Dnevni list Pobjeda 11.10.2020. by Pobjeda

POVODI: U posljednjih pet godina uhapšene 34 osobe osumnjičene za silovanje, donijeto sedam presuda

Trauma koju ni vrijeme ne liječi

Izvršni direktor Cemija Zlatko Vujović o budućnosti Socijaldemokratske partije nakon lošeg izbornog rezultata

STR. 3.

Ako ima volje Krivokapić može konsolidovati SDP Laboratorije Instituta za javno zdravlje analizirale 696 uzoraka

STR. 9.

Poražavajući su podaci koji govore da se najveći broj neprijavljenih silovanja desio tokom djetinjstva. U javnosti je mišljenje da silovatelji vrebaju svoje žrtve u mračnim ulicama. Nažalost, činjenice govore suprotno. Veliki broj silovanja počine osobe koje poznaju žrtvu – komšija, muž, momak, prijatelj, a sve češće i očuh. Umjesto mračnih ulica, znatan broj silovanja se dogodi u kući žrtve, na mjestu gdje se ona osjeća sigurnom i neugroženom - zaključuje sudija Lazar Aković INTERVJU: Eugen Jakovčić, kopredsjednik Igmanske inicijative za Hrvatsku

Proces promjena nema alternativu Ako imate pravosuđe koje donosi presude, a istovremeno političke strukture koje ih negiraju, kao što smo imali u predmetima Haškog tribunala, gdje su nam se i optuženi i osuđeni vraćali i dočekivani kao heroji, a ne kao ratni zločinci, onda radite jalov posao – kazao je Eugen Jakovčić STR. 2.

Preminulo četvoro, još 293 pozitivna

STR. 7.

U Nikšiću, Beranama, Andrijevici i Rožajama epidemiološke mjere biće ublažene od ponedjeljka, a pooštrene u Pljevljima, Ulcinju i Žabljaku. Škole u Pljevljima i Nikšiću prelaze na učenje na daljinu

Budućnost Voli savladala Partizan (101:99) nakon dva produžetka u ABA derbiju u Beogradu

STR. 20. i 21.

Crnogorski ,,Eko heroj“ Lazar Đuković za Pobjedu o prestižnoj nagradi STR. 8.

Danilova magična trojka za pobjedu U Privrednoj komori očekuju dobru saradnju sa novom vladom

Uspostaviti pravnu sigurnost i smanjiti barijere

STR. 4.

Inspirisan Teslom pravi čuda u radionici u Petrovcu

Politika

Neđelja, 11. oktobar 2020.

INTERVJU: Eugen Jakovčić, medijski koordinator u Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i kopredsjednik Igmanske inicijative za Hrvatsku

Proces promjena nema alternativu

Razgovarali smo u Podgorici, na marginama sesija upriličenih povodom obilježavanja 20 godina postojanja Igmanske inicijative i to 1. oktobra, baš na dan kada je devedesetih godina prošlog vijeka iz Crne Gore krenula akcija opsade Dubrovnika, a naš sagovornik ističe da Crna Gora, bez obzira na sve što se tada dešavalo, ima zalog za budućnost – ljude koji su gromoglasno upozoravali na pogubnost takve politike. Kao važno istakao je i izvinjenje Hrvatskoj našeg predsjednika Mila Đukanovića, podsjećajući da je taj čin „prilično relaksirao odnose naše dvije zemlje, do te mjere da je Crna Gora dobila potpuno pozitivnu percepciju u Hrvatskoj“. POBJEDA: U fokusu Vašeg djelovanja je suočavanje s prošlošću. Dokle je Crna Gora stigla u tom procesu? JAKOVČIĆ: U svim našim društvima devedesetih godina prošlog vijeka postojali su ljudi koji su se opirali tome što se dešavalo, kao da su gledali unaprijed i upozoravali da slijedi krvavi obračun. Prva asocijacija mi je, kada je Crna Gora u pitanju, Slavko Perović i ljudi koji su u toku napada na Dubrovnik oštro reagovali. Luko Brailo govori o tome koliko je bila važna uloga crnogorskog nedjeljnika Monitor, tekstovi koje su pisali i koji su stizali do opsadiranog Dubrovnika i koliko je to značilo. Ti ljudi su zalog Crne Gore za budućnost i da se, nakon svega što se dogodilo, mogu graditi dobri odnosi. Napravljeni su i kasnije važni iskoraci, Milo Đukanović se izvinio. Ključna je činjenica da su oni koji su bili politički vinovnici, pokrovitelji sukoba puno važniji u procesu suočavanja i preuzimanja odgovornosti nego drugi. U tom smislu je to što je Đukanović uradio bilo vrlo važno, odjeknulo je u Hrvatskoj i prilično relaksiralo odnose naše dvije zemlje. Do te mjere da je Crna Gora dobila potpuno pozitivnu percepciju u Hrvatskoj. Ipak, ti politički potezi nijesu išli dalje od toga. Po pitanju procesuiranja zločina, što se tiče onih koji su u fo-

Ako imate pravosuđe koje donosi presude, a istovremeno političke strukture koje ih negiraju, kao što smo imali u predmetima Haškog tribunala, gdje su nam se i optuženi i osuđeni vraćali i dočekivani kao heroji, a ne kao ratni zločinci, onda radite jalov posao. Individualizacija odgovornosti je važna, jer u suprotnom svi smo odgovorni kao pojedinci i pojedinke – kazao je Eugen Jakovčić

s.vasiljević

PODGORICA – Da je u Hrvatskoj došlo do ovakvog uplitanja crkve u političke odnose nastala bi opšta medijska drama, zapravo, to bi bilo neprihvatljivo, iako znamo da crkva i kod nas u pozadini odigrava vrlo važnu ulogu. Ali, ovako otvoreno stajanje na stranu je neprihvatljivo. No, to govori i o tome kakvo je društvo stvorila prethodna politička struktura i ona je doprinijela da se crkva iznjedri kao ključan politički faktor istakao je u intervjuu Pobjedi Eugen Jakovčić, medijski koordinator u Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i kopredsjednik Igmanske inicijative za Hrvatsku.

Eugen Jakovčić

kusu Hrvatske, dobili smo jako malo – jednu presudu za logor Morinj i građansku parnicu gdje logoraši traže obeštećenje. Moglo se više, a to znači da zapravo govorimo i dalje o zarobljenim institucijama. Tek je pred nama period kada će neke nove strukture to bolje uraditi i upravo iz tih razloga ohrabrujuće je što ratni zločini ne zastarijevaju u pravnom smislu. Ako imate pravosuđe koje donosi presude, a istovremeno političke strukture koje ih negiraju, kao što smo imali u predmetima Haškog tribunala, gdje su nam se i optuženi i osuđeni vraćali i dočekivani kao heroji, a ne kao ratni zločinci, onda radite jalov posao. Individualizacija odgovornosti je važna, jer u suprotnom svi smo odgovorni kao pojedinci i pojedinke, a to nije učinjeno ni u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori. POBJEDA: Kažete da će nove strukture učiniti više. U Crnoj Gori će, izvjesno, doći do promjene vlasti. Budući mandatar je kandidat Srpske pravoslavne crkve, što su potvrdili iz koalicije koju je predvodio na izborima. Osim toga, i Demokratski

front, većinski, zagovara četničku ideologiju, negira zločine srpske strane počinjene devedesetih. Smatrate li da je s njima moguće očekivati otvaranje tih procesa? JAKOVČIĆ: Da li će ovi ljudi opravdati povjerenje građana i građanki, iznoseći ove djelove njihovih biografija čovjek može imati veliku sumnju da oni to mogu napraviti. Proces suočavanja s prošlošću ostaje vrlo važan i on će se pomno pratiti, a ozbiljnost nove vlasti će se detektovati i na tim pitanjima. Na sastanku Igmanske inicijative sa novim predsjednikom Skupštine Crne Gore Aleksom Bečićem razgovor je djelovao obećavajuće. Govorio je o inicijativi da se u Herceg Novom postavljanjem spomen ploče konačno obilježi zločin deportacije. Mi ćemo vrlo brzo i njemu i drugima, ili kroz Igmansku inicijativu ili u saradnji sa crnogorskim nevladinim organizacijama za ljudska prava, kao što su Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava, pokucati na vrata i tražiti da se i u Morinju jednom pločom obilježi stradanje logoraša. Tra-

žićemo da ono što do sada nije napravljeno po pitanju ratnih zločina sada bude unaprijeđeno i ubrzano. POBJEDA: Zaista očekujete da će neko ko je izaslanik SPC koja i danas slavi osuđene ratne zločince Ratka Mladića, Radovana Karadžića, koja ne priznaje genocid u Srebrenici, biti i voljan i moćan da učini bilo kakav iskorak na tom polju? JAKOVČIĆ: Nemamo nikakvih garancija, ali to je proces koji nema alternativu. Ono što se sada događa u Hrvatskoj može biti inspiracija novoj vladi i novim strukturama u Crnoj Gori. Upravo stranka (HDZ) koja je svih ovih godina negirala zločine počinjene, na primjer, u akciji „Oluja“, koja i dalje na marginama, pa i u izjavama negira presudu u predmetu „Prlić i drugi“, odnosno ulogu Hrvatske u događanjima u BiH, preciznije u Mostaru, u krvavom obračunu Bošnjaka i Hrvata, njen predsjednik i premijer prvi put u Hrvatskoj, predvodi jedan od ključnih procesa pomirenja i suočavanja sa prošlošću. Osnaživati pomirenje u vlasti-

toj zemlji, to je najbolji put za regionalno pomirenje. Kad me pitate o ulozi SPC, u svim crkvama postoje pojedinci koji su i dalje remetilački faktor u procesima pomirenja. Uvijek bježim od toga da govorim što bi društva u drugim državama trebalo da učine. Najbolje znam hrvatsku perspektivu i koliko je kod nas bilo teško prihvatiti neke činjenice. I u Hrvatskoj u Katoličkoj crkvi imate lokalne biskupe koji se opiru pomirenju, ali kada su političke strukture krenule s tim procesom i oni ga sada lagano prate. Još od niti jedne vjerske zajednice na ovim prostorima nijesmo čuli da su progovorile o svojoj ulozi u ratovima. Mi kao društva nijesmo se suočili sa događajima iz Drugog svjetskog rata, a kamoli sa svim što se događalo devedesetih. POBJEDA: Intelektualci iz regiona su zabrinuti, pisali su otvorena pisma predvodniku građanske koalicije ,,Crno na bijelo“ Dritanu Abazoviću, od koje zavisi uspostavljanje nove vlasti, da ne ulazi u koaliciju sa DFom. On se oglušio o te apele. Jeste li Vi zabrinuti? JAKOVČIĆ: Prije svega vjerujem mojim kolegama, građanskim aktivistima i aktivistkinjama u vašoj zemlji koji smatraju da je ovo važna promjena u Crnoj Gori. POBJEDA: Oni nijesu zabrinuti? JAKOVČIĆ: Tako je. Nakon sporazuma koji je potpisala nova većina ja bih im dao povjerenje, uz veliko očekivanje. Mi iz Igmanske inicijative na sastanku sa novim predsjednikom Skupštine Bečićem bili smo vrlo jasni da je suočavanje s prošlošću važno i da se tu moraju napraviti važni, opipljivi i vidljivi iskoraci. Dobili smo obećanja da će biti tako. Da li će - nažalost, nemamo dobro iskustvo. I 2000. u Hrvatskoj, uz velika obećanja od novih struktura nakon sličnih promjena kao sada u Crnoj

Nove elite nijesu imale dovoljno hrabrosti POBJEDA: Snage desnice jačaju u čitavom regionu. Kako će se to odraziti na odnose zemalja nekadašnje SFRJ ili se, možda, već odražava i što je ključ za stabilizaciju regiona? JAKOVČIĆ: Imali smo jedan period kada se nekako činilo da smo u regionu napokon počeli razgovarati, promišljati, suočavati se sa prošlošću. To je vrijeme predsjednika (Stjepana) Mesića u Hrvatskoj, dolazak premijera (Zorana) Đinđića, predsjednika (Borisa) Tadića u Srbiji. To je bio period koji je izgledao

kao lijepa budućnost i činilo se da je sve riješeno i da idemo u dobrom pravcu i kao društva pojedinačno i kao cijela regija… Međutim, ključni problem je bio što te nove elite koje su došle nakon tih nacionalističkih devedesetih nijesu imale dovoljno hrabrosti i vizije da učine ključne promjene - radikalnije otvaranje društva prema suočavanju s prošlošću i borba protiv korupcije… Evropska unija je ostala tu kao važna karika, koja, međutim, nije do kraja doprinijela da se naša društva suštinski,

iskreno demokratizuju. POBJEDA: Zašto EU nije dala dovoljan doprinos? JAKOVČIĆ: Elite su prihvatile određene institucionalne promjene, uvele su sve ono što je bilo zadato planovima, ali su u konačnici, kroz vlastiti klijentelizam, sve to pretvorili u suštu suprotnost. Generalno i u svijetu i Evropi imamo sada neke kilave demokratije i sve postaje jedna kreatura koja građanska društva i ljude koji suštinski žele živjeti u građanskom društvu stavlja stalno pred nove izazove.

Zdravi pogled na budućnost POBJEDA: Kako vidite ulogu Igmanske inicijative u odosima zemalja regiona u posljednjih 20 godina? JAKOVČIĆ: Ljudi koji su oformili Igmansku inicijativu imali su i tokom rata fokus na ono što su sukobi na području bivše Jugoslavije napravili - podjele, granice, presječene komunikacije... Shvatili su da to treba razbijati, ne da bi obnovili neku Jugoslaviju nego naprosto da bi stvarali jedno tolerantnije, bolje društvo i u tom smislu njihova zasluga je velika i taj pokret je napravio važan iskorak u regionu. Kasnije je doveo i do konkretnih političkih dogovora. Ljudi u Igmanskoj inicijativi bili su kao svojevrsna tajna diplomatija koja je nadilazila sve granice. Bili su prekinuti i diplomatski odnosi, mržnja je još trajala, ali oni su bili koncentrisani na ekonomska pitanja. Imali su zdravi pogled na budućnost i to što je ljudima bilo važno u svakodnevnom životu.

Gori, mi nijesmo dobili gotovo ništa. I u Srbiji znamo kako su se odvijale promjene. Ovdje imamo vrlo čudnu koaliciju sastavljenu od ljudi koji ulivaju povjerenje s obzirom na njihovu biografiju i građansko opredjeljenje, ali i struktura koje su vrlo problematične. Da je u Hrvatskoj došlo do ovakvog uplitanja crkve u političke odnose nastala bi opšta medijska drama, zapravo, to bi bilo neprihvatljivo, iako znamo da crkva i kod nas u pozadini odigrava vrlo važnu ulogu. Ali, ovako otvoreno stajanje na stranu je neprihvatljivo. No, to govori i o tome kakvo je društvo stvorila prethodna politička struktura, kako se upravljalo državom i ona je doprinijela da se crkva iznjedri kao ključan politički faktor. POBJEDA: Rekli ste da bi u Hrvatskoj bila drugačija reakcija javnosti da se desio politički upliv crkve, ovdje se to nije desilo. Dio medija i civilno društvo ćute. Kako to tumačite? JAKOVČIĆ: Crna Gora je napravila važan iskorak u građanskom smislu. Promjene vlasti su uvijek važne. Što će se poslije toga dešavati ne znamo. Izuzetno cijenim svoje kolege, govorim o pravom civilnom društvu, ne dnevno politički angažovanom, i mislim da su oni prije svega percipirali nužnost i važnost političkih promjena, prvenstveno imajući u vidu duboku korupciju u koju je crnogorsko društvo uvučeno i koja je sistemska. Ova prva tranzicija je bila nužna. Vratiću se na primjer Hrvatske ili Srbije gdje su to bili ljudi u koje smo imali povjerenja, koji su bili čistih biografija i gdje nije bilo ovakvih elemenata, pa na kraju nijesmo dobili gotovo ništa. Ipak, i to su bili važni iskoraci. Ovi ljudi imaju veliku šansu, a hoće li uspjeti vidjećemo. To ne zavisi samo od njih. Važno je da mediji i civilno društvo budu kritični. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Politika

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Izvršni direktor Cemija Zlatko Vujović o budućnosti Socijaldemokratske partije nakon lošeg izbornog rezultata i ostavkama u vrhu stranke

Ako ima volje Krivokapić može konsolidovati SDP Bilo je očigledno da na izborima SDP i Ura pokrivaju isto biračko tijelo. I u tom sukobu lideri SDP-a previše su ličili na DPS, te je tako bio neminovan ovakav rezultat – ocijenio je Vujović. Poručio je da je Draginji VuksanovićStanković, i pored nespornih kvaliteta, kontroverznost njenog supruga nanijela nepopravljivu štetu Zlatko Vujović

PODGORICA – Socijaldemokratska partija ima samo jednog lidera – Ranka Krivokapića. On može donijeti konsolidaciju partiji i pokušati da proširi biračku bazu. Pitanje je, međutim, da li on ima entuzijazma i energije da reformiše partiju koja je u krizi velikim dijelom i zbog njegove krivice – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, izvršni direktor Centra za monitoring, poručujući da SDP-u prijeti gašenje, te da bi za tu partiju bilo najbolje da bude dio nove objedinjene socijaldemokratske partije sačinjene, pored njih, još od DPS-a i SD-a. Rukovodstvo SDP-a podnijelo je ostavke zbog lošeg rezultata partije na parlamentarnim izborima 30. avgusta. Predsjednica Draginja Vuksanović- Stanković povukla se sa tog mjesta, iako je izabrana tek nešto više od godinu, kao i zamjenik predsjednika Raško Konjević. Glavni odbor odlučio je na sjednici 4. oktobra da vanredni partijski kongres bude održan za dva mjeseca. Komentarišući dešavanja u SDP-u Zlatko Vujović kaže da ta partija „već izvjesno vrijeme prolazi kroz krizu, i pored dobrog rezultata na parlamentarnim izborima 2016, i još boljeg rezultata njihovog predsjedničkog kandidata na izborima 2018. godine“.

NEPOVJERENJE

- SDP poslije izlaska iz vlasti traži sebe, pokušava da izgradi jasan identitet, ali neuspješno. Sa jedne strane mu ne vjeruju partije nekadašnje vlasti, a sa druge, ni partije nove vladajuće koalicije – kaže Vujović. Smatra da SDP nije uspio da proširi bazu svoje podrške. - Na ovim izborima bilo je više nego očigledno kako SDP i Ura pokrivaju isto biračko tijelo. I u

Sudbina SDP-a prijeti i SD-u - Velika sveobuhvatna reforma potrebna je ne samo SDP-u i DPS-u, već i SD-u koji je možda uljuljkan boljim izbornim rezultatom. I njima prijeti sudbina SDP-a – kazao je Zlatko Vujović. - Umjesto da se troše u međusobnoj borbi, uvijek oko cenzusa, mogu reformisani, zajedno sa DPS-om, da budu alternativa postojećoj vlasti, te mogu, tako objedinjeni, pobijediti na narednim izborima. Male partije, koje se bore za cenzus, a koje su u opoziciji, teško mogu privući dovoljan broj kvalitetnih kadrova – dodao je Vujović.

Ranko Krivokapić, Draginja Vuksanović- Stanković i Raško Konjević

tom sukobu lideri SDP-a su previše ličili na DPS, te je tako bio neminovan ovakav rezultat. Neiskusno, tokom kampanje, poslali su jasnu poruku da nakon izbora očekuju da formiraju vlast sa DPS-om. Sa druge strane, Ura je uradila suprotno – saopštila da će u vladajuću koaliciju samo sa koalicijama predvođenim DF-om i Demokratama. I čini se da je taj momenat presudio. Iz tog malog, a veoma volatilnog dijela biračkog tijela, veći dio je otišao Abazovićevoj koaliciji – istakao je Vujović. Prema njegovim riječima, sama kampanja SDP-a bila je prilično loša, sa nejasnim porukama, ali najviše joj je, kako kaže Vujović, falio snažan lider. - Nažalost, i pored nespornih kvaliteta Vuksanović-Stanković, kontroverznost njenog supruga nanijela joj je nepopravljivu štetu. U slučaju SDP-a pokazalo se da je odlazak Krivokapića sa liderske pozicije bio preuranjen, odnosno u lošem trenutku. SDP

nije bio spreman da preuzme razočarane birače DPS-a iako se nadao tome – kazao je Vujović. Istakao je da je pitanje koliko SDP ima snage da i dalje ostane u opoziciji, s obzirom na očekivanja njihovih aktivista i rukovodstva koje je naviklo na dug boravak u vlasti. - SDP-u se otvara prostor da privuku dio nezadovoljnih birača SD, DPS, ali moguće i Ure, ako bi se dio njihovih birača razočarao nakon početne euforije oko ulaska u vlast. Međutim, za takvo nešto im treba novo rukovodstvo sa jakim liderom. Partija ima samo jednog lidera – Ranka Krivokapića. On može donijeti konsolidaciju partije, i pokušati da proširi biračku bazu. Pitanje je da li on ima entuzijazma, energije da reformiše partiju koja je u krizi jednim velikim dijelom i zbog njegove krivice – istakao je Vujović. Prema njegovim riječima, za SDP bi bilo najbolje da bude dio nove objedinjenje socijaldemokratske partije sačinjene još od

DPS-a i SD-a. Vujović, međutim, kaže da to nije toliko realan scenario. - SDP-u prijeti tiho gašenje. Alternativa mu je integracija u veću partiju, odnosno životarenje ako uspije biti dio neke veće koalicije. Nažalost, teško da su i u ovoj partiji spremni za neki veliki restart, tako da je realnije očekivati neko prilično limitirano osvježavanje, sa skromnim učincima po rejting partije – dodao je Vujović.

HRONIKA LUTANJA

Socijaldemokratska partija, koju je 18 godina vodio Ranko Krivokapić, prvi put je samostalno izašla na parlamentarne izbore 2016. godine, kada je osvojila četiri mandata. Lutanje od sklapanja raznih sporazuma sa prosrpskim partijama, potpisivanja Sporazuma na Trgu nezavisnosti tokom protesta ,,Odupri se“, do, na kraju, predizbornih najava da će pregovarati o vlasti i sa DPS-om, koštalo je ovu partiju bar dva mandata, izgubljena na

izborima 30. avgusta. SDP je svedena na dva poslanička mjesta, pa je Krivokapić koji je bio treći na listi, uprkos bogatom parlamentarnom iskustvu, morao poći u političku penziju. Draginja Vuksanović-Stanković i Raško Konjević odlučili su da podnesu ostavke poslije samo godinu i tri mjeseca od Kongresa na kojem su izabrani. Javnost je o Konjevićevoj ostavci saznala iz medija, dok je Vuksanović-Stanković takvu odluku saopštila na sjednici Glavnog odbora. Samo dan kasnije, SDP je napustio jedan od istaknutih članova Novak Adžić. Udarci za SDP nastavljeni su - više članova podgoričkog odbora stranke takođe je napustilo partiju. Crveni alarm SDP-u morao je biti i rezultat na izborima u Glavnom gradu prije dvije godine, na kojima je nosilac liste bio Cetinjanin Ivan Vujović. Partija je prvi put bez odbornika u parlamentu Glavnog grada. Nije, međutim, prvi put da se SDP nalazi pred izazovom. Partija je doživjela politički lom u junu 2015. godine, uoči i nakon Kongresa, kada je kulminirao sukob Krivokapića i tadašnjeg potpredsjednika Ivana Brajovića. Krivokapić je na Kongresu izabran za predsjednika uz podršku 196 delegata, dok je Brajović dobio 162 glasa. Brajović je zamjerao tadašnjem lideru SDPa, između ostalog, i to što oponi-

ra koalicionom partneru u tadašnjoj vlasti – DPS-u. - Svjesni smo da je nesmjenjivost vlasti opasna za demokratske procese, ali mnogo je opasnije smjenjivati vlast sa onima koji ne znaju šta bi s njom, a posebno sa onima koji bi doveli u pitanje državu i njenu nezavisnost i opstanak – govorio je tada Brajović. Iako je Krivokapić poručivao da je SDP „jača nego ikad“, partija je tada pocijepana. Brajović je, sa dijelom funkcionera, krenuo svojim putem, da bi sada sa Socijaldemokratama osvojio mandat više od bivše partije. Krivokapić se zadržao na čelu SDP-a do aprila 2019. godine, kada je odlučio da se povuče sa mjesta na kojem je bio od 2001. godine. Vuksanović-Stanković preuzela je funkciju na Kongresu 1. juna 2019. godine i, s obzirom na to da je najavila povlačenje zbog lošeg izbornog rezultata, imala je ubjedljivo najkraći „staž“ na čelu stranke. Do Kongresa partiju će voditi Izet Bralić. Neizvjesno je ko bi mogao preuzeti „kormilo“ u SDP-u i da li je moguć eventualni povratak Krivokapića. Ispostavilo se da nije dovoljno biti, kako su praktikovali da se pohvale u SDP-u, „na pravoj strani istorije“. Pred partijom je dosta izazova koje mora da savlada da bi na narednim izborima sačuvala paramentarni status i opstala. Ivana KOPRIVICA

Mandatar za sastav vlade Zdravko Krivokapić poručio da ima dinamičan plan za formiranje vlade

Depolitizovati ANB, nađeno rješenje za ministra finansija PODGORICA – Mandatar za sastav nove vlade Zdravko Krivokapić poručio je juče da bi Agenciju za nacionalnu bezbjednost trebalo depolitizovati, da ima rješenje za ministra finansija, te da Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije dobar, ali to, kako je kazao, ne znači da se ne može popraviti.

- ANB treba da bude depolitizovana, sa profesionalcima, a ne u interesu bilo koje partije ili jednog čovjeka – kazao je Krivokapić. Istakao je, za TV Vijesti, da nema konkretizovan prijedlog kada je u pitanju sastav nove vlade, ali da će imati najvjerovatnije u utorak ujutro. Poručio je, ipak, da ima

„čvrsto rješenje“ kada je u pitanju pozicija ministra finansija, ali nije precizirao o kome je riječ. Krivokapić je kazao da su dosadašnje poruke iz partija nove vlasti, kada su u pitanju pozicije u sektoru bezbjednosti, bile izjave pojedinaca koje nijesu obavezujuće ni za mandatara, ni za tri članice koje treba da krenu u

konkretizaciju dogovora za sastav vlade. - Do sada niko nije iskazao svoje želje kada su u pitanju ključne pozicije u sektoru bezbjednosti – rekao je Krivokapić. Krivokapić je kazao da je napravljen dinamičan plan kada je u pitanju formiranje vlade, sa kojim su svi upoznati, te da će svaka tri

dana imati neku novinu koja bi trebalo da donese rezultate. Najavio je da će tri koalicije voditi sedam krugova pregovora, i da će u drugom krugu biti precizno definisani principi i kriterijumi. Na pitanje da li je neophodna promjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti u cjelini, Krivokapić je kazao da je njegov lični stav

da u donošenju zakona nije bilo dobre namjere, te da zato u cjelosti nije dobar. - Ali to ne znači da se ne može popraviti na način kako je predlagala Ura i možda neko iz savjeta za pravna pitanja Mitropolije. Dopustimo struci da se nađe najbolje rješenje – dodao je Krivokapić. I. K.

Ekonomija

Neđelja, 11. oktobar 2020.

U Privrednoj komori očekuju dobru saradnju sa novom vladom

Uspostaviti bolju pravnu sigurnost i smanjiti barijere Neophodno je garantovati pouzdan, predvidiv i jasan pravni i administrativni okvir koji za cilj ima uspostavljanje pravne sigurnosti, smanjivanje barijera u poslovanju i unapređivanje cjelokupnog poslovnog ambijenta, poručili su iz PKCG predstavnicima buduće vlade i nove parlamentarne većine i.božović

PODGORICA - U Privrednoj komori očekuju da će sa budućom vladom sarađivati na unapređenju poslovnog ambijenta, jer je to u najboljem interesu privrede i društva u cjelini. Očekuju nastavak implementacije postojećih mjera podrške privredi i građanima za ublažavanje posljedica pandemije korona virusa.

Mjere

- Očekujemo nastavak rada na stvaranju podsticajnijeg regulatornog okvira koji će unaprijediti predvidljivost i sigurnost poslovanja, povećati rast profitabilnosti i zaposlenosti i omogućiti Crnoj Gori bolji kreditni rejting i poziciju na listama konkurentnosti međunarodnih organizacija – kazali su Pobjedi iz PKCG. Naveli su da, kao poslovna asocijacija sa najdužom tradicijom, na organizovan način rade na promovisanju nacionalne privrede i ostvarivanju interesa i ciljeva cjelokupne poslovne zajednice. - Budući da su ljudski resursi jedan od najvažnijih faktora uspjeha svake kompanije i društva u cjelini, i dalje ćemo učestvovati u razvoju sistema obrazovanja za potrebe privrede, te organizovati poslovne edukacije, usavršavanja i obuke kadrova u privredi kroz specijalizovane kurseve, predavanja, seminare i radionice – dodali su iz PKCG. Naglasili su da su stabilnost i

Očekuju da buduća vlada nastavi sa implementacijOm pOstOjećih mjera : PKCG

sigurnost poslovanja, te poštovanje ugovornih odnosa, najbitnije stavke o kojima investitori vode računa prilikom odlučivanja o ulaganju. - S tim u vezi, neophodno je garantovati pouzdan, predvidiv i jasan pravni i administrativni okvir koji za cilj ima uspostavljanje pravne sigurnosti, smanjivanje barijera

u poslovanju i unapređivanje cjelokupnog poslovnog ambijenta – poručeno je iz PKCG.

Kontinuitet

Smatraju da je od izbijanja pandemije aktuelna vlada pokazala visok stepen uvažavanja zahtjeva privrede. Usvojene mjere su bile adekvatne i usmjerene na očuvanje

likvidnosti privrede i radnih mjesta u uslovima pandemije. Podsjetili su da je u posljednjem paketu mjera fokus stavljen na stvaranje adekvatnog ambijenta za oporavak privrede, vraćanje ekonomskih aktivnosti na nivo prije krize i dalji razvoj. Ovim paketom redefinisane su pretpostavke drugoročnog razvoja, sa foku-

som na IT sektor, turizam, poljoprivredu i industriju, uključujući energetiku, a sve u cilju diversifikacije domaće proizvodnje. - PKCG kontinuirano analizira situaciju, te na osnovu neposredne komunikacije sa privrednicima i svojih istraživanja donosiocima odluka upućuje prijedloge za donošenje mjera, vodeći računa o održivosti javnih finansija. Očekujemo da buduća vlada, u interesu privrede, nastavi sa implementacijom postojećih mjera – istakli su iz PKCG. Naveli su da stupanjem u NATO i otvaranjem svih pregovaračkih poglavlja Crna Gora nastavlja sa integracijom u zajednicu razvijenih zapadnih demokratija. Ocijenili su da članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, sporazumi o slobodnoj trgovini, uz konkurentan poslovni ambijent, čine Crnu Goru prepoznatljivom i privlačnom investicionom destinacijom. -Vjerujemo da će i nova vlada, kao što je navedeno u sporazumu trojne kolicije, odgovorno sprovoditi sve preuzete m e đ u n a r o d n e o b av e z e, ojačati i unaprijediti saradn-

ju s NATO-om i brzo, u potpunosti i predano, sprovesti sve reforme potrebne za punopravno članstvo Crne Gore u EU – rekli su iz PKCG. U ovoj poslovnoj asocijaciji očekuju da ubrzo ostvare kontakt sa predstavnicima nove vlasti, jer rad Komore, kroz aktivnosti njenih članica, ima nezamjenljiv uticaj na poslovno okruženje i ekonomsko-socijalnu stabilnost, zbog čega ona predstavlja prirodno pouzdanog partnera kreatorima politika i donosiocima odluka. Prema njihovim riječima, Crna Gora bilježi napredak kada je u pitanju unapređenje regulatornog okvira, ali izazovi uvijek postoje i zato očekuju nastavak saradnje sa vladom. Podsjetili su da baštine kvalitetnu saradnju sa regionalnim partnerima kroz rad Komorskog investicionog foruma. - Nastavićemo promociju privrednih i prirodnih potencijala, privlačenjem stranih investicija putem organizovanja poslovnih foruma i nastupa na sajmovima, izdavanjem promotivnih publikacija i kataloga, prezentovanjem privrede posredstvom interneta i drugim promotivnim aktivnostima. Promocija domaćih proizvoda kroz projekte ,,Dobro iz Crne Gore“, ,,Kupujmo domaće“, ,,Domaći ukusi“ aktivnosti su koje će biti predmet pažnje Komore i tokom narednog perioda – rekli su iz PKCG. S. P.

Kako u pojedinim državama izgledaju mjere ublažavanja negativnih posljedica kovida-19 na ekonomiju

Subvencije, kreditne garancije, plaćeno odsustvo, nadoknade zarade... PODGORICA – Grantovi i subvencije, kreditne garancije, privremeno oslobađanje od uplaćivanja doprinosa za penzijsko osiguranje, kao i poreskih obaveza, direktna podrška malim i srednjim preduzećima samo su neke od mjera kojima su pojedine države pribjegle kako bi umanjile negativne posljedice kovida-19 na ekonomiju, pokazuju podaci Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore. Mjere u okviru socijalne politike uglavnom se odnose na podršku nezaposlenima i ranjivim grupama, plaćeno odsustvo zbog bolesti i samoizolacije, nadoknadu zarade – navodi se u istraživanju „Mjere za ublažavanje negativnih posljedica kovida-19 na društvo i ekonomiju u pojedinim zemljama“ Istraživačkog centra Skupštine. U Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji gotovo sve mjere za podršku određenim kategorijama stanovništva i ekonomije uvedene su u formi posebnih zakona ili prilagođavanja važećeg

zakonodavstva. U Mađarskoj mjere su predviđene aktima Vlade, dok je dio mjera u Poljskoj takođe predviđen aktima nadležnih ministarstava. Ključne mjere u oblasti socijalne politike uključuju određena prilagođavanja i pogodnosti koje se tiču socijalne zaštite i osiguranja, te proširenje određenih prava u pogledu ostvarivanja pojedinih nadoknada i dodataka. U Poljskoj i Mađarskoj produžen je period primanja dodatka za brigu o djetetu, dok je u Slovačkoj povećana starosna granica za dobijanje ove vrste dodatka. Zakonodavnim mjerama u kontekstu socijalne politike u ovim zemljama predviđene su nadoknade i refundacije zarada zaposlenima. U Češkoj predviđena je djelimična nadoknada ukupnih troškova zarada na koje zaposleni imaju pravo putem refundacija. U Sloveniji je predviđeno djelimično refundiranje zarada koje se isplaćuju zaposlenima koji ostaju kod kuće zbog poslovne neaktivnosti, kako bi zadržali radna mjesta tokom epidemije, kao i refundiranje zarada

zaposlenima koji zbog karantina ne mogu da rade. Zaposleni koji su natprosječno izloženi zdravstvenim rizicima imaju pravo na poseban dodatak za vrijeme trajanja epidemije, u iznosu do 100 odsto osnovne zarade za sat rada. Propisana je posebna finansijska podrška za zaposlene u oblasti zdravstva. U Slovačkoj je predviđeno pla-

ćeno odsustvo sa posla zbog izricanja mjere karantina ili izolacije. Vlada refundira 80 odsto zarada zaposlenima koji rade u preduzećima koja su prinudno zatvorena i predviđa nadoknadu zarade za samozaposlene svakog mjeseca shodno smanjenju njihovih prihoda do određenih iznosa. Neke od mjera odnose se na

odgađanje obaveze plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje, kao što je slučaj u Sloveniji, zatim oslobađanje samozaposlenih od plaćanja minimalnog obaveznog iznosa doprinosa za socijalno i penzijsko osiguranje tokom šest mjeseci, kao i plaćanja minimalne premije zdravstvenog osiguranja unaprijed

Slovačka vlada refundira 80 odsto zarada zaposlenima koji rade u preduzećima koja su prinudno zatvorena

(Češka), te odgađanje plaćanja doprinosa od poslodavaca ili samozaposlenog u slučaju smanjenja prihoda za više od 40 odsto (Slovačka). Zemlje su sprovele niz mjera za podršku ekonomiji, malim i srednjim preduzećima, samozaposlenima u vidu specijalnih kreditnih linija, garancija, poreskih olakšica. U Češkoj su predviđeni beskamatni krediti sa jednogodišnjim odgađanjem plaćanja rata, garancije za otplatu kredita preduzeća koja se bave izvozom, proizvodnim i komercijalnim aktivnostima. U Poljskoj su uspostavljena tri finansijska fonda za prevazilaženje krize. Mala preduzeća za prevoz putnika (taksi) u Mađarskoj oslobođena su plaćanja poreza. U Sloveniji je dodatno predviđena finansijska podrška za poljoprivrednike, ribare, pčelare, vjerske službenike, kao i penzionere. Moratorijumi na kredite za fizička i pravna lica predviđeni su u svim analiziranim zemljama, uz različite periode mogućnosti odgađanja otplate, najduže u Sloveniji, 12 mjeseci. U Češkoj je usvojen paket mjera u oblasti kulture za podršku pojedinim kulturnim institucijama u vrijednosti koja prelazi 36.752.300 eura. Predviđena je i podrška za segment nezavisne umjetnosti. i. K.

Ekonomija

Neđelja, 11. oktobar 2020.

RAZGOVOR: Dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, profesor dr Rade Ratković

Za sljedeću sezonu bi trebalo koristiti iskustva Hrvatske Sada se čeka formiranje vlade, pa postavljanje i orijentacija ministarstva i rukovodstava turističkih organizacija, tako da ćemo na operativni rad u pripremi turističke sezone popričekati - kaže Ratković

Čekanje

- Sada se čeka formiranje vlade, pa postavljanje i orijentacija ministarstva i rukovodstava turističkih organizacija, pa ćemo na operativni rad na pripremi turističke sezone popričekati. Što više budemo čekali priprema će biti lošija, a samim tim i naredna turistička godina. Bilo bi dobro da u pripremi i upravljanju idućom turističkom godinom koristimo pozitivna iskustva susjedne Hrvatske, koja je ostvarila lidersku poziciju u tom pogledu - mišljenja je prof. Ratković. Kada komentariše ovogodišnju sezonu kaže da su podaci ,,depresivni“. - U prvih osam mjeseci ove godine ostvareno je u Crnoj Gori 77,9 odsto manje dolazaka i 80,9 odsto manje noćenja turista nego u istom periodu prethodne godine. Podaci se odnose samo na kolektivni smještaj. Ako bi uključili i privatni smještaj, za koji se mjesečno ne objavljuju podaci, već po završetku kalendarske godine, onda bi podaci bili mnogo depresivniji, s obzirom da je punjenje te vrste smještaja još

Turoperatori i turističke agencije prilagodiće se digitalnoj ekonomiji Kada su u pitanju turoperatori i turističke agencije koji su podnijeli najveće gubitke Ratković naglašava da je turističko posredovanje važna karika u turističkom sistemu i da će se oni prilagoditi digitalnoj ekonomiji. - Ono ima integrativni karakter, pa u svojim proizvodima – paket aranžmanima spaja razne stejikholdere (prevoznike, hotele i slične objekte, domicilne agencije, turističke vodiče…). Paketi se prodaju u većim serijama, zbog čega su cjenovno atraktivniji za kupca. Naravno da će se i turoperatori prilagoditi digitalnoj ekonomiji, isto kao i sami gosti i pojedinačni ponuđači turističkih usluga. Turističko posredovanje je djelatnost sui generis i mislim da ima perspektivu kao i drugi vidovi turističke djelatnosti. Organizovani turizam je teško izvodljiv bez velikih organizatora putovanja - kazao je Ratković.

S.VaSiljeViĆ

PODGORICA - Ovogodišnja crnogorska turistička sezona bilježi velike gubitke, pripreme naredne turističke sezone bi trebale već da budu u poodmakloj fazi, ali je kod nas to na čekanju - kazao je Pobjedi turistički ekspert i dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, profesor dr Rade Ratković. On ističe da smo imali dugu pandemijsku godinu u kombinaciji sa kriznom političkom godinom koju su karakterisale masovne protestne povorke na teme koje imaju malo značaja za standard građana, njihovu slobodu i pravnu sigurnost, ekonomiju koja život znači, održivi turizam…

neizvjesnost

Rade Ratković

slabije - kaže Ratković. Kada govori o regionu sveukupni (strani i domaći) broj dolazaka u razdoblju januaravgust u Hrvatskoj iznosio je 6.843.319 (indeks 41,44), dok je ujedno zabilježeno 47.535.632 noćenja (indeks 52,73). - Broj dolazaka stranih državljana na teritoriji Albanije u osmomjesečnom razdoblju 2020. godine iznosi 1.745.169, što znači smanjuje za 64,2 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine. Tokom osam mjeseci 2020. Kosovo je imalo najmanji pad dolazaka za 53,2 odsto, dok je Španija imala najveći pad dolazaka za 89,9 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine navodi Ratković. Na globalnom planu, ističe on, evidentan je ogromni pad međunarodnog turističkog prometa između 60 i 80 odsto, pri čemu je Sredozemlje,

naročito južno, karakteristično po najvećem padu. - Računa se da će u 2020. godini biti izgubljeno oko 1,2

milijardi turističkog prometa i preko 1,3 milijarde dolara prihoda od međunarodnog turizma - kazao je Ratković.

On tvrdi da će ubuduće u ovoj privrednoj grani biti dosta nepoznanica i da se još ne zna vrijeme potpunog oporavka. - Puno je nepoznanica pa se mora ići metodom scenarija. To zavisi od scenarija i njihove realnosti. U optimističkoj varijanti, turistička godina 2020/21. bi mogla biti sana-

Malobrojni turisti na Slovenskoj plaži ovog ljeta

ciona (skroman, odnosno minimalan doprinos same turistike privrede), 2021/22. početni oporavak, 2022/23. relativno normalno poslovanje, 2023/24. približavanje rezultatima iz predkoronskih vremena. Pesimistički scenario bi sve produžio za još dvije do tri godine, a umjereni za još jednu godinu. Kao što smo rekli, ostvarivost pojedinih scenarija zavisi od pandemije koja se, za sada, ne može pouzdano prognozirati - procjenjuje prof. Ratković. Ove godine se, dodaje on, turizam bazirao na individualnim gostima i kako tvrdi globalno direktni buking će rasti, ali će i organizovani turizam zadržati značajno mjesto u turističkom privređivanju. - To naročito važi za našu destinaciju, koja je izrazita avio-destinacija, zbog nepostojanja saobraćajne alternative za prihvatljiv dolazak iz glavnih evropskih emitivnih izvora. Kod nekih, emitivnom tržištima saobraćajno dostupnijim destinacijama, individualni buking i dolasci u vlastitoj režiji će biti dominantni - zaključuje Ratković. n. kovaČeviĆ

U izvještaju EK evidentiran napredak u oblastima socijalne politike i zapošljavanja

Zakon o radu uvodi niz reformi PODGORICA – Crna Gora je napravila dobar napredak na nivou pripreme za članstvo u Evropskoj uniji u oblastima socijalne politike i zapošljavanja, za koje je nadležno Ministarstvo rada i socijalnog staranja. - U izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za ovu godinu se konstatuje da se taj napredak naročito ilustruje kroz donošenje Zakona o radu, koji je usvojen u decembru prošle godine - navodi se u saopštenju Ministarstva, koje je zaduženo za realizaciju pristupnih obaveza iz poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika i 19 – Socijalna poli-

tika i zapošljavanje. Zakon, kako se navodi u izvještaju, uvodi niz reformi koje uključuju pojednostavljenje procedura otpuštanja i produžetak ugovora na određeno vrijeme, sa 24 na 36 mjeseci, uz veću zaštitu radnika, dok povećanje sankcionisanja u slučaju neprijavljenog rada teži da smanji neformalni rad. - Očekuje se da će nova legislativa pružiti veću fleksibilnost skraćivanjem procedura, pojednostavljivanjem procedura otpuštanja,



olakšavanjem korišćenja ugovora na određeno vrijeme i raspoređivanjem zaposlenih izvan prostorija poslodavaca, na primjer rad na daljinu. Zaštita radnika je takođe pojačana u novom zakonu, uvodeći obavezu pismenog ugovora prije rada - navodi se u saopštenju. Konstatovana je dobra saradnja socijalnih partnera pri izradi Zakona o radu. - Kada je riječ o funkcionisanju tržišta rada, u izvještaju je naglašeno da su aktivnosti koje se odnose na ekonomski

Izvjestan napredak je zabilježen i kada je riječ o mjerama za aktivaciju rada i koordinacija između zapošljavanja i socijalnih službi - rekli su iz Ministarstva

rast, reformu šeme socijalnih davanja za majke i podrška mladim nezaposlenima, omogućili poboljšanje uslova na tržištu rada. Izvjestan napredak je zabilježen i kada je riječ o mjerama za aktivaciju rada i koordinacija između zapošljavanja i socijalnih službi - rekli su iz Ministarstva. U dokumentu se navodi da je u maju prošle godine Vlada povećala minimalnu zaradu 15 odsto. Kao rezultat, zarade su zabilježile umjereni godišnji rast od 0,8 odsto u prošloj godini, istovremeno zadržavajući konkurentnost lokalnih kompanija. - Međutim, zaustavljanje ekonomske aktivnosti uvedeno u martu radi spreča-

vanja širenja kovida-19 imalo je negativan uticaj na tržište rada. Pored toga, i dalje postoje izazovi kao što su niska stopa aktivnosti žena, mladih i osoba sa invaliditetom, kao i visoka dugoročna nezaposlenost - dodaje se u saopštenju. Kada je riječ o neformalnoj ekonomiji, konstatuje se da su i dalje potrebni kontinuirani napori za suočavanje sa svim oblicima neformalnosti zajedno sa daljim jačanjem inspekcija rada. EK je ocijenila da su protokoli usvojeni u vezi sa preventivnim mjerama za kovid-19 u institucijama socijalne i dječje zaštite do sada bili efikasni. U izvještaju je ukazano na to da su potrebni dodatni napori kako bi se ispunile preporuke

iz izvještaja Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u pogledu visine socijalnih davanja i odgovarajućeg životnog standarda za socijalno ugrožene ljude, a posebno za nezaposlene i beskućnike. - U izvještaju se navodi da je u Poglavlju 2 - Sloboda kretanja radnika, Crna Gora ostvarila određeni napredak u oblasti sprovođenja pristupa tržištu rada i Evropske kartice zdravstvenog osiguranja. Ovo je ostvareno kroz podršku iz projekta EU o uspostavljanju šema socijalne sigurnosti, što je planirano Akcionim planom za ovo poglavlje - rekli su iz Ministarstva. Iz EK su rekli da Crna Gora treba da nastavi da uspostavlja strukture i razvija administrativne kapacitete za sprovođenje pravne tekovine EU. n. k.

Društvo

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Nevladina organizacija Mladi Romi ukazala na probleme RE populacije u obrazovanju

PODGORICA – Nastavnici u školama često pribjegavaju „propuštanju“ romske i egipćanske djece u naredne razrede, a ti đaci nastavu pohađaju neredovno, te ne stiču neophodna znanja - rekao je Pobjedi direktor NVO Mladi Romi Samir Jaha. Kaže da su uloženi značajni napori da se uključe djeca u obrazovni sistem - 2.000 učenika je u osnovnim i srednjim školama. Evidentno je da kvantitet učenika nije upitan, ali Jaha ističe da jeste kvalitet. Njihova statistička baza pokazuje da mali broj učenika upisuje četvorogodišnju srednju školu ili da je svega jedan na smjeru gimnazije, od ukupno 115 đaka, koliko ih je bilo prošle godine na nivou Crne Gore. - Rezultati njihovog postignuća su zabrinjavajući – rekao je Jaha.

Bez odličnih

Ranija istraživanja, za školsku 2018/19. godinu, na uzorku od 122 učenika, što predstavlja 50 odsto završnih razreda osmog i devetog, nije bilo nijednog odličnog đaka, vrlodobar je bio samo jedan, dobrih 33, dok je dovoljnih zabiljelježeno 88. - Ukupan prosjek je 2,23 za navedene učenike, što je posebno problematično za nastavak školovanja – kaže Jaha, dodajući da ove godine u Beranama prvi put imaju srednjoškolce iz romske i egipćanske populacije. Bez mentorske podrške koju obezbjeđuje njihova organizacija, bez stipendije MiniPODGORICA - Promocija i zaštita mentalnog zdravlja postala je još važnija tokom pandemije kovida-19, koja je imala snažan psihološki uticaj na mlade, porodice i zajednice širom svijeta - navedeno je u saopštenju povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji je obilježen juče širom svijeta. UNICEF i SZO preporučuju da se povećaju ulaganja u programe zaštite i promocije mentalnog zdravlja djece i adolescenata u Crnoj Gori. Kako navode iz te dvije organizacije, problemi mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata predstavljaju jedan od glavnih izazova za javno zdravlje i održivi razvoj na globalnom nivou. Procijenjuje se da će, svake godine, svaki peti adolescent da doživi problem s mentalnim zdravljem. Samoubistvo predstavlja vodeći uzrok smrti adolescenata kako u evropskoj regiji tako i šire – na globalnom nivou. Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović ističe da više od 100 miliona ljudi u evropskoj regiji SZO ima mentalni poremećaj.

Primjer segregacije, u vrtiću na Koniku samo romska djeca Jaha kaže da njihova istraživanja iz juna ove godine pokazuju da je skoro 200 djece upisano u predškolske ustanove, od kojih je 80 u vrtiću „Srcolovka“ na Koniku u okviru JPU „Đina Vrbica“. Taj vrtić je izgrađen prije 15 godina i najbliži je objektima u kojima žive Romi, a u toj predškolskoj instituciji borave isključivo romska djeca. - Ovaj podatak za nas je zabrinjavajući i neprihvatljiv, jer jer klasičan primjer segregacije. Ako se zalažemo za desegregaciju, to se pod hitno mora promijeniti, jer djeca nemaju priliku da prođu kroz proces socijalizacije, ne poznaju službeni jezik u dovoljnoj mjeri. Model raspoređivanja djece iz osnovne škole treba primijeniti i na vrtić – naveo je on.

starstva prosvjete, prema njegovim riječima, broj učenika u srednjoj školi bi se, značajno smanjio. - Nedostatak znanja službenog jezika je jedan od problema koji negativno utiče na šanse romske populacije u procesu sticanja znanja i smanjenja jaza između romske djece i djece iz većinske populacije – rekao je on. Ova populacija nije zadovoljna ni na koji način je uređeno obavljanje posla saradnika u socijalnoj inkluziji u obrazovanju RE učenika zbog čega pregovaraju sa Ministarstvom prosvjete da nađu bolje rješenje. Jaha objašnjava da je uloga saradnika da budu most u komunikaciji i prevazilaženju problema i potreba roditelja djece i škole, a strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020. predviđena je i realizovana standardizacija zanimanja i sistematizacija tog radnog mjesta.

Sporni kriterijumi

- Standardom je predviđeno da 70 djece mora biti u jednoj opštini da bi se angažovao saradnik. To pravilo se ispostavilo kao nefunkcionalno u praksi, jer je broj djece preveliki za jednog saradnika, dok u određenim opštinama, gdje postoji potreba za saradnicima, a ima oko 30-40 učenika, ne postoji saradnik – rekao je Jaha. Zalagaće se za pojedinačna različita rješenja prilagođena lokalnom kontekstu i školama,

d.malidžan

Nastavnici im ,,gledaju kroz prste“, završavaju školu sa lošim znanjem

U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA 2.000 UČENIKA: Samir Jaha

fokusirajući se na efekte rada saradnika i njihovog angažovanja gdje zaista postoji potreba za njima. - Dodatni problem je što se za pozicije saradnika ne prijavljuju ljudi iz RE zajednice, jer nemaju završenu srednju školu ili nemaju licencu. Dok se, sa druge strane, prijavljuju osobe sa visokim obrazovanjem koje pripadaju većinskoj zajednici, a ne znaju jezik zajednice, običaje, kulturu – rekao je on.

Prema dostupnim podacima iz posljednjeg popisa stanovništva, domaćinstva i stanova u Crnoj Gori, 6.251 osoba se izjasnila da pripada romskoj nacionalnosti ili 1,01 % od ukupnog stanovništva, podsjeća Jaha. Populacija Egipćana broji 2.054 lica, odnosno 0,33 odsto od ukupnog stanovništva. Romskim, kao maternjim jezikom, govori 5.169 osoba, a najveći broj Roma živi u Podgorici - 3.988, u Beranama ih je 531, Nikšiću 483, Bijelom Polju 334, a Herceg No-

Još nije standardizovano zanimanje sakupljača sekundarnih sirovina Vlada je prije četiri godine donijela strategiju kojom je propisano da se standardizuje zanimanje sakupljača sekundarnih sirovina, čime se bavi 70 odsto ove populacije. To, međutim, još nije učinjeno. NVO Mladi Romi potpisali su prije dvije godine ugovor o saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje kojim je ugovorena zajednička aktivnost na standardizaciji ovog zanimanja. - Podnijeli smo im inicijativu i već devet mjeseci

čekamo povratnu informaciju. To će biti prvi korak ka uvođenju individualnih sakupljača sekundarnih sirovina da se bolje organizuju, uđu u legalne tokove poslovanja, apliciraju za bespovratne grantove, što za konačnu posljedicu može da ima bolji ekonomski položaj RE porodica, odnosno smanjivanje broja korisnika socijalnih davanja koji su na teretu države zaključuje Jaha.

Do početka 18. vijeka o Romima i njihovom životu na tlu Crne Gore nema podataka u pisanim dokumentima. Njihovo pojavljivanje se, kaže Jaha, dovodi u vezu s primorskim krajevima i uplovljavanjem brodova u crnogorske luke. - Od 18. vijeka imamo podatke da je Roma bilo u sjevernoj Crnoj Gori u svim turskim važnijim karavanskim putevima – Podgorici, Pljevljima, Nikšiću, Bijelom Polju i Gusinju. Oni su za Turke obavljali mnoge poslove. Prihvatili su crnogorski jezik i običaje. Smatra se da im je kralj Nikola u 19. vijeku dodijelio naziv kovači, jer je crnogorski narod smatrao da je ispod časti baviti se ovim pozivom – kaže Jaha.

vom 258. Najviše Egipćana živi u Podgorici 685, u Nikšiću ih je 446, Tivtu 335 i u Beranama 170. - Za punu afirmaciju romske i egipćanske zajednice u društveni, ekonomski, kulturni i politički život Crne Gore, neophodno je imati sistemsko rješenje koje će omogućiti efikasniji pristup u oblastima u kojima su pripadnici ove zajednice najugroženiji – kaže Jaha. Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2016-2020. predviđeno je rješavanje gorućih pitanja – stanovanje, obrazovanje, zapošljavanje, pravni status, zdravstvena zaštita. - Ipak, mnoga od ovih pitanja iako su pokrenuta, nijesu obuhvaćena za cjelokupnu zajednicu. Svakodnevno svjedočimo dodatnim zahtjevima zajednice za podršku i pomoć, posebno u oblastima stanovanja, zapošljavanja... – zaključuje naš sagovornik. n. ĐurĐeVAC

SZO i UNICEF povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja

Najmanje trećina ispitanika uznemirena zbog pandemije

Svaki peti adolescent ima problem sa mentalnim zdravljem

- Svako, bez obzira na to odakle je, može se suočiti s ovim problemom. Relativno mali broj ljudi u svijetu ima pristup kvalitetnim uslugama podrške mentalnom zdravlju. U zemljama s niskim i srednjim prihodima više od 75 odsto ljudi s problemima mental-

Kralj Nikola im dodijelio naziv - kovači

nog zdravlja uopšte ne dobija nikakav tretman. Kovid-19 je dodatno pogoršao situaciju. Javno zdravstvene mjere i ograničenja koja su uvedena s ciljem da se prekine lanac prenosa virusa doveli su do poremećaja u dostupnosti ili kontinuitetu usluga podrške

mentalnom zdravlju - ističe Brajović. Kako se u saopštenju navodi, jedan od ključnih izazova u ovoj oblasti predstavlja nedostatak podataka o dostupnim servisima za podršku mentalnom zdravlju djece i adolescenata. Dvije trećine zemalja ne

raspolažu podacima o mentalnim poremećajima, a u onima koje takvim podacima raspolažu – često ne postoje podaci koji se odnose samo na djecu i adolescente. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander ističe da je prikupljanje podataka o mentalnim problemima kod adolescenata ključno za prepoznavanje njihovih potreba. - Sistematično prikupljanje podataka o problemima mentalnog zdravlja među adolescentima važan je korak ka prepoznavanju njihovih potreba i obezbjeđivanju adekvatnih intervencija na nacionalnom i lokalnom nivou. UNICEF razvija metodologiju za međunarodno prikupljanje podataka u ovoj oblasti. Spremni smo da pružimo podršku Crnoj Gori kako bismo osigurali da se efi-

kasne usluge podrške mentalnom zdravlju pružaju svakom djetetu i adolescentu - ističe Santander. Najmanje trećina ispitanika navela je da je uznemirena zbog pandemije. Gotovo svaki peti građanin saopštio je da se tokom pandemije osjeća ljuto, tužno i usamljeno. Ovakve emocije češće su među onima koji boluju od neke hronične bolesti. Nešto manje od jedne trećine ispitanika saopštilo je da im je dosadno. Među takvim ispitanicima su češće mlađi ljudi, kao i oni koji u većoj mjeri konzumiraju duvanske proizvode. - SZO je u Crnoj Gori podržala pružanje usluga psihosocijalne podrške u zajednici osobama s težim mentalnim bolestima. Ozbiljni nedostaci, koji su još uvijek evidentni, u pogledu zaštite mentalnog zdravlja rezultat su višedecenijskog, hroničnog nedovoljnog ulaganja u promociju, prevenciju i brigu o mentalnom zdravlju. Dokazi iz prakse ukazuju na to da na svaki uloženi američki dolar u prošireni tretman depresije i anksioznosti povrat iznosi pet američkih dolara - istakla je Brajović. n .k.

Društvo

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče analizirale 696 uzoraka na novi korona virus

Preminule četiri osobe, 293 novooboljelih Ministarstvo prosvjete počelo primjenu sistema ,,semafor“

Škole u Pljevljima i Nikšiću prelaze na učenje na daljinu

Najviše novoinficiranih iz Podgorice

PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče su završile analizu 696 uzoraka na novi korona virus, i u njima i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku ukupno su registrovana 293 novopozitivna slučaja dok su četiri osobe preminule. Novoinficirani su iz Podgorice 83, Nikšića 81, Ulcinja 45, Budve 24, Bara 13, Bijelog Polja 12, Kotora 11, Cetinja deset, Ža-

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 59 pacijenata inficiranih virusom kovid-19, od kojih su 22 životno ugrožena. Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, četiri pacijenta su intubirana i priključena na mehaničku ventilaciju bljaka sedam, Plužina i Danilovgrada po dva i iz Tivta, Kolašina i Herceg Novog po jedan. - Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda kod kovid-19 pozitivnih pacijenata iz Cetinja, Kotora, Pljevalja i Ulcinja, rođenih 1940, 1947, 1974. i 1955. godine, a koji su liječeni u Kli-

ničkom centru Crne Gore (2) i Opštoj bolnici Bar (2) - kazali su iz Instituta. U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 59 pacijenata inficiranih virusom kovid-19, od kojih su 22 životno ugrožena. Kako je saopšteno iz te zdrav-

Ublažene mjere u četiri, pooštrene u tri grada U Nikšiću, Beranama, Andrijevici i Rožajama epidemiološke mjere NKT-a biće ublažene od ponedjeljka, a pooštrene u Ulcinju, Žabljaku i Pljevljima, saopšteno je iz Vlade. - Institut za javno zdravlja objavio je listu kumulativne incidencije korona virusa od 26. septembra do 09. oktobra u 24:00 na osnovu koje se od ponedjeljka primjenjuju nove mjere NKT-a, navedeno je na Tviteru Vlade. Prema novoj listi u Nikšiću i Pljevljima se od ponedjeljka ukida zabrana izlaska poslije 22 časa, dok ugostiteljski objekti (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani) osim za goste hotela, ostaju zatvoreni, te ostaje na snazi zabrana okupljanja u objektima stanovanja, dok će u Andrijevici, Ulcinju, Kotoru,

Beranama, Cetinju, Rožajama, Podgorici, Budvi i Žabljaku lokali raditi najduže do 22 sata, u ugostiteljskim objektima će biti po najviše dvije osobe za stolom, uz metar razmaka između leđima okrenutih osoba za različitim stolovima. Nove mjere primjenjivaće se 14 dana, od ponedjeljka. - Najnepovoljniji trendovi kretanja obolijevanja su u opštinama Žabljak, Pljevlja, Ulcinj, Podgorica, Budva i Danilovgrad, te je za očekivati da se i u ovim opštinama tokom sljedećeg vikenda započne sa primjenom restriktivnijih mjera pod uslovom da se trenutni nivo obolijevanja ne smanji i bolest ne stavi pod kontrolu - poručuju iz IJZ.

stvene ustanove, četiri pacijenta su intubirana i priključena na mehaničku ventilaciju. - Deset pacijenata je na neinvazivnoj ventilaciji, dok su ostali na visokim protocima kiseoničke potpore - kaže se u saopštenju. U Opštoj bolnici u Beranama, devet pacijenata koji su pozitivni na korona virus ima tešku kliničku sliku, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. U beranskoj bolnici liječe se 33 kovid pozitivna pacijenta. - Devet pacijenata ima tešku kliničku sliku, a šest se nalazi na neinvazivnoj ventilaciji - kazali su iz beranske bolnice. U Opštoj bolnici u Nikšiću pet pacijenata, koji su pozitivni na korona virus, životno su ugroženi, kazali su iz te zdravstvene ustanove. Kako je saopšteno, u nikšićkoj bolnici trenutno je hospitalizovano 76 kovid pacijenata. - Pet pacijenata je životno ugroženo i nalaze se u Jedinici intenzivnog liječenja, dok su

Škole u Pljevljima i Nikšiću od ponedjeljka prelaze na sistem učenja na daljinu odnosno nastava u njima se privremeno obustavlja, a najkraće dvije sedmice - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Iz Ministarstva su naveli da je razlog to što je kumulativna incidencija u tim opštinama, prema najnovijem presjeku, premašila 800 na 100.000 stanovnika. - Time je počeo da se primjenjuje tzv. sistem ,,semafora“ za škole koji, između ostalog, podrazumijeva da se nastava u školama u ,,crvenim“ opštinama privremeno obustavlja i prelazi se na učenje na daljinu, ali sa stalnim konsultacijama i ispitivanjima u školi - kaže se u saopštenju. Sistem ,,semafora“ izradio je Institut za javno zdravlje za potrebe prosvjete, i on podrazumijeva procjenu epidemiološke situacije po svakoj opštini ponaosob, koja će se izražavati bojama. Iz Ministarstva su naveli da u ,,crvenim“ opštinama, gdje je vrijednost četrnaestodnevne kumulativne incidencije preko 800 na 100.000 stanovnika, škole prelaze na rad na daljinu. Prema njihovim riječima, te škole mogu se otvoriti najranije za dvije sedmice, ukoliko parametri budu poboljšani. - Sa druge strane, u ,,zelenim“ opštinama, u kojima kumulativna incidencija bude ispod pet na 100.000 stanovnika biće relaksirane mjere, poput izlazaka đaka na odmor, a velika je mogućnost i relaksiranja odredbi o nošenju maski - naveli su iz Ministarstva. Oni su kazali da su na skali i ,,narandžaste“ i ,,žute“ opštine, sa određenim specifičnim detaljima rada škola na njihovoj teritoriji, o kojima će škole takođe biti obaviještene. - Ovo znači da je ustanovljen potpuno jasan i na podacima zasnovan sistem rada škola, koji će se moći pratiti - dodaje se u saopštenju. Iz Ministarstva su napomenuli da će se praktična nastava stručnih škola sprovoditi nezavisno od sistema ,,semafora“, zbog specifičnosti stručnih škola i nemogućnosti da se praksa, kao suština stručnog obrazovanja, obavlja onlajn. - Naravno, samo ukoliko škola i poslodavac kod koga se praksa obavlja mogu da ispune sve epidemiološke mjere i zahtjeve kaže se u saopštenju. Dodaje se da će se vrtići posebno tretirati, i o svakoj eventualnoj izmjeni u njihovom radu javnost će biti blagovremeno obaviještena.

ostali stabilnih vitalnih parametara i trenutno se dobro osjećaju - rekli su iz Opšte bolnice u Nikšiću. Kako su naveli, na respiratoru su trenutno dva pacijenta. Kako se navodi iz IJZ od početka juna preminulo je 189 osoba povezanih sa kovid-19 infekcijom, a od početka godine 198. Prijavljen je oporavak kod 103 pacijenata. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 4.014. Od početka godine ukupan

broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 13.641. U Podgorici su trenutno aktivna 1.373 slučaja, Nikšiću 588, Bijelom Polju 338, Beranama 306, Pljevljima 283, Baru 178, Budvi 160, Rožajama 154, Ulcinju 130, Cetinju 123, Kotoru 120, Kolašinu 43, Mojkovcu i Plavu po 35 i na Žabljaku 27. U Danilovgradu i Herceg Novom aktivno je po 26 slučajeva, u Tuzima 19, Petnjici sedam, Andrijevici, Gusinju i Plužinama po četiri i u Šavniku tri. N.K.

Daka Davidović primljen Više od 2,5 miliona eura za kupovinu vakcine u Klinički centar Nikšićki biznismen inficiran korona virusom

PODGORICA - Nikšićki biznismen Miodrag Davidović Daka primljen je juče u Klinički centar Crne Gore, saznaje Antena M. Izvor tog portala tvrdi da je Davidović inficiran kirona virusom i da je zbog pojačanih simptoma prebačen u Podgoricu na liječenje. Mediji su ranije javili da je Davidović pozitivan na kovid-19 i da je prije desetak dana smješten u bolnicu Brezovik. R.P.

PODGORICA - Vlada Crne Gore saopštila je da se više od 2,5 miliona eura izdvaja za kupovinu vakcine protiv korona virusa, kada ona bude proizvedena i lijeka remdesivir za liječenje inficiranih korona virusom koji imaju težu kliničku sliku - Više od 2,5 miliona eura izdvaja se, na osnovu odluka Vlade donijetih u četvrtak, za kupovinu vakcine protiv korona virusa, kada ona bude proizvedena, i lijeka remdesivir za liječenje inficiranih korona virusom koji imaju težu kliničku sliku - saopšteno je iz Vlade. R.P.

Društvo

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Crnogorski ,,Eko heroj“ Lazar Đuković za Pobjedu o prestižnoj nagradi i brojnim izumima

Inspirisan Teslom pravi čuda u radionici u Petrovcu Kad je počinjao sumnjao je da kao pojedinac može da doprinese pozitivnim promjenama. Međutim, ljubav i strast prema prirodnim naukama i velika upornost iznjedrile su oko 50 izuma talentovanog srednjoškolca koji su zavrijedili pažnju i domaće i međunarodne javnosti PODGORICA - Evidentna pasivnost mladih i nezainteresovanost za društvene promjene ponekad ustupe mjesto optimizmu isklijalom iz izuzetaka koji ulivaju nadu da budućnost naše zajednice može biti bezbrižna. Svijetli primjer generacije koja stasava je Budvanin Lazar Đuković, svestrani petnaestogodišnjak koji se svojim idejama i pronalascima svrstao u sam svjetski vrh aktivizma za zaštitu životne sredine. Lazar se našao među sedamnaest mladih aktivista iz čitavog svijeta koga je organizacija ,,Action for Nature“ (AFN) okitila titulom internacionalnog ,,Eko heroja“, priznanjem koje prepoznaje ekološki svjesnu omladinu, starosti od osam do 16 godina, i njihove kreativne inicijative namijenjene rješavanju kritičkih izazova životne sredine. Učenik Srednje mješovite škole „Danilo Kiš“ u Budvi osvojio je drugo mjesto u kategoriji od 13 do 16 godina za projekat obnovljivih izvora energije, a prvi je dobitnik nagrade ovog tipa na prostoru Zapadnog Balkana.

INSPIRACIJA

Interesantno je da su ga za nagrađeni izum inspirisali baba i

Podrška Ministarstva nauke

Lazar kao primjer ,,Action for Nature“ je internacionalna neprofitna organizacija koja ohrabruje mlade ljude da poštuju prirodne resurse planete Zemlje i da se lično potrude da poboljšaju svoju životnu sredinu. Od 2003. godine ,,Action for Nature“ je prepoznala više od 275 mladih ljudi iz više od 30 država čitavog svijeta. Lazar je na ovu listu dodao Crnu Goru. - Mladi ljudi kao što je Lazar su pokazali da je sljedeća generacija mladih spremna da iskoristi svoje znanje i interesovanja da stvori pozitivan uticaj na planetu - rekla je Beril Kej, predsjednica ,, Action for Nature“.

đed koji žive u selu Ilino Brdo u Crmnici, a koji su donedavno imali poteškoća u snabdijevanju vodom i strujom. Lazar u razgovoru za Pobjedu objašnjava i kako je riješio njihov problem. - Voda im je bila dostupna samo iz bunara i izvora koji su bili daleko od njihove kuće, a struja kroz generatore koji rade na gorivo i time zagađuju okolinu. Nijesu mogli ni da se povežu na elektro mrežu zbog udaljenosti sela. Iskoristio sam svoje znanje da konstruišem pumpu za vodu koja radi bez struje na principu pristiska i potiska. Tako da sada oni imaju svježu vodu sa izvora. Instalirao sam solarne kolektore i ostatak opreme, koju sam djelimično sam konstruisao, i omogućio tranziciju kuća u selu na obnovljivu solarnu energiju. Baba i đed sada ured-

no koriste izume, a ja održavam projekat i u slučaju da se nešto pokvari spreman sam da pritrčim u pomoć – kaže za naš list Đuković. Povjerenje koje su mu poklonili baba i đed nije proisteklo samo iz ljubavi koju gaje prema unuku, već i brojnih dostignuća koje je Lazar za kratko vrijeme upisao u svoju biografiju.

PEDESET IZUMA

Kada je počinjao sumnjao je da kao pojedinac može da doprinese pozitivnim promjenama. Međutim, ljubav i strast prema prirodnim naukama i velika upornost iznjedrili su oko 50 izuma talentovanog srednjoškolca koji su zavrijedili pažnju domaće i međunarodne javnosti. Prvijenac je jednostavni uređaj za prenos bežične struje, koji je prije tri godine predstavio na ,,Otvorenim danima nauke“. - Godinama unazad radim na projektima i učestvujem na svim takmičenjima za koje čujem. Ovaj uspjeh je proistekao iz mog velikog interesovanja za prirodne nauke, gdje sam već 2017. na ,,Otvorenim danima nauke“ predstavio svoj pro-

Lazar Đuković

jekat ,,Dokaz upotrebljivosti“. Radio sam na popularizaciji Fizike i Elektronike po osnovnim školama. Bio sam polaznik PRONINE ljetnje škole nauke - ,,Planeta u tvojim rukama“, gdje se svake godine sastaju mladi talenti iz čitave Crne Gore. Učestvovao sam na UPSHIFT radionici, koju organizuje UNICEF-ova laboratorija za inovacije. Sa mojim Omladinskim klubom, čiji sam volonter, posjetio sam Češku i Festival svjetlosti u gradu Valaske Mezerici, u projektu razmjene učenika država V4+. Trenutno sam predsjednik Đačkog parlamenta, što mi daje odličnu mogućnost da svoje znanje i interesovanja dijelim sa drugim učenicima škole – navodi Lazar. On se potrudio i da svoj rad približi cjelokupnoj javnosti, a naročito vršnjacima kako bi ih inspirisao da se društveno angažuju. Isko-

Nagrade i priznanja O Lazarevoj svestranosti, radoznalosti, takmičarskom duhu i inovativnosti govore brojna priznanja koja je nanizao za kratak vremenski period. Na takmičenju u amaterskom stvaralaštvu za mlade „Krik“, koje je organizovala NVO ODA, uz podršku Agencije za lokalnu demokratiju, osvojio je

Sa prezentacije Lazarevog izuma

drugo mjesto sa kratkim filmom „Dokaz upotrebljivosti“. U filmu „Dokaz upotrebljivosti“ sve svoje znanje iz prirodnih nauka uklopio je u dokumentarnu sadržinu sa igranim elementima i na taj način prikazao svoj višestruki talenat. Na takmičenju u pravljenju kratkometražnog filma, koje je organizovala

Saopštenje Univerziteta Crne Gore PODGORICA - Upravni odbor Univerziteta Crne Gore raspisao je konkurs za upis na specijalističke studije UCG za studijsku 2020/21. godinu u drugom upisnom roku. Kako je saopšteno iz UCG-a, pravo prijave na konkurs za upis na specijalističke studije imaju kandidati sa završenim osnovnim studijama obima najmanje 180 ECTS kred-

Raspisan konkurs za upis na specijalističke studije ita, iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti, a koji su osnovne studije započeli prije studijske 2017/18. godine, u skladu sa zakonom. Stranac ima pravo upisa pod

jednakim uslovima kao i crnogorski državljanin. Upis se vrši na konkurentskoj osnovi u skladu sa prosječnom ocjenom ostvarenom na osnovnim studijama, nakon

sprovedenog postupka rangiranja. Kandidati sa istom prosječnom ocjenom imaju pravo upisa pod jednakim uslovima, naglasili su iz UCG-a.

ristio je internet prostor i otvorio Jutjub kanal na kom se mogu naći svi kreativni iskoraci ovog Budvanina. Lazareva interesovanja poprilično se razlikuju od onih kojima su okupirani njegovi drugari, ali podrška ne izostaje. - Podržavaju me u radu, ali veoma mali broj njih je zainteresovan za nauku kao sferu života, ili kao hobi – priznaje Lazar.

UZORI

I dok većina njegovih vršnjaka traži uzore u svijetu muzike, sporta, glume, u posljednje vrijeme i gejmera i Jutjub influensera, Lazar slijedi primjer onih čije je stvaralaštvo promijenilo tok svjetske civilizacije. - Moji uzori su veliki naučnici kao što je Nikola Tesla i Mihailo Pupin, koji su promijenili i oblikovali svijet u kome mi danas živimo. Inspirisan NVO Agora, osvojio je treće mjesto za film „Moć navike“, u okviru teme Omladinski aktivizam. Dobitnik je nagrade za prezentaciju projekta Zbornice Crne Gore „Creativity and inovation“, a na Jiujitsu takmičenju u Budvi osvojio je zlato u svojoj kategoriji. Uručene su mu brojne zahvalnice za kreativnost i popularizaciju prirodnih nauka u školi.

Dodaju da je kandidat za upis dužan podnijeti prijavu i dokaze o ispunjenosti uslova. - Prijave na konkurs se predaju studentskim službama organizacionih jedinica 12. oktobra 2020. godine. Uz prijavu za upis, kandidati podnose original diplomu o završenim osnovnim studijama, odnosno uvjerenje o završenim osnovnim studijama, uz dokaz o aktivnom znanju jednog svjetskog jezika (odgovarajući sertifikat ili uvjerenje o položenim ispiti-

Ministarka nauke Sanja Damjanović ugostila je nedavno mladog istraživača Lazara Đukovića za koga je rekla da je sjajan primjer kako i mlađe generacije mogu doprinijeti rješavanju velikih izazova. U Ministarstvu su upoznali Lazara i njegovog oca sa podrškom koja se odnosi na razvoj startap ideja i zaštitu intelektualne svojine. Mladom Budvaninu je upućen i poziv za učešće u programima podrške NTP-a, a on za Pobjedu kaže da će rado iskoristiti mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju. - Ministarka nauke Sanja Damjanović me je ugostila i pričali smo o svim projektima i konkursima na kojima Ministarstvo radi. U budućnosti planiram da budem dio Naučno-tehnološkog centra, i da konkurišem za sve projekte Ministarstva koji spadaju u moj domen nauke - kaže Lazar.

sam njihovim radom i nadam se da ću jednog danas dostići visine do kojih su oni stigli – iskren je naš sagovornik. Da bi uspio u svojoj misiji, marljivo se posvetio obrazovanju i novim izazovima. Za Pobjedu otkriva da se u njegovoj radionici u Petrovcu „kuvaju“ novi projekti od kojih izdvaja maketu solarnih panela koji se okreću prema suncu i pametni grad koji će se sastojati od brojnih, modernih uređaja.

EKOLOŠKA DRŽAVA

Vjetar u leđa mu daje i prestižna globalna nagrada kojom, kaže da je opravdao titulu ekološke Crne Gore. Ako i nastavi da se edukuje u inostranstvu, obećava da će se vratiti u svoju državu kako bi doprinio domaćoj naučnoj sceni. - Nagrada ,,Eko heroja“ za mene predstavlja jedno veoma korisno iskustvo. Motiviše me za dalje podvige jer sam dokazao koliko pojedinac može uspjeti svojim trudom i radom – zaključuje za naš list Lazar Đuković. Tamara KLIKOVAC ma na osnovnim studijama) - ističu iz UCG-a. Upis kandidata izvršiće se zaključno sa 14. oktobrom. - Upis na specijalističke studije Univerziteta Crne Gore bliže je uređen Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama. Pravila su objavljena na internet stranici Univerziteta Crne G o re : w w w. u c g. a c . m e. Specijalističke studije se organizuju isključivo kao samofinansirajuće - podsjećaju iz UCG-a. N. K.

Hronika

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Povodi: U posljednjih pet godina uhapšene 34 osobe osumnjičene za silovanje, donijeto sedam presuda PODGORICA – Crnogorska policija u posljednjih pet godina uhapsila je 34 osobe osumnjičene zbog silovanja, jednog od zločina koji je teško dokaziv. U istom periodu Apelacioni sud donio je sedam presuda i izrečene su kazne od šest mjeseci do devet godina zatvora. Pred Višim državnim tužilaštvom u Podgorici u toku je postupak protiv četiri osobe zbog silovanja, od kojih je protiv dvije osobe postupak u fazi izviđaja, dok je protiv dvije donijeta naredba za sprovođenje istrage.

strah

Silovanje je djelo koje je najteže dokazati, a traumatično je kako za žrtvu, tako i za okolinu. Ljiljana Radišević, specijalni p e d a g o g i s av j e t n i k z a sistemske porodične terapije, objašnjava za Pobjedu da se žrtve silovanja nose sa različitim emocijama, gdje dominiraju strah, osjećaj krivice, bespomoćnosti i stida. - Ovo rezultira gubitkom povjerenja prema drugima, gubitkom samopouzdanja i kontrole nad sopstvenim životom. Žrtve iz straha misle da im drugi neće vjerovati i da su same na neki način krive za to što im se dogodilo. Sve to treba imati u vidu kada se razgovara sa žrtvom, a prije svega njenu spremnost da o tome priča, uz uvažavanje svih njenih uvjerenja i emocija. Takođe, uzima se u obzir i odnos sa počiniocem, kao i broj i kontinuitet prisilnih radnje. Počinioci su često bliske osobe sa žrtvama – navodi Radišević. - Silovanje je samo jedan oblik seksualnog nasilja. Prema brojnim istraživanjima, kao žrtve prednjače žene, ali ne možemo zanemariti činjenicu da se kao žrtve pojavljuju djeca i muškarci. Potencijalna žrtva može biti bilo ko iz opšte populacije, a često su to i socijalno ugrožene kategorije, kao osobe ometene u razvoju. Moramo imati u vidu da cilj silovanja često nije samozadovoljenje seksualne potrebe već i potreba da se žrtva degradira, ponizi, obezvrijedi, fizički povrijedi. Posebno bih izdvojila silovanje u braku, koje nije dovoljno prepoznato na našim prostorima – kaže naša sagovornica.

Trauma koju ni vrijeme ne liječi Poražavajući su podaci koji govore da se najveći broj neprijavljenih silovanja desio tokom djetinjstva. U javnosti je mišljenje da silovatelji vrebaju svoje žrtve u mračnim ulicama. Nažalost, činjenice govore suprotno. Veliki broj silovanja počine osobe koje poznaju žrtvu – komšija, muž, momak, prijatelj, a sve češće i očuh - zaključuje sudija Lazar Aković

Žrtve silovanja se boje osude od strane najbližih i društva

pijski rad koji podrazumijevaju potrebu različitih metoda i tehnika, u zavisnosti od samog pravca, a ključno za njihovu primjenu je ,,sigurno okruženje “ i spremnost žrtve – dodaje Radišević. Ona ističe da se žrtve silovanja dugo oporavljaju od trauma ali i da to sve zavisi od bliskih prijatelja i od okruženja.

- Posljedice mogu biti psihičke, fizičke i socijalne. Sve to dovodi do narušavanja funkcionisanja osobe u različitim sferama života kao što su partnerski odnosi, porodične relacije, poslovno okruženje, vršnjački odnosi i školski sistem, (ukoliko se radi o djeci). Prvo sa čim se osoba susretne su šok i nevjerica, strah.

Okruženje

Prema njenim riječima, žrtvama silovanja najbolje će se pomoći kreiranjem sigurnog okruženja u kojem će biti spremne da o tome govore i da to prevaziđu. - Podrška od bliskih osoba ili stručnjaka, zatim psihotera-

Ljiljana Radišević

Zbog vožnje u alkoholisanom stanju dobio 15 dana zatvora

Pijani vozač izazvao udes BERANE - Beranska policija uhapsila je vozača koji je vozeći pijan, sa 3,25 promila alkohola u krvi, izazvao saobraćajnu nezgodu, objavljeno je na Tviter nalogu Uprave policije. Kako je saopšteno iz policije, njemu je određena kazna zatvora od 15 dana, četiri mjeseca mu je zabranjena vožnja motornih vozila i dobio je tri kaznena boda. B. r.

Lazar Aković

Sve to rezultira i nepovjerenjem u sistem institucija i društvo u cjelini, što dovodi do socijalne distance i isključenosti osobe iz zajednice – zaključuje ona.

DOkazivanje

Bivši sudija, a sada advokat Lazar Aković, saglasan je da je silovanje teško dokazivo i da počinioci ovakvih djela obično tvrde da su ih žrtve lažno prijavile iz raznih motiva. - Suđenje za ovo krivično djelo je vrlo neprijatno i teško za žrtvu. Specifično je i za dokazivanje. Uglavnom se izvršava daleko od očiju javnosti, tako da gotovo nikada nema svjedoka. Kada silovatelj upotrijebi silu prema žrtvi koja mu pruža otpor, nanese joj pritom i fizičke povrede, a žrtva se nakon toga blagovremeno obrati ljekaru i konstatuju se te povrede, u daljem toku postupka uz njen svjedočki izkaz, ovo djelo je lakše dokazivo – objašnjava Aković. Međutim, kako navodi, ako se žrtvi prijeti i onda ona iz stra-

ha ne pruža otpor, usljed nedostatka drugih dokaza sudu ne preostaje ništa drugo, već da vrlo pažljivo cijeni iskaze obje strane. - Kao sudija imao sam nekoliko slučajeva koje sam sudio počiniocima ovih djela i donio sam osuđujuće presude. Kao advokat branio sam dvije osobe koja su optužene za ovo teško krivično djelo. Interesi odbrane u procesu su različiti od interesa optužbe, mada bi etički cilj trebalo da bude isti - ostvarenje istine i pravde. Kao sudija sam bio u obavezi d a d o n e s e m z a ko n i t u i pravičnu odluku, a kao advokat sam bio u obavezi da branim klijente na profesionalan način, s tim što sam strogo vodio računa da dodatno sa svojim ponašanjem i postupanjem ne povrijedim osjećanja žrtava – ističe Aković.

OsuDa

Naš sagovornik navodi da su brojni razlozi zbog kojih većina silovanja ostaje neprijavljena. - Javlja se strah da će porodi-

Kazne do 15 godina Prema Zakoniku o krivičnom postupku kazne za silovanje su od jedne do 15 godina. Ko prinudi drugog na obljubu ili sa njom izjednačen čin upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili drugog lica, kazniće se zatvorom od dvije do deset godina. Ako je djelo učinjeno prijetnjom da će se za to ili drugo lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj časti ili ugledu ili prijetnjom drugim teškim zlom, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Ako je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda lica prema kojem je djelo učinjeno ili ako je djelo uradilo više osoba na naročito svirep ili naročito ponižavajući način ili prema maloljetniku ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. Ako je usljed djela nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno ili je djelo učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.

ca, prijatelji, zajednica, te mediji saznati o silovanju. Kod žrtava se takođe javlja strah da im se neće vjerovati, te da će ih optužiti da su uživali u tom činu. Žrtve silovanja se boje osude od strane najbližih i društva, boje se osjećaja srama. Često žrtve silovanja imaju i osjećaj krivice vjerujući da su na neki način dali povod odnosno dozvolu silovatelju. U patrijarhalnim društvima postoji shvatanje da se činom sliovanja ,,uprlja“ čast žrtve i njene porodice – objašnjava Aković. On navodi da podaci govore da samo jedna od pedeset žena koje su silovane prijavi zločin organima vlasti. - Poražavajući su podaci koji govore da se najveći broj neprijavljenih silovanja desio tokom djetinjstva. U javnosti je mišljenje da silovatelji vrebaju svoje žrtve u mračnim ulicama. Nažalost, činjenice govore suprotno. Veliki broj silovanja počine osobe koje poznaju žrtvu –komšija, muž, momak, prijatelj, a sve češće i očuh. Umjesto mračnih ulica, znatan broj silovanja se dogodi u kući žrtve, na mjestu gdje se ona osjeća sigurnom i neugroženom - zaključuje sudija Lazar Aković. M. LazareviĆ

Osumnjičenog za krađu struje saslušao sudija za istrage Osnovnog suda u Podgorici

Dejan Petričević sproveden u UIKS PODGORICA – Dejanu Petričeviću (37) određen je pritvor zbog sumnje da je krao struju koja je korišćena za proizvodnju kriptovaluta, saznaje Pobjeda. Petričević je uhapšen u srijedu veče zajedno sa bratom Bojanom Petričevićem koji je nakon saslušanja u tužilaštvu pušten da se brani sa slobode. Iz policije je nakon hapšenja Petričevića saopšteno da je

pretresom podruma zgrade na Zabjelu, u Ulici Janka Đonovića, pronađeno i zaplijenjeno preko 200 računara za koje se sumnja da su bili ilegalno povezani na elektrodistributivnu mrežu i radi krađe struje. Istražitelji su otkrili da su se osumnjičeni Dejan i Bojan Petričević bavili rudarenjem bitkoina, odnosno da su se umjesto na brojač kačili na konzolu i tako krali struju. B. r.

Ulaz u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija

Primjeri

Neđelja, 11. oktobar 2020.

INTERVJU: Nikola Bada Radonjić, kreativni direktor agencije DAA Montenegro

Najbolje ideje rađaju se iz haosa i uz malo sreće Konzumenti komunikacionih poruka ne mogu znati što je dobro i lijepo ako ne vide nešto bolje od onog što im se trenutno nudi ili, makar, neku varijaciju na temu. To se pokazalo kao najbolji recept

nam je, u krajnjem, i drago što, strpljivo čekajući, možemo biti ponosni ne samo na naš rad u okviru dvije nagrađene kampanje, već na naše klijente koji su rizikovali sa nama i pokazali koliko je malo potrebno dobroj ideji i, naravno, produkciji da potpuno preokrenu ustaljenu percepciju estetike, koja je dugo bila karakteristika naše nacionalne reklamne scene. Često znam da kažem kako konzumenti komunikacionih poruka ne mogu znati šta je dobro i lijepo ako ne vide nešto bolje od onog što im se trenutno nudi ili, makar, neku varijaciju na temu. Vjerujte, to se pokazalo kao najbolji recept. POBJEDA: Koje su karakteristike lokalnog (crnogorskog) reklamnog tržišta i što treba uraditi u smjeru popu-

ĐorĐe Živaljević

PODGORICA - Integritet ovog i sličnih priznanja uvijek možemo tumačiti kao krunu nečijeg rada, a u našem slučaju to procesno dovodi i do krajnosti koja je naizgled samo vrh brijega. Ovo je tek početak uzlazne putanje koja će nam donijeti i potpuno novi niz izazova. Trebalo bi da je tako najispravnije, jer ako nas je ovaj posao, a vjerujte mi i život, ičemu naučio, to je da poštujemo proces. A za to je, najprije, potrebno strpljenje, ocijenio je za Pobjedu Nikola Bada Radonjić, kreativni direktor agencije DAA Montenegro, koja je nedavno osvojila jednu od najprestižnijih međunarodnih nagrada German Design Award, Njemačkog dizajnerskog savjeta. Priznanje je pripalo reklamnim kampanjama „Cijeli dan na filmu“ Hercegnovskog filmskog festivala i „Don’t touch art. Use it.“ (Ne diraj umjetnost. Koristi je) kompanije Cerovo, u kategoriji Izvrsnost dizajna komunikacija u integrisanim reklamnim kampanjama. German Design Award dodjeljuje se radi predstavljanja i otkrivanja novih trendova u savremenom dizajnu i komunikacijama i prva je nagrada tog tipa koja je pripala reklamnom sektoru u Crnoj Gori. Agencija DAA Montenegro na domaćem tržištu uspješno posluje od 2009. a neki od njihovih dosadašnjih klijenata su: NLB banka, Hoffman-La Roche, Filmski centar Crne Gore, Američka privredna komora u Crnoj Gori, Cerovo, JUMBO, IDEA, Telenor, Luka Bar, Wellbot... POBJEDA: Ne događa se često da crnogorske dizajnerske kuće budu nagrađene reprezentativnim priznanjem. Što ovaj uspjeh znači za vaše ambicije i planove? RADONJIĆ: DAA Montenegro je 11 godina u procesu koji je nosio niz transformacija, preispitivanja, pritisaka i istraživanja i to na tržištu koje je praktično sazrijevalo sa nama. Zato

POBJEDA: Što je najbitnije u odnosu klijenta i dizajnera i kako naučiti da sarađujete u cilju dobijanja najbolje vizuelne poruke? Koliko u ovoj oblasti važi maksima - klijent je uvijek u pravu? RADONJIĆ: Teško da postoji neko pravilo, ali uvijek sam insistirao na profesionalnoj bliskosti i otvorenosti, s obzirom na to da se za vrlo kratko vrijeme moramo upoznati sa svim aspektima saradnje. U tom kontekstu, uvijek se sjetim Džona Slaterija (John Slattery) koji u TV seriji „Mad Men“ kaže da je odnos sa klijentom kao odnos u braku.

Ako mI NE VJERUJEmo U oNo šTo RAdImo, NIko dRUgI NEćE: Nikola Bada Radonjić

larizovanja kreativne advertising scene? RADONJIĆ: Početi se baviti ovim poslom, formalno 2009. godine, značilo je biti svjestan nedostataka crnogorskog tržišta koje je bilo daleko od estetske emancipovanosti ali, iznad

Nagrada Njemačkog dizajnerskog savjeta za kampanju ,,Cijeli dan na filmu“

svega, i potrebe za komunikacijom što, recimo, nije bio slučaj tokom 90-ih i početkom 2000ih godina. To je negdje i dokaz koliko nas je tranzicija koštala sveopšte potrebe za lijepim. Tamo gdje su i postojali ovi fragmenti, najčešći nosioci zasluga bile su kolege iz regiona kojima smo često i bili lokalna podrška. Čast pojedincima iz naših najužih krugova, koji su vodili iste bitke kao i mi. Ogromno nepovjerenje prvo od države, a zatim, konsekutivno, i od privrede generisano je ka lokalnom kreativnom potencijalu koji je praktično skoro deceniju bio bačen u zapećak. Tek kasnije, naglim buđenjem nacionalne svijesti, tj. „krizom“ nacionalnog identiteta iz koje nikako da se izmigoljimo, počinje uvažavanje nacionalnih resursa. Ali, pitanje je - što je ostalo od njih? Koliko smo samo slobodnih stvaralaca udaljili tim pogrešnim potezima, što vjerujem da debelo osjećaju sve kompanije koje djeluju na crnogorskoj kreativnoj sceni budući da na tržištu rada nije najsjajnija situacija. Valjda smo se naglo otvorili ka svijetu, ali nijesmo svijet ka nama. Mi nijesmo bili svjesni nedostataka tržišta i tek ih sada možemo sagledati, iz ove perspektive, kada analiziramo prvo personalnu, pa onda i sveopštu evoluciju. Komunikacije, dizajn i reklamna industrija uvijek

Marketing budžeti prvi padaju u vanrednim situacijama POBJEDA: Koliko je pandemija virusa kovid-19 uticala na reklamno tržište i kako se to odražava na poslovanje agencije DAA Montenegro? RADONJIĆ: Po pravilu, marketing budžeti prvi padaju u svim vanrednim situacijima koje ukazuju na potrebu za nekim oblikom finansijskih ušteda. Možda to nijesmo osje-

Odnos sa klijentom je kao odnos u braku

tili ove godine, ali siguran sam da hoćemo naredne. Uspjeli smo da održimo sve radne procese stabilnim, sačuvali sva radna mjesta, čak i otvorili dodatna, što je pokazatelj da nova vremena nose i konstantnu potrebu za uslugama ovog tipa. Ova godina bila je i prekretnica u komunikacijskom smislu.

Više nego ikada na praktičnim primjerima i brzim prilagođavanjima potkrijepljena je teorija da je čovjek biološki natjeran da komunicira i kao takav ima potrebu za stalnim emitovanjem poruka. Način na koji ćemo prenositi poruke u narednom periodu će se promijeniti, a mi ćemo, siguran sam, biti jedni od nosilaca tih promjena.

će biti vezani za privredu koja emituje određeni proizvod. Ako proizvod ne postoji, onda nema ni ovog prvog. Djeluje da se preduzetnički duh u Crnoj Gori konačno probudio i intenzivirao posljednjih pola decenije, pa nam je i privreda bogatija, sa sve više malih proizvođača koji, pored toga što vjeruju u svoj proizvod, vjeruju i nama. POBJEDA: Što treba preduzeti da domaći kreativni potencijal bude kvalitetniji i maksimalno zastupljen na tržištu – crnogorskom, a potom i na regionalnom i inostranom? RADONJIĆ: Naša očekivanja su da će ovo a, nadam se, ubrzo i druga priznanja kolega iz ostalih struka, Crnu Goru pozicionirati na svjetskoj kreativnoj mapi jer, iako smo mala država, imamo nevjerovatan kreativni potencijal u ljudima koji nikako da valorizujemo do kraja. Dvije su ključne kategorije edukacija i legislativa. Ne zaboravite da smo sve bliži EU integraciji. Onog trenutka kada se pridružimo tržištu rada Evropske unije moramo biti konkurentni i to ne cjenovno već intelektualno što, ujedno, prati i razvoj drugih vještina, a naš čovjek je genetski predisponiran da bude „majstorsvih-zanata“ (osmijeh) . Kada kažem edukacija, ne podrazumijevam isključivo akademsko obrazovanje. Cijenim da smo svjesni koliko je kovanica „obećana budućnost“ već sada štetna po sve one koji sebe vide u nekim drugim vodama, naročito po mlade ljude, koji brojne tehničke i druge sposobnosti razvijaju dosta rano. „Second chance schools“ (Škole druge šanse) odavno su praksa u svijetu i nude upravo intenzivni razvoj konkretne vještine potrebne za obavljanje neke djelatnosti u kreativnom sektoru. Npr. sektor razvoja vizuelnih efekata u filmskoj indu-

striji u Francuskoj svake godine potražuje 5.000 kadrova u različitim djelatnostima koje dominantno dobijaju iz ovog tipa edukativnog sistema, koji je toliko fleksibilan da nudi i relativno brz prelaz na dalje akademsko usavršavanje, ukoliko neko pokaže interesovanje. S druge strane, prilagođen zakonski okvir za djelovanje u kreativnom sektoru ključ je ka generisanju rasta bruto domaćeg proizvoda s obzirom na to da usluge iz ovog sektora mogu činiti gotovo 30 odsto BDP-a, pri čemu se one izvršavaju i izvoze iz Crne Gore, za razliku od situacije gdje izvozimo naše kadrove. Usvajanjem zakona o inovacionoj djelatnosti u Crnoj Gori poslata je nedvosmislena poruka da je državi konačno stalo do našeg sektora. Vidjećemo brzo kako će se to pokazati u praksi. Agencija DAA Montenegro uvijek će biti otvorena za sve talente koji sebe vide u nekonvencionalnom svjetlu, koji razmišljaju progresivno i svestrano, a svoj rad baziraju na multidisciplinarnom procesu. POBJEDA: Koliko je bitno i kako „preživjeti“ spoznaju da, u stalnoj trci sa kvalitetom i rokovima, ideje ili rješenja koje ste ponudili nijesu primjenjivi i krenuti ispočetka? RADONJIĆ: Najbolje ideje uvijek se rađaju iz haosa i uz malo sreće. Ako vam neko kaže drugačije, onda je imao dosta sreće (smijeh). Uz dobro istraživanje, pomno slušanje svih uključenih strana, procesno ispraćen kreativni segment teško da može doći do greške. Zapravo, ne smije se dozvoliti da dođe do nje. Na kraju, ako mi ne vjerujemo u ono što radimo, niko drugi neće. POBJEDA: Prošle godine proslavili ste jubilej - deceniju postojanja agencije. Možete li zamisliti kako će u sljedećih 10 godina izgledati DAA Montenegro, a kako biste voljeli da izgleda crnogorska reklamna scena? RADONJIĆ: Intenzivno radimo na regionalizaciji i u procesu smo ispitivanja tržišta Srbije, Albanije i Kosova kao potencijalne regionalne baze. Takođe, sa našim konzorcijumskim partnerima iz EU radimo na kreiranju ambijenta za intenzivnije uvođenje naših usluga u tome reonu i to ne kroz izvoz usluga, već kroz uspostavljanje lokalnih kapaciteta. Aktuelna pandemija sve je to dosta usporila, ali već sredinom naredne godine očekujemo intenzivniji rad na ovim poljima. Što se tiče reklamne scene i generalno crnogorskog tržišta, dosta je faktora koji navode na optimizam. Najveća očekivanja biće od privrede, koja će definisati pravac našeg djelovanja. Mi ćemo nastaviti da radimo kao i do sada, trudeći se da i dalje edukujemo sve strukture kojima je to potrebno, naročito mikro i mala preduzeća pred kojima su, više nego ikad, izazovna vremena. R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Svijet

Neđelja, 11. oktobar 2020.

RAZGOVOR: Šef za političke studije i analizu odsjeka za politička pitanja azerbejdžanskog predsjednika Fuad Akhundov

Hoćemo mir, ali ne po cijenu da se odreknemo zemlje Već 30 godina Jermenija pregovara i nastavlja okupaciju. Ako Jerevan ispuni naše uslove, koji su u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom i rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN, mir u regionu biće već sjutra - kaže Akhundov BAKU - Azerbejdžan je mirnodopska država. Da, želimo mir. Međutim, ne po cijenu odricanja od naših teritorija, ne po cijenu okupacije. Ako je 20 odsto teritorije pod okupacijom, a milion ljudi nije u mogućnosti da se vrati kući - to nije mir. Stalne oružane provokacije na frontu to nije mir. I ako ministar odbrane Jermenije obećava „novi rat i nove teritorije“ to nije mir - kaže u razgovoru za Pobjedu šef za političke studije i analizu odsjeka za politička pitanja azerbejdžanskog predsjednika Fuad Akhundov. Na pitanje ko je narušio primirje i ko snosi odgovornost za eskalaciju nasilja Akhundov kaže da krivca treba tražiti u Jerevanu - Prije svega, kao što je više puta naglašeno u Bakuu, Jerme-

nija snosi punu odgovornost za trenutnu eskalaciju sukoba. I u dugoročnom i u kratkoročnom kontekstu. Budimo realisti ovdje: odmah nakon što su i Azerbejdžan i Jermeniju UN priznale u postojećim granicama, Jermenija kreće sa agresijom, zauzima 20 odsto azerbejdžanske teritorije i milion ljudi pretvara u izbjeglice svakog sedmog stanovnika Azerbejdžana. Ranih devedesetih usvojene su četiri Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN koje zahtijevaju trenutno povlačenje jermenskih trupa iz Azerbejdžana. Ali ovi dokumenti su, nažalost, ostali na papiru. Da, mnogo godina je vladala relativna tišina u regionu, pregovori su bili u toku, ali što se sada događa? Jermenski ministar odbrane David Tonoyan izjavljuje „Novi rat - nove teritorije“. Pašinjan

Na azerbejdžanskoj strani nema sirijskih boraca Informacije da se sirijski vojnici bore na azerbejdžanskoj strani su, prema riječima Akhundova, lažne. - Nebrojene priče o sirijskim borcima na strani Azerbejdžana - nisu ništa više od laži. Prije svega, Azerbejdžan ima pristojan mobilizacioni potencijal. Imamo 10 miliona stanovnika naspram 2,5 miliona jermenskog stanovništva. Zašto bi nam bili potrebni nekontrolisani i opasni boric kao što su Sirijci? Drugo, nema jasnih dokaza za to. Naš predsjednik se već obratio Makronu: dajte svoje obavještajne podatke! Ali, ne postoje. Svakodnevno nam se govori o stotinama sirijskih lovaca, ali oni se nisu pojavili ni na koji način. A ono što imaju nije ništa drugo do lažna informacija. Postoji samo nejasno obrazloženje poput „Vidio sam osobu koja je vidjela osobu, koja je razgovarala sa medvjedom“. Dok je postojanje boraca na strani Jermenije više puta dokazano. Postoje obavještajni podaci, postoje presretanja, postoji čak i zvanična potvrda. Priznao je to predsjednik Jermenije Armen Sarkisjan - zaključuje Fuad Akhundov.

u osnovi remeti pregovore provokativnim izjavama poput „Karabah je Jermenija, tačka“ i nastavlja s otvorenim oružanim provokacijama. Takva je bila situacija u julu 2020. godine u Tovuzu i isto se dešava i sada. Što se tiče javnog mnjenja na drugoj strani granice... Ne zaboravimo da je tamo prava diktatura i okupacioni režim. Problematičan je zadatak otkriti iskreno javno mnjenje pod oružjem - kaže naš sagovornik. Na pitanje da li su lideri Jermenije i Azerbejdžana učinili dovoljno da se spriječe sukobi, naš sagovornik kaže da se moramo okanuti generalizacija. - Moramo napustiti ovaj „generalni pristup“. U suprotnom, završićemo sa sljedećim pitanjem, „da li su po vašem mišljenju lideri sila Osovine i antihitlerovske koalicije učinili dovoljno da spriječe Drugi svjetski rat? Jasno je da Čerčil i Hitler nisu podjednako odgovorni. Velike nade polagale su se na Pašinjana kada je prvi put došao na vlast. Ali šta smo vidjeli? Pašinjan je prešao na taktiku otvorenih provokacija i uvreda izjavama poput „Karabah je Jermenija, tačka“ i inauguracijom Araika Harutiuniana u Šuši, gradu koji za Azerbejdžan ima izuzetan istorijski i simbolički značaj. Jermenska strana učinila je sve što je u njihovoj moći da spriječi mir u regionu. Nemoj-

mo brkati koncept. Kažu nam - rat nije rješenje. Naravno. Rat, pregovori, sankcije nijesu rešenje. To je metoda. Rješenje bi bilo poštovanje granica koje su prihvatile UN, povlačenje oružanih snaga ili barem raspored. Pregovarali smo 26 godina. Ali nismo vidjeli nikakve rezultate. A sada je rat isprovocirala Jermenija. Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev istakao je naše uslove: primjena rezolucija Savjeta bezbjednosti UN, priznavanje granica, jasan raspored povlačenja trupa, međunarodne garancije da će se to ispuniti, plus Pašinjan mora da se izvini zbog svojih riječi o Karabahu - kaže naš sagovornik. Kada ga podsjetimo na krvavu prošlost Balkana i konstatujemo da sukobi nikad nisu rješenje i da već ima puno žrtava Fuad Akhundov savjetuje da za žrtve pitamo Pašinjana. - Slušajte, već je svojim pozivima dosadio svim svetskim liderima, ali ne radi glavno - ne stupa u pravi dijalog sa Bakuom. Ono što je potrebno nije fraza „spremni smo za pregovore“. Već 30 godina Jermenija pregovara i nastavlja okupaciju. Ako Jermenija ispuni naše uslove, koji su u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom i rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN, mir u region će zavladati sjutra - zaključuje Fuad Akhundov .

Dogovor Jermenije i Azerbejdžana

Privremeni prekid vatre u NagornoKarabahu PODGORICA – Sporazum o prekidu vatre između Jermenije i Azerbejdžana stupio je na snagu juče u podne po lokalnom vremenu, a dogovoren je nakon desetosatnih pregovora radi zaustavljanja sukoba koji dvije sedmice potresaju područje Nagorno-Karabaha. Azerbejdžanske snage i vlasti Nagorno- Karabaha, enklave koja je u sastavu Azerbejdžana, ali nastanjena Jermencima, međusobno su se optuživale za bombardovanja i raketiranja u subotu ujutru i prije stupanja prekida vatre na snagu, a nastavile su i nakon podneva. - Azerbejdžanske snage napale su 12. maja, nakon što je u podne po lokalnom vremenu (10 sati po srednjoevropskom), prekid vatre stupio na snagu - objavilo je jermensko ministarstvo odbrane. Azerbejdžansko ministarstvo odbrane 30 minuta iza podneva objavilo je da „neprijatelj bombarduje nastanjena područja“. U gradu Stepanakertu, glavnom gradu Nagorno- Karabaha, sirene su odjekivale prije podneva, a stanovnici su izašli na pragove svojih kuća prvi put nakon dana provedenih u skloništima u kojima su se pokušavali zaštititi od bombardovanja - javlja dopisnik novinske agencije Frans pres, a prenosi N1. Jermenija i Azerbejdžan dogovorili su prethodno privremeni prekid vatre u Nagorno- Karabahu, počevši od juče u podne, a dogovorena je i razmjena zarobljenika i tijela poginulih u sukobima. Sastanak šefova diplomatija zaraćenih strana bio je prvi direktan kontakt između Jermenije i Azerbejdžana od izbijanja novih sukoba 27. septembra. Od tada je u borbama u NagornoKarabahu, planinskoj enklavi koja je službeno dio Azerbejdžana, ali kojom upravljaju etnički Jermeni, poginulo više od 400 ljudi.

Otkazana druga predsjednička debata aktuelnog američkog predsjednika i Džoa Bajdena

Tramp neće virtuelno sučeljavanje VAŠINGTON – Druga predsjednička debata između Donalda Trampa i Džoa Bajdena, koja je trebalo da se održi u četvrtak, 15. oktobra, otkazana je odlukom nezavisne komisije jer je aktuelni američki predsjednik odbio virtuelno sučeljavanje. Nakon što je prošle sedmice objavljeno da je Tramp zaražen korona virusom, komisija je odlučila da se ta debata, koja je trebalo da se održi u Majamiju, pretvori u virtuelno sučeljavanje što je Tramp kategorički odbio. - Sada je očito da neće biti debate 15. oktobra - navodi se u saopštenju komisije koja dodaje kako 'se sada koncentriše na pripreme za posljednju predsjedničku kampanju koja treba da se održi 22. oktobra' u Nešvilu. Tramp i Bajden suočili su se na gotovo dvosatnoj debati 29. septembra u Klivlendu.

Uragan Delta u saveznoj američkoj državi Luizijani

M. JOVIĆEVIĆ

Sjeverna Koreja proslavila 75 godina od osnivanja Komunističke partije PJONGJANG - Sjeverna Koreja održala je veliku vojnu paradu i masovni skup u Pjongjangu, u znak proslave 75. godišnjice osnivanja vladajuće Komunističke partije. Centralno mjesto na višečasovnoj proslavi, priređenoj između petka i subote, imao je lider države i Radničke partije Koreje Kim Džong Un, a prisustvovale su desetine hiljada građana. Analitičari iz inostranstva predviđali su da će Pjongjang na paradi predstaviti najnovije oružje iz sve većeg nuklearnog arsenala, koji predstavlja prijetnju za američke saveznike u

Prikazana nova interkontinentalna balistička raketa regionu, ali i za samo kopno SAD, prenosi N1. Načelnik generalštaba vojske Južne Koreje rekao je da ima znakova da je Pjongjang mobilisao „veliku masu ljudi i opremu“ za paradu na Trgu Kim Il Sunga.

Godišnjica osnivanja vladajuće stranke dolazi u vrijeme sve većih ekonomskih teškoća, u zemlji za koje analitičari ocjenjuju da postaju jedan od najtežih testova za vođstvo Kima, lidera od 2011. godine. To što je vojna parada priređena noću, što je

neobično i za Sjevernu Koreju, pretpostavlja se da je urađeno da se ne bi vidjele pojedinosti najvažnijeg oružja, ali i da bi se priredio spektakl svjetlosnim efektima tokom parade. Na paradi je prvi put prikazana nova interkontinentalna balistička raketa (ICBM) i drugi elementi rastućeg arsenala. Uz paradni marš hiljada vojnika, tenkove i druga oklopna vozila, raketnih bacača, bilo je i raznih balističkih projektila, među kojima vjerovatno najveća do sada sjevernokorejska ICBM raketa, na vozilu sa 11 osovina, koje je takođe prvi put viđeno.

Poginulo najmanje 27 osoba BATON RUŽ - Najmanje 27 osoba poginulo je kada je uragan Delta udario o kopno u saveznoj američkoj državi Luizijani nakon čega je oslabio u tropsku oluju. Uragan je američko kopno u Meksičkom zalivu pogodio samo 15 kilometara od mjesta gdje je prošlog mjeseca udario uragan Lora. Nacionalni centar za uragane sa sjedištem u Majamiju saopštio je da uragan brzo slabi i da se kreće ka unutrašnjosti SAD. Meteorolozi kažu da oluja ide sjeverno ka saveznim državama Misisipi i Tenesi. U Luizijani i susjednom Teksasu oko 600.000 domova i radnji je ostalo bez struje, a u Misisipiju 40.000.

Kultura

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Napadi na autore predstave „Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo“, u režiji Zlatka Pakovića

Poricanje istine kroz prijetnje Autori predstave se nazivaju monstrumima, njihov rad krivičnim djelom, razni pozivaju na kazne i vješanjem. Reditelj je okarakterisan kao prodana duša i bolesnik, a predstava je nazvana morbidnom u kojoj se napada Srbija i SPC i Srbi upoređuju sa nacistima BEOGRAD - Istina smeta elitama u Srbiji, jer očigledno je interesovanje za jednu predstavu o ulozi elita u genocidu i poricanju genocida zapravo jako veliko – kazala je za Pobjedu Izabela Kisić, izvršna direktorka Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Predstava reditelja Zlatka Pakovića „Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo“ u produkciji Helsinškog odbora za ljudska prava, nakon premijernog izvođenja 24. septembra u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju izazvala je reakcije nacionalista koji svakojakim psovkama na društvenim mrežama prijete i reditelju i glumcima. Ali, u ovom sluča-

Ipak, zanimljiva je uloga SPC u ovoj priči jer i njoj smeta istina o Srebrenici. - Uloga SPC u ratovima je bila veoma značajna i o tome postoje brojni dokumenti i izjave i postupci. Ova predstava se bavi i ulogom crkve u ratu i zato ona ne može da se igra u beogradskim pozorištima – ocijenila je Kisić.

BANALNI IZGOVORI

Scena iz predstave o Srebrenici

ju zabrinjava i ne reagovanje državnih organa koji uglavnom brzo pronađu vinovnike sličnih ispada kada su oni usmjereni ka funkcionerima vladajuće stranke.

KAMPANJA

Na društvenim mrežama u toku je kampanja brutalnih uvreda: autori predstave se nazivaju monstrumima, njihov rad krivičnim djelom, razni pozivaju na kazne i vješanjem. Reditelj je okarakterisan kao prodana duša i bolesnik, a predstava je nazvana morbidnom u kojoj se napada Srbija i SPC i Srbi

upoređuju sa nacistima... Kisić je ocijenila da je javni prostor potpuno okupiran i u njemu nemaju pristup oni koji govore o alternativnom narativu. - Mi se borimo za taj prostor, pokušavamo da ga stvorimo, građani ne mogu da čuju ono što je drugačije i drugačije interpretacije ratne prošlosti koje su različite u odnosu na onu vladajuću – kazala je Kisić i podsjetila da su po vladajućoj interpretaciji Srbi žrtve. - Ne postoji nikakva odgovornost Srba za rat i ratne zločine i pored svih doku-

menata, presuda Haškog tribunala, presuda drugih sudova i ogromne arhive nevladinih organizacija – rekla je Kisić. Prijetnje neprestano traju već dvije sedmice i reditelj Paković je na Fejsbuku napisao: „Oni će pobijediti jer imaju više brutalne sile, ali uvjeriti neće nikoga pa ni sebe – za to bi trebalo da imaju ono što im tako nedostaje razum i pravdu na svojoj strani. Sve je na njihovoj strani osim pravde i razuma“. Iza prijetnji se, prema riječima Kisić, kriju desničarske horde i botovi, i njih ne bi

bilo da nisu inspirisani onim što mogu da čuju u javnom prostoru. - Oni koji prijete su samo izvršioci, kao što su bili i izvršioci genocida, a inspiratori toga su bili neki drugi – kazala je Kisić i podsjetila da su odgovarali izvršioci genocida – ali su njegovi inspiratori i propagandisti veoma prisutni u javnom životu Srbije. - Glavna ideološka matrica se i dalje ogleda u poricanju genocida. Propaganda koja je podstakla rat i genocid je dio istog kruga današnjeg poricanja genocida i ratnih zločina – primijetila je Kisić.

Iako je interesovanje za predstavu veliko, nijedno od beogradskih pozorišta koja se finansiraju iz javnog budžeta nije dozvolilo prikazivanje predstave. Kisić je pojasnila da su izgovori za to bili smiješni a razlozi banalni: od toga da nemaju klimatizaciju, renoviraju se itd. Ona je kazala da je sada ideja gostovanje predstave u drugm gradovima Srbije, jer je interesovanje građana jako veliko. - Svakodnevno dobijamo poruke da ljudi žele da vide predstavu. Puštali smo onlajn predstavu na Jujtjub kanalu Helsinškog odbora i u jednom terminu imali smo više od 400 gledalaca. Interesovanje u Beogradu bilo je toliko veliko da smo mogli predstavu da igramo svako veče mjesec dana i imali bi punu salu – kazala je Kisić. Ali, do kada će trajati poricanje istine kroz prijetnje? - To je jako dug proces koji će trajati kroz nekoliko generacija. Predstava se nastavlja na sve ono što organizacije civilnog društva rade već skoro tri decenije. Važno je biti pozitivan, da imamo ovakve predstave i da se u društvu otvara dijalog koji će biti vođen na osnovu argumenata – rekla je Kisić. V. CVEJIĆ

Glumci Crnogorskog narodnog pozorišta reagovali na javne istupe uprave PODGORICA - Glumci Crnogorskog narodnog pozorišta upozorili su da se u toj kulturnoj instituciji ne poštuju mjere kojima bi se zaštitili od korona virusa, te da na probama učestvuje veći broj ljudi. Razlog za to je, kako kažu, „repertoarska politika koja je iznad epidemiološke situacije“, a koju zagovara uprava te ustanove. Oni ukazuju i da je do otkrivanja zaraženih korona virusom došlo prilikom selektivnog testiranja, a „ne testiranjem cijele ekipe kako tvrdi umjetnički direktor Željko Šošić“. Oni su reagovali na, kako tvrde, niz neistina u javnom istupu Željka Šošića i direktorice pozorišta Milice Tomović. - U Crnogorskom narodnom pozorištu su od 1. septembra u toku probe za predstavu ,,Posjeta stare dame“ koja u konačnoj podjeli od 9. oktoba. broji 16 glumaca i 4 muzičara na sceni. Na prvoj probi koja je održana, bez adekvatnih mjera, reagovali smo molbom za poštovanje mjera donijetih od strane IJZ i NKT te promjenu teksta sa manjim brojem uloga. Odgovor umjetničkog direktora na tu našu molbu glasio je: „repertoarska politika je iznad epidemiološke situacije“! Upravo ta nepromišljena strategija dovela nas je do toga da je potvrđeno više slučajeva prisustva kovid-19 oboljelih u pozorištu. Korona je, na osnovu selektiv-

Nepromišljenom strategijom do oboljelih od kovida-19

Zgrada Crnogorskog narodnog pozorišta

nog testiranja, a ne kako direktor Sošić izjavljuje ,,testiranjem cijele ekipe“, prisutna u više sektora Crnogorskog narodnog pozorišta koji moraju da funkcionišu da bi se proces proba nesmetano odvijao saopštili su glumci iz CNP-a. Kažo kažu, naviknuti na manipulacije i govorenje neistina unutar kuće, a ipak iznenađeni da to uprava CNP-a radi i u javnim na-

stupima, „primorani smo da i ovog puta uputimo javnost i nadležne institucije u problematiku o kojoj smo već govorili a koja je razlog urušavanja zdravog, pozitivnog ambijenta za rad i uopšte funkcionisanja nacionalnog teatra u okvirima zakona.“ - U prethodnom javnom istupu naš umjetnički direktor Sošić demonstrirao je nedopustivu ne-

stručnost a time neposredno i apsolutnu samovolju u vršenju dužnosti, kao i protivzakonite radnje njega i direktorice Tomović. U emisiji o kulturi emitovanoj 8.10.2020. godine predstavnici uprave CNP-a iznose niz beskrupuloznih neistina čime obmanjuju javnost. Direktorica Tomović izjavljuje da se rade predstave sa manjim brojem glumaca, da bi se ispoštovale epidemiološke preporuke i sačuvalo zdravlje zaposlenih i publike - navodi se u dopisu glumaca. Oni ističu da uprava CNP-a, kakao kažu, „ne nalazi za obavezu, kako ličnu tako i profesionalnu, da zvanično obavijesti glumce o situaciji sa oboljelima, niti sa kontaktima, već tako važne informacije saznajemo kroz neformalne razgovore“. - U svemu tome, radimo, jer da ne bi došlo do zamjene teza, mi želimo da radimo i stvaramo. Tome u prilog ide inicijativa Udruženja glumaca Crne Gore koju smo, u trenutku potpune obustave rada teatara, željni stvaranja i rada, pokrenuli sa ostalim kolegama. Upravo ta inicijativa je na kraju izrodila model izdat od strane

IJZ-a i NKT-a, a koji se tiče funkcionisanja teatarskog života za vrijeme pandemije. Među rijetkima koji se nisu pridružili ovoj inicijativi a kasnije ni pridržavali mjera je upravo uprava CNP-a. I, opet i iznova smo pokušavali da pokrenemo komunikaciju sa nadređenima, a sve u cilju stvaranja i bukvalno i figurativno zdravog ambijenta za rad. Ipak, jedini oblik komunikacije koji smo postigli je preko arhiviranih dopisa koje i dalje šaljemo, željni kvalitetnog modela funkcionisanja. Uzalud, to i dalje ostaje jednosmjerna intencija sa naše strane - navodi se dopisu glumaca. Oni ističu da sve navedeno ide u prilog činjenicama na koje su ukazali u prethodnom periodu. - I na koje ćemo ukazivati sve dok nadležne institucije koje se do sad nisu oglasile, ne oslobode nacionalni teatar od nestručnih, bahatih pojedinaca koji svojim (NE) djelima urušavaju nacionalni teatar i ugrožavaju zdravlje radnika i njihovih porodica - zaključuje se u dopisu, koji su potpisali Aleksandar Gavranić, Ana Vučković, Ana Vujošević, Andrea Mugoša, Danilo Čelebić, Dejan Ivanić, Jadranka Mamić, Jelena Minić, Jelena Nenezić-Rakočević, Kristina Obradović, Nada Vukčević, Nikola Perišić, Radmila Božović, Slavko Kalezić, Žaklina Oštir i Žana Gardašević-BulatoR. K. vić.

Kultura

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Crna Gora i kandidatura za Oskara: Što našoj državi znači borba za najprestižnije filmsko odličje

Mala snaga za snove o uspjehu PODGORICA – Iako posljednjih godina dodjela Oskara djeluje više kao revija raskošne, brendirane garderobe, nego filma, biti dio smotre Američke filmske akademije znak je prestiža, jedno od najvećih kinematografskih priznanja. Biti u društvu najboljih naročito je značajno za ostvarenja i autore koji dolaze iz zemalja poput naše, sa limitiranim novčanim sredstvima i malom produkcijskom scenom. Međutim, sama od sebe nameću se pitanja što zapravo učešće na ovakvom takmičenju donosi autorima, te koliko ostvarenja iz Crne Gore mogu biti konkurentna onima čiji marketinški budžeti nerijetko budu veći od ukupnih sredstava koja se ulažu u naše filmove. Dok čekamo da u narednim nedjeljama Ministarstvo kulture donese odluku o tome ko je ovogodišnji crnogorski kandidat, za Pobjedu o prednostima i manama učešća u ovom procesu govore reditelji čiji su filmovi bili dio prestižnog takmičenja - Draško Đurović („As pik“, 2013), Ivan Marinović („Igla ispod praga“, 2016) i Andro Martinović („Između dana i noći“, 2019), te direktor Filmskog centra Sehad Čekić.

PROMOCIJA

Naši sagovornici, saglasni su da je promocija jedan od najvećih benefita kada se film pojavi u Holivudu. - Promocija, ma koliko bila evidentna, nije mala stvar. Do iste se inače jako teško dolazi, a kandidatura za Oskara je poligon koji se na relevantnim adresama ne ignoriše. Tako da učestvovanje poklanja određeni kredibilitet i filmu, i autoru pa i državi jer se tako primjećuje da u toj dimenziji uopšte i postoji. Istovremeno - u vašem pitanju je već očigledan i apsurd čitave stvari. Umjetnost se teško kvantifikuje, pa je samim tim takmičenje u umjetnosti u osnovi problematično. Tako je i kad je film u pitanju. Dobitnici Oskara su nekad sjajni, a nekad i ne prežive test vremena, te zbog svega toga čitavu stvar treba gledati i kritički. Oskari, koliko god djelovali važno su zapravo, primarno - industrijski događaj iza koga stoji ozbiljan kapital. Za publiku je dabome vesela razbibriga, i neko opšte mjesto koje označava uspjeh – kazao je Ivan Marinović. Za malu kinematografiju poput naše, kako objašnjava Sehad Čekić, je jednostavnije biti protagonistom ovog takmičenja jer je ograničen broj prijava, nego npr. Kanskog filmskog festivala, te je, svakako, uputno redovno učestvovati. - Samo učestvovanje donosi pregršt novih kontakata i usmjerava određenu pažnju

Mnogo kockica treba posložiti da bi se dobila najsjajnija filmska nagrada

MARINOVIĆ: Učestvovanje poklanja određeni kredibilitet i filmu, i autoru, pa i državi

kako na kandidovani film, tako i na nacionalnu kinematografiju, te, stoga, kao i druge mogućnosti koje su na raspolaganju dragocjeno sredstvo za kojim kinematografije poput naše mogu posegnuti u potrebi za višim stepenom (globalne) vidljivosti. Konačno, tek smo nekoliko godina u ovome, te je svako pojedinačno iskustvo koje prođe kandidovani film neophodno kako bi se naredni kandidati bolje pripremili – kazao je on. Draško Đurović takođe smatra da je biti dio ovog takmičenja veoma važno, ali da se tome ne pridaje dovoljno pažnje i angažmana. - Mnogo je važno, ali stalno debatujemo i imamo dileme - da li da konkurišemo za Oskara, da li da idemo na Eurosong, na

ČEKIĆ: Svako pojedinačno iskustvo koje prođe kandidovani film je neophodno kako bi se naredni kandidati bolje pripremili

ĐUROVIĆ: Stalno debatujemo i imamo dileme - da li da konkurišemo za Oskara, da li da idemo na Eurosong, na Bijenale...

Bijenale, jer su te manifestacije ispod našeg nivoa. Ili bolje, nećemo dobiti ništa, pa je najpamtnije da, podstaknuti sveznalicama koje znaju ništa o svemu: sjedimo kući, pušimo i gledamo kako drugi pjevaju, kako drugi slikaju, kako drugi snimaju, kratko, kako drugi stvaraju i slave duhovnost. Ostani doma – ali, oduvijek – kazao je Đurović. Kada je u pitanju konkurentnost filmova koji dolaze iz malih produkcijskih sredina, Marinović i Čekić mišljenja su da je „Honeyland“ (Sjeverna Makedonija) pokazao da postoji prostor i za male kinematografije u trci za nagradu Oskar. - Tu je, naravno, i veliki uspjeh koji je ostvario i film „Ničija zemlja“ Danisa Tanovića, koji

dolazi iz Bosne i Hercegovine. Oba ova uspjeha donijele su njihovim kinematografijama neviđeni publicitet i na duge staze unaprijedile kako kinematografije ovih zemalja, tako i međunarodni ugled ovih dviju, nama veoma bliskih, država. Stoga bih u odgovoru insistirao na mogućnost koja nam je dohvatljiva i koju treba iskoristiti i sljedstveno bih istakao da je onda neophodno i podići uslove i u našoj kinematografiji kako bismo poput navedenih primjera i mi došli u situaciju da se čuje ime naše zemlje u globalno praćenom događaju – priča Čekić.

Pažljivo procijeniti potencijal kandidata Kada je u pitanju forma predstavljanja crnogorskog filma u Holivudu, kako kaže Sehad Čekić, prije svega, zbog ograničene proizvodnje ne bismo smjeli da pretvorimo izbor kandidata za nagradu Oskar u Crnoj Gori u takmičenje za zadovoljenje lokalnih ambicija. - Sa druge strane, pravilno izabrani kandidat, za kojeg se procijeni da posjeduje kvalitet i atraktivnost mora biti podržan u značajnijim iznosima od strane institucija poput Ministarstva kulture, Filmskog centra, ali i Nacionalne

turističke organizacije, za početak. Predstavljanje filmova za članove Akademije mora neophodno pratiti veći publicitet i promotivni događaji kako bi se dosegla zadovoljavajuća vidljivost. U mnogim evropskim zemljama se svakom kandidovanom filmu precizno procjenjuje potencijal, zatim se organizuje duža kampanja, dok se podrška raspoređuje u skladu sa odjekom i reakcijama koje film generiše tokom kampanje u Sjedinjenim Državama – kazao je Čekić.

PROFESIONALIZAM

Učešće na ovoj smotri, kako kaže Đurović, podiglo je profesionalnost domaće kinematografije. - Pa konkurencija za Oskara je i uozbiljila domaću kinematografiju, podigla profesionalnost. Naravno, ne dovoljno, jer su sredstva i dalje mala, ali su povećana bar za deset puta od 2003, kad smo u Ministarstvu kulture pokrenuli konkurs za finansiranje dugih i kratkih filmova. Tada smo u MK pomagali budžete koliko Filmski centar danas daje za razvoj projekta, i korak naprijed se vidi. Fakultet dramskih umjetnosti takođe ima zasluge u to-

MARTINOVIĆ: Sredstva koja se daju za promociju našeg filma zaista su nedovoljna da bi na značajniji način bili primijećeni

me, jer već dolazi treća, nova generacija reditelja. Festivali su osvojeni - osim Kana, gotovo svi prisustvom u programu. Ali, nijesu bioskopi jer i dalje nijesmo agresivni u marketingu, pa vjerovatno ni komercijalni toliko da osvojimo i bioskope – kazao je on. Kada je u pitanju forma predstavljanja naših ostvarenja u Holivudu, prvo bi, smatraju naši sagovornici trebalo promijeniti bužet. Iz sopstvenog učešća, kako je kazao Martinović, može da potvrdi da su sredstva koja se daju za promociju našeg filma zaista nedovoljna da bi na značajniji način bili primijećeni. - Prošle godine je u konkurenciji za najbolji inostrani film bilo više od devedeset filmova, što je rekordan broj, i nije teško pretpostaviti da je potrebno dosta toga da biste skrenuli pažnju na svoje ostvarenje. Osim plasmana na nekom prestižnom festivalu, potrebno je imati distributera u SAD, dobiti pozitivne recenzije najvažniji tamošnjih filmskih časopisa (poput Variety i Hollywood Reporter-a), organizovati više projekcija sa odgovarajućom kampanjom kako bi više članova Akademije pogledalo vaš film, objaviti promotivne oglase itd. Primjera radi, sa novcem koji nam je dodijeljen, uz

jednu projekciju filma koju obezbjeđuje Akademija, mi smo mogli organizovati još samo jedno prikazivanje. Ostatak novca bio je dovoljan tek da producent i reditelj filma pokriju troškove puta i hotelskog smještaja – kazao je Martinović. Najvažnije su, mišljenja je i Marinović, dodatne projekcije gdje se omogućava članovima akademije da pogledaju film i susretnu se sa autorima. Samo neposredni kontakti vam mogu garantovati da je dovoljan broj članova akademije uopšte gledao film. - Dabome, taj budžet ne bi bilo umjesno prosipati ako je loša godina pa imamo slabog, nesuvislog predstavnika. Dakle, meritokratski sistem bi trebalo pripremiti, gdje bi film koji je i prije kandidature za Oskare dokazao svoj kvalitet festivalskim selekcijama, recenzijama u relevantnim publikacijama i sličnim uspjesima, mogao da dobije i veći budžet sa kojim se može profesionalno uraditi kampanja. „Honeyland“ je, na primjer, dobio nagrade na Sandensu, pa kasnije i na brojnim drugim festivalima, i imao potvrđen kvalitet prije nego što je kampanja za Oskara uopšte i krenula, pa je imalo puno smisla uložiti u skuplju promociju – kazao je Marinović.

ISKUSTVA

Impresije naših reditelja sa holivudskih promocija, mahom su pozitivne. - Šansa koja se tu daje znatnom broju mladih, darovitih ljudi je za poštovanje. Izuzimam iz ovog zapažanja ono što su umjetnički rezultati filmova ponaosob. Sresti se sa ljudima iz profesije, čuti njihova razmišljanja o pravcu u kojem će se nastaviti kinematografske djelatnosti, kao i o načinu da plasirate ono što ste napravili ili na čemu radite, bez sumnje je dragocjeno. Moram izdvojiti susret i razgovor sa velikim evropskim i holivudskim rediteljem Polom Verhovenom, koji je osim velikih hitova, napravio i nekoliko od kritike visoko vrednovanih filmova – ispričao je Martinović. Ipak, Draško Đurović, kako je objasnio, imao je drugačije iskustvo jer Ministarstvo kulture nije dalo sredstva da se promoviše film koji je kao prvog u istoriji samo izabralo da predstavlja - ne autore, ne film, nego državu u Americi... - Drugo, Njemci koji predstavljaju naše filmove po nekom ugovoru i danas, ne angažuju profesionalce nego volontere, tako da je meni promoter filma bio nuklearni fizičar. Majkl Medsen je platio večeru gostima i meni, iako je i sam gotovo nesolventan jer plaća tri alimentacije... Da ne opisujem sad sve te scene iz filmova po Los Anđelesu. Ministarstvo je na kraju, po mom povratku iz USA, dalo sredstva da pokrijem put i spavanje tamo. Ja sam platio oglas u „Holivud Reporteru“, što je bilo nepotrebno, jer je svaka novina u svijetu objavila da Montenegro ima prvi put kandidata za Oskara. Na kraju su me zvali iz „New York Timesa“ da dam izjavu o Oskaru i da pošaljem dvije fotograije iz filma. Konačno sam mogao biti zadovoljan – ispričao je Đurović. Svetlana VIŠNJIĆ

Feljton

Neđelja, 11. oktobar 2020.

REZULTATI VIŠEDECENIJSKIH ISTRAŽIVANJA

Rimljani su u pohodu palili sve što im se našlo na putu » Piše: Stevo VUČINIĆ O načinu nastupanja legija kroz neprijateljsku teritoriju nalazimo podatke kod Apijana, koji opisuje da je Oktavijan tokom ove kampanje palio sve što je našao na svome putu, śekao drveće i zauzimao gradove. Nastupanje u borbenom poretku uvijek prati kiša strijela kojima ih zasipa neprijateljska strana. Marko Antonije je u jednoj bici s Partima, da bi izbjegao strijele kojima su ga zasipali, naredio da prvi red klekne sa štitovima ispred, drugi red da svoje stavi iznad glava prvih i tako redom i na taj način zaštitio cijelu vojsku. Za opsijedanje i rušenje utvrđenja bila je potrebna opsadna artiljerija, sprave i obučeno ljudstvo kojima su sve legije bile opremljene. Nijedna gradina na prostoru Ilirikuma nije im se mogla oduprijeti. Svaka centurija (100 legionara) imala je katapult za strijele i balistu za kamenje, oko 110 katapulta i balista po legiji. Tom vrstom naoružanja nije raspolagalo domicilno stanovništvo. U slučaju Promone opsadiranje je vršeno zidom od zemlje i palisada dugim 40 stadija (oko 8 kilometara). Dok ju je opkoljavao zidom, tajno je poslao svoje najhrabrije ljude da traže stazu do najvišeg brda. Oni su, skrivajući se u šumi, noću napali na stražare dok su ovi spavali, pobili ih i u svitanje signalizirali Augustu. On je tada poveo glavninu vojske u pokušaj napada na grad i slao odred za odredom na uzvisinu koja je bila zauzeta, a zatim su se spuštali na niža brda. Među napadnute stanovnike uvukli su se strah i zabuna, jer su bili napadnuti istovremeno sa svih strana. Tokom ove kampanje, kad su Oktavijanove legije srušile bedem Metuluma, branioci su ga napuštili i prešli u unutrašnjost na novosagrađeni. Rimljani su spalili napušteni, a uz drugi nasuli su dva nasipa i s njih položili četiri mosta na bedem, preko kojih su vršili juriše. U pismu Vatinija Ciceronu čitamo da je jurišao na jedno Delmatsko



Stevo Vučinić je 2014. godine objavio knjigu ,,Studije o antici u središnjoj Crnoj Gori“, u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja. Vučinić je u Zeti i Morači i na okolnom području, u proteklim decenijama, otkrio bogat arheološki materijal, koji ukazuje na život u priobalju donjega toka Zete od praistorije do kraja antike

Nevjerovatna je bila rimska oholost i prepotencija koja je demonstrirana u ovoj ratnoj kampanji. Oktavijan ju je pokrenuo protiv Panonaca samo da bi vježbao vojnike, jer je smatrao da jači na oružju ima prava da napada slabijega. Za protivnike je imao vojsku milicijskoga tipa koja nije bila dorasla rimskoj vojsci

Formacija kornjače na rimskom reljefu

 Brdo Trijebač s mosta na Zeti ispod Vranićkih Njiva

utvrđenje četiri puta, zauzeo četiri kule i bedema i cijelu citadelu, a onda su ga snijeg, zima i kiša prisilili da napušti opsadu. Imamo i opis vojne vježbe prilaska i osvajanja bedema koji su koristili rimski legionari. Odred od 60 vojnika načinio bi kornjaču duboku 6 redova, pri čemu je prvi red stajao na nogama, drugi nešto pognut, treći i četvrti još više sagnuti, a posljednji red je klečao, tako da je kornjača bila zakošena i izgledala više–manje poput krova prekrivenog tiglama. Takva kornjača napredovala bi do bedema, pri čemu su vojnici u formaciji bili zaštićeni od svake vrste projektila koji su protivnici s visine bacali na njih. Nakon što bi formacija došla do bedema, drugi vojnici bi se popeli na uzbrdicu od štitova, napali branitelje i nastojali ih odbaciti s toga djela kruništa. Prekršioci discipline morali su pretrpjeti drakonske kazne – na uobičajen i standardizovan način, što je rađeno u svim rimskim legijama. Oktavijan

Formacija kornjače, crtež

je tokom napada na Promonu kaznio jednu kohortu (600 legionara) koja je napuštila položaj desetkovanjem. Vukli su bruškete i svaki deseti čovjek, i dva centuriona, kažnjeni su smrću. Preživjeli pripadnici kohorte to ljeto jeli su ječam umjesto pšenice. Desetu legiju, zbog neposlušnosti je otpuštio, ali bez uobičajenih nagrada za islužene vojnike. Centurione i vojnike koji bi napuštili svoja mjesta kažnjavao je smrću. Nevjerovatna je bila rimska oholost i prepotencija koja je demonstrirana u ovoj ratnoj kampanji. Oktavijan ju je pokrenuo protiv Panonaca samo da bi vježbao vojnike, jer je smatrao da jači na oružju ima prava da napada slabijega. Za protivnike je imao stanovništvo Ilirikuma i vojsku milicijskoga tipa koja nije bila dorasla profesionalnoj, obučenoj, disciplinovanoj, opremljenoj i dobro naoružanoj rimskoj vojsci. Ali su u odbrani slobode, žrtvujući i sebe i sopstvene porodice, demonstrirali junaštvo dostojno najvećeg poštovanja,

kojemu se povijest nije odužila. Zastrašujuća je bila hrabrost uvrijeđenih Metuljana koju su pokazali u odbrani časti, kad im je Oktavijan, nakon časnih uslova predaje, zatražio oružje. Žene i đecu su zatvorili u vijećnicu i postavili straže okolo sa zadatkom da je spale ako im ne uspije napad na legionare. A onda su vršili neuspjele juriše koji su ih hrpimice koštali glave. Stražari su, piše Apijan, nakon pogibije branioca (Metuljana), potpalili vijećnicu, pa su mnoge žene ubijale đecu i sebe, druge su se s đecom na rukama bacale u plamen te su u toj bici vatrom uništeni svi za borbu sposobni muškarci i većina nejakih. Nekoliko uspjelih ratnih varki nije moglo da promijeni tok i rezultate ove ratne kampanje. Japodi su prokonzulu Publiju Liciniju poslali vojnike koji su mu se formalno predali. On ih je rasporedio u posljednju bojnu vrstu, a oni su mu, prvom prilikom, s leđa poubijali legionare. U prethodnoj, jedanaestoj kampanji, koju

Odred od 60 vojnika rimskih legionara načinio bi kornjaču od 6 redova, pri čemu je prvi red stajao na nogama, drugi nešto pognut, treći i četvrti još više sagnuti, a posljednji red je klečao, tako da je kornjača bila zakošena. Takva kornjača napredovala bi do bedema, pri čemu su vojnici u formaciji bili zaštićeni od svake vrste projektila

je predvodio Gabinije i bio potučen do nogu, Dalmati su, takođe, primijenili uspješnu varku. Žene Salone su izazvale veliku paniku među legionarima. Raspuštene kose, u crnim haljinama i s bakljama u rukama, napale su logor u ponoć. Stražari su pomislili da su to duhovi i uspaničili se, a one su baklje bacile na palisade. U toj pometnji muškarci koji su ih slijedili poubijali su zbunjenu vojsku i legionare na spavanju. Tako su osvojili i logor i luku u kojoj je bio Oktavije.

GRADINA TRIJEBAČ

Brdo Trijebač uzdiže se na krajnjem istočnom uglu bjelopavlićke ravnice, iznad platoa opkoljenog rijekama Zetom i Moračom, na kojemu je krajem I vijeka sagradena antička Doclea. U zaleđu se pružaju piperska brda koja se dalje naslanjaju na kontinentalnu planinsku površ pogodnu za stočarenje. Ograđena s

Oktavijan Avgust

istoka i juga rijekama Zetom i Moračom kao prirodnom z a št i t o m , d o m i n i ra l a j e širokim prostorom koji se na istoku otvara pogledu prema zetskoj ravnici, Skadru i Medunu, na jugu prema primorju i prema zapadu ka Bjelopavlićima i dalje prema Nikšiću i Hercegovini. U podnožju je bilo obilje plodne zemlje, pogodne za navodnjavanje iz Zete i bogati ribolovi vršama na kaskadama Zete koje se pružaju ispod Trijepča. Glavni pravci saobraćajnica koje povezuju kontinent s primorjem – Via Zenta i zaleđem obale Jadrana, istočne provincije sa zapadnim krajevima, ukrštaju se u njegovoj neposrednoj blizini. Via Zenta silazi preko Meduna u zetsku ravnicu, nadomak Podgorice, na pogled s Trijepča, udaljena 2 kilometra. Saobraćajnica, koja je u pretpovijesno doba povezivala Skadar s Hercegovinom, pružala se njegovim śevernim obodom, do nedavno je služila kao stočarski put. U antici, ta saobraćajnica je bila izmještena s južne strane Maloga brda, udaljena 4 kilometra, a u tursko doba na desnu stranu Zete, na pogled s gradine. Strateška pozicija koja kontroliše pristojne poljoprivredne i ribolovne resurse, i nadzire raskrsnicu dvije važne balkanske komunikacije, pribavila mu je u vrijeme preistorije i antike značaj koji ga je preporučio za smještaj najznačajnije dokleatske gradine, a kasnije u njegovom podnožju – Dokleje. Morfologija brda je dozvoljavala da se na zaravnjenom platou na samome vrhu, okruženog strmim padinama, izgradi gradinsko naselje i pribježište (refugijum) u slučaju ratnih neprilika. (Nastavlja se)

Reportaža

Neđelja, 11. oktobar 2020.

U okviru tradicionalne šeste manifestacije Ex albis ulivis održana prva javna berba Stare masline na Mirovici Kulturni centar će u saradnji sa Društvom maslinara Bar nastaviti da radi na održavanju zaštite i daljeg unapređenja čitavog ovog prostora i bolje valorizacije Stare masline - naveo je Erol Marunović

Proizvešće ulje od masline stare 2.230 godina

PODGORICA - Barski maslinari i ljubitelji masline juče su učestvovali na prvoj javnoj berbi Stare masline na Mirovici, u organizaciji Društva maslinara Bara i JP Kulturni centar Bar. Posrijedi je akcija u okviru tradicionalne, šeste manifestacije Ex albis ulivis. - Na ideju smo došli tako što je novi, mladi direktor Kulturnog centra prepoznao Društvo maslinara kao ozbiljnu organizaciju koja bi mogla da se brine o Staroj maslini. Krajem marta smo krenuli sa rezidbom, a tada smo je i zaštitili protiv bolesti paunovo oko, pošto smo konstatovali da je ima - kazao je predsjednik Udruženja maslinara Ćazim Alković.

PRIHRANA

Nakon toga, prema njegovim riječima, izvršena je prihrana preko lista i zemlje, a uslijedile su i ostale akcije s ciljem očuvanja stabla. - Na naše zadovoljstvo sada je maslina puna zdravog ploda. Mi smo jako srećni zbog toga, i zato smo odlučili da berba bude javna i da isključivo ručno uberemo plodove sa Stare masline, da ih odvojeno preradimo, tj. da isključivo proizvedemo ulje od Stare masline. Možete zamisliti kako je kada imate hranu koja je ubrana sa drveta koje je posađeno 230 godina prije nove ere. Važno je

Javna berba juče na Mirovici

da se popodne ubrani plodovi odmah prerade, ostavićemo preko noći da se ulje malo otaloži i u nedjelju ćemo u 11 časova organizovati javnu degustaciju - dodao je Alković. Kako je naveo direktor barskog Kulturnog centra Erol Marunović Stara maslina je zaštitni znak Crnogorskog primorja, i kao najstarije drvo u ovom dijelu Evrope, nezamjenjivi je vizuelni i duhovni dio identiteta Bara. - Opština Bar je Staru maslinu dala na upravljanje Kulturnom centru, a mi smo kao dobri domaćini ove godine an-

gažovali stručna lica iz Društva maslinara Bar, koji se brinu o pripremi agro-tehničkih mjera potrebnih za održavanje kako Stare masline, tako i okolnih stabala u ovom kompleksu. Danas se obavlja i prva javna berba Stare masline, od čijih plodova će biti proizvedeno ekstra djevičansko maslinove ulje, i koje će naši posjetioci imati prilike da probaju. Kulturni centar će u saradnji sa Društvom maslinara Bar nastaviti da radi na aktivnostima, u cilju održavanja zaštite i daljeg unapređenja čitavog ovog prostora, i bolje

valorizacije ovog izuzetnog spomenika prirode - naveo je Marunović. Ibrahim Duraković, maslinar iz Starog Bara, koji je prvi započeo sa rezidbom Stare masline, rekao je da je prije zajedničke akcije maslina bila u prilično zapuštenom stanju. - Društvo maslinara i Kulturni centar su se dogovorili da mi to preuzmemo i odmah smo odradili rezidbu, što se na kraju ispostavilo kao dobra odluka. Ona trenutno ima dobar rod i u odličnom je stanju. Prvo se odradila rezidba, zaštita

a onda prihrana i sve što ide uz to - naveo je on za Info Biro. Duraković, koji se ovim poslom bavi preko dvije i po decenije, kaže da je rezidba za njega predstavljala jedan rutinski rad.

REZIDBA

- Mi nju nismo klasično rezali, jer je to ipak Stara maslina. Ostavili smo je i da lijepo izgleda, a otklonili smo joj suve krajeve i sve to što treba. Ostavili rodne grane da rode, i to se pokazalo uspješnim, tako da očekujemo ulje vrhunskog kvaliteta - istakao je on.

BRALI SU SVI: Od djece do starijih

Gotovo da nije bilo oštećenih plodova

Raičević: Potvrdićemo status prirodnog dobra Stare masline Berbi je prisustvovao i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je okupljenima poručio da se ispisuju nove stranice istorije drevnog stabla. - U godini kada smo sa nivoa lokalne uprave sproveli niz aktivnosti u cilju očuvanja ovog drevnog stabla, ali i promocije maslinarstva kao najznačajnije poljoprivredne kulture u gradu. U godini kada svjedočimo i izgradnji Kuće maslina, kao mjestu gdje će se svi barski i crnogorski maslinari okupljati i razmjenjivati iskustva i promovisati ovu drevnu kulturu, mogu sa posebnim zadovoljstvom da istaknem da smo od 7. oktobra na javnu raspravu stavili i nacrt studije kojom ćemo potvrditi status prirodnog dobra Stare masline, upravo ovdje na mjestu postojanja mira i našega grada - istakao je Raičević.

Među okupljenim maslinarima bio je i devedesetčetvorogodišnji Adem Šabović, koji je ujedno i najstariji maslinar. - Drago mi je što sam ovdje, ovuda sam prolazio još kao mladić, kada je ova Stara maslina služila za igru, čak se jednom unutra i zapalila. Kada su se prije održavale neke manifestacije, uvijek je to bilo pod Starom maslinom, nije se pitalo koje je vrijeme, koja je ko vjera i odakle je. Bili smo bratstvo i jedinstvo, svi smo bili jednaki. Ovo je bilo sveto mjesto, nedaleko je bio i logor, ali se građani Bara nisu mogli pokolebati i uspjeli su sve da sačuvaju. Drago mi je kada vidim ovu omladinu, ovu mladost da cijene Staru maslinu - kazao je najstariji maslinar Bara. N. K.

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Objektiv

alo je što tako iritantno u svijetu sedme umjetnosti kao autori koji uporno štrikliraju sva opšta mjesta filmskih biografija bvaeći se životima veoma, veoma fascinantnih ličnosti. Džuli Tejmor, najpoznatija po „Fridi“ (2002) sa Selmom Hajek, nije napravila takvu grešku sa Glorijom Stajnem. No, ipak, njen film „The Glorias“ nije profitirao od atipičnog pristupa biografiji jedne od najvećih (živih) ikona feminizma. Štoviše, baš ta želja da se bude drugačiji, da se neobičnim izborima odslika Glorijina fascinantna borba koja još traje – učinila je ikonsku priču ispodprosječnom.

KOLAŽNI PORTRET

„The Glorias“, odnedavno dostupan na Amazonu, počiva na interesantnoj ideji. Stajnem ne igra samo jedna, već četiri glumice, od čega dvije oskarovke. Uz Rajan Kiru Armstrong i Lulu Vilson („The Haunting of the Hill House“, „Sharp Objects“), koje odslikavaju Glorijin život u djetinjstvu i tinejdž-danima, za zrelo doba ikone feminizma zadužene su Džulijen Mur i Alisija Vikander. I sve četiri su odlične. No, miniraju ih pogrešne režiserske odluke. Da bi izbjegla linearnu radnju, u kojoj se glumice smjenjuju jedna za drugom, Tejmor je došla na ideju da napravi kolažni film. „The Glorias“ tako skače iz godine u godinu, iz decenije u deceniju, iz Glorijinog djetinjstva sa ekscentričnim ocem Leom (šarmantni Timoti Haton) i nikad profesionalno ostvarenom majkom Enidom (Grejem Rut) koja je pisala za novine pod muškim pseudonimom; preko puta u Indiju, usvajanja Gandijevog učenja i kupovine čuvenih „preglomaznih“ naočara koje će joj postati zaštitni znak; sve do marša žena sedamdesetih godina u Vašingtonu. U svim tim silnim skokovima gore i dolje, naprijed i nazad, najvažnije su crno-bijele sekvence snimljene u autobusu. U njemu su sve četiri Glorije. Dok se voze, kroz prozore posmatraju sve ono što im se događalo i razgovaraju o tome da li je u pojedinim momentima trebalo da postupe drugačije. Da li je, na primjer, mlada Stajnem morala da presječe mizogini komentar tadašnjeg šefa i bude „bolja feministkinja“... Ili zbog čega je Glorija 2000, u šezdeset šestoj godini, nakon decenija i decenija preziranja institucije braka, ipak

Fascinantnu novinarku i društvenu aktivistkinju igraju četiri odlične glumice, od čega dvije oskarovke - Džulijen Mur i Alisija Vikander. Nažalost, miniraju ih loše režiserske odluke izabrala jedno Čiroki vjenčanje sa Dejvidom, ocem čuvenog Kristijana Bejla.

RAŠTIMANA ZAMISAO

Tejlor je tu ganjala odličnu zamisao. Prvo, da pokaže sa kakvim se društvenim pritiscima (drugačijim, a suštinski istim) tokom različitih perioda života nose žene. I drugo, još bitnije: da naglasi koliko je bitno, za svaku osobu, da uvijek stremi naprijed – ali i da sve vrijeme komunicira sa prethodnim verzijama sopstva. Jer, samo ostajući u razgovoru i preispitivanju sa djetetom ili mladom osobom u sebi, moguće je samospoznanje. I samoprihvatanje. Samo se uz takav pristup (prije nego što lupiš maljem u sve ono što prezireš u društvu, prvo razbij smrznuto more u sebi) – može ići naprijed. A baš tako je naprijed išla - i još kroz život ide - sada osamdeset šestogodišnja Glorija Stajnem. Ako ste odlično upoznati sa njenim novinarskim radom i društvenim angažmanom, naročito ako ste čitali Glorijina djela, između ostalih i biografiju „My Life on the Road“ po kojoj su režiserka i Sara Ral napisale scenario – biće vam jasno zašto zbog čega odlična zamisao ne štima u praksi. Neće vam se dopasti „ilustrovani dijalozi“, ni naivne crno-bijele sekvence u vozu, ni skakanje kroz vrijeme, ni preplitanje igranih segmenata sa arhivskim snimcima, ni Tejmorine prepoznatljive vizuelne akrobacije poput onog „Wizard of Oz“ režiserskog ispada sa paklenim tornadom, kaluđericom i Plejboj zečicom usred Glorijinog vrlo neprijatnog intervjua sa seksističkim talk show domaćinom. Znaćete, vrlo dobro, da čak ni jedan direktor fotografije kao što je Rodrigo Prieto ne može da učini vizuelni identitet smislenim kada stil skreće pažnju sa poente. I da Tejmor nije

imdb.com

REŽIJA: Džuli Tejmor ULOGE: Džulijen Mur, Alisija Vikander, Rajan Kira Armstrong, Lulu Vilson TRAJANJE: 139 min

Neikonski ﬁlm o ikoni feminizma

„Inovativne“ crno-bijele sekvence u autobusu djeluju naivno i nedozrelo

Džulijen Mur nema dovoljno prostora da se razmaše u dijelu koji je posvećen femi-pokretu

morala da poseže za „fascinantnim“ nadrealističkim trikovima da bi pokazala koliko je Glorijin život fascinantan. S druge strane, ako vam je Glorijina biografija polovično poznata ili sasvim nepoznata, ne može se reći da vas „The Glorias“ neće zainteresovati za dalje istraživanje. Tejmorin omaž je pokatkad dirljiv i dovoljno gledljiv da ipak ne zažalite što ste odvojili čak 139 minuta za ep o jednoj fantastičnoj ženi. Samo ne očekujte da vaše znanje o Gloriji bude skroz dopunjeno. Iako je režiserski pristup atipičan, „The Glorias“ ipak previše vuče na klasični biografski film u kojem se više prepričavaju istorijske činjenice nego što se ponire u psihu subjekta.

thewrap.com

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Fascinantna Glorija Stajnem zaslužila mnogo bolju biografiju od „The Glorias“

imdb.com

zerkalo

RAZLIČITE POENTE

Za taj utisak je vjerovatno djelimično kriva i Stajnem, koproducentkinja filma i jedna od akterki Huluove zanimljive serije „Mrs. America“. Glorija je zamjerila autorima ovog televizijskog femi-hita što su previše akcentovali rivalstvo žena u i van pokretu, te da su ih predstavili mnogo manje politički sposobnim nego što to zaista jesu bile. Za Stajnem, poenta serije „Mrs. America“ jeste to da su žene jedne drugima najveći neprijatelji. Zbog toga je i smatra propuštenom šansom da se pokaže da su ekonomski činioci (a ne sukob mišljenja žena) ti koji su suštinski spriječili izglasavanje ERA početkom sedamdesetih godina. Zbog toga nije ni čudo što u filmu „The Glorias“ teku med i mlijeko, sijaju duge i skakuću jednorozi u segmentima u kojima je prikazano djelovanje femi-pokreta. I što se, samo u jednoj arhivskoj sceni, koju ste mogli i da propustite da ste u tom trenutku trepnuli, pojavljuje Filis Šlafli. Tejmor je skroz zaobišla Glorijinu suparnicu i jednu od najzloglasnijih nefeministkinja svih vremena. Šut-karta za Trampovu braniteljku Šlafli nekako i liči na Glorijinu želju, kao što uz nju ide i stajanje po strani u segmentima u kojima je prikazano

Glavne glumice na snimanju sa Stajnem i režiserkom Tejmor

djelovanje femi-pokreta. Stajnem nikada nije željela da bude zaštitno lice te borbe i uvijek se ponašala kao prva među jednakima - i u redakciji magazina „Ms.“, i na uličnim marševima, i na svim konferencijama na kojima je govorila uz Flo Kenedi (Lorejn Tusan), Belu Abzug (Beti Midler), Doroti Pitman Hjut (Džanel Mone)...

RIBA NA BICIKLU

Taj dio filma „The Glorias“ jeste najbolji zato što hvata suštinu Glorijinog odnosa prema koleginicama, ali i zbog toga što akcentuje i neke druge stvari koje su ispuštene u seriji „Mrs. America“, poput njene uloge u tome da jedna žena (Vilma Menkiler koju igra Kimberli Guerero) prvi put postane poglavica Čirokija u Oklahomi... Ali, opet (sa ovim filmom i za sve dobro uvijek postoji jedno „ali...“), takvo portretisanje pokreta ne ostavlja mnogo mesa za Džulijen Mur, a dodatno pojačava i utisak da je „The Glorias“ vrlo, vrlo slabo fokusiran.

Toliko slabo, da možete skroz zaboraviti da gledate film o Gloriji Stajnem. Gotovo je nevjerovatno da priča o jednoj ženi koja se borila protiv pećinskog razmišljanja mnogo prije nego što je to postalo mejnstrim - ne pršti od snage, da ne budi emocije, da ne inspiriše. Glorijinom biografijom, koja se čekala toliko godina, moglo se reći mnogo i o našem vremenu. Njena borba je relevantna i naša i dan-danas, pet decenija nakon što je započeta. Dame još imaju mnogo razloga da ponavljaju onu femi-parolu koja se pripisuje upravo njoj: da je žena bez muškarca, isto što i riba bez bicikla. Nažalost, „The Glorias“ nije dobar ni kao biografija, ni kao „fanovski“ glas ljubavi i podrške femi-pokretu, a kamoli kao nešto što može doprinijeti promjeni pravila igre u političkoj areni. I to je baš bezveze. Baš je bezveze što su feministkinje bez filma „The Glorias“ isto što i ribe bez bicikla...

OCJENA: 5/10

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Objektiv Osamdeset godina od njujorške premijere prelomne političke satire 20. vijeka ,,The Great Dictator“ Čarlija Čaplina

kalendar

Dok su se druge poznate face u Holivudu već uveliko navikle na dolazak zvuka, i ta im se velika promjena učinila kao šansa za potvrdu neupitnog talenta, jedan čudnjikavi, krajnje zadrti, ali maestralni Londonac držao je vrata zvučnom dijalogu čvrsto zatvorena. Komedijaška skitnica Čarli Čaplin, ipak pogođen političkim preokretima tadašnje Evrope, koje nije mogao da ignoriše, odbio je svoje nepisane zakone i ušao u svijet zvuka u filmu. Rezultat te krucijalne filmske igre je ,,The Great Dictator“, Čaplinova politička satira koja je, pokazaće se, bila sasvim logičan skok za ovog veterana nijemog filma.

IGRA SA PLANETOM A baš da centar fabule bude ozloglašeni Adolf Hitler, nije nikako bila slučajnost. Pored činjenice da su obojica rođeni iste godine, i da su bili prepoznatljivi po epitetitu ,,mali čovjek“, ovaj sasvim oprečni dvojac imao je i vizuelne sličnosti, sa tipičnim brkovima u fokusu. Naravno, Čaplin je za svoj prvi ,,filmski dijalog“ izmislio i čovjeka i zemlju - Adenoida Hinkela i njegovu voljenu Tomaniju.

Na isti način na koji su Čaplin i Hitler bili na suprotnim polovima čovječanstva u realnosti, londonski maestro je postavio i Jevreja iz brijačnice i diktatora u ovom fenomalnom komadu. Razumije se, Čaplin, pored glavne role, i za ovu priliku potpisuje režiju, produkciju, scenario i muziku. Iako je na početku želio da što više zarotira Hinkelovu sliku, kako je vrijeme odmicalo, tako je Čaplinu bilo nelagodnije, s obzirom na informacije koje je dobijao o ratu u Evropi. Čaplinu je bilo jasno da sa ostvarenjem ,,The Great Dictator“ mora poslati jasnu poruku. I u tipično njegovom stilu rješenje za efektnim kadrom pronalazi pozajmivši svoje kreacije iz nijemog perioda . Diktator Hinkel se zavodljivo igra sa balonglobusom planete Zemlje uz zvuke Vagnerove opere ,,Lohengrin“, Hitlerove muzičke opsesije. Na koncu,

u fenomenalnom mizanscenu, balon puca i diktator gubi.

GOVOR NADE ,,The Great Dictator“ bio je nominovan u pet kategorija za Oskara, uključujući kategoriju najboljeg filma i scenarija. Nažalost po Čaplina, drugi londonski genijalac suprotnog šmeka Alfred Hičkok donosi svoju slavnu trilersku romansu ,,Rebecca“ te iste godine, koja je za tu malu nijansu progutala ovu

skitničku satiru. - Naše znanje nas je učinilo cinicima. A naša pamet, neljubaznima. Previše razmišljamo, a tako malo osjećamo. Potrebna nam je ljudskost mnogo prije nego mašinerija. Potrebne su nam blagost i dobrota mnogo prije nego inteligencija. Bez ovih osobina život će postati nasilan i sve ćemo izgubiti slavni je Čaplinov monolog u filmu. ,,The Great Dictator“ se možda pamti po njegovom

igranju sa globusom, ali ove riječi, s kraja filma, ostale su urezane na svakom ćošku tog istog globusa. I nije slučajno da je Čaplin u petominutnom govoru upravo iskoristio priliku, da naš junak iz lokalne brijačnice retorički donese nadu jednom slomljenom drvetu čovječanstva početkom četrdesetih godina prošlog vijeka. Snimanje ovog monologa stiglo je takođe u krajnje simbolično vrijeme - sedmicu nakon pada Francuske. S obzirom na to da je jedino njegova Velika Britanija u tom trenutku održavala zid slobode, Čaplin je želio da na neki način inspiriše i one prekoputa Atlantika, koji će kasnije pronaći svoje mjesto u istoriji. - Borimo se da oslobodimo svijet. Da uklonimo barijere nacionalnosti. Da uklonimo pohlepu, mržnju i netrpeljivost - izgovarao je Čaplin, servirajući propagandu u najjačem sjaju. O govorima poput ovih ne moramo mnogo reći. Dovoljno je da postoje. I da ih s vremena na vrijeme pustimo. Na repeat.

amazonaws.com

thecinessential.com

Mali čovjek, a velike riječi

Leila MURSELJEVIĆ

Nezaboravna diktatorska igra sa balon-globusom

Sedamdeseti rođendan klasika ,,All About Eve“ Džozefa Mankijevica

eti Dejvis, En Bakster, kormilo predviđeno za ponekad zaboravljenog režisera Džozefa Mankijevica i jedna luda holivudska igra u kojem zabadanje noža u leđa nije samo scenski podvig - sve upućuje na ,,All About Eve“. Oskarovska bombonica koja ove sedmice slavi 70. rođendan stigla je tada u pravo vrijeme da simbolično zapali poslijeratni Holivud. A ko drugi da doda to ulje na vatru do producent Deril Zanuk, uvijek spreman da okupi dobru ekipu i spremi teren.

Beti Dejvis i En Bakster u perfektnom klinču holivudskih diva

Rat dive sa Brodveja koja se bori protiv mlađe, ambiciozne ali neiskusne verzije sebe ogledalo je iste borbe u bilo kom drugom poslovnom ambijentu. I prije 70 godina i sada

OTIMANJE SLAVE

Iako se radi o krajnje tipičnoj fabuli, koja se mogla olako skockati, Mankijevic je za ovu priliku pozajmio kratku priču Meri Or ,,Evina mudrost“, o mladoj obožavateljki velike glumice koja čini sve da je zasjeni i otme slavu. Simpatična priča objavljena je sredinom četrdesetih godina prošlog vijeka u magazinu Kosmopolitan, koji je u to doba prolazio kroz ,,literarnu fazu“ postojanja. Na tu literarnu scenu upada Mankijevic i pakuje acidično inteligentni dijalog, u fenomenalno ostvarenje koje i danas, nakon sedam decenija, ima isti sjaj. Opsesivno-ambiciozna igra na stejdžu u režiji Mankijevica ,,All About Eve“ ispisala je oskarovsku istoriju. Pored činjenice da je nominovana u 14 kategorija (rekordni broj koji je

Igra ambicije i opsesije na crno-bijeloj sceni izjednačen samo sa komadima ,,Titanic“ i ,,La La Land“), film je u kategorijama ženskih uloga uspio da izdominira sa sve četiri glumice Dejvis i Bakster u glavnoj, te Selest Holm i Telma Riter u sporednoj ulozi.

JAKE ŽENE U KLINČU

Ova čudnjikava situacija koja se desila samo jednom u istoriji dodjele zlatne statue, ipak nije rezultirala nijednom pobjedom - dame gube od Džudi Holidej za komediju Džordža Cukora ,,Born Yesterday“ i još čudnije, od Džozefin

Hal za jedva vidljivu fantaziju Henrija Kostera ,,Harvey“. Ovaj tipično oskarovski scenario možemo pripisati onome što će se u kasnijoj fazi dodjele ove nagrade često dešavati - izaberimo sredinu da pomirimo strane! Mankijevicevo ostvarenje ipak zasluženo odlazi tri-

jumfalno sa šest statua, uključujući one najznačajnjije - za film, režiju i scenario. ,,All About Eve“ možda jeste ostvarenje o jednoj specifičnoj borbi na sceni između mlađe i starije i iskusnije strane, ali je isto tako je i priča o realnoj feminističkoj borbi čije tragove lako možemo pronaći i danas. Jer rat dive sa Brodveja koja se bori protiv mlađe, ambiciozne ali neiskusne verzije sebe je ogledalo iste borbe u bilo kom drugom poslovnom ambijentu. I tada i sada. Na koncu, nije slučajno da su iste godine i Mankijevic sa ovim i Bili Vajlder sa ostvarenjem ,,Sunset Boulevard“ posvetili posebnu pažnju profilisanju jakih žena. Tipično za velike reditelje - osjetili su da je vrijeme za platformu za borbu koja tek dolazi. ,,Fasten your seat belts. It’s going to be a bumpy night“. I bila je. L. MURSELJEVIĆ

Arena

Fudbal

Neđelja, 11. oktobar 2020.

LIGA NACIJA: Crna Gora uprkos lošoj igri savladala Azerbejdžan, sa Luksemburgom za prvo mjesto

Slavlje Jovetića, Ivanovića i Bećiraja

Stefan Savić i Faruk Hadžibegić

Crna Gora

Azerbejdžan

Stadion: Pod Goricom. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Rikardo de Burgos Vengoećea (Španija) Golovi: 1:0 Jovetić u 9, 2:0 Ivanović u 71. Žuti kartoni: Bakić, Boljević (Crna Gora), Huseinov, Alasgarov, Dinijev (Azerbejdžan)

Crna Gora

Azerbejdžan

Mijatović Raspopović Vujačić Simić Radunović Vukčević (od 81. Raičković) Bakić (od 63. Kosović) Boljević (od 71. Ivanović) Hakšabanović Jovetić (od 81. B. Janković) Islamović (od 71. Bećiraj)

Balajev Medvedev (od 46. Salahli) Mustafazade Huseinov Krivocjuk Alasgarov (od 79. Abasov) Garajev (od 60. Dinijev) Jamalov Hisejnov Sadikov (od 61. Hadžijev) Gorbani (od 60. Šejdajev)

Grupa C1 Crna Gora - Azerbejdžan 2:0 Luksemburg - Kipar 2:0 1. Crna Gora 3 3 0 0 5:0 9 2. Luksemburg 3 2 0 1 4:2 6 3. Azerbejdžan 3 1 0 2 2:4 3 4. Kipar 3 0 0 3 0:5 0 U narednom kolu (13. oktobra) sastaće se: Azerbejdžan - Kipar, Crna Gora - Luksemburg.

Pogotkom Stevana Jovetića u devetom minutu, njegovog prvog u Podgorici od 4. septembra 2017, i Igora Ivanovića u 72, samo dvadesetak sekundi poslije ulaska u igru, Crna Gora je savladala Azerbejdžan i poslije tri kola zadržala maksimalan učinak u C1 grupi Lige nacija. Kad se tome doda i da ,,sokolovi“ u trećem uzastopnom takmičarskom meču nijesu primili pogodak, trenutno stanje dobija karakter idiličnog. Pogled sa vrha tabele, naročito poslije svega što je snašlo naš nacionalni tim u 2019, zaista prija, s tim da nije bila prijatna za gledanje igra koju su ,,sokolovi“ pokazali na lošem terenu tokom 90 minuta sa Azerbejdžanom. Duel sa reprezentacijom nekadašnje sovjetske republike pokazao je da ona ,,minus faza“ sa gostovanja Luksemburgu nije bila slučajnost i da Crna Gora ima problem da nametne igru koju želi, mada se konture te igre još ne vide. Međutim, i prije mjesec i juče ,,crveni“ su izašli kao pobjednici. Niko se neće žaliti i ako tako bude u utorak protiv

Jovetić: Zaslužena pobjeda Stevan Jovetić je pokrenuo Crnu Goru u meču sa Azerbejdžanom. Kapiten je pogodio mrežu rivala u devetom minutu, što mu je bio prvi gol za reprezenetaciju na domaćem terenu nakon tri godine. Treći put je bio strijelac u Ligi nacije, a na kraju su ,,crveni“ osvojili tri boda - za maksimalne tri pobjede u grupi. - Prezadovoljan sam, najvažnije je da smo osvojili tri nova boda, da smo na prvom mjestu. Ipak, nijesmo još ništa uradili. Sljedeća utakmica Luksemburga, naročito jer bi taj trijumf našoj reprezentaciji donio plasman u B diviziju, a i bodom bi imala sve u svojim rukama. Ne može se, međutim, uvijek tako pobjeđivati, a Luksemburg je jači od Azerbejdžana i u Podgoricu će doći da se bodovno izjednači sa Crnom Gorom. Dakle, ne da se brani, već da ugrozi gol Milana Mijatovića, koji će za razliku

Dani iz snova za Ivanovića Ako za nekog može da se kaže da ima idealan početak u reprezentaciji onda je to Igor Ivanović. Tridesetogodišnji krilni napadač postigao je gol za Crnu Goru na debiju protiv Letonije, a sada je zatresao mrežu za ovjeru pobjede nad Azerbajdžanom u Ligi nacija (2:0).

Iskusni ofanzivac ušao je sa klupe u 72. minutu, a trebalo mu je dvadesetak sekundi da napravi nešto veliko - prvo je uzeo loptu protivničkom štoperu, a potom prevario golmana Balajeva koji je loše reagovao na upućeni prizemni udarac. - Iskreno, nijesam vjerovao u ovakav start, ali Bog me

nam je presudna. Treba da se odmorimo i pripremimo za Luksemburg - rekao je Jovetić. Koliko je bilo teško igrati po onakvom terenu? - Teren je, blago rečeno, bio katastrofalan. Ali što je tu je, snašli smo se bolje i zasluženo slavili. Bilo je nekoliko dobrih akcija i šansi, bilo i par stopostotnih. Možemo da budemo zadovoljni - kazao je Jovetić. Kakvu utakmicu očekuješ protiv Luksemburga? - Biće drugačije nego prije mjesec na njihovom terenu.

I. BOŽOVIĆ

Tri od tri pred meč odluke

Sada smo spremniji, imamo više utakmica u nogama, a igramo kući. Moramo da ih pritisnemo, da im pokažemo što želimo i zašto smo prvi na tabeli - poručio je Jovetić. ,,Jo-Jo“ je prvi strijelac nacionalnog tima, a protiv Azerbejdžana je postigao 27. gol za Crnu Goru. - Uvijek se trudim, kada igram za reprezentaciju ili klub, da dam sve od sebe. Da uradim ono što se od mene očekuje, a to su golovi i asistencije. Srećan sam što sam nastavio niz u reprezentativnom dresu, a potrudiću se da i u svakoj narednoj utakmici uradim isto - kaže Jovetić. D. K.

od jučerašnjeg meča ispred sebe imati Stefana Savića. Nije, ipak, odbrana - kojom je komandovao Igor Vujačić problem Crne Gore. Problem nastaje kada treba stvoriti nešto pred protivničkim golom, a ,,sokolovi“ juče - osim u uvodnih desetak minuta kada su i poveli pogotkom glavom Jovetića na prvu stativu poslije kornera Seada Hakšabanovića

- nijesu imali ni pas koji bi ,,pocijepao“ ne toliko čvrstu odbranu gostiju, ni prodornost po bokovima, ni individualnu lucidnost. Sve se ubrzo poslije vođstva pretvorilo u strah da gosti iz zemlje koja je u ratnom stanju ne kazne nepovezanost u redovima ,,sokolova“. Mogao je to da uradi Garajev poslije gužve u 22. minutu, pa Medvedev u 37. kada je gla-

je nagradio za rad i trud na treninzima i utakmicama u svom klubu. Nije mogla da bude bolja nagrada za sve to. Dao sam dva gola u dva nastupa, znače mi mnogo oba, a sigurno da je ovaj drugi značajniji jer je bio u pobjedi, a i osvojili smo nove bodove u Ligi nacija. Bilo je teško protiv taktički potkovane ekipe, koju sa klupe predvodi italijanski stručnjak

De Bjazi. Dosta toga oni baziraju na odbrani i teško ih bilo probiti. Ipak, uspjeli smo da povedemo brzim golom, a kasnije je došao i moj pogodak kojim smo prelomili utakmicu - rekao je Ivanović. ,,Sokolovi“ već u utorak veče od 20 i 45 časova igraju sa Luksemburgom. Biće to direktan duel za prvo mjesto u grupi…

Hadžibegić: Igrački može bolje, ali rezultat je najvažniji Igra nije na željenom nivou, ali je rezultat, protiv Azerbejdžana i generalno u Ligi nacija, idealan. Tako je selektor Crne Gore Faruk Hadžibegić sumirao utiske nakon posljednje pobjede, treće vezane bez primljenog gola. - Mi smo u situaciji da tražimo rezultat, da ga jurimo. I dobili smo rezultat. Nije to bila igra kakvu želim i tražim, ali nije bilo ni tako loše s obzirom na uslove u kojima se igralo. Ono što me raduje, osim pobjede, jeste i radna atmosfera u ekipi i želja da promijenimo stvari. Da možemo bolje - to sigurno i radimo na tome, ali mislim i da smo zasluženo ostvarili tri pobjede i da nikome ništa nijesmo uzeli. Čestitke momcima, svima koji su bili ovih dana sa nama, a bilo ih je 31. Svi su dali ono što se od njih očekuje - rekao je Hadžibegić na pres konferenciji nakon meča. Pobjeda nad Azerbejdžanom ostvarena je bez Savića, Marušića, Tomaševića, Vešovića, Mugoše, Jovovića... - Falilo nam je osam igrača, ali smo imali i koga da uvedemo. To je nama veoma, veoma važno - rekao je Hadžibegić. Trenutak slave ugrabio je Igor Ivanović koji je postigao dva gola u dva nastupa za državni tim. Krilni napadač ušao je sa vom poslao loptu pored stative, isto kao i Gorbani u 40. Za sve to vrijeme igra ekipe Faruka Hadžibegića bila je bezidejna, a pomaka nije bilo ni u nastavku iako je u 50. minutu Dino Islamović na debiju na domaćem terenu oduzeo loptu na lijevoj strani i pronašao Jovetića, čiji šut nije bilo prijetnja za Balajeva. Crna Gora je, istina, u drugom poluvremenu držala stvari - Ukoliko bismo pobijedili, 99 odsto bi završili posao oko prvog mjesta. Oni su veoma dobra ekipa, što se vidjelo i kada smo igrali protiv njih u gostima. Sada smo domaćini i očekujemo nova tri boda kazao je Ivanović. Kako je krenulo - možda fudbaler Budućnosti postigne gol i protiv Luksemburga… - Ko god, samo da pobijedimo - poručio je Ivanović.D. K.

klupe i odmah pogodio mrežu rivala… - Drago mi je zbog Igora, jer se vidi da je sa ponosom prihvatio poziv i priliku. Ja ću, međutim, uvijek pričati samo o kolektivu i o tome da svaki pojedinac treba da svojim kvalitetima doprinese da grupa bude bolja. To je moj jedini put - naglasio je selektor. ,,Hrabre sokolove“ u utorak veče očekuje meč sa Luksemburgom. Naš tim ima šansu da napravi ključni korak ka prvom mjestu, ne samo trenutno, nego i konačno. - Idemo ,,glavu u glavu“, idemo na pobjedu. Igramo protiv reprezentacije koja se zove Luksemburg, ali tima koji je na evropskom nivou, sa igračima iz jakih liga. Nije Luksemburg top klasa, ali za Ligu C i Ligu B veoma respektabilan sastav. Oni imaju visoke ambicije, možda i veće nego naše, oni ne žele da ostanu u ovom rangu. Meč sa njima doživljavam kao veliki izazov - ističe Hadžibegić. Plaši li vas teren koji će za Luksemburg vjerovatno biti u još gorem stanju? - Nećemo o tome da razmišljamo mnogo. Mogu ja da razmišljam o svježini igrača i da vidimo ko je najspremniji. Ako pobijedimo, reći ću da smo igrali na najboljem terenu - poručio je selektor ,,crvenih“. D. K. pod kontrolom, u krajnjem nije za 90 minuta dozvolila rivalu nijedan šut u okvir gola, a iskoristila je grešku gostiju da ,,zaključa“ meč. Tek što je ušao na teren umjesto Aleksandra Boljevića, Igor Ivanović se upisao u strijelce - Mustafazade je pogriješio, fudbaler Budućnosti uzeo loptu, koja je nekako došla do mreže poslije loše reakcije golmana Balajeva. Kakva četiri dana u reprezentaciji za Ivanovića - u srijedu je protiv Letonije u prijateljskom meču dao gol na debiju za nacionalni tim, a juče čim je zakoračio na teren upisao se u strijelce protiv reprezentacije države u kojoj je nekada igrao. Smiješi mu se mjesto u startnoj postavi za naredni meč, a Crnoj Gori prvo mjesto u grupi C1. Start je rezultatski savršen, doći će valjda uskoro dani kad će i igra zadovoljiti ukuse... N. KOSTIĆ

Arena

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Vukotić naknadno pozvao tri igrača Selektor mlade reprezentacije Miodrag Vukotić naknadno je pozvao tri fudbalera u nacionalni tim - golmana Grblja Balšu Popovića, defanzivca Nikolu Kumburovića iz Iskre, kao i ofanzivca Zete Ivana Vukčevića. Kormilar ,,sokolića“ odlučio se na ovakav potez uoči puta na Farska Ostrva nakon što je prvi čuvar mreže Lazar Carevića dobio crveni karton protiv Kahahstana, dok Stefan Milić nema pravo nastupa zbog tri žuta kartona. Pod znakom pitanja je Miloš Drinčić zbog povrede. Crna Gora je izgubila sve šanse da se plasira na Evropsko prvenstvo poslije poraza od Kazahstana na DG areni u Lješkopolju. Crveni do kraja kvalifikacija igraju sa Farskim Ostrvima - 13. oktobra u Toršavnu, dok će narednog mjeseca gostovati Makedoniji. D. K.

DRUGA LIGA, 10. KOLO

Kom na popravnom PODGORICA – Utakmicama 10. kola danas se nastavlja Druga liga, a prvo kolo drugog kruga može donijeti i prvu promjenu na vrhu tabele. Kom je od starta sezone lider, ali je u prošlom kolu doživio neočekivan poraz na svom terenu od Ibra, a Arsenal nije imao mogućnost da ga pretekne, jer je meč u Tivtu odložen zbog natopljenog terena. Ali već danas, ukoliko Kom ne napravi reakciju, može doći do promjene, jer Arsenal sada ima samo bod manje, a Mornar tri, pa je jasno da je na vrhu gužva. Sve to donosi dodatno moranje za Kom, koji na startu drugog kruga dočekuje Drezgu. Duel lidera i ,,fenjeraša“ trebalo bi da bude rutina za Zlatičane, ali nakon kiksa protiv Ibra, u Komu nema opuštanja. Šansu da pretekne Kom ima Arsenal, a u Tivat stiže Ibar. Rožajci su napravili iznenađenje protiv prvoplasiranog Koma, a sada ostaje da se vidi da li može i protiv drugoplasiranog Arsenala. U samom vrhu je i Mornar. Barani su izgubili neočekivano od Berana, a šansu da izađu iz očigledne krize u igri imaće danas u Radanovićima protiv Grblja. Timu iz Radanovića potrebna je pobjeda kako ne bi dospio u još težu poziciju, dok Mornar juri vrh, pa se zbog toga očekuje zanimljiv duel. U Beranama se sastaju Berane i Bokelj. Na otvaranju sezone Beranci su napravili brejk u Kotoru, čime su pokazali da imaju ekipu koja je spremna da igra protiv svih, a Bokelj nakon što je bio na korak od plasmana u Prvu ligu, očigledno nakon brojnih odlazaka prvotimaca, nema kvalitet kao tada, ali iz kola u kolo evidentan je napredak. Jedinstvo je u seriji poraza pa će protiv Igala biti pod imperativom. R. P.

Raspored B. POLJE: Jedinstvo – Igalo TIVAT: Arsenal – Ibar PODGORICA: Kom – Drezga RADANOVIĆI: Grbalj – Mornar BERANE: Berane – Bokelj Sve utakmice počinju u 15 časova

LIGA ŠAMPIONA: Rukometašice Budućnosti osvojile bod u derbiju sa Brestom

Propustile šansu za pobjedu Rukometašice Budućnosti prevazišle su probleme izazvane korona virusom tako što su sinoć osvojile prvi bod u derbiju protiv Bresta i nakon tri poraza najavile lijepe stvari u Ligi šampiona. Naše rukometašice mogle su do pobjede, ali je osam sekundi prije kraj šut Andree Lekić zaustavila Dankinja na golu francuskog tima Sandra Toft. Samo nekoliko sekundi ranije, ispostaviće se pretposljednjeg napada na utakmici, sjajna Brazilka Barbara Arenhart zaustavila je šut Ane Gros i omogućila saigračicama da odigraju za pobjedu. Na kraju 22:22, možda i najrealniji ishod sa kojim domaće mogu manje da budu zadovoljne jer su u 37. minutu vodile 17:13. Upravo su tada, u uvodnim minutama drugog poluvremena ,,,plave“ bile najbliže igri koja bi mogla da ih dovede daleko u ovoj sezoni. U drugom poluvremenu igračice Dragana Adžića odigrale su sjajno u odbrani, a Arenhart je bila toliko raspoložena sa gola da je ,,skidala“ i zicere i šuteve sa sedam metara. Ali čuda sa gola na kraju su bila dovoljna ,,samo“ za bod! Početak meča nagovijestio je uzbudljivu završnicu, koju su igračice oba tima najavljivale. Prvo su gošće stigle do prednosti od dva gola (5:3) u 9. minutu kada je Slovenka Ana Gros, sa dva gola pogurala ekipu u seriju od 4:1. I to je možda bilo najbolje izdanje najbolje igračice Bresta koju je trener , neočekivano dugo držao na klupi. Bez Gros, a sa sve manje raspoloženih za napad, Budućnost je uspjela da popravi igru i na šest i po minuta prije kraja povede 12:10. I neočekivano stane, do kraja poluvremena ,,plave“ nijesu zatresle mrežu gošći, kao ni u prva tri i po minuta drugog poluvremena, kada je je Pino pogodila za 13:13 i otvorila seriju 5:0.



Per Johanson, selektor ,,lavica“, debitovaće na klupi Rostova u gostima kod Bitighajma

ŽRK BUDUĆNOST

Mlada reprezentacija

Sportski miks

ADŽIĆ: Veliki bod

„Bemax arena“ Igrano bez prisustva publike

- Veoma sam srećan jer je iza nas težak period. Imali smo i dobru prognozu, a stručan rad sa igračicama u najtežem periodu za naš klub, donio nam je veliki bod koji je satisfakcija za igračice. Brest je vrhunska ekipa protiv koje nijesmo dobro prolazili u prethodnim sezonama. Okrećemo se utakmici protiv Borusije narednog vikenda, iskreno već i prije duela protiv Bresta, razmišljao sam o gostovanju u Njemačkoj. U stanju u kojem se nalazimo, nama je ta utakmica značajnija od ove, ako realno gledamo situaciju - kazao je trener ,,plavih“ Dragan Adžić.

Bukurešt slab bez Neagu Kristina Neagu znači puno Bukureštu, a koliko pokazao je sinoćnji poraz od Vajpersa (30:25) u 4. kolu grupe B. Najbolja igračica ekipe za koju nastupa crnogorska reprezentativka Andrea Klikovac (bez učinka u Norveškoj) ima korona virus, vjerovatno će propustiti još jedan meč protiv FTC-a.

Danas 14.00 - Esbjerg - FTC 14.00 – Bitighajm - Rostov 16.00 - Dortmund - CSKA

- Veoma sam srećna jer smo osvojile prvi bod u sezoni. Fizički se osjećamo mnogo bolje što se vidjelo u duelu protiv Bresta. Ovo je uspjeh jer smo imale mnogo problema u proteklom periodu. Izdanje koje smo pružile bilo je na nivou na kojem smo željele da bude i u prethodnim mečevima, ali nam to nije pošlo za rukom. Istovremeno sam i tužna jer smo

golova, jedan više od Budućnosti, postigle su rukometašice Bresta iz kontri imale priliku da osvojimo dva boda. Put pred nama je veoma dug, imamo prostora da budemo bolje u narednim mečevima. Odigrale smo odlično u odbrani i primile samo 22 gola, što je veoma

Sudije: Alpaidze i Berezkina (Rusija)

Budućnost

Isključenja: Budućnost 6, Brest 10 minuta.

PLJEVLJA - Dvorana ,,Ada“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: M. Vešović (Berane) i N. Mitrović (Podgorica). Sedmerci: Rudar 1 (1), Partizan 5 (3). Isključenja: Rudar 8, Partizan 12 minuta. RUDAR: Suljević 1 (sedam odbrana i sedmerac), Marković, Junuz 2, Vukas, Jelušić, Rondović, Racković 1, Poleksić 3, Peruničić, Barjaktarović 5, Matović 4, Le-

BREST

Arenhart ..(11 odbrana i sedmerac) Vujisić .........................................................Radičević ........................................ 6 (4) Popović .....................................................Džaferović ............................................. 2 Novović .....................................................A. Marsenić ..............................................Brnović .................................................... 3 Pino ...........................................................6 Maslova ................................................... 1 Ramusović...............................................Lekić .......................................................... 2 Mehmedović ..........................................Kadović .....................................................Grbić............................................................Vukčević ................................................ 2

Kiniju ........................................................... Darlo .......................... (dvije odbrane) Toft .................................... (10 odbrana) Moni ...........................................................1 Tublan .......................................................1 Tisije ........................................................... 1 Gros ...........................................................4 Gulden ...................................................... 1 Lasurs .......................................................5 Nijakate ....................................................1 Katani ......................................................... Pop-Lazić ................................................3 Fopa ........................................................... 1 Jauković ..................................................2 Koatanea ................................................2 Jariž ............................................................. -

Trener: Dragan Adžić

Trener: Lauren Bezeu

Branka debitovala sa dva gola Branka Konatar, bivša igračica Budućnosti, postigla je dva gola u debitantskom nastupu za Krim koji je juče izgubio od Meca 33:27. Crnogorska reprezentativka Matea Pletikosić golgeterski je bila raspoložena, dala je šest golova iz sedam pokušaja. važno za nas - kazala je francuska reprezentativka Pino nakon meča. Trener Adžić na naredni duel u Njemačkoj protiv Borusije može sa mnogo više optimizma da gleda. Njegove igračice

popravile su igru u defanzivi, a podatak da je prošle godine Brest postigao ukupno 65 golova u dva meča, a sinoć 22, je priča koja bi mogla na narednom gostovanju da se A. M. nastavi.

Rezultati i tabela

Prva pobjeda Rudara, drama u Beranama ković 11 (1), Mirović 1, Knežević. PARTIZAN 1949: Čolo (tri odbrane), Čule, Mudreša ( jedna odbrana), Marković 1, Pejović 2, Međedović 1, Klakor, Mudreša, Mrvaljević, Živić, Drakulović 5, Došković, Drašković, Mandić, Barac 4 (2), Perunišić 8 (1), Kaluđerović 1. Poslije dva poraza, rukometaši Rudara upisali su prvu pobjedu u Prvoj ligi ove sezone. Tim Nedima Selmanovića bio je ubjedljiv protiv Partizana 1949 (28:22), najviše zahvalju-

BUDUĆNOST

Prva liga za rukometaše (3. kolo)

Rudar 28 (15) Partizan 1949 22 (8)

Brest

Sedmerci: Budućnost 4 (4), Brest 2 (0)

jući Ognjenu Lekoviću koji je postigao 11 pogodaka.

Berane 1949 17 (5) Komovi 18 (12) BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: S. Ivanović i M. Vujisić (obojica iz Podgorice). Sedmerci: Berane 4 (2), Komovi 2 (2). Isključenja: Berane 8, Komovi 12 minuta. BERANE 1949: Popović (osam odbrana), Lutovac (četiri odbrane), D. Došljak, Marsenić 1, Trifunović 2, Fe-

mić 4, Danić 3 (1), Mališić, L. Došljak 2, Đurković, Šćekić, Đurašković 4 (1), L. Folić, Đ. Folić 1. KOMOVI: A. Kastratović (11 odbrana i dva sedmerca), Filipović, M. Stojanović, Zeković, Milović, Račić 1, P. Stojanović, Radojević, Zonjić 9, Elezović, Marsenić 2, Ćirović, Vojvodić, V. Kastratović 5, Varagić 1, M. Kastratović. Drama u Beranama, upkos tome što su Komovi na poluvremenu vodili 12:5. Domaćin je u nastavku zaigrao mnogo bolje, u u 46. minutu i

Rudar - Partizan 1949 Berane 1949 - Komovi Danas 17.00 - Danilovgrad - Lovćen Četvrtak 18.00 - Mornar 7 - B. rivijera 1. Lovćen 2. Komovi 3. B. rivijera 4. Partizan 5. Berane 6. Rudar 7. Danilovgrad 8. Mornar 9. Jedinstvo

2 2 2 2 3 3 2 2 2

2 2 1 1 1 1 1 1 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0

28:22 17:18

0 0 1 1 2 2 1 1 2

69:45 54:49 55:52 47:49 64:67 73:78 60:60 54:64 50:62

4 4 2 2 2 2 2 2 0

preokrenuo, da bi do novog vođstva stigao u 52. (17:16). Tada je, međutim, i stao, a Andrijevčani do drugog trijumfa u sezoni stigli zahvaljujući pogocima Slobodana Zonjića. Ne. K.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Budućnost Voli pobijedila Partizan nakon d

Izuzetan utisak Mornara u trijumfu nad Zadrom u gostima

Odbrana raduje Pavićevića PODGORICA - U pobjedi nad Zadrom 82:66, u timu Mornara samo su Džejkob Pulen i Tejlor Smit odigrali preko 23 minuta na parketu. Trijumf u prvom kolu ABA lige bio je potpuno rutinski, na zahtjevnom gostovanju u Dalmaciji. Ekipa je imala 20 asistencija, a bez uzbudljive završnice je slavila u meču u kojem Mornar nije služio šut sa distance. Mnogo je razloga za satisfakciju, kvalitet više u odnosu na prošlu sezonu je očigledan. - Najbitnije za nas je da smo podijelili minutažu, s obzirom na to da nas čeka izuzetno zgusnut raspored. Već u ponedjeljak nas čeka Cibona, u srijedu i meč sa Brešom u Evrokupu, i tako dalje - rekao je trener Mihailo Pavićević. Ovog put odlično su igrali centri Smit i Luković, dok je spoljna linija šutirala svega 29-9 za tri poena. U svakom slučaju, mnogo bit-

MRŠIĆ: Mornar jak od starta Trener Zadra Veljko Mršić, istakao je razliku u kvalitetu u korist barskog tima. - Mornar je sasvim zasluženo pobijedio, odigrali su bolji meč, pogotovo bolje ušli u utakmicu. Mnogo izgubljenih lopti smo napravili na samom startu meča, odlijepili su se brzo na deset, pa na 14 razlike... Velika razlika u igri je očigledna rekao je Mršić.

na je ova pobjeda. U ABA ligi svaka na strani je vrijedna, a za nas posebno ova u Zadru - dodao je Pavićević. Satisfakcija za trenera Mornara je prije svega odbrana. Rival je natjeran na 15 izgubljenih lopti, a naš tim je imao svega osam. Domaćinu je dozvoljena samo jedna ukradena lopta. Ispoljeno je i više agresivnosti, napravljena su 24 faula - a da nijedan igrač nije ušao u problem sa ličnim greškama tokom utakmice. - Nama napadačkog ,,arsenala“ ne fali, ali u defanzivi zna

Nidam sve bolji Derek Nidam nije igrao za Mornar u završnici priprema i na startu sezone, i to se osjetilo u igri Barana. Protiv Zadra plejmejker tima Mihaila Pavićevića bio je igrač meča sa 17 indeksnih poena. Pored deset poena imao je osam asistencija i dva skoka, bez izgubljene lopte. Za dva poena šutirao je 2-2, kao i za tri poena. Proveo je svega 18 minuta na parketu.

da bude problema, itekako. Međutim, u ovom meču bili smo na visini zadatka što se tiče odbrane. U napadu, u prvom poluvremenu smo rekao bih, jedino odigrali besprekorno, gdje je lopta ,,išla“ kako treba... - rekao je Pavićević. Naredni meč, protiv Cibone u Baru u ponedjeljak, biće prilika da se iskaže i šuterska linija bekova - Vajthed, Vranješ, Pulen, Nidam. - U nastavku nas je Zadar malo ,,iskidao“ sa zonom, probao da nam ubije ritam igre. Tu smo malo ispadali, vjerujem da smo bili u kontroli od početka do kraja - zaključio je Pavićević. Raduju 32 poena iz reketa i 13 iz drugih šansi. Sveukupno, u Mornaru vjeruju da u srijedu imaju šansu da protiv Breše dođu do drugog evropskog trijumfa sezone. Već narednog vikenda slijedi derbi, gostovanje evroligašu Crvenoj zvezdi S. S. u ABA ligi.

FORMULA 1: Finac pobijedio u kvalifikacijama za Veliku nagradu Ajfela

Botas kreće prvi u Nirburgu

Valteri Botas, vicešampion Formule 1, pobjednik je uzbudljivih kvalifikacija na stazi ,,Nirburgring“ u Njemačkoj. Startovaće prvi u nedjelju (14.10h) na prvoj trci za Veliku nagradu Ajfela. Na slavnoj stazi vozači Formule 1 nadmetali su se prvi put nakon sedam godina. U hladnim uslovima na stazi u okolini Nirburga, u njemačkoj pokrajini Rajnland, Finac je u posljednjem krugu kvalifikacija ostvario za više od dvije desetinke bolje vrijeme od timskog kole-

Rezultati 1. Valteri Botas (Mercedes) 1:25,269 minuta 2. Luis Hamilton (Mercedes) 1:25,525 3. Maks Ferstapen (Red Bul) 1:25,562 4. Šarl Lekler (Ferari) 1:26,035 5. Aleks Albon (Red Bul) 1:26,047 6. Danijel Rikardo (Reno) 1:26,223 7. Esteban Okon (Reno) 1:26,242 8. Lando Noris (Meklaren) 1:26,458 9. Serhio Perez (Rejsing Point) 1:26,704 10. Karlos Sajnc (Meklaren) 1:26,709

ge i svjetskog prvaka Luisa Hamiltona. Treći je bio Maks Ferstapen iz Red Bula, sa samo tri desetinke lošijim vremenom od pobjednika Botasa. Za Valterija ovaj plasman je

ohrabrenje, boriće se za treću pobjedu sezone i ukupno desetu u karijeri. Ukoliko trijumfuje, ponovo će biti u igri za titulu sa Hamiltonom, koji ima veliko vođstvo u generalnom plasmanu. - Rekao sam još ljetos da ne odustajem od borbe za titulu. Sjajan je osjećaj kada u posljednjem krugu borbe za pol pobijedite. Kvalifikacije nijesu bile idealne za nas iz tima Mercedesa, ali nakon pobjede u Sočiju krajem septembra vozim sa dodatnim samopouzdanjem - rekao je Botas.

Danilova magična trojka za pobjedu PODGORICA - Nekad je jedan sekund i jedan šut dovoljan da u njega stane karakter igrača, kao i cijelog tima. Sekund prije kraja drugog produžetka Danilo Nikolić ubacio je, iz okreta, trojku za pobjedu Budućnost Volija nad Partizanom (101:99), u velikom ABA derbiju u Beogradu. I ne, nije to sreća - taj, koš, 21. poen Nikolića, koji na meču nije promašio (2-2 za tri, 5-5 za dva poena) je potpuno zaslužen. Nacrtan u planu akcije trenera Petra Mijovića, za posljednji sekund, za ekipu koja je i tada vjerovala da može pobijediti Partizan u gostima. Tim Podgoričana znao je da prevaziđe to što je dva produžetka igrao bez Rida i Edžima (po pet faulova), a drugi produžetak bez drugog centra Apića. Trojka Mekintajera za Partizan iz ćoška, koji trenutak prije odlučujućeg, djelovala je kao hladan tuš... Ne i za Danila, ne i za ,,plave“. Ako je jedan momenat bio potreban da se dokaže kvalitet, karakter i namjere tima, to je bio taj! Ekipa koja je potpuno zaslužila deset poena prednosti u 28. minutu, rivalu je jeftinim greškama dozvolila seriju 16:0 za šest minuta i potpuni preokret. Djelovalo je, da je bez Rida i Edžima (po pet faulova) posao u produžecima bio pretežak. Sa po četiri faula, Danilo Nikolić

Hamilton će, ukoliko pobijedi, upravo u Njemačkoj izjednačiti rekord legendarnog Njemca Mihaela Šumahera po broju trijumfa na trkama F1. Ipak, nije bio standardno dominantan u kvalifikacijama. Za Mercedes kobna je bila odluka tokom druge sesije borbe za pol, kada su oba timska bolida prvo bili na medium pneumaticima, pa naprasno vraćeni na meke... - Očekujem izuzetno tešku trku, Ferstapen je bio izuzetan i biće ga teško pobijediti. Botas ima veliki motiv, ali imam i ja rekao je Hamilton. Ferstapen se u posljednjem krugu žalio da je ostao bez točkova na stazu. Mladi Holanđanin iz Red Bula je razočaran, jer je tokom većeg dijela kvalifikacija vodio, a žalio se na hladnoću na stazi u finišu borbe za pol. Izuzetan rezultat ostvario je mladi Šarl Lekler, vozač Ferarija startovaće četvrti, što je potvrda napretka italijanskog tima. U generalnom plasmanu vodi Hamilton sa 205, ispred Botasa sa 161 i Verstapena sa 128 bodova. Nakon ove u šampionatu ostalo je još šest trka. S. S.

Dvorana: ,,Ranko Žeravica“ Gledalaca: oko 30. Sudije: Pukl, Boltauzer i Hordov

Miler-Mekintajer 12 Mika 15 Zagorac 12 Pejdž 3 Dangubić 10 Gordić 10 S. Janković 6 Jaramaz 24 N. Janković 3 Tomas 1 Trifunović Mozli 3

101

(20:22, 21:24, 19:17, 18:15, 8:8, 13:15) 72% (32-23) 58% (45-26) 26% (31-8)

za 1 za 2 za 3

91% (23-21) 58% (43-25) 45% (22-10)

35 (14+21) Skokovi 31 (9+22) Blokade 2 1 Asistencije 21 21 11 Ukradene lopte 7 11 Izgubljene lopte 20 Faulovi 27 26

i Dragan Apić su izuzetnim rješenjima meč ipak uveli u drugi produžetak (86:86), a Partizan je djelovao kao tim sa više energetskih rezervi. U regularnom dijelu duela Budućnost Voli je rivalu dozvolila 13 ofanzivnih skokova, a imala je 13 izgubljenih lopti u drugom poluvremenu. Bilo kakav napadački učinak tim Petra Mijovića ponovo nije dobio od beka-šutera Rašada Vona; njegova uloga u sastavu je upitna... Ali sada to nije bitno - ekipa je trojkom za veliku pobjedu dobila energetsku injekciju, vjetar u leđa. I potvrdu, već sada, šampionskih ABA ambicija.

OD STARTA U PREDNOSTI U uvodnom dijelu meča bila je očigledna namjera igrača Partizana da pokušaju da faulovima opterete centra ,,plavih“ Rida, ali i da ga agresivnijom odbra-

Kobs Ivanović Edžim Šehović D. Nikolić Apić Z. Nikolić Von Popović Rid Žugić

27 11 10 9 21 12 11 -

nom natjeraju na eventualne promašaje sa linije bacanja. Da je Amerikanac spreman da odgovori dobro na te situacije, bilo je dovoljno vidjeti svega pola četvrtine. Upravo on je, sa tri uzastopne realizacije, doveo Podgoričane do prednosti 13:6 u petom minutu. Do kraja prve dionice (22:20 za Podgoričane) Džastin Kobs je imao već 12 poena i dvije asistencije (čak 14 indeksnih poena). Mijovićev tim je očigledno imao prednost u igri ,,dva na dva“ i realizaciji pik-enrola. Tako su nastavili i igrači sa klupe: centar Dragan Apić je već u 15. minutu imao osam poena, a iz ofanzivnog skoka je poentirao za prednost našeg tima 33:28. Šteta što je već u narednom napadu dobio treći faul. Veliku prednost u skokovima (15-9) i niz promašaja Rašada Vona Partizan je iskoristio u 17. minutu, kada je sa dvije

Trijumf nad Lejkersima u petom meču NBA finala

Majami i Batler i dalje u igri Majami Hit ne odustaje, oslabljeni tim sa Floride pobijedio je Los Anđeles Lejkerse 111:108 i smanjio na 3:2 u finalnoj seriji NBA lige. U dramatičnom meču Lejkersi su imali šut za titulu, i to otvoren - a Deni Grin promašio je trojku koja bi izvjesno donijela trijumf. Taj momenat Majami je zaslužio, u utakmici u kojoj je ponovo briljirao lider tima, fantastični bek-šuter Džimi Batler. Batler je meč završio sa 35 poena, 12 skokova, 11 asistencija, pet ukradenih lopti i blokadom, a šutirao je izuzetno 19-11 iz igre. Dankan Robinson bio je sjajna podrška sa 26 poena, ubacio je sedam trojki. Nan je dodao 14, nedovoljno oporavljeni krilni centar Adebajo 13, Hiro 12 a Krauder 11 poena.

Majami je očigledno imao na raspolaganju raspoloženu rotaciju. - Igrali smo jako, snažno, protok lopte je bio odličan, mnogo smo trčali i odradili smo šta smo zamislili. Moramo da budemo još bolji u sljedećoj utakmici. Dankan Robinson je bio sjajan, takva izdanja očekujemo od njega u ovako važnim mečevima. Moramo da nastavimo da se borimo, nadam se da će nam se do tada i povrijeđeni Goran Dragić vratiti da nam pomogne, znam da mu se igra - rekao je Batler. Za Lejkerse, prije svih vrhunski je igrao lider Lebron Džejms sa 40 poena, 13 skoko-

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Arena

dva produžetka u ABA derbiju u Beogradu Šćepanović: Boli poraz

MIJOVIĆ: Imamo karakter Petar Mijović, trener Budućnost Volija, istakao je timski karakter u pobjedi nad Partizanom. - Iskreno, u pripremi meča, za koju nijesmo imali previše vremena, znali smo da spremamo meč protiv tima koji je tri četvrtine protiv Huventuda igrao sjajno u Badaloni, koja je protiv Venecije pokazala sav kvalitet, potencijal. Znali smo da moramo biti skoro perfektni da bi pobijedili. Ipak daleko je ovo od našeg najboljeg izdanja. Bilo je momenata gdje smo igrali dobro u oba pravca, gdje smo imali nevjerovatne blokade u igri kao u seriji 16:0 Partizana. Ali pokazali smo da osim kvaliteta i talenta imamo izuzetan karakter. To pokazujemo u trenažnom procesu, i u mečevima otvaranja sezone i zaista sam ponosan - rekao je Mijović. realizacije preko Ognjena Jamaraza stigao do egala 33:33. Prednost 46:41 na velikom odmoru, začinjena košem Kobsa iz driblinga i skok-šuta sa četiri metra, zaslužila je Mijovićeva ekipa koja je imala 12 asistencija i do tada svega četiri izgubljene lopte.

PROPUSTI U NIZU Da se ,,plavi“ primaknu dvocifrenoj prednosti, najzaslužniji bio je krilni centar Nikolić. Za tri uvodna minuta treće dionice imao je tri važne realizacije (skok-šut iz okreta preko Jaramaza, pod faulom iz ćoška preko Tomasa i iz okreta pod košem). Prednost 53:45 je zaslužena u 24. minutu, protiv izuzetno agresivne odbrane Partizana po cijelom terenu. Trener Partizana Vlado Šćepanović tražio je agresivnu

va i sedam asistencija. Centar Entoni Dejvis upisao je 28 poena uz 12 skokova. Tim iz Los Anđelesa perfektno je otvorio utakmicu, vodio 9:0 pa imao pet poena prednosti tokom većeg dijela prve četvrtine. Majami je perfektno otvorio drugu dionicu (11:3), stigao i do devet poena prednosti, a četiri poena razlike na poluvremenu (60:56) bila su zaslužena. Izuzetno važna bila je serija Hita 8:0 za osam razlike u trećoj dionici. Lejkersi su od šest poena deficita na kraju treće četvrtine odgovorili žestokom odbranom, imali i seriju 17:3, a na četiri minuta prije kraja vodili 99:96... U penal-završnici istakli su se, prije svih, Batler i Hiro - fantastično iskustvo ekipa Majamija ima za uzbudljive finiše NBA mečeva. Šesti meč finala odigraće se u noći između nedjelje i ponedjeljka, od 1.30 časova po našem vremenu. Biće to nova prilika za Lejkerse, da ovjere tron. Majami je ipak u naletu, vezao je dva trijumfa, tako da se ponovo očekuje uzbudljiv duel. S. S.

odbranu sa fokusom na Kobsu u završnici treće dionice - i isplatilo mu se. Serijom 7:0 u završna dva minuta dionice (dvije kontre), ,,crno-bijeli“ su deficit smanjili na podnošljivih 63:60. To što je Kobs izvučen iz postave na startu posljednje dionice nije pomoglo - Jaramaz je nebranjenom trojkom nakon ofanzivnog skoka Partizanu donio prvo vođstvo 65:63, na startu 33. minuta. Do tada su ,,plavi“ imali već dvije izgubljene lopte u četvrtini, a forsiranje igre na Vilija Rida pod košem nije pomoglo. U momentu kada je Ivanović, iz driblinga preko ruke, nakon šest minuta ubacio prvi koš za ,,plave“, Partizan je već vodio 69:63. Domaćin je bio energetski jak i osokoljen, trebalo je pronaći pravi odgovor. Alej-ap zakucavanje Rida u tranziciji (smanjen

Vlado Šćepanović, trener Partizana, istakao je važnost ključnog momenta meča u Beogradu. - Tim se ili postaje, ili nestaje poslije ovakvih utakmica. Karakter se mjeri poslije ovakvih mečeva. Jesmo li to što treba da budemo ili nijesmo. Boli poraz, ne mogu da kažem da ne boli. Kao igrač i sportista nijesam volio da gubim ovako, niti volim. Karakterom smo se vratili u meč, protiv realno bolje ekipe u ovom momentu. Pet puta smo ovaj meč dobijali i gubili... Košarka je igra kad sami ostanete da date koš ili promašite, tu se vidi sve kazao je Šćepanović. deficit na 75:74) u 38. minutu je bilo upravo to. Edžimov koš iz niskog posta, na početku 39. minuta, donio je prednost 76:75; ali je već u narednom napadu napravio peti faul, u napadu... Ispostavilo se - previše grešaka, izgubljenih lopti (13 u drugom poluvremenu), dozvoljenih ofanzivnih skokova rivala. Čak i u momentu kad je Apić, igrač sa četiri faula, uhvatio ključni ofanzivni skok i servirao Danilu Nikoliću loptu za rutinsku realizaciju - za vođstvo 77:76, četiri sekunde prije kraja regularnog toka. I tada je faul nad Mozlijem, koji je polovičnom realizacijom sa linije bacanja donio produžetak, djelovao kao propust. Za ekipu koja je već imala dva važna igrača sa po pet faulova (Edžim, Rid) - djelovalo je preskupo uoči produžetka. Odličan u prvom produžetku bio je Apić, uhvatio dva ofanzivna skoka i čuvao tim u igri. Bitne trojke sredinom drugog produžetka ubacili su Kobs i Ivanović; sve to je uticalo da svi igrači ,,plavih“ vjeruju do kraja... Da bi se, uz zvuk sirene, konačno pitao Danilo. I potpisao pobjedu, veliku radost, i istaknutu jasnu šampionsku ambiciju. S. STAMENIĆ

Kvartararo na polu u Le Manu Mladi lider MotoGP šampionata Fabio Kvartararo (21) startovaće prvi u nedjelju (13h) na Velikoj nagradi Francuske u Le Manu. Vozač Petronas Jamahe slavio je u uzbudljivim kvalifikacijama, ispred Džeka Milera i Danila Petrućija. Svjetski vicešampion Andrea Doviciozo iz Dukatija startovaće šesti iza Maverika Vinjalesa iz Ja-

mahe. Legendarni Valentino Rosi (Jamaha) biće deseti na početku trke. Kvartararo je u posljednja dva minuta kvalifikacija izgubio, pa zatim vratio prvo mjesto u borbi za pol-poziciju. - Izuzetno sam zadovoljan kvalitetom motora i mojom formom ove jeseni. Želim pobjedu na trci, ne razmišljam o većim ciljevima - rekao je Kvartararo, kojem je ovo deveta pol-pozicija karijere. Rekorder VN Francuske je slavni Španac Horhe Lorenco sa pet pobjeda u najjačoj klasi, ispred italijanske legende Đakoma Agostinija sa četiri trijumfa. Rosi ima tri trijumfa u Le Manu. S. S.

Mlada Poljakinja lako savladala favoritkinju Kenin u finalu pariskog gren slema

Švjontek vladarka Rolan Garosa Iga Švjontek (19), poljska tinejdžerka, je nova velika teniska zvijezda i šampionka Rolan Garosa. U finalu je u velikom stilu savladala Sofiju Kenin 6:4, 6:1. Do titule Švjontek je stigla bez izgubljenog seta, a finalni duel bio je najduži za nju, trajao je sat i 24 minuta. Protiv Amerikanke, šampionke Australijan opena i četvrte nositeljke turnira, nije bila favoritkinja ali je igrala dominantno, napadački izuzetno sigurno i samouvjereno. Nova šampionka je na turniru izgubila svega 28 gemova, najmanje još od Štefi Graf 1988. godine. Prva je osvajačica Rolan Garosa bez izgubljenog seta još od Žistin Enan 2007. godine, a najmlađa je od Monike Seleš 1992. godine. Za pobjednicu je ovo bilo prvo finale nekog velikog WTA turnira u karijeri, a od ponedjeljka će biti 17. igračica na planetarnoj WTA listi. Na turnir je stigla kao tek 54. na svijetu, što je najlošiji plasman neke šampionke Pariza od kada je rangiranje uvedeno prije četiri i po decenije. - Iskreno, mirna sam jer još nijesam svjesna što se dešava. Mnogo sam sretna. Pogotovo zbog toga, što je moja porodica

uspjela da stigne na finale i bude uz mene kraj terena. Prije dvije godine osvojila sam juniorski Rolan Garos, sada sam seniorska šampionka. Kada se sada osvrnem, taj period je djelovao kao trenutak. Finale je bilo sjajno, kao i podrška navijača kojima je dozvoljeno da budu na tribinama - rekla je Švjontek. Švjontek je od prvih 15 poena na meču osvojila čak 12 i povela 3:1 u prvom setu. Rivalka je uzvratila brejkom - i stala. Brejk Švjontek u uvodnom dijelu drugog seta, za 3:1 u gemovima, je nagovijestio konačan ishod. Nakon tog momenta,

Kenin se praktično predala a meč je vrlo brzo riješen. U finalu je Švjontek imala 25 vinera, naspram samo deset protivnice, uz manji broj neiznuđenih grešaka 23-17. - Svaka čast Igi. Ove godine igrala sam dva finala gren slema, u jednom pobijedila. Vjerujem da ću se vratiti i da ću trajati dugo na visokom nivou - rekla je poražena Kenin. Nova šampionka pariskog gren slema je u sedam ubjedljivih pobjeda na turniru, među kojima je bio i trijumf nad bivšom šampionkom Simonom Halep, provela na terenu ukupno manje od osam sati. S. S.

Rolan Garos: Rafael Nadal i Novak Đoković danas (15h) igraju meč za titulu

Ko će na tron Pariza? Sastanak za istoriju tenisa, ne samo finale Rolan Garosa. I Novak Đoković i Rafael Nadal su svjesni, da će u neđelju u 15 časova istrče na teren ,,Filip Šatrijea“, igrati sa većim ulogom i od pariske gren slem titule. Nadal za rekordnu 20. gren slem titulu karijere, Đoković za 18. gren slem - i šansu da postane prvi teniser sa dvije titule na svakom od četiri najveća turnira. Obojica su u zrelim igračkim godinama, dijele rivalstvo koje je možda veće i od svih u teniskoj istoriji. Na vrhuncu karijere - a svjesni da za obojicu nije ostalo još mnogo godina na vanserijskom nivou. Mnogo je razloga, zbog kojih je obojici stalo, da baš u nedjelju ugrabe pariski tron.

SPECIFIČNI USLOVI

MOTOGP: Francuz prvi u kvalifikacijama

Sportski miks

U ukupnom međusobnom skoru je 29-26 za Đokovića, koji protiv Nadala vodi i 15-11 u finalima turnira. U gren slem finalima je 4-4, ukupno na gren slem mečevima 9-6 za Španca... Ali kada je Rolan Garos računica u pitanju, Rafa je potpuno dominantan, vodi 6-1, a ukupno čak 17-7 u mečevima na šljaci. - U cijeloj karijeri Rafa je izgubio samo dva puta na ovom turniru. Ipak, uslovi su sada malo drugačiji, vjerujem da meni odgovara to što je hladno u odnosu na ono što smo navikli, kad u Parizu igramo u maju ili junu. Sa tim što loptica ne odskače visoko, iznad ramena, što bi Nadalu odgovaralo, to je ipak moja šansa. Bez obzira na uslove, on je tu, to je Rafa, igraće u finalu na šljaci a do meča za titulu došao je bez izgubljenog seta - rekao je Đoković. Beograđanin je igrao težak

meč polufinala protiv Stefanosa Cicipasa, propustio je meč-loptu u trećem setu da bi u petom potpuno dominirao... - Biću spreman i odmoran, povreda vrata je iza mene. Znam i kakav je osjećaj igrati na tri dobijena seta na Rolan Garosu protiv Nadala. Uglavnom sam gubio, ali imam i trijumf u četvrtfinalu 2015. godine bez izgubljenog seta. Taj meč ću gledati, pokušaću da budem što pozitivniji rekao je Đoković.

KAKO NAĆI PERFEKCIJU Nadal je gospodar Rolan Garosa, više nego bilo koji teniser na bilo kom turniru. Igraće 13. finale za 13. titulu. Na ovom turniru ima priliku da dođe do fantastične 100. pobjede, u tek 102. meču! I gledajući kvalitet igre u polufinalu, lako je reći da je ,,bik sa Majorke“ favorit. Prilagodio se dobro na hladnije uslove, igra agresivno sa osnovne linije, uspijeva da napada rivale iako manje koristi spin. - Jedina stvar za koju znate

kad igrate protiv Novaka, je da morate biti na najboljem nivou. Ako se to ne desi, biće vrlo teško. Znam ovaj teren perfektno, ovdje igram jako dobro već dugo vremena, to pomaže. Ali takođe moram reći i da Đoković ima dobar skor ovdje u Parizu. Moram prije svega da se potrudim da igram najbolje što mogu, da nađem perfekciju. Čeka me potpuno drugačiji meč od svih koje sam do sada igrao na turniru. Treba mi potpuno novi plan igre... Ali vjerujem da ću biti spreman - poručio je Nadal. Interesantno, na putu do svih finala turnira ove godine, Nadal nije igrao sa bilo kim od deset najboljih na ATP listi. To je otežavajuća okolnost za njega, stiče se utisak da nije imao iskustvo teškog meča ali i prednost, jer neke stvari u igri koje ima spremne može i da ,,sakrije“ do finala... U Parizu u nedjelju se zato očekuje veliko mentalno i taktičko nadmetanje. U rivalstvu teniskih S. S. titana, bez presedana.

Horoskop

Neđelja, 11. oktobar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Biku

Đotiš bioritam (12. 10 - 18. 10) tacije jer se stvari lako mogu zakom-

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i plikovati. Prisutan je gubitak enermijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) gije i resursa. Piše: Mladen Lubura

lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulDa bi ste mogli pratiti ovu kolumnu matestars.com/vedic-signs/calculapoznatog đotiš astrologa Mladena te-your-vedic-sign, ili ako preuzmete Lubure, neophodno je da znate side- besplatan đotiš program na www. ralnu poziciju Mjeseca! Samo tako vedicastrologer.org/jh ćete imati korektan rezultat navede- Nedjeljni bioritam za Portal Analitika nih tranzita, te istinsku dobrobit od izrađuje poznati đotiš astrolog Mlanavedenih informacija. den Lubura Preciznu kalkulaciju mjesečevog Za ukupan rezultat nije dovoljno znaka i mjesečeve nakšatre možete posmatrati samo planetarne tranzite, problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvaj- VIKEND te se gubitaka. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. ČETVRTAK I PETAK Postoje pritisci od strane nadređenih ili Ne naročito povoljni dani. Postoji opapreviše obaveza koje ne stižete da urasnost da budete pogrešno shvaćeni ili dite na vrijeme. Može biti poteškoća sa da budete poniženi. Dijete može imati ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i problema sa zdravljem ili manjak enerenergija nisu na visokom nivou. Čuvajgije. Pripaziti na stomak. Čuvati se prete se gubitaka. više troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetiPONEDJELJAK ma. Inteligencija može zakazati pa Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnonajbolje da bitne stvari ostavite za sti i oštrom intelektu. Tranzit je naročineki drugi dan. Konkurencija je treto povoljan za partnerske odnose. Ponutno vrlo jaka. Naglašena je ideja rodično okruženje je stabilno. Ovo je troškova i gubitaka. Povoljno je povoljno vrijeme za nove početke i pouglavnom za duhovnost, milosrđe... duhvate.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentraciPONEDJELJAK ja i pad respekta u očima drugih. Ne Imaćete višak energije i bićete naročito ulaziti u porodične rasprave. Čuvati privlačni što je odlično za intimne odnovce. Pripaziti na zdravlje, posebno nose. Novac može da dođe iz više izvona vid. Previše je prepreka. Pokušajte ra. Imate energiju, odvažnost i inicijatibiti istrajniji ali imati na umu da ovo nivu. Pravo vrijeme za unapređenje su dani za megdan. odnosa.

UTORAK I SRIJEDA

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Lavu

PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, UTORAK I SRIJEDA nove početke kao i za uspješan zavrOvo su dani kada Vam toliko toga polazi šetak starih poslova. Takođe je veoza rukom. Uživaćete u sopstvenoj sna- ma povoljno za finansije i planiranje. zi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske ČETVRTAK I PETAK odnose. Porodično okruženje je stabil- Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukono. Ovo je povoljno vrijeme za kraća be, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa putovanja, nove početke i poduhvate. najbolje da bitne stvari ostavite za ČETVRTAK I PETAK neki drugi dan. Konkurencija je treOvo su nepovoljni dani za Vas. Problem nutno vrlo jaka. Naglašena je ideja je manjak vitalnosti, slaba koncentraci- troškova i gubitaka. Povoljno je ja i pad respekta u očima drugih. Ne uglavnom za duhovnost, milosrđe... ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno VIKEND na vid. Previše je prepreka. Pokušajte Ovo su dani kada Vam toliko toga pobiti istrajniji ali imati na umu da ovo ni- lazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom inteleksu dani za megdan. tu. Tranzit je naročito povoljan za VIKEND partnerske odnose. Porodično okruOvo su povoljni dani. Imaćete višak ženje je stabilno. Ovo je povoljno vrienergije i bićete naročito privlačni što jeme za kraća putovanja, nove početje odlično za intimne odnose. Novac ke i poduhvate. može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. PONEDJELJAK Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. PONEDJELJAK Problemi sa finansijama. Stomak je Imate dobro zdravlje, energičnost, osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. užitak u komforu i dobrom društvu.

Mjesec u Škorpiji

Mjesec u Djevici

već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u petak od 1:23 do 21:31, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivitokom ovakve mjesečeve mijene.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane UTORAK I SRIJEDA države. Imate karizmu i napredak Ovo su povoljni dani za poslovna po pitanju statusa. Odlično vrijeme i ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. za provesti lijepe trenutke sa svojim Dobićete podršku ili razumijevanje voljenima. osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim PONEDJELJAK voljenima. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompeČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani za Vas. Imate do- tentnost je na visokom nivou, a konbro zdravlje, energičnost, užitak u kurencija je pritom slaba. Imate komforu i dobrom društvu. Korisno zdravlje i vitalnost. Uživaćete u konza nova poznanstva i generalno za taktima sa zanimljivim osobama. druženje, putovanja, komunikaciju, UTORAK I SRIJEDA nove početke kao i za uspješan završeOvo su povoljni dani. Uživaćete u tak starih poslova. Takođe je veoma dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrapovoljno za finansije i planiranje. ni, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negVIKEND Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, dje. Emocije su vrlo snažne te je monaročito sa bližnjima i autoritetima. guća i napetost, nemir. Osjećaj za Inteligencija može zakazati pa najbo- sklad i harmoniju je naglašen. Narolje da bitne stvari ostavite za neki dru- čito je povoljno za bliskost sa intigi dan. Konkurencija je trenutno vrlo mnim partnerom. jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za du- ČETVRTAK I PETAK Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuhovnost, milosrđe... elna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfronPONEDJELJAK tacije jer se stvari lako mogu zakomAktuelna je jedna od najtežih mjese- plikovati. Prisutan je gubitak enerčevih pozicija u tranzitu pa najbolje gije i resursa. da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubi- VIKEND tak energije i resursa. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudUTORAK I SRIJEDA ske odnose, naročito se čuvati raOvo su relativno nepovoljni dani. sprava sa vlastitom djecom ili poGeneralno pripaziti na međuljud- dređenima. Problemi sa finansijama. ske odnose, naročito se čuvati ra- Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jesprava sa vlastitom djecom ili polom i pićem. Moguća su neplanirana dređenima. Problemi sa finansijama. putovanja. Dani ispunjeni brigom. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Vodoliji

Mjesec u Strijelcu

Mjesec u Ribama

ČETVRTAK I PETAK

PONEDJELJAK

Ovo su povoljni dani za poslovna Postoji opasnost da budete pogrešno ostvarenja. Poteškoće lako rješava- shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete. Dobićete podršku ili razumijeva- te može imati problema sa zdravljem. nje osobe od autoriteta ili od strane Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet države. Imate karizmu i napredak življenja i neusklađenost sa okolipo pitanju statusa. Odlično vrijeme i nom. za provesti lijepe trenutke sa svojim UTORAK I SRIJEDA voljenima. Ovo su povoljni dani za Vas. PojavljuVIKEND ju se poslovne prilike, finansijska siOvo su povoljni dani za Vas. Imate tuacija se popravlja, kompetentnost dobro zdravlje, energičnost, užitak je na visokom nivou, a konkurencija je u komforu i dobrom društvu. Kori- pritom slaba. Imate zdravlje i vitalsno za nova poznanstva i generalno nost. Uživaćete u kontaktima sa zaniza druženje, putovanja, komunika- mljivim osobama. Pokušajte izbjeći ciju, nove početke kao i za uspješan prevelike troškove. završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i plani- ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u doranje. brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, PONEDJELJAK nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je Uživaćete u dobrim odnosima, kva- naglašen. Naročito je povoljno za blilitetnoj ishrani, imati uspjeha u kon- skost sa intimnim partnerom. taktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo VIKEND snažne te je moguća i napetost. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih UTORAK I SRIJEDA pozicija u tranzitu pa najbolje da ne Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktu- počinjete ništa značajno. Pazite šta elna je jedna od najtežih mjesečevih jedete i pijete. Izbjegavajte konfronpozicija u tranzitu pa najbolje da ne tacije jer se stvari lako mogu zakompočinjete ništa značajno. Pazite šta plikovati. Prisutan je gubitak energije jedete i pijete. Izbjegavajte konfron- i resursa.

Mjesec u Jarcu

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM dvosoban stan 80m2 u zgradi Galenika-Gintaš ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel. 069/386-297 1 IZDAJEM jednosobni stan na duži period može i za kancelarije, prva zgrada „Normal“ početak Starog aerodroma Tel.069/460-015 2

Na prodaju staNovi

Gornja Gorica: 22m2; 35m2; 37m2 stari aerodrom: 50m2

dejan 069 349 690 RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel: 069/269-550, 067/579-709 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 4

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Sa velikim bolom u srcu obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 9. oktobra 2020. preminuo u 57. godini naš Dana 9. oktobra 2020, nakon kraće bolesti, u 70. godini, umro je naš dragi

ĐOKO Radomanov TOMAŠEVIĆ MILAN Pavlov ĐURKOVIĆ Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena 10. oktobra u 13 časova, u krugu porodice, na gradskom groblju u Nikšiću.

Ožalošćena porodica: sin VESELIN, brat MILADIN, sestre KATA, DRAGANA i CICA, braća od strica DRAGOLJUB i PREDRAG, sestra od strica LJILJA, snahe ANA, GARA i JASMINKA, sinovci MILOVAN i NIKOLA, sinovica IVANA, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ĐURKOVIĆ

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti 10. oktobra u 13 časova, u krugu uže porodice, na gradskom groblju na Čepurcima. Kuća žalosti: Skopska ulica br. 2, Podgorica.

Ožalošćeni: majka ĐURĐA – ĐINA, sin ĐEROSIM, kćerka MARTINA, brat ŽELJKO, snaha NEVENKA, unuka KALINA, bratanične LINA i TEA, stričevi ZDRAVKO i BUDIMIR, tetka MARA i ostala mnogobrojna porodica TOMAŠEVIĆ

493

499 Posljednji pozdrav dragom ocu

Dana 10. oktobra 2020. tragično je preminuo u 61. godini naš dragi

MILANU ĐURKOVIĆU MILAN Golubov KOVAČEVIĆ Od sina VESELINA Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 11. oktobra u 13 časova u krugu porodice na groblju u Spili Grahovskoj.

500 Draga naša

OŽALOŠĆENA PORODICA

522

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

PERSIDA ĐURETIĆ

Ostavila si iza sebe put vrijedan pomena, da se po dobroti i dobrim djelima pamtiš. Počivaj u miru.

RADOMIRU PEROŠEVIĆU HELA, JADRANKA, NIKOLA i IVAN

Brat SLOBODAN KNEŽEVIĆ sa porodicom

505

540

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Dana 10. oktobra 2020. u 81. godini, preminuo je naš dragi

Посљедњи поздрав

Тужним срцем јављамо да је 10. октобра 2020. изненада преминуо у 50. години наш драги

РАДОМИРУ – РАДУ ПЕРОШЕВИЋУ Кроз најљепше успомене чуваћемо сјећање на тебе.

VASILIJE Miladinov CICMIL 494

РАДОМИР Бориславов ПЕРУНОВИЋ Усљед новонасталих околности у држави сахрана је обављена 10. октобра на новом гробљу под Требјесом у кругу породице.

Ожалошћена породица: сестра РАДМИЛА, сестрић БАЛША, зет ЖЕЉКО и остала родбина ПЕРУНОВИЋ и НИКЧЕВИЋ

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 10. oktobra na Novom groblju na Cetinju.

ДОБРИЛО – МАЏО и ЗАГОРКА МАЛИЏАН

Porodici ovim putem upućujemo izraze saučešća za vašim

Ožalošćeni: supruga VERA, sin MILADIN –MIŠO, kćerka SANDRA, sestre OLGA i ZORKA, snaha ANA, sestrići DRAGAN, DEJAN i PETAR, sestrična ANA, unučad i ostala rodbina

495

532

RADOMIROM

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Dragi prijatelju Rade, čuvaćemo od zaborava brojne lijepe trenutke provedene sa tobom. Počivaj u miru u Tvom rodnom Sirovcu, o kojem si nam sa pijetetom često pričao

NEĐU

VASILIJE CICMIL

Počivaj u miru, moj dragi brate. Dok budem živa voljet ću te i čuvat od zaborava.

MILOŠ i JOVANA LEKIĆ sa porodicom Posljednji pozdrav mom jedinom bratu.

Tvoja sestra ILINKA 538

OLGA CVETKOVIĆ sa porodicom 524

Moj dragi ujače 501

Posljednji pozdrav voljenom đeveru i stricu

Posljednji pozdrav našem dragom đedu

NEĐO Uvijek ćemo te pamtiti po toplom osmijehu, mirnoj i dobroj duši. Počivaj u miru i hvala ti na svemu.

VOJU ŽIVKOVIĆU VASKU

ŽELJKO, IVANA i STAŠA 537

Od DRAGICE, MLADENA i DUŠANA sa porodicama

Časnim životom si zaslužio da počivaš u miru i druguješ sa anđelima.

504

POMENI

Tvoje unuke: MILICA, MILENA i JELENA VUŠUROVIĆ

Umro je moj brat

502

VASILIJE – VASKO CICMIL

Brate moj dobri

Zbogom voljenom ocu, svekru i đedu

RADOMIR – RAŠO ĐURIČKOVIĆ

Počivaj u miru na tvom Cetinju, gdje si rođen i proveo čitav svoj skromni i časni život.

Prošle su četiri godine, nedostaješ puno. Voli te i čuva od zaborava

Tvoja sestra ZORICA sa porodicom 515

VASILIJU – VASKU CICMILU

Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem članu

tvoj brat SAŠA ĐUROVIĆ 539

Čuvaćemo te u srcu i mislima zauvijek. MIŠO, ANA, BALŠA i NINA

Dvije godine su od smrti našeg dragog

513

VASKU CICMILU

Opraštamo se od našeg dragog

KUD „NJEGOŠ” CETINJE

533 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav mojem dobrom ujaku

Posljednji pozdrav

DUŠANA Pekovog VUKČEVIĆA VASKA CICMILA

MILOJKI – BEBI MURATOVIĆ Našoj dragoj i cijenjenoj prijateljici. Počivaj u miru. BANJO MITRIĆ sa porodicom 491

VASKU Počivaj u miru.

Vale, hvala ti za tvoje veliko i iskreno prijateljstvo prema našoj porodici. Uvijek ćemo te se sjećati. ŽELJKO, SNEŽANA, JELENA i LUKA 528

VASKU CICMILU Počivaj u miru.

Vrijeme koje prolazi ne može ispuniti prazninu koja je tvojim odlaskom nastala u našim srcima i životima. S ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

Sestrična ANA

Tvoja PORODICA

514

RADE, ŽELJKA, IVAN i IGOR 529

e-mail: oglasno@pobjeda.me

488

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Godina je tužnih dana otkad nije sa nama naš voljeni brat, djever i stric

Godina je od smrti našeg voljenog

STEFAN PETROVIĆ

STEFANA

Nedostaješ... Nedostaje tvoj bratski zagrljaj, toplina, dobrota, prepoznatljiv osmijeh kojim si plijenio. Nedostaješ u svakom osmijehu, suzi, riječi, tišini... Bio si ponos naše porodice, a sada si naš anđeo čuvar. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru među anđelima, a mi ćemo te zauvijek nositi u srcima i brižno njegovati uspomenu na tebe.

Prođe i ova godina bola… Nemam te, znam. Sve što ti nijesam stigla reći isplakala sam.

Vole te tvoji: PEĐA, IVANA, NAĐA i ANĐELA

Vole te tvoji: IVANA, ANASTASIJA, SOFIJA i PETAR

534

486

Voljenoj majci

Navršava se 11 godina od smrti

SIMONA RAIČEVIĆA

NADI

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ostaju.

Teško je živjeti sa ranom na duši, vidjeti te svuda, a nigdje te ne naći.

503

Sin ŽELJKO – MIGO RAIČEVIĆ sa porodicom

STEFAN PETROVIĆ

Tvoj SIN sa porodicom 40 dana

535

20 godina

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe ne može nikad.

Neprežaljenoj kćerci

NIKOLA NADI Što nas ostavi prerano, da tugujem dok sam živa...

MARKOVIĆ

MILEVA

Previše bole dani bez vas... Riječi ne mogu da opišu osjećanja i vaš nedostatak. Iz dana u dan sve je teže. Uvijek ćete biti u našim srcima i mislima. Vole vas vaši: KIĆUN, IVANA, KALINA i LUKA

Neutješna MAJKA 536

40 dana

Dvanaest godina je od smrti dragog

523 Dragi naš

531 TUŽNO SJEĆANJE

Stric MIRKO sa porodicom

20 godina

STEFANE DUŠAN – DUKA PEROVIĆ

NIKOLA

ĐOKICE DARIĆA

MARKOVIĆ

MILEVA

Godina je prošla od smrti, kažu da vrijeme liječi sve, ali nije izliječilo bol, tugu i prazninu u našim srcima.

11. 10. 2016 – 11. 10. 2020. Vrijeme prolazi, a bol ostaje.

S ljubavlju i poštovanjem,

IGOR, ANA, MILA i DARIJA

supruga MILICA

Tvoja PORODICA 492

Kako vrijeme prolazi ne biva lakše. Zauvijek ste u mom srcu. Radiću ono sa čim bi se vi ponosili.

521

530

Tetka SLAVICA BASTAĆ sa porodicom 489

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. oktobar 2020.

U nedjelju se navršava najtužnija godina u našim životima od kada ostadosmo bez tebe, srećo naša

Godina je od smrti našeg dragog

STEFANE

Godina prođe, a bol za tvojom izgubljenom mladošću ostaće vječno. Teško je živjeti sa ranom na duši, vidjeti te svuda, a nigdje te ne naći. Tvoja dobrota, vedar duh i blaga narav zauvijek će biti urezani u našem sjećanju. Još uvijek osluškujemo tvoj glas, još ti se nadamo i teško mirimo sa istinom da te više nećemo vidjeti. Tuga i bol što smo te izgubili nikada neće prestati, a sjećanje na plemenitu dušu i ljubav koju si nam pružao zauvijek će ostati u našim srcima. Ostavio si nam tvoju zlatnu djecu da se njima tješimo i ponosimo. Na tome ti hvala!

STEFANA

Uspomene, tuga, ljubav i osjećaj da si sa nama nikada neće proći. Malo je riječi, a previše boli. Nedostaješ puno.

Najuža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Vole te tvoji: strina VALENTINA i stric DANILO sa porodicom Tvoji NAJMILIJI

482

483

Godina je od smrti našeg dragog brata

Godina je od smrti mog dragog bratanića

STEFANA

Tugu vrijeme ne može da izbriše. Vječno ćeš ostati u našim srcima.

STEFANA

Vrijeme ne može izbrisati uspomene, dani prolaze, a tuga i bol vječno ostaju. Teško je riječima opisati bol i tugu, a još teže se pomiriti sa činjenicom da te nema. Živjećeš vječno u mom srcu.

Vole te tvoji: VANJA, LJUBIŠA, MIĆO i KSENIJA

484

Voli te tvoja tetka MILOJKA

485

Oglasi i obavještenja

Pet godina je od smrti našeg dragog

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša voljena

MAJA ZLATANA – MARA VELIMIROVIĆ

ZORANA – ZOKA Ljubovog PERIŠIĆA

Majči moj, pet godina je prošlo, nikad te nećemo zaboraviti, mnogo mi nedostaješ.

U nedjelju, 11. oktobra obići ćemo njeno vječno mjesto pokriti ga cvijećem i zaliti suzama.

Voli te tvoj sin 517

OŽALOŠĆENA PORODICA 481

Dragi Zoko, naša izgubljena nado, naš ponose, ostaćeš u našim srcima do kraja. Počivaj u blaženom miru u zagrljaju tvog Majuna.

Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe, dragi naš

Moja Maja, prošle pet godina, žalosnih i tužnih neprebolnih. Uvijek si nam prisutna u svemu, ti si mi bila prva radost. Počivaj u miru, moj anđele. Tvoji: majka MILKA, brat MIĆO, snaha LELA, bratanići BOGDAN i KRSTO

DRAGANE

Tvoji NAJMILIJI

Mnogo je teško prihvatiti stvarnost. Nedostaje nam tvoja toplina, pažnja, ljubav i dobrodošlica koju si nam pružao. I ako je tvoj život stao, i ako više nijesi sa nama, živiš u našim riječima, ćutanju i uspomenama.

487

519

Tvoji: IVANA, PETAR, DRAŽEN i BAKA

Godina je prošla od Miholjskog ljeta kada se preselila u vječnost naša voljena majka i baka

506 Prošlo je 40 tužnih dana od kada je prestalo da kuca plemenito i veliko srce našeg dragog brata, ujaka i prijatelja

MAJA Sestro moja, prođe pet godina tuge i bola. Moja si najljepša uspomena koju čuvam i ne dam je nikome. Moj si anđeo čuvar i moja snaga. Puno mi nedostaješ i nikad zaboravljena. Tvoja sestra TANJA, RAJKO i MAŠAN 520

DRAGANA Vukašinovog VUJOVIĆA

JORDANKA STANKOVIĆ

Dobri naš Brki, teško se pomiriti sa činjenicom da te nema među nama. Nema više tvoje bratske ljubavi, nema nježnog i toplog ujakovog zagrljaja, i nema ljudskoga i prijateljskog druženja. Ali ima i uvijek će ostati u nama sjećanje na tvoj plemeniti lik i zahvalnost za sve ono dobro što si uradio za našu porodicu. Zauvijek tvoji: ZORICA, PERO, MILOŠ, VUK, JELENA i PETAR

Tvoja dobrota, pažnja i ljubav biće uvijek dio nas. Neka tvoja dobra duša blaženstvuje u raju.

MAJA

507 Četrdeset dana je od kada nas je napuštio naš dragi brat i ujak

Tetkić, prođe još jedna godina bez tebe. Uspomeno moja, moje djetinjstvo i odrastanje si ti. Volim te i nikad te neću zaboraviti. Tvoja JELENA 518

DARKO, RISTO i ALEKSA Našoj

DRAGAN Vukašinov VUJOVIĆ Tvoj častan životni put, tvoje veliko toplo srce i duša čista kao suza, zaslužuju poštovanje i nezaborav.

480

Dragi brate i ujače, vječno će te žaliti Navršava se godina od kada nije sa nama naša mila

tvoja NATAŠA, TODOR i JELENA

MAJI Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i našem sjećanju.

508 Tvoji: BAJA, MARIJA, NIKOLA i KAĆA Prođe 40 dana bez našeg voljenog

KARENFILA – ŠELA BAHOVIĆ

SJEĆANJE

na drage roditelje

rođena Ljušković

DRAGANA Vukašinovog VUJOVIĆA

Zauvijek češ biti u našim srcima i mislima. Zahvalni za svu ljubav i podršku koju si nam pružala.

SIN, SESTRE i BRAĆA

516

Previše bole dani bez tebe, ostali smo bez tvoje ljubavi, đedove dobrote i onoga što najviše rani i boli, a to je roditeljski oslonac. A tek ćeš da nedostaješ u svemu što vremenom dolazi. Znamo da ćete i sa toga svijeta zajedno da nas pratite.

RADULE Markov

DANICA – DANA

NOVAKOVIĆ Vole te tvoji: IVAN, NADA, VLADAN i MARIO

512

509

510

PORODICA

rođ. Koprić

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Najvažnija i najmilija od cijele familije

SLAVKA Novke i Novaka PEROVIĆ 1942–2020. „Sunce, hladno mi je!“ Tetka, onako kako se ovaj stih osjeća u svojoj koži, tako i mi - bez tebe. Tetka! Fali nam da nas pozoveš da ti zapakujemo, adresiramo i ponesemo u poštu pismo koje si iskucala prije dva dana. Fali nam da te obgrlimo i zaigramo s tobom od sreće i da to prihvatiš i prije nego ti saopštimo razlog. Fali nam radost s tobom, uz kavu i liker, bez razloga. Fali nam trgovina s tobom, a onda odlazak na kolač. Fali nam da se, opravdano, nekad i naljutiš na nas. Fali nam i da nas pitaš „plaćaju li nam se riječi“, kojih nekad, kao danas, zbilja nemamo. Fali nam da prozborimo s tobom - s povodom i bez njega. Fali nam tvoje strpljenje s nama, ne uvijek - prisebnima. Fališ nam ti. Fališ nam cijela. Mi se, i danas, bodrimo time „da si počinula“ i „da ti je lakše“. Tetka, znamo da je to laž koju ovi „odrasli“ plasiraju da bi zamislili da je nama lakše. Tetka, nije nikome, vjeruj nam. Niko te nikad nije čuo da se žališ, ali mi ovdašnji i slabašni - iz duša žalimo za tobom. Ma koliko robusni bilo kome djelovali, žalimo bez prestanka. Zavazda tvoji i jedino tvoji: MILICA, MENKA, MARINKO – KOMARAC i MILOŠ

527 Draga

U poneđeljak, 12. oktobra navršava se 40 dana od smrti

ZDRAVKO ĐUKANOVIĆ Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Mnogo nam nedostaješ. Sin LJUBO sa porodicom 498

SLAVE Kad bi svanuo lijep dan, znala sam da ćemo biti u parku ili u šetnji negdje kraj obale Morače. Ili da ćemo, pa i kad je nevrijeme, dočekivati omladinu na ručku – kod tebe ili kod mene. Ili da ćeš se sa mnom, svakako, dovikivati preko fiksnog. A, u posljednjih 40 dana - sve je samo nevrijeme. Prvi put jesam gluva jer ne čujem tvoj glas.

SLAVKE Novke i Novaka PEROVIĆ 1942–2020.

Tvoja, Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog supruga, oca, đeda i tasta

DARA sa VEROM, MIJOM i MILORADOM 526 Navršava se 25 godina od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i đeda

JOVANA Mihailovog RADOMANA

Obavještavamo familiju i prijatelje da će omaž našoj i vašoj Slavki, u najužem krugu, biti održan u neđelju, 11. oktobra u Macavarama, u Banjanima. Nažalost, zbog zabrana okupljanja, kao porodica žalimo što nijesmo u prilici da vas pozovemo da se sa Slavkom oprostite kako ste namjeravali, a od dana njene fizičke smrti broj onih koji žele da joj odaju počast se umnožava desetinama. U ime familije i u ime svih prijatelja, naklon Slavki za sva pregnuća.

Sa velikom ljubavlju i poštovanjem zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Tvoji: supruga ANA, kćerke JOVANA i JELENA, zetovi ALEKSANDAR i ROMAN, unuci DIMITRIJE i PETAR

Porodica: LJEPA, KAJO, BEBA i ĆOLA

511

RADOMIRA GLUŠČEVIĆA

10. 10. 2010 – 10. 10. 2020.

525 Čuvaju te od zaborava,

OLGA – LOLA RADULOVIĆ

MIROJA KNEŽEVIĆA

supruga JOVANKA – MIŠA, sin MIHAILO, snaha MAJDA, unuke NASTASJA i ADA

rođena Miranović

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe ostaje vječno.

Čuvamo te od zaborava u našim mislima i srcima.

S ljubavlju i tugom,

Tvoje VIOLETA i OLIVERA sa porodicama 497

Sedam godina je od smrti našeg dragog

490

496

tvoji: VERA, ACO i VLADO

TV program

Neđelja, 11. oktobar 2020.

SERIJA

RTCG 1 21:45

FILM

PRVA TV 23:10

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

La La Lend

Medičijevi

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:05 Dokumentarni program, r. 14:05 Dokumentarna emisija, r. 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Moja popodneva sa Margarit, r. 17:30 Mostovi, e. 18:00 Vijesti 18:10 Dokumentarni program 19:00 Program za djecu 19:15 Nacionalni parkovi, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Pompeja, film 21:45 Medičijevi, s. 22:35 Dnevnik 3 23:05 Sportski dnevnik 23:20 12 godina ropstva, film 01:30 Agrosaznanje, r. 02:30 Dokumentarni program, r. 03:20 Mostovi, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 09:00 11:00 12:00

13:30 15:00

17:00 18:30 19:30 20:05 21:00 22:10 23:30

Muzika Obrati pažnju, r. E sport Tenis (ž): Rolan Garos, finale, snimak Sportska subota, r. Rukomet: Budućnost – Brest, 4. kolo, LŠ, snimak Poant kort, film Tenis: Rolan Garos, finale muškog singla, direktno Još živim – film o Kišlovskom, r. Muzika Dnevnik 2 Šetland, s. Dokumentarni program, r. Sreća, film Tenis: Rolan Garos, finale muškog singla, snimak

07:15 Zvjezdice, emisija za djecu 08:00 Princeza na zrnu graška, crtani film 09:30 Muzički program 11:30 Čudesna šuma, crtani film 13:00 Prva intervju, r. 14:00 Dragi Džone, film 15:45 Auto moto show, e. 16:15 Muzički program 19:00 Žurnal 19:30 Urgentni centar, s. 21:00 Muzički program 23:10 La La Lend, film 01:15 Dragi Džone, r. 03:00 Muzički program

NOVA M 06:30 07:10 07:20 07:45 09:00 11:00 11:10 12:15 12:45 13:00 13:20 14:50 15:00 15:20 16:15 18:00 18:40 20:15 23:15 00:45 02:25

Centralni dnevnik, r. Sportisimo Domaćinske priče, r. Muzički program Nakit tv Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. Zoom, e. Kapital, e. Vijesti Mješoviti brak, r. Sportisimo Vijesti Zdravo misli, e. Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Mješoviti brak, s. Tvoje lice zvuči poznato, e. Muzički program Specijalne operacije, r. Besmrtnici, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:05 Bejblejd, crtana serija 09:00 Vijesti 09:05 Pčelica, e. 10:00 Vijesti 10:05 Alo, alo, r. 12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Serija 20:00 Via Balcanica, magazin 20:30 Film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Film 00:15 Prava legenda, r. 02:15 Film, r. 03:45 Život sa morem, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 11:30 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r. 15:30 Premijera Vikend specijal 18:30 Scena, pregled sedmice

19:10 21:00 21:45 23:00

Film Zakletva, s. Sestre, s. Zadruga

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val 17:50 Muzički program

777 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

NeÄ&#x2018;elja, 11. oktobar 2020.

Marketing

Magazin

Neđelja, 11. oktobar 2020.

Nik Kejv i Nikolas Lens objavljuju zajedničko izdanje

Ana & The Changes predstavljaju album ,,Differences Live“

BOJANA JANJIĆ

Muzički podsjetnik na normalna vremena Album molitvi

PODGORICA - Beogradska muzičarka Ana Ćurčin predstavlja svoj prvi album uživo, ,,Differences Live“, koji je snimljen na koncertu Ana & The Changes 4. oktobra prošle godine u sali ,,Amerikana“ Doma omladine Beograda. Album je dostupan na bendkempu benda i Pop depresije, kao i na svim digitalnim platformama. Na ,,Differences Live“ zabilježeno je šest pjesama iz svih perioda Anine karijere, od pjesama sa prvog solo albuma ,,Sketches of Belonging“ - ,,Unknown“, ,,Princess“ i ,,Communicate“, preko hitova sa ,,Differences“ - naslovna i ,,Took Care of You“, a prvi put objavljena je i furiozna ,,Abandoned“ koja se često mijenja-

la tokom godina i koja je sada dobila svoj definitivni oblik. - Kada smo objavili 'Differences' prošle godine, nisam mogla ni da zamislim da će naredna, 2020. godina biti toliko drugačija u odnosu na prethodne. Svirali smo koncert u Domu omladine 4. oktobra nadajući se da će to biti jedan od mnogih na kojima ćemo svirati nove pjesme. Međutim, pandemija je sve preokrenula i umjesto godine koncerata po regionu okrenuli smo se introspekciji i kreativnosti, ali svi strpljivo čekamo trenutak da ponovo zasviramo zajedno sa publikom bilo gdje – kazala je Ćurčin. Prema njenim riječima, ,,Differences Live“, je podsjetnik

na to da postoje relativno normalna vremena, a na neki način je i oslonac, podrška ali i poklon publici da se zajedno podržimo i strpimo dok stvari ne krenu na bolje. - Mi smo na tom koncertu zaista uživali i ovim pjesmama hoćemo publiku, ali i sebe da vratimo u te trenutke i koncertne sale, podijelimo trenutke radosti i energije koju donosi koncert kao živa scenska umjetnost koja postoji upravo zbog razmjene emocije, energije, ljubavi i svega što nas spaja, pa i dijeli – kaže Ćurčin. Grupa Ana & The Changes je za ovu priliku svirala u proširenom sastavu: uz Anu Ćurčin (glas i gitara), Gorana Antovića (klavijature), Marka

Originalna postava supermodela ponovo na okupu

Nakon 12 mjeseci pauze

U naredne dvije godine stiže 12 filmova o superherojima LOS ANĐELES - Film ,,Morbius“ bi u bioskope trebao da stigne 19. marta 2021. godine, a fanove filmova o superherojima posebno će obradovati informacija da poslije toga na velika platna stiže još 11 drugih premijera. ,,Poslije suše stiže poplava!“, najavljuju producenti filmova iz Marvel i DC univerzuma, naglasivši kako će premijerom filma ,,Black Widow“ prekinuti pauzu od više od 20 mjeseci otkako je posljednji Marvelov film premijerno prikazan u bioskopima. Raspored 2021. godine izgleda ovako: 19. marta stiže film ,,Morbius“, 7. maja

Cvetkovića (bas) i Marka Beninija (bubanj), nastupili su i Miloš Šikman (perkusije), dok su prateći vokali bile Ivana Vukmirović i Nataša Filipović. Koncert je snimio Dejan Vučković, koji je na promociji bio dizajner zvuka, a miks i master djelo je Goge Antovića. Ana Ćurčin je tokom karijere objavila dva studijska albuma - ,,Sketches of Belonging“ (januar 2016) i ,,Differences“ (septembar 2019, kao Ana & The Changes), kao i kolekciju demo snimaka ,,Sketches of Belonging (solo & acoustic)“ (april 2015), a poslije ,,Differences Live“ do kraja godine objaviće i album sa primijenjenom muzikom ,,Scene“. Z. K.

SIDNEJ - Australijski muzičar Nik Kejv i belgijski kompozitor Nikolas Lens objavili su singl ,,Litany of the Forsaken“, kojim najavljuju album ,,L.I.T.A.N.I.E.S“, čije je objavljivanje najavljeno za 4. decembar. Nik Kejv, najpoznatiji po svom radu sa bendom ,,The Bad Seeds“, u oktobru prošle godine objavio je album ,,Ghosteen“, koji je u startu proglašen za jedno od najboljih muzičkih ostvarenja. Oktobra 2020. ponovo je obradovao svoje fanove, koji ovog puta neće čuti njegov glas. Kejv je pisao tekstove za 12 pjesama na albumu ,,L.I.T.A.N.I.E.S“, a muziku je radio belgijski kompozitor Nikolas Lens, koji je poznat po svojim operama. Ovo nije prvi put da dvojica autora sarađuju, s obzirom na to da je Kejv učestvovao u radu na Lensovoj operi ,,Shell Shock“. Povodom novog izdanja Kejv je izjavio da je na novom albumu radio tokom vanrednog stanja, kada mu je otkazana svjetska turneja, u okviru koje je trebalo da posjeti Beograd. - Bio sam prepušten nekoj čudnoj nelagodnosti, ujedno apokaliptičnoj i dosadnoj. Nikolas me je nazvao i upitao da li bih napisao 12 litanija. S radošću sam prihvatio to. Prva stvar koju sam uradio nakon što sam poklopio slušalica bila je da pretražim: ,,šta je litanija?“ Naučio sam da je litanija ‘niz religijskih molitvi’ (molitve koje se pjevaju). Onda sam shvatio da ja, u stvari, litanije pišem čitavog svog života - izjavio je Kejv. Kejvove i Lensove numere izvodi niz umjetnika i umjetnica.

,,Black Widow“, 25. juna ,,Venom: Let There Be Carnage“, 9. jula ,,ShangChi and the Legend of the Ten Rings“, 6. avgusta ,,The Suicide Squad“, 5. novembra ,,Eternals“ i 2021. godinu će zaključiti nastavak filma ,,SpiderMan: Far From Home“. Već 11. februara 2022. godine stiže ,,Thor: Love and Thunder“, 4. marta ,,The Batman“, 25. marta ,,Doctor Strange in the Multiverse od Madness“, 6. maja ,,Black Panther II“ i 8. jula ,,Captain Marvel 2“. Producenti su naglasili da bi ovi datumi mogli biti izmijenjeni zbog pandemije virusa korona.

Jaka doza nostalgije iz zlatnog doba modnih pista LOS ANĐELES - Apple TV + nudi prijatnu dozu nostalgije uz potpuno novu dokumentarnu seriju pod nazivom „The Supermodels“, prenosi Noizz. Serija će se baviti karijerom legendarnih modela devedesetih: Linde Evanđeliste, Sindi Kraford, Naomi Kempbel i Kristi Tarlington. Sve zvijezde koje su uticale na modnu scenu, pojavile su u seriji, osvrćući se na svoj put do slave i istražujući svoj stalni uticaj na modnu industriju i svijet uopšte. Apple TV + rezimirao je u saopštenju za štampu, napisavši: „Kako se modna industrija nastavlja redefinisati i uloge žena u njoj, ovo je krajnja priča o moći i kako su se četiri žene okupile, utirući put onima koji će ih slijediti“. Naomi je projekat otkrila svojim fanovima, napisavši na Instagramu: - Moje sestre Kristi, Linda, Sindi i ja smo izuzetno uzbuđene što svoju priču dijelimo sa svijetom. Nadamo se da će naše putovanje u seriji ohrabriti,

motivisati i nadahnuti mlade ljude širom svijeta. Sindi je podijelila slična osjećanja, napisavši: - -- Uzbuđena sam što ću se ponovo naći sa mojim dragim prijateljicama kako bih proslavila i otkrila način na koji su supermodeli vreme-

nom prevazišli tradicionalne revije i granice modelinga u modnoj industriji. Tačan datum izlaska Supermodela još nije objavljen, ali su fanovi spremni za jake doze nostalgije iz zlatnog doba modnih pista.