Dnevni list Pobjeda 17.10.2022.

Varhelji dobio najviše minusa, da poradi na objektivnosti

Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru nije u dovoljnoj mjeri istakao probleme stranog miješanja u unutrašnje političke prilike u zemlji, rizike po stabilnost i bezbjednost, kao i prisustvo drugih aktera na medijskoj sceni i nekontrolisanom web prostoru. Posebno su u tom kontekstu blago notirani problemi bilateralnih odnosa Crne Gore i Srbije. Djelimično, pojašnjena je uloga i pozicija SPC i ozbiljni problemi uzrokovani potpisivanjem „Temeljnog ugovora“, na način i u vrijeme kada je to bilo krajnje nepovoljno za političku stabilnost i reforme u zemlji – ocijenila je Gordana Đu-

Nakon što su dobili poziv za mobilizaciju dva brata iz Moskve su napustila zemlju, nadaju se da će uspjeti da dovedu i porodice

Ni pod kakvim zastavama se ne mogu ubijati ljudi

Nama prave problem vlast i oni koji podržavaju rat. Od onih koji podržavaju rat, većina nema novca da ode iz zemlje. A oni koji imaju u većini slučajeva ne razumiju Evropu, a u neku ruku se i plaše nje. I radije ostaju. To je razlog zbog koga „podržavaoci“ sada ne napuštaju Rusiju. Takođe, dio onih koji podržavaju rat ne želi da ide da se bori, već nas, koji smo protiv, tjeraju u njega i nazivaju izdajnicima naroda –objašnjava Danil STR. 8. i 9.

planira hapšenje više članova DPS-a dva-tri dana pred lokalne izbore

Dan nakon pucnjave u Podgorici u kojoj je nastradao Dragan Ševaljević, počinilac zločina se predao policiji Nikić priznao ubistvo, određen mu pritvor

EU podržava Vučića, a prijeti građanima

Upozorenja koja dolaze iz Brisela da će prekinuti pregovore sa Srbijom, vratiti vizni režim i onemogućiti pristup IPA fondovima – režim u Beogradu je čuo i shvatio, ali još uvijek ne uvodi sankcije Rusiji. Postavlja se pitanje da li je EU zaista spremna da prijetnje sprovede u praksu

S.

VASILJEVIĆ

Profesorka Ekonomskog fakulteta o Izvještaju EK za Crnu Goru i izjavama evropskog komesara Đurović:

POVODI: Kako se u odnosima sa Srbijom vidi nesposobnost Unije da se izbori sa autokratom

Završna konvencija koalicije „Da pobijede Pljevlja“ Đukanović: Odgovaraće oni koji su državi nanijeli namjernu štetu

ANALIZA: Profesorka Ekonomskog fakulteta i predsjednica Crnogorske

PODGORICA – Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru nije u dovoljnoj mjeri istakao probleme stranog miješanja u unutrašnje političke prilike u zemlji, rizike po stabilnost i bezbjednost, kao i prisustvo drugih aktera na medijskoj sceni i nekontrolisanom web prostoru. Posebno su u tom kontekstu blago notirani problemi bilateralnih odnosa Crne Gore i Srbije. Djelimično, pojašnjena je uloga i pozicija SPC i ozbiljni problemi uzrokovani potpisivanjem „Temeljnog ugovora“, na način i u vrijeme kada je to bilo krajnje nepovoljno za političku stabilnost i reforme u zemlji – ocijenila je za Pobjedu Gordana Đurović, profesorka Ekonomskog fakulteta i predsjednica Crnogorske panevropske unije.

Đurović: Nije dovoljno strano miješanje, rizici problem odnosa Crne

PODGORICA - Štetočine, kvislinzi i palikuće su napravili državi i građanima ogromnu štetu, zato izbor nikada nije bio lakši nego što će to biti 23. oktobra, kada će se Crna Gora vratiti na građanski i evropski put napretka – poručeno je sa konvencije koalicije „Da pobijede Pljevlja“ (DPS, BS, SD, SDP) u subotu veče.

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović je kazao da moraju odgovarati oni koji su Crnoj Gori „načinili namjernu štetu“.

– Najavili su da su veliki mučenici koji dolaze da saniraju stanje u ‘sprženoj ekonomiji’ i u ‘sprženoj zemlji’ kakva je Crna Gora. Kao što smo vidjeli kasnije, vrlo su se nezasluženo dičili realizacijom krupnih projekata počev od auto-puta, kojem, uzgred budi rečeno, ničim nijesu doprinijeli. Toliko o ‘sprženoj zemlji’ u izvedbi prethodne vlade. A mogli bismo koju riječ kazati i o onome što su oni radili da Crna Gora zapravo bude spržena zemlja nudeći njenu Elektroprivredu i Luku kupcima iz Srbije, pozivajući kupce

Izbori u roku od tri mjeseca

Đukanović je kazao da je vrijeme za parlamentarne izbore i da je uvjeren da će se oni dogoditi u roku od tri mjeseca, te da će na njima nastupiti koalicija koja sada učestvuje na pljevaljskim izborima dopunjena „nekim tradicionalnim partnerima“. - Da su na današnji dan parlamentarni izbori u Crnoj Gori, ova koalicija ojačana sa još par tradicionalnih koalicionih partnera, ne novih, ima većinu u Crnoj Gori. Dakle, nije pitanje ko je pobjednik nego kojom ćemo brzinom uspjeti da obezbijedimo izbore – kazao je Đukanović.

iz Srbije da kupe Kombinat aluminijuma bez obzira na to što je Kombinat aluminijuma privatna svojina. A da ne govorim o prodaji uglja iz Pljevalja. Jer to je manje političko pitanje. To je, nema nikakve sumnje, pitanje krivično-pravne odgovornosti. I zato će morati odgovarati svi oni koji su učestvovali u pohari tih prirodnih dobara Crne Gore – kazao je predsjednik DPS-a.

Potpredsjednik SD-a Boris Mugoša kazao je niz primjera na koje su sve načine „osvježivači“ i „oslobodioci“ iz avgusta 2020. ruinirali ekonomiju i urušili institucije Crne Gore. – A što su oni donijeli našoj Crnoj Gori u ove dvije godine. Ništa, i manje od toga. Donijeli su nam jedan politički cirkus, čiji smo svi taoci, urušavanje institucija, ekonomsku krizu, zdravstveno posrtanje i pokušaj bezbjednosnog posrtanja –kazao je Mugoša.

Lideri stranaka članica koalicije, kako je saopšteno, kazali su da je nakon izbora avgusta 2020. napadnuto građansko ustrojstvo Crne Gore, te da su na meti naročito bila upravo Pljevlja.

Ervin Ibrahimović (BS) kazao je da skup u Pljevljima i „masovnost podrške politici građanske Crne Gore“ pokazuje da neće biti dozvoljeno „ono što se pokušalo 30. avgusta uveče“.

Raško Konjević (SDP) ocijenio je da ,,samo zato što je Crna Gora članica NATO-a nijesmo nakon 30. avgusta 2020. imali u Pljevljima situaciju nalik onoj devedesetih prošloga stoljeća.“

– Nažalost ili na sreću što smo članica NATO-a, to nam obezbjeđjuje da danas u ovakvim okolnostima, nakon 30. avgusta, u Pljevljima nemamo slike koje smo imali devedesetih. Da nijesmo dio tog bezbjednosnog kišobrana, bojim se da bi ovi oslobodioci od 30. avgusta vratili slike, one ružne slike devedesetih, kriminalnih i paravojnih struktura, koje su pokušavale da utjeraju strah građanima Pljevalja početkom devedesetih – kazao je Konjević. N. K.

Đurović je, komentarišući Izvještaj EK, kazala da je on u skladu sa očekivanjima, te da je Crna Gora mogla uraditi mnogo više, posebno u domenu rada Vlade.

ISTICANJE POLITIČKE NESTABILNOSTI

Đurović je podsjetila da evropske izvještaje dobijamo još od aprila 2002. godine, te da je ovo jubilarni 20. izvještaj, koji stiže poslije dekade pristupnih pregovora.

– Iako smo prošli dug put od tadašnje SRJ, u obnovljenoj državi, u oblasti političkih kriterijuma, izvještaj nikad nije bio ozbiljniji i nije mapirao toliko važnih oblasti i pitanja gdje nema progresa. Da bi bilo što objektivnije, najbolje je citi-

propuštenoj mogućnosti koja se

U jedanaestoj godini pregovora, u dubokoj političkoj krizi koju prate kako geopolitički rizici, te eksterni i interni ekonomski šokovi, ovo je integraciono propuštena godina, koja će ostati upamćena po propuštenoj mogućnosti koja se bila „otvorila“ krajem maja ove godine. Crna Gora tu mogućnost nije iskoristila, pa sad idemo dalje i nadam se da će 2023. godina donijeti, između ostalog, i „integraciono“ osvježenje –poručila je Gordana Đurović

rati prvi paragraf sažetka izvještaja: „Što se tiče političkih kriterijuma, političke napetosti, polarizacija, izostanak konstruktivnog angažmana među političkim partijama i neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa su se nastavili i uzrokovali su pad dvije (inače) podijeljene vlade na temelju glasanja o povjerenju. Na ispravno funkcionisanje cr-

nogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost vlade i napetosti unutar vladajućih većina, zastoj u procesu donošenja odluka i sprovođenju reformi. Glavna pravosudna tijela, uključujući i Ustavni sud, radila su u nepotpunom sastavu zbog nemogućnosti Skupštine da izabere nove članove, čime je narušeno njihovo ispravno funkcionisanje. Od sredine septembra

Ustavni sud nije mogao ispuniti svoju ulogu zbog nedostatka kvoruma, što je pojačalo političku neizvjesnost. Zaključivanjje „Temeljnog ugovora“ sa SPC uticalo je na politički ambijent i uzrokovalo dalje podizanje tenzija. U cjelini, Vlada i Skupština nijesu uspjele u praksi pokazati svoje djelovanje, u pogledu programa reformi povezanih sa EU“. Ovo je prvi izvještaj u kojem se toliko

Abazović planira hapšenje više članova DPS-a dva-tri dana pred lokalne izbore

Pod pritiskom informacija koje iz dana u dan otvaraju sumnje da je, osim Rada Miloševića, bivšeg direktora Uprave prihoda i visokog funkcionera Ure, u operaciju državnog šverca cigareta upleteno još ljudi iz Abazovićeve stranke, premijer u tehničkom mandatu, preko ministra unutrašnjih poslova Adžića planira kontraudar koji dan pred izbore, u nadi da će oporaviti stranački rejting. Pitanje je, međutim, da li će neki ljudi iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici biti spremni da rade po nalogu stranke

PODGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović dogovorio je prošle sedmice, na sastanku sa povjerljivim ljudima iz Ure, da dvatri dana pred lokalne izbore policija u Podgorici uhapsi nekoliko članova i aktivista Demokratske partije socijalista, čime bi, kako se nadaju, postigli dva cilja – umanjili štetu za svoju stranku, koja je ozbiljno uzdrmana

nakon razotkrivanja mreže državnog šverca duvana i, kako vjeruju, demotivisali makar dio birača da glasaju za proevropsku koaliciju u glavnom gradu.

– Abazović je ogorčen zbog akcije raskrinkavanja državnog šverca duvana, o čemu nije imao prethodno informacije. Nakon privođenja funkcionera Ure Rada Miloševića, pod

pritiskom partije, bio je primoran da od njega zahtijeva da podnese ostavku na funkciju direktora Uprave prihoda i carina – rekli su Pobjedi izvori iz Ure.

SPAŠAVANJE REJTINGA

Kažu da je lider Ure informisan da Milošević nije jedini pod sumnjom te da je razotkrivena šema ljudi iz stranke ko-

ji su bili akteri državnog šverca duvana.

– Teško da je sve moglo da se odvija bez njegovog znanja. I u partiji su počeli sa neprijatnim pitanjima, pa bi hapšenjem članova DPS-a probao da skrene pažnju javnosti sa sebe i svoje stranke – rekli su naši izvori.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, prema njihovim riječima, na tom sastanku do-

Milo Đukanović na konvenciji u Pljevljima

ZLOUPOTREBA INSTITUCIJA: Na zatvorenom sastanku ljudi od povjerenja stranke

dovoljno istaknuto rizici po stabilnost, Crne Gore i Srbije

ističe politička nestabilnost, uz činjenicu da su u izvještajnom periodu pale dvije vlade – ocijenila je Đurović.

Kazala je da, što se tiče pohvale, ona je prvenstveno za stoprocentno usaglašavanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

– Međutim, odmah nakon toga konstatuje se u zaključcima Komunikacije na str. 36 da „Crna Gora nije ostvarila bilans rezultata“ (znači da smo trenutno blokirani u daljim pregovorima) i da i dalje moramo misliti kako da dođemo do političke stabilnosti i konsenzusa oko ispunjavanja tranzicionih mjerila u oblasti vladavine prava – istakla je Đurović.

Prema njenim riječima, što se tiče samih pregovaračkih poglavlja, opšta ocjena usaglašenosti i primjene EU politika popela se sa 3.11 na 3.12, i to samo, kako je istakla, zbog skromnog progresa u ocjeni u oblasti javnih nabavki.

– Ocjena dinamičkog indikatora (šta se radilo između dva izvještaja), pala je u 5, a podigla se u 8 poglavlja, pa iznosi 2.94. Da su sačuvani stručni ljudi po institucijama i u pregovaračkim i IPA strukturama,

ova ocjena trebala bi biti bar 30 bazičnih poena veća u odnosu na opštu ocjenu usaglašenosti, što bi nas dovelo do vrijednosti od 3.42 (3.12+0.3) – ocijenila je Đurović.

Istakla je da bi dinamika „trebalo da ide u prosjeku ispred, odnosno „iznad“ kumulativa, kao što je to bilo u izvještajima 2015, 2016. i 2018. godine“.

– Od izvještaja 2020. godi-

Kakve poruke nose evropski izvještaji?

- Ako krenemo od 2005. i čuvena „3C“ principa pregovaranja tadašnjeg komesara Olija Rena (kondicionalnost, konsolidacija i komunikacija), ocjene iz izvještaja Evropske komisije, odnosno periodičnih strategija proširenja, nosile su obično neke ključne poruke, po kome su izazovi prepoznavani. Najčešće se poruke „vrte“ oko uslovljavanja i vjerodostojnosti, odnosno kredibiliteta procesa - kaže Gordana Đurović.

Varhelji dobio najviše minusa, da poradi na objektivnosti

Komentarišući to što je evropski komesar Oliver Varhelji saopštio suprotan stav od onoga koji je naveden u Izvještaju, odnosno da je potpisivanje „Temeljnog ugovora“ važan događaj i da će doprinijeti političkoj stabilnosti, Gordana Đurović je kazala da je Varhelji, od svih dosadašnjih komesara koji su u portfelju imali proširenje, dobio najviše „minusa“ iz Crne Gore, te da bi trebalo da se zamisli nad tim i poradi na objektivnosti.

– Mnogo je kritika iznijeto na rad komesara Varheljija kad je naš region (i Crna Gora) u pitanju, od spajanja jedinica za Crnu Goru i Srbiju u jednu jedinicu, preko velikih kadrovskih promjena i u samom Direk-

ne – bilježimo da je prosječna dinamika po poglavljima manja od prosječnog kumulativa po poglavljima, što pokazuje trend usporavanja rada sve tri grane vlasti po pitanju EU agende i slabljenje naših administrativnih kapaciteta za integracije, posebno izraženo u 2021. ali i u 2022. godini – kazala je Đurović.

OČEKIVANJA

Prema njenim riječima, Izvještaj EK je u skladu sa očekivanjima.

– Izvještaj je presjek stanja integracija u jednom periodu i treba ga pažljivo čitati. Predstavlja balans između opštih zaključaka i ocjena, i konkretnih, pozitivnih odnosno negativnih ocjena. U tom kontekstu, u skladu je sa očekivanjima. Da nije bilo toliko negativnih ocjena u političkim kriterijumima, bio bi to „pristojan“ izvještaj –kazala je Đurović.

toratu u oblasti politike proširenja, preko javno saopštenih stavova o „Otvorenom Balkanu“, o napretku ostvarenom u nekim zemljama proširenja, o izostanku kritike i neobjektivnosti prema tim istim zemljama, o nedovoljnom fokusu na složenost problema u Crnoj Gori itd.. Od svih dosadašnjih komesara koji su u portfelju imali proširenje, od Krisa Patena i Janeza Potočnika, preko Olija Rena, te Štefana Filea i Johanesa Hana, ovaj aktuelni komesar dobio je najviše „minusa“ iz Crne Gore! Cijenim da bi ipak trebao da se zamisli nad tim i poradi na objektivnosti, u duhu evropskih vrijednosti i svih 27 država članica koje predstavlja – poručila je Đurović.

Prema njenim riječima, Izvještaj nije u dovoljnoj mjeri istakao proces slabljenja pregovaračkih struktura i pripremu zemlje za obaveze članstva, što je, kako je kazala, dugoročno loše za ispunjavanje EU agende.

– Izvještaj nije u dovoljnoj mjeri istakao probleme stranog miješanja u unutrašnje političke prilike u zemlji, rizike po stabilnost i bezbjednost, kao i prisustvo drugih aktera na medijskoj sceni i nekontrolisanom web prostoru. Posebno su u tom kontekstu blago notirani problemi bilateralnih odnosa Crne Gore i Srbije. Djelimično, pojašnjena je uloga i pozicija Srpske pravoslavne crkve i ozbiljni problemi uzrokovani potpisivanjem „Temeljnog ugovora“, na način i u vrijeme kada je to bilo krajnje nepovoljno za političku stabilnost i reforme u zemlji, što je i dovelo da izglasavanja

nepovjerenja Vladi i dodatno povećalo političke turbulencije, nauštrb EU agende i efikasne ekonomske politike – istakla je Đurović.

Poručila je da je saglasna sa pojedinim ocjenama da je vrijeme bilo kratko, ali se, kako je istakla, ipak moglo uraditi više, posebno u domenu rada Vlade, ako se na druge grane vlasti ne može uticati.

– U jedanaestoj godini pregovora, u dubokoj političkoj krizi koju prate kako geopolitički rizici, te eksterni i interni ekonomski šokovi, ovo je integraciono propuštena godina, koja će ostati upamćena po propuštenoj mogućnosti koja se bila „otvorila“ krajem maja ove godine. Crna Gora tu mogućnost nije iskoristila, pa sad idemo dalje i nadam se da će 2023. godina donijeti, između ostalog, i „integraciono“ osvježenje – poručila je Đurović.

I. KOPRIVICA

bio je zadatak da nađe način da dva-tri dana pred izbore bude uhapšeno nekoliko članova i aktivista DPS-a.

– Plan je da ih okrive za predizborne malverzacije, ali kako Abazović nije više siguran da može napraviti toliki uticaj na glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, da ih zadrži u pritvoru makar 72 sata, odlučili su da slučaj spušte na niži nivo i da probaju da nađu podobnog tužioca u Osnovnom tužilaštvu – tvrde naši sagovornici.

Nekoliko njih saopštilo nam je i konkretna imena ljudi koji su Abazovićeva meta, ali ih nećemo objaviti. Da je informacija tačna, uvjerili smo se nakon što smo je provjerili kod više odvojenih izvora u Uri.

Pitanje je, međutim, da li će neki ljudi iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici biti spremni da rade po nalogu Abazovićeve stranke.

SJENKA DRŽAVNOG

ŠVERCA NAD UROM

Akcija razbijanja državnog šverca duvana, prije dvadesetak dana, a u okviru koje je privođen funkcioner Ure, tadašnji direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević žestoko

je uzdrmala partiju odlazećeg premijera, pogotovo u svjetlu činjenice da švercerski kraci, prema dostupnim informacijama, vode do još nekih Urinih ljudi, moguće i do samog Abazovića.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je u petak veče, u emisiji „Hej Sloveni“ Gradske RTV, da je u maju, u vrhu jedne partije donešena odluka da se počne sa švercom cigareta i da se od toga napuni partijska kasa za izbore, ali i privatni džepovi. – Jedan od rukovodilaca, politički direktor tog entiteta je uspostavio u Ženevi kontakt sa nekim licima i dogovorio šverc. Sjajni službenici ANB koji su konačno došli do izražaja sa gospodinom Kenterom, saznali su ovaj podatak i počeli su da ga prate. Postojao je osnov da je politička grupacija, visokopozicionirana u vlasti, pripremala ovu aktivnost i šverc cigareta iz Luke Bar.

ANB je tražila od Vrhovnog suda da joj se omoguće određene mjere tajnog praćenja što su i dobili – rekao je Katnić.

Prema njegovim riječima, visokopozicionirana lica su praćena i aktivnosti su vođene u strogoj tajnosti.

– O tome je bio obaviješten i GST. To je dovelo do saznanja o čemu se radi. To je preuzelo SDT, nakon što su dva šlepera otišla u Bosnu preko određenih kontroverznih biznismena iz Nikšića. SDT je onda počeo aktivnosti da se otkrije treći šleper i da se dokazi dokumentuju na licu mjesta. Onda su informacije došle do određenih službi koje su izdajnički djelovale i obavijestile ovaj establišment koji je to organizovao. Tad je i došlo do ovih problema, čak su krili saznanja od Specijalnog tužilaš-

tva, prikazivano je da kamere u gradu ne rade kako se ne bi moglo pratiti – rekao je Katnić. Iako je informacija koja žestoko kompromituje Uru objavljena u petak veče, iz Abazovićeve partije do sinoć nije bilo demantija, iako ova stranka uobičava da odmah, preko društvenih mreža ili saopštenjima, reaguje kada smatra da su ugroženi stranački interesi.

MREŽA

Pobjeda je u seriji tekstova, i prije nego je Specijalno tužilaštvo u saradnji sa agenti-

ma Agencije za nacionalnu bezbjednost prekinulo mrežu državnog šverca duvana, upozoravala na brojne neregularnosti u postupku navodnog uništavanja (spaljivanja) zaplijenjenih cigareta.

Objavili smo u subotu da saznanja ANB-a, SDT-a i partnerskih službi otvaraju brojne sumnje, kako tvrde naši izvori, da je u organizaciji državnog šverca cigareta učestvovao veći broj ljudi od onih koji su sada na tapetu istrage: od vrha Uprave prihoda i carina, državnih službenika u Vladi Crne Go-

re do pojedinih visokih partijskih funkcionera iz redova Ure. Pisali smo da su dokazi dokumentovani materijalima mjera tajnog nadzora i brojnih drugih operativno-tehničkih radnji.

Prema informacijama Pobjede, Specijalno državno tužilaštvo raspolaže sa dokazima za najmanje 20 šlepera cigareta koji su prokrijumčareni iz Luke Bar posljednjih mjeseci. Interesantno je da i doskorašnji politički saveznik Ure, lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević iznosi podatke o državnom švercu cigareta, naglašavajući da je upravo to bio ključni razlog da Abazović smijeni doskorašnjeg direktora ANB Sava Kenteru.

Tvrdi da je nakon pada DPS-a avgusta 2020. godine, i kratke pauze od tri mjeseca, na proljeće 2021. godine počeo ,,intenzivni šverc cigareta preko Luke Bar“.

– Samo za jedan vikend je preko 50 šlepera izvedeno i prošvercovano. Da bi neko to uradio, mora imati odobrenje premijera, koordinatora službe bezbjednosti, ministra finansija – rekao je Medojević. K. KRSMANOVIĆ D. ĐURANOVIĆ

Crnogorske panevropske unije poručila da je Izvještaj EK za Crnu Goru u skladu sa očekivanjima

PROSJEČNA OCJENA USVAJANJE I PRIMJENE EU STANDARDA PO PREGOVARAČKIM POGLAVLJIMA: Kvanti kacija 2015-2022.

KAKO POPRAVITI REJTING: Adžić, Abazović i Milošević u Luci Bar

organizacije godinama nesmetano

zemlji

skih i prosrpskih organizacija, a da je jedan od njih promovisao i vođa „Noćnih vukova“ iz Mos kve Aleksandar Zaldostanov U organizaciji Miholjskog zbo ra, iza kojeg stoji sekretar Epar hije budimljansko-nikšićke Mijajlo Backović, Udruženja novinara CG i IN4S, 29. avgusta u Budvi i 1. septembra u Podgo rici su priređeni proruski sku povi na kojima je govorio Igor Damjanović, dopisnik IN4S-a i srbijanskih tabloida sa ratišta u Ukrajini. Treba napomenuti da su Backović i Damjanović 16. fe bruara imali sastanak u Amba sadi Rusije u Podgorici, a da je Damjanović ubrzo nakon toga otputovao za Rusiju.

Vlasnik škole u kojoj je Abazović doktorirao posluje sa cigaretama

PODGORICA - U Crnoj Gori

djeluje više proruskih orga nizacija, koje su aktivne na političkom i propagandistič kom planu.

Prva od njih osnovana je 2014. godine, i to kao sekcija ruskog motociklističkog kluba „Noć ni vukovi“, a 2016. i takozvana „Balkanska kozačka vojska“. Pri sutni su i članovi militarizovane organizacije „Sorok Sorokov“. Te informacije predočene su u najnovijoj analizi Digitalnog forenzičkog centra „Čija je na ša ekstremna desnica“.

– Nerijetko je sastavni dio na rativa ovih grupa slavljenje rat nih zločinaca i revizija istorije i promocija srpsko-ruske politi ke u Crnoj Gori – stoji u analizi.

Sve su organizacije, kako stoji u dokumentu, povezane sa Srp skom pravoslavnom crkvom. – O povezanosti Noćnih vukova sa SPC svjedoči činjenica da su se pripadnici ove organizacije nalazili u pratnji patrijarha SPC Irineja i ostalih crkvenih veli kodostojnika tokom posjete Cr noj Gori, u oktobru 2018. godine.

Tom prilikom su i privedeni i za držani od strane cetinjske polici je. Članovi ove grupacije boravili su u porti Cetinjskog manastira u susret ustoličenju mitropolita Joanikija Mićovića – naglaše no je u analizi.

Organizacija „Sorok Sorokov“ je, kako navode, poznata po agre sivnom nastupu. – Ova agresivna organizacija,

koja je neka vrsta neformalne službe obezbjeđenja pravoslav nih hramova u Rusiji, optuživa na je za napade na opozicione i aktiviste za ljudska prava, i to najčešće one koji se bore za pra va pripadnike LGBT populaci je. Sljedbenici tog pravoslavnog hrišćanskog reda imaju konzer vativne poglede na pol, seksu alnost, reprodukciju i ulogu muškaraca i žena – navode oni, ističući kako je pomenuta orga nizacija u Moskvi organizovala i skupove podrške SPC tokom li tija u Crnoj Gori.

Podsjećaju i da su u Crnoj Gori tokom početka ruske agresije na Ukrajinu organizovani broj ni skupovi podrške Rusiji, iza kojih su stajali članovi proru

Kada je u pitanju „Balkanska ko začka vojska“, ona je nesmetano paradirala Crnom Gorom i pro teklih dana, a bliska je organiza cijama tijesno vezanim uz SPC, poput Miholjskog zbora, Zavjet nika Tvrdoš i Pravoslavnog brat stva Stupovi. – Početkom oktobra u Danilov gradu je održana ceremonija… koju je predvodio episkop bu dimljansko-nikšićki Metodije Ostojić, kojoj su prisustvovali i ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori, otpravnica poslo va Ambasade Republike Srbije u Crnoj Gori, kao i neki poslani ci u Skupštini Crne Gore. Na ce remoniji, uz Mijajla Backovića, bila su i lica u uniformama Save za kozaka, na kojima je jedna od putinovskih agresorskih oznaka V - naglašeno je, između ostalog, u analizi. N. K.

PODGORICA - Vlasnik privatne biznis škole UMEF-a, na kojoj je odlazeći premijer Dritan Abazović dobio počasni doktorat, Džaved Sangdel ima i firmu „Zahmatte SA“ koja se bavi distribucijom duvanskih proizvoda, štampe i hrane po kioscima. On je porijeklom Avganistanac i slične „uni verzitete“ ima u Avganistanu, Burkini Faso, Obali Slonova če i Nigeriji. Međutim, ovo nije njegov jedini posao. Naime, prema evidencijama švajcarskih javnih registara, kako piše M portal, Sangdel je do septembra 2020. godine vodio firmu „Zahmatte SA“ koja se bavi distribucijom duvanskih proizvoda, štampe i hrane po kioscima.

„Zahmatte SA“ je osnovana 2003. godine u Ženevi, a njen prvi di rektor je Ahmad Favad Sangdel, sudeći po prezimenu, rođak vlasnika UMEF-a. Njega u „Zahmatte SA“ dvije godine kasnije zamjenjuje Jahan Matin, Matina će naslijediti Džaved Sangdel, a njega Nikmal Sangdil, potom i Ahmad Šah Sankdel. Svi oni su Avganistanci, osim Šah Sankdela, koji je u švajcarskim javnim re gistrima evidentiran kao Holanđanin. Male razlike u prezimeni ma direktora „Zahmatte SA“ (Sangdel/Sankdil/Sankdel) govo re u prilog sumnji da je riječ o porodičnom biznisu. U poslovanju ove kompanije pojavljuje se još 12 osoba u upravljačkoj struktu ri i svi su Avganistanci.

Osim što ih vezuje poslovanje firme „Zahmatte SA“, Džaved Sang del, Ahmad Favad Sangdel i Ahmad Šah Sankdel su, od osmog av gusta 2006. godine, bili osnivači i vlasnici kompanije „DA AFG HAN MAASHOOM PAALANA HELP“, koja se bavila promocijom i razvojem obrazovanja u njihovom rodnom Avganistanu, ali je ta kompanija od jula ove godine u procesu likvidacije.

Od 18. marta prošle godine, Džaved Sangdel je vlasnik kompanije „Sangdel SA“, koja se bavi prometom, izgradnjom, vlasništvom, menadžmentom i administracijom nekretnina u Švajcarskoj i ino stranstvu, ali i novčanim transakcijama i kreditnim pozajmicama. Još jedna kompanija u Sangdelovom vlasništvu bavi se prome tom nekretnina. To je „Régie Immobilière SAFE SA“, koja je regi strovana na istoj adresi (Route d’Aïre 187) u Ženevi na kojoj se na lazi još jedna Sangdelova škola, „Evropska globalna akademija“ (EGA). EGA nudi sticanje visokoškolskih diploma preko onlajn nastave. R. P.

PODGORICA - Građanska inicijativa „21. maj“ pod nijela je Upravi policije prijavu protiv više osoba koje su na javnom mjestu, društvenoj mreži Fejsbuk, prijetili remećenjem javnog reda i mira i najavili vršenje krivičnih djela iz oblasti iz bornih prava.

- Izvjesni Slavko Perošević, koji je, tek od nedavno, sa stal nim prebivalištem u opštini Šavnik otvoreno najavljuje da će zajedno sa svojim istomi šljenicima i stranačkim prista licama na protivpravan način spriječiti i ometati glasanje na dan izbora za Skupštinu opšti ne Šavnik koji su zakazani za 23. oktobar ove godine - naveli su iz GI „21. maj“.

Perošević se, kako su pojasnili,

predstavlja za epskog pjesnika koji veliča ratnog zločinca Ra dovana Karadžića, a manife stovao je, navode iz GI „21. maj“ i priličnu mržnju i netrpeljivost prema građanima koji su u Nik šiću, na glavnom gradskom tr gu, mirno proslavljali državni praznik 13. jul.

Perošević je, podsjećaju, i jav no tvrdio da je navodno i naj zaslužniji za „nasilno prekida nje te proslave“.

– Pravo koje i on sam koristi, a odnosi se na slobodu kretanja i pravo da bira i bude biran na slo bodnim izborima, Perošević ne želi da omogući i drugima zbog njihove pretpostavljene politič ke opredijeljenosti koja mu, kao otvorenom nacionalisti, nije po volji – dodaju u saopštenju.

Prema njihovim riječima, Pe rošević i više osoba prijete gra

đanima Šavnika ukoliko budu izašli na glasanje uoči predsto jećih lokalnih izbora zakazanih za 23. oktobar.

– U nastupima, na javnom mje stu, više osoba a posebno Pero ševića prepoznati su elementi otvorene i jasne prijetnje kojom se jasno saopštava zahtjev pre ma imenovanim stanovnicima Šavnika da se ponašaju i postu pe onako kako oni to zahtijeva ju od njih (da ne glasaju) a uko liko tako ne postupe (znači ako iskoriste svoje glasačko pravo i glasaju) zadesiće ih navedeno i opisano zlo, odnosno nastu piće posljedice kako su i naveli u svojim prijetnjama - saopšti li su iz GI „21. maj“.

Građani koje pominju Peroše vić i ostali, kao i šira javnost, ka ko ističu, prijetnje su shvatili oz biljnim i izglednim.

Građanska inicijativa „21. maj“ saopštila je da očekuje od Upra ve policije da pristupi preven tivnim aktivnostima i „blago vremeno spriječi najavljeno nasilje na dan izbora u opšti ni Šavnik“.

- Uprava policije i Ministar stvo unutrašnjih poslova ima ju ustavnu i zakonsku obavezu i odgovornost da spriječe nastu panje posljedica na koje Pero šević i ostali otvoreno ukazuju.

Građanska inicijativa „21. maj“ poziva policiju i nadležno dr žavno tužilaštvo da provjere da li se u aktivnostima Peroševića i drugih radi i o umišljajnom za počinjanju krivičnog djela, od nosno da li postoje elementi bilo kojeg krivičnog djela ili prekr šaja za koje se gonjenje predu zima po službenoj dužnostizaključuju u saopštenju. R.P.

Danas se nastavljaju saslušanja čelnika Vlade i sektora bezbjednosti

PODGORICA - Odbor za bezbjednost i odbranu nastaviće danas sasluša nja čelnika Vlade, policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i tužilaštva povodom, kako je saopšte no, aktuelnih dešavanja u bezbjednosnom sektoru, sa osvrtom na eventualni šverc cigareta i oblasti međuna rodne diplomatije. To je objavljeno na sajtu Skup štine.

Odbor bi trebalo da sasluša pre mijera Dritana Abazovića , ministre vanjskih, unutrašnjih poslova i odbrane Ranka Kri vokapića, Filipa Adžića i Raš ka Konjevića, direktora Uprave policije Zorana Brđanina kao i bivšeg vršioca dužnosti direkto ra ANB-a Sava Kenteru Najavljeno je saslušanje i v. d. vrhovnog državnog tužio ca Maje Jovanović i glavnog specijalnog tužioca Vladimi ra Novovića R.P.

Zasijeda Odbor za bezbjednost i odbranu

Dritan Abazović i Džaved Sangdel

Džaved Sangdel, koji je na UMEF-u u Ženevi dao počasni doktorat odlazećem premijeru, ima brojne firme

Predsjednik Odbora direktora Air Montenegra tvrdi da je prekid kontinuiteta sa Montenegro Airlinesom otežao poslovanje nove kompanije

Treba im flota od četiri aviona

niju sliku. S obzirom na to da se radi o vrlo kompleksnom procesu u kojem svaka orga nizaciona jedinica može da se posmatra kao samostalna cje lina, nije jednostavno za ova ko kratak period steći potpu no jasan uvid u stanje - rekao je Ljesar i istakao da u firmi ima dosta problema, ali oni su rješivi.

u startu izgubili tržišta i veliki broj putnika: Pavle Ljesar

Jasno je da kompanija ne može poslovati i funkcionisati samo sa dva aviona u floti i da treba da se dalje razvija, rekao je Ljesar i objasnio da će prijedloge uskoro predstaviti Vladi i da vjeruje da će imati podršku na državnom nivou

PODGORICA – Troškovi za avio gorivo su ove godine učestvovali sa 30 odsto u ukupnim troškovima Air Montenegra i iznosili su 11,4 miliona eura, kazao je predsjednik borda naci onalnog avio-prevoznika Pavle Ljesar i istakao da je

to posljedica geopolitičke situacije, odnosno rata u Ukrajini, koji je izazvao po remećaj na tržištu naftnih derivata.

milion

troškovi

On je agenciji Mina kazao da bi, da se cijena goriva zadržala na nivou iz 2019. troškovi bili za 4,1 milion eura niži. Smatra da je, u cilju sagledavanja tre nutnog stanja, važno obuhva titi širi kontekst i brojne fakto re koji su uticali na to. – Počev od samog načina osni vanja Air Montenegra, koji je doveo do prekida kontinui teta između prethodne i no voosnovane avio-kompanije, zbog čega je u startu novo

osnovana kompanija izgu bila određena tržišta i veliki broj putnika, a uz to je formi rana uz minimalna sredstva, odnosno dva aviona - obja snio je Ljesar i naglasio da zbog tog diskontinuiteta no va avio-kompanija nije mogla da računa na brojne resurse.

Podsjetio je da su ljetnju sezo nu odradila sa izvršnim direk torom u „v.d. stanju“ i sa Odbo rom direktora u ostavci. – Novi Odbor direktora je for miran tek prije mjesec, to kom kojeg smo intenzivno radili na utvrđivanju stanja u avio-kompaniji po svim nje nim segmentima, kako bismo dobili što realniju i objektiv

Naveo je da je kompanija u određenim segmentima, ipak pokazala jake performanse, što se ogleda u prevezenom broju putnika sa izuzetno ma lim kapacitetima i gotovo tro struko većim ostvarenim obr tom nego u prethodnoj godini. – Zbog dobrog odziva putni ka u ovoj godini, već sada ima mo veliki broj zahtjeva koji će iziskivati i proširenje flote za narednu ljetnju sezonu. Da bismo uspješno odgovorili na sve zahtjeve i nastavili sa ra zvojem tržišta, biće nam po trebna flota od bar četiri avio na – rekao je Ljesar i dodao da se ove godine kompanija od lučila na zakup većeg aviona, što je u datim okolnostima na tržištu bila smjela odluka, ali je donijela i brojne benefite. – To ne znači nužno da će se u tom pravcu dalje širiti flota, jer razmatramo više različitih opcija zakupa i tipova vazdu hoplova, kako bi došli do op timalnog dugoročnog rješe nja. Jasno je da kompanija ne može poslovati i funkcionisati samo sa dva aviona u floti i da treba da se dalje razvija – re kao je Ljesar i objasnio da će prijedloge uskoro predstaviti Vladi i da vjeruje da će imati podršku na državnom nivou. Naveo je da je Air Montenegro od početka godine prevezao 300 hiljada putnika i ostva rio konekcije sa 16 destinaci ja. Odbor direktora, u sarad nji sa zaposlenima intenzivno radi na dokumentu u kojem će stanje u kompaniji biti de taljno prikazano i u najskorije vrijeme dostavljeno osnivaču – zaključio je Ljesar. R. E.

Tvrde da je zaposlio sedam radnika

PODGORICA – Iz Regionalonog vodovoda su reagovali na navode bivšeg direktora Josipa Đuraškovića i upozorili ga da ta firma slavi 47 godina postojanja i da s njim ne počinje njen rad. - Mnogi su utkali sebe i ostavili duboki trag u njegovom istorija tu, za razliku od njega koji će biti samo primjer nezakonitog ra da zbog kojeg je smijenjen. Nijedan projekat nije započeo, već sa mo naslijedio. Projekte koje pominje su rezultat grantova EBRD i prekograničnog Interreg – IPA CBC Italija – Albanija – Crna Go ra programa i svi su započeti prije njegovog dolaska na funkciju –navodi se u reagovanju i ističe da su svi shvatili alarmantnost tren da pada izdašnosti vodoizvorišta, bez bivši direktor, a sada, kako navode, zaposleni koordinator Đurašković.

– Ovo uslovno zaposleni, jer od smjene sa funkcije još ni jedan dan nije proveo na poslu već na odmorima i bolovanjima, mada i kao i kada je bio na funkciji nije provodio mnogo vremena na poslu. Isti na, trebali smo poći da ga ,,bolesnog“ podsjetimo, no, na svu sreću, znamo da je dobro jer ga vidimo u barskoj predizbornoj kampa nji. Istina, možda se radi o zloupotrebi bolovanja i svjesnom na nošenju štete društvu tako „odgovornog“ zaposlenog, ali se to da lako provjeriti – naveli su.

Tvrde da je, kad je smijenjen direktor Goran Jevrić u maju 2021. bi lo 77 zaposlenih na neodređeno vrijeme, a budžet zarada 113.949,47 eura. U mandatu Đuraškovića od jula 2021. do jula 2022. primlje no je sedam novih radnika, a prilikom izrade pravilnika u organi zaciji i sistematizaciji došlo je do uvećanja broja radnih mjesta na pozicijama na kojima to nije bilo neophodno, čak neproduktivno. - Primjetno je da su primani radnici za kojima u tom trenutku ni je postojala potreba. Na dan razrješenja Đuraškovića, u Regional nom vodovodu je bio 81 zaposleni na neodređeno vrijeme, a bruto troškovi za zarade su bili 116.544,60 eura. Krajem septembra 2022. godine bilo je zaposleno 79 radnika za koje je bruto zarada izno sila 114.266,52 eura – reaguju iz Odbora direktora na navode o to me da je došlo do prijema novih radnika i uvećanja troškova zara da nakon ,,usvajanja stare – nove sistematizacije“. Tvrde da je Đurašković oštetio kompaniju za šest hiljada eura zbog putovanja bez potpisivanja putnih naloga od strane pred sjednika borda.

PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo treba da ispita ulogu Centralne ban ke u programu kreditiranja iz Abu Dabi fonda za razvoj, saopštili su iz NVO Akcija za socijalnu pravdu. Smatraju da bi SDT trebalo i da utvrdi zašto CBCG, kroz nadzor Prve banke, nije kon trolisala zakonitost otvore nog računa, kao i namjensko korišćenje odobrenih pojedi načnih kredita kroz ADMAS projekat.

Ispitati ulogu CBCG u kreditu Abu Dabi fonda

Oni su kazali da je kredit sa Abu Dabi fondom od 50 mili ona dolara trebalo da dovede do otvaranja dvije hiljade rad nih mjesta i poboljša doma ću poljoprivredu. Međutim, prema podacima ASP, povu čeno je nepunih 30 miliona,

Prema podacima Monteputa za ovu godinu

uz opasnost da na teret gra đana može pasti jednokratna otplata kredita od 21,7 milio na, bez kamata.

Navode da su Ministarstvo po ljoprivrede i IRF u junu 2015. godine sa Abu Dabi fondom za razvoj zaključili ugovor o zaj

mu, dok je Zakonom o budže tu za tu godinu propisano da će Vlada za realizaciju projek ta izdati garanciju do 50 milio na eura, uz obavezu obezbje đenja kolaterala državi. Ističu da se garanciji nakon toga iz gubio svaki trag. R. E.

Kroz Sozinu do sada prošlo 2,5 miliona vozila

PODGORICA - Kroz tunel Sozina je od 6. do 13. okto bra prošlo 60,8 hiljada vozi la, većinom automobila. Prema podacima sa sajta Mon

teputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 2,53 miliona vozila. U čitavoj prošloj godini kroz tu nel je prošlo 2,6 miliona vozi

la, u 2020. njih 1,95 miliona, u 2019. godini 2,83 miliona, a u 2018. godini 2,82 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgrad

nja koštala je oko 74 miliona eura. Dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore. R. E.

– Jedino u čemu mu dajemo za pravo jeste da smo uvijek smatra li da je potrebno da se do maksimuma pojača kampanja za oču vanje i povećanje izdašnosti vodoizvorišta i da je to naš primarni zadatak – stoji u reagovanju i zaključuju da se nadaju da će zapo sleni shvatiti da Đurašković nije bio dorastao funkciji koja ga je ,,zapala“ i da će se potruditi da radno mjesto na koje je raspore đen obavlja na nivou, te da na taj način konačno da neki doprinos u radu Regionalnog vodovoda. R. E.

Regionalni vodovod

Reagovanje Regionalnog vodovoda na navode bivšeg direktora Josipa Đuraškovića

Akcija za socijalnu pravdu poručuje Specijalnom tužilaštvu

Cenzura je ušla u srpske škole

PODGORICA - Cilj udžbenika ,,Istorija za četvrti razred gimnazije opšteg tipa i društveno-jezičkog smjera“ u Srbiji, u kojem se na neprimjeren i neutemeljen način govori o Crnoj Gori, njenoj unutrašnjoj politici i položaju srpskog naroda u njoj, je da se opravda kompletna litijaška ofanziva na Crnu Goru i da se legitimiše pravo Srbije da se miješa u unutrašnje prilike u Crnoj Gori - ocijenio je za Gradsku RTV istoričar Milivoj Bešlin

Ističe da je politička ofanziva Aleksandra Vučića prema Crnoj Gori počela nešto prije litija, ali je, kaže, pripremana dugo.

- U Vučićevoj Srbiji nauka se doživljava kao ideološki, nacionalistički i crkveni zabran - ocijenio je Bešlin. Cenzura u Srbiji, koja je brutalno krenula sa medijima, sada je, kaže, ušla i u škole, počevši sa udžbenicima biologije.

- Taj slučaj sa udžbenikom biologije, gdje su Crkva, Dveri i ostale ekstremno desničarske organizacije se žalile na to, a nasuprot tome su struka, nauka, Biološki institut i sve ostale relevantne institucije koje se bave biologijom kao naukom. Biološko društvo, sve katedre za biologiju su rekle da je to što piše u udžbeniku biologije u redu i na mjestu, da je naučno zasnovano. Uprkos tome, udžbenik će se mijenjati, jer je Crkva tražila da se određene formulacije promijeneobjašnjava Bešlin. Slično je, kaže, ako ne i gore, sa istorijom kao naukom. Istorija se u Srbiji, dodaje, doživljava kao propaganda, odnosno nacionalna disciplina za ,,bi-

To što stoji u tom udžbeniku istorije nije samo jedan klasičan falsi kat, koji apsolutno ne može da ima uporište ni u stvarnosti ni u realnosti, niti će jednog dana kada to bude postalo istorijska nauka, i kad to bude postalo istorija, moći na bilo koji način da se opravda i dokaže. Funkcija toga je da se opravda ova čitava litijaška ofanziva na Crnu Goru i da se legitimiše pravo Srbije da se miješa u unutrašnje prilike u Crnoj Gori. Kao i 90-ih, narativ o žrtvi i ugroženosti je tu da bi se opravdala savremena propagandna i politička ofanziva koju režim Aleksandra Vučića ima prema Crnoj Gori - smatra Bešlin

ldovanje“ ideologije nacionalizma, što je karakteristika diktature i totalitarnih režima. - Kada je riječ konkretno o udžbenicima istorije u Srbiji, oni su zaista puni govora mržnje, nacionalističke propagande, falsifikata, istorijskog revizionizma. Po pravilu ih pišu od režima birani lojalni istoričari, a vrlo često je riječ o krajnje nekompetentnim ljudima za pe-

riode i procese o kojima pišu. U Srbiji ne postoje alternativni udžbenici, postoji samo jedna ,,totalitarna“ istina, tj. jedna strana - ističe istoričar.

Osnova tih udžbenika, što je, kaže Bešlin, izraženo i u spornom dijelu udžbenika koji se odnosi na dešavanja u Crnoj Gori poslije 2006. godine, je da su Srbi uvijek bili žrtve, što je narativ koji njeguje sva-

ka ideologija nacionalizma.

- To što stoji u tom udžbeniku istorije nije samo jedan klasičan falsifikat, koji apsolutno ne može da ima uporište ni u stvarnosti ni u realnosti, niti će jednog dana kada to bude postalo istorijska nauka, i kad to bude postalo istorija, moći na bilo koji način da se opravda i dokaže. Funkcija toga je da se opravda ova čitava liti-

i tješi“ ruski narod

PODGORICA - Mitropolit SPC

Joanikije je u Rusiji, a tamo je juče održao službu u Sretenjskom manastiru u Moskvi.

Tokom službe, Joanikije je naglasio njegovanje ,,bliskih i dobrih odnosa sa bratskom Rusijom“, te „njegovanje duhovnih i kulturnih i bratskih veza sa bratskim ruskim narodom i sa svima drugim pravoslavnim“.

Kazao je da su Ruska crkva, narod i država suočeni sa iskušenjem, te da se „moli za pravedno rješenje“. – Kada su bila mnoga iskušenja, ruski patrijarh, blaženopočivši Aleksej i sadašnji patrijarh, tada mitropolit, Svjatjejši Kirilo, oni su dolazili k nama i hrabrili i tješili naš narod. Njihova duhovna i moralna, bratska pomoć i podrška nama je značila mnogo i davala nam snage da izdrži-

mo sva iskušenja koja su nas tada snalazila. Ja bih sada, kada je cijelom ruskom narodu teško i cijeloj Ruskoj pravoslavnoj crkvi, zablagodario na tadašnjoj pažnji Ruske crkve koja se, naravno, nastavila i nastaviće se i ubuduće, i ako mogu što, mogu da se molim

za vas i za mir, i za prevazilaženje iskušenja i za pravedno rješenje u ovim iskušenjima kojima je danas zahvaćena Ruska pravoslavna crkva i ruski narod i ruska država – rekao je on.

Dodao je kako vjeruje „u snagu Ruske pravoslavne crkve koja je preživjela najteža iskušenja u boljševičko-komunističkom vremenu gonjenja i stradanja“.

Programski koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Rade Bojović, povodom jučerašnjeg boravka mitropolita SPC Joanikija u Moskvi, kazao je kako je „ruski i Vučićev lakej stigao da podrži zločinačku agresiju“.

- Stigao je i da se Rusima zahvali na „istorijskoj podršci“ Mitropoliji crnogorskoj, koju je Beograd anektirao a Moskovski patrijarhat to objeručke prihvatio - naglasio je Bojović. R. P.

jaška ofanziva na Crnu Goru, i da se legitimiše pravo Srbije da se miješa u unutrašnje prilike u Crnoj Gori. Kao i 90-ih, narativ o žrtvi i ugroženosti je tu da bi se opravdala savremena propagandna i politička ofanziva koju režim Aleksandra Vučića ima prema Crnoj Gori - smatra Bešlin.

Podsjetimo, udžbenik ,,Istorija za četvrti razred gimnazije opšteg tipa i društveno-jezičkog smjera“, odobrilo je za upotrebu u školama u Srbiji od školske 2021/22. godine Ministarstvo prosvjete te zemlje. Autori udžbenika, u kojem se na neprimjeren i neutemeljen način govori o Crnoj Gori, njenoj unutrašnjoj politici i položaju srpskog naroda u njoj, su Duško Lopandić, Ratimir Milikić i Manja Mi-

linović, dok je izdavač ,,Novi logos“ iz Beograda. GI ,,21. maj“ je od predsjednika Vlade, kojem je izglasno nepovjerenje Dritana Abazovića, i odlazećeg ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića , zatražila odgovarajuću diplomatsku reakciju države Crne Gore prema Vladi Srbije zbog sadržaja udžbenika, te pozvala državu Crnu Goru da zatraži povlačenje ovog udženika iz upotrebe sve dok se ne izmijeni sporni sadržaj u kojem se o Crnoj Gori, njenoj istoriji i državnosti, obnovi njene nezavisnosti, položaju srpskog naroda u njoj govori van konteksta istorijskih i pravnih činjenica i mimo stvarne prakse uživanja i poštovanja ljudskih prava. N. K.

Vlada ima obavezu donošenja registra

PODGORICA – U Crnoj Gori nijedna institucija nema sveobuhvatne niti objedinjene podatke o broju osoba sa autizmom, što značajno utiče na sadržaj i kvalitet svih aktivnosti koje se planiraju i realizuju - kazala je izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) Marina Vujačić

Klub poslanika Crno na bijelo predao je u utorak u skupštinsku proceduru prijedlog dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se predlaže formiranje nacionalnog registra za osobe sa autizmom. Vujačić je agenciji Mina rekla da je ta inicijativa mogla doći znatno ranije.

– Međutim, i prije poslanika nju je trebalo da pokrene Vlada. Samo Vlada i njeni resori imaju nadležnost i obave-

zu donošenja registra, koji ima značaj za cijelo društvo, a ne samo za državne institucije – navela je Vujačić. Dodala je da se nijedna politika ne može kvalitetno planirati niti donositi bez podataka o broju osoba sa autizmom, njihovoj starosnoj strukturi, porodičnim prilikama, obrazovanju, potrebnim uslugama u zajednici, finansijskim sredstvima za podršku porodicama i mjerama koje treba sprovoditi na svakodnevnom nivou. Kako je kazala, Crna Gora nema ni registar osoba sa invaliditetom, iako je ta mjera bila planirana u strateškim dokumentima još 2008. godine.

Ona je navela da je tek sada u pripremi nacrt zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, što je osnov za donošenje ovog registra, ali i registra za djecu i odrasle sa autizmom. R. P.

Istoričar Milivoj Bešlin o udžbeniku istorije u Srbiji u kojem se na neprimjeren i neutemeljen način govori o Crnoj Gori

Mitropolit Crkve Srbije Joanikije u posjeti Rusiji

Joanikije u Moskvi

Milivoj Bešlin

Isječak iz udžbenika u kojem se falsi kuje crnogorska istorija

Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić ukazala da institucije nemaju objedinjene podatke o broju osoba sa autizmom

Sa privođenja osumnjičenog

Nikić priznao ubistvo, određen mu pritvor

PODGORICA - Policiji se predao I. N. (42) za kojim se tragalo nakon ubistva u su botu veče četrdesetogodiš njeg Dragana Ševaljevića u centru Podgorice, saopšte no je iz Uprave policije.

- Danas u ranim jutarnjim

Kod Bara polomljeno

stabala i ukradeno više od 400 kg maslina

PODGORICA - Za sada ne poznati počinioci polomili su 12 stabala maslina u Su stašu sa kojih su ukrali pre ko 400 kilograma plodova maslina. Prema riječima vlasnika maslinjaka Hada leta Adija Karađuzovića, lopovi su uništili maslinjak što je mnogo veća šteta od vrijednosti ubranih masli na koja iznosi oko 800 eura.

On je vandalstvo i krađu pri javio policiji, a i odlučio da se preko medija obrati javnosti kako bi ukazao na ovaj neljud ski odnos prema maslinarstvu u barskom kraju gdje se bašti ni tradicija njegovanja i ču vanja maslina, piše Primor ski portal.

Karađuzović ističe da je cilj da se zaštite barski maslinjaci. – U moj maslinjak u Susta šu, u dijelu koji starosjedioci znaju kao Buline vode, upali su nepoznati ljudi i bukvalno ga očerupali. Pobrali su plo dove, ali još i gore, otkidali su čak i velike noseće grane stare

desetine godina „u krsti“ i ba cali ih na zemlju kako bi lakše sve pokupili. Masline sad sto je potpuno osakaćene i pred stoji mi borba da ih sačuvam da se ne osuše – naveo je Ka rađuzović, potomak stare bar ske familije.

On dodaje da se obraća javno sti kao maslinar čije je imanje bilo predmet bezočne krađe

PODGORICA - Svjetski dan hra ne jedan je od najvažnijih datuma u kalendaru javnog zdravlja. Obi lježava se od 1981. godine u više od 150 zemalja svijeta. Za datum njegovog obilježavanja, 16. okto bar, simbolično je uzet dan kada je 1945. godine osnovana Svjetska organizacija za hranu i poljo privredu (Food and Agriculture Organisation – FAO). Ove godine Svjetski dan hrane se obilježava pod sloganom „Ne ostaviti nikoga iza sebe“ (eng: „Leave No One Behind“).

– Iako smo napredovali u izgradnji boljeg svijeta, previše ljudi je ostav ljeno iza. Prema podacima FAO, pre ko tri milijarde ljudi širom svijeta, što je oko 40 odsto svjetske popula cije, ne može sebi da priušti zdrave i bezbjedne namirnice što, direktno gledano, dovodi do malnutricije. U svijetu gladuje oko 811 miliona lju di, a samo tokom 2021. godine oko 193 miliona ljudi je bilo prinuđeno

kom Nastić iznio odbranu, ali nije želio da iznosi detalje. Nezvanično saznajemo da je priznao zločin.

i uništavanja, na način koji je svojstven samo nekome ko ne zna ili ne poštuje šta masline znače Baru i Baranima. – Materijalna šteta je velika, ali se mora preći preko nje – ni je ni prvi ni posljednji put da maslinarima nepoznati ukra du dio plodova. Međutim, sam način divljačkog kidanja stabla i otkidanja grana nešto je što ne

Juče obilježen Svjetski dan hrane

časovima I. N. je pristupio u službene prostorije Odje ljenja bezbjednosti Podgo rica gdje je lišen slobode po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubi

stvo - saopšteno je iz policije. Viša državna tužiteljka An drijana Nastić odredila je Igoru Nikiću zadržavanje do 72 sata. Advokat Nikića je Dragan Kovačević Kovačević je kazao da je nje gov branjenik pred tužitelj

Policijske radnje ukazuju da je ubistvu prethodio verbalni i fizički konflikt osumnjičenog sa ubijenim i još jednom oso bom. Podsjećamo, Ševaljević je ubijen preksinoć u pucnja vi koja se dogodila u jednom od lokala koji se nalaze ispod sjeverne tribine Gradskog sta diona. R.P.

ulazi u logiku Barana, jer smo se svi podnjivili pod krošnjama tog drveta i znamo što se smije, a što ne, čak i ako si lopov. Ovim činom pao je sav višemjesečni trud moje porodice i mene u vodu – i krašćenje, i čišćenje, i đubrenje, i kupovina tresačice i opreme za skupljanje masli na… Bacili smo pare i obesmi šljeno nam je i potrošeno vri jeme i ljubav koju smo unijeli u održavanje maslinjaka, sva svrha našeg rada je „bačena u vodu“. Ono za šta smo radi li tolike mjesece, uništeno je –kaže Karađuzović dodajući da je svjestan da obraćanje javno sti neće nadomjestiti nagrđe na stabla i ukradene masline. – Obraćam se sa željom da za ustavimo ovakve stvari, jer, ka ko je meni danas, tako će sju tra komšiji mome biti. I sam sam čuo da se krađe maslina i lomljenje dešavaju od Zu baca do Mrkojevića. Moraju se nekako zaštititi maslinja ci od lopova i uništavanja, pa makar svako od maslinara iz dvajao pojedinačno sredstva za čuvare, ako to ne može bi ti urađeno zvaničnim putem, preko Opštine i policije. Iz go dine u godinu, situacija je sve teža, a ispod ruke se vrlo lako danas mogu nabaviti masli ne „skupljene“ na ovaj način i kupuju se, iako mnogi zna ju da ti što prodaju nemaju ni zrna svojih maslina – zaklju čuje Karađuzović. N.K.

Od pet metaka u tijelu, samo jedan policijski

PODGORICA - Obdukci oni nalaz tijela Vuka Bo rilovića, koji je sredinom avgusta na Cetinju ubio deset i ranio šest osoba, pokazao je da su sve po vrede od metaka kojima je pogođen bile smrto nosne. Ko je sve pucao tog dana na Borilovića u tužilaštvu za RTCG nije su mogli kazati, osim što nezvanično saznaju da je od pet metaka prona đenih u tijelu Borilovića jedan policijski, a za osta la četiri nije utvrđeno iz kojeg oružja su ispaljeni.

Pet metaka iz dva pištolja za vršilo je u tijelu Vuka Borilo vića koji je 12. avgusta ubio deset osoba na Cetinju. Na laz balističkog vještačenja, kako nam je saopštila ruko voditeljka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica, nije otkrio ko je sve pucao. Kako nezvanično saznaje RTCG, za sada nepoznata

osoba upucala je Borilovi ća sa četiri projektila dok je iz pištolja policijskog služ benika – ubica pogođen jed nim metkom.

Iz tužilaštva je saopšteno i da se iz nalaza obdukcije Borilovića zaključuje da su sve povrede od metaka bile smrtonosne.

U slučaju iz naselja Medovi na, saslušano je više građa na, a u tom svojstvu i Ceti njanin za kojeg se u javnosti pojavila informacija da je za ustavio krvavi pir.

Podsjećamo, on je ranije predao istražiteljima pištolj koji posjeduje i koji je tako đe vještačen. Međutim, kako saznajemo, nalaz je pokazao da iz tog oružja, Borilović ni je pogođen.

U tragediji na Cetinju, prije dva mjeseca, u razmjeni va tre, ranjen je i policijski služ benik čije su kolege, kako je ranije saopšteno, u pravcu ubice ispalile više od 20 me taka. R. P.

U svijetu gladuje oko 811 miliona ljudi

da se osloni na humanitarnu pomoć – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Ovogodišnji Svjetski dan hrane doče kujemo u vremenu kada se globalna bezbjednost i dostupnost hrane suo čava sa mnogobrojnim prijetnjama.

– Rastuće cijene hrane, energije i si rovina za proizvodnju doprinose tra dicionalnim pokretačima svjetskih kriza kao što su klimatske promjene i sukobi. Takođe, pandemija kovid-19 nastavlja sa negativnim uticajem na ukupnu situaciju, naglašavajući po

vezanost koja postoji između ekono mije i zdravlja svih nas – kažu u IJZ. Činjenica je da su svim ovim global nim potresima najviše pogođeni oni koji su već bili ugroženi.

– Naime, u svijetu više od 80 odsto ljudi koji se ubrajaju u kategoriju ek stremno siromašnih žive u ruralnim područjima i preživljavanje im zavi si od sopstvene poljoprivredne pro izvodnje. Stoga ne čudi podatak da je oko 80 odsto raseljenih u svijetu iz zemalja ili sa teritorija koje su po gođene nedostatkom hrane, pri če

Vlade, privatni sektor, akademska zajednica, civilno društvo i pojedinci moraju da rade zajed no u solidarnosti kako bi dali prioritet pravu svih ljudi na bezbjednu hranu, pravilnu ishranu, mir i jednakost, vodeći posebno računa o najugroženi jima među nama - kažu u IJZ

mu se mnoge od njih suočavaju i sa ozbiljnim klimatskim nepogodama i prirodnim katastrofama – ističe se u saopštenju. S tim u vezi, ovogodišnja globalna kampanja ima za ciljda podstakne osjećaj lične i kolektivne odgovor nosti, da probudi solidarnost i ak

tivizam, kako u svakom od nas po naosob, tako na nivou zajednica i društva u cjelini.

– Vlade, privatni sektor, akademska zajednica, civilno društvo i pojedin ci moraju da rade zajedno u solidar nosti kako bi dali prioritet pravu svih ljudi na bezbjednu hranu, pravilnu ishranu, mir i jednakost, vodeći po sebno računa o najugroženijima me đu nama - kažu u IJZ.

Kako se sa kreiranjem svijesti o do stupnosti bezbjedne hrane i pravilne ishrane za sve kreće od djetinjstva, ljekari Instituta za javno zdravlje Cr ne Gore će ove, kao i prethodnih go dina, obilježiti ovaj dan zajedno sa predškolskim i školskim ustanova ma kroz zajedničke edukativne ak tivnosti koje ove ustanove organizu ju povodom Svjetskog dana hrane. N. K.

Dan nakon pucnjave u Podgorici u kojoj je stradao Dragan Ševaljević, počinilac zločina se predao policiji

U tužilaštvu još ne znaju ko je pucao na Vuka Borilovića

Nepoznati počinioci uništili maslinjak Adija Karađuzovića

Uništeni maslinjak

Primjer koji treba da slijede iseljenici širom svijeta

PODGORICA - Predsjed nik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, istaknuti intelektulac, ali i neumorni neimar Danilo Ivezić zajedno sa saradni cima daje velik i nesebičan doprinos u očuvanju naše zajednice, ali i jačanju crno gorsko-hrvatskih veza kroz prizmu saradnje i kulture koja povezuje naše narode. Crnogorski dom čine udru ženja iz Rijeke, Pule, Uma ga, Splita, Zagreba i Peroja i one su nosioci aktivnosti i realizacije programa.

Kao što i dolikuje našim lju dima, Ivezić nas je dočekao ispred Crnogorskog doma u Zagrebu, poželivši nam to plu dobrodošlicu. Čim uđete u dom i prigodni izložbeni pro stor, dočekuju vas motivi Crne Gore, od nošnje preko brojnih knjiga, plaketa, slika, postera i svega onog što našu zajednicu čini posebnom. Duh Crne Go re osjeti se na svakom koraku. Nacionalna zajednica Crno goraca Hrvatske osnovana je prije 31 godinu i predstavlja najorganizovanije naše udru ženje u inostranstvu. – Crnogorci su u Hrvatsku došli uglavnom zbog sticanja novih znanja na renomira nom Zagrebačkom sveučilištu i drugim visokoobrazovnim hrvatskim školama. Mnogi od njih su postali istaknuti profe sori, ali i rukovodioci i predu zetnici koji su se istakli zna njem i zalaganjem pokrivajući brojna značajna mjesta u sa moj Hrvatskoj – kazao je u Ivezić u intervjuu za Pobjedu. Naš sagovornik je rođen u Ko lašinu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, Fakultet po litičkih nauka upisao je 1973. godine u Zagrebu, gdje je i di plomirao 1977. Dvadeset jednu godinu je proveo u prosvjeti, a šest godina je obavljao poslove kontrole i nadzora u privatnoj kompaniji. Posljednjih petna estak godina radi kao sekretar Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. Du gogodišnji je glavni i odgo vorni urednik Crnogorskog glasnika i autor mnogih knji ga, prikaza, osvrta i recenzija. POBJEDA: Sa kakvim ste se izazovima suočavali tokom ,,upravljanja“ Nacionalnom zajednicom Crnogoraca u Hrvatskoj?

IVEZIĆ: Živeći u Hrvatskoj, Crnogorci su poštujući tra dicionalne veze dva naroda osnovali svoju Nacionalnu zajednicu i Vijeće Crnogor ske nacionalne manjine grada Zagreba sa svojim podružni cama na nivou Hrvatske. Uvi jek smo nesebično podržavali Hrvatsku i njen put, a Hrvat ska je dala svoj puni doprinos

Izgradili smo i ojačali Nacionalnu zajednicu Crnogoraca jer je to često zahtjevan i složen posao koji zahtijeva brojna odricanja. Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske u svom Crnogorskom domu organizuje brojne promocije, izložbe, susrete, a ima i dva reprezentativna časopisa i to ,,Crnogorski glasnik“ i ,,Ljetopis crnogorski“ đe se nalaze brojni prilozi vezani za javni i kulturni život iseljenika, ali i život u Crnoj Gori – kaže Ivezić

ske, ali i svih naših iseljenika i crnogorsko-hrvatskog pri jateljstva bih okarakterisao kao primjer koji treba da sli jede mnogi naši iseljenici ra zasuti širom svijeta. Zajedni ca treba da ima punu podršku svoje matice Crne Gore i ne samo ona već sve naše iselje ničke zajednice širom Evro pe i svijeta.

PODGORICA - Par dana nakon što su dobili poziv za mobilizaciju braća Viktor i Danil su napustili Moskvu. Rješenje su pri mili 22. septembra a već su 24. bili u avionu za Du šanbej u Tadžikistanu.

- Jednostavno, imali smo sre će da nađemo karte. Uspjelo nam je da ih kupimo za 1.000 eura po osobi, što je u tom tre nutku bilo 300 posto više ne go što se inače prodaju – ka zao je Viktor.

Kažu i da su to bile jedne od jeftinijih koje su se mogle na ći i da su cijene odmah nara sle i do pola miliona rubalja, za sve koji su imali - i bili spre mni da plate. Već su 21. i 22. sve karte za Kazahstan, Kav kaz, Turkmenistan bile ra sprodate - jer za te zemlje ni jesu potrebne vize.

afirmaciji svih vrijednosti i posebnostima koje krase naš narod i našu zajednicu. Nika ko ne smijemo da zaboravimo ni istorijski aspekt da je kra jem prve polovine XVII vije ka osnovana i prva crnogor ska kolonija na prostorima današnje Hrvatske, crnogor skih iseljenika u selu Peroj, u Istri. Prema istorijskim poda cima, u drugoj polovini XVII vijeka u Istri je naseljeno 2.500 crnogorskih doseljenika, a oni i sada čuvaju i njeguju svoje korijene i porijeklo. Izgradili smo i ojačali Nacio nalnu zajednicu Crnogoraca jer je to često zahtjevan i slo žen posao koji zahtijeva broj na odricanja. Nacionalna za jednica Crnogoraca Hrvatske u svom Crnogorskom domu organizuje brojne promoci je, izložbe, susrete, a ima i dva reprezentativna časopisa i to ,,Crnogorski glasnik“ i ,,Lje topis crnogorski“ đe se nala ze brojni prilozi vezani za jav ni i kulturni život iseljenika, ali i život u Crnoj Gori. Kroz oba časopisa pokazuje se pri vrženost i saradnja na broj nim nivoima Hrvatske i Crne Gore kroz istoriju. Malo koja zajednica na tako specifičan i lijep način njeguje prijatelj ske odnose uvjek ih ističući i stavljajući u prvi plan. Dra gutin Lalović u svojoj besjedi o Ljetopisu cnogorskom lije po je zapisao: ,,Sasvim jedno stavno, bez svojih Crnogora ca Hrvatska ne bi bila ono što jest, pogotovo ono što želi bi ti; bez svoje Hrvatske Crno gorci koji u njoj žive ne bi bili ono što jesu ili što mogu biti“.

POBJEDA: Koje su najvaž nije aktivnosti zajednice i koje se tradicionalno spro vode?

IVEZIĆ: Procesi i problemi koji prate savremeno druš tvo u Hrvatskoj pogađaju i na šu zajednicu od iseljavanja do promjene naše crnogorske de mografske strukture. Smjene generacija su samo neki. I po red toga mi se kroz različite projekte (koje nam podržava Hrvatska) od kulturnih mani festacija do izdavaštva trudi mo da smanjimo bilo kakav negativan uticaj na našu za jednicu, onoliko koliko je to moguće i koliko nam to pru žaju mogućnosti.

Vijeće Crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba i Naci onalne zajednice Crnogoraca Hrvatske svake godine obilje žava dva posebna datuma cr nogorske istorije, a to je 13. jul i Lučindanski susreti koji su održani prošle godine 31. ok tobra kada je grad gost bio Ce tinje. Tim povodom je otvo rena izložba Luke Lagatora u

galeriji ,,Kristofor Stanković“, ali i brojne druge prezentaci je i susreti. Ovogodišnji Lučin danski susreti (koji se tradici onalno održavaju posljednje subote u oktobru) ove godi ne biće 29. oktobra, a tradi cionalno se na Lučindan po zivao grad gost iz Crne Gore. Do sada su 14 gradova bili naši gosti, a ove godine zbog izbo ra nijesmo pozvali grad gost, pa će gost biti KIC pop hor iz Podgorice. Kako na Lučindan obilježavamo i neki od značaj nih datuma crnogorske istori je, ove godine je to 170. godiš njica obnove Knjaževine Crne Gore. Lučindanu prisustvuju brojni gosti iz Hrvatske i Cr ne Gore, a od 2007. se održava ju pod pokroviteljstvom gra donačelnika Grada Zagreba. POBJEDA: Kakvim karak terišete angažman Vijeća Crnogorske nacionalne ma njine Zagreba?

IVEZIĆ: Sam rad Vijeća Cr nogorske nacionalne manji ne grada Zagreba i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvat

Prošle godine na jubileju po vodom 30 godina Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvat ske na svečanosti u Dvorani ,,Vatroslav Lisinski“, čiji su pokrovitelji bili predsjednici Crne Gore i Hrvatske, pred sjednik Đukanović je u znak priznanja za ukupno djelo vanje tokom protekle tri de cenije Zajednici uručio Or den crnogorske zastave trećeg stepena.

POBJEDA: Koliko Crnogo raca sada živi u Hrvatskoj?

IVEZIĆ: Po objavljenim poda cima sa posljednjeg popisa, ko ji još nijesu uobličeni u jedin stvenu brošuru, Crnogoraca ima 3.127. Najviše ih živi u Za grebu 865, zatim u Istarskoj žu paniji 523, te Primorsko-goran skoj županiji 414. Najveći pad broja Crnogoraca zabilježen je u Rijeci i Puli 41 odsto i Dubrov niku 36 odsto. Na nivou Hrvat ske je pad oko 30 odsto. Za našu zajednicu dragocjeni su svi lju di, oni su naši dragulji razasu ti svuda po Hrvatskoj, a ti dra gulji nose onaj blistavi sjaj niti gorštačkog nasljeđa predaka.

POBJEDA: Vrlo dobro po znajete istoriju i borbu Cr nogoraca za očuvanje iden titeta.

IVEZIĆ: Veoma važnim sma tram da su neke od manifesta cija koje je organizovalo Vijeće Crnogorske nacionalne ma njine grada Zagreba i Nacio nalne zajednice Crnogoraca Hrvatske imalo i dalje ima svoj kultni status za koji su dobije na i priznanja Hrvatske. Crno gorska kultura predstavljena kroz prizmu Nacionalne za jednice Crnogoraca Hrvat ske bila je velika inspiracija i podstrek i drugim zajedni cama da se ugledaju na našu. Toplo preporučujem svima u Crnoj Gori da pogledaju sajt Vijeće crnogorske nacional ne manjine grada ZagrebaNacionalna zajednica Crno goraca Hrvatske, kako bi se i bliže i bolje upoznali sa živo tom i radom naših iseljenika.

Božidar PROROČIĆ

Na granici ih niko nije zadr žavao niti pravio problem, pa su stigli u Dušanbej. Ta mo su ostali nedjelju, odatle avionom za Istanbul pa za Ti vat. I na to su potrošili još po 1.000 eura.

- Mi smo uspjeli, jer su već od narednog dana vraćali lju de i zadržavali sve koji su na spisku za mobilizaciju - ka že Danil.

NORmalNI ljudI Ne uBIjaju...

U Moskvi su ostavili sve – po sao koji obožavaju, porodice, prijatelje...

Njih dvojica rade u ski-školi sa djecom, vode ih u kampo ve, ljeti ih uče skejtu, roleri ma, treniraju ih i to je ono če mu su posvetili život.

- Samo time želimo da se ba vimo - govore gotovo uglas. Imaju međunarodne potvr de, licence za trenere, isku stva rada na međunarodnom nivou.

- Mi nijesmo željeli da po bjegnemo od kuće. Ne podr žavamo rat i sama pomisao da treba ubiti nekoga nama je daleka i neshvatljiva. Mi sli o ubijanju svojih susjeda su nam nepodnošljive. Naša porodica je internacionalna, pola rodbine nam ima ukra jinsko porijeklo. Nas su i uči li da smo bratski narodi i cije le živote smo proveli zajedno – reko je Viktor.

Ni pod kakvim zastavama se ne mogu ubijati ljudi, kažu oni i ističu da se nijesu oda zvali mobilizaciji jer cijene opšte ljudske vrijednosti.

Odrasli su u porodici intelek tualaca, naučili da stvari po smatraju kroz istorijske kon tekste i imaju kritičku misao.

- Ali svuda na svijetu i uvijek će biti glupana – kaže Danil.

Obojica su tokom razgovora uznemireni, jer razmišljaju o porodicama koje su ostavi li u Moskvi.

Kažu da njihovim porodica ma vlasti sada ne prave pro bleme, ali da razmišljaju kao će to sve finansijski izdržati. Imali su potpunu podršku svojih supruga i djece da na puste Rusiju.

- Sada nam je ostalo da pri

INTERVJU: Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić

Danilo Ivezić u svom radnom kabinetu Crnogorskog doma

Crnogorski i hrvatski književnici na prijemu u Saboru kod predsjednice Odbora za obrazovanje, nauku i kulturu Vesne Bedeković

Nakon što su dobili poziv

Ni pod kakvim zastavama se ne mogu ubijati ljudi

kupimo sva dokumenta, na še licence, kako bismo mogli da profesionalno radimo svoj posao. I najvažnije, da poro dice što prije dovedemo kod nas – kazali su oni.

Nadaju se da će u Crnoj Gori moći da rade ono što najbo lje znaju, ali ističu da ne bježe ni od kakvog posla. Žele da se registruju i rade prema zako nu i ispoštuju sve procedure.

Od ove jeseni su imali velike planove za školu u Moskvi, da dobiju veće kvalifikacije, ali... Dogodio se rat.

Svoje znanje i teško stečene licence i diplome će probati da stave na raspolaganje - za sad u Crnoj Gori.

Mnogo je nepoznanica pred njima, a dvojica braće od 33 i 37 godina ne gube nadu i vje ruju u svoje znanje i želju za radom.

Mobilizacija

Među svojim poznanicima imaju i onih koji nijesu uspje li da pobjegnu od mobilizaci je. Znaju od svojih prijatelja da su neke sugrađane vlasti ,,pokupile“ već drugog dana od dobijanja poziva i odveli ih na obuku za koju su im kazali da će trajati mjesec.

- Trebalo je da vidite lica Moskovljana, samo u prva dva dana kada je počeo rat. Da je to snimao neki fotograf, do bio bi veliku nagradu. Svi smo bili u šoku – govori Viktor. Opisuje ta lica, ali i samog sebe.

- To vam izgleda otprilike ova ko: na poslu ste, radite sa dje com, i kao trener i pedagog, imate osmijeh na licu dok im se obraćate. Onoga trenutka kada se prepustite svojim mi slima, lice vam se opusti, za ledi i dobije tako ukočen i za brinut izraz. To se vidjelo i na licima ljudi na ulici, dok ho daju, voze, pričaju preko tele fona... Mi do posljednjeg mo menta nijesmo vjerovali da se to dešava – kaže on.

Danil kaže da imaju nadu u Evropu, Crnu Goru... - Jer to su ljudi kao što smo i mi. U ovoj situaciji, kada lju di iz Rusije bježe, moram da kažem da odlaze najobrazo vaniji, oni koji mogu da dopri nesu bilo kojoj zemlji u koju dođu. Odlaze normalni lju di koji ne žele rat – kaže on. Zvanični podaci, koje je obja vila Ruska Federacija, govore da će biti mobilisano 300.000 ljudi. Ipak, nezvanične infor macije u medijima idu i do milion ljudi.

Viktor i Danil kažu da su vla sti obećale da neće pozivati one bez iskustva, koji nijesu odslužili vojsku, rezerviste drugog talasa, one koji nijesu prošli nikakvu obuku...

Obojica tvrde da je, nažalost, tanka linija između onih koji su za rat i protiv njega - manje od 50 odsto je onih koji su protiv. - Nama pravi problem vlast i oni koji podržavaju rat. Od onih koji podržavaju rat, većina nema novca da ode iz zemlje. A oni koji imaju, u većini slučajeva ne razumiju Evropu, a u neku ruku se i plaše nje. I radije ostaju. To je razlog zbog koga „podržavaoci“ sada ne napuštaju Rusiju. Takođe, dio onih koji podržavaju rat ne želi da ide da se bori, već nas, koji smo protiv, tjeraju u njega i nazivaju izdajnicima naroda – objašnjava Danil

- A pozvali su sve! Sada na vodno vraćaju neke, ali niko ne zna koliko i koga, vraćaju valjda one koji nijesu sposob ni da se bore – ističe Viktor. Kažu da su preko poznani ka dobili vijesti da ti ljudi ne maju gdje da spavaju, troše svoj novac na opremu, dobi li su spisak što treba da kupe, da je svima koji su mobilisa ni obećana plata - Ne znam koliko, nije me ni zanimalo. Meni od njih ništa ne treba – kaže Danil.

Podjele i ProPaganda

Veoma ih brine globalna si tuacija, koja se odražava i na odnos ostalog svijeta prema Rusima. Obojica tvrde da je, nažalost, tanka linija između onih koji su za i protiv ratamanje od 50 odsto je onih ko ji su protiv.

- Nama prave problem vlast i oni koji podržavaju rat. Od onih koji podržavaju rat, ve ćina nema novca da ode iz ze mlje. A oni koji imaju, u većini slučajeva, ne razumiju Evro pu, a u neku ruku se i plaše od

nje. I radije ostaju. To je ra zlog zbog koga „podržavao ci“ sada ne napuštaju Rusiju. Takođe, dio onih koji podrža vaju rat, ne želi da ide da se bori, već nas, koji smo pro tiv, tjeraju u njega i nazivaju izdajnicima naroda – objaš njava Danil.

Ističu da takvi ljudi, sve i da sakupe novac da izađu, ne maju znanja i vještine koji ma bi mogli da zarađuju van Rusije.

Kažu da su sada podjele u Rusiji ogromne, da je druš tvo podijeljeno kao u građan skom ratu.

- Podijelili smo se na ,,crne“ i ,,bijele“ i nije moguće pro mijeniti mišljenje onima ko ji podržavaju rat. Mislim da je stepen mržnje između Ru sa, koji podržavaju, i onih ko ji su protiv veći nego između tih Rusa i Ukrajinaca. I mi slim da će biti gore, jer sad sve koji odlaze i bježe zapi suju kao izdajnike naroda... – kaže Viktor.

Ne mogu Rusi u tom totali tarnom sistemu da izlaze na ulice i protestuju, ponavlja

ju oni, jer je represivni apa rat veoma jak.

- Propaganda je moćna. Mi ne možemo da vjerujemo u to da su u Ukrajini sve faši sti koji žele da unište sve ru sko... to je nevjerovatno, ali ta propaganda dugo traje i veo ma široko i duboko dopire –kaže Viktor.

Na pitanje kako se ljudi u Ru siji informišu, odgovaraju da je to veoma teško. U posljed njih nekoliko godina svi ne zavisni mediji su zatvoreni, neki novinari i uhapšeni, te da imaju sreću što je inter net ostao slobodan.

Čitaju i strane i ,,proputinov ske“ medije, kako bi iz sve ga toga izvukli informaciju. Ali ističu da za to treba mno go vremena kako bi čovjek iz svega izvukao sopstvenu, subjektivnu, kritičku sliku.

Znaju da je ogroman uticaj ruske propagande i na ovim prostorima, zbog istorijskih prilika.

- Ljudi moraju da znaju da ruski narod nije neprijatelj nego brat. ,,Putinovska“ po litika nije brat – kažu oni.

Danil govori da mu je veoma neprijatno:

- Ja sam sada, kao građanin Rusije, prinuđen da odgova ram za ono što se dešava ta mo – rekao je on.

Kući smo označeni kao izdaj nici i neprijatelji naroda, kažu oni, a ne znamo kako će nas ovdje ili negdje drugo gledati.

- Najstrašnije u svemu je to što podjela na one koji podr žavaju rat i one koji su protiv nije trenutna i ona će osta ti još dugo. Kada mir pobije di, kada civilizacija pobijedi i ne bude Putina, ostaće polo vina ljudi u toj zemlji koji ne znaju za drugačije, ne umiju da žive i nemaju alternativu jer će to u njihovim glavama ostati još dugo – kaže Viktor.

Kaže i da se boji da, ako ze mlja nakon toga ostane i u na rednim godinama siromaš na, ti ljudi se neće kultivisati.

- Oni će prema cijelom svijetu osjećati zlobu i željeće da to iskažu... Kako živjeti sa tim, ja sam častan čovjek koji voli svo ju zemlju, ali ne i vlast. Ja bih želio tamo da živim i budem koristan - u svijetloj slobod

Podijelili smo se na ,,crne“ i ,,bijele“ i nije mo guće promijeniti mišlje nje onima koji podrža vaju rat. Mislim da je stepen mržnje između Rusa, koji podržavaju, i onih koji su protiv veći nego između tih Rusa i Ukrajinaca - kaže Viktor

noj demokratskoj zemlji a ne u konc-logoru – kaže Viktor.

Objašnjava da 20 godina pro pagande neće biti izliječeno za narednih 20, već da će mo rati da prođe makar 40.

- Mi smo tako daleko otišli u prošlost, psihički u takvo ka meno doba, ali ja se nadam i dalje vjerujem da će za na šu djecu biti bolje – kaže on.

Putovati i saznavati

Podsjetio je na riječi evrop skih političara koji su govori li da Rusima treba davati vize, što više i povoljnije kako bi iš li u druge zemlje i vidjeli da je moguće da se živi normalno, da postoje normalni ljudi, da se ne gleda i sluša TV, da se raz govara, vide različite zemlje... i Francuska, Albanija, Bosna, one sa manje ili više demokra tije i drugačijim sistemima. - Da bi se vidjelo kako se mo že živjeti mirno i sretno. Da se uoči kontrast. Evo, ponoviću primjere izraza ljudi. Na pri mjer, u Tadžikistanu, gdje smo sada bili, ljudi imaju norma lan izraz lica, bilo da čiste uli cu ili rade neki drugi posao... nije bitno o čemu razmišlja ju, lice im nije stegnuto. Mi, Rusi, uvijek imamo neki stav koji je spreman za akciju, od govor, brzo djelovanje, ,,na elektrisan“, uvijek spremni da se nešto loše dogodi, a pi tamo se zašto... – priča Viktor. Mora se putovati i otvarati, ka že on, da bi ljudi vidjeli te ra zlike, da se krene iznutra i da se naša unutrašanja disonanca čuje, da se promijeni slika svi jeta formirana u Rusiji propa gandom i okruženjem.

- Moramo da idemo u druge zemlje da naučimo. A da, ka da odemo, ne budemo progla šavani izdajnicima. Treba da učimo i imamo mogućnosti da zarađujemo za svoje poro dice – kaže on.

Ističu da je politika Rusije po stala opasna po cijeli svijet i da ljudi koji žive u njoj moraju da putuju, da vide i da se uče de mokratiji i slobodi.

jelena Martinović

poziv za mobilizaciju dva brata iz Moskve su napustila zemlju, nadaju se da će uspjeti da dovedu i porodice

znanje i teško stečene licence i diplome ponudili crnoj Gori: Braća Viktor i Danil

s.vasiljević

PoVodi: Kako se u odnosima sa Srbijom vidi nesposobnost Unije da se izbori sa autokratom EU podržava Vučića, a prijeti građanima

BEOGRAD – Upozorenja koja dolaze iz EU da će prekinuti pregovore sa Srbijom, vratiti vizni režim i onemogućiti pristup IPA fondovima – režim u Be ogradu je čuo i shvatio, ali još uvijek ne uvodi sankcije Rusiji. Postavlja se pitanje da li je EU zaista spremna da prijetnje sprovede u praksu.

PRIJETNJE

– Iskreno se nadam da je to jedan oblik diplomatske pri jetnje da bi se režim u Srbiji doveo u red i počeo da ispu njava ono što je prihvatio kao obavezu, a ne stvarna prijet nja građanima Srbije koji bi zbog sankcija ispaštali – ka že dr Zoran Lutovac, pred sjednik Demokratske stran ke i potpredsjednik Skupštine Srbije za Pobjedu.

Ističe da ne vjeruje da će sada EU ići u smjeru uvođenja sankcija.

– Neće se povlačiti drastične linije dok god traje invazija Rusije na Ukrajinu i dok god se taj rat ne završi – jer EU nije u interesu da na bilo koji način destabilizuje Zapadni Balkan – ocjenjuje Balša Božović, predsjednik Regionalne aka demije za demokratski razvoj. Iako EU prijeti sankcijama za to što Srbija nije svoju spoljnu politiku usaglasila sa njom, Božović ističe da se sankcije Rusiji neće desiti.

– To znam i to je jasno iz dese togodišnje vlasti Aleksandra Vučića koji je sve vrijeme po kušavao da obmane EU, kori steći sve pogodnosti koje put za članstvo daje Srbiji: fondo vi, investicije i novac. Sa dru

Promjena pristupa

– Pristup evrointegraci jama mora biti mnogo drugačiji nego sada, prije svega od Srbije, ali i od strane Evropske unije. EU mora da vodi računa o građanima Srbije, a ne o režimu kojem daje podrš ku. EU treba da podržava slobodnu i uređenu državu, a ne stabilokratiju, dakle, ne stabilnost, a da nema demokratije. EU treba da podržava da se zemlje kandidati korak po korak uvezuju u njene strukture i prije formalnog članstva, a ne da se izolu ju. Mislim da bi promjena pristupa dala veće korake koji donose rezultate –kaže Lutovac

ge strane, nije uradio apsolut no ništa u suštinskom smislu da Srbiju pomjeri na Zapad –precizira Božović.

On podsjeća da se u Izvješta ju EK o napretku Srbije na 24 mjesta govori da nema nika kvog napretka, na nekoliko mjesta da Srbija nazaduje ka da su u pitanju integracije.

– Prvi put se od 2000. godine, kada je Srbija skrenula ka Za padu, dešava – da u izvještaju stoji da Srbija radi protiv inte resa EU. To je stanje u kakvo nas je doveo režim Aleksan dra Vučića u ovih deset godi na – opisuje Božović.

LICEMJERJE

Nagovještaje EU o prekidu pregovora sa Srbijom Lutovac vidi, za sada, samo kao prijet nju koja bi trebalo da privoli Vučića da donese odluku ko ja se od njega očekuje. – Bilo bi pomalo licemjerno da oni koji su ga godinama po državali u svemu što radi: au tokratizmu i nedemokratskoj vladavini – sada insistiraju i očekuju da se Srbija uskladi na spoljnopolitičkom planu. Ako sve vrijeme zarad neke stabil nosti tolerišete stabilokratiju u Srbiji koju stavljate ispred demokratskih vrijednosti, on da dobijate nedemokratski au tokratski režim koji je takav i na spoljnopolitičkom planu – objašnjava Lutovac i skreće pažnju da prijetnje Srbiji do laze od evropskih narodnih

partija koje su bile najglasni je u podršci Vučiću, pa je sada apsurd što oni prijete Srbiji, a ne Vučiću – koji neće da uve de sankcije Rusiji.

Ističe da ne možete da podr žavate autokratu, a da prijeti te građanima.

– To je loše i za Evropsku ko misiju, a pogotovo je loše za Srbiju. Prekid integracija i sus penzija pregovora bila bi kata strofa, jer suspenzija podrazu mijeva da krećete ispočetka kada ponovo hoćete da uspo stavite sistem integracija. Sada je realnije zamrzavanje pret pristupnih IPA fondova i uki danje jednostranih povlasti ca poput izvoza voća i povrća što direktno utiče na kvalitet života građana – kaže Lutovac.

SLIJEPA ULICA

Na pitanje da li će EU zaista staviti rampu na pregovore sa Srbijom Božović kaže da bi takva odluka odvela Beograd u slijepu ulicu.

– Definitivno odustajanje EU od Srbije negativno bi se odra zilo na nekoliko načina: mi će mo 2023. godine u ekonomiji prvi put imati veći izvoz nego uvoz u EU što govori koliko je EU značajan partner – 80 od sto ekonomije Srbije zavisi di rektno od EU i trgovine koja se odvija između Srbije i EU. To bi značilo političko i društve no odlaženje Srbije u politike koje su izgubile 90-ih godina. To bi definitivno bila slijepa

Neozbiljna očekivanja

- Ako bi se dogodilo stra teško partnerstvo između Srbije i SAD, na iniciranje Srbije, to ne bi značilo da su strateški partneri Srbije zapad i zapadne vrijedno sti i integracije u EU. To bi samo značilo da je Vučić svojim lukavim manevri ma produžio svoju vlast na narednih nekoliko godina i da je ponovo zamaglio sve što radi. I dalje bi se dešavalo kao i u UN da Srbija potpisuje konsultacije sa MIP Rusije, razne sporazume koje već ima sa ruskom federaci jom – dakle, to ništa ne bi uticalo na ono što je Srbija radila do sada i što će radi ti u budućnosti – smatra Božović.

ulica za Srbiju – kaže Božović. Prekid pregovora sa Evrop skom unijom odrazio bi se i na politički život unutar Sr bije – ako bi od toga profitirao. – Od prekida pregovora sa EU niko ne može politički da pro fitira. Godinama govorimo da je Vučićev režim samo verbal no proevropski orijentisan, a u stvarnosti ne čini ništa da se evropski standardi primjenju ju i grade u Srbiji, tvrdi Luto vac i opisuje odakle dolazi ve liki sentiment prema Rusiji. Ističe da su proruski stavovi posljedica dugogodišnje pro pagande u režimskim mediji ma koji su prikazivali Rusiju u najboljem mogućem svjetlu, a bili vrlo ktitični prema EU.

– Tu propagandu je kreirala vlast jer hoće da istaknu ono što su oni izgradili da je po pularno – zaključuje Lutovac.

MEŠETARENJE

Na kraju se postavlja i pitanje koliki je prostor ostao Srbiji da i dalje mešetari.

Božović ocjenjuje da taj pro stor zavisi od nekoliko faktora i da će vremenski trajati koliko mu dozvole okolnosti.

– Na svaki mogući način Vučić pokušava da preskoči EU i na pravi nekakva strateška par tnerstva sa SAD – ne bi li se spasio čak i od uvođenja per sonalnih sankcija od EU. Da kle, na snazi je politika koja očigledno na nekim zapad nim adresama i dalje ,,pije vo du“ – a to je da zvanično Srbi ja pokušava da napravi neki most prema Zapadu, u ovom slučaju to nije EU nego SAD –zaključuje Božović.

Violeta CVEJIĆ

Rusi tvrde da su spriječili napredovanje ukrajinske vojske

KIJEV - Rusko Ministar stvo odbrane je objavilo da su ruske vojne snage odbile napredovanje ukrajinskih trupa u regijama Donjeck, Herson i Mikolajev te su neprijatelju, kako piše u saopštenju, nanijele znatne gubitke.

Izvještaj sa ratišta nije bilo moguće odmah provjeriti. Ru sija je objavila i da nastavlja sa vazdušnim napadima na vojne i energetske ciljeve u Ukraji ni, koristeći pritom dalekosež no precizno navođeno oružje. Nakon izvještaja da će Iran Rusiji poslati rakete zemlja -zemlja, izraelski ministar je rekao: „Došlo je vrijeme da Ukrajina dobije vojnu pomoć od Izraela baš kao što je to slu čaj od SAD-a i zemalja NA TO-a“.

BEz CIVILNIh žRTAVA

Nakon što je prekjuče u ru skom Belgorodu ubijeno 11 ruskih vojnika, juče se dogo dio i vazdušni napad na pod ručje aerodroma. Zasad ne ma informacija o žrtvama, niti o šteti na infrastrukturi.

Nijedan civil nije ubijen u na padu na vojnu bazu u ruskoj regiji Belgorod, ali je mnogo vojnika ubijeno ili ranjeno, rekao je juče ujutro guver ner regije Belgorod Vjače slav Gladkov.

– Strašan događaj dogodio se na našoj teritoriji, na teritori ji naše vojne baze – rekao je Gladkov.

Gladkov nije rekao koliko je vojnika poginulo, ali je ranije ruska državna novinska agen cija RIA citirala ministarstvo odbrane koje je objavilo da je poginulo 11 ljudi, a 15 ih je ra njeno.

Ruski mediji javljaju o eksplo zijama u Donjecku. Prema ru skoj državnoj novinskoj agen ciji RIA Novosti, bivša zgrada gradskog vijeća, koju sada ko riste ruski zvaničnici, ošteće na je u napadu. Mediji su za granatiranje optužili Ukra jinu. Kijev je zasad bez ko mentara.

Guverner oblasti Sumi Dmi tro Živicki kazao je da je ru ska vojska ispalila 104 projek tila na šest opština u oblasti na sjeveroistoku Ukrajine, ali i da zasad nema žrtava.

hIBRIdNI RAT Ministarka vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok upozorila je da bi Rusija mo gla pokušati podijeliti Zapad koristeći izbjeglice i optužila je Srbiju da pušta veliki broj migranata bez viza.

Berbok je na kongresu stran ke Zelenih rekla da Rusija teži proširiti „hibridni rat“.

Dodala je da u tom hibridnom ratu učestvuju i druge zemlje .

Rusija sprovodi masovne deportacije Ukrajinaca

Institut za ratne studije objavio je da Rusi sprovode etnič ko čišćenje deportacijama Ukrajinaca sa osvojenih pod ručja. Institut citira Marata Khusnulina, zamjenika ruskog premijera, koji je prije dva dana izjavio da su djeca iz oblasti Herson „već u drugim regijama u Rusiji, odmara jući se u dječjim kampovima“.

Ruski zvaničnici otvoreno su izvijestili o odvođenju ukra jinske djece u Rusiju, gdje ih daju na usvajanje ruskim porodicama. To bi se moglo pokazati kao kršenje Kon vencije o prevenciji i kaznama za zločin genocida.

Zoran Lutovac

Dvjesta trideset peti je dan rata u Ukrajini

Velike žrtVe i razaranja gradoVa: Detalj iz Ukrajine

d.mijatović

Balša Božović

m.babović

Miki i Dale

Nastup, koji je na svoj način obilježio ovaj festi val, bio je nastup dvojice rođenih Pljevljaka sa višedecenijskim stažom rada i života u Kolašinu. Milenko Miki Lalović i Dragutin Dale Milikić su izuzetni poznavaoci tradicionalnog, arhaičnog pjevanja u pljevaljskom kraju. Nastup običnih ljudi koji nijesu profesionalni muzičari ali imaju glas i znaju tradiciju. Prikazali su do sada nepoznate načine pjevanja iz svog rodnog kraja i dobili ovacije publi ke. Svoja Pljevlja su na nov i poseban način pred stavili svome Kolašinu...

KOLAŠIN - Proteklog vi kenda etno tradicija „male varoši“ je nadgrađena održavanjem trećeg Inter nacionalnog festivala malih etno grupa i solista „Zmaj preleće s mora na Dunavu“. Organizator festivala je NVU Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama (CIRTIP) uz podršku JU Centar za kultu ru i Opštine Kolašin.

Potvrđen je status festivala ko ji je počeo da se stvara prethod nih godina učešćem renomi ranih grupa. Između ostalog učestvuju ADZNM „Gusle“ iz Kikinde sa ženskom pjevač kom grupom, ansambl „Make donija“ iz Štipa, Gradski tam buraški orkestar iz Pljevalja, pjevačke grupe KUD-a ,,Mi jat Mašković“, popularne „Đu de“ a uz njih i šarmantna muška pjevačka grupa. Kako je kazao Davor Sedlarević, umjetnič ki direktor ovog festivala, de monstrirana je originalna in spiracija svih učesnika, događaj je prihvaćen kao izazov koji je potvrdio i pojedinačne i kolek tivne napretke u etno pjevanju. - Učestvovale su kvalitetne

Šćepanović: Stvaramo kulturni identitet

Učesnike festivala i publiku, u sali Doma kulture, pozdravila je i Marta Šćepanović, predsjednica Opštine. Ona je naglasila da su ovo kulturni sadržaji kojima se stvara kulturni identitet i na lokalnom i nacio nalnom nivou. Kolašin potvrđuje svoju

grupe koje njeguju raznovr sne programe. Smatram da smo se na polju tradicionalne muzike pozicionirali kao iz vjesna prijestonica uz podrš ku JU Centar za kulturu i Op štine Kolašin. Organizujemo prepoznatljive manifestacije koje pored umjetničkog ima ju izuzetan i turistički potenci jal. Uvijek moram da reagujem kada nas okruži more plejbeka u takozvanom folkloraškom svijetu. Publika muzičkih do gađaja, koje mi organizujemo, ima rijetku priliku da čuje ka ko se uživo izvode zaista teški vidovi pjesama. To je i te kako važna činjenica kako za umjet ničko nasljeđe, tako i za razbi janje određenih predrasudaistakao je Sedlarević.

Ansambl „Makedonija“ pri muzičkoj akademiji Univer

otvorenost kada je u pitanju prezentacija muzičkih različitosti. Nastavićemo sa ulaganjima u kulturu kako bi kulturna produkcija pratila sve drugo osobeno i originalno što se dešava u Kolašinu, kazala je Šćepanović.

ziteta u Štipu, postaje tradi cionalni partner etno kampa i festivala. Za njih je karakteri stično da se radi o muzičarima koji su akademski obrazovani za tradicionalnu muziku i ple sove kojima pokrivaju razne etničke prostore Makedonije. Zvuci tambure, kavale, gajdi, ta pana koje kombinuju sa nošnja ma, kojih ansambl ima preko 150, stvaraju impresivnu sliku nastupa. Gradski tamburaški orkestar iz Pljevalja izučava i prenosi tamburaško nasljeđe. Potvrdu o bogatstvu crnogor ske muzičke tradicije donije le su dvije muzičke večeri gdje su promovisana četiri različita muzička stila, gradske i seoske tradicije Kolašina i Pljevalja. Čulo se pjevanje „na bosanski“, „naglas“, sevdalinke i gradske a capella pjesme. ,,Gusle“ su jed

no od najstarijih udruženja ta kvog tipa, osnovano 1876. go dine. Organizuje istraživačke projekte vezane za plesno-mu zičko nasljeđe Banata i okoline. Nastup njihove ženske pjevač ke grupe je pokazao kako savr šeno vladaju različitim nači nima pjevanja u Srbiji i Bosni i Hercegovini. KUD ,,Mijat Maš ković“, kao domaćin, nastupio je sa pjevačkom grupom „Đu de“ koje su prikazale običaj nevješćenja u Morači a nakon toga su izvele niz pjesama iz Cr ne Gore sa fokusom na pjesme sa sazvukom sekunde. Muška grupa je natpjevavanjem stigla do Boke. Podsjetili su i na staru pjesmu zabilježenu u kultnom „Planinaru“ 1953. godine kada je tu istovremeno bila i auto buska stanica.

D. DRaškOVIĆ

oktobarskog sunca

KOLAŠIN - Kada se nešto održava prvi put, onda se očekivanja uglavnom ispu ne. Jedna od novina koja se dešava u produkciji „za jedničkog dejstva“ lokalne uprave i partnera bila je i ju čerašnja manifestacija „Ko lašinska jesen“. Turistička organizacija i Centar za kul turu uobličili su inicijativu da sunčani oktobar podsjeti na neka ljetnja slična druže nja i „gledanja“...

Na glavnom gradskom trgu ili Trgu boraca bilo je svega što treba za „Kolašinsku jesen“. Najviše oktobarskog sunca koje je grijalo ,,za respekt“.

Na hiljadu metara nadmor ske visine, šesnaestog dana oktobra, tražila se i hladovina.

Domaći specijaliteti, tradici

onalna jela i priganice vazda u centru gastro-pažnje. Da sve bude ,,medeno“ tu je i domaći med. ,,Stigli“ su i suveniri ali uprkos rekordnim oktobar skim Celzijusima, tu je širok asortiman proizvoda tako zvanog „vunenog pleta“. Ta ko se najjednostavnije dolazi

do dodatne energije a možda i restrikcije aktuelnih „ener getičara“ sve vuneno pretvo re u pravi hit… Tu je i izložba fotografija „Ko lašinom“. Za dodatnu prijat nost i lijepi ugođaj oktobarske nedjelje zaduženi su Gradski tamburaški orkestar iz Pljeva

lja i ženski vokalni sastav „Liri ke“. Aleksandar Vlahović, di rektor Turističke organizacije, kaže da je stvorena jedna lijepa promotivna turistička atmosfe ra u centru grada. - Jesen u svojim sunčanim i „miholjskim“ periodima ima vrlo privlačnu turističku pri ču. Prirodne boje jeseni su ra znovrsnije i moćnije nego bo je proljeća ili ljeta. Htjeli smo to da potvrdimo, predložimo i pokrenemo da i jesen zaslužu je svoje turističke manifestaci je. Stvorena je prava atmosfera u srcu grada. Bilo je muzike, ga stronomske atmosfere ali i do govora oko predstojećeg veli kog posla koji se zove priprema zimske turističke sezone - ista kao je Aleksandar Vlahović, di rektor Turističke organizacije Kolašina. D. DRaškOVIĆ

Mijo Mijušković

Zaumni Mijovi svjetovi za vječnost

Piše: Ratko BOŽOVIĆ

Odronila se velika stijena na še kulture. Otišao je i Mijo Dobri, koji je bio nespokojan ako svakoga dana nije učinio po neko dobročinstvo. Sre ćom, ostalo je Mijovo skul ptorsko majstorstvo koje je godinama nastajalo pod nje govom sigurnom rukom i po gledom „sa očima zvijezda“. Zato je u njegovim djelima bila prisutna svetkovina bo ja, kakve se, u takvim nijan sama, nigdje ne mogu vidje ti. To je trijumf stvaralačkog umijeća. I crvena i zelena i bijela i ljubičasta i plava i cr na u nijansama prisutne su u svojoj izražajnosti kao spek tar likovnog svjetlucanja za tomljenog u kamenu. A te tamnoplave, tamnozelene, tamnosive, tamnocrvene, ta mnoljubičaste, a ponajviše maglene boje – sve zgusnu te i snažne, ali, opet, pitome i tople, podsjećaju na zaumne Mijove svjetove.

Kao akordi, boje na Mijovim skulpturama sustižu jedna drugu, iskre kao plameno vi, da bi obznanile tragove sjedinjavanja vjekova. One djeluju kao vaskrsenje neka dašnjeg trajanja tajnovitog svijeta prirode. Pored toga, u vajarevoj paleti dominira le su boje pijeska, boje riječ nog vira, boje slonovače, boje pepela, boje dima, boje pjene, boje talasa, boje žada, boje smaragda, boje ćilibara, bo je prepečenog hljeba. Bijela boja, koja presijeca sve dru ge, kao da podcrtava neumit no vremensko proticanje i bilježi snažnu unutrašnju na petost prirode. U stvari, sve te boje doprinose neočekiva noj sceničnosti umjetniko vog djela, ali i njegovoj skri venoj suštini, koja se pomjera ka čudesnom i fantastičnom. Polazeći od „nevinih daljina“, umjetnik je svoje umjetničko klatno zaljuljao prema no vim sazvježđima. U skulptu ri Mija Mijuškovića, kamen je „progovorio“. On je zasi jao iz uspavane i nepokret ne materije. Što je najvažni je, obznanio je novu formu i njena tajanstva.

Oslobođen predrasuda o po trebi rigorozne estetike do

sljednosti u iskazivanju svog iskustva, i veoma udaljen od dogmi akademskog šablona i još dalji od pomodnog pri lagođavanja hirovima likov nih „izumitelja“, Mijuško vić je preobražajem izvornog oblika iz prirode stvorio li kovno osmišljen i slobodan svijet umjetnosti. Tako je i nastala gotovo jedina auto rova stvaralačka „formula“: ne robovati privlačnosti pri rodnih formi, ali ih i ne na puštati bez tvoračkih razlo ga. U vajarevoj imaginaciji ova dva svijeta, postojeći i na stajući, kao da ne mogu jedan bez drugog.

Kad je Mijo stigao do nepro zirnih tvorevina prirode, kad se susreo sa njenim ravno dušnim dekorom, sa njenim sivim odijelom, izgleda da je u sebi prepoznao silovito htijenje, žestok poriv, gotovo opsesivno nastojanje da ot krije šta se skriva u nepokret noj enigmatičnosti bezduš ne materije. Skulptor, koji je kao meteorolog i prirodnjak imao dugogodišnje iskustvo sa procesima u prirodi, znao je da njen pojavni oblik jeste maska koja je skriva. Vrijeme je napravilo i njenu bezoblič nu masku i prekrilo tragove tajanstvenih. A putevi koji ma je umjetnik hodio bili su rijetko kome dostupni – vr hovi planina, planinski lan ci, viseće stijene, provalije, jame bezdanice, neotkrive ne pećine, kanjonski virovi, napuštena riječna korita, eg zotične doline i morske hridi ne. Tako je, kao vajar prirode, i spoznao njena tvoraštva. On joj se na najbolji način i odu žio svojim nadmoćnim krea cijama. Iz bezobličnog i zabo ravljenog kamena „izvukao je zlato“, otkrio kamenoliko svjetlucanje ljepote.

Govorim o Mijovom opusu u kamenu zato što je i on sam bio kao živa skulptura od ka mena u kojoj pulsira toplo sr ce i meka duša.

Mijo je neponovljiv čovek i umjetnik. Nismo za njegovog života bili toga dovoljno svje sni. Vjerujem da će ga njego vo nadmoćno djelo sačuvati od nas samih.

Na vijest o smrti istaknutog crnogorskog umjetnika

Kolašin:

treći Internacionalni festival malih etno grupa i solista ,,Zmaj preleće s mora na Dunavu“

Dio učesnika festivala

Kolašin:

Gužva na Trgu boraca

PODGORICA – Od stupa nja na snagu Zakona o kine matografiji Filmski centar je kroz filmski fond za sedam godina prihodovao 2.778.630 eura i to su sred stva koja se koriste isključi vo za sufinansiranje filmske produkcije u Crnoj Gori. Istovremeno, strani filmski producenti su kroz podsti cajne mjere u našoj državi potrošili oko 900.000 eura, a vraćeno im je, shodno uredbi o povraćaju 25 odsto utrošenih sredstava, uku pno 222.457 eura.

Pored novca iz filmskog fonda za koji dio svog profita izdva jaju komercijalni emiteri, te lekomunikacione kompanije, kablovski operateri i bioskop ski prikazivači, uz sredstva ko ja se za tu namjenu izdvajaju iz državnog budžeta, na godiš njem nivou dolazimo do izno sa od oko milion eura za sufi nansiranje filmske produkcije. – Za 2022. godinu ta cifra izno si oko 935.000 eura – saopštila je za Pobjedu direktorica Film skog centra Aleksandra Bo žović

MJERE

Donošenjem Zakona o kinema tografiji 2015. godine, filmsko stvaralaštvo u Crnoj Gori do živjelo je bitan pomak, čemu je naročito doprinijelo osnivanje Filmskog centra i filmskog fon da. Jedan od prioriteta Zakona bila je (i ostala) promocija na še zemlje kao atraktivne film ske destinacije. Međutim, iako nam prirodnih ljepota ne manj ka, velike inostrane produkci je i dalje ne nalaze lak put do nas, pa je zbog toga neophod no konstantno nadograđivati podsticajne mjere, ali i da važ nost ovakvih projekata bude prioritet državne strukture, a ne samo resornog ministarstva. O tome koliko je filmski fond unaprijedio našu kinemato grafiju, da li se poštuju zakon ske obaveze na osnovu ko jih fond prihoduje, te da li je uprkos konstantom radu na predstavljanju Crne Gore kao filmske destinacije to u prak si zaživjelo, za Pobjedu, pored Aleksandre Božović, govore i producenti Veliša Popović i Ivan Đurović – Što se tiče uspješnosti progra ma podsticajnih mjera, on je opravdao sva očekivanja i poka zao se kao apsolutno presudan korak. Od njegovog uspostav ljanja imali smo tri projekta koji su se prijavili za povraćaj dijela sredstava, ispunili sve uslove i ostvarili povraćaj u ukupnom iznosu od 222.457,31 eura. Dr žava je od toga prihodovala bli zu 900.000 eura samo od kva lifikovanih troškova koji su priznati u skladu sa Uredbom o podsticajnim mjerama. Kada se uzmu u obzir ukupni troš kovi koje su tri pomenute pro dukcije ostvarile u Crnoj Gori, ta brojka premašuje milion eu ra – rekla je Božović. Sa druge strane, svi obveznici filmskog fonda uredno izmiru ju svoje obaveze, shodno članu 36 Zakona o kinematografiji. – Formiranje filmskog fonda

Domaćem filmu oko milion eura godišnje

to nakon dvodnevne rasprave. Doduše, to što su poslanici ta da govorili o njemu, vidjelo se da ili to ne razumiju najbolje ili ih ne interesuje. Ali, njego vi benefiti su i te kako vidljivi. Možda je došlo vrijeme da se sredi i popravi, ali možda po litički momenat nije pogodan za to trenutno, da ne bi ostali i bez ovog što sad imamo – ka zao je Đurović.

Jedna od mjera razvoja kine matografskog sektora u Crnoj Goru jesu i podsticaji za strane producente, koji su na nivou od 25 odsto povraćaja utrošenih sredstava. Na ovaj način, pre ma riječima Božović, stekli su se uslovi da se i Crna Gora na metne kao atraktivna i isplati va filmska destinacija u konku rentnom okruženju. Filmski centar bilježi značajno intere sovanje inostranih produce nata za snimanje u Crnoj Gori.

BOŽOVIĆ: Program podsticajnih mjera je opravdao sva očekivanja i pokazao se kao apsolutno presudan korak

bilo je od presudnog značaja za uspostavljanje kontinuite ta sufinansiranja filmske pro dukcije u Crnoj Gori, što je bio jedan od glavnih preduslova za razvoj domaće kinematografi je – rekla je Božović. Učinke od osnivanja fonda vide i domaći producenti. Kao neko ko je radio na filmovima i u pe riodu prije osnivanja Filmskog centra i fonda, Popović smatra da su benefiti ogromni, budu ći da je podrška filmskom stva ralaštvu ranije bila sporadična i nedovoljna, te je Crnu Goru dr žala na marginama evropske i svjetske kinematografije. – Osim toga, bilo je gotovo ne moguće aplicirati za sredstva za produkciju u inostranstvu, jer nijesmo bili prepoznati kao

U Crnoj Gori, prema riječima Aleksandre Božović imamo sve preduslove za privlačenje inostranih produ cenata, a problem nedostatka stručnog kadra prepo znao je i Filmski centar. – Preduzeli smo korake ka njegovom što skorijem rješa vanju. Privodimo kraju izradu devet programa za razvoj deficitarnog kadra u kinematografiji, a sa akademijama iz regiona potpisali smo sporazume o saradnji kako bi zainteresovani studenti mogli da pohađaju smjerove koje iz objektivnih razloga ne mogu na akademiji na Cetinju. Ono po čemu je Crna Gora prepoznata jesu loka cije, a zahvaljujući bogatoj kulturnoj baštini kojom raspo lažemo i razne istorijske periode. To su sve važne stavke koje producenti uzimaju u obzir pri odabiru lokacija za snimanje, a u tome nam nema premca u ovom dijelu svijeta jer su prirodne ljepote i kulturna baština ono što najviše potenciramo u promociji crnogorskih filmskih lokacija, a ujedno i ono za šta su inostrani producenti najviše zainteresovani – rekla je ona.

U Filmskom centru namjeravaju da zajedno sa evrop skim partnerima izrade smjernice za tzv. green filming kako bi se producenti edukovali o najboljim načinima snimanja na zaštićenim područjima.

– Na kraju, ostaje nam da dodatno prilagodimo zakono davni okvir, podignemo sopstvene produkcione kapaci tete i kolektivno pokažemo veći stepen razumijevanja za specifične potrebe filmske industrije. Inostrani projekti će doći, na svima nama je da ih spremno dočekamo –kazala je Božović.

dio evropskog koprodukcio nog sistema, niti smo bili čla novi većine evropskih i svjet skih asocijacija iz ove oblasti. Osnivanjem Centra i uspostav ljanjem sistema u ovoj oblasti našim producentima i projek tima otvorena su vrata za to –kazao je on.

Takođe, omogućeno je film skim radnicima da putem ko produkcija rade u drugim ki nematografijama i da se na taj način unapređuju.

– Naravno, kao mala zemlja i

mala kinematografija imamo poteškoće u saradnji sa boga tijim zapadnim zemljama, bu dući da sredstva za proizvod nju koja možemo obezbijediti u zemlji i regionu nijesu do voljna za ozbiljnije razmatra nje u zapadnim kinematogra fijama, ali treba imati u vidu i da su neki elementi filmske proizvodnje značajno jeftiniji kod nas, te da postoji šansa da na međunarodnim fondovima obezbijedimo dio neophodnih sredstava za proizvodnju. Ak

tivnosti Centra su podigle vid ljivost crnogorskih projekata na inostranom tržištu i umjet ničkoj sceni – kazao je Popović. Zakon o kinematografiji, kako je podsjetio Đurović, predvi dio je ključne stvari, a po uzo ru na praksu koja postoji u svi jetu, u filmski fond trebalo je da se uključi i novac od firmi koje se bave igrama na sreću, kako bi se dodatno obogatio. – Sa druge strane, država ta kođe treba da garantuje da će svake godine ulagati sa nekim minimalnim procentom u ki nematografiju, ukoliko fond ne može sam da isfinansira sve što je predviđeno za narednu fiskalnu godinu – rekao je on.

PROMJENE

Crnogorski producenti zado voljni su načinom na koji je Za kon zaživio, ali vide i stvari koje je potrebno mijenjati. Popović kao problem vidi da u praksi izostaje snažnija podrška ki nematografskom sektoru, ka ko u sferi domaćeg filma, tako i u sferi produkcijskog servisa za inostrane produkcije.

– Zakonom smo dobili jedan kvalitetan okvir, ali potrebno je mnogo raditi da bismo unapri jedili kinematografiju. Potreb na nam je veća podrška lokal nih samouprava, podsticajne mjere za unapređenje donator stva i sponzorstva projektima, što Zakon prepoznaje i omogu ćava, ali u praksi baš i nije čest slučaj – rekao je on.

Kao jedan od autora Zakona, Đurović smatra da je nakon nje govog donošenja oživjela crno gorska kinematografija.

– Zato posljednjih godina go tovo uvijek imamo po jedan film na A, ili visokom B festi valu. Kada je Zakon donesen, za njega su glasale sve partije, i

Međutim, mnogi faktori utiču na odluku producenta da dio svog filma ili serije snimi u ino stranstvu, a podsticajne mjere samo su jedan od preduslova.

– Pored toga, dostupnost opre me za snimanje, stručan filmski kadar i lakoća prevazilaženja brojnih birokratskih procedu ra bitno utiču na to koliko jed na zemlja može biti smatra na „film-friendly“ teritorijom.

Filmski centar kontinuirano ra di na stvaranju „film-friendly“ okruženja u Crnoj Gori, i u tim naporima računamo na razu mijevanje, ali i pomoć brojnih donosioca odluka u našoj zem lji, od lokalnih samouprava ko je izdaju dozvole za snimanje, preko ministarstava, do drugih organa nadležnih za rješava nje brojnih izazova u filmskom sektoru – rekla je Božović. Iako je bilo gotovo izvjesno da

ĐUROVIĆ: Kada se donosio Zakon, trebalo je da se poreske povlastice, tih 25 odsto, dozvole i za reklame

Inostrani projekti će doći, na svima nama je da ih spremno dočekamo

PROPUŠTENA ŠANSA: Umjesto u Crnoj Gori, holivudski producenti odabrali Portugal za snimanje filma „Brzi i žestoki“

privučemo inostrane produkcije

POPOVIĆ: Kao mala zemlja i mala kinematografija imamo poteškoće u saradnji sa bogatijim zapadnim zemljama

kao, to što nemamo filmsku infrastrukturu.

Od 18. do 22. oktobra posjetite naš štand na Internacionalnom sajmu knjiga

će se franšiza „Brzi i žestoki“ snimati u Crnoj Gori, to se nije desilo. Razloge za to naši sago vornici vide u sličnim stvarima.

– Ono što možemo otkriti jeste to da su pripreme za snimanje u Crnoj Gori trajale duže od pola godine, da su za to vrijeme neki od najznačajnijih holivudskih producenata prvi put posjetili Crnu Goru i obišli veliki broj lo kacija u našoj zemlji, što je sa mo po sebi ogroman uspjeh za Filmski centar, jer tu vrstu pro mocije teško da bismo mogli da finansiramo samostalno – rekla je Božović.

Producenti su imali veoma za htjevne potrebe za snimanje ta ko velikog projekta, koje je na ša zemlja pokušala da ispuni i uvaži u najvećoj mjeri.

– To se, nažalost, nije desilo dovoljno brzo i producenti su zbog rasporeda koji je podra zumijevao snimanje u više ze malja na nekoliko kontinenata procijenili da bi negdje drugo brže ostvarili to što su zamisli li. Cijeli proces je bio jedna ve lika lekcija za sve nas – kaza la je ona.

Budući da je bio direktno uklju čen u ovaj projekat, Popović smatra da je na odluku da se ne snima u Crnoj Gori uticalo vi še faktora: svjetska kriza uzro kovana napadom na Ukrajinu, politička nestabilnost u Crnoj Gori u trenutku kada se dono sila odluka gdje će se snimati, kao i momenat finalnih rado va na završetku auto-puta za koji su bili zainteresovani kao za jednu od ključnih lokacija za snimanje.

– Crna Gora, odustajanjem franšize „Brzi i žestoki“ od sni manja u našoj zemlji, izgubila je dobru priliku i veliki finansij ski efekat koji bi pokazao bene fite od ovakvih projekata, ali ne mislim da je ta situacija ostavi la veći negativan efekat, budući da se u profesionalnim krugo vima „zavrtjela“ informacija da su čelni ljudi projekta boravili u Crnoj Gori i da smo čak ura dili jedan dio priprema za pro dukciju. Primjetno je poveća no interesovanje drugih ekipa i projekata kojima su potrebne – rekao je on.

INFRASTRUKTURA

Zahvaljujući prelijepoj priro di mi imamo blago u rukama, ali loše je, kako je Đurović re

– Najveći dio toga moramo da uvozimo, nemamo razvi jen filmski kadar. Ne kontro liše se dobro – može da dođe da snima ko hoće, šta hoće, na koji način želi. Ovdje se svako javlja da pruži servis usluge, mislim da to treba da budu sa mo ljudi sa licencama, koje se dobijaju na osnovu prethod nih referenci, apsolutne či stoće u prethodnom radu sa strancima. Velika je šteta što se nije desilo snimanje „Brzi i žestoki“ u Crnoj Gori, ali ono što je bitno za strance, i pored najbolje volje ljudi koji su ra dili na tome, jeste politička stabilnost koju nijesmo ima li kada je trebalo da se snima i mislim da smo platili cijenu toga – rekao je on.

Prema riječima Popovića, mo žemo i moramo mnogo više da uradimo na ovom planu, da vremenom širimo spektar mogućnosti za ovu djelatnost. – Prvenstveno obučavajući profesionalce koji nam ne dostaju u nekim oblastima filmske proizvodnje, stvara jući uslove za izgradnju film skog studija koji bi otvorio ve će mogućnosti za snimanja u enterijeru, kao većim ula ganjima u marketing i pre zentaciju potencijala koje već posjedujemo na specijalizo vanim sajmovima, u mediji ma i na događajima iz oblasti audio-vizuelnih industrija –rekao je on.

Produkcijski servis jeste i biće sve ozbiljnija djelatnost u na šoj zemlji u budućnosti. – Osim filma slična situaci ja je i sa TV serijama, rekla mnim i muzičkim spotovima i video-igrama koji su jako slič ni i takođe su veliki potenci jal koji za sada ne iskorišća vamo na pravi način. Mislim da ćemo u bliskoj budućnosti svjedočiti velikom rastu bro ja stranih projekata koji dola ze u Crnu Goru, ali i mi sami moramo konstantno raditi na osnaživanju naših potencija la i podizanju društvene i po litičke svijesti o djelatnostima produkcijskih servisa – kazao je Popović.

Zakonska regulativa kada su u pitanju uslovi za strane pro ducente, kako je rekao Đuro vić, nije loša, ali bi trebalo da se dodatno unaprijedi.

– Da se neke stvari jasno po stave. I kada se donosio Za kon, trebalo je da se poreske povlastice, tih 25 odsto koje su već odavno prevaziđene u Evropi, dozvole i za reklame. Srbija je na osnovu toga u po sljednjih desetak godina baš uznapredovala – svi koji sni maju reklame dobijaju povra ćaj dijela uloženih sredstava.

Potrebno je da se pojasni i po jača zakonska regulativa, ali i logistika – kazao je Đurović. S. VIŠNJIĆ

PODGORICA – Osmi Inter nacionalni sajam knjiga Po dgorica 2022. biće svečano otvoren sjutra u ,,Bemaks areni“, a do 22. oktobra predstaviće se brojni izda vači iz Crne Gore i regiona. Posebno atraktivan biće štand Pobjede, sa brojnim izdanjima, ali i značajnim popustima – i do 70 odsto, na naslove iz naše izdavačke djelatnosti.

Na ovogodišnjem Sajmu na štandu Pobjede naći će se iz danja kao što su „Crnogorska istorija“ (na crnogorskom) autora Živka Andrijaševića, po atraktivnoj cijeni od 30 eura i luksuzno izdanje „Werk-Austrougarske tvrđa ve u Crnoj Gori“ autora Ra dojice Raša Pavićevića, za koje je dat značajan popust tokom sajma, pa se ovo kapi talno izdanje na engleskom jeziku može kupiti po cijeni od samo 25 eura. Po izuzet no povoljnim cijenama moći će se kupiti kapitalne knjige „Sto događaja iz istorije Cr ne Gore (1918–2018)“, auto ra Živka Andrijaševića i Mila na Šćekića, kao i „Sto ličnosti Crne Gore (1918–2018)“, koju potpisuju isti autori, po cijeni od samo 15 eura po izdanju. U ponudi na štandu Pobje de će, uz značajne popuste, biti i izdanja „Početak srp ske okupacije“, autora Slo bodana Čukića, „Ukusi Cr ne Gore“ (drugo dopunjeno izdanje), „Crnogorska teo kratija“ (drugo dopunjeno izdanje) autora Radovana Radonjića, kao i posebno tra žena knjiga „Moj bog – pitaj te popa“ autora Dragana Ve selinova Uz svaku kupljenu knjigu, po

Popust na Pobjedina izdanja do 70 odsto

Samo tokom Sajma, čitaoci mogu dobiti kapitalno djelo „Crnogorska istorija“, autora Živka Andrijaševića, za 30 eura, kao i luksuzno izdanje na engleskom jeziku „Werk-Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“ autora Radojice Raša Pavićevića, za 25 eura

sjetioce našeg štanda čekaju i pokloni: mape Crne Gore, kao i pokloni za najmlađe čitaoce – bajke i bojanke. Osmi Internacionalni sajam knjiga Podgorica 2022, koji organizuju Glavni grad Pod gorica i Sekretarijat za kulturu i sport, tradicionalno okuplja eminentne crnogorske, regio nalne i međunarodne autore i izdavače tako da će i ovogodiš nje izdanje pratiti kvalitetna, dobro osmišljena i raznovrsna ponuda. R. K.

KOLAŠIN – Predstava

„Ana Karenjina“ u izvo đenju dramskog studija „Prazan prostor“, obilježila je ovogodišnji MESS – In ternacionalni teatarski festival u Sarajevu. Radi se o najstarijem pozorišnom festivalu u Jugoistočnoj Evropi koji traje od 1960. godine i sada se sastoji od više programskih cjelina.

Reditelj višestruko nagrađene predstave je Mirko Radonjić, a u njoj glume Sanja Vujisić, Pavle Prelević i Aleksandar Gavranić

Vujisić je za Pobjedu govorila o uspješnom nastupu u Sara jevu ove ekipe profesionalnih glumaca koja nastupa kao ne zavisna produkcija. Objasnila je da su osnovali Dramski stu dio „Prazan prostor“ jer nijesu imali posla u zvaničnim pozo rišnim institucijama. - U festivalskoj konkurenciji pozorišta iz 14 država osvojili smo ubjedljivo najviše nagra da. Uzeti šest od 10 mogućih nagrada je veliki uspjeh na še nezavisne produkcije. Ne

mamo oslonca u budžetima, u institucijama, nemamo svoje prostore. Djelujemo nezavi sno, van svih okvira i stvorimo ovakvo pozorište. To je zaista svojevrstan šah-mat instituci onalnim pozorišnim predsta vama – istakla je Vujisić. Na 62. izdanju MESS-a, na gradu Gran pri za najbolju predstavu dobila je „Ana Ka renjina“ u izvođenju „Praznog prostora“. Predstava je dobi la i nagradu Zlatna maska koju tradicionalno dodjeljuje sara jevsko Oslobođenje. Najbo

lji glumac ovogodišnjeg ME SS-a je Aleksandar Gavranić, najbolja mlada glumica Sanja Vujisić a najbolji mladi glumac Pavle Prelević. Nagrada „So und of MESS“, Radija Sara jeva za zvuk i muziku u pred stavi, pripala je Iliji Gajeviću – od ukupno deset nagrada, šest je osvojio dramski studio „Prazan prostor“ iz Podgorice. Broj osvojenih nagrada i umjetnička dominacija „Ane Karenjine“ na tako prestižnoj internacionalnoj teatarskoj smotri, važni su zbog uspje

ha nezavisne produkcije ko ja stvara i djela u drugačijim i težim uslovima od onih koje imaju institucionalne produk cije, naglašava Sanja Vujisić. - To dobijenim nagradama na prestižnoj regionalnoj pozo rišnoj smotri daje veću teži nu i važnost. Konkretno mo ja nagrada je zapravo nagrada za čitav moj kolektiv. To je na grada za ekipu, za duh, za za jedništvo, za podršku, za bo drenje za sve kvalitete koje jedan tim može da ima. Me ni nagrade znače da me pod sjete na minuli rad i uloženo vrijeme. Potvrđuju mi da ne ko prepoznaje i primjećuje da nijesam baš toliko luda što u ovom vrijeme, u ovakvoj dr žavi, pod ovakvim okolnosti ma i dalje ganjam ono što vo lim. U predstavi igram ženu u punom smislu te riječi. Ne određenu zanimanjem, ime nom, nacionalnošću, bojom kože, kose. Nego prosto že nu sa svim svojim htjenjima, strahovima, željama. Igram majku, igram sestru, igram ljubavnicu, igram dijete – ka zala je Vujisić. Dr. D.

Štand Pobjede na prošlogodišnjem Sajmu knjiga

Sanja Vujisić u predstavi „Ana Karenjina“

Glumica Sanja Vujisić o velikom uspjehu predstave „Ana Karenjina“ na MESS-u Priznanja za ekipu, duh i zajedništvo

Svi bi trebalo da znamo pružiti prvu pomoć

Oko 200 članova Crvenog krsta, iz 14 crnogorskih gradova, i veliki broj građana učestvovao je juče u obilježavanju Svjet skog dana reanimacije na Trgu nezavisnosti. Volonteri Crvenog krsta demonstrirali su niz aktivnosti posveće nih prvoj pomoći sa akcentom na postupcima kod naglog srčanog zastoja, uključujući i kardiopulmonalnu reanimaciju (oživljava nje). Bili su u prilici da se zajedno sa učesnicima iz drugih grado va upoznaju sa načinom pružanja kardiopulmonalne reanimaci je (KPR) kod odraslih osoba i kod beba, kako se, zašto i kada koristi AED uređaj (automatski eksterni defibrilator, uređaj za šokove), zašto se osobe koje su bez svijesti, a dišu, postavljaju u bočni ko ma položaj, kako nastaje srčani zastoj.

Koordinator za prvu pomoć u Crvenom krstu CG Igor Jokanović iskazao je zadovoljstvo zbog odličnog odziva takmičarskih ekipa iz prve pomoći, kao i građana Podgorice koji su iskazali veliko in teresovanje za ovu aktivnost.

– Građani su zajedno sa našim ekipama, uz pomoć instruktora za pružanje prve pomoći, savladali osnove iz prve pomoći kardio pulmonalne reanimacije i način upotrebe AED-a (automatskog eksternog defibrilatora) – kazao je Jokanović.

Ističe da bi svako od nas trebalo da zna kako se pruža prva pomoć.

– Misija Crvenog krsta je da se taj broj iz godine u godinu poveća va, da u svakom domaćinstvu imamo makar po jednu osobu ko ja zna osnove prve pomoći – poručuje je koordinator za pruža nje prve pomoći.

Volonter opštinske organizacije Crvenog krsta Herceg Novi Pavle Đurović, koji je sedam godina član omladinskog kluba, kaže da je ovo bilo veoma zanimljivo i poučno iskustvo.

– U svojim organizacijama pripremamo se i učimo, a onda to znanje prenosimo građanima. Danas smo podijelili znanja me đu sobom i sa građanima, jer je vrlo važno znati kako pružiti pr vu pomoć. Radili smo KPR (oživljavanje), pokazali smo kako da osobi pristupimo, da moramo provjeriti svijest, disanje, ukoliko osoba diše, a bez svijesti je, stavljamo je u bočni koma položaj, a ako ne diše, započinjemo sa reanimacijom. Vrše se kompresije na grudni koš, 30 puta, nakon toga dva uduvavanja vještačkog disanja. To se ponavlja dok osoba ne počne da diše ili dok ne sti gne Hitna pomoć – objasnio je Đurović, uz napomenu da je u ovakvim situacijama veoma važno odmah pozvati Hitnu pomoć. Članica opštinske organizacije Crvenog krsta Bar Milena Dakić iskazuje zadovoljstvo što su bili u prilici da na glavnom gradskom trgu pokažu građanima kako treba da reaguju u veoma kritičnim situacijama kada mora da se pruža KPR.

– Trudili smo se da budemo što jasniji, kako bi nas što veći broj ljudi shvatio. Mi volonteri prenosili smo jedni drugima različita iskustva – kazala je Dakić, uz napomenu da joj se najviše svidjelo to što su građani imali veliku želju da nauče. Na jučerašnjoj manifestaciji organizovan je i onlajn kviz, a uče snicima su podijeljene nagrade. I. MITROVIĆ

Meraklijsko druženje

Moramo čuvati duh stare Podgorice, a ovakve manifestacije upravo tome doprinose – kazao je staropodgoričanin Branislav Lekić… Prateći ritam starih hitova, sa jednoipogodišnjom ćerkom u naručju, uživao je Vlado Stanjević, kao i njegova supruga i sin. Dobra atmosfera i ukus pite pečene ispod sača svidjeli su se i Rusu Aleksi Lavrentiju, koji je u dvorište najstarije kuće u Podgorici došao sa ženom i djecom

Od turizma će zaraditi više nego 2019.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je da je kao stanovnik Podgorice oduševljen manifestacijom ,,Tradicija ukusa“ i ponosan kao gradonačelnik, jer su u posljednjih godinu i po uspjeli u značaj noj mjeri da ožive ove lijepe tradicionalne manifestacije.

– Da se podsjetimo na sve ono što je vrlo važan dio identiteta našeg glavnog grada, kroz muziku, gastronomiju i ovakva lijepa druženja. Kad god smo se okupili atmos fera je bila fantastična. Zahvalio bih našim vrijednim kolegama iz Turističke organiza cije Podgorice, koje rade sjajne stvari. Ovo je dobro i za nas koji živimo ovdje, kao i za turiste – kazao je Vuković. Ističe da je u Podgorici evidentan sve veći

broj stranaca.

– Po svemu sudeći Podgorica će biti jedini grad u Crnoj Gori koji će u finansijskom smislu, kada je turizam u pitanju, bolje proći nego 2019. godine, koja je bila rekordna. U odnosu na prošlu godinu imamo 100 posto više noćenja i 93 odsto više posjeta turista. Golim okom je vidljivo da je Podgorica postala znatno popularnija nego prethod nih godina – kazao je Vuković. On smatra da će se kroz ovakve manifesta cije, unapređenje ukupne turističke ponu de, podršku razvoju, hotelijerstvu, jer nam nedostaje kapaciteta, pogotovo ljeti, privući još više turista na način da oni ostaju po nekoliko dana, a ne da Podgorica bude tranzitna tačka od sjevera ka jugu.

U zanimljivim izvedbama regionalnih hitova klape ,,Assa Voce“, starogradskih pjesama Mirsada Serhatlića i ukusima tradicionalnih specijaliteta u predivnom ambijentu ispred kuće Ču branovića u Staroj varoši (konoba ,,Lanterna“) uživao je juče veliki broj naših su građana svih generacija, kao i stranih turista.

U okviru manifestacije ,,Tradi cija ukusa“, koju su organizovali Glavni grad i Turistička organi zacija Podgorice, u dvorištu naj starije kuće u Staroj varoši, ne ke od recepata za pripremanje podgoričkih gurmanluka otkri le su Dubravka Drakić, Zoja Đurović, Žaklina Oštir… Po

Gradonačelnik Podgorice

Ivan Vuković, sa saradnici ma, obišao je naselje Tološi, gdje je počela izgradnja objekta novog socijalnog servisa – dječje kuće.

Da bi se parcela privela namje ni, prenosi PG biro, Glavni grad je u prethodnom periodu spro veo proceduru rušenja trošnog objekta koji se nalazio na ovom prostoru.

Zamjenica gradonačelnika Sla đana Vujačić podsjetila je da je Glavni grad nekoliko mjeseci ra nije najavio pokretanje novog socijalnog servisa pod nazivom dječja kuća, koji je namijenjen djeci žrtvama nasilja.

– Sasvim je jasno da postoji pro blem koji se tiče nasilja uop šte, a u posljednje vrijeme po sebno nasilja nad djecom, bilo da je u pitanju vršnjačko, fizič ko, psihičko, nasilje na društve nim mrežama. To je nešto čime bi bilo logično da se bavi država, Vlada i resorna ministarstva, no, nažalost, to nije slučaj, tako da smo odlučili da učinimo nešto konkretno i budemo primjer kako državnim organima, tako i svim onim drugim lokalnim sa moupravama koje mogu učiniti nešto slično – kazala je Vujačić. Navela je da je u toku pripre ma terena i da se projekat rea lizuje fazno.

– Prva faza je edukativna i po drazumijeva uključivanje cije le lokalne zajednice, stručne i laičke javnosti u projekat dječ je kuće. Druga faza će podrazu mijevati i urgentni smještaj, što

Siguran kutak za djecu žrtve nasilja

obično i jeste najveći problem, odnosno, stvaranje pretpostav ki da se djeca ne vraćaju u onaj ambijent koji za njih predstav lja izvor nasilja. Smatram da smo danas, kao lokalna samo uprava, kao Glavni grad, učini li jedan krupan korak za svako dijete, ne samo u glavnom gra du, već u cijeloj Crnoj Gori – za ključila je Vujačić.

Iz gradske uprave podsjećaju da je za potrebe gradnje ovog objekta CKB donirala 30.000

eura, dok je kompanija ,,Dogtaš“ donirala opremanje. Pored toga, već su opredijeljene i druge do nacije, za potrebe uspješnog po četka rada dječje kuće. Glavni grad već ima potpisan memorandum o saradnji sa Udruženjem psihologa Crne Gore, a nakon realizacije ovog projekta, u sklopu pripreme početka rada dječje kuće, pla nirano je i potpisivanje me moranduma o saradnji sa re levantnim NVO koje se bave

zaštitom prava djece. – Po uzoru na već uspostavljenu Kuću zdravlja, djeca svih uzra sta, u skladu sa prilagođenim programima, biće edukovana kako da, prije svega, prepozna ju, ali i prijave sve vrste nasilja, te kako da se uspješno reintegri šu u društvo, nakon pretrpljene traume, dok u drugoj fazi dječja kuća ima za cilj mogućnost pru žanja urgentnog smještaja dje tetu i njegovom pratiocu – po ručuju iz Glavnog grada. I. M.

Budući izgled dječje kuće

Počela izgradnja objekta novog socijalnog servisa – dječje kuće

Glavni grad i Turistička organizacija

Uživali i djeca i odrasli

Crveni krst sa građanima obilježio Svjetski dan reanimacije na Trgu nezavisnosti

Sa manifestacije na Trgu nezavisnosti

druženje ispred kuće Čubranovića

sjetioci iskazuju veliko zado voljstvo zbog odlične organi zacije, atmosfere i izvanrednih ukusa pite pečene ispod sača, kačamaka, pastrmke u kisje lom mlijeku…

DRUŽENJE

Podsjetivši da je prije dvije no ći održana sadržajna manife stacija na spomeničkom kom pleksu na Barutani, direktorica Turističke organizacije Podgo rice Irena Rogošić ističe da je cilj ovih brojnih aktivnosti koje Glavni grad i Turistička organi zacija Podgorice u kontinuite tu sprovode dodatna promoci ja i valorizacija najznačajnijih i najposjećenijih lokaliteta i zna menitosti glavnoga grada, kao i promocija bogate gastronom ske ponude.

– Odlučili smo da manifestaciju ,,Tradicija ukusa“ organizujemo svakog mjeseca. Osluškujemo komentare i želje naših sugra đana, ali primjećujemo i sve vi še turista na ovakvim događaji ma – kazala je Rogošić.

Među brojnim meraklijama po dgoričkih specijaliteta i staro gradske muzike, ispred kuće Čubranovića uživao je Brani slav Lekić sa suprugom Bo žanom – Rodio sam se na Brijegu od Morače. Podigao sam se Mir

som Serhatlićem, evo, upra vo pjeva. Njega su zvali Mirso Zepin, a mene Baćko Zorkin, kao da nijesmo imali očeva –na šaljiv način započinje raz govor Lekić.

Pohvalio je Glavni grad i Turi stičku organizaciju zbog toga što imaju sluha za ovakve ma nifestacije.

– Moramo čuvati duh stare Po dgorice, a ovakve manifestaci je upravo tome doprinose – ka

zao je Lekić, čije mišljenje dijeli i supruga Božana. Prateći ritam dobrih starih hi tova, sa jednoipogodišnjom ćer kom Lucijom u naručju, uživao je Vlado Stanjević, kao i njego va supruga Milica i sin Todor – Rođen sam u Nikšiću, ali po sljednjih 20 godina živim u Po dgorici. Ovdje je danas feno menalno. Volim podgoričke specijalitete, naročito jegulju u orizu i krapa u tavi. Ćerki Luciji

se najviše svidjela pita, pojela je cijelo parče – kazao je Stanjević.

GOSTOPRIMSTVO

Među posjetiocima bilo je dosta i stranih turista, poput bračnog para iz Rusije Aleksa Lavren tija i Svetlane sa djecom Kon stantinom i Alisom – U Podgorici živimo već tri mjeseca. Veoma lijep grad i go stoprimni ljudi. Ovdje nam je predivno danas, ljudi su nasmi

Kačamak sa maslinovim uljem na Dubravkin načinI.

Glumica Dubravka Drakić, koja je na manifestaciji ispred kuće Čubranovića služila kačamak, ističe da je bio toliko dobar da su ljudi dolazili po dva-tri puta da im pripune tanjire. Naša poznata glumica, zaključujemo i iskusna domaćica, naglašava da je za ukusan kačamak potrebna kvalitetna krtola i kukuruzno brašno.

– Majka me naučila da spremam kačamak isključivo sa bijelim kukuruznim brašnom iz Bjelopavlića, mljevenim na njihovim mlinovima. Uvijek njega kupujem. Kad ga probate na pijaci ono mora da bude slatko. Proizvodim organsku krtolu, pa nju koristim i za kačamak. Ja volim da nije jak, pa koristim mladi sir. Muž Savo voli jači, pa ga za njega smočam sa starim kučkim sirom i skorupom. Međutim, postoji još jedna verzija kačamaka, koja je meni najdraža. Skuvate krompir i kukuruzno brašno, dobro ih utučete i zalijete kvalitetnim maslinovim uljem. Čista poe zija ukusa, a odlično je za ljude koji ne konzumiraju mliječ ne proizvode – ispričala je Dubravka.

jani i lijepo raspoloženi, hrana je izvrsna, prvi put probam ovu pi tu, tekstove pjesama ne razumi jemo, ali nam prija fina melodi ja. Sviđa nam se i ovaj stari grad – kazao je Aleksa.

Manifestacija se organizuje sa ciljem isticanja kulturno-isto rijskih lokaliteta i bogate gastro ponude glavnog grada, kao izu zetno važnog segmenta ukupne turističke ponude. Podsjećamo, u subotu posli jepodne Glavni grad i TO or

ganizovali su zanimljivu ma nifestaciju na spomeničkom kompleksu na Barutani. Brojni posjetioci uživali su u nastupu KIC pop hora, nastupima člano va plesne škole ,,Beauty“, a naj mlađi u predstavi „Niko se nije naučen rodio“. Druženje na Ba rutani organizovano je sa ciljem isticanja i dodatne promocije ovog značajnog kulturno-isto rijskog lokaliteta i spomenika autorke Svetlane Kane Rade vić I. MITROVIĆ

manifestaciju ,,Tradicija ukusa“ u Staroj varoši, a prije dva dana druženje na

za svačiji ukus ponešto: Glumica Dubravka Drakić služi kačamak posjetiocima

Bojana Gojković u četvrtfinalu

PODGORICA – Savršen debi za Bojanu Gojković u seniorskoj konkurenciji. Crnogorska bokserka plasirala se u četvrtfinale seniorskog šampionata Evrope u Budvi.

Gojković je u meču osmine finala, u kategoriji do 54 kilograma, pobijedila Španjolku Marije del Karmen Madueno Konde. Članica Budve slavila je jednoglasnom odlukom sudija.

Protivnica u četvrtfinalu, u meču za medalju, biće joj Čehinja Klaudija Totova, koja je bila bolja od Moldavke Julije Koroli.

Četvrtfinalni meč na programu je u srijedu.

- Zadovoljna sam kako sam odradila meč. Bila sam koncentrisana, maksimalno motivisana da se pred svojom publikom predstavim u najboljem svjetlu. Slijedi četvrtfinale i novi izazov - kazala je Gojković Gojković je debitovala na seniorskom šampionatu Evrope, a u karijeri ima četiri evropske zlatne medalje u konkurenciji juniora i mladih. Druga crnogorska predstavnica Tamara Radunović u ring će u utorak.

Ona je voljom žrijeba izborila direktan plasman u četvrtfinale kategorije do 70 kilograma, a protivnica u meču za medalju biće joj Aleksandra Rapaić iz Srbije. R. P.

Za svaku pobjedu je potreban dan karijere

PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaxa u dosadašnjih pet kola Lige šampiona postigle su najmanje golova sa devet metara - malo su i šutirale.

U prosjeku su promašivale od 12 do 15 zicera. Jedna od najmlađih ekipa, sa najmanje iskustva u eliti, dvocifrena je i po broju tehničkih grešaka, ima problem sa neiskustvom igračica sa klupe, a uglavnom od izdanja Milene Raičević, Matee Pletikosić i sa gola Armel Atingre zavisi u kojem će smjeru utakmica da krene i kakav će biti konačan epilog.

ARMEL ,,SPUSTILA ROLETNU“

Trener Bojana Popović je svjesna realne snage i mana ,,plavih“, ali se milimetar nije pomjerila kolegama koji na papiru imaju duplo kvalitetniji sastav (mali izuzetak je Lokomotiva i Kastamonu) u grupi B. Sa takvim stavom, jakom energijom, u sistemu gdje se šanse stvaraju sa šest metara, crnogorski tim je osvojio pet bodova iz pet utakmica, a veliki bod prije dva dana protiv Rapida. U najboljoj partiji sezone ,,plave“ su bile bliže pobjedi (vodile dva gola na tri i po minuta prije kraja), a na kraju su spašavale bodPletikosić je bila sigurna, na deset sekundi do kraja, za konačnih 30:30.

Stonoteniseri

narednoj rundi

PODGORICA - Crnogorska muška stonoteniska reprezentacija, u sastavu Filip Radović, Irfan Čekić i Filip Radulović, ostvarila je odličan rezultat u Helsinkiju i plasirala se u narednu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, dok su seniorke zaustavljene u Atini.

Nakon poraza u prvom kolu od domaćina Finske, ukupnim rezultatom 3:1, gdje je jedinu pobjedu ostvario Radulović, crnogorski seniori bili su ubjedljivi protiv Letonije. Iz STSCG naveli su da je rezultat bio 3:1, dvije pobjede za crnogorski tim ostvario je Radović, dok je Radulović trijumfovao jednom.

- Zahvaljujući tom rezultatu, Crna Gora kao druga u grupi nastavlja kvalifikacije, a termini mečeva i sastav grupa u narednom krugu će biti naknadno određeni - kazali su iz STSCG.

Seniorke, nažalost, nijesu uspjele da naprave iznenađenje u Atini, u drugom kolu kvalifikacija za EP.

Iz STSCG naveli su da su Snežana Ćulafić, Ivona Petrić i Simona Perović poražene u oba meča od reprezentacija Velsa i Grčke, rezultatom 3:0.

To znači da naše najbolje stonoteniserke neće učestvovati na EP, koje će u septembru naredne godine biti održano u Švedskoj. R. P.

- Armel je ,,roletnu spustila“, posebno do odmora, tako da je Rapid imao više promašaja, a i mi nijesmo pogodili neke lake šuteve u ključnim momentima. Problem su ponovo bili ziceri, što protivnik nije kaznio kao Esbjerg i Mec. I pored silnih njihovih promašaja uspjeli smo samo da izvučemo remi, ostaje žal što nijesmo slavile. Ali prije svega srećne smo jer smo ovakvoj ekipi uzeli bod. Treba samo vidjeti, a mi to vrlo dobro znamo, kakve igračice na terenu i na klupi ima rumunska ekipakazala je kapitenka Raičević. Milena se nakon sezone u Turskoj vratila u Podgoricu, preuzela ulogu lidera, nije joj lako, ali nema problema kada god zatreba da preuzme odgovornost, a to je uglavnom stalno. Umorna je, ali je ,,namjestila glavu“ i gurala je ,,plave“ do trijumfa u Turskoj, Hrvatskoj i do boda u posljednjem meču.

- Da bi Budućnot dobila utakmicu svi moraju da

imaju najbolji dan u karijeri. Nažalost, nemamo zamjena, ali i pored svega toga igračice koje uđu imaju zapaženu ulogu na terenu, prije svega u odbrani, koja je, konkretno sa Rapidom, u nekim momentima bila jako dobra. Ali sigurna sam da ima prostora da bude bolja i biće bolja.

U finišu utakmice Popović se odlučila na potez, koji je u sportu ,,mač sa dvije oštrice“. Izvukla je Antigre sa gola i napadala Rapid sa sedam igračica. Na crti su bile Ivana Godeč i Andrijana Popović. Takav odnos snaga, ponovo je najbolje iskoristila Raičević. Sa tribina je izgledalo lako, ali… - Možda izgleda lako, ali kada se završi utakmica, svaka kost boli, ali bitno je da smo bile dobre u napadu. Ovaj dio napadački sa sedam igračica duži period uvježbavamo. Sa Rapidom je bilo dobro, a i sam protivnik je priznao da nije imao rješenja za takav napad. Poremetili smo ih u ključnim momentima. Radićemo, naravno, na ovom segmentu i u budućnosti.

ZICERI, ŠUTEVI SA DEVET METARA

Milena naglašava da se njena igra zasniva na igri saigračice Matee i obrnuto. Kaže da zajedno odlično

funkcionišu i da daju rezultate, što se i vidi. Ali kako nadomjestiti nedostatak šuteve sa devet metara? I kako uključiti još neke igračice da daju golove - u remiju sa Rapidom kapitenka i Ivona Pavićević postigle su 20, od timskih 30 golova.

- Nijesmo baš u razmišljanju oko šuteva sa devet metara, jednostavno tražimo šanse sa šest metara koje i stvaramo. Sigurna sam da niko ne bi pričao o šutevima sa devet metara, da smo realizovali pola šansi koje smo stvorili sa šest metara.

U prosjeku smo promašivali oko 15 zicera! Pola od ovog broja da smo pogodile, ne bismo jednu utakmicu izgubile. Ali to je iskustvo i zamor igračica koje provode dosta vremena na terenu.

Lično imam veliko iskustvo - ponekad i neispravne odluke i promašaje, ali u tim trenucima glava mora biti čista. U suštini ne bih trebala da toliko šutiram, ali imam slobodu na terenu jer se dobro osjećam, a ponekad ste osuđeni na šuteve jer nekad ne znamo šta da radimo.

Faktor ,,odbrana“ je bila ključan detalj u pobjedama i remiju ,,plavih“. Budućnost je konkretno rumunsku ekipu zaustavila u prvom poluvremenu u kontrama. - U odnosu na napad gdje

stvaramo šanse, u odbrani možemo više. Pravimo greške, posebno u igri jedan na jedan. Ekipe koje baziraju napad na ovom segmentu prave nam problem. U odbrani ,,pet-jedan“ osjećamo se bolje, ali smo sa Rapidom bili uspješnije u postavci ,,šest-nula“. Sigurna sam da sa ovakvom golmankom možemo u svakom segmentu bolji da budemo.

A koliko teško pada Mileni uloga lidera, najboljeg golgetera Lige šampiona…?

- Tijelo je istrošeno, ali glava je ta koja me gura i izguraću onoliko koliko sam planirala da igram. Kažu mi da mogu još dosta godina da igram… A niko ne zna, na primjer, da smo Armel i ja tokom sedmice odradile dva treninga, jer više nijesmo mogle. Ali i to se glavama prevazilazi.

Smije li Budućnost da sanja veće stvari od prolaza grupe?

- Cilj je druga faza, a sve mimo toga, svaka pobjeda, bod je velika stvar. Ne zalijećemo se, realni smo, ispred nas su jači rivali na papiru, ali naša želja je da na terenu pokažemo drugu priču. Naredna utakmica je sa Đerom, ne možemo da prijetimo, rijetko kome u LŠ, ali možemo da obećamo borbu - jasna je Raičević. A. M.

Seniorsko prvenstvo Evrope u boksu

Kapitenka Milena Raičević o izdanjima ,,plavih“ u Ligi šampiona i bodovnom saldu koji je premašen nakon pet kola

Seniori nastavljaju kvali kacije za EP, seniorke zaustavljene u Atini

Ples ,,lavova“ u Sarajevu

RSBIHNi sekunde neizvjesnosti, ni trenutka sumnje – crnogorski rukometaši protutnjali su Sarajevom i otvorili ,,vrata“ Evropskog prvenstva 2024.

,,Lavovi“ su poslije lakog trijumfa nad Kosovom (29:20) u Podgorici deklasirali i Bosnu i Hercegovinu u gostima (36:25), pa poslije dva kola kvalifikacija skoro da već mogu da slave odlazak na kontinentalni šampionat u Njemačkoj.

Iz svake od osam kvalifikacionih grupa na EHF Euro idu dvije ekipe, kao i četiri najbolje trećeplasirane, pa bi bilo čudo da 11. selekcija s posljednjeg EP ne izbori šesti uzastopni, a ukupno sedmi odlazak na završni turnir.

Crna Gora će u martu u dvomeču sa Slovenijom, koja je bila bolja od Kosova (29:24), odlučivati o prvom mjestu i boljoj poziciji na žrijebu, a kvalifikacije završiti gostovanjem u Prištini i duelom s BiH na svom terenu.

Do tada, odnosno do kraja aprila, trebalo bi sve da bude riješeno u grupi 7. Moguće je samo da će BiH morati da pobijedi naš tim da bi se domogla Njemačke...

Ako budu igrali kao sinoć, teško da će u tome uspjeti. Već poslije 10 minuta bilo je jasno da će ,,lavovi“ lako odgovoriti izazovu u dvorani ,,Mirza Delibašić“.

Zoran Roganović je na teren izveo istu postavu kao protiv Kosova – Nebojša Simić je bio na golu, bekovsku liniju činili su Radojica Čepić, Božo Anđelić i Branko Vujović, na lijevom krilu bio je Miloš Vujović, na desnom Mirko Radović, a kao pivot blistao je Nemanja Grbović

U odbrani su ulazili Vuk Lazović i Risto Vujačić, i sve je funkcionalo besprekorno – u oba pravca. Crna Gora je povela 2:0, domaćin prilazio na gol zaostatka, da bi serija od 3:0 naše selekcije natjerala Irfana Smajlagića da u 10. minutu, pri rezultatu 3:7, pozove tajm-aut.

- Nedostaje nam agresivnosti – ukazivao je Smajlagić svojim izabranicima.

Savjeti nijesu pomogli iako je Draganić smanjio na 7:4 jer je uslijedila nova serija ,,lavova“ od 3:0.

Miloš Vujović je realizovao sedmerac koji je izborio njegov prezimenjak Branko, potom je desni bek Hanovera asistirao lijevom krilu Fukse Berlina, a Grbović u 14. minutu pogodio za 10:4. ,,Zmajevi“ su preko Marka Panića smanjili na 10:6, ali nije to unijelo ni trunku neizvjesnosti.

Večeras rezervni bekovi Miloš Božović i Stevan Vujović dali su takođe značajan doprinos i održavali sjajan ritam igre zajedno s nezadrživim Grbovićem, kojem ,,teški“ defanzivci BiH nijesu mogli ništa – pivot iz Pljevalja šutirao je šest od šest u prvom poluvremenu, a odlično je odigrao i kao prednji u odbrambenoj postavci 5-1.

Domaći su pravili previše tehničkih grešaka, igrali sporo u napadu, u odbrani ostavljali previše prostora ,,lavovima“, pa je prednost naše selekcije samo rasla.

Nebojša Simić je u finišu poluvremena odbranio sedmerac Hamidoviću, a Branko Vujović pet sekundi prije kraja postavio velikih 21:11 na poluvremenu.

Admir Ahmetašević je s nekoliko odbrana zagrijao atmosferu u ,,Skenderiji“, Mirko Herceg i Gafar

Hadžiomerović smanjili na sedam razlike (22:15), da bi Simić odbranio zicer u pravom momentu, a Grbović iz kontre vratio mirnoću u igri Crne Gore.

Selektor Zoran Roganović je postepeno promijenio cijelu postavu, šansu su dobili svi igrači, a drugo poluvrijeme poslužilo je i da se probaju neke varijante za Svjetsko prvenstvo, koje našu reprezentaciju čeka u januaru 2023. ,,Crveni“ su do kraja zadržali ozbiljnost, a na kraju su pozdravljeni aplauzom cijele dvorane. N. KOSTIĆ

Miloš Vujović: Znamo naš put, ovo nam je vjetar u leđa

Prvi put otkad igraju kvalifikacije za evropska prvenstva, crnogorski rukometaši nakon uvodna dva kola imaju gotovo obezbijeđen plasman na završni turnir. - Ponosan sam na ekipu, odavno nijesmo pobijedili više od 10 razlike i impresije su odlične. Od početka smo igrali kako smo se dogovorili, tačno i brzo. Nijesmo dozvolili BiH da nas iznenadi u bilo kojem segmentu. Idemo dalje, znamo naš put i samo treba da nastavimo ovako. Nikad nijesmo imali ovako dobar start kvalifikacija,

Zajedničko navijanje i kupljene karte za Crnogorce

Kao i naša fudbalska selekcija, prošlog mjeseca u Zenici, rukometna reprezentacija Crne Gore imala je lijep doček u Sarajevu. ,,Lavovi“ su ispred i u dvorani ,,Mirza Delibašić“ dočekani velikim aplauzom, a na isti način ispraćena je i crnogorska himna. Bosanskohercegovački mediji izvijestili su kako su navijači BiH i Crne Gore zajedno skandirali ispred dvorane koja nosi ime po velikanu jugoslovenske i evropske košarke, a isto je

RSBIH

jednom nogom smo već na EP, ali nećemo se opustiti, ovo samo treba da nam bude vjetar u leđa. Hvala navijačima koji su došli da nas podrže, bio je predivan ambijent – rekao je Miloš Vujović, strijelac osam pogodaka. Njegov prezimenjak Branko dao je četiri manje. - Najavio sam da ćemo maksimalno koncentrisani ući u meč i da smo spremni za ,,gust“ rezultat. Srećom, nije bilo tako jer smo u prvom poluvremenu stekli 10 golova prednosti. U drugom smo

ROGANOVIĆ: Imamo igrače svjetske klase

Selektor crnogorskih rukometaša Zoran Roganović imao je mnogo razloga za zadovoljstvo poslije pobjede nad BiH.

- Veoma sam zadovoljan pristupom i zalaganjem, kao i kolektivnom igrom koja nas krasi u posljednje vrijeme i još će više u budućnosti. Prava smo ekipa i nikad nijesmo zadovoljni, a svi mali ciljevi koje postavljamo i ispunjavamo usrećuju nas i daju podstrek da možemo još bolje. Siguran sam da ćemo tako nastaviti na Svjetskom prvenstvu i u daljem toku kvalifikacija –rekao je Roganović.

- Mečevi s Kosovom i BiH poslužili su nam i kao priprema za Svjetsko prvenstvo. Znam u kojem smo stadijumu i znam kvalitet ovih momaka, na nekim pozicijama imamo igrače svjetskog kalibra. Nijesam strahovao zbog ova dva meča. I da je bilo propusta, bio bih siguran da ćemo se ,,izvaditi“ u martu ili aprilu.

igrali malo slabije, ali to je i razumljivo. Bilo je vrijeme da kvalifikacije počnemo s dvije pobjede, možemo da budemo veoma zadovoljni – istakao je desni bek Hanovera.

viđeno i tokom utakmice. Sjajan gest napravio je Nermin Salman, nekadašnji predsjednik Rukometnog kluba Bosna, koji je prijatno iznenadio delegaciju Rukometnog saveza Crne Gore predvođenu predsjednikom Petrom Kapisodom, koja je na biletarnici planirala da kupi ulaznice za organizovanu grupu navijača koja je došla na meč u Sarajevu.

- Prvi čovjek RK Bosna, u vrijeme dok je dres tog kluba

nosio Kapisoda, odlučio je da kupi sve ulaznice za crnogorske navijače i time napravio gest za svako poštovanje, još jednom potvrdivši zbog čega je izuzetno cijenjen u rukometnom svijetu. Uz zahvalnost, Kapisoda je u ime Saveza pozvao Salmana da bude specijalni gost kada Bosna i Hercegovina u nastavku kvalifikacija bude gostovala u Podgorici - saopšteno je iz RSCG.

Rukometaši Crne Gore savladali BiH i otvorili vrata Evropskog

Sudije: Horvat i Marton (Mađarska)

Dvorana:

Nemanja Grbović odigrao sjajan meč

Realizacija problem ,,plavih“

,,Nula“ u derbiju, treća vezana utakmica bez pobjede Budućnosti, koja je propustila priliku da na vrhu tabele sustigne Dečić.

Prosječan fudbal na Zlatici dodatno je pokvario polučasovni prekid koji su izazvali ultrasi ,,plavih“ – ubacivanjem baklji u teren. Nije to bila utakmica u rangu kandidata za titulu, s tim što su Podgoričani pokazali više.

Četa Miodraga Džudovića imala je nekoliko zrelih šansi, a pogodila je i stativu. Budućnost je ostala iza Tuzana i Sutjeske...

- Mislim da smo derbi odigrali na visokom nivou, igrali smo sadržajno i pravili šanse. Energija, želja i htjenje kod igrača su bili ogromni, željeli su da dokažu da su sposobni da igraju dobro i dokazali su - rekao je trener Džudović, a potom dodao: - Reakcija poslije dvije domaće utakmice, koje su nas usporile u našem pohodu, je bila odlična. Nažalost, realizacija mora da bude bolja i moramo da koristimo šanse kako bismo se borili za sami vrh tabele – dodao je kormilar aktuelnog viceprvaka. Podgoričani su bili bolji, naročito u drugom poluvremenu. Marko Mrvaljević je izblokiran u 51. minutu, Zoran Petrović nije iskoristio situaciju jedan na jedan, a neprecizan je bio i štoper Marko Simić koji je šutirao glavom. Topovski udarac Marka Bakića u 85. minutu odbra-

nio je golman Marković uz pomoć okvira gola. Dečić skoro da nije pokazao ništa...

- Bili smo bolji, napravili više prilika, izveli 10 kornera, za razliku od protivnika koji nije imao nijedan šut. Ostaje žal jer smo zaslužili tri boda. Zicere koje smo mi stvorili – ne smiju da se promaše. Nažalost, mi nijesmo pogodili mrežu ni iz tako dobrih situacija – poručio je vezista Miomir Duričković Budućnost nije dala gol protiv Iskre, a nije ni u meču sa Dečićem. Realizacija očigledno muči ,,plave“.

- Izgradimo dosta šansi, ali ne pogađamo kako bi trebalo. Fali nam mirnoće i preciznosti u završnici. Kada ne damo gol na vrijeme, ulazimo u problem. Vjerujem, ipak, da ćemo riješiti taj segment igre, a sa tim će sigurno doći i pobjede –dodao je Đuričković. Podgoričani ne blistaju, ali nijesu previše zaostali u borbi za trofej.

Bod zadovoljio

ukuse Tuzana

- Liga je ujednačena. Svako svakog može da dobije. Niko se nije posebno izdvojio na vrhu, niti je neko previše zaostao u donjem dijelu tabele. Biće iznenađenje i preokreta u poretku. Očekuje da se mi podignemo i uđemo u seriju pobjeda. Jurimo prvo mjesto, a kada ga uhvatimo – nadam se da ga više nećemo ispuštati. Potreban nam je jedan dobar rezultat da se vratimo na pravi put – kazao je korpulentni igrač sredine terena. Budućnost narednog vikenda ima mogućnost da se vrati pobjedama. Pod Goricom dolazi Rudar. - Igramo kući, pobjeda je za nas imperativ. Ukoliko ponovimo agresivnost kao na prošlom meču – željeni epilog neće izostati. Neće biti lako, Rudar je napredovao od dolaska novog trenera, u ritmu je, ali gledamo sebe. Važno je da uradimo ono što je do nas, a onda će doći i željeni rezultat – zaključio je Đuričković. D. K.

Šampion ni drugi put ove sezone nije savladao barski Mornar enigma

NIKŠIĆ - ,,Fenjeraš“ je šampionu održao „predavanje“ u Nikšiću. Sutjeska je odigrala samo 1:1 sa Mornarom i propustila priliku da preuzme prvu poziciju u Meridianbet Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi od Dečića, za kojim zaostaje bod.

Izabranici Nenada Brnovića djelovali su ozbiljnije, iako nijesu mogli nastupiti u najjačem sastavu, ali se na njihovo vođstvo čekalo do 59. minuta. Strijelac je, peti put ove sezone, bio Tajron Konrad, ali ovoga puta s bijele tačke. Ipak, prvu ozbiljnu priliku u „siromašnom“ prvom poluvremenu imao je Tučević u šestom minutu, da bi već četiri minuta kasnije priprijetio Mornar i to zahvaljujući kontranapadu koji je organizovao Poček, međutim, Guzina se nije najbolje snašao na loptu koju je primio od njega.

Dušan Vuković je imao sjajan dribling u prvom poluvremenu i to preko Ljutice, pošto je od Tučevića primio loptu, ali i tu priliku je prokockao domaćin u 35. minutu. U nastavku su domaći napali i odmah je Konrad zatresao prečku, a u 58. minutu i izborio penal. Isti igrač je i pogodio s bijele tačke minut kasnije, pošto ga je Ljutica nepropisno odgurnuo.

Holandski internacionalac je, malo kasnije, odlično uposlio

rezervistu Salija, ali golman Popović mu je išao u susret i van kaznenog prostora odigrao rukom, što Dabanoviću nije promaklo, pa ga je isključio iz igre.

Imali su Nikšićani priliku i u 75. minutu, ali Tučević je sa sedam-osam metara neprecizno šutirao glavom.

Kazna šampionu stigla je, pomalo i neočekivano, koliko god da su bili inferiorni, u 81. minutu. Grbić je centrirao

na suprotnu stativu, a Ljutica bio na pravom mjestu. I nakon izjednačujućeg pogotka gosti su imali šansu, ali je Raičevića majstorski zaustavio Drinčić - Mnogo teška utakmica, protivnik se cijelo vrijeme branio vrlo nisko, pa i nijesmo imali mnogo prilika. Imali smo svega nekoliko šansi i postigli pogodak, a onda je logično da se nadamo pobjedi. Malo kasnije

Istina, Dečić na Zlatici nije blistao, ali je taktički, čini se, odradio ono što je želio – da ostane neporažen.

- Iza nas je jedan zaista težak meč protiv Budućnosti, koja je pokazala da je kvalitetna ekipa. Nije bilo lako, ali obje ekipe su željele pobjedu. Bilo je šansi, tako da je remi možda i pravedan ishod derbija, koji je donio dosta uzbuđenja – kazao je štoper Tuzana Aleksandar Šofranac.

Barselona nedorasla

Realu

PODGORICA – Dečić nije uspio i treći put ove sezone da savlada Budućnost, ali je nakon remija protiv Iskre, upisao još jedan neriješen meč bez golova.

Tuzani su na taj način zadržali tri boda prednosti u odnosu na Budućnost, ali su i sačuvali lidersku poziciju, jer je Sutje-

ska osvojila samo bod protiv Mornara…

Međutim, Dečić je definitivno pokazao da ima snagu i kvalitet, a rezultati u posljednjih šest međusobnih duela protiv Budućnosti (samo jedan poraz) potvrda su da Tuzani i protiv najjačih pokazuju da su spremni za najveća djela.

Pouzdani defanzivac iskren je da Dečić nije bio na nivou nekih ranijih partija, ali je čini se za tim iz Tuzi najvažnije da su nastavili dobar niz protiv Budućnosti, ujedno zadržali dobru bodovnu zalihu u odnosu na jednog od glavnih konkurenata, a samim tim najavili da razmišljaju samo o vrhu tabele… - Imali smo neke svoje šanse, koje nijesmo uspjeli da realizujemo. Međutim, svjesni smo da je u našoj igri na meču protiv Budućnosti bilo i nekih negativnih stvari koje moramo otkloniti. Baš zbog toga i činjenice kako se sam meč odvijao moramo biti zadovoljni remijem. Sada nam ostaje da se spremimo za naredni derbi, jer već u sljedećem kolu dočekujemo Petrovac – objasnio je Šofranac. R. P.

Barselona je napredovala od dolaska Ćavija Ernandesa za trenera, dovela ozbiljna i skupa pojačanja, približila se Real Madridu, ali ,,merengesi“ su i dalje nivo iznad najvećeg rivala.

Aktuelni šampion Španije je u ,,el klasiku“ potvrdio zašto je i ove sezone prvi kandidat za titulu – na stadionu ,,Santjago Bernabeu “ bilo je 3:1 za domaćina koji se osamio na vrhu, s tri voda više od Barse.

Real Madrid je poveo već u 12. minutu – Serhio Buskets je uporno i neuspješno pokušavao da faulira Tonija Krosa, koji je u šansu lansirao Vinisijusa Žuniora, udarac Brazilca odbranio je Mark Andre ter Štegen, ali i poslao loptu pravo do Karima Benzeme koji takve šanse ne propušta. U 35. je pobjeda Reala postala izvjesna. Erik Garsija je ne-

spretno učinio da domaći fudbaleri naprave pritisak oko šesnaesterca gostiju, a poslije nekoliko pasova lopta je došla do Federika Valverdea koji je s 20 metara bio nepogrešiv.

U finišu se pojavila nada da bi Barsa mogla da uzme makar bod. Feran Tores je u 83. zatresao mrežu poslije prodora Ansusa Fatija i asistencije petom Roberta Levandovskog, a potom su Serđi Roberto i Ansu Fati u istom napadu mogli da donesu izjednačenje. Kazna je stigla u prvom minutu nadoknade, kada je Rodrigo realizovao jedanaesterac dosuđen nakon što je VAR potvrdio da ga je Garsija faulirao u šesnaestercu.

- Morali smo da prikažemo kompletnu partiju i uspjeli

smo u tome. Poveli smo rano i kontrolisali stvari u nastavku. Znali smo da Militao mora da vrši pritisak na Levandovskog, a Kros i Čuameni su uradili dobar posao između linija – prokomentarisao je trener Reala Karlo Anćeloti Barsa je na korak od eliminacije iz Lige šampiona, a na to se nadovezao poraz u najvećem derbiju. Neprijatni dani za Ćavija.

- U negativnom smo ritmu, ali to je fudbal. U prvenstvu smo do sada bili veoma dobri, pričali smo o tome da moramo da zaustavimo kontre Reala, ali su nas iz prve takve prilike kaznili. Dominirali smo, ali ovo se dešava kada igrate s Realom – prokomentarisao je trener Barselone. Ne. K.

Sa jučerašnjeg meča u Nikšiću

Budućnost odigrala bez golova sa Dečićem u 12. kolu Meridianbet 1. CFL

Dečić vezao drugi remi, ali ostao lider

PRIMERA (9. KOLO): ,,Merengesi“ se osamili na vrhu tabele

TWITTER/REAL MADRID

imali smo i igrača više, a to je podiglo energiju Mornaru, pa su počeli još bolje da igraju. Nijesmo na nervozu odgovorili kako treba i u finišu smo primili gol, mogao bih reći i iz jedinog ozbiljnog šuta ka našem okviru. To je fudbal – rekao je trener Sutjeske Nenad Brnović

- Nijesmo se dobro snašli, mada nijesmo ni najbolje otvorili utakmicu. Ipak, mogli smo bolje. Možda su momci

mislili poslije vođstva, pa još i kad smo bili brojčano jači, da će to sve lako da se završi, ali... Istina je da nijesmo imali veliki sastav na raspolaganju, da nijesmo mogli pojačati napad i ostali smo bez pobjede. Sve ovo vrijedi ozbiljne analize. Posljednjih pola sata uveli su u igru sve iskusne fudbalere, rekao bih i da su na to iskustvo odnijeli bod iz Nikšića.

Mornaru ove sezone prijaju

Liverpul se ne predaje

Nikada se ne smije otpisati Liverpul, nikada se ne smije potcijeniti Mohamed Salah ,,Kralj Mo“ i ,redsi“ prekinuli su seriju Mančester sitija od 21 utakmice bez poraza u Premijer ligi, slavili na ,,Enfildu“ 1:0 i nagovijestili da bi mogli da se umiješaju u šampionsku trku.

Tim Jirgena Klopa ima 10 bodova manje od Sitija, 14 od Arsenala, ali i utakmicu manje od oba tima.

Za manje od mjesec nastupiće prvenstvena pauza zbog Svjetskog prvenstva, ako do tada ,,redsi“ dodatno smanje zaostatak nakon Mundijala mogli bi da postanu ravnopravan kandidat za vrh.

Erling Haland i ,,građani“ su bili nadmoćni protiv gotovo svih rivala u Engleskoj ove sezone, ali na ,,Enfildu“ je viđena drugačija slika.

Liverpul je sredinom sedmice dao sedam pogodaka Rendžersu i nagovijestio da će Siti naletjeti na crveni zid.

Veliki derbi prelomljen je u 76. minutu. Golman Alison

Beker je uhvatio loptu poslije prekida Sitija i odmah lansirao Mohameda Salaha, koji se sjajno oslobodio Žoaa Kansela, izašao sam ispred Edersona i postigao treći pogodak u Premijer ligi ove sezone.

Egipćanin je bio na udaru kritika, pisalo se i pričalo o njegovom lošem učinku, ali je protiv najboljeg tima u Engleskoj pokazao da negativni komentari nijesu bili baš opravdani.

Zanimljiv meč odigran je u gradu Bitlsa, prije Liverpula mrežu je zatresao Siti, u 53. minutu, ali je pogodak Fila Fodena poništen jer je primjenom VAR tehnologije utvrđeno da je u začetku akcije Haland povukao za dres Fabinja i napravio faul u napadu.

Odmah nakon toga veliku šansu imao je Liverpul - Roberto Firmino je odlično asistirao Salahu, koji je izašao ispred Edersona, ali je brazilski golman vrhunski reagovao.

Nakon efektnog dodavanja Salaha priliku je imao i Diogo Žota, ali je šutirao glavom

dueli sa Sutjeskom. U prvom krugu je slavio kao domaćin, na gostovanju uzeo bod. - Neko bi rekao - bod kao kuća. Kad gostuješ Sutjesci i kad bi ti oni ponudili bod prije meča, vjerovatno bi ga prihvatili objeručke. Međutim, po svemu viđenom zaslužili smo remi, i te kako. Neke stvari neću ni komentarisati dok ne pogledam snimak, ali vidio sam reakcije naših igrača i

možda je bilo strožih kazni nego smo zaslužili. Istina je da smo dobili dodatnu energiju, ali mora se priznati i da igramo odlično u posljednje vrijeme. Mnogo promašujemo, možda i najviše u ligi, ne prate nas rezultati. Možda će upravo ovaj bod biti prekretnica za naš tim jer nas čekaju dueli s ekipama približnog kvaliteta – rekao je Srđan Radonjić, trener u stručnom štabu Mornara. Ra. P.

Berane

poraz

KOTOR – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Luka Pejović. Strijelci: Kašćelan u 3, Čavor u 20, Globarević u 38, I. Vukčević u 71. minutu. Žuti kartoni Seniković (Otrant Olimpik).

BOKELJ: Spasojević, Imamović, Osmanović, Đurović, Vraneš, Marstijepović (od 74. Krivokapić), Kašćelan, Macanović (od 7. Golubović), I.Vukčević (od 80. U.Vukčević), Alhasan (od 37. Globarević), Čavor (od 80. Drobnjak).

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Kato, Marseni (o 63. Smolović), Redžović, Gajić (od 63. Sefa), Barjaktarović (od 18. Karamanaga), Molabećirović, Ljamović (od 46. Marstijepović), Kurti, Seniković, Alibegu. Bokelj je imao lak posao. Kotorani su u trećem minutu načeli mrežu ,,fenjeraša“ i na kraju sa ubjedljivih 4:0 došli do pobjede.

3

OFK Mladost DG 2

PODGORICA – Stadion Koma. Gledalaca: 250. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelci: Dujović u 19. i 28, Bracanović u 45. autogol (Kom), Piranić u 60. i Bujiša u 77. minutu (OFK Mladost DG). Žuti kartoni: Đukanović, Radonjić, Radulović (Kom), Perišić, Orahovac, Pešukić (Mladost DG). Crveni karton: Slobodan Perišić u 33. minutu (Mladost DG).

KOM: Nikolić, Đukanović, Ajković, Ljumović, Krkanović, Kažić, Radonjić, Radulović, Golubović, Dujović, Knežević. OFK MLADOST DG: Domazetović, Perišić, Bracanović, Mugoša (od 46. Piranić), Vuković (od 38. Pešukić), Globarević (od 46. Popović), Ivanović (od 70. Medojević), Stanisavić, Orahovac, Krstović, Tešović (od 46. Bujiša). Kom je neočekivano uspio već u prvom poluvremenu da stekne veliku prednost – 3:0, Mladost je u finišu uspjela da se vrati u meč sa dva gola, ali ne i da ugrozi trijumf domaćina, čime su Lješkopoljci vezali drugi poraz.

Podgorica

Tabela

0

Berane 3

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bešović. Strijelci: Čađenović u 51. i 54, Vulević u 57. minutu. Žuti kartoni: Ivanović, Vuković (Podgorica).

75. Kosović), Vujačić (od 46. Mugoša), Perošević, Čađenović, Vučinić, Račić, Jeknić, Vukićević (od 68. Ne. Tmušić), Ni. Tmušić (od 75. Pešić).

Beranci se ne šale - u šest minuta postigli su tri gola protiv Podgorice i tako stigli do šeste vezane pobjede.

Zeta 1

Igalo 4

GOLUBOVCI – Stadion: ,,Trešnjica“. Gledalaca: 150. Sudija: Mladen Knežević. Strijelci: Mihaljević u 44. (Zeta), Von u 24. (autogol), Đorđević u 30, Muratović u 40. (autogol), Perović u 65. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Ilić, Vujičić (Igalo).

ZETA: Karadžić, Von (od 46. P. Vukčević), Ukšanović (od 73. Matanović), Kalačević (od 77. Popović), Mihaljević, Peruničić (od 57. Rakočević), Muratović (od 73. A. Krstović), Đ. Vukčević, Miranović, S.Krstović, Radusinović. IGALO: Kulinović, Bulatović, Đorđević (od 70. Kopitović), Radović (od 77. Vlahović), Dajević, Kordoba (od 86. Kosać), Ilić, Perović, Grbić, Koprivica (od 77. Vujičić), Petrović. Igalo je bilo osam kola bez pobjede, a posljednji trijumf ostvarilo je protiv Zete. I upravo protiv Zete Igalo je preknulo negativnu seriju. Gosti su bez trenera (Ivan Brnović podnio je ostavku) odigrali sjajno, upisali ubjedljivu pobjedu.

Grbalj 1

Nikšić 1

RADANOVIĆI – Stadion u Radanovićima. Gledalaca: 100. Sudija: Miloš Laličić. Strijelci: Čavor u 36. (Grbalj), Globarević u 79. minutu (Nikšić). Žuti kartoni: Radulović (Grbalj), Grbović (Nikšić).

preko gola.

Haland je tek drugu utakmicu ove sezone u Premijer ligi završio bez postignutog gola.

Moglo je da bude drugačije jer je norveški centarfor imao šanse, najbolju u prvom poluvre-

menu kada je nakon centaršuta De Brujnea njegov šut zaustavio Alison Liverpul je mogao da prelomi meč u finišu kada je Nunjes bio sebičan u kontri, a mogao je da uposli Žotu ili Salaha. Ne. K.

PODGORICA: Agović, Radenović (od 62. Habibović), Neto, Janik, Ivanović (od 62. Tripković), Vukčević, Mrvaljević (od 46. Dapčević), Krivokapić (od 62. Radusinović), Vuković (od 62. Pavlićević), Maraš, Božović.

BERANE: Aković, Stojanović (od 32. Vulević), Muković (od

GRBALJ: V. Popović, Batuta, Braletić (od 35. Radulović), Vilotijević, Bigović, Đukanović, Bojović (od 76. Stojanović), Čavor (od 89. Mugoša), Mladenović, Pajović, Vučetić. NIKŠIĆ: Radović, Žižić, Hadžibegović, Kecojević (od 65. Grbović), Mićunović,Nenezić (od 83. Miura), Goranović (od 65. Pajović), Globarević, Đukanović, Videkanić, Mirković (od 58. Fujijama).

Grbalj je dugo vodio, ali je Nikšić u finišu stigao do boda, koji može biti veoma vrijedan u borbi za opstanak.

Priredio:

Sutjeska

Mornar

Mornar

PREMIJER (11. KOLO): Mohamed Salah zaustavio Mančester siti

TWITTER/LIVERPOOL FC

Košarkaši SC Derbija su poraženi u meču u kojem su unaprijed bili otpisani, ali su izabranici Andreja Žakelja više od tri četvrtine pružili žestok otpor favorizovanom Partizanu. ,,Crno-bijeli“ su otpor žilavog, borbenog i nadahnutog rivala slomili tek u posljednjoj četvrtini za pobjedu od 91:82.

Košarkaši SC Derbija su odlično parirali Partizanu u prvom poluvremenu, koje su mogli završiti i prednošću da je Mateo Drežnjak (uz Lorena Džeksona sa 12 poena najbolji u prvih 20 minuta) pogodio trojku iz ugla u posljednjoj sekundi. Podgoričani su iskoristili loš šut Partizana sa distance u prvih 20 minuta, u kojima je domaćin pogodio jednu trojku iz sedam pokušaja, dok su ,,studenti“ ubacili pet od 13 šuteva.

SC Derbi je imao dvije

Danas na Zlatiboru počinje prvi „balon“ u sezoni ABA 2 lige

ukradene lopte više (3-1), dvije izgubljene manje (3-5), ali je slabo izvodio slobodna bacanja (13-6), a imao lošiji šut za dva poena

(52,4 - 56,2 odsto), te manje skokova (12-17), asistencija (11-12).

U prvoj četvrtini se igralo u serijama, pa je na vođstvo

Crnogorski derbi na otvaranju

PODGORICA – Nakon tri kola u ABA ligi, kreće i sezona u ABA 2 ligi, u kojoj će se ligaški dio ponovo igrati turnirski, kroz pet ,,prozora“ (svaki tim će odigrati 13 mečeva), od kojih prvi počinje danas na Zlatiboru i trajaće do petka.

Umjesto tri, Crna Gora će ove godine imati dva predstavnika, Sutjesku i Podgoricu, pošto je Lovćen izgubio mjesto. Voljom žrijeba, naši predstavnici će danas i otvoriti ,,prozor“ na Zlatiboru međusobnom utakmicom koja počinje u 15 sati. Prošlogodišnji duel u ABA 2 ligi pripao je Sutjesci sa 73:65…

- Naporno smo radili u pripremnom periodu tako da maksimalno spremni dočekujemo nove obaveze. Na startu nas očekuju dvije jake i zahtjevne utakmice protiv timova koji imaju ove sezone velike ambicije u regionalnom takmičenju. Iskreno, trenutno smo fokusirani na prvi meč protiv Sutjeske, svjesni da je uvijek taj prvi meč posebno težak, specifičan i da ima izuzetnu važnost, ne samo u rezultatskom smislu, već i na

psihološkom planu. Imamo dosta informacija o ekipi Sutjeske, znamo njihove kvalitete, tako da očekujem zahtjevnu utakmicu, ali vjerujem da imamo kvaliteta da ostvarimo pobjedu – kazao je za klupski sajt Viktor Vujisić, krilni košarkaš, koji je ljetos u Podgoricu stigao iz SC Derbija, sa kojim je u sezoni 2020/21. osvojio ABA 2 ligu.

Za razliku od Podgorice, Sutjeska prošle sezone nije uspjela da se plasira u plejof ABA 2 lige, pošto je ligaški dio završila na 11. mjestu. Ove sezone su ambicije veće, a već meč protiv Podgorice će pokazati i koliko su realne.

- Dosta smo dobar posao uradili prethodna dva i po mjeseca. Dobro smo trenirali, odigrali prijateljske utakmice protiv ekipa iz Admiralbet ABA lige, gdje smo se pokazali u dobrom izdanju. Polako ulazimo u formu u kojoj želimo da budemo. Podgorica je naš stari rival, dosta ih dobro poznajemo.

I mi i oni smo promijenili dosta igrača u rosteru. Utakmicu spremamo već nekoliko dana. Ako odgovorimo na zahtjeve koje nam trener postavi, nadam se da ćemo slaviti - kazao je Vladimir Tomašević, krilo Sutjeske. Nakon međusobnog duela, crnogorski timovi će na Zlatiboru odigrati još po jedan meč - Sutjeska u srijedu igra sa makedonskim TFT-om (18 sati), dok Podgoricu u četvrtak od 21 čas očekuje duel sa domaćim Zlatiborom. S. J.

gostiju od 6:2 odgovorio Partizan i preokrenuo na 11:6, a onda su uzvratili gosti i poveli 14:11, nepuna četiri minuta prije kraja dionice.

Serijom 6:0, Partizan je povratio prednost na 21:16 i sačuvao je do kraja (23:17).

,,Studenti“ su odgovorili u prvih 90-ak sekundi druge dionice i izjednačili na 25:25, a nakon tri i po minuta su poveli 32:28. Do odmora su se timovi smjenjivali u vođstvu, a pola koša prednosti Partizanu je donio je Eksum (44:43).

Podgoričani su drugo poluvrijeme otvorili trojkom Andrije Slavkovića za vođstvo od 46:44, a nakon uzastopnih trojki Zorana Vučeljića i Tomislava Ivišića su stekli četiri

poena prednosti (62:58), na 140 sekundi prije kraja kvartala. Nikola Pavlićević je sa dva pogođena bacanja prekinuo seriju Partizana od 6:0 i izjednačio pred posljednju četvrtinu (64:64).

Meč je odlučen na četiri minuta i 18 sekundi prije kraja, kada je Tristan Vukčević pogodio trojku za prvo dvocifreno vođstvo Partizana (80:68), prvo na meču na obje strane. U tih šest minuta, gosti su upisali samo četiri poena… SC Derbi u narednom kolu, 22. oktobra, gostuje MZT-u. S. J.

Jovanović: Treba nam vremena, a sada ga imamo najmanje

PODGORICA – Iako su imali padove u finišu tri prve četvrtine, posebno u trećoj, kada u posljednja četiri i po minuta nijesu postigli ni koš iz igre, košarkaši Budućnost Volija su na kraju, ipak, lako pobijedili MZT iz Skoplja (89:66) i prekinuli niz od dva poraza, na dva fronta (Crvena zvezda, Hamburg).

Podgoričani su u ABA ligi sačuvali domaći teren, nakon što su upisali pobjedu protiv Splita, ali je jasno da ima još dosta posla da se nadoknadi ono što nije moglo biti odrađeno u pripremnom periodu, kako bi ekipa izgledala bolje na startu sezone… - Ima tu nekih praznih minuta u odbrani, zbog pada koncentracije, gdje smo u prvom poluvremenu protiv MZT-a padali u posljednje dvije, tri ili pet sekundi napada i primali lake poene ili smo pravili faul na šutu. Znači, igramo 20 sekundi odbranu i onda u preostalih nekoliko sekundi padnemo na neke jednostavne stvari. Na drugoj strani, u pojedinim trenucima nam malo zakaže organizacija napada, da se sad ne vraćamo unazad, ali mislim da smo jedinstvena ekipa u Evropi koja poslije 15 dana treninga nema više vremena za trening. I onda je normalno da se to odražava na sve, na fizički pristup, jer ima igrača koji se nakon pet minuta igre ,,spusti na koljena“. Mi smo u predsezoni odradili sve što treba, ali samo sa igračima koji su bili ovdje, a većina nije. Nije odrađen taj dio organizacije igre koji je trebao košarkaški da se odradi u predsezoni, i sada tu pomalo imamo problema. Treba nam vrijeme za sve to,

ali vremena sada, praktično, imamo najmanje – kaže trener ,,plavih“ Vladimir Jovanović

Jovanović ističe da je važno što će ekipa za Poljsku, na duel sa Slaskom u Evrokupu (utorak), putovati čarterom na dan utakmice.

- Nama je bitan, bukvalno, svaki dan, svaki sat. Mi bismo taj trening pred Slask, da smo putovali dan ranije, odradili ovdje ili tamo, u zavisnosti od leta, ali ljudi iz kluba su uspjeli da organizuju direktan let jer su konekcije jako zahtjevne i ekipa ne bi stigla da se odmori poslije putovanja –dodaje Jovanović.

Iako, kako kaže, uvijek gleda jednu utakmicu unaprijed, jer ,,pokušava, zbog manjka vremena, da sprema dvije utakmice“, trener ,,plavih“ priznaje da u slučaju Slaska to nije uspio, i da su se Poljacima do meča sa MZT-om bavili njegovi pomoćnici.

- Stvarno smo ušli u jedan raspored, gdje smo se energetski istrošili, gdje smo i psihološki pali. Zato nam je utakmica sa MZT-om bila mnogo značajna, i dobro je što je prošla kako je prošla. Vidjeli smo da je Slask, maltene, 38 minuta odigrao dobro u gostima sa Gran Kanarijom, a znamo kako je igrati tamo. Zato znamo da neće biti lako sa Slaskom. Protiv MZT-a zbog uganuća skočnih zglobova nijesu igrali Petar Popović (povrijedio se protiv Hamburga) i Aleksa Ilić, koji se povrijedio protiv Crvene zvezde i nije igrao ni protiv Hamburga.

- Oni su dobili neke duže pauze. Pričao sam sa fizioterapeutom, i to je sad već stvar dana, sata, itd… Fizioterapeut će uraditi sve da oni budu na terenu u utorak. Potreban nam je svaki igrač, jer je rotacija mala – zaključio je Jovanović. S. J.

Pobjedom protiv MZT-a, košarkaši Budućnost Volija prekinuli niz od dva poraza

Sa prošlosezonskog duela dva tima u ABA 2 ligi

PETRA LEKIĆA O HRIŠĆANSKIM KULTOVIMA U CRNOJ GORI

Doseljeni Sloveni zatekli su razgranatu crkvenu strukturu

Zvanično učenje crkve po stavljeno je 325. godine na sa boru u Nikeji u Maloj Aziji. Ustanovljenje hrišćanstva na tlu carstva vremenom je išlo putem uspostavljanja crkve ne hijerarhije, koju su činili četiri patrijarha (Carigrad, Jerusalim, Antiohija i Alek sandrija) i jedan papa (Rim), zatim arhiepiskopi, episkopi i sveštenici.

U prvim vjekovima nove ere, do početka IV vijeka, Rimsko carstvo je proganjalo hrišća ne. Crkva je mučenike za vje ru kanonizovala, pa su prva tri vijeka bili stožer nastaja nja svetiteljskih mučeničkih kultova. Kako su car Kon stantin i njegova majka Je lena zvanično podržali hri šćanstvo, bili su proglašeni za svetitelje, pa je uvedena praksa da i vladari budu uvr šteni u svece. Od prve polovi ne IV vijeka do prve polovine VI vijeka, episkopi su imali presudan uticaj na uspostav ljanje crkvenog ustrojstva, a njihovi svetački kultovi po stali su izuzetno poštova ni. Uporedo se pojavilo šire nje monaške djelatnosti, što je dovelo do snaženja vjere među stanovništvom. Prema socijalnim potreba ma, sa razvojem hrišćanstva, od IV vijeka gradili su se hra movi posvećeni svetiteljima. Grad je imao više crkvenih objekata, jer su kultovi odra žavali društvenu stratigrafi ju unutar zajednice. Svetko vine stanovništva dešavale su se na dan sveca kome je hram posvećen. Promoci ju svetiteljevog života vršio je vladar preko povelje, po svećene crkve i novca koji je kovao. Istovremeno, kulto vi su odražavali specifičnost jedne duhovne zajednice, odnosno crkve na određe nom području. Duhovno li

Toponimi sa svetačkim prefiksom sanctus nazivaju se sanktoremi. Nastali su nakon doseljenja Slovena u nekadašnju provinciju Dalmaciju. Svetački kultovi na istočnojadranskoj obali, koji se javljaju u sanktoremima su: Sv. Marija, Sv. Ivan, Sv. Varvara, Sv. Petar, Sv. Đorđe, Sv. Stjepan, Sv. Lavrentije, Sv. Vid, Sv. Ilija, Sv. Tekla, Sv. Pavle, Sv. Kasijan, Sv. Martin, Sv. Maksim, Sv. Andrija i Sv. Dujam

ce, koje je bilo proglašeno za sveca, je bilo proglašeno za štitnikom jedne crkvene za jednice. Za osnivača Rimske crkve se smatra apostol Pe tar, Carigradske patrijarši je apostol Andrija, Jerusa limske patrijaršije apostol Jakov, Aleksandrijske pa trijaršije jevanđelista Mar ko i Antiohijske patrijaršije apostol Petar.

Na prostoru Balkanskog po luostrva u upotrebi su domi nantno bila dva pisma: latin sko i grčko. Crkvena dijeceza je upotrebljavala pismo, za stupljeno u govoru na pro storu njene jurisdikcije.

Uopštenije sagledavajući, prema jednom tumačenju, u III vijeku n. e., linija je po lazila od sjeverne Albanije, južno od grada Lješa, izlazi la na područje Prizrena, za tim produžavala do Serdike (Sofije), omeđavajući dalje sjevernu od južne Bugarske.

Prema drugom tumačenju, granica je polazila između Drača i Apolonije, produža vala sjeverno od Ohridskog jezera, uključivala Skoplje, išla sjeverno od Sofije, na stavljala iznad Nikopolja, da bi se završavala u arealu ušća Dunava u Crno jezero (Joha nes Koder, Vizantijski svet, Beograd, 2011, str. 148).

Zaključak je da se crkvena struktura orijentisala prema morskim i riječnim slivovi ma, uz koje su nastale glav ne kopnene komunikacije.

Jadranski i Crnomorski sliv su ulazili u rimsku uticajnu

sferu, gdje se koristio latinski jezik, dok su Jonski i Egejski sliv ulazili u carigradsku sfe ru vlasti, sa upotrebom grč kog jezika.

Utvrđivanje hrišćanskog učenja odvijalo se na eku menskim saborima. Uku pno je bilo sedam sabora. Ot pora hristijanizaciji bilo je u vrhu carstva, pa je tako car Julijan (361−363) neuspješ no pokušao da vrati politei zam u vjersku praksu drža ve. Vizantijski car Justinijan 529. godine ukinuo je Atin sku školu, čime je paganska tradicija u castvu zvanično okončana.

U carskoj administraciji poslije nestanka Zapadnog rimskog carstva 476. godine,

Crnogorski istoričar Petar Lekić objavio je nedavno studiju „Hrišćanski kultovi u Crnoj Gori (I-XVIII vijek)”, čime je popunjena velika praznina u našoj medijavelistici i razumijevanju dvomi lenijumskog civilizacijskog hoda. Knjigu je objavila Matica crnogorska

latinski jezik je bio u službe noj upotrebi. Car Justinijan (527−565) je na osnovu rim skog prava usvojio zbornik Corpus Iuris Civilis. Nakon njegove smrti 565. godine u carstvu je uslijedio period krize, koji je, između ostalog doveo do uspostavljanja grč kog jezika za zvanični jezik u doba cara Iraklija (610−641). Grčki identitet carstva poka zuje se u opisu dolaska pap

Od prve polovine IV vijeka do prve polovine VI vijeka, episkopi su imali presudan uticaj na uspostavljanje crkvenog ustrojstva, a njihovi svetački kulto vi postali su izuzetno poštovani. Uporedo se pojavilo širenje monaš ke djelatnosti, što je do velo do snaženja vjere među stanovništvom

skih izaslanika 968. godine vizantijskom imperatoru, kad se oslovljava carem Gr ka, dok papa njemačkog ca ra Otona I imenuje impera torom Rimljana. Sve do 1453. godine, kad je Osmansko car stvo osvojilo Carigrad, grčki jezik će biti temelj državne i vjerske politike Vizantije. Razgranatu crkvenu struk turu zatekli su Sloveni pri likom (njihovog) konačnog naseljavanja na Balkan po četkom VII vijeka. Novi do seljenici su preuzimali cr kvene termine iz latinskog jezika, što se vidi na primje rima: oltar (lat. altare), kum (lat. compather) i krst (lat. crux). Na prostoru sloven skog govornog područja uz istočnojadransku obalu za držali su se hagionimi sa pre fiksom Sut-, St- i S- i imenom ili skraćenicom za ime sveca. Zbog nazalnog slovenskog izgovora, ovi oblici predstav ljaju skraćenice od izvorne latinske forme sanctus i sve titeljevog imena. Na prosto ru latinskog hrišćanstva u VIII vijeku je preovladao tzv. vulgarni latinitet. Socijalna realnost dobila je svoj izraz kroz odluku sabora u Tu ru, 813. godine, da svešteni ci mogu služiti na ruralnom

latinskom narečju (rusticam Romanam linguam). Kako se zaključak odnosio na Fra načku državu, ovim su bila zahvaćena područja zaleđa dalmatinskih gradova, koja su odlukom Ahenskog mi ra 812. godine pripala zemlji Karla Velikog. Među popu lacijom ovog regiona nasta lo je negodovanje prema cr kvenoj službi na latinskom jeziku, tako da su naredni vjekovi protekli u borbi Slo vena za crkvenu službu na svom jeziku.

Toponimi sa svetačkim pre fiksom sanctus nazivaju se sanktoremi. Nastali su na kon doseljenja Slovena u ne kadašnju provinciju Dalma ciju, kad su novi stanovnici zatekli crkve i njene zvanič ne nazive na latinskom jezi ku u periodu od VII do XV vijeka. Svetački kultovi na istočnojadranskoj obali, ko ji se javljaju u sanktoremima su: Sv. Marija, sv. Ivan, sv. Varvara, Sv. Petar, Sv. Đor đe, Sv. Stjepan, Sv. Lavren tije, Sv. Vid, sv. Ilija, sv. Te kla, Sv. Pavle, Sv. Kasijan, Sv. Martin, sv. Maksim, Sv. Andrija i Sv. Dujam. Na po dručju Bosne i Hercegovine je zabilježeno ukupno dva toponima sa imenom kulta sv. Marije i jedan Sv. Kozme i Damjana. U Srbiji je eviden tiran jedan sanktorem kulta sv. Ilije. Sasvim je razumlji va pojava da se nazivi crka va na latinskom jeziku će šće nalaze na primorju nego u zaleđu. U priobalnom po dručju je postojala raširena crkvena organizacija preko gradskih nadbiskupija i bi skupija, dok su se u konti nentalnim oblastima nalazi le episkopije, koje su dobile ime po oblastima.

Izgradnja crkvenih građe vina je vrlo često ostala bez zapisa o njenom osniva nju. Arheološka istraživa nja su pokazala da su brojni hramovi postojali prije nji hovog pomena u pisanim izvorima, jer mnogi sred njovjekovni objekti sadr že više od jednog sloja kon strukcije tokom faza razvoja određenog sakralnog zda nja. Stoga, ktitorski tj. osni vački zapis, ne mora biti po tvrda nastanka neke crkve, jer je na istom mjestu, već postojala bogomolja.

(Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Car Iraklije klanja se ikoni Sv. Marije prije bitke s Persijancima - Manasijeva hronika, 12. stoljeće

Dio kolosalne skulpture

Konstantina Velikog, Muzej Kapitolini, Rim

Car Justinijan na mozaiku u Raveni

Sa bolom u srcu javljamo da je naš dragi suprug, otac, sin i brat tragično preminuo u svojoj 41. godini života

Poneđeljak, 17. oktobar 2022.

DRAGAN pok. Branka ŠEVALJEVIĆ 1982–2022.

Saučešće primamo u kapeli Škaljari – Kotor dana 17. oktobra 2022. godine od 10 do 17 časova i 18. oktobra od 10 do 14 časova, kada pogrebna povorka kreće ka groblju Svetog Đorđija u Mir cu gdje će se u 15 časova obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga MARIJA, ćerke DRAGANA i JOVANA, sin ALEKSANDAR, majka BOSILJKA, braća MARKO iMIĆO, stric ĐORĐIJA, braća od strica SAVO i DUŠKO, sestra od strica SVETLANA, snahe SVETLANA i JELENA, tetka VIDOSAVA sa porodicom, tetka ŽIVANA, sinovci, sinovične iostala rodbina ŠEVALJEVIĆ

803

Posljednji pozdrav majci MARIJI

Neka te u tišini vječnog mira prati moja ljubav jača od vremena i zaborava.

Ožalošćena ćerka VJERA i zet MITAR DUJOVIĆ

ANĐELA FILIP VUKOVIĆ

Zbogom, dragulji. Počivajte u majčinom zagrljaju. Vječna vam slava i hvala.

NIKOLA MARKOVIĆ sa porodicom 792

Dana 16. oktobra 2022. umrla je u 100. godini života

807

Posljednji pozdrav voljenoj babi

MARIJI

Počivaj u miru među anđelima.

Tvoja unučad ZORKA, JELENA i RATKO 808

MARIJA Vladova MARTINOVIĆ

Sahrana je obavljena 16. oktobra u krugu familije na groblju u Bajicama.

Ožalošćeni: sinovi VESELIN i VOJISLAV – CAJO, ćerka VJERA, bratanići MILORAD, DRAGAN, BOŽIDAR i MITAR i bratanična VJERA, snaha TANJA i unučad

Dana 16. oktobra 2022. godine umrla je

MARIJA Vladova MARTINOVIĆ 1923–2022. g.

Sinovi VESELIN i VOJISLAV – CAJO, snaha TANJA, unučad VLADIMIR i VLATKO

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

ILINKI Savovoj KAŠĆELAN

Iskreno te žalimo.

Porodica VULAŠ

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove, komšije i poznanike da je dana 15. oktobra 2022, u 71. godini, preminula naša draga

Dana

MIHAILO – MIŠO JOVANOVIĆ

Počivaj

ILINKA Savova KAŠĆELAN

rođena Ivanović

Porodica će primati saučešće u gradskoj kapeli Škaljari, 16. okto bra od 11 do 16 časova i 17. oktobra od 10 do 15 časova, kada povor ka kreće za selo Mirac gdje će se obaviti sahrana u 16 časova. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sin MIODRAG, ćerke MARINA i MILENA, sestra ANĐELIJA, snaha ALEKSANDRA, unučad MIRKO, DAMJANA i DUNJA i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoji:

SVETOZAR

bratanične

Posljednji pozdrav strini

STANKI

Otišla si tiho i dostojanstveno, onako kako si živjela. Počivaj u miru.

ZORICA ADŽIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav svom suprugu MIHAILU – MIŠU JOVANOVIĆU

Vječno ću te čuvati od zaborava.

Supruga SLOBODANKA – SLOBA 795

Poštovanom i dragom đeveru

MIHAILU – MIŠU JOVANOVIĆU

Tvoja dobrota zaslužuje poštovanje i vječno sjećanje.

Tvoja snaha FOTINI – FOFI 797

Sa tugom i bolom opraštam se od mog voljenog strica

Napustio

MIHAILA – MIŠA JOVANOVIĆA

Njegova bratanična MELINA sa djecom LUKOM i JELENOM 798

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“

MIHAILO – MIŠO JOVANOVIĆ

Zbogom! Zbogom!! Zbogom!!! Počivaj u miru, Mišo.

Brat SLOBODAN – SLOBO 794

Voljenom stricu

MIŠU JOVANOVIĆU

Hvala ti za velikodušnost i pažnju koju si nam pružao do kraja svog života. U našim srcima ostaju lijepa sjećanja i nikad zabo ravljena.

Tvoja bratanična SANDRA DAPČEVIĆ sa porodicom 796

Dana 14. oktobra 2022. godine preminula je naša voljena

MARINA ĆUPIĆ-BOJIĆ

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci 16. oktobra u 13 časova. Kuća žalosti: Ul. slobode br.

Podgorica.

Ožalošćeni: ćerka MARIJA, braća ŽELIMIR, VELIMIR i RANKO, snahe SILVANA i JELICA, bratanić MARKO sa porodicom, bratanične ANA, ANĐELA, ĐURĐICA i MILICA sa porodicama

Dana 16. oktobra 2022. preminula je, u 68. godini života,

Dana

BRANKA Bogićeva VLAOVIĆ rođena Klikovac

Saučešće primamo u kapeli Mahala, 16. oktobra od 16 do 20 ča sova i 17. oktobra od 9 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na groblju Mahala.

Ožalošćeni: majka SLAVKA, suprug RAJKO, sinoviALEKSANDAR, MILOŠ i MARKO, snaha VESNA, brat BRANKO, đever RADE, snahe VIOLETA i JASMINA, zaove SLAVKA, SLAVICA, MILICA i MARICA, unučad NEMANJA, RELJA i STEFAN, bratanična MAŠA, bratanići DUŠAN, BOGDAN i ANDREJ i ostala rodbina

799

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 16. oktobra 2022, u 79. godini života, preminula naša voljena

ZORAN Veselinov RAIČKOVIĆ

Saučešće primamo dana 16. oktobra na gradskom groblju Čepurci od 10 do 15 časova i 17. oktobra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga BRANKA, ćerke MILENA,ZORANA i IVANA, braća SAŠA i GORAN, tetke, braća i sestre od tetaka, unučad, snaha BILJANA,bratanići, bratanične i ostala rodbina RAIČKOVIĆ

POMENI

RADMILA Miloradova TODOROVIĆ rođena Božović

Porodica prima saučešće u utorak, 18. oktobra, od 10 do 13 časo va u gradskoj kapeli u Nikšiću i od 14 do 15 časova na groblju Presjeka, gdje će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sinovi VITOMIR i VLADIMIR, brat MILORAD, sestra MILOSAVA, snahe TATJANA i NATAŠA, unučad ALEKSANDAR i ZOJA i ostala rodbina TODOROVIĆ i BOŽOVIĆ

800

Tužnim srcem javljamo da je dana 16. oktobra 2022, u 85. godini, preminula naša draga

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom kumu ČEDO VIŠNJIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. ZAGA i VLADO sa porodicom 801

Posljednji pozdrav

DARINKA – DARA Dušanova TATAR rođena Jovanović

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 17. oktobra od 11 do 16 časova i 18. oktobra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: sin ZORAN, kćerke VESNA i MARINA, snahe SLAVICA i BRANKA, braća BRANKO i MILENKO, sestra ROSA, sestre od strica RADOJKA i STANKA, unučad BOJAN i ALEKSANDAR, BOJANA, ALEKSANDRA i NINA, jetrva VIDA, zaova JELENA, bratanići, bratanična, sestrići i sestrične, đeveričići i đeverične i ostala brojna rodbina

MOMIR – ROGO ROGANOVIĆ

Počivaj u miru, dragi naš druže. Tvoj vedri lik biće zauvijek u našim sjećanjima. Porodici iskreno saučešće.

NIKOLA i MILKA STRUGAR sa porodicom 790

SRETENKA MASLOVAR

Godina dana prođe, bol i tuga ne prestaju. Ostala si moj heroj, moj uzor. Uvijek si bila i zauvijek ćeš biti moja zvijezda vodilja. Majko, beskrajno nedostaješ.

Tvoja ćerka VESNA 806

MALI OGLASI

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NONSTOP.Sitne vodoinstala terske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

1

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

2

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

3

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

4

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalaci ja. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550

5

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

OBJEKTIV KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank