka po meču.

- Trebalo mi je malo više vremena da se naviknem, drugačija se košarka igra nego kod nas, mnogo brža, dosta više tranzicije i brzih šuteva. Smatram da sam sad ušao u ritam i da mi sad to prija, mnogo se bolje osjećam, igram sa mnogo više samopouzdanja i smatram da se to vidi po mojim partijama - zaključio je 26-godišnji Nikšićanin. S. J.

Ovim povodom, memorijalnu ploču otkrili su gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i Draganov brat - Duško Ivanović Dragan Ivanović je punih 12 godina bio kapiten Budućnosti, koja je 1980. godine ušla u prvu jugoslovensku ligu i u njoj bilježila rezultate iznad očekivanja. Nakon završetka igračke karijere bio je direktor omladinske škole KK Budućnost, kao i pomoćnik direktora Uprave za sport.

Bavio se i trenerskim poslom, karijeru počeo je u švajcarskom klubu Basket Regenzdorf, potom je radio u nikšićkom Ibonu i ženskom košarkaškom klubu Budućnost. Punih 18 godina vodio je Košarkaški klub Morača, u čijoj su školi ponikli mnogi talenti. Preminuo je 19. novembra 2021. u 66. godini, od posljedica korona virusa.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je iskazao veliko zadovoljstvo što će košarkaški teren u Njegoševom parku nositi ime ,,sportske legende našeg grada, čovjeka koji je davne 1980. godine kao kapiten sjajne generacije Budućnosti, prvi put u istoriji uveo naš klub u Prvu saveznu košarkašku ligu i na taj način trasirao put svim budućim našim uspjesima voljenog kluba, od tada do danas“.

- Ako posmatramo taj period, složili bismo se da se u Podgorici gotovo sve promijenilo i da je identitet našeg grada promijenjen, možda i najviše u poređenju sa drugim glavnim gradovima nekadašnjih republika bivše Jugoslavije. Neko ko je, recimo, te 1980. boravio u Titogradu, pa iz nekog razloga, do danas nije bio u Podgorici, teško bi se, uopšte, snašao u gradu. Moguće je da bi imao utisak da nije u pitanju isti grad. A identitet grada u osnovi čine ljudi. U tom smislu, rijetki su oni koji su ostali jednako važni svim generacijama nakon toliko vremena i toliko društvenih mijena. Jedan od takvih ljudi je Dragan Ivanović - kazao je Vuković i dodao da je ,,Dragan Ivanović uspio u nečemu što je u Podgorici vrlo rijetko, zbog specifičnosti karaktera i mentaliteta ovdašnjih ljudi, a

PODGORICA - Drugog dana NBA Ol-stara u Solt Lejk Sitiju na programu su bile tri ,,discipline“.

Mek Meklang, član Delaver Blu Koutsa, ispisao je istoriju jer je postao prvi koji je kao član tima iz Razvojne G lige trijumfovao u zakucavanjima. Ovaj 24-godišnjak je u finalu bio bolji od Treja Marfija iz Nju Orleansa.

Takođe, u takmičenju su učestvovali Kenjon Martin junior iz Hjustona i Džeriho Sims iz Njujork Niksa.

Meklang, koji je u karijeri odi-

grao dvije NBA utakmice za Filadelfiju, sjajno veče je najavio već pri prvom skoku, kada je preskočio dvojicu prijatelja, a prilikom drugog zakucavanja izveo je ,,helikopter“, sa dvije ruke u okretu od 360 stepeni. Kod trećeg skoka je uzeo loptu od drugog prijatelja, koji ju je držao iznad glave, preskočio ga i onda zakucao sa dvije ruke iza glave. Za posljednji skok je obukao srednjoškolsku uniformu i zakucao uz jedan i po okret u vazduhu.

Sve sudije, predvođene Kar-

lom Melounom, ocijenile su ga sa maksimalnim brojem poena. Demijen Lilard, zvijezda Portlanda, pobijedio je u takmičenju u trojkama. U finalu je imao 26 poena i za jedan poen nadmašio Badija Hilda

Kao treći je završio Tajris Haliburton, koji je imao najveći ukupan broj poena u prvoj rundi, 31, ali je zakazao u finalu kada je imao samo 17.

U finale nijesu uspjeli da se plasiraju Džejson Tejtum, Tajler Hiro, Džulijus Rendl i Lauri Markanen

Ekipa ,,Džez“ pobijedila je u takmičenju u vještinama. Domaći tim je u sastavu Džordan Klarkson, Voker Kesler i Kolins Sekston bio bolji od konkurencije.

Pobijedili su tim ,,Ruks“, koji su činili Paolo Bankero (Orlando), Džejden Ajvi (Detroit) i Džabari Smit Džunior (Hjuston), odnosno tim ,,Adetokumbovi“, za koji su nastupali braća Janis

Vujačić: Dragan bio primjer u svemu

(Milvoki), Tanasis (Milvoki) i Aleks (Viskonsin).

Takmičenje je obuhvatalo tri igre – štafeta, dodavanja i na kraju šutiranje na koš. Ovo je bio treći put da su košarkaši Jute pobijedili u ovom takmičenju, koje je u Ol-star vikend uvedeno 2003. godine, pridruživši su se Treju Burku (2014) i Deronu Vilijamsu (2008). S. J.

Jedan od Draganovih saigrača Jadran Vujačić povodom ovog događaja se obratio porukom kazavši da bi jako volio da je danas mogao biti u Njegoševom parku, te da se iskreno raduje što će košarkaško igralište u Podgorici nositi ime njegovog prerano preminulog prijatelja i kapitena. - Više godina smo zajedno u titogradskoj Budućnosti bili

Žugić: Bilo bi lijepo da budu još dvije pobjede

U Solt Lejk Sitiju nastavljen NBA Ol-Star vikend Mek Meklang pobijedio u zakucavanjima, Lilard najbolji trojkaš, ,,Džezeri“ najvještiji

Sa jučerašnjeg treninga naših najboljih košarkaša u Bemaks areni

Mek Meklang u akciji

Podgorica se odužila sportskoj legendi grada

Duško Ivanović: Dragan je, prije svega, bio dobar i plemenit čovjek, ja sam ponosan na njega

- Teško mi je, tužno mi je, ali sam istovremeno srećan kada vidim ovoliki

to je da istovremeno bude i cijenjen i voljen“.

- Prisustvo ovolikog broja ljudi danas, različitih generacija koji su bili prijatelji Dragana Ivanovića, koji pamte njegove košarkaške bravure na ovom mjesto i u SC ,,Morača“, ali i onih koji nijesu bili u prilici da odgledaju neku njegovu utakmicu, nego su o njemu slu-

Dragan

je uvijek

broj dragih prijatelja, ljudi koje odavno nijesam vidio, koji su godinama pratili Dragana i mene. Kao što svi znate, Dragan je, prije svega, bio dobar i plemenit čovjek, i ja sam ponosan na njega. Osim toga, kao sportista bio je primjer i vođa, kapiten jedne sjajne generacije igrača koji su u vrlo teškim uslovima uspjeli da, u to vrijeme, uđu u najjaču ligu Evrope. Baš na ovom terenu, sjećam se na koliko smo stepenica skakali, koliko šprinteva napravili u parku, preko ovog Visećeg, pa preko Vezirovog mosta. To

šali iz priča svojih roditelja, prema njemu imaju istu emociju. Zato sam danas vrlo srećan što smo na jedan skroman način u prilici da se odužimo sportskoj legendi našeg grada, na način na koji smo to prije dvije i po godine uradili i sa još jednim velikanom podgoričkog sporta Goranom Polijem Bojanićem - kazao je Vu-

su nam bile pripreme, tako se treniralo u tim uslovima - kazao je Ivanović i dodao da je Dragan, osim što je bio kapiten, bio vođa velikog broja mlađih generacija u njegovom klubu Morača. - Učio ih je košarci, ali ih je učio i životu, nečemu, možda, puno važnijem. Sjećam se ovog terena kada je dolazio sa svojim unukom Milovanom, kada je tek bio prohodao. Volio je ovaj teren i bio bi danas zadovoljan i ponosan što ovo mjesto nosi njegovo ime - zaključio je Duško Ivanović.

ković i poručio da se nada da će budući naraštaji naslijediti put koji je trasirao Dragan Ivanović i nastaviti da doprinose uspjesima podgoričkog i crnogorskog sporta.

Pored članova porodice i nekih bivših saigrača Dragana Ivanovića, događaju su prisustvovali predstavnici košarkaških klubova Budućnost i Morača,

Košarkaškog saveza Crne Gore, Crnogorskog olimpijskog komiteta, veliki broj ljubitelja košarke i sporta uopšte, kao i poštovaoci lika i djela Dragana Ivanovića. Na kraju je odigran i revijalni meč između pionirskih ekipa Budućnosti i Morače.

S. JONČIĆ

Foto: I. MANDIĆ

PREMIJER (24. KOLO): Totenhem preskočio Njukasl

Rašford najveća snaga Junajteda

PODGORICA - Sjajno igra

Markus Rašford ove sezone, na njegovim krilima leti i Mančester junajted – dvadeset petogodišnji

napadač postigao je dva pogotka u trijumfu ,,crvenih đavola“ nad Lesterom (3:0) kojim je tim Erika ten Haga ostao u trci za titulu, sa pet bodova manje, ali i utakmicom više od Arsenala.

David de Hea je na početku spriječio Barnsa i Iheanača da se upišu u strijelce, a nakon što je preživio šanse ,,lisica“ –Junajted je poveo.

Gosti su izgubili loptu na sredini terena, Bruno Fernandeš sjajno asistirao Rašfordu, koji je u 25. postigao 13. prvenstveni pogodak ove sezone. Poslije pola sata stigao je i 14.

Superfiniš PSŽ-a u reviji pogodaka

PODGORICA - Spektakularan fudbal na ,,Parku prinčeva“, sedam pogodaka i pobjeda Pari Sen Žermena iako je do 87. minuta gubio 3:2 od Lila.

,,Sveci“ su na kraju slavili 4:3 i donekle popravili raspoloženje poslije poraza od Bajerna (1:0) u prvom meču osmine finala Lige šampiona.

PSŽ je vodio 2:0 već u 17. minutu nakon pogodaka Kilijana Mbapea i Nejmara, da bi u 24. Bafod Diakite najavio veliki preokret.

Džonatan Dejvid izjednačio

Šampion u proljećnoj

Prethodno je Martines pogodio prečku, da bi sedam minuta kasnije Rašford povisio na 2:0. Bio je to njegov 17. pogodak na ,,Old trafordu“ ove takmičarske godine u svim takmičenjima, što je najviše u jednoj sezoni za nekog igrača Junajteda poslije Vejna Runija, koji je u sezoni 2011/2012. postigao 19 golova na domaćem terenu. Konačan rezultat postavio je Džejdon Sančo nakon još jedne asistencije Fernandeša u akciji koju je počeo Rašford. Između Arsenala i Junajteda je Mančester siti, koji ima tri boda više od gradskog rivala, dok četvrto mjesto od juče pripada Totenhemu. ,,Pijevci“ su iskoristili subotnji poraz Njukasla od Liverpula da trijumfom nad Lesterom (2:0) preuzmu posljednje mjesto koje vodi u Ligu šampiona. Nakon dva vezana poraza u Premijer ligi i Ligi šampiona, sastav Antonija Kontea došao je do važna tri boda, koja su mu donijeli Emerson Rojal u 56. i Son Hongmin u 72. minutu. Ne. K.

Sutjeska samuje

NIKŠIĆ – Fudbaleri Sutjeske počeli su proljećnu prvenstvenu trku kako su i planirali. Upisali su tri boda i, zahvaljujući remiju Budućnosti, osamili se na vrhu tabele, sa dva boda više od najvećeg rivala.

Realno, nije tim Nenada Brnovića oduševio, čak dva puta je dozvoljavao Jezeru da izjednači, ekipi od koje su jesenas izgubili u gostima, ali na kraju su „plavo-bijeli“, ipak, dvostruko bili bolji, bar ako se gleda rezultat – 4:2. Očigledno je bilo i da će Sutjesci ovog proljeća faliti stameni Miloš Drinčić. Pitanje je da li će mu mlađi biti dostojna zamjena, pa i Bilali, koji je nedavno stigao kao pojačanje i ima iskustva, ali protiv Plavljana je igrao svega 15ak posljednjih minuta jer je još nespreman za maksimalna opterećenja. Imali su Nikšićani želju, ali su i dozvolili u nekolika navrata da ih gosti kazne zahvaljujući brzoj transformaciji iz odbrane u napad, a to se ne bi smjelo dešavati ekipi koja je na liderskoj poziciji, koja ima sjajnu gol razliku i koja pretenduje

na duplu krunu ove sezone. Mladi Vuk Striković, nakon višemjesečne pauze zbog teške povrede, prekjuče je zaigrao prvu zvaničnu utakmicu u dresu Sutjeske, i to od početka. Bio je dvostruki strijelac i nije krio zadovoljstvo nakon

BUNDESLIGA (21. KOLO):

Bod za Union, pobjeda Borusije

Nejmar je zbog povrede napustio igru u 51. minutu i moguće je da će propustiti revanš osmine nala LŠ sa Bajernom 8. marta

je u 58. iz jedanaesterca, da bi Žonatan Bamba u 69. šokirao francuskog šampiona. Finiš je, ipak, pripao favoritu. Mbape je u 87. pogodio za 3:3, da bi u četvrtom minutu nado-

knade Lionel Mesi iz slobodnog udarca donio pobjedu domaćinu. PSŽ je prekinuo niz od tri poraza u svim takmičenjima, ali je za veliku brigu ostala povreda Nejmara koji je u suzama napustio teren u 51. minutu. - Pokazali smo mentalnu snagu na startu utakmice, pa je potom dugo nijesmo imali, ali pronašli smo je ponovo. Nevjerova-

tan meč, veliko emocionalno pražnjenje. Mogli smo da primimo i četvrti gol, ali postigli smo treći i vidjela se želja igrača da idu do limita. Bilo nam je potrebno da se vratimo pobjedama, osjećamo olakšanje, ali moramo da budemo više fokusirani i da to traje duže – rekao je trener PSŽ-a Kristof Galtije Ne. K.

Juventus u seriji, Marušić asistent

PODGORICA - Juventus se budi nakon zimskog košmara, oduzimanja 15 bodova zbog finansijskih malverzacija i svih problema koji su išli uz to,,stara dama“ vezala je treću pobjedu u Seriji A i sada je sedma na tabeli. ,,Bjankoneri“ nijesu blistali protiv Specije u gostima, a za trijumf od 2:0 zasluge idu i Mariji Perinu koji je odlično branio.

Ekipa iz Torina povela je u 32. minutu kada je Filip Kostić centrirao sa lijeve strane, a Mojze Ken zatresao mrežu nakon greške odbrambenog igrača domaćih. Perin je potom u više navrata spašavao Juventus, koji je do 2:0 stigao u 66. udarcem Anhela di Marije sa više od 20 metara.

U pobjedi Lacija nad Salernitanom (2:0) naš reprezentativac Adam Marušić

TWITTER/JUVENTUS

upisao je asistenciju za Ćira Imobilea koji je s dva pogotka prekinuo skoro dvomjesečni golgeterski post u Seriji A.

Leće je iznenadio Atalantu u gostima (2:1), a Fiorentina remizirala s Empolijem (1:1). Ne. K.

PODGORICA - Bajern je toliko dominantan posljednjih godina u njemačkoj Bundesligi da je poslije 21 kola uglavnom bio veoma blizu titule, ali ove sezone dešava se nešto sasvim neobično – tri tima su izjednačena na vrhu tabele.

Bavarci su juče izgubili od Borusije iz Menhengladbaha (3:2), što je otvorilo šansu Union Berlinu da ih prestigne, a Borusiji iz Dortmunda da sustigne najvećeg rivala.

Tim iz glavnog grada Njemačke ipak je odigrao samo 0:0 sa Šalkeom kod kuće, ali su ,,milioneri“ opravdali očekivanja –deklasirali su Hertu (4:1) i došli do kote od 43 boda, koliko imaju Bajern i Union Berlin.

Bajern je prvi jer ima najbolju gol razliku, a za šest dana očekuje ga derbi s Unionom. Dan ranije će Borusija gostovati Hofenhajmu.

U Dortmundu je juče sve bilo riješeno za pola sata. Adejemi i Malen su donijeli prednosti Borusiji, Tuzar je u 47. vratio nadu Herti kod koje u sastavu nije bilo Stevana Jovetića, ali Rojs je u 73. otklonio sve dileme. Brant je u posljednjem minutu regularnog toka postavio konačan rezultat. Majnc je u gostima pobijedio Bajer iz Leverkuzena (3:2), u meču u kojem je podijeljeno 13 kartona, od čega jedan crveni za domaće, koji nijesu iskoristili jedanaesterac u 23. minutu pri rezultatu 0:0. Ne. K.

Džejdon Sančo i Markus Rašford

Slavlje igrača Borusije

Liga 1 (24. kolo)

Serija A (23. kolo)

tri boda u meču sa Jezerom kraj Bistrice

samuje na vrhu

visani igrati i rezultati neće izostajati - rekao je nakon meča s Jezerom Vuk Striković.

Zanimljivo, vezista šampionskog tima Novica Eraković, koji je još u redovima Sutjeske, iako se zimus njegov odlazak često pominjao, u prvom proljećnjem meču bio je glavni za asistencije.

Gotovo svaku upotrebljivu loptu pred gol gostiju on je poslao. I on je zadovoljan ostvarenim rezultatom.

Budućnost na otvaranju polusezone remizirala sa Petrovcem pod Malim brdom (1:1)

meča, tim prije što se vratio na teren..

- Drago mi je, prije svega, što smo pobijedili. Znali smo da je Jezero nezgodan rival, to su i potvrdili, ali i mi smo griješili, dozvoljavali im da igraju kako njima odgovara. Drago mi

je što sam postigao golove, ali one su rezultat kolektivne igre. Mislim da ćemo sad iz meča u meč sve lakše izlaziti na kraj s protivnicima i to je uobičajeno. Važno je da smo dobro počeli nastavak šampionata, da nastavimo maksimalno moti-

- Sve što smo radili tokom priprema u Turskoj, pa i ranije i po povratku u Crnu Goru, nijesmo baš protiv Jezera pokazali. No, najvažnije je da smo startovali pobjedom. Narednog četvrtka gostujemo u Baru i ukoliko tu prepreku savladamo mislim da će nam sve onda lakše polaziti za rukom. Ipak, za svima je duga pauza, timovi su se izmijenjali, nijesmo se svi uklopili najbolje... U Turskoj smo odigrali nekoliko dobrih mečeva, s rivalima mnogo kvalitetnijim i to mi uliva samopouzdanje. Mislim da će Sutjeska do kraja šampionata igrati ljepši fudbal nego jesenas i da će na kraju stići do cilja zacrtanog prije početka ove trke - riječi su reprezentativca Erakovića. Ra. P.

POBJEDA SAZNAJE: Druga liga u nastavku sezone imaće devet članova

Premijerni kiks ,,plavih“

PODGORICA - Budućnost je poljećnu polusezonu u Meridianbet 1. CFL počela –kiksom.

,,Plavi“ su na premijeri pod Malim brdom remizirali sa Petrovcem (1:1) i dozvolili direktnom konkurentnu za titulu, ekipi Sutjeske, da stekne dva boda prednosti na vrhu tabele. Imali su Podgoričani vođstvo, nekoliko dobrih šansi, dva puta su pogađali okvir gola, ali nije bilo dovoljno da upišu prvu pobjedu u sezoni protiv rivala sa Jadrana. Prethodno su Terzić i društvo izgubili na istom stadionu 4:2, dok je utakmica pod Goricom završena 3:3, golom domaćina u petom minutu sudijske nadoknade.

- Nijesmo zadovoljni rezultatom, jer smo željeli pobjedu na startu drugog dijela šampionata. Počeli smo strpljivo, igrali dobro sve do prekida zbog publike i mislim da smo tu negdje izgubili nit igre koju smo demonstrirali – rekao je trener Miodrag Džudović „Plavi“ su dobro ušli u meč. Knežević je odmah oprobao

Nikšić odustaje od takmičenja

PODGORICA – OFK Nikšić nije počeo pripreme za drugi dio sezone, a teška situacija u klubu kako Pobjeda saznaje dovešće do toga da ovaj tim neće ni učestvovati u drugom dijelu sezone Druge lige Crne Gore.

Naime, debitant u drugoligaškom karavanu odlučio je da se povuče, pa umjesto borbe za spas, Nikšić čeka neslavan kraj takmičarske godine. Međutim, taj potez nikšićkog kluba može izazvati veliku pometnju.

Naime, u članu 55 Pravilnika o fudbalskim takmičenjima navodi se:

,,U slučajevima kada je klub rasformiran, kada prestane sa radom, bude isključen ili suspen-

dovan, kao i kada odustane od takmičenja u toku jesenjeg dijela prvenstva ili od završetka jesenjeg dijela prvenstva do početka proljećneg dijela prvenstva, biće odlukom nadležnog takmičarskog organa brisan iz takmičenja, a sve njegove do tada odigrane utakmice smatraće se kao da nijesu igrane, a naredne po rasporedu neće se registrovati po službenoj dužnosti rezultatom 3:0 (parforfe) u korist njegovih protivnika.

U slučajevima kada se klub rasformira, prestane sa radom, bude isključen ili suspedovan, kao i kada odustane od takmičenja u toku proljećnjeg dijela prvenstva, sve njegove do tada odigrane utakmice registrova-

će se postignutim rezultatom, a sve naredne utakmice po rasporedu registrovaće se po službenoj dužnosti rezultatom 3:0 ( par-forfe ) u korist njegovih protivnika.“

Na taj način tabela će biti promijenjena. Najveću korist imao bi Otrant Olimpik, koji je u prvom dijelu sezone dva puta poražen od Nikšića, dok bi recimo Igalo ostalo bez četiri boda (pobjeda i remi), zatim Zeta bez tri, čime će se borba za opstanak dodatno zakomplikovati i dobiti drugačiji tok nego što se činilo nakon odigranog jesenjeg dijela šampionata.

Ukoliko Nikšić danas pošalje i definitivnu potvrdu o odustajanju, slijedi stav Takmičarske komisije FSCG… R. P.

udarac, zatim je pogodio prečku nakon sjajne akcije i duplog pasa Grbića i Sekulića, a taj pritisak je donio gol Marka Simića u 19. minutu.

Knežević je centrirao iz prekida, a iskusni defanzivac glavom zakucao loptu za 1:0. Nastavila je Budućnost da napada – Sekulić je u 22. pokušao glavom, da bi minut kasnije nakon akcije Ignjatovića i Kneževića bio izblokiran na gol liniji.

Podgoričani su bili blizu da povedu 2:0, vjerovatno i da prelome duel do odmora, ali je uslijedio kratak prekid zbog gledalaca koji nijesu smjeli da budu u prostoru koji ima veze sa stadionom čije su tribine bile suspendovane.

Taj detalj kao da je usporio Budućnost, a pogurao Petrovac koji je do kraja poluvremena pogodio prečku.

- Stvorili smo veliki broj šansi, postigli gol i kada smo trebali sve to da krunišemo došao je prekid i naša igra je pala. Drugi dio prvog poluvremena nijesmo priveli kako treba, a u tom periodu smo imali problema u odbrani koje smo sami sebi napravili - poručio je Džudović.

Početkom drugog dijela ,,nebo-plavi“ su izjednačili iz prekida, a strijelac je bio nekadašnji igrač Budućnosti – Dejan Boljević, sada kapiten Petrovčana.

Uslijedio je mirniji period meča koji je prekinuo supertalentovani Vasilije Adžić čiji je udarac izblokirao bek domaćina – Luka Malešević ,,Plavi“ su tražili još jednu, posljednju, šansu da dobiju utakmicu, a onda je stigla u 87. minutu kada je Zoran Petrović izašao na golmana i umjesto mreže – naciljao stativu.

- Mislim da smo fizički bili dominantni, a jedna nesmotrenost kod standard situacije iz prekida je dovela do toga da primimo pogodak. Do kraja smo jurili pobjedu, imali svoje šanse, ali realizacija nije bila na najboljem nivou. Idemo dalje, ima još da se igra, zadovoljan sam odnosom igrača, borbom, htjenjem i željom. Jednostavno, nijesmo bili najbolji što se tiče realizacije - jasan je Džudović. Crnogorski prvoligaški karavan nastavlja se već u četvrtak, a Budućnost će na svom terenu ugostiti Dečić. D. K.

Mornar na pravi način otvorio drugi dio sezone

PODGORICA – Fudbaleri

Mornara savladali su Rudar (1:0) u Pljevljima, čime su na najbolji način otvorili drugi dio sezone. Barani su pokazali da znaju da igraju na rezultat i brejkom u derbiju začelja gurnuli su Pljevljake na začelje, a sebi omogućili da ostanu u trci za gornji dio tabele.

Baš zbog toga Mornar je pred ovaj meč bio na raskrsnici, ali je ovom pobjedom ostvario uspjeh kojim je najavio bolje proljeće... - Znali smo da nas čeka neizvjestan duel. Nakon napornih priprema teško je na premijeri odigrati dobar meč i pokazati pravo lice. Ali bili smo svjesni da je ovo za nas izuzetno zahtjevan meč u kojem bodovi imaju gotovo dvostruku vrijednost. Nije bilo lako, ali pobjeda nam znači i rezultatski i na psihološkom planu – kazao je vezista Mornara Andrija Kaluđerović, nekadašnji

Brejk u derbiju začelja za idealan početak

član Rudara. Rudar u narednom kolu čeka novi derbi začelja, jer gostuje Iskri, dok Mornar ima težak zadatak, jer će ugostiti lidera, ekipu Sutjeske. Upravo zbog toga jasno je koliko je bilo važno da se stigne do uspjeha pod Golubinjom. - Svaki meč u drugom dijelu se-

zone biće od posebnog značaja. Nastojaćemo da nakon ovog trijumfa u što boljem raspoloženju dočekamo meč protiv Sutjeske. Sigurno je da ćemo imati poseban motiv, jer smo svjesni da ne zaslužujemo da budemo na začelju – naglasio je Kaluđerović. R. P.

Dvostruki strijelac Vuk Striković u zagrljaju saigrača

Ljevica Ukropine zalog i za ,,ajkule“

PODGORICA - Crnogorski

vaterpolo reprezentativac Aleksa Ukropina bio je glavni akter u preokretu koji je režirao Radnički u remiju sa Olimpijakosom (10:10) u 8. kolu Lige šampiona.

Ekipa iz Kragujevca gubila je u prvom poluvremenu 8:4, očekivao se ubjedljiv trijumf jednog od favorita za osvajanje trofeja, ali…

- Sada kada me pitate kako je došlo do preokreta ne znam šta da odgovorim. Možda smo u nekom trenutku pomislili da je kraj i nemamo šta da izgubimo. Možda nijesmo u početku vjerovali u preokret, ali smo dali sve od sebe i pokušavali na svaki način da se koliko - toliko prikažemo u dobrom svjetlu. I na kraju smo iz svega toga uspjeli da izvučemo preokret. Taj naš uspon je bio nevjerovatan, uz razmišljanje da rezultat ne bude baš toliko loš i razočaravajući - kazao je Ukropina. I to nije sve - Radnički je mogao i do pobjede. Vodio je 10:8 na minut i 17 sekundi prije kraja utakmice.

- Možda je falilo malo iskustva. Ukropina i Nikola Lukić pogađali su i vodili ekipu do boda koji ih je ostavio u trci za završni turnir (imaju četiri manje od četvrtoplasiranog Vuljagmenija). Naš reprezentativac završio je meč sa četiri gola, od kojih je tri postigao nakon odmora.

- Imamo ambicije za završni turnir. Potrebna nam je kod kuće pobjeda 1. marta protiv Jadrana iz Splita i trijumf u Grčkoj 25. maja u posljednjoj

utakmici. Međutim, klupa je kratka, što je trenutno najveći problem, a imamo još dosta utakmica. Nadam se da ćemo izdržati, iako je sve ovo veoma iscrpljujuće, čak i za ekipe koje imaju ful sastav od 13, 14 igrača. Radnički igra na tri fronta, na korak je od plasmana na završni turnir Regionalne lige. U Kupu je ispao od Crvene zvezde, koja je u finalu šokirala favorita Novi Beograd.

- Ajde što su nas pobijedili, ali Novi Beograd u finalu! Malo je ko očekivao. Kada smo igrali Kup bili smo u padu forme. Promjene su se dogodile u sastavu, a bila je malo uzburkana atmosfera… Ali i to je prošlo, fokusirani smo na preostala tri takmičenja. Pokušaćemo da budemo konkurentni u regio-

EPCG Superliga za odbojkaše (9. kolo)

PODGORICA – Vodeći dvojac nije imao problema da upiše pobjedu u pretposljednjem kolu ligaškog dijela prvenstva EPCG Superlige za odbojkaše, pa je i bodovni razmak između Budve i Budućnost voleja ostao nepromijenjen.

Budva je u Nikšiću slavila 3:0, a domaćinu je prepustila ukupno 23 poena, dakle manje nego koliko je sama osvojila u jednom setu. Samo dva osvojena poena Nikšićana u drugom setu dovoljno govore o odnosu snaga, ali i ,,kvalitetu“ tima koji nastupa u najvećem odbojkaškom rangu (u muškoj odbojci nema nižeg ranga).

Budva je upisala osmu pobjedu, a Sutjeska deveti poraz.

Benjamin Hadžisalihović je sa 18 poena bio najbolji u bud-

Mornar bolji od Budućnosti

PODGORICA - Rukometaši Mornara 7 savladali su Budućnost Podgoricu (22:20) u posljednjem meču 12. kola SBbet Prve crnogorske lige.

Barski tim vodio je gotovo sve vrijeme, a u 50. minutu stekao četiri pogotka prednosti (20:16). Ekipa Draška Mrvaljevića je uhvatila priključak u 55. kada je prišla na 20:19, na isteku 56. bilo je 21:20, ali ipak nije mogla ni do boda.

Marković i Danilo Božović, a jednom je pogodio i Pero Pravilović

nalnom i domaćem prvenstvu. U Regionalnoj ligi ambicije su da odemo na F4, a tamo je svejedno ko je protivnik. Treba da se da maksimum, sve od sebe, ako želite da osvojite trofej. Velika minutaža donosi umorUkropina baš puno igra.

- Osjećao sam se dobro, ušao u ritam, ali i veliki broj utakmica i minutaža doveli su do pada. Osjećam da mi fali fizička sprema i malo odmora, koji nemam zbog gustog rasporedajasan je Ukropina.

Početkom marta je okupljanje nacionalnog tima, turnir Svjetskog kupa u Podgorici. I tu naše reprezentativce čeka zgusnut raspored utakmica. Ali i to je u službi priče oko Olimpijskih igara.

- Ostao je mali broj mjesta za

Budva i Budućnost na istoj distanci

Pariz. Teško se kvalifikovati, ali Olimpijske igre su prioritet. Odavno nijesmo bili zajedno, potrudićemo se da osvojimo jedno od tri mjesta koja vode dalje. Ali i ako se ne kvalifikujemo nije smak svijeta. Završnica je krajem juna, što je novi dodatni napor i veći umor. Iskreno, moje ambicije su da se ekipa pokaže u što boljem svjetlu.

Ljevoruki vaterpolista iz Jadrana je 2020. stigao u Kragujevac. Možda je vrijeme da mijenja sredinu.

- Velike su šanse da neću ostati u Radničkom. O nekoj narednoj destinaciji kaže:

- Još nema naznaka, ali volio bih da odem u Španiju ili Grčku. A. MARKOVIĆ

Galeba Liko Soho Group sa 3:0. Barani su upisali osmi poraz. Podgoričane su do pobjede vodili Bojan Strugar sa 14 i Arman Čirić sa 12 poena, Filip Mašković je dodao devet. U poraženom timu po pet poena su osvojili Luka Lojić i Božidar Petković Kolo prije kraja ligaškog dijela, Budva i Budućnost volej imaju po osam pobjeda i jedan poraz, s tim da Budvani imaju dva boda više (25-23). Slijede Mornar i Jedinstvo sa skorom 5-4, ali Mornar ima bod više (15-14), peti je Galeb (1-8), a posljednja Sutjeska (0-9).

U ekipi Mornara 7 istakao se Enes Mulić s 10 pogodaka, Stefan Ražnatović dao je pet, Danilo Gvozdenović tri, a Luka Bujić i Luka Mrdak po dva. Kod Budućnost Podgorice, najefikasniji je bio Milan Nišavić s pet, Mojaš Nikolić je postigao četiri, a po tri puta su se u strijelce upisali Darko Đurković i Nemanja Barac Po dva gola dali su Milovan

Mornaru 7 ovo je druga pobjeda u prvenstvu, dok je Budućnost Podgorica upisala četvrti poraz, ukupno drugi u 2023. godini nakon što je prethodnog vikenda eliminisana od Sutjeske u četvrtfinalu Kupa. U subotnjim mečevima 12. kola, Lovćen je savladao Berane 1949 (35:21), Budvanska rivijera bila bolja od Partizana 1949 (36:31), dok je Rudar nadigrao Sutjesku (35:22). Komovi su bili bolji od Jedinstva (36:24). Lovćen, Budvanska rivijera Budva i Rudar imaju po 20 bodova, četvrta je Budućnost sa 13, jednim više od Berana. Komovi imaju devet, Sutjeska sedam, a Partizan 1949, Jedinstvo i Mornar 7 po pet. Brskovo je posljednje, sa četiri boda. Ne. K.

vanskom timu, Aleksandar Gmitrović je dodao 11, Matija Ćinćur 10, a Miodrag Jelić devet. U ekipi Sutjeske su po

pet poena osvojili Igor Perović i Marko Rondović Budućnost volej je do osme pobjede došla u gostima protiv

Rezultati 9. kola: Sutjeska –Budva 0:3 (8:25, 2:25, 13:25), Galeb Liko Soho Group -Budućnost Volej 0:3 (10:25, 13:25, 18:25). Subota: Mornar – Jedinstvo 1:3 (31:29, 10:25, 23:25, 26:28).

Karate ,,Baščaršija kup“

Budućnost osvojila 15 medalja

PODGORICA - Karatisti

Budućnosti sa 15 medalja završili su nastup na međunarodnom turniru ,,Baščaršija kup“ u Sarajevu, saopšteno je iz podgoričkog kluba. Osvojene su tri zlatne i po šest srebrnih i bronzanih medalja. Zlatne medalje osvojili su kataši Nina Krulj (za 2013. godište), Strahinja Mujović (2014) i muški kata tim (2010-2011) u sastavu Dražen Šutović, Stevan Marković i Uroš Stevović Srebrni u katama bili su Jagoš Vlahović (2013) i Nina Krulj

(2012), a u borbama junior Vuk Bajović (do 55 kilograma), Nikola Petanović (2013, do 45), Dražen Šutović (2010, do 45) i ekipa u borbama u sastavu Lazar Lazović, Dražen Šutović, Tijana Vujisić, Đurđa Todorović Sa bronzanim odličjem nastup su završili u katama kadetkinja Mia Ramović, Dražen Šutović (2010) i Stevan Marković (2011), a u borbama Lazar Lazović (2011, preko 52), Đurđa Todorović (2011, do 50) i Tijana Vujisić (2010, do 49). Navodi se da je turnir okupio 700 takmičara iz 57 klubova. U okviru turnira održan je i ekipni meč u borbama između takmičara Budućnosti i reprezentacije kantona Sarajevo. R.A.

Naš reprezentativac režirao preokret Radničkog u remiju sa Olimpijakosom u 8. kolu Lige šampiona

Aleksa Ukropina u meču Radničkog sa grčkim timom

KVKRADNIČKI

SBbet Prva liga za rukometaše (12. kolo)

Trener Mornara 7 Stevo Nikočević

Odbojkaši podgorič ke Budućnosti

Glas protiv vojne dominacije Srbije nad Crnom Gorom

Sedamdeset dva najpoznatija člana irskog Parlamenta i Senata, pod predsjedništvom De Valere i gospođe Čilders, potpisali su odluke donijete u odbranu Crne Gore, kojima se osuđuje stav vlada tri velike sile. Međunarodna asocijacija za mir irskih dama izglasala je rezoluciju u odbranu slobode Crne Gore

RODNIH ZLOČINA U SAVREMENOJ ISTORIJI.

Belgija. U ovoj zemlji, Međunarodna mirovna liga, pod predsjedavanjem potpredsjednika belgijskog Senata, gospodina Lafontena i profesora A. E. De Beverea, održala je nekoliko konferencija o slučaju Crne Gore, što je izazvalo diskusije širom svijeta. Irska. Sedamdeset dva najpoznatija člana irskog Parlamenta i Senata, pod predsjedništvom De Valere i gospođe Čilders, potpisali su odluke donijete u odbranu Crne Gore, kojima se osuđuje stav Vlada tri velike sile u slučaju zemlje o kojoj se raspravlja.

(U knjizi na ovom mjestu stoji slika s legendom: EJMON DE VALERA, predsjednik Nacionalne Vlade Irske, branilac Crne Gore, koji je 1925. godine pred 72 člana irskog Senata potpisao rezoluciju u kojoj je osudio stav tri velike sile u slučaju Crne Gore; rezoluciju koju je reprodukovala svjetska štampa definišući je kao jedinstven slučaj u istoriji.)

Međunarodna asocijacija za mir irskih dama, izglasala je u okviru dnevnog reda rezoluciju u odbranu slobode Crne Gore, čiji tekst prenosimo u ovom faksimilu.

(U knjizi na ovom mjestu stoji slika s legendom: REZOLUCIJE MEĐUNARODNE, ŽENSKE, PROCRNOGORSKE LIGE)

Da irska sekcija Međunarodne ženske lige za mir i slobodu smatra predaju Crne Gore vojnoj dominaciji Srbije, koju tolerišu saveznici, jednim od NAJVEĆIH MEĐUNA-

Da irska sekcija podstakne sve druge slične sekcije Lige da, u ime Mira, Slobode, Pravde i Humanosti, daju širok publicitet slučaju Crne Gore i pomognu da se ispravi teška nepravda koja je učinjena toj zemlji, svim mogućim sredstvima.

Da irska sekcija predlaže, u znak protesta, da se nacionalne sekcije obrate svojim vladama kako bi problemu Crne Gore, koji ostaje neriješen, posvetili veću pažnju njihovi delegati u Društvu naroda, u cilju dobijanja ovlašćenja za slobodan ulazak i izlazak crnogorskih državljana u bilo koju stranu državu, uz predočenje potvrde o identitetu, kao i oslobađanje od plaćanja konzularne takse zbog veoma neobičnog položaja u kojem se trenutno nalazi crnogorski narod.

Izabel Ričardson, Predsjednica

Rosa Mond Džejkob, Počasna sekretarka

Meri Džonson, Počasna blagajnica

Republika San Marino.

G-din Đulijano Goci , regent Republike San Marino, čiji nastanak i nezavisnost datiraju iz 400. godine Nove ere, iznio je pitanje Crne Gore pred Kongres (Parlament) dajući mu humanitarni karakter. Kako bi podržao grupu crnogorskih pacijenata, koje je proganjala francusko-italijanska tajna policija, Kongres San Marina je za njihovo liječenje odobrio javna sredstva. Prilikom usvajanja ovog dnevnog reda, svi poslanici su ustali pozivajući se na slobodu Crne Gore. Švajcarska. Veliki broj senatora i poslanika zavapio je u odbranu Crne Gore. Publika-

cije u ovoj uzornoj zemlji, kolijevci slobode, uznemirile su cijeli svijet. Udruženje „Prava čovjeka“ iz Ženeve, na čijem su čelu predsjednik, čuveni profesor Rene Klaparede i Pasteur Balmas, oštro je osudilo stav, ne samo okupatora, već i tri velike sile, kao i Lige naroda. Mađarska. Ova srednjoevropska država, osakaćena Trijanonskim ugovorom, odobrenim na Pariskoj konferenciji, u više navrata je iskazivala divljenje i iskreno prijateljstvo za slobodu i nezavisnost Crne Gore. Ugledne političke ličnosti sa mađarskog foruma i velikih budimpeštanskih listova, poput „La Revue du Ungherie“, „El Poster Lloid“, „El Magiarorsag“, „El Pesti Naplo“, „El Nepsava“ i „El Pester Journal“, su protestovali zbog nepravde učinjene prema crnogorskom narodu.

Bugarska, Grčka i Albanija. U odbrani Crne Gore aktivno je učestvovala i štampa ovih zemalja. Crna Gora i izraelska udruženja. U novije vrijeme vršeni su progoni protiv Izraelaca; bez sumnje imaju sveto pravo da uživaju sve privilegije tamo gdje su rođeni i, kao posljedica toga, svako zlostavljanje ili uvreda čije su žrtve zbog ispovijedanja druge vjere, ili zbog pripadnosti drugoj rasi, smatra se apsurdnim, ponižavajućim i kao napad u eri u kojoj živimo. Naravno, pravo nameće dužnost, odnosno sami Izraelci treba da podignu svoj moćni glas u znak protesta i pokrenu svoj moćni uticaj u odbranu onih koji su žrtve progona drugih naroda, da uguše svaku nepravdu prema njima i svako gaženje istih. Pozivali smo se na solidarnost Izraelaca prema našem slučaju u periodu od 1930. do 1932. godine, u Londonu, Parizu, Briselu i Njujorku, kao i na solidarnost njihovih institucija koje kontrolišu mnoštvo novina i kompanija, društava i drugih krugova, ali su nam grubo odgovorili: „Kada bi Crna Gora mogla da nam ponudi kompenzaciju u smislu ekonomskih prednosti, mogli bi da pokrenemo, bez diskusije, odbranu crnogorske slobode. Ako takva mogućnost ne postoji, ne želimo da gubimo vrijeme niti da znamo išta o ovom pitanju“.

USLOVI CRNE GORE ZA

NJENU OBNOVU

Ejmon de Valera

Nedavno je sa španskog prevedena studija Jovana Čubranovića „Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku 1934. Čubranović je sav svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja

Odlučna kampanja crnogorskog, makedonskog i hrvatskog naroda rezultat je principa koji podržava cijeli svijet u korist slobode i nezavisnosti zemalja koje se na to pozivaju. To nije kampanja za formu državnog režima, niti ima lični ili privatni interes. Da bi to još jednom potvrdili, prenosimo tekst manifesta koji je Narodna odbrana Crne Gore objavila svijetu, u Madridu, 1928. godine, pod nazivom:„Crnogorsko pitanje“, koje su objavile najznačajnije novine sa intenzivnim tiražom, a koje glasi: „Narodna odbrana Crne Gore saopštava da su objavljene vijesti o navodnim poslovima između Crne Gore i Srbije, Crne Gore i Italije, u vezi sa regulisanjem crnogorskog pitanja, neosnovane, dodajući da stoje čvrsto iza odluke da se ne bave odvojeno ovom temom, već sa četiri velike sile, kao blokom, i to javno.

I da bi izbjegli pogrešna tumačenja, formuliše sljedeće zahtjeve: Prvo. Čista i jednostavna evakuacija okupatorskih trupa sa crnogorske teritorije (granice naznačene u Ugovoru iz Bukurešta 1913); Drugo. Slobodno opredjeljenje stanovništva Hercegovine i Boke kotorske za njihovo ujedinjenje sa majkom domovinom, njihov dvovjekovni san; Treće. Sloboda i nezavisnost Hrvatske i Makedonije, okupirane od srpskih trupa; Četvrto. Formiranje suda od deset profesora međunarodnog prava sa univerziteta neutralnih zemalja, pod predsjedništvom pravnika sa Univerziteta u Madridu. Narodna odbrana Crne Gore će navedenom sudu staviti na raspolaganje sve zvanične dokumente koja se odnose na crnogorsko pitanje; Peto. Crna Gora ne želi da preuzima nikakvu odgovornost, po pitanju srpskih finansijskih obaveza od oko sedamdeset milijardi franaka pozajmljenih od banaka Pariza, Njujorka i Londona, od kojih je više od polovine potrošeno na njihovu političku propagandu u Evropi i Americi; Komitet istovremeno upozorava da će uskoro pristupiti imenovanju svojih diplomatskih predstavnika. Osim toga, produžiće pasoše za korišćenje crnogorskim državljani-

Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević

ma, informišući istovremeno Društvo naroda i Međunarodni sud u Hagu o izdatim akreditacijama.”

(U knjizi na ovom mjestu stoji faksimil pisma s legendom: GOSPOĐA ELIZABET KRSTIĆ, Irkinja, udata za srpskog diplomatu, koja, ne znajući ni jezik ni istoriju Srbije, putuje po svijetu blateći prognane crnogorske patriote i prikrivajući svoju sramnu misiju ovom maskom: „Predsjednica srpskog ženskog humanitarnog društva.” Ova gospođa je jedan od direktora klevetničke propagande u Evropi koju Srbija raskošno plaća novcem od kredita Francuske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država; krediti koji su poznati pod nazivom „Ekonomski krediti.“ (Reprodukcija velikog italijanskog časopisa „Adriatico di Milano”). (Nastavlja se)

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 15.

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

Pismo Elizabet Krstić

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

Dana 19. februara 2023. u 73. godini preminula je naša draga

938

DRAGICA Petrova BANOVIĆ rođ. ILIČKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju dana 19. februara od 11 do 15 časova i 20. februara od 10 do 13 časova kada se kreće za Obzovicu đe će se obaviti sahrana u 14 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sin MIŠKO, ćerke MARIJA i MILENA, snaha SNEŽANA, braća VOJO i BRANKO, unučad i ostala mnogobrojna rodbina BANOVIĆ i ILIČKOVIĆ

Обавјештавамо рођаке, кумове и пријатеље да је 19.

фебруара 2023. преминула у 84. години наша драга

ИВАНКА ГИТА Михаилова МУШИКИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана

20. фебруара од 11 до 15 часова када ће се обавити

сахрана на градском гробљу у Никшићу.

Ожалошћени:

синовци НЕНАД и СЛОБОДАН са породицама, снаха МИЛИЦА, породица сестре БОСЕ и остала многобројна родбина МУШИКИЋ 969

Тужним срцем обавјештавамо родбину, кумове, при-

јатеље и комшије да је дана 19. фебруара 2023. послије

дуже болести у 84. години преминула

RADOJKA Blaža MARKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: suprug BLAŽO, kćerka VESNA, unuk VUKAŠIN, sin ZORAN, snaha DARINKA i ostala rodbina

РУЖИЦА Божидара СИНАНОВИЋ

рођена ИЛИЋ

Саучешће примамо у капели у Загоричу дана 20.

фебруара од 9 до 15 часова када ће се и обавити

сахрана на градском гробљу Загорич.

Ожалошћени:

син НЕДЕЉКО, ћерке ЈАДРАНКА, ОЛГА, ЉИЉАНА, МИРА, СЛАЂАНА и ГОРДАНА, снаха АЛМА, унучад

БАЛША, НЕНАД, ЕМИЛ, НИНО, МАРКО Ђ., МАРКО М., НИКОЛА, ИСИДОРА, МИЛЕНА и остала многобројна родбина

Дана 19. фебруара 2023. у 71. години напустио нас је

наш вољени

972

МЛАДЕН ЋАМИ Иванов САМАЦ

пилот потпуковник РВ и ПВО

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана

21. фебруара од 10 до 14.30 часова.

Сахрана ће се обавити на Новом градском гробљу на

Ћемовском пољу у 15 часова.

Кућа жалости: Улица 27. марта бр. 75, Подгорица.

Ожалошћени:

супруга ДРАГИЦА, син ИВАН, кћерка ИВАНА, сестра

ЖЕЉКА, снаха ЖЕЉКА, зет ДАРКО, унучад и остала родбина

971

SLAVKI DAMJANOVIĆ

Bake naša, ovim putem se opraštamo od tebe. Zauvijek ćeš biti u našim mislima Počivaj u miru.

MALI OGLASI

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

POTrEBAN kuvar/ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rizota, salate) Hugo Bar Bokeška ulica Tel. 067067163 4

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229 5

NEKRETNINE

KUPUJEM dvosoban stan u Podgorici, 60 – 70 m2, ne preko 3 sprata, lift obavezan. Tel. 067/396-696 6

USLUGE

Posljednji pozdrav voljenoj babi

Unuci JOVAN i ILIJA

Dana 19. februara 2023. preminula je u 74. godini

Poneđeljak,

20. februar 2023. Oglasi

931

i obavještenja

Dana 19. februara 2023. preminuo je u 84. godini naš dragi

974

Дана 19. фебруара 2023. године, преминула је наша вољена

ВЕРИЦА Милана НИЧИЋ 1947–2023.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 20. фебруара од 9 до 14 30 часова.

Сахрана ће се обавити 20. фебруара на градском гробљу Загорич у 15 часова.

Ожалошћена породица: син АЛЕКСАНДАР – САША ВЕКОВИЋ, кћерка СЛАЂАНА, брат ДРАГАН – ГАЈО, унучад МИЛОШ и МАТИЈА, снахе РАДМИЛА и ТАЊА, братанићи МИЛАН, ВЛАДО и МАРКО, братаничне ВИОЛЕТА и МАРИЈАНА и остала родбина НИЧИЋ и ВИЦО

Дана 18. фебруара 2023. у 71 години живота преминуо је наш драги РАДОЈЕ – ЗЕКО Блажов

RADOVAN Vidov JOVIĆEVIĆ

ВУЈОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 19. фебруара од 11 до 16 часова и дана 20. фебруара од 11 до 14 часова, када полазимо за Ћелиски До –Орлина, гдје ће се и обавити сахрана у 15 часова. Цвијеће се не прилаже. ОЖАЛОШЋЕНИ: син СЛОБОДАН, кћерке СЛАВИЦА и АЛЕКСАНДРА, браћа НИКО – Мишо и МИЛИВОЈЕ

Туро, снахе ИВАНА, ДЕСА и БРАНКА, браћа и сестра од стричева, браћа и сестра од ујака, унучад, братанићи, братаничне, сестричне и остала родбина

и болом обавјештавамо да је дана 18. фебруара 2023. године ПАВЛЕ – ПАЈО Петра РАДОВИЋ 1949–2023.

Отишао у вјечност, човјек благости, љубави и доброте! Сахрана је обављена у кругу породице, по жељи покојника, на Новом градском гробљу у Подгорици. Адреса: Московска 34/4, Подгорица.

ОЖАЛОШЋЕНЕ ПОРОДИЦЕ РАДОВИЋ, ГЛИШИЋ, ПУПОВИЋ, МАРКОВИЋ, БЕГОВИЋ и остала родбина

Dana 18. februara 2023. poslije duge i teške bolesti u 67. godini umro je

951

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 20. februara od 10 do 16 časova i 21. februara od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u seoskom groblju Dujeva 21. februara u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga PETRANA, ćerka MARTA, sinovi BORIS i IGOR, braća NIKOLA i PETAR, snahe BILJANA, BOJANA, LJEPOSAVA, STANKA i NEVENKA, bratanične, bratanići, sestrična i sestrić, unučad i ostala rodbina JOVIĆEVIĆ

958

Našoj dragoj tetki

GITI MUŠIKIĆ

Zauvijek ćemo čuvati tvoju plemenitost i ljubav sa kojom si nas dočekivala pod našu Čađalicu. Tvoji NENAD i BOBO MUŠIKIĆ sa porodicama

Voljenoj

957

OGLASNO ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ZORAN Petra DAJKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 19. februara na gradskom groblju u Zagoriču

Ožalošćena porodica:

Sestre VESNA, ZORICA i IVANA, sestrići NIKOLA i NEMANJA, zet BORO, brat od tetke MIĆO JANKOVIĆ i ostala rodbina DAJKOVIĆ i JANKOVIĆ

GITI MUŠIKIĆ

Vječno ćemo tvoju pažnju i ljubav nositi u srcu.

Tvoji SRĐA, SAŠKA, SVETLANA i SANDRA MARTINOVIĆ

Posljednji pozdrav na vječni počinak dragoj majci

SLAVKI DAMJANOVIĆ

Dobra moja majko, neka tvoja duša sad u raju počiva. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Do posljednjeg daha vesela si bila, zato sad nađi spokoj, majko moja mila. Ćerka MARINA

Posljednji pozdrav dragoj babi

970

964

Posljednji pozdrav SLAVKI DAMJANOVIĆ Od BOJANA KRIVOKAPIĆA sa porodicom

963

Posljednji pozdrav voljenoj babi

SLAVKI DAMJANOVIĆ Od unuke DRAGANE KRIVOKAPIĆ

967

SLAVKI DAMJANOVIĆ

Od unuke JOVANE sa porodicom

Poneđeljak,

20. februar 2023.

Посљедњи поздрав нашем драгом супругу и оцу

930

Oglasi i obavještenja

937

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg oca, brata i đeda

МОМЧИЛУ Мирковом ВЛАХОВИЋУ

Уз вјечну захвалност, с љубављу и поштовањем,

Твоји: ЗОРКА, СВЕТЛАНА и СНЕЖАНА

Dragi tata

DRAGOSLAV – MUSA ŠAKOVIĆ

Kako boli rastanak sa tobom. Bio si naša snaga, naša podrška, naše sunce koje nas je grijalo i guralo naprijed. Odmori tvoju čistu dušu, a ljubav prema tebi čuvaćemo do kraja života.

Tvoje kćerke JELENA i KSENIJA sa porodicama

949

Opraštamo se od našeg dragog brata, strica i đevera

961

NEŠA MARKOVIĆA

U svakoj si našoj priči, uspomeni i mislima...

NEDOSTAJEŠ!

PREDRAG MUGOŠA

Dragi tata, tu si i dalje u našim pričama, mislima, uspomenama. Volimo te i ne zaboravljamo!

TVOJA PORODICA

SVETLANA sa porodicom

955

Dana 20. februara 2023. navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog

932

Dvije godine su od kada nije sa nama naš voljeni

Vrijeme prolazi, a tvoj iznenadni odlazak nanio nam je svima osjećanje velikog bola i tuge za tobom. Za utjehu ostaje nam da sa ponosom čuvamo uspomene na tebe, kroz trajno sjećanje na tvoj plemeniti lik i djelo koje si trajno i nezaboravno unio u naš život.

Hvala ti, počivaj u miru

DRAGOSLAVA – MUSE ŠAKOVIĆA

U našim srcima ostaješ zauvijek kroz najljepše uspomene

Porodica POPOVIĆ: DRAGAN, DRAGICA, RADOVAN i MILENA

BRANISLAV MIŠO VUKOTIĆ

Vrijeme prolazi, praznina, tuga i bol zauvijek ostaju u našim srcima.

Tvoji: GARA, LEA, GRIGORIJE i VASILIJE

Tvoja PORODICA

Dana 20. februara 2023. navršavaju se dvije godine od smrti

956

944

IN MEMORIAM

RUŽA CICMIL ZORAN CICMIL SPASOJE CICMIL 20. 2. 2022 – 20. 2. 2023 1994–2023 2004–2023

S ljubavlju i poštovanjem, ZORKA sa porodicom

Dragi brate, Svakim danom, sve moje životne radosti prožete su nezaboravnim sjećanjem na naše susrete i doživljaje i tugom koju osjećam za tobom „Tu si a nema te“, nedostaješ mi.

Počivaj u miru.

RATIMIR – RACO

PREDRAGA – DRAGA Vasilije MUGOŠA

PREDRAGA – DRAGA Vasilije MUGOŠA

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. februar 2023.

945

GORAN GERO RADOMAN SJEĆANJE 2. 12. 1978 – 20. 2. 2015

NEDOSTAJEŠ. PORODICA

962

940

2015

Tvoja plemenitost, dobrota, brižnost, častan i dostojanstven život zauvijek će ostati u našem sjećanju, a bol za tobom je vječna.

Hvala ti za sve.

Supruga ROSE, sinovi PEĐA i NENO sa fameljom

Dvije godine su otkako nas je napuštio DRAGO TATAR

936

SJEĆANJE

MARKO-KIKA VUKO VESELIN februar 2005. avgust 2017. septembar 1977.

RADULE JAGODA-MILA februar 1993. april 2005.

MARKOVIĆ

PORODICA

Navršavaju se dvije godine od smrti mog strica

960

SJEĆANJE

947

DRAGO TATAR

S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe. ACO, NATAŠA, NIKOLETA, MARIJA i MIHAILO

STANKA PEJOVIĆ 2016–2023.

Draga Ćake, sedam je godina od kada nijesi sa nama, ali jesi u našim tugom protkanim sjećanjima i tako će biti dok smo živi. Počivaj u miru kraj tvog i našeg Mrvija.

Tvoji: MAJA, FILIP i MILUTIN