Dnevni list Pobjeda 14.02.2023.

Vlada u tehničkom mandatu razrađuje novi model kontroverznog programa koji će biti ponuđen Briselu na saglasnost

Novac od

državljanstava za vraćanje

kineskog kredita

KO GOSPODARI ROŽAJSKIM ŠUMAMA: Grupa građana iz Rožaja tvrdi da je šumsko bogatstvo ove opštine u rukama jedne porodice, iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima bez komentara do okončanja tužilačke istrage

Doznake samo za odabrane, dokumentacija se falsifikuje, država trpi milionske štete

• Grupa građana tvrdi da je u Rožajama rađena takozvana „doznaka elitnih stabala, drvna masa nije evidentirana i na ovaj način je samo u Baćkim, Balotičkim i Lovničkim šumama i Županici doznačeno oko 5.500 metara kubnih“

IZ DRUGOG UGLA: Čekajući rasplet na političkoj sceni

Rješenje za osvježenje

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Premijer i ministri prisustvovali rušenju postrojenja za proizvodnju betona u Zeti

Montenegro petrol najavljuje tužbu

Rješenje o rušenju ne postoji, jer su mi pokazali zaključak Vlade koji je politički akt, a ne rješenje na osnovu kojeg se nešto može srušiti. Ako ga ministarka Ana Novaković-Đurović ima, neka ga pokaže, jer ako postoji, tu onda mora da postoji i pravna pouka, pošto se na svako rješenje mora imati pravo žalbe, kaže Nikola Martinović, zastupnik Montenegro petrola

STR. 8.

U kompleksu Manastira Kosijerevo u Nikšiću započeta izgradnja novog objekta, Uprava donijela Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje

Crkva živopisana, a prvi sprat konaka skoro završen

• Alen Kalač obećao odgovore na pitanja Pobjede do poneđeljka do 15 sati, ali ih nije poslao

• Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima poručili da „kada je riječ o insinuacijama i sumnjama“ naših sagovornika, da u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama i Beranama imaju određenu dokumentaciju

MKI traži pojašnjenje od premijera u vezi sa odlukom Vlade da EPCG pokriva dio minusa CEDIS-a

Ibrahimović:

Oštećeni EPCG i državni budžet

U Crnoj Gori se ne sankcioniše upotreba simbola pod kojim Rusija rasparčava Ukrajinu

Zašto državi ne smeta slovo Z

STR. 2.

D. MIJATOVIĆ

STR. 18. i 19.

STR. 12. i 13.

ekajući

STR. 4.

PODGORICA - Vlada u tehničkom mandatu Dritana Abazovića planira da ponudi Briselu novi model produženja programa ekonomskog državljanstva, po kojem bi novac od projekta bio usmjeren isključivo za vraćanje kineskog kredita za auto-put. Kontroverzni projekat je zvanično završen 31. decembra, ali u dijelu javnosti, Briselu i Vašingtonu postoji skepsa u iskrenost takve najave.

Prema novom modelu, koji trenutno razrađuje Vlada, premijer i Ministarstvo finansija, prodaja tzv. zlatnih pasoša bi doživjela izmjene u smislu slivanja svog novca na jedan žiro-račun, a prikupljena sredstva bi bila, kako tvrde, usmjerena kineskoj Eksim banci.

Dva izvora iz Vlade su saopštila ,,da nije tačan utisak dijela evropskih krugova, Vašingtona i dijela javnosti da ovim programom u Crnu Goru stižu milioni sumnjivog novca“. Takve optužbe su došle od strane lidera Demokratskog fronta koji tvrde da je riječ o velikoj korupciji.

MALTEŠKI MODEL

– Ovo je program gdje se provjerava porijeklo novca koji pristiže – tvrdi izvor iz vrha crnogorske Vlade.

Novi model bi bio sličan onom iz Malte gdje jedan pasoš košta 650 hiljada eura za razliku od crnogorskog gdje je potrebno ulaganje od 250 do 450 hiljada eura.

Pobjeda je još ranije objavila da Abazovićeva Vlada u tehničkom mandatu planira da u ne-

Vlada u tehničkom mandatu razrađuje novi model kontroverznog programa koji će biti ponuđen Briselu na saglasnost

Novac od državljanstava za vraćanje kineskog kredita

Prema novom modelu, koji trenutno razrađuje Vlada, premijer i Ministarstvo nansija, prodaja tzv. zlatnih pasoša bi doživjela izmjene u smislu slivanja svog novca na jedan žiro-račun, a prikupljena sredstva bi bila, kako tvrde, usmjerena kineskoj Eksim banci. Pobjeda je još ranije objavila da Abazovićeva Vlada u tehničkom mandatu planira da u nekoliko narednih mjeseci dodijeli još stotine počasnih državljanstava iako je taj kontroverzni projekat završen 31. decembra 2022. godine

koliko narednih mjeseci dodijeli još stotine počasnih državljanstava iako je taj kontroverzni projekat završen 31. decembra 2022. godine.

Osnova za dodjelu je da projekat nije ukinut već završen, pa se u proceduri i dalje nalazi još 240 aplikacija, za 240 aplikanata i 547 članova porodice koji su zahtjeve predali do 31. decembra prošle godine.

– To faktički znači da bi u narednih nekoliko nedjelja moglo biti dodijeljeno još nekoliko stotina ekonomskih državljanstava mahom ruskim i kineskim državljanima, koji su ohrabrivani da uoči završetka projekta masovno apliciraju – rekao je Pobjedi izvor blizak izvršnoj vlasti. Odlukom da se projekat ne ukine već da se rješavaju pozitivno zahtjevi koji su u proceduri - a kojih je ogroman broj - Vlada je suštinski zaobišla preporuke Brisela koji

su decidno preko svojih najvećih predstavnika tražili ukidanje projekta.

OBEĆANJA

Na to obećanje je nedavno podsjetila i portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez koja je decidno kazala da je obećanje ,,ukidanje tog projekta do kraja 2022. godine“.

U informaciji o realizaciji programa navodi se da je, prema podacima Agencije za investicije, od početka realizacije programa zaključno sa 30. decembrom 2022. godine, predato ukupno 1.112 zahtjeva.

– Ukupno je donijeto 807 rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo, i to za 244 aplikanta i 563 za članove porodice. U proceduri se nalazi još 240 aplikacija, za 240 aplikanata i 547 članova porodice – stoji u vladinom dokumentu.

Odlazeći premijer Dritan Aba-

Koordinaciono tijelo nastavlja rad

Da Vlada ima krajnje neiskren pristup prema ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza, svjedoči i činjenica da je i pored obećanja Briselu da će ukinuti program, 22. decembra - formirala koordinaciono tijelo za analizu i praćenje programa ekonomskog državljanstva?! Iako je, po tvrdnjama Vlade, projekat završen, ipak Koordinaciono tijelo nije ukinuto već nastavlja rad.

Kako se može vidjeti u dokumentu objavljenom

na sajtu Vlade, Koordinaciono tijelo za analizu Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore činiće predstavnici ministarstava ekonomskog razvoja i turizma – predsjednik, te Ministarstva unutrašnjih poslova – potpredsjednik. – Članovi će biti predstavnici ministarstava ekonomskog razvoja i turizma, finansija, pravde i vanjskih poslova. Takođe, biće izabran i po jedan član iz kabineta pred-

sjednika Vlade i Generalnog sekretarijata Vlade. Članovi će biti i zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, predstavnici Agencije za investicije, te Zajednice opština. Zadaci Koordinacionog tijela biće da koordinira aktivnostima na praćenju realizacije Posebnog programa ulaganja i analizira njegove efekte, zatim da izvještava o realizaciji programa i sprovedenim aktivnostima, te da predlaže Vladi konkretne mjere –navodi se na sajtu Vlade.

zović rekao je prošle sedmice da je Vlada uvažila zahtjev EU i da je 31. decembra prošle godine prestao program ekonomskog državljanstva.

Abazović, međutim, nije rekao da li je, kada i kojom odlukom Vlada stopirala program ekonomskog državljanstva.

Da će Vlada ipak nastaviti sa odobravanjem ekonomskih državljanstava, možda u nešto manjem obimu, potvrđuju riječi odlazećeg premijera na sjednici Vlade da će se razmatrati samo oni zahtjevi koji su pristigli do 31. decembra 2022.

Kroz program ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori se realizuju projekti ukupne vrijednosti 444,32 miliona eura.

To se može vidjeti u informaciji o aktivnostima realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore koji je završen 31. decembra 2022. godine, a koju je Vlada

usvojila na posljednjoj sjednici. U informaciji se navodi da je uvođenje posebnog programa učinjeno u cilju razvoja Crne Gore, odnosno privlačenja stranih investicija koje će intenzivirati razvojne projekte u sektoru turizma, poljoprivrede i prerađivačke industrije, na ukupnom području Crne Gore, kao i intenzivnijeg razvoja manje razvijenih opština.

– Vlada je na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma uvrstila 16 projekata. Radi se o planiranim ulaganjima ukupne visine od 444,32 miliona eura, kapaciteta 2.764 smještajne jedinice visoke kategorije. U biznis planovima ovih projekata je definisano da će se u okviru njihove realizacije stvoriti mogućnost za otvaranje novih 1.847 radnih mjesta – navodi se u informaciji.

EK je u svom posljednjem Izvještaju za Crnu Goru za 2022. godinu ponovila ranije kritike

Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović gostovao u ,,Aritmiji“ Gradske TV

Najvažnije je da dobijemo predsjednika kojem će Crna Gora biti jedina država

PODGORICA - Najava opozicionog bloka da će na predsjedničke izbore izaći sa više kandidata je neozbiljna i pokazuje da politički akteri nijesu svjesni dubine i suštine aktuelnog problema u Crnoj Gori, kazao je diplomata i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović u emisiji ,,Aritmija“ Gradske RTV,

autorke Tamare Nikčević. On je istakao da je sada najvažnije da dobijemo predsjednika kojem će Crna Gora biti jedina država. – Partije u Crnoj Gori opredjeljuju se da u prvom krugu predsjedničkih izbora izmjere svoju političku snagu – kaže Vlahović ocjenjujući ovakav pristup neozbiljnim. To nijesu izbori na kojima se mjeri politička snaga političkih struktura, a izgleda da je tako shvaćeno i da je tako projektovano. SDP

ima svoju kandidatkinju, DPS će imati svog, koliko sam shvatio, BS je takođe najavila svog kandidata. Mislim da je bilo mnogo logičnije da se opozicione strukture upinju da se skrati mandat Skupštini i da postoje vanredni parlamentarni izbori pa da tamo mjere – smatra Vlahović.

Zainteresovanost vlasti da aktuelni predsjednik Milo Đukanović ne bude kandidat Demokratske partije socijalista dovoljno

govori, kaže Vlahović, o važnosti te kandidature.

– Mislim da je značajno da u drugom krugu predsjedničkih izbora bude kandidat kojeg bi definisao DPS i koji bi kasnije ujedinio te suverenističke, građanske i crnogorske glasove u najširem značenju te riječi, jer bi bilo značajno da Crna Gora ima predsjednika kojem je Crna Gora jedina zemlja.

To je strahovito značajno u ovom trenutku bez obzira na limitirana ovlašćenja predsjednika države –naglašava diplomata.

Srbija se, kaže, već uključila u predsjedničke izbore u Crnoj Gori kroz kandidaturu dva svoja državljanina – Andrije Mandića i

na račun programa ekonomskog državljanstva, naglašavajući i da je Vlada Abazovića, umjesto da uđe u fazu gašenja ovog programa, smanjila finansijske kriterijume, odnosno bankarsku garanciju za 2,5 miliona eura na milion eura, za prijem po osnovu ovog programa, ali i dodala neke druge privilegije već privilegovanim podnosiocima zahtjeva za ekonomsko državljanstvo.

– Ovaj program uspostavlja rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, finansiranje terorizma, korupcija i infiltracija organizovanog kriminala i treba ga prekinuti – kaže EK u generalnim preporukama. U dijelu gdje se ovo pitanje detaljno elaborira poruka je decidnija: ,,U svom četvrtom i petom izvještaju u okviru mehanizma suspenzije viza, EK je preporučila Crnoj Gori da što prije u potpunosti ukine šemu ekonomskog državljanstva“. Nenad ZEČEVIĆ

Milojka Spajića

– U zemlji koja teži vladavini zakona i prisutnosti zakonitosti u svim postupcima, uključujući i izbor predsjednika, šefa države, ta dva gospodina ne bi mogla da se kandiduju. A, evo, kandiduju se i to se uzima zdravo za gotovo. To se uzima kao podrazumijevajuća stvar – ističe Vlahović. Aktuelna vlada u tehničkom mandatu, tvrdi, dio je srpskog nacionalističkog projekta i najavljeni popis predstavlja suštinu njihovog političkog djelovanja. – Cilj je da se na ovaj način promijeni etnička struktura i poništi državnost Crne Gore – navodi Vlahović. R. P.

NE ODUSTAJU OD ZLATNIH PASOŠA: Sa sjednice Vlade

Miodrag Vlahović

Krivična prijava Specijalnom državnom tužilaštvu

Da li neko zloupotrebljava lične podatke pacijenata?

PODGORICA – Specijalnom državnom tužilaštvu juče popodne predata je anonimna krivična prijava da u Domu zdravlja u Podgorici službeno lice nasumično prikuplja lične podatke iz medicinskih kartona pacijenata s namjerom da bi se ti podaci prepisali i stavili na listu potpisa podrške za jednog kandidata za predsjedničke izbore, saznaje Pobjeda.

U prijavi se, između ostalog, iznose tvrdnje da su kartoni iz dokumentacije juče prebačeni izvjesno vrijeme i ,,bili pod ključem u jednoj kancelariji“, uz optužbu da se na taj način zloupotrebljava dokumentacija u političke svrhe. Do zaključenja ovog broja Pobjede nema informacija da li je Specijalno tužilaštvo razmatralo navode iz anonimne krivične prijave i da li se u njoj pominju neke konkretne osobe da su umiješane u djelo zloupotrebe ličnih podataka i da li će se otvoriti izviđaj o even-

tualnom kršenju zakona. Povreda ličnih podataka i zloupotrebe u izborne svrhe su u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. Kandidatima za predsjednika Crne Gore u trci na pred-

stojećim izborima potrebno je 8.101 potpisa podrške. Državna izborna komisija je za to spremila i novi obrazac na kojem se nalazi ime i prezime birača, matični i broj lične karte ili pasoša.

Po prvi put u ovom izbornom ciklusu DIK će koristiti softver koji je donacija OEBS-a. DIK ne može provjeriti autentičnost potpisa već je to u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. D.Đ. – N.Z.

Demokratske partije socijalista o predsjedničkom kandidatu

Vuković: U naredna tri dana

biće poznato ime kandidata DPS-a

Centar za demokratsku tranziciju pozvao Državnu izbornu komisiju da im omoguće neometan uvid u sve segmente izbornog procesa

CDT-u

PODGORICA – Centar za demokratsku tranziciju pozvao je Državnu izbornu komisiju da im hitno, u skladu sa zakonom i međunarodno prihvaćenim standardima posmatranja izbora, omoguće neometan uvid u sve segmente izbornog procesa – uključujući i proces kandidovanja.

Izvršni direktor te NVO Dragan Koprivica ukazao je da su se prošle nedjelje obratili DIK-u sa zahtjevom da izvrše uvid u potpise na osnovu kojih se vrši potvrđivanje kandidatura za predsjednika, ali da je ova institucija najavila da će tražiti mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

– Ovim je komisija postupila

se potvrđuju kandidature

suprotno sopstvenom ponašanju tokom prethodnih izbornih ciklusa, kada nam je ovaj uvid omogućen i kada smo otkrili masovne zloupotrebe podataka građana i falsifikovanje njihovih potpisa. Zato se bojimo da ova naknadna pamet DIK, odnosno njihova zabrinutost za poštovanje propisa o zaštiti ličnih podataka, zapravo jeste pokušaj da se spriječi otkrivanje sličnih pojava i ovoga puta – istakao je Koprivica. Rekao je i da im DIK tako onemogućava blagovremeno izvršavanje zadataka posmatrača izbora, iako su naglasili da je njihov cilj ocjena vjerodostojnosti dokumentacije.

– Ovakav pristup je dodatno komičan u svijetlu činjenice da mi kao posmatrači ima-

mo pravo pristupa biračkom spisku i svim podacima u njemu. Službeno ovlašćenje za posmatranje izbora koje smo dobili od DIK-a nam garantuje da možemo pratiti tok izbora i rad organa za sprovođenje izbora. Verifikacija potpisa podrške i potvrđivanje kandidatura je esencijalni segment rada izborne administracije i uskraćivanjem uvida u potpise DIK onemogućava posmatračima suštinu njihovog posla –pojasnio je Koprivica. Podsjetio je da je Crna Gora kao članica međunarodnih organizacija dužna da poštuje i ratifikovane međunarodne ugovore, te naglasio da je pravo na posmatranje izbora garantovano još dokumentom iz Kopenhagena OEBS-a i ra-

Mugoša: Većina članova DIK-a za traženje mišljenja od AZLP-a

Predsjednik DIK-a Nikola

Mugoša potvrdio je da je

Državna izborna komisija tražila mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) o tome da li je davanje uvida u potpise podrške kandidatima za predsjednika u skladu sa zakonom.

Mugoša je za TV E kazao

kako je dio članova DIK-a skeptičan da li je inicijativa CDT-a u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. – Kako rasprava na sjednici nije išla u pravcu donošenja pozitivne odluke u smislu omogućavanja uvida u potpise, predložio sam da se uputi dopis AZLP-u kako

bismo dobili tumačenje da li je uvid u potpise u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti – naveo je Mugoša. Kako je kazao, njegov lični stav je da taj zakon treba tumačiti tako što bi se posmatračima omogućio uvid u potpise birača.

zrađeno u brojnim dokumentima OEBS-a i Savjeta Evrope. – Obaveze OEBS-ovih država članica koje se odnose na demokratske izbore jasno propisuju da posmatračima mora biti omogućen efikasan pristup svim izbornim postupcima. Proces provjere autentičnosti potpisa koji podržavaju kandidaturu mora biti razuman i primjenjivan na nediskriminatoran način. Taj proces takođe mora biti transparentan, uključujući otvorenost za praćenje od strane predstavnika političkih stranaka/kandidata i izbornih posmatrača – naveo je.

Ukazao je i da kodeks dobrih praksi Venecijanske komisije predviđa da posmatranje ne smije biti ograničeno na sam izborni dan, već mora uključiti period registracije kandidata i, ako je potrebno, birača, kao i izbornu kampanju, te podsjetio da crnogorski Zakon o izboru odbornika i poslanika ne poznaje nikakva ograničenja za posmatrače.

– Zahtijevamo od DIK-a da nam, kako to dolikuje profesionalnoj instituciji, u pisanoj formi odgovori na zahtjev za uvid u potpise, jer ćemo svoja prava braniti pred nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama – zaključio je Koprivica.

PODGORICA – Demokratska partija socijalista u naredna tri dana saopštiće ime kandidata sa kojim će nastupiti na predsjedničkim izborima 19. marta, a taj izbor, kako je kazao potpredsjednik te stranke, aktuelni gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, neće pretjerano iznenaditi domaću političku javnost.

On je u „Drugačijoj radio vezi“ pojasnio da je suverenistički blok odustao od nastupanja sa zajedničkim kandidatom na predsjedničkim izborima zbog toga što su rezultati istraživanja javnog mnjenja pokazali da nijedan od kandidata koji su bili u opticaju, među njima i Milica Pejanović-Đurišić, nemaju mobilizacijski potencijal. – Sjajne biografije, političko iskustvo, ugled u društvu – ništa od toga nije sporno, ali oni u ovom trenutku nemaju tu vrstu mobilizacijskog potencijala koji bi nama kao građanskom, evropskom bloku garantovao uspjeh na predstojećim izborima –istakao je Vuković. Smatra i da to nije loše, već naprotiv dobro, jer postoji vjerovatnoća da će više kandidata suverenističkog bloka privući više birača u prvom krugu. Ukazao je i da su lokalni izbori održani 23. oktobra u Podgorici, na kojima su proevropske snage nastupile na zajedničkoj platformi, pokazali da partije više rade na terenu onda kada se bore za sopstvene političke interese. – Činjenica da ćemo imati barem dva, a moguće i više stranačkih kandidata u prvom krugu predsjedničkih izbora mogla bi za posljedicu imati mnogo veći

stepen mobilizacije tog dijela biračkog tijela – što je dobar uvod u ono što nas čeka 2. aprila – ocijenio je Vuković.

Kazao je i da postoji rizik da se glasovi birača suverenističkog broja „raspu“ zbog postojanja više kvalitetnih kandidata, ali je uvjeren da će kandidat DPS-a ući u drugi krug i u njemu imati ozbiljne šanse za trijumf.

– Čini mi se da, ako svi budemo na visini zadatka, ako bez obzira na to koju političku partiju predstavljamo, ako prepoznamo značaj ovih izbora u kontekstu nacionalnih i državnih interesa, svi skupa imamo šansu da iskoristimo ove izbore kako bi se na simboličkoj ravni podvukla crta ispod perioda propadanja Crne Gore – poručio je Vuković.

Naglasio je i da će rezultati predsjedničkih izbora imati snažan efekat na predstojeće parlamentarne izbore koje on, ali, kako kaže, i svi u DPS-u smatraju ključnim za dalji razvoj Crne Gore. – Ako smo 2020. godine mogli da razumijemo ideološki i programski neprincipijelnu koaliciju između DF-a, Demokrata i Ure nakon 30 godina dominacije jedne vlasti, a u svijetu očekivanja i naših međunarodnih partnera da se desi politička promjena – ako bi nam se to desilo još jednom, ja mislim da bi moglo biti fatalno za Crnu Goru –zaključio je Vuković. Predsjedničke izbore juče je komentarisao i odlazeći premijer Dritan Abazović. On je kazao da organi Ure još uvijek nijesu zasijedali, ali i da ne isključuje mogućnost da oni i Socijalistička narodna partija nastupe sa zajedničkim kandidatom. Ž.

Dom zdravlja u Bloku pet

nijesu dozvolili uvid u potpise na osnovu kojih

Potpredsjednik

Pišem ovo iz očaja i nevjerice. Naime, nakon višedecenijskog iščitavanja istoriografske, filosofske, politološke i ine litereature, došao sam do stava da je najumniji balkanski politički uvid - stav jednog srpskog seljaka iznešen u nekoj TV anketi, povodom tamo nekih njihovih izbora. Na upit reportera kako bi on volio da završe izbori, rekao je: ,,Voleo bih da ovi odu, a oni drugi ne dođu“

Izgleda budalasto i kao zagovaranje haosa. Ali, nije: potpuno isti stav imam i ja u vezi sa svim predstojećim crnogorskim izborima.

E sad, može li naaarod ove kulture i ovog obrazovnog nivoa ozbiljno i pametno da bira, i može li uopšte individuum, čiji posao i porodična egzistencija zavisi od milosti dobitnika, uopšte da slobodno misli?

Valjda je takvih 65 odsto birača, dok su nekih petnaest odsto korupcionaški „pobjednici tranzicije“ i kriminalci čiji nezakoniti imetak direktno zavisi od toga vladaju li njegovi ili njihovi, a preostalih dvadesetak procenata je zaparložena državna birokratija koji su spremni služiti i Bogu i Đavolu.

Ne znam ima li kritične mase samosvjesnih.

CRNOGORSKI MORONŠEJK

Ali, kad smo već kod Boga. Prije razapinjanja osuđenih na Golgoti, Poncije Pilat, rimski prokurator Judeje, upitao je okupljeni narod Izrailja koga žele da poštede, Mesiju Ješuu Nazarećanina ili Barabu nasilnika lopova, silovatelja i ubicu. Odgovor naaaroda je bio jednoglasan - Barabu.

Pitao je još dva puta i odgovor je bio isti te je on pod pritiskom demokratske javnosti Izrailja poslao Božijeg sina na krst. Interesantno, dvije hiljade godina poslije toga sveštenici SPC su brojne svoje kolege iz II svjetskog rata, koji su bili barabe i koljači, proglasili

IZ DRUGOG UGLA: Čekajući rasplet na političkoj sceni

Rješenje za osvježenje

Čini mi se da nas, osim Kvinte, ni ostatak EU baš žarko ne želi. Zato mi prvo moramo sami riješiti problem u našoj kući, pa onda pregovarati sa njima. Ovako, ležeći i pametujući, ništa se neće uraditi i samo ćemo tonuti... Razmislite malo, građani. A možda da se vratimo rješenju priče i onoj umotvorini srpskog seljaka? Na crnogorskom bi to izgledalo ovako: ,,Samo neka odu ovi, a oni ne dođu i da inšallah formiramo i izaberemo nove“

svecima i freskoslikali u Hramu Hristovog vaskrsenja gdje se pučina moli i pričešćuje tijelom i krvlju Njegovom. Takvi nemaju veze sa Ješuom, više liče na neku srbo-vudu sektu. Treba im sugerisati da više ne poju „Blagosloven jesi Gospodi, nauči mja ispovjedaniju tvojemu“ i narediti da pređu na Hendriksovu ,,Voodoo Child“

Možemo li, dakle, vjerovati da smo civilizacijski evoluirali u kulturnom, obrazovnom i društvenom pogledu i da demokratija i demokratski izbori imaju nekog smisla? Malo morgen: ti izbori danas se odvijaju pod naletima strašne medijske i mrežne političke propagande tako da prvo strada istina, a zatim volja, um i razum. Nema odbrane od toga, kao protiv bure. To najjače duva u kući kroz televizor i kompjuter; ako izađeš napolje, čekaju te novine i čaršija da ti prepričaju i obavezne poruke na telefonu. Svi smo ovisni o tome i najmanje dva puta dnevno, ujutru i naveče, se uradimo sa po dozom moronšejka, a ima ih mnogo koji se redovno overdoziraju. Moron je stručni naziv za prvi nivo idiotizma, a šejk je napitak spršten u blenderu. Moronšejk je informativni napitak za nas morone, blendiran u redakcijskim blenderima, čiji su glavni sa-

I pored svih litija i žitija i para, prosrpski blok, računajući tu i Dritana, osvoji samo jedan mandat više. Ali onda poče razmetljivo bahaćenje srpskih polithordi i tihovanje, kohabitovanje. I mudrovanje DPS-a. Postadoše blijede utvare na političkoj sceni. Mora da su i prije izbora znali da su nepoželjni na vlasti i pušteni niz vodu od Kvinte. I mudruju do danas čekajući da omile ponovo Kvinti, ili da mi rodoljubi raspamećeni za njihovim pravednim vladanjem napravimo bunu pa oni ponovo ušetaju na vlast, koja im kao oduvijek i zanavijek pripada

cer za sitnu lovu, a u slobodno vrijeme interkontinentalni *ebač kod kojega su žene svih rasa i vjera inkluzivne. Nikad nije rukovodio ni sa tri čovjeka, ali je u Montemoronlandu bio ministar finansija. I strva mu se ne zna gdje je nastanjen i čiji je državljanin.

što pada popularnost. Ubjeđivati nekoga da oni sa svom tom bukom i političkim grubostima mogu duže biti politički faktor je isto kao ubjeđivati nekog od ovih klinaca što voze rolere da je hulahop strašna stvar. Naravno, osim u slučaju krvavog raspleta u Crnoj Gori, onda će da budu glavni. Dalje ne želim čeprkati, jer to vodi do Milačića i Jokovića, što mi je baš gadljivo.

DRUGI BLOK KOJI U STVARI NIJE BLOK

stojci - umovanja i laži naših političara. Kada bi mogli nekako da im jednom po jednom probavate ukus, karakter, misli i obećanja, možda bi mogli da razumno glasate. No, tada bi bilo vrlo malo onih koje biste uopšte uzeli u obzir. Zato svi oni skaču u medijske blendere jer „smiješani najlakše se piju“.

Tako mogu da vam uvale priču o nekakvom političkom centru pred izbore koji je kao za EU, čak i „Evropu sad“, plate do neba i dodatke ne samo za majke nego i za očeve sa troje djece. Međutim, to nije politički centar nego srboimperijalni i klerofašistički epicentar velike razorne moći, montiran u oltarskim pretnjacima pomenute srbovudu sekte.

JEDAN BLOK KOJI SE

PRAVI DA NIJE BLOK

Tu je lik koji nas je za sekundu obilno i nezakonito zadužio, razorio zdravstvo, obećao moćne plate, a nasljednik mu već leleče kad će rebalans budžeta. Po zanimanju je kompjuterski berzanski šti-

Svaka stranka koju vodi ovakav lik razbarušene genijalnosti i lažljivosti mora imati odrešitog i strogog šturmfirera koji održava red. To je onaj drugi M , sličnog upitnog a bombastičnog CV-a, ali koji je odlučan i kod kojega nema trte-vrte, pa i po cijenu života tričavih desetak crnogorskih demonstranata. Već se zna u Podgorici čija majka crnu vunu prede čekajući njegovo ustoličenje. Naravno, prvo Gradska TV, pa redom...

U međuvremenu, Dritan Berija je uzeo ulogu našega Borata i radi i lupeta šta Vučiću na um padne; smjenjuje iako je smijenjen; privatizuje AMB i potpisao je protivustavni Temeljni ugovor, bavi se sprečavanjem šverca cigareta tako da njegov Rade još leži u pritvorskom pržunu...

Trenutno sa Vučićem i američkim ambasadorom Hilom radi na potpisivanju krovnog ugovora, tj. „Otvorenog Balkana“ i on će to uraditi, bez problema i dilema. Ne znam da li je bar podrum predviđen za Crnogorce.

Demokrate ne želim opisivati jer djeluju kao transformersi i nijedan opis ne bi vrijedio ni mjesec dana. Možda je pretjerano ovo transformersi jer oni ne djeluju tako zastrašujuće.

Prije liče na silikon čiji oblik zavisi od lica, grudi ili dupeta u koje se ugrađuju.

Radikalna frontaška strana je demode. I četnicima sada ne-

E, sad suverenistički blok. To je politsajnsfikšn: puno se priča o nečemu što u realnosti ne postoji. To je nakupina koja je koalirala sa DPS u doba njene moći. Najviše je omastila brk SDP, trideset odsto vlasti za cirka sedam odsto glasova. I tako osamnaest godina. I onda šesnaeste Ranko bude Dritan i sve u tirinte ode. Sada bi da sarađuju sa Spajketom iz centrističke prosrpske „Evrope sad“. Da li zbog žena ili spasa Crne Gore ili spasa svoje stranke, đavo će ga znati. Meanwhile, Bošnjačka stranka je za podršku od samo dva poslanika dobila trideset odsto vlasti. Još se od toga nijesu povratili, pa se Ibrahimović

još uvijek grčevito drži za fotelju u ovoj truloj i po budućnost Bošnjaka pogubnoj vladi. Jedino vjerujem Zenki i DUA. Socijaldemokrate nastupaju korektno i nemaju baš neku moć, ali ne vrludaju.

I na kraju DPS! Čiji je pad počeo i pet-šest godina prije 2020. godine. Mrtva anemična kampanja i kalkulisanje sa statusom okupacione strane crkve i - padoše u avgustu na izborima kao što mrtvo tijelo padne.

I pored svih litija i žitija i para, prosrpski blok, računajući tu i Dritana, osvoji samo jedan mandat više. Ali onda poče razmetljivo bahaćenje srpskih polithordi i tihovanje, kohabitovanje. I mudrovanje DPS-a. Postadoše blijede utvare na političkoj sceni. Mora da su i prije izbora znali da su nepoželjni na vlasti i pušteni niz vodu od Kvinte. I mudruju do danas čekajući da omile ponovo Kvinti, ili

E, sad suverenistički blok. To je politsajnskšn: puno se priča o nečemu što u realnosti ne postoji. To je nakupina koja je koalirala sa DPS u doba njene moći. Najviše je omastila brk SDP, trideset odsto vlasti za cirka sedam odsto glasova. I tako osamnaest godina. I onda šesnaeste Ranko bude Dritan i sve u tirinte ode. Sada bi da sarađuju sa Spajketom iz centrističke prosrpske „Evrope sad“. Da li zbog žena ili spasa Crne Gore ili spasa svoje stranke, đavo će ga znati

da mi rodoljubi raspamećeni za njihovim pravednim vladanjem napravimo bunu pa oni ponovo ušetaju na vlast, koja im kao oduvijek i zanavijek pripada.

I evo zemlju razvaljuju, a DPS i dalje tihuje, čekajući, kako reče poslanik Papović na televiziji, ,,da bi zapadni partneri najzad morali da shvate situaciju“ i učine ono iz prethodne rečenice.

RJEŠAVANJE PROBLEMA

Gospodo draga, Ameri hoće da nas ustupe Srbiji, kompenzaciono za Kosovo. A, iskreno, ne interesuju me ni diplomatske mudrosti britanske gospođe Medoks oko našeg ulaska u EU. Jedino, ako ikad uđemo pa nam se ne svidi, da tražimo od njih savjet za crnogorski Brexit. A kako da vjerujemo Francuskoj kada Šarli Ebdo, njihov hram humora i novinarskih sloboda, objavi karikaturu ruševina od zemljotresa u Turskoj i napiše: ,,Sve je srušeno a nismo morali slati tenkove“. Duhovito u pizdu materinu! Čini mi se da nas, osim Kvinte, ni ostatak EU baš žarko ne želi. Zato mi prvo moramo sami riješiti problem u našoj kući, pa onda pregovarati sa njima. Ovako, ležeći i pametujući, ništa se neće uraditi i samo ćemo tonuti. I ne pravite spektakle, ne interesuje nas uopšte ime vašeg kandidata jer nas nijednim nećete opčiniti. Glasaću za bilo kojeg vašeg/našeg, ali posljednji put, iz očaja. Ne ustanete li u žestoku političku borbu pa i pobunu ako treba, kod mene i sličnih ste udunuli. Nije Cezar sa ležaljke ili fotelje, nego sa konja, uzviknuo: ,,Kocka je bačena“. Razmislite malo, građani, ovo je strašno. A možda da se vratimo rješenju priče i onoj umotvorini srpskog seljaka. Na našem bi to izgledalo ovako: ,,Samo neka odu ovi, a oni ne dođu i da inšallah formiramo i izaberemo nove“.

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Predsjednički izbori biće održani 19. marta

S. VASILJEVIĆ

Moldavske obavještajne službe saopštile da su otkrile destabilizujuće aktivnosti Rusije prema ovoj zemlji

PODGORICA - Moldavske obavještajne službe saopštile su da su otkrile destabilizujuće aktivnosti, nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle sedmice rekao da je otkrio ruski plan u vezi sa tom bivšom sovjetskom republikom. Kremlj namjerava da destabilizuje situaciju u Moldaviji „protestom i uzimanjem talaca“, saopštila je juče moldavka predsjednica Maja Sandu, a prenosi Stiri.md.

Istakla je da se došlo do saznanja da se za realizaciju plana Moskve u Moldaviji planira angažovanje državljana Rusije, Bjelorusije, Srbije i Crne Gore.

DESTABILIZACIJA

– Izjave predsjednika Volodimira Zelenskog o planovima Ruske Federacije da destabilizuje Republiku Moldaviju potvrdile su naše institucije. Plan Rusije da preduzme subverzivna dejstva na teritoriji naše države nije nov, pokušaji destabilizacije postojali su i prošle jeseni, samo što nijesu postigli cilj intervencijom naših bezbjednosnih institucija. Policija i SIS su od oktobra do decembra intervenisali u nekoliko slučajeva organizovanja kriminalnih elemenata i zaustavili pokušaje – rekla je Sandu na jučerašnjoj konferenciji za novinare. U vezi sa dokumentima na koje se Zelenski pozivao, Sandu je napomenula da oni sadrže informacije o koracima koje

Sandu: Putin uz pomoć

državljana Crne Gore hoće da destabilizuje Moldaviju

Izjave predsjednika Volodimira Zelenskog o planovima Ruske Federacije da destabilizuje Republiku Moldaviju potvrdile su naše institucije. Plan Rusije da preduzme subverzivna dejstva na teritoriji naše države nije nov, pokušaji destabilizacije postojali su i prošle jeseni, samo što nijesu postigli cilj intervencijom naših bezbjednosnih institucija. Policija i SIS su od oktobra do decembra intervenisali u nekoliko slučajeva organizovanja kriminalnih elemenata i zaustavili pokušaje – rekla je Sandu na jučerašnjoj konferenciji za novinare

će Kremlj preduzeti da destabilizuje situaciju u Moldaviji.

– Na jesen je fokus bio na energetskoj krizi koja je trebalo da izazove veliko nezadovoljstvo stanovništva i izazove nasilne proteste. U planu za naredni period su akcije sa angažovanjem diverzanata sa vojnom obukom, kamufliranih u civile, koji će sprovoditi nasilne akcije, napade na pojedine državne zgrade i uzimanje talaca. Nasilnim akcijama, maskiranim takozvanim protestima opozicije, mogli bi da izazovu promjenu vlasti u državi – upozorila je ona. Sandu je navela da dokument sadrži konkretne lokacije i akcije koje bi se odvijale.

PLAN

– Plan podrazumijeva uključivanje ljudi izvan zemlje za

nasilne akcije. Dokument sadrži pravila za ulazak na teritoriju Moldavije za državljane Rusije, Bjelorusije, Srbije i Cr-

Ministar bez portfelja apelovao da se što prije ratifikuje Međunarodni sporazum o razmjeni podataka za provjeru izvještaja o prihodima i imovini

Miljanić: Saznaćemo da veliki broj funkcionera ima neprijavljenu imovinu

PODGORICA – Ministar bez portfelja u Vladi koja je izgubila povjerenje Zoran Miljanić apelovao je juče na sjednici Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije da se što prije, godinu i devet mjeseci od potpisivanja, ratifikuje Međunarodni sporazum o razmjeni podataka za provjeru izvještaja o prihodima i imovini koji su 19. maja 2021. godine potpisale Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija.

Miljanić je pojasnio da je cilj tog sporazuma unapređenje saradnje tri države u otkrivanju imovine javnih funkcionera na regionalnom nivou. – Sporazum je potpisan u okviru regionalne Antikorupcijske inicijative i na ovaj način zemlje potpisnice će biti u mogućnosti da sprovedu sveobuhvatnu, temeljnu provjeru imovine, te posebno u dijelu pribavljanja svih neophodnih podataka za utvrđivanje mogućeg sukoba interesa, kao i netačno i nepotpuno prijavljenih podataka u izvještajima o prihodima i imovini javnih funkcionera – kazao je Miljanić.

To znači da je potrebno, dodao je, sporazum uputiti Skupštini na hitnu ratifikaciju, a kako bi mogli da, kako je rekao, „dođu u saznanje nečega što odavno sumnjaju da postoji“.

– Odnosno da postoji veliki broj javnih funkcionera koji imaju neprijavljenu imovinu u državama regiona, a posebno u Srbiji, Beogradu na

vodi, ostalim destinacijama u Srbiji, poput Zlatibora, Kopaonika i da vidimo konačno da dođemo u mogućnost da građani znaju ko je iznio pare odavde – rekao je Miljanić. Komentar je imao i odlazeći premijer Dritan Abazović koji je „šaljivo“ kazao da sada imamo veliki problem, jer i „crkve idu u Srbiju, u Čačak“. Ustvrdio je i da će biti interesantno da se vidi kakvu imovinu imaju funkcioneri u državama regiona.

– To je ključ svega da vide ljudi, pa onda da uporede sa izjavama tih funkcionera u odnosu na politička zbivanja u susjednoj državi. Mislim da bi to bila jedna odlična i vrlo zanimljiva kombinacija, tako da ja to apsolutno podržavam – rekao je Abazović. Ž. Z.

ne Gore. Državne institucije rade na sprečavanju ovih izazova – naglasila je ona.

Zatražila je da državne insti-

tucije, a posebno institucije bezbjednosti i javnog reda budu maksimalno angažovane.

– Parlament Moldavije mora

da usvoji, što je prije moguće, nacrte zakona koji će obavještajna služba Moldavije SIS-u i tužilaštvu obezbijediti neophodna sredstva za efikasniju borbu protiv rizika po bezbjednost zemlje. Svi oni koji učestvuju u ovim akcijama usmjerenim protiv države Moldavije - spoljni elementi, članovi političkih partija i kriminalnih grupa - i svi koji ih štite moraju da odgovaraju –rekla je ona.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u Savjetu Evrope izjavio da je došao u posjed tajnih dokumenata, opisujući kako Rusija želi da promijeni vlast u Moldaviji. Kasnije je obavještajna služba Moldavije potvrdila da je otkrila destabilizujuće aktivnosti Rusije prema Moldaviji. R. P.

uglednog srpskog advokata i poslanika u Skupštini Srbije

Olenik: Predsjednički izbori u Crnoj Gori su poligon za rusko izazivanje sukoba

PODGORICA - Miješanje Srbije u predstojeći izborni proces u Crnoj Gori već je počelo. Imamo uigrani mehanizam i specijalni medijski rat, gdje se većina medija iz Srbije miješa i prenosi u Crnoj Gori, ocijenio je ugledni srpski advokat i narodni poslanik u Skupštini Srbije Aleksandar Olenik. On dodaje da su tu još i finansije koje se u velikoj količini daju partijama, a znatna je i uloga Srpske pravoslavne crkve koja se etablirala kao politička stranka koja direktno učestvuje na izborima, a primjer za to je, kako kaže, imenovanje premijera na prethodnim parlamentarnim izborima. Kada je riječ o predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, Olenik ocjenjuje da je okrestrirana kampanja iz Srbije zapravo već počela i to posljednjim izjavama mitropolita SPC Joanikija koji je kazao da je „vrijeme da predsjednik Milo Đukanović ode sa funkcije“.

– Siguran sam da su građani Crne Gore konačno shvatili da je SPC u stvari politička organizacija koja širi nacionalizam, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu i koja je striktno u funkciji Vučićevog režima u Beogradu. Ne treba zaboraviti da je Vučić više puta rekao da 2006. godinu i nezavisnost smatra greškom. Jedna od zamjerki prethodnoj vlasti je što su to dopustili i on otvoreno tvrdi da će tu grešku ispraviti – kaže Olenik u razgovoru za Portal Analitika.

Ne treba, kaže on, zaboraviti ni litije koje su, kako podsjeća, bile politički protesti ili mitinzi. Govoreći o mogućoj podršci Srbije i Rusije određenim predsjedničkim kandidatima na izborima, Olenik navodi da će srpske nacionalističke stranke imati svu moguću podršku te dvije zemlje, zato što je, kako ističe, Rusiji u interesu širenje malignog uticaja.

– Putinu, po mom mišljenju ratnom zločincu, bitnije je nego ikad do sada da Crnu Goru sta-

vi pod kontrolu i ako može da za vrijeme toga izazove sukobe. Strateški cilj Rusije je da na Balkanu dođe do sukoba, kako bi skrenuli pažnju evropske zajednice sa dešavanja u Ukrajini – upozorava Olenik.

Siguran je, kaže, da će predsjednički izbori biti poligon za rusko izazivanje sukoba ili potpuno preuzimanje kontrole nad Crnom Gorom i „izlazak na toplo more“. – Ta evroazijska dimenzija jedne male države kakva je Crna Gora je nevjerovatna, ali se mora voditi računa i o ovim okolnostima – napominje on. Osvrćući se na predsjedničkog kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića, Olenik smatra da će on zapravo biti „jedan od glavnih nosilaca Putinovog malignog uticaja“. – U pitanju je „ruski svet“, odnosno varijanta ,,ruskog sveta“ u malom – „srpski svet“. U principu, to je sve maligni uticaj Moskve koji djeluje u cijelom regionu, ne parcijalno – kategoričan je Olenik. R. P.

Ocjena

Maja Sandu

Zoran Miljanić

Konkurs za čelnika Uprave prihoda i carina

U trci za direktora sedam kandidata

Bulajić je za v. d. direktora UPC izabran 6. oktobra prošle godine, na prijedlog ministra finansija Aleksandra Damjanovića Bulajić je bio upravnik carinarnice u Kotoru, dvije decenije radi u carinskoj službi, a nedavno je bio izabran i za pomoćnika direktora UPC.

PODGORICA - Vlada je odlučila da odobri Elektroprivredi da CEDIS-u od 1. januara do 28. februara prodaje struju za pokrivanje tehničkih gubitaka po regulatorno utvrđenoj cijeni i na osnovu knjižnog odobrenja. Ta je odluka naljutila ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića, koji je to pretočio u pismo premijeru Dritanu Abazoviću.

TROŠAK

MKI traži pojašnjenje od premijera

Ibrahimović: EPCG i državni

PODGORICA – Na konkurs za direktora Uprave prihoda i carina (UPC) prijavilo se sedam kandidata, saznaje TV Crne Gore.

U trci su aktuelni v. d. direktora Vladimir Bulajić, bivša v. d. direktorice Milena Petričević, Jelena Paović, Marko Miljanić, Almin Dacić, Goran Petrović i Siniša Raičević

Nova ponuda M-tela

Dva telefona i postpejd paketa za 17,99 eura

PODGORICA – M-tel od danas postpejd korisnicima omogućava da za 17,99 eura kupe dva samsung galaxy A04 telefona i uz njih dva postpejd paketa, saopšteno je iz te kompanije.

-Ova ponuda podrazumijeva postpejd paket Urban Neo 1 koji obuhvata deset GB za surfovanje internetom, kao i 100 GB za jednu aplikaciju po izboru (Youtube, Tiktok ili DM), neograničene razgovore u M-tel mreži, 250 minuta ka drugim mrežama u Crnoj Gori, 30.000 SMS-ova i pet GB mobilnog interneta u WB6 zoni – kaže se u saopštenju. Navodi se da drugi korisnik dobija postpejd paket M-tel bez pretplate. Uz M-tel one karticu će ići besplatan dodatak sa 5.000 minuta u M-tel mobilnoj mreži, neograničeni pozivi ka M-tel fiksnoj mreži, 110 minuta ka ostalim mrežama u Crnoj Gori, četiri GB interneta po maksimalnoj raspoloživoj brzini (nakon čega se brzina obara na 128 kbps do kraja mjeseca). Ova ponuda važi uz ugovor na 24 mjeseca. Aktivacija postpejd kartice Urban Neo 1 se plaća šest eura prilikom potpisivanja ugovora, a za dodatnu karticu je besplatna aktivacija. R. E.

Konkurs je objavljen 20. januara, a rok za prijavu kandidata istekao je u četvrtak, 9. februara. Konkurs je bio objavljen samo na internet stranici Uprave za ljudske resurse. Od kandidata se tražilo da imaju VII nivo obrazovanja, završen Ekonomski ili Pravni fakultet, najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima.

Prethodno je Vlada na istoj sjednici konstatovala ostavku dotadašnjeg direktora Rada Miloševića, podnesenu dan ranije. Milošević je nekoliko dana prije toga saslušan u sklopu istrage o švercu cigareta, da bi ga službenici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili 21. decembra prošle godine zbog osnova sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Petričević je došla na mjesto sada aktuelnog ministra finansija Aleksandra Damjanovića (SNP) kome Vlada u oktobru 2021. godine, na zahtjev Spajića, nije produžila v. d. mandat. R. E.

Reagovanje advokatice Aerodroma Marije Radulović

PODGORICA – Uvjereni smo da neće uroditi plodom namjera pojedinaca da slučaj imenovanja Petra Radulovića za zamjenika direktora Aerodroma CG iz sudnice izmjeste u medije, područila je zastupnica te kompanije Marija Radulović. Ona je reagovala na objavu pisma SDT-a upućenog zaposlenoj u ovoj kompaniji Biljani Knežević koja pred sudom osporava imenovanje Radulovića. Kazala je da Radulović, iako je izložen napadima sa različitim adresama, neće učestvovati u, kako je kazala, prizemnom javnom ,,ratu“ u kog ga pojedinci pokušavaju uvući, već će pravdu tražiti pred institucijama. Navodi da će se u postupku utvrditi da Radulović nije počinio nikakvo krivično djelo. – Dobronamjerni čitaoci su mogli da utvrde i iz obavještenja SDT-a u kojem se navodi da u ovom slučaju nema posla za njih, a da, kako takođe piše, u slučaju da ,,eventualno“ postoji sumnja, to treba da provjeri ODT kojem smo, kako navodi, kao i svim ostalim državnim organima, na raspolaganju 100 odsto – poručila je advokatica dodajući da će, nakon što se dođe do istine u ovom, u odvojenom postupku tražiti zadovoljenje štete koja se nano-

si Raduloviću i Aerodromima.

U pismu koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić uputio Knežević stoji da iz dokaza prikupljenih u izviđaju proizilazi da postoji osnov sumnje da je Darko Đondović, direktor u privrednom društvu, potpisom i službenim pečatom preduzeća ovjerio potvrdu sa neistinitim sadržajem, koju je Petar Radulović upotrijebio prilikom konkursa u Aerodromima.

– Odnosno postoji osnov sumnje da su Darko Đondović i Petar Radulović izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u dopisu Šoškića. R. E.

– Ta je odluka prenijela trošak i štetu na EPCG i državni budžet, kojem će biti smanjen priliv novca – ocijenio je Ibrahimović u pismu u koje je Pobjeda imala uvid. – Model knjižnog odobrenja je u koliziji sa terminom ugovaranja, budući da podrazumijeva retroaktivnost, dok se ugovaranje primjenjuje unaprijed. Kao što Vam je poznato, u ranijem periodu predstavnik državnog kapitala je bio protiv odluke da se knjižnim odobrenjem pokriva gubitak CEDIS-a nastao takođe zbog kupovine električne energije za pokrivanje gubitaka. Tom prilikom su iznijete određene nedoumice koje, koliko nam je poznato, nijesu analizirane ni ovog puta. Naime, postavlja se pitanje da li su sagledana pitanja vezana za poreski tretman (porez na dobit, problematiku oporezivanja transfernih cijena), a ukoliko jesu, molim Vas da nas povratno informišete o tome – kazao je Ibrahimović u pismu koje je kabinetu premijera uputio 6. februara. Vlada je 31. januara na telefonskoj sjednici usvojila Informaciju o gubicima u elektrodistributivnom sistemu za januar i februar ove godine. Tada je usvojena i preporuka bordu EPCG da od 1. januara do 28. februara ugovori posebne uslove trgovine sa CEDIS-om za nabavku struje za pokrivanje gubitaka na nivou regulatorno odobrene cijene metodom knjižnog odobrenja. Kako je objašnjeno iz Vlade, budući da je došlo do gubitaka u elektrodistributivnom sistemu, došlo je i do velikog dodatnog troška CEDIS-a po osnovu nabavke energije za pokrivanje gubitaka u dostributivnom sistemu za 2021. i prošlu godinu. – Navedeni nivo dodatnih troškova nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka dovodi u pitanje likvidnost CEDIS-a i mogućnost obavljanja javne usluge propisane Zakonom o energetici - navodi se u informaciji.

Ministar kapitalnih investicija ukazuje da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za ovakvu vrstu intervencije jer nije došlo do drastične nestašice struje, pošto je konstatovan su cit od 136 GWh lani i očekuje se 486 GWh za ovu godunu. Nije precizirano ni što je to ekstremno visoka cijena koja bi zahtijevala ,,prevaljivanje“ troškova na majku rmu

Dodaje se da će trend izuzetno visokih cijena energije, koji je nastavljen i u ovoj godini, pored postojećih gubitaka, izazvati dodatne troškove CEDIS-u, čime se drastično dovodi u pitanje funkcionisanje operatera distributivnog sistema.

ZAKON

- Radi saniranja negativnih efekata krize CEDIS-a, ukazujemo da je članom 213 Zakona o energetici propisano da u slučaju poremećaja na tržištu prouzrokovanog neočekivanim nedostatkom energije, ekstremnim rastom cijena struje na tržištu, neposredne ugroženosti nezavisnosti i cjelovitosti države, prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa, Vlada može uvesti posebne mjere - precizira se u informaciji.

Ibrahimović u dopisu podsjeća da je osnov na koji se navedeni zaključak bazira shodno članu 213 stav 1 tačka 2 Zakona o energetici zasnovan na poremećaju na tržištu prouzrokovanog neočekivanim nedostatkom energije, ekstremnim rastom cijena električne energije na tržištu, neposredne ugroženosti nezavisnosti i cjelovitosti države, prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa (krizne situacije).

– Međutim, nejasno je koji od navedenih uslova je prouzrokovao poremećaj na tržištu, ko ih je identifikovao i na koje tržište se misli – saopštio je Ibrahimović i podsjetio da je shodno zakonu predviđeno da mjera iz člana 213 ovog zakona prati Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) i da obavještava nadležni organ Energetske zajednice o poremećaju na tržištu i preduzetim mje-

Može li se govoriti o domaćinskom odnosu rukovodstva CEDIS-a kada se odustaje od zahtjeva kod Agencije što ima za posljedicu da je cijena za pokrivanje gubitaka umjesto 119,36 eura po MWh, koliko bi bila utvrđena da je zahtjev zadržan, utvrduje na nivo od 52,9 eura po MWh, a istovremeno CEDIS kupuje energija po prosječnoj cijeni za januar u iznosu od 188,21 eura po MWh, pita Ibrahimović

rama iz člana 213 ovog zakona, – Potrebno je da nam dostavite pojašnjenje vezano za način, uslove i kriterijume koji su doveli do poremećaja na tržištu, kao i ko je izvršio njihovu ocjenu i donio konačnu odluku o tome da je nastupio poremećaj na tržištvu, a koju je napominjemo potrebno da nam dostavite kako bi blagovremeno obavijestili nadležni organ Energetske zajednice –kazao je Ibrahimović. Govoreći o ,,neočekivanom nedostatku energije“ naveo je da preliminarni podaci o realizaciji energetskog bilansa za 2022. godinu ukazuju da je ostvaren suficit od 136 GWh. On je Abazovića podsjetio da je Vlada 24. novembra prošle godine donijela odluku o energetskom bilansu za ovu godinu u kojem je jasno iskazano da se na osnovu planiranih veličina

električne energije u iznosu od oko 486 GWh.

očito je da zakonski uslov o ,,neočekivanom nedostatku

Uprava prihoda i carina

Tvrdi da „predmet Radulović“ neće izaći iz sudnice u medije

Petar Radulović

premijera u vezi sa odlukom Vlade da EPCG pokriva dio minusa CEDIS-a

Ibrahimović: Oštećeni državni budžet

sno što znači ekstreman rast u odnosu na koju referentnu vrijednost se ova formulacija odnosi, kao i na koje tržište se misli – kazao je Ibrahimović.

NEJASNA FORMULACIJA

On navodi i da je nejasna formulacija zaključka Vlade kojim je zadužen Odbor direktora EPCG da za period od 1. januara do 28. februara ugovori posebne uslove trgovine za nabavku zbog gubitaka na mreži CEDIS-a na nivou regulatorno odobrene cijene metodom knjižnog odobrenja.

On je premijera podsjetio da je krajem novembra prošle godine CEDIS dostavio REGAGEN-u akt o povlačenju zahtjeva za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema za 2023, 2024. i 2025. godinu, nakon čega je Regulatorna agencija donijela rješenje kojim je postupak vezano za zahtjev za utvrđivanje regulatomo dozvoljenog prihoda i cijena obustavljen.

Struja već kupljena

Ibrahimović navodi da je CEDIS, na osnovu rezultata aukcija za nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka u distributivnom sistemu za 2023. godinu, koja

je 30. decembra prošle godine uspješno održana posredstvom BELEN-ove aukcijske platforme za period od 1. do 15. januara

ove godine, ostvario sljedeći rezultat: 18.420 MWh

po cijeni od 215,92 eura

po MWh koju je ponudila EPCG. Nadalje, za period od 16. do 31. januara

CEDIS je ponovo od EPCG

obezbijedio 19.648 MWh

po cijeni od 162,25 eura

po MWh. Zatim je CEDIS po istom modelu za peri-

od od 1. do 15. februara obezbijedio 16.260 MWh po cijeni od 114,97 eura za MWh.

– Prema ovim podacima, kupovina električne energije za pokrivanje

gubitaka je već realizovana preko BELEN-a, pa je u predmetnom zaključku nejasno šta će se ugovoriti. Samo ugovaranje podrazumijeva dogovor oko količine i cijene za neki naredni period, a ne za period koji je već protekao. Kako je ova transakcija već završena upitna je transakcija retroaktivnog dogovora. Nadalje, šta podrazumijeva regulatorno odobrena cijena – pita se Ibrahimović.

energije“ nije ispunjen – kazao je Ibrahimović. Govoreći o drugom mogućem uzroku - ekstremnom rastu cijena struje na tržištu naveo je da je taj uslov uveden posljednjim dopunama Zakona o energetici.

-Ne možemo zanemariti mišljenje Vlade od 23. decembra prošle godine, koje je dato na prijedlog dopuna Zakona

predložiti tu cijenu i po kojoj metodologiji, budući da nije-

su propisani nikakvi kriterijumi ni uslovi za njeno utvrđivanje. Takođe je ukazano da je u dostavljenom prijedlogu nejasno što znači ekstremno visoka cijena u odnosu na koju referentnu vrijednost se ova formulacija odnosi - kazao je Ibrahimović. On dodaje i da se ne može izostaviti činjenica da visina cijene električne energije na

ne djelatnosti (REGAGEN).

- Zakonsko rješenje iz člana 213 Zakona o energetici je dalo mogućnost da Vlada uvede određene mjere, ali ne obavezu. Kada sagledamo sve okolnosti nemamo jasne kriterijume na osnovu kojih bi mogli da potvrdimo da postoji poremećaj na tržištu. Ovo naglašavamo iz razloga što u ovam momentu ne možemo sa si-

POVLAČENJE ZAHTJEVA – Kako je predmetni zahtjev povučen, trenutna cijena koja egzistira za pokrivanje gubitaka je privremena cijena. Da je zahtjev prihvaćen kroz odluku, egzistirala bi regulatorno odobrena cijena i bila bi na nivou od 119,36 eura po MWh. Ovako koncipirana formulacija unosi nejasnoće u primjeni, a svakako utiče na finansijske rezultate kako CEDIS-a, tako EPCG – upozorio je Ibrahimović i podsjetio da je Odbor REGAGEN-a

funkcionalnim likvidnim tr- gurnošću reći da će se cijene električne energije vratiti na šćenje distributivnog siste-

nih gubitaka, na nivou cijepo MWh. prihoda.

Ibrahimović je naveo da bi cijena od 119,36 eura izazvala povećanje računa za struju od nekih šest odsto, što su, kako podsjeća, bili javno iznijeti razlozi za odustajanje od zahtjeva, a sve u kontekstu da se vodilo računa o krajnjim kupcima. – Da se stvarno vodilo računa o krajnjim kupcima, došlo bi do smanjenja računa za struju budući da su troškovi CGES-a za naredni regulatorni period niži i isti bi trebali biti umanjeni na računima. Ovo znači da se trenutno naplaćuje nešto od krajnjih kupaca za šta se generalno nema pravo, a što bi u konačnom moglo kompenzovati trošak koji bi izazvao CEDIS da je ostao pri svom zahtjevu, iz kojih razloga je upitna finansijska gimnastika koja se trenutno sprovodi – rekao je Ibrahimović. On dodaje da, prema ranijem iznijetom stavu REGAGEN-a, ukoliko ne dođe do promjene cijene električne energije od strane snabdjevača, odnosno EPCG, račun za domaćinstva bi od januara ove godine ostao na gotovo istom nivou kao u prošloj godini.

– Kako nije došlo do promjene cijene od strane EPCG, računi su trebali ostati na istom nivou, da je CEDIS-ov zahtjev ostao ukalkulisan i da je već pomenuto umanjenje troškova CGES-a primijenjeno. Kako je CEDIS povukao zahtjev račun bi po prirodi stvari trebao biti manji – tvrdi Ibrahimović.

himović.

On kaže da to proističe iz činjenice da je adekvatan regulatorni okvir CGES-u omogućio realizaciju intenzivnog investicionog ciklusa, te uticao na smanjenje troškova i povećanje sopstvenih

– Konkretno, cijena angažovanog mrežnog kapaciteta za korisnike direktno priključene na prenosni sistem (industrijski potrošači i CEDIS) će u ovoj godini biti gotovo duplo manja. Sa druge strane, cijena opravdanih gubitaka koju će u ovoj godini plaćati ovi ko-

Ne možemo zanemariti ranije mišljenje

Vlade da je iz prijedloga dopune Zakona o energetici nejasno ko će predložiti tu cijenu i po kojoj metodologiji. Takođe je ukazano da je u dostavljenom prijedlogu nejasno što znači ekstremno visoka cijena - naveo je Ibrahimović

risnici biće povećana u odnosu na prošlu godinu. U konačnom, da se ostalo pri zahtjevu CEDIS-a svakako ne bi došlo do povećanja računa, ali je u ovom momentu upitno zašto je račun nepromijenjen kada bi trebao da bude manji – istakao je Ibrahimović.

On smatra da je takođe nejasno koje okolnosti su se promijenile ove godine, posebno kada je EPCG javno iznijela da će se konsolidovati finansije sa CEDIS-om. – I u takvim okolnostima EPCG prodaje električnu energiju CEDIS-u po cijeni koja je značajno veća od one na berzi. Upitno je da li je ovakav pristup imao namjeru da naćera Vladu na donošenje navedenog zaključka – istakao je Ibrahimović.

On se pita da li može govoriti o domaćinskom odnosu rukovodstva CEDIS-a kada se odustaje od zahtjeva kod Agencije što ima za posljedicu da je cijena za pokrivanje gubitaka umjesto 119,36 eura po MWh, koliko bi bila utvrđena da je zahtjev zadržan, utvrđuje na nivou od 52,9 eura po MWh, a istovremeno CEDIS kupuje energiju po prosječnoj cijeni za januar u iznosu od 188,21 eura po MWh. – Uvažavajući sve navedeno jasno je da se odustajanjem od zahtjeva za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena čini direktna šteta CEDIS-u i ugrožava njegovo dalje poslovanje i likvidnost – zaključio je Ibrahimović.

S. POPOVIĆ – J. RABRENOVIĆ

Ervin Ibrahimović i Dritan Abazović

Premijer i ministri prisustvovali rušenju postrojenja za proizvodnju

betona u Zeti

Montenegro petrol najavljuje tužbu

Rješenje o rušenju ne postoji jer su mi pokazali zaključak Vlade koji je politički akt, a ne rješenje na osnovu kojeg se nešto može srušiti. Ako ga ministarka Ana Novaković-Đurović ima, neka ga pokaže, jer ako postoji, tu onda mora da postoji i pravna pouka, pošto se na svako rješenje mora imati pravo žalbe, kaže Nikola Martinović, zastupnik Montenegro petrola

PODGORICA – Kompaniji Montenegro petrol, čije je postrojenje za proizvodnju betona na obali Morače juče srušeno, nanijeta je šteta između dva ili tri miliona eura, te sve i da je postojalo rješenje o rušenju, oprema je trebalo da bude razmontirana i uklonjena – kazao je Pobjedi advokat ove kompanije Nikola Martinović Zbog toga će, kako je najavio, iduće nedjelje Osnovnom sudu u Podgorici podnijeti tužbu za naknadu štete zbog uništene opreme, ali i zbog izgubljene dobiti, procjenjujući da bi državni budžet to moglo koštati i do pet miliona eura.

SUDSKA ODLUKA

– U sudskoj praksi već imamo takve odluke, tako da to uopšte nije komplikovano. Već je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo postupak za utvrđenje kako je ovo postrojenje srušeno. Rješenje o rušenju ne postoji, jer su mi pokazali zaključak Vlade koji je politički akt, a ne rješenje na osnovu kojeg se nešto može srušiti. Ako ga ministarka Ana Novaković-Đurović ima, neka ga pokaže, jer ako postoji, tu onda mora da postoji i pravna pouka, pošto se na svako rješenje mora imati pravo žalbe – kazao je Martinović.

Rušenje postrojenja Montenegro petrola u Zeti

Prošle nedjelje vijeće Osnovnog suda u Podgorici usvojilo je prigovor Montenegro petrola na prvobitno rješenje o zabrani rada, čime im je dozvoljena proizvodnja betona, ali ne sa šljunkom koji potiče iz Morače i Cijevne. Država je tužila ovu kompaniju tražeći da im preda zemljište u Mahali navodeći da ga nezakonito drži i nelegalno obavlja iskop, što je dovelo do štete na državnoj imovini, odnosno vodoizvorištu Bolje sestre. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa tužbom je tražio da se privremenom mjerom Montenegro petrolu zabrani svaka radnja na državnim parcelama, što je inicijalno i usvojeno.

Juče ujutro su rušenju postrojenja za proizvodnju betona u Mahali prisustvovali premijer Dritan Abazović, te ministri poljoprivrede, unutrašnjih poslova i urbanizma Vladimir Joković, Filip Adžić i Ana Novaković-Đurović

Domaće tržište goriva

Dizel jeftiniji 12, benzin tri centa

PODGORICA - Sve vrste goriva od juče su jeftinije tri do 12 centi, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija. Eurosuper 95 i 98 pojeftinili su po tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,45 eura, odnosno 1,49 eura. Cijena eurodizela je niža 12 centi i iznosi 1,41 euro. Lož ulje će takođe pojeftiniti, i to 11 centi na 1,45 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 31. januara, kada su sve vrste goriva poskupile četiri do sedam centi. Naredni obračun je 27. februara. R. E.

Ministar nansija potpisao ugovor o zajmu sa IBRD-om

Martinović je najavio da će iduće nedjelje Osnovnom sudu u Podgorici podnijeti tužbu za naknadu štete zbog uništene opreme, ali i zbog izgubljene dobiti, procjenjujući da bi državni budžet to moglo koštati i do pet miliona eura

PODGORICA - Nakon rezultata ostvarenih na sprečavanju nelegalne eksploatacije šljunka na Morači, treba pojačati aktivnosti i u Beranama - poručeno je sa sjednice Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije.

Naglašeno je da nelegalna eksploatacija šljunka na sjeveru uzima maha, pogotovo u Beranama i da treba pojačati aktivnosti i na rijeci Lim.

Premijer Dritan Abazović kazao je da se sprečavanjem ne-

– Svakom građaninu treba da bude jasno da je sa ovog mjesta izvučeno stotine miliona eura, da je dovedeno u pitanje vodosnabdijevanje Primorja u toku turističke sezone, da je uništena priroda. Građevinska mafija je napravila ekološku katastrofu. Sve ovo radilo se bespravno jer nijedan od objekata nije upisan u katastar. Ovako više neće moći! Svi nelegalni objekti biće sravnjeni sa zemljom širom Crne Gore. Svaki državni službenik koji ne može da izvrši zadatak, slobodan je da ide kući. Više nema šale sa državom. Crna Gora na pravom putu –poručio je Abazović. Premijer se, kako je kazao, ne plaši tužbi zbog rušenja objekata.

RUŠENJE

– Oni samo neka preduzimaju radnje, a država više nije u defanzivi. Državu niko neće poniziti dok smo mi na vlasti –kazao je Abazović. Novaković-Đurović je poručila

da ovo nije kraj rušenja. – Ovo je nastavak naših aktivnosti suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka i uklanjanje objekata koji su godinama i decenijama radili protivzakonito. Osim što su vršili nelegalnu eksploataciju, napravili su i ogromnu štetu po životnu sredinu. Trenutno je najveći problem uništavanje vodoizvorišta Bolje sestre – kazala je Novaković-Đurović, dodajući da su proglašenjem javnog interesa stvorili pravni osnov da krenu sa ovim aktivnostima te da imaju sve pravne mehanizme u rukama. Joković je za RTCG kazao da ovom akcijom spašavaju vodosnabdijevanje Primorja i štite opšte dobro svakog građanina. – Prosto je nevjerovatno da nastavljaju oni koji su upozoravani da ne devastiraju Crnu Goru i kad više nije bilo nikakvih mogućnosti odlučili smo da se na ovakav način suprotstavimo –kazao je Joković, a Adžić je poručio da su napali svaku mafiju – od duvanske i kokainske, do građevinske.

– Naša obaveza je da zaštitimo Crnu Goru. Nema veće obaveze nego da Primorje ima uredno snabdijevanje vodom i da turistička sezona ne trpi – zaključio je Adžić. M. Lk.

Održana sjednica Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije

Za carinske olakšice 14,5 miliona

PODGORICA - Ministar finansija Aleksandar Damjanović potpisao je juče sa šefom kancelarije Svjetske banke Kristoferom Šeldonom ugovor o zajmu od 14,5 miliona eura za olakšice trgovine i transporta na Zapadnom Balkanu između Vlade i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) – saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).

Ovaj projekat će u narednih pet godina sprovoditi Ministarstvo kapitalnih investicija, čiji je cilj uvođenje potpunog elektronskog carinskog poslovanja i povećanje efikasnosti kada je riječ o sigurnosnim kontrolama, čime će, kako navode, biti omogućen veći nivo bezbjednosti samog carinskog poslovanja. R. E.

Aktivnosti skupštinskog Odbora za ekonomiju

Sastanak sa direktorom Sekretarijata Energetske zajednice

PODGORICA - Članovi skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet sastaće se danas sa direktorom Sekretarijata Energetske zajednice (EZ)

Arturom Lorkovskim

Iz Skupštine je saopšteno da će Lorkovski tokom sastanka imati prezentaciju na temu

Nakon Morače, pojačati kontrolu na Limu

legalne eksploatacije šljunka čuva državni interes i da, osim službenika, sve starješine organa moraju biti na terenu.

– Ako budete čekali građevinsku inspekciju, nikad neće porušiti niti jedan objekat. Sve je trebalo srušiti sa zemljom i kraj priče. Država ciljano nije dala kamen, ali to nije njima opravdanje

da on može da napravi ekološku katastrofu. Ljudi, stanite malo.

Ko ne može da izdrži zdravstveno, medijski i psihološki, doviđenja - istakao je Abazović i dodao da treba video nadzor.

– Napravili su veze sa inspekcijama, čudima, brat od tetke, strina, lugar... Lugar koji treba da kontroliše, njega vozi onaj što

nelegalno siječe šume, jer nema službeno vozilo... Imamo razgovore sa firmom koja se ponudila za video nadzor, Uprava policije traži način da to sprovede, a sve je uzaludno ako ne budemo imali reakciju tužilaštva. Ako ne bude tako, nemamo čemu da se nadamo, ponijeće šume i rijeke, ponijeće državu - istakao je on.

Pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević smatra da treba formirati tim koji će izvještavati šta je dnevno urađeno.

– Da se sprovede procedura za video nadzor proći će i sedam godina imajući u vidu tendere i sve ostalo, a da sankcije su bitne, jer ima dosta povratnika – kazao je Knežević. Abazović

„Put Crne Gore ka evropskim energetskim integracijama“. – U okviru toga će se razgovarati o Godišnjem implementacionom izvještaju Sekretarijata za prošlu godinu, u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, kao i o novim izazovima EZ u narednom periodu – navodi se u saopštenju. R. E.

je predložio da se formira međusektorska grupa i da se pooštre sankcije. – Ljudi uvedu djecu u objekat koji je za rušenje i nemoguće je izvršiti rušenje. Dajte da uvedemo krivično djelo ko zloupotrebljava djecu, tri godine zatvora... Sa postojećim zakonima može se uraditi više, ja se sam nudim – istakao je Abazović. Direktor Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić je izračunao da će u špici sezone faliti 100 do 200 litara vode u sekundi. N.K.

Nikola Martinović

D. MIJATOVIĆ

I. MANDIĆ

U Crnoj Gori se ne sankcioniše upotreba simbola pod kojim Rusija rasparčava Ukrajinu

Zašto državi ne smeta slovo Z

PODGORICA - Isticanje

zastave Ruske Federacije sa dodatim slovom Z – simbolom agresije na susjednu Ukrajinu – na neprijavljenom skupu podrške „srpskom Kosovu“ u subotu u Podgorici, prema ocjeni crnogorske policije i tužilaštva, ne podliježe krivičnoj odgovornosti, uprkos činjenici što se naša zemlja zvanično pridružila međunarodnoj osudi vojne kampanje Kremlja, koja traje od februara prošle godine.

Ambasada Ukrajine u Podgorici pozvala je, reagujući juče, da se ne dopuštaju provokacije sa ciljem pravdanja ruskih zločina.

Isticanje ovih simbola i njihova upotreba na skupovima formalnih ili neformalnih grupacija klerikalne i desničarske orijentacije zabilježena je i ranije u više navrata u Crnoj Gori, uključujući i zastavu samoproglašene Donjecke republike, dijela teritorije Ukrajine koji je anektiran i proglašen ruskom teritorijom.

Simbol rata i agre Sije

Ekspanzija upotrebe simbola

Z, čija primjena u ruskoj vojsci ima praktičan domet – razaznavanje sopstvenih od ukrajinskih snaga odbrane – postala je simbol vojne kampanje na susjednu zemlju. Kod nas ovaj znak upotrebljavaju podržavaoci ruske agresije i „denacifikacije Ukrajine“ tako što lijepe naljepnice Z na vozilima, mašu zastavama ili štampaju simbol na konobarskoj uniformi… Sve to uprkos činjenici da jedna od vodećih sila na svijetu, pod tim

U crnogorskom Krivičnom zakoniku stavom 1. člana 442. normirano je da „ko poziva ili podstiče na vršenje akta agresije, kazniće se zatvorom od dvije do 12 godina zatvora“. Norma proističe iz primjene Ženevske konvencije i dopunskih protokola o njenoj primjeni. Skupština Crne Gore u julu prošle godine rezolucijom je osudila invaziju na Ukrajinu kao agresiju na suverenu zemlju. U subotu se pod ruskom zastavom sa slovom Z pjevalo na 100 metara od zgrade Skupštine. Tužilaštvo i policija nijesu nadležni...

latiničnim slovom, sije smrt na poljima međunarodno priznate Ukrajine.

Ovakvi akti otvorene promocije simbola pod kojim se sprovodi agresija na jednu suverenu zemlju, ne doživljavaju se kao krivično djelo koje je sankcionisano domaćim zakonodavstvom u Crnoj Gori.

Isti stav zauzelo je prošle godine i tužilaštvo u Srbiji, povodom niza krivičnih prijava zbog isticanja istih simbola na skupovima u toj zemlji, iako u svom zakonodavstvu, kao i Crna Gora, imaju norme koje sankcionišu propagiranje zločina agresije, odnosno vođenje takozvanog agresivnog rata. To je Pobjedi potvrdio i advokat Aleksandar Olenik, navodeći da je tužilaštvo u Srbiji odbacilo krivične prijave podnijete protiv predstavnika ekstremno desničarskih pokreta zbog „pozivanja na agresivni rat“ i podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu. Olenik je krivičnu prijavu podnio protiv predsjednika pokreta „Oslobođenje“ Mlađana Đorđevića, Mladena Obradovića iz pokreta „Obraz“ i Damjana Kneževića iz Narodnih patrola. Kako je juče kazao Pobjedi, osnov za podnošenje prijava bilo je upravo postojanje krivičnog djela agresivni rat, koje ima uporište u činjenici da su

Ruska zastava sa slovom Z tokom neprijavljenog skupa u Podgorici međunarodne institucije ocijenile da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu. – Postoji konvencija iz Ženeve koja definiše agresivan rat, to je u našem i u crnogorskom zakonu definisano, ali su tužioci u Beogradu do kraja ostali pri tome da nije u pitanju krivično djelo – kazao je Olenik. Domaći zakoni

U crnogorskom Krivičnom zakoniku član 442, u stavu prvom

facebook

Ruske Federacije da hitno zaustavi vojna dejstva i prekine akt agresije kojim se direktno podriva suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uništavaju vojni i civilni objekti i ugrožavaju životi miliona ljudi, uglavnom civila.

Tri mjeseca kasnije Generalna skupština Ujedinjenih nacija većinom glasova osudila je ruske „pokušaje nelegalne ankesije“ četiri djelimično okupirana regiona u Ukrajini i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez, a od Moskve je zahtijevano da od njih odustane, uz insistiranje na hitnom, potpunom i bezuslovnom povlačenju ruskih snaga sa cjelokupne međunarodne priznate ukrajinske teritorije.

normirano je da „ko poziva ili podstiče na vršenje akta agresije, kazniće se zatvorom od dvije do 12 godina zatvora“. Norma proističe iz primjene Ženevske konvencije i dopunskih protokola o njenoj primjeni.

Ova norma ima dodatnu težinu u kontekstu činjenice da je Skupština Crne Gore u julu prošle godine izglasala Rezoluciju povodom vojne agresije Rusije na Ukrajinu, u kojoj je parlament osudio invaziju u

Radna grupa će do 27. februara raditi na unapređenju „anti-mafija zakona“

PODGORICA - Na unapređenju prijedloga zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću („anti-mafija zakon“) radna grupa Odbora za politički sistem i pravosuđe će raditi do 27. februara, kazao je juče predsjednik tog tijela Momo Koprivica

On je rekao da je održana prva sjednica radne grupe i kazao da je rad bio plodonosan. – Optimističan sam da će takav biti u nastavku i da će ostvariti suštinski cilj da dođemo do pravednog zakona koji će ispraviti neke nepavde, ali oduzeti moć kriminalcima stečenu mimo propisa i gaženjem procedura – rekao je Koprivica.

On je rekao da bi u toku vanrednog zasijedanja, ukoliko dođe do unapređenja zakonskog teksta, taj prijedlog trebalo da bude usvojen.

Koprivica je kazao da će radna grupa analizirati član po član zakona, te da posao mora da bude brzo završen.

U radnoj grupi su predstav-

kojoj su na meti civilno ukrajinsko stanovništvo, materijalna dobra, teritorijalni integritet i suverenitet.

Skupština, navodi se u toj rezoluciji, najoštrije osuđuje otvoreni čin agresije i vojne intervencije koju su preduzele oružane snage Ruske Federacije prema Ukrajini, kao nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi.

U dokumentu se ističe da Skupština apeluje na organe vlasti

Nacrt te rezolucije izradila je Evropska unija, glas podrške su joj dale 143 zemlje od 193 članice, pet je bilo protiv, 35 uzdržano. Srbija i Crna Gora podržale su ovu rezoluciju. U parlamentu, na Generalnoj skupštini UN glasno protiv agresije, u praksi – bez odgovora na promociju agresije na obali, odnosno ušću Ribnice u Moraču. Promocije koja prolazi uz glasno ćutanje Vlade, skupštinskog Odbora za ljudska prava i svih institucija koje nakon godinu rata u Ukrajini nemaju lijeka za mahanje slovom Z na 100 metara od Skupštine Crne Gore. i. Perić

Potrebno usklađivanje više akata da bi se vratilo opljačkano

nici Ministarstva pravde, državnih institucija, nevladinog sektora i nezavisni stručnjaci, a Koprivica je juče najavio i da će pozvati i predstavnike Specijalnog državnog tužilaštva i zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.

On je rekao da prijedlog zakona jeste određeni iskorak, ali da su saglasni da mora biti bolji.

– Da bi se vratilo oteto i opljačkano, potrebno je više zakona.

Da bi se ovaj zakon, ako bude usvojen, sproveo u stvarnost potrebno je usklađivanje više zakona i kreiraćemo mehanizme da i to učinimo – rekao je juče Koprivica na konferenciji za novinare.

On je istakao da ne mogu da budu zadovoljni bilo kakvim rješenjem.

– Ako mafija može da izgubi

milijardu eura, zašto bismo bili zadovoljni s tim da izgubi svega sto miliona – pitao je Koprivica.

Povodom „anti-mafija zakona“ se juče oglasio i MANS, ističući da akt treba da obuhvati svu imovinu javnih funkcionera i lica povezanih sa organizovanim kriminalom, bez obzira kada su je stekli.

– Oni treba da dokažu porijeklo imovine koja odudara od zvaničnih prihoda, a ne da država dokazuje krivična djela –ističe MANS.

Saopštili su da zakonom treba uspostaviti poseban sud čije sudije će proći strogu kontrolu porijekla imovine i veza sa organizovanim kriminalom.

– Vlada predlaže kukavičje jaje, a ne anti-mafija zakon: amnestiraju krađu iz 90-ih, a o oduzimanju imovine odlu-

čuju sudije Vesne Medenice – saopšteno je iz MANS-a. I pored kritika na račun „anti-mafija zakona“ koje su iznosili poslanici, stručna javnost, EU i domaći NVO sektor, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je u petak kazao da je porazno to što ga Skupština Crne Gore nije usvojila u petak.

On je to kazao nakon što je predsjednica parlamenta Danijela Đurović u petak dala pauzu na plenumu kako bi po prethodnom dogovoru i na osnovu zaključka Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, bio ostavljen prostor „ad hoc“ formiranoj radnoj grupi da unaprijedi tekst predloženog zakona na čija rješenja, sadržaj i praktičan domet ima ozbiljnih rezervi u domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Ovo je drugi zakonski akt, odnosno vladin prijedlog, koji je za proteklih sedam dana odbijen u parlamentu.

Prije „anti-mafija zakona“, Vlada je bila prinuđena da povuče izmjene i Zakona o državnom tužilaštvu kada je Zakonodavni odbor Skupštine ocijenio da se rješenja kose sa Ustavom. Vladin naum je bio da se kriza u pravosuđu, odnosno činjenica da nemamo VDT u punom mandatu već gotovo dvije i po godine, prevaziđe tako što bi se omogućio „treći“ VD mandat, suštinski –trajno VD stanje na čelnoj poziciji tužilaštva.

Abazović je u petak, iako je već bila formirana radna grupa, kazao da ona ne može ništa značajno da unaprijedi u tekstu koji je predložen i da je Vlada završila svoj dio.

Abazović je rekao da se „o ovom zakonu priča dvije godine“ a izrazio je rezervu prema tome što neko, kako je kazao, „misli da ćemo za pet dana imati super rješenja u odnosu na danas“.

Na konsultativnom saslušanju povodom izmjena zakona, pred Odborom je prošle nedjelje iznijeto više kritika na predloženo rješenje, ukazano je na ignorisanje preporuka Evropske komisije, kao i na potrebu da se zakon revidira kroz inkluzivni proces konsultacija.

Očekuje se, kako je Pobjedi potvrđeno iz radne grupe, da će unapređenja do kojih dođu biti inkorporirana u tekst, bilo putem amandmana, bilo kroz model da sam predlagač prihvati rješenja do kojih dođu. j. m.

Danas se potpisuje Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa

Plate u javnoj upravi

povećavaju se u prosjeku 30 odsto

PODGORICA – Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa biće potpisan danas između Sindikata uprave i pravosuđa i Ministarstva finansija. Kako je Pobjedi kazao Nenad Rakočević, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, potpisivanjem ovog Granskog ugovora plate u javnoj upravi će biti povećane u prosjeku 30 odsto. Izmjenom Zakona o zaradama krajem prošle godine prvi put je omogućeno da se ovim ugovorom regulišu zarade za 20 hiljada zaposlenih u Javnoj upravi. n. K.

Kod Baošića uhapšen turski državljanin zbog izlova vrste za koju se kod nas odgovara po Krivičnom zakoniku

Uprkos dobrom odzivu na MMR vakcinu u posljednjih mjesec, male boginje

PODGORICA – Male boginje predstavljaju prijetnju u Crnoj Gori i gotovo je neizbježno da registrujemo prve slučajeve te infekcije. Nakon toga, kako je poručila šefica Svjetske zdravstvene organizacije u našoj zemlji Mina Brajović, one bi se širile poput šumskog požara.

Ona je na jučerašnjem kontrolnom saslušanju na ovu temu, koju je organizovao skupštinski Odbor za rad, zdravstvo i socijalno staranje, istakla da uprkos dobrom odzivu za MMR vakcinu, posljednjih 30 dana i dalje imamo alarmantno nizak obuhvat.

A podaci Instituta za javno zdravlje pokazuju da sada imamo nevakcinisane 14.700 predškolske djece, u osnovnoj školi MMR nije primilo oko 6.900 i u srednjoj oko 2.315 djece.

DOBAR ODZIV

Nevakcinisano 14.700 predškolaca

Govoreći o kaznenim mjerama, Galić je rekao da bi sve kaznene mjere koje su sprovedene dali za jednu mjeru, a to je uvođenje obavezne imunizacije za upis u predškolske ustanove i vanškolske aktivnosti. U planu kontrola pedijatara koji imaju mali broj vakcinisane djece

U „renou“ firme iz

Budve pronađeno 300 kilograma zaštićenih morskih krastavaca

PODGORICA – Turski

državljanin E. M. uhapšen

je rano juče ujutro u blizini Baošića, a u vozilu koje je koristio za odlaganje ulova pronađeno je 300 kilograma zaštićenih morskih krastavaca čije je vađenje zabranjeno i podliježe krivičnoj odgovornosti.

Morski krastavac je vrsta životinje koja ima značajnu ulogu u ekosistemu, a u nekim zemljama je na cijeni kao delikates. Kako je saopštila organizacija ,,Stop krivolovu“, na osnovu prijave da nepoznata osoba sprovodi nelegalno ronjenje i izlov morskih vrsta, E. M. je jutros oko šest sati zatečen u moru sa ronilačkom opremom i aparatima za disanje. Navodi se da je dvije vreće morskih krastavaca uspio da baci prilikom izlaska iz vode pod punom opremom, ali su ga sačekale službe Inspektora za ribarstvo i Granične policije, ispostave Herceg Novi. Navodi se da su inspektori i policija u vozilu „reno senik“ budvanskih tablica, kojim se dovezao na poziciju, pronašli već ulovljene morske krastavce za koje su ekološki inspektori i stručnjaci Instituta za biologiju mora ustanovili da su zaštićene vrste.

Prema podacima iz organizacije „Stop krivolovu“, automobil je registrovan na firmu

„Bilal Sea Food“, koja je vlasništvo turskog državljanina

H. E., a koja u Crnoj Gori dozvolu za poslovanje ima od 7. marta 2022. godine.

Prema podacima „Stop krivolovu“, firma se bavi i plasmanom morskih krastavaca, uprkos činjenici da je ulov te vrste morskih životinja kod nas zakonom zabranjen.

Procjenjuje se da je u količini od 300 kilograma pronađenoj u automobilu, bilo oko

5.000 jedinki zaštićenih morskih krastavaca čiji izlov podliježe krivičnoj odgovornosti po više stavki Krivičnog zakonika Crne Gore. Pored zaštićenih vrsta, u vozilu je pronađeno i 19 praznih kanti pripremljenih za skladištenje.

Kod E. M. je prilikom hapšenja pronađen komplet opreme za ronjenje, uz regulatore vazduha i pet ronilačkih boca, podvodnu lampu, nož i tri velika saka za izlov.

– Prije mjesec dana smo imali oko 18.000 nevakcinisane predškolske djece. Od 16. januara do 11. februara vakcinu MMR primilo je oko 4.000 djece. Broj datih doza je 4.164 doze, odnosno 3.975 prve i 352 druge doze - naveo je nacionlani koordinator za imunizaciju u Institutu dr Adis Martinović

Prema njegovim riječima, 13. januara obuhvat vakcinisane djece rođene 2021. godine bio je 12 odsto, a danas je 27 odsto. Martinović je kazao i da je obuhvat vakcinisane djece rođene 2020. u istom periodu porastao sa 34 na 52 odsto. Uprkos dobrim rezultatima, ključan je kontinuitet imunizacije ovom vakcinom, poručeno je na jučerašnjem saslušanju.

Pedijatrica dr Slađana Račić, koja je i članica Nacionalne komisije za rutinsku imunizaciju, upozorila je da se posljednjih dana bilježi pad vakcinisanih. – Broj na dnevnom nivou je smanjen. Strah jenjava. Neophodno je što brže reagova-

ti i pružiti podršku kako bi se nastavio dobar trend – poručuje dr Račić. Komentarišući dobar odziv u posljednjih 30 dana, pedijatar dr Nebojša Kavarić poručuje da se radi samo o uzletu te da je jedini motiv za toliki odziv strah od epidemije. On je na-

HPV vakcina od narednog mjeseca za djevojčice do 14 godina

Pomoćnica ministra zdravlja Ivana Živković saopštila je juče da je otvoren tender za nabavku HPV vakcina. Ona je najavila da se od narednog mjeseca planira ,,keč ap“, odnosno proširenje vakcinacije sa

devet na 14 godina. To je potvrdio i nacionalni koordinator za HPV vakcinu u Institutu za javno zdravje dr Milko Joksimović. Prema njegovim riječima, za 4,5 mjeseci 25 odsto djevojčica primilo je vakcinu

protiv HPV virusa koji je glavni uzročnik karcinoma na grliću materice. U nekom narednom periodu, kako je istakao dr Joksimović, u planu je da se vakcinišu i djevojke do 26 godina.

glasio da je ključno ulaganje u preventivu.

– Strah je legitimišući faktor. Volio bih da su prisutni i drugi faktori. Da ne bi imali posljedice mora se uložiti jako puno u preventivu. Ukidanjem doprinosa za zdravstvo nijesmo napravili ništa za preventivu. Ukoliko se samo mi u zdravstvu budemo bavili imunizacijom, neće biti dobro. Ovo je samo uzlet - kazao je dr Kavarić. A da je preventiva jako važna, saglasan je i poslanik SD Boris Mugoša. On smatra da se u Crnoj Gori ne bavimo preventivom nego posljedicom.

BeZ pReVentIVe – MMR vakcina postoji toliko godina. Ne možemo da govorimo o kratkoročnom napretku. Od 2013. godine

Komandiri Službi zaštite i spašavanja Podgorice i Nikšića već tri dana među ruševinama Kahramanmaraša

Sve manje nade da

je srušena do temelja – kazao je Tadić.

peRIĆ

Iz organizacije „Stop krivolovu“ apeluju i očekuju da će tužilaštvo u skladu sa materijalom i dokazima sankcionisati počinioca za krivično djelo, posebno jer je riječ o mukotrpnoj akciji čiji je cilj bio da se nakon više mjeseci stane na put ovim nelegalnim aktivnostima zbog kojih je u ranijem periodu dolazilo i do konflikta krivolovaca sa lokalnim stanovništvom.

PODGORICA – Ekipe spasilaca iz Nikšića i Podgorice izvukle su juče 12 tijela, a sve je manje nade da ima preživjelih – kazao je sinoć komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja Slavko

Tadić

Crnogorski spasioci su u nedjelju spasili jedno dijete iz ruševina, a pronašli su 44 tijela. – Bili smo na lokaciji po zadatku dobijenim od AFAD-a u centru Kahramanmaraša, na zgradi sa 50 stanova koja

On je rekao da su članovi ekipe dobro i zdravo. Komandir podgoričke službe Goran Janković kazao je juče ranije da se ekipe nalaze u uskom reonu grada Kahramanmaraš, gdje već tri dana pokušavaju da pomognu pogođenom području.

- Ovdje je katastrofalno stanje, kompletna situacija je vrlo ozbiljna. Stotine porušenih zgrada, trudimo se da pomo-

Spasioci iz ruševina izvukli preživjelo dijete

Zaplijenjeni ,,ulov“

Konstatovano da strah jenjava te da se mora pružiti podrška za što više imunizovanih

boginje i dalje velika prijetnja

uvijek predškolaca

Pedijatri prijavili 308 roditelja koji nijesu vakcinisali djecu

Direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević kazala je da je inspekcija obišla sve domove zdravlja na teritoriji Crne Gore od kojih su dobili 308 potvrda o roditeljima koji su odbili da izvrše vakcinaciju djece. – Ne radi se samo o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. Ima i drugi način, a to je izricanje prekršajnih naloga za lica koja su se prihvatila odgovornosti, tako da je bilo i novčanih kazni. S druge strane, mi postupamo po prijavama domova zdravlja i mi vjerujemo institucijama. Sama Uprava za inspekcijske poslove nije represivni organ nego preventivni i smisao i osnovno načelo inspekcijskog nadzora je podsticanje svrhe - istakla je ona.

kreće pad, pa 2017. povećanje pa opet drastični pad procenta obuhvata. Što se radi sa preventivom. gdje je ta kampanja? Ja je javno ne vidim –kazao je Mugoša, naglasivši da znatan broj građana ima nedoumice.

Mugoša se osvrnuo i na informacije da neki pedijatri sugerišu roditeljima da ne vakcinišu svoje dijete.

- Nemamo milion pedijatara, ako ima takvih ko su ti ljudi, oni moraju biti sankcionisani. Ne mogu ja o tome da brinem – poručio je Mugoša.

On je predložio i neki vid platfome za pedijatre kako bi u svakom trenutku bili informisani o svim najnovijim rezultatima istraživanja kada je u pitanju MMR vakcina. Na taj način, prema njegovim riječima, pedijatri bi bili spremni da u svakom trenutku odgovore na sve nedoumice roditelja. Sa druge strane, u Institutu za javno zdravlje ističu da već rade na mehanizmima da to otkriju.

Direktor Instituta dr Igor Galić je naveo da oni dobijaju podatke koliko je djece kod nekog pedijatra primilo vakcinu kao i da će preduzeti neke mje-

Kahramanmaraša

gnemo i da spasimo ljude ukoliko je to moguće - poručio je Janković u videu objavljenom na fejsbuk stranici Službe zaštite i spašavanja Podgorice. – Mi i kolege iz Nikšića imamo vodu i hranu za sedam dana, tako da smo tu autonomni. Na licu mjesta je veliki broj članova porodice nastradalih, u određenim trenucima postoje nemiri, nervoza i ljutnja, tu je i intervencija policije. Izvlačenje ne ide tempom koji bi oni željeli – kazao je Janković.

Grupa zaposlenih u RTCG reagovala na izjavu Neđeljka Rudovića da nije u nadležnosti Ministarstva da se miješa u pojedinačne sporove

Proganjani smo i bez zaštite institucija

liko dana prije intervjua imao sigurnih šest glasova. – … I Drljevićev sedmi čekajući... I to intervjua koji je najavljivan kao interni poduhvat u vidu direktnog prenosa kao demokratskog iskoraka na zadovoljstvo javnog mnijenja koje je tih dana disalo olimpijskim duhom - koji kaže nije važno pobijediti - važno je interno – navode u saopštenju. interna Pravila

re kod onih gdje je veoma mali broj vakcinisanih.

Govoreći o kaznenim mjerama, Galić je rekao da bi sve kaznene mjere koje su sprovedene dali za jednu mjeru, a to je uvođenje obavezne imunizacije za upis u predškolske ustanove i vanškolske aktivnosti.

Desetak zemalja u Evropi je, kako je rekao, već primijenilo ovu mjeru, koja za rezultat ima bolji obuhvat vakcinacije.

Na pitanje poslanice Demokrata, dr Tamare Vujović da prokomentariše rezultate nalaza Unicefa, koji je između ostalog pokazao da bi 70 odsto roditelja vakcinisalo svoje dijete, dok njih 82 odsto to nije uradilo, dr Galić je odgovorio da se radi o odlaganju.

– Roditelji uglavnom od prve do treće godine odlažu vakcinaciju – kazao je dr Galić. Šef predstavništva Unicefa u našoj zemlji Huan Santander poručio je da će nastaviti da podržavaju zdravstveni sistem i roditelje da zaštite svako dijete, a da je moguće izboriti se sa ovim problemom, kako je naglasio, pokazuju opštine Mojkovac i Plav koje su uspjele da vakcinišu gotovo svako dijete. Sl. radonjiĆ

Grupa zaposlenih smatra da on kao direktor Direktorata za medije može podnijeti žalbu Upravnom sudu zato što je odlukama Savjeta RTCG došlo do ozbiljnih povreda Kolektivnog ugovora iz juna 2019. godine - gdje je jedan od potpisnika bio i ministar kulture Crne Gore

PODGORICA - Grupa zaposlenih u Radio-Televiziji Crne Gore (RTCG) reagovala je na izjavu direktora Direktorata za medije Neđeljka Rudovića poručujući da bi ozbiljno trebalo da shvati svoje obaveze, dužnosti i odgovornost jer zaposleni u RTCG bivaju proganjani bez institucionalne zaštite.

– Ili da dalje nastavimo sa samoorganizacijom. Pa ko što interno ponese – saopštila je grupa zaposlenih.

potpisnika bio i ministar kulture Crne Gore.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović se juče sastala sa turskim ambasadorom u Podgorici Barišom Kalkavanom i kazala da Crna Gora stoji na raspolaganju Turskoj za svaki dalji vid pomoći. Kalkavan je zahvalio Đurović na prijemu i izrazima saučešća. Ambasador je upoznao Đurović sa trenutnom situacijom u pogođenim oblastima i zahvalio na ogromnoj pomoći koju su Crna Gora i njen narod među prvima pružili Turskoj. r. d.

Rudović je prije dva dana kazao da Ministarstvo kulture i medija nema nadležnost nad radom Javnog servisa, ni kada su u pitanju interni odnosi u RTCG ni medijski sadržaji koje Javni servis objavljuje. On je, komentarišući posljednja događanja u RTCG, konkretno slučaj Tanje Šuković, kojoj je nakon višedecenijskog uredničkog rada ponuđeno da bude šefica dokumentacije, rekao da se u pojedinačne sporove ne mogu miješati niti za to imaju ovlašćenje.

– Za to postoje tijela u okviru Javnog servisa i nakon njih sud – rekao je Rudović.

Povreda ugovora

Ipak, grupa zaposlenih smatra da on kao direktor Direktorata za medije može podnijeti žalbu Upravnom sudu zato što je odlukama Savjeta RTCG došlo do ozbiljnih povreda Kolektivnog ugovora RTCG iz juna 2019. godine - gdje je jedan od

- Pretpostavljajući da postoji kontinuitet u djelovanju ministarstva kulture i medija, takođe vas još jednom upozoravamo da je svjesno kršenje radnih prava i kolektivnog ugovora krivično djelo. A i ćutanje pred krivičnim djelom nije građanska i činovnička vrlina. Sve ovo vam pominjemo znajući da ste kao poslanik bili uključeni u PR kampanje bankara i biznismena da bi time doprinijeli „ozdravljenju crnogorskog društva“ - navodi grupa zaposlenih u RTCG. Poručili su da će se temeljito boriti za načela slobode medija.

- Svake dvije godine uobličiti reformski zakon, a vas, ako zakači kakvo interno pravilo pa vam stavi bukagije, ajte na sud – ovo je suština poruke Neđeljka Rudovića kojem su čitave tri i po sedmice i u tom periodu samo tri neradne neđelje trebale da definiše zašto nije nadležan – poručuje grupa zaposlenih u RTCG.

SiStematizovano kažnjavanje

Oni su kazali da je prilično defetistički prilaz „za nekad poletnog novinara koji je u Dnevnim novinama, ali u Ukrštenim riječima nekad skoro automatski rješavao brojne rebuse našeg društva“. – Nadamo se da mu je bjelodano jasno da taj automatizam ne živi u brzini crnogorskih sudova, koji sporove rješavaju

u pravilnim periodama olimpijskih ciklusa. Iako su pod monitoringom, pomoći i analizom glavnog uzročnika internih pravila i nesloboda u RTCG - Borisa Raonića i njegove Građanske alijanse – istakli su u saopštenju. Kako to interno izgleda, oni su kazali da se u praksi može vidjeti iz sudbina novinara koji su medijske slobode koristili tako što su kamerama i saopštenjima bilježili pohod popova na sekularnu državu.

- Kao i onima koji su im za to dali podršku. Nova Raonićeva sistematizacija je zablistala u kaznama i prije mogućeg ukora urednika koji se nije javljao na telefon i prije procedure eventualne disciplinske odgovornosti koja nije mogla rezultirati kaznama sve da je neki mali berija outsorcing Pravne službe RTCG, koja je neposredno pred ovaj događaj isto bila internirana pravilima Drljević dr Veselina koji je, baš kao što je svoju istoriju i geografiju nadogradio turizmom u proceduri nepoznatoj doktorskim disertacijama, čitavi Savjet proglasio Komisijom koja je Raonića, kao kandidata obrazovanjem, iskustvom i konfliktom interesa daleko od intervjua, proglasila za generalnog direktora - ističe grupa zaposlenih u RTCG.

Kazali su da je Drljević riječima „moramo sarađivati“ objašnjavao njihovom kolegi Nebojši Redžiću internu proceduru u kojoj je Raonić neko-

Ukazali su na to da najnovije interno pravilo o razlozima odsustvovanja sa posla koje je osvanulo na tablama 25. januara, empatično i humano nabraja sva prava koja vam daje zakon u vezi privremene spriječenosti za rad usljed bolesti, održavanja trudnoće, za vrijeme prekvalifikacije, dokvalifikacije i osposobljavanja za rad na drugim poslovima. – To u članu 2, koji citira Zakon. Već u članu 3 pojavljuje se internost koja podrazumijeva da se ova prava koriste sa najavom poslodavcu RTCG ( da, i trudnoća), mjesec dana prije početka korišćenja prava, osim u situacijama koje nijesu izazvane krivicom zaposlenog. Nije definisano kojim specijalističkim, akušerskim, internističkim vještinama će obdariti Drljević doktor Veselin i pravnik Boris Raonić Pravnu službu RTCG i neposredne rukovodioce koji bi trebalo da profesionalno priđu ovoj internoj, medicinskoj, preventivnoj, humanoj proceduri. Naročito iz perspektive gdje su ih oslobodili svih odluka koje se odnose na radne tokove u RTCG. Kojim suvereno vladaju Drljević doktor Veselin i pravnik Raonić - ističe grupa zaposlenih.

Kazali su da sve ovo pišu pod pretpostavkom da Raonić ni u primisli nije htio da lobira kod Direktorata za medije da promjena Zakona podrazumijeva smanjenje potrebnih 10 godina iskustva, koje, kako su naglasili, on nema.

- Kao i opstanak Savjeta i generalnog direktora koji su Javni servis očigledno uveli u mirne vode interne stabilnosti. Toliko povjerenja bi trebalo da imamo. TRUST, što bi rekla Vaša marketing agencija koja je uvijek angažovala perspektivne kadrove interno povezane. Sad neki kreatori tih kampanja, Radosavović iz Beograda i Baća iz Savjeta RTCG s oduševljenjem podržavaju Raonićeve reformske poduhvate. U osvežavanju, što bi rekao gamechanger. Do tačke smrzavanja. Razuma, a bogami i radnih knjižica – istakli su u saopštenju. r. d.

m. babović

Drljević i Raonić na posljednjoj sjednici Savjeta RTCG

U fokusu

PODGORICA – Rožajske šume posljednjih nekoliko mjeseci, tvrdi grupa građana koja se obratila Pobjedi, opet su na meti organizovane kriminalne grupe – „porodičnog klana“, koji ih „pustoši i zarađuje ogroman novac“, a uz, kako ističu, „podršku šefa Područne jedinice Alena Kalača“.

Prijave su podnosili Upravi za gazdovanje šumama i lovištima sa zahtjevom da provjere njihove tvrdnje i istraže da li šef rožajske područne jedinice krši zakon, obraćali su se i Specijalnom tužilaštvu, kao i Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama. Za sada, kako ističu - bez rezultata. – Zadnjih nekoliko mjeseci, ne znamo od koga ohrabren, porodični klan je nastavio organizovani kriminal i korupciju nezakonitom doznakom mimo plana i programa gazdovanja šumama, nelegalnim nadoznakama nakon završene eksploatacije odjeljenja od strane koncesionara i tehničkog prijema odjeljenja – tvrde naši sagovornici.

NEZAKONITE DOZNAKE

Prema njihovim riječima, rađena je takozvana „doznaka elitnih stabala, drvna masa nije evidentirana i na ovaj način je samo u Baćkim, Balotičkim i Lovničkim šumama i Županici doznačeno oko 5.500 metara kubnih“.

- U mnogim odjeljenjima je doznaku vršio šef Područne jedinice. Mnoge doznake nijesu evidentirane kroz poslovnu dokumentaciju. Dodjeljuju se nezakonito odluke za tehničku građu po klasama. Vršenje doznaka tehničke građe mimo plana gazdovanja u GJ „Županica„ GJ „Bać Besnik„

GJ „Lovničke“ i GJ „Balotičke šume“. Na ime ogrijeva vršena je doznaka zdravih, sirovih i tehnički najkvalitetnijih stabala – tvrde oni.

Ističu da su prije dva mjeseca dostavili prijave zbog nezakonitog rada šefa Područne jedinice - direktoru Uprave za šume, ministru poljoprivrede, Osnovnom i Specijalnom državnom tužilaštvu.

– Očekivali smo brzu reakciju ovih institucija, ali reakcije su kao da se ne žele suprotstaviti organizovanom kriminalu, korupciji i pljački državnog bogatstva – naglašavaju oni.

Pobjeda je prošle sedmice uputila pitanja Alenu Kalaču, šefu Područne jedinice

bez

KO GOSPODARI ROŽAJSKIM ŠUMAMA: Grupa građana iz Rožaja tvrdi da rukama jedne porodice, iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

Doznake samo za odabrane, dokumentacija se falsifikuje, država trpi milionske

• Grupa građana tvrdi da je u Rožajama rađena takozvana „doznaka elitnih stabala, drvna masa nije evidentirana i na ovaj način je samo u Baćkim, Balotičkim i Lovničkim šumama i Županici doznačeno oko 5.500 metara kubnih“

• Alen Kalač obećao odgovore na pitanja Pobjede do poneđeljka do 15 sati, ali ih nije poslao

• Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima poručili da „kada je riječ o insinuacijama i sumnjama“ naših sagovornika, da u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama i Beranama imaju određenu dokumentaciju

Rožaje, ali do juče nijesmo dobili odgovore.

U četvrtak, 9. februara, mejlom je odgovorio da je vidio pitanja i da će odgovoriti u najkraćem roku.

– S obzirom na to da moram tražiti saglasnost od v. d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Armina Mujevića o iznošenju u javnost informacije o radu P. J. Rožaje. A sve u cilju objektivnog i kvalitetnog informisanja kako Vaših čitalaca tako i svih građana. Tako da najkasnije do ponedjeljka do 15 sati dobićete pismeni odgovor – napisao je Kalač. Odgovori nijesu stigli.

Pitali smo i Upravu za gazdovanje šumama i lovištima

odakle nam je saopšteno da je, prema njihovim „izvještajima, sva drvna masa u toku prošle 2022. godine realizovana isključivo i samo u skladu sa Programom gazdovanja šumama za 2022. godinu, odnosno u skladu sa zakonom“. – Kada je riječ o ostalim insinuacijama i sumnjama Vaših sagovornika, koje ste nam predočili kroz Vaša pitanja, obavještavamo Vas da se u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama i Beranama nalazi određena dokumentacija, kao i inicijativa šumarske inspekcije za pokretanje krivičnog postupka, na osnovu kojih se utvrđuje postojanje elemenata krivičnog djela i otkrivanje počinilaca istog, zbog čega

se u ovom trenutku ne možemo detaljnije izjasniti, sve dok ne budemo obaviješteni o ishodu postupka – saopštio je Pobjedi v. d. direktora Armin Mujević

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama na pitanja o predmetima vezanim za nezakonitu sječu šuma uputili su nas da se podaci o krivičnim prijavama koje su podnijete zbog krivičnih djela šumska krađa i pustošenje šuma, koje su iz njihove nadležnosti za svaku godinu pojedinačno nalaze u izvještajima o radu ovog tužilaštva koji su dostupni na njihovom sajtu.

– Što se tiče prijava koje su kako navodite u Vašim pitanjima podnosili građani Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, o navodnoj nezakonitoj

sječi šuma i nezakonitim koncesijama za eksploataciju šuma, da biste dobili informaciju o tome šta je po prijavama urađeno i kakve su odluke donijete, neophodno je da navedete o kojim se konkretno prijavama radi – odgovorili su iz rožajskog tužilaštva.

U izvještaju za 2022. godinu navodi se da je zbog krivičnog djela šumska krađa te godine prijavljeno sedam osoba, a prijave su podnijeli – „pravna lica u odnosu na tri lica i u odnosu na četiri lica prijave su podnijela fizička lica“. – Sprovedeno je sedam izviđaja. Prijave su riješene na sljedeći način: odbačajem u odnosu na četiri lica i u odnosu na tri lica podnošenjem optužnog prijedloga. Prenijeto je jedno optuženje iz ranijeg

Sistemski kriminal i korupcija

Svjedočimo, kažu sagovornici Pobjede, „skoro trodecenijskom, sistemskom organizovanom kriminalu i korupciji u Područnoj jedinici Rožaje i uništavanju rožajskih šuma od strane porodičnog klana“.

– U prilog tome govori stanje rožajskih šuma danas.

Ako se analizira gazdovanje šumama u posljednjih deset godina (2012-2022) u rožajskom šumarstvu njihovo

stanje je zabrinjavajuće –navode oni. Upozoravaju da je za deset godina smanjena sječa za više od 30.000 metara kubnih na godišnjem nivou.

– U više od 400 odjeljenja (u prethodnom uređajnom periodu) napravljen je predhvat na masu po kvalitetu i kvantitetu u toku 2011. i 2012. godine, na ime manjka u odjeljenjima izvedena je naknadna

doznaka oko 20.000 metara kubnih. Za takvo stanje šuma niko nije odgovarao. Mnogo puta smo kao građani informisali crnogorsku javnost o kriminalu i korupciji i tražili od odgovornih u Upravi za šume, resornom ministarstvu i Tužilaštvu Crne Gore da stanu na put organizovanom kriminalu i korupciji – kažu Rožajci koji su nam se obratili.

perioda, tako da je u radu bilo ukupno četiri optuženja. Optuženje u odnosu na jedno lice riješeno je osuđujućom odlukom suda i to novčanom kaznom. Optuženje u odnosu na jedno lice je ustupljeno, dok su dva optuženja ostala neriješena na kraju izvještajnog perioda – piše u izvještaju. Godinu ranije, 2021, rožajskom tužilaštvu zbog šumske krađe prijavljene su četiri osobe, a 2020. devet, dok je 2019. bilo prijavljeno 13 osumnjičenih šumokradica. Uglavnom, u izvještajima su šturi podaci, bez detalja iz prijava i optužnica.

VIŠEDECENIJSKA

POHARA

U prijavama dostavljenim Inspekciji i tužilaštvima, grupa građana Rožaja navela je da je u GJ „Lovničke šume“ - odjeljenje 55, šef Područne jedinice Alen Kalač, dozvolio korisniku šuma da nezakonito, bez potpisanog ugovora i uplate drvne mase, posiječe 652 metra kubnih četinara. Sječa je, dodaju, počela u oktobru. - Šef PJ u mjesecu novembru, nezabilježeno u šumarskoj praksi, mimo Zakona, planske dokumentacije i saglasnosti Vlade i Uprave za korišćenje šuma i lovišta izvršio je doznaku još oko 300 metara kubnih u istom odjeljenju za poznatog korisnika, kao i u susjed-

Elitna stabla završavaju na tržištu kao ogrijevno drvo

Brojne nezakonitosti u Lovničkim šumama

falsifikuje, milionske štete

nom odjeljenju br. 54 – ističu oni u prijavi, uz optužbe da je on na taj način za sebe pribavio nezakonitu korist.

Ugovor o korišćenju šuma u državnoj svojini prodajom drveta na panju br. 01-311/20

UPI-2621/2 od 20. novembra

2020. godine, tvrde oni, istekao je 31. avgusta 2021. godine.

– Sve je rađeno nezakonito, suprotno propisima o poslovanju u oblasti šumarstva. Jedan dio građe se nalazi pored kamionskog puta – dodaju naši sagovornici.

Grupa Rožajaca optužuje Kalača da je radio nezakonite doznake u odjeljenjima poslije urađenog tehničkog prijema i razduženja koncesionara, kao i nezakonite doznake u odjeljenjima mimo Plana i programa gazdovanja.

- U GJ „Paučinske šume“odjeljenje br. 11 izvršio je doznaku tehničke građe ne poštujući smjernice gazdovanja i tako izvršio predhvat na masu po kvalitetu i kvantitetu (sječe velikog intenziteta) čime je narušena biološka stabilnost sastojine. Po planu za ruralno stanovništvo, a sve je dodijeljeno jednom korisniku. Prikazana je doznaka 524 metara kubnih, a doznačeno oko 2.000. Cijena sortimenata po klasama (cjenovniku iz 2012. godine) je oko 35 eura, a prodata po 80 eura (elitna stabla), sortimenti takvog kvaliteta nemaju II i III klasu. Svu građu je realizovao jedan korisnik – navode naši nezvanični sagovornici.

U GJ „Bać Besnik“, odjel 61, po godišnjem izvještaju br. 03/2311/22*55, prikazana je, kažu oni, doznaka 264 metara kubnih, a doznačeno je i uzete pare za 450 metara kubnih – 80 eura po kubnom metru. Korisnik je, dodaju, koncesionar, a doznaka nije po planu i nezakonito je urađena.

- Slično je urađeno i u odjeljenjima br. 5, 16, 19, 32, 33, 35, 62 i 65. U odjeljenju br. 5 doznačeno je oko 150 metara kubnih tehničke građe na ime ogrijeva, građa je izvučena i nalazi se pored kamionskog puta. U odjeljenju br. 16 doznačeno je oko 130 metara kubnih na ime ogrijeva tehničke građe i nalazi se pored panja. U 19. odjeljenju izvršena je doznaka i sječa oko 160 metara kubnih,

posječena i odvezena bez zaduženja. U 32. i 33. odjeljenju su radili koncesionari, u njima je nezakonito izvršena doznaka oko nekoliko stotina metara kubnih – preciziraju sagovornici Pobjede, uz tvrdnju da je doznaku radio Kalač. Slično je, dalje navode oni, urađeno u 65. odjeljenju gdje je „izvršena nadoznaka nakon tehničkog prijema odjeljenja“. - U ovim odjeljenjima je izvršena nadoznaka (elitnih stabala) oko 1.500 metara kubnih. Nastale štete su neprocjenjive – poručuje grupa građana iz Rožaja.

U GJ „Županica“ u odjeljenju br. 5, za poznatog kupca - korisnika šume, doznačeno je, prema njihovim podacima, 3.200 metara kubnih, a prikazano oko 2.000. U 17. odjeljenju, kako kažu, doznačeno je 140 metara kubnih tehničke građe na ime ogrijeva za poznatog kupca, dok je u odjeljenju br. 28 doznačeno 400 kubnih metara tehničke građe za poznatog korisnika.

PRIJAVA INSPEKCIJI

- Sve je ovo rađeno nezakonito, bez plana, narušena je stabilnost ovih sastojina i napravljena velika materijalna

Prvenstveno navodimo Rožaje jer su se upravo tamo sastali i međusobno podijelili sva odjeljenja tako što je na svako pojedinačno bio samo po jedan ponuđač i to sa početnom cijenom, a onda su pošli u pohod i na Plav, Pljevlja, Žabljak – saopštili su u avgustu prošle godine drvoprerađivači iz Plava i Andrijevice

šteta. Ova odjeljenja nijesu planirana za sječu – kategorični su oni.

Nezakonite radnje, tvrde naši sagovornici, Kalač je pokušao pokriti odlukama za tehničku građu po klasama (cjenovnik iz 2012).

– Ovaj cjenovnik nije se mogao primijeniti na doznačenu građu, jer nije imalo II i III klase. Država je oštećena za nekoliko desetina hiljada eura, radi pribavljanja lične materijalne koristi – navodi su sagovornika Pobjede.

Prošle godine, pričaju oni dalje, naplaćeno je 639 odluka za ogrijev i 113 tehničkih odluka po klasama.

– Veliki broj odluka za ogrijevno drvo se duplira, što je neophodno detaljno provjeriti. Na ime ogrijevnog drveta rađena je doznaka tehničke građe. Kroz poslovne knjige nije ni 20 odsto prikazano realizovanog ogrijeva i tehničke građe, jer se pokušavaju na taj način prikriti organizovane koruptivne radnje – tvrde Rožajci koji su nam se obratili. Tako je, dodaju oni, kroz iz-

vještaj Upravi za šume prikazana realizacija oko 1.200 metara kubnih, a realizacija je oko 5.000 metara kubnih i skoro toliko drvne mase koja nije evidentirana i ističu da je sve to lako dokazati. U dopisu Upravi za inspekcijske poslove, u koji je Pobjeda imala uvid, oni ukazuju da ako se prati datum uplata za tehničke odluke, kojih je bilo 113, evidentno je da je za jedan dan - 31. oktobra 2022. uplaćeno 40 odluka, a 30. novembra 2022. uplaćene su 33 odluke. – Ova činjenica potvrđuje da je odluke uplaćivalo jedno lice u višoj količini, odnosno da nijesu izdavane građanima –navode oni, između ostalog. Naglašavaju i da se tehničke odluke dupliraju, odnosno da se navode imena istih osoba, a provjerom spiska tehničkih i odluka za ogrijevno drvo uvidjeli su „da svi građani na čija su imena izdate tehničke odluke, dodijeljene su im odluke za ogrijevno drvo, a to ukazuje na to da građanima nijesu izdate tehničke, već samo odluke za ogrijevno drvo“.

– Zbog velikih zloupotreba ovih odluka (doznake elitnih stabala na ime ogrijeva), zloupotreba službenog položaja potrebno je izvršiti uviđaj na terenu i ustanoviti činjenično stanje. Kada se uporede godišnji izvještaji sa uplatama, zaključujemo da je mnogo više uplata nego prikazane realizacije drvne mase, to govori da mnoge doznake i realizacije nijesu prikazane kroz knjige doznake, prijema i otpreme – naveli su oni u prijavi Upravi za inspekcijske poslove, uz upozorenje da se „sve pomenute zloupotrebe mogu dokazati ako se bude odmah reagovalo, ako se bude odugovlačilo sa radom, nakon određenog vremena sve će biti uzaludno“. U prilogu su dostavili Ugovor br. 01-311/20 UPI1821/2, spi-

Tokom dvije godine podnešeno više od 90 krivičnih prijava za nelegalnu eksploataciju šuma

Odlazeći premijer Dritan Abazović istakao je juče na sjednici Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije da je održan sastanak sa direktorom Uprave za šume. – Tokom dvije godine, nakon korone, podnešeno je preko 90 krivičnih prijava za nelegalnu eksploataciju šuma. Imam podatke o kojim firmama se radi. Moramo preko Uprave za inspekcijske poslove i Uprave za šume da napravimo spisak sa brojem prijava. Treba da pomognemo lugare, koji nijesu opremljeni, kako da se riješi problem – istakao je on.

Rekao je i da postoji odvoz drveta preko „divljih“ graničnih prijelaza.

– Ima najviše toga da okine više šume nego što je dozvoljeno, a kroz papire navede drugačije. Volio bih da i ovu situaciju riješimo u naredna dva mjeseca – naglasio je Abazović.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da je evidentno postojanje kriminala u odnosu na šverc šuma, odnosno drvne građe i šljunka.

– Nelegalni izvoz drveta se vjerovatno vrši za Albaniju i Kosovo, veći dio ide tamo vani – kazao je Damjanović.

sak izdatih tehničkih odluka, pregled računa uplaćenih tehničkih i „ogrijevnih odluka“, rekapitulacija maloprodaje br. 03/3-311/22-1006 od 14. 11. 2022 godine. O takozvanoj šumarskoj mafiji u Crnoj Gori se govori godinama, ali reakcije države nije bilo.

PRIČA O ŠUMARSKOJ MAFIJI

veli su oni tada u otvorenom pismu, potvrđujući da šume sijeku privilegovani.

Ugovor o korišćenju šuma u državnoj svojini prodajom drveta na panju br. 01-311/20 UPI-2621/2 od 20. novembra 2020. godine, tvrde oni, istekao je 31. avgusta 2021. godine

Povodom sječe rožajskih šuma u avgustu prošle godine su se oglasili i plavski i andrijevički drvoprerađivači navodeći kako su ostali uzaludni apeli da tender za 2022. bude u skladu sa zakonom. – To se najbolje vidjelo na posljednjem tenderu gdje su privilegovani drvoprerađivači, predvođeni šumskim lobijem iz Rožaja, u svim opštinama uzeli skoro cjelokupnu drvnu masu po početnim cijenama koja je bila ponuđena na tenderu, a preostalo što im se nije svidjelo, mogao je da dobije rijetki pojedinac. Prvenstveno navodimo Rožaje, jer su se upravo tamo sastali i međusobno podijelili sva odjeljenja tako što je na svako pojedinačno bio samo po jedan ponuđač i to sa početnom cijenom, a onda su pošli u pohod i na Plav, Pljevlja, Žabljak – na-

Posljednji direktor „Gornjeg Ibra“ iz Rožaja, prije uvođenja stečaja, Hasan Kurtagić, ranije je upozoravao da se crnogorskim šumskim blagom bave na nezakonit način ljudi kojima to najmanje pripada. – Ljudi koji su shvatili da se u uslovima tranzicije može uraditi mnogo toga nezakonitog što nikada neće biti sankcionisano. Ljudi koji su vidjeli svoju ličnu istorijsku poziciju da mogu biti bogati preko noći i obezbijediti svoje pra-pra-praunuče. To i čine, ja to neću dokazivati, jer je to vidljivo golim okom – rekao je on ranije. Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore podnijela je 19. januara krivičnu prijavu protiv Uprave za gazdovanje šumama i lovištima zbog prekomjerne sječe u Rožajama tokom 2020. godine. Osnov je bio rezultat inspekcijskog pregleda koji je urađen na inicijativu MANS-a, a koji je tu prekomjernu sječu doveo u vezu sa činjenicom da su te godine bili izbori u Crnoj Gori. Tadašnjom Upravom za šume rukovodio je Nusret Kalač, funkcioner sada opozicione Demokratske partije socijalista. Kaćuša KRSMANOVIĆ

da je šumsko bogatstvo ove opštine u komentara do okončanja tužilačke istrage odabrane,

prijave zbog navodnih nezakonitih doznaka

Alen Kalač nije dostavio odgovore kako je obećao

Osnovno državno tužilaštvo ispituje okolnosti incidenta na suđenju grupi optuženoj za ubistvo Jovana Klisića u Baru

Saslušan osumnjičeni

za prijetnje sutkinji

Vesni Kovačević

Protiv Vuka Lakićevića formiran je predmet zbog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Osumnjičenog je u petak saslušao tužilac. Odluka u ovom slučaju biće donijeta nakon što se saslušaju očevici incidenta u Višem sudu na suđenju optuženima za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića

PODGORICA – Osnovno

drzavno tužilaštvo formiralo je predmet protiv Vuka Lakićevića povodom prijetnji koje je, prema navodima službene zabilješke, u petak 10. februara, uputio sutkinji Višeg suda Vesni Kovačević govoreći joj: ,,Ti, teroristo, pazi se“.

Rukovodilac ODT-a tužilac Duško Milanović je kazao da je osumnjičeni saslušan istog dana i da će se odluka u ovom slučaju donijeti nakon što se saslušaju očevici incidenta u Višem sudu na suđenju optuženima za ubistvo Jovana

Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića - Povodom predmetnog slučaja, 10. februara 2023. godine formiran je predmet protiv osumnjičenog V. L. zbog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Osumnjičeni je istog dana saslušan od strane postupajućeg državnog tužioca –navodi se u saopštenju ODT-a. Lakićević je prijetnje sutkinji Kovačević uputio prilikom udaljavanja iz sudnice zbog verbalnog sukoba sa svjedokom – oštećenim Gardaševićem.

Lakićević se na optuženičkoj klupi našao zbog optužbi da je pripadnik kriminalne organizacije na čijem čelu se nalazi njegov polubrat Stefan Đukić a koji je zbog postupanja u predmetu za ubistvo Klisića, iz pritvora u Ukrajini ranije naložio da se brutalno pretuče nekadašnja postupajuća sutkinja Biljana Uskoković Hapšenjem pet pripadnika

Đukićeve grupe 13. avgusta 2021. godine osim prebijanja sutkinje Uskoković policija je poremetila i planove ove grupe da likvidira nekadašnje tužioce Milivoja Katnića i Sašu Čađenovića, ali i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića, policajce Petra Lazovića i Ivana Đokovića Nakon što je Uskoković penzionisana početkom prošle godine, predmet je u rad dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević.

Prema navodima službene zabilješke, verbalni konflikt započeo je optuženi Lakićević kada je na izjavu Gardaševića da mu je prvi put da svjedoči pred sudom kazao: ,,I po

Iz UIKS-a negirali je prijećeno Radu

PODGORICA – Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) reagovali su povodom izjave premijera Dritana Abazovića koji je kazao da je u Istražnom zatvoru u Spužu pritvorenik Mario Milošević, koji se sumnjiči za ubistvo, uputio prijetnje bivšem direktoru Uprave prihoda i carina i članu GP Ura Radu Miloševiću, koji se takođe nalazi u Istražnom zatvoru zbog sumnji da je organizovao kriminalnu grupu koja se bavila švercom cigareta.

Iz UIKS-a su kazali da je 9. februara 2023. godine prilikom šetnje pritvorenih lica, jedan službenik obezbjeđenja čuo ,,kratkotrajnu glasnu komunikaciju između pritvorenika“.

sljednji put“.

To je bio okidač za prijetnje i uvrede koje su Gardašević i Lakićević međusobno razmijenili. U verbalni konflikt se uključila i majka Lakićevića, optužena Zorica Đurović, nakon čega je uslijedila odluka suda da se iz sudnice udalje sve troje.

Dok su izlazili iz sudnice, optuženi Lakićević je pogledao prema sutkinji Vesni Kovačević i zaprijetio riječima: ,,Ti, teroristo, pazi se“.

Da prijetnje Lakićevića upućene sutkinji Kovačević i svjedoku Gardaševiću treba ozbiljno shvatiti potvrđuju i ranije presretnute poruke preko Skaj aplikacije u kojima njegov polubrat Stefan Đukić iz ukrajinskog pritvora naređuje pripadnicima svoje grupe da ustanove gdje živi sutkinja Uskoković poručujući da hoće da je polomi jer neće da mu ona sudi.

Upravo iz ovih poruka vidi se lični i porodični motiv Đukića koji je targetirao sutkinju Uskoković kao jednu od glavnih prijetnji njegovoj porodici.

U jednoj od poruka Đukić jednom od svojih pajtosa pojašnjava: „Moramo joj smrskat ruke i noge, brate“ i piše: „Spasavaj me, brate“ objašnjavajući da Biljana Uskoković ne smije da okonča suđenje i presudi porodici Đukić.

Precizirao je i način kako da se ,,odradi“ sutkinja Uskoković: „Ona ima 45 kg, kad je opali čovjek po koljena svom snagom, puca noga“; „po leđima je opali da padne, a neće reć ni puć, ka pokošena i onda samo 20 sekundi po nogama i rukama“.

Đukić odbija predlog da se sutkinji Uskoković puca u

nogu ,,jer je to jednostavnije, traje samo par sekundi“ i insistira da sutkinja bude „samo“ pretučena.

Sutkinji Biljani Uskoković Uprava policije je tada dodijelila 24-časovnu zaštitu.

Međutim, nekoliko mjeseci nakon razotkrivanja ovih planova, sutkinja na lični zahtjev biva razriješena sudijske funkcije a u martu prošle godine je penzionisana.

Imena Baranina Stefana Đukića, koji se ranije prezivao Mandić, i Emila Tuzovića iz Podgorice poznata su javnosti po pokušaju ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera u Odesi, krajem maja pretprošle godine. Đukić i Tuzović su uhapšeni ubrzo nakon pokušaja likvidacije i nalaze se u zatvoru u Ukrajini.

U policijskim evidencijama oni su označeni kao pripadnici barskog klana na čijem se čelu nalazio pokojni Alan Kožar koji je ubijen prošlog ljeta u Grčkoj.

Barski klan je blizak škaljarskom klanu i nastao je kao ogranak mafijaškog kartela koji predvodi Luka Bojović koji je nedavno izašao iz zatvora u Španiji.

Za ubistvo Klisića 1. novembra 2019. godine ispred lokala ,,Savoja“ u Baru, a kojom prilikom je ranjen Velizar Gardašević, kao direktni izvršilac tereti se Stefan Đukić dok se njegova supruga, majka i polubrat –Danijela Mandić, Zorica Đurović, Vuk Lakićević, zatim Marko Vujadinović (27), Hasip Murić (44), Andrija Glavičanin i Bojan Vuksanović terete za stvaranje kriminalne organizacije. B. R.

- Tokom trajanja šetnje službenik obezbjeđenja koji vrši poslove spoljašnjeg obezbjeđenja i nadzire prostor u kojem se obavlja šetnja pritvorenih lica, čuo je povišene glasove, odnosno kratkotrajnu glasnu komunikaciju između nekog od pritvorenih lica koja su bila na šetnji sa nekim od pritvorenih lica koja su se nalazila u sobi. Zbog udaljenosti na kojoj se nalazio službenik obezbjeđenja nije mogao jasno čuti riječi koje su pritvorenici međusobno razmijenili, što je inače navedeno u službenoj zabilješci sačinje-

Milošević i trojica cimera negativni na droge

Iz UIKS-a su naveli da su rezultati testa na psihoaktivne supstance četvorice pritvorenika u čijoj sobi je pronađena ,,određena količina materije nepoznatog porijekla“ negativni.

Podsjetili su da su u subotu obavili redovan pretres sobe u kojoj borave četiri lica i pronašli sumnjivu materiju. - O izvršenom pretresu i pronalasku biljne materije nepoznatog porijekla obaviještena je Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad – naveli su iz UIKS-a.

noj povodom ovog događajanaveli su u saopštenju.

Povodom ovog događaja su,

kako kažu, preduzete dodatne radnje radi potpunog utvrđivanja svih okolnosti.

Odgođeno suđenje optuženima za ubistvo Radomira Đuričkovića

PODGORICA – Suđenje

optuženima za ubistvo Radomira Đuričkovića juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 20. februar na zahtjev novopostavljene braniteljke optuženog Marija Miloševića, advokatice

Bojane Maslovar kako bi se upoznala sa spisima predmeta.

Pored Miloševića na optuženičkoj klupi su Vukan Vujačić i Igor Mašanović

Viši sud je Miloševiću odredio novog branioca po službenoj dužnosti nakon što se njegova dosadašnja advokatica

Natalija Karadžić nije pojavila na posljednja dva ročišta zbog čega je kažnjena sa ukupno 2.000 eura i uz plaćanje troškova odlaganja suđenja. Sud na prethodno zakazanom suđenju nije prihvatio medicinsku dokumentaciju koju je Karadžić-Perković proslijedila sudu jer kako je saopšteno ,,analizom dokumenatcije nije utvrđeno postojanje dijagno-

Milošević, Vujačić

i

pred sudom 20. februara

ze tako da se vještak nije mogao izjasniti da li je advokatica bila spriječena da dođe“. Podsjećamo, Milošević, Mašanović i Vujačić optužnicom Višeg državnog tužilaštva se terete da su umiješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10. oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, označen kao direktni izvršilac ubistva. Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni su za 2.100 eura kupili vozilo „reno megan“ koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. Dalje se navodi da su 10. oktobra u Cetinju pratili kretanje Đuričkovića,

sačekali ga da uđe u vozilo u Ulici Četvrte proleterske u blizini lokala „Konoba“.

- U tom trenutku okrivljeni Milošević je ispalio dva projektila u pravcu Đuričkovića, kod koga je dan kasnije nastu-

Premijer u tehničkom mandatu ,,skrenuo“ priču o zaplijenjenoj Miloševića na navodnu ugroženost bezbjednosti partijskom

Sa privođenja Marija Miloševića

Istražni zatvor

Osnovno državno tužilaštvo

zaplijenjenoj marihuani u pritvorskoj sobi Rada partijskom kolegi

negirali Abazovića da

Radu Miloševiću

Apelacioni sud odbio žalbu, osumnjičeni ostaje u pritvoru

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovanu žalbu branioca okrivljenog Rada Miloševića izjavljenu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici o produženju pritvora.

Ovu odluku vijeće Apelacionog suda Crne Gore donijelo je na sjednici vijeća održanoj juče.

Rješenjem Višeg suda u Podgorici produžen je pritvor za još dva mjeseca okrivljenom Radu Miloševiću zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije.

Viši sud u Podgorici produžio je pritvor okrivljenom Miloševiću zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i da bi okrivljeni boravkom na slobodi mogao ometati postupak uticajem na svjedoke. Navedenim rješenjem Višeg suda određeno je da pritvor po tom rješenju može trajati do 21. marta 2023. godine.

- U tom cilju, uzeta su izjašnjenja od pritvorenih lica koja su se nalazila na šetnji, kao i od pritvorenih lica iz sobe, u kojima su sva ova lica negirala da su tokom međusobne komunikacije izrečene bilo kakve prijetnje ili uvrede - kazali su.

Dodaju i da je o događaju obaviještena Uprava policije. Iz UIKS-a su se oglasili nakon što je Abazović, odgovarajući na pitanje novinarke o pronalasku marihuane u pritvorskoj sobi Istražnog zatvoru u Spužu u kojoj se nalazi bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević,

Mašković februara

saopštio njegova saznanja o prijetnjama.

- To nije pitanje za mene. Jeste moj partijski kolega i bio je državni funkcioner, ali niko nikad nije dobio mandat da radi nešto protivzakonito. Vidjećemo šta će biti u tom slučaju. Meni je od početka sve to sumnjivo.

On nije sam, tamo je više osoba - kazao je on. Obraćajući se novinarki televizije Nova M, Abazović je kazao kako se u toj medijskoj kući neće čuti, prema njegovim riječima, da je Radu Miloševiću prijetio ,,ubica Mario Milošević“.

- Na vašoj televiziji neće se čuti da mu je prijetio ubica

Broj žrtava razornog zemljotresa u Turskoj i Siriji premašio 36 hiljada

Spasioci u trci sa vremenom

Spasioci u obje zemlje nastavili su i juče, osmi dan zaredom, sa raskopavanjem ruševina u potrazi za preživjelima. Iz

Ujedinjenih nacija upozoravaju, međutim, da se akcije spašavanja preživjelih bliže kraju i da je potrebno hitno preći na fazu pružanja skloništa, hrane, školovanja i psihosocijalne zaštite

Mario Milošević. Ti natpisi nemaju veze sa gospodinom Miloševićem. Sve što se desilo od trenutka afere šverca cigareta, upereno je samo protiv mene i Vlade. Očekujem da naši organi zajedno sa Europolom otvore Pandorinu kutiju. I to će zauvijek ućutkati sve kritičare. Što se dešava u zatvoru mene ne interesuje, zanima me samo ono što se dešava u Vladi – kazao je premijer u tehničkom mandatu. Pobjedi je iz Osnovnog državnog tužilaštva saopšteno da provjeravaju navode Abazovića o prijetnjama Radu Miloševiću. J. R.

Određen datum razmatranja žalbe advokata Darka Šarića na odluku da mu se privremeno blokira imovina u Crnoj Gori

O imovini Šarića u Crnoj Gori

20. februara

PODGORICA – Razmatranje žalbe odbrane Darka Šarića na odluku sutkinje za istragu Višeg suda Suzane Mugoše da privremeno zablokira imovinu ove porodice u Crnoj Gori zbog sumnje da je stečena kriminalom zakazano je za 20. februar, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

ANKARA/DAMASK – Razorni zemljotres koji je 6. februara pogodio jug Turske i sjever Sirije odnio je, prema jučerašnjem bilansu, više od 36 hiljada života, a spasioci u obje zemlje biju bitku sa vremenom u potrazi za preživjelima budući da se spasilačke akcije bliže kraju.

Turska Agencija za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD) objavila je da su u zemljotresu u toj zemlji, prema jučerašnjim podacima, nastradale 31.643 osobe. U Siriji su, prema zvaničnim podacima tamošnje vlade, život izgubile 4.574 osobe. Od toga je njih 3.160 stradalo u opozicionim djelovima sjeverozapadne Sirije, dok je u djelovima pod kontrolom vlade život izgubilo 1.414 ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava, međutim, da je stvaran broj nastradalih u Siriji daleko veći i da, prema njihovim procjenama, on iznosi oko 8,5 hiljada. – Prema informacijama kojima raspolažemo, na teritoriji koju kontroliše sirijska vlada stradalo je oko 4.000 ljudi, a 25.000 ih je povrijeđeno. Na sjeverozapadu Sirije poginulo

je 4.500 ljudi, a 7.500 je povrijeđeno – rekao je direktor SZO za hitne slučajeve u regionu istočnog Mediterana Rik Brenan Šef Ujedinjenih nacija za hitnu humanitarnu pomoć Martin Grifits posjetio je juče grad Alepo na sjeveru Sirije i tom prilikom naveo kako će UN iz sirijskih regiona pod kontrolom vlade pomoć poslati ka sjeverozapadnom dijelu zemlje koji drže pobunjenici, prenio je Rojters.

Grifits je tom prilikom upozorio i da se akcije spašavanja preživjelih u obje zemlje bliže kraju i da je potrebno hitno preći na fazu pružanja skloništa, hrane, školovanja i psihosocijalne zaštite. U međuvremenu je i njemački tim za međunarodnu potragu i spašavanje (ISAR) saopštio da je završio svoju misiju u turskim oblastima pogođenim zemljotresom i da se vraća u Njemačku. – Nećemo zaboraviti ljude u zoni katastrofe i i dalje ćemo pomagati Turskoj – navedeno je u saopštenju njemačkog tima, koji je za potrebe pomoći Turskoj angažovao 50 spasilaca. Sa turskim liderom Redžepom Tajipom Erdoganom juče je

Albanija i Sjeverna

Makedonija proglasile dan žalosti za žrtvama u Turskoj i Siriji

Albanija i Sjeverna Makedonija proglasile su juče dan žalosti u znak solidarnosti sa narodom Turske i Sirije.

telefonom razgovarala predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je tokom tog razgovora obećala da će Evropska unija povećati pomoć Turskoj. - Predsjednica EK je prenijela svoje najdublje saučešće i saučešće Evropske unije zbog gubitka života. EU se nada da će prikupiti dodatna sredstva i tokom donatorske konferencije koja će se održati u martu u Briselu – navedeno je u saopštenju EK. Sa druge strane, američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas Grinfild pozvala je Savjet bezbjednosti UN da odobri dvije dodatne pristupne tačke za isporuku pomoći djelovima Sirije pogođenim razornim zemljotresom, prenosi CNN.

- Ljudi u pogođenim područjima računaju na nas. Oni apeluju na našu zajedničku humanost i pomoć u trenutku kada im je potrebna. Ne možemo ih iznevjeriti - navela je Grinfild u saopštenju. Spasioci u obje zemlje nastavili su i juče, osmi dan zaredom, sa raskopavanjem ruševina u potrazi za preživjelima.

U turskim gradovima Antakija i Gazijantep žive su izvučene dvije žene koje su pod ruševinama bile zarobljene više od 170 sati. Takođe, u gradu Adijamanu je, 178 sati nakon razornog potresa, spašena jedna djevojčica.

Nakon što je, tokom vikenda, popravljena pista aerodroma Hataj oštećena u potresu, juče je sa tog aerodroma poletio prvi evakuacioni avion, kojim su ljudi iz pogođenih područja prebačeni u Istanbul.

pila smrt usljed zadobijenih rana - navodi se u optužnici. Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano. B. R.

Milionski vrijedna imovina porodice Šarić u Crnoj Gori je privremeno blokirana na zahtjev srpskih vlasti koje su prošle godine otvorile istragu protiv Darka Šarića i pripadnika njegove kriminalne organizacije koja je, prema tvrdnjama tamošnjeg tužilaštva, odgovorna za brojna teška krivična djela, teškog ubistva, šverca droge, ilegalnog držanja oružja.. Darko Šarić se tereti da je iz Istražnog zatvora gdje se nalazio zbog šverca 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu tokom 2008. i 2009. godine preko kriptovane telefonske Skaj aplikacije nastavio da organizuje posao krijumčarenja droge ali i da organizuje ubistva saradnika i suparnika iz suprostavljenog klana. B. R.

U Albaniji su na svim državnim institucijama zastave spuštene na pola koplja, a u podne je u svim javnim ustanovama i školama održan minut ćutanja i odata pošta žrtvama zemljotresa. Vlada Albanije saopštila je da je dan žalosti proglašen u znak solidarnosti sa Turskom koja je bila uz Albaniju kada je tu zemlju 2019. godine pogodio zemljotres. - Albanci nikada neće zaboraviti pomoć Turske tokom zemljotresa koji je pogodio Albaniju 26. novembra 2019. godine - napisao je na društvenim mrežama predsjednik Albanije Bajram Begaj.

Zastave su, u skladu sa odlukom vlade u Skoplju, juče na pola koplja spuštene i širom te zemlje.

Turski nacionalni avio-prevoznik Turkiš erlajnz objavio je kako njihovi avioni ponovo lete sa aerodroma Hataj.

- Za letove od 13. do 19. februara biće potrebna prethodna rezervacija da bi bio olakšan proces evakuacije. Putnici bez rezervacije biće primani na letove ukoliko bude slobodnih mjesta – saopšteno je iz kompanije.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Ljudi oko logorske vatre u Kahramanmarašu

Kotor: Saradnja

Opštine i Doma starih

Da ,,pomoć u kući“ stigne i do sela

KOTOR – Saradnjom Opštine i JU Dom starih „Grabovac“ Risan, a uz podršku JU Centar za socijalni rad Kotor, nastavlja se sprovođenje usluge podrške za život u zajednici – pomoć u kući starijim licima.

Usluga je namijenjena starijim, hronično oboljelim licima, koja nijesu u stanju da se sama o sebi staraju, usamljenim i nemoćnim starijim osobama, sa teškoćama u samostalnom održavanju domaćinstva koja usljed nemoći ili smanjenih funkcionalnih sposobnosti nijesu u stanju da žive bez pomoći drugih lica. Postupak za ostvarivanje prava na uslugu pomoć u kući ostvaruje preko Centra za socijalni rad.

Uvidom u socijalno-ekonomsko i zdravstveno stanje podnosioca zahtjeva Centar i tim za vaninstitucionalnu njegu Doma starih utvrđuju da li su ispunjeni uslovi za pružanje usluge kao i obim.

– Prvenstveno se teži ka proširenju dostupnosti usluge i van gradskog jezgra, imajući u vidu razuđenost naše opštine i velikog broja starijih lica u seoskim predjelima. Takođe, cilj je da korisnicima bude na raspolaganju i psihosocijalna pomoć i podrška stručnih radnika uz redovne aktivnosti koje pružaju gerontodomaćice, nabavku hrane o trošku korisnika, pomoć u pripremi obroka i hranjenju, kretanju, pomoć pri održavanju lične higijene, higijene stana i obavljanju kućnih poslova– saopšteno je iz Opštine.

Dom starih ,,Grabovac“ je za pružanje usluge pomoć u kući starijim licima odabrana na javnom pozivu. Iv. K.

N IK šIć: Udruženje Korina završilo prvi popis ljubimaca u domaćinstvima

Od 5.858 pasa samo 35 odsto je vakcinisano protiv bjesnila

NIKŠIĆ – Prvi popis pasa u najvećoj crnogorskoj opštini završen je i utvrđeno je da u Nikšiću ima ukupno 5.858 pasa čiji je vlasnik poznat. Taj popis obuhvatio je ukupno 3.643 domaćinstva.

S obzirom na to da je prema posljednjem popisu stanovništva u gradu podno Trebjese bilo 21.538 domaćinstava, dolazi se do podatka da, u prosjeku, skoro svako šesto domaćinstvo drži psa. Od toga skoro 70 odsto drži po jednog psa, 18 odsto ima dva kućna ljubimca, nešto više od šest odsto ima ih po tri…

NAČIN DRŽANJA

Popisom je utvrđeno da u sedam mjesnih zajednica živi najviše pasa: Kličevo (više nego svaki deseti od ukupnog broja popisanih pasa), ali značajan broj ih je i u mjesnim zajednicama Vidrovan, Župa Nikšićka, Humci, Kočani, Ozrinići i Straševina. – Indikativno je, kako kažu, da u njih ne spada nijedna MZ koja čini uže jezgro grada. Mjesne zajednice sa najmanjim brojem vlasnika pasa su: Petrovići (0,8 odsto), Centar 2 (0,8 odsto), Mrkošnica (0,7 odsto) i Crkvice (0,5 odsto) – navedeno je u izvještaju. NVO Korina, koja je radila popis posljednjih mjeseci, utvrdila je da se najviše pasa se drži na lancu sa ili bez sajle –gotovo jedna trećina, u boksu ili drugom manjem ograđenom prostoru jedna čevrtina, a najmanje ih je u stanu ili kući – manje od 13 odsto. Skoro svaki peti pas živi vani u kućari, ali bez vezivanja.

Trinaest pasa je bilo pozitivno na lajšmaniozu, a 96 odsto uopšte nije testirano u posljednjih godinu. Veliki broj pasa vezan je na lancu bez sajle, što je protiv propisa, pa su razvili poremećaje u ponašanju i agresivnost, zbog čega nijesu mogli biti mikročipovani i vakcinisani, jer se vlasnici plaše i da im priđu – navedeno je u izvještaju

Najviše mješanaca

Među popisanim psima u Nikšiću mužjaka im 61 odsto. Kada je o rasama riječ najviše je mješanaca i to čak 2.134, lovačkih pasa je 1.127, njemačkih ovčara 337, šarplaninaca 270, a među najpopularnijih deset rasa su i kane korso, maltezeri, labradori, belgijski ovčari…

U Nikšiću je opštinskom odlukom određeno da se pas u neograđenom dvorištu ili drugom neograđenom otvorenom prostoru može držati vezan lancem koji klizi na sajli odgovarajuće dužine u skladu sa veličinom prostora u kojem se pas nalazi i njegovom veličinom, na način koji ne predstavlja ograničenje kretanja za psa i ne ugrožava njegovu dobrobit pod uslovom da nije trajno vezan. Psu, koji se drži na ovakav način, vlasnik, odnosno držalac, mora obezbijediti tokom svakog dana period kada nije vezan lancem i kretanje.

Iz NVO Korina saopštavaju da su se uvjerili kako se taj propis ne poštuje, te da je veliki broj

pasa vezan na lancu bez sajle, a od svih pasa koji se drže u kavezu ili na lancu dio njih se ne pušta nikad. Zbog toga je, kažu, zabrinjavajuće, ali i očekivano da je značajan dio tih pasa, bez obzira na veličinu, razvio poremećaje u ponašanju i agresivnost, zbog čega nijesu mogli biti mikročipovani i vakcinisani, jer se vlasnici plaše i da im priđu. Popisom je utvrđeno i da je manje od četvrtine popisanih pasa na propisan način identifikovano upisano u centralni registar, te da više od 70 odsto vlasničkih pasa u Nikšiću ne posjeduje pasoš i nije mikročipovano. Uz to, u posljednje tri godine samo 35 odsto vlasničkih pasa je primilo obave-

BA r: GP Ura pozvala Morsko dobro da postupi po nalazu kontrolora i Opštine

Zaustaviti betonizaciju Črvanja

BAR – Na lokaciji Črvanj u blizini Crvene plaže izvode se radovi za koje nije izdata saglasnost a Javno preduzeće za upravljanje morskim dobro treba da ih što prije zaustavi – saopšteno je iz barske Ure.

U saopštenju dostavljenom medijima navode da su kontrolori Morskog dobra 2. februara sačinili službenu zabilješku nakon obilaska terena na lokaciji Črvanj, i konstatovali da se radovi odvijaju van obuhvata parcele za koje su data odobrenja i saglasnost za sanaciju, te

da se ne poklapaju brojevi parcela iz saglasnosti Javnog preduzeća i rješenja Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Kontrolori su zabilješku o izvođenju nedozvljenih radova sačinili i u februaru 2020. i maju 2022.godine.

Takođe navode da je na uzurpaciju ukazala Opština Bar prije nekoliko godina. – Još u martu 2015. godine Opština Bar sačinila je informaciju u kojoj su naveli da se na terenu radi objekat čija primarna svrha nije stabilizacija terena, već izgradnja dvije eta-

Kontrolori Morskog dobra u više navrata tokom 2020, 2021. i ove godine utvrdili da se na Črvanju izvode radovi za koje investitor nema dozvolu, a to je potvrdila i Opština

že. Prvu čini prostorija zatvorena sa tri strane površine oko 80 m2, a drugu krovna terasa površine oko 140 m². Umjesto formiranja tri ozelenjena platoa, formirana su dva armiranobetonska platoa. Umjesto četiri potporna zida vidne visine dva metra, izvedeni su dva

zida visoka dva i tri i prostorija visine oko 2,80 metara. Zelene površine koje prema projektu i odobrenju čine 86 odsto lokacije, odnosno 245 od ukupno 288 m², na licu mjesta su kompletno izbetonirane – citira Ura informaciju koju je pripremila Opština Bar. C. G.

znu vakcinu protiv bjesnila. – U toku popisa veterinari su vršili mikročipovanje i vakcinaciju vlasničkih pasa protiv bjesnila po pristupačnoj cijeni koja je nekoliko puta niža od standardne, a za vlasnike slabijih materijalnih mogućnosti i one koji imaju veliki broj pasa to je bilo čak besplatno, pa ipak, mnogi su odbili tu mogućnost – kazali su iz NVO Korina.

EFEKTI PROJEKTA

Ipak, zahvaljujući popisu, za nešto više od pet mjeseci u opštini Nikšić je mikročipovano 1.436 pasa, a 1.146 vakcinisano protiv bjesnila. Svi su dobili pasoš. Sterilisano je svega 11 odsto pasa koji imaju

vlasnike, a gotovo 5.000 nije. Jedina zarazna bolest, osim bjesnila, koja je bila predmet popisa je lajšmanija. Trinaest pasa je bilo pozitivno na lajšmaniozu u godini koja je prethodila popisu, a 96 odsto uopšte nije testirano u posljednjih godinu dana. Popis pasa je realizovan od sredine avgusta prošle godine do kraja januara, a sproveo ga je Udruženje Korina u saradnji s Opštinom u sklopu programa javnog rada Zavoda za zapošljavanje Crne Gore pod nazivom „Sprovođenje popisa kućnih ljubimaca (pasa) kao dio kontrole populacije pasa na teritoriji opštine Nikšić“, uz podršku organizacija Network for Animals i StrayCoCo Foundation, veterinarske ambulante Family Vet iz Nikšića i ostalih. R. PEROŠEVIĆ

INVEStItor GrADI MIMo DoZVoLE: Sporna lokacija

Kolašin: Opština najavila novi obračun naknade za objekte veće od 200 kvadratnih metara

KOLAŠIN – Investitori smatraju da će nove, znatno više, naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta zaustaviti građevinski bum u Kolašinu, a lokalna uprava objašnjava kako namjerava da na taj način više prihoduje i time zaštiti i interese građana koji ,,takođe zaslužuju uslove za sticanje profita ali kroz održiv i balansiran rast i razvoj kvaliteta turističke ponude u okviru malih i srednjih porodičnih biznisa“.

Mišljenja su sučelili juče tokom javne rasprave o nacrtu odluke o izmjenama i dopunama odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom je predviđen drugačiji obračun za objekte čija je površina veća od 200 m², dok za ostale ostaje ista. Prema predloženoj izmjeni kvadrat komunalija u prvoj zoni umjesto dosadašnjih 30 iznosiće 150 eura, u drugoj će iznositi 100, u trećoj 70 a u četvrtoj 30 eura.

ULAGANJE

Iz izvršne vlasti pojasnili su da će sva sredstva koja prihoduju od komunalija namjenski biti usmjerena na rekonstrukciju sadašnje i izgradnju nove javne komunalne infrastrukture. Podsjetili su i da je naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta jedan od glavnih opštinskih prihoda. – Cilj je i da se zaštiti prostor od pretjeranog privođenja namjeni postojećih planova, izgradnjom objekata u kojima investitori prodaju stambene jedinice koje se kreću i iznad 2.000 eura po kvadratu, a što

Investitorima skup kvadrat komunalija od 150 eura

U lokalnoj upravi objašnjavaju da investitori kvadrat stana u prvoj zoni sada prodaju više od 2.000 eura, a komunalije plaćaju simboličnih 30. Investitori smatraju da će povećanje te dažbine zaustaviti razvoj grada jer će Kolašin biti skuplji od Podgorice, Bara, Budve

je i omogućeno zbog naknade koja je do sada iznosila za prvu zonu simboličnih 30 eura po kvadratu – kazali su predstavnici lokalne uprave.

Objašnjavaju i da se suočavaju sa zahtjevima investitora za izgradnju objekata komunalne infrastrukture koji značajno i višestruko premašuju iznos njihovih obaveza za naknadu za komunalno opremanja.

– Postojećom odlukom Opština ne može efikasno podržati takve investicije – objasnili su izvršne vlasti.

Sa druge strane, investitori su saopštili da povećanje cijena „komunalija“ i te kako ugrožava njihove poslovne interese, podsjetivši da su povoljne cijene tih dažbina bile i jedan od razloga da se ulaže u Kolašin. Branko Čolović je u ime Ski rizorta Kolašin 1450 istakao da je neophodno doći do ravnoteže između interesa Opštine i turističkok razvoja grada koji je započeo.

– Povećanje cijena komunalija u najavljenoj mjeri neće dovesti do bojazni, već do izvjesnosti da će se razvoj Kolašin zaustaviti ili značajno usporiti. Zbog čega bi neko gradio ho-

Ti VaT: Služba zaštite preuzela donaciju

Ambasade Japana

tel u Kolašinu kada može jeftinije da ga gradi u Podgorici jer planiranim povećanjem Kolašin „komunalijama“ postaje skuplji od Podgorice, Bara, Budve. Svjesni smo da postoji opravdani ekonomski interes Opštine da se poveća iznos naknade ali je neophodno naći mjeru da se zadovolje i interesi investitora – kazao je Čolović.

n i K šiĆ: Savjet MZ Župa

ZONIRANJE

Uz osporavanje predloženih cijena Đordije Živković ukazuje na pogrešan način obavljenog „zoniranja“ opštine. – Investitori su pobjegli u vrijeme kad su komunalije bile u iznosima koje se sad predlažu. Cijene naknada treba postepeno povećavati jer će u suprotnom biti zaustavljen razvoj

grada, pošto ima još atraktivnih lokacija koje nude bolje uslove – kazao je Živković.

Stefan Nikčević je u ime investitora planinskog centra „Kolašin 1600“ naglasio da je Kolašin opština koja se brzo razvija a to je potvrda dobrog poslovnog ambijenta i prihvatljivih komunalnih naknada. – Predložene nove cijene su

dramatična promjena za svakoga koji radi biznis plan. Ugrožen je povratak uloženog, odnosi sa bankama. Između ostalog i povoljne komunalije su privukle veliki broj investitora koji su gradili hotele kao objekte od opšteg značaja a mislim da oni sa četiri ili pet zvjezdica, treba da imaju povlašćeni položaj u odnosu na prostore za stanovanje – kazao je Nikčević. Investitori prihvataju da Opština treba da poveća prihode od „komunalija“ ali da se u tome nađe mjera i postigne dogovor sa njima.

Tako je Branko Čolović predložio da se za I zonu plaća 80, za II 55, za III 39 dok bi za IV zonu ostala cijena koju je predložila Opština - 30 eura. Željka Vuksanović, nekadašnja predsjednica Opštine, primijetila je kako ima primjera da investitori ne poštuju građevinske linije, da zauzimaju trotoare. – Nedostaje strategija šta građani Kolašina žele za svoj grad a odgovornost snosi i država – istakla je Vuksanović te zamjerila što javnoj raspravi ne prisustvuje više predstavnika nadležnih opštinskih sekretarijata. D. DRAŠKOVIĆ

Bi JE lo Pol JE: Spreman projekat za drugu fazu regulacije Pavića potoka

SPREMniJi Za inTERVEnCiJE: Predstavljanje opreme

Dobili opremu vrijednu

skoro 70.000 eura

TIVAT – Služba zaštite i spašavanja dobila je opremu vrijednu 68.265 eura koja sadrži 30 vatrogasnih odijela, mašinu za punjenje protivpožarnih aparata, kao i set spasilačke opreme (sjekač, razupirač i teleskopski cilindar). Riječ je o donaciji Ambasade Japana Crnoj Gori. Oprema je nabavljena kroz „Projekat opremanja Opštine Tivat opremom za vanredne situacije“ koja je uručena tokom posjete ambasadora te države Takahika Katsumata Kotoru i Službi zaštite. Ambasador Katsumata podsjetio je da je od 2018. godine Ambasada Japana direktno implementirala 51 projekat, kao što su poboljšanje uslova u školama i zdravstvenim institucijama, za očuvanje životne sredina i za mnoge nevladine organizacije i socijalna pitanja. Vrijednost japanske pomoći kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) u Crnoj Gori od 1999. godine iznosi preko tri miliona eura. Ukupan iznos japanske pomoći Crnoj Gori premašuje 43 miliona eura. C. G.

NIKŠIĆ – Savjet Mjesne zajednice Župa poklonio je kompjuter OŠ ,,Dušan Bojović“ za kabinet informatike.

Dar je predao predsjednik Savjeta Dragoljub Radulović povodom početka drugog polugodišta.

– Ranije je Savjet ovoj ustanovi donirao vrijednu kompjutersku opremu, interaktivne table, štampače, projektor, kopir aparate što značajno poboljšava i osavremenjuje izvođenje nastave za oko 300 djece koja pohađaju ovu ustanovu. I ove godine ćemo nastojati da svojim aktivnostima damo akcenat na stvaranje što boljih uslova za župsku djecu – kazao je Radulović. Direktorica škole Ljiljana Papić je zahvalila na donaciji i naglasila uspješnu saradnju škole i mjesne zajednice. Ra. P.

vrijeme

BIJELO POLJE – Prva faza regulacije Pavića potoka koji protiče kroz naselje Malo Polje je okončana u jesen, nastavak radova slijedi kad to dozvole vremenski uslovi – kaže arhitekta Fuad Šabović, vlasnik projektant group DOO Intesa. On objašnjava da će uskoro biti raspisan tender.

– Kada vremenske prilike budu dozvolile počeće druga faza kanalisanja Pavića potoka. Projekat je prošao reviziju i ubrzo će biti raspisan tender za izvođača radova. Planirano je tunelsko kanalisanje i prema proračunu taj posao će koštati oko 90.000 eura, jer se radi o zahtijevnijem poslu u odnosu na prvu fazu – kaže Šabović.

Druga faza podrazumijeva kanalisanje potoka u dužini 50 metara širine i visine dva metra. Nakon završetka radova taj dio kanala biće zatrpan zemljom. U sredini između prve i druge faze biće urađena adekvatna šahta da bi se u slučaju začepljenja moglo intervenisati.

Mještani Malog Polja apeluju da durga faza počne što prije jer se tokom malo veće kiše potok izlije i pravi im velike probleme. B. Č.

VEĆiM KoMUnaliJaMa Do VišE PRiHoDa U GRaDSKoJ KaSi: Kolašin

PODGORICA – U Crnogorskom narodnom pozorištu u toku su probe za predstavu „Ujka Vanja“ Antona Pavloviča Čehova, u režiji Mirka Radonjića. Predstava će premijerno biti izvedena 3. marta na Velikoj sceni nacionalnog teatra. Reditelj Radonjić izjavio je da je „Ujka Vanja“ zahtjevan tekst i podsjetio da je to Čehovljeva ranija drama za koju je i sam pisac kazao da je puna grešaka.

– Mi smo u ovoj fazi rada stigli do pola puta, još uvijek pokušavamo da pronađemo neki ključ za tog Čehova, pokušavamo da vidimo šta su te greške, ali ne da bismo ih ispravljali, samo da bismo ih prepoznali… – kazao je Radonjić.

Osnovno pitanje „Ujka Vanje“, prema njegovim riječima, jeste kako da se živi ovaj život.

– Mi se svi trudimo da živimo ispravno, a možda je baš zanimljivo da ga živimo kroz greške, možda je baš ta greška neki naš život. Pokušavamo sebi da objasnimo sve teme koje smo otkrili u tekstu – šta zna-

či živjeti u provinciji, šta znači puno raditi, šta znači biti lijen, šta znači voljeti, šta znači imati slomljeno srce, šta znači sanjati, šta znači fantazirati o boljem životu… – kazao je Radonjić.

Tekst je preveo Mirko Radonjić koji potpisuje i dizajn svjetla, adaptaciju i dramaturgiju potpisuje Ilija Đurović, scenografiju Andreja Rondović, kostimografiju Lina Leković

Za muziku u predstavi zadužen je bend „Pojačano prisustvo“ koji čine Ilija Gajević, Jelena Laban i Pavle Prelević. Asistentkinja režije i dramaturgije je Marija Backović, asistentkinja scenografa Jelena Ivančević, a izvršna producentkinja Nela Otašević

Uloge su povjerene Aleksandru Gavraniću, Jelici Vukčević, Anji Misović (studentkinji II godine – Studijski program gluma u klasi redovnog prof. Branislava Đage Mićunovića – FDU), Tihani Ćulafić, Pavlu Preleviću, Ivanu Bezmareviću, Iliji Gajeviću i Jeleni Laban. R. K.

PODGORICA – U dvorištu kompleksa Manastira Kosijerevo u Nikšiću u toku su obimni građevinski radovi, koje je u januaru ove godine, postupajući po prijavi, privremeno zaustavila Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD). Mada se u izvještaju Uprave ne pominje o kojoj vrsti građevinskog objekta je riječ, najvjerovatnije je u pitanju novi konak, a investitor je Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve.

Stručni tim UZKD zatekao je građevinske radnike, kamione, mašine i veliku količinu građevinskog materijala u blizini manastirske crkve posvećene Rođenju Bogorodice koja je, takođe, u cjelosti živopisana, bez konzervatorskog projekta, odnosno bez dozvole Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Najveći dio starog živopisa je prekrečen, a preko njega su, između ostalih religijskih predstava, oslikani i rodonačelnici dinastije Nemanjića, ali i neki pravoslavni sveci porijeklom iz Rusije.

BEZ SAGLASNOSTI

Crkva živopisana, sprat konaka skoro

PODGORICA – Meksički arheolozi saopštili su da su otkrili stambene blokove u kojima je živjela ,,elita“ u poznatom majanskom arheološkom mjestu Čičen Ica, na poluostrvu Jukatan, za koje se vjeruje da predstavlja ostatke svetog grada osnovanog u petom vijeku. Arheolog Francisko Peres Ruiz rekao je da do sada nije bilo otkrivenih poznatih stambenih djelova u Čičen Ici, što znači da ovo oktriće stambenog kompleksa predstavlja pronalazak ,,prvog naselja gdje je vladar živio sa svojom porodicom“, prenio je Tanjug,

pozivajući se na Rojters. Oblast, danas poznata kao Čičen Vieho, biće integrisana u turističku ponudu arheološkog mjesta Čičen Ica, koje je uvršteno u Uneskovu listu svjetske kulturne baštine. Arheolozi iz Nacionalnog instituta za antropologiju i istoriju se nadaju da će ova oblast i one koje se tek otkriju pružiti informacije o tome kako je izgledao život stanovnika tog grada.

Ova oblast se iskopava od 1998. godine, a oko dva miliona turista posjeti Čičen Icu svake godine, pokazuju zvanični podaci. R. K.

Manastir Kosijerevo u Petrovićima, opština Nikšić, ima status nepokretnog kulturnog dobra od 13. januara 1951. godine, te stoga sve intervencije na njemu podliježu odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Manastir se u istorijskim izvorima prvi put pominje krajem XVI vijeka. Sa lijeve obale Trebišnjice, šezdesetih godina je izmješten u Petroviće, usljed stvaranja vještačkog akumulacionog jezera. Stari enterijer crkve je freskama oslikao Naum Andrić, neposredno nakon izmješta-

nja manastira 1964. godine. U manastirskoj porti je 2000. godine sagrađena kopija lovćenske kapele. Terenskim obilaskom stručnog tima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, 12. janua-

ra ove godine, konstatovani su nelegalno izvedeni radovi na manastirskom kompleksu u odnosu na izvještaj komisije za utvrđivanje stanja nepokretne kulturne baštine Crne Gore iz 2004. godine, kao i

ostalu dokumentaciju UZKD. - Duž istočnog i južnog obodnog zida porte u toku je izgradnja objekta, većih horizontalnih i vertikalnih gabarita. Istočni zid sa prvobitnom kapijom kroz koju se ulazilo u portu je porušen u dužini objekta koji se gradi. Ispred ulaza u manastirsku portu, kao i u njoj, kubicirana je veća količina građevinskog materijala (kameni blokovi, opeka, crijep, pijesak...) – navodi se u izvještaju sa terenskog obilaska stručnog tima UZKD. U izvještaju je konstatovano i da je na južnoj strani crkvene porte pozicioniran prizemni objekat crkvenog doma, a nedaleko od njega spratni objekat za stanovanje sveštenstva. - U jugozapadnom dijelu porte, između crkve i prizemnog objekta crkvenog doma, izgrađeno je gumno većih dimenzija sa dekorativnim elementom u centralnom dijelu. U sjeverozapadnom dijelu porte, izgrađen je prizemni objekat – suvenirnica – navodi se u izvještaju.

Analizom dokumentacije UZKD, stručni tim je konstatovao da se vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra nije obraćao ranijem Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Crne Gore i današnjoj Upravi za zaštitu kulturnih dobara za izdavanje konzervatorskih uslova, a što je bio u obavezi propisanoj zakonom.

- Gore navedeni radovi mogu se okarakterisati kao degradacija, jer su umanjene kulturne vrijednosti kulturnog dobra: autentičnost, integritet, osobenost, arhitektonska, kulturno-istorijska vrijednost starosti dobra. Utvrđenim mjerama zaštite spriječiće se uništenje kulturnog dobra, odnosno njegovih kulturnih vrijednosti –navodi se u izvještaju stručnog tima.

Sa jedne od proba

Izgradnja novog objekta na samom ulazu u manastirsku portu

januara svjedočio novoj isporuci građevinskog materijala

Car Konstantin, carica Jelena i Stefan Nemanja među novim likovima

Građevinski materijal kraj manastirske crkve i kopije lovćenske kapele

živopisana, a prvi skoro završen

ne ljubite freske, boja je svježa, pa se otire. Hvala.“

Festival „Forte piano“ 23. i 24. februara na dvije lokacije u Podgorici

Čuće se djela oko 30 kompozitora sa Balkana

PODGORICA – „Novi zvuci Balkana“ moto je devetog festivala savremene klavirske muzike „Forte piano“ koji će biti održan 23. i 24. februara u organizaciji KIC-a „Budo Tomović“. U okviru večernjih programa predstaviće se renomirani pijanisti različitih generacija među kojima su Nada Kolundžija iz Beograda, Bartolomej Stanković iz Sarajeva, Amir Džaković iz Skadra i Dunja Ivanova iz Skoplja.

NOVI SUSRETI

Pored večernjih koncerata, na festivalu „Forte piano“ biće i matine programi u okviru kojih će biti priređeni autorski koncerti mladih kompozitora Ane Pandevske iz Skoplja i Marka Kovača iz Beograda, kao i predavanje o bosanskohercegovačkoj klavirskoj muzici.

Stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara 12. januara zatekao je i kompletno živopisanu unutrašnjost crkve posvećene Rođenju Bogorodice. Radovi su, kako je utvrđeno, izvedeni bez saglasnosti Uprave.

- Crkva je nedavno dobila novi živopis. Zidovi su oslikani silikatnim materijalima koji su imitacija freskoživopisa.

Od živopisa koji je radio Naum Andrić 1964. godine

sačuvane su samo predstave Vavedenja, Uspenja, predstave proroka i jevanđelista. Oslikani sokl je nedavno zamijenjen mermernim što je atipično za sakralne objekte ovog tipa. Na mermernim pločama sokla postavljen je veći broj radijatora – navodi se u izvještaju Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na jednom od zidova crkve monasi su postavili i obavještenje za vjernike: „Molimo,

Inače, u istorijskim izvorima nema tačnog datuma kada je sagrađen Manastir Kosijerevo. U elaboratu o revalorizaciji ovog kulturnog dobra, koji je sačinio stručni tim UZKD, pominju se narodna predanja prema kojima se za ktitora Manastira vezuje više lica. Po određenim izvorima je to car Konstantin, koji se, putujući iz Rima za Carigrad, zatekao na području rijeke Trebišnjice, po drugim izvorima Stefan Dečanski, dok treći izvori tvrde da je car Dušan. U nekim izvorima pominje se i kralj Milutin Nemanjić. Da je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i te kako stalo do narodnih predanja vidi se i po novim freskama, budući da su kao likovi uvedeni i rodonačelnici srpskih dinastija, poput Stefana Nemanje, zatim car Konstantin i carica Jelena, te pravoslavni sveci - Serafim Sarovski, Jovan Šangajski, Jovan Osogovski

RJEŠENJE

Povodom najnovijih građevinskih intervencija, Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je 25. januara Rješenje o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje Manastira Kosijerevo. U cilju očuvanja kulturnih vrijednosti, Rješenjem je naloženo preduzimanje neophodnih mjera zaštite. - Hitno obustaviti radove na objektu koji je u izgradnji. Vratiti u prvobitno stanje ogradni zid porte sa ulaznom kapijom. Ukloniti objekat – kopiju lovćenske kapele, objekat suvenirnice na sjeverozapadnoj strani, kao i gumno novijeg da-

tuma. Ukloniti radijatore i mermerni sokl – navodi se u Rješenju koje je donijela Uprava. Vlasnik/držalac kulturnog dobra dužan je da ove mjere sprovede u roku od dvije godine od dana prijema Rješenja, a na osnovu konzervatorskih uslova i odobrenog konzervatorskog projekta od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Međutim, pretragom katastra nemoguće je utvrditi na koga se vodi manastirska parcela i objekti jer, po svemu sudeći, nema upisa niti lista nepokretnosti. U elaboratu o revalorizaciji kulturnog dobra Manastira Kosijerevo, iz 2014. godine, takođe se ne

navodi broj lista nepokretnosti, ali je upisan podatak da je vlasnik država Crna Gora, a držalac Mitropolija crnogorsko-primorska. Stručna komisija u elaboratu ne navodi na osnovu čega je donijela taj zaključak. Manastir Kosijerevo se, međutim, na sajtu eparhija.me vodi kao crkveno dobro pod upravom Eparhije budimljansko-nikšićke.

Do zaključenja ovog broja Pobjede, Uprava za inspekcijske poslove nije odgovorila na novinarska pitanja o postupanju inspektorke za kulturna dobra, vezano za nove radove u manastirskom kompleksu. J. NIKITOVIĆ

- Zahvaljujući umjetnicima, upoznaćemo se sa muzikom kompozitora iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Grčke i Bugarske. Dodatna predavanja pijanista i razgovori s autorima otvaraju mogućnost za nove susrete i širi pogled na balkansku klavirsku muziku našeg vremena – navodi se u saopštenju organizatora.

Značajno mjesto na festivalu zauzima otvoreni podijum učenika i studenata koji motiviše pedagošku aktivnost nastavnika i profesora u pravcu upoznavanja i izvođenja savremene klavirske muzike. Tako će na festivalu nastupiti učenici muzičkih škola „Vasa Pavić“ u Podgorici i „Petar II Petrović Njegoš“ u Baru, kao i studenti Muzičke akademije na Cetinju. Na festivalu će biti izvedena klavirska djela tridesetak renomiranih, kao i mladih kompozitora sa Balkana među kojima su Zoran Hristić, Milan Mihajlović, Dušan Bogdanović, Aleksandra Vrebalov, Jasna Veličković, Miloš Raičković, Anja Gnjatović, Dejan Despić , Samir Fejzić, Vojislav Ivanović, David Mastikosa, Faruk Mehić, Valentima Dutina , Milan Prebanda, Vojin Komadina, Senad Gačević, Sanja Drakulić, Pančo Vladigerov, Tomislav Zografski, Rafet Rudi, Jozef Pjerti i drugi.

PROGRAM

Prvog dana festivala, u četvrtak, 23. februara, pijanista i profesor Bartolomej Stanković održaće predavanje na temu „Bosansko-hercegovačka klavirska muzika“, u koncertnoj sali UŠMB „Vasa Pavić“ u 11 sati, nakon čega će usli-

jediti autorski koncert mlade i afirmisane makedonske kompozitorke Ane Pandevske u KIC-u „Budo Tomović“ u 13.30 sati. Koncertu će prethoditi razgovor s autorkom koji će voditi Marija Mitrović, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u 13 sati. Njena djela izvešće pijanistkinja Dunja Ivanova, kao i odabrani učenici muzičkih škola iz Podgorice i Bara i studenti Muzičke akademije sa Cetinja.

U večernjem dijelu festivala nastupiće proslavljena beogradska pijanistkinja Nada Kolundžija, čuvena interpretatorka i promoterka savremene muzike.

Drugog festivalskog dana u KIC-u „Budo Tomović“ nastupiće učenici UŠMB „Vasa Pavić“ koji će izvesti djelo „Vinjete, op. 43 akademika“

Dejana Despića, nakon čega će mladi kompozitor Marko Kovač prirediti svoj autorski polučasovni koncert.

U večernjem programu predstaviće se pijanista Bartolomej Stanković sa programom „Balkan Madness“ koji čini izbor kompozicija autora iz BiH, a festival će zatvoriti Amir Džaković programom „Klavirski pejzaži Balkana“ u okviru kojeg je uvrstio po jednog kompozitora iz skoro svih balkanskih zemalja. D. E.

Zastupljeni radovi jedanaest književnika

PODGORICA – Antologija kratke proze albanskih pisaca Crne Gore, pod naslovom „Svi naši“, objavljena je u izdanju Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Urednici Antologije su akademik Zuvdija Hodžić i publicista Ismet Kalaba. Recenzije potpisuju dr Hadži Šabani i dr Draško Došljak. Riječ je o dvojezičnom izdanju na albanskom i crnogorskom jeziku u kojem su zastupljeni radovi jedanaest prozaista: Redžepa Ćosje, Hajra Ulćina-

kua, Zuvdije Hodžića Beriše, Aslana Biše, Ibrahima Berjašija, Frana Camaja, Mehmeta Kraje, Muzafera Čaušija, Jaha Kolarija, Antona Gojčaja i Marka Paškua Lucđonaja Radi se o pionirskom izdavačkom poduhvatu. - Koliko je poznato, prvi put u Crnoj Gori i regionu se pojavljuje antologijski izbor kratke proze albanskih pisaca Crne Gore dvojezično, odnosno, čitaocima koji se ne služe albanskim jezikom pružena je prilika da na crnogorskom jeziku čitaju djela autora zastupljenih u Antologi-

ji. Pored prvenstvenog književnog i umjetničkog nivoa, kriterijum selektovanja književnika zastupljenih u Antologiji vezan je za mjesto rođenja, odnosno, za određenje da pisci potiču sa prostora Crne Gore – saopštili su iz CEKUM-a.

Antologija sadrži kratke biografije sa fotografijama autora. - Luksuzno opremljena, bogatog estetskog sadržaja, Antologija predstavlja još jedan od kapitalnih projekata Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore – istakli su iz CEKUM-a. R. K.

Na mermernim pločama sokla postavljen je veći broj radijatora

likovima na freskama

Ne ljubite freske, boja je svježa pa se otire

Učenici muzičkih škola nakon nastupa prošle godine na Forte pianu

Objavljena Antologija kratke proze albanskih pisaca Crne Gore

Hronika Podgorice

Stanovnici Drača osuđuju vandalizam nepoznatih počinilaca u Ulici Đečevića

Stanovnici Drača, čije porodice generacijama žive u ovom naselju, najoštrije osuđuju neprimjereni čin od prije tri dana kada su na zidu kuće u Ulici Đečevića osvanuli crvenim sprejom ispisani grafiti – tri krsta sa četiri ocila (dva na fasadi, a jedan preko table sa nazivom ulice) i natpis ,,Srbija“.

Ističu da su iznenađeni jer je Drač, kao jezgro iz koga se razvila današnja moderna Podgorica, vazda važio za mjesto gdje su ljudi uvijek jedni druge poštovali i uvažavali, bez obzira na to ko je koje vjere ili nacije. Neki od njih smatraju da je ovo djelo nekoga ko nije iz ovog kvarta i poručuju da nadležne institucije treba da ga pronađu i sankcionišu.

SUŽIVOT

Jedan od starijih Dračana Vero Orahovac, koji je prije sedamdesetak godina rođen u Ulici Šarkića u ovom naselju, izjavio je za Pobjedu da je ovaj dio grada uvijek bio dobar primjer suživota ljudi različitih vjera. - Nikad nijesmo gledali ko je koje vjere, nego smo se vazda lijepo družili. Uostalom, otkud nekome sloboda da piše bilo što na tuđoj kući?! Treba pronaći i sankcionisati onoga ko je ovo uradio, da se ne bi ponavljalo, a mi ćemo nastaviti da živimo kao do sada, s puno međusobnog razumijevanja i poštovanja – kazao je Orahovac.

I jedan od mlađih članova porodice Đečević koji nije htio da mu se objavljuje ime, a živi u ovoj ulici, osudio je ovaj čin. Navodeći da njegovi preci generacijama žive na ovom mjestu koje, zajedno sa Starom varoši čini srce Podgorice, naglasio je da je od svojih uvijek slušao da je Drač bio primjer korektnih komšijskih odnosa.

Ovo nije u dračkom i staropodgoričkom duhu

Odarstao sam i vaspitavan tako da se nikad ne pridaje mnogo pažnje tome ko je koje vjere, nego kakav je čovjek… Ne vjerujem da je ovo počinio neko odavde, nego da je to djelo nekoga sa strane. Nadležne institucije bi te pojedince trebalo da otkriju i adekvatno sankcionišu – poručio je jedan od članova porodice Đečević

- Odarstao sam i vaspitavan sam u tom prepoznatljivom staropodgoričkom duhu, gde se nikad nije pridavalo mnogo tome ko je koje vjere, nego ko je kakav čovjek. I danas se lijepo družimo, odlazimo jedni kod drugih na slave i veselja, poštujemo jedni drugi, prihvatamo različitosti. Znam da 99 odsto Dračana razmišlja na ovaj način. Siguran sam da i većinski dio Podgorice tako razmišlja, ali, nažalost, svuda ima pojedinaca koji na ovako neprimjeren način pokušavaju da naruše naše dobre komšijske i prijateljske od-

Ekipe Agencije

Direktor Agencije za stanovanje Glavnog grada Vladimir Tomović izjavio je za Pobjedu da su njihove ekipe juče ujutro izašle na teren, čim su iz medija saznale za ovaj neprimjereni čin.

Foto-zum

- Vlasnik kuće na kojoj je ispisan grafit zahtijevao je samo da grafit bude prefarban u tonu u kojem je fasada kuće. Boju smo već poručili i prefarbaćemo fasadu čim ona bude dostavljena – kazao je Tomović.

Zimsko uređenje

jula. H. P.

nose. Ne vjerujem da je ovo počinio neko odavde nego da je to djelo nekoga sa strane. Nadležne institucije bi te pojedince trebalo da otkriju i adekvatno sankcionišu – kazao je član ove staropodgoričke muslimanske porodice i pozdravio ažurnost Agencije za stanovanje čije su ekipe odmah izašle na teren, kako bi ukonile neprimjerene grafite.

SANKCIJA

Prekoputa mjesta na kojem su ispisani grafiti, na početku Ulice Đečevića (ranije Ulica

Radnici Agencije za stanovanje uklonili su tablu sa nazivom ulice preko koje je bio ispisan krst sa četiri ocila i, kako je kazao Tomović, na istom mjestu će biti postavljena nova. Direktor Agencije za stanovanje kazao je da njihove ekipe gotovo svakodnevno moraju intervenisati na uklanjanju grafita različitih sadržaja širom grada.

Omera Abdovića), nekada se nalazila Hadrovića džamija. Prije petnaestak dana tu je počela izgradnja nove džamije, savremenog arhitektonskog izgleda, koja treba biti završena do kraja naredne godine. Jedan od inicijatora obnove Hadrovića džamije Džemo Redžematović, glavni imam za Podgoricu i Nikšić i rukovodilac u ovom projektu, iskazao je tada zahvalnost nadležnim institucijama koje su prepoznale potrebu muslimana ovog dijela Podgorice za izgradnjom džamije, svim pojedincima koji su doprinijeli da se krene u obnovu džamije, kao i stanovnicima Drača koji su to prihvatili otvorenog srca. U izjavi za Pobjedu nije skrivao zadovoljstvo ni zbog dobrog odnosa stanovnika Drača. - Imam samo riječi hvale za odnos komšija, koji su bez ikakvih problema prihvatile da se krene u realizaciju ovog projekta. Zahvaljujem svim komšijama koje su prihvatile ostvarivanje pravde, jer je ova džamija porušena 1956. go -

Gegaj: Crnu Goru

žele da vrate u devedesete godine

Član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista

Nikola Gegaj naglasio je da je za svaku osudu ,,djelo onih koji su pisali nacionalšovinističke grafite na tabli Ulice Ðečevića i na više fasada u toj ulici“.

-Autori i njihovi nalogodavci, sa takvim agresivnim radnjama, u dijelu Podgorice gdje je većina stanovnika muslimanske vjeroispovijesti, žele da Crnu Goru vrate u devedesete godine - poručio je Gegaj.

On je najoštrije osudio i ,,nacionalističko divljanje na Sastavcima“.

Gegaj smatra da je taj skup ,,veliko poniženje i otvoren napad na Crnu Goru, njen multietničli sklad i toleranciju“.

-Surova istina je to što pitanje Kosova decenijama određuje unutrašnju i spoljnu politiku Srbije, a i opštu atmosferu u toj zemlji. Dobro bi bilo da Srbija ovoga puta, umjesto iluzije da će povratiti nešto što je izgubljeno u ratu, koji je sama izazvala 1999. godine, izabere to što odlikuje jednu savremenu državu, dakle mir, demokratiju i ekonomski prosperitet - naveo je Gegaj u objavi na Fejsbuku. R.U.-I.

dine, u mirodovsko vrijeme, i sada je, hvala Bogu, obnavljamo – kazao je glavni imam za Podgoricu i Nikšić, uz napo -

Završeno uređenje parka u Ulici španskih boraca, danas otvaranje

Konik

Nakon što su ekipe privrednih društava Zelenilo, Komunalne usluge i Agencije za stanovanje završile uređenje prostora u Ulici španskih boraca na Koniku, danas će u 12 sati biti otvoren još jedan zeleni kutak za igru najmlađih i odmor starijih. Osim ranije postojećeg biljnog fonda, posađeno je oko 200 novih odraslih sadnica drveća, formirane su šetne staze i platoi, ugrađeni su ivičnjaci i nasuta rizla, postavljena je nova parkovska rasvjeta i ograda oko tog prostora. H. P.

menu da je Drač tradicionalno prepoznat po dobrim međuvjerskim odnosima i suživotu tri vjere. I. MITROVIĆ

Sunčane zimske dane ekipe Zelenila koriste da biljni fond u parkovima i na drugim zelenim površinama pripreme za novi vegetacioni ciklus. Juče su privodili kraju radove u Njegoševom parku, Tološkoj šumi i duž Ulice 4.

Najmlađi Koničani već su isprobali novi prostor za igru

Mjesto sa kojega je uklonjena prefarbana tabla

za stanovanje prekrečiće fasadu i zamijeniti tablu

dobija još jedno mjesto za igru i odmor

Osmina finala Lige šampiona: Milan dočekuje Totenhem, PSŽ s Bajernom

Fudbalska galaksija u Parizu, Pioli čeka Kontea na ,,San Siru“

PODGORICA - Okršaji Pari Sen Žermena i Bajerna iz Minhena učestali su u novijoj istoriji Lige šampiona, pa će im večerašnji (21 h) u osmini finala Lige šampiona biti šesti od 2017. godine.

Dva su pripala Parižanima, a tri Bavarcima, koji u boljem raspoloženju dočekuju fudbalski blokbaster na ,,Parku prinčeva“. Bajern je prvi u njemačkoj Bundesligi, prvi je i PSŽ u francuskoj La Ligi, ali je vezao dva poraza na domaćoj sceni (Kup i prvenstvo), a ima ih ukupno četiri u 2023. godini.

- Ima utakmica u kojima ne možeš sve. Kritike su legitimne. Vjerujem u sebe i ekipu. Spremili smo se za ovo. Znamo da neće biti lako, ali imamo sjajnu ekipu i vjerujem da ćemo odigrati odlično – rekao je Nejmar

Sjajni Brazilac u prošlom meču nije imao pomoć Kilijana Mbapea , Lionela Mesija i Marka Veratija. Sva trojica će, međutim, večeras biti u timu.

- Između svih nas postoji veliko poštovanje. Ponekad se ne slažemo, ali uvijek razgovaramo jedni s drugima kako bismo poboljšali ono što se može – kazao je Nejmar.

PSŽ je jedina ekipa iz osmine finala koja ove sezone u LŠ nije sačuvala mrežu ni na jednom meču, ali samo jednom u posljednja 32 duela na svom terenu u elitnom takmičenju nije dala pogodak.

Zanimljivo, bilo je to protiv Bajerna 13. aprila 2021. (0:1).

- Svaka utakmica ima svoju priču. Volim da igram ovakve utakmice, protiv velikih igrača, velikih klubova. Upravo u tim trenucima veliki igrači najviše blistaju. Neće biti lako jer Bajern ima mnogo kvalitetnih igrača. Naš najveći cilj je trofej Lige šampiona, a ona je kao Svjetsko prvenstvo - ko napravi najmanje grešaka, taj ide dalje. Imamo poteškoća, ali i mnogo kvaliteta. Znamo koliko možemo – poručio je Nejmar.

SANE: ZNAMO NAŠU

SNAGU

Bajern je do osmine finala došao kao jedini tim s maksimalnim učinkom u grupnoj rundi, ali na žrijebu nije nagrađen za savršen učinak.

- Biće fascinantno igrati protiv Pari Sen Žermena jer su tim sa sjajnim igračima. Radujemo se, a ja sam uvijek optimista. Znamo našu snagu i želimo da je pokažemo – naveo je Liroj Sane

- PSŽ ima izvanredne igrače. Sjećam se kad sam bio mlađi i nijesam mogao da vjerujem da odjednom igram protiv igrača takvog kalibra. Prije sam ih viđao samo na Plejstejšenu ili na TV-u, a onda odjednom stojiš pored njih na terenu. Na početku karijere ležao sam u krevetu nakon ovakvih utakmica i još bio pomalo ,,ošamućen“ onim što se upravo dogodilo. Sada znam - morate se fokusirati na svoju igru i jednostavno uživati u njoj. Znamo što nam je činiti – kazao je Sane.

- Eliminisali su nas prije dvije godine u četvrtfinalu, ali to je iza nas. Koncentrisani smo samo na ono što nas čeka i želimo da obezbijedimo dobru poziciju pred revanš.

KO JE U KRIZI?

Milan je u petak prekinuo seriju od sedam utakmica bez pobjede u svim takmičenjima i možda najavio uspon forme.

Da li je minimalan trijumf nad Torinom (1:0) zaista pokazatelj da šampion Italije može makar da se približi formi iz prošle sezone ili je kriza ipak preduboka – trebalo bi da pokaže večerašnji duel s Totenhemom.

Tim Stefana Piolija dobio je rivala po mjeri i šansu za ,,osvetu“ koja se čeka 12 godina. Posljednji put Milan i Totenhem igrali su u Ligi šampiona u sezoni 2010/11, takođe u osmini finala, a dvomeč je odlučio jedan pogodak – Pitera Krauča u 80. minutu na ,,San Siru“, 15. februara 2011. U revanšu je bilo 0:0.

- Da bismo pobijedili, moraćemo da odigramo na visokom nivou, tehnički i fizički. Pripremili smo se za ovo. Protiv Torina smo igrali dobro nakon gola, ali protiv protivnika višeg nivoa moraćemo biti još pažljivi i igrati s većim intenzitetom – kazao je Pioli.

Piolija čeka italijanski okršaj trenera jer na klupi Totenhema sjedi Antonio Konte. Do sada su se susreli 11 puta, aktuelni trener Milana ima samo jednu pobjedu, uz sedam poraza.

- Konte je sjajan trener koji dobro priprema utakmice i vodi računa o detaljima. Totenham je ekipa tempa, intenziteta, fizički snažna i tehnički kvalitetna, sa preciznim zadacima. Čeka nas veoma teška utakmica, ali to je neizbježno u osmini finala Lige šampiona. Anto-

Fudbaleri Jezera na proljećnoj premijeri gostuju Sutjesci

Raspored

nio je jedan od rijetkih trenera koji me nazvao da mi čestita nakon osvajanja Skudeta, to je nešto što stvarno cijenim – naveo je Pioli, kojem bi ovaj dvomeč mogao da odredi sudbinu na klupi ,,rosonera“.

- Ovo mi je najvažniji meč u karijeri – priznao je strateg Milana.

Pioli je saopštio da Ismael Benaser nije spreman za prvi meč osmine finala LŠ, kao ni odranije povrijeđeni Seržinjo Dest, Alesandro Florenci, Fikajo Tomori... dok je Totenhema juče stigla vijest da se Rodrigo Bentankur neće vraćati na teren do kraja sezone jer ga čeka operacija prednjeg ukrštenog ligamenta lijevog koljena. Bio je to još jedan udarac za ,,pijevce“ poslije subotnjeg debakla na gostovanju Lesteru (4:1).

- Bilo je veoma teško biti daleko od ekipe jer svi imamo osjećaj odgovornosti. Još se nijesam oporavio 100 odsto, ali važno je da budem uz igrače. Nemamo baš sreće – kazao je Konte, koji je bio podvrgnut operaciji žučne kese.

- Teško će nam biti bez Bentankura, alternativa su mu igrači od 20 i 22 godine, i moramo im pomoći. Ako ciljate nešto veliko, morate imati stabilnost. Ovakva takmičenja ne dozvoljavaju uspone i padove. Milan ima dobar tim, dobrog trenera i potreban je veliki napor da prođemo u četvrtfinale – naglasio je Konte. N. KOSTIĆ

Dedić: Jači smo

nego jesenas

PODGORICA - Jezero je savladalo Kom u posljednjoj prijateljskoj utakmici pred početak proljećne polusezone. Duel na Zlatici završen je 1:0, a jedini gol za Plavljane postigao je Balša Tošković

Izabranici Rada Petrovića vratili su se sa Primorja, a u Podgorici će trenirati do meča sa Sutjeskom, u subotu kraj Bistrice.

- Pripreme su protekle na zadovoljavajućem nivou. Imali smo odlične uslove u hotelu ,,Splendid“, dobre treninge i dovoljan broj provjera. Nije bilo povreda, osim što je Bošnjak pauzirao sedam dana. Izgubili smo od Budućnosti, dok smo ostale rivale dobili. Posljednji test protiv Koma je pokazao da spremni dočekujemo drugi dio šampionata –rekao je štoper Radoš Dedić U finišu prelaznog roka, klub je angažovao dobro poznatog Japanca – Kohei Kata i dojučarašnjeg ofanzivca Iskre –Ivana Markovića

- Obojica će biti pojačanja za našu ekipu. Marković nam se priključio, dok se dolazak Kata očekuje za dan/dva. Trebaće im malo vremena da se uklope, ali obojica imaju kvalitet i pomoći će ekipi da ostvari cilj. Nadomjestili smo odlazak Adžovića i čini mi se da imamo jači tim nego jesenas – isti-

če iskusni defanzivac. Jezero na proljećnoj premijeri gostuje kandidatu za titulu. Malo je falilo da Dedić nedavno obuče upravo dres Sutjeske.

- Bilo je kontakta, pričali smo, ali nije došlo to transfera. Ostao sam u Jezeru i uradiću sve da izborimo opstanak bez baraža – ističe Dedić, koji nastavlja:

- Protivnik je najteži. Riječ je o timu koji ide na titulu. Poznajemo sve igrače Sutjeske, osim momka koji je angažovan kao pojačanje u zadnjoj liniji. Nikšićani su favoriti, ali već smo pokazali da možemo da ih iznenadimo. Ne samo njih, nego i ostale ekipe iz vrha. Biće teško, ali želimo odmah na startu da popravimo bodovni saldo.

Plavljani su jesenas bili iznenađenje prvoligaškog karavana, dugo su držali priključak za vodećima, ali u finišu su skliznuli na sedmu poziciju, sa dva boda prednosti u odnosu na rizičnu zonu.

- Igrali smo dobro, imali rezultate, ali kada su nas stigle povrede i kartoni – koštao nas je skraćeni roster. Pomjerili smo i neka sopstvena očekivanja, ali treba biti realan. Znamo da nam predstoji borba za opstanak, ali vjerujem da smo kadri da se održimo iznad zone koja vodi u doigravanje – zaključio je Dedić. D. K.

Hanoj osvojio trofej i prvi na tabeli

PODGORICA - Nikšićanin Božidar Bandović osvojio je Superkup Vijetnama u debitantskom meču kao trener Hanoja, a dobro je krenulo i u prvenstvu.

Ekipa crnogorskog stručnjaka lider je na tabeli nakon današnje pobjede u gostima protiv Hong Lin H Tina – 3:2. Domaćin je poveo u 11. minutu pogot-

kom senegalskog internacionalca Abdulaja Dialoa, ali je Bandovićev tim preokrenuo do poluvremena na 2:1.

U sastavu Hanoja bila su tri Brazilca, ali su trijumf ovoga puta režirali domaći igrači – do odlaska na odmor precizni su bili Ngujen Van Gaje i Do Hung Dung, dok je početkom nastavka tačku na meč stavio Du Daj Man, egzekucijom u 50. minutu.

Protivnik je šest minuta kasnije uspio da ublaži poraz drugim gol Dialoa, ali nije imao snage da uradi nešto više. Bandovićev Hanoj je nakon tri kola sakupio sedam bodova, uz gol razliku 6:3. Ekipa našeg kormilara narednu utakmicu igra 17. februara pred svojim navijačima, a rival u derbiju biće drugoplasirani Tan Hoa koji ima isti učinak – dvije pobjede i remi. D. K.

Verati, Nejmar i Hakimi na treningu PSŽ-a

Crnogorski fudbalski trener Božidar Bandović dobro počeo sezonu u Vijetnamu

Od danas do četvrtka u ,,Bemaks areni“ se igra novi format Kupa Crne Gore za košarkaše

Budućnost izazov za druge, ali i sebe

PODGORICA – Uoči današnjeg starta turnira Kupa Crne Gore u ,,Bemaks areni“, koji se ove godine igra po novom sistemu, sa osam timova, samo je jedna stvar sigurna – neće se ponoviti najčešće finale u nezavisnoj državi između Budućnost Volija i Mornara Barsko zlato (u prethodne tri sezone su odlučivali o trofeju, sedam puta ukupno). Ne zato što je već drugu uzastopnu sezonu SC Derbi drugi crnogorski tim po snazi u ABA ligi, iza Budućnosti, već iz razloga što su Budućnost i Mornar u istoj polovini kostura, pa se mogu sresti već u polufinalu.

Voljom žrijeba, u istoj polovini kostura su, međutim, i SC Derbi i trenutno najbolji crnogorski tim u ABA2 ligi ekipa Sutjeske, pa se dvije od ove četiri ekipe ne mogu sresti u finalu.

Druga polovina kostura, voljom žrijeba, je neuporedivo lakša i manje kvalitetna, jer su u njoj Podgorica, Dečić, Milenijum i Pljevlja.

Shodno propozicijama za ovo takmičenje, naime, Kup se ove godine igra u tri dana, uz učešće osam timova, i to sva tri člana ABA lige (Budućnost, SC Derbi, Mornar), te četiri najboljeplasirane ekipe u Prvoj A ligi Crne Gore (Sutjeska, Podgorica, Dečić, Milenijum), ne računajući abaligaše, i prvoplasiran tim u Prvoj B ligi (Pljevlja) zaključno sa 31. decembrom.

ROSTER PROBLEM

ZA

,,PLAVE“

Kup Crne Gore se igra samo dva dana nakon što su Budućnost i SC Derbi igrali svoje mečeve u ABA ligi, i tri nakon meča Mornara u regionalnom takmičenju. Sutjeska, Podgorica, Dečić, Milenijum i Pljevlja su proteklog vikenda igrali utakmice domaćeg prvenstva. Umor je, međutim, manji problem za naše najbolje timove uodnosu na propozicije takmičenja, po kojima klubovi za ovo takmičenje mogu da izaberu samo po četiri stranca. I to za čitavo trajanje turnira, bez mogućnosti promjene igrača!

Ulaznice za završni turnir Kupa su u prodaji od juče, a cijena dnevne karte (utorak i srijeda po četiri meča, četvrtak dva finala) je dva eura. Ulaznice se danas i sjutra mogu kupiti u prostorijama Košarkaškog saveza (južna tribina stadiona pod Goricom), od 9 do 16 sati. Ulaznice za finale (u četvrtak) će se prodavati od 15 do 20 sati u ,,Bemaks areni“.

To je posebno teško za Budućnost iz prostog razloga što trener ,,plavih“ Vladimir Jovanović pred turnir Kupa i meč četvrtfinala sa Sutjeskom na raspolaganju ima samo četiri seniorska crnogorska igrača (Petar Popović, Igor Drobnjak, Aleksa Ilić, Suad Šehović), a treba da izabere četvoricu od desetorice stranaca (Tre Bel-Hejns, Emanuel Lekomt, Kameron Rejnolds, Edin Atić, Alfa Kaba, Aleksandar Lazić, Džej Džej O’Brajen, Marko Jagodić-Kuridža, Erik Grin, Kenan Kamenjaš). - Situacija je jako teška, Kup se igra dva dana nakon ABA lige, možda kreće prvi u Evropi i završava prvi, a igra se tri dana uzastopno. Biće pravi izazov, možda i veći nego sve ovo do sada. Pitanje je kako napraviti tim od četiri crnogorska igrača i četiri stranca, dakle

Budućnosti 15 trofeja, jednom slavila Sutjeska

U prethodnih 16 izdanja Kupa Crne Gore, Budućnost Voli je 15 puta osvajala trofej, a jedino finale je izgubila 2013. godine, kada je bolja bila Sutjeska. Od ovogodišnjih učesnika završnice Kupa, osim Budućnosti u finalu su igrali još samo Mornar – sedam puta i Sutjeska – četiri.

bez svih izmjena za petorku. Dopunićemo roster sa juniorima, ali neće igrati. Dakle, jako komplikovana situacija. Prvu informaciju koju sam imao je da možemo da mijenjamo četiri stranca od meča do meča, ali mi je naknadno rečeno da ne možemo. Nije lako da napravimo tim, a kako će sve to da izgleda ne znam, jer je prvi put. Imaćemo jedan trening do Kupa u sastavu sa kojim ćemo da igramo – rekao je Jovanović.

Trener Budućnosti je svjestan uloge favorita koja se, po automatizmu, pripisuje najtrofejnijem klubu, iako će, čini se, ovoga puta posao ,,plavima“ biti teži nego ikad. Poređenja radi, Budućnost je prošle sezone imala sedmoricu domaćih igrača, pa je uz četiri stranca imala znatno bolju situaciju. Izazov će biti sačuvati i zdravlje igrača koji trebaju da igraju tri meča u tri dana, pod uslovom da Budućnost stigne do finala.

-Ime kluba podr azumijeva osvajanje domaćih trofeja. Međutim, treba sačuvati i zdravlje igrača, s obzirom na to da nas tek čekaju finalne bitke u ABA ligi i Evrokupu, u kojem, bez obzira na izdanje u Parizu, mi i dalje imamo ambicije, bez obzira da li ćemo nokaut fazu da igramo

Raspored

će morati da izabere četvoricu od sedmorice stranaca koliko ih ima (Loren Džekson, Flečer Megi, Danilo Tasić, Mateo Drežnjak, Tomislav i Zvonimir Ivišić, Demir Dogan). Za podgorički tim je dobra stvar što, za razliku od Budućnosti, ima dovoljan broj domaćih igrača (Nikola Pavlićević, Danilo Ivanović, Zoran Vučeljić, Andrija Slavković, Emir Hadžibegović, Vasilije Baćović, Ilija Goranović…), pa neće imati problema da popuni roster od 12. - Možda smo sa te strane mi u prednosti, ali vidjećemo koliko će to da nam znači. U svakom slučaju, imamo svoje ambicije, pokušaćemo da dobijemo svaku utakmicu, a vidjećemo koliko ćemo u tome uspjeti – rekao je Žakelj. Mornar na Kup stiže nakon važne pobjede u ABA ligi protiv MZT-a. I trener Mihailo Pavićević će, takođe, morati da bira koja četvorica od osmorice stranaca (Gregor Glas, Džordan Goldvajer, Marko Pecarski, Kristijan

kući ili u gostima. Ponavljam, ime Budućnosti nosi tu ambiciju osvajanja domaćih trofeja, ali u ovom trenutku kao trener znam sa čim raspolažem i znam da će da bude vrlo teško. Međutim, mi ćemo da damo sve od sebe, to je sigurno –zaključio je Jovanović.

Sutjeska dočekuje Kup, možda, u najboljoj situaciji jer nema problema sa viškom stranaca, a neće moći da računa na dvojicu povrijeđenih, srpskog centra Miloša Koprivicu i krilnog centra iz Bosne i Hercegovine Arsenija Vučkovića. Trener Darko Vujačić, pored velikog broja domaćih igrača, odnedavno ima i dvojicu američkih bekova Džejkobija Rosa i Majkla Vendersa - Bez imperativa i pritiska idemo da odigramo što bolje, da pokušamo da pružimo dostojan otpor. Potrudićemo se da utakmica bude kvalitetna. Motiva neće nedostajati, momci će dati sve od sebe. Budućnost je naša najjača ekipa, favorit za osvajanje Kupa. Nama predstoji da budemo dostojan protivnik i da pružimo maksimum u ovom momentu – izjavio je trener Sutjeske Darko Vujačić, koji, kako je dodao, zbog povrede neće moći da računa i na Vladimira Tomaševića

Sutjeska u ABA 2 ligi zauzima četvrto mjesto (skor 7-3) i u trci je za plej-of, dok je prva u domaćem prvenstvu (11-2).

NOVI DUEL SC DERBIJA

I MORNARA

Derbi četvrtfinala igraju abaligaši SC Derbi i Mornar. ,,Studenti“ su dobili oba duela u ABA ligi (86:75 u Baru, 94:74 u Podgorici), ostaje da se vidi da li će i treći. I Andrej Žakelj

Džons , Antonio Vranković, Radovan Đoković, Petar Vujačić, Marko Kovačević) će biti prekobrojni za ovo takmičenje.

-Vjerujte da još ne znam u kom sastavu ćemo da nastupimo, to ću odlučiti pred turnir. A igraćemo, normalno, koliko budemo mogli, probaćemo da damo maksimum. Za koliko će to biti dovoljno, to ćemo da vidimo. Nama je, ipak, glavni cilj da pauzu u ABA ligi iskoristimo da se što bolje pripremimo za nastavak sezone – rekao je Pavićević.

PODGORICA FAVORIT DRUGE POLOVINE

U drugoj polovini žrijeba je favorit Podgorica, član ABA2 lige, gdje je sa skorom 6-4 u igri za plej-of.

- U dobroj smo formi i željno čekamo finalni turnir Kupa. Igramo u našoj dvorani, a to je, svakako, motiv više za nas.

U četvrtfinalu nas očekuje duel sa ekipom Dečića, od koje smo poraženi u prvenstvu. Vjerujem da uz pravi pristup i fokusiranost svih 40 minuta imamo velike šanse da otvorimo Kup na pravi način. Mislim da nas ove godine očekuje interesantan turnir, sa dosta kvalitetne košarke, a nadam se da ćemo pobjedom na startu uspjeti da uđemo u samu završnicu – rekao je Viktor Vujisić, krilni košarkaš Podgorice.

Na papiru, Milenijum Kodio je u četvrtfinalu favorit protiv Pljevalja, jedinog tima iz najnižeg ranga takmičenja, i sve osim pobjede ekipe koja igra Balkansku ligu i koju vodi Zoran Glomazić, bilo bi iznenađenje. S. JONČIĆ

Jelena ŠKEROVIĆ Selektorka

Alberto ANTUNJA Pomoćni trener

Vladan RADOVIĆ Pomoćni trener

Miroslav ŠKARA Pomoćni trener

Petar STOJOVIĆ Fizioterapeut

Košarkaši Budućnost Volija

Jelena DUBLJEVIĆ

Pozicija: Krilni centar

Sofija

Pozicija: Plejmejker

Marija LEKOVIĆ

Pozicija: Plejmejker

Centar

Centar

Dragana

Pozicija: Krilo/Krilni centar

VIZA SA PEČATOM MLADIH: Naše košarkašice nastavile kontinuitet uspjeha

Eurobasket ne može bez Crnogorki!

PODGORICA – Crnogorske košarkašice igraće na Evropskom prvenstvu, koje se održava od 15. do 25. juna u Sloveniji i Izraelu. Bez dileme – Eurobasket ne može bez Crnogorki!

Vijest ne zvuči posebno senzacionalno, jer su naše dame navikle javnost na uspjehe, što potvrđuje i činjenica da će sedmi put uzastopno biti na smotri najboljih selekcija Starog kontinenta. Ipak, ova viza za 39. smotru starog kontinenta čini se da je ipak posebna. Naša reprezentacija bila je u velikim kadrovskih problemima i u prošlom ciklusu, ali i sada. Međutim, iako bez naturalizovane Amerikanke, bez Jovane Pašić i Milice Jovanović, nikad mlađi tim u kojem je prvi put u istoriji nacionalnog tima bilo čak osam igračica iz crnogorske lige, koja je uvijek smatrana takmičenjem bez kvaliteta, uspio je da stigne do cilja.

- Zadovoljstvo je što smo uspjeli da ostvarimo cilj i nastavimo kontinuitet uspjeha

Ništa od Getling, stiže nova Amerikanka

Markiša Getling je u ovim kvalifikacijama igrala samo na poništenoj utakmici sa Rusijom i protiv Austrije, još u novembru 2021. godine. Od tada je nije bilo, a Jelena Škerović potvrdila je da više neće ni igrati za naš tim.

- Markiša je odlučila da završi karijeru poslije ove sezone. Pokušavali smo da je dovedemo. U prvom ciklusu je bila spriječena, sada nije bila u mogućnosti da dođe, ali raduje da smo sa domaćim igračicama ostvarile uspjeh –kazala je Škerović.

Od odlaska Ive Perovanović uporno se traži Amerikanka na poziciji ,,petice“. Tako će biti i sada.

- Naravno, moramo da tražimo rješenje na ,,petici“. Imamo mlade igračice Maju Bigović i Lanu Vukčević, koje su prvi put nastupale za reprezentaciju, potreban nam je još neko ispod koša. Imamo izbor, sad čekamo kako će to da se razvija što se tiče papirologije – dodala je Škerović.

koji ima ovaj nacionalni tim. Nije bilo lako, bilo je kadrovskih problema, imamo praktično jedan seniorski tim u Crnoj Gori, jako malo seniorskih igračica, malu bazu, ali pored svega toga ostvarili smo cilj, koji je zbog svega toga zaista

Žrijeb 8. marta

Plasman na 39. Eurobasket, pored domaćina Slovenije i Izraela, obezbijedili su još pobjednici grupa Belgija, Češka, Francuska, Grčka, Italija, Letonija, Crna Gora, Srbija, Španija i Turska, kao i četiri najbolje drugoplasirane selekcije – Njemačka, Velika Britanija, Mađarska i Slovačka.

podvig – kazala je selektorka

Crne Gore Jelena Škerović Crna Gora je pobjedom protiv Austrije osigurala vizu, a onda je protiv Danske u meču bez rezultatskog značaja pokazala nešto još važnije. Mladost, energiju, talenat i bez di-

FIBA je već objavila da će se žrijeb za prvenstvo Evrope održati 8. marta u Sloveniji.

leme poruku da ovaj tim ima budućnost. Od 10 igračica u rosteru ,,crvenih“ osam je bilo iz domaće lige, čak šest iz Budućnost Bemaksa, od kojih je

najstarija Dragana Živković 2001.godište. One su skrenule pažnju na sebe osvajanjem B prvenstva Evrope za igračice do 20 godina, igrama u podgoričkom klubu, ali su za mnoge bile igračice koje nijesu još za veliku scenu. Duel protiv Danske pokazao je nešto drugo. - Imali smo tu mogućnost da protiv Danske igraju mlađe igračice. Raduje prikazana igra tih djevojaka - rekla je selektorka. Najefikasnija je bila 19-godišnja Marija Leković sa 18 poena, jedan manje je dala njena tri godine starija saigračica iz Budućnost Bemaxa Dragana Živković, zapaženu rolu je imala i 20-godišnja Zorana Radonjić, koja je uz izvanrednu odbranu pokazala i šuterske sposobnosti, Ksenija Šćepanović je dala do znanja da je budućnost, dok su mladi cen-

tri Maja Bigović i Lana Vukčević igračice u kojima treba tražiti novu Ivu Perovanović. - Na njima ostaje reprezentacija. Te djevojke su iz Bara i Herceg Novog došle u Budućnost, koja ima najbolje uslove za rad, i to koriste. Neke su možda na ovoj utakmici dobile veću minutažu nego što je imaju u klubovima, veoma raduje kako su na to odgovorile i kakav su odnos imale. Nijesu se uplašile, igrale su slobodno i dokazale da od njih možemo da očekujemo nešto u budućnosti - podvukla je Škerović. Na taj način igračice koje su do sada bile određena pomoć energijom sada su definitivno igračice na kojima se gradi budućnost, a projekat Budućnost Bemaksa, koji je napravio bazu za reprezentaciju, definitivno je najbolji primjer ostalim klubovima… R. PEROVIĆ

ŽIVKOVIĆ

ŽIVALJEVIĆ

Božica MUJOVIĆ Pozicija: Plejmejker

Milena JAKŠIĆ Pozicija: Krilo

Bojana KOVAČEVIĆ Pozicija:

Maja BIGOVIĆ Pozicija: Centar

Lana VUKČEVIĆ Pozicija:

Jelena VUČETIĆ Pozicija: Plejmejker

Zorana RADONJIĆ Pozicija: Bek

Ksenija ŠĆEPANOVIĆ Pozicija: Krilni centar

Spektakularno finale u Grendejlu

Kanzas Siti osvojio Superboul

PODGORICA - Pedeset sedmo izdanje najspektakularnije sportske utakmice na svijetu pripalo je Kanzas Siti Čifsima koji su u finalu Superboula savladali Filadefliju – 38:35.

Tako su popularne „poglavice“ osvojile treći trofej „Vins Lombardi“ u klupskoj istoriji, ovoga puta u nezaboravnom ambijentu u Glendejlu. Duel je sam po sebi bio posebna priča. Iglsi su na poluvremenu vodili 10 razlike, djelovalo je da imaju nedostižnu prednost, budući da je Džejlen Hurts igrao vhunsku utakmicu. Ipak, Patrik Mahoms je po ko zna koji put pokazao svoj raskošan talenat i u drugom poluvremenu režirao preokret – za veliko slavlje Čifsa. Kvoterbek Kanzas Sitija je nakon osvojenog Superboula dobio nagradu - MVP finalne utakmice. Ranije je proglašen za najboljeg igrača sezone.

- Bilo je neuspjeha... Oni nam omogućuju da mnogo, mnogo više cijenim to što

sada stojim ovdje kao šampion - rekao je

27-godišnji Mahoms, koji je postao tek

13. kvoterbek u istoriji koji je osvojio dva ili više superboula. Na poluvremenu su Iglsi vodili sa 24:14, ali Čifsi nijesu odustajali.

- Ponosan sam, svi smo razgovarali na poluvremenu, izazvali smo jedni druge da budemo bolji. Neću da kažem da smo bili stegnuti u prvom poluvremenu, ali nijesmo igrali sa radošću sa kojom inače igramo – želio sam da momcima dam do znanja da smo radili toliko upravo za ovaj trenutak i da moramo da uživamo u njemu, a ne da budemo preplavljeni. Borili smo se do kraja. I uspjeli – kazao je Mahoms.

Mahoms je prebacio 182 jarda, ali i istrčao 44. Bacio je tri pasa za tačdaun. I nije mnogo mario za povredu zgloba.

- Zglob mi je bio dobro dok ga nijesam opet malo iskrenuo. Boljelo me je na poluvremenu, malo sam ga razdrmao, bandažirao i izašao na drugo poluvrijeme.

Nije bio dobar osjećaj, ali morao sam da ostavim sve na terenu. Kada je u pitanju ovakva utakmica i cilj, zanemariš bol –poručio je Mahoms.

Kvoterbek Filadelfija Iglsa Džejlen Hurts bio je nezaustavljiv, ali nije bilo dovoljno za pobjedu u finalu. Napravio je grešku u momentu kada je njegov tim možda mogao da prelomi meč.

- Došli smo da pobijedimo i ostali smo kratkih rukava. Znam da će me to motivisati. Bio sam i ranije u sličnim situacijama. To je lijepa stvar u vezi sa ovim, naći ću rješenje - izjavio je Hurts. On je imao tri istrčana tačdauna. Još je imao 304 prebačena jarda i jedan bačeni tačdaun, uz 70 istrčanih jardi, ali i fambl kada je njegov tim mogao da se odlijepi.

- Pokušavam da kontrolišem stvari koje mogu. Lopta je kod mene u svakom posjedu, želim da je zaštitim, ali ta moja greška nas je koštala. Sada anliziramo, gledamo šta smo mogli više i bolje, ali tako je, kako je - ističe 24-godišnji Hurts. D. K.

Crnogorska teniserka napredovala za jednu poziciju na WTA listi

Danka na 63. mjestu

PODGORICA - Danka Kovinić nalazi se na 63. mjestu WTA liste.

Crnogorska teniserka je u odnosu na prošlu sedmicu napredovala za jednu poziciju, a sada ima ukupno 905 bodova.

Ubjedljivo prvo mjesto drži Poljakinja Iga Švjontek sa 10.485 bodova. Najveći skok napravila je Anastasia Potapova, koja je popravila plasman za 13 mjesta, tako da je sada 31.igračica svije-

ta, dok je Irina Begu nazadovala čak 11 pozicija, pa je sada 38. na WTA listi.

Pored Švjontek u Top10 su Arina Sabalenka (Bjelorusija) 6.100, Ons Žabur (Tunis) 5.210, Džesika Pegula (SAD) 5.000, Karolin Garsija (Francuska) 4.795, Koko Gof (SAD) 3.992, Marija Sakari (Grčka) 3.616, Darija Kasatkina (Rusija) 3.425, Belinda Benčić (Švajcarska) 3.275 i Elena Ribakina (Kazahstan) 2.860. R.P.

Predsjednik MOK-a Tomas Bah se obratio sportistima Ukrajine Mi moramo da nastavimo i našu mirovnu misiju – da ujedinjujemo ljude

PODGORICA - Nakon što je čak 35 država zauzelo stav da se protive učešću Rusije i Bjelorusije na Olimpijskim igrama u Parizu, predsjednik MOK-a Tomas Bah riješio je da se, boraveći u Francuskoj, na Svjetskom prvenstvu u alpskom skijanju obrati

Ukrajini: - Istorija će pokazati ko je više uradio za svijet: oni koji po

kušavaju da održe veze i nastave dijalog, ili oni koji bi da izoluju, dijele... Naš zadatak je da ljude zbližavamo. Mi smo tu da da nađemo rješenje koje će ispuniti glavnu misiju sporta - da ujedinjuje, a ne da doprinosi konfrontacijama i njihovim eskalacijama - rekao je Tomas Bah, a prenosi ,,France24“. On se posebno obratio ukrajinskim sportistima:

- Mi već podržavamo preko 3.000 ukrajinskih sportista, sa željom da oni sastave veoma jak tim Ukrajine u Parizu. Svaki ukrajinski sportista može da bude uvjeren u solidarnost i ozbiljnost naših namjera. Ali mi, uz to, moramo da nastavljamo i našu mirovnu misiju, a to je da ujedinjujemo ljude - zaključio je predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta. R. A.

Đurđina Jauković obnovila povredu koja je dugo odvojila od terena, slijedi nova višemjesečna pauza

Opet pokidala prednje ukrštene ligamente

PODGORICA - Šest mjeseci nakon što se vratila na teren, poslije operacije prednjih ukrštenih ligamenata koljena, crnogorska rukometašica Đurđina Jauković suočava se s novom dugom pauzom. Naša reprezentativka obnovila je povredu i čeka je novi operativni zahvat.

Sjajna Nikšićanka povrijedila se u 27. minutu meča Bresta sa Šambreom u francuskoj ligi, kada je u pokušaju finte ,,stradalo“ isto koljeno koje je povrijedila u septembru 2021. godine.

Jauković će propustiti drugi dio sezone u domaćem takmičenju i Ligi šampiona. Zbog težine povrede neće je biti u sastavu Bresta ni za početak naredne sezone, a ako oporavak nakon operacije dobro protekne možda će imati šansu da nastupa na SP od 30. novembra do 17. decembra. Realno je, ipak, da pomogne nacionalnom timu u eventualnim kvalifikacijama za Olimpijske igre i u samom Parizu. Ovakve povrede traže strpljenje i temeljan oporavak. U najboljem slučaju pauza je sedam mjeseci… A. M.

Predsjednik Opštine Bar upriličio prijem za karatistu Nemanju Jovovića, bronzanog sa EP

Karatisti pravi reprezenti grada

PODGORICA - Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i sekretar Sekretarijata za sport i mlade Goran Simić upriličili su prijem za Nemanju Jovovića, crnogorskog karate reprezentativca i člana Karate kluba Bar, osvajača bronzane medalje na nedavno održanom Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore i njegovog trenera i selektora nacionalnog karate tima Almira Cecunjanina.

- Izuzetno smo ponosni na ovu medalju koja je oličenje vašeg kontinuiranog i posvećenog rada. Karate u Baru ima dugu tradiciju, a uspjesi poput ovog koje naši karatisti ostvaruju na međunarodnim takmičenjima pokazatelj su da zajedničkim djelovanjem idemo u pravcu popularizacije i dinamičnog razvoja ovog sporta - poručio je Raičević.

Prvi čovjek Bara je naglasio da će lokalna uprava nastaviti da podržava sve aktivnosti

ovog kolektiva koji broji više od 400 članova i koji je prepoznat kao pravi reprezent sportskog Bara.

Podsjetio je i na održavanje karate turnira „Trofej Bara“ koji se tradicionalno realizuje u okviru programa Dana opštine Bar, te na činjenicu da je lokalna uprava sa zadovoljstvom podržala prošlogodišnje Balkansko prvenstvo koje je u Baru okupilo više od hiljadu takmičara. Osvrćući se na značaj evropske medalje koju je Jovo-

vić donio u Karate klub Bar prvi put od njegovog osnivanja, Cecunjanin je iskazao zahvalnost Opštini na podršci karateu i sportu uopšte i rekao da je ta podrška jedan od preduslova uspjeha.

Mladi karatista Nemanja Jovović izrazio je svoje zadovoljstvo takmičenjem i volju da na predstojećim šampionatima da sve od sebe kako bi ostvario najbolje rezultate i predstavio svoj grad i državu na pravi način. R. P.

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 9.

Beogradska „Tribuna“: Hiljade domova pretvoreno je u pepeo

Prva briga srpskog režima u Crnoj Gori bila je da uništi pravni poredak i da ovu zemlju učini zemljom uništenja. Svaki srpski agent je organ svoje Vlade u Crnoj Gori i može samovoljno i bez ikakve odgovornosti činiti zločine. Bolje reći, ne samo da je slobodan, nego dobija nagradu od Vlade Beograda

su i iste novine od 5. septembra 1922. godine, u kojima se pominju čak i imena podivljalih srpskih oficira koji su izvršili tako strašne napade. Navešćemo i dva dokumenta o srpskim zvjerstvima u Crnoj Gori. Prepisujemo neke odlomke iz govora gospodina

Drugi beogradski list, pod nazivom „Tribuna“, u svoja četiri broja od 16, 19. i 20. septembra 1923. godine, objavio je nekoliko članaka, pod naslovom:

„Pet hiljada kuća u Crnoj Gori se pretvorilo u pepeo.”

Ali ovo nije ništa; Evo primjera u kojima će se vidjeti zločinački instinkt ugnjetača Crne Gore, instinkt koji generisanjem stradanja nevinih žrtava dolazi do zaista paklenih, gotovo danteističkih koncepcija, kao na primjer:

a) Za represiju nad Petrom Zvicerom, u mjestu Cuce, crnogorskom ustaniku srpska žandarmerija je januara 1924. zapalila njegovu kuću u pomenutom mjestu a njegovu majku i djecu žive spalila;

b) Srpski činovnici zabijaju eksere ili drvene kolce u nokte jadnih Crnogorki, da bi ih natjerali da priznaju gdje su im braća, muževi ili druga ustanička rodbina. Ova činjenica je prepoznata u „El Balkanu“, beogradskom listu, broj 240 od 4. septembra 1922. godine;

c) Nesrećnim Crnogorkama se stavljaju mačke ispod haljina koje šiju a nakon toga se bičuje zatvorena zvijer, dok ne izujeda i razdere meso mučenicama. Ovu činjenicu prepoznale

Mihaila Ivanovića, crnogorskog poslanika i bivšeg ministra, održanog u Skupštini Beograda 9. februara 1924. godine: „Prva briga novog (srpskog) režima u Crnoj Gori bila je da uništi pravni poredak i da ovu zemlju učini zemljom uništenja. Svaki srpski agent je organ svoje Vlade u Crnoj Gori i može samovoljno i bez ikakve odgovornosti činiti zločine. Bolje reći, ne samo da je slobodan, nego dobija nagradu od Vlade Beograda, za paljenje kuća, što je iskopao oči slobodnim ljudima, što je polomio ruke ženama i muškarcima, za bacanje djece na bajonete, za uništavanje starijih žena topovskom paljbom i mnoga druga zvjerstva koja ćemo kasnije navesti.“ Sada ćemo vidjeti šta kaže gospodin Radić , lider sedamdeset hrvatskih poslanika u Skupštini Beograda, u proglasu od 11. maja 1924, o srpskom režimu u Crnoj Gori:

„Mi Hrvati se borimo protiv beogradskog režima i srpske korupcije iz razloga što on svojim bezbožnim rukama ruši veličanstveni oltar crnogorske slobode i divljački progoni, mučeći ih na satanski način, našu braću Crnogorce. I da ovaj režim nije učinio ništa drugo nego tako sramno i divljački pogazio ponos, čast i slobodu Crne Gore i pretvorio tu zemlju u mjesto terora; za nas Hrvate bilo bi dovoljno da im to nikada ne oprostimo.“

Nedavno je sa španskog prevedena studija Jovana Čubranovića

„Najveći zločin u istoriji“, objavljena u Meksiku 1934. Čubranović je sav svoj život posvetio borbi za crnogorsku slobodu, protiv karađorđevićevske okupacije. Objavljivanje ove knjige zbiva se u momentu kada se nad

Crnom Gorom iznova nadvija avet okupacije i razdržavljenja

(U knjizi na ovom mjestu stoji slika s legendom: FOTOGRAFIJA MASAKRA Srbi, kojima komanduje francuski general Venel, podržani od strane francuskih trupa, vrše svoj „civilizacijski“ posao u Crnoj Gori. Narodna odbrana Crne Gore ima na raspolaganju svjetskom javnom mnjenju brojne i slične primjerke.)

Kao obilježje srpskog režima u Crnoj Gori, neće biti suvišno podsjetiti se riječi gospodina Nastasa Petrovića, srpskog ministra unutrašnjih poslova, koji je na tribini beogradskog parlamenta, avgusta 1924. godine, održao govor, odnosno predstavio program nove Vlade g. Davidovića; Evo zvaničnog priznanja:

„Nećemo više ubijati, kao naši prethodnici, žene i djecu.“

Nakon ovoga, ne može biti iznenađujuće da je 11. marta 1920. lord Gledston mlađi, mogao da kaže u Domu lordova:

„Šta bi se desilo sa Crnom Gorom da se umjesto što je bila

naš saveznik od prvog časa borila na neprijateljskom polju?” Stav Srbije i tri velike sile po pitanju Crne Gore je:

a) Flagrantno kršenje pravde i morala civilizovanih naroda;

b) Vrhovni prekršaj protiv međunarodnog morala i svetog autoriteta Ugovora (zločin koji su saveznici pripisali Viljemu II.);

c) Negiranje osnovnih principa međunarodnog prava i proizvoljno potiskivanje prava naroda na samoopredjeljenje;

d) Kršenje najosnovnijih humanitarnih principa. Evidentno je da crnogorsko pitanje obuhvata veliki princip. To je isti princip, za čiju zaštitu je stvoreno Društvo naroda, i bez poštovanja istog, ideja međunarodne zajednice ne bi imala smisla.

I pored svega, Ženevsko društvo je odgovorilo ćutanjem na sve apele crnogorskog naroda koji je tri puta tražio njegovu intervenciju. Prvi put, na prvoj skupštini 1920. Tom prilikom, uprkos izvještaju gospodina Pola Mantua, direktora Političke sekcije Generalnog sekretarijata Društva naroda, Petom komitetu Lige br. 20-65-1 od 25. novembra 1920. godine, u kojem je gospodin Mantu priznao da crnogorsko pitanje nije riješeno, Ženevski areopag je odložio svoju odluku sine die

U Skupštini naredne godine, predstavnik Crne Gore je ponovo zatražio intervenciju

Društva naroda. Ovom prilikom, odgovor su dali gospodin Pol Mantu i njegov engleski kolega gospodin Abraham, crnogorski delegati:

nik Sjedinjenih Država, gospodin Harding, zamjerio je Ligi naroda što je bila samo instrument u rukama nekih sila pobjednica u Svjetskom ratu.

Ponašanje Lige naroda u slučaju Crne Gore je dovoljno da opravda ovo mišljenje pokojnog šefa Sjedinjenih Američkih Država.

Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević

„Priznajemo da crnogorsko pitanje nije riješeno; ali, šta hoćete? Crna Gora je ostala u vazduhu....“

U jesen 1924, predstavnik Crne Gore je po treći put beskorisno zakucao na vrata Društva naroda, koja je ponovo zatekao zatvorena od onih zbog kojih je društvo slijepi instrument koji je odavno prekršio sve zakone morala, u ime vrline i pravde.

PROTEST CRNOGORSKOG PREDSTAVNIKA

6 septembar 1926. „Gospodine prvi delegate, Pokojni građanin, predsjed-

Slučaj Crne Gore je tri puta stavljen na raspravu, čak i kada su njeni zahtjevi prepoznati kao pravični, to pitanje nikada nije razmatrano u Skupštini; dovoljan je bio veto gospodina Beneza ili drugog predstavnika u ime „Malog saveza“, da ovo pitanje nikada ne dođe na dnevni red, a što je još tužnije, da se ne podigne ni jedan glas protesta. Ovo pokazuje da u Društvu naroda pravda postoji samo za jednu ili drugu veliku silu, ili za nekog od njihovih štićenika. Ostali članovi postoje samo da bi preuzeli odgovornosti, ili da bi ih sakrili na dan koji odgovara interesima pomenutih velikih sila, kao što se desilo u slučaju Crne Gore. Trenutna borba za mjesta u Savjetu je logična posljedica ovakvog stanja stvari, jer su se brojni članovi uzdržali od rješavanja ove tačke, kao da su odsutni, jer ne mogu ništa da očekuju od pravde u Ženevi. Ovakav način postupanja doveo je Društvo u sadašnju krizu, koja ne samo da će opstati, već će se i pogoršavati. Sa druge strane, nije moguće razumjeti smjelost gospodina Ninčića, prvog delegata Srbije, koji je predstavio svoju kandidaturu za predsjednika Sedme skupštine. Pomenuti Ninčić je predstavnik države koja je počinila najveći zločin u svjetskoj istoriji, upadom i devastacijom na tlo Crne Gore, zločin koji nije dobio međunarodnu sankciju.

Uzdizanje gospodina Ninčića na mjesto predsjednika Lige naroda predstavljalo bi, s njene strane, negaciju njenih temeljnih načela.

Duboko sam uvjeren, gospodine prvi delegate, da mi vaša lična čast i čast vaše zemlje neće dopustiti da vas povežem s činom koji bi zadao konačni udarac onima koji su ostali od moralnog prestiža u Ligi naroda. Naprotiv, imam pravo očekivati da ćete zatražiti istragu o slučaju Crne Gore; da ćete Srbiju i gospodina Ninčića poslati pred Međunarodni sud za zločin „najveće povrede svetog autoriteta ugovora i međunarodnog morala. Molim Vas prihvatite gospodine prvi delegate, izraze mog dubokog poštovanja.“ (Nastavlja se)

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

Sjedište srpske okupacione vojske na Cetinju

Srpski general Milorad Mihailović, zapovjednik okupacionih trupa na tlu Crne Gore 1919-1920. godine

Srpska vojska na Cetinju 1918.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć

-N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

Na osnovu člana 34 Zakona o upravljanju otpadom (»Službeni list CG« broj 64/11, 39/16) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Društvo sa ograničenom odgovornošću »SS ALGA« iz Nikšića, Centralna 1/10 Ćemenca, šifra djelatnosti 4941, podnijelo zahtjev za dobijanje dozvole za preradu i/ili zbrinjavanje otpada : 02 01 10 otpad od metala, 15 01 04 metalna ambalaža, 16 01 06 stara vozila koja ne sadrže tečnosti ni druge opasne komponente, 16 01 18 obojeni metali, 17 04 05 gvožđe i čelik, 19 12 02 metali koji sadrže gvožđe, 19 12 03 obojeni metali i 20 01 40 metali, na lokaciji: Podgorički put bb, KO Straševina, kat. parcela br. 973, 974, 975, 976, 977 i 978, LN 662.

Podnosilac Zahtjeva će na pomenutoj lokaciji vršiti obradu predmetnih otpada.

Postupak prerade je R4- rezanje, sortiranje, razdvajnaje, termička obrada i sl.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske broj 19, kancelarija broj 1, radnim danima od 10.00 do 12.00 časova (pauza od 11.00 do 11.30).

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je 03. marta 2023 godine. dr Milan Gazdić DIREKTOR

Poslovni broj: Iv. br. 2060/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Lovćen auto“ doo Podgorica / Novaka Miloševa 6/2, koga zastupa izvršni direktor Ratko Babić, protiv izvršnog dužnika Marković Nikola iz Bara, Žukotrlica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura broj 2019183-560883 od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.02.2023. godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Marković Nikola iz Bara, Žukotrlica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura broj 2019-183-560883 od 30.09.2019. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 11.01.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 13.02.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2121/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Zogović Danijela iz Bara, Mila Boškovića 2C/4, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100265 od 17.11.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.02.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Zogović Danijela iz Bara, Mila Boškovića 2C/4, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100265 od 17.11.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 31.12.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 13.02.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2076/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Ademi A. Mirsad iz Bara, Tržnica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6292, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.02.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ademi A. Mirsad iz Bara, Tržnica bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6292. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 27.12.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 13.02.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 95/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Nikolić Zorica iz Bara, Zeleni pojas bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 13450, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.02.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Nikolić Zorica iz Bara, Zeleni pojas bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 13450. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 02.02.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 13.02.2023. godine.

Poslovni broj: I 238/23 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NILOVIĆ LUKA, KRUČE BB., Ulcinj, koga zastupa punomoćnik DARKO HAJDUKOVIĆ, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika DOO “SARA PRODUCT” TIVAT, PALIH BORACA BR.28, Tivat, PIB: 03118126, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 3.742,80 eura, dana 13.02.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DOO “SARA PRODUCT” TIVAT, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju I.br. 238/23 od 31.01.2023. godine i rješenje o troškovima od 13.02.2023. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Mali oglasi

usluge

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno

Vukčević

Tel.069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović

Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJENJE

kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550

Potreban kuvar -ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje,paste,rizota,salate)

Hugo Bar Bokeska ulica Tel. 067067163

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229

e KR eTN i N e

PRODAJEM poslovni prostor površine 150 m2, u ul. Vasa Raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883 , 068/060-545

N

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: I.br.1926/17

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Knežević Milana iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 200.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem

Ov.br.692/2007 dana 24.01.2007. godine, dana 13.02.2023. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Knežević Milanu iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXVIII prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 13.02.2023.godine

Zaključka o XXIX prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 13.02.2023.godine.

Izvršni dužnik Knežević Milan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXVIII prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 13.02.2023.godine i Zaključka o XXIX prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 13.02.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Knežević Milan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić,13.02.2023.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv. br. 71/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Ružić Slavica iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06231 od 08.11.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.02.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ružić Slavica iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06231 od 08.11.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 27.01.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 13.02.2023. godine.

Iv.br.135/2023

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca D.O.O.MFI,,Monte Credit” Podgorica, ul.8.Marta br.52,Podgorica,protiv izvršnog dužnika Dragan Raković iz Bijelog Polja ,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 1.026,50 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 13.02.2023. godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Draganu Rakoviću sa poslednjom poznatom adresom u Bijelom Polju, Jabučno bb.,Bijelo Polje, vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 135/2023 od 19.01.2023 godine sa prilozima.

Izvršni dužnik Dragan Raković može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 13.02.2023.godine Javni izvršitelj, Dejan Čogurić

Iv.br.1274/2022

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca MFI „ALTER MODUS“

D.O.O. PODGORICA, PIB: 02741792, protiv izvršnih dužnika Milana Rondovića iz Kolašina, Polje bb, i Đorđa Rondovića iz Kolašina, Polje bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.02.2023.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca

MFI „ALTER MODUS“ D.O.O. PODGORICA protiv izvršnih dužnika Milana Rondovića Đorđa Rondovića, na osnovu vjerodostojne isprave - obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti visini potraživanja na dan 12.09.2022.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.1274/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja, nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnim dužnicima Milanu Rondoviću Đorđu Rondoviću - Rješenje o izvršenju Iv.br.1274/2022 od 14.09.2022.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici Milan Rondović Đorđe Rondović, u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 13.02.2023. godine Ivan Sekulić

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

Da je Tehno Kop Kovačević iz Žabljaka kao nosilac projekta podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje privremenog objekta namijenjenog za eksploataciju prirodnih sirovina, skladištenje i proizvodnju - betonjerke na dijelu kat. parcele br. 3100/1 KO Žabljak I. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove, Trg durmitorskih ratnika 1, kancelarija broj 8, radnim danima od 11 do 13 časova i na web sajtu Opštine Žabljak. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak i u elektronskoj formi na e-mail: stanojkavemic@zabljak.me je 22.02.2023. godine.

SEKRETAR, Sava Zeković

Iv.br.2280/2022

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca D.O.O.MFI,,Monte Credit” Podgorica, ul.8.Marta br.52,Podgorica,protiv izvršnog dužnika Danijela Vujisić iz Bijelog Polja ,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 2.200,00 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 13.02.2023. godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Danijeli Vujisić sa poslednjom poznatom adresom u Bijelom Polju, ul.Partizanska br.3.,Bijelo Polje, vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 2280/2022 od 01.12.2022.godine sa prilozima.

Izvršni dužnik Danijela Vujisić može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

U Bijelom Polju,dana 13.02.2023.godine Javni izvršitelj, Dejan Čogurić

OPŠTINA DANILOVGRAD

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, „LJETOPIS AUTOMOTIVE“ DOO Podgorica, izdato Rješenje broj UP 06-332/23-12/2 od 13. 02. 2023. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Privremeni objekat namijenjen za skladištenje i proizvodnju - betonjerka”, koji se planira na katastarskim parcelama broj 1243/1, 1243/2 i 1243/3 KO Novo Selo, u zahvatu Prostorno - urbanističkog plana opštine Danilovgrad.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( „Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam, stambeno-komunalne oslove i saobraćaj Opštine Mojkovac

O B A V J E Š T A V A zainteresovanu javnost

Ministarstvo pravde, ulica Vuka Karadžića 3, 81000 Podgorica, dana 17.01.2023. godine, podnijelo Zahtjev broj 07-016/23-414, zaveden u Opštini Mojkovac pod brojem 09-322/22-75 dana 19.01.2023. godine, za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu projekta “Izgradnja zatvora za sjevernu regiju Crne Gore u Mojkovcu“ čija je izgradnja planirana na lokaciji koja se nalazi na kat. parcelama broj 1089, 1090, 1091, 1092,1093, 1094 i dijelu kat. parcele broj 1270 KO Stevanovac, Opština Mojkovac.

U vezi sa navedenim, pozivamo Vas da izvršite uvid u sadržinu podnijetog zahtjeva u prostorijama Sekretarijata za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Mojkovac, Trg Ljubomira Bakoča bb, kancelarija br.

1 na drugom spratu, radnim danima od 9 do 12 časova, kao na web adresi: www.mojkovac.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opštine Mojkovac – Sekretarijat za urbanizam, stambeno-komunalne poslove saobraćaj, je 15.03.2023. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održat će se u Multimedijalnoj sali Opštine Mojkovac, dana 01.03.2023. godine sa početkom u 10 časova.

Poslovni broj : Iv.br.2388/22

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca ČISTOĆA doo Podgorica, adresa sjedišta ul. Zetskih vladara bb, koga zastupa Dimitrije Šofranac, advokat iz Podgorice, ulica Slobodana Škerovića 28/1, protiv izvršnog dužnika Lux promet doo, Podgorica, adresa 13 Jul bb, PIB:02459981, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca ukupnom iznosu od 241,76 €u smislu člana 45 ZIO-a dana 13.02.2023.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Lux promet doo, Podgorica, PIB:02459981, sa poslednjom poznatom adresom 13 Jul bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.2388/22 od 29.11.2022.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 13.02.2023. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Utorak,

14. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Danas se opraštamo od našeg voljenog strica i đeda

Дана 13.фебруара 2023. године у 60.години живота преминуо је

ВЛАТКО

Саучешће примамо у градској капели Даниловград

14. фебруара 2023. године од 10 до 15 часова, када ће се

и обавити сахрана на градском гробљу у Даниловграду

Ожалошћени: брат ВлаДимир, син анДреј, супруга Бијанка, снахе ВиктОрија и раДОјка, као и остала родбина

PAVLA VUKOTIĆA

Čiča, hvala ti za ljubav i sve nezaboravne trenutke koje smo dijelili. Čuvaće te od zaborava,

tvoji: NINO, LJILJA, MARTIN i LARA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Мијушка ПАВИЋЕВИЋ

Oglasi i obavještenja

Opraštamo se od

PAVLE Krcunov VUKOTIĆ

MILOSAVA MIŠKA PRELEVIĆA

Tugujemo za dobrim čovjekom i drugom. Sa tobom odlazi dio naše mladosti i uspomena, dugih više od pet decenija.

Ugrabio si da prvi od nas zakoračiš s one strane ovozemaljskog dobra i zla.

Počivaj u miru, stari druže.

VUJKE i MILORAD

Posljednji pozdrav voljenom bratu od strica

ZORANU NIKČEVIĆU

Dragi Čiča, moje odrastanje uz tvoju brižnost, pažnju i vedrinu ostaće u vječnom śećanju. Zahvalna na svemu.

Tvoja sinovica NEVENKA – NJANJA i njeni MIŠO, ZOJA, MINJA i KAĆA ŽARIĆ

Posljednji pozdrav stricu i đeveru

PAVLU Krcuna VUKOTIĆ

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

MITAR VUKOTIĆ sa porodicom

Посљедњи поздрав брату, шури и ујаку

Дана 13. фебруара 2023. преминуо је у 88. години живота наш драги

ПАВЛЕ Крцунов ВУКОТИЋ

пуковник у пензији

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 14. фебруара од 10 до 13 часова.

Сахрана ће се обавити истог дана у 15 часова на мјесном гробљу у Додошима.

Вијенци и цвијеће се не прилажу.

Ожалошћени: брат ЈАНКО, сестре ЈОВАНКА и ВЈЕРА, снахе РАДМИЛА и ИВАНКА, братанићи НИКОЛА и БОРИС, братаничне НЕВЕНКА, ДУБРАВКА, МАРИЈА, ЈЕЛЕНА и МИЛЕНА, браћа од стричева БОЖО и ВАСКО, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

697

Posljednji pozdrav našem voljenom ujaku

696

Počivaj u miru.

Sestra od strica SVETLANA PEROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

ZORANU NIKČEVIĆ

Počivaj u miru, brate Zoki.

Tvoja sestra od strica LJUBINKA – BEBA NIKČEVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom bratu, stricu i djedu

PAVLU Krcunovom

VUKOTIĆU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Brat VASKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom prijatelju

BOŽO – BOJO Milutinov ČAĐENOVIĆ

Počivaj u miru. MARKO VUKADINOVIĆ sa porodicom

694

ПАВЛУ ВУКОТИЋУ

Док ми будемо живи и ти ћеш живјети са нама јер вријеме не може избрисати из сјећања моралног и људског горостаса као што си био ти.

PAVLU VUKOTIĆU

Uvijek ćemo imati lijepe uspomene i sjećanja na trenutke provedene u druženju sa našim dragim ujakom. Počivaj u miru.

ВЈЕРА, ЖАРКО и ВЛАДАН ПЕРАЗИЋ

Dragi ČIČA

Sa ponosom i poštovanjem opraštamo se od tebe. Nek ti je vječna slava i hvala za svaki trenutak pažnje, topline i duhovitosti kojom si plijenio.

Tvoja sinovica DUBRAVKA i njeni SAVO, INES i FILIP DRAKIĆ

Dragi ČIČA

Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj vedar lik, dobrotu i čestitost. Počivaj u miru.

Tvoji: JELENA, RANKO, VASILISA i ISIDORA

Sestrić ACO sa suprugom VANJOM, sestrične ANA i TANJA sa porodicama

Posljednji pozdrav ČIČI

Počivaj u miru.

690

ŽELJKO VUKOTIĆ

Danas bi bio naš praznik

ŽARKO LAKIĆ

„I u času bujne sreće i kad tuga uzdah sprema, moja ljubav pjesmu kreće: što te nema, što te nema“. Srećan ti rođendan, brate!

DADA sa porodicom

698

Utorak, 14 februar 2023. Oglasi i obavještenja

692

Dana 13. februara 2023. godine u Podgorici, umro je

Навршава се седам година од смрти

BOŽO – BOJO Milutinov ČAĐENOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 14. februara od 10 do 12 časova, kada krećemo za Brskut gdje će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u 14 časova.

Kuća žalosti: Ul. Vasa Bracanovića br. 41. Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Ožalošćeni: kćerka DRAGICA, sinovi GORAN i BRANISLAV, snaha VESNA, unuci BOŽO, ĐORĐE, SREĆKO, RATKO i RADOJE i ostala rodbina ČAĐENOVIĆ i ujčevina MAROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

Dana 13. februara 2023, poslije duge i teške bolesti, u 59. godini, preminuo je naš voljeni

683

САВА Јовова СКРОБАНОВИЋА

Хтио сам да трчим

за свим што је напустило Твој лик,

да га стигнем, прије негдине закрстим

вратим Те у облик.

Трагови су били на теби

и ту се губили у повјесмо

стапало се у дохват одредби

живо, видљиво и земно.

Син НЕНАД

Sjećanje na voljene roditelje

14. 2. 2021 – 2. 2. 2022 –

14. 2. 2023. 2. 2. 2023.

672

Počivaj u miru, dragi brate, zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju. Tvoj brat DRAGAN sa porodicom

ZORAN Radivoja NIKČEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini dana 14. februara od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini.

Ožalošćeni: majka MILA – CAKA, brat SAVA, snaha SNEŽANA, bratanići DANILO i DAMJAN, bratanična JOVANA, brat od strica DRAGAN sa porodicom, sestre od stričeva i ostala rodbina NIKČEVIĆ i IKOVIĆ

676

Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi ANKI VUKOVIĆ

Porodica pokojnog RADA BUŠKOVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi ANKI VUKOVIĆ

Porodica pokojnog ČEDA BUŠKOVIĆA

Dana 13. februara 2023. godine preminuo je naš voljeni sin, brat, đever i stric ZORAN – PAKA Radivoja NIKČEVIĆ

Paka, bio si najblagorodnije stvorenje koje je neprestano unosilo sreću u naše živote svojim postojanjem. Sve ovo vrijeme nikoga nisi povrijedio i nikome nikada nisi naudio, niti smetao. Ponosili smo se tobom i tvojom nevinošću i dobrotom. Ostavio si veliku bol i prazninu u nama, a najveću tvojoj majci, koja ti je bezrezervno posvetila život. Svoj bezgrešni put nastavi sa anđelima, i ovdje si bio jedan od njih.

Ožalošćeni: majka MILA, brat SAVA, snaha SNEŽANA, bratanići DANILO i DAMJAN i bratanična JOVANA

680

677 Posljednji pozdrav ANI VUKOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. SLAVOLJUB RISTIĆ sa porodicom

S tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage

IVANICE ŠOLJAGE

Njenu dobrotu i dugogodišnje prijateljstvo nosimo u najljepšoj uspomeni.

ZORKA BAJKOVIĆ i NADA ZEC sa porodicama

S velikom ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na vas. U našim ste srcima i mislima zauvijek.

685

Sin BORO i kćerka EVICA sa porodicom

Navršava se godina od smrti naše majke i babe

MILE RAJKOVIĆ

Svakim danom sve više nedostaješ. Dok mi živimo i ti ćeš živjeti u nama.

Tvoji: IGOR i IVANA sa porodicom

674

SLAVKA KOVAČEVIĆ

14. 2. 2001 – 14. 2. 2023.

Tužno sjećanje za vječni neprebol.

Tvoji NAJMILIJI

Oglasi i obavještenja

Dana 14. februara 2023. navršava se dvanaest godina otkako nam je oduzela ta prokleta, teška bolest, našeg dragog

Tri godine je od smrti dragog supruga, oca i đeda

RATKA KOJAŠEVIĆA Čuvaćemo od zaborava tvoje plemenito srce, ljubav i dobrotu kojom si nas obasipao. Počivaj u vječnom miru. Porodica KOJAŠEVIĆ

Dana 16. februara 2023. godine navršava se četrdeset dana od kada nas je zauvek napustio naš voljeni

Kažu da Bog uzima najbolje. Tek da si bio i najgori, a da si danas živ i sa nama.

Kažu da vrijeme liječi sve. Ali ovo koje je prošlo bez tebe i ono koje će doći, neće izliječiti našu tugu i neće izbrisati našu ljubav prema tebi, sve do naše smrti.

Uvijek sa nama, i ako bez tebe.

ŽELJKO BRACANOVIĆ

Sa tvojim odlaskom ostala je bol i praznina, nedostaješ nam beskrajno.

669

Dana 14. februara Dana 17. februara navršavaju se 2 godine je 8 godina od kada od kada nije sa nama nije sa nama naša voljena majka naš voljeni otac

671

BISERKA VOJO BUŠKOVIĆ Šanjov

rođ. Radoman BUŠKOVIĆ

Dragi naši roditelji, godine prolaze, a naša bol ostaje ista. Sjećanje na vaš mukotrpni časni životni put koji ste proživjeli ostaje vječno u našim srcima. Uvijek ćete biti dio nas u našim pričama i sjećanjima. Hvala vam za svu ljubav, radost i sreću koju ste pružili nama i našoj djeci. Ponosni što smo vas takve imali.

TVOJA PORODICA

Tvoji najmiliji SNEŽANA, MATIJA i IVONA

673

Dana 14. februara 2023. navršava se dvanaest godina otkako mi je sudbina oduzela mojeg jedinog voljenog brata

14. 2. 2022 2014–2023. 1989–2023. – 14. 2. 2023.

Dragi moj brate, mnogo toga se promijenilo, od kada nijesi sa nama. Meni se otvorila još jedna rana, iznenada izgubivši Bucka.

Gubim snagu, a ti si mi u zalog ostavio neutješne i stare roditelje, kojima ne mogu pomoći u njihovoj tuzi i bolu za tobom, jer kao što znaš ti si bio izvor i snaga njihovih života. Mnogo mi nedostaješ.

Voli te tvoja sestra MIRA sa porodicom

JOVANKA BLAŽO SAVO KRIVOKAPIĆ

Vrijeme prolazi, a tuga ostaje.

Vaša PORODICA

681

Navršavaju se četiri godine od smrti naše drage

RAJKE Duškove VUČETIĆ rođ. Lopičić

Vrijeme prolazi, uspomene bole, teško se pomiriti sa istinom da nijesi pored nas.

Bol nije u riječima, nego u srcima gdje stojiš zauvijek voljena i nikad zaboravljena.

Tuguju za tobom OLGA i ČEDO

682

Danas se navršava 20 godina od smrti našeg

SLOBA PERIŠIĆA

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju vječno. Živjećeš u našim srcima beskrajno voljen i nikad zaboravljen. S ponosom i tugom, ĐANI, KATIJA, TANJA i SRĐAN

SRĐANA ĐILA STIJEPOVIĆA

SRĐANA ĐILA STIJEPOVIĆA

MILAN, BRANKA i SANJA sa porodicama