Dnevni list Pobjeda 16.03.2023.

Zamjenica izvršnog direktora CDT i saradnik na programima CGO saglasni da državni organi obesmišljavaju zabrane zapošljavanja koje predviđa Zakon o nansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja

Mirković: Državna

administracija (p)ostaje servis

partija na vlasti

U ovako komotnim okolnostima za političke subjekte postaje jasno

AKCIJA NAKON ABAZOVIĆEVE OPOMENE: Tužilac na Cetinju tvrdi da se u radnjama osam osoba, učesnika protesta povodom promocije Jakova Milatovića na Cetinju, stiču elementi krivičnih djela

Krivične prijave zbog konflikta sa policijom

zašto reforma,

zašto je izborna reforma, čiji je sastavni dio i ovaj zakon, doživjela krah. Sistem kontrole zloupotrebe javnih resursa u izbornim kampanjama doveden je do potpunog besmisla– naglasila je Biljana Papović

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda dr Dragoljub Drašković smatra da ustavne nadležnosti predsjednika nije moguće primijeniti na aktuelnu pravno-političku situaciju

Niti je Đukanović predložio neustavnog

Vršiteljka dužnosti direktorice

UZKD Pobjedi nije odgovorila na 12 aktuelnih pitanja u vezi našeg nepokretnog i pokretnog nasljeđa

Incident se dogodio prilikom dolaska Milatovića na izbornu konvenciju u Sportskom centru. Dok je Milatović sa svojim obezbjeđenjem prolazio kroz policijski špalir, došlo je do guranja i koškanja okupljenih građana sa pripadnicima policije

Specijalno državno tužilaštvo tereti službenika policije

Uhapšen policajac zbog sumnje da je dio kriminalne grupe

ZAKON ILI LOGIKA: Nastavni kadar nedostaje u crnogorskim školama, direktori prinuđeni na improvizaciju i zapošljavanje nestručnog kadra

Istoričari predaju frizerske vještine, muzičko, likovno i informatiku sa tehnikom

U junu 2020. godine dobili smo hitnu pomoć –garanciju za borbu protiv pandemije kovid-19

Crna Gora nije u aranžmanu sa MMF-om

Četvrtak, 16. mart 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20586 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

mandatara, niti može raspuštiti Skupštinu

STR. 5.

STR. 2.

D. MIHAILOVIĆ

Milatovića obezbjeđenje sprovodi kroz špalir policije

Zamjenica izvršnog direktora CDT i saradnik na programima CGO saglasni da državni organi obesmišljavaju zabrane zapošljavanja koje predviđa Zakon o nansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja

Mirković: Državna administracija (p)ostaje servis partija na vlasti

PODGORICA – Podatak da je u državnoj administraciji od raspisivanja predsjedničkih izbora do prve sedmice marta sklopljeno preko pet hiljada ugovora o zapošljavanju za Agenciju za sprečavanje korupcije, prema ocjeni zamjenice izvršnog direktora Centra za demokratsku tranciziju Biljane Papović, trebalo bi da bude alarm za izvršavanje kontrola u svim organima koji masovno zapošljavaju. Saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje Nikola Mirković upozorio je, sa druge strane, da ta brojka ukazuje na nastavak stare loše prakse prethodnih vlasti u zloupotrebi javnih resursa u predizborne svrhe.

Pobjeda je juče objavila da su od raspisivanja predsjedničkih izbora 16. januara do prve sedmice marta državni, organi državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave, javne ustanove i državni fondovi dostavili ASK-u ukupno 5.267 odluka o zapošljavanju.

Od ukupnog broja odluka njih 206 predstavlja ugovore koji su sa zapošljenima sklopljeni na neodređeno vrijeme, dok ostatak od 5.061 odluke o zapošljavanju čine ugovori sklopljeni po drugim osnovima.

OBESMIŠLJAVANJE

ZABRANE

Komentarišući te podatke Biljana Papović ocijenila je za Pobjedu da državni organi bez ustručavanja zloupotrebljavaju odredbe i obesmišljavaju zabrane zapošljavanja koje predviđa Zakon o finansiranju

U ovako komotnim okolnostima za političke subjekte postaje jasno zašto je izborna reforma, čiji je sastavni dio i ovaj zakon, doživjela krah. Sistem kontrole zloupotrebe javnih resursa u izbornim kampanjama doveden je do potpunog besmisla– naglasila je Biljana Papović

političkih subjekata i izbornih kampanja. – U ovako komotnim okolnostima za političke subjekte postaje jasno zašto je izborna reforma, čiji je sastavni dio i ovaj zakon, doživjela krah. Sistem kontrole zloupotrebe javnih resursa u izbornim kampanjama doveden je do potpunog besmisla. Nedostaci zakona i formalistički pristup ASK doveli su do toga da se godinama unazad u izbornim kampanjama ovim malignim pojavama samo daje legitimitet – naglasila je Papović.

Ukazala je i da su se dometi ASK-a u postupku kontrole zloupotreba državnih resursa u kampanju pokazali kao ograničeni, kao i da njihovi podaci ne prepoznaju političku korupciju.

– Podaci o ovolikom broju zapošljavanja za Agenciju bi trebalo da budu alarm da se izvrše kontrole u svim subjektima koji masovno zapošljavaju.

Umjesto toga, praksa pokazuje da sprovodeći Plan kontrole u toku izborne kampanje Agenciji obično promaknu mnoge zloupotrebe koje organi sprovode i često nije obuhvaćen ni dio organa koje bi trebalo kontrolisati – kazala je Papović.

Naglasila je i da javna uprava u Crnoj Gori decenijama unazad predstavlja atraktivan plijen i pogodan teren za političku korupciju, kao i da je preglomazna administracija godinama na meti kritike evropskih partnera i predstavlja ozbiljnu kočnicu u ispunjavanju političkih kriterijuma EU u oblasti javne uprave.

– Takođe, kada govorimo o uvećanju broja radnih mjesta u upravi za preko 5.000 zapošljenih, važno je ukazati i na ozbiljne finansijske implikacije na rashode iz budžeta, u trenutku kada Vlada poseže za veoma nepovoljnim kreditnim aranžmanima. Postavlja se pitanje do kada će građani Crne Gore finansirati partijske apetite umjesto društvenog razvoja – kategorična je Papović.

Podsjetila je da su stupanjem na snagu novog Zakona o finansiranju političkih subjekata početkom 2020. godine državna preduzeća oslobođena zabrane zapošljavanja

Nikola Mirković iz CGO je u razgovoru za Pobjedu ukazao da u periodu

Vlade Dritana Abazovića ,,na djelu imamo dvostruku zloupotrebu javnih resursa i naglasio da Vlada koja je preko šest mjeseci u tehničkom mandatu nema legitimitet za brojne odluke koje donosi“

servis partija na vlasti, nezavisno od toga ko je na vlasti –poručio je Mirković. Podsjetio je da Zakon o finansiranju političkih subjekata propisuje da se od raspisivanja do održavanja izbora u državnoj administraciji izuzetno može izvršiti zapošljavanje radi obezbjeđenja neometanog i redovnog funkcionisanja rada organa, kao i da predviđa obavezu da se u roku od tri dana o tome obavijesti ASK.

Iz ASK-a su juče saopštili da praksa sklapanja ugovora u državnoj administraciji tokom izborne kampanje nije zabranjena Zakonom, ali i istakli da bi podatak od preko pet hiljada ugovora morao da zamisli zakonodavce kako

bi se stalo na put zaključivanju ugovora koji bi mogli da utiču na percepciju i stvarni kredibilitet i integritet izbornog procesa.

Kazali su i da su započeli rad na analizi Zakona i prijedlozima za njegovu izmjenu i

naveli da će na kraju izbornog procesa izvršiti analizu kompletne dokumentacije i uporediti podatke sa prethodnim ciklusima.

– Za javni interes možemo se boriti isključivo zakonitim sredstvima. U tom cilju,

u izbornoj kampanji i time izuzeta iz opsega kontrole ASK-a.

Time je, dodala je, otvoren prostor da bez ikakvih ograničenja i kontrole, ova preduzeća postanu depoi partijskih kadrova, a, kazala je, postoji i ozbiljna sumnja da bi se kontrolom zapošljavanja u toku kampanje došlo do znatno većeg broja od ovog kojim se barata u javnosti.

„INSTITUCIONALNA PREDNOST“

Saradnik na programima CGO Nikola Mirković ocijenio je za Pobjedu da toliki broj zapošljavanja pokazuje da nije došlo do potrebne promjene paradigme vlasti.

– Jasno je da se propušta prilika za neophodnu racionalizaciju i profesionalizaciju državne i lokalne uprave, a da se „ulaže u glasove“, što je vid pritiska na sve profesionalce, ali i obesmišljava rad u državnoj administraciji koja umjesto da bude servis svih građana i građanki (p)ostaje samo

– Znamo iz prakse, a što je često problematično, da se kasnije tako zasnovani radni odnosi automatski transformišu u ugovore o radu na određeno ili neodređeno. Znači, zakon je omogućio da nam život ne stane u izbornom ciklusu, ali naša stvarnost ukazuje da te mogućnosti koje se zakonski postavljaju kao izuzeci, u slučaju potrebe političari na vlasti zloupotrebljavaju kako bi obezbijedili ono što je već označeno u relevantnim međunarodnim izvještajima kao „institucionalna prednost“ tokom izbornih kampanja – istakao je Mirković. Ukazao je da u periodu Vlade Dritana Abazovića na djelu imamo dvostruku zloupotrebu javnih resursa i naglasio da Vlada koja je preko šest mjeseci u tehničkom mandatu nema legitimitet za brojne odluke koje donosi.

– Uključujući i postavljenja, imenovanja itd. na gotovo svakoj sjednici, i to u značajnom obimu. Pritom, ta postavljenja i imenovanja, kao i zapošljavanja po dubini su nedovoljno transparentna i bez objektivnih kriterijuma, odnosno jasno je da se radi o partijskom inžinjeringu unutar javnog sektora – rekao je Mirković. Time je, zaključio je, Abazovićeva vlada nastavila da radi sve ono što su radile i vlade DPS-a, čak mnogo sporije i u manjem obimu. Ž. ZVICER

Agencija poziva medije, organizacije civilnog društva i građane da jasno dignu glas i svojim djelovanjem utiču na donosioce zakona da izmijene zakonodavni okvir u korist opšteg dobra i podupiranja vladavine prava – istakli su.

D. MALIDŽAN

ASK počeo rad na analizi Zakona o nansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja

Akademik DANU podnio krivičnu prijavu zbog falsi kovanja potpisa podrške predsjedničkom kandidatu Goranu Daniloviću

Bulić: Nikada nikome nijesam dao podatke

Centar za demokratsku tranziciju podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu kojom zahtijeva preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave koju su 2018. godine podnijeli u ime grupe građana zbog falsi kovanja potpisa podrške predsjedničkim kandidatima u tadašnjem izbornom ciklusu

PODGORICA – Akademik

Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Zlatko Bulić podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici prijavu protiv NN osobe koja je neovlašćeno iskoristila njegove lične podatke (matični broj, broj lične karte i potpis) za podršku kandidatu za predsjednika

Crne Gore, lideru Ujedinjene Crne Gore Goranu Daniloviću.

U prijavi koju je podnio 13.

marta, a u koju je Pobjeda imala uvid, Bulić navodi da je do saznanja da su njegovi podaci zloupotrijebljeni došao korišćenjem aplikacije Državne izborne komisije za provjeru potpisa.

bilo kojem kandidatu, a najmanje Goranu Daniloviću – istakao je Bulić u prijavi. Zamolio je da se prema licima i stranci koja je neovla-

– Sa ciljem zaštite mojeg imena i prezimena, titula koje imam i porodice koja je životom, radom i djelom vezana isključivo za Crnu Goru, a ne za njene neprijatelje – naglasio je Bulić.

Dan nakon što je Državna izborna komisija omogućila biračima da putem aplikacije provjere da li su njihovi podaci iskorišćeni da davanje podrške nekom od predsjedničkih kandidata, desetine građana se javilo DIK-u i NVO organi-

zacijama tvrdeći da su njihovi podaci zloupotrijebljeni, a potpisi falsifikovani.

Predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša kazao je tada Pobjedi da su prilikom provjere potpisa cijenili da se na obrascima nalaze svi propisani elementi, a da DIK nije mogao utvrditi da li su potpisi falsifikovani.

Pobjeda se obratila tada i Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i oni su nam saopštili da će po hitnom postupku postupati po krivičnim prijavama građana.

Nijesu nam, pak, odgovorili na pitanje što se dogodilo sa prijavama od 2018. godine kada je više građana podnijelo prijavu zbog falsifikovanja potpisa podrške predsjedničkim kandidatima.

Centar za demokratsku tranziciju objavio je potom da ih su ih iz Osnovnog državnog tužilaštva obavijestili da je odbačena krivična prijava koju su oni zbog zloupotrebe potpisa podnijeli u ime grupe građana.

Zbog postupanja ODT-a oni su juče podnijeli Višem državnom tužilaštvu pritužbu kojom zahtijevaju preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave iz 2018. godine.

direktora CDT-a Biljana Papović

Izdašan poklon predsjedničkom kandidatu Demokratskog fronta

Tužilaštvo tvrdi da se u radnjama osam osoba, učesnika protesta zbog promocije Milatovića na Cetinju, stiču elementi krivičnih djela

Krivične prijave zbog konflikta sa policijom

istakla je da su se obratili i rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica i Tužilačkom savjetu sa zahtjevom za preispitivanje disciplinske odgovornosti tužioca u ovom predmetu.

– Na Višem tužilaštvu je dodatna odgovornost budući da nam i danas, pet godina nakon ovih događaja, građani prijavljuju iste zloupotrebe. Od ishoda ovog procesa može umnogome zavisiti ponašanje tužilaštva u procesu koje se pokreće za sadašnje zloupotrebe – naglasila je Papović. Pozvali su ODT i Tužilački savjet da preispitaju odgovornost tužilaca koji su radili u tom predmetu, a osnov za to nalaze, kako je kazala Papović, u formalnoj potvrdi o odbacivanju krivične prijave koju su dobili pet godina otkako je upućena i u kojoj stoji da ODT od juna 2018. godine nije preduzimalo procesne radnje u tom slučaju. Papović je podsjetila da se u obrazloženju odbacivanja krivične prijave navodi da su grafolozi utvrdili da potpisi građana nijesu autentični, a da je, ipak, krivična prijava odbačena jer je „nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja“. – Takođe smo tužilaštvu predali prvu prijavu u ime 54 građana/ki čiji su potpisi falsifikovani u ovom izbornom ciklusu – zaključila je Papović. Ž. Z.

PODGORICA – Nadležni

tužilac na Cetinju izjasnio se da se u radnjama osam osoba koje su učestvovale u okupljanju više desetina građana prijestonice prošlog petka, ispred zgrade Sportskog centra, kako bi izrazili protest zbog uloge predsjedničkog kandidata Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića tokom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine, stiču elementi krivičnih djela. Kako je saopšteno iz Uprave policije, B. L. (56) i N. L. (27) se sumnjiče za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene radnje, S. V. (65), D. J. (33), T. B. (46) i V. J. (50) se sumnjiče za krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje. S. V. (21) na te-

ret stavlja krivično djelo učestvovanje u grupi koja sprečava lice u vršenju službene radnje, a F. M. (42) krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje. – Pripadnici cetinjske policije će nastaviti sprovođenje aktivnosti iz svoje nadležnosti u odnosu na ovaj događaj u cilju identifikacije ostalih lica, te u konsultaciji sa tužiocem utvrditi da li u njihovim radnjama ima elemenata krivičnih djela ili eventualno prekršaja – navodi se u saopštenju.

Prilikom dolaska Milatovića na izbornu konvenciju u zgradu Sportskog centra došlo je do incidenta, tokom kojeg je, dok je Milatović sa svojim obezbjeđenjem prolazio kroz policijski špalir, došlo do guranja i koškanja okupljenih građana sa pripadnicima policije.

Ispred zgrade Sportskog centra došlo je do incidenta dok je Milatović sa obezbjeđenjem prolazio kroz policijski špalir, došlo do guranja i koškanja okupljenih građana sa pripadnicima policije

Milatović je dočekan uz zvižduke i negodovanje više desetina Cetinjana. Kao što se vidi na video snimku koji je Pobjeda objavila u petak, tokom prolaska kroz policijski špalir pripadnik Milatovićevog obezbjeđenja se sapleo i umalo oborio predsjedničkog kandidata, kojeg je neposredno prije toga zagrlio. To je bio Milatovićev jedini fizički kontakt sa bilo kim tokom ulaska u zgradu Sportskog centra na Cetinju. D. M.

Srpska kuća donirala Mandiću 20.000 eura

PODGORICA – Srpska

kuća donirala je predsjedničkom kandidatu Demokratskog fronta Andriji

Mandiću 20.000 eura za kampanju za predsjedničke izbore, pokazaju dokumenta Agencije za sprečavanje korupcije.

Direktor Srpske kuće je Emilo Labudović, nekadašnji poslanik DF-a. Osnivanje Srpske kuće u Podgorici je sa 3,4

miliona eura finansirala Vlada Srbije nakon što je to Mandić predložio predsjedniku te države Aleksandru Vučiću

Osim Srpske kuće, Mandićevu kampanju je pomogla i njegova partija, Nova srpska demokratija sa 5.000 eura i Demokratska narodna partija Milana Kneževića koja mu je donirala 10.000 eura. Budvanske kompanije Mediteran travel i Mediteran ekspres pomogli su Mandiću da besplat-

no brendira autobuse, što će, kako navodi ASK, biti prijavljeno kao nenovčani poklon. U dokumentu ASK navodi se i da je Mandić agenciji De Facto 3. marta uplatio 3.500 eura za istraživanje uoči predsjedničkih izbora.

Kada je u pitanju izrada reklamnog materijala i reklamnih spotova, zakup bilborda, Mandić je Agenciji kazao da je sa kompanijom „Đoković d.o.o.“ sklopio dva ugovora

o zakupu ukupno 102 bilborda do 1. aprila, za šta je izdvojeno gotovo 135.000 eura. Za reklamni materijal, Mandićev tim platio je nešto više od 30.000 eura.

Što se tiče oglašavanja na društvenim mrežama (Facebook, Google, Twitter, Instagram...), Mandić se, kako navode iz ASK, izjasnio da do dana kontrole nije bilo ove vrste troškova, kao i da će ovi troškovi biti prijavljeni u izvještajima. J.Đ.

NIJE BILO NAPADA NA MILATOVIĆA: Detalj sa incidenta na Cetinju

Tribina

predsjednika

DPS-a i kandidata na predstojećim izborima Mila Đukanovića u Pljevljima

PLJEVLJA - Aktuelni predsjednik i kandidat za predstojeće izbore Demokratske partije socijalista Milo Đukanović poručio je da su potrebne bolje, ali održive plate i penzije – a ne instant rješenja koja su nam uništila zdravstvo, zaustavila razvoj i zadužila zemlju.

– Nema nikog među nama ko ne želi da građani Crne Gore imaju bolje plate i penzije.

Politika koja to nema za svoj krajnji cilj je neodgovorna i neozbiljna politika. Ne razlikujemo se mi u pogledu želja, ono gdje se temeljno razlikujemo je to što mi te naše želje ne koristimo kao sredstvo manipulacije prema ljudima, nego razmišljamo kako ih je moguće održivo ostvariti – poručio je Đukanović na tribini u Pljevljima. Kazao je da je trenutno stvorena iluzija da su plate veće, a da su za to vrijeme podignuti porezi i dažbine, poskupili proizvodi, te da je inflacija otišla u nebo.

– I danas su efekti nominalnog povećanja plata poništeni – ukazao je Đukanović. Rekao je da te obaveze izmiruju tako što su ispraznili Fond zdravstvenog osiguranja, zaboravljajući da kvalitet života nije samo plata nego i kvalitet zdravstvene zaštite i kvalitet obrazovanja.

– A danas, nažalost, građani Crne Gore kada imaju potrebu da odu u javnu zdravstvenu ustanovu, moraju otići prvo u apoteku da kupe terapiju jer je ne mogu dobiti u javnoj zdravstvenoj ustanovi jer je Fond zdravstvenog osiguranja prazan. Naravno, tamo je bilo nedovoljno para za prevaru dimenzija koju oni nude pa su onda ispraznili i ka-

Hoćemo bolje i održive plate i penzije, ne instant rješenja koja su zadužila zemlju

Predsjednička kandidatkinja

Socijaldemokratske partije

Vuksanović-Stanković:

Vrijeme je da Crna Gora dobije predsjednicu

Očekujem podršku svih Crnogoraca, onih koji Crnu Goru nose u srcu bez ikakvih kalkulacija, svih Hrvata, Albanaca, Bošnjaka, Muslimana i građanskih Srba, onih koji poštuju njene simbole

PODGORICA - Mislim da je došlo vrijeme da Crna Gora po prvi put u svojoj istoriji dobije ženu za predsjednicu i da se kroz hrabrost koju sam pokazala, pokaže hrabrost svih žena kako se u najtežim trenucima brani svoja država, poručila je predsjednička kandidatkinja Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković.

pitalni budžet, dakle, ono što je namijenjeno razvoju – rekao je Đukanović. Poručio je da čvrsto vjeruje da će na predsjedničkim izborima 19. marta pobijediti.

– Ne zato što vidim ko su mi protivkandidati, pobijediću i

ne samo zato što sam osjetio i na drugim mjestima u Crnoj Gori jednako ovakve optimističke pobjedničke atmosfere nalik onim atmosferama iz 1997. i 2006. godine, nego pobijediću zato što se zalažem i borim zajedno sa vama

Partija Muslimana: Puna podrška Milu Đukanoviću

Partija crnogorskih Muslimana na predstojećim izborima pružiće punu podršku dosadašnjem predsjedniku Milu Đukanoviću – saopšteno je iz te partije. – Crnogorski Muslimani kao nacionalna zajednica koja baštini proevropske i NATO integracije te građansku Crnu Goru jednakih mogućnosti za sve bez obzira na nacionalnu, političku, vjersku i drugu pripadnost, smatraju da je

potrebno da Crna Gora ponovo krene zacrtanim evropskim putem – ističe se u saopštenju.

Kako su naveli, iako su nacionalni Muslimani u prethodnom dvodecenijskom periodu bili ti koji su uvijek bili u drugom redu kada su u pitanju angažovanja u institucijama sistema, a posebno u posljednje dvije godine, vjeruju da će doći vrijeme da se i oni nešto pitaju.

za najveće vrijednosti savremene Crne Gore – podvukao je Đukanović.

Predsjednik je rekao da je ova kampanja produžetak dvoipogodišnje političke prakse u Crnoj Gori, koja je obilježena jednom vrlo lošom karakteristikom i vremenom u kojem je nova vlast kao svoju ideologiju demonstrirala iskompleksirani revanšizam, te da je sva njihova politika bila pokušaj obračuna sa prethodnom vlašću.

On ističe da se politički oponenti u tom periodu nijesu mnogo služili činjenicama, već da je njihova politika bila politika grubih izmišljotina, očiglednih konstrukcija i etiketa kojima su željeli opoganiti Crnu Goru. U tom kontekstu pomenuo je tri konstrukcije.

R. P.

Ona je, odgovarajući na pitanje višeg saradnika Univerziteta Crne Gore Danila Kalezića koji su motivi njene kandidature, istakla da su u pitanju dvije komponente. – Prvo je što sam kandidatkinja partije koja već preko trideset godina nije mijenjala ni grb, ni zastavu, ni himnu i autentična sam predstavnica one građanske, multietničke, proevropske, pro-NATO i sekularne države Crne Gore. Poštujući sve njene vrijednosti i uvijek spremna, u svakom momentu, da branim sve vrijednosti koje su zaštićene Ustavom Crne Gore – navela je Vuksanović-Stanković tokom gostovanja na Gradskoj televiziji.

Očekuje, kako je rekla, podršku svih Crnogoraca, iskrenih patriota, onih koji Crnu Goru nose u srcu bez ikakvih kalkulacija, svih Hrvata, Albanaca, Bošnjaka, Muslimana i građanskih Srba, onih koji poštuju simbole Crne Gore, koji vole državu Crnu Goru iako se drugačije nacionalno osjećaju. Drugi razlog koji opredjeljuje njenu predsjedničku kandidaturu je, kako ističe, vrijeme da na tu poziciju dođu žene.R. P.

Predsjednički kandidat, influenser, obratio se javnosti video porukom

Radulović: Što je muka, političari?

PODGORICA - Albanski forum poziva sve svoje glasače i simpatizere da iskoriste svoje građansko pravo i glasaju na predsjedničkim izborima, koji će se održati 19. marta, saopštio je lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj. Vjeruje, kako je rekao, u političku zrelost i odgovornost njegovih glasača da procijene najbolju opciju iz malog izbora kandidata. Albanci u Crnoj Gori

su, kaže Đeljošaj, dali veliki doprinos svim demokratskim procesima razvoja Crne Gore. – Glasajući i podržavajući dominantno albanske partije, iskazali smo stav da Albanci se predstavljaju samo kroz nacionalne partije. Vjerujemo da će i na predsjedničkim izborima, bez pritisaka i tutora kako postupiti, znati da se sami opredijele – istakao je Đeljošaj. R. P.

PODGORICA - Jovan Radulović Jodžir, predsjednički kandidat, u video poruci opisao je stanje u unutrašnjoj politici kao „nesretno“. Političarima i konkurentima je poručio da, kako je naveo, „ne zavađaju narod“. – Kakva nesretna unutrašnja politika đe niko nikoga očima viđet ne može i oči povadismo jedni drugima. To ne postoji dok svi ne budemo radili za naš grb i zastavu i jednu himnu pjevali! Do tada, ovo je kanal od politike! Što je muka, političari? Volite svoju zemlju i ne zavađajte nas. Svi mi koji ođe živimo ostaćemo zadovijek! Kako se god izjašnjavali. Čim se vi prestanete baviti podjelama, mi ćemo se izmiriti. Brat sa bratom! Komšija sa komšijom! Kumara sa kumarom – kazao je Jodžir. Influenser na društvenim mrežama je istakao devizu „voli svoje, cijeni tuđe“. – Je li normalno, ljudi, da nam svaki dan počinje ko je ko i za koga glasao i koju zastavu vo-

li i za koga navija mimo svoje zemlje! Što se mene tiče, ovo će biti predmet u osnovnom obrazovanju. Nagrdismo i sebe i djecu. Nemamo ekonomije. Živimo od nerada i politike kojom se bave svi eksperti ovoga svijeta a na svakom koraku upadamo u šahtu. Na sve nam se odražava ova bruka vaskolika. Od škole preko bolnice do amfiteatra i radne zajednice. Poslušajte Jodžija. Voli svoje, poštuj tuđe – dodao je Radulović. R. P.

Detalj sa promocije u Pljevljima

Draginja Vuksanović-Stanković

Nik Đeljošaj

Lider Albanskog foruma nije podržao nijednog predsjedničkog kandidata

Jovan Radulović Jodžir

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda dr Dragoljub Drašković smatra da ustavne nadležnosti predsjednika nije moguće primijeniti na aktuelnu pravno-političku situaciju

Niti je Đukanović predložio neustavnog mandatara, niti može raspuštiti Skupštinu

PODGORICA – Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore dr Dragoljub Drašković kazao je Pobjedi da u aktuelnoj pravno-političkoj situaciji ne postoji mogućnost pravno valjanog i na Ustavu utemeljenog raspuštanja Skupštine od strane predsjednika Crne Gore, kao jednog od dva Ustavom utvrđena načina prestanka njenog mandata prije isteka vremena na koje je izabrana.

Tu mogućnost, smatra Drašković, ne daje mu ni Ustav, niti izmijenjeni Zakon o predsjedniku, sve i kada bi htio po njemu da se ravna, jer Miodrag Lekić kao mandatar nije predložen na ustavan način.

Da bi eventualna odluka o raspuštanju parlamenta bila utemeljena, prema Draškovićevim riječima, nedostaje ključni ustavni element – a to je da je aktuelnog mandatara, koji nije uspio da sastavi vladu, predložio upravo predsjednik.

To se nije dogodilo, već je Lekića, koji nije uspio da sastavi vladu, za mandatara imenovao parlament, na osnovu odredbi izmijenjenog, i ustavno upitnog, zakona.

Drašković naglašava da je to ključno polazište koje se mora uzeti u obzir uprkos brojnim istupima političara, stručnjaka i pravnika koji zagovaraju mogućnost i javno pozivaju aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića raspušti Skupštinu nakon što nova vlada nije izabrana po

Ingerencije koje Ustav, inače, daje predsjedniku u pogledu raspuštanja Skupštine ne mogu se analogijom primijeniti na situaciju nastalu nakaradnim izmjenama zakona, prema kojem je Skupština mandatara utvrdila peticijom jer bi posljedice po pravni poredak i sistem uređenja vlasti mogle da budu mnogo teže, upozorio je dr Drašković

modelu koji je proistekao iz neustavnog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore.

USTAVNE OPCIJE

On podsjeća da se, prema članu 92 Ustava, Skupština raspušta ukazom Predsjednika

Crne Gore u dva slučaja i to: ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada Predsjednik Crne Gore prvi put

ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom.

tutione (po sili

Nesuđeni pretendent na funkciju predsjednika

Spajić:

punama

gom slučaju, Skupštinu može raspustiti Vlada. Predsjednik, dakle, nema neograničeno pravo raspuštanja Skupštine, kako bi to proizilazilo iz ovih dana iznijetih pogrešnih tumačenja, već samo ako Skupština ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada Predsjednik prvi put predloži mandatara (član 92 stav 1 Ustava ). U aktuelnoj situaciji, međutim, mandatara nije predložio predsjednik u skladu sa Ustavom, već je mandatar imenovan od strane Skupštine na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore – naglašava Drašković.

slučaj se, dodaje on, ne može podvesti pod navedenu ustavnu odredbu jer mu nedostaje jedan od osnovnih konstitutivnih elemenata te odredbe, a to je da je mandatara predložio predsjednik Crne Gore. – Tumačenje ustavnih odredbi analogijom, odnosno po sličnosti, na način da se ustavna norma koja se odnosi na jednu pravnu situaciju proširuje i na druge slične sluča-

dopušteno. Primjena analoma prava jer su, zbog značaja društvenih i pravnih odnosa koje ustavne norme uređuju, posljedice koje iz toga nastaju po pravni poredak i sistem uređenja vlasti mnogo teže –upozorava sagovornik.

ZAKONA ne Gore, Drašković

države pojavio se na tribini Jakova Milatovića u Baru

ističe da treba očekivati da predsjednik, koji je dužan da primjenjuje i poštuje Ustav, po tom zakonu neće postupati sve dok Ustavni sud ne ocijeni njegovu usklađenost sa Ustavom. – Sve i kada bi htio da primjenjuje ovaj zakon, predsjednik ni prema njemu u konkretnoj situaciji nema ovlašćenje da raspušti Skupštinu. Ovo iz razloga što mandatar nije predložen u skladu sa Ustavom, kao legitimni kandidat na Ustavom jasno propisani način, od strane predsjednika koji je jedini nadležan za to, već je prema nakaradnim odredbama ovog zakona mandatarom smatran kandidat koji je imao podršku većine od ukupnog broja poslanika, što je utvrdila Skupština u formi peticije. A dužnost predsjednika da donese ukaz o raspuštanju Skupštine ovim zakonom se utvrđuje samo za slučaj ako

Treba očekivati da predsjednik, koji je dužan da primjenjuje i poštuje Ustav, neće postupati ni po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, sve dok Ustavni sud ne ocijeni njegovu usklađenost sa Ustavom – kazao je Drašković

Skupština ne izabere mandatara u roku od 90 dana od dana kada ga je predsjednik predložio, ali ne i za situaciju kada Skupština ne izabere vladu u roku od 90 dana od dana kada je sama utvrdila mandatara –zaključuje Drašković.I. PERIĆ

PODGORICA - Milojko Spajić, nesuđeni pretendent na funkciju predsjednika države i lider ,,Evrope sad“, pojavio se na tribini predsjedničkog kandidata ove partije Jakova Milatovića u Baru i poručio da mu nije

žao što ne nastupa kao predsjednički kandidat.

– Uopšte mi nije žao što nijesam predsjednički kandidat, makar samo zbog toga što su napokon sve maske pale – rekao je Spajić u Baru. On je kazao kako ih nijesu zaustavili.

– Mislili su da će nas zaustaviti time što su zaustavili pojedinca, Milojka Spajića, ali jedino što su zaista uspjeli to je da ojačaju naše napore da pobijedimo i ovoga puta – dodao je Spajić. Svi ti političari, kako je dodao, ne žele da vide bolji rezultat.

– Već žele da vode procese i da ste zavisni od njih zbog nefunkcionalnosti sistema. Mi želimo da vi budete slobodni i prvim smo korakom, programom „Evropa sad“, krenuli da vas oslobađamo – rekao je, između ostalog, Spajić.

R. P.

Dragoljub Drašković

Uopšte mi nije žao što nijesam predsjednički kandidat „Evrope sad“

Rezidencija predsjednika na Cetinju

Milojko Spajić

D.

MALIDŽAN

I.

MANDIĆ

Direktorica REGAGEN-a podnijela ostavku zbog ad hoc izmjena zakona i politizacije u EPCG grupi

Haos u sektoru energetike

rukovodećih struktura subjekata u većinskom državnom vlasništvu, kreirali sasvim novi okvir za obavljanje funkcije ekonomske regulacije –objašnjava Knežević razloge za ostavku.

Probijeni svi rokovi za formiranje državnih rezervi naftnih

PODGORICA - Izvršna direktorica Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN)

Milica Knežević podnijela je juče ostavku na tu funkciju.

– Nedostatak ažurnih strateških dokumenata u oblasti

energetike, jasne vizije razvoja sektora regulisanih komunalnih djelatnosti, ad hoc izmjene i dopune sistemskih zakona u ovim oblastima i to bez sprovedenih javnih rasprava i konsultacija u okviru procesa pristupanju Evropskoj uniji, kao i sve izraženija politizacija upravljačkih i

Ističe da eksterni globalni i lokalni izazovi, koji su uticali na rad cijelog energetskog sektora, praktično da nijesu ostavili negativne posljedice na rezultate rada REGAGEN-a. – Pozitivan izvještaj Državne revizorske institucije iz septembra prošle godine i na posljednji izvještaj Sekretarijata Energetske zajednice, koji REGAGEN nedvosmisleno svrstava u sami vrh regulatornih tijela u regionu, najjasnije ukazuju na kvalitet rada REGAGEN-a u prethodnom periodu – ističe se u saopštenju. Knežević je funkciju izvršne direktorice REGAGEN-a obavljala od marta 2020. godine, a od 2017. je članica tima te regulatorne agencije. R. e.

Ministar finansija najavio da nema pomoći uz ovu penziju

Penzioneri da se strpe dok EK ne uplati 27 miliona

PODGORICA – Penzioneri neće dobiti 150 eura pomoći uz ovu penziju. Taj će im novac biti uplaćen kad Evropska komisija prebaci na račun Vlade 27 miliona eura energetske podrške građanima i kompanijama, najavio je juče ministar finansija Aleksandar Damjanović

– Do 20. je to nemoguća misija, bez da uplate danas. Ne moramo čekati narednu penziju, već to možemo isplatiti vanredno kada stignu sredstva –kazao je Damjanović Radiju Crne Gore.

Vlada je planirala da od tog novca 8,5 miliona isplati materijalno slabije stojećim građanima. Damjanović je naveo da iz sredstava EK ne mogu izdvojiti dio za nezaposlene, jer su ona precizno definisana.

Uprava za ugljovodonike mora kupiti i uskladištiti 33,3 hiljade tona goriva, a uvoznicima je na volju hoće li 66,6 hiljada tona uskladiti ili ih držati kao tikete, odnosno kao pravo

kupovine po određenoj cijeni u određenom periodu

PODGORICA - Iako su i ova i prethodne dvije vlade (Duška Markovića i Zdravka Krivokapića) najavljivale formiranje strateške rezerve goriva, kako bi mogli reagovati u slučaju poremećaja na tržištu, ni one i potreban zakon nisu ni na vidiku. U vrijeme jedne od najvećih naftnih kriza u Evropi, kad su cijene naftnih derivata premašile sve rekorde, jedino što je uradila naša administracija bilo je smanjenje akcizne stope za 15 do 50 odsto. Rezultat, u Crnoj Gori je gorivo najskuplje u regionu.

Obaveze

Treba nabaviti hiljada tona

Damjanović je ponovo pokrenuo pitanje trgovačkih marži, tvrdeći da su profiti trgovačkih lanaca u rangu profita banaka. – Korijeni su u nezajažljivom profitu vlasnika maloprodajnih lanaca koji su iskoristili rast energenata i inflacije da

podignu cijene. A kada su se cijene spustile, nije bilo ni elementarne odgovornosti da se te cijene vrate – tvrdi Damjanović i najavljuje da neće smanjivati akcize za gorivo, jer se stabilizuje situacija na tom segmentu tržišta. R. e.

Crna Gora se, kao članica Energetske zajednice, obavezala da će primijeniti Direktivu 2009/119/EC o obaveznim zalihama nafte 1. januara. Njom se uređuje pitanje održavanja minimalnih obaveznih rezervi sirove nafte i/ili naftnih derivata. I po regulativi i preporukama EU za pregovaračko poglavlje 15 (energetika) država je bila dužna da ima potreban zakonski okvir i formirane rezerve goriva do 1. januara ove godine.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), na čijem je čelu Ervin Ibrahimović, su naveli da je nacrt tog akta u finalnoj fazi uslaglašavanja sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti upućen Vladi.

Na nacrtu ovog zakona radi se od 2016. godine, kada je za vrijeme mandata Vlade Duška Markovića obavljena javna rasprava. Iz Ministarstva ekonomije su Pobjedi u septembru prošle godine kazali da je javna rasprava završena, te da ulaze u fazu analize primjedbi i žalbi, nakon čega će finalni tekst uputiti Vladi. U martu prošle godine, dok je na čelu MKI bio Mladen Bojanić, Pobjedi je saopšteno da očekuju da će prijedlog zakona biti spreman za dva do tri mjeseca, a iz istog tog resora su još u februaru 2021. godine našoj redakciji kazali da je nacrt pripremljen i da se očekuje usvajanje u trećem kvartalu 2021. godine, nakon što dobiju mišljenje Evropske komisije.

INveSTICIJa

Iz aktuelnog MKI su kazali da formiranje obavezne rezerve goriva ne treba posmatrati kao trošak već kao dugoročnu investiciju. - Naftni derivati su roba i treba ih posmatrati kao sredstvo ulaganja. Osnovna svrha ta-

Treba očekivati da zbog formiranja rezervi poskupi gorivo, jer je Vlada u obavezi da odredi visinu naknade Upravi i uvoznicima za tu svrhu

kve investicije je sigurnost u slučaju prekida snabdijevanja, ali i činjenica da uskladišteni derivati takođe predstavljaju vrijednost za zemlju i građane. Predmetni zakon se može smatrati kao neophodnost, ali i rješenje koje može donijeti niz pozitivnih efekata, a koji, između ostalog, obuhvataju stvaranje preduslova za dalje otvaranje tržišta naftnih derivata i povećanje tržišne konkurencije kroz rekonstrukciju/izgradnju dijela planiranih skladišnih kapaciteta – rekli su iz MKI i potvrdili da su savladali teoriju. Do prakse još nijesu došli

Postupak oko imenovanja Petra Radulovića za zamjenika direktora Aerodroma krenuo ispočetka kod nove sutkinje

Sud čeka rezultate istrage tužilaštva o spornoj potvrdi o radnom iskustvu

Iz Aerodroma su dan pred ročište sudu dostavili obimni podnesak sa dokumentacijom u vezi zajmova Knežević i korišćenja službene kartice, uz tvrdnju da ona nema pravni interes za tužbu jer ne zadovoljava uslove konkursa

PODGORICA - Postupak

po tužbi Biljane Knežević protiv Aerodroma zbog

imenovanja Petra Radulovića za zamjenika direktora, nastavljen je juče u Osnovnom sudu kod nove sutkinje

Ane Stojanovski, nakon što

je prethodna izabrana za sutkinju Višeg suda.

OdlagaNJe Ipak, ponovo je odloženo kako bi sud pribavio izjašnjenje tužilaštva u kojoj fazi je postupak po prijavi Knežević protiv

Radulovića i direktora kompanije Wir metaloprerada Darka Đondovića zbog sumnji da su falsifikovali potvrdu o radnom iskustvu koju je Radulović koristio prilikom apliciranja za zamjenika direktora.

Sutkinja Stojanovski je naja-

vila da će se nakon toga moći izjasniti da li se radi o prethodnom pitanju, odnosno da li će čekati da tužilaštvo okonča postupak.

Zastupnica Aerodroma Marija Radulović je juče navela da se ne može utvrditi u kom

svojstvu se SDT obraća Knežević, navodeći da je takav vid komunikacije više nego neuobičajen, imajući u vidu da u mnogim predmetima u nadležnosti SDT ni za godinu ne mogu saznati ko je tužilac, a ovdje su u više nego ažurnom

roku dostavljena obavještenja Knežević po njenom zahtjevu.

POdNeSak

Navodi da ishod ovog postupka ne može uticati na ostvarivanje njenih prava, jer Knežević ne ispunjava uslove za oglas za zamjenika direktora na koji se prijavila. Radulović zato od suda traži da, prije sve-

Terminal za Tečne TereTe: Luka Bar

Milica Knežević

Aleksandar Damjanović

naftnih derivata

nabaviti 100 tona goriva

Potrebna modernizacija rezervoara u Baru, Lipcima i Bijelom Polju

Iz MKI ističu da će skladišni kapaciteti biti veliki problem.

- Prvi prioritet je modernizacija postojećih skladišnih kapaciteta, a potom izgradnja novih –kazali su iz MKI i dodali da se rezervoari na benzinskim pumpama ne smiju da se koriste za skladištenje obaveznih rezervi.

PoskuPljenje

Kako Direktiva EU podrazumijeva zalihe koje odgovaraju količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili od

61 dana prosječne dnevne domaće potrošnje, zavisno koja je količina veća, iz MKI su izračunali da nam je potrebno

100.000 tona goriva, jer smo u

2021. godini potrošili 375.843 tone goriva, od čega 70 odsto dizela, 11 odsto benzina i pet do šest procenata mlaznog goriva/TNG.

Obveznici formiranja obavezih rezervi su Uprava za ugljovodonike i svaki uvoznik, a rezerve moraju imati derivate čija je zajednička zastupljenost veća od 75 odsto domaće potrošnje iz prethodne godine.

– Uprava treba da formira najmanje jednu trećinu (33,3 hiljade tona), a uvoznici dvije trećine (66,6 hiljada tona) obaveznih rezervi – rekli su iz MKI i dodali da Uprava mora da čuva gotove proizvode, a uvoznici mogu da izaberu da li će derivate držati u fizičkom obliku ili u vidu tiketa.

– Obavezne rezerve u nema-

U junu 2020. godine dobili smo hitnu pomoć – garanciju za borbu protiv pandemije kovid-19

ga, odluči o njihovom prigovoru da Knežević nema pravni interes da vodi ovaj postupak.

Ukupan skladišni kapacitet naftnih instalacija u Baru je 17.600 kubika, a osim toga država je vlasnik skladišnih kapaciteta u Lipcima (10.200 kubika) i u Bijelom Polju (24.500 kubika).

terijalnom obliku (tiketi) su ugovori o pravu, ali ne i obavezi, kupovine goriva po unaprijed utvrđenim kriterijumima u određenom vremenskom periodu. Obveznik formiranja obaveznih rezervi na taj način prenosi obavezu čuvanja rezervi na pravno lice koje je vlasnik naftnih derivata – kazali su iz MKI.

Imajući u vidu da se zakonom uvodi naknada za formiranje strateških rezervi kao sastavni dio prodajne cijene goriva, u MKI očekuju povećanje cijene.

- Visinu naknade utvrđuje Vlada, kao i procenat koji pripada Upravi, a koji uvoznicima. Cilj je da iznos naknade bude toliki da se održavanje rezervi vrši na neprofitnoj osnovi – pojasnili su iz MKI. s. PoPoVIĆ

PODGORICA - Crna Gora od juna 2020. godine nije u aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom kako je to prošle sedmice objavila konsultantska kuća Fideliti konsalting, a prenijeli brojni mediji, već je tada MMF odobrio hitnu pomoć Crnoj Gori za borbu protiv pandemije kovid-19, u iznosu od 74 miliona eura, što je tada objavila Pobjeda. – To je bila hitna pomoć, garancija MMF za sanaciju od pandemije, a ne nikakav aranžman sa MMF-om. Aranžman sa tom međunarodnom finansijskom institucijom potpuno je druga vrsta ugovora – potvrdio je našoj redakciji dobar poznavalac prilika na domaćem i inostranom finansijskom tržištu. On je demantujući objavu Fideliti konsaltinga, ocijenio da se radi o ,,klasičnom spinovanju“. Crna Gora je 2020. godine, u vrijeme Vlade Duška Markovića, kao članica Svjetske banke i MMF-a ušla u proceduru za dobijanje hitne pomoći od MMF-a za podršku privredi i građanima tokom pandemije. – Ta sredstva se nijesu vraćala MMF-u – precizirao je naš sagovornik. Ta garancija i podrška MMF-a je stvarala pretpostavke i omogućavala tadašnjoj administraciji da u decembru te godine izađe na međunarodno finansijsko tržište i zaduži se emitovanjem obveznica. Vlada Duška Markovića je planirala da se u decembru 2020. godine zaduži 500 miliona eura. Prethodno je 23. juna 2020. godine u parlamentu usvojen rebalans budžeta za tu godinu koji je trebalo da stvori pravne pretpostavke za dodatno zaduživanje. Međutim, nakon izbora održanih 30. avgusta 2020. godine, došlo je do promjene vlasti i formiranja Vlade Zdravka Krivokapića u decembru te godine. Na osnovu te garancije MMF-a Vlada Zdravka Krivokapića je nekoliko dana nakon formiranja uspjela da se zaduži na međunarodnom tržištu po osnovu euroobveznica u iznosu od 750 miliona, iako je prethodno praktično prošla administracija završila sav potreban posao. – Nakon što je uspjela da ispuni uslove MMF-a za dobijanje te garancije, država je imala dobar rejting, što je omogućilo izazak na tržište i zaduživanje od 750

Crna Gora nije u aranžmanu sa MMF-om

Garancija – hitna pomoć MMF-a iz juna 2020. godine nema nikakve veze sa aranžmanom MMF-a jer je aranžman sa tom međunarodnom finansijskom institucijom potpuno druga vrsta ugovora. Ta je garancija omogućila zaduženje od 750 miliona eura po kamati od 2,9 odsto u decembru te godine

Iz Aerodroma su dan pred ročište sudu dostavili obimni podnesak sa dokumentaci-

jom o kreditima Knežević i korišćenju službene kartice. Tvrde da se ona počela pred-

miliona u decembru 2020. godine. Nijesu predstavnici Vlade Zdravka Krivokapića za tri dana mogli staviti do znanja finansijskom međunarodnom tržištu da su oni toliko dobri, nego je rejting države tada bio dobar, a oni su imali sve pripremljeno za emitovanje obveznica, dok je država imala fiskalnu i finansijsku stabilnost i bonitet da može da se zaduži na taj rok i pod tim uslovima – rekao je sagovornik Pobjede. MMF je kao razloge pomoći krajem juna 2020. godine naveo, a naša redakcija prenijela, da je korona virus oslabio

šanse crnogorske ekonomije, te da je prvenstveni izazov ublažavanje uticaja na ekonomiju i domaćinstva koja su najteže pogođena pandemijom. - Crna Gora bi mogla doživjeti najveći pad nakon obnove nezavisnosti, jer turizam čini oko petine njene ekonomije - kazali su iz MMF-a obrazlažući zašto su odobrili hitnu pomoć Crnoj Gori.

Iz te međunarodne finansijske institucije su tada kazali da vlast u Crnoj Gori sprovodi paket mjera fiskalnog i finansijskog sektora za održavanje ekonomske aktivnosti

Nijesu predstavnici Vlade Zdravka Krivokapića za tri dana mogli staviti do znanja finansijskom međunarodnom tržištu da su oni toliko dobri, nego je rejting države tada bio dobar, a oni su imali sve pripremljeno za emitovanje obveznica, dok je država imala fiskalnu i finansijsku stabilnost i bonitet da može da se zaduži na taj rok i pod tim uslovima, tvrdi sagovornik Pobjede

stavljati kao „ugnjetavana“ kada su joj ukinute nezakonite povlastice. Navode da je inicijalno bila zaposlena kao personalni asistent direktora, kada je dobila zajam za stan od 70 hiljada eura, od čega 21 hiljadu bespovratno, uz otplatu na 20 godina i godišnjom kamatom od dva odsto. Navode i da su Aerodromi za vrijeme direktora Milovana Đuričkovića tajno mjenicom garantovali za njen kredit od 30 hiljada eura, a da je banka, zbog nevraćanja, prinudno naplatila od Aerodroma 22,5 hiljada. U podnesku se navodi i da je Knežević, pored osnovne plate od preko tri hiljade eura, kom-

panijskom karticom platila 1.350 eura „Luj Viton“ torbu i podsjećaju da je tužilaštvo lani odbacilo krivičnu prijavu protiv Knežević i Đuričković zbog zastare. Tvrde da se Knežević neistinito predstavlja kao neko sa bogatim radnim iskustvom na rukovodećim pozicijama, jer je od 2003. do 2010. godine bila personalni asistent direktora, a nakon toga savjetnica direktora za poslovnu politiku, te da nije bila članica menadžmenta od 2003. do 2013. godine, iako je od dva službenika za ljudske resurse u dva dana pribavila dvije potvrde o radnom iskustvu različite sadržine, imajući u vidu da se u

tokom pandemije, za očuvanje zaposlenosti, likvidnosti i proširenje socijalnih davanja. - Nakon što je pandemija pogodila crnogorsku privredu, vlasti su preduzele brze i odlučne mjere za suzbijanje i ublažavanje širenja pandemije, što je omogućilo relativno brzo ponovno otvaranje privrede – istakli su tada iz MMF-a. U MMF-u su tada smatrali da bi, s obzirom na nesigurnost oporavka turizma na globalnom nivou, crnogorskoj ekonomiji moglo trebati nekoliko godina da se potpuno oporavi i vrati BDP na nivo prije pandemije. Iz Ministarstva finansija, na čijem čelu je Aleksandar Damjanović, su nedavno saopštili da sada ne postoji potreba za aranžman sa MMF, ali i dodali da ne isključuju ni tu mogućnost. Vladi ove godine fali 705 miliona eura, a Zakonom o budžetu je definisano da se može zadužiti 600 miliona. s. P.

drugoj navodi da se mjesto savjetnika računa kao rad u menadžmentu. Ističu da od 2018. do 2020. nije bila pomoćnica direktora, niti je bila član menadžmenta te kompanije. – Lažno predstavljanje svojstveno je Biljani Knežević, a jedini cilj je nezakonito sticanje imovinske koristi – tvrde iz Aerodroma i ističu da će preduzeti sve zakonske mjere kako bi procesuirali zloupotrebe privilegovanih pojedinaca i onih koji su im to godinama omogućavali. Zaključuju da menadžment čvrsto stoji iza odluke o imenovanju Petra Radulovića za zamjenika izvršnog direktora Aerodroma CG. M. lk.

Završetak emisije euroobveznica Crne Gore u decembru 2020. godine

Petar Radulović Biljana Knežević

Zbog procjene da u martu i aprilu prošle godine povećaju izvoz iznad plana, menadžment energetske kompanije smanjio akumulacione rezerve za 15 odsto

Pogrešna poslovna odluka koštala EPCG 21 milion eura

PODGORICA - Saldo prihoda od izvoza i troškova uvoza električne energije biće za Elektroprivredu nepovoljniji za 21 milion eura, zbog pogrešne poslovne odluke da prodajom energije iz akumulacija u martu i aprilu 2022. akumulira sredstva koja će biti trošena za nabavku struje tokom perioda deficita. Ovo tim više što je izvoz u tom periodu izvršen uz kršenje zakonskih propisa.

UVODNE NAPOMENE

Elektroprivreda CG u svom energetskom portfoliju ima dvije akumulacione hidroelektrane koje predstavljaju moćan mehanizam upravljanja elektroenergetskim sistemom Crne Gore. Naime, akumulaciona jezera u zaleđu hidroelektrana Piva i Perućica predstavljaju akumulisanu energiju koju možemo upotrijebiti onda kada je to neophodno sa stanovišta obezbjeđivanja sigurnog i pouzdanog napajanja energijom domaćinstava i privrede.

S obzirom na to da je elektroenergetski bilans već dvije godine (ulaskom u sistem obnovljivih izvora energije, prije svega vjetroelektrana

Možura i Krnovo, kao i gašenjem elektrolize u KAP-u) pozitivan, tj. proizvodimo više nego što trošimo, pojavljuje se višak energije koji se uz do-

bro upravljanje akumulacijama hidroelektrana, pogotovo u doba energetskih kriza, može vrlo dobro unovčiti. Sistem upravljanja ovim elektranama nije jednostavan, ali su menadžmenti EPCG 1015 godina unazad dokazali da se ovim elektranama može upravljati tako da se uvijek ostvaruje pozitivna razlika u cijeni između izvoza i uvoza. Izuzetak čine 2021. a potom i 2022. kada se uvezena energija plaćala po cijeni preko 30% većoj od cijene izvezene električne energije. Od proljeća prošle godine u sredstvima informisanja se povremeno javljaju komentari čitalaca u vezi sa nepoštovanjem plana korišćenja hidroakumulacija u Nikšiću i Pivi od strane Elektroprivrede, u prvom kvartalu prošle godine. Navodno, radilo se o davanju prednosti izvozu električne energije po visokim cijenama, nad nasušnom potrebom da se energija sačuva za korišćenje u ljetnjem, po pravilu, sušnom periodu.

Kako su sada definitivno poznati podaci o korišćenju akumulacija u 2022. na mjesečnom nivou, nedvosmisleno se zaključuje da je u prvom kvartalu načinjen do sada nezabilježen propust u upravljanju ovom energijom, iz čega je proizašla višemilionska šteta za kompaniju. Prema podacima iz izvještaja, u akumulacijama Elektroprivrede na kraju februara (na početku marta) 2022. je bilo 212 GWh (miliona kWh) ili 31% više od planiranog, od čega kod HE „Perućica“ 99,5 GWh, tj. 103% više od plana, kod HE „Piva“ planiranih 112,5 GWh.

Prema planu korišćenja akumulacija iz Elektroenergetskog bilansa Crne Gore za

2022. godinu, koji je Vlada donijela na osnovu Zakona o energetici, planirano je da na kraju marta 2022. sadržaj akumulacija Elektroprivrede bude 225 GWh, na kraju aprila 309 GWh.

Plan je urađen na osnovu istorijskih podataka pojave hidrologije na ovim prostorima i stanja akumulacija na kraju prethodne 2021. Planiran je kontinuirani porast sadržaja akumulacija u prvom polugodištu godine, radi pokrivanja neminovnih deficita električne energije ljeti.

ŠTO SE DESILO U MARTU I APRILU?

Da bi potpuno razumjeli krupnu grešku koja je u Elektroprivredi učinjena u upravljanju akumulacijama početkom 2022. potrebno je, prije svega, znati da se energetski bilans koji krajem tekuće za narednu godinu donosi Vlada Crne Gore na osnovu Zakona o energetici, objavljuje u Službenom listu Crne Gore što upućuje na obaveznost postupanja. Energetski bilans sadrži Bilans električne energije kojim se utvrđuju plan potrošnje

električne energije, mogućnosti proizvodnje sa Planom korišćenja akumulacija hidroelektrana, uvoza električne energije, izvoz uključujući i tranzit električne energije. Suprotno profesionalnim principima upravljanja hidroakumulacijama, dobroj poslovnoj praksi, ali i suprotno odredbama Zakonom utvrđenog Energetskog bilansa tj. plana korišćenja akumulacija HE „Perućica“ i HE „Piva“, Elektroprivreda je u martu izvozila električnu energiju u većim količinama smanjujući energetski sadržaj akumulacija u odnosu na početak mjeseca za 111 GWh. Izvoz električne energije nastavljen je i u aprilu i sadržaj akumulacija na kraju mjeseca ostaje na 15% ispod planiranog.

U svim narednim mjesecima do oktobra, sadržaj akumulacija bio je mnogo manji od planiranog i nije se mogla izvršiti planirana proizvodnja iz akumulacija u nizu mjeseci.

Na osnovu prethodno iznijetih podataka, i podataka koji su se mogli dobiti iz oglašavanja Elektroprivrede u vezi sa izvozom i uvozom, može

Aktivnosti CBCG, Ministarstva ekonomije i Ekonomskog fakulteta uz 15. mart Brošura o kreditima

PODGORICA - Iz Centralne banke su saopštili da su, povodom 15. marta, Međunarodnog dana zaštite prava potrošača, pripremili brošuru „Šta treba da znate prije i nakon zaključivanja ugovora o potrošačkom kreditu“. Brošura pred-

stavlja kompilaciju najčešćih pitanja i odgovora vezanih za potrošačke kredite, koje je Centralna banka prikupila u direktnoj komunikaciji sa klijentima i dostupna je na internet stranici CBCG. – Vlada je utvrdila listu pro-

izvoda za koje je ograničila maksimalnu veleprodajnu i maloprodajnu maržu, kao i da trenutno prate stanje na tržištu i razmatraju modalitete koji će doprinijeti stabilizaciji cijena na tržištu – rekla je Jasna Vujović iz Ministarstva ekonomije na jučerašnjem pa-

nelu na Ekonomskom fakultetu povodom 15. marta.

Najavila je da je u toku izrada zakona o kolektivnim tužbama i potrošačkim kreditima. Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović je kazala da su interesi potrošača u onlajn trgovini zaštićeni samo kod registrovanih prodavnica i apelovala da se ne trguje preko neregistrovanih platformi. R. E.

se zaključiti da je u tom periodu ukupno izvezeno više od 150 GWh električne energije.

LJETNJI POREMEĆAJI

U julu, avgustu i septembru došlo je na berzama, ali i u bilateralnim ugovorima kako pretežno posluje Elektroprivreda, do novog povećanja cijena u odnosu na prvo polugodište. Istovremeno, zbog pretjeranog smanjenja energetskog sadržaja akumulacija, ostvaren je od juna do septembra veći uvoz, najmanje za količinu električne energije koja je prodata u prvom kvartalu iz akumulacija, podsjetimo oko 150 GWh. Postojale su razne informacije o cijenama u prvom kvartalu, ali se čini realnom ona saopštena od ENERGIJE – BALKAN da su se marta 2022. godine na berzama električne energije u Jugoistočnoj Evropi cijene kretale od 215,35 eura/MWh u Bugarskoj, do 244,29 eura / MWh u Srbiji. U računu negativnih efekata pražnjenja akumulacija u ovom razmatranju uzeću 220 eura/MWh kao prosječnu cijenu izvoza u martu i aprilu.

Takođe, na osnovu podata-

ka iz kvartalnih finansijskih i izvještaja o poslovanju Elektroprivrede za 2022. godinu, kao i informacija sa regionalnih berzi, zaključak ovog razmatranja baziraću na prosječnoj ponderisanoj cijeni uvoza u periodu jun-septembar od 360 eura/MWh.

EPILOG – U KASI ELEKTROPRIVREDE PRIHOD MANJI OKO 21 MILION EURA OD MOGUĆEG Iz navedenih podataka o stanju akumulacija i pretpostavki o cijenama uvoza i izvoza električne energije proizilazi da će saldo prihoda od izvoza i troškova uvoza biti za Elektroprivredu nepovoljniji za 21 milion eura, zbog pogrešne poslovne odluke da proda električnu energiju iz akumulacija u martu i aprilu 2022. godine.

Ovo tim više što je sve urađeno bitnim odstupanjem od Plana korišćenja akumulacija, dakle kršenjem odredbi Energetskog bilansa za 2022. godinu koji je Vlada utvrdila na osnovu 16 stav 5 Zakona o energetici.

Naravoučenije:

SIGURNIJA JE ENERGIJA IZ AKUMULACIJA, ONE ZATO POSTOJE I NE TRPE JURENJE REKORDA NA SVOJU ŠTETU!

BDP za četvrti kvartal prošle godine

Rast 3,3 odsto

PODGORICA - Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore je u četvrtom kvartalu prošle godine porastao 3,3 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata. BDP je u četvrtom kvartalu iznosio 1,54 milijarde eura,

dok je u istom periodu 2021. godine bio 1,34 milijarde. BDP je u trećem kvartalu rastao 3,2 odsto na 1,82 milijarde, što je 200 miliona više nego 2021; u drugom kvartalu rast je bio 12,7 odsto i iznosio 1,4 milijarde eura, 300 miliona manje nego u istom periodu 2021, dok je rast u prvom kvartalu bio 7,2 odsto i iznosio je 1,03 milijarde, 125 miliona više nego u istom periodu 2021. S. P.

Za Antenu M piše Branko KOTRI

godinaprosječna cijenaprosječna cijena period

Služba zaštite na Skadarskom jezeru u saradnji sa policijom tužilaštvu procesuirala jednu osobu zbog teškog oblika krivolova

Zbog ubijanja ribe strujom prijeti mu kazna do tri godine zatvora

Kako je saopšteno iz NP Skadarsko jezero, osumnjičeni je uhapšen u akciji koja je organizovana sa vode i sa kopna, 15. marta, pola sata poslije ponoći. Jedan krivolovac je umakao, a kod uhapšenog je pronađeno 50 kilograma ribe. Zaplijenjeni su metalno plovilo, vanbrodski motor (60 konjskih snaga), pretvarač napona, tri akumulatora i ostala oprema

PODGORICA – Krivolovac

uhvaćen na djelu sa 50 kilograma ribe ubijene strujom procesuiran je juče pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, kao rezultat zajedničke akcije Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero i Uprave policije organizovane juče na jezeru u rejonu Godinja.

Osumnjičenom, koji je uhvaćen, na teret je stavljeno krivično djelo nezakoniti ribolov, potvrđeno je Pobjedi u ODT u Podgorici.

Kako je saopšteno iz NP Ska-

darsko jezero, jedna osoba je umakla zaštitarima i policiji i pobjegla kopnom, ka brdu. Navodi se da je akcija organizovana i sa vode i sa kopna, u utorak, pola sata poslije ponoći. Pored nelegalnog ulova, zaplijenjeno je i metalno plovilo, vanbrodski motor (60 konjskih snaga), pretvarač napona, tri akumulatora i ostala ribolovna oprema.

Sankcija Prema slovu Krivičnog zakonika Crne Gore, nezakonit ribolov sankcionisan je članom 326 kojim se, zavisno od težine krivičnog djela, propisuje

Susretima sa dijasporom započinje niz svečanosti povodom tri decenije od obnove autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve

Više od 400 zvanica na svečanosti CPC

PODGORICA - Crnogorska

pravoslavna crkva će danas u kongresnoj sali hotela „Grand“ na Cetinju organizovati susret sa dijasporom, a očekuje se dolazak više od od 400 zvanica iz cijelog svijeta.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo donio je odluku da 2023. godina bude obilježena nizom svečanih aktivnosti u susret velikom jubileju naše Crnogorske pravoslavne crkve – tri decenije od obnavljanja, na Lučindan, 31. oktobra.

Iz kancelarije CPC-a je saopšteno da Crnogorska pravoslavna crkva, od obnavljanja 1993. godine, prvi put organizuje ovakav događaj, koji je naišao na oduševljenje dijaspore.

Goste će pozdraviti poglavar

CPC, mitropolit Mihailo, kao i gradonačelnik crnogorske prijestonice Nikola Đurašković

Uvodna izlaganja imaće i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Blagota Eraković i književnik i publicista Borislav Cimeša.

Na skupu će govoriti više pred-

kazna i do tri godine zatvora. Najniža kazna, novčana ili zatvorom do šest mjeseci predviđena je za krivolovca koji lovi ribu ili druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen. Stavom drugim istog člana zakona predviđa do tri godine zatvora za onog koji lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje, ili kojim se te životinje masovno uništavaju.

To je slučaj u krivolovu upotrebom pretvarača, ili, kako se

to naziva u žargonu, „agregata“ za struju. Kaznom do tri godine zatvora zaprijećeno je onome ko lovi ribu ili druge vodene životinje veće biološke vrijednosti, ili u većoj količini, odnosno ako uništi veću količinu riba ili drugih vodenih životinja. U svakoj varijanti, predviđeno je oduzimanje ulova i sredstva za ribolov.

Pojačane kontrole

Direktor JP Nacionalni parkovi Vladimir Martinović povodom izvedene akcije najavio je juče da je to tek početak poja-

čanih kontrola u saradnji sa policijom na Skadarskom jezeru, na kojem od juče važi i zabran za privredni ribolov, odnosno, lovostaj koji traje do 15. maja. Iz NP Skadarsko jezero podsjećaju da je u tom periodu na snazi ribolovni zabran na sve vrste ribe i vodenih organizama osim jegulje, te da je izlov ribe u vrijeme zabrana krivično djelo. Dodaju da je JP Nacionalni parkovi pokrenulo kampanju čiji je cilj jačanje svijesti građana o važnosti očuvanja ribljeg fonda i biodiverziteta Skadarskog jezera.

Zbog toga apeluju na građane da prijave nepravilnosti koje primijete u parku na broj 067/000825, a vanpijačnu i nelegalnu prodaju ribe Komunalnoj policiji na broj 067/002-005. Rasprostranjeni krivolov, naročito upotreba struje za ubijanje ribe, godinama je glavni problem na Skadarskom jezeru. Za proteklih nekoliko godina nije, makar zvanično, saopšten podatak da je neko robijao zbog krivičnog djela počinjenog na ovaj način, ili su počinioci prolazili uz novčane kazne, ili tek uz prekršajnu odgovornost. i. PeriĆ

Održana međunarodna konferencija Inženjerske komore Crne Gore o seizmičkom riziku Samo

se planiranjem i kontrolom mogu spriječiti posljedice zemljotresa

PODGORICA - Zemljotres se ne može predvidjeti, ali se seizmički rizik može smanjiti planiranjem prostora, a nadležni treba da se zapitaju koliko je mjera i zakona usvojeno te da li se dovoljno kontroliše stručna praksa – to su neke od poruka sa međunarodne konferencije Inženjerske komore ,,Seizmički rizik u Crnoj Gori danas“.

dimo računa o tome. Različite vrste hazarda se dešavaju u različitim trenucima i kroz prostorno planiranje to moramo spriječiti – poručio je Mitrović.

Kazao je da je za smanjivanje seizmičkog rizika veoma bitno da ima što više zelenih, javnih površina, da ne bude prenatrpana gradnja i da se radi pravilno planiranje ulica. Potpredsjednica Inženjer-

ske komore Maja Velimirović-Petrović je podsjetila da teritorija Crne Gore pripada perifernom dijelu zemljotresnog područja Mediterana, koje se smatra jednim od seizmički najaktivnijih područja na Zemlji. Zbog toga je, smatra ona, pripremljenost države na zemljotrese od ogromnog značaja.

– Treba se zapitati koliko smo mi u Crnoj Gori danas usvoji-

stavnika dijaspore, a planiran je i bogat progra. Crnogorska pravoslavna crkva obnovljena je na tradicionalnom Opštecrnogorskom narodnom zboru na Cetinju, na Lučindan, 31. oktobra 1993. godine. Za duhovnoga poglavara Crnogoraca pravoslavne vjeroispovijesti izabran je mitronosni arhimandrit u Američkoj pravoslavnoj crkvi, Njegovo Visokopreosveštenstvo, gospodin Antonije, koji je preminuo 1996. godine. Naslijedio ga je vladika Mihailo, hirotonisan u Sofiji, u Crkvi Svete Paraskeve, 1998. godine. r. D.

Novica Mitrović, predsjednik Strukovne komore arhitekata, kazao je da je seizmički rizik skup uticaja mnogih faktora. Istakao je da je ono, na što može da se utiče, otpornost objekata i gustina naseljenosti koje direktno povećavaju seizmički rizik. Objasnio je da je epicentar posljednjeg katastrofalnog zemljotresa u Turskoj bio između dva velika grada gdje je linija rasjeda tektonskih ploča. - Čitava naselja su podignuta na tom rasjedu. Planiranje treba da bude važno i ne treba dozvoliti da se prave naselja na rasjedima. Mi kroz projektovanja i izgradnju objekata vo-

Kalkavan: Crna Gora među prvima pružila pomoć

Ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš kalkavan kazao je da je u njegovoj zemlji više od 60.000 poginulih i više od 100.000 povrijeđenih i da te cifre predstavljaju veliku tragediju. On je zahvalio Crnoj Gori na pomoći koja je među prvim zemljama uputila. – Crna Gora je pružila pomoć u veoma teškom trenutku mnogo više nego što su njeni kapaciteti. Poslato je na desetine šlepera, avona... iz svih područja Crne Gore. Tu su mnoge priče, gdje morate pustiti suzu. Sa druge strane, među prvim zemljama ste koja je poslala ekipu ljudi koja je rizikovala svoje živote da pomogne spašavanju stanovnika. Oni su se vratili kao naša braća i junaci Turske. Zahvaljujem se njima - poručio je Kalkavan i dodao da je velika čast biti u Crnoj Gori i biti dio ovog društva.

li i primijenili dovoljno mjera, u okviru poželjne politike seizmičke sigurnosti, koje treba da obezbijede sve društvene ciljeve u smanjenju ljudskih, materijalnih i ekonomskih gubitaka pri zemljotresu. Pitanje je da li smo usvojili i primijenili dovoljno kvalitetne zakone u oblastima upravljanja prostorom, da li dovoljno promovišemo i kontrolišemo stručnu i profesionalnu praksu u oblastima planiranja i prostora i izgradnje objekata, da li posjedujemo mehanizme monitoringa i kontrole svih procesa promjena u prostoru, bilo da su te promjene izazvane prirodnim procesima ili ljudskim aktivnostima – kazala je Velimirović-Petrović. Dipl. inž. građevine Jadranka Mihaljević iz Zavoda za hidrometeorologije i seizmologije kazala da je zemljotres poznata pojava, ali da je priroda nepoznata u ovom procesu. Istakla je da ispitivanja ne mogu da prognoziraju da li će se zemljotres i kada desiti i ponovila riječi sagovornika da se seizmički rizik može smanjiti planiranjem. n. k.

Krivolovac pobjegao zaštitarima i policiji

Mitropolit Mihailo

ZAKON ILI LOGIKA: Nastavnici

Istoričari predaju predmete šišanja, muzičko, likovno i informatiku

PODGORICA – Nastavnik Vesko Tomašević u pljevaljskim školama, osnovnoj i srednjoj, predaje nekoliko predmeta – istoriju, teorije iz frizerskih vještina, muzičko i informatiku sa tehnikom.

Njegov kolega Đorđije Ćuzović je nastavnik istorije i geografije, a pored toga, normu će dopunjavati i časovima muzičkog i likovnog.

Pobjeda je već pisala o Tomaševiću, nastavniku istorije koji u Srednjoj stručnoj školi u Pljevljima predaje i teoriju prepariranja kose i još jedan predmet – izradu jednostavnih frizura.

Sada, pored toga, Tomašević ima i nova zaduženja – u Osnovnoj školi ,,Kruševo“, Pljevlja, angažovan je kao nastavnik muzičkog i informatike sa tehnikom.

U istoj školi angažovan je i nastavnik istorije i geografije Ćuzović koji nema punu normu časova već samo sedam, pa će je dopunjavati tako što će u OŠ „Radoje Kontić“, Gradac, Pljevlja, držati po jedan čas nedjeljno iz istorije, geografije, muzičkog i likovnog.

STRUČNA (NE)

ZASTUPLJENOST

Ovakav širok dijapazon predmeta koje nastavnici predaju, a pogotovo kada je riječ o seoskim i malim školama, direktori tih ustanova, ali i Ministarstvo prosvjete objašnjavaju nedostatkom kadra. – U Srednjoj stručnoj školi u Pljevljima 95 odsto nastave

je stručno zastupljeno, što se može utvrditi uvidom u pedagošku dokumentaciju. Postoje određeni predmeti za koje ne možemo obezbijediti stručnu zastupljenost. Kao primjer navodimo da je do skoro u svim pljevaljskim školama bio zaposlen samo jedan profesor fizike – kazali su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete.

Ističu da postoji veliki problem stručne zastupljenosti u teoretskom izvođenju nastave u obimu od dva časa, što pokazuje i primjer nastavnika istorije koji drži teoriju šišanja i prepariranja kose. – Programom ovog predmeta predviđeno je da nastavu može da izvodi hemijski tehnolog ili neki sličan profil, kojeg u Pljevljima, nažalost, nema. U slučajevima nestručnog izvođenja nastave, po Zakonu se konkursi raspisuju najduže do jednog mjeseca i stalno se ponavljaju. Što i radimo u ovom slučaju – kazali su iz resora kojim rukovodi Miomir Vojinović

NA BIROU – NEMA

Direktor Srednje stručne škole u Pljevljima Bojan Strunjaš je Pobjedi potvrdio da imaju problem da pronađu stručni kadar, inženjere mašinstva, elektrotehnike, da ih nema na birou i da su prinuđeni da ponekad angažuju nestručan kadar.

– Bio sam direktor škole kada je angažovan profesor koji je u decembru predavao istoriju i ove druge predmete. To su bila nekolika časa. Nije bilo stručne osobe koja je mo-

gla to da predaje. Tražili smo na birou, nema je uopšte. Profesorica koja predaje sada te predmete zatvorila je frizerski salon – naveo je direktor, komentarišući slučaj profesora istorije koji je predavao i teorije iz šišanja i prepariranja kose.

On je rekao i da profesora hemije, matematike, fizike, farmaceuta, elektroinženjera i mašinskih inženjera odavno nema na evidenciji pljevaljskog Zavoda za zapošljavanje.

Iz Ministarstva su Pobjedi kazali da problem izvođenja nastave nije samo iz tih stručnih predmeta, već i onih poput

muzičkog, likovnog, fizike, hemije i nekih drugih stručnih predmeta, pa se ugovori o radu oročavaju na mjesec dana. – Važno je napomenuti da se konkursi za zapošljavanje za ova radna mjesta javno i redovno objavljuju – kazali su iz Ministarstva Pobjedi.

ZAINTERESOVANIH NEMA

Ipak, iako konkurse redovno objavljuju i na mjesec dana, jer na toliko su i potpisivani ugovori sa nastavnicima koji ne predaju predmete za koje su školovani, na njih se niko ne javlja.

Problemi sa nedostatkom nastavnika u crnogorskim školama postoje već godinama, ali, prema mišljenju predsjednice NVU mr Olivere Leković, time se samo pokazuje da mnogi ne rade svoj posao. Konkretno misli na inspekciju, resorno ministarstvo, UCG… – A ko radi, radi ono što mu nije posao – rekla je Leković. Pobjeda je u više navrata problematizovala to što u školama fali kadra matematičara, fizičara, hemičara… Pojedine obrazovne ustanove mjesecima raspisuju oglas za matematičara i niko se ne odaziva. Neke ga objavljuju čak 15-20 godina. Direktori su javno poručivali da se svi suočavaju sa istim poteškoćama, bez obzira da li je riječ o školi koja je u urbanom ili ruralnom dijelu Crne Gore.

U jednoj osnovnoj školi u Pljevljima, kako smo pisali ranije, zabilježen je slučaj da je ranije profesor geografije predavao i hemiju i fiziku. Direktorica te ustanove nedavno je izjavila da su se roditelji žalili da će ispisati djecu, jer nemaju znanja iz tih nauka, ali je profesor demantovao te navode i kazao da je predmete predavao – u kratkom periodu.

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta

Crne Gore prošle godine su organizovali okrugli sto na kojem se, pored ostalog, pričalo o nedostatku matematičara i kako na kraju ispaštaju đaci zato što ne dobijaju adekvatno znanje, jer se zapošljava nestručni kadar da im prenosi znanje.

Tada je saopšteno da je u školama 163 nestručna nastavnika, odnosno 34,10 odsto. Ka-

ko se na konkurse ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog… Najavljeno je i da će 61 profesor da ode u penziju, te da će tek nastati veliki problem.

Redovni profesor ovog fakulteta dr Predrag Miranović, bivši dekan i nekadašnji rektor Univerziteta Crne Gore, kazao je nedavno Pobjedi da im se nakon tog okruglog stola niko nije obraćao od nadležnih da porazgovaraju i pronađu rješenje.

MINISTARSTVO

NEMA RJEŠENJE

Prosvjetna zajednica Crne Gore predložila je ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću, na sastanku u maju prošle godine, da se smanjenjem norme u odnosu na ostale predmete ili na drugi način – preko plata ili stambenom politikom motivišu učenici da upišu fakultete čiji kadar nedostaje u učionicama.

– Nažalost, po ovom pitanju, nije ništa konkretno preduzeto i kao da se sve svodi na logiku – bolje bilo kakav nastavnik no nikakav – jer se nastavni proces mora realizovati, a sistemski deficit kadra se ne rješava – rekla je tada profesorica mr Danijela Delibašić, članica Upravnog odbora Prosvjetne zajednice. Ministarstvo prosvjete je na Pobjedino pitanje da li postoje precizni podaci o tome koliko nastavnika nedostaje i iz kojih predmeta, odgovorilo da se podaci stalno ažuriraju, a zbirni se po opštinama formiraju tek na kraju nastavne godine kada se u saradnji sa Sindikatom prosvjete pokušava riješiti i prevenirati problem za narednu godinu. Podatke o tome koliko nastavnika fali i u kojim opštinama i školama, sudeći prema odgovoru – nemaju.

Koje su strategije Ministarstva i nadležnih u pravcu rješavanja ovog velikog problema, koji ponekad i zasmijava javnost, ali zapravo ukazuje na dugotrajne propuste sistema, da li će se mladi nastavnici animirati platama, smještajem, prevozom, taj resor odgovara – Ministarstvo prosvjete postupa isključivo u zakonskom okviru i na zakonit način. Dok se postupa na zakonit način, objavljivanjem konkursa na koje se niko ne javlja, mladi nastavnici sakupljaju normu tako što drže časove koje su daleko od njihovih oblasti, sistem decenijama ne reaguje. Opravdanje se nalazi u poštovanju zakonskih okvira, ali ne i logičkih i sistemskih rješenja. J. MARTINOVIĆ

nedostaju u crnogorskim školama, direktori prinuđeni na improvizaciju i zapošljavanje nestručnog kadra

Olivera Leković

Miomir Vojinović

Ugovori se sa nastavnicima potpisuju na mjesec dana

HRA poručila da nema napretka u istragama torture koju sprovode pripadnici UP

Skaj komunikacije otkrile tri plana likvidacije Jovana

Kontrola optužnice Petra Mujovića 20.

Nekažnjivost

policijske brutalnosti je urušavanje

vladavine prava

HRA ističe da je od 21 prijave prekoračenja policijskih ovlašćenja prilikom protesta na Cetinju tokom 4. i 5. septembra 2021. godine – do sada procesuirana samo jedna

PODGORICA – Crna Gora

će 13. maja morati da obavijesti Komitet protiv torture

UN-a da li je učinila bilo kakav napredak u pogledu istraživanja prijava policijske torture, a Akcija za ljudska prava (HRA) ističe da u istragama uvjerljivih prijava policijskog zlostavljanja – i dalje nema neophodnog napretka.

– Koliko je poznato HRA, u posljednjih godinu dana nije bilo gotovo nikakvog napretka u 15 predmeta formiranih po prijavama iznuđivanja iskaza, o kojima je HRA obavijestila Komitet u aprilu prošle godine – saopšteno je iz te organizacije.

Istakli su da je od 21 prijave prekoračenja policijskih ovlašćenja prilikom protesta na Cetinju tokom 4. i 5. septembra 2022. godine – do sada procesuirana samo jedna. U odnosu na dvije prijave prekoračenja policijskih ovlašćenja prilikom protesta u Nikšiću 2021. godine, aktivan je samo jedan predmet, u kojem ni nakon više od dvije i po godine nijesu identifikovani policijski službenici.

– Zbog jednog slučaja zlostavljanja u Pljevljima vodi se sudski postupak protiv pet policajaca i komandira zbog pomoći učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela. U odnosu na pet prijava zlostavljanja građa-

na na protestu u Budvi, četiri predmeta su arhivirana, dok je u jednom došlo do optuženja policijskih službenika – saopštila je HRA.

Apelovali su na državno tužilaštvo da ozbiljnije sagleda slučajeve iznuđivanja iskaza u policiji, koji ukazuju na planiranu primjenu nasilja. - Nekažnjivost takvih slučajeva urušava vladavinu prava i povjerenje u državne organe – istakli su iz ove organizacije. Predstavnik Evropskog komiteta za sprečavanje torture (CPT) je Crnu Goru posjetio u junu 2022, a tada se četvrtina ispitanih osoba u policijskom zadržavanju požalila na zlostavljanje.

Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija o mučenju i drugim okrutnim, nečovječnim ili ponižavajućim postupcima ili kažnjavanjima Alis

Džil Edvards je u izvještaju koji je podnijela Savjetu za ljudska prava UN istakla da suđenja za torturu nijesu prijetnja državnom autoritetu. – Naprotiv, ono što ugrožava legitimitet vlasti je mučenje ljudi, odbijanje da se počinioci toga istraže i da im se sudi, kao i dopuštanje mučiteljima da ostanu nekažnjeni…

Država će poboljšati svoj legitimitet ako stvarno brani istinu i pravdu, a ne ako se doživljava kao saučesnik u zločinu torture – kazala je ona, kako navodi HRA.

Predstavnik Evropskog komiteta za sprečavanje torture (CPT) je Crnu Goru posjetio u junu 2022, a tada se četvrtina ispitanih osoba u policijskom zadržavanju požalila na zlostavljanje

Akcija za ljudska prava je njeni izvještaj juče proslijedila Državnom tužilaštvu Crne Gore.

Ona je u izvještaju za 52. sjednicu Savjeta UN za ljudska prava, pozvala državne vlasti da preuzmu odgovornost za procesuiranje torture i djeluju kao primarni nivo zaštite u slučajevima mučenja i drugog nečovječnog postupanja.

U svom izvještaju, specijalna izvjestiteljka je ukazala na „očigledan jaz“ između obećanja i realnosti međunarodne zabrane torture. Podsjetila je da je svaka država dužna da kriminalizuje i istraži torturu u okviru svog nacionalnog pravnog sistema, da krivično goni ili izruči osumnjičene, kao i da počinioce kažnjava u skladu sa težinom učinjenog krivičnog djela.

- Alarmantno je koliko se, globalno posmatrano, obaveza države da istraži torturu nedovoljno primjenjuje – napisala je ona u izvještaju.

Izvještaj ističe glavne prepreke koje ometaju potpunu i brzu istragu navoda o mučenju, uključujući institucionalne, regulatorne, političke i praktične izazove. Navedena je i obećavajuća praksa država u oblasti istraživanja torture, kao i podatak da je najmanje 105 zemalja usvojilo eksplicitna krivična djela kojima je tortura zabranjena.

Uprkos ovom napretku, Edvards naglašava da se premalo slučajeva torture i drugih oblika zlostavljanja prijavljuje, dok i prijavljeni slučajevi često propadaju ili se povlače prije zadovoljavajućeg završetka. J. MARTINOVIĆ

PODGORICA – Kontrola optužnice protiv Nikšićanina Petra Mujovića (23) za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Radoja Zvicera i učešće u planiranju likvidacije vođe suprotstavljenog klana Jovana Vukotića zakazana je za 20. mart u podgoričkom Višem sudu. Mujović se našao na optužnici SDT-a nakon što su Skaj komunikacije razotkrile da je po nalogu Zvicera i Slobodana Kašćelana trebao da ubije Vukotića 31. jula 2020. u Baru, i to na sahrani njegovog kuma i vođe barske grupe Alana Kožara, koji je sedam dana ranije likvidiran na Krfu. Vukotić je tri dana prije sahrane Kožara izašao iz pritvora pošto je usljed nedostatka dokaza oslobođen od optužbi da je pokušao ubistvo Miloša Radonjića i Vojina Stupara koji slove za pripadnike kavačke grupe. Međutim, plan je propao jer Vukotić nije izlazio na groblje i prisustvovao sahrani kuma već je, kako se navodi u optužnici, boravio u kući porodice Kožar gdje im je izjavio saučešće. Uslijedio je novi plan prema kojem je Mujović trebao pucati u Vukotića prilikom glasanja na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine. Plan ,,kavčana“ propao je i

ovog puta jer Vukotić nije došao na glasanje. Mujović je bio dio i trećeg plana likvidacije Vukotića koja takođe nije uspjela. On je u oktobru 2020. godine ispred zgrade kotorske policije trebao iz češke ,,zbrojevke“ da ispali smrtonosne hice u vođu ,,škaljaraca“ ali u nije uspio u tom naumu jer je uhapšen. Mujoviću su tada stavljene lisice na ruke pošto je policajcu koji se nalazio ispred zgrade

policije bilo sumnjivo njegovo ponašanje. Iako je oktobra 2020. godine inspektorima priznao da je naoružan čekao da ubije Vukotića, Mujović se pred tužiocem branio ćutanjem, a pred sudijom za istragu ustvrdio da je pištolj nosio zbog svoje bezbjednosti.

Mujović je 14. januara 2021. godine osuđen na petomjesečnu kaznu zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Sutkinja Nada Rabrenović optuženima za ubistvo

PODGORICA – Sutkinja

Višeg suda Nada Rabrenović sudiće Stefanu Đukiću i njegovoj grupi optuženoj za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića.

Sutkinja Vesna Kovačević koja je do sada sudila u ovom predmetu izuzeta je na lični zahtjev jer je pred Osnovnim tužilaštvom pokrenut postupak protiv optuženog Vuka

Lakićevića, polubrata Stefana Đukića koji je ovoj sutkinji uputio prijetnje govoreći joj,,ti teroristo, pazi se“.

Lakićević je prijetnje sutkinji Kovačević uputio 10. februara prilikom udaljavnja iz sudnice zbog verbalnog sukoba sa svjedokom – oštećenim Gardaševićem.

Lakićević se na optuženičkoj klupi našao zbog optužbi da je pripadnik kriminalne organizacije na čijem čelu se nala-

zi njegov polubrat Stefan Đukić a koji je zbog postupanja u predmetu za ubistvo Klisića, iz pritvora u Ukrajini ranije naložio da se brutalno pretuče nekadašnja postupajuća sutkinja Biljana Uskoković Hapšenjem pet pripadnika Đukićeve grupe 13. avgusta 2021. godine osim prebijanja sutkinje Uskoković policija je poremetila i planove ove grupe da likvidira nekadašnje tužioce Milivoja Katnića i Sašu Čađenovića, ali i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića, policajace Petra Lazovića i Ivana Đokovića

Nakon što je Uskoković penzionisana početkom prošle godine, predmet je u rad dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević.

Da prijetnje Lakićevića upućene sutkinji Kovačević treba ozbiljno shvatiti potvrđuju i ranije presretnute poruke preko Skaj aplikacije u kojima

njegov polubrat Stefan Đukić iz ukrajinskog pritvora naređuje pripadnicima svoje grupe da ustanove gdje živi sutkinja Uskoković poručujući da hoće da je polomi jer neće da mu ona sudi.

Upravo iz ovih poruka vidi se lični i porodični motiv Đukića koji je targetirao sutkinju Uskoković kao jednu od glavnih prijetnji njegovoj porodici. U jednoj od poruka Đukić jednom od svojih pajtosa pojašnjava: „Moramo joj smrskat ruke i noge, brate“ i piše: „Spasavaj me, brate“ objašnjavajući da Biljana Uskoković ne smije da okonča suđenje i presudi porodici Đukić.

Precizirao je i način kako da se ,,odradi“ sutkinja Uskoković: „Ona ima 45 kg, kad je opali čovjek po koljena svom snagom, puca noga“; „po leđima je opali da padne, a neće reć ni puć, ka pokošena i onda samo 20 se-

Ranija predsjednica krivičnog vijeća izuzeta zbog pokretanja postupka

Policija na Cetinju 5. septembra 2021. godine

s. vasiljević

d. mijatović

Viši sud

optužnice protiv 20. marta

službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Ljuba Milovića i Petra Lazovića, Radoja Živkovića, Nikole Spasojevića, Duška Roganovića, Radovana Mujovića , Radovana Pantovića i Nikše Perovića. Prema navodima optužnice, koju potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić, ova kriminalna organizacija formirana je u drugoj polovini 2020. godine i osim u Crnoj Gori djelovala je u Južnoj Americi, Africi, Evropi i Australiji. Optuženi se terete za više teških krivičnih djela, kao što su teška ubistva, pokušaji ubistava, šverc droge, oružja i cigareta, kao i zloupotreba položaja.

Zvicer se, između ostalog, tereti i da je početkom novembra

2020. godine naložio ubistvo

Specijalno državno tužilaštvo tereti službenika policije

Kako Pobjeda saznaje, istražitelji Specijalnog

tužilaštva u saradnji sa inostranim kolegama, a na osnovu forenzičkog vještačenja Skaj aplikacija, otkrili su identitete službenika UP, bliskih Ljubu Miloviću, za kojim je prošle godine raspisana potjernica

PODGORICA – Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, čije ime je poznato redakciji, dok se za još najmanje dvojicu njegovih kolega prikupljaju dokazi da su bili dio kriminalne organizacije, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora bezbjednosnih službi. Prema informacijama našeg lista, istražitelji imaju spre-

Uhapšen policajac zbog sumnje da je dio kriminalne grupe

d. mijatović

službenika UP, bliskih Ljubu Miloviću, za kojim je prošle godine raspisana potjernica. Izvori iz istrage navode da je riječ o službenicima policije sa kojima je Milović u kumovskim odnosima.

Pojašnjeno nam je da su istražitelji već jedno vrijeme imali određena saznanja o ulogama policajaca u ilegalnim poslovima, da je ključno bilo razbijanje šifre lažnih identiteta sa Skaj aplikacije, ali su morali da prikupe još dokaza kako bi potkrijepili sumnje i došli do dokaza.

Godinu kasnije, analizom Skaj komunkacija koje su pravosudni organi Francuske dostavili Crnoj Gori, pronađene su komunkacije Zvicera, Kašćelana i Vujotića čiji je sadržaj potvrdio prvobitno priznanje Mujovića. Specijalno tužilaštvo je posljednjeg dana decembra prošle godine zbog planiranja ubistva Vukotića i ubistva Milana Lepoje podiglo optužnicu protiv Zvicera i članova njegove grupe: Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića,

Milana Lepoje koji je učestvovao u organizaciji pokušaja njegove likvidacije u Kijevu.

Kotoranin Jovan Vukotić ubijen je 8. septembra prošle godine u istanbulskom naselju Šišli.

Vukotić je stradao u oružanom napadu dvojice napadača na motoru, dok su njegova supruga, dijete i vozač preživjeli napad.

Nakon sprovedene istrage utvrđeno je da je likvidaciju Vukotića organizovao Radoje Živković, preko svojih veza u Turskoj. B. R.

mne naloge za pretrese i hapšenja još nekoliko službenika policije. Akcijom je rukovodilo Specijalno tužilaštvo, koje će, kako se očekuje, danas saopštiti rezultate ove akcije.

Kako Pobjeda saznaje, istražitelji Specijalnog tužilaštva u saradnji sa inostranim kolegama, a na osnovu forenzičkog vještačenja Skaj aplikacija, otkrili su identitete

Pjanović lišen slobode zbog ubistva Radoševića

PODGORICA - Marko Pjanović, za kojim je MUP Srbije raspisao Interpolovu potjernicu zbog učešća u ubistvu Nikšićanina Ranka Radoševića, zvanog „Eskobar“, uhapšen je sinoć u Bi-

postupka protiv člana grupe Stefana Đukića kojoj je prijetio

Rabrenović sudiće

Jovana Klisića

Pobjeda je sinoć pokušala da dobije zvaničnu potvrdu informacije od specijalnog tužioca Vukasa Radonjića, ali do zaključenja ovog broja nijesmo dobili odgovor. A. R.

kundi po nogama i rukama“.

Đukić odbija prijedlog da se sutkinji Uskoković puca u nogu ,,jer je to jednostavnije, traje samo par sekundi“ i insistira da sutkinja bude „samo“ pretučena.

Sutkinji Biljani Uskoković Uprava policije je tada dodijelila 24-časovnu zaštitu.

Međutim, nekoliko mjeseci nakon razotkrivanja ovih planova, sutkinja na lični zahtjev biva razriješena sudijske funkcije a u martu prošle godine je penzionisana.

Ime Baranina Stefana Đukića, koji se ranije prezivao Mandić, i Emila Tuzovića iz Podgorice poznati su javnosti

po pokušaju ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera u Odesi, krajem maja pretprošle godine.

Đukić i Tuzović uhapšeni su ubrzo nakon pokušaja likvidacije Zvicera i trenutno se nalaze u zatvoru u Ukrajini.

U policijskim evidencijama oni su označeni kao pripadnici barskog klana na čijem se čelu nalazio pokojni Alan Kožar koji je ubijen pretprošlog ljeta u Grčkoj.

Za ubistvo Klisića 1. novembra 2019. godine ispred lokala ,,Savoja“ u Baru, a kojom prilikom je ranjen Velizar Gardašević, kao direktni izvršilac tereti se Stefan Đukić dok se njegova supruga, majka i polubrat –Danijela Mandić, Zorica Đurović, Vuk Lakićević, zatim Marko Vujadinović (27), Hasip Murić (44), Andrija Glavičanin i Bojan Vuksanović terete za stvaranje kriminalne organizacije.

Đukić je optužen i da je dva i po mjeseca prije ovog zločina naoružan automatskom puškom upao u barski lokal ,,Savoja“ da bi likvidirao Gardaševića. Međutim, njegov naum nije ostvaren jer se Gardašević nije nalazio u lokalu. B. R.

jeljini, rečeno je agenciji Srna u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske. Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a RS locira-

li su i lišili slobode Pjanovića.

Pripadnici MUP-a Srpske tragali su za Pjanovićem iz Brčkog, za kojim je MUP Srbije raspisao Interpolovu međunarodnu potjernicu zbog učešća u ubistvu Rado-

ševića 9. marta u Beogradu. U Sarajevu je dan ranije uhapšena A. Š. za kojom je bila raspisana međunarodna potjernica zbog ubistva Radoševića, dok su u Beogradu 11. marta uhapšeni S. Z. (28) i L. V. (26). U stanu na Novom Beogradu s njima se nalazila i jedna maloljetnica. Ona je takođe privedena i određen joj je pritvor do 30 dana. C. H.

Saslušane dvije osobe zbog trgovine ljudima

Pritvor Bjelopoljcu i srpskoj državljanki zbog sumnje da su tjerali žene na prostituciju

BIJELO POLJE – D. L. (48) iz Bijelog Polja i državljanki Srbije A. M. (23) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da su izvršili krivično djelo trgovina ljudima i produženo krivično djelo posredovanje u vršenju prostitucije. Odluku o pritvoru donio je Viši sud u Bijelom Polju. D. L. se sumnjiči da je, u periodu od januara do 31. decembra prošle godine, u objektu koji je držao u zakup i u periodu od 31. decembra 2022. godine do 11. marta u ugostiteljskom objektu u svom vlasništvu, zajedno sa A. M. navodio na prostituciju šest državljanki Srbije. On je sa većim brojem muškaraca ugovarao seksualne usluge za novac, od kojeg su polovinu uzimali okrivljeni. Iz spisa predmeta proizilazi da su okrivljeni D. L. i A.

Osumnjičeni su je 17. januara prevezli autom do Bijelog Polja uz dogovor i obećanje da će u ugostiteljskom objektu D. L. raditi kao konobarica za mjesečnu zaradu od 600 eura i obezbijeđen smještaj

M. u prvoj polovini januara ove godine, vrbovali žensku osobu iz Srbije, iskorišćavajući njenu tešku materijalnu situaciju.

Osumnjičeni su je 17. januara prevezli autom do Bijelog Polja uz dogovor i obećanje da će u ugostiteljskom objektu D. L. raditi kao konobarica za mjesečnu zaradu od 600 eura i obezbijeđen smještaj. - Nakon što je tri dana radila kao konobarica, okrivljeni D. L. joj je oduzeo lične isprave i kazao da više ne može raditi kao konobarica, već da se mora baviti prostitucijom kako bi otplativala navodne troškove koje je okrivljeni imao

zbog njenog prevoza. Stoga su je okrivljeni predali većem broju muškaraca radi pružanja seksualnih usluga za novac. Polovinu novca koji su plaćali za seksualne usluge uzimao je D.L. – navodi se u spisima predmeta. Dodaje se da je oštećena pružala seksulne usluge većem broju muškaraca sve dok nije uspjela da pobjegne iz objekta.

Okrivljenima je stavljeno na teret i izvršenje produženog krivičnog djela posredovanje u vršenju prostitucije, za koje je zakonom propisana novčana ili kazna zatvora do dvije godine. B. Č.

Akcija službenika Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a RS, entiteta BiH

Specijalno policijsko odjeljenje

Žabljak: Kapaciteti PPOV biće povećani, projekat vrijedan 221.924 eura

Opštini saglasnost za proširenje postrojenja

Cilj projekta jeste omogućavanje etapnog priključivanja stanovništva na sistem javne kanalizacije i dodavanje jednog prokapnika radi efikasnijeg prikupljanja i tretmana otpadnih voda – kaže sekretar za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno-stambene poslove Sava Zeković

ŽABLJAK – Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno-stambene poslove dao je Opštini saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu druge faze izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Riječ je, zapravo, o proširenju postrojenja. Radovi će se odvijati na lokaciji koja je određena planskom dokumentacijom, nedaleko od ranije izgrađenog postrojenja. U prvoj fazi je izveden kompletan sistem sa priključnim i odvodnim cijevima i ostavljena mogućnost proširenja za još jedan tipski prokapnik za biološko prečišćavanje.

VRIJEDNOST

Sekretar Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno-stambene poslove Sava Zeković kaže da predračunska vrijednost projekta iznosi 221.924 eura, a da izvođač još nije izabran.

– Cilj projekta jeste omogućavanje etapnog priključivanja stanovništva na sistem javne kanalizacije i dodavanje jednog prokapnika radi efikasnijeg prikupljanja i tretmana otpadnih voda – objasnio je on za Pobjedu.

Postrojenje je, navedeno je u pratećoj dokumentaciji, locirano u neposrednoj blizini magistralnog puta od Žabljaka prema Pljevljima i udaljeno je oko 1.400 metara od gradskog centra.

– Prihvatno područje postrojenja za prečišćavanje otpad-

Izabrano rukovodstvo NALAS-a

Dušan Raičević prvi potpredsjednik

PODGORICA – Predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština Crne Gore Dušan Raičević je izabran za prvog potpredsjednika

Mreže asocijacija lokalnih vlasti Jugoistočne Evrope (NALAS).

Novoizabrani predsjednik

NALAS-a je Mehmet Ergün Turan, gradonačelnik Fatiha u Istanbulu, drugi potpredsjednik je Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke, dok će treći potpredsjednik biti Emil Draghici iz Rumunije.

Generalna skupština NALAS-a na kojoj je izabrano novo rukovodstvo, održana je juče u Istanbulu. Okupila je oko 40 gradonačelnika iz regiona.

Iz Zajednice opština saopšteno je da je održan i okrugli sto na temu „Jačanje uloge lokalnih vlasti u planiranju aktivnosti na planu energije i klime“, u saradnji sa GIZ-ORF programom i Centralnom agencijom za upravljanje projektima (CPMA). Takođe je održana i sesija „Regionalna mreža za razvoj kapaciteta u oblasti vodosnabdjevanja i tretmana otpadnih voda

Dušan Raičević

(RCDN) za zeleniju Jugoistočnu Evropu.“

-Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović se susrela sa generalnim sekretarom Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope Matju Morijem, kojom prilikom su razgovarali o mogućnosti organizovanja monitoring misije Kongresa u Crnoj Gori. Cilj misije je praćenje primjene Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, davanje preporuka i sačinjavanje Izvještaja, koji će doprinijeti poboljšanju položaja opština u odnosu prema centralnim vlastima – navedeno je u saopštenju. C.G.

kOlašI n: Pripreme za MOSI

Martinović na čelu

kundarnog (biološkog) prečišćavanja otpadnih voda. Tercijarno prečišćavanje (uklanjanje azota i fosfora) nije predviđeno zbog prirode recipijenta (eutrofizacija nije moguća).

PRINCIPI

Lokacija postrojenja nih voda obuhvata opštinski centar Žabljaka. Zbog etapnog priključivanja stanovništva na sistem javne kanalizacije, predviđena je izgradnja u fazama. Na užem području Žabljaka odvajaju se otpadne vode otprilike od 1.200 do 1.300 stanovnika, a prema procjeni ukupni broj kreveta u hotelima u istoj zoni iznosi 700, te je prema tome potreban kapacitet postrojenja za prečišćavanje 2.000, za šta je neophodno izvesti dodatni prokapnik – pojašnjava se u dokumentu. PPOV radi na principu primarnog (mehaničkog) i se -

– U blizini lokacije postrojenja, ali ni u širem prostoru nema površinskog recipijenta koji bi mogao prihvatiti vode nakon tretmana u postrojenja, te je kao rješenje recipijenta izabran ponor na lokaciji Klještina, koji je i sada u toj funkciji. Kako se radi o sepa-

ratnom sistemu kanalizacije, turističkom karakteru grada i niskim zimskim temperaturama vazduha i otpadne vode, glavnim projektom je predviđena upotreba mehaničkog prečišćavanja u emšeru i biološkog prečišćavanja sa fiksiranom biomasom (prokapnik sa dodatnom ventilacijom) –objašnjeno je u elaboratu. Elaborat je uradio Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu iz Podgorice. Glavni projekat postrojenja uradio je DOO „Pavonik enerdži“ iz Bara. I. RADONJIĆ

baR: Đaci Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole anketirali trgovačke firme

Organizacionog odbora

KOLAŠIN – Predsjednik Organizacionog odbora

MOSI igara koje će se u julu održati u Kolašinu je Vladimir Martinović, predsjednik Opštine – odlučeno je na sjednici Skupštine grada.

Operativne pripreme na terenu sprovodiće 55 predstavnika svih oblasti sportskog i javnog života grada i države, kao i komisije za sprovođenje različitih aktivnosti kako bi se

igre koje se održavaju na ljeto što spremnije dočekale. MOSI se održavaju 57. put. Ta sportska manifestacija okuplja sportiste iz Crne Gore, BiH i Srbije. Prvi put su održane 1954. godine. Takmičenja se odvijaju u skoro svim olimpijskim disciplinama. Crna Gora je bila domaćin MOSI 2006. godine (Pljevlja), 2009. (Mojkovac), 2012. (Berane), 2017. (Pljevlja). Dr. D.

Četvrtina trgovaca ne zna što je CEZAP

BAR – Više od 90 odsto trgovačkih subjekata na području Bara ima ovlašćeno lice za prijem prigovora potrošača. Sa druge strane, svaki četvrti predstavnik tih preduzeća ne prepoznaje skraćenicu Centra za zaštitu potrošača, odnosno, ne zna da objasni skraćenicu CEZAP.

To je između ostalog pokazala anketa koju su povodom Svjetskog dana potrošača sproveli učenici JU Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Profesor te vaspitno-obrazovne ustanove Neđeljko Đuro-

vić kaže da su anketirali 50 trgovačkih preduzeća (70 odsto mikro i malih, 26 odsto srednjih i dva velika preduzeća), a svaki od anketara odabrao je po jednog privrednog subjekta. U terenskom istraživanju učestvovali su učenici koji pohađaju drugi razred obrazovnog programa ekonomski tehničar.

– Interesantno je da se više od 83 odsto malih i srednjih preduzeća u pružanju svojih usluga koristi tzv. psihološkim cijenama i da njihovim isticanjem stvaraju pozitivan učinak kod kupaca koji te cijene percipiraju kao znatno niže u

odnosu na okrugle. Preko polovine anketiranih je priznalo da među korisnicima usluga ima i onih koji nijesu uvijek zadovoljni njihovim radom –naveo je Đurović.

Učenici drugog razreda obrazovnog programa ekonomski tehničar/ka u okviru modula Pravo imaju ishod učenja koji obuhvata ostvarivanje zaštite prava potrošača i kod kojeg se naučeno provjerava kroz praktične vježbe.

Svjetski dan potrošača obilježava se svakog 15. marta sa ciljem podizanja svijesti o pravima potrošača, njihovoj zaštiti i osnaživanju. C. G.

PREDSTOjI IZbOR IZVOĐaČa RaDOVa:

Kotor: Uzgajivaču školjki naloženo da ukloni objekat u Ljutoj, on tvrdi da je izgrađen legalno

Milošević: U zapisniku piše da sam gradio po zakonu, a izdato mi rješenje o rušenju

KOTOR – Preduzetnik u uzgoju školjki i predsjednik

NVO Marikultura Kotor Luka Milošević tvrdi da je više od godinu predmet sistemskog iživljavanja Komunalne inspekcije Opštine Kotor, koja je od februara 2022. godine do marta 2023. godine izdala ukupno sedam rješenja o rušenju, a posljednje o rušenju kompletnog operativnog dijela uzgajališta školjki u Ljutoj zakazano je za 23. mart.

Milošević kaže da se tim povodom obratio dopisom i predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću, kao i resornom ministru Vladimiru Jokoviću, ali još nije dobio odgovor.

DOKUMENTA

On ističe da posjeduje kompletnu dokumentaciju: ugovor sa JP Morsko dobro, saglasnosti glavnog gradskog arhitekte, Uprave za zaštitu kulturnih dobara za postavljanje objekta i Agencije za zaštitu životne sredine za postavljanje objekta. Posjeduje dozvolu za marikulturu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na pet godina (do 2027), kao i Vodnu dozvolu za uzgajalište školjki na deset godina (do 2032 ). – Dostavio sam 12. septembra 2022. godine prijavu radova

za postavljanje privremenog objekta za potrebe uzgajališta školjki Službi za inspekcijske poslove uz detaljno idejno rješenje izgleda ribarske kućice. Prethodno sam, 12. avgusta, JP za upravljanje morskim dobrom, u skladu sa UTU dostavio kompletnu dokumentaciju uz traženje saglasnosti na idejno rješenje. Nakon isteka zakonskog roka za izmjene i dopune idejnog rješenja (a na koji nije bilo primjedbi), postavio sam ribarsku kućicu početkom decem-

bra 2022. godine, u skladu sa Planom privremenih objekata u zoni morskog dobra– priča Milošević. Dalje objašnjava da su Komunalna inspekcija i Komunalna policija 12. decembra 2022. godine izašli na teren i na licu mjesta zapisnicima konstatovali da se radovi izvode u skladu sa izdatim UT uslovima. – Međutim, Komunalna inspekcija ubrzo mijenja mišljenje. Tako sam 8. februra 2023. godine primio rješenje Službe za inspekcijske

Inspekcija: Gradio kućicu kako njemu odgovara, a ne prema UT-u

Iz Službe za inspekcijske poslove

Opštine Kotor Pobjedi je saopšteno da Luka Milošević, vlasnik privremenog objekta ribarska kućica, nije postupao u skladu sa UT dokumentacijom i da je nije postavio u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

– Vlasnik predmetnog objekta je, iako zna da postoje izvršna rješenja za uklanjanje bespravno izgrađene betonske podloge i niza nelegalno postavljenih pomoćnih i privremenih objekata, odlučio da izgradi ribarsku kućicu u gabaritima i na način koji imenovanom odgova-

poslove kojim mi naređuje da uklonim ribarsku kućicu u roku od tri dana jer je postavljena suprotno tehničkoj dokumentaciji i UT uslovima. Na to rješenje podnesena je žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u zakonskom roku, a preko Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor. Do danas nisam dobio odgovor na žalbu. U međuvremenu, 6. marta Služba za inspekcijske poslove donosi ukupno četiri rješenja

ra, a da isti nisu predviđeni UT uslovima na taj način – kazali su iz Inspekcije. Tvrdnju Miloševića ,,da ga Komunalna inspekcija i Komunalna policija sistematski terorišu“ objašnjavaju kako to ukazuje da je ,,imenovani bio predmet inspekcijskog nadzora duži period, a donesena rješenja ukazuju na to kako se isti nije pridržavao zakona prilikom svog postupanja u prisvajanju i devastaciji morske obale.

N IKŠIć: Ozvaničen završetak projekta vrijednog 4,7 miliona eura

Dom starih zvanično otvorio vrata

NIKŠIĆ – Dom za starije i odrasle osobe sa invaliditetom juče je zvanično otvoren.

Vrpcu na objektu su presjekli ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, zamjenik šefice Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri, predstavnica Razvojne banke

Savjeta Evrope Marja Sepala

Na svečanosti je izostalo prisustvo stanara kako bi se izbjegao ,,ulazak“ virusa korona. Izgradnja doma počela je u septembru 2019. godine u okviru

Regionalnog stambenog programa, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 4,7 miliona eura. U objektu ima mjesta za 208 korisnika koji su počeli da se useljavaju krajem februara.

Ministar Adrović je podsjetio da je projekat realizovan u saradnji sa donatorskom zajednicom i Vladom i izgrađen je u skladu sa najsavremenijim standardima u oblasti pružanja njege za starije.

Zamjenik šefice Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri kazao je da proces integracije u EU ne

samo da priprema zemlju za članstvo, već donosi i konkretne koristi građanima.

– Svi dobijaju nešto od procesa, ali se trudimo da posebnu pažnju posvetimo najranjivijim grupama u našem društvu, poput starih lica, lica sa invaliditetom, kao i raseljenih i interno raseljenih lica. Iz tog razloga, drago mi je da sam danas sa vama u Nikšiću povodom otvaranja ove ustanove. Nadam se da će se korisnici uskoro useliti i provesti mnogo srećnih i mirnih tre-

o izvršenju – rušenju kompletnog operativnog dijela uzgajališta, što upućuje na očiglednu namjeru nanošenja ogromne štete, umišljajan i nesavjesan rad Službe za inspekcijske poslove Opštine Kotor – kaže Milošević.

DOPRINOS

TIVAT – Turistička organizacija Tivat finansiraće ove godine 27 manifestacija. Odluku je donio Izvršni odbor TO na osnovu javnog poziva.

nutaka u Domu za starija lica – kazao je Seri. Savremeni objekat ima četiri paviljona, osim smještaja, ishrane i medicinske zaštite, korisnicima su na raspolaganju prostori za slobodno vrijeme –kafeterije, sale za raznovrsne kulturno-umjetničke programe, za razne sportske i društvene igre, razonodu... Dom se nalazi u nekadašnjoj kasarni nadomak park-šume Trebjesa. Svečanost otvaranja uveličala su kulturno-umjetnička društva iz Podgorice, Bije-

On pita da li će država dozvoliti nepravdu prema njemu. – U Kotoru ima preko 3.000 nelegalnih objekata i preko 50.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, a Opština Kotor ruši legalno prijavljene i postavljene objekte. Da li je moguće da mi kao proizvođaču hrane država ruši sve na čemu sam godinama pošteno radio, i to nakon nekoliko veoma teških godina opstanka tokom i nakon pandemije kovid-19? Da li je moguće da je zakon drugačiji prema starosjediocima Kotora, koji se na ovaj način sistemski uništavaju, uprkos činjenici da je porodica Milošević, čiji sam član, dala značajan doprinos kako sportskom, tako i kulturnom značaju Kotora? Da li je moguće da država i Opština dozvoljavaju rušenje Prvog demonstrativnog centra za morsku akvakulturu u Crnoj Gori oformljenog na mom uzgajalištu u okviru dva projekta finansirana od strane Evropske unije i Instituta za biologiju mora – pita ogorčeno Milošević. Dodaje kako se nada da će neko u državi shvatiti ozbiljnost situacije u kojoj se nalazi. – Najavljenim rušenjem uništavaju se ogromna sredstva koja sam uložio u obezbjeđivanje uslova za proizvodnju hrane. Uništava se 30 tona proizvedenih školjki i onemogućava dalji rad uzgajališta – kaže Milošević.

I. KOMNENIĆ

Primljeno je 28 zahtjeva za dodjelu sredstava, od kojih je 27 ispunilo kriterijume. Ukupna opredijeljena sredstva iznose 43.900 eura. Na spisku manifestacija čije će održavanje TO podržati su: Lastovski karnevao, Extreme Wolf Race, Festival vjetra, Sajam suvenira i rukotvorina, Ljetnji matine koncerti, III Međunarodno pijanističko takmičenje, 13. Međunarodni muzički festival ,,Harmonika fest“, „Učenje je fora, a ne noćna mora“, III Međunarodni karneval, Žućenica fest, Dani pejzaža, Udica fest, Evropa open, Međunarodna hidroavio regata Montadria, Internacionalni modni festival Porto Montenegro, Tivatska Bućarska olimpijada, Fešta od ribe i vina koju organizuju restoran ,,Big Ben“, MZ Lepetane i MZ Krašići. Biće podržane i Lastovska fešta, VIII Srpski sabor, Tivat Gastro vikend Porto Montenegro, Međunarodni dječji festival folklora ,,Kolo bez granica“, Tivat World Music Festival, Urban Wolf Race, VI Smotra dječjih folklornih ansambala i Bokeški maraton. Turistička organizacija sa organizatorima tih manifestacija potpisaće ugovore kojima se regulišu međusobna prava i obaveze. U planu TO Tivat za finansiranje manifestacija u 2023. godini izdvojeno je 50.000 eura. C. G.

le, Igala i Rožaja koja su igrama predstavila Crnu Goru i partnerske zemlje Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku. Kul-

turni ansambl ,,Ljupčo Santov“, kao poseban gost zemlje regiona, predstavio je igre iz Makedonije. Ra.P.

rUŠENJE ZAKAZANo ZA 23. MArt: Milošević pored spornog objekta

TO podržava 27 događaja

SAVrEMENI USLoVI: Juče u Nikšiću

Vršiteljka dužnosti direktorice UZKD Pobjedi nije odgovorila na dvanaest jasnih i aktuelnih pitanja u vezi našeg nepokretnog i pokretnog nasljeđa

Ćetković nema stav o tome jesu li kulturna dobra pod zaštitom države

Maja Ćetković, naravno, samo nastavlja praksu svojih prethodnika, koji su se uglavnom sakrivali iza organa kojim rukovode, ignorišući osjetljiva pitanja koja mogu razotkriti nerad i nepostupanje Uprave, te često citirajući Zakon o zaštiti kulturnih dobara koji se već godinama ne sprovodi, besprizorno gazi i ne poštuje

organa, neblagovremeno obavještavanje i odugovlačenje, a u vezi sa nadzorom vlasnika/ držaoca kulturnih dobara, posebno u periodu kada se utvrde nelegalni radovi, kao što je to slučaj u posljednih nekoliko mjeseci.

PITANJA

No, da vidimo ta „nekonkretna“ pitanja koja je Maji Ćetković uputio novinar Pobjede:

1. Kako komentarišete stav inspektorke za kulturna dobra Dragane Bošković-Drobnjak da izvještaji koje dostavi Uprava za zaštitu kulturnih dobara nijesu nikakav dokaz o nelegalnim radovima, u postupku nadzora Uprave za inspekcijske poslove, već samo sastavni dio inicijative?

PODGORICA – Vršiteljka

dužnosti direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Maja Ćetković, kojoj je v. d. mandat istekao krajem januara ove godine i još nije produžen, odbila je da odgovori na dvanaest pitanja koja joj je novinar Pobjede uputio 1. marta. Odbila je, između ostalog, da eksplicitno odgovori na konkretno pitanje da li su pokretna i nepokretna kulturna dobra Crne Gore trenutno pod zaštitom zakona, budući da je prošle godine istekao rok za revalorizaciju, na šta je javno ukazivao i njen prethodnik Mladen Zagarčanin, a niko ga nije demantovao, ni iz Vlade, ni Uprave, niti iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Nakon pune dvije nedjelje ćutanja i ignorisanja pitanja, Ćetković je prekjuče sa adrese UZKD poslala imejl u kojem je navela da „ova Uprava visoko cijeni i pozdravlja svaku novinarsku aktivnost koja se tiče istraživanja iz oblasti kulturnog nasljeđa, otvorena za saradnju i transparentna u radu, što ste se i Vi mogli uvjeriti“.

- U tom smislu, uvijek smo kooperativni kada nam se uputi par konkretnih pitanja. Međutim, kako ste se posljednji put obratili sa 12 „pitanja“, koja između ostalog sadrže i neke Vaše lične utiske, zapažanja... a ista nijesu konkretizovana, već

iziskuju širu elaboraciju pa su kao takva bliža formi strukturiranog intervjua, molimo Vas da nam se obratite konkretnim pitanjima, čiji odgovori mogu proisteći iz dokumentacije i aktivnosti ovog organa. Ovo sa razloga nastavka naše saradnje na obostrano zadovoljstvo – navela je Ćetković.

IZBJEGAVANJE

Potpisujući sadržaj imejla upućenog novinaru Pobjede, Ćetković je prvo isturila imena svojih pomoćnica dr Petre Zdravković i Lidije Marković, ne navodeći da li je sadržaj imejla kolektivni stav Uprave, možda njenih pomoćnica, ili njen lični odnos i doživljaj prema pitanjima koja tretiraju trenutno goruće probleme u sferi zaštite kulturnih dobara Crne Gore.

Ćetković, naravno, samo nastavlja praksu svojih prethodnika, koji su se uglavnom sakrivali iza organa kojim rukovode, ignorišući osjetljiva pitanja koja mogu razotkriti nerad i nepostupanje Uprave, te često citirajući Zakon o zaštiti kulturnih dobara koji se već godinama ne sprovodi, besprizorno gazi i ne poštuje. Ovom prilikom, čak, Ćetković nije posegla ni za „sigurnom lukom“ (citiranjem Zakona), već malo hvali, a malo kudi novinara, te mu savjetuje da joj se obrati isključivo sa pitanjima čiji odgovori mogu proisteći iz dokumentacije?!

Uz to mu spočitava na „ličnim utiscima i zapažanjima“, odri-

čući mogućnost da novinarska pitanja i nastaju na osnovu utisaka i zapažanja koji se temelje na posmatranju određenih pojava i činjenica, te da se upućuju nadležnim organima upravo kako bi se razriješile određene nejasnoće i razmakla mreža „utisaka i zapažanja“?! Izostalo je samo još da Ćetković savjetuje novinaru da je najbolje da intervju uradi sama sa sobom, postavljajući (sama sebi) pitanja na koja je sigurna da bi mogla adekvatno da odgovori.

Uz to, da bi napravila svojevrsnu „dimnu zavjesu“ oko pitanja koja pogađaju samu srž aktuelne nebrige prema našoj baštini, nefunkcionisanje institucija i nesaglasje u postupanjima između Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Uprave za inspekcijske poslove, Ćetković u imejlu, komentarišući jedno novinarsko pitanje, navodi da „nije jasno na osnovu koje komunikacije, odnosno, sa kim ste, kako sami kažete iz ove Uprave komunicirali, pa između ostalog, stekli utisak da ima dosta netrpeljivosti... na relaciji Uprava za zaštitu kulturnih dobra – Uprava za inspekcijske poslove“.

- Ovom prilikom podvlačimo, da se sva komunikacija kada je rad ovog Organa u pitanju, mora zasnivati na formalnom kontaktu sa nekim od rukovodioca Organa – navela je Ćetković, zaboravljajući na prebacivanje nadležnosti i spočitavanje odgovornosti između ova dva

kulturne vrijednosti u skladu sa ovim zakonom. (2) Revalorizacija kulturne vrijednosti kulturnih dobara iz stava 1 ovog člana izvršiće se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Budući da je rok istekao, nije li ovo još jedan dokaz tvrdnje da su sva kulturna dobra izgubila status prošle godine?

5. Ako se složimo da nezavršavanje procesa revalorizacije dovodi do izuzetno negativnih posljedica po kulturna dobra, zašto nijeste nastavili proceduru revalorizacije koju je započeo vaš prethodnik Mladen Zagarčanin?

2. Inspektorka Vas je prozvala da joj UZKD još nije dostavila akt koji definiše zaštićene granice kulturnog dobra Manastira Duga, te da vam je tim povodom poslala i urgenciju. Ako na osnovu raspoloživih činjenica izvedemo zaključak da nema zaštićenih granica, ni zaštićene okoline, jer nema Rješenja o revalorizaciji Manastira Duga, na osnovu kojeg valjanog pravnog akta ste utemeljili Rješenje o vraćanju u prvobitno stanje i zatražili uklanjanje novoizgrađenog konaka i drugih nelegalnih objekata za koje predstavnici Mitropolije tvrde da se ne nalaze u zaštićenim granicama?

3. Još jednom ću Vas podsjetiti da je prethodni direktor Uprave Mladen Zagarčanin poslao otvoreno pismo tadašnjoj Vladi, u kojem je eksplicitno naveo da će sva kulturna dobra izgubiti status u julu 2022. godine, ukoliko se ne završi proces revalorizacije. Ako uzmemo kao sasvim izvjesno da je Zagarčanina, uoči donošenja takvog stava, savjetovao neki stručni tim iz Uprave, možete li se konačno odrediti prema ovom važnom pitanju i reći crnogorskoj javnosti: da li su kulturna dobra Crne Gore u ovom trenutku pod zaštitom?

4. U članu 142, stav 1 i 2, izmijenjenog Zakona o zaštiti kulturnih dobara iz 2019. godine, navodi se: 1) Spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima imaju status kulturno dobro do revalorizacije njihove

6. Ranije ste se već žalili da Uprava nema kadra koji bi se, pored drugih poslova, valjano bavio procesom revalorizacije. Zašto onda ovo pitanje nijeste postavili kao jedan od ključnih prioriteta vašeg javnog djelovanja? Jeste li tim povodom inicirali bilo kakav sastanak sa Ministarstvom kulture i tražili da vam se omoguće kadrovski i tehnički kapaciteti za dovršetak zakonske procedure revalorizacije?

7. Iz komunikacije sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara i Upravom za inspekcijske poslove stičem utisak da ima dosta netrpeljivosti i nepriznavanja nadležnosti jednih prema drugima. Iz ugla direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara, možete li navesti koji su ključni problemi na relaciji UZKD – inspektorat za kulturna dobra UIP-a?

8. Jeste li kontrolisali manastire Župa i Kosijerevo, nakon donošenja Rješenja o obustavi radova i vraćanja u prvobitno stanje, budući da postoji realna opasnost da investitori (vlasnici/ držaoci) nastave sa radovima?

9. Zašto Vaši stručni timovi redovno ne obilaze kulturna dobra u Crnoj Gori, koja su od najvećeg značaja i za koja već postoji utvrđeni vlasnik ili držalac, kako bi se uvjerili da se ne izvode kakvi radovi ili intervencije suprotno Zakonu o zaštiti kutlurnih dobara?

10. Koliko je rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje donijela Uprava za zaštitu kultunih dobara, od osnivanja do danas, i koliko je rješenja koja su u cjelosti izvršena?

11. Koje mehanizme ima Uprava za zaštitu kulturnih dobara da natjera vlasnike/držaoce kulturnih dobara da postupe po rješenjima?

12. Na ranije pitanje Pobjede da li će Uprava za zaštitu kulturnih dobara podnijeti krivičnu

Ćutanje Maje Ćetković, takođe, posebno „zvoni“ i „govori“ i kad je u pitanju stav oko zaštićene okoline i granica kulturnog dobra, a vezano za najnovije nelegane radove Mitropolije crnogorsko-primorske SPC i Eparhije budimljansko-nikšićke. Dok ova dva organa Sprske pravoslavne crkve neometano ruše, oslikavaju, grade i pregrađuju u manastirima Ćelija piperska, Župa, Duga i Kosijerevo, bez saglasnosti i konzervatorskog projekta koji je odobrila UZKD, pozivajući se na to da nema zaštićene okoline ni granica kulturnog dobra, Uprava ne završava proceduru revalorizacije (provjera kulturnih vrijednosti zaštićene baštine), što je bila u obavezi i po izmijenjenom Zakonu o zaštiti kulturnih dobara iz 2019. godine. Taj zakon je, podsjetimo, za proceduru ranije nezavršene revalorizacije predvidio tri godine. Dakle, rok je istekao, nema novih rješenja o revalorizaciji kulturnih dobara, nema ni zaštićene okoline i granica kulturnog dobra! To i sama priznade Uprava za zaštitu kulturih dobara, u novembru prošle godine, a vezano za građenje pristaništa za čamce i probijanje novog puta uz Manastir Moračnik. Jednostavnije rečeno, Mitropolija i Eparhija ne moraju, po svemu sudeći, formalno ni da se obraćaju Upravi za zaštitu kulturnih dobara ukoliko im padne na um da sagrade neki glomazan konak ili garažu u dvorištu manastira, već svu potrebnu proceduru oko urbanističko-tehničkih uslova i prijave gradnje treba da prođu sa nadležnim gradskim sekretarijatima i Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, što oni naravno ne čine, već zidaju i preko advokata najavljuju da će „legalizovati dok izvode radove“.

prijavu zbog nelegalnih radova na manastirima, budući da inspektorka koristi „vaspitnu mjeru“, odnosno načelo srazmjernosti, pa povoljnije kažnjava za prekršaj i sa minimumom novčanog iznosa, odgovorili ste da ćete „pratiti situaciju“. Ako ste je ispratili, hoćete li podnijeti krivične prijave zbog uništenja i oštećenja kulturnih dobara, shodno Krivičnom zakoniku Crne Gore? Nimalo konkretno, zar ne?! Jovan NIKITOVIĆ

Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Maja Ćetković

prijestonica

Filmovi studenata FDU od sjutra veče u Crnogorskoj kinoteci

Mladi autori imaju što da pokažu

PODGORICA – Manifestacija „FDU u Crnogorskoj kinoteci“, program čiji je cilj prikazivanje preko 30 studentskih radova u pet programskih cjelina, tokom pet nedjelja zaredom, počeće sjutra veče, u 20 sati, u kinotečkoj sali „Gojko Kastratović“.

Publika će, tokom prvog ciklusa, imati priliku da pogleda ostvarenja „Žeđ“ Nikole Vučinića, „Junak iz parka“ Nemanje Lakića, „Pauza“ Matije Jovanovića, „Pismo ili glava“ Dušana Vojinovića, „Intro“ Ivana Salatića i „Umir krvi“ Senada Šahmanovića. Nakon projekcija, biće i organizovani razgovori sa autorima.

Profesor na FDU i reditelj Nikola Vukčević kazao je da svi skupa imaju razloga za ponos, jer je „tih 30-ak filmova samo trećina onog što smo proizveli tokom posljednjih 15 godina“.

- Jedan značajan broj tih studentskih, ispitnih vježbi putuje po svijetu i u najvećoj mjeri se takmiči sa drugim, profesionalnim filmovima, drugih relevantnih autora, skrivajući tu tajnu da su nastali kao studenski filmovi. Činjenica da ćemo da se vidimo iz pet navrata je lijepa slika truda kako se razvi-

jaju naši mladi reditelji – rekao je on.

Docent na FDU, reditelj Dušan Kasalica, rekao je da će publika biti u prilici da gleda kratke filmove, koji su zanimljiva forma sama za sebe, a ne samo kao pripremni rad reditelja za dugometražna ostvarenja.

- Ljudi koji prate crnogorsku kinematografiju biće u prilici da gledaju filmove reditelja koji su već značajni protagonisti crnogorske kinematografije, od kojih neki sada imaju iza sebe dugometražne filmove, do mladih ljudi koji tek sada ulaze u vode bavljenja režijom i rada na filmovima – rekao je on.

Ova inicijativa, kako je rekao dekan FDU Edin Jašarović,

približiće publici koliko je film važan, te doprinijeti sagledavanju šta je savremeni filmski izraz u Crnoj Gori.

- Geneza nastanka tih filmova je sinergija u prvim godinama Ministarstva kulture, a u posljednje tri godine Filmskog centra. Bez te sinergije ti filmovi ne bi mogli biti producirani, a naše je zadovoljstvo da ih dalje distribuiramo kako bi ta mlada imena brzo postali konstituenti filmske scene – rekao je Jašarović.

Ideja zajedničkog projekta Kinoteke i Fakulteta dramskih umjetnosti, kako je rekao direktor Kinoteke Goran Bjelanović, jeste da se učini vidljivim rad cetinjske akademije. S. V.

O državotvornosti

Crne Gore u Biblioteci

Promocija knjige Ičevića

PODGORICA – Knjiga ,,Crnogorska državotvornost u/na izvoru“, autora prof. dr Dušana Ičevića, biće predstavljena večeras u 18 sati u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“.

Obnova pozorišta i vraćanje publike

PODGORICA – Dramaturg

Kraljevskog pozorišta Zetski dom Rajko Radulović učestvovaće u programu

„Transformacije – Obnova

evropskih pozorišta i publike nakon kovida“, u Prešernovom gledališću u Kranju od 22. do 31. marta.

Program razmjene umjetničkog i stručnog kadra organizuje Evropska teatarska konvencija – ETC, uz podršku EU programa za kulturu Kreativna Evropa. Radulović će biti u prilici da učestvuje u radu na realizaciji nove predstave tog teatra i prisustvuje programskim segmentima festivala 53. Nedjelja

slovenačke drame. Kraljevsko pozorište Zetski dom postalo je prošle godine punopravni član Evropske teatarske konvencije, najveće i najznačajnije panevropske mreže vodećih javnih pozorišta, koja je osnovana 1988. godine, odražavajući različitost dinamičnog kulturnog sektora na evropskom kontinentu. Putem realizacije brojnih programa, benefiti članstva, između ostalog, odnose se na mogućnost učešća u umjetničkoj saradnji i umrežavanju u cilju razvoja i realizacije koprodukcija i razmjene predstava, uz jačanje kadrovskih kapaciteta. S. V.

O knjizi koja predstavlja svojevrsni vodič kroz crnogorsku vjekovnu istoriju uz stručna i nadahnuta tumačenja najvažnijih događaja, posebno, u drugoj polovini minulog i početkom ovog vijeka, govoriće dr Nela Savković-Vukčević, dr Goran Sekulović i publicista Dragan Mitov Đurović. Izdavač knjige je savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. R. K.

PODGORICA – Poetsko veče „Umjetnost od riječi“ biće održano večeras, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u okviru manifestacije „Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori“. Učesnici programa su pjesnici Rasim Ćelahmetović, Hamdija Kalač, Braho Adrović i Safet Hadrović Vrbički R. K.

Sa konferencije za novinare u Crnogorskoj kinoteci

Zetski dom dio programa ETC-a u Kranju

Prešernovo gledališće u Kranju

„Umjetnost od riječi“ u KIC-u

Analiza Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost

Srpsku propagandnu finansiraju kompanije

Više od deset njemačkih firmi je prošle godine u reklame u Srbiji uložilo više od milion eura.

Ubjedljivo najviše novca za reklame, 54 miliona eura, dala je kompanija „Lidl“, a slijede „Bajersdorf“ sa 10,3 miliona, „Glovo“ sa pet miliona i „Berlin Chemie AG“ sa 3,7 miliona eura.

Više od milion eura u reklame su uložile i njemačke firme „Dm“, „Bajer“ i „Metro“

BERLIN - Podaci nevladine organizacije Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) pokazali su da se dobar dio srpskih medija finansira prihodima od reklama zapadnih kompanija i da čak 63 odsto tog novca daju fir-

me iz Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Švajcarske.

Programski direktor te organizacije Raša Nedeljkov ocijenio je kako bez novca zapadnih kompanija srpska propagandna mašinerija ne bi bila zamisliva. On je, kako prenosi Dojče vele, naveo i da njemačke firme spadaju u „najvažnije aktere na srpskom reklamnom tržištu“.

Na njih, kako je objasnio, otpada gotovo deset odsto reklama.

Više od deset njemačkih firmi je prošle godine, prema toj analizi, u reklame u Srbiji uložilo više od milion eura.

Ubjedljivo najviše novca za reklame, 54 miliona eura, dala je kompanija „Lidl“, a slijede „Bajersdorf“ sa 10,3 miliona, „Glovo“ sa pet miliona i „Berlin Chemie AG“ sa 3,7 miliona eu-

Dron američke vojske nakon susreta sa ruskim „lovcem“ pao u Crno

Vašington tvrdi da su Rusi namjerno oborili letilicu, Moskva negira

VAŠINGTON/MOSKVA

- Izviđački dron američke vojske MQ-9 „reaper“ srušio se u Crno more nakon što ga je presreo ruski „lovac“ i udario mu u propeler, saopštio je juče Pentagon, navodeći da je riječ o „bezobzirnom incidentu“ i kršenju međunarodnog prava. Ubrzo je reagovala i Moskva tvrdeći da se američki dron srušio tokom susreta sa ruskim „lovcem“ koji ga je presreo iznad Krima.

Američki mediji prenose kako je ovo prvi slučaj još od okončanja Hladnog rata da ruski borbeni avion obori američku letilicu i da je ovaj incident dodatno doprinio ionako visokim tenzijama između Vašingtona i Moskve. Iz Kremlja, takođe, navode da su odnosi SAD i Rusije u „žalosnom stanju“ i na najnižem nivou.

Portparol Kremlja Dmitrij

Peskov objasnio je da nakon incidenta sa dronom nije bilo kakvog kontakta sa Vašingtonom i naglasio da Rusija ne bi odbila da učestvuje u konstruktivnom dijalogu.

Vojska Sjedinjenih Država tvrdi da su dva ruska aviona presrela američki dron i da se jedan od njih sudario sa njim.

Nekoliko puta prije sudara, kako tvrdi američka strana, ruski „lovci“ izbacili su gorivo na dron i letjeli ispred njega na nebezbjedan način.

– Naša letilica MQ-9 izvodila je rutinske operacije u međunarodnom vazdušnom prostoru kada ju je presreo i udario ruski avion, što je rezultiralo padom i potpunim gubitkom MQ-9 – saopštio je general američkih vazduhoplovnih snaga Džejms Heker

On je ispričao i da je nakon sudara umalo došlo i do pada ruskog „lovca Su-27“.

– Ovaj nebezbjedan i neprofesionalan potez Rusa goto-

vo je izazvao pad obje letilice – poručio je general Heker i ocijenio da je incident dio „obrasca opasnih poteza ruskih pilota blizu aviona SAD i njihovih saveznika u međunarodnom vazdušnom prostoru“.

Sa druge strane, iz ruskog ministarstva odbrane navode da je američki dron letio iznad Crnog mora u smjeru ruske granice sa isključenim predajnikom i da su ruski „lovci“ bili u vazduhu kako bi identifikovali „uljeza“, ali da nijesu koristili oružje i nijesu došli u kontakt sa bespilotnom letilicom i da su se bezbjedno vratili u bazu.

Navedeno je, takođe, da je američki dron nekontrolisano letio, izgubio na visini i pao u more zbog naglog manevra.

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi saopštio je da je o incidentu obaviješten i predsjednik SAD Džo-

odgovornost o medijima

u

Srbiji

propagandnu mašineriju kompanije iz SAD i EU

u pojedinim zemljama, u skladu sa lokalnim specifičnostima. Te odluke, poručuju, ne odražavaju politički stav kompanije.

Portparol kompanije „Metro“

u Srbiji navodi da ta kompanija sarađuje sa brojnim medijima kako bi efikasno doprla do ciljnih grupa i da „slijedi isključivo komercijalne ciljeve i nikada se ne miješa u političke stvari“.

ra. Više od milion eura u reklame su uložile i njemačke firme poput „Dm“, „Bajer“ i „Metro“. – Prema našoj analizi, više od polovine „Lidlovih“ izdataka odlaze na TV Pink i TV Hepi, televizije koje su poznate po svojoj proruskoj ratnoj propagandi i ozloglašene su zbog neprofesionalnog i neetičkog izvještavanja – naveo je Nedeljkov.

Njemačke firme, sa druge strane, ne žele da objelodane podatke o tome koliko su uložile u reklame u Srbiji, navodi Dojče vele. Portparol „Lidla“ kaže da se odluke donose „na osnovu marketinških podataka kao što je gledanost, kako bi se na najbolji mogući način doprlo do kupaca“. U saopštenju se još navodi i da se takve odluke donose na nivou rukovodstva „Lidla“

„Glovo“ je odgovorio da kompanija pazi na to da se reklama ne nađe „pored nepriličnih i ilegalnih sadržaja“. Osim toga, firma je saopštila i da je budžet za televizijske reklame u Srbiji prošle godine bio mnogo manji nego što je procijenjeno. Iz kompanije „Dm“ je odgovoreno da je TV Pink „televizija sa najvećom gledanošću u Srbiji“, a da su kriterijumi za plasiranje reklame „ciljne grupe, gledanost i programska šema“. „Dm“ je, takođe, saopštio da kod jedne srpske televizije vidi jasno prorusko i antizapadno držanje i da sa tom televizijom „ne sarađuju“.

Portparol „Bajersdorfa“ kaže da svoje reklame plasiraju tamo gdje su gledanost ili čitanost najveći, a u te medije u Srbiji spada i TV Pink.

„Bajer“ je saopštio da će preispitati cijelu stvar, a ostale njemačke kompanije se nijesu oglasile ovim povodom, navodi Dojče vele.

Sirijski predsjednik u zvaničnoj posjeti Moskvi

Asad: Podrška u

borbi protiv „starih i novih nacista“

zef Bajden. On je poručio i da taj incident neće spriječiti SAD da nastave svoju misiju u regionu.

–Ako je poruka da žele da nas spriječe ili ubijede da ne letimo i djelujemo u međunarodnom vazdušnom prostoru, iznad Crnog mora, onda ta poruka neće biti uspješna. Nastavićemo da letimo i djelujemo u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad međunarodnih voda – poručio je Kirbi.

Iz Stejt departmenta je saopšteno da je ruski ambasador u SAD pozvan na razgovor zbog incidenta i da bi u utorak popodne trebalo da se sastane sa visokim američkim zvaničnicima, te da je i američki ambasador u Rusiji prenio snažnu poruku ruskom ministarstvu inostranih poslova. Portparol Stejt departmenta Ned Prajs zaključio je da je incident „bezobzirno kršenje međunarodnog prava“.

MOSKVA - Sirijski predsjednik Bašar al Asad boravio je juče u zvaničnoj posjeti Moskvi i tom prilikom poručio da Rusiju podržava u borbi sa „starim i novim nacistima“.

Asad je, kako navodi Tas, ocijenio da je Zapad prihvatio

„stare naciste“ na svom tlu i da ih sada ponovo podržava. - Želim da iskoristim trenutak da ponovim stav Sirije u podršci Rusiji protiv starih i novih nacista - rekao je Asad uoči jučerašnjeg susreta sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom

Brazilski predsjednik za mirno rješenje spora

Lula neće ni u Moskvu ni u Kijev dok traje rat

BRAZILIJA – Brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva poručio je kako ne namjerava da posjeti ni Rusiju ni Ukrajinu sve dok traje sukob između dvije zemlje i da je i dalje privržen mirnom rješenju. Lula je istakao da bi sukob između Rusije i Ukrajine trebalo da bude nezamisliv, kao i da

u 21. vijeku ne bi trebalo „da se ratuje zbog malih stvari“. Predsjednik Brazila se u svojim ranijim reagovanjima na rat zalagao za okupljanje grupe zemalja koje bi mogle da posreduju kako bi se našlo mirno rješenje, podsjeća agencija Rojters.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Nagradni

na temu „Život čini zdrava hrana, bez duvana“

Za autore najboljih radova

boravak u odmaralištu na Veruši

Povodom Svjetskog dana bez duvana, koji se obilježava 31. maja, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica 22. put organizuje nagradni konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola. Ove godine Svjetska zdravstvena organizacija odredila je temu „Hrana nam treba, a ne duvan“.

– Ovo predstavlja apel ne samo za ovaj dan, nego i kao doprinos i podsjećanje u borbi za smanjenje pušenja u svijetu tokom cijele tekuće godine. Tema našeg ovogodišnjeg konkursa, kako za likovne, ta-

ko i za literarne radove je „Život čini zdrava hrana bez duvana“ – naveli su iz CDPR-a. Likovni radovi moraju biti rađeni na formatu bloka broj pet, a tehnika rada je dozvoljena svim likovnim sredstvima, dok bi literarni radovi trebalo da budu napisani najduže na dvije stranice.

– Konkurs je otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda crnogorskih osnovnih škola, od 15. marta do 25. aprila tekuće godine, do kada treba dostaviti radove na adresu JU Dječji savez Podgorica – Ulica Bokeška br. 2, 81000 Podgorica – navode iz CDPR-a. Tročlani žiri će odabrati po tri

Aktivnosti ekipa gradskih preduzeća Zelenilo i Agencija za stanovanje

Momišići dobijaju još jedno igralište

Radnici gradskih preduzeća Zelenilo i Agencija za stanovanje privode kraju radove na uređenju još jednog prostora u gradu. Riječ je o površini na uglu ulica Mila Radunovića i Pa-

riske komune u Momišićima, koja je donedavno bila zapuštena i neuređena. Na površini od oko 800 kvadratnih metara niče dječje igralište, koje je terasirano u dva nivoa – na gornjem

nivou formirana su polja za igru ,,školice“, a na donjem je dječji i parkovski mobilijar. Terase povezuju mini-tobogani i oblice u boji, a prostor je dodatno osvijetljen. Takođe, postojeći biljni fond osvježen je i dopunjen novim sadnicama drveća, a biće formiran i travnjak sa ugrađenim sistemom za navodnjavanje. I. M.

najbolja rada iz obje oblasti i nagraditi ih.

– Prva nagrada za mlade likovnjake i literate je sedmodnevni boravak u odmaralištu Dječjeg saveza Podgorice na Veruši. Nagrade za druga i treća mjesta, kao i specijalne nagrade i pohvale najboljima u obje konkurencije, obezbijedio je CDPR u vidu kompleta CD-a, kao i knjiga – monografija slikara u saradnji sa Crnogorskom akademijom za nauku i umjetnost (CANU). Nagrade će biti uručene na izložbi najboljih i izabranih radova, koja je planirana na Svjetski dan bez duvana u jednom od izložbenih prostora u Podgorici – poručili su iz CDPR-a. I.M.

11 stubova

Ekipe gradskog privrednog društva Komunalne usluge počele su izvođenje radova na rekonstrukciji javne rasvjete u Ulici Rista Stijovića. Na toj lokaciji biće zamijenjeno 11 stubova ulične rasvjete, a radovi će obuhvatiti demontažu postojećih, izradu novih betonskih temelja, montažu novih stubova i polaganje podzemnih instalacija.

- Osim pomenutog, izvršićemo i modernizaciju javne rasvjete okolnih saobraćajnica, tako da će biti ugrađeno ukupno 51 LED svjetiljka – saopšteno je Komunalnih usluga, uz napomenu da javna rasvjeta u Ulici Rista Stijovića nekoliko dana neće biti u funkciji i poziv građanima na dodatni oprez i strpljenje. Vrijednost navedenih radova je oko 43.000 eura. H. P.

Sunčano i vjetrovito, do 13 stepeni

Za danas je najavljeno pretežno sunčano, uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare olujne jačine. Jutarnja temperatura vazduha oko sedam stepeni, najviša dnevna oko 13. H. P.

Radovi u Ulici Rista Stijovića

Rekonstrukcija javne rasvjete u Ulici Rista Stijovića Zamijeniće

konkurs CDPR-a za učenike osnovnih škola

D. MALIDŽAN

Izgradnja preostalog dijela bulevara ka Danilovgradu

Izgradnja 900 od 1.700 metara bulevara kroz Gornju Goricu, na dionici u blizini Komanskog mosta do raskrsnice kod groblja u ovom naselju, biće završena do početka turističke sezone, dok završetak preostalih 800 metara (od groblja prema cetinjskoj raskrsnici) zavisi od toga kada će biti završena izmjena planske i projektne dokumentacije, kao i eksproprijacija…

Ukoliko u međuvremenu budu usvojene izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, a Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je dalo saglasnost da saobraćajna struka predloži rješenje koje bi bilo optimalno za izgradnju kružne raskrsnice kod groblja u Gornjoj Gorici, nastavilo bi se sa radovima i na preostaloj dionici u dužini od 800 metara.

RADOVI

Radovi na lijevoj bulevarskoj strani (gledano iz pravca Podgorice) na dionici dugoj 900 metara, nedaleko od Komanskog mosta do blizu raskrsnice kod groblja u Gornjoj Gorici, nastavljeni su u januaru, nakon desetomjesečne pauze zbog nesreće na gradilištu, te izmjena projektne dokumentacije.

- Završena je fekalna kanalizacija, u toku je izrada atmosferske kanalizacije na tom dijelu. Nakon toga ostaju završni radovi na saobraćajnici, odnosno izrada ivičnjaka, ugradnja tampona, asfaltnih slojeva, postavljenja slivničkih rešetki i saobraćajne signalizacije, ugradnja javne rasvjete – kazala je za Pobjedu Svetlana Janjević iz Uprave za saobraćaj.

Na drugoj bulevarskoj strani na ovoj dionici dugoj 900 metara završeni su svi radovi, osim ugradnje završnog, tzv. habajućeg sloja asfalta i izrade dijela trotoara ispred objekata koji se nalaze uz novu saobraćajnicu.

Iz Uprave za saobraćaj poručuju da će kompletan posao na ovoj dionici, od Komanskog mosta do raskrsnice kod groblja, biti završen do početka juna ove godine.

U drugoj fazi, gradiće se 800 metara bulevara, nedaleko od cetinjske kružne raskrsnice

Za završetak radova u Gornjoj Gorici čeka se izmjena PUP-a Podgorice

Na desnoj bulevarskoj strani (iz pravca Podgorice), na dionici dugoj 900 metara, završeni su svi radovi osim ugradnje završnog, tzv. habajućeg sloja asfalta i izrade dijela trotoara ispred objekata koji se nalaze uz novu saobraćajnicu

Korać: Očekujemo promjenu planske dokumentacije

Jedan od predstavnika mještana Gornje Gorice Danko Korać izjavio je za Pobjedu da očekuju da će biti izgrađen kružni tok kod groblja, odnosno da će priključak na novi bulevar biti implementiran kroz izmjene planske dokumentacije.

- Radikalizovaćemo proteste ukoliko bi krenuli da izvode radove na način koji je drugačiji od onoga što nam je obećano, tj. ako bi odustali od izgradnje kružnog toka. Očekujemo da se što prije završe ovi radovi, jer nam je znatno otežan prilaz glavnoj saobraćajnici, naročito kada pada kiša, kao danas – kazao je uz Korać. Ističe da se čudi kako se do sada nije desio neki nemili događaj na pomenutoj raskrsnici.

- Sva sreća da se tako nešto nije desilo, imajući u vidu da se tu ukršta pet ulica od bitne važnosti za naselje, da tu staje đački autobus, da je tu ulaz u groblje, a samim tim i ogromna frekventnost saobraćaja gdje zbog odugovlačenja radova raskrsnica nije bezbjedna niti prilagođena normalnom odvijanju saobraćaja – kazao je Korać.

do groblja u Gornjoj Gorici, gdje su mještani ulica Ličke, Kosmajske i Vinogradarske protestovali, tražeći kružni tok, umjesto običnih uključenja na budući bulevar koja su bila planirana po DUP-u i projektu.

PROJEKAT Nacrtom izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, MEPPU dalo je saglasnost da saobraćajna struka predloži rješenje koje bi bilo na neki način optimalno za izgradnju kružne raskrsnice kod groblja u Gornjoj Gorici, na dijelu bulevara koji se gradi od kružnog toka sa Cetinjskim putem do Komanskog mosta na drugoj strani. Međutim, izmijenjeni plan

projekta prema kojem je planirana izgradnja kružne raskrsnice još nije usvojen, što je prvi od preduslova za nastavak radova na drugoj dionici. - Taj plan još uvijek nije usvojen. Potrebna je saglasnost svih nadležnih institucija kako bi bio objavljen u ,,Službenom listu Crne Gore“. Tek tada može se pristupiti izmjeni glavnog projekta, rješavanju eksproprijacije, ukoliko novo rješenje to zahtijeva, pa da se nastave radovi na preostalih 800 metara (od groblja u Gornjoj Gorici prema kružnoj raskrsnici Podgorica – Nikšić – Cetinje). Ukoliko to ne bude završeno u dogledno vrijeme, onda ćemo ovaj dio bulevara od 900 metara uklopiti u postojeće stanje –zaključila je Janjević.

Dvosmjeran saobraćaj se trenutno odvija na desnoj bulevarskoj traci (iz pravca Podgorice), bez stvaranja gužve. Mještani Gornje Gorice su na centralnoj javnoj raspravi održanoj 22. decembra prošle godine iskazali zadovoljstvo zbog toga što je MEPPU izašlo u susret njihovim zahtjevima za izgradnju kružne raskrsnice kod groblja u Gornjoj Gorici, zbog čega su prethodno organizovali više protestnih okupljanja jer na toj lokaciji prvobitnim planom nije bila predviđena izgradnja priključnih puteva na bulevar.

Uprava za saobraćaj i kompanija Tehnoput MNE potpisali su ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji dionice

magistralnog puta Podgorica – Nikšić, vrijednosti 4.359.819 eura. Riječ je o zajedničkom projektu Glavnog grada i Uprave za saobraćaj, a odnosi se na izgradnju prve faze bulevara nedaleko od raskrsnice (kružnog toka) Podgorica – Cetinje – Nikšić do Komanskog mo-

Ustanova ,,Podgorica“ na Kakarickoj gori dobila košnice i vosak

sta, u dužini od 1,7 kilometara. Glavni grad, od ukupnog iznosa, finansira 1.273.669 eura. Radovi na ovoj saobraćajnici trebalo je da traju 240 kalendarskih dana (osam mjeseci) od dana uvođenja izvođača u posao, u oktobru 2020. godine.

I. MITROVIĆ

Unaprijediće mogućnosti za bavljenje pčelarstvom

Zahvaljujući donaciji organizacije ,,LDS charites“ u Crnoj Gori, koja je podržala projekat unapređenja radionice za uzgoj pčela omogućen je dalji razvoj pčelarske radionice u Ustanovi za smještaj, rehabilitaciju i

resocijalizaciju zavisnika od psihoaktivnih supstanci ,,Podgorica“ na Kakarickoj gori.

- LSD charites podržao je projekat kojim je predviđena zamjena starih košnica novim. Donacija je obuhvatala 20 kompleta koš-

nica, kao i vosak za uzgoj pčela. Ovom donacijom omogućeno je dalje učešće klijenata, prvo u pripremi doniranih košnica za razvoj pčelarskih društava, a kasnije i proizvodnji meda za potrebe ove javne ustanove – istakli su iz ustanove ,,Podgorica“.

Naglašavaju da su, prepoznajući značaj različitih mogućnosti za klijente, u prethodnom periodu formirali više sličnih radionica – mini farmi, čiji se proizvodi upotrebljavaju u izradi hrane, sa ciljem poboljšanja zdravlja klijenata. Nj. Ž.

Dio bulevara Podgorica – Danilovgrad u Gornjoj Gorici

Sporna raskrsnica kod groblja

d. malidžan

Uručivanje donacije ,,LDS charites“

Revanši osmine nala Lige Evrope

Rutina za Junajted, izazov za Arsenal

PODGORICA - Mančester junajted ima veliku šansu da večeras (18.45 h) u Sevilji ovjeri plasman u četvrtfinale Lige Evrope.

,,Crveni đavoli“ su u prvom meču kod kuće pobijedili Betis 4:1, što im je došlo kao melem na ranu poslije debakla od Liverpula u najvećem engleskom derbiju (7:0).

- Dobro smo napredovali, ali moramo priznati da još postoje praznine – odgovorio je trener Erik ten Hag na pitanje koliko je Junajted daleko od borbi za trofeje.

Radović i Bakić bore se za medalju

PODGORICA – Crnogorski stonoteniser Filip Radović sa maksimalnim učinkom, kao prvoplasirani u prvoj grupi, plasirao se u polufinale Masters turnira u Linjanu. Drugi crnogorski predstavnik Luka Bakić je kao drugoplasirani u trećoj grupi izborio četvrtfinale. Radović je na startu takmičenja pobijedio Italijana Lorenca Kardua 3:0 (11:7,11:5 i 11:8), u drugom kolu bio je bolji od Japanca Mahira Funajame 3:0 (11:9,11:8 i 11:7), dok je u trećem bio ubjedljiv protiv Filipa Heina iz Liksemburga 3:0 (11:2, 11:4 i 11:3).

Bakić se, nakon startnog po-

raza od Poljaka Pavela Vlodike 3:0 (11:9, 14:12 i 11:1), pobjedama protiv Sian Jin Sua iz kineskog Tajpeha 3:0 (11:6, 11:4 i 11:3) i Italijana Lorenca Magarelija 3:0 (11:3, 11:4 i 11:7) domogao drugog mjesta i četvrtfinala. Iznenađenje predstavlja eliminacija u grupi Francuza Matea Bohasa, srebrnog sa Paraolimpijskih igara u Tokiju. Četvrtfinalni dueli na programu su danas (9.40h), polufinala zakazana su za 11.35, dok će pobjednik turnira u kategoriji S 10 biti odlučen u 14 sati i 55 minuta. Turnir u Linjanu okupio je blizu 300 stonotenisera iz 34 države svijeta. R. A.

Junajted se u Premijer ligi bori za plasman u Ligu šampiona, ali ne želi da se odrekne ni šanse za trofej u drugom po rangu evropskom takmičenju.

- Snaći ćemo se. Imamo igrače koji mogu dobro da se oporave između utakmica – naveo je Ten Hag, rekavši da Kazemiro i Bruno Fernandeš neće odmarati u večerašnjem revanšu.

- Želimo pobjedu i potreban nam je najjači sastav.

Odgovorio je i da su ,,crveni đavoli“ sposobni da do kraja sezone budu neporaženi.

- Sposobni smo za to, ali moramo to iznova dokazati. Ne možemo razmišljati previše unaprijed i moramo ići meč po meč – poručio je Ten Hag.

Teži posao čeka drugog engleskog predstavnika, Arsenal, koji dočekuje Sporting poslije 2:2 u Lisabonu.

- Već tri godine nijesmo imali velike evropske noći, posebno zbog korona virusa. Večerašnji meč je prva prilika za to poslije određenog perioda, nadam

Raspored

Liga konferencija: Het-trik Orbana za tri minuta

se da će biti dobra atmosfera i da ćemo uživati u njoj. Igramo protiv zaista dobre ekipe koja će nas staviti u iskušenja –izjavio je trener Mikel Arteta Juventus na gostovanju Frajburgu brani 1:0 iz Torina, dok Roma dolazi u Sosijedad poslije trijumfa od 2:0 u Rimu... Ne. K.

Gift Emanuel Orban – zapamtite to ime. Dvadesetogodišnjem napadaču Genta, kojeg je belgijski klub za 3,3 miliona od norveškog Stabeka, bile su dovoljne 204 sekunde da tri puta zatrese mrežu na gostovanju Bašakšehiru i odvede svoj tim u četvrtfinale. Gent je slavio 4:1, u prvom meču bilo je 1:1.

Nigerijac je pogađao u 31, 32. i 34. minutu.

Večeras se igra preostalih sedam revanša osmine finala. Od 18.45 sati igraće se Đurgarden – Leh Poznanj (prvi meč 0:2), Sivaspor – Fiorentina (0:1) i Slovan – Bazel (2:2), dok će se od 21 sat sastati AZ Alkmar – Lacio (2:1), Nica – Šerif (1:0), Viljareal – Anderleht (1:1) i Vest Hem – AEK Larnaka (2:0).

Izbori za predsjednika Fife

Infantino dobija novi mandat

PODGORICA - Rudar i Tivat, vodeći timovi u SBbet Prvoj ligi, boriće se za plasman u finale Kupa Crne Gore.

Filijala Budućnost Bemaksa savladala je u polufinalu Ulcinj (29:27) uz 13 golova Ivane Vujadinović, koja je postigla dva ključna gola u finišu utakmice. Domaće rukometaši-

ce u posljednjih deset minuta stigle su da izjednače, ali su u odlučujućim momentima pokazale slabiju koncentraciju. Ana Radović pogodila je devet puta za domaćina, gol manje dala je Sibela Mulić U Tivtu je bilo manje uzbudljivo. Domaće su savladale Zetu (36:30), a najraspoloženije bile su Darija Božović sa osam i Kristina Arsenijević sa sedam pogodaka. Kod gošći Maja Ceklić bila je dvocifrena (15). Rukometašice Budućnost Bemaksa izborile su direktan plasman u finale. A.M.

Budućnost drugi finalista

PODGORICA – Prema očekivanjima, drugi finalista Kupa Crne Gore za odbojkaše je Budućnost volej –nakon maksimalne pobjede u ,,Morači“, Podgoričani su

i u revanšu u Bijelom Polju savladali Jedinstvo sa 3:0 (25:18, 25:22, 25:22) i pridružili se Budvi u finalu. Aman Čirić sa 12 i Bojan Strugar sa 10 poena, bili su najbolji u ekipi Budućnosti, dok su se u poraženom timu istakli Lazar Cimbaljević sa devet i Milan Rovčanin sa osam poena. Finale Kupa na programu je 1. ili 2. aprila, a trofej brani Budva. S. J.

Predsjednik Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) ĐaniInfantino dobiće danas novi mandat na toj funkciji jer je jedini kandidat na izborima koji će se održati u Ruandi.

Ipak, uprkos tome što nema protivkandidata, Infantino neće dobiti jednoglasnu podršku. Njemačka fudbalska federacija (DFB) saopštila je da neće podržati Švajcarca.

- Posljednjih mjeseci nijesmo dobili nikakve ili samo nedovoljne informacije od Fife, o raznim pitanjima - naveo je predsjednik DFB Bernd Nojendorf u saopštenju. Fudbalske vlasti Norveške i

Švedske takođe su saopštile da neće podržati reizbor ĐanijaInfantina, koji je na toj funkciji od 2016. godine. Od prvog Infantinovog reizbora, 2019. godine, FIFA je pokušala da izdejstvuje da se Svjetsko prvenstvo održava na dvije godine. Upravna tijela evropskog i južnoameričkog fudbala zaustavila su mnoge Infantinove prijedloge, ali zajedno imaju samo 65 od 211 glasova i ne mogu da pobijede na izboru za predsjednika. Infantino ima ,,sigurnu“ bazu u Africi i savezima koji dominantno zavise od novca koji dobijaju od Fife.

Od 2026. Mundijal će se igrati sa 48 učesnika. R. A.

OK BUDUĆNOST VOLEJ

Masters turnira u Linjanu

Četvrt nale Kupa za rukometašice

Fudbaleri Arsenala na jučerašnjem treningu

Odlično izdanje Tivćanki

TWITTER/ARSENAL

Revanš polu nala Kupa za odbojkaše

Erling Haland sa 22 godine oborio niz rekorda i približio se još nekoliko

Napadač za osvajanje

Lige šampiona

PODGORICA - Što sve fudbaler može da napravi za 57 minuta provedenih na terenu u meču osmine finala Lige šampiona?

U slučaju Erlinga Halandada postigne pet pogodaka u roku od 35 minuta i priredi jedno od impresivnijih individualnih izdanja u istoriji elitnog evropskog takmičenja.

Napadač Mančester sitija blistao je u pobjedi nad RB Lajpcigom od čak 7:0, moćnoj i obećavajućoj partiji nakon što je u Njemačkoj bilo 1:1 koji su pozivali na oprez.

Što se sve vezuje uz ime nezaustavljivog Norvežanina nakon vrhunskog izdanja protiv ,,bikova“?

- Postigao je 10 pogodaka u Ligi šampiona ove sezone, što je najviše od nekog igrača Sitija u jednoj sezoni u ovom takmičenju.

- Treći je igrač koji je postigao pet golova u jednoj utakmici LŠ, nakon Luiza Adrijana za Šahtjor u oktobru 2014. i Lionela Mesija za Barselonu u martu 2012.

- Postigao je 33 gola u 25 utakmica Lige šampiona, dostigavši kotu 30 u manje utakmica nego bilo koji drugi igrač u istoriji takmičenja.

- Najmlađi je igrač koji je postigao 30 golova u istoriji Lige šampiona (22 godine i 236 dana).

- Tek je drugi igrač koji je postigao pet golova u utakmici Lige/Kupa šampiona za englesku ekipu, nakon Rejmonda Kroforda za Ipsvič taun protiv Florijane u septembru 1962.

- Treba mu još pet pogodaka kako bi izjednačio rekord MohamedaSalaha i Ruda van Nistelroja sa najviše golova u sezoni za jednog igrača Premijer lige u svim takmičenjima (44).

- Nedostaje mu sedam pogodaka da izjednači rekord KristijanaRonalda sa najviše golova u jednoj sezoni Lige šampiona (17).

Ovakav Haland potreban je Sitiju da ispuni najveći san –osvajanje Lige šampiona. Norvežanin je izjavio da je doveden na ,,Itihad“ kako bi im pomogao da osvoji ,,ušati“ trofej jer ,,već znaju“ kako se osvaja Premijer liga.

Sitijev najbolji učinak u LŠ je finale 2021, u kojem je izgubio od Čelzija.

OSMINA

Real nije strijepio, Napoli pokazao moć

Napoli

- Naravno da klub želi da osvoji Ligu šampiona - rekao je Haland.

- Osvojili su četiri od posljednjih pet titula Premijer lige. Nijesu me doveli da osvojim Premijer ligu jer već znaju kako da je osvoje. Dakle, možete čitati između redova. Ovdje sam da pokušam pomoći klubu da se još više razvije i da po prvi put osvojimo Ligu šampiona. Sitijevi neuspjesi u pohodu na tron Lige šampiona velika su suprotnost rezultatima u domaćim takmičenjima.

,,Građani“ su osvojili 17 trofeja otkako je vlasnik, šeik Mansur bin Zajed Al Nahjan preuzeo klub 2008, među njima šest titula Premijer lige, od čega četiri otkako je Pep Gvardiola došao za menadžera 2016.

Uprkos tome što je već oborio niz rekorda i približio se još nekoliko, Haland smatra da može da bude još bolji.

- Znao sam da ću postizati golove jer, prošle sezone, koliko su postigli? Vjerovatno 100. Kad sam vidio da nemaju napadača, a koliko su lopti ubacili u šesnaesterac, pomislio sam ,,oh, volio bih biti tamo“. Postoji toliko potencijala u ovoj ekipi da mislim kako možemo dodatno da se poboljšamo. Lako je to reći, ali mogao sam do sada da postignem još pogodaka. Promašio sam mnogo šansi – izjavio je Haland za CBS.

- Mogu da budem bolji u svemu. Odnosno, moram da budem bolji – u igri glavom, odigravanju, u svemu.

Defanzivac ,,građana“ Džon Stons naveo je da Haland ,,može da uradi što poželi“ zbog ,,gladi i stava“ koje pokazuje u igranju fudbala.

- Dolazi na pravo mjesto u pravo vrijeme - on je apsolutni magnet za loptu, mislim da ga je tako Džek Griliš nazvao u svlačionici – rekao je Stons.

- On samo želi da pobjeđuje, mislim da ako imate takav mentalitet, onda individualna priznanja dolaze sama po sebi, a da ih ne jurite. Može da zvuči potpuno pogrešno, ali mislim da je Erling sjajan timski igrač i s takvim načinom razmišljanja oboriće još rekorda.

Francuski L’Ekip je nakon meča Sitija i RB Lajpciga uradio rijetku stvar – dao je Halandu ,,desetku“ kod ocjenjivanja igrača. Ne. K.

Stadion: Santjago Bernabeu

Sudija: Feliks Cvajer (Njemačka)

Gol: 1:0 Benzema u 78. Žuti karton: Cimikas (Liverpul)

Kurtoa Karvahal (od 84. Vaskes)

Militao Ridiger

Naćo

Kamavinga

Modrić (od 82. Sebaljos)

Kros (od 84. Čuameni)

Valverde

Vinisijus (od 84.

PODGORICA – Čudo se nije dogodilo – ni u Madridu, ni u Napulju. Real Madrid je nakon spektakla na ,,Enfildu“ (5:2) pobijedio Liverpul i na svom terenu (1:0), dok je Napoli dokazao da je za klasu iznad Ajntrahta – 2:0 je bilo u Njemačkoj, sinoć 3:0 na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“.

Liverpul je u Madridu od početka bacio sve karte na napad jer je Jirgen Klop izveo tim sa četiri izrazita ofanzivca – Gakpom, Žotom, Salahom i Nunjesom Gosti su dobro i počeli jer su veliku šansu imali već u sedmom minutu kada je Nunjes šutirao sa desetak metara, a Kurtoa odbranio nogom.

Potom je Real imao zicer – Ali-

son je sjajno zaustavio udarac saigrača iz brazilske reprezentacije Vinisijusa Žuniora Real je mogao do vođstva i u 20. minutu – Kamavinga je odlično šutirao sa 20-ak metara, a Alison vrhovima prstiju dodirnuo loptu i ,,proslijedio“ je do prečke.

Prijetio je i Modrić, sa skoro iste pozicije kao Kamavinga, da bi Liverpul uzvratio ponovo preko Nunjesa, ali je Kurtoa ponovo bio izvanredan.

U 79. konačno pogodak – KarimBenzema je zatresao praznu mrežu nakon što se Vinisijus prvo spetljao, ali ipak

uspio da asistira Francuzu. U Napulju je Ajntraht mogao da povede da se Mario Gece nije spetljao u 31. minutu, a ostalo je 0:0 i nakon šanse Kvarackelije – odlično mu je u šut ušao golman Trap Napolitanci su ipak vodili na poluvremenu – ViktorOsimen je sjajno pogodio glavom

Stadion: Santjago Bernabeu

Sudija: Entoni Tejlor (Engleska)

Golovi: 1:0 Osimen u 45+2, 2:0 Osimen u 53, 3:0 Zjelinski (pen) u 64. Žuti kartoni: Žezus (Napoli), Ndika, Lenc, Gece (Ajntraht)

3 1 NapoliAjntraht

Meret Di Lorenco

Rahmani

Kim (od 66. Žezus)

Rui

Lobotka

Angisa

Zjelinski (od 74. Ndombele)

Politano (od 66. Losano)

Kvarackelija (od 74. Elmas)

Osimen (od 81. Simeone)

Trap

Buta

Tuta

Ndika

Lenc (od 67. Maks)

Rode (od 74. Jakić)

Sou

Knauf (od 62. Alidu)

Gece

Kamada Bore

Džejms Milner je sa 37 godina i 70 dana najstariji Englez koji je počeo meč Lige šampiona u posljednjih 10 sezona. Prije njega je Dejvid Bekam u aprilu 2013. igrao sa 37 godina i 335 dana. Milner se izjednačio sa Stivenom Džerardom po broju mečeva u elitnom takmičenju – 73 Prvi put poslije 17 godina, u četvrt nalu LŠ su tri italijanska tima – Napoli, Inter i Milan

nakon asistencije Matea Politana. Osimen je bio strijelac i u 53. minutu. Kvarackelija je odigrao na desnu stranu do Politana, on dodao DiLorencu, a kapiten pronašao Nigerijca koji je imao lak zadatak. U 64. je postavljen konačan rezultat – Zjelinski je izborio i realizovao jedanaesterac. Napoli je prvi put u istoriji u četvrtfinalu Lige šampiona. Žrijeb je u petak u 12 sati, a u ,,bubnju“ će se osim Napolija i Reala naći Mančester siti, Benfika, Milan, Čelzi, Inter i Bajern Minhen. Ne. K.

Ženska kadetska reprezentacija od 22. do 28.marta kreće u misiju za Evropsko prvenstvo

Marić odabrao za kvalifikacije

PODGORICA – Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore učestvovaće od 22. do 28. marta u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Za turnir koji će se održati u Bosni i Hercegovini, selektor Mirko Marić odlučio se za 19 igračica – Jovana Žugić (Ekonomist), Teodora Jovetić (Ilarion); odbrana: Angelina Drešaj, Slavica Krstevska, Vlada Milović (Budućnost), Dunja Bojanić, Vladana Boričić (Mladost), Almedina

Kalač (Cveteks), Tijana Janković, Jelena Nikčević (Ekonomist); vezni red: Jana Merdović, Larisa Đurković, Mia Vukčević (Mladost), Katarina Čađenović (Budućnost), Elda Bralić (Cveteks); napad: Maša Tomašević (Budućnost), Amra Mehović, Tamara Milović (Ekonomist), Tatjana Osmajić (Breznica). Rivali u grupi 2 Lige B, iz koje će se tražiti prolaz u Ligu A, su domaćin turnira Bosna i Hercegovina, Azerbejdžan i Kazahstan. Već na startu, naša selekcija

igraće se Bosnom i Hercegovinom, koju selektor Marić vidi kao najjaču ekipu u grupi. - Reprezentacija Bosne i Hercegovine je favorit, a očekujemo da sa Kazahstanom i Azerbejdžanom možemo da igramo. Sa druge strane, u ovom uzrastu nikad ne možete reći da ste jasni favoriti, iznenađenja su česta. Smatramo da je ovo talentovana generacija, na spisku su igračice tri godišta. Cilj je da odigramo što bolje, da ovim utakmicama počne uigravanje generacije, koja će, ako osta-

Raspored

22. MART

14.00 - Bosna i Hercegovina - Crna Gora

14.00 - Kazahstan - Azerbejdžan

25. MART

14.00 - Kazahstan - Crna Gora

14.00 - Azerbejdžan - Bosna i Hercegovina

28. MART

14.00 - Crna Gora – Azerbejdžan

14.00 - Bosna i Hercegovina - Kazahstan

ne na okupu narednih godina, imati veliki potencijal – rekao je selektor Marić. Turnir će se igrati u Bijeljini i Ugljeviku, a direktan plasman u Ligu A, odnosno elitnu rundu, izboriće prvoplasirana ekipa, kao i najbolja drugoplasirana iz neke od šest grupa. R. P.

PONOVO BOLJI OD LIVERPULA: Benzema i Militao sinoć na Bernabeu

FINALA LIGE ŠAMPIONA: ,,Azuri“ lako s Ajntrahtom, ,,merengesi“ eliminisali Liverpul

Porazom od Trenta košarkaši Budućnost Volija, praktično, izgubili šanse da se domognu prednosti domaćeg terena u osmini nala Evrokupa

Bez ,,lijeka“ za oscilacije

Megi: Moramo da igramo jako do kraja

PODGORICA – Nakon dva uzastopna poraza (Mega kući i Borac u gostima), uz sve probleme koje su imali u pripremi utakmice, jer zbog povreda i bolesti danima nijesu mogli da treniraju ,,pet na pet“, pri čemu su nastupili bez prvog pleja Lorena Džeksona, košarkašima SC Derbija je pobjeda protiv Splita bila prijeko potrebna.

I nije im bilo važno da li će to nje doći odbranom ili napadom, kao što je na kraju i bilo (96:84), niti što će trijumf osigurati sredinom posljednje četvrtine, serijom 11:0 za nedostižnih 85:74…

- Bila je to teška pobjeda. Utakmica je bila neizvjesna cijelo vrijeme, ali smo se držali zajedno na terenu i našli smo način da ,,povučemo“ u posljednjoj četvrtini – kaže za Pobjedu Flečer Megi, koji je Splitu ubacio 20 poena, uz samo jedan

promašaj na meču. SC Derbi je, interesantno, i četvrti put u isto toliko mečeva u dvije sezone bio bolji od Splićana.

- Sve utakmice sa njima su bile neizvjesne, ali mislim da je meč u Splitu ove sezone bila naša najbolja pobjeda, jer smo se vratili nakon minusa od 20 poena – dodaje Megi.

Pobjeda protiv Splita je i te kako važna za ,,studente“ u borbi za mjesto u plej-ofu, jer SC Derbi ima po dvije pobjede više i bolji međusobni skor od najbližih pratilaca, Splita i Cibone.

- Pobjeda protiv Splita je bila ogromna za nas. Moramo da igramo jako do kraja i da pobijedimo, možda, još dvije utakmice da bismo 100 odsto obezbijedili mjesto u plej-ofu. Iako nije bila najefikasnija (protiv Cibone je u Zagrebu ubacio 21 poen), utakmica protiv Splita je bila najbolja u sezoni za američkog beka. Za dva

NBA: Toronto ubjedljiv protiv lidera Zapada, moć Milvokija i važna pobjeda Lejkersa

Denver u dubokoj krizi

PODGORICA – Denver

Nagitsi poraženi su i četvrti put zaredom, u gostima

Toronto Reptorsima lider

Zapadne konferencije nije imao šansi (125:110). ,,Grumenje“ je u dubokoj rezultatskoj krizi, sa učinkom 46-23 sada ima samo tri poraza manje od najbližeg konkurenta Memfisa.

Meč je obilježio bek kanadskog tima Fred Vanvlit sa 36 poena i sedam asistencija, uz dobar šut 22-13 iz igre. Trojke je šutirao 12-8 i pogađao u ključnim momentima. Bri-

tanac Anunobi dodao je 24 poena za Toronto, ekipu koja je deveta na Istoku sa učinkom 33-36.

Za Denver, prva zvijezda tima centar Nikola Jokić upisao je 28 poena (vrhunski šut iz igre 13-10) uz osam skokova i sedam asistencija. Ostale zvijezde tima nijesu bile na nivou, Porter je dodao 23, Gordon 18 a Marej svega 14 poena uz devet asistencija za preko 40 minuta na parketu. Očigledno da kanadska zvijezda Marej i dalje nije oporavljen od problema sa koljenom ko-

poena je šutirao 4-4, za tri 4-3, sa linije bacanja 3-3. Upisao je i po dva skoka i ukradene lopte, jednu asistenciju, ali i četiri izgubljene lopte.

- Zadovoljan sam svojom igrom na tom meču. Split je uradio dobar posao mijenjajući igrače u odbrani na meni, tako da mi je bilo teško da puno šutiram za tri poena, pa sam dobro šutirao za dva poena – istakao je američki bek šuter.

SC Derbi ima težak raspored u posljednjih pet kola ligaškog dijela, gdje uglavnom igra sa ekipama iz vrha, počev od narednog gostovanja Crvenoj zvezdi.

- Očekujem da ćemo se takmičimo i igramo čvrsto u tim mečevima. Mislim da imamo šanse da pobijedimo bilo koga ako budemo igrali dobro i timski. Znamo da je Crvena zvezda odličan tim i očekujemo njihovu čvrstu odbranu i borbu 40 minuta – zaključio je Megi. S. J.

PODGORICA – Ionako slaba nada da mogu da se domognu četvrtog mjesta u grupi B i obezbijede prednost domaćeg terena u osmini finala Evrokupa, praktično je ,,raspršena“ u utorak veče u Italiji – nakon više nego blijedog prvog poluvremena i poraza od Trenta (79:76), košarkašima Budućnost Volija ostaju još samo teoretske šanse da ligaški dio ovog takmičenja završe kao četvrti, i to ne zavisi sve od njih. ,,Plavi“ moraju da dobiju oba preostala meča, i to protiv najjačih rivala u grupi, na svom terenu Gran Kanariju, te u gostima Turk Telekom. A onda treba i da se nadaju pozitivnom ishodu ostalih mečeva – da Hapoel izgubi obje preostale utamice (u gostima protiv Slaska i kod kuće od Promiteasa), pošto Podgoričani imaju bolji međusobni skor, ili da, pak, Pariz izgubi u gostima od Promiteasa i kući od Londona. Sve to uz uslov da Promiteas, takođe, izgubi preostale mečeve, kući od Pariza i u gostima protiv Hapoela. Sve je ovo teško izvodljiv scenario, pa je realnije da Budućnost grupnu fazu završi na petom ili šestom mjestu i da osminu finala Evrokupa igra u gostima, protiv jednog od timova u grupi A... A ko bi

Koštala ih i slobodna bacanja

Sa 72,1 odsto pogođenih šuteva, Budućnost Voli je jedan od najslabijih timova u Evrokupu sa linije slobodnih bacanja. Protiv Trenta su ,,plavi“ promašili osam od 25 bacanja (68 odsto), što je dosta u ovakvoj vrsti meča. Najviše ih je šutirao (devet) i promašio (tri) najbolji pojedinac u ekipi Budućnosti, Tre Bel-Hejns (24 poena), ali je posljednji promašaj,

to mogao da bude, u ovom trenutku je teško prognozirati, jer čak šest timova skoro ravnopravno konkuriše za plasman od trećeg do osmog mjesta – Venecija, Burg, Litkabelis, Ulm. Breša i prošlogodišnji finalista Bursa…

DVA LICA U ISTOM MEČU

Trener Budućnosti Vladimir Jovanović je početkom februara, nakon pobjede protiv Londona, kazao: - Ono što sam naučio sa ovom ekipom jeste da od nje može sve da se očekuje. Može da odigra jako dobru

sustvu povrijeđenog Djurenta bio je bek Buker sa 30 poena i četiri skoka.

Izuzetno važan trijumf u borbi za plej-in razigravanje ostvarili su oslabljeni Lejkersi, na svom terenu protiv Nju Orleansa 123:108. U odsustvu prve zvijezde lige

Džejmsa, slavni krilni centar

možda, uticao i na konačan rezultat. Kanađanin, naime, nije pogodio drugo od dva bacanja, za izjednačenje na 77:77, na 31,6 sekundi do kraja, nakon čega je Atkins postavio konačnih 79:76 – 8,6 sekundi prije kraja (BelHejns u posljednjoj sekundi nije pogodio trojku za produžetak)…

- Nijesmo imali fokus tokom skoro cijele utakmice, iako je u nastavku bilo mnogo bolje. A posljednja slobodna bacanja su nas mnogo koštala – istakao je Jovanović odgovarajući na pitanje i značaju tih slobodnih bacanja u finišu.

utakmicu, ne prosječnu nego iznad toga i stvarno kvalitetno protiv kvalitetnijih protivnika i da pobijedi. Ali, može da se desi i ono drugo, na moju iskrenu žalost – iskren je bio prošlog mjeseca trener ,,plavih“.

Jovanović nije našao ,,lijek“ za te oscilacije. Nakon odlične igre i pobjede protiv Hapoela u ,,Morači“, te dva slabija izdanja, prije i poslije toga, protiv Zadra kući i Cibone u gostima, Budućnost je pokazala drugo lice u protiv Trenta. Zapravo, pokazala je dva lica u istom meču. - Pet-šest dana smo bili na

Zvijezda Portlanda Dejmijan kritikovao funkcionisanje lige

Ne sviđa mi pravac razvoja

ji ga je mučio krajem prethodne sedmice.

Sa druge strane, ekipa sa najboljim skorom u ligi Milvoki sačuvala je pobjednički ritam, u pobjedi nad Finiksom u derbiju 116:104. Skor ,,jelena“ je 50-19 i imaju tri poraza manje od najbližih konkurenata u konferenciji. Meč je riješen u posljednjoj di-

onici, kada je Milvoki pronašao odbranu za pobjedu i riješio je 30:21. Grčki superstar Janis Adetokumbo i drugu noć zaredom igrao je na MVP nivou: upisao je 36 poena uz 11 skokova i osam asistencija, a šutirao je 23-11 iz igre.

Centar Lopes dodao je 21 poen uz deset skokova. Za Finiks, standardno najefikasniji u od-

Entoni Dejvis preuzeo je odgovornost, upisao 35 poena uz 17 skokova protiv bivšeg tima i predvodio ,,jezerdžije“ do pobjede. Bizli je dodao 24 poena. Sada su, sa skorom 34-35, na desetom mjestu na Zapadu, a isti učinak ima i Oklahoma Siti na osmom mjestu.

Nju Orleans je na poziciji niže sa učinkom 33-36. U neinspirisanom poraženom timu Ingram je poestigao 22 a Džons i Marfi po 20 poena, centar Valančijunas zaustavljen je na deset poena, dok zvijezda Vilijamson nije ni mogao nastupiti. S. S.

PODGORICA - Dejmijan

Lilard (32) poručio je da mu se ne sviđa u kom se pravcu razvija NBA liga, koja je, po riječima jednog od najboljih bekova današnjice, znatno drugačija nego kad je prvi put u njoj zaigrao.

Zvijezda Portland Trejlblejzersa igra 11. sezonu karijere u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta. Odbija da bude dio trenda u kom velike zvijezde često mijenjaju timove kako bi bili u borbi za šam-

Pobjedom protiv Splita, košarkaši SC Derbija napravili veliki korak ka mjestu u plej-ofu ABA lige

Odlaganjem derbija sa Partizanom (za 22. april), koji je trebao da se igra u neđelju u ,,Morači“, a odložen je zbog predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, košarkaši Budućnost Volija su, neplanirano, dobili više dana za pripremu narednog meča. A to je duel na svom teren u sa Gran Kanarijom (21. mart)

putu, sa dvije uzastopne utakmice u gostima, i očekivao sam nešto tako – kazao je Jovanović komentarišući poraz u Trentu.

NEMOĆ U SKOKU

Podgoričani su najbolja skakačka ekipa Evrokupa, sa prosječnih 40,6 skokova. Protiv Trenta su bili na nivou svog standarda (40 skokova), ali im to, ipak, nije bilo dovoljno za pobjedu, iz prostog razloga što su Italijani upisali čak 53 skoka! Što je važnije, Trento je imao 23 ofanzivna skoka, naspram 14 Budućnosti, pa je to omogućilo domaćinu više drugih prilika za koš, a što je u velikoj mjeri uticalo da Trento početkom treće četvrtine

mi se razvoja NBA

pionski prsten. Kompletnu dosadašnju karijeru proveo je u Portlandu i simbol je moderne ere kluba iz američke države Oregon. - Želim da se takmičim i da spoznam osjećaj pobjeđivanja, ali želim da se i moji saigrači tako osjećaju i budu adekvatno plaćeni. Uživam i u društvenom karakteru našeg posla, zadovoljstvo je zbližiti se sa nekim. Ne moram da dokazujem drugima da želim da budem šampion. Razumijem da je to

povede sa velikih i, činilo se, nedostižnih 51:28. Budućnost je do tog trenutka šutirala 10-0 za tri poena, a u odbrani je imala manje skokova nego Trento u napadu (11-12). Treća četvrtina je nagovijestila bolje izdanje Budućnosti, jer su ,,plavi“ zaigrali mnogo bolje u odbrani, a i pogodili su i tri šuta sa distance. Početak posljednjeg kvartala je donio Podgoričanima definitivan povratak u meč, serijom 9:0 za dva minuta i 38 sekundi Budućnost je stigla do izjednačenja, a nešto kasnije u dva navrata i do minimalnog vođstva (69:68, 71:70). Međutim, očigledno istrošeni jureći veliki minus, Podgoričani nijesu izdržali do kraja, pa su

Vasilija Radovića nije obeshrabrilo izdanje ,,ajkula“ u Svjetskom kupu, realan je i optimističan

glavni motiv tokom karijere, ali ne možemo da se pretvaramo kao da ništa drugo nije bitno, poput procesa napretka kroz koji prolazite. Liga se sada po više osnova razlikuje u odnosu na njeno stanje kada sam ja bio debitant. Nijesam siguran da li ću imati veoma dugu karijeru

u odlučujućim momentima bili bez potrebne sigurnosti i koncentracije, što je pomoglo Trentu da dođe do treće pobjede i ostane u igri za plasman u plej-of.

- U prvom poluvremenu nam je nedostajalo energije, što je Trento iskoristio na pravi način i napravio prednost od 21 poena razlike. U drugom poluvremenu smo imali mnogo bolji pristup nego u prvom, našli smo i pogodili otvorene šuteve, a igrali smo bolje i čvršće u odbrani, sa puno kontakta. Ali, tokom skoro cijele utakmice imali smo ogromne probleme sa ofanzivnim skokom Trenta i nijesmo našli rješenje za to do kraja utakmice – dodao je Jovanović.

PODGORICA – Đe ima žara, biće i vatre, tako smo razumjeli poruku 19-godišnjeg Vasilija Radovića, u najavi vaterpolo zvijezde i člana crnogorskog tima. Bek Jadrana je prije dvije godine ,,bačen u vatru“ u olimpijskim kvalifikacijma za Tokio. Hrabro je selektor Vladimir Gojković dao šansu, tada 17-godišnjem igraču, a dvije godine kasnije jedan je od lidera tima koji će probati, kroz naredna tri takmičenja, da izbori plasman na OI u Parizu. - Nema mjesta za razmišljanje šta ako bude ovako ili onako. U Pariz moramo da idemo i pokušaćemo što prije da izborimo vizu – jasan je Radović. Vidi dobro mladi igrač mane ekipe (sa manjim brojem iskusnijih igrača) i da trenutna izdanja pozivaju na oprez. Složio se, a i Gojković je slično govorio, nakon pretposljednje utakmice u Svjetskom kupu, da je elita prilično daleko. Pokazao je to i Svjetski kup kroz sve nedostatke i nedorečenosti. Zato su sa više razočaranja, nakon duela sa Gruzijom, Australijom (pobjede), Srbijom i Španijom (porazi), nego zadovoljstva, sačekali posljednji meč sa Grcima. I pobijedili su golom razlike treću ekipu sa posljednjeg SP, što je po prvoj računici trebalo da im donese treće mjesto i vizu za Los Anđeles. Plan je, međutim, pokvarila Srbija koja je izgubila od Gruzije nakon peteraca, pa su ,,delfini“, ,,Heleni“ i naša selekcija nastup završili sa po devet bodova. Zbog slabije gol razlike naš tim je završio na četvrtoj poziciji.

Jedan od mnogih kojem Gojković vjeruje

Radović je jedan od igrača mlađe garde koji sada lako preuzima odgovornost. I aisistira i pogađa. - Nije kao ranije, kada sam prije dvije godine ušao u prvu ekipu reprezentacije. Postao sam standarniji, sve je nekako samo po sebi došlo – kazao je mladi igrač.

đeles. Možemo biti zadovoljni sa posljednjom utakmicom jer smo pokazali igru bez oscilacija. I ono najvažnije – da imamo žar. Konačno smo u posljednjem meču ,,kidali“ jedan za drugoga zbog čega nije bilo prostora za pad u igri. Ako zadržimo pristup kakav je bio sa Grčkom, imaćemo veće šanse i put će nam se otvoriti – jasan je Radović.

smo uspjeli. Vjerovatno i od prevelike želje. Igrači koje je izabrao Gojković za Svjetski kup fizički su bili spremni. Konkretno u plivanju su tražili šansu protiv Srbije, a Grke su nadvisli. Ali, i sve ono dobro što su uradili, padalo je u vodu nakon praznih minuta. Oscilacije su bile kamen spoticanja.

S. JONČIĆ

- Iskreno, nijesam zadovoljan, niti mi – kao ekipa, imamo sa čime da smo zadovoljni. Nama nije cilj da dođemo na turnir i pobijedimo jednu od najjačih ekipa. Cilj je sve da ih pobijedimo. Možemo da pričamo da je igra bila dobra, ali nijesmo izborili vizu za Los An-

Crna Gora je ponovo (uglavnom) na individualnom kvalitetu i dolazila do golova. Lucidnim potezima, ali se i mučila u napadu. I ponovo sa igračem više. Može li se napadački učinak, konkretno u posljednjoj četvrtini sa ,,Helenima“, prepisti neiskustvu, mladosti...?

- Bila je prevelika želja. Mislili smo sada ćemo ovo, sada ćemo ono, a znali smo šta treba da uradimo. Ali, u tom posljednjem momentu, kada je trebalo sve da završimo, nije-

- Plivački smo možda i najspremnija ekipa. Volio bih da dam odgovor zbog čega dolazi do oscilacija, jer bih onda kazao i svojim saigračima. Imamo probleme sa kojima se borimo i ne samo na ovom, već na posljednja dva takmičenja. A to treba da riješimo. Sa Grčkom je bilo mnogo bolje, čak i kada smo imali oscilacije nijesmo skroz padali. Samo se nadam, a volio bih, da smo završili sa dječjim bolestima. Mi, zaista, puno treniramo, ali, eto, neće lopta da uđe u gol. A. M.

Mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore dobila rivale za SP

PODGORICA – Mlada (U20) vaterpolo selekcija Crne Gore na Svjetskom prvenstvu nastupaće u A grupi sa Španijom, Italijom i Hrvatskom.

,,Ajkule“ sa Španijom, Italijom i Hrvatskom

jer ne znam da li ću moći da uživam u sredini kakva NBA postaje – rekao je Lilard.

Ove sezone igra vrhunski i bilježi čak 32,3 poena, 7,3 asistencije i 4,7 skokova po meču. Ipak, njegov tim je van borbe za plej-of, sa učinkom 31-38 ima male šanse za plejin razigravanje R. A.

U grupi B su Grčka, Srbija, SAD i Mađarska. Šampionat svijeta, koji se održava u Rumuniji od 10. do 17. juna, odigraće se po novom formatu. Najboljih osam selekcija sa prethodnog prvenstva su u diviziji 1, po grupama A i B, dok su ostali učesnici u diviziji 2, koja ima četiri grupe sa po tri tima. U grupi C su Kanada, Japan i Južna Afrika, u D grupi Brazil, Kina i Kazahstan, u grupi E Novi Zeland, Peru i Rumunija, a u grupi F Iran, Australija i Argentina. Dvije najbolje ekipe iz grupa A i B direktno će se plasirati u četvrtfinale. Trećeplasirane i če-

tvrtoplasirane reprezentacije iz tih grupa, kao i pobjednici grupa C, D, E i F igraće plej-of mečeve za prolaz među osam najboljih.

Na prethodnom U20 prvenstvu svijeta, koje je održano u Pragu 2021. godine, naša ekipa je osvojila bronzanu medalju. A. M.

M.

Momenat sa utakmice Trento - Budućnost Voli

Dejmijan Lilard žestoko lige

BUDUĆNOST CRNOGORSKE REPREZENTACIJE: Vasilije Radović

U Vrnjačkoj Banji završeno pojedinačno seniorsko EP za 2023. godinu

Finiš Alekseju Sarani

Veoma uzbudjiv finiš na pojedinačnom seniorskom Evropskom prvenstvu u Vrnjačkoj Banji išao je na ruku mladom Rusu Alekseju Sarani koji je nastupao pod zastavom FIDE. U posljednjem, 11. kolu on je u direktnom okršaju za prvo mjesto remizirao sa Rumunom Kirilom Ševčenkom što mu je zahvaljujući boljem buholc koeficijentu bilo dovoljno za laskavo priznanje na ovom prestižnom takmičenju sa 482 učesnika iz 40 zemalja Starog kontinenta.

Za isti učinak pobrinuo se i Belgijanac Daniel Darda koji je kao ,,crni“ primorao na kapitulaciju Ukrajinca Antona Korobova i okitio se bronzanom medaljom. Pomenuta trojka sakupila je po 8,5 poena. I naši predstavnici mogu biti zadovoljni nastupom iako je većina od njih pokvarila lični rejting osim GM Denisa Kadrića koji je uknjižio sedam poena i uvećao ELO za 12,1 te FM Andrej Šuković koji je na kraju sa 5,5 poena imao +6 ELO. Sa evropskim matadorima hrabro su se uhvatili u koštac i GM Nikola Đukić koji je sakupio 7, zatim GM Luka Drašković sa 6,5, IM Blažo Kalezić sa 5, FM Božidar Kisić sa 4,5, MK Vuk Miletić sa 4 i MK Zoran Lakušić sa 2,5 poena dok je od turnira, iako je bio prijavljen, odustao Aleksandar Plamenac. Sve u svemu, kada se saberu utisci, naši igrači su dostojno reprezentovali Crnu Goru i matične klubove. Na svečanom uručivanju nagrada predsjednik ECU-a Zurab Azmaparašvili je napomenuo da će se naredno prvenstvo održati u Izraelu.

Prema riječima Đukića, desetostrukog prvaka naše zemlje, bila je to veličanstvena smotra poklonika drevne igre sa čak 130 velemajstora, te brojnih članova svjetske elite, ali isto tako i amatera i drugih ljubitelja šaha.

- Crnu Goru je predstavljalo osam igrača, što je znatno više nego prethodnih godina. To je svakako dobro za naš šah, ali je šteta što je aktuelni šampion Dragiša Blagojević otkazao učešće. Učinak naših igrača je zadovoljavajući, prije svega treba istaći odličnu igru Kadrića, koja nažalost nije krunisana plasmanom na Svjetski kup. Iako je tokom većeg dijela turnira bio u zoni plasmana, poraz u pretposlednjem kolu protiv Španca Gihara,

Ibadov 0 Đukić 1

Filipinska bokserska legenda boriće se u 45. godini

Pakjao najavio povratak u ring

PODGORICA - Mani Pakjao (44), legenda i velikan modernog boksa, najavio je da će se uskoro ponovo boriti.

Posljednji put najslavniji Filipinac imao je borbu još u avgustu 2021. godine. Već je poznato da će mu rival u Abu Dabiju biti neporaženi Konor Ben (skor 21-0) u velter kategoriji (do 67 kilograma).

Skor Pakjaa tokom karijere je 62-8 uz dva neriješena duela. Jedini je bokser u istoriji koji je bio svjetski šampion u čak osam težinskih kategorija. Osvojio je čak 12 planetar-

nih titula. Takođe, prvi u istoriji je objedinio titule u četiri od pet ,,glamuroznih divizija“ – u kategorijama muva, pero, laka i velter.

Pakjao je jedinstven i po tome što je bio prvak svijeta u čak četiri različite decenije. U ,,borbi vijeka“ 2015. godine protiv legende Flojda Mejvedera poražen je na poene, a u većem dijelu tog duela je boksovao sa polomljenom rukom. Godinama je bio senator u domovini, a prošle godine izgubio je na predsjedničkim izborima R. A.

Prijavljen za masters u Monte Karlu

Đoković nastupa opet tek od 9. aprila

u partiji u kojoj je dugo stajao odlično, udaljio ga je od tog cilja. U posljednjem kolu nije iskoristio dobijenu poziciju protiv mladog Izraelca Levina, pa je konačnih sedam poena i 53. mjesto vjerovatno doživio kao razočaranje. Ipak, svakako da treba da bude ponosan na odličnu igru u prvih devet rundi, pogotovo na lijepu pobjedu protiv 5. nosioca Musara i da mu to bude ohrabrenje i podstrek za još bolje nastupe – ističe Đukić. Desetostruki šampion Crne Gore se zatim osvrnuo na svoj učinak.

- Moje 79. mjesto sa takođe sedam poena može se nazvati solidnim rezultatom. Ostaje žal za propuštenim šansama u više partija, što me je spriječilo da se ozbiljnije uključim u borbu za plasman na Svjetski kup. Posebno sam zadovoljan dobrom igrom crnim figurama, dok je nedovoljna efikasnost bijelima nešto na čemu moram poraditi u budućnosti – iskreno će Đukić, a zatim nastavio.

- Drašković nije blistao u prvoj polovini turnira, dok je u drugom dijelu značajno podigao formu i od 6. do 10. kola napravio seriju od četiri poena iz pet partija. Šteta što je u posljednjem kolu izgubio remi poziciju protiv Azerbejdžanca Abasova,

inače bi konačni utisak bio još bolji. Na kraju ipak pristojnih 6,5 poena i 117. mjesto. Šuković je osvojio 5,5 poena, što je sasvim dobar rezultat u ovako jakoj konkurenciji. On se dosta mučio sa crnim figurama protiv igrača sa većim rejtingom, ali se na kraju stabilizovao i prikazao vrlo sigurnu igru u finišu turnira. Kalezić nije bio u najboljoj formi, pa sigurno nije zadovoljan sa svojih 5 poena. Jasno je da on može mnogo više, a vjerujem da će mu ovo poslužiti kao dobra priprema za naredna takmičenja. Kisić (4,5) i Miletić (4) imali su dosta uspona i padova, sa nekim odličnim, ali i nekim razočaravajućim trenucima. Ne sumnjam da će im učešće na ovako jakom turniru biti vrlo dragocjeno iskustvo.

Lakušiću rezultat nije bio u prvom planu, već uživanje u šahu i zadovoljstvo da bude dio ovakve manifestacije, a turnir je završio sa 2,5 poena – zaključio je Nikola Đukić, komentarišući učinak crnogorskih matadora.

On zatim napominje, da je prije početka turnira veliki broj igrača s punim pravom pretendovao na titulu prvaka, pobjeda Sarane svakako se ne može nazvati iznenađenjem.

- Zajedno smo nastupali za ekipu ,,Požege“ u prošlo-

PODGORICA – Prvi teniser svijeta Novak Đoković (35) igraće na mastersu u Monte Karlu od 9. aprila, saopšteno je sa tog takmičenja.

Osvajač 22 grend slem titule je zvanično prijavljen za prvi veliki turnir sezone na šljaci. Zbog odbijanja da se vakciniše protiv korona virusa, Beograđanin nema dozvolu da nastupi na mastersu u Majamiju krajem mjeseca.

Prethodno, Đoković je poražen početkom mjeseca u polufinalu ATP turnira u Dubaiju.

Već je poznato da će na velikom takmičenju u Monaku igrati velike španske zvijezde poput povratnika nakon povrede Nada-

la i mladog Alkarasa, te Rusa Medvedeva i Rubljova. Branilac titule je Stefanos Cicipas Đoković je dvostruki šampion mastersa u Monte Karlu, a posljednju titulu u tom gradu osvojio je još 2015. godine. R. A.

Britanac u četvrt nalu mastersa u Indijan Velsu

godišnjoj prvoj ligi Srbije i vidio sam da se radi o mladom igraču izuzetno posvećenom šahu, pa se ne bih začudio da u narednom periodu čak uspije da pređe granicu od 2.700 ELO. Kao i svake godine na prvenstvima Evrope, brojni renomirani igrači su ostvarili rezultate daleko ispod očekivanja, a od prijatnih iznenađenja bih posebno izdvojio sjajno 14. mjesto petnaestogodišnjeg Turčina Ediza Gurela, od kojeg se tek mogu očekivati veliki uspjesi – zaključio je svoj osvrt na Evropski šampionat u Vrnjačkoj Banji.

Priredio: B. KADIĆ

Nori neočekivano ,,oduvao“ Rubljova

PODGORICA – Sve bolji

britanski teniser Kameron

Nori (27) pobijedio je favorita Andreja Rubljova rutinski 6:2, 6:4 u osmini finala mastersa u Indijan Velsu.

Posao protiv šestog nosioca turnira Nori je odradio na vrhunskom nivou i pobijedio Rusa za svega 76 minuta igre.

Britanac je realizovao svih pet brejk-šansi na meču, dok je Rubljov napravio po brejk u oba seta. Ipak, nije mogao parira-

ti izuzetnoj napadačkoj igri 12. igrača na planetarnoj ATP listi. Naredni protivnik Norija biće pobjednik duela Tijafo – Tabilo U četvrtfinalu je i peti teniser svijeta, Amerikanac Tejlor Fric, koji je savladao odličnog Mađara Fučoviča 6:4, 6:3 za sat i 41 minut odličnog tenisa. Za mjesto u polufinalu Fric će se boriti protiv boljeg iz duela veterana Vavrinke i italijanske nade Sinera R. A.

ZADOVOLJAN UČINKOM U VRNJAČKOJ BANJI: Nikola Đukić

Još se ne zna što se dogodilo sa dvjesta odvedenih sveštenika

Pored proslavljenih generala ubijeno je još 55 pukovnika, 127 potpukovnika, 230 majora, približno 1.000 kapetana, približno 2.450 poručnika i potporučnika, kao i oko 50 civila

Pjotr Skuratovič (1891-1940) bio je brigadni general Poljske vojske, vitez Reda Virtuti Militari i žrtva Katinjskog masakra. Njegov brat bio je Teofil Skuratovič koji se proslavio u Poljsko-boljševičkom ratu i poginuo u bici kod Hrebinke 9. jula 1920. godine. Odlikovan je Ordenom Virtuti Militari. Pjotr Skuratovič je od maja 1918. bio u 1. poljskom korpusu u Rusiji. Nakon predaje korpusa u maju 1918. godine avionom se probio do Murmanska, a zatim u avgustu preko Engleske do Francuske do vojske generala Halera sa kojom se vratio u Poljsku u junu 1919. Imenovan je 1. decembra 1924. za potpukovnika, a 19. marta 1939. unaprijeđen u brigadnog generala. Poslije agresije SSSR-a na Poljsku i okupacije istočnih teritorija, NKVD ga je uhapsio i odveo u logor u Starobelsku. Ubijen je 1940. u sjedištu NKVD-a u Harkovu. Sahranjen je na poljskom ratnom groblju u Harkovu.

Pored proslavljenih generala ubijeno je još 55 pukovnika, 127 potpukovnika, 230 majora, približno 1.000 kapetana, približno 2.450 poručnika i potporučnika, kao i oko 50 civila. Skoro polovina zatvorenika bili su rezervni oficiri: preko 20 univerzitetskih profesora, sve istraživačko osoblje Poljskog instituta za zaštitu gasova i gotovo cjelokupno osoblje Poljskog instituta oružanih snaga i naoružanja, približno 400 ljekara, nekoliko stotina advokata, nekoliko stotina inženjera, približno 100 nastavnika, približno 600 vazduhoplovaca, mnogi društveni aktivisti, nekoliko desetina pisaca i novinara.

U logor u Ostaškovu odvedeno je 6346 osoba, i to: 240 policajaca i pripadnika žandarmerije, kao i 775 podoficira i 4.924 pripadnika vojske, 48 policajaca, 72 podoficira i vojnika Poljske vojske i Granične zaštite, 189 službenika zatvorske službe, 9 agenata obavještajne službe (Odeljenje II Glavnog štaba Poljske vojske), 5 sveštenika, 35 doseljenika, 4 trgovca, 4 bivša poljska zatvorenika, 5 članova pravosuđa i 54 druga zatvorenika.

USLOVI U LOGORIMA

1939. GODINE

Posebni kampovi bili su smješteni u bivšim pravoslavnim manastirima, što je sovjetskim vlastima vjerovatno bilo pogodno iz organizacionih i finansijskih razloga, ali je imalo i simbolički prizvuk zbog državnog militantnog ateiz-

ma. Uslovi zatočeništva u logorima dokumentovani su u bogatoj literaturi koju je stvorio izvjestan broj zatvorenika koji su izbjegli tragičnu sudbinu masakra u Katinju. Liječenje i tretman zarobljenika je uglavnom bio korektan, uprkos činjenici da SSSR nije bio potpisnik Ženevske konvencije. Zatvorenici nijesu bili prinuđeni da rade kao robovi, mogli su imati lične stvari i novac, dopisivati se poštom, telegrafom, a slanje gotovine i paketa nije bilo zabranjeno. Viši oficiri imali su bolji smještaj u odnosu na ostale - uslovi, hrana i smještaj uopšte bili su zadovoljavajući. (…) Specijalna akcija protiv zatvorenika je namjerno izvedena na Badnje veče 1939. godine. Oko 200 sveštenika svih vjeroispovijesti deportovano je iz tri logora u nepoznatom prav-

cu i njihova sudbina još uvijek nije razjašnjena. Sveštenik major Jan Leon Źulkovski iz Kozelska koji je preživio ovu deportaciju, identifikovan je 1943. godine u masovnoj grobnici u Katinju.

AKTIVNOST NKVD I ODABIR ZATVORENIKA

Tokom pritvora zarobljenika, paralelno sa službenim propagandnim tretmanom sprovodile su se istrage i vrbovanja zarobljenika. U logore su upućeni posebni ovlašćeni predstavnici iz sjedišta NKVD-a - Peto odeljenje obavještajnog dijela Glavnog odbora direktorata državne bezbjednosti, kojima su komandanti logora bili podređeni:

U logor u Ostaškovu odvedeno je 6.346 osoba, i to: 240 policajaca i pripadnika žandarmerije, kao i 775 podoficira i 4.924 pripadnika vojske, 48 policajaca, 72 podoficira i vojnika Poljske vojske i Granične zaštite, 189 službenika zatvorske službe

calo, na primjer, profesora koji su predavali na Univerzitetu „Stefan Batori” iz Viljnusa. Stanislav Svjanjevič (1889-1997), poljski naučnik, profesor ekonomije, pravnik, pisac i sovjetolog, specijalista za ekonomiju Njemačke i SSSR-a odveden je 29. aprila, u posljednjem trenutku iz vagona na stanici Gnjezdovo, odakle su zatvorenici automobilom prevoženi do mjesta pogubljenja u Katinju. Zatvoren je u Smolensku, a kasnije u Lubjanki u Moskvi. Juzef Čapski (1896-1993), poljski umjetnik, slikar i pisac, major Poljske vojske, koji se nalazio na dodatnom spisku od 47 ljudi upućenih u logor Juhnov, spašen je na drugačiji način - kao rezultat intervencije njemačke ambasade, na zahtjev grofa Ferdinanda du Šastela. Intervencije njemačke ambasade rezultirale su i brojnim drugim prežvljavanjima, na primjer, prof. Kamil Kantak (1881-1976) spašen je zbog državljanstva Slobodnog grada Gdanjska. Spašeni su i neki oficiri izuzetno neprijateljski raspoloženi prema sovjetskom sistemu.

Skoro polovina zatvorenika bili su rezervni oficiri: preko 20 univerzitetskih profesora, približno 400 ljekara, nekoliko stotina advokata, nekoliko stotina inženjera, približno 100 nastavnika, približno 600 vazduhoplovaca, mnogi društveni aktivisti, nekoliko desetina pisaca i novinara

U periodu 1939-1940. u logor za poljske ratne zarobljenike Kozelsk poslat je major bezbjednosti Vasilij Zarubin (1894-1972) s ciljem vrbovanja Poljaka. U logor Starobelsk poslat je kapetan M. J. Jefimov, po ruskim izvorima (V. D. Mironov). U logor Ostaškov poslat je kapetan G. I. Antonov, po ruskim izvorima (D. K. Čoličev).

Agenti NKVD-a su vodili detaljne istrage - svaki od zatvorenika imao je lični dosije i često je ispitivan nekoliko puta. Istraga je imala za cilj otkrivanje ljudi korisnih ili opasnih za sovjetske vlasti i rezultirala je hapšenjem i deportacijom radi daljeg postupka u zatvorima, često je to bio in-

terni zatvor NKVD-a u Lubjanki u Moskvi. Istovremeno, svrha istrage bila je da se otkriju oficiri spremni na saradnju - agenti u logorima ili oni koji bi mogli koristiti u budućnosti za poslove poput organizovanja vojnih jedinica koje bi se mogle zvati Poljska Crvena armija. Iz tog razloga, službenici su imali konačna ovlašćenja za odlučivanje u vezi sa hapšenjima i međuštabnim premještajima, uključujući pravo uklanjanja sa spiskova poslatih iz Moskve u tzv. iskrcavajuće logore u proljeće 1940. Ova aktivnost rezultirala je postojanjem određenog broja zatvorenika koji su preživjeli pokolj u Katinju. Iz logora Juhnov bili bi prebačeni u glavni kamp u Grazovjec (SSSR) na osnovu pisma Petog odjeljenja (intervjua) sa službenicima NKVD-ovog posebnog odjeljenja. Krajem marta 1940. godine Odjeljenje je predstavilo spisak ratnih zarobljenika koje ne treba ubijati. Kasnije je ovaj spisak dopunjen i naređeno je povlačenje i izvlačenje istih iz transporta smrti. To se ti-

NKVD je takođe uzeo u obzir slične akcije litvanske ambasade.

Neki od preživjelih bili su oficiri koji su počeli da sarađuju sa agentima ili su bili skloni da prihvate saradnju u budućnosti. Bila je to grupa usredsređena oko poručnika Zigmunta Berlinga (1896-1980) koja je prihvatila saradnju pod uslovima istovremene lojalnosti vladi u egzilu. Oni su smatrali da je pojava Zajednice evropskih socijalističkih republika moguća kao rezultat rata.

Konačno, nakon što su u Rusiji stavljeni na raspolaganje dokumenti iz Centra za čuvanje istorijskih dokumenata, ustanovljeno je da je iz logora Grjazovjecki preko logora Juhnov odabrano i preživjelo 395 ljudi. U pomenutom Centru dostupan je i drugi dokument u kojem su navedeni ratni zarobljenici iz svake grupe. Preživjeli su i policajci uhapšeni u logorima i deportovani u zatvor NKVD-a Lubjanka u Moskvi, uključujući generala Česlava Jarnuškjeviča i sveštenika majora Franćiška Tičkovskog. (Nastavlja se)

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Ćelije u Lubjanki, Moskva

Vasilij Zarubin

Pavel Fitin, major NKVD koji je isljeđivao zarobljene poljske oficire

Poljski general Pjotr Skuratovič

Četvrtak, 16. mart 2023. Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga:

ŽEl JK a Ra DU loViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENaD ZEČEViĆ (politika)

JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)

JElENa MaRTiNoViĆ (društvo)

MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JoVaN NiKiToViĆ (kultura)

MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)

DR agi Ca ŠaKoViĆ (Crnom Gorom)

NiKola s EKU li Ć (hronika Podgorice)

JoVaN TERZiĆ (Arena)

s lo BoDaN Č UK iĆ (feljton i arhiv)

MaRKo MiloŠEViĆ (dizajn)

DRagaN MiJaToViĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JoVaNa ĐURiŠiĆ

OBJEKTIV

Urednica

Ma RiJa iVaNoV iĆ -Ni K iČEViĆ

KULT

Urednica

TaNJa PaViĆEViĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

1

Mali oglasi

U slUgE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno. Vukčević Tel. 069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229

4

Oglasi i obavještenja

Dana 15. marta 2023, u 84. godini, preminula je naša draga

MILKA GOJKOVIĆ

rođena Rebić

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena 15. marta u 15 časova, u krugu uže rodbine, na starom gradskom groblju.

Ožalošćeni: sin BUDIMIR, snaha MARIJANA, unuke SANJA, SANDRA, ANĐELA, MIA, MAJA i LANA, braća MILOŠ i MILOVAN sa porodicama, sestra NATALIJA sa porodicom

Posljednji pozdrav TOLJI

Za sve lijepe trenutke ispunjene gostoprimstvom poštovanjem i kumstvom koji će nas zauvijek podsjećati na tvoj topli lik i neće nam dozvoliti da te zaboravimo.

NENAD LEKIĆ sa porodicom

614

Последњи поздрав мом брату

ИЛИЈИ Марковом ЂУРАНОВИЋУ

Твојим одласком однио си дио сестринског срца и

ону нит која нас је везивала за дане окупљања на

Твојој и нашој Липи Добрској.

Са Тобом је отишао и дух једног времена.

Пуног срца, уз осмијех, раширених руку, са Сенком

и Даром, дочекивао си пријатеље. Твој дом увијек је

био мјесто окупљања на којем смо сви гријали душу.

Тај пламен који си упалио гореће још дуго, захваљујући пуној кући коју си оставио, да чува Твоје име и сјећање на нека друга времена и друге генерације.

Твоја сестра ДЕСАНКА РАЖНАТОВИЋ са породицом

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

ILIJA Markov ĐURANOVIĆ

Voljeni tata, počivaj u miru. Ćerka RAJKA, zet VESKO, unuka MILICA, unuk MARKO i praunuka UNA

Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu

ILIJI ĐURANOVIĆU

Počivaj u miru Vječna ti slava i hvala. LOVAČKO DRUŠTVO CETINJE

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

626

Dana 14. marta 2023. u 90. godini života, preminuo je naš dragi i voljeni

ILIJA Markov ĐURANOVIĆ

Sahrana je obavljena dana 15. marta u krugu porodice, na groblju u Dobrskom Selu.

Ožalošćena porodica: kćer RAJKA sa porodicom, sinovi SLOBO i VESKO sa porodicama, sestra DESE sa porodicom, brat DRAGO sa porodicom i ostala rodbina ĐURANOVIĆ

617

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

ILIJA Markov ĐURANOVIĆ

Ostaćeš zauvijek u našim sjećanjima. Sin SLOBO, snaha MIRJANA, unuke ANDREA i JELENA i unuk IGOR sa porodicom

616

618

619

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

ILIJA Markov ĐURANOVIĆ

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja. Sin VESKO, snaha VJERA, unuke JASNA, MILENA, ALEKSANDRA i TANJA sa porodicom

Sa tugom i nevjericom opraštamo se danas od dragog

VANJE LAKOVIĆA

Počivaj u miru

Kolektiv preduzeća FALCON COMMERCE DOO

Draga bako

MILEVA

Bila si i ostala naš ponos, primjer čvrstine, ispravnosti, vedrine duha, temelj ljubavi i radosti…

Privilegija je bila živjeti uz tebe u mudrosti, plemenitosti i dugovječnosti koja je od danas postala vječnost, a ti legenda satkana od tvojih 107.

Unuk DANILO i unuka DANIJELA

praunučad: LUKA, ALEKSANDAR, ANDREA, ANĐELA i DUŠAN

623

624

Četvrtak,

16. mart 2023.

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom kolegi

MIRSADU DERVIŠEVIĆU

FILIP KAPISODA 16. 3. 2010 – 16. 3. 2023.

FIKI, naš neprebolu, danas se navršava trinaest godina od dana kada si nas ostavio da tugujemo i žalimo, za tobom i tvojom mladošću dok smo živi.

Otac MIRKO – MIĆO, majka LJILJA, sestra JANE i brat MARKO

M. Z. Ljubotinjsko – Građanska ,,LJUBOTINJ“

KOLEKTIV „ČISTOĆA“ DOO PODGORICA

612

Posljednji pozdrav našoj dragoj MIKI

Sa suzom u oku ispraćamo te na vječni put. Sa poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na naše dugogodišnje prijateljstvo.

BISERKA BULATOVIĆ, MELANIJA i RAJKO BRAJOVIĆ

Godinu je dana od smrti našeg

SULJA ALIVODIĆA

Nedostaješ svakog trena. PORODICA

9 godina je od kada nije sa nama naša voljena supruga i majka

ZORICA Spasoja KOSTIĆ

Nismo te mogli sačuvati od smrti, ali te čuvamo od zaborava jer smrt je jača od života, ali ne i od ljubavi prema tebi, voljena naša. Nedostaješ!

Tvoji: SPASOJE, RAJAN, LUKA, LAZAR i MATEA

ZAHVALJUJE

621

Porodici pokojne LJUBICE Ivove VUKIĆEVIĆ koja umjesto četrdesetodnevnog pomena priloži novčana sredstva za održavanje groblja 622

Neizmjerno smo tužne što su nas napustili naši voljeni

610

DANILO RADMILA 2022–2023. 2014–2023.

DEJAN KLIKOVAC 2017–2023.

Premalo je riječi, a previše tuge da vam kažemo koliko vas volimo i koliko nam nedostajete.

Vaše kćerke i sestre DANICA i DANKA sa porodicama

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 001/11 od 11.01.2011, 053/16 od 11.08.2016, 032/18 od 11.05.2018, 062/18 od 21.09.2018, 001/22 od 10.01.2022) stečajni upravnik nad stečajnim dužnikom “ BAYPHARM “ d.o.o Podgorica - u stečaju, blagovremeno,

O B A V J E Š T A V A

Stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika i istovremeno na osnovu člana 134 i 136 Zakona o stečaju, objavljuje:

O G L A S ZA PRIKUPLJENJE PISANIH PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE

Prodaje se sledeća imovina:

1.Poslovni prostor u vanprivredi sa pokretnom imovinom u prostoru i računarskom opremom namijenjenom za obavljanje administrativno kancelarijskih poslova sa instaliranim sistemima tehničke zaštite RACK sobom ( protivprovalni i protivpožarni ) PD2, površine 240m2 prizemlje u objektu br.1 na kat. parceli 4351 KO Podgorica II, List nepokretnosti 5706 - izvod KO Podgorica III, koji se nalaze na adresi ulica Mitra Bakića br. 50 sa pripadajućim poslovnim prostorom u vanprivredi PD1, površine 42m2 prva etaža podruma u objektu br.1 na kat. parceli 4351 KO Podgorica II, List nepokretnosti 5706 - izvod KO Podgorica III, koji se nalaze na adresi ulica Mitra Bakića br. 50

Procijenjena vrijednost nepokretne imovine sa pokretnom imovinom u prostoru i računarskom opremom sa instaliranim sistemima tehničke zaštite iznosi 490.100,00 €

Eventualna razlika u kvadraturi za nepokretnostima označenim na kat. parceli 4351 KO Podgorica II, List nepokretnosti 5706 - izvod KO Podgorica III i nađene na terenu, padaju na teret rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.

2.Teretno motorno vozila marke Citroen Jumper 2.2 HDI, furgon sa rashladnim uređajem (hladnjača) 2010 godište, motor zapremine 2.198 cc / 2,2 l, snage 74kW, 6 stepenim ručnim mjenjačem i A/C ručnom klimom, reg. oznaka PG DT 162

Procijenjena vrijednost teretnog motornog vozila iznosi 4.700,00 €

Način prodaje imovine:

Imovina se prodaje javnim prikupljanjem pisanih ponuda, u viđenom stanju, u pravnom faktičkom stanju, bez posebnih garancija kupcu, i bez prava kupca na naknadni prigovor i reklamaciju i stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac utvrdi nakon izvršene kupoprodaje.

Uslovi prodaje:

Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje prava svojine na nepokretnoj imovini u Crnoj Gori.

Lica koja su zainteresovana za kupovinu imovine navedene u oglasu dužna su da najkasnije do i sa 10.04.2023 godine dostave pisanu ponudu u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti na adresu: Privredni sud Crne Gore, ul.IV proleterske, br.2 Podgorica, sa naznakom: St.br. 528/21 P0NUDA ZA KUPOVINU IMOVINE “ BAYPHARM “ d.o.o Podgorica - u stečaju

- NE OTVARAJ ZA STEČAJNOG UPRAVNIKA.

Ponuda mora da sadrži:

Za pravna lica: Puni naziv, sjedište, adresu, matični broj pravnog lica ponuđača, potpis ovlašćenog lica i pečat pravnog lica, kupoprodajnu cijenu koja se nudi, izjavu da je ponuda bezuslovna i broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da se ponuda ne prihvati. Za fizička lica: prezime i ime, adresu stana, jedinstveni matični broj, broj lične karte ili važećeg pasoša, kupoprodajnu cijenu koja se nudi, izjavu da je ponuda bezuslovna i broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da se ponuda ne prihvati.

Ponuđači su obavezni da uz ponudu dostave : dokaz o registraciji u koliko je ponuđač pravno lice, ovlašćenje za zastupanje pravnog lica na javnom otvaranju ponuda, dokaz o uplati obaveznog depozita, izjavu da je ponuda bezuslovna, izjavu o prihvatanju uslova utvrđenih oglasom, izjavu o gubitku prava na povraćaj depozita u skladu sa uslovima predviđenim ovim oglasom.

Obavezna uplata depozita:

Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 10 % od početne prodajne cijene imovine za čiju kupovinu dostavljaju ponudu. Depozit se uplaćuje na sledeći način:

Pravna i fizička lica na račun “ BAYPHARM “ d.o.o Podgorica - u stečaju, broj: 565- 3142- 70 koji se vodi kod Lovćen banke.

Nevažeće ponude:

Nevažećim ponudama smatraće se: neblagovremene i nepotpune ponude koje ne sadrže elemente predviđene oglasom: kupoprodajnu cijenu ili se pozivaju na neku drugu ponudu, uslove koji nijesu predviđeni oglasom, koje nijesu dostavljene na naznačenu adresu i u zatvorenoj koverti, uz koje nijesu dostavljeni prilozi predviđeni oglasom, kao i dokaz o uplati predviđenog depozita. Nevažeće ponude neće se uzimati u razmatranje.

Datum, vrijeme i mjesto javnog nadmetanja:

Javno otvaranje ponuda sprovešće se dana 12.04.2023 godine u 09,00 časova u Privrednom sudu Crne Gore, ul. IV proleterske br.2, kancelarija broj 17.

Postupak javnog otvaranja ponuda:

Javno otvaranje ponuda spovodi stečajni upravnik, na način što prvo objavljuje vrijeme početka sprovođenja postupka javnog otvaranja ponuda, utvrđuje identitet prisutnih ponuđača, otvara prispjele ponude prema datumu njihovog prispjeća, utvrđuje njihovu blagovremenost, urednost sadržaj ponuda, održava red,objavljuje vrijeme završetka postupka javnog otvaranja ponuda, i o njegovom toku sačinjava i potpisuje zapisnik. Javno otvaranje pisanih ponuda sprovešce se ako je na arhivu Suda blagovremeno prispjela najmanje jedna pisana ponuda. Ako je ponuđač pravno lice dužno je da na javnom otvaranju ponuda prezentira original propisno ovjerenog punomoćja za zastupanje i važeću ličnu kartu ili pasoš punomoćnika, a fizička lica kao ponuđači važeću ličnu kartu ili pasoš. Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati samo ponuđači koji su blagovremeno dostavili pisanu ponudu za kupovinu imovine, u skladu sa ovim oglasom.

Proglašenje kupca:

Stečajni upravnik će donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i proglašenju kupca u roku od 8 dana, od dana otvaranja ponuda. U slučaju da je blagovremeno prispjela samo jedna ponuda, stečajni upravnik može donijeti odluku da ponuđača proglasi kupcem, pod uslovom da ponuđena kupoprodajna cijena nije niža od početne prodajne cijene imovine objavljene ovim oglasom. Za slučaj da je prispjelo više ponuda za kupovinu imovine koja se prodaje, prednost će se dati licu koje je ponudilo najveću kupoprodajnu cijenu. Za slučaj da kupac odustane od kupovine imovine, stečajni upravnik može za kupca proglasiti sledećeg najpovoljnijeg ponuđača koji je ponudio cijenu koja nije niža od početne prodajne cijene.

Ponude učesnika javnog nadmetanja ne obavezuju, i stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca, i da zbog toga ne snosi posledice. Ukoliko stečajni upravnik proglasi kupca, o tome će pisanim putem obavijestiti ostale ponuđače u roku od 5 radnih dana, od dana proglašenja kupca. Zaključenje kupoprodajnog ugovora i uplata kupoprodajne cijene:

Rok za zaključenje kupoprodajnog ugovora je 20 dana od dana sprovedenog javnog otvaranja ponuda. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu po kojoj mu je prodata nepokretnost umanjenu za iznos uplaćenog depozita, najkasnije do dana zaključenja ugovora. Ako kupac u predviđenom roku ne uplati cijenu za koju mu je nepokretnost prodata, prodaja se oglašava nevažećom.

Povraćaj depozita:

Stečajni upravnik će bez odlaganja, a najkasnije u roku od 5 dana od dana proglašenja kupca vratiti položeni depozit ponuđačima čije ponude nijesu prihvaćene.

Gubitak prava na povraćaj depozita:

Kupac gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita ako ne potpiše zapisnik sa javnog otvaranja ponuda, u oglasom propisanom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu i ne zaključi kupoprodajni ugovor, ili izjavi da odustaje od kupovine predmetne nepokretnosti.

Obaveze po osnovu poreza i drugih troškova:

Kupac je obavezan da snosi troškove propisanih poreza, notarskog zapisa i ovjere, kao sve druge eventualne troškove koji proizađu iz zaključenog ugovora o kupoprodaji.

Informacije:

Zainteresovana lica mogu razgledati imovinu koja se prodaje uz prethodnu najavu, zaključno sa 06.04.2023 godine, u vremenskom intervalu od 13,00 do 18,00 časova. Bliže Informacije se mogu dobiti na telefon broj: 067/ 444 – 443 ili 067 / 275 - 724

Stečajni upravnik

Mitar Bulatović

U Podgorici: 13.03.2023 godine

„Za sve moje protivkandidate važi isto:

ne možete biti na čelu Crne Gore, a podržavati paljenje njene zastave; ne možete pozivati građane srpske nacionalnosti da ne poštuju Ustav Crne Gore, a pretendovati da budete njen ustavni predsjednik; ne možete pisati članovima Senata Sjedinjenih Američkih Država da ne prime Crnu Goru u NATO, a hoćete da budete na njenom čelu, ili moliti investitore da ne ulažu u Crnu Goru; ne možete biti na čelu Crne Gore, a da ne navijate za njenu reprezentaciju; ne možete biti na čelu Crne Gore a učestvovati u donošenju odluka o prekomjernom korišćenju sile državnog aparata protiv građana koji

dostojanstvo Crne Gore i njene Prijestonice...“

Meka grijeha na dlanu

A cappella

Branka i Sambu

Udalekom si svijetu... Na drugom kontinentu, udaljen nekoliko vremenskih zona od svog unutrašnjeg bioritma. Kad ideš ka zapadu, ka tamo se nekako izdrži, ali stresno je u povratku, kad je plusna razlika.

Pade mi na pamet jedan poznanik, taksista, kojeg sam slučajno zaustavio na užurbanim njujorškim ulicama. Afroamerikanac, krupan, pa se teško pakuje u taj novi njujorški standard taksi vozila. Jeste, nekad su žuti kadilaci i linkolni bili među zaštitnim znacima grada Njujorka, a sada tek poneki prođe i kao kakav podsjetnik na neka druga vremena, prohuji nekom od avenija.

Vozilo mog novog poznanika bilo je takođe žuto, ali unutrašnjim gabaritom, podsjećalo je „renault kangoo“, recimo. Kao poludostavno vozilo osposobljeno za rovovsku borbu njujorškim ulicama. Sa kovid plastikom koja dijeli vozilo napola.

Iako nikad nijesam naučio da zviznem, onako kako se zviždi za taksi-vozilom u pokretu, okušao sam sreću i podigao ruku negdje između Prve i Druge avenije. Iz druge od četiri trake, dao je signal da kreće u manevar i u tridesetak metara obreo se ispred mene. Po inerciji, krenuo sam da otvorim zadnja vrata. No, vidio sam da se otvaraju suvozačka i čuo sam glas koji mi je sugerisao da sa mehanizmom za otvaranje zadnjih nešto nije u redu, pa ako mi ne smeta, slobodno mogu da sjednem pored njega. Sjedoh, a kako sam po Google asistenciji mogao da vidim, čekalo me dobrih 25-30 minuta vožnje, poprečke preko Menhetna, ka nekoliko džez klubova. Iznenadio me, odmah je upitao da li sam stranac i započeo komunikaciju. Doduše, nije mi mnogo smetalo, štoviše, prijalo mi je da svoj engleski zagrijem do radne temperature jer sam te večeri planirao susret sa nekoliko prijatelja Amerikanaca.

Rekao sam mu odakle sam, računajući da moram da nastavim sa dodatnim pojašnjenjima u smislu geolokacije i drugih specifičnosti po kojima se moja zemlja prepoznaje. Kako je čuo Montenegro, priupitao je nonšalatno „You mean ex-Yugoslavian area?“ Kad sam odgovorio potvrdno, krenuo je u mono-

Piše: Vladimir MARAŠ

Sambu je porijeklom Kenijac, već 30 godina živi u Nju Džerziju, a taksira u Njujorku. Kao student, bio je u Jugoslaviji nekoliko puta, čak je i završio dvije godine Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

Iz Budve mu je, kaže, bila i simpatija. Crna Gora mu se jako dopala, ali nije mogao da dolazi češće

log, a ja sam nastavio da uživam u blago stresnoj vožnji kroz njujoršku džunglu, slušajući ga.

Zove se Sambu, porijeklom je Kenijac, već 30 godina živi u Njujorku. Tačnije, radi, a živi u Nju Džerziju. Ima četvoro djece, sva su rođena u Americi, dakle američki su državljani. Procijenio sam da ima blizu 60, iako djeluje barem deset godina mlađe. Reče mi, naposljetku, da će u decembru napuniti 63.

Kao student, bio je u Jugoslaviji nekoliko puta, čak je i završio dvije godine Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. Osim toga, u tom periodu, proputovao je Jugoslaviju uzduž i poprijeko, kako kaže, a u Crnoj Gori bio je dvaput – u Budvi i Titogradu.

Iz Budve mu je, reče, bila i simpatija, djevojka koja je krenula na studije u Beograd kad i on i odustala nakon nekoliko mjeseci. Ostali su u kontaktu, reče onako ovlaš, godinama nakon toga. Crna Gora mu se jako dopala, ali nije imao ni finansijskih mogućnosti, ni vremena da dolazi češće. U Titogradu je bio na proputovanju, oba puta, bez zadržavanja, a sve zbog svog povratka sa mora u Beograd.

Pričao je o njoj bez prestanka. Sjeća joj se i imena, neka bude Branka, mada mi je rekao i njeno pravo ime. Pričao je o ljudima, o političkoj situaciji u Jugoslaviji, o zaoštrenim odnosima sa Kosovom unutar Jugoslavije tih godina, o Titu, o nesvrstanima... O svemu onome što i moje sjećanje može da dokuči u ranom djetinjstvu. Sambu mi je u tih deset ili 15 kilometara spore gradske vožnje ispričao stvari kojih nije svjestan ni dobar dio ljudi koji ovdje živi. I koje važe i dan-danas.

Na kraju, kad smo se već približili legendarnom džez klubu „Birdland“, Sambu izgovori da bi rado ponovo došao u Crnu Goru, makar na vikend. Žal za mladošću, što li. Reče mi, nekako kroz neki skriveni osmijeh, volio bi da zna što se dogodilo sa Brankom, da čuje barem nešto o njoj. Kako smo se približili klubu, zauzeo je mjesto sa strane gdje je taksistima dozvoljeno kratko zaustavljanje, kaza mi da je vožnja 34 dolara, ali da je ova današnja, na Brankin račun. Kad sam mu rekao da ne dolazi u obzir, nasmijao mi se i rekao „Ovakve koincidencije vrijede svakog centa!“.

Sad sam ga već pomalo zbunjeno gledao, dok je iz pretinca dolje lijevo uzimao telefon, obavio nekoliko komandi i rekao nekome sa druge strane žice: „Branka, guess who I met!“ Branka je majka njegove djece, a Sambu je od tog dana moj novi prijatelj. Život je čudan, nepredvidiv, ali ipak lijep.

u fokusu Uručenje Oskara obilježili (ne)zasluženi kipići

Učiniti jedan od najbriljantnijih lmova godine apsolutnim luzerom, sa nula osvojenih

Jedan od najvećih sanjara o Holivudu u kojem niko nikada neće biti zakinut zbog boje kože, porijekla, seksualne orijentacije, pola, klasnog statusa ili bilo koje druge etikete, bio je i ostao Rajan Marfi . Kako su Oskari mogli da izgledaju sa filmskom industrijom otvorenom ka manjinama, pokazao je 2020. u Netfliksovoj retro mini-seriji „Hollywood“.

Kornjačina koža

Tada, dok je sladunjavo neubjedljivo ispravljao istorijske greške Tinseltauna iz četrdesetih, između ostalog, u naručje jedne glumice azijskog porijekla smjestio je zlatni kip. I totalnu fantaziju, nešto što se nikada nije moglo dogoditi, opravdao željom da zakinutim pripadnicima manjina pruži makar fiktivno ostvarenje „američkog sna“.

Donedavno, Marfi vjerovatno nije mogao ni da sanja o tome da će 2023. ta njegova zašećerena fikcija postati stvarnost. I da će Holivud konačno ispisati istoriju uručujući zlatni kip Mišel Jeo, prvoj azijskoj glumici koja je osvojila Oskara. No, nije to jedina odluka Američke akademije filmskih nauka i umjetnosti zbog koje je 95. ceremonija djelovala kao da ju je režirao Marfi.

Više puta sa bine Dolbi teatra prolivale su se suze, razlivali osmijesi i događale katarze,

Američka bajka nema mjesta

a stojećim ovacijama pozdravljali ti konačno ostvareni, predugo čekani „američki sni“. Za ključni utisak, da mini-serija „Hollywood“, koliko god patetična i forsirana, ipak jeste bila na pravom tragu. I da Marfi ipak u sušu poznaje one kojima pripada. Bila fiktivna ili stvarna, ta oskarovska pobjeda prokleto je bitna.

Svima, ali posebno manjinama. I/li onima koji su je decenijama čekali, a odveć predavno zaslužili.

I zaista, morali ste imati kornjačinu kožu da ostanete ravnodušni na ono: „Gledaj me, mama. Osvojio sam Oskara!“, koje je grcajući u suzama izgovorio Ke Huj Kvan, „goonie for life“ i maleni pomoćnik

velikog Indijane Džonsa. A to je bio samo početak... Jer, do kraja oskarovske noći, Kvanova „Everything Everywhere All at Once“ porodica osvojila je još šest Oskara. Da zatvori krug i „odjavi“ se sedmom pobjedom, čast je, opet, pripala Kvanu... A na-

Kvan i Ford u zajedničkom lmu i na bini Dolbi teatra

Brendan Frejzer

Mišel Jeo

Uvrnuti lm dva Danijela ulovio sedam priznanja

na jednom mjestu – i teška nepravda prema „The Banshees of Inisherin“

bajka u kojoj za Irce

ma je kao jedan od najljepših suvenira s Oskara ostao njegov četiri decenije „čekani“ zagrljaj sa Harisonom Fordom, koji je uručio „best picture“ kipić ekipi ponosito čudnovatog saj-faj hita „EEAAO“.

Uz Kvana i Jeo, još jedna članica filmske familije Danijela Kvana i Danijela Šajnerta doživjela je ostvarenje „američkog sna“. Prava oskarovska je i priča karijere i života obožavane Džejmi Li Kertis. Kćerka holivudskih legendi Dženet Li i Tonija Kertisa, koji nijesu makli dalje od nominacija za Oskare, ulovila je zlatni kip poslije prve nominacije i nekoliko decenija glume.

Bilo je to prvo i jedno od većih i emotivnijih iznenađenja večeri, koje nije pomračilo čak ni to što je za favoritkinju važila Andžela Baset („Black Panther: Wakanda Forever“), još jedna glumica impresivne karijere nevidljiva Američkoj akademiji od davne nominacije za ulogu Tine Tarner u nezaboravnom „What’s Love Got to Do with It?“ (1993).

Talas probuđenosti Činjenica da je došlo do trijumfa filma neobičnog i neukrotivog, koji sopstvenu bizarnost nosi kao ordenje, morala je napumpati atmosferu. Cijela hala radovala se radosnim pobjedama Kvana, Jeo, Kertis i dvojice Danijela. Sa 11 nominacija, „EEAAO“ jeste važio za favorita, ali niko nije očekivao da će jedan ovakav neoskarovski filmski jednorog na koncu ubosti čak sedam Oskara.

Naravno, takve trijumfe ne može da ne isprati kontra cinika najnepovjerljivijih prema bilo kakvim nagradama u eri „woke“ kulture i tiranije političke korektnosti. Tako se danima uoči ceremonije, a i sada, nakon nje, može slušati o uručivanju Oskara po rasnom ključu. Jer, poslije Afroamerikanaca i Meksikanaca, navodno, na red su konačno došli i Azijati i Indijci („RRR“, Oskar za najbolju originalnu pjesmu za „Naatu Naatu“).

Takvima valja odgovoriti ovako: „Everything Everywhere All at Once“ apsolutno je zaslužio barem tri od sedam osvojenih Oskara. Za najbolji film, režiju i montažu zasigurno; sve ostalo je bonus za jednu od najvibrantnijih žanroslamajućih priča iz 2022. godine, a koju su očigledno željeli da nagrade članovi svih grana Američke akademije, čiji se glasovi broje odvojeno. A tri glumačka Oskara i zlatni kip za originalni scenario dva Danijela? Umjesto odgovora, jedno nepopularno mišljenje o nagr(a)dama i političkoj korektnosti: kompenzacije i forsiranje manjina radi manjina uvijek tim istim manjinama prave više štete nego koristi. Čak i ako maksimalno iskoriste „momentum“; čak i ako uspiju da ugrabe nove projekte i namaknu jače honorare, uvijek nad takvim nagradama ostanu sjena i oreol nezasluženosti. I opet se za sve krivi politička korektnost.

Zbog toga je davanje nagrada po bilo kojem ključu svrsishodno isključivo onda kada se sudi prema kvalitetu. Pa otvorite vi, prijatelji, mogućnosti da manjine snimaju i imaju ista prava – i biće dovoljno prilika da ih nominujete, nagra-

dite, priznate im kvalitet. Sve ostalo je samo parada i jahanje talasa „probuđenosti“ našeg vremena.

Za slučaj da nešto nije bilo jasno: Jeo, Kvan i Kertis sa glumom, a dva Danijela sa skriptom – uradili su odličan posao. Tako da, neka su im nagrade proste, iako su ove godine bili u konkurenciji sa boljim igračima. Iako je za najbolju glavnu žensku ulogu bizarno iskulirati Kejt Blančet, čija je Lidija progutala čitav Fildov „Tar“. Iako isto važi i za nagrađivanje Kvana i Kertis, pored Brendana Glisona (sjajan), Barija Kugena (za nijansu sjajniji) i Keri Kondon (najsjajnija) u „The Banshees of Inisherin“... Pa iako tekst Danijela spram scenarističke bravure Martina Makdone u istom filmu –totalno kvari ukus tih „američkih snova“ u koji je upakovan taj dio (ne)zasluženih „EEAAO“ nagrada.

Grupa namagarčenih

Učiniti „The Banshees of Inisherin“, jedan od najslojevitijih i najbriljantnijih filmova godine, apsolutnim luzerom, sa nula (n.u.l.a.) osvojenih Oskara od devet nominacija – e, za to je potrebna posebna vrsta bezobrazluka. I filmskog neumijeća. Najveći slijepci mogli bi da vide da ga je Američka akademija imala napretek ove godine, posebno kad je riječ o Ircima.

Od 14 nominacija za autore iz ove zemlje, od čega devet za Makdonin film, prošle su samo dvije. „An Irish Goodbye“ osvojio je priznanje za najbolji kratki igrani film, a Ričard Baneham , porijeklom Irac, ugrabio priznanje za vizuelne efekte sa timom koji stoji iza Kameronovog „Avatar: The Way of Water“. O „The Quiet Girl“, remek djelu irskog debitanta Kolma Barejda, nećemo ni da počinjemo; čudo jedno da je najbolji naslov 2022. uopšte uspio da priviri kategoriji međunarodnog filma u kojoj je očekivano trijumfovao Bergerov precijenjeni „All Quiet on the Western Front“ (četiri Oskara od devet nominacija). Bajkolika noć u Dolbi teatru? Svakako, ako nijeste Makdo -

na. Ili Kolin Farel, kojem je za ulogu života u „The Banshees of Inisherin“ sljedovalo jedno veliko ništa. I u toj, kategoriji najbolje glavne muške uloge, dogodio se isti scenario kao sa „EEAAO“ glumcima: nagrada je otišla u ruke odličnog, ali za nekoliko nijansi manje ubjedljivog Brendana Frejzera Ozbiljna povratnička uloga u „The Whale“, rivajval odavno „otpisane“ i nikad dovoljno ozbiljno shvaćene karijere, oskarovski san koji je zahtijevao da se ostvari sad ili nikad – presudili su Farelu. A Brendon je odista, da budemo do kraja pošteni, najjača karika manjkave i preambiciozne drame Darena Aronofskog, nagrađene i za najbolju frizuru i šminku. Osim po tome što su Irci ostali sramotno uskraćeni za „američki san“, oskarovska noć u Los Anđelesu pamtiće se po još luzera. Nijedan zlatni kip nijesu osvojili: Stiven Spilberg (sedam nominacija za „The Fabelmans“), Tod Fild (šest za „Tar“), Baz Lurman (osam za „Elvisa“), Ruben Ostlund (tri za „Triangle of Sadness“)... a „Avatar: The Way of Water“ (četiri) i „Top Gun: Maverick“ (šest) prošli su samo sa jednim komadom po „glavi“ filma. I neka su, ništa se tu nije preskočilo. Problem je samo u budženju nominacija, poslije kojih prekrižene nule naprave totalne magarce od ovakvih filmova. Ali, eto, takav je skoro svaki posao i scenario u kojem Američka akademija „ostvaruje“ san „onima drugima“. No, bolje da ćutimo i da smo srećni što su „samo“ Irci, u suštini, ostali bez apsolutno zasluženog ćupa zlata, a najveći fijasko, uz preskakanje Makdone, ostaje pozlaćivanje napumpanog dugometražnog dokumentarca „Navalny“ umjesto hipnotišućeg „All the Beauty and the Bloodshed“

Lore Pojtras

Zamislite, recimo, da su nekako uspjeli da zakinu Saru Poli za najbolji adaptirani scenario za „Women Talking“, ili Giljerma del Tora za predivnu stop-animaciju „Pinocchio“...

Kako bismo se tek onda osjećali namagarčeno... Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Filmzasnovan na istinitim događajima iz 2010. o sistematskom silovanju više od stotinu žena u maloj protestantskoj koloniji u Boliviji... Zvuči vrlo depresivno i pomalo apstraktno, zar ne? I sigurno, ako biste mu sudili isključivo prema opisu, „Women Talking“ djelovao bi vam kao najmračniji od deset ovogodišnjih kandidata za Oskara. No, daleko je to od istine. Jer, koliko god drama

Sare Poli („Stories We Tell“, 2012) bez sumnje jeste tjeskobna i potresna do srži, ovo je i jedna od najinspirativnijih

filmskih priča iz 2022. godine. Malo je filmova poslije kojih ćete osjetiti tako snažan nalet nade, saosjećanja i vjere u zajedništvo, bolje sjutra i mogućnost da djeci ostavite neki mnogo ljepši svijet, nego kao poslije „Woman Talking“.

Pandorina kutija

Kad smo već kod nade: film Sare Poli na neki način i djeluje kao Pandorina kutija. Nakon što ga otvorite, čini vam se da iz nje počinju da izlaze sva zla ovog svijeta. No, ne smijete da napravite istu grešku i da požurite sa zatvaranjem, kao što je to sa kutijom uradila Pandora. Da nada ne bi ostala zarobljena na dnu, a vi opljačkani za vjeru u ljude - i plemeniti zaključak Sarine predivne meditacije o kolektivnom zacjeljenju.

Sva zla svijeta, otprilike, staju u ono što se više od pet godina događalo u duboko izolovanoj menonitskoj zajednici u Boliviji, a što je u istoimenom romanu iz 2018, koji je adaptirala Poli, opisala autorka Mirijam Tejvs. Svake večeri žene, djevojke i djevojčice bivale su uspavljivane sredstvom za omamljivanje stoke, a onda su ih silovali... Njihovi djedovi i očevi, ujaci i stričevi, braća i sinovi. Nakon što bi se probudile, najčešće u neprirodnim, „izlomljenim“ položajima, izranjavane i sa krvlju što kaplje između bedara, unezvijerene i ošamućene, nesigurne u to jesu li nešto sanjale ili halucinirale, pitale bi što se dogodilo. I onda bi ih nji-

Duboko potresna i urgentna ansambl drama

Slojevita meditacija kolektivnom zacjeljenju

hovi muškarci činili ludima, govoreći da su ih pohodili duhovi, vragovi i sotona lično, da ih kazne za nečiste misli i djela.

I tako su prolazili dani i noći, noći i dani. I tek nakon što je jedan silovatelj spažen kako bježi, žene su napokon shvatile što im se događa. Sedmorica muškaraca uhapšeni su i zatvoreni u gradić najbliži koloniji. Onda su preostale muške glave otišle da plate kauciju, a žene su ostale same sa jednim nikad težim „biti ili ne biti“ na plećima. Dobile su 48 sati, kao dar i prokletstvo, da riješe trilemu života. Okrenuti drugi obraz, oprostiti i nastaviti kao da se ništa nije dogodilo? Napustiti koloniju, jednom zauvijek? Ili ostati i uzvratiti nasiljem, sručiti božji gnijev na one koji su im i tijela i duše oskrnavili?

Površna etiketa

Suština priče filma „Women Talking“ bila bi užasna čak i da nije riječ o istinitim događajima, čak i da je sve što vidite na ekranu samo plod fikcije, recimo, Margaret Atvud i realno-

sti njenog košmarnog hita „The Handmaid’s Tale“. Opet, koliko god Sarina drama bila konkretna, postoji u njoj nešto toliko univerzalno i staro kao vrijeme, da se njeno značenje može čitati i na simboličkom nivou. A najbolje će ga osjetiti one koje su barem jednom kušale ono „ti si luda“ ili „sve si to umislila u svojoj glavi“, te gaslajting, mensplejning i sve ostale neologizme koje su žrtve zlostavljanja morale da izmisle da bi sebi objasnile što im se događa. Zbog toga što hvata taj osjećaj beznadežnosti i vječne osuđenosti na ponavljanje jednih te istih (patrijahalnih) obrazaca, Sarin „Women Talking“ i jeste mnogo više od #MeToo ili post#MeToo filma, iako ga je zbog „raspričanih žena“ i jake feminističke oštrice lako označiti tako površnom etiketom. Jer, njena drama ima ono nešto što suštinski fali većini filmova sa tim predznakom. To „nešto“ možemo nazvati „planom“ ili „mapom novog, boljeg svijeta“; možemo ga imenovati i „bezbjednim mjestom“ za sve poni-

Autorka filma strpljivo i sa dubokim pijetetom hvata različite reakcije na višegeneracijsku traumu, vješto pokazujući koliko je površno svrstavati žrtve zlostavljanja u isti koš i osuđivati ih zbog drugačijih oblika (ne)borbe

žene i povrijeđene, nezavisno od toga koju su vrstu zlostavljanja pretrpjeli. A možemo ga, jednostavno, opisati i kao ispruženu ruku, kao dragocjeno iskustvo zajedništva, kao apsolutno prihvatanje i najljepšu vrstu bliskosti, onu koja odbija bilo kakvu mogućnost da postoji samo jedna univerzalna istina o zlostavljanju; onu koja je svim žrtvama koje ne žele da ih trauma definiše jedina i potrebna. I to ne da bi preživjeli, nego da bi ponovo živjeli, punim plućima. Sara Poli i njene žene, među kojima su neke od najmoćnijih i

NEZABORAVNE ULOGE: Fantastične Džesi Bakli, Runi Mara i Kler Foj (slijeva nadesno)

Piše: Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

meditacija o zacjeljenju

najtalentovanijih glumačkih zvijezda današnjice, o tim patrijahalnim obrascima kojima se ne može uteći imaju da kažu samo jedno: izgubimo cilj ako putovanju smeta. I ta nada da samo putovanje, kao metafora i življenja i borbe, može da bude dovoljno – najveći je dar koji možete da dobijete od „Women Talking“.

Emocionalni udarci

Do plemenite poruke i suštine, Poli je stigla vrlo promišljenim odlukama koje su se i mogle očekivati od autorke koja je prethodnim filmovima pokazala da su njene najjače alatke –empatija i opservacija. Samo takva osoba mogla je sijaset gusto sabijenih tema, od svakodnevnih do filozofskih i religijskih, da učini pitkim u filmu od 104 minuta, čija se radnja, bukvalno, svodi „samo“ na razgovor žena u ambaru. „Women Talking“ ima momenata kada meditativnost pada; kada previše zalazi na apstraktnu teritoriju; kada se vrti ukrug; kada previše zaliči na pozorišni komad; kada

mu smeta režiserkina odluka da desaturiše boje s ekrana... Ali, taman kad mislite da će pasti u zamku popovanja ili pretjerane cerebralnosti, ili da će „isprana“ fotografija Luka Montpelijera učiniti priču previše starinskom i dalekom iako se odvija 2010. godine - Poli povuče ručnu i zada emocionalni udarac. Njene junakinje, pričale o ulozi žene u muškocentričnom društvu, seksualnom oslobađanju, rodnim identitetima, religijskim slobodama ili strahu da je svaka borba uzaludna, ne pretvaraju se u hodajuće pamflete.

I prkoseći svakom kalupu u koji biste mogli da ih ubacite, iz minuta u minut sve više vas ubjeđuju da zacjeljenje jeste moguće. Samo je prokleto teško, svakoj žrtvi na svoj način. Poli strpljivo i sa dubokim pijetetom hvata različite reakcije na višegeneracijsku traumu, vješto pokazujući koliko je površno svrstavati žrtve u isti koš i osuđivati ih zbog drugačijih oblika (ne)borbe.

Kroz Salomu (sjajna Kler Foj), čija je četvorogodišnja kćerka

takođe žrtva, kanališe one najfurioznije, spremne da uzvrate nasiljem. Kroz Onu (delikatna Runi Mara), koja nosi dijete sopstvenog silovatelja, pokazuje lice onih koje žele da vjeruju da je život ono što tek treba da im se desi, i koje se trude da odboluju i oproste. A kroz Mariš (slojevita Džesi Bakli), čiji je suprug zlostavljač, budi razumijevanje za one što ne talasaju, što žmure i trpe, što ne žele da dižu buku. I koji ipak, koliko god to bilo teško razumjeti nekome ko nije ili jeste (bio) zlostavljan, imaju debele razloge.

Crnogorski arhetip

Glumački ansambl je nevjerovatan, a Polin scenario omogućava svima da zasijaju. I zaista se rijetko događa da u tako „glomaznoj“ ekipi skoro svaka glumica iznese nezaboravnu ulogu zbog koje bi, čak i da ostalih nema, film bio apsolutno vrijedan gledanja.

To važi kako za Foj, Maru i Bakli, tako i za veteranke Džudit Ajvi i Šilu Mekarti, čije Agata i Greta, najstarije među zlostavljanim ženama, daju cijeloj raspravi o

odlasku ili ostanku, dozu smirenosti kad joj je najpotrebnija... Ali, važi i za sporedne likove sa minornom minutažom, poput najčvršće zagovaračice ostanka i trpljenja stisnutih zuba. Nju igra Frensis Mekdormand, kako to samo ona može... Dodajući na pozamašnu paletu nevjerovatnih uloga još jednu; onu koja budi osjećaj da bi njeno stoičko, crnom maramom uokvireno i borama izbrazdano lice savršeno leglo nekom filmu Živka Nikolića. Ma, bilo kojem našem filmu s arhetipnom ulogom crnogorske babe ili majke...

Sa takvim glumicama i promišljenim skriptom, kroz čiji se mrak povremeno nježnost i humor provuku kao prijeko potrebni zraci sunca (i koji je zasigurno zaslužio zlatni kip za koji je nominovan), jasno je zbog čega Poli nije imala potrebu da pretrpljeno nasilje prikaže eksplicitno. Ili zbog čega je „zakinula“ film za muške protagoniste, mimo atipičnog Ogusta (dirljivi Ben Višo).

U manje vještim rukama, „Women Talking“ mogao je postati torture porn ili odveć prehladna studija teških posljedica nasilja. U naručju Sare Poli, postao je i trezvena, slojevita meditacija, i ranjiva molitva, i zavodljivi, urgentni poziv na kolektivno iscjeljenje... proslava sestrinskog zajedništva u najmračnijem, najusamljenijem trenutku bilo koje žrtve nasilja, a samim tim možda i predivna oda životu - uprkos njemu samom. Zbog toga i jeste beskrajno važan. I zato će se pamtiti u godinama koje dolaze.

Ocjena: 8/10

„Women Talking“ Sare Poli

REŽIJA Sara Poli

festivali

My Neighbor Adolf

Znate onu tvrdnju da se Hitler nije ubio u bunkeru pred kraj rata, već da je pod skrivenim identitetom, nastavio da živi u Južnoj Americi ili u svemiru. Ta suluda teorija može da posluži kao inspiracija za treš-film poput „They Saved

Hitler‘s Brain“ (1968), ali i za ozbiljnije deluzije, kako privatne (mnogi su „sopstvenim očima videli“ firera decenijama posle rata), tako i kolektivne (viđanje

Hitlera, živog i zdravog, neki su tumačili kao znak da je Rajh još živ). „Viđanja“ nekih drugih, niže pozicioniranih nacističkih zločinaca, naročito doktora Jozefa Mengelea inspirisale su i neke ozbiljnije filmove, poput

„The Boys from Brazil“ ili

„The German Doctor“, a sam Hitler je sada dobio „svoju“ relativno ozbiljnu komičnu dramu u vidu uratka „My Neighbor Adolf“ u režiji Leona Prudovskog Nakon premijere u Lokarnu i otvaranja „Talina“, film je zaigrao i na Festu.

Naš protagonista, gospodin Polski (Dejvid Hejman)

jedini je iz brojne familije koji je preživeo holokaust i šezdesetih živi mizantropič-

Piše: Marko StOjiljkOvić

REŽIJA

Leon Prudovski

ULOGE

Udo Kir, Dejvid Hejman, Kineret Peled, Danhari Kolorado

TRAJANJE 96 min

nim, asocijalnim životom u zabitom selu u Južnoj Americi. Kada njegov mir bude prekinut dolaskom novog suseda, gospodina Hercoga (Udo Kir), koji je jednako mizantropičan ali, za razliku od njega, dolazi sa svitom sumnjivih ljudi, Polski će pomisliti da je dotični niko drugi nego Hitler.

Detalji se uklapaju: Hercog je levoruk, amaterski se bavi slikarstvom, ima nemačkog ovčara; godine, visina i lični opis donekle odgovaraju, ako možemo zamisliti da je Hitler pustio dugačku bradu. Na Polskijevu žalost, čini se da mu niko ne veruje, čak ni

izraelska ambasada „navikla“ da im ljudi prijavljuju Hitlera u skoro svakom sokaku. Ali šta se može dogoditi kada se dvojica starih namćora koji su izgubili skoro sve u životu ipak povežu i sprijatelje preko šahovske table?

Rusko-izraelski autor Prudovski diktira atmosferu koja zna brzo eskalirati, mešajući ozbiljne podtonove s onim crnohumornima - ali ne gubi fokus sa ljudskosti, niti s odnosa dvojice muškaraca i načina na koji se ponašaju prema svetu za koji više nisu spremni. U tome ima svesrdnu pomoć glumaca, uvek raspoloženog Kira, te Hejmana koji se iskreno trudi u pomalo tipskoj komičnoj ulozi. Pitanje je samo može li jedan štos, jedna širokim potezima ispisana suluda teorija, izneti ceo film koji svakako govori o više stvari van bazične premise. Odgovor je da skoro i donekle može, ali da će se do kraja ipak malo potrošiti i izlizati, čak i s ingenioznim otkrićem koje služi za jedan od boljih i verodostojnijih recentnih preokreta. M. S.

Ocjena: 3.4/5

Postoji

jedna slika, zove se „Gozba u Levijevoj kući“. Njen autor, italijanski renesansni slikar Paolo Veroneze, zbog nje je izveden pred inkvizicioni sud i optužen da je oskrnavio Spasitelja, tako što ga je „naslikao na besprizornom mestu, zajedno sa budalama, pijancima, Nemcima, kepecima i ostalim prostaklucima“.

Dvojke, pa trojke

Spasitelja, doduše, nema u novoj režiji Milča Mančevskog, a i inače je upitno ima li ikada spasenja kod njega. Nema u filmu „Kajmak“ ni Nemaca, ni kepeca, ali zato joj ne manjka ostalog navedenog, naročito prostakluka.

Tema je Milčova standardna, roditeljstvo, pre svega materinstvo, ali ovog puta provučeno kroz filter klasnog sukoba; ogrnuto u satiru i komediju apsurda; posuto mrvicama društvene kritike kroz skopski „ingeniozni“ pristup urbanizmu gde se antika pravi od gipsa, a parkovi izmeštaju na planine kako bi oslobodili mesta za beton i staklo... I generalno izvedeno tako da „Kajmak“ deluje kao bizarna seks-komedija. Zapravo, tu se radi o dva para koji se prošire na „trojce“, pa se njihovi članovi bore za „kormilo“ u okviru tih aranžmana.

Bogataški par koji, zgodno, živi na spratu, čine farmaceut Metodi (Filip Trajković) i njegova supruga, televizijska novinarka Eva (Kamka Točinovski). On bi hteo da ima decu, ali ona nije spremna na neprijatnosti trudnoće, poroda, dojenja i svega ostalog što bebe podrazumevaju. Zbog toga Eva u priču uvodi Dostu (Sara Klimoska), devojku iz svog sela koja nije baš „sva svoja“, odnosno koja je na intelektualnom i emocionalnom nivou deteta u telu mlade žene. Plan je da ona, za novac plaćen familiji, bude surogat.

Paralelno sa tom pričom, odvija se i ona siromašnog para koji živi u prizemlju. Dobričina i hedonista Stevče zvani Karamba (Aleksandar Mikić) ne oseća više seksualnu privlačnost prema supruzi. Razlog?

Hejman i Kir, sjajni u komičnoj drami o Hitleru u komšiluku

GLEDALI SMO NA FESTU: „Kajmak“ u režiji Milča Mančevskog

bezobraznima po pravilu dozvoljeno ono što nije siromašnima i pristojnima, ali otvara i sijaset drugih pitanja. Tako na trenutke progovara i o džentrifikaciji, snoberaju, blaziranosti, mogućnostima korupcije i iživljavanja, pa čak i „kupovine“ ljudskog bića; dotiče se i ljudskih potreba i duboko usađenih perverzija. Međutim, skoro sve što Mančevski „gađa“ je po pravilu toliki „zicer“, da je zapravo čudnije kada isti promaši, nego kada ga pogodi.

Ono što, pak, nije „zicer“ je pomalo već opšte mesto za Milčovu kinematografiju: perverzija i amoralne želje koje moraju ostati skrivene od očiju osuđujuće javnosti. Za obradu nečeg takvog ipak bi trebalo uložiti malo više mentalnog napora, a to posebno važi za autora koji je na tome i izgradio stvaralačku karijeru, makar u njenoj poslednjoj i trenutnoj fazi.

Neiskorišćeno gorivo

Začuđujuće promašen ogled o seksu

Režiser ovdje koristi perverzije i amoralne želje kao pogonsko gorivo za prilično nisku komediju, umjesto kao inicijalnu kapislu za neke zahtjevnije oglede o ljudima, što je radio u prethodnim filmovima

Osim eksplozivne naravi koju ima Danče (Simona Spiroska), i to što ona radi duge smene u velepekari i sa sobom nosi miris bureka koji joj je uvukao pod kožu. Umesto da se bavi njome, Stevče flertuje na pijaci sa prodavačicom kajmaka, Violetkom (Ana Stojanovska) i to u jednom trenutku prestaje da bude nevino. Kada ih otkrije, Danče reaguje impulsivno, ali ubrzo se pali i drugi impuls.

Šta se može dogoditi kada Karamba oseti da „ispada“ iz trojke koju je, kako on to misli, sam sebi složio i koja mu pripada?

Sve je dozvoljeno

Osim „dva puta po troje“ u centru zbivanja, te sukoba između njih koji eskalira najpre verbalno, imamo i različite antičke „horove“ ljudi u njihovim životima. Recimo, Metodijeve i Evine blazirane prijatelje,

Evinu seosku familiju, Metodijevog „normalnijeg“ brata Kirila i Stevčetovu kći Samantu koja se javlja „Skajpom“ iz Jute sa potpuno drugim problemom seksualne prirode:

njen „dečko“ preko kojeg želi da dobije zelenu kartu je zakleti devac i takav će ostati do braka...

Mančevski ima jednu glavnu i zapravo važnu temu o kojoj progovara, da je bogatima i

U svemu tome je najčudnije da Mančevski baš na tom mestu opasno promašuje, pre svega zato što seks koristi kao pogonsko gorivo za prilično nisku komediju, umesto kao inicijalnu kapislu za nekakve zahtevnije oglede o ljudima, što je činio u prethodnim filmovima. I to je šteta, budući da autor nije imao samo zanimljivu ideju i postavku priče, već je na raspolaganju imao i sjajno odabrane glumce koji tako nešto mogu da izvedu. Sara Klimoska („Vrba“, Mančevski, 2019; „You Won‘t Be Alone“, Goran Stolevski, 2022) je trenutno možda i najveća glumačka zvezda u svojoj zemlji kojoj leže zahtevne uloge u kojima mora da ide između prilično tesnih ograničenja. Dalje, Simona Spirovska i Ana Stojanovska imaju mnogo zajedničke hemije – što u seksualnom, što u glumačkom smislu; Aleksandar Mikić ima nešto šarma, a Filip Trajković i Kamka Točinovski su uverljivi kao blazirani buržoaski par. Osim što je uspeo neke od njih da skine, a neke da obuče kao budale pod egidom seksualnih fetiša (o kojima kao da, ipak, vrlo malo zna), Mančevski je malo toga postigao u filmu „Kajmak“. Stvarno šteta.

Ocjena: 2.6/5

Odlična, a nedovoljno iskorišćena glumačka ekipa

CELULOID „Luther: The Fallen Sun“ s Idrisom Elbom

Forsirana audicija za „007“

Film

djeluje samo kao

nabacan skup

opštih mjesta

generičkih krimi-trilera sa kraja osamdesetih i početka devedesetih.

I kao da postoji samo da bi glumački honorari

bili isplaćeni Idrisu Elbi, Endiju Serkisu i Sintiji Erivo

Znate li što je fora sa Džonom Luterom: londonski detektiv i junak pet sezona voljene krimi-serije „Luther“ u svojoj dostojanstvenoj mizeriji uvijek je imao auru superheroja. Konkretno, on je malo manje kao Betmen, a malo više kao Derdevil, samo u detektivskom kaputu. Luterova supermoć bila bi, na prvu loptu, spremnost da tokom vječnog lova na svakolike londonske i britanske zloće ipak prekorači ovlašćenja i u ruke ugrabi sredstva s one strane zakona. I da, naravno, prođe (relativno) nekažnjeno.

Iznošeni kaput

Njegove kazne su, naravno, samoća, šuplja paučina od privatnog života – i opsesija nerješenim slučajevima. Još kad u tom kaputu imate jednu silu od muževne pravičnosti Idrisa Elbe, lako je shvatiti zašto je „Luther“ dugo bio i ostao hitčina BBC televizije. Malo ćemo odložiti zaključak o tome koja je suštinski njegova „supermoć“: elem, tog Lutera su ove zime, sa čitavom gomilom novih slučajeva i lavirintom lične neostvarenosti, lansirali iz televizijskog u striming i bioskopski svijet. Uviđaj na mjestu zločina (ozbiljno, tako na mahove djeluje ovaj eksperiment) je vrlo precizan. Netfliks i BBC su filmom „Luther: The Fallen Sun“ Džejmija Pejna (režirao i finalnu sezonu serije) samo, nažalost, pružili maha i argumenata dežurnim filmskim nevjernim Tomama.

Onima koji tvrde, da dobra serija nije „prevodiva“, niti prigodna za format velikog ekrana. Posebno kada se radi o krimi-trileru.

„Luther: The Fallen Sun“ djeluje kao nabacan skup opštih mjesta krimi-trilera sa kraja osamdesetih i početka devedesetih. Tu je masovni ubica koji će sasvim predvidljivo zločine skockati za komunikaciju sa javnošću.

Tu je Luter koji opet, sasvim predvidljivo, profiliše tog masovnog ubicu; tu je plitak moralni ili aktuelan društveni kontekst koji se, eto, uglavnom tiče svakojake iščašene zabave na društvenim mrežama. Tu je i nekakav „iz neba pa u rebra“ zaključak našeg vrlog junaka kako „svi, pa i najsvetiji među građanima sigurno imaju neke tajne“... I odatle on, hop, odjednom rješava slučaj.

Idris Elba kao detektivski heroj nesnađen u filmskom lavirintu

Naravno, tu je i prema Luteru u početku surevnjiva, a potom razoružana detektivka koju glumi Sintija Erivo. I glavni negativac Dejvid Robi, dendi Britanac kojeg ćemo upoznati nepotrebno rano, a kog Endi Serkis glumi kao da se pred bogatim londonskim komšijama, u pauzi između čajanke i pretresanja situacije među konzervativcima, malo igra zloće i negativca. Dinamika između glavnog junaka i ubice, lovca i plijena, interesantna je dok balansira između onoga što ih čini suštinski sličnim, a što zaista različitim... Sa tim što se, nažalost, sve to prospe u momentu kad shvatite da izbor žrtava (ipak) ostaje prilično nerazjašnjen i nedorečen. Baš kao i raznorazni kreativni načini, na koje ih Robi lišava života. Tu ćete već biti ubijeđeni, da su ovakvi likovi izmišljeni isključivo zbog toga da bi, eto, Elbi, Serkisu i Erivo neko isplatio honorare u forsiranom zajedničkom projektu. I sve to ide u smjeru potpuno iracionalnog i sa dotadašnjom radnjom filma neuvezanog „okršaja“ glavnih protagonista na jednoj egzotičnoj lokaciji sa nordijskim šmekom...

Prekomična odjava

U takvom, akcijom nabudženom finalu, lako shvatite za što uopšte služi ovaj film. A to je potencijalna audicija koja bi Elbu, nakon godina spekulacija, konačno mogla da učini agentom „007“. Idris Elba možda i jeste, ali sam Luter, nakon ovog filma je to i jasnije, apsolutno nije materijal za Džejmsa Bonda. Previše izmučen i čak trom dok tumara u onom kaputu po londonskim ćoškovima... Ma džabe i svi Elbini atributi: lik poput Lutera je čak vizuelno, prosto previše poguren i raščupan za bondovski smoking. A u kojoj mjeri ga u tu rolu zaista guraju... Pa, biće vam jasno u gotovo komičnoj finalnoj sceni. Šteta, jer film makar jedno donosi fanovima serije: Luterovu istinsku „supermoć“, a to je da pokaže pravu ljudskost i odabere mimo linije manjeg otpora, u momentima kad „zaigra“ sa druge strane zakona. Dok brine o jednom umirućem mladiću, ili uporno obećava sasvim očajnoj osobi da će riješiti slučaj – možete tu, među Elbinim obrvama, uhvatiti nešto istinito i dirljivo. Ili makar dovoljno za prelaznu ocjenu. S. S.

Ocjena: 2.4/5

One Fine Morning

Kada je reč o lovu na glumačke nagrade, teško da postoji veći „zicer“ od deglamurizacije lepe glumice koja je u drugim ulogama po pravilu zračila glamurom. Setimo se Šarliz Teron u filmu „The Monster“ (dobila je Oskara), Marion Kotijar u „Two Days, One Night“ (nominovana je za Oskara)... Primera, dakle, ima, sasvim dovoljno.

Čini se da je sada red došao i na Leu Sejdu koja je zvezdani glumački status dostigla u velikoj meri zahvaljujući fizičkim atributima a, zlobnici bi rekli, i voljom da igra u slobodnijim scenama. Ona je, zasluženo, bila Lepotica u jednoj od novijih verzija „Lepotice i zveri“, Bondova devojka, cura sa morsko-plavom kosom u „Blue Is the Warmest Colour“... Dokazala je i da nije samo „meso“, nego i da zna da odglumi, bude najjača karika u filmu („Crimes of the Future“), pa čak i da iznese celu filmsku priču („France“).

Opet, može li Sejdu da se snađe u ulozi koja od nje zahteva jednostavnu odeću, funkcionalnu kratku frizuru i minimum šminke? Sudeći

REŽIJA

Mija Hansen-Leve

ULOGE

Lea Sejdu, Paskal Gregori, Melvil Pupo, Nikol Garsija

TRAJANJE

112 min

po reputaciji filma „One Fine Morning“ koji upravo igra na Festu, ni to nije problem: Lea Sejdu je važila za prvu favoritkinju za nagradu Evropske filmske akademije za glavnu žensku ulogu, ali joj ju je preotela Viki Krips za elaboriranije kostimiranu ulogu carice Sisi u filmu „Corsage“. Problem s „One Fine Morning“ svakako nije Sejdu, i te kako sposobna da odigra običnu ženu koja se rve sa normalnim životnim problemima, koliko činjenica da je to tek još jedan „slice of life“ film Mije Hansen-Leve. Dakle, sasvim običan film koji

osim deglamurizovane glumice malo šta ima da ponudi. Sejdu igra Sandru, ženu prinuđenu da sama brine o poslu simultane prevoditeljke, kćeri i ocu (veteran Paskal Gregori) kojem mora da nađe odgovarajući dom, budući da je obolio od slepila i demencije. Za poslednje, tek limitirano može da se osloni na razvedenu majku i sestru koja ima svoj život, decu i probleme. Povrh toga, Sandra se upušta u ljubavnu vezu sa drugarom iz školskih dana, Klemonom (Melvil Pupo) koji je – oženjen. Život kao takav, rekli bismo. Ali, osim što iz glumaca izvlači ubedljiva i uverljiva ostvarenja, i što ima Denija Lenoara, direktora fotografije sposobnog da uhvati sve boje Pariza na analogni film – autorki ne polazi za rukom da, barem nečim, oneobiči ovu sasvim običnu priču iz običnog života. „One Fine Morning“ tako ne uspeva da drugim kvalitetima potkrepi ambicije prema glumačkim nagradama. Čini se da je za Hansen-Leve prethodni film „Bergman Island“ ipak bio izuzetak. M. S. Ocjena: 3/5

Lea Sejdu ostavlja odličan utisak i u deglamurizovanoj ulozi

SERIJE Last King of the Cross

Australijski gangsteri pariraju i mnogo zvučnijim krimićima

Meka grijeha na dlanu

Malo je onih među nama koji su čuli za čuveni noćni klub „King’s Cross“ iz Sidneja koji su osamdesetih godina nazivali „Mekom grijeha“. Ovo mjesto bilo je zloglasno po tome što je funkcionisalo kao centar organizovanog kriminala u australijskoj metropoli. Iako su ulice ovog grada sada mnogo čistije, zloglasna reputacija kluba i dalje živi. Tu fascinaciju njegovom mračnom stranom autori desetodjelne mini-serije „Last King of the Cross“ (Paramount+) pokuša-

Vraćajući se u osamdesete, kada je kokainski talas pogodio Sidnej kao virus, autori ove mini-serije uvode brojne igrače u veliku kriminalnu igru. Ezru, jednog od najupečatljivijih šefova podzemlja, ubjedljivo igra Tim Rot

li su da prenesu gledaocima i da ih natjeraju da osjete barem djelić australijskog zlatnog doba batina i korupcije u policiji, tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. U tome su, uglavnom, i uspjeli. Inspirisana istinitim događajima i memoarima bivšeg vlasnika noćnog kluba Džona

Ibrahima, radnja serije odvija se u zloglasnom kvartu noćnih klubova u Sidneju. Prikazuje uspon tog istog zloglasnog Ibrahima (Linkoln Džouns), koji se još kao tinejdžer užurbano probio na scenu noćnih klubova, preživio ubod nožem i postao jedan od najozloglašenijih tipova u istoriji Australije.

Kada je Džon bio dijete, njegova porodica došla je u Sidnej iz razorenog Libana. Dok je njegov otac bio odsutan, na njegovog brata Sema (Klod Žabur) pao je teret da izdržava porodicu. Za Džonovog starijeg brata, jedan od likova u seriji reći će da se rodio sa zakašnjenjem od 1.000 godina – jer bio je toliko jak i opasan, da je mogao biti savršen gladijator. Tako da, malo je reći da se Sem brzo snašao na ulici obavljajući vrlo riskantan posao: vodeći računa o tome da vlasnici klubova glatko sarađuju s Ezrom Šipmanom ( Tim Rot ), opasnim tipom na vrhu lokalne krimi-piramide.

Privlačna energija

Sem nije želio da njegov mlađi brat krene njegovim stopama, ali nije uspio da ga spriječi da uđe u svijet kriminala. I tako su oba brata ušla u podzemlje, mlađi sa nevjerovatnom inteligencijom, a stariji – sa mišićima. Vraćajući se u osamdesete godine prošlog vijeka, kada kokainski talas pogađa Sidnej kao virus, „Last King of the Cross“ uvodi brojne igrače u ovu kriminalnu igru, uključujući i one koji rade prljavi posao poput Velikog Tonija (Met Nejbl), ali i detektive, od kojih se ističu Brajan Krelan (Kalum Malvi) koji radi na tankoj liniji između pravde i korupcije, te Elizabetu Dojl (Tes Haubrič). Tu je i prijetnja u vidu vijetnamske bande koju predvodi nemilosrdna Madam Tien ( Maria Tran), kao i razni moto-klu-

Piše: Davor Pavlović theposterdb.com

Linkoln Džouns i Tim Rot, najjače karike jake glumačke ekipe

bovi. U toj igri mačke i miša neko će izvući deblji kraj; to je barem jasno nakon emitovanja prve polovine serijala.

Osnova ove krimi-priče, koja je prisutna u gotovo svakom drugom gangsterskom filmu, vrti se oko nove generacije koja pokušava da stvori sopstveno carstvo i ujedno opravda grijehe prethodnika. Tako, na primjer, Kopolin „The Godfather“ počinje vjenčanjem, krimi-poslastica „Gangs of London“ sahranom, a „Last King of the Cross“ takođe smrću i primanjem saučešća, bez izuzetka.

Ova mini-serija nesumnjivo ima privlačnu energiju od starta, jer mladi glavni lik posjeduje otvorenu ambicioznu prirodu zbog koje vrijedi navijati za njega. No, dok epizode odmiču, narativ postaje znatno konvencionalniji, a estetika manje stilizovana nego na početku. Tako i neusklađenost cijelog koncepta mnogo više dolazi do izražaja.

Što se naracije tiče, „Last King of the Cross“ ne udaljava se previše od formule tipičnih gangsterskih priča. Na ekranu se prikazuje još jedan prljavi svijet i objašnjava kako je glavni lik tu dospio, te kako je postao onaj koji jeste. Jednostavno gledajući, dobijamo zaplet koji dokumentovano prikazuje uspon i pad, kakao Ibrahimov,

tako i ogromnog carstva droge. Opet, „Last King of the Cross“ nudi i nešto složenije od toga. Priča kasnije tone u tvrdu i hladnu tamu povlačeći mnoga pitanja o časti, porodici i osveti. Tu borbe dobijaju manje prostora u odnosu na dio diplomatskih sukoba među kriminalcima, mada ni nje ne fali. Prisutni su i dodaci u obliku droge, seksa, nasilja i psovki, koji seriji daju posebnu boju. Iako se koriste štedljivije nego, recimo, u seriji „Gangs of London“, imaju gotovo identičan efekat. Nasilje je brutalno, ali se ne veliča, bilo da se radi o odmazdi ili osveti.

Tu je i dojmljiva scenografija

King’s Crossa sa striptiz klubovima i bordelima u fluorescentnim bojama, koja seriji daje erotični naboj, ali slično nasilju, prikazana je kroz drugačiji objektiv, sa ženama i grubim muškarcima koji su, ipak, mnogo manje moćni nego što su mislili da jesu. I sve vrste akcionih scena takođe izgledaju sjajno; njihova koreografija ostavlja snažan utisak, ali vrijedi napomenuti da nikako nijesu za publiku sa slabim stomakom.

„Last King of the Cross“ štiklira i sve obavezne krimi-momente, od romanse do izdaje. Sidnej iz tog perioda sa mozaikom ličnosti i kulturom osli-

kan je kao savršeno mjesto za ilegalno poslovanje, a njegovi snimci, zajedno sa dinamikom pojedinačnih scena, jasno pokazuju da je u ovu mini-seriju uložen veliki trud. Zahvaljujući tome, dobar utisak ostaje sve vrijeme.

Zbog velikog broja protagonista i pojedinačnih priča, bitno je naglasiti: ova serija mora se pažljivo gledati. Karakterizacija nekih likova, posebno sporednih, mogla je, stoga, biti malo dublja. Podzapleti i psihološke konstrukcije problematičnih likova nijesu baš toliko zadivljujuće. Međutim, ako uzmete u obzir da je glavni fokus ove serije negdje drugdje, tako nešto se i moglo previdjeti.

Sveprisutni šef

Iako nekim likovima fali dubine, zadovoljni smo što imamo toliko različitih karaktera koji na različite načine doprinose seriji, a koje su dočarali i prilično dobri glumci, uključujući trenutno omiljenog australijskog momka za male ekrane Meta Nejbla i Kalana Malvija kao „najboljeg“ policajca. Kad zauzme onaj gard, Nejbl ima sposobnost da hladnokrvno unese strah u svakoga ispred sebe. Intenzitet njegovog pogleda, u kombinaciji sa sporogorećom

pričom, stvara tenziju i pojačava utisak nepredvidljivosti. Ipak, Džounsova magnetska gluma plijeni najveću pažnju, čineći Ibrahima uvjerljivim i šarmantnim.

Sa druge strane, Tim Rot, zasigurno najveća zvijezda serije i najbitniji krimi-šef u sidnejskom podzemlju, izgleda kao da nije dovoljno eksponiran. Tačnije, sporedni likovi, koji ga pominju i rade posao za njega, u prvoj polovini serije služe kao produžeci prijetećeg duha njegovog svekontrolišućeg lika. Zahvaljujući tome, Ezra je sveprisutan i kada nije u kadru, ali svakakako bismo voljeli da Rot, glavom i bradom, dobije mnogo više prostora u preostalih pet epizoda.

Sve u svemu, „Last King of the Cross“ pokušava da nađe svoje mjesto između fikcije i stvarne priče o mafiji. Uobičajenom trezvenom narativnom tonu dodaje dozu nasilja i prisvaja kodove žanra, ali iznad svega prikazuje eskalaciju tame, što joj zahvaljujući vještoj režiji i polazi za rukom. Ako volite serije kao što je „Gangs of London“, dajte joj šansu. Sigurno se nećete navući kao na nju, niti ćete biti baš toliko oduševljeni, ali vrijedi probati. „Last King of the Cross“ zasigurno ima svojih čari.

Ocjena: 3.8/5

Ključni igrači velike kokainske igre osamdesetih godina u Australiji

Netfliksovi trileri koji su definicija

Piše: Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Ništa nije tako dragocjeno i kratko kao vrijeme koje nam je dato na Zemlji. No, to nas ne sprečava da ga olako trošimo, posebno u eri kapitalističke hiperprodukcije serijskog sadržaja. Džaba znate ili osjećate da neka serija ne vrijedi: morate doći do kraja. I prinijeti i posljednju sekundu slobodnog vremena na oltar bogovima bindža.

Nekom drugom prilikom pričaćemo o tome koliko je bindžanje suštinski štetno po fizičko i mentalno zdravlje, te činjenici da nepobitno idemo ka tome da se adikcija od Netfliksa, kao i od video-igara, ubrzo svrsta na listu zavisnosti. A da je Netfliks lako zamisliti kao jednog od pohlepnih i moći žednih modernih bogova u romanu/seriji „American Gods“

Nila Gejmana, i te kako jeste...

Naročito u posljednje dvije godine, nakon niza nerazumnih odluka o davanju zelenog svjetla stotinama nebitnoća zbog kojih imate osjećaj da stalno gledate jednu te istu seriju; ili o gašenju „neprofitabilnih“ projekata poput Finčerovog remek djela „Mindhunter“. Opet, i na takvom Netfliksu pojavi se sa vremena na vrijeme neka zaraza zbog koje nije toliko strašno žrtvovati vrijeme bogovima bindža. I koje biste pogledali do kraja čak i da napolju čitav svijet počne da gori.

Red Rose

Košmarna „Shut up and Dance“, jedna od najboljih epizoda Netfliksove antologije „Black Mirror“, vrti se oko tinejdžera koji instalira navodni antivirus i biva snimljen kako masturbira na dječju pornografiju, pa ucijenjen da počini razne zločine, uključujući i ubistvo, da snimak ne bi postao viralan. Sličnu ideju, ovog puta kao pogon za čistiji izdanak horor žanra, iskoristili su Majkl i Pol Klarkson (producenti hita „The Haunting of

Zaraze koje biste i da čitav svijet

Bly Manor“) u još jednoj Netfliksovoj i BBC tehnološkoj noćnoj mori „Red Rose“.

Pubertetska klasika

Osmodjelna prva sezona produkcijske kuće koja nam je dala i sjajnu coming of age seriju „Sex Education“ vrti se oko grupice tinejdžera iz Boltona, gradića u blizini Mančestera. Njihove živote mijenja naslovna aplikacija koja im na početku ispunjava snove (šalje novac i haljine za žurke; omogućava da komuniciraju sa voljenim osobama koje su preminule), a onda ih hakuje. Kontroliše poruke koje šalju i primaju, snima ih i na mreže postavlja sadržaj bez dopuštenja, čini sve da im pretvori život u živi pakao. Ali... Zbog čega?

Iako premisa možda ne zvuči svježe i obećavajuće, dovoljno je nekoliko minuta uvodne epizode da shvatite

Britanska „Red Rose“ ubaciće vas u tehnološku noćnu moru u fazonu „Black Mirror“; španski krimi „The Snow Girl“ hipnotisati slojevitom pričom o otmici šestogodišnje djevojčice... A nastavak hita „You“ duboko razočarati

da „Red Rose“ nije još jedna tinejdž-štancalica sa Netfliksa. Za to je ključni krivac vajb glavnih likova, koji neodoljivo podsjećaju na luckastu ekipu iz „Derry Girls“. Najbolje prijateljice Rošel (Ajsis Hejnsvort ) i Vren ( Amelija Klarkson), koje predvode samoproklamovanu „Dickheads“ ekipu, odmah vas šarmiraju autoironijom, crnim humorom i šarmantno kanalisanim srednjeprstaškim „I don’t care“, tipičnim za kraj školske godine.

Sa šašavim irskim prznicama „Red Rose“ dijeli i još jednu stvar: humor, doduše mnogo manje izražen, kao ključni odbrambeni mehanizam protiv brojnih nevolja, od pubertetske klasike (tinejdž-angst, ljubomora, nesigurnost i nezadovoljstvo sobom, strah od propuštanja), do ozbiljnih problema odrastanja poput klasnih razlika i siromaštva, te mentalnim problemima i zavisnošću slomljenih porodica. Opet, iako luckasto-ozbiljni „Derry Girl“ vajb ne ne-

RED ROSE: Neobični miks serije „Derry Girls“, antologije „Black Mirror“ i horora „The Ring“

biste gledali svijet gori

staje potpuno u nastavku, od starta je jasno da je „Red Rose“ prvenstveno horor koji tipuje na miks Brukerove „Black Mirror“ i filma „The Ring“. Klarksonima taj naizgled nemogući spoj odlično ide, makar na početku. Prva i druga epizoda, fokusirane prvenstveno na harizmatičnu Rošel, gledaju se sa licem priljubljenim uz ekran, kao da ništa drugo ne postoji. Iako sve to donekle znamo, kreatori sasvim glatko uspijevaju da nam prodaju strah i opasnost od stvaranja lažne slike (sebe i drugih) na društvenim mrežama; od potrebe za stalnim onlajn prisustvom; od robovanja smartfonima; od skrolovanja do besvijesti, bez ikakvog kraja i smisla.

Paranoja i nesigurnost

No, najjezivija stvar u vezi sa „Red Rose“ jeste paranoja i osjećaj nesigurnosti koji budi

šireći premisu s onog „telefon me kontroliše“ na sajber teroristički momenat u kojem nepoznati admin aplikacije može da upravlja svim tehnološkim uređajima u vašoj blizini. Tako da, nemate ništa od bacanja smartfona u smeće: taj neko uvijek može da dođe do vas... Hakujući GPS u taksiju, nadzorne kamere na ulicama ili telefon bilo kojeg slučajnog prolaznika.

Vožnja sa Klarksonima puna je neočekivanih skretanja, među kojima se, gle čuda, najjače ističu ne samo narativna – nego i muzička. Za unikatnu atmosferu i smjene bezbrižnih i tenzičnih momenata zadužen je, ironično, totalno anahroni soundtrack, sa hitovima devedesetih poput Faithless – „Insomnia“, koji dominiraju pričom čija se radnja odvija 2022!

Neke od njih, naročito one obrađene i dodatno obojane zlokob-

nim tonovima, nećete moći da izbacite iz glave. Najbolji primjeri su Fauzijina tjeskobna izvedba rasplesanog hita „Blue (Da Ba Dee)“ (original Eiffel 65), te „Barbie Girl“ dens grupe Aqua, čiji je iritantno-zarazni hit hor Scala and Kolacny Brothers pretvorio u melanholično čudo na jednoj sahrani (!)...

Manjak zauzdanosti

No, kada stavimo po strani takve i sve ostale adute serije, nema sumnje da su Rošel i tragična drama kroz koju prolazi žila kucavica prve sezone. Nažalost, nakon što nestane iz vidokruga, „Red Rose“ počinje da krivuda, a početna tenzija znatno opada. Ostatak ekipe jednostavno nema dovoljno šarma da vas veže za sebe poput Rošel, iako joj Ešli (Natali Bler), onako slatko opsjednuta ledi Dajanom , prilazi opasno blizu, a njena hoće-li, neće-li-to-uraditi (anti)patija Taz Sadik (Ali Kan) priređuje mnogo smiješnih „bilo je jako neprijatno“ momenata. U suštini, seriji blizanaca Klarkson fali sofisticiranosti, zauzdanosti i fokusiranosti koju demonstrira Bruker u najboljim „Black Mirror“ epizodama. „Red Rose“ jeste vožnja za pamćenje, ali mogla je da bude mnogo bolja da je kre-

atori nijesu preopteretili trpajući svašta, od virtuelne realnosti, preko duhova, do brige o mentalnom zdravlju. Finiš prve sezone je zaokružen, ali ostavljen je i hint da se priča može nastaviti, i to na drugom kraju svijeta, sa novim likovima. Da li nam to Klarksoni poručuju da je „Red Rose“ zamišljena kao antologija? Vjerujemo da jeste, a tome se i nadamo dok se čeka konačna odluka Netfliksa...

Ocjena: 3.6/5

The Snow Girl

Nije ni čudo ako su vam dosadili Netfliksovi krimi-proceduralci o nestalim osobama. Većina potencira opšta mjesta ne uspijevajući da osvježi kičmu narativa: dinamiku odnosa između policije, novinara i članova porodice najčešće uključenih u slučaj. No, srećom, španska adikcija „The Snow Girl“ (orig. „La chica di nieve“) nije jedan od takvih krimića. Šestodjelna mini-serija Hesusa Mesasa i Havijera Andresa Roiga, adaptacija istoimenog romana Havijera Kastilja, vrti se oko nestanka šestogodišnje djevojčice iz Madrida. Podijeljena je na tri

(ne)savršenog „materijala za bindž“

THE SNOW GIRL: Slojevita krimi-priča o otmici djevojčice u Španiji

vremenske linije: u prvoj pratimo događaje neposredno nakon otmice, a u drugoj i trećoj tok istrage šest, odnosno devet godina kasnije.

Izgubljeno dijete

Ključni igrači su žanrovske trope: tu su djevojčicini roditelji čiji se brak ruši zbog prebacivanja krivice; posvećena detektivka, te novinarka progonjena prošlošću koja, ni po cijenu života, neće da odustane od udarne priče. No, iako tako djeluju na papiru, likovi nijesu opšta mjesta i u praksi. Kreatori su uspjeli da ih učine komplikovanim i intrigantnim gradeći snažne motivacije i pažljivo analizirajući njihovo okruženje.

Recimo, to što novinarka Miren Roho (Milena Smit) toliko godina ne odustaje od slučaja, nije isprazno i patetično veličanje njene profesije, nego ključna odrednica njenog karaktera. I još bitnije: načina na koji pokušava da izliječi traumu i spriječi bol da je definiše. Djevojčicin slučaj istražuje Belen Milan (Aisa Viljagran), ista detektivka koja već nekoliko godina pokušava da uhvati Mirenine silovatelje. Baš zbog toga što zna koliko se od institucija (ne) može očekivati, njena potraga i metode postaju sve furioznije; a pravednička želja da je spasi odraz podsvjesne potrebe da spasi i ono povrijeđeno, zauvijek izgubljeno dijete u sebi.

Ni detektivka nije tipičan lik: ima tu momenta „usamljena žena u muškocentričnoj profesiji“, ali akcenat je više na impotenciji, korumpiranosti i manjku resursa u okviru sistema u kojem radi. Miren, kao veza između dva neriješena slučaja, svemu daje veću emocionalnu težinu i podvla-

či ključnu poruku koja se lako zaboravi kad senzacionalne vijesti o otmici ispune medijski prostor: da efikasna saradnja policije i novinara može da bude presudna za pravovremeno rješavanje slučaja. I da je izostanak ove vrste sinergije ravan potkopavanju interesa građana u čijoj su službi.

„The Snow Girl“ servira pažljivo tempirane obrte, vješto preplićući tri vremenske linije, načinjući između redova i neke krupne teme povezane s otmicom i silovanjem Miren. Recimo, trafiking, predatorstvo i nezakonski plasman video-sadržaja seksa bez pristanka, često i maloljetnika, na dark webu, gdje su bogati i moćni spremni da daju grdnu lovu ne bi li uživali u fetišima.

Progonjene oči

Iako je ova tema samo zagrebana, serija je puna neočekivanih udraca ispod pojasa zbog kojih ostajete uvjereni da nije ni smjelo da se ode dalje i dublje, jer bi bilo previše stravično i bolno za gledanje. Mnogo bolji izbor su detalji, poput onog Mireninog paničnog izlaska iz kafića kad se na vratima pojavi grupa glasnih, nepoznatih momaka, kojima se slika zjapeća dubina njenog posttraumatskog sindroma. S onom nadrealnom, onostranom ljepotom i progonjenim a odlučnim i prkosnim očima, Smit savršeno iznosi takve momente i čini da Miren ni na milisekundu ne djeluje kao žrtva onoga što joj se dogodilo. Toliko, da će vam odmah biti jasno zbog čega je zvijezda filma „Madres paralelas“ (2022), koja ovoj seriji donosi filmski kredibilitet i težinu, postala muza jednog Almodovara Kreatori serije zaslužuju nakolon i zbog vrlo rizičnog po -

Uskršnje jaje za Tejlor Svift

Jedna od karakterističnih stvari za „You“ jeste i soundtrack sa „teškim“ pop-pjesmama, pa je tako i finiš četvrte sezone odjavljen uz „Anti-Hero“, novi hit Tejlor Svift. U intervjuu za „The Cut“, Gembl je otkrila da jedna osoba iz scenarističkog tima redovno dolazi u sobu za pisanje u majici sa natpisom „Track No 5“, te da dugo nije znala da je to referenca na Tejlor t. A njeni fanovi „sviftiji“ odlično znaju njeno značenje – i da se na petom mjestu na svim njenim

teza: epizode u kojoj se radnja prebacuje na teren otmičara i prikazuje događaje iz njihove perspektive. Vrlo hrabro i skoro, ali ne i potpuno isplativo. Tu dolazimo i do najveće mane do tada izuzetno moćne serije: nedovoljno razrađenog lika otete djevojčice. Da ne ulazimo u spoiler zonu uoči samog kraja, recimo samo da njeno ponašanje samo donekle djeluje prirodno, a svakako je previše svedena upravo na ono na što Miren nije: na ulogu žrtve. To je jedini sloj koji je falio vrlo slojevitoj i mračnoj seriji „The Snow Girl“ da postane vrhunsko krimi-iskustvo.

Ocjena: 3.4/5

You

Ako je ijedna Netfliksova serija, makar do sada, bila sinonim za perfektan bindž-materijal, to je „You“ Grega Berlantija i Sere Gembl. Od 2018. kada je startovala na Netfliksu, priča o Džou Goldbergu (Pen Badžli) pronalazila je svježe načine da zakopka pitanjem dokle će ovaj „romatični“ psiho-stalker gomilati leševe i prolaziti nekažnjeno.

Obrt nad obrtima

I onda je kreatorski duo morao, ali mo-ra-o da posegne za „Fight Club“ obrtom – i usere se u sve. Nervni slom sustiže nervni slom na samu pomisao na onaj „obrt nad obrtima“ koji je užasavajuće zarazan šou pretvorio u nešto što je samo zarazni živi užas. Prije nego što elaboriramo drugi dio četvrte sezone, prisjetimo se prve polovine: početkom februara, svjedočili smo vrlo zanimljivom žanrov-

albumima uvijek nađe najranjivija pjesma. Kada u scenarističkom timu imate klasičnog „sviftija“, logično je da u tekst uleti i poneko „uskršnje jaje“. U drugoj polovini četvrte sezone, „Anti-Hero“ nije jedini omaž. Znatno suptilnija referenca koja, pak, ipak ne može da promakne pravim „sviftijima“ jeste kombinacija šifre staklenog zatvora za Merijen. „Jedan, tri, jedan, dva, jedan, devet, osam, devet.“ Ili 13. 12. 1989 – datum rođenja Tejlor Svift.

skom skretanju. Trileristična srž serije „You“ poslije transfera iz Amerike u Veliku Britaniju i Džoovog skrivanja iza identiteta profesora književnosti Džonatana Mora, začinjena je ne samo „whodunnit“ misterijom u fazonu Agate Kristi, nego i simpatičnom satirom na račun isprenemagane britanske aristokratije. Prva polovina sezone, naravno, nije pomjerila „You“ ka etiketi „prestižne televizije“. Ova serija to nikada nije bila, i pored svih zaraznih elemenata i vrlo poštenog pristupa kreatora koji su se uvijek trudili da je narativno osvježe. Na koncu, sudeći prema novih pet epizoda, Berlanti i Gembl ipak su stigli do tačke kada su precijenili vlastite sposobnosti i učinili Džoa previše komičnim za sopstveno dobro.

Na kraju je ispalo da Riz Montrouz (odlični Ed Spelirs), novi kandidat za gradonačelnika Londona, bestseler pisac i self-made milioner kojeg su, pak, sa Džoom povezali siromašno porijeklo i prezir prema visokoj klasi - uopšte nije „Tamanitelj bogatih“. Tripujući da su Finčer, Berlanti i Gembl pretvorili su ga u kinesku verziju Tajlera Durdena –i potkopali sve što su gradili u prethodnih sedam epizoda. Nije problem u tome što su kreatori konačno odigrali kartu Džoovog suočavanja sa činjenicom da je psihopata. Odveć dugo i, da budemo pošteni, prilično uspješno činili su ga ambivalentnim likom, a publiku zbunjenom činjenicom da jedan tako šarmantan lik može da bude toliki psiho. U tome je i bila sva čar serije „You“; što nikada nijeste navijali ni za, ni protiv Džoa. Samo ste gledali svijet iz njegove perspektive, intrigirani mogućnošću da ćete možda, barem na neki način, kroz ovu ekstremizovanu verziju narcisa dobiti objašnjenje o realnom mentalnom sklopu narcisodinih osoba.

Diletantska izvedba

Dakle, momenat Džoovog suočavanja sa sobom i prihvatanja činjenice da ipak više voli nego što mora da ubija - čak je za pohvalu. Problematična je, pak, njegova izvedba. Jer, teško je objasniti tu količinu transfera blama koji osjećate dok gleda-

te Džoa kako povezuje djelove slagalice pokušavajući da shvati kako je došlo do cijepanja njegovog uma i momenta kada je odlučio da Rizu prišije sva ubistva koja je sopstvenom rukom počinio u Londonu. Te epizode serije „You“ očajno su napisane, diletantski režirane, nadasve patetične, čak i za kriterijume „toliko je loše, da je dobro“ koje su bez ikakvih problema zdušno prihvatili i fanovi serije koji ipak imaju prefinjeniji krimi-ukus. No, teško da i najnaivniji među njima mogu da nađu opravdanje za onu kičastu „Baladu o slavujki i liscu“ i vraćanje „iznošene“ Merijen (Tati Gabrijel) u onaj dobro poznati stakleni kavez i fokus cjelokupne priče.

Kosturi u ormaru

Igranje na jeftine adute poput načina na koji je čuvena Love (Viktorija Pedreti) vraćena na manje od minut ne bi li se spakovao bombastičan trejler, priča je za sebe. Kao i lijeno razrješenje do tada interesantnog podzapleta u kojem Nadija ( Ejmi Li Hikman ), Džoova studentkinja previše pametna za sopstveno dobro, saznaje za profesorova nepočinstva.

A Tom Lokvud? A tvist s erotomanskom obožavateljkom

Lejdi Fibi (Tili Kiper)? A onaj finiš u kojem Džo završava u onih „jedan odsto“ populacije koju navodno toliko prezire? Ili činjenica da je Kejt (Šarlot Riči), jedina partnerka do sada spremna da zaista prihvati njegovu mračnu stranu i pomogne mu da je koliko-toliko usmjeri - odista pravi izbor za osobu poput našeg antiheroja?

Tačno je, sve su to prilično dobri momenti, naročito izbor Grega Kinera za ulogu Kejtinog opsesivnog oca Toma, čiji je kontrolišući, na sve spremni lik praktično Džoov odraz u ogledalu. I jedan i drugi ostavljaju isti utisak: dopadljivog šarmera sa prefinjenim ukusom za kojeg ne možete ni da sanjate kakve sve kosture (ali bukvalno) ima u ormaru.

No, svi ovi odlični elementi opljačkani su za značajnu dozu upečatljivosti. Jer, ili nijesu iskorišćeni do kraja (Tom), ili služe da popune prostor (erotomanija), ili djeluju toliko nezasluženo, da bude nenor-

malni bijes i želju da nikad više ne upalite „You“ („el grande“ finale).

Nepouzdan narator

Džaba što logika, na koncu, odista opravdava „deksterovski“ razvoj Džoovog lika i što se to, na neki način, sve vrijeme i čekalo. Džaba, jer tako banalno skockanom obrtu, loše napisanom tekstu i pogaženom a vrlo obećavajućem uvodu u novo poglavlje - jednostavno ne možete vjerovati.

„You“ su oduvijek nepravedno poredili sa „Dexterom“, ubilačkim masterpisom sa nažalost jednim od najgorih finiša u istoriji televizije. No, izgleda da su kreatori tek sada odlučili da totalno prigrle tu etiketu i dodijele Džou deksterovskog „mračnog saputnika“ koji op -

ravdava njegovu potrebu da ubija fokusirajući ubilački poriv isključivo na „loše momke“. Ili, u ovom slučaju, razmažene bogataše.

Ta vrsta reset dugmeta postaje posebno razočaranje upravo zbog sjajnih elemenata i onog „što bi bilo kad bi bilo“ da nije došlo do neubjedljivog „Doktor Džekil i Mister Hajd“ tvista – i to nakon čitavih sedam epizoda koje su gradile priču u znatno drugačijem, potentnijem smjeru. Možemo da pričamo i o tome da je Džo oduvijek bio nepouzdan narator, da se Tajler Durden momenat mogao i očekivati, ali ponavljamo – džaba. U praksi je sve presmiješno izvedeno.

Najžalije je to što „You“ nije završena upravo s ovom sezonom, pa da stvarno, s ovako

očajnim razrješenjem, zasluži makar taj dio „Dexter“ etikete. No, ipak nijesmo stigli do kraja. Snimanje pete sezone još nije potvrđeno, ali sudeći prema intervjuima kreatora, odavno imaju ideju makar za još jednu instalaciju. Đe će odvesti Džoa, sada kada je i odvratno bogat, i odvratno ljudsko biće, ne smijemo ni da pomislimo... Ali, sigurni smo da imaju još obrta u rukavu, te da niko u nastavku, uključujući i njega, apsolutno nije bezbjedan. I to je jedino što nas tješi, ta mogućnost da će možda stvarno dobiti po njušci i prstima, a mi počinuti od „obrta nad obrtima“ i prinošenja svog slobodnog vremena na oltar Grega Berlantija i Sere Gembl.

Ocjena: 2.2/5

YOU: Užasna zaraza pretvorena u zarazni užas u finišu četvrte sezone

PREPORUKA Ivona Medenica, vizuelna umjetnica

Vanzemaljski radoznala hobotnica

„Mare of Easttown“, „Sharp Objects“, „The Handmaid’s Tale“, „The End of the F***ing World“, „The Sinner“, „Westworld“ i „Black Mirror“.

MUZIKA

Gajim veliku ljubav prema različitim muzičkim žanrovima i svakodnevno slušam niz umjetnika i bendova kao što su: Sebastijan Telije, Guts, Damijen Jurado, Sabrina Klaudio, Lana del Rej, Gabriels, King Gizzard & the Lizard Wizard, Khruangbin, Allah-Las, Future Islands, alt-J, Slowdive, Beach House, Rhye, Puma Blue i mnogi drugi. Od navedenih, za ovu sedmicu izdvojila bih album „LAHS“ (2019) američkog rok benda Allah-Las.

ZAOBIĐI

FILM

ZGRABI

FILM

Postoji nemir koji se javlja unutar nas kada, prema kaznenim standardima društva, imamo osjećaj da izvodimo napornu predstavu odraslog doba. Taj osjećaj hitnosti da postanemo i postignemo, da se zaljubimo, dokažemo da imamo što da pokažemo dok smo na Zemlji, pokretna je inspiracija brojnih filmskih kreacija.

„The Worst Person in the World“ (Joakim Trir, 2021): moderna norveška dramedija prikazuje portret egzistencijalne krize čitave generacije kroz život Džuli, mlade žene koja plovi uzburkanim vodama ljubavnog i karijernog života. Prizemna priča o ljubavi i smrti uči nas da planovi koji su propali, Džulini ili naši, nijesu toliko važni. Vrijednost je u hrabrostida se suočimo sa ruševinama nekadašnjeg sna i da shvatimo da nijesmo ni na čijoj vremenskoj liniji osim na svojoj.

„The Great Beauty“ ( Paolo Sorentino , 2013): remek djelo italijanske kinematografije posmatra svijet iz perspektive Džepa Gambardele, prezasićenog intelektualca koji traži istinu što prevazilazi prolazne opsesije modernog društva. Film istražuje teme nostalgije, umjetnosti i potrage za smislom života kroz bogato pripovijedanje i zapanjujuće vizuelne prikaze ljepote i kontradiktornosti savremenog Rima.

„My Octopus Teacher“ (Pipa Erlih i Džejms Rid, 2020): dokumentarac o prirodi prati Krega Fostera dok slobodno istražuje podvodni svijet južnoafričke šume morskih algi i otkriva potpuno vanzemaljsku motivaciju u obliku neobično radoznale hobotnice. Film je ostvario značajan uticaj na publiku širom svijeta, kako na emocionalnom planu, tako i na polju jačanja ekološke svijesti i naučne zajednice. U moru jednako inspirativnih filmova, izdvojila bih dva koja posjeduju veću dozu ekscentričnosti. „Get Out“ (Džordan Pil, 2017): horor-triler o mladom Afroamerikancu koji posjećuje porodicu svoje djevojke i otkriva uznemirujuću tajnu. Pil u filmu istražuje važne teme, uključujući rasizam, identitet, hipnozu i kontrolu uma.

„Nocturnal Animals“ (Tom Ford, 2016): psihološki triler prati Suzan, uspješnu vlasnicu umjetničke galerije, koja od bivšeg muža dobija rukopis i suočava se sa bolnim istinama njihove prošlosti. Moć umjetnosti, osvete i kajanja, centralne su poruke ovog filma.

TV

„Love, Death & Robots“ Tima Milera, uzbudljiva i vizuelno zapanjujuća zbirka animiranih kratkih priča, pomjera granice televizijskih serija. Raznolikim rasponom stilova i žanrova, svaka epizoda nudi provokativno i nezaboravno iskustvo.

Takođe, izdvojila bih nekoliko genijalnih serija, kao što su: „Black Monday“, „Succession“,

Nedavno sam pogledala film koji nije ispunio očekivanja, psihološki horor pod „I’m Thinking of Ending Things“ (Čarli Kaufman, 2020). Iako je pokupio mnogo nagrada i pozitivnih kritika, ovaj film je zbunjujući isto koliko i dubok. Radnja je zamršena, likovi su nedovoljno razvijeni, a dijalozi frustrirajuće dugi, često vrlo usiljeni i neprirodni.

Ne preporučujem filmove koji su plitki ili im fali dublje značenje. Takve mogu da budu romantične komedije sa predvidljivim zapletom ili akcioni filmovi koji se fokusiraju isključivo na eksplozije i specijalne efekte, a ne na razvoj likova ili smisleno pripovijedanje.

TV

Vrste TV sadržaja koje smatram štetnim uključuju: rijalitije ili serije koje potenciraju nezdravu konkurenciju, dramui veličaju toksično ponašanje; emisije koje promovišu negativne stereotipe ili jačaju štetna uvjerenja kao što su rasizam, seksizam, homofobija i drugi oblici diskriminacije; kao i programe koji guraju u prvi plan nerealne standarde ljepote.

MUZIKA

Jedna vrsta muzike koju ne bih preporučila je „death metal“ koji karakterišu agresivni gitarski rifovi, brzi i teški bubnjevi i vrlo intenzivni vokali. Obično je prate tekstovi koji promovišu nasilje, destrukciju i mržnju, što može dovesti do negativnih emocija i lošeg uticaja na mentalno zdravlje.

IVONA MEDENICA: Voli animiranu antologiju „Love, Death & Robots“

Ivona Medenica

v Bojana Vunturišević Ljubav

Iskorak u mejnstrim za omiljenu beogradsku alternativku došao je u delikatnom momentu: pjesme albuma

„Ljubav“ nastale su u periodu kad se borila za sopstvena autorska prava.

Pod etiketom „Bassivity“, Bojana Vunturišević tako iskoračuje na novu teritoriju, ali ovom pločom neće osvajati slušaoce nekog drugačijeg senzi-

biliteta. Prije će biti da je počev od singla „Ljubav“, pa uz pjesme poput „Madrina“ i „Gde si sad“, uspjela da potpuno razoruža onu publiku kojoj je već bila dobro poznata. I to je super, sa pitkijom, konkretnijom i čak smjelijom formom, pronašla je autorsku čvrstinu. Ono lice i naličje „Ljubavi“ nije nekakav ispovjedni spisak zamjerki umorne osobe. Ne,

Bojana je jaka jer upravo takvoj ljubavi spremna je da se ponovo daje. Ne zato što je boljelo i što je svašta nepravedno spoticalo – već i uprkos tome. Sa njom je savršen „tandem“ upravo smirenija, ali i intimnija „Gde si sad“, koja razoružava zaraznim refrenom. Emancipatorska „Sama“ na tragu klasičnijeg popa i gorka „Care“ su dokazi pjesničkog

talenta i zrelosti. Kao takve su dovoljne da ponište utisak o praznijem hodu i ponavljanju tema u završnici sa pjesmama poput „Solita“ i produkcijski nabudžene „Money“. S albumom „Ljubav“ Bojana Vunturišević predstavila je novu sebe, a sada je vakat i da se autorski potpuno razmaše.

Ocjena: 76/100

Vili Nelson I Don’t Know a Thing About Love

Harland Hauard je u kantri klasiku ,,I Don’t Know a Thing About Love“ pjevao o neznanom junaku koji Mjesecu zbori o tužnoj ljubavi. Mjesec mu potom samo odgovara, da slabo išta zna o tim ljudskim stvarima.

Na omotu „I Don’t Know a Thing About Love“, zaokružen u Mjesecu je lik Vilija Nelsona Ilustracija je djelo Vilijevog sina Majke. Hauard, velikan kantrija i tvorac one čuvene krilatice da tu muziku čine samo „tri akorda i istina“ bio je blizak Nelsonov prijatelj. Sa 89 godina, na čak 73. albumu (!), titan američke muzike poželio je da se Harlanu oduži, izvedbom deset pjesama iz njegovog opusa.

Fever Ray

Radical Romantics

Ljubav kao nešto sasvim delikatno ali i otuđeno; san koji će se raspršiti ako ga preglasno izgovorimo. Takvu je predstavlja Šveđanka Karin

Drejer, alias Fever Ray, na trećem albumu.

To je podloga na kojoj Karin muzički spaja naizgled nespojivo, u okvirima ploče „Radical Romantics“. Na primjer, u pjesmi „Looking for a Ghost“ citi-

raće Boba Marlija, a muzički hvatati slavnog američkog kompozitora (uglavnom filmske) muzike i Oskarovca Henrija Mansinija – poznatog kao, na primjer, autora slavne

„Pink Panther“ teme!

Drejer to radi svježe i nepredvidljivo, a pritom vas i sjajno zabavlja. Pa čak i onda kad demonstrira neizlječivu stidljivost ili je ispovije-

Njihove zajedničke crte i putevi su suštinski i jedna škrinja istorije kantrija. Na primjer, zajedno su bili odgovorni za dva najveća hita legendarne Patsi Klajn („Crazy“ i „I Fall to Pieces“)... I sve to je razlog, da i modernija publika sa pažnjom osluškuje: na koji način će Vili napraviti intimni izbor za deset Harlandovih pjesama. Apsolutni pogodak su najpoznatije pjesme Harlandove karijere:

„odmetnički“ klasik „Streets of Baltimore“ i „Busted“ koju su potom proslavljali Rej Čarls i Džoni Keš. Sveukupno, utisak je nepogrešiv, o pravedničkoj i čvrstoj emociji, dostojanstveno iznijetom i muzički oslikanom prijateljstvu, a sve utemeljeno na životnom i karijernom iskustvu... Onako je uvijek i činio, kako to i u 90. godini čini Vili Nelson. S. S.

Ocjena: 80/100

da. Ili kada, u već pomenutoj pjesmi, ostavlja praktično jedan lični oglas: „Looking for a person with special kind of smile. Teeth like razors, fingers like spice“...

U ovoj sint-pop formi, kao Fever Ray, jasno je da je Karin značajno istupila u odnosu na elektronski projekat The Knife koji je stvarala sa bratom Olofom. Uspjela je to koncipirajući „Radical Romantics“ kao svojevrsni notes kratkih crtica o ljubavi. A takva je i seksi, i osvetnička, pa i sasvim nadmoćna kada pokušaju da je stišaju, racionalizuju, sputaju ili drže u kavezu.

Najinteresantnije, Karin slavi ljubav kao prostor za divnu vježbu strpljenja. U pjesmama poput „Even it Out“ pronalazi kosmički mir, ljekovit, sa pokrićem. „Radical Romantics“ je tako album čistih računa, kojem je odveć lako vjerovati. S. S.

Ocjena: 81/100

S. S.

Jovan Šibinović, frontmen

Dajte mi film o Boru

„Kad budem mrtav i beo“ (Živojin Pavlović, 1967). Inače, vrlo slabo pamtim citate, ovo je možda jedini koji mi je ostao urezan što se tiče domaće kinematografije. I u kontekstu filma stvarno nosi jednu gotovo proročansku težinu.

Film koji Vas čini srećnim?

- „School of Rock“ ( Ričard Linklejter, 2003) sa Džekom Blekom. Mogao bih da ga gledam svake godine 30 puta, nikad mi neće dosaditi.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Dara iz Jasenovca“ ( Predrag Antonijević , 2021) je skandalozan film, sve u vezi sa njim zastrašujuće je u negativnom smislu. Žrtve tog zločina nisu zaslužile da budu oblaćene takvom sramotom od filma. Žao mi je što sam se ovde „odmakao“ od šaljive forme i uplivao u politiku, ali zaista sam jedino tada poželeo da ubijem režisera. Mada, to uopšte i nije nikakav režiser.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Blade Runner“ (Ridli Skot, 1982). Šta se tu, kog đavola, dešava i zašto svi citiraju onog lika na kraju? Drugi deo izgleda baš lepo, ali mi i dalje skoro ništa nije bilo jasno.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ja sam vaša budućnost.“, kaže Stevan Nikolić Stiv u filmu

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Pre nekoliko godina drugar mi je pokazao klip na Jutubu koji datira iz devedesetih godina prošlog veka. Zove se „Njegova Svetost Kralj Crne Gore BORO I MIRANOVIC“.

Taj čovek je valjda bio predsednički kandidat, išao je po gradu obučen kao Konan Varvarin, vitlao mačem i pričao otprilike kako će da pretvori Crnu Goru u Monako zato što je mnogo jak i vežba svaki dan. Ja bih želeo da vidim dugometražni film o njegovom liku i delu.

Omiljeni filmski rivali?

- Naruto i Saske, ako se anime računa.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ima ona scena u filmu „Mamurluk u Bangkoku“ („The Hangover II“, Tod Filips , 2011) u kojoj se članovi ekipe bude u hotelskoj sobi i onda shvate da je u kupatilu tigar. Posle se, valjda ispostavi, da je to ljubimac Majka Tajsona, pa moraju da ga vrate.

Muzika beogradskog sočnog garažnog pank benda Šajzerbiterlemon odjekuje od istina naše gorke svakodnevice. „Dana sve više, ideja sve manje“, vrtimo se ukrug, a umjesto pomjeranja brda i leta, „stremimo ka tlu“. U ogledalu lik koji ne želimo vidjeti, a jedino čemu se valja prepustiti jesu ples i oslonac na dragi lik.

Gost naših „Obrtaja“, frontmen šajzerovaca Jovan Šibinović, i njegova kreativna ekipa ponosni su na drugi album iz 2022. „krčkan“ tri godine, a koji se našao na top-listama najboljih muzičkih kritičara iz regiona. Protekle godine obišli su cijelu bivšu Jugoslaviju, stigli

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Miš detektiv Bazil i Ratigen, glavni negativac filma

„The Great Mouse Detective“ (1986). Mogla bi da bude i Sidova baba iz četvrtog dela franšize „Ice Age“. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Sigurno sam gledao i nešto pre toga, ali prvi koji mi je ostao urezan u sećanju jeste „Harry Potter and the Goblet of Fire“ (Majk Njuel, 2005).

To mi je i dan-danas omiljeni film iz HP univerzuma. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Neka kombinacija dva saundtreka bi bila idealna, recimo iz filmova „Juno“ ( Džejson Rajtman, 2007) i „RocknRolla“ (Gaj Riči, 2008).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Kada sam bio srednjoškolac, želeo sam da odem u Ameriku, ali onakvu kakva je predstavljena u filmovima iz serijala „American Pie“. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Izveo bih Harmonija Korina, Nika Krola i Bila Hejdera na neku svirku koja je toliko loša, da je dobra - i pili bismo samo pivo.

i do Budimpešte, Sofije, Bratislave. Ove, nadamo se, neće zaobići ni Crnu Goru, a pa osim novim spotovima koje najavljuju, nadamo se i đuskanju uživo.

U međuvremenu, Šibinović nas vodi na žur u „Školu roka“; podsjeća na filmski urnebes u kojem sporednu ulogu igra tigar Majka Tajsona; izjavljuje ljubav jednom briljantnom, nedovoljno poznatom Diznijevom pacovu - i sanjari o jednoj majici legende Lejkersa iz osamdesetih. I kroz filtere filma, TV i muzike provlači još štošta zanimljivo o sebi i svom pogledu na svijet.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Nema smisla da Tarantino snima film na Balkanu, ovde su sve njegove najbizarnije ideje već realizovane u stvarnosti.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Stand By Me“ grupe Oasis me podseća na rano detinjstvo i porodicu. Album na kom je bila ta pesma objavljen je 1997, iste godine kada sam se rodio, i čitava ta ploča mi je nekako podsvesno urezana u sećanje jer sam je slušao u najranijem detinjstvu.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Odgovor je očigledan: „Smak svita“, TBF.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Bad copy žoor“, Bady Copy. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Danny Nedelko“, Idles. Vaša pjesma za karaoke?

- Sve pesme Zdravka Čolića. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Zdravka Čolića.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ako nekog svi obožavaju, ne može se olako govoriti da je taj neko precenjen, ali svakako me najviše nerviraju te neke manje-više starije rok grupe kao što su YU grupa, Van Gog, E-Play, i tako dalje. Okej, ima tu dobrih pesama, ali samo odjebite više.

benda Šajzerbiterlemon

Boru Miranoviću

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Ne mogu da kažem da me baš toliko lično pogađaju smrti ljudi koje ne poznajem, mada kad Zdravko Čolić umre, to će me sigurno navesti na neke mračne misli o prolaznosti života. Verovatno ste do sada shvatili da baš volim Zdravka Čolića. To je apsolutno istina, ali neću dodatno pojašnjavati.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Ala“, Bajaga i Instruktori. Ukratko, u refrenu koji traje petnaestak sekundi, Bajaga isključivo nabraja države sveta, i to potpuno nasumično. Bizarno, ali to moraš voleti.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Nikada nisam držao postere na zidu.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ne znam da li će nas nadživeti, ali sigurno će svirati do smrti.

TV

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Na Jutubu postoji nešto što se zove „Kosmoplovci – Oktobarfest“, a kreatori to opisuju kao „domaću tragikomičnu onlajn telenovelu o odrastanju i inicijaciji“. Mislim da ima petnaestak epizoda. Ja bih to puštao celom regionu po celi dan na svim televizijskim kanalima.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Za mene nema takvih serija. Loš kraj, barem što se mene tiče, ne može da pokvari pozitivan utisak o sjajnoj seriji.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Naruto Šipuden nije samo moj omiljeni anime, nego mi je i jedna od dražih serija uopšte, ali nikad nisam odgledao poslednju epizodu.

Serija idealna za kišni vikend?

- „Big Mouth“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Yu-Gi-Oh“. Najdraži par iz serije?

- Ovde moram ipak navesti

filmski par: Džuno i Bliker („Juno“).

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Mislim da je bilo nekih epizoda kada se udruže, te sam najviše voleo. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- U seriji „Winning Time“ o čuvenoj generaciji Lejkersa iz osamdesetih godina, Karim Abdul Džabar nosi neku šare-

nu majicu koja mislim da bi mi baš dobro stajala. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Ono što je radio Barni Stinson u seriji „How I Met Your Mother“, odnosno „PLEASE“. Ko je gledao seriju, kapira foru. Ko nije, neka odmah krene da je gleda. To je najbolji sitkom, a možda i jedna od najboljih serija svih vremena.

Milena ČAVIĆ

Jovan Šibinović: Obožava muziku iz filmova „Juno“ i „RocknRolla“

Ana Žeželj

kalendar Muzička plejlista sa šmekom dvijehiljaditih

Ovo su pjesme

zbog kojih ćemo uvijek kliknuti „lajk“ kad nam na društvenim mrežama iskoči screenshot

Winamp plejera sa listom hitova koji su obilježili jednu čitavu eru

Kad neko spomene 2003, što je prvo što vam padne na pamet? Da je te godine Majkl Džekson otišao u penziju? Da je najpopularnija serija bila CSI? Da smo svi i dalje koristili Yahoo? Možda ipak to da je Ejdrijen Brodi poljubio Hale Beri kada mu je uručila Oskara za najbolju glavnu mušku ulogu? Ili, da je (baš) te godine izašao album koji je obilježio vaše tinejdžersko doba?

Ako se fokusiramo isključivo na muziku, pod uslovom da ste milenijalac/milenijalka, gotovo je sigurno da imate na umu cijelu listu pjesama koju vezujete za čuvenu 2003. i onaj mp3 player koji više ne funkcioniše, ali na kome se i dalje nalazi većina ovih pjesama.

Pa, kada smo već kod pubertetlija i oživljavanja nostalgije... Kako se 21. marta svake godine obilježava Svjetski dan tinejdžera, hajde da iskoristimo priliku da se prisjetimo pjesama koje su na nas milenijalce ostavile najveći pečat i podijelimo ih sa mlađim generacijama. Ipak su to pjesme zbog kojih ćemo uvijek kliknuti „lajk“ kad nam na društvenim mrežama iskoči screenshot Winamp plejera sa listom hitova koji su obilježili jednu čitavu eru... I koji su, nekim čudom, kod svih nas bili maltene isti.

Evan E sc E nc E

Bring me to Life

Iako je Evanescence bend koji su pretežno slušali mračni, tužni i ljuti tinejdžeri (čitaj -

Suho zlato iz milenijalskog mp3 plejera

nija osoba u odjeljenju imala „Bring me to Life“ na svojoj plejlisti.

Outkast Hey Ya

Hip-hop duo iz Atlante i pjesma „Hey Ya“ doživjeli su sličnu sudbinu kao Evanescence. Nije bilo bitno slušate li tu vrstu muzike. Čak ni to ako slušate hip-hop, da li je u pitanju onaj kvalitetni ili totalni mejnstrim. „Hey Ya“ je pjesma koju smo svi znali i kojoj se i dan-danas obradujemo (ne zaboravimo na TikTok mash sa Metjuom Makonahijem koji uskače svaki put kad Andre kaže „alright“). Naravno, i spot je bio prilično upečatljiv, pa nije da se nije pokušavalo izvući sve zeleno iz ormara ne bi li se sklopio outfit sličan Outkast ekipi, a sve to je pratila i odgovarajuća koreografija.

FOO Fight E rs Times Like These

te: gotičari), čiji je garderober obuhvatao sve nijanse crne, a često su znali i da pretjeraju sa crnim krejonom oko očiju – „Bring me to Life“ bila je jedna od onih pjesama kojom smo svi bili jednako zaraženi. Da li zbog filma „Daredevil“ (onog slabašnog sa Benom

Aflekom ) na čijem se soundtracku našla zajedno sa još jednom gotičarskom himnom „My Immortal“? Ili zbog vokalnih mogućnosti Ejmi Li , zbog kojih niko nije ostajao ravnodušan? Iskreno, to se nikada nijesmo zapitali. Bitno je bilo samo to da je i najsunča-

Za najveće ljubitelje benda Foo Fighters, 2000. i 2001. i nijesu bile neke godine. Ekipa je imala gomilu problema sa snimanjem albuma, što se samo pogoršalo kada je bubnjar Tejlor Hokins zbog upotrebe heroina završio u komi nekoliko sedmica. Nakon toga je Dejv Grol nakratko prihvatio da svira za Queens of the Stone Age i do daljnjeg praktično

Spisak hitova koji milenijalce i dan-danas momentalno vraća u doba odrastanja

pinterest.com

u susret Svjetskom danu tinejdžera

ugasio Foo Fighters, ali i izazvao hejt ostalih članova benda. Kada su se konačno okupili da bi nastavili rad na albumu, falilo je to nešto zbog čega bi ekipa, nakon mjeseci netrpeljivosti, kliknula opet. To nešto bila je pjesma „Times Like These“ koju je, u trenutku nedostajanja drugara, Dejv ispisao na salveti. Ostalo je, znate već, istorija.

Coldplay

Clocks

Kori Tejlor (pjevač benda Stone Sour i, još bitnije, Slipknota) mnogo puta u intervjuima govorio je da je muzika koju svira Coldplay previše optimistična i ishajpovana za njegov ukus, što vam je moglo slomiti srce ukoliko ste u jednom trenutku bili ljubitelji i njegove i njihove muzike (a nije da nije bilo slučajeva). Ipak, čak je i Kori, i to na vrhuncu hejta, nakon Coldplay albuma „Viva la Vida“, izjavio da je „Clocks“ pjesma koja je zaslužila slušanost i popularnost koju je dobila i da se neko vrijeme, sa razlogom, nije moglo proći ulicom, a da je odnekud ne čujete.

The Whi T e ST ripe S Seven Nation Army

Pjesma sa kojom ne morate upoznavati mlađe generacije jer je toliki klasik da je, koje god žanrove slušaju, sigurno znaju. Smjela tvrdnja, na koju ćete nerijetko naići, jeste i to da je „Seven Nation Army“

jedna od pjesama koje su obilježile ovaj vijek - barem kada su u pitanju radio-hitovi. Njena jednostavnost, gotovo hipnotišući ritam, sjajan rif i glas Džeka Vajta – objašnjavaju zbog čega njeno vrijeme nije prošlo ni nakon 20 godina!

Jay-Z

99 problems

If you’re having girl problems, I feel bad for you, son - stih je koji (bez pretjerivanja) može da dovrši i većina naših roditelja jer su, u najbuntovnijem peri-

odu našeg života bili prisiljeni da slušaju čak i muziku čiji su tekstovi bili upitnog karaktera, te koju vjerovatno ne bi razumijeli ni da nam se scenario filma „Freaky Friday“ (2003) sa Džejmi Li Kertis i Lindzi Lohan nekako dogodio u realnosti. A kad smo već kod ove kultne milenijalske komedije... koliko ste istih postera kao Lindzina junakinja zalijepili i u svojoj sobi?

Elem, godinu kada je premijerno prikazan „Freaky Friday“ obilježio je i Jay-Z sa „99 problems“, ali i Bijonse, njegova sada još popularnija supruga. Te 2003. izbacila je prvi singl nakon odlaska iz grupe Destiny’s Child, pjesmu „Crazy in Love“, koju je u tom trenutku poguralo baš to što je na njoj gostovao Jay-Z.

Three d oor S doWn Here Without You

Za romantičare, ali i ljubitelje superherojskih filmova, nezaobilazna faza bili su i bendovi poput Three Doors Down i Nickelback, čija je, recimo, „Hero“ i pored krindža koji sada osjetimo kad se sjetimo da smo ih slušali, i dalje najbolja pjesma u svim „Spiderman“

filmovima. Poslije „Kryptonite“, koju smo na dial-up internet konekciji skidali 50 minuta (pa onda opet, jer je u međuvremenu zazvonio telefon), došla je „Here Without You“... Savršena balada za taj neki malo mekši rok žanr na koji smo u trenutku prvih simpatija svi padali, htjeli to ili ne.

50 Cent In Da Club

Najprodavaniji album 2003. godine bio je „Get Rich or Die Tryin’“, a pjesma „In Da Club“ našla se na vrhovima svih mogućih muzičkih top lista, pa samim time i na gotovo svakom mp3 plejeru zajedno sa „P.I.M.P.“ i „21 Questions“ koje su takođe bile veoma popularne.

l inkin park Numb

Međutim, bez obzira na to što kažu liste i činjenicu da su mnogi od nas poželjeli klabing sa 50 Centom, album koji je te godine imao svaki tinejdžer bio je „Meteora“, a Linkin Park je u godinama koje su uslijedile postao zaštitni znak

neshvaćenih tinejdžera. Zbog toga i dan-danas, sve pjesme sa te ploče, ne samo „Numb“, naročito nakon tragične smrti Čestera Beningtona, bude istu dozu nostalgije i preplavljuju emocijama.

Gary Jule S

Mad World (cover)

Mentalne bolesti i pop muzika teško da su bili stranci osamdesetih godina prošlog vijeka, ali je to rijetko ko tako dobro potencirao kao bend Tears for Fears. Ipak, iako je u pitanju obrada originala koju je Geri Džulz 2003. snimio za film „Donnie Darko“, pjesma „Mad World“ se zapravo baš u ovoj verziji proslavila kod milenijalaca još jednom budeći taj svi-mi-imamo-gotičara-u-sebi momenat kod tinejdžera širom svijeta. Istovremeno, bila je i svjedok vremena kada su se na istoj plejlisti mogli naći i stihovi „With a taste of your lips, I’m on a ride“ (Britni Spirs, „Toxic“) i vjerovatno najdepresivniji stihovi ikad napisani: „And I find it kind of funny, I find it kind of sad / The dreams in which I’m dying are the best I’ve ever had.“

Biljana MARtInIĆ

Četvrtak, 16. mart 2023.

Tipičan primjer tinejdž-sobe iz dvijehiljaditih u filmu „Freaky Friday“

decenija od premijere Viskontijeve

Melanholični pad italijanske aristokratije

Čuvena scena plesa snimana je čitav mjesec, a režiseru je

pružila efikasnu priliku da spoji dvije oprečne strane Italije pod isti krov i svoju epsku dramu pretvori u stvar filmske istorije

Jedna od najvažnijih figura italijanske umjetnosti 20. vijeka, režiserski maestro Lukino Viskonti , autorsku filmsku igru počeo je sa vrlo udobne i uzvišene pozicije zahvaljujući prominentno bogatoj porodičnoj platformi. No, iako se čini da je uz takvo zaleđe izuzetno jednostavno započeti rad na filmskom neorealizmu, na koncu, za umjetnost je uvijek potrebno nešto mnogo konkretnije. Recimo, talenat da višenamjenske elemente gole dramaturgije znate spakovati tako da djelo šalje signale i decenijama nakon premijere. Baš kao „Il Gatto -

pardo“, prvi put prikazan u Rimu, 27. marta 1963. godine.

Psihološka analiza Viskonti nije slučajno odabrao da adaptira „Il Gattopardo“ Đuzepea Tomasija di Lampeduse , nagrađeni roman o nostalgičnom padu sicilijanske raskoši iz perioda risorđimento, kada je aristokratija izgubila bitku sa nižom klasom koja je na koncu ujedinila Italiju. Režiser je vrlo personalno shvatio ovu filmsku igru u kojoj je centralno postavljena jedna porodica, čije bogatstvo i esencijalna dramatičnost zavise od teškog političkog i so -

Kostimi pod lupom publike

cijalnog scenarija u kojem se „zemlja u obliku čizme“ nalazila u 19. vijeku.

Nezaboravna scena plesa u kojoj blistaju fenomenalna

ciliji, nije bila lak zadatak za već uigranog Viskontija, ali je teško zamisliti scenario u kojem neko drugi u tom periodu uspijeva da kompletira ovu

Kostimi Pjera Tosija - referentna tačka za savremene modne dizajnere

pinterest.com

S obzirom na to da se radnja filma „Il Gattopardo“ odvija u 19. vijeku, te da je u centru fabule plemićka porodica, Viskonti je na samom početku procesa shvatio da će morati da komunicira i kroz kostim. Italijanski kostimograf Pjero Tosi takođe je bio svjestan da će dizajn imati specijalnu ulogu i da će autentičnost njegovog rada biti pod posebnom lupom publike. Kompleksan zadatak sasvim sigurno shvatio je ozbiljno, pa ne čudi izbor haljine koju je Kardinale nosila u centralnoj sceni bala. U prilog tome dovoljno govori jedan od tadašnjih tekstova objavljenih u magazinu „Vogue“ u kojem je sasvim precizno podvučen „renesansni ukus koji se uklopio sa senzitivnošću istorijskog perioda“. Na koncu, mnogi moderni dizajneri iskoristili su „Il Gattopardo“ kao platformu za neke od savremenijih odjevnih komada. Neki među njima poput predstavnika modnih kuća „Dolce & Gabbana”“ i „Roberto Cavalli“ otvoreno su potencirali Tosijeva odjevna rješenja kao snažnu referentnu tačku.

Viskontijeve nostalgične filmske igre „Il Gattopardo“

Predmet šale kritičara

Iako je film bio očekivani i apsolutni hit u Evropi, posebno u Italiji i Francuskoj, „Il Gattopardo“ doživio je i iznenađujući neuspjeh prekoputa Atlantika. Većina američkih kritičara nije mogla da se ne našali na račun nekih režiserskih odluka, čemu sigurno nije pomogla Viskontijeva bogata porodična prošlost. No, činjenica je da je režiser s američkom publikom imao poseban problem: Amerikance je više interesovala Lankasterova rola nego kako i zbog čega je odlučio da prikaže turbulencije u italijanskom društvu.

Ipak, nakon što je „Il Gattopardo“ nagrađen Zlatnom palmom na 16. izdanju Kanskog filmskog festivala, pobijedivši pritom „What Ever Happened to Baby Jane?“ Roberta Oldriča i „To Kill a Mockingbird“ Roberta Maligana, filmski kritičari su polako počeli da mijenjaju ploču. Na koncu, Viskontijevo djelo na Oskarima pronašlo je mjesto samo u kategoriji najboljeg kostima koji je, pak, Pjero Tosi izgubio od italijanskog kolege Pjera Gerardija za klasik „8 ½“ Federika Felinija

psihološku analizu jednog vrlo čudnjikavog istorijskog perioda Italije.

Nešto slično kao za Viskontija možemo da kažemo i za glu-

mačku ekipu koja je odabrana uz višestruke probleme, posebno kad je riječ o izboru za ulogu princa Saline. S obzirom na to da mnogi velikani koje je režiser zaista želio, tada nijesu bili slobodni, producenti su preuzeli stvar i odabrali popularnog ali na papiru (ne)adekvatnog Berta Lankastera . Režiser je pobijesnio zbog toga što je američki superstar doveden bez prethodnih konsultacija, ali „na kraju smo imali uspješan brak“, kako se i našalio glumac u jednom od intervjua.

Kao što Viskontijevo djelo sada ne možemo da zamisliti bez Amerikanca, tako je „Il Gattopardo“ nezamisliv i bez Alena Delona i fenomenalne

Klaudije Kardinale, koja je u Viskontijevo djelo ulila reflektujuću ljepotu tog perioda.

Preciznost i hrabrost

Zahvaljujući maestralnom direktoru fotografije Đuzepeu

Rotunji, ovo italjansko vizuelno zadovoljstvo donijelo je mnogo kadrova za pamćenje. Ipak, scena koju je najlakše izdvojiti jeste i kruna vrhunskog režiserskog rješenja. To je, naravno, ona nezaboravna scena plesa.

Snimana je čitav mjesec, a režiseru je pružila efikasnu priliku da spoji dvije oprečne strane Italije pod isti krov, odnosno da ih ulovi u jednom kadru. Viskontijeva lagana preciznost i hrabrost da pusti vizuelne detalje, koji uključuju 2.000 kostima Pjera Tosija, duboke tonove i prostorne kadrove, da govore u njegovo ime, i to znatno efektnije – odavno su stvar filmske istorije. Iako, bez sumnje, ova epska drama, nije ni približno uticajna kao Viskontijev debi „Ossessione“ (1943) ili pak „Morte a Venezia“ (1971), „Il Gattopardo“ sasvim sigurno decenijama drži visoko mjesto u

njegovoj ali i cjelokupnoj italijanskoj kinematografiji. Ova melanholična dekadentnost italijanskog društva posložila je set pravila, koja bi mogla da se primijene i na jedno novo, moderno društvo, ali i u svijetu savremene filmske produkcije.

Uostalom, ako nam je zaista upitno koliko se ova Viskontijeva igra s italijanskim bogatstvom smatra efektnom i dan-danas, prisjetimo se riječi Martina Skorsezea. Kada su ga pitali koji mu je omiljeni film, odgovorio je: „‘Il Gattopardo’ je jedno od najljepših vizuelnih iskustava u istoriji filma“. L. MURSELJEVIĆ

fenomenalna režiserska rješenja (FOTO: pinterest.com)

Viskonti na setu sa Bertom Lankasterom

pinterest.com

PODGORI č ARENJE

Bondova Nađa

ca svjetske književnosti. Tokom Drugog svjetskog rata aktivna partizanka, u Požarevcu i Beogradu!

Milka je bila romansijerka i jedna od prvih spisateljica s objavljenim romanom među Crnogorkama. Zvao se „Svitanje“, pisala ga je od 1963. i uprkos teškoj bolesti skoro ga privela kraju. Preminula je 1971.

Naše

misli su u ovom tužnom trenutku sa Nađinom porodicom i prijateljima... Tako se, 6. aprila 2019, od jedne njemu važne glumice iz „Džejms Bond“ filmova opraštao Šon Koneri. Crnogorcima je ta rečenica ostala ispod radara; a važna je konekcija između Holivuda i naše zemlje. Prije nego bondovska priča stigne i do pljevaljske gimnazije – valja kopati iz riznice sjećanja zaljubljenika u one najbolje „Džejms Bond“ filmove sa početka šezdesetih.

Jedna od najopasnijih ženskih iz tih uvodnih špijunskih filmova sa Konerijem bila je Karimova djevojka. U drugom filmu franšize, „Iz Rusije sa ljubavlju“ („From Russia with Love“, Terens Jang, 1963), nju je glumila Nađa Regin. Ili – Nadežda Poderegin. Po ocu – Ruskinja, po mami –Pljevljanka.

Nađa je godinu kasnije imala još jednu, ovog puta malu rolu. U „Goldfinger“, još jednom filmu o Džejmsu Bondu u režiji Gaja Hamiltona, igrala je Bonitu, potpuno novu junakinju. Sa sve slučajem istrage sumnjivog milijardera koji namjerava da kontaminira zlato u Fort Noksu... U svakom slučaju, malo bezazlenije od neponovljive hladnoratovske i ljubavne igre

„From Russia with Love“ - Bondove lude avanture preko Londona, Istanbula i Beograda, do Venecije.

U kojoj mjeri su ta dva filma izdržala test vremena: i dan-danas na listama kritičara upravo se „Goldfinger“ i „From Russia with Love“ kotiraju najvisočije po prosječnim

ocjenama, od svih 27 dosadašnjih!

Pristojnu karijeru Nađa je gradila u Beogradu, još krajem četrdesetih; njene role mirisale su na bunt i alternativu mnogo prije „crnog talasa“ jugoslovenskog filma. Na primjer, u „Ešalonu doktora M.“ Žike Mitrovića 1955. glumila je Hatidžu; već iste godine snimala je dva filma u Njemačkoj... A samo dvije godine kasnije glumila u suptilnom hororu „The Man Without a Body“ režisera Čarlsa Saundersa Nađa je bila apsolutna buntovnica i avangardan tip. Kćerka ruskog imigranta, inžinjera, koji je tokom Drugog svjetskog rata strijeljan u Kraljevu jer je odbio da napusti učenike... Ignjatije Poderegin izašao je sa njim na strelište.

E, Nađa je kao gimnazijalka i nakon rata hapšena „po pitanju IB rezolucije“ – bila je u pritvoru nekoliko mjeseci jer je 1948. uhvaćena u rasturanju letaka o tome kako je „Tito izdao ciljeve komunizma, jer sakuplja automobile kao igračke“! Nije joj to posle smetalo za upis u glumačku akademiju; za jednog londonskog industrijalca udala se nakon susreta na festivalu u Kanu... Od kraja šezdesetih nije glumila, uglavnom je radila kao scenarista na britanskom Javnom servisu. I do kraja života živjela u Londonu.

E, njena mama Milka Bajić Poderegin bila je intelektualka skoro bez premca u predratnoj Jugoslaviji. Rođena u Pljevljima 1908. (tada u Osmanskom carstvu), jedna od prvih maturantkinja pljevaljske gimnazije... Potom, od 1928, profesori-

Zaglavi se

Vođena Milkinim bilješkama, Nađa je uspjela da završi roman 1987. godine. I tu taj ženski rodoslov, od Pljevalja do Džejmsa Bonda, dobija najblistaviji biser. Jer „Svitanje“ je prevedeno i na engleski, i na francuski jezik...

Milka je preminula u kćerkinom domu u Londonu; a po sopstvenoj želji sahranjena je u svojim Pljevljima, kraj majke Jelenke. Jedna ulica u našem najsjevernijem gradu sada nosi ime Milke Bajić Poderegin. A to ponosito ime na manastirskom groblju, i lik opasne ljepotice iz filma „From Russia With Love“, svjedoče o jednoj istinskoj emancipaciji crnogorskih žena i jedne porodice 20. vijeka. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Nađa Regin u lmu „From Russia With Love“

Žene mafije

Naravno, artistička strana festivala bila je mnogo primamljivija, a Londonci su bili vrlo raspoloženi za filmske naslove u kojima je precizno predstavljena poslijeratna Italija, u kontekstu politike, mafije i tajnih službi.

Krajnje neočekivano, najveću pažnju privukao je jedan kratkometražni film. U trinaestominutnom „Stay Behind“ (2022), režiserka Federika Skjavelo predstavila je priču o (ne)popularnoj strani turbulentne italijanske istorije („godine željeza“) i koncizno prikazala neraskidivu vezu mafije i politike, te sudara sa svjetskim tajnim službama i organizacijama kakva je NATO. Kada govorimo o dugom metru, posjetioci u Garden bioskopu mogli su da pogledaju dva filma iz prošlogodišnje produkcije, čiji tonovi, iako različiti, otvaraju ista vrata, što fabule, što kontekstualnog istraživanja. Drama „Primadonna“ u režiji Marte Savino donijela je dramatičan opis života djevojke koja je nakon udaje prinuđena da živi u violentnom sicilijanskom ćošku. No, mnogo veću pažnju zaokupirao je drugi naslov, „Una Femmina“ Frančeska Konstabilea, jednog od kandidata za specijalnu nagradu na prošlogodišnjem Berlinskom filmskom festivalu. Londonci su uživali u drami, čija se radnja odvija u Kalabriji, a prati problematičan život djevojke, koju splet porodičnih okolnosti dovodi do ivice egzistencije.

Leila MURSELJEVIĆ

Filmovi

o italijanskoj mafiji uživaju veliku popularnost, i to većinom zahvaljujući mačo-efektu glavnih protagonista, koje režiseri poput Frensisa Forda Kopole i Martina Skorsezea i te kako znaju da iskoriste. Sa druge strane, ženske figure iz ovog filmskog „podžanra“ dobijaju minimalnu pažnju, čak i u onim naslovima koje smatramo mafijaškim klasicima. Ako

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

i jesu u fokusu, to se uglavnom događa u sklopu krajnje šaljivog scenarija ili, pak, u funkciji samo dio prijeko potrebne pozadine koja učvršćuje postojeću radnju. Međutim, da koncept vizualizacije italijanske mafije nije samo „muški“ pokazao je filmski mini-festival „Donne di Mafia“ organizovan u londonskom Garden bioskopu u saradnji sa Departmanom za politku, jezike i međunarodne studije Univerziteta u Batu. Projekcije filmova, koji deskriptivno prikazuju živote i iskustva žena u mafijaškim porodicama Kalabrije i Sicilije, propraćene su specijalnim edukativnim panelima s ekspertima. Zahvaljujući profesorima kriminalistike i korupcije s Univerziteta u Batu, festivalska publika dobila je šansu da sazna više o posljednjim povezanim slučajevima i zapisima javnih tužioca o djelovanju mafije.

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Kadar iz drame „Primadonna“

Da koncept vizualizacije italijanske mafije nije samo „muški“, pokazao je filmski mini-festival „Donne di Mafia“ organizovan u londonskom Garden bioskopu

Plakati filmova koji su privukli najveću pažnju