Dnevni list Pobjeda 15.02.2023.

Srijeda, 15. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20557 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

MREŽA MALIGNOG UTICAJA MOSKVE: Slučaj Moldavije

Da li su Rusi u Kišinjevu spremali scenario kao u Podgorici 2016. godine?

Izvjesno je da za sada ne postoje dokazi da su neki državljani Srbije ili Crne Gore, preko ruskih obavještajnih struktura, bili angažovani iz Kremlja da učestvuju u destabilizaciji političke situacije u Moldaviji. Ali, dovoljno je vratiti se šest godina unazad, na slučaj pokušaja terorizma u Crnoj Gori oktobra 2016. godine, da bi se vidjelo kako funkcioniše ruski GRU u pokušajima izvođenja političkih prevrata, ali i uočiti da je isti ruski agent, Vladimir Popov, svojevremeno djelovao – baš u Ukrajini!

Preminuo Mićo Orlandić, dugogodišnji političar i društveni radnik

Odlazak jednog od utemeljivača socijaldemokratije

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SKANDALOZNO: Odgovor Republičke izborne komisije Srbije pokazao da je lider Pokreta „Evropa sad“ obmanuo javnost kada je kazao da nema prijavljeno prebivalište u Srbiji, za danas zakazana sjednica DIK-a o tom slučaju

Spajić je morao imati i

Po crnogorskom Zakonu o državljanstvu, svaki crnogorski državljanin koji je stekao državljanstvo druge države nakon 3. juna 2006. godine po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. MUP je dužan da, shodno članu 24 i 31, provjeri i ako utvrdi da je srpsko državljanstvo stekao nakon 3. juna 2006. godine, pokrene postupak oduzimanja i oduzme Spajiću crnogorsko državljanstvo po sili zakona – pojasnio je Bojan Bugarin. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima Pobjede, ista većina koja je poslala zahtjev RIK-u, ukoliko Spajić ipak preda kandidaturu za predsjedničke izbore, glasaće da se ona i odbije pa lideru „Evrope sad“ neće biti potvrđena kandidatura

Zbog skandaloznog targetiranja pokrenuti pravosudni procesi protiv Balkanske istraživačke mreže u BiH i odgovornih u Crnoj Gori

Podnijete tužbe za klevetu protiv BIRN-a u Sarajevu, u Podgorici protiv Jovanović i Tomović

I aktuelni direktor To Montenegra i Budvanska rivijera se pozivaju na isti član Zakona o radu

Oštre poruke iz Sekretarijata Energetske zajednice zbog nedavno usvojenih izmjena Zakona o energetici i Zakona o industrijskim emisijama

Lorkovski: Nije isključeno pokretanje pravnih akcija protiv Crne Gore

Radović se poziva na stav 6 člana 21 Zakona o radu gdje se kaže da lice za čijim je angažmanom prestala potreba ima obavezu da godinu ne prihvati angažman u državnoj firmi ako je uzeo otpremninu, a bord Budvanske rivijere na stav 7 koji kaže da je taj rok pet godina, ukoliko je sporazumno raskinut ugovor o radu

STR. 4. i 5. Maja Sandu

STR. 7.

STR. 6. i 7.

STR. 2. i 3.

SKANDALOZNO: Odgovor Republičke izborne komisije Srbije pokazao da je lider Pokreta kazao da nema prijavljeno prebivalište u Srbiji, za danas zakazana sjednica

PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije obavijestilo je Republičku izbornu komisiju te države da lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić ima prijavljeno prebivalište u Beogradu, u opštini Zvezdara, Ulici Topalovićeva broj 4. Ukazali su i da, sa druge strane, predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić 10. februara 2023. godine nije bio upisan u evidenciji prebivališta i boravišta tog resora.

Republička izborna komisija Srbije zatražila je te podatke od MUP-a na zahtjev Državne izborne komisije Crne Gore. DIK je, prethodno, obavijestila kolege u Srbiji da Mandić i Spajić namjeravaju da se kandiduju za predsjedničke izbore i zatražila podatke o tome da li su oni upisani u birački spisak Srbije i – ako jesu – na kojem mjestu ostvaruju biračko pravo i na kojoj adresi imaju prijavljeno prebivalište. – Na osnovu podataka iz dostavljenog akta i javno raspoloživih informacija provjerom kroz elektronsku evidenciju prebivališta i boravišta građana ovog ministarstva na dan 10. 2. 2023. godine, utvrđeno je da se lice Andrija Mandić ne nalazi u istoj. Takođe Vas obavještavamo da lice Milojko Spajić, uvidom u navedenu evidenciju, ima prijavljeno prebivalište u Beogradu, opština Zvezdara, Ulica Topalovićeva broj 4 – navodi se u odgovoru MUP-a Srbije. U zahtjevu koji je dostavila Republičkoj izbornoj komisiji Srbije, crnogorska Državna izborna komisija navela je da najave kandidatura ukazuju na osobe koje biračko pravo ostvaruju u susjednoj državi i tamo imaju prijavljeno prebivalište, a podsjetili i da su dužni da se o kandidaturama izjasne 48 sati od podnošenja.

OBMANE

Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima Pobjede, ista većina koja je poslala zahtjev RIK-u, ukoliko Spajić ipak preda kandidaturu za predsjedničke izbore, glasaće da se ona i odbije. Obavještenjem srpskog MUP-a da Spajić ima prebivalište u Beogradu potvrđeno je i pisanje Pobjede. Naš list je, još aprila 2021. godine, objavio da je Spajić tada, pored crnogorskog, imao i srpsko državljanstvo i prebivalište –u Podgorici i Beogradu na adresi Topalovićeva broj 4.

Međutim, osim što je kršio zakon, Spajić je u više navrata i obmanjivao javnost negirajući da ima prebivalište u Srbiji.

Tako je, nakon sjednice Glavnog odbora Pokreta „Evropa sad“ koja je održana 4. februara, na pitanje da li ima prebivalište u Srbiji kazao da ne razumije „toliku opsesiju Srbijom“, kao i da je to zemlja u kojoj nikad nije živio.

– Podržavam Državnu izbornu komisiju da kontaktira DIK

Spajić je morao imati i srpsko državljanstvo

Po crnogorskom Zakonu o državljanstvu, svaki crnogorski državljanin koji je stekao državljanstvo druge države nakon 3. juna 2006. godine po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. MUP je dužan da, shodno članu 24 i 31, provjeri i ako utvrdi da je srpsko državljanstvo stekao nakon 3. juna 2006. godine, pokrene postupak oduzimanja i oduzme Spajiću crnogorsko državljanstvo po sili zakona – pojasnio je Bojan Bugarin. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima Pobjede, ista većina koja je poslala zahtjev RIK-u, ukoliko Spajić ipak preda kandidaturu za predsjedničke izbore, glasaće da se ona i odbije pa lideru „Evrope sad“ neće biti potvrđena kandidatura

unutrašnjih poslova kakve su njihove nadležnosti i kakve korake će preduzeti, ali odgovor do zaključenja jučerašnjeg broja nijesmo dobili.

Ekspert za statusna pitanja stranaca i migranata Bojan Bugarin kazao je Pobjedi da je upravo Ministarstvo unutrašnjih poslova sada nadležno da pokrene postupak provjere i utvrdi sve činjenice i okolnosti u vezi sa prebivalištem, ali i državljanstvom Spajića.

MUP DA POKRENE POSTUPAK

Singapura, gdje sam privremeno boravio pet i po godina, DIK Japana, gdje sam boravio šest godina, DIK Francuske, gdje sam boravio dvije godine, DIK u Americi, gdje sam bio oko godinu – rekao je tada Spajić. To je, istoga dana, ponovio gostujući u dnevniku Televizije Vijesti. – Ja kao većina građana Crne Gore jako se lijepo osjećam u nama bliskoj Srbiji i to je jedna

činjenica. Ali, sa druge strane, ja sam rekao da nikad nijesam živio u Srbiji. Boravio sam u Singapuru pet i po godina, u Japanu šest godina, u Francuskoj sam bio skoro dvije godine. Tako da uvijek sam bio na nekoj radnoj viziji ili školskoj viziji, uvijek su to bila privremena boravišta, odnosno uvijek sa mišlju da ću se vratiti u Crnu Goru da doprinesem društvenom i ekonomskom razvoju naše države. Tako da ni-

kad nijesam ni sumnjao da ću to da uradim, tako da moje stalno boravište, odnosno stalni boravak je uvijek bio vezan za Crnu Goru – ustvrdio je Spajić.

Nakon što je Republička izborna komisija Srbije dostavila podatke koji pokazuju da Spajić nije govorio istinu, Pobjeda je pokušala da ga kontaktira, ali on nije odgovarao na naše pozive i poruke.

Pitali smo juče i Ministarstvo

Suljević: MUP da djeluje proaktivno

– Državna izborna komisija je kolektivni organ koji odlučuje većinom glasova, i nezahvalno je unaprijed govoriti o onome što bi mogao biti epilog dopisa

Republičke izborne komisije Srbije – kazao je Pobjedi saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje, član DIK ispred NVO sektora Damir Suljević.

Ukazao je i da DIK još uvijek ne može zauzeti poziciju u odnosu na kandidaturu Spajića, jer ona još uvijek nije formalno predata.

– Ipak, već sada je jasno da će ukoliko i kada ta kandidatura bude predata biti otvoren veliki broj pitanja koja će DIK morati da riješi – istakao je Suljević. Naglasio je i da je sada ključna odgovornost na Ministarstvu unutrašnjih poslova koje, kako je rekao, mora djelovati proaktivno.

Bugarin je ukazao da su srpski propisi vezani za prebivalište, slični crnogorskim. – Sama činjenica da ima prebivalište amplicira da ima i srpsko državljanstvo. Ne bi mogao imati prijavljeno prebivalište, ako nije imao državljanstvo. Isto kao i u Crnoj Gori. Shodno crnogorskim zakonima, prebivalište u našoj državi može imati samo crnogorski državljanin. Stranac ne može imati prebivalište, on može, shodno Zakonu o strancima, imati stalni ili privremeni boravak. Ista je situacija i u Srbiji – prebivalište može imati samo srpski državljanin –istakao je Bugarin. To pokazuje i srpski Zakon o prebivalištu i boravištu građana. On u članu 2 propisuje da pravo na prebivalište u Republici Srbiji imaju svi građani Srbije koji stalno žive na teritoriji Srbije, a u članu 3 pojašnjava da se riječ građanin u tom aktu odnosi na državljanina Republike Srbije.

– Naime, s obzirom na veliku pažnju javnosti u slučaju Spajića koji namjerava da se kandiduje za najvišu državnu poziciju, MUP bi trebalo da provjeri ove informacije i utvrdi činjenično stanje, posebno kad je riječ o evidencijama koje se kod tog organa vode, a na osnovu kojih će se u konačnom izdavati uvjerenja neophodna za Spajićevu kandidaturu. Na taj način se blagovremeno mogu otkloniti sve sumnje i moguće komplikacije i ostaje da se vidi koliko će MUP doprinijeti razrješavanju mogućeg problema – poručio je Suljević.

Kako srpsko Ministarstvo unutrašnjih poslova nije dalo podatak i da li Spajić ima državljanstvo te države, dodao je Bugarin, sada je zadatak crnogorskog

MUP-a da pozove Spajića i pokrene postupak u kojem će utvrditi da li je i kada stekao sprsko državljanstvo.

– Jer po crnogorskom Zakonu o državljanstvu, svaki crnogorski državljanin koji je stekao državljanstvo druge države nakon 3. juna 2006. godine po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. MUP je dužan da, shodno članu 24 i 31, provjeri i ako utvrdi da je srpsko državljanstvo stekao nakon 3. juna 2006. godine, pokrene postupak oduzimanja i oduzme Spajiću crnogorsko državljanstvo po sili zakona – pojasnio je sagovornik Pobjede.

Podsjetio je i da je MUP u periodu od 2008. do 2021. godine pokrenuo oko 1500 postupaka za oduzimanje crnogorskog državljanstva po sili zakona, po službenoj dužnosti i naglasio da bi identično trebalo da postupi u slučaju Spajića.

– MUP treba da pokaže snagu i da pokaže da poštuje zakon koji je jednak prema svima – bez obzira da li su to obični građani, kandidati za predsjednike, predsjednik vlade – niko nije iznad zakona – kategoričan je Bugarin.

Kazao je i da će, ukoliko MUP utvrdi da je Spajić državljanstvo Srbije stekao nezakonito, on biti diskvalifikovan iz trke za predsjednika, ali i rekao da ga sama

Dopis RIK-a našem DIK-u kojim se potvrđuje da je Spajić obmanuo javnost

Marijana Laković-Drašković

M. BABOVIĆ

Pokreta „Evropa sad“ obmanuo javnost kada je izborne komisije o tom slučaju

Mugoša: O kandidaturi odlučiće DIK

Državna izborna komisija održaće danas sjednicu na kojoj će, između ostalog, razgovarati i o potencijalnoj kandidaturi Milojka Spajića za predsjednika Crne Gore, kao i odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u kojem se navodi da Spajić ima prebivalište u Beogradu. Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je kratko Pobjedi da će pitanje kandidature Spajića biti predmet odlučivanja na sjednici Komisije.

– Da podsjetim da Spajić nije zvanično ni kandidat, tako da ne bih komentarisao hipotetičke situacije – rekao je Mugoša.

Konjević: Ustavno i zakonski Spajić ne može biti kandidat

Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković reagovali su nakon što je objavljena informacija da Milojko Spajić ima prijavljeno prebivalište u Beogradu.

– Možeš varati neke ljude neko vrijeme, ali ne možeš varati sve ljude sve vrijeme – napisao je Vuković u objavi na Tviteru.

Konjević je, sa druge strane, ukazao da ta činjenica ustavno i zakonski onemogućava Spajića da bude kandidat na predsjedničkim izborima.

– Na stranu što nije govorio istinu i što je obmanjivao javnost duži period. Ovo je i potvrda da je Spajić državljanin Srbije suprotno crnogorskom Ustavu – istakao je Konjević.

Ivanović: Spajić ostaje kandidat

Portparol Pokreta „Evropa sad“ Filip Ivanović kazao je da će Spajić ostati kandidat te stranke za predsjedničke izbore.

– To će tako ostati, ne zato što je to naš stav, nego i jer će to potvrditi DIK. Ja nijesam siguran da je informacija od RIK-a Srbije, koju su danas objavili mediji, stigla u DIK ili je to procurjelo od srpskog MUP-a do DIK-a. Ali mogu da potvrdim da Spajić ispunjava sve propise da bi se kandidovao za predsjednika – istakao je Ivanović. Kazao je i da će se Spajić oglasiti narednih dana.

državljanstvo te zemlje, zbog čega bi Ministarstvo unutrašnjih poslova trebalo da pokrene postupak ispitivanja i ukoliko utvrdi, oduzme crnogorsko državljanstvo. – Državna izborna komisija je već preduzela jedan korak – oni su se obratili organima Republike Srbije i ovo obavještenje je došlo na njihov zahtjev. Očekujem i da će se u skladu sa tim odgovorom odrediti i donijeti odluku. Ali, bitno je reći da činjenica da Spajić ima prebivalište pokazuje da on vjerovatno ima i državljanstvo Republike Srbije. Dvojno državljanstvo ne može imati i u tom slučaju MUP bi trebalo da pokrene postupak oduzimanja državljanstva – ako postoji dvojno – istakao je Radulović.

Preminuo Mićo Orlandić, dugogodišnji političar i društveni radnik

Odlazak jednog od utemeljivača socijaldemokratije

BAR - Nakon duge bolesti juče je preminuo Mićo Orlandić, istaknuti političar, društveni i javni radnik Bara i Crne Gore, jedan od utemeljivača socijaldemokratije u državi.

Rođen je 1956. godine u Baru, gdje je završio osnovnu i srednju školu, a nakon toga Fakultet političkih nauka u Beogradu.

Političku karijeru započeo je 1983. kao predsjednik Opštinske konferencije Saveza socijalističke omladine Bara, potom je bio član Predsjedništva Opštinske konferencije Saveza komunista Bar, pa izvršni sekretar Opštinske konferencije Saveza komunista Bar. Nakon uvođenja višestranačkog sistema bio je predsjednik Nezavisne organizacije komunista Bar koja je postala dio Saveza reformskih snaga CG. Među osnivačima je Socijaldemokratske partije Crne Gore

u junu 1993. godine. Učestvovao je 2015. godine i u formiranju Socijaldemokrata Crne Gore, a bio je i dugogodišnji predsjednik Opštinskog odbora Socijaldemokrata Bara. Orlandić je bio dugogodišnji poslanik u Skupštini Republike Crne Gore, član Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, te Odbora za antikorupciju. Obavljao je funkciju ministra bez portfelja u Vladi Republike Crne Gore od 2001. do 2005. godine, bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova u Vladi Republike Crne Gore, te direktor Uprave za nekretnine. Obavljao je dužnost potpredsjednika Skupštine opštine Bar i odbornika u Skupštini opštine Bar, a direktor JP Kulturni centar u Baru bio je od 1991. do 1996. godine. Upravo njegovom zaslugom, Ljetopis je zauzeo mjesto na kulturnoj

Evropski komesar za proširenje kazao da Crna Gora tri godine ne napreduje na putu ka EU

Orlandić

mapi Crne Gore, dijelom i zbog toga što je u periodu ludila balkanskih ratova bio otvoren za slobodomisleće umjetnike iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Orlandić je bio utemeljitelj i direktor izdavačke kuće ,,Conteco“.

Posljednja javna funkcija Mića Orlandića bila je na mjestu predsjednika Skupštine opštine Bar u julu 2018. Na čelu lokalnog parlamenta, kao nosilac liste Socijaldemokrata na izborima, bio je do decembra 2020.

Iza njega je ostala supruga Biljana, sin Danilo, kćer Danijela i četvoro unučadi. Sahrana Mića Orlandića biće obavljena u četvrtak, u 15 sati, u selu Seoca, u Crmnici. R. P.

činjenica da ima prebivalište u Beogradu formalno-pravno ne onemogućava da se kandiduje za predsjednika države. – Ako posmatrate Ustav i zakon, nijedan pozitivno-pravni propis nema odredbu koja eksplicitno propisuje da će neko izgubiti pravo da se kandiduje ukoliko se ispostavi da, osim u Crnoj Gori, ima i prebivalište u drugoj državi – pojasnio je Bugarin.

Međutim, ponovio je da je sada „loptica“ u rukama MUP-a, dok, sa druge strane, postupanje Državne izborne komisije ima moralnu, etičku težinu. – Pitanje je koliko je etički i moralno od strane predsjedničkog kandidata da sakriva podatke –rekao je.

ZAKONODAVSTVO

Da to što Spajić ima prebivalište u Beogradu implicira da ima i srpsko državljanstvo, ukazala je i advokatica Marijana Laković-Drašković.

– Analogno kao i u zakonodav-

stvu Crne Gore, tako i u zakonodavstvu Republike Srbije, jedino domaći državljanin može imati prebivalište, dok stranac može imati privremeni ili stalni boravak. S tim u vezi, očekujem da će Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore pokrenuti upravni postupak kako bi se utvrdilo da li gospodin Spajić ima državljanstvo Republike Srbije, i ako ima kada ga je stekao. Dakle, ako ga je stekao nakon 3. juna 2006. godine po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo – naglasila je Laković-Drašković za Pobjedu. Zbog kratkih rokova za sprovođenje izbornih radnji, dodala je, jedino utvrđivanjem činjeničnog stanja, donošenjem zakonitih odluka i preduzimanjem adekvatnih mjera, Ministarstvo može doprinijeti zakonitom sprovođenju predsjedničkih izbora. Advokat Veselin Radulović takođe je kazao Pobjedi da činjenica da Spajić ima prebivalište u Srbiji implicira da ima i

Situacija sa Spajićem, dodao je, ukazuje na problem da MUP nije vodio adekvatne provjere prebivališta, ali i na problem koji Crna Gora ima sa biračkim spiskovima.

Osim što smo pisali da je Spajić u aprilu 2021. godine imao prijavljeno prebivalište u Srbiji, Pobjeda je objavila i da je nezakonito stekao srpsko državljanstvo.

Prema podacima našeg lista, Spajić je rješenjem MUP-a Srbije Beograd broj 204-1-27301/08 od 27. 11. 2008. godine, koje je uručeno 27. 11. 2008. godine, primljen u državljanstvo Srbije dana 25. januara 2009. godine. Time što je državljanstvo stekao nakon 2006. godine, Spajić je prekršio Zakon o crnogorskom državljanstvu koji ne omogućava dvojno državljanstvo sa Srbijom, a u članu 24 jasno stoji da punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. Izuzetak su oni koji su stekli srpsko državljanstvo prije juna 2006. godine. Željka ZVICER

Varhelji:

se vanrednim izborima ovog proljeća

BRISEL - Crna Gora, nažalost, već tri godine ne napreduje u pristupnom postupku EU, konstatovao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji koji je juče pred europarlamentarcima kazao da očekuje vanredne izbore na proljeće.

On je kazao da je Crna Gora otvorila najveći broj poglavlja što se tiče institucionalnog dijela i da smo zaista bili lideri u pristupnim pregovorima.

– Nažalost, s obzirom na unutrašnju političku podjelu u Crnoj Gori, nije se uspjela utvrditi jasna vladina većina, te nije ostvaren napredak u pristupnim pregovorima – istakao je Varhelji.

Ukazao je na to da se u crnogorskom parlamentu usvajaju iz-

mjene i dopune zakona koje su protivne mišljenju Venecijanske komisije i da se time ne približavamo ostvarenju ključnih prioriteta.

– Sljedeći korak za Crnu Goru je ispunjavanje unutrašnjih mjerila za pravnu državu, dakle klaster broj jedan – podvukao je Varhelji.

Varhelji je ocijenio da je ,,Otvoreni Balkan“ dragocjena inicijativa.

– Ta inicijativa dolazi iz regiona i trebalo bi da stvori evropske uslove unutar regiona - zato je važno da se ostvari. Naš izvorni plan bio je zajedničko regionalno tržište, ali naišli smo na poteškoće, pa smo morali onima koji žele napredovati prepustiti da to naprave – rekao je Varhelji. R.U.-I.

Vlahović: Varhelji bi

trebalo da se suzdrži od hvaljenja „Otvorenog Balkana“, to nije stav EU

Diplomata i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora

Miodrag Vlahović reagovao je na navode evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija koji je kazao da ,,Otvoreni Balkan“ predstavlja dragocjenu inicijativu.

– Gospodine Varhelji, nakon svih ovih godina i Vaših sumnjivih aktivnosti, koje su sada predmet određene istrage, bilo bi od pomoći da se uzdržite od hvaljenja takozvanog „Otvorenog Balkana“ – napisao je Vlahović u objavi na Tviteru. On je poručio da to nije stav Evropske unije.

Lider Demosa još sanja da će sjesti u Abazovićevu fotelju

Lekić: Uskoro ću saopštiti volju većine

PODGORICA - Lider Demosa Miodrag Lekić, iako je 4. januara, u ulozi mandatara za sastav 44. vlade, nakon neuspješnih pregovora razočarano saopštio da „vlade neće biti“, juče je ponovo pokazao da još uvijek sanja da zasjedne u Abazovićevu fotelju. Kazao je da „ove sedmice završava fazu konsultacija za konstituisanje nove vlade političkih snaga izborne većine 2020. godine“.

- Iste one većine koja me je izabrala za mandatara, što je potvrđeno na sjednici Skupštine Crne Gore 29. decembra 2022 - rekao je Lekić. Lekić je kazao da će javno saopštiti precizan i definitivan odgovor na pitanje da li definitivno postoji ili ne volja svih 41 poslanika za formiranje nove vlade.

- Eventualnom saglasnošću svih, koja je do sada, nažalost, izostala od dijela stranaka, pristupio bih daljoj proceduri formiranja vlade. Time bi se privelo kraju djelovanje aktuelne vlade ograničenog karaktera, koja uprkos tome nastavlja sa javno kompromitujućom politikom zapošljavanja u državnim institucijama, iz redova svojih partijskih, nacionalnih i klijentelističkih komponenti - naveo je Lekić. R. P.

Bojan Bugarin

Mićo

Nadam

MREŽA MALIGNOG UTICAJA MOSKVE: Slučaj Moldavije

PODGORICA/KIŠINJEV

- U poneđeljak 13. februara, istog dana kada je predsjednica Moldavije Maja Sandu objavila alarmantnu informaciju o postojanju subverzivnog plana Moskve za rušenje moldavskog rukovodstva, u koji su navodno bili uključeni i pojedini državljani Srbije i Crne Gore, granična policije Moldavije zaustavila je jednu grupu navijača srpskog fudbalskog kluba ,,Partizan“ i naložila im povratak za Srbiju.

Akcija Ministarstva unutrašnjih poslova Moldavije i moldavske obavještajne službe (SIS) bila je, kako ocjenjuju zapadni mediji, ,,preventivnog tipa“.

Zabrana navijačima Partizana imala je za cilj da se spriječi ulazak stranih državljana u Moldaviju da ne bi postojala mogućnost, kako je dan ranije najavila predsjednica Sandu, ,,da, u saradnji sa ruskim faktorom i njima lojalnim ljudima u zemlji, izazovu proteste, sve u pokušaju da se legitimna vlada smijeni i stvori nelegalna vlada koju kontroliše Ruska Federacija“.

Zvanično, u Moldaviju se, na utakmicu Lige konferencija Šerifa i Partizana, uputilo svega dvanaest navijača srpskog kluba i to redovnom avio-linijom. U Kišinjevu su imali dodatne informacije i strahovali, nakon najave dolaska još dvije ili tri grupe ,,ultrasa“ 15. februara. Zato je Fudbalski savez Moldavije, po nalogu tamošnje bezbjednosne službe, donio odluku da se meč Lige konferencija odigra bez prisustva publike.

Prema informacijama koje su Pobjedi saopštila dva zapadna bezbjednosna izvora, prethodno je ukrajinska služba

Da li su Rusi u Kišinjevu spremali scenario kao u Podgorici 2016. godine?

Izvjesno je, dakle, da za sada ne postoje dokazi da su neki državljani Srbije ili Crne Gore, preko ruskih obavještajnih struktura, bili angažovani iz Kremlja da učestvuju u destabilizaciji političke situacije u Moldaviji. Ali, dovoljno je vratiti se šest godina unazad, na slučaj pokušaja terorizma u Crnoj Gori oktobra 2016. godine, da bi se vidjelo kako funkcioniše ruski GRU u pokušajima izvođenja političkih prevrata, ali i uočiti da je isti ruski agent, Vladimir Popov, svojevremeno djelovao – baš u Ukrajini!

grupe, koje su često organizovane kao navijači ili pravoslavna bratstva, pravi su regrutni centri za ljude spremne da budu dio specijalnih subverzivnih političkih operacija.

REAGOVANJA:

vjesnu dozu kritike. – Malo mi je to grubo zvučalo jer se stvara utisak da Crna Gora učestvuje u problemima koji postoje u Moldaviji.

bezbjednosti, nakon razmjene operativnih podataka sa zapadnim kolegama, upozorila vlast u Kišinjevu o planovima Moskve za destabilizaciju vlasti u Moldaviji. Prema tim operativnim saznanjima, ruska mreža malignog uticaja je godinama veoma raz-

granata u mnogim državama Jugoistočne Evrope, naročito na području Zapadnog Balkana.

Osim agenata GRU koji imaju svoje ispostave u mnogim evropskim državama - čak i velika odjeljenja specijalne jedinice 29155 u Francuskoj -

Navijačke vođe, kriminal i politika

Veze navijačkih grupa i njihovih vođa sa politikom i organizovanim kriminalom, te službama bezbjednosti na Zapadnom Balkanu posebno su se razvile koncem prošlog vijeka, kada je počeo „krvavi rasplet“ SFRJ, pa su tako lideri navijača postali značajni akteri i političkih planova. Svakako najpoznatiji je Željko Ražnatović Arkan – koji je od vođe „Delija“ (navijačka grupa FK Crvena zvezda), krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog vijeka, postao jedan od mafijaških vođa na Balkanu, komandant paravojnih formacija, a onda i uticajni biznismen. Iz redova navijača mafija je regrutovala i zloglasnog Veljka Belivuka, zvanog Velja Nevolja, bio je vođa navijačke grupe FK Partizan - „Principi“, nastale od nekadašnje „Janjičari“. U Beogradu mu se sudi za teška zlodjela, surove likvidacije i još niz krivičnih djela. I Belivuk je uspostavio snažne veze sa

politikom i službama bezbjednosti u Srbiji.

U junu prošle godine Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala uradila je istraživanje pod nazivom „Opasne igre: Fudbalski huliganizam, politika i organizovani kriminal na Zapadnom Balkanu“ koje je pokazalo da, pogotovo navijačke grupe iz Srbije, ali i neke iz Bosne i Hercegovine, imaju snažne veze sa mafijom i političkim strukturama.

Jedan od autora istraživanja

Saša Đorđević je kazao da je tribina odlično mjesto za slanje političkih poruka, a navijačke grupe resurs za mobilizaciju ljudi, pružanje obezbjeđenja na političkim mitinzima ili iznenadni element koji provokacijama pretvori miran skup u nasilan. – Duboki su korijeni politike i huliganizma u regionu. Na primjer, u Srbiji pojedinci iz navijačkih grupa kao što

su Delije, Grobari ili United Force bili su među prvima koju su ušli u Narodnu skupštinu 5. oktobra 2000. godine i tako učestvovali u razbijanju režima Slobodana Miloševića. Na Kosovu su pripadnici Plisata i Shqiponjata bili na mitingu tri političke stranke protiv formiranja zajednice srpskih opština na Kosovu – rekao je on ljetos za Al Džaziru. Vođa ovog istraživanja Ruggero Scaturro kazao je da „od količine i spektra incidenata najviše zabrinjavaju grupe u Srbiji (uglavnom Delije, Grobari, Firma, United Force i Torcida Sandžak), a slijede one u Bosni i Hercegovini (uglavnom Ultrasi, Horde zla, Lešinari, Manijaci, Red Army i Škripari)“.

Mediji su prenijeli da se u istraživanju ističe da su „nasilnici povezani sa fudbalskim huliganskim grupama u teškom organizovanom kriminalu, ali izgleda da uživaju određeni stepen

postoji i razrađena mreža saradnika, državljana Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, koji su ideološki saglasni sa idejom ,,pravoslavnog panslavizma“ koju sprovodi Vladimir Putin i koji su spremni da se stave na raspolaganje kada pozove ,,majčica Rusija“. Te

PODGORICA, BEOGRAD... Zato je objava predsjednice Moldavije o potencijalnom učešću pojedinih državljana i Srbije i Crne Gore u ,,izazivanju nereda i haosa“ na ulicama Kišinjeva izazvala pozornost u Evropi, ali prvenstveno u Crnoj Gori i Srbiji. Zvaničnici iz Podgorice i Beograda, crnogorski premijer Dritan Abazović i srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, juče su, skoro uglas, povikali da ,,nemaju nikakve informacije“ i zatražili od vlasti u Kišinjevu ,,dodatna pojašnjenja“.

Govoreći o izjavi predsjednice Moldavije, crnogorski premijer i koordinator Ministarstva vanjskih poslova je izrazio i iz-

Crna Gora ima svojih problema preko glave, a tu smo ukoliko njima možemo da pomognemo – poručio je Abazović i naglasio da će Podgorica pokušati da, što je prije moguće, dobije dodatna pojašnjenja od Moldavije.

I srpski ministar spoljnih poslova, malo oštrijim tonom od Abazovića, zahtijevao je da Moldavija ,,hitno dostavi svaku informaciju koju posjeduje, jer Srbija do sada nije nikada dobila takvo obaveštenje iz Moldavije“. Dačić je naložio i srpskom ambasadoru u Kišinjevu da hitno ,,traži razjašnjenje izjave predsjednice Moldavije u Ministarstvu spoljnih poslova Moldavije“. – Kao i da nam hitno dostave sve informacije o tome koji su to ljudi za koje se sumnja da

političke zaštite“.

– Janjičari, pristalice FK Partizan, izgradile su bliske veze sa državnim funkcionerima (posebno u policiji) i sa klanom „Kavač“, organizovana kriminalna grupa iz Crne Gore koja je specijalizovana za trgovinu kokainom iz Latinske Amerike u Evropu – navodi Globalna inicijativa, prenijeli su srpski mediji. Vođa „Janjičara“ Aleksandar Stanković ubijen je 2016.

godine, kako se vjeruje, u obračunu mafije zbog droge.

Tu navijačku grupu naslijedila je grupa nazvana „Principi“, a njen vođa je bio Belivuk. Srpska policija uhapsila je u februaru 2021. Aleksandra Kajmakovića, zajedno sa još 20 članova ove navijačke grupe, a, kako su prenijeli mediji, Kajmaković se sumnjiči da je „prao“ novac za njih.

Grupa je okrivljena za ubistva, otmicu, mučenje, reketiranje i dilovanje droge. Beogradsko Vreme još 2018. pisalo je kako „prema svim izvještajima policije nakon brojnih ubistava po Beogradu i Novom Sadu, ali i u drugim mjestima, organizovane navijačke grupe i njihove vođe postali su neka vrsta paralelnog sistema koji služi kao spona između politike i ‘čiste’ mafije“. K.K.

OpTUŽbE pROTIV KREMLJA: Predsjednica Moldavije Maja Sandu

EKSpRESNA dEpORTACIJA: Dio navijačke grupe fudbalskog kluba ,,Partizan“

U jesen 2022. godine bili smo svjedoci usklađenog scenarija iz Kremlja da se sruši proevropska vlada u Kišinjevu. Scenario se sastojao od toga da je ruski ,,Gazprom“

izvršio veliki energetski pritisak na Republiku Moldaviju kako bi povećao tarifne cijene i, kao rezultat, izazvao nezadovoljstvo stanovništva. Proruske političke snage, uključujući teritorije naseljene ljudima koji govore ruski, pokušale su da destabilizuju društveno-političku situaciju u Moldaviji kako bi dovele do sloma proevropske Vlade, kaže za Pobjedu politički analitičar iz Moldavije Jon Tabarta

mogu biti učesnici takvih nasilnih akcija - rekao je Dačić.

...I - MOSKVA

Juče su se oglasili i ,,prvooptuženi“ iz Moskve, tvrdeći da je riječ o političkoj podmetačini protiv Rusije i vlasti u Kremlju.

– Tvrdnje iz Moldavije su potpuno neosnovane i nepotkrijepljene – navodi se u saopštenju

ruskog Ministarstva spoljnih poslova koje je prenio Rojters. Korak dalje je otišla portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova – Objave predsjednice Moldavije su u duhu klasičnih tehnika koje često koriste Sjedinjene

Države, druge zapadne zemlje i Ukrajina. Prvo se iznose optužbe u vezi sa navodno povjerljivim obavještajnim informacijama koje se ne mogu provjeriti, a zatim koriste da opravdaju sopstvene nezakonite radnje – rekla je Zaharova i optužila ukrajinske vlasti da su izmislile tvrdnju o navodnom ruskom planu da destabilizuje Moldaviju kako bi je ,,uvukli u konfrontaciju sa Rusijom“.

RUSIJA VS MOLDAVIJA

Zanimljivo, portparolka Zaharova je svjesno prećutala da je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov – nedavno, 2. februara - nazvao Moldaviju ,,sljedećim antiruskim centrom poslije Ukrajine“. I uz to naglasio da ,,predsjednica Moldavije Maja Sandu vodi otvoreno neprijateljsku politiku prema Rusiji“.

Nije li to očit znak da je Moldavija odavno ,,nacrtana“ kao ruski neprijatelj?

Za upućene u rusku politiku prema Moldaviji, izjava Sergeja Lavrova u potpunosti odražava neprijateljski stav Kremlja prema aktuelnoj vlasti u Moldaviji. Politički analitičar Jon Tabarta (Ion Tabarta) za Pobjedu objašnjava politiku Moskve prema nezavisnoj Moldaviji.

– Ruska Federacija, od sticanja nezavisnosti Republike Moldavije, neprestano pokušava da kontroliše političku moć u Kišinjevu. Moldavsko-ruski

odnosi su bili dobri samo onda kada su na čelu - bile proruske političke snage. Inače, kad su proevropske snage došle na vlast u Kišinjevu, odnosi su postali komplikovani, a Moskva je pokušavala da izvrši pritisak na Moldaviju raznim sredstvima – ističe Tabarta, koji je i predsjednik nevladine organizacije NATO info centar.

On podsjeća da je prošle godine, u jeku ruske agresije na Ukrajinu, postojao scenario rušenja proevropske vlade u Moldaviji i to uz pomoć moldavskih političara iz Pridnjestrovlja koji su rusofilske orijentacije.

- U jesen 2022. godine bili smo svjedoci usklađenog scenarija iz Kremlja da se sruši proevropska vlada u Kišinjevu. Scenario se sastojao od toga da je ruski ,,Gazprom“ izvršio veliki energetski pritisak na Republiku Moldaviju kako bi povećao tarifne cijene i, kao rezultat, izazvao nezadovoljstvo stanovništva. Na pozadini nezadovoljstva stanovništva, proruske političke snage u Kišinjevu, uključujući teritorije naseljene ljudima koji govore ruski, pokušale su da destabilizuju društveno-političku situaciju u Republici Moldaviji kako bi dovele do sloma proevropske Vlade. Scenario nije uspio jer je vlast uspjela da se socijalno i ekonomski odupre, a snage reda i zakona su uspjele da drže unutrašnju situaciju pod kontrolom – kaže Tabarta. Govoreći o opasnosti od novog političkog udara na Moldaviju, Tabarta napominje da za sada praktično nema nekih novih zvaničnih informacija i da je jedina vidljiva akcija – koja bi nagovještavala mogućnost uplitanja ljudi sa Balkana u destabilizaciju prilika u Ukrajini – bila zabrana ulaska grupe navijača iz Srbije.

– Ne isključujem da se na nivou specijalnih službi vode intenzivniji razgovori između Republike Moldavije i ovih zemalja. Generalno, moguće uplitanje ljudi iz regiona Balkana u politička dešavanja u cilju destabi-

Ruska obavještajna služba ne miruje, naročito na prostoru Zapadnog Balkana. Naprotiv: razgranata mreža radikalnih proruskih grupa i dalje egzistira u Crnoj Gori, kroz forme raznih udruženja, pravoslavnih bratstava pri Crkvi Srbije koji, kako se moglo vidjeti posljednjih mjeseci, otvoreno podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu. To dokazuje međunarodna akcija septembra prošle godine u kojoj je učestvovala Agencija za nacionalnu bezbjednost na čelu sa Savom Kenterom. No, nakon te akcije, ili upravo zbog toga, Abazović je samo nakon desetak dana - smijenio Kenteru

Juna 2014, Vladimir Popov je bio ključni ruski igrač u Moldaviji u tajnoj operaciji organizacije opozicionih proruskih grupa spremnih da svrgnu izabranu vlast. Ta operacija bila je reakcija Moskve na plan vlade u Kišinjevu da se potpiše Sporazum Republike Moldavije o pridruživanju Evropskoj uniji. Dvije godine poslije, Popov je bio angažovan u sličnoj tajnoj operaciji u Crnoj Gori

lizacije je sada prvo pitanje za Republiku Moldaviju. Po pravilu, Moskva je u takvim slučajevima koristila građane iz Pridnjestrovskog regiona Republike Moldavije, koji nijesu pod kontrolom ustavnih vlasti – ocjenjuje politički analitičar.

Izvjesno je, dakle, da, za sada, ne postoje dokazi da su neki državljani Srbije ili Crne Gore bili, preko ruskih obavještajnih struktura, angažovani iz Kremlja da učestvuju u destabilizaciji političke situacije u Moldaviji.

No, nedavno crnogorsko iskustvo pokazuje da ne treba isključiti mogućnost da se ruska agenturna mreža na Balkanu angažuje kao sredstvo za ostvarivanje malignog uticaja Rusije.

,,CRNOGORSKI SLUČAJ“

Dovoljno se vratiti šest godina unazad, na slučaj pokušaja terorizma u Crnoj Gori oktobra 2016. godine, jer on razotkriva metode djelovanje GRU-a u pokušajima izvođenja političkih prevrata.

Pobjeda je intenzivno izvještavala o dešavanjima nakon parlamentarnih izbora - još od hapšenja srpskih državljana 16. oktobra 2016. godine, na dan izbora, preko akcija Specijalnog državnog tužilaštva i saradnje crnogorskih bezbjednosnih službi sa zapadnim partnerima, pa na kraju i suđenja za pokušaj terorizma 2017. godine, odnosno pokušaja prevrata u Crnoj Gori.

Razotkrivena je i uloga dvojice agenata GRU-a na planu

destabilizacije, povezivanja sa srpskim i crnogorskim državljanima, političkim ekstremistima, pripadnicima radikalnih organizacija i udruženja u Srbiji, kao i njihovim vezama sa liderima prosrpskog i proruskog Dermokratskog fronta. Sedmicama i mjesecima izranjali su djelići paklenog scenarija: ,,Operacija 16. oktobar“ bila je zamišljena kao veliki udar na Crnu Goru s ciljem trajne političke i bezbjednosne destabilizacije države i društva. Raskrinkana je čitava operacija, počev od časa kada je Eduard Šišmakov (alijas Eduard Širokov, kako je glasio njegov pasoš dok je bio u Srbiji) vrbovao Aleksandra Sašu Sinđelića, nekadašnjeg srpskog borca na Krimu, vođe grupe ,,Sivi vuk“, koji je bio zadužen za operaciju angažovanja srpskih ,,dobrovoljaca“ za misiju u Crnoj Gori. Razjašnjena je uloga i drugog agenta GRU-a Vladimira Popova, koji je svojevremeno odsjeo u kultnom beogradskom hotelu „Mažestik“ i koji je bio zadužen za saradnju sa udarnim jedinicama koje je trebalo da djeluju na terenu kao i da se stara o nabavci komunikacione opreme. Prema informacijama koje je Pobjeda objavila, a koje je crnogorska služba dobila od srpskih kolega iz BIA, Vladimir Popov se 16. oktobra u jutarnjim satima obreo na Zlatiboru, sa još pet ljudi nepoznatog porijekla, stranih državljana, najvjerovatnije pripadnicima vojne ruske jedinice.

Nekoliko sati su sjedjeli u jednom lokalu, kao da su čekali komandu, da bi se – negdje oko 15 sati, kada je njihova akcija provaljena u Crnoj Gori – izgubili u nepoznatom pravcu, vješto izmakavši nadzoru.

GRU: OD MOLDAVIJE DO CRNE GORE I NAZAD?!

Agenti GRU-a Šišmakov i Popov nikada nijesu dopali ruku crnogorskih istražitelja, niti su prisustvovali suđenju. Na vrijeme su otišli: pet dana nakon što je plan za teroristički udar propao, a akcija provaljena, oni su iz Srbije otišli državnim avionom. Za njih je u Beograd stigao šef svih ruskih obavještajnih službi, general Nikolaj Patrušev i odveo ih za Moskvu, bez ikakvih carinskih pregleda!

No, njihovi dosjei počeli su da se razotkrivaju i postalo je jasno da im organizacija špijunskih aktivnosti nije strana. Tako je Eduard Šišmakov za vrijeme službovanja kao zamjenik vojnog atašea u Poljskoj imao zadatak infiltracije u vrh poljske vojske. Iz Poljske je juna 2014. godine protjeran (proglašen personom non grata) nakon što je razotkriven u špijunskoj akciji vrbovanja uticajnog poljskog generala i više poljskih biznismena.

I njegov saborac iz operacije u Crnoj Gori, agent GRU-a Vladimir Popov, imao je burnu prošlost. Četrdesetogodišnji Popov je imao iskustva u tajnim poduhvatima kakav je planiran u Crnoj Gori. I to – u Moldaviji!

Juna 2014, Vladimir Popov je bio ključni ruski igrač u Moldaviji u tajnoj operaciji organizacije opozicionih proruskih grupa spremnih da svrgnu izabranu vlast. Ta operacija bila je reakcija Moskve na plan vlade u Kišinjevu da se potpiše Sporazum Republike Moldavije o pridruživanju Evropskoj uniji. Pokazalo se da je akcija u Crnoj Gori zamišljena po istoj matrici kao u Moldaviji. Moskva je tada u Moldaviji dizajnirala razne scenarije: od rukovanja ak-

cijama građanske neposlušnosti, organizovanja paravojnih grupa, sve do pokušaja podmićivanja članova parlamenta Moldavije, koji je trebalo da blokiraju ratifikaciju Sporazuma o pridruživanju sa EU… U dešavanjima u Crnoj Gori mnogo toga je bilo ispreplijetano kao u zmijskom leglu: geostrategijski interesi Moskve i domaći političari zavisni od ruskih interesa; agenti Federalne službe bezbjednosti Ruske Federacije (FSB) i Glavne obavještajne uprave Generalštaba (GRU) sa domaćim radikalnim političarima, potpomognutim članovima ekstremnih nacionalističkih udruženja iz susjedne Srbije...

Zato je osnovano postaviti pitanje: da li je opasna matrica, već dva puta upotrijebljena, po jednom u Moldaviji i Crnoj Gori, sada ponovo bila spremana u Kišinjevu?

NIKAD NE RECI NIKAD

Političari iz Crne Gore i Srbije odbacili su mogućnost da, ispod radara obavještajnih službi te dvije zemlje, ipak postoje tačke ruskog malignog uticaja. No, iskustvo u posljednjih nekoliko godina ukazuje da ruska obavještajna služba ne miruje, naročito na prostoru Zapadnog Balkana. Naprotiv: razgranata mreža radikalnih proruskih grupa i dalje egzistira u Crnoj Gori, kroz forme raznih udruženja, pravoslavnih bratstava pri Crkvi Srbije koji, kako se moglo vidjeti posljednjih mjeseci, otvoreno podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu. Kao i agenturna ruska mreža. Međunarodna akcija septembra prošle godine u kojoj je učestvovala Agencija za nacionalnu bezbjednost na čelu sa Savom Kenterom pokazala je da je u Crnoj Gori koliko je opasno dhleovanje ruske agenture. Da li onda Dritan Abazović kao prvi čovjek izvršne vlasti u Crnoj Gori, i vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost, kojeg je odlazeći premijer instalirao nakon smjene Kentere, zaista mogu vjerodostojno garantovati da u Crnoj Gori ne postoje aktivne enklave koje Rusi koriste ili mogu koristiti za svoje političke i geostrateške interese?

Teško da mogu išta garantovati i imati bilo kakve informacije od zapadnih partnera nakon što su crnogorski obavještajno-bezbjednosni sektor, smjenom Sava Kentere u oktobru prošle godine, ponovo vratili pod okrilje ruske agenture, u jeku međunarodne istrage o ruskoj špijunskoj mreži. Draško ĐURANOVIĆ

NA OPREZU: Specijalne jedinice Moldavije

Vladimir Popov

Jon Tabarta

Krivična prijava o zapošljavanju zamjenika direktora Aerodroma CG „šeta“ od Vrhovnog, Specijalnog i Opštinskog tužilaštva

Predmet Radulovića vraćen

Vrhovnom tužilaštvu

PODGORICA – Iako je specijalni tužilac Miloš Šoškić predmet po prijavi Biljane Knežević u vezi sumnje da je Petar Radulović aplicirajući za mjesto zamjenika direktora Aerodroma koristio lažnu potvrdu, proslijedio Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) navodeći da je eventualno postojanje krivičnog djela falsifikovanje isprave u njihovoj nadležnosti, iz ovog tužilaštva su Knežević obavijestili da će ipak Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) odlučiti ko će dalje postupati u ovom predmetu.

U obraćanju v. d. VDT-a Tatjani Begović, Knežević je ukazala da je ona prvobitnu krivičnu prijavu poslala VDT-u koje je proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) ocjenjujući da je u njihovoj nadležnosti. – Iako specijalni tužilac Miloš Šoškić ima osnov sumnje da se ovdje radi o falsifikovanju potvrde, te da je takav predmet u nadležnosti ODT-a, ipak to nije „obična“ potvrda, već je pomoću takve potvrde Radulović Branka Petar postao visoki rukovodilac, jedan od dva najviša, u najvažnijoj državnoj in-

frastrukturnoj kompaniji Aerodromi Crne Gore – navela je Knežević u pismu Begović. Vjeruje, kako je navela, da će prilikom odlučivanja imati pravilan rezon te da će slučaj „lažna potvrda“ vratiti u nadležnost SDT-a. U dopisu Šoškića se navodi da postoji osnov sumnje da je direktor Wir metaloprerade Darko Đondović potpisom i službenim pečatom ovjerio potvrdu sa neistinitim sadržajem, a koju je, kao lažnu javnu ispravu, Radulović upotrijebio prilikom apliciranja za mjesto zamjenika direktora Aerodroma. Iz spisa predmeta, kako

je naveo Šoškić, nema osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo iz nadležnosti SDT-a, zbog čega je predmet proslijedio ODT-u. Nakon što su mediji objavili sadržinu dopisa, advokatica Aerodroma Marija Radulović je poručila da je uvjerena da neće „uroditi plodom jasna namjera pojedinaca da ovaj slučaj iz sudnice izmjeste u medije“. Kazala je da Radulović, iako je izložen napadima sa različitih adresa, neće učestvovati u, kako je kazala, prizemnom javnom ,,ratu“ u kojeg ga pojedinci pokušavaju uvući, već će pravdu tražiti pred institucijama. M. Lk.

NTO od AZK tražila provjeru zakonitosti uplata Montenegro erlajnzu

Skinuli oznaku tajnosti sa ugovora o promociji

PODGORICA – Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) je na prijedlog direktorice Nacionalne turističke organizacije (NTO) Ane Tripković-Marković pokrenula ispitni postupak kako bi utvrdila da li je uplata Montenegro erlajnzu (MA), sada u stečaju, bila u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći.

U njenom dopisu se navodi da postoje razlozi koji izazivaju sumnju da je odobrena nezakonita ili neusklađena državna pomoć na osnovu ugovora kojim su regulisane aktivnosti MA na promociji Crne Gore kao turističke destinacije. Riječ je o ugovoru koji je sklopljen u februaru 2017. godine, tokom Vlade Duška Markovića, ali u rješenju AZK nije navedeno o kom je iznosu riječ. Taj ugovor je, kako se navo-

Oštre poruke iz Sekretarijata Energetske zajednice

izmjena Zakona o energetici i Zakona o industrijskim

Lorkovski: Nije isključeno da ćemo pokrenuti akcije protiv Crne

Spornim izmjenama zakona se ulazi u način rukovođenja gubicima na energetskoj mreži, te pokušava legalizovati

činjenica da sada TE ne funkcioniše u skladu sa pravilima Energetske zajednice, upozorio je direktor

Sekretarijata EZ Artur Lorkovski

di, do prošle godine bio pod ,,interno“, kada je rukovodstvo NTO donijelo rješenje o prestanku stepena tajnosti. AZK je, kako se navodi, uvidom u dokumentaciju Komisije za kontrolu državne pomoći, čiji su pravni sljedbenik, zaključila da mjere sadržane u ugovoru kojim se predviđa da MA radi na promociji Crne Gore, nijesu prijavljene na ocjenu usklađenosti sa propisima. Utvrdili su i da u godišnjem izvještaju o dodjeli državne pomoći za tu godinu, nije evidentirano davanje pomoći MA od strane NTO.

Iz AZK ukazuju da se nezakonitom državnom pomoći smatra ona dodijeljena bez prethodne prijave ili prije nego AZK utvrdi njenu usklađenost sa zakonom.

– Na osnovu dostavljenih podataka i dokumentacije, te uvidom u službene evidencije iz poslovne doku-

mentacije preuzete od Komisije za kontrolu državne pomoći, zaključila da je od strane NTO, bez prethodnog rješenja Komisije, a na osnovu Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji vezano za aktivnosti na promociji Crne Gore kao turističke destinacije prenijeta sredstva Društvu za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro erlajnzu pri čemu Agencija nalazi da postoji osnovana sumnja da je tom privrednom društvu dodijeljena nezakonita državna pomoć – stoji u rješenju.

AZK je do sada u nekoliko navrata utvrdila da je MA dodjeljivana nezakonita državna pomoć. Nakon posljednjeg takvog mišljenja, u ovoj kompaniji otvoren je stečaj, zbog nemogućnosti države da im zakonito pomogne da prevaziđu finansijske probleme. M. Lk.

PODGORICA - Predstavnici Sekretarijata Energetske zajednice su izrazili zabrinutost i upozorili na posljedice nedavno usvojenih izmjena zakona o energetici i o industrijskim emisijama. Direktor Sekretarijata EZ Artur Lorkovski istakao je da nije isključeno da će pokrenuti pravne akcije protiv Crne Gore, kako bi ponovo uskladila propise sa zakonodavstvom EU. Lorkovski se juče u Skupštini sastao sa članovima Odbora za ekonomiju.

Izmjenama Zakona o energetici iz decembra prošle godine propisano je da u slučaju ekstremnog rasta cijena struje

na tržištu, Vlada može uvesti posebne mjere, čime se omogućava CEDIS-u nabavka potrebne količine energije za pokrivanje gubitaka po posebnim cijenama. Na osnovu tih izmjena Vlada je 31. januara ove godine usvojila preporuku bor-

du EPCG da za struju koju je CEDIS-u već prodala po prosječnoj cijeni od 188,21 euro po MWh, metodom knjižnog odobrenja uzme svega 52,9 eura po MWh. To je stara cijena MWh za pokrivanje gubitaka, jer je CEDIS povukao zahtjev regu-

Niko ne očekuje da se sjutra zatvori

U prezentaciji je konstatovano da nedostatak političke odluke o budućem radu termoelektrane blokira finalizaciju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). – Niko ne očekuje da Crna

Gora sjutra zatvori TE, jer to nije realno. Ovdje se postavlja pitanje kakav je plan, kakvi su vaši ciljevi, kakve su vaše prekretnice u ovom smislu. Očekujemo da donesete odluku. Ovo je obaveza koju

Sastanak Žugića sa zvaničnicima Svjetske banke

Bankarski sektor stabilan

PODGORICA - Bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan, uprkos izazovnoj makroekonomskoj situaciji i ima zdrave parametre poslovanja, ocijenila je direktorica Svjetske banke (SB) za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu na sastanku sa guvernerom Radojem Žugićem, saopšteno je iz CBCG.

Sastanku je prisustvovao i šef Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i BiH Kristofer Šeldon. Žugić je upoznao sagovornike sa aktivnostima koje CBCG preduzima na planu snaženja finansijske stabilnosti zemlje, poput kontinuiranog unapređe-

nja nacionalnog regulatornog okvira, jačanja supervizorskih kapaciteta, preduzimanja adekvatnih mjera za ublažavanje

posljedica nepovoljne ekonomske situacije i podsticanja banaka na pružanje podrške domaćoj ekonomiji. R. E.

Petar Radulović

Sa sastanka u parlamentu

Juče u Centralnoj banci

zajednice zbog

nedavno usvojenih industrijskim emisijama

isključeno pokrenuti pravne Crne Gore

ži – kazao je Lorkovski i dodaje da će sprovesti analizu ovih izmjena zakona. - Ovaj element će zahtijevati dalje razgovore. U ovom trenutku ne možemo isključiti činjenicu da ćemo pokrenuti pravne akcije protiv Crne Gore, kako bi se postarali da ovaj element bude u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom EU –istakao je Lorkovski. Sporne izmjene zakona predložili su Demokrate, čiji su funkcioneri Nikola Rovčanin i Vladimir Čađenović, izvršni direktori EPCG i CEDIS-a. Pobjeda je u ponedjeljak objavila pismo ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića premijeru Dritanu

Abazoviću, u kojem ukazuje da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za ovakvu odluku, koja je na štetu EPCG i državnog budžeta.

latoru za njeno povećanje. Time EPCG pokriva dio minusa CEDIS-u.

- Ovo je vrlo zabrinjavajuće za Sekretarijat EZ. Ovim amandmanom se miješa i na neki način ulazi u način rukovođenja gubicima na energetskoj mre-

zatvori termoelektrana

je vaša vlada preuzela, a sada je potreban razgovor o tome kako da ostvarimo ovaj cilj, čemu bi trebalo da služi vaš nacionalni energetski i klimatski plan – kazao je Lorkovski.

I aktuelni direktor To Montenegra i Budvanska rivijera se pozivaju na isti član Zakona o radu

Radović: Nemam obavezu da vratim otpremninu

PODGORICA - Nesporno je da ne postoji moja obaveza da HG Budvanskoj rivijeri vratim isplaćenu otpremninu, saopštio je juče izvršni direktor To Montenegra Saša Radović, koji je do juna 2021. godine bio predsjednik borda budvanskog preduzeća, koje je u većinskom državnom vlasništvu. Vlada je 15. decembra prošle godine imenovala Radovića za vršioca dužnosti izvršnog direktora nacionalne avio-kompanije.

Radović se poziva na stav 6 člana 21 Zakona o radu gdje se kaže da lice za čijim je angažmanom prestala potreba ima obavezu da godinu ne prihvati angažman u državnoj firmi ako je uzeo otpremninu, a bord Budvanske rivijere na stav 7 koji kaže da je taj rok pet godina, ukoliko je sporazumno raskinut ugovor o radu

ju sam obavljao do tada, ne može se govoriti da sam bilo kojim svojim postupkom, a posebno novim radnim angažovanjem povrijedio bilo koju odredbu Zakona o radu, posebno ne odredbu člana 21 – tvrdi Radović.

Što se tiče izmjena zakona kojima je termoelektrani produžen rad do okončanja pregovora

Vlade sa Energetskom zajednicom i Evropskom komisijom i postupka pred Sekretarijatom energetske zajednice.

– Po našem shvatanju, ovaj zakon pokušava da legalizuje činjenicu da sada TE ne funkcioniše u skladu sa pravilima Energetske zajednice. Zbog toga smo zabrinuti i otvoreno

Vam kažem da ćemo pomno pratiti zakone iz ove oblasti –upozorio je Lorkovski.

Prema dosadašnjem Zakonu o industrijskim emisijama, TE Pljevlja bi morala prestati sa radom do kraja ove godine, jer nije urađena ekološka rekonstrukcija. S. POPOVIĆ

Agencija za elektronske komunikacije

- Nesporno je da u konkretnom slučaju ne postoji bilo kakva moja obaveza prema HG Budvanska rivijera, a posebno ne vraćanja otpremnine. A posebno ne postoji odgovornost privrednog društva To Montenegro u kome sam nakon isteka predviđenog zakonskog roka stupio na dužnost v. d. izvršnog direktora sa mandatom od šest mjeseci - kazao je Radović Pobjedi. Komentarišući stav odbora direktora Budvanske rivijere da im treba vratiti 76 hiljada eura isplaćene otpremnine, Radović je podsjetio da je 17. juna na redovnoj skupštini akcionara Budvanske rivijere prestala potreba za njegovim angažovanjem u tom preduzeću, pa je razriješen sa mjesta predsjednika borda, na osnovu čega mu je isplaćena otpremnina.

On navodi da nemogućnost nastavka radnog angažovanja u HG Budvanska rivijera nalaže i stav Agencije za sprečavanje korupcije, koji kaže da član odbora direktora ne može u periodu od dvije godine po prestanku javne funkcije da stupi u ugovorni odnos ili drugi oblik poslovne saradnje, odnosno da obavlja djelatnost u istom privrednom društvu u kojem je vršio javnu funkciju. Ističe da član 21, stav 7 Zakona o radu, za koji tvrdi da se jedini može primijeniti u konkretnoj situaciji, decidno

propisuje rok od jedne godine nemogućnosti zasnivanja radnog odnosa u drugom državnom preduzeću. - Kako je od dana isplaćene otpremnine do dana mog radnog angažovanja kao v. d. izvršnog direktora To Montenegro prošlo značajno više od godinu, koji period Zakon o radu i normira kao zabranu, odnosno smetnju za zasnivanje radnog odnosa nakon isplate otpremnine po osnovu mog razrješenja kao predsjednika Odbora direktora i prestanka funkcije ko -

Odbijena revizija Atlas grupe, Atlas fina i Atlas investa

Tri kompanije Duška Kneževića obavezane da vrate 3,95 miliona

PODGORICA - Obavezu kompanija Duška Kneževića Atlas grupe, Atlas fina i Atlas investa da američkoj kompaniji Avaron solidarno isplati 3,95 miliona eura duga za zajam, potvrdio je i Vrhovni sud, odbivši reviziju Kneževićevih kompanija.

Iz Budvanske rivijere se takođe pozivaju na član 21 Zakona o radu, stav 6 u kojem se navodi da zaposleni kome je isplaćena otpremnina na osnovu sporazumnog raskida radnog odnosa u državnoj firmi, ustanovi ili instituciji ne može da se ponovo zaposli u državnu firmu ili instituciju u roku od pet godina od isplate otpremnine. Tvrde da Radović još nije vratio 18 bruto plata, odnosno 76 hiljada eura. Radoviću je ovo druga otpremnina u karijeri. Prvu je dobio u martu 2015. godine, kad je sporazumno napustio Nacionalnu turističku organizaciju, gdje je bio direktor od 2007. godine. Tada je na ime otpremnine dobio 19 hiljada eura. Već godinu kasnije, 1. aprila 2016. godine preuzeo je predsjedavanje bordom Budvanske rivijere. S.P. – J.R.

EPCG izmirila drugu ratu za Željezaru

Uplaćeno pet miliona Turcima

Danas

uručenje odobrenja za 5G

PODGORICA - Predstavnici Agencije za elektronske komunikacije uručiće danas mobilnim operatorima odobrenja za korišćenje frekvencija prepoznatih kao pionirski 5G opsezi, koje su osvojili na nedavnoj aukciji spektra.

Crnogorski Telekom je uplatio 3,1 milion eura,

One Crna Gora tri miliona, a M-tel 2,75 miliona. U odnosu na početne cijene na aukciji je postignuto uvećanje jednokratne naknade od 1,09 miliona ili 14 odsto. U postupku aukcije spektra je ostvaren prihod u iznosu od 8,84 miliona eura, koji su operatori uplatili u državni budžet. R. E.

Inicijalno je prvostepenom presudom Privrednog suda utvrđena ova i obaveza isplate kamate od 1,8 miliona eura, ali je Apelacioni sud ukinuo dio presude u vezi kamata, potvrđujući dug od 3,95 miliona. U ponovljenom postupku, Privredni sud je kamatu sa 1,8 miliona smanjio na 1,5 miliona, odbijajući zahtjev Avarona da se obračuna kamata na kamatu.

Atlas grupa je sa kompanijom Avaron prije 14 godina ugovorila zajam 3,5 miliona eura uz ugovorenu kamatu od dodatnih dva miliona eura. Prvobitni dogovor je bio da Atlas, nakon izgradnje Atlas kapital centra, da

odobrenje Avaronu da stavi hipoteku na četiri hiljade kvadrata, ali kako se ni sam Atlas nije upisao kao vlasnik tih nepokretnosti, dogovoreno je da za dug mjenicama garantuju druge dvije Kneževićeve kompanije. Osim toga, bilo je dogovoreno i da preuzmu otplatu kredita koje su kompanije Avaron i ICL Inžinjering podigle kod Kneževićevih Atlas i Invest banke, čime bi umanjili dug za 3,7 miliona eura, što takođe nije realizovano. Nekadašnji partneri su se saglasili da je dug Atlasa prema Avaronu 5,5 miliona eura na dan 11. 5. 2013. Prema navodima vještaka finansijske struke Dragana Đukića, Atlas je od ovog iznosa vratio 1,55 miliona eura, a ostao je dužan ukupno 5,8 miliona eura, od čega je glavnica iznosila 3,95 miliona, a kamata 1,8 miliona eura. Tokom postupka je bilo spora oko obračuna kamate, pa su iz Atlasa ukazivali da se kamata može uračunati na

ugovorenu glavnicu od 3,5 miliona, a ne na 5,5 miliona. U odluci Vrhovnog suda se navodi da ni u prvostepenom ni u drugostepenom postupanju nije bilo povrede parničnog postupka, kada je riječ o utvrđivanju duga, odbacujući kao neosnovane navode žalbe da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Utvrđeno je da su nižestepeni sudovi pravilno utvrdili da je riječ o solidarnoj obavezi svih tuženih, koji su uredno potpisali mjenice. Zakon propisuje da svaki od njih odgovara za cijelu obavezu te da povjerilac može zahtijevati ispunjenje od bilo koga. Sud je kao neosnovane odbio navode revizije da je izmireno 3,7 miliona preuzimanje četiri kredita, imajući u vidu da nijesu ponudili dokaze da su ugovori koji to regulišu potpisani. Odbijeni su i navodi da je ova parnica trebalo da se vodi pred Međunarodnom arbitražom u Švajcarskoj. M. Lk.

PODGORICA – Elektroprivreda Crne Gore je juče uplatila drugu ratu od pet miliona eura turskoj Tosjali grupi, čime su se stvorili uslovi da za osam dana preuzme imovinu Željezare koju je kupila za 20 miliona eura - potvrdio je Pobjedi predstavnik bivših i budućih radnika Ivan Vujović

Kazao je da bi u skladu sa tim, njih 197, kako je ranije dogovoreno, trebalo iduće srijede ili četvrtka da uđu u fabriku. Planirano je da počnu sa pripremnim radovima, odnosno čišćenjem i pripremama pogona, kao i da ponovo popišu imovinu. Kako je ranije Pobjedi kazao Vujović, taj posao trajaće najmanje mjesec, za koje vrijeme će svi biti angažovani po ugovoru o djelu. Očekuje da početkom marta nova ćerka firma EPCG Željezara raspiše konkurse na koje će se radnici prijavljivati u skladu sa sistematizacijom čija je priprema u toku. M. Lk.

Saša Radović

Počeli pregovori Pomorskog saobraćaja i Morskog dobra

Rađenović još ne zna kako, ali obećava siguran i zakonit prevoz trajektima

HERCEG NOVI – Sve liči na loše osmišljenu iznudu, ocijenio je juče direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban nakon sastanka sa predstavnicima JP Morsko dobro.

Shodno zaključku Vlade, Upravni odbor JP Morsko dobro je tražio raskid ugovora sa Pomorskim saobraćajem i raspisivanje tendera za dodjelu koncesija.

- Ovdje se plasira teza da poslujemo nezakonito, jer nam je posao dat bez koncesije, ali će se ta velika ljubav ka zakonitosti riješiti tako što će se, opet bez koncesije, dati državnom preduzeću. Nijesam siguran da tu ima neke razlike – naveo je Ban i istakao da su predstavnici Morskog dobra juče došli kod njih iz potrebe, ali da nijesu imali konkretan prijedlog.

- Očekivali smo da ćemo na stolu imati i formalizaciju tog pravnog odnosa, što bi nam omogućilo da dalje razgovaramo o drugoj pokrenutoj temi – zakupu brodova, što

Ove sedmice će znati hoće li kupiti ili iznajmiti trajekte Pomorskog saobraćaja ili neke

druge firme, a promijeniće Statut JP Morsko dobro da bi mogli da se bave prevozom

se nije desilo – rekao je Ban i objasnio da je nejasno da li hoće da kupe ili zakupe njihove trajekte.

– Ostavili smo im rok od sedam dana da se odrede po svim pitanjima, daju specifikaciju, rokove i planiranu dinamiku, da bismo i mi mogli da se odredimo u odnosu na to – saopštio je Ban i dodao da će nastaviti da rade shodno postojećem ugovornom odnosu, jer ih zaključak Vlade ne obavezuje, sve dok Morsko dobro formalno ne raskine ugovor. – Mi imamo obaveze i nećemo biti remetilački faktor, niti ćemo funkcionisati na bazi ucjene, a nijesmo sigurni da se to u ovom slučaju ne radi –zaključio je Ban.

Predsjednik UO JP Morsko dobro Blažo Rađenović ponovio je da neće dozvoliti da dođe do zastoja u prevozu i najavio konkretne ponude ove sedmice.

– Naša platforma je da u što

skorijem roku imamo definisano da li ćemo sa Pomorskim saobraćajem imati ugo-

vor o preuzimanju trajekata i zaposlenih ili će to biti sa firmama koje smo ranije kon-

taktirali. Ukoliko se ne postigne dogovor sa Pomorskim saobraćajem bitno je da građani imaju servis u skladu sa zakonom. Do tada će im Morsko dobro pružiti kompletan servis – kazao je Rađenović. Objasnio je da treba samo mala korekcija njihovog statuta da bi mogli da se bave pomorskim transportom i da će je poslati Vladi na usvajanje. Istakao je i da, ukoliko se ne dogovore sa Pomorskim saobraćajem, imaju kao alternativno rješenje domaću firmu sa trajektom, ali i neke iz susjedstva i EU. Na opasku novinara da zakon ne dozvoljava da strani brod radi trajektni prevoz u Crnoj Gori, Rađenović je odgovorio da svako ima pravo da tumači kako hoće, ali da oni imaju utemeljenje u zakonu i da ništa neće uraditi mimo propisa. Naveo je da im do sezone trebaju tri trajekta, a potom će nabaviti još. Iv. K.

Nova akcija M-tela

Dva telefona uz Urban Neo 5 po popustu

PODGORICA – Kompanija M-tel nudi postpejd korisnicima telefone samsung galaxy S22, S22 plus i S22 ultra po sniženoj cijeni uz pretplatu Urban NEO 5 paketa, koji je sa 49,99 eura snižen na 29,99 eura.

Navode da je korisnicima Urban NEO 5 paketa u sniženu pretplatu uključeno 30.000 minuta u M-tel mreži, 30.000 minuta ka mobilnim i fiksnim mrežama u Crnoj Gori i 30.000 SMS poruka ka mobilnim mrežama u Crnoj Gori, 1.000 GB maksimalne brzine protoka i dodatnih 50 GB za roming u zoni Zapadnog Balkana, kao i 2 GB data rominga. Uz to mogu odabrati tri Internet dodatka od po 100 GB mjesečno za Youtube, Tiktok, Društvene mreže (Facebook, Viber, Instagram, Twitter, Whats App, Wikipedia i Mondo GO).

Osim toga, korisnici na poklon dobijaju i pametni sat samsung galaxy watch 4. Ova ponuda važi uz ugovor od 24 mjeseca, a aktivacija kartice Urban NEO 5 plaća se šest eura. R. E.

Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila da nije nadležna za ugovorene obaveze između Fonda zdravstva i Instituta Igalo

PODGORICA – Novac koji

je Fond zdravstva plaćao Institutu Igalo od 27. decembra 2021. godine nije državna pomoć, konstatovala je Agencija za zaštitu konkurencije. Precizirali su da se radi o ispunjavanju ugovorenih obaveza o uslugama specijalizovane medicinske rehabilitacije.

Njihovo mišljenje trebalo je Ministarstvu zdravlja, kako bi Institutu isplatio avans od 1,2 miliona eura za te usluge u ovoj godini. Menadžment Instituta je to tražio zbog blokade računa od 1,2 miliona eura, kao i nemogućnosti samostalnog servisiranja obaveza koje su premašile 27,8 miliona eura. Iz Instituta su, uz molbu za uplatu avansa, najavili i da će za 50 odsto povećati cijene rehabilitacije o trošku države, procjenjujući da bi to, imajući u vidu prošlogodišnji promet, bilo povećanje od 1,6 miliona eura.

UGOVOR

Iz AZK ukazuju da je Vlada mrežom zdravstvenih usluga obuhvatila i Institut na osnovu čega je i zaključen ugovor krajem 2021. godine te da sa stanovišta državne pomoći vlasnička struktura davaoca nije relevantna.

Isplata 1,2 miliona eura avansa nije državna pomoć

Institut nudi usluge za naknadu od pacijenata ili od njihovog osiguranja, te postoji tržišna konkurencija sa drugim bolnicama koje rade po tržišnim cijenama, pa se njihova djelatnost klasifikuje kao privredna, navodi AZK i poziva se na zaključke sudova EU da se rad nezavisnih doktora medicine i ostalih privatnih ljekara koji rade za naknadu i na sopstveni rizik smatra privrednom djelatnošću

- Za pružene usluge Institut ispostavlja fakture nadležnim filijalama Fonda do desetog u mjesecu za prethodni mjesec. Dakle, s obzirom na to da Institut nudi usluge za naknadu, bilo od pacijenata ili od njihovog osiguranja, postoji tržišna konkurencija sa drugim bolnicama koje nude usluge po tržišnim cijenama, pa se njihova djelatnost klasifikuje kao privredna. Agencija zasniva ovaj stav na zaključcima sudova Evropske unije da usluge zdravstvene zaštite koje nezavisni doktori medicine i ostali privatni ljekari pružaju za naknadu i na sopstveni rizik, treba smatrati privrednom djelatnošću – stoji u rješenju AZK-a.

Pozivajući se na praksu

evropskih sudova, navode da je potrebno da kumulativno budu ispunjeni uslovi da je Institutu povjereno da pruža javne usluge, da su finansijski detalji poznati unaprijed, da naknada ne smije premašiti realan iznos troškova, te da bi iznos naknade, u slučaju da nije sproveden

javni tender, trebalo da bude utvrđen na osnovu analize troškova sličnog preduzeća.

FAKTURE

– U tom slučaju je dozvoljeno Fondu da Institutu plati rehabilitaciju svojih osiguranika, što je obligacioni odnos između Fonda i Instituta ko-

ji djeluje inter partes – navodi se u mišljenju Savjeta AZK. Ipak, ukazuju i da bi Institut, radi preciznog utvrđenja troškova, trebalo da vodi dvojno knjigovodstvo, odnosno odvojeno prikazuje prihode i troškove po osnovu usluga koje pruža kroz javni sistem zdravstva i komercijalnih.

Svakodnevni protest radnika

Zaposleni u Institutu od danas počinju sa svakodnevnim polusatnim protestima u znak upozorenja nadležnima da reaguju na njihovu sve težu situaciju, potvrdila je Novskom portalu predsjednica dr Marija Obradović.

– Od protesta 24. januara ništa nije urađeno u pogledu rješavanja naše situacije. Otvorili smo Institut, primili pacijente, naš rad i odnos prema pacijentima nikada nije dovođen u pitanje. Oni će uvijek dobiti njegu i terapije, jer nijesu krivi za stanje u kojem se nalazimo – kazala je Obradović, koja smatra da se država ignorantski odnosi prema njima. Poručila je da će, u zavisnosti od ponašanja države prema njima, radikalizovati protest. Planiraju da se svakog dana okupljaju ispred druge faze Instituta od 10.15 do 10.45 časova.

– Imajući u vidu da plaćanje obaveza Fonda prema Institutu po osnovu ugovora nije državna pomoć, ocjena dinamike isplate nije u nadležnosti Agencije. Što se tiče iznosa uplate, treba ga obračunati u skladu sa ugovorom i cjenovnikom Fonda, koji važi na dan uplate. Prilikom izrade ovog mišljenja, Agencija nije utvrđivala, niti je imala podatke o tome da li je iznos od 1,2 miliona eura obračunat u skladu sa tim aktima – navode i dodaju da se iz dokumentacije može zaključiti da cjenovnici Fonda nijesu adekvatni u odnosu na usluge zdravstvenih ustanova, pa preporučuju da se cjenovnik uskladi sa evropskom regulativom u ovakvim slučajevima. M. Lk.

Dejan Ban i Blažo Rađenović nakon sastanka

Zbog skandaloznog targetiranja pokrenuti pravosudni procesi protiv Balkanske istraživačke mreže u BiH i odgovornih u Crnoj Gori

Podnijete tužbe za klevetu protiv BIRN-a u Sarajevu, u Podgorici protiv Jovanović i Tomović

Uvjeren sam da će i presudama, nakon ogorčenja koje je BIRN izazvao i u crnogorskoj i u regionalnoj javnosti, i nadležni sud u Sarajevu potvrditi klevetnički, propagandni karakter sramnog BIRN-ovog dosjea – poručio je advokat Pećanin

PODGORICA - Opštinskom sudu u Sarajevu juče je protiv Balkanske istraživačke mreže – BIRN predato osam tužbi za klevetu zbog skandoloznog targetiranja crnogorskih novinarki i građanskih aktivista i boraca za ljudska prava koje je ova mreža u novembru prošle godine označila kao ekstremne desničare i vjerske fanatike.

U Osnovnom sudu u Podgorici juče je predata i prva tužba za naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva protiv autorke spornog izvještaja za Crnu Goru, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i urednice BIRN-ovog sajta Balkaninsight Dušice Tomović , kao direktno odgovornih za sačinjavanje i objavljivanje neistinitog i zlonamjernog izvještaja.

U amaterskom uratku novinarke koncerna Vijesti, objavljenom u novembru u sklopu

BIRN-ovog projekta „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“, kao krajnji desničari i vjerski fanatici su označene dvije novinarke Pobjede, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, i građanski aktivisti i borci za ljudska prava

Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović , Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, Tanja Knežević-Perišić, Maja Miličković i Tijana Lopičić

NezapamćeNo etiketiraNje Pred Osnovnim sudom u Podgorici tužbu je prva pokrenula

Pavićević, a pravni zastupnik osmoro targetiranih, pred Sudom u Sarajevu, je advokat Senad Pećanin

On je za Pobjedu potvrdio da je Opštinskom sudu u Sarajevu predao tužbe zbog klevete protiv BIRN-a i njihovog zakonskog zastupnika Denisa

Džidića

– Oni su odgovorni za klevetu koju su nanijeli sredinom novembra prošle godine objavljivanjem interaktivne mape podataka pod naslovom „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i

politička podrška“. Navedena mapa predstavlja nezapamćen primjer neodgovornog, sramnog, uvredljivog etiketiranja grupe uglednih crnogorskih građanskih aktivista, intelektualaca i novinara, koji su bez ikakve osnove smješteni u kontekst desničarskog ekstremizma – rekao je Pećanin. Osim toga, kako kaže, blaćenje imena hrabrih, časnih, uglednih antifašista i dugogodišnjih boraca protiv diskriminacije, nacionalizma i klerikalizma, kao što su Krsmanović, Mrvaljević, Pavićević, Zeković, Knežević-Perišić, Martinović, Vušurović i Miličković istovremeno je i prepoznatljiv metod borbe koji Moskva demonstrira na globalnom, Beograd na regionalnom, a koncern Vijesti i Javni RTV servis na nivou Crne Gore.

– Dovođenje pobrojanih osoba kao meta borbe protiv terorizma, kako je to navodnim istraživanjem učinio

BIRN, predstavlja zastra šujući pokušaj gušenja slobode i otpora klero fašizmu. Ja sam uvjeren da će i presudama, nakon ogorčenja koje je ovim

BIRN izazvao i u crno gorskoj i u regionalnoj javnosti, i nadležni sud u Sarajevu potvrditi kle vetnički, propagand ni karakter sramnog BIRN-ovog dosjea –poručio je Pećanin.

Targetiranje devetoro građanskih aktivista, po receptu ruskog hibridnog djelovanja, kojim je novinarka

koncerna Vijesti Jelena Jovanović, uz podršku urednice

Balkaninsighta Dušice Tomović, takođe dugogodišnje novinarke istog medija, i regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić koja je

početkom decembra podnijela ostavku, od objavljivanja

16. novembra prošle godine izazivalo je reakcije uglednih organizacija

civilnog društva, intelektualaca

i novinara širom regiona. Nakon velikog pritiska javnosti, apsolutnog ćutanja BIRN-a koje traje do danas, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, ali i namjere, te ostavke regionalne direktorice BIRN-a, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.

Nije bilo slučajN o Ćutanje BIRN-a na brojne reakcije iz Crne Gore i sa Zapadnog Balkana navode na zaključak da targetiranje građanskih aktivista i antifašista u Crnoj Gori nije bio plod slučajnosti.

Kao što nije slučajnost što je targetiranje došlo od novinarke Vijesti. Izjednačavanje građanskih aktivista i nezavisnih novinarki sa ljudima iz ekstremnih nacionalističkih organizacija povezanih sa Crkvom

Srbije i fundamentalističkih islamskih grupa iz Rožaja i Plava bio je samo nastavak narativa koji odavno sprovodi koncern Vijesti. Narativa o navodnom crnogorskom ekstremnom nacionalizmu kojim

bi se relativizovao sve agresivniji srpski kleronacionalizam i otvorio takozvani „treći put“ političkim pulenima uticaja uvijek gladnih osnivača Vijesti. Riječ je bila o prizemnoj, ali vrlo intenzivnoj crnoj propagandi koja ima za cilj da se crnogorski suverenisti –ne samo pojedinci već i organizacije, mediji i partije koje se programski zalažu za građansku i multietničku Crnu Goru – obilježe kao ekstremisti i izjednače sa brojnim stvarnim ekstremistima, pravoslavnim bratstvima i organizacijama koje su puki instrumenti velikodržavnog projekta koji logistički podržavaju zvanični Beograd i Moskva. S obzirom na zakašnjelo postupanje BIRN-a i uklanjanje mape usljed nedostatka relevantnih dokaza i izvora, a imajući u vidu načine na koje su neki ljudi okarakterisani u tom izvještaju, može se vrlo argumentovano, na osnovu toga kome je ovakvo istraživanje služilo, govoriti o široj koordinisanoj akciji. Ono zadovoljava sve elemente propagande, ali i hibridne prijetnje, koja je u skladu sa kriterijumima sistema oformljenog u Rusiji tokom prvog Putinovog mandata a koji je podrazumijevao da se stvar koja se

U amaterskom uratku novinarke koncerna Vijesti, objavljenom u novembru u sklopu BIRN-ovog projekta „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“, kao krajnji desničari i vjerski fanatici su označene dvije novinarke Pobjede, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, i građanski aktivisti i borci za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, Tanja Knežević-Perišić, Maja Miličković i Tijana Lopičić

želi etablirati kao istina plasira kroz respektabilne organizacije koje su vidljive i poštovane u zapadnom svijetu. Ovome u prilog ide i informacija da će BIRN, kako saznaje Pobjeda, voditi internu istragu o tome kako je do ovakvog skandaloznog propusta uopšte došlo. Ono što obeshrabruje je činjenica da se ova organizacija i dalje odbija komunikaciju sa novinarima, a interes javnosti da zna stavlja na posljednje mjesto. D. miHailoVić

Najava BIRN-ovog istraživanja koje je prezentovano u decembru u Sarajevu

Prva tužba za naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva

Tužilac Vukas Radonjić odlučivao po prijavi bivšeg direktora AEM Gorana Vukovića protiv Boškovića, Raonića i Koljenovića

SDT ocijenilo da glas za sebe nije zloupotreba službenog položaja

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo (SDT) odbacilo je krivičnu prijavu bivšeg direktora Agencije za elektronske medije

Gorana Vukovića, protiv predsjednika Savjeta AEM

Branka Boškovića, člana

Edina Koljenovića i generalnog direktora RTCG

Borisa Raonića koji je ranije bio član ovog tijela, saznaje Pobjeda.

Predmet je bio formiran krajem novembra prošle godine za krivična djela zloupotreba službenog položaja i povreda prava rada, o čemu je pisala Pobjeda.

U odluci SDT donijetoj prije dva dana, koju potpisuje specijalni državni tužilac Vukas Radonjić, navodi se da „ne postoji osnovana sumnja da su Bošković, Raonić i Koljenović izvršili krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“.

Vuković je ranije podnio prijavu jer je smatrao da postoji osnovana sumnja da su Bošković, Raonić i Koljenović izvršili krivična djela „zloupotreba službenog položaja iz člana

416 stav 1 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika i povreda prava

Poslovnik o radu u vrijeme kad je Branko Bošković izabran za predsjednika SAEM predviđao je da član tog tijela ne može da glasa za sebe. Goran Vuković podnio je prijavu protiv Boškovića SDT-u, a njihov tužilac Vukas Radonjić ocijenio je da službeni položaj u ovom slučaju nije zloupotrijebljen

Raonić, Edin Koljenović i sam Bošković.

Upravo su ovo stavke kojima se, između ostalog, Vuković bavio u prijavi.

– Izbor novog predsjednika

iz rada iz člana 224 KZ koja su izvršena na organizovan način iz člana 22 tačka 8 KZ“.

Na sjednici SAEM-a od 21. juna 2021. godine Bošković je izabran za predsjednika Savjeta AEM. To je učinjeno na prijedlog Borisa Raonića koji je tada bio član Savjeta AEM. Sjednici tog dana nije prisustvovao član Savjeta Rajko Todorović, a tadašnji predsjednik Ranko Vujović se izuzeo

od glasanja. Bošković je glasao sam za sebe, javno, što je predstavljalo kršenje Poslovnika o radu.

Pobjeda je ranije pisala da je Poslovnik radu Savjeta AEM u momentu izbora Boškovića predviđao da mandat predsjednika Savjeta traje do isteka, a da izbornu sjednicu na kojoj će biti izglasan novi predsjednik zakazuje najstariji član tog tijela - Todorović.

Bilo je predviđeno da se predsjednik bira većinom glasova od ukupnog broja članova Savjeta kojih je pet, te da je glasanje tajno. Poslovnik je tada propisivao da se član Savjeta mora izuzeti od glasanja ukoliko se glasa o pitanjima koja su vezana za njega. Ništa od toga nije urađeno prema Poslovniku. Međutim, prošle godine unijete su izmjene u Poslovniku, koji sad predviđa da će svaki član

Savjeta moći da podigne ruku i glasa za sebe.

Članovi SAEM-a Andrijana

Nikolić i Rajko Todorović pobunili su se zbog ovakvih izmjena, ali su ih preglasali Branko Bošković, Milan Radović i Edin Koljenović.

Bošković je za predsjednika bio izabran javnim glasanjem, iako je u Poslovniku navedeno da je taj izbor tajan. Za njega su glasali tadašnji član Savjeta Boris

SAEM izvršen je od strane prijavljenih protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja, uz grubu povredu odredaba član 23 i 32 Zakona o elektronskim medijima kojima je propisano da mandat Savjeta počinje danom imenovanja, da traje pet godina i da članu Savjeta mandat prestaje: istekom vremena na koje je imenovan, razrješenjem, podnošenjem pisane ostavke - navodi se u prijavi Gorana Vukovića.

Bivši čelnik AEM u prijavi osporava i to što glasanje za Boškovića nije bilo tajno i za njegov izbor nije postojala „propisana većina“ čime su, kako se navodi, sadašnji predsjednik SAEM Bošković i članovi Koljenović i Raonić postupili suprotno odredbama člana 13 i 26 Poslovnika AEM i člana 39 Statuta AEM. K.J.

Predstavnici civilnog sektora kritikuju nadležne što krše zakon i ne završavaju konkurse kojima se raspodjeljuje novac za njihove projekte

Tri godine bez odluke, jedino rješenje su - tužbe

PODGORICA – Predstavnici pojedinih nevladinih organizacija kritikuju nadležne što na vrijeme ne okončavaju konkurse za raspodjelu novca kojima se finansiraju njihovi projekti. Upozoravaju da se time krši zakon i da na kraju ispaštaju građani, jer se stopira da se programima koje treba da sprovedu unaprijedi život građana - kroz servise, demokratizaciju, monitoring politika...

Pojedina ministarstva čak tri godine nijesu donijela odluku o raspisanom konkursu za dodjelu sredstava. Oni navode da je Ministarstvo kulture i medija raspisalo konkurs 2021. godine, ali da još nijesu donijeli odluku. Sve je to neozbiljno, prema riječima izvršnog direktora Saveza udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju Milisava Koraća. Kaže da izgleda da je jedino rješenje da se podnesu tužbe protiv nadležnih. Ranije, kada im nijesu uplaćivali subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, podnijeli su protiv njih tužbu i odmah su počeli

da poštuju zakonsku obavezu. Civilni sektor očekuje da se poštuje zakon, da se do 1. marta raspisuju konkursi i da se okončaju u razumnom roku. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore objašnjava da je po konkursu iz 2021. godine od njih Ministarstvo kulture i medija u novembru prošle godine zatražilo saglasnost da se projekat može realizovati sa umanjenim budžetom. Odluku, međutim, još nijesu donijeli. I Korać kaže da ih je to ministarstvo u oktobru prošle godine obavijestilo da je njihov projekat odobren. Tražili su da smanje budžet za 20 odsto, što su učinili, ali do današnjeg dana nijesu dobili odluku o raspodjeli sredstava. – Pisali smo ministarki kulture. To je neozbiljno. Pisao sam i rekao da nije u redu što tri godine ne mogu da donesu odluku. Niko ništa – kaže Korać. Ministarstvo unutrašnjih poslova je, kako navode, krajem godine raspisalo konkurs za projekte koji se tiču osoba sa invaliditetom. Nijesu raspodijelili novac, najavili su da će navodno to učiniti u januaru, i

tada su, kaže Korać, pripremili odluku, ali im je Ministarstvo finansija reklo da su to trebali da završe prošle godine. Dodaje da su zbog kašnjenja onda trebali da izdvoje sredstva iz svog budžeta, da naprave uštede...

– Ništa ni od toga – kaže Korać. Udruženje mladih sa hendikepom kaže da je sa značajnim kašnjenjem odluku u toku prošle godine donijelo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava i Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

– U međuvremenu, komisija-

ma su istekli dvogodišnji mandati i moraju se formirati nove što je sada u proceduri, pa se može očekivati da se ovakvo stanje produži još najmanje mjesec dana – rekla je Pobjedi izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić Nevladin sektor godinama ukazuje da problemi nastaju zbog nedostatka političke volje. Izvršna direktorica CRNVO Zorana Marković podsjeća da se dio politika ministarstava realizuje i kroz projekte nevladinih organizacija. Ako, kaže ona, postoji volja da se sarađuje, a to je kao potreba

i obaveza, prepoznata u procesu pregovaranja sa EU, jedan od političkih kriterijuma u oblasti poglavlja 23, konkursi se okončavaju.

– Država uvijek ne gleda blagonaklono na ono što budu nalazi NVO. To vjerovatno u određenoj mjeri se reflektuje na njihovu raspoloženost da implementiraju zakon u punom smislu – rekla je Marković.

Kašnjenje u objavljivanju konkursa, kao i kašnjenje u nedonošenju odluka, odnosno zanemarivanje obaveza iz Zakona o nevladinim organizacijama ne dovodi u pitanje samo realizaciju finansiranja projekata i programa NVO, već istovremeno negativno utiče na realizaciju javnih politika (zakona, strategija, akcionih planova, programa) u prioritetnim oblastima, sa kojima podržani projekti moraju biti usklađeni, poručuje Marina Vujačić iz UMHCG. – Svaka dosadašnja vlada u ovom segmentu ima isti odnos i iste prakse, a neodgovornost im je zajednička karakteristika – rekla je Vujačić.

Kako ističe, osim dosadašnjeg

nepoštovanja Zakona o nevladinim organizacijama i lošeg izvršavanja budžeta, neće Zakon ispoštovati ni u 2023. – Jer su ministarstva dužna raspisati konkurse za tekuću godinu najkasnije do 1. marta 2023. Iako je prijedlog odluke o prioritetnim oblastima za finansiranje projekata NVO u 2023. na sjednici Vlade donesen u decembru 2022, kašnjenja su izvjesna i u tekućoj godini – kaže ona. Dodaje i da je zanimljivo i neprihvatljivo da se navedena sredstva za NVO planiraju u okviru budžetske rezerve, a ne posebne budžetske kategorije sa jasno izraženim iznosom i procentom u skladu sa zakonom. Tako su 2. februara 2023. različitim ministarstvima preusmjerena sredstva iz budžetske rezerve radi realizacije konkursa u tekućoj godini. Marković iz CRNVO ponovila je da je jedina prepreka činjenica da ne postoji stvarna volja za saradnjom i da se ne prepoznaje značaj rada NVO i projekata koje sprovode, a koji doprinose realizaciji državnih politika. N. Đ.

Nema osNova sumNje da je BILo ZLouPoTReBe: Vukas Radonjić

Nekoliko vladinih resora ,,gluvo“ za obaveze prema NVO sektoru

m. babović

Branko Bošković

Ministar finansija potpisao Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa

PODGORICA – Plate u javnom sektoru nastavljaju da se povećavaju, pa će tako ovoga puta 12.000 zaposlenih u upravi i pravosuđu dobiti 25 odsto više, počevši od marta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je u ime Vlade sa predsjednikom Sindikata uprave i pravosuđa Nenadom Rakočevićem juče potpisao Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast uprave i pravosuđa, na osnovu kojeg će oko 12 hiljada zaposlenih dobiti djelimično povećanje u februarskoj, a puni iznos uvećanja u martovskoj zaradi.

Iz Ministarstva navode da je tome prethodio niz sastanaka kako bi se sagledale mogućnosti u kontekstu socioekonomske situacije, visine inflacije i činjenice da su zaposleni u upravi i pravosuđu imali niske zarade.

– Novim ugovorom regulisani su koeficijenti za zarade za sve zaposlene iz nekadašnje grupe poslova D (ekspertsko-rukovodni, ekspertski i izvršni kadar) i istovremeno je izvršeno uvećanje za oko 25 odsto, kao i ujednačavanje zarada u organima uprave, sudovima, tužilaštvima, za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo, odnosno podnivo kvalifikacija – navode iz MF. Ukazuju da će u zavisnosti od makroekonomskih parametara i limita potrošnje koji budu utvrđeni tokom tekuće i naredne godine, razmotriti i mogućnost dodatnog uvećanja koeficijenata na zarade od po 10 odsto za 2024. i 2025. godinu. – Potpisani ugovor, prvi put predviđa način rješavanja stambenih pitanja državnih službenika i namještenika, dok je procenat za prekovremeni i noćni rad uvećan sa 40 na 50 odsto. Takođe, prvi put je data mogućnost da se državnim službenicima zarada uveća po osnovu naučnog zvanja magi-

Povećanje plata za 12.000 državnih službenika

stra, koji su ovo naučno zvanje stekli do 2017. godine, kao i za doktore nauka. Za zaposlene u sudstvu i tužilaštvu, isplate za pripravnost i dežurstvo obračunavaće se po stvarnom broju ostvarenih sati pripravnosti i dežurstva, umjesto dosadašnjeg procentualnog obračunavanja – kažu iz MF dodajući da je ovo prvo uvećanje koeficijenata od 2016. godine kada je donijet Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Za povećanja

67 miliona

Za povećanje plata u javnom sektoru Vlada je budžetom izdvojila 67 miliona eura, 35 miliona je namijenjeno za povećanje penzija, a 45 miliona eura za socijalna davanja.

Na konferenciji „Zapošljavanje u javnom sektoru: Izvještavanje i ukazivanje na koruptivne prakse“, koja je održana u novembru prošle godine, saopšteno je da Crna Gora nema registar broja zaposlenih u javnoj upravi i državnim preduzećima, a nezvanične procjene su da ih je 80.000 angažovanih po svim osnovima, kao što su ugovori o radu, o djelu, o konsultantskim uslugama, saopšteno je na konferenciji.

Zvanični vladin dokument, Strategija reforme javne uprave za period 2022– 2026. takođe ne sadrži tačan podatak o broju zaposlenih. Naprotiv, taj dokument daje kontradiktorne podatke.

U toj strategiji je navedeno da je zaključno s decembrom 2020. godine, ukupan broj zaposlenih na centralnom nivou 42.439, a na lokalnom nivou 13.235, što je ukupno 55.674 zaposlena.

Skupština Crne Gore je na inicijativu potpredsjednice Branke Bošnjak usvojila izmijenjeni Zakon o zaradama u javnom sektoru kojim su uvećani koeficijenti akademskom osoblju na UCG, ali i ljekarima koji su dobili plate veće za 30 odsto. Prema ranijim uvećanjima zarada, osnovna plata doktorima medicine je 1.220 eura, a ljekarima specijalistima 1.535. Osnovna plata medicinske sestre iznosi oko 600 eura.

U januaru su plate medicinskim radnicima bile uvećane preko programa „Evropa sad“ i usvajanjem izmijenjenog GKU od 20 do 30 odsto, da bi ljekarima u julu izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru zarade bile povećane za dodatnih 400 eura. Novom izmjenom GKU nemedicinskom kadru zarade su povećane za 12,5 odsto. Prošle nedjelje su predstavni-

ci nereprezentativnih sindikata zdravstva tražili još jedno uvećanje plata jer su, kako su istakli, plate u javnom sektoru u Crnoj Gori dosegle povećanje do najmanje 20 odsto, pa je Sindikat zdravstva odlučio da zahtijeva hitnu korekciju zarada tako što će koeficijent biti uvećan za 7,5 odsto. Zakonom je predviđeno da se redovnim profesorima plata povećava za 65,4 odsto, vanrednim za 71,5, a docentima za 65,3 procenta.

lavina

Nakon tih povećanja, sindikalne organizacije su počele da upućuju zahtjeve kako bi se i ostalima sa budžeta povećao standard, odnosno, kako bi došlo do izjednačavanja. Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je ranije da je startna pla-

ta ljekarima i univerzitetskim profesorima po novom Zakonu o zaradama tri puta veća od nastavničke i iznosi preko 2.000 eura.

Prosvjetari su se nakon povećanja plata profesorima fakulteta pobunili jer su koeficijenti pomoću kojeg se obračunava zarada čak tri puta veći u odnosu na profesore iz osnovne i srednje škole, što je stvorilo nesklad i ogroman jaz u društvu, kako tvrdi Božović. Oni su zbog toga uputili zahtjev da im se poveća zarada za 45 odsto, međutim, nakon višemjesečnih pregovora, koeficijent je za ovu godinu uvećan za 20 odsto, a tokom naredne dvije godine po 10.

Krajem godine, plate su povećane i nemedicinskom kadru zaposlenih u zdravstvu, uvećanjem koeficijenta za 12,5 odsto. Prosječna zarada bez poreza i

Protiv turskog državljanina podnijeta krivična prijava zbog izlova morskih krastavaca

Za izlov zaštićene vrste po zakonu zaprijećena kazna do pet godina

PODGORICA – Turski državljanin E. M. (46), koji je uhapšen prije dva dana u Baošićima sa 288 kilograma zaštićenih morskih krastavaca, čije je vađenje zabranjeno, uz krivičnu prijavu predat je tužiocu na dalje postupanje, potvrđeno je Pobjedi u Upravi policije. Na teret mu se stavlja krivično djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa koje se sankcioniše na osnovu člana 309 Krivičnog zakonika, prema čijem drugom stavu je zaprijećena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a konačan stav daće tužilaštvo u Herceg Novom.

Kako je navedeno u krivičnoj prijavi, u vozilu budvanskih tablica koje je koristio osumnjičeni pronađeno je ukupno 4.500 primjeraka dvije vrste zaštiće-

nih morskih krastavaca.

Morski krastavac je vrsta životinje koja ima značajnu ulogu u ekosistemu, a u nekim zemljama je na cijeni kao delikates.

O akciji hapšenja, uz očekivanje da će represivnu snagu zakona osjetiti svi koji devastacijom Jadrana potpadaju pod krivičnu odgovornost, javnost je prije dva dana upoznala građanska akcija ,,Stop krivolovu“. Oni su naveli da je na osnovu prijave da nepoznata osoba sprovodi nelegalno ronjenje i izlov morskih vrsta, E. M. zatečen u ponedjeljak u šest ujutro sa ronilačkom opremom i aparatima za disanje.

Naveli su da je dvije vreće morskih krastavaca uspio da baci prilikom izlaska iz vode pod punom opremom, ali su ga sačekale službe inspektora za ribarstvo i Granične policije, is-

doprinosa u Crnoj Gori u decembru je, prema podacima Monstata, iznosila 727 eura i bila je 0,8 odsto veća u odnosu na novembar. Prosječna neto zarada u decembru je u odnosu na isti mjesec 2021. godine porasla 35,4 odsto.

opterećen budžet Budžet Crne Gore za 2023. koji je usvojio parlament u godini političke i ekonomske krize je rekordan - iznosi 2,85 milijardi eura i za 160 miliona veći je od prošlogodišnjeg. Rekordno je i izdvajanje za socijalnu politiku na koju će otići skoro trećina budžeta. Usvojeno je preko 100 amandmana kojima su poslanici uticali na povećanje socijalnih davanja, što su eksperti nazvali opasnim populizmom.

Budžetom je predviđen deficit od 705 i moguće zaduženje do 600 miliona eura, a ipak se njime garantuju veće penzije i plate za zaposlene u državnoj upravi.

Podsjetimo, zaposleni u Ministarstvu odbrane i Vojsci, njih preko dvije hiljade, uz platu su na kraju godine dobili jednokratno i po 700 eura nagrade, a u Ministarstvu unutrašnjih poslova po 200 eura. Na prijedlog Demokrata svaka beba rođena 2022. i ubuduće će dobiti po 900 eura, umjesto dosadašnjih 109 eura. Vlada je predvidjela rast zarada u javnom sektoru koji će pratiti stopu inflacije – rekao je krajem prošle godine Damjanović. Godišnja inflacija u Crnoj Gori, po posljednjim podacima, iznosi skoro 17 odsto. j. martinović

jući i morskih krastavaca, uprkos činjenici da je ulov te vrste morskih životinja kod nas zakonom zabranjen.

Kod E. M. su prilikom hapšenja pronađeni: komplet opreme za ronjenje, uz regulatore vazduha i pet ronilačkih boca, podvodna lampa, nož i tri velika saka za izlov.

postave Herceg Novi. Iz građanske akcije ,,Stop krivolovu“ su ukazali da su inspektori i policija u vozilu „reno senik“ budvanskih tablica, kojim se krivolovac dovezao na poziciju, pronašli već ulovljene morske krastavce za koje su ekološki inspektori i stručnjaci Instituta za biologiju mora ustanovili da su zaštićene vrste.

Prema podacima iz „Stop krivolovu“, automobil je registrovan na firmu ,,Bilal sea food“, koja je vlasništvo turskog državljanina H. E, koja u Crnoj Gori dozvolu za poslovanje ima od 7. marta 2022. godine, a bavi se preradom i plasmanom ribe i morskih organizama, uključu-

Iz akcije ,,Stop krivolovu“ su apelovali na tužilaštvo da u skladu sa materijalom i dokazima sankcioniše počinioca za krivično djelo, posebno jer je riječ o mukotrpnoj akciji čiji je cilj bio da se nakon više mjeseci stane na put ovim nelegalnim aktivnostima zbog kojih je u ranijem periodu dolazilo i do konflikta krivolovaca sa lokalnim stanovništvom.

Ističe se da su u više navrata ranije u krivolovu zaticane i druge osobe povezane sa firmom iz Budve, ali da do sada nije ništa urađeno da se stane na kraj nelegalnoj aktivnosti – izlovu, a potencijalno i krijumčarenju zaštićenih vrsta životinja. i. p.

puni iznos uvećanja u martovskoj zaradi: Rakočević i Damjanović

Zaplijenjeno 288 kilograma zaštićenih morskih krastavaca

Italijanski mediji objavili koje zemlje je posjećivao najtraženiji bjegunac

Denaro posjećivao

kazina u Crnoj Gori

PODGORICA – Mafijaški

šef Mateo Mesina Denaro, najtraženiji bjegunac u Italiji, dolazio je u Crnu Goru tokom skrivanja, i posjećivao kazina, prenijeli su italijanski mediji.

Osim Crne Gore, Denaro je posjećivao i Albaniju, Tunis i Španiju. Italijanska policija tragala je za ovim bjeguncem 30 godina.

Informaciju o dolasku Me-

sine u Crnu Goru objavio je portal ,,livesicilia.it“, ali i drugi mediji. Navodi se kako je Denaro posjećivao kazina u Crnoj Gori, te da je u Albaniju išao radi ugovaranja kriminal-

nih poslova, a u Crnu Goru zbog kockanja. Mesina je sredinom januara uhvaćen nakon 30 godina bjekstva i nalazi se u strogo čuvanom zatvoru u srednjoj Italiji, pod posebnim ograničenjima koja se primjenjuju na najopasnije zatvorenike u zemlji.

Denaro je u osuđen u odsustvu na višestruke doživotne robije za niz zločina, uključujući i za njegovu ulogu u ubistvima sudija

Vrhovni sud odbio zahtjev za umanjenje kazne osuđenom za govor mržnje

Zbog vrijeđanja

Albanaca Markoviću 10 mjeseci zatvora

PODGORICA – Vrhovni sud odbio je zahtjev Ilije Markovića da mu se ublaži desetomjesečna zatvorska kazna na koju je osuđen presudom Apelacionog suda zbog govora mržnje prema pripadnicima albanske nacionalnosti a koju je objavio na svom Fejsbuk profilu.

-Kazna zatvora izrečena osuđenom I. M. je srazmjerna stepenu njegove krivice i blažom kaznom od izrečene se ne bi moglo očekivati ostvarivanje svrhe kažnjavanja – pojasnili su iz Vrhovnog suda.

„Dali su oni sebi mnogo štošta za pravo a Milo im dozvoljava, sve bi ja to po kratkom postupku, ali ne bi metak koristio, skupa municija, nož jeftinije i efikasnije“ je objava zbog koje je Marković 19. marta 2021. godine u podgoričkom Višem sudu uslovno osuđen na šest mjeseci zatvora.

Međutim, Apelacioni sud je uslovnu osudu preinačio u zatvorsku kaznu od deset mjeseci.

Prema navodima zahtjeva za ublažavanje kazne, branilac Markovića navodi da sud tokom postupka nije bio upoznat sa činjenicom da je osuđeni zavisnik od heroina i da mu je potrebna adekvatna briga o zdravlju.

On ukazuje i na činjenicu da je poslije pravosnažnosti presude Ilija Marković pretrpio teške tjelesne povrede jer ga je za sada nepoznato lice izudaralo šipkom po glavi, od čega trpi jake bolove.

Međutim, u obrazloženju odluke Vrhovni sud pojašnjava da je zahtjev za ublažavanje pravosnažno izrečene kazne koja nije izvršena, odnosno izdržana, dozvoljen kad se po pravosnažnosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud za njih nije znao iako su postojale, a one bi očigledno dovele do blaže osude.

-Navedena okolnost da je osuđeni zavisnik od heroina, da se nalazi na liječenju te da je istom potrebna adekvatna briga o njegovom

zdravlju je okolnost za koju sud nije znao iako je postojala u vrijeme izricanja presude, jer na istu nije ukazivano tokom postupka. Okolnost da je nakon pravosnažnosti presude osuđeni pretrpio teške tjelesne povrede od strane sada nepoznatog lica nije bilo kada se izricala presuda niti su one takve prirode da zavređuje izricanje blaže kazne, čak i da su bile poznate u vrijeme odmjeravanja kazne – ocijenio je Vrhovni sud. Sudije Vrhovnog suda pozvale su se na nalaz vještaka medicinske struke u kome se navodi da je Marković heroinski zavisnik na terapiji odvikavanja bruprenorfinom, bez znakova teškog akutnog pogoršanja i da mu nije potrebno bolničko liječenje. Kada su u pitanju povrede glave koje je Marković zadobio nakon izricanja presude, vještak ih cijeni kao tešku tjelesnu povredu sa teškim akutnim oštećenjem zdravlja. Međutim, kako u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji nije bilo dokaza da je obav-

ljena hiruška intervencija po nalaženju vještaka, navedene povrede su najvjerovatnije izliječene. U obrazloženju preinačene presude Apelacioni sud navodi da je prvostepeni sud pravilno na strani optuženog kao olakšavajuću okolnost cijenio priznanje krivičnog djela i izraženo iskreno kajanje. -Cijeneći olakšavajuće okolnosti na strani optuženog sud ih je isuviše vrednovao u njegovu korist, pritom zanemarujući društvenu opasnost djela, te činjenicu stvaranja negativnog osjećaja prema pripadnicima albanske nacionalnosti sa kojima smo u mirnom saživotu i sa izraženim uzajamnim poštovanjem, stvarajući kod istih osjećaj nesigurnosti i straha i podsticanje na nasilje prema toj grupi – navodi se u obrazloženju destomjesečne kazne zatvora.

Apelacioni sud podsjetio je i da se radi o krivičnom djelu za koje je zaprijećena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. B. R.

Hercegnovska policija rasvijetlila krivična djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta

Uhapšen osumnjičeni za pljačku

Pošte i pokušaj razbojništva

HERCEG NOVI - Hercegnovska policija rasvijetlila je dva krivična djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta izvršena u oktobru 2022. i januaru 2023. godine. Uhapšen je V. Š. (25) iz Herceg Novog ko-

ji se tereti za krivično djelo razbojništvo i krivično djelo razbojništvo u pokušaju. Policija je došla do sumnje da je V. Š. u oktobru 2022. godine maskiran ušao u poslovnicu Pošte Crne Gore u mjestu

Đovanija Falkonea i Paola Borselina 1992. godine. Ova ubistva su šokirala na-

ciju i izazvala slamanje sicilijanske mafije ,,Koza nostra“. C. H.

Rasvijetljeno aktiviranje eksploziva na Cetinju Nikšićanina terete za bombaški napad

CETINJE - D. Z. (38) iz Nikšića uhapšen je zbog sumnje da je aktivirao eksplozivnu napravu u dvorištu porodične kuće M. D. iz Cetinja, od koje je nastupila materijalna šteta. Osumnjičenom D. Z. se na teret stavlja krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Iz policije su saopštili da su cetinjski i nikšićki policajci, postupajući po naredbi nadležnog suda, pretresli stanove na Cetinju i Nikšiću i pronašli manju količinu marihuane, dvije vage za mjerenje i 51 sjemenku opojne droge marihuana namijenjenu za dalju proizvodnju.

– Policijsko-tužilačke mjere i radnje rezultirale su prikupljanjem dokaza u odnosu na osumnjičenog D. Z. i on je lišen slobode. Osumnjičeni će biti uz krivičnu prijavu priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju zbog sumnje da je izvršio navedena djela – naveli su iz policije. C. H.

Izvještaj o radu Apelacionog suda za 2022. godinu Neriješeno 1,91 odsto predmeta, prosječno trajanje postupka 35,5 dana

PODGORICA – U protekloj godini riješeno je ukupno 98,09 odsto predmeta, dok je ostalo neriješeno samo 1,91 odsto predmeta, navodi se u izvještaju o radu Apelacionog suda za proteklu godinu.

Na kraju 2022. godine ostao je neriješen 31 predmet.

- Na osnovu podataka iz pomenutog izvještaja zaključuje se da je u izvještajnom periodu ukupno riješeno 1.595 predmeta od 1.626 predmeta koliko je bilo ukupno predmeta u radu u ovom sudu – navodi se u izvještaju o radu.

preispitivanja po vanrednim pravnim sredstvima potvrđeno je 88,57%, ukinuto 8,57%, a djelimično potvrđeno 2,86% odluka.

- Prosječno trajanje postupka u prethodnoj godini, posmatrajući od prijema predmeta do razduženja bilo je samo 35,5 dana – precizirano je u izvještaju. Napominju da je prethodna godina bila izazovna i teška za ovaj sud, prije svega zbog promjene sudijskog kadra.

Baošići i uz prijetnju nožem ukrao 1.430 eura. Na taj način je izvršio krivično djelo razbojništvo. Osim toga, osumnjičenom se na teret stavlja i krivično djelo razbojništvo u pokušaju koje je izvršio u januaru ove godine kada je maskiran, držeći nož u ruci, ušao u jednu sportsku kladionicu u Baošićima kojom prilikom je uz upotrebu fizičke snage pokušao da ukrade novac, ali ga je spriječila radnica. C. H.

Dodaju da je riješeno pet predmeta više od ukupnog broja primljenih predmeta u toku 2022. godine kojih je bilo 1.590 predmeta, što znači da je riješeno 100,31 posto predmeta u odnosu na priliv. Smanjen je procenat neriješenih predmeta u odnosu na 2021. godinu, budući da je riješeno više predmeta u odnosu na broj primljenih predmeta, kao i da je ostalo neriješeno na kraju godine samo 1,91% predmeta.

U pogledu kvaliteta rada u 2022. godini ostvareni su bolji rezultati nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja odluka koje su bile predmet

- Sud tokom cijele godine nije radio u punom kapacitetu, jer je u prva tri mjeseca sud napustilo šest sudija zbog napredovanja, odnosno prestanka sudijske funkcije na lični zahtjev, dok je u martu izabrano šest novih sudija, a do kraja izvještajnog perioda još dvoje sudija. Prethodna godina završena je sa tri upražnjena sudijska mjesta. Međutim, značajne kadrovske promjene i nepopunjenost sudijskih mjesta nijesu uticali na rezultate rada ovoga suda, već naprotiv motivisale su novoizabrane sudije i službenike da ulože dodatne napore kako bi se održao kontinuitet u kvalitetu rada ovog suda i ostvarili još bolji rezultati u odnosu na prethodni period – piše u izvještaju. C. H.

Apelacioni sud u Podgorici

Mateo Mesina Denaro

Bivša ambasadorka SAD u UN najavila kandidaturu za republikansku nominaciju Niki

Hejli ulazi u trku za predsjednicu

VAŠINGTON - Bivša američka ambasadorka u Ujedinjenim nacijama i nekadašnja guvernerka Južne Karoline Niki Hejli objavila je da će se kandidovati za republikansku nominaciju na idućim predsjedničkim izborima u SAD 2024. godine.

Niki Hejli je prva u nizu repu-

blikanaca od kojih se očekuje da će ući u kampanju za republikanskog kandidata u narednim mjesecima, a među njima su i guverner Floride Ron de Santis, bivši potpredsjednik Majk Pens, bivši državni sekretar Majk Pompeo i senator iz Južne Karoline Tim Skot I aktuelni američki predsjednik, demokrata Džozef Baj-

den takođe je saopštio da namjerava da se kandiduje za reizbor iduće godine. Niki Hejli, koja je funkciju ambasadorke u UN obavljala za vrijeme mandata bivšeg predsjednika Donalda Trampa, rekla je kako se neće kandidovati ukoliko to učini i on. – Ne bih se kandidovala ako bi se kandidovao i predsjed-

Bilans žrtava razornog potresa koji je pogodio Tursku i Siriju dostigao 38 hiljada

Spasioci najavljuju kraj potrage za preživjelima

Rusija je juče povukla svoje spasilačke timove iz Turske i Sirije, a istu odluku najavila je i Poljska koja je svoje spasioce angažovala u Turskoj. Grupa ,,Bijeli šljemovi“, takođe, najavljuje da će uskoro obustaviti potragu za preživjelima pod ruševinama na sjeverozapadu Sirije

ANKARA/DAMASK – Ni

osam dana nakon dva razorna zemljotresa i na stotine naknadnih potresa koji su pogodili jug Turske i sjever Sirije, bilans žrtava te katastrofe ne prestaje da raste i juče je dostigao 38 hiljada. Spasioci, koji još uvjek tragaju za preživjelima, najavljuju da će te operacije uskoro biti prekinute i angažovana teška mehanizacija, jer niske temperature smanjuju šanse da pod ruševinama više ima života.

Prema jučerašnjem izvještaju turske državne Uprave za katastrofe i vanredne situacije (AFAD), broj stradalih u toj zemlji dostigao je 32 hiljade. Sirijski državni mediji i Ujedinjene nacije prenose da je, prema poslednjem bilansu, i u toj zemlji nastradalo gotovo 6.000 ljudi.

U potrazi i spašavanju u obje zemlje učestvuje više od 235 hiljada spasilaca iz više država koji su do sada, iz pogođenih područja, evakuisali više od 158 hiljada ljudi. Spasilački timovi najavljuju, međutim, da će spasilačke akcije uskoro biti obustavljene budući da niske temeperature u obje zemlje gotovo u potpunosti neutralištu šanse da

pod ruševinama više ima preživjelih.

Rusija je juče povukla svoje spasilačke timove iz Turske i Sirije, a istu odluku najavila je i Poljska koja je svoje spasioce angažovala u Turskoj.

Ministar za vanredne situacije

Rusije Aleksandar Kurenkov

izjavio je danas da Moskva povlači spasilačke timove iz Turske i Sirije.

- Spasilačka operacija se zavr-

šava. Teška tehnika je uključena u uklanjanje ruševina.

S obzirom na ove okolnosti, predsjednik Vladimir Putin je odlučio da iz Rusije i Sirije povuče grupe ruskog Ministarstva za vanredne situacije –izjavio je ministar za vanredne situacije te zemlje Aleksandar Kurenkov, a prenijela agencija Tas.

I spasilačka grupa Bijeli šljemovi najavljuje da će uskoro

Pomoć potrebna milionima djece

nik Tramp. Razgovarala bih sa njim o tome – izjavila je ona za AP još 2021. godine. Tramp je američkim medijima nedavno potvrdio da je telefonom razgovarao sa Hejli i da podržava njenu kandidaturu. – Pozvala me je i rekla da bi željela da razmisli o tome, a ja sam rekao da to treba da uradi – rekao je Tramp.

Pucnjava na univerzitetu u Mičigenu

Ubijene tri osobe

EN ARBOR – Tri osobe su ubijene, dok ih je petoro povrijeđeno u pucnjavi koja se juče dogodila na Univerzitetu Mičigen u Sjedinjenim Američkim Državama.

obustaviti potragu za preživjelima pod ruševinama na sjeverozapadu Sirije.

- Indikacije koje imamo ukazuju da nema preživjelih, ali mi pokušavamo da obavimo konačne provjere na svim lokacijama – rekao je vođa te grupe spasilaca Raed al Saleh, a prenio Rojters.

I dok spasioci najavljuju kraj potrage, ispod ruševinama u Turskoj i juče su izvučene tri preživjele osobe.

Osam dana nakon razornih potresa koji su pogodili jugoistočnu Tursku i sjeverozapadnu Siriju i doveli do ogromnog razaranja i smrti na desetine hiljada ljudi, UNICEF upozorava da je milionima djece u tim zemljama hitno potrebna humanitarna pomoć. Iako ukupan broj mališana direktno pogođenih ovom katastrofom još nije poznat, iz te međunarodne organizacije navode kako u 10 turskih provincija i u sjeverozapadnom dijelu Sirije, koje su razorene u potresima, živi više od sedam miliona djece, a i da se broj stradalih i povrijeđenih mališana mjeri u hiljadama.

gova zemlja cijeni spasilačke napore i pomoć koja stiže iz cijelog svijeta.

On je naveo i da je do sada više od 81.000 povrijeđenih u potresu iz bolnica pušteno na kućno liječenje.

U

zemljotresu u Turskoj nastradala porodica porijeklom iz Crne Gore

U zemljotresu u Turskoj nastradala je devetočlana porodica Kilindžarslan, koja vodi porijeklo iz Crne Gore i koja se nekada prezivala Mujić, javio je Portal Revije Fokus. Potpredsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom Bedri Gul (Šefko Muković), takođe iseljenik iz Crne Gore, rekao je za taj potral da su u zemljotresu stradale tri generacije porodice Kilindžarslan, od đeda do unuka. - Oni su se u Adanu doselili nakon progona

muslimana iz Vraneške doline, odnosno sa područja Šahovića, krajem 1924. godine. Kontaktirali smo Zuleihu Hasanbegović Ozbek, predsjednicu Udruženja „Adana Balkan Bosnaklari Dernegi“, koje okuplja naše ljude u tom gradu. Prve informacije su bile da je u gradu stanje užasno, ali da su naši ljudi dobro, da nema poginulih, ali da ima povrijeđenih. Ispostavilo se, nažalost, da nije tako - rekao je Gul.

Jedna žena spašena je iz ruševina zgrade u gradu Hataju na jugu Turske, nakon 203 sata od razornog zemljotresa, javili su tamošnji mediji.

Još dva muškaraca spašena su iz ruševina u Kahramanmarašu 198 sati nakon zemljotresa, prenio je Rojters. Samo u Turskoj iz ruševina je do sada izvučeno 8.000 preživjelih. To je, u video-obraćanju učesnicima Svjetskog samita vlada u Dubaiju, rekao turski lider Redžep Tajip Erdogan, koji je naveo i kako nje-

- Želio bih još jednom da se zahvalim svim prijateljskim i sestrinskim zemljama koje danonoćno prikupljaju pomoć za našu naciju, podržavaju naše napore u potragama i spašavanju sa svojim timovima i ne zaboravljaju nas u svojim molitvama – rekao je Erdogan. On je istakao i kako je katastrofa koja ih je zadesila još jednom ukazala na značaj međunarodne solidarnosti.

- Turska se danas suočava sa jednom od najvećih prirodnih katastrofa, ne samo u svojoj već i u istoriji čovječanstva. Nikada nećemo zaboraviti prijateljstvo koje je demonstrirano u mračnom času – rekao je Erdogan.

Iza tog napada, kako je saopštila američka policija, stoji 43-godišnji muškarac koji ni na koji način nije povezan sa univerzitetom i koji je nakon napada presudio i sebi. – Osumnjičeni je preminuo od rana koje je nanio sam sebi. Za sada nema informacija o mogućim motivima za ovaj napad – saopštila je policija. Američki mediji prenose da je osumnjičeni opisan kao nizak muškarac sa maskom, koji je, nakon pucnjave, viđen kako pješke bježi iz zgrade sindikata Univerziteta Mičigen. Policija je studente, zaposlene na univerzitetu i građane koji žive u okolini prethodno pozvala da se sklone na bezbjedno mesto dok traje potraga. Privremeni zamjenik šefa univerzitetske policije Kris Rozman rekao je da je pucano na dvije lokacije i to u akademskoj zgradi Berki Hol i zgradi Junion stejt univerziteta Mičigena. On je, takođe, potvrdio da istražitelji još nemaju informacije o motivu napada, te da univerzitet nije bio upoznat ni sa kakvim prijetnjama upućenim kampusu prije pucnjave. Istakao je i kako su, od petoro povrijeđenih u pucnjavi, neki zadobili rane opasne po život. – Napadač se ubio četiri sata nakon napada. Više nema prijetnje po kampus. Vjerujemo da je riječ samo o jednom osumnjičenom – rekao je Rozman, a prenio Rojters.

Istražitelji još nemaju informacije o motivu napada, a univerzitet nije bio upoznat ni sa kakvim prijetnjama upućenim kampusu prije pucnjave

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Niki Hejli

Muškarac na ruševinama svog doma u Hataju

Berane: Opština predstavila program javnih radova za ovu godinu

Projekti vrijedni 14 miliona eura, deset iz državnog budžeta

Najznačajniji projekti su izgradnja postrojenja za prečišćavanje sirove vode na izvorištu ,,Merića vrelo“ , objekat za lica sa posebnim potrebama koja su starija od 27 godina, zatim natkrivanje zapadne tribine gradskog stadiona, zgrade sa stanovima za penzionere, proširenje Opšte bolnice

BERANE – Lokalna uprava ove godine planira da u okviru programa javnih radova realizuje projekte vrijedne 14.411.896 eura. Iz kapitalnog budžeta dobiće 10.655.622 eura, dok će iz sopstvenih sredstava obezbijediti 2.310.500 eura.

Javna rasprava o tom dokumentu okončana je juče.

OPŠTINSKA KASA

Opština je za izgradnja zgrade za lica sa posebnim potrebama koja su starija od 27 godina (tzv. 27 + projekat) namijenila 255.000 eura. Radovi se odnose na sprovođenje konkursa, izradu glavnog projekta za pripremne radove. Uređenje novog groblja koštaće grad 145.000 eura. U ovoj godini je predviđena izgradnja pistupnih staza, parkirališta, ograđivanje, ugradnja rasvjete. Projekat o kojem se u Beranama godinama govori jeste izgradnja Centra za prihvat životinja sa CITES liste sa zoološkim vrtom. Projektna dokumentacija je završena, lokalna uprava je u budžetu planirala 65.000 eura za pripremne radove za izgradnju trafostanice, a iz kapitalnog budžeta države, predivđeno je 37.950 eura.

Tokom zimskih mjeseci u Beranama usljed obilnijih padavina dolazi do povećanja zamućenosti vode za piće. Rješenje je izgradnja postrojenja za prečišćavanje sirove vode na izvorištu ,,Merića vrelo“.

– Završena je potrebna dokumentacija. Opština je za taj projekat planirala 10.000 eura, dok će iz kapitalnog budžeta dobiti 3.000.000 eura – piše u programu javnih radova.

Za natkrivanje zapadne tribine gradskog stadiona predviđeno je 465.000 eura (gradski budžet) dok će Fudbalski

savez izdvojiti 1.396.994 miliona eura.

U ovoj godini planirana je gradnja zgrade sa stanovima za penzionere, za tu investiciju predviđeno je 120.000 eura.

Rekonstrukcija fasada u Ulici Mojsija

Zečevića i na zgradama u širem centru grada koštaće grad ove godine 40.000 eura, uređenje parkova i javnih površina 50.000 eura, a biznis zone 10.000 eura.

Lokalna uprava planira adaptaciju tavana i zamjenu krova na zgradi Opštine i izgradnju osam kancelarija u potkrovlju.

Za taj posao je namijenila 90.000 eura. Prema programu javnih radova predviđeno je postavljanje ograde u Ulici Todora Đeda Vojvodića (50.000 eura), sanacija gradskih ulica (370.000), asfaltiranje lokalnih (70.000) i sanacija makadamskih puteva (50.000 ). Rekonstrukciju krova na zgradi Centra za kulturu Opština finansira sa 5.500, a dr-

Putevi i vodovodi u selima

U seosku infrastrukturu biće investirano 200.000 eura. Riječ je o izgradnji vodovoda u mjesnoj zajednici Buče (država je obezbijedila 500.000), rekonstrukciji vodovoda Dapsiće – Polica, sanaciji vodovoda u selu Lubnice, te izgradnji sistema za hlorisanje na vodovodu Donja Ržanica. Predviđena je i sanacija puteva u selima Džakovica, Gornje Zaostro, zatim makadamskog puta Šiško jezero – ,,svatovsko groblje“, Zagrađe – Tmušići, Petnjik – Krčevo, Crni Vrh – škola Vuča, dok će u selu Kaludra biti sanirani put i klizište. Kroz IFAD je predviđeno 60.000 eura za asfaltiranje novih puteva.

HERCEG NOVI – Opština

Herceg Novi pripremila je prijedlog izmjena odluke o pravima i uslugama iz socijalne i dječje zaštite, kojom se povećavaju naknade za novorođenčad. Odbornici će se o odluci izjasniti na sjednici Skupštine opštine koja je zakazana za 21. februar.

PLAV: Donacija Ambasade SAD

PODRŠKA OBRAZOVANJU: Juče u Murinu

Pri kraju uređenje škole u Murinu

PLAV – U toku su završni radovi u okviru projekta uređenja objekta Osnovne škole ,,Petar Dedović“ u Murinu. Tu ustanovu juče su obišli ministar prosvjete Miomir Vojinović i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.

Radove finansira Ambasada SAD u okviru projekta ,,Građansko obrazovanje u Crnoj Gori“.

Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, renovirano je 14 prostorija, urađeni podovi i izvršena djelimična sanacija krova. Takođe, osnovan je Omladinski klub koji je kompletno opremljen IT opremom i namještajem. C. G.

žava kroz donaciju GIZ–a (njemačka organizacija za međunarodnu saradnju) 48.780 eura.

DRŽAVNA KASA

Iz kapitalnog budžeta države biće finansirane radova na objektu Opšte bolnice: proširenja RO službe (379.500) i rekonstrukcija zgrade za neurologiju i infektivno odjeljenje (503.700). Za ski centar namijenjeno je 6.900 eura, uređenje prostora oko ,,Spomenika slobode“ na Jasikovcu 300.000, a za izgradnju spomenika vojvodi Marku Miljanovu 20.000 eura. Na spisku projekata su izrada projektne dokumentacije i izgradnja puta u selu Kaludra (180.000) i dijela puta Lokve – Skrivena (120.000), izgradnja mosta i asfaltiranje puta u selu Glavace (180.000), te izgradnja i asfaltiranje puta od tog do sela Kurikuće (240.000). Za izradu projektne dokumentacije i lokalnog puta u selu Veliđe predviđeno je 60.000. Planirano je da dvije osnovne škole ,,Radomir Mitrović“ i ,,Polica“ dobiju fiskulturne sale za što je namijenjeno 150.000, odnosno 100.000 eura. Kanalizaciona mreža za postrojenje i tretman otpadnih voda i uređenje vodosnabdijevanja koštaće 40.500 (IPA projekat), a izgradnja i rekonstrukcija vrtića 6.902 (kredit CEV).

Uprava za saobraćaj investiraće 4.830.620 eura u rekonstrukciju puta Berane – Kolašin, dionica Lubnice – Jezerine. D. Š.

Drugi tender za izgradnju autobuske stanice u Igalu

HERCEG NOVI – Opština Herceg Novi raspisala je drugi javni poziv za izbor izvođača za izgradnju autobuske stanice sa pratećim sadržajima. Vrijednost tendera je 4,7 miliona eura bez PDV-a.

Prvi poziv raspisan je u novembru prošle godine i proglašen je neuspješnim jer do naznačenog roka nije stigla nijedna ponuda. Tender je otvoren do 16. marta, rok važenja ponude je 90 dana od dana otvaranja, dok je rok izvršenja ugovora 20 mjeseci od uvođenja izvođača u posao.

Nova autobuska stanica sa pratećim sadržajima zauzimaće površinu od oko 30.000 kvadratnih metara. Predviđena je kao cjelovita funkcionalna zona, koju čine zgrada terminala, prateći prizemni aneks poslovno-komercijalnog sadržaja, manipulativni prostor za autobuse, pristupna ulica sa pripadajućim parkingom, objekat pratećeg poslovnog sadržaja i održavanja sa parkingom. C. G.

HERcEg NOVI: Lokalna uprava pripremila izmjene opštinske odluke

Naknade za bebe od 500 do 5.000 eura

Novom odlukom se visina naknade za svako novorođeno

dijete povećava sa 100 na 500

eura, za blizance sa 1.000 na 2.000 i za trojke sa 3.000 na 5.000 eura. Takođe se odre-

đuje da jednokratnu novčanu pomoć u hitnim i naročito teškim slučajevima može odobriti u visini do 25, umjesto 20 obračunskih vrijednosti koeficijenta u javnom

sektoru, a određivaće se za svaki konkretan slučaj prema stvarnim potrebama. Dosadašnji član 13 mijenja i bliže propisuje uslove za ostvarivanje novčane nakna-

de za novorođeno dijete. –Pravo na naknadu ostvaruje se pod uslovom da podnosilac zahtjeva ima prijavljeno prebivalište ili odobreno stalno nastanjenje u Herceg

Novom najmanje dvije godine neprekidno prije rođenja djeteta za koje se ostvaruje ovo pravo, da novorođeno dijete ima prijavljeno prebivalište ili odobreno stalno nastanjenje u Herceg Novom i da to pravo nije ostvareno u drugoj opštini u Crnoj Gori – navodi se u prijedlogu izmjene odluke. I. R.

PRVI TENDER NIJE USPIO: Planirani izgled stanice

H ERc E g NOVI: Opština objavila javni poziv

Uprava za zaštitu kulturnih dobara o objektu izgrađenom 1903. godine

Država treba da zaštiti kuću Marića u Kolašinu

KOLAŠIN – Kući Marića u Kolašinu treba dodijeliti status kulturnog dobra od lokalnog značaja… Zbog neodržavanja objekat je u veoma lošem stanju i moguće je obrušavanje određenih djelova – navela je Uprava kulturnih dobara u elaboratu o zaštiti tog objekta.

Objekat poznat i kao zgrada staroga suda jedan je od najstarijih sačuvanih u gradskom jezgru Kolašina. Nalazi se u blizini Trga Vukmana Kruščića i gradske pijace. Pretpostavlja se da je izgrađena 1903. godine.

REŽIM ZAŠTITE

U elaboratu se ističe očuvana autentičnost i originalnost objekta.

– Objekat predstavja rijedak sačuvani primjer ovakvog arhitektonskog rješenja. Njime je najavljen raskid sa tradicionalnim graditeljskim konceptom ovoga kraja. Time je i ispunjen kriterijum važnosti u hronikama arhitekture – kaže se, između ostalog, u dokumentu. Elaborat propisuje konzervatorske mjere i režim zaštite. – Treba sprovesti neophodna istraživanja na osnovu validnih podataka o izgledu i arhivske fotodokumentacije i planirati sanaciju i rekonstrukciju objekta. Neophodno je zadržati horizontalne i vertikalne gabarite kuće Marića. Treba sačuvati postojeću visinu sljemena i nagibe krovnih ravni, postojeće krovne prozore kao i dekorativne elemente fasade. Stolariju treba uraditi od kvalitetne drvene građe, a neophodan je i konzervatorski tretman balkonske ograde, konzole kao i lučnih dekorativnih elemenata koji se nalaze iznad vrata i koji su od kovanog gvožđa dok nedostajuće djelove treba uraditi kao zatečene. Nakon analize fasadnog maltera,

Objekat predstavlja rijedak sačuvani primjer ovakvog arhitektonskog rješenja. Njime je najavljen raskid sa tradicionalnim graditeljskim konceptom ovoga kraja –navedeno je u dokumentu kojim su predložene mjere konzervacije i zaštite

Porodica Marić

Poznata trgovačka porodica Marić je izgradila kuću početkom XX vijeka. Prema nekim podacima, završena je 1903. godine. Takođe se izrada projekta vezuje za Beč i tamošnje projektantske kancelarije, jer su Marići trgovali sa Bečom. Imali su poslovne veze sa Carigradom, Marsejom, Trstom, Peštom, Zagrebom, Beogradom. Kuća je pretekla bombardovanja u Drugom svjetskom ratu, nakon kojeg je konfiskovana i prešla u državno vlasništvo. Više decenija u njoj su bili smješteni pravosudni i tužilački organi pa je tako i dobila drugo ime – ,,stari sud“.

Otvori su bez zaštite, stolarija nije sačuvana, krovna konstrukcija urušena tako da je prodor atmosferskih padavina u unutrašnjost objekta kontinuiran

treba pristupiti obradi fasade dok klesani kameni elementi moraju imati konzervatorski tretman. Krovni pokrivač se mora zasnivati na izvornom materijalu, a tek nakon istraživanja treba rješavati unutrašnji enterijer – precizira se, između ostalog, u elaboratu. Takođe se navodi da se u blizi-

ni budućeg kulturnog dobra ne mogu graditi objekti koji bi devalvirali njenu vrijednost.

STANJE OBJEKTA

Kada je o stanju objekta riječ, ističe se da je u veoma lošem stanju.

– Značajno je opao fasadni malter a ono što je ostalo je

labilno i sklono padu. Otvori su bez zaštite, stolarija nije sačuvana, krovna konstrukcija urušena tako da je prodor atmosferskih padavina u unutrašnjost objekta kontinuiran. Enterijer objekta takođe je u lošem stanju, a njegova međuspratna konstrukcija urušena. Zbog izuzetno lošeg stanja unutrašnjosti, stručni tim nije mogao izvršiti uvid – zaključuje se u elaboratu Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

BUDVA

Izabrana

OIK

BUDVA – Skupština je donijela rješenje o imenovanju Opštinske izborne komisije. U stalnom sastavu tog tijela su: Đorđije Vujović (predsjednik), Davor Ranković (zamjenik predsjednika), Milica Đukić (članica) i Darko Čelebić (zamjenik), Stefan Raičević (član) i Gorica Zekić (zamjenica), Mira Deloik (članica) i Vladimir Sekulić (zamjenik), Jelena Radić (članica) i Marko Franović (zamjenik). Za sekretara Opštinske izborne komisije imenovana je Dragana Pima I. R.

Audicija za „Ritam Evrope“

NIKŠIĆ – Audicija za muzičko takmičenje „Ritam Evrope“ u Nikšiću će se održati 20. februara, u sali JU „Zahumlje“. To je poznato sa jučerašnjeg sastanka potpredsjednika Opštine Nikšić Zorana Tomića i Svetozara Bajovića iz Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje sa koordinatorkom manifestacije „Crna Gora u ritmu Evrope“ Seidom Čikić i glavnim organizatorom Nenadom Jeremićem

Inicijativu da se kuća Marića sačuva pokrenula je prošlog ljeta NVO Društvo prijatelja Kolašina a podržala lokalna uprava. Uslijedila je konkretna inicijativa Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Posao zaštite otežava činjenica da je objekat bio u privatnom vlasništvu. Kupac je založio kuću kao hipoteku, a pošto nije vratio kredit, pripala je poslovnoj banci.

D. DRAŠKOVIĆ

BiJELO POLJE: Sjutra sjednica lokalnog parlamenta, na dnevnom redu aerozagađenje

Vladi će predložiti mjere za poboljšanje kvaliteta vazduha

BIJELO POLJE – Sjednica lokalnog parlamenta zakazana je za sjutra, a na dnevnom redu je kvalitet vazduha u Bijelom Polju. Opština će predložiti Vladi i Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine mjere i preporuke u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha na području Opštine Bijelo Polje.

Iz godine u godinu povećava se broj dana tokom kojih je aerozagađenje iznad dozvoljenog, tokom zimskih mjeseci. Opštinski Savjet za zaštitu životne sredine najavio je nakon sjednice 31. januara da će uputiti Skupštini Bijelo Polje zahtjev da preduzme mjere od kojih se neke podudaraju sa onima koje su preduzete u Pljevljima. Pored ostalog, da se putem subvencija građani-

ma Bijelog Polja smanje računi za struju. Zatim, subvencionisanje ugradnje solarnih panela i filtera za pročišćavanje vazduha na izvorištu ložišta. Takođe, treba donijeti odluke o proglašenju javnog interesa projekta ,,Toplifikacije Bijelog Polja“, te otvoriti kancelariju za ekološku inspekciju u Bijelom Polju. Utvrđeno je da na teritoriji opštine postoji ukupno 13.082

potencijalna individualna zagađivača i 63 kolektivna. Osim grijanja na kvalitet vazduha bitno utiče geografski položaj. Stručnjaci objašnjavaju da je zbog specifičnosti konfiguracije terena Bijelog Polja koje se nalazi u kotlini, između više brda, te proticanja rijeke Lim kroz središte grada, u decembru i januaru obično se javljaju tzv. temperaturne inverzije, zbog povećane koli-

Tomić je istakao da ove godine očekuje bolji odziv djece iz grada podno Trebjese i ističe da je lokalna uprava obezbijedila finansijska sredstva za djecu kako bi učestvovala na ovom takmičenju.

Mališani će imati obezbijeđen prevoz, smještaj i hranu, kao i sve što im je neophodno tokom priprema za takmičenje koje okuplja mlade uzrasta od 14 do 21 godine talentovane za ples i pjevanje.

Odabrani na audiciji, koja će početi 20. februara u podne, imaće priliku da svoj talenat usavršavaju više mjeseci i sa njima će raditi stručni tim. Ra. P.

čine magle i nedostatka vjetra, posebno ako uz to imamo smanjene količine padavina (kiša i snijeg). Posljedica neposto -

janja tzv. provjetravanja grada ogleda se u gomilanju zagađujućih PM 10 čestica i PM 2,5 čestica u vazduhu. C. G.

D. DRAŠKOVIĆ

ZBOG NEODRŽAVANJA OBJEKAT JE U LOŠEM STANJU: Kuća Marića ovih dana

TOKOM ZiME TEŠKO SE DiŠE: Bijelo Polje

Novinarka Pobjede na rezidenciji u Norviču

Erjavšek će prevoditi poeziju Emili Beri

Treći Međunarodni festival Solfest biće održan na Cetinju 17.

PODGORICA – Novinarka i književna kritičarka

Pobjede Dragana Erjavšek boraviće na rezidenciji u Nacionalnom centru za pisanje u Norviču, u Velikoj Britaniji.

Tokom rezidencije, od 8. maja do 2. juna ove godine, Erjavšek će sa engleskog na crnogorski

jezik prevoditi knjigu poezije „Unexhausted Time“ Emili Beri (Emily Berry). Ovaj studijski boravak naše novinarke organizuje RECIT, mreža evropskih centara za književno prevođenje, koja nudi rezidencije za prevodioce i organizuje događaje koji okupljaju pisce, prevodioce i publiku. Mreža povezuje 14 organizacija u 13 zemalja u Evropi. Erjavšek je diplomirala književnost na Filzofskom fakultetu u Nikšiću, autorka je dvije knjige poezije i jednog romana. Prošle godine je nagrađena na dva regionalna konkursa za kratku priču, a njena poezija, priče i eseji objavljivani su u časopisima „Glasnik“ i „Fokalizator“, kao i u brojnim štampanim i onlajn antologijama. Sa crnogorskog na engleski prevela je monografiju „Bar – grad Feniks“ Maksima Lutovca, a završava prevod na crnogorski jezik knjige „The Feminine Mystique“ Beti Fridan (Betty Friedan). R. K.

Autorsko veče crnogorskog književnika

Ognjen Spahić večeras u Nikšiću

PODGORICA – Veče posvećeno stvaralaštvu crnogorskog književnika

Ognjena Spahića biće održano večeras, u 19 sati, u sali hotela „Onogošt“ u Nikšiću. Veče organizuju Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Crnogorski PEN centar i Društvo prijatelja i poštovalaca Nikšića i Spahićeva izdavačka kuća ,,Fokalizator“.

Spahić je objavio kratke priče „Sve to“, „Zimska potraga“, „Puna glava radosti“, te romane „Hansenova djeca“ (prvo izdanje u Zagrebu, a drugo u Podgorici 2022, izdavač ,,Fokalizator“), „Masalai“, „Calypso“, „Pod oba Sunca“. Za roman „Hansenova djeca“ 2005. dobio je nagradu „Meša Selimović“, kao i nagradu „Ovid Festival Prize“, dok je knjiga „Puna glava radosti“ dobila Nagradu Evropske uni-

Solfeđo izlazi iz uskih okvira učionica

Družeći se sa studentima, imajući priliku da upoznaju profesore Muzičke akademije i boraveći dva dana na akademiji, učenici osnovnih muzičkih škola mogu da se upoznaju sa učenjem muzike na visokoškolskom nivou – rekla je za Pobjedu Vedrana Marković

PODGORICA – Treći međunarodni festival solfeđa – Solfest 2023, biće održan na Cetinju 17. i 18. marta. Organizator je Muzička akademija, a cilj manifestacije je veća afirmacija solfeđa i razvijanje ljubavi prema ovom predmetu.

Festival je i dobar dodatni podsticaj darovitim učenicima, kao i afirmacija nastavnika solfeđa, navodi se u saopštenju organizatora. Nastupe učesnika pratiće i vrednovati žiri u sastavu: dr Ivana Drobni sa Fakulteta muzičke umetnosti iz Beograda, dr Katarina Zadnik sa Muzičke akademije iz Ljubljane i dr Vedrana Marković sa cetinjske Muzičke akademije.

SPECIFIČAN

Prvi Solfest održan je 2018, a drugi 2019. godine. Zbog pandemije izazvane korona virusom, održavanje festivala je prekinuto 2020. godine. Nakon toga je napravljena pauza, jer je nastava solfeđa, prema riječima organizatorke Vedrane Marković, zbog svoje specifičnosti, mnogo trpjela u onlajn obliku koji mu nikako ne odgovara. Nakon normalizovanja nastave, nekoliko nastavnika iskazalo je interesovanje za dalji nastavak festivala.

Otvaranje festivala 2019. godine

Prateći tok prethodna dva, u organizaciju trećeg festivala Marković je sa svojim timom krenula s istančanijom vizijom i s namjerom da se svakom segmentu posvete s više pažnje.

- Zaključili smo da u fokusu treba da bude razvijanje ljubavi prema solfeđu, kao bazičnom predmetu na svim nivoima muzičkog školovanja, i davanje većeg značaja učenicima koji postižu dobre rezultate iz ovog specfičnog muzičkog predmeta. U centru pažnje su i nastavnici solfeđa, čiji rad nije direktno vidljiv na koncertnim podi-

jumima, ali kroz nastavu solfeđa čini osnovu muzičkog obrazovanja – rekla je Marković za Pobjedu. Osim takmičarskog dijela i nastupa učenika, u okviru festivala će biti održane dvije radionice za učesnike, predavanja za nastavnike i studente, koncert ženskog i mješovitog hora Muzičke akademije, koncerti studenata i učesnika festivala, kao i okrugli sto kojim će zvanični program biti zaokružen. Solfest je, prema riječima organizatorke, zamišljen i realizuje se kao sasvim specifična manifestacija, u okviru

koje učesnici pokazuju svoja znanja i vještine vezane za predmet, ali akcenat nije toliko na takmičenju koliko na nizu drugih aktivnosti koje se dešavaju u okviru Solfesta. - Ističem značaj muzičkih radionica, u okviru kojih se učenici različitih uzrasta druže, razvijaju svoju kreativnost i maštu, stiču nova znanja. U radu radionica sa učesnicima festivala učestvuju i studenti Muzičke akademije, pa se kroz preplitanje njihovih znanja stvara posebna energija. Družeći se sa studentima, imajući priliku da upoznaju profesore

Ognjen Spahić je za književnost 2014. godine. Ognjen Spahić jedan je od najprevođenijih crnogorskih autora srednje generacije. Osim autora, o Spahićevom djelu će govoriti i Vladimir Vojinović, univerzitetski profesor i književni kritičar. Program će moderirati prof. Andrijana Mijušković D. E.

Priznanje za Školu stripa i ilustracije iz Budve

Nagrađeni na šestom valjevskom Strip festu

PODGORICA – Školi stripa i ilustracije iz Budve, koja se odvija u organizaciji Narodne biblioteke iz tog primorskog grada, a vodi je Simon Vučković, dodijeljena je posebna pohvala na šestom valjevskom Strip fest-u. Umjetničko udruženje „ART grupa AKT“ iz Valjeva krajem 2022. raspisala je međunarodni strip konkurs. Pristiglo je 137 radova iz Srbije i inostranstva (Bugarska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kanada, SAD). Od pristiglih radova iz osam zemalja, žiri u sastavu – upravnik Centra za umjetnost stripa Udruženja stripskih umetnika Srbije Zoran Stefanović, akademski umjetnik Milivoj Kostić i multimedijalni umjetnik Dejan Bogojević - odlučili su da Školi stripa i ilustracije iz Budve dodijele specijalnu pohvalu. R. K.

Dodjelom nagrada u KIC-u „Budo Tomović“ završena manifestacija MAKADO

,,Naši

dani“ najbolja predstava

PODGORICA – Hrvatska dramska umjetnica Sanja Milardović dobila je nagradu ,,Sat kula“ za najbolju glumicu, za ulogu u monodrami ,,Mala čuda“ i sjajnu glumačku ulogu usamljenog ,,umjetnika“ na sceni. Nagrada za najboljeg glumca otišla je u ruke Radoslava Milenkovića, za ulogu u monodrami ,,Naši dani“, koja je ujedno i proglašena najboljom predstavom osme Međunarodne manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO.

Žiri je monodramu ocijenio kao ,,iznimno uspio komad, kojim je održan čas iz nemjerljive ljubavi prema glumi, pozorištu i drami“. Predstava ,,Ispovijesti“ sa Slavkom Kalezićem i Vanjom Jovićević nagrađena

Radoslav Milenković u predstavi „Naši dani“

je ,,Sat kulom“ za bravuru uz obrazloženje da je ovaj komad ,,moderan i potreban iskorak u promišljanju osobenog autorskog koncepta u savremenom teatru“. U obrazloženju jednoglasnih odluka, žiri u sastavu – predsjednica Dragana Tripko -

vić i članovi Žaklina Oštir i Jovan Dabović – istakli su, pored ostalog, da je raznovrsnost i aktuelnost odabranih predstava učinila teškim odluke žirija zato što svi izvedeni komadi pripadaju širokom dijapazonu pozorišnih senzibiliteta regiona na visoko pro-

FOTO: KIC

fesionalan i umjetnički relevantan način. Nagrade je uručila direktorica KIC-a Snežana Burzan-Vuksanović podsjećajući na put kojim se ovaj festival razvijao, od malog kamernog festivala na Dodest sceni do onoga što on predstavlja danas – neizostavan dio crnogorske i regionalne teatarske mape i jedini festival ovog karaktera u Crnoj Gori.

Nakon dodjele priznanja, u čast nagrađenih izveden je antikabare ,,Džentlmen“ za koji režiju i poeziju potpisuje pisac i dramaturg Obrad Nenezić, u glavnoj ulozi je Jovan Dabović, a kompozitor i izvođač je Slobodanka Dabović-Đurić KIC-ov MAKADO ove godine poklonio je pozorišnoj publici sedam kamernih komada u takmičarskom i jedan van takmičarske konkurencije. R. K.

Dragana Erjavšek

Muzičke akademije i boraveći dva dana na Muzičkoj akademiji, učenici osnovnih muzičkih škola mogu da se upoznaju sa učenjem muzike na visokoškolskom nivou. Vjerujemo da se upravo među učesnicima Solfesta nalaze i neki od naših budućih studenata – rekla je Marković.

Ona smatra da takvim pristupom solfeđo izlazi iz uskih okvira učionica, postaje zanimljiviji i dinamičniji, što sve skupa doprinosi i većoj zainteresovanosti učenika za ovaj predmet. Pored kreativnih radionica, učenici će biti u prilici da prisustvuju koncertima, od kojih jedan ima sasvim poseban oblik.

- Radi se o edukativnom koncertu pod nazivom „Upoznajmo Bendžamina Britna“, u okviru kojeg će biti izvedene Britnove popularne horske i instrumentalne kompozicije – najavila je Marković.

KATEGORIJE

Takmičarski dio programa je podijeljen u dvije katego-

IN MEMORIAM

Prijave za takmičarski dio Solfesta

Prijave za učešće na ovogodišnjem, trećem Solfestu, se podnose elektronskim putem. Prijavni obrazac, kao i prateći materijal: pozivno pismo školama, propozicije, biografije članova žirija i melodijske primjere sa prethodnih festivala nalaze se na sajtu Muzičke akademije. Prijave se podnose do 24. februara na imejl adresu vedranam@ucg.ac.me.

rije, prema starosnoj dobi i razredu osnovne muzičke škole koji pohađaju. Jedna muzička radionica posvećena je etnomuzikologiji, a vodiće je Davor Sedlarević, specijalista – vaspitač tradicionalne igre, koji će učesnike upoznati sa tradicionalnim pjevanjem sa zvukom sekunde. Druga radionica je namijenjena razvoju muzičke kreativnosti kroz samostalne stvaralačke procese, a vodiće je prof. dr Jelena Martinović-Bogojević, uz saradnju studenata Muzičke akademije. Dva predavanja namijenjena su nastavnicima i studentima. Na kraju festivala planiran je okrugli sto, na kojem će učesnici govoriti o savremenim tendencijama u nastavi solfeđa, sumirati rezultate i utiske sa ovogodišnjeg festivala, sa ciljem da se sagledaju mogućnosti njegovog unapređenja. Predavači će biti istaknite stručnjakinje iz oblasti Metodike nastave solfeđa, Zadni i Drobnik, koje su ujedno i članice žirija ovogodišnjeg Solfesta. D. ERJAVŠEK

Preminuo pisac Blagoje Vujisić

BIJELO POLJE – Književnik i dugogodišnji prosvjetni radnik dr Blagoje

Vujisić preminuo je u 75. godini u Bijelom Polju.

Vujisić je rođen 1948. godine u Štitarici kod Mojkovca. Bio je ugledni književnik, prosvjetni radnik, profesor ruskog jezika, doktor filoloških nauka, član Savjeta Radija Bijelo Polje. Veći dio radnog vijeka proveo je na odgovornim i rukovodećim poslovima u prosvjeti. Bio je i predavač na Univerzitetu Crne Gore. Objavio je veći broj stručnih i naučnih radova. Pisao je poeziju, kritiku, uređivao i priređivao knjige, antologije i časopise. Bio je glavni urednik časopisa „Odzivi“, prevodio sa ruskog i poljskog na crno-

Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice priprema nekoliko projekata

PODGORICA – Prvu polovinu godine galerijski program Muzeja i galerija Podgorice obilježiće nekoliko izložbi, a kada je riječ o drugim aktivnostima Muzeja među prioritetima su poslovi iz oblasti čuvanja i prezentacije muzejskih zbirki. To je u razgovoru za Pobjedu kazao direktor ove institucije Vučić Ćetković.

On je podsjetio da je ustanova u ovoj godini nastavila sa poslovima revizije muzejskog materijala.

- U toj oblasti muzeologije mnoge ustanove kuture, kako kod nas, tako i u regionu, susrijeću se sa naslijeđenim problemima, imajući u vidu da su to veoma kompleksni poslovi. Cilj revizije je da se nakon više godina na stručan i precizan način utvrdi i dokumentuje stanje muzejskih zbirki – kazao je Ćetković.

BROJNE IZLOŽBE

Što se tiče likovnih programa, Ćetković je najavio tematsku izložbu iz fonda Umjetničke zbirke koju će pripremiti kustoskinja Selma Đečević. Tematskim presjekom publici će se predstaviti segmenti razuđene crnogorske i jugoslovenske umjetničke scene prezentovani putem značajnih djela autora poput Petra Lubarde, Dada Đurića, Mila Milunovića i mnogih drugih umjetnika iz ove zbirke.

- Sredinom marta u Galeriji Art imaćemo izložbu savremenih umjetnica iz Srbije, odnosno Vojvodine, pod nazivom ,,Hormonologija. Ukradeno vreme“.

Autorka izložbe je Suzana Vuksanović. Riječ je o prezentaciji recentnih radova Edite Kadirić i Maje Rakočević-Cvijanov iz Subotice i Jelene Janev iz Novog Sada. Takođe, tokom marta, biće predstavljena izložba

Podizanje svijesti o značaju kulture

gorski jezik i sa crnogorskog na ruski. Objavio je tri knjige poezije. Nagrađivan, prevođen na druge jezike, uvršten u više antologija. B. Č.

JU Muzeji i galerije Podgorice akademske likovne umjetnice Vesne Bošković. Samostalnom izložbom predstaviće se i akademski vajar Velibor Pavićević – najavio je Ćetković. Muzejskoj publici će biti predstavljena i izložba Albane Ejupi, mlade kosovske umjetnice koja živi i radi u Beču. - U pripremi je još nekoliko izložbi i umjetničkih projekata koji će biti realizovani kroz program saradnje sa partnerskim organizacijama. Zahvaljujući saradnji koju posljednjih godina uspostavljamo sa značajnim međunarodnim organizacijama i institucijama, veliko je zadovoljstvo da će predmeti iz naše arheološke zbirke biti predstavljeni na velikoj internacionalnoj izložbi ,,Prvi kraljevi Evrope“ koja će u martu biti otvorena u Field muzeju

u Čikagu – istakao je Ćetković. On je naglasio da su za Muzej grada Podgorice posebno značajne prateće, edukativne aktivnosti.

- Zahvaljujući Abmasadi Sjedinjenih Država u Podgorici nedavno smo okončali projekat neformalne edukacije za mlade, kroz seriju radionica u oblasti interkulturalnosti i demokratije. U ovoj godini nastavićemo sa sličnim aktivnostima za srednjoškolce i studente. Pored toga, u kontinuitetu imamo aktivnosti edukacije za djecu predškolskog uzrasta. Takvi programi u našoj ustanovi realizuju se svake sedmice, prema utvrđenom planu i programu koji je inovativan i zanimljivistakao je Ćetković.

Prema njegovim riječima, društvena uloga kulture va-

SARADNJA

- Kroz društveno angažovane programe nastojimo da afirmišemo kulturu dijaloga i da promovišemo građanske vrijednosti. U tome imamo podršku nekoliko značajnih organizacija civilnog sektora. Istakao bih saradnju sa Centrom za građansko obrazovanje, kao i sa organizacijama Spektra i Stana. Raduje i to što ćemo u martu imati saradnju sa Centrom za ženska prava. Događaj koji će Centar za ženska prava realizovati u Kuslevovoj kući predstaviće i izložbu postera iz projekta ,,Mala škola kršenja patrijarhata“ koje je dizajnirala umjetnica Tanja Markuš – najavio je Ćetković. A. Đ.

Ciklus slika „Kragujevac 1941“ Petra Lubarde večeras u Herceg Novom

Jedan od najboljih opusa velikog umjetnika

PODGORICA – Izložba pod nazivom Ciklus slika „Kragujevac 1941“ Petra Lubarde biće otvorena večeras, u 19 sati, u foajeu Dvorane „Park“.

Izložba se održava u organizaciji Matice srpske - Društva članova u Crnoj Gori povodom Sretenja - Dana državnosti Republike Srbije. Na otvaranju će govoriti predsjednca Matice srpske - Društva članova u Crnoj Gori prof. dr Jelica Stojanović, kustos-šef galerije Mostovi Balkana mr Nenad Ristović i kustos izložbe dr Nikola Govedarica

Lubarda je ciklus slika „Kragujevac 1941“ poklonio Spomen-parku 1969. godine i ostavio svojeručno pisan testament u kome je naglasio da slike nikada ne napuštaju Kragujevac. Od 1976. godine, kada je Muzej otvoren, postao je dio njegove stalne postavke. Zbirka se sastoji od 27 slika različitih dimenzija rađenih raznovrsnim tehnikama. Nastale su između 1966. i 1968. godine. Prema

ocjenama eminentnih teoretičara umjetnosti, predstavlja jedno od Lubardinih najboljih djela, a svakako najbolje ostvarenje posljednjeg perioda njegovog stvaralaštva. Povodom otvaranja izložbe predsjednica Fondacije „Petar Lubarda“ Đina Lazar uputila je pismo u kome je, između ostalog, govorila o Lubardi kao čo-

vjeku koji je volio ljude. - Tragedija koja se desila prije nekoliko dana u Turskoj i u Siriji vraća me na istu takvu tragediju u Skoplju 1963. godine, kada je jak zemljotres razrušio taj lijepi grad sa hiljade izgubljenih i ugroženih života. To julsko veče u Nišu bila je održana Lubardina izložba. On je tada imao oko 56 godina i bio u

punoj slikarskoj snazi. Kao što je uobičajeno, novinari su prisustvovali izložbi, a jedan od njih je Petru postavio pitanje o zemljotresu: „…a šta bi Vi gospodine Lubarda uradili za naše lijepo Skoplje?“ Lubarda nije izbjegao odgovor nego blago odgovorio: „Jedino što mogu to je sve ovo“. Raširio je ruke pokazujući postavku, od 54 djela. Kad je izložba završila, slike su spakovane, prenijete u Skoplje kao znak solidarnosti sa ugroženim stanovnicima. Sačuvane su u Narodnom muzeju u Skoplju – podsjetila je Lazar. Ona je najavila da će 1. marta sve te slike biti izložene u Narodnom muzeju, kao zajednički projekat Ambasade Crne Gore u Republci Sjevernoj Makedoniji, Ministarstva kulture Crne Gore, Muzeja savremene umjetnosti i Ministarstva kulture Republike Sjeverne Makedonije, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Sjeverne Makedonije Steva Pendarovskog A. Đ.

Vedrana Marković

žan je dio savremenog djelovanja Muzeja.

Kolektiv OŠ ,,Vladimir Nazor“ u petak organizuje javni čas povodom godišnjice rušenja starog školskog objekta

Nastavljaju borbu za izgradnju nove škole

Kolektiv OŠ ,,Vladimir Nazor“ najavio je da će u petak, 17. februara, na godišnjicu rušenja paviljona škole u Maslinama biti održan javni čas u dvorištu škole. Skup će početi u 10 sati, na mjestu gdje je srušen stari objekat, a biće poslat još jedan apel da se započne izgradnja objekta. U saopštenju su roditelji učenika obaviješteni da djeca toga dana ponesu svoje školske torbe.

- Tema časa je: ,,Vladimir Nazor“ nastavlja borbu (na godišnjicu rušenja objekta)! Odlučili smo da po ko zna koji put pokrenemo i još jednom zamolimo sve nadležne institucije da reaguju i počnu sa davno obećanom izgradnjom škole. Iskoristili smo sve moguće resurse, bili strpljivi, molili, čekali, nadali se, a sve u cilju da se naša nadanja u vezi sa obećanim objektom obistine, i da napokon krene početak gradnje – navodi se u saopštenju kolektiva OŠ ,,Vladimir Nazor“. Ističe se da je najvišim zvaničnim predstavnicima vlasti

(predsjedniku države, premijeru, ministru prosvjete, gradonačelniku…) imejlom poslat poziv da prisustvuju skupu.

- Nadamo da će se odazvati našem pozivu i napokon stvoriti uslove da izgradnja naše škole počne. U petak, 17. februara 2023. godine, prevoz autobusima nije organizovan. Učenici će biti sa svojim odjeljenjskim starješinama od početka do kraja trajanja časa (od 10 do 10.45 sati). Čitav nastavni kadar i nenastavno osoblje

škole će biti sa učenicima. Prisustvo učenika će biti evidentirano od strane odjeljenjskih starješina. Predstavnici medija su takođe pozvani. Napokon se nadamo da će se sve nadležne institucije ujediniti i reagovati, kako bi sada već ozbiljan problem cjelokupnog nastavnog kadra, hiljade i kusur djece, svih roditelja, tj. čitavog naselja Masline, konačno dobio pozitivan epilog – poručuje se u saopštenju kolektiva OŠ ,,Vladimir Nazor“.

Prema najavama Ministarstva prosvjete od prije dvadesetak dana, izgradnja novog objekta OŠ ,,Vladimir Nazor“ trebalo bi da počne za nekoliko mjeseci, a planirani rok za završetak radova je 17 mjeseci. Ukoliko se ova najava obistini (a za nekoliko dosadašnjih pokazalo se da su bile bez pokrića) i ako sve bude išlo po planu, djeca iz Maslina mogla bi da uđu u novi objekat, tj. da se vrate u svoju školu u septembru 2024. godine. H. P.

Glavni grad će i ove godine podržati projekte nevladinih organizacija

eura

Glavni grad je raspisao javni konkurs za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija za 2023. godinu, kojim će biti raspodijeljena sredstva NVO sa sjedištem u Podgorici u cilju finansiranja projekata koji su od posebnog interesa za Glavni grad.

Iz Glavnog grada je saopšteno da podršku u realizaciji projekata i programa mogu ostvariti NVO čije su sfere rada socijalna i dječja zaštita, zaštita lica sa invaliditetom, aktivizam mladih, zaštita ljudskih prava Roma, borba protiv bolesti zavisnosti, zaštita životne sredine i borba protiv korupcije.

Ukupan iznos sredstava za ovu namjenu u 2023. godini iznosi 60.000 eura. Minimalan iznos sredstava, koji se dodjeljuje za projekat ne može biti manji od 80 odsto traženog iznosa za finansiranje tog projekta. Projekat se može finansirati najviše do 20 odsto ukupnih sredstava predviđenih budžetom za finansiranje projekata nevladinih organizacija (12.000 eura).

Ukoliko predloženi projekat prelazi pomenutu vrijednost, od NVO će biti zatraženo posebno izjašnjenje o tome da li projekat može realizovati i sa manje dodijeljenih sredstava. Takav projekat se može finan-

sirati samo ukoliko se nevladina organizacija izjasni da može realizovati projekat na osnovu dodijeljenih sredstava. Neophodna dokumentacija za učešće na konkursu obuhvata prijavu na konkurs, rješenja o upisu u registar NVO sa sjedištem u Podgorici, osnivački akt i statut NVO, kopiju finansijskog izvještaja (bilans stanja i bilans uspjeha) za posljednju fiskalnu godinu, prijedlog projekta sa kojim nevladina organizacija konkuriše za dodjelu sredstava, podatke o iskustvu zapošljenih, odnosno volontera (reference), izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini zaključno sa danom objavljivanja konkursa, potvrdu da nema dospjelih neizmirenih obaveza po osnovu lokalnih javnih prihoda, garanciju (izjava) ovlašćenog lica za zastupanje i predstavljanje da ta NVO nije od drugog donatora dobila sredstva za realizaciju projekta za koji se kandiduje. Prijava sa pratećom dokumentacijom može se predati zaključno sa 16. martom. Detaljnije informacije o učešću na konkursu mogu se dobiti svakog dana putem imejlova ivona.medjedovic@podgorica.me, miroslav.boljevic@ podgorica.me i marija.jasovic@ podgorica.me H. P.

Lokacija na kojoj se nalazio srušeni objekat OŠ ,,Vladimir Nazor“

U Ulici španskih boraca na Koniku juče otvoren novi park

Na zadovoljstvo brojnih stanovnika, Konik je od juče bogatiji za još jedan park, drugi koji je izgrađen u proteklih nekoliko godina u tom naselju

Gradonačelnik Ivan Vuković, koji je tim povodom juče sa saradnicima obišao ovu mjesnu zajednicu, iskazao je veliko zadovoljstvo što Glavni grad sugrađanima predaje na upotrebu još jednu veliku parkovsku površinu od 11.000 kvadratnih metara.

UREĐENJE

- U pitanju je prostor koji je oplemenjen novim sadnicama, ograđen, osvijetljen, instaliran video-nadzor i za naše najmlađe, instalirano nekoliko multifunkcionalnih sprava. Dakle, sve ono što je potrebno za lijep boravak različitih generacija na otvorenom. Ovo je drugi park koji smo izgradili na Koniku koji je jedno od najvećih podgoričkih naselja, a koji unazad nekoliko godina nije imao ovu vrstu sadržaja –kazao je Vuković.

Zahvalio je kolegama iz gradskih preduzeća na posvećenom radu i uspješno završenom poslu – u prvom redu gradskom Zelenilu, potom Agenciji za stanovanje i Ko-

Uživaće i djeca i odrasli

Na površini od preko 11.000 kvadratnih metara ugrađen je parkovski mobilijar, kao i savremene sprave za igru najmlađih. Posađeno je više od 130 sadnica odraslog drveća, a u narednom periodu biće razvučen i sistem za zalivanje i urađen bunar. Kompletan prostor je ograđen, pokriven video-nadzorom i osvijetljen savremenom rasvjetom

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković naveo je da je ovaj park na Koniku 19. novi ili rekonstruisani park u mandatu ove gradske uprave i najavio je da će u petak (u 17 sati) predati građanima na upotrebu i temeljno rekonstuisani park u blizini Sportskog centra ,,Morača“.

- Nije bilo davno kada su naši sugrađani, vjerovatno i s pravom, kritikovali gradske vlasti zbog toga što po njihovom mišlje-

munalnim uslugama, kao i predstavnicima Mjesne zajednice Konik i lokalnom stanovništvu koje je u velikom broju juče prisustvovalo otvaranju parka. Naglasio je da ga posebno raduje oduševljenje najmlađih, jer im ovakvi sadržaji mnogo znače, što su i pokazali.

Direktorica gradskog preduze-

Završena izgradnja nove javne rasvjete u naselju u park-šumi Zagorič

Postavljeno

110 novih

LED svjetiljki

Ekipe gradskog preduzeća

Komunalne usluge, u sklopu aktivnosti na unapređenju stanja javne rasvjete, završile su radove na izgradnji javne rasvjete u na-

selju u park-šumi Zagorič. Na inicijativu stanovnika tog dijela grada, Komunalne usluge su postavile više od 110 savremenih LED svjetiljki, a investicija je vrijedna oko 60.000 eura. Riječ je o nastavku ulaganja u poboljšanje kvaliteta života za sve stanovnike tog dijela grada, gdje je nedavno asfaltirano više od osam kilometara saobraćajnica. H. P.

nju u različitim djelovima grada nije bilo dovoljno zelenih površina ili su te površine bile u lošem stanju. Mislim da je danas situacija potpuno drugačija i da Podgorica stvarno može da bude ponosna na to kakve parkove i javne površine ima. Siguran sam da ljudi danas mnogo više uživaju u tim sadržajima, nego što je to bio slučaj unazad nekoliko godina – kazao je Vuković.

ća Zelenilo Daca Popović navela je da je uređena površina veća od 11.000 kvadratnih metara, gdje je na 5.500 kvadrata formiran travnjak, dok ostatak čine plato i staze.

-Na ovoj površini ugrađen je parkovski mobilijar, kao i savremene sprave za igru najmlađih. Posađeno je više od 130 sadnica odraslog drveća,

a u narednom periodu ovdje će biti razvučen i sistem za zalivanje i urađen bunar. Kolege iz Agencije za stanovanje su ogradile kompletan prostor koji je pokriven video-nadzorom, dok su kolege iz Komunalnih usluga ugradile savremenu parkovsku rasvjetu – kazala je Popović, uz napomenu da je u pitanju prva faza,

a da je urađen projekat i za uređenje druge faze parka, koja će zajedno sa ovom činiti prostor veći od 20.000 kvadrata.

Kao dugogodišnji predsjednik

MZ Konik Andrija Čađenović iskazao je zadovoljstvo što su gotovo svi planovi te MZ u protekle četiri godine uspješno realizovani.

ODGOVORNOST

-U ime stanovnika ovog dijela Podgorice želim da zahvalim upravi Glavnog grada i kolegama iz Zelenila, Agencije za stanovanje, Komunalnih usluga koji su u rekordnom roku uspješno priveli kraju radove. Upućujem molbu komšijama da pokušamo svi zajedno da ovaj park sačuvamo i da bude na ponos građanima MZ Konik – poručio je Čađenović. Jedan od starijih mještana Konika, sedamdeset trogodišnji

Radivoje Perić, kazao je da je zadovoljan zbog odgovornog odnosa gradske uprave prema ovom dijelu grada.

- Apsolutno sam zadovoljan sa gradonačelnikom Vukovićem, koji je bio nesebičan i ulazio u sve pore grada, napravio je više nego svi njegovi prethodnici. Formiranje ovog parka je obradovalo sve nas – kazao je Perić i predložio da bi trebalo zadužiti nekoga ko će da brine o ovom parku.

Sabita Mulja odmarala je na klupi sa majkom Ljuljijetom, dok se njeno dvoje djece spuštalo niz tobogan.

- Dok nije bilo parka nijesu imala gdje da se igraju. Ovo je bilo zapušteno, a sada je prelijepo. Osvijetljeno, uredno, možemo da sjednemo, popijemo kafu dok se djeca igraju. Svi ćemo uživati – kazala je Sabita. Braća Žabelji, devetogodišnji Amar i dvanaestogodišnji Rijad uživali su na novim ljuljaškama.

- Živimo tu blizu. Nijesmo imali đe da se igramo. Ovo sad je prelijepo – kazao je Amar. I. MITROVIĆ

Vanredna aktivnost radnika Agencije za stanovanje u Ulici Đečevića na Draču

Prefarbali fasade kuća na kojima su bili ispisani

neprimjereni grafiti

Radnici Agencije za stanovanje prefarbali su juče zidove kuća u Ulici Đečevića na Draču na kojima su bili ispisani neprimjereni grafiti i postavili novu tablu sa nazivom ove ulice, umjesto stare preko koje je bio iscrtan krst sa četiri ocila.

Ekipe ovog gradskog preduzeća prejkjuče ujutro su izašle na teren, čim su iz medija saznale za ovaj vandalski čin. Kako nam je prije dva dana rečeno iz ovog gradskog preduzeća, vlasnik kuće na kojoj su bili ispisani grafiti zahtijevao je da zidovi budu prefarbani

Zid kuća u Ulici Đečevića prije i poslije intervencije radnika Agencije za stanovanje

u tonu u kojem je fasada kuće. Boja je istog dana naručena od dobavljača, a fasade kuća su prefarbane juče ujutro. Radnici Agencije postavili su

i novu tablu sa nazivom ulice. Stanovnici Drača koji već generacijama žive u ovom naselju, a prije dva dana su u izjavi za Pobjedu najoštrije osudili

ispisivanje nepriličnih sadržaja na zidu kuća u Ulici Đečevića, pozdravili su ažurnost i brzu reakciju Agencije za stanovanje. I. M.

Najmlađi Koničani brzo se navikli na nove sadržaje

Gradonačelnik sa saradnicima i stanovnicima Konika

U petak otvaranje parka kod SC ,,Morača“

Novi stubovi javne rasvjete

Defanzivac Budućnosti Marko Simić vjeruje u uspješno proljeće Atmosfera,

zajedništvo

- Ne samo utakmica sa Petrovcem, već cijeli drugi dio sezone će biti izuzetno težak. Znamo da nema lakih utakmica, zato moramo da budemo sto odsto spremni i fokusirani u svakom trenutku. Mi iz vikenda u vikend imamo samo jedan cilj –to je pobjeda.

Izabranici Miodraga Džudovića će za manje od mjesec dana odigrati šest mečeva u paklenom rasporedu.

PODGORICA - Budućnost će na otvaranju proljećne polusezone gostovati Petrovcu –utakmica pod Malim brdom igra se u subotu od 18 časova.

- Igramo u najvećem klubu u Crnoj Gori, samim tim očekivanja su od nas uvijek najveća.

I moramo da budemo spremni da odgovorimo na to – za klupski sajt kaže najiskusniji prvotimac – Marko Simić. Podgoričani su tokom zime trenirali u svom kampu na Starom aerodromu i na Crnogorskom primorju.

Od igrača i članova stručnog štaba se moglo čuti da je odrađeno sve što je planirano. - Radili smo jako, ali smo odradili dobar pripremni period, svi mi zajedno. Mislim da smo se kvalitetno spremili i da potpuno spremni dočekujemo nastavak sezone – govori svježe penzionisani reprezentativni štoper. Budućnost na startu druge polusezone očekuje teško gostovanje – protiv rivala od kojeg je na istom stadionu izgubila na početku prvenstva.

- Ponoviću se i stvarno tako mislim, nijedna utakmica neće biti laka. Do kraja sezone ih imamo još 18, svaku moramo da shvatimo kao da je finale, u svaku moramo da uđemo sa ogromnom željom za pobjedom. Samo tako ćemo doći do cilja koji je svima jasan i koji svi želimo, a to je titula – ističe donedavni reprezentativac „hrabrih sokola“ i momak koji je igrao Ligu šampiona.

A šta je najveći adut „plavih“ u borbi za pehar?

- Atmosfera, zajedništvo i kvalitet koji posjedujemo. Nadam se da će se to pokazati kao osnova za uspjeh – zaključio je Simić. D. K.

Fudbalerke Crne Gore danas igraju protiv Moldavije

Ligi nacija

PODGORICA – Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore odigraće danas prvu od dvije prijateljske utakmice sa Moldavijom.

Predstojeći dueli, oba u Podgorici, označavaju početak priprema za nastup u premijernom izdanju UEFA Lige nacija.

- Želimo da iskoristimo ovaj FIFA ,,prozor“ da se okupimo, iskoristimo ga u što kvalitetnijem radu i tako krenemo u proces priprema za ono što nas čeka u Ligi nacija. Već od prve utakmice sa Moldavijom krenućemo da tražimo način na koji ćemo igrati u Ligi nacija, gdje nas čekaju protivnici koji su u našem rangu. Osim Me-

dine Dešić, sve igračice su tu i daćemo šansu svima, kako bismo mogli da vidimo na koga možemo da računamo u budućnosti – rekao je selektor Mirko Marić

Današnja provjera zakazana je u kampu Budućnosti na Starom aerodromu, s početkom od 13 časova.

Selektor Marić je za ovu akciju pozvao pozvao je 26 igračica – golmani: Anastasija Krstović (Sent Mihalj, Mađarska), Svetlana Miličić (Breznica), Ajša Kalač (Budućnost); odbrana: Jovana Vučinić (Breznica), Ivana Boričić, Tanja Malesija (Budućnost), Maja Šaranović (Vlaznija, Alba-

,,Građani“ pritiskaju lidera

PODGORICA – Prvi protiv drugog, sa obostranom šampionskom željom – Arsenal i Mančester siti igraju derbi dosadašnjeg dijela Premijer lige.

Večerašnja zaostala utakmica

12. kola na Emirejtsu (20:30h)

nija), Marija Maraš (Medik Konin, Poljska), Helena Božić (Dinamo Moskva, Rusija), Milica Radunović (Kluž, Rumunija), Andrea Janjušević (Ekonomist), Aleksandra Popović (bez kluba); vezni red: Jelena Sarić, Jovana Sarić (Ekonomist), Jasna Đoković (Split, Hrvatska), Darija Đukić (Maritimo, Portugal), Jelena Karličić (Bordo, Francuska), Jelena Vujadinović, Nađa Đurđevac (TSC Kanjiža, Srbija), Sara Simonović (Budućnost); napad: Nikolina Caković (Politehnika, Rumunija), Anđela Tošković (Crvena zvezda, Srbija), Jelena Petrović (Breznica), Armisa Kuč (FOMGET, Turska), Slađana Bulatović (Minavi, Japan), Nađa Stanović (Čarni Sosnovjec, Poljska).

Isti rivali ponovo će se sastati 18. februara. D. K.

mogla bi da odredi dalji tok prvenstva u Engleskoj. ,,Tobdžije“ su u prednosti za tri boda i utakmicu manje, pa je jasno da bi pobjedom napravile krupan korak ka tronu. Sa druge strane, ,,građani“ imaju idealnu priliku da naprave snažan pritisak na lidera i posve se vrate u trku za trofej.

Tim iz sjevernog Londona je posljednjih neđelja doživio izvjestan pad forme, o čemu svjedoči poraz od Evertona (1:0) i remi kod kuće da Brentfordom (1:1).

Sudar sa direktnim konkurentom šansa je za Arsenalda potvrdi kako je ove godine zreo za titulu.

- Bilo je određenih detalja i aspekata koje nijesmo dobro uradili u prethodne dvije utakmice. Svaka ekipa uđe u takav ritam, ali poenta je što prije se vratiti na pravi put. Igramo protiv prvaka i bilo bi idealno da na prethodna dva kiksa

Tim iz sjevernog Londona je posljednjih neđelja doživio izvjestan pad forme, o čemu svjedoči poraz od Evertona (1:0) i remi kod kuće da Brentfordom (1:1). Sudar sa direktnim konkurentom šansa je za Arsenal da potvrdi kako je ove godine zreo za titulu. Siti je u posljednjih sedam mečeva poražen čak tri puta. Neuobičajeno za svoje standarde. Ipak, u prošlom kolu protiv Aston Vile se vratio na pobjedničkim kolosjek. Ekipa u dobrom raspoloženju ide na noge vodećem timu

odgovorimo pobjedom – rekao je trener Arsenala Mikel Arteta

Španski stručnjak je prijatelj sa zemljakom na klupi Sitija –Pepom Gvardiolom. Bio je i njegov najbliži saradnik.

Sada su na suprotnim stranama. Arteta je prvi put u poziciji da kao menadžer juriša trofej Premijer lige.

- Treba mnogo energije, a ja sam neko ko daje energiju. Ne volim negativce. Neko sam ko daje i generalno volim ljude koji daju energiju na različite načine. Ponekad je to govorom tijela, glasovnim tonom, grimasom, grljenjem i traženjem rješenja, a ne izgovora. Večeras nam, dakle, treba energija i samo energija – ističe Arteta.

Siti je u posljednjih sedam mečeva poražen čak tri puta. Neuobičajeno za svoje standarde. Ipak, u prošlom kolu protiv Aston Vile se vratio na pobjedničkim kolosjek. Ekipa u dobrom raspoloženju ide na noge vodećem timu.

- Svaki protivnik igra na svoj način. Moraćemo i sada da se prilagodimo. Protiv Arsenala ćemo drugačije napadati u odnosu na ekipe koje prostor od tridesetak metara brane sa 11 igrača. Prilagođavanje tome je ključno za nas, u smislu kako bi trebalo da igramo. Respektujemo lidera, ali ovo je još jedna utakmica u kojoj idemo na pobjedu – poručio je Pep Gvardiola, menadžer ,,građana“. D. K.

Arsenal i Mančester siti večeras u Londonu (20:30 h) igraju zaostalu utakmicu 12. kola Premijer lige

i kvalitet – aduti ,,plavih“

Prvi od dva testa pred nastup u

Minimalci Milana i Bajerna u prvim mečevima osmine nala Lige šampiona

Koman opet koban za PSŽ

PODGORICA - Bajern

Minhen na žrijebu osmine finala Lige šampiona nije nagrađen za maksimalan učinak u grupnoj rundi jer je za rivala dobio Pari Sen Žermen, ali nakon prvog od dva blokbastera sa ,,svecima“ mora da bude zadovoljan – Bavarci su u Parizu slavili 1:0 i produbili krizu domaćina kod kojeg ,,puca“ i u svlačionici i na terenu.

Šampionu Francuske presudio je Kingsli Koman, a jedan pogodak odlučio je i drugi sinoćnji meč. Milan je na ,,San Siru“ pobijedio Totenhem golom Brahima Dijasa i bliži je prolazu pred revanš 8. marta. U Parizu se tokom prvog poluvremena nije događalo gotovo ništa. Jedino vrijedan pomena bio je šut Jošue Kimiha dva minuta prije odlaska na odmor, kada je na pravom mjestu bio Đanluiđi Donaruma Lionel Mesi i Nejmar bili su totalno bezopasni, ,,sveci“ nijesu imali šut u okvir gola, a trener Kristof Galtije bio je primoran da u 57. na teren pošalje treću superzvijezdu iz napada – Kilijana Mbapea, jer je Bajern četiri minuta ranije krunisao bolju igru. Alfonso Dejvis je imao vremena da se namjesti za savršen centaršut s lijeve strane i u šesnaestercu pronađe Kingslija Komana koji je iz prve matirao Donarumu. Bivši

Stadion: Park prinčeva

Sudija: Majkl Oliver (Engleska)

Gol: 0:1 Koman u 53.

Žuti kartoni: Kimpembe, Nejmar (PSŽ), Pavar (Bajern)

Crveni karton: Benžamin Pavar (Bajern) u 90+2.

PSŽ

Donaruma Hakimi (od 46.

Kimpembe)

Ramos

Markinjoš

Mendeš

Pereira

Verati

Zair-Emeri (od 57. Ruis)

Soler (od 57. Mbape)

Mesi

Nejmar

Zomer Pavar

De Liht

Upamekano

Kimih Gorecka

Sane (od 90. Stanišić)

Kanselo (od 46. Dejvis)

Musijala (od 57. Gravenberh)

Koman (od 75. Gnabri)

Šupo-Motin (od 75. Miler)

fudbaler PSŽ-a tako je još jednom rastužio bivši klub, kojem je presudio i u finalu LŠ 2020. godine. Bajern je nakon vođstva nastavio da napada, a Donaruma se odbranjenim udarcima Erika Šupo-Motina i Benžamina Pavara iskupio za ne baš dobru reakciju kod pogotka.

Mbapeu nije dugo trebalo da kreira prvu šansu za ,,svece“, ali mu je Jan Zomer odbranio udarac.

Dvadeset četvorogodišnji Francuz u 82. je zatresao mrežu, međutim, rezultat se nije

mijenjao jer je VAR potvrdio da je asistent Nuno Mendeš prethodno bio u ofsajdu. Potom je Pavar u velikoj šansi izblokirao šut Mesija, a priliku je imao i Vitinja u 86. minutu – šutirao je pravo u Zomera.

Stadion: San Siro

Sudija: Sandro Šerer (Švajcarska)

Gol: 1:0 Dijas u 7. Žuti kartoni: Tonali, Ernandes (Milan), Romero, Dajer (Totenhem)

Tatarušanu Tiao

Kalulu

Kjer Ernandes Krunić

Salemakers (od 77. Mesijas)

Tonali (od 86. Pobega)

Dijas (od 77. De Keteler)

Leao (od 90+1. Rebić) Žiru

Milan je od prodaje ulaznica za meč protiv Totenhema zaradio

9.133.842 eura, najviše u istoriji i rekordno za italijanske prilike. Utakmici je prisustvovalo 74.320 gledalaca

Forster Emerson Romero

Dajer

Langle (od 81. Dejvis)

Skip Sar

Kuluševski (od 70. Rišarlison)

Son (od 81. Dandžuma)

Perišić

Kejn

Bajern je odnio premiju u Minhen, gdje će igrati bez Pavara koji je u nadoknadi dobio drugi žuti karton. Talenat PSŽ-a Voren Zair-Emeri je sa 16 godina i 343 dana postao najmlađi fudbaler koji je bio starter u meču nokaut runde Lige šampiona. Zanimljivo, sinoć je u startnih 11 bio zajedno sa Lionelom Mesijem i Serhiom Ramosom koji su debitovali u LŠ

prije nego je Zair-Emeri rođen. Takođe, Ramos je s Real Madridom igrao utakmicu osmine finala protiv Arsenala na dan Vorenovog rođenja – 8. marta 2006. Milan je protiv Totenhema poveo u sedmom minutu i sačuvao pobjedu koja mu donosi mir uoči revanša 8. marta u Londonu, tim prije što je – računajući prvenstvo – vezao drugu pobjedu nakon velike krize.

,,Rosonerima“ je trijumf donio Brahim Dijas koji je poslije udarca Tea Ernandesa natrčao na odbijenu loptu i iz drugog pokušaja savladao Frejzera Forstera, zamjenu za povrijeđenog Uga Ljorisa Domaćin je 12 minuta prije kraja regularnog toka mogao da uveća vođstvo preko Šarla de Ketelera i Malika Tiaua

N. KOSTIĆ

Briž dočekuje Ben ku, ,,plavci“ pod pritiskom uoči gostovanja Borusiji u prvom meču osmine nala

PODGORICA – Čelzi se tokom januara ponašao kao pravi šopingholičar, dovodio je pojačanja sa svih strana i u svim linijama tima, nastavio gdje je stao tokom ljetnje ,,pijace“, ali na terenu mu ne cvjetaju ruže.

Tim Grejema Potera tek je 10. u engleskoj Premijer ligi, bez pobjede je na tri posljednja meča i pod velikim pritiskom pred večerašnje gostovanje

Borusiji iz Dortmunda (21 h) u osmini finala Lige šampiona. Poter ne može da računa na povrijeđene Eduara Mendija, Ngoloa Kantea, Kristijana Pulišića, Rahima Sterlinga i Armanda Brohu, dok tri januarska pojačanja nijesu mogla da budu registrovana –Benoa Badijašil, Noni Madueke i David Datro Fofana

Prvi evropski nastup u dresu londonskog kluba mogli bi da upišu Mihailo Mudrik, Enco Fernandes i Žoao Feliks

- Pritisak i očekivanja da pobjeđujete su veći kada trošite više novca. Ali znamo da fudbal ne funkcioniše baš tako, iako su vam potreni određeni resursi da biste dolazili do pobjeda. Neophodno je i nešto više od toga, postoje stvari koje se ne mogu kupiti novcem – rekao je Poter.

,,Milioneri“ ili Čelzijevi milioni

- Uzbuđeni smo zbog ekipe koju imamo, ali u isto vrijeme znamo koliki je to izazov. Potrebno nam je vrijeme da razumijemo jedni druge, da vidimo što nas pokreće kao tim. Ali atmosfera je dobra, igrači se podržavaju međusobno, ima stvari zbog kojih treba da budemo srećni.

Ako bi se upoređivala forma dva tima, Borusija bi bila u prednosti nad Čelzijem uoči okršaja na ,,Signal Iduna parku“. ,,Milioneri“ su slavili u svih šest takmičarskih mečeva u 2023, djeluje da bi pod vođstvom Edina Terzića ove sezone do kraja mogli da budu u šampionskoj trci.

- Ne čudi me tok njegove karijere jer je moj prvi utisak o njemu bio vrlo pozitivan. Ima sve što tražite od trenera i ako pogledate njegovu karijeru, odradio je mnogo različitih uloga, sakupio iskustvo, tako da ima lijepu kombinaciju obje stvari. Organizovana su ekipa koja dobro napada i generalno igra dobro. Naravno, želim sada da mu otežam posao, ali nakon toga želim mu sve najbolje – naveo je Poter,

koji bi mogao da postane prvi engleski trener s pet uzastopnih pobjeda u Ligi šampiona.

BORUSIJA SE UZDA U DOMAĆI TEREN Borusija je ove sezone već igrala s jednim engleskim timom u LŠ – upisala je remi i poraz od Mančester sitija.

- Nije lako analizirati Čelzi. Odrekli su se nekih igrača, a doveli nekoliko ključnih. Ne možemo da znamo s kakvom postavom će početi meč. Kao i uvijek, fokusiraćemo se na sebe – naveo je Terzić.

Mladi stručnjak vjeruje da će njegov tim imati dobru poziciju pred revanš.

- Potrebna nam je barem jedna pobjeda iz dvije utakmice da bismo prošli u četvrtfinale. Sigurno je malo lakše ostvariti je kod kuće uz podršku 80.000 navijača. Osjećam da su svi uzbuđeni zbog meča –dodao je Terzić.

BRIŽ TRAŽI IZLAZ

IZ KRIZE

Klub Briž i Benfika čine najmanje atraktivan par osmine

finala LŠ, ali bi njihov dvomeč mogao da donese mnogo dobrog fudbala. Belgijski predstavnik bio je drugoplasirani u grupi gdje je Atletiko Madrid zauzeo posljednje mjesto, dok su lisabonski ,,lavovi“ bili povlašćeni na žrijebu osmine fi-

nala kao prvoplasirani u konkurenciji PSŽ-a, Juventus ai Makabija iz Haife. Briž je debitant u nokaut rundi elitnog takmičenja.

- Nivo kvaliteta rivala koji nas čeka je potpuno drugačiji od onog što imamo u belgijskoj

ligi i to treba da poštujemo. Benfika je izuzetno kvalitetna u svim linijama tima. Želimo da budemo konkurentni, da pokažemo koliko vrijedimo. Potrebno je da neutrališemo sve ono što predstavlja prijetnju po nas, nadam se da ćemo uspjeti u tome – izjavio je Skot Parker, trener Briža, koji je slavio samo jednom u posljednjih 10 ligaških mečeva. Večerašnji meč biće prvi koji će dva tima odigrati na evropskoj sceni.

- Iskustvo mi govori da ono što se događa u drugim takmičenjima ne dešava se u Ligi šampiona. Briž je izuzetno motivisan. Bili su u vrlo teškoj grupi, s Portom, a izbacili su Bajer Leverkuzen i Atletiko Madrid. Mislim da večeras na njih neće uticati trenutak kroz koji prolaze, radujemo se utakmici –istakao je Rodžer Šmit, trener Benfike koja je u januaru prodala Enca Fernandesa, jednog od ključnih igrača. Ne. K.

ČEKAJU EVROPSKI DEBI U DRESU ČELZIJA: Januarska pojačanja Žoao Feliks i Enco Fernandes

Napadač Bajerna Koman nije slavio pogodak protiv bivšeg kluba

Crnogorska atletičarka imala najbolji nastup ove sezone na mitingu u Banskoj Bistrici

Vuković treća sa preskočenih 195 centimetara

PODGORICA – Marija Vuković osvojila je treće mjesto na dvoranskom mitingu u Banskoj Bistrici. Crnogorska atletičarka nakon dva mitinga, đe je imala rezultate ispod 190 (184 i 188), pokazala je da je u sve boljoj formi i sa preskočenih 195 centimetara dokazala da je u naletu, što raduje pred dvoransko prvenstvo Evrope. Marija je iz prvog pokušaja preskočila ljestvicu na 180, 185, 191 i 193 centimetara. Lje-

stvicu na 188 rušila je jednom, dok je visinu od 195 centimetara savladala iz trećeg pokušaja, ali nije uspjela da popravi crnogorski rekord jer je bila neuspješna na visini 197. Upravo sa tim rezultatom (197cm) slavila je Ukrajinka Jaroslava Mahučik, dok je druga bila Italijanka Elena Valortigara, koja je kao i Marija imala rezultat 195, ali je tu visinu za razliku od naše atletičarke Italijanka savladala iz prvog pokušaja. R. P.

Budućnost Voli, Mornar Barsko zlato, Podgorica i Milenijum

PODGORICA – Malo je nedostajalo da u polufinalu Kupa Crne Gore za košarkaše, prvi put u istoriji, igraju četiri tima iz Podgorice. Sve je ,,pokvario“ Mornar Barsko zlato, koji je u jedinom abaligaškom duelu bio bolji bolji od SC Derbija, pa će večeras u polufinalu na megdan Budućnost Voliju, koja je rutinski odradila posao protiv Sutjeske. U drugom polufinalu sastaće se gradski rivali, Podgorica i Milenijum, koji su eliminisali Dečić, odnosno Pljevlja. Kako god da se završe polufinala, u finalu ćemo imati barem jednog debitanta, Podgoricu ili Milenijum, a ostaje da se vidi da li će i 17. put u nezavisnoj državi trofej braniti Budućnost, ili će, pak, Mornar iz osmog pokušaja nastojati da se domogne prvog trofeja u ovom takmičenju…

,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Zdravko Rutešić, Kasim Bajrović, Stefan Kuburović. Rezultat po četvrtinama: 21:22, 13:26, 26:27, 23:19.

SUTJESKA: Vrbica 10, Ros 23 (2-2), Bošković 3, Vulević 6, Varajić 2 (4-2), Ćalić, Vujović 12 (2-2), Bojić, Popović 13 (5-3), Veders 14 (4-2), Gutović, Mališić.

BUDUĆNOST VOLI: BelHejns 10 (2-2), Joković, Šehović 17, Glendža, Kaba 19 (4-3), Janković, Pejović, O’Brajen 14 (3-3), Ilić 9 (43), Drobnjak 5 (2-2), Popović 10 (6-5), Grin 10 (2-2).

Izabranici Vladimira Jovanovića su pitanje pobjednika, praktično, riješili u finišu prvog poluvremena, nakon čega su rutinski priveli meč kraju. Čvrsta odbrana u posljednjih pet i po minuta druge četvrtine, donijeli su Podgoričanima dvocifrenu prednost (48:34) na odmoru i mirniji nastavak meča sa Nikšićanima, koji su do tog trenutka odlično parirali favoritu. Budućnost je u prvih 20 minuta dominirala u skoku (20-11), ali ofanzivni nije posebno dobro koristila (osam poena, Sutjeska sedam). Prednost na polovini meča donio je šut za dva poena (60 – 37 odsto), ali i preciznost sa linije bacanja (12-11).

Barani „pokvarili“ podgoričko

Podgoričani su u ovoj četvrtini najveću prednost od 17 poena imali u dva navrata (57:40, 64:47), a razlika nije silazila ispod 12 poena.

Sredinom posljednje četvrtine Budućnost je imala maksimalnih 21 razlike (89:68), pa je Jovanović u finišu dao šansu za debi u dresu „plavih“ i trojici golobradih momaka Igoru Jokoviću, Nikoli Glendži i Jakši Pejoviću

Kaba je bio najefikasniji u ekipi Budućnosti sa 19 poena, uz devet skokova, Suad Šehović je dodao 17 (pet trojki), a Bel-Hejns 14. Petar Popović je upisao sedam asistencija, uz 10 poena, a Aleksa Ilić 11 skokova i devet poena. Džejkobi Ros je u bio najbolji u timu Sutjeske sa 23 poena, Majkl Veders je dodao 14, Miloš Popović 13, a Miloš Vujović 12. Jovanović je, inače, za turnir Kupa odlučio da od stranaca koristi Tre Bel-Hejnsa, Erika Grina, Alfa Kabu i Džej Džej O’Brajena, dok su prekobrojni bili Edin Atić, Kenan Kamenjaš, Aleksandar Lazić, Emanuel Lekomt, Marko Jagodić-Kuridža i Kameron Rejnolds

,,Bemaks arena“. Gledalaca: 50. Sudije: Radoš Savović, Mladen Lučić, Stefan Vuković. Rezultat po četvrtinama: 25:29, 20:20, 19:25, 39:24.

MORNAR BARSKO ZLATO: Glas 11 (2-1), Živanović 9 (2-2), Đoković 3, Peković, Vranković 23 (10-9), Rakočević, Marljukić, Pecarski 23 (1-1), Vesković, Vranješ 30 (9-8), Radetić, Komnenović, SC DERBI: Pavlićević 10 (21), Ivanović 3 (1-1), Vučeljić 18 (2-2), Slavković 21 (4-4), Hadžibegović 19 (5-3), T. Ivišić 14, Z. Ivišić 6, Mirković 5, Todorović 2.

Mlade košarkašice prvi put u eliti

PODGORICA – Mlada

ženska selekcija u elitnoj A diviziji igraće u Litvaniji od 29. jula do 6. avgusta.

Šampionkama B divizije iz 2022. rivali će biti: Švedska, Španija i Poljska. Biće to veliki izazov za izabranice Vladana Radovića, koji će moći da računa na većinu

igračica sa prethodnog šampionata – neće biti Zorane Radonjić, Maje Bigović i Ksenije Šćepanović, koje su 2002. godište, a ostaje veliko pitanje da li će moći da zaigraju Bojana Radnjić i Jovana Savković, koje su zbog teških povreda propustile cijelu sezonu. Podgorica će drugu godinu zaredom biti domaći šampi-

onata za košarkašice do 16 godina (B divizija) od 10. do 19. avgusta.

Crna Gora će u grupnoj fazi igrati protiv Bugarske, Irske i Švedske. Prošle godine naše kadetkinje imale su samo jedan poraz, ali nijesu uspjele da se domognu završnice, jer ih je poraz od Bugarske koštao prolaza. Ovog ljeta „crvene“ će pokušati da još jednom ostave dobar utisak, ali i da pokušaju da se domognu polufinala. Međutim, jasno je da je u tom uzrastu rezultat u drugom planu. R. P.

U prvoj četvrtini su se dva tima smjenjivala u vođstvu, do četiri poena, tako je bilo i u drugoj dionici do 29:26 za Sutjesku, a onda su Podgoričani parcijalom 22:5 stigli do 14 poena prednosti na odmoru. Alfa Kaba je predvodio ,,plave“ u tom dijelu meča sa 15 poena i šest skokova, Tre Bel-Hejns je dodao 10, dok je Džejkobi Ros sa sedam poena bio najefikasniji kod Nikšićana. Budućnost je u trećoj četvrtini ubacila pet trojki, zadržala je prednost u skoku (2515), imala bolje procente šuta za dva (65 – 52 odsto) i tri poena (44 – 38 odsto), ali i sa linije bacanja (19/17 – 10/5), uz više izgubljenih lopti nakon 30 minuta (11-8).

Prvi u sezoni, u trećem međusobnom duelu (ne računajući mečeve u domaćem prvenstvu sa mlađim igračima), Mornar Barsko zlato je pobijedio SC Derbi (dobio oba meča u ABA ligi), i plasirao se u polufinale Kupa. Barani su slavili 103:98, zahvaljujući šuterski odličnoj posljednjoj četvrtini, u kojoj su ubacili čak 39 poena. Junak pobjede bio je Nemanja Vranješ, koji je podsjetio na najbolje dane u trenutku kada je izgledalo da SC Derbi sigurno ide ka pobjedi. Naime, ,,studenti“ su sredinom posljednjeg kvartala imali 10 poena prednosti (88:78), a onda je na scenu stupio 34-godišnji Nikšićanin. Nakon koša i dodatno pogođenog bacanja Marka Pecarskog (88:81),

Vranješ je prvo je iskoristio tri bacanja (88:84), a potom je pogodio trojku (za 89:87). Podgoričani su čuvali dva posjeda prednosti do 95:91, a nakon koša Antonija Vrankovića, Vranješ je ,,odapeo“ trojku sa osam metara na 36 sekundi do kraja za preokret (96:95). Bivši igrač Sutjeske i Budućnosti je na 14,8 sekundi do kraja izborio nesportski faul Zorana Vučeljića i iskoristio jedno bacanje, a nakon novog prekršaja mladog crnogorskog reprezentativca realizovao oba za 99:95 i, praktično, riješio pitanje pobjednika, u penal završnici u kojoj je upravo Vranješ postigao posljednje poene sa linije bacanja…

Inače, Mornar je vodio do pet poena u prvoj dionici, ali su je u svoju korist riješili Podgoričani (imali su i 29:21). Ekipe su se u drugoj četvrtini smjenjivale u vođstvu, a na kraju je razlika u poenima, u korist SC Derbija, bila ista kao na kraju prve (49:45). SC Derbi je u drugoj polovini treće četvrtine došao do dvocifrene prednosti (74:64), koji je čuvao do 34. minuta, a onda je počeo preokret…

Vranješ je meč završio sa 30 poena (trojke 7-6), po 23 su upisali Pecarski i Vranković, koji je imao i osam skokova. Gregor Glas je dodao 11 poena, a Radovan Đoković 11 asistencija.

U timu iz Podgorice najefikasniji je bio Andrija Slavković sa 21 poenom, Emir Hadži-

Duel Dečić - Podgorica donio najviše neizvje

Obavljen žrijeb za Evropsko prvenstvo za košarkašice do 20 godina

izborili plasman u polufinale Kupa Crne Gore za košarkaše

„pokvarili“

polufinale

dunović, Vujisić, Brnović, Kaluđerović 2, Fofana 9 (22), Đurišić, Vukčević, Bogavac 23 (6-5).

Danas u ,,Bemaks areni“ počinje finalni turnir Kupa Crne Gore za košarkašice

Mornar doveo

Vebstera

begović je dao 19, Vučeljić 18, a Tomislav Ivišić 14. Nikola Pavlićević je ubacio 10 poena i imao 13 asitencija.

SC Derbi je protiv Mornara nastupio sa samo dvojicom stranaca (imao je mogućnost sa četiri) – Tomislavom i Zvonimirom Ivišićem . Neposredno pred meč su sa spiska precrtani Loren Džekson (prehlada) i Flečer Megi (povreda), a nije bilo ni Srbina Danila Tasića (prehlada), Hrvata Matea Drežnjaka, kao ni 16-godišnjeg Turčina Demira Dogana

S druge strane, Pavićević se od stranaca odlučio za Glasa, Pecarskog, Vrankovića i Đokovića, a prekobrojni su bili Džordan Goldvajer, Kristijan Džons , Petar Vujačić i Marko Kovačević, a na ovom meču nije bilo ni Milije Mikovića

,,Bemaks arena“. Gledalaca:

50. Sudije: Ivana Radinović, Ognjen Jokić, Sava Ćetković. Rezultat po četvrtinama: 23:17, 21:27, 20:18, 15:18.

DEČIĆ: Čunmuljaj, Dedvukaj, Hajdarpašić, Vuković 14, Ranković, Šestani 16 (2-1), Koljević 19 (6-5), Turusković, Jovanović, Vukpaljaj, Dragović 9, Vilijams 21 (2-1).

PODGORICA: Bejhurst 6, Vujić 16 (8-6), Anđušić 8 (5-2), Kljajević 16 (2-0), Ra-

Košem Marka Kjaljevića uz zvuk sirene, Podgorica je u uzbudljivom meču, punom proekreta, pobijedila Dečić 80:79 i izborila polufinale, u kojem će igrati protiv Milenijuma (savladao Pljevlja). Sa čak 18 pogođenih trojki (iz 39 pokušaja), Dečić je bio na pragu pobjede, dva i po minuta prije kraja je vodio 79:73, na tom rezultatu nije ubacio tri šuta iz dva posjeda. Podgorica je smanjila preko Bejhursta (dva bacanja) na 79:75, a onda je 58 sekundi prije kraja trojku ubacio Luka Bogavac (79:78). Nakon što dva tima nijesu iskoristila po napad, Dečić je imao dovoljno vremena za posljednji napad, ali je Marko Koljević napravio faul u napadu. Nakon tajm-auta Nebojše Bogavca, šut za pobjedu nije pogodio Selim Fofana, ali je nakon ofanzivnog skoka i ,,tip-ina“ Kljajević donio veliko slavlje timu koji je bio favorit prije meča. Dečiću je pripala druga polovine prve četvrtine, u kojoj je imao i osam poena prednosti (23:15), a početkom druge su Tuzani stigli i do dvocifrene prednosti (30:19). Međutim, uslijedio je odgovor Podgorice, koja je za četiri i po minuta parcijalom 17:2 preokrenula i povela 36:32, a imala je i vođstvo od sedam razlike (42:35). Međutim, Dečić je imao bolji finiš poluvremena, a trojkom Šestanija uz zvuk sirene na odmor se otišlo neriješenim rezultatom (44:44).

Kada je sredinom treće četvrtine povela dvocifrenom razlikom (60:49), činilo se da je Podgorica uhvatila pravi ritam za pobjedu. Međutim, Dečić se nije predavao, serijom 9:0 je brzo uhvatio priključak (60:58), a sa dvije trojke Šestanija u posljednjem minutu je preokrenuo i posljednjih 10 minuta dočekao sa posjedom prednosti (64:62). Serijom 8:0, Dečić je poveo 79:73 i činilo se da ima pobjedu u svojim rukama, ali je uslijedio veliki preokret Podgorice... Najefikasniji je bio Bogavac sa 23 poena, Kljajević i Mladen Vujić su ubacili po 16.

U ekipi Dečića, koja je cijeli meč odigrala sa svega šest igrača, Ilajdža Vilijams je bio najefikasniji sa 21 poenom, uz sedam skokova, Koljević je ubacio 19, Robert Šestani 16 (pet trojki).

Mornar će u nastavku sezone biti jači za još jednog igrača, bek Kori Vebster (34 godine, 188 cm) novi je član barskog kluba.

Novozelanđanin je donedavno igrao za Pert Vajldketsima u Australijskoj NBL ligi. -U regularnom dijelu minule sezone imao je prosjek 14,2 poena, 3 skoka i 2,1 asistencije po utakmici. U NBL ligi tri puta je osvajao titulu sa Velingtonom. Prije osam godina (2015), bio je registrovan kao igrač Mege. Tokom bogate karijere igrao je i za grčke, izraelske i klubove iz Kine i Egipta, kao i za Virtus iz Rima (2020). Bio je član reprezentacije Novog Zelanda koja je nastupala na Mundobasketu 2014. i 2019. godine – saopšteno je iz barskog kluba.

,,Vučice“ žele da potvrde dominaciju

PODGORICA – Danas će u ,,Bemaks areni“ početi i finalni turnir Kupa Crne Gore za košarkašice.

Budućnost Bemaks je već deceniju bez poraza na domaćoj sceni i sada će nastojati da potvrdi dominaciju i osvoji prvi trofej uoči finiša u regi-

onalnom takmičenju, gdje je očekuju uzbuđenja uoči fajnal fora.

Nakon dvije godine finale neće igrati Budućnost Bemaks i Podgorica, jer je filijala ,,plavih“ rival crnogorskom vladaru u polufinalu, a prvi put nakon devet godina Buduć-

nost neće igrati protiv svoje filijale (od 2014. do 2021.to je bio Lovćen, a posljednje dvije Podgorica). Liga se donekle popravila, Nikšić je prvi put igrao u WABA ligi, a Herceg Novi nakon angažovanja pojačanja u liku Jovane Pašić, Jelene Vučetić i Aleksandre Mužević ima ulogu favorita, ali je teško očekivati da može napraviti problem ,,vučicama“ u meču za trofej. Epilog slijedi... R. P.

,,Bemaks arena“. Gledalaca: 50. Sudije: Suzana Vujičić, Milosav Kaluđerović, Ivan Lakićević. Rezultat po četvrtinama: 8:25, 20:17, 17:21, 18:33

PLJEVLJA: Bošković, J. Jelovac 12 (1-0), M. Jelovac 2 (32), Cerović, Paldrmić 4 (2-0), Rondović, Radenović, Dragutinović 20 (2-2), Rončević, Brovers 6 (4-0), Džogazović, Holkomb 21 (2-1).

MILENIJUM KODIO: Titić 15 (2-2), Raičević 5, Popović 17, Bogojević 3, Žugić 13, Janjušević 6, Sekulović 9, Ivanović 8 (2-2), Ulama 5 (2-2), Cebalović 13 (2-1), Mandić, Jovanović 9 (2-1).

Košarkaši Milenijuma su bili ubjedljivi u četvrtfinalu protiv Pljevalja, jedinog B ligaša na turniru, sa 96:63.

Već od početnih 11:2 bilo je jasno da je Milenijum, ipak, preveliki zalogaj za Pljevljake, što su Podgoričani potvrdili nakon prve četvrtine (25:8). Razlika u drugoj dionici je išla do ,,plus 20“ (42:22), Pljevljaci su u trećem kvartala u jednom trenutku smanjili na 11 razlike (49:38), ali je Milenijum pred posljednji kvartal ponovo imao ubjedljivih 18 poena prednosti (63:45). U posljednjoj četvrtini je razlika konstantno rasla do maksimalnih i konačnih 33 razlike…

Jokićev 40. dabl-dabl, Irving i Dončić nedovoljni Dalasu protiv Minesote Čikago produbio krizu,

dabl-dabl

Vučevića protiv bivšeg kluba

Orlando je produbio krizu Čikaga, u gostima je slavio 100:91 i nanio Bulsima četvrti uzastopni poraz.

Domaćinu nije pomogao ni novi dabl-dabl učinak Nikole Vučevića, koji je protiv bivšeg kluba, za 34 minuta na terenu, upisao po 13 poena (11-5 iz igre) i skokova, uz dvije ukradene lopte i jednu asistenciju.

S obzirom na to da je prvu od svega tri trojke iz čak 21 pokušaja pogodio tek krajem treće četvrtine, a da su imali 16 izgubljenih lopti, poraz Čikaga je bio neminovan iako je četiri minuta do kraja prišao na pet poena minusa (91:86).

Najefikasniji kod Bulsa bio je Zek Levin sa 26 poena, uz devet skokova i pet asistencija, Demar Derozan je dodao 19 poena i šest asistencija… Paolo Bankero je predvodio Orlando sa 22 poena, Markel Fulc je bio blizu tripl-dabla, sa 18 poena, 10 skokova i devet asistencija, a istakli su se još i Franc Vagner sa 18 i Vendel Karter sa 15 poena.

Nikola Jokić je upisao 40. dabl-dabl u sezoni, pošto je u pobjedi Denvera u gostima nad Majamijem (112:108)

imao 27 poena i 12 skokova, a upisao i osam asistencija. Ispred njega je samo košarkaš Sakramenta Domantas Sabonis (44 dabl-dabl učinka).

Denver je od rane faze tre-

će četvrtine konstantno bio u prednosti, koju do kraja nije ispustio, čime je zabilježio 40. pobjedu u sezoni, dok je Majami prekinuo niz od osam pobjeda kod kuće.

Majkl Porter junior je za goste postigao 17 poena, uz šest skokova, dok je Brus Braun upisao poen manje. Za Denver zbog povreda nijesu igrali Džamal Marej i Aron Gordon

Džimiju Batleru je u domaćem timu nedostajala jedna asistencija za tripl-dabl (24 poena, 10 skokova i devet asistencija), Maks Strus je dodao 23 poena, uz sedam uhvaćenih lopti, a Bem Adebajo je upisao 19 poena.

Denver je vodeći tim Zapadne konferencije sa 40 pobjeda i 18 poraza, dok je Majami šesti na tabeli Istočne konferencije sa 32 pobjede i 26 poraza.

Šarlot je na svom terenu savladao Atlantu sa 144:138 i prekinuo niz od sedam vezanih poraza.

Lamelo Bol je vodio domaću ekipu do pobjede sa 30 poena i 15 skokova, Teri Rozijer je postigao 29 poena, dok je Gordon Hejvord dodao 26 poena, uz osam asistencija.

Tre Jang je u dresu Atlante ostvario dabl-dabl sa 25 poena i 14 asistencija, Klint Kapela je upisao 22 poena i sedam skokova, a poen manje je zabiležio Deandre Hanter

Atlanta je na osmom mjestu Istoka sa polovičnim učinkom nakon 58 utakmica, dok Šarlot zauzima 14. mjesto sa skorom 16-43.

Minesota je na gostovanju savladala Dalas sa 124:121, a do pobjede ih je vodio Entoni Edvards sa 32 poena. Rudi Gober je dodao 21 uz 14 skokova, a Džejden Mekdenijels 19.

Za tim iz Teksasa u debitantskom nastupu pred domaćom publikom Kajri Irving je postigao 36 poena (26 u posljednjoj četvrtini), Luka Dončić je upisao 32 poena i 12 skokova.

Filadelfija je na domaćem terenu pobijedila Hjuston sa 123:104, i nanijela timu iz Teksasa šesti uzastopni poraz. Najefikasniji u pobjedničkoj ekipi bio je bivši igrač Hjustona Džejms Harden sa 28 poena, uz 10 asistencija, Tajriz Maksi je upisao 26 poena i šest dodavanja, a Džoel Embid je zabilježio 23 poena i šest skokova.

Bolji od ostalih u ekipi Hjustona bio je Džejlen Grin sa 29 poena, dok je Kenjon Martin dodao 15 poena, uz sedam skokova.

Filadelfija je treća na tabeli Istoka sa 37 pobjeda i 19 poraza, a Hjuston se nalazi na posljednjem 15. mjestu Zapada sa 13 pobjeda iz 57 utakmica. S. J.

Završeno 75. Pojedinačno prvenstvo Crne Gore u šahu

Blagojeviću pehar ŠSCG

do 1.700 ELO, 2.000 ELO i 2.200ELO pripala Vuku Miletiću, Nikoli Perišiću i Luki Vušoviću

Na završnoj svečanosti posebna priznanja su uručena mladim šahistima Peku Đuroviću, Đorđiju Anđeliću i Mateji Popović, koji su osvojili zlatne medalje na prošlogodišnjem prvenstvu Balkana za mlade.

Na ostvarenim uspjesima, sa željom da i na narednim takmičenjima postižu zavidne rezultate i na taj način afirmišu drevnu igru u našoj zemlji, svim učesnicima (bilo ih je 54) poželjeli su predsjednik ŠSCG

Radojica Čepić stigao u AEK kao pozajmljen rukometaš Veclara

Došao sam da osvojim duplu krunu

PODGORICA – Mrtva trka pretendenata na titilu 75. Pojedinačnog prvenstva

Crne Gore u šahu završena je trijumfom velemajstora

Dragiše Blagojevića koji je bez poraza, sa 6,5 poena, podigao veliki pehar ŠSCG.

Istina, isti učinak imali su i Pavel Anisimov, Denis Kadrić, Luka Drašković, Andrej Šuković, Blažo Kalezić i Miloš Pečurica, ali za nijansu lošiji zbog dodatnih kriterijuma, tačnije slabijeg buholc koeficijenta. Pored pomenutih mata-

Nastupiće u veleslalomu i slalomu

dora, novčana nagrada pripala je i GM Nebojši Nikčeviću sa šest poena. Najuspješnija dama na turniru je Nikolina Koljević, Peko Đurović je najbolji mladi igrač, dok su specijalna priznanja u rejting grupama

Jovan Milović i član UO ŠSCG Predrag Marković. Na kraju treba istaći da je šampionat realizovan u izvanrednim uslovima diplomatske kule The Capital Plazza u Podgorici pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih uz odlično dijeljenje pravde međunarodnog šahovskog sudije Zorana Peruničića i njegovog pomoćnika Milana Radonjića B. KADIĆ

Kosić jedini predstavnik Crne Gore na Svjetskom prvenstvu

PODGORICA – Crnu Goru

će na Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju u Kurševelu i Meribelu predstavljati Bojan Kosić, saopšteno je iz Skijaškog saveza.

On će nastupiti u veleslalomu i slalomu 17. i 19. februara. Biće to njegov osmi nastup na šampionatima svijeta, nakon što je debitovao 2007. godine u švedskom Oreu.

Najbolji rezultat u slalomu, 43. mjesto, ostvario je 2011. u Garmiš-Partenkirhenu, dok je 45. mjesto u Oreu 2007. najbolji plasman u veleslalomu.

Prije dvije godine u Kortini Dampeco ostao je bez plasmana u obje discipline.

- Prije tri mjeseca povrijedio sam nogu, imao sam ogroman

problem, jedva sam se oslanjao na nju. Pobijedila je velika želja i upornost kako bih se pojavio na još jednom Svjetskom prvenstvu – rekao je Kosić, prenosi agencija MINA.

On je kazao da se nedavno povrijedio vozeći veleslalom i da je moguće da postoji određena doza straha.

- Slalom je svakako moja disciplina, tu se najbolje osjećam.

Tu očekujem mnogo više – rekao je Kosić. On je bio i jedini crnogorski predstavnik na Zimskim olimpijskim igrama 2010. godine. Predsjednik Skijaškog saveza Rajko Kosić očekuje da bi plasman crnogorskog skijaša u finale predstavljao izuzetan rezultat za Crnu Goru.

- Nadam se da ćemo uspješno predstaviti državu, kroz kvalifikacije pokušaćemo da dođemo do finala. To bi za Crnu Goru bilo sasvim zadovoljavajuće. Sredstva i sve sa čime raspoložemo ne daju nam za pravo da možemo razmišljati o nečemu velikom. Mi želimo svakako, ali želje i mogućnosti nijesu isto – rekao je Kosić.

R. A.

SAD pobjednik ekipnog takmičenja

PODGORICA – Reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država pobjednik je ekipnog takmičenja na Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju.

Amerikanci su u francuskom Kurševelu, u finalu, bili bolji od Norveške, zlatne iz Kortine Dampeco, 3:2.

Selekcija SAD, koja je nastupila u sastavu Nina Obrajan, River Radamus, Pola Molcan i Tomi Ford, na putu do finala bila je bolja od Poljske, Italije i Kanade.

Norveška, koja je branila zlatno odličje, do finala eliminisala je Belgiju, Francusku i Austriju. Bronzana medalja pripala je selekciji Kanade, koja je u malom finalu bila bolja od Austrije.

U ekipnom takmičenju nastupilo je 16 reprezentacija.

Prema propozicijama, za svaku reprezentaciju nastupaju po dva skijaša i dvije skijašice. Ekipno takmičenje predviđa dvije paralelne trke na skraćenoj veleslalomskoj stazi.

Održavaju se četiri međusobne trke, a u slučaju neriješenog rezultata trijumfuje reprezen-

PODGORICA – Radojica

Čepić nije dobio dovoljnu minutažu u prvoj sezoni u njemačkom Veclaru, pa je (privremeni) odlazak bio najbolje rješenje – crnogorski rukometaš pozajmljen je grčkom AEK-u.

Dvadeset jednogodišnji srednji/lijevi bek ponikao je u Rudaru, iz kojeg je otišao u Celje, da bi poslije sjajnih partija na Evropskom prvenstvu 2022. dogovorio trogodišnju saradnju sa Veclarom.

Ove sezone odigrao je 22 meča u prvenstvu i Kupu Njemačke i postigao 15 pogodaka. - Veoma je dobar osjećaj biti dio velike AEK-ove porodice. Moji ciljevi su isti kao klupski – osvojiti prvenstvo i Kup. Znam kakve navijače ima AEK, da daju veliku podršku timu i prave sjajnu atmosferu. Radujem se što ću to doživjeti – izjavio je Čepić za klupski sajt.

Čepić je s nekim od novih saigrača imao priliku da se sretne prošle godine kada je Crna Gora eliminisala Grčku u baražu za Svjetsko prvenstvo. I klupski rukomet u Grčkoj je u usponu, pa je AEK prije dvije sezone osvojio EHF Evropski kup.

Ove sezone je u istom takmičenju – trećem po kvalitetu na Starom kontinentu –eliminisan u trećem kolu od švedskog Alingsesa.

Za AEK je do ove sezone nastupao crnogorski golman Goran Anđelić, a dres četvorostrukog šampiona Grčke i osvajača nacionalnog kupa svojevremeno je nosio Mladen Rakčević AEK je trenutno drugoplasirani u šampionatu Grčke, s bodom i utakmicom manje od Olimpijakosa. Igraće i u završnici Kupa, nakon što je u januaru u četvrtfinalu eliminisao Pilaias. Ne. K.

Legendarno desno krilo ide u penziju

Lik Abalo završava karijeru

PODGORICA – Francuski rukometaš Lik Abalo (38), jedno od boljih desnih krila svih vremena, odlazi u igračku penziju na kraju sezone, objavio je njegov klub, japanski Zikstar Tokio.

Zikstar će oproštajnu ceremoniju Abalou upriličiti 25. februara, nakon posljednje domaće utakmice u sezoni. Saopšteno je da klub namjerava da nastavi saradnju s Abaloom i nakon kraja karijere, u nadi da će ,,dobiti njegovu podršku i savjete“ kako bi stvorili jači tim i približil rukomet navijačima.

- Prije svega želim da se zahvalim navijačima. Zaista sam srećan što sam mogao da inspirišem ljude kroz strast prema rukometu – izjavio je Abalo za klupski sajt. Abalo je postigao 859 pogodaka u 289 nastupa za Francusku

s kojom je po tri puta osvajao naslov olimpijskog, svjetskog i evropskog prvaka. Igrao je za Ivri, Siudad Real s kojim je osvojio Ligu šampiona 2009, PSŽ i norveški Elverum. Povukao se iz reprezentacije nakon olimpijske titule 2021. u Tokiju. Njegovim odlaskom u penziju, Nikola Karabatić će uskoro postati posljednji aktivni reprezentativac Francuske iz generacije koja je vladala svjetskim rukometom od 2008. do 2017. godine. Ne.K.

Kadrić, Blagojević, Anisimov i Marković

tacija čiji su takmičari ostvarili ubjedljivije pobjede. R. A.

Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 10.

Progon Crnogoraca s ciljem da se održi srpska vladavina

Hiljade građana Crne Gore, raseljenih po Evropi i Americi, su trenutno lišeni svih prava čovjeka i nemilosrdno progonjeni. Zašto su građani Crne Gore prepušteni svojoj sudbini, bez sredstava, uprkos našim vapajima i našim molbama? Veliki broj Crnogoraca je stradao izmučen strašnim stradanjima, neopravdanim i bezimenim progonom

ciju, posebno među časnim diplomatskim korom.

Vjeruje se da je prepiska koja je stigla u Francusku pod radoznalim okom policije.

Ukradeno pismo je sadržalo

sljedeće:

„Kablovska adresa: Nations Genéve-Societé des Nations-League of Nations-Ženeva“

22. septembar 1928.

renje mog iskrenog poštovanja. Zamjenik visokog komesara za izbjeglice.

I. T. Džonson - potpisano.“ Na koverti: J. Čubranović, c/o. M. Burkil. Av. Piotet de Rochemont 25., Ženeva.

U tu svrhu prenosimo izvještaj upućen u formi depeše Društvu naroda, preko predstavnika Crne Gore, oktobra 1928. godine: „Njegovoj ekselenciji gospodinu generalnom sekretaru Lige nacija-Ženeva“

„Francuska Republika, Velika Britanija, Kraljevina Italija i Sjedinjene Američke Države su zvanično prihvatile obavezu da obnove suverenitet Crnoj Gori, kao svom savezniku. Stoga, s poštovanjem, molim Vašu Ekselenciju da zatražite ovlašćenje od Savjeta Lige nacija, u cilju pomoći hiljadama građana Crne Gore, raseljenih po Evropi i Americi, a koji su trenutno: Prvo: lišeni svih prava čovjeka; Drugo: nemilosrdno progonjeni od moćnih organizacija Vlade Srbije, potpomognute francuskim, britanskim, italijanskim i američkim policijskim snagama.

Pisma koja je Liga naroda uputila našem Komitetu (ulica Berteaux Dumás, en Nevilly sur Seine) su ukradena. Ja mogu pružiti dokaz za to.“

(U knjizi na ovom mjestu stoji faksimil s legendom: Dokument upućen iz Ženeve crnogorskom predstavniku koji se nalazio u Parizu, koji je ukrala francuska tajna policija i kasnije predala Vladi Srbije u Beogradu.)

I zaista, značajne meksičke novine „La Prensa“, od 7. februara tekuće 1933. godine i pod naslovom: „Tajne Crne Gore su bile prodate Srbiji“, objavile su fotografije navedenih pisama i dokumentaciju koja dokazuje stav Francuske, koja je prekršila način korespondencije kako bi spriječili Društvo naroda da sazna za strahovite progone Crnogoraca i njihovu užasnu situaciju.

Ova činjenica je izazvala senza-

„Poštovani gospodine, U vezi sa intervjuom koji ste vodili sa gospodinom M. Rajmondom 19. ovog mjeseca, dozvoljavam sebi da Vam kažem da ću Vas rado primiti sljedećeg ponedjeljka septembra, u 15:00 časova u mojoj kancelariji.

Zasebno vam šaljem kopiju pisama koje sam vam uputio 24. marta, 4. novembra i 25. novembra 1927. godine, a koja vam nikada nijesu stigla.

Molim vas da prihvatite uvje-

Kao što smo upozorili, bez sumnje, pisma nikada nijesu stigla na odredište, jer zamjenik visokog komesara za izbjeglice u Društvu, gospodin I. T. Džonson to jasno kaže u svom pismu od 22. septembra 1928. godine. Napore crnogorskog predstavnika omeo je pomenuti manevar. Kasnije se otkrilo da su pomenuta pisma upućena Vladi Srbije i na taj način prodate tajne crnogorskog naroda njegovim neprijateljima.

U pismima koja nikada nijesu stigla do nas konstatovano je

U strogoj logičkoj analizi, možemo smatrati, da je Društvo Naroda, ostavljajući crnogorske iseljenike bez ikakve podrške, postalo saučesnik u nemilosrdnom progonu kojem ih podvrgavaju vlade zainteresovane da održe srpski jaram u Crnoj Gori

da je Društvo naroda otvoreno priznalo slučaj Crne Gore, jer pisma od 24. marta, 4. i 25. novembra 1927. godine kažu: kada je Odbor za nacionalnu odbranu Crne Gore tražio pomoć od Lige naroda, skrećući pažnju na situaciju kroz koju prolaze i crnogorske izbjeglice, Liga naroda je na osnovu odluke donijete 25. septembra 1926. i potvrđene 10. decembra iste godine, od strane dr Nansena, skrenula pažnju pomenutom Savjetu, a 15. septembra 1927. isti je pristao da otvoreno uđe u crnogorsko pitanje, sa željom da olakša položaj izbjeglica, odredivši predstavnika Narodne odbrane Crne Gore, da Društvu naroda obezbijedi sljedeće podatke: Prvo: ukupan broj, profesionalnu i geografsku specifičnost crnogorskih izbjeglica; Drugo: pravni položaj ovih izbjeglica, kako u odnosu na njihovu bivšu nacionalnost, tako i u odnosu na njihovu sadašnju situaciju i događaje koji su izazvali njihove poteškoće; Treće: trenutnu situaciju izbjeglica u vezi sa pasošima i njihovim drugim dokumentima; Četvrto: materijalnu situaciju izbjeglica. Shodno tome, Društvo se nije bavilo slučajem Crne Gore u nijednoj Skupštini, zbog pomenute krađe. A zahtjev je dalje govorio: „Poslije, ova pomoć se mora osigurati progonjenima, sve dok velike sile ne riješe crnogorski slučaj po strogoj pravdi. Ova podrška je dogovorena za političke izbjeglice drugih naroda, sa manjim pravima od Crne Gore, koja je upravo pretrpjela stranu, zvjersku i varvarsku invaziju. Zašto su građani Crne Gore prepušteni svojoj sudbini, bez sredstava, uprkos našim vapajima i našim molVeliki broj Crnogoraca je stradao izmučen strašnim stradanjima, neopravdanim i bezimenim progonom, zadržavamo pravo da protestujemo protiv ovog nehumanog djela. Primite, Vaša Ekselencijo, uvjerenje o mom visokom

Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević

podrške, postalo saučesnik u nemilosrdnom progonu kojem ih podvrgavaju vlade zainteresovane da održe srpski jaram u Crnoj Gori.

CRNA GORA I

MEĐUNARODNO PRAVO

rijalnu torturu pod neprijateljskim jarmom; koji kuca na vrata onih koji su mu bili prijatelji u vrijeme zajedničke opasnosti, dobijajući prvo samo laskave fraze, a zatim hladnu ravnodušnost; takav narod vuče svoj tragični život, postajući optuživač Evrope, čija ljubav za mir, poslije ratnih ekscesa, ne opravdava nezainteresovanost sa kojim se odnosi prema svemu što ne izgleda kao problem, urgentan problem tzv. ekonomske rekonstrukcije Evrope.

bama?

U strogoj logičkoj analizi, možemo smatrati, da je Društvo Naroda, ostavljajući crnogorske iseljenike bez ikakve

Narod koji ima hiljadugodišnju istoriju slobode i herojstva; koji bez oklijevanja pruža bratsku pomoć svojim susjedima, kojem je zaprijećeno ropstvom, i koji se baca u borbu za postizanje jednostavnog ideala, bez uslova, bez merkantilizma, i koji se bori dok se snaga ne potroši, koji prihvata bolne posljedice rata, čak i najokrutnije žrtve, kao što je egzil; koji od svojih moćnih saveznika prima najzvaničnija obećanja o obnovi i naivno vjeruje u principe na koje se pozivaju prava naroda da odlučuju o svojoj sudbini i prava postojanja malih država; koji veruje da je pobjedom u ime cilja za koji se borio došao dan opravdanja i restorativne pravde, ali koji sebe vidi izdatim od savezničkog naroda, trpeći moralnu i mate-

Ali, pravda u sebi posjeduje neophodnu snagu da bi prije ili kasnije krenula svojim tokom, uprkos nepravdi i zaboravu; i Crna Gora će konačno trijumfovati, u šta slijepo vjerujemo. Neophodno je da se prilikom određivanja pravnog položaja Crne Gore, ona posmatra kao slobodna i suverena država, kao entitet međunarodnog prava, zasnovan na elementarnim principima, univerzalno priznatih, toliko da bi pravnik bio gotovo ponižen da ih citira kao odbranu odnosno prikaz. Poznato je da država ne može izgubiti svoj pravni karakter, samo činom svoje slobodne volje. Pripajanje jedne države drugoj može se izvršiti samo recipročnom voljom obije. Ova volja može se izraziti formalno ustanovljenim ugovorom ili odvojeno od recipročnih odnosa volje kao što su na primjer: plebiscit, koji bi u slučaju Crne Gore proizveo podsmijeh, ako bi se izvršio tokom vojne okupacije.

(Nastavlja se)

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

Izdanje meksičkog lista La Prensa od 12. juna 1919.

Faksimil ukradenog dokumenta, iz knjige Jovana Čubranovića

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI1728/6 od 27.01.2023.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju pristupnog platoa na lokaciji polazne stanice „DUB“ žičare KOTOR – LOVĆEN u okviru PUP-a Kotor, opština Kotor.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa

Oglasi i obavještenja

iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul.

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MiLENa GoLUBoViĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJK a R a DULoV i Ć

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RaDMiLa USKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENaD ZEČEViĆ (politika)

JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)

JELENa MaRTiNoViĆ (društvo)

MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JoVaN NiKiToViĆ (kultura)

MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)

DR aG i C a Ša KoV i Ć (Crnom Gorom)

N i Ko L a SEKUL i Ć (hronika Podgorice)

JoVaN TERZiĆ (arena)

S Lo B o Da N Č UK i Ć (feljton i arhiv)

MaRKo MiLoŠEViĆ (dizajn)

DRaGaN MiJaToViĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JoVaNa ĐURiŠiĆ

OBJEKTIV

Urednica

Ma R i Ja iVa N oV iĆ -Ni K iČ EV iĆ

KULT

Urednica

TaNJa PaViĆEViĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEa“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 50.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem

Ov.br. 10348/07 od 12.07.2007. godine, dana 14.02.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o VI prodaji nepokretnosti od 14.02.2023. god, Zaključka o VII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 14.02.2023.god.

Izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o VI prodaji nepokretnosti od 14.02.2023. god, i Zaključka o VII prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 14.02.2023.god. Upozorava se izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 14.02.2023. godine. JAVNI IZVRŠITELJ, Maja Ajković

OPŠTINA ULCINJ

Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br. 75/18), Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti, O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta Arben Pali, selo Krute-Ulcinj, donijeto Rješenje br. 06-082/22-149/2 od 06. 02. 2023..godine, kojim je odlučeno da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat-Farma za muzne krave na katastarskoj parceli br.2019 KO Krute Vladimirske, Opština Ulcinj. Nosioc projekta može pristupiti izvođenju projekta na pomenutoj lokaciji u skladu sa važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za tu vrstu objekta, uz obavezu da pri izgradnji i korišćenju objekta primjeni potrebne mjere za sprečavanje štetnih uticaja na životnu sredinu, kao i da u slučaju udesa, predvidi i primjeni potrebne mjere zaštite. Rješenjem je utvrđena obaveza nosiocu projekta da u slučaju prenamjene objekta ili proširenja kapaciteta izvedenog projekta, podnese zahtjev nadležnom organu za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu.

Srijeda, 15. februar 2023.

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, Intours d.o.o., donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/23-45 od 13.02.2023. godine, kojim je odlučeno da za projekat bušenja bunara na katastarskoj parceli 844 KO Cvarin, postavljanja rezervoara na katastarskoj parceli 878 KO Cvarin i ograđivanja poljoprivrednog imanja na katastraskim pacelama broj 821, 822, 823, 826, 827, 828, 829, 830, 831, 832, 844, 845, 846, 847, 848 i 849 KO Cvarin, u Podgorici, nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Poslovni broj: Iv 97/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “KOPRIVICA” PODGORICA, CIJEVNA BB., Podgorica, PIB: 02239442, protiv izvršnog dužnika STAMBENA ZGRADA

ŠĆEPANA MALOG BR. 8, ŠĆEPANA MALOG BR.8, Bar, PIB: 11063942, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 671,55 eura, dana 14.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik STAMBENA ZGRADA ŠĆEPANA MALOG BR. 8, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 97/23 od 20.01.2023. godine i rješenje o troškovima od 14.02.2023. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: I. 970/16

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, Studentska bb, City kvart, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Ljamović Hasije iz Ulcinja, Meraja bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 44.451,94 eura, dana 14.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, Ljamović Hasije iz Ulcinja, Meraja bb u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo zaključak o prodaji javnog izvršitelja Ana Nikić Petričević iz Ulcinja I.970/16 od 09.02.2023.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Iv.br.2500/2022 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca D.O.O.MFI,,Monte Credit” Podgorica, ul.8.Marta br.52,Podgorica,protiv izvršnih dužnika Dijana Bakić iz Bijelog Polja I Božo Božović iz Bijelog Polja,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 2.596,76 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 14.02.2023. godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Božu Božoviću sa poslednjom poznatom adresom u Budvi, Buljarica bb.Budva, vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 2500/2022 od 15.12.2022.godine sa prilozima I rješenja o troškovima izvršnog postupka Iv.br. 2500/2022 od 14.02.2023 godine

Izvršni dužnik Božo Božović može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 14.02.2023.godine Javni izvršitelj, Dejan Čogurić

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008

1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović

Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

3

POTrEBaN kuvar -ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rizota,salate) Hugo Bar Bokeska ulica Tel. 067067163

4

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229 6

NEKRETN i NE

PrODaJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883, 068/060-545 5

Poslovni broj: I.br.710/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković

Srijeda, 15. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Srijeda, 15. februar 2023. Oglasi i obavještenja

S tugom i bolom obavještavamo da je u utorak 14. februara 2023. u 73. godini života, nakon teške i duže bolesti, preminula naša draga i voljena

Наш драги

AZRA Ćazima KAHROVIĆ rođena Topić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi dana 15. februara od 10 do 16 časova i dana 16. februara od 10 do 13:30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 14 časova na Novom gradskom groblju u Budvi.

Ožalošćeni: ćerka SANELA, sinovi EDIN i HARIS, sestra JASMINKA, braća FUAD i DŽEVAD sa porodicama, djever BESIM i snaha AIŠA, sestrić DENIS, sestrične ARNESA, SANDRA, LEJLA, ELMA, IRMA, MERIMA, SELMA i BELMA, porodice KAHROVIĆ, TOPIĆ, KUBAT, ILIĆ i KURBEGOVIĆ, kao i mnogobrojna rodbina i prijatelji

ДРАГОЉУБ ИВАНОВИЋ 1934 – 2023.

преминуо је 13. фебруара 2023 године. Сахрана ће се обавити у четвртак, 16. фебруара у 14 часова на гробљу Дољани, Црна Гора. Изјаве саучешћа породица прима од 11 часова

Ожалошћени:

супруга ГОРДАНА, син ИВАН, ћерка АНА и ИВАНА, унуци АНДРИЈА, МАТИЈА, МАША и ЗОЈА, снаха АЛЕКСАНДРА, зет МИЛАН, остала родбина и пријатељи

Дана 14. фебруара 2023. преминуо је у 87. години живота наш драги

БРАНИСЛАВ – МИШО Илије ПЕРИШИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 15. фебруара од 10 до 15 часова и дана 16. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на градском гробљу Чепурци

Ожалошћени:

супруга МИЛИЦА, син ЗОРАН, кћерка ЗОРИЦА, снаха МАРИЈА, унучад ЛАНА, КРИСТИНА, ОГЊЕН и ЈЕЛЕНА, сестрић ГОРАН, сестричне ЉУПКА и ЖЕЉКА – МАЦА и зет ВЕСКО

Тужним срцем јављамо да нас је наш вољени

др БЛАГОЈЕ Влајков ВУЈИСИЋ

изненада напустио дана 13. фебруара 2023. у 75. години живота. Саучешће примамо у капели Никољац 15. фебруара од 9 до 12 часова одакле полазимо ка гробљу на Трновачама, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

Ожалошћени: супруга ВАНДА, дјеца БОРИС, ИРЕНА, БОЈАН и ИВОНА, сестра МИЛЕВА, снахе ВЕСНА и БОЈАНА, унучад САЊА, ЛУКА, АЊА, ЛАЗАР, ВУК и АНИКА и остала родбина

Упокојила се у господу дана 14. фебруара 2023. го-

дине послије краће болести наша драга

МИЛЕВА Славкова МИРАНОВИЋ pођ. Мугоша 1942-2023

Породица ће саучешће примати у капели у Горњој Горици 14. фебруара од 12 до 15 часова и дана 15. фебруара од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити на гробљу у Толошима у 14:30 часова

Oжалошћени: kћерка МАРИНА, син СРЕТЕН, брат ЉУБО, ђеверичић ПРЕДРАГ, ђеверичне ВИКТОРИЈА, ВУКОСАВА и ГАБРИЈЕЛА, братанићи, братаничне, заова НЕВЕНКА, снахе БРАНКА, ВЕСНА, АНА, БЕБА и СЕНКА, унучад НЕБОЈША, БОГДАН, ВЕСКО, БАЛША, АНЂЕЛА, ИВАНА, САРА, МАРСЕЛА и ВАЊА, праунучад и остала родбина МИРАНОВИЋ и МУГОША

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i drugove da je naš dragi

MIĆO Danila ORLANDIĆ 1956 – 2023.

preminuo dana 14. februara 2023. godine.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 15. februara od 9 do 16 časova i 16. februara od 10 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti dana 16. februara, u 15 časova na seoskom groblju SeoceCrmnica.

Ožalošćeni: supruga BILJANA, sin DANILO, ćerka DANIJELA, brat TOMISLAV, sestra BORISLAVKA-BOSA, snaha DIJANA, zet ĐORĐIJE, svastika DIJANA, unučad NIKOLA, MILICA, VELJKO i KSENIJA, sestrične SANJA i ANA i ostala rodbina

Дана 14. фебруара 2023. преминуо је у 62. години живота послије краће болести преминуо је наш драги СЛОБО Видов РАКОЧЕВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 14. фебруара од 13 до 15 часова, и дана 15. фебруара од 9 до 14:30 када ће се обавити сахрана на Новом Гробљу у 15 часова.

Ожалошћени: син МИЛОШ, ћерка МИЛЕНА, мајка РАДОЈКА, братанић ДАРКО, братанична АНЂЕЛА, унучад ИТАНА, МАГДАЛЕНА, ПЕТАР и ОГЊЕН, снахе ВЛАДИМИРКА и МИРОСЛАВА, зет ЛУКА, ујаци РАДОСАВ, РАДОЊА и БЛАГОТА и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav velikom drugu

731

MIĆU ORLANDIĆU

Počivaj u miru, Mićoni

Društvo iz SOHO-a

Posljednji pozdrav dragom i velikom prijatelju

MIĆU ORLANDIĆU

Veliki si čovjek bio. Počivaj u miru. RADE VUJAČIĆ sa porodicom

732

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav ocu našeg uvaženog kolege

715

Srijeda, 15. februar 2023.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

730

BLAGOJU VUJISIĆU

Neka njegova dobra i plemenita duša počiva u miru.

KOLEKTIV STADION DOO

BRANISLAVU-MIŠU PERIŠIĆU

Hvala ti na iskrenom i pravom prijateljstvu

DOBAJ VESELIN

716

Posljednji pozdrav članu Savjeta

Voljenom ocu, svekru i đedu

724

dr BLAGOJU VUJISIĆU

S poštovanjem i zahvalnošću

KOLEKTIV RADIJA BIJELO POLJE

BOŽO M. ČAĐENOVIĆ

Dragi naš Bojo, mnogo je lijepih sjećanja i uspomena po kojima ćemo te pamtiti i nikada zaboraviti. Iza sebe si ostavio častan život satkan od najljepših ljudskih osobina, a sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitu dušu čuvaćemo od zaborava. Počivaj u miru i neka te grije beskrajna ljubav svih nas koji smo te voljeli.

Tvoji: GORAN, BRANISLAV, VESNA, BOŽO i ĐORĐE

Posljednji pozdrav dragom ujaku

MIŠU PERIŠIĆU

Ostavio si nas ponosne na tvoj častan život, ljudsku širinu i iskrenu dušu.

Tvoji: GORAN, DRAGICA, MARICA i PAVLE DAMJANOVIĆ

713

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

Posljednji pozdrav dragom ujaku

726

710

Četiri je godine od smrti mog oca

STEVANA

Voljeni nikad ne umiru.

Kćer NEVENKA

714

AZRI KAHROVIĆ

SANELA, EDIN, HARIS i ostala mnogobrojna rodbina

MIŠU PERIŠIĆU

Hvala na godinama neizmjerne ljubavi, podrške i pažnje. LJUPKA TOMAŠEVIĆ sa porodicom

727

SJEĆANJE

STEVAN MARKOVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

RADMILA sa porodicom

Srijeda, 15. februar 2023. Oglasi i obavještenja

706

Dana 15. februara 2023. godine navršavaju se dvije najtužnije godine od smrti

RAJANA Slavkovog OTAŠEVIĆA

Bolna sjećanja i proteklo vrijeme nas neuspješno tješe, a mi u uspomenama tražimo spokoj.

TVOJA PORODICA

Dana 15. februara 2023 navršava se pola godine od smrti moje majke

VUKOSAVE Blažove JANKOVIĆ

Tvoji potomci će te uvijek pamtiti po izreci „ Niko

BOSILJKA BOSA JOVANOVIĆ

707

U srijedu, 15. februara 2023. navršavaju se dvije godine od smrti mog brata i 23 godine od smrti moje majke

Navršile su se godina i dvije godine od kako smo ostali bez naših divnih roditelja

majke oca

BORISLAVE NIKOLE 2022-2023 2021-2023

RAKOČEVIĆ

Vrijeme koje je prošlo i koje će proći ne može umanjiti tugu i bol za vama. Nedostajete nam svakog dana sve više i više.

Tuguju za vama:

ALEKSANDRA-SAŠA, DEJAN i DANIJELA sa porodicama

711

RAJANA NADE OTAŠEVIĆ

Falite mi u svakom otkucaju srca,u svakoj sekundi života. Vrijeme je tihi svjedok moje boli,tuge i praznine koju ste mi ostavili. Da makar na tren bude kao prije. Doživotno u patnji za vama sestra i ćerka

DANIJELA OTAŠEVIĆ

Posljednji pozdrav mojoj teti

ANI VUKOVIĆ

Počivaj u miru, veliki prijatelju mene i moje porodice. ŽELJKA i VELJKO MUDREŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

721

ĐORĐIJE ĐURO MUGOŠA

Prođe godina, kao dan otišao si tiho i iznenada. Sa ponosom ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru PORODICA

720

Deset godina je od kako nije sa nama naša draga

LJUBICA KNEŽEVIĆ

Svih ovih godina živiš u najljepšim uspomenama. Uvijek prisutna, vječno voljena, nikad zaboravljena. Nedostaješ… Volimo te i čuvamo sjećanje na tebe.

TVOJA PORODICA

717

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša

DARA Vaskova IVANOVIĆ

Te večeri otišla si tiho i dostojanstveno, kao što si živjela.

Teško prihvatamo da te više nema. Dođemo kući i nema te da nas dočekaš na ulazu i otvoriš vrata roditeljskog doma. Da nas čvrsto zagrliš i sa osmijehom i ljubavlju dočekaš.

Nema više ovog toplog i sigurnog roditeljskog doma. Napustila nas je dobra i topla duša. Nastavljaš da živiš i dalje u našim srcima, mislima i djelima. Nedostaješ nam.

Tvoji: SREĆKO, SONJA i ZORAN sa porodicama

Pet godina od smrti oca

MILEVI MIRANOVIĆ

Mike, hvala ti na prijateljstvu, dobroti i ljubavi koju si uvjek pružala mojoj porodici. Vječno zahvalni, SLOBO i ZORICA BRNOVIĆ sa porodicom

OGLASNO

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILENKO Gojov MUGOŠA

709

Znaš vrijeme ne liječi rane… Slagali su me. Bezgranično ti hvala na svemu što si me učio. Volim te znam da znaš. Vječna rano. Počivaj u miru.

Zauvijek tvoj ĆIRO-MIRJANA

nije orlova vijeka“ Počivaj u miru

ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“