Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric ocijenio da je kompanijia Air Serbia preuzela letove na linijama između Beograda i Crne Gore i poručio da su rezultati Air Montenegra vrlo loši
Bivši glavni specijalni tužilac žestoko odgovorio na optužbe odlazećeg premijera da je tadašnji prvi čovjek SDT-a ,,štitio kriminalce“
I dok je bivši prevoznik Montenegro Airlines imao dominaciju na tržištu letova između Crne Gore i Srbije, te udio u tržištu od 55 do 60 odsto, Air Montenegro se ne snalazi i ima tek 28 odsto udjela na tržištu. Samim tim Air Montenegro ima daleko manje letova i prema drugim destinacijama iz Crne Gore nego što je imao Montenegro Airlines. Zbog toga Air Montenegro gubi tri do pet miliona eura godišnje, naveo je analitičar Alen Šćuric
Identi kovano tijelo koje je pronađeno u subotu ujutro u podgoričkom naselju Šteke
RAZGOVOR: Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije
Mjesto na kom se slavila pobjeda na predsjedničkim izborima je isto ono mjesto na kojem se slavila pobjeda i na parlamentarnim izborima 2020. Ispred Hrama. To vam govori i ko je pravi pobjednik na posljednja dva izborna ciklusa. To je, bez sumnje, Srpska pravoslavna crkva, koja će biti konstantan izvor podrivanja evropske, antifašističke i građanske države. U Srbiji su izbrisane sve granice između države i crkve. To je ideja i sa Crnom Gorom - kaže Božović
Predsjednica Etičkog komiteta UCG prof. dr Mara Šćepanović o povredi akademskog integriteta
STR. 2.
Snimak nastao na vojnoj paradi u Beogradu 2014. godine dokazuje da funkcioner Pokreta ,,Evropa sad“ nije oduvijek baštinio evropske stavove
Mislim da je Rusija prijatelj Crnoj Gori, još od vremena Petrovića i prosto mi ne trebamo, u teškim vremenima, da joj okrećemo leđa zbog sitnih ili većih političkih interesa, zato što će biti Rusija tu kada nam opet bude potrebno - rekao je Milović
STR. 8. i 9.
Etički odbor može da djeluje, praksa pokazuje da nemaju volje, već predmete prosljeđuju Etičkom komitetu. U Crnoj Gori možete uraditi bilo što i sigurno nećete ostati bez akademskog zvanja. Treba se prisjetiti prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanja, prodavanja ocjena ili teza, falsifikovanja ocjena, grubih kršenja istinitosti prilikom podnošenja konkursne dokumentacije – kaže prof. dr Mara Šćepanović
Žrtva je mladić nestao prije nekoliko dana, zločin povezan sa obračunom klanovaSTR. 7.
Već jednom se vlada pravila u manastiru, a sada će se opet angažovati oko narednih parlamentarnih izbora. Zatim će tražiti svoje ljude u obrazovnim i naučnim institucijama kako bi izvršili reviziju istorije i promijenili karakter države. Zatim će agitovati tokom popisa stanovništva. Zatim hajka na ,,neprijatelje“ crkve i ,,nevjernike“ i manjinske narode u Crnoj Gori, i tako dalje. SPC će u Crnoj Gori biti konstantan izvor podrivanja evropske, antifašističke i građanske države. U Srbiji su izbrisane sve granice između države i crkve. To je ideja i sa Crnom Gorom - kaže Božović
PODGORICA - Mjesto na kom se slavila pobjeda na predsjedničkim izborima je isto ono mjesto na kojem se slavila pobjeda i na parlamentarnim izborima 2020. Ispred hrama. To vam govori i ko je pravi pobjednik na posljednja dva izborna ciklusa. To je bez sumnje Srpska pravoslavna crkva. Upravo je SPC u više navrata pozivala da se glasa protiv Đukanovića na ovim izborima iako je obećala da se nakon potpisivanja Temeljnog ugovora više neće miješati u političke prilike u Crnoj Gori. I tek će se miješati u crnogorsku politiku i pokušavati da centar političkog života bude u samoj crkvi, a ne u parlamentu ili institucijama - kaže u razgovoru za Pobjedu Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije.
Ističe da se već jednom vlada pravila u manastiru, a sada će se opet angažovati oko narednih parlamentarnih izbora.
- Zatim će tražiti svoje ljude u obrazovnim i naučnim institucijama kako bi izvršili reviziju istorije i promijenili karakter države. Zatim će agitovati tokom popisa stanovništva. Zatim hajka na ,,neprijatelje“ crkve i ,,nevjernike“ i manjinske narode u Crnoj Gori, i tako dalje - upozorava naš sagovornik.
POBJEDA: Zašto su mediji u Srbiji opsjednuti Milom Đukanovićem? Već sedam dana se potencira da je dik-
tator, lopov itd, a ne pominje se da je u vrijeme njegovih mandata Crna Gora ušla u NATO, otvorila sva pregovaračka poglavlja, izbjegla rat, primila izbjeglice, dovela investitore...
BOŽOVIĆ: Milo Đukanović je opsesija srpskih medija i tabloida još od ranih devedesetih kada je Mirjana Marković osjetila da jedan od antibirokratskih lidera mlađe generacije u Crnoj Gori nije posebno fasciniran njenim suprugom kao novim voždom svekolikog srpstva zamaskiranog u jugoslovensko ruho. Isto tako se i samozvani otac srpske nacije Dobrica Ćosić grozio Đukanovićevog crnogorstva. To je bilo dovoljno da huškačka Ekspres politika kreira prvu negativnu kampanju u to vrijeme o Milu Đukanoviću kao mladom i korumpiranom političaru. Nakon toga je to postao narativ velikosrpske politike koja je preživjela devedesete i transformisala se u politiku ,,srpskog sveta“ danas. Zanimljivo je što su u negativnoj kampanji protiv Đukanovića na ovim izborima prednjačili opozicioni mediji u Srbiji. Smiješno je reći za nekog da je diktator a taj neko čestita pobjedu protivkandidatu na izborima i onda se još i povuče sa mjesta šefa partije. A još je zanimljivije da Mila Đukanovića kao autokratu optužuju one medijske i političke strukture koje su odane Putinu i Vučiću
POBJEDA: Četnička ikonografija obilježila je po-
- Da bi se razumio odnos Srbije prema Đukanoviću morate prvo da razumijete srpski nacionalizam. To rvanje između Đukanovića i srpskog nacionalizma traje skoro koliko je i Đukanović bio na vlasti. Srpski nacionalizam mu nikada nije oprostio evropeizaciju i demokratizaciju Crne Gore, njeno osamostaljivanje i učvršćivanje multinacionalnog i antifašističkog karaktera društva. To je dijametralno suprotno od onoga što propovijeda kon-
bjedničko slavlje novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića koji kaže da je evropejac. Te dvije stvari su nespojive, šta Vam one govore?
BOŽOVIĆ: Naravno da su nespojive. I naravno da i Milatović to zna. Pitanje je samo koliko dugo će moći da ignoriše taj problem.
Prihvatanje evropskog narativa od strane vladajuće većine u Crnoj Gori nakon 2020. je do sada bila samo politička taktika, a nikako njeno duboko vrijednosno opredjeljenje.
Oni su shvatili da ne mogu da pobijede na izborima i budu vlast ako se budu suprotstavljali Zapadu. Baš kao i Vučić u Srbiji. I predsjednik Srbije nominalno vodi evropsku politiku i navodno ulaže napore u postizanje normalizacije sa Kosovom pa se opet Srbija nije pomjerila za ovih deset godina.
Da se, na primjer, dogodilo nezamislivo, da je Rusija
- Opasan je taj spin da u Crnoj Gori postoji jedan narod koji je Đukanović međusobno posvađao, a eto zna se da je taj jedan narod srpski, pa onda svako ,,pomirenje“ u okviru istog naroda podrazumijeva brisanje ili nestanak crnogorskog identiteta. A šta je zapravo istina? Istina je da su sve ovo vrijeme politike Đukanovića i sprskog nacionalizma u Crnoj Gori bile krajnje vrijednosno suprotstavljene, zbog čega je iluzorno pominjati da sada te dvije politike treba miriti. Kako
bi se to uopšte sprovelo u djelo? Kako novoizabrani predsjednik, kao Crnogorac, da se miri sa popovskom politikom koja kaže da su Crnogorci kopilad, a da je Crna Gora ,,mala Ukrajina“? To nije ni normalno ni održivo. Kako da mirite narodnog heroja i antifašistu Ljuba Čupića sa četničkim i fašističkim zločincima Bajom Stanišićem i Pavlom Đurišićem? To je kao kada biste tražili Bošnjacima da se pomire sa Ratkom Mladićem. Umjesto što se politikom ,,oslobođenja i pomirenja naroda“ želi
cept ,,velike Srbije“. Zatim njegov odnos sa Zoranom Đinđićem i građanskom Srbijom kao i pomoć njihovoj borbi za evropsku i građansku državu koja se ne miri sa zločinima je shvaćeno kao nepristojno miješanje u unutrašnje stvari Srbije. Đukanović je bio svih ovih decenija najveća smetnja velikosrpskim aspiracijama u Crnoj Gori i zato su sve snage usmjerili na njegovu političku smrt - kaže Božović
pobijedila u ratu u Ukrajini, kao što su mnogi od njih priželjkivali, prvi koji bi igrali za ruske interese na Balkanu su upravo te političke snage koje su na vlasti u Srbiji, Republici Srpskoj i sada u Crnoj Gori i okrenuli bi se svojim istinskim namjerama, a to je prekomponovanje Zapadnog Balkana. Na sreću Rusija gubi u ratu sa Ukrajinom pa onda i rusifikovani srpski nacionalizam mijenja taktiku. Tako isto mislim da su dobre prve poruke novoizabranog predsjednika Milatovića o sankcijama Rusiji, evroatlantskim integracijama, nezavisnom Kosovu, ali se i plašim da su samo deklarativne, taktičke prirode, sve dok se u svojoj unutrašnjoj politici oslanja na velikosrpski i crkveni narativ o nekakvom unutrašnjem ,,pomirenju naroda“ u Crnoj Gori.
POBJEDA: Pobjeda Milatovića se proslavljala i ispred
dalje relativizovati crnogorski identitet i Crna Gora kao država, treba jasno da se stane iza politike antifašizma i vrijednosti građanske države i tu da se bude kristalno jasan. Milatović i vladajuća većina griješe ako misle da je dovoljno preuzeti samo deklarativno Đukanovićevu prozapadnu spoljnu politiku da bi nastavili da vode crnogorsko društvo, jer bez antifašizma i koncepta građanske države nema iskrenog evropejstva, dok Crna Gora bez antifašizma ne može ni da postoji kao država jer je to jedan od njenih ključnih temelja - kaže Božović
Sabornog hrama u Podgorici – u Beogradu, do sada, to nikada nijesmo videli. Šta je razlog jačanja SPC u crnogorskoj politici? Da li je to kanal Beograda za bolju kontrolu Crne Gore?
BOŽOVIĆ: Kada pobjedu na izborima za predsjednika jedne države pobjednici proslavljaju uz zastave druge države, onda je jasno da tu nešto nije u redu.
Mjesto na kom se slavila pobjeda na predsjedničkim izborima je isto ono mjesto na kojem se slavila pobjeda i na parlamentarnim izborima 2020. Ispred hrama. To vam govori i ko je pravi pobjednik na posljednja dva izborna ciklusa. To je bez sumnje Srpska pravoslavna crkva. Upravo je SPC u više navrata pozivala da se glasa protiv Đukanovića na ovim izborima iako je obećala da se nakon potpisivanja Temeljnog ugovora više neće miješati u političke prilike u Crnoj Gori. I tek će se miješati u crnogorsku politiku i pokušavati da centar političkog života bude u samoj crkvi, a ne u parlamentu ili institucijama. Već jednom se vlada pravila u manastiru, a sada će se opet angažovati oko narednih parlamentarnih izbora. Zatim će tražiti svoje ljude u obrazovnim i naučnim institucijama kako bi izvršili reviziju istorije i promijenili karakter države. Zatim će agitovati tokom popisa stanovništva. Zatim hajka na ,,neprijatelje“ crkve i ,,nevjernike“ i manjinske narode u Crnoj Gori, i tako dalje.
SPC će u Crnoj Gori biti konstantan izvor podrivanja evropske, antifašističke i građanske države. U Srbiji su izbrisane sve granice između države i crkve. To je ideja i sa Crnom Gorom.
POBJEDA: Da li su SAD i EU dale otvorene ruke Srbiji da politički mešetari u Crnoj Gori, a zauzvrat da Srbija riješi odnose sa Kosovom?
BOŽOVIĆ: Džo Bajden je 1995. održao govor u Kongresu o ulozi koju SAD treba da imaju na Balkanu. Govor je održan neposredno nakon genocida u Srebrenici. Govorio je o tome kako u Evropi ne postoji dovoljno čvrst moralni centar koji će da brani demokratiju, slobode, ljudska prava, koji će da brani slabe, nemoćne, ugrožene i one nad kojim se iživljavaju velikodržavne nacionalističke politike na Balkanu. Danas se administracija američkog predsjednika, nažalost, ne ponaša u skladu sa tim vrijednostima i tom politikom. Nekolicina diplomata i djelova administracije zaduženih za Zapadni Balkan pruža otvorenu podršku Aleksandru Vučiću i njegovom nacionalističkom i korumpiranom režimu. Dakle, oni ne pružaju podršku Srbiji, to bih želio da naglasim, već Aleksandru Vučiću lično, onom koji je Miloševićevu politiku protiv koje su SAD ratovale rebrendirao i nastavio da sprovodi na hibridni način. Tako da su vam slutnje na mestu. Pokazaće se kao opasna iluzija uvjerenje dijela američkih diplomata da je Vučićevoj nacionalističkoj i autokratskoj politici moguće navući prozapadne odore. Svaka nacionalistička politika u Srbiji će uvijek biti ruska politika. Kao što će samo demokratska i građanska Srbija biti proevropska. Ali očito da aktuelna administracija nema strpljenja da pomaže temeljnu demokratizaciju Srbije i vjeruje da će im Vučić isporučiti strateške ciljeve na Zapadnom Balkanu. Pokazaće se da veoma griješe.
Violeta CVEJIĆ
Srbija ne prašta Đukanoviću evropeizaciju Crne Gore
Bivši glavni specijalni tužilac žestoko odgovorio na optužbe odlazećeg premijera da je tadašnji prvi čovjek SDT-a ,,štitio kriminalce“
PODGORICA - Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje
Katnić žestoko je optužio odlazećeg premijera
Dritana Abazovića da je imao veze sa škaljarskim organizovanim klanom i da ga – zbog jakih opstrukcija u Ministarstvu unutrašnjih poslova – nije uhapsio.
Gostujući juče na TV Prva, odlazeći premijer je optužio Katnića da je, dok je bio glavni specijalni tužilac, ,,štitio kriminalce“ te ponovio optužbe i na račun bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije
Zorana Lazovića, tvrdeći da je ovaj ,,na vrhu piramide organizovanog kriminala u Crnoj Gori“.
U razgovoru za Pobjedu Katnić upravo Abazovića optužuje za veze sa organizovanim kriminalom, tvrdeći da postoje, do stepena osnovane sumnje, podaci da je Abazović otkrivao visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana namjere
Vlade i drugih državnih službenika o smjeni glavnog specijalnog tužioca i kadrovima koji se planiraju u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
– Koliko sam štitio kriminalce, govore moji rezultati - podignuto je 90 optužnica protiv 400 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa. Stoji, međutim, činjenica da nijesam uhapsio člana škaljarskog klana koji se zove Dritan Abazović. Do stepena osnovane sumnje se može konstatovati da je Abazović ovoj grupi davao podatke o namjerama
Vlade i drugih državnih službenika kada će biti smijenjen glavni specijalni tužilac i koje će kadrove postaviti u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Štitio ih je gdje god je stigao –kazao je Katnić.
Ističe da nije realizovao taj zadatak zbog ozbiljne opstrukcije Abazovićevih kadrova u MUP-u koji su ga obavještavali o svim dokazima koji su
Koliko sam štitio kriminalce, govore moji rezultati - podignuto je 90 optužnica protiv 400 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa. Stoji, međutim, činjenica da nijesam uhapsio člana škaljarskog klana koji se zove Dritan Abazović. Do stepena osnovane sumnje se može konstatovati da je Abazović ovoj grupi davao podatke o namjerama Vlade i drugih državnih službenika kada će biti smijenjen glavni specijalni tužilac i koje će kadrove postaviti u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Štitio ih je gdje god je stigao – kazao je Katnić
postojali protiv njega o vezama sa kriminalnom grupom. – Međutim, duboko vjerujem da će doći dan kada će svi odgovarati za učinjeno, pa i gospodin Abazović. Uostalom, za sličan ili isti oblik podstrekavanja koji u dužem periodu čini Abazović prema meni, određene osobe danas odgovaraju u Hagu.
Kako je Pobjeda pisala, koristeći informacije Europola o transkriptima razgovora sa Skaj aplikacije i prisluškivanih razgovora, koje su objavljivali M portal i Standard, Dritan Abazović je od avgusta 2020. godine bio vrlo citirana, ali i uvažavana, osoba u prepiskama škaljarskog kriminalnog klana. ,,...veli abazović. Da ih deremo nocas. Brat. Najgeći od svih, Svega mi. Vjerujes li da mi je zao sto za njega nijesam glas... da, da abaz je brat nas veliki“. Ovih nekoliko rečenica su dio transkripta presretnutih razgovora u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine, između člana škaljarske mafijaške organizacije Stefana Đukića Mandića, koji je tada bio u zatvoru u Kijevu, sa Podgoričaninom Bojanom Lopičićem Ove je transkripte objavio M portal septembra 2022. godine. U društvu s Abazovićem je bila i njegova saradnica Ana Rašović – Pravdajući ovaj susret uhvaćen kamerom, Abazović je pokušao Lopičića da predstavi kao slučajnog turistu, objašnjavajući kako ga opsijedaju turisti i razni drugi ljudi i od njega stalno traže da se fo-
tografiše sa njima, pa je tako, prema njegovoj verziji, nastala i ta fotografija.
,,Kao i svako njegovo objašnjenje i ovo je bilo smiješno i uvredljivi atak na inteligenciju javnosti. No, Specijalno državno tužilaštvo je ozbiljno shvatilo Abazovića i ocijenilo je da ‘iz fotografije ne proizilazi osnov sumnje da je uopšte učinjeno krivično djelo’“, pisala je novinarka Pobjede Kaćuša Krsmanović u tekstu od 1. aprila ove godine. Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on
Vlahović: Da li SDT i policija imaju namjeru da ispitaju navode Katnića?
Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović osvrnuo se na tvrdnje bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je kazao da je odlazeći premijer Dritan Abazović imao veze sa škaljarskim organizovanim klanom i da ga, zbog jakih opstrukcija u Ministarstvu unutrašnjih poslova, nije uhapsio.
– Da li Specijalno tužilaštvo i policija imaju namjeru da ispitaju gospodina Katnića o ovome i da pozovu Dritana Abazovića ,,u svojstvu građanina“, naravno, na razgovor. Ili će „samoinicijativno“ „formirati predmet“? Ili će završiti onaj zli slučaj o ručku od 400 eura? – upitao je Vlahović na Tviteru.
naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone.
U vrijeme te prepiske bio je potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti. U prepisci od 30. decembra 2020. godine jedan od kriminalaca piše da Abazović „traži četiri kripte“ i to „preko Boža“, „advokata, ato je bio“ i kaže da „pita koko su para 4kripte oće da plate“, na što mu sagovornik odgovara: „treba ih častit to“.
Božo advokat je Božo Milonjić koji je poslije avgustovskih izbora bio imenovan za generalnog sekretara Vlade Zdravka Krivokapića Specijalno tužilaštvo je saopštilo da „nijesu pronađeni dokazi da su članovi organizovane kriminalne grupe obezbijedili telefon sa aplikacijom ,,Skaj“ za premijera Crne Gore“.
Iako je dugo negirao da je imao kriptovani telefon, naprasno je javno, u parlamentu, pritisnut pitanjima poslanika Demokrata, Abazović priznao da ga je dobio od prijatelja iz javne administracije koji nije član kriminalne grupe. Tada je konstatovao da je ovaj telefon za njega ,,bio komplikovan i da ga zbog toga nikada nije koristio“. Samo nekoliko mjeseci kasni-
guju zbog akcija Specijalnog policijskog tima u Budvi, kojima je rukovodio Katnić.
- Eh, eh, brate sve ćemo ih riješit, polako, veli, tužilaštvo da sj. veli, i onda ćemo sve rješavat, ne možemo bez toga ništa. Rekao mi je on – prenosi Rađenović.
Kažanegra mu odgovara: „Znam ali on je krak glavni brate ovo ovo“.
- Zna, zna, svjestan je on, nema što. Rekao je svjestan je, nije poricao ništa nego prosto veli: „Brate nemojte da me napadate j*** za ovoliko vremena, nisam mogao više – saopštava Rađenović detalje razgovora sa Abazovićem, prenio je u septembru prošle godine portal Standard...
Transkripti „Skaj“ komunikacija članova i saradnika škaljarskog klana potvrđuju da je Abazović bio omiljeni „lik“ i nedavno ubijenog Jovana Vukotića, koji je slovio za vođu ove mafijaške organizacije.
je, odgovarajući novinarima upravo na pitanja o transkriptima „Skaj“ komunikacija, ponovio je da je imao kriptovani telefon, uz konstataciju: „…samo sa jednom osobom je razmijenjena jedna poruka“… Crnogorska javnost do danas nije dobila zvanični odgovor o Abazovićevom kriptovanom telefonu, niti je, prema informacijama Pobjede, taj telefon ikada dat na forenzičku obradu.
O vezama Abazovića i mafije svjedoči i presretnuta komunikacija iz jula 2021. godine, koju je objavio portal Standard, izmeću braće Mladena i Ognjena Kažanegre sa, kako se vjeruje, Blažom Rađenovićem, funkcionerom Ure, koji je u tim dokumentima označen kao N. N. osoba. - Pokazaću ti zapisnik sa glavnog odbora posvađao se Dritan zbog ovoga. Brate, veli, jesi ti lud, ko će ovo sve da u dva mjeseca, tri razbije jadan. Jesi lud, veli – prenosi Rađenović jednom od braće Kažanegra riječi Abazovića.
Dalje mu piše: „Jesam li ja jedini, veli, ko je Zorana Lazovića, veli, i ovoga (Veljovića) sa ostavkom smijenio ih sve ih makao. Haj reci (..?) Dobro“. Kažanegre u toj prepisci rea-
- Milo mi te viđet tu blizu Abaza, našeg brata, on gotivi nas –jedna je od poruka koju je Vukotić napisao u martu 2021. godine, tadašnjem policijskom funkcioneru Daliboru Medojeviću
Tužilaštvo i Uprava policije tada su imali zajedničku konferenciju za novinare na kojoj je bio i Abazović, kao potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti, zajedno sa tada generalnim sekretarom u MUP-u, funkcionerom Ure Radem Miloševićem , koji je već nekoliko mjeseci u pritvoru zbog sumnje da je učestvovao u organizaciji državnog šverca duvana, kao direktor Uprave carina i prihoda.
- Kad te krenulo sa ovim milicajcima nastavi sad na kotor desant treba napraviti treba abazu da kažeš ono i pokažeš mu sve on gotivi nas – napisao je tada Vukotić preporuke Medojeviću što treba da prenese Abazoviću.
Svi ovi detalji koje su mediji objavljivali ostali su bez odgovora Specijalnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Da li će i izjava bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kojom optužuje dio funkcionera MUP-a za opstrukciju istrage u ,,slučaju Abazović i škaljarski klan“ ostati samo još jedna medijska objava koja neće imati odjeka za crnogorske istražne organe i pravosuđe? D. ĐURANOVIĆ
Gradonačelnik upozorio na posljedice eventualnih neadekvatnih kadrovskih rješenja u Glavnom gradu
PODGORICA - Funkcioner Pokreta ,,Evropa sad“ Andrej Milović nije oduvijek baštinio evropske stavove, već je, kako pokuzuje jedan raniji snimak, snažno zagovarao odnose sa Rusijom, tvrdeći da su nam oni stvarni prijatelji, a ne Zapad, piše portal Pobjede.
Snimak je, kako se pretpostavlja, nastao na vojnoj paradi u Beogradu 2014. godine, a kojoj je prisustvovao i ruski predsjednik Vladimir Putin – Ovo je prelijepo. Mislim da
Predsjednik BS Ervin Ibrahimović najavio
11. juna
PODGORICA – Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, u intervjuu za Novu M, kazao je da će BS na predstojećim parlamentarnim izborima nastupiti samostalno i da sva relevantna istraživanja pokazuju da će povećati broj poslaničkih mandata.
Kada je riječ o potencijalnim postizbornim koalicijama, lider BS je kazao da će se o tome razgovarati nakon 11. juna, a da svi oni koji baštine ideju multietničke Crne Gore, u Bošnjačkoj stranci imaju partnera.
Govoreći o rezultatu predsjedničkih izbora, Ibrahimović kaže da je ishod glasanja jasan, te da to poštuje.
– Vjerujem da će Crna Gora nastaviti putem EU integracija – navodi Ibrahimović.
Govoreći o odlasku Đukanovića sa čela DPS-a nakon 25 godina, on navodi da je tokom tog perioda pomenuta partija bilježila značajne rezultate.
– Čin ostavke treba biti primjer svima u Crnoj Gori. Nije česta prilika da predsjednici partija daju ostavke nakon lošijih rezultata – kaže Ibrahimović.
On navodi da je briga za multietnički i multivjerski sklad bila primarna kada su birali koga će podržati na predsjedničkim izborima. R. P.
je ovo najveća parada na ovim prostorima. Od Vladimira Putina očekujem da poboljšamo još više prijateljske odnose. A mi iz Crne Gore smo tu da mu poručimo da ne mislimo svi kao Vlada (tadašnjeg premijera Duška Markovića). Mislim da je Rusija prijatelj Crnoj Gori, još od vremena Petrovića i prosto mi ne trebamo, u teškim vremenima, da joj okrećemo leđa zbog sitnih ili većih političkih interesa, zato što će biti Rusija tu kada nam opet bude potrebno – rekao je Milović. On se osvrnuo i na NATO
– Andrej Milović, funkcioner ,,Evrope sad“ svojim ranim radovima pokazuje kako vidi evropski put Crne Gore, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković Đurašković se osvrnuo na ranije izjave Milovića o predsjedniku Rusije, odnosima te zemlje sa Crnom Gorom, Zapadu… – ,,Rusija sad“ bi, kroz njegove stavove, bio mnogo adekvatniji naziv partije kojoj pripada i budućih integracija naše države - napisao je Đurašković na Tviteru.
bombardovanje iz 1999. godine.
– Znamo kako je bilo kad je Zapad bio protiv nas 1999. godine i znamo koliki su nam Rusi prijatelji – naveo je Milović tada. Podsjećamo, Predsjedništvo Pokreta ,,Evropa sad“ je predložilo Oliveru Injac za gradonačelnicu Podgorice.
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, predlaganju Olivere Injac za gradonačelnicu od strane Predsjedništva prethodio je kompromis unutar PES-a po kojem je Andreju Miloviću, koji je imao ambicije za tu funkciju, ponuđena visoka funkcija u vladi, najvjerovatnije ministar pravde. R. P.
PODGORICA- Gradonačelnik Ivan Vuković iskazao je nadu da se podjela funkcija u okviru nove gradske uprave neće svesti na političku trgovinu.
Vuković smatra da je, s jedne strane, potpuno prirodno da oni koji su dobili mandat vode Glavni grad i preuzmu punu odgovornost za to.
- To, uz raspisivanje javnih konkursa (zakonska obaveza) podrazumijeva i kadrovsku politiku neophodnu za realizaciju javnih politika koje su građanima ponuđene u kampanji. S druge strane, kao neko ko je unazad pet godina bio u prilici da odlučuje o sastavu menadžerskog tima koji će upravljati razvojem grada, dužan sam da upozorim na posljedice eventualnih neadekvatnih kadrovskih rješenja za odgovorne funkcije u sistemu grada – poručuje Vuković.
Podsjeća da su, gotovo bez izuzetka, aktuelni sekretari, direktori privrednih društava i šefovi stručnih službi ljudi koji
Profesor u Bostonu smatra da se vanjska politika neće promijeniti nakon pobjede Milatovića
PODGORICA - Vanjska
politika Crne Gore neće se promijeniti nakon pobjede Jakova Milatovića, ali je pitanje hoće li država sprovoditi odluke Evropske unije onako kako se očekuje od kandidata za članstvo, smatra profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević Garčević je u intervjuu agenciji Mina kazao da, ako je suditi po prvim izjavama Milatovića, neće biti značajnih promjena u spoljnopolitičkom kursu Crne Gore.
Pitanje je, kako je naveo, hoće li Crna Gora sprovoditi odluke
EU na način kako se to očekuje od zemlje koja je u procesu pregovora za članstvo.
– Ili ćemo pronalaziti strukturalne, pravne i formalne razloge da, na primjer, otežemo sa primjenom sankcija prema Rusiji, ili da kasnimo sa odlukom o podršci NATO snagama za brzi odgovor, kao što se to dešavalo prošle godine – dodao je Garčević.
On je kazao da nijedna država koja je ušla u NATO nije željela da izađe iz te organizacije, čak i kada je imala problem sa Alijansom.
– Francuska je očiti primjer za to. Turska je još jedan primjer. Jasno je da su političke i bezbjednosne koristi ostan-
ka u NATO višestruko veće od eventualnog brzopletog izlaska, koji bi samo donio nestabilnost– naveo je Garčević. Prema njegovim riječima, slično je sa odlukom o povlačenju priznanja Kosovo.
– Koliko god da je nova vlast kritična prema onome što je zaostavština Demokratske partije socijalista (DPS), kada je u pitanju vanjska politika oni je neće mijenjati, jer od toga ne postoji bolja, prosperitetnija opcija – ocijenio je Garčević.
Na pitanje da li će Milatović imati naklonost Zapada i SAD, kao što je to bio slučaj sa Đukanovićem, Garčević je odgo-
vorio da je teško o tome govoriti na početku Milatovićevog mandata.
– Ostaje da se vidi. Vrlo je vjerovatno da će i SAD i EU podržati svaku vladu u Crnoj Gori sve dok ta vlada i predsjednik budu slijedili EU politiku i nastavili proces integracije u EU – smatra Garčević.
Upitan da li je realno očekivati da će Crna Gora, za vrijeme mandata Milatovića, postati članica EU, Garčević je rekao da Crnoj Gori treba još dugo vremena da postane članica Unije, mnogo više od četiri-pet godina.
– Priče o brzom ulasku u EU
su godinama i decenijama radili u Glavnom gradu.
- To je jedan od razloga zbog kojih se, ni u jednom trenutku, izbor novog gradonačelnika (koji sam nije posjedovao iskustvo rada u Glavnom gradu) i gradske uprave u julu 2018. godine nije odrazio negativno na funkcionalnost sistema – ističe Vuković. Prema njegovim riječima, profesionalno iskustvo, institucionalna memorija i poznavanje izazova s kojima se svaki dio sistema Glavnog grada gotovo svakodnevno suočava, predstavljaju preduslov dobrog upravljanja sistemom. - I najmanji problem u njegovom funkcionisanju direktno se reflektuje na stanje u gradu, a time i na kvalitet života naših sugrađana. Stoga se nadam da se podjela funkcija u okviru nove gradske uprave neće svesti na političku trgovinu, već da će odgovorni, iznad svega, voditi računa o potrebi redovnog funkcionisanja sistema Glavnog grada – zaključuje Vuković. I. M.
Forca i DP sklopile koalicioni sporazum
su demagogija i olako izrečena obećanja mogu biti politički pogubna po onoga ko ih izgovara. Isto se odnosi na olako izrečena obećanja o boljem životu, većim platama i slično. Nije se jednom desilo u politici da su lideri postali žrtve sopstvenih obećanja – istakao je Garčević.
On smatra da je umjesto licitiranja sa datumima za prijem Crne Gore u EU, bolje govoriti kako da zemlja intenzivira reforme, ojača institucije, stvori osnove za efikasniju borbu protiv korupcije.
– Bilo bi bolje kada bi se nešto uradilo da se zaustavi političko zapošljavanje „po dubini“ i konačno da šansa da ljudi budu zapošljavani na osnovu sposobnosti i znanja. Bilo bi bolje da se sudije Ustavnog suda ne biraju po političkom, već po stručnom ključu – ocijenio je Garčević. Govoreći o rezultatima predsjedničkih izbora, Garčević je rekao da pobjeda Milatovića nije bila iznenađenje, ali da je možda bilo iznenađenje razlika između dva kandidata.
- DPS nije naučio lekciju iz poraza 2020. i posljednjeg poraza na lokalnim izborima. Za veliki dio građana, DPS je simbol korupcije i vremena koji oni žele da ostave iza sebe – kazao je Garčević. R. P.
PODGORICA - Nova demokratska snaga Forca i Demokratska partija potpisale su sporazum o zajedničkom nastupu na predstojećim parlamentarnim izborima.
– Prepoznajući značaj predstavljanja albanskog naroda i diskriminaciju izbornim zakonom koju Albanci nemaju sa zagarantovanim poslaničkim mjestima u Skupštini Crne Gore, dogovorili smo se da za predstojeće parlamentarne izbore, koji će se održati 11. juna ove godine, nastupimo zajedno, pa smo time večeras potpisali koalicioni sporazum - saopšteno je iz Force.
Ističu da je ,,svrha i političko djelovanje“ osmišljavanje zajedničke platforme za unapređenje položaja Albanaca u Crnoj Gori u svim sferama života, sa posebnim akcentom na ekonomski razvoj područja u kojima žive Albanci, uz kvalitetno obrazovanje i proporcionalnu zastupljenost Albanaca u administraciji Crne Gore.
Prema njihovim riječima, najveći značaj ima zaštita njihovih kolektivnih i individualnih prava, kao i zaštita ili promocija kulturnog nasljeđa. R. P.
Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric ocijenio da je prošlogodišnji poslovni rezultat crnogorske avio-kompanije vrlo loš
PODGORICA - Prošlogodišnji poslovni rezultat i ostvareni minus od 2,45 miliona eura crnogorske avio-kompanije Air Montenegro je vrlo loš rezultat, posebno zato što su većina ostalih evropskih avio-prevoznika bili ,,superprofitabilni“, ocijenio je regionalni stručnjak za avio-saobraćaj hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.
– Ako je ogromna većina evropskih avio-kompanija u prošloj godini poslovala sa megaprofitima, pa je čak i Air Serbia uprkos ogromnoj ekspanziji i promjeni prastare flote uspjela stvoriti 21 milion eura profita, onda je ovaj rezultat vrlo loš. Da je Air Montenegro velik poput Croatia Airlinesa imao bi gubitak od 15 miliona eura ili kao Air Serbia od čak 28 miliona eura. Imati
2,45 miliona eura gubitka na samo dva mala aviona je istinski loš rezultat. Poglavito što su svi ostali superprofitabilni – kazao je Šćuric Pobjedi. On je dodao da je Lufthansa prošle godine imala preko 1,5 milijardi eura profita, Turkish Airlines preko 2,7 milijardi, Air France-KLM 1,4 miljardu, IAG 431 milion, Aegean 107 miliiona, Norwegian 147 miliona eura.
Air Montenegro je na kraju prošle godine bio u gubitku od
2,45 miliona eura. To je bolji poslovni rezultat u odnosu na godinu ranije, kada je državni avio-prevoznik zabilježio 4,96
I dok je bivši prevoznik Montenegro Airlines imao dominaciju na tržištu letova između Crne Gore i Srbije, te udio u tržištu od 55 do 60 odsto, Air Montenegro se ne snalazi i ima tek 28 odsto udjela na tržištu. Samim time Air Montenegro ima daleko manje letova i prema drugim destinacijama iz Crne Gore nego što je imao Montenegro Airlines, naveo je analitičar Alen Šćuric koji smatra da je gašenje Montenegro Airlinesa omogućilo kompaniji Air Serbia da postane dominantna na linijama između Beograda i Crne Gore
miliona eura gubitka. Prihodi kompanije na kraju decembra iznosili su 42,4 miliona eura i povećani su 33 miliona, dok su troškovi bili blizu 45 miliona.
GUBITAK TRŽIŠTA
Iz kompanije Air Serbia je krajem marta saopšteno da će po ljetnjem redu letjenja, koji će važiti do 28. oktobra, srp-
Air Montenegro je prije desetak dana uzeo pod zakup avion „erbas 320“ sa 180 sjedišta od litvanskog avio-prevoznika Heston.
- Erbas A320 je dobar odabir za čarter i leisure linije, nema boljeg. No, on će operirati i na nekim redovnim linijama poput letova iz Podgorice za Pariz, Istanbul, Kopenhagen, Lion i Nant. Za te linije on je apsolutno prevelik i kompanija ozbiljno griješi što ga upotrebljava – kazao je Šćuric i pojasnio da ove linije imaju skroman broj frekvencija i bilo bi daleko logičnije da se povećava broj frekvencija manjim avionom „embraer E195“, nego da se lete linije sa puno prevelikim avionom.
- Load faktor na ovim linijama neće biti dobar, a to znači gubitak.
Takvi avioni su skupi kada se uzimaju u wet leasu samo u top sezoni. To košta enormno puno i load faktor treba biti istinski velik da se ovako što isplati. Iskreno, bojim se da je prošlogodišnji najam Trade Airovog aviona bio gubitak i da je on i te kako uticao na loš finansijski rezultat kompanije Air Montenegro – rekao je Šćuric.
Iz Air Montenegra su Pobjedi ranije saopštili da je procjena da će se sa ovim iznajmljenim avionom ostvariti oko 2.000 sati leta i da će prevesti preko 120.000 putnika u periodu zakupa od 28. marta do 1. novembra.
Iz crnogorske državne avio-kompanije rekli su ranije
Pobjedi da su potpisani brojni ugovori sa turoperatorima na bazi aviona većeg kapaciteta od 180 sjedišta, i to sa Esheet Travel i Arkia za seriju čarter letova za Tel Aviv, tri do pet puta nedjeljno.
Sa Sputnik Travel za seriju letova ka Jerevanu, sa MTO, Luminalis i TUI France za seriju letova ka Nantu, Lionu i Parizu. Najavljeno je da će ovaj avion obavljati saobraćaj i ka Egiptu i Poljskoj.
ska nacionalna avio-kompanija imati 40 sedmičnih letova prema Tivtu i 21 prema Podgorici. To će biti najfrekventnije destinacije kompanije Air Srbija tokom letnje sezone.
- Ništa čudno. Crna Gora je više nego bitno tržište za Air Serbiu, tu ima jako puno point-to-point putnika, puno konektiranih putnika radi skromnog broja linija iz Crne Gore drugih prevoznika i Air Montenegra, a ima i vrlo mnogo putnika iz Rusije koji preko Beograda putuju za Crnu Goru. No, ipak je ovo manje letova nego ih je bilo prošle (44 leta) i pretprošle godine (54 leta), prvenstveno radi toga što je Srbija više putnika prema Crnoj Gori imala tokom kovida-19, a sada je bitno više otvorena na druga tržišta. Naravno, ovo se prvenstveno odnosi na Tivat – rekao je Šćuric. On smatra da će ovoliki broj letova srpskog avio-prevoznika
na linijama ka Crnoj Gori uticati na poslovanje Air Montenegra.
- I dok je bivši prevoznik Montenegro Airlines imao dominaciju na tržištu letova između Crne Gore i Srbije, te udio u tržištu od 55 do 60 odsto, Air Montenegro se ne snalazi i ima tek 28 odsto udjela u tržištu. Samim time Air Montenegro ima daleko manje letova i prema drugim destinacijama iz Crne Gore nego što je imao Montenegro Airlines – istakao je Šćuric.
Iz Air Montenegra su Pobjedi prije desetak dana saopštili da je znatno veći broj letova Air Serbie, posebno kada je Tivat u pitanju je posljedica njihovih vezanih letova iz drugih evropskih destinacija preko Beograda, kojima turisti dolaze u Crnu Goru, kao i potrebe Air Montenegra da svojim, ipak ograničenim, kapacitetima adekvatno pokriju i druga tržišta, osim Srbije. Iz Air
Montenegra su našoj redakciji rekli da će oni tokom ljetnje sezone imati oko 20 letova po liniji, na letovima ka Tivtu i Podgorici.
- Ja nemam takve informacije. Ono što je sada vidljivo je da će u top sezoni Air Montenegro imati 14 sedmičnih letova iz Tivta i isto toliko iz Podgorice. To je tek 28 sedmičnih letova, a što je bitno manje od 40. Ako kompanija planira povećati broj letova, onda je to već odavno trebala napraviti radi prodaje karata. Ako je to tako, onda Air Montenegro i dalje radi vrlo loš posao koji stvara gubitke – upozorio je Šćuric.
DOMINACIJA SRPSKE
AVIO-KOMPANIJE
On je naveo da je gašenje Montenegro Airlinesa omogućilo kompaniji Air Serbia da postane dominantna na linijama između Beograda i Crne Gore.
- U šest mjeseci dok nije operirala, crnogorska nacionalna
kompanija Air Serbia je uspjela preuzeti i profilirati tržište, promijeniti navike putovanja i potpuno istisnuti novog nacionalnog prevoznika. Koliko puta sam rekao da je najgluplja stvar bila gašenje Montenegro Airlinesa. Umjesto toga kompanija se trebala restrukturirati i nastaviti poslovati sa svim ugovorima i pravima, te tržišnim udjelom – naglasio je Šćuric. Odgovarajući na pitanje da li postoji analiza koliko gubi To Montenegro finansijski, zbog dominacije kompanije Air Serbia na linijama ka Crnoj Gori, Šćuric je saopštio da Air Montenegro gubi enorman novac svake godine. – Govorimo o iznosu od oko tri do pet miliona eura godišnje. Ne zna se koliko je to zbog Air Serbie, ali budite sigurni da je Air Serbia i te kako jedan od glavnih razloga takvog stanja – zaključio je Šćuric.
S. POPOVIĆKorišćenje zakupljenog
„erbasa 320“ na redovnim linijama neisplativoAlen Šćuric
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja
Žarko Radulović o predstojećoj sezoni
PODGORICA - Ova sezona biće odlična. Svi koji budu imali dovoljan broj radnika imaće bolje rezultate nego 2019. godine, ali ne zahvaljujući Vladi već zato jer su se tako ,,kockice sklopile“ - ističe u razgovoru za CdM predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović
Poručuje da će sezona biti
odlična jer su ljudi željni putovanja i odmora, posebno nakon situacije koja je cijeli svijet zadesila zbog pandemije korona virusa.
Problem sa radnom snagom, kaže, ove godine biće veliki, sljedeće na kvadrat, a 2025. na kub. - Kod nas su takvi administrativni uslovi da, ako hoćete da zaposlite nekog iz regiona, imate velike probleme. Tre-
ba vam mjesec dana da radnika uvedete u redovnu proceduru. Možete zamisliti koliko vam treba ukoliko to želite da uradite sa radnom snagom sa neke daleke destinacije - poručuje Radulović.
Sezona je, kaže, počela, ali stidljivo. Očekuje porast broja gostiju za dva Vaksrsa. Od maja očekuje da sezona krene snažnije. Radulović upozorava na pro-
blem slabe avio-povezanosti sa Evropom i regionom. Iako naglašava da očekuje uspješnu turističku sezonu, smatra da bi ona bila još uspješnija da Crna Gora ima bolju avio-povezanost.
Kaže da najviše gostiju očekuje iz regiona i sa zapadnog tržišta.
- Od sljedeće godine očekujem ,,bum“ sa njemačkog tržišta. Nedostatak istočnog
Podaci o penzijama u prošloj godini pokazuju poremećen penzijski sistem
ispod prosječne, koja je u decembru iznosila 362,9 eura. Oni su dodali da penzije više od 800 eura prima samo 2,9 odsto ukupnog broja penzionera.
- Prosječna penzija je u januaru iznosila 373,92 eura. Prosječna penzija je samo 49,93 odsto prosječne plate, a trebalo bi da bude oko 80 odsto, koliko je penzioner sa punim radnim stažom izdvojio tokom svog radnog vijeka - rekli su iz Udruženja. Minimalne penzije vanredno su jednokratno povećane 36 odsto, što je, kako su kazali, bilo krajnje neophodno, dok ostale nijesu.
jedino cjenovno nijesmo konkurentni Albaniji, ali ona nije još uvijek prepoznata turistička destinacija kao što je Crna Gora - poručuje Radulović.
Sagovornik CdM-a upozorava da će biti lokala i hotela koji neće biti otvoreni ovog ljeta jer nema radne snage.
Dvije trećine penzionera prima penziju ispod prosječne
PODGORICA - Podaci o penzijama u prošloj godini pokazuju poremećen penzijski sistem i deformaciju, odnosno nepoštovanje zakonom utvrđenih penzija po kriterijumima dužine staža i visine izdvajanja penzijskih doprinosa, ocijenjeno je iz NVO Udruženje penzionera Crne Gore – za dostojan život čovjeka. Oni su kazali da je, prema izvještaju o poslovanju Fonda
Prosječna penzija je u januaru iznosila 373,92 eura. Prosječna penzija je samo 49,93 odsto prosječne plate, a trebalo bi da bude oko 80 odsto, koliko je penzioner sa punim radnim stažom izdvojio tokom svog radnog vijeka - rekli su iz Udruženja
penzijsko invalidskog osiguranja (PIO) za prošlu godinu, 53,63 hiljade penzionera ili 44,7 odsto njihovog ukupnog broja primalo minimalnu ili nižu penziju, što je skoro dvo-
struko više u odnosu na 2021. godinu.
Iz Udruženja su naveli da dvije trećine ili skoro 80 hiljada od ukupno 120 hiljada penzionera u Crnoj Gori prima penziju
tržista saniraćemo sa tim dešavanjima. I ove godine očekujem veliki broj turista iz Njemačke, ali pravi ,,bum“ sljedeće godine - poručuje sagovornik CdM-a. Govoreći o cijenama, Radulović kaže da smo konkurentni i da one neće biti problem.
- U Crnoj Gori smo uvijek imali ponudu za svakoga. Crna Gora je prepoznata turistička destinacija. Možda
Kaže da naši mladi ljudi idu u Hrvatsku da rade tokom sezone, ponovo apostrofirajući problem radne snage kod nas. Najavljujući dolazak najviše turista iz regiona i Zapadne Evrope, Radulović ponovo naglašava avio-dostupnost kao jednu od ključnih stavki kako bi naš turizam ostvarivao dobre rezultate.
- Avio-dostupnost je ključna. Tu se mora puno toga uraditi. Nama je važno da gost dođe u Crnu Goru - poručuje Radulović.
Upozorava da su nam aerodromi ,,zastiđe“ i da se to mora mijenjati. Od problema koje bismo mogli imati tokom sezone izdvaja saobraćajni kolaps jer infrastrukura nije dovoljno razvijena. R. P.
Kruzer MSC „Armonia“ uplovio u Kotor
KOTOR - Kruzer MSC ,,Armonia“ uplovio je u Kotor juče u 14 časova. Kako je Radio Kotoru saopšteno iz preduzeća Luka Kotor, na brodu je 2.263 putnika i 730 članova posade. Dužina kru-
zera, koji je vezan uz operativnu obalu luke, je 274,9 metara i ima 65.542 bruto registarskih tona. Brod je doplovio iz Venecije, a isplovljava u 20 časova. Sljedeća luka mu je Nikos. R. P.
Od početka godine tunel Sozina opslužio više od 650.000 vozila
-To pokazuje da švajcarski model nije dobar i da se usklađivanje penzija dijelom radi selektivno i naprečac. Opravdano su povećane minimalne penzije, a pitanje je i da li dovoljno s obzirom na to da je nastavljena praksa socijalnih jednokratnih davanja. Kupovna moć ostalih penzija, u isto vrijeme, umanjena je 36 odsto plus socijalna davanja - saopštili su iz Udruženja.
Oni su poručili da je rezultat toga udvostručen broj penzionera sa minimalnom penzijom, uz tendenciju nastavka povećanja njihovog broja preko 50 odsto, pa i više.
PODGORICA - Kroz tunel
Sozina je u periodu od 31. marta do 6. aprila prošlo 50,54 hiljade vozila, većinom automobila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 652,71 hiljada vozila.
U prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a
u 2020. njih 1,95 miliona. Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke. Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore. R. P.
PODGORICA: Identifikovano tijelo koje je pronađeno u
PODGORICA – Prema nezvaničnim saznanjima medija (Uprava policije nije se oglašavala), identifikovano je tijelo muškarca koje je u subotu ujutro pronađeno u naselju Šteke. U pitanju je, navode, V. V. koji je nestao prije nekoliko dana, a pretpostavlja se da je u pitanju obračun klanova
Šteke se nalaze na izlazu iz Podgorice ka Cetinju. Zapaljeno tijelo pronašao je nešto poslije 10 sati mještanin, na oko 200 metara od puta, koji je slučaj prijavio policiji.
Viša državna tužiteljka Radmila Gačević potvrdila je Pobjedi u subotu da je oko 10.30 časova obaviještena da je u mjestu Šteke pronađeno uglje-
nisano tijelo muške osobe. – Odmah po dobijanju saznanja sa službenicima Uprave policije, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica izašla sam na lice mjesta, gdje smo u prisustvu vještaka odgovarajuće struke obavili uviđaj. Nakon vještačenja imaćemo više činjenica i informisati javnost – kazala je Gačević. R. P.
Put Mojkovac – Đurđevića Tara već gotovo tri mjeseca zatvoren za saobraćaj
MOJKOVAC - Magistralni put Mojkovac – Đurđevića Tara već gotovo tri mjeseca je zatvoren za saobraćaj za sve vrste vozila, zbog odrona koji je tu dionicu zatrpao 18. januara.
Nakon nekoliko protesta mještana proteklih mjeseci dio puta je bio očišćen te su stanovnici tog područja saobraćali jednom trakom naizmjenično, iako im niko nije mogao garantovati bezbjednost, te stoga ni zvanično ga otvoriti za korišćenje.
To sada već predstavlja veliki problem za turističku ponudu Kolašina, Mojkovca i Žabljaka, s obzirom na to da se radi o putnom pravcu koji upravo vodi na Žabljak, ali i u Pljevlja.
PODGORICA - Tokom
prvog i drugog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori su registrovani pojačani hakerski napadi, ali su oni spriječeni, saopštio je Dušan Polović iz Ministarstva javne uprave.
On je, gostujući u emisiji ,,24 sata“ na Televiziji E, kazao da je u zadnja dva mjeseca bilo 38.000 spam mjelova, 9.200 mejlova sa malicioznim linkovima i 142 virusa, te da su svi ti napadi blokirani od strane Ministarstva javne uprave. Ukazao je da su hakerski napadi kontinuirani, ali da u Ministarstvu nemaju mogućnosti da utvrde odakle su napadi dolazili i istakao da je od velikog značaja saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom, Francuskom i drugim međunarodnim patnerima u jačanju spremnosti Crne Gore za odgovor na incidentne situacije. Polović je kazao da je krajnji cilj hakerskih napada obaranje sajtova Skupštine ili Vlade, čime se narušava integritet najznačajnijih institucija, kao i onemogućavanje rada pojedinih sistema i krađa podataka. Zbog toga je, ukazao je, veoma važno donošenje novog zakona o informativnoj bezbjednosti.
Predsezona je krenula a turističke agencije, s obzirom na to da ne postoje garancije za bezbjednost puta, ovu dionicu izbjegavaju.
Direktor TO Mojkovac Radonja Vuković za Antenu M napominje da 90 odsto turista, koji dođu da posjete Mojkovac, dolaze prevashodno zbog Tare, raftinga i arhitektonskog zdanja - mosta na Tari.
- Ono što predstavlja najveći problem je što je taj put sada zvanično zatvoren i što to tu-
Bez puta izgubili bismo sigurno 70-80 odsto turističkog prometa u Mojkovcu, a taj gubitak bi osjetili i na Žabljaku, i na samoj Đurđevića Tari. Svi pričamo o tom ,,bumu“ za aktivni i ruralni turizam, a kada dođe do problema koji treba brzo da se riješi, onda se stvore problemi koji su, čini se, nepremostivi - kaže Radonja Vuković
risti gledaju i otkazuju rezervacije. Mi smo imali ohrabrujuće najave za ovu sezonu, čak smo se nadali da ćemo prebaciti tu rekordnu 2019. međutim sada smo skeptični jer gosti otkazuju ture. To predstavlja ogroman problem, posebno onima koji od turizma žive - kaže Vuković.
Objašnjava da su u prethodnom periodu bile postavljene zaštitne mreže, te da su mještani saobraćali jednom trakom, ali su usljed novog odrona koji se dogodio prije 15-ak dana uništene.
- Koliko sam upoznat inspekcija sada nije u mogućnosti da stavi potpis i da potvrdi da je put bez-
bjedan za saobraćaj - ističe on.
Vuković napominje i da bi u slučaju da put ostane zatvoren posljedice za turističku privredu sjevera bile velike.
- Mogu da tvrdim da bismo izgubili sigurno 70-80 odsto turističkog prometa u Mojkovcu, a taj gubitak bi osjetili i na Žabljaku, i na samoj Đurđevića Tari.
Svi pričamo o tom ,,bumu“ za aktivni i ruralni turizam, a kada dođe do problema koji treba brzo da se riješi, onda se stvore problemi koji su, čini se, nepremostivi - kaže Vuković.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija je ranije saopšteno da je urađen projekat rekonstrukcije tog lokaliteta, prema kojem bi se napravile četiri nove galerije na dužini od 1,5 kilometara, što bi riješilo dugogodišnji problem tog puta. Ipak ta rekonstrukcija je, čini se, još daleko od realizacije. Vuković, međutim, napominje da je potrebno privremeno riješiti problem sa zaštitnim mrežama, kako bismo spasili turističku sezonu.
- Ono što je još zabrinjavajuće je to što ima i dosta mještana u tom dijelu. Mi iz TO u kontaku sa lokalnom samoupravom ćemo učiniti sve što možemo da pomognemo da Ministarstvo riješi problem i da u maju imamo otvoren taj put - zaključuje Vuković. R. P.
Iz Demokratske partije socijalista upozoravaju da je zdravstveni sistem pred kolapsom
PODGORICA - Premijer
Dritan Abazović i ministar zdravlja u tehničkom mandatu Dragoslav Šćekić ,,sebi pripisuju nezasluženo“ i hvale se onim što su vlasti radile prije njih, poručuju iz Komisije za zdravstvo Demokratske partije socijalista.
Taj dvojac, prema njihovim tvrdnjama, nastavlja da zabavlja javnost ,,u borbi da preskoče cenzus“.
– Iako znaju da je zdravstveni sistem pred kolapsom, da su pacijenti primorani da kupuju ljekove prije odlaska na
bolničko liječenje, da su liste čekanja nikada duže, imaju smjelosti da se obrate javnosti kako bi prigrabili koji glas – ističu iz DPS-a. Kako naglašavaju, hvale se upravo onim što su vlasti radile prije njih.
– Ministar zdravlja u Vladi smijenjenoj prije osam mjeseci hvali se kako će se sistem
ojačati povratkom ljekara sa specijalizacije jer su se, kako reče, ranije pravili vakumi. Rado bi ministar Šćekić da sebi pripiše nezasluženo, a vrlo bitno za zdravstveni sistem Crne Gore. Ako znamo da specijalizacije traju od 3 do 6 godina, lako je zaključiti da su svim ljekarima koji će krajem godine završiti speci-
jalizaciju ista morala biti odobrena najkasnije 2020. godine - naveli su u saopštenju. Napominju da su dva kapitalna projekta, izgradnja klinike za kožne i infektivne bolesti i klinike za mentalno zdravlje, završena 2020. godine uz obezbijeđeno finansiranje. – Radovi na izgradnji su treba-
li da počnu u jesen 2020. godine, ali su tada na scenu stupili neznaveni ‘oslobodioci’. Trebalo im je dvije godine da počnu da rade sve ono što je već bilo pripremljeno. Po ko zna koji put svjedočimo neumjerenom kićenju tuđim perjem. Ne čudi. Svaka istina im je ovakva – zaključuje se u saopštenju DPS-a. R. P.
Etički odbor može da djeluje, praksa pokazuje da nemaju volje, već predmete prosljeđuju Etičkom komitetu. U Crnoj Gori, koliko je meni poznato, možete uraditi bilo što i sigurno nećete ostati bez akademskog zvanja. Treba se prisjetiti prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanja, prodavanja ocjena ili teza, falsifikovanja ocjena, grubih kršenja istinitosti prilikom podnošenja konkursne dokumentacije – kaže prof. dr Mara Šćepanović
PODGORICA – Etički
komitet Univerziteta
Crne Gore ocijenio je da nije nadležan i vratio je Etičkom odboru Univerziteta Crne Gore predmet u kojem se jedan profesor optužuje da je prekršio norme akademskog integriteta. Profesor se sumnjiči da je izabran u više naučno zvanje na osnovu svoje knjige koju je preveo na ruski jezik i predstavio je da je originalno djelo, iako je knjiga bila iskorišćena prilikom njegovog prethodnog izbora u zvanje, kada je napisao na maternjem jeziku.
Profesora je, prema saznanjima Pobjede, Etičkom odboru UCG prijavio njegov kolega. Sporno zvanje dobio je ranije, 2014. godine.
Etički komitet, u sklopu čije nadležnosti su slučajevi gdje su pojedinci objavili radove u inostranstvu, procijenio je da ovim ne može da se bavi, iz razloga što postupaju na osnovu Zakona o akademskom integritetu koji je donešen 2019. godine. Taj akt ne može da
se primjenjuje retroaktivno.
Etički komitet je ocijenio da je očigledno da je došlo do kršenja akademske čestitosti prilikom njegovog izbora. Konstatovali su i navedeno djelo nije ni prepoznato članom 14. Zakona o akademskom integritetu, koji daje okvir kršenja akademskog integriteta.
UCG BEZ ODGOVORA
Sa Univerziteta Crne Gore nijesu nam odgovorili koliko su dobili ukupno prijava da je neko plagirao rad ili da nije poštovao akademski integritet, jesu li donijeli odluke, ako jesu kakve su sankcije propisali, da li je nekome oduzeto akademsko zvanje i kome.
Etički komitet ne objavljuje imena pojedinaca protiv kojih su postupci u toku.
Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović potvrdila je Pobjedi da im je Etički odbor UCG proslijedio prijavu o sumnji na neakademsko ponašanje profesora prilikom izbora u više zvanje koji je tom prilikom prevod svoje knjige bodovao brojem poena kao originalno autorsko djelo iako je sama knji-
ga bila iskorišćena kao originalno autorsko djelo prilikom prethodnog izbora u zvanje. Šćepanović ističe da je ranije takav izvještaj prihvaćen i kao recenzentski i kao mišljenje Naučnog odbora UCG i na kraju kao stav Senata.
– Potpuno je jasno da u navedenom ,,lancu“ kontrole niko nije uradio svoj posao – rekla je Šćepanović. Stava je da ovo univerzitetsko tijelo može da djeluje, ali da praksa pokazuje da nemaju volje, već predmete prosljeđuju Etičkom komitetu iako znaju da EK može da donosi odluke o kršenju akademskog integriteta za djela koja se nastala od marta 2019. kada je Zakon o akademskom integritetu stupio na snagu.
- Nijesam sigurna da pokazuju dovoljno volje da štite akademski integritet – rekla je Šćepanović.
Etički odbor je ranije proslijedio Etičkom komitetu i predmet koji se tiče profesorice Pravnog fakulteta Bojane Lakićević-Đuranović koju je student specijalističkih studija optužio da je plagirala njegov rad. EK se nije bavio ni tim slučajem, jer je djelo počinjeno prije donešenog Zakona o akademskom integritetu. Pravni fakultet UCG je ocijenio da rad profesorice nije autentičan. Kasnije, Tužilaštvo je po prijavi Centra za građansko obrazovanje podnijelo optužni prijedlog protiv profesorice, pokrenut je sudski postupak i podgorički Osnovni sud je donio presudu da je suspendovana profesorica plagirala specijalistički rad njenog studenta Đorđa Drinčića na način što ga je objavila u jednom srpskom časopisu. Ako presuda postane pravosnažna, profesorica
Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović istakla je da je EK tijelo koje, između ostalog, daje mišljenja, odnosno odluke povodom sumnje na kršenje akademskog integriteta i - to je sve. Takva mišljenja se, dodaje, šalju licima ili institucijama koja su prijavu podnijela i licima na koja se prijava odnosi. - Zakon o akademskom integritetu,
donesen polovinom 2019. godine, na žalost, pripada cijelom setu zakona koji su doneseni u pretpostavljenim procesima pridruživanja EU a bez ikakve namjere da budu primijenjeni. Upravo zbog toga je EK pokrenuo proceduru izmjena i dopuna ne samo ovog već nekoliko ostalih zakona koji će učiniti svrsishodnim odluke koje će ubuduće donositi – rekla je Šćepanović.
je dužna da plati novčanu kaznu od 2.500 eura, a ako to ne uradi – zamijeniće se kaznom zatvora. Njen advokat Milan Velimirović kazao je Pobjedi da još nijesu dobili odluku Višeg suda na njihovu žalbu. UCG nije odgovorio kako će oni da reaguju ako presuda protiv profesorice bude pravosnažna.
ZAŠTITNI MEHANIZAM
Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović kaže da je Zakon o akademskom integritetu iz onog seta zakona koji se donose bez namjere zakonopisca da se ti zakoni i upotrijebe, bar ne u njegovom kaznenom dijelu. -Studentima, na primjer, nije dozvoljeno da, umjesto da budu udaljeni sa fakulteta jednu ili dvije akademske godine, plate novčanu kaznu za neakademsko ponašanje dok je njihovim profesorima, praksa je pokazala, ako se sjetimo slučaja profesorke sa Pravnog fakulteta, to dozvoljeno – rekla je Šćepanović.
Na primjer, studentkinja Pravnog fakulteta isključena je (2020. godine) na dvije godine sa Pravnog fakulteta UCG zato što je na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima je proslavila diplomiranje iako nije diplomirala. Među fotografijama je bila i lažna diploma sa pečatom, potpisi dekanice i rektora. Studentkinja je objasnila kako je to bila predstava za roditelje te da u druge svrhe ,,diplomu“ nije koristila. Šćepanović podsjeća da mnoge zemlje ozbiljnije štite akademski integritet. Navodi primjer Turske, gdje su rigorozne kazne. Za relativno laka djela kršenja akademskog integriteta profesorima se zabranjuje rad od dvije do pet godina.
- Smatram da treba da postoji mehanizam kojim će se nakon utvrđenih kršenja akademskog integriteta, u zavisnosti od izvršenog prekršaja, ići i do mogućnosti da institucija oduzme akademsko zvanje, kako je u izbrisanom članu 78 trenutno važećeg Zakona o visokom obrazovanju i bilo propisano – navela je Šćepanović.
Predsjednica Etičkog komiteta kaže da u Crnoj Gori, koliko je njoj poznato, možete uraditi bilo šta, a da se prođe bez težih posljedica.
- Treba se prisjetiti prijavljenih slučajeva seksualnog uznemiravanja, prodavanja ocjena ili teza, falsifikovanja ocjena, grubih kršenja istinitosti prilikom podnošenja konkursne dokumentacije... i sigurno nećete ostati bez akademskog zvanja – rekla je Šćepanović.
SLUČAJ DRLJEVIĆ
Ovo tijelo nije se bavilo ni anonimnom prijavom koja je sumnjičila sadašnjeg predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića da je svoju doktorsku disertaciju, koju je 2018. godine odbranio na Alfa BK univerzitetu u Beogradu, plagirao. Drljević je ranije Pobjedi kazao da je zatečen situacijom, da može slobodno da se provjeri njegov rad, tvrdeći da je autentičan. Drljević je na Alfa BK univerzitetu, odnosno Fakultetu za menadžment u sportu odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom Perspektive razvoja sportskog turizma u Crnoj Gori. U anonimnoj prijavi su izdvojeni veći djelovi sadržaja iz tog rada koji su, bez citiranja, do slova prepisani iz dokumenta crnogorskog Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, iz perioda 2008. godine. Javnosti je poznat slučaj Babović-Martinović. Apelacioni sud Crne Gore je odbio žalbu Milana Babovića iz Bara i potvrdio djelimičnu presu-
du Privrednog suda od 9. novembra 2017. godine prema kojoj je utvrđeno daje plagirao magistarski rad. Privredni sud je po tužbi Podgoričanina Petra Martinovića protiv Babovića i Univerziteta Mediteran presudio da je Babović prekršio zakon i povrijedio autorsko pravo. Babović je, prema presudi, od Martinovića prepisao djelove iz magistarskog rada na temu ,,Turistički proizvod Crne Gore i strateški pravci njegovog razvoja“ i prenio ih u svoj rad ,,Uticaj kapitalnih investicija na razvoj turističke privrede u Crnoj Gori“. Ocijenili su da je izreka presude Privrednog suda jasna i razumljiva. Precizirali su da je utvrđeno da je Martinović u maju 2003. godine, na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, odbranio magistarski rad, a Ba-
Etičkom komitetu dostavljen je veoma mali broj prijava za kršenje akademskog integriteta. Nameće se zaključak da - ili smo izuzetno čestiti, a samim tim je i akademska čestitost na zavidnom nivou ili nijesmo toliko hrabri koliko volimo da mislimo da jesmo – smatra predsjednica tog tijela prof. dr Mara Šćepanović
PODGORICA – U Crnoj
Gori je, do sredine marta, MMR vakcinom imunizovano 56 odsto djece rođene 2020. godine, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje, navodeći da je prije nekoliko mjeseci taj procenat iznosio 31 odsto.
Iz IJZ su kazali da je u protekla dva mjeseca intenzivirana imunizacija MMR vakcinom, organizovanjem vanredne vakcinacije vikendom, bez zakazivanja. To je dovelo do porasta obuhvata MMR vakcinacijom, prije svega djece rođene 2020. i 2021. godine, ali i ostale djece predškolskog uzrasta. Oni su naveli da je do prije nekoliko mjeseci obuhvat vakcinisane djece 2020. godište bio 31 odsto.
bović u septembru 2011. godine, na Fakultetu za turizam u Baru, Univerziteta Mediteran. U presudi je istaknuto da Babović nije citirao izvorno djelo, ime i prezime tužioca Martinovića kao autora i porijeklo preuzetog teksta, te je time povrijedio moralna prava tužioca kao autora propisana članom 16 Zakona o autorskom i srodnim pravima. Privrednom sudu, kako su utvrdili, nije bilo potrebno stručno znanje kako bi utvrdio je li riječ o plagijatu. Učinio je to čitanjem i upoređivanjem magistarskih radova ,,tim prije što je u pitanju očigledno preuzimanje djelova pisanog autorskog djela tužioca“.
Iz oblasti plagiranja poznat je i predmet koji se tiče lidera Demokrata Alekse Bečića Pobjeda je pisala 2019. godine da je nezavisna, međunarodna komisija Ekonomskog fakulteta UCG, na bazi detaljne analize, utvrdila da se 7.494 riječi, odnosno 21,4 odsto ukupnog obima magistarskog rada Bečića ne može smatrati autentičnim, jer predstavlja tekst preuzet od drugih autora bez korektnog citiranja. To je navedeno u dokumentu koji je jednoglasno tada usvojio Senat Univerziteta Crne Gore. Nakon takve odluke, makar da je javnosti poznato, nije uslijedila bilo kakva reakcija u smislu pokretanja sankcija.
Komisija Ekonomskog fakulteta zaključila je tada da Bečić, osim što je prepisivao tuđe radove, u magistarskom je i „autoplagirao“, odnosno da je skoro u cjelosti prepisao svoj diplomski rad.
Skupština Crne Gore usvojila je izmjene zakona po kojima će se po skraćenoj proceduri priznavati diplome sa državnih fakulteta iz zemalja Zapadnog Balkana. Studenti neće morati da plaćaju nostrifikaciju 100 eura. Tada su pojedini poslanici upozorili na opreznost, komentarišući kako su nam institucije pune lažnih, kupljenih diploma, da su ljudi u 50-im i 60-im godinama naprasno završili fakultete. Mara Šćepanović kaže da ova inicijativa nosi potencijalne rizike. – Svjedoci smo relativno čestih afera kupovine diploma koje kad se jednom priznaju izuzetno teško, maltene nikako se ne može vršiti njihovo poništavanje, pa će nas možda liječiti ljekari, zgrade, mostove, puteve projektovati arhitekte, a graditi građevinski inžinjeri – koji do svojih zvanja nijesu došli legalnim putem –rekla je ona.
Bečićev rad istraživala je tročlana komisija: prof. dr Dejan Erić sa Fakulteta za bankarstvo, osiguranje i finansije na Beogradskoj bankarskoj akademiji, prof. dr Branko Ljutić, redovni profesor finansija i bankarstva, Univerzitet Privredna akademija Novi Sad i prof. dr Silvija Golem sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Sa Univerziteta Crne Gore nijesu odgovorili da li je ikome zbog kršenja propisa oduzeto akademsko zvanje. Javnost da zna – nije.
U prethodnom periodu Etičkom komitetu dostavljen je veoma mali broj prijava za kršenje akademskog integriteta. Predsjednica tog tijela prof. dr Mara Šćepanović kaže da se zaključak nameće da - ili smo izuzetno čestiti, a samim tim je i akademska čestitost na zavidnom nivou ili nijesmo toliko hrabri koliko volimo da mislimo da jesmo. Nada ĐURĐEVAC
– Dok prema podacima iz elektronskog imunizacionog registra taj procenat, zaključno sa 16. martom, iznosi 56 odsto –kazali su iz IJZ agenciji Mina. Kako su naveli, obuhvat djece predškolskog uzrasta vakcinisanih MMR vakcinom, sa 50 odsto krajem prošle godine, porastao je na 63 odsto, a za sticanje kolektivnog imuniteta potrebno je da 95 odsto najmlađih bude vakcinisano.
Iz IJZ su rekli da je osim vanredne vakcinacije vikendom bez zakazivanja planirano i masovno slanje SMS poruka roditeljima u svrhu obavještenja o terminu imunizacije, a potom i pozivanje roditelja putem kol centra.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da, zaključno sa 21. martom, nije registrovan nijedan slučaj malih boginja.
Oni su podsjetili da su male boginje izuzetno kontagiozan virus, koji se lako širi i može uzrokovati ozbiljne probleme kod nekih ljudi.
– Otprilike devet od deset osoba koje nijesu zaštićene zaraziće se nakon izlaganja virusu malih boginja – pojasnili su iz IJZ.
Kako su naveli, od jula 2018. zaključno sa 21. martom ove godine nema registrovanih slučajeva malih boginja.
Iz IJZ-a su kazali da se u sklopu mjera koje se preduzimaju u cilju sprečavanja i suzbi-
janja potencijalne epidemije sprovodi pooštren epidemiološki nadzor. Iz IJZ su naveli da se trenutno epidemije malih boginja javljaju u svim regijama svijeta, i da su, prema podacima Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, novi slučajevi prijavljeni u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Slovačkoj i Španiji. Epidemija je od 12. januara registrovana i u susjednoj Srbiji, gdje su prema podacima Instituta „Dr Milan Jovanović Batut“ potvrđena 45 slu-
Romski savjet i ombudsman o djeci koja žive i rade na ulici
PODGORICA - U Crnoj Gori ne postoje sistemske mjere u borbi protiv dječjeg prosjačenja i nerijetko se rješavaju samo posljedice, a ne i uzroci te pojave, smatraju u Romskom savjetu i instituciji zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj upozorio je da je problem dječjeg prosjačenja rasprostranjen širom Crne Gore.
– Odgovornost treba da preuzmu sve institucije sistema koje su dovele do ovakvog stanja zajednice, odnosno da romska zajednica prosjačenje vidi kao jedan od izvora zarade i egzi-
stencije - rekao je Šaljaj agenciji Mina.
On je kazao da se dječje prosjačenje svakodnevno dešava i istakao da je djeci, koja žive i rade na ulicama širom Crne Gore, potrebna reintegracija. - Što se tiče sistemskih mjera, nemamo informaciju da one zaista postoje, već postoje smjernice i protokoli koji upućuju zaposlene u institucijama sistema kako da postupaju u slučajevima prosjačenja - rekao je Šaljaj.
On je naveo da je problem sama rasprostranjenost te pojave, dodajući da država raznim akcijama radi na prevenciji.
- Međutim, smatramo da insti-
tucije ne identifikuju tu djecu i da se protiv tog problema sistemski ne bore. Jedina organizacija koja se kontinuirano bavi problematikom prosjačenja i socijalizacijom i reintegracijom djece koja rade i žive na ulici je Dnevni centar Defendologija, ali ne smatramo da i oni imaju određeni vid podrške države - rekao je Šaljaj.
Iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda kazali su da se ne može govoriti o odgovornosti samo jednog organa, već da je za efikasno suzbijanje prosjačenja nužan multisektorski pristup svih relevantnih organa i ustanova.
Oni su naveli da je ombudsman inicirao donošenje i potpisivanje Protokola o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici, koji je usvojen 2019. a revidiran 2021. godine.
- Nepoštovanje protokola ogleda se u nesinhronizovanom djelovanju organa i ustanova koje taj dokument obavezuje.
Tako da taj fenomen ostaje i dalje rasprostranjen - ocijenili su iz institucije zaštitnika.
Oni su rekli da je zaštitnik u radu imao više slučajeva dječjeg
čaja, zaključno sa 14. martom. – Ova epidemija, ali i novi slučajevi u evropskim zemljama zbog povezanosti zemalja u geografskom, sociodruštvenom smislu, intenzivnim međunarodnim saobraćajem, predstavljaju rizik za unos virusa na teritoriju Crne Gore –rekli su iz IJZ.
Preporuka je, kako su naveli, da se što prije vakcinišu sva djeca, posebno mlađa od pet godina, i time spriječi oboljenje i moguće komplikacije koje sa sobom nosi infekcija virusom malih boginja. P. N.
prosjačenja, da se radilo o pojedinačnim kao i o organizovanim oblicima te pojave.
- U svim slučajevima davao je preporuke nadležnim organima, od kojih se neke sprovode, dok se, nažalost, u nekim sredinama ponavljaju ti slučajevi, kada se može reći da se radi o organizovanim oblicima - naveli su iz institucije zaštitnika. Ističu da djeca koja se bave prosjačenjem borave i rastu u nebezbjednom i rizičnom okruženju i suočavaju se sa nizom izazova koji ugrožavaju njihova prava - od izloženosti nasilju, bezbjednosnim rizicima povezanim sa saobraćajem, a podložniji su i da postanu žrtve trgovine ljudima, seksualnim i drugim vidovima zloupotreba. Oni su naglasili da uključivanje u obrazovanje djece koja se bave prosjačenjem ostaje jedan od najvažnijih zadataka u pokušajima usmjerenim na suzbijanje ovog fenomena.
Prema Zakonu o javnom redu i miru, ko prosjači, kazniće se od 30 do 200 eura. Istim zakonskim aktom propisano je da ko organizuje prosjačenje ili drugog navodi ili prisiljava na prosjačenje, kazniće se od 500 do 1,5 hiljada eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
-Možda su kazne previše blage. Očigledno je po broju dece svakodnevno na našim ulicama, da nemaju očekivanog efekta i da treba da budu strože, posebno ukoliko se djelo ponavlja - rekli su iz institucije zaštitnika. P.N.
PODGORICA - Činjenica je da su velikani crnogorske likovne umjetnosti poput Lubarde, Milunovića, Prijića, Vuškovića… u svom stvaralaštvu bili uveliko isnpirisani Crnom Gorom. Dovoljno je sjetiti se stvaralaštva Petra Lubarde – posvećenog slikara svog Ljubotinja. Njegove riječi: ,,Moj najveći učitelj bila je zapravo Crna Gora. Slikao sam sa žarom njene motive, meni drage i dobro znane iz djetinjstva“, upravo potvrđuju koliko je ovo podneblje inspirativno za slikanje.
Mnogo se toga u likovnoj umjetnosti promijenilo od vremena Lubarde do danas – drugačija su likovna promišljanja savremenih umjetnika, a drugačije su i tehnike kojima se služe u radu. Posmatrajući radove mladih likovnih umjetnika, postavlja se pitanje koliko su novijim generacijama slikara – motivi, teme, pejzaži, ali i društvena i politička dešavanja u Crnoj Gori – isnpirativni u stvaralaštvu. Rijetki su oni na čijim platnima se mogu ,,iščitavati“ živopisni pejzaži sa ovog podneblja na kojima se očitavaju prirodne mijene. Više su prisutna reagovanja na dinamične društvene pojave i mogući odgovori na pitanja o položaju i ulozi umjetnika u savremenom društvu.
Nesporno je da je Crna Gora, u svakom pogledu, vrlo inspirativna, a kako je kazao jedan od naših sagovornika – ,,zemlja sa ovolikim kontrastima ne može biti neinspirativna“. O ovoj temi za Pobjedu govore slikari Slobodan Puro Đurić, Ivana Stanić i Maša Jovović i istoričarka umjetnosti
Ljiljana Karadžić
IZBOR
Na skoro svakom Đurićevom platnu predstavljeni su motivi iz Crne Gore – tu su gradski, seoski, crkveni i primorski motivi, ,,mrtve prirode“ sa starim kućnim predmetima i namještajem, čak su tu i ptice sa našeg područja, s tim što je sve to naslikano donekle irealno i u kubističkom maniru. Đurić smatra da su mladi likovni umjetnici, što se tiče izričito realističkog pejzaža, vrlo malo inspirisani Crnom Gorom. - Naši mladi umjetnici uz likovne publikacije, televiziju, dnevnu štampu i film, prate u kojem pravcu ide savremena likovna umjetnost. Putujući po svijetu vide što je momentalno u trendu – istakao je Đurić.
Pošto su, prema njegovim riječima, u trendu instalacije, performansi, konceptualna umjetnost i slično, motivi su vrlo različiti.
- U stvari, svega ima pomalo. Određeni pravci i pravila kao što je bilo nekada više ne postoje. Crna Gora je mladim likovnim umjetnicima i te kako inspirativna, ali na sasvim drugačiji likovni način. U umjetnosti ne postoje zastarjele teme. Sve zavisi kako se ne-
Umjetnica Maša Jovović autorka je knjige „Petar Lubarda u Crnoj Gori 1945–1951. godine“. Podsjetila je da je Lubarda stalno isticao značaj Crne Gore za njega i njegovo slikarstvo. Bio je neraskidivo vezan za Crnu Goru. Za vrijeme njegovog boravka u inostranstvu pričao je da je pamtio Crnu Goru u slikama, a naveo je i da je smatra svojim jedinim učiteljem umjetnosti. Jovović podsjeća da je Lubarda dao možda jedan od najljepših opisa slikarstva: ,,Ja sam ja i svijet slikam po svojoj volji. Uzburkam more, da se zapjeni kao šampanj. Rasklapam bregove. Crvene stijene kršnih predjela, plave sjenke u podne, žuti strah smrti, bijeli krik galebova, sve su to boje moje palete“.
- Ono što bih posebno istakla je značaj Lubardinih radova nastalih tokom njegovog boravka u Crnoj Gori, u prvim poslijeratnim godinama, a koje su izložene u Beogradu, na Terazijama 1951. godine, izazvale velike potrese, ne samo na umjetničkom polju. Izložba je nazvana ,,prelomna“, a označila je raskid sa socrealizmom i otvorila put modernističkom pristupu i slobodi stvaralaštva. Istraživanjem tog društveno-istorijskog perioda došla sam do zaključka da je do takvog preokreta moglo doći jedino u Crnoj Gori i naravno kod slikara takvog kalibra kakav je bio Petar Lubarda. Neke od meni najmilijih Lubardinih slika su ,,Noć u Crnoj Gori“ i ,,Između dana i noći“ – rekla je Jovović.
čemu priđe i na koji se način to interpretira. Motiv i tema uvijek treba da budu izričito umjetnikov izbor – smatra Đurić. Odgovarajući na pitanje koliko su danas mladi likovni umjetnici inspirisani temama, motivima, pejzažima iz Crne Gore, Jovović je istakla da na taj način nije posmatrala rad naših umjetnika. Umjetnost je, prema njenim riječima, univerzalan pojam i kao takvu je i posmatra.
- Mislim da su stvaraocu bitni početna tema i motiv. Do čega će ih taj podsticaj dovesti zavisi od kvaliteta samog umjetnika – istakla je Jovović. Umjetnica smatra da je Crna Gora veoma inspirativna mladim umjetnicima.
- Ne znam da li je inspirativnija priroda ili društvo. Zemlja sa ovolikim kontrastima ne može biti neinspirativna umjetnicima. Ne samo slikarima, već svim umjetnicima. Na mojim radovima direktnih motiva koji se kao takvi mogu iščitavati nema, ali Crna Gora je kao impuls i damar, mislim, u velikom obimu. Ne prestaju da me oduševljavaju njeni kontrasti, svjetlost, ritam, boja, kako u prirodi, tako i u društvu. Održavaju moju radoznalost – rekla je Jovović.
Komentarišući da li bi motivi i teme vezane za Crnu Goru trebalo da budu prisutni na djelima mladih likovnih stvaralaca, Jovović je kazala da ako ih podstiču na rad i akciju, treba,
STANIĆ:
Kod nas je ,,pejzaž“ uglavnom ,,tezga“ i oba su termina često pežorativna u današnjem kontekstu zbog neupućenosti publike
KARADŽIĆ: Lubarda i Milunović su iz lokalnog ambijenta crnogorskog predjela uzdigli likovno djelo do sfera univerzalnog
ĐURIĆ: Crna Gora je mladim likovnim umjetnicima i te kako inspirativna, ali na sasvim drugačiji likovni način
a ako ne – treba naći i posvetiti se onima koji ih podstiču. Stanić smatra da je Crna Gora izuzetno dinamično i izazovno podneblje u svakom smislu. - Koliko god se trudili autori da izbjegnu uticaj jakih kontrasta, tvrdih linija, ekspresivnosti, disbalansa sa jedne strane, a opet harmonije sa druge strane, ove protivurječnosti se uvijek sretnu u jednom trenutku i izađu na platno gdje god bio pogled autora usmjeren. Ka unutra ili ka spolja. Živjeli i stvarali ovdje ili u nekoj drugoj zemlji. Kao posmatrači ili uče-
snici, pečat, žig ili trag se uvijek čita na djelima. Na akademijama se uvijek prepozna talenat sa ovog podneblja htio on to ili ne, jer je teško, a i nepotrebno bježati od onoga što vam je rođenjem i odrastanjem prosto dato, nametnuto ili ga nesvjesno forsirate – kazala je Stanić. S obzirom na to da se često postavlja pitanje da li se teme vezane za Crnu Goru uglavnom svode na slikanje pejzaža, Stanić smatra da se pejzaž kao termin, kao landscape, kao dominantan ili sporedan na crtežu ili platnu, mijenja kroz isto-
JOVOVIĆ: Ne prestaju da me oduševljavaju njeni kontrasti, svjetlost, ritam, boja, kako u prirodi, tako i u društvu
riju umjetnosti i nezaobilazni je i sastavni dio slike, a vrhunac doživljava u impresionizmu i ekspresionizmu.
- Drugačije naša publika doživljava ovu temu, a drugačiji su pogledi u zemljama gdje imate istinski istorijski razvoj likovne scene. Ne treba zanemariti da bi klasično pejzažno slikarstvo obale ili centralne ili sjeverne regije bilo izuzetno interesantno na drugim kontinentima, gdje bi u oku posmatrača ovo podneblje bilo npr. egzotično – smatra Stanić. Prema njenim riječima, kod
nas je ,,pejzaž“ uglavnom ,,tezga“ i oba su termina često pežorativna u današnjem kontekstu zbog neupućenosti publike u drugačije, teže ,,čitljive“ vizuelne izazove. - Ne bih potcijenila moć igre i sjajnih vizuelnih rješenja, istrajnosti i pomjeranja klasičnog narativa. Najbolje je da se bavimo sobom i svojim interesovanjima, oslobođeni od predrasuda, tema i kategorija i tako uđemo u komunikaciju sa publikom – istakla je Stanić. Pojašnjavajući koliko su mladi likovni umjetnici inspirisa-
Crna Gora kao slikarska tema nekad i sad: Da li su i koliko mlađoj generaciji likovnih umjetnika„Noć u Crnoj Gori“ Petra Lubarde
Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić smatra da klasičan pristup pejzažu danas nije uopšte inspirativan mladim umjetnicima jer je njihovo okruženje potpuno drugačije.
- Više reaguju na društvene pojave, promišljaju svoju ulogu u okruženju koje više nije priroda. Čak i kada se motivski priroda pojavi u djelima savremenih umjetnika, ona nije u službi njene artikulacije i ilustracije, već je u službi anticipacije određenog narativa. Mišljenja sam da je klasičan motivski pristup umjetnosti anahron i prevaziđen – istakla je Karadžić.
Kada je riječ otome da li bi motivi i teme vezani za Crnu Goru trebalo da budu prisutni na djelima mladih likovnih stvaralaca, Karadžić je rekla da umjetnik uvijek stvara iz potrebe, iz ,,unutarnje nužnosti“ kako kaže Kandinski, pa jedino ako ga ta ,,unutarnja nužnost“ tjera na pejzaž, onda je to opravdano. – Naravno, isključujem ,,kalendarske“ slike pejzaža i mislim na provokativni dijalog sa akademskim i realističkim likovnim idiomima, jer je suština umjetničke dimenzije i aktuelnosti u poetskom, a ne fizičkom sloju djela – kazala je Karadžić.
Nesporno je da je Crna Gora, u svakom pogledu, vrlo inspirativna, a kako je kazao jedan od naših sagovornika – ,,zemlja sa ovolikim kontrastima ne može biti neinspirativna“
Govoreći o značaju ličnosti i djela Veljka Radovića, Filip David je naglasio da su njegovi eseji i danas aktuelni, što čini poseban kvalitet u njegovom stvaralaštvu
ni temama, motivima, pejzažima iz Crne Gore, Stanić je kazala da danas teško možemo uzimati pejzaž kao već poznatu frazu ili usmjerenje kad pričamo o likovnom narativu. - U neklasičnom smislu, kod umjetnika figurativnog ili apstraktnog izraza pejzaž kao prostor, bio on urban ili se ticao prirode, rijetko možemo izbjeći jer je skoro pa uvijek dio makar prostora ili dubine. Ako govorimo o ljepotama pejzaža prirode postoji jaka svijest o prirodi i ljepoti povezivanja sa njom, tako da imamo jedan ,,novi“ pokret unošenja zelene svijesti u zatvorene betonske prostore ili tehnologijom zasićena vidna polja. Time ovaj pokret dobija jednu novu perspektivu gledanja. Treba se osvrnuti ovdje i na lend art i rad u samoj prirodi ili na eksperimentisanje sa zelenom ,,površinom“, tj. živim segmentom umjetničkog djela, gde umjetnik unosi uglavnom samoodržive vrste biljaka u svoje djelo. Misao me navodi na malo drugačije poimanje i doživljaj, tj. neraskidivi odnos sa neurbanim pejzažom, prirodom. Autori se vraćaju i upozoravaju na otuđenje društva od nje na globalnom nivou, ne samo kod nas –istakla je Stanić. Kada je riječ o tome koliko na njenim radovima ima motiva iz Crne Gore, Stanić je kazala da teško može govoriti u kategorijama.
- Ali, ako govorimo o likovnim elementima koji nesvjesno upućuju na moj doživljaj
habitusa u kojem sam provela većinu svog vremena, istina ne cio život, onda da. Sa druge strane, svjesno u figuraciji unosim elemente urbanog pejzaža, posebno onog estetski teško prihvatljivog. Što se tiče apstrakcija, tu se, htjela ja ili ne, uvijek u ,,prostoru“ ili dubini naziru predjeli, jer ono što oko prima je neminovni dio procesa oblikovanja. Crna Gora, posebno ljudi i specifičan mentalitet, kulturna, istorijska, politička pozadina, specifičnosti prosječnog čovjeka ili žene, lične priče i katarze, unutrašnje vrlo dinamične borbe koje nerijetko vode do ekstremno devijantno upakovanih psihičkih poremećaja i neuroza i ljepota borbe ili načina borbe sa istim, taj trenutak uhvaćen na crtežu je odraz u ogledalu koji često posmatraču uliva nadu ili samoprihvatanje, što je makar početak dugotrajnog puta rada na sebi. Humor, da li kroz ironiju ili dovođenje egzistencijalnog ludila do apsurda je, takođe, jedan od vrsnih talenata i mehanizama odbrane, koji nam je dat ili koji smo izgradili, kako u svakodnevici, tako i na platnu – kazala je Stanić.
PRIRODA
A kako je to bilo nekada? Veliki crnogorski slikari ranije su u radovima ogromnu inspiraciju crpili iz Crne Gore. Karadžić napominje da kada se promišljaju pojave u umjetnosti, uvijek treba imati u vidu kontekst vremena u kom se neki fenomen događa i koliko on korespondira sa datim trenutkom, odnosno, koliko ga odražava.
- Modernisti su u fokusu svojih istraživanja često imali prirodu, pa je to, takođe, bilo karakteristično i za crnogorske umjetnike koji su u poslijeratnom periodu djelovali u okviru šireg, jugoslovenskog prostora. Brojni su umjetnici imali za polazište prirodu/ crnogorski pejzaž, ali bih izdvojila dva velikana koji su na sasvim različite načine pristupali prirodi – Lubardu i Mila Milunovića. Svaki na svoj način, sa dubokim razumijevanjem i utemeljenjem u prirodi, u skladu sa svojom snažnom individualnošću i ličnim snzibilitetom, stvorio je umjetnički opus univerzalnih vrijednosti, koji nema premca u jugoslovenskoj i crnogorskoj umjetnosti. Osim njih, tu su i pripadnik tamnog modernizma Mihailo Vukotić, melanholični Jovan Zonjić, Aco Prijić sa mističnim slikama Skadarskog jezera, Miloš Vušković sa toplim, ekspresionističkim vedutama Cetinja, Nikola Vujošević sa cjeloživotnom temom Platija i mnogi drugi – istakla je Karadžić. Kada su u pitanju teme i motivi koje su slikali, Karadžič je podsjetila da je najčešće to bio crnogorski, prepoznatljivi pejzaž, koji snagom svog talenta umjetnici poput Lubarde i Milunovića transponuju u univerzalnu sliku svijeta. - Obojica su iz lokalnog ambijenta crnogorskog predjela uzdigli likovno djelo do sfera univerzalnog. I jednog i drugog umjetnika kao likovni podsticaj – inspiracija opsesivno opsijedaju nedokučive tajne prirode u svim njenim oblicima i svojstvima. Milunović je bio zagledan u morsku pučinu, puste plaže i plodove mora obasjane mediteranskom svjetlošću, Lubarda u kamene crnogorske vrleti, čiju epiku, tragizam i monumentalnost je uzdigao do kosmičkih razmjera. Milunović, racionalan, strog i promišljen analitičar, a Lubarda neobuzdan, plahovit u borbi sa svojim unutrašnjim demonima, transponovali su prirodu/pejzaž u slike neprolazne vrijednosti –podsjetila je Karadžić.
Adrijana ĐOROJEVIĆ
BEOGRAD – Omaž jednom od najznačajnijih crnogorskih dramskih pisaca druge polovine XX vijeka, profesoru i prvom dekanu Univerziteta Donja Gorica, Veljku Radoviću, održan je u velikoj sali beogradskog Medija centra.
O Radovićevom književnom i filozofskom opusu, povodom deset godina od smrti, govorili su književnik Filip David i crnogorski pisac i novinar Ljubeta Labović Govoreći o značaju ličnosti i djela Veljka Radovića, David je naglasio da su njegovi eseji i danas aktuelni, što čini poseban kvalitet u njegovom stvaralaštvu.
- Prelistavajući Veljkove eseje, prije neki dan, ja sam uhvatio sebe kao da ih čitam prvi put, jer oni imaju tu snagu tu svježinu i moć da na izvjestan način govore i o situaciji u kojoj se i danas nalazimo. Radović je u književnom smislu imao sjajan stil, uspijevao je da spoji ono što je trenutno važno, ovaj naš trenutak sa onim što je univerzalno, da spoji klasiku i ono moderno, da od nečega što izgleda na prvi pogled lokalno izvuče nešto što je univerzalno – rekao je David. Dodao je da ga Radović če -
KIC ,,Budo
sto podsjeća na Mirka Kovača, na taj dar koji je Kovač donio iz crnogorskih Petrovića, a Radović opet iz svog kraja i iz toga su stvarali vrhunsku literaturu.
- Slično kao i Mirko Kovač, sve čega se dodirnuo pretvarao je u zlato. To sam jednom zapisao za Mirka Kovača, ali bih potpisao to i za Veljka Radovića. I njegove pripovijetke i drame i eseji sve to čini respektabilno i vrijedno djelo koje će služiti na čast crnogorskoj književnosti – kazao je David. Labović je rekao da je Radović bio stvaralac svestranog duha, te da se oprobao jednako uspješno u nekoliko žanrova. U dramama, novelama i filozofskim esejima baštinio je tradiciju i iskustva najvećih korifeja, poput Frensisa Bejkona, Pjera Mabija, Beketa, Danila Kiša... Prema njegovim riječima, sa istim žarom pisao je eseje o Selinu, Kišovom „Peščaniku“, novoj kritici, Rolanu Bartu, Vlahu Bukovcu, masovnoj psihologiji fašizma, Konstantinoviću i Beketu, Makijaveliju, Malrou i De Golu i na koncu o „zlim duhovima“ Balkana. - Radovićevi eseji su njegov melanholični sajam duha, bogatstvo i hrestomatija izbora
koju je ostavio čitaocima da otkrivaju nove mogućnosti kritičkog čitanja i promišljanja nekih ključnih fenomena iz oblasti istorije filozofije, antropologije i književnosti na razmeđu XX i XXI vijeka. Osim filozofskih i književnih eseja na razne teme, bio je asketski posvećen krucijalnim istraživanjima dramskih tema, fenomenima teatra o čemu je napisao niz izuzetnih eseja – rekao je Labović. Kako je istakao, Radovićev stvaralački duh nije podnosio nikakva ideološka ograničenja.
- Zato je od samih početaka sukoba u nekadašnjoj SFRJ pripadao po duhu i stvaralaštvu idejama „Druge Srbije, Beogradskog kruga“ i bio vatreni borac i zagovornik crnogorske samobitnosti i državne nezavnosti. Bio je do posljednjeg daha borac protiv razaranja Jugoslavije, protiv svih hegemonih modela koje je prije svega nametala Miloševićeva politika, a naročito protiv hegemonističkih težnji koje srpska politika neprekidno ispoljava prema Crnoj Gori –rekao je Labović i dodao da je Radović posebno u dramama i novelama bio duboko vezan za Crnu Goru i njen duhovni pejzaž. R. K.
reviju ,,Svjetska književnost na filmu“
PODGORICA – Najpoznatija filmska ostvarenja inspirisana djelima savremene književnosti biće prikazana od večeras do 12. aprila u okviru revije ,,Svjetska književnost na filmu“ koju filmski program KIC-a ,,Budo Tomović“ organizuje u aprilu povodom Svjetskog dana knjige. Projekcije filmova biće organizovane u sali Dodest u 20 sati.
Početak revije obilježiće film ,,Vjeridba je dugo trajala“ (2004) baziran na istoimenoj
noveli Sebastijana Žaprisoa, sa Odri Totu u glavnoj ulozi. Film je režirao jedan od najinovativnijih francuskih režisera Žan Pjer Žanet koji je na dodjeli Oskara nominovan za najboljeg art režisera, ali i za najbolju kinematografiju. Komična drama ,,Dobro došli, gospodine Čens“ (1979) reditelja Hala Ešbija biće prikazana sjutra. Na dodjeli Oskara 1980. godine, glumac Piter Selers nominovan je za najbolju glavnu mušku ulogu, a pozlaćenu Akademijinu statuu osvojio je Melvin Daglas
u kategoriji najbolja sporedna muška uloga. Oba glumca su već godinu kasnije osvojila Zlatni globus u istim kategorijama, a film je nominovan u još četiri kategorije za najuspješniji film, reditelja, žensku ulogu i scenario. Kraj trodnevne revije biće u znaku višestruko nagrađivanog američko-britanskog filma ,,Doktor Živago“ (1965) reditelja Dejvida Lina. Film je osvojio pet Oskara, uključujući i Oskara za najbolji scenario i muziku koju je komponovao Moris Žar R. K.
teme
Tomović“ organizuje
Veoma je teško prihvatiti istorijska objašnjena koja se baziraju na geografskom determinizmu.
Ostrva koja čine Veliku Britaniju su naseljena Škotlanđanima, Velšanima, Ircima i mnoštvom doseljenika - uključujući i anglo-saksonske osvajače rimskog domena koji se zvao Britanija - koji su se tu nastanili tokom prošlih vjekova. Njihove istorije su izvana prenesene u Englesku. Ono što je za te osvajače bila sveta zemlja sada je teren kojim krstare indijski, pakistanski, južnoslovenski, poljski i iranski Britanci. Južno od Pirineja, pored Španaca žive Portugalci, Baski i sjevernoafrički doseljenici. Planinski lanci rijetko obilježavaju granice koje odgovaraju jezičkim i kulturnim linijama razdvajanja. Njemci žive južno od Alpa. ,,Italijanski“ Trst je lociran istočno od balkanskog Karsta... Čim se usudimo da geografiju čitamo detaljno i s pažnjom, prirodnost nacionalnog prostora nestaje, i pred nama se prikazuju užasi etničkih čišćenja koja su planirana i izvođena kako bi se prisustvo specifičnih grupa na određenim teritorijama uskladilo s imaginarnim nacionalnim geografijama.
Najekstremnija manifestacija geografskog determinizma je bila ključni segment rasne teorije koja se razvila u nacizmu. Za moderne rasiste koji su, u stvari, nacionalisti što tragaju za ,,logičnim” zaključcima svojih teoretisanja, osnovna pretpostavka je da ,,krv i zemlja“ određuju sudbinu ljudske vrste. U ovakvom viđenju, koje maliciozno miješa pseudo-nauku o krvnim grupama i kategorijama s duhovnim i vjerskim evokacija-
Vojnici koji učestvuju u pravim bitkama i sportisti koji uzimaju učešća u lažnim bitkama, koriste zastavu kao simbol njihovog zajedništva i zajedničkog cilja. Njihovo duhovno umotavanje u zastavu označava trenutak kada konci te obojene tkanine postaju nacija
ma prirode, teritorija je sveta za naciju i rasu čiji ,,korijeni“ su bili duboko usađeni u rodnu grudu. Nacizam je vojno pobijeđen 1945. godine. Ipak, smrt Adolfa Hitlera nije značila brisanje koncepata krvi i zemlje (ili rase). Tokom proteklih decenija, te ideje su izranjale na površinu u formi prihvatljivih diskursa, a danas, iznova čine dio koncepa nacionalnog identiteta.
SIMBOLI
Antropomorfna aproprijacija ptica, životinja i vegetacije je bila važan dio nacionalističkog kolaža i parafanelija. Kengur je simbol Australije, dok bjeloglavi orao predstavlja Sjedinjene Američke Dr-
žave, a Rusiju, međed. Vuk se smatra mitskim pretkom Srba, dok je zmija predstavljena kao simbol Turaka. Kolibri je ptica Papue-Nova Gvineje od 1975. godine, kada je ova zemlja stekla nezavisnost.
Entuzijazam za nacionalno tlo je izuzetno visok i sveprisutan u novom milenijumu. Naravno, otvoreno propagiranje koncepta nacionalnih krvnih grupa je danas nešto manje atraktivno, pošto miriše na rasizam u stilu nacista. Ono što se obično dešava jeste da je stara ideja o geografiji koju je određenoj grupi podario Bog sada razvodnjena u vjerovanje da jezik, kultura i istorija predstavljaju konstitutivne elemente nacije.
Lingvisitčke mape danas pokazuju đe se nacije nalaze ili đe treba da se nalaze. Pretpostavlja se da ljudi znaju da oni pripadaju određenoj naciji zato što govore jedan jezik koji se razlikuje od jezika koji koriste stranci. Nacionalne institucije već decenijama vrijedno rade na eliminisanju svih pokazatelja višeslojnosti i elemenata koji bi mogli ukazivati na različitosti u okvirima nacije. Francuska akademija revnosno, ali bezuspiješno, pokušava da iz lingvističkog polja ukloni mješavinu koja se zove Frangle, i koja, po mišljenju uvaženih akademika, zagađuje slavni i drevni nacionalni jezik. Sve moderne
evropske nacije su našle lingvističko opravdanje za svoje postojanje. Italijani su, tvrdilo se, to što jesu zato što govore italijanski jezik. Norvežani govore norveški, pa stoga moraju da se oslobode vlasti švedske dinastije. Štaviše, kada je politika identiteta ustvrdila da seljenje omogućava simultano postojanje duplog nacionalnog identiteta i da se može biti njemački Amerikanac, poljski Kanađanin, ili francuski musliman, manjinske kulture su obično bivale tolerisane kao muzičke, kulinarske i modne varijante, ili kroz koncept drugog govornog jezika.
NACIONALNE LINGVISTIKE
Ipak, netačno je tvrditi da je priča o nacionalnim jezicima i nacionalnim lingvistikama jasna.
Iako mi možemo voljeti naš maternji jezik i literaturu koja je na njemu nastala (i obično
je volimo nekritički) činjenica je da je jezik samo još jedna od krhkih alatki kojima se pokušava kontrolisati vrijeme. U svojoj univerzalnoj istoriji riječi Nikolas Ostler tvrdi da na planeti postoji oko 6.800 jezika. On dodaje da 12 jezika, koji su najčešće u upotrebi, pokrivaju više nego polovinu stanovništva u svijetu, i žali što svakih petnaest dana po jedan jezik nestane. Drugim riječima, jezik koji osoba govori nije siguno mjerilo identiteta. Jezik ne garantuje da je osoba Kanađanin, Paragvajac ili Francuz, i Ostler tvrdi da je većina stanovnika na planeti još uvijek dvojezična. Prosta artimetika nam pokazuje da i posjedovanje posebnog jezika ne može biti izjednačeno s pripadnošću nekoj državi. Osim toga, poput prirode, i jezici se konstantno mijenjaju i podložni su manipulaciji od strane ljudi. Moderni hebrejski, grčki, italijanski su, svaki na svoj način, jezici koji su konstruisani nakon što su se formirale nacije Izraela, Grčke i Italije.
Najprepoznatljivije i najznačajnije nacionalne ikone u svakom društvu su zastava i himna. Šarene zastave su bile dio svake kolektivne proslave još od pre-modernog perioda. Ipak, prva moderna zastava je bila trobojnica revolucionarne Francuske, koja je nastojala da ranije ceremonije Burbona zamijeni novim i svojim sakralnostima
Ove lingvističke konstrukcije i invencije su bile integralni dio političkog procesa izgradnje nacionalnih država. U vrijeme kada je Italija formalno politički definisana kao nacionalna država (1860-61) najbrojniju lingvističku grupu u toj državi je činilo 2,5 odsto stanovništva koje je govorilo latinski jezik. Takozvani dijalekt, odnosno, jezik koji iz određenih političkih razloga nije bio nazvan jezikom, zadugo je bio u širokoj upotrebi na italijanskom poluostrvu. Zasigurno, niko danas ne govori onako kako su govorili njegovi ,,preci“. Jezik koji govorimo
čini nas onim što jesmo, ali i mi svojim djelovanjem modeliramo jezik. Različite društvene klase izgovaraju riječi na sebi svojstven način. Gradsko stanovništvo se, takođe, izražava drugačije od stanovništva iz ruralnih predjela.
Jedan od najnotornijih primjera kontrolisanog govora (jezika) bili su specifični rječnik i način razmišljanja koji se njime projektovao u sovjetskom totalitarizmu.
Decenijama je partijska aparatura nastojala da ovaj novi govor nametne svim stanovnicima, i neki ,,novi“ sovjetski građani su zaista usvojili identitete konstruisane u rigidnim okvirima partijski kodiranog jezika. Većina je, ipak, ćutke odbijala da se povinuje tom teroru novog jezika. Poput jezika, i kulture su podložne mijenjanju i varijacijama. Kao i jezici, kulture su takođe uslovljene faktorima koji se ne mogu svrstati u takozvane nacionalne razlike. Jedna od najstrastvenijih i najbizarnijih igara u savremenom svijetu jeste takmičenje u tome ko je najstariji. U fašističkoj Italiji, Musolini se hvalio istorijom dugom 3.000 godina, i u vrijeme njegove diktature se tobožnji dan nastanka Rima proslavljao kao državni praznik. Imperijalni Japan je sa sigurnošću tvrdio da je kokutai (nacionalna politička jedinica) nesmetano postojala tokom 3.000 godina. Ova tvrdnja se uzimala kao konačni pokazatelj nacionalne i ,,rasne“ superiornosti Japana. Južnoslovenski primjeri uključuju diskurse srpske drevnosti i ,,hiljadugodišnje“ hrvatske kulture, kao i tvrdnje o drevnoj crnogorskoj državnosti, albanskom primatu postojanja na Balkanu ili makedonskoj direktnoj vezi s Aleksandrom Velikim
Francuzi i Englezi često pokazuju svoj osjećaj superiornosti u odnosu na druge, mlađe, narode tako što tvrde da su postali nacionalne države u ranom srednjem vijeku, ako ne i ranije. Cionisti u savremenom Izraelu tvrde da su oni obnovili jevrejsku državu koja je cvjetala u vremenu prije
Najekstremnija manifestacija geografskog determinizma je bila ključni segment rasne teorije koja se razvila u nacizmu. Za moderne rasiste koji su, u stvari, nacionalisti što tragaju za ,,logičnim“ zaključcima svojih teoretisanja, osnovna pretpostavka je da ,,krv i zemlja“ određuju sudbinu ljudske vrste. U ovakvom viđenju, koje maliciozno miješa pseudo-nauku o krvnim grupama i kategorijama s duhovnim i vjerskim evokacijama prirode, teritorija je sveta za naciju i rasu čiji ,,korijeni“ su bili duboko usađeni u rodnu grudu
Hrista i rimskog rušenja hrama. Etiopljani potvrđuju svoju dugotrajnu afričku imperiju tako što kraljicu od Sabe smatraju svojim pretkom... Svaki od ovih diskursa konstituiše ono što se naziva nacionalna različitost, odnosno, posebnost.
NACIONALNE KUHINJE
Hrana je takođe visoko pozicionirana na listi nacionalnih posebnosti. Čak i termin nacionalna kuhinja sam za sebe dovoljno govori. Ono što, između ostalog, Italijane čini pravim Italijanima jeste to što vole špagete. Italijanski parlament je usvojio zakonsku odredbu kojom se jasno definišu originalni italijanski sastojci koji mogu da se koriste u pravljenju pica. Jedino oni koji koriste te sastojke imaju pravo da svoj proizvodu nazovu ovim imenom.
Pozicioniranje hrane i pića, kao i kulture i turističke ponude na nivo nacionalnih simbola i karakteristika su neizostavni segmenti procesa koji se može nazvati brendiranje nacije. Irci su pozati po tome što piju Ginis pivo, dok se Englezi hvale kvalitetom svojeg pečenja. Štapići i riža su, naravno, kineski. Na našem prostoru, njeguška pršuta i crno vino su regionalni specijaliteti, dok se vješalica i mućkalica vezuju za regione u Srbiji, a švargla za vojvođansku ravnicu. Burek i ćevap su neodvojivi od Bosne. Ovo je i dalje slučaj, uprkos činjenici da su burek, kao regionlani specijalitet, patentirali poslovni ljudi u Sloveniji. Ipak, ako se pažljivo analizira ova oblast, dolazi se do zaključka da je hrana veoma kompleksna tema koja se go-
Netačno je tvrditi da je priča o nacionalnim jezicima i nacionalnim lingvistikama jasna. Iako mi možemo voljeti naš maternji jezik i literaturu koja je na njemu nastala (i obično je volimo nekritički) činjenica je da je jezik samo još jedna od krhkih alatki kojima se pokušava kontrolisati vrijeme
tovo neprestano mijenja. Na kraju krajeva, biljke i meso životinja niti imaju isti ukus, niti su iste teksture kao što su bili prije nekoliko vjekova.
Po pitanju spremanja hrane stvari stoje nešto drugačije. Istoričari su nedvosmišljeno dokazali da je ,,kalabrijska kuhinja“ izmišljena tokom migracije u Sjedinjene Američke Države u devetnaestom vijeku.
Veliki dio ,,etničke hrane“ koja se ponosno služi u dijasporskim zajednicama i specijalizovanim restoranima, i koja često postaje ilustracija i dokaz multikulturalnog karaktera određenog društva, ima veoma malo veze sa načinom na koji je ta hrana spremana i konzumirana u ,,starom kraju“. Iako hrana može biti najpraktičniji simbol nacionalnog identiteta, ona ipak zadržava svoj složeni karakter, i ne može automatski da prizove određenu ,,svetost“ koju sobom nose drugi takozvani nacionalni simboli.
ZASTAVA I HIMNA
Najprepoznatljivije i najznačajnije nacionalne ikone u svakom društvu su zastava i himna. Šarene zastave su bile dio svake kolektivne proslave još od pre-modernog perioda. Ipak, prva moderna zastava je bila trobojnica revolucionarne Francuske, koja je nastojala da ranije ceremonije Burbona zamijeni novim i svojim sakralnostima. Od 1789. godine građani svake nacije su se osjećali dužnim da se okupe oko zastave, i diskurs koji je iz toga izrastao definisao je ne samo značenje nacije, nego i njenu prošlost, sadašnjost i budućnost.
Konzervativni političari i glasnogovornici mnogih udruženja ratnih vojnih veterana su doprinijeli definisanju duskursa koji zastavu vidi kao apsolutno sveti predmet, pa se bilo kakva kritika u tom pravcu javno osuđuje kao blasfemija.
U SAD paljenje zastave biva sve češće i sve glasnijie osuđivano kao ostatak društvenog truleža iz perioda protesta protiv rata u Vijetnamu i uveliko se diskutuje da li bi zloupotreba zastave treebalo da bude kažnjiva dugom zatvorskom kaznom.
Vojnici koji učestvuju u pravim bitkama i sportisti koji uzimaju učešća u lažnim bitkama, koriste zastavu kao simbol njihovog zajedništva i zajedničkog cilja. Njihovo duhovno umotavanje u zastavu označava trenutak kada konci te obojene tkanine postaju nacija. (KRAJ)
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da i dalje vidi svoju državu na putu ka pristupanju NATO-u, uprkos tome što ruski rat ne pokazuje znakove jenjavanja ni nakon 13 mjeseci sukoba.
– Ove sedmice vidjeli smo dobar smjer kretanja prema NATO-u, kroz novu vojnu pomoć Zapada i druge izraze međunarodne podrške – rekao je Zelenski.
Kako prenosi Hina, on je aludirao na prijedlog Litvanije da pozove Ukrajinu da postane članica NATO-a na samitu vojnog saveza u julu u Vilniusu. Zelenski se prošle godine zalagao za „ubrzani“ pristup NATO-u, nadajući se da će Ukrajina dobiti povlašćeni tretman, ali Sjedinjene Američke Države (SAD) i druge članice Alijanse izrazile su rezervu prema tome budući da je jedan od preduslova za ulazak neuključenost u međunarodne sukobe.
Ukrajinska vojska je objavila novu procjenu dosadašnjih ruskih gubitaka tokom invazije na Ukrajinu. Ruske trupe su počele stvarati grupe za borbu protiv tenkova kojima zapadne zemlje snabdijevaju Kijev, izjavio je za Televiziju Zvezda načelnik Centra za borbenu obuku Oružanih snaga Jevgenij Arifulin – Ovo je organizovano na osnovu uputstava zamjenika ministra odbrane Ruske Federacije, general-pukovnika Jevkurova, koji je izdao konkretan zadatak o formiranju ovih grupa – precizirao je, prenio je Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.
Ukrajinsko žito će imati dozvolu samo za tranzit kroz Poljsku „najmanje do jula“, rekao je zamjenik ministra poljoprivrede Poljske Januš Kovalski.
Ukrajinske vlasti javljaju da su u jučerašnjem raketnom napadu na stambenu zgradu u Zaporožju poginuli 50-godišnjak i njegova 11-godišnja kći.
Ukrajinska Državna služba za hitne slučajeve rekla je da su ruske snage rano ujutro pogodile zgradu u gradu na jugoistoku Ukrajine.
Iz olupine je izvučena i 46-godišnjakinja, koja je opisana kao supruga i majka žrtava, saopštila je hitna služba.
Ukrajinsko-poljski sporazum o žitu je prvi korak u rješavanju poljoprivredne krize u Poljskoj zbog velikog upliva jeftinih ukrajinskih žitarica, naveo je Kovalski. – Svi proizvodi moraju proći kroz Poljsku, ali ne smiju ići na štetu poljskih poljoprivrednika, proizvođača i tako izazvati krizu sa hranom - poručio je. Curenje povjerljivih američkih dokumenata o Ukrajini zakomplikovalo je odnose Vašingtona sa saveznicima, objavio je Njujork tajms pozivajući se na američke zvaničnike.
Prema pisanju NYT-a, Vašington nikome ne vjeruje, pa ni svojim saveznicima jer najno-
viji u javnost procurjeli tajni dokumenti Pentagona pokazuju „ne samo da Amerikanci imaju obavještajnu moć prodora u ruske vojne i sigurnosne strukture, već špijuniraju i same Ukrajince i, recimo, Južnokoreance“.
Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da su njegove snage uništile skladište sa 70.000 tona goriva u blizini grada Zaporožja na jugoistoku Ukrajine. Ministarstvo je takođe saopštilo da su trupe uništile vojna skladišta u kojima se skladištila municija i drugo oružje u regijama Zaporožja i Donjecka, koje je djelimično okupirala Moskva.
Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo osudio je u uskršnjoj poruci ,,Gradu i svijetu“ (Urbi et orbi) brojno ,,kamenje spoticanja“ na putu mira u svijetu, od Ukrajine preko Bliskog istoka do međunarodnog terorizma. Pred oko 100.000 vjernika na Trgu Svetog Petra u Vatikanu papa je izrazio „jaku zabrinutost“ zbog nedavnih napada na Bliskom istoku, koji, prema njemu, prijete „dijalogu“ Izraelaca i Palestinaca.
Kao i prošle godine, u njegovoj poruci dato je posebno mjesto ratu u Ukrajini.
– Utješite ranjene i one koji su izgubili bližnje zbog ovog rata i učinite da zarobljenici mogu da se vrate živi i zdravi svojim porodicama – rekao je papa i pozvao međunarodnu zajednicu da „okonča ovaj rat, kao i sve krvave konflikte na svijetu“.
On je spomenuo i žrtve zemljotresa koji je u februaru pogodio Tursku i Siriju,
u kome je stradalo više od 56.000 ljudi, dok je šteta procijenjena na više stotina milijardi eura.
Prije ovih izjava papa je vodio uskršnju misu i u svom papamobilu prošao kroz okupljenu masu na Trgu Svetog Petra blagosloveći vjernike u toploj atmosferi.
Prošle nedjelje papa je proveo tri dana u bolnici zbog bronhitisa. Njegovo zdravlje izgleda sve slabije, a kreće se u kolicima zbog bolova u koljenu.
Peti Međunarodni sajam audio-uređaja, opreme i nosača zvuka ,,Podgorica 2023“, koji su organizovali NVO Gramofonske ploče Crna Gora – Montenegro Records, okupio je prije dva dana u centralnom atrijumu Tržnog centra Big Fashion veliki broj ljubitelja analognog zvuka.
Domaći izlagači iskazuju zadovoljstvo zbog odlične organizacije cjelodnevne smotre starijih nosača zvuka, namijenjene prvenstveno audiofilima, kolekcionarima i ljubiteljima muzike, dok gosti iz regiona ističu da je ovo jedan od najljepših audio-sajmova na ovim prostorima. Ljubitelji klasičnih ploča imali su priliku da pronađu ili izaberu neki od omiljenih albuma, prisustvuju promociji četiri kapitalne muzičke enciklopedije autora Toša Filipovskog iz Skoplja, uživaju u dobroj muzici za koju je zadužen FM Mirda, izložbi slika slikarke Ivane Vujačić, prelistaju neki od kolekcionarskih primjeraka čuvenih muzičkih magazina iz regiona i svijeta, knjiga i ostalih publikacija o muzici, muzičkih postera...
DOBRA ORGANIZACIJA
Predstavnik izdavačke kuće Q-records iz Kumanova u Makedoniji, izlagač ploča Stefan Janevski imao je samo riječi hvale za dobro organizovan sajam.
- S obzirom na to da i mi ovo isto organizujemo u Kumanovu, možemo da učimo od vas kako treba da izgleda ova manifestacija. Sve pohvale za organizatore. Okupili smo se
Dok slušaš ploču, čuješ zvuke sa snimanja, čega sada nema jer se to elektronski filtrira. Zato je zvuk sa ploče tako poseban, imaš osjećaj da muzičar svira tu pored tebe – kaže jedan od izlagača, kolekcionar ploča i predstavnik izdavačke kuće Q-records iz Makedonije, Stefan Janevski
iz bivše Jugoslavije. Tu je dosta tehnologije, možemo da snimimo ploče, razmjenjujemo. Svi smo ovdje kolekcionari i ljubitelji gramofona i gramofonskih ploča – kazao je Janevski. Podsjeća da je način snimanja muzike sedamdesetih/osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su ploče bile aktuelne, bio drugačiji.
- Dok slušaš ploču čuješ zvuke sa snimanja, čega sada nema jer se to elektronski filtrira. Zato je zvuk sa ploče tako poseban, imaš osjećaj da muzičar svira tu pored tebe, čuješ neke zvuke na gitari dok pjeva – objašnjava Janevski, uz napomenu da je one rjeđe primjerke ploča prodao u prvih pola sata sajma.
Najpozitivnije utiske zbog dobre organizacije ovog festivala iskazuje i Splićanin Žarko Čopljad, koji je vlasnik vinilstor prodavnice u ovom gradu na hrvatskoj rivi. – Prvi put sam na ovom sajmu. Oduševljen sam organizacijom, vašim gostoprimstvom, a najviše činjenicom da se publika vinila vraća, postoji. Ovo što radi gospoda iz Montenegro udruge za promociju vinila i Boris Burić je bez presedana i u širem kontekstu naše regije. Svi komplimenti – kazao je Čopljad, uz napomenu da ovakve susrete nemaju u Splitu, ali da imaju trodnevni festival u Imotskom.
Kod izlagača iz Podgorice Zorana Jovanovića ispravan starinski gramofon sa trubom, najpoznatijeg američkog proizvođača ,,His Masters Voice“, star osamdesetak godina, mogao se kupiti po cijeni od 300 eura, dok je Dualov, star šezdesetak godina, nudio za 200 eura.
DRUŽENJE I UČENJE
- Veliki broj ljudi je posjetio moj štand. Interesantno je to što vidim dosta mladih da su zainteresovani za gramo-
Posebnu pažnju posjetilaca sajma privlačio je veliki centralni štand, na kojem je bila izložena izvanredna ponuda audio-uređaja firme Euro-Unit Montenegro.
Direktor prodaje u firmi Euro-Unit Nikola Dulović ističe da petogodišnji trend rasta prodaje ploča svakako prati i rast prodaje nosača zvuka, gramofona.
– Ljudi prepoznaju da u vrijeme dominacije digitalnih servisa i striming platformi, ipak, ništa ne može zamijeniti postavljanje igle na ploču omiljenog albuma i uživanje u analognom zvuku sa kvalitetnog audio-sistema – kaže Dulović. U vrijeme kada je vinil bio na vrhuncu sedamdesetih godina prošlog vijeka, naglašava on, bilo je nezamislivo da u svom domu ne posjedujete „hi-fi“ sistem.
– Sada se i ta praksa vraća, a uz pristupačne cijene audio-sistem koji se sastoji od pojačala i seta zvučnika možete priuštiti već od 400 eura, dok gramofone možete kupiti već od 160 eura, a cijene mogu ići i do nekoliko hiljada eura – ka-
zao je direktor prodaje u ovoj renomiranoj kompaniji, koja
i ugradnjom audio-sistema, muzičkih isntrumenata, opreme…
Domaći izlagači iskazuju zadovoljstvo zbog odlične organizacije cjelodnevne smotre starijih nosača zvuka, namijenjene prvenstveno audiofilima, kolekcionarima i ljubiteljima muzike, dok gosti iz regiona ističu da je ovo jedan od najljepših audio-sajmova na ovim prostorima
fonske ploče – kazao je Jovanović.
Cijena gramofonskih ploča, navodi on, kreće se od 10 eura naviše.
– Neke ploče koje su nama interesantne, poput one Balaševića iz osamdesetih godina prošlog vijeka, dostižu cijenu čak i do 200 eura – ističe Jovanović iz Podgorice, uz napomenu da su ovakvi sajmovi pogodni da razmijene iskustva i ploče sa drugim kolekcionarima.
S obzirom na to da veliki broj mladih posjeti ovaj festival, Damir Murseljević ispred organizatora NVO Montenegro Records poručuje da je on neka vrsta edukativnog i sociološkog proseca.
– Ovdje toliko djece prođe, svake godine im pokazujem kako funkcioniše gramofon – kaže Murseljević.
Kako ističe, najbitnija je to što slušanje muzike izdižu na nivo koji ona zaslužuje, a to je nosač zvuka.
– Da li je u pitanju ploča, kaseta, CD ili magnetofonska traka, nije bitno, bitno je da ima kontakt i odnos sa djelom kao
Splitski kolekcionar gramofonskih ploča i vlasnik vinilstor prodavnice ,,Analogija“ Žarko Čopljad kaže da ga kao učitelja, koji 41 godinu radi u prosvjeti, posebno veseli kada jedanaestogodišnja, dvanaestogodišnja djeca, uz dozvolu roditelja, kupe kod njega ploče poput poznatih jugoslovenskih grupa ,,Azra“, ,,EKV“... – Bilo je djece kod nas na štandu i danas. Ploča, vinil iziskuje poseban pristup i strpljivost. Mi djecu kroz to možemo učiti sistematičnosti, postupnosti i nizu drugih principa koji su im potrebni za razvoj psihofizičkih osobina. Vinil nije instant priča. Ona je proceduralna, taktilna, audio-vizuelna, multimedijalna. Ta priča i priča o kolekcionarstvu vinila daje dodatni efekat cijeloj ovoj priči i uspješnoj organizaciji – promocija vinila, druženje, tako da na nekoliko razina možemo promatrati ovaj festival – kazao je Čopljad.
takvim. Svi znamo da je lako naći pjesmu na Jutjubu i slično, što je dobro zbog brzine da nešto pronađete. Ali, kada kupite ploču ili CD, tu su tekstovi pjesama, omot, ljudi se bave dizajnom, sve to nosi neku drugu dimenziju, a ne onako ograničavajuću kao onlajn platforma. To je i kulturološki fenomen, jer čuvamo dosta stvari od zaborava, poput Jugoslovenske muzičke scene koja je bila veoma bogata–
zaključuje Murseljević. Jedan od brojnih posjetilaca sajma Vladimir Zaputović iskazao je zadovoljstvo zbog raznovrsne ponude ploča i audio-opreme.
– Najviše volim da slušam muziku sa ploče. Uživam u tom ritualu da kupim ploču, poslušam je onako od početka do kraja, a najviše u tom krckanju zvuka koje se čuje kada se pusti ploča – kaže Zaputović. I. MITROVIĆ
Fudbaleri Budućnosti propustili su veliku priliku da gotovo ovjere titulu u Meridianbet Prvoj crnogorskoj ligi. ,,Plavi“ su imali šansu da sedam kola prije kraja, uz meč manje, odmaknu Sutjesci sedam bodova, vodili su protiv Petrovca 3:1 i 4:2, a na kraju uzeli samo bod (4:4), koliko je pripalo i njihovom prvom pratiocu na gostovanju Jezeru (0:0). Mornar je pobjedom nad Rudarom (2:0) napravio važan korak u borbi za opstanak, Dečić je protiv Iskre slavio prvi put poslije pet kola (3:1), dok su Jedinstvo i Arsenal igrali bez pogodaka.
SPEKTAKL POD GORICOM
Treći put ove sezone Budućnost i Petrovac priredili su goleadu, nijednom tim sa Primorja nije bio poražen. U julu je bilo 4:2 za ,,nebo-plave“, potom su se ređali remiji – 3:3, 1:1 i jučerašnjih 4:4.
U sadržajnom meču pod Goricom prvu šansu imao je Dejan Perović čiji je šut odbranio golman Budućnosti Miloš Dragojević, da bi domaćin iskoristio prvu priliku koja mu se ukazala – lopta se u 15. minutu poslije male gužve u šesnaestercu odbila do Balše Sekulića koji ju je desno iskosa poslao iza leđa Radoševića Deset minuta trebalo je gostima da izjednače. Poslije kornera Miloša Brnovića loše je reagovao golman Dragojević i pogrešnom procjenom omogućio Vasiliju Radenoviću da rutinski zatrese mrežu.
Do finiša poluvremena nije se ništa značajnije dešavalo na najvećem crnogorskogmstadionu, a onda je Budućnost šansom u 41. najavila promjenu rezultata u 44.
U oba navrata u glavnoj ulozi našao se Zoran Petrović. Prvo je s 11 metara šutirao pored stative, da bi se iskupio tri minuta kasnije kada je pogodio bliži ugao nakon asistencije Marka Pavlovskog
Savršen kraj prvog, isto takav početak drugog poluvremena za Budućnost. Pablo Anhel Arijel Lusero krenuo je u solo akciju, u šesnaestercu prošao između Radenovića i Boljevića i servirao Urošu
Ignjatoviću idealnu poziciju za šut s 11 metara – 3:1.
Lider Prve lige nije ipak mogao da se opusti. Petrovac je uzvraćao udarce, drugi put u 54. minutu – Ražnatović je u namjeri da otkloni opasnost pogodio Rodriga Fausta, a Argentinac takav ,,poklon“ pretvorio u pogodak (3:2).
Golgeterski spektakl nastavljen je u 68. četvrtim pogotkom ekipe Miodraga Džudovića.
Rezervista Vasilije Adžić dodao je do Petrovića, koji je odigrao povratnu na 11 metara od gola, gdje je Sekulić bio na pravom mjestu da se drugi put
Iskra 1
Dečić 2 0
3
Stadion: Braće Velašević. Gledalaca: 300.
Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Šarkić u 22, 0:2 Cmiljanić u 45+1. (pen), 1:2 Kalezić u 46, 1:3 Vucaj u 63. Žuti kartoni: Boljević (Iskra), Ljuljđuraj, Pešukić (Dečić).
Iskra Dečić
Kordić Kolundžić (od 57. Nikač) (od 69. Pavlićević)
Rađen Kalezić (od 81. Pavićević)
Janković (od 69. Boljević) Đoljaj (od 57. Muharemović)
upiše u strijelce. Činilo se da je Budućnost konačno slomila otpor ,,nebo-plavih“, ali Petrovac je imao drugačije planove. Adut s klupe Balša Dubljević prebacio je loptu dijagonalno, na ivicu šesnaesterca do Miloša Brnovića, koji je pogodio suprotni ugao.
Veliki povratak ovjeren je u 86.
Luka Malešević je perfektno centrirao s desne strane, a Slobodan Babić se ubacio između štopera Budućnosti i glavom matirao Dragojevića. Šok za Budućnost koja je prekinula niz od četiri pobjede.
MUČENJE SUTJESKE
Sutjeska je upisala i četvrti meč zaredom u kojem nije slavila - Nikšićani su remizirali protiv Jezera (1:1) u Beranama. U prvom poluvremenu dugo se čekalo na pravu šansu. Šimun i Redžepagić priprijetili su iz daljine, sa druge strane Sahli, a tek u 38. minutu Redžepagić je bio u šansi, ali je glavom šutirao pored gola. U 42. minutu, nakon što je Kato srušio Sahlija, Grivić je pokušao iz slobodnjaka sa oko dvadesetak metara, ali je Kastratović bio na mjestu. To je bio uvod za uzbuđenja – prvo su gosti tražili penal, nakon što je Jovićević srušio u kaznenom prostoru Sahlija, da bi najbolju šansu zatim dočekalo Jezero. Radunović je ubacio sa desne strane, lopta stigla do Redžepagića, koji je pored Babića uspio da se izbori za poziciju, ali je Ličina odlično reagovao. Sutjeska je imala dobru priliku Sahlija u 63. minutu, koji je iz okreta sa ivice kaznenog prostora dobro šutirao, ali je Kastratović bio na visini zadatka. Odmah zatim istakao se Ličina, koji je u 69. i 70. minutu spriječio Bošnjaka da donese prednost Jezeru. Sutjeska je pokušavala, imala prilike Strikovića, te Erakovića sa
distance, ali bez konkretne i prave ofanzive.
DEČIĆ PREKINUO POST
Dečić je u Danilovgradu savladao Iskru (3:1) i nakon pet vezanih remija konačno stigao do pobjede, prve pod vođstvom Juraja Jarabeka, dok je Iskra već osam utakmica bez pobjede i u sve težoj situaciji kada je u pitanju borba za opstanak.
Dečić je poveo u 22. minutuDrešaj je centrirao, Kordić loše reagovao, a na pravom mjestu bio Oliver Šarkić.. Poslije gola Šarkića, Vucaj je sa preko 35 metara odlično šutirao, ali je pogodio prečku, da bi u završnici prvog dijela gosti stigli do drugog gola. Šarkić je oboren u šesnaestercu, a gol iz penala postigao Cmiljanić. Iskra je na startu drugog poluvremena smanjila preko Miloša Kalezića, koji je dobro reagovao na asistenciju Pupovića. Mogli su Danilovgrađani do egala, ali je Kalezić iz slobodnjaka u 56. minutu bio neprecizan. Dečić je čekao šansu da kazni otvorenu Iskru, nakon što je Cmiljanić bio neprecizan u 63. minutu Vucaj je sa dvadesetak metara pogodio za konačnih 1:3.
ARSENALU SAMO BOD
Jedinstvo i Arsenal bili su na krilima velikih pobjeda – Bjelopoljci su u Nikšiću savladali Sutjesku (4:3), Tivćani srušili Petrovac (3:0), tako da su u dobrom raspoloženju dočekali meč koji je završen bez golova. Domaći su u prvom poluvremenu šansu imali preko Koraća, koji je sa 17 metara bio neprecizan, dok je na drugoj strani najbolju za goste u prvom dijelu igre propustio Muhović dva minuta ranije, ali se istakao golman domaćih. Joksimović se istakao i u 26. minutu, kada je odbranio udarac Muhovića, koji je pokušao gla-
vom, nakon asistencije Došljaka. Pravo je čudo kako gosti nijesu poveli u 32. minutu. Prvo je šutirao Muhović, gosti se odbranili, a odbijenu loptu Došljak je glavom uputio ka mreži. Lopta je išla ispod prečke, ali su je Bjelopoljci izbacili. Pokušao je Montenegro efektno makazicama, ali je samo vrhom kopačke pogodio štopera Šćepanovića. Najbolju šansu u nastavku su imali igrači Jedinstva, ali je Kuč, koji je zamijenio Nikića, u 75. minutu odlično reagovao nakon udarca Hajrovića Prethodno je u 64. minutu pokušao još jednom Korać. Arsenal je bio ofanzivan, imao prilike Muhovića u 47. minutu, a
Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 900. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Golovi: 1:0 Sekulić u 15, 1:1 Radenović u
Du. Marković Šarkić
Vušurović (od 70. Baošić) Ujkaj
Cmiljanić Bajović (od 57. Pešukić)
Vucaj (od 85. Da. Marković)
Božović (od 70. Petraci)
Pupović Mitrović Šaletić O.Obradović
Mornar 2
Drešaj Ljuljđuraj Đeljaj
0 Rudar 0 1
Stadion: ,,Topolica“. Gledalaca: 400.
Sudija: Miloš Bešović. Golovi: 1:0 Vujačić u 34, 2:0 Vujačić u 79. (pen)
Žuti kartoni: Baošić (Mornar), Pejović, Janketić, Mrdak (Rudar).
Crveni karton: Jovan Baošić u 62.minutu (Mornar).
Mornar Rudar
Popović
Mičel (od 74. Seratlić)
Bećiraj (od 67. Lambulić)
Božanović
Vukotić (od 87. Rošić)
Baošić
Vujačić
Ljutica
Stevanović
Kaluđerović Ćetković (od 67. Cvijović)
Jezero 0
0 Sutjeska
Gradski stadion. Gledalaca: 400.
Sudija: Miloš Bošković. Žuti karton: Kontić (Jezero).
Jezero Sutjeska
Kastratović
Šimun (od 60. Bošnjak)
Kato
Vuković
Pavlović
Naoaki (od 87. Stijepović)
Pajović
Radunović
Kontić
Jovićević
Mrdak Kartal
Javorčić
Janketić Boričić
Bakrač
Pejović
Peličić
Bojović
Gašević Golubović (od 58. Kovačević)
posebno Bulatovića u 82. minutu, koji je nakon auta Bulatovića, šutirao pod preču, ali je Joksimović sjajno reagovao.
OPSTANKU
Mornar je u Baru savladao Rudar (2:0) i upisao tri bitna boda u borbi za opstanak. Barani su slavili nakon posta od pet mečeva, pa imaju četiri boda više od Jezera, a osam od Rudara, koji su u zoni baraža. Pljevljaci su, sa druge strane, nastavili krizu, tako da u posljednjih 16 mečeva imaju samo dva trijumfa. Čovjek odluke bio je Aleksandar Vujačić, koji je postigao oba gola. Prvi u 34. minutu – Bećiraj je probio po desnoj strani, Mičel šutirao, Mrdak samo
Redžepagić (od 60. Tošković)
Jedinstvo 0
Ličina
Bilali
Nikolić
Sahli (od 78. Živković)
Vučić
Konrad
Babić
Krstović (od 78. Matanović)
Eraković
Grivić
Vuković (od 68. Striković)
0 Arsenal
Gradski stadion. Gledalaca: 800.
Sudija: Miloš Savović Žuti kartoni: Kovačević, Banda (Jedinstvo), Montenegro, Muhović (Arsenal).
Jedinstvo Arsenal
Joksimović
Muzurović
Đorđević (od 72. Kolić)
Kovačević (od 90. Cvijović)
Hajrović
Korać
Dacić
Krulanović
Šćepanović (od 54. Šćepanović)
Banda
Cvijović
Nikić (od 62. Kuč)
Živković
Ćetković
Bakić
Došljak (od 84. Bojić)
Bulatović
Muhović (od 72. Đorđević)
Montenegro (od 72. Jezdović)
Mirković
Todorović
Manojlović
kratko odbio, a Vujačić dočekao odbijenu loptu i postigao gol. Konačan rezultat Vujačić je postavio u 79. minutu iz penala. Prethodno je Mrdak oborio Seratlića Ne. K – R. P.
PODGORICA - Selektorka ,,lavica“ Bojana Popović za dvomeč sa Norveškom nije mogla da računa na pet bekova (Raičević, Jauković, Malović, Ćorović, Kepić) sa posljednjeg EP na kojem su naše rukometašice stigle do bronzanog odličja.
U Norveškoj su šansu dobile mlađe igračice, debitantkinje, a Jelena Despotović, nakon duže pauze, poslije porođaja, vratila se u ritam i pokazala zbog čega je jedna od najboljih igračica na poziciji lijevog beka.
Dobre stvari mogla je da vidi selektorka, uprkos porazima od najbolje reprezentacije na planeti.
- Protiv dominantne selekcije i u oslabljenom sastavu odigrale smo dva odlična meča. Raduje maksimum i želja i što smo pokazali da možemo da se nosimo i sa reprezentacijom koja je bila u ful sastavu - kazala je Ivona Pavićević, koja je odličnu klupsku formu potvrdila i u dresu reprezentacije.
U oba meča naše dame bile su u igri za dobar rezultat, u posljednjem su ih sudije udaljile od trijumfa. Sa manje os-
cilacija odigrale su upravo posljednji duel, a u prvom tehničke greške, uz određeni broj neiskorišćenih šansi,
odlučile su pobjednika.
- Naša bekovska linija do sada nije imala priliku da igra zajedno ili sarađuje. Zbog toga je bilo malo teže, mada je i umor u toj prvoj utakmici uticao na onoliki broj tehničkih grešaka. Upravo su nas Norvežanke, u nekom dijelu igre, pretrčale. Ali bez obzira na sve odigrale smo odlična dva meča. I sve što smo pokazale u Norveškoj hrabri za ono što nas čeka krajem godine. Sigurna sam da ćemo u ful sastavu izgledati još bolje. Prokomentarisala je Pavićević izdanja djevojaka koje su debitovale i koje su manje vremena u proteklom periodu provodile na terenu.
- Svaka je iskoristila šansu što hrabri jer će nam na Svjetskom prvenstvu trebati rotacija. Dobro je poznato koliko znači kada na svakoj poziciji imate po dvije vrhunske igračice. Prosto je nemoguće na velikom takmičenju da dođete do uspjeha ako igrate sa istom postavom - kazala je Pavićević.
PODGORICA - Pretposljednje okupljanje, a pred ono najvažnije krajem maja za Evropsko prvenstvo u Rumuniji, proteklo je onako kako je zamislio trener juniorske rukometne reprezentacije Igor Marković
Istina, za posljednji prijateljski meč sa kadetkinjama nije mogao da računa na Nikolinu Marković, a tokom posljednjeg kontrolmog duela povrijedila se ljevoruka Katarina Šutović. Nažalost, osjetila je bolove u koljenu koje je već operisala, a detaljnije informacije o prirodi povrede znaće se tokom sedmice. Upravo je povreda talentovane igračice bacila sjenku na pripreme, na koje je Marković pozvao 17 igračica, upravo onoliko na koliko će računati za prvenstvo Evrope.
- Konkurencija će biti jaka za najboljih 17, a u Rumuniju će putovati najspremnije rukometašice. Zadovoljan sam kako su djevojke odgovorile obavezama, žao mi je zbog povrede
Šutović, nadam se da neće biti ozbiljnije prirode - kazao je Marković.
U oba kontrolna meča sa kadetskom reprezentacijom, koju sa klupe vodi Tatjana Jeraminok, iskusnije juniorke očekivano su bile bolje. Vidio je Marković dobre stvari, ali i nedostatke na kojima će raditi tokom priprema za naredne obaveze. Neke od djevojka koje nijesu u sistemu koji forsira Marković, poput napada ,,sedam na šest“, moraće da dobro zapnu, poput Burić, Arsenijević i još nekih...
- Sistem koji želimo da igramo na šampionatu Evrope je zahtjevan i traži punu pažnju. Radićemo na mnogim stvarima tokom priprema koje nas mogu približiti formi i dobrom rezultatu - istakao je trener juniorskog crnogorskog tima. Zbog obaveza sa seniorskim timom na golu nije bilo talentovane Andree Škerović, a još uvijek se čeka na potpuni povratak krila Lane Pavićević A. M.
Košarkaši SC Derbija večeras (18 h) dočekuju FMP u 25. kolu Admiralbet ABA lige
PODGORICA – Nakon poraza Splita kod kuće od MZT-a, koji je Skopljance vratio u igru za baraž za opstanak, te poraza Cibone kod kuće od Zadra, situacija za SC Derbi je jasnija kada je u pitanju borba za mjesta u plej-ofu. Ako večeras (18 časova) u ,,Morači“ poraze FMP, ,,studenti“ će kolo prije kraja steći nedostižnu pobjedu više od Splita (jer su bolji međusobno) i dvije pobjede više od Cibone, čime bi, praktično, osigurali barem osmo mjesto koje vodi u doigravanje za titulu. Istina, Podgoričani ni pobjedom protiv FMP-a ne bi matematički bili osmi, jer bi im dalje ,,prijetila“ Igokea, koja ima pobjedu, ali i meč manje, i treba do kraja da odigra dva meča – kod kuće protiv upravo SC Derbija i na kraju zaostali meč u Baru sa Mornarom. SC Derbi je Igokeu pobijedio kod kuće sa ubjedljivih 104:85, pa je ,,studentima“ u Laktašima dovoljan i poraz do 18 poena, pod uslovom da Igokea pobijedi i u Baru.
Ipak, do meča sa Igokeom (16. april) izabranici Andreja Žakelja moraju da odrade ,,domaći zadatak“ na svom terenu i savladaju petoplasirani FMP, koji je
do odlaska Trenta Frejzera (u ruski Zenit) bio u igri i za treće mjesto. Tim iz Železnika u ,,Moraču“ dolazi nakon dva uzastopna poraza, od Cibone i Partizana, a u posljednjih osam kola, od odlaska Frejzera, FMP je zabilježio samo jedan trijumf…
- Dolazi nam tim, koji igra brzu košarku sa dosta agresivnom
odbranom. Malo su promijenili roster u odnosu na naš prvi duel, ali još uvijek igraju sa visokim intenzitetom i zasluženo su na visokoj poziciji. Za nas bitna utakmica i mislim da ćemo, uz energiju i borbu, morati igrati pametno i koncentrisano da bi pobjeda ostala kod kuće – rekao je Žakelj.
SC Derbi je u prošlom kolu odigrao odličnu partiju u Ljubljani i malo više sreće i koncentracije je nedostajalo da iznenadi Cedevita Olimpiju, koja je slavila 84:83. Bio je to treći poraz u nizu ,,studenata“, u seriji teških mečeva (izgubili su i od Crvene zvezde i Budućnosti), koja se nastavlja večeras sa još jednom
PODGORICA – Pobjedom
protiv Mege u Sremskoj
Mitrovici (86:76), košarkaši Budućnost Volija su ostvarili nekoliko ciljeva.
Prvo, nastavili su seriju pobjeda u ABA ligi koja je dostigla devet mečeva, i to protiv ekipe sa kojom će, izvjesno, igrati u četvrtfinalu plej-ofa regionalnog takmičenja. Ovom pobjedom su Podgoričani, praktično, osigurali treće mjesto pred plej-of (fali im još pobjeda iz posljednja dva meča kod kuće, sa Borcem i Partizanom), iza neprikosnovenih
Crvene zvezde i Parizana. Najzad, posljednjom pobjedom su ,,plavi“ napravili željenu uvertiru za duel sa Ulmom, u osmini finala Evrokupa, koji se igra u srijedu u Njemačkoj… - Jako smo zadovoljni učinjenim na terenu i mislim da smo zasluženo slavili protiv Mege. Pobjeda nam i te kako znači kako bismo još više pojačali samopouzdanje pred plej-of i nastavili niz pobjeda u ABA ligi – kaže za Pobjedu centar ,,plavih“ Kenan Kamenjaš Iako su pobijedili protiv ekipe od koje su u gostima gubili u prethodne dvije sezone, Podgoričani su ponovo imali dosta uspona i padova tokom meča. Tako su početkom druge četvrtine gubili 32:25, a onda su u
Kamenjaš je u posljednja tri meča dobio veću minutažu nego u većem dijelu sezone, a u posljednje dvije utakmice je bio i starter. U sva tri meča je opravdao povjerenje trenera Vladimira Jovanovića, bio među najzaslužnijima za pobjede protiv Mornara i Mege i pokazao da zaslužuje veći prostor. Sve to je bilo i te kako važno za ekipu u situaciji kada je Alfa Kaba
posljednjih osam minuta poluvremena preokrenuli i stekli 16 poena prednosti (54:38), a početkom drugog poluvremena i ,,plus 18“ (58:40). Uslijedio je, međutim, nejasan pad u trećoj dionici, pa je Mega uspjela čak da izjednači u jednom trenutku (62:62). Ipak, u finišu te dionice, i početkom posljednjeg kvartala, zahvaljujući najviše prvo Eriku Grinu, a onda i Kenanu Kamenjašu, Podgoričani su vratili dvocifrenu prednost (76:64) i rutinski priveli meč kraju… - Teško je naći konkretne razloge za pad tokom meča, ali vjerovatno smo mislili da ćemo drugo poluvrijeme moći da igramo
u ovom trenutku potpuno van forme.
- Drago mi je što sam dobio veću minutažu i mislim da sam dobro iskoristio minute koje mi je trener dao. Veoma mi znači to što sam uspio podići formu i što sam više pomogao svojoj ekipi da ostvarimo neke pobjede. Svakom igraču je drago kada dobro igra, pa tako i meni. Naravno, uvijek može bolje i uvijek se tru-
Nenad Stefanović, trener FMP-a, kazao je da njegov tim igra protiv ,,ekipe koja ponovo igra veoma dobru sezonu“. - Imaju miks starijih i mladih igrača, rijetko gube kod kuće i uvijek su na potrebnom energetskom nivou, bez obzira na protivnika. Naša želja je da dobru igru sa Partizanom prenesemo i u naredne susrete da bismo pokazali da ta utakmica nije bila slučajnost – rekao je Stefanović.
vodi FMP u međusobnim susretima u ABA ligi, a SC Derbi je jedinu pobjedu upisao lani na svom terenu sa 85:76
ekipom iz gornjeg dijela tabele.
- Ova utakmica sa ekipom FMP-a je za nas veoma važna u borbi za plej-of ABA lige tako da ulazimo maksimalno motivisani i spremni. FMP je mlada i agresivna ekipa i ako uspijemo da im odgovorimo na agresivnost imamo velike šanse za pobjedu. Sa novom pobjedom bili bismo korak bliže četvrtfinalu, što nam je i cilj u regionalnom prvenstvu – ističe Danilo Tasić, krilni centar SC Derbija, koji je prošlog ljeta u Pod-
Uz oscilacije, košarkaši Budućnost Volija uspješno preskočili gostovanje Megi i skoro osigurali treće mjesto
goricu stigao upravo iz FMP-a. FMP je dobio prvi duel u Železniku sa 90:73.
- Slijedi nam utakmica protiv ekipe SC Derbi koja je imala nešto teži raspored u posljednjih mjesec dana. U pitanju je odlična ekipa koja iza sebe ima odlične igre. Na nama je da uđemo fokusirani u meč, a želja je da odigramo što bolje naredne dvije utakmice koje su uvertira za plej-of – rekao je bek šuter FMP-a Nikola Manojlović S. JONČIĆ
dim da ostavim svaki atom snage na parketu, koliko god da dobijem minuta. Najbitniji dio sezone je pred nama i vjerujem da ću i u tim mečevima pomoći svojoj ekipi u ostvarivanju zajedničkih ciljeva – rekao nam je Kamenjaš, koji je prošle sezone, u dresu SC Derbija, bio član idealne petorke ABA lige, dok je sezonu prije toga bio MVP ABA 2 lige.
Ekipa Budućnosti se juče vratila u Podgoricu, a već sjutra putuje za Njemačku na megdan Ulmu, u osmini finala Evrokupa. Pobjedom bi ,,plavi“ ispunili evropski cilj
u laganijem ritmu što nam protivnik nije dopuštao. Dok sam na parketu, uvijek vjerujem da će moj tim da pobijedi na kraju, pa je tako bilo i ovog puta. Iako se Mega rezultatski vratila u meč, uspjeli smo da ostanemo mirne glave i na kraju ne
u ovoj sezoni.
U kompletnoj nokaut fazi se igra jedan meč, na terenu bolje plasirane ekipe u grupnoj fazi. Ulm je bio treći u grupi A, a Budućnost šesta u grupi B.
dopustimo Megi potpuni preokret. Ostali smo svoji, nijesmo se potpuno pogubili i na kraju zasluženo slavili – dodaje Kamenjaš, koji je meč završio sa 14 poena i sedam skokova, od čega četiri u napadu. Serija pobjeda u ABA ligi, sva-
- Čim je završen meč sa Megom, sav fokus je na utakmici protiv Ulma. Sigurno da je bolje ući u meč s nizom pobjeda, ali to ništa ne mora značiti na parketu. Treba
kako, utiče na samopouzdanje ekipe pred završnicu sezone. - Sigurno da nam ova forma puno znači i da je atmosfera svakom pobjedom sve bolja i bolja. Naš cilj u regularnom dijelu sezone je skoro ostvaren, a to je zadržati treće mje-
da zadržimo pristup koji smo imali i u prethodnim mečevima, da damo sve od sebe i onda ni rezultat ne bi trebalo da izostane – ističe Kamenjaš
sto odmah iza Zvezde i Partizana. Ostala su nam još dva meča do kraja regularnog dijela, a pogotovo onaj posljednji protiv Partizana može biti dobra uvertira za završetak sezone koji nam slijedi – zaključio je Kamenjaš. S. JONČIĆ
sustala i u 28. kada je Martineli centrirao, a Gabrijel Žezus glavom povisio na 2:0.
Liverpul nije imao kud, morao je da reaguje i pokazao je koliko može da bude opasan. Zasluženo je stigao do pogotka u 42. minutu – Džons je izvanredno odigrao petom za Žotu, Portuglac ubacio u srce šesnaesterca gdje je Henderson uspio da odigra za Mohameda Salaha
Egipćanin je u 52. dobio idealnu priliku da se još jednom upiše u strijelce. Holding je oborio Žotu u šesnaestercu, Salah preuzeo odgovornost, ali je promašio cijeli gol.
Nastavio je Liverpul da napada, a bod mu je donio rezervista Roberto Firmino
Sjajan meč na ,,Enfildu“ –Arsenal je imao sve u svojim rukama, nazirao se trijumf koji bi mogao da bude ključan u borbi za titulu, a onda se Liverpul probudio i od 0:2 stigao do 2:2, uz promašeni jedanaesterac.
Teško je reći ko je zadovoljniji, odnosno da li iko može da bude srećan zbog ishoda derbija 30. kola Premijer lige. Arsenal ima šest bodova prednosti nad
drugoplasiranim Mančester sitijem, ali i utakmicu više, dok je Liverpul ostao daleko od zone Lige šampiona – na ,,minus 12“ je u odnosu na četvrtoplasirani Mančester junajted.
,,Tobdžije“ su povele u osmom minutu kada je Gabrijel Martineli imao sreću da se lopta od Van Dajka odbije do njega, potom je lijepo primio i poslao iza leđa Alisona Bekera Bio je to još jedan dokaz slabosti odbrane ,,redsa“, koja je po-
Aleksander-Arnold je prebacio kroz noge Zinčenku i idealno na drugoj stativi uposlio Brazilca koji je glavom pogodio za izjednačenje.
Domaćin je mogao do potpunog preokreta jer je u nadoknadi imao dvije šanse, preko Salaha i Konatea, ali je ostalo 2:2 zahvaljujući golmanu gostiju Ramsdejlu U prvom jučerašnjem meču, Kristal Palas je u gostima deklasirao Lids (5:1). Ne. K.
PODGORICA – Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće danas (12 h) u Podgorici, u prijateljskom meču, sa Sjevernom Makedonijom.
Biće to crnogorskim fudbalerkama treći prijateljski meč ove godine, nakon što su dva puta savladale Moldaviju, u Podgorici (6:1 i 2:0). Crnogorskoj selekciji ti mečevi u sklopu su priprema za nastup u premijernom izdanju UEFA Lige nacija. Selektor Mirko Marić za duel sa Makedonijom nije mogao da računa na Slađanu Bulatović.
TEKVONDO: Samo Anđela Berišaj na Evropskim igrama
Za taj meč, selektor Crne Gore pozvao je 24 igračice - golmani: Anastasija Krstović (Sent Mihalj, Mađarska), Jovana Žugić (Ekonomist); odbrana: Maja Šaranović, Vlada Milović (Budućnost), Marija Maraš (Medik Konin, Poljska), Helena Božić (Dinamo Moskva, Rusija), Milica Radunović (Olimpik Kluž, Rumunija), Andrea Janjušević (Ekonomist), Aleksandra Popović (Tomiris Turan, Kazahstan), Jovana Sarić (Ekonomist); vezni red: Jelena Karličić (Bordo, Francuska), Jelena Vujadinović, Nađa Đurđevac (TSC,
Srbija), Jasna Đoković (Split, Hrvatska), Darija Đukić (Maritimo, Portugal), Katarina Čađenović (Ekonomist); napad: Jelena Sarić (Ekonomist), Nađa Stanović (Čarni Sosnovjec, Poljska), Armisa Kuč (Fomget, Turska), Nikolina Caković (Temišvar, Rumunija), Medina Dešić (RB Lajpcig, Njemačka), Tatjana Osmajić, Jelena Petrović (Breznica), Maša Tomašević (Budućnost). Duel između Crne Gore i Sjeverne Makedonije igra se na Trening kampu FSCG, sa početkom u 12 časova. R. P.
SAN MARINO - Stadion ,,Akvaviva“, San Marino. Sudija: Mikele Beltrano (San Marino).
Strijelac: Pavićević u 34. minutu. Žuti kartoni: Valentini, Semperloti (San Marino), Martinović, Knežević, Jauković (Crna Gora).
SAN MARINO: Kasadei, Forćelini (od 68. Kontući), Marinući, Pasolini, Marani (od 68. Zavoli), Buglji, Bindi (od 46. Mularoni), Delja, Proti, Valentini (od 68. Burioni), Semperloti.
CRNA GORA: Đurović, Đukić (od 46. Miljanić), Mugoša, Martinović, Vlahović (od 68. Knežević), Jokanović, Kostić (od 68. Nikčević), Pavićević (od 68. Maraš), Stokanović, Karabasil (od 46. Jovanović), Milošević (od 60. Jauković).
Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore pobjedom završila je nastup na UEFA Razvojnom turniru u San Marinu. Ekipa selektora Radovana Kavaje minimalnim rezultatom savladala je domaćina turnira, San Marino. Trenutak odluke desio se u 34. minutu, kada je Vuk Pavićević iskoristio asistenciju Vuka Vlahovića. R. P.
Crnogorski tekvondo reprezentativci Andrea Komatina, Vasilije Peruničić i Zinedin Bećović nijesu uspjeli da se plasiraju na Evropske igre.
Nikšićki Džudo klub Akademik sa četiri titule najuspješniji je učesnik prvenstva Crne Gore u konkurenciji mlađih seniora i seniorki u Podgorici. Po dva prvaka imaju Onogošt, Dečić i podgorički klub Nenad Sinanović, a po jednog klubovi Rožaje, Fajter, Monte tatami i Crnogorac.
Od članova Akademika zlatno odličje osvojili su Vidoje Golubović (do 90), Petar Gorano-
Komatina je na startu kvalifikacionog turnira u Bukureštu, u kategoriji do 57 kilograma, ubjedljivo pobijedila Rumunku Anu Rici 2:0, dok
je u drugom meču izgubila od iskusne Mađarice Liane Marton 2:0. Peruničić je u prvom kolu kategorije do 74 kilograma eliminisao Čeha Tomasa Siteka 2:1, dok je u drugom, u neizvjesnoj borbi, poražen od Britanca Kamerona Buta 2:1. U kategoriji do 68 kilograma Zinedin Bećović je, kao prvi nosilac, bio slobodan u prvom kolu, dok je u drugom poražen od Ukrajinca Šimura Mirzojeva 2:0.
Plasman u Krakov juče je izborila Anđela Berišaj, osvajanjem zlatne medalje na kvalifikacionom turniru u Bukureštu, u kategoriji do 73 kilograma. Članica Bese, koja ima 17 godina, prošle godine bila je srebrna na juniorskom prvenstvu svijeta u Sofiji i bronzana na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore u Tirani. R. A.
Prvenstvo Crne Gore u džudou za mlađe seniore
vić (do 100), Marija Simić (do 48) i Nataša Jeftić (do 70). U muškoj konkurenciji prvaci su postali i Edvin Čivović (do 60, Rožaje), Emil Sinanović (do 66, Nenad Sinanović), Matija Rakočević (do 73, Fajter), Stevan Nikčević (do 81, Onogošt) i Nemanja Anđelić (preko 100, Nenad Sinanović).
U ženskoj konkurenciji nove prvakinje Crne Gore su Mia Božinović (do 52, Monte tatami), Vedrana Praščević (do 57, Crnogorac), Selma Ličina (do 63, Dečić), Albina Popara (do 78, Dečić) i Jovana Mrvaljević (preko 78, Onogošt). Pravo nastupa imali su takmičari do 23 godine.
Meridianbet Studentska liga Crne Gore u košarci
PODGORICA - Završeno je posljednje, peto kolo ligaškog dijela takmičenja Meridianbet Studentske lige Crne Gore u košarci. Najzanimljiviji meč odigrali su aktuelni šampion, ekipa Prirodno-matematičkog fakulteta i ekipa Građevinskog fakulteta. Đorđe Tatar, sa zvukom sirene, sa svoje polovine terena, donio je slavlje aktuel nom šampionu (48:46) koji će sa prve pozicije u grupi A sačekati četvrtfinalne mečeve. Nakon gotovo izgubljene utakmice, u kojoj su imali zaostatak od čak 19 poena, uspjela je ekipa PMF-a da se konsoliduje i u samom finišu meča, nakon dva promašena slobodna bacanja ekipe Građevinskog fakulteta, uz mnogo sreće, ostvari trijumf koji će im donijeti nešto lakšeg protivni-
ka u četvrtfinalu. Najefikasniji u pobjedničkoj ekipi bio je Tatar sa 15, dok je u poraženom timu Rakočević postigao 23 poena. U drugom meču grupe Pravni fakultet je u direktnom duelu za prolaz u nokaut fazu savladao ekipu Mašinskog fakulteta - 43:31. U grupi B nije bilo iznenađenja, važne pobjede ostvarili su Biotehnički fakultet i to protiv ekipe Studentski dom NK - 96:72, uz čak dvadeset postignutih trojki, dok je ETF slavio protiv ekipe Medicinskog fakulteta rezultatom 61:49.
Parovi četvrtfinala: Prirodno-matematički fakultet - Biotehnički fakultet, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje - Medicinski fakultet, Građevinski fakultet - Elektrotehnički fakultet, Pravni fakultet - Ekonomski fakultet.
Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ
Na vodenicu su svraćali svatovi da se umiju hladnom vodom za sreću, zdravlje i dug život mladenaca. Bilo je i vodeničara koji su vjerovali da se žito ne melje bez utvara, đavola i vještica. Naravno, ko je taj koji ništa ne duguje mraku i silama koje nedovoljno poznaje i kontroliše?
Hljeb umiješen od samljevenog brašna u vodenici neuporedivo je zdraviji i ukusniji od „industrijskog“ jer se okretanjem kamena brašno sporije mrvi i ne zagrijeva se, pa očuva sve važne sastojke: ljusku žitarica, prepunu minerala, proteina, vitamina. Inače, u kori je koncentrisan kompletan kapacitet svih mogućih vitamina koje posjeduje jedna žitarica. Nijedno brašno iz električnih mlinova ne može ni po čemu biti jednako kao brašno iz vodenica potočara. Posljednjih godina, kukuruzno i pšenično integralno brašno samljeveno u vodenici stidljivo se vraća na trpeze kao vid zdrave hrane (kukuruzno brašno nije samo hrana već i lijek koji dosta pomaže čišćenju crijeva). Međutim, rijetkost je danas naći pravo kukuruzno, pšenično, heljdino ili ječmeno brašno iz vodenice budući da malo ko sije staru sortu pšenice i kukuruza. Iz sela gdje rade potočare donose brašno kao poseban suvenir, a kačamak ili proja pripremljeni od ovog brašna služe se u luksuznijim restoranima kao poseban specijalitet.
Nezaštićena ni od koga, stara vodenica je poslije pojave velikih mlinova, šezdesetih godina prošlog vijeka, platila danak savremenoj industrijalizaci-
Hljeb umiješen od samljevenog brašna u vodenici neuporedivo je zdraviji i ukusniji od „industrijskog“ jer se okretanjem kamena brašno sporije mrvi i ne zagrijeva se, pa očuva sve važne sastojke
ji i urbanizaciji. Tehnološka revolucija je iz temelja izmijenila život ruralnih sredina, zatirući stare običaje i oblike ranijeg privređivanja. Ta neminovnost se nije mogla izbjeći. Bez glasa i vapaja, čeketala su utihnula u dug san mirovanja, a one avetinjski zarasle u travu, šiblje i korov, napuklih zidova i podova, koje i vampiri izbjegavaju. Najveći broj vodenica sada prošlost melje. Ta nekada nezaobilazna egzistenci-
ja i arhitektura svakog naselja, uz rijeku ili veći potok, gotovo da je potisnuta u zaborav, a sa njima su utrnula i vjekovna ognjišta gorštaka. Umjesto obećane budućnosti, one su dočekale novu prošlost u kojoj više ničeg i nikog nema. Ranjene, razočarane, usamljene, napuštene, ali i neshvaćene, umirale su tiho, bolno, nečujno, dostojanstveno. One su sada muzeji u prirodi, arhitektonski spomenik vremena pored potoka i rijeka, biser i posebnost za sebe. Na njihovim ostacima vidljivi su relikti prošlosti, dobra i zla, gladi i nemaštine. Bile su krune seljačke muke, hraniteljke kroz vjekove, inspiracija slikarima, piscima, fotografima, etnolozima, muzičarima, pjesnicima. (“Vodenica potočara na potoku mom godinama već okreće stari kamen svoj. Pročulo se na
Donosimo izbor iz nove knjige eseja Ramiza Hadžibegovića „Skuplje(no) od zaborava“ koju su objavili Čigoja štampa i autor. Pred nama su eseji Vodenice, Katun i Berbernice. Tekst je za ovu priliku ijekaviziran
sve strane da melje bez mane, iz tri sela tu dolaze još pre zore rane. Vodenica potonula sva u vrbov klan, a ja u njoj vodeničar, veseo i mlad. Jedna mala vragolanka svaki dan navraća, žito melje i ušur mi poljupcima plaća. Vodenicu staru nosim u srdašcu mom, ona mi je bila stado i moj topli dom. Tu sam prvu ljubav sreo, dragu cvet najlepši, sa njom čuvam potočaru kô spomen ljubavi. Druge cure nek tuguju što ih ljubit neću, neka kolo vodeničko suzama okreću.“)
skog naučnog i konzervatorskog interesovanja.
Rijetkost je danas naći pravo kukuruzno, pšenično, heljdino ili ječmeno brašno iz vodenice. Iz sela gdje rade potočare donosi se brašno kao poseban suvenir
Bile su potočare na potocima i lađarice na rijekama - moravke na Moravi, drinke na Drini, savke na Savi, jadarke na Jadru. (Prema još živom narodnom predanju, Mujaga Hadžihasanović je tokom svog hadžiluka, polovinom XIX vijeka, zapazio vodeno kolo na Nilu, pa se pojava vodenica na Trebišnjici vezuje za ovu hercegovačku porodicu.) I najzad, cijela kategorija vrijednih vodeničnih spomenika naše narodne arhitekture ostala je van dohvata sistemat-
Kao svetinje, vodenice nose poruku tradicijskog iskustva prošlosti za život u budućnosti. Svojim bićem, one su svojim vidljivim i nevidljivim licem branile, slavile i štitile život, one su vjerna slika jednog vremena, jednog načina života i savršen spoj suživota čovjeka i tekuće vode. Posjeduju u sebi drevnu mistiku, ljepotu i snagu živih ljudi, svoj kod, naraciju, mitologiju životne energije, neispričanih priča, i zapis predaka. One su nevidljivi svijet koji diše u pozadini.
I taman kad se pomislilo da su vodenice daleka prošlost, one opet počinju da melju žito na svoj stari, spor i provjereno zdrav način.
(Od 2010. godine u Srbiji postoji Društvo vodeničara Srbije, koje promoviše vodeničarski zanat. Članovi društva se okupljaju svakog 21. septembra na Saboru vodeničara Srbije.)
Kao tehničko čudo svoga vremena, stidljivo se vraćaju u
život sa žilavom upornošću. Samo zahvaljujući starijim vlasnicima i potomcima porodične tradicije vodeničara i zaljubljenika ovog zanata, njihovom zalaganju i emocijama, vodenice ponovo počinju da žive svoj život. Revitalizuju se stare i grade nove. One dobro očuvane nadaju se novom životu zbog čega njihova ponesena duša treperi nad novim izazovima. Točak se ponovo okreće – nesigurno, nedirnuto, nevino, uzvišeno, komično, veselo, zapeto, napeto, između želja i mogućnosti, života i nemaštine. Dok se okreće točak, priroda se osjeća i čuje u pola glasa. Sreća da su ljudi prepoznali kvalitet i stare vrijednosti. Taman da ih sada ima po nekoliko u svakom selu i gradu, one ne mogu biti zamjena za električne mlinove koji melju ogromne količine brašna. Naravno, niko njihov značaj u tehnološkom smislu ne umanjuje ni danas, jer mogu uvijek da uskoče u proces proizvodnje kada zataje najmoderniji elektrouređaji. Povratak prirodi, zemlji i čistoj vodi, budućnost je čovječanstva. Mnoge turističke organizacije promovišu vodenice kao dio kulturnog nasljeđa, budući da kroz seoski turizam mogu biti vrlo atraktivan segment turističke ponude i mala misterija za strance koji dolaze na Balkan. Vodenice, posljednji bedem smisla života, sazdane od strasti i ljubavi prema životu, kod starijih bude nostalgiju, kod mlađih radoznalost, kod etnologa inspiraciju za istraživanja, jer su sebe afirmisale kao zaštitnik i čuvar ognjišta, dijelile sudbinu svog naroda, davale tok životu. One svjedoče o našim precima bolje nego mnogi zapisi. Putujući kroz najrazličitije periode poetike, one predstavljaju vezu sa prošlošću, sponu sa životom i na direktan način prave poveznicu između onoga nekad i ovoga sada. Vodenica je autentični i dinamični trag prošlosti, staza za budućnost, vanvremenska dimenzija, ali i misterija proživljene prošlosti, koju mnogi pokušavaju odgonetnuti. Zastrte zebnjom od neizvjesne samoće, sa porukom i željom da se neke obnove, druge u potpunosti izgrade, sa svojim životom i uspomenama koje se njih lično više ne tiču, pričaće svojim jezikom vremenima i naraštajima koji dolaze. (Nastavlja se)
Poneđeljak, 10. april 2023. Oglasi i obavještenja
490
Dana 8. aprila 2023, u 51. godini, preminuo je naš dragi
Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је
9. априла 2023, у 77. години живота, преминуо наш вољени
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 9. aprila od 10 do 15 časova i 10. aprila od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Gvozden Brijeg u Baru.
Ožalošćeni: supruga BILJANA, brat VASILIJE, bratanić IVAN i ostala rodbina MARTINOVIĆ i RADULOVIĆ
Dragi naš
SAŠA
Tvoj iznenadni odlazak sve nas je jako rastužio. Počivaj u miru.
IRENA i VIDO s porodicom
Dragi SAŠA
Za tugu nema dovoljno riječi. Zato će sjećanje na tebe uvijek biti blizu. Počivaj kod svojih plemenitih roditelja.
ANA MOŠTROKOL sa porodicom
БРАНИМИР – БРАНО Веселинов РАЈКОВИЋ
Саучешће се прима на градском гробљу Чепурци 9. априла од 11 до 15 часова и 10. априла од 10 до 15 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на гробљу Чепурци.
Ожалошћени: ћерка МИЉА – МИКИЦА, синови СРЂАН и РАНКО, снаха ИСИДОРА, унучад БОСА, БАЛША, ФИЛИП, АНА, ЛЕНА и НИКОЛА, праунук ЛАЗАР, браћа од стричева РАДОМИР и ПЕТАР, сестре од стрица РАЈКА и САЊА, браћа и сестре од ујака и тетака и остала многобројна родбина РАЈКОВИЋ и ПОПОВИЋ
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 8. aprila 2023. godine preminula naša draga i voljena
rođena Đalović
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu, 9. aprila od 10 do 17 časova i 10. aprila od 10 do 15 časova, kada pogrebna povorka kreće prema mjesnom groblju Brdišta gdje će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni: suprug OBRAD, sin MILENTIJE, ćerke VESNA i MARIJA, braća MOMČILO, SELIMIR i RADOJICA, sestra RADICA, zetovi IVAN i MIRKO, snaha SANJA, đeveri VELIZAR i MILAN, unuci MILAN, ZARIJA, MIHAJLO, ANIKA i KASIJA i ostala mnogobrojna rodbina
502
Posljednji pozdrav
496
SAŠI Čuvaćemo te od zaborava.
Stric KIRO i VESNA sa porodicom
STANISLAVKA Blaža TRIPKOVIĆ rođena Stanišić
Draga sestro!
494
503
Ujače MOMO
Čuvaćemo od zaborava tvoj dragi lik i dobra djela. Neka te u tvom vječnom svijetu dočekaju sjeni naše majke Vere, a ti joj nahrani dušu pričom o nama. IGOR i LEPA sa porodicama
517
Teško je danas riječima opisati tugu koju osjećam, tvojim odlaskom. Iz srca teku suze, peče bol i plače duša. Prestalo je da kuca tvoje plemenito srce u kojem je bilo mjesta za sve nas koje si voljela. Hrabro i dugo si se borila do zadnjeg trenutka.
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a meni pred očima će biti tvoj dragi lik, i dok postojim živjećeš u meni. Tvoj amanet koji si mi ostavila, a to su tvoje uzdanice Mićo i Miloš, za mene ostaće svetinja. Počivaj u miru među anđelima, a mi ćemo stegnuti srce i koračati utabanim stazama.
Tvoja sestra MILICA – MACA BABOVIĆ sa porodicom
522
Sa neizmjernim bolom i tugom opraštamo se od našeg đeda
Tvoja ljubav, dobrota i pažnja koju si nam poklanjao, ostaće trajno u našem sjećanju. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
MIDA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu i plemeniti lik. OLGA sa porodicom
523
Draga mama,
Beskrajno hvala na bezbrižnom djetinjstvu, na tvom toplom zagrljaju i tvojim rukama koje su nas uvijek vodile naprijed. Osjećamo tvoje prisustvo u svakom dijelu svog bića i znamo da si uvijek tu i da nas čuvaš. Nemoj ništa da brineš, mi ćemo se uvijek truditi da budeš ponosna na nas.
Hvala ti na svoj ljubavi i snazi kojoj si nas učila i koju nam ostavljaš.
Tvoji PILIĆI
Za mene si tu
Danas smo te negdje ispratili, Svi su se pozdravili sa tobom, ja nisam
ZA MENE SI TU.
Ja upravo sada pijem kafu sa tobom, Za trpezarijskim stolom, kako volimo, I samo što sam se okrenula ti si popila i moju kafu, kao i uvijek.
Za mene nisi otišla,
ZA MENE SI TU.
Pričam ti po ko zna koji put kako sam kao mala željela da budem kao ti, u svemu te oponašala, divila se tvojoj ljepoti.
Opet si mi rekla „budalice“
TU SI. U mom srcu, u mojoj duši, u mom životu. Sada i zauvijek. Tetka.
Tvoje najljepše zelene oči ja i sada vidim.
Tvoj najljepši osmijeh ja i sada čujem.
Tvoje milovanje moje kose ja i sada osjećam. Kažu otišla si, Nisi.
ZA MENE SI TU!
CICA
500
Opraštamo se od naše drage kume
rođene Vujović
S tugom i poštovanjem, ŽARKO BOŽOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
Posljednji pozdrav našoj voljenoj
Bila si najblagorodnije stvorenje koje je svojim postojanjem neprestano unosilo radost u naše živote. Nikada nikoga povrijedila i nikome naudila, a pretrpjela veliku duševnu bol i opraštala kako samo veliki ljudi kao Ti umiju da oproste. Ostavila si veliku bol i prazninu u našim srcima, a najveću Tvojim anđelima, kojima si bezrezervno posvetila svaki trenutak svog života. Svoj bezgrešni put nastavi dostojanstveno i uljepšaj rajski vrt onako kako si uljepšavala ovozemaljski svijet i živote svih nas koji smo te poznavali.
Ponosne što si bila dio naših života, MILA i MILENA
511
A što da ti kažem… ljuta sam na tebe što me ne sačeka da i ovaj rođendan provedemo zajedno, kako smo samo mi to znale.
Sa tobom je otišlo i pola duše moje, počivaj u miru.
Zauvijek ćemo čuvati uspomene na tebe i tvoj vedri lik. Počivaj u miru.
504
Voljeli smo te i voljela si nas… nesebično i iskreno i to je jedino što se na ovom svijetu broji.
Zauvijek ćemo pamtiti tvoj lijep i nježan lik, topao osmijeh, tvoju nesvakidašnju snagu, plemenitost i požrtvovanost…
Putuj spokojna, jer zauvijek hodaju oni koji su voljeni i koji su voljeli…
Tvoje MILA i ANA
Ljepota tvoje duše i tvoj najljepši smijeh zauvijek će nas pratiti.
Počivaj u miru.
510
Posljednji pozdrav našoj voljenoj snahi i ujni
DRAGAN PUPAVAC sa porodicom
Beskrajno smo tužni zbog tvog odlaska… prerano. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Mnogo ćeš nam nedostajati…
MILA, JOVAN, SRĐAN i STANKO ODŽA
Poneđeljak, 10. april 2023. Oglasi i obavještenja
487
SJEĆANJE 2017–2023
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na tebe, dragi naš Čele.
486
Voljeni brat i suprug ZORAN BRACANOVIĆ
10. 4. 2019 – 10. 4. 2023
Sa ljubavlju i poštovanjem i zahvalnošću. Voljeni ne umiru.
Tvoji NIKOLA i ZORICA
Godina dana je od kada nije sa nama naša draga
484
Tvoji: JULKA, ACO, GORAN, TINA i PETAR
Našem dragom
ČEDU MITROVIĆU
Šest je godina, što da ti kažemo, previše je bola i tuge... VELJKO i MILKA sa porodicom
Dvadeset godina od smrti našeg voljenog supruga i oca
Radost života koju si nosio u sebi i dalje je prisutna sa nama. Nedostaješ.
Tvoji: MIRJANA, NEMANJA, ANĐELA i VLADAN
Dana 10. aprila navršava se godina dana od smrti našeg voljenog
S L I K A
MILANKA – MILA LUČIĆA
U prošlim danima i godini bez tebe, tužni se sjećamo i volimo tebe. Nedostaješ...
497
Prolazi dan za danom, a nijedan bez sjećanja na tebe. Smrt je jača od života, ali ne od zaborava, zato ćeš vječno trajati kroz najljepše uspomene, uvijek voljena i nikad zaboravljena.
U srcu te nosi i od zaborava čuva
Tvoja PORODICA
485
Dana 10. aprila 2023 navršavaju se 2 godine od kada nijesu sa nama
Četiri godine pune bola, suza i tuge, moja MILICE
Ne bi, mila, otišla da si znala koliko će majku boleti duša. Nedostaje mi tvoj nežni zagrljaj, osmeh i poljubac. Voli te tvoja VOKICA
Navršava se godina dana od kada nije sa nama naša draga
Tvoj častan život, plemenita duša i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas zaslužuje vječno sjećanje i poštovanje. Ćerka BRANKA sa porodicom
518
DANICI
Puno je lijepih uspomena da te pamtimo i po dobru spominjemo, da te nikad ne zaboravimo.
MIRA sa porodicom
508
489
Dragi naši kumovi PERO
498
Prolaze sati, dani i godine, ali to je samo drugi broj jer bol i tuga u nama jačaju. Tata, ti si naš idol i vjetar u leđa! Tvoj odlazak nam je slomio krila, ali ponos na tebe i tvoj lik će nam dati snagu u daljem životu, da ispunimo sve tvoje nade i snove. Đede, tvoja ljubav i borba za porodicu je neponovljiva i nedostižna.
Vaši najmiliji JELENA, MARKO, MILOŠ, MILENA i PAVLE
Dragi naši
NEVEN
Godine prolaze, nastavićete da živite u svakom našem trenutku... Uvijek voljeni i nikad zaboravljeni.
SLOBO TOMANOVIĆ sa porodicom
488
Tvoji NAJMILIJI
PERO
NEVEN
Nikad se nećemo oprostiti od vas. Sa nama ste bili i sa nama ćete ostati. Bili ste uzor kako se čuva porodica, drugovi, prijatelji... Počivajte u miru.
ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN
BOŽIDAR S. IKOVIĆ
Živiš u našim srcima, ponosni što smo te imali.
TVOJA PORODICA
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
506
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
521
