Dnevni list Pobjeda 12.02.2023.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 12. februar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20554 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Za pet godina DRI dala duplo negativno mišljenje 14 puta, devet izvještaja otišlo u SDT i ostalo u oci

Malverzacije novcem građana prolaze nekažnjeno

STR. 5

Ferhat Leglek iz Ankare i Seda Dimirkov iz Istanbula sa tugom govore o posljedicama katastrofalnog zemljotresa u Turskoj

INTERVJU: Ambasadorka Švedske u Crnoj Gori Anika Ben David

Političari da shvate težinu situacije i Crnu Goru izvedu iz krize

Narod umire od hladnoće, nema ni hrane ni struje

RAZGOVOR: Dr Sanja Damjanović, naučnica GSI Helmholtz instituta u Darmstadtu

EU želi da vidi da Crna Gora pronađe izlaz iz krize. Potpuno funkcionalni Ustavni sud je apsolutno presudan za napredak. Sva kašnjenja se moraju izbjeći. Ako Crna Gora nema potpuno funkcionalne institucije, to će praktično poništiti nastavak procesa pridruživanja EU. Ovo se mora uraditi što je prije moguće - poručuje ambasadorka zemlje koja predsjedava Unijom Anika Ben David STR. 3.

Novi protest ispred zgrade Direktorata za medije, građani traže javno izvinjenje menadžmenta RTCG zbog mobinga i diskriminacije novinara i novinarki

loše stanje u državi

POGLED SA STRANE

Ko

će

biti novi predsjednik

Piše: dr Dragan VESELINOV

STR. 10. i 11.

STR. 7.

D.

MALIDŽAN

SKANDALOZNO: Direktor reprezentacija KSCG izazvao buru zbog spornih instrukcija košarkašicama

Skupština za poslaničke zarade u januaru izdvojila blizu 140 hiljada eura

Klub odbornika DPS-a Danilovgrad saopštio da je još jednom razotkriveno lice političkih subjekata u tom gradu

PODGORICA – Sjednica lokalnog parlamenta na kojoj se raspravljalo o prijedlogu za razrješenje predsjednika Skupštine opštine Danilovgrad Velimira Đokovića, zbog nepoštovanja Ustava Crne Gore, povrede suvereniteta i teritorijalnog integriteta, izdaje državnih interesa, urušavanja ugleda Crne Gore i poniznog i sluganskog odnosa prema institucijama druge države, kršenja Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola i Zakona o lokalnoj samoupravi, još je jednom razotkrila lica političkih subjekata u Danilovgradu, saopštili su iz Kluba odbornika DPS-a Danilovgrad. Poručuju da ne iznenađuje ponašanje i djelovanje Demokratskog fronta, za čiju politiku se, kako kažu, zna na kojim i kakvim nazadnim idejama počiva.

-Ni Demokrata i Ure, koji su kroz svoja razna (ne)činjenja, ne samo u Danilovgradu, pokazali da su spremni na sve zarad očuvanja fotelja, ali zabrinjava određenje prisutnih odbornika Pokreta ,,Evropa sad“, koji tvrdi da baštini vrijednosti građanskog i evropskog društva, o ovom predlogu – navodi se u saopštenju. Njihovi glasovi protiv ovog i više nego opravdanog prijedloga, dodatno su, ocijenjuju iz Kluba, rasvijetlili i to da, čuvajući Đokovića na funkciji predsjednika Skupštine, danilovgradska ,,Evropa sad“ aminuje nepoštovanje najvišeg pravnog akta, kao i izdaju državnih interesa, shodno čemu se izvlači zaključak da, možda, i potajno žale zašto i oni nijesu pozvani na sjednici Odbora za dijasporu i Srbe u region Narodne skupštine Republike Srbije.

-Ne iskazujući negativan stav prema ovom i ovakvom istupu Đokovića, koji nije istupao u lično ime, već i u ime institucije koju predstavlja, ali i u ime građanki i građana našeg grada, ,,Evropa sad“ na djelu demonstrira da nemaju nikakav problem s tim da pouzdanog partnera, ovi ,,evropejci i čuvari nacionalnih interesa“, nalaze u onima kojima je strana država bliža od vlastite. I kako crnogorska javnost svjedoči medijskom ratu koji se vodi na relaciji ,,Evropa sad“ – Demokratski front, jasno je da je u Danilovgradu demonstrirana neprincipijelnost, ali i apsolutna zavisnost ovog deklarativno proevropskog pokreta od DF-a, nosioca anticrnogorske i proruske politike u Crnoj Gori – ističu iz Kluba odbornika.

U krajnjem, građankama i građanima Danilovgrada ali i čitave Crne Gore, poručuju, trebalo je svega tri mjeseca da prozru njihove namjere i uvide da se iza populističke politike skriva i usaglašavanje aktivnosti u ponižavanju i unižavanju Crne Gore. Nj. Ž.

Odluka Glavnog odbora Ujedinjene Crne Gore

Danilović kandidat za predsjednika

PODGORICA - Lider Ujedinjene Crne Gore Goran

Danilović biće kandidat te partije na predstojećim predsjedničkim izborima, odlučeno je na sjednici Glavnog odbora stranke.

Predsjednik Izvršnog odbora

Ujedinjene Danilo Jokić kazao je ranije da je Goran Danilović zreo, dosljedan i najbolji kandidat kojeg će, smatra, za predsjednika Crne Gore podržati mnogi.

- A posebno oni koji nijesu stranački opredijeljeni i koji traže da budući predsjednik države ima svoje ja i bude dostojan te funkcije - istakao je Jokić.

Kako je rekao, Izvršnom odboru Ujedinjene je čast da kandiduje Danilovića, a pozvao je i ostale da ga podrže.

- Valjda ćemo jednom konačno birati predsjednika koji to za-

Plata veća od 2.000 eura za 22 poslanika, Radulović po visini zarade na prvom mjestu

PODGORICA – Skupština Crne Gore za januarske neto zarade poslanika izdvojila je 139.385 eura, što je za oko pet hiljada manje nego mjesec ranije. Januarsku platu veću od dvije hiljade eura primilo je 22 poslanika. Iz skupštinskog budžeta je bivšim savjetnicima, po osnovu prava na nadoknadu po prestanku funkcije, isplaćeno oko 14.300 eura – pokazuju podaci iz parlamenta.

Obračun poslaničkih januarskih zarada, objavljen na skupštinskom sajtu, pokazuje da je najviše za januar primio isti poslanik kao i prethodnog mjeseca Branko Radulović, i to 2.555 eura. Slijedi predsjednica Skupštine Danijela Đurović sa zaradom od 2.532 eura, dok je potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak za januar primila 2.367 eura.

Ivan Brajović (SD) primio je

2.386, Jovanka Laličić (DPS)

– 2.370, a Slaven Radunović (DF) - 2.344 eura. Po visini plate slijede Luiđ Škrelja (DPS)

- 2.244 eura, Momo Koprivica (Demokrate) - 2.233, Dragan Ivanović (SNP) - 2.246, Genci Nimanbegu (Forca) -

2.165, Branko Čavor (DPS) -

2.142, Simonida Kordić (DF)

- 2.131, Miloš Konatar (Ura)

- 2.123. Iznad dvije hiljade eura primili su i poslanici Boris Bogdanović (Demokrate) –

2.112, Predrag Bulatović (DF)

- 2.072, Božena Jelušić (Ura) -

2.029, Miodrag Lekić (Demos)

- 2.043, Duško Marković (DPS)

- 2.015, Mevludin Nuhodžić (DPS) - 2.043, Kenana Strujić-Harbić (BS) - 2.091, Tamara Vujović (Demokrate) - 2.012, Danijel Živković (DPS) - 2.070. Zarade iznad 1.900 primili su

Vesna Pavićević (DPS) - 1.959 eura, Branimir Gvozdenović (DPS) – 1.973, Petar Ivanović (DPS) – 1.987, Predrag Sekulić (DPS) – 1.903, Mehmed Zenka (DUA) – 1.917, Andrija Popović (LP) – 1.917.

Po visini zarade slijede Andrija Mandić (DF) - 1.889, Dejan Đurović (DF) - 1.861, Miomir Mugoša (DPS) - 1.861, Predrag Bošković (DPS) – 1.847, Janko Milatović (DF) - 1.833, Nataša Jevrić (DF) - 1.833, Daliborka Pejović (DPS) – 1.818, Suzana Pribilović (DPS) – 1.818, Nela Savković-Vukčević (DPS) –1.818, Daliborka Pejović (DPS)

- 1.818. Budimir Aleksić (DF) –1.818, Suada Zoronjić (Ura) –1.804, Jovanka Bogavac (PzP)

– 1.804, Suljo Mustafić (BS)

- 1.804.

Pravo na razliku u zaradi ostvarilo je osam poslanika i njima je isplaćeno za januar ukupno 2.544 eura. Generalni sekretar Skupštine

Aleksandar Klarić za januar je primio zaradu od 1.911 eura. Zamjenice generalnog sekretara Milena Vuković-Sekulović i Lidija Grdinić primile su 1.900, odnosno 1.909 euro. Zarada pomoćnika generalnog sekretara Skupštine Vladimira Bulatovića u januaru bila je 1.203 eura. Za osam savjetnika predsjednice Skupštine, dva više nego prethodnog mjeseca, isplaćeno je ukupno 12.518 eura. Veselin Bakić primio je 1.875 eura, Sanja Jokić 1.887 eura, Vuk Mikić – 1.505, Gavro Golubović 1.392 eura, Jovan Rađenović 1.362, Milisav Ćorić 1.671, Anastasija Vujošević 1.380 i Marija Radinović 1.442 eura. Za dvije savjetnice potpredsjednice Skupštine Aniku Bajić i Nedu Papović-Marković, isplaćeno je 2.304 eura. Skupština je bivšim savjetnicima, po osnovu prava na nadoknadu po prestanku funkcije, isplatila ukupno oko 14.300

Iz SD-a poručeno da koalicija Ura-SNP pokušava da pobjegne od izbora Mašković: Određivanje datuma popisa još

PODGORICA – Koalicija

služuje, a ne onoga kojega će izgurati neka liderska ili koja drugo ruka na pozornicu. Tako je radio DPS, a mi vjerujemo da moramo drugačije, ili drugačije ili nam je svima sudbina slična onoj diktatorskoj DPS-ovskoj - zaključio je Jokić. Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart. Nj. Ž.

Ura-SNP zarobila je državu Crnu Goru vladom u tehničkom mandatu pokušavajući da na svaki mogući način pobjegnu od vanrednih parlamentarnih izbora koji su preduslov da prevaziđemo društveno-političku krizu koju su kreirale 42. i 43. vlada – kazao je član Izvršnog odbora SD-a Miloš Mašković, ocjenjujući da određi-

vanje datuma popisa „nije ništa drugo nego još jedna u nizu nelegitimnih odluka vlade u tehničkom mandatu koja sebi pokušava da produži politički život i nastavi sa svojim retrogradnim politikama koje bi dodatno produbile već postojeću krizu“.

- Te retrogradne politike ogledaju se u činjenici da se od pitanja popisa, koje je čisto stati-

stičko pitanje, pravi par ekselans političko pitanje iako ono to nije. Prikupljanje podataka o vjeri, naciji i jeziku samo će još brutalnije polarizovati naše društvo zato što se to građanima predstavlja kao pitanje života i smrti – naveo je Mašković.

Podsjetio je da se podaci o navedenim pitanjima ne prikupljaju u gotovo dvije trećine zemalja članica EU.

- U tom smislu SD su Skupštini

eura. Za pet savjetnika bivšeg predsjednika Skupštine koji su ostvarili pravo na nadoknadu po prestanku funkcije izdvojeno je 6.948 eura. Pomoćnica generalnog sekretara Skupštine Crne Gore, koja je ostvarila pravo na naknadu po prestanku funkcije, Jelena Radonjić primila je 1.281 euro. Savjetnik potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak, koji je ostvario pravo na naknadu po prestanku funkcije, Boban Stanišić primio je 1.188 eura. Savjetnici bivšeg potpredsjednika Skupštine Crne Gore Strahinje Bulajića, koji su ostvarili pravo na naknadu po prestanku funkcije, Miloš Giljen i Petar Drašković, primili su 1.159, odnosno 1.154 eura. Savjetnici bivšeg potpredsjednika Skupštine Ervina Ibrahimovića, koji su ostvarili pravo na nadoknadu po prestanku funkcije, Mirsad Nurković i Mirsad Azemović primili su 1.310, odnosno 1.188 eura. I. K.

predložile da se ta pitanja izuzmu iz popisa, ali za nešto takvo nije bilo sluha kod parlamentarne većine, što će, sada već izvjestan popis stanovništva pretvoriti u teren za političko nadgornjavanje. Dakle, mimo volje građana i parlamenta vlada u tehničkom mandatu u godini kada se očekuju vanredni parlamentarni izbori donosi odluku o održavanju popisa stanovništva što je praksa koja nije zabilježena ni u državama sa mnogo manje demokratskih kapaciteta u odnosu na Crnu Goru - zaključio je Mašković. R. P.

Čuvajući Đokovića na funkciji predsjednika, ,,Evropa sad“ aminuje izdaju države

Sa jednog od plenarnih zasijedanja

Goran Danilović

gov.me

skupština.me d.

Intervju: Ambasadorka Švedske u Crnoj

Gori

Anika Ben David

Crnogorski političari da shvate težinu situacije i izvedu zemlju iz krize

EU želi da vidi da Crna Gora pronađe izlaz iz krize. Potpuno funkcionalni Ustavni sud je apsolutno presudan za napredak. Sva kašnjenja se moraju izbjeći. Ako Crna Gora nema potpuno funkcionalne institucije, to će praktično poništiti nastavak procesa pridruživanja EU. Ovo se mora uraditi što je prije moguće - poručuje Ben David

PODGORICA - Brojni su faktori koji su Crnu Goru doveli do tačke u kojoj se sada nalazi u procesu pristupanja EU. Međutim, sada je situacija prilično jednostavna – političke partije u Crnoj Gori treba da nađu način da prevaziđu političke podjele i fokusiraju se na zajednički prevashodni cilj – a zatim preduzmu konkretne korake da do toga dođu. Ono što je hitno potrebno jeste izbor sudija za Ustavni sud, povećan fokus na reforme i izgradnja istinskog političkog dijaloga u parlamentu, imajući u vidu da EU i svijet sve to posmatraju - kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Švedske u Crnoj Gori Anika

Ben David. Predstavnica zemlje koja predsjedava Evropskom unijom se nada da će uskoro obje države biti članice NATO, ali ističe da sa nestrpljenjem čeka dan kada će Crna Gora postati članica EU.

POBJEDA: Crna Gora je smatrana liderom u regionu u procesu pristupanja EU. Od 2012. godine, kada je započela pristupne pregovore, uspjela je da otvori 33 poglavlja i zatvori samo tri. Od 2020. nije bilo daljeg napretka u procesu pregovora zbog nedovoljnih rezultata u procesu reformi. Kako ocjenjujete ovu stagnaciju Crne Gore i kako smo došli u situaciju da nas od lide-

POBJEDA: Brojni analitičari upozoravaju na pogubnu politiku režima u Beogradu prema susjedima, posebno Crnoj Gori. Beograd se brutalno miješa u unutrašnja pitanja, a predstavnici vladajuće SNS vršljaju po Crnoj Gori pred svake izbore. Zašto nema oštrije kritike Brisela prema ovakvoj regionalnoj politici Beograda?

DAVID: Prije svega, nije zadatak EU da kritikuje srpsko ili bilo koje drugo rukovodstvo i da ih poziva na odgovornost. Drugo, zaključci Savjeta EU iz decembra eksplicitno pominju potrebu za njegovanjem pomirenja i regionalne stabilnosti i ponavljaju da nema mjesta za poricanje genocida, zapaljivu retoriku ili veličanje ratnih zločinaca, sa bilo koje strane. Izjave i radnje, koje negativno utiču na dobrosusjedske odnose i mirno rješavanje sporova, moraju se izbjegavati.

Rusija mora izgubiti ovaj rat

ra u integracijama doživljavaju ,,rak-ranom“ regiona?

DAVID: Brojni su faktori koji su Crnu Goru doveli do tačke u kojoj se sada nalazi u procesu pristupanja EU. Međutim, sada je situacija prilično jednostavna – političke partije u Crnoj Gori treba da nađu način da prevaziđu političke podjele i fokusiraju se na zajednički prevashodni cilj – a zatim preduzmu konkretne korake da do toga dođu. Ono što je hitno potrebno jeste izbor sudija za Ustavni sud, povećan fokus na reforme i izgradnja istinskog političkog dijaloga u parlamentu, imajući u vidu da EU i svijet sve to posmatraju. Političku krizu, kojoj svjedočimo, država Crna Gora je u velikoj mjeri sama izazvala i nadamo se da će zemlja uspjeti da se iz nje izvuče prije nego kasnije. Države članice i EU će naravno biti tu da pomognu, ali je na crnogorskim političarima da državu izvedu iz krize na odgovoran način. Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju je strateški izbor velike većine građana Crne Gore i javno izrečeni cilj velike većine crnogorskih političkih aktera, tako da političari treba da shvate težinu situacije.

POBJEDA: Ministri inostranih poslova EU saglasni su da je neophodno nastaviti pritisak na Crnu Goru da popuni upražnjena mjesta sudija Ustavnog suda i izađe iz duboke političke i institucionalne krize, ali u Evropskoj uniji nema zahtjeva za prekid pristupnih pregovo-

ra sa Crnom Gorom. Mislite li da nam ipak prijeti taj scenario ako tokom februara ne budu izabrane sudije Ustavnog suda?

DAVID: EU želi da vidi da Crna Gora pronađe izlaz iz krize. Potpuno funkcionalni Ustavni sud je apsolutno presudan za napredak. Sva kašnjenja se moraju izbjeći. Ako Crna Gora nema potpuno funkcionalne institucije, to će praktično poništiti nastavak procesa pridruživanja EU. Ovo se mora uraditi što je prije moguće. POBJEDA: U kojoj mjeri na stagnaciju integracije regiona u EU utiče politika Srbije,

Iz Centra za demokratsku tranziciju pozivaju tužilaštvo da reaguje

PODGORICA – Centar za demokratsku tranziciju (CDT) saopštio je da građani prijavljuju pozive u kojima im se nudi davanje povlastica u zamjenu za glas za, navodno, kandidata Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića. U CDT-u poručuju da tužilastvo mora da provjeri te navode i zaštiti pravo građana/ki da

POBJEDA: Nedavno ste izjavili da će pitanje ruskog rata protiv Ukrajine definisati i oblikovati švedsko predsjedavanje Evropskom unijom i naveli da je ruska agresija napad ne samo na drugu po veličini zemlju u Evropi već i na evropske vrijednosti, nezavisnost i slobodu? Da li se ovom ratu nazire kraj i koliko će ovaj sukob promijeniti Evropsku uniju, ali i globalne odnose koji su, čini se, nepovratno narušeni?

DAVID: Rat je već promijenio Evropu – Švedska i Finska su prešle od vojne neutralnosti do podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO, Njemačka je odustala od principa da ne daje vojnu pomoć, energetska zavisnost od Rusije je već na znatno smanjenom nivou širom kontinenta i deseti paket sankcija Rusiji se priprema dok vodimo ovaj intervju. Još uvijek ne vidimo kraj ovom sukobu, a mi, kao Unija, moramo da se pripremimo za veliki broj izazova koji su pred nama. Rusija mora da izgubi ovaj rat. Švedska i EU će biti uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.

koja jedina u Evropi ne uvodi sankcije Rusiji?

DAVID: Srbija je očigledno važna zemlja u regionu, ali svaka zemlja aplicira i napreduje u procesu za članstvo u EU na osnovu sopstvenih zasluga. Činjenica da Srbija nije uvela sankcije Rusiji ima svoju cijenu, ali i ujedno doprinosi da se druge zemlje regiona koje su to učinile percipraju bolje. Čak bih sugerisala da bi trenutna geopolitička realnost mogla ubrzati proces evropskih integracija drugih zemalja kandidata – ako ispune kriterijume.

POBJEDA: Kako ocjenjuje-

te odnose Crne Gore i Švedske i da li vidite prostor za unapređenje saradnje i u kojim oblastima?

DAVID: Imamo odlične bilateralne odnose. Crna Gora je sve popularnija destinacija za švedske turiste, a crnogorska dijaspora je dobro integrisana u Švedskoj. Naši trgovački brojevi pokazuju pozitivne znake, a verujem da će u budućnosti biti još bolji. Crna Gora je brzo dočekala i podržala našu kandidaturu za članstvo u NATO. Nadam se da ćemo uskoro obje države biti članice NATO, a ja sa nestrpljenjem čekam dan kada će Crna Gora postati članica EU. M. JOVIĆEVIĆ

Građani prijavljuju da im se nude povlastice u zamjenu za glas za Mandića

glasaju slobodno. -Ili se neko lažno predstavlja ili je ovo povreda slobode opredjeljenja – naveli su iz CDT-a u Tvi-

ter objavi. Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart. Državna izborna komisija (DIK) do sada je potvrdila samo

kandidaturu jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića, a učešće na izborima najavili

su predsjednik

Pokreta ,,Evropa sad“ Milojko Spajić, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i čelnik Demohrišćanskog po-

kreta Dejan Vukšić Predsjedničkog kandidata takođe su najavile i Demokrate.

Anika Ben David

Izbjegavati radnje i izjave koje negativno utiču na dobrosusjedske odnose

Održana sjednica Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore

Neophodna kvalitetna priprema ljetnje sezone i digitalna promocija Crne Gore kao destinacije

PODGORICA – Priprema

obalnog područja za ljetnju sezonu 2023. i digitalna promocija destinacije bile su u fokusu sjednice OU turizma i ugostiteljstva koja je održana u JP za upravljanje morskim dobrom. Cilj je bio da se u konstruktivnom dijalogu turističkih privrednika sa predstavnicima nadležnih javnih instutucija dođe do najboljih rješenja i utiče na uspješan tok i pripremu ljetnje turističke sezone.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović uz podršku sekretarke Sanje Marković, a u radu su, pored članova, učestvovali i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, državni sekretar Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Armend Mila , predsjednik Upravnog odbora JP za upravljanje morskim dobrom Blažo Rađenović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Ana Tripković-Marković sa saradnicima, direktor Nacionalnih parkova Vladimir Martinović, te predstavnici Ministarstva ekologije i prostornog planiranja, Uprave za inspekcijske poslove i lokalnih turističkih organizacija.

Predsjednik Odbora Ranko Jovović kazao je da je, po posljednjim podacima Monstata, u kolektivnom smještaju u 2022. godini boravilo

1.165.975 gostiju, što je za 60 odsto više u odnosu na 2021. godinu ili ostvarenje od 90 odsto u odnosu na 2019. go-

dinu. Ostvareno je 4.315.694 noćenja, što je za 46 odsto više u odnosu na 2021. godinu ili više od 92 odsto u odnosu na 2019.

Kasnila zimsKa sezona

Jovović podsjeća da iako je zimska turistička sezona na ski centrima u Crnoj Gori ove godine kasnila zbog nedostatka sniježnih padavina, turistička privreda je spremno dočekala goste i posjeta je zadovoljavajuća.

- Trend pozitivnih pokazatelja u januaru slijede Kolašin i Žabljak, gdje je posjeta posebno dobra tokom vikenda. Ako dodamo da su i na Ski centru Vučje zadovoljni posjetom, možemo konstatovati da ovogodišnja zimska sezona daje dobre rezultate.

Sve manifestacije koje su planirane realizovaće se u predviđenom roku. Iako je planirano da skijaška sezona traje do 15. marta s obzirom na visinu snijega na skijalištima, očekuje se produžetak zimske sezone do kraja marta, koja će po kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima biti uspješna – naveo je Jovović.

On je takođe istakao uspješno sprovođenje besplatnog prevoza od Podgorice do ski centara Kolašin 1600, Žabljak i Vučje, koji su organizovali Turistička organizacija Glavnog grada, Nacionalna turistička organizacija i Privredna komora, u saradnji sa Skijalištima Crne Gore, a u cilju obogaćivanja ponude za turiste i građane Podgorice tokom zimskih mjeseci i ge-

Program rada Vlade za tekuću godinu

nerisanja što boljih rezultata zimske turističke sezone. Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kazao je da je, imajući u vidu poseban značaj koji ljetnja turistička sezona ima za ekonomiju Crne Gore, njena kvalitetna i pravovremena priprema i promocija mora biti jedan od naših najvažnijih zadataka.

- Da bismo to postigli, potrebna je dobra međuinstitucionalna saradnja koju, vjerujem ostvarujemo, kako kroz rad ovog odbora tako i kroz rad Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona na nivou države – istakao je on. Đurović se osvrnuo i na aktuelnu zimsku sezonu, apostrofirajući da je, i pored toga što je snijeg pao u drugoj polovini januara, za svega desetak dana na skijalištu u Kolašinu prodato oko 12 i po hiljada ski pasova i karata za vožnju žičarom dok je za cijeli januar prošle godine prodato oko 14.400. Takođe, lani je u periodu od 1.do 5. februara prodato blizu 1.500 ski pasova, a ove oko 2.800.

Prema njegovim riječima, visina snijega nam daje garanciju da će zimska sezona biti i duža, te da su impresije turista i više nego dobre.

- Ovi podaci vjerujem da govore da sezona nije izgubljena, nižemo rekordni uspjeh u prodaji i očekujemo da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu. Infrastruktura na ski centrima i pristupni putevi ostaju ozbiljan izazov na kojem Vlada intenzivno radi kako bi obezbijedila

uslove za kvalitetniju i zaokruženu zimsku turističku ponudu – naveo je on. nedostaje marKeting

Kada je u pitanju ljetnja sezona, ministar je kazao da je u toku izrada plana za njenu pripremu, koji se već duži niz godina radi u saradnji sa državnim organima, institucijama i lokalnim samoupravama. Cilj je stvaranje preduslova za unapređenje ambijenta poslovanja turističko-ugostiteljske privrede, ali i svih ostalih preduslova koje će za rezultat imati dostizanje prihoda od turizma na zadovoljavajućem nivou, ovakav plan će biti predmet rada Koordinacionog tijela. Đurović je takođe istakao da

Minus u budžetu 2025. godine

biće skoro 1,2 milijarde eura

PODGORICA – Nedostaju-

ća sredstva u budžetu Crne Gore biće uvećana naredne dvije godine, pa će 2025. dostići cifru od oko milijardu i 200 miliona eura. To se navodi u programu rada Vlade Crne Gore za ovu godinu.

- Shodno kretanju budžetskog deficita i otplate duga, nedostajuća sredstva u 2023. projektuju se na 715,8 milijardi eura, 842,14 miliona eura u 2024. i 1.196.560.000 eura u 2025. go-

dini – navodi se u tom dokumentu.

Polazeći od kretanja prihoda i rashoda, budžetski deficit u srednjem roku kreće se, kako navode, u rasponu od 364,9 miliona eura ili 5,9 odsto BDP-a u 2023. do 427,8 miliona eura ili 6,2 odsto BDP-a u 2025.

- Otplata duga na nivou javne potrošnje u 2023. godini iznosi 350,1 milion eura ili 5,7 odsto BDP-a sa tendencijom rasta u srednjem roku na 768,09 miliona eura ili 11,1 odsto BDP-a u

2025. godini – piše u vladinom dokumentu.

Na drugoj strani, kako se navodi, shodno fiskalnom okviru za period 2023 – 2025. godine, javne finansije u 2023. ostaju pod snažnim uticajem rasta budžetskih izdataka uslovljenim prije svega rastom mandatorne budžetske potrošnje, pa je u skladu sa zakonskim rješenjima predviđeno uvećanje sredstava za socijalna davanja, penzije, više izdvajanja sredstava za Fond zdravstva, sredstava za isplatu

naknada za novorođenčad, veća izdvajanja za kapitalni budžet, ako se izuzme izdvajanje za auto-put, kao i uvećanje sredstava za oblast poljoprivrede, prosvjete, nauke, sporta. - Pored navedenih izdvajanja, odgovoran pristup upravljanju javnim finansijama u 2022. godini stvorio je pretpostavke za uvećanje zarada zaposlenih u javnom sektoru u 2023. godini koji će pratiti stopu inflacije – stoji u programu rada Vlade Crne Gore za ovu godinu. r. P.

je naša turistička privreda, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, u prethodnom periodu uzela učešće na značajnim međunarodnim sajmovima i berzama, Rigi i Tel Avivu, dok će sljedeće sedmice boraviti u Ljubljani, a krajem mjeseca i na sajmovima turizma u Beogradu i Minhenu.

- Ono što nam je važno u narednom periodu je da otvorimo nova tržišta koja bi nadomjestila gubitak prometa sa tržišta Ukrajine i Rusije i smatram da bi u tom cilju trebalo dodatno intenzivirati aktivnosti na promociji države kroz digitalni marketing –kazao je ministar. Ministar ističe da je od izuzetne važnosti da se radi na aktuenim problemima kao

što su smeće i buka, koji već godinama kvare utisak turista o našoj državi, te da tu moramo biti sinhronizovani sa lokalnim samoupravama, jer dosta zavisi i od njih. Sekretarka Odbora turizma i ugostiteljstva Sanja Marković predstavila je realizovane i planirane aktivnosti ovog odbora, posebno istakavši projekat na kojem se trenutno radi u saradnji sa GIZ-om, a odnosi se na radnu snagu u turizmu i pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja.

- Urađena je sveobuhvatna studija gdje smo targetirali sve probleme i načine na koji ih treba riješiti, kako bi na što jednostavniji model došli do sezonskih radnika – istakla je ona. r. P.

Tunel Sozina

opslužio 43,65 hiljada vozila

PODGORICA- Kroz tunel Sozina je u periodu od 3. do 9. februara prošlo 43,65 hiljada vozila, većinom automobila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 259,28 hiljada vozila.

U prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona. Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Sa sjednice u Privrednoj komori

Za pet godina Državna revizorska institucija dala duplo negativno mišljenje 14 puta, devet izvještaja otišlo u SDT i ostalo u fioci

Malverzacije novcem građana prolaze nekažnjeno

PODGORICA – Od 14 izvještaja o reviziji u kojima je Državna revizorska institucija (DRI) u posljednjih pet godina dala duplo negativno mišljenje i na finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja, devet ih je upućeno Vrhovnom državnom tužilaštvu – kazali su Pobjedi iz DRI.

To je, kako je rečeno, u skladu sa protokolom o saradnji, koji je DRI potpisao sa VDTom, a na osnovu kog nadležni kolegijum senatora ocjenjuje sa kojim izvještajem, u kom su dali negativno mišljenje, bi trebalo da se upozna i tužilaštvo. Tako su tužilaštvu predate revizije za 2021. godinu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta iz perioda Vesne Bratić, Fonda za zdravstveno osiguranje iz perioda aktuelnog ministra zdravlja Dragoslava Šćekića, Agencije za investicije Crne Gore kada su odgovorna lica bili Dejan Medojević i Mladen Grgić, kao i prijedlog završnog računa budžeta Crne Gore za 2021. godinu iz perioda ministra finansija Milojka Spajića. Revizije za 2020. godinu koje se odnose na izvještaje Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava dok je njime do avgusta rukovodio Elvir Kurtagić, a onda Emir Dacić, te Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore i Romskog savjeta u okviru revizije nacionalnih savjeta, takođe su upućene tužilaštu. Revizori su smatrali da bi tužilaštvo trebalo da se pozabavi i izvještajima o reviziji Plantaža za 2018. godinu kada je na čelu kompanije bila

Verica Maraš, Opštine Andrijevica za 2019. godinu za vrijeme predsjednika Srđana Mašovića (DPS) te Opštine Herceg Novi za 2021. godinu tokom mandata aktuelnog predsjednika Stevana

U fazi izviđaja su predmeti u vezi sa završnim računom za 2021, te izvještaji Fonda za manjine, Plantaža, nacionalnih savjeta, Centra za socijalni rad Bar i opština Herceg Novi i Andrijevica

Katića. Osim ovih subjekta revizije, isto mišljenje, kako nam je rečeno iz DRI, dobili su i izvještaji Stranke pravde i pomirenja za 2021. godinu, opštine Plav i Ulcinj za 2018. godinu te Kolašin za 2017. godinu, ali njihovi izvještaji nijesu upućeni VDT-u.

Izvještaj kao

kRIvIčna PRIjava

Prema riječima državnog tužioca i portparola Specijalnog državnog tužilaštva

(SDT) Vukasa Radonjića, izvještaj DRI-a se u njihovoj praksi smatra krivičnom prijavom, odnosno obavještenjem o indicijama da je učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. - U praksi, DRI sve izvještaje za koje ocijeni da treba, dostavlja VDT-u, a ono nadležnim tužilaštvima. Po osnovu tih izvještaja se formira krivični predmet, dodjeljuje u rad i pokreće postupak izviđaja – kazao je Radonjić Po-

Nalazi iz revizija sa duplim negativnim mišljenjem su korišćeni od strane SDT-a za pokretanje određenih postupaka, kao što je bio slučaj nakon revizije državnih garancija Vlade Crne Gore izdatih u 2010. i 2011. godini, AD Plantaže, Skupštine Crne Gore, Ministarstva prosvjete i slično – kazali su iz DRI

Mehanizmi kontrole

Na pitanje Pobjede da li bi revizori trebalo da imaju veće ingerencije kada je riječ o subjektima revizije koji ne realizuju njihove preporuke, posebno imajući u vidu da se kod pojedinih godinama detektuju iste nepravilnosti, iz DRI ukazuju da se njihova uloga svodi na to da kontrolišu da li je subjekat, koji je u obavezi da to uradi, realizovao preporuku i o tome obavijeste javnost.

- Ipak, javna saslušanja i efektivan par-

Iz Elektroprivrede saopšteno

lametarni nadzor mogu poslužiti kao mehanizam kontrole da se subjekti revizije pozovu na odgovornost zbog nepostupanja po ključnim preporukama iz izvještaja o reviziji. Povećanje broja kontrolnih i konsultativnih saslušanja povodom izvještaja o reviziji sa uslovnim ili negativnim mišljenjima može značajno unaprijediti odgovornost subjekta revizije za nezakonito, neefikasno i neefektivno korišćenje javnih sredstava – smatraju u DRI.

Željezara u Nikšiću

Sljedeće sedmice

uplaćuju još pet miliona za željezaru

PODGORICA- Nakon što je Elektroprivreda Crne Gore kupila nikšićku željezaru od turskog Toščelika i platila prvu tranšu od 15 miliona eura, ostatak od pet miliona biće uplaćen sljedeće sedmice, saopšteno je Anteni M iz EPCG.

- Preostala rata će biti uplaćena sljedeće sedmice - saopšteno je iz EPCG.

Osam dana nakon toga, kako su ranije objasnili iz EPCG, kompanija ima pravo da pristupi imovini željezare. Uplata druge rate je uslov da se imovina upiše u katastarsku evidenciju na ime EPCG.

(kupovina, prodaja, zakup, zamjena, sticanje ili na drugi način raspolaganje)“. Budući da je vrijednost kupoprodajnog ugovora oko 20 miliona eura, a da vrijednost osnovnog kapitala Društva prelazi 700 miliona eura, jasno je da Odbor direktora raspolaže pravom na donošenje ovakve odluke - navodi se u odgovoru.

Pitali su i koliko će novoosnovana kompanija EPCG - željezara zaposliti bivših radnika Željezare? I koliko radnika uopšte?

bjedi bez odgovora koji su konkretni predmeti u pitanju i u kojoj su fazi.

Ipak, prema podacima koje posjeduju u DRI, u fazi izviđaja je sedam predmeta i to prijedlog završnog računa, te izvještaji u vezi sa revizijom opština Herceg Novi i Andrijevica, Fonda za manjine, nacionalnih savjeta, Plantaža te Centra za socijalni rad Bar, koji je iz ranijeg perioda. Na pitanje Pobjede, da li je do sada bilo ko odgovarao zbog brojnih utvrđenih nepravilnosti koje su rezultirale štetom po subjekte revizije i državni budžet, iz DRI su odgovorili negativno. - Prema našim saznanjima, do sada niko nije odgovarao zbog nepravilnosti koje smo utvrdili u predmetnim izvještajima u kojima su subjekti revizije dobili negativna mišljenja na finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti poslovanja. Nalazi iz revizija sa duplim negativnim mišljenjem su korišćeni od strane SDT-a za pokretanje određenih postupaka, kao što je bio slučaj nakon revizije državnih garancija Vlade Crne Gore izdatih u 2010. i 2011. godini, AD Plantaže, Skupštine Crne Gore, Ministarstva prosvjete i slično – kazali su iz DRI. M. Lk.

Antena M pisala je ranije kako Vlada Crne Gore nikad nije zvanično donijela odluku o kupovini imovine željezare u Nikšiću, niti su predstavnici Vlade u Skupštini akcionara Elektroprivrede, prema našim nezvaničnim saznanjima, za to glasali.

Na njihov upit s tim u vezi kabinet premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i Ministarstvo kapitalnih investicija nijesu odgovorili.

Pitali su EPCG da li je Vlada u međuvremenu donijela zvaničnu odluku o kupovini željezare i da li je o tome obaviješten Nikola Rovčanin, kao izvršni direktor državne kompanije. - Odluku o kupovini imovine željezare nije donijela Vlada, nego Odbor direktora EPCG, jer mu to pravo pripada shodno Statutu Društva, gdje se, u članu 78, stav 1, tačka 22, navodi sljedeće: „Odbor direktora donosi odluke o raspolaganju imovinom do 1/10 vrijednosti osnovnog kapitala Društva

- Angažovanje radne snage u novoosnovanoj kompaniji je pitanje za Odbor direktora i izvršnog direktora te kompanije, imajući u vidu da upisom u CRPS stiču svojstvo pravnog lica u okviru registrovane djelatnosti, pa su pitanja radnog odnosa u isključivoj nadležnosti te firme koja ima svoj poslovni plan, plan prihoda i rashoda, te razvojne planove, shodno Statutu, Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o radu, navode iz EPCG.

Predstavnik bivših radnika nikšićke željezare Ivan Vujović potvrdio je nedavno Pobjedi da je sa Elektroprivredom dogovoreno da će najkasnije 23. februara u novu EPCG – Željezaru ući 197 radnika.

Svi će, kako je objasnio Vujović, za početak biti angažovani na osnovu ugovora o djelu, imajući u vidu da je prvo neophodno obezbijediti i očistiti fabrike, pogone i kancelarije, te popisati pokretnu i nepokretnu imovinu. Taj posao će, kako procjenjuje, trajati najmanje mjesec, a očekuje da bi 1. marta trebalo da bude i raspisan konkurs na osnovu sistematizacije čija je priprema u toku. R.P.

Zgrada u kojoj je smještena Državna izborna komisija

Od vizije OdrživOg razvOja dO destabilizacije crne gOre: Dr Sanja Damjanović,

naučnica

GSI Helmholtz

Od devet milijardi za Zapadni Balkan, Crna Gora nije iskoristila ni cent

Dok u oblasti održivih izvora energije Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo su predložili čak po dva ozbiljna projekta, Crna Gora još uvijek nema niti jedan u ovoj ključnoj oblasti za ekonomski i društveni razvoj. Koliko smo kao društvo izgubili pokazuje primjer SEEIIST, projekat koji nije niti realizovan niti je nastavljeno njegovo planiranje - ističe Damjanović

PODGORICA - Za period od 2021. do 2027. godine Zapadnom Balkanu su kroz IPA III, tj. Ekonomski-investicioni plan za Zapadni Balkan, opredijeljena sredstva od devet milijardi eura, međutim Crna Gora nije iskoristila ni cent od tog novca - kazala je Pobjedi bivša ministarka nauke dr Sanja Damjanović i naučnica u GSI Helmholtz institutu u Darmstadtu u Njemačkoj. Ona tvrdi da, nakon promjene vlasti 2020. godine, Crne Gora konstantno trpi ozbiljno nazadovanje u procesu EU integracija što potvrđuje činjenica da Crna Gora već dvije godine nije u mogućnosti da iskoristi ni cent od devet milijardi eura koliko nam je na raspolaganju za razvoj.

Nema Ni projekata Ni prijedloga

- Prvi put zemlje Zapadnog Balkana nemaju zagarantovanu kvotu, što otvara mogućnosti za konkurenciju drugim državama. U decembru 2020. godine, prije formiranja 42. vlade, Crne Gora je kandidovala prve kapitalne projekte koji su bili uključeni u Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan. U pitanju su saobraćajna infrastruktura ,,Zaobilaznica Budva“, energetska infrastruktura ,,Hidroelektrana Komarnica“ kao i najveći naučno-tehnološki i medicinski infrastrukturni projekat SEEIIST. Nažalost, ovi projekti nijesu realizovani, niti je nastavljeno njihovo planiranje - kazala je Damjanović navodeći da je samo za zaobilaznicu Budva izgubljeno 41 milion eura.

- Dvije godine kasnije niti jedan dodatni projekat nije predložen. Očekivano bi bilo da Crna Gora, kao prva zemlja u regionu koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije 2019. godine i jasno definisala strateške prioritete – održivu energiju, održivi i zdravstveni turizam, održivu poljoprivredu i lanac vrijedno-

Mogli smo da imamo ,,pametni grad“

Projekat SEEIIST se, naglašava Damjanović, trenutno nalazi u krizi jer nedostaje jasno političko liderstvo, kao i profesionalno upravljanje ovim projektom koji zahtijeva svakodnevni strateški rad i povezanost sa međunarodnim naučnim institucijama.

- Od decembra 2020. godine, SEEIIST projekat nažalost nije dobio dodatno finansiranje - naglašava Damjanović dodajući da bi on bio magnet za najveće talente,

sti hrane i ICT, predlaže flegšip projekte iz ovih oblasti. Dok su, na primjer, u oblasti održivih izvora energije Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo predložili čak po dva ozbiljna projekta, Crna Gora još uvijek nema niti jedan u ovoj ključnoj oblasti za ekonomski i društveni razvojističe Damjanović.

Koliko smo kao društvo izgubili za dvije godine nekorišćenjem IPA3 fondova najbolje pokazuje, kako tvrdi, primjer SEEIIST projekta. Ona navodi da se trenutno u svijetu dešavaju tektonske promjene - ekspanzija inovativnih rješenja u zelenoj energiji, digitalizaciji, tehnološkom preduzetništvu, kreativnim industrijama, IT sektoru, vještačkoj inteligenciji sa humanim likom na svim poljima. Stagnacija procesa evropskih integracija, po njenim riječima, najveći je udarac na budućnost evropske mladosti u Crnoj Gori - Proces evropskih integracija nije samo otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već mogućnost korišćenja značajnih bespovratnih EU fondova za razvoj, tzv. IPA fondova. Značajan dio ovih sredstava je usmjeren na konkurentnost i rast, odnosno transformaciju Crne Gore u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju, što je preduslov za otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade uz dodatnu mogućnost učešća Crne Gore u programima Unije - kazala je Damjanović dodajući da

snažan mehanizam sprečavanja odliva talenata iz regiona, snažan katalizator ekonomsko-društvenog razvoja, praktično ,,pametni grad“.

- Na jednom mjestu bilo bi okupljeno oko 1.000 izuzetnih naučnika, inženjera, programera, medicinskih stručnjaka, a našim građanima kojima je to potrebno bi bilo omogućeno liječenje kancera najsavremenijom metodom - tvrdi Damjanović.

su brojne mogućnosti za mlađe poput najvećeg EU programa za istraživanje i tehnološki razvoj (ukupne vrijednosti 100 milijardi eura), programa za preduzetništvo i inovacije, programa Kreativna Evropa, Digitalna Evropa, ERASMUS (mobilnost studenata i saradnja u oblasti obrazovanja)…

- Moramo biti svjesni da usporavanje i blokiranje procesa EU integracija zadaje najveći udarac našoj mladosti i budućim generacijama, i time bi logično izazvao jak talas usmjeravanja mladih ljudi da šansu traže van Crne Gore - tvrdi Damjanović.

StagNacija razvoja

SEEIIST projekat je, po njenim riječima, najveći kapitalni naučno-istraživački i medicinski projekat koji je 2017. godina inicirala Vlada Crne Gore za region Jugoistočne Evrope, infrastruktura čija je ukupna vrijednost 250 miliona eura. Crna Gora je bila snažan politički líder projekta.

- SEEIIST targetira jedan od najvećih društvenih i zdravstvenih izazova – borbu protiv kancera. U pitanju je najmoderniji centar za kancer terapiju i istraživanja u oblasti biomedicine pomoću teških jona koji danas predstavlja najuspješniji metod liječenja kancera. Zahvaljajujući svojim ličnim međunarodnim konekcijama i dugogodišnjem iskustvu u radu u CERN-u i Helmholtz centru GSI u Njemačkoj vjerovala sam u uspjeh ovog projekta i ovu

misiju sam uspješno vodila kao politički lider i praktično misionar naučne diplomatije. Za vrlo kratko vrijeme uspjeli smo da projekat uvedemo u drugu fazu razvoja (Design study) za koju smo obezbijedili prvu finansijsku podršku od 6,5 miliona eura od Evropske komisije, kao i podršku od 18 međunarodnih institucija iz 14 evropskih zemalja (uključujući CERN, GSI i četiri postojeće klinike za terapiju jonima u Evropi) za realizaciju druge razvojne fazetvrdi Damjanović.

U septembru 2020. godine aplicirali su, kako je kazala, za pozicioniranje ovog projekta na jedinstvenu listu evropskih infrastrukturnih projekata, ESFRI Roadmap, koji je trebalo da nam obezbijedi treću razvojnu fazu i dodatna sredstva od četiri miliona eura.

- Krajem 2020. godine SEEIIST projekat postaje jedan od šest vodećih projekata EU i Zapadnog Balkana uključenih u Agendu za inovacije za Zapadni Balkan. U decembru te godine, nakon četvorogodišnjeg intenzivnog rada na projektu, i potencijalno smo zaokružili cijeli finansijski okvir uključivanjem SEEIIST-a u Ekonomsko-investicioni plan (EIP) za Zapadni Balkan za koji je, kako je već navedeno, opredijeljeno oko devet milijardi eura kroz IPA3. SEEIIST je zapravo i jedini naučno-istraživački infrastrukturni projekat u EIP-u - tvrdi Damjanović.

Umjesto početka konstrukcije

– SEEIIST je, kako ističe, u totalnoj stagnaciji. - Umjesto da danas uživamo u početku gradnje ovog najvećeg kapitalnog tehnološkog projekta, kako je i bilo i planirano za 2023. godinu, mi svjedočimo njegovom urušavanju. Promjenom vlasti nakon 2020. godine, Crna Gora gubi političko liderstvo, a slabi istovremeno i pozicija Zapadnog Balkana. Nažalost, 42. i 43. vlada su lokalne politike postavile iznad strateških projekata. Tako je 42. vlada u januaru 2021. godine prekinula moj mandat predsjedavajuće međunarodnim upravnim odborom SEEIISTa. Sve to se dešavalo usred evaluacije uključivanja SEEIIST-a na jedinstvenu listu evropskih infrastrukturnih projekata ESFRI, čiji sam bila projektni koordinator i naravno izgubili smo ovu značajnu šansu - tvrdi Damjanović.

Kako ističe vizija Crne Gore bila je u liniji sa EU misijom, fokusirala istraživanje, inovacije, tehnološko preduzetništvo i IT sektor kao važne generatore ekonomskog rasta i održivog razvoja našeg društva.

Nebriga za it

privredu

razvoj; moderna infrastruktura i moderni instrumenti podrške jačanja ljudskih kapacitetaobjašnjava Damjanović dodajući da je najveća ocjena Evropske komisije u izvještaju za 2020. godinu za oblast istraživanja i inovacija, koju je Crna Gora dobila kao jedina država Zapadnog Balkana, potvrda je da Crna Gora ima veliki inovativni potencijal, te da su temelji koje smo postavili za razvoj inovativnog ekosistema izuzetno jaki.

- Međutim, državni aparat je uglavnom pokazao nebrigu i nezainteresovanost da ove već postavljene stubove razvoja inovativnog sistema i digitalne transformacije, efikasno stavi u funkciju. Rezultat gubitka jasne vizije modernog razvoja Crne Gore je i veliki pad globalnog indeksa inovativnosti tokom posljednje dvije godine koji je Crnu Goru smjestio sa sedmog mjesta (2020) na 60. mjesto inovativnih država u kategoriji srednje razvijenih ekonomijanavodi Damjanović.

Umjesto da, kako tvrdi Damjanović, Crna Gora nastavi trend globalnog razvoja i finalizuje proces EU integracija, kod nas se, naža-

lost, dešava ,,tektonsko“ razaranje temelja koji su dugo i vrijedno građeni u izuzetno teškim uslovima. - Promjena vlasti nakon izbo-

ra 2020. godine je Crnu Goru, od lidera u regionu u procesu EU integracija sa 33 otvorena pregovaračka poglavlja, dovela u situaciju da joj EU i

međunarodni partneri danas upućuju oštre i jasne kritike i upozorenja o mogućnosti blokiranja procesa EU integracija - kaže Damjanović.

- Mnogo je važno da IT privreda postane snažna ekonomska djelatnost koja će da kreira vodeće izvozne proizvode države Crne Gore i dodatno poveća konkurentnost naših tradicionalno jakih privrednih grana: energetike, turizma i poljoprivrede u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije Crne Gore. Ovu viziju smo gradili postavljanjem ključnih temeljnih stubova neophodnih za razvoj inovativne privrede: moderni zakonodavni okvir za inovacije i tehnološki

Kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, prema zvaničnom izvještaju Ujedinjenih nacija za 2022, Crna Gora od 2020. godine stagnira po razvoju e-uprave, dok je recimo, kako ističe Damjanović, Srbija napravila veliki iskorak. Ona navodi i da su najvažniji instrumenti kojima treba ubrzati inovativnu konkurentnost Crne Gore legislativa, ljudski resursi i infrastruktura. bili Smo Na putu da poStaNemo ,,Nova eStoNija“

- Kada je u pitanju legislativa, na zakonima o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija u formi lex specialis i Zakona o inovativnoj

Sanja Damjanović

Crna Gora je bila lider u regionu u procesu evropskih integracija, sada joj prijeti blokada

instituta u Darmstadtu

Balkan, cent

djelatnosti, koje je Skupština usvojila 30. jula 2020. godine, već nam zavide i najrazvijenije zemlje. Tada smo govorili da smo na putu da Crna Gora postane ,,nova Estonija“, jer je upravo ovim zakonima Crna Gora otvorila nove mogućnosti kroz širok spektar poreskih olakšica i podsticaja kao što su: oslobađanje poreza za startapove do pet godina nevezano koliko tržišno rastu; umanjenje poreza i doprinosa za zarade zaposlenih i do 50 odsto, te oslobađanje poreza na dobit (do 300.000 eura) za reinvestiranje u inovativne projekte i startapove - navodi Damjanović dodajući da se, nakon dvije i po godine, ovi zakoni skoro i ne koriste.

Pored zakonske regulative i infrastrukture, po njenim riječima, najvažniji resurs koji svaka zemlja ima su njeni građani – ljudski potencijal.

- Ovo je upravo bio naš najveći fokus djelovanja. Povjerenje koje smo u kontinuitetu pružali mladim ljudima je bilo oslonac za dalji razvoj Crne Gore. Praktično svi instrumenti podrške su prekinuti. Izuzetan program, atraktivne stipendije za doktorande (700 eura mjesečno) su odmah nakon promjene vlasti 2020. godine ukinute. Posljednji konkurs za krupne naučno-istraživačke projekte je posljednji put objavljen 2020. godine - tvrdi Damjanović.

Danas je na djelu, kako ističe, očigledan raskorak između tromosti državnog aparata i institucionalnog okvira na jednoj i narastajućeg kompetitivnog inovativnog potencijala na drugoj strani.

- Crna Gora se posljednje dvije godine nalazi u dubokoj krizi. Kada razvoj utihne, mladi ljudi i njihova budućnost najviše pate, zemlju napuštaju osnivajući startap biznise u drugim državama. Međutim, uvjerena sam i kao građanka Crne Gore i Evrope da će se crnogorska politička realnost uskoro bitno i osjetno poboljšati, a našom državom opet suvereno upravljati progresivne i proevropske snage, predvođene ličnostima od integriteta, osvjedočenog znanja, zavidnog iskustva i nepokolebljive vizije da našu društvenu zajednicu i posrnulu ekonomiju učine prosperitetnom, neupitno uređenom i spremnom da kao prva naredna punopravna članica zakorači u EU - razvijenu porodicu evropskih državakazala je Damjanović poručujući na kraju da treba i da ćemo ipak uspjeti da prekinemo etapu od čak 70 godina bez ijedne nove krupne infrastrukture zasnovane na novim tehnologijama u Zapadnom Balkanu.

N. Kovačević

Novi protest ispred zgrade Direktorata za medije, građani traže javno izvinjenje menadžmenta RTCG

PODGORICA- Grupa građana Podgorice i ove subote okupila se ispred predstavništva Direktorata za medije povodom posljednjih dešavanja u RTCG, zahtijevajući da se ukine politika mobinga i diskriminacije novinara i novinarki sa višedecenijskom reputacijom.

Mirnim okupljanjem građani su poslali poruku da će istrajati u svojim zahtjevima da se javno i decidno osudi

širenja straha i prijetnje

svima onima koji pokazuju svoje neslaganje sa postupanjem menadžmenta Javnog servisa RTCG. Glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović, odgovarajući na pitanje kako komentariše ćutanje nadležnih na okupljanja građana, kazao je da to nije ništa neočekivano. - Ćutanje menadžmenta RTCG i državnih institucija nije neočekivano, jer je riječ o političkoj agendi. To je priča o ugrožavanju slobode govora i prava ljudi koji rade u medijima. Slučaj Tanje Šuković je upravo indikativan i nažalost nije jedini. Ćutanje institucija samo govori da je situacija u Crnoj Gori, nažalost, mnogo gora – poručio je Đuranović. Na pitanje zašto među okupljenima ima najmanje novinara, Đuranović ocjenjuje da je važno da građani shvate o čemu se radi.

- Mislim da je ovo pitanje ne samo novinara, već građanskih sloboda i prava na slobodu izražavanja. Važno je da građani, prije svega, shvate o čemu se radi i da izraze neki protest i da se borimo za ono što jeste osnovno ljudsko pravo, a to je pravo slobode izražavanja, pravo da budete slobodni na radnom mjestu u skladu sa profesionalnim standardima – poručio je Đuranović.

Probudimo iNstitucije

Građanka Jelena Marković kazala je da na demokratski način pokušavaju da skrenu pažnju na sve probleme u kojima se nalazi naša država

Ćutanje institucija pokazuje koliko je loše stanje u državi

poslenih u RTCG.

- Budući da se u tekstu aludira da institucija Zaštitnika nije reagovala na skorija dešavanja na koja ukazuju, obavještavamo javnost da je po sopstvenoj inicijativi, a na osnovu saznanja iz medija, ranije formiran predmet zbog ispitivanja eventualne diskriminacije povodom upotrebe jotovane verzije crnogorskog jezika na Javnom servisu. Ispitni postupak je u toku, a zahtjev za izjašnjenje upućen je generalnom direktoru RTCG –navodi se u reagovanju.

Mirnim okupljanjem građani su poslali poruku da će istrajati u svojim zahtjevima da se javno i decidno osudi širenja straha i prijetnje svima onima koji pokazuju svoje neslaganje sa postupanjem menadžmenta Javnog servisa

i urušene institucije.

- Danas smo se pridružili građanima da bismo pokušali da probudimo ombudsmana koji, kao što na jednom transparentu piše, ,,spava dubokim snom“, ne reaguje na diskriminacije i na stvari na koje bi trebalo da reaguje. Imamo na čelu institucije nekog ko želi da pretvori tu instituciju u mrtvu instituciju i ona trenutno jeste takva. Pokušavamo da stavimo do znanja da institucija Ombudsmana nije smjela da zaćuti na sve na šta je zaćutala - rekla je Marković. Ona je kazala da građani danas žele da pošalju poruke da se ne mire sa stvarima koje se događaju.

- Nadam se da će se nastaviti protesti. Lično sam za radikalizaciju, za to da čovjek (ombudsman) razmisli o poslu, odnosno funkciji koju obavlja i da shvati sa pozicije na kojoj se nalazi da treba da mu proradi savjest - poručila je Marković. Građani su nosili brojne transparente sa kojih poručuju: ,,Ne targetiranju novinara“, ,,Onaj ′jedan novinar′ je jedan od nas“, ,,Neđeljko, tvoje je ime sigurno s nama“, ,,Zahtijevamo javno izvinjenje“, ,,Ko će i kada da odgovara za skandal?“, ,,Javni interes mora biti prioritet Javnog servisa“, ,,Imamo pravo da se izražavamo na svom jeziku“, ,,Ne udaru na državu, Ustav i za-

Rudović: Nemamo ovlašćenje da se miješamo u sporove

Ministarstvo kulture i medija nema nadležnost nad radom Javnog servisa, ni kada su u pitanju interni odnosi u RTCG ni medijski sadržaji koje Javni servis objavljuje, kazao je Pobjedi direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović

On je, komentarišući posljednja događanja u RTCG, konkretno slučaj Tanje Šuković, kojoj je nakon višedecenijskog uredničkog rada ponuđeno da bude šefica dokumentacije, rekao da se u pojedinačne sporove ne mogu miješati niti za to imaju ovlašćenje. - Za to postoje tijela u okviru Javnog servisa i nakon njih sud – rekao je Rudović Pobjedi.

On je kazao da Ministarstvo kulture i medija ima nadležnost u pripremi i predlaganju zakonodavnog okvira za rad medija u Crnoj Gori te da bi bavljenje medijima u odnosu na njihov sadržaj i interne odnose dovelo Ministarstvo kulture i medija u poziciju cenzora.

- To je neprihvatljiva praksa nespojiva sa principom slobode izražavanja i slobode medija – rekao je Rudović. On je istakao da vjeruje da bi se svi učesnici protesta ispred sjedišta Direktorata za medije saglasili oko ovih principa, od kojih MKM neće odustati – istakao je Rudović. Rudović je rekao da se promocijom slobode medija

istovremeno promoviše i sloboda svakog, koji svoju profesiju obavlja u skladu sa zakonom, etičkim kodeksom i internim aktima kuće u kojoj radi.

- Samim tim uvijek, principijelno, podržavamo borbu svakog novinara za poštovanje profesije i zaštitu ličnog integriteta, ukoliko je on na bilo koji način narušen – istakao je on.

Na pitanje Pobjede kakav je stav MKM prema diskriminaciji povodom zabrane korišćenja jotovane verzije crnogorskog jezika, Rudović je rekao da je riječ je o zakonskom pravu koje niko ne može osporiti, što su potvrdili i u samom Javnom servisu. j m

Budući da se u momentu formiranja predmeta nije znao identitet novinara koji je ukazivao na problem, a s obzirom na to da se, kako dodaju, kontekst predmeta može ticati i drugih koji koriste ili namjeravaju da koriste jotovanu verziju, u ovom slučaju nije bilo neophodno tražiti saglasnost za postupanje.Podsjećaju da je o formiranju predmeta govoreno i u Skupštini Crne Gore kada je to potvrdila zamjenica zaštitnika, a što je prenijelo više medija.- U vezi sa navodima grupe zaposlenih u RTCG o radno-pravnim odnosima, podsjećamo da je to tipična nadležnost inspekcijskih službi, čije postupanje ćemo ispratiti ukoliko za to bude potrebe. Obavještavamo javnost i da nemamo pritužbi iz RTCG po drugim osnovama koje nijesu procesuirane – ističe se u saopštenju.

kone“, ,,Ombudsmane, podnesi ostavku“… isPitNi PostuPaK u toKu

Nakon jučerašnjeg protesta oglasili su se iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a povodom pisma grupe za-

Što se tiče učešća na „kick off“ konferenciji, čiji se naziv i karakter takođe problematizuju, u saopštenju napominju da je u pitanju regionalni projekat, koji finansira EU, a sprovodi ga organizacija prepoznata po angažmanu u oblasti prevencije i zaštite od torture, a što je i cilj projekta. Nj. ŽivaNović

Miranović: Problemi sa menadžmentom nijesu u nadležnosti Savjeta

Svako ko ima pritužbu na rad i postupanje menadžmenta Javnog servisa treba da se obrati Savjetu sa argumentima, i mi ćemo se potruditi da riješimo problem, iako nam to nije nadležnost, rekao je Pobjedi član Savjeta RTCG Predrag Miranović, komentarišući otvoreno pismo radnika koji su protestovali zbog, kako su poručili, diskriminacije i mobinga u Javnom servisu koji su iskazani prema radnicima te kuće Žarku Božoviću i Tanji Šuković Miranović je rekao da se ne smije zanemariti kritika od strane zaposlenih, te da Savjet nije za „kidanje glava“ ali da bi bilo dobro zbog radne atmosfere da se svi uvažavaju. -I menadžment da uvaži zaposlene, ali i obrnuto. Treba nam dijalog, da ne dolazimo u situaciju gdje je jasno da ne postoji povjerenje čim radnici izlaze sa otvorenim pismom. Poruka je da je svaki dijalog dobrodošao. Vjerujem i jednima i drugima da su donekle u pravu, ali to se treba rješavati razumnom pričom – istakao je Miranović.

Ne želi, kako kaže, da ulazi u motive zaposlenih da šalju otvreno pismo i da protestuju što su oni učinili ispred zgrade RTCG, i ispred Direktorata za medije, ali im poručuje da će Savjet pokušati da im pomogne na pravedan način. Na naše pitanje zašto ovaj problem nijesu uvrstili u dnevni red sjednice Savjeta koja je održana u četvrtak, Miranović je rekao da je to pitanje u nadležnosti menadžmenta i da nijesu iscrpljene sve mogućnosti za kvalitetan dijalog. -Ne prija nam kad imamo problem koji ne možemo da riješimo unutar kuće ali mislim da nijesmo iskoristili sve mehanizme. Iako to nije u našoj nadležnosti treba da damo doprinos u radu i treba razgovarati sa svakim ko je ugrožen. Legitimno je da vrše pritisak, ali ako se unaprijed sumnja u dobre namjere organa od kojeg se traži reakcija, ne znam da li je to najbolji put – zaključuje Miranović. K. j

Sa protesta ispred Direktorata za medije

Predstavnici Ministarstva prosvjete razgovarali sa zaposlenima i direktoricom vrtića ,,Naša radost“ u Herceg Novom, koji su u konfliktu

Ispitaće navode da direktorica sprovodi mobing

Ferhat Leglek iz Ankare i Seda Dimirkov iz Istanbula, koji žive

KOTOR - Turski državljani

Ferhat Leglek iz Ankare i Seda Dimirkov iz Istanbula, sa oko 50-ak svojih sunarodnika koji žive i rade u Kotoru, zabrinuto i sa tugom prate sva dešavanja nakon razornog zemljotresa u toj zemlji.

Broj smrtnih slučajeva danima raste, a već je dostigao 25.000, dok spasilački timovi neumorno pretražuju ruševine hiljade srušenih zgrada.

Više od 80.000 ljudi je povrijeđeno u dva razorna potresa koja su pogodila Tursku u ponedjeljak.

Narod umire nema ni hrane

PODGORICA - Ministarstvo prosvjete ispitaće navode dijela zaposlenih u vrtiću ,,Naša radost“, u Herceg Novom, koji su optužili tamošnju direktoricu Tamaru Živanović za mobing. Iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović kazali su Pobjedi da su njihovi predstavnici razgovarali sa obje strane i da će na kraju, kada okončaju ispitivanje svih navoda, preduzeti mjere u okviru zakonskih mogućnosti.

Direktorica i dio zaposlenih u konfliktu su po više osnova. Živanović je kazala juče na konferenciji za novinare da je neozbiljno što pojedinci javno iznose navode o mobingu, a da to ne procesuiraju. Zaposleni su prekjuče organizovali protest ispred te ustanove. Direktorica kaže da postoji procedura za pokretanje postupka za mobing i da nema ništa protiv toga. Dio zaposlenih je na protestu poručio da ne mogu više da sarađuju sa njom, da pokazuju otpor revanšizmu i prljavim igrama. Tražili su ostavku Živanović. Upravni odbor je, međutim, juče na sjednici, većinom glasova podržao direktoricu, nije izglasano njeno razrješenje. Direktorica tvrdi da je organizovani protest bunt protiv novina koje se odnose na mjere sigurnosti na radu. Prema njenim riječima, sve je počelo jednim incidentom koji je zabilježen u kuhinji prije sedam dana. Tada su dvije radnice, kako je ispričala, bez pitanja pomjerile određene kuhinjske elemente i sebe, između ostalog, dovele u životnu opasnost. Time je, kako kaže direktorica, spriječena zaštita na radu, odnosno radnice su prekinule ,,obezbjeđivanje površina u kuhinji“. Živanović kaže da je pokrenut disciplinski postupak, da se zbog ovakvog ponašanja dobija otkaz, ali da ga navodno neće dobiti, jer su porodični ljudi i dobri radnici. - Nastala je konfliktna situacija. Imali smo raspravu. Optužena sam za mobing, to su njihove ri-

Kuvarica Nataša Misista, kako su prenijeli mediji, izjavila je da napeta situacija dugo traje, i da ne traže ništa drugo nego da obavljaju svoj posao kao što su do sada radili, pošteno, fer i korektno

ječi. Otišla sam iz kuhinje u lijepom raspoloženju. Onda sam obaviještena da im je pozlilo i da su završile u hitnoj. Vraćene su sve kamere i snimljeno je stanje – rekla je ona.

Direktorica Živanović kaže da je zatekla loše stanje u vrtiću, u svim segmentima,da promjene nijesu lake, i da ih ,,teže podnose odrasli“.

Kuvarica Nataša Misista, kako su prenijeli mediji, izjavila je da napeta situacija dugo traje, i da ne traže ništa drugo nego da obavljaju svoj posao kao što su do sada radili, pošteno, fer i korektno. Pričala je kako ljudi koji imaju 30 godina staža ne mogu više da trpe neke stvari koje se dešavaju iz dana u dan. Kazala je i da su se požalili Ministarstvu.

Vaspitačica Vesna Jančić rekla je da pokazuju otpor ,,revanšizmu i prljavim igrama“. Kazali su da traže uslove da normalno rade. Na protestu su se žalili da imaju lošu saradnju sa direktoricom.

I roditelj Afrodita Knežević na protestu rekla je portalu Novski.me da podržava zaposlene, jer je sama imala neprijatno iskustvo sa direktoricom Živanović.

- Sa direktoricom imamo lošu saradnju, sa suzama smo išli u Ministarstvo da bismo ostvarili prava za našu djecu. Direktorica uprkos dopisu iz Ministarstva nije riješila naše pitanje. Žao mi je radnika koji su doživjeli neprijatnost, zato sam tu da ih podržim kao roditelj, čovjek i sugrađanin – rekla je ona. N. Đ.

- Na svu sreću moja porodica je živa i dobro, a vijest o zemljotresu dobio sam upravo od njih. Malo je reći da sam tog dana bio u šoku, nijesam mogao ni sa kim da razgovaram, zamolio sam ovdje prijatelje da me ne diraju i ne pitaju ništa, dok malo nijesam došao sebi. Ne znam šta reći. Porodica je na svu sreću živa i zdrava, međutim svi naši poslovi su stali, nekretnine srušene i uništene - priča Fehat čija porodica se bavi prodajom ekskluzivnih auta, a njihov auto-salon je potpuno uništen. On kaže da je bukvalno sve stalo, te da su njegovi sve poslove obustavili kako bi pomogli ljudima kojima je to potrebno i kako bi stali na noge.

- Sve je razrušeno, scene su užasavajuće, nevjerovatni prizori, poput recimo zgrade od 15 spratova na kojoj je prvih pet spratova propalo, otišlo dolje, a deset spratova ostalo.

I kada gledate zgradu, ona je tu, ali fali pet spratova. Mnogo naroda umire od hladnoće, nema struje, uslovi su užasni, mnogo njih je u šatorima, pali se vatra kako bi se ugrijali, užasno je sve - kaže Ferhat. No i pored teške situacije koja je zadesila taj dio njegove zemlje, Fehat je optimista i kaže da je ,,Turska kroz istoriju doživljavala mnoge teške situacije, preživljavala i iz svega izlazila veća i snažnija, pa će tako biti i nakon ovoga“.

Za Ferhata je posebno emotivno bilo kada je pročitao da spasioci iz Kotora idu u Tursku.

- Volim Crnu Goru, volim Kotor koji doživljavam kao svoj drugi dom, volim ove ljude, tako da mi je to bio jako emotivan momenat. I u ovoj situaciji se pokazalo da su ovdje ljudi dobri i humani. Jednostavno Crna Gora je u svakom smislu poželjna za život - kaže Ferhat.

SrušeNi gradovi i Sela

Ferhat ocjenjuje da je srušeno minimum 11 hiljada građevina.

- Vidimo da je pokrenuta procedura da pomoć pružaju i druge zemlje, među kojima i Crna Gora, koje su poslale svoje ekipe spasilaca. Naš predsjednik Erdogan je u doba pandemije korona virusa izgradio mnogo kovid bolnica i sad nam te bolnice dobro dođu za smještaj i zbrinjavanje

Sve je razrušeno, scene su užasavajuće, nevjerovatni prizori, poput recimo zgrade od 15 spratova na kojoj je prvih pet spratova propalo, ,,otišlo dolje“, a deset spratova ostalo. I kada gledate zgradu, ona je tu, ali fali pet spratova. Narod strada od hladnoće, nema struje i vode, uslovi su užasni, mnogo njih je u šatorima, pali se vatra kako bi se ugrijali, pretužno je sve to - kaže Ferhat

onih kojima je potrebno - kaže Ferhat, navodeći da je na tom području srušeno minimum 11 hiljada građevina, iako zvanični podaci govore da je to šest hiljada jer u tim podacima nijesu uzeta u obzir sela van gradova.

Seda Dimirkov, koja u Kotoru živi tri godine, kaže da je o zemljotresu saznala od porodice iz Istanbula, te da sva dešavanja prati putem interneta i TV. - Na svu sreću u području koje je pogođeno zemljotresom nemam članove porodice, što naravno ne umanjuje moju zabrinutost i brigu. Moj veliki prijatelj koji takođe živi i radi u Kotoru je iz Hataja, koji je razoren, a u trenutku zemljotresa tamo su bili njegova žena i djeca koji su živi i zdravi. Ono

Na svu sreću moja porodica je živa i dobro, a vijest o zemljotresu dobio sam upravo od njih. Malo je reći da sam tog dana bio u šoku, nijesam mogao ni sa kim da razgovaram, zamolio sam ovdje prijatelje da me ne diraju i ne pitaju ništa, dok malo nijesam došao sebi - kaže Ferhat

što je bilo teško je to što je informacije o njima saznao tek nakon tri dana od zemljotresa i čovjek je bio za to vrijeme van sebe. Ispričao mi je da su uspjeli da pobjegnu iz zgrade u pidžamama, bukvalno dvije sekunde prije nego što se zgrada srušila - priča Seda. Kaže da u Kotoru ima oko 50ak turskih državljana, među kojima je dosta njih koji imaju porodice na području koje je razorio zemljotres.

- U kontaktu smo stalnom, pratimo sve, razmjenjujemo informacije, podržavamo se...

Užasno je sve ovo, mnogo teško, ne znam šta reći - kaže Seda, koja je poželjela da podijeli jedan detalj koji je na nju ostavio poseban utisak.

- Jedan dječak, dijete, zarobljen u ruševinama telefonom je pozvao tamošnji centar za spasavanje i rekao im da pošalju psa tragača, a da će on mjaukati kao mačka, kako bi ga pas što prije našao - ispričala je Seda.

I ona ne krije zadovoljstvo kako su Crna Gora i Kotor, za koji kaže da je njen grad, reagova-

li u ovoj, za njenu zemlju, teškoj situaciji.

- Prezadovoljna sam jer su ljudi iz mog grada, Kotora, jako brzo poslali spasioce u Tursku, organizovali akciju sakupljanja pomoći. Pratim Instagram stranicu Opštine Kotor gdje sam vidjela informacju o sakupljanju pomoći i, naravno, odmah sam se odazvala pozivu. Djeci i sebi sam ostavila samo jednu jaknu, sve ostalo sam zapakovala i odnijela da se šalje za Tursku. I nijesam mogla da vjerujem koliko ljudi iz Kotora se odazvalo pozivu za akciju i koliko toga su donijeli, mnoge od tih stvari su bile nove - kaže Seda. Na kraju Ferhat i Seda poručuju da su mnogo zahvalni Crnoj Gori na svemu što radi u ovom teškom trenutku za njihovu državu.

trka Sa vremeNom Spasioci se sada u Turskoj utrkuju s vremenom, ali sa svakim proteklim satom šanse pronalaska preživjelih pod ruševinama se smanjuju. Vlasti kažu da se srušilo

Tamara Živanović

Ferhat Leglek

RUŠEVINE KRIJU STOTINE ŽRTAVA: Stravičan prizor iz Turske

i rade u Kotoru, sa tugom govore o stradanju turskog naroda

od hladnoće, hrane ni struje

Đukanović: Crnoj Gori

falilo humanosti i čovjekoljublja

Mehmet Jašar Džoškun, koji je prekjuče uhapšen na aerodromu u Istanbulu, jedan je od vlasnika i osnivača kompanije ,,Antis Montenegro“

Uhapšeni preduzetnik

iz Turske izgradio zgradu na ulazu u Budvu koja još nije useljena

Još jedan naš tim na putu za Tursku

Jedanaest članova nikšićke i devetnaest podgoričke Službe zaštite i spašavanja otputovalo je juče ujutro u Tursku, kako bi pomogli ugroženom stanovništvu nakon razornog zemljotresa. Timove predvode komandiri Službe zaštite i

oko 6.500 zgrada u Turskoj, a brojne su oštećene u zoni potresa koja zahvata oko 13 miliona ljudi.

Pogođeno je možda i do 23 miliona ljudi među kojima pet miliona iz ranjivih grupa, ocijenila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), koja strahuje od velike zdravstvene krize, naročito zbog širenja kolere u Siriji. Stotine hiljada ljudi postale su beskućnici usred zime.

Potvrđeno je da je u Turskoj umrlo 21.848 ljudi. U potresu u Siriji poginule su još 3.553 osobe. Time je ukupan broj umrlih porastao na 25.401.

Njemačka je takođe obustavila spašavanje i rad na pružanju pomoći na mjestu smrtonosnog zemljotresa u Turskoj zbog bezbjednosnih zabrinutosti, nakon sličnog poteza Austrije.

spasavanja Nikšić i Podgorica Slavko Tadić i Goran Janković

U međuvremenu je crnogorski Tim za traganje i spašavanje izašao je iz turskog grada Hataja i trenutno je na putu za Adenu odakle će prvim slobodnim

Njemačka savezna agencija za tehničku pomoć (THW) prekinula je svoje operacije spašavanja zbog promjene sigurnosne situacije u regiji Hataj, objavila je organizacija u saopštenju.

BezB jednosni rizici - U posljednjih nekoliko sati bezbjednosna situacija u regiji Hataj očigledno se promijenila. Sve je više izvještaja o sukobima između različitih grupa.

Timovi za potragu i spašavanje ISAR-a Njemačka i THW stoga će za sada ostati u zajedničkom baznom kampu. ISAR i THW nastaviće s radom čim AFAD ocijeni da je situacija sigurna - stoji u saopštenju.

Austrijska vojska takođe je navela bezbjednosne rizike zbog obustave svojih operacija.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je danas da će njegova vlada preduzeti mjere protiv onih koji

letom za Istanbul i nakon toga u Podgoricu, saopštili su juče iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Članovi tima će danas, prvim letom iz Istanbula, sletjeti na aerodrom u Podgorici u 8.15 sati – najavili su iz MUP-a.

su uključeni u ,,pljačke i druge zločine“ u regiji pogođenoj razornim zemljotresima.

- Planirali smo da obnovimo stotine hiljada zgrada. Počećemo da preduzimamo konkretne korake u roku od nekoliko sedmica - rekao je Erdogan.

Turski čelnik ove sedmice se suočio s kritikama i gnjevom javnosti zbog sporog odgovora njegove vlade na katastrofu. Prethodno je rekao da su vlasti trebale brže da reaguju na potres.

Broj mrtvih u Turskoj i Siriji mogao bi se ,,udvostručiti“, kaže šef humanitarne pomoći UN Martin Grifits

- Postoji mnogo vrsta glasina o tome gdje bi to moglo završiti. I naravno, Sirija takođe ima svoj broj. Mislim da je stvarno teško procijeniti vrlo precizno jer morate proći ispod ruševina, ali sigurno će se broj udvostručiti ili više - kaže on.

- To je zastrašujuće - ističe Grifits.

S ponosom i poštovanjem pratimo požrtvovanje i podvige odvažnih pripadnika crnogorskog Tima za traganje i spašavanje koji su zajedno s ljudima iz cijelog svijeta pritekli u pomoć prijateljskom turskom narodu, poručio je na Tviteru predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - Kao i službi iz drugih gradova i našeg medicinskog tima koji su se uputili da pomognu u saniranju posljedica. Jednako tako i aktivnosti naših građana koji širom Crne Gore prikupljaju pomoć stradalima u jednoj od najvećih prirodnih katastrofa novijeg doba - naglasio je Đukanović. Crnoj Gori, kako je zaključio, nikada nije falilo humanosti i čovjekoljublja. nj. Ž.

PODGORICA- Turski preduzetnik Mehmet

Jašar Džoškun, koji je prekjuče uhapšen na aerodromu u Istanbulu zbog sumnje da je nelegalno sagradio rezidenciju koja je srušena u zemljotresu, a potom pokušao da uhvati let i pobjegne za Crnu Goru, jedan je od vlasnika i osnivača kompanije ,,Antis Montenegro“ u Budvi.

Prema javnim podacima Company wall business, njegov brat Husein Jalčin Džoškun vlasnik je 95, a Mehmet preostalih pet odsto kompanije koja se bavi građevinskom djelatnošću.

Turski mediji pišu da Husein boravi u Budvi sa ćerkom i ženom - koja se takođe dovodi u vezu sa poslovanjima njihove firme u Hataju.

Sjedište firme ,,Antis“ premješteno je u Crnu Goru 2018. godine, a pored građevinskih djelatnosti, kompanija pruža i konsultantske usluge o pri-

vremenom boravku i državljanstvu. Sajt i Fejsbuk stranica ove kompanije trenutno nijesu u funkciji.

Tamošnji mediji navode da su ove informacije prenijete crnogorskim vlastima.

Kako javlja RTCG, a samom ulazu u Budvu nalazi se zgrada čiji je vlasnik firma biznismena koji je uhapšen. Izgradnja zgrade u Budvi počela je 2019. godine. Iako je rok za završetak radova bio dvije godine, zgrada do danas nije useljena. Firma braće Džoškun se pri izgradnji uništene rezidencije u Hataju navodno obavezala da će poštovati regulative o zemljotresima ali to nije bila praksa. Tako nije primijenjen sistem koji je projekat podrazumijevao upravo zbog zemljotresa. Rezidencija koja se, za razliku od zgrada u okolini, prošle sedmice srušila u zemljotresu imala je 13 spratova i 250 stanova, a stradalo je na stotine ljudi. Pretpostavlja se da je Džoškun zbog toga prekjuče pokušao da pobjegne za Crnu Goru. A. i.

Jedan dječak, dijete, zarobljen u ruševinama telefonom je pozvao tamošnji centar za spasavanje i rekao im da pošalju psa tragača, a da će on mjaukati kao mačka, kako bi ga pas što prije našao - ispričala je Seda

Dvomjesečna beba spašena je nakon što je 128 sati bila zatrpana ispod ruševina u pokrajini Hataj, javlja turska državna novinska agencija Anadolija. Beba je izvučena iz ruševina u okrugu İskenderun i prevezena u bolnicu, javlja Anadolija.

Iako je kritično razdoblje od 72 sata za pronalaženje preživjelih od potresa u ponedjeljak odavno prošlo, spasilački timovi i dalje su pokušavali da dođu do bilo koga ko je još živ. iv. K.

Prikupljeno skoro 70.000

eura

Do juče ujutro prikupljeno je 69.464,53 eura za pomoć stanovništvu Turske i Sirije, koje su pogođene snažnim zemljotresom, saopštio je Crveni krst Crne Gore.

Pomoć se može uplatiti slanjem SMS-a na broj 15888, ili na žiro račun 520-5188-31 kod Hipotekarne banke.

Iz Crvenog krsta su ranije naveli da je prethodnih dana sakupljena velika količina humanitarne pomoći, a da je za sada najefikasniji način da se donira putem novca, jer su takvi inputi od strane Crvenog polumjeseca Turske i Crvenog polumjeseca Sirije. - Hvala svima koji su ovim putem dali svoj doprinos - poručili su u Crvenom krstu. U razornom zemljotresu, koji je pogodio Tursku i Siriju, stradalo je više od 24.000, a taj broj bi mogao i dalje da raste jer spasilački timovi i dalje pretražuju ruševine hiljade srušenih zgrada. Više od 80.000 ljudi je povrijeđeno. nj. Ž.

Turska policija privela 12 osoba zbog rušenja zgrada

Turska policija privela je 12 osoba zbog rušenja zgrada u jugoistočnim pokrajinama Gazijantep i Sanliurfa u snažnom zemljotresu koji je u ponedjeljak pogodio Tursku, a među privedenima su i izvođači radova, prenijela je turska agencija DHA. Najmanje 6.000 zgrada srušilo se nakon što je potres magnitude 7,8 stepeni pogodio taj region, usmrtivši više od 25.000 ljudi, što je izazvalo bijes

građana zbog loše gradnje. Očekuju se nova pritvaranja, pošto je državni tužilac u Dijarbakiru, jednoj od 10 jugoistočnih pokrajina pogođenih potresom, danas izdao naloge za hapšenje 29 osoba.

Jedan od uhapšenih bio je izvođač radova na zgradi u Gazijantepu, objavila je agencija, dodajući da ga je policija pronašla u Istanbulu, prenosi Index. Tužioci su pokrenuli nekoliko istraga u više pokrajina, uključujući Kahramanmaras, u kojoj se nalazi okrug Pazarčik, gdje je bio epicentar potresa.

U petak je turska policija uhapsila izvođača radova na visokoj zgradi sa luksuznim stanovima, koja se srušila u pokrajini Hataj. Uhapšen je na aerodromu u Istanbulu dok je pokušavao da pobjegne iz zemlje.

Seda Dimirkov

nikada nije

Crnogorski spasioci u hrabroj misiji pomoći turskom narodu

Zgrada koju je radila firma „Antis Montenegro“

Piše: dr Dragan VESELINOV

Bog još nije odredio ko će 2023. godine pobediti na martovskom izboru za predsednika Crne Gore. To podiže značaj političkih kladionica iznad značaja fudbalskih i teniskih opklada tako da kvote mogu otići do nebesa. Kockari sada uživaju, ali političari verovatno ne baš kao oni, jer političari obično tragaju za sigurnim dobitkom.

MAPA RASPOREDA

SNAGA

Možda mapa rasporeda snaga pred izbor u martu približno izgleda ovako kako ćemo je opisati.

Položaj Crne Gore se u proteklih godinu dana negde dramatično menjao a negde nije. Dogodio se uspon uzdrmane ideje o ulasku Podgorice u Evropsku uniju sa grupacijom na lokalnim izborima pod starom slovenačkom parolom ,,Europa, zdaj“ iz 1991. godine. Pre svog osnivanja ova grupa je u Krivokapićevoj vladi lansirala zanimljiv demagoški program potplaćivanja glasača dizanjem plata i penzija, ukidanjem obaveznog socijalnog osiguranja - kao da žive u SAD, zbog čega je oborila finansijsku stabilnost državnog zdravstvenog sistema bez ikakvih kompenzacija. Ovu grupaciju vode ekonomski avanturisti bez mnogo znanja o društvenim posledicama svojih egzibicija. Ali je dobro što odvajaju glasače od naredne izborne grupe.

Nasuprot pomenutoj grupi akrobata, slede nedokazani pučisti iz 2016. godine, iz iredentističke srpske frontovske grupacije. Oni trpe udarce zbog podrške Rusiji u ratu sa Ukrajinom i trpe zbog poraza kosovske politike Srbije u 2023. godini. Nekima među njima je zakazano za predstojeći 20. februar obnovljeno suđenje za navodni pučizam i pokušaj terorizma. Za ovu grupaciju vlada, možda i predrasudno, uverenje da je izuzetno bogata jer dobija novac iz Srbije, Rusije i mračnih krugova u Crnoj Gori.

Ona nema nikakav program

razvoja Crne Gore. Jedino što ona hoće je pokušaj prisajedinjenja Crne Gore Srbiji. Za njihov program će glasati nepatriote. Budu li jednog dana pobedili, sutradan će se svi gorko kajati, jer neće samo hramovi i manastiri pripasti Srbiji, već celokupna imovina Crne Gore .

Treća sila koja će nastupiti na predsedničkom izboru je Demokratska partija socijalista sa svojim saveznicima koja je opstala kao najjača politička snaga u zemlji uprkos gubit-

POGLED

Ko će biti novi predsjednik

E, tu smo slijepi. Ali pod pretpostavkom da u drugi krug uđe kandidat iredentista sa kandidatom konglomerata oko Demokratske partije socijalista, onda će pobjednika odlučiti glasačko tijelo dvojice demagoga iz ,,Europe, zdaj“. Nije nemoguće da jedan dio iz ,,Europe, zdaj“ i ne ode na glasanje u drugom krugu jer im pripada muka od oba konglomerata, ali onaj dio koji ode na kutije, prije će glasati za evro-atlantsku integraciju nego za samoubistvo Crne Gore u korist srbijanskih hordaša iz Beograda

ku vlasti 2020. godine. A njen je šef, ujedno i šef države, Milo Đukanović, potvrdio da je bolji političar od bilo kog konkurenta posebno, možda i od svih zajedno. Za razliku od slomljenih vlada Krivokapića i Abazovića, kao i onesposobljene Skupštine, Đukanović, u svojstvu predsednika države, poštovan od svojih pristalica a vidno omrznut od drugih, jedina je funkcionalna ustanova najvišeg stepena u Crnoj Gori. Sa malo vlasti je. A vlast umanjuje i to što Ustavnog suda još nema, i što uverenje o pravnoj vrednosti novih državnih tužilaca i sudija tek predstoji.

Ova grupacija nije originalni autor crnogorske evro-atlantske integracije – već je to bio Liberalni savez Crne Gore, ali ona poverenje naroda u tu politiku obuzdava nepotrebnim oklevanjem da se izvini za propuste u unutrašnjoj politici koji su joj smanjivali podršku kod glasača odmah po sticanju nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.

TRI SILE IZ POZADINE

U političkoj magli u Crnoj Gori kriju se tri druge snažne sile van prethodne grupe od tri. To su tajne službe Rusije i Srbije na jednoj strani, i Srpska pravoslavna crkva, na drugoj. Kod njih zagonetke ipak nema, sve tri će podržati iredentističkog kandidata. Mandić je već i istaknut, a njegova šansa na pobedu se projektuje na drugi krug izbora. To nije nemoguće.

RUSKO MALAKSAVANJE

Ruska se sila zaglavila u blatu Ukrajine i rat između Moskve i Kijeva je prešao na rovovsko mrcvarenje nalik onom u Francuskoj u Prvom svetskom ratu. Rastuća pomoć Evrope i Amerike Ukrajini, a opadajuća ekonomska moć Rusije, ne dozvoljava Moskvi da se dodatno u Crnoj Gori konfrontira sa svetskom politikom na terenu Podgorice.

To je sreća za Podgoricu, jer kako se odnos snaga na ukra-

jinskom frontu teško može u 2023. godini promeniti u korist Rusije, onda će narod u Crnoj Gori moći sa više daha u plućima da razmišlja gde mu je mesto - u Evropi ili u Moskvi. Mi mislimo da će onog trenutka kada Kijev bude zagospodario oklopnom snagom iz magacina NATO i dobijenim dalekometnim raketama koje mogu da padnu na Crveni trg u Moskvi, obostrani politički razum možda pozvati zaraćenu braću na prekid rata. U suprotnom, on će evoluirati u ludilo opšteg razaranja čovečanstva protiv koga će ustati ceo svet.

Valjda će tada severni Sloveni sesti za sto pre nego što konačna bomba zaseni svetlost Sunca i Boga.

PAD KOSOVSKE

POLITIKE SRBIJE

Niko nije pogrešio ko je 1987. godine procenio posle septembarske osme sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije da su sa njome srbijanski komunisti napustili svoju jugoslovensku federalnu

poziciju i prešli na politiku Velike Srbije od pre Prvog svetskog rata.

Tom politikom su objavili da idu na pauzu oko transformacije društvenog sistema u demokratski sistem, a podigli su na noge sve usnule i potisnute ustanove srpskog nacionalnog imperijalizma i sav revanšizam nastao na krvavim zločinima međunacionalnih sukoba starih vekovima do danas.

Trinaest godina posle, 5. oktobra 2000. godine, izgubili su vlast u Beogradu. Veliku Srbiju nisu stvorili, a njihovi naslednici posle Đinđićeve smrti, od 2003. do 2023. godine, starim ranama dodavali su nove.

Naslednici su u, ovoj, 2023. go-

dini stigli do konačnog kraha – ispratiće Kosovo na putu u Ujedinjene nacije. A u stvari, nije dobro što je Beograd izgubio Kosovo silom Zapada, iako drugog puta nije bilo, jer se kultna svest o nepravednom gubitku neće hladiti ne samo decenijama, već možda i mnogo, mnogo duže. A nije ni tačno da su Srbi jedino krivi za sve mračne događaje na Kosovu, pogotovo od druge polovine 19. veka na ovamo. Ali da smo i mi krivi - jesmo, mogli smo manje grešiti. Istražujmo više, i pri tome ne zapostavljajmo memoare Stojana Novakovića, ambasadora Kraljevine Srbije u Moskvi, koji je tamo precizno opisivao

puščanu i hajdučku politiku albanskih prvaka i Turske na Kosovu i molio Ruse za pomoć – i dobijao je; čitajmo Nušićeve opise stanja na Kosovu, čitajmo Tucovićeve opise krvavog odnosa vojske Srbije i Crne Gore na Kosovu u vreme Prvog balkanskog rata; čitajmo ratne i poratne izveštaje Koste Novakovića o masakrima vojske Srbije i Kraljevine SHS na Kosovu i Makedoniji – i mnoge druge opise političke konfiguracije odnosa Srba i Albana-

Srpska pravoslavna crkva je jedina ustanova u srpsko-crnogorskom prostoru koja je iz reinkarnacije politike Velike Srbije u posljednjih 36 godina izvukla korist. Tokom sprovođenja ove politike Crkva je osigurala da se nansira iz državnog budžeta a da u budžet ne uplaćuje porez na promet (PDV); iz budžeta joj se nansira izgradnja novih crkava sa podnim grijanjem i obnova starih crkava; ona ne plaća porez na prodaju svojih ritualnih usluga i svijeća; dobila je restitucijom zemlju i nekretnine koje rentira; ubacila se u škole sa vjeroučiteljstvom i državno plaćenim vjeroučiteljima - a preko školske slave Sv. Sava obredno se ubacuje u obrazovne manifestacije…

Abazović potpisuju Temeljni ugovor

ca posle toga do danas… I uverićemo se da nije tačno da su Srbi morali da izgube Kosovo, ali je i tačno da smo sami odgovorni što smo nedovoljno tragali za uspešnom formulom mogućeg zajedničkog života tako različitih naših naroda na Kosmetu. Pre bismo se mašili sablje nego pera i potrage za moćnim saveznicima. I više je nego tačno, da Srbi Kosovo možda ne bi izgubili da nisu napali Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru i izazvali sve sile sveta protiv sebe. Hteli smo sve odjednom. Beograd neće lako odustati od Crne Gore. Tragaće za kompenzacijom zbog Kosova, ali će prepoloviti broj letova mlaznjaka i helikoptera Vlade Srbije koji su do sada neumorno prevozili tamo-amo, Beograd - Podgorica, iredentiste i popove Srpske pravoslavne crkve da raskolima uništavaju Crnu Goru.

Danas je u Srbiji mnogo gore nego u 1987. godini, jer je u proteklim decenijama paroksizam kolonijalističkog nacionalizma prodro do kolevki beba u porodilištima. Duh rekonkviste je ponovo rođen, a nova inteligencija se malo vidi, i jarost poraženih niko ne obuzdava. Nije Beograd spreman da izvuče zaključak gde je grešio, i nije to samo njegova osobina.

Zar ni Demokratska partija socijalista u Crnoj Gori još nije spremna da objasni zašto je svojom politikom dovela u pitanje sopstveni briselski kurs?

PATRIJARHOVA

POZICIJA

Patrijarh je u boljoj poziciji nego Vlada Srbije i crnogorska iredenta. Kosovo za Srbiju jeste izgubljeno ali Srpska pravoslavna crkva nije tamo izgubljena. Njeni će manastiri i tamošnji hramovi ostati u vlasništvu Beogradske patrijaršije i pod međunarodnom zaštitom.

Crkva je jedina ustanova u srpsko-crnogorskom prostoru koja je iz reinkarnacije politike Velike Srbije u poslednjih 36 godina izvukla korist. Tokom sprovođenja ove politike Crkva je osigurala da se finansira iz državnog budžeta a da u budžet ne uplaćuje porez na promet (PDV); iz budžeta joj se finansira izgradnja novih crkava sa podnim grejanjem i obnova starih crkava; ona ne plaća porez na prodaju svojih ritualnih usluga i sveća; dobila je restitucijom zemlju i nekretnine koje rentira; ubacila se u škole sa veroučiteljstvom i državno plaćenim veroučiteljima - a preko školske slave Sv. Sava obredno se ubacuje u obrazovne manifestacije; razvila je manastirsku komercijalnu proizvodnju vina, rakije i agrarnih roba; komercijalizovala je industrijsku patrijaršijsku konfekciju ikona, ukrasa i verskog nakita; ušla je u hotelski turizam; začela je interno kamatonosno kreditiranje; širi svoju propagandu preko državnih elektronskih i štampanih medija; ubira registrovane i neregistrovane novčane poklone; patrijarh živi u ,,ukletoj“ rezidencijalnoj vili na Dedinju u Beogradu čiju je obnovu lavovski platila Dodikova Banjaluka; Crkva ima i udarne grupe; sa zaštitnim svecima je ušla u izvršne i upravne državne organe, kao i u bolnice, kao i u parlamentarne partije, građanska i sportska udruženja; razvila je obaveštajnu simbiozu sa državnim bezbednosnim sektorom; a uz svoj luksuzni vozni park koristi i državni transport za svoje akcije.

Nije to sve, ali je dovoljno da se uoči da je Srpska pravoslavna crkva u Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj i na drugim regionalnim područjima, postala korpora-

sabor, odnosno, Sveti Sinod, sastavljen od patrijarha i četvorice vladika.

Oni imenuju i kontrolišu trojicu operativnih direktora u Americi od kojih je prvi obavezno sekretar beogradskog Sinoda, drugi je šef kabineta patrijarha, a treći je sekretar Bogoslovije u Libertivilu, u Čikagu. Time su petorica beogradskih episkopa postali gazde celokupne američke imovine srpsko-crnogorske emigracije u SAD od 19. do 21.veka.

Zbog toga su se u maloj delegaciji patrijarha Porfirija koja je 5. februara okončala svoj prepad na Istočno-američku eparhiju u Njujorku (i ostale dve) našli manevarski velikodostojni kaluđeri-pravnici iz Crne Gore i Srbije poput Velibora Džomića i Nikifora Milovića

Trista pedeset treći dan ruske invazije na Ukrajinu

Podoljak: Pregovori ne dolaze u obzir, samo pobjeda Ukrajine

tivni konglomerat ekonomije, politike, medija, kontrole para-obrazovanja i narodne svesti. Osim države, njoj ne može da izađe na megdan nijedna civilna organizacija niti ijedna poslovna korporacija makar koliko bogata bila. Niko nema njenu širinu zahvata, i ona je podjednako jaka unutar domova vernih porodica, koliko i na demonstracionim ulicama.

CRKVA I AMERIKA

U poslednjih 20 godina Srpska pravoslavna crkva je odvažno prešla Atlantik za Ameriku i time započela dopunu svoje imovine koju već ima u Zapadnoj Evropi i Australiji.

U Americi ona neće naići toliko na verne sledbenike u javnim obredima koliko će želeti da osvoji tamošnje nekretnine i rentne prihode koje je stvorila stara srpska i crnogorska emigracija. Veštim pravnim manevrisanjem američkog konsultativnog pravnog tima u određivanju položaja tri američke srpske pravoslavne eparhije, one su isprva u 2017. i 2020. godini u registracionom aktu tretirane kao američki neprofitni korporativni ,,entiteti“ u sastavu Srpske pravoslavne crkve, kojima je SPC u Beogradu prividno svojim Ustavom jemčila navodnu imovinsku i kadrovsku atonomiju.

Prevarni cilj je ubrzo otkriven: zabetoniran je od marta i maja 2022. godine na ovamo kada je dotadašnja neprofitna korporacija preregistrovana u Ustavu i Statutu SPC u novu sa jasnim imenom: ,,Srpska

Pravoslavna Crkva – Patrijaršija srpska“ (zašto je nepismeno registrovana ne znamo) sa sedištem u Ilinoisu, pri čemu je u izmenjenom Ustavu i Statutu SPC osigurano da isključivu menadžersku i kadrovsku vlast u Americi ima beogradski Sveti srhijerejski

Oni su, inače, sticali znanja oko novca i nekretnina u aferama sa preuzimanjem crnogorske crkvene imovine u ruke Beograda i neuspešnog proganjanja pokojnog kosovskog raško-prizrenskog vladike Artemija i njegovog sekretara arhimandrita Simeona Vilovskog. Pronevera novca nije nijednome dokazana. Mi Vilovskog nismo poznavali, ali vladiku Artemija jesmo, ne samo iz razmena mišljenja u njegovoj vizitacijskoj sobi u Beogradskoj patrijaršiji početkom 90-ih godina prošlog veka. Njega novac i komfor radi ličnog uživanja nisu zanimali, mogao bi da ide i bos. Sukob je bio političke prirode, oko vlasti.

KO ĆE BITI CRNOGORSKI PREDSJEDNIK

E, tu smo slepi. Ali pod pretpostavkom da u drugi krug uđe kandidat iredentista sa kandidatom konglomerata oko Demokratske partije socijalista, onda će pobednika odlučiti glasačko telo dvojice demagoga iz ,,Europe, zdaj“. Ovom telu, po svojoj ideološkoj prirodi, više odgovara evro-atlantska orijentacija konglomeracije oko DPS-a od iredentističke konglomeracije koju kontroliše beogradska tajna služba i SPC. Nije nemoguće da jedan deo iz ,,Europe, zdaj“ i ne ode na glasanje u drugom krugu jer im pripada muka od oba konglomerata, ali onaj deo koji ode na kutije, pre će glasati za evro-atlantsku integraciju nego za samoubistvo Crne Gore u korist srbijanskih hordaša iz Beograda.

Nema sumnje da bi Milo Đukanović bio najjače privlačnosti za sve simpatizere konglomeracije oko DPS-a, ali nije nemoguće ni da bi neki drugi kandidat ili izuzetno ugledna kandidatkinja iz tog konglomerata bili presudna atrakcija za ubiranje preostalih glasova od ostavljenih kandidata iz prvog kruga. A svakako da ih može biti više od onih koje daju samo tri najjače grupe. Šta vi mislite? Ima li drugih ishoda?

Da, ima ih. Ali neka nijedan ne bude protiv zastave Crne Gore i Evrope. Slažete se?

KIJEV- Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kaže da sada pregovori s Rusijom ne dolaze u obzir. Podoljak je u ranim fazama sukoba vodio pregovarački tim Ukrajine.

- Moskva se mora povući s okupiranih ukrajinskih teritorija i priznati zločine. Pregovori ne dolaze u obzir, samo pobjeda jer inače rat u Evropi neće stati te će Rusija kriminalno dominirati svijetomkazao je Podoljak.

TE šKE BORBE Glavni štab oružanih snaga Ukrajine objavio je najnovije podatke o ruskim gubicima. Kažu da je juče poginulo 1.140 ruskih vojnika. Ove brojke nijesu nezavisno provjerene. Tokom posljednja 24 sata ukrajinska vojska odbila je ruske napade u blizini Kremine, Šipilivka i Bilohorivka u Luganskoj oblasti te Krasne Hore, Bahmuta, Ivanivske i Paraskovivka u Donjeckoj oblasti, izvijestio je Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine. Glavni štab je takođe rekao da je ruska vojska lansirala 106 projektila, 59 vazdušnih napada i više od 90 MLRS napada na Ukrajinu.

OKuPACIJA

- Cilj Rusije je cijela Ukrajina, ali Kijev na to neće pristati i za pregovarački sto će sjesti kad posljednji ruski vojnik napusti zemlju, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko u petak za Dnevnik HTV-a.

- Kijev je bio i ostao meta agresora. Kijev je srce Ukrajine. On je prijestonica i glavna meta (...) Cilj Rusije je cijela Ukrajina. Oni žele cijelu Ukrajinu. Oni će ići tako daleko koliko im mi dopustimo da idu - upozorio je gradonačelnik Kijeva. Ruske snage granatirale su sedam zajednica u Sumskoj oblasti.

Ruske trupe pucale su na naselja Seredina-Buda, Bilopilja, Velika Pitarivka, Esman, Znob-Novgorodske, Gluhiv i Šalihine, izvijestila je 10. februara vojna uprava Sumske oblasti.

Vazdušna komanda Ukrajine „Jug“ izvestila je kasno 10. februara da su oborili pet dronova ,,shahed-136“ iznad Nikolajevske oblasti, četiri iznad Odeske oblasti i dva iznad Hersonske oblasti. Ranije juče, dron koji je lansirala ruska vojska pogodio je već oštećeni objekat energetske infrastrukture u Krivom Rogu, Dnjepropetrovska oblast, saopštila je Južna operativna komanda Ukrajine.

Europarlamentarac iz Belgije optužen za korupciju, određen mu pritvor

BRISEL- Belgijski europoslanik Mark Tarabela optužen je za korupciju i određen mu je pritvor u okviru istrage o navodima o miješanju Katara i Maroka u odluke Evropskog parlamenta, saopštilo je belgijsko savezno tužilaštvo. Socijalističkom poslaniku (59) određen je pritvor pošto je optužen za „korupciju“, „pranje novca“ i „učestvovanje u kriminalnoj organizaciji“, rekao je za Frans pres portparol tužilaštva. Još tri osobe među kojima i grčka europoslanica Eva Kaili već su u pritvoru u vezi sa tim skandalom koji je izbio 9. decembra i izazvao talas privođenja u Briselu.

Tog dana su belgijski istražitelji pronašli oko 1,5 miliona eura u gotovom novcu u kesama ili torbama u briselskom domu Eve Kaili i Pjer-Antonija Pancerija

Panceri, bivši italijanski europoslanik i ključni osumnjičeni u ovom slučaju, u januaru je priznao da je organizovao tu prevaru.

Bog još nije odredio ko će 2023. godine pobijediti na martovskom izboru za predsjednika Crne Gore

Posljednice ratnih razaranja

ESEJ: Nova knjiga prevoda izabranih pjesama slavne austrijske pjesnikinje Ingeborg Bahman

Pjesme o ljubavi i samoći

Pop-ikona austrijske književnosti

Ingeborg Bahman rođena je u Klagenfurtu 1926. godine. Studirala je filozofiju u Insbruku, Gracu i Beču, gdje je odbranila doktorat o filozofiji Martina Hajdegera Dobitnica je gotovo svih najvažnijih austrijskih i njemačkih književnih nagrada, bila je članica Berlinske akademije umjetnosti, a poznati austrijski pisac Stefab Griebl proglasio je „prvom pop-ikonom austrijske književnosti“. Bahman je, nakon objavljivanja romana „Malina“, živjela još samo dvije godine. Požar u njenom stanu u Rimu, koji je izbio nakon što je zaspala dok je pušila u krevetu, izazvao je teške opekotine. Tri nedjelje kasnije, umrla je u bolnici u 47. godini.

PODGORICA – Nova knjiga izabranih pjesama jedne od najznačajnijih pjesnikinja njemačkog jezika, prozne spisateljice i esejistkinje Ingeborg Bahman objavljena je u prestižnoj ediciji izabranih pjesama zemunske izdavačke kuće „Kontrast“, u prijevodu germanistice i profesorke njemačkog jezika i književnosti na Univerzitetu u Novom Sadu, Nikoline Zobenice.

Izbor sadrži poeziju Bahmanove od ranih pjesama iz „Pokreta srca“, zatim pjesme nastale u periodu 1948–1953, pa preko zbirki „Produženo vrijeme“, „Dozivanje velikog medvjeda“ sve do vjerovatno posljednje njene pjesme „Nema delikatesa“. Osim poezije napisala je eseje o najznačajnijim piscima i intelektualcima – Kafki, Marselu Prustu, Vitgenštajnu, Robertu Muzilu, a pisala je i radio-drame, libreta, dvije zbirke pripovjedaka i pred kraj života svoj jedini, kultni roman „Malina“.

DJETINJSTVO

Autopoetički iskaz „Od velikih oluja svijetla nijedna nije do života doprla“, našao je puni izraz u ukupnoj poetici Ingeborg Bahman, njenom apstraktnom jeziku, semantičkoj rasutosti i specifičnoj dekoncentraciji lirskog subjekta. U čitavom njenom opusu, a naročito u poeziji prisutna je želja za nalaženjem egzistencijalnog težišta, ali,

Pisala je poeziju suštine, iskreno sa dubokim zanosom bića, baš kako je pisala pisma u „vrijeme srca“ svojoj ljubavnoj i poetskoj opsesiji, pjesniku Polu Selanu

nažalost, kako piše Elfrida Jelinek povodom „Maline“, pisala je književnost traganja za osloncem, ali bez nalaženja tog oslonca. Stoga je jedna od glavnih suština njene poezije spajanje apstraktnog jezika konkretnih snažnih slika, pritom njen „filozofski jezik slika“ nije imao nikakvih granica niti versifikacijskih i semantičkih ograničenja, pisala je poeziju nadnaravne emocionalne inteligencije i talenta. Imala je svega dvanaest godina kada je Njemačka 1938. napala Austriju. Njeno porodično stablo imaće bitne refleksije na njen budući odnos sa velikim židovskim pjesnikom Polom Selanom. Njezin otac bio je učitelj i već je bio uključen u aktivnosti austrijskog ogranka Nacionalsocijalističke stranke. Bahman je bila duboko deprimirana tom činjenicom koja će je pratiti svjesno, ili podsvjesno do kraja života. Ulazak Hitlerovih trupa u njenu pograničnu Korušku opisala je u svojim dnevničkim bilješkama, kao „specifičan trenutak koji je uništio moje djetinjstvo. Bilo je to nešto tako strašno, da moje sjećanje počinje s tim danom, s tom ranom tugom“. Kad se Drugi svjetski rat završio imala je devetnaest godina i bila je gorljiva ljevičarka. Njeni dnevnički zapisi iz ljeta 1945. posthumno su objavlje-

Iako je imala briljantan um i talenat za poeziju i filozofiju, u ljubavi je bila nesretna. Njena ljubavna (i poetska) veza sa jednim od najznačajnijih židovskih pjesnika, njemačkog jezičkog izraza Polom Selanom, imaće tragične epiloge

ni zajedno s pismima austrijskog Židova Džeka Hameša, koji je bio njena nevina, platonska prva ljubav.

UTICAJ SELANA

Pa, ipak, njena „rana tuga“ imaće burne reakcije i tragičan izraz tek kasnije. Iako je imala briljantan um i talenat za poeziju i filozofiju, u ljubavi je bila nesretna. Njena ljubavna (i poetska) veza sa jednim od najznačajnijih židovskih pjesnika, njemačkog jezičkog izraza, Polom Selanom imaće tragične epiloge. Upoznala ga je u Beču sa velikim, neskrivenim ushićenjem. Imala je 21 godinu i spremala se za odbranu doktorata o filozofiji

Martina Hajdegera na sveučilištu u Beču. Selan se pojavio u posjetu Austriji, u proljeće 1948. godine, kad je pobjegao iz staljinizmom pritisnute Rumunije. Šest godina je bio stariji od Bahmanove, siroče bez državljanstva. Roditelje su mu ubili nacisti, a on je preživio u koncentracionom logoru. Kad je upoznao Bahmanovu, već je bio objavio jednu od najvažnijih pjesama holokausta „Fugu smrti“. Nakon njihovog susreta, ona se hvalila u pismu kući kako se „nadrealistički pjesnik“ Selan „izvanredno, zaljubio u mene... Moja je soba trenutačno polje maka, dok me obasipa ovim cvijetom“. A, zapravo,

bio je to susret kćerke austrijskog naciste i bivšeg rumunskoga logoraša, spoj koji će u njihovim dušama ponaosob izazvati burne nemire, uzaludne pokušaje nalaženja nekih smirenja, ali suštinski bio je to poetski plodotvoran spoj dvije uzbrkane istinske pjesničke duše. Zapravo, bio je to, spoj erosa i ništavila, spoj krivice, života opterećnog ličnim haosom i teškom savješću što je osjećala ona i Selana koji je grabio svim silama da iz svog života, ranjenog i osakaćenog logorskim sjećanjima i holokaustom, pobjegne što dalje u neke skrovite slojeve imaginacije i poezije koje će mu biti utjeha, spasenje, ili mogućnost djelimičnog zaborava tih najmučnijih slika svoga života. Poslije poznanstva sa Bahmanovom Selan se osjećao kao u nekom novom snu. Jer je osjećao ljubav na koju je zbog stradanja u logorima bio zaboravio, a opet razdiralo ga je osjećanje nemogućnosti nalaženja bilo kakvog mira ili smisla. Ali već na prvom susretu Bahmanova je za Selana otvorila dušu i on je utonuo u to njeno bogatstvo, u njenu ljepotu kao u nešto pjesničko, erotično ili sudbinsko. Njeno razumijevanje, ljubav i pjesnički glas bili su za njega ravni spasenju i oni su tako našli puteve strasti jedno ka drugom kao što riječi nalaze svoja mjesta u pjesmama i poeziji. U većini pjesama osjeća se uticaj Selana na poetiku Bahmanove. Ne samo kad su u pitanju odnos i shvatanje holokausta, što je skoro postalo opšte mjesto kad su u pitanju ovo dvoje pjesnika. Jer, Bahmanova je osjećala jednu neopravdanu krivnju zbog svog porijekla i oca, i to je bila konstantna bolna tačka koja je dodirivala najfragilnija mjesta nje same, ali i njenog odnosa sa Selanom. Osim po stilu, dužini versifikacije, hermetičnosti, ritmu itd. Selan je imao bitan uticaj na poetiku Bahmanove i činjenicom da je svojim karakterom i poetikom podsticao i generisao težinu svih njenih dilema, bolnih mjesta i žarišta koja su treperila u njenom biću.

U tom kontekstu, ne samo zbog njegovog bijega u Pariz i samoubistva skokom u Senu, (1970) moguće je sagledati njihov odnos kroz njenu poeziju kao jednu „romantičnu legendu“ u verziji srednjeevropskih Silvije Plat i Teda Hjuza, ili Elizabet Baret i Roberta Brovninga. Jer Hjuz je, poput Selana, podsticao kod S. Plat, sve one njene nesigurnosti i nerazjašnjena stanja, komplikovan odnos sa majkom, erotiku, prevare, stav prema ocu itd., što će je kasnije otjerati u samoubistvo. Ljubavna priča Bahmanove i Selana završila je tragično, bila je to storija iza koje je ostala prepiska vođena od 1948–1961. Selan je za Inge napisao oko dvadeset pjesama, a ona je njemu posvetila roman „Malina“. Njihova veza, susreti, konačno i poetike odvijali su se u dominaciji kontroverznih energija stvaranja i ništenja. Glavna tematika njenog stvaralaštva je bezuslovna ljubav, ali koja često traži žrtvu, poput onih Miljkovićevih stihova, žrtvu kao zalogu neke apstraktne i nedostižne ljepote. Stoga se u njenim pjesmama često surijećemo sa posvećenošću ljubavi, ali na kraju i do uništenja te ljubavi, poslije koje ostaju samo neutaživa čežnja i pustoš. Pisala je iskreno, sa dubokim unosom čitavog bića u jezik poezije, baš onako kako je pisala pisma u „vrijeme srca“ svojoj životnoj ljubavnoj i poetskoj opsesiji Polu Selanu, koja su objavljena sa naslovom „Vrijeme srca“ u prevodu na hrvatski Trude Stamać, koja je prevela i objavila hrvatski izbor ove pjesnikinje s naslovom „U oluji ruža“, objavljen kod zagrebačkog Meandermedia. I, zaista, sve pjesme I. Bahman imaju prizvuk kao da su pisane zaista u nekom čudesnom, mitskom vremenu srca…

U OLUJI RUŽA

„Kontrastovo“ izdanje izabranih pjesama I. Bahman je, može se reći, na neki način sveobuhvatno i koherentno, pjesme su hronološki zastupljene sa iscrpnim i

VELIKA LJUBAV: Ingeborg Bahman i Pol Selan

ODUSTAJANJE JE SNAGA, A NE SLABOST: Ingeborg Bahman

nadahnutim pogovorom Nikoline Zobenice, te neophodnim nformacijama, o nastajanju pjesama, izvorima i dr. što doprinosi da kompozicija knjige bude pregledna i zanimljiva. Takođe, na semantičkom planu izbor ima dobre refleksije na čitaoce, jer daje jasnu sliku o značenjskim aspektima pojedinačnih, ranih i kasnih pjesama, kao i knjigama koje je za života objavila Bahmanova.

Prevoditeljka Nikolina Zobenica uradila je ovaj izbor znalački, sa istančanim osjećanjem za jezik, lirsku razbarušenost, ritam i muzikalnost posebno kad je riječ o ranim pjesmama Bahmanove. Ima izvjesne prigušene buntovnosti u njenim ranim pjesmama, želje za slobodom i iskazivanjem sopstvenog „Ja“ na poseban unutarnji način koji nije trpio nikakva spoljašnja uslovljavanja. U ranim pjesmama („Pokret srca“ i dr.) osjećaju se otvoreni simboli svjetlosti, mora i samoće. Prvu objavljenu knjigu Bahmanova je naslovila sa „Die gestundete Zeit“, što je u ovom izdanju prevedeno kao „Produženo vrijeme“. Iako su ostali motivi mora i samoće iz ranih pjesama, Bahmanova je u prvoj knjizi uronila još dublje u egzistencijalne teme, ljubavi, strasti, Boga i smrti. Kao da se prvom pjesmom iz ove zbirke „Isplovljavanje“ sudbinski s poezijom (kako to biva kod velikih pjesnika) Bahmanova otisnula iz one „Luke što se otvorila“ iz ranijih pjesama ka nepreglednoj crnoj pučini gdje će neke pjesme postati njene trajne tragične metafore i obojiti njenu poeziji nijansama najdubljih i najtamnijih tonova. („Otpadni srce“, „Veliki teret“, „Mostovi“, „Noćni let“, i metafora koja se posebno izdvaja kod ove pjesnikinje i na neumitan način simboli-

PODGORICA – Studentski kulturni centar (SKC) objavio je konkurs za studentsku izložbu ,,Budimo realni, tražimo nemoguće!“, koju realizuje u saradnji sa Studentskim parlamentom UCG-a i Studentskim radiom Krš, u okviru programa ,,9x99“, povodom devet godina postojanja Radija Krš. Konkurs je otvoren do 26. februara.

Izložba će biti prodajnog tipa i realizovaće se u prostoru Umjetničkog paviljona, od 10. do 18. marta. Uz prezentaciju, biće izrađen prateći katalog. SKC je obezbijedio novčane nagrade za tri studentska rada. Pokrovitelj aktivnosti SKC-a je Ministarstvo kulture i medija.

Poziv na slobodu mišljenja i stvaranja

Jedna od glavnih suština njene poezije je spajanje apstraktnog jezika konkretnih snažnih slika, pritom njen „filozofski jezik slika“ nije imao nikakvih granica niti versifikacijskih i semantičkih ograničenja, pisala je poeziju nadnaravne emocionalne inteligencije i talenta

zira njenu poeziju i život, kao i sve njene međusobne uticaje i povezanosti, a to je kratka pjesma „U oluji ruža“: Kuda god se okrenemo u oluji ruža, / noć je trnjem osvetljena i grmljavina / u žbunju tako tihog lišća / sada nas u stopu prati.“

Iz druge za života objavljene knjige I. Bahman „Dozivanje Velikog medveda“, čitamo u ovom izboru sedamnaest izuzetnih pjesama sa temama u kojima je pjesnikinja više okrenuta sebi, položaju pojedinca u surovim zakonima i poretku Universuma. Uz posljednje poglavlje gdje su prevedene i grupisane „Odabrane kasne pjesme“ ovdje su neke od najboljih pjesama I. Bahman: „Poslije ovog potopa“, „Igra je gotova“, „Ptico moja“, „Objasni mi ljubavi“, „Egzil“, „Jedna vrsta gubitka“ i dr. Njena druga zbirka „Dozivanje Velikog medveda“, objavljena joj je kada je imala trideset godina. Kritike su bile pohvalne, ali je Bahman tada objavila da više ne piše poeziju. Književna javnost, a osobito njeni fanovi bili su zaprepašteni. Ali, ona je tada izjavila da je „odustajanje snaga, a ne slabost“. Ljubeta LABOVIĆ

Multimedijalna izložba ,,Budimo realni, tražimo nemoguće!“ nastaje sa ciljem sagledavanja i kontekstualizacije savremene umjetničke prakse koju stvaraju crnogorski studenti umjetničkih fakulteta. Autorka koncepta i kustoskinja izložbe je Nela Gligorović. Pravo prijave imaju studenti osnovnih i master studija Fakulteta likovnih umjetnosti (UCG), Fakulteta vizuelnih umjetnosti (UM) i Fakulteta za multimediju i dizajn (UDG).

- Konkursna tema ,,Budimo realni, tražimo nemoguće!“ jeste slogan nastao tokom studentskih protesta u Parizu 1968. godine kada je svijet zapalio plamen studentske protestne energije. Na ulicama Pariza, studenti i radnici pro-

testovali su protiv svih autoriteta i diktata kapitala. Studenti u Jugoslaviji ustali su protiv nove privilegovane klase, socijalnog raslojavanja i teške socijalne situacije. Iako u Crnoj Gori ne postoji kontinuirana istorija studentskih protesta,

Izložba djela najpoznatijeg uličnog umjetnika uskoro u Hrvatskoj

ne smijemo zaboraviti da je ’68 veliki broj crnogorskih studenata učestvovao u protestima na beogradskom Univerzitetu. Ako se vratimo u prošlost, ime studenta Žarka Marinovića sa Cetinja, pripadnika revolucionarnog omladinskog pokreta, ubijenog 1936. godine tokom studentskih protesta u Beogradu, zauvijek je upisano u istoriju studentskih borbi. Slogan ,,Budimo realni, tražimo nemoguće!“ u crnogorskom specifikumu može zvučati kao fantazam, ali problemi studenata danas kompleksniji su nego ’68. Zato je izložba impuls, pokušaj aktivacije linije borbe ’68: poziv na slobodu mišljenja i stvaranja, borba za jednakost, protiv privilegija, korupcije, nepotizma, odnosno, borba za transformaciju sveukupnih društvenih odnosa – istakla je Gligorović.

Prijavu i kustoski koncept zaintersovani mogu pronaći na kanalima i mrežama SKC-a ili upitom na imejl: skc.officeinfo@gmail.com. A. Đ.

Benksi u Zagrebu naredne godine

PODGORICA – U Zagrebu je, kako ekskluzivno saznaje Jutarnji list, u planu velika izložba najpoznatijeg uličnog umjetnika svijeta – Benksija. Izložbu bi trebalo da dovedu producentkinje koje su organizovale izložbu ,,Bodies“ i ,,Svijet robota“ u Zagrebu, u Klovićevim dvorima, krajem prošle godine – Sanja Ajdinovski i Ivana Bokulić-Rajić (Outbox). Međutim, još je u pregovorima gdje će se izložba održati.

Kontaktirale su sa, kako je za Jutarnji list potvrdila Ksenija Foretić, Pučkim učilištem Zagreb.

- U sklopu učilišta postoji i Galerija Bernardo Bernardi, koja naravno nije dovoljno velika za izložbu. Neka je ideja bila i da se izložba postavi po čitavom prostoru, no nažalost

PODGORICA – Počele su pripreme za 78. tradicionalnu izložbu radova članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Za učešće na ovoj referentnoj izložbi revijalnog tipa svi redovni članovi mogu dostaviti po jedan opremljen rad galerijskog formata (duža strana rada da ne prelazi 100 cm) koji je nastao u

se nijesmo uspjeli dogovoriti – kazala je Foretić za Jutarnji. Krenule su, potom, dalje u potragu.

- Još od februara 2022. tražimo prostor koji bi trebalo da bude jako velik, a dobar je dio muzeja u Zagrebu stradao u potresu. Vjerujem da smo pri kraju procesa i da Benksijeva izložba definitivno dolazi 2024. godine. Riječ je o izložbi ,,Mystery of Banksy“ koja je u Beču trenutno. Imali smo problem sa jednim profesionalnim udruženjem jer nije riječ o originalima, što je i nemoguće jer se ne mogu prenijeti zidovi u muzej, a poznato je da ovaj umjetnik ne autorizuje niti jednu izložbu. No brojke su u svim muzejima goleme, dolaze posjetitelji iz čitave regije – istakla je Ajdinovski.

Izložbe posvećene umjetniku koji djeluje pod pseudonimom

Benksi trenutno se mogu pogledati na nekoliko lokacija na svijetu. Do sredine marta u Beču, na lokaciji Studio F, Wiener Stadthalle, pod nazivom ,,The Mystery of Banksy – A Genius Mind“ izloženo je 150 radova. Grafiti, fotografije, skulpture, video-instalacije i printovi na različitim materijalima kao što su platno, tkanina, alu-

minijum i pleksiglas reprodukovani su i sastavljeni posebno za ovu posebnu izložbu. Cjelinu zaokružuje uzbudljiv video-dokumentarac koji ističe najvažnije faze karijere. U Trstu se u Salone degli Incanti, do 10. aprila, može pogledati izložba nazvana ,,The Great Communicator. Banksy (Unauthorized Exhibition)“. R. K.

Radove dostaviti do 6. marta

protekle dvije godine, a nije prethodno izlagan. Radove treba dostaviti do 6. marta u Umjetnički paviljon, svakog radnog dana u terminu od 9 do 14 sati. Svi radovi koji se ne mogu kategorisati kao klasičan medij su dobrodošli, uz prethodnu kon-

sultaciju, cijeneći prostorna i tehnička ograničenja Umjetničkog paviljona. Podsjetimo, ovo je 78. izdanje izložbe kojom se obilježava 24. mart – dan kada su Milunović, Stijović i Lubarda, zajedno sa ostalim kolegama, osnovali Udruženje likovnih

umjetnika Crne Gore. Za sve informacije zainteresovani mogu konsultovati internet stranicu i društvene mreže ULUCG, kontaktirati Udruženje putem elektronske pošte na: ulucg@t-com.me ili putem telefona: 020 623 282.

Naslovnica knjige izabrane poezije

Otvoren konkurs za studentsku izložbu ,,Budimo realni, tražimo nemoguće!“

Počele pripreme za izložbu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore

Detalj sa izložbe „Mystery of Banksy“

PODGORICA - Dijaspora je zabrinuta trenutnim stanjem u Crnoj Gori i svojim djelovanjem, kako su poručili, nastojaće da sačuvaju njenu suverenost jer kako navode to je njihova domovina - alternativnu državu nemaju.

- Moramo sačuvati našu Crnu Goru. Mi volimo Njemačku i zahvalan sam i ne dozvoljavam da bilo ko što priča za nju, ali nam je svima u srcu Crna Gora - kazao je Pobjedi dr Srđan Plamenac predsjednik crnogorskog kluba Monte Duren u Njemačkoj inače pridružnice eMDe Alijanse. Poručuje da je Crnoj Gori potrebna integracija, a ne asimilacija.

Važan sVaki glas

- ,,Otvoreni Balkan“ koji zagovara sadašnja vlast upravo vodi u asimilaciju, što ne smijemo da dozvolimo - istakao je Plamenac koji je vlasnik kompanije koja se u Njemačkoj bavi industrijskom montažom, remontom u termoelektranama, rafinerijama... Rade na površinskim kopovima uglja i njegova kompanija zapošljava do 120 radnika. Tamo je već 30 godina, ali ljubav prema Crnoj Gori ne slabi.

- Danas (12. februara) imamo sastanak u Kelnu gdje nam je tema broj jedan priprema dijaspore za predsjedničke izbore u Crnoj Gori 19. marta. Dijaspora ne spava i nama je važan svaki glas. Treba da u što većem broju dođemo. Već 30 godina živim u Njemačkoj i nijesam propustio nijedne izbore osim one 30. avgusta 2020. jer nije se moglo doći. Ne želim da neko drugi kroji sudbinu moju i moje djece. Jednostavno želim da doprinesem tim jednim glasom i naravno animacijom drugih članova van Crne Gore - poručuje Plamenac dodajući da su najviše radi toga sazvali sastanak.

- Apelujem na dijasporu Njemačke i Evrope da ovaj put ozbiljno shvatimo predsjedničke izbore i da u što većem broju dođemo u Crnu Goru. Na sastanku ćemo razmatrati kako ćemo se opredijelitikazao je Plamenac.

On dodaje da ,,Otvoreni Balkan“ koji zagovara sadašnja vlast vodi ka asimilaciji.

- Nama ne treba ,,Otvoreni Balkan“ nego da što prije uđemo u EU. Trenutno se udaljavamo od Evrope. Sadašnja vlast igra igru koja nas udaljava od EU i od zakona koji su postavljeni za ulazak u EU. Čini mi se da je to njihova demagogija i da oni pripajanje EU u stvari i ne žele - ističe Plamenac.

Dijaspora je, kako je dodao, veoma zabrinuta za situaciju u Crnoj Gori. Plamenac međutim ističe da je ukidanjem nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz slučajno ili namjerno nanesena šteta dijaspori jer je ova avio-kompanija predstavljala njihovu vezu sa maticom.

- Prethodna vlada nam je napravila veliku štetu, gašenjem

Uoči sastanka crnogorskih U drUženja U k eln U: Dr Srđan Plamenac predsjednik kluba Monte

Duren u Njemačkoj

Dijaspora ne spava, ne smijemo da dozvolimo asimilaciju Crne Gore

Prethodna vlada nam je napravila veliku štetu gašenjem Montenegro erlajnza koji je za nas bio veoma značajna veza sa maticom. Sada nažalost imamo jedan ili jedan i po avion i tu kompaniju dijaspora ne može da doživljava kao svoju, pogotovo pošto su ukinuli linije za Frankfurt, Cirih i Dizeldorf. Nekad mislim da su to uradili namjerno kako dijaspora ne bi dolazila - kazao je Plamenac

avio-kompanije Montenegro erlajnza koja je za nas bila veoma značajna. Posebno mi je bilo drago kada sam ulazio u avion i kada mi kažu ,,letite nacionalnom avio-kompanijom“. Srce mi je bilo puno. Sada nažalost imamo jedan ili jedan i po avion i tu kompaniju dijaspora ne može da doživljava kao svoju pogotovu pošto su ukinuli linije za Frankfurt, Cirih i Dizeldorf. Sumnjam da to nije napravljeno namjerno protiv dijaspore da nam otežaju dolaženje - kaže Plamenac i dodaje da srećom imaju lou-kost kompanije koje su održale neke avio-linije sa Njemačkom.

- Međutim Frankfurt je bio dobar za Montenegro erlajnz jer je prevozio goste iz Amerike koji su tu presijedali. Međutim toga sada nema - kaže Plamenac.

On ističe da dijaspora aktivno učestvuju i prati svaki dan vijesti iz Crne Gore i da postoji doza razočaranja među njima.

- Ipak, još uvijek radimo na tome da napravimo nešto što

bi moglo da doprinese našoj jedinoj državi jer nemamo alternativnu. Naša jedina država je Crna Gora. Borimo se i borićemo se za nju. Svakodnevno nastupamo kao diplomate u Njemačkoj i borimo se radom, trudom i ponašanjem da prikažemo i pokažemo Njemačkoj i Evropi ko smo i odakle smo. Da napravimo reklamu Crnoj Gori što se tiče biznisa, turizma... - naglašava Plamenac.

A ljubav prema Crnoj Gori, kako je naveo, potiče iz porodice.

- Sve to potiče od kuće. Roditelji su mi usadili tu ljubav prema Crnoj Gori. To ja isto radim i sa svojom djecom. Ne pričam nikad njemački u kući

nego samo crnogorski - tvrdi Plamenac. Kao uspješni biznismen poručuje da Crna Gora ima resursa za investicije i da joj tu dijaspora može pomoći. Greške Crne Gore su u tome što ne favorizuje privatno preduzetništvo.

- Sve potiče iz familija. Kada bi roditelji više vaspitavali djecu u pravcu da budu privatnici, familijarni biznismeni kao na primjer što je tradicija u Njemačkoj gdje 300 godina biznis prenose sa koljena na koljeno. Mi smo se više orijentisali da nam djeca budu zapošljena u državnoj službi i da imamo tu neku uranilovku. Da imaju primanja koja nijesu dovoljna

Njemačkoj fali dva miliona stručne radne snage

Plamencu je svjetska energetska kriza poboljšala poslovanje, ali u Njemačkoj je, kako navodi, problem sa radnom snagom.

- Njemačka je izgubila transport gasa nonstrimom jedan i vratila se strateškoj sirovini, a to je ugalj, a ja se bavim površinskim kopovima uglja. Problem je međutim nedostatak radne snage. Njemačkoj fali trenutno oko dva miliona stručne radne snage, a do 2030. će po procjenama faliti 2,7 miliona... Ja taj nedostatak pokušavam da nadomjestim iz Zapadnog Balkana tj. iz zemalja bivše Jugoslavije. Donekle uspijevam jer još uvijek može da se nađe vrijednih i stručnih ljudi - kazao je Plamenac.

za jedan kvalitetan i lijepi život. Crna Gora ima resurs da razvija privatni biznis od turizma poljoprivrede, šumarstva... tu bi moglo da se uloži i da Crna Gora bude u situaciji da puno više proizvodi, a manje uvozi - kaže Plamenac ubijeđen da ovdje može da se proizvodi sve što stanovništvu treba.

- Dijaspora može da poboljša situaciju u Crnoj Gori i spremna je na ulaganje, ali problem prije, a i sada, je uticaj politike na biznis. To je veliki problem jer ljudi dolaze u situaciji da ne mogu da razvijaju biznis jer su u nekim političkim okvirima i onda se se smjenama vlasti izgube. A želja za ulaganjem svakako postoji - tvrdi Plamenac.

Raz Vijati sjeVeR i

Cetinje

Ističe da je velika šteta što se sjever Crne Gore ne razvija kako bi trebalo.

- Potrebno je tamo razvijati male fabrike proizvodnje. Male porodične firme su najsigurnije i najbolje. Bojim se da će veliki broj stanovnika sa sjevera otići u inostranstvo ili se spustiti prema moru. Treba ih zadržati jer sela ne smiju ostati prazna. Samo treba primijeniti iskustva Njemačke i Švajcarske i to je dovoljno - kaže Plamenac dodajući da osim sjevera treba uložiti i u našu prijestonicu Cetinje koja je zapostavljena godina-

- Apelujem na dijasporu Njemačke i Evrope da ovaj put ozbiljno shvatimo predsjedničke izbore i da u što većem broju dođemo u Crnu Goru. Na sastanku ćemo razmatrati kako ćemo se opredijeliti - kazao je Plamenac. On dodaje da ,,Otvoreni Balkan“ koji zagovara sadašnja vlast vodi ka asimilaciji

ma. Kako je istakao ,,dosta dugujemo tom gradu“.

- Cetinje je naša prijestonica i tako treba da se odnosimo prema ovom gradu. Treba otvoriti firme i tamo kako bismo zaposlili stanovništvo – kazao je Plamenac. Tvrdi, takođe, da omladinu moramo zadržati.

- Problem je što našu omladinu zanimaju neke druge stvari. U Njemačkoj studenti žive u iznajmljenim stanovima i svi po nekoliko dana u sedmici rade u kafićima i restoranima da bi mogli da se školuju. U Crnoj Gori roditelji kažu djeci da se ne muče, daju im novac i sada umjesto da oni rade u turizmu zavisimo od radne snage iz Srbije, Bosne, Kosova, Makedonije. Međutim i oni će nam otići za Hrvatsku i druge zemlje Evrope gdje su bolje zaradetvrdi Plamenac. Takođe naglašava da moramo imati više avio-linija, jer smo avio-destinacija, ako želimo da razvijamo turizam u dobrom pravcu. - Mislim da nam ova nova avio-kompanija ne može to ponuditi pa se treba povezati sa ,,lou-kosterima“. Zabluda je da njihovim avionima dolaze samo siromašni turisti. Dolaze mladi ljudu, koji će se za nekoliko godina kada budu imali svoje biznise i više novca vraćati Crnoj Gori ako im se dopada - kazao je Plamenac dodajući da zadnjih godina imamo kratku sezonu koja traje svega dva mjeseca i da Crna Gora mora biti cjelogodišnja turistička destinacija. n. koVačeVić

Srđan Plamenac

KOLAŠIN: Uspješan turistički vikend na planini

KOLAŠIN - Minusna nedjelja je meteo-turistički završila kako treba. Sunce na Bjelasici se izdiglo iznad planinskih mrazeva i sa onom superiornom plavom bojom neba stvorilo ambijent u kojem je na kolašinskim skijalištima uživalo više hiljada gostiju. Tako već po tradiciji vikendi, makar u impresijama, nadoknade ono što ne mogu u stvarnim brojevima turističke posjete kada su ostali dani u pitanju…

Da su tokom vikenda smještajni kapaciteti odlično popunjeni, potvrdio nam je i Aleksandar Vlahović, direktor TO Kolašina. Kako kaže Vlahović, najviše je domaćih gostiju i onih koji su došli iz Albanije. - Tokom naredne nedjelje ćemo imati veći broj gostiju iz Srbije koji će boraviti i zimovati u Kolašinu posredstvom turističke agencije iz Novog Sada. Oni će isključivo biti smješteni u privatnom smještaju. Nastojimo da gostima upotpunimo boravak nakon što u ovako prekrasnom ambijentu zimski dan provedu na Bjelasici. Tako je u subotu veče, u okviru bazara, nastupio di-džej Seven Beats. Besplatan ski autobus uspješno funkcioniše i tako će biti do kraja februara. Važno je da smo od organiza-

Sunce „nadjačalo“ mrazeve Bjelasice

Više hiljada gostiju uživalo je u „danu za pamćenje“ na planini.

Dobro pripremljene staze sada „spajaju“ dva kolašinska skijališta.

Dok traje vikend dobro su popunjeni i smještajni kapaciteti

tora dobili potvrde da će se u predstojećem periodu održati bjelasički i sinjavinski maraton koji će i u martu turističku ponudu učiniti raznovrsnom.

Radimo i na promociji ljetnje sezone pa smo učestvovali na specijalizovanom sajmu za aktivni odmor u Štutgartu. Planiramo učešće na sajmu aktiv-

Otvoren 25. Festival vina i ukljeve u Virpazaru

U duhu vina i ribe

BAR - Jubilarno 25. izdanje Festivala vina i ukljeve otvoreno je juče u Virpazaru. Posjetioci su bili u prilici da degustiraju vina 28 izlagača, ukljevu i brojne delicije koje su pripremili vrijedni domaćini, prenosi Primorski portal.

Festival je otvorio predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je podsjetio da usljed pandemije festival dvije godine nije održan, iako su prošle godine uručena priznanja. Stoga posebno radu-

nog odmora u Ljubljani kao i u Minhenu sve uz podršku Nacionalne turističke organizacije - kaže Vlahović. Zadovoljstvo posjećenošću

prenijela nam je i Milica Šćepanović, izvršna direktorica Ski centra Kolašin 1450. - Pravi primjer uspješnog zimskog turističkog dana i za nas

je činjenica da se jubilarno izdanje organizuje u tradicionalnom formatu, u prisustvu velikog broja građana, kao i da je vrijeme „poslužilo“ organizatore.

- Danas su prisutni i naši prijatelji iz drugih gradova, koji su zajedno sa vrijednim Crmničanima, prezentovali vina i sve ostale proizvode koji su izloženi na štandovima i biće ponuđeni danas i sjutra na njihovim trpezama - kazao je Raičević, podsjetivši da je festival najavljen u decembru, te da je prolongiran kako bi bio izabran pravi termin koji će omogućiti veće prisustvo gostiju i lijepe vremenske prilike. On je poručio da se nada da će se uz lijepo vrijeme svi opustiti

i uživati u prigodnom kulturno-umjetničkom programu koji su organizatori pripremili.

- Moram da iskoristim priliku da se zahvalim organizacionom odboru, posebno dragoj Slavici, koja već 25. godinu organizuje ovaj festival i time potvđuje maksimalnu posvećenost organizacionim aktivnostima, Savjetu MZ i sponzorima koji su dali podršku za organizaciju festivala koji najduže traje od svih manifestacija kulturno-umjetničkog sadržaja na teritoriji barske opštine - kazao je Raičević. Naglasio i da će lokalna samouprava nastaviti da podržava aktivnosti koje se tiču unapređenja poljoprivredne proizvodnje.

koji organizujemo i za naše goste koji uživaju na Bjelasici. Veliki broj turista je bio na stazama koje su odlično pripremljene. Mnogi turisti će zapamtiti ovogodišnju sezonu po drugom vikendu februara. Popunjena parking mjesta, prohodan put jer je odvijanje saobraćaja regulisala policija kao i služba obezbjeđenja. Uslovi za skijanje su bili fenomenalni a sve staze maksimalno spremne. Očekujemo i narednih dana dobru posjećenost i za sada smo zadovoljni kako sezona teče - istakla je Šćepanović. Na Ski centru Kolašin 1600 takođe kao u košnici. Kada se pogledom spoje sunce i plavo nebo sve je veličanstvenije. Još kada ste na dobro pripremljenim stazama koje sada spajaju dva kolašinska skijališta. Đuro Milošević , direktor DOO Skijališta Crne Gore, nam je kazao da je do 14 sati na Ski centru Kolašin 1600 prodato 1.090 ski pasova i 190 karata za panoramsku vožnju žičarom. Naravno, nijesu svi gosti skijaši, dosta ih je ostalo da uživaju u otvorenom kafe-baru, nacionalnom restoranu ili da nađu neko svoje mjesto i prepuste se suncu i ljepoti prirode. Za dodatno dobru atmosferu bio je zadužen di-džej Ljuma.

Dr. DRAŠKOVIĆ

- Kroz mjere subvencije opštinskog budžeta u prethodne četiri godine plasirano je blizu 300 hiljada eura, kao samo jedan vid podrške. Posebno nas raduje činjenica da se u oblasti proizvodnje vina bilježe sve bolji rezultati, što potvrđuju nagrade u našoj zemlji i regionu - kazao je Raičević. Tomislav Ukšanović, predsjednik MZ Crmnica i organizacionog odbora festivala, poželio je dobrodošlicu posjetiocima na jubilarno izdanje festivala. - Festival je počeo prije tri decenije. Ove godine imamo 29 izlagača sa 54 uzorka, dobra vina, kao i svih prethodnih godina. Nadamo se da ćete uživati u programu koji je pripremila TO Bar - kazao je Ukšanović. R.P.

Sa Ski centra Kolašin 1450

Atmosfera na Ski centru Kolašin 1600

Šestosjedom....

...do vrha Troglave

Uživanje u vrhunskoj gastronomiji

Košarkaši Budućnost Volija ubjedljivo savladali Igokeu u 19. kolu Admiralbet ABA lige

Rapsodija u drugom poluvremenu

Košarkaši Budućnost Volija su opravdali ulogu favorita protiv Igokee (91:58), upisali 13. pobjedu, a četvrtu uzastopnu u regionalnom takmičenju, kojom nastavljaju trku za treće mjesto u ligaškom dijelu.

Najvjerovatnije samo sa

Cedevita Olimpijom (ima poraz i meč manje), koja je slavila u Železniku protiv FMP-a (86:79), koji nakon trećeg uzastopnog poraza polako otpada iz te trke.

Mučili su se izabranici

Vladimira Jovanovića u prvom poluvremenu sa timom koji ne zna za pobjedu od 4. decembra (devet poraza u nizu), ali su onda dodali gas u trećoj četvrtini, proradili u napadu, u drugom poluvremenu igrali i egzibiciono, i stigli do ubjedljivog trijumfa i revanša za poraz u Laktašima (103:101).

Budućnost je u prvoj četvrtini ubacila samo četiri koša iz

Drugi put u sezoni, košarkaši SC Derbija su primili 100 i više poena od Mege, pa je i drugi poraz bio neminovan, ovoga puta u ,,Morači“ –izabranici Andreja Žakelja su doživjeli ubjedljiv poraz (83:103), u meču koji je, u slučaju uspjeha, mogao i definitivno da ih lansira ka plej-ofu.

Ovako, nakon desetog poraza (uz devet pobjeda), tek drugog u posljednjih sedam kola, put ka doigravanju će biti teži, ne samo zbog toga što je i Mega ovom pobjedom (skor 8-11), a nakon poraza Cibone, uskočila u istu trku.

SC Derbi, naime, ima po pobjedu više od Mege i Splita, dok je Zadar na 9:9. Ali, „studenti“ imaju težak raspored do kraja. U narednom kolu gostuje Borcu, koji se bori za opstanak, a potom dočekuje Split, koji igra u odličnoj formi, i to su posljednji mečevi prije serije teških duela protiv Crvene zvezde, Budućnosti, Cedevita Olimpije, Mornara i Igokee.

Mega i Split imaju mnogo lakše rivale...

Iako su na poluvremenu gubili samo pola koša razlike (50:49), bilo je evidentno da Podgoričani nemaju potrebnu energiju u odbrani da bi u ovom meču

91 58

igre, sve iz reketa (dva Džej Džej O’Brajen, po jedan Marko Jagodić-Kuridža i Aleksandar Lazić), pri čemu je za dva poena šutirala 12-4, promašila je sva tri šuta za tri poena, te polovinu slobodnih bacanja (8-4). Domaćin je, ipak, odbranom ,,natjerao“ goste da ne budu posebno efikasniji (11-6 za dva, 3-0 za tri), ali im za vođstvo od jednog posjeda (12:10) nije smetalo ni što je

Budućnost bila bolja u skoku (10-8), posebno ofanzivnom (5-1). Budućnost je povela samo na startu (2:0, 4:2), ostali dio četvrtine su vodili gosti, u tri navrata sa po četiri poena. Mučila se Budućnost sa napadom i početkom druge četvrtine, Igokea je to iskoristila i za nepuna dva minuta stigla do osam poena prednosti (22:14). Erik Grin je tada proradio (12 poena u

ovom kvartalu) pogodio je prvu od četiri timske trojke u ovoj dionici (po dvije on i Tre Bel-Hejns), i inicirao seriju od 7:0 za 22:21. Međutim, ponovo je došlo do pada koncentracije u odbrani, pa je Igokea začas vratila solidnu prednost (30:23) i primorala trener ,,plavih“ na drugi tajm-aut. Od tog trenutka su Podgoričani zaigrali čvršće u odbrani, do kraja četvrtine su primili samo četiri poena, a preko raspucanih Grina i Bela-Hejnsa

(osam poena) su uspjeli da na odmor odu sa dva posjeda prednosti (38:34).

Budućnost je pitanje pobjednika riješila u trećoj čevrtini, u kojoj je ubacila 30 poena (četiri trojke), a primila svega 11. Igokea se držala prvih dva i po minuta (44:38), a onda je uslijedila raspodija u igri u oba pravca, uz velike aplauze malobrojne publike, za seriju od 16:0 i nedostižnih 60:38, tri minuta i 14 sekundi do kraja. U posljednjoj četvrtini je troj-

Košarkaši SC Derbija poraženi u ,,Morači“ od Mege, u 19. kolu Admiralbet ABA lige

ku pogodio i rekorder ABA lige Suad Šehović (405. u karijeri), a razlika je ,,išla“ do maksimalnih 35 razlike (89:54, 91:56)…

U ABA ligi je pauza do početka marta, a prije ,,prozora“ kvalifikacija za Mundobasket Budućnost treba da odigra završni turnir Kupa Crne Gore, na kojem će Jovanović moći da koristi samo četvoricu stranaca, uz četiri domaća seniorska igrača, kojima će biti priključen i neki junior… S. J.

Posustali u finišu treće četvrtine 83 103

ristio posljednji napad za vođstvo (Branković je izblokirao šut Pavlićevića).

mogli da izađu kao pobjednici. SC Derbi u prvom poluvremenu nije iskoristio bolji skok (1410), a problem je bio veći broj izgubljenih lopti (3-8).

U prvoj četvrtini su se timovi smjenjivali u vođstvu, koje nije bilo veće od tri poena, dok se u drugoj igralo u serijama, pri čemu su gosti stalno vodili.

Mega je najveću prednost imala nešto više od tri minuta prije kraja (35:28), ali je SC Derbi do poluvremena smanjio na pola koša (50:49), a nije isko-

Podgoričani su fokus potpuno izgubili u finišu treće četvrtine, moguće i zbog toga što su se potrošili jureći stalno vođstvo rivala, kojeg su posljednji put „uhvatili“ na 55:55. SC Derbi je držao priključak do 65:63, a onda je potpuno stao i počeo puno da griješi na oba kraja terena. To je tim iz Beograda iskoristio i parcijalom 16:2 u završnici 3. i početkom

posljednje četvrtine poveo sa nedostižnih 81:65, na osam minuta i 18 sekundi do kraja. Gosti su najveću prednost, od 21 poena, imali na 48,8 sekundi prije kraja, košem Brankovića… Danilo Tasić je bio najbolji u domaćem timu sa 20 poena i šest skokova, Flečer Megi je upisao 16 poena, a dvocifren je bio još samo Tomislav Ivišić sa 12. Rudan sa 24 i Rori (devet asistencija) sa 21 poenom su bili najefikasniji kod gostiju. S. J.

D.

Detalj sa meča u „Morači“

Direktor reprezentacija KSCG izazvao buru, pa poručio da se pogrešno interpretiraju i prenose neke stvari

Vukčević zabranio košarkašicama da slave sa dva prsta

Dan uoči posljednjeg meča kvalifikacija za Evropsko prvenstvo košarkašica, umjesto da se uradi sve da ,,Bemaks arena“ bude puna i u sjajnom ambijentu proslavi još jedan uspjeh crnogorske selekcije, stigla je nevjerovatna vijest iz naše reprezentacije.

Direktor košarkaških reprezentacija Crne Gore Dragan Vukčević zabranio je našim igračicama da sa podignuta dva prsta proslavljaju uspjehe nacionalnog tima. Bivši košarkaš Budućnosti, koji je nedavno preuzeo ulogu direktora, to je saopštio nacionalnom timu nakon trijumfa nad Austrijom, kojim su naše djevojke sedmi put uzastopno obezbijedile plasman na Eurobasket. Ubrzo je stigla i reakcija u vidu saopštenja Dragana Vukčevića. Međutim, u dopisu dostavljenom medijima Vukčević ništa nije demantovao, već je istakao da je ,,pogrešno interpretiran“.

– Kao košarkaš Budućnosti, brenda crnogorskog sporta još

od kraja devedesetih, uvijek sam svojim ponašanjem želio da budem primjer na terenu i van njega. Dao sam u svakom momentu sve da promovišem Crnu Goru na pravi način. Sa istom željom pristupio sam i poslu direktora reprezentacije, da pomognem da bude-

mo pravi reprezenti Crne Gore. Nikada mi nije bila želja da, na bilo koji način, ograničavam košarkaše ili košarkašice kako će emocije ispoljavati, naročito nakon velikih i važnih pobjeda. Kao što sam i sam uvijek radio na terenu, igrao sa mnogo emocije, rado-

Mornar protiv MZT-a upisao važnu pobjedu u borbi za opstanak u ABA ligi

Pavićević: Čestitam ekipi, svako je dao sve od sebe

PODGORICA – Nakon važne pobjede protiv MZT-a (93:84), u Mornaru Barsko zlato se lakše diše.

Nakon tri izjednačene četvrtine, Barani su serijom 11:0 u prva tri minuta posljednjeg kvartala slomili otpor Skopljanaca (poveli sa nedostižnih 79:70) i stigli do šeste pobjede u ABA ligi, uz 12 poraza. Sa tri pobjede više i boljim međusobnim skorom, Mornar je, vjerovatno, stegao odlučujuću prednost u odnosu na posljednjeplasirani MZT, pa u nastavku može mirnije da se bori da izbjegne i pretposljednje mjesto, odnosno, i baraž za opstanak u elitnom regionalnom takmičenju… – Utakmica je bila teška jer MZT, kao što sam rekao u najavi, nije ista ekipa iz prvog dijela. Doveli su četiri nova igrača, tri Amerikanca i Bursaća, i trenera (Dragan Nikolić, prim.a.)

koji iza sebe ima iskustvo da izvlači ekipe iz ovakvih situaci-

ja. On ih je izuzetno pripremio i probudio, i nije lako igrati protiv njih. Iskreno i od srca, želim im sve najbolje u ostatku sezone u borbi za opstanak, volio bih da i iduće godine igramo u Skoplju… Čestitam mojoj ekipi na pobjedi, svakom igraču, i onima koji nijesu ulazili u igru. Svako ko je bio na terenu uradio je ono što sam od njega tra-

žio – da da sve od sebe. Rekao sam im da ove utakmice nije nimalo lako igrati, jer iz najbolje volje igrači znaju da blokiraju, da naprave početničke greške – kaže trener Mornara Barsko zlato Mihailo Pavićević Pavićević je istakao da je pred meč pokušao da opusti ekipu, da im kaže da na sebe preuzima svu odgovornost za eventu-

vao se i proslavljao. Žao mi je što se u momentu kada bi trebalo da slavimo ogroman podvig djevojaka, što sam im više puta ponovio nakon meča sa Austrijom, pogrešno interpretiraju i prenose neke stvari. Mi smo potpuno fokusirani na sport, nema nikave potrebe da se bavimo politikom, spekulacijama, kreiramo skandale gdje ih nema čime skrećemo pažnju sa glavne teme, a to su košarkašice. Vjerujem da smo svi na istom zadatku da nastavimo da radimo čudesne stvari sa našom košarkom i činimo da se o Crnoj Gori piše i priča kroz nevjerovatne uspjehe košarkašica i košarkaša – naveo je Dragan Vukčević.

Čudno je da bivši košarkaš, koji je nedavno preuzeo funkciju direktora u Košarkaškom savezu, nije istakao da li je Savez pokušao da napravi bilo kakvu akciju kako bi ,,Bemaks arena“ bila ako ne puna, onda mnogo bolje posjećena nego protiv Austrije, da li će Savez nagraditi igračice zbog rezultata kojim se ponosi… R. P.

alan neuspjeh, a da je svaka pobjeda zasluga igrača.

– To je lako reći, a nije lako sprovesti u djelo. Zato svi zaslužuju maksimalne pohvale, iako su se posebno istakli Pecarski i Glas, koji su u napadu preuzeli najveću odgovornost. Međutim, ponavljam, od sveg srca, svim igračima čestitam, svako je dao doprinos. Do kraja ligaškog dijela Mornar treba da odigra još osam utakmica, po četiri kod kuće i u gostima.

– Svaka će biti kao protiv MZT-a, svaka će odlučivati. Što prije sakupimo što veći broj pobjeda, to ćemo biti mirniji. Mislim da se ove sezone do posljednjeg kola neće znati ko neće izbjeći posljednja dva mjesta, odnosno, direktno ispadanje i baraž.

A trener Barana se nada da će nakon pauze u ABA ligi, zbog nacionalnih kupova i „prozora“ u kvalifikacijama za Mundobasket, njegova ekipe biti jača za Vladimira Mihailovića, koji je van terena zbog obnovljene povrede lijeve ruke.

– Ne treba da trošimo riječi koliko nam on znači. Oporavak ide u dobrom pravcu, nadam se da će se priključiti poslije pauze – zaključio je Pavićević. S. J.

h) protiv Danske igraju posljednji meč u kvali kacijama za Eurobasket

Za idealan kraj

šansa i za mlađe

PODGORICA – Košarkašice Crne Gore pobjedom protiv Austrije prije tri dana osigurale su sedmi uzastopni plasman na Eurobasket, tako da će večerašnji meč (20 h) protiv Danske u ,,Bemaks areni“ biti bez rezultatskog značaja.

Duel protiv Dankinja biće prilika da naše dame pobjedom pred svojom publikom na najbolji način završe kvalifikacije, a s obzirom na to da je viza već osigurana, dobra je šansa da i mlađe osjete značajniju ulogu u seniorskom timu.

Dobro je što smo uspjeli da u duelu protiv Austrije dođemo do pobjede, kako bismo sebi omogućili da ovaj duel protiv Dankinja igramo rasterećeno, a ne da bude ,,biti ili ne biti“.

Psihološki je sada mnogo lakše, ali ćemo bez obzira na sve ići na pobjedu –kazala je selektorka Crne Gore Jelena Škerović Duel protiv Austrije iznijelo je, praktično, osam igračica. Večeras, tri dana kasnije, očekuje se da veću minutažu dobiju mlađe.

– Svakako će u ovom meču više igrati neke mlađe igračice. Ono što je bio cilj pred ovaj ciklus mi smo odradili, a to je da savladamo Austriju, osiguramo plasman na Evropsko prvenstvo i sebi omogućimo da bez pritiska igramo protiv Danske – dodala je Škerović.

Meč protiv Austrije propustile su zbog povreda Milica Jovanović i Jovana

Pašić, koje ni večeras neće biti u timu. Ali, prije tri dana

na povredu se požalila Božica Mujović, pa ostaje pitanje da li će nastupiti. Jasno je da će mlađe snage imati novu šansu da se dokažu…

– Sigurno da je svaki meč u reprezentaciji poseban motiv za svaku od nas –rekla je Marija Leković koja nakon što je dominirala na B prvenstvu Evrope za igračice do 20 godina, sada pokazuje da će imati značajnu rolu i u seniorskoj reprezentaciji.

– Odmah nakon meča sa Austrijom krenulo je spremanje meča sa Danskom. Bez obzira na to što smo ostvarile cilj, želimo da ostavimo što bolji utisak, svjesne da je ovo dobra prilika da se dokažemo. Naravno, naša želja je da pokušamo kvalifikacije završiti na idealan način –pobjedom. Sigurna sam da ćemo imati dobru podršku sa tribina i da u lijepom ambijentu možemo napraviti dobar rezultat – naglasila je mlada Baranka.

Crna Gora je u novembarskom ciklusu pobjedom baš protiv Danske stigla na korak od plasmana na Eurobasket. Nakon toga Dankinje su napravile kiks na gostovanju Austriji, tako da su snovi o prolazu za njih raspršeni… – Pokazalo se u Kopenhagenu da je Danska neugodna. Igraju atipičnu košarku, iskoristili su tada naš pad, tako da je to velika škola za nas. Ne smije biti opuštanja i sigurno da ćemo morati svih 40 minuta da budemo na što boljem nivou. Ali, vjerujem u naš tim – jasna je Leković. R. P.

Dragan Vukčević

Košarkašice Crne Gore večeras (20

Mihailo Pavićević na meču sa MZT-om

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

KSCG

Sutjeska uspješnija od Leotara u prijateljskom meču u Nikšiću

Tri pogotka za poluvrijeme

svojevrsna generalna proba pred nastavak šampionatske trke. Ipak, putovali smo 33 sata iz Antalije i morali smo korigovati minutažu protiv Trebinjana. Zadovoljan sam prvim poluvremenom, dok smo u nastavku malo podbacili, ali se moglo zaključiti na koga će se ozbiljnije moći računati. Planiramo još da odigramo s Adrijom, Grbljem ili Igalom, ali sad je već jasno da imamo 25 fudbalera konkurentnih za prvi tim - kazao je Nenad Brnović. Podsjeća šef struke FK Sutjeska da se novajlija Bilali tek sinoć pridružio saigračima, da nije najspremniji bio ni kada je potpisao ugovor, te da će naredne sedmice imati testiranja kako bi se utvrdilo da li će uopšte moći igrati u prvom kolu.

Fudbaleri Sutjeske juče su odmjerili snage s Leotarom iz Trebinja, na Čelikovom terenu kraj Bistrice, i slavili 3:0.

Bila je to prva provjera Nikšićana nakon povratka s priprema u Antaliji i neizvjesno je da li će odigrati još jedan meč prije prve proljećne utakmice.

Zbog toga što su u povratku iz Turske „plavo-bijeli“ nekoliko puta presjedali, čekali na pojedine letove i više sati zbog odlaganja, a kompletna saga trajala je duže od 30 sati, juče Nenad Brnović nije mogao, koliko je bio planirao, opteretiti svoje najbolje fudbalere, što znači da je po poluvrijeme odigrao s različitim sastavima.

U prvom poluvremenu su

viđena sva tri pogotka. Prvi je postigao Dušan Vuković u 14. minutu, a dvostruki strijelac bio je Konrad u 18. i 33. minutu susreta. Meč su počeli Giljen, Pajović, Vučić Babić Stijepović Krstović, Matanović, Eraković Živković Vuković Konrad, dok su u nastavku šansu dobili Ličina, Vlahović, Đinović, J. Nikolić, Damjanović, Tučević, Đurković Marković Žižić

Sahli i Striković Mogla je Sutjeska odigrati juče i ubjedljivije slaviti protiv Trebinjaca, ali konačan ishod najmanje je bitan bio i strategu lidera crnogorskog šampionata i svima kraj Bistrice, pogotovo nakon neplanirano dugog putovanja iz Turske, gdje su za 15 dana odigrali i

pet prijateljskih mečeva. Svakako, Brnović nije krio zadovoljstvo poslije ove utakmice, naglašavajući da će, najvjerovatnije, za nekolika dana imati još jednu provjeru, kako bi što spremniji dočekali Jezero 18. februara. – U Antaliji smo imali fenomenalne uslove. Hoteli i tereni su bili sjajni, a imali smo i dobre protivnike. Mislim da smo odradili kvalitetne pripreme i siguran sam da nigdje na ovim prostorima ne bismo imali te uslove. Svi su momci dobili određenu minutažu, neki su se nametnuli u pravom smislu te riječi, a ima i onih koji nijesu najbolje iskoristili svoju šansu. Zadovoljan sam i nakon meča s Leotarom, mada je to trebalo da bude

Kato pojačao Jezero

Dobro poznati stranac vraća se u crnogorski fudbal – Japanac Kohei Kato do kraja sezone nosiće dres Jezera.

Plavljani su iznenada ostali bez Danila Markovića sa kojim je klub prije nekoliko dana dogovorio saradnju, ali je nekadašnji mladi reprezentativac u međuvremenu dobio ponudu od Dečića koju nije mogao da odbije.

Deficit u veznom redu prvoligaš sa sjevera riješio je posljednjeg dana prelaznog roka – angažovanjem trideset trogodišnjeg Kata.

Japanac je u crnogorsku ligu svojevremeno stigao davne 2013. kada je prihvatio poziv Rudara. Ostavio je pozitivan utisak pod Golubinjom, a potom je nastavio da igra u Poljskoj, Bugarskoj i na Gibraltaru.

– Imali smo dosta povratnika, tako da nije bilo teško doći do kohezije u ekipi. Preostalo je još prilično vremena do prve zvanične utakmice, a najbitnije je da su svi momci iz meča s Leotarom izašli bez povreda. Zadovoljan sam i s momcima koji su priključeni iz omladinskog pogona. Žao mi je što Damjanović nije bio s nama, zbog reprezentativnih obaveza, a bili smo planirali da mu damo ozbiljniju minutažu. Ipak, on je odmah protiv Leotara dobio šansu i solidno je odigrao. Evidentno je da su se neki mlađani momci popravili, ali imamo i pojedinaca koji su stagnirali. Istina je da smo imali jake protivnike i da mladom igraču nije lako izaći na kraj s iskusnim i mnogo kvalitetnijim protivnicima. Imam strpljenja s mlađima da radim i siguran sam da ćemo njih dvojicu-trojicu sigurno koristiti tokom nastavka prvenstva - zaključio je Brnović. Ra. P.

Budućnost ubjedljiva protiv Zlatibora (4:0) u posljednjoj provjeri pred nastavak prvenstva

Goleada pred ligaški početak

Posljednja provjera pred nastavak sezone bila je uspješna za Budućnost, koja je u svom kampu na Starom aerodromu savladala Zlatibor sa 4:0.

Duel pretendenta na tron crnogorskog fudbala i srpskog drugoligaša obilježio je dvostruki strijelac Balša Sekulić, koji je pogodio mrežu u 64. i 80. minutu.

Za ,,plave“ su još bili precizni Vasilije Terzić u 39. i Vasilije Adžić u 72. minutu.

U januaru 2023. godine potpisao je ugovor sa Iskrom, bio je u Podgorici, pa nazad u Danilovgrad.

Prošle sezone se obreo u tajlandskom Čiangraji junajtedu, a prije povratka u Crnu Goru nastupao je u svojoj zemlji – za tamošnjeg drugoligaša po imenu Rjukju Okinava. Sada će pokušati da pomogne Jezeru u ostvarenju primarnog cilja, a to je opstanak u Meridianbet 1. CFL.

Plavljani zimuju na sedmoj poziciji sa 22 boda, a na otvaranju proljećne polusezone gostovaće Sutjesci, 18. februara.

– Mislim da u prvih 15 minuta nijesmo odreagovali onako kako smo htjeli, a za to je, negdje, zaslužan i protivnik koji je bio dobro organizovan. Imali smo u tom periodu prilika, ali smo šanse dozvolili i gostima, što je za nas nedopustivo. Kako je odmicalo poluvrijeme, dobili smo na samopouzdanju i prvi dio igre priveli kako treba – rekao je trener Budućnosti Miodrag Džudović, koji dodaje: – Što se tiče drugog poluvremena, bilo je mnogo bolje – i u fizičkom i u organizacionom smislu. Zadovoljan sam kako smo djelovali i izgledali sve do tog isključenja prije našeg trećeg gola. Taj karton rivala nam je na neki način pokvario generalnu probu, jer igra 11 na 10 ne daje pravu sliku toga što bismo mi htjeli. Ali, generalno, zadovoljan sam i igrom i rezultatom – poručio je kormilar ,,plavih“ za klupski sajt.

Filip Knežević je pogodio prečku nakon kombinacije iz kornera u 26, Vladan Adžić je pet minuta kasnije na centaršut Andrije Ražnatovića gađao tik pored stative, da bi nadmoć bila krunisana u 39. minutu.

Jovan Dašić je izbacio Kneževića na desnom krilu, brzono-

Tuzani posljednjeg dana prelaznog roka dobili pojačanje

PODGORICA – Dečić je posljednjeg dana prelaznog roka angažovao pojačanje i to u liku Olivera Šarkića Nekadašnji kadetski, omladinski i mladi reprezentati-

vac Crne Gore, koji je rođen u Grimzbiju, cijelu karijeru je proveo u inostranstvu, pa će mu ovo biti prvi angažman u Crnoj Gori. Šarkić je ponikao je u Anderlehtu, a kao

gi ofanzivac je povratnom loptom tražio Vasilija Adžića na desetak metara od gola, a talentovani vezista je zaustavljen faulom u odličnoj prilici. Penal je izveo Vasilije Terzić, golman je odbranio, ali je vezista Podgoričana prikucao za 1:0. Drugo poluvrijeme je odmah otvoreno sjajnom prilikom za „plave“ – Knežević je centrirao, a Dašić glavom šutirao pored mete, da bi u 64. stigao gol za 2:0. Na sredini terena Petar Grbić je izveo minijaturu, poigrao se sa protivničkim igračima, dodao do Adžića, koji je ,,mekano“ izbacio Sekulića u situaciju „jedan na jedan“, a snažni centarfor je bio neumoljiv.

Samo četiri minuta kasnije trebalo je da bude 3:0 – Sekulić je namjestio odličnu šansu Ražnatoviću koji je iz neposredne blizine šutirao preko prečke. Međutim, „plavi“ su u 72. minutu postigli treći pogodak –16-godišnji Vasilije Adžić je iz slobodnjaka, sa dvadesetak metara iskosa, majstorski zatresao mrežu.

Budućnost je u posljednjih dvadesetak minuta dominirala sa igračem više, a nadmoć je svojom drugom egzekucijom krunisao Sekulić. Asistent je bio Knežević.

Podgoričani su počeli meč u sastavu Dragojević, Ignjatović, Simić, Vladan Adžić, Ražnatović, Dašić, Terzić, Vasilije Adžić, Knežević, Grbić i Mrvaljević

U nastavku su ušli Sekulić, Dakić, Đuričković, Sekulović, Lusero, Mirković i Perišić ,,Plavi“ na tabeli dijele prvo mjesto sa Sutjeskom, a u prvom kolu proljećne polusezone (18. februara) gostuju Petrovcu. D. K.

17-godišnjak je prešao u Benfiku u kojoj je skoro tri godine bio dio mladog, potom i B tima, a zatim je stigao na pozajmicu u Lids. Odatle i kreće njegova karijera u Engleskoj – nastupao je za Barton, Blekpul i Mensfild taun, a posljednji klub prije dolaska

u Dečić bio mu je Pahtakor. Dečić je napravio totalnu rekonstrukciju tima u odnosu na jesenji dio, sa novim trenerom – Vladimirom Gaćinovićem, uskoro će krenuti u pohod na barem jedan trofej. Ali, s obzirom na to da imaju devet bodova manje u odnosu na Sutjesku i Budućnost, jasno je da će fokus biti na Kup. R. P.

Japanski internacionalac vratio se u crnogorski fudbal

FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo

Real stavio krunu u vatrometu golova

Real Madrid je šampion svijeta, peti put otkad FIFA organizuje planetarno klupsko prvenstvo, ukupno osmi računajući nekadašnji Interkontinenalni kup.

,,Merengesi“ su u vatrometu pogodaka u Rabatu savladali Al Hilal iz Saudijske Arabije – 5:3.

Karlo Anćeloti je, kao su tvrdili španski mediji, imao uslov da osvoji ovaj trofej da bi ostao na klupi najvećeg svjetskog kluba i ispunio ga je prilično lako jer su ,,blankosi“ u polufinalu odradili Al Ahli (4:1).

PREMIJER LIGA

(21. KOLO): Čelzi ponovo bez pobjede

Novi kiks

Arsenala

Novi kiks Arsenala u potpunosti je otvorio šampionsku trku u Premijer ligi.

Nakon poraza od Evertona, lider engleskog fudbalskog šampionata odigrao je 1:1 sa Brentfordom i ima samo šest bodova više od Mančester sitija, a osam od Junajteda koji je odigrao i meč više.

Arsenal je vodio od 66. minuta kada je Leandro Trozar

ostao sam na drugoj stativi

poslije dodavanja Bukaja

Sake s desne strane.

Kratko je trajalo vođstvo tima iz sjevernog Londona, samo osam minuta. Nakon slobodnog udarca sa tridesetak metara lopta je u šesnaestercu išla s jedne na drugu stranu i na kraju stigla do Ajvana Tonija koji ju je glavom rutinski sproveo u mrežu. Šest dana nakon pobjede nad Mančester sitijem, Toten-

Poznat rival rukometašica Budućnost Bemaksa u osmini nala Lige šampiona

„Plave“ sa FTC-om za četvrtfinale

PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaksa u osmini finala Lige šampiona igraće sa mađarskim FTC-om. Dvomeč našeg i šampiona Mađarske na programu je 18. i 25. marta. Prije dvije sezone ,,plave“ su, takođe, igrale sa Mađaricama i izborile plasman među osam najboljih. Eventualni rival u četvrtfinalu bio bi Mec. Ovakav epilog režirao je Brest koji je u jučerašnjem derbiju posljednjeg kola A grupe izgubio kod kuće od norveškog Vajpersa (36:29) i omogućio FTC-u da bezbrižno čeka sjutrašnji duel sa Odenzeom i to sa četvrte pozicije. Mađarska ekipa ima bod više od francuske ekipe, koja je pora-

zom otvorila put i Adžićevom Krimu za završne borbe. Slovenački tim, kao i Bitighajm, imaju po deset bodova (dva manje od Bresta), a sa pobjedom u posljednjem kolu nad Bukureštom izbjegao bi elimi-

naciju iz daljeg takmičenja. U svakom slučaju, Jovanka Radičević i drugarice se sada pitaju i neće morati da gledaju na rezultat iz Njemačke gdje Bitighajm dočekuje Banik Most. A. M.

Real je poveo u 13. minutu, kada su kombinovali Karim Benzema i Vinisijus Žunior Francuz je bio asistent, Brazilac strijelac. Pet minuta kasnije – 2:0. U strijelce se upisao Federiko Valverde poslije smušene reakcije odbrane saudijskog tima.

Nije, međutim, blistala ni odbrana šampiona Evrope. Musa Marega je u 26. smanjio na 2:1, što je bio rezultat na poluvremenu.

Vinisijus je poslije devet minuta nastavka uzvratio Benzemi asistenciju iz prvog po-

hem je pretrpio težak poraz – ,,pijevci“ su deklasirani na gostovanju Lesteru (4:1).

Totenhem je vodio od 14. minuta i gola Bentankura, ali je do poluvremena bilo 3:1

– pogađali su Mendi, Medison i Iheanačo

Barns je u 81. stavio tačku na veliku pobjedu ,,lisica“.

Totenhem je ostao na petom mjestu, sa dva boda manje i utakmicom više od Njukasla, koji je remizirao s Bornmutom (1:1).

Fulam je pobijedio

Notingem forest (2:0), Vulverhempton savladao

Sautempton (2:1) u važnom meču u borbi za opstanak, dok je Kristal Palas remizirao s Brajtonom (1:1).

U prvom meču dana, Vest Hem i Čelzi su u londonskom okršaju odigrali 1:1, što je seriju ,,plavaca“ bez pobjede u prvenstvu produžilo na tri meča.

Tim prepun pojačanja je tek deveti u Premijer ligi i 10 bodova udaljen od zone

Lige šampiona.

Danas igraju Lids – Mančester junajted (15) i Mančester siti –Aston vila (17.30 h). Ne. K.

luvremena.

Samo četiri minuta prošla su do četvrtog pogotka ,,merengesa“. Opet je strijelac bio Valverde.

Al Hilal je smogao snage da izbjegne debakl, pa je Lusijano Vijeto, dobro poznato lice iz evropskog fudbala, pogodio za 4:2 u 63.

Vinisijus je šest minuta kasnije ,,ukrao“ gol Sebaljosu za petardu Reala na azijskom tlu. Goleadu je zatvorio Vijeto u 79.

U meču za treće mjesto, Flamengo je pobijedio Al Ahli (4:2). Ne. K.

PODGORICA - Drama u Baru – radovale su se gošće iz Tivta, koje su preko Anđele Kovačević u finišu došle do pobjede (24:23) i izborile plasman u četvrtfinale Kupa. Rukometašice Mornara 7 vodile su 23:21 u 56. minutu, ali je najvažniji dio meča pripao Tivćankama.

Kod gošći najefikasnija je bila Andrijana Ivanović sa osam golova, Kristina Arsenijević postigla je gol manje, dok je u domaćem timu sa 14 golova blistala Hana Hot. Dalje su prošle i Ulcinjanke pobjedom u Nikši-

Četvrt nale Kupa Crne Gore za rukometaše

Osmina nala Kupa za rukometašice

Gošće se radovale

ću nad Levaleom 2010 (29:25).

Ana Radović je bila dvocifrena (11), po šest golova su dale Sibela Mulić i Lejla Bošnjak, dok je u domaćem timu najefikasnija bila Ana Smolović sa osam golova, pratila je Jelena Kuzman sa sedam.

U premijernom meču osmine finala Rudar (filijala ,,plavih“) je bio bolji od Budućnost Bemaksa II (30:21). Lideri Prve

Tri favorita po planu, iznenađenje u Podgorici

Rukometaši Lovćena, Budvanske rivijere Budva i Rudara opravdali su ulogu favorita u četvrtfinalu Kupa Crne Gore, dok je iznenađenje priredila Sutjeska pobjedom nad Budućnost Podgoricom u gostima.

Lovćen, koji je trofej Kupa osvajao posljednje tri sezone, lako je izašao na kraj s Brskovom – 33:18.

Aleksa Perišić dao je šest pogodaka za cetinjski sastav, pet je dodao Filip Krivokapić, a po četiri Dražen Mandić, Igor Radojević i Danilo Pajović

Primorac je zabilježio drugi trijumf, slavio je 17:7 protiv Budve uz šest golova Filipa Gardaševića

Kotorani su u prvih osam minuta primili četiri gola od gostiju, a onda su se razbudili, do kraja postigli 13, a primili sa-

Kod gostiju, najefikasniji je bio Andrija Jokić sa pet. Dileme nijednog trenutka nije bilo ni u okršaju Budvanske rivijere Budva i Berana 1949. Aktuelni šampion države slavio je 33:28, uz 11 odbrana Janka Medojevića, osam pogodaka dao je Slobodan Bulajić, jedan više od Luke Novakovića Danilo Joksimović dao je devet za goste sa sjevera Crne Gore. Andrija Radovanović dao je osam golova u trijumfu Rudara nad Komovima (28:26), a tri igrača su se po pet puta upisala u listu strijelaca – Nemanja Vuković, Nemanja Matović

i Filip Racković Po šest su kod gostiju iz Andrijevice postigli Duško Trifunović i Milorad Bakić. (Malo) iznenađenje priredila je Sutjeska, koja je u gostima eliminisala četvrtoplasirani tim Prve lige, Budućnost Podgoricu (26:25).

Mladi tim Božidara Mušikića vodio je gotovo sve vrijeme, na poluvremenu (14:11), da bi igrači Draška Mrvaljevića nekoliko puta u nastavku stizali do izjednačenja.

Posljednji put u 58. minutu, kada je Nemanja Barac pogodio za 25:25, da bi potom i on i nje-

Prva liga za vaterpoliste (2. kolo)

Lako za Primorac

mo tri! U domaćem timu svi su imali zapaženu ulogu, odskočio je Gardašević, a Tim Perov

je dao tri gola, po dva Đorđije Stanojević i Petar Vujošević, a u strijelce su se upisali Balša

i Druge SBbet lige bili su ravnopravan rival do pred sam kraj odmora, kada je tim Igora Markovića od 10:10 (28. minut) okrenuo stvari u svoju korist. U 32. minutu Rudar je vodio 15:10, dva minuta kasnije 16:10… Ivana Vujadinović je postigla sedam golova, a gol manje Ksenija Gašević u poraženom timu.

gov saigrač Milan Nišavić dobili isključenje.

U isto vrijeme kad i Nišavić na klupu je prinudno morao igrač gostiju Vladan Lončar, a Boris Šćepanović potom iz sedmerca donio prednost Sutjesci. Mrvaljević je pozvao tajm-aut, ali Budućnost nije iskoristila šansu da meč odvede u produžetke.

Šćepanović je meč završio sa sedam pogodaka, jednim više od Vladana Lončara, dok su Jakov Ćorović i Blagoje Tomanović dali po pet. Bojan Bojanić upisao je 10 odbrana. Zanimljivo, Sutjeska je imala čak 10 sedmeraca, od kojih je osam realizovala.

U redovima Budućnosti, Pero Pravilović, Matija Pejović i Nemanja Barac bili su petostruki strijelci.

Finalni turnir Kupa tradicionalno se održava 20. i 21. maja. Ne. K.

Vučković, Marko Gopčević, Aljoša Mačić i Srđan Janović U gostujućem timu dvostruki strijelac bio je Maksim Žardan, a po gol su dali Stefan Kovačić, Vlad Egorov, Petar Ćetković, Mlađan Janović i Nikola Ivanović A. M.

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI: DOSJE O POROBLJAVANJU CRNE GORE I CRNOGORACA 7.

Ko je i kako sveo Crnu Goru na običnu srpsku pokrajinu?

Vlada Srbije, uz efikasnu pomoć francuske, engleske i italijanske diplomatije, uložila je sve napore da crnogorsko pitanje stavi u zaborav. Nadala se da će na taj način krivično djelo aneksije i okupacije Crne Gore biti prećutno priznato

VI. „Evakuacija cijele ruske teritorije i prilagođavanje svih pitanja koja se tiču Rusije koje će obezbijediti najslobodniju saradnju drugih naroda svijeta u obezbjeđivanju slobodne i nesputane mogućnosti da samostalno određuje svoj unutrašnji politički razvoj i da joj osiguraju iskren i dobar prijem u slobodnom Društvu naroda, u institucijama koje je ona izabrala. I pored više nego dobrog prijema, pružiti joj svu pomoć koja joj može biti potrebna i koju želi da dobije.

Tretman odobren Rusiji od strane sestrinskih nacija, u narednim mjesecima, biće probni kamen njihove dobre volje i njihovog razumijevanja potreba Rusije, suprotstavljenih njihovim sopstvenim interesima. Takođe, biće i pokazatelj njihove inteligentne i nesebične saradnje.“

VII. „Belgija, kao što bi cijelom svijetu odgovaralo, mora biti evakuisana i obnovljena, bez pokušaja da se na bilo koji način ograniči suverenitet koji ona uživa u odnosu na sve slobodne nacije. Nijedan drugi akt neće služiti toliko kao ovaj, vraćanju povjerenja među nacijama u zakone koje su same diktirale i odredile za režim svojih legitimnih odnosa. Bez ovog popravljajućeg akta, cijeli ustav i važenje međunarodnog prava bili bi zauvjek narušeni.“

VIII. „Sva francuska teritorija treba da bude oslobođena a na-

Djelo Jovana Čubranovića objavio je Montenegrin American Association Cetinje. Izvorni naziv knjige glasi „El crimen mas grande de la historia“. Sa španskog je prevela mr Dragana Otašević

padnuti djelovi obnovljeni, dok se nepravda koju je Francuskoj učinila Prusija 1871., u pitanju Alzasa i Lorene, koja je držala svijet u neizvjesnom miru posljednjih pedeset godina, mora prilagoditi zakonu kako bi ponovo mogao da obezbijedi mir u interesu svih.“

IX. „Mora se izvršiti ispravljanje granica Italije, ostavljajući jasno prepoznate linije nacionalnosti.“

X. „Narodima Austrougarske, čije pozicije među narodima želimo da vidimo zaštićene i obezbijeđene, mora se dati najslobodnija prilika za njihov autonomni razvoj.“

XI. „Rumunija, Srbija i Crna Gora moraju biti evakuisane, a trenutno okupirane teritorije vraćene; Srbiji će biti odobren slobodan i bezbjedan pristup moru, a odnosi između različitih balkanskih država biće određeni prijateljskim savjetom, uzimajući u obzir istorijski utvrđene granice suvereniteta i nacionalnosti, a međunarodne garancije političke i ekonomske nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih balkanskih država moraju biti uključene u ovaj sporazum.“

XII. „Posjedima sadašnje Otomanske imperije mora se obezbijediti stabilan suverenitet; a ostalim narodima koji su sada pod turskim režimom biće obezbijeđene apsolutne garancije života i potpuna sloboda za njihov autonomni razvoj. Dardanelski moreuz mora ostati trajno otvoren za slobodan prolaz brodova i trgovinu svih nacija, pod međunarodnim garancijama.“

XIII. „Biće uspostavljena nezavisna država Poljska koja

obuhvata teritorije naseljene neosporno poljskim stanovništvom, kojima se mora omogućiti slobodan i bezbjedan pristup moru, garantujući, pored toga, njihovu političku i ekonomsku nezavisnost, kao i integritet njihove teritorije kroz međunarodni sporazum.“

XIV. „Formiraće se Opšta Liga Naroda na osnovu izričitih ugovora, sa ciljem pružanja uzajamnih garancija političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta, kako velikim tako i malim državama.“

(U knjizi na ovom mjestu stoji slika s legendom: VUDRO VILSON, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, branilac slobode Crne Gore pred Vrhovnim savjetom mira u Parizu, čije su djelo uništili američka plaćenička štampa i vampiri sa Volstrita koji su trgovali slobodom naroda.)

STAV NJENIH SAVEZNIKA

Vlada Francuske Republike je svojim saopštenjem od 22. oktobra 1918. i pismima gospodina Pišona, ministra inostranih poslova, i gospodina Poenkarea (od 4. i 24. novembra te godine, respektivno), garantovala da će u ime svih velikih sila, „poštovati slobode crnogorskog naroda i njegovog ustava“, povjeravajući njegovo čuvanje savezničkim trupama koje su tada okupirale zemlju.

Dalje je navedeno da će „sva naređenja biti data u ime kralja Crne Gore.“

Tada su francusko-srpske trupe, pod komandom francuskog generala Venela, ušle u Crnu Goru. Ove trupe su, nakon nekoliko nedjelja okupacije, proglasile prisajedinjenje Crne Gore Srbiji, čime je ova država postala prosta srpska pokrajina. Treba napomenuti da se u vršenju ovog nasilja vodilo računa da se ne konsultuje bilo kakvo predstavništvo opljačkane države, a posebno njen parlament, koji je jedini bio kvalifikovan da odlučuje o sudbini Crne Gore, budući da je izabran na opštim izborima i posljednji put se sastao u decembru 1915.

Vrhovni savjet mirovne konferencije poništio je odluku ko-

ja je donijeta 13. januara 1919. godine, nasilnu aneksiju Crne Gore, kojom je Srbiji odbijeno pravo da predstavlja crnogorski narod na pomenutoj Konferenciji, a istovremeno je Crnoj Gori prepušteno pravo da ima delegata na istoj. Porukom od 22. januara 1919. godine, pisanom rukom predsjednika Vilsona , Vrhovni savjet je garantovao crnogorskom narodu pravo da slobodno odlučuje o svojoj sudbini, što je i sam Vilson ratifikovao na drugoj plenarnoj sjednici Mirovnih konferencija, u svom govoru od 25. januara 1919. u čijem posljednjem pasusu kaže:

Francusko-srpske trupe, pod komandom francuskog generala Venela, ušle su u Crnu Goru. Ove trupe su, nakon nekoliko nedjelja okupacije, proglasile prisajedinjenje Crne Gore Srbiji, čime je ova država postala prosta srpska pokrajina. U vršenju ovog nasilja vodilo se računa da se ne konsultuje bilo kakvo predstavništvo opljačkane države

„Ne bismo se usudili da povučemo nijednu tačku koja čini naš program. Ne bismo se usudili da pravimo kompromise po ovom pitanju, u ovom svjetskom miru, u ovom stavu pravde, u ovom principu da nijesmo gospodari nijednog naroda, ali, naprotiv, ovdje smo da vidimo da svaki narod svijeta bira svoje vođe i upravlja svojom sudbinom, ne kako mi hoćemo, već kako oni hoće. Ovdje smo da pokušamo, jednom riječju, da definitivno eliminišemo odlučujuće uzroke rata. Ovi odlučujući uzroci su proizvod upravljanja uskim krugovima građanskih vladara i vojnih štabova, to su agresije velikih sila na one male. One se sastoje i od dominacije velikih imperija, pod pritiskom oružja, na etničke grupe koje tu dominaciju ne žele ili je nijesu tražile. Isto tako, zasnivaju se na moći koju imaju male grupe ljudi da nametnu svoju volju i potčine druga bića kao da su pioni na šahovskoj tabli.“

„Samo emancipacija svijeta od svega ovoga donijeće nam željeni mir.“

Ipak, Vlada Srbije, uz efikasnu pomoć francuske, engleske i italijanske diplomatije, uložila je sve napore da crnogorsko pitanje stavi u zaborav. Nadala se da će na taj način krivično djelo aneksije i okupacije biti prećutno priznato. Zbog ovog sistematskog fran-

cuskog protivljenja, odluke koje je Vrhovni savjet donio 13. i 22. januara 1919. nikada nijesu primijenjene.

Imajući u vidu ove činjenice, crnogorski kralj Nikola, u svojstvu šefa države, obratio se 1. decembra pismom gospodinu Poenkareu, u kojem ga moli da poštuje već pomenute zvanične obaveze, obaveze koje je on preuzeo, u dogovoru sa francuskom vladom, vezano za Crnu Goru.

Na ovo pismo građanin predsjednik Republike Francuske odgovorio je 19. decembra 1919. drugim potpisanim pismom od strane g. Klemansoa. To je bio odgovor koji potvrđuje prethodno ugovorenu obavezu, kao što se vidi, iz sljedećeg teksta: „Francuska je, vjerna svojim principima i onima na kojima je inspirisana Mirovna konferencija, čvrsto riješena da poštuje volju crnogorskog naroda i da ne čini ništa što bi bilo u suprotnosti sa njenim legitimnim težnjama. U tom duhu, Vlada Republike, saglasno sa svojim saveznicima učestvovaće u rješavanju pitanja koja se odnose na Crnu Goru.“ Takvo opredjeljenje je 11. maja 1920. godine preuzela Vlada Velike Britanije. Ovakvu tačku gledišta je u Lucernu, tokom ljeta 1920. godine, zastupao Lojd Džordž u intervjuu sa gospodinom Đolitijem (Nastavlja se)

Piše: Jovan ČUBRANOVIĆ

Francuski general Pol Venel

Francuski ministar Stefan Pišon

Rejmon Poenkare

Vudro Vilson, 1919.

Neđelja, 12. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavještenja

Тужним срцем јављамо да нас је дана 11. фебруара 2023. у 57. години изненада

напустио наш драги

ЗОРАН Милорадов ИЛИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 12. фебруара од 10 до 14.30

часова, сахрана ће се обавити на градском гробљу Загорич у 15 часова

Ожалошћени: супруга АНА, син МАТИЈА, кћерка КСЕНИЈА, отац МИЛОРАД, мајка ДРАГИЦА, сестра ЉИЉАНА са породицом и остала многобројна родбина

ZORANU ILIĆU

U nevjerici smo zbog iznenadne smrti našeg velikog i iskrenog prijatelja i kuma. Čuvaćemo uspomene na naša lijepa druženja.

ACO i VANJA ALEKSIĆ

Dana 11. februara 2023. u 69. godini umro je

Neđelja, 12. februar 2023.

Posljednji pozdrav našem dragom kumu i velikom prijatelju naše porodice

SLAVKU – SLAVU VUJAČIĆU

Naše prijateljstvo, druženje, kumovanje krasile su vrline velikog čovjeka a posebno u danima koji su bili najteži u našim životima. Sve dobro što si učinio za nas ne može biti zaboravljeno. Brigom i dobrotom obilježio si decenije našeg prijateljstva. Ispraćamo te sa puno tuge. Počivaj u miru.

Tvoji kumovi

Са тугом и болом обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је дана 11. фебруара 2023, у 11.15 часова у 67. години живота послије кратке и тешке болести преминуо наш вољени

НОВАК пок. Видака БИГОВИЋ

Сахрана драгог нам покојника обавити ће се у понедјељак 13.

фебруара у 14 часова на породичном гробљу у Кобиљем Долу.

Саучешће примамо у недјељу 12. фебруара у градској

капели на Савини од 11 до 16 часова и на дан сахране од 9 до 11.30 часова када поворка креће ка мјесту сахране.

Ожалошћени: Сестре АНКА, ЂУРЂА, МИРЈАНА, ГОСПАВА и СЛАЂАНА, сестрићи МИЛАН, ДУШАН, РИСТО, НИКОЛА, НЕНАД и МИРКО, сестричне БОЈАНА, ЈЕЛЕНА, МИЛЕВА, ДУШАНКА и МАРИЈА, браћа од стричева ИЛИЈА, ПЕТАР, ГОЈКО и САВО, сестре од стричева и тетке, браћа и сестре од ујака и тетака и ујне и остала многобројна родбина

MILOSAV – MIŠKO Milisava PRELEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Škaljari u Kotoru 12. februara od 10 do 15 časova, a 13. februara od 10 časova u kapeli u mjestu Novo Selo Danilovgrad do 14 časova kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga DAVORKA, sinovi MATIJA, DAVOR i DARKO, unučad STAŠA i DAVOR, snaha NATAŠA, stric, tetke, sestričić i sestrične, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka

MILANKA, IVANA, MAJA i RADE

Posljednji pozdrav našem

SLAVKU I. VUJAČIĆU

RADE, NENAD, NIKOLA, NADA, SLAVICA i TIJANA VUČINIĆ

Dana 10. februara 2023. godine umrla je naša draga

598

MILKA Savova ROGANOVIĆ rođena SRBINOVSKA

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu najuže porodice, dana 11. februara na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Posljednji pozdrav dragoj MILKI

LJUBO ROGANOVIĆ sa porodicom

608

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

Pola godine je od smrti našeg voljenog muža i oca

Дана 11. фебруара 2023. преминула је у 74. години наша драга

МИЛКА Бранкова ПОПОВИЋ

рођена ЛЕКИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 12. фебруара од 10 до 14.30 часова када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: синови ПРЕДРАГ и ДРАГАН, сестра ОЛИВЕРА, братанић ВЛАДИМИР, снахе САВКА и МАЈА, унучад ИВА, ВЕСКО, АЊА, БРАНКО и остала родбина ПОПОВИЋ и ЛЕКИЋ

Посљедњи поздрав јетрви и стрини

МИЛКИ Бранковој ПОПОВИЋ

Драга Чеда, мила наша стринчи, опраштамо се од тебе с тугом и болом. Увијек ћемо се сјећати твојих шала, насмијаног лица и доброте. Почивај у миру.

ЗОРА, НАТАША, ТАТЈАНА и МИРЈАНА

Posljednji pozdrav jetrvi i strini

Pola godine je od smrti našeg

MILANA MITROVIĆA

Ostali smo bez najveće ljubavi, topline, nježnosti i zaštite. Ponosna sam na tebe jer si bio moj najbolji prijatelj, muž i sve što bi moglo da se poželi takođe i otac tvojoj Đini, ali ta očeva toplina joj je kratko trajala, nije uspjela da te zovne tata što si želio više od svega.

Zla sudbina te otrgla iz naših zagrljaja i odvela na neko drugo mjesto.

Ali isto tako znam da nas gledaš, paziš i čuvaš sa neba.

Da si naša Najsjajnija zvijezda koja sija samo za nas.

Ostaje bol, vječita tuga i sjećanje na najboljeg oca i muža. Uvijek ćeš biti zvijezda vodilja za nove dane, naš uzor i ponos. Čuvaću te od zaborava u srcu, beskrajno zahvalna za najljepše godine i jednu ljubav koja je kratko trajala, koju je sudbina prekinula, otrgla te od nas. Ali ponosna jer si mi ostavio najljepši poklon našu Đinu. Volimo te i voljećemo te dok postojimo.

Tvoje SABINA i ĐINA

MILAN MITROVIĆ

Pola godine, Miki moj, fališ, brate. Čuvaću te vječno u svom ranjenom srcu.

MILANA

MILKI POPOVIĆ

Čedo, neka tvoja plemenita duša počiva u miru. MILENA, MLADEN, LJILJA i KAĆA

Voljene naše

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i prazninu koju si ostavio za sobom. Svakim danom nedostaješ sve više. Zauvijek ćeš živjeti u nama. MARTA, STANKO, ANA, NIKOLA, JELENA i DUNJA

DUNJA i MILA RADUNOVIĆ

Već pola godine pratimo široki trag Vaše ljubavi i tako živimo i za Vas.

Ponosni što smo Vas tako divne i čestite imali, neutješni što smo Vas tragično i nepravedno izgubili nosimo Vas u srcima do vječnosti!

Vaši: TIODOR i DANIJELA

Danas se navršava 40 dana od smrti našeg dragog RADISLAVA – RAJKA

DRAGOJEVIĆA

Raśi, svemu si nas naučio osim što nam nisi dao savjet kako bez tebe. Nastojaćemo biti onakvi kako si i ti živio, pošteno i sa puno ljubavi. Volim te, VESNA, MARIJA, BOŽIDARKA, LUKA i MARKO

Tvoj ROKI

Mili naš MILANE

Čuvamo te u svakoj suzi, svakom uzdahu, u dubini duše, tamo đe zaborav ne zalazi.

Vječno ćemo nositi tugu za tvojim izgubljenim životom. Ponosni što smo te imali.

Tvoji: MARIJA, GORAN, MARINA, MILOŠ i MAJA sa porodicama

Pola godine je od smrti mog voljenog brata, đevera i strica

MILANA MITROVIĆA

Tuga, bol, praznina, suze i stalno iščekivanje da ćeš nam se vratiti, ali stvarnost nas vraća i znam da s tog puta povratka više nema. Ali...

Nije rastanak taj koji boli... Boli zagrljaj koji je poslednji... Bole riječi koje se trudiš da zapamtiš zauvijek... Bole uspomene koje nas tapšu po leđima i tjeraju da gledamo unazad... Ne, nije rastanak taj koji boli – boli kraj...

Neka ti tišinu vječnog mira ne remete naše suze. Volimo te zauvijek.

Tvoji RATKO, SNEŽANA, AKI i ANA

Pola godine je od smrti mog voljenog zeta, druga i brata

MITRA

Gazda moj dobri...

Bog uvijek bira samo najbolje...

Za sve što tebi bješe sveto, sve što si srcem slavio, brate moj dobri, meni si u amanet ostavio. HARIS KAZAMANOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Navršava se pola godine od gubitka naših voljenih

Šest mjeseci je od smrti naših voljenih

DIMITRIJE DANICA RAJKO MITAR

DRECUN

Dan za danom prolazi a mi se ne mirimo sa tim da vas više nema pored nas. Sve više nam fale razgovori, zagrljaji, vaši savjeti. Živimo sa velikim bolom u duši jer je tako nepravedan način na koji smo vas izgubili. Zauvijek u našim srcima i mislima, naši najdraži. U nedjelju 12. februara 2023. godine, posjetit ćemo vašu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

DIMITRIJE DANICA RAJKO MITAR

DRECUN

Tuga je prevelika zbog vašeg odlaska. Nije lako niti moguće u nekoliko rečenica iskazati ono što osjećam. Živjećete u mom srcu dok god ja dišem.

Vaša SANJA

DIMITRIJE DANICA RAJKO MITAR

DRECUN

U iščekivanju i nevjerici prođe pola godine, sve u nadi da ćete odnekud doći, ali stvarnost je drugačija.

U svakoj našoj priči živite, a u duši i srcu bolite. Svaki dan počinje i završava sa vama u mislima.

Prazninu koju ste vašim odlaskom ostavili, nikad ništa ne može ispuniti. Ostajte voljeni i nikad zaboravljeni.

Vaši: RAJKA i PETAR KAMBAN

Voljeni naš

RAJKO DRECUN

Dani su nam tako prazni bez tebe, bez tvog osmijeha, tvoje pažnje i beskrajne ljubavi koju si nam pružao. Boli nas sve na pomisao da više nemamo tvoj zagrljaj ali smo jaki i zajedno baš onako kako bi ti volio. Živiš u našim srcima sve dok kucaju.

Vole te tvoji BRANKA, MILOŠ,

DIMITRIJE DANICA RAJKO MITAR

DRECUN

Moji najdraži, živim dan za danom ne znam ni sama kako.

Duša me boli za vama. Od djetinjstva do poslednjeg dana mnogo toga ste me naučili ali niste kako da živim bez vas i kako da se nosim sa ovolikom tugom... Koliko nam nedostajete sam Bog zna. Volimo vas beskrajno.

Dana 16. februara 2023. navršava se tužna godina od smrti naše majke i 1.03.2023, 6 godina od smrti našeg tate

Pola godine kako nijesi sa Nama

VESELIN i SENKA VUKČEVIĆ

Vrijeme prolazi a želja raste da čujemo vaš glas i vidimo vaš osmijeh.

U našim srcima i našim dušama je doživotna praznina koja je nastala vašim odlaskom.

Počivajte u miru a vaša đeca vas ostaju zauvijek željna!

Vole vas: SANDRA, MIRENA, DIJANA i DANILO

Zaogrnuti tugom u vremenu bez Tebe, nosimo Te u našim srcima i mislima. Počivaj u miru, moj voljeni brate.

Posljednji pozdrav dragoj kumi

JULIJANI

Počivaj u miru.

BOSILJKA VRATNICA sa porodicom

pozdrav

ALEKSANDRA, NIKOLA i ADRIJANA TOMANOVIĆ

JANKO

Neđelja,

februar 2023. Oglasi i obavještenja

Pola godine tuge, bola, plača i nevjerice

Anđeli naši

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Tužno je sjećanje na dan kada nas zla sudbina odvoji od naših voljenih Nataše, Mašana i Marka.

Suvišna bi bila, bilo koja riječ utjehe koja bi nam olakšala bol koji nosimo ovih 180 dana.

Uspomene same dolaze, lijepa sjećanja, zajednički trenuci provedeni sa vama, nažalost, kratko je trajalo. Neka vaše nedužne duše počivaju u miru.

Porodica će danas obići njihovu vječnu kuću.

FAMILIJA MARTINOVIĆ

NATAŠA, MAŠANE, MARKO

Pola godine čekam, nadam se da ćete mi odnekud doći da me zagrlite vašim nevinim ručicama, Najo, čekam da mi snage daš. Što mi je ostalo, duše moje, da ljubim hladnu ploču i vašu vječnu kuću. Bože, zašto si toliko surov, zašto mi uze iz života što sam najviše volio. Ljepote moje, volim vas i voljeću dok još u meni snage ima.

NATAŠA, MAŠANE, MARKO

Težak li je naš život bez vas, sreće naše. Plačemo, tražimo, sanjamo a vas nema da nas obradujete i zagrlite. Svaki dan se pitamo kako dalje.

Naši životi nemaju smisao ni cilj.

Naše rane nemaju lijeka, nešto najteže što čovjek može da doživi. Nikada vas prežaliti nećemo. Spavajte vaš vječni san, u carstvu nebeskom gdje i pripadate. Životi naši, vječno ćete živjeti u našim srcima.

Otac i đed BATO, majka i baba VESNA, brat i ujo NEBOJŠA

Voljeni naši

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Bol, tuga i vrijeme koje je prošlo ne umanjuje sjećanje na vaše nedužne duše. Majčina požrtvovanost da spasi svoje anđele ovaj put je bila nemoćna.

Vedar duh i osmijesi koji su vas krasili živjeće u najljepšim uspomenama.

Stric VOJO sa porodicom

NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Teško je naći i jednu riječ utjehe, i jednog razloga da je sve moralo biti ovako.

Bila si moj iskreni prijatelj i radovala si se svakom mom uspjehu.

Ostalo je još priča neispričanih, snova nedosanjanih.

Zauvijek ću pamtiti tvoje veliko srce, lijepi osmijeh i jednu majku za primjer. Počivaj u zagrljaju tvojih hrabrih dječaka, a mi ćemo se prisjećati najljepših uspomena.

Kuma NEVENKA sa porodicom

580 Voljeni naši NATAŠA, MAŠAN, MARKO

Vrijeme ne liječi rane. Svaki dan veći bol i tuga. Počivajte u miru, anđeli naši, uvijek voljeni, nikad zaboravljeni.

VJERA sa porodicom

Vaš ROKI

Pola godine od smrti naših

Oglasi i obavještenja

Četrdeset dana od smrti mog oca SAVA

Nema te tata, hvališ mi mnogo, boli svaki dan jednako, ja ću se navići na život bez tebe. Počivaj u miru uz moju ogromnu ljubav i zahvalnost. Tvoja ĆERKA s porodicom

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

SAVA Markova VULETIĆA

Hvala ti na svemu.

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir.

Snaha DARINKA VULETIĆ

Navršava se 40 dana od smrti našeg oca, đeda i prađeda

40 dana je od odlaska našeg dragog, voljenog oca, svekra, đeda i prađeda

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš SAVO

Počivaj u miru, dragi mužu, roditelju i đede. Neka ti je laka zemlja po kojoj si časno hodao.

TVOJA PORODICA

Prošlo je četrdeset tužnih dana od kada nisi sa nama SAVO

Hvala ti za ljubav koju si nam nesebično darivao. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Zauvijek u našim srcima. Tvoj sin MIRO sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti moga dragog strica

Neđelja, 12. februar 2023.

Dvije su godine od smrti našeg voljenog oca i supruga

MILJANA ĐURANOVIĆA

Prolazi vrijeme, ali poštovanje, zahvalnost i drage uspomene traju.

S ljubavlju. Sin VULETA i supruga VASILJKA

TUŽNO SJEĆANJE 12. 2. 2022 – 12. 2. 2023.

SAVA VULETIĆA

VELIŠE VUŠUROVIĆA

VELIŠE VUŠUROVIĆA

Čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

Ćerke: VOJKA i RADMILA sa porodicama

Sin ZORAN sa porodicom

Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj vedar lik, dobrotu i čestitost. Bratanična MIRA VUŠUROVIĆ sa porodicom

Navršava se četrdeset dana od smrti

SAVA Markova VULETIĆA

Otišao si tiho, kao što odlaze dobre i plemenite duše. Živjećeš vječno u našim srcima, dragi striko. Sinovična SANJA POPOVIĆ sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog I sedam mjeseci od smrti dragog nam

Dragom i brižnom đedu

PREDRAG KUSTUDIĆ

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Toja ćerka MARIJA, zet IVAN, unučad LAZAR i MAGDALENA Godina dana od smrti naše majke

VELIŠI VUŠUROVIĆU

Hvala ti za ljubav i pažnju. Voljeću te zauvijek!

Unuk MILAN sa porodicom

ILIJE

MILANA VUKOTIĆ

Nijemi od bola, ponestaje riječi, boli istina. Boli praznina koja nikada neće biti popunjena. Boli pitanje dali je moglo biti drugačije, bole uspomene koje nas tapšu po leđima. Otišli ste tiho i dostojanstveno. Sa vama je otišao i dio naših života. Vi ste se preselili na neko ljepše mjesto u kojem ste našli smiraj svojim dušama. Čuvaćemo Vas od zaborava.

U neđelju 12.02.2023 godine u 10 časova porodica će posjetiti Vašu vječnu kuću na Čevu.

OŽALOŠĆENA PORODICA VUKOTIĆ

LJUBICA Blažova VUJOVIĆ

Hvala ti za neizmjernu roditeljsku ljubav, privrženost i razumijevanje. Počivaj sa tatom u miru, a mi vas čuvamo u srcima od zaborava.

Tvoji najmiliji: RAJKO, LIDIJA, MIRJANA i SENKA sa porodicama

Neđelja, 12. februar 2023. Oglasi i obavještenja

Dana

12.

februara je četrdeset dana od smrti

ROSANDE MIKE MRVALJEVIĆ

Draga majko, Voljeni ne umiru, oni žive dok god ih se sjećamo, a ti ćeš vječno živjeti u našim srcima.

17. godina je od kada nije sa nama naš

IVICA KLIKOVAC 2006–2023.

Tvoj odlazak je otvorio ranu koju vrijeme ne može zacijeliti. Utjehe nema. Sa neskrivenim ponosom pamtimo svaki tvoj korak i svaki tvoj osmijeh. Svako nam jutro počinje sjećanjem na tebe. Dio si svakog našeg dana dok nas bude bilo.

Sin IGOR i kćerka TAMARA sa porodicama

Tuguje za tobom tvoja PORODICA

TUŽNO SJEĆANJE 12. 2. 2006 – 12. 2. 2023.

Četrdeset dana je od smrti naše majke, svekrve, babe i prababe

Četrdeset dana je od smrti naše voljene babe i prababe

SLAVKE – TARE Tihomirove MIJOVIĆ

Bila si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, pažnje i savjeta. Tvoje postojanje bila je naša sigurnost i čvrst oslonac kroz život, pa nam tvoj odlazak još teže pada. Ostavila si nas ponosne na tvoj častan, plemeniti život i iskrenu dušu.

Nedostajaće nam tvoja vedrina, pažnja kojom si nas uvijek dočekivala i velika ljubav koju si nam nesebično pružala. Ostaješ u najljepšim uspomenama našim po kojim ćemo te vječno pamtiti.

Počivaj u miru!

Veliku zahvalnost dugujemo svima koji su putem raznih sredstava komunikacije izjavili saučešće za našom Tarom.

Vole te tvoji: sin BUCKO, snaha ŽELJKA, unuke NEDA, MIA i IRA, praunuk DIMITRIJE

TARE MIJOVIĆ

Dani prolaze, a mi i dalje očekujemo tvoj poziv, tvoj osmijeh i raširene ruke da nas dočekaš na vratima. Nedostaju tvoji savjeti, šale, a najviše nedostaje tvoja bezgranična ljubav kojom si nas obasipala. Čuvaćemo te od zaborava i vječno te se sjećati!

Tvoji: NEDA, MIA, IRA i DIMITRIJE

Četrdeset dana je od smrti moje voljene majke ILINKE

Draga majko, hvala ti za svu ljubav koju si mi pružala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a ja ću te vječno čuvati od zaborava.

Tvoja MILICA

MARKO i IVICA

Drugarski pozdrav, VUK RAKOČEVIĆ

Godina dana je od smrti naše drage

RUŽE Vidove MIROTIĆ

S ponosom i sjetom njegujemo sjećanje na tebe i čuvamo od zaborava. Porodica pok. VOJA MIROTIĆA

rođ. Mugoša

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija

020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“

d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

MALI OGLASI

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacija električnom sajlom, wc šolja, sudopera, kada i umivaonika, dolazim odmah. Povoljno Vukčević

Tel.069/ 991-999, 067/000-008 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 69/424-150, 067/473-367 2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

POTrEBAN kuvar -ica sa iskustvom za rad u kuhinji (tortilje,paste,rizota,salate) Hugo Bar Bokeska ulica Tel. 067067163 4

Tražim ženu za pomoć u kući 24 sata u Podgorici. 067/837 - 229 6

NEKRETNINE

PrODAJEM poslovni prostor površine 150 m2, u Ul. Vasa raičkovića, cijena 99.000 eura, Podgorica. Tel. 068/239-883, 068/060-545 5