Dnevni list Pobjeda 16.02.2023. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

PLJEVALJSKI BERBERIN: U Srednjoj stručnoj školi tvrde da nijesu mogli da nađu adekvatan kadar za zanatske predmete

Profesor istorije

Vlada u tehničkom mandatu donijela zaključak kojim traži da svi organi državne uprave donesu programe zapošljavanja do 20. februara

Abazović

hitno

tražio

kadrovske planove da bi masovno zapošljavao i u 2023. godini

predavao šišanje

i prepariranje kose!

Bio sam direktor škole kada je angažovan profesor koji je u decembru predavao istoriju i ove druge predmete. To su bila nekolika časa. Nije bilo stručne osobe koja je mogla to da predaje. Tražili smo na birou, nema je uopšte. Profesorica koja predaje sada te predmete zatvorila je frizerski salon – rekao je Strunjaš

Kulturni centar „Nikola Đurković“ u Kotoru uskratio termin za predstavljanje djela koje govori o stradanju Crne Gore nakon Prvog svjetskog rata

Marković: Koga bole dokazi o zločinu nad Crnom Gorom?

Upravni sud presudio da je prestanak funkcije bivšem glavnom specijalnom tužiocu bio u skladu sa zakonom, nepoznato na osnovu kojeg rješenja Fonda PIO

Odbijena Katnićeva žalba

Abazović najavio dolazak Beluga grupe, Ukrajina optužuje vlasnika da nansijski podržava agresiju Rusije

Ruski brend, nepoželjan u svijetu, počinje proizvodnju

votke u Nikšiću

STR. 9. STR. 8.

GOV.ME

FEJSBUK STR. 5. STR. 2.

STR. 10. Abazović i Mečetin

IZA KULISA: Vlada u tehničkom mandatu donijela zaključak kojim traži da svi organi državne uprave donesu programe zapošljavanja do 20. februara

PODGORICA - Vlada u tehničkom mandatu premijera Dritana Abazovića zatražila je hitno da svi organi državne uprave dostave do 20. februara kadrovske planove za zapošljavanje.

To piše u Informaciji o primjeni instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave i Službi Vlade Crne Gore u 2023. godini.

PLANOVI

– Zadužuju se organi državne uprave i Služba Vlade Crne Gore, koji nijesu dostavili nacrte kadrovskih planova za 2023. godinu i saglasnost Ministarstva finansija, da iste dostave Upravi za ljudske resurse najkasnije do 20. februara 2023. godine.

Kadrovski plan obuhvata tačan broj službenika na određeno i neodređeno, planirano zapošljavanje, penzionisanje, plan za pripravnike, odnosno obuhvata sve zaposlene u toj godini.

Zbog očigledne žurbe, Vlada je morala posebnim zaključkom da priprijeti državnoj upravi jer je 45 organa državne uprave samo njih 12 dostavilo planove: Ministarstvo finansija, Ministarstvo zdravlja, Direkcija za zaštitu tajnih podataka, Uprava za katastar i državnu imovinu, Uprava za ljudske resurse, Zavod za školstvo, Uprava za saobraćaj, Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, Uprava za vode, Uprava za kapitalne projekte, Državni arhiv, Zavod za socijalnu i dječiju zaštitu i Sekretarijat za zakonodavstvo. U cilju pripreme kadrovskog plana za 2023. godinu u Zakonom predviđenom roku, Uprava za ljudske resurse je preduzela sve neophodne aktivnosti, tvrde u informaciji. – Imajući u vidu da Upravi za ljudske resurse svi organi državne uprave i služba Vlade Crne Gore nijesu dostavili nacrte kadrovskih planova za 2023. godinu i saglasnost Ministarstva finansija, predla-

Abazović hitno tražio kadrovske planove da bi masovno zapošljavao i u 2023.

Zahtjevi za hitno dostavljanje kadrovskih planova kao programa zapošljavanja dovode se i u vezu sa predstojećim predsjedničkim izborima, ali i mogućim parlamentarnim izborima. Pobjeda je u seriji tekstova objavila da će stranke „stare“ parlamentarne većine ući u predsjedničku trku sa najmanje 11 hiljada novozapošljenih partijskih aktivista i simpatizera na svim nivoima javne uprave u državi, kao i u elektroenergetskim kompanijama. Sa novim kadrovskim planovima taj broj će biti znatno veći

šljavanje za više od 11 hiljada građana.

DIREKTNO ZAPOŠLJAVANJE

ko to Vlada zove ,,kreiranih radnih mjesta“, je porasla na 11 hiljada zbog najava novog zapošljavanja u MUP-u i energetskom sektoru, a biće još veća nakon što nova vlast preuzme lokalne vlasti u Podgorici, ali i Pljevljima gdje se očekuju masovna partijska zapošljavanja u gradskoj administraciji.

žemo da Vlada Crne Gore zaduži organe državne uprave i Službu Vlade Crne Gore koji nijesu dostavili nacrte kadrovskih planova za 2023. godinu, da Upravi za ljudske resurse iste dostave najkasnije do 20. februara 2023. godine. Zahtjevi za hitno dostavljanje kadrovskih planova kao programa zapošljavanja dovode se i u vezu sa predstojećim

predsjedničkim izborima, ali i mogućim parlamentarnim izborima. Pobjeda je u seriji tekstova objavila da će stranke „stare“ parlamentarne većine ući u predsjedničku trku sa najmanje 11 hiljada novozapošljenih partijskih aktivista i simpatizera na svim nivoima javne uprave u državi, kao i u elektroenergetskim kompanijama. Sa novim kadrov-

Odlazeći premijer rekao da su odustali od Sinjajevine

PODGORICA - Vlada ima alternativnu lokaciju na kojoj bi mogao biti uspostavljen vojni poligon, kazao je odlazeći premijer Dritan Abazović, ne otkrivajući detalje o kojem mjestu u Crnoj Gori se radi.

On je novinarima, nakon radne posjete Mojkovcu, rekao da Sinjajevina neće biti korišćena kao vojni poligon, već da rade na alternativnoj lokaciji.

– Nema razloga, dok je ove vlade, za bilo kakvu zebnju. Vrlo smo eko frendli i pokušavamo da afirmišemo ideju Crne Gore kao zelene destinacije – naveo je Abazović.

On je rekao da na Sinjajevini neće biti nikakvih aktivnosti, a da one koje su se ticale spasi-

skim planovima taj broj će biti znatno veći. Analiza Pobjede i uporedni podaci pokazuju da su Vlada Dritana Abazovića, direktori javnih preduzeća i energetskih kompanija iz DF-a i Demokrata i predsjednici opština u kojima je stara parlamentarna većina na vlasti, omogućili su posljednjih deset mjeseci partijsko zapo -

Prema podacima Pobjede, Abazovićeva Vlada je tokom 2022. godinu omogućila direktno zapošljavanje četiri hiljada građana, direktori energetskih kompanija nešto preko 2,5 hiljade, dok ostatak od četiri hiljade su zapošljavanja u opštinama, ali i u ostalim javnim preduzećima u vlasništvu države i opština. Te informacije je i potvrdio predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović koji se prije Nove godine pohvalio da je tokom mandata 43. Vlade kreirano preko 10.000 novih radnih mjesta. Skoro 99 odsto tih ,,kreiranih“ radnih mjesta je u javnom sektoru jer nije bilo otvaranja fabrika izuzev manjeg pogona za proizvodnju čipsa u Tuzima. Plate za tih novih 10 hiljada radnih mjesta su na teretu budžeta države i opština. Cifra od 10 hiljada mjesta partijskih zapošljavanja ili, ka-

Abazović: Imamo alternativnu

lokaciju za vojni poligon

lačkih akcija ne bi trebalo dovoditi u kontekst sa urušavanjem životne sredine.

– Ljudi treba da uživaju u prirodnim ljepotama, ali poligon moramo da imamo. Moramo

ga imati na drugoj lokaciji koja je mnogo adekvatnija i gdje takve aktivnosti neće naruša-

Crna Gora uvodi restriktivne mjere osobama i firmama iz Bjelorusije

Crna Gora će, u skladu sa odlukama Savjeta Evropske unije, uvesti međunarodne restriktivne mjere prema osobama i subjektima iz Bjelorusije, zbog umiješanosti te drža-

ve u agresiju Rusije na Ukrajinu.

Iz Vlade u tehničkom mandatu su saopštili da su donijeli odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlu-

kama Savjeta EU u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.

- U cilju usklađivanja sa zajedničkom, vanjskom i

vati životnu sredinu – rekao je Abazović. On je kazao da idejno ima-

bezbjednosnom politikom EU donesena je Odluka o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera prema osobama i subjektima iz Bjelorusije, u skladu sa odlukama Savjeta EU, zbog umiješanosti Bjelorusije u rusku agresiju na Ukrajinu – saopštili su iz odlazeće Vlade.

Iako će „staru“ parlamentarnu većinu predstavljati, kako sada stvari stoje, najmanje tri predsjednička kandidata, u pitanju je značajna početna prednost u odnosu na kandidate opozicije, imajući u vidu da čak i po terminologiji koja je prihvaćena od strane Evropske komisije jedan zapošljeni donosi četiri „sigurna glasa“.

Sama Vlada je na 28 održanih sjednica u tehničkom mandatu u 2022. godini usvojila 30 kadrovskih planova i sistematizacija u ministarstvima i javnoj upravi kao i 160 odluka o imenovanjima čime je omogućila partijsko zapošljavanje preko tri i po hiljade građana. Posebno se masovna zapošljavanja pripremaju u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije kojim je, umjesto projektovanih 2.500 novih radnih mjesta, predviđeno otvaranje preko tri hiljade novih radnih mjesta. Nenad ZEČEVIĆ

ju taj lokalitet, ali da moraju da izvrše određena mjerenja. – Lokalitet koji smo identifikovali morao bi da ima neke intervencije, divlja gradnja je učinila svoje. Vidjećemo da nekako izađemo iz te situacije, a želimo da iz svake situacije izađemo sa alternativom – rekao je Abazović. Kako je naveo, Vlada ima pristup koji nije bio imanentan prethodnoj – da neko pokušava da riješi neko pitanje, a da ga time faktički stavi „pod tepih“.

– Mi dajemo rješenja koja su trajna, koja neko drugi poslije nas neće dovesti u pitanje. Pronađemo mjesto, napravimo poligon koji će trajati narednih 50 godina, a pritom zaštitimo životnu sredinu –dodao je Abazović. R. P.

2 Četvrtak, 16. februar 2023. Politika

SPREMAJU NOVO PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE: Sjednica Vlade

Državna izborna komisija nije raspravljala o najavljenoj kandidaturi lidera Pokreta „Evropa sad“ zato što još nije zvanično podnešena

MUP će provjeriti ima li Milojko Spajić državljanstvo Srbije

Mi nemamo procesuiranu kandidaturu bilo kojeg kandidata, pa ni Spajića i smatram da bi bilo suvišno da otvaramo raspravu na tu temu, a nijesmo procesno krenuli u razmatranje kandidature – istakao je član DIK-a Milisav Ćorić

PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova zatražilo je od Državne izborne komisije da im dostavi sve podatke koje posjeduju o lideru Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića, kazao je generalni direktor Direktorata za državljanstvo i strance u tom resoru Radovan Popović.

Republička izborna komisija Srbije dostavila je prethodno DIK-u dokument u kojem se navodi da Spajić, koji je najavio kandidaturu na predsjedničkim izborima, ima prebivalište u Beogradu.

PROCEDURA

– Nakon što DIK dostavi traženi dokument, mi ćemo se obratiti MUP-u Srbije kako bi od njih dobili dokaz da li to lice ima državljanstvo Srbije i kada ga je steklo – rekao je Popović Televiziji Crne Gore.

Ukoliko se ispostavi da Spajić ima dvojno državljanstvo, pojasnio je, dalje postupanje MUP-a zavisiće od toga kako ga je stekao.

– Ukoliko to bude poslije 3. juna 2006. godine, tada će se lice pozvati da da izjavu o tome koje državljanstvo želi da zadrži. Imaće mogućnost da izabere –naveo je Popović.

Taj postupak će, dodao je, biti isti za sve potencijalne kandidate za koje postoji sumnja da imaju državljanstvo druge države.

Prethodno, Državna izborna komisija na sjednici nije usvojila prijedlog člana tog tijela Aleksandra Jovićevića da se dopis RIK-a dostavi Ministarstvu unutrašnjih poslova koji je zadužen za registre prebivališta, ali su istakli da će dostaviti dokument ukoliko ga taj resor

Iz Pokreta „Evropa sad“ saopštili su juče da su navodi o, kako kažu, „eventualnom prebivalištu i državljanstvu“ Milojka Spajića bespredmetni, jer nijedan propis iz izbornog zakonodavstva po kom se cijeni formalna ispunjenost kandidature, ne sadrži normu da ih kandidat za predsjednika mora dokazivati.

– Narativ da Milojko Spajić

bude tražio. Za prijedlog Jovićevića glasalo je pet članova, pet je bilo uzdržano, a jedan je glasao protiv.

Takođe, DIK na jučerašnjoj sjednici nije raspravljala o podacima koji pokazuju da Spajić ima prijavljeno prebivalište u Beogradu, zato što, kako su pojasnili, on još uvijek nije podnio kandidaturu za predsjedničke izbore.

Predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša podsjetio je da se, osim podataka o prebivalištu Spajića, u tom dokumentu navodi i da lider No-

ve srpske demokratije Andrija Mandić nije upisan u registrima prebivališta i boravišta srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

BEZ RASPRAVE

Ukazao je i da je u međuvremenu DIK potvrdila kandidaturu Mandića za predsjedničke izbore i ponovio da je Spajić još uvijek nije podnio.

Član DIK-a Milisav Ćorić naglasio je da iz dopisa koji su dobili proizilazi da kandidatura Mandića koju su utvrdili nije sporna, a smatrao je i da bi o svemu drugom bilo suvišno otvarati raspravu.

– Jer mi nemamo procesuiranu kandidaturu bilo kojeg kandidata, pa ni Spajića i smatram da bi bilo suvišno da otvaramo raspravu na tu temu, a nijesmo procesno krenuli u razmatranje kandidature – istakao je Ćorić.

Podsjetio je da je bio uzdržan kada se odlučivalo o slanju dopisa RIK-u zato što nije želio da ta institucija dođe u situaciju da postupa selektivno.

– Veoma je problematično da

Funkcioner Demokratske partije socijalista saopštio da je izbor za kandidata za predsjednika Crne Gore sveden na tri-četiri imena

ne može biti kandidat na predsjedničkim izborima baziran je na dezinformacijama koje su dio udružene prljave kampanje protiv našeg kandidata koji ima najveće izglede da bude naredni predsjednik Crne Gore – kazali su.

Podsjetili su da Zakon o izbo-

ru predsjednika propisuje da se uz prijedlog kandidature podnosi potvrda o biračkom pravu, potvrda o prebivalištu i uvjerenje o državljanstvu i naveli da Spajić posjeduje svaki od tih dokumenata. Istakli su i da bi svaki kandidat morao da dostavlja uvjerenja

Ivan Vuković Ervin Ibrahimović

se određene radnje i postupci čine za jedne, a ne za sve i na taj način nijesmo imali jednak pristup prema svim kandidatima – rekao je Ćorić.

I član Koča Đurišić bio je saglasan da dokument RIK-a potvrđuje da je kandidatura Mandića nesporna, kao i da o svim budućim kandidaturama i pitanjima koja će se otvoriti mogu odlučivati tek kada one budu predate.

Član DIK-a iz NVO sektora Damir Suljević podsjetio je da je bio uzdržan kada se glasalo o zahtjevu koji su uputili kolegama iz Srbije zato što nije dostavljen blagovremeno, a ukazao je i da bi sada glasao protiv, jer je tim postukom Državna izborna komisija grubo prekoračila svoje nadležnosti. – Podsjetiću vas da Zakon o izboru odbornika i poslanika i Zakon o predsjedniku ne predviđa nikakve procedure, a Zakon o upravnom postupku predviđa i da se u obraćanju RIK-u trebalo ići preko Ministarstva vanjskih poslova – rekao je Suljević. Ž.

ZVICER

iz drugih država – da je to redovna procedura. Komentarisali su i informaciju da Spajić ima prebivalište u Srbiji i kazali da je „nesporno da Milojko Spajić niti živi u Srbiji, niti u njoj ima profesionalne, ekonomske i druge veze“.

Vuković:

Najčešće se pominje Đukanović

PODGORICA – Očekujem da kandidat DPS-a za predsjednika pobijedi u prvom krugu i očekujem da, uz podršku drugih partija, pobijedi i u drugom krugu, mislim da bi to bilo jako značajno, ne samo za našu partiju i blok koji predstavlja, već i za Crnu Goru u cjelini - kazao je gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković

Najavio je da će do četvrtka biti saopšteno ime kandidata, a kako je dodao, najčešće se pominje aktuelni predsjednik Milo Đukanović – Tačno je da sam se pominjao i ja, nijesam jedini. Tu je nekoliko imena, hajde da

kažemo da se izbor sveo na tri-četiri imena. Mi ćemo donijeti odluku u odnosu na to ko ima najbolje šanse za uspjeh –kazao je Vuković.

Svjesni su, dodao je on, da situacija u zemlji nije dobra. – Predsjednički izbori su prava prilika da se pošalje poruka kako je Vlada radila u prethodnom periodu. Predsjednički izbori i pobjeda na njima bila bi zalet za parlamentarne izbore koji predstavljaju ključni momenat za političku budućnost Crne Gore. Moramo napraviti pametan izbor i tražiti mjeru kompromisa sa onima sa kojima se politički razlikujemo, a u interesu Crne Gore – kazao je Vuković. R. P.

Strujić-Harbić u BS ima najviše šansi

Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović saopštio je da će organi te partije ubrzo odrediti da li će imati kandidata za predsjednika Crne Gore i ko će to biti.

– Bošnjačka stranka daje dobru ponudu svim građanima Crne Gore. U vrijeme ovolikih podjela, političke nestabilnosti, naša partija šalje poruku Crnoj Gori da izabere za predsjednika države predstavnika manje brojnih naroda – istakao je Ibrahimović za Televiziju Vijesti.

Rekao je da misli da funkcionerka BS Kenana Strujić-Harbić ima najviše šanse.

– Dobro je za Crnu Goru da ima predsjednika iz manje brojnih naroda, a drugo da ima ženu. Strujić-Harbić je žena koja je pravdoljubiva, koja voli ovu državu, koja je hrabra i koja može da odgovori na izazove koji su pred nama – poručio je Ibrahimović.

Poslanik DUA o odlazećoj vladi

Zenka: Jedan ili dva

Albanca u Crnoj Gori

brukaju svoj narod

PODGORICA - Poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka kazao je kako u odlazećoj vladi jedan ili dva Albanca brukaju svoj narod.

On je kazao da se tome ne treba čuditi. – Njima je samo bitno da budu na funkcijama. Ministar koji je Albanac, a koji sjedi u toj vladi, jedan je privjesak koji je otišao za predsjednikom Vlade – poručio je on. Zenka je, gostujući na Televiziji A plus, kazao da je najveća greška ako neko prebacuje teret aktuelne situacije na Albance u Crnoj Gori.

– Ako hoćete da gledate Albance i na to kako oni misle - gledajte na mene. Devedeset odsto Albanaca u Crnoj Gori razmišlja isto kao i ja – dodao je Zenka. R. P.

3 Četvrtak, 16. februar 2023. Politika

„Evropa sad“ ponavlja da Spajić ne živi u Srbiji, ali ne negira da ima prebivalište

Sjednica Državne izborne komisije Radovan Popović IVA MANDIĆ

PODGORICA - Dešavanja u Moldaviji nijesu povezana sa zvaničnim institucijama Crne Gore i njenom politikom - kazao je državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Republike Moldavije Vladimir Cuc tokom sastanka sa Đorđem Radulovićem, savjetnikom premijera Dritana Abazovića, saopšteno je juče iz Vlade Crne Gore.

Cuc i Radulović su se sastali da bi razmijenili mišljenja nakon nedavne izjave predsjednice Moldavije Maje Sandu da Kremlj namjerava da destabilizuje situaciju u toj državi i preduzme subverzivna dejstva organizacijom antivladinih protesta u Kišinjevu.

Kako je Pobjeda juče objavila, ukrajinska tajna služba je, nakon konsultacija sa zapadnim partnerima, obavijestila vlasti u Moldaviji o planu za destabilizaciju prilika u toj zemlji, uz angažovanje pojedinih državljana Rusije, Srbije, Crne Gore i Bjelorusije.

Predsjednica Moldavije Maja Sandu objavila je 13. februara na konferenciji za novinare da Rusija planira da iskoristi strane sabotere da sruši rukovodstvo njene zemlje, zaustavi pridruživanje Evropskoj uniji i iskoristi to u ratu protiv Ukrajine. Uz pomoć stranih država, kako je saopštila Sandu, namjera Kremlja je da se ,,legitimna vlada promijeni u nelegalnu vladu koju kontroliše Ruska Federacija“.

U namjeri da onemogući pokušaj destabilizacije, vlasti Moldavije su 14. februara nakratko bile zatvorile vazdušni prostor, a grupi navijača fudbalskog kluba ,,Partizan“ koji su putovali da prate utakmicu protiv moldavskog ,,Šerifa“ za-

Razgovor savjetnika crnogorskog premijera Đorđa Radulovića i državnog sekretara Ministarstva vanjskih poslova Vladimira Cuca

Dešavanja u Moldaviji nemaju veze sa politikom države Crne Gore

Pobjeda je u jučerašnjoj analizi, povodom aktuelnih dešavanja u Moldaviji, podsjetila na akciju terorističkog napada koja je pod pokroviteljstvom Moskve i uz koordinaciju dvojice agenata GRU-a izvođena u Crnoj Gori 2016. godine. Naš list je detektovao i da je isti operativac GRU-a, Vladimir Popov, bio involviran u plan političke destabilizacije u Moldaviji 2014. godine

stvuju na tamošnjem turniru. – Potvrđeni su dobri i prijateljski odnosi dvije zemlje i dogovoren nastavak saradnje i razmjene informacija, u obostranom interesu – saopšteno je iz Vlade.

Zvanična Moskva je odbacila tvrdnje vlasti iz Moldavije da Kremlj priprema akciju destabilizacije, dok su zvanična Podgorica i Beograd naglasili da ,,nemaju informacije“ i zatražili od vlasti u Kišinjevu da im dostavi podatke o državljanima Srbije i Crne Gore koji se sumnjiče da bi mogli imati učešće u planiranim nemirima.

i da je isti operativac GRU-a, Vladimir Popov, bio involviran u plan političke destabilizacije u Moldaviji 2014. godine.

U oba slučaja bila je primijenjena ista matrica: korišćeni su predstavnici radikalnih proruskih političkih stranaka, uz učešće predstavnika lokalnih ekstremističkih organizacija.

branjen je ulazak u Moldaviju. Istog dana je zabranjen ulazak u Moldaviju petorici crnogorskih boksera i njihovom treneru, članovima Bokserskog kluba Budva, koji su bili prijavljeni za učešće na bokserskom turniru. Ulazak u Moldaviju im je

Potpredsjednica SD-a ocijenila da Abazovićev kabinet nema legitimitet za sprovođenje ključnih odluka

Lekić: Vlada popisom

pokušava da odgodi

parlamentarne izbore

PODGORICA - Nekorektno je da Vlada koja je pala donosi izuzetno važne odluke i zakone, bez legitimiteta u parlamentu i među građanima, ocijenila je potpredsjednica SD-a Milica Lekić.

Istakla je da je evidentno da Vlada koja nema nikakav legitimitet za sprovođenje ključnih odluka, kao i da popisom pokušava da odloži parlamentarne izbore.

– Cilj popisa je ono što ne bi trebalo da bude – nacionalna i vjerska prebrojavanja, sve ono što bi trebalo da bude čista statistika – navodi Lekić, dodajući da su parlamentarni izbori neizbježni, jer predstavljaju jedini izlazak iz krize.

zabranjen iako su bili uredno prijavljeni za učešće na turniru „Pavel Lušecki“. Članovi budvanskog bokserskog kluba su vraćeni na let za Istanbul i nakon dvodnevnog putešestvija stigli su u Crnu Goru. Na sastanku Radulovića i Cu-

ca je, kako je navedeno iz Vlade, ispoljeno žaljenje što su zbog specifične i izazovne političke situacije u Moldaviji, koja je uslovila povećan stepen opreza i sigurnosnih procedura na graničnim prelazima, crnogorski bokseri onemogućeni da uče-

PODGORICA - Na lokalnim izborima u Tuzima, koji su zakazani za 5. mart, nastupiće četiri koalicije i tri samostalne liste.

Liste su: „Jači smo zajedno“ (Demokrate), Koalicija „Pravim putem“ (Demokratska partija socijalista, Demokratska unija Albanaca, Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate), „Časno za Tuzi“ (Socijalistička narodna partija), Albanska koalicija „Zajedno“ (Demokratska partija i Forca), Koalicija „Albanski forum - Jedinstvo i razvoj“ (Albanska alternativa, Demokratski savez Albanaca, Nacionalna albanska unija i Demokratski savez Crne Gore), „Za buduće generacije“ (Stranka pravde i pomirenja) i „Svim srcem za Tuzi“ (Socijaldemokratska partija i Pokret za Tuzi).

U Moldaviji je agent GRU-a izbjegao iz zemlje kada je tamošnja obavještajna služba otkrila zavjeru; kasnije su neki učesnici osuđeni na višegodišnje kazne zatvora. Dvojica agenata GRU-a, Eduard Šišmakov i već pominjani Vladimir Popov su akciju destabilizacije Crne Gore vodili iz Srbije, napustili su tu državu nekoliko dana nakon neuspješnog državnog udara. Njih dvojicu je, kao i još troje neidentifikovanih ruskih agenata, iz Beograda 21. oktobra 2016. godine, državnim avionom za Moskvu evakuisao, bez uobičajenog carinskog pregleda, koordinator svih obavještajnih službi, general Nikolaj Patrušev, jedan od najbližih saradnika Vladimira Putina. D.Đ.

Ovo su drugi lokalni izbori u ovoj opštini, a pravo glasa ima 12.290 birača, 139 više nego na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2021. godine.

Koaliciju „Pravim putem“ predvodi Elez Niković, a koaliciju Albanski forum - Jedinstvo i razvoj Nik Đeljošaj

Listu „Jači smo zajedno“ predvodi Štjefan Camaj, „Časno za Tuzi“ Željko Milić, a listu „Zajedno“ Anton Nikaj Ilhan Škrijelj predvodi stranku „Za buduće generacije“, a prvi na listi „Pokret za Tuzi - svim srcem za Tuzi“ je Husein Đoković

Bivši premijer najavio da se povlači iz politike

ima prebivalište u Srbiji, Lekić

nički kandidat Milojko Spajić Lekić ne većine.

dimo da nema saglasnosti ni između

PODGORICA - Bivši premijer i osnivač Demohrišćanske stranke Zdravko Krivokapić saopštio je, gostujući u emisiji ,,Kontakt“ na RTV Nikšić, da se povlači iz politike. Kao razloge za tu odluku navodi više argumenata.

– Prvo, iz ličnih razloga se povlačim jer sam čovjek koji će uvijek da zagovara istinu, pa makar i stradao od nje. U politici Crne Gore dominira laž, a ne istina. Dominiraju inte-

Krivokapić: U ovom trenutku

nijesam međunarodno podoban

resne sfere na bazi projekcije lidera. Koja je to demokratija – rekao je on.

Drugi razlog je, kaže, motivacioni.

– Šta bi mene sad motivisalo kad sa nekim ljudima koji su na političkoj sceni ne mogu da popijem kafu. Koji je motiv da još jednom uđem u kaljugu ko-

ja se nije promijenila već, naprotiv, još više se zamutila. I kao treće, ja u ovom trenutku nijesam međunarodno podoban – pojasnio je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, to znači kad vam neko kaže da sad pritisnete taster, vi to bezuslovno radite. – Nijesam čovjek na koga se

tako može uticati niti zavisim od međunarodne zajednice. Osim toga, jedan dio NVO sektora, političara, medija definišu formulu – Mitropolija crnogorsko-primorska = Crkva Srbije = Ruska crkva = Rusija, koju prihvata određena grupacija u Briselu – poručio je Krivokapić. R. P.

4 Četvrtak, 16. februar 2023. Politika

gramski slične – navodi Lekić.

R. P.

Đorđe Radulović i Vladimir Cuc U susret lokalnim izborima u Tuzima

Za glasove Tuzana boriće se četiri koalicije i tri samostalne liste

Abazović najavio dolazak Beluga grupe, Ukrajina optužuje vlasnika da finansijski podržava agresiju Rusije

Ruski brend, nepoželjan u svijetu, počinje proizvodnju votke u Nikšiću

PODGORICA - Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović pompezno je juče na sjednici Vlade najavio svečano otvaranje fabrike u Nikšiću koja će proizvoditi votku Beluga Montenegro, domaću varijantu jednog od najpoznatijih ruskih alkoholnih brendova. Ambicija fabrike je, kako je kazao premijer, da razvija izvoz za tržište cijelog svijeta sa brendom Beluga Montenegro, osim ruskog koje je pokriveno domaćom proizvodnjom.

Međutim, koliko su ciljevi nerealno postavljeni možda najbolje govori činjenica da je Beluga, zbog invazije Rusije na Ukrajinu koja traje već gotovo godinu, nepoželjna u SAD, ali i u nekim zemljama Evropske unije, a pored ostalog, 9. jula 2022. godine kompanija je zbog sankcija uvedenih Rusiji morala da obustavi rad skladišta u Rigi (Letonija). Time je izvoz ruske votke postao praktično nemoguć Osim toga, ukrajinska vlada je putem sajta „War and sancion“ (Rat i sankcije) pozivala države širom svijeta da uvedu sankcije vlasniku kompanije Aleksandru Mečetinu zbog, kako su objasnili, podrške Ruskoj Federaciji.

Mečetin je, kako se navodi na tom sajtu, član Upravnog odbora i stvarni vlasnik Rojal kredit banke koja „finansijski, materijalno ili na bilo koji drugi način podržavanja radnje Ruske Federacije koje narušavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine“.

Ambicije

Abazović je juče saopštio da je sa vlasnikom kompanije Noblewood Mečetinom, koji je prošle godine kupio dio Neksana od Miodraga Dake Davidovića, dogovorio otvaranje fabrike 21. marta u Nikšiću. – Završio sam sastanak sa investitorom Noblewooda, koja pravi jednu od najpoznatijih votki u svijetu. Svečano otvaranje fabrike, koja će proizvoditi Belugu Montenegro, biće 21. marta u Nikšiću. U Crnoj Gori će se proizvoditi votka koja će ići svuda u svijet –kazao je Abazović na sjednici Vlade.

Prema njegovim riječima, 200 radnika će biti odmah zaposleno, a do 2025. godine planiraju još 400.

– U Tivtu će biti zaposleno 50 radnika koji će se baviti marketingom i prodajom, a u fabrici će se raditi proizvodnja koja je povezana sa proizvodnjom u Letoniji – rekao je Abazović izbjegavajući da objasni kako je to Mečetinova kompa-

Dok je premijer uvjeren da će otvaranje ove fabrike biti veliki podsticaj za crnogorsku ekonomiju, Beluga grupa, jedan od najvećih ruskih proizvođača alkohola, prodala je u oktobru prošle godine međunarodna prava svog vodećeg brenda zbog problema sa izvozom izazvanih sankcijama

Skandal u Britaniji

Britanski trgovački lanac Harods, kako je tada pisao Bloomberg, u martu prošle godine izvinjavao sa tamošnjoj javnosti da je „greškom“ prodavao Beluga votku, nakon što se zbog toga našao na udaru kritika u parlamentu. Robna kuća sa sjedištem u Najtsbridžu saopštila je tada da je njena zaliha votke Beluga povučena iz prodaje. Reakcija Harodsa je uslijedila nakon što je laburistički zastupnik Kris brajant izrazio zabrinutost što je ruska votka i dalje dostupna u nekim velikim robnim kućama u Ujedinjenom Kraljevstvu, optuživši kompanije da „ne daju nikakvu težinu“ u nametanju sankcija Rusiji. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je tada saopštila da je ruska votka među robom vrijednom 900 miliona funti koja će biti pogođena dodatnim carinama od 35 odsto jer je nastavila primjenjivati kaznene mjere kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

nija u istoj toj Letoniji, zbog sankcija EU i SAD usljed ruske agresije na Ukrajinu, morala da zaustavi proizvodnju prije pola godine.

On je saopštio da je Beluga četvrti najpoznatiji brend votke u svijetu i osmi najprodavaniji, jer je najskuplji.

– U prosjeku, 40 eura je najjeftinija boca, a postoje boce koje se prodaju i po sedam hiljada eura. Kapacitet fabrike je šest hiljada boca na sat – istakao je Abazović.

Mečetin je juče na sastanku sa Abazovićem, kome je prisustvovao i Miodrag Davidović, rekao da je investicija u Nikšiću vrijedna 25 miliona eura, da je planirano da fabrika godišnje pakuje 30 miliona boca, a da je predviđena vrijednost izvoza 500 miliona eura.

PreKiD iz VozA

Dok je premijer uvjeren da će otvaranje ove fabrike biti veliki podsticaj za crnogorsku ekonomiju, grupa Beluga, jedan od najvećih ruskih proizvođača alkohola, prodala je u oktobru prošle godine međunarodna prava svog vodećeg brenda zbog problema sa izvozom izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu. Aktuelna geopolitička situacija uzrokovala je pad prodaje

ili prekid izvoza čuvene ruske votke u više zemalja. Direktna zabrana isporuke na snazi je u SAD-u i EU, votka je uklonjena iz asortimana proizvoda trgovačkih lanaca i u Australiji, nedavno je obustavljena saradnja Beluge sa najvećim djuti fri operaterima, povećane su uvozne tarife u Velikoj Britaniji, a mnogi strani distributeri odbili su da obnove partnerstvo sa ruskim brendom.

Pored toga, zbog sankcija koje su uvele SAD i EU, Beluga gru-

pa je 9. jula morala da obustavi rad skladišta u Rigi.

– Zbog trenutne političke situacije, Beluga grupa je odlučila da proda međunarodna prava

Beluga super-premium votke uz zadržavanje intelektualnih prava na zaštitni znak u Rusiji – saopšteno je tada iz kompanije, uz podatak da je ova transakcija vrijedna 75 miliona dolara.

Beluga grupa je tom prilikom saopštila da će se fokusirati na rusko tržište kako bi zadržala

vodeće pozicije u preostalim linijama poslovanja.

– Kompanija će nastaviti da razvija popularne brendove u ključnim kategorijama alkohola, stvara nove proizvode koji će zadovoljiti ukuse potrošača i zamijeniti odlazeća strana žestoka pića. Istovremeno, grupa će predstavljati proizvode inostranih partnera i sklapati nove ugovore, baviti se proizvodnjom vina, poboljšati i proširiti interni maloprodajni lanac VineLab

Ćalović-Marković: Abazović podstiče sporno poslovanje Davidovića

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-marković smatra da, osim potencijalnog kršenja sankcija Rusiji, premijer promoviše i podstiče sporno poslovanje Dake Davidovića, te da je, pored ostalog, zbog toga i predložen takozvani „anti-mafija“ zakon u obliku kojim se, kako smatra, amnestira nezakonito bogaćenje iz 90-ih godina prošlog vijeka. – Poznato je da je Daka Davidović jedan od ljudi koji su bili uključeni u poslove sa cigaretama 90-ih godina, ali umjesto da njegova imovina bude predmet istrage i ispitivanja porijekla, premijer promoviše i podstiče njegovo sporno poslovanje. Zbog toga vjerujemo da je Abazovićeva vlada i predložila kvazi „anti-mafija“ zakon kojim

će se suštinski amnestirati nezakonito bogaćenje iz 90-ih – rekla je Ćalović-Marković Pobjedi. Smatra da taj novac treba vratiti u državni budžet, umjesto da služi za potkupljivanja političara, ilegalna finansiranja političkih partija ili pranje biografija kroz donacije bilo kojim vjerskim zajednicama. - Za razliku od premijera, mi smatramo da ne treba da postoje „naši“ i „njihovi“ tajkuni i kriminalci, već da svi koji su se nezakonito obogatili jednako odgovaraju pred zakonom i dokazuju porijeklo svoje imovine –naglasila je Ćalović- Marković i još jednom pozvala sve poslanike da glasaju protiv zakona koji je suprotan svemu onome što je nova većina decenijama obećavala.

i tako ostati najveći igrač na domaćem tržištu alkohola –istakli su u toj grupi.

NoVi PArtNeri

Većinski vlasnik Beluga grupe je u tom trenutku, sa 58 odsto akcija, bio Aleksandar Mečetin, investitor i osnivač firme Noblewood Adriatic, koja u martu planira da otvori fabriku votke u Nikšiću.

Prema podacima iz registra, Mečetin je u junu 2022. osnovao Noblewood Group Tivat, kada je i Neksan Miodraga Dake Davidovića osnovao Noblewood Adriatic d.o.o. Nikšić, koju 2. avgusta prebacuju na Noblewood Group Tivat. Informacija da je Beluga grupa kupila dio Neksana, uz najavu da će investirati 50 miliona eura, objavljena je 1. avgusta kada su Mečetin i Davidović potpisali ugovor, uprkos uvedenim sankcijama Rusiji. Potpisivanju ugovora tada su prisustvovali ministri finansija i ekonomije Aleksandar Damjanović i Goran Đurović Iz Ministarstva finansija tada su Radiju Slobodna Evropa kazali da vlasnik kompanije koja dolazi iz Rusije nije na spisku ruskih državljana prema kojima se primjenjuju sankcije uvedene toj zemlji. U tom resoru su istakli da ovaj aranžman ne nosi bilo kakvu političku poruku, jer je, kako su kazali, on rezultat isključivo poslovnih odnosa dva privatnika. Vlada je 8. aprila 2022. uvela sankcije Rusiji kojima se zamrzavaju imovina i ekonomski resursi dijela ruskih državljana i kompanija, te zabranjuje rad ruskih vladinih medija. Zamrzavanje imovine ruskih državljana koji su pod sankcijama je u Crnoj Gori počelo sredinom juna prošle godine. Vazdušni prostor zatvoren je za ruske avione u martu 2022. t. KLiKoVAc – D. miHAiLoViĆ

5 Četvrtak, 16. februar 2023. Ekonomija

Abazović, Davidović i Mečetin juče u Nikšiću Potpisivanje kupoprodajnog ugovora za dio proizvodnje Neksana početkom avgusta 2022.

DAN

Morsko dobro uputiće zahtjev

o preuzimanju trajektne linije Kamenari-Lepetane

PODGORICA-Rukovodstvo JP Morsko dobro uputiće zvanični zahtjev Pomorskom saobraćaju da se do utorka izjasni o preuzimanju trajektne linije Kamenari-Lepetane. Uz taj zahtjev, dostaviće im i raskidni akt na osnovu zaključka Vlade da državi vrati trajektnu liniju, prenosi Portal RTCG.

Ukoliko odgovor Pomorskog saobraćaja ne stigne do utorka, iz Morskog dobra će smatrati da su pregovori sa tom kompanijom završeni.

-Nemamo vremena za trošenje, krenućemo u nabavku trajekata od drugih - saopšteno je iz tog preduzeća. Kako saznaje Portal RTCG, najuže rukovodstvo Morskog dobra već je van Crne Gore i pregovara sa potencijalnim ponuđačima za preuzimanje linije.

Kompanija, prema informacijama Portala RTCG, osim trajekata, planira da preuzme i obaveze prema zaposlenima. Predsjednik UO Morskog do-

Pomorskom

saobraćaju rok do utorka

Izmjenama Zakona o akcizama predviđeno ubrzanje

PODGORICA-Preciznijom analizom predloženih izmjena Zakona o akcizama, a na osnovu dosadašnjih iskustava, očekivano poskupljenje maloprodajnih cijena cigareta od 1. jula iznosiće od 20 do 30 centi po paklici u zavisnosti od kategorije proizvoda. Vlada je 10. februara na telefonskoj sjednici usvojila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, kojima je, između ostalog, predviđeno ubrzanje akciznog kalendara za cigarete od 1. jula. Iz Američke privredne komore upozorili su da povećanje akciza, neminovno dovodi do dodatnog pada potrošnje i povećanja sive ekonomije, te posljedično smanjenja poreskog obuhvata i u krajnjem budžetskih prihoda.

Za godinu cigarete skuplje 50 do

bra Blažo Rađenović i izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban dogovorili su intenzivniju komunikaciju u toku ove sedmice, ka-

ko bi dobili konkretniju ponudu od te kompanije koja upravlja trajektnom linijom za preuzimanje flote i zaposlenih. R.E.

Realizovana aukcija za dodjelu 5G radio-frekvencija

Prihod za budžet

8,8

miliona eura

PODGORICA - Dodjelom radio-frekvencija iz 5G opsega vrijednih 8,8 miliona

eura Crna Gora postaje lider u oblasti telekomunikacija u regionu, čime još jednom pokazujemo da smo na pravom putu - poručio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran

Đurović na zvaničnoj

dodjeli odobrenja za korišćenje radio-frekvencija za mrežu 5G.

Kazao je da je Crna Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je sprovela aukciju za te frekvencije, koje su dostupne za 70 odsto stanovništva.

Aukciju je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, organizovala između 20. i 27. decembra prošle godine. Crnogorski Telekom je odobrenje na 15 godina platio 3,1 milion, One 2,9 miliona, a M-tel 2,7 miliona eura.

– Dodjelom radio-frekvencija stiču se uslovi za dalji ubrzan

razvoj mobilnih komunikacionih mreža i usluga, prije svega kroz proširenje pokrivenosti signalom na značajan dio trenutno nepokrivenih ruralnih oblasti, povećanje kapaciteta pristupnog dijela LTE mreža i ubrzan razvoj 5G mobilnih mreža u Crnoj Gori – kazao je Đurović.

Direktor EKIP-a Darko Grgurović je poručio da su izgradili ekspertske kapacitete u dijelu upravljanja radio-frekvencijskim spektrom te da je to značajan kapital kako u fazi pristupnih pregovora, tako i nakon sticanja članstva u EU.

Izvršna direktorica M-tela Tatjana Mandić najavila je i da će zahvaljujući ovom novom resursu nastaviti razvoj nove tehnologije „koja će obezbijediti korisnicima napredniji servis kroz veće brzine, pouzdanost i sigurnosti, te i sve ostale benefite koje donosi posljednja generacija mobilne telefonije“.

Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma Stjepan Udovičić

Tatjana Mandić najavila je i da će zahvaljujući ovom novom resursu nastaviti razvoj nove tehnologije „koja će obezbijediti korisnicima napredniji servis kroz veće brzine, pouzdanost i sigurnosti, te i sve ostale benefite koje donosi posljednja generacija mobilne telefonije“

naveo je da će sve ovo doprinijeti ne samo boljim uslugama za stanovništvo i privredu, već i atraktivnosti za strane ulagače kojima će destinacija s ovim uslugama biti primamljivija.

Komercijalni direktor kompanije One Crna Gora Brano Đurović podsjetio je da su nasljednici Telenora kojeg je mađarski 4iG kupio prošle godine. – Ovo je prvo veliko ulaganje mađarske centrale ovdje. Time samo potvrđuju namjeru da još ulažu u Crnoj Gori i da im je veoma važan nastavak širenja poslovanja kroz nove usluge –kazao je Đurović. R. E.

PoskuPljEnjE Na povećanje cijena od 1. jula treba dodati i očekivano povećanje maloprodajnih cijena i u januaru naredne godine za dodatnih 20 centi po paklici. Kada se u ova povećanja cijena ukalkuliše i 10 centi povećanje cijena koje se desilo u januaru ove godine, ukupno poskupljenje za period od 12 mjeseci će isnositi od 50 do 60 centi po paklici cigareta. Suvišno je podsjećati da se ovakav scenario već desio 2018. godine i da će ovo vjerovatno imati ogroman uticaj na tek oporavljeno tržište cigareta. To pokazuje i podatak na sajtu Direkcije za duvan, koji kaže da je ukupna količina prodatih cigareta u 2018. godini iznosila 530 tona cigareta, a u 2022. čak 1.059 tona. Prošle godine naplaćeno je čak 84 miliona eura akcize na duvanske proizvode što je 40 odsto više nego što je naplaćeno u 2021. godini. Odlučna borba protiv ilegalnog tržišta i postepeno povećanje cijena cigareta, očigledno su daleko efektniji po budžet u odnosu na velika i iznenadna povećanja cijena akcize, a sličnog mišljenja su i uvoznici i distributeri cigareta koje je Pobjeda kontaktirala.

Na povećanje cijena od 1. jula treba dodati i očekivano povećanje maloprodajnih cijena i u januaru naredne godine za dodatnih 20 centi po paklici. Kada se u ova povećanja cijena ukalkuliše i 10 centi povećanje cijena koje se desilo u januaru ove godine, ukupno poskupljenje za period od 12 mjeseci će iznositi od 50 do 60 centi po paklici cigareta

Američka privredna komora (AmCham) uputila je juče dopis predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću i ministru finansija Aleksandru Damjanoviću, povodom usvajanja predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama. U tom pismu predstavnci AmChama pozivaju predstavni-

ke Vlade na sastanak kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo komunikacijom sa privatnim sektorom u vezi važnih zakonskih izmjena koje, kako kažu, mogu imati dalekosežne efekte na poslovanje njenih članica u Crnoj Gori i kako bi zajednički razmotrili kako da se potencijalni negativni

Dio radnika u Crnogorskom Telekomu protestovao ispred njemačke ambasade i Vlade

Traže ista prava kao

zaposleni u Njemačkoj

PODGORICA – Zaposleni u Crnogorskom Telekoma (CT) koji tri mjeseca štrajkuju zbog, kako navode, pokušaja menadžmenta da ukine kolektivni ugovor i uguši Sindikat, juče su protestovali ispred njemačke ambasade i Vlade. Tvrde da se na taj način bore za pravo na štrajk koje im se uskraćuje 92. dan.

Predsjednik Sindikata Željko Burić je ispred zgrade ambasade poručio da od decembra

od Dojče telekom grupe, čiji je CT član, čekaju odgovor. – Pozivamo ambasadora Njemačke da nam odgovori da li za sve zaposlene u okviru DT grupacije važe isti standardi ili ne važe za crnogorske državljane? Mi znamo odgovor, kao što znamo da im nećemo dozvoliti da se tretiramo kao zaposleni drugog ili trećeg reda – poručio je Burić, koji pita ambasadora da li je tačna tvrdnja menadžmenta CT da će firma otići u minus ako im

poveća plate 30 odsto, što je zahtjev štrajkača. Zamjenik štrajkačkog odbora Veselin Gogić tvrdi da menadžment CT zastrašuje štrajkače, brani okupljanja u poslovnim prostorijama predviđenim za štrajk, omogućava veću platu onima koji nijesu u štrajku, ne uplaćuju doprinose i uskraćuju platu po osnovu bolovanja štrajkačima, te angažuje štrajkbrejkere. Pozvao je Osnovno državno tužilaštvo da u hitnom postupku ispita

6 Četvrtak, 16. februar 2023. Ekonomija

Trajekt Pomorskog saobraćaja Dodjela odobrenja mediabiro

ubrzanje akciznog kalendara od 1. jula

cigarete do 60 centi

si i ima aktivnu primjenu. Međutim, ostvarenju ove namjere svakako ne doprinosi usvajanje seta izmjena važnih poreskih zakona bez ikakvih konsultacija sa poslovnom zajednicom – kazali su iz Komore i dodali da česte izmjene sistema oporezivanja i poreskih stopa unose nesigurnost, nepredvidivost i dodatne troškove, te destimulišu aktuelne i potencijalne investitore da ulažu u Crnu Goru, a uz to, mjere koje se uvode tokom godine, dodatno otežavaju kompanijama djelovanje budući da su planovi poslovanja već odavno usvojeni.

Vlada plaća aktiviranu državnu garanciju od 1,6 miliona za otplatu kredita

kotorske kompanije

Abazović hoće spajanje Barske i

Crnogorske plovidbe

Treba da imamo jednu državnu kompaniju, koja treba da ima veću flotu i koja može da radi. Nijesu nam potrebna dva borda direktora i dupli zaposleni, poručio je premijer

PODGORICA - Vlada bi trebalo da donese odluku o spajanju Barske i Crnogorske plovidbe, ocijenio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović na sjednici Vlade, na kojoj je odlučeno da će iz budžeta platiti aktiviranu državnu garanciju od 1,6 miliona dolara za kredit Crnogorske plovidbe.

ne, preko kredita Eksim banke za 55,76 miliona dolara. Preuzeti su 18. septembra i 8. oktobra 2014. godine, kada je i otpočeto njihovo komercijalno eksploatisanje. Iznos kredita za kupovinu oba broda je 46,4 miliona dolara.

efekti ovih izmjena izbjegnu.

-Vjerujemo da je ovakav sastanak od izuzetne važnosti u cilju razmatranja preporuka za zadržavanje postojećih i privlačenje novih investitora u Crnu Goru – poručeno je iz AmChama.

Protest AMChAM

Oni su podsjetili da su lani potpisali memorandume o saradnji sa Vladom i resornim ministarstvima za rad na programu Vladavina dijaloga, kao svojevrsnoj platformi za blagovremen i kontinuiran privatno-javni dijalog, čime se formalno podržala pravovremena uključenost poslovne zajednice u donošenje nove i/ili izmjene postojeće regulative od značaja za poslovni ambijent.

-Namjera Komore je da pomenuti program živi i u prak-

osnovanost njihove krivične prijave protiv menadžmenta.

Iz CT su poručili da je prosječno primanje njihovih zaposlenih sa srednjom školom, kojih je 70 odsto u redovima štrajkača, preko hiljade eura.

– To bi bila njihova prosječna januarska zarada da su na poslu, tako da ne stoje tvrdnje da je ugrožena egzistencija zaposlenih u ovoj kompaniji – kažu iz ove kompanije podsjećajući da je prosječna plata prošle godine bila 1,3 hiljade eura, a najniža 900 eura.

Tvrde da su zbog dobrih rezultata prošle i pretprošle godine obezbijedili poklon kartice vrijedne 300 eura i dodatak na platu od 260 eura, te da su najavili povećanje plata od šest odsto ove godine. Podsjećaju da su i pored toga što je kolektivni ugovor istekao, garanto-

-Dodatno, Komora smatra da bilo koja mjera koja dovodi do poskupljenja proizvoda i usluga, te smanjenja kupovne moći stanovništva, kakva je povećanje akciza, neminovno dovodi do dodatnog pada potrošnje i povećanja sive ekonomije, a čiji udio je i dalje na visokom nivou u odnosu na evropske zemlje, te posljedično smanjenja poreskog obuhvata i u krajnjem budžetskih prihoda – upozorili su iz Komore. Prema njihovim riječima Vlada i Ministarstvo finansija su u prethodnom periodu uložile ogromne napore kako bi suzbile sivu ekonomiju, što se prije svega odrazilo na povećanje budžetskih prihoda i stabilizaciju tržišta akciznih proizvoda. -Vjerujemo da neopreznim i pretjeranim povećanjima dažbina na određene proizvode ovi efekti mogu biti umanjeni – smatraju u Američkoj privrednoj komori. Predsjednica Skupštine Danijela Đurović sazvala je za 28. februar vanrednu sjednicu na kojoj će se raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama. s.P.

Barska plovidba je u januaru od sopstvenih sredstava isplatila kineskoj Eksim banci ratu kredita od 1,87 miliona dolara za kupovinu dva broda, dok je iz Crnogorske plovidbe prošlog mjeseca saopšteno da zbog troškova remonta i dokovanja brodova ,,21 maj“ i ,,Kotor“ nijesu uspjeli da obezbijede svih 2,55 miliona dolara, pa će ratu, u dogovoru sa kreditorom, platiti sa malim zakašnjenjem. Brodovi Crnogorske plovidbe ,,Kotor“ i ,,Dvadeset prvi maj“ kupljeni su 2012. godi-

– Ako budemo išli u spajanje kompanija, jedina opcija je da imamo dvije trećine ukupnog vlasništva – poručio je Abazović, koji smatra da nije imao dobre namjere niti išta zna o pomorstvu onaj ko je smislio da treba imati dvije firme sa po dva broda. – Treba da imamo jednu državnu kompaniju sa većom flotom. Nijesu nam potrebna dva borda direktora i dupli zaposleni - saopštio je Abazović i dodao da bi to spajanje trebalo biti dio pomorske strategije, koja je povezana i sa vraćanjem Luke Bar u državno vlasništvo i generalno sa razvojem pomorskog saobraćaja. Najavio je dogovor sa Ministarstvom finansija o spajanju,

Susret ministra finansija sa članicom borda EBRD

Status 40 projekata

PODGORICA - Ministar finansija Aleksandar Damjanović se sastao sa članicom borda direktora Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Rouzmari Šlup u vezi statusa 40 zajedničkih projekata, čiji ukupni portfolio iznosi 315 miliona eura, od čega 27 odsto za privatni sektor. – Budući da partnerstvo Vlade i EBRD-a karakterišu uspješno realizovani projekti, zajednički je zaključeno da je potencijalne projekte korisno sagledavati i kroz novu geopolitičku prizmu i aktuelne teškoće sa kojima se trenutno suočavaju snažne svjetske ekonomije, pa neminovno i mala i zavisna, kakva je crnogorska. Prioritet Crne Gore ostaju infrastrukturni projekti u energetici i saobraćaju, među kojima je vodeći auto-put – saopšteno je iz Ministarstva. r e

navodeći da bi, da postoji ta jedna zajednička kompanija, bez problema pristupili kupovini feribota koji bi radio operacije prema Italiji. U brodskim kompanijama je različita struktura vlasništva, dok je Crnogorska plovidba u 100-postotnom državnom vlasništvu, u barskoj kompaniji država ima 51,8 odsto akcija, dok ostalo pripada manjinskim akcionarima. Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović rekao je da su pokrenuli aktivnosti u cilju pronalaska modela spajanja dvije firme i da su angažovali konsultante.

Podsjetio je da je Agencija za zaštitu konkurencije pokrenula postupak u odnosu na davanja iz budžeta države.

– Ta dva preduzeća su u nezavidnoj poziciji, Crnogorska u boljoj u odnosu na Barsku, ali ta dugovanja daleko prevazilaze aktivu ova dva preduzeća. Nijesam siguran koliko je moguće izvesti spajanje usred ovog postupka – rekao je Šahmanović.

Ideja o spajanju ove dvije kompanije nije nova, pa je i nekadašnji ministar pomorstva i saobraćaja Osman Nurković još prije četiri godine najavljivao moguće spajanje u jednu brodarsku kompaniju. s. P.

Radnici Instituta ,,Dr Simo Milošević“ počeli svakodnevne polusatne proteste

Norvežani plaćaju dva mjeseca ranije

PODGORICA – Zaposleni u Institutu „Dr Simo Milošević“ su počeli seriju najavljenih polusatnih protesta kojim iskazuju nezadovoljstvo zbog odnosa države prema njima.

Protest su organizovali tokom pauze kako ne bi prekinuli proces rada, a neki od 200 pacijenata su im se pridružili. Predsjednica Sindikata dr Marija Obradović je, kako prenosi Novski portal, kazala da Vlada nije ispunila nijedan zahtjev koji se odnose na isplatu zarada, kolektivni ugovor te upoznavanje zaposlenih sa planovima za spašavanje ove kompanije. Očekuju, kako je navela, i odgovore u vezi „sumnjive privatizacije koja podrazumijeva da se 250

hiljada kvadrata proda za deset miliona eura“. – To je bila ponuda kada je prije četiri godine pregovarano sa tada jedinim ponuđačem. Privatizacija je za radnike neprihvatljiva, posebno pod uslovima iz tog tendera – kazala je dr Obradović i naglasila da nije iznenađenje što je Agencija za zaštitu konkurencije dala zeleno svjetlo za isplatu avansa koji su tražili od Fonda zdravstva. – Mi ničiju pomoć ne tražimo, niti smo je ikad dobili. U ovom periodu zime inače teško zarađujemo novac, ali u naredna dva do tri mjeseca bi sve bilo opravdano kroz rehabilitaciju pacijenata. Avansno dobijamo uplate od norveških pacijenata dva mjeseca prije nego dođu –poručila je Obradović. r e

vali nastavak benefita naredne tri godine vrijedne preko tri miliona eura, koji uključuju privatno zdravstveno osiguranje, bonuse, subvencije i otpremnine od 40 mjesečnih plata u maksimalnom iznosu od 67.300 eura.

Navode da su spremni odmah

potpisati aneks kolektivnog ugovora sa ovim benefitima odbacujući kao netačne i manipulativne tvrdnje Burića u vezi ukidanja ugovora i sindikata. Tvrde da Burić odbija dogovor, iako su više puta nudili, te da ultimativno traži povećanje plata na koje ne

mogu pristati, jer bi ih to odvelo u minus.

Navode da su zaposlenima obezbijedili pravo da štrajkuju, te da plate primaju svi koji su u minimumu procesa rada, kao i Burić, kojem je to profesionalno radno mjesto u CT. M.Lk.

Fond pristaje na 17

odsto povećanja

V. d. direktora Instituta dr Savo Marić je za Radio Herceg Novi kazao da Fond zdravstva nije pristao na povećanje usluga od 50 odsto, koliko je traženo, već 17 odsto. Sa tim se, kako je kazao, ne mogu saglasiti, jer im to ne omogućava zaradu od rehabilitacije pacijenata preko fonda.

7 Četvrtak, 16. februar 2023. Ekonomija

Sa jučerašnje sjednice Protest dijela zapošljenih CT ispred njemačke ambasade

STAV

Plan za rušenje

Moldavije i akteri iz Rusije i sa Balkana

Piše: Oleksandr LEVČENKO

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je na posebnom zasijedanju Evropskog savjeta, da ukrajinski obavještajci posjeduju ruske dokumente koji svjedoče o planovima Kremlja za potpunu destabilizaciju situacije u Moldaviji i pripremu državnog udara. Pošto je dobila iz Kijeva dokaze o pripremama ruskih akcija, predsjednica Moldavije Maja Sandu izjavila je da Rusija planira da izvede državni udar putem protesta koje bi trebalo da organizuje opozicija, infiltrirajući među učesnike akcija vojno obučeno osoblje iz zemalja poput RF, Bjelorusije, proruskih snaga iz Srbije i Crne Gore. Plan uključuje sabotaže i specijalce prerušene u civile, sposobne da sprovedu nasilne akcije, napade na vladine zgrade i uzimanje talaca. Ovo nije prvi put da Rusija pokušava uraditi takve opasne stvari u Moldaviji. Zadnji put to je bilo u ovu jesen. Moskva je planirala da iskoristiti strane sabotere za rušenje rukovodstva Moldavije, zaustavljanje pridruživanja te zemlje Evropskoj uniji i stvaranje novih problema Ukrajini.

Kremlj je mislio da iskoristi unutrašnje političke snage, prije svega stranku „Šor“, nekih bivših veterana i policajaca, a takođe osoba povezanih sa eks liderom Demokratske stranke Moldavije, uticajnim biznismenom i milijarderom Vladimirom Plahotnjukom. Ruski dokumenti sadrže instrukcije za ulazak u Moldaviju za državljane RF, Bjelorusije, Srbije i Crne Gore kako bi pokušali da izazovu proteste u pokušaju da legitimnu vladu zamijeni nelegalna, koju kontroliše Ruska Federacija.

Srpski građani za koje proevropska moldavska vlast misli da su ušli u državu po nalogu Moskve najvjerovatnije su navijači Partizana. Grobari su bili zarobljeni na aerodromu u Kišinjevu, njih 12, pošto njihov klub 16. februara igra utakmicu s domaćim Šerifom u Ligi konferencija. Osim toga, na aerodromu u Kišinjevu policija nije dozvolila jednom crnogorskom bokserskom klubu ulazak u Moldaviju. To je urađeno iz sigurnosnih razloga, zbog straha od zaoštravanja situacije u zemlji.

Ukrajinski partneri poslali su oficijelnom Kišinjevu informacije koje ukazuju na lokacije i logističke aspekte prilikom organizovanja ove subverzivne aktivnosti. Smjena vlasti u Kišinjevu planirana je kroz nasilne akcije prerušene u proteste takozvane opozicije. Sekretar

Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Oleksij Danilov rekao je da grupe iz Čečenije, koje su se borile protiv Ukrajine od 24. februara 2022. sada rade kao „spasioci“ u Turskoj i da bi mogle završiti na teritoriji Moldavije. Tako sada svi veoma pažljivo prate ovu situaciju da se ne desi da ovi „spasioci“ završe u Kišinjevu. Znaju im se prezimena i imena.

Služba za informiranje i bezbjednost Moldavije potvrdila je da je moldavska strana od Ukrajine dobila podatke o namjerama Rusije da sprovede kampanju destabilizacije situacije u državi. Premijer

Moldavije Natalija Gavrilita podnijela je ostavku na tu funkciju nakon godinu i po na čelu vlade. Maja Sandu je na mjesto novog premijera nominovala svog savjetnika za odbranu, proevropskog političara Dorina Receana – koji se već izjasnio da bi Moldaviju održao na EU putu. Dok se kompletna ruska reakcija za sada ograničila na tvrdnje tamošnjih ruskih diplomata da baš neutralni status Moldavije „jamči mir u regiji“, Moldavija često ostaje bez struje kada ruske rakete oštete strujnu infrastrukturu juga Ukrajine, a rakete ispaljene prema Ukrajini učestalo prelijeću i njihov vazdušni prostor. Nije tajna da Moldavija ima puno problema, ali zaoštravanje političke situacije ipak se prvenstveno pripisivalo kombinaciji proevropskog šefa države i premijerke, suočenih sa ratom u susjedstvu i ruskim prijetnjama. Predsjednica Maja Sandu prije dvadesetak dana čak se usudila da govori i o NATO članstvu svoje zemlje. Formalno neutralna Moldavija je država koju Ruska Federacija već više od trideset godina drži u šaci podržavanjem od 1992. „zamrznutog sukoba“ i tamošnje separatističke tvorevine Pridnjestrovlja. Sada u Moldaviji može biti implementiran hibridni kompleksni scenario svrgavanja vlasti. Prva faza bila bi destabilizacija situacije u prijestonici Kišinjevu, izazivanjem haosa u političkoj, ekonomskoj i društvenoj sferi. Lokalne proruske snage i aktivisti promoskovske orijentacije, kojih ima dosta u Moldaviji, imitiraće proteste navodno cijelog naroda. Druga faza može krenuti provokacijom sukoba sa snagama policije tokom protesta, kao i upotrebom ubačenih bojovnika za napad na zgrade vlade i parlamenta. Treća faza bi koristila potencijal odmetnute regije Pridnjestrovlja iz kojeg se priprema napad udarnih formacija.

Vrlo vjerovatno je u planu preuzimanje vazdušne luke Markulešti, kako bi odsjekli sjeverni dio zemlje po liniji Beljci-Falešti. Taj aerodrom treba da posluži kao bazična tačke za presijecanje sjevernog i središnjeg dijela Moldavije. Osim toga očekuje se da iz Pridnjestrovlja krene nekoliko vojnih grupacija radi udara na glavni grad zemlje. Ovo je jedan od mogućih ruskih scenarija koji su preopasni za državni suverenitet Moldavije i traže hitnu reakciju reagiranje oficijelnog Kišinjeva. Autor je bivši ambasador Ukrajine u Hrvatskoj

(Tekst preuzet sa Portala Antena M)

Kulturni centar „Nikola Đurković“ u Kotoru uskratio termin za predstavljanje

djela koje govori o stradanju Crne Gore nakon Prvog svjetskog rata

Marković: Koga bole dokazi o zločinu?

PODGORICA - Promocija knjige „Najveći zločin u istoriji“, autora Jovana Čubranovića, koja dokumentovano govori o stradanju Crne Gore i njenog naroda nakon 1918. godine, neće biti održana u JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ u Kotoru, kako je bilo najavljeno, jer su zbog pritisaka i primjedbi građana, iz te ustanove povukli odluku da organizatorima ustupe prostor.

Ovo je Pobjedi potvrdio Milenko Mito Marković, predstavnik Crnogorsko-američke asocijacije „Cetinje“ koja je organizator promocije knjige koja je prethodno prezentovana publici na Cetinju, kao i u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici.

Marković je kazao da je prema ranijem dogovoru sa JU „Nikola Đurković“, uredno zakazana za 24. februar u 18 sati, da bi juče dobili informaciju da se promocija otkazuje.

U obrazloženju Kulturnog centra da poslije dodatnog razmatranja uskrate dogovoreni termin, ističe se da je na to uticala reakcija građana.

– Nakon objavljivanja najava za navedenu promociju u određenim medijima, kontaktirani smo od određenog broja naših sugrađana koji su veoma negativno reagovali na zakazivanje promocije knjige, kao i na sam način objave, tj. na određene natpise u objavi, smatrajući ih uzemirujućim

– navodi se, između ostalog, u obrazloženju JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ koje je potpisao v. d. direktora Vladimir Bujišić Dodaje se da su se, i pored najbolje volje da u toj ustanovi prezentuju sva djela, bez obzira na ideološku ili bilo koju drugu pozadinu, prilikom promjene odluke, rukovodili neprijatnim situacijama iz ranijeg perioda kada su građani burno reagovali zbog planiranog programa u Kulturnom centru.

– Knjiga „Najveći zločin u istoriji“ za čiju promociju ste nam dostavili zahtjev svakako sadrži djelove koje dio naših sugrađana može smatrati uznemirujućim i diskutabilnim. S obzirom na aktuelni društveni momenat u podijeljenom društvu kao što je, nažalost, crnogorsko, smatramo da promocija navedenog štiva ne bi doprinijela relaksaciji druš-

tvene atmosfere – navodi se u obrazloženju Bujišića. Marković je Pobjedi kazao da otkazivanje, odnosno promjenu odluke, Kulturnog centra može da tumači jedino kao stav da očigledno „nekoga bole činjenica i istina“. - Čubranovićeva knjiga ukazuje na istorijski kontekst, ima za cilj da opomene one koji ne znaju što se i na koji način događalo sa Crnom Gorom i njenim narodom nakon 1918. godine. Knjiga je skup dokumenata, a ne puke impresije autora. Zabrana, odnosno povlačenje odluke o ustupanju prostora za promociju pod određenim pritiscima je, ispada tako, na ideološkom tragu onih istih zločina koji su provođeni 1918. godine pod srpskom okupacijom Crne Gore i naroda koji se nije mirio sa namjerom da ih, uz saučesništvo velikih sila, drugi izbrišu za kugle zemaljske – na-

veo je Marković. On podsjeća da je Čubranovićeva knjiga svjedočanstvo o stradanju Crne Gore koja je nakon Prvog svjetskog rata (1914-1918) zbrisana sa geografske mape, zbog postupaka i beskrupuloznih interesa onih koje je podržala bez dvoumljenja i oportunizma, prije svega Srbije.

Autor kroz aktivizam nastoji da predstavnicima velikih sila u periodu 1918 – 1934. godine predoči argumente, potakne ih da im proradi savjest i ponovo otvore crnogorsko pitanje krvavo ugušeno, protivno međunarodnom pravu, pravdi i etici u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Knjigu je štampao „Obod“ sa Cetinja, zahvaljujući inicijativi Predraga Peđe Markovića iz Crnogorsko-američkog udruženja Cetinje iz Los Anđelesa. Riječ je o prevodu sa španskog, originalnog izdanja publikovanog u Meksiku 1934. godine. Nakon dogovora sa izdavačem, Pobjeda već 11 dana publikuje sadržaj knjige u formi feljtona. Podaci i dokumenta govore o nezapamćenom odnosu velikih sila prema Crnoj Gori, njenoj vojsci i narodu. Posebno odnosu Srbije, njene platforme i politike, koja se pretvorila u zvaničnu okupaciju Crne Gore „opranu“ odlukama nelegitimne Podgoričke skupštine, dok je ustanak crnogorskog naroda krvavo gušen, uz zločine, ubijanja i paljenja. I. PERIĆ

Grupa građana u Budvi protestovala zbog koncerta ukrajinskog benda „Ljapis“, Ambasada Ukrajine ocijenila da se radi o slučaju bez presedana

simbol agresije Rusije na Ukrajinu. CHO ističe da su dešavanja u Podgorici i u Budvi su zabrinjavajući znaci.

PODGORICA – Koncert ukrajinskog benda „Ljapis“, koji je trebalo da se preksinoć održi u Budvi, je otkazan jer se ispred kluba „Palazzo“ okupila grupa građana.

Oni su uzvikivali „Srbi i Rusi, braća zauvijek“, pa se nastup iz bezbjednosnih razloga nije dogodio. Zbog toga je reagovala i Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori, koja je saopštila da su izuzetno zabrinuti zbog tog otkazivanja koncerta i nazvali ga slučajem „bez presedana“. – Smatramo neophodnim da jasno istaknemo: svaki pritisak na vlasnike kluba, gdje je trebalo da se održi nastup, i ukrajinske goste, kao i javno ispoljavanje agresije i govora mržnje, apsolutno su neprihvatljivi i moraju se kategorično osuditi. Akcija, koja je održana 14. februara uveče ispred zgrade ovog kluba može se protumačiti kao direktna

prijetnja ukrajinskim posjetiocima Budve. Nemogućnost obezbjeđenja sigurnosti gostiju Budve i osoba koje su planirale da prisustvuju koncertu je izuzetno alarmantan signal za sve – saopštila je Ambasada Ukrajine u Podgorici. Pozvali su crnogorske vlasti da hitno reaguju na ovaj incident i učine sve da osiguraju bezbjednost Ukrajinaca koji borave u Crnoj Gori, ali i naveli da su izuzetno zabrinuti zbog otkazivanja koncerta. Cnogorski helsinški odbor (CHO) je juče pozvao MUP da javnosti objasni kako je danas, u Budvi, isto ministarstvo i ista uprava nisu učinili ništa da obezbijede i omoguće održavanje koncerta ukrajinske grupe “Ljapis”. Oni su se u saopštenju osvrnuli i na događaj koji se u subotu dogodio u Podgorici na Sastavcima, kada je održan skup sa ruskim zastavama na kojima je bilo slovo Z, koje je

Izvinjenje

-Fašizacija društva je namjera i trend kojem se moramo odlučno suprotstaviti, prije nego što bude kasno - prije nego što destruktivni procesi ne unište i samu mogućnost građanske reakcije i otporazaključeno je u saopštenju. Uprava policije oglasila se kasno sinoć saopštenjem u kome su naveli da su 13.februara razgovarali sa vlasnikom lokala koji im je kazao da je koncert već otkazan. Uprkos tome policija je sjutradan, ipak poslala službenike u blizini kluba.

-Oko 19 časova došlo je do okupljanja oko 15 lica, koja su se tu kratko zadržala i mirno razišla bez narušavanja javnog reda i mira –saopštila je sinoć UP i dodala da taj lokal nije ni radio 14.februara. Koncert benda bio je zakazan za sinoć u Kotoru, ali je otkazan iz, kako je navedeno, tehničkih razloga. J. M.

Grubom uredničkom i tehničkom greškom juče je u ilustraciji za tekst „Podnijete tužbe za klevetu protiv BIRN-a u Sarajevu, u Podgorici protiv Jovanović i Tomović“ objavljen lični podatak urednice

BIRN-a Dušice Tomović –njena adresa. Redakcija Pobjede se najiskrenije izvinjava Dušici Tomović. Jelena MARTINOVIĆ

8 Četvrtak, 16. februar 2023. Društvo

Povicima „Srbi i Rusi su braća“ otkazali nastup

Prepuna sala u Podgorici prilikom promovisanja knjige M. BABOVIĆ

Crnogorsko pravosuđe bez rukovodilaca, upućena inicijativa Sudskom savjetu da prekine v. d. mandat predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković

PODGORICA – Crnogorsko

pravosuđe već godinama nikako da izađe iz VD stanja, pa umjesto predsjednika Vrhovnog državog tužilaštva i Vrhovnog suda, rukovodioci imaju predznak vršilac dužnosti.

Vrhovni sud Crne Gore je u VD stanju već 18 mjeseci, a tu funkciju vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda obavlja

Vesna Vučković od septembra 2021. godine, kako je odlučio Sudski savjet.

Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore, koja je održana sredinom januara, nije utvrdila prijedlog da se za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore predloži Vesna Vučković, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore i vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda.

Nakon toga, ona je ostala v. d. predsjednice Vrhovnog suda.

Ipak, u Zakonu o sudovima u članu 30 stav 3 piše da predsjednik suda, čija je funkcija prestala istekom vremena na koje je izabran nastavlja da obavlja dužnost sa svim pravima i obavezama koje ima predsjednik suda, do imenovanja novog predsjednika, a najduže šest mjeseci. Nijednim propisom nije predviđeno da se za vršioca dužnosti predsjednika suda može odrediti bilo koje drugo lice da obavlja dužnosti predsjednika sa svim pravima i obavezama koje ima predsjednik suda do imenovanja novog.

Koncentracija nelegitimnih ovlašćenja traje 18 mjeseci

To je pravna praznina koja se popunjava po analogiji izborom sudije da vrši dužnost do izbora predsjednika, a prema mišljenju eksperata, v. d. ne bi smio da ima toliku akumulaciju moći.

Kako Zakonom nije definisano VD stanje, sutkinja Vesna Vučković je preuzela v. d. funkciju od sutkinje Stanke Vučinić, koja je bila v. d. predsjednice Suda nakon što je Vesna Medenica podnijela ostavku 30. decembra 2020. godine.

Zbog toga što VD stanje u Vrhovnom sudu traje 18 mjeseci, što je duže nego što bi to mogao da radi predsjednik suda, upućena je inicijativa Sudskom savjetu da se na v. d. mjesto, do izbora novog predsjednika, postavi neki drugi sudija Vrhovnog suda, kako bi se Vučković prekinuo višemjesečni „mandat“. Prema informacijama Pobjede, predsjednica Sudskog savjeta Vesna Zvicer je odbila da uvrsti inicijativu na dnevni red posljednje sjednice. Po-

bjeda očekuje odgovore iz Sudskog savjeta.

U inicijativi se navodi da je nužno da se u interesu nesmetanog odvijanja procesa rada u sudovima do izbora predsjednika suda ovaj nedostatak nadomjesti odlukom Sudskog savjeta, ali da nije dobro da se v. d. predsjednika suda kojeg Sudski savjet odredi omogućava da obavlja dužnost predsjednika duže nego što je propisima predviđeno za ranijeg predsjednika suda kome je istekao mandat.

Upravni sud presudio da je prestanak funkcije bivšem glavnom specijalnom tužiocu bio u skladu sa zakonom, nepoznato na osnovu kojeg rješenja Fonda PIO

Odbijena Katnićeva žalba

Iz saopštenja Upravnog suda nije jasno na osnovu kojeg rješenja PIO je potvrđena odluka Tužilačkog savjeta o tadašnjoj smjeni glavnog specijalnog tužioca. Dokumentacija koju je Pobjeda objavila 24. januara, pokazuje da je Rješenjem Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja od 12. decembra 2022. godine, četvrtim po redu i jedinim pravno važećim – Katniću utvrđen staž osiguranja u trajanju nešto dužem od 25 godina, dok je postupak za staž osiguranja dok je Katnić bio vojno lice – još u toku

PODGORICA - Upravni sud

Crne Gore je odbio kao neosnovanu tužbu koju je podnio Milivoje Katnić protiv Odluke Tužilačkog savjeta (TS), kojom mu je utvrđen prestanak funkcije glavnog specijalnog tužioca i specijalnog tužioca 17. 2. 2022. godine.

Tužilački savjet je smatrao da je Katnić ostvario pravo na starosnu penziju, jer je navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja.

U saopštenju Upravnog suda se navodi da je tužiocu Milivoju Katniću odlukom Tužilačkog savjeta utvrđen prestanak funkcije glavnog specijalnog tužioca i specijalnog tužioca u skladu sa odredbom člana 17 stav 2 Zakona o PIO, kojom je propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života.

- Upravni sud Crne Gore je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi za primjenu odredbe člana 17 stav 2 Zakona o PIO, jer je tužilac u periodu od 1. 1. 1993. godine do 11. 3. 2005. godine vršio profesionalnu vojnu službu u Vojsci, i u istom ostvario staž osiguranja sa uvećanim trajanjem od 15 godina i 7 mjeseci, pa je sa nesporno ostvarenim stažom osiguranja, ostvario

ukupno 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja – piše u saopštenju Upravnog suda povodom donešene presude. Naglasili su da je odluka Tužilačkog savjeta zasnovana na aktima Fonda PIO koji imaju značaj javne isprave, jer se radi o ispravama izdatim na osnovu podataka iz službene evidencije ovog organa, kao jedinog ovlašćenog za vođenje matične evidencije o osigura-

Katnić: Slijedi postupak pred Vrhovnim sudom

Nekadašnji glavni specijalni sudija nije želio da detaljnije komentariše odluku Upravnog suda koja mu je, kako je istakao, uručena tek juče nakon duže od godinu dana od kako je podnio žalbu. – Detaljnije ću javnost obavijestiti kada proučim odluku Upravnog suda, ali je izvjesno da ću zaštitu svojih narušenih prava potražiti u postupku pred Vrhovnim sudom Crne Gore – kazao je Katnić u kratkoj izjavi za Pobjedu.

– Toliko koncentracija nelegitimnih ovlašćenja, najblaže rečeno, nije dobra ni za sud ni za građane – piše u inicijativi. Traži se i da Sudski savjet za naredni period do šest mjeseci postavi drugog sudiju za v. d. predsjednika Vrhovnog suda u Crnoj Gori. – Ukoliko ocijenite ovu inicijativu osnovanom prije određivanja drugog vršioca dužnosti, bilo bi uputno da od Specijalnog državnog tužilaštva zatražite informaciju da li se protiv bilo kog člana uže porodice sudije Vrhovnog suda vodi krivični postupak ili izviđaj za krivična djela iz nadležnosti tog tužilaštva – piše u inicijativi. Navodi se da ne bi bilo uputno da v. d. predsjednika Vrhovnog suda CG bude član porodice okrivljenog koji je osnovano sumnjiv da je učinio krivično djelo organizovanog kriminala ili da postoje osnovi sumnje da je takvo djelo učinio. – Ovo, između ostalog i zbog toga što bi bezbjednost svih sudija ovog suda zbog mogućih odliva informacija iz suda ka kriminalnim organizacijama bila ugrožena – piše u inicijativi koja je upućena Sudskom savjetu, a koja nije prihvaćena.

Posljednji konkurs za predsjednika Vrhovnog suda je raspisan 9. novembra 2022. godine i na njega se prijavila jedino vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda dr Vesna Vučković. Kako je Opšta sjednica Vrhovnog suda nije predložila za kandidata, ona nije prošla. Novi konkurs još uvijek nije raspisan.

Kao i Vrhovni sud, i crnogorsko Vrhovno državno tužilaštvo je u VD stanju otkad je Ivica Stanković 7. oktobra 2019. godine postavljen na tu funkciju, a nijedan od konkursa i pokušaja (posljednji u decembru prošle godine) nije doveo do izbora novog VDT u punom mandatu dvotrećinskom većinom. Posljednji VD mandat Maje Jovanović, koji je trajao godinu dana, je prestao prošle sedmice kada je za v. d. VDT izabrana Tatjana Begović. Tako je propao manevar i pokušaj Vlade u tehničkom mandatu da, protivno stavovima Evropske komisije i Venecijanske komisije, u parlamentu progura rješenje da se do izbora novog VDT u punom mandatu – produži VD stanje na neograničeno.

J. MARTINOVIĆ

nicima, obveznicima plaćanja doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pa se pravna valjanost takvih isprava ne može osporavati u postupku konstatovanja prestanka funkcije specijalnog tužioca pred Tužilačkim savjetom.

- Zbog svega navedenog, Upravni sud ocjenjuje da nije postojala obaveza Tužilačkog savjeta da prekine postupak do okončanja upravnih postupaka koje tužilac vodi radi utvrđivanja činjenica o stažu osiguranja i uplati doprinosa za period ostvarenog staža sa uvećanim trajanjem, jer isti nemaju značaj prethodnog pitanja za rješavanje ove upravne stvari – navodi se u saopštenju Upravnog suda.

Postupak po žalbi Milivoja Katnića trajao je, iako je riječ o radnom sporu, duže od godine. Iz saopštenja Upravnog suda nije jasno na osnovu ko-

jeg rješenja PIO je potvrđena odluka Tužilačkog savjeta o tadašnjoj smjeni glavnog specijalnog tužioca. Naime, dokumentacija koju je Pobjeda objavila 24. januara ove godine nesumnjivo je dokazala da su čelnik Fonda PIO Ranko Aligrudić i tadašnja ministarka odbrane Olivera

Injac poslali Tužilačkom savjetu neistinite informacije o stažu glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Rješenje Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja od 12. decembra 2022. godine, kojim se utvrđuje staž osiguranja Milivoju Katniću u trajanju nešto dužem od 25 godina, krunski je dokaz da je Tužilački savjet svojevremeno 17. februara 2022. godine neza-

konito smijenio glavnog specijalnog tužioca – pokazuju dokumenta koje je Pobjeda objavila.

Pri tome, Rješenje Fonda PIO iz prošlog decembra je četvrta odluka, jer su sva tri prethodna rješenja ukinule više instance. U tom četvrtom rješenju Fond penzijskog i invalidskog osiguranja utvrdio je Milivoju Katniću ,,da ukupno utvrđeni staž osiguranja iznosi 25 godina, 9 mjeseci i 7 dana“, dok je postupak za staž osiguranja dok je Katnić bio vojno lice - još je u toku i nepoznato je kada će biti okončan.

Kako je Upravni sud odlučio da je Tužilački savjet donio ispravnu odluku i na osnovu koje dokumentacije – za sada je pravna enigma. J. MARTINOVIĆ

9 Četvrtak, 16. februar 2023. Društvo

Sa Opšte sjednice Vrhovnog suda koja nije predložila Vučković za kandidatkinju za predsjednicu Milivoje Katnić D. MALIDŽAN

U pljevaljskoj Srednjoj stručnoj školi tvrde da nijesu mogli da nađu adekvatan kadar za zanatske predmete

PODGORICA – Jedan

profesor istorije u Srednjoj stručnoj školi u Pljevljima bio je u decembru angažovan da predaje, osim istorije, i predmete koji se tiču šišanja i održavanja frizure.

To je Pobjedi kazao direktor ove škole Bojan Strunjaš, navodeći da su tada profesora angažovali zato što navodno na tržištu, odnosno na birou rada nije bilo stručnih lica. Kaže da je riječ samo o nekolika časa, te da je predavao u decembru.

Ovog polugodišta je angažovan drugi profesor istorije. Pobjeda je imala uvid u njegov ugovor, potpisan 30. januara 2023. godine, gdje jasno piše da on predaje, mimo istorije, i predmete šišanje i izradu jednostavnih frizura i prepariranje kose, ali direktor demantuje tačnost tih navoda. Kaže da sadašnji profesor predaje isključivo istoriju i da su sada angažovali profesoricu koja predaje stručne predmete koji se tiču kose.

– Predaje istoriju i ništa drugo – tvrdi on.

Rekao je i da je profesor angažovan da predaje samo u jednom odjeljenju istoriju i da mu je to dopuna časova norme, da ima matičnu osnovnu školu.

– To je dezinformacija da predaje bilo šta drugo – kazao je Strunjaš.

Direktor kaže da imaju problem da pronađu stručni kadar, inženjere mašinstva, elektrotehnike, da ih nema na birou i da su prinuđeni da ponekad angažuju nestručan kadar.

- Bio sam direktor škole kada je angažovan profesor koji je u decembru predavao istoriju i ove druge predmete. To su bila nekolika časa. Nije bilo stručne osobe koja je mogla to da predaje. Tražili smo na birou, nema je uopšte. Profesorica koja predaje sada te predmete zatvorila je fri-

Profesor istorije predavao šišanje, izradu jednostavnih frizura i prepariranje kose

že reći da pokazuju da mnogi ne rade svoj posao. Konkretno misli na inspekciju, resorno ministarstvo, Univerzitet…

– A ko radi, radi ono što mu nije posao – rekla je Leković.

zerski salon – naveo je direktor. Iz Ministarstva prosvjete najavili su da će danas poslati odgovore na ovu temu. I u jednoj osnovnoj školi u Pljevljima zabilježen je slučaj da je ranije profesor geografije predavao i hemiju i fiziku. Direktorica te ustanove nedavno je izjavila da su se roditelji žalili da će ispisati djecu, jer nemaju znanja iz tih nauka, ali je profesor demantovao te navode i kazao da je predmete predavaou kratkom periodu.

Predsjednica nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica mr Olivera Leković kazala je Pobjedi da na sve te slučajeve mo-

U javnosti je u više navrata problematizovan problem što u školama fali kadra matematičara, fizičara, hemičara… Pojedine obrazovne ustanove mjesecima raspisuju oglas za matematičara i niko se ne odaziva. Neke ga objavljuju čak 15-20 godina. Direktori su javno poručivali da se svi suočavaju sa istim poteškoćama, bez obzira da li je riječ o školi koja je u urbanom ili ruralnom dijelu Crne Gore. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore ranije su organizovali okrugli sto na kom se, pored ostalog, pričalo o nedostatku matematičara i kako na kraju ispaštaju đaci zato što ne dobijaju adekvatno znanje, jer se zapošljava nestručni kadar da im prenosi znanje. Tada je saopšteno da je u školama 163 nestručnih nastavnika, odnosno 34,10 odsto. Kako se na konkurse ne javljaju stručnjaci iz te oblasti,

matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog… Najavljeno je i da će 61 profesor da ode u penziju, te da će tek nastativeliki problem. Redovni profesor ovog fakulteta dr Predrag Miranović, bivši dekan i nekadašnji rektor Univerziteta Crne Gore, kazao je nedavno Pobjedi da im se nakon tog okruglog stola niko nije obraćao od nadležnih da porazgovaraju i pronađu rješenje.

Prosvjetna zajednica Crne Gore predložila je ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću, na sastanku u maju, da se smanjenjem norme u odnosu na ostale predmete ili na drugi način – preko plata ili stambenom politikom motivišu učenici da upišu fakultete čiji kadar nedostaje u učionicama.

- Nažalost, po ovom pitanju, nije ništa konkretno preduzeto i kao da se sve svodi na logiku bolje bilo kakav nastavnik no nikakav jer nastavni proces se mora realizovati, a sistemski deficit kadra se ne rješava – rekla je tada profesorica mr Danijela Delibašić, članica Upravnog odbora Prosvjetne zajednice. N. Đ.

Premijer u tehničkom mandatu proširio sastav Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije tako što je zadržao i bivšu v. d. VDT Maju Jovanović

Abazović: Ne favorizujem nikoga, ali ne smeta da

imamo još jednog člana tužilaštva

PODGORICA - Na inicijativu premijera u tehničkom

mandatu i predsjednika

Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Dritana

Abazovića, bivša v. d. VDT

Maja Jovanović i dalje će biti članica tog tijela, iako je na dnevni red sjednice Vlade juče stigao pripremljen prijedlog da ona bude razriješena.

Umjesto nje, u skladu i duhu odluke o formiranju ovog antikorupcionog tijela, trebalo je da bude imenovana Tatjana Begović, koja je nedavno određena za novu vršiteljku dužnosti čelnika Vrhovnog državnog tužilaštva. Odudarajući od najavljenog reda i predloženog razrješenja, Vlada je juče odlučila da imenuje Begović, ali zadrži i Jovanović, kojoj je nastojala da produži v. d. funkciju izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu.

Na Abazovićevu proceduralnu inicijativu da Jovanović ostane članica, ministar bez portfelja Zoran Miljanić je povukao prijedlog za razrješenje. Kako ostali članovi nijesu imali ništa protiv toga, ubuduće će, i stara i aktuelna v. d. VDT biti u Nacionalnom savjetu. – Mislim da nam inkluzivnost

ne smeta, ako to ne remeti neko generalno pravilo. Jovanović je sada vrhovna državna tužiteljka i s obzirom da je involvirana u nekoliko sastanaka Savjeta, bilo bi korisno da ostane jer je na tom tužilaštvu najveći pritisak. Da ne mislite da nekoga favorizujem lično, ništa ne smeta da imamo još jednog člana iz tužilaštva – pro-

tumačio je Abazović.

Ministar Miljanić je pojasnio da je prijedlog za razrješenje bio u skladu sa odlukom o formiranju Nacionalngo savjeta.

– Na prethodna dva sastanka savjeta vidjeli smo da mnogo problema leži na tužilaštvu i potpuno sam saglasan da povučem prijedlog o razrješenju i da gospođa Maja Jovanović ostane članica Savjeta za borbu protiv korupcije – naveo je Miljanić.

Maja Jovanović je, uporedo, u trci za čelnika VDT na osnovu konkursa koji je nedavno raspisan.

Nova članica Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Tatjana Begović određena je 8. februara za vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Tu poziciju će pokrivati u narednih šest mjeseci umjesto Maje Jovanović, kojoj je nakon dva uzastopna mandata kon-

statovan prestanak funkcije

6. februara.

Na to mjesto došla je sa pozicije dosadašnje tužiteljke u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici i članice Tužilačkog savjeta. Da bi izbjegla zakonsku prepreku da bude određena za v. d. VDT-a kao članica TS, Begović je, na osnovu neformalnog dogovora i preovlađujuće većine u Savjetu, dostavila ostavku na članstvo u Tužilačkom savjetu. Jedino je predstavnik nevladinog sektora u Tužilačkom savjetu Stevo Muk bio protiv ovakvog rješenja i ostao uzdržan tokom odlučivanja, uz obrazloženje da ostavka Begović uoči sjednice ne mijenja suštinski domet zakonske norme koja precizira da tužilac ne može napredovati i biti biran u više tužilačko zvanje, ili za rukovodioca dr-

žavnog tužilaštva, za vrijeme članstva u Tužilačkom savjetu, gdje je ona provela prethodnih godinu.

Iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) ukazali su da Begović nije određena po pravilima, jer Zakon zabranjuje da se članovi Tužilačkog i Sudskog savjeta biraju za rukovodioce ili napreduju, a Upravni sud je već utvrdio da to znači da dok su članovi savjeta ne mogu ni da budu kandidovani.

– Podnošenje ostavke neposredno prije izbora na rukovodeću funkciju formalistički izigrava zabranu, čiji je cilj upravo da spriječi da osobe koje djeluju u tužilačkoj ili sudskoj „vladi“ zbog toga uživaju prednost prilikom izbora na rukovodeću funkciju, odnosno drugu funkciju koja se smatra napredovanjem – naveli su tada iz HRA. I. P.

10 Četvrtak, 16. februar 2023.

Društvo

Bojan Strunjaš Dritan Abazović i Maja Jovanović

GOV.ME

Ugovor potpisan 30. 1. 2023. godine

PVINFORMER

Akcija carinika i policije na GP Sukobin – Murićani

PODGORICA – U vozilu

„audi“ kojim je upravljao E. M. iz Republike Albanije, na Graničnom prelazu Sukobin – Murićani, pronađeno je 20.000 eura. Kako je saopšteno iz policije, oni su sa carinicima i kolegama iz Albanije, kontrolom vozila pronašli skriveni novac. - Zajedničkim radom službenika granične policije i carinika dvije države pronađen je specijalno izrađeni bunker

Zaplijenjeno 27,7 kilograma

marihuane i 20.000 eura

u prednjem dijelu vozila u kojem je bilo skriveno 20.000 eura. Lice, vozilo i oduzeti novac je preuzela policija Republike Albanije radi daljeg postupanja – saopšteno je. Osim toga, granična policija je nedaleko od zajedničkog

Apelacioni sud potvrdio odluku Višeg suda da se odbije jemstvo bivšeg predsjednika Privrednog suda

Jovanić ostaje u Istražnom zatvoru do daljnjeg

PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je rješenje Višeg suda kojim je odbijeno jemstvo bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića od 634.000 eura u nepokretnostima kako bi se sa slobode branio od optužbi Specijalnog tužilaštva da je u više navrata zloupotrijebio službeni položaj u osam stečajnih postupaka.

-Ponuđeno jemstvo u konkretnom slučaju ne predstavlja dovoljnu garanciju da će se obezbijediti prisustvo okrivljenog za dalji tok postupka i da okrivljeni do kraja postupka neće pobjeći, kao i da se svrha obezbjeđenja prisustva okrivljenog može postići samo mjerom pritvora koja se u konkretnom slučaju javlja kao nužna – kazali sui z Apelacionog suda.

Odluci Višeg suda prethodila je negativna ocjena tužiteljke Lidije Mitrović na prijedlog Jovanića.

Jovanić je krajem prošle godine ponudio 442.000 eura vrijednu imovinu na ime garancije da neće pobjeći ukoliko sud donese odluku da se pusti iz pritvora.

U međuvremenu je za Jovanića, člana njegove šire porodice, na ime garancije ponudio imovinu vrijednu 192.000 eura. Jovanić je uhapšen 9. maja prošle godine i od tada se nalazi u pritvoru.

On je 21. decembra prošle godine na ročištu za kontrolu optužnice zamolio vanraspravno krivično vijeće kojim predsjedava sudija Boris Savić da u što kraćem roku odluči o njegovom prijedlogu za jemstvo.

Podsjetio je tada da se u pritvoru nalazi već osam mjeseci te da smatra da visina zaprijećene kazne ne može biti razlog za njegovo držanje u pritvoru.

Jovanić je ukazao da pored imovine koju predlaže kao garanciju, argumenti koje bi sud trebao uzeti prilikom odlučivanja su da je otac troje djece koje izdržava, da je zaposlen, da je bio predsjednik Privrednog suda ali i prezumpcija nevinosti.

Pored Jovanića, zbog stvaranja kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja na optužnici su stečajni upravnici Saša Zejak, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević, Snežana Jović, vlasnici firmi za obezbjeđenje Pavić Globarević, Stana Čelebić i Darko Perović, procjenitelji Omer Markišić i Dejan Golubović, vlasnici kompanije ,,Ogimar“ Danijela i Dušan Laković Na optužnici su i kompanije Titan security d.o.o. Podgorica,Securitas Montenegro d.o.o. Podgorica, Top force system d.o.o. Nikšić i Ogimar MNE d.o.o. Podgorica.

Jovanić je nakon hapšenja 9. maja u Specijalnom tužilaštvu tvrdio da je posao predsjednika Privrednog suda radio savjesno i odgovorno i da nije kršio zakon. B. R.

GP Sukobin – Murićani, prilikom preduzimanja aktivnosti na obilasku zelene granice, pronašla odbačenu torbu u kojoj se nalazilo više pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga

marihuana, ukupne težine od oko 27,7 kilograma.

O događaju je obaviještena i policija Republike Albanije u cilju vršenja pretrage terena i na teritoriji te države u cilju pronalaska lica koje je opojnu drogu odbacilo. C. H.

Potvrđena optužnica bivšoj predsjednici Vrhovnog suda koja se tereti za stvaranje kriminalne organizacije

Medenica i ostali će na suđenju dokazivati nevinost

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice zbog optužbi da je kao pripadnica 16-člane kriminalne organizacije, koju je formirao njen sin Miloš Medenica, koristeći funkciju uticala na određene kolege da donesu odluke u korist kompanija Carine, Fab lajv i Cijevna komerc. Ova odluka ukazuje da je sud u fazi kontrole dokaza uvažio stav Specijalnog tužilaštva da su dokazi koje je ponudio dovoljno jaki, kao i da su teze optužnice pored Skaj komunikacija potvrđene iskazima svjedoka i pisanim dokazima. Vesna Medenica je prilikom kontrole dokaza ustvrdila da nema dokaza da je zloupotrebljavala položaj i podstrekavala kolege da nezakonito donose odluke, te da se aktom Specijalnog tužilaštva optužuje jedino njena karijera i uspješnost.

-Istrajaću ja u ovome jer ova optužnica nije želja za razračunavanje sa visokom korupcijom, ali jeste želja da se pridobiju birači – poručila je ona 1. februara u podgoričkom Višem sudu.

Pozivajući se na 40-godišnji staž u pravosuđu, Medenica je kazala da je tužilaštvo u optužnici moralo objasniti kako, kome, kad i gdje je omogućila šverc cigareta i druga krivična djela.

Obustavu postupka usljed nedostatka dokaza, ali i brojnih nezkonitosti u istrazi, zatraži-

li su i advokati odbrane Miloša Medenice i ostalih optuženih da su kao pripadnici organizacije koju je on formirao počinili niz teških krivičnih djela: šverc cigareta i droge, nezakonit uticaj, primanje i davanje mita... Odbrana optuženih posebnu pažnju posvetila je Skaj komunikacijama koje su bile početna tačka istrage i preko kojih je Miloš Medenica, kako to tužilaštvo cijeni, kompromitovao i razotkrio majku kao pomagača u kriminalnim poslovima. Advokat Stefan Jovanović je naglasio da komunikacije ostvarene preko Skaj aplikacije predsvljaju operativni podatak, ali ne i dokaz. Njegov kolega, advokat Miloš Vuksanović, smatra da su SDTiI Viši sud prihvatajući podvalu u vi-

Ova odluka ukazuje da je sud u fazi kontrole dokaza uvažio stav Specijalnog tužilaštva da su dokazi koje je ponudio dovoljno jaki, kao i da su teze optužnice pored Skaj komunikacija potvrđene iskazima svjedoka i pisanim dokazima

du Skaj komunikacija, pravno i profesionalno izložili optužene javnoj sramoti, dozvoljavajući da nepouzdan materijal u najsirovijem obliku bude dostupan javnosti i medijima. On je ukazao da na taj način ,,skroz naivno, sud i tužilaštvo su se potčinili masovnom raspoloženju, zasnovanom na informacijama koje su teško narušile privatni život optuženih, i to na način što se kompletna navodna komunikacija stavljala u kontekst dokaza koji bi trebalo da posluže za nečije procesuiranje“.

-A kakav je ovo dokaz, koja je ovo „dokazna radnja“ ni najstručnijoj javnosti nije i dalje jasno. Ukoliko se u konkretnom slučaju radi o mjerama tajnog nadzora, ili kako se to navodi u optužnici – presretnutim razgovorima, Skaj komunikacije na kojima se dominantno zasniva ova optužnica, ne mogu biti prihvaćene kao materijal pribavljen na zakonit način – kazao je Vuksanović.

On smatra da su Skaj komuni-

kacije objelodanjene samo sa ciljem da brutalno smrve integritet okrivljenih, pa ih sa tako slomljenim integritetom, uz presuđenje stampeda javnosti, izvesti na sud – lako zaobilazeći svjesno obezvrijeđene zakonske propise.

-Ali ti zakonski propisi, kada stampedo prođe nas čekaju na kraju postupka ili će nas do kraja postupka stići i u cjelosti srušiti Skaj komunikaciju i njegovu navodnu dokaznu snagu, a samim tim i kompletan ovaj i sve ostale slučajeve – zaključio je on.

SDT je 17. okotobra prošle godine podiglo optužnicu protiv Miloša i Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović-Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i Kopad Company DOO Nikšić. B. R.

11 Četvrtak, 16. februar 2023. Hronika

Vesna Medenica sa braniocima ispred Višeg suda Sa privođenja Blaža Jovanića

uprava policije

Zaplijenjena marihuana

Crnom Gorom

Crnogorski ekolozi nominovali nova područja za Emerald mrežu Zapadnog Balkana

PODGORICA – Stručnjaci i nevladine organizacije iz 11 zemalja objavili su spisak 88 rijeka koje smatraju visokim prioritetom za zaštitu, pozivajući zemlje potpisnice Bernske konvencije na Zapadnom Balkanu da prošire Emerald mrežu.

Iz NVO Crnogorsko društvo ekologa koji su učestvovali u kreiranju spiska objašnjavaju da se početkom decembra 2022. godine, 39 naučnika i predstavnika nevladinih organizacija iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Srbije i Švajcarske pridružilo onlajn seminaru ,,Emerald green“.

potencijal

– Zajedno smo pripremili popis i kartu 88 rijeka, potencijalnih Emerald područja, koje bi zemlje potpisnice Konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) iz regiona trebalo da uključe u Emerald mrežu. Iz Crne Gore za zaštitu su predloženi Sitnica, Gornja i Donja Zeta, Tara (srednji dio i najdonji tok, do spajanja sa Pivom), Morača, Ibar, Komarnica (preostalo), Cijevna (donji tok koji se uliva u Moraču) – kazali su iz Crnogorskog društva ekologa. Za izradu popisa rijeka koristili su, kažu, najnovije podatke i znanje o distribuciji i zaštiti više od 50 ribljih vrsta od evropske važnosti.

Kao ugovorne stranke Bernske konvencije Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija završile su prvu fazu primjene Emerald mreže 2011. godine. Crna Gora je tada nominovala 32 područja za Natura 2000. ekološku mrežu od značaja za Evropu. To su: Kotorsko-risanski zaliv, Platamuni, ostrvo Katići sa Donkova i Velja Seka, Tivatska solila, Buljarica, brdo Spas, plaža Pećin, Orjen, Lovćen,

Zaštitu zaslužilo još osam naših rijeka

Zapadnog Balkana, te razvojem i učinkovitim sprovođenjem planova upravljanja za ta, ali i ostala područja od značaja za očuvanje prirode, mogu doprinijeti zaštiti i oporavku riba i ostalih važnih vrsta i staništa, čuvajući jedinstvenu biološku raznovrsnost rijeka u regiji - piše u izjavi.

vrijednosti

Na osnovu najnovijih podataka i znanja o distribuciji i zaštiti više od 50 ribljih vrsta od posebnog interesa za očuvanje su Sitnica, Gornja i Donja Zeta, Tara (srednji dio i najdonji tok, do spajanja sa Pivom), Morača, Ibar, Komarnica, Cijevna (donji tok koji se uliva u Moraču)

Rumija, Velika plaža i Solana, Šasko jezero, rijeka Bojana, Knete, Ada, Skadarsko jezero, Ćemovsko polje, Pećina u Đalovića klisuri, rijeka i kanjon Cijevne, kanjoni Male rijeke i Mrtvice, Komarnica, ostatak kanjona Pive, Golija i Ledenice, Komovi, Durmitor, Bjelasica, Visitor sa Zeletinom, Prokletije, Hajla, Sinjajevina, Bioč, Maglić i Volujak, Ljubišnja, doline Lima i Ćehotine. – Do danas niti jedna od zemalja nije proširila svoj izvor-

ni popis područja, čime je većina rijeka i ribljih populacija ostala nezaštićena. Štaviše, većina područja koja su tad bila uključena u Emerald mrežu i dalje nemaju planove upravljanja, praćenja i dosljednog prikupljanja podataka niti sredstva potrebna za učinkovito sprovođenje zaštite – objašnjavaju ekolozi razlog za dopunu liste.

Naglašavaju da je Zapadni Balkan globalno žarište biološke raznovrsnosti, posebno kada

BIJELO POLJE: Unaprijeđena infrastruktura u Lozni

je riječ o slatkovodnim vrstama i staništima. – Planinski lanci, rijeke, jezera i obala dom su brojnim ugroženim vrstama i važna staništa za mnogobrojne endemske vrste koje ne žive nigdje drugo. Većina rijeka u regiji u dobrom su ili izrazito dobrom stanju, daleko iznad evropskog prosjeka. Mi, potpisnici ove izjave, vjerujemo kako proširenjem površine i broja područja u sistemu Emerald mreže u zemljama

Poručuju da zaštićene i revitalizovane rijeke u regionu prilika su za održivi razvoj zajednica koje uz njih žive i od njih zavise. One su izvor vode za piće, hrane, vode za navodnjavanje, pružaju zaštitu od poplava, omogućuju regulaciju klime, prilike za razvoj ribarstva, vodenih sportova, ekološkog turizma, kao i jačanje veza i saradnje između država, naučnika, institucija, upravljača i nevladinih organizacija.

Izjavu je osim Crnogorskog društva ekologa potpisala i NVO Eko-tim.

Natura 2000 je mreža zaštićenih područja unutar granica Evropske unije. Bernska konvencija je obavezujući međunarodni pravni instrument u oblasti očuvanja prirode. Emerald mreža je nastala na osnovu ideje Savjeta Evrope da se evidentiraju područja od posebnog interesa za očuvanje. d. Š.

HERCEG NOVI

Fešta žutog cvijeta počinje sjutra

HERCEG NOVI – Praznik mimoze, 54. izdanje, počinje sjutra, kada će u Igalu nastupiti Marija Šerifović. Prije njenog koncerta, Novljane i goste će defileom i nastupom pozdraviti i zabaviti Gradska muzika Herceg Novi, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke i Kulturno-sportski centar „Diano“.

Kako je najavljeno, u subotu će biti održana Fešta od mimoze, ribe i vina. Nakon defilea rivijerom, u Baošićima će nastupiti Ivana Negativ i Đorđe David, a potom se program nastavlja u Đenovićima koncertom grupe „Galija“. Istog dana U Institutu „Dr Simo Milošević“ biće održan prvi Veliki maskenbal, na kojem će nastupiti „Egzodusi“, Adi Šoše i Nikola Rokvić, a drugi veliki maskenbal biće održan 3. marta, propraćen nastupom Nede Ukraden

– Drugog Mimozinog vikenda na programu je „Winter Flower“. Na Trgu Nikole Đurkovića će 25. februara, pod maskama, nastupiti DJ Claptone i Konstrakta sa grupom „Zemlja gruva“, a prethodiće im nastupi Katarine Bogićević, P.S. i Bodzie – naveli su organizatori.

U okviru kulturnih dešavanja gostuju Ljubivoje Ršumović i Vedrana Rudan, u sklopu Dana Novog Sada održaće koncert Zvonko Bogdan Završna karnevalska povorka biće održana 4. marta, u Igalu, nakon čega slijedi tradicionalno spaljivanje Krnevola. Te večeri će praznik koncertom zaključiti regionalna muzička zvijezda, Toni Cetinski i r

Predstoji izgradnja puta od Srđevca do Sušice

BIJELO POLJE – Na području Lozne, jedne od najvećih mjesnih zajednica, lani je dosta urađeno na poboljšanju infrastrukture.

To je, kaže predsjenik te mjesne zajednice Hakim Bakija, bio prioritet.

– Može se konstatovati da je minula godina bila dobra. Odrađeno je više od kilometar asfalta na pravcima Trubina – Crniš, Lozna – Blatka i Srđevac – Sajkovac, gdje je asflatiran najteži dio tog lokalnog puta u dužini 300 metara. Preostalo je da se odrade još dva kilometra, kako bi se taj put povezao sa pravcem koji iz Lozne vodi prema Sušici – kazao je za Pobjedu Bakija.

Naveo je da očekuju izgradnju lokalnog puta Srđevac –Lozna – Sušica, jer su uspješno riješeni imovinski odnosi. – Problem je nastao jer Vlada nije uplatila 2,5 miliona eura, koliko je prvobitno bilo odobreno za izgradnju tog puta, koji je od velikog značaja za razvoj ruralnog područja. Što se tiče ostalih aktivnosti na poboljšanju putne infrastrukture, prema Crnišu je presvučeno 800 metara asfalta, i ostalo da se asfaltira još oko dva i po kilometra puta. Nasut je makadamski put u dužini oko dva kilometra, a riješen je problem snabdijevanja vodom i napajanja električnom energijom u nekim selima koja gravitira-

Odrađeno je više od kilometar asfalta na pravcima Trubina –Crniš, Lozna – Blatka i Srđevac – Sajkovac

ju mjesnoj zajednici Lozna –istakao je Bakija. Podsjeća da je Lozna 1946. godine imala status opštine i bila razvijeni centar u koji se dolazilo i tražilo zaposlenje. – Danas, na ovom području ne živi se ni približno dobro kako se tada živjelo, a i stanovnika je sve manje – zaključio je Bakija. B. Č.

12 Četvrtak, 16. februar 2023.

ZA EMERALD PODRUČJA FALE PLANOVI UPRAVLJANJA: Morača MLADI ODLAZE: Lozna

područja je 2011. godine predloženo za Emerald mrežu

Vlada preraspodijelila sredstva dobijena od Evropske investicione banke

Za čiste vode u pet opština 23 miliona

Rožaje će za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže dobiti pet miliona eura, za isti projekat u Kolašinu namijenjeno je četiri, Mojkovcu 1,5 miliona eura, Bijelom Polju 2,5, a Prijestonici 5,4 miliona eura – navedeno je u obrazloženju odluke

PODGORICA – Opštinama

Rožaje, Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje i Prijestonici Cetinje biće podijeljeno nešto više od 23 miliona eura za projekte - sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda i unapređenje sistema vodosnabdijevanja.

Nakon jučerašnje sjednice Vlade saopšteno je kako je riječ o ostatku od 50 miliona eura koje je po osnovu ugovora „Vodosnabdijevanje i otpadne vode u Crnoj Gori“ obezbijedila Evropska investiciona banka.

ROKOVI

– Od potpisivanja ugovora sa Evropskom investicionom bankom, realizovani su ili su u toku projekti u više opština. Međutim, kako je došlo do promjena u prioritetima, načinu realizacije, kao i izvora finansiranja, javila se potreba za preraspodjelom preostalih 23.055.334 eura. Za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u Rožajama biće preusmjereno pet miliona eura, za isti projekat u Kolašinu četiri, Mojkovcu 1,5 miliona eura, Bijelom Polju 2,5 miliona, a Prijestonici Cetinje 5,4 miliona eura. Prijestonica će dobiti i četiri miliona eura za unapređenje sistema za snabdijevanje vodom – navedeno je u obrazloženju odluke.

Preostalih 655.334 eura biće preusmjereno na žalbeno tijelo koje će, kako se navodi u informaciji, biti formirano u skladu sa zahtjevom EIB-a, a kojem će se dostavljati žalbe u toku tenderskih procedura za sve buduće projekte koji

Od 446 privremenih objekata, 45 je novih

HERCEG NOVI – Opština je pripremila prijedlog odluke o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata za period od 2019. do 2024. godine. Dokument je dobio saglasnost Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Kako se navodi u odluci, razlozi za donošenje proizilaze iz potrebe da se program privremenih objekata dopuni novim dodatnim lokacijama za postavljanje, kao i da se postojeći program izmijeni u djelovima koji su prepoznati kao manjkavost postojećeg programa, a sve prema potrebama građana. – Predviđeno je 446 projekata, od čega 45 novih. U Sutorini tri (kamp, auto-praona i par-

king), 14 novih u Igalu (otvoreni sportski objekat, 10 parkinga, dvije ugostiteljske terase i uslužna vitrina), šest u Topli (dva parkinga, dva autobuska stajališta i dva kioska). U Herceg Novom predviđeno je postavljanje kioska, u Savini šest, a u Meljinama tri parkinga. U Zelenici je predviđen vidikovac, u Đenovićima kiosk, u Baošićima pet novih projekata (parking, dva kioska i dva štanda), u Bijeloj četiri (dva ugostiteljska aparata, otvoreni sportski objekat i kiosk) i u Luštici novi parking – navodi se dokumentu. O novom programu privremenih objekata odbornici će se izjasniti na sjednici Skupštine opštine koja će se održati 21. februara. I. R.

U Bijelom Polju je za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda obezbijeđena donacija

WBIF-a u iznosu od 2,99 miliona eura. Ugovor je potpisan i njime je predviđen iznos kredita od 3,05 miliona eura jer je došlo do značajnog rasta cijena na tržištu

se budu realizovali uz pomoć te banke.

– Projekat ,,Regulacija korita rijeke Ćehotine“ u Pljevljima, za koji je inicijalno bilo namijenjeno 5,3 miliona eura, prešao je u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, što je uslovilo dodatnu raspoloživost sredstava za projekte iz oblasti životne sredine. Takođe, priprema pojedinih projekata nije se odvijala predviđenom dinamikom, tako da je spremnost projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u Plavu, za koju je planiran iznos od 7,4 miliona eura, ma-

nja od očekivane i nije realno da će realizacija započeti u narednih nekoliko godina – piše u informaciji.

DONACIJA

Sa druge strane, opštine Kolašin, Rožaje i Mojkovac su u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvom evropskih poslova i DOO „Project – Consulting“ – Podgorica, aplicirale za donatorska sredstva kod Zapadnobalkanskog investicionog okvira. – Odobreno je od 23,3 miliona eura tako da je došlo do izmjena u finansijskoj konstrukciji. Za izgradnju postro-

jenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u Rožajama, umjesto prvobitno planiranih 7,5 miliona eura, iz kredita EIB-a je potrebno obezbijediti pet. Za projekat u Kolašinu, potrebno je pored planiranih 3,5 miliona eura obezbijediti dodatnih 500.000 eura dok izgradnja tog postrojenja u Mojkovcu, za koju je potrebno 1,5 miliona eura, nije bila obuhvaćena prethodnom raspodjelom sredstava. U Bijelom Polju je za izgradnju postrojenja obezbijeđena donacija WBIF-a u iznosu od 2,99 miliona eura. Ugovor o prenosu kreditnih sredstava je potpisan i njime je predviđen iznos kredita od 3,05 miliona eura. Kako je došlo do značajnog rasta cijena na tržištu, procijenjeno je da je neophodno obezbijediti dodatna sredstva za realizaciju i ovog projekta, u cilju smanjenja rizika tokom predstojećeg tenderskog postupka – navedeno je u infomaciji. C. G.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović sa ministrima posjetio Mojkovac

BAR: Podrška alternativnog prevoza

Besplatan servis bicikala

BAR – Na raskrsnici u centru grada, na promenadi uz rijeku Željeznicu u Ilinu i kod sportske dvorane ,,Topolica“, postavljene su stanice za popravku bicikala.

Riječ je o aktivnostima koje realizuje Opština. – Njihovo korišćenje je besplatno, a opremljene su svim neophodnim alatima za popravku kao i pumpom – saopšteno je iz lokalne uprave.

Iz Opštine su dodali, kako na taj način žele dodatno popularizuju biciklizam kao pože-

Skijalište, rudnik i zatvor trasiraće razvoj opštine

PODGORICA/MOJKOVAC

– Projekti izgradnje i povezivanja ski centara Žarski i Cmiljača, otvaranje rudnika olova i cinka Brskovo i izgradnje zatvora trasiraće razvoj Mojkovca – saopšteno je nakon sastanka premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića sa sedam ministara sa rukovodstvom te opštine – predsjednikom Veskom Delićem i predsjednikom Skupštine opštine Markom Janketićem.

Premijer je, saopšteno je

iz PR službe Vlade, u okviru posjete rudniku Brskovo – Tara Resources, razgovarao sa Ričardom Bofijem, izvršnim direktorom te kompanije o projektu koji je ,,od velikog značaja za Mojkovac i Crnu Goru, ali i u evropskim okvirima“. Saopšteno je da je u taj projekat do sada uloženo 25 miliona eura što ovu investiciju čini najvećom u Mojkovcu. Najavljeno je da će u rudniku biti direktno zaposleno više od 550, a tokom izgradnje više od 700 radnika. Naglašeno je

da će rudnik, kada se otpočne sa radom, generisati približno 100 miliona eura izvozne prodaje godišnje i povećati ukupan crnogorski izvoz za više od 20 odsto.

Premijer Abazović je istakao zadovoljstvo što se radi na unapređenju planskog dokumenta i očekuje da uskoro bude završen i prihvatljiv za Vladu, posebno u dijelu ekoloških kriterijuma.

– Pokretanje rudnika Brskovo investicija je vrijedna 150 miliona eura. Planirani direktni prihod Crnoj Gori iznosi-

ljan vid prevoza u Baru. Iz Opštine apeluju na građane da stanice za popravku bicikala koriste savjesno i odgovorno, te da čuvaju zajedničku imovinu od vandalizma i uništavanja. I. R.

će 150 miliona eura od poreza i koncesionih naknada tokom 17 godina radnog vijeka, dok će godišnji prihod od poreza biti od pet do sedam miliona eura, pa je očekivano da Brskovo postane najprofitabilnija kompanija u Crnoj Gori. Godišnja koncesiona naknada koja će ići u budžet Opštine biće oko tri miliona eura i udvostručiće budžet opštine. Rudnik Brskovo će proizvoditi prosječno 45 kilotona cinka, 10 kilotona olova i tri kilotone bakra i on će biti jedan od vodećih rudnika cinka u Evropi. Važno je istaći da su predviđeni kvaliteti koncentrata privukli interesovanje više međunarodnih trgovačkih firmi i topionica –navedeno je u saopštenju. C. G.

13 Četvrtak, 16. februar 2023. Crnom Gorom

SREDSTVA I ZA UNAPREĐENJE SNABDIJEVANJA VODOM: Cetinje

PRIJESTONICA

Herceg Novi

ERc E g NOVI: Opština dopunila odluku PROgRAM DOBIO SAgLASNOST VLADE:

RTHN

OPŠTINA

PODRŠKA BIcIKLISTIMA: Jedna od stanica VJERUJU DA ĆE PROJEKAT PREPORODITI gRAD: Obilazak rudnika GOV.ME

Matica crnogorska objavila knjigu „Vjerske zajednice i nacionalizmi u Crnoj Gori (1965-1991)“

Institucije koje baštine i

oblikuju ideologije

PODGORICA – Knjiga

„Vjerske zajednice i nacionalizmi u Crnoj Gori (19651991)“ istoričara Dragutina Papovića novo je izdanje

Matice crnogorske, nastalo nakon višegodišnjeg proučavanja literature o ovoj temi i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Autor u predgovoru navodi da je ono što je u početku planirao kao jednokratno istraživanje za potrebe jednog naučnog skupa, preraslo u detaljno istraživanje. Radovi su najprije objavljeni u časopisima „Matica“, „Acta histriae“ i „Montenegrin journal for social science“. Po dva rada se odnose na djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Katoličke crkve, jedan je posvećen Islamskoj vjerskoj zajednici (IVZ), a posljednji rad se bavi javnim angažmanom vjerskih poglavara u ovome periodu i njihovim odnosima sa predstavnicima ondašnje crnogorske vlasti. U fokusu Papovićevih radova je uticaj vjerskih zajednica na politički život u socijalističkoj Crnoj Gori. Time su po mišljenju autora „pokazale da nijesu samo vjerske, već i institucije koje baštine i oblikuju nacionalne ideologije“. Upravo je ovaj autorov stav i opredije-

Uprava za inspekcijske poslove donijela prekršajne naloge za radove

Investitore kaznili sa 4.600 prijava i za građenje bez

Konstatovano je da su radovi koji su ranije izvršeni (i trenutno započeti), a zaustavljeni Rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izvođeni bez posjedovanja dokumentacije neophodne za otpočinjanje sprovođenja konzervatorskih mjera na kulturnom dobru – saopšteno je Pobjedi iz Uprave

lio naslov knjige, navodi se u saopštenju izdavača. Zastupajući svoje nacionalizme poglavari najuticajnijih vjerskih zajednica su, držeći se svojih vjerskih učenja, isticali da je zajednički život u viševjerskoj i multinacionalnoj Crnoj Gori uzvišena vrijednost, zbog čega u socijalističkom periodu gotovo i nije bilo primjera šovinizma.

Treća Papovićeva knjiga u izdanju Matice crnogorske nakon knjiga: „Protivnici vlasti u Crnoj Gori 1945–1948“ i „Intelektualci i vlast u Crnoj Gori 1945–1990“, sadrži 324 strane i objavljena je u okviru biblioteke „Studije, kritike, eseji“. Urednik izdanja je Marko Špadijer, a ispred izdavača knjigu potpisuje Ivan Ivanović D. E.

Preminula Rakel Velč

PODGORICA – Inspektorka za zaštitu kulturnih dobara izdala je prekršajne naloge u ukupnom iznosu od 4.600 eura, zbog nelegalnih radova u Manastiru Kosijerevo u Petrovićima, u Nikšiću. Najveći dio te kazne, 4.000 eura, otići će na štetu pravnog lica odgovornog za izvođenje radova, dok je 600 eura kazna za odgovorno lice u pravnom licu.

Pobjeda je, podsjetimo, u utorak objavila priču pod naslovom „Crkva živopisana, a prvi sprat konaka skoro završen“ u kojoj smo citirali izvještaj sa terenskog obilaska Manastira Kosijerevo i Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje, koje je u januaru ove godine donijela Uprava za zaštitu kulturnih dobara, postupajući po prijavi. Stručni tim Uprave utvrdio je da je duž istočnog i južnog obodnog zida porte manastira u toku izgradnja objekta, većih horizontalnih i vertikalnih gabarita. Istočni zid sa prvobitnom kapijom kroz koju se ulazilo u portu je porušen u dužini objekta koji se gradi. Stručni tim UZKD zatekao je i građevinske radnike, kamione, mašine i veliku količinu građevinskog materijala u blizini manastirske crkve posvećene Rođenju Bogorodice koja je, takođe, u cjelosti živopisana, bez konzervator-

skog projekta, odnosno bez dozvole Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

PRIJAVA INSPEKCIJI

Iz Uprave za inspekcijske poslove Pobjedi je saopšteno da je u toku inspekcijskog nadzora utvrđeno da subjekat nadzora ne posjeduje ni građevinsku dozvolu, te je inspektorka inicijativu za postupanje proslijedla građevinskoj inspekciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

- U toku inspekcijskog nadzora u predmetu u vezi sa izvođenjem građevinskih rado-

va na Manastiru Kosijerevo, konstatovano je da su radovi koji su ranije izvršeni (i trenutno započeti), a zaustavljeni Rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara, izvođeni bez posjedovanja dokumentacije neophodne za otpočinjanje sprovođenja konzervatorskih mjera na kulturnom dobru. Dakle, konstatovano je da za izvođenje radova nemaju konzervatorske uslove, niti konzervatoski projekat, te Upravi za zaštitu kulturnih dobara nijesu prijavlili radove koji se obavljaju na kulturnom dobru – navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Takođe, inspektorka je utvrdila da za izvođenje navedenih radova nije određen konzervatorski nadzor, a što je obaveza vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra, prema članu 105 stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara. - Iz navedenog se konstatuje da je subjekat nadzora, počinio prekršaj iz člana 138 stav 1 tačka 6 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, a u vezi člana 105 stav 1 istog zakona – navode iz Uprave. Ne pojašnjavaju kako su zaključili ko je vlasnik/držalac kulturnog dobra, tj. pravno lice i odgovorno lice, budući da

LOS ANĐELES – Slavna holivudska glumica Rakel Velč (82) umrla je juče ujutro nakon kratke bolesti. Velč se proslavila svojim ulogama u „Fantastičnom putovanju“ i „Milion godina“, oba iz 1966. godine. Odatle je njena popularnost eksplodirala, te je bila jedna od najtraženijih ženskih zvijezda tokom 1960. i 1970. U tom periodu osvojila je brojne nagrade, uključujući Zlatni globus za najbolju glumicu za ulogu iz 1974. u filmu „Tri musketara“. Velč je proglašena za jednu od „100 najseksipilnijih zvijezda u istoriji filma“ u izdanju časopisa Empire 1995. godine, a bila je rangirana na 3. mjestu na Plejbojevoj listi „100 najseksipilnijih zvijezda 20. vijeka“. R. P.

Predavanje o Pikasu u Nikšiću

PODGORICA – Predavanje naslovljeno ,,Pablo Pikaso –jedan od najvećih i najuticajnijih slikara XX vijeka“ biće održano večeras u 19 sati, u Gradskoj kući u Nikšiću.

O Pikasovom stvaralaštvu (koristeći film ,,Preboljeti Pikasa“

Džejmsa Ajvorija) govoriće akademska slikarka i muzejska savjetnica Olivera Eraković. Predavanje se održava u okviru ciklusa ,,Slikari i slike“. A. Đ.

Poziv svima da dostave materijale

PODGORICA – Grupa entuzijasta, bivših članova hora „Stanko Dragojević“ pokrenula je projekat izrade monografije tog najstarijeg kulturno-umjetničkog društva Podgorice. Dobili su inicijalnu podršku od Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.

Pozvali su bivše članove i prijatelje hora, kao i članove njihovih porodica da im pomognu u prikupljanju materijala. Koordinatorke projekta – Dejana Savićević, Vesna Ćetković-Šćepanović, Cica Radović i Mirjana Pješčić kazali su da je sav materijal dobro došao, bilo da je riječ o starim fotografijama, isječcima

iz štampe, video-snimcima, kao i da će se potruditi da kamerom budu zabilježena sjećanja onih najstarijih članova. Podsjećamo, počeci hora datiraju iz 1880. godine kada je

u Podgorici osnovano Kulturno društvo Čitaonice. Njegova pjevačka sekcija prerasla je u prvo Pjevačko društvo „Branko“, a kasnije je spojen sa Muslimanskim kulturno-pro-

svjetnim društvom ,,Gajret“ i Radničkim kulturno-umjetničkim društvom ,,Abrašević“. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1945. godine hor ponovo obnavlja rad u Titogradu i dobija ime po svom nekadašnjem članu, revolucionaru Stanku Dragojeviću Hor je uvijek njegovao tradiciju klasičnog horskog pjevanja, a na repertoaru je imao mnogobrojne duhovne i svjetovne numere od starih majstora do savremenih kompozitora. Učestvovao je na mnogo domaćih i festivala u okruženju – u Negotinu, Nišu, Prijedoru, Splitu, Čapljini, a priređivao je koncerte širom Crne Gore i regiona. R.

14 Četvrtak, 16. februar 2023. Kultura

Hor „Stanko Dragojević“

U toku izrada monogra je Hora „Stanko Dragojević“, dobili podršku Glavnog grada

UZKD

Nelegalni objekat započet u dvorištu Manastira Kosijerevo

u Manastiru Kosijerevo

4.600 eura, bez dozvole

Minimum propisane novčane kazne

Za sve nelegalne aktivnosti u manastirskom kompleksu

Kosijerevo, Zakon o zaštiti kulturnih dobara propisuje kazne za pravno lice od 4.000 do 9.000 eura i od 600 do 1.600 eura za odgovorno lice u pravnom licu. Izricanje minimalnih kazni, iz Uprave za inspekcijske poslove pravdaju članom 144 Zakona o prekršajima.

- Prilikom izdavanja prekršajnih naloga, postupano je u skladu sa članom 144 stav 3 Zakona o prekršajima Crne Gore, kojim se propisuje sljedeće: „ako je novčana kazna propisana u rasponu, ovlašćeni organ će prekršajnim nalogom izreći minimum propisane novčane kazne“ –navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

parcela i manastirski objekti nijesu upisani u katastar, osim što Eparhija budimljansko-nikšićka na svom sajtu eparhija.me svojata ovaj manastir i ima, naravno, raspoređeno sveštenstvo u ovom kulturnom dobru.

NAČELO

Uprava za inspekcijske poslove, podsjetimo, identičnu kaznu od 4.600 eura izrekla je i u slučaju nelegalnih radova na Manastiru Ćelija piperska i na Žabljaku Crnojevića, bez namjere da, u oba slučaja, podnese krivičnu prijavu protiv pravnog i odgovornog lica.

Iz Uprave su ranije za Pobjedu pojasnili da „inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora posebnu pažnju daje načelima inspekcijskog nadzora, propisanim Zakonom o inspekcijskom nadzoru, prije svega poštujući načelo srazmjernosti“.

- Načelo srazmjernosti propisano je članom 7 pomenutog zakona, te se u istom navodi:

„Inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora preduzima

one mjere i radnje koje su srazmjerne učinjenim nepravilnostima, a kojima se na povoljniji način za subjekat nadzora postiže svrha i cilj inspekcijskog nadzora“ – odgovorili su ranije iz Uprave za inspekcijske poslove. U Krivičnom zakoniku Crne Gore, u članu 253a, navodi se da ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim kulturno dobro, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. Primjera radi, freskopisci manastira Kosijerevo prekrečili su (oštetili, uništili) većinu fresaka koje je šezdesetih godina naslikao Naum Andrić, a preko njih i svih ostalih zidnih površina oslikali nove, bez konzervatorskih uslova i konzervatorskog projekta. A da ne govorimo da je porušen zid, kao i kapija manastira, a započetom nelegalnom izgradnjom objekta u manastirskom dvorištu degradirane ostale kulturne vrijednosti manastira, što je i utvrdila Uprava za zaštitu kulturnih dobara.

J. NIKITOVIĆ

Ciklus „Mladi talenti“ u KIC-u „Budo Tomović“

Viktor Huter u

Modernoj galeriji

PODGORICA – Moderna galerija Muzeja i galerija Podgorice večeras u 19 sati će biti pozornica mladom crnogorskom violinisti Viktoru Huteru koji će nastupiti u okviru ciklusa „Mladi talenti“, koji organizuje KIC „Budo Tomović“.

Huter će izvoditi djela Johana Sebastijana Baha („Partita za solo violinu br. 1“), Sergeja Prokofjeva („Sonata za solo violinu“), Ežena Isaija („Sonata za solo violinu br. 2“) i Džona Koriljana („Kaprici crvene violin – u originalu The Red Violin Caprices“).

Ovaj talentovani Cetinjanin učio je u klasi Vilija Ferdinandija i Marka Simovića. Sa šesnaest godina je upisao studije violine na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi profesora Vujadina Krivokapića. Učestvovao je na dvadesetak muzičkih festivala s kojih je uvijek donosio nagrade. Duži niz godina je stipendista Ministarstva prosvjete, a prošle godine je osvojio nagradu iz „Fonda za talente“. Stalni je član orkestra „Mirko Petrović“. Usavršavao se kod brojnih eminentnih muzičkih umjetnika. D.

PODGORICA – Izložba

„Boka Kotorska okom fotografa Laforesta“ otvorena je u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu.

Izložba je dio programa Dani Boke u Splitu, a organizatori su Hrvatski pomorski muzej iz Splita, Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora i Hrvatska bratovština „Bokeljska mornarica 809“, takođe iz Splita.

Autorka izložbe, kustoskinja u Pomorskom muzeju Crne

Gore Jelena Karadžić kazala je za Radio Tivat da je izložba bila veoma posjećena na samom otvaranju, a već je ranije bila postavljena u Pomorskom muzeju u Kotoru.

- To je plod jedne predivne donacije Lidije Laforest Čukvas, a u pitanju je dio te donacije. Kompletna zbirka sada sadrži 414 negativa na staklu, a od toga se izdvojio jedan mali dio na početku obrade same zbirke, koji sam naslovila ,,Gradovi i predjeli Boke Kotorske“. Do sada je obrađen 131 negativ na staklu, napravljeni su pozitivi, od čega smo na samoj izložbi predstavili 90. Postavljeno je nekoliko cjelina: predstavljen je Kotor sa svim aspektima kao kompletan grad, zatim u raznim godišnjim dobima, pa arhitektura Kotora i mjesta po Boki Kotorskoj – istakla je Karadžić. Prikazani su Prčanj, Perast, Risan, Muo, Dobrota, Tivat, odnosno Donja Lastva, Herceg Novi i pejzaži cijelog zaliva, a zbirka obuhvata period od kraja 19. vijeka do 1929. go-

Negativi stari preko 100 godina i dalje vrlo oštri

dine. Donatorka vrijedne kolekcije, Lidija Laforest Čukvas je unuka Franca Tiarda de Laforesta (ćerka njegovog sina Feliksa), koji je, zajedno sa članovima porodice, svojim fotografijama ostavio neizbrisiv trag u Boki i o Boki. Nakon smrti Franca Laforesta, 1911. godine, njegov posao nastavili su supruga Gabrijela, a kasnije i sin Feliks, koji su proširili djelatnost na Tivat i Herceg Novi. Karadžić je istakla posebnu zanimljivost vezanu za kolekciju Laforesta.

- Moramo znati da je to bila jedna vrlo komplikovana tehnika i bilo je vrlo teško sve to iznijeti po vrletima Vrmca i Lovćena, i sa Krsca i sa Crkvica, dakle, sa raznih mjesta je slikan sam zaliv. Kao što se može vidjeti na negativima, koji su stari preko 100 godina, oni su i dalje vrlo oštri. Fotografije koje se dobiju, jako su oštre i mogu se vidjeti i detalji u zalivu – istakla je Karadžić za Radio Tivat. Izložbu je otvorio gradonačelnik Splita Ivica Puljak , podsjetivši na prijateljstvo

Izložba slika Johanesa Vermera u Holandiji ušla u istoriju

Više od 200.000 ulaznica

prodato prije otvaranja

PODGORICA – Više od 200.000 ulaznica prodato je i prije nego što je u petak otvorena blokbaster izložba Johanesa Vermera u holandskom Rajks muzeju. Najveća izložba tog starog majstora, na kojoj je izloženo 28 od 37 slika koje je za sobom ostavio, i prije otvaranja ušla je u istoriju.

Putovanje kroz Vermerovu umjetnost proteže se kroz deset prostorija. Od gradskih pejzaža do privatnih prostorija, između svetog i profanog, svakodnevni život, uz tihu muziku i privatne trenutke, vodi do religijske posvećenosti, ali i scena razvrata. Čitav Vermerov opus nastao je u rasponu od dvadeset godina, od 1654. do 1674. godine. Znamo za samo 37 njegovih slika. Nekoliko njih je sporno, vjerovatno je mali broj i izgubljen, a jedna je ukradena u Bostonu i nikada se više nije pojavila. Nekoliko slika nije dostupno javnosti.

Prema pisanju RTS-a ovih 28 izloženih prvi put na jednom mjestu predstavljaju doživ-

ljaj sam po sebi. Pored toga, raspoređena kroz muzej, Vermerova umjetnost ima prostora da diše. - Izlaganje ovih slika zajedno daje nam novi uvid u Vermerovu umjetnost. On nam zaista otvara vrata, radi ono što želi, a potom kreće u drugom pravcu. A vidimo ovdje i njegovo uživanje u slikanju, tik ispod površine slika – kazao je kustos Piter Relofs Izložbeni prostor je toliko ogroman, da se u pojedinim galerijama nalazi tek jedna ili

dvije slike. Galerije su ukrašene od plafona do poda teškim plišanim zavjesama u raznim bojama kako bi se radvojile teme izložbe. Svaki detalj Vermerove umjetnosti na ovoj izložbi može do detalja da se prouči od oblaka koji lebde nad Delftom do odsjaja na minđuši. Vermerove slike su pažljive, složene konstrukcije. Uz odlično poznavanje načina na koji je svjetlo sjenčilo predmete koje je slikao, koristio je perspektivu da stvori arhitekturu oslikanih prostora. A. Đ.

gradova Splita i Kotora, koje ponajviše veže bogatstvo kulturne baštine, a najavljen je nastavak saradnje dva pomorska muzeja. Franc Tiard de Laforest rođen je u Beču 1838. godine. Od 1889. godine u njegovom ateljeu u Kotoru fotografisane su poznate osobe gradskog života, porodične fotografije, članovi Bokeljske mornarice. Radio je grupne portrete van ateljea, bilježio sve važne društvene događaje koji su se događali u Kotoru, kao i svakodnevni život grada. A. Đ.

Skulpture Katarine Pavlović u Kotoru

PODGORICA – Izložba skulptura akademske vajarke

Katarine Pavlović iz Beograda biće otvorena večeras, u 19 sati, u Gradskoj galeriji Kotor.

Katarina Pavlović je rođena 1984. u Beogradu. Diplomirala je vajarstvo 2010. godine na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu, u klasi profesora Miroljuba Stamenkovića. Godine 2011. postala je član ULUPUDS-a, gdje je stekla status samostalne umjetnice. Od 2016. godine je član ULUS-a. Izrađuje skulpture u različitim materijalima i vješto se služi raznim umjetničkim tehnikama. A. Đ.

15 Četvrtak, 16. februar 2023. Kultura

U Splitu otvorena izložba „Boka Kotorska okom fotografa Laforesta“

Sa otvaranja izložbe u Splitu Hrvatski pomorski muzej s plit Njujork t ajms Detalj sa izložbe u Rajks muzeju

Sekretarijat za socijalno staranje organizovao posjetu klizalištu za romsku i egipćansku zajednicu

Građevinska inspekcija izdala mjeru zatvaranja gradilišta

Cilj zbližavanje

zajednica

i osjećaj pripadnosti gradu

Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada, u sklopu aktivnosti koje realizuje

Kancelarija za RE, organizovao je posjetu klizalištu i besplatno klizanje na ledu za 30 pripadnika romske i egipćanske zajednice.

– Osim namjere da pripadnicima manjinskih naroda učinimo zimske dane ljepšim, cilj ove aktivnosti je i zbližavanje zajednica, odnosno, da mladi iz redova socijalno-ranjivih kategorija društva osjete pripadnost gradu u kom žive – kazala je Hristina Laban iz

Kancelarije za RE.

Kancelarija za RE, dodaju, do kraja mjeseca planira nekoliko aktivnosti.

– Među njima je i posjeta Ski centru Kolašin, koja se sprovodi u saradnji sa Turističkom organizacijom Podgorice. Takođe, u saradnji sa NVO ,,CAZAS“ biće organizovana i radionica o menstrualnom siromaštvu –navodi se u saopštenju.

Glavni grad organizovanjem ovakvih i sličnih aktivnosti, ističu, nastavlja kontinuirano

da radi na otklanjanju prepreka za potpunu socijalnu inkluziju Roma i Egipćana, stimulišu-

ći kroz brojne projekte njihovo ravnopravno učešće u svim društvenim tokovima. Nj. Ž.

Rasvjeta na Bulevaru Vilija Branta zbog radova isključena do kraja mjeseca

Zbog rekonstrukcije

Bulevara Vilija Branta, ormari za rasvjetu kod trafostanice Zlatica 1 (Ko-

sor) biće isključeni.

– Shodno tome, javna rasvjeta na ovom potezu biće bez napajanja električnom ener-

Gradilište zatvorili

Na zahtjev Ministarstva prosvjete, Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma prije dva dana izvršila je inspekcijski nadzor na gradilištu stambeno-poslovnog objekta i podzemne garaže u Hercegovačkoj ulici, u blizini Osnovne škole „Savo Pejanović“.

Tom prilikom, kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, izdata je mjera zatvaranja gradilišta zbog neposjedovanja odgovarajuće dokumentacije i činjenice da je u toku postupak po prijavi gradnje koji nije okončan. Odgovarajući na pitanja Pobjede, predstavnik investitora izgradnje ovog

projekta ,,Industriaimport-Industriaimpex“ ad Podgorica je izjavio da gradilište još nije bilo otvoreno, niti su započete bilo kakve aktivnosti, osim postavljanja gradilišne table. Kako poručuje, gradilišna dokumentacija je u pripremi, te je inspekcija, opisujući zatečeno stanje, u zapisnik unijela činjenicu da na gradilištu nije potpuna dokumentacija.

SIGURNOST

Iz Ministarstva prosvjete su kazali da su posebno insistirali na provjeri da li je u svim fazama izrade projekta poštovana zakonska procedura, te da li su obezbijeđeni uslovi koji će garantovati bezbjednost objekta škole.

- Ovo posebno u uslovima da je nastavna godina u toku i da se učenici nalaze u objektu svakodnevno, a dodatno zbog činjenice da se radi o objektu starom više od 70 godina, koji je u prethodnom periodu u više navrata pretrpio oštećenja – poručuju iz Ministarstva prosvjete, uz napomenu da će u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izvještavati javnost o svim preduzetim koracima i nalazima, sa primarnim ciljem da bezbjednost djece bude maksimalna i da stabilnost objekta škole ne bude ugrožena. Odgovarajući na pitanja Pobjede, predstavnik investitora ,,Industriaimport-Industria-

Predstavnica investitora ,,Industriaimport-Industriaimpex“ ad Podgorica Jelena Pilić smatra da dvorište škole ,,Savo Pejanović“ u pravom smislu te riječi ne postoji već više od 10 godina, jer je uzurpirano gradnjom Gradskog pozorišta, čija gradnja traje neopravdano dugo.

gijom do 1. marta ove godine – saopšteno je iz Komunalnih usluga Glavnog grada.

H. P.

– S druge strane, isto to Gradsko pozorište ne bi trebalo dobiti upotrebnu dozvolu bez obezbjeđivanja

Humanitarni koncert za pomoć Turskoj i Siriji u KIC-u „Budo Tomović“

Novac od prodatih karata za narod koji trpi posljedice zemljotresa

Više stranih i domaćih državljana okupilo se oko zajedničke ideje da 2. marta u KIC-u ,,Budo Tomović“ organizuju humanitarni koncert za pomoć narodu Turske i Sirije koji trpi zastrašujuće posljedice zemljotresa.

Inicijator ove ideje je turski državljanin Murat Gulersoj koji je izjavio za Pobjedu da prodajom karata za ovaj koncert planiraju da prikupe novac koji će poslati u dvije zemlje pogođene zemljotresom, te da će posjetioci moći da doniraju ćebad i garderobu. – Mislim da je najbolje da im se pomogne slanjem novca koji će utrošiti tačno onako kako im treba – rekao je Gulersoj.

Naveo je da će karte za koncert na kojem će nastupati kako on, tako i njegovi prijatelji iz Turske, Barbadosa, Čilea i Podgorice koštati pet eura, a da će u prostorijama KIC-a biti obezbijeđena i kutija za donacije za one koji žele da pošalju ćebad

i jakne za Tursku, jer je za Siriju moguće slanje isključivo novčane pomoći.

– Muzičar sam i radim sa drugim prijateljima iz Turske, a ostali učesnici su iz Čilea, Barbadosa, ali i Crne Gore. Ovo

će biti koncert međunarodnih prijatelja – rekao nam je Gulersoj.

Turski državljanin očekuje veliki odziv crnogorskih građana jer se dosad pokazalo da žele da pomognu onima kojima je

to potrebno. – Očekujem punu salu, koncert će biti zaista dobar – rekao je Gulersoj.

Ukazao je na to da jezik muzike razumiju svi, te da je to jedan od načina da se podijeli i osjeti i pozitivno i negativno. – Muzika je internacionalni jezik, svi vole muziku, to zajednička tačka u kojoj svi izražavaju svoja osjećanja i najbolji način da se ona podijele. Vjerujem da će ljudi osjetiti ono što mi osjećamo kada nastupamo – rekao nam je organizator humanitarnog koncerta. Za sada su nastupe potvrdili Bob Lalović, Gordana Andrijašević, bend ,,Grim“, „Hanibal“, Igor Mitrović, Ilija Gojović, KIC Pop hor, Klapa „Camerton“, „Krug Music Team“, Luka Radović, bendovi „Milky Wave“, ,,Montenegro International“, Muratto.me + Enes Hasan Canik, Nenad Mandić, Ognjen Gvozdenović, Tanja Šeter i Vesna Hakuna Matata. A. IVANOVIĆ

potrebnog broja parking mjesta, koja su planirana upravo u okviru UPGar (izgradnje javne podzemne garaže površine 4.863 kvadratna metra) na predmetnoj parceli – istakla je Pilić. Navodeći da je rok za završetak objekta kraj decembra naredne godine, kaže da je završetak školskog dvorišta i stavljanje u funkciju (ispod kojeg je planirana gradnja podzemne garaže) planiran za početak

naredne školske godine (septembar 2023. godine).

U sklopu tih radova, kako ističe, škole će dobiti funkcionalno i komforno školsko dvorište sa dva poligona za sport, zelenim vrtovima za nastavu biologije, otvorenim amfiteatrom i prostorom za igru i odmor, parking mjesta u podzemnoj garaži, prostor za produženi boravak učenika, rješavanje pitanja plavljenja suterenskih prostorija škole...

Raspisali konkurs za Međunarodni festival dječje pjesme ,,Naša radost 2023“

Javna ustanova ,,Dječji savez Podgorica“ raspisala je konkurs za Međunarodni festival dječje pjesme ,,Naša radost 2023“, koji će se održati 25. novembra ove godine. – Kompozicije se dostavljaju do 15. aprila ove godine, a instrumentalni aranžmani najkasnije do 19. maja 2023. godine. Radovi se šalju pod šifrom, gdje se rješenje šifre dostavlja u posebno zatvorenim kovertama, na adresu: JU ,,Dječji savez“ sa naznakom za ,,Našu radost 2023“, Ulica Bokeška br. 2, 81000. Podgorica, Crna Gora.

– Na konkurs se prijavljuju neobjavljene kompozicije za djecu. Melodiju kompozicije potrebno je potpisati tekstom i harmonskim simbolima u tri primjerka u klavirskom izvodu, kao i partituru sa horskim aranžmanom, vodeći računa o opsegu dječjeg hora. Tekst kompozicije potrebno je dostaviti u tri posebno otkucana primjerka, a radni (demo) snimak na CD-u (dječji vokal uz pratnju najmanje jednog instrumenta) – saopšteno je iz „Dječjeg saveza“.

Jedan kompozitor može slati najviše dvije kompozicije i može biti autor najviše dva aranžmana.

– Odabrane kompozicije izvode djeca uzrasta do 13 godina, a izbor vokalnih solista za odabrane kompozicije na festivalu vrši umjetnički direktor festivala u saradnji sa autorima kompozicija – navodi se u saopštenju.

Na ovom festivalu dodjeljuje se prva, druga i treća nagrada za kompoziciju, nagrada za najbolji tekst, nagrada za najbolji aranžman, prva, druga i treća nagrada za interpretaciju, nagrada Dječjeg žirija, kao i specijalne nagrade, nagrada za najmlađeg učesnika, nagrada za najbolji scenski nastup i nagrada dječjeg hora ,,Zvjezdice“.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti pozivom na: +382 20 665 089, +382 20 665 090 i +382 20 665 086 ili putem imejl-adrese djecjisavez.pg@t-com.me. I. M.

16 Četvrtak, 16. februar 2023. Hronika Podgorice

Da bi Gradsko pozorište dobilo upotrebnu dozvolu neophodno je izgraditi podzemne parkinge

UŽIVANJE NA LEDU: Sa posjete klizalištu

gradilišta iza OŠ ,,Savo Pejanović“ gdje je u planu gradnja poslovno-stambene zgrade i podzemne garaže

zatvorili prije nego što su počeli radovi

Urbanističko-građevinska inspekcija je izdala mjeru zatvaranja gradilišta zbog neposjedovanja odgovarajuće dokumentacije i činjenice da je u toku postupak po prijavi gradnje koji nije okončan. Predstavnik investitora ,,Industriaimport-Industriaimpex“ a.d. Podgorica poručuje da gradilište još nije bilo otvoreno, niti su započete bilo kakve aktivnosti, osim postavljanja gradilišne table, da je gradilišna dokumentacija u pripremi i da će je kompletirati u narednih nekoliko radnih dana, nakon čega će uz odobrenje inspekcije do kraja mjeseca otpočeti radove

impex“ ad Podgorica Jelena Pilić izjavila je da gradilište još nije bilo otvoreno, niti su započete bilo kakve aktivnosti, osim postavljanja gradilišne table. – Gradilišna dokumentacija je u pripremi, te je inspekcija, opisujući zatečeno stanje, u zapisnik unijela činjenicu da na gradilištu nije potpuna dokumentacija. Važno je navesti da se ovo odnosi na gradilišni dnevnik i ostalu dokumentaciju koja se donosi na gradilište prilikom započinjanja radova, a da je dokumentacija koja se odnosi na prijavu građenja u potpunosti uredna i da je prijava građenja izvršena. Planiramo da u toku narednih nekoliko radnih dana pomenutu dokumentaciju kompletiramo na gradilištu i pozovemo inspektora da izvrši uvid i nakon toga da otpočnemo izgradnju – poručuje Pilić.

DOZVOLE

Što se tiče bezbjednosti škole, ističe predstavnica investitora, imaju projekat obezbjeđenja temeljne jame koji je upravo urađen iz razloga povezanosti njihovog objekta sa objetkima škole i pozorišta, a u cilju obezbjeđenja (faznim betoniranjem) od potencijalnog obrušavanja prilikom iskopa.

ISKLJUČENJA STRUJE

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom

energijom ostati:

– djelovi ulica 4. jula, Bracana Bracanovića, kao i dio Bulevara Srđana

Aleksića i Dom zdravlja Nova varoš – od 7.00 do

15.00 sati,

– dio Dajbabskog brda, Ulica Đura Čagorovića –od 8.00 do 15.00 sati,

– Milunovići – od 8.30 do

15.00 sati,

– jedan potrošač u Ulici

Džona Džeksona – od

8.00 do 9.00 sati. H. P.

Pretežno sunčano, do 15 stepeni

U glavnom gradu danać biti pretežno sunčano. Vjetar slab i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko dva, najviša dnevna 15 stepeni. H. P.

– Gradnja uz postojeće objekte nije ništa neuobičajeno i naši su projektanti i revidenti svu projektnu dokumentaciju prilagodili datoj okolnosti – poručuje Pilić. Sve je, kako kaže, projektovano po najvećim standardima. Što se tiče samog UP ,,Drač Vatrogasni dom Zona A“ (iz 2010. godine), dodaje ona, stručna javnost je već dala svoje mišljenje kroz javnu raspravu.

– Ovaj projekat zajedno sa uređenjem dvorišta podržava-

ju i iz Ministarstva prosvjete, koje je dalo saglasnost, pa je kasnije prema odluci Vlade školski odbor nama dao saglasnost koja je sastavni dio projektne dokumentacije. Podržava ga rukovodstvo škole i Savjet roditelja, kao i svi dobronamjerni roditelji koji vide da će kroz realizaciju ovog projekta i djeca i škola dobiti značajne benefite. Prije svega, učenici škole će konačno imati upotrebljivo školsko dvorište urađeno po svim standardima savremenih urbanih školskih

dvorišta koja se nalaze u gradskim jezgrima – kaže predstavnica investitora. Navodeći da još nijesu počeli radove, ona kaže da očekuju katastre podzemnih instalacija od nadležnih preduzeća, što je neophodno imati radi bezbjednog početka iskopa.

– To je i glavni razlog što još nijesmo organizovali gradilište u punom smislu, već samo postavili tablu. Planiramo kompletiranje dokumentacije i u komunikaciji sa inspekcijom otpočinjanje izgradnje do kra-

ja mjeseca – zaključila je Pilić. Na građevinskim tablama koje su postavljene na gradilištu za početak radova naveden je 30. decembar 2022. godine. Kako piše, planirano je da podzemna garaža površine 4.863 kvadratna metra i stambeno-poslovni kompleks površine 5.523 kvadrata budu završeni do 30. decembra 2024. godine. Stambeno-poslovni objekat uz dvorište OŠ ,,Savo Pejanović“ u Hercegovačkoj ulici i Javna podzemna garaža koja se gradi ispod dvorišta ško-

le predviđeni su planskim dokumentom koji je na snazi od 2010. godine, odnosno, Urbanističkim projektom „Drač vatrogasni dom zona A“. U pitanju su urbanističke parcele UP2, UP3 i UPgar u zahvatu pomenutog planskog dokumenta koji, između ostalog, predviđa da se u Javnoj podzemnoj garaži na UPgar riješi parkiranje za potrebe Gradskog pozorišta, stambeno-poslovnih objekata na UP2 i UP3 i škole ,,Savo Pejanović“. I. MITROVIĆ

17 Četvrtak, 16. februar 2023. Hronika Podgorice

I. MITROVIĆ Mjesto na kojem je planirana izgradnja zgrade i podzemne garaže Budući izgled

KIJEV/MOSKVA – Velika

Britanija obučava ukrajinske snage da se bore na „zapadni način“, odnosno da, za razliku od sovjetskog načina vođenja rata, koriste manje municije, saopštio je britanski ministar odbrane Ben Volas.

- Ukrajina koristi velike količine municije kako bi se odbranila. Zato ih obučavamo da se bore na zapadni način – rekao je Volas, a prenio Rojters. Kada je riječ o stanju na frontu, najžešće borbe i dalje se vode oko grada Bahmuta u Donjec-

TRISTA PEDESET SEDMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Odbijeni ruski napadi u Luganskoj oblasti

Britanija obučava Ukrajince da se bore na „zapadni način“

koj oblasti koji će onom ko ga osvoji, kako procjenjuju analitičari, omogućiti prednost u daljem toku rata. Ukrajinske snage uspjele su juče da odbiju pojedine ruske napade u Luganskoj oblasti, ali je situacija u tom regionu, kako

je saopšteno iz vlade u Kijevu, i dalje teška. Sa druge strane, Rusija tvrdi da su njene snage probile dvije utvrđene linije ukrajinske odbrane na istočnom frontu i da su se ukrajinske snage povukle pred ruskim napadima

u Luganskoj oblasti.

Vojna administracija ukrajinske prijestonice saopštila je da je iznad Kijeva primijećeno šest ruskih balona i da je većinu njih oborila protivvazdušna odbrana.

- Prema informacijama koje

Bilans žrtava zemljotresa u Turskoj i Siriji premašio 41 hiljadu

Erdogan najavljuje hitno uvođenje strožih pravila gradnje

Turske vlasti su već pokrenule postupak procjene štete u provincijama pogođenim zemljotresom, prilikom čega je utvrđeno da više od 50 hiljada objekata na tom području treba hitno srušiti

ANKARA/DAMASK –

Ni deseti dan nakon dva zemljotresa i na stotine naknadnih potresa, koji su prošlog ponedjeljka pogodili jug Turske i sjever Sirije, broj žrtava ne prestaje da raste i juče je premašio 41 hiljadu, što taj potres čini jednom od najrazornijih prirodnih katastrofa na svijetu u posljednjoj deceniji.

U Turskoj je, prema jučerašnjem bilansu, život izgubilo 35.418 ljudi, a u Siriji 5.800. Broj povrijeđenih u obje zemlje premašio je 100 hiljada. Zemljotresom je, takođe, direktno pogođeno 13 miliona ljudi, od čega je najmanje sedam miliona djece. Iako spasioci u obje zemlje najavljuju kraj potrage i angažovanje teške mehanizacije, iz ruševina u Turskoj i juče je izvučeno petoro preživjelih.

U centralnom dijelu Antakije u provinciji Hataj, 228 sati nakon zemljotresa, spasioci su iz ruševina izvukli jednu majku i njeno dvoje djece, koji su potom hospitalizovani.

Jedna 77-godišnjakinja spašena je u Adijamanu, dok je tri godine mlađa žena izvučena iz ruševina u Kahramanmarašu.

Spasioci međunarodne organizacije Bijeli šljemovi, koji su angažovani u Siriji, navode da i dalje provjeravaju ruševine, ali da pod njima više nema znakova života, zbog čega su najavili kraj potrage.

U međuvremenu su otvorena još dva granična prelaza za prolaz humanitarne pomoći u sjeverozapadne oblasti Sirije pod kontrolom pobunjenika.

Pomoć, koju čini sanitetski materijal koji šalje Unicef i Svjetska zdravstvena organizacija, juče je počela da stiže i u Damask.

Predsjednik Turske Redžep

Tajip Erdogan juče se obratio naciji i obećao da će država novčanim iznosom od 100 hiljada lira pomoći porodicama pogođenim zemljotesom. U govoru koji je emitovan na televiziji, Erdogan je kazao da je razarujući efekat zemljotresa pogodio površinu od oko 500 kilometara, ali i ukazao kako je neophodno hitno uvođenje strožih pravila prilikom gradnje objekata.

- Srušene zgrade podsjetile su vladu na potrebu za strožim pravilima u izgradnji – rekao je Erdogan.

Turske vlasti su već pokrenule postupak procjene štete u provincijama pogođenim zemljotresom, prikom čega je utvrđeno da više od 50 hiljada objekata na tom području treba hitno srušiti.

- Pregledano je 387.346 obje-

Spasioci iz Crne Gore se vraćaju kući

Spasilačke ekipe iz Crne Gore, koje su angažovane u Turskoj, saopštile su juče da su spasilačke akcije u toj zemlji, zbog nereda koji se očekuju usljed rastućeg nezadovoljstva građana odgovorom vlasti na krizu, zaustavljene i da se oni spremaju za povratak u Crnu Goru.

- Naše ekipe su dobro i zdravo i pripremaju se za povratak kući. Očekuje se veliko nezadovoljstvo građana, pa se zbog toga sve spasilačke ekipe evakuišu i vraćaju u svoje države. Na ulicama je pojačano prisustvo policije i vojske sa dugim cijevima - navodi se u saopštenju koje su potpisali komandiri podgoričke i nikšićke službe zaštite i spašavanja Goran Janković i Slavko Tadić

se trenutno provjeravaju, radi se o balonima koji se kreću u vazduhu pod dejstvom vjetra – naveeno je na Telegram kanalu vojne uprave. Dodaje se i kako se sumnja da su baloni nosili ugaone reflektore i opremu za izviđanje, te da je njihova

svrha otkrivanje PVO sistema. Rojters prenosi kako u saopštenju vojne uprave nije precizirano kada su tačno sporni baloni preletjeli Kijev, te da se Moskva za sada nije oglašavala povodom tih navoda. U međuvremenu je američki ministar odbrane Lojd Ostin ocijenio kako Ukrajina ima „stvarno dobre šanse“ da preuzme inicijativu na bojnom polju. Najavio je i da će, za svaki sistem koji NATO obezbijedi Ukrajini, biti organizovana obuka za njihovo korišćenje.

Nakon osam godina na čelu vlade Škotske

Nikola Sterdžon podnijela ostavku

EDINBURG – Premijerka

Škotske Nikola Sterdžon najavila je juče da će, nakon više od osam godina provedenih na čelu vlade, podnijeti ostavku na tu funkciju.

Ona je na jučerašnjoj konferenciji za medije saopštila i da će dužnost premijerke nastaviti da obavlja sve dok njena Škotska nacionalna stranka ne izabere njenog nasljednika, prenosi AFP. Sterdžon, koja je ujedno i liderka Škotske nacionalne stranke, najdugovječnija je šefica škotske vlade i prva žena na toj funkciji u istoriji te zemlje. Ona je kazala kako smatra da je pravo vrijeme da se povuče. – Od prvog trenutka na tom položaju vjerovala sam da dobro

obavljati posao znači i gotovo instinktivno znati kada je pravo vrijeme nekome drugome ustupiti mjesto. U svojoj glavi i svom srcu znam da je taj trenutak sada. To je dobro za mene, moju stranku i moju zemlju – rekla je Sterdžon.

BEOGRAD: Žandarmerija spriječila ulazak desničara u zgradu Predsjedništva Srbije

kata. Prema našim nalazima, ima 50.576 objekata koje treba hitno srušiti - naveo je turski ministar životne sredine i urbanizacije Murat Kurum Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio je da će danas doputovati u Tursku kako bi tamošnjim zvaničnicima prenio poruke solidarnosti.

- Sastaću se sa predsjednikom Erdoganom i ministrom inostranih poslova Mevlutom Čavušogluom kako bih izrazio svoju solidarnost i saučešće - najavio je juče Stoltenberg. On je dodao i kako su „NATO saveznici, partneri i Alijansa povećali podršku Turskoj“.

U centralnoj Turskoj juče je ujutru registrovan novi potres jačine 4,3 jedinice Rihtera, na dubini od 10 kilometara. Evropski mediteranski seizmološki centar saopštio je da je epicentar novog potresa bio 56 kilometara od Kaharamanmaraša, jednog od najteže pogođenih gradova na jugu Turske prilikom zemljotresa 6. februara.

Protest zbog zapadnog plana za Kosovo

BEOGRAD - Pripadnici

Žandarmerije spriječili su sinoć članove desničarskih pokreta da uđu u zgradu Predsjedništva Srbije, na protestu u centru Beograda. Učesnici skupa su uklonili dio zaštitne ograde oko zgrade Predsjedništva, a pojedini su gađali zgradu jajima. Desničarski pokreti koji su organizovali skup protive se državnoj politici prema Kosovu. Ka glavnom ulazu u Predsjedništvo uputili su se da predaju zahtjeve predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, a glavni je prekid dijaloga za Kosovo. Skup je organizovala desničarska organizacija ,,Narodna patrola” koja javno govori o

svojim vezama sa ruskim paramilitarcima iz ,,Vagner“ formacije. Pojedini učesnici protesta su nosili obilježja ,,Vagnera“ i slovo Z, što je jedan od simbola ruske invazije na Ukrajinu. Lider ,,Narodne patrole” Damnjan Knežević je rekao da niko u vladajućoj SNS ,,ne može da se nazove Srbinom”. Knežević je kazao da učesnici skupa preferiraju ruski prijedlog za Kosovo, umesto francusko-njemačkog. Okupljeni su uzvikivali ,,Srbija, Rusija i ,,Izdaja“. Organizatori protesta su pozvali vlasti u Beogradu da se povuku iz pregovora sa Kosovom i da Vučić ne učestvuje u dijalogu.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

18 Četvrtak, 16. februar 2023. Svijet

Stambeni blokovi u Kahranmanmarašu sravnjeni sa zemljom Nikola Sterdžon Sa protesta u Beogradu

LIGA ŠAMPIONA: Ben ka blizu četvrt nala, nastavak Čelzijeve krize igre i rezultata

Adejemi lansirao Borusiju

PODGORICA - Čelzi je u januaru kupio Enca Fernandesa od Benfike i učinio ga najskuplje plaćenim igračem u istoriji britanskog fudbala, ali će dvadeset dvogodišnji argentinski vezista pokušati što prije da zaboravi evropski debi u dresu ,,plavaca“.

U 63. minutu gostovanja Borusiji iz Dortmunda suočio se sa ,,brzim vozom“ u liku godinu mlađeg Karima Adejemija koji je nakon šanse za ,,plavce“ uzeo loptu sa svoje polovine, prošao pored Fernandesa kao ,,mercedes“ pored ,,fiće“, obišao golmana Arisabalagu i postavio konačan rezultat (1:0).

Borusija je za korak bliža če-

Borusija je pobijedila neki engleski tim u Evropi prvi put od marta 2016. godine i trijumfa nad Totenhemom (2:1). Negativni niz trajao je deset mečeva

tvrtfinalu, gdje će vjerovatno igrati i Benfika nakon gostujuće pobjede nad Brižom od 2:0.

Čelzi je imao više šansi od Borusije, osam udaraca u okvir gola naspram dva domaćina, ali je golman Gregor Kobel bio odličan.

Žoao Feliks je dva puta bio blizu pogotka u prvom poluvremenu, jednom je poslao loptu pored gola, drugi put

ga je spriječila prečka. Napadao je Čelzi, stezao obruč, ali ni Džejms, ni Kulibali, na kraju ni Fernandes ni-

Belingem, Džan, Adejemi, Ezdžan, Rierson, Zile (Borusija), Džejms, Silva, Zijaš, Maunt (Čelzi)

Čelzi je postigao samo četiri pogotka u devet mečeva u 2023. godini

jesu mogli da zatresu mrežu, jednom zahvaljujući i Džanu koji je intervenisao s gol linije. Čelzi je u krizi i pored broj-

ŠESNAESTINA FINALA LIGE EVROPE: Barselona protiv Junajteda

PODGORICA – Barselona – Mančester junajted, par šesnaestine finala Lige Evrope. Izgleda pomalo nestvarno, ali derbi dva velikana koji po renomeu ,,pripadaju“ završnici Lige šampiona – na startu nokaut runde drugog po kvalitetu kontinentalnog takmičenja – dolazi kao posljedica loših izdanja tokom prošle ili u prvom dijelu tekuće sezone.

Katalonci su u Ligu Evrope ,,stigli“ iz Lige šampiona, gdje su u ,,grupi smrti“ završili iza Bajerna i Intera. ,,Crveni đavoli“ nijesu ni ,,okusili“ elitu ove sezone, a propustili su priliku da osiguraju direktan prolaz u osminu finala LE jer su za jedan gol imali slabiju razliku od prvoplasiranog

Sosijedada.

- Velika utakmica, spektakularan dvomeč za svakog ko voli fudbal. Oba tima su u najboljoj formi ove sezone. Ali niko ovo ne može nazvati utakmicom Lige šampiona jer ipak igramo u Ligi Evrope – rekao je trener Barselone Ćavi Ernandes

- Ukoliko ne bude iznenađenja, dvomeč će bit odlučen na ,,Old trafordu“. Vjerujem da nas čekaju utakmice vrhunskog kvaliteta, s tijesnim rezultatima. Šteta što nećemo igrati revanš kod kuće. Barselona je vezala 11 pobjeda u svim takmičenjima, ali i Junajted je u dobroj formi –nije izgubio posljednjih šest

Jedan velikan će prerano otpasti

Raspored

Liga konferencija: Partizan sa Šerifom, Vešović i Janković dočekuju Gent

mečeva.

- Trebaće nam jak intenzitet. Premijer liga je fizički zahtjevno takmičenje i moramo pokazati da možemo s tim da se nosimo. Opasni su u tranziciji s igračima poput Rašforda, Garnaća i Sanča. Trebaju nam igrači koji mogu zaustaviti njihove sprinteve – naglasio je Ćavi.

Ukoliko eliminiše Junajted, Barselona će biti među glavnim kandidatima za trofej. Time bi se iskupila za eliminaciju iz LŠ.

- Nijesmo bili dovoljno dobri u Ligi šampiona i zato smo ovdje. Izuzetno smo motivisani, stadion će biti pun i moramo biti na visini zadatka. Za nas je važan izazov da pokažemo da smo konkurentni u Evropi – dodao je Ćavi.

Legendarni vezista u superla-

Večeras se igraju i prvi mečevi šesnaestine finala Lige konferencija.

Beogradski Partizan našeg Igora Vujačića gostovaće Šerifu u Tiraspolju (21 h), a u istom terminu Lacio s Adamom Marušićem dočekaće Kluž.

Od 21 sat sastaće se i AEK Larnaka – Dnjipro-1 i Ludogorec – Anderleht.

Od 18.45 igraće Karabag, za koji nastupaju Marko Janković i Marko Vešović, i Gent, te Bode/Glimt – Leh Poznanj, Braga – Fiorentina i Trabzonspor – Bazel. Direktan plasman u osminu finala osigurali su Vest Hem, Nica, AZ Alkmar, Slovan, Viljareal, Đurgarden, Bašakšehir i Sivaspor.

tivima je govorio o radu Erika ten Haga u Mančester junajtedu, Holanđanin mu je uzvratio istom mjerom.

- Oba kluba imaju ambiciju da budu u Ligi šampiona. Ne samo da budu učesnici, već da ostave trag i idu do kraja. Ali realnost je da smo u Ligi Evrope, što govori da je i njima i nama trebao ,,reset“. Mislim da

oba tima idu dobrim smjerom i uzbudljivo je što ćemo se sresti. Pomoći će objema ekipama da vide gdje su trenutno. Odličan test, iz kojeg možete izaći bolji – naveo je Ten Hag.

Ten Hag ima dobra iskustva s gostovanja u Španiji jer je ne tako dvano s Ajaksom pobjeđivao Real Madrid 4:1 i Valensiju 3:0. - Drago mi je zbog tog dijela

nih pojačanja, bez pobjede je u posljednja četiri meča u svim takmičenjima. Benfika je umalo došla u zaostatak tek što je počeo meč s Brižom, preživjela je i potom zasluženo slavila 2:0. Povela je u 51. minutu preko Žoaa Marija iz jedanaesterca, a konačan rezultat postavio je Nereš u 88. nakon greške Mejera Revanši su 7. marta. Ne. K.

moje trenersko prošlosti. Sjajno je suočiti se i s Barselonom.

Sviđa mi se filozofija tog kluba, to je fudbal koji je odgojio toliko dobrih igrača i velikih ekipa, a trenutno se vidi uticaj onog što predstavlja Ćavi – naglasio je Ten Hag.

Šesnaestina finala Lige Evrope donosi još mnogo zanimljivih dvoboja. Ajaks će ugostiti

njemački hit – Union Berlin, Salcburg igra s Romom, Juventus s Nantom, a atraktivan fudbal trebalo bi da ponude Sevilja i PSV...

Kao pobjednici grupa, plasman u osminu finala Lige Evrope obezbijedili su Union Sen-Žiloaz, Arsenal, Frajburg, Ferencvaroš, Fejnord, Betis, Real Sosijedad i Fenerbahče. Ne. K.

19 Četvrtak, 16. februar 2023.

Stadion: Jan Brejdel Sudija: Davide Masa (Italija) Golovi: 0:1 Mario (pen) u 51, 0:2 Nereš u 88. Žuti kartoni: Odoi, Sovau (Briž), Otamendi (Man. siti) Minjole Mata Hendri Mekel Meijer Odoi (od 65. Nilsen) Onjedika Bjukenen Fanaken Sovau (od 79. Huntgla) Lang Vlahodimos Bah R. Silva (od 65. Nereš) Otamendi Grimaldo Florentino Šikinjo Aursnes Žoao Mario (od 90+4. Neveš) Silva Ramoš (od 65. Guedeš) Briž 0 Briž Benfika 2 Benfika 0 0 Stadion:

Sudija:

Gol: Adejemi

Žuti kartoni:

Kobel Volf (od 73. Rierson) Zile Šloterbek Gereiro Džan Belingem Ezdžan Brant Adejemi (od

Bino-Gitens) Ale (od 68. Modest) Arisabalaga Džejms Kulibali Silva Čilvel (od 71.

ja) Loftus-Čik Fernandes Zijaš Mudrik (od 71. Maunt) Feliks Haverc Borusija D. 1 Borusija D. Čelzi 0 Čelzi 0 0

Arena Fudbal

Signal Iduna park

Hesus Mansano (Španija)

u 63.

79.

Kukurel-

FCBARCELONA.COM

18.45 – Ajaks – Union Berlin 18.45 – Barselona – Man. junajted 18.45 – Salcburg – Roma 18.45 – Šahtjor – Ren 21.00 – Bajer L. – Monako 21.00 – Juventus – Nant 21.00 – Sevilja – PSV 21.00 – Sporting – Mitjiland

Ćavi Ernandes, trener Barselone

UEFA

Karim Adejemi slavi gol protiv Čelzija

U Zagrebu sahranjen Miroslav Ćiro Blažević, oproštajni govor održao Zlatko Dalić

Jedan, jedini i neponovljiv

PODGORICA – Proslavljeni fudbalski trener i nekadašnji selektor Hrvatske Miroslav Ćiro Blažević sahranjen je juče u Aleji velikana na zagrebačkom groblju Mirogoj. Posljednjem ispraćaju ,,trenera svih trenera“ prisustvovali su njegovi bivši igrači, predstavnici Dinamove šampionske generacije iz 1982, članovi tima koji je 1998. osvojio bronzu na Mundijalu, kolege treneri, kao i osobe iz drugih sfera javnog života. Uz kovčeg su bili izloženi njegovi najveći trofeji, nagrade i priznanja, a dječaci su nosili dresove svih klubova i reprezentacija koje je Ćiro vodio. Ispraćaj je počeo pjesmom ,,Otišao je s mirisom jutra“, nakon čega se selektor Hrvatske Zlatko Dalić posljednji put oprostio od Blaževića.

- Odlaziš na neko drugo, bolje mjesto igrati drugo poluvrijeme. Ovo prvo, zemaljsko, nažalost, završilo je. Ponosni smo, Ćiro, što smo bili dio tvog vremena jer si bio dio svih nas. Da si ovdje, sve bi nas pogledao, nasmijao se, opsovao kako ti znaš i rekao: ,,Sine, koliko je raje došlo zbog svog Ćire“. Šefe, došli smo svi, tvoja porodica, tvoji prijatelji, tvoji sinovi iz 1982, tvoji sinovi iz 1998.

Premijer (12.

Svi smo ovdje da ti se poklonimo i kažemo zadnji put hvala. Ne bi ti dao da mi danas plačemo – kazao je Dalić.

- Falićeš nam, Ćiro. Falićeš svojoj obitelji pogotovo. Supruzi, sestri, djeci, unucima. Falićeš i onima koji su te poznavali i onima koji nijesu. Ušao si u naše živote, obitelji, domove. Ti si naš, Ćiro. Ti si bio puno više od trenera. Ti si bio jedan, jedini i neponovljivi Ćiro. Džentlmen, veliki čovjek. Gospodin, šarmer, motivator. Svima nama inspiracija. Volio si Bosnu i Hercegovinu, ali od svega najviše svoju Hrvatsku. Bio si veliki domoljub – poručio je Dalić. Nakon njegovog govora i molitve okupljeni su se uputili prema mjestu u Aleji velikana, gdje je Blažević sahranjen. Blažević je preminuo 8. februara u 88. godini nakon duge borbe s teškom bolešću. U dugogodišnjoj trenerskoj karijeri vodio je 19 klubova u Švajcarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Kini i Iranu, a trenirao je i pet reprezentacija – Švajcarsku, Hrvatsku, Iran, BiH i kinesku selekcju do 23 godine. Karijeru su mu obilježili titula prvaka SFRJ s Dinamom 1982. i bronza sa Hrvatskom na SP 1998.

Budućnost Voli bolja od Mornara, Podgorica u finišu do pobjede protiv Milenijuma

PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija će igrati i 17. put u isto toliko finala Kupa Crne Gore i boriti se za 16. trofej u Kupu Crne Gore (do sada ih je u finalu savladala jedino Sutjeska 2013. godine) – izabranici Vladimira Jovanovića su u drugom poluvremenu slomili otpor Mornara i na kraju slavili ubjedljivo, pa će se večeras od 20 sati boriti protiv Podgorice, koja je u prvom polufinalu pobijedila Milenijum Kodio. Biće to drugi podgoričko finale, nakon što su ,,plavi“ 2015. godine pobijedili Zetu u meču za trofej…

Mornar 80

Bud. Voli 100 ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Zdravko Rutešić, Radoš Savović, Mladen Lučić. Rezultat po četvrtinama: 25:17, 20:27, 17:29, 18:27.

MORNAR BARSKO ZLA-

TO: Glas 16 (9-7), Živanović 3 (2-1), Đoković 10, Peković, Vranković 22 (5-4), Rakočević 2, Marljukić, Pecarski 13, Vesković, Vranješ 10, Radetić 4, Komnenović.

BUDUĆNOST VOLI: Bel-

Hejns 10 (3-2), Joković 3 (43), Šehović, Glendža, Kaba 16 (2-2), Janković, Pejović 2, O’Brajen 18, Ilić 8, Drobnjak 8 (2-2), Popović 16 (86), Grin 19 (2-1).

Duel timova koji su se do sada sedam puta sastajali u finalu, bio je i u startu neravnopravan, jer je Mornar imao šestoricu seniora, uključujući četvoricu stranaca, a Budućnost osmoricu. To je, pored nespornog većeg kvaliteta Podgoričana, imalo bitnu ulogu u ovom polufinalu, što je pokazalo drugo poluvrijeme.

Velika prednost u skoku Mornara u prvoj četvrtini (12-4) djelovala je nestvarno, ali je to

Siti preuzeo vrh od Arsenala

PODGORICA - Pep Gvardiola je nadmudrio svog nekadašnjeg učenika Mikela Artetu, a Mančester siti preuzeo prvo mjesto u Premijer ligi poslije derbija koji bi mogao da odredi dalji tok šampionske trke. ,,Građani“ su savladali Arsenal (3:1) i izjednačili se s ,,tobdžijama“ od kojih imaju meč više. Arsenal bi, dakle, opet mogao da zauzme vrh tabele, ali čini se da je psihološki i svaki drugi momenat na strani Sitija. Dvadeset sedmog januara Siti je eliminisao Arsenal u FA kupu (1:0), a sastav Mikela Artete od tada je odigrao tri meča u kojima nije trijumfovao, računajući i večerašnji.

S druge strane, aktuelni šampion Engleske ima pet pobjeda u posljednjih šest mečeva, a i čini se prilično svježiji sastav od Arsenala.

Siti je poveo u 24. minutu poslije kardinalne greške Tomi-

Drugo podgoričko

omogućilo Baranima prednost od osam poena na kraju ovog kvartala (25:17). Imao je Mornar mnogo bolji šut iz reketa u odnosu na Podgoričane (70 – 43 odsto), i jednu više pogođenu trojku (2-1), istina iz dva pokušaja više. Ekipe su se smjenjivale u vođstvu u prvoj dionici, a onda je Mornar za minut i po mini serijom od 5:0 stigao do 21:13, i tu razliku sačuvao do kraja četvrtine, i to zahvaljujući trojici igrača – Antoniju Vrankoviću (11 poena), Marku Pecarskom (7) i Gregoru Glasu (6). Kod Budućnosti je šestorica igrača upisalo poene, ali su najefikasniji bili Petar Popović i Džej Džej O’Brajen sa po četiri. Predvođena Erikom Grinom (13 poena), Budućnost u drugoj četvrtini nije pogodila nijednu trojku (iz pet pokušaja), ali je odbranom u prvoj polovini ove dionice ,,otupila“ napad Mornara i serijom 9:0 preokrenula na 33:29. Međutim, nakon koša i dodatnog bacanja Glasa, Mornar se povratio iz ,,šoka“ i nastavio da igra kao u prvoj dionici, pa se do poluvremena igralo, maltene, koš za koš, a pola koša prednosti (45:44) Baranima je odličnom kontrom i prodorom donio Balša Živanović Budućnost je do poluvremena smanjila prednost Barana u skoku (12-15), popravila procente šuta za dva poena, ali i Mornar, pa je i zadržao prednost u tom segment (76 – 61 odsto). Podgoričani su imali više ukradenih (7-3) i manje izgubljenih lopti (4-8).

Sve dileme su, praktično, riješene u trećoj četvrtini, u kojoj su Podgoričani preuzeli pred-

Prijateljska utakmica fudbalerki u Podgorici

nost u skoku (22-19), a Mornar je nastavio sa greškama u napadu (12 izgubljenih lopti nakon ovog kvartala), i pored i dalje boljeg šuta za dva poena. Međutim, Barani u trećem kvartalu nijesu pogodili nijednu trojku iz četiri šuta, Budućnost je ubacila dvije iz tri pokušaja. Budućnost je drugo poluvrijeme otvorila serijom 8:0, koju je jednim od dva pogođena bacanja, a nakon nesportskog faula Živanovića, završio Popović za vođstvo od 52:47. Post Mornara u drugom poluvremenu prekinuo je Pecarski, nakon skoro dva i po minuta, pa je Mornar u prvih skoro četiri minuta držao priključak, do

55:51. Tada je Budućnost zaigrala čvršće u odbrani, i za tri minuta stigla prvi put do dvocifrene razlike, košem O’Brajena za 66:55, a isti igrač je trojkom donio i najveću razliku u ovom dijelu meča (71:57). U posljednjoj četvrtini su Podgoričani kontrolisali igru i rezultat, razlika je išla do 23 poena (93:70), pa su u finišu treneri dva tima na parket poslali i najmlađe igrače… Erik Grin je bio najefikasniji u pobjedničkom timu sa 19 poena, O’Brajen je dao 18, Popović (devet asistencija) i Alfa Kaba (12 skokova) po 16, Tre Bel-Hejns 10.... Barane je predvodio Vranković sa 22 poena, a dvocifren

jasua koji je želio da odigra povratnu, a u stvari je ,,asistirao“ De Brujneu Arsenal je igrao dobro nakon primljenog pogotka i zaslužio izjednačenje koje je stiglo u 42, nakon što je golman Ederson faulirao Nketiju, a Saka realizovao jedanaesterac. Neriješeno je bilo nakon prvog poluvremena, da bi u drugom ,,građani“ krunisali bolju igru.

U 72. je Griliš u mrežu poslao loptu koju je umalo izblokirao Tomijasu, da bi tačku stavio Haland lijepom realizacijom 10 minuta kasnije. Prethodno je VAR ponišio jedanaesterac dosuđen zbog faula nad njim, jer mu je prethodio ofsajd u kojem se nalazio nekadašnji napadač Borusije iz Dortmunda. Norvežanin je prekinuo niz od tri meča bez pogotka. Ne. K.

PODGORICA – Fudbalerke Crne Gore ubjedljivo su slavile u prvom od dva prijateljska meča s Moldavijom (6:1).

Utakmicu na terenu Trening kampa FK Budućnost obilježila je Armisa Kuč, koja je postigla dva pogotka i iznudila jedanaesterac.

- Dobro smo otvorili utakmicu, poveli nakon četrdesetak sekundi i onda kao da smo pomislili da ćemo do kraja igrati lako. A nije bilo. Ipak, u drugom poluvremenu smo iskoristili šanse i ubjedljivo pobijedili. Ovakva pobjeda raduje, bilo je dosta dobrih stvari, ali ima dosta toga što treba popraviti – kazao je selektor Mirko Marić

Drugi duel istih selekcija igra se u subotu, 18. februara, sa početkom od 12 sati. Ne. K.

PODGORICA – Milvoki je dobio uzbudljiv derbi Istočne konferencije protiv Bostona, nakon produžetka, sa 131:125. Seltiksi su bili na rubu poraza i u regularnom dijelu susreta, ali je Sem Hauzer na tri sekunde do kraja pogodio trojku.

Bakse su do 11. vezane pobjede u NBA ligi predvodili Džru Holidej sa 40 poena, sedam asistencija i pet skokova, te Janis Adetokumbo sa 36 poena, 13 skokova i devet asistencija.

U ekipi Bostona, koji je u ovom meču nastupio bez Džejlena Brauna, Džejsona Tejtuma, Markusa Smarta, Danila Galinarija i Ala Horforda, najefikasniji su bili Derik Vajt sa 27, uz 12 asistencija, i Malkom Brogdon sa 26 poena.

Milvoki je na drugom mjestu Istoka sa 40 pobjeda i 17 poraza, a Boston je na prvoj poziciji u istoj konferenciji sa 41 pobjedom i 17 poraza.

Los Anđeles Klipersi su na svom parketu pobijedili Golden Stejt sa 134:124.

Adetokumbo dominirali

Najbolji kod Klipersa bio je Kavaj Lenard sa 33 poena, sedam skokova i četiri asistencije, te Norman Pauel koji je zabilježio 24 poena.

20 Četvrtak, 16. februar 2023. Arena Fudbal/Košarka

Pol Džordž je dodao 20 poena i osam asistencija. Klipersi bolji od Golden Stejta, Sa sinoćnje utakmice Mornar - Budućnost Voli u Bemaks areni M. BABOVIĆ

CROPIX

kolo)

TWITTER/PREMIER LEAGUE

,,Crvene“

ubjedljive

Milenijuma u polufinalu Kupa Crne Gore za košarkaše

podgoričko finale

POLUFINALE KUPA CRNE GORE ZA KOŠARKAŠICE:

Budućnost Bemaks i Herceg Novi igraće za pehar

učinak su imali i Glas (16), Pecarski (13), Nemanja Vranješ i Radovan Đoković (po 10).

Milenijum Kodio 76

Podgorica 80

,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Ognjen Jokić, Sava Ćetković, Stefan Vuković. Rezultat po četvrtinama: 24:21, 15:17, 19:13, 18:29.

MILENIJUM KODIO: Titić 2, Raičević 13 (2-2), Popović, Bogojević 5, Žugić 16 (2-2), Janjušević, Sekulović, Ivanović 26 (10-7), Ulama, Cebalović 2, Mandić, Jovanović 12 (3-3).

PODGORICA: Bejhurst 14 (6-6), Vujić 9 (4-3), Anđušić,

Kljajević 6 (5-2), Radunović, Vujisić 2, Brnović 4 (2-2), Kaluđerović 2, Fofana 22 (5-5), Đurišić 5 (2-1), Vukčević, Bogavac 16 (7-7). Ne tako dramatično kao protiv Dečića (do pobjede došli košem Marka Kljajevića uz zvuk sirene), ali ponovo nakon uzbudljivog meča i preokreta, košarkaši Podgorice su savladali Milenijum Kodio 80:76 i prvi put u klupskoj istoriji su izborili plasman u finale Kupa Crne Gore. Izabranici Nebojše Bogavca su na najbolji način iskoristili povoljan žrijeb i lakšu polovinu kostura, pa su dobili šansu da igraju u velikom finalu protiv Budućnosti. Iako je Podgorica imala prednost u skoku (16-11), više ukradenih lopti (8-3), više poena nakon izgubljenih lopti protivnika (15-0) i nakon ofanzivnog skoka (5-0), Milenijum je, praktično, vodio tokom skoro cijelog prvog poluvremena. Zahvaljujući boljem šutu za dva (14/9 – 23-14) i posebno tri poena (16/7 – 9/1), dok je broj izgubljenih lopti bio izjednačen. Milenijum je u prvoj četvrtini u dva navrata imao po osam poena prednosti (12:4, 14:6), ali samo tri na kraju kvartala (24:21). Druga četvtina je bila neizvjesnija, ali je Milenijum serijom 9:0 poveo 37:32 i sačuvao pola koša prednosti na poluvremenu (39:38). Izabranici Zorana Glomazića su zahvaljujući Petru Ivanoviću i Luki Žugiću i 79 sekundi prije kraja treće četvrtine došli do 11 razlike (57:46), a onda je Miloš Jovanović sa sedam uzastopnih poena odbio prvi napad Podgorice i čuvao prednost (68:59, 71:63).

Stejta, Milvoki nastavio seriju pobjeda

Adetokumbo i Holidej

dominirali u derbiju Istoka

različitih timova je igralo protiv Budućnost Volija u 17 finala Kupa Crne Gore – redom Lovćen, Primorje, Mogren, Mornar, Sutjeska, Zeta i Podgorica

VEČERAS

20.00 - Podgorica – Budućnost Voli

Međutim, Milenijum je stao u napadu na 73:65, Podgorica je to iskoristila i za dva minuta izjednačila na 73:73, pa je uslijedila uzbudljiva završnica. Selim Fofana je trojkom poslije dužeg vremena donio prednost Podgorici (76:75), a onda je uslijedio dvominutni period promašaja sa obje strane, koji je prekinuo Ludovik Bejhurst sa dva pogođena bacanja, na 11,8 sekundi do kraja (79:76).

Nakon tajm-auta Glomazića, Milenijum je došao do šanse za produžetak, pošto je Luka Bogavac faulirao Ivanovića prilikom šuta za tri poena, na 2,9 sekundi do kraja. Ivanović je pogodio prvo (za 79:77), promašio drugo, a onda je želio da namjerno promaši i treće, da bi dao šansu svom timu za skok u napadu, ali je to uradio nespretno, pa je lopta pripala Podgorici, a nakon što je fauliran Mladen Vujić je sa penala stavio tačku na meč… Fofana je sa 22 poena bio najefikasniji igrač u pobjedničkom timu sa 22 poena, a dvocifreni su bili Bogavac (16) i Bejhurst (14).

Ivanović je za Milenijum dao 26 poena, Žugić 16, Marko Raičević 13, a Jovanović 12.

S. JONČIĆ

ćem mjestu iste konferencije sa istim brojem pobjeda uz dva poraza manje.

Vašington je slavio na gostovanju Portlandu, 126:101. Pobjeda Vizardsa nijednog momenta nije dolazila u pitanje, u posljednju četvrtinu su ušli sa velikih 23 poena prednosti i tu razliku uspjeli da održe. U redovima pobjedničke ekipe najefikasniji je bio Kajl Kuzma sa 33 poena, devet skokova i dvije asistencije. Kristaps Porzingis je dodao 28, a Bredli Bil 19 poena.

,,Vučice“ na korak od 14. trofeja Kupa

PODGORICA – Prvi dan finalnog turnira Kupa Crne Gore za košarkašice nije donio iznenađenje. U današnjem finalu od 17 časova igraće očekivano Budućnost Bemaks i Herceg Novi. ,,Vučice“ su već 11 godina zaredom osvajačice Kupa, a s obzirom na stanje u ženskoj košarci i objektivan kvalitet koji posjeduju, znalo se da ih očekuje rutina na putu do novog, ukupno 14. trofeja u Kupu (12 godina zaredom, a ovaj pehar osvajale su i 2007. i 2008. godine). U reprizi prošlosezonskih finala na domaćoj sceni, Budućnost Bemaks je bez problema ,,odradila“ svoju filijalu i stigla do meča za trofej. Sa druge strane, Nikšić sa skraćenom rotacijom nije imao lak zadatak protiv Herceg Novog, koji je još bez povrijeđene Jovane Pašić, ali je sa Jelenom Vučetić i Aleksandrom Mužević sigurno tim za koji se očekivalo da će biti u finalu.

Podgorica 50

Bud. Bemaks 89

DVORANA: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 50. Sudije: Bojan Popović, Ivan Krstović i Tatjana Ćetković. Rezultat po četvrtinama: 10:21, 19:26,

Drugu

Kod Voriorsa najbolji je bio

Džordan Pul sa 28 poena, Klej Tompson je dodao 18, a Drejmond Grin 15.

Klipersi sa skorom od 32 pobjede i 28 poraza nalaze na petom

mjestu Zapadne konferencije, dok je šampion Golden Stejt deveti u istoj konferenciji sa polovičnim skorom 29-29.

Pobjedu kod kuće upisao je i Finiks, savladavši Sakramento sa 120:109.

Najzaslužniji za pobjedu Finiksa bili su Devin Buker sa 32 i

Diandre Ejton sa 29 poena.

Kod Sakramenta bolji od ostalih bio je Dearen Foks sa 35 poena.

Finiks je četvrti u Zapadnoj konferenciji sa 32 pobjede i 27 poraza, a Sakramento je na tre-

Portlandu nije bilo dovoljno ni 39 poena Demijana Lilarda, Kam Rediš je dodao 18, a Anferni Simons 17 poena. Pobjedu na svom terenu ostvario je i Toronto nad Orlando – 123:113.

Džejkob Poeltl je predvodio Reptorse sa 30 poena i devet skokova, Paskal Sijakam je dodao 26, a Skoti Barns 17 poena, a obojica su imali i po šest dodavanja.Kod Orlanda, Vendel Karter junior je imao 26 poena, šest skokova i pet asistencija, Džejlen Sags je ubacio 24, a Markele Fulc 19 poena. S. J.

8:24, 13:18.

PODGORICA: Vukčević 9, Baošić 2, Begović 8, Šćepanović 6, Ilić 5, Vujošević, Kuzmanović, Vučković 9, Milošević 4, Pavićević 7

BUDUĆNOST BEMAKS:

Živković 8, Leković 6, Drobnjak 16, Maja Bigović 10 , Stefanović 12 , Bulajić 10, Marković 4, Šćepanović 11, Radonjić 2, Milena Bigović 10. Pobjednik se praktično znao i prije početka, a Budućnost Bemaks je samo formalnost odradila u polufinalu. ,,Plave“ su meč otvorile serijom 15:2 i već tada se moglo naslutiti da je iznenađenje isključeno. Podgorica bez Drobnjak, Radević i Zuber nije mogla da prati ritam šampionki, pa je razlika u laganom ritmu konstantno rasla. ,,Vučice“ su imale praktično trening, a mlade igračice Podgorice kao da su imale tremu, dosta su griješile, promašivale otvorene šuteve, pa su samo na momente pokazale veći otpor. Borbena Anastasija Begović (9 poena, 11 skokova, 5 asistencija), te Lana Vukčević (9 poena, 6 skokova) nosile su svoj tim, ali je crnogorski šampion ritmom pravio razliku i bez problema izborio finale, gdje će danas imati priliku da osvoji pr-

Fajnal for WABA lige do

17 godina u Podgorici

PODGORICA – Drugu godinu zaredom Podgorica će biti domaćin fajnal fora WABA lige, do 17 godina. Nakon sjajne organizacije, sredinom marta, seniorskog završnog turnira regionalnog takmičenja, ,,Bemaks arena“ je u maju prošle godine ugostila i najbolje ženske košarkaške timove regiona u kon-

kurenciji do 17 godina.

Budućnost Bemaks i Janjina prijavili su se za organizaciju, ali je bord WABA lige zbog mnogo boljih uslova organizaciju dodijelila crnogorskom timu, koji ove sezone brani titulu osvojenu prošle godine upravo u Podgorici.

Plasman na fajnal for pored domaćina Budućnost Bemak-

vi trofej u sezoni uoči izazova u regionalnom takmičenju.

Nikšić 61

H.Novi 93

DVORANA: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 20. Sudije: Karolina Radinović, Vladan Turčinović i Boris Raičević. Rezultat po četvrtinama: 17:25, 21:22, 10:17, 13:29.

NIKŠIĆ: Čanović 29, Delibašić 5, Milić 2, Petrović 6, Lalović 19, Todorović, Batrićević, Mirković.

HERCEG NOVI: Mužević 16, Matić 29, Vučetić 22, Razić 20, Radojčić 4, Đorđević, Pašić, Gatalo 2, Rakočević. Herceg Novi je opravdao ulogu favorita, mada je Nikšić, iako bez crnogorske reprezentativke Milene Jakšić, ostavio dobar utisak, tako da je do finiša treće dionice bio u igri, ali je Herceg Novi predvođen sa sjajnom četvorkom Vučetić, Matić, Mužević i Rizvić pokazao da je bolji.

Novljanke su meč otvorile serijom 10:0, ali je u 13. minutu Nikšić predvođen Zojom Čanović stigao na minimalni zaostatak 26:27. U 27. minutu bilo je 58:46, ali Nikšićanke nijesu imale snage za preokret… R. P.

sa i Janjine iz Rogaške Slatine izborili su još Ježica iz Ljubljane, kao i hrvatska ekipa Trešnjevka. Nakon Top8 faze, koja je odigrana krajem januara u Gradiškoj, poznati su i parovi polufinala. Prvoplasirana Trešnjevka igraće protiv Janjine, koja je kao četvrtoplasirana stigla do završnice, dok će rival Budućnosti biti ekipa Ježica. Podgorica je već bila domaćin fajnal fora WABA lige za seniorke i to 2014, 2016, 2017 i 2022. godine, te WABA U17 2016 i 2022. godine. R. P.

21 Arena Četvrtak, 16. februar 2023. Košarka

D. MIJATOVIĆ

Sa jučerašnje utakmice Podgorica - Budućnost Bemaks

Milvoki - Boston 131:125, poslije produžetka Toronto - Orlando 123:113 Finiks - Sakramento 120:109 LA Klipers - Golden Stejt 134:124 Portland - Vašington 101:126

Rezultati

godinu zaredom završnica

u „Bemaks areni“

Šesti trijumf GM Dragiše Blagojevića na pojedinačnim prvenstvima Crne Gore

Glava šahovske porodice

Kako drugim riječima nešto više reći o izvanrednoj višedecenijskoj karijeri velemajstora Dragiše Blagojevića a ne spomenuti njegovu porodicu koja je maksimalno posvećena drevnoj igri - posebno ćerka Tijana i supruga Lidija, dok su sinovi Mladen i Matija trenutno ljubav prema magičnom odmjeravanju snaga na 64 crno-bijela polja stavili u drugi plan zbog poslovnih obaveza.

I to traje već godinama ređajući uspjeh za uspjehom i sakupljajući vrijedne nagrade i priznanja na domaćoj i međunarodnoj sceni u pojedinačnoj i ekipnoj konkurencij. Dragiša Blagojević je nedavno ovjerio epitet glave šahovske porodice prethodno na 75. seniorskom šampionatu naše zemlje kada je po šesti put podigao prestižni pehar ŠSCG. Za novi trijumf trebalo mu je 6,5 poena i zahvaljujući boljem buholc koeficijentu u odnosu na Pavela Anisimova, Denisa Kadrića, Luku Draškovića, Andreja Šukovića, Blaža Kalezića i Miloša Pečuricu kao prvi je prošao kroz cilj. Ako se tome toda da je Dragiša i 12 puta bio vicešampion Crne Gore, onda je suvišno trošiti riječi o vrhunskim nastupima šampiona države. - Prvenstva su uvijek za mene izazov i motivacija da pružim što bolju igru. Ove godine pobjednika su odlučili dodatni kriterijumi, jer je nekoliko igrača imalo isti broj poena. Pri tome moram istaći veliku borbenost i neizvjesnost oko konačnog pla-

Za vikend u Podgorici Rapid i blic

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za sport i mlade, ŠSCG narednog vikenda u Podgorici organizuje ekipnno prvenstvo Crne Gore u ubrzanom i brzopoteznom šahu.

U multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra, prvog dana takmičenja od 10.30 časova na programu je rapid turnir sa tempom igre od deset minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Drugog dana od 11 časova matadori i amazonke odmjeriće snage u cugeru sa tempom igre od pet minuta za partiju i bonifikacijom od dvije sekunde za svaki odigrani potez. Za oba turnira obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 3.200 eura i raspoređen je na tri redovne i pet specijalnih priznanja.

M. Pobor –Blagojević

Mercedes predstavio novi bolid

Hamilton: Impresivno

PODGORICA - Mercedes je juče u Silverstonu predstavio bolid W14 za novu sezonu Formule 1, na kojem dominira crna boja.

- Uzbudljivo je vidjeti evoluciju našeg bolida, način na koji se promijenio. Redizajnirali smo ga, optimizovali i dodali

toliko inovacija. To je impresivno. I sviđa mi se nova livreja. Njena poruka je da smo ozbiljni – izjavio je Luis Hamilton, koji će sa Džordžom Raselom i ove godine voziti za Mercedes. Nova sezona u Formuli 1 počinje 5. marta trkom za Veliku nagradu Bahreina. R. A.

Italijanski tim ima novi bolid

smana do posljednjeg kola. Organiacija i uslovi za igru su bili dobri. S druge strane, ipak mislim da prvenstva ubuduće treba afirmisati po Bergerovom sistemu u cilju dobijanja još većeg kvaliteta i sadržajnijih priprema za protivnike kada se zna da će svako sa svakim odmjeriti snage, rekao je standardni prvotimac ŠK ,,Herceg Novi“ čije će boje braniti i tekuće takmičarske sezone u Premijer ligi i brzopoteznom šahu. On primjećuje vidan napredak pojedinih mladih i perspektivnih šahista i, što je najvažnije, ambicioznih ljudi

čije vrijeme tek dolazi.

-Ako nastave da se trude i usavršvaju znanja uz veliki studiozni rad, te podršku klubova i Saveza, onda možemo računati na dostojne nasljednike - ističe Blagojević.

On ističe da je prvenstvo bilo interesantno i zbog toga sto su učestvovala i dva velejmastora koja su odnedavno prešla na našu rejting listu – Denis Kadrić i Pavel Anisimov.

- Takmičenje bi bilo još jače i kvalitetnije da ga nije bojkotovao prošlogodisnji prvak velemajstor Nikola Đukić Nadam se da će rukovodstvo

U Minhenu završen Gran pri za žene

Ferari spreman za novu sezonu

koje vodi Savez, prije svih predsjednik, promijeniti svoj odnos prema vrhunskim šahistima. Bilo bi previše da nam se ponovi slučaj kao u ženskoj reprezentaciji –zaključio je na kraju Dragiša Blagojević, nosilac zlatne medalje sa Olimpijade u Drezdenu 2008. godine za najbolji pojedinačni rezultat na četvrtoj tabli.

Kostenjuk sačuvala prednost

FIDE Gran pri za žene u Minhenu završen je slavljem Ruskinje Aleksandre Kostenjuk koja je dominirala od starta i prednost koju je stekla sa četiri uzastopne pobjede, nakon prve polovine turnira, sačuvala do kraja ovog prestižnog takmičenja.

Kosteniuk – Vagner

Istina, ona je u posljednjoj rundi poražena od Kineskinje Jiner Cu, ali to ovoj nekadašnjoj svjetskoj prvakinji koja je nastupala pod zastavom Svjetske šahovske federacije nije poremetilo njenu želju da se domogne laskavog priznanja sa konačnih 7,5 poena.

PODGORICA – Ferari je u Maranelu predstavio novi bolid pod nazivom SF-23, uoči početka nove sezone Formule 1. Italijanski tim će u novoj sezoni pokušati da dostigne Red Bul, koji je prošlu sezonu završio titulama u pojedinačnoj (Maks Ferstapen) i konstruktorskoj konkurenciji.

Ferari, koji je bez pobjede od Velike nagrade Austrije 10. jula, završio je prošlu sezonu na drugom mjestu u šampionatu konstruktora, dok je u poretku vozača drugo mjesto pripalo njihovom članu Šarlu Lekleru Aktuelni vicešampion svijeta za timskog kolegu i dalje će imati Karlosa Sainsa.

Najuspješniji tim u istoriji Formule 1 posljednju titulu u konkurenciji vozača osvojio je 2007. godine, kada je slavio Kimi Raikonen, a godinu kasnije stigli su do posljednje titule u šampionatu konstruktora. Navodi se da će novi bolid pokušati da osigura veću pouzdanost u odnosu na prošlosezonski, koji je bio opterećen velikim brojem odustajanja.

- Nije tajna, prošle godine motor nije bio najbolji dio bolida. Uradili smo dobar posao i spremni smo – poručio je novi direktor Ferarija Frederik Vaser Nova sezona Formule 1 počinje 5. marta trkom za Veliku nagradu Bahreina. R. A.

Priredio: B. KADIĆ

predstavlja ASCG

Međunarodni seminar Dječje atletike u Beogradu Sanja

PODGORICA – U

Beogradu će se od danas do neđelje održati međunarodni seminar za

Evropske atletske federacije za instruktore Dječje atletike.

Na seminaru će ispred Atletskog saveza Crne Gore prisustvovati Sanja Đurnić, trener AK,,Sanja“ iz Bara, po kojoj klub i nosi ime, a koja je već godinama jedna od najzaslužnijih za razvoj mladih talenata iz Bara. Teme seminara su: planiranje treninga

u dječijoj atletici, implementacija trenažnog procesa sa akcentom na važnost zagrijavanja djece koji rade po program Dječije atletike, kao i prilagođavanje aktivnosti uzrastu djece. Tokom seminara će biti riječi o atletskim pokretima kao i uključivanje trenera i njihova edukacija kako bi što bolje planirali trenažni proces. Biće posebna tema i organizacija takmičenja u dječjoj atletici u vidu raznih atletskih događaja i mitinga. R. P.

22 Arena Četvrtak, 16. februar 2023. ŠAH

Dragiša Blagojević

TWITTER/MERCEDESAMGF1 TWITTER/SCUDERIAFERRARI

1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.d4 exd4 4.Bc4 Nf6 5.e5 d5 6.Bb5 Nd7 7.Bxc6 bxc6 8.Nxd4 Nb8 9.0–0 Be7 10.f4 c5 11.Ne2 f6 12.c4 d4 13.Nd2 f5 14.Ng3 a5 15.Nf3 0–0 16.Qd3 Nc6 17.Bd2

Qd7 19.Kh1

21.Rfb1

23.Ne2

25.Bf2 Qf7 26.Rb2 a4 (dijagram) 27.b4 cxb4 28.Nxd4 Nxd4 29.Bxd4 c5 30.Bf2 b3 31.Qc3 Ra6 32.Rc1 Rd8 33.Nf1 Ra7 34.Rd2 Rxd2 35.Nxd2 Qe8 36.Nf1 Qc6 37.Rd1 Rd7 38.Rxd7 Qxd7 39.Ne3 Kf7 40.Bg1 Qd4 41.Qa5 Qa1 42.Nd5 b2 0:1

Be6 18.b3

Ra6 20.a3 Rb6

Rfb8 22.Be1 g6

Qe8 24.Nd2 Kg7

1.e4 c5 2.Nf3 d6 3.Bb5+ Nd7 4.Ba4 Ngf6 5.0–0 a6 6.c4 e6 7.Nc3 Be7 8.d4 cxd4 9.Nxd4 0–0 10.Qe2 Ne5 11.Kh1 Qc7 12.Bb3 Bd7 13.f4 Nc6 14.Nxc6 Bxc6 15.a4 b6 16.Bc2 Qb7 17.b4 d5 18.b5 axb5 19.exd5 exd5 20.cxb5 Be8 21.Bb2 Bc5 22.Rad1 Rd8 23.Qf3 Qa8 24.Qg3 d4 25.Ne2 Ne4 26.Qf3 f5 27.Nxd4 Bg6 28.Nc6 Rxd1 29.Qxd1 Qb7 30.Bd4 Kh8 31.Bxe4 Bxd4 32.Qxd4 fxe4 33.f5 (dijagram) Qf7 34.g4 Qb3 35.Qd6 Rf6 36.Qd8+ Qg8 37.Qxg8+ Kxg8 38.Re1 Be8 39.Ne7+ Kf8 40.Rxe4 h6 41.Kg2 g6 42.fxg6 Bxg6 43.Nxg6+ Rxg6 44.Kf3 Rd6 45.Kf4 Rd2 46.Re6 Rd4+ 47.Kf5 Kg7 48.Rg6+ Kh7 49.Rxb6 Rxa4 50.Rb7+ Kg8 51.b6 Rb4 52.h3 Rb3 53.Kg6 Kf8 54.Rb8+ Ke7 55.b7 Rb6+ 56.Kh7 1:0

Bokseri Budve neće učestvovati na turniru u Moldaviji

Umjesto u ringu, Budvani na aerodromu

PODGORICA – Bokserima Budve nije dozvoljen ulazak u Moldaviju, gdje su trebali da nastupe na međunarodnom turniru ,,Pavel Luskeski“, saopšteno je iz tog kluba.

Navodi se da je budvanska ekspedicija, koju je predvodio trener Nikola Ružić, zaustavljena na aerodromu u Kišinjevu.

-Nakon nekoliko sati čekanja oduzeta su im dokumenta i naložen je povratak prvim avionom koji leti tek sjutra ujutru u devet sati i 20 minuta za Istanbul, pa tek uveče (19.40) iz Istanbula za Podgoricu. Na veliku žalost učešće naših boksera na međunarodnom turniru ,,Pavel Luskeski“ završilo se prije početka – piše u saopštenju budvanskog kluba.

Na put za Moldaviju krenulo je pet boksera.

Na prestižnom turniru trebali su da nastupe Stefan Savković, Petar Marčić, Petar Liješević, Dimitrije Milić i Andrija Brajković.

Tim povodom oglasio se i Bokserski savez Crne Gore.

– Crnogorski bokseri, kojima nije dozvoljen ulazak u Moldaviju, imali su poziv organizatora da nastupe na međunarodnom turniru ,,Pavel Luskeski“, saopšteno je iz Bokserskog saveza.

Navodi se da je budvanska ek-

spedicija, koju je predvodio selektor Nikola Ružić, zaustavljena na aerodromu u Kišinjevu.

-Naš tim boksera, na čelu sa selektorom Ružićem, dobio je zvaničan poziv organizatora za učešće na međunarodnom turniru ,,Pavel Luskeski“ – saopšteno je iz Bokserskog saveza Crne Gore.

Navodi se da je na aerodromu

u Kišinjevu policija privela crnogorsku boksersku delegaciju koju čini šest osoba.

-Oduzeta su im dokumenta i cijelu noć proveli su u tranzitnoj zoni, bez hrane i smještaja. Deportovani su nazad u Crnu Goru sa objašnjenjem da se trenutno zabranjuje ulaz crnogorskim državljanima u Moldaviju bez detaljnijih informacija

Šifrin prekinula saradnju sa dugogodišnjim trenerom

PODGORICA – Američka skijašica

Mikaela Šifrin odlučila je da prekine saradnju sa svojim dugogodišnjim trenerom Majkom Dejem, prenio je Američki skijaški savez.

Šifrin se trenutno nalazi na Svjetskom prvenstvu gdje će se danas takmičiti u veleslalomu.

- Nakon sedam sezona rada sa Majkom, odlučila sam da u sljedeću fazu karijere uđem sa novim trenerom. Želim da se zahvalim Majku i da mu odam priznanje za sav njegov rad i posvećenost tokom posljednjih nekoliko godina – rekla je Šifrin u izjavi za medije. Ove sezone, Šifrin je uspjela da obori rekord Lindzi Von od 82 pobjede na Svjetskom kupu u ženskoj konkurenciji, i stigla na pobjedu od ukupnog rekorda od 86 pobjeda koji drži Ingemar Stenmark

- Šifrin će nastaviti sa novim timom uz podršku trenera američkog alpskog skijaškog tima do kraja sezone i u budućnosti. Tim se

Pobjede Božovića i Radulovića

PODGORICA –Svjetsko prvenstvo u mješovitim borilačkim vještinama počelo je u subotu u ,,Štark areni“ u Beogradu, a Crna Gora na ovom takmičenju ima četiri predstavnika i već prvog dana je zabilježila odličan rezultat.

Reprezentativci Crne Gore Luka Radulović i Predrag

nas boriti protiv prvaka Azije Alika Domniha

zahvaljuje Deju na njegovom radu i velikom uspjehu u posljednjih sedam godina – navodi se u saopštenju tima.

Šifrin će se u subotu takmičiti i u slalomu na Svjetskom prvenstvu, prije nego što se vrati takmičenju u Svetskom kupu. R. A.

– piše u saopštenju. -Imamo informaciju da se ženski fudbalski tim Moldavije nalazi u Podgorici kako bi odigrao prijateljski dvomeč sa crnogorskom reprezentacijom. Apelujemo da se prema njima niko ne ophodi loše, već da pokažemo našu sportsku veličinu i veličinu Crne Gore – piše u saopštenju Bokserskog saveza. R. P.

Božović imali su prve mečeve i ostvarili su prve dvije pobjede. Radulović je svoj prvi meč imao protiv borca iz Meksika koji je vicešampion u kategoriji juniora do 77 kilograna, a meč je završen prekidom u trećoj rundi. -Odlično iskustvo za mene na najvećem MMA prvenstvu. U prvom meču sam slavio nokautom protiv odličnog borca iz Meksika, dok sam u drugom potcijenio protivnika što me koštalo poraza i medalje, ali odlično iskustvo za predstojeća takmičenja – poručio je Radulović nakon takmičenja. Božović predstavlja Crnu Goru u kategoriji seniora do 93 kilograma i svoj prvi meč je dobio odlukom sudija, a njegov protivnik bio je reprezentativac iz Velike Britanije. Božović će se da-

-Iskreno, još uvijek sam pod utiskom meča gdje je malo falilo da prođem dalje, jer je odluka sudija bila podijeljenja. Prvi meč sam pobijedio jednog od favorita za osvajanje medalje, totalnom dominacijom u svim segmentima što je pokazala i sudijska odluka 3-0. U posljednjem meču ostaje žal za nedostatkom sreće i još veća želja da na sljedećem prvenstvu idemo korak dalje, a to je do medalje – rekao je Božović. Dalibor Dragojević koji predstavlja Crnu Goru u juniorskoj kategoriji do 70 kilograma, poražen je od Njemca Altina Zenunija koji se jako dobro snašao u parteru. Mensur Kijamet koji je trebalo da predstavlja Crnu Goru u kategoriji seniora do 66 kilograma nažalost nije prošao vagu zbog nepoklapanja dvije vage i razlike od 300 grama u kilaži. Testna i oficijalna vaga se nijesu poklapale.

Takmičare iz Crne Gore prijavili su MMA Savez Crne Gore, predsjednik Miloš Kaluđerović i selektor Alen Džankić R. P.

Norveški biatlonac impresivno do četvrtog zlata na SP

Be u Oberhofu ne zna za poraz

PODGORICA – Norveški biatlonac Johanes Tingnes Be osvojio je svoje treće pojedinačno, a ukupno četvrto zlatno odličje na Svjetskom prvenstvu u njemačkom Oberhofu.

Vrlo zahtjevno takmičenje na dionici od 20 km, u kom svaki promašaj donosi minut dodatka na ukupno vrijeme, Be nije odradio savršeno, jer je imao dva promašaja, ali je bio toliko nadmoćan u trkačkom dijelu da se njegovom pobjedničkom vremenu od 49 minuta i 57,5 sekundi niko nije uspio približiti na manje od jednog minuta. Svjetski vicešampion Sturla Holm Legrejd, koji je promašio posljednju metu, stigao je na cilj sa minutom i

10,7 sekundi zaostatka za pobjednikom, a Šveđanin Sebastian Samuelson koji je osvojio bronzano odličje, za Legrejdom je zaostao samo četiri desetinke. Be u Oberhofu još ne zna za poraz. Ubjedljivo je slavio u sprintu, a potom i u dohvatnoj trci, a učestvovao je i u

osvajanju zlatne medalje u mješovitoj štafeti. U svojoj kolekciji sada ima 14 odličja u pojedinačnim disciplinama sa svjetskih prvenstava (sedam zlatnih, šest srebrnih, jedno bronzano) i još toliko u štafetnim takmičenjima (osam zlatnih, tri srebrna, dva bronzana). R. A.

23 Arena Četvrtak, 16. februar 2023. Sportski miks

Svjetsko prvenstvo u MMA

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 11.

Pripajanje Srbiji učinjeno je protiv volje crnogorskog naroda

Nemoguće je prihvatiti da velike sile pobjednice žele da se prema suverenoj državi, kakva je Crna Gora, koja im je bila saveznik, ponašaju na isti ili gori način kao što su se ponašale prema poraženim državama

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

Loša reputacija do koje je plebiscit došao poslije velikog poleta u koji je stavljen za vrijeme carstva Napoleona III, zavisi od nepoštovanja glasa naroda; on je sproveden kada je aneksija već bila svršen čin. Nove garancije kojima su mirovni ugovori okružili plebiscite za reorganizaciju Evrope, razvijene su van nadležnosti država koje su sporile određene teritorije sa prisustvom zaštitničkih savezničkih trupa. Ova činjenica ih je rehabilitovala u očima onih koji smatraju da čuveni princip samoopredeljenja ne treba da bude obična šala. Nemoguće je prihvatiti da velike sile pobjednice žele da se prema suverenoj državi, kakva je Crna Gora, koja im je bila saveznik, ponašaju na isti ili gori način kao što su se ponašale prema poraženim državama. Ne bi trebalo dozvoliti, osim sa najvećim gnušanjem, da se volja jedne države, u smislu pripajanja drugoj, prećutno ispoljava aktima za osudu. Ako je odricanje od nekog prava uvjek ozbiljno, to znači da je još više ozbiljnije odricanje od postojanja sopstvene ličnosti, jer to znači odricanje od sopstvenog života; stoga, čini se da osnovno pravilo u svim prav-

nim organizacijama ima veću vrijednost, da se odricanja ne pretpostavljaju, već moraju biti izričito navedena. U svakom slučaju, akti saglasnosti se ne bi mogli uzeti u obzir kao manifestacije dovoljne volje da se pravno konstituiše aneksija, ako su na bilo koji način dvosmisleni ili nijesu dolazili od ustavno nadležnih organa. Ali, beskorisno je zaustavljati se na ovoj tački, jer su Vlada i crnogorski narod hiljadama puta, sa najvećom odlučnošću, pa i kroz najnasilniju reakciju, iskazivali volju za samostalnim životom. Imenovanje Crnogorske narodne skupštine, koju je Srbija izvršila novembra 1918. godine, kao i izbori crnogorskih delegata u beogradsku Ustavotvornu skupštinu, daleko su od toga da su pokazatelji ispoljavanja direktne volje za prisajedinjenjem, naprotiv oni su demonstracija svega suprotnog, s obzirom na mali broj birača- Stoga, nije dozvoljeno vjerovati da je volja crnogorskog naroda prećutno iskazana u korist njegovog pripajanja Srbiji. Prema široko propagiranom mišljenju, ali diskutabilnom ili neizvjesnom, mogao bi se pronaći pravni razlog za aneksiju „debellatio“; odnosno ratno osvajanje uz totalnu okupaciju teritorije. Ne moramo da ispitujemo ovu tezu, kojoj bi u svakom slučaju nedostajao činjenični razlog. Okupacija Crne Gore, daleko od toga da je bila posljedica rata, izvršena je kada je još postojao savez između države okupatora i okupirane države. To je, dakle,

Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević

okupacija koja je superiornija u odnosu na ratnu okupaciju, karakteriše je postojanost moći okupirane države, koja ni na koji način ne utiče na njen međunarodni karakter.

Ako, s jedne strane, nestanak crnogorske države nema bilo kakvog pravnog razloga, postoji, s druge strane, zakonska obaveza savezničkih sila da izvrše teritorijalnu obnovu Crne Gore. Londonski pakt iz 1915. godine, kojim se priznaje teritorijalna kompenzacija za Crnu Goru, zatim poruka gospodina Vilsona od 8. januara 1918. godine, uzeta kao osnova za mir i koja se zalagala za obnovu Crne Gore, istovremeno sa Srbijom i Belgijom, zvanične deklaracije predsjednika Francuske Republike i francuskog ministra inostranih poslova, kada su srpske trupe, pod komandom francuskog generala, prešle na okupaciju za koju je potvrđeno da je „privremena“ crnogorska teritorija, te Odluka Vrhovnog savjeta od 13. januara 1919. go-

dine, kojom se Crnoj Gori daje pravo da bude zastupljena na Konferenciji mira, predstavljaju takav niz obaveza preuzetih pojedinačno i kolektivno, da se ne može pretpostaviti da borbene sile koje se bore po principima zakona, čija je vjera inspirisana međunarodnim odnosima, nastoje da ih neka-

čovječanstvo savjetuje, te iste dužnosti su dovoljne da se postavi limit u zabrani nanošenja štete drugima i u stvaranju predrasuda prema istima, jednom riječju: da ih povređuju, ako tako mogu prevesti latinsku riječ loedere (ozlijediti).

Ako je svaki čovjek po svojoj prirodi obavezan da radi za savršenstvo drugih, još mu je više zabranjeno da doprinosi njihovoj nesavršenosti.

Nedavno je sa španskog prevedena studija Jovana Čubranovića „Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku 1934.

Čubranović je sav svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja

žnjeno krše. Kao potvrdu ove teze, smatramo da je neophodno da u dolje navedenim redovima citiramo neke odlomke eminentnih pravnika na tu temu, kao što su Vatel, Bonfils, Meringak, Mis, Foignet, Heffter i drugi: .

„Sve nacije su dužne da njeguju prijateljstva sa drugima i da pažljivo izbjegavaju sve što ih može učiniti neprijateljima.

Sadašnji i neposredni interes često poziva mudre i razborite nacije da održavaju ovakvo ponašanje; plemenitiji interes, opštiji i manje direktni, veoma je riietko razlog za postupke političara. Ako je neosporno da ljudi moraju da vole jedni druge da bi odgovorili ciljevima prirode i da bi ispunili dužnosti koje ona nameće, kao i da bi postigli suživot, mogla bi se dovesti u sumnju činjenica da nacije imaju istu obavezu jedne prema drugima? Da li je u moći ljudi da, kada se podijele na različite političke grupe, razbiju čvorove univerzalnog društva koje je priroda uspostavila između njih?

Ali ako dužnosti koje jedna nacija ima prema sebi ograničavaju njenu obavezu da istraje u onim dobrim navikama koje

Iste dužnosti imaju i nacije. Nijedna od njih ne može da vrši radnje koje imaju za cilj da izmijene savršenstvo drugih ili uspore njihov napredak, odnosno da im naškode. A pošto savršenstvo jedne nacije zavisi od njenog stava, da dođe do cilja građanskog društva i usavršavanja njegove države u kojoj ne bi nedostajale stvari neophodne za taj isti cilj, niti je dozvoljeno sprečavati drugog da postigne cilj građanskog društva, niti mu oduzimati potrebna sredstva za to. Ovaj generalni cilj zabranjuje svim narodima bilo kakvu vrstu krive prakse, koja ima tendenciju da uznemiri drugu državu, da podstakne razdor u njoj, da iskvari njene građane, da izgubi saveznike, da traži neprijatelje, da ukalja njenu slavu ili da je liši njenih prirodnih prednosti. Ništa nije više suprotstavljeno dužnostima čovječanstva niti više suprotno društvu, koje moraju kultivisati nacije, od uvreda ili postupaka koji kod drugog izazivaju uznemirenost. Svaki narod mora pažljivo da se uzdrži od istinskih uvreda drugog. Kažem istinskih, jer se dešava da se neko uvrijedi našim ponašanjem kada ne radimo ništa osim što koristimo svoja prava ili ispunjavamo svoje dužnosti; U tom slučaju to je njihova krivica a ne naša. Uvrede toliko pogoršavaju tretman nacija, da se mora izbjegavati čak i stvaranje uvjerenja da je neko uvrijeđen, kada se to može učiniti bez neprijatnosti i bez ikakve dužnosti...

Pravno jednake jedna drugoj, države su dužne da se međusobno poštuju kao članice međunarodne zajednice. Poštovanje se ne može odbiti, osim kada je narušen legitimitet jedne države, ili kada između dvije države dođe do prekida miroljubivih odnosa.

Države imaju pravo da budu poštovane u svom moralnom dostojanstvu, u svom materijalnom prosperitetu i u svojoj političkoj ličnosti. (Nastavlja se)

24 Četvrtak, 16. februar 2023. Feljton

Aleksandar Karađorđević Crnogorski ustanik i komita Mašan Borozan Crnogorski ustanik i komita Petar Markov Pekić

Srijeda, 16. februar 2023. Oglasi i obavještenja

26 Srijeda, 16. februar 2023.

Oglasi i obavještenja

MaLi oGLaSi NEKRETN i NE

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah.

Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović

Tel. 067/579-709, 069/269-550

POTrEBaN kuvar -ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rizota,salate)

Hugo Bar Bokeska ulica

Tel. 067067163

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229

PrODaJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883, 068/060-545

Srijeda, 16. februar 2023.

Dana 14. februara 2023. u 70. godini života preselio je na ahiret

ISMET ISO Ibrahima DERVIŠEVIĆ

Saučešće primamo u Islamskom centru Bar, 15. februara od 10 00 do 17 00 časova i 16. februara od 9 00 do 15 00 časova.

Dženaza će se klanjati 16. februara u 15 00 u IKC, ukop će se obaviti na groblju Belveder.

Supruga: MUNIRKA – MUNA, sinovi EMIL, EDIN –GIGO i MIRZA, braća DŽEVAD, RIFAT i ESAD, snahe JASMINKA i MELISA, unučad ZLATAN, DŽAN i TARIK, bratanići , bratanične i ostala mnogobrojna rodbina DERVIŠEVIĆ i MURATAGIĆ

Tužnim srcem javljamo da je dana 15. februara 2023, poslije kraće i teške bolesti, u 71. godini, preminuo naš dragi

MILIVOJE – MADE Milanov JOKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini, 15. februara od 11 do 16 časova i 16. februara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini.

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sin MILOŠ, ćerke MARIJA i MIRJANA, sestra MILICA – SENJA, snahe IVANA, DARA i JELENA, bratanići ŽELJKO i ŽARKO, bratanične MARINA, SLAĐANA, ANA, ŽANA i VANJA, stric RADOVAN, tetka STANA, strine MICA i OLGA, sestrić MIROSLAV, sestrične NADA i MILOSAVA, unučad, braća i sestre od stričeva, tetaka, ujaka i ostala rodbina JOKOVIĆ i SIMIĆ

Sa velikom tugom objavljujemo da je dana 15. februara 2023. u 74. godini preminula naša draga

762

Са великом тугом обавјештавамо да је дана 15. фебруара 2023. у 66. години преминуо наш вољени супруг, отац, брат, свекар и ђевер ДРАГАН Радев БРАЈОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 16. фебруара од 10 до 14 часова и дана 17. фебруара од 10 до 14 часова.

Сахрана ће се обавити на гробљу у Толошима у 15 часова.

Кућа жалости: Будванска бб – Толоши.

Ожалошћени:

супруга МИЛАНКА – БИЉАНА, кћерке ТИЈАНА и ДИЈАНА, синови ДЕЈАН и

ДАРКО, брат МИОДРАГ – МИЋО, сестре ЉЕПОСАВА и ЈЕЛИЦА, снахе ЖЕЉКА и ГОРДАНА и остала многобројна родбина

MILEVI MIRANOVIĆ

Bratanić

Kalađurđević

VERA IVANKOVIĆ rođena

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi dana 16. februara od 9 do 16 časova i dana 17. februara od 8 do 10 30 časova, nakon čega će se u 11 časova obaviti sahrana na groblju kod crkve Sv. Nikola u Čučucima.

Ožalošćeni: suprug ŽELJKO, djeca VJERAN i ŽELJKA, brat ZORAN, unučad EMA, SVEN, ANETA i FILIP, bratanići ZDENKO i ANDREJ, snahe ZDENKA i BOJANA, zet RADIVOJE i ostala tugujuća rodbina i prijatelji

768

Tvoj odlazak ostavio je tugu i bol u našim srcima. Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam pružao. Počivaj u miru, dobri i plemeniti čovječe.

Ujak RADOVAN ŠUŠTER, ujna KOSA i sestra NEVENA

MIĆU ORLANDIĆU

Tvojim velikim srcem i plemenitom dušom zaslužio si vječno sjećanje. Neka tvoja plemenita duša počiva u zasluženom miru. Usljed nemogućnosti da lično prisustvujemo sahrani, porodici iskreno saučešće. DUŠAN i SLAVKA ORLANDIĆ

29 Srijeda, 16. februar 2023. Oglasi i obavještenja

751 Posljednji pozdrav dragoj tetki i bratanična ALEKSANDAR i ANA MUGOŠA 767 Posljednji pozdrav dragom Posljednji pozdrav dragom sestriću MIĆU Danila ORLANDIĆU

734

741

761

Oglasi i obavještenja

Opraštamo se od našeg

MIĆA ORLANDIĆA

Hvala ti na svemu što si učinio za sve nas.

SDCG OPŠTINSKI ODBOR NIKŠIĆ

S poštovanjem,

Posljednji pozdrav dragom

MIĆU ORLANDIĆU

Srijeda, 16. februar 2023.

MIĆU ORLANDIĆU

754

Posljednji pozdrav najdražem đedu

Posljednji pozdrav velikom prijatelju

757

MILANU MITROVIĆU

Hvala ti za svu ljubav, podršku i razumijevanje. Tvoje dobro srce i plemenita narav obogatila je naše živote na mnogo načina.

Beskrajno smo tužni što smo te izgubili, ali i ponosni na to kakav si bio. Mirno putuj.

MILICA, SAVO, STELA i MILO

MIĆU ORLANDIĆU

Iza sebe si ostavio velika djela, ali i još veće ime. Hvala ti na godinama iskrenog prijateljstva. Počivaj u miru, veliki čovječe.

DAMIR ŠEHOVIĆ sa porodicom

Hvala ti na svemu što si uradio za mene i za moju porodicu. STANISLAVA ĐUROVIĆ 738

742

S tugom se opraštamo od dragog zeta i tetka

ISMETU DERVIŠEVIĆU

BELJO MURATAGIĆ sa porodicom

Tuguju za tobom

ISMETA DERVIŠEVIĆA

RIFO i SLAVICA MURATAGIĆ sa porodicom

753

769

Posljednji pozdrav DUŠAN RAIČEVIĆ, predsjednik Opštine Bar

775

Posljednji pozdrav dragom zetu

Srijeda, 16. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Sa posebnim pijetetom i tugom opraštamo se od našeg uvaženog

MIĆA ORLANDIĆA

Njegov doprinos gradu i našem duhu građanskog jedinstva i sloge bio je značajan. Ostaće upamćen kao markantna ličnost i simbol jednog vremena.

OPŠTINA BAR

Posljednji pozdrav

774

Dragi naš ujko, roditeljska briga, toplina tvojih zagrljaja i riječi će grijati naša srca zauvijek.

Opraštamo se od našeg dragog i iskrenog prijatelja. Pamtićemo te kao časnog i čestitog čovjeka, punog ljubavi i poštovanja kako za tvoje najmilije tako i za sve nas.

Tvoja duša neka počiva u miru.

BUDO i RAJKA ĐUKANOVIĆ sa porodicom 766

765

Otišao je veliki čovjek, naš prijatelj i omiljeni gost

Naš MIĆO ORLANDIĆ

Vrijeme provedeno sa Tobom uljepšalo je naš svijet. Bili smo privilegovani što smo divni dio života podijelili sa Tobom. Tvoja stolica, tvoj sto i neispijena kafa čekaju te zauvijek. CAFFE SCANDAL BAR

Posljednji pozdrav dragom stricu

Dragi brate naš, s velikom tugom i prazninom u srcu se opraštamo od tebe.

Tvoji SESTRA i BRAT

764

Posljednji pozdrav dragom

MIĆU ORLANDIĆU

Dragi stričane, počivaj u miru. Bio si veliki čovjek i veliki borac. Zakazao si samo u ovoj posljednjoj bici kada si trebao da budeš najjači. Ponosni smo na tebe i hvala ti na svemu.

Tvoji MILAN i NIKOLA – NINO sa porodicama

MIĆU Danilovom ORLANDIĆU

Burazeru, Zla sudbina ne ispuni našu želju da penzionerske dane provodimo zajedno u rodnim Seocima. Nećeš nikad biti zaboravljen, uvijek ću se sjećati naše iskrene bratske ljubavi. Počivaj u miru. DOBROSLAV ORLANDIĆ sa porodicom

770

773

MIĆO ORLANDIĆ MIĆU ORLANDIĆU

772

MIĆO ORLANDIĆ Tvoje sestrične SANJA i ANA sa porodicama

Oglasi i obavještenja

Preselio se u vječnost i sjećanje naš poštovani pašenog

749

MOJSIJE PALJEVIĆ

Jedan od doajena crnogorskog kulinarstva i gastronomije, dugogodišnji šef kuhinje hotela „Crna Gora“, učitelj i praktični nastavnik mnogih generacija ugostiteljske škole Titograda – Podgorice.

Mir njegovoj duši i sjenima.

BOGIĆEVIĆI

DRAGUTIN – DRAGO i GROŠA sa porodicom

Opraštamo se od našeg tetka

Posljednji pozdrav velikom prijatelju

Umro je

MIĆU ORLANDIĆU

Počivaj u miru, dragi Mićo.

750

MOJSIJE PALJEVIĆ

Zahvalni za svu pažnju i dobro koje nam je činio.

VUJICA, VESNA i DANIJELA LAZOVIĆ

MIĆO ORLANDIĆ

Dragi moj druže, pamtiću zauvijek tvoju dobrotu, tvoje prijateljstvo, tvoju posvećenost, tvoju borbu, tvoju skromnost.

Počivaj u miru.

IVAN BRAJOVIĆ sa porodicom

745

Umro je bivši poslanik Skupštine Crne Gore

KRISTIJAN ĐOLJAJ i LJILJANA KALJAJ sa porodicama

Sa pijetetom i žaljenjem opraštamo se od našeg poštovanog zeta

MIĆO ORLANDIĆ

748

Sa pijetetom i poštovanjem sjećaćemo se njegovog lika i djela.

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju i drugu

MIĆU ORLANDIĆU

Ponosni smo što smo te imali za prijatelja. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

MOJSIJE PALJEVIĆ

Vječni mir i spokoj njegovoj duši i sjenima.

Šura NIKOLA ĐONOVIĆ, svastike TONA BERIŠAJ, GROŠA BOGIĆEVIĆ, MARIJA NIKAČ, ZORICA ROJDER i ANĐELKA CALLABREZE sa porodicama

SKUPŠTINA CRNE GORE

DANILO MIROTIĆ sa porodicom

16. februar 2023.

Srijeda,

760

758

756

Srijeda, 16. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav

Dugogodišnjem bivšem direktoru Uprave za nekretnine

MIĆU ORLANDIĆU

Godine koje si posvetio Upravi za nekretnine obavezuju nas da tvoje ime i djela vječno pamtimo

UPRAVA ZA KATASTAR I DRŽAVNU IMOVINU

Opraštamo se od našeg druga

MIĆA ORLANDIĆA

Jednog od najboljih kad je bilo najteže.

SOCIJALDEMOKRATE CRNE GORE

752

759

MIĆO ORLANDIĆ

U nizu javnih i odgovornih funkcija koje si dostojanstveno obavljao, kao i u privatnom životu, ostavio si pečat predanosti, promovišući ideje tolerancije, dijaloga, razumijevanja i zajedništva.

Duboko smo potreseni tvojim odlaskom, a riješeni da nastavimo časnim putem kojim si ponosno koračao.

Otišao je naš drug

SKUPŠTINA OPŠTINE BAR

MIĆO

Kad umiru veliki ljudi, nema dovoljno jakih ovozemljaskih riječi.

Svojim životom i djelom dao si pravi primjer svima nama, učio nas ljudskosti, poštenju i pravom drugarstvu.

Davao si se nesebično svojoj porodici i prijateljima.

Baštinio si, i u djelo sprovodio sve najuzvišenije vrijednosti koje vaskoliki ljudski rod poznaje.

Nastavljamo da se borimo za našu ideju socijaldemokratije, našu Crnu Goru, jer si nas ti naučio da nikad ne odustajemo.

34 Srijeda, 16. februar 2023.

735

Oglasi i obavještenja

736

OO SD BAR

36 Četvrtak, 16. februar 2023. Marketing

zbog čega spoj trilera, „whodunnit“ misterije i satire tek djelimično funkcioniše u ipak zabavnoj

četvrtoj sezoni Net iksove hit-serije „You“

Najniži oblik

krimi-televizije

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me Četvrtak,

16. februar 2023. • broj 359.

ili : Str. 12. i 13.

A cappella

Faktor traktor

Davno

smo konstatovali da je nekada prestižna evropska manifestacija Eurosong pošla, što bi rekle komšije, k vragu. Osim što se muzički profiliše ne tako bajno i sjano, u međuvremenu je prerastao u klasičnu pozornicu promocije raznih interesa, ponajviše političkih. Osim tih, ima i onih mnogo konkretnijih koji se tiču (ne)poštovanja ljudskih prava i slično, ali definitivno je evrovizijska scena posljednjih decenija postala ogledalo svjetskih civilizacijskih tokova.

Da podsjetimo: Jugoslavija se nakon premijernog pojavljivanja 1961. pojavila 27 puta na tom takmičenju. Zvijezde smo dotakli neposredno pred raspad sistema, godine 1989. Upravo tada, zadarska grupa Riva i njena „Rock Me Baby“ dovele su Jugoslaviju na evrovizijski tron, nakon četvrt vijeka puta od socijalističkog autsajdera do pobjednika.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, prošle godine dogodilo se ono što smo negdje mogli i da pretpostavimo mjesecima pred takmičenje – da će pobijediti upravo ukrajinska ekspedicija, dok je istovremeno, ruskoj zabranjeno učešće, navodno, zbog čuvanja reputacije EBU članica i evropske politike izolacije svega što nosi ruski predznak.

I Bjelorusija je godinu prije imala problema sa stihovima pjesme koji su navodno pružali podršku predsjedniku te zemlje

Aleksandru Lukašenku u gušenju opozicionih protesta. Iako takmičenje nije takmičenje država već evropskih javnih servisa, potpuno je jasno da su politički uticaji veoma bitan sastojak cijele priče. Istovremeno, jasni su interesi različitih politika da pošalju poruku kroz taj televizijski format jer Evroviziju, pogotovo njeno finalno veče, prati približno 200 miliona gledalaca, sada već širom svijeta. „Stvari“ koje su javna tajna i o kojima se govori po kuloarima ali ne postoje u javnom diskursu, a tiču se namještanja ili u najmanju ruku lobiranja za pobjednika, možda nikada nećemo saznati. Ali, činjenica je da su pobjeđivale i zemlje kao što su Srbija ili Azerbejdžan, koje nemaju izražen „voting“ uticaj, da ne pominjemo politički. Bilo kako bilo, značajan je broj onih koji takmičenje prate i slobodno možemo

Pjesma „Mama ŠČ“ grupe Let 3, nakon pobjede na Dori, napravila je havariju na društvenim mrežama. I eto nama dokaza koliko malo je potrebno da Balkan započne novi onlajn rat. Samo jedna pjesma u stanju je da otvori neke stare rane. Ali je i poruka da nema druge nego da ih zajedno vidamo

reći vole. Sa druge strane, imamo i komad drugih koji ga očima ne mogu viđet, ali zajedničko im je to što i jedni i drugi gledaju TV prenos i prepričavaju ga danima.

Britaniju je ove godine dopalo da bude domaćin jer prošlogodišnji pobjednik, Ukrajina, iz objektivnih razloga nije u prilici da ukaže gostoprimstvo evropskim Javnim servisima na svojoj teritoriji. Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska ranije su obavijestile javnost da iz finansijskih razloga odustaju od ovogodišnjeg

učešća. Isto kao i Bosna i Hercegovina, koje nema još od 2016. godine. Rusima je, kao i prošle godine, i dalje zabranjen prolaz, kao i Bjelorusiji koja je na strani agresora u aktuelnom ratu u Ukrajini. Od komšija, možemo da navijamo za Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju. Slovenija i Hrvatska su odabrale, Srbija bira početkom marta.

Ove godine, pažnju privlači izbor hrvatskog predstavnika. Prije nekoliko dana, ubjedljivu pobjedu na Dori, nacionalnom hrvatskom takmičenju za izbor za predstavnika na Eurosongu, odnijela je kontroverzna grupa Let 3, sa još kontroverznijim nastupom i pjesmom „Mama ŠČ“.

Hrvatski Jutarnji list nudi zanimljiv osvrt: „Napokon se na Eurosongu predstavljamo kao moderna država koja je konačno shvatila kakvu pjesmu treba odabrati za takmičenje, a ne kao do sada, spakovati neki kilavi disko, dens, etno-zvizdariju ili neimenovani niži oblik života s dna estradne kace“. Pobjednička numera „Mama ŠČ“ napravila je havariju na društvenim mrežama, ali i na polju regionalnih odnosa. Traktor, koji je lajt-motiv pjesme, podsjeća na neke burne ratne godine na balkanskim prostorima pa je tako, većinski auditorijum u Srbiji „na nož“ dočekao rasplet hrvatske Dore.

Oni drugi, pak, bez ikakve dileme referišu na aktuelnu političko-ratnu situaciju u Evropi. Evo ga još jedan dokaz koliko malo je potrebno da Balkan započne novi onlajn rat. U suštini, ovo je još jedna potvrda da je obična glupost, običan muzički festival, samo jedna pjesma, u stanju da otvori neke stare rane. Ali je i poruka da nema druge nego da ih zajedno vidamo. Kroz tekst hrvatskog predstavnika, jasna je aluzija na ruskog predsjednika, a vizuelna prezentacija nesumnjivo navodi na lidera nacističke Njemačke. Da li hrabro ili ludo, pitanje je sad, ali jedno je sigurno – Hrvatska je bacila rukavicu u lice evropskoj publici i početkom mjeseca maja vidjećemo da li će njihova hrabra namjera „poletjeti“ ili doživjeti bolno prizemljenje.

Četvrtak, 16. februar 2023.

***

Piše: Vladimir MARAŠ

***

u fokusu

OSKARI 2023: Prognoza

Makdona protiv Danijela,

Originalni i adaptirani scenario, e tu Američka akademija ima oproban recept. Za ove kategorije obično važi jedno iritantno ili-ili: nagrađuju se ili veterani pisanja koji odavno čekaju Oskara, ili neki totalno novi klinci. Kad, naravno, u igri nije Vudi Alen – rekorder po broju nominacija (16) i osvojenih zlatnih kipova za originalno pisanje (tri). No, znamo svi da je taj voz odavno prošao...

Tri autsajdera

Bez Alena na horizontu, opet nam ostaje ono ili-ili. Sudeći prema oskarovskim prognozama i već odlučenim važnim nagradama sezone, i ova godina proteći će u znaku borbe brucoša i nenagrađenih a dokazanih autora.

Krenimo od originalnog scenarija, za koji su nominova -

ni: Martin Makdona („The Banshees of Inisherin“), Danijel Kvan i Danijel Šejnert („Everything Everywhere All at Once“), Tod Fild („Tar“), Toni Kašner i Stiven Spilberg („The Fabelmans“) i Ruben Ostlund („Triangle of Sadness“).

Iz borbe pet filmskih naslova lako je odmah eliminisati tri. Ruben Ostlund, recimo, osim što nije zaslužio kandidaturu (Čan-vuk Park za „Decision to Leave“, ili Šarlot Vels za „Aftersun“ bili bi mnogo realniji i ljepši izbor), nije ni novo lice, niti je dovoljno „potvrđen“ pred Američkom akademijom da bi ga njeni članovi uzeli u obzir.

To što je Ostlund uspio da se izvuče iz kategorije najboljeg internacionalnog filma debijem na engleskom jeziku, uspjeh je sam po sebi. Tim

„gore“ što je nominovan i za režiju, a „Triangle of Sadness“ i za „best picture“... Situacije kada Američka akademija poklanja ljubav neameričkim autorima, poput Bong Džunhoa (četiri zlatna kipa za „Parasite“, uključujući i originalni scenario), ipak jesu istorijski presedani.

Tod Fild ne treba da se nada nagradi za pisanje iz drugog razloga: Kejt Blančet toliko je briljirala kao naslovna junakinja njegovog filma, fiktivna dirigentkinja Lidija Tar, da je totalno zasjenila ostale elemente jednog od većih masterpisa 2022. godine. Kada se u obzir uzmu sve već uručene nagrade bitne za sezonu, čini se da će „Tar“ na Oskarima ostati upamćen isključivo po njoj.

Stiven Spilberg ima 22 nominacije (za najbolji film i reži-

ju) i tri osvojena Oskara, a ove godine prvi put u istoriji kandidovan je u scenarističkoj kategoriji. Kašner, dobitnik Pulicera i Tonija za remek djelo „Angels in America“, sa kojim je napisao „The Fabelmans“, predložen je za Oskara četiri puta (tri za pisanje, jedan za najbolji film), i to sve za Spilbergove projekte.

Namagarčeno srce No, ni ove godine ne bi trebalo da se nada priznanju. Američka akademija zaobići će „The Fabelmans“ za pisanje, da bi nagradila Spilberga za režiju, a možda i za najbolji film. A to što se Fabelmanovih niko ne bi sjetio ni za sporedne a kamoli za glavne kategorije, da ga ne prodaje Spilberg – priča je za neki od narednih tekstova iz oskarovskog serijala...

Na koncu, to nas ostavlja sa dvojicom Danijela i Makdonom: sa totalno svježim i originalnim autorskim glasovima podignutim u učmalom Holivudu, i jednim od najboljih scenarista današnjice, koji je već dva puta zaobiđen na Oskarima u kategoriji najboljeg scenarija, za „In Bruges“ (2008) i „Three

Četvrtak, 16. februar 2023. 4

dobitnika

„Everything Everywhere All at Once“ jeste doktorat o besprekornoj kontroli materijala toliko divljeg i nepredvidljivog, da vam se čini da svakog trena može da pukne od preopterećenja. No, u „The Banshees of Inisherin“, od nečega što može da se prepriča u tri rečenice – napravljena je dvosatna crna komedija što rastavlja na komade

variety.com

THE WOMEN TALKING VS. LIVING: Ispovijest silovanih žena ima za nijansu veće šanse od adaptacije Tolstojeve novele

dobitnika za najbolji originalni i adaptirani scenario

Danijela, Poli protiv Išigura

Billboards Outside Ebbing, Missouri“ (2017).

Za Danijele navijamo svim srcem još od „Swiss Army Man“ (2016) sa Polom Danom i Danijelom Redklifom . Njihov uvrnuti debi na pogonu od prdeža jednog mrtvaka (da, upravo tako) proglasili smo tada za film godine, a i „Everything Everywhere All at Once“ završio je na našoj prošlogodišnjoj top listi. Luđi multiverzum nijesmo gledali, niti smo ga mogli sanjati ili zamisliti, a način na koji su ga Danijeli scenaristički ukrotili i učinili pitkim zaslužio je ne jednog, nego pet Oskara. Zbog toga se i osjećamo pomalo kao izdajnici što ipak mnogo više volimo „The Banshees of Inisherin“. Svaka čast Danijelima, „Everything Everywhere“ jeste doktorat o besprekornoj kontroli materijala toliko divljeg i nepredvidljivog, da vam se čini da svakog trena može da pukne od preopterećenja. No, malo više cijenimo majstorije poput Makdonine... I činjenicu da je od nečega što se može prepričati u tri rečenice i sabiti u kratkometražni film napravio dvosatnu crnu kome-

diju koja rastavlja na komade. Ne, ne... Volimo vas, Danijeli. I kao blagim favoritima na kladionicama, želimo vam srećnog tog Oskara za skript. Ali, naše srce je definitivno namagarčio (pun intended) jedan i jedini - Makdona.

Žene i nobelovac

Što se adaptiranog scenarija tiče, imamo poveći problem: od pet nominovanih filmova, dva nijesu imala kino-distribuciju u našoj zemlji, niti su dostupna na striming i VOD platformama. Što je najjače, upravo „Women Talking“ Sare Poli i „Living“ Olivera Hermanusa važe za adaptirane favorite. Od kada je premijerno prikazan na Teljurajd film festivalu, nijesu stali hvalospjevi za Saru Poli, koja je adaptirala knjigu Mirijam Tejvs inspirisanu stvarnim događajima. Priča o sistematski silovanim ženama iz menonitske (protestantske) kolonije u Boliviji, koje treba da odluče da li će otići ili će se suprotstaviti zlostavljačima, nominovana je i za „best picture“.

Na strani drame „Women Talking“ je i reputacija režiserke-scenaristkinje, autorke

spremne da se suoči sa traumama, i svojim i tuđim, što je Sara Poli i pokazala suočavajući se sa tajnama u sopstvenoj porodici u odličnom dokumentarcu „Stories We Tell“ (2012). Tu su i nagrade, i ljubav kritike, i provjerena glumačka ekipa sa Frensis Makdormand, Kler Foj, Džesi Bakli i Runi Marom na čelu. I ne manje važna, izuzetno teška i tema zahtjevna za varenje koja, ako je vješto spakovana, mora zadati jak udarac i najneosjetljivijim gledaocima. Hoće li to biti dovoljno da Poli pobijedi „Living“, čiji scenario, adaptaciju novele „Smrt Ivana Iljiča“, potpisuje nobelovac Kazuo Išiguro? Kladionice joj i dalje daju blagu prednost, ali nije nemoguće da će Holivud ipak prije pasti na drugu „posjetu“ Tolstojevom klasiku, nakon Kurosavinog obožavanog filma „Ikuru“ iz 1952.

Romani i nastavci

Bilo kako bilo, za adaptirani scenario nominovani su i: Lesli Paterson i Ian Stokel („All Quiet on the Western Front“), Rajan Džonson („Glass Onion: A Knives Out Story“),

te Eren Kruger , Kristofer Mekvari i Erik Voren Singer („Top Gun: Maverick“).

Tragično ili komično, pitanje je sad... Doduše, Džonson je bio nominovan i za prvi dio iznenađujuće svježe „Knives Out“ franšize, tog puta za originalni skript. S obzirom na to da Akademija nastavke računa kao adaptacije, jer su zasnovani na već postojećim likovima, „Glass Onion“ završio je u drugoj scenarističkoj kategoriji. I definitivno je za barem za komad bolji i svježiji od poslova koji su urađeni za „All Quiet on the Western Front“ i „Top Gun: Maverick“. No, svakako teško može da se nada nagradi, jer Akademija nije tako poznata po ljubavi prema nastavcima, posebno ne kada u konkurenciji ima tako ozbiljne adaptacije poput „Women Talking“ i „Living“. Njemački antiratni hit, sa druge strane, ima problem zbog „viška“ nominacija. Čak i ako stavimo po strani činjenicu da je „All Quiet on the Western Front“ ulovio vrlo malo od suštine Remarkovog klasika, u kategoriji adaptiranog scena-

5 Četvrtak, 16. februar 2023.

THE BANSHEES OF INISHERIN VS. EVERYTHING EVERYWHERE ALL AT ONCE: Makdoni možda bude srećna ova treća nominacija thewrap.com

rija prolaz mu kvari prisutnost u još osam kategorija. Oskar mu je siguran za najbolji internacionalni film, a možda zakuči i još neki, tehnički zlatni kip. Ali za scenario, ni u ludilu.

A „Top Gun: Maverick“?

Mekvari već ima Oskara za scenario za „The Usual Suspects“ ( Brajan Singer , 1995), a nastavak kultnog filma iz 1986. jedan je od komercijalno i kritički najuspješnijih iz 2022. godine. Može li da se nada nagradi, kad je već uspio da „izgura“ sa spiska nominovanih jednu bravuroznu adaptaciju Kolodija kakva je stop-animacija

„Guillermo del Toro’s Pinocchio“, i još je i zakučio mjesto u kategoriji „best picture“?

KRATKI REZOVI

Infiesto

Dostupno: Netflix

Režija: Paci Ameskua

Zemlja: Španija Uloge: Isak Feris, Iria del Rio, Hose Manuel Poga Trajanje: 96 min

Pandemija kovida upravo počinje, a u malom španskom mjestu pojavljuje se serijski ubica. Zvuči kao dobar materijal za detektivski film s obrtom, zar ne? U teoriji, svakako. U Netfliksovom trileru „Infiesto“, daleko je to od dobrog.

Piggy

Dostupno: HBO Max

Režija: Karlota Pereda

Zemlja: Španija

Uloge: Laura Galan, Karmen Maki, Ričard Holms Trajanje: 90 min

Ako ste željni „slešera“ koji iznevjeravaju očekivanja na najbolji način, „Piggy“ („Cerdita“) je prava stvar za vas. Jer, debi Karlote Perede ne nudi samo grindhaus poslastice, već i uvrnutu coming of age romansu, te socijalno svjesnu priču o ado -

Urrrrgh, nadamo se da ne. Opet, riječ je o nastavku, blokbasteru - stvarima na koje se polako tek svikava Američka akademija. Koliko god tehnički ispoliran bio, koliko god nostalgije bacio u lice, nije „Maverick“ zaslužio toliko ljubavi, ni publike ni kritike. Na njegovom mjestu bilo bi bolje vidjeti odista vrhunski napisane filmove, poput „The Wonder“ (Alis Birč i Sebastjan Lelio ), „Pearl“ ( Taj Vest i Mia Got), „The Quiet Girl“ ( Kolm Barejd )... No, Netfliks je gurao neke druge filmove, horori su španska sela za Akademiju, a pravo je čudo da je mali irski debi uspio da se domogne čak i internacionalne kategorije.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

ORIGINALNI SCENARIO

TREBA DA POBIJEDI:

The Banshees of Inisherin

POBIJEDIĆE:

Everything Everywhere

All at Once

MOGUĆE IZNENAĐENJE:

The Banshees of Inisherin

ADAPTIRANI SCENARIO

TREBA DA POBIJEDI: /

POBIJEDIĆE:

Women Talking

MOGUĆE IZNENAĐENJE: Living

Narvik

Dostupno: Netflix

Režija: Erik Skjoldbjerg

Zemlja: Danska

Uloge: Kristin Hartgen, Karl Martin Egsbu, Henrik Mestad Trajanje: 108 min

Osamdeset pet odsto rude gvožđa koju je nabavljala Njemačka stizala je do Hitlera i saveznika preko norveške luke Narvik. Zbog toga je u aprilu 1940. zemlja, do tada neutralna, uvučena u Drugi svjetski rat. Netfliksova nova istorijska drama priča je o uzrocima, toku i tek donekle posljedicama

Četvrtak, 16. februar 2023. 6

imdb.com

TOTALNI VIŠAK: „Top Gun: Maverick“ (gore) i „Triangle of Sadness“ (dolje) nijesu zaslužili toliko ljubavi

Paci Ameskua krenuo je od potentne premise i usput donio toliko konfuznih režiserskih odluka, da ju je prokockao skoro na startu. Očigledno je želio detektivsku istragu, gustu i atmosferičnu kao onu iz prve, kultne sezone serije „True Detective“ –ali prožetu i jakim socijalnim komentarom situacije u zemlji i širom planete na početku pandemije. Nažalost, ni jedno ni drugo nije istjerao do kraja. Ključni problem „Infiesta“ su dva detektiva čiji je razvoj ostao na nivou skice. Štoviše,

nedugo nakon upoznavanja sa njima, nećete moći da se otresete osjećaja da ste, štrakajući kanale, nabasali na ra-ndom epizodu neke serije koja je uveliko izgalila tri-četiri sezone. Jedini razlog zbog kog možete da ispratite što se događa na ekranu jesu opšta mjesta. Jer, Ameskua štiklira svako od njih, ne dodajući dovoljno mesa da bi „Infiesto“ djelovao iole autentično.

Traćenje momenta „početak korone“ priča je za sebe. Režiser se pandemije sjeti rijetko, samo kad mu baš odgovara.

Zbog toga momenti kada treba ponovo da proživite traumu lokdauna iz doba korone – puknu kao balon od sapunice. Šteta, baš šteta... Jer, da je pametno spojio dvije pošasti, pandemi-

roditelja. No, kako zlostavljač uvijek pronađe način da zlostavlja, Sari će jednog dana na bazenu tri vršnjakinje napraviti traumu.

ju i serijska ubistva, „Infiesto“ je mogao postati pravo osvježenje u Netfliksovoj detektivskoj ponudi. M. I.-N.

Ocjena: 2/5

lescentskim problemima i vršnjačkom nasilju. U fokusu je Sara (sjajna Laura Galan), tinejdžerka koju

dvomjesečne Bitke za Narvik, najveće u istoriji Norveške. U filmu „Narvik: Hitler’s First Defeat“ („Kampen om Narvik“), režiser Erik Skjoldbjerg pokušao je da spoji dvije drame. Ratnu, koja hvata iskustvo bitke iz prve ruke, na bojnom polju, te socijalnu, koja secira posljedice teških moralnih odluka donešenih tokom razaranja grada, a koje ljudi iz tako malog mjesta kakvo je Narvik, ne praštaju i ne zaboravljaju. Na koncu, završio je s istorijskom dramom u kojoj je bitka nešto sporedno i nepamtljivo, a potencijalno moćna socijalna drama – talac želje da se filmom pokrije više nego što je moguće.

zbog viška kilograma zovu „gica“ i „mis slanina“ i koja zbog zlostavljanja uglavnom ne „izbija“ iz mesare svojih

Da se razumijemo: atmosferični, lijepo snimljeni „Narvik“ daleko je od negledljivog, a kamoli lošeg filma. No,

Tu dolazi do freškog obrta i spoznanja da je „Piggy“ drugačija vrsta „slešera“. Momenat u kojem zlostavljana junakinja filma poludi i počne da kolje sve pred sobom –izostaje. Za krvoproliće postaje zadužen serijski ubica čije žrtve postaju njeni zlostavljači. Da režiserka pažljivo prilazi problemu sramoćenja zbog debljine, dokaz su upravo scene malteretiranja koje izgledaju strašnije nego krvave. Pritom, Sarin čudnjikavi

problem suprotan onom koji ima „Infiesto“ smetao mu je da se ostvari kao dobra, ako ne i odlična filmska pri-

odnos sa neočekivanim „asistentom osvete“ uhvaćen je sa mjerom, tako da ne djeluje izvještačeno. Za to je uglavnom zaslužna Galan, koja odlično iznosi kompleksni lik katkad iritantne, katkad simpatične tinejdžerke.

„Piggy“ svakako, posebno u estetskom smislu, nije na nivou brucoških filmova Karlotinih sad već afirmisanih koleginica Žulije Dukorno i Ane Lili Amirpur. No, jeste obećavajući debi zbog kojeg valja obratiti pažnju na Peredu kao na potencijalno moćan feministički glas u svijetu modernog horora. M. I.-N.

Ocjena: 3.5/5

ča. Ako španski triler djeluje samo kao epizoda prosječne detektivske serije, onda ova norveška drama liči na odličnu seriju iz koje su izvučene najsočnije epizode. Preciznije, „Narviku“ fali fokusa i posvećenosti najsočnijim elementima poput momenta „izdaje Engleza“ ne bi li se sačuvao život jednog djeteta. Da se samo oko toga zavrtio „Narvik“, ispala bi od njega mnogo moćnija istorijska drama... Ona koja pokazuje da ratom razoreni grad nije ništa spram ratom razorene porodice, zajednice, sopstva. M. I.-N.

Ocjena: 2.8/5

Četvrtak, 16. februar 2023.

mubi.com

Likovi španskih detektiva ostali na nivou skice

imdb.com

Laura Galan sjajna kao osvetnička „gica“

netflix.com REZOVI

Manjkava priča o Hitlerovom prvom porazu

zerkalo „Knock at the Cabin“: Još jedan dokaz da M. Najt

Četiri smarača apokalipse

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Nepopularno mišljenje: M. Najt Šamalan ne bi prepoznao dobar obrt ni da ga njime odalamite po glavi. Sa „The Sixth Sense“ (1999) i kultnim svršetkom, koji je već odavno stvar istorije pop kulture, samo mu se posrećilo. Ili to, ili je za njega prodao dušu đavolu... Po vrlo skupoj cijeni: da dobru većinu ili skoro sve naredne filmove uprska jeftinim „obrtima zarad obrta“ – i beskrvnim finišima za kolutanje očima.

„Knock at the Cabin“ po obrtu i svršetku, dva ključna „šamalanska aduta“ koja uvijek na kraju odigra M. Najt, ne odudara od većine filmova koje je ištancao za 20 i kusur godina. No, posebnim razočaranjem čini ga nešto drugo: to što su prve dvije trećine filma ipak ubjedljive. Zbog treće je, nažalost, sve palo u vodu...

Brza eskalacija

Novi Šamalan ne gubi vrijeme i ne počinje kucanjem, nego razvaljivanjem vrata nogom. Bez ikakve najave, uvoda, upoznavanja sa likovima – „Knock at the Cabin“ baca vam tenziju pravo u lice i apsolutno mu ne pada na pamet da se izvinjava zbog toga.

Vjerovali ili ne, to funkcioniše. To što nemate predznanje pretvara se u plus i dodatno pojačava uznemirenost uvodnom

ULOGE

TRAJANJE 100 min

Četvrtak, 16. februar 2023. 8

REŽIJA M. Najt Šamalan Dejv Batista, Džonatan Grof, Ben Oldrič, Kristen Kvi

BIĆE SKORO PROPAST FILMA:

i home invasion priče na kraju se

Potentan spoj misterije, trilera

prosipa

theposterdb.com

Iznenađujuće ubjedljivi Dejv Batista i tenzična atmosfera, ključni su aduti „home invasion“ lma koji na početku mnogo obećava. Nažalost, posljednja trećina je takva da sve što je valjalo pada u vodu

Najt Šamalan ne zna što je dobar obrt

scenom u kojoj se nepoznati muškarac približava djevojčici, potpuno samoj u šumi, i pita je da li želi da postane njegova prijateljica.

Situacija brzo eskalira: nakon malo priče i mnogo hvatanja skakavaca, muškarac najavljuje djevojčici da će nešto užasno loše da se dogodi njoj i njenim očevima. I dok je moli da uđe u kolibu koju su iznajmili za odmor i objasni im da ih čeka najteži ispit u životu, iza njegovih leđa pojavljuju se dvije žene i još jedan muškarac sa vrlo uznemirujućim predmetima u rukama. Hororistični četverac naći će se, vrlo brzo, lice u lice s užasnutim gej parom i njihovom usvojenom kćerkom. I otkriće im da su tu da bi spriječili apokalipsu. Nijesu oni negativci, objasniće intruderi, nego jednostavno –odabrani. Spojila ih je ista vizija smaka svijeta, isto breme primili su na leđa. Ranije se nijesu poznavali, niti su znali koga će pronaći u kolibi. To što su Erik (Džonatan Grof) i Endru (Ben Oldrič) gej uopšte im nije važno, niti je motiv njihovog dolaska. A došli su da im objasne da je jedini način da spriječe armagedon, da se žrtvuje jedan od njih dvojice ili njihova kćerka. U suprotnom, sa planete biće zbrisano osam miljardi ljudi...

Atipični zlostavljač Ako vam apokaliptična četvorka na početku i bude djelovala kao dio neke sekte sudnjeg dana ili grupe teoretičara zavjere s interneta, sačekajte malo... Najbolja stvar u vezi sa „Knock at the Cabin“, makar sa njegove dvije prve trećine, jeste to što ni u jednom trenutku nećete biti sigurni da li su ludaci ili stvarno govore istinu. Za to je najzaslužniji Dejv Batista, iznenađujuće ubjedljiv u ulozi fizički zastrašujućeg ali ipak džina sa srcem na mjestu. Ovo mu je za sada najbolja uloga i pravo osvježenje karijere do sada građene isključivo na rolama snagatora sa ili bez mozga. Batistin lik ključno je sidro atipičnog „home invasion“ filma u kojem zlostavljač praktično moli žrtvu da je ne povrijedi, pokušava da smiri strasti i dovede do što lakšeg razrješenja situacije. Ostala tri jahača apo-

kalipse, koje pošteno igraju

Rupert Grint, Abi Kvin i Niki-Amuka Bird, ne ostavljaju ni približno jak utisak, ali obavljaju jasnu funkciju da tjeraju priču naprijed i pojačavaju tenziju kad je to potrebno.

Efektna motivacija

Solidan posao obavljaju i Ben Oldrič i Džonatan Grof oživljavajući likove koji se na totalno drugačiji način nose sa činjenicom da su postali taoci ili četiri ludaka, ili tragične sudbine o kojoj se ništa ne pitaju. Mlada Kristen Kvi sasvim je okej u ulozi njihove kćerke, a to što se za njenu glumu ne može reći ništa posebno nije njena krivica. Djeca u Šamalanovim filmovima skoro uvijek djeluju previše odraslo i bez dovoljno manevarskog prostora da se iskažu. Ni „Knock at the Cabin“ po tome nije drugačiji...

No, ono po čemu film istinski odskače od najsvježijih šamalanskih smijurija jeste atmosfera kojoj se prepuštate i kojoj istinski vjerujete. U „Old“ (2021) je, recimo, sva tenzija od starta bila usiljena, artificijelna, gotovo smiješna – kao da ju je gradio neiskusni student režije ili pak neko raspoložen da snimi treščinu a ne punokrvan triler sa SF elementima. U „Knock at the Cabin“ mnogo su vještije izmiksani elementi horora, trilera i misterije. Pohvalu zaslužuje i način na koji se gradi motivacija likova, te pametne odluke koje donose dok pokušavaju da pobjegnu iz kolibe. Upotreba fleševa iz prošlosti, najčešće znak lijenosti i nemaštovitosti režisera u sličnim filmovima čija se radnja odvija u četiri zida, ovdje je opravdana zato što doslikava karaktere dva zarobljena muškarca i silnih izazova koje su

morali da pobijede da bi zasnovali porodicu. I sve to da bi im, jednog dana, četiri stranca tražila da se baš oni žrtvuju za spas planete, uvijek spremne da ih odgurne i ponovo odbaci. Tako da, homofobi, spustite vile, lopate i sjekire: izbor seksualne orijentacije nije stvar propagande i promovisanja ideje da je gej ljubav čistija od heteroseksualne. Čak i da se „The Cabin at the End of the World“, knjiga Pola G. Trembleja koju su adaptirali Šamalan, Stiv Dezmond i Majkl Šerman , takođe ne vrti oko homoseksualnog para, takva bi izmjena u filmu bila opravdana. Zbog efektnog građenja motivacije likova, te radi objašnjavanja razloga zbog kojih na totalno drugačiji način, jedan bukom i bijesom a drugi pomirljivošću i trpljenjem, reaguju na neprihvatljivo.

No, tu dolazimo i do istinski neprihvatljivog kad je riječ o scenariju: do izmjena koje je Šamalan napravio u odnosu na roman automatski pretvarajući svoje do tada vrlo uvjerljive jahače u četiri smarača apokalipse. Naravno, morao je da petlja sa krajem – i da ga totalno unakazi. Ulazimo u tešku spoiler zonu, pa ako nijeste gledali film, obustavite čitanje.

Opljačkana poenta

Dvije su ključne izmjene napravljene u adaptaciji. U romanu, tokom neuspjelog pokuša-

ja bijega iz kolibe, djevojčica je slučajno stradala. No, ni to nije natjeralo njene očeve da prihvate da se jedan (možda) mora žrtvovati za dobrobit čovječanstva, pa su, poslije smrti onih koji su ih zarobili, uprkos svim dokazima da je smak svijeta neizbježan i da zavisi od njih, napustili kolibu, da se zajedno suoče s onim što hoće ili neće doći.

Kod Šamalana, djevojčica je preživjela – i samo jedan od očeva. Endrju je ipak povjerovao u armagedon i žrtvovao se da bi preživjeli čovječanstvo i oni koje voli. Na koncu, vidimo Erika i njegovu kćerku kako se napuštaju kolibu u šumi i vraćaju se u civilizaciju, uz naznaku da se povlači apokalipsa (poplave, zemljotresi, virus, avioni koji neobjašnjivo padaju sa neba).

Dakle, obrt bez obrta, apokalipsa bez apokalipse, publika bez ambivalentnog kraja i materijala za debelo razmišljanje poput onog serviranog na posljednjim stranicama romana... I film bez ikakvog smisla, ušećeren do te mjere da samog sebe pljačka za ikakvu poentu. A kako je samo obećavajuće djelovao onaj spoj „home invasion“ filma i apokalipse na početku...

Da zaključimo: „Knock at the Cabin“ nije dobar film, ali jeste jedan od boljih Šamalanovih, kada pogledate kakve je „apokalipse“ režirao u posljednje dvije decenije. Serija „Servant“ jedini je njegov projekat u kojem se istinski moglo i još se može uživati. No, sad kad nam je ostalo još svega pet epizoda do kraja, pitanje je što će i sa njom biti. Hoće li ovaj izvanredni horor ostati na visokom nivou, ili ćemo dobiti još jedan srednji prst u lice i odveć poznato: „Ko sa Šamalanom spava, popišan se budi“...

Ocjena: 5.5/10

DŽIN DOBROG SRCA: Najbolja uloga Dejva Batiste

vox.com vox.com

ROMAN JE BIO BOLJI: Glavnim likovima servirano znatno slabije filmsko razrješenje

CELULOID „Empire of Light“: Mendesovo neuspjelo

Drama s ozbiljnom krizom identiteta

Klišeiziran spoj socijalne drame o rasizmu, socijalnopsihološke o tretmanu psihičke bolesti, priče o „neprikladnoj“ ljubavnoj vezi, te pohvale umjetnosti koja pruža utjehu u nekom drugom, izmaštanom svijetu - nikako ne funkcioniše

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Pitam se, pitam se... Da li je li Sem Mendes mogao nadenuti pompezniji i grandiozniji naslov svom najnovijem blago memoarskom filmu „Empire of Light“? I ima li ikakve šanse da je zaista uspeo da napravi film koji će dotično ime opravdati, odnosno učiniti ne zvuči samo pretenciozno?

Sam naslov je jedva zavijena metafora. „Carstvo svetlosti“ odnosi se na filmsku umetnost i zabavu kao takve. Jer, svetlost projektora šalje nas u jedan novi svet koji funkcioniše po drugačijim pravilima i razlikuje se od onog našeg, najčešće „sivog“, a ponekad i potpuno „crnog“.

Rane osamdesete

Filmova o transformativnoj ili kakvoj već moći sedme umetnosti imamo „na lopate“ svake godine: prisetimo se samo da smo nedavno imali Spilbergov „The Fabelmans“ i Šazelov „Babylon“. Tako da, opravdano se postavlja pitanje šta zapravo Mendes ima novo da kaže o toj temi.

Možda bi kao slamku spasa trebalo uzeti činjenicu da naslov ima makar nekakvu potporu u onom fizičkom i temeljnom. Naime, bioskop oko kojeg je centrirana radnja zove se „Empajer“. Odvija se u Mendesovoj mladosti, ranih osamdesetih kojih se, makar kada je filmska umetnost u pitanju, nostalgično seća, a mesto je gradić na engleskoj obali ne mnogo različit od onog u kojem je režiser rođen i odrastao.

Bioskop koji je očito video i bolje dane ima stalnu posadu. Njime upravlja Donald (Kolin Fert) i čini se, da svim manama uprkos,

Četvrtak, 16. februar 2023. 10

ljubavno

Stiven (Vord) i Hilari (Kolman) u prilično neuvjerljivoj romansi imdb.com

ljubavno pismo sedmoj umjetnosti

to ne čini loše. Za projekcije je zadužen stari zaljubljenik u treperavo svetlo sa trake, Norman (Tobi Džons), a ostali rade na prodaji karata i grickalica i održavanju reda u sali pre, za vreme i nakon projekcije. Među njima je i Hilari (Olivija Kolman), naša protagonistkinja.

Zaplet počinje dolaskom novog zaposlenika, mladog Stivena (Majkl Vord) kojeg stara ekipa treba da uvede u posao i objasni mu prilično jednostavna i shvatljiva pravila. Tu dužnost na sebe uglavnom preuzima Hilari kao najstarija po godinama i stažu. Između njih se odmah razvija nekakva prijateljska naklonost jer oboje deluju kao empatični, ranjivi a verovatno i ranjeni ljudi, a u jednom trenutku rađa se i romansa.

Nemoguća romansa

Na putu toj ljubavi stoje prepreke, kako one vidljive, tako i one podrazumevane, te i one koje ćemo polako otkriti. Prvi očiti problem je razlika u godinama između dvoje „golupčića“: Hilari je mnogo starija. Drugi je činjenica da je Stiven karipskog porekla, a na veze tog tipa nije se gledalo nimalo blagonaklono osamdesetih, u doba vladavine Margaret Tačer, tokom koje su buktale tenzije, socijalne i rasne, često se prolivajući i na ulice.

Treći problem je to što je Hilari već eksploatisana u vezi sa Donaldom koji je koristi kao ljubavnicu „na poziv“, a četvrti njeno psihičko stanje. Ona, naime, ima bipolarni poremećaj koji uzrokuje raspoloženja koja se njišu od euforije do depresije i manije, zbog čega se smatra nezaposlivom, pa je obavezna da oseća nekakvu zahvalnost prema Donaldu koji joj daje platu. Sem Mendes je već pokazao i dokazao da, iako je originalno pozorišni reditelj, i te kako dobro barata filmskim jezikom, u različitim žanrovima i kontekstima. Najviše slave stekao je izuzetno precenjenim prvencem „American Beauty“ (1999) u kojem je stilom vešto sakrio banalnost glavne poente. „Revolutionary Road“ (2008) bila je i ostala jedna od najsnažnijih filmskih ljubavnih priča, između ostalog, i zato što je u njenoj pozadini stajala dubinska, a nepretenciozna analiza društvenih prilika.

„Away We Go“ (2009) je primer diskretne i mudre indi-dramedije koja laganim jezikom govori o važnim životnim pitanjima poput planiranja budućnosti. Diptihom „Skyfall“ / „Spectre“ Mendes je izvukao franšizu o Džejmsu Bondu iz nevolja u koji je upala nakon filma „Quantum of Solace“. Tehnički najzahtevniji i kvalitativno možda i najimpresivniji posao napravio je sa „1917“ koji je svakako više od egzibicije u simulaciji jednog kadra i filma s antiratnom porukom, moguće ponajpre zbog lične motivacije i pijeteta prema dedi kao jednom od veterana Prvog svetskog rata, čija su pisma sa bojišta poslužila kao osnova priče.

I u dramu „Empire of Light“ Mendes učitava veliki deo sebe i svojih bližnjih. Stiven je delimično modeliran prema njegovom ocu portugalsko-karipskog porekla, a kao referenca se ističe i Trinidad, odakle potiču i Mendesovi, i fiktivni filmski lik.

Izvrsna podjela

Sa druge strane, lik Hilari je, prema sopstvenom priznanju, delimično modelirao prema majci, dok je ljubav prema filmu koja se ogleda, kako u referencama, tako i u iskrenim pohvalama iskustvu gledanja (ali i puštanja) filmova - sasvim Mendesova. Zbog svega toga bi „Empire of Light“ morao da „odzvanja“ određenom iskrenošću kao što odzvanja važnošću tema koje dotiče. Ovaj film svakako ima kvaliteta, naročito u vizuelnom smislu (tu se iskazao Mendesov česti saradnik, direktor fotografije

Rodžer Dikins), gde su pogođene prave nijanse ranih osamdesetih godina u eksterijeru i enterijerima (kontrast između održavanog prizemlja bioskopa u kojem se nalazi art-deco dvorana i njegovih napuštenih nivoa, sprata sa tri zatvorene dvorane i krova - zaista je upadljiv i uverljiv). Takođe, i soundtrack na kojem možemo nači onovremene, ali i starije muzičke hitove fino diktira ugođaj. I glumačka podela je izvrsna. Vord ima ugodno prisustvo na ekranu; Olivija Kolman može da odigra gotovo sve; Fert zrači autoritetom, ovog puta malignim, što je kontra njegovog uobičajenog tipa, ali uspeva da ga iznese; a Džouns nekom toplinom i ljudskom iskrenošću u koloritnoj epizodi.

„Empire of Light“ ipak pati od dva međusobno povezana i zapravo kardinalna problema zbog kojih deluje kao film sa krizom identiteta, razapet između eskapističke poruke i važnih tema koje dotiče. Naprosto, u ovom obliku spoj socijalne drame o rasizmu, socijalno-psihološke o tretmanu psihičke bolesti, priče o „neprikladnoj“

ljubavnoj vezi u kojoj imamo potencijalno rasističku kalkulaciju i kompenzaciju (spajaju se mladi Afroamerikanac kog društvo tretira sa podozrenjem i prezirom i starija žena sa bipolarnim poremećajem, prilično nesvesna toga da u spoljnom svetu i te kako ima i rasizma i drugih jednako gadnih stvari),

te pohvale filmske umetnosti koja pruža utehu u nekom drugom, izmaštanom svetu - nikako ne funkcioniše i jako ga je teško kupiti.

Tu nikako ne pomaže ni to što su protagonisti zapravo prazni, manje ili više egzotizovani likovi. I uz najbolju nameru, teško da Stivena možemo da posmatramo kao osobu i nešto više od staklene prizme kroz koju se prelamaju zraci društvenih tokova. Hilari je, sa druge strane, prilično dosadan i isprazan lik obojen ekstremima poput onog da nikada nije pogledala nijedan film, čime se priprema teren za kliše o transformativnoj moći umetnosti. Samim tim, njihova veza, velikom glumačkom trudu uprkos, nikada nije zanimljiva, niti deluje uverljivo.

Negde pri kraju, Mendes pokušava da poentira s izborom filma koji Norman pušta za Hilari u praznoj sali („Being There“ Hala Ešbija), ali time sebi daje nemoguć zadatak. Osim što je metafora suptilna otprilike kao udarac maljem preko pogače, Mendes zapravo nema Ešbijeve sposobnosti da se spusti u dubine ljudskih emocija, ma koliko situacija u kojoj se nalaze njegovi likovi bila apsurdna, te da efektno poentira.

Zbog toga, na koncu, „Empire of Light“ deluje kao bućkuriš raznih ideja, tema i motiva, od kojih su neke čak i dobre i važne, ali se ne uklapaju u smislenu i potentnu celinu.

Ocjena: 2.7/5

variety.com variety.com

REŽIJA Sem Mendes ULOGE

TRAJANJE 119 min

Olivija Kolman, Majkl Vord, Kolin Fert, Tobi Džons Ni izvrsni glumci Fert i Džouns ne mogu da izvuku Mendesa

SERIJE You Spoj trilera, „whodunnit“ misterije i satire djelimično

Najniži oblik krimi-televizije

Kad je riječ o referencama na djela Agate Kristi, može se reći da „You“ obavlja solidan posao, iako smo sličan trip već vidjeli, mnogo pametnije i zabavnije spakovan u filmu „Glass Onion“

Kad pogledate spisak najvećih hitova iz prethodne godine, te kako je počela 2023, čini se da je podžanr „eat and/ or fuck the rich“ postao nova „zlatna koka“ filma i televizije. Uvijek je bilo zabavno gledati satire o bogatašima i foteljašima na mukama, ali filmovi poput Ostlundovog „Triangle of Sadness“, Majlodovog „The Menu“ i Džonsovog „Glass Onion: A Knives Out Mistery“ pokazali su da je publika raspoloženija, čini se - više nego ikada, da zagrize taj mamac. Tako su čak i Greg Berlanti i Sera Gembl, kreatori Netfliksovog hit-trilera „You“, na veliko iznenađenje fanova, naglo skrenuli u satirične vode.

O toksičnim vezama

U teoriji, satira ne djeluje kao dobra ideja za jedan zabavan i adiktivan, ali ipak šou koji je teško shvatiti ozbiljno. No, taj sloj priče, udružen s elementima simpatične „whodunnit“ misterije u fazonu Agate Kristi, jeste osvježio poznatu matricu Netfliksovog trilera.

U četvrtoj sezoni, „You“ je pronašao nove načine da zabavi, iznenadi, pa i da izmami nasmijano kolutanje očima...

Četvrtak, 16. februar 2023. 12

Džo bježi u London, ali krvava prošlost ga sustiže

theposterdb.com

djelimično funkcioniše u ipak zabavnoj četvrtoj sezoni Netfliksovog hita

I što je najbitnije: da vas ponovo „navuče“ na Džoa (Pen Badžli), čak i ako ste aposlutno svjesni da storija o sociopati sa kučećim pogledom – ima ozbiljnih problema. Svaku novu sezonu serije „You“ čekali smo u totalno istom fazonu: iskreno željni da vidimo dokle idu Džoove nove deluzije o tome da može biti ičiji „princ na bijelom konju“, ali i unaprijed iznervirani odgovorom na to pitanje. Jer, uvijek glasi – dokle god ‘oćete. Gledali ste, svidjelo vam se: vazda će biti novih „srodnih duša“ kojima je „potrebna“ njegova „zaštita po svaku cijenu“, te nagomilanih mrtvih tijela nesrećnika i nesrećnica kojima bi palo na pamet da njihovoj sreći stanu na put.

Taj opšti koncept zaljubljenog sociopate koji ubija i stalkuje koga stigne blentavo skrivajući pravi identitet samo uz pomoć jednog kačketa – prihvatili smo sa svim njegovim providnostima i melodramom. Jer, činjenica je da zabava i uzbuđenje koje „You“ nudi, iako često djeluju jednokratno, kriju i neke bitne poruke o toksičnim ljubavnim vezama i međuljudskim odnosima u brzom i tehnološki zajebanom modernom vremenu.

Dakle, za psihološki triler koji prodaju kao „spoj serija ‘Dexter’ i ‘Gossip Girl’“ a u kojoj ova druga, trivijalnija hitčina ipak preteže – „You“ i u četvrtoj sezoni jeste nešto u čemu se može uživati, ako ne tražite previše.

Sa druge strane, prva polovina četvrte sezone (pet epizoda otvoreno, još pet stiže 9. marta) zaista pokazuje da kreatori serije „You“ ne uzimaju fanove zdravo za gotovo. Uvijek brinu o tome da osvježe glavni „kostur“ priče: insajdersko praćenje misli u Džoovoj glavi dok, iznova i iznova, upada u nove veze, ljubavne i (ne)prijateljske, iz kojih će mnogi izaći ili mrtvi ili dobro povrijeđeni –uključujući i njega.

Na kraju treće sezone ostavili smo Džoa na zgarištu porodične kuće u malom američkom predgrađu. Nakon što je pokazala da je veća sociopatkinja od njega, ubio je suprugu Love (Viktorija Pendreti), lažirao

sopstvenu smrt, a sina ostavio na pragu onih koji će moći bolje da brinu o njemu. Odlučan da vrati Merijen (Tati Gabriel), od koje je Love probala da ga odvoji, Džo je krenuo za njom u Pariz. I gle čuda, u uvodnoj epizodi nove sezone, završio – u Londonu.

Zašto i kako, bolje ne pitajte, recimo samo da serija daje kratko i prihvatljivo, iako naivno, objašnjenje. Uglavnom, Džo je sada u britanskoj metropoli pod alijasom Džonatan Mor. Radi kao profesor književnosti na univerzitetu koji opasno sjeća na Oksford (ha ha ha), i trudi se da izbjegava bilo kakvu vrstu drame da mu ne bi provalili pravi identitet.

Nazad na fabrička

Na početku, Džo i dalje davi o Merijen zaklinjući se kako će je vratiti, kad-tad. Dobijamo čak i nekoliko fleševa iz Pariza, ali kreatori, srećom, brzo napuštaju tu dosadnu teritoriju. Kad se fokus prebaci na Džoovo novo društvo u koje ga uvlači antipatični komšija Malkolm (Stiven Hejgan), „You“ vrlo brzo postaje „Cluedo“. Nakon jedne burne pijane noći, naš (anti)heroj budi se bez ikakvog sjećanja na to kako se vratio kući. Na stolu u dnevnoj sobi pronalazi upravo Malkolma – mrtvog, sa nožem u grudima.

Džo nije baš siguran da mu nije presudio jer, je li, stare navike teško umiru. No, nakon što dobije anonimnu poruku, preko aplikacije koja ih automatski briše i ne dozvoljava

da uđete u trag onom sa kojim komunicirate, postaje jasno da je ubica neko drugi – i da mu je „Džonatan“ postao meta. Naravno, frka vraća Džoa na fabrička podešavanja... I Agata Kristi igre mogu da počnu! U jednom trenutku, Džo će prezrivo nazvati krimi-romane „najnižim oblikom književnosti“, a onda dobiti objašnjenje zbog čega je to – elitizam, te u čemu je čar mozgalica Herkula Poaroa. Zaboga, pa prokleto su zabavne! I ne samo to... Likovi iz krimića, iako često karikaturalni, umiju da kažu mnogo o bitnim temama.

Nešto slično važi i za „You“. Četvrta sezona je najniži oblik krimi-televizije koji možete da zamislite: tu je sve ono što volite kod ovakvih, brzih i adiktivnih serija, a opet je dovoljno naivnosti i problema zbog kojih je ne možete smatrati vrhunskom televizijom...

Baš kao što ni djela Agate Kristi ne svrstavate u visoku književnost.

Što se tiče samog omaža Agati, može se reći da „You“ obavlja solidan posao, iako smo sličan trip već vidjeli mnogo pametnije i zabavnije spakovan u filmu „Glass Onion“. Kao što ni kod Kristi, ni kod Džonsona nije svaki lik uspio, tako i ovdje imamo hodajućih karikatura za jednokratnu upotrebu. Najjače od svega: vjerovatno ćete vrlo brzo provaliti cijelu „whodunnit“ misteriju oko koje se „You“ vrti i već u drugoj epizodi uperiti prst u misterioznog ubicu kog pokušava da

Viđaš li mi staru ljubav

Autorska ekipa zabiberila je čekanje druge polovine sezone opasnim tizerom koji pokazuje da podjela na „Part I“ i „Part II“ i te kako ima narativnog smisla, te da nas u nastavku čeka niz šokantnih otkrića.

Da li je sekunda u kojoj se namrtvo ljuta Love pojavljuje u tizeru – stvar fleš-beka ili je zaista živa? Odgovor ne znamo, ali slutimo da su kreatori serije smislili makar zabavan ako ne i logičan način da je vrate. Sa novootkrivenim negativcem, koji kreće punom parom u kampanju da Džou zagorča život, faktor haosa sigurno neće izostati. Nakon prve polovine, svakako je ostalo dovoljno prostora za simpatične narativne dodatke, možda čak i za nove likove. Recimo, bilo bi zanimljivo upoznati Kejtinog oca, tog ozloglašenog Toma Lokvuda, najmoćnijeg čovjeka u Velikoj Britaniji, a možda i šire. Već imamo neke ideje o tome ko bi mogao da ga glumi...

otkrije Džo – a to vam ipak neće smetati da uživate. Jer, tu su i dalje Badžlijeva harizma i Džoovi najčešće zabavni sarkastični unutrašnji monolozi; sasvim pristojan broj obrta, te nekoliko novih likova koji, uprkos svemu, ne liče na karikature.

Šolja krvavog čaja

Upravo kada pogledate nove likove, dobijate odgovor da li je četvrta sezona uspjela i kao satira. Jer, na opasan su teren kročili njeni kreatori satirizujući britansku visoku klasu kroz oči jednog „seljačkog“ Amerikanca (situacija je obično obrnuta, Britanci su ti koji osvajaju bodove opučajući Amere). Kao satira, „You“ definitivno ima momenata, iako katkad gađa lake mete i otkriva toplu vodu. Novih likova je mnogo, pa će dio (koji nije smaknut, dapače) vjerovatno biti obrađen u nastavku. Od onih u koje se kreatori već jesu udubili najbolje rade Kejt (Šarlot Riči iz „Ghosts“), novi objekat Džoove opskurne želje, doduše, malo zauzdanije nego inače – i Lejdi Fibi (Tili Kiper), vrlo simpatična, čak sumnjivo slatka i dopadljiva u odnosu na ostatak tako površnih i okrutnih britanskih aristokrata. Ne bi nas čudilo da se kolo preokrene, pa da se neki dobar obrt u drugoj polovini sezone zavrti baš oko nje. Ostali likovi, poput prepotentnog umjetnika Sajmona i proste vojvotkinje Džeme manje-više služe za smijeh zarad smijeha, ali neka ih – zavrtjelo se i oko njih nekoliko dobrih fora. Bitnije je to što ključni negativac, čiji se identitet otkriva u finalu, pije vodu... I što se čini da će odlično znati kako da oteža Džoov povratak neubilačkom životu.

Sve u svemu, poslije njujorških pisaca (S01), new age proroka iz Los Anđelesa (S02) i domaćica iz predgrađa (S03), bogati Londonci koji će biti kresnuti i/li pojedeni pokazali su se kao prava stvar za Džoa. A koliko takva (krimi) televizija suštinski (umjetnički) vrijedi, ne treba da dumate. Ovo može biti vaša „šolja (krvavog) čaja“ samo ako se opustite i uživate u vožnji.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

13 Četvrtak, 16. februar 2023.

serije Dear Edward Priča o jednom preživjelom

Mozaična melodrama vrijedna zaborava

Priče o avionskim nesrećama postale su jedan od glavnih trendova na televiziji. Osim novih sezona serija „Manifest“ i „Yellowjackets“, aktuelna je i treća na tu temu, „Dear Edward“. Prva se uglavnom bavi elementima misterije čak i ne prikazujući pad aviona, dok se druga koncentriše na aspekt preživljavanja nakon prinudnog slijetanja i na dugoročne psihološke posljedice ovog iskustva.

U „Dear Edward“ kreatora Džejsona Katimsa u fokusu je trauma ožalošćenih. I do -

voljna je samo jedna epizoda da znate da je pred vama jedna od onih drama u kojima su uvijek prisutni jad i tragedija praćeni tužnom i melanholičnom muzikom.

Gubitak i patnja

Novi projekat striming servisa Apple TV+, podijeljen na deset epizoda od kojih su emitovane četiri, adaptacija je istoimene knjige koju je En Napolitano napisala inspirisana avionskom nesrećom 2010. u Libiji, kada je pad preživio samo jedan dječak.

„Dear Edward“ počinje hronološki, ređajući scene iz aviona sa fleš-bekovima, da bi se nastavio padom i tragedijom.

Prva epizoda ne prikazuje sa-

mo dvanaestogodišnjeg dječaka oko kojeg se priča vrti, već i druge žrtve i njihove porodice: od mladića čija je djevojka ostala u drugom stanju, preko predane starije kongresmenke, do glumice iz Gane koja je dobila malu ulogu u Holivudu i oca koji radi u Los Anđelesu, a ima familiju u Njujorku. Nakon toga, od druge epizode, radnja se prvenstveno fokusira na Edvarda (Kolin O’Brajan), kog mediji proglašavaju „čudom od dječaka“. Poslije stradanja porodice u nesreći, on se seli kod tetke i nove starateljke Lejsi (Tejlor Šiling, „Orange is the New Black“), koja je psihički nestabilna i koja bezuspješno pokušava

da zatrudni nakon nekoliko spontanih pobačaja. Srećom, dječak pronalazi utočište u Šej (Eva Arijel Bajnder), kćerki komšinice, usamljenoj ali odlučnoj tinejdžerki, koja će mu pomoći da prebrodi problem socijalne anksioznosti. Edvard i Lejsi okupljaju se u grupi za samopomoć sa drugim ožalošćenima, kako bi razgovarali o bespomoćnosti, patnji i gubitku koju osjećaju. Među njima su i razmažena udovica Didi ( Koni Briton), koja istražuje dvostruki život pokojnog supruga, kao i njena nova prijateljica, trudnica Linda ( Ejmi Forsajt ). Tu je i Adriana (Ana Uzele), unuka kongresmenke koja

Četvrtak, 16. februar 2023. 14

dječaku

Bombardovanje tugom i melanholijom ne daje rezultat koji je kreator serije želio tv.apple.com Piše: Davor PAVLOVIĆ

dječaku u avionskoj nesreći jedan od većih Eplovih promašaja

melodrama zaborava

Katims sa velikim naporom pokušava da izbalansira ogroman broj likova, a pritom preferira zamornu, konvencionalnu naraciju. Zbog toga serija slabo napreduje i djeluje razvučeno

želi krenuti bakinim stopama i koketira sa Kodžom ( Idris Debrand), koji brine o traumatiziranoj kćerkici pokojne sestre glumice.

Emocije i manipulacija

Dakle, likovi su ljudi različitih etničkih i društvenih pripadnosti kojima boravak u ovoj grupi omogućava interakciju. Njihova intenzivna bol uvijek je prisutna, a istraživanje te patnje i njenih posljedica glavni je motor koji se koristi za razvoj zapleta. Nažalost, kreator ne uspijeva da učini uzbudljivim ni likove, ni ono što osjećaju. Zadržavajući se previše na grupu, prvenstveno kroz „horsku“ montažu, većina likova ostaje u drugom planu i djeluje površno, a serija puna velikih emocija na kraju ispada prilično dosadna. Problem je to što Katims sa velikim naporom pokušava da balansira sve likove, a pritom preferira narativni klasicizam, koji je konvencionalniji i mnogo zamorniji za ovakvu vrstu drame. Epizode stoga djeluju razvučeno, a serija kao da vrlo malo napreduje dok vrijeme nemilosrdno odmiče i zahtijeva ogroman broj likova za istraživanje.

Sa druge strane, Katims jeste vrlo dobro osmislio likove i ubjedljivo prikazao dio prije

tragedije u premijeri. No, sve je to palo u vodu u narednim epizodama. Očigledno je bio manje zainteresovan za sukobe, više za osjećanja likova, a pritom ih je obradio služeći se emocionalnom manipulacijom.

Osoba i simbol

Prevelika grupa ljudi koji tuguju i pokušavaju da nastave sa svojim životima hoda tankom linijom između plačljive sentimentalnosti i iskrenih emocija - i dovodi do rezultata koji je suprotan onom namjeravanom. Umjesto da probudi snažnu emotivnu reakciju, pogađa svaki kliše koji čovjek može zamisliti, od skrivene seksualnosti, preko afera, do trudnoće i tako dalje. Sa svakim novim potezom serija gubi na napetosti, čemu doprinosi i još jedan veliki nedostatak: usiljen soundtrack. Insistiranje na sviranju jedne sentimentalne pjesme za drugom iritira i otežava unošenje u priču.

Priče likova, prošarane retrospektivama koje rekonstruišu živote preminulih, posebno Edvardove porodice, prave mozaik obilježen tjeskobom i kontinuiranim skakanjem između različitih svjetova. Međutim, oni nijesu dovoljno jaki da podrže ono malo što je ostalo nakon što ogolite taktiku emocionalne manipulacije.

Nažalost, Edvard je više simbol nego osoba, a mladom

O’Brajanu dodijeljen je zadatak koji bi bio izazovan za svakog glumca. Njegova interpretacija lika je dirljiva; lijepo prikazuje Edvardovu ljudskost, njegovu zbunjenost, krivicu i želju za trenutkom odmora od boli.

Tejlor Šiling dobila je konvencionalniju, dramatičniju žanrovsku ulogu, dok se od Koni

Briton tražila tragikomičnost, čak preko gornje linije u kojoj je ipak savršeno opuštena, dajući život liku koji ipak nikada ne završava na karikaturalnoj strani.

Tu je i Ana Uzele kao Adriana, uvjerena da mora preuzeti dužnost od bake kako bi joj odala počast i pronašla novu svrhu u životu. Ona je razapeta između onoga što jeste i onoga što bi htjela da bude dok

se bori da je politika ne proguta i ne uništi. Nažalost, priča o njoj kao da se odvija negdje drugdje, što isto vrijedi i za trudnu Lindu i druge likove. „Dear Edward“ je serija koja govori o tugovanju, ali i o preživljavanju i suočavanju sa

novom i neočekivanom stvarnošću, traumatičnom i neželjenom. No, isto tako, „Dear Edward“ je i prilično razočaranje u svijetu televizijske drame... I jedan od rijetkih velikih neuspjeha servisa Apple TV+.

Ocjena: 2.3/5

15 Četvrtak,

16. februar 2023.

imdb.com tvtime.com tvtime.com

Kolin O’Brajan nudi dirljivu interpretaciju naslovnog lika Koni Briton savršeno opuštena u tragikomičnoj ulozi Tejlor Šiling dobila prilično konvencionalan glumački zadatak

ANIME PLANET Rani kandidat za anime projekat godine

Besprekorna sposobnost da se iskoriste mitologija, istorija i fantazija (i to na način koji nije izlizan), a zatim uspješno umetne humor u sumoran svijet u kome se likovi nalaze, i na kraju sve to začini akcijom. Zvuči gotovo nemoguće, ali u pitanju je nešto što je „Vinland Saga“ savladala u prvoj sezoni, kada je pokupila sve naše simpatije i ostavila nas da sami ležimo na suncu čekajući nastavak, pitajući se što se, dođavola, dogodilo sa dječakom.

Nakon tri godine (!), konačno smo dobili drugu sezonu. Međutim!

Novo okruženje

Ukoliko nijeste čitali mangu, velika je vjerovatnoća da vas je premijera potpuno zbunila. Na neki način, početak druge sezone mnogo podsjeća na start četvrte instalacije anime serije „Attack on Titan“. Prvo, zato što je i ta epizoda označila trenutak kada je studio MAPPA preuzeo producentske dužnosti od studija WIT. I drugo, zbog toga što je i ona otvorena sa novom postavom likova u skroz drugačijem okruženju, s usporenijim tempom i takvom atmosferom da do kraja epizode ne dobijete ni nagovještaj da će se iko iz glavne ekipe vratiti.

Nazad na početak: nastavak „Vinland Sage“ otvara pogled na idilični život novog lika, engleskog farmera Einara i njegove porodice dok u miru proživljavaju dane. Naravno, u ovom brutalnom svijetu mir nikad ne traje dugo. Einarovo selo napada horda Vikinga, porodica mu je pobijena, a on pretvoren u roba.

U ostatku epizode Elinar se polako hvata u koštac sa novom, krajnje brutalnom stvarnošću, a prikazano je i kako izgleda život ostalih robova. Tu su pokušaj da pobjegne, nekoliko scena od kojih će vam se prevrnuti želudac ili pojaviti knedla u grlu... I na kraju prihvatanje da nema bjekstva i da ostaje samo nada da će završiti kod relativno pristojnog gospodara. Tek na kraju epizode pojavljuje se Torfin, koji je isto rob i, gle čuda, radi na farmi kojoj je Einar prodat.

Brutalna

slika ropstva

Promjena

pejzaža omogućila je fanovima da vide novu stranu ne samo Torfina, već i vikinškog svijeta uopšte. Anime sada

djeluje mnogo zrelije, kao da raste iz epizode u epizodu

Ovo bi moglo biti (i jeste, sudeći po komentarima na internetu) šokantno za neke fanove s obzirom na to kako je završena prva sezona. Tamo je Torfinova jedina motivacija bila da se osveti za očevu smrt ubistvom Askelada. Ali, kako je vreme prolazilo i sve je više vremena provodio s Askeladovom grupom nemilosrdnih plaćenika,

njegova osjećanja prema tom čovjeku postajala su sve konfuznija. I dalje je imao želju da ga ubije, ali očev ubica mu je istovremeno postao i nova očinska figura.

Dvije grupe

To je učinilo Askeladovu smrt još brutalnijom za Torfina koji je sada izgubio i glavni izvor motivacije, i drugog oca. Ista stvar učinila je da se odmah podijelimo u dvije grupe: one koji su patili do premijere druge sezone i doživjeli šok zbog promjene pejzaža, i one koji su istog trena kad se završilo finale uzeli da čitaju mangu. Bilo kako bilo, vidjeti što će Torfin da uradi sa sopstvenim životom nakon svega što se dogodilo bilo je toliko iščekivano da je čuvati ga za sam kraj epizode - ili djelo ludaka, ili izvanredan potez. No, ako ste, prije nego što ste počeli da čitate tekst, bacili oko na ocjenu, onda pretpostavljate da je u pitanju ovo drugo.

Promjena u postavci omogućila je gledaocima da vide novu

stranu ne samo Torfina, već i vikinškog svijeta uopšte. Anime djeluje mnogo zrelije, kao da raste korak uz korak sa Torfinom, što je možda i najveći plus nove sezone.

Iako tek treba da vidimo ostale likove, jasno je da serija prati svoj tempo i da je sve dobro promišljeno. Dodavanje previše novih likova zna da priguši i mnogo iskusnije projekte, ali druga sezona se, barem za sada, prilično vješto nosi sa njima. Glavni razlog je to što nam, i pored novih likova, jasno daje do znanja koji su oni značajni na koje treba da se fokusiramo.

Razumljivo je nezadovoljstvo onih koji nijesu očekivali ovako dramatičan prelaz u tempu i manjak vikinške akcije. Ipak, sudeći po do sada prikazanim epizodama (šest od 24), druga sezona bi mogla da bude čak i bolja od prve. „Vinland Saga“ je već sada gotovo sigurno najbolji anime sezone.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.5/5

Četvrtak, 16. februar 2023. 16

netflix.com Vinland Saga

Manjak vikinške akcije nije oslabio kvalitet serijala

Damir Damir, haiku pjesnik

Algoritam te laže

FILM

Muko moja, pređi na drugoga! Kako u moru remek-dela probrati tek nekoliko naslova a ne ogrešiti se? Imam ideju. Je l’ se sećate dečije igre „Eberećke, ebertute, eber koga ćete“? Pa, eber azijsku kinematografiju ćemo.

Krenimo sa proslavljenim indijskim režiserom. Kako biste upoznali estetiku Satjadžita

Reja, za početak ne bi bilo loše da pogledate „The Chess Players“ (1977) ili „Devi“ (1960).

Posle toga, kao iskusni poznavalac njegovog rada, možete da se upustite u maestralnu trilogiju „The Apu“ (1955-1959).

Osvojene nagrade u Kanu, Berlinu i Veneciji, najbolje govore o kvalitetu ovog ostvarenja.

Šta da vam kažem, naoružajte se strpljenjem... Ko preživi 342 minuta crno-bele drame, predlagaće.

Tajlandski vestern „Tears of the Black Tiger“ (Visit Sasanatieng, 2000). Zvuči psihodelično? E pa, verujte mi da jeste.

„Buddha Collapsed out of Shame“ (2007), predivan film iranske režiserke Hane

Makhmalbaf. Zanimljivo je da je autorka u vreme snimanja filma imala svega 19 godina...

Nemojte da propustite ni „Hit the Road“ (Panah Panahi, 2021), još jedno lepo čedo iranske filmske umetnosti.

Među kineskim porcelanom biram „Raise the Red Lantern“ (1991), film iz dinastije Džang. Zatim, i magičnog Park Čan-vuka. Njegov psihološki triler „The Handmaiden“ (2016) je vizuelna poezija, film sa najboljim završetkom „na svijet i u Južnu Koreju“.

Japan, Ozu ili Kurosava? Pa kako čovek da bira između ovakva dva majstora. Ozuov „Tokyo Story“ (1953) smatra se jednim od najboljih u celo-

kupnoj istoriji kinematografije. A šta tek reći za Kurosavu: „Rashomon“ (1950), „The Idiot“ (1951), „Ikiru“ (1952), „Seven Samurai“ (1954), „Dreams“ (1990)...

TV

Televizor nemam, niti neki spektakularni predlog za gledanje serija. Umesto toga, moja sugestija je da bindžujete, od A do Š, filmove Vong Kar-vaja: život će vam biti mnogo lepši. Uz kćerku sam, želeo to ili ne (a hteo sam) pogledao popriličan broj anime filmova, pa evo nekoliko naslova koji zaslužuju pažnju: „Your Name“ (Makoto Šinkaj, 2016), „Spirited Away“ (Hajao Mijazaki, 2001), „Tokyo Godfathers“ (Satoši Kon, 2003), „Grave of the Fireflies“ (Isao Takahata, 1988), „Porco Rosso“ (Mijazaki, 1992), „Weathering with You“ (Šinkaj, 2019)...

Ovih dana na YT kanalu Art School History gledam serijal o znamenitim svetskim slikarima. U pitanju su pitke osamnaestominutne epizode u kojima možete saznati mnogo zanimljivih detalja iz života, recimo, jednog Marka Šagala, Fride Kalo, Paula Klea, Edvarda Munka, Gustava

Klimta…

MUZIKA

Pre svega obratite pažnju na Mapache, mlađani kalifornijski dvojac koji, prema sopstvenim rečima, svira kosmičku zapadnoobalnu pop amerikanu. Šta god to značilo, jako je prijatno za slušanje.

Jedan od mojih favorita svakako je i Khruangbin, psihodelični fank surf bend za svako godišnje doba. Bacite uho i na različite plejliste članova ovog benda.

Bitlsi se moraju slušati. A i gledati: zaboravio sam ranije da pomenem „Get Back“, dokumentarnu seriju Pitera Džeksona o legendarnim liverpulskim bubama.

Za kraj, veliki Dejvid Krozbi. Nažalost, nedavno nas je napustio i otišao na poslednje putovanje, ali je na našu veliku sreću za ostavio gomilu materijala (rani radovi sa Byrds, supergrupa Crosby, Stills, Nash & Young, te solo ploče) koja će kroz buduća vremena

svedočiti o njegovom muzičkom geniju. Uživajte.

FILM/TV/MUZIKA

Zaobiđi algoritam, algoritam te laže. Iskoristi prokletu mogućnost izbora.

Damir Damir: Tvrdi da je život mnogo ljepši uz lmove Vong Kar-vaja Ema Bednarž

Četvrtak, 16. februar 2023. 17 PREPORUKA

ZAOBIĐI ZGRABI

DZUBOKS v Paramore Trijumfalan šesti album rokera iz Tenesija

Nadrealno realna lična karta

Svaka protestna parola s usana Hejli Vilijams sada zvuči kao dio izvoda iz kataloga promašaja ili kontradikcija naših života. Zamislite bunt čija je protestna suština u tome – da se ne mrdne iz kuće. Da se nikako ne izmigolji na ulicu, u odbranu nekih velikih ideja našeg vremena.

Prkosna radost

Daleko od toga da se to Hejli samo duri kad u zaraznom naslovnom singlu albuma „This Is Why“ lansira refren: „This is why I don’t leave the house! You say the coast is clear but you won’t catch me out!“... O, tu je sada ipak nešto mnogo istinitije od kaćiperskog inaćenja bivše emo-pank princeze iz Tenesija.

- The War ‘s on the side of the planet, and I’ve got a war right behind my eyes - izgovara Hejli u momentu kad shvatite da je Paramore, nekim čudom postao generacijski, definišu-

To što Hejli Vilijams sa 33 godine ima da skreše u brk, to su samo buka i bijes jedne mladosti koja balansira na trapezu između apatije i nekog rijetko uhvaćenog damara ili pravedničkog impulsa

buka i bijes jedne mladosti koja balansira na trapezu između apatije i nekog rijetko uhvaćenog damara, pravedničkog impulsa... Jer, ne zna ni bolje ni gore, ni manje ni više od toga.

- I worry and I give money and I feel useless behind this computer and that’s just barely scratched the surface of my mind... – to je Hajli, to je njena lična karta i takva je neodolji-

Sa 33 godine, Hejli životno iskustvo opisuje kao revnosno popunjavan katalog pokušaja i grešaka. Koliko je samo velikih riječi i ideja na početku popularnosti benda Paramore znala da brani (vjeru, strogu apstinenciju od alkohola, narkotika i duvana), koliko puta se zaklinjala u veliku ljubav koja se raspršila nakon samo godinu braka... I koliko puta tonula u depresiju, razmišljala o suicidu – da je prokleto jasno zbog čega je ,,This Is Why“ morala biti i prkosno radosna, životna muzika.

Talog iskustva

Najbučniji momenat ploče, pjesma „The News“, jeste i najočiglednije uhvaćen raskorak između jake lične reakcije na vijesti o koje se svakodnevno saplićemo – i potrebe da sve to „na klik“ ugasimo. Prirodan nastavak je „Running Out of Time“, odraz potrebe (ili pritiska?) da se bavimo sobom, da od sebe nešto učinimo... A „C’est Comme Ca“ već premjeren teret i talog životnog iskustva, za koji Vilijams zna, da ga sa kostiju ne može otresti.

„This Is Why“ hvata onu energiju benda Paramore koja ih suštinski veže sa njihovim (davnim!) počecima prije deceniju i po: to je muzika uz koju ćete plesati i skakati sa jednakim guštom i pred festivalskom binom, i sa slušalicama u ušima u svoja četr’ zida.

Kada sav taj adrenalin izgori do otprilike dvije trećine albuma, ostaje dovoljno melodič-

nosti da vas bezbjedno dovede do kraja. A finiš „Thick Skull“ je samo ono što Hejli najviše sebi zamjera: propuštanje prilika, iznova i iznova, da nauči neke sasvim racionalne i očigledne lekcije.

Silina emocija

„This Is Why“ je tako dobar album, da iz prve znate da se tu ne radi o predavanju. I da je, naprotiv, to već ponuđen zagrljaj. Koji bridi od nekih divno zaraslih ožiljaka.

Paramore je sa „This Is Why“ tako postao bend koji je svom grubom kaputu pronašao meku i toplu postavu. Sav onaj drečavi, eksplozivni bijes i frustracije su i dalje tu negdje, u ipak vrlo prozirnom i tankom sloju – jer pjesme poput „Figure 8“ sve te emocije izvrću naglavačke vrlo dostojanstveno.

I to štima, jer Hajli Vilijams sa lakoćom uspijeva da oslobodi silu emocija, a da ne prelije jedan bokal odveć pun muzičkih štoseva i raznovrsnosti. I jasno je, između redova, da joj takvo oslobađanje pruža samo i isključivo – muzika.

Zato je „This Is Why“ i dirljiv album, dokaz da bend Paramore i Hejli Vilijams nemaju ličnih granica. Sve dok se mijenjaju, strastveno vjeruju pa se još strastvenije svega odriču, griješe, padaju, ustaju i iznova griješe. Ako vam se, u maratonskoj trci života, opet učini da se Hajli spotakla i ostala iza u prašini – ipak znajte da vas već čeka na cilju - na podijumu, sa zlatom oko vrata. S. S.

Ocjena: 88/100

Četvrtak, 16. februar 2023. 18

Hajli Vilijams, zrela generacijska zvijezda na čelu trija iz Tenesija ći bend.

thetimes.co.uk

vo stvarna. rockaway.com.yu

Najbolji Yo La Tengo za deceniju i kusur, njihove najljepše pjesme godinama unazad... A sve što je bilo potrebno, jeste da kultni bend iz Džersija pronađe malo urgentnosti i fokusa. Indi rok nije mrtav, ali je u našem vremenu previše lako čuti

da više nije relevantan, da mu je vakat prošao. „This Stupid World“ je odgovor benda sa 38 godina prekaljenosti i iskustva - da je ovakva forma alternativnog roka i dalje sjajno muzičko platno, da se na njemu oslika nešto relevantno, sadašnje i svakodnevno.

Zamislite zaglušujuću atmosferu paba i jedan glas koji vas, u silnoj kakafoniji i vrevi, poziva da se pridružite. Da pjesmom i radošću cijeloj toj buci pružite zeru harmonije. To uspijevaju edinburški rokeri Young Fathers, a „Heavy Heavy“ je njihov najbolji album.

Njihov producent Grem Hejstings tvrdi da je na sesijama benda po studiju izlijepio živopisne likove ljudi i životinja iz časopisa National Geographic – i tako stvorio imaginarnu publiku u procesu „kaljenja“ ploče. To otprilike najbolje i govori o karakteru razularene

Umjetnost recikliranja. In Flames i dalje odbija da bude bilo što više ili manje od „new wave of swedish death metal“, a to ruho ipak još ne djeluje ofucano.

Savršen primjer, singl „State of Slow Decay“ sa novog albuma „Foregone“: to je istovremeno vrlo moderan, skoro hrskav gitarski zvuk koji se lomi oko klasične In Flames raskoš-

This Stupid World

„This stupid world is killing me... This stupid world, it’s all we have“... Naravno, ovo je ključna deviza – a sve između je jedna intimna afera troje muzičara koji i dalje više od svega uživaju da stvaraju zajedno. Zato je „This Stupid World“ poput poziva starog prijatelja s udaljene planete za jedan zajednički zvjezdani bijeg. A više od toga komotnog i radosnog, prije svega vrlo fokusirano i precizno seciranje svakodnevice.

Yo La Tengo Young Fathers

Ajra Kaplan potrudio se da Yo La Tengo zvuči dominantno „gitarskije“ nego ikad. Upravo on u pjesmi „Fallout“ izgovara jedno „every day, it hurts to look“ – prije nego što doda i „I’d turn away... if only I could“. Ekipa sa dokova lučkog Hobokena nije samo prihvatila jedan nesavršeni i nacikli svijet, već ga potpuno prigrlila. I iz toga ishodi katarzično moćna muzika. S. S.

Ocjena: 84/100

energije koju škotski trio raketno lansira na ovom albumu. Oni su i soul i rok i hip-hop, više noiz nego pop, a sve to slažu pažljivo i precizno poput puzle; najčešće i sve u jednoj pjesmi. Pritom, uvjeravaju vas, sa lakoćom, da je taj zvuk jedinstven, da isključivo njima pripada.

„Rice“ na početku postavlja pravila igre, dok se frenetično vrti: „Fill these boots to feel my soul and say, ‘Buy more drugs to feel that love again’... Kill them slow, they reap

I sow. Amen!“. I hvataćete taj ritam i puls svih, u užeglom ljudskom znoju ugušenih rudara Afrike, kupati se u crnilu industrijskih pluća, bježati od grmljavine basa i bubnja u „I Saw“... Pa oživljavati, okupani suncem u „Geronimo“ ili u dostojanstvenoj melanholiji „Tell Somebody“. Za strasno i oslobađajuće iskustvo kakvo ćete teško naći ove zime u bilo kojih drugih deset pjesama.

S. S.

Ocjena: 90/100

In Flames

Heavy Heavy Foregone

ne melodike. Dakle, nešto što pasioniranom metalcu zvuči i sasvim aktuelno, ali ga i sjeti na astralne visine albuma „Colony“ (1999).

In Flames je najviše na poznatom terenu, sa vrlo prepoznatljivim rifovima i intenzitetom, u pjesmama poput „The Great Deceiver“ i „Foregone Pt. 1“. Nastavak naslovne, nažalost, ne uspijeva da zadrži tu energiju, album tu gubi i dah i korak; što opet ne umanjuje činjenicu da je ovo najbolji metal koji su

Šveđani isporučili, brat-bratu, barem dvije decenije.

Okvirni utisak bitniji je od pojedinačnog i vrlo je jasan: In Flames je pronašao onu čvrstinu i grandioznu melodiku koja mu je dugo izmicala. Anders Friden je čak demonstrirao vokalnu raznovrsnost koju nijesmo ni slutili – za, sveukupno, pristojnu zabavu sa minimumom praznog hoda u društvu veterana.

Ocjena: 70/100

Četvrtak, 16. februar 2023.

yolatengo.bandcamp.com vinylmeplease.com thesoundofvinyl.com

33 OBRTAJA Zoran Tučkar, muzički novinar

U potrazi za „Posrnulom djevicom sa velikim

met glumac kojeg su zvali Bata Životinja. Dakle, kad Bata Živojinović u „Štefici Cvek u raljama života“ obećava fantastične performanse u krevetu i momente vrhunskog sladostrašća, uvijek se rado sjetim političara u predizbornim kampanjama.

Film koji Vas čini srećnim?

- „High Fidelity“ ( Stiven Frirs, 2000). Pojedini su mi rekli da podsjećam na glavnog junaka, Roba Gordona. Volim taj film, mnogo muzike koju volim lijepo je stopljeno u kadrovima.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ja sam pacifist, ne želim ubiti, više volim pitati scenariste, producente i glumce gdje su bili i što su radili kad su vidjeli da režiser zastranjuje.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Mullholand Drive“ ( Dejvid Linč, 2001). Oči su me boljele koliko sam kolutao. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Mislim da je vrlo malo ljudi svjesno da je lijek „sumamed“ (azitromicin) nastao u laboratorijima Plive. Priča o njegovom nastajanju zaslužuje više pažnje, a zaslužni su redom: Slobodan Đokić (vođa projekta, rođen u Danilovgradu), Zrinka Tamburašev, Gabrijela Kobrehel i Gorjana Radobolja Lazarevski.

Omiljeni filmski rivali?

- Više sam tip za suradnje, a ne za rivalitet. Vjerojatno Luk Skajvoker i Dart Vejder. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Slabo se sjećam scena sa životinjama, ali pada mi na pa-

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Iz filma „Maratonci trče počasni krug“: „Jesi li ti ikad pucao iz pištolja? – Jesam. - Gde si pucao? - Na svadbama. - U šta si pucao? - U vazduh. - Jesi li pogodio vazduh?“.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Alojz iz crtića „Sport Billy“. Pretrapav je da bude štetočina, ali opet, druži se sa zlom ženom koja kvari njegovu dušu.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „A Hard Day’s Night“. Sviđa mi se mladenačka i radnička energija tog albuma i možda je to najautentičnija ploča rane faze Bitlsa. Zanimljivo mi je kako zvuči žestoko, a ima mnogo akustičnih gitara.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Veliki sam poštovatelj češke kinematografije, pa imam želju posjetiti Prag. Česi imaju sjajan osjećaj kako se sprdati a da se nitko ne osjeti previše uvrijeđenim.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Uzeo bih Kristinu Đuković , Juraja Lerotića i Stivena Spilberga, te ih odveo u „Tri šešira“ u Beograd. Đuković i Lerotić smišljaju film, a Spilberg sve to bilježi i daje

pare. Njih troje piju što žele, ja snimam razgovor da se ideje ne izgube ili zaborave. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Čudesna šuma“ sigurno nije prvi, ali je crtani film koji sam bar sedam puta pogledao u kinu. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Sanjao sam situaciju: Tarantino dolazi, ulijećem mu da se upoznamo, dajem mu engleski prijevod romana „U registraturi“ Ante Kovačića, kažem mu da će mu ta knjiga promijeniti život. On je pročita u roku jednog popodneva, baca prethodni scenarij u koš i oduševljeno kaže kako kreće snimati „U registraturi“. Snimanje teče po planu, Tarantino oduševljen, a mene spominje na odjavnoj špici.

sno da od njega neće biti ništa. Volio bih da je čuje, a možda i otpjeva Tom Vejts. Majka i baka više su voljele Elvisa i The Queen, tako da kad čujem „These Are the Days of Our Lives“, obično se sjetim njih dvije.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „End of the Line“, Travelling Wilburys. „Remember to live and let live, it’s all right, the best you can do is forgive“ je fantastičan savjet za život, a ako se kraj svijeta bliži, nema onda boljeg društva od Džordža Harisona, Roja Orbisona, Džefa Lina, Toma Petija i Boba Dilana Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Kako je Potjeh tražio rakiju“ grupe Mašinko toliko je natopljena alkoholom, da je se bojim slušati dok vozim auto. Možda su Springstinove „Thunder Road“ i „Born To Run“ bolji izbor.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- Vjerojatno „Caroline, No“, The Beach Boys.

Vaša pjesma za karaoke?

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Suza za zagorske brege“

Zvonka Špišića i Ane Bešenić u izvedbi Vice Vukova, himna svih Zagoraca koji su otišli trbuhom za kruhom, pa tako i opisuje mog oca koji je otišao od kuće iz Donje Podgore u pravcu Zagreba. Ta pjesma ima u sebi suzdržanu, neizrečenu tragiku, jer koliko god se spominje povratak, iz kompletnog konteksta je ja-

- „Apaši“, BluVinil. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabirem Pola Makartnija, jer onda slušam skoro kompletne Bitlse, Wings, Fireman i njegovu solo karijeru. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Imam kompleksan odnos sa Branimirom Štulićem . Ne smatram da je precijenjen, samo sam jako ljubomoran na one koji uživaju u njegovim radovima. Vidim da ih muzi-

Četvrtak, 16. februar 2023. 20

f ilm muzi k a

„Posrnulom dudama“

Ukoliko ste u dilemi da li da pustite neki novi album, ili odete na koncert benda koji nijeste slušali do sada, provjeren „vodič“ su tekstovi Zorana Tučkara, novinara, saradnika portala Ravno do dna i koautora „Enciklopedije hrvatskog milenijskog rocka“. Njegove recenzije albuma, izvještaji o svirkama i koncertima, pomoći će vam da proširite znanje o muzici, žanrovima, muzičkoj istoriji i kontekstu u kom su umjetnici stvarali... ali i upoznate muzičke zvijezde iz regiona i svijeta. Garantujemo da će vam srce posebno „ugrijati“ podsjećanjem na muzičke legende koje nijesu sa nama. Zato, bez odlaganja, zavrtimo ploču i odvrnimo zvuk do maksimuma... Čeka nas luda rokenrol vožnja!

ka pogađa, a ja se tu osjećam kao netko tko ne razumije vic ili kog to ne dotiče. Povremeno si volim pustiti „Ravno do dna“, i to je izvrstan album, ali daleko je to od uživancije koju vidim kod Štulićevih fanova. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Kad je umro Tom Peti, osjetio sam kao da je otišao meni blizak prijatelj kojeg nikad nisam upoznao.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Imam problem sa „We’re OK“ benda Sleepyheads. Meni je to loš album, nije mi uvjerljiv, ali uživo izvedene pjesme zvuče izvrsno. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Mutno se sjećam Tine Turner u osnovnoj školi koja je zalutala kraj Džoa Dumarsa, Ajzeje Tomasa, NK Dinamo

Zagreb, Dražena Petrovića, Tonija Kukoča , Medžika Džonsona... U srednjoj nisam imao postere.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ne poznajem svijet bez Ričardsa u njemu, ne mogu toliko misliti unaprijed.

Serija idealna za kišni vikend?

- Za takve prilike više volim coming of age filmove: „Pelišky“, „Američki grafiti“, „Korak do slave“, „Sjajne zeznute godine“, „Pučka škola“, „Bosonog po strništu“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Dok sam se kao klinac smijao „Gruntovčanima“, pogotovo Dudeku, sada ih gledam i plačem nad njegovom suprugom Regicom. Ona je toliko sposobnija i bistrija, ali je žena i kao takva je u tradicionalnoj sredini gurnuta u treći red.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Nikad nisam shvaćao zašto „Zvonili ste, milorde“ nije svjetski hit. Ta serija ima sve: minuciozno razrađene karaktere, precizne radnje, jasan početak i kraj. Ne traje unedogled. Epizode su matematički zaokružene i nabijene emoci-

jama. Uz „Mućke“, to je serija koju mogu gledati uvijek.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Teoriju velikog praska“ sam prestao gledati jer mi se učinilo da je postala „Teorija prevelikog praska“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Smogovci“. Bila je sjajna serija koja je otišla k vragu u zadnjoj sezoni i postala ogledan primjer kako opijenost ratnim pobjedama utječe na čovjeka. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Zaželio sam se slike „Posrnule djevice sa velikim dudama“

Van Klompa iz serije „Alo, alo“. Toliko su je svi tražili, da se i meni rodila želja. Najdraži par iz serije?

- Džoel Flajšman i Megi O’Ko-

nel iz „Života na sjeveru“ („Northern Exposure“) imali su lijepu kemiju.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Gledam onu boemsku starudiju, tapete i televizor iz stana obitelji Troter iz „Mućki“ i mislim si zašto to nisam negdje „ubo“ na rasprodaji. To je najbolji ambijent za pisanje tekstova, vjerojatno zato što me podsjeća na formativne godine i estetiku u tom periodu, a kad ste u formativnim godinama, najspremniji ste za razmišljanje van uvriježenih okvira.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Najdraže mi je bilo kad bi se skompali i krenuli na onog velikog agresivnog psa. Milena

Zoran Tučkar: Kažu mu da podsjeća na Roba Gordona iz knjige i filma „High Fidelity“

ČAVIĆ

Maja Anastasova

kalendar

Sada, dame i gospodo, prije nego što vam kažem više, pokazaću vam najstrašniju, najveću stvar koju ćete za života vidjeti... Tako narator Njujorku i ostatku svijeta prvi put najavljuje Konga; kao osmo svjetsko čudo, kao kralja svog svijeta koji je u modernoj civilizaciji samo zatočenik. U tom momentu režiser Merijan Si Kuper mogao je samo zadovoljno trljati ruke; na premijeri prvog „King Konga“ prije devet decenija, 2. marta 1933, pred njegovim junakom filmska publika nije mogla ni trepnuti.

Osjećaj krivice

Kuper se tada samo smješkao pred svim tim naivčinama. Jer, njegov život bio je strašniji i veći od svega prikazanog na filmskoj traci.

Na stranu sve priče o „King Kongu“ kao filmu koji je Holivudu otkrio moć specijalnih efekata i novu dimenziju spektakla; sve se to ispere u sokoćalu tehnološkog napretka... Ostaje važnija druga činjenica: Kuperov original bio je i ostao trajno jezovit film. Bez greške nad njim je sjenka nečeg zlokobnog, iščašenog.

Gledaoci, isti oni koji su se Konga prvo plašili, pa se gadi-

„King Kong“ avanturiste i ratnog heroja

Merijana Si Kupera slavi 90. rođendan

Stvarnost na vrhu Empajer stejt bildinga

Na stranu sve priče o filmu koji je Holivudu otkrio moć specijalnih efekata i novu dimenziju spektakla; sve se to ispere u sokoćalu tehnološkog napretka...

Ostaje važnija druga činjenica: ovo je trajno jezovito filmsko iskustvo

li, pa uživali u ljudskoj nadmoći nad titanskim primatom – sa projekcije su odlazili s osjećajem krivice. A iznad svega – sa jezom. Filmski strah vrijeme tako lako pregazi, ali to nešto jezivo perfektno polaže sve te-

stove vremena. E, takvo je filmsko iskustvo prodavao Kuper. Merijan Si Kuper bio je lik koji ni pred kim, pa ni u holivudskom svijetu, nije imao potrebu da se dokazuje. Jer, imao je životno iskustvo ratnog he-

roja i mučenika kakvo niko nije mogao da zamisli. U sovjetskom ratnom logoru 1921. proveo je devet mjeseci. Prethodno, godinu i po bio je član dobrovoljačke pilotske eskadrile (!) Amerikanaca u poljskoj armiji, tokom Poljsko-sovjetskog rata...

Poljska eskadrila

Ali, krenimo redom: ratni avanturista sa Floride nakon srednje škole bio je ponosni stipendista Mornaričke akademije SAD. Izbačen je u godinama prije Prvog svjetskog rata, jer je, zamislite, „propagirao premoć nebeskog ratovanja i naoružanja“ (da, to piše u zvaničnom obrazloženju). Potom je bio pilot američke vojske pred kraj svjetskog rata, u onoj kratkoj romantičnoj eri „Crvenog barona“ i vitezova na nebu. U prvoj avionskoj nesreći, doživio je takav stres i traumu, da je potom morao mjesecima da ponovo, od nivoa početnika, uči da leti! Zatim je na ratištu u Francuskoj izveo uspješno ateriranje zapaljenog borbenog aviona i doživio teže povrede. I nakon svega toga – skupio petlju i prijavio se začuvenu „Košćuško“ eskadrilu u Poljskoj, za rat sa Sovjetima!

Po povratku iz zarobljeništva, radio je u noćnoj smjeni u Njujork tajmsu (što mu nije bio prvi novinarski posao), pa za jedan sedmičnik 1923. otputovao u Abisiniju, napravio reportažu i sprijateljio se sa princom

Četvrtak, 16. februar 2023. 22

pikabu.ru

Merijan Si Kuper, ratni heroj, pilot, novinar i režiser „King Konga“ warhistoryonline.com

Ras Tefarijem... Dakle, budućim carem Hajlem Selasijem, lično. I tek potom, slučajno, ušao u filmsku industriju.

I da: 1927. Kuper je bio jedan od osnivača „Pan Ameriken ervejsa“, dugo godina vodećom kompanijom avio saobraćaja na svijetu i nezvaničnom nacionalnom aviokompanijom SAD...

E, takvom ratnom heroju, novinaru, biznismenu i avanturisti moglo se dogoditi da osmisli i sa prijateljem Ernestom Šudsekom režira tako inovativan projekat kao što je „King Kong“. A sve – zbog jedne dječačke fascinacije. Sa šest godina poželio je da bude istraživač u Africi i Aziji, nešto kao moderni Indijana Džons. Gorile su mu bile posebna fascinacija. A ideja za film je direktno vezana za „Empajer stejt bilding“. Simbol Njujorka, tada freško i ubjedljivo najveća zgrada na svijetu, postala je poprište one kultne finalne scene Kongovog uspona i pada...

Merijan je prvo godinama tvrdio da je cijelu scenu na „Empajer stejt bildingu“ – sanjao. A potom kazao da mu je ideja sinula jednog jutra na ulici, kada je pogledao ka vrhu nebodera i vidio da se tuda „vrte“ mali avioni. „I za sekund sam poželio, da tamo vidim jednog kralja džungle sa njima u borbi“.

Kong je u filmu sasvim naivno „varijabilnih“ dimenzija: u džungli, recimo, visok je pet, a na kraju filma, spram proporcija oblakodera – do lijepih 30 metara. Autor je poželio nešto poput „humanoidne gorile“, na kraju je otprilike ispao kostim gorile sa malo manje dlaka...

Tadašnjem gledaocu, uz do tada neviđene specijalne efekte prije svega vezane za ,,pozadinsko platno“, sve je bilo novo i spektakularno, pa je gigantska gorila ledila krv u žilama. Prije nego što će, naravno, svima ukrasti srce. Ali, ne i jednoj filmskoj dami u nevolji (zvi-

jezda Fej Vrej) – jer njeno srce pripada Džeku Driskolu, junaku kog glumi Brus Kabot... Do tada potpuno anoniman momak, jer je radio kao liftboj dok ga Kuper nije zapazio i pozvao na audiciju!

Brigadni general

Kuper će tokom Drugog svjetskog rata, na misijama u Indiji i Indokini, dogurati do čina brigadnog generala vazduhoplostva. Sudiće se godinama oko prava na lik Konga (i dobiti, ali ne i na taj prvi, nezaboravni film). A tek i godinama nakon smrti 1973. njegovo djelo biće optuživano kao – latentno rasističko. Jer je, Bože moj, nekom na pamet palo da Kuperovu viziju Konga vidi kao personifikaciju nekih zaostalih ljudi iz Afrike.

Za života nije želio mnogo da govori o tome, što bi to njegov film mogao da simboliše. Insistirao je da tu nema ničega posebnog, bitnijeg od same radnje, priče o kralju džungle koji

je potpuno nemoćan u Njujorku. Potom je, već u zrelim godinama, kazao da je „Kong samo jedna naivna i primitivna sila koja, koliko god velika i strašna izgledala, u suštini nema šanse protiv moderne civilizacije“.

I tu se negdje krije istina o Kongu: o jednom titanu džungle, reliktu nevinijih vremena, koji strada u modernoj civilizaciji ne zato što želi da nekom učini zlo – već upravo zato što teži da čini dobro spram pravila svog svijeta. I tu Kuper otkriva koliko je zahuktala modernost stravična – jer efikasno i hladnokrvno melje sve ono što ne može da hvata korak za njom.

Znajući to, jasno je da je sa vrha „Empajer stejt bildinga“ režiser vidio i gorilu sa dječačkih slikovnica i posljednje vitezove među pilotima Prvog svjetskog rata... I zidine sovjetskog ratnog logora gdje je jednom, zbog nekih ideala, tamnovao. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 16. februar 2023. Kultni kadar iz završnice filma

kalendar Osamdeset pet godina od premijere

Eksplozija kraljevskog

U ovom ultimativnom predstavniku „screwball“ komedije, režiser nije bježao od mogućnosti da scenario i fotogra ja u jednom trenutku trpe od „preopterećenja“ elemenata

Odgovor na ekonomski šok tokom Velike depresije u Sjedinjenim Američkim Državama, Holivud je pronašao u komičnom podžanru simpatično nazvanom „screwball“. Na papiru, ovaj trend je započeo Frank Kapra spojivši Klarka Gejbla i simpatičnu Klodet Kolber u legendarnom filmu „It Happened One Night“ (1934). Ono što je započeo američki miljenik te ere, Hauard Hoks zapečatio je komedijom „Bringing Up Baby“ četiri godine kasnije.

Zgodne nezgode

Režiser je u tolikoj mjeri „pretjerao“ s apsurdnim elementima ogoljene komedije, da je film, premijerno prikazan 18. februara 1938, odmah stavljen na test.

„Bringing Up Baby“ sada ima kultni status, ali činjenica je da publici jeste bila potrebna određena količina strpljenja i prilagođavanja da bi ga zavoljela. I tako je Hoksova majstorija, uprkos nepravedno prilijepljenoj etiketi „izuzetno glup film“, uspjela da stigne do nečega što je američkoj javnosti dokazalo da su joj, sa vremena na vrijeme, potrebni filmski likovi koje fabula „komično dokrajči“.

Da su kultni sitkom „Friends“ i Ros (Dejvid Švimer) imali od koga/čega da pozajme ljubav jednog paleontologa prema sopstvenom poslu, dokazao nam je Hagar Vajld, jedan od scenarista i pisac istoimene kratke priče na kojoj je „Bringing Up Baby“ baziran. Na platformi vizuelno-komične perverzije u kojoj se ovaj američki filmski žanr razvi-

ja, pronalazimo vrlo slobod-

ne i Ketrin jednička filma), da sami kreiraju jedan od „najbržih“ i najsmješnijih filmova iz tog perioda. Sudar pogubljenog Granta, koji igra paleontologa što pokušava da kompletira brontosaurusa za muzej, i šarmante ali luckaste Hepbern (njena prva komedija), rezultira nizom zgodnih (ne)zgoda pod jakim svjetlom spontanosti i hemije glavnih protagonista.

Ovaj avanturistično-komični haos, koji se prelama u urnebesnom trenutku kada na veliku scenu nastupi leopard, kompleksna je podloga jednog gorko-pesimističnog filma kojeg efikasno reflektuju avanture u samo jednom danu našeg neodoljivog filmskog dua.

„Bringing Up Baby“ može nazvati ultimativnim predstavnikom „screwball“ kozbog toga što Hoks nikada nije bježao od bilo kakve mogućnosti u kojoj bi scenario i fotogra-

„preopterećenja“ elemenata. Na neki način to je rezultiralo dvosmislenim pogledom

Četvrtak, 16. februar 2023. 24

Leopard, ključni sastojak Hoksovog komičnog haosa Komedija u kojoj nema normalnih ljudi Skok upisan u istoriju američke kinematogra je billdamon.com pinterest.com yt.com

premijere Hoksove komedije „Bringing Up Baby“

kraljevskog apsurda

na tadašnji američki duh, koji je režiser koncizno upakovao u klaustrofobičnost kadrova, „lakog“ Granta i krajnje ekscentričnu Hepbern. Simpatičan prikaz (ne)konfliktnog scenarija, u kojem fascinacija jedne incidentne relacije dvoje ljudi upotpunjuje ne tako kompleksnu fabulu, sa ra-

prvoj polovini 20. vijeka. Kullja skup parodičnih scena u komediji „Bringing Up Baby“ tipičan je prikaz moći Hoksove film-

čudnjikavu matricu koja izvlači divlju i nemilosrdnu zabavu iz filmskih likova gurajući ih u najveću krajnost, odnosno u apsurdne i destabilizirajuće situacije.

Ipak, pitanje je kako bi sve to izgledalo da Hoks nije „nagurao“ vizuelne i „knjiške“ segmente tako usko, u sat i

42 minuta. Dok je ona strana koja predstavlja publiku bila krajnje zbunjena kompleksnim tonovima, ona uređivačko-kritička razumjela je vrlo dobro režiserov senzibilitet.

Zanimljiva tajna

I dok je film zahtijevao vremenski okršaj adaptivnosti,

zumijevanja.

u njemu nije bilo normalnih ljudi. Naučio sam u čemu sam pogriješio, više nikada neću praviti film u kojem su svi ludi - kazao je Hoks nekoliko decenija kasnije.

Mnogi se sada ne bi složili sa tim, jer upravo ta eksplozivna luckastost svih karaktera šalje

efektnu poruku. Što nas i dovodi do scenarija, pored glumačkog dua, najznačajnijeg elementa ovog uspješnog Hoksovog projekta. Pored Vajlda, koji je sa lakoćom uspio da pretvori svoju kratku priču napisanu za tadašnji popularni magazin „Collier’s“, Hoks je za ovaj apsurdni okršaj „dva leoparda“ doveo Dadlija Nikolsa, omiljenog igrača Džona Forda.

Scenario krije i jednu zanimljivu tajnu, plus otvara pitanje kojem se odgovor uopšte ne nazire – u jednoj od brojnih simpatičnih scena Grantov lik je, usljed spleta okolnosti, primoran da nosi negliže pozajmljen od Hepbern. Kada je u filmu upitan zbog čega to nosi, Grant je improvizovao. Odgovor je glasio: „Ne znam, možda sam odjednom gej“. S obzirom na to da je film sniman tridesetih, ostaje pitanje da li je Grant upotrebio izraz s istim značenjem koje ima sada. Kako god bilo, sjajna scena u kojoj skače u vazduh, upisana je u istoriju američke kinematografije. I dok su sofisticirani dijalog i spontanost Granta i Hepbern (za koju je uloga praktično napisana) sasvim sigurno dovoljni razlozi da se podsjetimo ove luckaste fabule 85 godina nakon holivudske premijere, značajno je podsjetiti takođe u kojoj mjeri ovaj film jeste pokazatelj Hoksovog kreativnog procesa. S obzirom na to da govorimo o jednoj od najznačajnijih figura američkog filma, koja je režiserskim hodnicima uspješno šetala od žanra do žanra, komedija „Bringing Up Baby“ markirala je Hoksovu karijeru kada mu je to bilo najpotrebnije.

25 Četvrtak, 16. februar 2023.

pronađe

nakon jeste da bilo

L. MURSELJEVIĆ

amazon.com

Keri Grant i Ketrin Hepbern u jednom od „najbržih“ lmova tridesetih

PODGORI č ARENJE

Obama i Grujičići

Udarni jutarnji vikend termin na CNN i jedan novinar crnogorskog porijekla ovih dana pita Ameriku: mjesečare li to njihove Sjedinjene Države pravo u Treći svjetski rat? Zbog čega Tramp želi da se gospođa Hejli kandiduje na stranačkim izborima?

Pa još analizira: kakvu je to neiznuđenu grešku ovih dana napravio Džo Bajden; ima li pravo jedna NHL zvijezda hokeja na ledu da bojkotuje proslavu „Prajda“; pa i presudu za ubistvo drugog stepena u zajednici Afroamerikanaca u Memfisu... E da, prađed mu je bio lični obućar kralja Nikole! Majkl Smerkoniš je najveća faca među novinarima našeg porijekla i ako nijeste čuli za njega, izvjesno znači i da ne pratite američku politiku na dnevnom nivou. Bivši republikanac bio je prvi radijski reporter koji je intervjuisao Baraka Obamu nakon što je izabran za predsjednika Amerike! I bio je to prvi od njihovih sedam intervjua

tokom dva predsjednička mandata. Dalje: takođe je intervjuisao i predsjednike Kartera i Klintona, pa oba Buša. Pa aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena tokom potpredsjedničkog mandata. Pa potpredsjednike Dika Čejnija, Al Gora... Smerkoniš, lik koji subotom u devet ujutro po njujorškom vremenu na CNN vodi „Smerconish“ šou –takođe je i kolumnista nedjeljnog izdanja

„The Philadelphia Inquier“. I sa 60 godina tvrdi da je „već intervjuisao svakog kog je poželio, osim Lerija Dejvida, kreatora omiljenih serija „Seinfeld“ i „Curb Your Enthusiasm“.

Ma, dovoljno da podvučemo ono o „najvećoj faci među...“

– i, eto, dodamo da je čoek stigao i do doktorskog zvanja u pravničkoj struci. Majkl je na američkoj medijskoj sceni trenutno i jedan od najpoznatijih sinova Filadelfije – rođen u Dojlstaunu, nekih 40 kilometara od centra milionskog grada u Pensilvaniji...

Zaglavi se

E, tu dolazimo do onoga da su Smerkonišu korijeni vrlo bitni. Tata Volt je porijeklom iz Galicije, neđe na granici Poljske i Ukrajine. Prezime mame Florens je Grovič. Đed Nikola je 1925. pri dolasku u SAD, u onom čuvenom imigracionom centru na ostrvu Elis kroz koji su prolazili svi doseljenici – promijenio prezime u Grovič. Prezivao se, prije toga – Grujičić. Amerikanci u žurbi nijesu znali ni pravilno zapisati, a kamoli izgovoriti takvo prezime – i ostade Grovich. Ne jednom i javno, recimo u intervjuu za „Dallasnews“, Smerkoniš se ponosio detaljima iz porodične istorije. Recimo, time da su zabilježena i zapamćena imena roditelja njegovog đeda Nikole Grujičića – Marko i Plana. Pa da je baba Vukica (Viktorija), Nikolina žena, rođena Ivanišević sa Cetinja... A da je upravo njen otac Milo bio onaj lični knjažev i kraljev obućar. U istom intervjuu, Smerkoniš je otkrio da su Smerkoniši i Grujičići – Groviči imigrirali u isti provincijski dio na sjeveroistoku Pensilvanije... Da je đed

Nikola morao žestoko raditi, da bi obezbijedi dolazak žene u Ameriku, nakon dvije godine... E da, mnogo mu je bilo bitno i da istakne – da od dana stupanja na američko tlo, obje porodice nijesu prekršile ni imigrantski, ni druge zakone. Majkl Smerkoniš, kao mladić i zbog očevih uvjerenja i konekcija, ušao je u politiku preko Republikanske partije. Nezadovoljan liderstvom mlađeg Buša, razočaran zbog spoljne politike i godinama neuspješnog „lova“ na Osamu Bin Ladena – potpuno neočekivano podržao je Demokratu Obamu na predsjedničkim izborima 2008... Dvije godine kasnije odrekao se bilo kakve partijske pripadnosti; u medijskom svijetu uživa reputaciju nezavisnog novinara. Koji je, na kraju, isticao i da je ponosan što 2016. nije izašao na Tramp – Hilari izbore...

A ta crnogorska konekcija koja mu je vrlo bitna može biti sjajan povod, da uz tekstove i programe Majkla Smerkoniša polako hvatate zalet – za rolerkoster novog američkog izbornog ciklusa. Stojan

Četvrtak, 16. februar 2023. 26

Crta: Srđan Ivanović

STAMENIĆ

Smerkoniš i Obama 2012. u Bijeloj kući

wikimedia.org

Ironija meksičkog sna

Fond za globalna ljudska prava (Fund For Global Human Rights), koji od osnivanja 2002. okuplja prominentne aktiviste i donatore da bi pružio pomoć onima kojima je najpotrebnija, posebno u onim udaljenim i „zaboravljenim“ mjestima - često koristi moć umjetnosti za prenošenje važnih poruka. U moru opcija koje je koristio u posljednje dvije decenije, dokumentarnom fotografijom ostvarivao je najbolje rezultate. Brojni aktivisti iz lokalnih zajednica pridružili su se Fondu zahvaljujući umjetnosti i doprinijeli njegovoj efikasnosti dijeljenjem fabula lične prirode. London je desetak puta bio domaćin ovoj specifično-ciljanoj umjetnosti, za koju se uvijek pažljivo bira lokacija kako bi se prenijela adekvatna poruka. Tako je izložbu dokumentarne fotografije Alehandra Kartahene „Suburbanizacija života nije rješenje“ Fond nedavno pozicionirao u centar urbanog Kamdena, pa su „obični“ prolaznici vidjeli kako izgleda život „običnih“ putnika na jednom od centralnih puteva Montereja, drugog najvećeg grada Meksika.

Godine 2011. i 2012, Karthena je fotografisao kamione koji prolaze ispod nadvožnjaka prenoseći specifičnu vrstu „tereta“: radnike koji spavaju po-

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Izložba fotografija

Alehandra Kartahene otvorila je niz prijeko potrebnih konverzacija koje se moraju povesti na globalnom nivou, u kontekstu narušenih ljudskih prava

red alata, merdevina, konopca na putu do posla u jutarnjim časovima. Specijalnom vrstom socijalne fotografije („carpooling“), uveo je prolaznike u kompleksan način života prigradskog stanovništva u krajnje opasnom ćošku planete. Iako, na prvi pogled, ovaj fotografski serijal može djelovati jednostavno, istina je da otvara niz prijeko potrebnih konverzacija koje se moraju povesti na globalnom nivou, u kontekstu narušenih ljudskih prava. Kao što je i autor naglasio, ovaj socijalno-ekonomski fotografski serijal poseban je odgovor na ironiju „meksičkog sna“. Fragmentovane kompozicije reflektuju zastrašujuću realnost sa kojom se suočava veliki broj zajednica, na čiji način života direktno utiče prilagođavanje usporenoj urbaniziciji.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

ISSN 2957-2800

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan Stamenić

LONDON CALLING

Radnici iz Montereja – specifičan kamionski „teret“ u fokusu izložbe