Dnevni list Pobjeda 16.10.2022.

Crnoj Gori neophodna legitimna politička vlada

Svi znaju šta treba da bude urađeno, svi znaju to, ne nekoliko nedjelja unazad, već nekoliko godina, ali problem je što ništa od toga nije urađeno. Koja vlada će sada to da uradi? Iskreno, premijer Abazović nije politički premijer, a Crnoj Gori treba politička i legitimna vlada zasnovana na jasnoj većinskoj podršci u parlamentu. Trenutna situacija je neodrživa – ocijenio je evropski diplomata

Potraga juče završena

nerijetko doživljavaju vršnjačko nasilje

Iz

Predsjedavajući Delegacije

Crnu Goru Vladimir Bilčik smatra da trenutni sastav parlamenta

BLOKADA

U resornom ministarstvu tek sada pripremaju dva zakona iz oblasti legalizacije, prostornog planiranja i urbanizma

INTERVJU: Reditelj Danilo Marunović o teatru, društvenim pokretima u Crnoj Gori i porukama predstave ,,Hasanaginice“

POGLED SA STRANE: Dragan Veselinov

SUSRETI:

DPS održao juče konvenciju u Šavniku, poručeno da će braniti suverenost i stabilnost države Đukanović: Aktuelna vlast želi da oduzme obnovljenu nezavisnost

PODGORICA – Aktuelna vlast Crnoj Gori želi da oduzme obnovljenu neza visnost, suverenost, stabi lan razvoj i put ka evrop skim i evroatlantskim vrijednostima, poručio je predsjednik DPS-a Milo Đukanović na sinoć održa noj konvenciji izborne liste ,,Prava stvar, Nastavljamo domaćinski za Šavnik“ ko ju čini koalicija DPS i SD, u Šavniku.

Đukanović je naveo da u Šav niku imamo na desetine no vih preduzeća uglavnom ve zanih za ugostiteljstvo ali sa jasnom ambicijom da se dalje šire u turističkoj djelatnosti i da doprinesu nespornoj turi stičkoj valorizaciji potencija la ovoga kraja. - Već se uveliko eksploati še izuzetno kvalitetna voda iz ovog područja. Pored toga naravno ukazuje se mogućnost koja će, siguran sam, uskoro doživjeti punu valorizaciju, da se iskoriste poljoprivredne po vršine da zdrava hrana iz ovog kraja ne bude samo na trpeza ma hotela i turističkih objekata u Šavniku nego da preko pre stižnih turističkih brendova širom Crne Gore doživi izvoz na pragu naših domaćinstava - istakao je Đukanović. Prema njegovim riječima, ne ma malih i velikih opština, ima samo opština sa dobrom tra dicijom, odgovornim ljudi ma, koji su iskreno posvećeni svom kraju i svojoj državnoj kući kao što je slučaj sa šavnič kim krajem, sa Drobnjacima i Uskocima i sa njihovom vaz

dašnjom, veoma ozbiljnom i duboko utemeljnom slobo darskom idejom.

- Nemam ni zeru dileme oko toga da ćete tako odlučiti i 23. oktobra i na skorim parlamen tarnim izborima, poslije kojih će uslijediti predsjednički iz bori - uvjeren je Đukanović. Osvrnuo se i na period tokom posljednje dvije godine, od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, u kojem je, kako je kazao, Crna Gora sistematič no ulazila, poslije političke, u institucionalnu, pa bezbjed nosnu, finansijsku i ekonom sku krizu.

- Jednom riječju, Crna Gora je danas država koja na svom čelu nema odgovornog doma ćina. Crna Gora ima problem neodgovornog upravljanja na šim nacionalnim interesima. Mi i danas u Šavniku prisu stvujemo pokušaju da se jed na loša praksa, koja se tokom posljednje dvije godine uspo stavila u Crnoj Gori, prenese i na Šavnik. Nova državna vlast

Abazović bezobrazlukom pokriva štetočinstva

Milo Đukanović se osvrnuo, na jučeraš njoj konvenciji na Žabljaku, i na aktuelnu vladu u tehničkom mandatu. - Ova vlada koju vodi Dritan Abazović, koja je oborila sve ranije neslavne rekorde u pogledu dužine trajanja, vlada sa najkra ćim vijekom u istoriji politike u Crnoj Gori, trajala je vjerovali ili ne ukupno 113 dana. Međutim, to očigledno ne smeta aktuel nom premijeru. On se ponaša kao da se ništa nije dogodilo, i misli da je dovoljan politički bezobrazluk koji emituje da bi

u Crnoj Gori tokom ove dvi je godine pokušava sistemat ski da prenese odlučivanje o Crnoj Gori i njenoj budućno sti u Beograd i Moskvu - upo zorio je on.

Na taj način, naglašava, oni za pravo žele da oduzmu Crnoj Gori ono što joj je upravo De mokratska partija socijalista, odgovornim vođenjem Crne Gore, tokom prethodnih dva desetak godina, donijela, a to je: obnovljenu nezavisnost, su verenost, stabilan razvoj i sta bilan put ka evropskim i evro atlantskim vrijednostima.

- Ono što državna vlast poku šava da uradi sa Crnom Go rom, to lideri nove političke većine u Nikšiću pokušavaju da instaliraju u Šavniku. Kao što nijesmo dozvolili da o Cr noj Gori odlučuje bilo ko osim građana Crne Gore, tako ne ćemo dozvoliti ni bilo kome da odlučuje u ime Šavničana o budućnosti Šavnika - rekao je, između ostalog, predsjed nik DPS-a. K. J.

Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za da trenutni sastav parlamenta ne daje rješenje

Crnoj Gori neophodna legitimna politička

Svi znaju šta treba da bude urađeno, svi znaju to, ne nekoliko nedjelja unazad, već nekoliko godina, ali problem je što ništa od toga nije urađeno. Koja vlada će sada to da uradi? Iskreno, premijer Abazović nije politički premijer, a Crnoj Gori treba politička i legitimna vlada zasnovana na jasnoj većinskoj podršci u parlamentu. Trenutna situacija je neodrživa – ocijenio je evropski diplomata

PODGORICA – Trenutna politička situacija u Cr noj Gori je neodrživa, jer zemlja prolazi kroz krizu već mjesecima, tako da bi rješenje trebalo najprije tražiti u novim parlamen tarnim izborima. To je u razgovoru za Pobjedu po ručio poslanik Evropskog parlamenta i izvjestilac tog tijela za Srbiju Vladimir Bilčik. Sa Bilčikom smo razgovarali prošle sedmice u Briselu, a nakon prezen tovanja ovogodišnjeg Izve štaja Evropske komisije za Crnu Goru i zemlje Zapad nog Balkana.

Sumirajući utiske o izvješta ju, Bilčik je kazao da je izvje štaj mogao biti mnogo bolji. Problemi u zemlji rastu, kaže Bilčik, a poruka iz izvještaja je veoma jasna. - Izvještaj je mogao biti mnogo bolji. Ja Crnu Goru, kvantita tivno i dalje vidim kao kao vo deću kandidatsku zemlju, ali kvalitativno, kada je u pitanju ono što treba da bude urađe no, postoji veliki broj proble ma u porastu. Izvještaj je pisan diplomatskim jezikom ali mi slim da je poruka veoma jasna – Crna Gora se suočava sa teš

kom institucionalnom i poli tičkom krizom i jedini način za napredak ka EU je što skori je rješenje ove krize – rekao je Bilčik u razgovoru za Pobjedu. Bilčik podsjeća na ono što se čulo i tokom prezentovanja izvještaja u Evropskom par lamentu – Crna Gora kako bi krenula naprijed, mora da usvoji privremena mjerila u oblasti vladavine prava. Vlasti u Crnoj Gori uvjeravale su jav nost da bi se to moglo dogodi ti do kraja godine. Upitan da li je realno da Vlada to učini, Bi lčik se pita – koja vlada?

- Jasno je, ono što se čulo i to kom izlaganja komesara Var

heljija – Crna Gora, kako bi se pokrenula, mora da usvoji pri vremena mjerila u oblasti vla davine prava. Svi znaju šta tre ba da bude urađeno, svi znaju to, ne nekoliko nedjelja una zad, već nekoliko godina, ali problem je što ništa od toga ni je urađeno. Koja vlada će sada to da uradi? Iskreno, premijer Abazović nije politički premi jer, a Crnoj Gori treba politič ka i legitimna vlada zasnova na na jasnoj većinskoj podršci u parlamentu. Trenutna situ acija je neodrživa – ocijenio je evropski diplomata.

Kazao je i da je situacija u ze mlji trenutno takva da slabi

pokrio sva štetočinstva koja je pravio Crnoj Gori i koja pravi i ovih dana. Nažalost, oči gledno nemamo razloga ni da se nadamo da će većina ministara pokazati veću odgo vornost od njega. Umjesto da kao odgovor ni ljudi, kao moralni ljudi kažu da ne žele da učestvuju u stvaranju štete državi koja im je poklonila povjerenje da obave javne poslove u ime te države, oni se utrkuju da pokažu lojalnost premijeru, koji nije lojalan svojoj nego je lojalan tuđoj državi- poručio je on.

Podaci MANS-a Za ugovore o djelu uoči izbora plaćeno 1,6 miliona eura

PODGORICA – Od po

četka avgusta, kada su raspisani lokalni izbori, do sredine septembra po trošeno je oko 1,6 miliona eura za izdatke po osnovu

isplate ugovora o djelu, što je 300.000 eura više nego u istom periodu prošle godine. Ovo, između ostalog, piše u sa opštenju Mreže za afirmaciju

nevladinog sektora (MANS) ,odakle poručuju da su u iz bornom periodu neke institu cije znatno povećale troškove po ovom osnovu i u odnosu na prvi dio ove godine. R. P.

Poslanik DPS-a nezadovoljan izjavom komesara za proširenje EU

Nikolić: Negiranjem da je ugovor izazvao tenzije, Varhelji nanio

PODGORICA – Izjava ko mesara za proširenje EU Olivera Varheljija o tome da potpisivanje ugovora, kojim se regulišu odnosi Crne Gore i SPC, nije nega tivno uticalo na reforme i Izvještaj o napretku Crne Gore, u potpunosti se su kobljava sa ocjenom iz Iz vještaja Evropske komisije, čiji je Varhelji član, saopštio je poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić

Negiranjem, kako kaže, za Crnu Goru jedne od ključnih

ocjena EK, u kojoj se eksplicit no navodi da je Vladin potpis na ugovor sa SPC izazvao rast tenzija u crnogorskom druš tvu, „Varhelji je nanio štetu ugledu EK, obesmislio rad nje ne administracije i javno do veo u pitanje integritet funk cije evropskog komesara koju pokriva“.

Nikolić kaže da nažalost ovo nije prvi put da se komesar Varhelji tako odnosi prema Crnoj Gori.

- Ubrzo nakon stupanja na dužnost ukinuo je organiza cionu jedinicu za Crnu Goru

i pripojio je jedinici za Srbi ju. Prema određenim diplo matskim izvorima iz Brisela, komesar Varhelji je nedavno obrisao Crnu Goru i sa spiska zemalja korisnica finansijske pomoći EU za zbrinjavanje izbjeglica, iako su sredstva za to navodno već bila opredije ljena - podsjeća Nikolić.

Isti izvori, kako ističe, tvrde da se do posljednjeg trenut ka svojski trudio da za Srbiju ublaži negativnu ocjenu iz Iz vještaja, zbog neusklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

Vladimir Bilčik

Sa tribine u Šavniku

povjerenje građana u držav ne institucije, u demokratiju. - Produbljuju se podjele u ze mlji i otvara prostor za utica je spolja, nažalost od onih koji ne vide evropsku perspektivu Crne Gore. Nadam se da će svi ozbiljni političari sagledati si tuaciju u zemlji i da neće pro longirati ovu krizu. Ovdje se ne radi o ličnim benefitima, ne radi se o držanju vlasti zarad ličnih koristi, nego zarad lju di koji žive u Vašoj zemlji. Na dam se da će rješenje ove kri ze biti pronađeno uskoro, što će i biti odgovor na Vaše pita nje o završnim mjerilima. Ne mogu da zamislim kako bi mo gli imati kredibilnu odluku o nečemu ovakvom, bez kredi bilne političke vlade i kredi bilne parlamentarne većine – rekao je Bilčik.

Pitanje je, kaže Bilčik, i dokle su političke snage u Crnoj Gori spremne i sposobne da priori tizuju fundamentalne stvari i strategijski interes njihove ze mlje stave iznad uskopolitič kih interesa njihovih partija. - Jer bez toga, nažalost, crno gorski progres ka EU ne vidim u bliskoj budućnosti. Prvo i osnovno je rješenje instituci onalne krize. Crnoj Gori tre ba Ustavni sud, trebao joj je i juče. Vidjeli smo jasnu disku siju sa komesarom na sjednici AFET-a i pitanje je jasno po stavljeno – šta je rješenje po litičke krize. Vlada je izgubila povjerenje u parlamentu i za mene je ovo neodrživo. Nova vlada treba da bude formira na, ako nova vlada ne može bi ti formirana među postojećim političkim partijama, onda je odgovor u novim izborima –

stav je slovačkog političara.

Na pitanje je da li bi bila odr živa vlada koju bi formirala „stara parlamentarna većina“, Bilčik ponavlja da je vladi po trebna većina u parlamentu.

- Ako postoji većina za novi sastav snaga, baziran na po stojećim partijama, koja će dobiti većinu u parlamentu i garantovati ispunjavanje fun damentalnih reformi, uklju čujući imenovanja u pravo suđu, kao i Ustavnom sudu, hajde da pričamo o toj vladi. Ja lično ne vidim takvu vladu u Crnoj Gori, ali ja sam u Bri selu, i možda postoji rješenje. Ali već sam rekao, jasno sam rekao, postoje crvene linije za nas. Ne mogu da zamislim da vlada u kojoj imamo snaž ne glasove protiv EU a koje su snažno proruske, mogu biti sposobne da ispune sve ovo –poručuje Bilčik. Njegov stav je da je rješenje u izborima.

-Crna Gora već nedjelja ma i mjesecima prolazi kroz krizu, i mislim da će najpri je rješenje biti u izborima, a političari moraju da misle o institucionalnom okviru. Cr noj Gori treba Ustavni sud, pr vo i osnovno. Bliže se lokalni izbori iduće nedjelje, sljedeće godine predsjednički izbori i možda ćete imati parlamen tarne izbore. Ja neću govoriti kada bi oni trebali biti održa ni, ali svi mi vidimo situaciju, i svi vidimo da trenutni sastav parlamenta ne daje rješenja. Tako da je minimum koji tre ba da se postigne – fokusira nje na institucionalna rješe nja – zaključio je Bilčik.

Jovana ĐURIŠIĆ

Članovi Vučićeve Srpske napredne stranke zadržani na Graničnom prelazu Metaljka i uručeno im rješenje Uprave policije

Mandiću i Šijanu zabranjen ulazak u Crnu Goru

PODGORICA – Crnogorska policija je u petak veče na GP Metaljka kod Plje valja, nekoliko sati, zadržala članove Vučićeve Srpske napredne stranke Vladimira Mandića i Dana Šijana, nakon čega im je saopšteno da im je za branjen ulazak u Crnu Goru.

Njima je uručeno rješenje Uprave policije kojim im se zabranjuje ulazak.

Rješenje je donijeto jer je, kako se navodi, „utvrđeno da postoje razlozi nacionalne bezbjednosti koji su poznati ANB-u pa su ispunjeni uslovi da im se zabrani ulazak“.

Jovan Vučurović (DF) komentarisao je zabranu ulaska u Crnu Goru za Mandi ća i Šijana, rekavši da je u pitanju još je dan dokaz da ANB radi po nalogu Đuka novića i mafije.

- Crna Gora očigledno i dalje ima veliki problem sa djelovanjem ANB-a i drugih bezbjednosnih struktura koje umjesto da su reformisane nakon 30. avgusta i da lje funkcionišu pod kontrolom Mila Đu kanovića i mafije. Po toj ,,logici“, kao ne prijatelje i dalje targetiraju Srbe, njihove političke predstavnike, SPC, Srbiju... Upra vo zbog toga su se na meti ove odmetnute kriminalne organizacije našli ambasador Srbije Vladimir Božović, a juče i bivši vr hunski sportisti Vladimir Mandić i Dane Šijan, koji nijesu stranci u Crnoj Gori, koji u Crnoj Gori imaju svoje nekretnine i potpu no legalne poslove - istakao je Vučurović. Mandić i Šijan poznati su crnogorskoj jav nosti, kada su uoči izbora u Nikšiću pri vođeni zbog sumnje da su unosili novac u Crnu Goru i kupovali glasove. U Nikši ću je tada privedeno devet osoba. Mandić, bivši rukometaš, član je Glavnog odbora SNS-a, a mediji ga opisuju kao „povjerlji vog čovjeka te stranke za prljave poslove“. Svojevremeno je optužen pa oslobođen za pokušaj ubistva. Sin je Momčila Man dića, nekadašnjeg ministra pravde u vla di Radovana Karadžića Zanimljivo je da je Mandić nedavno pri vođen i u Bosni i Hercegovini, i to isto uo či tamošnjih izbora.

Mandić i Šijan poznati su crnogorskoj javnosti, kada su uoči izbora u Nikšiću privođeni zbog sumnje da su unosili novac u Crnu Goru i kupovali glasove

Zajedno sa njim je privođen i Adam Šuka lo, takođe visoki funkcioner SNS-a. Polici ja je pretresla njihovo vozilo, nakon čega su privedeni i saslušani. Kako su objavili banjalučki mediji oni su privođeni zbog sumnji da su kupovali glasove za Jelenu Trivić i Partiju demokratskog progresa Draška Stanivukovića Dane Šijan se u medijima u Srbiji navodi kao bezbjednosno interesantna osoba. On je bivši golman Metaloplastike, Epoksi da, Partizana, njemačkog Flensburga kao i danskog Silkeborga. U srpsku politiku je ušao kada je zvanično pozivao na Vučićev miting u Beogradu 17. aprila 2019. godine. Taj miting je bio odgovor Vučića na seri ju mitinga opozicije koji su najozbiljnije ugrozili režim u Beogradu. R. P.

Bivši specijalni tužilac otkrio plan smijenjenog premijera za punjenje državne kase

sa

nanio štetu ugledu

- Što mu ovoga puta, ipak, ni je uspjelo - poručuje Nikolić.

Smatra da nije slučajnost što se u Briselu odavno priča da je Srbija jedina zemlja koja ni je članica EU, a koja ima svog evropskog komesara.

- Kad se tome doda, prema pouzdanim izvorima, nedav no Varheljijevo neumjesno ogovaranje predsjednika Cr ne Gore pred ambasadorima EU u stilu odlazećeg crnogor skog premijera i beogradskih tabloida, onda se čini da te pri če imaju opravdano utemelje nje - zaključuje Nikolić. R. P.

Katnić:

izaslanik dogovorio šverc cigareta u

PODGORICA - Abazoviću je bio zadatak rastrojstvo svih institucija Crne Gore, što je i pokušao. U najvećem establišmentu Abazovićeve vlade, u maju mjesecu, done šena je odluka da se počne sa švercom cigareta i da se od toga napuni državna kasa, a i privatni džepovi - kazao je bivši specijalni državni tužilac Milivoje Katnić, u emisiji ,,Hej, Sloveni“, Grad ske RTV.

- Jedan od rukovodilaca, politič ki direktor tog entiteta je u Že nevi ostvario kontakt sa odre đenim licima i dogovorio šverc cigareta - kazao je Katnić. Cigarete su, kako kaže, nađene u Luci Bar, gdje su skladištene sve

po zakonu, jer je trebalo sprove sti dogovor u djelo.

- Sjajni službenici ANB-a, ko ji su konačno došli do izražaja kad je na njihovo čelo došao gos podin Kentera, slijedeći inpu te koje su saznali, nastavili su da

prate. Dobili su zakonska odo brenja i aktivnosti su vođene u strogoj tajnosti, imajući u vidu o kojim visokopozicioniranim li cima je riječ - objašnjava Katnić. Nakon toga su, kako dodaje, in formacije došle do određenih

službi u policiji, koje su izdajnič ki djelovale i obavijestile esta blišment koji je to organizovao. - Tada je došlo do problema i ovog epiloga koji imamo. O tome je bio obaviješten i GST, a preuzelo SDT, nakon što su dva šlepera otišla u Bosnu pre ko određenih kontroverznih biznismena iz Nikšića. SDT je onda pošao u aktivnosti da se otkrije treći šleper i da se do kazi dokumentuju na licu mje sta. Informacije su tad došle do određenih službi koje su izdaj nički djelovale i obavijestile ovaj establišment koji je to organi zovao. Čak su krili saznanja od SDT-a, prikazivano je da kame re u gradu ne rade kako se ne bi moglo pratiti - kazao je Katnić. R. P.

za Crnu Goru Vladimir Bilčik smatra neophodna politička vlada

Milivoje Katnić

Andrija Nikolić

Vladimir Mandić

Dano Šijan

U resornom ministarstvu započeli izradu dva zakona iz oblasti legalizacije, prostornog planiranja i urbanizma

PODGORICA - Na osnovu podataka dobijenih od jedi nica lokalne samouprave, do septembra ove godine predata su nešto više od 56.353 zahtjeva za legaliza ciju objekata od 2017. godi ne, kada je stupio na snagu Zakon o planiranju prosto ra i izgradnji objekata.

Nakon isteka prekluzivnog ro ka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji je bio propi san osnovnim tekstom zako na, u julu 2018. godine pod nijeto je oko 50.000 zahtjeva za legalizaciju. Od tada samo 6.353 - kazala je Pobjedi di rektorica Direktorata za ra zvoj stanovanja i legalizaci ju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urba nizma Radmila Lainović ko ja ističe da su nezadovoljni di namikom realizovanja ovog procesa i da to dovoljno govori o zainteresovanosti građana.

Jedan od glavnih razloga što većina zahtjeva ne može biti riješena je, kako navodi, pre kid izrade plana generalne regulacije (PGR) i neriješe ni imovinsko-pravni odnosi.

Iz Zajednice opština kazali su Pobjedi da su upoznati sa opredjeljenjem resornog mi nistarstva da se rade dva po sebna zakona i da je formi rana Radna grupa u kojoj će učestovati.

- Do sada je obrađeno više od 48.000 zahtjeva dok su do nijeta samo 2.722 rješenja o legalizaciji. Nedavno je for mirana Radna grupa koja pri prema nova zakonska rješe nja tako da će legalizacija biti obuhvaćena posebnim zako nom - kazala je Lainović doda jući da je rok za izradu nacr ta do kraja godine nakon čega će biti javna rasprava, usagla šavanje teksta sa nadležnim organima i dr.

NepotpuNa dokumeNtacija Što se tiče do sada podnijetih zahtjeva, po njenim riječima, mnogi su podnijeti sa nepot punom dokumentacijom, od nosno u 38.000 predmeta je tražena dopuna. Takođe u pre ko 8.000 predmeta donijeta su rješenja o prekidu postupka iz već navedenih razloga. - Prema prikupljenim poda cima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za ko munalno opremanje za bes pravne objekte, odnosno na knade za urbanu sanaciju: u budžete jedinica lokalne sa mouprave je uplaćeno preko pet miliona eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos više od sedam miliona eura. Naime, naknada za ko munalno opremanje građe vinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se se plaća jednokrat no ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina - kazala je Lainović. Proces legalizacije se, kako objašnjava, sada sprovodi u skladu sa postojećim Zako nom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Za pet godina legalizovana samo 2.722 objekta

Zadnje četiri godine podnijeta su samo 6.353 zahtjeva za legalizaciju, dok je u 2018. godini podnijeto 50.000. Mnoga rješenja se ne mogu donijeti zbog prekida izrade plana generalne regulacije i neriješenih imovinskopravnih odnosa - kazala je Lainović

Shodno tom zakonu, kako objašnjava Lainović, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji se na lazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnov nim urbanističkim parametri ma ili smjernicama, važećeg planskog dokumenta donese nog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog do kumenta donijetog u zakonom propisanoj proceduri.

- Ali ukoliko to nije slučaj, po stupak se prekida do donoše nja plana generalne regulaci je. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su rije šeni imovinsko-pravni odno si na objektu i zemljištu na ko me je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka - kazala je Lainović.

Znači da je, po njenim riječi ma, najveći broj postupaka u toku, do donošenja plana ge neralne regulacije i/ili rješava nja imovinsko-pravnih odno sa na zemljištu.

- Rješavanje po zahtjevima za legalizaciju je u nadležno sti jedinica lokalne samou prave. Postoji mnogo izazo va sa kojim se suočavaju kao nosioci procesa legalizacije, a samim tim i Ministarstvo kao nadležno za nadzor nad primjenom zakona. Osim na vedenih problema prisutna je neažurna katastarska evi dencija, neaktivnost vlasnika bespravnih objekata i nerazu mijevanje benefita procesa le galizacije, ali i dezinformacije o odvijanju procesa legaliza cije u budućem periodu - ka zala je Lainović. Po njenim riječima, proces le galizacije je kompleksan pro ces koji podrazumijeva riješe ne imovinsko-pravne odnose na zemljištu na kome je obje kat izgrađen, da je planski do kument predvidio objekte u prostoru, izradu tehničke do kumentacije, obaveze vlasnika bespravno sagrađenih objeka ta da plate naknadu za urbanu sanaciju, čiju visinu određuju

jedinice lokalne samouprave. - Procedura legalizacije ne može biti jednostavna, jer je i sam proces izgradnje objek ta kompleksan i podrazumi jeva ispunjavanje svih uslo va - prostornih, sigurnosti i bezbjednosti, obezbjeđiva nje infrastrukture, vodovod ne, kanalizacione, putne, elek troenergetske i dr. I naravno, mora se uzeti u obzir pitanje jednakosti i ravnopravnosti iz među onih koji grade besprav no i onih koji grade u skladu sa zakonom - kazala je ona.

odluka o NakNadi Lainović dalje navodi da je dinice lokalne samouprave su u obavezi da izrade liste bespravnih objekata, donesu odluku o naknadi za korišće nje prostora i iste primjenju ju odnosno započnu naplatu naknade.

- Shodno zakonu, vlasnik be spravnog objekta, za koji nije podnijet zahtjev za legalizaci ju i vlasnik bespravnog objek ta za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legali zaciju dužni su da, do uklanja nja objekta, plaćaju godišnju naknadu za korišćenje pro stora jedinici lokalne samo uprave. Godišnja naknada za korišćenje prostora po me tru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do dva odsto prosječne cije ne građenja metra kvadrat nog novoizgrađenog stam benog objekta koju objavljuje organ uprave nadležan za po slove statistike, za godinu ko ja prethodi godini za koju se

naknada utvrđuje - objasnila je Lainović

Ako je cijena građenja 700 eu ra po metru kvadratnom, u za visnosti od procenta koji odre di Opština, a čiji je raspon od 0,5 do dva odsto, ona navodi da bi iznos naknade iznosio 3,5 ili 14 eura po metru kvadratnom, te bi za objekat od 100 kvadra ta iznos naknade bio od 350 do 14.000 eura godišnje.

- Naime, svrha uvođenja ove naknade odnosno utvrđiva nje obaveze za plaćanje iste jeste da se bespravni gradite lji ovom mjerom natjeraju da uđu u proces legalizacije, i/ili da se obeshabre da grade be spravno. Mali broj opština je pristupio naplati ove naknade, a neke jedinice lokalne samo uprave (Budva, Bar, Kotor...) nijesu donijele odluku kojom bi se propisali bliži uslovi na naplatu naknade - istakla je Lainović.

Iz Zajednice opština Crne Gore kazali su da je na njihov zahtjev zakonsko rješenje iz 2017. godine unprijeđeno u di jelu koji se odnosi na legaliza ciju, ali da je i dalje ostao kon cept da se legalizuju objekti koji ispunjavaju uslove u skla du sa važećim planskim doku mentom, dok ostali objekti koji se nalaze na orto-foto snimku treba da čekaju donošenje pla na generalne regulacije, a rok za donošenje ovog planskog dokumenta je više puta stopi ran, i sada je neizvjesno da li će se nastaviti njegova izrada.

- Pored odlaganja PGR, brojni su razlozi koji onemogućava ju ili usporavaju proces legali

zacije. U praksi, značajan broj podnosilaca zahtjeva za lega lizaciju nije podnio potpunu dokumentaciju, a podnosio ci zahtjeva često nijesu osta vili adresu kako bi im resorni sekretarijat dostavio obavje štenje za dopunu zahtjeva za legalizaciju - kazali su iz Za jednice opština. Njihov prijedlog, koji resorno ministarstvo nije prihvatilo, je da se legalizacija posmatra is ključivo kao pravno pitanje, dok postupak urbane revitali zacije prostora na kojem su iz građeni bespravni objekti tre ba tretirati na isti način na koji se tretiraju zatečeni objekti. - Na taj način bi se razdvojio proces rješavanja pravnog sta tusa bespravnih objekata od regularizacije prostora. Za jednica opština je tokom kon sultacija u pripremnoj fazi za izradu zakona dostavila resor nom ministarstvu prijedloge za pojednostavljenje proce dura za legalizaciju objekatakazali su iz Zajednice opština.

Oni ističu da se na izradi tek sta nacrta zakona o legalizaci ji radilo i tokom prošle godine, ali je opredjeljenje novog ru kovodstva Ministarstva da se formira nova radna grupa, ko ja će imati zadatak da predlo ži zakonska rješenja.

- Zajednica opština je upozna ta sa opredjeljenjem resornog ministarstva da se rade dva posebna zakona. U tom prav cu formirana je jedinstvena radna grupa za izradu zako na iz ove oblasti, a takođe su fomirane podgrupe za poje dine zakone. Predstavnik Za

nezadovoljni

dinamikom realizovanja procesa: Lainović

Nelegalna gradnja na Malom brdu u Podgorici

d.malidžan

urbanizma legalizovana

Nema kadra za rješavanje zahtjeva u Upravi za katastar

Takođe, kako navode iz Zajednice opština, ,,usko grlo“ za rješavanje zahtjeva je nedostatak kadrovskih kapaciteta u Upravi za katastar i državnu imovinu, jer su ovoj službi, pored osnovnih poslova, pridodati i poslovi ovjere i sprovođenja elaborata premjera bespravnih objekata, te se neprimjereno dugo čeka na njegovu ovjeru i katastarsko sprovođenje, a taj dokaz je obavezan u postupku legalizacije.

jednice opština je član u obje radne podgrupe - kazali su iz Zajednice opština.

POMOĆ OPŠTINAMA

Oni su, kako ističu, kako bi pomogli opštinama utvrdili model odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte koji je dostavljen svim opštinama na korišćenje radi pripreme i donošenja svojih odluka. - Na osnovu podataka sa kojima Zajednica opština raspolaže i nakon uvida u ,,Službeni list“, u saznanju smo da je 18 opština donijelo ovu odluku. Značajna otežavajuća okolnost za sprovođenje ove odluke je utvrđivanje subjekata koji su obavezni da plaćaju ovu naknadu - kazali su iz Zajednice opštine navodeći da je zakonom utvrđena obaveza nadležnom opštinskom sekretarijatu da sačini listu bespravnih objekata za koje postoji obaveza plaćanja ove naknade. - Za one koji nijesu podnijeli zahtjev za legalizaciju ili vlasnike koji su gradili bespravne objekte poslije orto-foto snimka resorni sekretarijati nemaju ovlašćenja ali ni tehničkih mogućnosti da terenskim radom dođu do podataka o postojanju takvih objekata, a pogotovo imajući u vidu da podaci kojima Uprava za katastar raspolaže nijesu potpuni i pouzdani - kazali su iz Zajednice opština ističući da je upravo to jedan od nedostataka postojećeg zakonskog teksta na koji je Zajednica opština ukazala u konsultacijama pri izradi zakona.

N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA - ,,Ambiciozan program fiskalnih reformi“ - ovako Evropska komisija u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori opisuje program ,,Evropa sad“, koji se u dokumentu spominje pet puta - tri puta se konstatuje njegovo usvajanje, dok se u dva navrata negativno ocjenjuju uticaji koje ima na budžet i funkcionisanje opština.

To, međutim, nećete saznati ukoliko ovih dana pratite javne istupe bivšeg ministra finansija Milojka Spajića i njegovih saradnika, koji na sva zvona saopštavaju da je ,,Evropa sad“ jedina svijetla tačka izvještaja, da je EK potvrdila izuzetne rezultate tog programa, a da je njihov rad razlog napretka Crne Gore u pogledu ekonomskih kriterijuma. Dalje od Spajića otišao je bivši državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović, optuživši ,,domaće stručnjake“ slučajne ministre i ,,analitičare“ da jeftinim političarenjem i lažima nastoje da ukinu program ,,Evropa sad“, kojem je, kako tumači, EK dala odlične ocjene. U realnosti, izvještaj EK tretira prošlu i prvu polovinu ove godine, a ostvareni napredak u pogledu ekonomskih kriterijuma bilježi se prevashodno po osnovu ukidanja kovid restrikcija, a time i bolje turističke sezone koja je generisala rast budžetskih prihoda u prošloj godini i djelimično oporavila privredne aktivnosti u odnosu na 2020.

DETALJI IZVJEŠTAJA

Prvo spominjanje programa ,,Evropa sad“ je u dijelu dokumenta koji se odnosi na funkcionisanje demokratskih institucija i reformu javne administracije. Tu se navodi da je kroz ovaj program u parlamentu usvojeno osam zakona, što je samo konstatacija da je nešto usvojeno, ne i pohvala. U istom dijelu koji tretira lokalne samouprave zabilježen je prvi negativni komentar EK o posljedicama implementacije ,,Evrope sad“.

- Program ,,Evropa sad“ je uticao na prihode lokalnih samouprava, smanjujući neke od njih čak do 75 odsto u odnosu na februar 2021. U isto vrijeme, opštine su dobile i manje kontribucije od Egalizacionog fonda, što otežava održivo budžetiranje, posebno siromašnih opština - kaže se u izvještaju.

U dijelu dokumenta koji se bavi ekonomskim kriterijumima EK ukazuje da je Vlada usvojila ambiciozan program fiskalnih reformi, kako bi podržala oporavak nakon pandemije, uz istovremeno pružanje fiskalnih stimulativnih mjera koje olakšavaju pritisak na domaćinstva zbog rasta cijena

Kako izvještaj Evropske komisije zaista tretira program ,,Evropa sad“ i njegov uticaj na ekonomiju

Konstatacije i negativne ocjene Milojko Spajić predstavio kao pohvale

Pozitivan kontekst programa u izvještaju se može dobiti samo korišćenjem matematičke logike, gdje se kao rezultat dva negativna stava dobija pozitivan, kaže ekonomski analitičar Mirza Mulešković

energije i hrane. U nastavku se navodi da se spoljno trgovinski saldo smanjio zbog oporavka turizma. Ni ovo nije ocjena da je program odličan, kako kažu Spajić i Odović, već se on karakteriše kao ambiciozan, što navodi na zaključak u neizvjesnost njegovog ostvarenja.

U istom dijelu EK konstatuje da su posljednje dvije vlade potvrdile posvećenost putu ka EU i ekonomskim reformama, te da je važan element u tome bio program ,,Evropa sad“ - velika inicijativa za fiskalnu reformu usvojena krajem 2021. kako bi se podržao oporavak od pandemije. - Budžetom za 2022. godinu uveden je progresivan sistem oporezivanja dohotka i ukinuto obavezno zdravstveno osiguranje, čime su značajno smanjeni troškovi rada, ali i trajno smanjeni prihodi. Istovremeno, neke od planiranih mjera za povećanje prihoda parlament je odbacio, dok su nove socijalne inicijative usvojene bez pratećih finansijskih mjera, što je dovelo u opasnost ciljani budžetski bilans kada se one budu sprovodile u drugoj polovini godine - ističe se u izvještaju, čime se ukazuje na nedostatke u implementaciji programa i socijalnih mjera poput dječjeg dodatka za svu djecu do 18 godina, naknada

za majke, otpremnine... Posljednje pominjanje pro-

grama je u dijelu koji se bavi poglavljem 19 - Socijalna politika i zapošljavanje, gdje se konstatuje da je došlo do rasta minimalne zarade.

POPULIZAM

Komentarišući istupe Spajića i Odovića i tvrdnje o navodno odličnim ocjenama EK, ekonomski analitičar Mirza Mulešković Pobjedi je kazao da se pozitivan kontekst programa u izvještaju može dobiti samo korišćenjem tautologije ili matematičke logike. - Koju smo učili kroz obavezno osnovno i srednje obrazovanje, gdje se kao rezultat dva negativna stava dobija pozitivan. Ukoliko su citati iz izvještaja EK laži, onda i ja potvrđujem napisano od strane bivših državnih funkcionera - da smo i mi analitičari lagali i bavili se jeftinom politikom - rekao je Mulešković.

On je istakao da je EK negativno ocijenila uticaj progra-

ma na održivost finansiranja lokalnih samouprava.

- EK jasno navodi da je program doveo u pitanje funkcionisanje opština, što se i problematizovalo prije njegovog usvajanja. To je uslovilo pritisak na državni budžet, pa je nedostatak finansijskih sredstava na lokalnom nivou morao biti nadomješten iz državnog budžeta, što predstavlja još jedan u nizu rizika po javne finansije - naglašava Mulešković.

EK je, kako dodaje, uočila i nedostatke implementacije programa, o kojima se govorilo pri usvajanju ovogodišnjeg budžeta.

- Jasno se navodi da program dovodi u opasnost budžet i javne finansije u drugoj polovini ove godine, što nije obuhvaćeno ovim izvještajem, a što se upravo dešava u Crnoj Gori. Ovaj dio treba da bude u fokusu upravo ljudi koji se oglašavaju sa prozivkama, da

kao učesnici u ovom procesu daju prijedloge na koji način se mogu ,,zakrpiti rupe“ koje su ostale u budžetu još od decembra 2021. Vjerovatno zaduženjem, koje je i bilo planirano prilikom usvajanja ovog programa - poručio je Mulešković, naglašavajući da ćemo prve komentare o opravdanosti i rezultatima programa dobiti u sljedećem izvještaju EK.

- Ovaj izvještajni period nije mogao dati bilo kakve konkretne ocjene, osim konstatacije da je nešto usvojeno. Valjda je jasno i ljudima koji su učestvovali u kreiranju svih tih politika da toliki reformski procesi ne mogu dati rezultat za šest mjeseci. Do tada, manje populizma i više prijedloga za unapređenje trenutnog stanja, kako bi bilo bolje i privredi i građanima, a samim tim i javnim finansijama - zaključio je Mulešković. B. D.

Ne dozvolimo izvrtanje stvarnosti

Mulešković ukazuje da svi, a posebno aktuelni i bivši državni funkcioneri, treba svoj posao da radimo argumentovano, uz korišćenje jasnih i provjerljivih činjenica. - Nije lijepo da se kroz jeftini populizam, bilo to na Tviteru ili ne, umanjuje rad i trud bilo kog pojedinca koji kritički posmatra situaciju u društvu. To nije demokratija. Već upravo da čujemo te kritike, jer osim tih kritika su postojale i pohvale, ali i prijedlozi na koji način se može sanirati situacija u javnim finansijama. Poslovna etika nam nalaže da sve treba analizirati argumentovano i citiranjem određenih djelova izvještaja, a veoma je bitno naglasiti da prozivanje bilo koga i karakterisanje kao politikanstvo u ovom trenutku nikome ne može donijeti dobro, a prije svega nije profesionalno, što bi se očekivalo od osoba koje su obavljale visoke državne funkcije - naveo je Mulešković, dodajući da izvrtanje stvarnosti i jeftini populizam ne treba da dobijaju prostor u medijima.

je bitno naglasiti da prozivanje bilo koga i karakterisanje kao politikanstvo u ovom tredodajući

Je ini populizam Milojka Spajića

I.MANDIĆ

Mirza Mulešković

U crnogorskim vrtićima, osnovnim i srednjim školama upisano 181 raseljeno dijete iz Ukrajine

Ukrajinska djeca nerijetko doživljavaju vršnjačko nasilje

Iz Ambasade ove zemlje kažu da je jedna učenica iz Rusije vrijeđala Ukrajinku. U sedmom su razredu. Saopštavala joj je uvrede i rekla da želi da joj se ,,sruši kuća“. Upozoravaju da je neophodno održavati tematske časove i edukovati đake. Iz Ministarstva prosvjete su, međutim, na pitanje da li se djeca iz Ukrajine suočavaju sa određenim poteškoćama u praćenju nastave, odgovorili da osim jezičke barijere, djeca ne nailaze na veće probleme

Najviše djece u Budvi, Baru, Tivtu…

Podaci Ministarstva prosvjete pokazuju da je u crnogor skom obrazovnom sistemu, odnosno u predškolskom uzrastu, osnovnom i srednjem obrazovanju, i na fakul tetima, u privatnim i javnim ustanovama, evidentirano 442 djece iz Ukrajine. Među njima su i djeca raseljena iz Ukrajine, kao i ukrajinski državljani koji nijesu raseljena lica. Predškolsko obrazovanje pohađa njih 40, osnovno 314, srednje 57-oro djece, dok je na fakultetima 31 student porijeklom iz Ukrajine.

Djeca iz Ukrajine koja se školuju u našem obrazovnom sistemu, upisana u predškolsko, osnovno, srednje obra zovanje i na fakultetima najbrojnija su u Budvi. Tamo ih je 140, a u Baru ih je 86, te u Tivtu 60, u Herceg Novom 65. U Podgorici je uposano njih 47, 60 ih je u Tivtu, po dvoje u Danilovgradu i Ulcinju, i po jedno dijete je u Bera nama i na Cetinju.

PODGORICA – U crnogor skim vrtićima, osnovnim i srednjim školama upisano je 181 raseljeno dijete iz Ukra jine. Iz pojedinih podgorič kih škola kažu da su se đaci lijepo uklopili u sistem obra zovanja i da su ih prihvatili vršnjaci. U nekim drugim gradovima, poput Bara, do življavaju vršnjačko nasilje i maltretiranje.

Iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori bilježe takve slučajeve. Ka žu da ,,prosrpska djeca pričaju da Ukrajina mora biti srušena i da Rusija – radi sve kako treba“. Bilo je situacija, prema njihovim riječima, i da je jedna učenica iz Rusije vrijeđala Ukrajinku. U sedmom su razredu. Saop štavala joj je uvrede i rekla da želi da joj se ,,sruši kuća“. Maj ka Ukrajinke, kako dalje objaš njavaju iz Ambasade, išla je na

razgovor kod direktora, te je po slije toga održana profilaktična besjeda sa malom Ruskinjom.

Kažu da se ponekad vidi nega tivan stav ruske i lokalne djece prema ukrajinskoj djeci i da se sve to rješava.

Iz Ministarstva prosvjete su na pitanje da li se djeca iz Ukraji ne suočavaju sa određenim po teškoćama u praćenju nastave, odgovorili da osim jezičke ba rijere, djeca ne nailaze na veće probleme.

- Sva dalja podrška će se razviti u odnosu na procjenu razvojnih potreba na osnovu kreiranog protokola. Protokol će posluži ti za koncipiranje odgovora na sve eventualne socio-emocio nalne potrebe – rekli su iz reso ra kojim rukovodi ministar Mi omir Vojinović Upitani koji su to izazovi na ko jima rade u narednom periodu, kažu da će ,,najveći izazovi biti

da se stvore prostorni kapaci teti, te pedagoški uslovi za nji hovo uključivanje u nesmetano funkcionisanje u crnogorskom obrazovnom sistemu“.

potreban tematski čas u školama

- Ne razumiju sva lokalna dje ca šta se dešava u Ukrajini, bilo bi dobro da se održi neki temat ski čas u školama – kažu iz Am basade Ukrajine u Crnoj Gori. Djeca, kako objašnjavaju, traže da se organizuje pomoć kako bi se što lakše adaptirala u školi. Potrebna im je podrška.

-Ima maltretiranja, bulinga, po stoji nerazumijvanje situacije –ističu iz Ambasade.

Dodaju da se osjeća jezička ba rijera, da djeca otežanije pra te nastavu.

-Djeca iz Ukrajine će imati do datnu nastavu, kao i timove po drške u kojima će biti i Ukrajinci

Iz Ambasade Ukrajine kažu da ih je Univerzitet Crne Gore izvijestio da nema upisanih studenata iz Ukrajine. Na Uni verzitetu Donja Gorica je sedam državljana Ukrajine, a na Univerzitetu Adriatik 24. Univerzitet Mediteran nema, za sada, studente iz Ukrajine, ali upisni rok za osnovne studije je još u toku.

Inspektori sankcionisali gostiju kažnjeno Za devet naplatili

PODGORICA – Za devet mjeseci ove godine, turi stički inspektori su napi sali 258 kazni za one koji nijesu poštovali Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima, rekao je Pobjedi turistički inspektor Rasim Kolić, ali nije precizirao koliko su fizičkih lica kaznili po tom osnovu.

Podatak o kaznama koje se od nose na goste naš sagovornik nema, zbog, kako tvrdi, haker skog napada na njihov sistem.

Gosti izađu, vlasnik plaća Podgorički ugostitelj čije je ime poznato našoj redakciji, sa druge strane ističe da in spektori u našoj zemlji uop šte i ne kažnjavaju gosta, već samo osobu koja je vlasnik lokala.

Naveo je da su u toku dva po stupka protiv njega, jer su in spektori u njegovom kafiću zatekli goste sa upaljenom cigaretom.

-Dva puta se desilo da u dijelu lokala koji je poluotvoren go sti puše i inspektor kazni me ne, a gost ugasi cigaretu i iza đe iz lokala. Niko nije napisao kazne posjetiocima kafane –ističe naš sagovornik.

Učiteljica prvaka u podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Pavle Rovinski“ Aleksandra Medenica saopštila je da je učenik prvog razre da iz Rusije R. G. uspio za kratko vrijeme da nauči mnogo naših riječi, da već zna da čita naše pismo.

-Sa lakoćom savladava gradivo i na vrlo kreativan način rješava zadatke. Veseo i druželjubiv dječak, uvijek spreman da pomogne – rekla je ona. Kaže da su djeca iz Ukrajine dobro prihva ćena.

U istoj školi, peti razred pohađa i S. M. koja je, kako kaže, pohvaljena kao jedno marljivo, lijepo vaspitano i druželjubivo dijete. Zbog jezičke barijere dešava se da je potrebno prevesti određene termine ili dodatno usmeno objasniti neki pojam.

Učiteljica prvaka u podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Pavle Rovinski“ Aleksandra Medenica saopštila je da je učenik prvog razre da iz Rusije R. G. uspio za kratko vrijeme da nauči mnogo naših riječi, da već zna da čita naše pismo.

-Sa lakoćom savladava gradivo i na vrlo kreativan način rješava zadatke. Veseo i druželjubiv dječak, uvijek spreman da pomogne – rekla je ona.

Kaže da su djeca iz Ukrajine dobro prihva ćena.

U istoj školi, peti razred pohađa i S. M. koja je, kako kaže, pohvaljena kao jedno marljivo, lijepo vaspitano i druželjubivo dijete. Zbog jezičke barijere dešava se da je potrebno prevesti određene termine ili dodatno usmeno objasniti neki pojam.

sa pedagoškim iskustvom. Timu podrške pomoći će i nastavnik ruskog jezika iz matične škole –ističu iz Ministarstva prosvjete.

kursevi jezika

U Podgorici i Budvi su od avgu sta organizovani kursevi jezika za odrasle i djecu. U Baru i Her ceg Novom Crveni krst i Caritas pokrenuli su kurseve jezika, ka žu iz Ambasade. Psiholozi i li kovni terapeuti takođe rade na olakšavanju adaptacije. Odr žavaju se i predavanja na koji ma Ukrajinci upoznaju kultu ru i život u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva prosvjete pod sjećaju da je UNICEF u septem bru podržao inicijativu ovog re sora, odnosno Program podrške uključivanja djece iz Ukrajine u obrazovni sistem Crne Gore. Kroz program žele, kako objaš njavaju, da pruže odgovor koji se zasniva na međunarodnim smjernicama za podršku dje ci iz Ukrajine ugroženoj rat nim konfliktima. Tu su smjer nice koje je izradila Evropska

unija – podrška uključivanju raseljene djece iz Ukrajine u obrazovanje, kao i operativne smjernice UNICEF-a za obra zovanje za ukrajinsku djecu u stanju izbjeglištva. Program je, dodaju iz Ministarstva, takođe, zasnovan ,,na postojećim inter vencijama i provjerenim mode lima koje će biti potrebno pri lagoditi aktuelnom momentu i kontekstu“. Shodno zakonu, podsjećaju oni, strani državlja ni koji imaju privremeni bora vak ili stalno nastanjenje u Crnoj Gori, jednaki su u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crno gorskim državljanima bez ob zira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, socijalno porijeklo, invaliditet ili drugo lično svojstvo. -Dakle, svoj djeci iz Ukrajine neophodno je osigurati pri stup obrazovanju od školske 2022/2023. godine, ukoliko već nijesu uključena u vaspit no-obrazovni proces – zaklju čuju iz Ministarstva prosvjete. n. đurđevaC

Kaže kako inspekcija, vlasnike lokala stavlja u takvu pozici ju da oni sami sprovode zakon što, kako smatra, nije u redu. -Mi smo i menadžeri i šanke ri, i konobari i policajci. Ne mam novca da zaposlim de set osoba koje bi provjeravale ko je upalio cigaretu. Ja upo zorim, i samo li se okrenem –on upali cigaretu. Što tu mo gu da uradim? – upitao je naš sagovornik.

Sankcije idu onima koji nema ju načina da ispoštuju Zakon, koji je, kako kaže, potpuno po grešno postavljen i bez smisla. -Zakonodavac nije dobro ura dio svoj posao, a ja svoje ura dim. Upozorim gosta, ista knem svuda da je pušenje zabranjeno, imamo i baštu, ali ja nekad ne mogu da uti čem hoće li neko upaliti ciga retu. Ovaj zakon je jednostav no besmisleno napisan i nije precizan. Na taj način samo se naplaćuju od ugostitelja koji jednostavno nemaju novca da to plate, a ni način da utiču na one koji dođu u kafanu – re kao je naš sagovornik. Situacija je drugačija u Bud vi – predsjednik Udruženja ugostitelja Budva Aleksan dar Jovanović rekao je za Pobjedu da u tom gradu rade još uvijek terase, da je lijepo

Već naučili naše pismo, dobijaju pohvale od nastavnika

Miomir Vojinović

jezička barijera i dalje problem: Detalj iz privatnog vrtića ,,Hepi kids“

s.vasiljević

sankcionisali pušenje u kafićima, ali nemaju podatak koliko je devet mjeseci naplatili 90.330 eura

Pucnjava u centru Podgorice

Ubijena jedna osoba, traga se za počiniocima

PODGORICA - Dragan Ševaljević ubijen je sinoć u pucnjavi koja se dogodila u lokalu Barlej pab oko 22.30 sati, kod sjeverne tribine Grad skog stadiona. Kako Pobjeda nezvanič no saznaje, traga se za Fi lipom i Igorom Nikićem koji se sumnjiče da su pu cali.

Motiv ubistva se ispituje. a. R.

Rafteri pronašli tijelo dječaka u Tari

Dva puta se desilo da u dijelu lokala koji je poluotvoren gosti puše i inspektor kazni mene, a gost ugasi cigaretu i izađe iz lokala. Niko nije napisao kazne posjetiocima kafane, tvrdi za Pobjedu ugostitelj kojeg je inspekcija kaznila jer njegov gost nije ispoštovao Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima

vrijeme i da nemaju proble ma sa gostima koji puše u za tvorenom.

-Gosti su uglavnom i navikli da se ne puši u ugostiteljskim objektima i kad hoće da puše izađu na terasu pa sa tim ne mamo problema – kazao je on.

Raspon kazni

Inspektor Kolić navodi da je kontrola primjene ovog za kona ove godine bila pojača na, naročito od marta do maja. -Razlog je što je u 2020. godi ni prioritet u vršenju inspek

cijski nadzora bilo poštovanje mjera koje je donio Institut za javno zdravlje, a odnose se na korona virus – podsje tio je Kolić.

Od januara 2022. godine do početka oktobra, inspekto ri su uradili 1.320 inspekcij skih nadzora i utvrdili da se nepravilnosti odnose na to da su gosti pušili u zatvore nom prostoru, što je zako nom zabranjeno, a manji dio ugostitelja je kažnjen jer ni je istakao oznaku o zabrani pušenja.

-Za utvrđene nepravilnosti iz data su 274 prekršajna naloga u novčanom iznosu od 90.330 eura – istakao je Kolić.

Govoreći o kaznama, rekao je da visina zavisi od toga da li je riječ o pravnom licu ili predu zetniku.

-Iznos kazni za pravno lice je 500 – 20.000 eura; za odgo vorno lice u pravnom licu 100 – 2.000 eura; za preduzetni ka 150 – 6.000 eura i za fizič ka lica 30 – 1.000 eura – na veo je Kolić.

PODGORICA – Rafteri su juče, nakon osam dana mu kotrpne pretrage, pronašli tijelo dječaka koji se nala zio u automobilu, koji je prošlog petka sletio u Taru, potvrdio je za Portal Anali tika predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP ,,Durmitor“ Veljko Ostojić Kako je kazao, tijelo dječaka pronađeno je u dijelu izme đu Manastira Svetog Arhan gela i Žugića luke. U potrazi su i juče bili uklju čeni profesionalni ronioci iz Bijele, Vojska Crne Gore, ro nioci na dah, skiperi sa Tare, iz Mojkovca, Kolašina, Pljeva lja i sa Žabljaka i Šćepan Polja, žabljačka i pljevaljska policija, Antiteroristička jedinica, rad nici NP ,,Durmitor“, žabljač ki, pljevaljski, mojkovački, ko lašinski i nikšićki vatrogasci,

vlasnici hotela, prodavnica, restorana, građevinskih firmi, rodbina i građani koji su obila zili priobalni dio Tare. U teškoj nesreći, kada je na di jelu puta od Mojkovca ka Đu rđevića Tari automobil sletio

u rijeku, stradali su dječakova majka i sestra. Tijelo djevojčice pronađeno je prošle nedjelje. Treće dijete, koje je bilo u ko lima, izvučeno je u petak ve če iz provalije, te je primlje no u pljevaljsku bolnicu. C. H.

GI ,,21. maj“ uputila apel ministru prosvjete zbog vandalizma

Učenici nikšićke gimnazije se dobacivali i gađali stolicama i klupama

Zabrana pušenja se odnosi i na zastakljene bašte, jer kako pojašnjava inspektor Rasim Kolić, ovaj zakon ne prepo znaje razliku između zatvorenih prostorija i zastakljenih bašti.

-Zakon definiše „zatvoren prostor“ bez obzira da li se radi o unutrašnjosti objekta ili bašti (koja ima mogućnost zatvaranja u potpunosti). Zabrana pušenja duvanskih pro izvoda u zatvorenom prostoru odnosi se na svaki prostor koji, prema čl. 16 Zakona o ograničavanju upotrebe duvan skih proizvoda, predstavlja zatvoreni prostor – navodi Kolić.

Precizira da je zatvoreni prostor prema tome „napravljen od bilo kog materijala koji ima krov ili tavanicu (nepo kretna ili pokretna), vrata, prozore i prolaze koji su u potpunosti zatvoreni stalno ili povremeno ili prostor kod koga se manje od polovine površine spoljnih zidova tog prostora sastoji od otvora u koje se ne računaju otvori za prozore i vrata...“

Inspektori izriču minimalnu kaznu predviđenu zakonom, dok sud (u zavisnosti da li je ri ječ o privredniku koji ponav lja prekršaj više puta) određu je visinu kazne u propisanom rasponu, opet u zavisnosti od statusa privrednika (pravno lice, preduzetnik...).

Kolić naglašava da Zakon predviđa sankciju i za fizič ka lica koja puše u zatvore nom prostoru ugostiteljskog objekta, te da se kazna piše i privrednom subjektu i fizič kom licu.

Ipak, pojedinačna brojka koja se odnosi na kazne za goste i kazne za ugostitelje je, za sad, nedostupan javnosti.

Kolić zaključuje da privred nik može pisanim putem da zaduži jednu ili više zaposle nih osoba da kontrolišu zabra nu pušenja u ugostiteljskim objektima. k. Janković

PODGORICA – Građanska inicijativa ,,21. maj“ obratila se ministru prosvjete Mio miru Vojinoviću povodom incidenta koji, kako ističu, kompromituje obrazov no-vaspitni rad u Gimnaziji ,,Stojan Cerović“ u Nikšiću, a tokom kojeg su se učenici

dobacivali ali i gađali jedni druge klupama, stolicama i drugim predmetima.

Oni su obavijestili Vojinovića da se u srijedu, 12. oktobra, u Gi mnaziji ,,Stojan Cerović“ odi gralo neprimjereno ponašanje grupe učenika o čemu mu je do stavljen i video-snimak.

- Pozvali smo ministra prosvje te da neodložno naloži analizu discipline učenika kao i da ini cira primjerene vaspitne mje re koje će uključiti i dodatnu pažnju prema učenicima koji su skloni vandalizmu i nasilju - navode u saopštenju.

Vandalizam je, ističu, uvijek i svugdje štetan i opasan.

- Bez obzira čime je motivisan - dosadom, zlonamjernošću, šalom, ideološkim razlozima, nekom frustracijom, željom da se energičniji učenici na negativan način predstave na društvenim mrežama - van dalizam se odražava na kva litet života kako pojedinaca tako i šire zajednice, proizvo di strah i nesigurnost i izisku je troškove zbog nastale štete na stvarima koje su svima po trebne i korisne - poručuju iz GI „21. maj“. R. D.

Potraga juče završena nakon osam dana

I zastakljene bašte su zatvoren prostor

više kazni za ugostitelje nego za goste: U jednom od podgoričkih kaifića

Mukotrpna potraga trajala osam dana

Sa mjesta ubistva

vandalizam u školskim klupama: Gimnazija Nikšić

Ilustrac

I ja

Pobjeda

Žene su pružile ključni otpor radikalizmu i klerikalizmu u Crnoj Gori

podgorica - Decem bra 2021. godine, jedini nacionalni teatar u Bosni i Hercegovini koji pod svojim krovom ima Dra mu, Operu i Balet - Na rodno pozorište Sarajevo - počelo je obilježavanje svog velikog jubileja: vi jek postojanja. Direktor tamošnjeg nacionalnog teatra, reditelj Dino Mu stafić, ovim je povodom u goste pozvao najzna čajnije režisere regiona, ponudivši im da svojim režijama učestvuju u obi lježavanju značajnog da tuma ne samo Narodnog pozorišta Sarajevo, nego i jugoslovenske kulture.

Jedan od pozvanih je i crno gorski reditelj Danilo Ma runović, koji je imao čast da svojim autorskim projek tom, predstavom ,,Hasanagi nice“, otvori 101. sezonu Na rodnog pozorišta Sarajevo. U Marunovićevoj uzbudlji voj predstavi, čije je premi jerno izvođenje sarajevska publika ispratila stojećim ovacijama, igraju Mak Čen gić, Belma Salkunić, Sane la Krsmanović-Bistrivoda, Nerman Mahmutović, Mo na Muratović, Ermin Sija mija, Jasna Diklić, Mediha Musliović i Milan Pavlo vić. Autorka teksta je Kseni ja Popović, scenografkinja Marijela Hašimbegović, kostimografkinja Vanja Ci raj-DžuDža, a autor muzi ke Ivan Marović. - Riječ je o ozbiljnom jubileju ne samo Bosne i Hercegovine, nego i regiona - kaže za Pobjedu reditelj Danilo Marunović. - O časti koja mi je ukazana nijesam razmišljao do pre mijere ,,Hasanaginica“ od nosno do trenutka kada sam shvatio da sam napravio do bru predstavu.

poBJEda: Prvi put radite predstavu izvan svog ma tičnog teatra - Crnogor skog narodnog pozorišta?

M ar UN oV i Ć : Nažalost, CNP formalno nije moj ma tični teatar u tom smislu. poBJEda: Nije?

M ar UN oV i Ć : Ne. Redi teljski posao je nomadski i podrazumijeva gostovanja i režije od teatra do teatra. U CNP-u, dakle, nijesam za pošljen kao pozorišni redi telj, već kao urednik film

Protekle dvije godine raspada gotovo svih vrijednosti u Crnoj Gori pokazalo je drugo, novo lice žena - Crnogorki. U opštoj redefiniciji društvenih okolnosti, dobili smo krajnje klerikalnu pomodarsku ali i opasnu društvenu konvenciju, koja podrazumijeva intenzivnu ulogu crkve i vjere u javnom prostoru. Paradoksalno, ključni otpor radikalizmu i klerikalizmu pružile su žene

skog programa. Režirao sam dvije predstave u CNP-u, u tom pozorištu odrastao, ško lovao se, sazrijevao. Na tim smo daskama, još kao stu denti Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, na pravili prve pozorišne ko rake, asistirali nekim od naj većih pozorišnih reditelja tog vremena i današnjice. U tom smislu, kakva god da bi la formalno-pravna realnost, emocionalno, niko mi ne mo že oduzeti pravo da CNP ne doživim kao ,,matično“. Pri je sarajevskih ,,Hasanagini ca“, režirao sam i na Budva grad teatru, u beogradskom Ateljeu 212, radio atipične teatarske eksperimente sa savremenom ruskom avan gardnom scenom poput Pe tra Pavlenskog, pank femi nističke grupe Pusi Rajot, Olega Kuliga. Jedan od tih projekata bio je dio postav ke u Sači galeriji u Londo nu. Riječ je o elitnoj art de stinaciji, a sam događaj je u medijima poput ,,Billboard Magazine“ bio art događaj godine u Evropi. Radio sam tzv. nevidljivi teatar, atipič ne produkcije i forme, što je skrenulo pozornost i među narodne publike na moj rad. poBJEda: Zašto množina u naslovu Vaše sarajevske predstave? Zašto - ,,Hasa naginice“?

MarUNoViĆ: Željeli smo da napravimo vidljiv otklon od bilo koje poznate klasič ne verzije ,,Hasanaginice“. Pored toga, htjeli smo i da naglasimo da je riječ o svoje vrsnom,, omažu“ tom djelu, o konceptu ,,po motivima“, ujedno i mnogo radikalnijem čitanju ove čuvene etno bala

de. Najzad, cilj nam je bio da sindrom Hasanaginice po vežemo sa pojmom slobo de, posebno sa slobodom že ne. Polazeći od pretpostavke da su sve žene Hasanaginice i da su manje-više sve barem jednom imale iskustvo pobu ne u okviru svojih brakova ili veza, došli smo do množine u naslovu komada.

p o BJE da: Je li preljuba vrsta pobune?

MarUNoViĆ: Ako je u bra ku žena zapostavljena kao ličnost, ako je na bilo koji na čin podređena u odnosu na muškarca, ako je njen brač ni ili partnerski odnos zasno van na nejednakim šansama, onda se preljuba može treti rati kao pobuna, kao protest, kao subverzija.

p o BJE da : Budući da je Hasan-aga oprostio prelju bu, je li on junak ili slabić?

MarUNoViĆ: Hasan-aga je superioran lik u svakom smislu. I on je pobunjenik, žrtva etiketa i nesloboda tog vremena. Oboje čine feno men Hasanaginice.

p o BJE da: Što je u Vašoj predstavi kontrapunkt ,,Hasanaginicama“?

M ar UN oV i Ć : Fenomen ,,Hasanaginica“ smjesti li smo u nekoliko društve nih situacija: sa jedne strane imate uspješan umjetnič ki bračni par - obrazovani, uspješni i liberalni mladi lju di; na drugoj strani gledamo zajednicu koja dolazi sa so cijalne margine - ljudi nižeg

obrazovanja, koji, kroz tra dicionalne društvene kon vencije, determinišu i de finišu status žene i ženskih sloboda. Sudbine ova dva pa ra pokazuju da stepen obra zovanja i socijalni status ne utiču mnogo na razumijeva nje prava i slobode žena, te da je žena gotovo uvijek žrtva. poBJEda: Postoji li žena izvan Hasanaginice?

M ar UN oV i Ć : Protekle dvije godine raspada goto vo svih vrijednosti u Crnoj Gori pokazalo je drugo, novo

lice žena - Crnogorki. U op štoj redefiniciji društvenih okolnosti, dobili smo kraj nje klerikalnu pomodarsku ali i opasnu društvenu kon venciju, koja podrazumije va intenzivnu ulogu crkve i vjere u javnom prostoru. Paradoksalno, ključni otpor radikalizmu i klerikalizmu pružile su žene. One su za uzele najaktivniju poziciju borbe protiv nesloboda. poBJEda: Dio sarajevske publike negodovao je to kom najupečatljivije sce

Ako je u braku žena zapostavljena kao ličnost, ako je na bilo koji način podređena u odnosu na muškarca, ako je njen bračni ili par tnerski odnos zasnovan na nejednakim šansama, onda se preljuba može tretirati kao pobuna, kao protest, kao subverzija

ne u predstavi, u kojoj muš ki i ženski dio glumačkog ansambla jednako lasciv no opisuju seksualni čin. Kako su glumci prihvatili tu scenu?

M ar UN oV i Ć: Otporom. Dio ekipe otvoreno je govo rio da im ne pada na pamet da uopšte izgovore taj tekst, što pokazuje da unutar teatra i dalje postoje tabui i granice ideološke prirode. Trebalo bi da smo ideološki hirurzi, žongleri politikama, slobod ni ljudi a ne robovi kultova. Uostalom, kako teatar može mijenjati svijest ako je i sam dio politike ili vjerske dok trine?!Takođe, tradicija ne ma što da traži u teatru. Kada vam pozorišta postanu glav

INTERVJU:

Danilo Marunović o teatru, društvenim

cRNogoRkE sU zaUzElE NaJakTIVNIJU pozIcIJU boRbE pRoTIV NEsloboda: Marunović

Rad Na oVoJ pREdsTaVI bIo JE NaJUzbUdlJIVIJI alI I NaJTEžI: Detalj sa predstave Fenomen ,,Hasanaginica“ smjestili smo u nekoliko društvenih situ acija: sa jedne strane imate uspješan umjetnički bračni par - obra zovani, uspješni i liberalni mladi ljudi; na drugoj strani gledamo zajednicu koja dolazi sa socijalne margine - ljudi nižeg obrazovanja koji, kroz tradicionalne društvene konvencije, determinišu i defi nišu status žene i ženskih sloboda. Sudbine ova dva para pokazuju da stepen obrazovanja i socijalni status ne utiču mnogo na razumijevanje prava i slobode žena, te da je žena gotovo uvijek žrtva

ni emiteri elitističkih druš tvenih ideja, a ne njeni egze kutori, znajte da ste dotakli dno. Moja generacija odra sla je i na porno industriji, na televizijskom sadržaju pre punom seksa i nasilja, pa se i način na koji vodimo ljubav radikalno promijenio u od nosu na generaciju od nas stariju trideset ili pedeset godina. Generaciju Mileni jalsa – prvu internet genera ciju, kao i naredne generaci je smart phone epohe, teško je fascinirati ili zaprepastiti.

Ovo je Hasanaginica ispriča na njihovim jezikom. Dio publike navodno je ne godovao na scene dijaloga muškaraca u samo muškom i žena u ženskom društvu.

Zgražavali smo se sami nad sobom.Muškarci su, vidjeli ste, estetizovani u kodu vi soke ženske mode, dok su žene u mačističkom, mafi ja, ,,Peaky Blinders“ stilu. U toj opštoj travestiji, u kojoj se gubi granica između po lova i u epohi koja broji više od dva osnovna pola, počiva duh ovog vremena.

POBJEDA : Što je tačno duh vremena?

MARUNOVIĆ: Nelimitira na sloboda, opšta javna adik cija spektaklom, poruka da je sve dozvoljeno u ime li beralizma… Naša civiliza cija počinje da poprima de kadentni, postapokaliptični karakter. Žene sa penisom, muškarci sa vaginom - tu lu cidnost naše epohe niko nije mogao predvidjeti. Glumci su kasnije uživali u tom bizarnom postupku, do bro se privatno zabavljali, što se vidi u predstavi. Publika u sceni o kojoj govorimo katar zično umire od smijeha, jer sebe vidi na način na koji je vjerovala da je niko nikada nije vidio. Ne u tom izdanju. Najzad, ima nešto oslobađa juće u toj, i za mene i za dru ge, najboljoj sceni u predsta vi. Svi imamo svoje ženske i muške strane, a kultura i da lje represivno crta granice među polovima. Iz te tačke sam želio da pokažem što su konvencije, a što suština vje čitog nesporazuma između muškarca i žene. Taj je kon

flikt vjerovatno najdrago cjeniji dio muško-ženskog magnetizma. Harmonija je siguran put u rutinu, a ruti na ubija ono najljepše u ve zi i braku.

POBJEDA: Reditelj Dino Mustafić kaže da ste zaveli cio ansambl Narodnog po zorišta u Sarajevu. Čime?

MARUNOVIĆ: Rad na ovoj predstavi bio je najuzbud ljiviji, najinteresantniji, ali i najteži umjetnički proces koji sam doživio. Glumci, inače raskošnih talenata, sa kojima sam ulazio u razli čite konflikte svojevrsni su koautori ,,Hasanaginica“, predstave koja sadrži istini te priče naših života. Prizori iz naših bračnih ili ljubavnih iskustava su kao staklići ka leidoskopa gradili predsta vu. Dinu Mustafiću djeluje da sam zaveo ansambl, iako sam mu se zapravo prepu stio kroz netipičan reditelj ski metod.

POBJEDA: Koji?

MARUNOVIĆ: Tražio sam od njih nemoguće, što je do samog kraja zaista djelovalo

U našoj provinciji talenat je breme a ne blagoslov

POBJEDA: U Sarajevu ste napravili uspješnu predstavu, u Crnoj Gori rijet ko dobijate priliku da radite u pozori štu. Kako to?

MARUNOVIĆ: Moja diplomska predstava ,,Koza ili ko je Silvija“, izvedena i dugo igra na na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, bila je, kažu, jedna od boljih CNP predstava. Ipak, sljedeću priliku da radim u CNP-u dobio sam tek nakon skoro deset godina, a popularna ,,Koza“ nikad nije poslata na neki festival ili makar na gosto vanje izvan Crne Gore. Tek sad, prvi put u životu, nezvanično dogovaram saradnju sa Gradskim pozorištem, teatrom grada u kojem sam rođen i u kojem živim. No, sve te okolnosti odvele su me u film, medij u kojem sam ostvario najveći dio karijere. Vidjećemo šta će se događati u nastavku. Slutim - ništa dobro.

POBJEDA: Zašto?

MARUNOVIĆ: Ovo su vremena u koji ma kritičko promišljanje biva otvoreno kažnjavano. Progon neistomišljenika dolazi sa dva nivoa: direktno iz centara moći i od strane službenika koji će, boreći se za gazdinu naklonost, neistomišljenika zau stavljenog u karijeri kao plijen baciti ispred gospodara. Samo je kolumna koju pišem za Analitiku ,,kriva“ što su mi zatvorena silna vrata u sopstvenoj zemlji.

POBJEDA: Činjenica da nakon uspješne predstave deset godina nijeste režirali u nacionalnom teatru pokazuje da nema velike razlike u tretmanu talenta između postojeće i bivše političke i kul turne elite, zar ne?

MARUNOVIĆ: Iskreno, ranije nijesam imao utisak da sam žrtva ,,sistema“. Koji, pritom, nije bio toliko sofisticiran da je ulazio u repertoarske programe ili kulturnu politiku: kultura je uvijek bila na posljednjem mje stu. Bilo je to vrijeme u kojem su esnafima vedrili i oblačili pojedinci kao donosioci odluka bez ikakve kontrole i odgovornosti. Ako je u toj mjeri nedostajao monitoring u institucijama mnogo većeg budžeta i gaba rita, možete misliti na kojem je mjestu na listi prioriteta bilo pozorište. Kreirali su se klanovi i u teatarskom i filmskom esnafu, koji su klijentelističkim metodama jedni

kao - nemoguće. Na kraju su to nemoguće isporučili. Što se rijetko događa u pozorištu. A baš za tim uvijek i fanatično tragamo. Umirući od psiho fizičkog drila na probama, za sobom često ostavljamo bro dolomne brakove, disfunk cionalne porodice… A sve da bismo kroz teatar ugasili vlastite požare u prsima i ne mire koji nas tjeraju u ovu vr stu umjetnosti. Mi, pozoriš ni ljudi, smo prokleti: teatar vam nepovratno uzme dušu.

POBJEDA: Zato Mustafić kaže i da je Vaša predstava ,,puna teatarskog i umjet ničkog pesničenja“?

MARUNOVIĆ: To baš i jeste bilo pesničenje. Ipak, ozbilj ni konflikti završili su kesa ma punim poklona sa kojima sam se vratio iz Sarajeva. Mi slim da su teme naše pred stave najsvježiji komenta ri fenomena koji još nijesu masovno osvješćeni.

POBJEDA: O kojim feno menima govorite?

MARUNOVIĆ: O tome da su aktuelnost i bitnost tea tra sahranili pozorišni pse

drugima vraćali usluge. Srećom, tada su moje projekte finansi rali stranci, budući da sam rejting stekao angažovanim i vidljivim projektima. Zatim kreće saradnja, stipendije i projekti sa istoč noevropskim art zvijezdama, čiji je antipu tinistički izraz bio blizak mom senzibilitetu. Za sve to vrijeme, vrata crnogorskih teatara za mene su bila zatvorena. Zašto, pitanje je za ljude koji su vodili ta pozorišta. Nakon uspješne ,,Koze“, desila se takođe uspješna ,,Crvena“, koju je preuzeo Atelje 212 iz Beo grada, iako nikada nije gostovala u crno gorskim nacionalnim teatrima. U međuvre menu je obišla Evropu.

POBJEDA: U čemu je tačno Vaš problem - darovitost, nepripadanje klanovima ili…?

MARUNOVIĆ: U crnogorskom pozoriš nom esnafu imali smo ljude koji su deceni jama vedrili i oblačili, te na osnovu vlastitih procjena, interesa i totalnih sloboda koje su im date pružali šanse ili ih ukidali. U slučaju neuspjeha onoga što su sami radili nijesu snosili nikakve posljedice. Odgovornost je bila isključena kao kategorija, kao pojam. Budžeti određenih institucija kulture i ljetnjih festivala često nijesu bili mali ni za evropske prilike. Ako dobar rezultat izosta je godinu za godinom, a donosiocima odlu ka se ne pale lampice da nešto treba mije njati, onda vam je jasno da je osrednjost samouvjereno sjela na tron. I to nije samo pitanje ko je na vlasti; problem je mnogo veći i tiče se naše etičke i civilizacijske zre losti. Danas je drugačije, sve se prati.

POBJEDA: Što se prati?

MARUNOVIĆ: Svaka izgovorena riječ, svaki napisan status ili tvit. Strašan je osje ćaj kada društvo padne na ispitu zaštite umjetnika i novinara isključivo zbog nji hovog kritičkog suda. Čovjek se osjeća bespomoćno. Talenat je u našoj provinciji i dalje breme a ne blagoslov. Na siromaštvo i marginali zaciju osudili smo svakog našeg najvećeg stvaraoca, ali smo mu odmah nakon smrti podizali spomenike. Individualnost i hra brost se u Crnoj Gori ne praštaju. No, to je naša stara boljka, a prvi ko je institucional no riješi, zadužiće Crnu Goru.

udo ljevičari, koji za dese tine hiljada eura honorara decenijama vrte opšta mje sta o kapitalizmu, a da suštin ski nijesu primijetili nijed nu od milion nijansi kolorita pozorišnih tema. I to u naj luđoj dekadi u istoriji civili zacije! Mladi su diskonekto vani sa pozorištem, jer tamo nema ničeg što ih se tiče. Ni ko ne preispituje repertoar ske politike, niko ne odgova ra za njih. Imamo deceniju loših predstava u nacional nom teatru, za koje niko nije preispitao uzroke ili postavio pitanje autorske odgovor nosti. Has been imena teatra iz prošlih epoha u provinciji i dalje drže lekcije o socijal noj nepravdi, dok režiraju sa Kohibom i Čivasom, a scen ski radnici oko njih rade za platu od 350 eura.

POBJEDA: Vaša predsta va ne govori o tome?

MARUNOVIĆ: Naše teme nijesu se još ni ohladile kao socio fenomeni, da bi druš tvene norme imale formi ran stav o njima. Stavovi su se rađali u procesu, zato je

bilo živo, dramatično, kon fliktno i tačno. Izudin Baj rović, prvak Narodnog po zorišta, kao konzervativan čovjek iz tradicije Islama je, na primjer, trećeg dana na pustio projekat.

POBJEDA: Zašto?

MARUNOVIĆ : Bio je re voltiran što uopšte pominje mo ,,Me Too“ pokret, Džoni Dep parnicu, porno indu striju, vrijeme spektakla. Vjerovao je da tim pojmo vima skrnavimo ,,nešto što je njima sveto“ - Hasanagi nicu. I to je postalo dijelom predstave. Jedan od gluma ca u ,,predstavi u predstavi“ repetativno, na svakoj pro bi ,,izlazi iz projekta“, uz ar gument, “nemojte da nam se preci u mezaru okreću“. I ,,žensko pitanje“ smo tretira li kroz optiku ovog vremena. Kultura, kodovi, civilizacija generalno se turbo brzo mi jenjaju. Pozorište mora biti najbrži komentar tih feno mena, a ne malograđanska navika u kojoj stanuju fosi li salonske ljevice.

Tamara NIKČEVIĆ

porukama predstave ,,Hasanaginice“ koja je oduševila bosanskohercegovačku javnost

POGLED SA STRANE

Bježite, ovdje ne ostajte!

Na jednom velikom mura lu u Tbilisiju, u Gruziji na ruskom piše poruka Ru sima: Begom, a to ostnjet! (Bežite, ovde ne ostajte!).

Plakat podseća nove genera cije na isti takav plakat Maj ke Rusije upućen Nemcima u Drugom svetskom ratu. No, Nini Gabričidze nije odo lela da u svom članku o ru skim izbeglicama u Gruziji u Moskov Tajmsu od 6. ok tobra zlobno patriotski do da na engleskom: ,,Hurry, or it will get cold!“. Drugim re čima - Rusi, odlazite što pre, biće vam hladno kod nas, do lazi zima.

Ninin navodni humanizam verovatno ne zabrinjava ko mandanta Putina u Moskvi.

To nije stoga što će njemu u Kremlju biti toplo - na ra zne načine, već zato što je govorom patrijarha Kirila sutradan, 7. oktobra, na svoj 70. rođendan hirotonisan u ovlašćenog božjeg poslani ka u Rusiji. Govori Kiril Pu tinu ovako: ,,Bog vas je opu nomoćio silom da biste mogli izvršiti ulogu od specijalne važnosti i velike odgovor nosti za sudbinu zemlje i na roda poverenih vašoj brizi… Vi ste stekli ugled nacional nog lidera nesebično posve ćenog otadžbini, iskreno lju beći domovinu, dajući im svu svoju snagu” .

Da li bi nas iznenadilo ka da bi moguće naredno pro glašavanje Putina za božjeg predsednika 2024. godine usledilo sa njegovim kruni sanjem Isusovim trno-ven cem uz pojanje i zvonjavu u svim crkvama u Rusiji?

Da to ne bi bilo opovrgnuto, Putinova vlada je uhapsila sibirskog šamana kod Jakut ska, Aleksandra Gabjiševa, zagriženog Putinovog protiv nika, i po treći put ga stavila u ludnicu jer je objavio da će na konju da krene u sverusku kampanju kako bi egzorciz mom iz Putina isterao Đavola. Ali ne može se lako na Puti na i Kirila zajedno, pogotovo ne kada Putin digne za Rusku pravoslavnu crkvu u vojnom parku treći hram po veličini u Rusiji, za službu ruskoj voj sci, visok 95-100 metara (vi sina bez krstova) i okrunjen sa šest zlatnih kupola. Pravo je čudo da je pre dve godi ne naredio da se iz unutraš njeg mozaika ove crkve uklo ne freske sa njegovim likom, zatim likom ministra odbra ne Šojgua i Jozefa Staljina No, to ipak nije umanjilo ja rost šamana Gabjiševa iz Ja kutska.

Bilo bi nečovječno i politički besmisleno osujećivati Ruse, koji bježe od mobilizacije i od autokratskog režima, da ulaze u pribježne zemlje. Svi oni koji odlaze iz Rusije slabe Putina. Ali oni postaju i humanitarno opterećenje za zemlje domaćine. Crna Gora je atraktivna uglavnom Srbima i Rusima i zaobilazi je azijsko-afrička najezda radne snage. To je njena sreća, ali i velika prijetnja unikatne vrste. To Srbi i Rusi ne kriju, oni ne dolaze u Podgoricu hljeba radi, već da oduzmu hljeb Crnogorcima. Kako sa tim izlaziti na kraj?

MORALNA NEDOUMICA

Bilo bi nečovečno i politički besmisleno osujećivati Ru se koji beže od mobilizacije i beže od autokratskog reži ma da ulaze u pribežne ze mlje. Svi oni koji odlaze iz Rusije slabe Putina. Ali oni postaju i humanitarno op terećenje za zemlje doma ćine. Naravno, to se ne odno si na imućne izbeglice koje mogu plaćati svoje izbegliš tvo i brzo stići do novog po sla. Tu, doduše, uvek postoji crno-beli ekonomski efekat: dok izbeglice pristižu, one di žu cene nekretnina, ali kada se stanu zapošljavati, onda obaraju cenu rada domaćoj radnoj snazi .

To je sada tako i u Crnoj Go ri, prvi efekat je krenuo, idu cene stanova nagore kao i za kupnine nekretnina. A ako u zemlju uđe, recimo, 100.000 izbeglica, i mnogi dobiju rad nu dozvolu, oni će obarati na jamnine. Crna Gora ne može da izdrži veliku humanitar nu pomoć strancima bez ino strane pomoći – ali čak i da je bude, širiće se dve nove ne doumica.

Prva - na koju političku sta bilnost može da računa Vla da u Podgorici ako izda na desetine hiljada boravišnih i radnih dozvola strancima i

time proizvede novu politič ku silu, rusku partiju, i njen zahtev za umanjivanjem cr nogorskog elementa u Skup štini. I druga - koliko će ruski elemenat stati da utiče na na čin života Crnogoraca – ru ske škole, jezik, crkve, običaji, novine, elektronski mediji…

Dovoljno je da u Crnoj Gori ostane 70.000 stranaca, jer to već daje oko 10 odsto no vog stanovništva koje će se natalitetom uvećavati. I evo nekog budućeg Putina da iz Kremlja povede politiku po jačane integracije Crne Gore sa Moskvom, a u Crnoj Gori stvori i novu iredentu, rusku. Stoga, već sada bi verovat no bilo opravdano krenuti na međunarodni dogovor o raspodeli izbeglica iz Rusi je. Smisao njegov bi bio da se spasu Rusi od Putina, ali i mi od Rusa.

KAKO JE EVROPA GRIJEŠILA

Danas levica Evrope stradava od desnice Evrope. Ko je pra vi Evropljanin, šta mislimo?

Kada je u pitanju odgovor na pitanje kako primiti vane vropsku populaciju i radnu snagu, svi smo bili i levica, i desnica, i liberali, sve zavisi od istorijskog trenutka . Od XVIII veka do druge po lovine XX veka radnička kla

sa Evrope je mrzela dolazak bilo koje interkontinentalne radne snage, mrzela je i indu strijalizaciju i razbijala je no ve mašine. Čak je sumnjičila i žene da će svojim oslobođe njem od patrijarhalnog rop stva obarati cenu radne snage svojim dupliranjem ponude radnih ruku.

Tako je i glavni pisac pro grama nemačke socijalde mokratske stranke August Bebel mislio. A laburisti Kle menta Atlija u Engleskoj su sprečili posle Drugog svet skog rata dolazak brodom pr vog kontingenta indijske rad ne snage nakon proglašenja nezavisnosti Indije 1947. go

dine od njenog Brittish Rađa, Radžastana. I tada su london ski laburisti bili neskriveni rasisti, dok su konzervativ ni torijevci bili prisebniji i shvatali da je posle gubitka britanske radne snage u ra tu dobrodošao dolazak Azi jaca na Ostrvo.

Nasuprot njoj, opustošena Nemačka se pod desničar skom Demohrišćanskom strankom otvorila prema

spoljnoj radnoj snazi i stala primati jugoslovensku, tur sku i drugu radnu snagu. I kada je desnica ratne Evrope obnovila Evropu, tada su na scenu stigle socijaldemokra te sa politikom zaštite rad ničkih prava i kvota za dola zak nove radne snage.

Ali nisu sa tim i nastavili u 21. veku, već su za postojeću inostranu radnu snagu zaveli politiku kulturne ravnoprav nosti, koja je stvorila getoe nesaradničkih naroda u Ne mačkoj, Francuskoj i drugim zemljama. I, bez ikakvog pro mišljenog razloga, otvorili su široko vrata azijsko-afričkoj populaciji posle 2010. godine bez politike selektivnih kvota i kulturne adaptacije na do maće stanovništvo. Zbog to ga danas levica širom Evro pe grize nokte i trpi poraze.

Po nama, levica je u 21. ve ku doživela zasluženu ka znu zbog sulude politike na glo otvorenih vrata, posebno prema narodima islamske patrijarhalne kulture. Ona nije razlikovala humanitar nu pomoć od ekonomskog napada spoljne radne snage, i nije marila što islamsko sta novništvo nije školovano da prihvati demokratsku istori ju u političku kulturu evrop skih naroda.

Tako je desnica dobila šansu da obnavlja teško prevazila ženi rasizam, ratni nacionali zam i evro-šovinizam. Ona je stala da brani pravo domaćeg stanovništva na kulturno pr venstvo u sopstvenoj zemlji i pravo domaćeg zaposlenog stanovništva da ono određuje uslove pod kojim će dozvoliti konkurenciju spoljne radne snage. Pitamo protivnike de snice: šta je kod desnice loše, kako će levica da razdvoji re akcionarno od patriotskog?

I šta smo sada dobili u Evro pi? Dobili smo paradoks, do bili smo desnicu koja brani

Na koju političku stabil nost može da računa bilo koja vlada u Podgo rici ako izda na deseti ne hiljada boravišnih i radnih dozvola stran cima i time proizvede novu političku silu, rusku partiju, i njen za htjev za umanjivanjem crnogorskog elementa u Skupštini?

Piše: dr Dragan VESELINOV

Nema političke stabilnosti sa hiljadama izdatih boravišnih i radnih dozvola strancima

Rusi ne dolaze u Podgoricu hljeba radi, već da oduzmu hljeb Crnogorcima

ostajte!

prava radničke klase i naci onalne nezavisnosti, a levi cu koja se ponosi slobodnom svetskom konkurencijom radne snage bez državne imi gracione politike i bez be skompromisnog čuvanja jez gra svoje nacionalne kulture. Nije ona u tome baš beskom promisno jasna, ali je u Evro pi svakako izazvala delimični šok: desnica zastupa neka dašnji levičarski program prema pravima radničke klase i odbrani od neumere ne imigracije, dok levica za stupa slobodnu konkurenci ju koju je ideološki zastupala industrijska buržoazija u 19. veku iako se ona u praksi ni kada nije dogodila.

Sada levicu jedino čisto vidi mo po antinacionalizmu i an tirasizmu , a u svemu ostalom ju je uspešno napala desnica.

,,SLUČAJ“ CRNE GORE

Verovali mi ili ne, u Crnoj Go ri je jasnija situacija nego u osovinskoj Evropi London – Pariz - Berlin. To nije zbog bolje ekonomske i kulturne politike Podgorice u odnosu na vodeće evropske presto nice, već zbog odsustva one privlačnosti sa kojom Evro pljani mame spoljne inter kontinentalne narode, a to je globalna atraktivnost Za padne Evrope.

Crna Gora je atraktivna uglavnom Srbima i Rusima i zaobilazi je azijsko-afrička najezda radne snage. To je njena sreća, ali i velika pret nja unikatne vrste. To Srbi i Rusi ne kriju, oni ne dolaze u Podgoricu hleba radi, već da oduzmu hleb Crnogorcima. Kako sa tim izlaziti na kraj? Možda bismo se odvažili da o tome iznesemo nedoumi ce, recimo da pretpostavimo šta Putinov Rus u Crnoj Go ri ne bi voleo iako ga Crno gorci vole? Putinov Rus ne bi voleo imigracionu kvotu

kojom bi u Crnu Goru mogao ući jedan Rus na 10 Ukrajina ca. Ako nema 10 Ukrajinaca koji traže azil ili boravak ili radnu dozvolu, onda nema nijednog Rusa. Ne znamo šta bi na ovo re kao Visoki komesarijat Uje dinjenih nacija za izbeglice, ali to ima političkog smisla jer Ukrajinci ne bi bili politič ka pretnja nezavisnosti Pod gorice, a Rusi su to već danas. Oni čine zajedničko telo sa srbijanskom iredentom čiji je program izdaja Crne Gore. A izbeglica će sigurno biti iz obe zemlje jer Rusija ne želi da prekine rat u Ukrajini, sem ako joj se ne priznaju osvaja nja iz 2022. godine i osvajanje Krima iz 2014. godine. Izvoz nafte joj još uvek dobro ide ka Kini i Indiji, i malo koja ze mlja izvoznica-uvoznica naf te u Aziji i Africi prihvata an tirusku politiku sankcija SAD i EU. Osim toga, Rusija se 5. oktobra 2022. godine dogo vorila sa Saudijskom Arabi jom i OPEC-om da se smanji svetska proizvodnja nafte za dva odsto i tako podignu ce nu nafte. Time Rusija i OPEC kažnjavaju svetsku severnu poluloptu a pune svoj džep. Ruska ekonomija će po pro ceni MMF-a od utorka, 9. ok tobra, 2022. godine, pasti do kraja ove godine ne za više od 3,4 odsto u odnosu na projek ciju pada od šest odsto iz ju na ove godine, dok će u 2023. godini još više smanjiti uti caj evro-američkih sankcija i pretrpeti smanjenje društve nog proizvoda, na svega 2,3 odsto. Ekonomski, ne izgle da da će Rusija pasti na kole na, svejedno što ju je ovih da na napustio i Nissan, svetski proizvođač automobila i po nudio svoje prozvodne kapa citete moskovskoj državi za nacionalizaciju.

Za razliku od Rusije, MMF predviđa da će do kraja de cembra ove godine ukrajin ska proizvodnja da se strmo glavi za 35 odsto. I nije tu kraj našim nedoumicama šta će biti sa Rusijom: Ujedinjene nacije su pre nekoliko da na odbile da se u Generalnoj skupštini tajnim glasanjem (na albanski predlog) odlu čuje o opštem otporu ruskoj agresiji, ne zbog ruskog di plomatskog pritiska na ma le zemlje, već zbog toga što one ne žele opšti sukob sa nu klearnom silom i mnoge mi sle da se gužva u Evropi njih ne tiče. A i mnoge zavise od rusko-ukrajinske pšenice. A pomalo i vole kad se neko di gne na Evropu i Vašington, zanemarujući da je Putino va ruska politika isto što i ob nova kolonijalizma.

Rat Rusije sa Ukrajinom pre lazi u rat iznuravanja, a on mora i dalje dovoditi do ra zličitih oblika emigracije oba stanovništva, od političkih i ekonomskih, do kulturnih i psiholoških. Sada je napolju oko 4,2 miliona Ukrajinaca, dok je unutra prerazmešteno oko tri miliona ljudi. A Rusi, recimo, bježe u Kazahstan, najmanje od šest do osam hi ljada dnevno. Imajmo u vidu, u Kazahstanu je ruski jezik i

dalje zvanični jezik Kazaka iako je kazaški proglašen za državni. Kažu da nema Kaza ka koji su rusifikacijom Mos kve neuspešno denacifiko vani i da ne znaju ruski. Svi ga govore.

Kazahstan je ogroman, ali je narod mali da ga brani na ce loj svojoj površini. Rusa je ta mo 1959. godine bilo 43 odsto a Kazaka 30 odsto, ali se oko 2008. godine zbog emigra cije Rusa obrnuo sastav te su Rusi pali na 21 odsto a Kaza ci skočili na 67 odsto. Među tim, sada Rusi ponovo nadi ru u Kazahstan. ,,Poješće“ ih Putinovi generali kao što je to učinio i car u 19. veku, a Sta ljin uništavao politikom ve štačke gladi i prisilnom de portacijom.

RUSI POSLIJE

REVOLUCIJE I SADA

Nije ista ruska emigracija posle boljševičke revolucije 1917. godine i ova posle 1991. godine do danas. Kod nas, u Crnoj Gori i Srbi ji, nisu one iste. Stara je ruska emigracija na teritoriji Jugo slavije bila lojalna našoj kra ljevini i nije učinila nijedan korak da je podrije u korist Lenjinove i Staljinove vlade. Baš suprotno od toga, Ju goslavija je bila prostor za kontranapad emigranata na socijalističku Moskvu i ni je čudno da su diplomatski odnosi Jugoslavije i SSSR-a uspostavljeni tek u proleće 1940. godine. Doduše, to za kašnjenje je bilo najvećma proizvod neskrivene omra ze bankarsko-industrijske i trgovačke elite među beo gradskim Srbima prema so vjetskoj vlasti.

Da nije bilo Tita i jugoslo venske revolucije, snage Sta ljinovog Ukrajinskog fronta ne bi takvom brzinom izašle iz Jugoslavije 1944. godine. Sada je drugačije. Što je Sta ljin propustio, to Putin ne će. Ambasade Rusije u Pod gorici i Beogradu su postale stožeri destabilizacije Crne Gore i Srbije, a u ruskoj turi stičkoj emigraciji koja drži nekretnine u Crnoj Gori mo ra biti izvršilaca te nelojal ne politike. Sa dolaskom ru ske antiratne i humanitarne emigracije u Crnu Goru pri tisak na vladu u Podgorici će još više rasti, jer će u njoj za sigurno biti - ne samo lažnih emigranata, agenata Mos kve - već će i ambasada siliti došljake da sarađuju na sin hronizaciji sa Moskvom pod pretnjom gubitka imovine u domovini i otežavanja života preostaloj porodici. Najma nje toliko.

Kako će Vlada Crne Gore sa Rusima na svojoj teritoriji izaći na kraj ne znamo, jer nismo čuli njen plan. Usu đujemo se da joj preporuči mo bar nekoliko poteza: da ne deli olako azile, boraviš ne i radne dozvole, kao i dr žavljanstva, već da što je više moguće smešta Ruse u hu manitarna središta. I da ih odmah stane učiti crnogor skom jeziku i istoriji. Niko u Crnoj Gori ne može biti veći Rus od Crnogorca.

Eksplozija u rudniku uglja na sjeveru Turske

Poginuo najmanje 41 rudar

ANKARA - Broj žrtava eksplozije u rud niku na sjeveru Turske pokazuje da ta tra gedija poprima veće razmjere nego što se moglo pretpostaviti poslije prvih informa cija, a posljednji zvanični podaci ukazuju da je stradala najmanje 41 osoba, dok spasi oci nastavljaju potragu u zatrpanom oknu.

Eksplozija se dogodila preksinoć u rudni ku TTK Amasra Musese Mudurlugu u gradu Amasra na obali Crnog mora. Ministar energetike Turske Fatih Donmez

izjavio je da preliminarna istraga pokazuje da je uzrok eksplozije rudnički gas – zapaljivi gas koji se nalazi u rudnicima uglja.

U vrijeme eksplozije u kopu je bilo 110 ljudi, rekao je ministar unutrašnjih poslova Turske Sulejman Sojlu koji je otišao u Amasru.

Više rudara je spašeno ili je samostalno uspje lo da se izvuče, ali je njih 49 ostalo zarobljeno. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan otkazao je planiranu posjetu jugoistočnom gradu Dijabrbakiru i najavio je dolazak u Ama sru kako bi rukovodio spasilačkom akcijom.

Dvjesta trideset četvrti dan ruske invazije Rat bi se mogao riješiti za sedmicu, sve zavisi od SAD i Britanije

ce su objavile da su ukrajin ske snage značajno pojačale granatiranje ruske teritorije u regijama Brijansk, Kursk i Belgorod od početka oktobra. Kako piše Kijev post, a preno si Gardijan, Rusija bi mogla omogućiti bjeloruskim voj nim ,,SU-25“ avionima da no se nuklearno oružje.

Nekoliko proruskih Telegram kanala jutros je objavilo da je počela nova ukrajinska kon traofanziva na sjeveroistoku regije Herson.

- Napad je počeo u pet ujutro. Neprijatelj je nakon žestoke topničke paljbe krenuo u ofan zivu. Nadamo se da je naše za povjedništvo dobro pripre mljeno za očigledne manevre - stoji u objavi na Telegramu uz dodatak:

KIJEV- Rat u Ukrajini mo gao bi se riješiti u roku od nedjelju dana, a to zavisi od Sjedinjenih Država i Velike Britanije, rekao je bjeloru ski predsjednik Aleksandar Lukašenko u intervjuu za NBC, čije je djelove danas citirala novinska agencija BelTA.

- Sve zavisi od SAD i Velike Britanije - rekao je bjeloru ski diktator.

- Ako sjutra shvatite da treba mo sjesti za pregovarački sto i pronaći rješenje, vjerujte mi, pronaći ćemo rješenje u roku od sedam dana - rekao je Lu kašenko, a prenosi ruska pro režimska agencija TASS. Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov na Tviteru je objavio što će se sve naći u novom paketu američke voj ne pomoći teškom 725 milio na dolara, koji je odobrio pred sjednik Džo Bajden. Radi se o

posljednjem u nizu paketa voj ne pomoći, čija ukupna vrijed nost do sada iznosi 17 milijar di dolara.

U paketu će se tako naći ra kete za napredne mobilne vi šecijevne bacače raketa tipa ,,himars“, desetine hiljada ar tiljerijskih granata, 200 više namjenskih vozila i više od dva miliona metaka.

Ukrajinska granata juče je po godila skladište nafte u ruskoj regiji Belgorod te izazvala po žar, rekao je guverner te regije Vjačeslav Gladkov Ruska regija Belgorod nalazi se blizu granice s Ukrajinom, nedaleko od grada Harkova. Ruske hitne službe objavile su da je jedan od 10 rezervo ara goriva oštećen u napadu, navode ruski mediji. Jutros su mediji prenijeli da je pogođe na trafostanica, ali su u među vremenu Rusi javili da je po srijedi skladište nafte.

Ruske službe prošle sedmi

- Neprijatelj je iskoristio nje gove nedavne uspjehe na ovom sektoru fronta, pregru pisao se i pokrenuo ofanzivu. Čekamo!

Električna trafostanica u ru skom gradu Belgorodu zapa lila se nakon što je pogođena u ukrajinskom vazdušnom udaru, rekao je guverner re gije Vjačeslav Gladkov.

U trenucima dok ruska vojska skuplja poraze diljem Ukraji ne, Vladimir Putin u Astani je rekao da su svi potezi Moskve u Ukrajini bili - dobri.

- Naravno, nije ugodno ovo što se danas događa. Ali sve bi se isto događalo i da nijesmo kre nuli u ,,specijalnu vojnu ope raciju“, samo bi uslovi za nas bili lošiji. Dakle, sve je OK - re kao je Putin nakon sastanka u Astani u petak.

Međutim, ruski predsjednik priznao je da su države biv šeg SSSR-a, tj. njegovi save znici, jako zabrinuti. Takođe, rekao je da će proći mjeseci prije nego što se popravi ošte ćeni Kerčki most.

Počela nova ukrajinska kontraofanziva na sjeveroistoku Hersona

Nastavlja se potraga u zatrpanom oknu

KOTOR- Kotoranin Žarko

Iković bio je šokiran kada je prije 15 dana saznao da se grobno mjesto na groblju Vrbice, u Dobroti, u Kotoru koje je kupio 2016. godine, ne nalazi tamo već na dru goj lokaciji na tom groblju, tj. da je vlasnik tog grobnog mjesta drugo lice.

Iković je Pobjedi ispričao da je grobno mjesto kupio 2016. godine, dok je groblje još bilo u fazi izgradnje.

-Otišao sam tamo sa službeni com Komunalnog preduzeća, koja mi je pokazala mapu slo bodnih mjesta. Odabrao sam lokaciju uz sami ćošak, pri zi du koji i danas postoji, kao i stepenice. Nakon toga, otišao sam u Komunalno preduze će, tamo su mi dali fakturu za plaćanje. Grobnica je koštala 4.280 eura i kupljena je na ime moje majke Senke Đuričko vić. Grobnica je tada bila zavr šena, izbetonirana, samo nije su bile završene i postavljene ploče. Kada sam sve to obavio, „više se nijesam puno okretao tome“ – kaže Iković.

Međutim, prije 15 dana, Iko vić je dobio poziv od zaposle ne u Komunalnom preduzeću da dođe na groblje kako bi po kazao lokaciju grobnog mje sta jer rade novi katastarski plan groblja.

-Pošao sam tamo, gospođa iz Komunalnog je otvorila ma pu, i rekla da je odvedem na lokaciju, što sam uradio. Ka da smo došli do našeg grob nog mjesta, ona je zastala i ka zala da po njihovim papirima to nije ta lokacija, već da se naša grobnica nalazi na dru goj lokaciji, na nekih pet-šest metara udaljenosti. Bio sam neprijatno iznenađen ovim saznanjem, odnosno, malo je

Premjestili grobno mjesto bez znanja vlasnika

On je mišljenja „da je ovo urađeno iz razloga, da se vjerovatno ta lokacija nekom svidjela i da je onda preprodata moguće po znatno većoj cijeni“. Ovo svoje mišljenje potkrepljuje saznanjima da je lice koje je u međuvremenu na volšeban način postalo vlasnik njegove grobnice već imalo grobno mjesto na tom groblju

reći – šokiran. Gospođa iz Komunalnog preduzeća mi je tokom razgovora re kla da nijesam jedini, da ovakvh slučajeva imaju još i da će kontaktirati direkto ricu povodom mog slučaja. Pozvala me nakon deset da na i rekla da je kontaktirala direktoricu i da se tu ništa ne može uraditi, jer drugo lice ima rješenje za grobno mjesto koje sam ja tada ku pio – kaže Iković.

On je mišljenja „da je ovo urađeno iz razloga, da se vje rovatno ta lokacija nekom svidjela i da je onda prepro data moguće po znatno ve ćoj cijeni“. Ovo svoje mišlje nje potkrepljuje saznanjima da je lice koje je u međuvre menu na volšeban način po stalo vlasnik njegove grobni ce već imalo grobno mjesto na tom groblju.

-U prilog mojim sumnjama govori i zapisnik od 29. mar ta 2016. godine u vezi dodjele grobnog mjesta, koji je izgle da naknadno sačinjen, a na ko jem nema mog potpisa, i u ko jem piše da je broj parcele XI/

72, a broj parcele je 29. Taj za pisnik sam sada prvi put vi dio, nijesam ga nikada potpi sao i broj parcele je pogešan. Sve ukazuje da je pravljen na knadno – kaže Iković.

On ukazuje i na činjenicu da na ulazu u groblje u posljed nje vrijeme „niču“ nova grob na mjesta.

-Gledao sam svojim očima da po noći kopaju grobove, ujutru se betonira... Pretpo stavljam da se to radi da bi se zataškali ovakvi i slični sluča

jevi, i da se ne bi pravio pro blem. Ko zna šta je tu sve ra đeno i kakve malverzacije su u pitanju i sada moraju obez bijediti grobna mjesta, pa idu onom „ajmo brže-bolje napra viti grobove“ – kaže ogorčeno Iković i insistira da mu se vra ti grobno mjesto koje je kupio 2016. godine.

-Neka nađu staru mapu, broj parcele je 29, a ne ovaj koji se navodi u ovom zapisniku. Ovo je bruka neviđena. Fra piran sam da je ovo moguće da se dešava – kaže Iković.

Direktorica Komunalnog preduzeća Miljana Đurišić saopštila je za Pobjedu da ovo nije prvi slučaj nepravilnosti na groblju, te da ih ima i još. -Kao što sam više puta do sada izjavila – arhiva grobnih mje sta i sahrana nije profesional no vođena. Trenutno vršimo unutrašnju kontrolu i za sva nepodudaranja rješenja sa stanjem na terenu pozivamo građane u cilju utvrđivanja či njeničnog stanja. Upravo zbog toga upućen je poziv i gospo dinu Ikoviću i otkriven ovaj slučaj – kazala je Đurišić.

Crnogorski turizam u haosu, treba da biramo klijentelu

PODGORICA - Stanje u crnogorskom turizmu je haotično jer ne postoji koncept koji pratimo i ta neodlučnost nas dovodi u položaj koji nije zavidan. U svijetu, koji napreduje brže nego ikada do sada, mi sta gniramo - kazao je Pobjedi Rade Bogavac, osnivač kompanije Travel Twitch DMC sa sjedištem u Crnoj Gori koja radi sa američ kim tržištem iz Bostona. Pokušava svim naporima da upozna Amerikance sa crnogorskim ljepotama, jer to su visokoplatežni gosti koji bi dolazili na odmor od sedam do 21 dan.

Bogavac je dio odbora Asoci jacije turističkih vodiča i ka da je počela pandemija ko rone, usljed nedostatka posla, otišao je iz Crne Gore u SAD

i sada pokušava da pomogne našem ,,poremećenom“ tu rističkom tržištu.

- Moji napori su usmjereni ka prezentovanju destinaci je i proizvoda koji nudi mo ja kompanija. Najveći izazov leži u činjenici da klijenti sa američkog područja putuju ka njima poznatim destinaci jama i mora da postoji određe ni osjećaj sigurnosti. Do sada smo održali desetak prezenta cija na različitim događajima kao i direktno turoperaterima i individualcima koji su tijesno povezani sa turističkom indu strijom - kaže Bogavac.

Dovodio je već grupe iz SAD koje su oduševljene ovim po dručjem.

- Mnogo sam predjela vidio, ali ovo nisam nigdje- je bio je dan od komentara koje sam zapamtio. Američko tržište je dva-tri dana putovanja do Cr

ne Gore, tako da njihova puto vanja znaju da budu od sedam do 21 dan i ne uključuju samo Crnu Goru već i naše susjed ne zemlje. To nam daje prili ku ponekad da pokažemo više. Najveći utisak ostavlja Boko kotorski zaliv u kombinaciji sa Durmitorom i Kolašinom.

Kontrasti i unikatni prizori ostavljaju bez daha i bude že lju da se dođe ponovo - tvrdi Bogavac.

Navodi da je trio hotela Che di, Regent i Blue Kotor Bay do sada ostavio najbolji utisak na njega i njegove klijente.

- Oni posjeduju profesional nost koja je potrebna tržištu sa kojim sarađujem. Ono gdje usluga stvarno zasija je na sje veru gdje klijenti imaju prili ku da osjete autentičnost naše kulture i toplinu gostoprim stva, i to im predstavlja haj lajt putovanja - ističe Bogavac.

O tome u kojem smjeru naš tu rizam treba da ide on naglaša va da treba da biramo klijente lu koristeći postojeće resurse.

- Ne pokušavajući da pratimo druge primjere već da bude mo primjer drugim destina cijama primjenjujući koncept luksuznog i održivog turizma. Imena koja se nalaze u Boko kotorskom zalivu su savršen primjer da postoje investici je koje mogu da nas stave na mapu globalnog turizma, ali ta imena i sadržaji moraju da budu podržani kvalitetnom infrastrukturom koju mi, na žalost, nemamo - naglašava Bogavac.

Smatra da region treba da bu de upoznat sa onim što Crna Gora posjeduje.

- Ako naše komšije nijesu svje sne šta Crna Gora predstav lja teško da ćemo biti u sta nju da budemo prepoznatljivi

Ona objašnjava da građani često ne posjeduju rješenja o grobnim mjestima, a i ako ih imaju uz rješenja nijesu do bijali mape, već su im pozici je grobnih mjesta određiva ne usmeno. - Pa se sada dešava da dvije različite osobe tvrde da ima ju isto grobno mjesto. Imamo situaciju gdje građani tvrde da su davali direktno zaposleni

ma u Komunalnom novac za izgradnju kosturnica, a dobi li grobnice bez istih. Sve što je do sada okrtiveno datira iz prethodnog vremena, ali u na šoj nadležnosti nije da dono simo presude već će sve za šta postoji osnov biti predato nad ležnom sudu, koji će sprove sti dalju proceduru utvrđiva nja odgovornosti – kazala je Đurišić. iv. K.

van granica Balkana. Fokus, sa druge strane, treba da bu de na klijenteli sa Zapada jer gosti srednje i visokoplatežne moći ostvaruju pozitivan efe kat na razvoj turizma i čine nas više efikasnim. Nijesmo desti nacija za masovni turizam jer naša površina i infrastruktura ne podržavaju to - kaže Boga vac dodajući da treba kreirati dugoročni plan koji bi sanirao sve ,,bolne“ tačke koje nam ne dozvoljavaju da sazremo u tu rističkom smislu.

- To ne možemo postići osim ako se ne usmjerimo ka potra žnji koja će nas učiniti održi vim i proizvesti kontinuirani rast na dugoročnom nivouporučuje Bogavac.

Što se tiče sjevera smatra da nosi vrijednost koja nije mjer ljiva.

- Činjenica je da imamo loka cije sa elementima tradicio nalnog sadržaja koji je potkri jepljen dugom istorija. Svaki turstički proizvod treba da doprinese svojom vrijedno šću. Katuni i način života, ko ji je prisutan u njima, rijetko je viđena pojava u svijetu. Va lorizacijom tih oblasti stav ljamo sebe daleko ispred dru gih destinacija. Potrebna je jaka volja, puno truda, istraj nost i očuvanje tih oblasti čija će popularnost i posjećenost da raste vremenom. Možda ovo nije nešto što je atraktiv no mlađim generacijama, ali siguran sam da postoji model koji bi sačuvao vrijednost ka tuna u obliku u kojem je sada - tvrdi Bogavac.

U suštini sav sadržaj sjevera, po njegovim riječima, treba sačuvati i njegovati jer pregršt prirodnih ljepota i autentične kulture na relativno malom prostoru je pojam koji izumire u procesu globalizacije.

N. Kovačević

Rade Bogavac iz Bostona - osnivač kompanije Travel Twitch DMC pokušava da dovede američke turiste u našu zemlju

Na ulazu u groblje u posljednje vrijeme „niču“ nova grobna mjesta

Nepotpisani zapisnik

Rade Bogavac

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Smijenjeni direktor

Agencije za nacionalnu bezbjednost je, u saradnji s inostranim partneri ma, odnedavno počeo da otkriva nove elemente u procesu šverca cigareta u Crnoj Gori, i da radi na otkrivanju i eliminisanju raznih modela ruskog ma lignog uticaja u državi.

AUTOKRATSKI MANIRI

Njegova žustra smjena dok učestvuje na NATO-spon zorisanoj konferenciji o bez bjednosti može biti viđena i kao simptom panike pred sjednika Vlade u tehničkom mandatu Dritana Abazovi ća. Očigledno je da se pred njegovim očima urušava po litička ikebana koju je zajed no s domaćim i inostranim političkim, finansijskim, i vjerskim mentorima ranije prodao političkom Zapadu i naivnim (očajnim?) glasači ma u Crnoj Gori.

U maniru tradicionalnog au tokrate, Abazović odbija da prepozna i prizna grešku, već tvrdoglavo i uz dodatnu ener giju nastoji da kako-tako re vitalizuje svoj potrošeni poli tički kapital. On je svjestan da je izgubio podršku Zapada, a plaši se da bi ga i njegovi do maći i istočni sponzori ubr zo mogli ,,puštiti niz vodu“. Iz ovih razloga se treba plaši ti narednih poteza premijera u tehničkom mandatu. Nije nezamislivo da bi on mogao da nastavi čistku u bezbjed nosnom i spoljnopolitičkom sektoru smjenjivanjem sa dašnjih ministara odbrane i vanjskih poslova. Ovakvi po tezi bi dodatno radikalizova li ionako duboku krizu u Cr noj Gori, a u pitanje bi doveli i

Okviri za brigu o Crnoj Gori

Premijer u tehničkom mandatu, gospodin Abazović, štoviše, osporava očigledno. On osporava jasno utemeljene i dokumentovane činjenice o pogubnoj ulozi SPC i Rusije u Crnoj Gori, o malicioznom uticaju Aleksandra Vučića, pa čak i o dokumentovanom srpskom klero-nacionalističkom političkom profilu i desničarskoj ideološkoj matrici na kojoj počiva Demokratski front. Ovakav premijerov otkorak od naše političke zbilje i činjenica, koje je konstituišu, zaista je zabrinjavajući

poziciju, odnosno, funkcioni sanje države u okvirima NA TO saveza.

Kao što znamo, stvari se ne dešavaju u vakuumu. Mada nam politička dinamika na meće potrebu da pratimo lo kalne događaje iz sata u sat, pa lako izgubimo iz vida ši ri politički i geostrateški ho rizont, mislim da je neop hodno ukazati na kontekst u kojem se crnogorska kriza razvija i produbljuje.

GLOBALNI I UNUTRAŠNJI ,,RAT“

Prvi okvir, odnosno, prvi nivo konteksta koji moramo ima ti na umu jeste činjenica da je Crna Gora aktivni učesnik u svojevrsnom ,,ratu“. Ona je, htjela to ili ne, integralni dio geo-političkog i geo-strateš kog nadmetanja političkog, obavještajnog, ekonomskog i vojnog Zapada i Istoka.

Na našem lokalnom nivou ovo globalno nadmetanje izoštrava postojeće linije raz dvajanja i produbljuje dav nošnje podjele u društvu i u našem političkom biću. Važ no je ne zaboraviti da su pri roda i intenzitet sukoba na lo kalnom nivou u znatnoj mjeri određeni interesima global nih i regionalnih sila, i da su lokalni borci u našem politič kom i bezbjednosnom ringu često, ako ne po pravilu, za

stupnici izvanjskih interesa i aspiracija.

Premijer Abazović, Vlada koju još uvijek vodi, njego va partija, i njeno političko sazvježđe su zauzeli jasno vidljive položaje na ovom glo balnom frontu. Mjereći po to me što i kako rade, a ne po to me što govore, oni su domaći izvršioci instrukcija koje su definisane u Moskvi, a u Be ogradu prilagođene za lokal nu upotrebu. Ono što zvuči i izgleda kao uslužni servis au tokrata kakav je Aleksandar Vučić, može imati (i često ima) svoj izvornik u Kremlju. Tenzije u bezbjednosnom i obavještajnom sektoru; ak tivnosti oko šverca cigare ta; panične smjene ljudi ko ji su koordinirali uspješne bezbjednosne i obavještaj ne akcije; dalje rastakanje ionako slabašne ekonomske i finansijske podloge na koju se Crna Gora oslanja (ovdje mislim na djelatnosti Elek troprivrede, poziciju željeza re u Nikšiću, pred-bankrot nu poziciju Rudnika uglja u Pljevljima, ali i na Luku Bar i Aluminijski kombinat); de facto zaustavljanje proce sa pridruživanja EU; fokus na regionalne incijative ko je neodoljivo podsjećaju na savremenu inkarnaciju ra nijih velikodržavnih pro jekata, kakva je inicijativa

,,Otvoreni Balkan“; duboka i sveobuhvatna klerikalizaci ja crnogorskog društva s po sebnim naglaskom na deva staciju obrazovnog sistema - sve ovo, i mnogo više, su lo kalne manifestacije pomenu tog globalnog i regionalnog nadmetanja, i predstavljaju značajne ,,ratne“ operacije u Crnoj Gori. Ovo su frontovi na kojima se, što je brže moguće, mo raju pokazati i dokazati sna ga i legitimitet ideje suvere ne i nezavisne države, kao i sposobnost njenog opstanka i nivo njene funkcionalnosti.

PARTITOKRATIJA vs GRAĐANI

Drugi okvir u koji se trenut na dešavanja mogu i trebaju pozicionirati je činjenica da je crnogorsko društvo parti tokratsko i klijentelističko, i da su građani svojevrsni za točenici (svejedno da li oni bili toga svjesni, ili ne) partij skih politika i interesa. Jedna od posljedica ovog su žanjstva u partijskim zinda nima jeste to da građani već decenijama žive u perma nentnoj izbornoj kampanji. Zapošljavanje, održavanje postojeće i kreiranje nove infrastrukture; poboljšanje nivoa i kvaliteta zdravstvene zaštite; stabilizacija finansij skog sektora, itd. su direktno

zavisni od uspjeha partijskih pregovora s glasačima, odno sno od finansijske sposobno sti partija da kratkoročno osi guraju podršku glasača. Spremnost partija da svo je interese i željenu izbornu pobjedu stave ispred intere sa građana, kao i nivo pome nute zavisnosti su jasno, i u drastičnoj formi, pokazani nedavno: iznenadnim pre dizbornim prilivom više od 300 novih stanovnika Šavni ka, i ponosnim najavama pre dizbornog asfaltiranja dijela trotoara u Tivtu!

Uspjeh na pomenutim fron tovima se ne može postići ako se u okviru suverenističkog crnogorskog političkog izra za ne prekine s dosadašnjom praksom odnosa podređe nosti brojčano manjih par tija u odnosu prema DPS-u. Tokom posljednje dvije de cenije, ono što je bilo nazi vano ,,koalicija“ na vlasti je, kao po pravilu, bio svojevr sni uslužni servis DPS-a, bez kojeg ova partija nije mogla da vrši efektnu vlast u državi.

IDEJA O

PARTNERSTVU

mehanizama kontrole, ali se ovaj razgovor o partnerstvu mora započeti odmah, jer cr nogorsko društvo nema vre mena za dalje kalkulisanje po staroj matrici partijskih interesa.

ULOGA CRKVE

Treći okvir je višeslojno de struktivna uloga Srpske pra voslavne crkve u Crnoj Gori. Moram s žaljenjem konsta tovati da je, po parametri ma koji su meni poznati, ova vjerska institucija u Crnoj Gori ostvarila svoja dva os novna zadatka: klerikaliza ciju društva i pozicionira nje SPC na centar političkog terena.

SPC je u ovome uspjela dije lom i zato što je vjernicima ponudila kolaž želja i stre mljenja koja nijesu bila sa mo i isključivo teološke pri rode, nego su imala i snažno naglašene socio-ekonom ske i identitetske elemente. Dijelom je uspjela i zbog di rektne podrške koju je davao i nastavlja da daje Aleksan dar Vučić

Ovo je, vjerujem, kontekst u kome se naša domaća kriza treba smjestiti.

POTRAGA ZA IZLAZOM

U maniru tradicional nog autokrate, Abazo vić odbija da prepo zna i prizna grešku, već tvrdoglavo i uz dodatnu energiju na stoji da kako-tako revi talizuje svoj potrošeni politički kapital. On je svjestan da je izgubio podršku Zapada, a plaši se da bi ga i nje govi domaći i istočni sponzori ubrzo mogli ,,puštiti niz vodu“

Mislim da je od vitalne važ nosti prekinuti s tom prak som i redefinisati odnose u okviru ovog političkog izra za. Neophodno je razmišljati o partnerstvu koje prevazila zi partijske interese, posla ničke aspiracije i klijenteli stički impuls, kao i lokalnu kadrovsku kombinatoriku. Radi se o partnerstvu koje daje mogućnost sposobnim nepartijskim stručnjacima i aktivistima da doprinesu ve ćoj funkcionalnosti sistema. Ovo redefinisanje podrazu mijeva otvorenost ka druga čijim izbornim listama i gla sanju za pojedince, a ne za političke partije.

Uvjeren da je ovakav par tnerski odnos onih politič kih snaga koje su lojalne svo joj državi i pravnom okviru koji je čini, jedini put ka oslo bađanju građana iz zatvora partitokratije i klijenteliz ma. Naravno, svjestan sam da neće biti lako uvjeriti po litičke partije da se odreknu

Izlaz iz ove kompleksne i du boke krize se još uvijek ne na zire, između ostalog i zato što je dvogodišnja devastacija te melja na kojima počiva Crna Gora urađena brutalno, de taljno, i bez snažnog otpora aktera koji su svoj politički kredo izgradili na diskursu suverene i nezavisne drža ve, članice NATO i EU. Trenutno se nalazimo u za vršnoj fazi ove devastacije, i s izvršnom vlašću koja pre dano radi u korist društvene štete, pa ima mnogo razloga zašto ovu vladu i političke i finansijske strukture koje je podržavaju možemo oka rakterisati kao ,,nelojalne“ državi Crnoj Gori, njenom pravnom okviru i njenim građanima. Sadašnja vlada u tehničkom mandatu i njen predsjednik svakodnevno pokazuju spremnost da tu đe (i lične) ekonomske, poli tičke i bezbjednosne interese stave iznad zakona i interesa države Crne Gore.

Premijer u tehničkom man datu, gospodin Abazović, što više, osporava očigledno. On osporava jasno utemeljene i dokumentovane činjenice o pogubnoj ulozi SPC i Rusije u Crnoj Gori, o malicioznom uticaju Aleksandra Vučića, pa čak i o dokumentovanom srp skom klero-nacionalističkom političkom profilu i desničar skoj ideološkoj matrici na ko joj počiva Demokratski front.

Ovakav premijerov otkorak od naše političke zbilje i či njenica koje je konstituišu je zaista zabrinjavajući. Oni optimističniji od mene tvr de da su to konsekvence pri jašnjeg aranžmana s politič kim elitama u Srbiji, u koji je Abazović ušao. Ja mislim da nije sasvim neosnovano raz mišljati i o patološkoj dimen ziji skorih dešavanja.

STAV: Ima li izlaza iz crnogorskog političkog ćorsokaka

Iluzije kao štit od surovosti

Živimo u patrijarhatu i sigurna sam da žene osjećaju, kao i lirski subjekt, da nas on navodi da ne postupamo uvijek u svom najboljem interesu. Pokušavala sam da nađem način da to kažem, a da pritom nikoga ne odbacim – kazala je Petrović

PODGORICA – Treća knji ga poezije „Moja mama zna šta se dešava u gradovima“, mlade srpske pjesnikinje Radmile Petrović meteorski je osvojila pažnju kritike i čitalaca u regionu. Knjigu prepoznatljivu po ironij skom buntu i angažovanosti protiv patrijarhata, ali i lirskim tonovima, objavila je beogradska izdavačka kuća i pjesnička radionica „Enklava“, koju vodi poznati pjesnik i predavač Zvonko Karanović.

Crnogorski čitaoci mogli su se upoznati s poezijom ove daro vite autorke na njenim ljetoš njim gostovanjima na „Grad tea tru“ u Budvi, zatim u Podgorici, na poetskim tribinama FIAT-a i drugim gradovima. Čini se da je uvodni tristih u knjizi „Moja mama zna šta se dešava u grado vima“ pjesnikinja uzela s ozbilj nim razlogom kao moto knjige: „Gospođo, šta imate kod kuće?/ Dve ćerke./ Čestitam, dobili ste i treću“. Ovaj sažetak eksplicira ukupnu tematiku knjige, a to je položaj mlade pjesnikinje dje vojke u surovom, zaostalom si stemu patrijarhata u kom je au torica odrastala u srbijanskom gradiću Arilju. Osim ove, najnovije knjige pje sama, Petrović je do sada objavi la zbirke poezije „Miris zemlje“ i „Celulozni rokenrol“. Osim u knjigama, poeziju objavljuje u domaćim i regionalnim časopi

sima i portalima, zastupljena je u značajnim pjesničkim izbori ma i antologijama, učestvuje na književnim radionicama i rezi dencijalnim boravcima u regio nu i inostranstvu.

POBJEDA: Većina pjesama iz Vaše prve knjige počinje u prvom licu, lično, autobi ografski… Pa ipak ste sve te lokalne i lične teme u poezi ji izdigli na univerzalni nivo značenja? Da li je to bio ključ za uspjeh knjige?

PETROVIĆ: Tu već feministič ka parola „Lično je političko“ može da pomogne. Preciznije, lično je uvijek i univerzalno u književnosti. Mišljenja sam da ako pišeš neko djelo i uspiješ do bro da preneseš duh i dušu ba rem jednog lika ili lirskog su bjekta, to djelo će biti uspješno. Realnost je da je čovjek u sušti ni i na kraju uvijek sam, a umjet nost je jedna od rijetkih oblasti koja tu samoću može da ubla ži. Nadalje, trudila sam se da u svojoj zbirci opišem kako jed na djevojka gleda na patrijarhat kao sistem i kako ga osjeća, ka ko se osjeća pri prelasku iz sela u grad, kako iz grada vidi selo i ka ko je iz sela navikla da vidi grad. Sve te teme su vrlo univerzalne.

POBJEDA: Može li se reći da je to dio onog tradicionalnog povezivanja poezije za neki topos, grad, selo, neko mje sto koje često trajno obilje ži njeno nastajanje. Kako Vi osjećate to simboličko mje sto nastajanja poezije?

PETROVIĆ: Živimo u patrijar hatu i sigurna sam da žene osje ćaju, kao i lirski subjekt, da nas on navodi da ne postupamo uvi jek u svom najboljem interesu. Pokušavala sam da nađem način da to kažem, a da pritom nikoga ne odbacim, jer dobra književ nost može biti sve, samo ne jed nostrana. Ona mora uvijek po kazivati da postoje dvije strane novčića, kao što i u realnom ži votu postoje. Takođe, svi imamo to selo, makar ono bilo simbolič ko mjesto, kako kažete u pita nju, odakle krećemo i čime smo oblikovani i svi imamo taj veliki grad u sebi, mjesto gdje treba da stignemo, mjesto za koje vezu jemo svoje nade, a kasnije i ra zočaranja. Ako želiš uspješno da kritikuješ to selo ili taj grad, moraš ga znati u dušu. Pisati o nečemu o čemu znaš, to je uvi jek dobra strategija.

POBJEDA: Kritika, čitaoci i mediji, često insistiraju na Va šem stihu „ja sam šmeker-de vojka“, ali u pjesmama nema te recimo ,,Paco Rabanne“, ili ,,Lancome La Vie“, nema ni slatkastih, ,,mirišljavih“ me tafora. Glavna „junakinja“ ne koristi „maskaru, već masat i francuski ključ“. Gotovo sva ka pjesma u knjizi ispisana je surovo iskreno?

PETROVIĆ: Za početak, tre balo je da sve zvuči uvjerljivo. Iskrenost nije književna katego rija. To je nešto što čitalac osjeti ili ne kad čita ono što ste napisa li. Ako osjeti, uradili ste kao pi sac dobar posao. Što se tiče pr vog dijela sintagme „surovo“, mislim da je život surov. U bici smo i niko prije nas tu bitku nije dobio. Postoje razne vrste iluzi ja kojima se štitimo od ove suro vosti. Neke od iluzija su zadrža ne u knjizi, neke nijesu. Trudila sam se da knjiga ne bude pesi mistična i lično smatram da je vrlo optimistički napisana, uz činjenicu da je stalna borba je dina konstanta života. Što se tiče stiha „ja sam šme ker-devojka“, bio mi je taj stih jako važan dok sam pisala zbir ku. Taj stih naznačava da lirski subjekt nije pristao na rodnu ulogu koja se očekivala i da ne pristaje da bude kao svoje pret kinje – samo još jedno žensko.

POBJEDA: Koliko je škola pisanja „Enklava“ koju ste pohađali doprinijela da po eziju u knjizi izvučete iz ne kih lokalnih tema i obojite je ironijskim značenjima koja su dobila jednu dodatnu di menziju uz lirske tonove ko jih ima u knjizi?

PETROVIĆ: Pjesnik i predavač u „Enklavi“ Zvonko Karanović mi je mnogo pomogao. Atmos fera koju smo imali na toj radi onici, pjesnikinje i pjesnici ko ji su bili izuzetno talentovani i prijateljski, ali i kritički nastro

jeni, zaista je neponovljiva. Moj plan je bio da zbirka ima odre đen narativni tok. Ironija je dio mog stila, a stilu vas ne uči škola pisanja. To je nešto što donosi te. Urednik vas može upozoriti da je nešto što ste rekli nerazu mljivo ili da konstrukcija koju ste upotrijebili nije dobra, da je u pitanju opšte mjesto i slič ne stvari. Teme su, takođe, ne što što donosite. Ne može vam urednik reći o čemu ćete pisa ti, naročito, ne možete ni pisa ti o nečemu što vas emotivno ne pokreće.

POBJEDA: Rekli ste u jednom intervjuu da je „Enklava“, ta kođe, najviše uticala u smi slu “smanjenja ega“ . Da li ste uspjeli da naučite samokon trolu negativnih emocija, od nosno da žrtvujete sve emo tivne razloge radi konačnog kvaliteta pjesme?

PETROVIĆ: Radionica pisa nja mi je pomogla da shvatim i prihvatim da nije svaka pjesma koju napišem dobra pjesma. Naravno da nekad postoje ne gativne emocije, ali to se pre brodi, kažeš sebi da nijesi naj pametniji na svijetu, razmisliš o svim kritikama koje su ti upu ćene i savjetima. Nikad nije loše da te kritikuju, čak iako kritika nije na mjestu ona ti otvori ne ko novo polje razmišljanja. Za pravo, najviše volim kritike. Sva ku kritiku upućenu mojoj zbirci smatram bar u nekom dijelu op ravdanom.

POBJEDA: Možda je i to je dan od razloga da će sljede ća Vaša knjiga, vjerovatno, biti sasvim drugačija, jer ste, na neki način, iscrpli ovu vr stu tema u knjizi „Moja ma ma zna šta se dešava u grado vima“. Rekli ste, takođe, da „još nijeste ispričali priču“.

Što će biti nastavak priče u Vašim sljedećim pjesmama, odnosno knjigama?

PETROVIĆ: I ja sam mislila ne posredno nakon završetka zbir ke da su te teme iscrpljene, ali mi se kasnije stvorio utisak da priča ipak nije ispisana do kraja. Iza zov je sada tu priču ispričati do kraja, sa novim elementima, a bez ponavljanja starih. Narav no, svi pitaju kako izgledaju no ve pjesme ili šta je sljedeće. To je nešto o čemu zaista ne želim da pričam, jer dok radim na ne čemu to je samo moje, to je ne što najintimnije moguće. Jeste da će to prije ili kasnije dospjeti u ruke čitalaca, ali dok ne dođe taj trenutak imam potrebu da to štitim jer je trenutno samo moje, a kasnije će postati svači je i moraću to da obezličim ta ko da prestane na nekom nivou da bude moje da bih pisala nešto novo. Ima ta izreka da imati ta lenat znači imati šta da daš dru gima. To je davanje nekada veće od onoga što sami autori dobi jaju, posebno u fazi kada knjiga uđe u čitaoce i nemate vi onda neke posebne veze sa tom knji gom koja je neko vrijeme prije toga bila čitav vaš svijet.

POBJEDA: Na Vašim gosto vanjima na crnogorskim tri binama moglo se čuti da je „poezija ponovo postala mo derna stvar“, te da ste knji gom i pjesmama uopšte pro širili krug čitalaca poezije. Da li osjećate da je to tako?

PETROVIĆ: Čitaoci na našim prostorima vole knjigu da vežu za autora, a ja nijesam poricala da stojim svim svojim srcem iza svog lirskog subjekta. Možda je to jedan od razloga, ali možda je veći razlog to što su mnogi bili sposobni da se povežu sa lirskim subjektom zbirke, da je razumi

Žene u Srbiji su građanke drugog reda

POBJEDA: Neformalni kolektiv ,,Ženska soli darnost“ čija si iskrena saborkinja pokrenuo je „žensku revoluciju“, povodom objavljivanja intervjua sa višestru kim silovateljem u listu „Informer“, obesprav ljenosti žena itd. Što je u fokusu vaših protesta?

PETROVIĆ: Kolektiv ,,Ženska solidarnost“ pozvao je na proteste i revoluciju i ja sam im se rado pridružila. Postoji potreba da pokrenute proteste podrže sve žene koje imaju bilo kakav uticaj, ja sam tu potrebu prepoznala i priključila se borbi kao pjesnikinja, što nije bilo teško jer su pjesnikinje oduvijek bile revolucionarne. Na kraju krajeva, čitava moja zbirka govori o temama, problemima zbog kojih protestujemo. Mislim da je na građankama i građa nima da izađu na ulice, da pozovu na osvješćivanje drugih građanki i građa na, da se na taj način izvrši pritisak na institucije koje bi trebalo da ojačaju okvir koji štiti nas građanke od nasilja muškaraca. Nakon prva dva protesta, institucije su ostale nije me i još jednom potvr dile da su žene u Srbiji građanke drugog reda. Očekuje se da ućutimo i zaboravimo na svoje zahtjeve, međutim, nama nije moguće zaboraviti koliko se nebezbjedno, nezaštićeno i poniženo osjećamo u zemlji u kojoj se od nas žena toliko zahtijeva i očekuje, u kojoj plaćamo poreze i doprinose i obavljamo sve ostale građanske dužnosti. Ne možemo i nećemo da zaboravimo pokušaj uniženja žena od strane medija i institucija, iako je ovo samo jedan u nizu takvih pokušaja. Žene u Srbiji se organizu ju i borićemo se same za sebe jer je očito da smo prepuštene sebi. Drage žene u Crnoj Gori, i vama želimo žensku revoluciju.

ju, pronađu sebe ili nekog svog u njoj. Poezija je moderna i uvijek će biti zbog te vječite i nezasite potrebe da iskažemo sebe. Poe zija je jedna egalitarna kategori ja. Ja, na primjer, nijesam imala kao dijete priliku da sviram ne ki instrument ili treniram neki sport, ali ste pisanjem mogli da se bavite bez obzira na to iz koje ste klase i gdje živite. To je razlog zašto mislim da je poezija kate gorija pravednosti i pravde, kao i književnost u cjelini.

Ljubeta LABOVIĆ

INTERVJU: Radmila Petrović, pjesnikinja i aktivistkinja kolektiva ,,Ženska solidarnost“

Naslovnica knjige „Moja mama zna šta se dešava u gradovima“

ČOVJEK

JE UVIJEK

SAM: Radmila Petrović

Ema B E dnarž

Uhvatio život kamena i drveta

PODGORICA – Poznati cr nogorski vajar Mijo Mijuš ković (1931–2022) preminuo je rano juče u Sutomoru, u devedeset drugoj godini. Go vorio je da je proživljeno naj bolja umjetnička škola i da je svijet njegovih skulptura su blimat onoga što je osjetio i naučio, a učio je od onoga što ga okružuje – ljudi i prirode.

Isticao je da čak i mračnija stra na prirode može predstavljati nepresušan izvor inspiracije. O njegovom djelu i radu nadah nuto su pisali mnogi domaći i strani likovni kritičari, kusto si, kolege, pjesnici i pisci. Po sebno su naglašavali njegovu nepresušnu inspiraciju crno gorskim kamenom i drvetom. Kako ističu njegove kolege i bliski prijatelji, živio je skro mno u potpunosti predan

O njegovom djelu i radu nadahnuto su pisali mnogi domaći i strani likovni kritičari, kustosi, kolege, pjesnici i pisci. Posebno su naglašavali njegovu nepresušnu inspiraciju crnogorskim kamenom i drvetom

svom radu i porodici. Ostva rio je 41 samostalnu izložbu u zemlji i inostranstvu i izla gao na više od 150 grupnih. O njegovom djelu snimljeno je 18 dokumentaraca i na dese tine TV emisija u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Her cegovini, Mađarskoj, Njemač koj i Francuskoj. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade, kao i ostalih prestižnih strukov nih priznanja.

OSOBENOST

Vajar osobenog stila – Mijo Mijušković 2016. godine do bio je Gran pri na 38. Crno

gorskom likovnom salonu „13. novembar“ za skulpturu „Ta blja“. Sa Mijuškovićem, ko ga su često nazivali zaljublje nikom prirode, tada smo se susreli u njegovom domu u naselju Suvi Potok, iznad Su tomora. Ambijent u kojem je autor stvarao opčinjavao je –brojne skulpture okružene blagim mediteranskim krajo likom dokaz su ostvarivosti harmonije između prirode i čovjeka. Vajar, koji je dece nijama radio u Hidrometeo rološkoj službi, virtuozno je oblikovao kamen i drvo, daju ći potpunu slobodu imaginaci

ji. Mijušković se tada prisjetio da se njegov prvi ozbiljan do dir sa umjetnošću dogodio na Cetinju gdje je otkrivao svijet likovnog stvaralaštva. – Družio sam se sa umjetnici ma, pratio zbivanja na tom po lju, bio u toku, ali nijesam se ti me aktivno bavio, već poslom koji mi je, na neki način, ipak pomogao da otškrinem svijet likovne umjetnosti. Ljepota prirode, umjetničko stvaralaš tvo i kontakt sa veličanstvenim ljudima koje je Crna Gora uvi jek imala bili su moje dodirne tačke sa umjetnošću u mlado sti – kazao je tada Mijušković. Rad u drvetu ga je privlačio, kako je istakao, zato što je kroz njega mogao posmatrati priro du otvorenih očiju. – Rekao bih da sam se ozbilj no počeo interesovati za rad u drvetu nakon boravka na Dur mitoru sa mojim prijateljem, istaknutim filmskim snimate ljem Mišom Tomaševićem Dogovorili smo se da po naj većoj zimi posjetimo selo Cr na Gora. Na putu ka tom selu opazio sam bor krivulj na jed nom od durmitorskih vrhova. Odolijevao je dostojanstveno svim vremenskim nedaćama i živio je. Kada sam vidio taj pri zor, u kojem se priroda prika zala u svem svom veličanstvu, pomislio sam da bi bilo lijepo ,,uhvatiti“ život tog drveta i od tada radim sa tim materijalom – prisjetio se Mijušković. Povodom smrti Mija Mijuško

Vajar Mijo Mijušković

vića ministarka kulture i me dija Maša Vlaović uputila je telegram saučešća. - Svojom osobenom poetič nošću, kojom je kao rijetko ko umio posebnosti našeg pro stora uvezati u univerzalna značenja, Mijo Mijušković je pripadao najužoj grupi onih naših umjetnika koji su pred stavljali svojevrsne ambasado re kulture. Njegova djela osta će trajno u umjetničkoj riznici Crne Gore, ne samo kao doka zi jednog nesvakidašnjeg ta lenta, već i kao primjer umjet ničke dosljednosti i pregnuća - navodi se u telegramu.

UGOVOR S PRIRODOM

Književnik Mirko Kovač jed nom je prilikom zapisao da je „Mijo Mijušković monah (eremit, pustinjak) zavjeto van skulptorskom Redu i po svećen iznalaženju one forme koja bi mu pružila potpunu slobodu kao što je slobodan njegov život“.

– On je pod ugovorom sa priro dom, ali obavezan samo pred Bogom koji ga je obdario – za pisao je Kovač.

Teatrolog Slobodan Marko vić istakao je da Mijo, vajaju ći, otkriva dušu, srce i krvo tok kamena.

– On je od Boga poslat da nas pomiri sa kamenom i kaže ka ko je u njemu i ishodište i uho dište, bez obzira na to gdje smo nikli i gdje ćemo usahnuti – za pisao je Marković.

Književnik Dušan Matić rekao je da se pred Mijuškovićevim skulpturama ponekad osjeća kao da je pred početkom našeg postojanja, a u isti mah kao pred rađanjem novoga svijeta poslije jedne tragedije. Pjesnik i likovni kritičar Mladen Lompar zapi sao je da je sve ono što je Mijuš ković stvorio veličina vajarskog djela, samoniklog i toliko do brog da će se teško prevazići, ne samo u našim okvirima.

– Dilemu o bližem stilskom opredjeljenju ovog opusa je dino je ispravno riješiti činje nicom – Mijo je Mijo – zapi sao je Lompar. Posljednji intervju za Pobje du, Mijo Mijušković dao je u januaru ove godine, povodom 90 godina života i retrospek tivne izložbe u Berlinu. A. Đ.

PODGORICA – Izložba ra

dova umjetnika Darka Đu rovića otvorena je u Mo dernoj galeriji. U postavci, naslovljenoj ,,Pogled kroz dugu“, Đurović se bavi iracionalnim ponašanjem čovjeka, pružajući publici uvid u svoja veoma sadr žajna i jezgrovita slikarska istraživanja. Dugine boje su uravnotežene sa figura tivnim slojem – nanesene su sunđerom i providnog su karaktera.

– Duga je neobična i karak teristična pojava. Ona je ma nifestacija koja upućuje na progresivne osobine čovje ka i njegovog puta. Duga ima funkciju prekrivanja ljudskih katastrofa. Duga je neka vrsta simboličkog putokaza – go vori nam kako čovjek treba da se razvija, zato što je svi jet u kome živimo svijet ko ji je nedovršen, svijet mita, arhetipa, rascjepa… Treba lo bi nekako izaći iz tog svije ta, a jedini način je razvoj čo vjekove ličnosti. Zato su boje

Duga prekriva ljudske katastrofe

duge jedini otvoreni element u prirodi koji pokazuje da se može više – kazao je Đurović za Pobjedu.

On je pojasnio da postavku karakteriše svojevrsna dija loška dimenzija.

– ,,Pogled kroz dugu“ može mo posmatrati kao olakšanje komunikativne niti. Svaki po smatrač je nepozvan uveden u moj rad, jer njega niko ni je pitao da li on želi kroz bo je duge da posmatra neki svi jet ili ne želi. Na taj način ne pravim kompromis sa posma tračem, već je on ,,prisilno“ i ne hoteći uveden u posma tranje tog svijeta – istakao je Đurović.

Likovna kritika često ističe da je Đurović slikar fantasti ke i ,,apsolutni gospodar ima ginacije“…

– Često su predgovori za izložbe išli u tom pravcu da me okarakterišu kao nadre

čovjekova autonomna volja. Kao što je slučaj kod postim presionista koji su željeli svo ju ličnu volju da projektuju u sferu likovnog izražavanja.

Mene za sad zanima brižlji va obrada detalja i stilizacija koja će biti slobodna i gestu alna – kazao je Đurović.

Kustoskinja izložbe, teoreti čarka umjetnosti Selma Đe čević istakla je na otvaranju izložbe da je pogled kroz du gu put predstave svijeta, za nimljiv kaleidoskop.

– U prvi mah djeluje kao div no navlačenje eterske svjetlo sti preko razbarušene duhov ne stvarnosti, no – zađemo li dublje u nagizdano tkivo sli ke – otkrićemo neki „huma noidni bestijarijum“ koji nam na površinu uznosi urnebesni tok prirode čovjeka, insceni ran u svojevrsnoj ekstenziji stvarnosti – ocijenila je Đe čević. A. Đ.

Cmiljanić

alistu, da je moje slikarstvo fantastično. Međutim, trudio sam se takođe da prizovem je

dan korektivni faktor u fanta stici, a to je za mene moguć nost čovjeka da se izrazi na

tom planu – da to nije samo prenošenje sistema asocija cija na platno, nego da je to i

Umjetnik Darko Đurović za Pobjedu o izložbi radova u Modernoj galeriji

Dio vajarskog opusa Mija Mijuškovića

Sa otvaranja izložbe Darka Đurovića u Modernoj galeriji

Iz Sarajeva se vidi Njemačka

Panić: Crna Gora je rival po mjeri

Reprezentacija Bosne i Hercegovine trebalo je da bude protivnik Crne Gore u baražu za Svjetsko prvenstvo 2023, ali je suočena s mnogim kadrovskim i organizacio nim problemima eliminisana od Grčke.

Došlo je do promjene selektora, za start kvalifikacija za EP nema nekih poznatih imena poput golmana Flensbur ga Benjamina Burića, ali u taboru BiH vjeruju da mogu da ,,zakinu“ jednog od dva favorita grupe 7.

– Paralelno radimo na mnogo segmenata. Moramo biti istrajni i strpljivi. Mislim da je reakcija igrača dosta pozi tivna. Žele da napreduju, trude se, žele da se taktički i teh nički nadograđuju. Protiv Slovenije smo imali težak ispit jer smo naišli na rivala koji balansira odlično s igračima.

Imaju vrhunski kvalitet. U ovom momentu je taj test bio pretežak za nas – rekao je Smajlagić i iznio očekivanja od meča s Crnom Gorom.

– Taktička disciplina mora biti na vrhunskom nivou. Ne bježimo od rezultata, težimo da svaki igrač da maksi mum, a da posljedica bude rezultat. Igramo da budemo što bolji. Pobjeda zahtijeva sve moguće segmente. Sve uzimamo u obzir i sve minuse nastojimo izbalansirati.

Nama je svaka utakmica bitna da se nadograđujemo.

Desni bek Marko Panić rekao je da se iznenadio kako je njegova selekcija odigrala prvih 40 minuta sa Slovenijom.

Matematički ništa neće biti riješeno, ali ukoliko večeras u Sarajevu savladaju Bosnu i Hercegovinu (20 h) crno gorski rukometaši moći će već poslije dva kola kvali fikacija da prave planove o Evropskom prvenstvu 2024. u Njemačkoj.

Na 16. EHF Euro plasiraće se po dvije selekcije iz osam gru pa, te četiri najbolje trećepla sirane. Trijumf u dvorani ,,Mi rza Delibašić“ zbog toga ima veliki značaj za ,,lavove“, ko

ji su u srijedu na startu gru pe 7 savladali Kosovo rezul tatom 28:20.

Dan kasnije BiH je izgubi la od Slovenije u Mariboru skoro identičnim rezultatom (29:20) u meču koji je poka zao da će novi selektor Irfan Smajlagić imati mnogo po sla da ,,posloži“ promijenje nu ekipu i igru ,,zmajeva“ pri lagodi modernim tokovima.

Crna Gora je favorit u dvora ni koja nosi ime velikana jugo slovenske i evropske košarke – ima uigraniji tim, bolje igra

Radoševiću

19.30 – Kosovo – Slovenija 20.00 – BiH – Crna Gora

če i rezultate posljednjih godi na, sređeniju organizaciju u i oko tima...

Niko, ipak, ne očekuje lak po sao protiv komšija...

– Mislim da imamo dobre šan se da pobijedimo. Vidjelo se protiv Slovenije da dosta toga nije štimalo u pojedinim mo

mentima u njihovoj igri, kao, recimo, u našoj, u kojoj se vidi i dobar tajming i saradnja me đu igračima. Na nekim pozici jama je to izgledalo slabije kod selekcije BiH. Ali, znajući Ir fana Smajlagića siguran sam da će dati sve od sebe da budu bolji protiv nas i da nam pari raju na pravi način. Znam si gurno da će biti prava ,,muška“ utakmica – kazao je naš selek tor Zoran Roganović, koji će u odnosu na meč s Kosovom moći da računa na lijevog be ka Miloša Božovića

– Imali smo reprezentaciju koja je 10 godina bila zajedno, sada je 70 odsto izmijenjeno. Postoji mogućnost progre sa u detaljima, što je u rukometu vrlo bitno. Crna Gora je veoma dobra ekipa, ali po mjeri za nas. Mislim da će nam biti lakše igrati nego sa Slovenijom. Očekujem jedino da damo maksimum. Imamo bazu napada i odbrane, i ako to iskombinujemo vjerujem da će rezultat doći. Crna Gora je u prednosti jer su duže zajedno, uigraniji su.

Bosna i Hercegovina je ima la zavidnu podršku navijača u Mariboru, još veću ima će, naravno, kod kuće. Tri bine će biti popunjene, ali ne bi to smjelo da omete 11. reprezentaciju sa posljed njeg šampionata Starog kon tinenta.

– Bilo gdje da igraju u BiH ima ju veliku podršku i atmosfera je skoro onakva kakvu prave naši navijači. Igrači jedva če kaju utakmicu, volimo takve utakmice i da igramo u takvom ambijentu. Imamo ga kod ku će, sada želimo da uživamo malo u nečemu sličnom ka

Crnogorski profesionalni bok ser Predrag Radošević savladao je u Kelnu Hrvata Boška Mišića i postao šampion svijeta u fede raciji WBU.

Duel Radoševića i Mišića bio je glavni meč bokserskog spektakla u Kelnu, a donio je sjajan okršaj i va trenih 12 rundi. Nakon velike borbe i razmjene udaraca, gdje su oba bor ca posebno u posljednje dvije run de išla na sve ili ništa, odlukom su dija na poene je slavio Radošević i tako prigrabio pojas kojim je dodat no uljepšao profi karijeru.

Na taj način Peđa se vratio impre sivno u ring jer je posljednji meč imao upravo u Njemačkoj protiv Isama Asabova. Nakon što je u borbi sa Njemcem Džameom Sai dijem, na podgoričkom Trgu neza visnosti, propustio priliku da ujedi ni evropske titule u verzijama WBO i IBF, sada je uspio da prigrabi vri jedan pojas. Radošević je ostvario 35. pobjedu u 38. meču na profe sionalnom ringu, a u karijeri ima i tri poraza. Osim poraza od Saidi ja u Podgorici, poražen je oba pu ta u mečevima za titulu, od Felik sa Šturma i Lijama Smita R. P.

Danas nastupa Bojana Gojković

PODGORICA – Crnogorska bokserka Bojana Gojković boriće se danas protiv Špa njolke Marije del Karmen Madueno Konde u osmini finala seniorskog šampiona ta Evrope u Budvi.

Gojković, koja će debitova ti na seniorskom prvenstvu, nastupiće u kategoriji do 54 kilograma.

Članica Budve, koja ima 18 go dina, četiri puta uzastopno bi la je prvakinja Evrope.

Ljetos je na Mediteranskim igrama u Oranu osvojila sre brnu medalju, a u finalnom meču izgubila od zvanične svjetske prvakinje, Turkinje Hatidže Akbaš

Gojković je, dan uoči debija u seniorskoj konkurenciji, kaza la da joj je veliko zadovoljstvo što će na tako jakom takmiče

nju nastupiti u svom gradu i pred svojim navijačima. Govo reći o protivnici, ona je istakla da bez obzira na kvalitet Špa njolke očekuje pobjedu.

– Odgledala sam sa trenerom njene mečeve, da se što bolje pripremim i pružim maksi mum. Spremna sam i očeku jem pobjedu – rekla je Goj ković, koja nije željela da komentariše žrijeb i činjeni cu da bi pobjedom protiv Špa njolke izborila meč za meda lju.

– Nećemo da pričamo o tome, ništa unaprijed. Idemo korak po korak.

Druga crnogorska predstav nica Tamara Radunović na ring će u utorak.

Povratnica u ring je voljom žrijeba izborila direktan pla sman u četvrtfinale kategori je do 70 kilograma, a protivni

ca u meču za medalju biće joj Aleksandra Rapaić iz Srbije. Prvi takmičarski dan šampi onata u Budvi, koji je okupio 154 bokserke iz 30 država, bio je koban za nekoliko osvajači ca medalja i prvakinja sa po sljednjeg Svjetskog prvenstva.

Prvi dan obilježila je Grkinja Antonija Filipa Janakopu lu, zlatna sa prošlogodišnjeg Evropskog prvenstva u boksu za mlade. Ona je na startu ta kmičenja u kategoriji do 54 ki lograma, u najboljoj borbi do

RSCG

Rukometaši Crne Gore gostuju BiH u drugom kolu kvalifikacija za EP,

Vasko Ševaljević i drugovi favoriti u dvorani ,,Mirza Delibašić“

Grupa 7

Evropsko prvenstvo u boksu za žene

Crnogorski bokser u Kelnu savladao Hrvata Boška Mišića

Podignuta ruka Radoševiću u

donosi mnogo

Njemačka

da igramo u gostima – kazao je Roganović.

Bosanci i Hercegovci su posljednjih dana ,,sipali“ pohvale na račun naše reprezentacije, rekavši da Crna Gora može da posluži kao primjer stvaranja tima i kulta nacionalnog tima.

– Drago mi je što se u regionu prepoznaje i potencira nešto što radimo – kontinuitet, a zatim i način na koji predstavljamo našu državu i kako nosimo grb na dresu. Sve to lijepo izgleda, siguran sam da svi to žele da imaju. Siguran sam da jesmo uzor mnogima u regionu – naveo je Roganović.

– Neko je, poput BiH, na početku tog procesa i zašto ne uzeti za primjer neku drugu reprezentaciju, u ovom slučaju našu. Pa i ja sam dosta stvari prenio iz Skandinavije gdje sam trenerski obučen, a uz to smo nadogradili neke stvari koje su prepoznatljive za crnogorski rukomet.

Desni bek Branko Vujović očekuje ambijent sličan onom u kojem ,,lavovi“ igraju kod kuće.

- Imamo kvalitet, stekli smo iskustvo i možemo da se nosimo sa tim okolnostima. Odgledali smo meč BiH sa Slovenijom, imaju vrlo dobre igrače iz ozbiljnih klubova. Na momente su pokazivali da mogu da se nose sa Slovenijom, koja ih je ,,slomila“ u drugom poluvremenu. Rano je pričati o tome da bi nam pobjeda otvorila vrata Evropskog prvenstva, ali sigurno bi nam mnogo značila i uradićemo sve da je ostvarimo – poručio je ,,bombarder“ iz Nikšića. Ne. K.

Slave bod,

da uzmu

Matea Pletikosić pogodila je za remi (30:30) deset sekundi prije kraja i donijela rukometašicama Budućnost Bemaxa veliki bod protiv Rapida iz Bukurešta u 5. kolu grupne faze Lige šampiona.

Katarina Bulatović ambasadorka EP

sadašnjeg dijela šampionata, eliminisala Engleskinju Čarli Sin Dejvis. Najveće iznenađenje priredila je Poljakinja Viktorija Rogalinska koja je u istoj kategoriji eliminisala zvaničnu prvakinju Evrope i srebrnu sa šampionata svijeta, Rumunku Lakramioru Perijok. Eliminisana je i Turkinja Hatidža Akbaš, zlatna sa Evropskog prvenstva za mlade u Poreču i Svjetskog prvenstva u Istanbulu od Ukrajinke Anastasije Kovalčuk R. P.

Mogle su ,,plave“ protiv lidera grupe B i do trijumfa, vodile su 29:27 na tri i po minuta prije kraja, ali su iskusnije rukometašice rumunske ekipe kaznile u finišu sve promašaje i tehničke greške igračica Bojane Popović. Na 39 sekundi prije kraja gošće su stigle do vođstva od 30:29, kada je sa sedam metara bila sigurna francuska internacionalka Lakrabe… Protiv jednog od glavnih favorita za plasman na završni turnir Lige šampiona ,,plave“ su odigrale možda i najbolji meč u dosadašnjih pet kola. Prije svega, uspjele su do odmora da zaustave Rapidovu tranziciju i kontre (bez gola iz ovog segmenta igre), a onda su i napadački sa više smirenosti i sigurnosti pogađale. Na koncepciju i sistem koji je postavio stručni štab ,,plavih“ nijesu uticali promašaji iz čistih situacija (bilo ih

Katarina Bulatović, proslavljena rukometna legenda i ambasadorka Evropskog prvenstva koje će se u novembru odigrati u Crnoj Gori, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji, bila je specijalna gošća na sinoćnjoj utakmici. Povodom promocije šampionata gledaocima su dodijeljene nagrade: tri kompleta ulaznica za utakmice D grupe, šest EHF zvaničnih majica prvenstva i EHF Euro zvanična lopta šampionata.

je pet do odmora i pet nakon odmora), a Milena Raičević je u napadu maestralno kad god je trebalo bila sigurna i sa šest golova doprinijela da ekipa na odmor ode sa razlikom od ,,plus tri“. Veliku ulogu na kompletnu igru imala je golmanka Armel Atingre sa 15 odbrana i dva zaustavljena šuta sa sedam metara i upravo je francuska internacionalka pogurala saigračice do serije od 7:1 za vođstvo od 14:10 (od 21. do 31. minuta)!

Domaće su u tom periodu, nakon što je Rapid vodio dva puta sa dva gola razlike, pokazale sve ono što se čekalo

6lakih golova dale su Rumunke u drugom poluvremenu, do odmora bile su bez gola iz kontre

u duelima sa velikanima poput Meca i Esbjerga (oba poraza kod kuće). Proradila je kontra, pogađala su krila, bilo je i šuteva sa devet metara, a ključan detalj je svakako bila hrabra odluka trenera Popović da u finišu napada sa sedam igračica (na crti su bile Ivana Godeč i Andrijana Popović iznudila sedmerac), dok je Atingre bila na klupi. Utisak je da je rumunska ekipa ušla u meč laganije, sa stavom ,,lako ćemo“. Očigledno je uloga favorita i serija sjajnih rezultata (posljednji veliki trijumf protiv Esbjerga) poremetila veliki broj igračica, ali zato su ,,plave“ sa više

srca i emocija počele i završile utakmicu. Rapid je, doduše, veliki dio energije trošio u defanzivi da zaustavi pivotkinju Godeč, što je pomoglo bekovima – finterima da prolazima pogađaju ili asistiraju. – Mislim da je utakmica bila sjajna za oba tima. Vrlo sam ponosna na moj tim koji se borio svih 60 minuta. Imali smo sjajnu Atingre sa gola. Bili smo pred porazom 39 sekundi prije kraja utakmice, ali smo uspjele da dođemo do remija i osvojimo odličan bod za nas – kazala je kapitenka Raičević.

,,Plave“ će u narednom kolu gostovati Đeru. A. M.

Popović: Igrali smo kao tim, želimo da budemo

još bolji

Taktički je Bojana Popović postavila stvari na mjesto. Mlada ekipa je pratila, a zbog padova u odbrani nema zamjerki. – Bila je dobra utakmica, borba 60 minuta i ponosna sam kako su djevojke odigrale. Mogli smo da izgubimo, da dobijemo, ali smo osvojili veliki bod. Igrali smo kao tim kompletan meč. U odbrani je sa obje strane bilo teško, imali smo veliki problem da zaustavimo Fernandez Ali, naša ekipa je mlada, nema puno iskustva, kao što ima Rapid. U napadu smo imali puno šansi… Srećni smo jer smo osvojili bod, želimo u narednom meču da budemo još bolji. Jedan dobar meč je iza nas, nadam se da ćemo u budućnosti biti još bolji –kazala je Popović.

20golova postigle su Milena Raičević i Ivona Pavićević

tehničkih grešaka imale su ,,plave“, gošće pet više

410gola postigle su domaće iz kontri

U porazu Bresta od Odenzea (25:21) Đurđina Jauković postigla je četiri, Tatjana Brnović dva, a Itana Grbić gol

D.

MIJATOVIĆ

Šampion traži

NIKŠIĆ – Sutjeska je, može se reći, u prošlom kolu neočekivano poražena od Jezera i samim tim izgubila je lidersku poziciju. Ali, već danas Nikšićani imaju priliku da naprave reakciju i pokažu da nije u pitanju kriza već samo loš dan. Sve ostalo bilo bi za brigu. Sutjesci danas u goste dolazi Mornar i možda je tako bolje nego da igraju derbi, bar dok ne povrate poljuljano samopouzdanje, dok se ne oporavi koji igrač više od prvotimaca... Miloš Kalezić je optimista pred današnji susret. – Nesrećno smo izgubili od Jezera, ali to je epizoda koju smo morali odmah zaboraviti. Mislim da ćemo danas iskoristiti njihove slabosti, a moraju ih imati, i da ćemo slaviti osvajanje nova tri boda. Iskusna su ekipa, ali većina nas ima mnogo prvoligaških mečeva u nogama. Nekad se na našim terenima igrao bolji fudbal, pa je nastupila neka kriza, ali čini mi se da se sve to vraća na pravi put i nadam se da ćemo imati sve kvalitetniju ligu – poručuje Kalezić.

Svjestan je propusta svog tima u minulom meču i strateg Nenad Brnović, ali ponovo tvrdi da ima kvalitetne igrače na klupi i da će se izboriti sa nevoljama koje im se dešavaju. – Nijesu Barani u dobroj for-

mi, pa ni rezultati ih ne prate, ali znamo da je u taj klub mnogo uloženo, da ih vode ljudi koji su dobro poznati na našim terenima i da su pred početak prvenstvene trke imali velike ambicije. Dešava nam se nešto neobično, dva puta nam se dešavaju povrede na zagrijavanju pred sam meč i to čak pred kraj zagrijavanja. Morali smo brzo reagovati, pa možda je i to uticalo da neke utakmice ne otvorimo kako smo planirali. Na primjer, protiv Jezera smo se tražili prvih dvadesetak minuta i tek onda počeli

igrati kako treba. Ipak, vjerujem da imamo na klupi momke koji kada uđu znaju šta se od njih očekuje, pa sam tako optimista i uoči ovog susreta sa Mornarom, riječi su šefa stručnog štaba FK Sutjeska Nenada Brnovića.

IZBJEĆI PORAZ

Sutjeska je na svom terenu ove sezone ostvarila svih pet pobjeda, dok je Mornar bez boda na gostovanjima. Ali, ekipa Mornara je prošle sezone iznenadila Sutjesku, šokirala je šampiona i na startu ovog

šampionata, pa u taboru Barana vjeruju da imaju šta da pokažu i danas.

– Neće biti lako, Sutjeska je šampion, ima najveće ambicije i ove sezone. Ali, vjerujem da možemo da pokažemo da smo u usponu forme. Protiv Rudara smo pokazali da ne odustajemo do kraja, da vjerujemo u sebe, a taj bod ima višestruki značaj. Nastojaćemo i danas da pokažemo da imamo kvalitet i da zaslužujemo bolji plasman – rekao je Igor Poček, ofanzivac Mornara. Nekadašnji prvotimac Sutje-

ske unio je život u meču protiv Rudara, a očekuje se da i danas može biti važan adut Barana, koji se neće predati bez velike borbe.

– Najvažnije je da ispoštujemo sve dogovore iz svlačionice, da budemo koncentrisani na sebe, na svoju igru, da čekamo grešku rivala i sigurno da možemo ugroziti rivala. Idemo oprezno, ali nadam se da možemo izbjeći poraz –naglasio je Poček. Ra. P – R. P.

Sudar lidera i ,,fenjeraša“

PODGORICA – Porazom u prošlom kolu od Podgorice, Mladost je izgubila lidersku poziciju. Na vrhu tabele Druge crnogorske lige sada je Bokelj, koji čelnu poziciju brani danas i to u duelu sa Otrantom, koji je ,,fenjeraš“ i jedini tim bez pobjede u novoj sezoni.

Bokelj je u dobroj seriji, Otrant nikako da uđe u pravi ritam, ni promjena trenera nije donijela ništa specijalno, tako da su Ulcinjani već sada u problemu. Kotorani žele bodove da ostanu lideri, ali je Otrantu sada svaki bod dragocjen zbog borbe za spas. Mladost će reakciju tražiti na Zlatici gdje gostuje Komu. R. P.

Raspored i tabela

Mančester siti i Liverpul su posljednjih godina igrali ,,svoje“ prvenstvo, bili daleko od konkurencije u Engleskoj, gurali i motivisali jedni druge, pomjerali limite...

Ove sezone – sasvim drugačija situacija. ,,Građani“ su onamo gdje su navikli da budu, pri vrhu i s tendencijom da završe na njemu, dok su ,,redsi“ daleko – čak 13 bodova iza najvećeg rivala, a 14 od vodećeg Arsenala, uoči današnjeg derbija sa Sitijem na ,,Enfildu“ (17.30 h).

Menadžer Liverpula Jirgen Klop nedavno je priznao da je šampionska trka za njih završena, ali strateg Sitija Pep Gvardiola misli drugačije. – Ako biste postavili to pitanje 10 utakmica do kraja, rekao bih da Liverpul ne može da dođe do vrha. Ali kada smo u poziciji u kojoj smo sada i sa Svjetskim prvenstvom tokom zime, sve može da se desi. Znam kakav kvalitet imaju. Uvijek je bila teška utakmica i ne očekujem ništa drugo – rekao je Gvardiola.

Liverpul ima utakmicu manje od Sitija, s pobjedom iz tog i današnjeg meča razliku

bi mogao da smanji na sedam bodova.

,,Redsi“ znaju da za takav rasplet događaja moraju da zaustave Erlinga Halanda. Pojačanje Sitija iz Borusije postiglo je već 15 golova u Premijer ligi. – Igramo protiv Halanda, najboljeg napadača na svijetu u ovom trenutku. Ono što moramo da napravimo jeste da primi u noge što manje lop-

ti. Znamo da će sve to biti vrlo teško jer ako i zaustavimo njega – što sa svim ostalim vrhunskim igračima? Kako ćemo njih zaustaviti? Čeka nas mnogo posla – naveo je Klop. ,,Redsi“ su visokom pobjedom nad Rendžersom u Glazgovu (7:1) najavili izlazak iz krize. – Možemo da se suprotstavimo Sitiju – zaključio je Klop. Ne. K.

Fudbaleri Real Madrida prošle sezone osvojili su Ligu šampiona i špansku La Ligu, a jedino što bi htjeli da zaborave bio je poraz od Barselone na ,,Kamp nouu“ od čak 4:0.

Šansa za iskupljenje pruža im se danas (16.15 h) u novom ,,el klasiku“.

– Nijesam gledao prošli meč, niti ćemo ga posebno pominjati. Dobro se znamo, rezultat tog meča ne znači ništa, ovo je nova utakmica. Nadam se da ćemo ostaviti dobar utisak, a uopšte nije riječ o životu i smrti. Jeste poseban duel, ali sezona je duga. Jedino što želimo jeste da pobijedimo –kazao je trener ,,kraljevskog kluba“ KarloAnćeloti pred meč u Madridu.

Dva najveća rivala izjednačena su na vrhu La Lige poslije osam kola, sa po 22 boda. Katalonci su, ipak, uzdrmani poslije remija s Interom u Ligi šampiona (3:3) koji ih je doveo nadomak eliminacije iz elitnog evropskog takmičenja. – Ne znam kako će to uticati na njih, ali znam da je to tim koji ima resurse za veliku sezonu. To je dinamična ekipa, koja igra atraktivno, onako kako je to radila kroz istoriju. Imali su problema u Ligi šampio-

na, ali normalno je da timovi imaju loš period. U prvenstvu su u odličnoj formi i ne mogu da kažem da će ono što se dogodilo minule srijede da ih poremeti. Ovo će biti sasvim drugačija utakmica – naveo je Anćeloti. Isto poručuje i trener Barselone Ćavi Ernandes, uvjeren da su rezultati u LŠ dio procesa kroz koji prolazi njegov tim. - U igri su samo tri boda, ali sa psihološkog aspekta ovo je utakmica velikog značaja. Tri boda daju moral, daju krila... Mora da se zna da smo u re-

konstrukciji i na početku projekta koji niko neće zaustaviti. Kiks u Ligi šampiona nas je poremetio, ali nije skrenuo sa puta. U sjajnoj smo poziciji u La Ligi, ne tako dobri u Evropi, a ukupna slika je pozitivna – rekao je Ćavi.

Motiva u ,,el klasiku“ ne može da nedostaje, iskusio je to legendarni vezista i kao igrač. - Uvijek sam volio da igram protiv Reala, te utakmice su posebne. Motivacija je maksimalna, naš cilj je pobjeda. Motiviše nas i šansa da budemo lideri – dodao je Ćavi. Ne. K.

Ko će dobiti bitku: Erling Haland (Siti) i Virdžil van Dajk (Liverpul)

Premijer (11. kolo): Siti gostuje na ,,En ldu“ s 13 bodova prednosti

Primera (9. kolo): Real Madrid dočekuje ,,ranjenu“ Barselonu

Sve će da pršti na ,,Santjago Bernabeuu“

Tuzani remijem sačuvali vrh

PODGORICA – Dečić i Budućnost igrali su bez golova u derbiju 12. kola Meridianbet 1.CFL. Tuzani su znali da remijem mogu sačuvati lidersku poziciju, ali su željeli trijumfom da naprave dodatnu razliku u odnosu na direktnog konkurenta. Sa druge strane, Budućnost nakon poraza u prvom krugu pod Goricom, te eliminacije od Dečića u Kupu, bila je pod imperativom.

Otvorena igra dva tima donijela je šanse, posebno u prvom dijelu, ne i posebno dobar fudbal, ali je krajnjim rezultatom svakako zadovoljniji Dečić, koji je kako je vrijeme odmicalo i djelovao da prije svega želi da sačuva ,,nulu“… Budućnost je bila ofanzivnija od starta, a već u četvrtom minutu priprijetio je Mrvaljević, dok je odmah zatim u šansi bio i Bakić, čiji udarac je izblokiran. Ipak, najbolju šansu u uvodnom dijelu imao je Ignjatović, koji je bio u dobroj situaciji, ali je Marković uz pomoć stative ukrotio taj pokušaj.

Dečić je, naravno, pokušavao preko tandema Božović –Ivanović, koji je u 14. minutu kreirao akciju, ali je Ivanović u padu šutirao, međutim, neprecizno. Velika borba vodila se na sredini, gdje je sjajan bio Bakić, koji je u 19. minutu imao šansu, kada je Mrvaljević oduzeo loptu, a vezista ,,plavih“ nije bio precizan. U samom finišu prvog dijela igre, Bećiraj je imao dvije dobre šanse, ali je Dragojević bio na pravom mjestu.

U nastavku meča Dečić je bio mnogo oprezniji, kao da je čekao situaciju iz kontre, dok je Budućnost pravila pritisak, imala nekoliko dobrih šansi, a prije svih Petrović, kojem je Marković skinuo zicer u 65. minutu nogom, dok je njegov pokušaj u 81. minutu izblokiran, pa je samo Budućnost ,,dobila“ korner. Ipak, vicešampion je mogao derbi da riješi magijom Marka Bakića, koji je u 85. minutu majstorski šutirao sa dvadesetak metara, ali je pogodio mjesto gdje se spajaju prečka i stative, a nakon odbijene lopte neprecizan je bio i Đukanović, koji je svakako bio u ofsajdu.

U posljednjem minutu nadoknade donio je i šansu Mrvaljevića, nakon asistencije Terzića, ali je Marković bio u pripravnosti.

Tako je Dečić još ,,enigma“ za Budućnost…

NOVI KIKS PETROVCA

Petrovcu nikako da krene –bod pod Malim brdom (1:1) izvukli su fudbaleri Jedinstva koji su se pomjerili sa začelja tabele.

,,Nebo-plavi“ su ljetos napravljeni da se bore za sami vrh, ali nakon tri startne pobjede

Rezultati i tabela

,,Varvari“ izazvali prekid

Nakon što se u martu prekinuo duel Dečića i Budućnosti ni ovog puta nije moglo bez incidenata. Naime, u 28. minutu susreta na Zlatici sudija Miloš Savović bio je prinuđen da prekine igru, jer su navijači Budućnosti ,,varvari“ ubacili pirotehnička sredstva u teren. Velika bakljada prinudila je Savovića da igrače oba tima pošalje u svlačionicu. Nakon 11 minuta pauze meč je nastavljen…

je na teren pod Malim brdom izašla oslabljena neigranjem nekoliko fudbalera.

Dragojević

– upali su u krizu rezultata. Nijesu to zaustavili ni protiv Bjelopoljaca, uprkos brzom vođstvu i kontroli utakmice u prvom poluvremenu.

Domaćin je u nastavku posustao, a gosti podigli nivo igre – zbog čega su nagrađeni golom za izjednačenje.

Petrovac je bio pod imperativom nakon samo jednog trijumfa u posljednjih devet utakmica, te ispuštenog meča protiv Budućnosti u sudijskoj nadoknadi u prošlom kolu. ,,Moranje“ – nije sputalo, već ,,zateglo“ ekipu Mladena Lambulića, koja je od samog starta krenula na sve ili ništa protiv Jedinstva.

Namjera domaćina bila je da što prije povede, a tako se i postavio na terenu, priredivši snažan pritisak na zadnju liniju protivnika.

Bilo je pitanje trenutka kada će popustiti odbrana Bjelopoljaca, a to se dogodilo već u desetom minutu. Faust je na ivici faula u napadu prošao po lijevoj strani i asistirao Careviću koji je prizemnim udarcem iz šesnaesterca matirao Joksimovića Četa Vuka Bogavca našla se u dodatnom problemu u najranijoj fazi utakmice, budući da

Pokušavali su gosti da se oslobode, povežu redove i urade nešto prema naprijed. Ipak, kontrolu duela imali su izabranici Mladena Lambulića, koji nijesu odustajali od ofanzivnog pristupa.

Pred odlazak na odmor mogli su Petrovčani da udvostruče vođstvo, ali je Šćepanović požrtvovanom intervencijom izbio loptu u korner.

Stvari u nastavku su se promijenile. Jedinstvo je krenulo odlučnije, konkretnije i organizovanije. Bjelopoljci su bili opasni iz prekida, a od prilike koja im se ukazala u 52. minutu teško da su mogli da požele izgledniju.

Najprije je Mrđa reagovao glavom, a odbijenu loptu golmana Jelovca prihvatio je Vlaović, koji je bio na ivici peterca, sam, sa praznom mrežom ispred sebe. Djelovalo je da je pogodak neminovnost, ali ofanzivac gostiju promašio je nemoguće.

Nije to dotuklo Bjelopoljce koji su nastavili da napadaju i traže izjednačenje. Upornost se isplatila u 62. minutu kada je slabo reagovala defanziva domaćina, a to je kaznio Hajrović koji je iskosa sa lijeve strane rezantnim udarcem savladao Jelovca.

Šok za ,,nebo-plave“ koji su pokušali da se priberu i odgovore – Carević je probao makazicama, a za njim i Faust sa dvadesetak metara.

Prvoligaš sa Jadrana je u završnih 15 minuta prešao na formaciju sa više igrača u navali, ali nije imao koncepciju koja je obećavala nešto više. Jalovo, sporo, bez izrazite situacije bili su domaći, dok su se gostima otvarale mogućnosti da ponovo ugroze Jelovca. Ostalo je neriješeno. Bod svakako slađi Bjelopoljcima.

JEZERO NE STAJE

Gdje god da igra, ko god da je sa druge strane terena – Jezero je svima nezgodan rival. Osjetili su to kandidati za titulu – Sutjeska, Dečić i Budućnost, a sada i Arsenal koji je vodio, ali nije dobio utakmicu sa Plavljanima.

Duel u Radanovićima završen je 1:1, na način što su gosti izjednačili u 80. minutu preko štopera Pajovića Tivćani su poveli preko Bakića u 42, ali su u 65. minutu ostali sa igračem manje nakon što je isključen Čavor zbog drugog žutog kartona.

Dadatnim zalaganjem, momci Radisava Dragićevića kompenzovali su brojčanu inferiornost koliko su mogli, ali nijesu baš mogli do te mjere da sačuvaju vođstvo.

Čovjek više u polju osokolio je Plavljane koji su pojačali u finišu i dali gol za novi bod, ukupno 19. u šampionatu.

SVE BOLJI RUDAR

Rudar se približio sredini tabele nakon pobjede nad Iskrom pred svojim navijačima – 3:1.

Utakmicu pod Golubinjom riješio je Danin Talović, koji se dva puta upisao u listu strijelaca – korpulentni ofanzivac savladao je Kordića u 19. minutu, a potom i u 52. kada je otklonio sve dileme oko epiloga.

Trener gostiju Aleksandar Nedović mijenjao je u nastavku ne bi li podigao svoje. Uspio je da vrati ekipu u rezultatsku neizvjesnost uvođenjem Gazivode koji je poentirao u 77. minutu.

Ostalo je Danilovgrađanima dovoljno vremena da ,,pojure“ bod i bace sve karte na napad. Pokušavali su gosti, imali šansu preko Nikača, ali umjesto izjednačenja – suočili su se sa novom loptom u svojoj mreži.

Ovoga puta je Nikolić glavom asistirao rezervisti Zečeviću koji je krunisao trijumf domaćeg sastava u 89. minutu –preciznim udarcem sa desetak metara.

,,Crveno-bijeli“ su ostali u opasnoj zoni – na ,,minus šest“ od luke spasa, dok je prvoligaš sa sjevera ostao sedmi, s tim što se vratio u trku za mnogo bolji plasman.

Očigledan je napredak Rudara koji je uspisao dva trijumfa i remi pod vođstvom novog trenera Dragana Aničića Učinak je lako mogao da bude i maksimalan u posljednja tri kola da Pljevljaci u sudijskoj nadoknadi nijesu ispustili dobijeni meč na ,,Topolici“. R. P – D. K.

Petrovac

Jedinstvo

Rudar

Meridianbet 1. CFL: ,,Nula“ u derbiju Dečića i Budućnosti,

Sa meča Dečić – Budućnost

PODGORICA – Ubjedljivom pobjedom protiv MZT-a (89:66) košarkaši Budućnost Volija vratili su se u pobjednički kolosijek, nakon dva uzastopna poraza, od Crvene zvezde i Hamburga.

Iako i dalje uz dosta oscilacija u igri, posebno u završnicama prve tri četvrtine, izabranici Vladimira Jovanovića su upisali važnu pobjedu na psihološkom planu. A u situaciji kada pokušavaju da nadoknade propušteno u pripremnom periodu, svaki trijumf je zlata vrijedan, posebno protiv ekipa protiv kojih se bodovi moraju osvajati. A utakmica sa MZTom, koji u Podgorici nikada nije slavio (0-7), je bila jedna od takvih, pa je Budućnost na startu sezone u ABA ligi saču-

vala domaći teren, nakon što je u prvom kolu pobijedila Split…

UBRZANJE PA PAD

Prva četvrtina je najavila u kom pravcu će se kretati meč. Gosti su preko 216 centimetara visokog centra, Turčina Sameta Jigitoglua, izjednačili na 2:2, a onda je krenula serija „plavih“ od 15:0 koju je, nakon nešto više od pet minuta, zaključio Marko Jagodić-Kuridža jednim od dva pogođena slobodna bacanja za vođstvo od 17:2, na četiri minuta prije kraja dionice. U ovom kvartalu je igra „plavih“ bila angažovana i borbena u oba pravca, pa je bilo i „plus 16“ nakon što je Igor Drobnjak pogodio dva bacanja za 23:7, na 90 sekundi prije kraja kvartala. Domaćin, koji je pogodio jednu trojku iz pet pokušaja (Tre

Bel-Hejns), i imao 50 odsto šuta za dva poena (16-8), u tih 10 minuta je iskoristio lošu šutersku četvrtinu gostiju, koji su iz igre šutirali 17-5 i izgubili pet lopti više od domaćina (7-2).

U drugoj četvrtini Budućnost je stala u napadu, a i na planu energije nije bila ista ekipa s početka meča, iako je ubacila tri trojke (dvije Kameron Rejnolds i jednu Aleksandar Lazić). Gosti su imali više otvorenih šuteva, a preuzeli su i prednost u skoku (20-19 na polovini meča). Bez obzira na sve, Budućnost je u prvih osam minuta kontrolisala rezultat, u nekoliko navrata je imala 15 poena prednosti, posljednji put na 38:23, na dva minuta i 20 sekundi prije odmora. Do kraja, međutim, Podgoričani više nijesu pogađali, što je MZT iskoristio da parci-

jalom 8:1 smanji zaostatak na jednocifreni (39:31)…

ODLUKA U TREĆOJ ČETVRTINI

Meč je odlučen u prvoj polovini treće četvrtine, koju je MZT otvorio poenima sa penala Kefija i smanjio na 39:33. Na 41:35 se razigrao Bel-Hejns koji je poveo seriju od 7:0, a do 19 poena prednosti (57:38) je upisao 10 poena, od čega je dvije akcije završio košem i dodatnim bacanjem. Nakon toga je Eron Vajt upisao tri poena iz dvije akcije, pa je Budućnost stigla do maksimalnih 22 poena prednosti (60:38), nakon čega je, ponovo, stala u napadu. Naime, u posljednjih četiri minuta i 26 sekundi, Budućnost je upisala samo četiri poena, i to sa linije bacanja (Drobnjak i Vajt

Jovanović: U nastavku smo na teren izašli sa pravim pristupom

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je nakon pobjede istakao da njegova ekipa zavisi dosta od odbrane. - Dogovor iz svlačionice u većem dijelu prve četvrtine smo ispoštovali, bili smo jako agresivni, iz toga smo postigli dosta lakih poena, ali i stekli samopouzdanje u napadu. Tu prvu četvrtinu smo odigrali jako dobro. Kad smo ušli malo više u rotaciju, pao nam je intenzitet odbrane, a onda se uvukao problem u organizaciju napada – istakao je Vladimir Jovanović.

Trener „plavih“, koji zbog povreda skočnih zglobova nije mogao da računa na Aleksu Ilića i Petra Popovića, zadovoljan je reakcijom svog tima u trećoj četvrtini.

- Izašli smo na teren sa pravim pristupom, prije svega u odbrani smo bili dosta agresivni, istrčali smo skoro cijelo drugo poluvrijeme. Dali smo dosta lakih poena, imali dobar skok u napadu i šut za tri poena, pa smo meč priveli lagano kraju. Čestitam MZT na fer i korektnoj igri, želim im uspjeh u nastavku prvenstva, a nama ostaju dva dana da se pripremimo za utakmicu Evrokupa u Poljskoj – dodao je Jovanović.

po dva), ali ni to nije pomoglo mnogo Makedoncima, koji su pred posljednji kvartal imali velikih 18 poena zaostatka (64:46)…

Budućnost je u posljednjoj četvrtini rutinski čuvala prednost, koja je u nekoliko navrata iznosila maksimalnih 23 razlike, koliko je i bilo na kraju meča. Najveće ovacije malobrojne publike izmamio je Suad Še-

hović, koji je pogodio trojku na dva minuta i 23 sekunde prije kraja (nakon toga je promašio dva šuta sa distance), pa bivšem dugogodišnjem kapitenu „plavih“ sada fali još sedam trojki da dostigne rekord Siniše Štembergera (403), a osam da postane najbolji trojkaš u istoriji ABA lige. Budućnost Voli u narednom kolu, 22. oktobra, dočekuje Cedevita Olimpiju. S. J.

PODGORICA – U ovoj i prošloj sezoni košarkaši SC Derbija su u prvom kolu doživjeli ubjedljiv poraz u gostima (od Mege i Zadra), dok su u drugom, u oba slučaja, kod kuće bili ubjedljivi protiv hrvatskih timova (Zadra i Cibone). Interesantno, kao lani, „studenti“ će večeras (21 čas), u „Štark areni“, gostovati Partizanu, vicešampionu ABA lige i učesniku Evrolige.

SC Derbi je prošle sezone bio nemoćan u Beogradu, 79:57, a već od prve četvrtine (20:9) vidjelo se da „studenti“, ipak, imaju još da uče da se suprotstave protivniku takvog kalibra. Ovogodišnji

Partizan je, zbog učešća u Evroligi, još jači i uigraniji nego što je bio u trećem kolu prošle sezone, pa je jasno kakav je izazov pred izabranicima Andreja Žakelja, koji protiv „crno-bijelih“ nemaju šta da izgube, pa mogu potpuno rasterećeno da pokušaju da odigraju što bolju utakmicu...

– Čeka nas jedna od lakših utakmica kada je u pitanju

psihološka priprema. Znamo ko je Partizan, evroligaški tim, sa nevjerovatnim rosterom i odličnim trenerom. Jedva čekamo utakmicu, a naše najveće opterećenje je da uđemo maksimalno fizički spremni da se suprotstavimo atletskim kvalitetima koje Partizan ima i probamo da se što bolje držimo dogovora koji napravimo – rekao je

trener SC Derbija Andrej Žakelj

Za razliku od SC Derbija, Partizan ima maksimalan učinak iz prva dva kola, jer je u gostima savladao Cibonu i MZT, sa prosječno ubačenih 98,5 poena. Partizan je oba puta bio bolji od SC Derbija u prošloj sezoni, ali je u Podgorici slavio znatno teže (93:83), jer je rezultat na nešto minut i po prije kraja

meča bio izjednačen (82:82).

– Očekuje nas teško gostovanje u Beogradu. Idemo na megdan Partizanu maksimalno motivisani nakon dobre utakmice sa Cibonom. I mi dižemo formu i daćemo maksimum i mislim da će to biti dovoljno da odigramo dobru utakmicu u Beogradu – istakao je krilni centar SC Derbija Danilo Tasić. Interesantno, Partizan će

protiv SC Derbija igrati prvi meč pred svojim navijačima, s obzirom na to da je i u Evroligi igrao u gostima u prve dvije utakmice, protiv Albe Berlin i španske Baskonije u petak, kada su ,,crno-bijeli“ nesrećno poraženi, nakon produžetka, a pošto su propustili da slave u regularnom dijelu meča. – Prva utakmica u Areni, očekujem da dođu navijači da navijaju za nas, da i novi igrači osjete atmosferu kakva je ovdje. Želimo dobro da odigramo, da zaboravimo ovo što se desilo protiv Baskonije i da jako uđemo u meč protiv Studentskog centra – rekao je Tristan Vukčević, krilni centar Partizana. S. J.

Detalj sa meča u ,,Morači“

PETRA LEKIĆA O HRIŠĆANSKIM KULTOVIMA U CRNOJ GORI

Snažan oslonac u razvoju crnogorske medievalistike

(NASTAVAK GOVORA IVANA JOVOVIĆA O KNJIZI PETRA LEKIĆA)

„…Dakle, Petar Lekić u pisa nju ove knjige držao se meto doloških postulata, baziranim na naučnom pozitivizmu, a ne na neprovjerenim narodnim kazivanjima i pripovijedanji ma, čiji nekritički sadržaji su dugo vremena opstajali, zbog čega je, nažalost, kod prosječ nog crnogorskog čitaoca takva pseudoistorija više prijemči va negoli predmetna publika cija, temeljena na egzaktinim podacima. Upravo Matica cr nogorska preko vlastite izda vačke produkcije želi da, sa glasno mogućnostima, podrži istraživačke projekte, odno sno aktivno sudjeluje u onim djelatnostima koje nazivamo kultura sjećanja.

Produkt ove uslovno nazvane naše misije jeste, između osta log, i ova knjiga, u kojoj autor uspjeva na pojedinim mjesti ma da demistifikuje određe ne pojave, kao što je to slučaj sa kultom sv. Martina, koji je vremenom zamijenjen kultom sv. Stefana Dečanskog kod dijela crnogorskog stanovniš tva, što dalje otvara neke šire identitetske teme poput nedo voljno izučenog procesa kon verzije vjere u unutrašnjosti Crne Gore. Uostalom, Petar Lekić nas je podsjetio, odno sno ubicirao neke rijetke kul tove u Crnoj Gori, za koje je samo stručna ili naučna jav nost znala, a vjerovatno zna čajnom dijelu sadašnjeg klera pravoslovane i katoličke crkve u Crnoj Gori predstavljaju ne poznanicu, poput sv. Kirila Aleksandrijskog, sv. Oresta, sv. Dionizija i drugih. Upravo ove činjenice pokazuju upo trebnu vrijednost knjige, ko ja je svojom strukturom pri

lagođena širem krugu čitalaca. Da svetački kultovi imaju ve liko identitetsko značenje za jednu užu ili širu zajednicu, odnosno da determinišu odre đeni prostor u dugom vremen skom intervalu, autor ukazuje na više mjesta dajući adekvat na objašnjenja za ove pojave širom Crne Gore, od naziva naselja, planina, brda, ostrva i drugih lokaliteta, pri čemu je dovoljno izdvojiti sljedeće u cilju razumijevanja temati ke, kao što su nazivi, grad – ho tel Sveti Stefan po istoimenom svecu, a do XX vijeka nazivao se Sušćepan, Nikoljac, nase lje kod Bijelog Polja, po sv. Ni koli, planina Sutorman iznad Bara, po sv. Romanu, selo Mi kulići u barskoj opštini, od sta roslovenskog oblika sv. Mikula odnosno Nikola, Sutvara, selo u Grblju, po sv. Varvari, ostr va sv. Neđelja ispred Petrovca i Gospa od Škrpjela pred Pera stom, selo Vladimir u ulcinjskoj opštini, po sv. Vladimiru, utvr đenje Đurđevac iznad Budve, po sv. Đorđu/Đurđu i dr. Ov dje bih apostrofirao još jednu činjenicu da je u izradi ove knji ge autor praktikovao i terenski rad, ubicirajući toponime koji su nastali iz svetačkih kultova. Ova knjiga je još jedna potvr da u nizu aktuelnosti identitet skih tema u savremenoj crno gorskoj istoriografiji, gdje se Petar Lekić odlučio da na jedan atipičan način prezentuje sa kralno nasljeđe crnogorskog i drugih naroda na ovom prosto ru. Uostalom, autor je pokazao kako su katolička i pravoslav na crkva preko svojih ustanova radile na utemeljenju i njego

vanju kultova, pri čemu je da ta posebna pažnja onim gdje su bila sjedišta nadbiskupa i biskupa, odnosno episkopa i mitropolita, koja su se odliko vala najvećim stepenom cere monijala, o čemu imamo živo svjedočanstvo koje seže u sred nji vijek, a riječ je o tripundan skim svečanostima u Kotoru. Treba naglasiti da je autor ma nirom objektivnog istraživača ukazao da ova tema u našem srednjevjekovlju je tretira na samo periferno, za razliku od institucionalnog pristu pa koji postoji u našem okru ženju. Zato rad Petra Leki ća ima dodatnu vrijednost, s obzirom da je promovisao i kandidovao temu koja mo ra biti u fokusu naših kultur nih i naučnih ustanova, jer da su glavni istorijski tokovi hri šćanskih crkava, pravoslavne

i katoličke, objektivno tuma čeni u stručnoj i naučnoj jav nosti, te adekvatno prezen tovani širokom publikumu, ne bi postojali u javnom dis kursu stavovi kojim se pežo rativno govori o dukljanskoj državnoj i duhovnoj tradici ji, niti bi se moglo dovoditi u pitanje istorijski karakter Cr nogorske pravoslavne crkve. Petar Lekić se u predmetnoj publikaciji isključivo služio činjenicama, koje su lako pro vjerljive, želeći da ukupno hri šćansko nasljeđe predstavi in tegralno, nezavisno od toga da li je nastanak i širenje nekog kulta bilo u vezi sa državno–političkim projekcijama Vi zantije ili Rima, dinastijama Vojislavljevića ili Nemanji ća, Mletačke Republike, bilo drugih državnih formacija ko je su obuhvatale današnji pro

stor Crne Gore, od najranijih tj. apostolskih vremena zaključ no sa dinastijom Petrovića Autor se ovom knjigom aktiv no legitimisao kod stručne jav nosti u Crnoj Gori, kao lice na koje se može osloniti crnogor ska medijavelistika, naročito u tumačenju kulturne istorije. Imajući u vidu njegovo pro fesionalno opredjeljenje, sigu ran sam da mu je objavljivanje knjige predstavlja podstrek u daljem, nadam se, plodnom istraživačkom radu.”

PETAR LEKIĆ –HRIŠĆANSTVO NA PROSTORU CRNE GORE (IV−XVIII VIJEK)

Na teritoriji Rimskog carstva, u I vijeku nove ere pojavila se nova religija, po Isusu Hri stu, njenom osnivaču, nazva na hrišćanstvo. Za sljedbeni

Crnogorski istoričar Petar Lekić objavio je nedavno studiju „Hri šćanski kultovi u Crnoj Gori (I-XVIII vijek)”, čime je popunjena velika praznina u izuča vanju našeg srednjovje kovlja i razumijevanju dvomilenijumskog civilizacijskog hoda. Knjigu je objavila Mati ca crnogorska

ke ove vjere, Isus Hrist je bio sin Božji, koji je došao na ze mlju kako bi ustanovio novo učenje. Prema tumačenju zva nične hrišćanske religije, on je okončao svoj život mučenič kom smrću, čime se iskupio za cjelokupne ljudske grijeho ve. Učenici su poslije Isusove smrti, osnovali crkvu, ustano vu sa ciljem širenja načela pre minulog duhovnog vođe. No va vjera je bila monoteistička, odnosno zasnivala se na vje rovanju u postojanje jednog boga. Rimske vlasti su sa ot porom djelovale prema hri šćanstvu, jer je prema njiho vom shvatanju ono urušavalo postojeći sistem vrijednosti na kojim je carstvo bilo utemelje no. Oficijelna rimska religija je bila politeistička i bazirala se na shvatanju o postojanju više božanstava. U biti suko ba krio se klasni momenat, jer je crkva u početku dominan tno okupljala siromašnije so cijalne slojeve, dok je vlast, po svojoj suštini, predstavlja la bogatije socijalne slojeve. Objašnjenje za nastali druš tveni konflikt u carstvu, utvr đuje se činjenicom da je hri šćanstvo nastalo u istočnim provincijama, gdje je mono teistička tradicija duboko bi la ukorijenjena i istovremeno postojao snažan otpor prema centralnoj vlasti u Rimu.

Lekić nas je podsjetio, odnosno ubici rao neke rijetke kultove u Crnoj Gori, za koje je samo stručna ili naučna javnost znala, a vjerovatno značajnom dijelu sadašnjeg klera pravoslovane i katoličke crkve u Crnoj Gori predstavljaju nepozna nicu, poput Sv. Kirila Aleksandrijskog, Sv. Oresta, Sv. Dionizija i drugih

Proces otvorenih sukoba rim skih institucija i hrišćanskih sljedbenika trajao je manje od tri vijeka, da bi car Konstan tin, usljed širenja progonjene vjere paralelno sa narastaju ćom krizom u društvu, Mi lanskim ediktom 313. godine priznao hrišćanstvo za ofici jelnu religiju. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Autor uspijeva na pojedinim mjestima – piše Ivan Jovović - da demistifikuje određene pojave, kao što je to slučaj sa kultom Sv. Martina, koji je vremenom zamijenjen kultom Sv. Stefana Dečanskog kod dijela crnogorskog stanovništva, što dalje otvara neke šire identitetske teme poput nedovoljno izučenog procesa konverzije vjere u unutrašnjosti Crne Gore

Brdo Đurđevac na kojem se nalazilo utvrđenje Đurđevac

Merovinški

novčić iz Tura sa likom Sv. Martina koji nosi dijademu

Sv. Martin na fresci

Stefan Dečanski na fresci u Manastiru Dečani

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

MALI OGLASI

NEKRETNINE

CENTAR- Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim parkingom. Objekat je vrhunske arhitek ture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

1

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov-Herce govačka ulica, desetak meta ra od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

2

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dola zim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crte že i pjesme. Tel. 069-051-526

4

POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

Dana 15. oktobra 2022, u 94. godini, nakon kraće bolesti, premi nula je naša draga

MILEVA – MILICA Spasoja VUJOVIĆ rođena Marković

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom – Nikšić, 16. oktobra od 11 do 16 časova i 17. oktobra od 10 do 12 časova, kada polazimoza Uble Čevske,

MILODARKA i DRAGANA, praunučad, đeveričić BRANKO, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične

ostala rodbina

MARKOVIĆ

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

LOGOTIP POBJEDE Urednica

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

Urednica

ARIJA

OBJEKTIV KULT

VANOVI

JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

POTREBNI radnici u resto ranu pomoćni kuvar/ica, pomoćni šanker/ica, higijeni čarka. Restoran Elit, Capital Plaza, podgorica. Tel. 067/877-677

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalaci ja. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

MOMIR ROGANOVIĆ

Ostala je bol i praznina vječna, ali i lijepa sjećanja i uspomene koje nećemo nikada zaboraviti. Otišao si iz našeg života, ali nikad iz našeg srca.

Sin SAŠA, snaha MAJA, unučad MILENA, MILOŠ i LUKA

ANĐELA

FILIP VUKOVIĆ

Puca nam srce, ali mi koji smo vas našli i sastavili moramo se pozdraviti zauvijek! Putujte mali anđeli sa anđelima i sa vašom majkom nastavite put, sa neba čuvajte vašeg brata, neutješnog oca, a mi vas nikad nećemo zaboraviti! Vječna vam slava i hvala.

Dragi tata

780

VELJKO OSTOJIĆ, SAŠA LEKOVIĆ, GORAN RADOJEVIĆ, RAJKO VUKOVIĆ, BOGDAN ŠLJIVANČANIN, SAŠA PETRIĆ, PETAR VEKIĆ, MIĆKO ŠLJIVANČANIN, LAZAR ZEKOVIĆ i RAŠO RADOJEVIĆ

MOMIR ROGANOVIĆ

Hvala ti za nesebičnu ljubav i dobrotu koju si mi pružao. Neka tvoja dobra duša nađe mir među anđelima.

Ćerka VESNA, zet GORAN, unuke MILICA i IVANA

te vječno u našim srcima i duši. Budi spokojan i počivaj u miru.

Tvoja bezgranična ljubav i požrtvovanost ostaće sačuva ne u našim sjećanjima. Hvala ti za sve što si nas naučio i za sve što si nam pružio, tata i đede.

i

MOMIRU ROGANOVIĆU

Tvoji

MOMIR ROGANOVIĆ

Tvoji: RADOVAN,

S tugom se opraštamo od našeg bivšeg predsjednika

MIODRAGA – MIJA ULAME

MIJO MIJUŠKOVIĆ skulptor 931–2022.

Sahrana će se obaviti u porodičnom krugu na groblju Povija kod Ostroga.

Vrsnog privrednika, vinara i pravog crmničkog domaćina. Do zadnjeg dana bio je prijatelj našeg kluba.

KK ,,MORNAR BARSKO ZLATO“

Njegovi OLJA, HANA, MARKO

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg iskrenog prija telja i dragog tetka

Preminuo je naš veliki prijatelj

MIJO MIJUŠKOVIĆ

Već duže od pola vijeka znamo ga i volimo kao čovjeka nesvaki dašnjeg, snažne individualnosti, markantnog gorštačkog izgle da, a nježnog srca, širokih interesovanja i velikog životnog isku stva obogaćenog druženjem sa mnogim značajnim ličnostima iz oblasti kulture, umjetnosti, nauke i sporta, kao interesantnog pripovjedača i nadasve velikog vajara i prijatelja.

VUKOTIĆ PERKO, VESNA, DUŠAN i RADE

pozdrav ocu našeg kolege Ratka

MIODRAGA – MIJA ULAME

Čuvaćemo ga u najljepšim uspomenama. Porodica pok. DUDA RADUNOVIĆA

757

S osjećanjem dubokog poštovanja se opraštamo sa uvaženim kolegom, posvećenikom u umjetnosti

DRAGOJU KOVAČEVIĆU

KOLEKTIV CASINO ,,QUEEN OF MONTENEGRO“ BUDVA

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom stricu, đeveru, svekru i đedu

MIJOM MIJUŠKOVIĆEM

UDRUŽENJE LIKOVNIH UMJETNIKA CRNE GORE

MIODRAGU – MIJU MIJUŠKOVIĆU

Od VIDAKA, BILJANE, RATKE, BORKE i PETRA

BRANKU BANJEVIĆU

JANKO i SLOBODANKA VUKOTIĆ sa porodicom

SJEĆANJE

VESKO ADŽIĆ

Obilježio si naše živote. Obasipao si nas ljubavlju i pažnjom. Nedostaješ nam i uvijek ćemo te se sjećati.

Porodica VASA i LUKE GAZIVODE 773

Posljednji

dragoj strini

STANKI

Od ZDRAVKA, TANJE, ALEKSANDRE i DARIJE

Voljenoj babi

PORODICE:

Voljenoj

STANKI

Majko, svaki dan ćeš mi sve više nedostajati, ali ćeš vječno biti u mom srcu voljena i nikad zaboravljena.

Sin NENAD

Voljena majko

Posljednji pozdrav voljenoj ujni

STANKI TOMAŠEVIĆ

Draga ujna, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam poklanjala. Tvoja smrt nas je iznenadila. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

BORO i BILJANA 771

Posljednji pozdrav

STANKA

Bila si mi čvrst oslonac i putokaz u životu. Ponosna na tvoj životni put ostaješ vječno voljena i nikad zaboravljena.

Ćerka GOGA RAŽNATOVIĆ sa porodicom 759

Voljenoj majci i tašti

STANKI

Bez tebe više ništa neće biti isto. Falićeš Živjećešmnogo. vječno u našim srcima voljena i nikad zaboravljena.

Unuke ANJA, VANJA, SANJA 761

Posljednji pozdrav dragoj strini

STANKI

Težak je i bolan ovaj rastanak. Tvoju dobrotu i plemenitost vječno ćemo čuvati u našim srcima. Falićeš puno. Putuj s anđelima i neka ti je laka crna zemlja.

Ćerka MILENA i zet MLADEN STOJANOVIĆ 760

Posljednji pozdrav

STANKI

Hvala ti za sve. RADMILA RADOVIĆ sa porodicom 746

Voljena naša strina

STANKI TOMAŠEVIĆ

Majci naše drugarice Milene.

ĐURAN i MAJA 740

Posljednji pozdrav voljenoj i nikad prežaljenoj

STANKA

Hvala ti što si nam pružila ljubav, hvala na utjesi, hvala na lijepoj riječi. Hvala ti na svim zajedničkim trenucima.

GOCE VUKANIĆ sa porodicom 747

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

STANKI TOMAŠEVIĆ

Postoji nešto što nikad umreti neće, a to je ljubav, ponos i sećanje na tebe.

Tvoja MILJANA 741

Dana 16. oktobra 2022. godine navršava se šest mjeseci od odlaska našeg

LAZARA Dimitrijevog ADŽIĆA

Znao si koliko te volimo, ali ne znaš koliko nam nedostaješ. Bez tebe je svaka radost manja, a tuga veća.

Tvoje SEKA, JELENA i MINA 770

послије краће болести, у 75. години живота, упокојила се наша вољена

Posljednji pozdrav dragom bratu i stricu

октобра, у 14 часова код цркве Полагање Ризе Пресвете Богородице у Бијелој. Саучешће се прима у мјесној капели у Бијелој, 16. октобра, недјеља, од 11 до 17 часова и на дан сахране од 11 часова до момента сахране. Ожалошћени: син СЛОБОДАН,

MOMIRU – MIKICI ROGANOVIĆU

Tvoji: MILAN, IVANA i IVAN 768

Posljednji pozdrav dragom MIKICI ROGANOVIĆU

Neka tvoja čestita duša počiva u tišini vječne kuće. Porodici iskreno saučešće.

ČEDO RADULOVIĆ sa porodicom 756

Posljednji pozdrav dragom

MIKICI ROGANOVIĆU

Od VESNINIH drugarica

VERE, JADRANKE i MILICE 750

Posljednji pozdrav stricu

Posljednji pozdrav svom bratu i đeveru

MIKICI

Nevjerica da si pošao na put bez povratka polako postaje stvarnost.

Tvoji: Brat ČEDO i snaha ANKA

Neđelja,

Sa velikom tugom i bolom opraštamo se od našeg dragog brata, ujaka i šure

MOMIRA – MIKICE ROGANOVIĆA

Dragi naš Mikica, tvoj bol je prošao, a naš bol za tobom trajaće zauvijek. Ponosni što si bio naš, a mnogo tužni za tobom.

Tvoji: DRAGANA, MILORAD, NENAD, VESKO i PREDRAG i SANJA sa porodicama 767

Posljednji pozdrav od našeg dragog brata, đevera i strica

MOMIRA – MIKICE ROGANOVIĆA

Dragi naš Mikica, falićeš nam zauvijek. Srećni smo što smo te imali.

Tvoj brat DANJO sa porodicom 769

Posljednje zbogom voljenom striku MIKICI

Bio je ponos imati te za strica.

Neka tvoja časna i plemenita duša počiva u miru, a ja ću te se uvijek rado sjećati. Hvala ti na svemu.

Tvoj bratanić NEBOJŠA ROGANOVIĆ sa porodicom753

Dragom stricu

MIKICI

Dragi striko, bio si oslonac i sigurnost. Bolna je istina da te više nema, a premalo riječi da kažemo koliko ćeš nam nedostajati i koliko smo ponosni što smo te imali.

Bratanić CALE sa porodicom 735

Posljednji pozdrav dragom

MIKICI

Uvijek si bio iskren, nepokolebljiv i svoj. S ljubavlju i poštovanjem, BUCKO, MAJA i MARINA 722

Opraštamo se od dragog komšije

MIKICI

Striko, mislio sam da ćemo se družiti i voditi borbu još koji dan, ali dođe i ovaj da ti šaljem posljednji pozdrav. Hvala ti vječno na svemu.

Tvoj bratanić NEMANJA ROGANOVIĆ sa porodicom 736

MIKICE ROGANOVIĆA

Dragi Rogo, bio si komšija kakav se samo poželjeti može, iskren drug i prijatelj.

Hvala ti na zajednički provedenim trenucima, toploj riječi i dobronamjernom savjetu. Počivaj u miru i laka ti rodna gruda.

BRANKO MIRANOVIĆ sa porodicom

Dana 13. oktobra 2022. u 90. godini preminuo je naš dragi

Oglasi

Napustio nas je dragi i poštovani prijatelj

723

Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i bratu

BRANKO Blažov BANJEVIĆ

Sahrana je obavljena u porodičnoj grobnici na Bogetićima u krugu porodice dana 15. oktobra.

OŽALOŠĆENI: supruga OLGA, sin BOŠKO, ćerkaALEKSANDRA, snaha TANJA, unuk BALŠA, unuka JELENA, sestra SLOBA, braća od strica VESKO,DRAGAN i BORIS, porodice NIKČEVIĆi ZIROJEVIĆ i ostala rodbina

BRANKO BANJEVIĆ

Opraštamo se od

ČEDU VIŠNJIĆU

Teško je pisati drhtavom rukom, uplakanog lica i sa neizmjernom tugom koja srce steže. Bio si otac, đed i brat plemenite duše i širokog srca. Tvoje postojanje je bila naša snaga i toplina, a tvoje ime naš ponos. Počivaj u miru sa tvojim Dulom, Ikom i tvojim najvoljenijim.

Tvoji: ANA, RAŠO, ANĐELA, ČEDO i RAJKA

Posljednji pozdrav

ČEDU VIŠNJIĆU

Tvojim odlaskom si ostavio veliku prazninu, tugu i bol. Sa poštovanjem i ljubavlju ćemo te čuvati u najljepšim uspomenama.

Bratanići DRAGUTIN, DEJAN i bratanična BILJANA sa porodicama

BRANKA BANJEVIĆA

Crnogorskoga književnika i promotera crnogorske književnosti i crnogorskoga jezika. Slava mu.

ali njegov neponovljivi duh ostao je sa nama.

NOVICA SAMARDŽIĆ sa familijom 725

Otišao je naš uvaženi komšija

čika BRANKO BANJEVIĆ

Sa poštovanjem ćemo se sjećati njegovog lika, djela i dobronamjernih mudrih opaski.

BRANKO BANJEVIĆ

Najiskreniji žal za tobom. Ljudi kao ti visoko obrazovani, mudri

iskreni nikada ne umiru. Od njih učimo. Počivaj u miru od Porodice pokojnog ILIJE IKA POPOVIĆA

KOMŠIJE IZ OKTOBARSKE REVOLUCIJE 76

KOLEKTIV FAKULTETA ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

CETINJE

Neđelja, 16. oktobar 2022.

POMENI

Šest godina je od smrti našeg voljenog supruga, oca, brata, svekra, đeda, đevera, strica i ujaka

Godina dana bez našeg voljenog sina, brata, đevera i strica

VESKA

DANILA – DANA Špirovog ĐUROVIĆA

Godine prolaze, a nama svakim danom nedostaje sve više ono što smo tvojim odlaskom izgubili.

PORODICA

Tužna godina prođe od kada nijesi sa nama,

Tužan je svaki dan bez tebe, koji si, iako bolne duše, znao uljepšati pozivima, druženjima i tebi svojstvenim humorom. Iznenada si nas napustio i požurio u zagrljaj svom Stevanu, pa utjehu nalazimo u pomisli na to da ste sada zajedno. Prazninu i tugu koju ste nam ostavili ublažavaju tvoja razdragana unučad koju si neizmjerno volio. Beskrajno nedostajete i trajete u našim mislima, pričama i najljepšim uspomenama.

Majka SENKA i brat NINO sa porodicom

Godinu dana je tuge i sjete za našom voljenom

VESKO

Dani prolaze, a tuga za tobom ostaje vječna. Tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružao zauvijek ćemo nositi u našim srcima, voljeni Vesko.

Sestra VESNA i RAJKO

Dragi naš

Prošla je godina od kada si nas napustio, voljeni naš ujače

VESKO

Ne prođe ni jedan dan da ne pomislimo na tebe. Uvijek ćemo te nositi u našim srcima i ostaćeš zauvijek voljen.

Tvoje sestrične: MILENA, IVANA, NIKOLETA, JELENA, SUZANA i unučad LIAM, OLIVIA i BIANCA

Prošla je cijela godina otkako si otišao, a nama ipak ne prođe ni jedan dan da se ne prisjetimo najljepših uspomena sa tobom. U našim srcima živiš vječno.

Tvoji: LJILJA, GOGA, FILIP, ANA, UNA i MAKSIM

NEVENKA ČELANOVIĆ

Nedostaje nam tvoje plemenito srce, tvoji iskreni osmijesi i tvoj topli zagrljaj. Nedostaje nam i tvoja skromnost, nenametljivost, snaga, nepokolebljivost i dostojanstvo.

Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za neizmjernu ljubav, čvrst oslonac i porodičnu toplinu. Otišla si tiho, kao što odlaze dobre i plemenite duše. Ponosni smo na tvoj častan život. S tugom i ljubavlju zauvijek ćemo te nositi u našim srcima.

U nedjelju, 16. oktobra 2022. godine u 11 časova najuža porodica posjetiće Neveninu vječnu kuću.

Tvoji: BRANO, BORIS, BOJAN, SANJA,ĐORĐE i RELJA ČELANOVIĆ

700

Godina je dana od smrti našeg dragog

ĐORĐIJA MANDIĆA

Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol i ljubav koju osjećamo prema tebi. U svakom si našem danu kroz najljepše uspomene.

Ostaje trajno sjećanje na tvoju plemenitost, vedar lik i ljubav kojom si nas nesebično darivao.

Sinovi ALEKSANDAR i BOJAN, snahe BILJANA i ISIDORA i unuk ALEKSEJ

701

Danas je tvoj rođendan

Sjećanje

Dragi

VESKO

Mnogo je uspomena po kojima ćemo te pamtiti i čuvati te od zaborava.

Tvoji Strina ROSE, braća ZORAN i DRAGAN sa porodicama 724

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456

ŽELJKO

svaki naš jecaj, suze i bol nose samo jednu riječ zašto? Zašto sve što je lijepo i vrijedno ima kraj. Istina je teška, a bol vječna.

Tuguje tvoja PORODICA

VASO M. DRAGE V. PEJAKOVIĆ

Prolaze dani i godine od našeg rastanka sa vama.

svakom našem ćutanju vas čujemo, u snu vidimo i srcu čuvamo od zaborava.

Ožalošćena porodica PEJAKOVIĆ

BRANKO V.

VESKO

ANTONIJE ANTO BEŠIĆ

Prošlo je četrdeset dana otkad smo ostali bez tebe. U našim srcima i mislima si uvijek prisutan, a praznina koju si ostavio je nenadomjestiva što se neće promijeniti jer su dani i godine samo broj.

Tvoja porodica će u nedjelju 16. oktobra 2022. godine, u 10 časova posjetiti tvoju vječnu kuću na seoskom groblju u Martinićima.

ANĐELIJA MAJO

MAĐO

MILJENOVIĆ

Sjećanje na ovaj dan je uvijek sa osjećanjem bola i tuge. Sjećanje na tebe, Baka, na tvoj pozitivan duh, osmijeh i radost, vječno će trajati.

Tvoja VEŚA

Dana

oktobra navršava se godina dana od smrti mog brata

MIĆA

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol i tugu. Sjećanje na tebe, tvoju dobrotu, ljubav, vječno ću čuvati od zaborava.

Tvoja sestra OLIVERA 705

Dana 25. oktobra 2022. navršava se tužna godina od kada nas je napustio naš jedini brat

702

Dvije godine od kada nije sa nama naša draga majka

DANICA MITROVIĆ

ĐOŠA MANDIĆ

Tvoja dobrota, plemenitost i pažnja trajno će biti sačuvane u našim prepolovljenim srcima. Tvojim časnim životom i plemenitim srcem zaslužio si vječni mir i poštovanje. Žale za tobom ranjena srca, tvoje sestre: DESA, BEBA,ĆARA, BOSA i DRAGA 739

Ponosni

bili naša familija. Hvala vi na svu ljubav i pažnju koju ste nam posvetili. Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

sa porodicom

Dosta je razloga i uspomena koje naše srce ispune toplinom i ponosom. Iza sebe si ostavila častan život pun ljubavi i iskrenosti. Neka tvoja dobra duša počiva u vječnom miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ZORAN i STEVAN sa porodicama

BRANKO – BAKI ĐURĐIĆ