Dnevni list Pobjeda 13.03.2023.

Poneđeljak, 13. mart 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20583 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

ANALIZA

Kuda Crnu Goru vodi ekonomski program lidera „Evrope sad“

„Open Balkan“

ili: kako veliki da „pojedu“ male

Laž je da je regionalno udruživanje u osnovi Evropske unije. To su prije svega standardi, demokratski principi i pravna država. S kim hoće da udružuje Milatović Crnu Goru? Sa zemljama koje nemaju usaglašenu legislativu sa EU koju Crna Gora ima većim dijelom, pa se mora vraćati unazad, sa zemljama koje su po poštovanju ljudskih prava između Mjanmara i Avganistana, u kojima radnici umiru na poslu zbog nepoštovanja elementarnih uslova rada, sa zemljama korupcije u kojima državni činovnici voze automobil od 400.000 eura

Izvršna direktorica CEMI-ja Ana Nenezić poručila da se kampanja za predsjedničke izbore odvija u znatno drugačijem medijskom okruženju nego ranije

Reakcije na skandaloznu izjavu francuskog ambasadora u Crnoj Gori da su dešavanja tokom protesta na Cetinju, uoči Milatovićevog izbornog skupa, „fašistička agresija na osnovne ljudske vrijednosti“

Kaluđerović: Nediplomatski, antievropski i uvredljivo

Nebojša Kaluđerović kaže da Timonijeu nije prvi put da ,,sebi dozvoljava slične ispade“.

Gradonačelnik

Cetinja Nikola Đurašković uputio je otvoreno pismo Timonijeu, tražeći od njega izvinjenje zbog spornih izjava o „fašističkoj agresiji“ na Cetinju. Savjetnica predsjednika države za vanjske poslove Tamara Brajović poručila je da svaki građanin, pogotovo diplomata, treba da u atmosferi kakvu Crna Gora živi posljednjih godina bude pažljiviji u izjavama STR. 2. i 3.

Nepunih pola godine od početka imunizacije protiv HPV virusa, u IJZ zadovoljni odzivom, dezinformacije i dalje otežavaju, posebno kad dolaze od zdravstvenih radnika

Antivaksera ima čak i među pedijatrima

U Institutu za javno zdravlje napravili su sistem gdje im svakodnevno stižu podaci iz svih domova zdravlja o broju datih vakcina svakog pedijatra pojedinačno. Na osnovu malog broja vakcinisanih mogu da pretpostave da neki ljekar ima možda negativan stav prema vakcinama STR. 8. i 9.

Veliki broj detaljnih urbanističkih planova na teritoriji glavnog grada nije usklađen sa Prostorno-urbanističkim planom

Ubrzana izgradnja kvartova guši Podgoricu

Crna Gora svjetski rekorder u poskupljenjima

STR. 6.

Analiza slogana predsjedničkih kandidata uoči izbora 19. marta

Komunikolog Radoje Cerović kaže da su slogani kandidata procrnogorskog bloka bazirani na njihovom političkom iskustvu ili ličnom karakteru, dok njihovi politički konkurenti pokušavaju da naprave otklon od ranije politike

M.

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

Crnogorski PEN centar reagovao povodom poziva njegovom potpredsjedniku da dođe u Centar bezbjednosti Cetinje povodom učešća u protestu protiv promocije Milatovića

Prijetnja kojom se žele ućutkati slobodni intelektualci

PODGORICA – Da vlast nije odustala od pritisaka na nezavisne intelektualce i pokušaja njihove diskreditacije i ućutkivanja, svjedoči i poziv koji je od Uprave policije, odnosno Centra bezbjednosti Cetinje, dobio potpredśednik Crnogorskoga PEN centra Sreten Vujović, uz imperativnu prijetnju da će u slučaju neodazivanja biti „prisilno doveden“ u prostorije Centra bezbjednosti. Poziv književniku Sretenu Vujoviću upućen je zbog njegova učešća u nenasilnome protestu protiv promocije predśedničkoga kandidata Jakova Milatovića – saopštio je Crnogorski PEN centar.

Navodi se da ,,budući da ne postoji niti jedna jedina indicija da je potpredśednik Crnogorskoga PEN centra

Sreten Vujović svojim ponašanjem ugrozio bilo čiju bezbjednost ili doprinio incidentu koji je izazvalo Milatovićevo obezbjeđenje, poziv iz cetinjskoga Centra bezbjednosti može se ocijeniti jedino kao sramotni režimski priti-

sak i prijetnja kojom vlasti nastoje zastrašiti i ućutkati slobodne intelektualce“.

Crnogorski PEN centar navodi da su on i njegovi članovi u proteklih dvije i po godine pod stalnim pritiskom vlasti, koja, kako su saopštili, na čelu sa Dritanom Abazovićem u kontinuitetu demonstrira svoj autokratski karakter. – Autokratske postupke vlasti potvrđuje i najnovije crtanje mete građanima Cetinja koje Abazović bez ikakva dokaza optužuje za navodno „uzrokovanje problema“, kao i stalni pritisak na tužilaštvo da se razračunava sa njegovim političkim neistomišljenicima –navodi se u saopštenju.

Podsjeća se da su funkcioneri vlasti protiv člana Uprave Crnogorskoga PEN centra Adnana Čirgića podnosili krivične prijave, koje su kao neosnovane naknadno odbačene, a premijer Abazo-

Reakcije na skandaloznu izjavu francuskog Cetinju, uoči Milatovićevog izbornog

vić je, kako navode, u svojim javnim nastupima direktno targetirao PEN, kao i njegove članove Milorada Popovića i Andreja Nikolaidisa, klevetnički ih i s opasnim namjerama povezujući sa kriminalnim klanovima i spočitavajući im ekstremizam i fašizam, što je naišlo na snažnu reakciju i osudu Međunarodnoga PEN centra.

– Da vlast nije odustala od pritisaka na nezavisne intelektualce i pokušaja njihove diskreditacije i ućutkivanja, svjedoči i poziv koji je od Uprave policije, odnosno Centra bezbjednosti Cetinje, dobio potpredśednik Crnogorskoga PEN centra Sreten Vujović, uz imperativnu prijetnju da će u slučaju neodazivanja biti „prisilno doveden“ u prostorije Centra bezbjednosti. Poziv književniku Sretenu Vujoviću upućen je zbog njegovog učešća u nenasilnome protestu protiv promocije predśedničkoga kandidata Jakova Milatovića – saopšteno je.

Kaluđerović: antievropski

PODGORICA – Nediplomatska, antievropska i uvredljiva za Cetinjane i Crnu Goru – tako je dugogodišnji diplomata i bivši ambasador naše države u Vašingtonu Nebojša Kaluđerović okarakterisao izjavu francuskog ambasadora u Crnoj Gori Kristijana Timonijea, koji je događaje tokom protesta građana na Cetinju, uoči tribine Jakova Milatovića, nazvao ,,fašističkom agresijom“ na osnovne ljudske vrijednosti. Kaluđerović je za Pobjedu poručio da je za očekivati da Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore hitno pozove ambasadora Timonijea na razgovor.

osnovnih ljudskih vrijednosti. Treba obratiti pažnju na svim nivoima u svim partijama da se spriječi govor mržnje koji otvara prostor za ovakvo neprihvatljivo ponašanje – kazao je Timonije u intervjuu Vijestima, komentarišući događaje od petka na Cetinju uoči predizborne tribine Milatovića.

NEOČEKIVANO

Sreten Vujović je sinoć, tokom saslušanja u Odjeljenju bezbjednosti Cetinje, kazao da ničim nije ugrozio ni fizički ni moralni integritet predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, niti počinio bilo kakav prekršaj. Vujović je za Antenu M kazao da je koristio Ustavom garantovano pravo na slobodu mirnog okupljanja. U izjavi je takođe naveo: ,,Koliko sam uspio da vidim, a dozvoljavam da nijesam bio u mogućnosti pratiti cijelu situaciju, jedini incident koji sam ja vidio jeste

saplitanje obezbjeđenja Jakova Milatovića, koje je uslovilo da on posrne pod teretom ljudi koji bi trebalo da ga štite. Žao mi je što mi vaš službenik Boban Petrović nije dozvolio da prisustvujem skupu, govoreći da toj javnoj političkoj tribini mogu prisustvovati ljudi koji imaju odgovarajuću pozivnicu – saopštio je Vujović, pojašnjavajući da se nalazio sa desne strane od ulaza u hotel ,,Sport in“. Vujović je na saslušanju rekao da nije čuo nikakvo upozorenje ili naređenje

DANU:

– Dukljanska akademija nauka i umjetnosti traži od nadležnih organa saopštavanje pune istine o događaju na Cetinju od 10. marta 2023, u cilju doprinosa objektivnoj istini i očuvanja integriteta našeg člana, akademika Sretena Vujovića i naše akademije –saopšteno je juče iz DANU.

- DANU smatra da je akademik Vujović bio jedan od učesnika nenasilnog protesta građana, koji su koristili svoje ustavno i zakonsko pravo na slobodu mišljenja, javnog izražavanja mišljenja i slobodu javnog okupljanja, Na osnovu javnosti dostupnih činjenica, video i drugog materijala, akademik Vujović kao ni građani nijesu napali na fizički integritet niti ugrozili bezbjednost predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića. A Jakov jeste ugrozio građane svojim direktnim i konkretnim aktivnostima iz poznate VAR sobe –piše u saopštenju.

DANU traži da nadležni organi konač-

policijskih službenika i da za tim nije bilo potrebe jer nije bilo nikakvog nasilnog djelovanja. Kazao je i da nije bilo ni nasrtaja na policijske službenike, te da je komunikacija sa policijom bila vrlo korektna.

– Koliko sam mogao da vidim, jedino ugrožavanje Milatovića su izazvali članovi njegovog obezbjeđenja, koji su ga, gurajući kroz masu, sapleli i od njega napravili žrtvu, bez ikakvoga razloga – zaključio je Vujović u izjavi za Antenu M.

no ispitaju istinitost tvrdnji u pogledu odgovornosti Jakova Milatovića, odnosno da utvrde da li postoji osnov za njegovu krivičnu odgovornost, povodom njegovog opasnog angažovanja u događajima na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine nagovaranjem policije da napadne narod.

– Odnosno njegovog učešća u donošenju odluke da se primijeni nezakonita represija protiv građana koji su tada protestovali protiv nedostojnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija II Mićovića u Cetinjskom manastiru. Shodno tome, DANU traži da se ispita odgovornost tadašnjeg ministra Jakova Milatovića koji je, prema dostupnim svjedočanstvima, tada izjavio „što znači da pogine 10 Crnogoraca...“, a što bi se moglo inkriminisati kao prijetnja smrću. Na tu Jakovovu izjavu se poziva akademik Vujović. Jakovova izjava i napadi na narod, po njegovom zahtjevu, su bili

Kao što se javnost mogla uvjeriti na osnovu dostupnih snimaka, navodi se u saopštenju, nenasilni protest Cetinjana –revoltiranih zbog promocije osobe koja je bila jedan od organizatora akcije državnoga terorizma u septembru 2021. godine, kad je mirni protest građana ugušen upotrebom gumenih metaka, šok bombi, bagera i tona hemijskoga otrova – u dijelu režimskih medija i saopštenjima dijela diplomatskoga kora lažno je prikazan kao fizički napad na Milatovića, iako je Milatoviću jedina opasnost prijetila od naoružanih ljudi iz kriminalnoga miljea koji su ga obezbjeđivali. R. P.

osnovni motiv legitimnog protesta građana na Cetinju, koji su doživjeli posjetu Milatoviću kao direktnu provokaciju i uvredu, i to treba biti jasno, zbog njegovog učešća pri brutalnom postupanju (napadu) policije prema građanima na Cetinju 5. septembra 2021. Ukoliko se pokaže opravdan osnov za Milatovićeve prijetnje i/ili njegovo učešće u donošenju odluke u pomenutim napadima na građane (poznati slučaj ,,VAR sobe“!) 5. 9. 2021. biće jasan i motiv i opravdanost protesta građana na Cetinju od prije dvije večeri – dodaje se u saopštenju.

Ističu da, ukoliko nadležni organi utvrde da postoji odgovornost Milatovića za prijetnje smrću građanina uoči 5. septembra 2021. i u donošenju odluke u svojstvu ministra u Vladi da policija tada nezakonto postupi prema građanima, traže od DIK-a da u tom slučaju poništi njegovu kandidaturu za predsjednika.

Skandaloznu izjavu Timonijea da je ,,ovo vrsta fašističke agresije protiv ne samo evropskih, već i osnovnih ljudskih vrijednosti“, osudili su brojni predstavnici javnog života Crne Gore.

– Svi oni, koje su već izabrali građani Crne Gore, predstavljaju dio demokratske volje naroda i trebalo bi da budu imuni na svaki pritisak, lično ili preko svojih porodica. Ova vrsta fašističke agresije je protiv ne samo evropskih vrijednosti, već i

Kaluđerović je poručio da se takva izjava ne očekuje od jednog stranog predstavnika. – Živimo u periodu poremećenih vrijednosti, ali i u takvim uslovima izjava francuskog ambasadora Timonijea o fašističkoj agresiji tokom protesta grupe građana na Cetinju povodom dolaska na promociju predsjedničkog kandidata Milatovića, a u kojem je bila slobodno izražena, rekao bih, sasvim ispravna volja slobodnih građana Cetinja, ne očekuje se od jednog stranog predstavnika, odakle god on dolazi. I koliko se sjećam, nije mu prvi put da sebi dozvoljava slične ispade – rekao je Kaluđerović. Istakao je da je ta izjava ,,sve suprotno onom što se može smatrati nekom pristojnom mjerom diplomatskog nastupa jednog diplomate“.

Radulović: Ponašanje

Timonijea dijelom je posljedica potpunog urušavanja institucija

- Ponašanje Kristijana Timonijea je, nažalost, dijelom i posljedica potpunog urušavanja institucija Crne Gore. Činjenica da Ministarstvo vanjskih poslova praktično ne postoji, daje mogućnost ambasadoru Timonijeu da se ponaša veoma nediplomatski i da se koristi rječnikom koji je imanentniji nekom ko se bavi provokacijama, nego ambasadoru jedne velike članice EU – kaže za Pobjedu Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori.

Istakao je da ovo nije prvi put da ambasador

Timonije direktno doprinosi produbljivanju podjela u crnogorskom društvu i stvaranju dodatne političke nestabilnosti.

- Dok ostali ambasadori EU i drugih zapadnih NATO saveznika često pokušavaju da smanje tenzije u društvu i političkim procesima, Timonije pod plaštom usaglašenosti stavova sa njima sprovodi samo sebi znane agende. Zbog toga ostaje i pitanje koliko francuski ambasador sprovodi zvanične instrukcije svoje zemlje, a koliko improvizuje na bazi privatnih opredjeljenja i konekcija. Na kraju, trebalo je imati i bazičnih manira prema ljudima sa kojima je ambasador Timonije šetao zajedno u nedavnoj šetnji solidarnosti sa Ukrajinom na Cetinju, kao i niz ostalih ambasadora –kazao je Radulović. Poručio je da je većina

Milatović ugrozio građane iz ,,VAR sobe“

Vujović: Nijesam ugrozio ni zički ni moralni integritet Milatovića

Sreten Vujović

S. VASILJEVIĆ

francuskog ambasadora u Crnoj Gori da su dešavanja tokom protesta na izbornog skupa, „fašistička agresija na osnovne ljudske vrijednosti“

Kaluđerović: Nediplomatski, antievropski i uvredljivo

– Nediplomatska, antievropska i uvredljiva i za Cetinjane i za Crnu Goru. Tim prije što, koliko se sjećam, nijesmo ga čuli kada je morao reagovati, da je želio, na događaje koji se skoro bez razmišljanja mogu podvesti pod pojmom fašizam – kazao je Kaluđerović.

Prema njegovim riječima, ambasador Timonije sve to i iz iskustva velike i uvažene zemlje koju predstavlja u Crnoj Gori, mora dobro da zna. – Na kraju, iako to neće promijeniti moje mišljenje povodom ove izjave, vjerujem da će se ambasador Timonije naći sjutra na Cetinju. Neka izabere bilo koji spomenik, a ima ih dosta

onih koji su učestvovali u incidentu na Cetinju bila konstantna u iskazivanju solidarnosti građanske Crne Gore sa Ukrajinom i osudi ruske agresije, i upitao: „Da li je i to fašizam za ambasadora Timonijea?“

- Ti ljudi zaista jesu napravili grešku izazivajući incident kojim je narušen izborni proces na Cetinju, ali to ih nikako ne čini fašistima.

Jedino je upitno da li nešto

drugo smeta ambasadoru

Timonijeu, pa se konstantno ponaša u stilu revizije

izvinjenja koje je prijateljska

Francuska uputila Crnoj

Gori za sopstvene aktivnosti iz 1918. godine? Mi zaista

želimo da u djelovanjima

ambasadora Timonijea

vidimo sve vrijednosti

Francuske Republike, koje su uzor za Crnogorce i model za izgradnju demokratije i vladavine prava kojoj težimo. Bilo bi dobro i da ambasador Timonije, makar u preostalom dijelu svog mandata, želi isto što i demokratska i građanska Crna Gora, a duboko vjerujemo i njegova matična kuća, Kej d’Orsej – dodao je Radulović.

Nebojša Kaluđerović kaže da Timonijeu nije prvi put da ,,sebi dozvoljava slične ispade“. Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković uputio je otvoreno pismo francuskom ambasadoru Kristijanu Timonijeu, tražeći od njega izvinjenje zbog spornih izjava o „fašističkoj agresiji“ na Cetinju. Savjetnica predsjednika države za vanjske poslove Tamara Brajović poručila je da svaki građanin, pogotovo diplomata, treba da u atmosferi kakvu Crna Gora živi posljednjih godina bude pažljiviji u izjavama

i svi su simboli slobode i antifašizma, neka se pokloni, izvini i zatraži oproštaj – kazao je Kaluđerović.

Imao je i poruku za Timonijea.

– Ambasadore, znate, Cetinje je grad heroj – poručio je Kaluđerović.

OTVORENO PISMO

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković uputio je otvoreno pismo francuskom ambasadoru Kristijanu Timonijeu, tražeći od njega izvinjenje zbog izjava o događanjima u prijestonici.

– Vjerovao sam da kao iskusni diplomata ne možete saopštiti ovako neutemeljenu i tešku konstataciju i kroz pojedinačni incident na Cetinju targetirati grad u fašističkom kontekstu. Posebno čudi da se tako iskusan diplomatski predstavnik odlučio na uvredljivu generalizaciju samo nekoliko dana nakon posjete Cetinju i nakon izuzetno uspješne i produktivne posjete delegacije Prijestonice Cetinje francuskim lokalnim samoupravama – naveo je Đurašković u pismu.

Događaj na Cetinju, dodaje on, u kojem nikakav fizički obračun zaista nijesam vidio, nije smio da se dogodi i svaku vrstu prekoračenja onoga što podrazumijeva miran protest uvijek moramo osuditi.

- Pripadam partiji koja je istog momenta osudila incident. Međutim, na ovakav način komentarisati incident koji se dogodio, a koji, saglasan sam sa cjelokupnom javnošću nije trebao i smio da se dogodi, i time brutalno negativno targetirati Cetinje je, u najmanju ruku, neprihvatljivo – poručio je Đurašković.

Prema njegovim riječima, pravo na miran protest je garantovano ljudsko pravo i treba ga afirmisati, a ne kroz pojedinačni negativni istup nazivati fašizmom.

– Kad ste izgovarali ovu konstataciju, očigledno nijeste imali na umu slobodarsku tradiciju Cetinja i vjekovnu borbu za nezavisnost i slobodu. Kroz vjekove je Cetinje branilo Crnu Goru i prvo u okupiranoj Evropi ustalo protiv fašizma braneći univerzalne vrijednosti antifašizma. Cetinje je u Drugom svjetskom ratu dalo više narodnih heroja nego mnoge evropske države, a i samo je Grad heroj. Antifašističke i antiratne vrijednosti branjene su i odbranjene i devedesetih godina zahvaljujući Cetinju i Cetinjanima, a tako je bilo i 5. septembra 2021. godine kada su SPC i policija izvršili svojevrsni desant na Cetinje – napisao je Đurašković.

Nijesam Vas tada čuo da govorite o fašizmu, dodao je on, a ako ga je skorije bilo u Crnoj Gori, to je bio eklatantan primjer. – Nijeste jednom riječju osudili suzavac, gumene metke i brutalnu opsadu Cetinja nazivajući je pravim imenom. Jako dobro ste upoznati o naporima koje Prijestonica Cetinje ulaže u proširivanje saradnje sa Francuskom. Znate sa koliko se entuzijazma pristupa promociji odnosa između dvije prijateljske države, pa još više čudi i brine Vaša odluka da ova dešavanja smjestite u ovako uvredljiv i neprimjeren kontekst. Zbog svega navedenog, pozivam Vas da uputite izvinjenje svim građankama i građanima Prijestonice Cetinje – navodi Đurašković u otvorenom pismu.

PAŽLJIVO SA KVALIFIKACIJAMA

Savjetnica predsjednika države Mila Đukanovića za vanjske poslove Tamara Brajović, reagujući na spornu izjavu Timonijea, kazala je da u moru dezinformacija, spinova i loših namjera, moramo pažljivo promisliti prije nego nečemu damo kvalifikaciju ili stavimo u kontekst fašističke agresije. – Uzavrelu atmosferu treba smirivati, ne dolivati ulje na

Miodrag Vlahović, nekadašnji

ministar vanjskih poslova, vanjsko-politički komentator Pobjede

Uzaludno je traženje fašista među cetinjskim i crnogorskim antifašistima

Izjava ambasadora Timonijea predstavlja uvredu. I više od toga - ona znači i krajnje tendencioznu i neprihvatljivu konstrukciju koja u protestu građana Cetinja i incidentu, čije smo sve elemente jasno vidjeli na nekoliko video-zapisa, pronalazi ,,fašističko ugrožavanje temeljnih ljudskih vrijednosti“?!

I da se ambasador Timonije u posljednje tri godine oglašavao povodom brojnih negiranja i agresije prema svemu građanskom i demokratskom u crnogorskom društvu, da je digao svoj glas u slučajevima jasnog i bjelodanog teškog ugrožavanja temeljnih ljudskih prava i sloboda sa pozicija koje zaudaraju na fašizam, ksenofobiju i najružnije oblike nacionalšovinizma (a nije se oglašavao!), ni tada ne bi imao prava da na ovaj način žigoše građane Cetinja koji su protestovali.

Jednu dimenziju imaju i jedno značenje nose diplomatske komunikacije ambasadorica iz SAD, VB i EU (kojima se može pomenuti da je, i u njihovim slučajevima, i ranije bilo povoda i prilika za slična reagovanja i javna obraćanja, koje su one, nažalost, umjele da propuste), a sasvim drugu poruku šalje francuski ambasador. To najviše šteti njemu samom, pri kraju njegovog mandata u našoj zemlji, ali i ugledu i razumijevanju francuske politike prema Crnoj Gori i regionu kojem pripadamo.

To sam, uz neke druge opservacije i zaključke, direktno rekao g. Timonijeu. Nijesam ni najmanje oduševljen njegovim odgovorima i rezonima - ali je to priča za neku drugu priliku. Ono što nas treba da zabrine u cijeloj situaciji jeste intencija da se stigmatizuju i proglase ekstremistima ne samo učesnici dešavanja na Cetinju, nego i svi oni koji pokušavaju, s pravom i sa razlogom, da razluče i da ukažu što se i zašto dogodilo.

Nerazjašnjene okolnosti dešavanja na Cetinju i Belvederu iz septembra 2021. i uloge pojedinih vladinih funkcionera i ministara iz tog vremena, uzrok su, u velikoj mjeri, ovoga što se danas dešava.

Uzaludno je guranje Belvedera ,,pod tepih“, a, još i više, traženje fašista među cetinjskim i crnogorskim antifašistima. Odgovor francuskom diplomati mora biti civilizovan i kulturan, ali i jasan i nedvosmislen.

odveć tmurnu stvarnost. Vjerujem da zajedno, sa više strpljenja i razuma, možemo naći siguran put za građansku Crnu Goru – rekla je Brajović.

Poručila je da je ukupna društvena, politička, ekonomska situacija u Crnoj Gori daleko od normalne.

– Svaki građanin, naročito zvaničnik, trebalo bi da bude veoma pažljiv u svojim izjavama, kao i u privatnom ophođenju.

Jednako tako, veoma sam ubijeđena da svaki diplomata treba da u atmosferi kakvu Crna Gora živi posljednjih godina bude još pažljiviji. Posebno ako predstavlja zemlju evropskih

vrijednosti – rekla je Brajović. Nakon burne reakcije predstavnika javnog života i otvorenog pisma Đuraškovića, ambasador Timonije odgovorio je u izjavi za Vijesti da se njegova izjava „nije odnosila na građane Cetinja, nego je imala za cilj odbranu opštih principa koji važe podjednako u Parizu, Cetinju ili bilo gdje u demokratskom svijetu“.

– To je princip slobode govora i okupljanja. Poznajem i poštujem istorijsku, antifašističku borbu Cetinja, koju bi i danas morale da poštuju sve strane podjednako – rekao je Timonije. Ivana KOPRIVICA

Batrićević: Da ste držali do evropskih vrijednosti i antifašizma, ne bi danas Crnom Gorom upravljala crkva koja slavi fašističke kolaboratore

– Da je kojim slučajem u Notre-Dameu vršeno ustoličenje kakvog njemačkog a ne galikanskog biskupa, koji pritom negira postojanje francuske nacije, i da je tom prilikom neki francuski ministar Jakov Milatović bio jedan od naredbodavaca terora nad protivnicima toga čina, biste li onda toga čovjeka smatrali francuskim patriotom ili izdajnikom? I bi li se takav mogao šepuriti ulicama Pariza? Jer za nas su i Vlada i crkva koje u Crnoj Gori kontroliše Srbija, ništa drugo do vichyjevske marionete – naveo je, između ostalog, profesor Fakulteta za crnogorski

jezik i književnost, istoričar Boban Batrićević, u otvorenom pismu povodom sporne ocjene ambasadora Francuske u Crnoj Gori Kristijana Timonijea. - Eto viđite onda, ljudi koji su negodovali na dolazak Milatovića na Cetinje nijesu to radili zbog toga što je predśednički kandidat, niti zato što su fašisti. Radili su to zbog njegove sramotne uloge kad je Cetinje trovano i tučeno naočigled Vaših i svih ostalih diplomatskih predstavnika u Crnoj Gori. Da ste, kao što nijeste, držali do evropskih vrijednosti i antifašizma ne bi danas Crnom Gorom upravljala

Crkva koja slavi fašističke kolaboratore niti bi se proruski Demokratski front pitao o sudbini Crne Gore. Zato Vas ubuduće molim da u skladu s Vašom pozicijom vodite računa kako kvalifikujete, odnosno diskvalifikujete ljude i događaje – naveo je Batrićević i pozvao Timonijea da posjeti Fakultet za crnogorski jezik i književnost. – Da Vas upoznamo s bogatom antifašističkom literaturom koju imamo, i na francuskom i na crnogorskom i na srpskom jeziku. Pa vi odaberite koji preferirate – dodao je Batrićević.

Kristijan Timonije

Nebojša Kaluđerović

Zvižducima i uvredama sinoć u Nikšiću dočekan predsjednički kandidat Jakov Milatović

„Crnu Goru ne može da vodi čovjek koji je kazao da nije strašno ako pogine deset Crnogoraca“

da nije strašno ako pogine deset Crnogoraca. Jedan od okupljenih Dragan Nikčević kazao je da su brojni svjedoci koji su čuli te riječi Milatovića.

Izvršna direktorica CEMI-ja poručila izbore odvija u znatno drugačijem medijskom

NIKŠIĆ – Grupa Nikšićana sinoć se okupila ispred zgrade Nikšićkog pozorišta i izrazila nezadovoljstvo

PODGORICA – U nedjelju, 19. marta, građani Crne Gore ulaze u još jedan izborni ciklus koji će odrediti šefa države u narednom četvorogodišnjem mandatu i od koga će, prema ocjenama analitičara, umnogome zavisiti dalji razvoj unutrašnjih prilika obilježenih teškom političkom i institucionalnom krizom, koja zemlju potresa posljednje tri godine.

Dani protiču u širenju političkih ideja i agendi kandidata od kojih je većina tek nedavno, manje od mjesec pred izbore, tražila institucionalnu potvrdu kandidatura i predstavila izborne slogane.

Te poruke, kojima se za sada predstavilo pet od ukupno sedam potvrđenih kandidata, za Pobjedu je analizirao klinički psiholog, poslovni konsultant i ekspert za psihologiju komunikacije Radoje Cerović

Slogani kandidata procrnogorskog bloka su, prema ovoj analizi, bazirani na njihovom političkom iskustvu ili ličnom karakteru, dok njihovi politički konkurenti na drugoj strani svojim porukama pokušavaju da naprave otklon od politike prošlosti ili kapitalizaciju ostvarenih rezultata.

Rijetki od tih slogana, kako smatra naš sagovornik, strateški su promišljeni, dok ih je većina neoriginalna ili strateški nejasno definisana.

Sloganom „Evropski državnik,

što u grad podno Trebjese dolazi predsjednički kandidat Pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović da održi

promotivni skup. Skandirali su da Crnu Goru ne može i ne smije da vodi čovjek koji je, ne tako davno, kazao

– Srećom, bilo je pametnih ljudi, pa su početkom septembra pretprošle godine odustali od toga. Da li je takav čovjek mogao uopšte da bude ministar i da li je moguće da se sad kandiduje za najodgovorniju funkciju u državi. Ovo je nečuveno. Neshvatljivo je da uopšte postoji takav um, takav čovjek, a kamoli još da mu se dozvoli da vlada – kazao je Nikčević. Skandirali su Milatoviću „jadove, jadove... hajde pucaj, jadove“ i „ubico, ubico“. Pošto je u zgradu pozorišta ušao Milatović, grupa Nikšićana se razišla. Ispred zgrade pozorišta je bio primjetan veći broj policajaca. Ra. P.

Analiza poruka predsjedničkih kandidata uoči izbora 19. marta

Od političkog iskustva do otklona od prošlosti

naš predsjednik Milo, nego ko“ Demokratska partija socijalista, kaže Cerović, šalje poruku vezano za političko iskustvo i dugi državnički status svog predsjedničkog kandidata i aktuelnog šefa države Mila Đukanovića

– DPS poruku, takođe, vezuje i za Evropsku uniju što je, u vrijeme kada je sadašnja opozicija kritikovana od strane evropskih zvaničnika, očekivan potez – navodi Cerović. Izborna poruka predsjedničkog kandidata Demokratskog fronta Andrije Mandića „Gradimo budućnost, čuvamo tradiciju“ je, kako kaže Cerović, strateški promišljena i predstavlja dio pokušaja inkluzivne strategije koju sprovodi Andrija Mandić.

– Cijela kampanja je centrirana na pokušaju radikalnog ristajlinga lika Andrije Mandića i distanciranju od političke prošlosti. Dakle, slogan „i to i to“ pokušava da kaže nešto tipa ovo je i onaj Andrija Mandić, ali i neki novi Andrija Mandić. Vidjećemo koliko je to izvodljivo, ali je svakako strateški promišljeno – objašnjava Cerović.

Nenezić: Otvoren veliki medijski prostor za kandidate sa prosrpskim narativom

PODGORICA – Najveći dio elektronskih medija finansira se srbijanskim kapitalom, odnosno vlasnici su medijske kompanije iz Srbije. Na taj način otvoren je značajan medijski prostor za političke partije, odnosno predsjedničke kandidate koji dominantno zastupaju prosrpske narative, insistirajući na ugroženosti i nedovoljnoj zastupljenosti onih grupacija koje se u nacionalnom smislu opredjeljuju za pripadnost srpskom narodu, a čime se dodatno jača polarizacija u Crnoj Gori –kaže Ana Nenezić, izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje.

Kada je riječ o sloganu „Uspjećemo“ predsjedničkog kandidata Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića, Cerović naglašava da se ta poruka bazira na kapitalizaciji neočekivano dobrog rezultata koji je taj pokret ostvario na minulim izborima u Podgorici.

– Slogan „Uspjećemo“ sam po sebi predstavlja banalnu poruku, ali u ovom kontekstu djeluje kao „opet ćemo uspjeti“. Vidjećemo da li će neki drugi elementi kampanje razjasniti koja je strateška namjera. Ne bi me iznenadilo da jednostavno nije ni bilo vremena za išta smislenije od - „uspjećemo“.

Ili ćemo to tek otkriti kasnije – kaže Cerović.

Sloganom „Časti mi“ predsjednički kandidat Demokrata Aleksa Bečić, iako mlad političar, kako procjenjuje Cerović, ipak cilja na neku konzervativniju ili tradicionalniju ciljnu grupu nego što bi to bilo očekivano.

– „Časti mi“ je veoma tradicionalno koncipirana poruka. Nijesam siguran da je ona strateški dobra, jer ograničava svoj domet na jednu relativno usku grupu, svakako premalu

za uspjeh na predsjedničkim izborima. Međutim, prostor koji je ostavilo izuzeće lidera „Evrope sad“ Milojka Spajića iz izborne trke bi moglo donekle kompenzovati ovakav nedostatak – smatra Cerović.

Socijaldemokratska partija poruku „Draginja srcem“, osmišljenu za potrebe kampanje Draginje Vuksanović-Staković, bazira na podvlačenju karaktera te predsjedničke kandidatkinje kao, kako kaže Cerović, beskompromisne zagovornice i borca za ideološki pravac i njen „la pasionaria“ aspekt. – Iako je razumljiva odluka i strateški izbor na kome se bazira, ipak sumnjam da se tom porukom dovoljno širi ciljna grupa, odnosno da se tako obraća dovoljno velikom broju birača. Ona unutar procrnogorskog bloka može računati na određeni procenat onih koji principijelno neće glasati Đukanovića. Međutim, da li će to u dovoljnoj mjeri kompenzovati jednu u startu dosta preciznu, ali i strateški dosta usko koncipiranu poruku, vidjećemo – zaključio je Cerović. Đurđica ĆORIĆ

Ona je, komentarišući medijsko okruženje u kojem se odvija kampanja za predsjedničke izbore i atmosferu u kojoj je, sa većinom medija čija vlasnička struktura nije iz Crne Gore, nemoguće poštovati ravnopravno predstavljanje kandidata, kazala da se kampanja za predsjedničke izbore sprovodi u značajno drugačijem medijskom okruženju, nego što je to bio slučaj u ranijim izbornim ciklusima.

- Iako smo blagovremeno upozoravali da se odlukama

političkih elita urušava medijsko tržište u Crnoj Gori, koje će kao oslabljeno i finansijski icrpljeno biti lak plijen za potencijalne strane uticaje, to nije bilo dovoljno da se medijske politike i odnos institucija ka njima promijene, odnosno da se crnogorsko medijsko tržište zaštiti. Danas, kao posljedicu, imamo činjenicu da se najveći dio elektronskih medija finansira srbijanskim kapitalom, odnosno vlasnici su medijske kompanije iz Srbije. Na taj način otvoren je značajan medijski prostor za političke partije, odnosno kandidate, koji dominantno zastupaju prosrpske narative, insistirajući na ugroženosti i nedovoljnoj zastupljenosti onih grupacija koje se u nacionalnom smislu opredjeljuju za pripadnost srpskom narodu, a čime se dodatno jača polarizacija u Crnoj Gori –istakla je Nenezić. Prema njenim riječima, način kako se vrši uticaj na građane je više nego očigledan. - Kroz poluistine i nepotpune informacije koje se građanima plasiraju u udarnim terminima, utiče se na kreiranje uvjerenja građana i građanki Crne Gore. Formiranjem uvjerenja na bazi nepotpunih i netačnih informacija,

Predsjednik Demosa i mandatar obavijestio lidere

PODGORICA – Predsjednik

Demosa i mandatar Miodrag Lekić obavijestio je juče lidere parlamentarne većine od avgusta 2020. da još nema potrebnu većinu za sastav nove vlade, jer mu nedostaju tri glasa poslanika GP Ura. To se navodi u trećem i posljednjem Lekićevom pismu liderima parlamentrane većine, u koje je Portal RTCG imao uvid. Poslanik CIVIS-a Srđan Pavićević u odgovoru lideru De-

Lekić:

Fale tri

mosa naveo je da Lekić ima njegovu podršku za formiranje 44. vlade sa participacijom CIVIS-a u njoj, kao što je bio slučaj u prethodne dvije vlade. – Zahvaljujem kolegi Pavićeviću na odgovoru, komentaru i jasnom stavu. Izostaje odgovor Ure, što upućuje na protivljenje te stranke (legitimnim pravom) da se formira vlada na po-

Protest grupe građana zbog dolaska Milatovića

da se kampanja za predsjedničke

okruženju nego ranije

Otvoren medijski sa prosrpskim

građani donose odluke koje nijesu zasnovane na činjenicama, iako često, vjerujući izvoru, građani nemaju taj utisak, odnosno zaista vjeruju da raspolažu tačnim informacijama – kazala je Nenezić. Upozorila je da je ovo „vrlo opasan fenomen koji nije samo zastupljen u Crnoj Gori“, ali je, kako kaže, jasno da nadležne institucije nemaju rješenje za ovu pojavu, niti strategiju kako se boriti protiv ovakvih oblika manipulacija informacijama.

- Ukoliko građani nijesu izloženi različitim, čak i suprotnim stavovima, od onih u koje sami vjeruju, ukoliko nijesu izloženi debatama u javnom diskursu koje se zasnivaju na činjenicama, odnosno nemaju razvijenu toleranciju i otvorenost za razumijevanje stavova drugih, jedini put je duboka politička polarizacija i razvrstavanje crnogorskog društva na grupe između kojih postoji duboki jaz i nemogućnost argumentovane komunikacije. Sve to urušava društvo, slabi demokratiju, vjeru u funkcionalnost demokratskih institucija i procese, širi nepovjerenje i zbunjenost kod birača, i zaoštrava postojeće društvene podjele – kazala je Nenezić. Prema njenim riječima, Za-

CEMI će pratiti nansiranje kampanje

kroz više mehanizama

Ana Nenezić je, kada je u pitanju eventualno finansiranje kampanje kandidata novcem izvan Crne Gore, kazala da će CEMI kroz više mehanizama pratiti finansiranje kampanja predsjedničkih kandidata, kao i djelovanje agencija za sprečavanje korupcije i za elektronske medije.

U Nikšiću održan predizborni skup kandidata DPS-a za predsjednika Crne Gore

Đukanović: Zdravkov

apostol nije prošao časove vaspitanja

kon garantuje ravnopravnu zastupljenost svih predsjedničkih kandidata na nacionalnom javnom servisu, i kroz ujednačeno finansiranje za vođenje kampanje u privatnim medijima. Kazala je da poštovanje normi prati Agencija za elektronske medije, a finansiranje Agencija za sprečavanje korupcije.

– Međutim, dio koji odstupa od zakonom propisanih obaveza, ne obuhvata direktna obraćanja i nastupe kandidata, a utiče na formiranje političkog javnog diskursa je podložan zloupotrebama i tu nemamo nikakav način zaštite građana. Ovdje prevashodno mislim na promotivne aktivnosti, djelovanje na socijalnim mrežama, političke emisije sa komentatorima, ekspertima i drugim kreatorima javnog mnjenja koji u zavisnosti od uređivačke politike privatnih medija iznose svoja mišljenja i utiču na javno mnjenje. I to je potpuno legitimno. Međutim, preduslov je da imamo edukovano i politički pismeno društvo, sa razvijenom kritičkom sviješću i sklonosti ka preispitivanju pruženih informacija –kazala je Nenezić.

Istakla je da je problem što to nije slučaj, a time je, kako je

- Dodatno, omogućili smo građanima da nam sve uočene nepravilnosti, pa i one koje se odnose na kampanje dezinformacija direktno prijavljuju putem aplikacije ferizbori.me. Očekujemo da građani budu naši saveznici u ovoj borbi, a naš krajnji cilj je zagovaranje promjene zakonskog okvira, a sve u cilju zaštite građana, i integriteta izbornog procesa – rekla je Nenezić.

– Ono što će biti problem pratiti jer nemamo zakonskog osnova za to je kampanja koja se vodi van Crne Gore na medijima koji imaju značajnu popularnost kod nas, ali ne podliježu našim zakonima. U tim situacijama niti se može kontrolisati finansiranje, izvori finansiranja i uticaj ovakvih kampanja. To će biti poseban izazov i za crnogorske institucije –poručila je Nenezić.

rekla, i mnogo veća mogućnost manipulacije i zloupotreba građana od političkih partija i vezanih subjekata. Nenezić je rekla da postoji više načina za odbranu od ovakvih uticaja, a koji se već primjenjuju u sistemima razvijenih demokratija.

- Međutim, prvo moramo prepoznati problem, analizirati sistem i dosadašnje posljedice, raspolagati tačnim podacima i tek onda krenuti u smislenu akciju. Ne vidim da postoji politička volja ili zainteresovanost kod predstavnika donosilaca odluka za to –kazala je Nenezić.

I. KOPRIVICA

parlamentarne većine da nema potrebnu podršku za sastav nove vlade

tri glasa Ure

nuđenim osnovama koje sam izložio Abazoviću, kao i političkom sporazumu koji smo ranije potpisali – naveo je Lekić. Ostaje mu, kako kaže, kao i svima da konstatuje da i daljesada za tri glasa u parlamentu - nema potrebne većine za sastav 44. vlade.

– Dozvolite mi da podsjetim da formiranje 44. vlade nije bio cilj

U trku se sa partijske klupe za rezervne igrače uključio i mlađani Zdravkov apostol u čijem obrazovnom procesu očigledno nije bilo časova vaspitanja koji je, kako tvrde, u svom ministarstvu češljao personalne dosijee zaposlenih i obilježavao ih nacionalnim predznacima. Onaj čija je vlada ugasila nacionalnu avio-kompaniju, koja je politički žigosala i vakcine protiv korone, ćerala investitore iz Crne Gore… – kazao je predsjednik Crne Gore

PODGORICA - Milo Đukanović, predsjednički kandidat DPS-a, govorio je na predizbornom skupu u Nikšiću u subotu veče.

Komentarišući ekonomske teme, Đukanović je naveo da je 120.000 penzionera diskriminisano i zaboravljeno, da se ljekarima i medicinskim radnicima ne isplaćuju zaslužene nadoknade, a da cijene enormno rastu.

po sebi, već pokušaj ostvarivanja legitimne institucionalne stabilnosti na osnovama sada već prilično zaboravljene volje građana na izborima avgusta 2020. i nakon dva eksperimenta, nepoznata u uporednoj demokratskoj praksi. Zato nakon neuspjeha da se formira vlada na osnovu demokratskih pravila i pobjede ostaje svima nama preuzimanje odgovornosti za nastali bilans – zaključio je Lekić, prenosi RTCG. Prosrpski portal blizak DF-u

Borba u petak je objavio da je Abazović obećao podršku Lekiću. A jučerašnja izjava Lekića potvrđuje pisanje Pobjede da je dominantna većina u GO Ure na sastanku u četvrtak veče bila protiv podrške bilo kojoj Lekićevoj vladi zbog pritiska međunarodne zajednice, posebno SAD, ali i za podršku predsjedničkom kandidatu Demokrata Aleksi Bečiću, tako da postoje male šanse da mandatar formira vladu. R. P.

– Ko ne bi bio za minimalnu platu od 900, a ne od 450 eura ako bi za to bilo zdravih izvora iz ostvarenog dohotka. Umjesto toga, iz dana u dan zasipaju nas vijestima o stotinama miliona novoga duga i to po dvocifrenoj kamatnoj stopi. Pritom su ovi veliki dušebrižnici zaboravili na penzionere, na preko 120.000 pripadnika naše najstarije populacije. Populisti više ne govore o povećanju plata i penzija nego dnevno svjedočimo enormnom povećanju cijena svih životnih namirnica i pravdanjem kako se ljekarima i medicinskom osoblju ne mogu isplatiti nadoknade za dežurstva i prekovremeni rad jer para jednostavno nema – kazao je Đukanović. Đukanović je otkrio i šta je bio njegov motiv da zatraži od građana još jedan mandat. – Moj motiv ne mogu biti ni funkcije, ni privilegije koje uz to idu, niti bilo kakve političke ambicije. Jedini moj motiv da zatražim od građana još jedan mandat jeste moja državnička i ljudska obaveza da svojim iskustvom bavljenja politikom i onim što donose godine pomognem da se bolje snađemo u ovim vremenima i u ovim uslovima, kako bi zajedno očuvali vrijednosti i postignuća koja smo ostvarili i učinili sve na ispunjavanju obaveza iz evropske agende da bi već na kraju mog sljedećeg mandata mogli postati punopravna članica EU. Jednostavno, u datim okolnostima nijesam mogao reći - dosta mi je politike i ostaviti Crnu Goru u ovim prelomnim istorijskim trenucima – kazao je Đukanović.

Predsjednik se zatim osvrnuo na kampanju svojih protivkandidata. Na poziv Andrije

Mandića na televizijski duel, Đukanović je rekao da ga prihvata. – Zaogrnuo se gandijevskim plaštom, misli da će mu to pomoći da kolektivnom amnezijom naroda u Crnoj Gori dođe do predsjedničke funkcije, a u stvari najviše računa da će mu glasove donijeti hiljade onih koje je za vrlo kratko vrijeme natovario na državni budžet, sve kritikujući bivšu vlast, nadajući se da ljudi ne vide šta rade njegovi kadrovi u Elektroprivredi i Rudniku uglja. Pozvao me Mandić sinoć iz Pljevalja da na bilo kojoj televiziji, samo on i ja, pričamo o prošlosti i budućnosti Crne Gore. Želim da obavijestim njega i crnogorsku javnost da, naravno, prihvatam taj poziv da razgovaramo o svim pitanjima koja interesuju naše građane – dodao je on.

Imao je i komentar na račun kandidature Jakova Milatovića – U trku se sa partijske klupe za rezervne igrače uključio i mlađani Zdravkov apostol u čijem obrazovnom procesu očigledno nije bilo časova vaspitanja koji je, kako tvrde, u svom ministarstvu češljao personalne dosijee zaposlenih i obilježavao ih nacionalnim predznacima. Onaj čija je vlada ugasila nacionalnu avio-kompaniju, koja je politički žigosala i vakcine protiv korone, ćerala investitore iz Crne Gore… - kazao je predsjednik Crne Gore. Đukanović je podsjetio i što je nova vlast donijela Nikšiću. – Ko je mogao da pretpostavi da će nekadašnji kulturni centar Crne Gore, grad koji

je Crnoj Gori i Jugoslaviji dao neka od najvećih imena kulture, književnosti, umjetnosti, sporta, politike i privrede postati mjesto u kojem će vladati anticrnogorski i antievropski duh? Jesmo li mogli sanjati da će nikšićko Zahumlje postati centar iz kojeg se upućuju anticivilizacijske poruke i promovišu ideologije za koje smo mislili da su davno poražene. Da li smo mogli zamisliti da će u Nikšiću, crnogorskoj perjanici, biti nemoguće održati promociju bilo koje knjige posvećene crnogorskoj kulturi, istoriji, stradanju heroja crnogorskih? Jedan od mojih protivkandidata je, ne tako davno, pozivajući svoje ratne drugove iz devedesetih da otkopaju oružje, prognozirao da će Nikšić biti novo Cetinje, tj. da će se kao kad se na Cetinju 90. branila Crna Gora, u Nikšiću danas braniti „Velika Srbija“. Neće, jer Nikšić je ne manje glasno od Cetinja 90. pjevao ,,Oprosti nam, Dubrovniče“. To je zalog nikšićkog gospodstva i časti – poručio je kandidat DPS-a.

Đukanović je kazao da nikad Nikšić više neće biti, niti je ikad to bio bastion anticrnogorstva. – Nikšićani nikada tuđu kuću nijesu voljeli više od svoje crnogorske. To su pokazali tokom protekle dvije i po godine, vazda i na svakom mjestu u borbi za evropsku, građansku Crnu Goru. Prvi su se pobunili i na na Bogetićima protestovali i protiv Zdravkove i protiv Dritanove vlade, prvi pohitali na Belveder – kazao je predsjednik. R. P.

NIKŠIĆ NEĆE BITI BASTION ANTICRNOGORSTVA: Sa skupa

medijskom

Ana Nenezić

Crna Gora postala svjetski rekorder u poskupljenjima

Mulešković: Država mora da kontroliše privrednike

Ono što je sigurno da se ovaj trend mora zaustaviti, jer će se ovakvim ponašanjem još više ugroziti životni standard. Država mora da otpočne razgovore sa privrednicima za koje misli da imaju velike marže radi nalaženja zajedničkog rješenja kako bi se situacija stabilizovala – zaključuje Mulešković

PODGORICA – Nesumnjivo je da je trgovačka marža u određenim slučajevima sigurno i glavni faktor zbog ovolikog rasta cijena, ali je dodatno opterećenje što Crna Gora uglavnom sve ove proizvode uvozi. Osim samog troška nabavke robe na međunarodnom tržištu, poskupili su i ostali zavisni troškovi uvoza, što je dodatno povećalo cijene – kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković komentarišući podatke o crnogorskim i globalnim cijenama osnovnih životnih namirnica koje je analizirao Fideliti konsalting.

U podacima koje je prezentovao Fideliti konstalting se navodi da je u Crnoj Gori vjerovatno postignut svjetski rekord u ,,dostignutom troskoku cijena u odnosu na životni standard“.

– U Crnoj Gori se kontinuirano događa troskok cijena; prvo su se dobro zalećele, pa su baš masu odskočile, potom sasvim solidno zakoračile u džepove potrošača i na kraju beskrupulozno skočile u nebesa.

U poređenju cijena iz decembra 2022. i decembra 2021. godine sa cijenama na globalnom nivou prema indeksu Organi-

Mirza Mulešković

zacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, na globalnom nivou je to svega jedan odsto, cijena hljeba i žitarica porasle su za 31 odsto, na globalnom nivou svega pet odsto, cijene ulja i masti porasle su za 21 odsto, dok su na globalnom nivou pale za 23 odsto, mlijeko, sir i jaja poskupila su za 48 odsto, dok je na globalnom nivou taj porast svega tri odsto - navode u analizi. Za to, kako navode, optužuju trgovce koji su ,,omastili marže i troskokom cijena nemilosrdno doskočili životnom standardu građana“. – Samo se nadamo da nijesu

Cijene hljeba i žitarica porasle su za 31 odsto, na globalnom nivou svega pet odsto, cijene ulja i masti porasle su za 21 odsto, dok su na globalnom nivou pale za 23 odsto, mlijeko, sir i jaja poskupila su za 48 odsto, dok je na globalnom nivou taj porast svega tri odsto - navode u analizi

ANALIZA: Kuda

„Open veliki

prestupili prilikom zaleta, jer bi mogli da budu diskvalifikovani to jest – bojkotovani – komentarišu iz Fidelitija.

O porastu cijena u Crnoj Gori govorimo već mjesecima, ali građani i dalje nemaju izbor osim da kupuju sve ove namirnice jer, prosto i jednostavno, moraju da se prehrane. Ipak, dovoljno je obići nekoliko velikih lanaca i uvidjeti razliku između pojedinih identičnih proizvoda, dakle koje nabavljaju od istog dobavljača, pa se zapitati koliko pojedini na tim artiklima zarađuju, pod pretpostavkom da ni najniža od tih cijeni nije niža od nabavne, što bi bilo van svake ekonomske logike. Mulešković podsjeća da je zbog povećanja minimalne zarade u Crnoj Gori već u martu prošle godine stopa inflacije bila 9,7 odsto, što je bilo značajno više u odnosu na druge zemlje. Smatra da su tome doprinijele i zakašnjele odluke,

jer u tom momentu praktično nijesmo imali vladu. Gorivo je ponovo među najskupljim u regionu, iako su prije mjesec cijene bile najniže, dok država nije ukinula odluku o smanjivanju akciza. Podsjeća i da je nedavno dodatno uvećanje akciza takođe imalo uticaja na poskupljenja. – Svjedoci smo i poskupljenja koja su najavili proizvođači mlijeka, zbog rasta cijene troškova proizvodnje, a nedovoljne subvencije od strane drżave. Tako da možemo za svaki pojedinačni proizvod pronaći još neki razlog koji je doveo do poskupljenja. Slično je bilo i sa proizvođačima jaja. Ono što država može da uradi jesu stimulativne mjere za privrednike, kako bi na taj način negdje subvencionisala privredu da ne podiže cijene, za to je odličan primjer Hrvatska – kaže Mulešković. Kada je riječ o maržama, smatra da je teško kontrolisati privrednike, te ocjenjuje da bi država mogla reagovati kreiranjem maksimalnih prodajnih cijena. To bi, u jednu ruku, kako ocjenjuje, moglo ugroziti tržište ukoliko se trgovcima ne bi isplatilo da prodaje po tim cijenama, moglo bi doći do nestašice tih proizvoda.

– Ono što je sigurno da se ovaj trend mora zaustaviti, jer će se ovakvim ponašanjem još više ugroziti životni standard. Država mora da otpočne razgovore sa privrednicima za koje misli da imaju velike marže radi nalaženja zajedničkog rješenja kako bi se situacija stabilizovala – zaključuje Mulešković. M. Lk.

Nije slučajno da se u mnogim analizama društvenih i ekonomskih prilika često koristimo objašnjenjima tehnike šibicara kako bi običan svijet što bolje razumio prevare i zablude kojima ih današnji političari dnevno sluđuju. Šibicari uvijek navuku svoje žrtve time što im dozvole dobitak u prvih nekoliko partija kako bi „legli na rudu“.

Svega smo se naslušali u Crnoj Gori potonjih dvije i po godine. Olako izgovorenih „rješenja“, bezobrazno obećanih milijardi eura, neutemeljenog optimizma, trošenja nezarađenog i laži, laži, laži...

„LIJEGANJE

NA RUDU“

Teško je naći način kojim bi se spriječile obmane u socio-političkoj sferi, jer su tu mogućnosti manipulacije bezobalne, ali je začuđujuće ćutanje profesora Ekonomskog fakulteta u Podgorici na potpuno anahronu ekonomsku politiku, abrakadabra ekonomske nebuloze i iživljavanje ekonomskih amatera nad budućnošću Crne Gore?

Zar je trebalo da o demagoškom amaterizmu i vraćanju crnogorskog reformskog točka u prošlost prvi progovori ekonomski analitičar iz Beograda Miša Brkić, u beogradskom Danasu?

Izgleda da mi u Crnoj Gori još imamo ideološke nedoumice kad je u pitanju tržišna ekonomija i da mnogi još žive u vremenima kad je sve bilo đumle, pa se odatle pokrivala svaka nepodopština i gubici. Bojim se da smo se neđe zabrojali, pa zaboravili da nema više saveznih fondova iz kojih su se pokrivali ogromni deficiti crnogorske privrede. One iste privrede koju ekonomski laici dižu u nebesa, jer im se dopadao taj lagodni život socijalizacije gubitaka.

Za tu vrstu mitomanije, takođe, krivicu snose profesori ekonomske struke, jer su odavno morali sačiniti crnogorsku ekonomsku enciklopediju, u kojoj bi svako preduzeće imalo svoj pasoš iz kojeg bi se svako mogao uvjeriti kakvi su bili bilansi tih preduzeća. I to u zatvorenom, socijalističkom, debelo zaštićenom od svjetske konkurencije, tržištu! Tada bi se manje lupetalo o „nepoštenoj privatizaciji“, krađama i sličnim političkim marifetlucima. Treba biti srećan da su mnoga crnogorska predu-

Laž je da je regionalno udruživanje pravna država. S kim hoće sa EU koju Crna Gora ima prava između Mjanmara rada, sa zemljama korupcije

zeća uopšte našla kupca. Zato nam i fale pomenuti pasoši da utišamo tu šporku buku. Ako je neko u „lijeganju na rudu“ prepoznao program „Evropa sad“, nije se prevario. Ukidanje doprinosa za zdravstvo i značajno povećanje minimalne naknade za rad su ti prvi dobici za „lijeganje na rudu“. Sljedeće je prośečne plate od 1.000 eura, bez da se izvor sredstava za njih potkrijepi ozbiljnom i objektivnom analizom? Neće valjda da ukinu penzioni fond? Jedino im je to ostalo?!

Sve te priče o 1.000 eura, milijardama iz Japana, Micubiši, National panasonic, pola milijarde eura za Pljevlja su šarene laži da se ostvari politički profit. I ne samo politički. A onda već može da se kaže iz udobnih vladinih fotelja – suckers!

Svako ko se ozbiljno bavio biznisom zna koliko truda treba da se dovede bilo koja ozbiljna kompanija u neku zemlju. Nekad to traje i desetljeće. Kad neko ode u Japan u zvaničnu pośetu na tri dana i vrati se sa pričom o milijardama koje stižu iz Japana, svakom razumnom čovjeku je jasno sa čime ima posla. Zašto to nije tako u Crnoj Gori, stvar je za ozbiljnu sociološku analizu.

NEOZBILJNA POREĐENJA

U intervjuu datom agenciji

Mina Jakov Milatović, jedan od lidera „Evrope sad“, izložio je tobožnji revolucionarni ekonomski plan za Crnu Goru.

Program kojem nije namjera da analitički iznese egzaktne pretpostavke, metode i realne izvore sredstava za ponuđene elemente plana, već da uopštenim konstrukcijama pokrije neutemeljena obećanja za „lijeganje na rudu“. I to ne čudi. Pojaviš se niotkuda, postaneš ministar za optimizam i propagandu zahvaljujući ljubavi prema Đedu, bez ikakvih referenci, ako izuzmemo autobiografiju u kojoj samo fali da je bio ruski car, pa da postane Šćepan Mali, hvališ sebe za ne znamo što, kandiduješ se za predśednika države nakon dvije i po godine da je iko čuo za tebe... Ma kakav američki san? Kao livadar šeste kategorije postaneš i vlasnik legalne

Cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, na globalnom nivou svega jedan odsto

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

M. BABOVIĆ

M. BABOVIĆ

Crnu Goru vodi ekonomski program lidera „Evrope sad“

„Open Balkan“ ili: kako veliki da „pojedu“ male

udruživanje u osnovi Evropske unije. To su prije svega standardi, demokratski principi i hoće da udružuje Milatović Crnu Goru? Sa zemljama koje nemaju usaglašenu legislativu ima većim dijelom, pa se mora vraćati unazad, sa zemljama koje su po poštovanju ljudskih i Avganistana, u kojima radnici umiru na poslu zbog nepoštovanja elementarnih uslova korupcije u kojima državni činovnici voze automobil od 400.000 eura

Ako je nešto nepobitna činjenica, dokazana hiljadama puta u ekonomiji, to je da jače ekonomije „jedu“ slabije. Nije čudo da su u bivšoj Jugoslaviji postojali fondovi za nerazvijena područja, takođe u Italiji, Španiji... Kao što nije čudno da EU svakom novopridošlom članu omogućava da četiri godine koristi posebne fondove EU dok ne prilagodi svoju privredu zajedničkom tržištu. „Open Balkan“ neće ništa dobrog donijeti Crnoj Gori

nije bila sinonim za „alajbegovu slamu“ i pljačku. Nema goreg kreditora od države i partijskih namještenika. Ako je i radio na ozbiljnijim ekonomskim poslovima, Milatović je očito radio na birokratskim poslovima čim nema nerv ekonomskog operativca. Inače bi prije razmišljao o državnom subvencioniranju kamata koje daju poslovne banke i stimulacije za razvojne projekte, kao načinu da se rizik prebaci na one kojima je to osnovna djelatnost i da se izbjegne državno arbitriranje.

čara koje nemaju veze sa životom. Ako su priče Milatovića o „smanjenju broja transakcija“ na tragu „direktnog platnog prometa sa Srbijom“ ministra Aleksandra Damjanovića, onda i on pokazuje da nema pojma o međunarodnom platnom prometu.

ŠTO BI SA DIREKTNIM PLATNIM PROMETOM SA SRBIJOM?

kuće od 600 - 700 kvadrata. A naći će se uvijek i gomila parazita koji će uz tebe naći svoj interes, pa dok traje, traje. Već će se śutra pojaviti neki drugi „Svemir sad“ projekat.

Što nudi kao program Jakov

Milatović? Za početak malo je neozbiljna tvrdnja da ako

Hrvatska ima prośečnu platu od 1.000 eura, zašto ne bi

imala i Crna Gora? Mogao bih da navedem tisuću razloga da je neozbiljno upoređivati hrvatsku i crnogorsku privredu, jer se radi o strukturalno različitim privredama i različitoj ekonomskoj snazi. Jedino što ih vezuje je turizam. Takva poređenja mi liče na onaj „luksemburški standard za četiri godine“.

1. Zatim, kaže Milatović da će pokrenuti infrastrukturni investicioni ciklus u sferi saobraćaja, pominjući završetak postojećeg auto-puta ka Srbiji (milijardu eura) i jadransko-jonski auto-put (milijardu i po eura), tvrdeći da „ima para“ za te projekte. I to zaista nije sporno, para ima, problem je što one koštaju, i to sve više i više. I moraju se vraćati! Kakva je kreditna sposob-

nost pri postojećem BDP i ima li moći nejaka crnogorska privreda da servisira tolike dugove? Zar misli Milatović da je otkrio toplu vodu navodnim projektima auto-puteva? Jedna od tih razlika između Hrvatske i Crne Gore je što nije isto za Hrvatsku i Crnu Goru milijarda za auto-put, inače se ne bi čekalo deceniju od nezavisnosti da se počne sa gradnjom auto-puteva (ono vrijeme prije su „pojeli skakavci“).

2. Razvoj inovativne digitalne tehnologije?! Pa ne znam ima li mjerodavnije osobe, sa najvišim naučnim referencama, od bivše ministarke nauka Sanje Damjanović. I što se tiče zakonske regulative koju je donijela i praktičnih koraka u obrazovanju koje je preduzela, a koji su potpuno prekinuti i obezvrijeđeni

dolaskom 42. vlade na vlast. Drugo, ekonomski efekti su toliko na „dugom štapu“ da to teško može biti temelj priči o brzom povećanju plata.

3. Bolje finansiranje manjih preduzeća i poljoprivrednih gazdinstava? Đe je analiza da je to problem, s obzirom na to da su uvijek postojali fondovi i kreditne linije za njihovo finansiranje? Po mom skromnom sudu, nije nikada bio problem finansiranja, već ogroman nedostatak preduzimačkih inicijativa i preduzimača. A ni to ne može podići privrednu aktivnost na kratak rok da bi bilo izvor skorog povećanja plata.

4. Ubrzanje evropskog puta. Na ovo čovjek može samo da se nasmije, jer sve što je rađeno u protekle dvije i po godine je udaljavanje Crne Gore od

Svako ko se ozbiljno bavio biznisom zna koliko truda treba da se dovede bilo koja ozbiljna kompanija u neku zemlju. Nekad to traje i desetljeće. Kad neko ode u Japan u zvaničnu pośetu na tri dana i vrati se sa pričom o milijardama koje stižu iz Japana, svakom razumnom čovjeku je jasno sa čime ima posla

evropskog puta. Sa Srpskom crkvom, potencijalnim partnerima u prosrpskim partijama i velikosrpskim nacionalistima, klerofašistima, rusofilima, pravoslavnim bratstvima? Teško!

5. Stvaranje uslova za privlačenje stranih investitora? O tome govori čovjek koji je slavio uvođenje krava u Miločer, roštilja na Kraljičinoj plaži, tepiha na plaži Sv. Stefan... kao novu politiku okrenutu „malom čovjeku“, a ne „prijateljima Mila Đukanovića“? Čovjek za čijeg ministrovanja je oćeran Aman Resort, što je poruka svim investitorima da bježe od Crne Gore kad se jedno tako veliko ime izbacuje iz Crne Gore! Konačno, Crna Gora je investiciona destinacija koju će zaobilaziti svi ozbiljniji investitori zbog svega što se dešavalo u proteklih godinu i po u Crnoj Gori!

S KIM NAS MILATOVIĆ

UDRUŽUJE

Da su sve obične floskule i mazanje očiju, govori i prazna priča o razvojnoj banci. Ne postoji tranziciona zemlja u kojoj razvojna banka

Vjerujem da bi odgovor Milatovića bio, kad bi bio upitan odakle sredstva za razvojnu banku, da „ima para“. To je ta lakoća posezanja za zaduživanjem, bez svijesti o posljedicama. Nedavno je Jakov Milatović izjavio da se zalaže za regionalne asocijacije, uključujući „Open Balkan“, jer su, kako reče, regionalne inicijative u osnovi EU i najbrži način da se pristupi EU. Jasno je da se radi o još jednoj prevari jer, pristupanje asocijaciji zemalja koje su decenijama udaljene od članstva u EU samo može udaljiti Crnu Goru od članstva. Drugo, laž je da je regionalno udruživanje u osnovi EU. To su prije svega standardi, demokratski principi i pravna država. S kim hoće da udružuje Milatović Crnu Goru? Sa zemljama koje nemaju usaglašenu legislativu sa EU koju

Crna Gora ima većim dijelom, pa se mora vraćati unazad, sa zemljama koje su po poštovanju ljudskih prava između Mjanmara i Avganistana, u kojima radnici umiru na poslu zbog nepoštovanja elementarnih uslova rada, sa zemljama korupcije u kojima državni činovnici voze automobil od 400.000 eura?

Crna Gora je potpisivanjem CEFTA sporazuma potpuno liberalizovala uvoz, bez ikakvih uvoznih taksi za zemlje regiona i time u velikoj mjeri učinila sebe uvozno zavisnom zemljom. Zemljom čija turistička potrošnja više doprinosi suśednim ekonomijama nego crnogorskoj, zemljom u kojoj i porast plata u najvećoj mjeri doprinosi ekonomiji suśednih zemalja, itd.

„Open Balkan“ je običan politički projekat koji nema definisane mnoge aspekte, niti nudi rješenja za mnoge praktične probleme. Samo slušamo izanđale ekonomske fraze ekonomski nepismenih politi-

Ako je nešto nepobitna činjenica, dokazana hiljadama puta u ekonomiji, to je da jače ekonomije „jedu“ slabije. Nije čudo da su u bivšoj Jugoslaviji postojali fondovi za nerazvijena područja, takođe u Italiji, Španiji... Kao što nije čudno da EU svakom novopridošlom članu omogućava da četiri godine koristi posebne fondove EU dok ne prilagodi svoju privredu zajedničkom tržištu. „Open Balkan“ neće ništa dobrog donijeti Crnoj Gori! Naprotiv, biće ugrožena radna mjesta, biće izložena nelojalnoj konkurenciji, povećanom kriminalu, ugroženim malim proizvođačima, Crna Gora će imati uglavnom status kupca tuđih roba... Floskule o bržem prometu roba i usluga su smiješne ako se zna da u srpskim samoposlugama nema crnogorskih roba, ni flaširanih voda, ni suhomesnatih proizvoda, ni mliječnih proizvoda... Postoje samo vina „13. jula“ u odjeljku „domaća vina“?! Ako je jedini argument brži prolaz vina „13. jul“ onda je to obična besmislica! Ako CEFTA nije donijela slobodno tržište za sve učesnike, ko to može tvrditi za „Open Balkan“?

Prije neki dan je Fiskalni savjet Srbije iznio podatak da tzv. „helikopter money“, koji je Vlada Srbije dijelila građanima Srbije - oko dvije milijarde eura iz kreditaučestvuje u inflaciji Srbije sa pet odsto. Ako je to pet odsto ugrađeno u cijene proizvoda koji se uvoze u Crnu Goru, a jeste, građani Crne Gore trošeći pretežno robu iz Srbije, posebno namirnice, otplaćuju građanima Srbije „helikopter money“ od kojeg oni nijesu viđeli ni centa? Postavlja se elementarno pitanje zašto Crna Gora ne uvozi robe iz drugih zemalja u kojima je inflacija mnogo manja, u kojima je rast cijena namirnica i do četiri puta manji, već podiže sopstvenu inflaciju uvozom tuđe veće inflacije i troškove života svojih građana? To je Open minded, za razliku od „Open Balkana“.

Ako CEFTA nije donijela slobodno tržište za sve učesnike, ko to može tvrditi za „Open Balkan“?

Alarmantna statistika ukazuje da je neophodno pooštriti kriterijume za dobijanje dozvole za nošenje oružja

Nepunih pola godine od početka imunizacije protiv HPV virusa, i dalje otežavaju, posebno kad dolaze od zdravstvenih radnika

I među pedijatrima ima antivaksera

U Crnoj Gori više od 100.000 izdatih oružanih listova

PODGORICA - Zabrinjava

podatak da u Crnoj Gori ima preko 100 hiljada izdatih oružanih listova, te da je, nezvanično, skoro toliko komada vatrenog oružja u nelegalnom posjedu. Ako se tome doda da su samo tokom prethodne godine zabilježena 164 incidenta u kojima je upotrijebljeno vatreno oružje, onda se postavlja pitanje da li smo i previše liberalni i je li neophodno pooštriti kriterijume za dobijanje dozvole.

istoRija i Ratovi

Na blizu 620.000 stanovnika, u Crnoj Gori ima 100.000 izdatih oružanih listova. To je podatak Ministarstva unutrašnjih poslova. Ivan Pekić iz Internacionalne policijske organizacije kaže da, osim legalnog naoružanja, crnogorski građani posjeduju i nelegalno.

– Prema nekim posljednjim i zvaničnim podacima specijalizovanih kuća koje su radile ta istraživanja, podaci govore da 130.000 komada vatrenog naoružanja posjeduju Crnogorci, do nekih nezvaničnih podataka da imamo nekih 80.000 vatrenog nelegalnog oružja u posjedu građana Crne Gore –naveo je Pekić.

A, za to su, kaže Pekić, krivi naša istorija i ratovi.

– Mi ni danas ne znamo iz magacina JNA gdje su nestale određene eksplozivne naprave, od zolje, pištolja, bombi, težeg naoružanja, imate čak i podatak da je 2015. godine u terorističkom napadu u Parizu stradalo 130 ljudi gdje je istragom utvrđeno da su određena vatrena naoružanja bila tada u posjedu JNA – kaže Pekić. Ranko Vuković, nekadašnji službenik MUP-a, je do 1994. godine radio na izdavanju i oduzimanju dozvola za oružje. Tada je, kaže, 20.000 građana imalo dozvolu.

Za dobijanje oružja uslovi su nekad bili liberalni, ali su kontrole, poručuje Vuković, bile oštre.

- Kontrolisali smo sve koji su imali oružje, sve prodavni-

PODGORICA – Za prvih osam dana ovog mjeseca, otkad je starosna granica za HPV vakcinu produžena do 14 godina, prema podacima Instituta za javno zdravlje, vakcinisano je 189 djevojčica uzrasta od 11 do 14 godina. Tu vakcinu primilo je 237 desetogodišnjakinja i 1.029 od devet godina.

Da bi građanin kupio oružje, mora imati ličnu kartu i odobrenje izdato od MUP-a.

U jednoj podgoričkoj radnji koja prodaje oružje i municiju kažu da oni koji kupuju poštuju sve propise, te da im se nije dogodilo da neko traži oružje bez odobrenja

ce i kuće, da vidimo da li oni to drže po propisima - kaže Vuković.

164 inCiDenta

Prema podacima Uprave policije, tokom protekle godine dogodila su se 164 incidenta u kojima je upotrijebljeno vatreno oružje.

– Četiri incidenta koja su se desila u lovu ili na slavljeničkom pucanju, imali smo u kriminalnom kontekstu 19 incidenata, u radnjama policije šest, nasilje u porodici dva, 11 na javnom mjestu i 96 u djelovanju policije na zapljeni oružja – kazao je glavni policijski inspektor Mladen

Marković

Da bi građanin kupio oružje, mora imati ličnu kartu i odobrenje izdato od MUP-a.

U jednoj podgoričkoj radnji koja prodaje oružje i municiju kažu da oni koji kupuju poštuju sve propise, te da im se nije dogodilo da neko traži oružje bez odobrenja.

– Nijesmo imali takvih zahtjeva, generalno u Crnoj Gori svi znaju šta je potrebno da bi se dobilo oružje tako da nije bilo takvih zahtjeva - naveo je za TVCG prodavac Nikola Ilinčić Ipak, da su crnogorski građani društveno odgovorni govori i podatak da su od 2015. vratili više od 1.980 komada oružja i 286 eksplozivnih naprava.

Imunizacija protiv humano papilloma virusa, glavnog uzročnika raka na grliću materice, počela je 26. septembra prošle godine, a prioritetna grupa, prema odluci zdravstvenih vlasti, bile su djevojčice od devet godina.

Direktor Instituta dr Igor Galić kazao je prije nekoliko dana na sastanku sa medijima da su dezinformacije prisutne i kada je u pitanju ova vakcina, te da im najveći problem predstavlja kada one dolaze od zdravstvenih radnika.

Komentarišući navode pojedinih roditelja da su pedijatri često ti koji ih pokolebaju u odluci bilo koje vakcine, prvi čovjek Instituta naglašava da je njih najteže otkriti.

Ćute i ne iznose javno svoje stavove

– Znamo da ima antivaksera među ljekarima, ali ih je najteže otkriti, jer oni o tome ne govore javno već ćute. Znaju da su krivi, ali oni to nikad neće priznati. Nije normalno biti pedijatar a govoriti da vakcina nije dobra. Na skupštinskom odboru je jednom rečeno da je pedijatar koji ne vjeruje u vakcine isto kao sveštenik koji ne vjeruje u Boga. I to je istina – kazao je dr Galić.

On je istakao da su u Institutu napravili sistem gdje im svakodnevno stižu podaci iz svih domova zdravlja o broju datih vakcina svakog pedijatra pojedinačno. Na osnovu malog broja vakcinisanih mogu da pretpostave da neki ljekar

U Institutu za javno zdravlje napravili su sistem gdje im svakodnevno stižu podaci iz svih domova zdravlja o broju datih vakcina svakog pedijatra pojedinačno. Na osnovu malog broja vakcinisanih mogu da pretpostave da neki ljekar ima možda negativan stav prema

vakcinama

ima možda negativan stav prema vakcinama.

Ipak, dr Galić nije želio da komentariše da li su nekog pedijatra zvali na razgovor kako bi objasnili nizak obuhvat.

A kada je u pitanju obuhvat HPV vakcinom, on je, prema podacima Instituta za javno zdravlje, najniži u Baru gdje su vakcinisane svega dvije djevoj-

Broj datih doza HPV vakcine po danima

Vakcinacija samo jednom dozom

Dr Joksimović je naveo da je Svjetska zdravstvena organizacija krajem prošle godine nakon višegodišnje analize preporučila imunizaciju sa samo jednom dozom HPV vakcine. – Ovakva preporuka bazirana je na rezultatima studija koji ukazuju da jedna doza vakcine daje sličan ili isti nivo zaštite od infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a kao raspored vakcinacije sa dvije ili tri doze. Prateći preporuke SZO, a i po ugledu na države poput Velike Britanije i Australije koje su takođe usvojile ove preporuke, prešli smo na vakcinaciju jednom dozom HPV vakcine za uzrast 9-20 godina – kazao je dr Joksimović.

On je pojasnio da za djecu koja su primila vakcinu tokom 2022. godine neće biti potrebe za drugom dozom jer jedna doza pruža dovoljan nivo zaštite. Takođe, sva djeca koja se vakcinišu ove godine i ubuduće će primati samo jednu dozu. – Očekujemo da ćemo time dodatno osnažiti proces HPV vakcinacije, jer ovaj pristup pruža značajne prednosti u sprovođenju vakcinacije (jednostavnije zakazivanje, manji broj posjeta zdravstvenom sistemu, lakše prihvatanje vakcinacije) i postizanju većih obuhvata – kazao je dr Joksimović.

čice, dok u Šavniku nema imunizovanih. Nacionalni koordinator za HPV vakcinu, epidemiolog dr Milko Joksimović saopštio je da je najviše vakcinisanih u Beranama njih 59, na Cetinju 42, kao i u Ulcinju 32. Podgorica se nalazi na sedmom mjestu gdje je vakcinisano samo 29 djevojčica. Isto

toliko je i u Rožajama i Danilovgradu. Zanimljivo je i da je u Kolašinu više vakcinisanih djevojčica čak 31 i u Herceg Novom 32. – Ne postoji obrazac, recimo da je na sjeveru bolje nego na jugu ili obratno tako da smatramo da je najbitnija organizacija u domovima zdravlja –reka je dr Joksimović.

Broj vakcinisanih djevojčica po kohortama zaključno sa 08. 03. 2023.

Igor Galić Milko Joksimović

M. BABOVIĆ

zadovoljni odzivom, dezinformacije

pedijatrima antivaksera

Obilježeno 76 godina od pogibije Krsta Zrnova Popovića

Živio je i poginuo kao crnogorski suverenista

Uprkos dezinformacijama kojih i dalje ima kada je u pitanju i HPV vakcina, u IJZ su zadovoljni odzivom koji je od novembra pa do kraja februara bio u padu, ali je opet počeo da raste. Kako kažu, očekuju da će se takav trend nastaviti. A, da bi u tome uspjeli od početka narednog mjeseca vakcinacija HPV vakcinom će se obavljati i vikendom do kraja ove školske godine.

– Na kraju školske godine, u zavisnosti od iskazanog interesovanja roditelja, možda ćemo biti i u mogućnosti da napravimo i plan vakcinacije djevojaka starijih od 14 godina (uzrasta 15-18, pa potom 19-26 godina) kroz kampanje sustizanja. O tome ćemo blagovremeno obavijestiti javnost, uz napomenu da vakcinacija nakon 15. godine života daje slabije rezultate i da se sprovodi jedino ako ne ugrožava vakcinaciju primarne ciljne grupe i ne utiče (iz finansijskih razloga) na skrining.

Glavni cilj, poručuje Joksimović, je da se do 2030. godine postigne cilj koji je SZO postavila - da 9 od 10 djevojčica vakcinišemo najkasnije do 15. rođendana, odnosno 90 odsto djevojčica.

Kada vakcinišemo

djevojčice, zaštitili smo i dječake

Na pitanje da li postoji mogućnost da se sankcionišu ljekari koji sugerišu roditeljima da ne vakcinišu djecu ili sačekaju sa vakcinacijom, iz Instituta kažu da je adresa Ljekarska komora.

Iz Ljekarske komore ranije su Pobjedi kazali da je kodeksom zabranjena zloupotreba zanimanja od strane ljekara.

Etički PREkR šaj

– On treba da utiče na razvoj zdravstvenog vaspitanja i kulture stanovništva, djelujući na svom radnom mjestu i u javnom životu, a svako nekritičko objavljivanje i propagiranje nedovoljno provjerenih dijagnostičkih, terapijskih i drugih metoda liječenja, predstavlja etički prekršaj – kazala je ranije predsjednica

Ljekarske komore dr Žanka

Cerović

Ona je tada komentarisala postupak vaskularnog hirurga dr Nikole Fatića, koji je u septembru 2021. u jeku epidemije korona virusa pred 50 roditelja na protestu protiv nošenja maski u školama izgovorio stavove koji ne promovišu strogo poštovanje mjera niti vakcinaciju.

Fatić je tada na skupu ispred

Ministarstva zdravlja, izme-

Na često pitanje kada će početi vakcinacija dječaka HPV vakcinom, u Institutu za javno zdravlje kažu da nakon prvih godina od uvođenja HPV vakcine gdje se prednost daje vakcinaciji djevojčica (prije svega jer je rak grlića materice prioritet zbog učestalosti, težine bolesti i udjela koji se može spriječiti vakcinacijom), vakcinaciju treba proširiti i pružiti zaštitu i dječacima. Dr Joksimović naglašava da se vakcinacijom djevojčica štite i dječaci.

On je podsjetio da su HPV infekcije veoma rasprostranjene i u toku života, osam od 10 osoba bude inficirano nekim od tipova ovog virusa. Kod značajnog broja inficiranih, HPV infekcije prelaze u dugotrajne i mogu izazvati genitalne bradavice, kao i rak (kancer) na raznim organima.

– U našoj populaciji od sa HPV-om povezanih kancera, najčešći je rak grlića materice. Više od 90 odsto slučajeva raka grlića materice izazvano je dugotrajnom HPV infekcijom, pa se praktično može reći da raka grlića materice gotovo da nema bez HPV infekcije – naveo je dr Joksimović.

Na osnovu posljednjih oficijelnih podataka Nacionalnog registra za maligne neoplazme u Crnoj Gori, za period od samo godinu, registrovano je 106 novootkrivenih slučajeva raka grlića materice. U istom periodu preminulo je 46 žena od ove bolesti. Trenutno rak grlića materice spada u pet vodećih lokalizacija kada su u pitanju maligne bolesti kod žena u Crnoj Gori.

đu ostalog, rekao i da ,,djeca ne treba da nose maske u školama, a građani treba da vjeruju sebi, porodici i svom razumu“. On je aludirajući na vakcinaciju rekao i da ,,smo sada najveći medicinski eksperiment

u čovječanstvu, te da pristanak na njega mora da bude dobrovoljan“.

Njegove izjave oštro su osudili i iz Ministarstva zdravlja i Ljekarske komore, ali ne i sankcionisali. Sl. RaDONjiĆ

rođenih, Obuhvat (%) po opštnama među djevojčicama rođenim 2013. godine

CETINJE - U Lipi Cuckoj na Cetinju juče je održan parastos povodom 76 godina od pogibije generala Krsta Zrnova Popovića.

General crnogorske vojske Krsto Todorov Zrnov Popović rođen je 13. septembra 1881. godine u Cucama, a ubijen je u oružanoj borbi od strane operativne potjerne grupe OZN-e, u noći između 13. i

14. marta 1947. godine u mjestu zvano Bojanje brdo u Cucima. Cio svoj život, kao vojnik, oficir i političar posvetio je domovini Crnoj Gori, njenom barjaku, pravu, časti i slobodi. Živio je i poginuo kao crnogorski suverenista.

Građani Cetinja tražili su podizanje spomenika Krstu Zrnovom Popoviću u Grahovskoj ulici na Cetinju, inicijativom koju je prije više od

dvije godine potpisalo 638 građana Cetinja. U obrazloženju inicijative, osim biografije te istorijskih činjenica vezanih za Krsta Zrnova Popovića, navodi se i da je zadatak države Crne Gore i crnogorske društvene zajednice bio da izvrši i formalno-pravnu i političku rehabilitaciju ove istorijske nepravedno oklevetane ličnosti. R. P.

Crnogorska pravoslavna crkva organizuje susrete sa dijasporom

Dolazak potvrdilo

400 zvanica

PODGORICA - Crnogorska pravoslavna crkva će organizovati susrete sa dijasporom 16. marta u kongresnoj sali hotela „Grand“ na Cetinju. Koordinator ovog događaja, po blagoslovu mitropolita Mihaila, je Dušan Glendža. Dolazak je do sada potvrdilo više od 400 zvanica iz crnogorske dijaspore diljem svijeta.

Kako je ranije objavljeno, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo donio je odluku da 2023. godina bude obilježena nizom svečanih aktivnosti u susret velikom jubileju naše Crnogorske pravoslavne crkve – tri decenije od obnavljanja, na Lučindan, 31. oktobra.

Iz kancelarije CPC-a je saopšteno da Crnogorska pravoslavna crkva, od obnavljanja 1993. godine, prvi put organizuje ovakav događaj, koji je naišao na oduševljenje dijaspore.

Goste će pozdraviti poglavar CPC, mitropolit Mihailo, kao i gradonačelnik crnogorske prijestonice Nikola Đurašković Uvodna izlaganja imaće i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Blagota

Eraković i književnik i publicista Borislav Cimeša

Na skupu će govoriti više predstavnika dijaspore, a planiran je i bogat kulturno-umjetnički program, kao i svečana večera. Crnogorska pravoslavna crkva obnovljena je na tradicionalnom Opštecrnogorskom narodnom zboru na Cetinju, na Lučindan, 31. oktobra 1993. godine. Za duhovnoga poglavara Crnogoraca pravoslavne vjeroispovijesti izabran je mitronosni arhimandrit u Američkoj pravoslavnoj crkvi,

Njegovo Visokopreosveštenstvo, gospodin Antonije (Abramović), koji se predstavio 18. novembra 1996. godine. Naslijedio ga je vladika Mihailo (Dedeić), hirotonisan u Sofiji, u Crkvi Svete Paraskeve, 1998. godine. Povodom ovoga velikoga crnogorskoga jubileja - tri decenije od obnove naše autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve – mitropolit Mihailo poziva vjerujuće i sve ljude dobre volje da daju doprinos njegovom obilježavanju. R. P.

Sa jučerašnjeg parastosa u Lipi Cuckoj na Cetinju

Od aprila HPV vakcinu moguće je primiti i vikendom

Mitropolit Mihailo

,,Apostoli“ Crne Gore nam stvoriše ,,drmokratiju“ umjesto demokratije - vlast drma, a crkva upravlja. Zbog neznanja i/ili zle namjere proizvedoše propast Crne Gore. Preteške bijahu ove apostolske godine ,,drmokrtatije“ od avgusta 2020, preko cijele 2021, opet preteške cijele 2002. i do sada, u 2023.

Demokratija je vladavina većine naroda. Narod bira svoje predstavnike da vrše vlast u njegovo ime. Ali demokratija, a time i država može biti ugrožena od samih onih koje je narod izabrao. Zapravo je tako i nastala današnja pop-apostolska ,,drmokratija“ u Crnoj Gori.

Veliki problem demokratije obuhvata i aktuelno pravo na kandidaturu. Politika je jedina organizovana ljudska djelatnost za koju se ne zahtijeva znanje i sposobnost. Za predsjednika države mogao se kandidovati, maltene, ko god je htio, uz potpise podrške, bez obzira da li su falsifikovani ili plaćeni. Da budete automehaničar, tehničar, inženjer, sudija morate ispuniti propisane uslove. Da budete političar ne morate imati ama baš nikakvo znanje, pristojnost i sposobnost, što se konkretno vidi na crnogorskoj političkoj sceni. Za političare je dovoljan samo jedan uslov - da ubijede i/ili prevare glasače. Zato bi prvi korak za opstanak crnogorske demokratije trebao biti propisivanje kriterijuma

Dimenzije aktuelne crnogorske ,,drmokratije“

Crna Gora je u katastrofalnom stanju, iako se drsko i nestinito pokušava narod prevariti da nam je ,,osvježilo“. Zar stvarno nijesu dovoljne posljednje apostolske godine da bi se shvatilo što nam se dešava? Jednostavno rečeno, mora se prestati sa praksom da političar i vršilac važnih dužnosti može biti svako, bez ikakvih kvalitativnih kriterijuma. To moraju obavezno biti kulturni, vaspitani, ozbiljni, znaveni, karakterni i stručni ljudi. Oni se sigurno ne proizvode u crkvama

ko može biti političar i/ili vršiti vlast. Tako bi se spriječilo uništavanje države kojem trenutno svjedočimo. U suprotnom će narod i dalje greškom birati nesposobne prevarante, bez obzira da li su pristojni, nevaspitani i skloni kriminalu. Te pojave se najbolje identifikuju pri TV nastupima, ko hoće da vidi.

KOJA JE SVRHA DRŽAVNE IZBORNE KOMISIJE

U aktuelnim uslovima postaje upitno i postojanje same Državne izborne komisije. Ako DIK može da verifikuje mandate stranim državljanima, osuđenicima, prevarantima, onim koji prijete ubistvom deset Crnogoraca (ko to i zašto krije od naroda) ili 100 crnogorskih Muslimana ili Albanaca, postavlja se logično pitanje koja je njena svrha. Sljedstveno tome, iako je za nevjerovat, ministar poljoprivrede može biti karatista, ministar policije turizmolog, kradljivac grobalja kroz temeljni ugovor, ministar pravde, bivši ministar finansija prevarant, poslanik ili ministar strani špijun i državni neprijatelj, onaj ko pomjera brda mislima predsjednik Vlade, onaj ko uništava državu vodi službu bezbjednosti, itd. Šlag na torti bi bio kad bi nečesovi Raković iz Srbije uzeo crnogorsko dr-

žavljanstvo i kandidovao se za predsjednika, pa onda krenuo, kako reče, sa 7,5 miliona Srba na sto hiljada Crnogoraca. Teško je za vjerovat da bi smio, ali čoek tako javno priča. Postoji li mogućnost da se sve ovo spriječi ili je sve formalizovano do besmisla zbog neograničene moći nekompetentnih partijaca? Jer se ne može očekivati da oni shvate da su nesposobni, pa da se sami zbog toga povuku. Problem je bio uočen još u Kraljevini Crnoj Gori. Poslanik je mogao biti samo neko ko je napunio 40 godina života. Nije to bila selekcija po godinama, koja i ne treba da postoji, već indirektan pokušaj da se obezbijedi kompetentnost kroz iskustvo i znanje. Smatralo se da ne bi trebao biti neko poslanik, ministar, predsjednik skupštine ili vlade čim se ,,ispili“. Da su bili u pravu, evo se vidi danas, poslije više od 100 godina.

ZAMJENICI BOGOVA

Crkva je dosta analogna političkim partijama. I crkve se organizuju i registruju, kao or-

ganizacije popova. Popovi su posrednici između Boga i čovjeka. Oni su putem izmišljenog rituala uzurpirali pravo za koje je Hrist rekao da nema posrednika između čovjeka i Boga. Tako popovi, slično političarima, paze svoje stado. Ali ima neko vrijeme vjernike ne zovu stado, jer su primijetili da se vjernici vrijeđaju kada ih popovi smatraju bravima. Ljudi su počeli shvatati neke ogavnosti tako da su, prema nedavnim ispitivanjima, preko polovina građana EU postali ateisti. Popovi biraju sami sebe i glasanjem proglašavaju svece i zamjenike bogova. Narod uče kako da se klanja kostima ljudi koje su popovi isključivo glasanjem proizveli u svece. Podvaljuju ljudima da se liječe zvonima, lickaju obično vino da je krv Isusova, a hljeb njegovo tijelo. A žalosni najveći domet izvanjih popova je da nam postavljaju vlast, kao što vidite, od nečesovih apostola, koji od Crne Gore haos napraviše.

Političari varaju narod isto ka popovi, ostvarujući tako najin-

timnije veze između aktuelne ,,drmokratije“ i vjere. Iako je pogrom privrede proizveden u vrijeme koje seže u četiri zadnje kalendarske godine (od trajekta i Montengro erlajnza, preko poljoprivrede, do građevinarstva oduzimanjem sirovina i turizma bez vode) ,,apostoli“ aktuelne većine uporno ubjeđuju narod da je za to neko drugi kriv. Čak u prevari idu toliko daleko da povećanje plata od pozajmljenih para (nezarađenih) prezentiraju kao njihov uspjeh, a ne kao put ka bankrotu države. Eto tako političari, taman ka popovi, tretiraju razum naroda. Ako narod ne sazna/shvati ove istine ne piše se dobro Crnoj Gori. Sa svim svojim primitivizmom i uvredama navrli su na mene po svim kolosjecima, posebno preko njihovih bijednih portala, čime mi stvaraju obavezu da obavještavam narod ko su i što rade. Da me tako ,,sakriveni“ primitivno, bijedno, uvredljivo i podmuklo ne napadaju, a narodu i državi podvaljuju, možda bih manje i pisao.

Politika je jedina organizovana ljudska djelatnost za koju se ne zahtijeva znanje i sposobnost. Za predsjednika države mogao se kandidovati, maltene, ko god je htio, uz potpise podrške, bez obzira da li su falsi kovani ili plaćeni. Da budete automehaničar, tehničar, inženjer, sudija… morate ispuniti propisane uslove. Da budete političar ne morate imati ama baš nikakvo znanje, pristojnost i sposobnost, što se konkretno vidi na crnogorskoj političkoj sceni

Pogubno je za društvo i privredu i postavljanje krajnje nekompetentnih ličnosti da rukovode državnim preduzećima, nepoštovanjem ili prilagođavanjem uslova za radno mjesto. Ako se ne propišu strogi uslovi za političare i važna radna mjesta u vlasti, može se trefit da nam predsjednik države bude popovski namjesnik, osuđenik ili strani državljanin, neko ko je varao i krao, ili je po 10 Crnogoraca ili 100 crnogorskih Albanaca ili Muslimana ubijao, ili državu i narode čiji je predsjednik nije priznavao. Kriterijumi treba da imaju najširi obuhvat i sadržaj, za poslanike i sva radna mjesta koja čine vlast, u svim njenim segmentima. U suprotnom ćemo nastaviti da i dalje živimo vrijeme propadanja.

Crna Gora je u katastrofalnom stanju, iako se drsko i nestinito pokušava narod prevariti da nam je ,,osvježilo“. Zar stvarno nijesu dovoljne posljednje apostolske godine da bi shvatilo što nam se dešava? Jednostavno rečeno, mora se prestati sa praksom da političar i vršilac važnih dužnosti može biti svako bez ikakvih kvalitativnih kriterijuma. To moraju obavezno biti kulturni, vaspitani, ozbiljni, znaveni, karakterni i stručni ljudi. Oni se sigurno ne proizvode u crkvama.

Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ akademik DANU

Producentkinja RTCG se oglasila na Fejsbuku

Uprava policije o incidentu u ugostiteljskom objektu na Žabljaku u subotu veče

Pripadnici Protivterorističke jedinice fizički napadnuti

Tvrdi da je Rambo

Amadeus seksualno uznemiravao tokom snimanja ,,Dnevnice“

PODGORICA - Producentkinja emisije ,,Dnevnica“

Lejla Kašić na društvenim mrežama poručila je kako je doživjela seksualno uznemiravanje od strane muzičara

Ramba Amadeusa

Kako je ona navela, to se dogodilo u subotu u Herceg Novom, dok su snimali emisiju u kojoj je gostovao pomenuti muzičar. - Juče sam na snimanju epizode ,,Dnevnica“ doživjela seksualno uznemiravanje od strane našeg gosta, velikog intelektualca, regionalno prepoznate i uticajne ličnosti, Unicefovog ambasadora dobre volje, Antonija Pušića, poznatijeg pod pseu-

donimom Rambo Amadeusistakla je ona.

Do sada se tim povodom niko nije oglasio zvanično, a Kašić navodi kako se povodom svega obratila i Unicefu. - To je nedopustivo. Naravno da sam nazvana ludačom i glupačom. Poslije verbalnog sukoba i završetka svega dobila sam poruku koja je bila samo još jedan pokušaj manipulacije, u kojoj govori da sam ja loše doživjela njegov utisak da možemo da budemo dobri drugari - dodala je ona na Fejsbuku. Ovim povodom se još nije oglasio ni Rambo Amadeus. R. P.

UNICEF: Angažman Antonija Pušića

Iz UNICEF-a su sinoć reagovali saopštenjem nakon što je producentkinja RTCG-a Lejla Kašić optužila Antonija Pušića (Ramba Amadeusa) za seksualno zlostavljanje tokom snimanja emisije „Dnevnica“. Oni su saopštili da su upoznati sa navodima protiv Pušića, te da je njegov angažman s UNICEF-om suspendovan do daljnjeg. – UNICEF ima politiku nulte tolerancije prema bilo kojem obliku seksualno neprimjerenog ponašanja jer je ono u suprotnosti s ključnim vrijednostima UNICEF-a – naveli su. Podsjećamo, Pušić je bio angažovan kao UNICEF-ov ambasador dobre volje.

Osnovno državno tužilaštvo najavilo žalbu na odluku beranskog Osnovnog suda

Traže pritvor za Vulevića

BERANE - Osnovno državno tužilaštvo u Beranama će u zakonskom roku podnijeti žalbu protiv rješenja Osnovnog suda u Beranama kojim je, kako navode, kao neosnovan odbijen prijedlog za određivanje pritvora Vuku

Vuleviću iz Berana.

Ovo tužilaštvo je Osnovnom sudu u Beranama podnijelo optužni prijedlog protiv Vulevića iz Berana, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno

držanje oružja i eksplozivnih materija, tako što je bez izdate odgovarajuće isprave, neovlašćeno na javnom mjestu nosio vatreno oružje i municiju i to pištolj crne boje marke „CZP07“ 9×19 ,,češka zbrojevka“ kal.

PODGORICA - Pripadnici Protivterorističke jedinice fizički su napadnuti u ugostiteljskom objektu na Žabljaku u subotu veče, dok nijesu bili na dužnosti. To je saopšteno iz Uprave policije.

- Manji broj pripadnika Protivterorističke jedinice trenutno na Žabljaku izvodi obuku u zimskim uslovima. Sinoć su, dok nijesu bili na dužnosti, boravili u jednom ugostiteljskom objektu u tom gradu i tom prilikom su fizički napadnuti – saopštila je juče Uprava policije. Navodi se da je, prema do sada uzetim izjavama od policijskih službenika, incident započeo provokacijom i napadom na policijskog službenika od grupe osoba koje su bile u vidno

alkoholisanom stanju.

- Tokom incidenta pet osoba iz te grupe je zadobilo lakše povrede - navodi se u saopštenju. Dodaje se su na lice mjesta izašli pripadnici Stanice policije Žabljak koji su postupi-

li u okviru svojih ovlašćenja, prikupili obavještenja od više osoba.

- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, po čijem nalogu se preduzi-

Zeković tvrdi da su policajci povrijedili petoro građana

Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković pozvao je Upravu policije da se oglasi i saopšti detalje incidenta koji se, prema njegovim navodima, dogodio u subotu veče u ugostiteljskom objektu u centru

Žabljaka. Zeković je na Tviteru napisao da su pripadnici Protivterorističke jedinice povrijedili petoro građana, koji su potom medicinski zbrinuti u zdravstvenoj ustanovi u Pljevljima. Istakao je da se incident desio u nepo-

maju dalje mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja - navodi se u saopštenju. Iz policije su rekli da se radi o izolovanom incidentu budući da Protivteroristička jedinica dugi niz godina u ovom periodu na Žabljaku izvodi obuku u zimskim uslovima, te da imaju dobre odnose sa lokalnom zajednicom i stanovništvom. - U daljem postupku, koji će nepristrasno sprovesti Uprava policije, utvrdiće se eventualna odgovornost policijskih službenika u odnosu na ovaj događaj o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena - navodi se u saopštenju. Sa događajem je, dodaje se, upoznata i Unutrašnja kontrola policije Ministarstva unutrašnjih poslova. R. P.

srednoj blizini Stanice policije. - Pozivam MUP i ministra Filipa Adžića da provjere postupanje više službenika i jedne službenice PTJ prema građanima i utvrde da li su prekoračena a potom i zloupotrijebljena ovlašćenja. Eventualno drsko/ nedolično ponašanje ne smije biti povod za nesrazmjernu silu - napisao je Zeković.

30 dana

BEOGRAD – Maloljetnici, koja je uhapšena zajedno sa S. Z. (28) i L. V. (26), osumnjičenima da su 9. marta na benzinskoj pumpi u Rušnju, u Beogradu, ubili Nikšićanina Ranka Radoševića (54) poznatog i kao ,,Ranko Eskobar“, određen je pritvor do 30 dana, objavile su Novosti.

9 mm sa mehanički uklonjenim fabričkim serijskim brojem u kojem se nalazio okvir sa 14 komada metaka kal. 9 mm i u čijoj cijevi se nalazio jedan metak kal. 9 mm.

- U prilogu optužnog prijedloga su dostavljeni dokazi koji potvrđuju osnovanu sumnju, a što predstavlja osnovni preduslov da bi se nekom odredio pritvor, navode iz ODT Berane. Takođe, dodaju da je Osnovno državno tužilaštvo u Beranama dalo jasne, argumentovane i obrazložene razloge koji opravdavaju određivanje pritvora zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva zbog njegovih čestih prelazaka preko državne granice C. H.

Djevojka je uhapšena u subotu i saslušana je pred sudijom za maloljetnike, a u slučaj je uključen i Centar za socijalni rad. Kako su objavili mediji, maloljetnica koja ima 17 go-

dina, uhapšena je u istom „štek stanu“, kao i S. Z. i L. V. Osumnjičeni S. Z. i L. V. biće saslušani u ponedjeljak u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.

S. Z. i L. V. se sumnjiče da su 9. marta u jednom ugostiteljskom objektu u sklopu benzinske pumpe u Rušnju, ispalili više hitaca u Ranka Radoševića koji je od zadobijenih povreda preminuo na licu mjesta.

Sve troje se terete za krivično djelo teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Ubice su u Radoševića ispalile sedam hitaca iz pištolja, od kojih su ga dva pogodila u glavu. Prema podacima iz bezbjednosnih službi, Ranko Radošević je bio blizak sa ubijenim Jovanom Vukotićem, vođom škaljarskog klana. On je, kako tvrde Pobjedini izvori, snabdijevao članove ove kriminalne organizacije blindiranim vozilima. Radošević je, kako pišu srpski mediji, navodno bio član bežanijskog klana Gorana Mijatovića, koji je likvidiran u Beogradu.

Istražiteljima je poznat po švercu kokaina i skanka. Kako je Pobjeda ranije pisala, Radošević je ujak predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i blizak prijatelj braće Radomira Bobana Baćovića, bezbjednosno interesantne osobe koja duže boravi u Beogradu i RajkaDžegera Baćovićaiz Nikšića.

Izvori iz crnogorskih službi bezbjednosti navode da je Radošević bio unutar šire ekipe ljudi koji su na razne načine pomagali finansiranje lokalnih izbora u Nikšiću, zajedno sa Baćovićem, koji živi već duže u Srbiji, ali ima vrlo razgranatu mrežu poznatstava u Crnoj Gori, posebnu u Budvi čiji je predsjednik Opštine Milo Božović

U policijskom dokumentu SOCTA – Procjena opasnosti od organizovanog kriminala Radošević je upisan kao član kriminalne organizacije Radomira Baćovića.

Radoševićevo ime se u medijima pominje od 2006. godine kada je sa tadašnjim vođom bežanijskog klana Goranom Mijatovićem hapšen zbog iznude nad advokatom Branimirom Guglom u Beogradu. Mijatović je nakon toga ubijen. R. P.

Uprava policije

Ekipa ,,Dnevnice“ sa Rambom Amadeusom

Zbog ubistva Ranka ,,Eskobara“ uhapšena i maloljetna osoba

I djevojka u pritvoru

Sa hapšenja osumnjičenih za ubistvo Radoševića

suspendovan do daljnjeg

Violinista Vili Ferdinandi za Pobjedu o koncertnim aktivnostima i stanju u muzici nekad i sad

Nikad me neće razdvojiti od

PODGORICA – Još uvijek svira na violini koju je kupio kao student, jer instrument i onaj koji ga svira imaju neraskidivu vezu i zajedno sazrijevaju. Crnogorski muzičar i muzički pedagog Vili Ferdinandi ipak nije ostao zarobljen unutar žanrova i repertoara na isti način na koji je prigrlio svoju „number one“ violinu – prošao je gomilu orkestara, ovjerio je svaki muzički pravac, i već mjesecima je ponovo koncertno aktivan.

Posljednja tri nastupa je imao problem da priđe pozornici usljed povrede zgloba koju je zadobio u decembru, no to nije uticalo na kvalitet njegovog sviranja. Nakon duge koncertne pauze odsvirao je jedan solistički koncert (uz pratnju Davora Novaka na klaviru) i dva koncerta kao gostujući muzičar. Sa MP triom je u januaru oduševio publiku u KIC-u „Budo Tomović“, izvodeći džez standarde, kombinujući umijeće, želju, upornost i unutrašnju razdraganost.

KAO PELMAN

Na pitanje da li je njegova želja da uprkos bolovima bude na sceni svojevrsna lekcija mladim muzičarima da šou ipak mora da ide dalje, nasmijao se. Nije mu bilo lako da prihvati, ali se radi o prijateljima i sjajnim muzičarima i nije ih iznevjerio.

- Nosio sam u to vrijeme čizmu koja štiti zglob koji sam povrijedio, išao sam na štake, nije bilo lako, ali sam mogao da funkcionišem. Naravno, stepenice jesu bile problem, ali na ravnom problema nije bilo. Malo me sve to podsjetilo na Icaka Pelmana, violinistu kojeg cijenim mnogo, koji je nastupao sa Pinkasom Cukermanom. Pinkas svira violu za tu priliku, a inače su obojica violinisti. I davno, prije 30 ili 40 godina, na televiziji su često puštani snimci iz Londo-

Mi smo morali da idemo direktno na koncerte koji su se dešavali u Podgorici da bismo nešto čuli ili na nekadašnjem Radio Titogradu. Danas nema toga što nema na Jutjubu. Što god me zainteresuje poslušam i po nekoliko verzija – rekao je Ferdinandi

Drage saradnje sa Tamindžićem i Zenovićem

Prednost godina Vilija Ferdinandija leži u činjenici da je radio sa nekoliko generacija slavnih crnogorskih muzičara. Posebno izdvaja saradnje sa Brankom Zenovićem i Borom Tamindžićem i opisuje ih kao fleksibilne i predusretljive kompozitore.

- Brankova kompozicija koju sam prepravio za jedno takmičenje bila je izvorno pisana za klarinet i orkestar. Bila je tu i neka kadenca koju je Branko pisao za klarinet, i dozvolio mi je da prepravim. I Boro i Branko su bili u instituciji u kojoj sam i sam radio, i Branku je bilo baš drago kad je odslušao sve i svidjelo mu se – rekao je Ferdinandi. Tamindžić je često dolazio kod Ferdinandija kući gdje su se održavale probe njegovog trija – flauta, violina i klavir.

- Flautu je svirao pokojni Milo Vasić, a

na na kojima su njih dvojica svirali duete za violinu i violu. Prvi je izlazio Pelman sa štakama, sjeo bi na stolicu, a poslije njega je dolazio Cukerman koji je donosio njegovu violinu i svoju violu. I izuzetno su svirali. To me malo podsjetilo, pa sam se i šalio s kolegama: „Evo me ko Pelman, samo je trebalo neko da mi doda violinu“ – rekao je Ferdinandi za Pobjedu. Iako je već u penziji, još uvijek razmišlja dosta moderno kad je u pitanju klasična muzika i muzika uopšte, jer je njegov otac svirao i narodnu i zabavnu i klasičnu muziku u orkestru u kome je i sam radio skoro 40 godina, od šesnaeste. Prisjetio se najranijeg djetinjstva uz muziku.

- Kući su kod nas, budući da smo imali klavir, dolazili njegove kolege, dolazila je kad sam imao četiri ili pet godina i Ksenija Cicvarić, pa je dolazio Karović iz Nikšića, pa su

klavir moja rođena sestra. Kad je Boro pravio te kompozicije, on je naravno sve to kući smislio, uradio, i došao bi kod nas sa sirovom verzijom. Onda nam podijeli note i mi sviramo i komentarišemo gdje bi što trebalo prepraviti. Nije se stidio, nije violinista, klavirom je vladao, nije ni flautista, ali kod flaute se uvijek jedan ton svirao, kod violine su postojali dvozvuci, trozvuci i to teoretski ne može svako da zna; morao je da uzme knjige i vidi što je moguće, a što ne. Boro je to radio, ali neki put kaže: „Vili, je li ti ovo u redu?“ Ja kažem što imam. Finalni proizvod je uvijek ostajao kod nas kući, jer je za nas to pisao. S tim smo išli na turneje. A s njim sam radio i ranije, kad je pisao i za pozorište – ispričao je Ferdinandi za Pobjedu.

tu pripremali snimanja i koncerte. Ja sam slušao sve to, tako da mi ništa od toga nije bilo strano, a nije me bilo ni sramota da sviram bilo koju vrstu muzike, ako to pošteno odradim, pošteno odsviram. Vodio sam računa samo da to bude dobro – rekao je Ferdinandi. Kad je u pitanju sabijanje muzike u žanrovske okvire, poznati violinista smatra da dok se čovjek uči, dok je u školi, na akademiji, ne bi trebalo forsirati bilo što drugo osim klasične muzike.

- Sporadično nije problem. Ja sam morao kao srednjoškolac da učestvujem u snimanjima narodne muzike kad je Slavko Kovačević bio režiser, a muzički urednik je bio Boro Tamindžić. Jednostavno nije bilo drugih, malo je muzičara bilo i ja sam morao da se prihvatim i toga, ali to mi nije bilo nepoznato, tako da sam odrađivao i to. Poslije, kad sam

diplomirao i vratio se u Crnu Goru, pravili smo u novoj zgradi televizije i taj mali zabavni orkestar, pa revijski, dodavali gudače, ponekog duvača da bismo nekako imali program. Pogotovo za snimanje novogodišnjeg programa morali smo sve to da odrađujemo. Ništa to meni nije bilo ni teško ni strano, svirao sam u džez klubovima, u kafani i na koncertnim podijumima. Naravno, prvoj ljubavi uvijek se vraćam, toj klasičnoj muzici. Zadnjih par godina se najviše bavim klasičnom muzikom – objasnio je Ferdinandi.

PEDAGOŠKA MISIJA

Korona virus ostavio je na ovog umjetnika dosta posljedica, bio je sedam dana na kiseoniku što je usporilo njegove planove da više vježba i više nastupa.

- Kad sam se penzionisao, vratio sam formu, i kad je trebalo da počnem da organizujem koncerte onda sam se razbolio.

To me vratilo unazad. Kad sam ozdravio, opet sam dohvatio violinu, ne mogu ja bez nje, neće me nikad razdvojiti od nje. Opet sam počeo da vježbam, mozak mi radi, sve sam popamtio, ali prsti su malo zarđali i trebalo bi svaki dan po pet ili šest sati jedno pola godine da sviram da bih se vratio u dobru formu. Međutim, uvijek se mogu vratiti dovoljno dobro da me nije sramota da održim neki koncert – rekao je Ferdinandi.

Duga koncertna pauza je, prema njegovim riječima, bila posljedica jedne važne pedagoške misije. - Kad se ugasio orkestar RTCG, ja sam prešao u školu i

onda se pojavila jedna grupa učenika, djece mojih kolega, koji su se pokazali izuzetno sposobnim. Svi su oni bili vrlo muzikalni, a imali su kod kuće roditelje koji su se bavili muzikom, tako da su od malih dana počeli da se bave muzikom. Dobio sam nekoliko učenika i sa strane koji nisu iz muzičkih familija. Kad su imali oko 16 godina već sam gurao s programom koji se uči na Akademiji. Onda smo išli po okruženju, od Skadra, koji ima jako takmičenje, preko Niša, Sarajeva, Beograda, Novog Sada, kasnije su oni bili u Budimpešti, do Londona čak i svuda su osvajali prve nagrade, i to mi je davalo vjetar u leđa da radim do penzije – objasnio je i dodao da se jedna takva klasa jako rijetko dešava.

- Potpuno sam se predao radu sa njima jer sam radio i subotom i nedjeljom i praznicima. To se moralo, pogotovo kad se pripremaju velika takmičenja – rekao je Ferdinandi.

Onog dana kad se penzionisao, Ferdinandi je počeo ponovo aktivnije da vježba i vraća se u formu u kojoj je bio nekad kad je nastupao u svim gradovima Crne Gore i regiona.

- Mala je sredina Crna Gora i ne isplati se praviti jedan program za jedan ili dva koncerta, čovjek treba da ih odradi 10 ili 15, pa da kaže da se isplatilo što sam radio. Pa iduće godine pravi novi program i sve nanovo obiđe, destinacije koje su se bavile organizovanjem koncerata – rekao je on.

Pričalo se da je Ferdinandi, kao vrstan muzičar, nakon raspada orkestra proveo jedno vrijeme na birou rada, međutim, violinista nam je rekao da je to bilo samo proceduralno i da nije bio duže od nekoliko dana na evidenciji. No nisu

se sve njegove kolege odmah snašle za novi posao.

- Osnovali smo NVO Crnogorski kamerni orkestar, radili smo neko vrijeme, dobijali neke donacije. Dovodili smo Julija Marića iz Sarajeva, iz Mostara smo dovodili ljude i pravili čak i neke ozbiljnije orkestre iako je to bilo teško jer smo morali da platimo svaku ispomoć. Iako ni prije nismo bili u nekom brojčanom stanju, to je bilo daleko do nekog simfonijskog orkestra, a opet i danas dovode po desetak muzičara u CSO, on nema još uvijek svoj puni kapacitet da izvodi i velika djela i modernija djela – rekao je violinista.

Koncerte ovog orkestra rijetko prati, priznao je. - Dok sam studirao, išao sam stalno na koncerte na Kolarcu. Mi, studenti, nismo imali pare za karte, ali je postojala praksa, kad svi uđu u salu da onih 10, 15 ili 20 studenata koji su bili ispred sale puste da uđu. Donosili smo rezervne stolice ili na stepenicama sjedjeli sa strane, tako da sam ja puno koncerata odslušao, a kasnije, kad sam već bio u godinama, nisam imao neku potrebu jer sam sve to odslušao sa jakim solistima i dirigentima. Kad su svirale neke kolege ili neki bivši učenik ili moj veliki prijatelj i kolega Igor Perazić, kad je svirao Vujadin Krivokapić, kad su nastupali kao solisti – uvijek sam ispratio. Malo češće sam išao jer sam u Savjetu, pa sam morao da se pojavim, s tim što sam izbjegavao kad je počeo kovid – objasnio je Ferdinandi.

NOTOTEKA

Iako za Crnogorce kažu da nisu muzikalni, Ferdinandi smatra da su oni muzikalni kao i svi drugi. Za razvoj muzičke dje-

NASLUŠAO SE KONCERATA NA STEPENICAMA U ,,KOLARCU“: Vili Ferdinandi

m. babović

Davor Novak i Vili Ferdinandi tokom nastupa u KIC-u

od violine

- Nabavljao sam ih kad god sam putovao ili u Moskvu ili u Njemačku, Italiju; nisam posjećivao butike nego prodavnice muzikalija gdje bih kupovao djelove za violinu ili od nota nešto – rekao je Ferdinandi.

Iako je za potrebe takmičenja prepravljao neke od kompozicija crnogorskih kompozitora kao što su Branko Zenović ili Boro Tamindžić, sam nikad nije komponovao.

PODGORICA – Nakon više od dvije godine restauracije u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na Cetinju, dvadeset ikona je vraćeno u Gradski muzej „Mirko Komnenović“ u Herceg Novom.

latnosti je potrebno okruženje, tvrdi. Danas je drugačije nego što je bilo prije trideset godina, dok je jedina državna škola bila u baraci i imala manjak kadra.

- Danas u školi „Vasa Pavić“ ima sedam-osam klasa violine i mnogo škola po Crnoj Gori, tako da to mora dati rezultate. Nauka i pedagogija gudačkih instrumenata je dosta napredovala. Za početnike ima dosta audio-vizuelnih knjiga koje omladini, okrenutoj tabletima i telefonima, mogu da pomognu, da ih odvoje od toga, da se zainteresuju za muziku. Mi toga nismo imali, mi smo morali da idemo direktno na koncerte koji su se dešavali u Podgorici da bismo nešto čuli ili na Radio Titogradu nekadašnjem. Danas nema toga što nema na Jutjubu. Što god me zainteresuje poslušam i po nekoliko verzija. Kad mi fale neke note onda skinem sa interneta, iako se ne mogu sve besplatno preuzeti – ispričao nam je muzičar.

Pohvalio se i da ima veliku nototeku koju je davno počeo da skuplja i ima od svake kompozicije bitne za violinu po nekoliko izdanja.

Neki najbolji

- Mnogi izvođači nemaju to. Kad god su neki koji su baš strogo izvođači pokušali da komponuju, oni su mogli da naprave nekako kompoziciju, ali je uvijek ličila na nečiju tuđu. To je problem, originalnost nam nije u krvi. Ali da shvatimo druge kompozitore, pogotovo ako smo sve epohe prošli, ako smo ih sve svirali, ako smo mnogo toga nagomilali u našem mozgu slušajući i svirajući, mi se jako se dobro snalazimo. Ja sam baš na koncertu koji sam imao u KIC-u ubacio par kompozicija s kraja 20. vijeka, bez obzira na to što baš te moderne i ne volim, ali sve ono što je pitko i moderno treba naučiti, mora se to znati – rekao je Ferdinandi.

OSIPA SE PUBLIKA

Smatra da danas nema dovoljno orkestara, osipa se publika.

- U razvijenim zemljama je do prije 30 godina svaki mali grad do 50 hiljada stanovnika imao jedan orkestar, a da ne pričam o većim, imali su ih više, simfonijski, opera, televizijski orkestar... a ovi kao Podgorica su imali i po tri orkestra, ali to se vremenom gasilo i sad su postali ekskluziva. Samo su neki veliki orkestri ostali atraktivni i to zbog turista. Kod nas je problem i kad se naplaćuju karte, nekima je to mnogo kad žele više članova porodice da povedu na koncert. Često je ulaz bio slobodan i ljudi su se navikli, pa kad im neko traži pare za kartu malo se i ljutnu. Ali koliko popuše i popiju po kafićima to se ne može uporediti sa troškovima karata – rekao je Ferdinandi za Pobjedu.

D. ERJAVŠEK

violinisti napustili

klasičnu muziku

Klasična muzika je, prema riječima Vilija Ferdinandija, već odavno u nekom prolaznom periodu, u nekom problemu, jer mnogi klasični violinisti koji su se bavili čisto klasikom, postigli su zavidni uspjeh u svijetu, počeli su polako da naginju džezu.

- I kompozitori su počeli tako da pišu, jer ne možete praviti strogu granicu između klasike i džeza, filmske, čak i pop muzike. Malo mi je možda krivo i što su neki od najboljih violinista napustili klasičnu muziku – rekao je Ferdinandi.

Odabrani skup ikona datira iz perioda 18. i 19. vijeka. One većinom pripadaju Bokokotorskoj ikonopisnoj školi Dimitrijević – Rafailović, a manjim dijelom grčkom, italokritskom, grčko-vizantijskom, vizantijsko-srpskom i ruskom ikonopisu. One ikone koje se bez sumnje pripisuju Bokokotorskoj školi ocjenjuju se kao najvrednije i kao istinski dragulji Zbirke ikona Gradskog muzeja. Svih 20 ikona čuvaju autentičan likovni izraz vremena i škole u kojoj su nastale.

IZLOŽBA U APRILU

Projekat je, uz neophodne pripreme, počeo 2019. godine, izjavila je direktorica JU Gradski muzej „Mirko Komnenović“ i Galerije „Josip Bepo Benković“, Gordana Krunić

– Dolaskom ikona sa restauracije, ne samo grad Herceg Novi, već i Crna Gora sa ponosom može da kaže da ima 20 novih konzerviranih ikona. Opština Herceg Novi nam je pomogla u pisanju projekta, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje finansijski podržao izradu kutija za ikone, a najveću zaslugu za ovaj projekat dugujemo američkoj ambasadi u Podgorici, koja je kroz program malih grantova za zaštitu kulturnih dobara opredijelila iznos od preko 44.000 dolara – kazala je Krunić za RTHN.

Objasnila je da im predstoji priprema koncepta izložbe.

– Planiramo da izložba bude otvorena krajem aprila u Galeriji „Josip Bepo Benković“. Zatim će biti stalna postavka u Muzeju, ali povremeno će-

Dvadeset ikona vraćeno u Herceg Novi

sta oštećene, posebno drveni nosač. Bilo je podljuspavanja, bojenog sloja zajedno sa tutkalnom podlogom. Taj dio na kojem je boja postavljena, mora da se vrati da bude fiksiran pri drvetu. Tu je bilo problema. Rađeno je tradicionalnim metodama, sa voskom i drugim. To je impregnacija drveta, a ujedno i fiksiranje bojenog sloja i grunda pri drvenom nosaču – rekao je Jakšić. Objašnjava da se u postupku restauracije počinje sa nekom dokumentacijom ili fotografijom eksponata.

mo napuštati svoju bazu jer imamo zainteresovanost da se one predstave u galerijama i muzejima u drugim gradovima – rekla je Krunić. Tokom 2024. godine, planirano je da izložba ikona bude organizovana i van granica Crne Gore, jer su, prema riječima Krunić, one zaštićeno kulturno dobro i prelazak granice iziskuje određene pripreme i zakonom predviđene aktivnosti.

PROBLEMATIKA

Konzervator restaurator Labud Jakšić iz Centra za konzervaciju i arheologiju izjavio

je da je konzervacija bila vrlo zahtjevna.

– Bilo je više problematike od crvotočnog nosača ikona do ljuspanog bojenog sloja koje mi konzervatori ne želimo da vidimo na kulturnim dobrima. Pošto imamo izvanredan konzervatorski kadar, uspješno smo završili posao za dvije godine i nekoliko mjeseci i ikone vraćamo na njihovo mjesto u hercegnovski Muzej i galeriju – rekao je Jakšić.

Posao nije izlazio iz okvira onog na čemu restauratori konzervatori rade decenijama.

– Bilo je ikona koje su bile do-

Odlazak nagrađivanog i zabranjivanog jugoslovenskog pisca

Preminuo književnik

Dragoslav Mihailović

PODGORICA – Književnik, romansijer i scenarista Dragoslav Mihailović preminuo je u 93. godini u Beogradu. Ovaj višestruko nagrađivan, ali i zabranjivan au -

tor iz Ćuprije, diplomirao je 1957. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Grupi za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik. Za tu godinu se vezuju i njegovi

književni počeci koje je obilježila humoreska „Pismo“ objavljena u Ježevom kalendaru. Njegovo najpoznatije djelo je roman „Kad su cvetale tikve“, objavljen 1968. godine, koji je bio zabranjen „zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika“, što je i predstavu rađenu po tom djelu skinulo sa repertoara na 14 godina. Napisao je i „Petrijin venac“ i „Čizmaše“, a zatim i „Goli otok“, „Crveno i plavo“, „Gori Morava“, „Lov na stenice“ i druge. Bio je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Dobitnik je, između ostalog, i Zlatne arene za najbolji scenario u Puli (1978), Nagrade Vukove zadužbine (1994), Nagrade „Bora Stanković“ (1994), Kočićeve nagrade za životno djelo (2011), Račanske povelje za cjelokupno književno djelo, Vitalove nagrade za zbirku pripovjedaka „Preživljavanje“ i Nagrade „Ramonida serbica“ (2016). D. E.

– Sa praćenjem zatečenog stanja, radi se čišćenje i uzimanje uzorka drveta. Taj vizuelni prvi pregled odlučuje šta će da se radi. Na velikom broju ovih ikona rađen je potpuno novi drveni dio, poprečno postavljen na poleđinu ikone koji ne dozvoljava da se drvene table rastave, jer su rađene iz više dasaka. Skoro su svi bili u lošem stanju, crvotočni. Uradili smo potpuno nove, a uglavnom se rade od lipe. Na ikonama se retuširaju samo partije sa tkaninom, sa draperijom, pozadina da se dobije ujednačeni ton – objasnio je Jakšić.

Predmetne ikone su pribavljene otkupom u periodu od 1951. do 1959. godine, a stavljene pod zaštitu 1962. godine. D. E.

„Ručni prtljag“ u KIC-u

Nastupa Vera

Polozkova

PODGORICA – Poznata ruska umjetnica Vera Polozkova predstaviće se prvi put crnogorskoj publici večeras u 19 sati na Velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“ u okviru muzičko-poetske večeri pod nazivom „Ručni prtljag“. Popularna pjesnikinja i glumica nastupiće u pratnji Aleksandra Manotskova, ruskog kompozitora i dirigenta. „Ručni prtljag“ donosi dijalog dva autora, kompozitora i pjesnika, kao ličnu arhivu zapleta i priča kojima su svjedoci, donoseći ispovijesti o životu prije rata. Ovim programom dvoje umjetnika nastupa širom Evrope i svijeta, umjetnički protestujući protiv rata i aktivno podržavajući ljudska prava, navodi se u saopštenju organizatora Hip-Hop Academy i POLAKO. R. K.

Završena restauracija zaštićenih eksponata Gradskog muzeja „Mirko Komnenović“

Jedna od vraćenih ikona

Region

BEOGRAD - Članovi Vlade Srbije, predvođeni premijerkom, kao i bivši saradnici, različitim skupovima, obilježili su dvije decenije od ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića

Đinđić je ubijen u dvorištu zgrade Vlade 12. marta 2003. godine u Beogradu, a za atentat su osuđeni pripadnici Jedinice za specijalne operacije.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić položila je vijenac na mjestu na kojem je izvršen atentat na nekadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića. Polaganju vijenca su prisustvovali ministri i članovi Vlade Srbije.

Demokratska stranka (DS), čiji je predsjednik bio Đinđić, organizovala je šetnju do Novog groblja, gdje su položili cvijeće i vijence na njegovom grobu u Aleji velikana.

Predsjednik Demokratske

stranke Zoran Lutovac izjavio je da je vlast predvođena Srpskom naprednom strankom ,,samo verbalno“ preuzela politiku evropskih integracija koju je prije 20 godina zacrtao premijer Zoran Đinđić.

- Osim verbalnog pozivanja na politiku Zorana Đinđića, u praksi su mnogo bliži politici 90-ih godina (prošlog vijeka) nego onom na šta se pozivaju - rekao je Lutovac agenciji Beta, 12. marta, povodom godišnjice ubistva premijera Đinđića.

Dodao je da DS nastavlja politiku koju je započeo Đinđić, što znači da se zalaže za pravdu u društvu i da ,,nedovršena država“, kako je Đinđić okarakterisao stanje u Srbiji, nakon 2000. godine, kada je postao premijer, postane ,,dovršena država“.

Počast ubijenom premijeru Srbije na Novom groblju odali su njegova supruga Ružica Đinđić i članovi porodice, kao i najbliži prijatelji i saradnici.

Među njima su mnogi nekadašnji članovi DS-a, poput aktuelnog predsjednika Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, Borka Stefanovića i Čedomira Jovanovića Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obratio se na društvenoj mreži Tviter po-

Dvije decenije od ubistva Zorana Đinđićaprvog demokratski izabranog premijera u Srbiji

Đukanović: Da je Đinđić danas živ, drugačije bi izgledali i Srbija i region

Osim verbalnog pozivanja na politiku Zorana Đinđića, u praksi su mnogo bliži politici 90-ih godina (prošlog vijeka) nego onom na šta se pozivaju - rekao je predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac 12. marta povodom godišnjice ubistva premijera Đinđića

vodom 20 godina od ubistva Zorana Đinđića.

- Na današnji dan, prije dvadeset godina, ubijen je predsjednik Vlade Srbije Zoran Đinđić. Da je živ, drugačije bi danas izgledali i Srbija i region. Zoran bi ostvario svoj politički i životni cij: Srbija bi već bila članica EU - napisao je Đukanović juče na Tviteru. Poručio je da je Đinđićevim ubistvom zadugo ubijena evropska budućnost i Srbije i Zapadnog Balkana.

- Bio mi je dragi prijatelj i saborac. Kao i prethodnih decenija, i danas sam u mislima sa njegovom porodicom. I sa Srbijom koja tuguje. Slava Zoranu Đinđiću! - piše u objavi Đukanovića.

Generalni sekretar SDP-a

Ivan Vujović napisao je na Tviteru da je ubistvom Zorana Đinđića presuđeno i evropskoj Srbiji na duže vrijeme.

- Umjesto u pravcu emancipacije virus velikodržavnog nacionalizma opet je dio Vučićeve državne politike. Virus se širi po regionu, a Crna Gora je kao i 89. jedna od ključnih meta. Ko neće to da vidi gori je od aktera tog ništavila - naveo je Vujović.

Predsjednik Vlade Srbije Zoran Đinđić ubijen je na današnji dan, prije dvadeset godina.

Poslanik DPS-a Andrija Ni-

kolić napisao je na Tviteru da se danas navršava 20 godina od ubistva Zorana Đinđića, jednog od rijetkih zvaničnika Srbije koji nikad nije prisvajao Crnu Goru. Prema njegovim riječima, Đinđić je u najrizičnijem periodu svoje reformatorske borbe za bolju Srbiju, utočište našao u Crnoj Gori. - Njegova borba sa destruktiv-

nim snagama motiv je i za Crnu Goru da istraje - napisao je Nikolić. Predsjednik Vlade Srbije Zoran Đinđić ubijen je u atentatu 12. marta 2003. godine. Vlada je nekoliko sati poslije ubistva proglasila vanredno stanje u Srbiji, a kao izvršioci odmah su osumnjičeni pripadnici zemunskog kriminalnog klana i dio pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) MUP-a Srbije. Tokom vanrednog stanja, koje je trajalo do 22. aprila 2003. godine, policija je u akciji ,,Sablja“ uhapsila više od 11.000 osoba, među kojima i političare, visoke vojne oficire i nosioce pravosudnih funkcija. U avgustu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u organizovanju ubistva, a suđenje je počelo 22. decembra iste godine u Okružnom sudu u Beogradu. Sud je 23. maja 2007. godine proglasio krivim optužene koji su osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.

Na po 40 godina zatvora osuđeni su bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamjenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvršilac ubistva.

Zoran Đinđić rođen je 1952.

godine u Bosanskom Šamcu a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine.

Jedan je od osnivača Demokratske stranke u kojoj je u septembru 1990. godine izabran za predsjednika Izvršnog odbora, a u januaru 1994. za predsjednika stranke.

Na tu funkciju biran je i jula 1998. i februara 2000. godine. Od februara do septembra 1997. godine bio je na poziciji gradonačelnika Beograda, kao kandidat koalicije Zajedno. Poslije pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) na

Bio mi je dragi prijatelj i saborac. Kao i prethodnih decenija, i danas sam u mislima sa njegovom porodicom. I sa Srbijom koja tuguje. Slava Zoranu Đinđiću! - piše u objavi Đukanovića

parlamentarnim izborima decembra 2000. godine, izabran je za predsjednika Vlade, januara 2001. godine. R. P.

Povorka ulicama Beograda kao počast ubijenom premijeru Srbije

Supruga Zorana Đinđića polaže vijenac

Fotografija koju je Đukanović objavio na Tviteru

MOSKVA/KIJEV - Stotine

ljudi poginule su u Bahmutu tokom jučerašnjeg dana, tvrde obje strane, i Ukrajina i Rusija.

Serhij Čerevatji, portparol ukrajinske vojske, rekao je da je tokom subote ubijen 221 ruski i proruski vojnik te da ih je 300 ranjeno. U isto vrijeme rusko ministarstvo odbrane objavilo je da je 210 ukrajinskih vojnika ubijeno, prenosi Index.

Komandant jedne od jedinica Oružanih snaga Ukrajine u Bahmutu Denis Jaroslavski izjavio je da se u tom gradu vodi borba za svaku ulicu i da su ruske snage za nedjelju i po uspjele da se pomjere 1,5 kilometara u dubinu grada. - Teško je zadržati svaku kuću - rekao je Jaroslavski, prenosi Unian.

Prema njegovim riječima, ruske snage drže pod vatrom sve puteve snabdijevanja Bahmuta, a cilj im je da prekinu logistiku Oružanih snaga Ukrajine.

- Bez logistike nema ničega – ni rotacije, ni snabdijevanja municijom. Neprijatelj to shvata i pokušava, prije svega, da prekine logistiku - rekao je Jaroslavski.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je Njemačku da ubrza snabdijevanje municijom i počne obuku ukrajinskih pilota na zapadnim borbenim avionima.

Kuleba je za novine Bild am Sonntag rekao da je nestašica municije problem ,,broj jedan“ u pokušaju Ukrajine da odbije rusku invaziju.

Dodao je da su mu njemački proizvođači oružja prošlog mjeseca na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji rekli da su spremni da isporuče, ali čekaju da vlada potpiše ugovore.

- Dakle, problem je u vladi - rekao je Kuleba. Ukrajinski ministar jasno je dao do znanja da ne očekuje da će zapadni saveznici Ukrajini uskoro dati borbene avione koje je tražila, prenosi Hina.

No, rekao je kako bi ukrajinske pilote svejedno trebalo obučiti da bi bili spremni kada se ta odluka donese, piše list.

Kad bi Njemačka obučavala ukrajinske pilote, to bi bila ,,jasna poruka njenog političkog angažmana“, rekao je.

Kuleba je takođe rekao da će Ukrajina nastaviti da brani grad Bahmut, žarište ruskog napada posljednjih šest mjeseci.

TRISTA OSAMDESET DRUGI JE DAN RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU: Zaharova

priznala sukobe u Kremlju

Invazija na Ukrajinu – stanje 380. dana

10. mart 2023.

Svatove

MOLDAVIJA

Odesa Sevastopolj

Pod ruskom kontrolom prije Feb 24, 2022

Ruska kontrola Rusko napredovanje

Gradovi pod kontrolom

Povracene teritorije

Teške borbe

Stotine žrtava u Bahmutu

Komandant jedne od jedinica Oružanih snaga Ukrajine u Bahmutu Denis Jaroslavski izjavio je da se u tom gradu vodi borba za svaku ulicu i da su ruske snage za nedjelju i po uspjele da se pomjere 1,5 kilometara u dubinu grada

U ruskom granatiranju u subotu poginula su tri civila u južnom ukrajinskom gradu Hersonu, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, osudivši ,,brutalne terorističke napade“.

Zelenski je rekao da su tri osobe, koje su ubijene u Hersonu, krenule u trgovinu da kupe namirnice, prenijela je Hina.

- Želio bih podržati sve naše gradove i zajednice koje su podvrgnute brutalnim terorističkim napadima. Zla država koristi razno oružje da uništi

U Moldaviji uhapšeni članovi proruske grupe

Pokušaj destabilizacije

Moldavska policija je juče saopštila da je nekoliko sati prije protivvladinog protesta uhapsila članove grupe ,,pod kontrolom Moskve“ kojoj je cilj destabilizacija te države.

Nakon što je u subotu naveče policija izvršila pretres, privedeno je 25 muškaraca, od kojih su nakon ispitivanja sedmorica zadržana u pritvoru, rekao je načelnik policije Viorel Cernauteanu

Jedan policijski agent se uspio ubaciti u grupu koju vodi moldavski Rus. Prema Cernauteanuu, uhapšeni su došli iz Rusije s vrlo preciznim planom, a radi se o akcijama destabilizacije putem protivvladinih protesta.

život i ne ostavi ništa ljudsko iza sebe. Ruševine, krhotine, rupe od granata u zemlji autoportret su Rusije - rekao je u redovnom video-obraćanju. U međuvremenu je portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova priznala da postoje borbe u unutrašnjem krugu Kremlja. Govoreći na forumu u subotu o ,,praktičnim i tehnološkim aspektima informacijskog i kognitivnog ratovanja u savremenoj stvarnosti“ u Moskvi, Zaharova je spomenula da uprkos borbama među ,,elitama Kremlja“, on nije

Papa želi u Kijev, ali pod uslovom da ide i u Moskvu

Papa Franjo kaže da je spreman da ide u Kijev, ali samo ako posjeti i Moskvu.

mogao ponoviti staljinistički pristup uspostavljanja modernog ekvivalenta sovjetskom informativnom birou, objavio je Institut za proučavanje rata.

- Izjava Zaharove vrijedna je pažnje i podupire nekoliko dugogodišnjih procjena ISW-a o pogoršanju odnosa režima u Kremlju i dinamici kontrole informacijskog prostora. Izjava podržava nekoliko procjena: da u Kremlju postoje unutrašnje borbe između ključnih članova Putinovog unutrašnjeg kruga; da je Putin velikim dijelom ustupio ruski informacijski prostor tokom vremena raznim kvazinezavisnim akterima te da Putin očito nije u stanju poduzeti odlučne korake kako bi ponovno preuzeo kontrolu nad ruskim informacijskim prostorom - piše ISW. Ističu da je nejasno zašto bi Zaharova – iskusna viša port-

argentin-

Govoreći za argentinsku novinsku kuću La Nacion, rekao je: ,,Voljan sam ići u Kijev. Želim ići u Kijev. Ali pod uslovom da odem u Moskvu. Idem na oba mjesta ili ni na jedno“. Papa je rekao kako smatra da za njega putovanje u rusku prijestonicu ,,nije nemoguće“.

Ukrajina: Rusija gađala vojnu i energetsku infrastrukturu sa 95 raketa u najvećem udaru ove godine

Moldavija: Obavještajna služba bliska Rusiji u Pridnjestrovlju tvrdi da je osujetila ukrajinsku zavjeru da izvrši atentat na njihovog vođu

1 2 3

Rusija: Preusmjeravanje resursa sa socijalnih davanja na vojna mogao bi omogućiti Rusiji da nastavi rat za još dvije godine

Bahmut: Ukrajinske trupe su odbile 102 napada u 24 časa, ali Vagner grupa možda sprovodi „taktičku pauzu“

Vuhledar: Ruske snage se pripremaju za novu ofanzivu uprkos katastrofalnim gubicima u februaru

Nuklerka Zaporžje: Raketni napad je primorao nuklearku da se privremeno otkači sa mreže. IAEA poziva na akciju kako bi se očuvala bezbjednost

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je Njemačku da ubrza snabdijevanje municijom i počne obuku ukrajinskih pilota na zapadnim borbenim avionima

parolka – otvoreno priznala te probleme u javnom okruženju.

- Zaharova je možda prvi put direktno razgovarala o ovim problemima kako bi ublaži-

la očekivanja ruskih naciona-

lističkih blogera u vezi s trenutačnim sposobnostima Kremlja da se ujedini oko jedinstvenog narativa ili možda čak oko jedinstvene politike -

© GRAPHIC NEWS Izvori: Institut za ratne studije, Reuters

Papa Franjo

Detalj iz Bahmuta, žarišta ruskog napada posljednjih šest mjeseci

Parking servis ulaže u opremu i širi kapacitete

Veliki broj važećih detaljnih urbanističkih planova nije usklađen

Veliki broj važećih detaljnih urbanističkih planova na teritoriji glavnog grada nije usklađen za prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada, koji je donesen 2014. godine.

Proširuju parkiralište kod hotela „Podgorica“

Gradsko preduzeće Parking servis nastavlja da ulaže u smart sistem naplate parkinga (samonaplatne rampe) i proširuje kapacitet na svojim parkiralištima.

Direktor Parking servisa Nusret Canović najavio je da će dva nova smart sistema naplate parkinga (samonaplatne rampe) ugraditi u garaži u Ulici arhitekte Milana Popovića (iza zgrade ,,Maša“) i na zatvorenom parkiralištu kod hotela „Podgorica“. – Kod hotela „Podgorica“ će biti formiran veći parking od postojećeg, sa oko 180 parking mjesta, umjesto sadašnjih 60. Planiramo da uredimo površinu ispred gradskih bazena, tj. da taj prostor uz sadašnje kapacitete čini jedinstven parking –kazao je Canović, uz napomenu da će korisnici gradskih bazena i SC ,,Morača“ kao i do sada imati pravo na kupovinu mje-

sečne karte po povoljnim uslovima od 10 eura.

Ističe da su nesavjesni pojedinci u posljednja dva mjeseca napravili dosta štete na njihovoj opremi i objektima.

– U pitanju je šteta vrijednosti nekoliko hiljada eura. Polomljeni su rampa, kućica, kamere na parkinzima ispred i iza gradskog stadiona. Podnijeli smo prijave zbog toga kod nadležnih organa. Međutim, dovoljno je to što nas onesposobe da obavljamo posao, što trpe sami naši korisnici – poručuje Canović, uz napomenu da je fasada garaže iza zgrade ,,Maša“, gdje su prije dvije-tri godine uradili novu fasadu, skoro u potpunosti ispisana grafitima.

Preduzeće Parking servis gazduje sa oko 7.000 parking mjesta, od kojih oko četiri hiljade zonskih (uličnih) i oko tri hiljade na zatvorenim parkiralištima i u garažama. I. M.

Čistoća kupuje višenamjenski uređaj

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) su izjavili da je razlog tome to što je planovima koji su usvajani prije 2014. godine rok važenja produžavan zakonskim rješenjima, te je, samim tim, na snazi veliki broj DUP-ova koji nije usklađen sa vizijom prostornog razvoja Glavnog grada. Stavljanje van snage ovih planova, smatraju iz ovog resora, s aspekta politike prostornog razvoja Glavnog grada, neophodno je, uz poštovanje stečenih prava investitora.

Iz Nevladine organizacije KANA (Ko ako ne arhitekt) smatraju da je većina detaljnih urbanističkih planova u Podgorici zastarjela i jako loša sa stanovišta javnog interesa, jer nemaju jasnu koncepciju razvoja naselja, zanemaruju važnost razvoja javnih sadržaja i dozvoljavaju da prostor bude potrošen na preobimnu stambenu gradnju, sve sa ciljem zadovoljenja interesa pojedinačnih privatnih investitora. Ističu da PUP iz 2014. godine, koji važi do 2025. godine, konstatuje da Podgorica, zapravo, ima višak stambenih objekata, tj. da ni u razvojnom scenariju do 2025. nije potrebno graditi još stanova. S obzirom na trenutno stanje, smatraju da bi najbolje bilo krenuti u studioznu analizu stanja i planiranje za izradu novog PUP-a za period poslije 2025. godine, u skladu sa kojim će se proizvesti i potpuno nova planska dokumentacija nižeg reda, uz puno učešće javnosti i transparentnost institucija.

REVIZIJA PLANOVA

Izgradnja stanova biti strožije

Planovi nižeg reda doneseni u posljednjih 10 godina se ne uklapaju u PUP iz 2014. godine. Oni ne samo da predviđaju ubrzanu i obimnu stanogradnju, već je koncentrišu u postojeće tkivo grada, povećavajući spratnost starih zgrada, predviđajući nove zgrade na zelenim površinama i parkinzima postojećih blokova i parazitski kačeći sva ta novonastala naselja na preopterećenu postojeću infrastrukturu koja stagnira u razvoju u odnosu na uvećanje stambenog fonda. To se lako uočava u preopterećenosti škola, vrtića i domova zdravlja, saobraćajnica, parkinga, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, groblja, i ostalog –poručuju iz NVO KANA

uspostavljena adekvatna kontrola nad izradom planskih dokumenata samim tim što ne postoji državna institucija koja bi se bavila planiranjem prostora kao najznačajnijeg resursa jedne države u odnosu na koji se gradi politika razvoja, već se izradom planova bave privatna pravna i fizička lica – poručuju iz Ministarstva.

Mašinom će uklanjati žvakaće, grafite i postere

Gradsko preduzeće Čistoća d.o.o. Podgorica do kraja ovog mjeseca kupuje višenamjenski uređaj koji će služiti za uklanjanje žvakaćih guma sa trotoarskih površina, grafita sa svih podloga i papirnih postera, bez oštećenja podloga na kojima se nalaze.

To je na svom FB profilu objavio gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, uz napomenu da je ukupna vrijednost ovog uređaja 59.834 eura, sa uračunatim PDV-om. Podsjećamo, krajem prošle godine potpisan je ugovor o javnoj nabavci ovog uređaja sa izabranim dobavljačem, a, kako su tada objavili iz Čistoće, isporuka se očekuje u roku od

90 dana (do kraja marta). – Fleke od osušenih žvaka su česta pojava na trotoarima, trgovima i mnogim drugim mjestima. Ubrzo će u Podgorici ove slike postati prošlost zahvaljujući nabavci višenamjenskog uređaja za uklanjanje žvaka, grafita, postera i sl… Primarna namjena uređaja je uklanjanje žvakaćih guma sa poda putem pare, bez ostavljanja čvrstih ostataka, bez upotrebe hemijskih sredstava i bez oštećenja na površinama. Stavljanjem u funkciju ovog uređaja stepen čistoće javnih površina podići ćemo na veći nivo i doprinijeti još ljepšoj slici grada – poručili su iz Čistoće. I. M.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma poručuju da je prilikom izrade prostorno-urbanističkih planova potrebno analizirati važeća planske dokumente i dati prijedlog za reviziju i stavljanje van snage onih za koje se utvrdi da nijesu dobri.

– Trenutno je kroz odluku o izradi PUP-a Podgorica predviđeno da se preispita nekoliko planskih dokumenata u čijem se obuhvatu nalaze parcele koje su u zoni zaštićenog područja, kao i zaštitnoj zoni Park šume Gorica – poručuju iz MEPPU.

Smatraju da stručna i laička javnost nije na zadovoljavajućem nivou prihvatila praksu učešća u izradi planskih dokumenata putem mehanizma javne rasprave.

- Samo je u rijetkim slučajevima javnost reagovala na određena loša planska rješenja, dok se najčešće zainteresovane strane javljaju u cilju povećanja bruto površina na vlasničkim parcelama ili prenamjene negrađevinskog zemljišta u građevinsko. Osim toga, nije

U navedenim planskim dokumentima osim parametara koji definišu indeks izgrađenosti i zauzetosti na nivou urbanističke parcele, postoje i urbanistički parametri koji se odnose na procenat ozelenjenosti i način tretiranja postojećih stabala na lokaciji, koje, očigledno, projektanti, revidenti, pa i svi ostali koji izdaju saglasnosti zanemaruju i ne shvataju dovoljno ozbiljno, iako su ovi uslovi i smjernice jednako obavezujući kao i svi ostali.

- Parametri indeksa izgrađenosti i zauzetosti koji se daju u planskim dokumentima su

maksimalni, a mogu biti manji od maksimalno zadatih i moraju se prilagođavati ispunjenosti svih ostalih planskih parametara kao što su potreban broj parking mjesta, udaljenost od ivice parcele i susjednih objekata, procentu ozelenjenosti i sl. Pravilnim sagledavanjem svih zadatih planskih uslova i odgovornim i stručnim projektovanjem moguće je dobiti mnogo bolja prostorna rješenja i na osnovu važećih planova. Jedan od nedostataka regulacionih planova kakve imamo danas je nedefinisanje oblika i pozicije objekata u grafičkim prilozima, već su prikazane samo generalne građevinske linije do kojih se može graditi. Urbanističko planiranje bi moralo obuhvatiti provjeru volumena i međusobnih rastojanja između objekata, kao i orijentaciju objekata kako bi stambeni blokovi bili dovoljno osvijetljeni i provjetreni – ističu iz ovog resora.

Zaustaviti dalju devastaciju Gorice

Kada je u pitanju gradnje na brdu Gorica, iz NVO KANA smatraju da bi taj prostor trebalo ostaviti kao zelenu oazu grada, kultivisati ga u zonu za rekreaciju i zaustaviti dalju gradnju.

– Međutim, veliki djelovi brda i šume već su zahvaćeni ovim razornim procesima, tako da bi se moralo sagledati koje su saglasnosti za gradnju već izdate, kako bi se gradnja u tom dijelu zaokružila na neki smislen način, a dalja devastacija bila trajno onemogućena – poručuju iz Grupe KANA.

primjer lošeg planiranja: Preveliki

Iz NVO KANA ističu da je većina detaljnih urbanističkih planova u Podgorici, ali i u ostalim crnogorskim gradovima na primorju (Budva, Bečići, Petrovac, Bar) i sjeveru (Kolašin) zastarjela i jako loša sa stanovišta javnog interesa, jer nema jasnu koncepciju razvoja naselja, zanemaruje važnost razvoja javnih sadržaja i dozvoljava da prostor bude potrošen na preobimnu stambenu gradnju, sve sa ciljem zadovoljenja interesa pojedinačnih privatnih investitora.

TRANSPARENTNOST

- Dosadašnja praksa izrade i donošenja planova bila je sasvim netransparentna sa stanovišta šire javnosti i pogodovala je učešću i ispunjenju zahtjeva privilegovanih aktera, koji su često uspijevali da utiču na proces izrade planova na način koji im je omogućavao profitabilnu gradnju stambenog prostora na atraktivnim lokacijama, bez obzira na to kakve će biti dugoročne posljedice za zajednicu i za prostor. Novi podgorički stambeni kvartovi rezultat su isključivanja javnosti iz procesa planiranja i upisivanja interesa krupnog kapitala u prostorne planove – poručuju iz KANA. Jedini mehanizam učešća javnosti u kreiranju plana, ističu, jeste javna rasprava.

- Već dugo nam je jasno da taj mehanizam nije adekvatan. Javnost nije upoznata za dinamikom i vremenom održavanja javnih rasprava, nikada

m. babović

Parcela ispred gradskih bazena na kojoj će proširiti parkiralište

mašina Će ZamijeniTi špaTle: Radnik Čistoće na Trgu nezavisnosti

usklađen sa Prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada, koji je donesen 2014. godine

stanova mora regulisana

PUP iz 2014. godine, koji važi do 2025. godine, konstatuje da Podgorica, zapravo, ima višak stambenih objekata, tj. da ni u razvojnom scenariju do 2025. nije potrebno graditi još stanova

Bloka pet i drugih centralnih lokacija u gradu. Bez velikog pritiska javnosti i volje nadležnih, nije moguće ništa postići – smatraju iz Grupe KANA.

NOVI PLANOVI

Podgoricu treba razvijati kroz izradu nove generacije planskih dokumenata

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma smatraju da Podgoricu treba razvijati u skladu sa savremenim i održivim tokovima razvoja gradova, koristeći dobre prakse i iskustva iz okruženja i svijeta.

– Važno je usvojiti participativan princip prilikom planiranja prostora glavnog grada kroz uključivanje javnosti u sve procese izrade planske dokumentacije. Takođe, potrebno je okrenuti se principima održivosti, ekološkom aspektu planiranja prostora, urbanoj obnovi, pažljivom planiranju zelenih površina i urbanih područja u cilju poboljšanja mikro i makro klimatskih aspekata, zatim planiranju adekvatnih javnih prostora, planu održive mobilnosti i sl. –poručuju iz MEPPU.

Podgoricu, kako dodaju, treba razvijati kroz izradu nove generacije planskih dokumenata koja će slijediti viziju Strategije razvoja

Registar nije dostupan

nijesu adekvatno promovisane od strane nadležnih, a neki planovi nijesu mijenjani toliko dugo da su javne rasprave na kojima su razmatrani bile održane prije 10-15 godina, tako da mnogi građani nikada nijesu ni mogli učestvovati. Uz sve to, nadležni se ne bave edukacijom građana o važnosti učešća u planiranju prostora niti to učešće ohrabruju kroz razvoj mehanizama za participativno planiranje, tako da ne čudi da građani ili nijesu zainteresovani, ili prosto ne znaju kako da doprinesu kada nemaju ekspertsko znanje u oblasti planiranja prostora – objašnjavaju iz Grupe arhitekata.

Kako ističu, nadu daje to što su

kontinuirani protesti i sve veća svijest građana o važnosti zaštite prostora počeli da daju neke rezultate. - Nekoliko loših i zastarjelih planova stavljeno je van snage, onemogućujući da loša planska rješenja budu sprovedena. Za sve je, međutim, i dalje potrebna uporna i organizovana inicijativa građana i volja nadležnih institucija zaduženih za izradu i usvajanje planske dokumentacije, kao što znamo iz slučajeva za plan za dio grada ispod Ljubovića, za zgradu kod škole ,,Savo Pejanović“, ali i za onemogućavanje gradnje na mjestima kod Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje, hotela „Podgorica“,

Podsjetivši da je u toku izrada novih zakona o planiranju, gradnji i legalizaciji, kao i izrada državnih smjernica razvoja arhitekture, te donošenje određenih pravilnika, iz NVO KANA smatraju da bi svi zajedno trebalo da doprinesu boljem načinu rada u ovim oblastima i boljem stanju na terenu u konačnici.

- Nadamo se da će ovi dokumenti biti završeni što prije i što kvalitetnije, kako bismo konačno mogli da se izbavimo iz trenutnog stanja koje se može opisati kao haotično, sa zakonom iz 2017. godine čija primjena nikada nije ni mogla da zaživi jer je zakon, prosto, loš, i sa mnoštvom zastarjelih planova kojima je rok važenja vještački produžen i koji nastavljaju da se sprovode sve do danas, mada ne odgovaraju trenutnim potrebama naših gradova – kažu iz KANA. Potrebna je, ističu, izrada no-

Građane aktivnije uključiti prilikom usvajanja planova

Izrada planskog dokumenta je od javnog značaja i sve zainteresovane strane imaju mogućnost da uzmu učešće u toku javne rasprave, koja prethodi izradi prijedloga plana koji se usvaja na organima državne, odnosno lokalne uprave.

– U tom periodu je plan dostupan javnosti i svi zainteresovani korisnici mogu dostavljati primjedbe i sugestije. Osim toga, nakon usvajanja planova, isti su bili dostupni javnosti na zvaničnim veb-stranicama, međutim, neophodno je edukovati javnost u pogledu značaja planiranja prostora na širem nivou i pra-

ćenja stanja u prostoru, kako bi građani u svakom trenutku znali što je planirano da se desi u prostoru, a u cilju pravovremenog reagovanja u odnosu na određene nelogičnosti koje bi preduprijedile veće posljedice po prostor. Pretpostavljamo da bi veća angažovanost i uključenost mjesnih zajednica mogla doprinijeti animiranju i upoznavanju stanovnika određenog naselja o izradi planskih dokumenata na prostoru u kome stanuju – poručuju iz Ministarstva. Navodeći da su planovi nerijetko rezultat i zahtjeva samih vlasnika parcela za povećanjem indeksa

Registar planske dokumenatacije na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nije u funkciji od hakerskog napada koji se desio u organima javne uprave od avgusta 2022. godine. – Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma se maksimalno angažovalo da se isti uspostavi u sto kraćem roku – poručuju iz ovog resora.

vih detaljnih urbanističkih planova koji bi bili u saglasnosti sa Prostorno-urbanističkim planom (PUP) Podgorice, u kom je već konstatovano da je potrebno redukovati broj novih stambenih jedinica.

- Ovaj PUP iz 2014. godine, koji važi do 2025. godine, konstatuje da Podgorica, zapravo, ima višak stambenih objekata,

grada, jer zastarjeli prostorni planovi ne pružaju više adekvatne odgovore na nove izazove društvenog i prostornog razvoja. – Primjeri dobre prakse ukazuju na važnost praćenja dinamike i prilagođavanja modela urbanog planiranja kako bi se gradovi učinili pametnijim, humanijim i otpornijim na nove izazove i klimatske promjene, a istovremeno kvalitetnijim prostorima za život. Među nekima od ključnih aspekata za postizanje održivog prostornog razvoja izdvajaju se urbana obnova i transformacija ,,brownfield“ područja, umrežavanje zelenih površina, upravljanje atmosferskim i otpadnim vodama, uspostavljanje sistema javnih prostora, osiguravanje kvaliteta stanovanja, unapređenje održive mobilnosti, ostvarivanje energetske efikasnosti, podsticanje participativnog pristupa planiranju i kreiranje urbanog identiteta – poručuju iz ovog resora.

,,Zombifikovanje“ zastarjelih planova

Iz NVO KANA skreću pažnju na praksu vezanu za primjenu važećeg zakona o planiranju i izgradnji (usvojenog 2017. godine) da se detaljni planovi, kako u njihovoj organizaciji to slikovito zovu, ,,zombifikuju“.

– Da nadležni samo potvrde važenje zastarjelog plana uz minimalne izmjene i veoma kratak period javne rasprave (do 15 dana), odnosno da se izmjene plana donose po hitnom postupku, samo da bi se davno isteklim i stoga neadekvatnim planovima produžio rok važenja. Javnost po pravilu nije obaviještena na vrijeme kako bi mogla zaista da učestvuje u procesu izrade plana, a i u slučajevima u kojima bi građani blagovremeno reagovali, primjedbe najčešće budu odbačene. Sve to zajedno doprinijelo je stanju u prostoru kakvo imamo danas, sa mnoštvom nezadovoljnih građana koji nemaju na raspolaganju efikasne mehanizme za artikulaciju javnog interesa u samom procesu planiranja, pa su prinuđeni da brane parkove, škole i druge javne prostore od nasrtaja privatnih investitora – poručuju iz Grupe KANA.

tj. da ni u razvojnom scenariju do 2025. nije potrebno graditi još stanova, te da stanogradnja mora biti daleko selektivnija i strože regulisana. Planovi nižeg reda doneseni u posljednjih 10 godina se, očigledno, ne uklapaju u ovaj PUP. Ti planovi ne samo da predviđaju ubrzanu i obimnu stanogradnju, već je koncentrišu u postoje-

zauzetosti i izgrađenosti, iz ovog resora naglašavaju da to svakako nije opravdanje za planera koji

mora da sagleda da li postoje realne prostorne mogućnosti za realizaciju takvih zahtjeva.

će tkivo grada povećavajući spratnost starih zgrada, predviđajući nove zgrade na zelenim površinama i parkinzima postojećih blokova i parazitski kačeći sva ta novonastala naselja na preopterećenu postojeću infrastrukturu koja stagnira u razvoju u odnosu na uvećanje stambenog fonda. To se lako uočava u preopterećenosti škola, vrtića i domova zdravlja, saobraćajnica, parkinga, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, groblja, i ostalog. Ovaj trend doveo je i do inflacije tržišta nekretnina – poručuju iz Grupe KANA. S obzirom na trenutno stanje, dodaju, najbolje bi bilo krenuti u studioznu analizu stanja i planiranje za izradu novog PUP-a za period poslije 2025. godine, u skladu sa kojim će se proizvesti i potpuno nova planska dokumentacija nižeg reda. - Promjene se neće desiti bez punog učešća javnosti i transparentnosti institucija, i zalagaćemo se za takav pristup kako bismo svi zajedno imali šansu da kreiramo prostor kakav želimo i u kojem ćemo moći da zamislimo bolju budućnost – zaključuju iz Grupe KANA. I. MITROVIĆ

Sa protesta zbog planirane izgradnje zgrade iza OŠ ,,Savo Pejanović“

I. MITROVIĆ

KVALIFIKACIJE ZA EP: Rukometaši Crne Gore drugi put poraženi od Slovenije

Otpor trajao 40 minuta

Crnogorski rukometaši moraće da sačekaju april da obezbijede plasman na Evropsko prvenstvo 2024.

,,Lavovi“ su u Kopru upisali treći poraz od Slovenije u 2023. godini, poslije januarskog na šampionatu svijeta - drugi u kvalifikacijama za kontinentalni šampionat u Njemačkoj. Tri dana nakon što su postali prva selekcija koja je osvojila ,,Moraču“, Slovenci su na svom terenu slavili mnogo lakše – 37:30.

Crna Gora je 40 minuta parirala kvalitetnijem protivniku, a onda ,,nestala“ s terena. ,,Dežela“ je četvrtim trijumfom u grupi 7 obezbijedila odlazak na EP, dok će ,,lavovi“ mjesto u završnici moći da ovjere u duelu s Kosovom 27. aprila u Prištini ili Bosnom i Hercegovinom tri dana kasnije u Podgorici.

BiH se pobjedama nad Kosovom izjednačila s našom selekcijom, ali prolaz ,,lavova“ ne bi smio da dođe u pitanje.

Selektor Vlado Šola je u odnosu na meč u ,,Morači“ i svoj debi napravio dvije promjene u startnoj postavi. Nebojša Simić zbog porođaja supruge nije putovao u Sloveniju, pa je među stativama počeo Nikola Matović, dok je mjesto srednjeg beka zauzeo Radojica Čepić, a na klupi je ostao Božo Anđelić. Sve ostalo je bilo očekivano – Miloš Vujović i Mirko Radović na krilima, Vuk Lazović na crti, te Vasilije Kaluđerović i Branko Vujović kao lijevi, odnosno desni bek.

Dva puta je naša selekcija vodila na početku, a ubrzo je postalo jasno da će se u dvorani

,,Bonifika“ u Kopru.

3.400

Sudije: A. Marin i I. G. Seradilja (Španija)

ŠOLA: Presudile tehničke greške

Selektor: Uroš Zorman Selektor:

,,Bonifika“ igrati meč na veliki broj pogodaka. Slovenija je prvi put povela golom sjajnog Blaža Janca, koji je za prvih 30 minuta šutirao osam od osam – pogađao je i sa svoje pozicije desnog krila, i kao bek, i kao pivot, i sa sredine terena na prazan gol... Isti igrač je dok je Slovenija imala igrača manje pogodio za prvih ,,plus dva“ (6:4), pa i za 7:5, da bi nakon 8:6 naša selekcija uspjela da izjednači golovima

Branka Vujovića i rezervnog pivota Miodraga Ćorsovića Poslije pogodaka Mihe Zarabeca i Kaluđerovića, ,,dežela“ je napravila seriju 3:0, tokom koje je Matović odbranio sedmerac Aleksu Vlahu Šola je mijenjao odbranu pokušavajući da spriječi proigravanja na crti, ali bez značajnijeg uspjeha, a rotirao je i u napadu – tokom prvog poluvremena promijenio je tri srednja beka jer je Čepića zamijenio Anđelić, a onda se sa desnog beka pomjerio Branko Vujović.

Crna Gora je uspjela da smanji na 12:11, da bi poslije 21 minuta utakmice 10. selekcija svijeta stekla nova tri gola prednosti (15:12). Bio je to prvi od dva uzastopna gola pivota Kristjana Horžena, na koje su odgo-

Selektorska era Vlada Šole na klupi crnogorskih rukometaša počela je porazima od Slovenije. U četvrtak je u ,,Morači“ bilo tijesno, juče u Kopru ubjedljivo. - Odlučilo je to što smo poslije 40 minuta napravili nekoliko tehničkih grešaka, a mnogo nam je nedostajao Nebojša Simić i njegova podrška u tim momentima. Promašili smo mnogo čistih

zicera, loše smo igrali i sa igračem više. Vrlo sam zadovoljan angažmanom cijele ekipe, niko nije podbacio u tom smislu, ali neke stvari nijesmo dobro taktički odradili, a imali smo i peh što je njihov golman u jednom momentu počeo sjajno da brani i to je napravilo razliku – kazao je Šola.

- S obzirom na to da smo u prvom meču sa Slovenijom

sami sebe pobijedili, to govori da možemo da se nosimo s ozbiljnim ekipama. Utisak je da imamo strahovito mnogo prostora za napredak, kao i širinu mladih igrača koji su antropometrijski vrlo zanimljivi i moramo ih što više forsirati dok ne sazru, što bi trebalo da prođu u ovim kvalifikacijama i onda da se spremamo za Evropsko prvenstvo – naveo je Šola.

Stefan Čavor: Pružili smo odličan otpor, ali nakon 40 minuta nekoliko tehničkih grešaka je uticalo da se Slovenci odlijepe, nije nam bio dobar ni napad s igračem više. Ostaje žal za prvom utakmicom jer smo u Podgorici imali mnogo više šansi nego u Kopru

vorili Branko Vujović i Stefan Čavor (na prazan gol), nakon čega je Uroš Zorman pozvao tajm-aut.

Imao je efekta jer su Vlah i Janc iskoristili brojčanu prednost ,,dežele“, da bi Miloš Vujović iz trećeg sedmerca postavio rezultat poluvremena (18:16). ,,Lavovi“ su poslije gola Blaža Blagotinšeka na startu nastavka četvrti put imali igrača više, ali ga ponovo nijesu iskoristili jer su ,,prosuli“ tri napada, što

je kaznio Cehte za prvih ,,plus četiri“ (20:16).

Uzvratila je naša selekcija pogocima Branka Vujovića i Čavora, te Aleksandra Bakića iz kontre, ali su Cehte i Janc natjerali Šolu da zatraži tajm-aut.

Legenda hrvatskog rukometa nije uspjela da savjetima promijeni stvari nabolje jer su ,,crveni“ previše griješili, a Slovenci bili neuhvatljivi – Miha

Zarabec je majstorijom iz sedmerca donio pet golova pred-

Pionirke Trebjese (2008. godište i mlađe) bez poraza posljednje četiri godine na zvaničnim i prijateljskim utakmicama

Dominantna generacija trenera Miloša Perovića

PODGORICA - Miloš Perović najponosniji je na generaciju 2008. godište i mlađe. Trener Trebjese ističe da je talentovani tim bez poraza (na zvaničnim i prijateljskim utakmicama) u posljednje četiri godine.

- Ova generacija nije poražena četiri godine, zato su mnoge pionirke dobile priliku da nastupaju za naš seniorski tim u SBbet Drugoj ligi – kazao je Perović. Mlade rukometašice su šampionke u pionirskoj kategoriji. U ovoj sezoni ostvarile su deset pobjeda, dominantne su i ono najvažnije, Perović sa sa-

radnikom Milošem Boškovićem, forsira brz, moderan rukomet.

- Prezadovoljni smo njihovim razvojem i svih selekcija u klubu. Ponosni smo na rad i zalaganje. U Pionirskoj ligi igra čitav roster, a ne samo jedna postava. Sve djevojčice imaju šansu da se razvijaju. Upravo nam Pionirska liga služi za napredak i kao odskočna daska za seniorski uzrast. Kvalitet Druge lige je takav da mnoge naše pionirke mogu da igraju. Ohrabruje napredak, a u klubu uvijek imamo isti pristup. Recept za kontinuitet je po-

znat.

- Iza nas je veliki rad i odricanje. Djeca su maksimalno disciplinovana u radu. Vole rukomet i posvećena su. Perović insistira i na individualnom radu.

- I to je važna stvar za razvoj. Raduje nas što se djevojčice druže van terena, zbog čega je primjetna hemija kao važan faktor i za napredak i rezultate. I zaista - bez velikog rada i ulaganja nema uspjeha.

Prije nekoliko sedmica iz nikšićkog kluba pokrenuta je akcija prikupljanja sredstava za kupovinu minibusa.

nosti (26:21), a onda je nakon promašaja Miloša Vujovića iz sedmerca, Domen Makuc lansirao domaćina na 29:21.

Do kraja meča Šola je promiješao karte, pa su šansu dobili desno krilo Luka Radović i lijevi bek Arsenije Dragašević (upisao prve pogotke za reprezentaciju), te ljevoruki bek Risto Vujačić Možda su sva trojica, ili makar neko od njih, trebala da igraju više u oba meča... Ne. K.

BEZ PREMCA U CRNOJ GORI: Rukometašice Trebjese sa stručnim štabom

- Pokrenuli smo akciju za kupovinu kombija koji bi nam olakšao putovanja na turnire i zvanične utakmice. A poziva ne fali za međunarodne turnire. Akcija još traje, ima ljudi koji pokazuju dobru volju i pomažu nam kako bismo sma-

njili troškove. Borićemo se da ostvarimo i ovaj cilj.

Klub nema generalnog sponzora. Pomažu roditelji…

- Gledamo da im stvorimo elementarne uslove za rad, to je primarno. Imamo pomoć od prijatelja koji nam pomažu u

sportskoj opremi, a kao klub djelimično finansiramo učešće u Pionirskoj ligi, a roditelji nam pomažu. Nemamo generalnog sponzora, a nadam se da će neko, nekada prepoznati sve ovo što radimo - jasan je Perović. A. M.

Sa utakmice u Kopru

Vasilije Radović pogodio za slavlje

11

PODGORICA - Bazen SC

,,Morača“. Gledalaca: 450. Sudije: Braun (SAD) i Aleksandresku (Crna Gora). Igrač više: Crna Gora 11-5, Australija 7-4. Peterci: Crna Gora 1 (1), Australija 1 (1).

CRNA GORA: Đurović (tri odbrane), D. Radović 1, Mačić, Averka 1, Čučković, Popadić 1, Vidović 1, Ukropina 1, Perković 3, Ćetković 1, Matković 2, V. Radović 1, Tešanović (četiri odbrane).

AUSTRALIJA: Porter (pet odbrana), Bereulak 1, Ford 1, Nigas, Pauer 3, Lembi 2, Pavilard 1, Mekdženet, Marsden 1, Pat, Put, Edvards 2, Hedžs. Vasilije Radović je na 17 sekundi prije kraja utakmice donio pobjedu crnogorskoj vaterpolo reprezentaciji protiv Australije (12:11) i sačuvao nadu za plasman na završni turnir Svjetskog kupa. U najboljoj varijanti ,,ajkulama“ je potrebna pobjeda nad Grčkom u posljednjem kolu sa najmanje tri gola razlike za prolaz na završni turnir. Ni sinoć naš tim nije oduševio, četvrti meč na turniru protekao je kao i prethodna tri u oscilacijama, a u posljednjih osam minuta Australijanci su ušli sa viškom od gola. Selektor Vladimir Gojković šansu je u posljednjoj dionicu pružio golmanu Darku Đuroviću koji je već u uvodnim minutima iskazao sigurnost. Golman

Jadrana, uz strijelce Dušana Matkovića i Radovića, bio je najzaslužniji za drugu pobjedu našeg tima.

Mogli su igrači selektora Gojkovića i ranije da riješe meč, ali

GOJKOVIĆ: Imali smo više sreće nego pameti

Selektor Vladimir Gojković smatra da je u ovom trenutku Crna Gora po kvalitetu bliža ekipama iz donjeg dijela svjetskog vaterpola. A o meču sa Australijom bio je iskren: - Imali smo više sreće nego pameti. Ispustili smo utakmicu koju smo kontrolisali, pokušali smo nakon poraza od Srbije, koji je teško uticao na nas jer smo vjerovali u pobjedu, da se oporavimo, ali definitivno nijesmo bili spremni za ovaj meč da ga kontrolišemo rutinski kada smo napravili prednost. U ovom momentu smo bliži ekipama iz donjeg dijela nego vrhunskim. Možemo jedino da radimo više nego što smo do sada radili - kazao je Gojković.

iz dobrog ritma ponovo su ušli u nesigurnost i greške. Ispustili su ogromnih 5:2 u drugom minutu druge četvrtine, dozvolili ,,kengurima“ da se raspucaju i dominiraju plivački. Takva igra donijela je glavobolju našim igračima, koji su sredinom treće dionice mogli da se odli-

SBbet Prva liga za rukometašice (15. kolo)

Tivćanke u seriji

PODGORICA - Kompletirano je 15. kolo SBbet Prve lige za rukometašice.

Tivćanke su očekivano slavile protiv Komova 42:34, a ponovo je odličan utisak ostavila Anđela Kovačević sa 11 golova bez promašaja. Osam puta bile su precizne

Andrijana Ivanović i Kristina Arsenijević (bez promašaja), dok se sa gola

istakla Danica Pandurević sa 13 odbrana. U ekipi iz

Andrijevice dvocifren učinak imala je Anđela Guberibić (10).

Tivćanke su sačuvale drugu poziciju (12 pobjeda i tri poraza), a Komovi su sedmi sa dvije pobjede, remijem i 12 poraza.

U gradskom derbiju Nikšić je kao domaćin izgubio od

Levalee 2010 (29:20). Jelena

Kuzman sa sedam golova (stoprocentan šut) vodila je Levaleu do bodova, Danila Radonjić dala je osam u poraženom timu. A. M.

jepe na tri gola (vodili 9:7), ali su izgubili loptu i kažnjeni iz kontre...

Imao je naš tim i malo sreće u finišu, a Radović je majstorski iz daljine donio veliku pobjedu.

Miroslav Perković odigrao je odličan meč, natjerao je čuva-

Evropski kup bacača

Rezultati

Crna Gora – Australija 12:11

Španija - Srbija 13:14

Danas

17.30 - Grčka - Gruzija

19.30 - Australija - Španija

re na ponovo veliki broj isključenja, a dao je i tri gola, koliko i Konstantin Averka - Samo je naša zasluga što smo Australijancima dozvolili da nas uvedu u uzbudljiv finiš. Imali smo tri gola prednosti, mogli smo da se odlijepimo i utakmicu lakše privedemo kraju. Ali eto, ta neizvjesna završnica, uz dosta grubu igru, pripala je nama. Pobijedili smo, a to je najvažnije. Očekuje nas duel sa Grčkom, naše je da vjerujemo i da se nadamo do kraja. Idemo na pobjedu - poručio je Perković.

Međunarodni tekvodno turnir u Beogradu

Montenegro starsu 13 medalja

PODGORICA - Članovi

tekvondo kluba Montenegro stars sa 13 medalja završili su nastup na tradicionalnom međunarodnom tekvondo turniru Omega kup u Beogradu. Montenegro stars je u Beogradu nastupio sa 16 takmičara, u obje sportske discipline, borbe i forme.

Montenegro stars osvojio je i dva trofeja - za prvo mjesto u borbama ekipno kod seniora i za drugo u kategoriji for-

me. Među seniorima istakao se Adžija Ganjola, koji je bio zlatni u kategoriji do 58 kilograma, a ujedno proglašen je za najboljeg seniora turnira. Odličan nastup imale su takmičarke u formama. Zlatne su bile Sara Dragojević, Irina Baltić i Nikolina Pejović, dok je srebrnu medalju osvojila Sara Arifović Turnir, koji je održan 19. put, okupio je više od 800 takmičara iz 63 kluba i sedam država. R. P.

Crnogorska bokserka nije mogla da se bori za zlato

Bojana Gojković

zbog temperature predala borbu

PODGORICA - Crnogorska bokserka Bojana Gojković zbog povišene temperature nije mogla da nastupi u finalu međunarodnog turnira Riga Ladies Boxing Cup u prijestonici Letonije.

Članica Budve u finalnom meču kategorije do 57 kilograma trebalo je da se bori protiv Tereze Makinen iz Finske.

Vicešampionka Evrope u polufinalu eliminisala je Šveđanku Saru Svenson.

A. M.

Posljednji meč na turniru ,,ajkule“ će u utorak igrati sa Grčkom.

- Gojković iz zdravstvenih razloga nije mogla da izađe na ring i ovoga puta morala je da se zadovolji srebrnom medaljom - saopšteno je iz budvanskog kluba.

Turnir u Rigi okupio je bokserke iz 21 države. Vicešampionki Evrope turnir u Rigi u sklopu je priprema za nastup na Evropskim igrama i šampionatu svijeta. R. P.

Tomaš Đurović osvojio 21. mjesto

PODGORICA – Tomaš Đurović osvojio je 21. mjesto u bacanju kugle na Evropskom kupu bacača, koji se održava u Leiriji, a koji je okupio 296 takmičara iz 40 zemalja. Crnogorski rekorder u kugli do 21. mjesta došao je sa rezultatom 18.39 metara. Đurović je imao tri prestupa (u drugoj, petoj i šestoj seriji). Nastup je počeo sa rezultatom 17.64, a nakon prestupa ostvario je hitac 18.39 u trećoj seriji. Tomaš je zatim imao skromnih 17.71 metar, zbog čega je odlučio da ide na sve ili ništa u posljednje dvije serije. Rizik se nije isplatio… Osvo-

jio je deveto mjesto u prvoj grupi, da bi na kraju bio 21. u generalnom plasmanu.

Zlato je osvojio Holanđanin Sven Polman, koji je ostvario lični rekord (20.31), drugi je bio Ukrajinac Ihor Mušivenko, koji je imao hitac 19.68, što je njegov najbolji hitac ove sezone, dok se bronzom okitio Jander Hil iz Estonije (19.30).

Dan ranije na ovom takmičenju nastupio je Danijel Furtula, koji je osvojio šesto mjesto u bacanju diska, sa hicem 61.06 metara, što je njegov najbolji rezultat ove sezone.

Crnogorski vaterpolisti bolji od Australije, nada u prolaz na završni turnir Svjetskog kupa i dalje živi

K. VULOVIĆ

Vasilije Radović slavi gol za pobjedu protiv „kengura“

Crna Gora 12 Australija

Nakon preokreta, Budućnost Voli protiv Cibone upisala važnu pobjedu u borbi za treće mjesto

Popović: Pokazali smo karakter

PODGORICA – Kako se ,,provela“ Crvena zvezda protiv Cibone u ,,Draženovom domu“ umalo su na svojoj koži osjetili i košarkaši Budućnost Volija.

Na krilima pobjede protiv šampiona ABA lige, ,,cibosi“ su i protiv crnogorskog prvaka bili na pragu iznenađenja, jer su vodili u većem dijelu meča, u trećoj četvrtini i dvocifrenom razlikom (56:46), iskoristivši pad u igri Budućnosti nakon odličnog starta meča (8:0) i dobijene prve četvrtine (24:21).

Međutim, Podgoričani su u drugom poluvremenu zaigrali bolje u odbrani, popravili su skok, a posebno ofanzivni (u prvom poluvremenu su imali jedan više, a na kraju 11 više – 14-3), što je ,,plavima“ omogućilo da u finišu meča izbore važnu pobjedu (87:83) u borbi za treće mjesto za plej-of ABA lige. - Teška utakmica, znali smo da će Cibona igrati sa velikim samopouzdanjem poslije pobjede nam Crvenom zvezdom. Uspjeli smo da izvučemo jako bitnu pobjedu – rekao je za Pobjedu kapiten Podgoričana Petar Popović, koji je protiv Cibone upisao devet poena (3-3

za dva, 2-1 za tri), pet asistencija, dva skoka i po blokadu i izgubljenu loptu. Budućnost je u prvoj četvrtini vodila zahvaljujući šutu za tri poena (pet trojki, četiri Rejnoldsa i jedna Popovića), ali je do treće četvrtine manje koristila unutrašnju igru, pa je pred posljednju četvrtinu imala samo

dva šuta više iz reketa nego sa distance (26-24). To se promijenilo u posljednjem kvartalu, u kojem su Podgoričani više išli na prodore, što je na kraju dalo rezultata… - Nijesmo bili u dobroj poziciji u drugom poluvremenu, bili smo u minusu od 10 poena, ali smo pokazali karakter, vra-

Spektakl Stefa Karija za produžetak i pobjedu Golden Stejta

Predsjednički izbori odlažu derbi s Partizanom

Iako iz ABA lige još nema zvanične potvrde, derbi meč 22. kola regionalnog takmičenja između Budućnost Volija i Partizana, koji je po rasporedu zakazan za 19. mart u 21 čas u „Morači“, biće odložen, potvrđeno je Pobjedi iz podgoričkog kluba. Do odlaganja tog meča će doći jer se tog dana održava prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.

Nije poznat novi termin odigravanja meča, a biće ga teško pronaći tokom ligaškog dijela ABA lige, zbog pretrpanog kalendara Partizana u Evroligi, ali i mečeva Budućnosti u Evrokupu.

Prema propozicijama regionalne lige, učesnici Evrolige igraju neđeljom ili poneđeljkom. S obzirom na to da Budućnost u utorak, 21. marta, dočekuje Gran Kanariju u Evrokupu, nije realno da sa Partizanom igra dan ranije, a teško da bi „crno-bijeli“ pristali da se meč odigra još ranije, u petak ili subotu (17. ili 18. marta), pošto u četvrtak (16. marta) igraju meč Evrolige, u gostima protiv Efesa.

Stoga je najrealnija opcija da se ovaj derbi odigra po završetku regularnog dijela, a prije početka plej-of serije...

tili se i na kraju slavili – dodao je Popović. Ovom pobjedom Budućnost je ostvarila cilj i nastavlja trku za treće mjesto u ABA ligi. Prije nastavka takmičenja u regionalnoj ligi, Podgoričane u utorak očekuje važan meč u Evrokupu, u gostima protiv Trenta. Zbog trke za četvrto

mjesto, koje donosi prednost domaćeg terena u osmini finala, Budućnost ima imperativ pobjede u tom meču, protiv rivala koji je, praktično, otpao iz borbe za osminu finala, a koga je naš šampion savladao u ,,Morači“ sa 73:58. - Protiv Trenta očekujem jako tešku utakmicu. Trent je jako

nezgodna ekipa na svom terenu, i u Podgorici smo igrali tijesnu utakmicu sa njima. Ulazimo u finiš regularnog dijela Evrokupa, pa nam je baš bitno da izvučemo maksimum iz naredne tri utakmice kako bismo imali što bolju poziciju pred plej-of – zaključio je Popović. S. J.

Košarkaši SC Derbija

protiv Hjustona

Vučević u odličnom ritmu, Bulsi slavili

Nošen sjajnom partijom protiv Denvera, od prije nekoliko dana, Nikola Vučević je nastavio u istom ritmu, pa je u pobjedi Čikaga protiv Hjustona (119:111) upisao

dabl-dabl – 18 poena (trojke 7-4), 12 skokova, šest asistencija i jednu ukradenu loptu.

Bulsi su čitav meč bili u zaostatku, ali su u posljednjem kvartalu napravili seriju 13:0 i preokrenuli.

Zek Lavin je imao 36 poena, osam skokova i pet asistencija, dok je Demar Derozan ubacio 27, uz sedam uhvaćenih lopti i pet završnih dodavanja.

Kod Hjustona su se istakli Džabari Smit sa 20 poena i 10 skokova, Džejlen Grin je dodao 18 poena i sedam asistencija, Kenion Martin je ubacio 16, a Kevin Porter 15 poena.

Čikago je 10. na Istoku sa skorom 31-36, dok je Hjuston ,,zakucan“ za dno Zapada sa skorom 15-52.

Uz spektakularnu partiju Stefa Karija, košarkaši Golden Stejta pobijedili su Milvoki poslije produžetka sa 125:116.

Iako su igrali bez Janisa Adetokumba, Baksi su na dva minuta imali osam poena prednosti, ali to nije bilo dovoljno da pobijede u San Francisku, jer je tada krenuo šou zvijezde

Voriorsa. Kari je blistao svojoj prvoj utakmici na domaćem terenu nakon dugog odsustva zbog povrede, postigao 36 poena (uz šest skokova i četiri asistencija), od čega 22 u četvrtoj četvrtini i produžetku. Pogodio

je trojku za izjednačenje na 19 sekundi do kraja, a zatim je blokirao šut Džrua Holidaja u završnim momentima.

Klej Tompson je dodao 22 poena i tri uhvaćene lopte i isto toliko dodavanja, a doprinos trijumfu dao je i Donte Divićenco sa 20 poena. Među Basksima bolji od ostalih bili su Bruk Lopez i Kris Midlton sa po 19 poena.

Golden Stejt je ovim trijumfom došao do učinka 35-33 i drži šesto mjesto na Zapadu, dok je Milvoki sa 49 pobjeda i 19 poraza vodeći u Istočnoj konferenciji.

Košarkaši Los Anđeles Klipersa slavili su na svom parketu protiv Njujorka rezulta-

tom 106:95. Poslije pet poraza, Klipersi su vezali tri trijumfa, dok je kod Niksa situacija drugačija i poslije devet pobjeda u nizu, zabilježili su treći poraz zaredom.

Kavaj Lenard je bio najbolji sa 38 poena, a pratili su ga Pol Džordž sa 22 poena, osam skokova i isto toliko dodavanja, odnosno Markus Moris sa 11 poena i pet dodavanja. Ivica Zubac je imao osam poena i šest skokova za oko 27 minuta na parketu.

Kod Niksa su se istakli Imanuel Kvikli sa 26 poena i 10 skokova, Džulijus Rendl je imao 19, uz osam uhvaćenih lopti, Ar Džej Beret 11 poena, a Džoš Hart i Obi Topin po 10.

Dalas je izgubio u gostima od Memfisa (112:108), a na terenu nije bilo Luke Dončića i Kajrija Irvinga

Tim Hardavej junior je povukao sa 23 poena, Džejden Hardi je dodao 22, a Džoš Grin 21, uz 10 skokova, ali to nije bilo dovoljno da se izbjegne poraz.

Dezmond Bejn sa 25 poena, sedam skokova i osam asistencija, odnosno Dejvid Rodi sa 24 poena, izašli su kao pobjednici ove večeri.

Memfis je drugi na Zapadu sa skorom 40-26, dok je Dalas sedmi sa učinkom 34-34… S. J.

PODGORICA – Prije početka sezone su im ciljevi bili drugačiji, prvenstveno borba za opstanak, ali SC Derbi i Split sada biju bitku za mjesto u plej-ofu ABA lige. Pred večerašnji meč u ,,Morači“ (18 časova), ,,studenti“ su u nešto boljoj poziciji, jer su trenutno na granici unutar zone doigravanja, imaju skor od devet pobjeda i 11 poraza, odnosno pobjedu više od Splićana (8-12), koji su prvi ispod crte. Podgoričani bi, zato, pobjedom kod kuće stekli vjerovatno ključnu prednost u odnosu na hrvatski tim, jer bi osim dvije pobjede više imali i bolji međusobni skor, s obzirom na to da su slavili u Splitu 85:82. - Split je u dobroj formi, igraju čvrsto, pametno i sa samopouzdanjem. Igrači znaju svoju ulogu u timu i kao i mi, bore se za plej-of. Mi smo još uvijek u teškoj situaciji što se treninga tiče, ali igramo na našem terenu i moraćemo da pokažemo bolji fokus i energiju nego u Čačku, ako želimo da ostvarimo novu pobjedu. Igra im se prije svega vrti oko Mavre i Šortera, ali moramo biti fokusirani na svakog pojedinca. Ipak, želimo da se više bavimo svojom igrom i moramo biti energetski na visokom nivou ako želimo pozitivan rezultat – rekao je Andrej Žakelj, trener SC Derbija.

SC Derbi je doživio poraze u prethodna dva meča, kući protiv Mege i u gostima od Borca, u mečevima u kojima je mogao pobjedama da skoro i zavr-

večeras (18 h) dočekuju

Split u 21. kolu

Admiralbet ABA lige

bi bili korak bliže plej-ofu

ši posao oko plasmana u plejof. Podgoričani su protiv Mege bili nemoćni (83:103), dok su bliži pobjedi bili protiv Borca (90:92), ali nijesu imali ni sreće u finišu. Split je, sa druge strane, u prethodnom kolu umalo iznenadio Partizan, koji je slavio trojkom Nanelija sekundu i po prije kraja. Protiv Splita je, i te kako, važno da se Podgoričani vrate u pobjednički kolosijek, jer im nakon ovog slijedi serija teških mečeva, u gostima protiv Crvene zvezde, Cedevita Olimpije i Igokee, te kod kuće protiv Budućnost Volija i FMP-a…

- Jako bitna utakmica za nas u borbi za plej-of ABA lige. Ekipa Splita je u dobroj formi i sigurno da neće biti jednostavna utakmica. Savladali su Zadar, Cibonu i Igokeu, uz odličnu utakmicu protiv Partizana ko-

ju su izgubili u posljednjim sekundama. Pripremali smo se za njih i da bismo stigli do pobjede moramo zaustaviti njihove najbolje igrače i ispraviti greške koje smo imali u Čačku. Nakon dva poraza želimo da se vratimo na pobjednički kolosijek i da odbranimo domaći teren – rekao je Tomislav Ivišić, centar SC Derbija. SC Derbi je bez poraza od Splita u ABA ligi, jer je dobio i oba prošlosezonska meča. - Idemo na teren na kojem do sada nijesmo pobjeđivali, protiv SC Derbija dvije sezone igramo odlične utakmice, ali oni su svaki put izlazili kao pobjednici. To ćemo pokušati promijeniti, nadam se da ćemo ovaj put imati bolju završnicu, ali da bi došli do toga moramo odigrati dobru utakmicu – rekao je Srđan Subotić, trener Splita. S. J.

Tomislav Ivišić na prvom meču sa Splitom

Petar Popović na meču sa Cibonom u Zagrebu

Mornar Barsko zlato bolji od Borca u 21. kolu Admiralbet ABA lige

Živanović ,,iks faktor“, Barani bliži opstanku

U, možda, najvažnijem meču sezone, Mornar Barsko zlato je punih 35 minuta strahovao da može da ostane praznih šaka, iako je vodio tokom većeg dijela meča. Izabranici Mihaila Pavićevića su, međutim, u posljednjih pet minuta zaigrali kako treba i slomili otpor Borca za sedmu pobjedu (104:99), i te kako važnu u borbi za opstanak u ABA ligi. ,,Iks faktor“ je bio igrač koji ove sezone nije mnogo igrao – Balša Živanović, koji je izrastao u junaka ovog meča. Talentovani plej je ,,povukao“ ekipu u seriji od 13:0, u kojoj je Živanović upisao 11 poena (tri trojke i polaganje) od ukupno 16 poena i bio najzaslužniji za nedostižnih 104:94, 94 sekunde prije kraja.

Mornar sada ima dvije pobjede više od Čačana, a bolji je i međusobno, jer je Borac na svom terenu slavio 90:87, što, takođe, može da bude bitno.

Kakav je početak imao Mornar, malo je ko vjerovao da će nakon prve, efikasne polovine meča gosti imati prednost, istina od samo jednog posjeda (55:53). U prvoj četvrtini je egal trajao do 8:8, a onda je Mornar, predvođen sjajnim Nemanjom Vranješom (u prošlom kolu pretekao Derika Nidama i postao najbolji strijelac Mornara u ABA ligi), ubrzao i poveo 15:8, pa 21:14, a do 23:17 nije imao nijedan promašaj. Barani su u prvih šest minuta šutirali 3-3 za dva poena, 4-4 za tri, te 5-5 sa linije bacanja, pri čemu je 13 poena, odnosno tri trojke, ubacio Vranješ! Mornar je prvi promašaj na meču imao nakon šest minuta i šest sekundi, kada je za tri poena neprecizan bio Gregor Glas, ali su Barani do kraja četvrtine održavali prednost, koja je po isteku 10. minuta iznosila 31:27, uz 16 poena Vranješa na jednoj i 12 Hantera Hejla na drugoj strani. U prvi šest minuta druge četvrtine se igralo koš za koš,

104 99

a onda su uslijedile dvije serije, po jedna sa obje strane. Prvo su Barani, uz pet poena Balše Živanovića, napravili seriju 7:0 za vođstvo od 51:43, a istu prednost su imali i minut i 53 sekunde prije kraja (53:45), kada se činilo da će sigurno privesti poluvrijeme kraju. Međutim, uslijedio je pad Barana u oba pravca, što je Borac kaznio i serijom 10:0 stigao do dva poena prednosti na odmoru.

Slično kao u drugoj, i u prvoj polovini treće četvrtine nijedna ekipa nije uspjela da se odlijepi, s tim da je samo Mornar bio u vođstvu, ali ne većem od

Sjajna forma crnogorskog fudbalera

Het-trik Krstovića za pola sata

Od svih crnogorskih napadača, koje je selektor Miodrag

Radulović uvrstio na spisak za početak kvalifikacija za

Evropsko prvenstvo, Nikola

Krstović u najboljoj formi dočekuje duele s Bugarskom i Srbijom, 24. i 27. marta.

Dvadeset dvogodišnjem fudbaleru iz Zete dovoljno je bilo pola sata da upiše het-trik

Pavićević: Čestitam igračima

Mihailo Pavićević, trener Mornara, kazao je da prije Borca nije želio da govori da je ovo „utakmica biti ili ne biti“.

U Širokom Brijegu završen ligaški dio NLB ABA2 lige

Sutjeska u četvrtfinalu sa Krkom, Podgorica protiv Zlatibora

PODGORICA - Košarkaši

Sutjeske su u posljednjem kolu ligaškog dijela izborili plasman na završni turnir NLB ABA2 lige u Domžalama – u meču odluke za oba tima, Nikšićani su pobijedili 77:70 i zauzeli sedmo mjesto sa osam pobjeda i pet poraza, dok je Sloga ostala ispod crte sa skorom 6-7.

Sutjeska nije dobro počela meč, u 20. minutu je gubila 36:26, do odmora je smanjila na šest poena (36:30), a prvo vođstvo crnogorskom timu donio je Mašan Vrbica, trojkom za 43:42 u 24. minutu. Tim košem je krenula serija Nikšićana

od 14:0, kojom je Sutjeska preokrenula na 54:42 i, praktično, riješila pitanje pobjednika. Najefikasniji u ekipi Sutjeske bio je Majkl Veders sa 21 poenom, Miloš Vujović je ubacio 18 (uz sedam skokova), Džejkobi Ros 14, a Vrbica 13, uz devet asistencija.

U poraženom timu najbolji je bio Elvis Čekić sa 17 koševa. Sutjeska će u četvrtfinalu igrati sa Krkom, dok će Podgorica, koja je posljednji ,,balon“ u Širokom Brijegu završila sa sve tri pobjede (ima samo pobjede u posljednjih sedam mečeva), sa skorom 9-4 zauzela četvrto mjesto, pa će u četvrtfinalu igrati protiv Zlatibora. S. J.

četiri poena. Onda su Barani, nakon koša i dodatnog bacanja Kristijana Džonsa, došli do ,,plus sedam“ (73:66), tu prednost su imali i 69 sekundi prije kraja, nakon trojke Marka Pecarskog (82:75), ali su ponovo posustali u finišu, što je Hejl kaznio sa dvije trojke i smanjio zaostatak Borca na pola koša (82:81).

Rezultatska klackalica je trajala u prva četiri i po minuta, nakon kojih je Borac vodio 94:91, a onda je uslijedio najbolji period meča za Barane i Živanovića.

Mornar u narednom kolu, 17. marta, gostuje Splitu. S. J.

- Utakmica je bila izuzetno teška, pred kraj prvenstva, sa ovakvim, vrlo nezgodnim protivnikom, koji je došao vrlo raspoložen, i koji ima veoma veliki napadački potencijal. Poslije prvog poluvremena sam se, iskreno, plašio, jer smo primili 55 poena na domaćem terenu, i kad razigrate tako dobru napadačku ekipu, onda je to teško zaustaviti.

Međutim, u drugom poluvremenu smo odigrali bolju odbranu i hrabro u napadu. Ostaje mi samo da čestitam igračima na zaista velikoj želji i trudu koji su uložili u večerašnju pobjedu – rekao je Pavićević.

porazili

šampione

PODGORICA – Završene su utakmice drugog kola Meridianbet Studentske lige Crne Gore u košarci.

u pobjedi DAC-a iz Dunajske Strede u pobjedi nad Duklom iz Banske Bistrice u prvenstvu Slovačke (3:2). Krstović je efektno pogodio u četvrtom minutu, potom je dobro reagovao glavom u 31, da bi u 35. iz prve krunisao kontru gostiju. Nekadašnjem napadaču Zete i Crvene zvezde ovo je dru-

gi het-trik u Fortuna ligi. Prvi je upisao prošle sezone, 26. februara 2022. godine, u pobjedi nad Žilinom 3:1. Krstović je s 15 pogodaka na čelu liste strijelaca, a iza njega sa 14 je Robert Polijevka, upravo

iz Dukle, koji je pogodio za 3:1 u 60. minutu, deset prije nego je Krstović izašao. DAC je prvi na tabeli, sa četiri boda više od Slovana iz Bratislave. Do kraja je ostalo devet kola. Ne. K.

Najzanimljiviji meč grupe A odigrali su Pravni fakultet i aktuelni šampioni, ekipa Prirodno-matematičkog fakulteta.

Oslabljeni, bez dva igrača iz prve postave, šampionska ekipa doživjela je prvi poraz u grupi (50:39). Oba tima od početka su igrala čvrstu odbranu pa se na odmor otišlo sa egal rezultatom. Na krilima fenomenalnog Bajlovića, koji je meč završio sa čak 36 poena, Pravni

fakultet je slomio otpor rivala u nastavku meča i tako zabilježio drugu pobjedu u grupi A. U ostalim mečevima grupe nije bilo iznenađenja. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje slavio je protiv ekipe Mašinskog fakulteta - 50:39, dok je Građevinski fakultet ubjedljivo savladao autsajdera grupe, ekipu FPN-a (84:12). U grupi B, drugu pobjedu zabilježila je vicešampionska ekipa ETF-a protiv ekipe Studentski dom (47:23). Drugu pobjedu u grupi zabilježila je i ekipa Ekonomskog fakulteta, koja je na krilima raspoloženog Janjuševića (22), savladala kolege sa Biotehničkog fakulteta 71:51. U trećem meču grupe ekipa Medicinskog fakulteta zabilježila je prvi trijumf u ovogodišnjem takmičenju i to protiv UDG-a (47:32). R. A.

Meridianbet Studentska lige za košarkaše ,,Pravnici“

Odlična partija Balše Živanovića

ODIGRANA ČETIRI MEČA 25. KOLA MERIDIANBET PRVE LIGE: Sutjeska i Budućnost ubjedljive, važan brejk Petrovca, danas igraju Iskra - Jezero

PODGORICA – Četiri meča

25. kola Meridianbet Prve fudbalske lige odigrana su juče, a ova runda biće kompletirana danas (14 h) u Danilovgradu, gdje derbi začelja igraju Iskra i Jezero. Ovo kolo nije donijelo promjenu u trci za titulu jer su i Sutjeska i Budućnost bile ubjedljive, a nakon remija Dečića i Arsenala u Podgorici treće mjesto preuzeo je Petrovac, koji je došao do brejka u Baru.

RUTINA POD GOLUBINJOM

Sutjeska se u Pljevljima vratila na pobjednički put nakon što je remizirala s Budućnošću i Dečićem (oba puta po 1:1) i zadržala ,,plus 2“ u odnosu na najvećeg rivala, od kojeg ima meč više. Pod Golubinjom je bila ubjedljivija nego na istom terenu 26. oktobra prošle godine, kada je bilo 2:0. Juče je taj rezultat imala već poslije pola sata igre, a do kraja je još dva puta tresla mrežu.

Rutinska, ubjedljiva pobjeda ekipe Nenada Brnovića, koja joj je garantovala ostanak na vrhu, najavljena je u devetom minutu kada je Dragan

Grivić izveo slobodan udarac s oko 25 metara udaljenosti, a lopta na putu do gola zakačila nekog od igrača Rudara i završila u mreži.

Gosti su poslije vođstva držali loptu i kontrolisali ritam, nije bilo previše uzbuđenja, a u 28. su dobili šansu da udvostruče prednost. Vuk Striković je fauliran na liniji šesnaesterca u namjeri da se okrene, sudija Nikola Dabanović bez razmišljanja dosudio jedanaesterac koji je u pogodak pretvorio Novica Eraković

Rudar je izjednačio tek što je počeo nastavak kada je rezervista Velizar Janketić iskoristio pad koncentracije u odbrani Sutjeske, a nakon što je propustio šansu za izjednačenje protivnik je otklonio sve dileme. Dušan Vuković je u 79. pogodio glavom, da bi poker pogodaka gostiju zaokružio Marko Vučić u 90.

Rudar je ostao na dnu tabele, s istim brojem bodova kao Iskra koja danas dočekuje Jezero.

LAKO ZA BUDUĆNOST

Budućnost je znala kako je igrala Sutjeska i imala je jasan cilj – pobjedom sačuvati distancu. Imperativ nije sputao ,,plave“ – domaćin je dominirao protiv Jedinstva - 4:0. Sam početak i dvije smušene reakcije odbrane gostiju, za prednost od 2:0 već nakon dvadesetak minuta nagovijestili su da je iznenađenje isključeno. Sve je krenulo u 16. minutu – Ražnatović je iz kaznenog prostora, nakon jednog ,,obitka“ ubacio loptu na peterac, a Sekulić je znalački proslijedio u mrežu 1:0. Samo šest minuta kasnije, nakon dosta ,,peripetija“ – Grbić je pokušao, lopta ,,mjerkala“ prečku, Sekulić odlučio da odigra povratnu, koju je dočekao Đuričković između Alića i Dulovića i majstorski pogo-

Poker vodećih, Dečiću samo bod

D.

Slavlje igrača Budućnosti

Mornar 0 0

Petrovac 0

1

Stadion: Topolica. Gledalaca: 400

Sudija: Miloš Savović (Podgorica)

Gol: 0:1 Faust u 80. Žuti kartoni: Kajević, Stevanović (Mornar)

Mornar Petrovac

Popović

Stevanović

Baošić

Rošić

Kajević (od 84. Seratlić)

Kaluđerović

Lambulić (od 84. Gazivoda)

Raičević (od 90+1. Karamanaga)

Habibović (od 90+1. Cvijović)

Bećiraj (od 77. Škrijelj)

Vujačić

Radošević

Malešević

Mikijelj

Radenović

Boljević

Boričić (od 75. Adžović)

Brnović (od 75. Vujović)

Augusto

Perović (od 75. Faust)

Zvrko (od 85. Radinović)

Babić (od 85. Carević)

dio za 2:0. Već početkom drugog dijela poslije pogotka Petra Grbića bilo je jasno da Bjelopoljcima prijeti težak poraz. Imalo je potom i Jedinstvo neke prilike da ublaži poraz, a najljepši momenat meča je viđen u 90. minutu kada je Andrija Ražnatović oštrim udarcem u dalji ugao postavio konačan rezultat.

MRŠAVA ,,NULA“

Dečić zbog trijumfa Petrovca u Baru nije mogao do trećeg mjesta, ali se nadao pobjedi. Međutim, u meču sa malo pravih šansi, po izuzetno vje-

Rudar 1 0

Stadion: Pod Golubinjom.

Gledalaca: 200

4 Sutjeska 2

Budućnost 4 2

0 Jedinstvo

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 600.

Sudija: Predrag Radovanović.

Stadion: Titograda. Gledalaca: 250. Sudija: Dalibor Vujisić. Žuti kartoni: Bajović,Božović (Dečić), Čelević, Montenero (Arsenal).

Du. Marković Šarkić

Camaj Ujkaj

Cmiljanić (od 73. Jovanović)

Bajović

Božović

(od 82. Jezdović)

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica)

Golovi: 0:1 Grivić u 9, 0:2 Eraković (pen) u 28, 1:2 Janketić u 46, 1:3 Vuković u 79, 1:4 Vučić u 90.

Žuti kartoni: Boričić, Tumbas (Rudar)

Rudar Sutjeska

Muminović (od 45. Baltić)

Boričić

Kartal (od 45. Janketić)

Bakrač

Tumbas

Golubović (od 61. Javorčić)

75.Muhović)

90+3.Mirković)

trovitom i hladnom vremenu, Tuzani su se morali zadovoljiti bodom protiv Arsenala (0:0), direktnog rivala za treće mjesto. Dečić jeste zadržao pozitivan niz (pobjeda protiv Rudara 1:0, remi sa Sutjeskom 1:1), ali je činjenica da ovaj tim, koji je najavljivao velike stvari, još nije slavio u nekom derbiju… Arsenal je prijetio, imao šansu Došljaka u 32. minutu, ali je Marković bio pripravan. Sa druge strane, Dečić je u finišu prvog dijela dočekao odličnu šansu Camaja, koji je nakon vrhunske asistencije Božovi-

Radojičić Šahman

Peličić

Gašević

Kovačević (od 45. Talović)

Ličina Grivić (od 85. Pajović)

Bilali

Babić

Vučić

Krstović

Matanović (od 76. Nikolić)

Eraković Živković (od 63. Vuković)

Sahli (od 85. Stijepović)

Striković (od 76. Konrad)

ća, bio neprecizan. U nastavku su oba tima bila oprezna, imali određene polušanse, a nakon prilike u kojoj se iznenada našao Todorović domaći su mogli do pobjede preko Camaja i Cmiljanića, mada ni to nijesu bile izrazite šanse, tako da je ,,nula“ u ne baš sadržajnom duelu nekako zaslužena.

PRVI PORAZ MORNARA

U 2023. GODINI

Mornar je u komšijskom derbiju s Petrovcem pretrpio prvi poraz u 2023. godini. Duel na ,,Topolici“ riješio je Argenti-

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Derbi začelja

meč 25. kola igraju Iskra i Jezero. Meč u Danilovgradu predstavlja derbi začelja. Danilovgrađani su ,,fenjeraši“ sa 23 boda, dok Jezero ima četiri boda više i nalazi se takođe u opasnoj zoni. Samim tim jasno je da za oba tima ovaj duel ima izuzetan značaj. Meč na stadionu ,,Braća Velašević“ počinje u 14 časova.

Golovi: 1:0 Sekulić u 15, 2:0 Đuričkoviću

21, 3:0 Grbić u 47, 4:0 Ražnatović u 90. Žuti kartoni: Lucero, Đuričković (Budućnost), Đorđević (Jedinstvo).

Budućnost Jedinstvo

Dragojević Pavlovski (od 82. Sekulović)

Sekulić (od 82. Mrvaljević)

Grbić (od 65. Va.Adžić)

Ignjatović

Lusero (od 74. Perišić)

Petrović

Ražnatović

Đuričković (od 74. Mirković)

Vl. Adžić

Dakić

Joksimović

Krnić

Alić (od 41. Šćepanović)

Idrizović

Dulović (od 46. Muzurović)

Banda (od 64. Krulanović)

Cvijović

Đorđević

Vlaović (od 46.

Kovačević)

Korać

Dacić (od 64. Mušović)

nac Rodrigo Faust koji je poslije duge lopte iz posljednje linije, pa odigravanja glavom

Kaikea Augusta Koreje Šagasa, umakao Jovanu Baošiću, stuštio se ka golu i matirao

Stefana Popovića

Njegov kolega s gola Petrovca

Danilo Radošević zaslužan je što Mornar nije vodio nakon prvog poluvremena.

Imao je dvije sjajne intervencije tokom prvih 45 minuta –najprije je odbranio pokušaj

Enesa Habibovića, a potom zicer Fatosa Bećiraja nakon što se nekadašnji crnogorski reprezentativac majstorski

LISTA STRIJELACA

15 – Konrad (Sutjeska)

8 – Mendi (Petrovac), Striković (Sutjeska)

7 – Bećiraj (Mornar), Faust (Petrovac)

6 - Montenegro (Arsenal), Denković (Dečić), Korać (Jedinstvo)

oslobodio Luke Maleševića. U nastavku su se uloge promijenile, Petrovac je bio ofanzivniji, konkretniji i uzeo tri boda u prvom meču koji je kao šef struke vodio Dušan Ivanović, nakon raskida saradnje s Mladenom Lambulićem R. P – Ne. K.

Na tijelu Smoravinjskog nađena su i dva ordena

Piše:

književnik i publicista

Na poljskim teritorijama koje su Njemci okupirali 1939. godine, časopis „Gonjec Krakovski“, izdanje od 16. aprila 1943. godine, izvještavao je o ekshumaciji tijela poljskih vojnika u Katinju i identifikaciji, između ostalih, i tijela generala Bronjislava Bohatireviča. On je bio jedan od dvojice identifikovanih generala (zajedno sa generalom Mječislavom Smoravinjskim). Oni su potom sahranjeni u odvojenim rakama, zajedno sa svojim potčinjenim, na području poljskog ratnog groblja u Katinju. Tim arheologa, predvođen profesorom Marianom Glosekom, tokom istraživanja 1995. pronašao je kovčege sa tijelima Bohatireviča i Smoravinjskog, a u oktobru 1995. godine njihova svečana sahrana održana je u Katinju.

Henrik Minkjevič (18801940), general divizije poljske vojske, vitez Reda Virtuti Militari. Bio je član Centralnog radničkog komiteta PPS i bliski saradnik Jozefa Pilsudskog, Zajedno sa Kazimirom Puzakom, izvršio je 1909. godine atentat na poznatog policijskog provokatora Edmunda Tarantoviča u Rimu. Po izbijanju Prvog svjetskog rata pridružio se poljskim legijama dobivši čin poručnika i funkciju komandanta 1. čete 3. pješadijskog puka kod kapetana Jozefa Halera. Tokom službe unaprijeđen je u čin potpukovnika i imenovan na mjesto komandanta 3. pješadijskog puka. 6. jula 1916. godine u bici kod Kostjahnovke Rusi su ga ranili i zarobili, ali

Časopis „Gonjec Krakovski“ od 16. aprila 1943. godine i „Ilustrovani Kurir Poljski“ br. 16. od 18. aprila 1943. godine pisali su o ekshumaciji tijela poljskih vojnika u Katinju i identifikaciji, između ostalih, i tijela generala Mječislava Smoravinjskog

je uspio nakon godinu dana zarobljeništva da pobjegne. U julu 1917. pridružio se poljskim oružanim snagama. 13. avgusta 1917. pješadijski general Hans Hartvig von Beseler imenovao ga je za pukovnika. U periodu 1918–1920. borio se na Istočnom frontu. Prvo je kao komandant operativnih grupa učestvovao u borbama protiv Ukrajinaca, a kasnijena čelu 2. pješadijske divizije

legija - borio se sa Crvenom armijom tokom Poljsko-boljševičkog rata. Unaprijeđen je 1. aprila 1920. za generala. Učestvovao je u Varšavskoj bici. Poslije sovjetskog napada na Poljsku 1939. NKVD ga je uhapsio, uprkos poodmakloj starosti i statusu penzionisanog oficira, i zatvorio u logor Kozelsk. Bio je najstariji zatvorenik u logoru. Uživao je veliki autoritet, zahvaljujući

kojem je postao svojevrsni arbitar za oficire, ujedno i staratelj i mentor mlađiim kolegama, što mu je donijelo njihovo priznanje i poštovanje. U memoarima Tadeuša Felstina, (1894-1963) koji je preživio sudbinu ratnog zarobljenika, navodi se da je general Minkjevič pokušao da riješi sve sporove među logorašima, kako svakodnevne prirode, tako i koji se tiču prošlosti, stanja poljske države i uzroka septembarskog poraza. Štaviše, organizovao je mrežu oficira za vezu unutar logora, kontaktirajući sa svim djelovima Kozelska.

Nakon što su deportacije iz logora započele u aprilu 1940, i suočavajući se sa raznim glasinama o daljoj sudbini deportovanih, general je izdao uputstvo poljskim vojnicima da protestuju protiv njihove (navodne) predaje Njemcima i protiv njihovog prinudnog pritvora u SSSR-u. Njegovo tijelo nije identifikovano među sahranjenim na poljskom rat-

nom groblju u Katinju, kao što je bio slučaj sa generalom Bohatirevičem i Smoravinjskim.

Poslije sovjetskog napada na Poljsku 1939. NKVD je uhapsio generala Henrika Minkjeviča, uprkos poodmakloj starosti i statusu penzionisanog oficira, i zatvorio u logor Kozelsk. Bio je najstariji zatvorenik u logoru

Mječislav Smoravinjski (1893-1940). Brigadni general poljske vojske, žrtva masakra u Katinju. 1911. godine osuđen je na 6 mjeseci zatvora zbog aktivnosti u „Zaževju“- organizaciji nezavisne omladine u borbi protiv ruskog imperijalizma) i poslat u Jekaterinoslav (današnji Dnjepar, Ukrajina). Po izbijanju Prvog svjetskog rata otišao je u Krakov gdje se 16. avgusta 1914. pridružio poljskim legijama. Pridružio se 1. novembra 1918. poljskoj vojsci. Ukupno je od Prvog svjetskog rata do 1921. ranjen pet puta. Predsjednik Republike Poljske, Ignacije Mośćicki 1. januara 1928. godine unaprijedio ga je u čin brigadnog generala. Tada je bio najmlađi general u poljskoj vojsci. Po izbijanju Drugog svjetskog rata, kao komandant Oblasti korpusa br. II u Lublinu, organizovao je mobilizaciju trupa i baze za snabdijevanje borbenih trupa. Nakon agresije SSSR-a na Poljsku 17. septembra 1939. godine, zabranio je svojim trupama da otvaraju vatru na trupe Crvene armije, a takođe je odlučio da demobiliše vojnike i podoficire grupe u Volodimiru Volinskom. Ostalima je savjetovao da se probiju u Rumuniju i Mađarsku. Nakon što je Crvena armija stigla do Volodimira Volinskog, započeo je pregovore s njima, a 20. septembra 1939, prema sporazumu, trebalo je da krene sa podređenim trupama prema rijeci Bug, ali nakon njihovog odlaska kolona je zadržana i objavljeno je da su od tog trenutka ratni zarobljenici. General Smoravinjski bio je u nekoliko logora za ratne zarobljenike, konačno krajem 1939. u logoru Kozelsk. Njegovo tijelo je identifikovano 1943. tokom ekshumacija koje su sproveli Njemci (pronađeni su dokumenti koji potvrđuju adresu njegovog prebivališta u Lublinu, lična karta, orden Virtuti Militari br. 2948 od 1. maja 1933, na tijelu su pronađena i dva odlikovanja). Časopis „Gonjec Krakovski“ od 16. aprila 1943. godine i „Ilustrovani Kurir Poljski“ br. 16. od 18. aprila 1943. godine pisali su o ekshumaciji tijela poljskih vojnika u Katinju i identifikaciji, između ostalih, i tijela generala Smoravinjskog.

Ježi Volkovicki (1883-1983) jedan je od dvojice preživjelih generala. Poručnik koman-

Na poljskim teritorijama koje su Njemci okupirali, časopis „Gonjec Krakovski“, izdanje od 16. aprila 1943., izvijestio je o ekshumaciji tijela poljskih vojnika u Katinju i identifikaciji, između ostalih, i tijela generala Bronjislava Bohatireviča

dant mornarice Ruske imperije, brigadni general Poljske vojske, učesnik Rusko-japanskog rata i Prvog svjetskog rata kao i borbi za poljsku nezavisnost u Poljsko-boljševičkom ratu i Drugom svjetskom ratu. Od 1904. godine, kao mlađi kadet, služio je na bojnom brodu „Imperator Nikolaj I“, jedinici eskadrile admirala Njebogatova. Učestvovao je u krstarenju oko Afrike za pomoć opkoljenima u Port Arturu tokom Rusko-japanskog rata 1905. godine, koji se završio porazom u bici kod Cušime. Tokom konsultacija sa admiralom Njebogatovim, zajedno sa ostalim mlađim oficirima, usprotivio se predaji ostataka ruske flote. Za svoj stav i hrabrost odlikovan je Ordenom sv. Đorđa i postao je nacionalni heroj Rusije. Ovo odlikovanje i njegov hrabri stav vjerovatno su ga spasili 1940. godine od sigurne smrti u Katinju. U avgustu 1939. pozvan je u aktivnu službu. General Stefan Dab-Bjernacki imenovao ga je 10. septembra za komandanta garnizona Helm, glavnog mjesta okupljanja poraženih vojnih jedinica. Divizija Ježija Volkovickog raspuštena je 23.9.1939, a od 28.9.1939. bio je sovjetski ratni zarobljenik. Bio je u prelaznom logoru u Putivilu, a od novembra 1939. u kampu u Kozelsku. Od aprila do juna 1940. bio je u logoru Pavlišev Bor (Juhnov), a od juna 1940. do avgusta 1941. u logoru za ratne zarobljenike NKVD-a u Grjazovecu. Pušten je nakon potpisivanja Śikorsko-Majskog sporazuma 30. jula i najave amnestije poljskih građana u SSSR-u 12. avgusta. 20. avgusta sa generalom Przezdzieckim otputovao je u Moskvu, a 27. avgusta imenovan za zamjenika komandanta 6. pješadijske divizije poljskih oružanih snaga u SSSR-u. Poslije rata nastanio se na imanju poljskih oficira u Penrhosu (Vels), a zatim u poljskom domu penzionera „Antokol“ u Čizelhrstu (okrug Kent), gde je i umro 7. januara 1983. godine. Iza sebe je ostavio svjedočanstva i uspomene. Bio je jedan od dvojice poljskih generala (zajedno sa Česlavom Jarnuškjevičem) koji su izbjegli masakr u Katinju. (Nastavlja se)

Božidar PROROČIĆ,

Leš odlikovanog majora poljske vojske u masovnoj grobnici u Katinju

Poljski general Henrik Minkjevič

Poljski general Ježi Volkovicki

PARIZ- Francuski predsednik Emanuel Makron založio se da se pravo na abortus unese u Ustav, čime bi Francuska bila prva zemlja na svetu koja bi na taj način zagarantovalo to pravo kao neotuđivo.

Abortus je već legalan u Francuskoj i ne postoji ozbiljna pretnja po njegovu zakonitost, ali je prošlogodišnja odluka Vrhovnog suda SAD da poništi ustavno pravo na abortus pokrenula napore da se zaštiti i prizna kao neopozivo pravo, pišu svetski mediji.

Univerzalna porUka

solidarnosti

Makron je u sredu, 8. marta, rekao da će unošenje prava na abortus u Ustav poslati signal solidarnosti ženama širom sveta, prenosi Rojters (Reuters).

Predsednik Francuske je tu promenu ustava najavio na Međunarodni dan žena na ceremoniji u čast francuske feministkinje i advokatice iz Tunisa, nepokolebljive braniteljke prava na abortus, Žizel Halimi (Gisele), koja je umrla 2020. u 93. godini.

-Nadam se da će nam snaga ove poruke pomoći da promenimo naš Ustav i da u njega unesemo slobodu žena da traže abortus- rekao je Makron.

To će, kako je rekao, “poslati univerzalnu poruku solidarnosti svim ženama koje danas vide kako se ta sloboda uništava”.

pod Uticajem vrhovnog sUda sad Makron je odajući počast pionirki u borbi za reproduktivna prava rekao da će amandman na Ustav u roku od nekoliko meseci biti podnet parlamentu, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).

On je dodao da će to biti garancija da “ništa ikada neće moći da ograniči ili ukine to pravo jer će postati neopozivo”. Francuska Nacionalna skupština u novembru 2022. već je glasala za ustavnu promenu, ali bez odluke o vremenskom okviru, navodi AFP, ukazujući da je odluka američkog Vrhovnog suda u junu prošle godine o ukidanju ustavnog prava na abortus, povećala pritisak aktivista da Francuska učini obrnuto kao simbol posvećenosti pravima žena.

Advokatkinja Halimi je u značajnom slučaju 1972. dobila oslobađajuću presudu za maloletnicu kojoj je suđeno zbog izvedenog abortusa pošto je zatrudnela kada je bila silovana.

Najviši pravni akt u Francuskoj pred izmjenom

Makron traži da se pravo na abortus unese u francuski Ustav

nu konfrontaciju koja danas deli tu zemlju.

Halimi, koja je bila i socijalistička poslanica u francuskoj skupštini, bila je poznata po svojim bitkama na mnogim frontovima. Branila je članove Alžirskog nacionalnog oslobodilačkog fronta koji su se borili za nezavisnost od Francuske u osmogodišnjem ratu koji je završen 1960, posebno Alžirku Đamilu Bupaša (Djamila Boupacha) koja je optužena za postavljanje bombe, a koju su potom mučili i silovali francuski vojnici.

Francuski sud ju je osudio na smrt kada je imala 23 godine. Nakon što ju je Halimi strastveno branila, Bupaša je pomilovana i puštena na slobodu 1962, dve godine posle nezavisnosti Alžira.

Rad Halimi na odbrani na sudu Mari-Kler Ševalije (Marie-Claire Chevalier), 16-godišnje učenice srednje škole optužene za ilegalni abortus nakon što ju je silovao drugi učenik, dovela je do oslobađajuće presude 1972. i taj slučaj je, kako ukazuje Njujork tajms, bio prekretnica na putu legalizacije abortusa. Otkad je Halimi umrla 2020. Makron je obećavao da će joj odati počast. Odlaganje, ali i odluka da ne bude sahranjena u Panteonu, s drugim herojima nacije, uprkos nekoliko peticija i apela, podstakli su spekulacije da Makron ne želi da naljuti ekstremnu desnicu, koja je i dalje gnevna na Halimi zbog njene uloge u Alžirskom ratu, piše Njujork tajms, ukazujući da je taj u Francuskoj i dalje ekstremno osetljiva tema. pogre Šan trenUtak

Prekid trudnoće je već legalan u Francuskoj i ne postoji ozbiljna prijetnja po njegovu zakonitost, ali je prošlogodišnja odluka Vrhovnog suda SAD da poništi ustavno pravo na abortus pokrenula napore da se zaštiti i prizna kao neopozivo pravo, pišu svjetski mediji

Abortus je dekriminalizovan u Francuskoj 1975, a kasnijim zakonima je obezbeđeno da budu sigurni, anonimni i besplatni.

Međutim, udruženja koja podržavaju pravo na izbor kažu da se žene koje žele da abortiraju i dalje često suočavaju s predrasudama i zlobom.

Obećanjem Makrona da će pravo na abortus učiniti “neopozivim” Francuska bi bila prva zemlja na svetu koja bi to pravo unela u Ustav, piše Tajms (The Times).

Francuski parlament već raspravlja o predlogu zakona koji je osmišljen da spreči da se u Francuskoj ospori pravo na abortus kao u SAD odlu-

kom Vrhovnog suda da poništio presudu Rou protiv Vejda (Roe v. Wade).

Predlog zakona da se pravo na abortus unese u Ustav ima široku podršku i odobrili su ga i Narodna skupština i Senat, ali bi ipak morao da bude iznet na referendum bez podrške Makrona.

To se, ističe londonski list, sada verovatno neće desiti pošto predsednik ima ovlašćenja da izbegne referendum tako što će organizovati posebno zasedanje oba doma parlamenta za izmenu ustava kada su za usvajanje amandmana potrebni glasovi tri petine poslanika.

Feministkinje su pozdravile

Senat, koji ima nešto konzervativniji sastav, to je malo razvodnio odobrivši verziju koja kaže da ,,zakon određuje uslove u kojima se ostvaruje sloboda žena da prekinu trudnoću“.

Dva doma će sada pokušati da se dogovore oko konačne verzije. Feministkinje su za tekst Narodne skupštine, ali, ukazuje Tajms, Makronovi komentari sugerišu da je on za verziju Senata

Makronovo obećanje, iako su se neke požalile na njegov izbor reči u jeku debate u parlamentu o tačnim formulacijama ustavne promene.

U verziji predloga zakona koju je usvojila Narodna skupština kaže se da zakon treba da “garantuje efektivnost i jednak pristup pravu na dobrovoljni prekid trudnoće”.

Senat, koji ima nešto konzervativniji sastav, to je malo razvodnio odobrivši verziju koja kaže da “zakon određuje uslove u kojima se ostvaruje sloboda žena da prekinu trudnoću”. Dva doma će sada pokušati da se dogovore oko konačne verzije. Feministkinje su za tekst Narodne skupštine, ali, ukazuje Tajms, Makronovi komentari sugerišu da je on za verziju Senata.

jedinstvo U vrijeme podjela Makronovo zalaganje da se pravo na abortus unese u

U jeku grozničave atmosfere u Francuskoj koju potresaju velike demonstracije i štrajkovi zbog Makronovog predloga da se starosna granica za odlazak u penziju podigne sa 62 na 64 godine, predsjednik se suočio sa oštrim kritikama članova porodice Halimi i njenih pristalica što je izabrao pogrešan politički trenutak za odavanje počasti ženi poznatoj po svojim progresivnim stavovima o društvenim pitanjima

Ustav, unelo je urgentnost u taj proces i dalo mu lični karakter, ističe Njujork tajms (The New York Times).

Ipak, ukazuje list, momenat zamišljen kao trenutak svečanog jedinstva, u čast žene koju poštuju mnogi u Francuskoj, nije mogao da izbegne oštru političku i društve-

U jeku grozničave atmosfere u Francuskoj koju potresaju velike demonstracije i štrajkovi zbog Makronovog predloga da se starosna granica za odlazak u penziju podigne sa 62 na 64 godine, predsednik se suočio s oštrim kritikama članova porodice Halimi i njenih pristalica što je izabrao pogrešan politički trenutak za odavanje počasti ženi poznatoj po svojim progresivnim stavovima o društvenim pitanjima.

Serž Halimi (Serge) odbio je da prisustvuje ceremoniji uz objašnjenje da “u trenutku kada će žene koje imaju najteže poslove biti prve žrtve” ne može da dođe. “Moja majka bi branila njihovu borbu i protestovala uz njih”, naveo je on u saopštenju.

Udruženje za prava žena koju su 1971. osnovale Žizel Halimi, Simon de Bovoar (de Beauvoir) i drugi takođe je odbilo da pošalje predstavnika na ceremoniju bilo koga. Predsednica udruženja je poslala pismo Makronu kritikujući što je u poslednjem trenutku organizovao omaž Halimi kao “političku manipulaciju koja nikoga neće prevariti”. S druge strane, jedan od sinova Halimi, Žan-Iv Halimi (Jean-Yves), govorio je pre Makrona i zahvalio mu.

Francuski predsjednik Emanuel Makron drži govor na ceremoniji u čast feministkinje i advokatice Žizel Halimi u Apelacionom sudu u Parizu, 8. marta 2023.

Otimanje za Đinđićeve mošti

zna šta, možda penzionisani profesor filozofije u nekoj nemačkoj varoši, možda opozicionar koji je dosadio sam sebi.

Piše: Nemanja Rujević

Smrt na radnome zadatku, pogotovo ako je za viši cilj, ima jednu veliku prednost i jednu veliku manu.

Prednost je što pokojnik dobija mučenički oreol i postane opšte obožavan, te bi svi da se ogreju kod njegove lomače. Mana je što pokojnik dobija mučenički oreol i postane opšte obožavan, te bi svi da se ogreju kod njegove lomače.

U nedelju se navršava dvadeset godina od odstrela Zorana Đinđića, trenutka u kojem je budući pokojnik još bio prilično i tužno sam.

I dvadeset godina u kojima nikako nije sam, naprotiv, nad njegovim se grobom nariče, ničice pada i drže besede, a broj onih koji ga zovu samo „Zoran“ raste svake godine.

Skoro da čovek pomisli kako nije reč o istom onom Đinđiću kojeg je pred smrt razapinjao ko je stigao, od Tijanića do Peščanika, sa čijim se udesom u prvom neuspelom atentatu terala šega.

O Đinđiću koji bi, sva je prilika, na prvim idućim izborima jedva prešao cenzus i danas bio ko

Ili bi izgurao svoje pa bi, možda, Srbija već bila Švicarska. Smrt na radnome zadatku, a za viši cilj, u javni prostor donela je inflaciju Đinđića, ali se, paradoksalno, time njegov lik sve više odvajao od originala i sve više postajao fikcija. Danas je „Đinđić“ belo platno na koje svako projektuje šta mu je volja.

O desetoj godišnjici ubistva je „Kurir“ intervjuisao Ružicu Đinđić, te je novinar ovako pronicljivo konstatovao: „Deo intelektualne elite poredi delovanje Aleksandra Vučića sa energijom i pragmatičnošću Zorana Đinđića, što je pojedincima u DS zasmetalo.“

Ružica Đinđić je kratko rekla: „Meni to ne smeta.“ „Kurir“ je odatle izvukao naslov: „Ružica Đinđić: Vučić je isti kao moj Zoran!“

Možda bi se najuporniji beli listići sa time složili. Ostali su Đinđića uvek voleli da gledaju kao liberala evropskog kova. Neki u njemu vide levičara, neki konzervativca.

Do danas su ga prisvojili i nacionalisti koji citiraju njegove poslednje intervjue, posebno u

Biće tekstova, govora i vijenaca, i sedamsto verzija Đinđića, kako već kome paše. Ali najviše će biti Đinđića kao izgovora. To je uspavanka koju pjevamo sebi, da je Srbija stala kad je ubijen. Da je ubici zadrhtala ruka, ih, gdje bi nam bio kraj! Ali pogodio je, i šta se tu sad može…

ski posao nego na razbarušeno vizionarstvo. Pragmatičan do one mere koju čestitom čoveku dopušta kičma. Kompromis na steroidima, buldožer koji do dalekog cilja ide vijugavim putem. Nekima nikad nije bio dovoljno patriota, pa su lagali da je podržavao bombardovanje. Drugima nikad nije srpsko društvo dovoljno suočio sa zločinima devedesetih, pa su od njega pravili mafijaškog kuma.

Trećima je falilo nešto treće, i tako sve dok nije naciljan iz snajpera pa je u otimanju za mošti svaki od tadašnjih kritičara postao obožavalac. U nedelju je dvadeset godina, i slutim da će to biti najmučnija godišnjica. Jer je okrugla, a mediji vole kad je okruglo. Jer je taman toliko prošlo da su Đinđića svi zasvojatali, a niko zaboravio.

vezi sa temom Kosova. Pošto je opravdano odsutan i ne može da se sam brani od takve kanonizacije, Đinđić se domaštava ili sasvim izmišlja i u mantrama postaje šta god nekom treba.

To najviše ide na račun besramnosti onih koji bi da se očešu o slavu pokojnika, ali pomalo

sledi i iz toga kakav je Đinđić stvarno bio.

Mnogi kažu da je bio vizionar, ali je meni uvek padala na pamet rečenica bivšeg nemačkog kancelara Helmuta Šmita: „Ko ima vizije, neka ide lekaru.“

Jednom su Šmita pitali kako sve postiže: „Volje treba. I cigareta.“ Uvek mi je delovalo da

je Đinđić imao volje.

Volje za šta? Za to da Srbija nekako, bolje pre nego kasnije, dokotrlja otprilike do onoga što većina nas zamišlja kad kaže „normalna zemlja“.

I imao je volje da uradi ili kaže skoro sve, da sedne za sto sa crnim đavolima, da bi tako bilo. To mi više liči na rudar-

Biće tekstova, govora i venaca, i sedamsto verzija Đinđića, kako već kome paše. Ali najviše će biti Đinđića kao izgovora. To je uspavanka koju pevamo sebi, da je Srbija stala kad je ubijen.

Da je ubici zadrhtala ruka, ih, gde bi nam bio kraj! Ali pogodio je, i šta se tu sad može…

SLOBODNA RADNA MJESTA

PODGORICA

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

ČELEBIĆ CITY DOO

Adresa: OKTOIH 2,DONJA GORICA

Tel.: 068-809-121/020-444-412

Email: hr@celebic.com

Oglašava potrebu za:

1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: SŠS-IV

Rok za prijavljivanje: 10 dana

GLAVNI GRAD PODGORICA

SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE

Adresa: NJEGOŠEVA 20

Tel.: 020-447-193,020-447-180

Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 05/22) i Odluke direktora

Službe za zajedničke poslove Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 17-100/23-239 od 07.02.2023.godine, objavljuje

J A V N I O G L A S

Za popunu radnog mjesta u Službi za zajedničke poslove Glavnog grada: Namještenik/ca manipulativni/a radnik/ca, 3 izvršioca/teljke na neodređeno vrijeme.

Uslovi za zasnivanje radnog odnosa:

- crnogorsko državljanstvo;

- navršenih 18 godina života;

- zdravstvena sposobnost za obavljanje

poslova radnog mjesta;

- propisani nivo kvalifikacije obrazovanja;

- da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom

organu.

Posebni uslovi:

- I-2 nivo kvalifikacije obrazovanja, bez radnog iskustva.

Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su:

- prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me);

- CV;

- dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja;

- ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci);

Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti:

- uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Provjera sposobnosti kandidata/kinje

izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul.

Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za

lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/

kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel. 020/447-193 i 020/447-180

ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKIH

VOZNIH SREDSTAVA AD

Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-634-205

Oglašava potrebu za:

1. RUKOVODILAC/TELJKA SLUŽBE

ZA LJUDSKE RESURSE I OPŠTE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS)

Rok za prijavljivanje: 5 dana

Napomena: -visoko obrazovanje od najmanje 240 kredita CSPK-a(dipl.pravnik)

2. ELEKTROMEHANIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Elektromehaničar - specijalista (V SSS i VKV), Elektrotehničar elektromehanike (IV SSS)

Rok za prijavljivanje: 5 dana

Napomena:

-diploma V stepena stručne spreme,majstorski ispit i specijalista u okviru stručnog obrazovanja (VKV elektro struka) ili srednje obrazovanje u obimu od najmanje 240 kredita CSPK-a(elektro smjera)

-IV2/IV1 stepen stručne spreme

3. TEHNIČAR/KA-CRTAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: SŠS-IV

Rok za prijavljivanje: 5 dana

Napomena:

-srednje obrazovanje u obimu od najmanje 240 kredita CSPK-a

-IV1 stepen stručne spreme

4. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica

Uslovi: SSS-III

Rok za prijavljivanje: 5 dana

Napomena:

-srednje obrazovanje u obimu od najmanje 180 kredita CSPK-a(mašinskog smjera)

-III stepen stručne spreme

STOMATOLOŠKA KOMORA

CRNE GORE

Adresa: JOVANA TOMAŠEVIĆA 13/1

Tel.: 020-220-833/067-345-392

Email: stomatoloskakomoracg@gmail.com

Oglašava potrebu za:

1. SEKRETAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju. Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena:

-prijavljivanje na Oglas se vrši predajom dokumentacije na Arhivi Komore ili predajom poštom;

-Priložiti CV i dokaz o ispunjavanju uslova, kopiju lične karte ili pasoša; Radno iskustvo : 3 godine na pravnim poslovima.

BIJELO POLJE

TEL.: 050/432-422

JU SREDNJA STRUČNA ŠKOLA

Adresa: UL.VOJA LJEŠNJAKA BR.27

Tel.: 050/433-231

Raspisuje konkurs za:

1. NASTAVNIK/CA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG

ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE

UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS. Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do povratka radnika sa bolovanja a ne duže od 31.08.2023 godine. Kandidat/kinja za radno mjesto nastavnik/ca ekonomske grupe predmenta, treba da ima:

-marketing u turizmu - VSS 240 ECTS, stručna sprema iz oblasti turizma ili ekonomije

-za modul izvođenje pripremnih i prodajnih poslova u maloprodaji:

Za praktičnu nastavu: Kvalifikacija nivoa obrazovanja VII1 iz oblasti ekonomije - najmanje 240 CSPK-a,Kvalifikacija nivoa obrazovanja VI iz oblasti ekonomije 180 CSPK-a

-za modul CSPK-a preduzetništvo za teorijsku nastavu i vježbe: Kvalifikacija nivoa obrazovanja VII1 iz oblasti ekonomije

- najmanje 240 CSPK-a -za modul Carinski postupak: Za teorijsku i praktičnu nastavu: Kvalifikacija nivoa obrazovanja VII1 iz oblasti prava, ekonomije, menadžmenta u pomorstvu ili menadžmenta u carini, špediciji, osiguranju i agenciji - najmanje 240 CSPK-a -za modul logistika: Za teorijsku i praktičnu nastavu: Kvalifikacija nivoa obrazovanja VII1 iz oblasti saobraćaja, ekonomije, menadžmenta u pomorstvu ili menadžmenta u carini, špediciji, osiguranju i agenciji ili pomorstva- najmanje 240 CSPK-a

Potrebna dokumentacija:

-prijava na slobodno radno mjesto, -uvjerenje o državljanstvu, -diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, -fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte), -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, -uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu

-Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu

Prijave sa kratkom biografijom i potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa, u zatvorenoj koverti, na adresu: JU Srednja stručna škola Ul. Voja Lješnjaka br.27 - 84 000 Bijelo Polje.

BUDVA

TEL.: 033/402-556

FAKULTET ZA BIZNIS I TURIZAM

BUDVA

Adresa: ZGRADA BSP BB Tel.: 067/241-391 067/241-977

Raspisuje konkurs za:

1. SARADNIK/CA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

12 mjeseci, mjesto rada Budva

Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena:

1. Izbor jednog izvršioca u radni odnos na određeno vrijeme u zvanje Saradnik u nastavi za predmete iz oblasti menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu.

2. Izbor saradnika u nastavi vrši se na određeno vrijeme, godinu dana. Pored opštih uslova propisanih Zakonom o visokom obrazovanju („ SL. list CG“ , br:

44/14, 52/14, 47/15, 40/16, 42/17, 71/17;

55/18; 3/19; 17/19; - dr zakon; 47/19; 72/19;

74/20) kandidati za saradnika u nastavi treba da ispunjavaju posebne uslove utvrđene Statutom Fakulteta za biznis i turizam Budva i aktom o sistematizaciji, kao i da je završio osnovne studije sa najmanjom prosječnom ocjenom ,,B“ ( prosječna ocjena u brojnom ekvivalentu najmanje 8,50).

Kandidat mora imati sklonost za nastavu, pokazanu u jednogodišnjoj praksi ili sertifikatu tipa „ teacher of adults“

3. Uz prijavu na oglas neophodno je priložiti:

- CV kandidata

- original ili ovjerenu kopiju diplome, odnosno uvjerenja o završenim specijalističkim studijama, iz oblasti menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu,

- Uvjerenje o položenim ispitima na fakultetu, odnosno specijalističkim studijama original ili ovjerena kopija.

- Motivaciono pismo.

4. Dokazi o ispunjavanju traženih uslova moraju biti priloženi u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Sa izabranim kandidatom zaključit će se ugovor o radu.

Detaljnije informacije na oglasnoj tabli Fakulkteta, kao i kod Sekretara Fakulteta. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova iz Konkursa dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu: Fakulteta za biznis i turizam Budva, ul.Žrtava fašizmabroj: 56, sa naznakom „Prijava na konkurs- ne otvaraj- za radno mjesto Saradnika u nastavi, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

5. Neblagovremene prijave i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se uzimati u razmatranje.

CETINJE

TEL.: 041/236-064, 041/236-065

,,NO LIMIT CO“ DOO

Adresa: ZABRĐE BB Tel.: 067/ 218-473,041-241-241

Oglašava potrebu za:

1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Cetinje

Uslovi: Pomoćni kuvar, Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Za potrebe restorana ,,Konak’’. GOLUBOVCI

TEL.: 020/671-638

JU OŠ ,,MILAN VUKOTIĆ“

Adresa: GOLUBOVCI BB Tel.: 020/873-215

Email: skola@os-mvukotic.edu.me

Raspisuje konkurs za:

1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Golubovci Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: - svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknutiu u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi - do 31.08.2023. godine - crnogorsko državljanstvo - licenca za rad

HERCEG NOVI

TEL.: 031/323-711

IGALO AD CENTAR ZA ODMOR, REKREACIJU I LIJEČENJE

Adresa: SAVA ILIĆA 7, IGALO Tel.: 067/636-238

Email: nina.ivanovic@hotelpalmonbayspa.com

Oglašava potrebu za:

1. FIZIČKI/A RADNIK/CA U TEHNIČKOJ SLUŽBI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 5 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola)

Rok za prijavljivanje: 30 dana

JU OŠ ,,ORJENSKI BATALJON“

Adresa: BIJELA BB

Tel.: 031/671-506

Email: skola@os-orjbataljon.edu.me

Raspisuje konkurs za:

1. DEFEKTOLOG/ŠKINJA - OLIGOFRENOLOG/ŠKINJA - SPECIJALNI/A PEDAGOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa:

560-822-77

Universal Capital Bank

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno. Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe, 24 sata, u Podgorici. Tel. 067/837-229

Dana 11. marta 2023. poslije kraće bolesti, u 71. godini života, preminuo je naš voljeni

ARSENIJE Radisava VUČERAKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 12. marta na Novom groblju na Cetinju

Ožalošćeni: supruga JADRANKA, sin RAŠKO, ćerka ANA, brat MARKO, sestra STANKA, zet DRAŽEN, snaha BILJANA, unučad i ostala rodbina

Posljednji pozdrav dobrom komšiji ARSU

538

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Od porodice pok. RAJKA ĐAKONOVIĆA 540

Posljednji pozdrav

MILJAN BAROVIĆ

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav voljenom suprugu

ARSENIJU VUČERAKOVIĆU

Zauvijek ćeš biti u mom srcu.

Supruga JADRANKA

ARSO VUČERAKOVIĆ

Nikada se nećemo oprostiti od tebe. Veliki ljudi ne umiru. Sa nama si bio, sa nama ćeš i ostati! Voljet ćemo te zauvijek.

Tvoja ćerka ANA, zet DRAŽEN, unučad TEA i VUK

543

Dana 17. marta 2023. godine navršava se 40 dana otkako si nas zauvijek napustio

MILAN Gajov ĐUKANOVIĆ

Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na Kočanskom groblju. Ožalošćena porodica ĐUKANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

ARSU VUČERAKOVIĆU

Počivaj u miru, dragi prijatelju, a mi ćemo te čuvati od zaborava. BRANKO VUJOVIĆ sa porodicom

ARSENIJE VUČERAKOVIĆ

Dragi tata i voljeni đede, ne mogu opisati tugu i bol koji ostaje posle tvog odlaska. Nedostajaće nam tvoja neizmjerna ljubav i mudre riječi kojima si nas vodio kroz život. Naučio si nas da budemo jaki i da se hrabro nosimo sa svim životnim izazovima. Neizmjerno će nam nedostajati tvoje tople riječi i zagrljaj. Spavaj nam spokojno u vječnom snu jer ćeš uvijek biti u našim mislima i srcima, Naš voljeni Aka.

Sin RAŠKO, snaha BILJANA, unučad SARA i OGNJEN

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

ARSU

Živio si mirno i dostojanstveno, tako si i otišao. Mi ćemo te takvog pamtiti i čuvati od zaborava.

Sestra STANKA i sestrići DEJAN, IVAN i ŽELJKO

Tužno sjećanje na dan 13. 3. 1994.

DUŠKO RADULOVIĆ

Postoje srca u kojima vječno živiš.

Tvoji RODITELJI i SESTRA

536

Poneđeljak, 13. mart 2023.

Pet je godina od kada nije sa nama naša

STANKA Dragova KATNIĆ

545

Draga Stanka, Godine prolaze, ali ne i sjećanje na tvoj plemeniti lik i tvoju neizmjernu dobrotu koja te krasila čitavog tvog života.

534

Naš dragi suprug i otac

DRAGAN SAMARDŽIĆ

Živiš kroz najljepše uspomene.

2019–2023

VANJA, MIA, DARKO i MILI

539

Sa dubokim bolom i tugom opraštam se od svoga brata

ARSA VUČERAKOVIĆA

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. Vrijeme neće izbrisati sjećanje na tebe. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

Brat MARKO, snaha LJILJANA, bratanić STEFAN, bratanična MILENA

13. 3. 2008 – 13. 3. 2023.

KRISTINA TINA

Tina, moj anđeo sa crnim očima, moja bol, moja patnja, moje suze, Tina moj najveći bol –neprolazan, pečat na mojoj duši koji nosi tvoje ime… Voli te MAJKA

542

532

531

533

13. 3. 2008 – 13. 3. 2023.

KRISTINA TINA

Tina moja voljena, želim da te zagrlim, a znam da nije moguće, mnogo mi nedostaješ, moja sestro voljena.

Voli te tvoja sestra MARIJA

530

U našim mislima ne blijediš… Živiš! Nedostaješ!

TIKI

DUKI, baba CACA i đed DRAGAN