Dnevni list Pobjeda 12.03.2023.

Nakon guranja i koškanja, koji su pratili promociju Milatovića, policija prikuplja obavještenja od učesnika protesta

Prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, smatra da izvršna vlast urušava ekonomiju

Problemi sa trajektom

Više Cetinjana pozvano na informativni razgovor

Cetinjanin Neno Kaluđerović reagovao je zbog manipulisanja njegovim imenom i crtanjem mete od strane funkcionera PES-a Andreja Milovića, koji je prethodno saopštio da je pregovarao sa Kaluđerovićem, kao vođom protesta, i s njim se rukovao - nakon čega su se demonstranti u petak razišli. Kaluđerović negira da je vođa i ističe da ,,Cetinjanima predvodnik nikad nije trebao za dočekat takve izrode“!

će ugroziti sezonu

Ako se željela promjena moglo je da se pripremi ekonomski i pravno smisleno rješenje sa održivom dinamikom realizacije, a ne da se voluntaristički odluči, pa onda, navrat-nanos, sakupljamo otpad po obali. Ponavlja se greška kao sa Montenegro erlajnzomporučuje prof. dr Ratković

Crnogorac bez državljanstva Kasno Rajnke na Kosovo stiže!

Predsjednik Pokreta ,,Evropa sad“ i njegov zamjenik u samo nekoliko nedjelja iznijeli različite ocjene o kontroverznoj regionalnoj inicijativi

Društvo ne čuva najbolja djela Kane Radević

Učesnici protesta protiv vršnjačkog nasilja, u organizaciji Udruženja Roditelji, zatražili sistemske promjene i odlučnu reakciju države

Dosta je bilo akcionih

POVODI: Stručnjaci upozoravaju da Crna Gora mora mnogo više uložiti u digitalni marketing za turističku promociju

Masovni turizam

RAZGOVOR: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

D. MIJATOVIĆ

STR. 5.

Kandidat DPS-a za predsjednika Crne Gore poručio u Kolašinu da država na izborima odlučuje da li će putem razvoja ili balkanskim stranputicama

Đukanović: Iskompleksirani revanšizam jedina ideologija koja je vodila novu vlast

Predsjednik Crne Gore i predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović u intervjuu na Parlamentarnom kanalu Javnog servisa komentarisao je spekulacije da će nakon 16. marta raspustiti Skupštinu ako mandatar Miodrag Lekić ne uspije da formira vladu.

KONFUZIJA U PES-U: Predsjednik Pokreta nekoliko nedjelja iznijeli različite ocjene o

Spajić nije bio za ,,Otvoreni dok Milatović

PODGORICA – Ovo su izbori na kojima će Crna Gora još jednom odlučivati da li će produžiti putem razvoja kao slobodarska i antifašistička, kao građanska i multietnička, kao ekonomski prosperitetna i evropska država ili će dopustiti neozbiljnim političkim avanturistima da nastave da je vode balkanskim stranputicama kuda vode tokom posljednje dvije i po godine – kazao je Milo Đukanović, predsjednik DPS-a i predsjednički kandidat te partije, na tribini u Kolašinu. Đukanović je rekao da se posljednje dvije i po godine politika koju su vodili „oslobodioci“, svela na manipulacije i obmane. - Tri su dominantne manipulacije u njihovoj politici. Prvo da je Crna Gora spržena ekonomija. Drugo, da je Crna Gora antisrpska država. I treće, da je Crna Gora zemlja kriminala i korupcije. Sve tri su zaista teške izmišljotine koje teško da bi neko ko je iole dobronamjeran i realan mogao pripisati Crnoj Gori – kazao je Đukanović.

Crna Gora, naravno, nije spržena ekonomija tokom našeg

upravljanja Crnom Gorom, dodao je on. Crna Gora je bila najdinamičnija ekonomija na jugoistoku Evrope, i zahvaljujući tome postala najrazvijenija ekonomija našeg regiona, što nikada u svojoj istoriji nijesmo bili, sada jesmo zahvaljujući našem domaćinskom upravljanju Crnom Gorom i njenom ekonomijom. Crna Gora jednako tako nikada nije bila antisrpska, pa nije ni danas. Crna Gora je uvijek bila i ostaće prijatelj Srbije i srpskog naroda. Crna Gora je neprijatelj velikosrpskog nacionalizma, zato što velikosrpski nacionalizam želi da poništi Crnu Goru. I napokon, Crna Gora je zaista daleko od epiteta da je kriminalizovana država – rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, iskompleksirani revanšizam u protekle dvije i po godine bila je jedina ideologija koja je vodila novu vlast.

- Oni su pretresli sve što se moglo pretresti po arhivama i zaostavštini našeg veoma dugog i zasluženog vršenja vlasti u Crnoj Gori. I poslije dvije i po godine posvećenosti tome, na današnji dan ne postoji nijedna optužnica protiv bilo kojeg našeg predstavnika u

- Jasno je određenje Ustava koje predsjedniku daje pravo da raspusti parlament samo u jednom slučaju, kada je dodijeljen mandat mandataru pa on u 90 dana ne uspije da sastavi vladu. Ovaj mandatar Miodrag Lekić je za mene problematičan, njegov izbor je pravno problematičan, ali je dio pravnog sistema, sve dotle dok ga Ustavni sud ne suspenduje. Sada ozbiljno razmatram sa stručnjacima za ustavno pravo ovakav Zakon o predsjedniku. Imaću do 16. marta jasan stav koji će biti, sigurno, u skladu sa Ustavom - rekao je Đukanović.

Istakao je da ne želi da požuruje sa definitivnom ili eventualnom odlukom da raspusti Skupštinu.

- Postoje pravnici koji tvrde da je to tako, ali nikada se nijesam do sada zatrčavao da poslušam jednu interpretaciju pravnika - dodao je Đukanović.

izvršnoj i zakonodavnoj vlasti –kazao je Đukanović.

On je istakao da prisustvujemo jednom umiljatom izdanju lidera Demokratskog fronta, koji se predstavlja kao miritelj, čovjek ljubavi, što bismo, kako je kazao, svi sa velikim zadovoljstvom pozdravili.

- Ali moramo se zaista ozbiljno zapitati, zbog onog što je političko nasljeđe lidera DF-a, da li je to baš tako. Nije bilo tako davno kada je Crna Gora u njegovom doživljaju bila državolika tvorevina koja liči na uređenu državu onoliko koliko čovjekoliki majmun liči na majmuna. Da se ne vraćamo dublje u prošlost, da se sjetimo samo njegove izjave od prije godinu kada je rekao da, Srbi preko granice Srbije pozdravljaju projekat „srpskog sveta“, a

Zalažem se i za dodatno unapređenje Berlinskog procesa, Cefte, kao i inicijative poput ,,Otvorenog Balkana“. Mislim da bi Crna Gora mogla da da značajan doprinos i dodatno unprijedi životni standard građana, rekao je Milatović podržavajući tu inicijativu. Spajić koji se snažno protivi toj inicijativi nije primijećen na predizbornim skupovima Milatovića kao predsjedničkog kandidata

Srbi u Crnoj Gori rade na njegovom ostvarenju… Dakle, Srbi u Crnoj Gori koje predvodi lider DF-a, rade u interesu ostvarenja velike Srbije. Mi koji malo pažljivije slušamo te poruke zaključujemo: radi u korist nestanka Crne Gore. Nema velike Srbije koja ne anektira Crnu Goru – kazao je Đukanović.

Đukanović je naveo tri prioriteta: očuvanje građanskog društva, bez nacionalnih i vjerskih podjela, zatim razvoj ekonomije i rast životnog standarda i na kraju –realan plan za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine.

PODGORICA – Predsjednik Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić i njegov zamjenik Jakov Milatović koji je predsjednički kandidat tog pokreta u samo nekoliko nedjelja iznijeli su različite ocjene o tome da li Crna Gora treba da pristupi kontroverznoj inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ iza koje stoji srpski predsjednik Aleksandar Vučić.

Tako je Spajić 6. februara na TV Nikšić, u momentu kad je bio predložen za predsjedničkog kandidata od strane Pokreta ,,Evropa sad“, kazao da misli da ,,nijesmo spremni u ovom trenutku za ‘Otvoreni Bakan’“.

Milo Đukanović je na tribini u Mojkovcu poručio da se njegovi protivkandidati ne predstavljaju programom i rezultatima već se nadmeću ko će više mržnje isijati protiv njega. - Mislim da je dosadašnja kampanja dovoljno dobro

osvijetlila i jedan i drugi put kao mogući izbor Crne Gore. Rekao bih da je ova kampanja dodatno ukazala i na progresiju jedne teške političke patologije koja stanuje u Crnoj Gori. Manje-više svi kandidati za predsjednika tokom dosa-

dašnje kampanje nijesu se Crnoj Gori predstavljali programima buduće državne politike i programima razvoja naše zemlje. Oni su se nadmetali ko će više mržnje isijati prema meni lično – kazao je Đukanović.

- Nema dobre politike ako za njen krajnji cilj nije viši životni standard svakog građanina. Raduje nas ko god predlaže da se povećaju plate i penzije. Mi to podržavamo i sami razmišljamo kako do toga doći, ali kao dobri domaćini znamo da se ne može trošiti nezarađeno, prema tome razmišljamo o tome kako dalje unaprijediti plate i penzije. Vjerujemo da nas put ka EU vodi ka unapređenju plata i penzija, ali jednako i istovremeno razmišljamo šta možemo da učinimo da razvijemo još više biznisa, da privučemo investitore – kazao je Đukanović. Ponovio je da je ubijeđen „da ćemo tokom svog sljedećeg petogodišnjeg mandata uvesti Crnu Goru u EU“. R. P.

HGI odlučila da na predsjedničkim izborima podrži kandidata DPS-a Mila Đukanovića

PODGORICA – Hrvatska građanska inicijativa je na sjednici Središnjeg odbora donijela odluku da na predsjedničkim izborima podrži kandidata DPS-a Mila Đukanovića

- Od samog osnivanja 2002. godine HGI se bez kalkulacije borila za nezavisnu Crnu Goru, članicu NATO saveza i Evropske unije. Đukanović je uspješno predvodio sve te procese koji su Crnu Goru po-

zicionirali u zapadni civilizacijski krug, a što su i programski ciljevi HGI-ja – navodi se u saopštenju. Svjedoci su, kako dodaju, da su društvo i država od posljednjih parlamentarnih izbora naza-

dovali, a evropska perspektiva ozbiljno ugrožena.

- Pozivamo glasače i simpatizere HGI da glasaju za Đukanovića kako bi Crna Gora nastavila svoj prozapadni put – dodaje se u saopštenju. R. P.

- Treba biti potpuno fokusiran na evropske integracije. Mislim da je ovo jako siromašan region koji je, moramo to da priznamo htjeli ili ne, evropska provincija. Mi umjesto da želimo da sarađujemo sa drugima koji su mnogo veći i bogatiji od nas sa kojima bismo mo-

gli da profitiramo, mi gledamo koju od država iz regiona ćemo prvo posjetiti. Mislim da moramo fokus da damo na velike zemlje gdje su velike inovacije, gdje se, narodski rečeno, vrti puno novca. To u našem regionu ne možete, vrlo teško. Nema uslova za to, rekao je Spajić na RTV Nikšić otvoreno se suprotstavljajući toj inicijativi. U toj regionalnoj inicijativi participiraju Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija ali do sada niti jedna država, osim Srbije, nije ratifikovala bilo koji sporazum. Za razliku od Spajića, Milatović je međutim jasno podržao tu inicijativu na predsjedničkoj debati održanoj u četvrtak na Javnom servisu. -Što se mene tiče, mislim da je svaka inicijativa koja ima za cilj regionalno ekonomsko udruživanje dobra. Što se pitanja Srbije tiče, ja sam više puta i u razgovorima sa ministarkom u Vladi Srbije gospođom Matić, koja je resorna mini-

Montenegro International optužuje predsjedničkog

je pola miliona na ruke od Milorada

PODGORICA – Jučerašnja konvencija predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju protekla je uz otvoreno negodovanje građanskih aktivista koji su pištaljkama i uzvicima „uaa“, „izdaja“, „jadove“, kao i istaknutim transparentima poručili da licitiranje sa životima desetak Crnogoraca iz „VAR sobe“, koje je hladnokrvno želio da žrtvuje na dan ustoličenja popa tuđe crkve i države 5. septembra 2021. godine, ima svoju građan-

sku reakciju – saopštili su iz NVO Montenegro International.

- Ishitreno oglašavanje političara i političkih stranaka koji su slušajući ogluške i prve video-zapise požurili da osude tobožnji „napad“ na Milatovića, demantovani su novim video-materijalima na kojima se jasno vidi trenutak kada čovjek iz Milatovićevog obezbjeđenja nespretno posrće i spotakavši se vuče sa sobom svoga štićenika.

No, kao što to obično i biva u svim mržnjom zatrovanim me-

Ne takmiče se ko ima bolji program, već ko će više mržnje isijati protiv mene

O raspuštanju parlamenta: Imaću do 16. marta jasan stav u skladu sa Ustavom

Pokreta ,,Evropa sad“ i njegov zamjenik u samo kontroverznoj regionalnoj inicijativi

bio spreman ,,Otvoreni Balkan“, Milatović jeste

RAZGOVOR: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

Beograd računa na to da Đukanović neće dobiti izbore

PODGORICA - Đukanović je percipiran kao najveći neprijatelj Beograda. Smatra se da bi njegovim odlaskom Crna Gora bila lak plijen - kaže Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u razgovoru za Pobjedu i ističe da je SPC najdublje vezana za ruski uticaj preko Ruske pravoslavne crkve.

Biserko ističe da Beograd i Moskva imaju veliki interes da Đukanović izgubi.

POBJEDA: Imaju li Vučić i SPC rezervnog igrača u Crnoj Gori i na što je sve vlast u Srbiji spremna kako bi i dalje kontrolisala srpske partije, a preko njih i birače, u Crnoj Gori?

Gore, Đukanović je percipiran kao najveći neprijatelj Beograda. Smatra se da bi njegovim odlaskom Crna Gora bila lak plijen. Zato je njegova demonizacija konstanta. Čini se da im ne bi toliko smetao što je toliko dugo na vlasti, samo da je na strani Beograda. Upravo je SPC najdublje vezana za ruski uticaj preko Ruske pravoslavne crkve. I Beograd i Moskva imaju veliki interes da Đukanović izgubi. Interes Moskve je da prodre do Jadrana a još više u jednu članicu NATO. To bi bio veliki izazov za NATO.

starka za trgovinu, i sa ministarkom privrede, i u brojnim susretima sa ministrima u Vladi Srbije, imao nastupe da zaista mislim i da smatram da mi sa Srbijom moramo i treba da imamo najbolje moguće odnose, ne samo zato što je ona naš najvažniji trgovinski i turistički partner, nego zato što je za najveći broj građana u Crnoj Gori Srbija više od ekonomije, i za najveći broj građana u Srbiji, Crna Gora je puno više od ekonomije. I u svom profesionalnom angažmanu, u nekom periodu od prethodnih deset godina, i prije nego što sam došao u Vladu Crne Gore, jako sam puno truda uložio u unapređenje regionalnih odnosa na Zapadnom Balkanu, rekao je Milatović.

Spajić, koji se snažno protivi toj inicijativi, nije primijećen na predizbornim skupovima Milatovića kao predsjednič-

kog kandidata. Milatović je kazao Crna Gora mora da ima najbolje moguće odnose sa zemljama Zapadnog Balkana i regije. Regionalne integracije su temelj evropskih, svaka inicijativa u tom pravcu je ono što podržavam i što ću kao predsjednik sjutra podržavati.

- Zalažem se i za dodatno unapređenje Berlinskog procesa, Cefte, kao i inicijative poput ,,Otvorenog Balkana“. Mislim da bi Crna Gora mogla da da značajan doprinos i dodatno unprijedi životni standard građana, rekao je Milatović. Od predsjedničkih kandidata inicijativu ,,Otvoreni Balkan“, osim Milatovića, podržavaju i Andrija Mandić i Goran Danilović, dok Aleksa Bečić nije imao na debati precizan stav. Snažno protiv su Milo Đukanović i Draginja Vuksanović-Stanković N. ZeČeVić

predsjedničkog kandidata PES-a Jakova Milatovića miliona eura Milorada Dodika“

dijskim spekulacijama – zamjena teza se namjerno plasira kako bi se prikrilo krivično djelo „neovlašćeno nošenje oružja“ od strane Milatovićevog partijskog kolege Andreja Milovića – navode u saopštenju. Tvrde da je Milatović, prema njihovim saznanjima, dobio pola miliona eura u kešu i na ruke od Milorada Dodika - Za čem postoje svjedoci i dokazi, spremni da svjedoče i ostave ljudski doprinos aktuelnim dešavanjima i tako ostanu čisti pred ljudima, potomstvom i istorijom.

Pitamo tužilaštvo, MUP, ako imaju vremena:

1. Da li je Andrej Milović ovlašćen da nosi oružje, javno ga pokazuje i dovodi javni red i živote ljudi u rizik?

2. Odakle Zoran Ljiljanić u pratnji zvaničnog predśedničkog kandidata i da li je on poslat namjenski na Cetinje da provocira i sa kojim konačnim ciljem? Belveder nije pao i neće nikada. Oni koji su sramnim izjavama i zvjerskim činjenjima targetirali i trovali Crnogorce i Crnogorke počinju sami da posrću i klecaju dok pred pravosudnim organima ne padnu na ispitu krivične odgovornosti i budu procesuirani na izdržavanje zatvorskih kazni – zaključuju u saopštenju. R. P.

BISERKO: Kao i uvijek beogradska čaršija špekuliše o navodnom dogovoru Đukanović-Vučić povodom ovih izbora, što nema nikakvog osnova. Beograd računa da Đukanović neće dobiti izbore s obzirom na dugo trajanje njegove vlasti i, naravno, oslanja se na sve moguće poluge preko kojih može da utiče na ishod izbora. Ipak treba imati u vidu da je i Beograd pod velikim pritiskom da odluči kojoj strani pripada. Rekla bih da je to istorijski važna odluka za cio region. Ne bi trebalo propustiti ovu priliku jer se neće skoro ponoviti.

POBJEDA: SPC u Crnoj Gori i dalje ima političke apetite, episkop Joanikije je javno poručio, u januaru, da bi Milo Đukanović trebalo da ode. O ostalim predsjedničkim kandidatima se nije izjašnjavao. Koja vlast ima veći uticaj na SPC - ona u Moskvi ili Beogradu?

BISERKO: Nije slučajno da se episkop Joanikije izjasnio samo oko Đukanovićeve kandidature. Jer, od kada se opredijelio za nezavisnost Crne

POBJEDA: Da li anticrnogorske ideje, koje se mogu čuti od pojedinih predsjedničkih kandidata, mogu dobiti istu podršku koju su dobile 2020. godine na parlamentarnim izborima?

BISERKO: Crna Gora prolazi kroz veoma turbulentan period. Izbori održani 2020. nijesu doveli do željenih promjena, već su nove vlasti udaljile Crnu Goru od članstva u EU. Taj trend je posljedica, kako unutrašnje dinamike tako, još više, spoljašnjih uticaja Rusije i Srbije. Nova vlast ne samo da nije postigla obećavane rezultate već je krenula pogrešnim putem. Crna Gora je u međuvremenu ponovo postala neuralgična tačka na Balkanu što može dovesti do tektonskih

poremećaja čitavog regiona. Ti izbori su svakako ponovo podstakli i očekivanja Beograda da je ujedinjenje srpskih teritorija ipak moguće. Međutim, politička volja je kod građana Cne Gore i od njih najviše zavisi ko će biti pobjednik. Da li je tri godine dovoljno za sazrijevanje i promjenu javnog mnjenja je pitanje na koje namam odgovor. Na to su svakako uticali mnogi faktori, ali je za očekivati da će građani dobro razmisliti ko od kandidata suštinski zagovara suverenu Crnu Goru i njenu evropsku budućnost.

POBJEDA: S obzirom na učinke crnogorske vlasti u posljednje dvije godine da li su EU i SAD shvatile da se radi o razgradnji države - po-

Promoter prosrpske i proruske politike

POBJEDA: Što se krije iza pomiriteljskih poruka iz spota predsjedničkog kandidata Andrije Mandića?

BISERKO: Andrija Mandić je poznat i srpskoj i crnogorskoj javnosti kao promoter prosrpske i proruske politike uz oslanjanje na četništvo. Znači bio je protiv crnogorske suverenosti. Što stoji iza njegovog preokreta teško je reći. Ali svakako ima svijest da predsjedničke izbore ne može dobiti na prijašnjem narativu. Njegovo rebrendiranje na pomiritelja mu eventualno može donijeti glasove izvan njegovog korpusa glasača.

što su oduševljeno pozdravile smjenu proevropskih partija 2020. godine?

BISERKO: Zapad ima dosta dobar uvid u trendove na Zapadnom Balkanu, uključujući i Crnu Goru, ali realno nema mogućnost da djeluje na više kolosijeka. I ono što možda nijesu razumjeli prije tri godine sada imaju dosta dobar uvid. Prioritet Zapada je potpisivanje evropskog sporazuma i potiskivanje ruskog uticaja. Ukoliko u tome uspije za Balkan se otvara novo poglavlje, odnosno evropska perspektiva. Indikativno je i najnovije saopštenje američke ambasade u Podgorici da je neophodno ići na vanredne parlamentarne izbore. Pitanje je da li će aktuelna vlada ili Đukanović donijeti takvu odluku. Vjerovatno će to zavisiti i od ishoda predsjedničkih izbora. U svakom slučaju Zapad u paketu rješava Crnu Goru, BiH, Srbiju i Kosovo. Nijesam sklona teorijama kako je Zapad spreman da kompenzira Srbiju za potpisivanje evropskog sporazuma. Ukoliko bude uspješan u svojoj ofanzivi neće dozvoliti promjenu granica ali će svakako forsirati regionalnu saradnju (prije svega ekonomsku) jer samo tako region se može uspješno revitalizirati. Violeta CVejić

Građanski pokret Ura najavio podršku predsjedničkom kandidatu Demokrata Aleksi Bečiću

PODGORICA – Građanski pokret Ura odlučio je da na predsjedničkim izborima podrži kandidata Demokrata Aleksu Bečića – saopšteno je na jučerašnjoj pres konferenciji Ure i Demokratske Crne Gore.

Milatović:

Predsjednički kandidat Pokreta ,,Evropa sad“ Jakov Milatović saopštio je na predizbornoj tribini u Tivtu da premijer u tehničkom mandatu Dritan

- Svom prijatelju Aleksi želim puno uspjeha u prvom i drugom krugu, i u nama će imati iskrenog prijatelja i podršku za sve zajedničke vrijednosti - poručio je lider Ure Dritan Abazović, dodajući da su Ura i Demokrate imali različi-

te faze ali nikada nijesu odlutali od ideje da u zajedništvu grade budućnost. Želimo da okupljamo građanske snage, dodao je Abazović, i mi danas demonstriramo tu odgovornost prema nacionalnom interesu Crne Gore.

Abazović i Ura podržavaju predsjedničku kandidaturu Alekse Bečića zbog kratkoročnih interesa. Rekao je i da će ga podržati najveći dio simpatizera Ure.

Takođe, saopštio je i da je Abazovićeva podrška Bečiću u svjetlu aktuelne priče o rekonstrukciji tehničke vlade sa Abazovićem na čelu.

Kada god budu izbori bićemo spremni. Manje je važno kakvi će biti aranžmani. Djelovaćemo u povezivanju snaga, ne samo ovih, nego i drugih subjekata koji dijele slične vrijednosti - kazao je Abazović, dodajući da se stvara građanska osovina partija sa sličnim proevropskim orijentacijama.

Bečić je istakao da „politički nesporazum“ Ure i Demokrata nije dugo trajao, te da je podrška Ure garancija da ulazi u drugi krug i da ona predstavlja osovinu građanske Crne Gore. Rekao je da računa i na podršku partija manje brojnih naroda što, kako navodi, garantuje njegovu pobjedu. R. P.

„Politički nesporazum nije dugo trajao“

Abazović je zbog kratkoročnih interesa podržao Bečića

Sonja Biserko

Jakov Milatović i Milojko Spajić

U zvaničnom tvitu od 10. marta ove godine, Ambasada SAD u Crnoj Gori je izrazila veliku zabrinutost povodom dugotrajnih napora da se kreira nova, ili rekonstruiše vlada kojoj je ranije izglasano nepovjerenje u parlamentu. Diplomatski predstavnici ove velike sile su takođe upozorili da trenutna politička kriza može biti okončana jedino - zakazivanjem ranih parlamentarnih izbora.

Ovo upozorenje je nedvosmisleno adresirano Demokratskom frontu i njegovim političkim ovisnicima i satelitima, s posebnim naglaskom na Uru, ali i opozicionom DPS-u čiji je predsjednik nedavno rekao da on ne bi žurio s raspuštanjem Skupštine. Optimisti bi rekli da su ovo legitimna i korisna upozorenja koja odražavaju zabrinutost naših međunarodnih partnera. Pesimisti bi upozorili da ne smijemo zaboraviti da je onaj poslovični Đavo u detaljima

Bez obzira s kojeg visa ,,Koma plava“ mi gledali na pomenuto saopštenje na Tviteru Ambasade SAD, analiza motiva i efekata ovog, kao i mnogih ranijih javnih obraćanja diplomatskih predstavnika velikih sila, podrazumijeva obavezni ulazak u politička ,,sitna crevca“, kako vole da kažu naši sjeverni susjedi.

Ovom prilikom ću se kratko osvrnuti na dvije tačke koje mi se čine važnim.

KAKO SE PRAVILNO PIŠE ,,RUŠENJE TEMELJA“

Prva je terminologija.

Stanje u Crnoj Gori je okarakterisano terminom ,,impasse“, kojim se često opisuju nealarmantani nivoi zaustavljenih partijskih i političkih pregovora ili spori napredak u rješavanju određene problematične političke situacije. Uz uvažavanje potrebe za diplomatskim rječnikom u ovoj komunikaciji, važno je ukazati na neadekvatnost korišćene terminologije.

Kriza u Crnoj Gori je duboka, sistemska i veoma kompleksna. Pitanje je zašto dizajnirano dekonstruisanje države, potpuno obesmišljavanje njenog slabašnog ekonomskog poretka i finansijskog sistema od strane trenutne vlasti, kao i kadra DF raspoređenog ,,po dubini“, ne zavrjeđuje preciznije opise poput ,,sistemska kriza“, ,,strukturno urušavanje“, ili čak i ,,ideološki motivisano rušenje temelja države“?

Kasno Rajnke na Kosovo stiže!

Diplomate velikih sila se danas predstavljaju kao zabrinuta legalistička nevinašca koja nijesu imala nikakvog udjela u kreiranju kleronacionalističkog kvazimoda u Crnoj Gori. Danas se te iste začepljene uši žale i upozoravaju građane Crne Gore na opasnost od monstruma zato što on doziva svoje istinske i iskonske vjerske i ideološke roditelje - na Crvenom trgu i u Lavri Aleksandra Nevskog - ne na Aveniji Pensilvanija

Upozorenje Ambasade SAD u Podgorici je nedvosmisleno adresirano Demokratskom frontu i njegovim političkim ovisnicima i satelitima, s posebnim naglaskom na Uru, ali i opozicionom DPS-u čiji je predsjednik nedavno rekao da on ne bi žurio s raspuštanjem Skupštine. Optimisti bi rekli da su ovo legitimna i korisna upozorenja koja odražavaju zabrinutost naših međunarodnih partnera. Pesimisti bi upozorili da ne smijemo zaboraviti da je onaj poslovični - ,,Đavo u detaljima“

ti“ nedostaju, a samo upozorenja zvuči farsično. Njime se, de facto, stavlja do znanja malim državama, kakva je Crna Gora, da su one samo i jedino politički kusur u značajnijoj trgovini na međunarodnoj berzi geostrateških interesa. Žmurenje političkog Zapada na rastakanje temeljnih elemenata na koje se oslanja suverena država Crna Gora, kanibalizacija njenog političkog, socijalnog, kulturnog i obrazovnog prostora, dizajnirano ekonomsko satiranje praćeno dizajniranom klerikalizacijom tobožnje sekularne države su elementi koji našu istoriju ponavljaju kao tragediju.

IMA LI SLONA U SOBI?

Da li su i diplomatski predstavnici velikih sila zaista toliko ,,relaksirani“ da krizu u Crnoj Gori vide samo kao prepreku koja se može preskočiti uz malo reformatorske kondicije i političke dobre volje, a ne kao egzistencijalnu prijetnu suverenoj državi koja stremi članstvu u EU? Podsjetio bih sve donosioce odluka da je preduslov uspješnog rješavanja duboke krize koja je u pitanje dovela održivost i smisao suverene prozapadne Crne Gore da se stvari nazovu pravim imenom.

ULOGA VELIKIH SILA U CRNOGORSKOJ KRIZI

Druga tačka je ona koju politički Zapad stalno i entuzijastično marginalizuje: kontekst u kojem se razbuktala ova sistemska kriza u Crnoj Gori i uloga velikih sila u tom političko-finansijsko-vjerskom i geostrateškom zamešateljstvu. Njihovi diplomatski predstavnici i politički izaslanici su zaboravili izreku ,,rodilo se, valja ga ljuljati“ i ponašaju se kao da nemaju baš nikakav udio u očinstvu savremenog političkog kvazimoda u Crnoj Gori. Činjenica je da je to očinstvo o kojem politički Zapad mudro

ćuti vidljivo golim oko i lako dokazivo.

U našoj malenoj Wakandi na Jadranu, američki emisari i njihove zapadnovropske kolege su tokom posljednje decenije uradili sve što je bilo u njihovoj moći da potvrde promašenost i pogubne efekte hladnoratovskog spoljnopolitičkog diskursa liberalnih demokratija: Stabilitokratija, po svaku cijenu! Kada sam prije više godina kreirao taj termin za potrebe akademskog teksta o nekim prošlim vremenima, nijesam slutio da ću biti primoran da ga koristim za opis savremenog pristupa velikih sila Crnoj Gori, Balkanu, i šire. Takođe, nijesam ni sanjao da će današnji regionalni stabilitokrata biti nekadašnji Šešeljev pomoćnik koji je iza skupštinske govornice prijetio ubistvom 100 Muslimana za jednog Srbina. Da, Aleksandar Vučić Višegodišnja upozorenja o

pogubnosti i neokolonijalnoj prirodi ovog modela spoljne politike Zapada su bila uzaludna, a domaće i međunarodne diplomatske i političke uši su bile gluve. One su još uvijek gluve na ista upozorenja, jer nemaju snage da se suoče sa svojim prošlim greškama. Umjesto te samospoznaje, diplomate velikih sila se danas predstavljaju kao zabrinuta legalistička nevinašca koja nijesu imala nikakvog udjela u kreiranju kleronacionalističkog kvazimoda u Crnoj Gori. Danas se te iste začepljene uši žale i upozoravaju građane Crne Gore na opasnost od monstruma zato što on doziva svoje istinske i iskonske vjerske i ideološke roditelje na Crvenom trgu i u Lavri Aleksandra Nevskog, a ne na Aveniji Pensilvanija.

,,SNAGA“

NAKNADNE PAMETI

Knjige nas uče da u životu naknadna pamet ima veliku upo-

trebnu vrijednost. Ona pokazuje obim naših mentalnih kapaciteta, spremnost da se suočimo sa sopstvenom nesavršenošću i učimo na ranijim greškama. Naknadna pamet projektuje i obećanje da ćemo se truditi da postanemo bolji. Konačno, naknadna pamet predstavlja i znak društvene odgovornosti za učinjeno ili izrečeno, kao i brige za zajednicu kojoj je ranijom greškom napravljena šteta. Na našu nesreću, istorija zapadne i američke stabilitokratije, prakse ucjenjivanja i iskorištavanja malih naroda i država se na našem prostoru ponavlja i kao farsa, i kao tragedija.

Kada se crnogorskoj javnosti i ovdašnjoj političkoj klasi pošalje Tviter-upozorenje koje potpuno zanemaruje širi kontekst i ne obraća pažnju na važan elemenat zapadnog saučesništva u kreiranju poblema, svi pomenuti korisni elementi ,,naknadne pame-

Politički Zapad i njegovi lokalni kvazi-reformatorski favoriti sada ne primjećuju onog poslovičnog slona u prodavnici stakla, jer je slon njihova kreacija i vlasništvo. Stakleni inventar države će se prosuti i pretvoriti u svojevrsni inventar tuge nekada zaista suverene i nezavisne države. Ono što je doskora bila zajednička multikulturna i relativno stabilna kuća će postati zona zamrznutog konflikta i mini-ispostava srpskog kleronacionalizma i ruskih neokolonijalnih aspiracija

Politički Zapad i njegovi lokalni kvazi-reformatorski favoriti sada ne primjećuju onog poslovičnog slona u prodavnici stakla, jer je slon njihova kreacija i vlasništvo. Stakleni inventar države će se prosuti i pretvoriti u svojevrsni inventar tuge nekada zaista suverene i nezavisne države. Ono što je doskora bila zajednička multikulturna i relativno stabilna kuća će postati zona zamrznutog konflikta i mini-ispostava srpskog kleronacionalizma i ruskih neokolonijalnih aspiracija.

Ovim će se zadovoljiti apetiti Aleksandra Vučića, ali i zadržati formalna i prazna argumentacija da suverena i nezavisna Crna Gora i dalje postoji. Bezbjednosni izazov za politički Zapad leži u činjenici da se Crna Gora - kandidat za EU članstvo i član NATO saveza –može lako pretvori u ideološku i političku verziju autoritarne Mađarske na Jadranu. Bojim se da su sva upozorenja, poput ovog najnovijeg iz Ambasade SAD, uzaludna jer su dosta davno njeni branioci demokratije podigli svoje zdravice na pogrešnoj ,,kneževoj večeri“ i stali uz bok hegemonu koji će završiti svoj zidarski rad na novoj srpskoj Sparti, sviđalo se to političkom Zapadu ili ne.

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Tviter-upozorenje je poruka malim državama da su one samo i jedino politički kusur u trgovini na berzi geostrateških interesa

Nakon nemilih scena, koji su pratile promociju Jakova Milatovića u prijestonici, istražni organi prikupljaju obavještenja od učesnika protesta

Više Cetinjana pozvano na informativni razgovor

Cetinjanin Neno Kaluđerović reagovao je juče zbog, kako je naveo, manipulisanja njegovim imenom i crtanjem mete od strane funkcionera Pokreta ,,Evrope sad“ Andreja Milovića, koji je prethodno saopštio da je pregovarao sa Kaluđerovićem, kao vođom protesta, i s njim se rukovao - nakon čega su se demonstranti u petak razišli. Kaluđerović negira da je vođa i ističe da Cetinjanima predvodnik nikad nije trebao!

dan nije izvijestio da je došlo do „napada“ i „nasilja“ - političari i neke nevladine organizacije, potpomognute medijskim „izvještajima“ novinara koji su bili kilometrima daleko od mjesta dešavanja, nakon događaja utrkivali su se u tome da izvijeste i osude upravo „napade“ i „nasilje“ nad Milatovićem. Grupa građana Cetinja negirala je da je iko od okupljenih demonstranata osvario kontakt sa Milatovićem, što se navodi i u izvještajima policije, kao i na osnovu snimaka i fotografija svega dvije prisutne novinarske ekipe, ali su nakon brojnih domaćih reakcija uslijedile i osude napada i nasilja sa međunarodnih adresa.

Kaluđerović:

MaNipulacije

Osuda ambasada

PODGORICA/CETINJE

– Policijsko Odjeljenje bezbjednosti – Cetinje uputilo je juče tokom dana više poziva radi prikupljanja obavještenja od građana Cetinja koji su učestvovali u protestu u petak uoči promocije predsjedničkog kandidata Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića u tom gradu. Više desetina građana prijestonice u petak se okupilo ispred zgrade Sportskog centra, kako bi izrazili protest zbog njegove uloge tokom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine. Prilikom dolaska Milatovića na izbornu konvenciju u zgradu Sportskog centra došlo je do incidenta, tokom kojeg je, dok je Milatović sa svojim obezbjeđenjem prolazio kroz policijski špalir, došlo do guranja i koškanja okupljenih građana sa pri-

padnicima policije. Milatović je dočekan uz zvižduke i negodovanje više desetina Cetinjana. Kao što se moglo vidjeti na video-snimku Pobjede tokom prolaska kroz policijski špalir, pripadnik Milatovićevog obezbjeđenja se sapleo i umalo oborio predsjedničkog kandidata kojeg je neposredno prije toga zagrlio. To je bio Milatovićev jedini fizički kontakt sa bilo kim, tokom ulaska u zgradu Sportskog centra na Cetinju.

Na potezu tužilaštvo

Nekoliko građana Cetinja kojima je policija uputila poziv već su u svojstvu građana dali izjave u Odjeljenju bezbjednosti, dok su ostali pozvani da daju izjave danas.

Policija se poziva na član 259 stav 1 Zakona o krivičnom postupku u kojem piše da „policija može pozivati građane radi prikupljanja obavještenja o

krivičnom djelu i učiniocu“, te da građanin ima pravo da u prostorije policije dođe zajedno sa advokatom.

Nakon prikupljanja obavještenja od građana o tome da li postoje elementi nekog krivičnog djela izjasniće se tužilaštvo na Cetinju.

Kako je Pobjeda izvijestila u petak, okupljeni ispred zgrade Sportskog centra, gdje se kasnije održala predizborna konvencija pred oko 40-ak Milatovićevih pristalica, među kojima je bilo svega desetak Cetinjana, nosili su transparente sa porukama: „Za tebe je prezir, a ne mjesto predsjednika. Svetosavska slugo!“, „Pa što ako na Cetinju pogine 10 Crnogoraca. 5. 9. 2021 – Jadov Milatović“ i „Jadov i Dodik sad sa Cetinja mrš!“.

I pored činjenice da su događaju prisustvovali predstavnici samo dva crnogorska medija, Pobjede i RTV Cetinje - od kojih nije-

Cetinjanin Neno Kaluđerović reagovao je juče zbog, kako je naveo manipulisanja njegovim imenom od strane funkcionera Pokreta ,,Evrope sad“ Andreja Milovića, koji je prethodno saopštio da je pregovarao sa Kaluđerovićem, kao vođom protesta, i s njim se rukovao - nakon čega su se demonstranti u petak razišli.

Milović je juče, govoreći u prilog njegovog zalaganja da „bratska krv ne padne radi lopova koji su nas 30 godina svađali“, kao dokaz naveo i razgovor pred svjedocima koji je, prema njegovim riječima, vodio sa grupom protestanata i jednim od njihovih vođa - Kaluđerovićem.

- Više od sat vremena uoči protesta zvao me telefonom prijatelj (u prisustvu Andreja Milovića) da mi kaže kako će Jakov Milatović odustati od konvencije na Cetinju, jer ne želi da provocira Cetinjane i unosi zlu krv

Otkud osoba sa debelim dosjeom sa Milatovićem

Nemile scene na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata Pokreta ,,Evropa sad“, osim brojnih kontradiktornih reakcija i tumačenja, pokrenule su brdo materijala za istražne organe: uključujući i to da li je u bliskom okruženju Milatovića bilo osoba kojima tu ne bi smjelo biti mjesto.

Tome u prilog ide iznošenje podataka u medijima o višestruko kažnjavanim licima u pratnji Milatovića.

Riječ je, prema pisanju Antene M, o Zoranu Ljiljaniću

(47), iz Podgorice, osuđivanom za više krivičnih djela, koji se nalazio u društvu s Milatovićem na Cetinju.

Prema podacima s kojima

Antena M raspolaže — a temelje se na registru kaznenih evidencija Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava — još od 1995. Ljiljanić

je u sukobu s zakonom, počev od izricanja mjera pojačanog roditeljskog nadzora, preko osude za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Prema pisanju tog medija, aktom br. 01-1110 od 6. septembra 2012. godine Filipa Vujanovića, tadašnjega predśednika Crne Gore, kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom i istovremeno određeno da se ista neće izvršiti ako osuđeni u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo.

- Međutim, službenici Uprave policije – Centra bezbjednosti Podgorica, 14. juna 2017. uhapsili su Ljiljanića u podgoričkome naselju Tološi

nakon javne poruke grupe cetinjskih građana, ali da zauzvrat želi da se sastane sa mnom i objasni da on u ,,VAR sobi“ prije godinu i po nije rekao ono što mu se pripisuje - da nije šteta žrtvovati deset Crnogoraca da bi se silom ustoličio Jovan Mićović - naveo je Kaluđerović. On je kazao da ono što je uslijedilo - kad se Jakov Milatović s pratnjom svojih funkcionera, sumnjivih osoba i obezbjeđenja pojavio ispred Sportskog centra „kazuje koliko vrijedi riječ Andreja Milovića i njegovih partijskih kolega“. - Naglašavam da, koliko sam vidio, niko od građana nije ni prstom takao Jakova Milatovića!

Metež su stvorili ljudi iz njegove pratnje, među kojima i Milović, koji su ga sapleli u lokvu ispred Sportskog centra (što se vidi iz snimaka koji kruže po društvenim mrežama).

Reakcija demonstranata bila je, koliko znam, isključivo verbalna a osobito se skandiralo nakon spoticanja Jakova Milatovića. Metež koji se tada stvorio nastao je reakcijom policije koja je gurala demonstrante desno i lijevo od prolaza kako bi Milatović ušao u Sportski centar –naveo je Kaluđerović.

Prema njegovim navodima, demonstranti su jasno viđeli da među ljudima iz Milatovićeve pratnje ima i naoružanja.

Diplomatska predstavništva Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije kao i Ujedinjenog Kraljevstva ocijenili su juče da nasilju nema mjesta u izbornom procesu i pozvali nadležne da osiguraju bezbjedno i slobodno izborno okruženje. - SAD najoštrije osuđuju nasilje na Cetinju. Crnogorske vlasti moraju da preduzmu hitne mjere kako bi napadače pozvale na odgovornost i osigurale bezbjedne, slobodne i poštene izbore za sve - navodi se u tvitu Ambasade SAD.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, reagujući na događaje od prije dva dana u prijestonici, navela je da EU osuđuje nasilje protiv predsjedničkog kandidata na Cetinju, kao i bilo koji vid prijetnji ili nasilja, uključujući verbalno, fizičko ili onlajn, protiv bilo kojeg predsjedničkog kandidata.

Popa je pozvala nadležne organe da pokrenu postupke protiv odgovornih i osiguraju bezbjedno i slobodno izborno okruženje.

Napad na bilo kojeg od kandidata tokom predsjedničke izborne kampanje je, osim toga, napad na demokratski proces, poručila je ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori Karen Medoks

Navela je da je saglasna sa ocjenama koleginica iz EU i SAD.

zbog nedozvoljenoga držanja oružja.

Po operativnoj dojavi da Ljiljanić s pištoljem prijeti jednoj osobi, patrola policije ga je lišila slobode i pronašla odbačeni pištolj marke „CZ“, cal. 7,65 mm.

U cijevi pištolja se nalazio metak, dok je u okviru pištolja bilo još šest metaka.

Supruga Zorana Ljiljanića

Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića – Evropa sad u kampanji za nedavne lokalne izbore u Podgorici.

- Nakon ulaska u zgradu dobio sam telefonski poziv od Andreja Milovića koji me pozvao da pričamo preko prozora. Umjesto što insinuira da sam se maltene prijateljski rukovao s njim, Milović bi trebao reći istinu o onome što sam mu tada kazao - da su lažovi i izrodi koji su, kao i 4. i 5. septembra, došli silom i pod oružjem na Cetinje da demonstriraju moć i pokušaju poniziti Cetinjane koji ne pristaju na njihovu sramotnu izdajničku ulogu u društvu – naveo je Kaluđerović.

Data riječ Kazao je da bi Milović trebao reći da ga je upitao drži li se tako data riječ da neće dolaziti na konvenciju i izazivati otpor i bijes građana koji im još nijesu zaboravili Milatovićeve riječi uoči Belvedera. - Pitao sam ga: ,,Je li ovo sprečavanje krvoprolića?“ Ovako je i Dritan spašavao Crnu Goru 4. i 5. septembra kad je doveo kriminalce s dugim cijevima i svu crnogorsku i srbijansku policiju da vrše teror po Cetinju. Rekao sam da su i tada, kao i danas,

U osnovi, prema njenim riječima, nasilje ili prijetnje nasiljem protiv bilo koga nijesu prihvatljivi. - Napad na bilo kojeg od kandidata tokom predsjedničke izborne kampanje je, osim toga, napad na demokratski proces. Nadam se da će vlasti preduzeti odgovarajuće mjere protiv odgovornih i osigurati sigurnost svih kandidata tokom kampanje - navela je Medoks.

Crnogorci spasili da ne dođe do krvoprolića. Nakon toga su se u razgovor između mene i Milovića počeli ubacivati i drugi pa sam, da bi se izbjeglo stvaranje meteža ili provokacija, rukujući se s Milovićem, završio razgovor, uz poruku da ćemo ga drugom prilikom nastaviti – saopštio je Kaluđerović. On je crtanjem mete nazvao Milovićeve navode da je jedan od vođa protesta.

- Zna to dobro pravnik i član Abazovićevoga Tužilačkog savjeta Andrej Milović. Niti sam ja bio vođa, niti je jučerašnjem protestu vođa trebao. Za dočekat takve izrode, Cetinjanima predvodnik nikad nije trebao! – zaključio je Kaluđerović. D. M – i. p.

d. mihailović

GUŽVA NA CETINJU: Trenutak u kojem pripadnik obezbjeđenja umalo obara predsjedničkog kandidata

POVODI: Stručnjaci upozoravaju da Crna Gora mora što prije unaprijediti marketing i diverzi kovati turističku ponudu

Masovni turizam nije naš pravac, treba mnogo bolje planirati ponudu

Ne koristimo bene te digitalnog marketinga

PODGORICA - Došlo je do značajnih promjena na svjetskom turističkom tržištu kako na strani ponude, tako i na strani tražnje i Crna Gora mora što prije unaprijediti marketing i diverzifikovati turističku ponudu - ističe za Pobjedu prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, vanredna profesorica iz oblasti marketinga i menadžmenta na UDG.

- Nedovoljno se primjenjuju alati i tehnike digitalnog marketinga, a primjetno je i odsustvo učešća relevantnih stejholdera koji su važni za razvoj jedne turističke destinacije.

Sve u svemu, stiče se utisak jednog stihijskog, nedovoljno planiranog, marketinškog nastupa koji kao takav ne može dati željene rezultate - poručuje Jakšić-Stojanović dodajući da marketinški nastup nije dovoljno planiran i koncipiran u skladu sa savremenim trendovima i kretanjima na tržištu, kao ni sa željama, očekivanjima i potrebama definisanih ciljnih grupa.

NUDIMO SAMO SUNCEMORE - PIJESAK

Kako ističe primjena digitalnog marketinga u turizmu je postala imperativ na globalnom turističkom tržištu i, samim tim, ima izuzetan značaj u savremenom poslovanju. Preporuke prof. dr Jakšić-Sto-

Nedovoljno pažnje se poklanja određenim tržištima koja mogu imati značajnu ulogu u budućem razvoju Crne Gore kao turističke destinacije, često se primjenjuju neadekvatni marketinški alati i tehnike koji, samim tim, ne daju željene efekte - smatra dr Anđela Jakšić-Stojanović

janović kada je naša zemlja u pitanju temelje se na tome da je neophodno uložiti napore kako bi koncept ,,3S“ (Sun-SeaSand), na kojem je utemeljena naša turistička ponuda, zamijenili konceptom ,,3E“ (Excitement-Entertainment-Education), mnogo intenzivnije raditi na diversifikaciji turističke ponude i kreiranju novih turističkih proizvoda i usluga, kao i razvijati one oblike turizma koji će nam omogućiti ravnomjerniji turistički razvoj - ovdje prvenstveno misli na zimski, planinski, ruralni, sportski, zdravstveni, avanturistički itd.

- Osim toga, nužno je zaustaviti dalju devastaciju nacionalnih parkova, ali i razvoj turizma u narednom periodu intenzivnije povezati sa razvojem proizvodnje i poljoprivrede.

Crna Gora ima izuzetan potencijal da postane visokokvalitetna cjelogodišnja turistička destinacija sa prepoznatljivim imidžom na tržištu. Međutim, ono što mi trenutno nudimo je masovni turizam, koncept ,,3S“ koji je zasnovan na ponudi sunca, mora i pijeska. Takav turistički proizvod nam

ne može pomoći da riješimo nijedan od ključnih problema, a tu prvenstveno mislim na neravnomjernu prostornu i vremensku distribuciju turističkog prometa, izuzetno izraženu sezonalnost turističke ponude itd - kaže Jakšić-Stojanović. Osim toga, po njenim riječima, ovakav turistički proizvod može dovesti do ozbiljne devastacije prirodnih resursa koji su naš najznačajniji turistički resurs.

- Na turističkom tržištu zadnjih godina prisutan je trend ka češćim, a kraćim putovanjima, a uočen je i značajan porast interesovanja za individualna putovanja, daleke i egzotične destinacije. Turisti su, upravo zahvaljujući savremenim ICT tehnologijama, izuzetno dobro informisani o ponudi destinacije. Njihova očekivanja su mnogo veća, a zahtjevi sofisticiraniji nego ranije - kaže naša sagovornica. Turistička destinacija ne može dostići maksimalne potencijale bez kvalitetnog marketinga, a po riječima naše sagovornice to nam je najveća slabost.

- Samo ću pomenuti neke od

ključnih nedostataka koji se vezuju za marketing turističke destinacije Crne Gore: slogan koji, iako je zvučan i efektan, na pravi način ne ističe ključne konkurentske prednosti Crne Gore na tržištu i ono što je čini posebnom u odnosu na druge turističke destinacije (što treba da bude njegova ključna svrha) - smatra Jakšić-Stojanović.

DIVERZIFIKOVATI

PONUDU

Ona smatra da Crna Gora shodno promjenama ponude i tražnje na svjetskoj sceni mora unaprijediti marketing i diverzifikovati turističku ponudu.

- Došlo je do značajnih promjena na turističkom tržištu kako na strani ponude, tako i na strani tražnje. Koncept ,,3S“, zamijenjen je konceptom ,,3E“. Na strani ponude uočava se kontinuirano unapređenje kvaliteta turističke ponude, kreiranje novih turistističkih proizvoda, digitalizacija poslovanja, primjena savremenih tehnologija u promociji i prodaji turističkih usluga itd. U takvim uslovima razvoj turizma mora biti utemeljen na strateškom planiranju uz aktivno učešće svih stejkholdera - objašnjava Jakšić-Stojanović dodajući da je to posebno važno kada je u pitanju marketing turističke destinacije, koji igra izuzetno značajnu ulogu u kreiranju prepoznatljivog imidža

Ona napominje da ubrzani razvoj digitalnog marketinga iziskuje kontinuirano praćenje

Stav prof. dr Jakšić-Stojanović je da Crna Gora još uvijek nije iskoristila benefite koje primjena digitalnog marketinga može donijeti jednoj destinaciji kada je u pitanju kreiranje njenog prepoznatljivog imidža i njeno pozicioniranje na globalnom turističkom tržištu. - Ovo treba da bude jedan od ključnih prioriteta u budućem marketinškom nastupu. Spektar kanala i alata digitalnog marketinga je izuzetno širok ali, nezavisno od toga koji će se od njih primjenjivati, neophodno je krenuti od polazne tačke na kojoj se temelji svaki vid marketinške aktivnosti, a to je poruka koja mora biti usklađena kako sa prirodom i karakteristikama same destinacije, tako i sa željama, potrebama i očekivanjima definisanih ciljnih grupa - objašnjava Jakšić-Stojanović. Digitalni marketing, po njenim riječima, ima brojne benefite. On omogućava obraćanje ciljnim grupama koje je moguće targetirati po različitim kriterijumima, uspješnije lansiranje novih proizvoda i usluga, mogućnost ostvarivanja interakcije i dvosmjerne komunikacije sa publikom, dobijanje brzih povratnih informacija, mogućnost kreiranja baze podataka o potencijalnim korisnicima, troškovi su relativno niski u odnosu na klasični marketing...

trendova na tržištu, prilagođavanje dinamičnim promjenama okruženju i primjenu novih alata i tehnika marketinga.

- Ne treba zanemariti ni činjenicu da se kanalima digitalnog marketinga informacije prenose jako brzo i u kratkom vremenskom periodu stižu do velikog broja korisnika, a greške skupo koštaju i teško se praštaju. Drugim riječima, digitalni marketing je jedan kompleksan proces koji podrazumijeva ozbiljan i studiozan pristup i adekvatno strateško planiranje, te se njemu mora posvetiti posebna pažnja - najprije kroz izradu adekvatne strategije digitalnog marketinga turizma Crne Gore, definisanje ključnih ciljeva koji se žele postići, identifikovanje najznačajnijih aktivnosti i mjera koje treba realizovati kako bi se ostvarili željeni ciljevi, pripremu akcionog plana sa jasno definisanim nosiocima svih planiranih aktivnosti i vremenskim

Samo ću pomenuti neke od ključnih nedostataka koji se vezuju za marketing turističke destinacije Crne Gore: slogan koji, iako je zvučan i efektan, na pravi način ne ističe ključne konkurentske prednosti Crne Gore na tržištu i ono što je čini posebnom u odnosu na druge turističke destinacije (što treba da bude njegova ključna svrha) - smatra Jakšić-Stojanović

okvirom za realizaciju istih i naravno adekvatnu kontrolu i evaluaciju svih realizovanih aktivnosti - smatra Jašić-Stojanović dodajući da jedino tako doživljen i realizovan digitalni marketing može doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva bilo koje turističke destinacije. Jakšić-Stojanović napominje da su društvene mreže trend koji je na globalnom tržištu prisutan već godinama ali, nažalost, mi i u ovom dijelu značajno kaskamo za najrazvijenijim turističkim destinacijama svijeta.

DRUŠTVENE MREŽE

- Imajući na umu aktuelne trendove i kretanja na tržištu, kao i činjenicu da živimo u vremenu u kojem se proces digitalizacije ubrzano odvija, jasno je zašto društvene mreže igraju značajnu ulogu u svim segmentima ne samo poslovanja, već i svakodnevnog života, pa je sasvim logično da ovaj trend bude prisutan i u turizmu - kaže Jakšić-Stojanović. Upravo iz tog razloga napominje da mnoge razvijene turističke destinacije su već godinama kreirale koncept nastupa na društvenim mrežama i adekvatne sadržaje koje su namijenjeni svakoj od društvenih mreža pojedinačno, jer nipošto ne treba zaboraviti činjeni-

Bez unapređenja ponude se ne mogu privući elitni turisti: Budva

Anđela Jakšić Stojanović

D. MALIDŽAN

Dok je klasični marketing obično podrazumijevao organizaciju boravka novinara u određenoj destinaciji (obično u predsezoni i postsezoni), danas taj koncept podrazumijeva i druge kreatore javnog mnjenja koji se mnogo više fokusiraju upravo na digitalni marketing. - Tu se prvenstveno misli na influensere, blogere, vlogere, jutjubere itd, posebno u segmentima koji su značajni za razvoj turizma u jednoj destinaciji (kultura, gastronomija, zdrav život, aktivni odmor). Upravo su se iz tog razloga mnoge destinacije opredijelile za ovaj vid promocije koji, ukoliko se adekvatno planira i realizuje, može donijeti brojne benefite određenoj turističkoj destinaciji i doprinijeti njenom pozicioniranju na globalnom turističkom tržištu - poručuje Jakšić-Stojanović.

cu da je koncept svih tih mreža drugačiji, kao i da su namijenjene različitim ciljnim grupama.

- Kapacitet naših plaža je maksimum 270.000 posjetilaca, a mi smo svjedoci da na Primorju na plažama boravi u jednom danu čak 700 do 800.000 posjetilaca. Zamislite kakav je to udar na prirodnu sredinu sa jedne strane, a sa druge strane u takvim uslovima turistima nije moguće ponuditi visokokvalitetan turistički proizvod - objašnjava Jakšić-Stojanović.

Takođe, smatra da osim diverzifikacije turističke ponude treba u kontinuitetu raditi i na unapređenju kvaliteta turističkih proizvoda i usluga, a digitalizacija poslovanja u turizmu i primjena savremenih tehnologija su jedan od imperativa budućeg turističkog razvoja. - Razvoj turizma u Crnoj Gori mora biti utemeljen na strateškom planiranju uz aktivno učešće svih stejkholdera – Vlade, nadležnih ministarstava, Nacionalne turističke organizacije, lokalnih turističkih organizacija, naučno-istraživačkih i kulturnih institucija, turističkih preduzeća, nevladinih organizacija, lokalnog stanovništva itd - kazala je Jakšić-Stojanović.

Zaključuje da treba da slijedimo aktuelne trendove i kretanja na turističkom tržištu i nada se da ćemo u budućnosti, u skladu sa navedenim preporukama, mnogo ozbiljnije pristupiti razvoju turizma kao jednom od ključnih temelja privrednog razvoja Crne Gore. N. KOVAČEVIĆ

Prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve smatra da se izvršna vlast ponaša veoma neodgovorno

Problemi sa trajektom mogu ugroziti sezonu

PODGORICA - Nesposobnost i loše pripremljene odluke kada je u pitanju trajektna linija Kamenari – Lepetane, gdje samo u najavi imamo rješenje, mogu ugroziti nastupajuću turističku sezonu. Kako je Pobjedi kazao dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve prof. dr Rade Ratković ponavlja se greška kao sa Montenegro erlajnzom kada je, kao i sada, politička odluka bila iznad ekonomije.

POPULISTIČKA

ODLUKA

- Izgubili smo avio-linije, sada ćemo da pravimo gužve na koridoru koji nas je povezivao sa Evropom. Populistička odluka sadašnje vlade u tehničkom mandatu da brzo, bez valjanih analiza, prekine ugovor sa kompanijom Pomorski saobraćaj je, kao što se i očekivalo, dovela do problema u odvijanju saobraćaja kako na moru, tako i na kopnu. Građani su nezadovoljni, a smatram da se ovaj problem neće brzo riješiti i da ćemo imati nezadovoljne turiste koji nam se iduće godine neće vraćati - smatra Ratković.

On je mišljenja da to nije uslovljeno nikakvom pravom ekonomijom, nego predizbornom kampanjom, da se bolje animiraju birači i smatra da je to jako neodgovorno prema ekonomiji Crne Gore.

- Mi svi znamo da je to jedan međunarodni koridor koji prolazi kroz Crnu Goru i kojim se povezujemo sa Evropom preko Hrvatske i Slovenije, koje su članice Evropske unije, i dalje na istok prema Bliskom istoku. To je jako neodgovoran čin. Ekonomija je žrtvovana političkim efektima. Nespremno se ušlo u promjenu i podržavljenje, a kao gradimo sistem otvorene tržišne privrede. Ako se željela promjena moglo se ići na pravilan način, a to je da se pripremi ekonomski i pravno smisleno rješenje sa održivom dinamikom realizacije, a ne da se voluntaristički odluči pa onda, navrat-nanos, sakupljamo otpad po obali, tj. trajekte koje niko ne koristi i da državnim firmama dajemo da to rješavaju uoči sezone. To je žrtva ekonomije i turističkog ugleda Crne Gore, zarad dnevne politike - kazao je Ratković. On je komentarisao izjavu premijera Dritana Abazovića da ,,ko ne neće trajektom ′Vasilije′ može okolo“ smatrajući da ona govori za sebe.

- To su političke izjave, a što će biti u ekonomiji to im nije važno - tvrdi Ratković.

Ako se željela promjena moglo se ići na pravilan način, a to je da se pripremi ekonomski i pravno smisleno rješenje sa održivom dinamikom realizacije, a ne da se voluntaristički odluči, pa onda, navrat-nanos, sakupljamo otpad po obali, tj. trajekte koje niko ne koristi. Ponavlja se greška kao sa Montenegro erlajnzom - poručuje prof. dr Ratković

Zadnje dvije godine izgubljene u turizmu

Ratković podsjeća na zadnje dvije godine koje su izgubljene za crnogorski turizam.

- Naročito je izgubljeno u smislu organizovanog turističkog prometa. Hrvatska je to obnovila 2021. godine, a 2022. je tu bila jako dobra. I druge zemlje Mediterana su radile na tome i značajno napredovale, a naša zemlja se zadovoljava regionom. Evo sad smo imali sajam u Berlinu i čujem jednu bizarnu vijest da je naša Nacionalna turistička organizacija otišla tamo i sklopila dva ugovora o saradnji sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom!? Da li se zbog toga ide u Berlin, a tu smo jedni pored drugih. Da nije tužno, bilo bi jako smiješno - poručuje Ratković.

Problemi koje sad imamo sa trajektom, po njegovim riječima, i te kako će uticati na predstojeću turističku sezonu i biće negodovanja.

- Turisti koji ove godine dođu i zateknu saobraćajne gužve na ovom putnom pravcu, sigurno neće doći iduće godine. Mi smo i prije ovoga imali saobraćajnih problema, preopterećenost puteva kroz Crnu Goru, ali je trajekt sa šest linija dobro funkcionisao pa tu nije bio usko grlo - kaže Ratković dodajući da ukoliko se saobraćaj preusmjeri rivom onda će tu tek biti velike gužve.

- Mi imamo dodatni problem od prošle godine jer imamo veliki broj raseljenih lica iz Ukrajine i Rusije zbog poznatih događaja tako da ni januar ni februar nijesmo imali dobru prohodost između gradova, a tek kada narednih mjeseci budemo imali grupe turista naći ćemo se u velikom problemu zakrčenja puteva. Onda će gosti koji su bolje platežne situacije birati destinacije sa stabilnom situacijom gdje se političari ne bore na uštrb

ekonomije - kaže Ratković dodajući i da nema riječi za trenutne postupke vladajuće strukture.

- Ovo se samo dešava u našoj zemlji, mimo drugih zemalja. Mi smo zemlja evropska, i geografski i po nekoj tradiciji, ali ima i jedan dio građana koji su takve svijesti da podržavaju i ovakav vid politike. To će biti na štetu svih nas, ali je na građanima sada da izaberu proevropske snage, jer to nije urađeno ni 2020. godine ni na serijama lokalnih izboriakazao je Ratković smatrajući da je sve išlo na štetu građana.

AKO VEĆINA ŽELI, NEKA PROPADAMO

- Sada ćemo da vidimo, pa ako većina želi da propadamo neka propadamo - poručio je naš sagovornik.

Ukidanje nacionalne kompanije Montenegro erlajnz takođe smatra političkom odlukom koja je napravila veliku štetu našem turizmu.

- Opet je bila slična mjera. Prizemljili su avione MA, a imali smo oko 50 otvorenih desti-

nacija odakle su naši avioni dovodili goste. Umjesto da se ide na reorganizaciju i sanaciju nacionalne avio-kompanije, da imamo više aviona da slete i da bude više destinacija sa kojih dovodimo goste mi ukidamo Montenegro erlajnz. Apsurd - kazao je Ratković dodajući da je prethodnoj vladi obrazloženje bilo to što nema mogućnosti da se situacija u toj kompaniji sanira.

- To je normalno bila manipulacija jer ništa nije smetalo da se firma dokapitalizuje i reorganizuje. Zbog takve političke odluke sada nemamo pokriveno oko 50 avio-linija sa raznih adresa odakle su nam gosti dolazili organizovanim avio-prevozom, jer se radilo o organizovanom turizmu koji smo imali. Ne vidim ništa da se ozbiljno sada radi na punom osposobljavanju nacionalnog avio-prevoznika za podršku obnovi organizovanog turizma u Crnoj Gori. I dalje smo koncentrisani na političke teme, na izbore, a ekonomija je

u drugom planu. Sve to plaćaju građani, odnosno oni koji su dali legitimitet nezdravoj i neproduktivnoj politici koja je suprotna vitalnim interesima građana, koji sa ogromnom većinom podržavaju evropski put svoje domovine i očuvanje njene ekonomske i političke suverenosti - poručuje Ratković, naglašavajući da je to tužna karakteristika naše zemlje i da ne vidi još jednu takvu zemlju u regionu i Evropi.

- Da tako neko organizovano radi protiv sebe, ne postoji. To je valjda neka faza koju moramo da prođemo. Plaćaju građani, privreda i međunarodni ugled naše zemlje. Čiji je to interes, stvarno ne znam - kaže Ratković.

I dalje, kako ističe, nemamo ozbiljnu turističku strategiju, niti povratak na organizovno tržište.

- A imamo marketing strategiju, koja je rađena 2018. godine, koju su radili španski eksperti i koju je Vlada tada prihvatila. To su bila dobra rješenja, ali na implementaciji nije ništa rađeno. Zbog korone se nije mogla primijeniti 2020. godine, ali kasnije jeste. Mislim da ćemo zakasniti sa svim neophodnim promjenama i do 2024. nećemo ništa uraditi - kaže Ratković poručujući da su sada na potezu građani na predsjedničkim izborima.

- Valjda će biti i neki parlamentarni izbori u dogledno vrijeme. Da pokušamo da izaberemo vlast koja će nas vratiti na evropski kolosijek i da nas usmjeri na rješavanje gorućih problema naših građana i države, a ne na pitanja promjene karaktera države, sa kim će biti, pod kim će biti itd - zaključuje Ratković. N. K.

Rade Ratković

In uenseri, blogeri, vlogeri, jutjuberi…

Trajekt ,,Prizna“ usidren u Zelenici jer ne može da pristupi doku

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković najavio subvencije

Podstanarima, za ovu godinu, 200.000 eura

Pronađeno tijelo mladića u kanalu Bistrice

PODGORICA – Juče ujutro oko 6 i 30 u kanalu rijeke Bistrice u Nikšiću pronađeno je beživotno tijelo, potvrdio je za Portal Analitiku komandir Službe zaštite i spašavanja Nikšić Slavko Tadić. -U kanalu rijeke Bistrice je pronađeno tijelo R. T. (1996)

bez znakova života – kazali su nezvanično iz Uprave policije. Tijelo je, po nalogu Višeg državnog tužilaštva, upućeno na obdukciju. - U toku su policijsko-tužilačke mjere i radnje na utvrđivanju okolnosti pod kojima je smrt nastupila – kazali su iz policije. R. P.

Uhapšeni osumnjičeni za ubistvo Ranka Radoševića

PODGORICA – Srpska policija uhapsila je lica koja se sumnjiče da su 9. marta u Beogradu usmrtila Ranka Radoševića porijeklom iz Nikšića. Kako prenose mediji u Srbiji, policija je identifikovala počinioce, a za manje od 48 časova oba napadača su locirana i uhapšena.

Podsjetimo, Ranko Radošević

Boris

(54) zvani Eskobar, u četvrtak oko 11 sati, ubijen je na benzinskoj pumpi u Rušnju. Ubijeni Radošević navodno je bio visokopozicionirani pripadnik nikšićke kriminalne grupe i blizak škaljarskom klanu i njegovom vođi Jovanu Vukotiću, koji je likvidiran u septembru prošle godine u Istanbulu.

R. P.

PODGORICA - Glavni grad Podgorica je jedina lokalna uprava u Crnoj Gori i šire koja obezbjeđuje finansijska sredstva za subvencioniranje ljudi u podstanarskom statusu, i za ovu godinu opredijelili smo 200.000 eura u budžetusaopštio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković Prvi čovjek Podgorice navodi da je konkurs za dodjelu finansijskih sredstava, u iznosu od 50 eura mjesečno, završen prije nekoliko dana.

- Ukupno 119 lica ispunjava uslove za dobijanje subvencije. Drago mi je zbog sugrađana kojima ćemo biti u prilici da pomognemo u trenutku kada su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori na rekordno visokom nivou - napisao je Vuković u objavi na Fejsbuku. R. P.

Poruka advokata Nikole Martinovića tehničkom premijeru Dritanu Abazoviću

PODGORICA - Dritan Abazović, osoba kojoj su istina, čast i zakon nepoznati, nesrećnim slučajem premijer Vlade koju sada više niko ne želi, ponovo sije mržnju i poziva na kršenje osnovnih i univerzalnih civilizacijskih i zakonskih normi i prava Petra Lazovića, navodi se u reagovanju advokata Nikole Martinovića, branioca Lazovića.

- U nemogućnosti da iznese bilo kakvu činjenicu o krivici Petra Lazovića, sada su njegova meta ugledni Crnogorci i privrednici, osobe koje uopšte ne poznaje, ali želi da im naudi zbog ljudskog odnosa prema porodici decenijskog prijatelja. Takve osobe Abazović ne zna i nikada neće ni znati, ni imati za prijatelje, upravo zbog odsustva osjećaja prijateljstva i časti. Abazovića vodi samo lični i trenutni interes za vršenjem bilo koje funkcije - navodi Martinović.

PODGORICA – Građanin

Boris Janković demantovao je danas da je on prijetio predsjedničkim kandidatima Milu Đukanoviću i Draginji Vuksanović-Stanković i ustvrdio da je njegov Tviter nalog hakovan.

Janković kaže da ,,sa punom sviješću o krivičnoj, moralnoj i svakoj drugoj odgovornosti“ tvrdi:

- Nikada nijesam nikome upućivao nikakve prijetnje, niti pomenutim osobama niti bilo kome drugom. Najoštrije osuđujem svaki oblik nasilja, kako fizičkog tako i verbalnog, bilo prema pomenutim licima, bilo prema nekom drugom. Moj Tviter nalog je očigledno ha-

kovan, neko je montirao slike i pisao razne komentare, zloupotrebljavajući moje ime odnosno moj Tviter nalog – kaže Janković.

Janković u podužem demantiju dostavljenom našoj redakciji spekuliše ko je mogao krivotvoriti poruke pod njegovim imenom i navodi da je nakon objave informacije o prijetnjama predsjedničkim kandidatima doživio niz neprijatnosti, zbog kojih se osjeća ugroženim a brine za bezbjednost svoje porodice.

Dodaje da je zbog toga obavijestio nadležne organe gonjenja u Crnoj Gori, Srbiji, BiH i zapadnoj zemlji u kojoj živi.

Jemci slobode Petra

Lazovića su osobe sa imenom i karakterom

kar za još jedan dan.

- Zato ga bivši premijer Krivokapić, kome je bio potpredsjednik, sa kojim se grlio i ljubio, dijelio flašu rakije, u koga se kleo, posle manje od godine druženja naziva izdajnikom.

Za taj interes, dodaje on, ostavlja prijatelje, izdaje partijske drugove i nudi sve novom koalicionom partneru, kako bi mandat produžio ma-

Ljuti neprijatelj DPS-a, bio mu je odličan partner u obaranju sopstvene vlade i izboru nove u kojoj će napredovati i umjesto potpredsjednika biti premijer. Pri izboru na funkciju premijera, DPS je Abazoviću bio besprekoran. Bolji od svih drugih sa kojima je do tada dijelio mandat. Njegov bliski savjetnik i valjda prijatelj jer mu je u kuću dolazio, za njega javno kaže da je ga je prevariopodsjeća Martinović.

Ističe da Abazović svog partijskog druga, koji je u pritvoru,

nije ni posjetio, niti ponudio imovinu za moguće jemstvo. - Prijateljstvo za primjer. Abazović, nakon dvije odluke Ustavnog suda u kojima je utvrđeno da su u dosadašnjem postupku prava Petra Lazovića drastično kršena, umjesto da pozove na poštovanje zakona, ponovo direktno krši zakon. U tekstu objavljenom danas u novinama Vijesti, iznosi se neistina da građani nešto čine za Petra Lazovića. Jemci slobode Lazovića su osobe sa imenom i karakterom koji im omogućava da i u ovakvim smutnim vremenima budu prije svega ljudi. Insinuacije da su jemci povezani sa kriminalom su tvrdnje koje štete njihovom ugledu i za takve tvrdnje Abazović i oni koji ih pronose imaće priliku da pred sudom saopšte argumenteporučio je Martinović.

- Hrabar u javnom ogovaranju i sijanju tračeva, Abazović nije pokazao ni trunku hrabrosti kada pred sudom treba saopštiti argumente. U tekućim sporovima, koji se protiv njega vode, zaobilazi sud u širokom luku. Vidjećemo hoće li u novoj prilici da pred sudom iznese argumente, kao i do sada hrabro ustuknuti - dodaje advokat.

Martinović smatra da Abazović u tekstu koji Vijesti objavljuju, vrši i navodi na protivza-

Hrabar u javnom ogovaranju i sijanju tračeva, Abazović nije pokazao ni trunku hrabrosti kada pred sudom treba saopštiti argumente. U tekućim sporovima, koji se protiv njega vode, zaobilazi sud u širokom luku. Vidjećemo hoće li u novoj prilici da pred sudom iznese argumente, kao i do sada hrabro ustuknuti - dodaje advokat

konit uticaj, što je u Crnoj Gori krivično djelo.

- Zbog toga će imati i priliku da nadležnom tužiocu saopšti koji je to kriterijum po kojem on bira i utiče na druge da odlučuju sa kim država može, a sa kim ne može poslovati. Ovaj tekst je odličan primjer investitorima i preduzetnicima da razumiju što to kod vlade, čiji je premijer Abazović, znači sloboda preduzetništva, slobodno tržište i zabrana monopola, te jednakost građana pred zakonom - zaključuje se u reagovanju. R. P.

Policija identifikovala dvojicu napadača

Janković tvrdi da nije prijetio predsjedničkim kandidatima

,,Moj Tviter nalog je očigledno hakovan“

Ivan Vuković

Nikola Martinović

Bivši predsjednik UO Fonda PIO tužio Vladu zbog nezakonite smjene

Košuta: Ne postavljaju ni nove članove Upravnog odbora ni direktora

Fond PIO je u nezakonitom stanju. Nema predsjednika UO i još dva člana koji štite interes države u Fondu. Takođe, po njegovim riječima, apsurdan je četvrti mandat v. d. stanja direktora Fonda Ranka Aligrudića i pored završenog konkursa i isteka svih rokova za izbor validnog predstavnika ove važne institucije - kaže Košuta. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja ćute, nemaju komentara na dosadašnja dešavanja, a u obavezi su i da predlažu sastav Upravnog odbora

PODGORICA - Bivši predsjednik Upravnog odbora

Fonda PIO Alija Košuta podnio je Upravnom sudu tužbu protiv Vlade zbog, kako je naveo, njegove nezakonite smjene. Košuta tvrdi da on nakon smjene nije imenovao zamjenika predsjednika UO niti je izabran novi te da ovaj organ sa četiri člana nezakonito posluje.

- Trebao sam predsjedavati Upravnim odborom Fonda PIO do imenovanja novog. Ali ja sam legalista. Pravdu ću tražiti u sudskom postupku. Nijesam imenovao zamjenika, jer sam spriječen nezakonitom odlukom premijera Dritana Abazovića. Premijer i njegova vlada su smijenjeni u parlamentu potpuno legalno jer ih je parlament i izabrao. Ali smijenjeni premijer funkcioniše, kao da ima podršku 81 poslanika, a podržava ga samo devet. Duži mu je tehnički mandat od redovnog. Apsurd. Ipak, ne podnosi ostavku. Nije spalio sve cigareteporučuje Košuta.

APSURDAN ČETVRTI

MANDAT V. D. DIREKTORA

Kako je objasnio, Fond PIO nema predsjednika Upravnog odbora i još dva člana koji štite interes države u Fondu.

Takođe, po njegovim riječima apsurdan je četvrti mandat v. d. stanja direktora Fonda Ranka Aligrudića i pored završenog konkursa i isteka svih rokova za izbor validnog predstavnika ove važne institucije.

Košuta ističe da je Upravni odbor Fonda, na čijem je čelu bio, mogao biti razriješen samo na prijedlog ministra rada i socijalnog staranja, što se, kako on navodi, nije desilo. Međutim, Ministarstvo rada i socijalnog staranja ćuti, komentara nema. Na naše pi-

U Upravnom

odboru samo jedan predstavnik države

tanje zašto ne predlažu novi sastav Upravnog odbora nijesmo dobili odgovore. Iako su svi rokovi istekli. - Četiri člana zastupaju interese države u Fondu PIO i imenuje ih Vlada na prijedlog resornog ministra, tj. ministra rada i socijalnog staranja. Vlada takođe na prijedlog ministra, jednog od četiri člana imenuje za predsjednika Upravnog odbora. Predsjednika i dva člana je Vlada razriješila, većinom glasova, na elektronskoj sjednici, poslije radnog vremena, bez prijedloga resornog ministra i dan uoči zakazane sjednice UO, na kojoj je trebalo da se izabere direktor Fonda u punom mandatu, poslije završenog konkursa, kod Uprave za ljudske resurse i završenih svih procedura u skladu sa zakonom - podsjetio je Košuta naglašavajući da je premijer Abazović to ,,odradio“

nezakonito i prekršio procedure. - Vjerovatno je pretpostavio da njegov kandidat, tj. Aligrudić neće biti izabran za direktora. Sada je Fond u nezakonitom stanju. Premijer je tako najveću budžetsku jedinicu ostavio u neprimjerenom stanju, bez rukovodstva. Ali tako je i sa vladom, i ona je u v. d. stanju. Samo Upravni odbor može da donosi odluke, a on ne postoji od 20. decembra prošle godine. Konkurs za izbor direktora je bio raspisan, sproveden, prošla su četiri kandidata, sjednica o izboru je bila zakazana, a tada je bilo sporno čak i da li član može glasati sam za sebe. Ako poslanici mogu glasati za sebe prilikom izbora na poziciju, recimo, ministra, članovi bordova direktora najvećih državnih preduzeća glasaju za sebe, zašto to ne bi moglo u Fondu PIO, ako pričamo o

kandidatkinji koja je bila prvorangirana na konkursu –upitao je Košuta. On je istakao da je čelnik Fonda sada četvrti put zaredom u v. d. stanju, a u zakonu decidirano piše da na toj poziciji može biti jednom, i to do šest mjeseci.

– Ali to je naša država. Da li će neko odgovarati vidjećemo, ali ovo je posao za Specijalno tužilaštvo – zaključio je Košuta.

Podsjećamo da je Vlada na telefonskoj sjednici 20. decembra, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, razriješila predsjednika UO Aliju Košutu i članove Marka Kastratovića i Jadranku Milošević, čime je odložen izbor direktora.

Upravni odbor na čijem čelu je bio Košuta izabran je početkom avgusta prošle godine. Upravni odbor čini sedam

Prema Statutu Fondom PIO upravlja Upravni odbor koji treba da ima sedam članova koje imenuje i razrješava Vlada, i to: jednog člana na prijedlog reprezentativne sindikalne organizacije; jednog člana na prijedlog reprezentativnog udruženja poslodavaca; jednog člana na prijedlog Saveza udruženja penzionera Crne Gore; četiri člana na prijedlog organa državne uprave nadležnog za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja. Međutim, sada u Upravnom odboru država ima samo jednog predstavnika Kemala Đečević, dok su ostali iz Saveza udruženja penzionera Branko Vešović, Reprezentativne sindikalne organizacije Crne Gore Srđan Veljović i članica Unije poslodavaca Rumica Kostić - Fond je državni i Vlada zato ima četiri predstavnika, a jednog od četiri člana Vlada imenuje za predsjednika. Ako je to tako kako Fond funkcioniše, sa jednim članom koji štiti interes države u Fondu, ko je predsjednik i ko potpisuje akte iz nadležnosti Upravnog odbora - postavlja pitanje nadležnima Košuta

članova, među kojima su i predstavnici Saveza penzionera, sindikata i Unije poslodavaca. Sada Upravni odbor radi samo sa četiri člana i nije poznato ko saziva sjednice.

STATUTI I ZAKONI

U Statutu Fonda PIO piše da Upravni odbor, saglasno za-

konu, ima predsjednika i šest članova koje imenuje i razrješava Vlada na prijedlog Ministarstva rada i socijalnog staranja.

- U slučaju prestanka mandata članu Upravnog odbora prije isteka vremena na mjesto koje je imenovan, imenuje se novi član čiji mandat traje onoliko vremena koliko bi trajao mandat člana na čije mjesto se imenuje. Takođe članu Upravnog odbora mandat prestaje istekom vremena na koje je imenovan; ostavkom i razrješenjem, u skladu sa zakonom - piše u Statutu. Takođe, Upravni odbor radi na sjednicama kojima prisustvuje najmanje četiri člana i donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova. Predsjednik Upravnog odbora saziva sjednice Upravnog odbora, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama; pokreće raspravu o određenim pitanjima iz djelokruga Upravnog odbora; potpisuje akta koja donosi Upravni odbor i obavlja druge poslove u skladu sa ovim statutom. Zamjenik predsjednika Upravnog odbora pomaže predsjedniku u radu i zamjenjuje ga za vrijeme njegove spriječenosti ili odsutnosti. Međutim, nema ni zamjenika ni novog predsjednika UO i pitamo se ko donosi odluke i ko saziva sjednice. N. K.

D. MALIDŽAN

UPRAVNI ODBOR MOGAO BITI RAZRIJEŠEN SAMO NA PRIJEDLOG MINISTRA RADA I SOCIJALNOG STARANJA: Fond PIO

Alija Košuta

Učesnici protesta protiv vršnjačkog nasilja, u organizaciji Udruženja Roditelji, zatražili sistemske

PODGORICA - Bezbjedne

škole i ulice, stroži nadzor i kazne za počinioce nasilja, dodatne vaspitne mjere i odlučne akcije nadležnih uz pojačanu odgovornost porodice, institucija i države - ključni su zahtjevi saopšteni sa protestnog skupa protiv vršnjačkog nasilja održanog u Podgorici i Baru juče, simbolično u pet do podne.

Građani iz nekoliko opština okupili su se u organizaciji Udruženja Roditelji na Trgu nezavisnosti u Podgorici, gdje su im se pridružili roditelji iz Budve i Nikšića, kao i na Trgu Vladimira i Kosare u Baru, odakle je poslata poruka da ne žele da žive u strahu i da je krajnje vrijeme da se stvori ambijent u kojem nijedno dijete neće više stradati. Protesti su reakcija na najnovije primjere brutalnog prebijanja u Podgorici, koje su počinili povratnici i akteri sličnih djela koja su činili i prije dvije godine kao maloljetnici, čak i u školskim dvorištima, atakujući grupno na pojedinca. Nakon protesta u Podgorici organizovana je šetnja do zgrade Vlade, gdje su predstavnici Udruženja Roditelji u prisustvu građana koji su doveli i djecu, premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, uručili pismo u kojem je iznijet niz njihovih zahtjeva za koje smatraju da se moraju hitno uzeti u razmatranje kako bi država poslala poruku da je jača od nasilja.

Abazović je prethodno zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem prisustvovao skupu, nakon što su organizatori pozvali predstavnike institucija da čuju glas roditelja, predstavnika prosvjete, učenika, stručnjaka i javnih ličnosti. Abazović se ipak pojavio na protestu, uprkos činjenici da je ranije, nakon kritika koje su mu uputili, optužio Udruženje Roditelji da su politička, a ne nevladina organizacija.

Od političara je juče protest građana podržao i ispratio jedino poslanik Socijaldemo -

Dosta je bilo akcionih planova – radimo nešto!

Nakon protesta u Podgorici organizovana je šetnja do zgrade Vlade, gdje su predstavnici Udruženja

Roditelji u prisustvu građana, koji su doveli i djecu, premijeru u tehničkom mandatu Dritanu

Abazoviću uručili pismo u kojem je iznijet niz njihovih zahtjeva za koje smatraju da se moraju hitno uzeti u razmatranje kako bi država poslala poruku da je jača od nasilja

krata u Skupštini Crne Gore - Boris Mugoša Nasilje je oko Nas U ime Unije srednjoškolaca, učenica Lana Lješković građanima je poručila da se nasilje nekontrolisano dešava, bez rješenja, odgovora nadležnih, za-

taškavanjem slučajeva i dokaza. Pozvala je i sistem školstva i društvo u cjelini da se reaguje na vrijeme, uz poruku „kada ćemo ako ne sada, i ko će ako ne svi mi“.

Snažnu poruku građanima sa skupa je poslao nastavnik biologije sa Cetinja i predstav-

Nasilje dolazi sa znacima upozorenja. Nastavnici provode dosta vremena sa djecom. To ne znači da na njihova leđa stavimo sav teret, ali moramo da ih podsjetimo da su izabrali poziv jer su željeli da budu uzori. Treba primjerom da pokažu kako se nositi sa problemima - kazala je Bojana Femić-Radosavović

nik Udruženja Prosvjetna zajednica Petar Špadijer koji je dan ranije, kako je to rečeno, bio i sam žrtva kolegijalnog nasilja jer ga je direktorica ustanove u kojoj radi prijavila policiji jer je pozvao učenike da se pridruže protestu i dignu svoj glas protiv nasilja.

- Dosta je akcionih planova, radimo nešto. Vršnjačko nasilje nije problem samo sistema školstva već čitavog društva. Možemo ga držati pod kontrolom koordinacijom svih - vlade, skupštine, sistema pravosuđa, zdravstva, obrazovanja, socijalne službe, lokalne upra-

Traže korjenite promjene: Od novih mjera i socijalnih usluga, do izmjene zakona

Učesnici protestnog okupljanja predali su abazoviću listu zahtjeva u kojoj se, između ostalog, traži hitna sjednica Savjeta za prava djeteta o mjerama prevencije i suzbijanja nasilja među i nad djecom u Crnoj Gori. Pored toga, neki od ključnih zahtjeva su: uvođenje novih vaspitnih mjera za počinioce i sistema nadzora njih i njihovih porodica, definisanje socijalnih usluga i servisa podrške za žrtve nasilja i njihove porodice, kao i za postupanja sa počiniocima nasilja i njihovim roditeljima ili starateljima. Zatražena je izmjena zakonske regulative na način da jasno definiše odgovornost roditelja/staratelja, nadzor i kazne za njihovo nepostupanje. Inicira

se uspostavljanje sistema nadzora i kontrole rada nadležnih institucija –posebno uprava škola i centara za socijalni rad, policije, tužilaštva, sudstva. Pojačan nadzor policije i svakodnevni obilazak i prisustvo policajaca u blizini škola, jedan je od zahtjeva, kao i početak rada zaštitara u školama i uspostavljanje sistema video-nadzora u svakoj školi i njihovim dvorištima. Traži se i ponovno uspostavljanje i primjena Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u školama, kao i sistemsko rješenje koje će obezbijediti veći broj stručnih radnika u školama – psihologa, pedagoga, socijalnih radnika… koji će biti podrška mentalnom zdravlju djece i mladih.

Takođe smatraju da treba naći sistemsko rješenje za veći broj stručnih radnika na lokalnom nivou u savjetovalištima/centrima za mentalno zdravlje, koji će pružati psiho-socijalnu podršku djeci i mladima. Uporedo, neophodno je usvajanje podzakonskih propisa i početka primjene novih odredbi Krivičnog zakonika koje se odnose na počinioce djela protiv polne slobode maloljetnika (uspostavljanje registra, sistema nadzora počinilaca…).

To su, kako su naveli, mjere koje smatraju ključnim, a očekuju i da predstavnici institucija i prosvjetni i stručni radnici daju svoj doprinos prijedlozima na osnovu iskustva u radu.

ve i medija. Naročito mediji, čija je moć i odgovornost mnogo veća nego što su sami svjesni –kazao je Špadijer.

Naglasio je da je u današnje vrijeme pravo umijeće držati nasilje na distanci i upozorio da ukupna društvena klima pogoduje lošim primjerima. Počev, kako je kazao, od tradicije od koje smo izvukli najgore umjesto najboljeg, kao i prisutne zapaljive retorika u javnosti, i to od ljudi koji bi trebalo u svakom pogledu da budu uzori i primjer.

- Tu su i neadekvatni termini prikazivanja sadržaja sa nasiljem, opsesivna zadojenost rijalitijem, čiji su akteri vrlo brzo shvatili da će biti popularniji što je njihovo ponašanje bizranije i nasilnije. U video igricama teku potoci krvi, a djelovi ljudske anatomije lete u svim pravcima, a klipovi sa djeci neograničeno pristupačnih platformi pojave su kojima su svakodnevno brutalno izloženi, i oni i mi – naveo je Špadijer.

Kazao je da je društvu najlakše optužiti samo škole i pripisati odgovornost kada se nema hrabrosti i znanja da se odgovori zatraže na pravim adresama.

Trebaju Nam

auToriTeTi

Psiholog Radoje Cerović poručio je da je neprirodno da u 21. vijeku nemamo institucije koje ne mogu na nivou elementarnog arbitra fudbalske

utakmice da garantuju poštovanje pravila. Prema njegovim riječima, u takvom ambijentu, događa se da djeca osjećaju da nema suštinskog razloga da poštuju postojeće arbitre i insitucije jer im nedostaje autoritet, budući da su srozani svi koji bi trebalo da budu uzori i pokazuju pravilan pravac u životu. - Stvorili smo sistem u kojem autoritet nastavnika, vaspitača i pedagoga je daleko od mogućnosti da utiče na mali prst

Vršnjačko nasilje nije problem samo sistema školstVa Već čitaVog društVa: Detalj sa protesta

D. MIJATOVIĆ

D. MIJATOVIĆ

sistemske promjene i odlučnu reakciju države

akcionih nešto!

U video igricama teku potoci krvi, a djelovi ljudske anatomije lete u svim pravcima, a klipovi sa djeci neograničeno pristupačnih platformi pojave su kojima su svakodnevno brutalno izloženi, i oni i mi – naveo je Špadijer

od mog ponašanja, a kamoli da drugoga uvažim, ili da pravo većeg, jačeg i naoružanijeg bude jedini način na koji se neko može pozvati – naveo je on. Poručio je da nije rješenje ako se misli da ćemo problem riješiti pozivanjem na čast i tradiciju, već su rješenje institucije, kredibilitet i poštovanje pravila.

- Zato vjerujem da ako u svim ovim našim legitimnim razlikama postoji nešto zajednično to je insistiranje na vladavina prava i suštinski kredibilnom obrazovnom sistemu koji priprema djecu za budućnost, a ne za odlazak u inostranstvo – kazao je on.

Istakao je da, u ovom smislu, reforma sistema nije uvođenje ili uklanjanje pisaca iz programa, pisanje jednog lista sveske ćirilicom, drugog latinicom, već je reforma stvaranje sistema u kojem će ih edukovati autoriteti, kao nešto što je vrijedno poštovanja i zbog čega je vrijedno dolaziti u školu. Izostankom tih pravila, što

Nakon protesta, Vlada zakazala sjednicu Savjeta za prava djeteta

Nakon što su nakon protesta u organizaciji Udruženja Roditelji, juče Abazoviću predati zahtjevi učesnika okupljanja, iz Vlade je saopšteno da će biti organizovana

sjednica Savjeta za prava djeteta i raspravljati o problematici učestalog nasilja nad djecom i mladima u našem društvu.

Navedeno je da su na prethodnoj sjednici

Vijeća za nacionalnu bezbjednost pod

tačkom razno nadležni državni organi razgovarali na ovu temu.

Najavljeno je da će u utorak biti konstituisan novi sastav Savjeta za prava djeteta, na čelu sa premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem

Osim njega u Savjetu će biti i ministar prosvjete Miomir Vojinović, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir

Đeka, ministar finansija Aleksandar

Damjanović, ministar rada i socijalnog

staranja Admir Adrović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar javne uprave Maraš Dukaj, ministarka kulture i medija Maša Vlaović, ministar pravde Marko Kovač, ministarka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović, ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković, predstavnica Sekretarijata za zakonodavstvo Milana Čabarkapa-Macanović, direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović i predstavnica Mreže zlatnih savjetnika ombudsmana Lana Jovanović Na konstitutivnu sjednicu Savjeta biće pozvani i v. d. vrhovne državne tužiteljke Tanja Begović, direktor Uprave policije Zoran Brđanin i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander

Psihološkinja Adriana Pejaković kazala je Pobjedi da je vršnjačko nasilje problem o kome često govorimo i stiče se utisak da je nasilje među mladima sve cešće prisutno. Podsjeća da je vršnjačko nasilje oblik zlostavljanja među djecom i mladima kada se namjerno nanosi bol, šteta i patnja drugome bez opravdanja i razloga.

Ono može biti fizičko, socijalno, onlajn, emocionalno, te može uključivati ogovaranje, izolaciju, vrijeđanje, prijetnje... Psihološkinja smatra da je razvoj društvenih mreža i dostupnost mobilnih telefona među djecom doprinijelo tome da se i nasilje širi na ovaj način. -Djeca uče po modelu, pa ukoliko u porodici postoje vaspitni stilovi koji uključuju: vikanje, psovanje, batine, prisile, djeca usvaja uvjerenje da se nasiljem nesto postiže. Jer ako to roditelji rade, onda mora da je tako ispravno – rekla je ona.

Paradoks je, smatra Pejaković, u tome sto roditelji da bi zaustavili neko neadekvatno ponašanje djeteta koriste nasilje i smatraju da je to rješenje u redu. Ukazuje da je važno da se roditelji edukuju kako da vaspitavaju dijete, da prepoznaju i uvaže njihove potrebe. Smatra da su škole roditeljstva dobro rješenje.

-Na nivou škola je potreban obuhvatan sistemski pristup prevenciji nasilja koji bi obuhvatao saradnju škola, drugih obrazovnih institucija, roditelja. Za sada postoje ad hoc rešenja, edukacije, radionice koje ne mogu obuhvatiti ovaj problem sistemski i strategijski – rekla je Pejaković.

Ističe i da je nužno da se prepoznaju sopstvene predrasude po pitanju vršnjačkog nasilja, i kao roditelji i kao vaspitači i da to nijesu ,,dječje čarke“, da nije u redu djetetu reći: vrati i ti njemu.

-Država bi morala da uloži ozbiljna sredstva da ovaj problem sistemski rješava – rekla je ona.

Pejaković zaključuje da na kraju, na nivou društva postoje nasilje, jezik mržnje, u medijima, onlajn prostoru, da živimo u nesigurnim vremenima, bremenitim postkorona krizom, ekonomskim i drugim izazovima, društvenim previranjima…

ostaje do - tuča nasilje, vrijeđanje, guranje – upozorio je on.

OČEKIVANJA RODITELJA

Majka i predavačica Bojana Femić-Radosavović kazala je da dok sve češće čitamo naslove o nasilju, kao da glasnije čujemo glasove upomoć, koje djeca šalju roditeljima, nastavni-

cma, školama i društvu u cjelini.

- To je problem koji neće nestati ako zažmurimo, može da se riješi ako se udruženo, snažno i glasno bore roditelji, nastavnici, škole, stručnjaci i država. Ona je kazala da od škola moramo očekivati sistematsku prevenciju.

- Nasilje dolazi sa znacima upozorenja. Nastavnici provode dosta vremena sa djecom. To ne znači da na njihova leđa stavimo sav teret, ali moramo da ih podsjetimo da su izabrali poziv jer su željeli da budu uzori. Treba primjerom da pokažu kako se nositi sa problemima. Očekujemo empatiju i razumijevanje kada dođe do nasilja. Minimum koji roditelj očekuje je da ako se u školi dogodi nasilje, dobije jasne odgvore: ko je odgovoran, šta će uraditi da riješi problem, što može uraditi i garantovati. Moraju se postaviti standardi. Škola treba da traži i dobije podršku roditelja i države – kazala je ona.

Naglasila je da je odgovornost uprave škole da odabirom kadrova i procjenom njihove sposobnosti utvrdi ko može raditi sa kojim uzrastom djece.

- Kada sam počinjala da radim kao saradnik u nastavi na Ekonomskom fakultetu, prethodno je psiholog uradio profil svih nas i provjerio da li smo sposob-

ni za to. Da li škole danas pitaju psihologe prilikom odabira nekog kadra, da li je adekvatan za rad sa šestogodišnjacima? Škole imaju obavezu da obezbijede edukaciju o borbi protiv nasilja – rekla je ona.

PESNICOM NA VRIJEDNOSTI

Glumica i rediteljka Branka

Femić podsjetila je na okolnost da je pretučeni dječak nedavno u Podgorici batine dobio samo zato što je nosio majicu koja se nekome nije sviđala.

- Ponekad se čovjek pita da nije duh većine balkanskih naroda zauvijek otrovan i da možda više neće moći i ništa drugo do jedno – da trpi nasilje ili da ga čini – riječi su pisca i nobelovca čiji je lik, uz druge velikane, nosio na majici dječak u Podgorici, navela je Femić.

Upitala je da li je moguće da majica na kojoj se nalaze likovi velikana i umjetnika, odnosno lica koja su bila ram za ljubav prema jednom fudbalskom klubu mogli da budu povod da dječak koji je nosio dobije batine. - Moguće jer je to paradigma stanja u našem društvu. Pesnicom na sve stvaralačko, umjetničko, plemenito, na ljubav i slobodu izbora navela je ona. Upozorila je da su okupljeni na trgu tu da bi upalili alarm.

u obzir, ozbiljno se na

nju kulture konfli-

– navela je ona,

-Sve to moramo uzeti u obzir, ozbiljno se na nivou društva pozabaviti mentalnim zdravljem, ulagati u zdravstveni sistem, promovisati zdrave vrijednosti i edukovati se po pitanju kulture konflikata, emocionalne pismenosti, saradnje i solidarnosti – navela je ona, dodajući da ako su djeca nasilna, vrijeme je da – prevaspitavamo sebe. N. Đ.

- Da kažemo da nećemo da ćutimo na nasilje, ni fizičko, ni psihičko ni seksualno, ni pravno, pa ni ono u saobraćaju. Moramo da iskorijenimo zlo i nasilje, svako kako može. Moramo da budemo pimjer svojoj i drugoj ostaloj djeci. Na svima nama je odgovornost, a najveća na političarima. Prestanite da stvarate atmosferu neprijateljstva, počnite da radite svoj posao – poručila je Femić.

BEZ PREBACIVANJA

ODGOVORNOSTI

U ime organizatora protesta, Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji kazala je da sve dok roditelji, škole, institucije i država budu prebacivali

odgovornost jedni na druge za stanje za koje smo svi ukupno krivi, nećemo stići daleko. Kazala je da, u suštini, nekada je problem do porodice koja ne može, nema načina ili ne želi da reaguje, ili pak škole koja ne poštuje procedure, a postavlja se pitanje što da radimo sa institucijama koje pišu norme koje ne sprovode... - Drago nam je što su predstavnici institucija ovdje, pravo vrijeme da svi zajedno sjednemo i uspostavimo sistem odgvornosti, jer smo svi zajedno isključivi krivci za ono što se dešavalo – navela je Mihailović i poručila da je vrijeme za konkretne akcije. I. PERIĆ

I najmlađi digli glas protiv nasilja

Organizatori predaju zahtjeve roditelja tehničkom premijeru

Pejaković: Ako su djeca nasilna vrijeme je da prevaspitavamo sebe

D.

MIJATOVIĆ

Da li je poželjno da Crnogorac ostane zbog politike bez državljanstva?

Odgovaramo: To olako nikako ne sme da se dogodi. Evo zašto: apatrid je samo novovekovni civilni preobraženi oblik nekadašnje crkvene osude na izolacionu smrt ekskomunikacijom jeretika iz društva. Apatrid je oblik neoprostivog maksimalnog državnog revanšizma i socijalnog sadizma, koji ne samo da ne može biti povezan sa ideologijom humanizma, već ne sme biti proglašen ni za dozvoljeni obračun pobedničkih političkih snaga nad poraženima. A u Crnoj Gori bi masovno oduzimanje državljanstva bio još jedan prilog građanskim sukobima. Ovo navodimo zato što se sa nedavnim potezom Volodimira Zelenskog u Ukrajini odnosimo sa bojazni. Mi strahujemo da bi njegov stav oko oduzimanja državljanstva mogao da bude inspiracija dvema glavnim političkim rivalskim strujama u Crnoj Gori na ekskomunikacije čitavih nacionalnih zajednica, jer već čujemo tonove u tom pravcu.

Sa obe strane. Neki su ,,prevazišli“ problem dvojnih državljanstava Crne Gore i Srbije i idu na proterivanje celih naroda, u zavisnosti od toga koji pobedi drugog.

POTEZ ZELENSKOG

Vlada Volodimira Zelenskog je u decembru 2022. godine lišila državljanstva 13 sveštenika iz rivalske Ukrajinske pravoslavne crkve pod Moskovskim patrijarhatom, ne verujući da su se oni posle maja prošle godine odrekli podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Dekret Zelenskog o tome Kijev nije objavio na službeni način, tajan je do sada, čuva se od javnog komentara. Među izopšte-

POGLED SA STRANE

Crnogorac bez državljanstva

Bude li evropsku perspektivu Crne Gore potukao beogradski kolonijalizam i črnci Srpske pravoslavne crkve, biće joj sve bliža istorija Liberije i Sijera Leonea od sopstvene. I sam Zelenski bi se čudio kako to da čitav jedan narod izgubi državljanstvo i odustane od svoje časti

nima je i mitropolit Jonovan iz Braclava/Tuljčina i vikar iz Tuljčina, biskup Sergej iz Ladižina. Telalka (na našem turcizmu ,,ovlašćeni javni objavljivač“) Vladimira Putina, Marija Zaharova je ovo iznela posle nekih informativnih ustanova u Ukrajini i Evropi, a čin Zelenskog je spremno nazvala ,,satanističkim“. Ona je tu preterala, jer je legitimno da država pojačava svoju bezbednost oduzimanjem državljanstva svakome ko preti njenoj stabilnosti, pogotovo u ratu.

Ukrajinski Državni imigracioni zavod je navodno pred deportacijom ovih sveštenika, verovatno u Rusiju.

POSLJEDICE

Predsednik Zelenski i Ukrajina uživaju svetsku podršku i možda joj on zadaje pljusku potezom koji nerado primenjuju demokratske zemlje, iako na njega imaju prava.

Nijedna demokratska zemlja ne bi smela da tajno oduzme državljanstvo svom građaninu bez suda i ubedljivog nacionalnog razloga, i bez prava napadnutog na žalbu. Na to upućuje i član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i praksa Evropskog suda za ljudska prava, mada mlako.

Država može nešto drugo da učini, ona može da svog građanina zbog anti-patriotizma i izdajstva u ratu proganja unutrašnjim kaznama, ali da ga bez suda liši rodstva, doma, i da mu decu i porodicu liši nasledstva i osramoti je – to ne bi smela, i nečovečno je. Zelenski verovatno ovo nije učinio, ma koliko da je zbog užasa ruskih zločina u Ukrajini otvrdnuo. Ali je možda mogao da privremeno internira nepouzdane državljane Ukrajine, što mnoge države u van-

rednom i ratnom stanju čine - umesto da svoje unutrašnje neprijatelje šalju protivniku (sem u razmeni zarobljenika), da ga ojačavaju. Države to tada obično ne čine.

No, ako ukrajinski zakon o državljanstvu omogućava arbitrarni individualni dekret predsednika republike o državljanstvu svakog građanina, i ako je u Ukrajini zabranjeno dvojno državljanstvo – recimo ukrajinsko i rusko, onda se tu ništa ne može, bez obzira na političke poledice.

MUČNA DILEMA

CRNE GORE

To je od 2006. godine slučaj Crne Gore. Šta da njena vlada učini sa masovnim dvojnim državljanstvima Podgorice i Beograda koji cepaju vernost državi Crnoj Gori?

Ministar Sekulović, sada već bivši ministar, krenuo je na proleće 2001. godine da to pitanje rešava pokušavajući da spreči uticaj hiljada dvojnih državljana Srbije i Crne Gore na glasanje u Crnoj Gori. Mi razumemo da državljani Srbije izgube cr-

Brežnjevljevi boljševici su književniku i velikom kritičaru staljinističkog režima Aleksandru Solženjicinu oduzeli 1974. godine sovjetsko državljanstvo. Prebačen je u Zapadnu Njemačku i zatim u Cirih. Zakasnili su. On je već 1970. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost za djela štampana za vrijeme Hruščovljevog obračunavanja sa Staljinovom istorijom, ali nije bio naivan. Već tada je sumnjao da ju je dobio zbog političkog nadmetanja Zapada sa sovjetskim blokom, a ne, možda, zbog literarne snage svog doprinosa

nogorsko državljanstvo, jer oni imaju svoju državu u Beogradu, ali ne razumemo pretnje da sutra, moguća probeogradska vlada, masovno oduzima državljanstvo Crnogorcima, jer oni drugu državu spasa nemaju, nemaju gde da odu. To može voditi pozivu na oružje.

SOLŽENJICIN, IZGUBLJENO I VRAĆENO DRŽAVLJANSTVO

Brežnjevljevi boljševici su književniku i velikom kritičaru staljinističkog režima Aleksandru Solženjicinu oduzeli 1974. godine sovjetsko državljanstvo. Prebačen je u Zapadnu Nemačku i zatim u Cirih. Zakasnili su. On je već 1970. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost za dela štampana za vreme Hruščovljevog obračunavanja sa Staljinovom istorijom, ali nije bio naivan. Već tada je sumnjao da ju je dobio zbog političkog nadmetanja Zapada sa sovjetskim blokom, a ne, možda, zbog literarne snage svog doprinosa. Voleo je Rusiju više od ičeg i govorio u Americi da u ,,njoj ni ptice po parkovima ne pevaju kao u Rusiji“. Iako je žestoko kritikovao sovjetski totalitarizam, nije propuštao da ističe nemoral u Americi u kojoj je za vreme života u Vermontu stekao slavu i bogatstvo. Mržnja prema boljševičkom sistemu i širokom demokratskom republikanizmu u Americi ga je odvodila do pohvala Frankovom diktatorskom režimu u Španiji i do okrivljavanja Jevreja za Staljinovu strahovladu.

To ga je sudarilo sa duhom ikone republikanstva u SAD, sa nobelovskim književnikom iz 1954. godine, Ernestom Hemingvejem. Počeo je Solženjicin da pada i kada se posle 20 godina života u Americi vratio 1994. godine u Jeljcinovu Rusiju potonuo je u velikoruski nacionalizam, pravoslavni misticizam i monarhizam.

risti, sportisti i poslovni preduzetnici.

A nekadašnji dovedeni crni naseljenici i njihovi potomci su razvili kultur-šovinizam, klasni aparthejd, neprekidne krvave borbe sa domicilnim narodima i postali do danas siromašniji od mnogih drugih afričkih zemalja.

FARSA LIBERIJE

Jeljcina je napao knjigom ,,Rusija u provaliji“ i odbio je da od njega 1998. godine primi najveći i prvi ruski istorijski orden, Orden Svetog Andreja Prvozvanog koji je 1698. ustanovio Petar Veliki. Ali nije odbio da 2004. godine primi orden Sv. Save Srpske pravoslavne crkve, a ni Putinovu Državnu nagradu Ruske Federacije 2006. godine. Složio se sa njihovom politikom.

A zašto je Putin 2019. godine odlikovao Ordenom Svetog Andreja Prvozvanog Bogoljuba

Karića, gde je na ordenu ispisana poruka ,,Za Vernost i Veru“, sigurno ćete otkriti i sami, bez nas.

Lepo je biti u društvu prethodnih dobitnika tog ordena poput Putina, Lukašenka, Lavrova, srpskog patrijarha Pavla, ruskih patrijaraha Aleksija Drugog i sadašnjeg telala ,,smaka sveta“ Kirila Prvog U stvari, oduzimanje državljanstva i proterivanje nepodobnih ljudi može da se obije o glavu države progonitelja. Zašto? Zato što kada se jednog dana oni vrate u nju, onda često podržavaju ne manje grozan režim od onog kog su napadali – kao Solženjicin . Predsednik Zelenski to svakako ne bi želeo, jer ako se jednog dana najureni ukrajinski sveštenici vrate iz Rusije u Kijev, možda će glasati ne samo za rusku Ukrajinu, već i za još goru Rusiju od Putinove.

A ŠTO AKO STVORITE VJEŠTAČKO DRŽAVLJANSTVO?

Uistinu ima i veštačkog državljanstva.

Američki i engleski humanisti su u 18/19. veku novcem stvorili dve veštačke države da bi u njih vratili potomke crnih naroda koji su iz Afrike u ropskom statusu podizali američku i karipsku privredu: Liberiju i Sijera Leone. Poduhvat je propao – američki crnci su u međuvremenu postali Amerikanci, nisu želeli u Afriku, sem danas kao tu-

Ovo se dogodilo: Delovi belih američkih protestanata, uglavnom kalvinisti - škotski prezbiterijanci i engleski kongregacionisti, su od 1817. godine nadalje osnivali na zapadnoj obali Afrike crnačke i kreolske kolonije bivših robova iz SAD i Kariba. Osnovali su tri slobodne ,,države“: Liberiju, Republiku Merilend i državu pod nazivom Misisipi u Africi. Protestanti su okupljali slobodne crne Amerikance i otkupljivali robove sakupljenim novcem kako bi ih prebacili na kupljene teritorije od domorodačkog stanovništva. Nisu to činili samo zbog humanizma, već i zbog straha da populaciona dominacija crnaca nad belcima u nekim državama u SAD može dovesti do sloma ropstva pobunom robova. Hteli su da ropstvo u Americi spasavaju smanjivanjem robova na svojoj teritoriji, jer su crnci u državi Misisipi već bili tri puta brojniji od belaca. Prebacili su u Afriku ne više od 15 hiljada crnaca iz SAD i oko 3,5 hiljada kreolaca sa Kariba. Sve afričke ,,republike“ su se ujedinile u Liberiju koja se od 1847. godine proglasila za nezavisnu državu i donela svoj ustav. Bila je prva nezavisna crna država u Africi priznata u SAD i Evropi. Rezultat akcije je bio ovaj: sve do 1980. godine se novodošlo crnačko stanovništvo držalo kao gospodarsko nad domorodačkim crnim narodima i prenelo degenerisanu američku segregaciju na Afriku. I ne samo to, Ustavom iz 1847. godine, koji i danas važi, zabranjeno je naseljavanje belaca u Liberiji, tako da se tamo stvorio obrnuti rasizam od američkog. Američki humanizam se tamo pretvorio u parodiju . I dogodilo se i to da su crni potomci

Piše: dr Dragan VESELINOV

Ne oduzimajmo jedni drugima crnogorsko državljanstvo koje imamo – bez obzira da li smo Crnogorci ili Srbi

Aleksandar Solženjicin i Vladimir Putin

Izopšteni ukrajinski sveštenici

državljanstva

Amerikanaca izgubili vlast pobunom brojnijih domorodaca posle 1980. godine. Liberija je uprkos ,,amerikanizmu“ jedna od najsiromašnijih država na svetu, sa manje od hiljadu dolara prihoda po stanovniku godišnje.

PLANINA LAVOVA

Na južnoj granici Liberije je velika osmomilionska republika pod nazivom Dominion Sijera Leone, planina lavova. Stvarali su je Englezi silom od 1787. godine, a intenzivno od 1807. godine kada su zabranili trgovinu robljem u svojoj imperiji. Sijera Leone je nezavisna republička država odlukom kraljice Elizabete Druge od 1961.godine. Engleska kruna je još 1787. godine osnovala na tamošnjoj teritoriji, Provinciji Slobode, prvu naseobinu oslobođenih crnaca sa manjinom belaca, ali su stradavali od okolnih naroda. Glavnina crnaca krajem18. i početkom 19. veka je stizala iz Amerike, jer ih je Engleska tamo oslobađala ropstva na teritorijama koje je još uvek kontrolisala. Zauzvrat, oni su se oduševljeno pridruživali njenoj vojsci u borbi protiv američkih snaga za nezavisnost SAD, jer se američki independisti nisu zalagali za ukidanje ropstva. Kada su Englezi izgubili Ameriku hiljade američkih crnaca, engleskih lojalista, više se nije smelo vratiti svojim američkim kućama. Zbog toga su i zatražili vojnu službu u imperijalnoj engleskoj vojsci u Africi i naseljavali se kao slobodni ljudi u Sijera Leoneu.

Ali su i oni dovodili sa sobom robove, neoslobođene crnce iz Amerike i obnavljali ropstvo. Njima su se pridruživali i jamajkanski Kreoli za vreme tamošnje engleske vladavine. Američki crnci i Kreoli su postali klasa gospodara nad domorodačkim Afrikancima, njihova elita se školovala na engleskom koledžu u Fritaunu, nosila je engleska imena, oblačili su se kao engleski građani i nisu se mnogo mešali sa domaćim stanovništvom.

Šovinistički sukobi sa domaćim stanovništvom su trajali sve do 2002. godine, jer je, između ostalih razloga, američko-kreolska manjina od 20 odsto stanovništva bila hrišćanske vere, dok je 80 odsto domorodaca bi-

lo islamske, i nisu se podnosili i zbog toga. Sada je to, bar pravno, otklonjeno regulacijom sekularnog ustava od 1991.godine do amandmana iz 2013. godine. A šta je donelo poklonjeno državljanstvo američkim crncima, Kreolima sa Jamajke i domaćem narodu? Donelo je opstanak bede. Društveni proizvod po glavi stanovnika je jedva iznad 600 dolara u 2021. godini. Možda prosjak u Budvi zaradi za mesec-dva leti više na rivi nego stanovnik Sijera Leonea za celu godinu.

POUKA ZA CRNU GORU

Ne vredi uvek isterati političkog protivnika iz zemlje jer će se vratiti da je još više unazadi – kao Solženjici; i ne vredi prihvatati tuđu milost i otići na tuđu teritoriju da osnuješ svoju zemlju, jer će te tamošnji narod pobediti ma koliko on bio nazadniji od tebe – kao što su pokušali Amerikanci i Englezi sa bivšim robovima u Liberiji i Sijera Leoneu. Zato , ostani u svojoj zemlji i menjaj je, makar nezadovoljan i umro, jer ćeš u tuđoj biti još nesretniji osvajač. Nije uvek tako, ali nije ni da nije. Nemojmo terati jedni druge na tuđu teritoriju. To može samo sa onima koji imaju dvostruko državljanstvo i dolaze da muče Crnu Goru. Nemojmo oduzimati jedni drugima jedino crnogorsko državljanstvo koje imamo – bez obzira da li smo Crnogorci ili Srbi. I deportovati sopstveno stanovništvo u šake drugom narodu i vladi. Ne pretimo izgonom rođenih crnogorskih Srba iz Crne Gore, i ne pretimo srpskom kletvom Beograda rođenim Crnogorcima izgonom u svet. Emigracija može biti samo lična, na slobodnoj želji svakoga od nas, a ne na prinudnom iseljavanju naroda. Crna Gora je srcem velika za sve.

MOŽE LI CRKVA DA

POMOGNE

Bude li Srpska pravoslavna crkva razumela muku predsednika Zelenskog koji tera neprijatelje iz Kijeva u Moskvu, bez velike želje da se sa njima nosi od jutra do mraka kod kuće, onda će ona prestati da to isto čini sa celim crnogorskim narodom sileći ga da iz Podgorice padne pod Beograd. Crna Gora ne preti Srbiji.

Dilema Zelenskog je hiljadu puta manja od Beogradske pa-

Nemojmo tjerati jedni druge na tuđu teritoriju. To može samo sa onima koji imaju dvostruko državljanstvo i dolaze da muče Crnu Goru. Nemojmo oduzimati jedni drugima jedino crnogorsko državljanstvo koje imamo – bez obzira da li smo Crnogorci ili Srbi. I deportovati sopstveno stanovništvo u šake drugom narodu i vladi. Ne prijetimo izgonom rođenih crnogorskih Srba iz Crne Gore, i ne prijetimo srpskom kletvom Beograda rođenim Crnogorcima izgonom u svijet

trijaršije, jer on izgonjuje samo proruske sveštenike, dok SPC gura celokupno stanovništvo Crne Gore u beogradsko državljanstvo. Ona hoće da svi Crnogorci bace svoj pasoš. Nije li to njen politički zločin prvog reda, nije li to socijalna smrt Crnogoraca prvog reda, i nije li to propast crnogorskih Srba ne manja od propasti bivših američkih robova na zapadnoj obali Afrike? Zar crnogorskim Srbima nije jasno da u Beogradu više neće biti ni crnogorski Srbi, već Srbijanci koji pevaju ,,Oj , Moravo, moje selo ravno“ i ,,Cojle, Manojle“? Zar ne vide da se to već dogodilo sa nebrojenim hiljadama Crnogoraca koji su posle 1918. godine otišli u Srbiju kao Crnogorci, a da se vraćaju za letnji odmor na Jadran stideći se svoje nacije, jezika i kulture? I u Knez Mihajlovoj ulici pale zastavu svoje države?

Oni odbacuju svoju jedinu stvarnu imovinu, jedine planine koje imaju, jedino more koje je samo njihovo i svoje ime koje niko drugi nema.

MONROVIJA I FRITAUN U CRNOJ GORI

Nije nemoguće da Podgorica postane Monrovija i Fritaun na predsedničkim izborima 19. marta 2023. godine, da bude grad aparthejda i bede. Mi joj to nikako ne želimo. Ali bude li evropsku perspektivu Crne Gore potukao beogradski kolonijalizam i črnci Srpske pravoslavne crkve, biće joj sve bliža istorija Liberije i Sijera Leonea od sopstvene. I sam Zelenski bi se čudio kako to da čitav jedan narod izgubi državljanstvo i odustane od svoje časti. Ne dajte se, braćo, glasajte 19. marta za svoju zastavu! Živeli!

Vlada Volodimira Zelenskog je u decembru 2022. godine lišila državljanstva 13 sveštenika iz rivalske Ukrajinske pravoslavne crkve pod Moskovskim patrijarhatom, ne vjerujući da su se oni poslije maja prošle godine odrekli podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Dekret Zelenskog o tome Kijev nije objavio na službeni način, tajan je do sada, čuva se od javnog komentara. Među izopštenima je i mitropolit Jonovan iz Braclava/ Tuljčina i vikar iz Tuljčina, biskup Sergej iz Ladižina

TrisTa osamdese T i dan ruske agresije na u krajinu: Norveška šalje Ukrajini moćne sisteme protivvazdušne odbrane

Formira se garda za oslobođenje zemlje

KIJEV – Ukrajina je započela obuku ,,gotovo svih“ svojih novih jurišnih brigada koje će imati zadatak da ponovo zauzmu okupiranu teritoriju, piše ukrajinska Pravda, prenio je Indeks.

- Počeli smo s obukom gotovo svih jedinica na poligonima naše zemlje i ne mogu svi izdržati iskušenja tamo. Obuka će se nastaviti koliko god bude potrebno da se oforme borbeno spremne jedinice Nacionalne garde, Državne granične službe i Nacionalne policije, koje se sada zovu Ofanzivna garda – kazao je ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko

Norveška će isporučiti Ukrajini dva kompletna sistema protivvazdušne odbrane NASAMS u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Norveški ministar odbrane Bjorn Arild Gram je rekao da će NASAMS značajno poboljšati sposobnost Ukrajine da zaštiti svoje gradove i kritičnu infrastrukturu od ruskih raketnih napada. U međvremenu je kod Moskve je tokom noći izbio veliki požar.

Gorjelo je postrojenje za izradu plastike. Vatra se prostirala na preko 5.000 kvadratnih metara, javlja bjeloruska Neksta. Vatra je do jutra ugašena. Za sada nema nikakvih informacija da bi ovo moglo imati ikakve veze sa ratom. Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maljar rekla je da su borbe u Bahmutu eskalirale, te kako je u toku još jedan pritisak ruskih

Rusi sklanjaju vagnerovce iz Bahmuta, šalju regularnu vojsku

Ukrajinski grad Bahmut je još ,,najžešće područje na prvoj liniji ratišta“, rekao je portparol ukrajinske vojske za CNN.

- Sada se tamo nalazi treća tura boraca iz plaćeničke grupe ,Vagner, koju Rusija zamjenjuje regularnom vojskom – rekao je Serhij Čerevatji

- Prvi talas, koji je poslat na ratište prošlog februara, sastojao se od profesionalnih vojnika, ljudi povezanih s FSB-om i ministarstvom unutrašnjih poslova. Drugi talas vagnerovaca činili su mobilizovani zatvorenici, koji su izbrisani s lica zemlje kada je Vagner pokušao probiti odbranu živim oružjem – rekao je Čerevatji.

- Sada vidimo da se borce Vagnera zamjenjuje regularnom vojskom. To se vjerojatno događa zbog Prigožinovog sukoba s vođstvom ruske vojske – dodao je.

snaga da probiju odbrambene linije koje su uglavnom bile čvrste posljednjih šest mjeseci. Zapadno od Bahmuta projektili su pogodili grad Kostiantinivka koji drže Ukrajinci. Regionalno tužilaštvo saopštilo je kako je osam osoba

povrijeđeno, a više od desetak kuća oštećeno ili uništeno u napadima. Ukrajinske vlasti objavile su novu procjenu ruskih gubitaka. Tvrde da su u zadnja 24 sata ubili više od 1.000 Rusa. Osim toga, kažu i da su uništili 10 tenkova.

Potresno svjedočanstvo nezapamćene tragedije

Čak 61 član porodice Ganam poginuo u zemljotresu u Siriji

ANKARA – U zemljotresima koji su početkom februara pogodili Idlib, na sjeverozapadu Sirije, poginuo je 61 član porodice Ganam, prenio je portal avaz.ba.

Azmarin, koji ima oko 1.300 kuća u zapadnom dijelu Idliba, jedno je od naselja koje je najviše pogođeno zemljotresima 6. februara. U zemljotresima su oštećene stotine kuća u Azmarinu, a više od 300 ih je u potpunosti uništeno. Na tom području poginula je 251 osoba, uključujući žene i djecu, a 284 su povrijeđene. Među poginulim je i 61 član porodice Gannam, jedne od uglednih porodica na tom području. Ukopani su jedni do drugih. Hazema Ganama (48) iz ruševina su uspjeli izvući mještani. Ostao je bez krova nad glavom i sada živi u šatoru. I u šatorima je došlo do požara u kojem je poginulo nekoliko njegovih rođaka. Govoreći o zemljotresima i spašavanju, rekao

je da je nakon njegovog izvlačenja ispod ruševina čuo glasove.

- Vikali su: ,,Ovdje smo, izvucite nas“ – prisjetio se Hazem, te zahvalio timovima na terenu koji su spasili njihove živote.

Kako je kazao, ukopali su 61 člana porodice.

- To je veoma bolno. Tijelo mog rođaka je raskomadano. U zemljotresu je poginuo veliki broj ljudi, a posebno su pogodili moju porodicu. Vjekovima nije zabilježeno ovoliko smrtnih slučajeva odjednom u našoj porodici – rekao je Ganam.

Dvanaestogodišnji Muhamed Ganam i njegova sestra su jedini preživjeli iz šestočlane porodice. U zemljotresima je ostao bez majke, oca i dvojice braće.

- Sestra je pod ruševinama bila pet sati, a ja osam. Sada živim sa amidžom. Posjećujem mezar oca, majke i braće i molim se – kazao je Muhamed.

Sve žešće borbe oko Bahmuta

INTERVJU: Sonja Dragović, učesnica konferencije na Univerzitetu Prinston posvećene najznačajnijoj

Društvo se ne trudi da sačuva najbolja djela Kane Radević

PODGORICA – Da postoji veliko interesovanje međunarodne stručne javnosti za rad Svetlane Kane Radević pokazala je nedavno održana konferencija ,,Žene u dizajnu i arhitekturi“, posvećena životu i radu najznačajnije crnogorske arhitektice, održana u organizaciji Škole za arhitekturu Univerziteta Prinston.

Među zaključcima konferencije ključni su oni koji ukazuju na to koliko je Kanin rad važan za razumijevanje globalne istorije arhitekture, te pokazuju da će interesovanje za istraživanje njenog života i opusa nastaviti da raste. No, pitanje je kako se u Crnoj Gori odnosimo prema njenoj zaostavštini? Sistemska nebriga za kulturu, pa tako i za arhitektonsko kulturno nasljeđe možda je najbolji odgovor na to pitanje. A da bi se to slikovito opisalo može se navesti primjer o kojem je Pobjeda pisala u više navrata – spomen-kompleks Kane Radević na Barutani se dobro ne održava, a već duži vremenski period na meti je nesavjesnih posjetilaca, pa je tako nedavno polomljeno i nekoliko stepenica u središnjem dijelu spomenika. Upravo ovakve naučne konferencije, između ostalog, daju smjernice kako bi u budućnosti trebalo da se odnosimo prema zaostavštini ne samo Kane Radević, već i ostalih velikana arhitekture. Na konferenciji Univerziteta Prinston učestvovala je Sonja Dragović – istraživačica u Istraživačkom centru za socioekonomske i prostorne studije – DINÂMIA’CET-IUL na Univerzitetskom institutu u Lisabonu (ISCTE-IUL), gdje na katedri za arhitekturu i urbanizam pohađa doktorske studije kao stipendistkinja Portugalske fondacije za nauku i tehnologiju i članica grupe ,,KANA/ko ako ne ar-

Stručna javnost okupljena na konferenciji na Prinstonu vrlo dobro poznaje Kanin rad, u obimu u kojem je do sada istražen, naravno. Studentkinje i studenti nalaze da je njen arhitektonski izraz osoben, a da je naročito zanimljiv proces međunarodnog učenja i rada – od Jugoslavije, preko Amerike, Japana, Francuske i Rusije – kroz koji je formirala taj izraz – istakla je Dragović

hitekt“. Osim Dragović, kao učesnica iz Crne Gore govorila je i filozofkinja, feministička i mirovna aktivistkinja

Paula Petričević

Ovim povodom, Dragović za Pobjedu govori o najznačajnijim aspektima konferencije i očuvanju djela Kane Radević.

POBJEDA: Na čemu ste konkretno bazirali svoje predavanje na Univerzitetu Prinston?

DRAGOVIĆ: Moje izlaganje bilo je fokusirano na značenja koja rad i zaostavština Svetlane Kane Radević mogu da imaju u vremenu neoliberalne transformacije urbanog prostora. Bilo mi je važno da podvučem njene ideje o važnosti stvaranja kvalitetnih zajedničkih prostora u gradu i odgovornosti arhitekte prema društvu, ali i prema sopstvenom znanju i pozivu. Govorila sam i o nastanku grupe ,,KANA/ko ako ne arhitekt“ koja je počela sa radom krajem 2015. godine. Cilj je tada bio odbraniti zgradu hotela „Podgorica“ – nagrađivani Kanin projekat, kao i ambijent desne obale Morače i samog centra grada od besmislene izgradnje korporativnog solitera za koji se ispostavilo da je podignut bez valjane građevinske dozvole, ali i bez otpora institucija nadležnih u oblastima planiranja i izgradnje. Čitav taj proces bio je izuzetno poučan – danas možemo reći da je šira javnost na primjeru izgradnje solitera uz hotel „Podgorica“ imala priliku da sagleda ko zapravo donosi odluke o prostornom razvoju grada i kako nas te odluke udaljavaju od optimalnih rješenja koja bi služila javnom interesu i dugoročnom društvenom

razvoju.

POBJEDA: U kojoj mjeri je svjetska laička javnost upoznata sa životom i radom Svetlane Kane Radević? Tokom razgovora sa studentima i profesorima na Univerzitetu Prinston, kakav ste stekli utisak o tome šta ih fascinira kod Kane Radević?

DRAGOVIĆ: Za svjetsku javnost nijesam sigurna, ali rekla bih da stručna javnost okupljena na konferenciji na Prinstonu vrlo dobro poznaje njen rad, u obimu u kojem je do sada istražen, naravno. Studentkinje i studenti nalaze da je njen arhitektonski izraz osoben, a da je naročito zanimljiv proces međunarodnog učenja i rada – od Jugoslavije, preko Amerike, Japana, Francuske i Rusije – kroz koji je formirala taj izraz.

POBJEDA: Šta je ono na šta su predavači na konferenciji stavili akcenat?

DRAGOVIĆ: Mnogo se govorilo o kontekstu u kojem je Svetlana Kana Radević razvila svoju arhitektonsku praksu i o uslovima koji su uticali na stvaranje tog konteksta: od učešća žena u Narodno-oslobodilačkoj borbi u Drugom svjetskom ratu koje je rezul-

tiralo osvajanjem političkih i ekonomskih prava za žene u Jugoslaviji, preko decentralizacije prostornog planiranja u okviru jugoslovenskog samoupravnog sistema, što je omogućilo donošenje odluka o prostornom razvoju na lokalnom nivou, uključujući sprovođenje arhitektonskih

konkursa na kojima su Kanini napredni projekti često nagrađivani; do uspostavljanja obrazovnih programa razmjene sa Sjedinjenim Američkim Državama – preko jednog od njih Kana je otišla na magistarske studije u Pensilvaniju početkom 1970-ih. Važno je sjetiti se da su društveni uslovi od presudnog značaja za postizanje vrhunskih ostvarenja, čak i kada se radi o izuzetno sposobnim i darovitim autorima i autorkama. Ništa ne nastaje samo od sebe.

POBJEDA: Šta bi se moglo izvući kao zaključak konferencije? Šta su prijedlozi stručnjaka koji su učestvovali na ovom akademskom skupu kada je u pitanju očuvanje i zaštita Kaninog rada?

DRAGOVIĆ: Zaključak je da je njen rad važan za razumijevanje globalne istorije arhitekture i da će interesovanje

mo je najnoviji primjer. Bilo bi fantastično da interesovanje međunarodne scene za rad Kane Radević inspiriše naše mlade istraživače i istraživačice da se zagledaju u ostatke moderne arhitekture kojima su okruženi.

POBJEDA: Kana je u intervjuima isticala da je u ,,prošlosti arhitekta radio za pojedinca, a danas radi za društvo“, te da arhitektura treba da bude kritički nastrojena prema odnosima moći u društvu. Kakav je odnos crnogorskog društva prema Kaninom djelu? Kako se u Crnoj Gori tretira Kanina zaostavština?

za istraživanje njenog života i opusa nastaviti da raste. Njeni najpoznatiji izgrađeni objekti nalaze se u gradovima bivše Jugoslavije, tako da je na ovdašnjim institucijama, nadležnim za obrazovanje i kulturu, da daju prijedloge i stvore uslove za očuvanje i zaštitu Kanine zaostavštine.

POBJEDA: Često govorite kako, i pored svega što se o Kaninom radu zna, uvijek ostaje više onoga što ne znamo. Na šta konkretno mislite?

DRAGOVIĆ: Neka od tih pitanja ponovljena su na konferenciji: zašto je odlučila da ide na magistarske studije u Ameriku, kada je već bila izuzetno obrazovana, nagrađivana i zaposlena u Crnoj Gori, zašto se iz Pensilvanije preselila u Japan, na kojim je projektima radila tokom višegodišnjeg boravka u Japanu. I ostatak njene međunarodne karijere i dalje je skoro podjednako misteriozan. To nije naročito čudno, s obzirom na to da ni karijere njenih kolega i savremenika nijesu dovoljno istražene i da se naše društvo ne trudi da sačuva njihov rad od propadanja i uništenja –hotel „Korali“ u Sutomoru arhitekte Milana Popovića sa-

DRAGOVIĆ: To „danas“ iz Vašeg pitanja odnosilo se na njeno „danas“, tj. na period socijalističke Jugoslavije, kada prostor nije bio sredstvo za sticanje privatnog profita, već društveno dobro. To je arhitekte stavljalo u radikalno drugačiju poziciju – u pogledu očekivanih ciljeva i rezultata njihovog rada – u odnosu na onu koju imaju danas kada ponovo, najčešće, rade za pojedinca koji može da priušti njihove usluge. Sve veće ekonomske razlike doprinose društvenom raslojavanju i sve većim nejednakostima koje naglo bivaju upisane u prostor – dobijamo nelegalno izgrađene trošne kuće na obodima gradova i staklene nebodere u centrima. To se, naravno, ne dešava samo u našim gradovima, radi se o globalnim procesima na koje angažovane arhitekte širom svijeta odgovaraju na inovativne i kritičke načine. Dakle, kritička pozicija arhitekture je moguća i poželjna, samo što danas, u našem kontekstu, nije ni izbliza dovoljno artikulisana. Soliter pored hotela „Podgorica“ dovoljno govori o tome, a i samim svojim postojanjem odgovara i na Vaše pitanje o odnosu našeg društva prema Kaninoj zaostavštini.

POBJEDA: S obzirom na to da je posljednjih nekoliko godina organizovano nekoliko izložbi, na domaćem i međunarodnom planu, posvećenih stvaralaštvu Kane Radević, može li se reći da postoji porast zanimanja za njeno djelo – kako globalno, tako i lokalno?

DRAGOVIĆ: Radi se o dvije izložbe: „Ka konkretnoj utopiji“ (2018) u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u Njujorku, na kojoj je u sklopu prikaza jugoslovenske arhitekture izloženo nekoliko Kaninih radova i „Između centra i periferije“ koja je bila dio pratećeg programa Bijenala

Svetlana Kana Radević (prva slijeva) na otvaranju spomen-kompleksa na Barutani, 7. aprila 1980. godine

Vlada Crne Gore

Svetlana Kana Radević

najznačajnijoj crnogorskoj arhitektici

Spomen-kompleks na Barutani zaštititi kao vrijedno nasljeđe

PODGORICA – Američka akademija umjetnosti i nauka večeras će, a poslije ponoći po našem vremenu, nagraditi najbolja kinematografska djela i autore u prethodnoj godini. A, u susret dodjeli Oskara i dalje su u vazduhu različiti nagovještaji – od kritičarskih i kladioničarskih predviđanja, do toga kako će ovogodišnja ceremonija da izgleda.

„Sve u isto vrijeme“

najveći favorit

Oštećene stepenice na spomen-kompleksu na Barutani

POBJEDA: Naš list je u više navrata pisao o tome da je spomen-kompleks Kane Radević na Barutani na meti nesavjesnih posjetilaca, ali i da ga loše održavaju stručne službe u Podgorici. Kako ovakvim devastacijama stati na kraj i prepoznajete li u tome ključnu odgovornost države i institucija?

DRAGOVIĆ: Taj prostor treba koristiti i upravo mu na taj način vratiti značaj i značenje. Arhitektura tog kompleksa poziva posjetioce, događaje, program. Dok god to izostaje, taj prostor se neće oporaviti ni vratiti na mentalnu mapu građana Podgorice i Crne Gore, pa sve i kad bi bio pod stalnom stražom nadležnih. Institucije svakako imaju odgovornost, ali ne vidim da je rješenje u kaznama za prekršaje koje pominjete, već u promovisanju i aktivnom korišćenju ovog prostora. Bilo bi dobro i da spomen-kompleks na Barutani konačno bude proglašen kulturnim dobrom i zaštićen kao vrijedno nasljeđe.

Američka, ali i svjetska javnost, kako piše Varajeti, saglasna je u jednom – da se kao dominantni pobjednik izdvaja ostvarenje „Sve u isto vrijeme“. Osim što bi ovo mogao da bude najbolji film, ukoliko bi Mišel Jeo bila nagrađena kao najbolja glumica, postala bi prva Azijatkinja koja je osvojila ovo priznanje. Takođe, ukoliko bi Ki Hju Kvan trijumfovao u kategoriji za najbolju mušku sporednu ulogu, bio bi drugi Azijat kome je to pošlo za rukom. Međutim, kada je u pitanju glavna ženska uloga, najizvjesnije je da će poći u ruke Kejt Blanšet, za ulogu u filmu „Tar“. Kada je u pitanju izbor u muškoj kategoriji, prema mišljenju različitih filmskih kritičara, ovo je najmanje izvjesna kategorija. Male su nijanse koje će odlučiti između dva glumca potpuno suprotnih glumačkih puteva i karijera – Ostina Batlera i Brendana Frejzera, dok bi kao potencijalno iznenađenje mogao da pobijedi i Kolin Farel Izbor za najbolju režiju trebalo bi da bude nešto lakši. Pisci, reditelji i producenti Danijel Kvan i Danijel Šajnert trebalo bi da postignu „het-trik“ – nagrade za režiju, ali i fotografiju, te originalni scenario. Ukoliko se to desi, „Sve u isto vrijeme“

će biti deveti film koji je postigao ovaj podvig. Međutim, činjenica je da je i Spilberg reditelj sa dugom karijerom, kao i da nije potpuno nemoguće da Oskar u ovoj kategoriji ode i u ruke Roberta Ostlunga Izbor za najbolju žensku sporednu ulogu, kako Varajeti podsjeća, izdvaja se kao jedan od takođe težih za predviđanje. Na prvi pogled, prilično uravnotežena konkurencija, a iako se ranije govorilo da bi Ejndžela Baset mogla da trijumfuje, izgleda da će Zlatni globus biti najveća nagrada za ulogu u filmu „Crni panter: Vakanda zauvijek“. Glavna trka, prema predviđanjima, vodiće se između glumica iz filma „Sve u isto vrijeme“ – Džejmi Li Kertis i Stefani Hsu Poslije nagrade BAFTA, prema nekim mišljenjima iznenađujuće, Beri Kiohan se izdvojio kao jedan od favorita za najbolju mušku sporednu ulogu. Ipak, kritika je donekle saglasna u tome da bi Zlatni kip trebalo da ode u ruke Brendana Glisona, koji je Kiohanov kolega u filmu „Duhovi ostrva“. Premda se „Sve u isto vrijeme“ odavno izdvojio kao ostvarenje koje će vjerovatno dobiti Oskara, kada je u pitanju kategorija za najbolji film kao jedan od boljih u prethodnoj godini, kako prenose strane agencije, svakako da se izdvojio i „Duhovi ostrva“, te ne bi bilo veliko iznenađenje ukoliko on trijumfuje. Kanski pobjednik „Trougao

Nominacije za Oskara 2023

NAJBOLJI GLUMAC:

Ostin Batler (Elvis)

Kolin Farel (Duhovi ostrva)

Brendan Frejzer (Kit)

Pol Meskal (Posle sunca) Bili Naj (Živjeti)

NAJBOLJA SPOREDNA GLUMICA:

Ejndžela Baset (Crni panter: Vakanda zauvijek)

Hong Čau (Kit)

Keri Kondon (Duhovi ostrva)

Džejmi Li Kertis (Sve u isto vrijeme)

Stefani Hsu (Sve u isto vrijeme)

NAJBOLJA REŽIJA:

Martin Mekdona (Duhovi ostrva)

Danijel Kvan i Danijel Šajnert (Sve u isto vrijeme)

Stiven Spilberg (Fabelmanovi) Tod Fild (Tar)

Robert Ostlung (Trougao tuge)

tuge“ nema pretjerane šanse za pobjedu, a filmska kritika saglasna je i u tvrdnji da je kao jedan od kandidata u ovoj kategoriji trebalo da bude i film „Kit“.

Američka akademija umjetno-

Uvid u kulturu življenja Budve sa početka XX vijeka

arhitekture u Veneciji 2021. godine i koja je kasnije otvorena i u Podgorici. Mislim da su ove izložbe rezultat porasta zanimanja međunarodne stručne javnosti za Kanin rad i da domaća scena sa tim baš i nema veze. Realizovane i otvorene izložbe privlače pažnju lokalne javnosti, naravno, ali to nije isto što i postojanje snažnog interesovanja koje bi moglo da motiviše produkciju izložbe. Sa druge strane, rekla bih da crnogorsko društvo zanimanje za Kanin rad pokazuje na druge načine – kroz satirične komentare na tretman njene zaostavštine (npr. maska dvojca „Lokalni hodači“, koja je prije nekoliko mjeseci izazvala veliko interesovanje i oduševljenje u Podgorici) ili kroz aktivizam mještana Malog Brda koji žele da u svom naselju imaju park koji bi nosio Kanino ime.

POBJEDA: Uprava za zaštitu kulturnih dobara 2021. godine donijela je Rješenje

kojim se hotelu „Podgorica“ utvrdio status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Pored ovog, koja bi još Kanina djela trebalo zaštititi kao kulturna dobra?

DRAGOVIĆ: Da, hotel „Podgorica“ je napokon zaštićen, godinu nakon ponovljene inicijative koju je naša grupa ,,KANA/ko ako ne arhitekt“ podnijela u novembru 2020. godine. Trebalo bi istražiti sve Kanine objekte koji su nam u ovom trenutku poznati i nakon toga napraviti plan zaštite, jer svaka od njenih zgrada nam pruža važan uvid u specifičan period Kanine karijere. Temeljno istraživanje o spomen-kompleksu na Barutani već je sprovedeno kroz rad NVO Expeditio i prof. Slavice Stamatović-Vučković, ali zaštita još nije uspostavljena. U svakom slučaju, na istraživanju i zaštiti Kaninih objekata biće potrebno raditi uporno, strpljivo i još dugo. Adrijana

BUDVA – Dokumentarni film „Anzulović“, autora Slavena Vilusa i Tamare Liješević, premijerno je prikazan u punom amfiteatru hotela „Mediteran“ u Bečićima. Film je nastao povodom izložbe „Foto-hro-

nika Marka Anzulovića Budva u osvit XX vijeka (1902–1938)“ priređivača arhitekte Slobodana Mitrovića i prof. fotografije Lazara Pejovića, a u produkciji XXXVI festivala „Grad teatar“. Film je titlovan i na engleski je-

zik, a prevod je uradila Anđela Vilus Ovo je, kako je istakao Slaven Vilus, prva epizoda dokumentarnog serijala ,,Dom moj od kamena na obali neumornog mora“ koja kroz pričanja budvanskih porodica otkriva istoriju grada, kulturu, način živo-

NAJBOLJA GLUMICA:

Kejt Blanšet (Tar)

Ana de Armas (Blond)

Andrea Rajzboro (Za Lesli)

Mišel Vilijams (Fabelmanovi)

Mišel Jeo (Sve u isto vrijeme)

NAJBOLJI

SPOREDNI GLUMAC:

Brendan Glison (Duhovi ostrva)

Brajan Tajri Henri (Nasip)

Džad Hirš (Fabelmanovi)

Beri Kiohan (Duhovi ostrva)

Ki Hju Kvan (Sve u isto vrijeme)

NAJBOLJI FILM:

„Sve u isto vrijeme“

„Na zapadu ništa novo“

„Duhovi ostrva“ „Elvis“

„Fabelmanovi“

„Top gan: Maverik“

„Tar“

„Crni panter: Vakanda zauvijek“

„Avatar: Put vode“

sti i nauka ovu ceremoniju, kako su više puta naveli, priprema sa velikom pažnjom, naročito poslije prošlogodišnjeg skandala sa glumcem Vilom Smitom. Priredila S. V.

ta, običaje, tradiciju, toponime, znamenite ličnosti i još mnogo lijepih i dragih priča koje se čuvaju od zaborava.

Na izložbi „Foto-hronika Marka Anzulovića Budva u osvit XX vijeka (1902–1938)“ predstavljene su fotografije iz zaostavštine Marka Anzulovića, Budvanina, aktivnog sudionika u društvenom životu grada Budve, ali i pasioniranog ljubitelja fotografije kao umjetnosti. Razvijene su sa originalnih staklenih negativa iz privatne arhive koju su Anzulovićevi nasljednici ustupili JU „Grad teatar“, a neke od njih su po prvi put dostupne javnosti. Fotografije predstavljaju ne samo značajan doprinos uvidu u život grada Budve pomenutog perioda, već i doprinos širim uvidima u istoriju fotografije i bavljenja fotografijom u Crnoj Gori. Ovo je bio povod da Slaven Vilus i Tamara Liješević filmski dokumentuju razgovore sa članovima porodice Anzulović, autorima izložbe, kulturnim poslenicima i građanima Budve, tokom kojih je oživljena jedna epoha, ali i uvid u kulturu življenja grada Budve sa početka XX vijeka.

Sonja Dragović

J. NIKITOVIĆ

Uoči večerašnje 95. dodjele Oskara, kritika i kladionice saglasni

U Budvi premijerno prikazan dokumentarni lm „Anzulović“

Teška pobjeda Podgoričana u gostima protiv Cibone u 21. kolu Admiralbet ABA lige

Ostali u trci za treće mjesto

Malo je nedostajalo da Cibona, nakon Crvene zvezde, uzme još jedan veliki abaligaški ,,skalp“ – Budućnost Voli je, međutim, ,,preživjela“ gostovanje u ,,Draženovom domu“, na kraju je slavila 87:83 i šestom uzastopnom pobjedom u regionalnom takmičenju zadržala korak za Cedevita Olimpijom u borbi za treće mjesto.

Bez Erika Grina (zbog lakše povrede bio na poštedi u ovom meču), u posljednje vrijeme najboljeg poentera, Podgoričani su imali velikih problema u napadu, posebno u reketu, a ni odbrana nije bila na željenom nivou. Ipak, ,,plavi“ su odigrali najbolje u posljednja tri minuta i stigli do važne pobjede, posebno na planu samopouzdanja…

Budućnost u prvom poluvremenu nije imala rješenja za Bundovića (23 poena) i Kapustu (devet asistencija), a zahvaljujući raspoloženom Rejnoldsu (pet trojki iz šest pokušaja) nije dozvolila domaćinu da na polovini meča ima više od posjeda prednosti (44:42).

A Budućnost je odlično otvorila meč, nakon nepuni minut i 49 sekundi je povela 8:0, nakon koša O’Brajena i dvije trojke Rejnoldsa. Međutim, koš O’Brajena je bio jedini iz reketa u prvih osam minuta, što je Cibona iskoristila i brzo poravnala rezultat (11:11, 14:14). Ilić je probio barijeru u reketu, kada je zakucao nakon ofanzivnog skoka, za 17:14, a tri poena prednosti na kra-

ju dionice (24:21) je osigurao trojkom Popović, dvije sekunde prije kraja. Odmah na startu druge četvrtine je Cibona stigla do prvog vođstva (26:24), košem Aranitovića, a nošena sjajnim šuterskim izdanjem Bundovića je nakon dva i po minuta imala najveću prednost u prvom poluvremenu od 32:28. Uzvratila je Budućnost nakon tajm-auta, serijom 9:0, za 140 sekundi, za vođstvo od 37:32. Podgoričani su posljednji put vodili nakon bacanja Jagodića-Kuridže (39:38), dva minuta i pet sekundi prije kraja, nakon čega je Cibona preuzela vođstvo i nije ga ispuštala do odmora…

Predvođena Smajlagićem (11 poena u trećoj dionici), Cibona je odlično otvorila drugo poluvrijeme i iskoristila loš napad Budućnosti u prva nešto više od dva minuta da dođe do dvocifrene prednosti (54:44). Međutim, u drugoj polovini kvartala Podgoričani su proradili napadački, prije svega zahvaljujući Lekomtu, koji je sa devet poena u posljednja tri minuta najzaslužniji što su ,,plavi“ pred posljednju četvrtinu ponovo imali samo posjed zaostatka (64:62).

Kada su poveli ,,plus šest“ (78:72), na tri minuta i 16 sekundi prije kraja, činilo se da su

JOVANOVIĆ: Skok u napadu bio važan u ključnim momentima

domaći košarkaši uhvatili ritam za novo iznenađenje. Međutim, uslijedio je preokret, seriju je počeo Popović košem iz prodora, a onda je Bel-Hejns dao koš i dodatno bacanje, a zatim i trojku za 80:78 na 44,9 sekundi do kraja. Bundović je nakon toga pogodio samo jedno bacanje, a Kaba se iskupio što je očajno čuvao Bundovića tokom cijele utakmice i nakon ofanzivnog skoka dao i koš i dodatno bacanje za 83:79 na 16,9 sekundi do kraja. Time je meč bio odlučen, iako je Majcunić pogodio trojku za 85:83, sedam sekundi prije kraja, jer je sa penala siguran bio Bel Hejns… S. J.

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (19.30 h) dočekuju Borac u 21. kolu Admiralbet ABA lige

Iza je armirani zid, Barani više nemaju kud nazad

PODGORICA – Šest kola prije kraja ligaškog dijela

ABA lige, uz zaostalu utakmicu kod kuće sa Igokeom, košarkaši Mornara Barsko zlato su pobjedu udaljeni od zone baraža (u kojoj su Borac i Igokea), a dvije od posljednjeg mjesta, koje drži MZT i koje vodi u niži rang regionalnog takmičenja.

S obzirom na situaciju u kojoj se nalaze, jasno je da je za Barane svaki naredni meč kvalifikacioni, umnogome i sudbinski, jer je Mornar od sezone

2016/17. stabilan abaligaš, sa željom da bude dio tog društva i naredne sezone. A imajući u vidu da u posljednja četiri kola igraju sa ekipama iz vrha (kod kuće sa Crvenom zvezdom i Cedevita Olimpijom, te u gostima protiv Budućnost Volija i FMP-a), za Mornar je večerašnji duel u ,,Topolici“ sa

Borcem (19.30 sati), možda, i presudan u toj borbi za opstanak u eliti…

– Poslije utakmice sa Megom u Beogradu rekao sam svojim igračima da je sada iza nas armirani zid. Nemamo pravo, niti možemo da napravimo nikakav korak unazad. Samo u tom pravcu i razmišljamo. Poštujemo svakog protivnika u ABA ligi, potpuno jednako prilazimo svakoj utakmici, ali ovo su one utakmice o kojima se ne razmišlja mnogo, nego se, jednostavno, mora dati sve od sebe. Znamo koliko nam znači ova utakmica i zato treba da gledamo samo naprijed, nikako nazad – rekao je trener Mornara

Mihailo Pavićević

Mornar je krajem novembra

poražen u Čačku 90:87, u meču u kojem je početak obećavao bolji kraj. Crnogorski vicešampion je u prvoj četvrtini odigrao, moguće, i najboljih

10 minuta u ovoj sezoni, ubacio je čak sedam trojki iz 10 pokušaja, odnosno isti broj poena sa distance koliko domaćin ukupno u prvom kvartalu. Imao je 13 poena prednosti (29:16), a onda je od druge četvrtine počeo da pada, iako je u igri bio skoro do kraja meča, ali nije uspio da pobijedi. Večeras ima priliku za revanš. – Borac dolazi nakon bitne pobjede, a mi u meč ulazimo nakon poraza u Beogradu. Ovo je i za njih i za nas najvažnija utakmica u dosadašnjem toku sezone. Nadam se da će ljudi iz Bara doći da nam daju podršku baš kao što je to bilo i u meču sa MZT-om, da će nam dati vjetar u leđa da ostvarimo vrlo važnu pobjedu na putu ostvarenja cilja, a to je opstanak u ligi – rekao je bek Radovan Đoković, koji je krajem decembra u Mornar stigao upravo iz Borca, a u meču u

Trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je rekao da je njegova ekipa jako dobro krenula u meč. - Međutim, u tom dobrom početku koji nije trajao baš predugo, pokazale su se neke prve, male greške, koje su nas izbacile iz onog ritma sa kojim smo ušli u utakmicu. Prije svega govorim o šuterskom ritmu u prvoj četvrtini, preko izgrađenih šuteva za Rejnoldsa. Mislim da smo u prvoj četvrtini dozvolili mnogo ofanzivnih skokova, poslije smo to iskontrolisali, a najveći problem su bile izgubljene lopte. Cibona igra dobru košarku, i koristi svoje prednosti na jako dobar način. Taj pikenpop Bundovića sa pozicije ,,pet“ nas je dosta poremetio, on umije da šutne sa visokim procentima, kao večeras. U drugom poluvremenu smo ušli čvršće u odbrani, i mislim da nam je dosta pomogao naš ofanzivni skok, koja nam pomaže ne samo u ABA ligi nego i u Evrokupu, i od njega ,,živimo“. Danas je u ključnim trenucima bio jako dobar, možda smo mogli ranije da riješimo utakmicu da smo dali ,,lake“ poene. Jako je bio bitan taj skok i šut iz kornera, kada smo se odvojili na pet razlike i na kraju dobili utakmicu – rekao je Jovanović.

Čačku je protiv sadašnjeg tima upisao osam poena, te po sedam skokova i asistencija. Borac u Bar dolazi nakon važne pobjede protiv SC Derbija, sa željom da pobijedi još jednog crnogorskog predstavnika. – Očekuje nas prava ratnička utakmica. Gotovo da smo u istoj situaciji Mornar i mi.

Oba sastava će imati imperative pobjede. Postoji dosta stvari koje ćemo morati da odradimo. Ali fokus mora biti na igri u odbrani. Moraćemo da igramo čvrsto, jer Mornar igra brzu košarku. Takođe, potrebno je da budemo disciplinovani i odgovorni u napadu. Sve u svemu, očekuje nas teška utakmi-

ca. Nemamo prava da pravimo dugoročne planove, idemo od utakmice do utakmice. Svaka je bitna za nas. U Baru ćemo biti lišeni pomoći Alekse Novakovića, koji je obnovio povredu, kao i Mihaila Petrovića, koji je na treningu povrijedio šaku lijeve ruke – rekao je trener Borca Dejan Mijatović S. J.

Sa prvog meča dva tima u Čačku

Važna pobjeda Podgoričana u Zagrebu

KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO: Rukometaši Crne Gore večeras gostuju Sloveniji

,,Lavovi“ žele da uzvrate udarac

Slovenija je u četvrtak srušila kult o ,,Morači“ kao neosvojivoj tvrđavi kada u njoj igraju crnogorski rukometaši i pobjedom od 32:29 osamila se na prvom mjestu u kvalifikacionoj grupi 7 za odlazak na Evropsko prvenstvo 2024.

Večeras od 18.30 sati u Kopru ,,lavovi“ imaju šansu da uzvrate udarac – izabranicima Vlada Šole potrebno je da pobijede četiri razlike (ili tri, uz više od 32 postignuta pogotka) kako bi preuzeli vrh tabele, ali bi i bilo kakav trijumf bio značajan, iz više razloga. Mada se nakon trijumfa nad Kosovom i BiH to nije ni dovodilo u pitanje, definitivno bi bila otklonjena dilema o odlasku na EHF Euro, ekipa bi dobila na samopouzdanju poslije blijedih izdanja na januarskom Svjetskom prvenstvu i poraza u ,,Morači“ prije tri dana, kao i potvrdu da može da upiše veliku pobjedu i kada na golu nema sjajnog Nebojše Simića

Golman Melsungena briljirao je u trećem kolu kvalifikacija, nakon čega se vratio u Njemačku jer je dobio dozvolu stručnog štaba da prisustvuje porođaju supruge.

ZORMAN: Da odigramo muški

Uroš Zorman je nakon meča u ,,Morači“ bio ponosan što je njegova selekcija prva koja je savladala Crnu Goru u toj dvorani, rekavši da je sreća bila na strani Slovenije. - Moramo da nastavimo gdje smo stali. Protiv Crne

Gore nam je potrebna čvrsta, muška igra, na visokom nivou. Treba još da radimo na sebi i pobrinemo se da ne ponovimo greške iz prvog meča – kazao je Zorman.

Desno krilo Domen Novak očekuje ,,još jednu lijepu utakmicu“.

- Želimo da nastavimo s igrom iz drugog poluvremena u Podgorici, gdje smo na početku igrali lošije. Ovog puta moramo igrati dobro od prvog minuta.

i ovog puta – rekao je Aleksandar Bakić, koji je u ,,Morači“ igrao od 28. minuta nakon što je Miloš Vujović dobio crveni karton.

- Moramo ispraviti greške koje smo pravili u prvoj utakmici sa Slovenijom kada smo imali igrača više, kao i biti opasniji u tranziciji. Ono što ne smije da dođe u pitanje je naša prepoznatljivost – uvijek ,,ostavljamo srce na terenu“ i dajemo 100 odsto. Tako će sigurno biti

San Antonio bolji od Nagetsa, Filadel ja slavila košem Embida sekundu prije kraja

Prvi poraz Denvera uz Jokićev tripl-dabl

Vijest dana u NBA ligi je prvi poraz Denvera u meču u kojem je Nikola Jokić upisao tripl-dabl, što se do meča sa San Antoniom nije dešavalo ove sezone – Sparsi su savladali Nagetse 128:120, a Denveru nijesu pomogli Jokićevih 37 poena (24-14, 6-4 trojke), te po 11 skokova i asistencija. San Antonio je u meč ušao sa dva uzastopna poraza i 18 u posljednjih 20 utakmica.

Oba tima su pogodila po 13 trojki, ali je San Antonio nadigrao Denver u reketu 68:54 i u skokovima 50-33.

Keldon Džonson predvodio je Sparse sa 23 poena, Dag Mekdermot dodao je 20, a Džeremi Sočan je imao 19 poena za San Antonio, koji je šutirao 54 odsto iz igre.

Bilo je to dovoljno da se prevlada Jokićev 26. tripl-dabl u sezoni. Džamal Marej dodao je 24 poena za Denver, koji je izgubio drugi uzastopni put nakon niza od četiri pobjede. Uprkos porazu, Jokić i Marej su ispisali istoriju tog tima u NBA ligi. Sa novim dvocifrenim brojem uspješnih dodavanja

za koš, Jokić je prestigao Vilta Čemberlena po broju utakmica sa 10 ili više asistencija u sezoni kada su centri u pitanju. Čemberlen je u sezoni 1967/68. u dresu Filadelfije imao 32 takve partije, a dvostruki MVP NBA lige ih poslije susreta u Teksasu ima jednu više. Marej je ubacio dvije trojke iz čak osam pokušaja, ali je to bilo dovoljno da se osami na vrhu liste najboljih trojkaša u istoriji tima iz Kolorada. Prethodno je vrh dijelio sa Vilom Bartonom koji je za vrijeme svog mandata ima 804 pogođenih šuteva iz daljine. Nagetsi su zadržali najbolji rekord Zapadne konferencije sa 46-21, ali sada zaostaju dvije i

Crna Gora je u našoj najvećoj dvorani propustila dobru priliku da se približi prvom mjestu na kraju kvalifikacija, koje donosi bolji šešir na žrijebu za kontinentalni šampionat, jer je u prvom poluvremenu vodila pet razlike, a u drugom imala ,,plus 2“.

U finišu je, međutim, previše griješila u napadu, što je 10. selekcija svijeta kaznila.

- Slovenija nas nije iznenadila u prvom meču. Očekujemo njeno isto izdanje, možda i bolje jer igra kod kuće, a znamo što to znači, naročito za nas Balkance. Ali nadam se da nećemo pokleknuti u tom ambijentu i da ćemo prikazati slično izdanje kao u ,,Morači“ – kazao je Bakić, lijevo krilo hrvatskog Neksea iz Našica. Selektor Vlado Šola radio je samo tri dana s ekipom prije debija i nije imao vremena da sprovede svoje ideje, s tim što je ipak ,,lansirao“ nešto novo – ljevoruki Branko Vujović

dobar dio meča proveo je na mjestu srednjeg beka. ,,Lavovi“ su, međutim, bili hendikepirani na poziciji lijevog beka jer u odnosu na Svjetsko prvenstvo nije bilo Vaska Ševaljevića koji se povukao iz nacionalnog tima, Miloš Božović je došao na okupljanje, ali zbog povrede skočnog zgloba je otpao za ovu akciju, a iskusni Stevan Vujović nije pozvan – tako je Šola koristio samo Radojicu Čepića i Vasilija Kaluđerovića, dok Arsenije Dragašević (neočekivano) nije dobio ni minut.

- Očekujem još jednu dobru utakmicu, jednako kvalitetnu kao u ,,Morači“. Biće nam teže jer nećemo imati podršku navijača kao kod kuće, a zna se koliko nam znače. Ipak, uradićemo sve da pobijedimo. Slovenci će biti silno motivisani kod kuće, znamo kakav je izazov pred nama i trudićemo se da ispravimo greške iz prvog meča – kazao je Čepić, koji je iz Veclara otišao na pozajmicu u AEK u potrazi za minutažom i formom s Evropskog prvenstva 2022, kada je odigrao sjajan turnir. Ne. K.

SBbet Prva liga za rukometašice

Rudarov savršen niz

po pobjede iza Milvokija za najbolji rekord lige. Filadelfija je pobijedila Portland rezultatom 120:119, a šut za pobjedu je postigao Džoel Embid. Centar Siksersa je na 1,1 sekundu do kraja postigao koš preko Jusufa Nurkića i tako donio veliko slavlje domaćim navijačima.

Embid je meč završio sa 39 poena i bio je najefikasniji, a tome je dodao sedam skokova i četiri asistencije.

Džejms Harden je meč završio sa 19 poena, devet skokova i osam asistencija. Tajris Maksi i Deantoni Melton su dodali po 13, a dvocifren je bio još Džordž Niang sa 12 poena. Kod protivnika je najveći otpor pružio Anferni Simons sa 34 poena. Džeremi Grent je ostvario dabl-dabl sa 24 poena i 10 skokova, kao i Demijan Lilard sa 22 poena i 11 skokova.

U meču Minesote i Bruklina slavili su gosti poslije produžetka sa rezultatom 123:124.

Sjajnu šutersku formu je nastavio Mikel Bridžis koji od dolaska u Bruklin u prosjeku ima više od 25 poena. Na ovom susretu je brojao do 34, dok je na drugoj strani dva poena manje imao Entoni Edvards S. J.

PODGORICA – Rudar je zadržao savršen skor – 15 utakmica, 15 pobjeda. Igračice trenera Igora Markovića savladale su Mornar 7 (44:18), opravdale ulogu favorita u blistavom golgeterskom izdanju Nikoline Marković (11 golova iz 14 pokušaja).

Filijala Budućnost Bemaksa do odmora je imala višak od 14 golova, pa je trener Marković mogao da pruži šansu svim prvotimkama. Raspoložena je bila Maša Kuzmanović sa osam, Ema Kolić dala je šest, a Lana Pavićević šutirala je pet od pet. U barskom timu Dina Pepić pogodila je sedam puta. Ulcinjanke su opravdale ulogu favorita, savladale su Zetu 25:20, nanizale osmi trijumf za treće mjesto na tabeli. Ana Radović je postigla 13 golova, a kod gošći Maja Ceklić bila je najefikasnija sa osam golova. Danas od 16 sati igraju Nikšić – Levale 2010 i Tivat Komovi. A. M.

Prva liga za košarkašice,

Bud. Bemaks 87

Podgorica 59

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 150. Sudije: Boris Raičević, Predrag Đikanović i Tatjana Ćetković. Rezultat po četvrtinama: 23:16, 14:12, 25:14, 25:17.

BUDUĆNOST BEMAKS: Leković 15, Stefanović 10, Drobnjak 13, Šćepanović 9, Radonjić 10, Bulajić 7, Mi. Bigović, Marković 9, Ma. Bigović 4, Živković 10.

PODGORICA: Baošić 2, Ilić 13, Begović 9, Šćepanović 8 , Vukčević 8, Zuber, Milošević 2, Radević 2, Kuzmanović 6, Vučković 5,

Dragišić 4, Pavićević. Košarkašice Budućnost Bemaksa očekivano su savladale svoju filijalu, ekipu Podgorice 87:59 i zadržale maksimalan skor nakon 16. kola.

,,Vučice“ su meč otvorile sjajno i nakon šest minuta povele 17:4. Ipak, Podgorica je uspjela da odreaguje – do kraja prve dionice smanjila na 23:16, da bi Baošić sa zvukom sirene propustila priliku da smanji razliku pred odlazak na veliki odmor 37:28. Ali, nakon trojke Ilić u 22. minutu bilo je samo 41:36. Međutim do kraja trećeg dijela Budućnost je serijom 21:6 digla razliku na 62:42 i najavila još jedan ubjedljiv trijumf. R. P.

Radojica Čepić na meču sa Slovenijom u ,,Morači“

16. kolo ,,Vučice“ u nastavku slomile otpor rivala

DANAS SE IGRAJU ČETIRI MEČA 25. KOLA MERIDIANBET PRVE FUDBALSKE LIGE: Sutjeska gost Rudaru, Budućnost ima zicer protiv Jedinstva

Trenutak istine za Tuzane

PODGORICA – Danas u tri različita termina biće odigrana četiri meča 25. kola Meridianbet Prve fudbalske lige Crne Gore, koje će biti zaključeno sjutra, kada u Danilovgradu Iskra i Jezero igraju derbi začelja.

Sutjeska gostuje Rudaru, koji se nakon serije loših rezultata trgnuo pobjedom pod Malim brdom, dok bi Budućnost trebalo da ima lakši posao, jer dočekuje Jedinstvo. Primorski derbi igraju Mornar i Petrovac, dok derbi koji može imati i ulog Evrope igraju Dečić i Arsenal.

PREKRETNICA ZA DEČIĆ

Dečić je savladao Rudar, zatim je osvojio bod na gostovanju šampionu, a već danas ima priliku da se konačno vrati na treću poziciju. Tuzani na stadionu Titograda dočekuju Arsenal, koji je upravo sa dva boda više na trećem mjestu.

- U posljednja dva kola osvojili smo četiri boda, savladali Rudar i remizirali u Nikšiću.

Ta utakmica protiv Pljevljaka nam je bila jako bitna, pobjeda nam je bila neophodna i uspjeli smo u namjeri da osvojimo tri boda. Uslijedio je meč u Nikšiću, potpuno drugačiji ambijent, rival aktuelni šampion.

Motiva nam nije falilo, odigrali smo dobro, osvojili bod, a da smo imali malo više sreće mogli smo sva tri – rekao je Aleksandar Šofranac, defanzivac Dečića.

Pozitivnu seriju Tuzani imaju priliku da krunišu u derbiju, kada je i najpotrebnije. Duel protiv Tivćana pokazaće da li je Dečić nakon velike negativne serije konačno u boljem ritmu.

- Dolazi nam u goste jako neugodna ekipa, a njihov plasman na tabeli pokazuje da se radi o kvalitetnom rivalu. Imaju dosta dobrih pojedinaca i sigurno je da će nam biti teško. Uz to, teren će biti težak za igru nakon obilnih padavina i jednostavno moramo svih 90 minuta biti maksimalno skoncentrisani i disciplinovani. Naravano, naša želja je pobjeda i daćemo sve od sebe da osvojimo tri boda – dodao je Šofranac.

U taboru Arsenala nakon dobre partije protiv Budućnosti nadaju se još jednom pozitivnom rezultatu.

- Mislim da smo odigrali još jednu kvalitetnu utakmicu. Ovo je neki recept za uspjeh. Moramo biti zadovoljni onim što smo ostvarili do sada. Nije bilo vremena za odmor, jer nas čeka gostovanje kvalitetnom sastavu Dečića. Pripremili smo se dobro i nadam se da možemo do pozitivnog ishoda – kazao je šef stručnog štaba Arsenala Radisav Dragićević

IMPERATIV ŠAMPIONA

Sutjeska gostuje Rudaru. Nikšićani u drugom dijelu sezone nijesu uspjeli da odigraju meč bez primljenog gola, a nakon slabe završnice ostali su bez pobjede u Baru, a zatim u Nikšiću protiv Dečića.

Danas protiv Rudara Sutjeska mora razmišljati o brejku.

- Svjesni smo značaja utakmice. Rudar je veoma neugodan, a pokazao je to i protiv Petrovca u prošlom kolu. Jednostavno, nikada se ne predaje, pa iako je nezasluženo bio po-

Sudija: Predrag Radovanović.

V. Todorović i G. Savićević.

18 časova

Topolica. Kapacitet: 4.000.

Miloš Savović. Pomoćnici: A.

Dalibor Vujisić. Pomoćnici:

i M. Gojković.

Raspored

sljednji, pokazao je da ima karakter. Neće biti lako, ali moramo razmišljati o trijumfu – istakao je nekadašnji vezista Rudara, a sada član Sutjeske Dušan Živković

,,PLAVI“ IMAJU

JASAN CILJ

„Plavi“ na podgoričkoj areni igraju sa zahtjevnim protivnikom, ali će pod Goricom imati sve što nijesu imali u Radanovićima u remiju protiv Arsenala (1:1) – i podršku sa tribina, i kvalitetan teren.

- Nema prostora da se vraćamo na staro, jer nas već čeka utakmica sa Jedinstvom, ali protiv Arsenala nam je nedostajalo malo više koncentracije u završnici. Igrali smo dobro prvo poluvrijeme, po onakvom terenu stvorili veliki broj šansi, i da smo postigli gol, utakmica bi sigurno otišla u drugom smjeru – pozitivnijem po nas – govori desni bek Uroš Ignjatović, jedan od najstandardnijih igrača našeg tima u aktuelnoj sezoni.. - Desio se remi, ali to nas nije poljuljalo, već nam je dalo

LISTA STRIJELACA

15

Konrad (Sutjeska)

8 – Mendi (Petrovac), Striković (Sutjeska)

7 – Bećiraj (Mornar)

6 – Montenegro (Arsenal), Denković (Dečić), Korać (Jedinstvo), Faust (Petrovac)

su tri boda. Posebno kada Budućnost igra na svom stadionu. Ponoviću, protiv Arsenala smo dobro ušli u meč, ako ponovimo takav pristup, budemo kvalitetniji u završnici, vjerujem da ćemo ostvariti važna tri boda. Na svojoj strani imamo teren, publiku i bitno je da svako od nas odradi svoje zadatke koje mu predstavi stručni štab – jasan je 22-godišnji desni bek.

,,TOPOLICA“ GORI

Dueli Mornara i Petrovca uvijek donose posebnu dramu. Barani igraju sjajno u drugom dijelu i umjesto borbe za opstanak imaju šansu da se uključe u bitku za Evropu. Upravo današnji duel može pokazati da li je realno Mornar spreman da se bori za gornji dio...

smjernice šta ne smije da nam se ponavlja u budućnosti. Poštujemo Jedinstvo kao i svakog protivnika, nijednog rivala ne odvajamo, ali očekujem da se već vratimo na pobjednički kolosjek – jasan je Ignjatović. „Plavo-bijeli“ su na prethodnom međusobnom susretu pod Goricom slavili 3:0 golovima Stefana Miloševića i Zorana Petrovića (dva), dok je u Bijelom Polju bilo 1:0 golom Marka Mrvaljevića

- Kao i pred svaku utakmicu, naša očekivanja su jasna – to

- Naši mečevi uvijek su neizvjesni i posebno zanimljivi. Biće teško, ali nastojaćemo da pozitivnu seriju nastavimo i u primorskom derbiju. Dobri rezultati donijeli su sjajnu atmosferu i siguran sam da ćemo imati šta da pokažemo – rekao je Demir Škrijelj, vezista Mornara. Barani su u sjajnom nizu, dok je Petrovac u prošlom kolu nakon šokantnog preokreta u nadoknadi doživio poraz od Rudara.

- Neće nas to uljuljkati. Petrovac je dobar tim, ima kvalitet, a poraz od Rudara neće nas prevariti. Spremali smo se i daćemo sve od sebe da nastavimo niz – naglasio je Škrijelj. R. PEROVIĆ

Štoper Dečića Aleksandar Šofranac u meču sa Sutjeskom

DRUGA LIGA, 21. KOLO: Vodećima samo po bod

Četiri meča, slavila samo Mladost

73. Vujačić), Vukićević (od 60. Ćetković).

PREMIJER (27. KOLO)

Siti iskoristio poklon, Salah promašio penal

Nesmotrenost Mišela Olisea kada je desetak minuta prije kraja faulirao Ilkaja

Gundoana dok je lopta već napuštala šesnaesterac omogućila je Mančester sitiju da dobije jedanaesterac iz kojeg je Erling Haland donio pobjedu na gostovanju Kristal Palasu (1:0). Domaćin nije uputio nijedan šut u okvir gola Sitija, ali je mogao do dođe do remija kojim bi obradovao vodeći Arsenal. Ovako, ,,građani“ su prišli ,,tobdžijama“ na dva boda zaostatka, s tim što londonski tim ima utakmicu manje – danas od 15 sati gostovaće Fulamu. Liverpul je čudna ekipa ove sezone. U februaru je primio pet pogodaka od Real Madrida kod kuće, 15 dana kasnije deklasirao Mančester junajted (7:0), da bi vikend docnije izgubio od Bornmuta (1:0), koji se bori za opstanak.

Domaćin je odigrao dobar meč, a poveo je u 28. minutu preko Filipa Bilinga ,,Redsi“ su u 69. dobili idealnu šansu za izjednačenje, ali

je Momahed Salah loše izveo jedanaesterac.

Poraz Liverpula iskoristio je Totenhem koji je slavio protiv Notingem foresta (3:1) i odmakao Liverpulu šest bodova, s tim što ima meč više. ,,Pijevci“ imaju sedam bodova više od Njukasla, koji je odigrao čak tri utakmice manje.

Utisak je da je Čelzi napokon pronašao željeni ritam jer je vezao

treću pobjedu. Nakon što je prošao u četvrtfinale Lige šampiona, tim Grejema Potera pobijedio je Lester u gostima (3:1), ali i dalje je daleko od borbe za četvrto mjesto - ,,plavci“ za Totenhemom kasne 11 bodova, uz meč manje. Everton je protiv Brentforda upisao važnu pobjedu u borbi za opstanak (1:0), dok su Lids i Brajton odigrali neriješeno (2:2). Ne. K.

La Liga (25. kolo)

ULCINJ – Teren Olimpika. Gledalaca: 400. Sudija: Savo Vujović. Strijelci: Rudović u 56. (Otrant), Niković u 64. minutu (Bokelj). Žuti kartoni: Ajković (Otrant), Niković, Poček, Vukčević, Kašćelan (Bokelj).

OTRANT OLIMPIK: Agović, Banović, Harada, Orlandić, M. Marstijepović, Pepić (od 90. Sefa), Ajković, Redžović, Rudović, B. Marstijepović (od 85. Smolović), Molabećirović (od 58. Krkotić).

BOKELJ: Spasojević, Niković, Poček, Imamović, Vukčević, Kašćelan, Alhasan (od 60. Vraneš), Obradović, Macanović, Čavor, Sklender.

Otrant je uspio na startu da savlada Kom, pokazao da ima tim koji može da juri opstanak, ali je na svom terenu osvojio samo bod. Domaćin je poveo golom Rudovića, ali su Kotorani brzo odreagovali i golom Nikovića stigli do remija.

PODGORICA – Stadion: „DG arena“. Gledalaca: 150. Sudi-

ja: Mladen Knežević. Strijel-

ci: Perović u 3, Ondong Mba u 70, Santos u 90+2. (Mladost), Bulatović u 24. minutu (Kom). Žuti kartoni: Perović, Bracanović, Orahovac (Mladost), Vuksanović (Kom).

MLADOST DG: Đurović, Bogdan Milić (od 77. Medojević), Vuković (od 64. Vujisić),

Bogdan Milić (od 64. Ukšanović), Santos, Perović, Ondong Mba (od 84. Hot), Bracanović (od 46. Vlahović), Mugoša, Orahovac, Krstović.

KOM: Vuksanović, Perišić (od 80. U. Bulatović), A. Bulatović (od 80. Gazivoda), Pavićević (od 67. Đukanović), Kažić, Radičković, Radonjić (od 67. Ajković), Radulović, Peličić, Golubović, Dujović (od 55. Ljumović).

Gradski derbi pripao je zasluženo ekipi Mladosti, koja je u drugom dijelu drugog poluvremena pokazala veći kvalitet, a pobjedom protiv Koma Lješkopoljci čuvaju nadu da mogu do baraža.

BERANE – Gradski stadion.

Gledalaca: 200. Sudija: Nikola Cvijović. Žuti kartoni: Radunović, Maraš (Podgorica).

Crveni kartoni: Stojan Vukčević u 25. minutu (Berane).

BERANE: Vukčević, Magdelinić (od 73. Rendulić), Stojanović (od 26. Babović), Muković, Čađenović (od 73. Marsenić), Vučinić, Račić, Mugoša, Jeknić, Vulević (od

PODGORICA: Radulović, Ueda (od 54. Neto), Rašo, Burzanović (od 54. Mrvaljević), Ivanović (od 80. Mujović), Vukčević, Radunović, Božović, Pavlićević, Maraš (od 68. Krivokapić), Prelević. Lider je još bez pobjede u nastavku sezone. Podgorica je odigrala dobar meč, imala i igrača više od 25. minuta, nakon što je golman Vukčević morao da spašava domaće, ali nije uspjela da dođe do brejka.

IGALO – Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 150. Sudija: Miloš Bošković. Strijelci: Maraš u 47. iz penala (Igalo), Filipović u 85. minutu (Zeta).

Žuti kartoni: Acecedo, Grbić (Igalo), Karadžić, Peruničić, Barjaktarović (Zeta).

IGALO: Kulinović, Acevedo, Bumbar, Guzina (od 70. Šćepanović), Maraš, Dajević, A. Vujičić, Kordoba (od 90. Dragaš), Grbić, Koprivica, Petrović.

ZETA: Karadžić, Barjaktarović (od 81. Popović), Filipović, Keit (od 61. Mihaljević), Peruničić, Rakočević (od 73. Lambulić), Vukčević, Muratović (od 81. Bečić), Krstović, Tuzović, Radusinović (od 61. Krstović). Derbi začelja završen je bez pobjednika. Igalo je bilo blizu pobjede, ali je Zeta osvojila važan bod zahvaljujući golu Filipovića u samom finišu.

Priredio: R. PEROVIĆ

igrao pola sata

Bajern iz Minhena vezao je četvrtu pobjedu u svim takmičenjima, potom dočekao kiks Borusije iz Dortmunda i osamio se na čelu bundesligaške tabele, s dva boda više od ,,milionera“.

Bavarcima su trujumf nad Augsburgom (5:3) donijeli defanzivci. Nakon što je Mergim Beriša već u trećem minutu šokirao ,,Alijanc arenu“, stigao je odgovor od igrača iz posljednje linije. Izjednačio je Žoao Kanselo u 15. minutu, da bi u 150. takmičarskom meču za Bajern Benžamin Pavar s dva pogotka režirao preokret do 35. minuta.

U posljednjem minutu prvog poluvremena upisao se Leroj Sane i bilo je jasno da su Bavarci na pragu tri boda. Beriša je u 60. iz jedanaesterca smanjio, da bi mu u 74. uzvratio

još jedan igrač Bajerna defanzivnih karakteristika – Alfonso Dejvis Gosti su u finišu uspjeli da smanje na 5:3, strijelac je bio Irvin Kardona Borusija iz Dortmunda je u derbiju Rura dva puta vodila na gostovanju Šalkeu, ali je uzela samo bod. Niko Šloterbek pogodio je u 38. za vođstvo ,,milionera“ na poluvremenu, da bi na startu drugog Marijus Bulter donio izjednačenje. Deset minuta kasnije uzvratio je Rafael Gereiro, a konačan rezultat postavio Kenan Karaman u 79. Herta je remizirala s Majncom (1:1), a Stevan Jovetić je bio na terenu od 64. minuta.

Ajntraht i Štutgart su takođe igrali 1:1, dok je RB Lajpcig savladao Borusiju iz Menhengladbaha (3:0). Ne. K.

Real Madrid je uradio što je bilo do njega da se poslije 25. kola smanji razlika između prvoplasiranog i drugoplasiranog na tabeli španske La Lige.

,,Merengesi“ su pobijedili Espanjol (3:1) i sada imaju šest bodova manje od Barselone. Real priželjkuje da Katalonci kiksaju na današnjem neugodnom gostovanju Atletik Bilbau (21 h).

Madriđani su gubili na ,,Santjago Bernabeuu“ od osmog minuta i pogotka Hoselua, ali su preokrenuli do poluvremena – strijelci su bili Vinisijus Žunior u 22. i Eder Militao u 39. minutu, Pobjedu je ovjerio Marko Asensio u 93.

Karlo Anćeloti je tako stigao do 100. pobjede u La Ligi kao trener Real Madrida. Ne. K.

Elring Haland donio pobjedu Sitiju

BUNDESLIGA (24. KOLO)

Poraz od Srbije udaljio crnogorski vaterpolo tim od završnog turnira Svjetskog kupa

Novi derbi, stari problemi

EPCG Superliga za odbojkašice (16. kolo)

Herceg Novi osigurao prvo mjesto

GOJKOVIĆ: Nemamo kontinuitet, definitivno nešto nedostaje

PODGORICA – Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 800. Sudije: Kovač-Čatloš (Mađarska) i Aleksandresku (Rumunija).

Igrač više: Crna Gora 13 -4, Srbija 9-5. Peterci: Crna Gora 1 (1), Srbija 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 2:2, 3:3, 2:5, 2:1.

CRNA GORA: Đurović, Mršić, Banićević, Averka, Čučković 2, Đ. Radović 2, Vidović 1, Ukropina 2, Perković, Spaić, Matković 1, V. Radović 1, Tešanović (devet odbrana).

SRBIJA: Mišović, Mandić 1, S. Rašović 1, Ranđelović, Lazić, Lukić 1, Drašović, V. Rašović, Radulović 3, Ubović 2, Janković 1, Milojević 2, Mitrović (10 odbrana).

Crna Gora je još matematički u igri za plasman na finalni turnir Svjetskog kupa. ,,Ajkule“ su i drugi derbi izgubile, sinoć od Srbije, u 2. kolu od Španije, pa im ni pobjede protiv Australije i Grčke ne garantuju put u Los Anđeles.

Postoje još neke kalkulacije, uz pretpostavku da savladaju ,,ken-

Evropski kup bacača

Furtula šesti

PODGORICA – Danijel

Furtula osvojio je šesto mjesto u bacanju diska na Evropskom kupu bacača, koji se održava u Leiriji. Crnogorski rekord do šestog mjesta došao je sa rezultatom 61,15 metara, što je njegov najbolji rezultat ove sezone. Mojkovčanin je u prve dvije serije imao hitac ispod 60 metara – 57,78 i 58,09, zbog čega je krenuo na sve ili ništa. Nakon dva prestupa, ostvario je hitac 61,15, da bi u posljednjoj šestoj seriji ostvario rezultat 61,06 metara.

gure“, morali bi i Helene sa najmanje tri gola razlike… Ali, to je sve u domenu teorije, fakat je da naši vaterpolisti nijesu još uvijek u krugu top reprezentacija, fali još mnogo stvari u igri kako bi nadmašili ili prevazišli detalje koji im nijesu išli u prilog na prethodnom prvenstvu svijeta i šampionatu Evrope. Očekivanja za treći meč Svjetskog kupa bila su velika, tražila se šansa u brzoj igri, sa lakim golovima. Pričali su naši igrači o adutima, isticali fizičku nadmoć u odnosu na rivala, što se nije desilo. U naletu su bili do sredine druge četvrtine, kada je protivnik uspostavio kontrolu, a staloženom igrom sa igračem više u narednoj dionici došao do najveće prednosti od četiri gola razlike (10:6). Branislav Mitrović sa gola bio je iks faktor u igri ove reprezentacije i to u trenucima kada je naš tim po-

kušavao da uhvati priključak na gol razlike. Da su samo malo više staloženosti u jasnijim situacijama za gol pokazali, možda bi došli do boda, koji bi na planu samopouzdanja bio velik kao kuća. Ovako, na momente je bilo sjajno, ali svaki prazan hod protivnik je znao da kazni.

- Očigledno da imamo iste boljke koje ne možemo da prevaziđemo. Imali smo pad u trećoj četvrtini, oni su to iskoristili mirnoćom, pogotovu sa igračem više, gdje smo bili pata-pata u tom trenutku. Mi svoje šanse nijesmo iskoristili, a oni jesu. Neću alibi da tražim, čestitam Srbiji, a mi ćemo se boriti do kraja turnira. Svaka pobjeda za ovu reprezentaciju je velika. Zahvalio bih navijačima od kojih smo imali veliku podršku –kazao je Vladan Spaić

I Spaić i Miroslav Perković bili su odlični na svojim pozicijama, obojica su iznudila ukupno deset isključenja, a odbrambeno je blistao Uroš Čučković. Kapiten Petar Tešanović u drugoj četvrtini spriječio je reprezentativce Srbije da dođu do opipljive prednosti… A. M.

Vladimir Gojković i igrači vjerovali su da ritmom, kroz brzo plivanje, mogu da dođu do lakih golova. Uspijevali su, do sredine druge četvrtine, da drže ravnotežu, vodili su do tri minuta prije odmora, kada je protivnik preuzeo stvari u svoje ruke.

- Ponavljaju nam se neke stvari od prošlog ljeta. Pali smo sredinom druge četvrtine. Imamo te padove, a to nije dobro. Nemamo kontinuitet i ne držimo ga sa ovakvim ekipama. Prolaz je pod znakom pitanja, a utisak je da ima i većih problema u igri. - Rekli smo da su te tri ekipe u ovom momentu individualno kvalitetnije. Mi pokušavamo na kolektivu da gradimo igru. Čekaju nas dva teška meča, moraćemo da pobijedimo neku od ovih ekipa da dođemo na taj nivo. To je prvi cilj, a nije dobro što nijesmo zadržali periode dobre igre i što ih nijesmo valorizovali. Definitivno nešto nedostaje da bismo sve ovo podigli. Ne mislim da smo individualno najjači, ali ima momenata kada to izgleda dobro – istakao je Gojković.

Međunarodni turnir u Rigi Gojković izborila finale

PODGORICA – Dva kola prije kraja ligaškog dijela EPCG Superlige, odbojkašice Herceg Novog su i matematički osigurale prvu startnu poziciju za plej-of, koji su, kvalitetom i iskustvom, najavile još prije početka sezone.

Izabranice Milorada Krunića su prvo mjesto ovjerile maksimalnom pobjedom u Tivtu protiv Akademije, 16. u prvenstvu. Polina Ljutikova sa 11, Marija Tuševljak sa 10 i Jelena Stanimirović sa devet poena bile su najbolje u ekipi Herceg Novog. U domaćem timu istakle su se Majda Čakar sa devet i Anja Popović sa osam poena. Pobjedu je upisala i Budućnost volej, sa 3:2 protiv Mediterana. To je šesta pobjeda Podgoričanki, a 14. poraz Budvanki. Najzaslužnije za trijumf Budućnosti bile su Darja Popović sa 17, Teodora Stanković sa 13 i Ivana Miljanić sa 11 po-

ena, dok su se kod gošći istakle Jovana Kovačević sa 19 i Vanja Matunović sa 17 poena. Važnu pobjedu u gostima ostvario je Gimnazijalac, koji je u Bijelom Polju slavio protiv Jedinstva sa 3:0. Kotoranke su ovom pobjedom prepustile posljednje mjesto Mediteranu, jer Gimnazijalac sada ima, takođe, dvije pobjede, ali četiri boda više. U ekipi Gimnazijalca su se istakle Danijela Kilibarda sa 17, Marina Jovanović sa 16 i Ana Gavranović sa 11. U poraženoj ekipi po osam poena su osvojile Gordana Madžgalj i Naida Hadžibegović Rezultati 16. kola: Akademija – Herceg Novi 0:3 (16:25, 12:25, 16:25), Budućnost volej – Mediteran 3:2 (25:27, 25:23, 25:15, 23:25, 15:11), Jedinstvo – Gimnazijalac 0:3 (23:25, 18:25, 19:25). Petak: Galeb Liko Soho Group – Luka Bar 3:1 (25:16, 25:21, 19:25, 25:22), Albatros –Morača 3:2 (25:14, 25:16, 24:26, 20:25, 19:17). S. J.

Zlato je osvojio Slovenac Kristijan Čeh, koji je imao hitac 68,30 metara, Firfirika Aleksandru iz Rumunije bio je drugi (63,78), a Martin Marković iz Hrvatske osvojio je bronzu sa rezultatom 62,20 metara. Danas, drugog dana takmičenja, nastupa Tomaš Đurović u bacanju kugle. R. P.

PODGORICA – Crnogorska bokserka Bojana Gojković plasirala se u finale međunarodnog turnira ,,Riga Ladies Boxing Cup“ u prijestonici Letonije, koji je okupio bokserke iz 21 države.

Članica Budve savladala je u polufinalnom meču kategorije do 57 kilograma Šveđanku Saru Svenson Šveđanka je dan ranije u četvrtfinalu eliminisala Polinu Golubovu iz Estonije. Protivnica u nedjeljnom fina-

lu biće joj Tereza Makinen iz Finske, sa kojom se već borila u karijeri.

Bile su akterke finala turnira u Sarajevu, 26. septembra 2021. godine, u kojem je slavila Gojković i zaslužila priznanje za najbolju bokserku.

Vicešampionki Evrope turnir u Rigi u sklopu je priprema za nastup na Evropskim igrama i šampionatu svijeta. Uz Gojković u Letoniji je njen trener i selektor reprezentacije Crne Gore Nikola Ružić R. P.

Revanš polu nala Kupa Crne Gore za odbojkaše Budva prvi

PODGORICA – Budva je prvi finalista Kupa Crne Gore za odbojkaše - nakon maksimalne pobjede na svom terenu, Budvani su i u Baru slavili protiv Mornara sa 3:0 (25:14, 25:8, 25:15) i tako samo ovjerili prolaz u finale gdje će braniti trofej.

Budvu su do finala vodili Veljko Bjeljac sa 18 poena, Aleksandar Gmitrović sa 12, Be-

njamin Hadžisalihović sa 11 i Miodrag Jelić sa 10 poena. Na drugoj strani pet poena upisao je Aleksandar Belnitski, a četiri Zdravko Gojković Protivnik Budve u finalu biće poznat u srijedu (15. marta), kada se u Bijelom Polju igra revanš meč između Jedinstva i Budućnost voleja, koja je prvi meč u Podgorici dobila 3:0. S. J.

Crna Gora 9

Srbija 11

Detalj sa meča u Podgorici

D. MIJATOVIĆ

Odbojkašice Herceg Novog

U sovjetskim logorima bilo oko 40.000 poljskih zatvorenika

Procjenjuje se da je broj poljskih ratnih zarobljenika predatih NKVD-u, dostigao brojku od 125.000, što je dvostruko manje od procijenjenog broja pritvorenika, a što se može objasniti brojnim puštanjima ubrzo nakon pritvora i određenim, teško definisanim brojem pogubljenja zatvorenika na licu mjesta. Jedna od najpoznatijih takvih činjenica je ubistvo generala Jozefa Olšina-Vilčinjskog (ubijen 22. septembra 1939. kod Sopockina i njegovog ađutanta artiljerijskog kapetana Mječislava Stšemeskog (22. septembra 1939. godine u regionu Sapockin, danas u Bjelorusiji.

Politički biro Centralnog komiteta Svesavezne Komunističke partije (b) odobrio je 2. oktobra 1939. predlog Lavrentija Berije u vezi sa sudbinom poljskih zatvorenika. Prema njemu, planirano je raspuštanje domova vojnika, čije su porodice bile na teritorijama zapadne Bjelorusije i zapadne

Ukrajine. Trebalo je zadržati 25 hiljada ratnih zarobljenika zbog izgradnje puteva u Ukrajinskoj SSR.

S druge strane, ratne zarobljenike iz područja koja su okupirali Njemci trebalo je držati u logorima. Ubrzo su sovjetske vlasti, nakon postizanja sporazuma sa vlastima Trećeg rajha koje je predložio Berija 11. oktobra, i skupom odabranih zatvorenika u logorima u Putivlu i Kozelsku, predale Njemcima 24. oktobra i 23. novembra 42.492 ljudi koji su živjeli u krajevima koje je opljačkala Njemačka. Među preda-

Broj poljskih ratnih zarobljenika, predatih NKVD-u, dostigao je brojku od 125.000, što je dvostruko manje od procijenjenog broja pritvorenika, a što se može objasniti brojnim puštanjima ubrzo nakon pritvora i određenim brojem pogubljenja zatvorenika na licu mjesta

tim je bio i pjesnik Konstantin I. Galčinjski (1905-1953).

Oni koji su bili zatvoreni u njemačkim logorima za ratne zarobljenike preživjeli su rat. Istovremeno su Njemci svom savezniku predali 13.757 zatvorenika, zbog istih razloga.

Od ove grupe u kampovima su bili zatvoreni samo oficiri i policajci - čiji je broj nepoznat, a ostali su vjerovatno poslati kući. Ovo je bilo povezano sa okolnošću da su pušteni privatnici i podoficiri bili stanovnici pripojenih teritorija

Druge Poljske Republike, nazvane Zapadna Bjelorusija i Zapadna Ukrajina.

U periodu od 7. do 18. oktobra to je učinjeno sa 42.400 ljudi. Istovremeno, neki od ovih zatvorenika koji su ispunjavali uslove za puštanje nijesu pušteni. Na osnovu Berijine naredbe od 25. septembra 1939. oko 25.000 ljudi je zadržano kako bi bili korišćeni za prisilni rad u tzv. izgradnji NKVD-a br. 1 (logor Rivne).

Određeni broj zatvorenika bili su oficiri prebačeni direktno u zatvore, poput generala Vladislava Andersa (1892-1970)

koji je prvobitno bio smješten u zatvoru u Lavovu, a zatim u Lubjanki. Anders je bio general-major poljskih oružanih snaga, komandant Poljske vojske u SSSR-u 1941-1942 i 2. poljskog korpusa. Vrhovni komandant poljskih oružanih snaga, nasljednik predsjednika Republike Poljske u egzilu 1950–1954, koga su emi-

grantske vlasti imenovale za general-pukovnika. Tokom invazije na Poljsku je kao zapovjednik improvizovane konjičke grupe ranjen i zarobljen od Crvene armije. Kasnije je u SSSR organizovao poljske jedinice. Prema međusavezničkom sporazumu napustio je SSSR 1942. sa oko 70.000 ljudi i preko Irana se pridružio britanskim snagama na Srednjem Istoku. Kao zapovjednik poljskog II korpusa istakao se 1944. u operacijama kod Monte Kasina i pri proboju kod Bolonje 1945. Zbog izvjesnog dolaska komunista na vlast u Poljskoj po završetku rata postao je zapovjednik poljske vojske u izbjeglištvu, raspuštene 1947, te ugledan član vlade sa sjedištem u Londonu. Napisao je knjigu o poljskoj vojsci u izbjeglištvu An Army in Exile (London, 1949.) i knjigu o ratu na Istočnom frontu Hitler’s Defeat in Russia (Chicago, 1953).

LOGORI ZA POLJSKE

RATNE ZAROBLJENIKE

Oficiri, ljudi koji su bili posebno aktivni, visoko rodoljubivi, bili su odrasli na tradicijama nezavisnosti, a prije svega bili su visokoobrazovani, pa je odlučeno da se oni izoluju u posebne specijalne NKVD logore:

- Generali i oficiri stalne službe i rezervni, visoki vojni i državni činovnici, dakle zapovjednički kadar vojske i sami vrh poljske inteligencije, u lo-

gor Starobelski i od početka novembra takođe u logoru Kozelsk, kada se ispostavilo da je logor Starobelski premali za ove potrebe;

- Obavještajno i kontraobavještajno osoblje, žandarmerija, policija i zatvorski službenici u logor Ostaškov.

Opšti bilans ratnih zarobljenika koji su držani u sovjetskim logorima iznosio je oko 40.000 ljudi. Ovaj broj ne uključuje oko hiljadu oficira poljske vojske, uhapšenih po Berijinom naređenju na prelazu između 1939. i 1940. godine i smještenih među približno 7.305 ljudi u takozvanim područjima Zapadna Bjelorusija i Zapadna Ukrajina, bez statusa ratnog zarobljenika.

LOGOR U KOZELSKU

Prema podacima iz decembra 1939. u logoru u Kozelsku su bile zatvorene 4.594 osobe, uključujući i 4 generala. Ksaveri Černjicki je bio kontraadmiral mornarice Druge Republike Poljske, učesnik Prvog svjetskog rata, Poljsko-boljševičkog rata i Drugog svjetskog rata, žrtva masakra u Katinju. Po završetku Prvog svjetskog rata, i ponovnom rađanju nezavisne Poljske, 1919. godine pridružio se novostvorenoj mornarici. Poslije agresije Trećeg rajha na Poljsku septembra 1939. vozom se evakuisao iz Varšave u Pinsk, a zatim u Brodov. Tada se našao u selu Deražne koje je okupira-

Tijelo generala Bronjislava Bohatiroviča identifikovano je tokom ekshumacija koje su 1943. sproveli Njemci. Pronađeni su lični dokumenti koji potvrđuju njegovu adresu prebivališta u Varšavi, pismo koje je bio spremio da pošalje iz logora Kozelsk

la Crvena armija nakon agresije SSSR-a na Poljsku. Sovjeti su ga zarobili i sa grupom najviših oficira poslali u Rovne. Poručnik Boleslav Sokolovski, žrtva masakra u Katinju, je u to vrijeme postao komandant grupe. Odatle je poslat u logore za ratne zarobljenike duboko u SSSR-u: Ostaškov, Starobelsk, Kozelsk. Njega je NKVD ubio u Katinjskoj šumi na prelazu između aprila i maja 1940. godine. Njegovo tijelo nije identifikovano među onima koji su sahranjeni na poljskom ratnom groblju u Katinju, kao što je bio slučaj sa generalima Bronjislavom Bohatirevičom i Mječislavom Smoravinjskim.

Bronjislav Bohatirevič, brigadni general Poljske vojske Druge Poljske Republike, žrtva Katinjskog masakra. Rođen je 26. februara 1870. godine. Tokom

Prvog svjetskog rata bio je komandir čete i bataljona s činom kapetana. Major je od jula 1914. godine. Od septembra 1918. godine je u poljskoj vojsci u činu majora. Bio je organizator i komandant jedinice za samoodbranu Grodna koje je vodila Litvansko-bjeloruska divizija. Petog juna 1919. formalno je primljen u poljsku vojsku u činu majora. Postao je komandant Grodničkog streljačkog puka 6. decembra 1919. godine. Na čelu puka, borio se u ratu sa boljševicima. Ranjen je tokom bitke za Varšavu. Unaprijeđen je 11. juna 1920. u čin potpukovnika. Poslije agresije SSSR-a na Poljsku 17. septembra 1939, uprkos tome što je bio u penziji, NKVD ga je uhapsio i deportovao u SSSR. Zadržan je u logoru u Putivlu, odakle je prebačen u logor u Kozelsku. Iz nekoliko sačuvanih dnevnika zatvorenika iz Kozelska jasno je da su generali Bohatirevič, Smoravinjski i Henrik Minkjevič i oko 120 starijih oficira, uključujući Adama Solskog, deportovani iz logora 7. aprila 1940. Velika je vjerovatnoća da se Bohatirevičevo pogubljenje desilo 9. aprila 1940. Njegovo tijelo je identifikovano tokom ekshumacija 1943. koje su sproveli Njemci (pronađeni su lični dokumenti koji potvrđuju njegovu adresu prebivališta u Varšavi, pismo koje je bio spremio da pošalje iz Kozelska, dvije fotografije i novac).

(Nastavlja se)

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Lavrentije Berija Poljski general Mječislav Smoravinjski (1893-1940) Poljski kontradmiral Ksaveri Černjicki Poljski general Bronjislav Bohatirevič 1938. godine

Piše: Serhiy

Kudelia

Više od godinu dana nakon što je Rusija pokrenula invaziju punih razmjera na Ukrajinu, ovaj rat je izgleda u ćorsokaku. Otkako su ukrajinske snage prošlog novembra oslobodile Herson, obje strane su uključene u pozicijski rat sa neznatnim izmjenama u teritorijalnoj kontroli. Očekivana ruska zimska ofanziva jedva da je pomjerila liniju fronta i nije uspjela zauzeti gradove oko kojih se dugo spore u regiji Donbasa, kao što su Avdiivka, Mariinka, Bahmut i Vuhledar.

Ukrajinska vojska je u međuvremenu koristila dobro utvrđene pozicije i oružje koje je dobila sa Zapada da odvrati ruske napade oklopnim vozilima. Sve i ako ruske snage u konačnici zauzmu većinom uništeni Bahmut, dobro utvrđene ukrajinske pozicije oko aglomeracije Sloviansk-Kramatorsk ometat će svako dalje kretanje. S druge strane, ukrajinska kontraofanziva će vjerovatno ciljati južne oblasti regija Herson i Zaporožje gdje ruske snage grade slojevite linije odbrane od jeseni. S obzirom na to da su ruske snage skoncentrisane duž južne linije fronta, bit će teško Ukrajincima ponoviti taktiku opkoljavanja koja im je omogućila brzo oslobađanje okupiranih gradova u regiji Harkov i dijelovima Donbasa prošle godine.

Ako ne bude odlučujućih promjena na bojnom polju u narednih šest mjeseci, međutim, pritisak za mirovne pregovore od vlada na Zapadu vjerovatno će rasti. Bi li Ukrajina i Rusija bile spremne za pregovore?

PrePreKe za mirovne Pregovore u uKrajini

Niz uspješnih vojnih operacija koje su dovele do ponižavajućeg povlačenja ruske vojske prošle godine pojačao je povjerenje u konačnu pobjedu Ukrajine. U januarskoj anketi provedenoj među Ukrajincima koji borave u državi, 89 odsto njih je reklo da su optimistični kada je budućnost Ukrajine u pitanju. Većina je svoj optimizam objasnila očekivanjem da će odnijeti pobjedu nad Rusijom. Spremnost NATO-a da pruži Ukrajini sve naprednije oružje, kao što je dugodometna artiljerija, protivzračni sistemi odbrane i tenkovi, dodatno je pojačala takva očekivanja. To je za posljedicu imalo da je u maju 2022. 59 odsto ispitanika bilo za pregovore s Rusijom, a do januara taj broj je pao na 29 odsto, sa 66 odsto ispitanika koji su se protivili takvim pregovorima.

Što je najvažnije, ukrajinsko vođstvo i javnost počeli su definirati pobjedu u maksimalističkim pojmovima. Za 82 odsto ispitanika, mir s Rusijom moguć je samo nakon vraća-

Stav: Šta će biti potrebno za okončanje rata u Ukrajini?

Ukrajina i Rusija se suočavaju pregovore, ali pritisak da pregovaraju

ju nacističke sentimente unutar društva“.

Jedini ukrajinski političari koje je Kremlj označio kao moguće partnere u pregovorima odavno su pobjegli u Rusiju i stoga ne bi mogli realistično predstavljati Ukrajinu. S obzirom da Zapad insistira na tome da se ništa o Ukrajini ne može raspravljati ,,bez Ukrajine“, izgledi za takve pregovore čine se posebno dalekim u ovom trenutku.

Još jedna ključna prepreka za pregovore je ruska rigidnost u njenim ratnim ciljevima, koji objedinjuje teritorijalne, ideološke i strateške zahtjeve. Pripajanje četiri ukrajinske regije prošlog septembra, samo djelomično pod kontrolom ruskih snaga, uspostavilo je preduvjet za dodatne teritorijalne zahtjeve.

Danas se čini da su mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije izvan granica mogućeg za obje strane. Međutim, izgledi za beskrajni rat ili za veliki poraz jedne od strana mogu učiniti da pregovori odjednom izgledaju kao jedina dostupna alternativa. Da li će obje strane tada odabrati krenuti tim putem zavisit će od razvoja događaja daleko od bojnog polja

nja svih teritorija okupiranih od 2014, uključujući Krim i pokrajine Donjeck i Lugansk. Prisutna je i velika podrška javnosti za pridruživanje NATO-u sa više od 80 odsto onih koji su za u svim regijama države. Članstvo u NATO savezu mnogi smatraju stavom oko kojeg se ne pregovara. Samo 20 odsto ispitanika dalo je do znanja da bi podržali odustajanje od ovog cilja zbog mira s Rusijom. Teritorijalne tvrdnje i vanjska

politika nisu jedine nepomirljive razlike između Ukrajine i Rusije. Ukrajinski lideri su također dali do znanja da bi potpuna pobjeda zahtijevala transformaciju ruskog političkog režima i odštetu od Moskve.

Kako je izjavio ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba tokom Minhenske sigurnosne konferencije 2023, dok se Rusija ne promijeni, ,,rat će se nastaviti u jednom ili drugom obliku“.

U nedavnom intervjuu, šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov izjavio je da bi vraćanje svih teritorija označilo kraj samo prve faze rata. U narednoj fazi, ruske teritorije na granici s Ukrajinom trebale bi biti demilitarizirane kako bi se uspostavila ,,zona sigurnosti oko Ukrajine … 100 kilometara u unutrašnjost“. Ovi postratni scenariji, stoga, pretpostavljaju uklanjanje ruskog predsjednika Vladimi-

ra Putina s vlasti kao glavni uvjet za mir.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je izrazio ovo očekivanje u oktobru kada je potpisao uredbu kojom je odbacio mogućnost pregovora s Putinom. Takav stav, smatra on, bi trebao podstaknuti druge članove ruske političke elite da ,,počnu razmišljati o tome šta raditi interno kako bi neko pristao doći za pregovarački sto s njim“.

PrePreKe za mir u ruSiji

Iako je Ukrajina umorna od pregovora lično s Putinom, ruski vođa posmatra ovaj rat šire kao sukob sa zapadnjačkim savezom i odbacuje Ukrajinu kao zapadnjačku marionetsku državu. Njegov sekretar za štampu Dmitrij Peskov u nedavnom je intervjuu iznio stav da su slanjem oružja u Ukrajinu, Francuska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države ušle u ,,direktnu vojnu konfrontaciju“ s Rusijom. Stoga, Kremlj je spreman prihvatiti samo lidere sa Zapada kao sudionike u mirovnim pregovorima. Moskva nadalje odbacuje legitimnost ukrajinskih vlasti na ideološkim osnovama, optuživši ih da su ,,naklonjeni nacistima i da promovira-

U isto vrijeme, zakon koji je usvojila ruska Državna duma 2020. isključuje bilo kakva razmatranja teritorijalnih ustupaka uspostavljanjem krivične odgovornosti za pozive ili stvarne pokušaje da se polaže pravo na dijelove ruske teritorije.

iDeoLogija

Ideološki, Rusija ostaje posvećena predstavljanju ovog rata kao borbe protiv ukrajinskih ,,neonacista“, koji mora završiti promjenom režima u Kijevu. Strateški, Putin predstavlja ovaj rat kao egzistencijalnu borbu za očuvanje jedinstva ruske države i sprečavanje njene potčinjenosti Zapadu. Ovo, smatra on, opravdava potrebu da se potisne zapadnjačko prisustvo sa njenih granica i osigura da Ukrajina ostane izvan zapadnjačkog saveza. Drugi zahtjev je indirektno podržala Kina u svom novoobjavljenom mirovnom planu od 12 tačaka. Iako priznaje značaj podržavanja principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta, poziva na poštivanje ,,legitimnih sigurnosnih interesa“ drugih država i odbacuje potragu za sigurnošću ,,jačanjem ili proširivanjem vojnih blokova“. Iako je mišljenje javnosti bilo slabo ograničenje za donošenje odluka u Kremlju, njegovi ogromni propagandni napori ukazuju na to da ruski lideri i dalje ozbiljno shvataju stavove javnosti. Tokom prošle godine, najmanje trećina Rusa je dosljedno birala pregovore nad kontinuiranim vojnim operacijama. Ovaj udio dostigao je vrhunac od 44 odsto u jesen 2022. kada su ruske snage pretrpjele niz poraza u južnim i sjevernim dijelovima Ukrajine. Slično tome, u februarskoj anketi, 40 odsto ispitanika kaza-

Ljudi su se okupili da iskažu podršku Ukrajini, na prvu godišnjicu ruske invazije, u Briselu, 25. februara 2023.

Iscrpljeni vojnici iščekuju kraj rata

suočavaju s preprekama za mirovne pregovaraju neizbježno će rasti

lo je da bi voljeli vidjeti kako se ruske čete povlače iz Ukrajine bez ostvarivanja ciljeva. Čak više, blizu dvije trećine ispitanika (66 odsto) izjavilo je da bi podržali potpisivanje mirovnog sporazuma i okončanje vojne kampanje ukoliko bi takva odluka došla od Putina.

To ukazuje na činjenicu da rusko vodstvo ima veći manevarski prostor u odabiru smjera u kojem ide ovaj rat, uključujući i put deeskalacije, od svojih ukrajinskih kolega.

Put ka mirovnim

Pregovorima

Iako obje strane trenutno odbacuju mogućnost pregovora, postoji pet faktora koji ih čine vjerovatnijim u narednim mjesecima.

Prije svega, od početka rata, Rusija i Ukrajina su u više navrata prilagođavale svoja očekivanja. Za Rusiju, to je značilo ustupanje teritorija koje je zauzela i odustajanje od operativnih ciljeva, kao što je zauzimanje Ki-

jeva i Harkova. Za Ukrajinu, to je značilo povlačenje iz velikih gradova kao što su Mariupolj i Sjeverodonjeck, i ograničavanje svojih ofanzivnih operacija. Do sada su zbog ovih prilagodbi obje strane ostale uvjerene da i dalje mogu postići svoje ciljeve kroz kontinuiranu upotrebu sile. Ako se ratište stabilizira i linije fronta postanu statične, ideja o pregovorima mogla bi postati privlačnija, posebno ako broj žrtava ostane visok. Zatim, znatna eskalacija nasilja i sve veća prijetnja od upotrebe oružja za masovno uništenje bi također mogli ohrabriti zaraćene strane da se okrenu ka diplomatiji. Potpisivanju dva sporazuma u Minsku u septembru 2014. i u februaru 2015. prethodile su brze ofanzive koje su prijetile jednoj od strana potpunim porazom. Sličan tok događaja mogao bi uslijediti ukoliko Ukrajina uspije odbiti rusku vojsku do linija kakve su bile prije 2022. i zaprijeti zauzimanjem terito-

rija koje ruska vojska kontroliše od 2014. Alternativno, Rusija bi mogla proširiti ofanzivu na granice pokrajina Donjeck i Lugansk i zaprijetiti novim regijama na jugu i istoku Ukrajine. U bilo kojem od ovih scenarija – ruske pobjede ili ruskog poraza koji bi mogao izazvati upotrebu nuklearnog oružja – zapadnjački napori posredovanja mogli bi biti osvježeni kako bi lobirali za deeskalaciju. Osim tog, ukrajinski kontinuirani borbeni kapacitet postao je veoma zavisan od daljnjih pošiljki naprednog oružja od NATO saveznika. Zapadne države, međutim, približavaju se granicama svog proizvodnog kapaciteta i brinu se da bi im zalihe mogle biti opustošene. Nadalje, neki američki zastupnici u Kongresu postali su direktniji u vezi potrebe za većim nadzorom nad isporukama oružja Ukrajini. U međuvremenu je podrška javnosti za slanje vojne pomoći opala. Četvrtina Amerikanaca (26 odsto) je ka-

zala da SAD daje previše pomoći Ukrajini i samo 48 odstoje eksplicitno za naoružavanje Ukrajine.

Iako Evropljani većinom podržavaju daljnju pomoć za Ukrajinu, mnogi, posebno u Njemačkoj i Austriji, postali su sve nestrpljiviji kada je u pitanju rat i voljeli bi vidjeti da se što prije završi. Na nedavnoj anketi, 48 odsto ispitanika u devet država članica Evropske unije preferiralo je brzi mir sve i ako se Ukrajina zbog tog bude morala odreći nekih svojih teritorija. Stoga je Kijev pod većim pritiskom da postigne vojni uspjeh do kraja godine. Ukoliko izostane znatan napredak na bojnom polju, njegovi zapadnjački saveznici mogli bi uvjetovati daljnju pomoć opipljivim koracima u traženju prekida vatre s Moskvom. Zatim, Rusija bi također mogla biti spremnija razmotriti diplomatske puteve izlaska iz ovog rata ako se suoči sa iznenadnim manjkom resursa. Sve

veći izvoz u Kinu i Indiju je do sada omogućio Rusiji da nadoknadi gubitke od prestanke isporuke energenata u Evropu. Štaviše, njeni ukupni prihodi od izvoza energenata znatno su porasli u 2022. Zapadnjačka ekonomska prednost se stoga, pokazala nedovoljnom da ograniči ruske resurse za rat, ali mogla bi donijeti rezultate ako se druge države, kao što su Kina i Indija, pridruže ovim naporima. Sve i ako Rusija nastavi dobijati neočekivani profit od prodaje energenata, njena opadajuća oružana moć na bojnom polju ukazuje na probleme s municijom, kao što su manjak artiljerijskih granata i balističkih raketa.

To znači da bi osiguravanje isporuka oružja iz država kao što je Kina moglo biti ključno za ruski kapacitet da vodi ovaj rat s istom žestinom. Ako Peking održi trenutnu zvanično izraženu neutralnost i suzdrži se od direktne vojne podrške Rusiji, Moskva će biti prisiljena da po-

novo procijeni svoju dugoročnu održivost svoje vojne kampanje. Konačno, umjerenost u ciljevima zaraćenih snaga mogla bi biti još jedan faktor koji će dovesti do pokretanja pregovora. Ovo će, međutim, vjerovatno zahtijevati promjenu trenutnog vođstva u Rusiji ili promjenu ranije iznešenih stavova Zelenskog o humanitarnim ili strateškim osnovama. Pa ipak, promjena od maksimalističkih do umjerenih ciljeva mogla bi ukazati na otvaranje prostora za pogađanje između ove dvije strane, koji je veći dio prethodne godine izgledao nepostojeći.

Danas se čini da su mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije izvan granica mogućeg za obje strane. Međutim, izgledi za beskrajni rat ili za veliki poraz jedne od strana mogu učiniti da pregovori odjednom izgledaju kao jedina dostupna alternativa. Da li će obje strane tada odabrati krenuti tim putem zavisit će od razvoja događaja daleko od bojnog polja.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MiLENa GoLUBoViĆ

Direktorica marketinga:

Ž ELJK a R a DULoV i Ć

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RaDMiLa USKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENaD ZEČEViĆ (politika)

JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija)

JELENa MaRTiNoViĆ (društvo)

MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JoVaN NiKiToViĆ (kultura)

MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika)

DR aG i C a Ša KoV i Ć (Crnom Gorom)

N i Ko L a SEKUL i Ć (hronika Podgorice)

JoVaN TERZiĆ (arena)

S Lo B o Da N Č UK i Ć (feljton i arhiv) MaRKo MiLoŠEViĆ (dizajn)

DRaGaN MiJaToViĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JoVaNa ĐURiŠiĆ

OBJEKTIV

Urednica

Ma R i Ja iVa N oV iĆ -Ni K iČ EV iĆ

KULT

Urednica

TaNJa PaViĆEViĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing

020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEa“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija:

Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica

PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

MaLi oGLaSi

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/ 991-999, 067/000-008

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

POTrEBaN kuvar -ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje, paste, rizota,salate)

Hugo Bar Bokeska ulica Tel. 067067163

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229

Oglasi i obavještenja

Дана 10. марта 2023. у 96. години упокојила се у Господу

Дана 9. марта 2023. године послије кратке болести преминула је наша драга

МАРГИТА – МАША Михаилова РАИЧЕВИЋ

рођена Станковић

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу

11. марта од 11 до 16 и 12. марта од 11 до 13 часова, када полазимо за Рoшца – Кракоровина, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Цвијеће се не прилаже. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ВЕЉКО и МИТАР, брат ВОЈИСЛАВ, сестра МАРИЈА, јетрва ДРАГИЦА, унучад ВЛАДАН, СИНИША, МИЛАН, ДАНИЛО, НАТАША, ТАЊА и МАРИЈА, снахе РАДМИЛА, СЕНКА и БОЈАНА, братанић, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичић, ђеверичне и остала родбина РАИЧЕВИЋ и СТАНКОВИЋ

РАДМИЛА БЕКА Рада ЈАЊЕВИЋ 1947–2023

По жељи покојнице сахрана је обављена у кругу породице на гробљу у Горњим Мартинићима

ОЖАЛОШЋЕНИ: браћа БРАНКО и МИЛАН са

породицама и сестра БРАНКА МИШКОВИЋ са породицом

Dana 10. marta 2023. godine poslije kraće bolesti, umrla je naša draga

MILICA Ilijina VUJOVIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena dana 11. marta u krugu uže porodice u 10 časova na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA: ćerke BRANKA, ANKA i STANKA – ĆAKA sa porodicama i ostala rodbina

519

Дана 11. марта 2023. године умрла је наша драга

НАДЕЖДА Ђуканова КРСТЕВСКИ рођена ПОПОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Спужу дана 12. марта од 11 до 14 часова.

Сахрана ће се 12. марта обавити на мјесном гробљу Стањевића Рупа у 15 часова.

Ожалошћени: син СТЕФАН, сестра РАДМИЛА и

остала родбина ПОПОВИЋ

SLOBODAN JOVOVIĆ

1954–2023

Pilot – Kapetan

Prerano nas je napustio 10. marta 2023. Kremacija će se obaviti 14. marta u 12 30 na Novom groblju u Beogradu. Okupljanje je u 12 časova.

Ožalošćeni: supruga NADA, sin RADOVAN, kći Milica sa porodicama, brat MILUTIN, sestrična MAJA VUKSANOVIĆ sa porodicom, sestrići VESKO i MILJAN PAVLIĆEVIĆ sa porodicama

Тужним срцем јављамо да је 11. марта несрећ-

ним случајем у 27. години свој живот изгубио

РАДОМИР – РАЛЕ Батов ТОЉИЋ

Саучешће примамо у капели под Требјесом у

Никшићу 12. марта од 11 до 16 часова и 13. марта 2023. од 11 до 15 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга НИКОЛИНА, синови СЕРГЕЈ и ГЛИГОРИЈЕ, отац БАТО, мајка ГОРДАНА, браћа БОГДАН и ЛУКА, снаха МАРИЈАНА и братанична МИА, ђедови НОВО и РАДОВАН – ЗЕКО, баба ВИДА, стриц САША, тетка ДАНИЈЕЛА, ујаци ЖАРКО и ГОРАН, стрина ГОРДАНА, ујне ОЛИВЕРА и ДРАГАНА, браћа и сестра од стрица, брат и сестре од тетке, браћа од ујака и многобројна родбина ТОЉИЋ и ТЕРИЋ

524

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

526

Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i tastu

MILENKU VUKOSAVOVIĆU

Bio si naš uzor, ponos i snaga. Neizmjerno ćeš nam nedostajati.

Tvoji: TANJA, DAMJAN i NIKOLA

Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i tastu

MILENKU VUKOSAVOVIĆU

Dragi tata i voljeni đede, ne mogu opisati tugu i bol koji ostaje posle tvog odlaska. Nedostajaće nam tvoja neizmjerna ljubav i mudre riječi sa kojima si nas vodio kroz život. Naučio si nas da budemo jaki i da se hrabro nosimo sa svim životnim izazovima, ali ovakvu bol je teško izdržati. Neizmjerno će nam nedostajati tvoje tople riječi i zagrljaj. Spavaj nam spokojno u vječnom snu jer ćeš uvijek biti u našim mislima i srcima.

Tvoji: DANIJELA, ALEKSA, TEODORA i GORAN

512

Posljednji pozdrav dragom

MILENKO VUKOSAVOVIĆ

Sjećanje na Tebe i Tvoj plemeniti lik ostaće vječno u našim srcima. SLOBO i VERA ŠUKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

PETRANI – ŠALI Miloševoj LUKOVAC

Najbolja majko i voljena bako, hvala ti za ljubav, dobrotu, toplinu i plemenitost koju si nam nesebično pružala i činila naš život ljepšim.

Živjećeš u našim srcima i dok postojimo čuvaćemo te od zaborava s ponosom i ljubavlju.

Sve naše suze neka budu molitve za tvoj spokojan san koji si zaslužila svojim časnim i poštenim životom.

Vole te tvoji VESNA, JOVANA, LAZAR i ĐINA

500

Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i tastu

MILENKU VUKOSAVOVIĆU

Posle tebe ostao je veliki bol u srcu i praznina u duši. Nedostajaće nam tvoja dobrota i neizmjerna ljubav koju si nam pružao. Bio si naš ponos i uzor čije riječi će nas uvijek voditi kroz život. Počivaj u miru.

Tvoji: KATARINA, TIJANA, ANJA i NEBOJŠA

525

Posljednji pozdrav dragoj majci

MILICI

Na današnji dan teško mi je oprostiti se od tebe, uvijek si bila tu za nas, kao stub koji drži moju porodicu. Veliko ti hvala na svemu i počivaj u miru. Majko, neka ti je laka crna zemlja. Kćerka BRANKA i unuk MARKO

523

Posljednji pozdrav dragoj mami i babi

ŠALI

Tvoja tišina i blaga riječ zračili su snagom. Čitav život si dobro činila, dobru se nadala, dobro dočekala, baš kao i smrt kakvu si htjela. Počivaj zasluženo u rajskom naselju, a mi nastavljamo dalje onako kako si nas učila.

Tvoji JELENA, KRSTO, DAMJAN i DRAGAN

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

PETRANI – ŠALI Miloševoj LUKOVAC

Sa velikom ljubavlju i ponosom čuvaćemo sjećanje na tebe.

Hvala ti na svemu što si nam pružila i neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji JOVO, MILOŠ, KAĆA i BILJA

528

Navršava se četrdeset dana od smrti mog brata

RANKA

Otkad nam se tuga uselila, mi zajedno tugovasmo. Ti sad s Đorđijem oreš nebeske poljane, a meni ostaše sjećanja, bol i uspomene.

Počivaj u miru.

BRANKA sa porodicom

507

Poslednji pozdrav

MILICI

Ostaje praznina posle tvog odlaska, sa sjetom ćemo se sjećati tvoga imena. Počivaj u miru. Kćerka ANKA i zet JANOŠ sa porodicom

Posljednji pozdrav babi

MILICA

U životu je najteže biti čovjek, ostat ćeš nam takva u sjećanju. Neka ti je laka crna zemlja.

Unučad: MARKO, PETAR, SVETLANA, MARIJA, IVANA, JELENA, BILJANA i NIKOLETA

508

510

509

520

Poslednji pozdrav

MILICA VUJOVIĆ

Draga majko, hvala ti na svemu što si uradila za nas. Neka ti je laka ova crna zemlja, kojom si ponosno gazila.

Kćerka ĆAKA, zet DRAGAN, unučad IVANA, BILJANA i PETAR

Šest godina od kada nisi sa nama

RAJKO KUSOVAC

Bez obzira na to koliko godina prolazi, naša bol se ne smanjuje. Nedostaješ.

Supruga BRANKA, sinovi BLAŽO – BATO, RANKO i DANILO, ćerka ALEKSANDRA, snahe MILICA i TAMARA, unučad VUK, NIKOLINA, UNA, MAGDALENA, VITOMIR i TARA

Oglasi i obavještenja

IN MEMORIAM

12. 3. 2013 – 12. 3. 2023 26. 9. 2004 – 26. 9. 2023

RADULE – RAJKO DESANKA PEROVIĆ

Naši dragi i neprežaljeni roditelji su dugo u vječnosti a u našim srcima, za sva vremena.

Kćerke MACA, LOLA i LILA

513

MILIVOJE BANOVIĆ

Mi se samo navikavamo na bol, a bol ne prolazi... prolazi samo vrijeme...

NEVENKI CICI VUKOTIĆ

Dana 12. marta 2023. se navršava četrdeset dana od smrti naše Cice.

504

Vole te tvoje ZLATA, VESNA I ŽANA

Umesto pomena doniramo 500 eura JU Resorni centar za decu i mlade u PODGORICI.

Milutina MARAŠ

Danas se navršava 40 dana od smrti naše drage RUŽE

Časnim životom ispisala si najljepše stranice. Vrijeme koje prolazi neće izbrisati tvoj lik i srce u kom je bilo mjesta za sve nas.

Tvoja PORODICA

Danas se navršava 5 godina od smrti

MILENKE Radove DAPČEVIĆ

Nedostaješ nam kao prvi dan. Volimo te. Počivaj u miru.

TVOJA PORODICA

40 dana od smrti našeg druga i komšije

MIĆA RADONJIĆA

Živjećeš vječno u našim mislima i uspomenama.

Tvoji drugovi: SLOBO PAJOVIĆ i USKO KASTRAT

MIODRAG - MIJO Stevana IVANOVIĆ

522

Vrijeme ne briše uspomene na tvoju dobru i plemenitu dušu. Živiš u našim srcima, u svakoj našoj riječi. Sa ponosom te pominjemo i zauvijek čuvamo od zaborava.

Supruga BRANKA, sin MARKO, ćerke LIDIJA i ANA sa porodicama

517

Dana 12. marta navršavaju se tri godine od smrti našeg dragog supruga, oca i đeda

MUHAMEDA MUSTAFIĆA

Nedostaješ nam i uvijek ćeš nam nedostajati, a mi ćemo čuvati s ponosom uspomenu na tebe.

PORODICA

501

Prošlo je 6 mjeseci od kada nas je zauvijek napustila naša voljena supruga, majka i baba

BRANKA Vučine ČAĐENOVIĆ rođena Lović

Kada smrt dođe onda su riječi nemoćne i prazne. Bole nas sva jutra u kojima se ti ne budiš i živimo bez tvog pogleda koji nas je hrabrio, snažio i činio srećnima. Banjo, ti zaboravu ne možeš pripadati jer tvoj život mi živimo. Hvala ti za ponos koji si nam ostavila.

VUČINA, SAŠA, VELIBOR, TANJA, SARA, DRAGANA i GORAN

521

Porodica MIŠUROVIĆ

MILIVOJE BANOVIĆ

Nedostaješ nam puno, ali te s ponosom čuvamo u našim srcima i mislima.

Tvoji: MAŠA, STEFAN I BILJANA

Navršava se pola godine od odlaska naše voljene BRANKE ČAĐENOVIĆ

I dalje živiš u nama. Hvala ti na nepresušnoj ljubavi i čestitosti. S ponosom nosimo tvoje ime zauvijek željni tvog toplog sretanja, dobrote i riječi.

TANJA, SARA i GORAN

502

503

Pet godina je od kako nije sa nama naš